Saga o Gunlaugu

SAGA O GUNNLAUGU ZMIJSKOM JEZIKU

/. Helgini roditelji
Bio jedan čovjek koji se zvao Torstein. On je bio sin Egila, u n u k Skalla-Grima, p r a u n u k Kveld-Ulfa, norveškog staroste. Mati Torsteinova zvala se Asgerd, a bila je Bjarnijeva kći. Torstein je živio na i m a n j u Borg u Borgarfjordu. Bio je vrlo bogat čovjek i m o ć a n poglavar, m u d a r i blag, čovjek u m j e r e n u svemu. Rastom i snagom nije tako odskakao kao otac mu Egil, ali je ipak bio jedan od najodličnijih ljudi i svi su ga voljeli. Torstein je bio lijep čovjek svijetle kose i očiju ljepših nego u bilo koga drugog. Žena m u je Jofrid Gunnarova kćer, Hlifova unuka. Ona je prije njega bila u d a t a za Toroda, sina Tungu-Oddovog, s kime je imala kćer Hunderd, koja je odrasla u Borgu kod Torsteina. Jofrid je bila izvanredna žena, a s Torsteinom je imala mnogo djece, iako se malo koje spom i n j e u ovoj sagi. Njihov sin zvao se Skulli, drugi je bio Kollsvein, a treći Egil.

2. Torsteinov

san

Kaže se da je jednog ljeta doplovio brod u ušće ri jeke Gufau. Kapetan mu se zvao Bergfinn, a bio je

43

rodom iz Norveške. To je bio bogat postariji čovjek, i vrlo p a m e t a n . Gazda Torstein ode do broda, jer je on oduvijek znao n a j b o l j e kako se trguje, pa je tako bilo i ovoga puta. Mornari s b r o d a našli su za sebe stan i hranu, a Torstein ugosti kapetana, kad ga ovaj za to zamoli. Bergfinn nije bio j a k o razgovorljiv te zime, ali Torstein ga je ipak dobro ugostio. Tog su Norvežanina jako zanimali snovi. Jednog dana u proljeće upita Torstein Bergfinna da li bi išao s n j i m e gore p r e m a Valfellu. T a m o je bilo m j e s t o gdje su stanovnici Borgarfjorda održavali sabor. Torsteinu su bili javili da su m u se urušili zidovi kolibe. Norvežanin reče da pristaje, p a odjaše o d kuće istog dana. Treći s n j i m a bio je jedan Torsteinov sluga. Išli su tako dok nisu došli do Valfella i i m a n j a koje se zvalo Grenjar. Tu j e živio siromašni čovjek imenom Atli. On je bio zakupio Torsteinovo zemljište, pa ga ovaj zato zamoli da im pomogne u poslu i donese lopatu ,i štihaču. Atli učini tako. Kad su došli do m j e s t a gdje je s t a j a l a koliba, svi su prionuli n a posao kako bi postavili zidove. Vrijeme je bilo sunčano i toplo, pa j e Torsteinu i Norvežaninu postalo teško raditi. Zato kad su postavili zidove sjednu na pod kolibe, a Torsteina uhvati težak san. Norvežanin je sjedio k r a j njega puštajući ga da d o s a n j a svoj san. Kad se konačno probudi Torstein je bio sav iscrpljen, a Norvežanin ga upita što je sanjao. Torstein odgovori: »Snovi n e m a j u značenja.« Kad su u veče jašili kući opet upita Norvežanin Torsteina što je sanjao. Torstein reče: »Ako ti ispričam san, m o r a š mi rastumačiti što znači.« Norvežanin reče da će pokušati, a Torstein onda počne: »Usnilo mi se kao da sam kod kuće u Borgu i da stojim vani ispred vratiju dijela kuće gdje s t a n u j u 44

muškarci. Gore, na krovu kuće, ugledam lijepu i l j u p k u labudicu, za k o j u mi se činilo da pripada meni i da je j a k o volim. Onda sam ugledao kako s planine leti veliki orao. Doletio je ovamo i sjeo k r a j labudice, p a j o j je nježno ćurlikao. Činilo mi se da se t'o n j o j sviđa. Onda sam primijetio da je orao crnook i da ima željezne kandže. Činio mi se snažan i hrabar. Zatim sam ugledao kako od juga leti n e k a druga ptica. Ona doleti ovamo u Borg i sjedne na kuću k r a j labudice da j o j se udvara. I to je bio veliki orao. Učinilo mi se da se orao koji je došao prvi jako nakostriješio na drugoga. Počeli su se grubo i dugo boriti, i vidio sam da obojica krvare. Njihova se b o r b a završila tako da su i jedan i drugi pali s krova, svaki na svoju stranu, i oba su bila mrtva. A labudica je ostala sjedjeti p o k u n j e n o i tužno. Onda sam vidio da sa zapada leti ptica. To je bio sokol. On sjedne k r a j labudice i umilno je s n j o m e govorio, a onda su oboje zajedno odletjeli u istome pravcu. I na t o sam se probudio. No t a j je san beznačajan, m o r a da mi se od vjetrova što su se u zraku sukobili činilo da lete ptice.« Norvežanin m e đ u t i m reče: »Ne mislim kao ti. Ne bih to tako tumačio.« »Pa izvedi iz sna ono što ti se čini najvjerojatnijim« reče Torstein »pa d a j da čujem.« Norvežanin objasni: »Te ptice m o r a da su ljudske prikaze. Tvoja je žena t r u d n a i rodit će ti žensko dijete, dražesno i lijepo i ti ćeš ga jako voljeti. Muškarci dobrog roda prosit će tvoju kćer, a bit će iz onih k r a j e v a odakle ti se činilo da ptice dolijeću. Oni će je strastveno voljeti i boriti se za n j u dok obojica zbog toga ne poginu. Zatim će doći treći čovjek, iz onog k r a j a odakle je doletio soko, i on će se n j o m e oženiti. Sada sam ti protumačio san kako mislim da će se dogoditi«. Torstein m u odgovori: »Loše si p r o t u m a č i o san i zlonamjerno. Ti uopće ne znaš tumačiti snove.« Ali Norvežanin će na to: »Vidjeti ćeš i iskusiti što će se dogoditi.« 45

On o d j a š e na zapad s d j e t e t o m i u H j a r d a r h o l t u ga predade u ruke Torgerd. Ti nosiš dijete. a Jofrid rodi prekrasnu djevojčicu. Torsteinovoj sestri Torgerd.« Onda odjaše na sabor. Evo ti još tri m a r k e srebra kao nagradu. pa ako rodiš žensko m o r a š ga odnijeti daleko od kuće. da u m r u .Od tog se vremena Torstein vrlo hladno držao prema Norvežaninu. a prij e nego je pošao od kuće reče svojoj ženi Jofrid: »Evo kako stoje stvari.« To je bio običaj još dok je u čitavoj zemlji vladalo poganstvo. Rođenje Helgino U ljeto spremi se Torstein da ide na sabor. 3. Kad je Torstein to rekao odgovori m u Jofrid: »Te riječi ne priliče čovjeku kakav si ti. Nitko tko je bogat kao ti ne bi ni pomislio da tako što učini. nego naredi da se pozove pastir koji se zvao Torvard i ovako m u reče: »Uzmi m o g k o n j a i osedlaj ga. koji je idućeg ljeta otputovao. s mnogo nejake čeljadi. izlagali djecu na otvorenom. Ona preda djevojčicu zakupnicima na n j e n o m zemljištu Leysingastađ u H v a m m f j o r d u da je oni othrane. »jer ja volim to dijete kao očinji vid i ne mogu podnijeti da b u d e izloženo smrti. da su siromašni ljudi.« Torstein će nato: »Ti znaš m o j u narav. Nakon poroda su j o j žene h t j e l e staviti dijete u ruke. a ako b u d e dječak othranit ćemo ga. da Torstein ne bi za to saznao. pa odnesi ovo dijete n a zapad u H j a r d a r h o l t . i da neću prijeći preko toga ako m e ne poslušaš.« Torvard učini kako m u je kazala. To se nije smatralo lošim p o s t u p k o m . Torvardu osigura put na sjever do 46 . Zamoli je da dijete othrani u tajnosti. pa se više ne p o j a v l j u j e u ovoj sagi. ali im ona reče da za to nema potrebe. a Torgerd će ti dati za put na zapad i opremu za put preko mora.

kao što se moglo i pretpostaviti. i zamoli ga da oprosti n j o j i svojoj ženi za neposlušnost. dop a d a j u ove djevojčice što sjede n a s u p r o t nama?« On odgovori: »Jako. A kako se zove?« »Zove se Helga« reče Torgerd. pa unajmi drugog pastira. Ali jedna je mnogo ljepša od ostalih. mužu svoje sestre i Hoskuldovu sinu. Ova mi se djevojčica tako sviđa. Od onda je prošlo šest godina a da se o tome nije ništa znalo. da se s m a t r a m j a k o sretnim čovjekom što imam tako lijepo dijete. istina je što kažeš da ima crte nas Myrana. koji je u to vrijeme uživao glas jednog od najvećih poglavara na zapadu zemlje.« 47 . Nasuprot n j i m a na klupi su sjedile tri djevojčice. dok je Olaf razgovarao s drugim ljudima. a n e m o j a . ali je bijele puti i ima crte nas Myrana.« I ona m u ispriča sve kako se dogodilo. ispriča mu Jofrid da je dijete odneseno da umre. ta lijepa djevojčica. kao što je ranije naredio. »Spremi se sad sa m n o m na p u t kući. Torgerd upita Torsteina: »Kako ti se. a stvari se najčešće dogode onako kako je određeno. Kad se Torstein vratio kući sa sabora. »Lijepa Helga« primijeti Torstein. Kaže se da je jednog dana za vrijeme gozbe Torgerd sjedila u razgovoru s Torsteinom. svojim bratom. brate. Torstein reče: »Ne mogu vam zbog ovog zamjerati.« Torgerd mu reče: »Točno. ali ljepota nije od Olafa Pauna. na čelu stola. Olafu Paunu. Torstein reče da je dobro učinila. ona je tvoja kći. brate. j e r ona nije njegova kći. I m a Olafovu ljepotu. Tada o d j a š e Torstein n a kućnu svečanost u H j a r d a r h o l t . Ti si dobro ispravila m o j u kratkovidnost. Torsteina su lijepo dočekali.Steingrjmsfjorda u Skiljaviku i opskrbi ga za put preko mora.« »Kako je to moguće« začudi se Torstein »ako je tvoja kći?« Torgerd će opet: »Da ti kažem istinu. On ode s Islanda i više se ne pojavljuje u sagi. a pastir da je u k r a o n j e n o g k o n j a i pobjegao.

Illugi je bio najveći poglavar u Borgarfjordu iza Torsteina Egilssona. Kaže se da je Gunnlaug rano sazrio i postao velik i jak. Činilo m u se da ga jedva kod kuće može dotjerati u red kako želi. Kad je Gunnlaugu bilo petnaest godina. Gunnlaugova mladost U to je vrijeme živio na p o d r u č j u Hvitarsida. I m a o je gustu svjetlokestenjastu kosu. Bio je odlučan i čvrst u svemu. N j e n a je m a j k a bila Torgerd. Hroskelov unuk. pa su ga zato prozvali Gunnlaug Zmijskog-jezika. ali ih se malo poj a v l j u j e u ovoj sagi. a Helga o d j a š e s n j i m e kući.Ona učini kako je tražio. imenom Ingibjorg. Gunnlaug je bio i odličan pjesnik. H e r m u n d je od n j i h dvojice bio omiljeniji i držanjem je bio više nalik na poglavara. 4. Torsteina su odatle ispratili s lijepim darovima. Obojica su bila mladići koji mnogo obećavaju. kćerka Midfjardija Brade. zamoli oca da m u dade o p r e m u za putovanje. Illugijeva je m a j k a bila Turid čičak. Bio je t a n k a s t r u k a a širokih r a m e n a i izvanrednog stasa. Illugi Crni Hallkelov sin. 48 . ali m u je lice ipak bilo lijepo. On je imao velike posjede. Bio je čovjek u svakom pogledu uzvišena duha i rano je počeo težiti da n a p r e d u j e . Illugi i Ingibjorg su imali mnogo djece. a bili su u p u n o j snazi. a bio je čovjek jake volje i pouzdani oslonac svojim prijateljima. a drugi Gunnlaug. Jedan im se sin zvao H e r m u n d . gdje je odrasla uz mnogo p a ž n j e i okružena ljubavlju svog oca i m a j k e i sve ostale rodbine. kćerka Gunnlauga Zmijskog-jezika. a volio je sastavljati p j e s m e rugalice. crne oči i pomalo ružan nos. Illugi Crni bio je oženjen kćerkom Asbjorna Hardarsona iz Ornolfsdala. Reče da bi htio otputovati s Islanda i vidjeti običaje drugih ljudi. Gazda Illugi to sasluša bez oduševljenja i reče da misli kako Gunnlaug neće dobro proći u stranom svijetu. na i m a n j u Gilsbakki.

On ispriča Torsteinu što se dogodilo između n j e g a i oca. Helga je bila tako lijepa.Jednog j u t r a n a k o n tih razgovora. Tome se j a k o začudio. Jednog dana kad su muškarci sjedili u sobi u Borgu reče Gunnlaug Torsteinu: »Iz zakona m e još nisi naučio j e d n u stvar — kako da se v j e r i m s djevojkom.« Illugi ga upita zašto je to učinio. koji reče: »Ja sam stavio vreće van.« 49 . što Gunnlaug prihvati.« Ali Gunnlaug uzme Torsteina za r u k u i reče: »Ipak m i dopusti«. Uzet ću te za r u k u i činiti kao da se vjerim s tvojom kćerkom Helgom«. Mislilo se da u čitavom Borgarfjordu i okolici nema tako dobre prilike kao što je lijepa Helga. a bio je to njegov sin Gunnlaug. Ovaj odgovori da će m u to biti o p r e m a za put. Kosa je bila lijepa pop u t zlatnih traka. gazda Illugi je rano izišao iz kuće i vidio da m u je spremište otvoreno i da ispred v r a t a stoje neke vreće s robom i uz to šest gunjeva za konje. Kako se kasnije ispostavilo bili su gotovo istih godina. Imala je tako dugu kosu da se čitava mogla n j o m e prekriti. Illugi reče: »Od m e n e nećeš dobiti pomoći. »Učini kako hoćeš« odvrati Torstein »ali prisutni neka z n a j u da se ovo m o r a smatrati neizrečenim. Priđe m u n a to jedan čovjek koji je vodio četiri k o n j a . Gazda Torstein ga pozva da ostane kod njega. Gunnlaug na to o d j a š e od kuće i uveče stigne u Borg. Tako Gunnlaug ostane godinu dana. i da tolne ne p r i d a j u nikakve primisli. Onda će Gunnlaug: »Sada gledaj j e s a m li dobro upamtio. Od Torsteina je učio zakone i svi su ga voljeli. Torstein reče: »To m i se čini suvišno. da su m u d r i ljudi govorili kako na Islandu nema ljepše žene. a Torstein m u ponudi da ostane kod njega koliko god dugo želi.« Torstein odgovori: »To je malenkost« pa m u ispriča kako se to radi. niti ćeš ikamo putovati prije nego j a dopustim« pa ubaci vreće nazad u spremište. Gunnlaug i Helga su se često zajedno zabavljali igrajući mlina i uskoro se zavoljeli.

Sva trojica b i j a h u mladići koji mnogo obećavaju. Trojica su se zvala ovako: Torgils. u dolini Vatnsdal. pa je pozvao 50 . Torfinn je imao sedam sinova. Torarin i Eindridi. živio je dvije godine naizmjenice u Borgu kod Torsteina i kod svog oca Illugija u Gilsbakkiju. Bilo mu je sada osamnaest godina i opet se dobro slagao s ocem. Svi koji su do sada spomenuti živjeli su u isto vrijeme. Čitava je zemlja pokrštena. Gunnlaug Zmijski-jezik. koji je o d r a s t a o u Gilsbakkiju. koji je t a d a govorio zakone na Islandu.Gunnlaug onda i m e n u j e svjedoke i vjeri se s Helgoim. Bio je velik i jak. Na jugu. sve same vrsne mladiće. a žena m u je bila Geirny Gnupova kći. živjeli su Torodd Mudri Eyvindarson i njegov sin Skapti. Vani kod Raudamela živio je Torfinn sin Tuljana-Torira. 5. kćerka Gnupa Molda-Gnupssona. a sav se n a r o d odrekao stare vjere. On je dobio nasljedstvo na sjeveru u Asu. Hrafn Bio jedan čovjek koji j e živio na jugu u Mosfellu. Kad je odrastao putovao je od zemlje do zemlje i k a m o god bi došao bio je jako cijenjen. On je bio oženjen. Svi prisutni su se pri tom odlično zabavljali. a zvao se Onund. koji je r a n i j e spomenut. Upita da li je tako bilo dobro. Bio je vrlo bogat. Sinovi Onunda i Geirny bili su Hrafn. Skaptijeva je m a j k a bila Rannveig. p a su tako Skapti i Onudovi sinovi bili sestrići. a Torstein odvrati da jest. ali Hrafn se m e đ u n j i m a isticao u svemu. Eyjolf i Torir. a vani u tom k r a j u bili su najznačajniji ljudi. Jedan čovjek imenom Torkell Crni bio je član Ulugijevog domaćinstva i njegov bliski rođak. u n u k a Molda-Gnupa koji se naselio na j u g u u Grindaviku. n a padini Hjalli u Olfusu. vrlo lijep i dobar pjesnik. i svećenik na Južnim poluotocima. Među n j i m a je vladalo veliko prijateljstvo. Uskoro su se odigrali t a k o važni događaji kakvih do tada n a Islandu nije bilo.

jer ljuto ćeš se pokajati ako pustiš neoprezno da ti promakne kroz prste sjajna bujica iz kese.Gunnlauga da ide s n j i m e tamo. i n j i h dvojica o d j a š u z a j e d n o n a sjever u As da u b e r u novac. U j u t r o uzme jedan pastir Gunnlaugovog k o n j a i vrati ga sasvim oznojenog. jer m u je bilo ljepše razgovarati s Helgom nego rintati s trgovcima. Gunnlaug reče da 51 . Brzo uzmi sivo srebro od čovjeka što krvari. kako priča Saga o stanovnicima doline Laxdal. koji je bio izvučen n a kopno u ušću rijeke Gufua. Kad je Illugi došao kući. Jednog dana u p i t a Torstein Gunnlauga hoće li s n j i m e ići gore u Langavatnsdal. mužu prosječnih vrlina. pa su njihove stvari odnijeli n a brod. Na p o v r a t k u sa sjevera prenoćili su u Grimmstungu kod jednog bogatog seljaka koji je t a m o živio. Ovaj Audun nije htio svojim b r o d o m povesti sinove Osvifa Mudrog n a k o n što je u b i j e n K j a r t a n Olafsson. n a što ga Gunnlaug izudara do nesvjesti. Gunnlaug m u se lijepo zahvali. Ovaj pristane. Ali Gunnlaug je bio u Borgu sve dok se b r o d pripremao. Na to Gunnlaug izgovori ovu pjesmu: Novac nudim glavi kuće. I tako su se složili kako je Gunnlaug predložio.« Illugi u s k o r o o d j a š e kući i od Auduna Vezanpsa kupi za Gunnlauga pola dionice broda. No to se dogodilo kasnije od ovoga što pričamo sada. Ti si se primjetn o p r o m i j e n i o na bolje p r e m a o n o m e kakav si bio. Uz Gunnlaugovu pomoć dobili su ga od ljudi koji su o n j e m u vodili brigu. a Illugi reče: »Neka sada b u d e kako ti hoćeš. pa je zatražio odštetu. Gazda je bio tim p o s t u p k o m nezadovoljan. pa odjahali kući n a jug. n o njem u se to činilo malo. S Gunnlaugom je n a p u t išao Torkell Crni. Gunnlaug ponudi da m u plati j e d n u m a r k u . Uskoro nakon toga zamoli p o drugi p u t Gunnlaug svoga oca da ga opremi za put.

Onda opet reče Gunnlaug: »Želim znati šta ćeš mi odgovoriti na m o j u molbu. I gdje su ti ljudi u Borgarfjordu koji i m a j u veći ugled od njega?« Torstein odgovori: »Neću sad uspoređivati ljude«. Onda o d j a š u do drugih k o n j a . Zar nisi odlučio da p u t u j e š . a ne ludorija« reče. Šta možeš na- .. a Torstein će n a to: »Najprije m o r a š znati što hoćeš.hoće. Tu je bio j e d a n sivi p a s t u h s četiri kobile. tvoju kćer.« Gunnlaug reče: »Za koga bi radije udao kćer nego za mene«? Torstein odgovori: »Ima ovdje mnogo dobrih mladića. a sada tu govoriš kao da se m o r a š ženiti. pa ni ti m u nisi dorastao. Gunnlaug reče: »Ni Torfinn ni Onund nisu ravni m o m ocu. Zato će slabo što od toga biti. I tako se vrate kući preko rijeke Langa. Gunnlaug reče: »Lijepu Helgu.« »To j e m o j a najozbiljnija n a m j e r a . To ne bi bio dobar b r a k između tebe i Helge. Torstein ga ponudi Gunnlaugu.« Torstein odgovori: »To se ne može tako brzo odlučiti« reče i počne govoriti o drugome. po izboru.« Torstein odgovori: »Ne želim slušati tvoje ludorije.« Gunnlaug reče: »Gdje misliš da ćeš udati kćer ako je ne želiš vjenčati sa sinom Illugija Crnog. a ovaj odgovori: »Ovog ne želim ništa više od onog prvog — ali zašto mi ne ponudiš ono što bih zaista rado prihvatio?« »A što je to?« upita Torstein. Torfinn u Raudamelu ima sedam sinova i svi su valjani«. kad n a m j e r a v a otići iz zemlje. ali on reče da m u ne treba konj. dok si ti t a k o neodlučan. reče »a da si ti takav čovjek kao što je tvoj otac. Pastuh je bio prekrasan i malo jašen. I tako n j i h dvojica zajedno o d j a š u do Torsteinovog k a t u n a koji se zove Torgilsstad. a t a j je bio n a j b o l j i u Borgarfjordu. Torstein ponudi Gunnlaugu k o n j a na poklon. ne bih te odbio. Tu su bila četiri Torsteinova k o n j a riđe dlake.

Znam da se to Torsteinu ne sviđa. ali neće mi biti drago ako mi u ovome ne pomogneš.« Gunnlaug reče: »Ja svejedno n a m j e r a v a m otputovati.« Gunnlaug reče: »Tu ti je pomogao tvoj otac Egil. Čas odlučiš da ideš na putovanje. a Gunnlaug pođe s n j i m a . Uostalom. kaže da je od tebe zaprosio za sebe tvoju kćer Helgu. Njegovu obitelj znaš.vesti kao protutežu načinu kako se izborio protiv Svećenika Torgrima Kjallakssona i protiv njegovih sinova na saboru u Torsnessu.« Tako i učine. malo bi koji seljak dobro prošao da mi odbije ženidbu. Da je sličan p o naravi tebi. Rano idućeg j u t r a započne Illugi razgovor s Torsteinom: »Želim s tobom govoriti« reče. i sam proveo sve što je postupak zahtijevao. ne bih oklijevao. Illugi reče: »Gunnlaug. a to je da mi se čini neodlučnim. j e r ti one neće koristiti ovdje u Močvarama.« Torstein odgovori: »Ja sam o t j e r a o Steinova sina Onunda Sjonija. pa ćemo t a m o razgovarati.« Illugi odvrati: »Naše bi se prijateljstvo moglo prekinuti ako odbiješ da se sklopi ovaj prikladan brak.« Torstein odgovori: »Zadrži svoje p r i j e t n j e za one gore u brdima. Illugi reče: »Ti si nerazborit čovjek. Torstein ga lijepo primi. a zatim se samo baviš mišlju o ženidbi. a i to što posjed u j e m o . a u j u t r o je Gunnlaug odjah a o gore u Gilsbakki i zamolio oca da ide s n j i m u prosce u Borg. Želio bih znati što će od te stvari biti. m o j sin.« 53 . i to se s m a t r a l o isto tako značajnim djelom.« Uveče su došli kući.« Torstein odgovori: »Jedno samo ne volim kod Gunnlauga.« Onda krene Illugi od kuće preko u Borg u p r a t n j i dvanaestorice ljudi. Ja neću štedjeti ni posjeda ni ovlasti. samo bude li to pomoglo da se u ovom dogovoru krene naprijed. Torstein odgovoii: »Idemo gore na brdo.

Knez je prepoznao Auduna i upitao ga za novosti s Islanda. a Audun m u ispripovjedi što ima nova. Illugija Crnog. gospodaru« odgovori Gunnlaug. Gunnlaug kod Kneza Eirika U to su vrijeme Norveškom vladali knez Eirik Hakonarson i njegov b r a t Svein. Kaže se da su Gunnlaug i Audun Vezanpas ušli u Hladir zajedno s dvanaestoricom ljudi. Gunnlaug je bio odjeven u sivu košulju i bijele hlače s čarapama. On je sin jednog od n a j b o l j i h ljudi n a Islandu. neka Helga b u d e obećana Gunnlaugu. A Gunnlaug neka p u t u j e drugim z e m l j a m a i neka se ugleda u čestite ljude. a ovaj m u reče svoje ime i kojeg je roda.« 54 . 6. J a ću biti oslobođen svih o b e ć a n j a ako se on ne vrati p r e m a dogovoru ili ako mi se n e bude dopadao njegov značaj.« S time se rastanu.Torstein odvrati: »Zbog tvojih riječi i zbog našeg prijateljstva. iz n j e bi curila krv i gnoj. Knez t a d upita Gunnlauga tko je. Knez upita: »Skuli Torsteinson. I neka ga čeka tri godine. On je bio m o ć a n poglavar. Kad je p u h n u o povoljan v j e t a r otisnuše se na m o r e i doploviše b r o d o m na sjever u Norvešku. Islanđanine?« »Imam oteklinu n a n j o j . Na stopalu ispod svoda imao je oteklinu i svaki p u t kad bi stupio nogom. ali n e i v j e n č a n a s n j i m . U takvom je s t a n j u s Audunom izišao pred kneza i u l j u d n o ga pozdravio. kakav je t a j čovjek na Islandu?« »Gospodaru« reče ovaj »dobro ga primite. Knez Eirik je imao sjedište n a svojoj očevini. S knezom je t a m o bio Torsteinov sin Skuli. »Ali ipak nisi šepao. d v o r j a n i n kojeg je j a k o cijenio. n a i m a n j u Hladir. Osim toga m o j je pobratim.« Knez će n a to: »Što ti je nozi. a Gunnlaug na brod. gdje su se usidrili i iskrcali robu. Plovili su uz obalu Trandheima sve do Nidarossa. Illugi ode kući.

ako želi m o j e pomilovanje. Ali t a d stupi Skuli p r e d kneza i reče: »Udovoljite m o j o j molbi. nego r a d i j e moli za sebe.« Gunnlaug ga pogleda i reče: Evo jednog bez premca Ništa njemu Duša mu je dvorjanina u zloći.« Knez pocrvenje kao rak i naredi da se ta budala s m j e s t a uhvati.« Tako knez i naredi: »Neka ode što prije.« »Proričem ti« reče knez »da nećeš doživjeti još osamnaest. a to je da ne bi trebalo da m e n i želiš zlo.« Knez će n a to: »Što si to sada kazao. pa je na n j e m u Skuli uzeo m j e s t o za Gunnlauga i njegovog rođaka Torkela.»Ne šepa se dok su o b j e noge jednako dugačke« odvrati Gunnlaug. gospodaru. i nek se više nikad ne pojavi u m o j o j zemlji. h t j e d e dohvatiti sjekiru. »Da ne u m r e š na isti način kao tvoj otac knez Hakon. Kad je to Torir čuo. Islanđanine?« »Ono što mi se činilo priličnim. Gunnlaug p r e d a Audunu na čuvanje svoju dionicu u b r o d u i onu svoju robu k o j u je uzeo sa sobom. nego radije nešto što bi tebi koristilo« odgovori Gunnlaug. Naredite da što p r i j e otputuje. i p o m i l u j t e toga čovjeka. izvukli su b r o d na kopno. 55 luiHiuiuiiniNiiniiii .« Gunnlaug potiho p r o m r m l j a : »Ne želi meni zlo. Koliko ti je godina Islanđanine?« Gunnlaug odgovori: »Osamnaest. »A šta bi to bilo?« upita knez.« Nakon toga prizora iziđe Skuli s Gunnlaugom i ode dolje do pristaništa. ne vjerujte mračnija od noći. Na to reče knežev d v o r j a n i n koji se zvao Tor: »Ovaj se Islanđanin jako šepuri. Tu je bio b r o d p r i p r e m l j e n za plovidbu do Engleske. Bilo bi ga dobro malo iskušati. ali knez reče: »Ostavi to! Ne t r e b a n a tako što obraćati pažnju. Kada su uplovili u engleske vode i u jesen stigli na jug u londonsku luku.

Gunnlaug kod kralja Ethelreda U to j e vrijeme Engleskom vladao kralj Ethelred. On je bio velik i j a k i teško se s n j i m moglo ophoditi. pa m u da novac.« 56 . Gunnlaug ostane kod kralja preko zime i svi su ga štovali. Još ga učini svojim dvorj a n i n o m . Vođa im se zvao Tororm. Kralj m u zahvali za p j e s m u i dade mu kao nagradu za pjesničko umijeće plašt skrletne boje. pa bih želio da je saslušate. Te je zime stolovao u Londonu. a ja ću ti nadoknaditi novac. i još reče: »Zato sam vas potražio.« Kralj reče neka tako bude. Uveden je francuski jezik. gospodaru. Kralj ga upita iz koje je zemlje.« »Onda ću dati na sreću« odgovori Gunnlaug. Ovo j o j je pripjev: Čitav narod kao boga štuje Engleske vladara. pa m u ispriča o toj pozajmici. Potomak. Gunnlaug ode ravno k r a l j u i pozdravi ga lijepo i uljudno. Ali se jezik promijenio kad je Vilim Kopilan osvojio Englesku. On reče: »Sjevern jače. pozajmi mi nešto novca. j e r je Vilim bio francuskog porijekla. To je najveći pljačkaš i viking. koja je sezala sve do donjeg ruba. Uskoro nakon toga ode Gunnlaug kralju. je hrabrog roda.« Gunnlaug odgovori: »Nije razumno pozajmljivati novce nepoznatim ljudima. a Gunnlaug počne govoriti p j e s m u lijepo i izražajno. Kralj m u reče: »S time ćeš se slabo provesti. Jednog dana rano u j u t r o sretne Gunnlaug u jed n o j ulici trojicu ljudi.« Ovaj odvrati: »Vratit ću ti u dan koji odrediš. U Engleskoj se tada govorilo istim jezikojm kao i u Norveškoj i Danskoj. sin Edgarov. dobar vladar. jer sam o vama spjevao pjesmu. a Gunnlaug m u odgovori. Ethelred smion u boju.7. opšiven n a j b o l j i m krznom i vezenom vrpcom. N e m a j posla s njime.

kad bismo traćili novac siromašnih ljudi.Gunnlaug odgovori: »Loše bi nam se pisalo. Od djetinjstva još ga nosim. da ga lakše potegne kad ustreba. nam a vašim dvorjanima. Kad su bili spremni za dvoboj upita Tororm kakav Gunnlaug m a č ima. Gunnlaug m u pokaže svoj isukavši ga. ali Torormu pokaži drugi. a ovaj odgovori da m u ga ne kani vratiti. I tako m u Gunnlaug o d m a h zada smrtonosni udarac. a dopuštali da nas ovakvi p l j a č k a j u .« Viking se n a to nasmije i reče: »Do sad se nitko nije usudio da me pozove na dvoboj. »Sada ću ti predložiti kako je po zakonu« reče Gunnlaug. Znaj da Zmijski jezik uzalud mi nije ime. Gunnlaug ispriča k r a l j u kako stvari stoje. misleći da je to isto oružje koje je p r i j e vidio. Kad ugleda m a č berserk reče: »Ne b o j i m se tog mača.« Malo vremena nakon toga sretne Gunnlaug Tor o r m a i zatraži od njega novac. Ali ja sam spreman!« I tako se ovog puta rastanu.« Kako to izgovori zamahne na Gunnlauga mačem i odlomi m u gotovo čitav štit. naime. To se nikad ne smije dogoditi. dati. da si ništavna i bijedna. Gunnlaug u obrani zamahne kraljevim mačem. a mač što m u ga je dao kralj sakrio je. Bori se njime.« Gunnlaug lijepo zahvali kralju. a ovaj reče: »Sada su svari krenule po zlu. Oko balčaka mu je svezao omču i prebacio preko šake. skratio za glavu. Mnoge sam. pa ćeš vidjet ludo jedna. Gunnlaug onda izgovori ovu pjesmu: Nisi baš mudar kad dug mi ne vraćaš i lukavstvom me dražiš. evo. »Ili ćeš mi vratiti dug ili ćeš sa m n o m na dvoboj po isteku tri dana. Poslušaj m o j savjet i uzmi m a č koji ću ti. 57 . Berserk izdrža u d a r a c bez štita. Taj čovjek otupi svako oružje.

sin Olafa Kvarana i kraljice Kormlod. naravno da ću je saslušati. kad su brodovi plovili od jedne zem l j e do druge. On je tek nedavno došao na vlast. Vratit ću se plemenitom vođi kad u bitku krene zmijolikim žutim zlatom znam. pjesniče« reče kralj i pokloni m u zlatan prsten. Kralj upita šta namjerava.« Gunnlaug izgovori hvalospjev. a ovo je dio njegovog pripjeva: 58 . U to je vrijeme Irskom vladao k r a l j Sigtrygg Svilobradi. Kralj ga dostojanstveno primi. Gunnlaug u Dublinu i na Otocima Orknev Onda Gunnlaug otplovi s trgovcima iz Engleske na sjever do Dublina. služiti im kako valja. obećanje ispuniti. j e r te ne želim izgubiti kad si tako spretan pjesnik. težak 6 unča »ali mi m o r a š obećati da ćeš tali se vratiti iduće jeseni. Gunnlaug dođe pred kralja i pozdravi ga lijepo i u l j u d n o . zamoli Gunnlaug k r a l j a za dopušten j e da malo plovi.Kralj m u zahvali za to djelo. a Gunnlaug odgovori: »Htio bih obaviti ono što sam obećao« pa onda izgovori ovu p j e s m u : Konačište ću tražiti kod dva kneza i tri kralja. »Neka tako bude. pa j e time stekao veliku slavu u Engleskoj i na mnogim drugim mjestima. N a proljeće. darivat će mene.« Kralj reče: »Do sada mi još nitko nije darovao p j e s m u . a Gunnlaug reče: »Spjevao sam o vama pjesmu.« 8. pa bih želio da je saslušate.

Gunnlaug m u lijepo zahvali i ostane tam o još kratko vrijeme. gospodaru ?« »Kakva bi bila nagrada« reče kralj »da m u dam dvije lađe«? Blagajnik odgovori: »To je previše.« Tako k r a l j pokloni Gunnlaugu svoju odjeću od nove skrletne tkanine. mač il zlatan pehar. U to je vrijeme otocima vladao knez Sigurd Hlodvisson. sin Kvarana junaka. koji je s t a j a o jednu m a r k u . Knez reče da želi čuti njegovu p j e s m u . Drugi kraljevi d a j u kao nagradu pjesniku lijepe stvari kao što su dobri mačevi ili skupocjeno zlatno prstenje. gospodaru. Onda otplovi odatle na otoke Orkney. pozove svog blagajnika. vezenu košulju i plašt s odab r a n i m krznima. Rado ću primiti dar. i zlatan prsten. pa reče ovako: »Kako da se nagradi ova pjesma?« Blagajnik odgovori: »A kako bi ti htio. si ikada čuo ljepše rime ime? Kralj m u zahvali za p j e s m u . Gunnlaug lijepo pozdravi kneza i reče da ima za njega dar — j e d n u p j e s m u . Kaži da li da ti slave kralju. koji je volio Islanđane. svu optočenu srebrom. i pozove ga da 59 . Pjesnika će nagraditi. On potomak je dičnog roda. Za pjesmu bogato platiti.Sigtrygg vranama vukove hrani I ovo je m e đ u stihovima pjesme: Riječi mi skladno teku u slavu mladoga kralja. k o j a je bila kratka i dobro sročena. Gunnlaug izgovori p j e s m u . jer da je on n a Islandu tako znamenita roda. Knez m u podari kao pjesničku plaću sjekiru širokog sječiva.

pa ga pozove da kod njega ostane preko zime. sam usred burnog mora. U to je vrijeme t a m o vladao knez Sigurd. Nakon novogodišnjih svečanosti otišli su glasnici s bogatim darovima što ih je knez Sigurd poslao knezu Eiriku. a knez je prosudio da se Gunnlaug p r e m a n j e m u plemenito i prijateljski ponio. lijepo ga pozdravi i reče da je o n j e m u spjevao pjesmu.ostane kod njega. Knez m u zahvali i dobro ga nagradi. ali reče da želi putovati na istok u Švedsku. U predvečerje Nove godine došli su iz Norveške glasnici kneza Eirika. Njegov rođak Torkell također je išao s n j i m a . Gunnlaug iziđe pred njega. mu se propinje put Bizantskog dvora. U jesen su stigli na istok Norveške u Konungahellu. da svladao je strašno more. o bojno oružje svijetlo. Gauti su tvrdili da nema moćnijeg i slavnijeg kneza od Sigurda. gdje su stigli u trgovište koje se zvalo Skarar. Norvežani su opet smatrali kneza Eirika neusporedivo značajnijim. Eirik je pobjednik. dok brod. taj vladar sijed al snažan. s darovima za kneza Sigurđa. pa uzeli Gunnlauga da im u toj prepirci sudi. Uz piće bilo je i mnogo veselja. I jednima i drugima se dopala ova presuda. Oni ispričaše knezu Eiriku o Gunnlaugovoj presudi. Iz Konungahelle dobili su vodiča za zapadni Gautland. Knez je pažljivo slušao dok je Gunnlaug govorio kratku p j e s m u . Oko toga su se zavadili. ali Norvežanima ipak više. Knez Sigurd je zimi održavao veliku novogodišn j u svečanost. koji ih lijepo primi i smjesti za vrijeme gozbe k r a j Gunnlauga. On izreče ove stihove: Za Sigurda se kneza kaže. I tako odatle ode na b r o d s trgovcima koji su plovili za Norvešku. Zato je 60 . koji je bio u poodmaklim godinama. Gunnlaug m u zahvali na darovim a i na pozivu. njih dvanaestorica.

p a jedan drugome ispriča sve o svojim putovanjima.« 61 . Njih su se dvojica ubrzo sprijateljila. Hrafn ispriča da je otišao s Islanda za Norvešku ljeti. Olaf je bio moćan i slavan kralj. kako ga je Gunnlaug bio zamolio. ako biste htjeli da m e saslušate. Gunnlaug susreće Hrafna U to je vrijeme Švedskom vladao k r a l j Olaf Švedski. sin Eirika Pobjedonosnog i Sigrid Ponosne. ali vrlo častohlepan. p a m u da bih. Gunnlaug je došao u Uppsalu nedugo prije nego se imao održati proljetni sabor Šveđana. kakvim s m a t r a j u tog čovjeka na Islandu?« S d o n j e klupe ustane visok i lijep muškarac. a i sam je savršen mladić. želio da saslušaš m o j u pjesmu. Jednog d a n a kad je završio sabor. Gunnlaug je kasnije saznao za t a j knežev proglas. Kod k r a l j a je bio Hrafn Onundarson. pa m u se k r a l j obrati: »Hrafn. pozovu Gunnlanda.« Tako i učine. Gunnlaug n a to progovori: »Imam p j e s m u za vas kao poklon. a početkom zime da je prešao na istok u Švedsku. Gunnlaug odgovori da je s Islanda.« »Najprije idi i sjedni« reče kralj »sada nije vrij e m e da sjedim i slušam pjesme.razglasio da Uunnlaug opet može u m i r u boraviti u njegovoj zemlji. stane pred k r a l j a i reče: »Gospodaru. I kad je došao pred kralja on ga pozdravi. kćeri Skoglar-Tostija. p a bih volio da je čujete. gospodaru.« »Neka priđe i sjedne k r a j tebe« naredi kralj. Kod kralja je bio Hrafn Onundarson. Onda Gunnlaug i Hrafn počnu razgovarati. on je iz n a j b o l j e obitelji. Kralj ga lijepo primi i upita odakle je. 9. Knez Sigurd dade Gunnlaugu vodiča koji ga povede na istok Švedske u Tinndaland.

Možemo opet j e d n o m prigodom kasnije. Nikamo.»Sada može« odgovori kralj. »To je p j e s m a p u n a velikih riječi. kojeg zamoli za dopušt e n j e da o t p u t u j e . kako je sročena ova p j e s m a ? Gunnlaug m u odgovori: »Dobro gospodaru. pa ovaj nakon toga o t p u t u j e iz zemlje.« Hrafn m u odgovori: »Budimo pristojni. gospodaru« reče Hrafn »jer ja sam prvi došao k vama. Kralj m u to odobri.« Gunnlaug odgovori: »Tvoje me p r i j e t n j e ne dir a j u i nikad neće doći do toga da b u d e m m a n j e cijenjen od tebe. kao što j e i narav samog pjesnika. »Ja bih htio prvi govoriti svoju pjesmu« reče Gunnlaug »ako ti to dopustiš. To je lijepa p j e s m a .« »Ja bi trebalo da govorim prvi. a kad je završio. Uskoro nakon toga postane Hrafn pratilac k r a l j a Olaf a. jer on teško podnosi kada sve n i j e p o njegovoj volji. Kada je završio kralj reče: »Hrafne. Neka k r a l j odluči. Kad je Hrafn bio s p r e m a n za put reče Gunnlaugu: »Sad je gotovo s n a š i m prijateljstvom.« S time se rastanu. ali kad se bolje pogleda nema se šta vidjeti.« Onda Gunnlaug izgovori hvalospjev koji je spjevao o k r a l j u Olafu.« Gunnlaug će n a to: »Kamo bi bili stigli naši roditelji d a je m o j otac bio tvome prirepak. kao što si ti htio meni. u p i t a kralj: »Gunnlaug. kako je sročena pjesma?« »Dobro gospodaru« odgovori ovaj. Ali i ja ću tebi j e d n o m prirediti takvu sramotu. On u 62 . zbog toga što si m e ovdje pred d v o r j a n i m a htio ismijati.« »Sada ti iznesi svoju pjesmu.« Kralj reče: »Neka Gunnlaug prvi govori. kao što je i Hrafn na prvi pogled. A zašto si spjevao o k r a l j u tako k r a t k u pjesmu?« upita »zar ti se nije činio d o s t o j n i m dugačkog hvalospjeva?« Hrafn odovori: »Ne govorimo više o tome. A tako će biti i s n a m a dvojicom. ali je bez ljepote i pomalo ukočena. p a nem o j m o od ovoga stvarati kavgu. Hrafne« reče kralj.« Kralj Olaf pokloni na rastanku Hrafnu lijepe darove. Hrafn tako učini. »Sada bih i ja govorio svoju pjesmu« reče Hrafn. »I to može« opet će kralj.

i znaš koliko su imućni.« Torstein odgovori: »Helga je već obećana Gunnlaugu. gdje spremi b r o d za plovidbu.« Skapti će opet: »Zar nisu već prošle tri godine koje ste odredili?« »Da« reče Torstein »ali ne i p o s l j e d n j e ljeto. Hrafn reče: »Volio bih imati tvoju p o d r š k u u prosidbi kod Torsteina Egilssona. p a ćajmo onda vidjeti što će se činiti najrazboritijim. Sada n e m a smisla o tome dalje razgovarati. on je sad p u n sebe. Tu Skapti reče ovako: »Moj r o đ a k Hrafn želi zaprositi tvoju kćer Helgu. Tu doplovi do zaljeva Leiruvag k r a j polja Heid na r a d o s t svih rođaka i p r i j a t e l j a . p a ljeti o d j e d r i za Island. kakve izglede i m a m o mi u ovoj stvari?« Torstein odgovori: »Doći ćemo ovamo idućeg ljeta. pa odu kući sa sabora.« Skapti reče: »Učinimo kako ti želiš.« Onda odu s mnogo p r a t n j e do kolibe Torsteina Egilssona. kako s m o se dogovorili. pa bi se Gunnlaug još mogao vratiti. Drugog ljeta n a saboru Hrafn i Skapti još u p o r n i j e započnu prosidbu. a ti poznaš njegovu obitelj. pa ne može o tome brinuti. Ljeto nakon toga sastali su se n a saboru rođaci Skapti Zakonogovornik i pjesnik Hrafn. kad b u d e m prosio njegovu kćer Helgu. Iduću zimu provede kod kuće s ocem.« Skapti reče: »Ako ne dođe do k r a j a ljeta. koji ih lijepo primi. znaš dobar odgoj Hrafnov i moć njegovih rođaka i prijatelja. Uskoro se pročulo d a Hrafn prosi Helgu. Torstein im odgovori: 63 .proljeće krene na istok i dođe u Trandheim. govoreći Torsteinu da je sad oslobođen svih obaveza p r e m a Gunnlaugu. i dogovora se pridržavati. a j a želim održati riječ u potpunosti. Gunnlaug se ni tog ljeta nije vratio na Island.« Skapti odgovori: »Zar ona nije već obećana Gunnlaugu Zmijskog jezika«? Na što će Hrafn: »A zar nije već prošlo vrijeme kad je dogovoreno da se on vrati? Uostalom.« S time se rastanu.

Ja ne mogu m n o g o reći o svemu tome. Kralj Etelred je lijepo dočekao Gunnlauga. koji je bio sin kneza S t r u t H a r a l d a i brat kneza Sigvalda. Nakon toga odoše sa sabora kući. Na rastanku je od kralja Olaf a dobio dragocjene darove. otišao iz Švedske u Englesku.« 64 . U to je vrijeme Danskom vladao Knut Veliki Sveinsson. vrlo cijenjen od sviju. a ti si u m o j o j pratnji. koji je odnedavna preuzeo svoje nasljedstvo. Torstein neće p r e m a Hrafnu imati nikakvih obaveza. kad je Hrafn otplovio n a Island. kad Engleskoj prijeti rat. k r a l j Svein. s n j i m e proveo zimu. tako je. k o j u j e kralj Svein bio ranije osvojio. čiji se vojskovođa zvao Henning. p r i j e nego j e t a m o n a zapadu u m r o . On je neprestano prijetio Engleskoj n a p a d o m . j e r m u je otac. Gunnlaugov povratak 0 Gunnlaugu sad valja reći da je onog ljeta.»Nemam drugih kćeri nego tu jednu da se o n j o j brinem i rado bih da se nitko oko n j e ne sukobljava. Gunnlaugov povratak se i dalje otezao.« Tako i učini. On j e za k r a l j a Knuta držao tu zemlju. jer ne zna^n točno što m o j sin sada smjera. reče Torstein: »Smatraš li da sam oslobođen svih obaveza prema tvome sinu Gunnlaugu?« Illugi odgovori: »Sigurno. pa su se dogovorili da se svadba održi početkom zime u Borgu. U to isto vrijeme je u Engleskoj bila velika danska vojska. 10. ako ti tako želiš. Kada se našao s n j i m . koji je. Međutim. u Engleskoj ostavio veliku državu.« Torstein onda ode Skaptiju. Na proljeće zamoli Gunnlaug k r a l j a Ethelreda da m u dopusti da o t p u t u j e . ali se Helga nije slagala s novim dogovorom. ako se Gunnlaug vrati da održi riječ. Ovaj m u odgovori: »Nije u redu da odlaziš od mene sada. N a j p r i j e ću potražiti Ulugija Crnog. ako se Gunnlaug ne vrati do k r a j a ljeta.

Pred pet d a n a je otišao o d nas«. da vidi svoju nevjestu. druže moj. Hallfred jednom upita Gunnlauga: »Jesi li čuo za v j e n č a n j e Hrafna Onundarsona s lijepom Helgom?« Gunnlaug odgovori da je samo načuo. Više se bojim sudbine kakvu mi gospodar skroji. nakon istočnjaka ljutog ispod rta što me snađe. nastojati /da ti svađa s Hrafnom bolje pođe za r u k o m nego meni. Pronijet će se glasine. Kad je s kopna zapuhao povoljan vjetar. a između ostalog i to. Hallfred m u ispriča što je znao. Polovinom idućeg ljeta dobije Gunnlaug od kralja d o p u š t e n j e da ode. ali dopusti mi da odem idućeg ljeta ako Danci ne dođu. To se dogodilo pod k r a j ljeta. I tako on otplovi n a istok u Norvešku.« Kralj reče: »To ćemo vidjeti onda. koji ga je radosno primio. Da se Gunnlaug Hrafna boji. a Danci ne dođu. Onda knez naredi da se Gunnlaug odvede do Hallfreda. Knez ga lijepo primi i pozove da ostane kod njega. Gunnlaug m u se zahvali n a pozivu.Gunnlaug odgovori: »Ti n a r e đ u j m o j gospodaru. Knez reče: »Svi brodovi koji su se spremali za p u t na Island već su isplovili. svi su bili dobro raspoloženi.« Onda reče jedan dvorjanin: »Ovdje ispod Agđanessa je još juče bio usidren Hallfred Pjesnik-zanovijetalo. Prije pet godina došao sam svojim b r o d o m 65 .« Knez reče: »To je moguće. g d j e posjeti kneza Eirika u Hladiru kod Trandheima. Na to će Hallfred: »Morat ćeš. Kao odgovor Gunnlaug izgovori ovu p j e s m u : Nije mi stalo što poigrava lagan vjetar oko lađe. ali reče da n a j p r i j e želi otići kući n a Island.« I tako prođe ljeto i iduća zima. da su mnogi govorili da Hrafn nije m a n j e smion od Gunnlauga.

Noć p r i j e toga Tord je molio boga Tora za p o b j e d u . No i Gunnlaug ugane nogu n a k o j u je bio prebacio težinu. a ovaj svom težinom padne n a zemlju. On je bio sin nekog seljaka iz Melrakkasletta. ali ja sam m u je uskratio. Morao sam Hrafnu prepustiti da sam sudi i presudi. Onda je Hrafn došao do nas sa još šezdesetoricom ljudi i prerezao n a m užad tako da je b r o d izbačen n a blatnu obalu. čim su se n j i h dvojica našla. a oni su pri tome izvlačili kraći k r a j .Lijepom Helgom. i to pola mjeseca prije zime. »To je dobro spjevano« reče Hallfred. Nogu su m u zavili i namjestili zglob. »Prepirka s Hrafnom.u Leirvag ispod polja Heid. koji je unatoč tome jako otekao. zajedno s Tordom. a idućeg dana. Tako se i sada pripremala b o r b a između n j e g a i Gunnlauga. Gunnlaug izmakne Tordu o b j e noge. Gunnlaug i Hallfred su pojahali s dvanaestoricom ljudi i došli na jug u Gilsbakki u Borgarfjordu iste subote kad je u Borgu bila svadba. zbog čega j e popucao. a Hallfred je j a k o hvalio n j e n u ljepotu. pa su tu izvukli b r o d na kopno. Gunnlaug je opet imao pjesmu: Ne vjerujem da je čestit kad mećavom i munjom ljubav nudi ženi odjevenoj u lan. Ja sam prošlog ljeta bio na saboru kada je tako dogovoreno. Jer ja sam prije njega milovao zlato na svakom prstu njenom.« »A što to?« upita Gunnlaug. Bio j e d a n čovjek koji se zvao Tord. Rado se rvao s trgovcima. Tu je trebalo platiti pola m a r k e srebra n e k o m Hrafnovu m o m k u . to ti m o g u o n j e m u reći. i na k r a j u sam platio jednu m a r k u . Pristali su na sjeveru Islanda u Hraunhofu na zaravni Melrakkasletta. p a i on p a d n e . Eto. počeli su se rvati.« Onda su razgovarali samo o Helgi. Sad reče Tord: »Možda ti ni druge stvari ne uspijevaju bolje. ako se on na početku zime oženi .« Gunnlaug ništa ne odgovori. Illugi se raz66 .

me gadno prevario. A ti si . Odlučeno je da se svadba održi zimi. On je sjedio za svadbenom trpezom u Borgu. junak. da je čovjek imenom Sverting. iako je n a s t o j a o da se to ne vidi. No kako je on teško hodao zbog svoje povrijeđene noge. koji je bio sin Hafr-Bjarn i j a i u n u k Molda-Gnupa. od mača. M a j k a Torfijeva bila je Torodd. a Hrafn odgovori pjesmom: Sanjao sam da sam ranjen u naručju tvome. 11. Helga m u reče: »Zbog tog neću nikad plakati.« I ona gorko zaplače. prosio Hungerd. a tako su mislili i svi ostali osim Gunnlauga. Tamo je živio Torkell. kćer Tor o d d a i Jofrid. nakon Nove godine. dok raduje se vitka lipa. Kad se p r o b u d i o upita ga Helga što je to sanjao. Helga je ležala budna. Istina j e što se kaže »što mlad nauči star ne zaboravi«. Gunnlaug m u reče da želi o d j a h a t i preko u Borg. 67 . Hungerdin rođak i sin Torfija Halbrandssona. Kraljica Hrafnove kuće ne želi mi previti rane. od odlaska u Borg nije bilo ništa. jednog j u t r a p r i j e nego su se digli. ženo. I kad su t a m o kratko vrijeme boravili. kćer Jezik-Odda. Tvoja je postelja bila crvena od moje krvi. a Hrafn spavao i bacakao se u snu. Dvoboj Gunnlauga i Hrafna Sada j e n a redu da se kaže što je bilo dalje s Hrafnom. Gunnlaug se sigurno vratio. Hrafn nakon svadbe ode s Helgom kući u Mosfell. gore na otoku Skaney. ali Jmu Illugi odgovori da to ne bi bilo pametno. a većina prisutnih je govorila kako mlada izgleda j a k o utučena. Novost k o j a se pričala n a toj gozbi bila j e to.veselio svom sinu Gunnlaugu i njegovim drugovima. Tako je sada bilo s n j o m . Umirem.

i to iz mnogo razloga: zbog snage. ali ni t a m o n i j e Hrafn našao sreću u b r a k u s n j o m . Žene su sjedile na k l u p a m a k r a j njih. Lijepa Helga je sjedila p o k r a j mlade. ne spremaš?« »Ne kanim ići« odgovori Gunnlaug. Pravi se da ti nije stalo. Zašto da čezneš za t o m ženom. Dok se gazda Illugi spremao. On je bio mnogo naočitiji od ostalih muškaraca. pa su dugo razgovarali pri čemu je Gunnlaug izgovorio ovu p j e s m u : Zmijski jezik nije sretan pod kapom nebeskom otkad Helga ljepotica Hrafnova je žena. Na gozbi n i j e bilo j a k o veselo. Onog dana kad su se m u š k a r c i spremali za odlazak i žene se odmah pokrenu i spreme na put kućama. Sada su se ljudi pripremali za drugu zimsku svadbenu gozbu. A Illugi će: »Naravno da ćeš ići. 68 .« Gunnlaug je bio lijepo odjeven u skupocjenu odjeću koju m u je dao k r a l j Sigtrygg. Događalo se ono kako poslovica kaže »da oči o d a j u koga žena voli. Ne uzimaj t o tako k srcu. ljepote i stasa. Tu su Illugija i sinove smjestili na čelo stola. Zato su se preselili u n j e n u kuću u Borg. pa odoše u goste. Gunnlaug je sjedio u sobi i nije se micao.« Gunnlaug učini kako m u je otac kazao. mom jeziku ne vjeruje i za novac kćer udaje.Uskoro nakon toga saznalo se na čitavom Islandu za Gunnlaugov povratak. Torkell iz Skaneya pozove Illugija Crnog i njegove sinove. Gunnlaug pođe da se porazgovori s Helgom. Illugi mu priđe i reče: »Zašto se. otac moje vjerenice. Nikad ti neće nedostajati žena. a Torsteina Egilssona i njegovog zeta Hrafna s mladoženjinim drugovima n a s u p r o t Illugiju. Nakon tih vijesti Helga postane tako o d b o j n a p r e m a Hrafnu. Jedan junak sjajna lika. odakle je često pogledavala p r e m a Gunnlaugu. sine. da je teško mogao da je zadrži kod kuće.

« U to dotrči Illugi i Torstein. gdje su već doveli osedlane k o n j e i kobile. tako da je ovaj m o r a o skočiti u stranu. jer ovaj p u t me se ne m o r a š bojati. koji im nisu dopustili da se sukobe. Gunnlaug još pokloni Helgi plašt. Gunnlaug onda izgovori ovu p j e s m u : Djevojku. Ona m u lijepo zahvali. Nek zli duhovi odnesu to predivno remek-djelo muškarca i žene. a onda Gunnlaug iziđe van. dali su Hrafnu za novac. prijatelju valkira. Mnogi od n j i h b i j a h u prekrasne životinje.« Hrafn m u odgovori ovim stihovima: Mislim da nije vrijedno. Hrafne. Ali ti dobro znaš što si počinio. ljuta rano pjesnikova. Ja sam ih vidio tamo. Moćni kralj Engleza 69 . ploveći svojim brodom. p a Gunnlaug skoči u sedlo jednog od konja i bijesno pojaše dvorištem sve do m j e s t a gdje je s t a j a o Hrafn. zbog jedne žene zadijevati kavgu. koji je bio vrlo dragocjen. proklinjem ti roditelje što su te u postelji svojoj takvu izroditi znali. dar kralja Ethelreda. suho zlato. Bili su vezani na popločenju ispred kuće. Gunlaug progovori: »Ne m o r a š uzmicati. ali meni se to ne čini tako.I još reče i ovo: Lijepa i kršna djevojko. junače. Gunnlaug m u odgovori: »Može biti da ih ima mnogo. Mnogo vrijednih djevojaka na jugu uz more ima. Kažu da on mi je ravan.

Bog će pjesniku dati presudnu pobjedu. Skapti je n a saboru govorio zakone.i još mnogo ljudi s n j i m a . Skapti Zakonogovornik išao je na otok s Hrafnom.nije me pustio kući. i ona me čini nijemim. Ja sam s p r e m a n kad god ti kažeš. bez drugih događaja. Raskolit ću Hrafnu grudi. ali je u to vrijeme p o s t o j a o takav zakon da je svatko. kao i drugi njegovi rođaci.« To se nije svidjelo i-ođacima ni jednoga ni drugoga. Onund iz Mosfella i svi njegovi sinovi. jer slutilo je na rat. Jednog dana na saboru. tko se osjećao oštećenim. pa je p r e k o zime sve ostalo mirno. kada je mnoštvo došlo n a b r d o Logberg. 70 .« Hrafn odvrati: »Dobar prijedlog. Nakon isteka tri dana spreme se za dvoboj. pa reče: »Je li ovdje Hrafn Onundarson?« Ovaj odgovori da jest. Prije nego što stupi na otok. Duga je ovo priča. i još Sverting Hafr-Bjarnarson. mogao zahtijevati dvoboj. Nakon toga svatko o d j a š e svojoj kući. i tako mi p o s t a o suparnik. pa tako i Illugi Crni i s n j i m e sinovi Gunnlaug i Hermund. glavu mu skinuti pohlepnu. Hrafn i dalje nije bio sretan u b r a k u s Helgom. kosu mu razbarušit. zatim Torstein Egilsson i sin m u Kollsvein. kao što sam od tebe i očekivao. Illugi Crni pođe sa sinom . Zato te ovdje na saboru pozivam za tri dana na dvoboj na otoku Oxarholm. Gunnlaug izreče ovu p j e s m u : Spreman sam stati na pješčani otok isukana mača. Onda reče Gunnlaug Zmijskog jezika: »Ti znaš da si uzeo m o j u vjerenicu. pogotovu otkako se ona vidjela s Gunnlaugom. zatraži Gunnlaug da ga saslušaju. Idućeg ljeta mnogi su krenuli na sabor. gdje su upravo bili završeni pravni poslovi.

On prelomi gornji dio Gunnlaugovog štita. Onda reče Gunnlaug: »Proglašavam Hrafna pobijeđenim. Tu skoče oba oca da ih rastave. j e r je bio izazvan. spreman je lomiti kosti. To je učinjeno prema savjetu n a j m u d r i j i h ljudi iz čitave zemlje koji su bili prisutni. I tako je dvoboj Hrafna i Gunnlauga bio posljednji koji je održan n a Islandu. Onaj koji bude r a n j e n mogao se iskupiti s tog m j e s t a za tri m a r k e srebra. hoću. Vrh mača m e đ u t i m odskoči od štita i pogodi Gunnlauga u obraz. a mač m u p u k n e ispod balčaka. To je bio treći najposjećeniji sabor.« Na to se Gunnlaug izbezumi od srdžbe i reče da ništa još n i j e odlučeno. a Sverting Hafr-Bjarnarson Hrafnov. Gunnlaug odgovori: »Kad se ponovno sastanem s Hrafnom. Druga dva su bila nakon što je spaljen Njal i nakon u b o j s t v a na pustopoljini Heid. Otac mu Illugi zabrani da sada išta više poduzima. a s n j i m a i mnogi drugi ljudi. lako ga okrznuvši. Idućeg dana je na zakonodavnom saboru donesen zakon.« »A ja o b j a v l j u j e m da si ti pobijeđen« reče Hrafn »jer si ranjen. oče. 71 . Kad padnem na ovom polju znat će se za moju hrabrost. jer je razoružan. H e r m u n d je držao štit svoga brata Gunnlauga. Evo isukanog mača. tako je snažan bio t a j udarac. Hrafn je morao napasti prvi. da se od tog vremena na dalje z a b r a n j u j e dvoboj. da ti budeš toliko daleko da nas n e možeš rastaviti.« S time se ovoga puta rastanu i odu u svoje kolibe. Žena će uskoro postati od nevjeste udovica mlada.Hrafnov odgovor bio je ovo: Ne zna pjesnik kojem će skaldu pripasti pobjeda.

a m e đ u n j i m a je bila i Lijepa Helga. a s n j i m a i Hrafn Onundarson. A kad se Gunnlaug opet vratio na drugu obalu rijeke. o d j a š u ljudi kući. djevojku gizdavu. Spavao je u zatvorenom krevetu iza počasnog sjedišta u odaji. naoružanih do zuba. djevojke odjevene u lan. Kad je sabor završio. Te zvijezde što blješte. nemir su donijele ženi urešenoj zlatom. Sjajne oči djevojačke pod obrvom na bistrom čelu. izgarao od želje za njom. s druge strane rijeke?« A Gunnlaug odgovori: »Točno. N a j e d n o m u sobu u đ e dvanaest ljudi. to je ona« pa izgovori ovu p j e s m u : Žena je stvorena junacima na propast. samo je on ležao u krevetu. meni. tvoju dragu. I Gunnlaug je pogledao nazad preko rijeke i onda izgovorio ovu p j e s m u : Motre me oči sokolove. Zbog nje je patio ratnik. Jednog j u t r a kad se probudio već su svi muškarci bili ustali. a Hrafn m u reče: 72 . i Gunnlaug ostane kod kuće u Gilsbakkiju. pa su t a m o Helga i Gunnlaug neko vrijeme razgovarali. Sada moje oči gasnu bespomoćno gledajući labudicu bijelu. H e r m u n d reče Gunnlaugu: »Vidiš li Helgu. S druge strane rijeke išlo je mnogo žena p r e m a rijeci. Gunnlaug skoči na noge i zgrabi svoje oružje. i njenom pjesniku.Jednog j u t r a išla su braća H e r m u n d i Gunnlaug na rijeku Oxara da se p e r a . Nakon toga n j i h dvojica p r i j e đ u rijeku. stane Helga pa je dugo gledala za n j i m .

Dvoboj u Norveškoj I sada je na redu da se kaže o Hrafnu to da je spremao svoj brod u zaljevu Leiruvag. u m j e s t u koje se zvalo Lifangr. Knez ga je j a k o cijenio. Svi su Hrafnovi rođaci držali da je Hrafnov odlazak veliki gubitak za njih.»Ništa ti se neće dogoditi. 12. j e r u braku s Helgom nije nalazio sreću. međutim. . pa da u Norveškoj održimo dvoboj. No to se nikako nije dopadalo rodbini ni jednog ni drugog. p a ga je očekivao idućeg ljeta. i na k r a j u si s m a t r a o da ništa nije odlučeno. Uostalom. gdje ostane preko zime. moralo se dogoditi onako kako je bilo suđeno. a drugi Olaf i obojica su bili kršni momci. Hrafne. I drugu je zimu proveo u Trandheimu.« Hrafn odgovori: »To je ljubazna ponuda. gdje ostane preko zime. rekao da je Gunnlauga pozvao na dvoboj. ali su jako kasnili. O Gunnlaugu te zime nije čuo ništa. Tu n a m rodbina neće smetati. Sada te ja pozivam da obojica o t p u t u j e m o s Islanda idućeg ljeta. otisne se Hrafn na more i doplovi brodom u Trandheim. ali bili su nemoćni protiv razbuktalih strasti oba mladića.« Gunnlaug odgovori: »To je muževna riječ i rado ću prihvatiti izazov.« S tim se rastanu. a o d m a h ćeš čuti po kakvom sam poslu ovamo došao. Ljetos si me na saboru pozvao na dvoboj. A ti se sad. Gunnlaug Zmijskog jezika putovao je b r o d o m s Hallfredom Pjesnikom-zanovijetalom sa sjevera od Melrakkasletta. ali za sada će biti n a j b o l j e da odjašim. pa Gunnlaug ode k n j e m u . Zna se za imena dvojice koji su išli s n j i m e na put. Knez Sigurd Hlodvisson je još uvijek vladao otocima. To su bili sinovi sestre Hrafnova oca Onunda J e d a n se zvao Grim. Na m o r e su se otisnuli kada se digao povoljan vjetar. Kad se digao povoljan vjetar. On je. i stigli malo prije zime na otoke Orkney. ovdje osjeć a j kao kod kuće i posluži se čime hoćeš. I reče da zato jedan od n j i h dvojice m o r a poginuti od ruke onog drugog.

Ljeti su ratovali i pljačkali na sve strane na Hebriđima i p o zaljevima Škotske. a Gunnlaug se pokazao vrlo h r a b r i m . pa se Gunnlaug t a k o đ e r spremi da ide s n j i m . Knez j e bio čuo o njegovu sukobu s Hrafnom. Odatle j e Hrafn 74 . a u n u t a r obruča mačevala su se dva n a o r u ž a n a muškarca.Na p r o l j e ć e se knez počeo spremati na ratni pohod. Gunnlaug sad otplovi na sjever do Trandheima i u Hladiru potraži kneza Eirika. T a m o je stigao na početku zime. Malo zatim on reče knezu da ne može više izdržati prezir i p o r u g u njegovih dvorjana. pa reče Gunnlaugu da je zabranio da se n j i h dvojica t u k u u n j e g o v o j zemlji. Gunnlaug reče da je kneževo pravo d a n a r e đ u j e što god želi. Oni koji su stajali uokolo govorili su da Islanđani slabo u d a r a j u i j a k o se sporo pris j e ć a j u čime su se hvalisali. Knezu su p r i j e kazali da je Hrafn otišao iz Lifangra i otputovao na istok u Švedsku. i k a m o god bi došli b i o j e žilav ratnik. Gunnlaug je nastavio p u t dok nije stigao do zadnjeg gazdinstva . koje se zvalo Sula. Zato on dopusti Gunnlaugu da ide i dade m u za p u t dva vodiča. Zato zamoli kneza da m u d a d e vodiča do Lifangra. ali nakon toga te zime više n i j e bio razgovorljiv. I t a k o ode Gunnlaug sa šestoricom iz Hladira i stigne u Lifangr.u t o j dolini. Rano ljeti vrati se knez Sigurd kući. na što Gunnlaug rado pristane. a Gunnlaug se u k r c a na b r o d nekih trgovaca koji su plovili u Norvešku. pa ode o d a n d e bez riječi. Tog je j u t r a Hrafn otišao odanle s četvoricom ljudi. a drugi Gunnlaug. koju izražavaju zbog njegove svađe s Hrafnom. Na p r o l j e ć e iziđe jednog dana Gunnlaug iz grada sa svojim r o đ a k o m Torkellom. a knez ga lijepo primi i pozove da ostane k o d njega. Prošli su mnoge okršaje. I tako se r a s t a o s knezom Sigurdom u velikom p r i j a t e l j s t v u . Tu su na polju ispred sebe ugledali o b r u č ljudi. Jedan se zvao Hrafn. pa i t a m o dođe n a k o n što je Hrafn t a m o prenoćio. Odatle Gunnlaug ode u dolinu Veradal. Gunnlaug shvati da se ispod te igre krije oštar prezir i grdna poruga. a u veče je Gunnlaug tamo stigao.

reče Gunnlaug: »Dobro je da s m o se konačno našli. Onda se sukobiše h r a b r o se boreći. obliven krvlju. viking. Onda su rekli Hrafnovi rođaci Grim i Olaf.« Tako su i učinili. nego nastavi p u t noću. Gunnlaug se ne zadrži.bio otišao već u j u t r o . da neće stajati i gledati dok se n j i h dvojica bore. Tu Hrafn zauzme položaj sa svojim ljudima. U međuvremenu su se borili Hrafn i Gunnlaugov rođak Torkell Crni. a sve zajedno ih je bilo pet. teškim ko vihor valkira. tog konja širokog mora. Grim i Olaf obojica n a p a d n u Gunnlauga samog. Kad su se Hrafn i Gunnlaug sastali. a sam nije bio je r a n j e n . kad je sunce izišlo. 0 tome svjedoči Tord Kolbeinsson u svojoj p j e s m i o Gunnlaugu Zmijskog-jezika: Prije nego krene na Hrafna Gunnlaug pokosi mačem. S n j i m e su bili njegovi rođaci Grim i Olaf. a m e đ u n j i m a polje.« Gunnlaug reče da se slaže sa svim. U jedno od jezera urezao se mali poluotok koji se zvao Dinganess. ratnika Olafa i Grima.« Hrafn reče da n e m a ništa protiv »i sad možeš odabrati kako želiš da se b o r i m o — ili svi zajedno ili SEvmo nas dvojica. Ali kasnije ćete pripovijedati svjedočanstvo 0 našem okršaju. Samo neka b u d e jednak b r o j ljudi n a svakoj strani. a napad se završi t a k o da je Gunnlaug ubio obojicu. 75 . Srčan. Torkell padne od Hrafnove ruke 1 rastane se od života. Tako reče i Torkell Crni. Hrafn je došao na m j e s t o g d j e su bila dva jezera. koje se zvalo Gleipnisvellir. pobio je trojicu snažnih. sretne se konačno s Hrafnom. Onda Gunnlaug reče kneževim vodičima: »Vas dvojica ćete ovdje sjediti i nećete pomagati nikome. gospodar broda. Ujutro. I tako su eto pali svi njihovi drugovi. Gunnlaugov rođak.

a Gunnlaug reče: »Gadno si me prevario i nečasno se ponio. pa se osloni na nj. Borili su se bez stanke i bijesno. a ja sam ti vjerovao. Ali Hrafn ne p a d n e na zemlju. Tu na Dinganessu u zemlji Hordaland. Gunnlaug je imao mač koji je dobio od Etelreda. a Gunnlauga odnijeli do njegova k o n j a i stavili ga na njega.« Opet su se bijesno sukobili i sve je konačno završilo kad je Gunnlaug svladao Hrafna.« Onda Gunnlaug ode do jednog potoka. a ja se neću dalje tući s tobom tako osakaćenim. ali n a t j e r a l o me to što ne mogu podnijeti da te grli Lijepa Helga. Poslije su se pobrinuli za mrtvace. Gunnlaug odvrati: »Da me nisi prevario kad ti donesem vode u svom šljemu. zgrabi š l j e m o m vode i donese je Hrafnu. koji se rastao od života. On konačno zamahne na Hrafna jakim udarcem i odsiječe m u nogu. ali mnogo bi mi pomoglo kad bih dobio nešto za popiti«. Onda su Gunnlaugu prišli vodiči i zavili m u ranu na glavi. letjelo je oružje oko Gunnlauga. Ovaj pruži prema šljemu lijevu ruku. Od tog je nastala gadna rana. Doveli su ga sve do Lifangra gdje je ležao tri noći. junak hrabri. u boju čitav dan.« Hrafn obeća: »Neću te prevariti. Onda reče Gunnlaug: »Sad se ne možeš više boriti. 76 . nasrto je na me ljuto. a to je bilo izvanredno oružje. čvrst kao gordo stablo. a desnom zabije mač Gunnlaugu u glavu. nego odšepa iza jednog stabla.« Hrafn odgovori: »Istina je. On sjedne m e đ u n j i h i izgovori ovu p j e s m u : Hrafn.« Hrafn m u odgovori: »Točno je da me m o j a sreća izigrala.Onda se uhvatiše u koštac n j i h dvojica dijeleći jake udarce i neustrašivo n a p a d a j u ć i jedan drugoga.

Illugi je zapamtio pjesmu. pa kad se probudio kazivao ju je ostalima: Hrafn me je udario. Iste je noći na jugu u Mosfellu i Onund usnio san da je Hrafn došao k n j e m u sav u krvi i kazivao ovu pjesmu: Crven je bio mač. Oštrice u našim rukama raskolile su sjajne štitove. Dok orao krv ispija ratna palica razbija Gunnlaugu ponosnu glavu.« 77 . Svi su žalili za obojicom mladića. zagrizavši Hrafnu nogu. 13. Oštrica sikčući padne. Učinilo m u se u snu da vidi Gunnlauga jako krvavog. prije nego su se n a Islandu o tome čule vijesti. u kosi mi stajale. kako m u kazuje ovu p j e s m u . čini se. s a n j a o je Illugi Crni kod kuće u Gilsbakkiju. a naročito zbog okolnosti koje su dovele do njihove smrti. grabljivice te su požudno mojom se krvlju napajale. Idućeg ljeta na saboru reče na brdu Logberg Illugi Crni Onundu: »Kako ćeš iskupiti djelo svoga sina? Hrafn je pogazivši riječ prevario moga sina. perajom čelične ribe što resko fijuče zrakom. jer junak me je udario njime. Helgina smrt Ljeti. i Gunnlaugom i Hrafnom. Krvoločne su neke ptice.pa dobivši od svećenika p o m a z a n j e u m r o i bio sah r a n j e n k r a j crkve.

Onund se sa sinovima sklonio u crkvu. a imali su i druge djece. Idućeg proljeća o d j a š e H e r m u n d Illugason od kuće sasvim sam. i da su rano u j u t r o stigli u Mosfell. Njih dvoje je imalo p o d o s t a djece.mo su trgovci već bili gotovo spremni za plovidbu. a i d o b a r pjesnik. Kapetan b r o d a Hrafn bio je na k o p n u i s n j i m e mnogo ljudi. probode ga kopljem i onda o d j a š e odande. Bio je j e d a n čovjek koji se zvao Hrafn. jer nikako n i j e mogla zaboraviti Gunnlauga. On j e bio veliki moreplovac i posjedovao je b r o d koji je bio izvučen na obalu u Hrutafjordu. Tu iziđe van na otok Bordey i popne se na trgovački brod. a da se Torgrimu odsijeku noge. Torstein Egilsson udao je svoju kćer Helgu nakon nekog vremena za čovjeka koji se zvao Torkell Hallkelson. a bio je sin Onundovog brata. Helga pođe da živi s n j i m . a drugi Torgrim. i držao je da još uvijek nije osvećen. Ni za ovo u b o j s t v o nije se tražio otkup. u n a t o č tome što je bio mrtav. Pa već sam dovoljno r a n j e n njihovom svađom. unatoč t o m e što je već bilo učinjeno. H e r m u n d p o j a š e p r e m a n j e m u . 78 . Jedan im se sin zvao Torarin. Ta. i to n a sjever preko polja Holtavorduheid i dalje do Hrutafjorda. Ali Torkell je bio naočit muškarac i bogat. ali nije m n o g o marila za njega. a Onund nije tražio zadovoljštinu. J e d a n se zvao Bjorn. Kaže se da je u jesen izjahao od kuće u Gilsbakkiju s tridesetoricom ljudi. a koji je živio u Hraunsdalu. Svi su Hrafnovi drugovi bili zaprepašteni H e r m u n d o v i m postupkom. Neću ni od tebe tražiti odštetu za moga sina.Onund odgovori: »Mislim da sam daleKo pđ toga d a i s k u p l j a m njegova djela. I time je sukob između Illugija i Onunda iz Mosfella završen.« Illugi će na to: »To će već osjetiti neki od tvojih rođaka. Illugi dade da se u b i j e Bjorn. Nakon toga o d j a h a kući. H e r m u n d Illugason je teško podnio smrt svog brata Gunnlauga. a Illugi uhvati dvojicu njegovih rođaka. a drugi Torstein.« Nakon tog sabora Illugi je čitavog ljeta bio j a k o neraspoložen.

Helgu su odvezli u crkvu. Zatražila j e da se donese plašt. p a su mnogi dugo bolovali. 79 . Jedne s u b o t n j e večeri sjedila j e Helga u dnevnoj sobi. Torkell tad izgovori ovu p j e s m u : Uhvatio sam u naručje svoju plemenitu ženu. Gunnlaugov dar. naslonivši glavu na koljeno svoga muža Torkella. a Torkell je još dugo živio na svom gazdinstvu. podnijeti život bez nje. J e d n o m je došla velika bolest na Torkelovo i Helgino gazdinstvo. mrtvu.Glavna Helgina radost bila je da p r o s t r e plašt štjo ga je dobila n a dar od Gunnlauga i da ga dugo p r o m a t r a . I . Nakon toga spustila se opet n a r u k e svoga muža i izdahnula.'Helga se razbolila. Za n j e g a je Helgina s m r t bila veliki gubitak. rasprostrla plašt ispred sebe i neko ga vrijeme gledala. ali nije legla u krevet. Teško mi je neutješnom. uspravila se. I tu se sad završava ova saga. p a kad ga je dobila. kao što se moglo i očekivati. Bog ugasi svjetlost.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful