Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu
Nakladnik: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Za nakladnika: prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar Tekst uredili: doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre, dipl. teol. Lektor: Tomislav Ladan, prof. Recenzenti: prof. dr. sc. Izabela SoriÊ, prof. dr. sc. Slavica BaπiÊ, doc. dr. sc. Antun ArbuniÊ, doc. dr. sc. Maja LjubetiÊ, doc. dr. sc. Igor Radeka Naslovnica: Boris LjubiÊiÊ / STUDIO INTERNATIONAL GrafiËka priprema: SAND, Zagreb Tisak: GIPA, Zagreb Naklada: 10.000 Zagreb, kolovoz 2006.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb UDK 371.214(497.5) NASTAVNI plan i program za osnovnu πkolu / <tekst uredili Dijana Vican, Ivan MilanoviÊ Litre>. - Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, 2006. ISBN 953-6569-25-6 I. Nastavni planovi -- Osnovno πkolstvo -- Hrvatska 300731027

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: + 385 (0) 1 4569 072 Fax: + 385 (0) 1 4610 490 E-mail: HNOSpotpora@mzos.hr URL: http://www.mzos.hr ISBN 953-6569-25-6

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Zagreb, 2006.

SADRÆAJ
Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU ....................................................................... 8
1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8 2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu ................................................................................. 9 3. Ciljevi i zadaÊe odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli ................................................................................... 10 4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11 5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12 6. Odgojno-obrazovni, πkolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13 7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada ............................... 13 8. Rad s darovitim uËenicima ................................................................................................................................. 14 9. Rad s uËenicima s posebnim potrebama ............................................................................................................ 15 10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj πkoli .............................................................................. 16 11. Odgojno-obrazovna djelatnost struËnih suradnika u osnovnoj πkoli .............................................................. 17 12. ©kolska knjiænica................................................................................................................................................... 19 13. Integrativni odgojno-obrazovni sadræaji za osnovnu πkolu .............................................................................. 22

HRVATSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 25 LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51 GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66 STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79 ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81 NJEMA»KI JEZIK .................................................................................................................................................... 117 FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156 TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194 KLASI»NI JEZICI .................................................................................................................................................... 224 LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224 GR»KI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232 MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238 PRIRODA I DRU©TVO ....................................................................................................................................... 253 PRIRODA ................................................................................................................................................................... 261 BIOLOGIJA ................................................................................................................................................................. 266 KEMIJA ......................................................................................................................................................................... 272 FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279 POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284 GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292 TEHNI»KA KULTURA ....................................................................................................................................... 304 INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310 TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321 KATOLI»KI VJERONAUK ................................................................................................................................. 336 SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU ©KOLU ............ 365

.

usmjeren na uËenika umjesto na sadræaj. .. Okvir promjena u osnovnoj πkoli za prosvjetnu i πiru hrvatsku javnost naznaËen je u VodiËu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu πkolu (2005. kvalitetu. kako u podruËju sveukupnoga πkolskog æivota. osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadræaja.2010. lipnja 2005.. na uravnoteæenu raspodjelu po razredima. sc. Unoπenje promjena u opseg. sveuËiliπnim profesorima i drugima koji su predano radili na poboljπanju nastavnih sadræaja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli. Ministarstvo znanosti./2006. ostvareno je primjerenije umijeÊe pouËavanja. djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje.Predgovor Nastavni plan i program za osnovnu πkolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli . obrazovanja i πporta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. Poboljπanje je usmjereno na rastereÊenje gradiva u svim nastavnim predmetima. MINISTAR prof. uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu πkolu 2005. savjetnika i sveuËiliπnih nastavnika na poboljπanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj πkoli. predmetno i meupredmetno povezivanje sadræaja na horizontalnoj i vertikalnoj razini. recenzentima. pedagoga.uËitelja.. po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodeÊi nacionalne ispite meu uËenicima prvih razreda gimnazija. omoguÊuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju struËnost i ostvare najviπa postignuÊa svoga poziva. primjerenost. Nova hrvatska πkola dopuπta. a s primjenom Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda oæivljen je senzibilitet uËitelja i drugih prosvjetnih djelatnika za promiπljanjem bolje vlastite prakse i odluËnost da se unaprijedi uËenje u πkoli. a istodobno je postignuta ciljna ujednaËenost s predπkolskom. psihologa.). srednjoπkolskom i visokoπkolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava. knjiæniËara te mentora. povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojnoobrazovnih sadræaja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najviπe kvalitete rada osnovnoπkolskoga sustava odgoja i obrazovanja. defektologa. Kako bi se dobile odreenije. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je nov pristup pouËavanja u osnovnoj πkoli. Dragan Primorac . koji je Vlada RH usvojila 9. UËinci istraæivanja ovih pristupa promjenama sustava odgoja i obrazovanja posluæit Êe za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicama koje Ëine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja. Zahvaljujem Ëlanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnih podruËja. jasnije i ËvrπÊe smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja i obrazovanja. tako i u prihvaÊanju provedbe ovoga nastavnog plana i programa kao πkolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljπanja. dr. te poduzelo joπ dva znaËajna koraka. i drugo. preciznije uobliËenje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaÊa prema razvojnim razinama uËenika. Prvo. te odreivanje prioritetnih promjena o kojima Êe πkole i svi zainteresirani biti obavijeπteni i sustavno ukljuËeni u daljnja poboljπanja obveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

. 59/01. odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuËioniËkog rada. te prema ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati plan realizacije posebnih programa uËenja stranih i klasiËnih jezika plan dopunskoga i dodatnog rada.. UVOD Saæetak U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu πkolu iznesene su odgojno-obrazovne vrijednosti i ciljevi.od I. 27/93. Zakona o osnovnom πkolstvu. kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoga nastavnoga i πkolskog rada temeljit Êe se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti. navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnim promjenama. te ukupnom tjednom i godiπnjem broju sati plan izvannastavnih aktivnosti po razredima. odgojno-obrazovnim sadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa) posebne programe uËenja stranih i klasiËnih jezika . zadaÊama.1 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uËenicima prvih razreda gimnazija. Narodne novine. po tjednom i godiπnjem broju sati. odgojno-obrazovnim sadræajima i rezultatima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa) program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen . 29/94. zadaÊama. te oËekivanja glede njihove uloge u promiπljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupno poboljπanje odgojno-obrazovnoga rada u πkoli i izvan πkole. Izvoenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmoga razreda osnovne πkole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom 2005. i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. broj 59/90. 26/93. NASTAVNE PROGRAME./2006.s iznesenim ciljevima. Objaπnjena je svrha knjiænice kao sastavnoga dijela πkole. prikazani su vidovi i oblici πkolskoga i nastavnog rada.NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ©KOLU 1.s iznesenim ciljevima. Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i moguÊnostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu. Nastavni plan i program za osnovnu πkolu (temeljem Ël. Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadræaja. razreda. rada s darovitim uËenicima i s uËenicima s teπkoÊama u razvoju. 1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika πkolskoga i nastavnog rada. odgojnoobrazovna djelatnost nositelja πkolskoga i nastavnog rada. odgojno-obrazovnim sadræajima i ciljevima koje treba postiÊi pouËavanjem/uËenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignuÊa) Nastavni plan i program nove hrvatske πkole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadræaja. i to E E E program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaËen za svaki nastavni predmet . te sata razrednika 2. do VIII. i to E E E E plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima . i 76/05. Rezultati uspjeha uËenika na tim ispitima bit Êe takoer jedan od pokazatelja uËinkovitosti rada u osnovnoj πkoli. 7/96. . Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19.... NASTAVNE PLANOVE. Zagreb: Institut druπtvenih znanosti ≈Ivo Pilar«. godine u 49 osnovnih πkola u Republici Hrvatskoj.. lipnja 2006. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoenja HNOS-a povjereni su znanstvenicima Instituta druπtvenih znanosti ≈Ivo Pilar«. 22. odnosno putokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja. zadaÊama. 2006.) sadræajno donosi: 1. 14/01.s iznesenim ciljevima..

II. Dosadaπnji nastavni plan i program tehniËke kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom vjesniku. III. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU ©KOLU Na temelju Ëlanka 24. dr. sc.2.. broj 59/90. MINISTAR KLASA: 602-02/06-05/00041 URBROJ: 533-10-06-1 Zagreb..) ostaje u primjeni za 6. Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu πkolu u Republici Hrvatskoj. 3. 26/93.. 7. i 8. 14/01. posebno izdanje. kolovoza 2006. prof.)../2007. 7/96. obrazovanja i πporta Republike Hrvatske donosi ODLUKU o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu I. posebno izdanje. IV.. Zakona o osnovnom πkolstvu (Narodne novine. lipanj 1999. ministar znanosti. broj 2. Ova odluka stupa na snagu s danom donoπenja i objavit Êe se u Narodnim novinama.)... sastavni je dio ove odluke. osim za program tehniËke kulture i izborne nastave informatike iz toËke I. Nastavni plan i program za osnovnu πkolu primjenjuje se od πkolske godine 2006. stavak 3 ove odluke. 29/94. S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaæiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu (Prosvjetni vjesnik.. i 76/05. Dragan Primorac . Sadræaj Nastavnoga plana i programa iz toËke I. 59/01. razred osnovne πkole. lipanj 1999. 27/93. broj 2.

10 Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanje druπtva znanja. duhovni razvoj uËenika. tehnoloπkoga. Funkcija i uloga πkole znaËajno je promijenjena i ne moæe se reducirati na druπtveno-kulturnu reprodukciju. moralni. druπtveni. prirodi. u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. motiviranih i osposobljenih za cjeloæivotno uËenje. materijalnim i duhovnim vrjednotama. gospodarske. tjelesni. informacijsko-komunikacijskoga. sposobnosti samostalnoga uËenja i samostalnoga rjeπavanja problema. S opÊim odgojem i obrazovanjem uËenici dobivaju temeljna znanja potrebna Ëovjeku za æivot. str. E poticati i kontinuirano unaprjeivati intelektualni. stvaralaËkih. postiæe se jednakost odgojno-obrazovnih moguÊnosti. Od πkole se oËekuje da uËenike nauËi uËiti. te potrebu cjeloæivotnog obrazovanja. istinoljubive. ljudskim dostignuÊima. te meuljudskim odnosima. Nacionalna odgojno-obrazovna politika usmjerena je na stvaralaπtvo. πto iziskuje visoko razvijene spoznajne sposobnosti. praktiËnih vjeπtina i odlika osobnosti. E zahtjevima promjenjivoga svijeta. Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na pouËavanje uËenika onim znanjima i na razvijanje onih kompetencija koje Êe im biti potrebne za obnaπanje razliËitih uloga u odrasloj dobi. informacijske i druge promjene. pa opÊe obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naËina pouËavanja onim odgojno-obrazovnim sadræajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih. gospodarske. te sposobnosti za ostvarivanja humanih meuljudskih odnosa. otvorenih za promjene. 2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. Promjene πkolskoga pouËavanja/uËenja posebice su usmjerene na uravnoteæeno i povezano obrazovno i odgojno djelovanje. moralnih. informacijsko-tehnoloπke. osobe stvaralaËkoga duha. E stvoriti moguÊnosti da svako dijete uËi i bude uspjeπno. globalizacijske i druge promjene. 11. s dubokim osjeÊajem za oËuvanje nacionalne i kulturne baπtine. trajno razvijena intelektualna Ëuvstva. Osobne i druπtvene vrijednosti ispunjavaju æivot svakoga Ëovjeka. druπtvenoga. ljudskom stvaralaπtvu. E individualnim i kolektivnim pravima i odgovornostima. a s obvezom polaæenja osnovne πkole sprjeËava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i druπtveno marginaliziranje. tjelesnih i drugih sposobnosti. E osposobiti uËenike za uËenje. politiËke. inovativnost. sposobnosti apstraktnoga miπljenja. prirodoslovnoga. kontinuirano prilagoenih razvojnoj dobi uËenika i primjerenih uËenikovim predznanjima i æivotnim iskustvima. Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih Ëinjenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno Ëovjeku za æivot. E vrijednostima znanja i uËenja kao individualnoga i druπtvenog dobra. nauËiti ih kako uËiti i pomoÊi im u uËenju. E pouËiti uËenike vrijednostima dostojnih Ëovjeka. UËenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu æive.2010. U tom smislu od πkole se oËekuje promiπljanje o vrijednostima i dugoroËnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajedniËki usuglaπenim druπtveno-kulturnim vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima. S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve. promjene u svijetu rada i sve dinamiËniji razvoj znanosti. E graanskom moralu. obrazovanja i πporta.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3. otvara im se moguÊnost daljnjega πkolovanja. novih standarda u svim æivotnim podruËjima. Suvremeno druπtveno-kulturno okruæenje pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne. ali istodobno Ëuvanje vlastitih kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta. te poπtivanje vrijednosti drugih kultura i naroda. E pripremiti uËenike za moguÊnosti i iskuπenja koja ih Ëekaju u æivotu. osposobljenost za usavrπavanje. nameÊu πkoli zahtjev za uspostavljanjem nove kulture pouËavanja i uËenja. o drugima i sebi. radno-tehnoloπke. opÊim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz nacionalne i europske tradicije. odgojnoobrazovni rad u osnovnoj πkoli valja usmjeriti na cjeloviti razvoj uËenika imajuÊi u vidu druπtvene. zdravstveno-tjelesnog podruËja i podruËja opÊe kulture i religije. druπtvenih. miπljenja. Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli su: E osigurati sustavan naËin uËenja o svijetu.2 Njima treba teæiti na svim razinama formalnog odgoja i obrazovanja. estetskih. estetski. . tolerantne i solidarne osobe. . CILJEVI I ZADAΔE ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ ©KOLI Osnovna πkola predstavlja obveznu razinu odgoja i obrazovanja. U tom smislu uËenike valja pouËiti o i osposobiti za æivljenje prema: E najsuvremenijim spoznajama iz jeziËnoga. Ëovjekovom odnosu prema prirodi i druπtvu. druπtvu. umjetniËkoga. UËenike valja pouËiti druπtveno prihvatljivim vrijednostima. 2005. Druπtveno-politiËke. razumijevanje proπlosti i sadaπnjosti u svijetu prirode i druπtva. kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja πirokog opÊeg odgoja i obrazovanja. kompetitivnost. koja Êe pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca. motivacije i volje sastavni dio pouËavanja i uËenja u osnovnoj πkoli.. Zato je razvoj stavova.. Zagreb: Ministarstvo znanosti. Osnovni odgoj i obrazovanje sadræi etiËku dimenziju potrebnu za æivot dostojan Ëovjeka. matematiËkoga. a obvezni odgoj i obrazovanje Ëine njihov temelj. Opredijeljenost za europski suæivot znaËi prihvaÊanje novih druπtveno-kulturnih vrijednosti.

suradniËki duh te samosvjesnost. ali i roditeljima/skrbnicima. odnosno u nastavi svakoga pojedinog predmeta.. primjenjivanje razliËitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojnoobrazovne ciljeve. zakljuËivanje. uobliËeno i zbrojno vrjednovanje uËenika s konstruktivnim povratnim informacijama o uËenikovom napredovanju. E odabir i primjenu nastavnih oblika. E E E Odlike osobnosti kojima valja teæiti u odgoju i obrazovanju u osnovnoj πkoli su: samostalnost. svijesti i savijesti naËelima poπtivanja razliËitosti i interkulturalnog razumijevanja. identificiranje i praÊenje darovitih uËenika i uËenika s teπkoÊama u uËenju. naËina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata uËenika. poticanje razvoja darovitih uËenika i omoguÊivanje njihovoga stvaralaπtva sustavno ocjenjivanje uËenika. komunikativnost. moguÊnosti organizacije i dr.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E E E temeljnim ljudskim pravima i pravima djece. tako da je svrha uËenja odreenoga odgojno-obrazovnog sadræaja jasna uËitelju. razumljivu komunikaciju. E stvaranje ugodnoga razrednoga i πkolskog ozraËja koje Êe odraæavati interes i motivaciju uËenika za uËenje. razloæno izvjeπÊivanje o uËenikovom napretku o uËenju i razvoju. inicijativnost. dogovorena naËela rada u πkoli. E E E 4. diferencijalne djelatnosti. metoda i sredstava koji Êe poticajno djelovati na razvoj svih podruËja uËenikove osobnosti. solidarnost. . iskrenosti. naËin praÊenja uËenikova rada kod kuÊe. Ona podrazumijeva: E prilagoivanje nastavnih oblika. razmjene miπljenja o vrsnoÊi metoda i sredstava pouËavanja. dosljedno pridræavanje standarda ocjenjivanja i redovito. sadræajima i naËelima zdravoga æivljenja. diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave. upuÊivanje u tehnike uspjeπnog uËenja i sustavno praÊenje izradbe domaÊih zadaÊa. odgovornost. jasno i razvidno. E planiranje i pripremu πkolskoga i nastavnog rada prema sposobnostima uËenika. istraæivaËki duh. poπtivanje drugoga i briga o drugome. tolerancija i razumijevanje. pomoÊ i suradnju. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNOOBRAZOVNOGA I NASTAVNOG RADA PREMA HNOS-u Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u πkoli odnosi se na usmjerenost pouËavanja na uËenika. razvoju i ponaπanju. samostalno istraæivanje. kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog uËenika. redovito praÊenje te pravodobno. metoda i sredstava rada pojedinaËnim potrebama uËenika. stvaralaËki interes. miroljubivost. E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih ≈pouËavatelja« u uËenikovom okruæenju. nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiËu promatranje. stvarajuÊi razlikovne sadræaje. koji Êe omoguÊiti aktivno. samostalno uËenje i praktiËno djelovanje uËenika. E praÊenje uËenikovih podruËja interesa i uvoenje njemu primjerenih oblika pouËavanja i uËenja. redovitu i trajnu suradnju s drugim uËiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadræaja s drugim odgojnoobrazovnim podruËjima i/ili predmetima. samostalno i kritiËko miπljenje. E stvaranje πkolskoga i razrednog ozraËja koje se temelji na meusobnom poπtivanju. razumijevanju i solidarnosti. pruæanje pomoÊi uËenicima s teπkoÊama u razvoju i senzibliziranje ostalih uËenika za njihove potrebe. osjeÊaj za jednakovrijednost i jednakopravnost svih ljudi. samopouzdanje. poπtenje. znatiæelju te uËenje kako uËiti. na naËin da uËenici i roditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i naËin daljnjega razvoja i poboljπanja. ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje) uËitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva. E uporaba primarnih izvora znanja. E uvaæavanje uËenikovih predznanja i neposrednoga iskustva. uËenicima. redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u πkoli. djelotvornu iskoriπtenost vremena na nastavnom satu i u πkoli. uvoenje i praÊenje samovrjednovanja uËenika i meusobnoga vrjednovanja uËenika u razredu. 11 E E E E E E upuÊivanje na samostalno uËenje kod kuÊe. i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju. E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoroËnim odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima. pravednost. slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miπljenja. te poticanje profesionalnoga entuzijazma.

19. VI. VII. 8. 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 1.5 (52. III. 6. VJERONAUK STRANI JEZIK OSTALI IZBORNI PREDMETI UKUPNO IZBORNI PREDMETI (IZBORNA NASTAVA) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 18 (630) 2 (70) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 2 (70) 4 (140) BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODI©NJE) PO RAZREDIMA II. 2. 7.5) 1 (35) 3 (105) 18 (630) 3 (105) 18 (630) 2 (70) 18 (630) 2 (70) 22 (770) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 23 (805) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 26 (910) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 1 (35) 2 (70) 26 (910) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 6 (210) 2 (70) 2 (70) 4 (140) 6 (210) POSEBNI PROGRAMI KLASI»NIH JEZIKA 18.5) 5 (175) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 2 (70) 4 (140) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 4 (140) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 4 (140) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 2 (70) 1. OBVEZNI PREDMETI 1.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 5. LATINSKI JEZIK GR»KI JEZIK UKUPNO POSEBNI PROGRAMI OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA 20. 14. 9.5 (52. 16. V. VIII. 12. 22. IV. 5. 11. 13. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA NASTAVNI PREDMETI I. 21. 10. 4. DOPUNSKA NASTAVA I DODATNI RAD IZVANNASTAVNE DJELATNOSTI SAT RAZREDNIKA 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 1+1 (35+35) 1 (35) 1 (35) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 6 (210) 3 (105) 3 (105) 6 (210) 12 . 17. HRVATSKI JEZIK LIKOVNA KULTURA GLAZBENA KULTURA STRANI JEZIK MATEMATIKA PRIRODA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA PRIRODA I DRU©TVO POVIJEST GEOGRAFIJA TEHNI»KA KULTURA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA UKUPNO OBVEZNI PREDMETI (REDOVITA NASTAVA) IZBORNI PREDMETI 15. 3.

Razina odgojno-obrazovne πkolske i nastavne uËinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojnoobrazovnih i nastavnih sadræaja. O uËenikovom izboru i obveznosti pohaanja izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike. i oblicima nastavnoga rada. do VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI. ovladavanje vjeπtinama i sposobnostima korektivne gimnastike. nego i o stupnju osposobljenosti uËitelja za primjenu najadekvatnijih oblika.. koπarka. te dopunskim i dodatnim radom s uËenicima. UËitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicima nastavnoga i πkolskog rada. razreda ili za uËenike od V. koje omoguÊuje iskustveno uËenje i razmatranje odnosa. koji se u pravilu organizira kao razredna nastava za uËenike od I. prehrana. skupnoistraæivaËkoga. obrasci ponaπanja. pokusi iz kemije. E πportsko-zdravstveno-rekreacijsko podruËje koje se odnosi na stjecanje πportskih vjeπtina i sposobnosti (nogomet.. meteorologija. komunikacija. te svim vidovima odgoja i obrazovanja . vjeæbama relaksacije i dr. Ëesto je zadræavanje tradicionalnih oblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu. primjerice. odbojka. dramske. Sadræaji i podruËja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. . PreporuËuje se viπe timskoga promiπljanja i unoπenja promjena koje Êe poveÊati kvalitetu nastavnoga i πkolskog rada. itd.. Izvannastavne aktivnosti obiËno su povezane s odreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. istraæivanje uzroka i posljedica prirodnih nepogoda. pop. Ëovjek i biljke. Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuËivanje djece starosne dobi od πest do petnaest godina u odgojnoobrazovni rad osnovne πkole.umjetniËki stilovi i razdoblja (odjeÊa. Izuzetak Ëine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati za sve uËenike od I. Ëovjek i æivotinje. Dopunski rad se moæe organizirati za sve nastavne predmete izuzevπi likovnu. zborsko pjevanje. kemija u okoliπu. a istodobno i uspjeπan poticaj za angaæiranje uËenika za rad izvan redovite nastave. razreda i kao predmetna nastava za uËenike od V. METODE I SREDSTVA IZVANNASTAVNOGA I IZVANU»IONI»KOG RADA Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj πkoli podrazumijevaju uËiteljevu slobodu kreiranja odgojnoobrazovnoga rada i smisao za stvaralaπtvo. ©KOLSKI I NASTAVNI RAD Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj πkoli ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni predmet u πkolskoj godini u kojoj se uËenik za njega opredijelio. Iako se izbor odreenoga odgojnoobrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnim moguÊnostima πkole. primjerice.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. πto odraæava i njihovo htijenje za veÊim uspjehom. To su: E literarne. likovne radionice. organiziranje πkolskog radija i πkolskih novina..). pa se privremeno za njega/njih organizira oblik pomoÊi u uËenju i nadoknaivanju znanja. Svrha organiziranja izborne nastave je omoguÊivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa. Ovaj oblik nastave sluæi i kao posebna pomoÊ djeci graana Republike Hrvatske koji se vraÊaju iz inozemstva. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uËenike uËenike prosjeËnih sposobnosti. filmske radionice. Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na uËenika i/ili skupinu uËenika koji ne prate redoviti nastavni program s oËekivanom razinom uspjeha. πah. do IV.frontalnom. rock. kartografija. kemija u svakodnevnom æivotu. darovite uËenike. uËenike koji zaostaju za oËekivanom razinom uËenja i uËenike s posebnim potrebama.). Izborna nastava odnosi se na uËenikov osobni izbor odreenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadræaja u πkoli. prakticiranje izvannastavnih aktivnosti pretpostavlja samostalnu uËeniËku odluku o ukljuËivanju. samoistraæivaËkog tipa odgojnoobrazovnoga rada. ODGOJNO-OBRAZOVNI. glazbenu. projekti . glazbeni projekti (prepoznavanje trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetniËkoj glazbi i ostalim glazbenim pravcima. novinarske. NaËini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti preteæito su radioniËkoga. jazz i dr. tehniËku i tjelesnu kulturu i izborne predmete. te kao efikasan naËin prevladavanja jeziËnih prepreka u sluæenju materinjim jezikom. do VIII. stjecanju sposobnosti i vjeπtina iz odreenih nastavnih podruËja ili viπe nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. genetika. projektnoga. folklora. metoda i sredstava πkolskoga. nastavnoga i izvanπkolskog rada. terenske nastave i/ili drugih aktivnih didaktiËko-metodiËkih pristupa. Dodatni rad oblik je rada u πkoli koji se organizira za darovite uËenike.). Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog odjela koji se formira od uËenika istoga razreda. E prirodoslovno-matematiËko podruËje. uspjeπnijega prilagoavanja novom πkolskom okruæenju. uËenje druπtvenih plesova. astronomija i sl. do IV. razreda u planinskim i otoËkim πkolama.. 7. itd. Dopunski rad se tada organizira radi bræega prevladavanja odgojnoobrazovnih razlika glede razliËitih πkolskih sustava. a pokazuje i veÊu motivaciju za uËenjem u slobodnijim okruæenjima pouËavanja/uËenja. proπirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom podruËju za koje uËenik pokazuje posebne sklonosti i pojaËan interes. skupnom i individualiziranom 13 radu s uËenicima. razreda. Naime.

Cilj izvanuËioniËke nastave je uËenje otkrivanjem u neposrednoj æivotnoj stvarnosti. Rad izvan πkole potiËe radost otkrivanja. RAD S DAROVITIM U»ENICIMA Teænja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i postignuÊima zahtijeva pridavanje veÊega znaËenja otkrivanju iznadprosjeËne i darovite djece i stvaranju moguÊnosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili viπe podruËja.seosko gospodarstvo.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu njegovanje nacionalne i kulturne baπtine. vezenja. NajËeπÊi oblici izvanuËioniËke nastave su πkolski izleti. prava djece i ljudska prava). Kod prakticiranja obogaÊenog programa daroviti uËenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i πkolskog okruæenja. Vaæno je voditi raËuna o individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog uËenika. utjeËe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potiËe intelektualna Ëuvstva. galerije i druge ustanove. a napose o njihovoj motivaciji. Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaÊenoga odgojno-obrazovnog programa za darovitog uËenika ili skupinu darovitih uËenika pretpostavlja: E identificiranje darovitoga uËenika. MoguÊnosti obogaÊivanja programa za darovitoga uËenika ili uËenike su raznovrsne. Plan i program ovih aktivnosti utvruje se godiπnjim planom i programom rada πkole. s jasno osmiπljenim ciljevima i zadaÊama. pËelarstvo. koje se odnose na izradbu i realizaciju projekata o istraæivanju zaviËaja. Odnosi se na one uËenike koji se istiËu izvrsnim postignuÊima u dijelu ili svim odgojno14 IzvanuËioniËka nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadræaja izvan πkole. E formiranje tima struËnjaka koji Êe pratiti njegov/njihov rad. umjetnika. uËenje o oËuvanju okoliπa. ureenje πkolskih vrtova i sl. pogodan je za timski rad. literatura. ©kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira viπednevno na posebno odabranom prirodnom odrediπtu s odgovarajuÊim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za pouËavanje i uËenje. i dr. turistiËke kulture i sl. a pristup sadræaju je dublji. Vaæno je temeljito planiranje aktivnosti izvan uËionice. moguÊnostima i sposobnostima uËenika.). UoËavanje darovitih uËenika i poticanje razvoja njihove darovitosti izradbom programa u skladu sa sklonostima.). ljudima koji u njoj æive i koji su utjecali na okolinu. terenska nastava. stjecanje kulture æivljenja u zdravom okoliπu za zdrav okoliπ. Program ©kola u prirodi temelji se na godiπnjem nastavnom planu i programu osnovne πkole. interesima. motivacijom i sposobnostima darovitih uËenika je obveza uËitelja i struËnih suradnika u osnovnoj πkoli. individualno voen. znanstvenika. Dva najËeπÊa pristupa koja se koriste za potrebe darovitih uËenika u osnovnoj πkoli su: E izradba i realizacija posebnoga ili obogaÊenoga odgojno-obrazovnog programa i E akceleracija programa. oblici pouËavanja. a moæe biti pod vodstvom mentora izvan πkole (primjerice. domaÊinstvo. ©kolske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. kazaliπta. E tehniËko stvaralaπtvo (tehniËke inovacije. nego individualno rade na zadacima ili projektima uz struËno voenje. ©kolska ekskurzija je viπednevno putovanje radi posjeta prirodnim. Ëesto povezan s drugim podruËjima. maketarstvo. E upoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije poËetka provedbe. i dr. etnologije. ekskurzije. interaktivan. odnosno uËenja). ©kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniËki odlazak uËenika i uËitelja u mjestu u kojemu je πkola ili izvan njega. πkola u prirodi i drugi sliËni organizirani oblici pouËavanja/uËenja izvan πkole. povijesnim. odnosno dijagnosticiranje darovitosti E izradbu programa rada za jednog ili skupinu darovitih uËenika.. 8. πportskim i tehniËkim odrediπtima izvan sjediπta πkole. pletenja. metode i oblici rada prilagoavali prosjeËnoj veÊini u razredu. Akceleracija je oblik nastave kojim se uËeniku omoguÊuje zavrπavanje osnovne πkole u vremenu kraÊem od propisanog. Program se moæe odnositi na svako odgojno-obrazovno podruËje. E uËeniËko zadrugarstvo . kulturnim. sadræajno i metodiËki adekvatno pripremljeno. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi raËuna o interesima. E oËuvanje prirode i okoliπa te zdravoga naËina æivota . nastavna sredstva. u kojemu se uËenici susreÊu s prirodnom i kulturnom okolinom. πkolske ekskurzije te program poznat kao ≈πkola u prirodi«. tehnike modeliranja i graenja. a koji organizira i izvodi πkola u svrhu ispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaÊa.. ZadaÊa uËitelja je zamijeniti uobiËajenu razrednu situaciju u kojoj su se sadræaji. u skladu s odreenim ciljevima i zadaÊama πkole. osnovne tehnike kukiËanja. Pogodnost ovoga oblika nastave jest lakπe i bræe uËenje. E druπtveno-humanistiËki projekti i radionice (graanski odgoj i obrazovanje. Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji naËin sprjeËavanja druπtveno neprihvatljivoga ponaπanja. E vrjednovanje uËenikovih rezultata i postignuÊa.istraæivanje zaviËaja i oËuvanje njegova okoliπa. U izvanuËioniËku nastavu spadaju: izleti. a iznimno su poticajne za samoaktualizaciju uËenika i samostalno-istraæivaËko uËenje. Razrednik je duæan . IzvanuËioniËka nastava treba koristiti moguÊnost interdisciplinarnoga povezivanja sadræaja razliËitih nastavnih predmeta. istraæivanja i stvaranja. odlasci u kina. E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica.

UËenici s lakim teπkoÊama u razvoju u pravilu se ukljuËuju u redovite razredne odjele. 74/99. Za uËenike sa senzoriËkim i motoriËkim oπteÊenjima (vida. U odgojno-obrazovnom radu s uËenicima s teπkoÊama u razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe uËenika. ljetne πkole. subotnje πkole. najËeπÊe s lakom mentalnom retardacijom. odnosno o uvjetima koje pruæa πkola i omoguÊuje lokalna zajednica. 15 .) utvreni su primjereni oblici πkolovanja uËenika s posebnim obrazovnim potrebama. individualizaciju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada. a s tri uËenika s teπkoÊama u razvoju razredni odjel moæe imati najviπe 24 uËenika. te osiguravanje dodatne podrπke primjenom rehabilitacijskih programa. likovne.) utvreno je da razredni odjel u koji je ukljuËen jedan uËenik s teπkoÊama u razvoju.kada uËenik u jednoj πkolskoj godini zavrπava dva razreda. i potpuna . uglavnom po prilagoenom programu. i b) djelomiËnu integraciju. matematike i prirode i druπtva. i sliËni programi koji se povremeno organiziraju kao tzv. RAD S U»ENICIMA S POSEBNIM POTREBAMA Suvremena hrvatska πkola omoguÊuje i potiËe integraciju uËenika s lakim teπkoÊama u razvoju u redoviti πkolski sustav. πto ovisi o stupnju teπkoÊe i procjeni posebne odgojno-obrazovne podrπke koju uËenici s teπkoÊama u razvoju trebaju.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu obrazovnim predmetima. s dva uËenika s teπkoÊama u razvoju razredni odjel moæe imati najviπe 26 uËenika. izradbu i primjenu posebno prilagoenih programa za uËenika s teπkoÊom ili teπkoÊama u razvoju. jer njihova integracija u redoviti osnovnoπkolski sustav podrazumijeva prakticiranje posebnih sadræaja. NajveÊi broj uËenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na naËin da u jednom razrednom odjelu mogu biti najviπe tri uËenika s posebnim obrazovnim potrebama. DjelomiËna integracija podrazumijeva ukljuËenost uËenika s teπkoÊama u razvoju. ili programe kojima se organizira poseban razred za darovite uËenike. Prema novim terminologijskim odreenjima uËenici s teπkoÊama u razvoju kategoriziraju se u uËenike s posebnim potrebama. moæe imati najviπe 28 uËenika. sluha. a postoje i posebne πkole . o kojemu miπljenje i prosudbu donosi poseban tim struËnjaka. sluπajuÊi jedan ili viπe predmeta. metoda rada i vrjednovanja postignuÊa.kada daroviti uËenik provodi u viπem razredu samo dio πkolskoga dana. programi specijalizacija i sl. Akceleracija moæe biti djelomiËna . Darovita se djeca istiËu odreenim natprosjeËnim sposobnostima. djelom vremena u razrednom odjelu sa skupinom uËenika koji rade prema Nastavnom planu i programu za osnovnu πkolu. Vaæno je pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne zrelosti darovitoga uËenika prije donoπenja odluke o primjeni akceleracije. 9. Hrvatski πkolski sustav omoguÊuje i treÊi vid rada s darovitim uËenicima. kojega realizira defektolog u posebnom razrednom odjelu. πto je za uËitelja zahtjevnije u didaktiËko-metodiËkom pristupu. Pravilnikom o osnovnoπkolskom odgoju i obrazovanju uËenika s teπkoÊama u razvoju (NN. a dio programa svladavaju prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za uËenike s teπkoÊama u razvoju. Dodatnim radom Ëesto se potiËe ukljuËivanje uËenika za sudjelovanje na natjecanjima. koje kreira uËitelj u suradnji s defektologom i drugim struËnim suradnicima. S posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike. Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne πkole omoguÊuje dva vida integracije djece s teπkoÊama u razvoju: a) potpunu integraciju. dok nastavne sadræaje likovne i glazbene kulture te tehniËke i tjelesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu. tjelesnih oπteÊenja) koji su potpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se produæeni struËni postupak u skupinama od 6 do 10 uËenika nakon nastave. a to je omoguÊivanje ukljuËivanja u posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se organiziraju za skupinu darovite djece unutar same πkole. Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji naËin ostvarenja potreba darovitoga uËenika. 23/91.glazbene. Potpuna integracija podrazumijeva ukljuËenost uËenika s teπkoÊama u razvoju u razredni odjel. te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane naËine rada s obzirom na struËnu procjenu posebnoga odgojnoobrazovnog djelovanja. susretima i smotrama. baletne. UËenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih teπkoÊa u razvoju πkoluju se u sustavu djelomiËne integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadræaje hrvatskoga jezika. naËina. Takvim uËenicima se pruæa moguÊnost svladavanja nastavnih programa iz dva razreda tijekom jedne πkolske godine. ukljuËivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr. Pravilnikom o broju uËenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj πkoli (NN.

radu s uËenicima s posebnim potrebama. povezivanje s kolektivom. vremenske dimenzije (kratkoroËni i dugoroËni ciljevi i zadatci). ostalih uËenika. Individualizirani odgojno-obrazovni programi izrauju se za sve uËenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rjeπenja Ureda dræavne uprave i Odluke uËiteljskog vijeÊa πkole. uËitelji i struËni suradnici.uËenika. praÊenje i vrjednovanje uËenikova napredovanja. do 2006. izbornoj. razine usvajanja sadræaja. razumije i usmjerava. 16 Nova hrvatska πkola predvia moguÊnost uvoenja novih. dopunskome i dodatnom radu. Ovaj oblik rada je posebno koristan za sprjeËavanje upuÊivanja djece u specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske sredine kada to nije nuæno. ≈bonus nastava«. Blok satovi olakπavaju organizaciju ≈bonus nastave«. osuvremenjivanje nastavnih planova i programa. nazoËiti proslavama. pomaæe im. 2003. a oni ovise o inicijativnosti. Ravnatelj je ovlaπtena i odgovorna osoba za funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u πkoli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagoπkoj djelatnosti πkole. sredstava i pomagala. Ulazak djeteta u πkolu oznaËava susret s novim socijalnim okruæenjem. poticanje timskoga rada i zajedniËkoga rjeπavanja problema. Ukoliko πkola nema zaposlenog struËnjaka koji se bavi s uËenicima s teπkoÊama u razvoju. nagraivati napore uËitelja i uËenika. od prepoznavanja njihovih posebnosti. UËitelji su struËno osposobljeni nositelji odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj nastavi prema podruËjima nastavne djelatnosti. (Vlada RH. Na kraju svake πkolske godine struËni tim i uËitelji πkole duæni su izraditi pisano izvjeπÊe o postignuÊima. Razrednik je voditelj i odgojitelj odreene skupine uËenika koja Ëini razredno odjeljenje. struËnih suradnika. izbor metoda. planira πkola u suradnji s roditeljima. domiπljatosti i moguÊnosti neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti. Posebno izraen program pretpostavlja individualizirani rad. suraivati s Ëlanovima kolektiva u planiranju. podijeliti zadovoljstvo i zahvalnosti s drugima. kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. praÊenje i ocjenjivanje postignuÊa uËenika. Jedan od takvih oblika je tzv. ravnatelja. Svi dokumenti i prilozi praÊenja uËenika ulaæu se u mapu uËenika. udruga. potiËe razvijanje suradnje i prijateljstva meu uËenicima te ih pouËava zajedniËkom æivljenju. drukËijim . a za uËenike s teπkoÊama u razvoju predstavljaju teπko dostiæan ili pak nedostiæan cilj. Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog programa temelji se na procjeni sposobnosti. provoditi vrjednovanje i samovrjednovanje rada ravnatelja. uËenikom i struËnim suradnicima. ciljeve i zadaÊe πkole. Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna procjena. postupaka.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. jasno iskazivati prioritete πkole. kao i prikladne sadræaje. alternativnih oblika rada s uËenicima s teπkoÊama u razvoju. predviaju niz mjera u podruËju odgojnoobrazovne integracije djece s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: struËno osposobljavanje i usavrπavanje uËitelja. te vrjednovanje i samovrjednovanje rada uËitelja. On je osoba koja upuÊuje uËenike u πkolski i nastavni rad. lokalne zajednice. roditelja/skrbnika i Ëlanova obitelji. 10. interesa i potreba uËenika. stvarati suradniËko ozraËje. hrabri. Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s uËenicima s teπkoÊama u razvoju i njihovoj integraciji u redoviti nastavni rad u πkoli ukljuËuje intenzivnu suradnju uËitelja. istaknuti doprinose i zasluge Ëlanova kolektiva. mobilne sluæbe podrπke i dr. izvannastavnim i izvanuËioniËkim aktivnostima. savjetovanje sa struËnim suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima.). NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI U OSNOVNOJ ©KOLI Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli su: ravnatelj. a mogu se provoditi kao izvannastavne ili izvanπkolske aktivnosti. izbora najprikladnijih pedagoπko-psiholoπkih i didaktiËkometodiËkih pristupa i oblika rada do vrjednovanja napredovanja i uspjeπnosti. koji obogaÊuju postojeÊe nastavne planove i programe. odreivanje nastavnih predmeta i sadræaja. Razrednik ima ulogu uËitelja koja se odnosi na voenje povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko posredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa . ona je duæna osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa struËnjacima izvan ustanove i ovlaπtenim institucijama. PreporuËuje se ËeπÊe praÊenje uspjeπnosti programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili doraivanja programa. Oni ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj. te procjeni podruËja koja treba razvijati kod uËenika s posebnim potrebama. meuresornu suradnja i suradnja s civilnim sektorom. 2012. Sustavnim struËnim usavrπavanjem uËitelja i struËnih suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za rad s uËenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. pokazati jasno namjere. ukljuËiti lokalnu zajednicu u rad i æivot πkole. kao i preporuke za daljnji rad. koji predstavlja ponudu zamjenskih aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju viπe kognitivne razine. uËitelja. U radu s uËenicima s posebnim potrebama u redovitom sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli teæiπte se stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i nastavnih programa. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je stvaranje ozraËja za promjene. roditelja/skrbnika. Ovaj oblik nastave.

pomaæe im u rjeπavanju problema i neuspjeha u uËenju. sistematizaciju i pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike. te izradbu godiπnjega plana i programa rada πkole. E sudjeluju u uvoenju pripravnika u samostalni odgojno-obrazovni rad. E prate nove spoznaje iz podruËja pedagogije / psihologije / defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i πkolskom radu. E sudjeluju u provoenju zdravstvene i socijalne skrbi uËenika. Razrednik prati rast i razvoj uËenika. E ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa πkole . provedbu kvantitativne i kvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva πkole. planiranje i programiranje nastave. . E sudjeluju u struËnom usavrπavanju odgojnoobrazovnih djelatnika. profesionalnu orijentaciju. E istraæuju i analiziraju pojedine pedagoπke / psiholoπke / defektoloπke pojavnosti (programa.praÊenje cjelokupnoga rada πkole i vrjednovanje kvalitete rada i didaktiËko-metodiËkih uvjeta rada. To su: pedagog. istraæivanja i projekata. E profesionalno informiraju i usmjeravaju uËenike u skladu s njihovim potrebama. osiguravanje nastavne opreme. uËiteljima.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu druπtvenim odnosima i novim obvezama. socijalni radnik i knjiæniËar.ispitivanje i utvrivanje pojava i procesa s ciljem operativnih. E stalni struËni razvoj nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli. razrednik vodi pedagoπke i administrativne poslove. analizu odgojnoobrazovne situacije i pripremu plana odgojnoobrazovnoga djelovanja. provoenje studijskih analiza. Razrednikova je uloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholoπkog ozraËja i meusobnoga poπtovanja. roditeljima. E vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata. Rad pedagoga. Njegova je obveza i stalna suradnja s roditeljima/skrbnicima. Nositelji razvojno-pedagoπke djelatnosti su struËni suradnici u πkoli. pripremu individualnih programa za uvoenje pripravnika u samostalni rad. suradnju s roditeljima. Ta podruËja su: E pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije. otkriva uzroke moguÊega neprihvatljivog ponaπanja. izvannastavnih aktivnosti i rada struËnih tijela πkole. planiranje provedbe integrativnih nastavnih i πkolskih programa. defektolog. interesima i sposobnostima. Na poËetku πkolske godine razrednik izrauje program rada svoga odjela. E biblioteËno-informacijska i dokumentacijska djelatnost. πkole i okruæenja . E istraæuju potrebe za kvalitetnu organizaciju odgojno-obrazovnoga rada. izradbu nastavnih sredstava i pomagala. pedagoπkog standarda) i drugih sastavnica odgojnoobrazovne djelatnosti/procesa. uspostavljaju i razvijaju sustav informatiËke i dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i unaprjeivanja osobnoga rada te rada πkole. stavova i navika koje omoguÊavaju cjelovit razvoj osobnosti uËenika. E pruæaju savjetodavnu pomoÊ uËenicima. StruËni suradnici u πkoli ostvaruju sljedeÊe zadaÊe: E potiËu usvajanje vrijednosti. Ëija uloga jest stalno unaprjeivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada u πkoli i nastavi. izvannastavne aktivnosti. ODGOJNO-OBRAZOVNA DJELATNOST STRU»NIH SURADNIKA U OSNOVNOJ ©KOLI Razvojno-pedagoπka i psiholoπka djelatnost sastavni je dio programa rada osnovne πkole. defektologa. poticanje uËitelja za primjenu audio-vizualnih sredstava i informatiËke opreme u nastavi. E prate razvoj i odgojno-obrazovna postignuÊa uËenika. odgojno-obrazovnih postignuÊa. struËnim tijelima i drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa. klasifikaciju. akcija. znanstvenih i drugih uvida. E provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u πkoli. Uz poslove voenja i praÊenja razvoja uËenika. E uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa. rad struËnih tijela πkole. dijagnostiËkih. socijalnoga radnika i knjiæniËara usmjeren je na sva podruËja odgojnoobrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u ostvarivanju ciljeva osnovne πkole. praÊenje razvoja i napredovanja uËenika. sudjelovanje u osmiπljavanju i kreiranju kratkoroËnoga i dugoroËnog razvoja πkole. E rade na povezivanju πkole s lokalnom i πirom zajednicom. te stalno surauje s drugim uËiteljima. Razrednik radi u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima πkole i nastave. njihovo ponaπanje.planiranje i programiranje rada svakoga struËnog suradnika. sudjelovanje u estetsko-ekoloπkom ureivanju prostora πkole. E 11. planiranje i programiranje rada πkole i nastave . psihologa. E organizacijske poslove. 17 Pripremanje πkolskih odgojno-obrazovnih programa i njihove realizacije odnosi se na: E utvrivanje odgojno-obrazovnih potreba uËenika. identificira probleme uËenika. psiholog. E neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu. sudjelovanje u planiranju i programiranju javne afirmacije πkole.

i to na naËin: E planiranja i provedbe obveznoga struËnog usavrπavanja uËitelja i struËnih suradnika. E poticanje uËenika. E unaprjeenje rada πkole . dijagnosticiranju i terapiji uËenika s teπkoÊama u razvoju i uËenju. s loπim obiteljskim prilikama i drugim oteæavajuÊim okolnostima. E razvojni i savjetodavni rad . a aktivnosti struËnih suradnika povezane su sa stalnim struËnim razvojem. vrjednovanje realizacije nastavnih programa i πkolskoga rada. uËiteljima. razred. suradnja sa struËnim sluæbama Zavoda za zapoπljavanje i drugim relevantnim ustanovama. On surauje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u πkoli. æupanijskim. E izradba i Ëuvanje uËeniËke dokumentacije. kulture πkole i profesionalne kulture. praÊenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada. individualni i skupni savjetodavni rad sa struËnjacima. pomoÊ uËenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalne zaπtite. te odreuje nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima takve djece. Psiholog je struËnjak koji primjenjuje znanstvene spoznaje pedagoπke i razvojne psihologije u πkolskoj praksi. Pedagog je najπire profiliran struËni suradnik.sudjelovanje u provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja i podizanje zdravstvene kulture uËenika i drugih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa. utvrivanje kriterija za formiranje razrednih odjela. razmatranje i predlaganje odgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranje nepoæeljnih ponaπanja uËenika.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedeÊih aktivnosti: E upisi djece u I. roditelja i uËitelja s moguÊnostima nastavka πkolovanja djece/uËenika s obzirom na potrebe svijeta rada. provoenje razvojnih i akcijskih istraæivanja i drugih znanstveno-struËnih projekata. 18 E E E E E suradnje sa struËnjacima i ustanovama koje prate odgojno-obrazovni sustav i onima koji se bave unaprjeivanjem odgoja i obrazovanja. uËitelje. a za dio poslova neophodan je timski rad. procjenjivanje njihovih sposobnosti i motivacije. PrateÊi razvoj i napredovanje uËenika.individualno i skupno pruæanje savjetodavne pomoÊi uËenicima.sudjelovanje u suvremenim promjenama rada πkole. sudjelovanje u meuπkolskim. upoznavanje uËenika. E pruæanje struËne pomoÊi uËeniku i roditelju u koriπtenju literature. BiblioteËno-informacijska i dokumentacijska djelatnost podrazumijeva sljedeÊe aktivnosti: E nabavku znanstveno-struËnih Ëasopisa. E praÊenja i pruæanja struËne pomoÊi pripravnicima i uËiteljima poËetnicima. uËenika i razrednih odjela. Primjenom odgovarajuÊih psihologijskih instrumenata i metoda pridonosi unaprjeivanju psiholoπkoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnog procesa. Prati. praÊenja znanstvene i struËne literature. izbornih predmeta. Brine o osposobljavanju i struËnom usavrπavanju uËitelja u podruËju integracije i brige za . te predlaæe naËine i sadræaje za unaprjeivanje i poboljπavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog rada u πkoli. roditeljima. regionalnim i meunarodnim projektima. psiholog radi s njima savjetodavno. roditelja. Utvruje individualne odgojno-obrazovne sadræaje namijenjene uËenicima s teπkoÊama u razvoju i uËenju. a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju. E zdravstvena i socijalna zaπtita uËenika . uvaæavanje i zastupanje prava uËenika. poticanje uvoenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i πkolskog rada. izvannastavnih i izvanuËioniËkih aktivnosti. E kreiranje i izradba tiskanih materijala za uËenike. angaæiranja u odgovarajuÊim struËnim udruæenjima. od planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. predlaganje naËina za unaprjeivanje kvalitete rada πkole. Sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti. a suradnja s drugim sudionicima odgojnoobrazovnoga djelovanja je u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje uËenikovih potreba i ponaπanja. StruËni suradnici dio poslova rade samostalno. pedagoπke i nastavne dokumentacije. E nabavku multimedijskih izvora znanja.utvrivanje psihofiziËke sposobnosti djece pri upisu u I. knjiga i druge literature. StruËno usavrπavanje je obveza neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u πkoli i nastavi. E voenje πkolske. Teæiπte njegova rada je individualni i skupni rad s uËenicima. istraæuje i analizira nastavni rad. roditelje. sudjelovanje u izradbi individualiziranih programa za darovite uËenike i uËenike s teπkoÊama u razvoju. Teæiπte rada pedagoga je na pedagoπkodidaktiËkom podruËju πkolskoga i nastavnog rada. razred osnovne πkole . struËna pedagoπkopsiholoπka i didaktiËko-metodiËka pomoÊ u ostvarivanju nastavnih planova i programa. identifikacija i praÊenje rada i uspjeha darovitih uËenika. E profesionalno informiranje i usmjeravanje uËenika ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih potreba uËenika. pruæanje struËne pomoÊi uËenicima s teπkoÊama u uËenju. upoznavanje socijalnih prilika uËenika i pomoÊ uËeniku u ostvarivanju socijalno-zaπtitnih potreba. organiziranja i izvoenja oglednih nastavnih satova. Defektolog radi na otkrivanju. te djelotvorniji rad s njima. organiziranja i voenja struËnih rasprava u πkoli. nastavni i πkolski rad. savjetodavni rad s uËenicima s posebnim potrebama. uËitelja na koriπtenje znanstvene i struËne literature. E sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju informatizacije πkole.

administrativnim osobljem i roditeljima/skrbnicima. Ona ukljuËuje razumijevanje i uporabu informacija. Timskim radom πkolskoga knjiæniËara i uËitelja omoguÊuje se meupredmetno povezivanje sliËnih ili zajedniËkih nastavnih sadræaja iz podruËja informacijske i ËitalaËke pismenosti. te provoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu πkolu. sposobnost razumijevanja korisniËkih potreba te informacijske vjeπtine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj uporabi informacija. kako pri planiranju tako i u ostvarivanju. referentne zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga i svrsishodnoga cjeloæivotnog uËenja te napredovanja u struci. utvruje didaktiËko-metodiËke uvjete rada. U danaπnjem druπtvu informacijska pismenost je jedna od vaænih sastavnica Ëovjekove pismenosti uopÊe. potiËe ih na stvaralaËko i kritiËko miπljenje pri pronalaæenju. tema ili cjelina. U skladu s vrstom i stupnjem teπkoÊe. S aktualiziranim promjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj πkoli. ©KOLSKA KNJIÆNICA Suvremena πkolska knjiænica informacijsko je. Na prvome mjestu treba osigurati pristup izvorima znanja koji Êe uËenike potaknuti na razliËite ideje u procesu iskustvenoga uËenja i omoguÊiti im stjecanje stvaralaËkoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija. drugim izvorima znanja i odgovarajuÊom odgojno-obrazovnom tehnikom. mjesto okupljanja i provoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena. uËitelje. pridonoseÊi razvoju kulture samostalnoga intelektualnog rada. Pritom tehnike Ëitanja i razumijevanje proËitanoga postaju bitan preduvjet uspjeπnosti procesa cjelokupnoga πkolskog uËenja. ZadaÊa je πkolskoga knjiæniËara stvoriti od uËenika Ëitatelja koji Êe s oduπevljenjem i radoπÊu osjetiti knjiæevno djelo. nastavnicima. bibliografija. Upoznaje se s neposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastaju djeca s izraæenim socijalnim potrebama te predlaæe rjeπavanje socijalnih problema takvih uËenika. struËne suradnike. E provoenje individualnih i skupnih projekata. knjiæniËar sudjeluje u formiranju multimedijskoga srediπta πkole kroz opremanje struËnom literaturom. selektiranju. Aktivnosti πkolske knjiænice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se na sljedeÊe: E sudjelovanje u zajedniËkom planiranju tema. poznavanju klasifikacijskih naËela. ZadaÊa je suvremene πkolske knjiænice potpora odgojnoobrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana i programa πkole. te analizira i utvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih Ëimbenika i uspjeha uËenika. jer pouËava uËenike samostalnom projektno-istraæivaËkom radu. roditelje. struËnoknjiæniËnu te kulturnu i javnu djelatnost. poticanju maπte i uæivanju u Ëitanju. E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom. sluæenju njihovom graom. E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu razvoj djece s teπkoÊama. »itanjem uËenik otkriva raznoliki svijet literature. 19 12. Kao izvor informacija i znanja prvenstveno je namijenjena uËenicima i uËiteljima za potrebe redovite nastave. E prezentacije projekata. a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena. E organiziranje predavanja i radionica za uËenike. To su i preduvjeti za uspjeπna postignuÊa u uËenju i razumijevanju. izrauje anotacije i tematske bibliografije. Surauje s roditeljima usklaujuÊi odgojno-obrazovne napore πkole i roditeljskoga doma. Samostalnost u uporabi razliËitih izvora informacija i znanja oËituje se u snalaæenju u svim knjiænicama. te potiËe uËenike i uËitelje na koriπtenje znanstvene i struËne literature. KnjiæniËar prati znanstveno-struËnu literaturu. Pruæa pomoÊ uËiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnoga ambijenta i otklanjanju socijalnih problema. promicanju naËela da su sloboda miπljenja i slobodan pristup informacijama polaziπta za uspjeπno i odgovorno sudjelovanje u graanskom demokratskom druπtvu. uporabi raznovrsnih kataloga. Nositelj djelatnosti πkolske knjiænice πkolski je knjiæniËar od kojeg se oËekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu. ne samo iz klasiËnih izvora znanja. ©kolska knjiænica je mjesto gdje se uËenik uvodi u svijet knjige i Ëitanja. Ëime se znatno smanjuje optereÊenost uËenika. KnjiæniËar potiËe razvoj ËitalaËke kulture i osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uËenicima i njihova upuÊivanja u koriπtenje razliËitih izvora znanja. Program rada πkolske knjiænice moæe biti namijenjen uËenicima. knjiæniËari unose kvalitativne promjene u odgojno-obrazovni rad knjiænice donoπenjem posebnoga programa rada Informacijska pismenost i poticanje Ëitanja. Za ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je suradnja s uËenicima. roditeljima ili svim korisnicima zajedno. Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uËenika u πkoli i pojedinim razrednim odjelima. Djelatnost knjiæniËara u πkolskoj knjiænici obuhvaÊa neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost. . E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu. Suvremena djelatnost knjiænice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje Ëitanja. medijsko i komunikacijsko srediπte πkole. ali je i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima πkole. Upravo u osposobljavanju koriπtenja tog oblika pismenosti πkolska knjiænica dobiva veÊu ulogu. uËiteljima. a razlikuje se u zadaÊama i ciljevima. vrjednovanju i primjeni informacija. nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Analizom socijalne situacije u πkoli utvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnih problema i neuspjeha pojedinih uËenika. ©kolska knjiænica je prostor prilagoen potrebama uËenika i omoguÊuje im uËenje i samostalno istraæivanje.

E utjecati na pozitivna miπljenja i stavove o knjizi. Isticanjem osnovne zadaÊe πkolske knjiænice.predstavljanje knjiga... za istraæivaËke i projektne zadaÊe. rjeËnika i sl. te na satovima razredne zajednice. razredu uËenik treba znati prepoznati i imenovati djeËje Ëasopise (naslovnica). E organiziranje Ëitateljskih klubova. U II. u slobodnim aktivnostima. slika.). audiovizualne grae. Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u πkolskoj knjiænici su: E privikavati uËenike na knjiæniËni prostor i ozraËje. da znaju kako je knjiga opremljena (hrbat. da doæivljavaju knjigu kao motivacijsko sredstvo za razliËite aktivnosti priËanjem priËa i bajki u knjiænici. sadræaj. da savladaju osnovnu komunikaciju s knjiæevno-umjetniËkim tekstovima na razini prepoznavanja. 20 E E E E E E uputiti uËenike na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih. E upoznati uËenike sa svim izvorima informacija i nauËiti ih koristiti usluge πkolske i drugih knjiænica. sa znatiæeljom usvajati nova znanja potrebna za prilagoivanje u svim æivotnim situacijama. crteæ. upoznati ih s izvorima uËenja i znanja i njihovoj svrsi. razvijati sposobnost promatranja. pratiti i ispitivati zanimanje uËenika za knjigu. Navedeni Ëimbenici omoguÊit Êe uËenicima da postanu svjesni vlastitih informacijskih i ËitalaËkih potreba koje Êe im pomoÊi u aktivnom ukljuËivanju u druπtvo znanja. knjiga). uËenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske πkole. bivπih poznatih uËenika πkole i dr. U I. stjecati naviku Ëitanja djeËjih Ëasopisa. enciklopedija. auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst. nauËiti ih posuivati. zapaæanja i slobodnog iznoπenja vlastitoga miπljenja. Nezaobilazna je uloga πkolske knjiænice u promicanju prava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakoga Ëovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojih sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala. pouËiti uËenike o razlikovanju pojmova citat. obogaÊuje se rjeËnik. nauËiti ih razlikovati knjiænicu od knjiæare. da usvajaju nove rijeËi i bogate rjeËnik. razreda osnovne πkole razvijaju se vjeπtine pisanja i Ëitanja. Osnovna je zadaÊa suvremene πkole zajedno sa πkolskom knjiænicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim vrstama knjiæniËne grae. ilustrator. πto su preduvjeti za uspjeπno uËenje svih predmeta. Takav Êe uËenik moÊi dosegnuti optimalni i æeljeni stupanj obrazovanja. umjetniËkih. rjeËnik. pridonijeti svojoj druπtvenoj sredini. informacijske. prikazanih vizualnim. citiranje. slika. E knjiæevni susreti . U III. biljeπka i saæetak za potrebe problemsko-istraæivaËkoga i projektnog rada. Razvijanjem ËitalaËke pismenosti potiËe se govorno i pisano izraæavanje uËenika. mapa. preporuËenih popisa literature. pomaæe im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju etiËkih normi. knjiæni blok). E izloæbe (knjiga. E nastavni dan u πkolskoj knjiænici. Od uËenika se oËekuje da se znaju samostalno orijentirati u knjiænici i pronaÊi æeljenu knjigu.). tonski i videozapis). razredu uËenik treba znati imenovati osobe koje su vaæne za nastanak knjige (autor. aktivno se ukljuËiti u cijelo druπtvo. te zadaÊama odgojno-obrazovnoga rada. E obiljeæavanja obljetnica pisaca. bibliografija i drugih izvora. E izradba biltena. mjeseËnik). daju im se nova znanja. razredu uËenike treba upoznati sa πkolskim knjiæniËarom i knjiæniËnim prostorom. te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica. znati prepoznati rubriku i odrediti je li ga sadræaj pouËava ili zabavlja (pouËno-zabavni list). fotografija. razlikovati Ëasopise prema vremenu izlaæenja (tjednik. motivirati uËenike za izvanπkolsko Ëitanje.. . E radionica za uËenike pojedinih razrednih odjela. istraæivaËke. korice. E odgajati i obrazovati aktivnoga Ëitatelja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u razliËitim oblicima: E radionica za interesnu skupinu uËenika. da nauËe aktivno sluπati. E osposobiti uËenike za koriπtenje izvora znanja i informacija u πkolskoj knjiænici. razlikovati djeËji tisak od dnevnoga tiska i Ëasopisa. raditi s darovitim uËenicima u dodatnom radu. referenca. te razvijati naviku koriπtenja knjiænice i moguÊnosti koriπtenja. pokazati razlike izmeu knjiga (slikovnica. razvijati ËitalaËke vjeπtine i navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske vjeπtine koje su preduvjet za uËinkovito pronalaæenje informacija. izdanje. zabavnih). Od I.. E organiziranje susreta s osobama koje izlaæu odreenu temu. do IV. uËeniËkih radova. knjiænici i njezinoj sveukupnoj grai. E radionica za uËenike s posebnim potrebama. tehniËkih. promotivnih materijala. Neposredni odgojno-obrazovni rad s uËenicima u πkolskoj knjiænici strukturiran je po razredima i sadræajima. E pokretanje projekata koji timski okupljaju uËenike i uËitelje. biljeπka o piscu. Ëuvati i vraÊati knjige na vrijeme. upoznati uËenike s primarnim i sekundarnim izvorima informacija za potrebe cjeloæivotnog uËenja. nakladnik) i podatke u knjizi. Prioritet aktivnostima u radu s uËenicima u i sa πkolskom knjiænicom daje se poticanju Ëitanja kao jeziËnoj djelatnosti i temelju obrazovanja. pouËiti uËenike o prepoznavanju bibliografskih podataka o knjiænoj grai. znati se oduprijeti æivotnim nedaÊama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i stilove æivljenja. prevoditelj). posebice uporabu leksikona. E razvijati Ëitateljske i druge sposobnosti i vjeπtine uËenika (komunikacijske.

meu kojima je i πkolski knjiæniËar. OËekuje se da uËenici steknu znanje o meupredmetnom povezivanju knjiæniËno-informacijskih znanja s drugim predmetima. filmske projekcije i videoprojekcije. naËine pretraæivanja i izvore informacija za rjeπavanje problemsko-istraæivaËkih zadaÊa. ©kolska knjiænica je prostor za kulturne i javne djelatnosti kao πto su organiziranje.knjiæevne i filmske tribine. leksikon. znati samostalno pretraæivati 21 fondove knjiænica e-katalogom (on-line katalog i on-line informacija) radi pronalaæenja jedinica knjiæne grae ili izvora informacija za samostalnu izradbu uËeniËkoga rada. sluæiti se katalozima i bibliografijama pri pronalaæenju informacija za potrebe problemsko-istraæivaËke i projektne nastave. knjiga. timski rad uËitelja i svih struËnih suradnika. veËeri poezije. potiËu njihovu znatiæelju i kreativnost. te primijeniti steËena znanja i vjeπtine u cjeloæivotnom uËenju. Sadræaje treba ostvarivati na naËine koji aktivno ukljuËuju uËenike. jer se samo meupredmetnim suodnosom. Sadræaji programa mogu se izvoditi u πkolskoj knjiænici. Program rada u πkolskoj knjiænici odnosi se i na suradnju s ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom i mladeæi u slobodno vrijeme. U IV. Redoslijed sadræaja ne upuÊuje na strogi redoslijed obradbe. te usvojiti pojam autorstva (poπtovati intelektualno vlasniπtvo u uporabi i kreiranju informacija). U VII. Ëitati tekst iz Ëasopisa s razumijevanjem i znati ga prepriËati. pronaÊi citat i uporabiti ga. priprema i provedba kulturnih sadræaja . pokazivanjem sliËnosti i razlike unutar odreenoga podruËja znanja moæe usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje. razredu. specijalna i πkolska knjiænica) i u svijetu. U procesu pouËavanja vaæno je razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake informacije. Za neke sadræaje bit Êe potrebno viπe sati. viπenamjenskom ili nekom drugom prostoru u πkoli ili izvan nje. Realizacija sadræaja programa ËitalaËke pismenosti i knjiæniËno-informacijskoga podruËja πkolske knjiænice Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadræaja vezanih za rad u πkolskoj knjiænici nije odreen posebnim brojem nastavnih sati. U VI. popularno-znanstvena i struËnu literaturu te stjecati naviku sluæenja znanstveno-popularnim tekstom. prepoznati i imenovati znanosti. U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja. raditi biljeπke i pisati saæetak. UËenik treba znati razlikovati tiskani i elektroniËki Ëasopis. vremenom i tempom rada. te znati pronaÊi. narodna. atlas) i naËine njezine uporabe u svrhu proπirivanja znanja. predstavljanje πkolskih novina. dakle. zapaziti njihovo grananje. informatiËkoj uËionici. BuduÊi da πkolska knjiænica sve uspjeπnije usklauje svoje zadaÊe i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. da su osposobljeni Ëitati s razumijevanjem i prepriËavati vlastitim rijeËima. pravopis. teme iz programa mogu se ostvariti korelacijom s bilo kojim podruËjem iz πkolskoga programa. izabrati te primijeniti informaciju. UËenik treba biti osposobljen pretraæivati fondove knjiænica putem e-kataloga (on-line katalozi).Nastavni plan i program za osnovnu πkolu UËenici trebaju svladati samostalno Ëitanje knjiæevnoumjetniËkih tekstova i poznavati aktivnosti knjiænice radi poticanja Ëitanja i uporabe knjiænice u uËenju i kreativnom koriπtenju slobodnoga vremena. trebaju znati prepoznati referentnu zbirku na razliËitim medijima. razredu uËenik Êe razumjeti sustav Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificiraju popularno-znanstvena i struËna djela te prema njemu znati pronaÊi knjigu u bilo kojoj knjiænici. treba znati citirati. tematske izloæbe. UËenik treba samostalno rabiti predmetnicu. znati pronaÊi odgovor na pitanje ima li odreena knjiænica neku jedinicu knjiæniËne grae. U V. treba samostalno uoËiti koje knjige nekoga autora ima knjiænica. U VIII. koliko ih ima i koji im je trenutaËni status. razredu uËenici trebaju upoznavati referentnu zbirku (enciklopedija. jer svaki sadræaj moæe biti podloga za ostvarivanje ciljeva i zadaÊa ËitalaËkoga i informacijskog opismenjivanja. informacija i njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne odgovornosti pri stjecanju vjeπtina potrebnih za cjeloæivotno uËenje. natjecanja u znanju. U srediπtu su pozornosti. rjeËnik. Od V. razreda πkolska knjiænica uvodi uËenike u svijet informacija pouËavajuÊi ih samostalnoj uporabi izvora informacija i znanja. OËekivanje je da uËenik zna pronaÊi knjigu na polici uz pomoÊ signature. a neki Êe se obraditi tijekom jednog sata. razredu uËenik treba znati uoËiti podruËja ljudskoga znanja (struke). izabrati tehnike rada. knjiæevni susreti. objasniti kataloæni opis i pronaÊi knjigu u knjiænici uz pomoÊ knjiæniËnoga kataloga. razredu vaæno je da uËenici razumiju sustav pojedinih vrsta knjiænica u Republici Hrvatskoj (Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica. te korelacijski pristup planiranju i programiranju rada. . UËenici trebaju nauËiti razlikovati knjiæevno-umjetniËka djela. usvojiti citiranje literature pri izradbi referata i zadaÊa istraæivaËkoga tipa. razumjeti vaænost i svrhu pravilnoga citiranja literature u tijeku pisanja samostalnoga rada. razredu uËenik treba znati izabrati i uporabiti podatke iz razliËitih Ëasopisa pri oblikovanju informacija. usporedbom sadræaja.

upozoravati na potrebu redovitoga djeËjega sna i odmora. Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanja usmjereni su na razumijevanje Ëimbenika higijene i osobnoga æivotnog stila u odgoju i obrazovanju za zdravlje. okupljanja. na specifiËna ponaπanja i probleme odrastanja u pubertetu i adolescenciji. zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju svi uËitelji. biologije. socijalnoga. U odgoju i obrazovanju za zdravlje oËekivanja su usmjerena na to da uËenici razumiju odnos higijene i osobnoga æivotnog stila. UËinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazumijeva opredjeljenje cijele πkole i usklaeno djelovanje svih Ëimbenika u okolini. koji se odraæava na cjelokupni æivot i aktivnosti razreda. potrebno je uskladiti s razvojnom dobi uËenika. defektolozi. 22 U sigurnoj i poticajnoj sredini πkole i roditeljskoga doma uËenici trebaju nauËiti preuzimati odgovornost za vlastito zdravlje. Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadræaj satova razredne zajednice. Nastavne teme o zdravlju mogu biti meupredmetno povezane s konkretnim nastavnim sadræajima i temama koje obvezuju uËitelje prirode. Informacije o zdravlju. ovlaπtenim vanjskim suradnicima. potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuËiti roditelje i druge struËnjake. oËuvanju reprodukcijskoga zdravlja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 13. emocionalnoga. Odgojno-obrazovno djelovanje πkole i roditelja dopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima. . odnosno istaknute pojedince koji bi s pozitivnim stavovima. promociju zdravlja i kulture zdravoga æivljenja svakoga Ëovjeka. pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. U radu s uËenicima. konkretnim æivotnim navikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanju opÊih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje. Sadræaji zdravstvenoga odgoja odnose se na uËenje o zdravlju i zdravom æivljenju. S roditeljima je osobito vaæno suraivati na promicanju zdrave prehrane. Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u πkoli timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i zdravstvenih djelatnika. Redovita je tema roditeljskih sastanaka i okosnica zajedniËkoga druæenja. rukovodstvo πkole i svi zaposlenici πkole u suradnji s roditeljima. Svjetska i domaÊa iskustva rada na tom podruËju pokazuju kako je vaænije i uËinkovitije promicati zdravlje. te razvoja pozitivnih stajaliπta i motiva za zdrav i odgovoran naËin æivota. te na riziËna ponaπanja. BuduÊi da je zdravlje veoma sloæena kvaliteta æivljenja. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u πkoli su razumijevanje zdravlja. duπevno i socijalno blagostanje. BuduÊi da na zdravlje utjeËu okolina i æivotne navike. πto podrazumijeva stjecanje znanja o zdravoj prehrani. zdravstvenoj zaπtiti. zdravstvenoj kulturi pojedinca i o prevenciji bolesti. usvajanje zdravih æivotnih navika. njihovim interesima i potrebama. psiholozi. na vaænost kretanja i boravka na svjeæem zraku. provedbe razliËitih humanitarnih i drugih aktivnosti. Ako uËenici razumiju odnos izmeu hrane i zdravlja. odgovornom roditeljstvu. mentalnoga. INTERGRATIVNI ODGOJNOOBRAZOVNI SADRÆAJI ZA OSNOVNU ©KOLU a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJE Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i obrazovanja uËenika u osnovnoj πkoli jedan je od temeljnih ciljeva i zadaÊa opÊega odgoja i obrazovanja. Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesu usvajanja zdravoga naËina æivota. shvaÊanje vrijednosti zdravlja i sposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge. Roditelje je potrebno ukljuËiti u odgojno-obrazovni rad πkole kada dijete krene u πkolu. uËenje o spolno prenosivim bolestima. pedagozi. Ëime se razvija odgovornost za vlastito zdravlje i zdravu okolinu. na najËeπÊe probleme i poremeÊaje koji se pojavljuju u odreenoj razvojnoj dobi. a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti. uËinkovitom suprotstavljanju uæivanju sredstava ovisnosti i drugim riziËnim ponaπanjima. moÊi Êe donositi odluke koje Êe poboljπavati njihovo zdravlje i sprjeËavati bolesti. osobnoga i duhovnog zdravlja. preventivni odgojno-obrazovni program potrebno je temeljiti na viπedimenzionalnom modelu zdravlja koji ukljuËuje podruËja tjelesnoga. Napredak znanosti i intenzivne promjene ekoloπkih i globalizacijskih uvjeta æivota nadiπli su moguÊnosti samostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kao vrijednosti koja pridonosi kvaliteti æivota pojedinca i zajednice. posebno s obzirom na prevenciju najznaËajnijih zdravstvenih problema. pouËavanje o zdravlju i zdravom æivljenju treba doticati sva podruËja koja na njega utjeËu. tjelesne i zdravstvene kulture. OpÊi cilj interdisciplinarnoga rada je promicanje zdravlja i zdravoga naËina æivota. Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravlje jest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje. razrednike i struËne suradnike koji sudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili u realizaciji drugih planiranih programa i projekata. Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira kao fiziËko. socijalni radnici. ustanovama i institucijama. U cjelokupnom i cjelovitom djelovanju πkole.

Osim redovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja korisne su razliËite akcije. na izgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima. projekti i drugi oblici organiziranoga promicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potiËe suradnju i samostalnost u primjeni znanja. c) PROMETNA KULTURA Prometna kultura je dio opÊe kulture. U realizaciju ovoga programa poæeljno je ukljuËivanje roditelja/ skrbnika. Ono je takoer u srediπtu zanimanja meunarodne zajednice te je predmetom brojnih deklaracija. Ëesto se govori o unutarnjem okoliπu. projekta RKO . Potrebna je temeljita promjena stoljeÊima razvijane kolektivne svijesti o neiscrpnom kapacitetu okoliπa. Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj svojim sadræajima obuhvaÊa sve πto nas okruæuje te podrazumijeva prirodne. a odnosi se na sudionike u prometu. razvijanje kritiËkoga miπljenja i vjeπtina vrjednovanja informacija te vjeπtina demokratske rasprave u rjeπavanju problema. te razviti sposobnosti i vjeπtine koje Êe im pomoÊi u suoËavanju s naslijeenim i novonastalim problemima. primjerenost namjeπtaja i opreme. U smislu osposobljavanja mladih ljudi za ulogu aktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja. ZadaÊa je πkole osmiπljavati i unositi sadræaje za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoliπ i odræivi razvoj. Za samostalno kretanje uËenika do πkole i oko πkole odgoj i obrazovanje poËinju u πkoli.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu isticati i podupirati i vjeæbati pozitivne modele ponaπanja radi usvajanja zdravih navika. Projekti i programi s temom zaπtite okoliπa i odræivoga razvoja. struËni suradnici. rjeπavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivno sudjelovanje u donoπenju odluka. prirodom i samim sobom. æivota. danima integrirane nastave u πkoli. daju tematski i sadræajni okvir aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoliπ.πkole. konvencija i meudræavnih sporazuma. zadovoljavanje vlastitih potreba. Polaskom u prvi razred uËenici trebaju pokazati djelomiËnu samostalnost u cestovnom prometu i prelasku æeljezniËke pruge ako put do πkole vodi preko nje. Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanja potrebno je trajno usavrπavanje uËitelja. urednost i ËistoÊa πkolskoga prostora. Prometni odgoj poËinje veÊ u roditeljskom domu. ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI© I ODRÆIVI RAZVOJ Pitanje zaπtite okoliπa i odræivoga razvoja strateπko je pitanje svake dræave. Novi naraπtaji moraju izgraditi drukËiji odnos spram okoliπa. organiziranjem tribina. koji Êe u najveÊoj mjeri aktivirati uËenika te mu omoguÊiti iskustveno uËenje i uËenje otkrivanjem. Za ostvarivanje odræivoga razvoja. koji Êe pridonijeti i nadomjestiti sva naruπavanja nastala ljudskim aktivnostima. ostvarivanjem πkolskih projekata za okoliπ. obrazovanje ima presudno znaËenje. predavanja. kulturno-tradicijske i gospodarske aspekte okoliπa. susreti. struËnim institucijama. suosjeÊanje i uvaæavanje potreba drugih. te estetsko ureenje πkole. πto se odnosi na poπtovanje fenomena 23 b) . omoguÊuju umreæavanje πkola sa sliËnim interesima te osiguravaju meusobnu potporu i razmjenu iskustava. moguÊnostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugim ljudima. Osim u postojeÊim nastavnim predmetima. Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u sprjeËavanju i smanjenju broja nesreÊa u kojima stradavaju djeca i odrasli. posebno u suradnji s lokalnom zajednicom. poput meunarodnih programa GLOBE i SEMEP. odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj moæe se ostvarivati u izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim oblicima rada: integriranom izvanπkolskom nastavom. BuduÊi da se temelji na izgraivanju pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca. ravnatelji i drugi zaposlenici πkole jednako kao i roditelji. vaæni su Ëimbenici u provedbi i ostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja. nego pozornost i napore usmjerivati na sprjeËavanje bolesti. koji podrazumijeva gospodarski i druπtveni rast i razvoj. vjeπtina. Odgoj i obrazovanje za okoliπ i odræivi razvoj predstavlja relevantan sadræaj cjeloæivotnog uËenja. Pozitivan primjer. pri Ëemu se vodi raËuna da se ne dovede u pitanje moguÊnosti zadovoljavanja potreba buduÊih generacija i drugih æivih biÊa. koji svojim zdravstvenim ponaπanjem daju uËitelji. prmjerice. nacionalnoga programa Mladih Ëuvara prirode i sliËno. vaæan je za razvoj sloæenih kognitivnih i socijalnih vjeπtina koji Êe djeci i mladima pomoÊi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterije zdravoga ponaπanja i prihvaÊanja zdravlja kao istinske vrijednosti. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne πkole. mirnog rjeπavanja sukoba i spremnost za odgovorno donoπenje odluka. nacionalnim i meunarodnim projektima. moguÊnost odræavanja potrebne razine osobne higijene. te sudjelovanjem u razliËitim regionalnim. Provoenje programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja podrazumijeva primjenu novih komunikacijskih obrazaca koji Êe pomoÊi da uËenici shvate utjecaj zdravlja na kvalitetu æivljenja i donoπenje kvalitetnih odluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. socijalne. Ostvarivanje ovih kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuÊih metoda i oblika rada. nastavnika i struËnih suradnika. glediπta i vrijednosti. uz istodobno oËuvanje kvalitete okoliπa i razumno koriπtenje prirodnih resursa. udrugama i gospodarskim tvrtkama. posjeti. RazliËite aktivnosti u πkoli. ali i lokalne zajednice. zdravstveni djelatnici i druπtveno okruæenje u najπirem smislu.

natjecanja u vjeπtinama kao πto su voænja bicikla. pa im paænja Ëesto skreÊe na druge sadræaje i to ih posebno ugroæava. uz program tehniËke kulture. U niæim razredima osnovne πkole djeca su posebno ugroæena u prometnoj svakidaπnjici. E istraæivanje humanitarnog prava i sl. suradniËko uËenje. Primjer odraslih u pouËavanju prometne kulture je presudan. zbog niskoga rasta imaju suæeno vidno polje i orijentacija im je znatno oteæana na prometnoj ulici. do VIII. razreda. ako to æele.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu U I. Osim u redovitoj nastavi sadræaji prometne kulture predvieni su u izbornoj nastavi. ovisno o programu. E odgoj za mir i nenasilno rjeπavanje sukoba. Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnoj kulturi uËenika korisne su i povremene akcije u suradnji s prometnom policijom i predstavnicima hrvatskih æeljeznica. Izborni programi izvode se kontinuirano tijekom cijele πkolske godine jedan. uËenje u paru. E kroz izvanπkolske aktivnosti. E sustavno kroz cjelokupni πkolski plan i program. razreda izraena su dva posebna programa: program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i program graanskog odgoja. E odgoj za demokratsko graanstvo. koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo. E odgoj za odræivi razvoj. Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnost snalaæenja. do IV. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko graanstvo omoguÊuje primjenu aktivnih metoda uËenja i pouËavanja: projektno uËenje. igranje uloga. kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila. Pravilan prometni odgoj i obrazovanje ukljuËuje uvjeæbavanje ponaπanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranoj prometnoj situaciji. Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniËiti samo na davanje znanja o prometnim pravilima. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske. Poæeljno je da svi uËitelji budu upuÊeni na program odgoja za ljudska prava i na program graanskoga odgoja kako bi uËinkovitije koristili metodu integracije i korelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadræaja. U njemu su ujedinjena dosadaπnja iskustva steËena provoenjem takvoga odgoja i obrazovanja u naπem sustavu i iskustva drugih zemalja. odabrati jedan od izbornih modula veÊ od V. odnosno dva πkolska sata tjedno. UËenici mogu. natjecanja uËenika u poznavanju prometnih propisa. uklanjanje kvarova na biciklu. E odgoj za sprjeËavanje predrasuda i diskriminacije. natjecanja u voænji biciklom na prometnom poligonu. Odgoj za ljudska prava i demokratski graanski odgoj je programski ujedinjen od I. u podruËju razredne nastave. Nastavnim programom predvieni su sadræaji prometne kulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda i druπtvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehniËka kultura u viπim razredima osnovne πkole. simulacije. Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijama klubova mladih tehniËara pruæa velike moguÊnosti za odgojno-obrazovno djelovanje u podruËju prometne kulture i preporuËuje se njihovo osnivanje gdje god postoje moguÊnosti za njihov rad. socijalno uËenje koriπtenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dr. U predmetnoj nastavi od V. rjeπavanje problema. E kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata. E kao izborni predmet. Dobri primjeri vrijede viπe od zapovijedi i zabrana. Program obuhvaÊa: E odgoj za ljudska prava. kroz sve predmete koji sadræe programske teme koje su bliske temama ljudskih prava. E identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje. Djeca te dobi nemaju dovoljno izgraenu odgovornost za opasne prometne situacije. Korisna su natjecanja prometnih jedinica. razredu od uËenika se ne oËekuje snalaæenje u sloæenim prometnim situacijama. d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRA–ANSTVO Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratsko graanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojnoobrazovni sustav 1999. tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva. Ovaj program moæe se ostvarivati na nekoliko naËina: E interdisciplinarno. razreda. 24 . Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovori s roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomoÊ filmova roditelji mogu pomoÊi uËiteljima u prevenciji stradavanja djece u prometnim nezgodama.

filma. ZadaÊe nastavnoga podruËja medijska kultura: E osposobljivanje za komunikaciju s medijima: kazaliπtem. E razvijanje osjetljivosti za knjiæevnu rijeË. E razvijanju poπtovanja prema jeziku hrvatskoga naroda. Prema naËelu unutarpredmetnoga povezivanja zadaÊe i sadræaji svih predmetnih sastavnica meusobno se proæimaju i nadopunjuju. stripom. ZadaÊe nastavnoga podruËja knjiæevnost: E spoznavanje i doæivljavanje. potrebno je navesti kako svaka od predmetnih sastavnica pridonosi ostvarenju temeljnoga nastavnoga cilja: osposobljivanje uËenika za jeziËnu komunikaciju u svim priopÊajnim situacijama u kojima se moæe zateÊi uËenik osnovne πkole. E razvoju literarnih sposobnosti. Nastava hrvatskoga jezika najuæe je povezana sa svim ostalim predmetnim podruËjima jer se sva nastavna komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. ZADAΔE ZadaÊe svih sastavnica nastavnoga predmeta odreene su s obzirom na to kako pojedina sastavnica pridonosi ostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik HRVATSKI JEZIK UVOD Hrvatski jezik najopseæniji je predmet osnovnoπkolskoga obrazovanja. E ovladavanje jeziËnim sredstvima potrebnim za uspjeπnu komunikaciju. raËunalom. E postupno usvajanje hrvatskoga jeziËnog standarda. ZadaÊe nastavnoga podruËja jeziËno izraæavanje: E razvoj sposobnosti izraæavanja doæivljaja. E stvaranje Ëitateljskih navika. a odaπiljanje pretpostavlja jeziËnu proizvodnju ili oblikovanje zvuËne i pismovne poruke. znatno je svrhovitije uËenika od prvoga do Ëetvrtoga razreda osposobljivati za praktiËno sluæenje hrvatskim jezikom. E razvijanje Ëitateljskih potreba. a pridonosi: E razvoju jeziËno-komunikacijskih sposobnosti pri govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima. osvjeπÊivanju vaænosti znanja hrvatskoga jezika. primanje (recepcija) knjiæevnih djela. Strukturalna i sadræajna sloæenost jeziËnih poruka kojima su izloæeni uËenici osnovne πkole mora biti primjerena zateËenoj razini njihovih jeziËno-komunikacijskih sposobnosti. a obuhvaÊa Ëetiri predmetne sastavnice: hrvatski jezik. ZadaÊe nastavnoga podruËja hrvatski jezik: E osposobljivanje uËenika za uspjeπno snalaæenje u svakodnevnim priopÊajnim situacijama. filmom. radijske i televizijske emisije. E stvaranju zanimanja i potrebe za sadræajima medijske kulture. njegovoj knjiæevnosti i kulturi. sposobnosti. E osvjeπÊivanje potrebe za jeziËnim znanjem. vjeπtina. E primanje (recepcija) kazaliπne predstave. nego ga uËiti jezikoslovnim pojmovima te normama i pravilima na teorijskoj razini. Ostvarivanje svrhe i zadaÊa nastave hrvatskoga jezika ukljuËuje ovladavanje standardnim jezikom. Odaπiljanje poruka ili jeziËna proizvodnja ostvaruje se misaonom obradbom sadræaja i njegovim jeziËnim oblikovanjem govorenjem ili pisanjem. Ëitateljskih interesa i kulture. E osposobljivanje za vrjednovanje radijskih i televizijskih emisija te filmskih ostvarenja. jeziËno izraæavanje i medijsku kulturu. E suzbijanje straha od jezika. tiskom. Radi usklaivanja programskih zahtjeva sa zakonitostima jeziËno-intelektualnoga razvoja. posebno jeziËnim normama. misli i stavova. Nastava hrvatskoga jezika omoguÊuje uËenicima stjecanje znanja. knjiæevnost. E osposobljivanje za samostalno Ëitanje i primanje (recepciju) knjiæevnih djela. E ostvarivanje uspjeπne usmene i pisane komunikacije. vrijednosti i navika koje pridonose njihovu osobnomu razvoju i omoguÊuje im aktivno sudjelovanje u druπtvu. tj. CILJ Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti uËenike za jeziËnu komunikaciju koja im omoguÊuje ovladavanje sadræajima svih nastavnih predmeta i ukljuËivanje u cjeloæivotno uËenje. E stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) norma. Predmet je zastupljen od prvoga do osmoga razreda. radijem. Primanje ili recepcija pretpostavlja razumijevanje jeziËne poruke. osjeÊaja. sadræaja. a prema naËelu meupredmetnoga povezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnim podruËjima. S obzirom na sloæenu strukturu nastavnoga predmeta. JeziËne sposobnosti ostvaruju se jeziËnim djelatnostima i misaonom obradbom. Komunikacija ili sporazumijevanje ostvaruje se razmjenjivanjem poruka: primanjem i odaπiljanjem. E osvjeπÊivanje razlika izmeu standardnoga jezika i zaviËajnih idioma. Primanje poruka ukljuËuje sluπanje i Ëitanje te misaonu obradbu jeziËnoga 25 . stajaliπta.

Obrazovna postignuÊa: globalno Ëitanje rijeËi. Veliko poËetno slovo KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo. NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. kojima naglaπavamo kakva je odjeÊa. Obrazovna postignuÊa: sluπati sugovornika. odgovor. malo poËetno slovo. Obrazovna postignuÊa: oznaËiti kraj izjavne reËenice toËkom. Obrazovna postignuÊa: znati da se velikim poËetnim slovom uvijek piπe poËetna rijeË u reËenici i sva imena. globalno Ëitanje i otkrivanje smisla proËitanih skupova rijeËi i reËenica. rijeË. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje tiskanih slova (grafema) i povezivanje s glasom (fonemom). Svladavanje glasova i slova KljuËni pojmovi: slovo. Stvaranje nizova rijeËi KljuËni pojmovi: niz rijeËi. 4. slovo. Obrazovna postignuÊa: pisanje slova. rijeËi kojima moæemo reÊi da sunce jako grije itd. RAZRED PoËetno Ëitanje i pisanje osobitost je prvoga razreda i provodi se cijele πkolske godine. upitnik. primiti kraÊu sluπnu poruku. 1. slovo. Postavljanje pitanja i davanje odgovora (razgovor) KljuËni pojmovi: razgovor. glasovna analiza i sinteza rijeËi. znati oblikovati pitanje i oblikovati odgovor. PoËetno Ëitanje KljuËni pojmovi: globalno Ëitanje.sintetiËko Ëitanje kraÊih reËenica i tekstova. 5. ReËenica KljuËni pojmovi: reËenica. zamjeÊivanje glasova na poËetku. Obrazovna postignuÊa: poπtivati pravila pristojnoga razgovaranja (komuniciranja). prepoznati prema intonaciji i interpunkciji te samostalno upotrebljavati izjavnu. rastavljanje reËenica na rijeËi. u imenima i prezimenima ljudi. Glas.). potom ije/je). upitnu i uskliËnu reËenicu. . analitiËko . rabiti upitnik na kraju jednostavne upitne i uskliËnik na kraju jednostavne uskliËne reËenice. dæ. povezivanje glasova i slova u cjelovitu rijeË. 3. napisana rijeË i reËenica. s osobitom pozornoπÊu na one koje veÊina uËenika teæe zamjeÊuje i razlikuje (Ë. lj. 2. PoËetno pisanje pisanih slova (latiniËno pismo) KljuËni pojmovi: veliko i malo pisano slovo. rijeË. uskliËnik. 2. govoriti. Sluπanje i govorenje KljuËni pojmovi: sluπanje i govorenje. Obrazovna postignuÊa: pridruæiti nekoj rijeËi druge rijeËi na temelju zadanoga poticaja (rijeËi kojima imenujemo odjeÊu. Ê. analitiËkosintetiËko Ëitanje. Izgovor i pisanje glasova KljuËni pojmovi i nazivi: glas. abeceda tiskanih slova. nj. samostalno izgovarati i napisati reËenicu. toËka. NASTAVNO PODRU»JE: PO»ETNO »ITANJE I PISANJE TEME 1. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisanje slova. primjenjivati pravilo o pisanju velikoga poËetnoga slova na poËetku reËenice. PoËetno pisanje tiskanih slova (latiniËno pismo) KljuËni pojmovi: veliko i malo tiskano slovo. glasovna abeceda. rijeË KljuËni pojmovi: glas. te u imenu mjesta u kojem uËenik æivi. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i zapisivati sve glasove u rijeËima. 3. rijeËi i reËenica pisanim slovima. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVNJE TEME 4. pitanje. 5. u sredini i na kraju rijeËi. rijeËi i reËenica velikim tiskanim slovima. slovo. 3. otkrivanje znaËenja rijeËi. Interpunkcija KljuËni pojmovi: kraj reËenice. Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam reËenica u komunikacijskim situacijama. Obrazovna postignuÊa: globalno Ëitanje i zapamÊivanje slike rijeËi. Obrazovna postignuÊa: razumjeti i razlikovati pojmove glas. sasluπati i primiti dulju sluπnu poruku (priËe. Ëitanje. abeceda pisanih slova. Priprema za poËetno Ëitanje i pisanje KljuËni pojmovi: rijeË. stvaranje rima na zadani poticaj. interpretativno Ëitanje knjiæevnih tekstova). 26 .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik RAZREDNA NASTAVA 1. 2.

slika. doæivjeti i iskazati doæivljaj kratke pjesme. »itanje KljuËni pojmovi: tekst. navesti glavne likove. razlikovati slikovnicu od drugih knjiga zbog povezanosti slike i teksta. Pisanje . Obrazovna postignuÊa: dopuniti reËenicu rijeËju koja nedostaje na razliËitim sintaktiËkim mjestima. Sastavljanje reËenica od zadanih nizova rijeËi KljuËni pojmovi: niz rijeËi. 3.poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo na poËetku reËenice. reËenica. Popis 1. upitnik. 13. dæ. razlikovati igrokaz kao tekst namijenjen izvoenju na pozornici. 2. uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. Obrazovna postignuÊa: ostvariti vezu (komunikaciju) s kratkim proznim djelima potaknutu pitanjima zatvorenoga i otvorenoga tipa. 2. Obrazovna postignuÊa: spoznati i doæivjeti (recepcija) kraÊe igrokaze. 7. 8. Obrazovna postignuÊa: spoznati. uskliËnik. 4. Lik KljuËni pojmovi: lik Obrazovna postignuÊa: zamijetiti i meusobno razlikovati likove u priËi. PriËa KljuËni pojmovi: priËa. Obrazovna postignuÊa: sastavljati reËenicu od zadanoga niza rijeËi. Animirani film KljuËni pojmovi: lutkarski film. 2. Lutkarska predstava KljuËni pojmovi: lutka. Slikovnica KljuËni pojmovi: slikovnica. Dopunjavanje reËenica KljuËni pojmovi: dopunjavanje reËenica. 5. 3. 14.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 4. tekst. oæiviti scensku lutku. gledaliπte. vlastita iskustva ili zamiπljanja. 6. zapaziti osnovne etiËke osobine: dobar-loπ. izvesti kraÊi ulomak igrokaza. maËak koji je hrkao Ana –okiÊ-PongraπiÊ: Nemaπ pojma. 12. stilski i sadræajno primjerene djetetu. ije/je prema popisu rijeËi. 10. 11. obavezno prvo) Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor) Zvonimir Balog: Male priËe o velikim slovima Grigor Vitez: A zaπto ne bi Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara SunËana ©krinjariÊ: Kako sanjaju stvari ili Plesna haljina æutog maslaËka Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu Ewa Janikovszky: Baπ se veselim ili Znaπ li i ti ili Da sam odrastao ili Kako da odgovorim Æeljka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed ili SlikopriËe ili LeteÊi glasovir ili Petra uËi plivati Sonja ZuboviÊ: Kako se gleda abeceda Ivanka Borovac: Æivotinjska abeceda Stanislav FemeniÊ: Idi pa vidi Svjetlan JunakoviÊ: Dome. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. Pripovijedanje KljuËni pojmovi: pripovijedanje. Obrazovna postignuÊa: Ëitati i otkriti poruku u proËitanome tekstu. Obrazovna postignuÊa: doæivjeti lutkarsku predstavu. Pisanje KljuËni pojmovi: pisanje. toËka. 5. Obrazovna postignuÊa: samostalno pripovijedati prema poticaju slike ili niza slika. Ëitanje. po obliku razlikovati pjesmu od proznoga teksta. usavrπavati vjeπtinu Ëitanja. slatki dome Jean-Baptiste Baronian: Figaro. 4. 7. 1. 5. crtani film. spoznati. Grizlijane 9. lutkarska predstava. 6. lektire: (izabrati 4 djela. 9. razlikovati lutkarski i crtani film. Obrazovna postignuÊa: samostalno oblikovati kraÊu pisanu poruku. Obrazovna postignuÊa: spoznati i doæivjeti (recepcija) kratke slikovnice. doæivjeti i iskazati doæivljaj kratke priËe stilski i sadræajno primjerene uËeniku. 8. Obrazovna postignuÊa: primanje kratkih lutkarskih i crtanih filmova stilski sadræajno primjerenih djetetu. Pjesma KljuËni pojmovi: pjesma. pozornica. stilski i sadræajno primjerene djetetu. stilski i sadræajno primjerene uËeniku. Ëitati glasno s toËnom intonacijom izgovornih cjelina i reËenice. Lutkarski igrokaz KljuËni pojmovi: igrokaz. Obrazovna postignuÊa: sluπanjem odreivati reËeniËne granice i pisati ih u skladu s pravopisnom normom. Ê. . 27 .

razlikovati razgovor i telefonski razgovor. Obrazovna postignuÊa: razlikovati otvornike i zatvornike. Veliko poËetno slovo KljuËni pojmovi: imena. 3. B. je. sugovornik. Park: Krive hlaËe 6. 2. Kolar: Vau-vau 2. Kostelac: Crvenkapica 4. Obrazovna postignuÊa: nauËiti pisati veliko poËetno slovo u imenima s kojima uËenik dolazi u doticaj (jednoËlanima i viπeËlanima). N. odrediti broj slogova u rijeËi prema broju otvornika. spojnica KljuËni pojmovi: spojnica. 2. upitna reËenica. Obrazovna postignuÊa: zapaæati pojedinosti u promatranju (primjerice predmeta. upitnu i uskliËnu reËenicu. Otvornici. ReËenice KljuËni pojmovi: izjavna reËenica. 7. lika cvijeta. Opisivanje KljuËni pojmovi: opisivanje. 2. 4. Knjiænica KljuËni pojmovi: πkolska knjiænica. Obrazovna postignuÊa: razumjeti imenice kao rijeËi kojima imenujemo sve πto nas okruæuje. red rijeËi. razlikovati imenice meu drugim rijeËima u govornoj i pisanoj komunikaciji. rijeË. 6. razlikovati knjiænicu od knjiæare. uskliËna reËenica.. nijeËna reËenica. DovnikoviÊ i A.). Ëuvati i vraÊati knjige. M. opisati lik prema planu opisa. slog KljuËni pojmovi: otvornici. postavljati pitanja i odgovarati na pitanja. RanitoviÊ: Srce u snijegu 5. Chaplinu 9. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati rijeËcu li u upitnim reËenicama. opis. Fabrio: Pale sam na svijetu 3. zatvornici. opisati predmet prema planu opisa. 5. N. nauËiti posuivati. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati izjavnu. Obavijest KljuËni pojmovi: obavijest. Obrazovna postignuÊa: usmeno izvjeπtavati o proπlome dogaaju bez suviπnih pojedinosti. Pripovijedanje prema poticaju KljuËni pojmovi: pripovijedanje.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 3. IzvjeπÊivanje o proπlome dogaaju KljuËni pojmovi: usmeno izvjeπÊivanje. ne i ni. 1. Mickeyu Mouseu. uoËavati nejeziËne sastavnice u komunikaciji. 3. Imenice KljuËni pojmovi: imenice. prepoznati i razlikovati jesnu (potvrdnu) i nijeËnu (negiranu) reËenicu. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati nijeËnice (rijeËce ne i ni) u nijeËnim izjavnim reËenicama.. Profesoru Baltazaru i Ch. jasnu i razumljivu cjelinu. Obrazovna postignuÊa: oblikovati i ispriËati kratku priËu prema poticaju. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati skupove ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima. Popis filmova: 1. Obrazovna postignuÊa: upoznati πkolsku i mjesnu knjiænicu. Pisanje rijeËce li KljuËni pojmovi: rijeËca li. Rastavljanje rijeËi na kraju retka. Obrazovna postignuÊa: pravilno rastavljati rijeËi na kraju retka. nauËiti pravopisni znak spojnicu i rabiti ju. Red rijeËi u reËenici KljuËni pojmovi: reËenica. 4. Obrazovna postignuÊa: uljudno razgovarati i sluπati sugovornika u telefonskome razgovoru. 5. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komiËnih filmova o Loleku i Boleku. Obrazovna postignuÊa: povezivati rijeËi u smislenu. B. proπli dogaaj. Marks: Tvrdoglavo maËe ili Bijela priËa ili Tko je Videku napravio koπuljicu 8. rastavljati rijeËi na slogove. Obrazovna postignuÊa: ovladati pojmom obavijesti. Sluπanje sugovornika telefonski razgovor i govorenje - KljuËni pojmovi: govornik. oblikovati usmenu i pisanu obavijest. B. imenima ulica i trgova te naseljenih mjesta. jesna reËenica. Tomu i Jerryju. slog. knjiæniËar. Pisanje nijeËnica KljuËni pojmovi: nijeËnice. JoviÊ i S. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 1. Skupovi ije/je/e/i KljuËni pojmovi: ije. zatvornici. 28 . veliko poËetno slovo. 7. mjesna knjiænica.

3. Nada IveljiÊ: Nebeske barke ili Pronaeno blago ili BoæiÊna bajka 9. lik u filmu. u izvedenome igrokazu razlikovati glumca. Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i Ëarobnica Lili 12. Dubravko HorvatiÊ: Stanari u slonu 7. Ê.) 19. Mila Æeljeznjak: Sretne priËe 15. zamijetiti i odrediti slijed dogaaja u filmu. Æelimir Hercigonja: Poπtar zeko Brzonogi ili Praπnjavko ili Kjel crna labud ptica ili Vodenjak i stara kruπka 10. Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) primjerene djeËje filmove. 10. primiri tekstove s jasnim fabulativnim tijekom stilski i sadræajno primjerene uËeniku. Pisanje . 29 4. Ivica Bednjanec: Male ljubavi 14. Dijelovi pjesme KljuËni pojmovi: pjesma.poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo . 9. toËka. . Ela Peroci: Djeco. obratiti potrebnu pozornost na govorne vrjednote jezika. Obrazovna postignuÊa: razlikovati dijelove pjesme: kiticu i stih. Larisa Mravunac: DjeËak u zvjezdanim Ëizmama 18. 8. Obrazovna postignuÊa: razlikovati bajku meu drugim djelima kao priËu o Ëudesnim dogaajima i likovima. marljiv-lijen). Obrazovna postignuÊa: oblikovati pisanu poruku koja se uobiËajeno upuÊuje primatelju kao razglednica i Ëestitka. Karel »apek: Poπtarska bajka 4. Obrazovna postignuÊa: izdvojiti iz televizijskoga programa najdraæu emisiju. Televizija KljuËni pojmovi: televizija. razlikovati pozornicu od gledaliπta. gluma. sporedni lik. razglednica. Popis lektire: (izabrati 5 djela. Carlo Collodi: Pinokio 5. Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile. Boæidar Prosenjak: Miπ 16. Obrazovna postignuÊa: izvjeπtavati o zadatku. razlikovati glavne i sporedne likove u filmu. dæ. hrabar-kukavica. obavezno prvo) 1. Kazaliπte KljuËni pojmovi: kazaliπna predstava. 1. uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. primati (recepcija) pjesme i pojedine pjesniËke slike stilski i sadræajno primjerene uËeniku. zamijetiti vaæne pojedinosti o likovima: osnovne etiËke osobine (npr. obavljenome ili onome koji Êe se tek obaviti. pogledati ju i razgovarati o njoj. gledaliπte. stih. Andrea Peterlik-HuseinoviÊ: Plavo nebo ili Ciconia ciconia 11. IzvjeπÊivanje o obavljenome zadatku KljuËni pojmovi: izvjeπÊivanje. Obrazovna postignuÊa: samostalno pisati kraÊe vezane tekstove . Obrazovna postignuÊa: razlikovati glavne i sporedne likove. Hrvoje KovaËeviÊ: General Kiro miπ 17.sastavak KljuËni pojmovi: sastavak. KraljeviÊ »uperak. Obrazovna postignuÊa: ostvarivanje igrokaza primjerenih uËeniku. televizijski program. StvaralaËko pisanje . ili Ljepotica i zvijer Mme Leprimce de Beaumont koja se redovito tiska pod Perraultovim imenom. nijeËnicu u skladu s pravopisnom normom. slijed dogaaja. Obrazovna postignuÊa: glasno Ëitati ulomke svakoga obraenoga knjiæevnoumjetniËkoga teksta. Bajka KljuËni pojmovi: bajka.sastavke prema zadanome poticaju. ispriËati filmsku priËu kratkoga crtanoga filma. Filmska priËa KljuËni pojmovi: filmska priËa.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 6. Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada 8. pjesniËka slika. 5. kitica. MaËak u Ëizmama Pepeljuga. nijeËnice. laku noÊ (izbor) 13. ulogu i glumu. 2. 3. Glavni i sporedni likovi KljuËni pojmovi: glavni lik. Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) nekoliko primjerenih kazaliπnih predstava (prema moguÊnosti). Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh 6. uloga. ije/je prema popisu rijeËi. .viπeËlana vlastita imena. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati prethodna znanja i vjeπtine. pisati viπeËlana vlastita imena. 2. Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrËak 7. Pisanje Ëestitke i razglednice KljuËni pojmovi: Ëestitka. razlikovati kazaliπnu predstavu od filma. glumac. upitnik. poπtivati pravopisnu normu. Hans Christian Andersen: Bajke (izbor) 2. Redoslijed dogaaja u priËi KljuËni pojmovi: redoslijed dogaaja. Ratko Zvrko: Grga »varak 3. dræeÊi se kronoloπkoga slijeda dogaaja. Izraæajno Ëitanje (interpretativno) KljuËni pojmovi: izraæajno Ëitanje. Obrazovna postignuÊa: zamijetiti uzroËnoposljediËnu i vremensku povezanost dogaaja u priËi. uskliËnik. Igrokaz KljuËni pojmovi: igrokaz. pozornica. televizijska emisija.

7. Golik: Gliπa. naseljenih mjesta koja uËenik poznaje. 4. npr. Obrazovna postignuÊa: pravilan izgovor i pisanje ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim umanjenicama i uveÊanicama. kazaliπta. glas Ê. Obrazovna postignuÊa: upoznati dvotoËje i zarez kao interpunkcijske znakove. VukotiÊ: Kauboj Jimmy 3. DvotoËje i zarez u nabrajanju KljuËni pojmovi: nabrajanje. razlikovati jedninu i mnoæinu imenica. Glagoli KljuËni pojmovi: glagoli. Obrazovna postignuÊa: razumjeti pojam imenice kao vrste rijeËi. pravilno ih rabiti u nabrajanju. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio 12. πto se dogaa. 6. JojiÊ: Kraljevna na zrnu graπka 9.. Kratice KljuËni pojmovi: kratice. πkola. u uveÊanicama na Ëina. GrgiÊ: Posjet iz Svemira 4. 8. LovriÊ: Putovanje plavog lonca 6. Pridjevi KljuËna pojmovi: pridjevi. 2. Raka i Njaka 10. 1.. sluπatelj. A. razgovor. Marks: Kako je Ana kupila kruh 5. Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u stvaranju zajedniËke priËe prema zadanome poticaju oblikujuÊi 30 . Skupovi ije/je/e/i u umanjenicama i uveÊanicama KljuËni pojmovi: 0. razlikovati ih od ostaloga tiska. JojiÊ: Svinjar 8. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati opÊe kratice: r. Ëitati ih. vlastite imenice. Tomu i Jerryju.kakvo je πto. -Ëica. Umanjenice i uveÊanice KljuËni pojmovi: umanjenice. pripovijedati o stvarnome i zamiπljenome dogaaju. uveÊanice. JoviÊ I S. prepoznati glagol u reËenici prema pitanjima πto netko radi. Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravilo o pisanju viπeËlanih vlastitih imenica u pisanju imena voda i gora u zaviËaju. Ch. Lj. nebeskih tijela. D. Obrazovna postignuÊa: ovladati pojmovima govornik. VrbaniÊ: Svi crteæi grada 2. Fabrio: Metla i Metlenko 11. Sporazumijevanje hrvatskim knjiæevnim jezikom KljuËni pojmovi: sporazumijevanje. W. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati Ë i Ê u umanjenicama na -iÊ. 3. 9. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pridjeve kao rijeËi koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje . Imenice KljuËni pojmovi: vrste rijeËi. nazivima ustanova i poduzeÊa. nestvarni dogaaj. razlikovati opÊe i vlastite imenice. sugovornik. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 1. zarez. Obrazovna postignuÊa: razlikovati zamiπljeni dogaaj od stvarnoga. itd. 3. poruka. strip. Obrazovna postignuÊa: prepoznati umanjenice i uveÊanice kao vrste imenica. opÊe imenice. profesoru Baltazaru. jednina/mnoæina. ostvariti kraÊi samostalni govorni nastup. 4. Mickeyu Mouseu. 3. dvotoËje. LovriÊ: Ruæno paËe 7. πkole i zaviËaja 5. veliko poËetno slovo. Obrazovna postignuÊa: razlikovati samostalni govorni nastup (monolog) od razgovora (dijaloga). K. Obrazovna postignuÊa: razlikovati glagole kao rijeËi kojima izriËemo πto tko radi ili πto se dogaa. zamijetiti ulogu neverbalne komunikacije. Ëije je πto. Pripovijedanje KljuËni pojmovi: stvarni dogaaj. Veliko poËetno slovo KljuËni pojmovi: imenica. Televizijske emisije s tematikom doma. uljudno i prikladno sudjelovati u svakodnevnim razliËitim dijaloπkim komunikacijskim situacijama. samostalni govor poruka. Sluπanje i govorenje KljuËni pojmovi: samostalni govorni nastup i razgovor. te ËeπÊe oznake za mjere. Z. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komiËnih filmova o Loleku i Boleku. Izgovor i pisanje Ë i Ê u umanjenicama i uveÊanicama KljuËni pojmovi: glas Ë. DjeËji Ëasopisi KljuËni pojmovi: djeËji Ëasopisi. Chaplinu 13. uË.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 4. Stvaranje zajedniËke priËe prema poticaju KljuËni pojmovi i nazivi: zajedniËka priËa prema poticaju. -ËiÊ. M. M. M.. 2. Obrazovna postignuÊa: upoznavati neke djeËje Ëasopise i stripove u njima.. Lj. Popis filmova: 1.

zakljuËak u sastavku. glavni dio. kitici i pjesmi KljuËni pojmovi: ritam. Ponavljanja u stihu. Vladimir Nazor: Bijeli jelen 5. 10. skupovi ije/je u poznatim umanjenicama i uveÊanicama. zamijetiti pripisivanje ljudskih osobina drugim æivim biÊima i stvarima. 8. Obrazovna postignuÊa: razlikovati obavijest kao vrstu teksta Ëije su sastavnice provjerljive i istoznaËne za sve primatelje . naseljenih mjesta u zaviËaju poznatih uËeniku). Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivanje i izdvajanje teme u proznome i poetskome tekstu. gora. Hrvatski jezik 2.poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo (viπeËlana vlastita imena voda. . ponaπanju i govoru. razlikovati πaljivu pjesmu meu drugim pjesmama. 6. 6.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu jedan ili nekoliko dogaaja. lik. uopÊiti zakljuËak basne u obliku pouke. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. 9. StvaralaËko pisanje . NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1. uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. pouka. Obrazovna postignuÊa: prepoznati djeËji roman kao opπirniji prozni tekst o djeci i njihovim pustolovinama. ije/je prema popisu rijeËi. naseljenih mjesta u zaviËaju poznatih uËeniku u skladu s pravopisnom normom. sluπno i vidno zamjeÊivanje sroka. Obrazovna postignuÊa: oblikovati i pisati sastavak uz poticaj i bez njega. Obrazovna postignuÊa: uoËiti usporeivanje dvaju pojmova po sliËnosti. KljuËni pojmovi: dogaaj. Obrazovna postignuÊa: sudjelovati u raspravi poπtujuÊi uljudbena pravila. pisati veliko slovo viπeËlanih vlastitih imena voda i gora. kitici i pjesmi radi isticanja i naglaπavanja neke ideje ili zvuËnoga doæivljaja pjesme. 4. Izgled i ponaπanje lika KljuËni pojmovi: obiljeæja lika. vrijeme radnje. srok/rima. Rasprava KljuËni pojmovi: rasprava. 8. Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati prethodna znanja i vjeπtine. 3. ©aljiva pjesma KljuËni pojmovi: πaljiva pjesma. Mato Lovrak: Vlak u snijegu 2. kratice. Obrazovna postignuÊa: primati basnu (recepcija). obavezna prva dva) 1. Tema u poeziji i prozi KljuËni pojmovi: tema. Pisanje . pridræavati se teme. 9. mjesto radnje. Obavijest KljuËni pojmovi: obavijest. Ê. Dubravko HorvatiÊ: GriËki top 6. poπtujuÊi uzroËnoposljediËne veze. Popis lektire: (izabrati 7 djela. 5. oblikovati kraÊu obavijest. IzvjeπÊivanje o obavljenome zadatku KljuËni pojmovi: izvjeπÊivanje. Obrazovna postignuÊa: primati πaljive pjesme (recepcija). Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijetku od bajke u stvarnim dogaajima i likovima nasuprot nestvarnima. »itanje po ulogama KljuËni pojmovi: Ëitanje po ulogama. dæ. raspravljanje. 7. zamijetiti osobine likova. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa 3. Ë i Ê u umanjenicama i uveÊanicama. Basna KljuËni pojmovi: basna.oblikovanje kraÊega sastavka KljuËni pojmovi: uvod. 7. Obrazovna postignuÊa: zamijetiti ponavljanja u stihu. DjeËji roman KljuËni pojmovi: djeËji roman. 31 . Usporedba KljuËni pojmovi i nazivi: usporedba. sudjelovati u dramskim improvizacijama. Obrazovna postignuÊa: odrediti osnovna obiljeæja lika prema izgledu. Pripovijetka KljuËni pojmovi i nazivi: pripovijetka.ovladati pojmom. Obrazovna postignuÊa: izraæajno glasno Ëitati dramski tekst (igrokaz) poπtujuÊi vrjednote govorenoga jezika. Obrazovna postignuÊa: povezati dogaaje i likove proznoga teksta s vremenom radnje i mjestom. poπtujuÊi tue i iznoseÊi vlastito miπljenje. ili Drugi dnevnik Pauline P. Luko Paljetak: Miπevi i maËke naglavaËke 4. Povezanost dogaaja mjestom i likom s vremenom. 5. Obrazovna postignuÊa: izvjeπtavati o obavljenome zadatku dræeÊi se kronoloπkoga slijeda dogaaja.

razlikovati igrani film za djecu od animiranoga filma. Kratice KljuËni pojmovi: kratice. Fleming: »arobnjak iz Oza 9. B. DjeËji film KljuËni pojmovi i nazivi: djeËji film. ije/je/e/i u ËeπÊe rabljenim rijeËima. zamijetiti zvuËna izraæajna sredstva. Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu 10. glumac. GrgiÊ. Barrie: Petar Pan 15. M. Marks: Dva miπa 5. raspravljati o njoj. Veliko poËetno slovo KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo. Ê. D. lj. Z. Elwyn Brooks White: Paukova mreæa 19. M. Nada IveljiÊ: ©estinski kiπobran ili »uvarice novih krovova 11. Hrvatske narodne bajke 14. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena KljuËni pojmovi: pridjevi izvedeni od vlastitih imena. Knjiænica . sadaπnjosti i buduÊnosti KljuËni pojmovi: proπlost. Jenson: Schrek 10. R. Basne (izbor) Hrvatski jezik 4. 7. Glagoli KljuËni pojmovi: glagoli. naziv. 2. æenski i srednji rod. Adamson. πto radi ili πto se dogaa. Obrazovna postignuÊa: odrediti imenice kao vrstu rijeËi. 8. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili »ipolino 13. Imenice KljuËni pojmovi: vrste rijeËi. posvojni pridjevi. razlikovati muπki. srednji rod. James M. A. Kolar: Izbor filmova o profesoru Baltazaru 2. 32 . Obrazovna postignuÊa: razlikovati pridjeve kao vrstu rijeËi. jedninu i mnoæinu imenica. Sanja PiliÊ: Nemam vremena ili E baπ mi nije æao ili HoÊu i ja 8. sadaπnjost. V. Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravila o pisanju velikoga i maloga poËetnoga slova u pridjevima izvedenim od vlastitih imena. sluæiti se upravnim i neupravnim govorom u govorenju i pisanju. Obrazovna postignuÊa: razlikovati glagole od drugih rijeËi u govorenju i pisanju. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati kratice poznatijih viπeËlanih naziva. 9. ispriËati filmsku priËu. A. Obrazovna postignuÊa: razlikovati upravni od neupravnog govora. Izricanje proπlosti. Obrazovna postignÊa: primati radijsku emisiju za djecu (recepcija).Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 7. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjeπtica 18. odrediti ih kao vrstu rijeËi. Izgovor i pisanje Ë. ije/je/e/i KljuËni pojmovi: izgovor glasa. DovnikoviÊ. A. æenski rod. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. 3. Popis filmova: 1. Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravila o pisanju velikoga poËetnoga slova u viπeËlanim nazivima. BlaæekoviÊ: PalËiÊ 3. Ê. dæ. dæ. sadaπnju i buduÊu glagolsku radnju. ZaninoviÊ. 4. V. Vunak: Mali vlak 4. Frank Lyman Baum: »arobnjak iz Oza 17. pisanje glasa. 3. NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. M. buduÊnost. muπki rod. . nj. lj i nj. Upravni i neupravni govor KljuËni pojmovi: upravni i neupravni govor. Relja: Vlak u snijegu 8. Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest u djeËjoj enciklopediji sluæeÊi se kazalom i abecednim redom.koriπtenje enciklopedije KljuËni pojmovi: djeËja enciklopedija. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i miπ 6. Dragutin HorkiÊ: »aave zgode 20. B. BlaæekoviÊ: »udnovate zgode πegrta HlapiÊa 7. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga 6. Radijska emisija KljuËni pojmovi: radijska emisija za djecu. 2. meusobno razlikovati opisne i posvojne pridjeve. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru 16. Stanislav FemeniÊ: Ludi kamen 9. sadræaj/kazalo. Boæidar Prosenjak: SijaË sreÊe 12. 5. znati da glagolima iskazujemo tko radi. . abecedni red. Obrazovna postignuÊa: primati primjerene djeËje filmove (recepcija). Obrazovna postignuÊa: prepoznati proπlu. Obrazovna postignuÊa: pravilno izgovarati i pisati Ë. Lj. Pridjevi KljuËni pojmovi: opisni pridjevi.

Pripovijedanje KljuËni pojmovi i nazivi: pripovijedanje. . Pisanje . reËeniËni naglasak. -ev. Obrazovna posignuÊa: pisati osvjeπÊivati i primjenjivati prethodna znanja i vjeπtine. Ritam u pjesmi KljuËni pojmovi: srok. zamijetiti i odrediti temu. oblikovati i izraziti sud o likovima prema njihovu ponaπanju (govor i postupci). odrediti svoj zaviËajni govor u odnosu na jedno od tri narjeËja hrvatskoga jezika. saæimanje. Opisivanje KljuËni pojmovi: stvaran opis. Samostalno stvaranje priËe KljuËni pojmovi: sastavak. 33 6. -in). Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati i izdvajati dogaaj u pripovjednome tekstu i vaæne pojedinosti u dogaaju. Odnosi meu likovima KljuËni pojmovi: lik. Rasprava KljuËni pojmovi: raspravljanje. narjeËje. 7. Pisanje .poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena na -ov. Saæimanje pripovjednih tekstova KljuËni pojmovi: dogaaj. 2. zamjeÊivati pojedinosti zvuËnoga sloja pjesme (duljinu stiha prema broju slogova. pisati kratice poznatijih viπeËlanih naziva. Obrazovna postignuÊa: razumjeti govorenu i negovorenu poruku. pisati veliko slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena -ov. slikovit opis. likovi. Obrazovna postignuÊa: primati primjerene lirske pjesme (recepcija). 4. pridræavati se teme izraæavajuÊi svoje osjeÊaje i raspoloæenje. in) u skladu s pravopisnom normom. ponaπanje lika. 4.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 10. Obrazovna postignuÊa: primati primjerene fabulativne tekstove (recepcija). Obrazovna postignuÊa: samostalno stvarati priËu prema ponuenomu saæetku. Obrazovna postignuÊa: izraæajno Ëitati i razumjeti proËitano. 5. odreivati pojedinosti u tematsko . . 2. rasprava. 6. stvarati personifikacije na zadani poticaj. Knjiæevni jezik i zaviËajni govor KljuËni pojmovi: knjiæevni jezik. -ev. Obrazovna postignuÊa: primati tekstove primjerene uËeniku (recepcija). Obrazovna postignuÊa: upoznati personifikaciju kao pjesniËku sliku. zaviËajni govor. samostalno oblikovati govornu i negovorenu poruku. Ê. Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevni jezik od zaviËajnoga govora. rasplet i zaplet u priËi KljuËni pojmovi: uvod. dogaaj. ritam. uvjeæbati pisanje i izgovor najËeπÊih rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. 5. Obrazovna posignuÊa: pisati pismo poπtujuÊi uljudbena pravila i formu. Obrazovna posignuÊa: sudjelovati u raspravi poπtujuÊi uljudbena pravila. ije/je prema popisu rijeËi. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1. dæ. Obrazovna postignuÊa: razlikovati stvaran i slikovit opis. Izraæajno Ëitanje KljuËni pojmovi: reËeniËna intonacija. zamijetiti i razlikovati dijelove fabule (uvod. rasplet). Odreivanje teme u poeziji i prozi KljuËni pojmovi: tema. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 1. 9. usmeno i pisano komunicirati na svome zaviËajnome govoru. 3. samostalno oblikovati saæetak. govor lika.pismo KljuËni pojmovi: pismo.sadræajnome sloju. saæeto prepriËavati dogaaj ukljuËujuÊi bitne pojedinosti za razumijevanje teksta. 3. stih. Obrazovna postignuÊa: primati primjerene prozne tekstove (recepcija). rasplet i zaplet. Hrvatski jezik 8. uoËiti i prepoznati vrjednote govorenoga jezika. saæetak. uoËiti i prepoznati nejeziËne elemente u sporazumijevanju (pokreti). slog. zaplet. samostalno pisati sastavak (stvaralaËko pisanje). Obrazovna postignuÊa: primati (recepcija) prozne i poetske tekstove u cjelini i pojedine pjesniËke slike primjerene uËeniku. zamijetiti i izdvojiti vidne i sluπne pjesniËke slike. opisivati prema planu (usmeno i pisano). srok). Sporazumijevanje KljuËni pojmovi: govorno i negovorno sporazumijevanje. Personifikacija KljuËni pojmovi: personifikacija (poosobljenje). Vidni i sluπni doæivljaj KljuËni pojmovi: vidni i sluπni doæivljaj. kratice poznatijih viπeËlanih naziva. Obrazovna postignuÊa: teËno i samostalno pripovijedati o stvarnome i zamiπljenome buduÊem dogaaju. glasno Ëitati poπtujuÊi reËeniËni naglasak i intonaciju te ostale vrjednote govorenoga jezika. pratiti odnose meu likovima i raspravljati o njima. Uvod.

Knjiænica . Burto: Batman 9. D. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. Donner: Superman PREDMETNA NASTAVA 5. BlaæekoviÊ: »udesna πuma 5. Ëitanju. Obrazovna postignuÊa: primanje primjerenih dokumentarnih filmova (ekoloπkoga sadræaja. 8. MarjanoviÊ: Mala Ëuda velike prirode (izbor) 8. Obrazovna postignuÊa: pronaÊi traæenu obavijest u πkolskome rjeËniku ili pravopisu sluæeÊi se kazalom i abecednim redom. nastavak. djeËjeg romana i igrokaza. Obrazovna postignuÊa: razlikovati obavijesne i zabavne moguÊnosti raËunala. Obrazovna postignuÊa: razlikovati osnovno znaËenje rijeËi i preneseno znaËenje poznatih rijeËi. Nikola PuliÊ: KljuËiÊ oko vrata 10. Slavko MihaliÊ: Petrica Kerempuh 7. Rudyard Kipling: Knjiga o dæungli 9. dijeliti rijeËi na osnovu i nastavak u primjerima bez glasovnih promjena i umetaka. Obrazovna postignuÊa: razumijevati temeljnu ulogu promjenjivih i nepromjenjivih rijeËi u hrvatskome jeziku. imenovati i razlikovati poznate promjenjive i nepromjenjive rijeËi. mreæa (internet). igrokaz. Felix Salten: Bambi 8. Popis filmova: 1. O. opis. oprimjeriti nekoliko viπeznaËnih rijeËi. Popis lektire: (izabrati 7 djela. zamijetiti osnovna obiljeæja dokumentarnoga filma. Nada MihokoviÊ-KumriÊ: Tko vjeruje u rode joπ 16. GluπËeviÊ: Vuk 7. bajka. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi 20. Anto Gardaπ: Duh u moËvari ili LjubiËasti planet ili Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna zelene peÊine ili IgraËke gospoe Nadine 4. M. JednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi KljuËni pojmovi: osnovno znaËenje rijeËi. B. pripovijetka. VukotiÊ: Piccolo 4. film. Hrvoje Hitrec: Eko Eko 19. V. Knjiæevne vrste KljuËni pojmovi: pjesma. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: RegoË i ©uma Striborova 2. pravopis. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci 23. iskazivati vlastiti doæivljaj knjiæevnog djela i filma. Zoran PongraπiÊ: Mama je kriva za sve 18. Erich Kästner: Emil i detektivi ili TonËek i ToËkica ili LeteÊi razred ili Blizanke 5. jednoznaËnost i viπeznaËnost rijeËi. Obrazovna postignuÊa: imenovati i razlikovati osnovna obiljeæja pjesme. Jagoda Truhelka: Zlatni danci 13. KolariÊKiπur: Igrokazi 3. Sanja LovrenËiÊ: Esperel. Matko MaruπiÊ: Snijeg u Splitu 11. Usporedba filma s knjiæevnim djelom KljuËni pojmovi: knjiga. Zlata KolariÊ-Kiπur: Moja zlatna dolina 14. Dokumentarni film KljuËni pojmovi: dokumentarni film. pripovijedanje. RaËunalo KljuËni pojmovi: raËunalo. obavezna prva dva) 1. razgovoru i pisanju). Dijelovi teksta KljuËni pojmovi: dijalog. 2. zaviËajna tematika) primjerenih uËeniku. Promjenjive i nepromjenjive vrste rijeËi KljuËni pojmovi: promjenjive i nepromjenjive rijeËi. . NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 2. Maja GluπËeviÊ: Bijeg u koπari ili Klopka za medvjediÊa 15. preneseno znaËenje rijeËi. prikladno primjenjivati viπeznaËne rijeËi u jeziËnim djelatnostima (sluπanju. Horvat-Vukelja. bajke. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati i razlikovati ulogu dijelova proznoga teksta.sluæenje rjeËnikom i πkolskim pravopisom KljuËni pojmovi: rjeËnik. Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand VeliËanstveni 24.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 7. Johanna Spyri: Heidi 12. Silvija ©esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 2 17. 4. Mato Lovrak: Druæba Pere Kvræice 3. zamijetiti sliËnosti i razlike izmeu filma i knjiæevnog djela prema kojemu je snimljen. Anton van de Velde: NeobiËni doæivljaji ptiÊa SoviÊa 25. govoru. Tadej: Druæba Pere Kvræice 6. R. B. D. djeËji roman. Astrid Lindgren: Pipi Duga »arapa ili Ronja razbojniËka kÊi ili Razmo u skitnji 22. »eËuk. DovnikoviÊ: Znatiæelja 3. T. osnova rijeËi. zapaæati. »unËiÊ-Bandov. Obrazovna postignuÊa: primati nekoliko djeËjih filmova nastalih na knjiæevnome predloπku (recepcija). monolog. basne. VukotiÊ: Krava na Mjesecu 2. 34 1. pripovijetke. grad malih Ëuda 21. Hrvoje KovaËeviÊ: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna maËje πape ili Tajna Tuænog psa ili Tajna graditelja straha ili Tajna zlatnog zuba 6.

6. Odreeni i neodreeni oblik pridjeva KljuËni pojmovi: odreeni i neodreeni oblik pridjeva u nominativu. ne. drugi jezik. prepoznati jednake oblike rijeËi u razliËitim padeæima. zemalja. nazivi padeæa. prepoznati i rabiti glagolski predikat. sugovornika i negovornika. govorenja. cijelom reËenicom s upitnom zamjenicom i glagolom). usklike u govorenju i pisanju. prijedlozi. Veliko poËetno slovo u nazivima kontinenata. pravilno rabiti veznike. usklici. 13. k(a). Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glavne i redne brojeve u reËenici. Predikat KljuËni pojmovi: predikat. genitiv. manjinski jezik. pravilno rabiti komparativ i superlativ najËeπÊih pridjeva. Glagoli KljuËni pojmovi: glagolska osoba i broj. neizreËeni subjekt. u reËenici prepoznavati padeæe u temeljnim znaËenjskim ulogama. sugovornik. sklonidba rednih brojeva. pridjeva i brojeva. ovladati uporabom padeæa uz pojedine prijedloge u skladu s normom. dræava. 5. Obrazovna postignuÊa: prepoznati odreeni i neodreeni oblik pridjeva u nominativu. Ëestice da. rabiti padeæne nastavke odeenih i neodreenih pridjeva. dræava. 12. Obrazovna postignuÊa: razlikovati zaviËajne idiome i knjiæevni jezik. pisati brojeve u skladu s pravopisom. instrumental. moÊi tvoriti komparative i superlative plodnim naËinima (sufiksom -iji i prefiksom naj-). lokativ. 14. 10. prijedloga. Sklonidba pridjeva KljuËni pojmovi: sklonidba pridjeva. negovornik. dvojeziËnost. vokativ. kamo. superlativ). 15. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje zamjenice u tekstu. prepoznati i razumjeti njihove odnose u stupnjevanju. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati padeæe pridjevskih oblika s pomoÊu proπirenoga padaænoga pitanja i imenice s kojom se pridjev slaæe. komparativ. 11. pravilno rabiti prijedloge s(a). uoËavati razliËite oblike rednih brojeva u reËenici. uloga knjiæevnoga jezika u nacionalnoj kulturi i javnoj djelatnosti. razumijevanje pojma zamjenice kao rijeËi za zamjenjivanje govornika. Ëestice. naroda i naseljenih mjesta. Stupnjevanje pridjeva KljuËni pojmovi: stupnjevanje i stupnjevi (pozitiv. glagoli kretanja. u govoru i pismu rabiti padeæne oblike (s provedenim glasovnim promjenama) u skladu s normom. sluæbeni jezik. vremena. pravilno rabiti priloge gdje. Ëestice. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagolsku osobu i glagolski broj u reËenici. uoËavati i rabiti glagole kretanja i govorenja u svim jeziËnim djelatnostima. akuzativ. Sklonidba imenica KljuËni pojmovi: sklonidba (deklinacija). veznici. naËina). zamjenjivanje imenica. padeæna pitanja. dræava. Subjekt KljuËni pojmovi: subjekt. Hrvatski jezik i dvojeziËnost KljuËni pojmovi: materinski jezik. li i usklike u reËenici. dativ. 4. Obrazovna postignuÊa: samostalno imenovati subjekt izreËen glagolskim oblikom. prepoznavati reËenice s viπe subjekata kao proπirene reËenice s viπe istovrsnih dijelova. padeæi. Zamjenice KljuËni pojmovi: govornik. Ëeste prijedloge. 8.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 3. Hrvatski jezik . Obrazovna postignuÊa: primijeniti pravila o pisanju velikoga poËetnoga slova u nazivima kontinenata. uoËiti jednak glasovni sastav razliËitih oblika. zemalja. 9. osvijestiti postojanje razliËitih narodnih govora i potrebu njihova njegovanja. Nepromjenjive vrste rijeËi: prilozi. viπe subjekata. kuda. zemalja. Ëestice. veznici. Obrazovna postignuÊa: prepoznati glagolski predikat kao temeljni dio reËenice. Obrazovna postignuÊa: razlikovati materinski i drugi 35 . Obrazovna postignuÊa: imenovati i prepoznati pozitiv. razvijati svijest o vaænosti pravilnoga pisanja i govorenja hrvatskim knjiæevnim jezikom. naroda i naseljenih mjesta KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u nazivima kontinenata. znati padeæne nazive: nominativ. u odreivanju padeæe sluæiti se proπirenim padeænim pitanjima (tj. veznike. prepoznavati reËenice s neizreËenim subjektom. komparativ i superlativ u govorenju i pisanju. usklici KljuËni pojmovi: pojam priloga (prilozi mjesta.proπlost i sadaπnjost KljuËni pojmovi: hrvatski knjiæevni jezik. pravilno rabiti neodreeni oblik pridjeva. samostalno pronalaziti primjere odreenih i neodreenih oblika pridjeva u reËenici i tekstu. Brojevi KljuËni pojmovi: glavni i redni brojevi. Obrazovna postignuÊa: prepoznati priloge. naroda i naseljenih mjesta na prikladnim primjerima u skladu s pravopisom 7. Obrazovna postignuÊa: razumijevati temeljnu ulogu padeæa u hrvatskome jeziku. prepoznati glagolski predikat u reËenici u svim glagolskim vremenima.

36 . uvoenje novih elemenata u pripovijedanje (dogaaj. s(a). je. zamjeÊivati ulogu pridjeva i imenica te slikovitih izraza u tekstu. Pisanje velikoga poËetnoga slova KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u nazivima planeta. s(a) (sa mnom) u govoru i pismu. kontinenata. o. Obiljeæja pripovjednoga teksta KljuËni pojmovi: pripovijedanje. Obrazovna postignuÊa: uoËiti da pripovjedni tekst pripovijeda o radnji. StvaralaËko prepriËavanje KljuËni pojmovi: prepriËavanje. Sluπanje knjiæevnih i neknjiæevnih tekstova 5. Izgovor i pisanje rijeËi s glasovima ije. 6. Knjiæevnost KljuËni pojmovi: knjiæevnost. KljuËni pojmovi: knjiæevni i neknjiæevni tekstovi. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati subjektivno i objektivno pripovijedanje. Obrazovna postignuÊa: razlikovati subjektivni od objektivnoga opisa osobe. zemalja. pravilno izgovarati i pisati rijeËi u kojima su provedene glasovne promjene. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 1. pravilno izgovarati i pisati umanjenice i komparative s obzirom na glasove ije/je. lik). 2. Ëestica put. zemalja. razumjeti razliku izmeu jednojeziËnoga i dvojeziËnoga ovladavanja hrvatskim jezikom. u uz lokativ i akuzativ. pravopis. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijedanje u prvoj i treÊoj osobi prema sudjelovanju u dogaaju. naroda i naseljenih mjesta (zaviËaj). oceana. pisati zarez iza rijeËi u vokativu. osnovna misao. pravilno rabiti i razlikovati priloge gdje. Pripovijedanje u prvoj i treÊoj osobi KljuËni pojmovi: pripovijedanje u prvoj osobi. subjektivni opis osobe.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu jezik. Hrvatski jezik 7. pripovijedanje u treÊoj osobi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevne i neknjiæevne tekstove na temelju sluπnoga primanja (recepcije). oceana. 10. prilozi gdje. glasovne promjene. 11. pri. o. u). subjektivno i objektivno iznositi dogaaje (usmeno i pisano). knjiæevna vrsta. kontinenata. Obrazovna postignuÊa: prepriËavati izmijenjene ili dopunjene priËe uvodeÊi novi dogaaj i likove. Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti prijedloge k/ka ispred rijeËi koje poËinju sa k i g ili suglasniËkim skupom koji zavrπava sa k i g (ka πkoli. kamo. veznika i Ëestica KljuËni pojmovi: prijedlozi k(a). knjiæevni rod (lirika. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike u doæivljaju knjiæevnoumjetniËkoga djela s obzirom na razliËite govorne interpretacije. Obrazovna postignuÊa: primjenjivati pravopisnu normu u pisanju velikoga poËetnoga slova u nazivima planeta. sluæiti se pravopisom. kuda u govoru i pismu. dræava. Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati. sluæiti se pravopisom. KljuËni pojmovi: interpretativno Ëitanje lirskih. ReËeniËni znakovi KljuËni pojmovi: zarez ispred veznika a i ali. je (umanjenice i komparativi) KljuËni pojmovi: glasovi ije. epika. zarez iza usklika i rijeËi u vokativu. Pisanje i izgovor prijedloga. naroda i zaviËajnih mjesta s obzirom na zaviËajnu pripadnost i najËeπÊih primjera. kuda. Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati. 8. drama). Sluπanje i interpretativno knjiæevnih tekstova Ëitanje 4. pisati zarez iza usklika na poËetku reËenice. prepoznavati i razlikovati akuzativ i lokativ (na. razumjeti ulogu manjinskoga jezika. Obrazovna postignuÊa: pisati veznike a i ali u reËenicama u skladu s pravopisom. dræava. pisati Ëesticu put uz redne brojeve. 9. drama). dogaaj ili radnja. KljuËni pojmovi: rijeË. Subjektivno dogaaja i objektivno iznoπenje KljuËni pojmovi: subjektivno i objektivno pripovijedanje. izgovor i pisanje rijeËi provedenim glasovnim promjenama s 3. uoËiti osnovnu misao pripovjednoga teksta. priloga. prijedlozi na. Obrazovna postignuÊa: razlikovati knjiæevne rodove s obzirom na vanjski oblik (proza. razumjeti ulogu sluæbenoga jezika. Sluπanje. pripovjednih i dramskih tekstova. lirika. pri. kamo. izraziti doæivljaj djela prikladnim interpretativnim Ëitanjem (sluæeÊi se vrjednotama govorenoga jezika). 2. pripovijedati o nekome dogaaju kao sudionik (prva osoba) i nesudionik (treÊa osoba). proza. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1. Subjektivno i objektivno opisivanje osobe KljuËni pojmovi: opis. stvarati subjektivni opis osobe (usmeni i pisani). ka zgradi).

Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati stilska sredstva u poetskome i pripovjednome tekstu. vrste medija. slaganje s predikatom) Imenice koje imaju samo mnoæinu/jedninu Imenice koje mnoæinu zamjenjuju zbirnim imenicama Imenice koje mnoæinu tvore zamjenskim (supletivnim) osnovama (Ëovjek-ljudi) Nazivi dræava i sklonidba Brojevne imenice Akuzativ i genitiv uz glagol nemati Navezak Sibilarizacija Palatalizacija Jotacija Nepostojano a. i 3. i 3. razlikovati epitet od pridjeva. kontrast. 37 . poglavlje. 4. Stilska izraæajna sredstva KljuËni pojmovi: onomatopeja. Preneseno znaËenje u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: preneseno znaËenje. Animirani film KljuËni pojmovi: crteæ ili predmet u pokretu. zagonetka. scenografija. osobi.primatelj sporazumijevanje) u jednome od medija. gluma. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja teksta namijenjena izvoenju na pozornici. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja lirske pjesme. 3. vrhunac. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati osobine lika u proznome i dramskome djelu. uoËiti odnos pripovjedaËa u 1. 7. naziv stiha prema broju slogova. Dramski tekstovi KljuËni pojmovi: tekst za izvoenje na pozornici. vezani i slobodni stih.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 3. pjesniËka slika. razlikovati dijalog od monologa. navesti primjer za priopÊajni proces (poπiljatelj . razlikovati crtani film od lutkarskoga filma. NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. haiku. uoËiti obiljeæja himne.prijenosnik poruke. prepoznati i razlikovati vezani od slobodnoga stiha. uoËiti obiljeæja haiku pjesme. 6. prepoznati i imenovati motive i temu. 5. imenovati vezani stih prema broju slogova. razlikovati dijelove teksta koji iznose tijek radnje. uoËiti poglavlje u djeËjem romanu. 8. uoËiti ritam u vezanome i slobodnome stihu. kostimografija. Tisak KljuËni pojmovi: vrste tiska. e Pravilna uporaba prijedloga uz pojedine padeæe 9. pejsaæna i ljubavna pjesma. 11. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati dijelove fabule (uvod. himna. Lik u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: karakterizacija lika govorom i postupcima. dijelovi fabule. NaËini pripovijedanja KljuËni pojmovi: pripovjedaË u 1. rasvjetu. 2. Tematska pjesama i vrstovna podjela lirskih KljuËni pojmovi: domoljubna. dijalog. Filmski rodovi KljuËni pojmovi: dokumentarni film. pejsaænu i ljubavnu pjesmu s obzirom na temu i glavnu misao pjesme. Obrazovna postignuÊa: osvijestiti postojanje razliËitih vrsta medija. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pripovijedanje u 1. kostimografiju. Kazaliπte KljuËni pojmovi: kazaliπna izraæajna sredstva: govor. igrani film. govorno) i odnose meu likovima. didaskalije. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati filmske rodove. Fabula i dijelovi fabule KljuËni pojmovi: fabula. Pustolovni roman KljuËni pojmovi: pustolovni roman. Obrazovna postignuÊa: prepoznati osnovna obiljeæja animiranoga filma. poslovica. Obrazovna postignuÊa: razlikovati domoljubnu. IZBORNI SADRÆAJI Duga i kratka mnoæina Zbirne imenice (tvorba. prepoznati kazaliπna izraæajna sredstva u predstavi: scenografiju. oprimjeriti govornu i etiËku karakterizaciju navodima iz teksta. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja pustolovnoga romana. epitet. Obrazovna postignuÊa: uoËiti suprotstavljene likove. Obrazovna postignuÊa: zamijetiti preneseno znaËenje iskazano personifikacijom i pjesniËkom slikom u knjiæevnim djelima. 10. okarakterizirati lik (etiËki. zaplet. Lirsko pjesniπtvo KljuËni pojmovi: lirska pjesma. motiv.medij . opisivanje. pripovijedanje. osobi prema pripovijedanome . monolog. Mediji KljuËni pojmovi: medij . i 3. 5. znaËenje. dijalog. animirani film. rasplet radnje).poruka .oprimjeriti ga navodima iz teksta. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati vrste tiska. odrediti dijelove fabule. opisivanje i dijalog. osobi. 4. hrvatska himna.

9. Sanford: Pobuna na farmi 5. 4. po imenskoj rijeËi u akuzativu). 10. 14. eto.. 25. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i pravilno rabiti posvojne. rabiti glagole po predmetu radnje u skladu s normom.pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Prilozi ovdje. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. Saldanha: Ledeno doba 7. 19. W. 24. B. ©to je film: Uvod u filmske vrste 2. ili Zagonetni djeËak ili Koko u Parizu ili Laæeπ. 6. 7. 17. pustolovni i bajkoviti elementi u djeËjim romanima odabranoga knjiæevnika Pejsaæ u djelima zaviËajnih pisaca Pokretna slika na filmu. Glagoli po predmetu radnje KljuËni pojmovi: prijelazni i neprijelazni glagoli. povratno-posvojna. Melita ili DomaÊa zadaÊa ©aljive narodne priËe Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice Milivoj Matoπec: Strah u Ulici lipa ili Tiki traæi neznanca ili Posada oklopnog vlaka ili Suviπan u Svemiru Grigor Vitez: Pjesme Sempe/Goscinny: Nikica Miro Gavran: Sretni dani ili Kako je tata osvojio mamu ili Zaljubljen do uπiju ili Svaπta u mojoj glavi Zlatko KriliÊ: PoËetak plovidbe ili »udnovata istina ili Zabranjena vrata ili Veliki zavodnik ili ©aljive priËe i priËe bez πale Sanja PiliÊ: Mrvice iz dnevnog boravka Pavao PavliËiÊ: Zeleni tigar ili Petlja ili Trojica u Trnju Michael Coleman: Zov labirinta ili Mreæa je baËena ili Bijeg s Mreæe Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada ili Frka u ©Ëitarjevu ili Muki Mark Twain: Doæivljaji Toma Sawyera ili Doæivljaji Huckleberryja Finna Jules Verne: Put u srediπte zemlje ili Put oko svijeta za 80 dana ili 20000 milja pod morem Maja Brajko-LivakoviÊ: Finka Fi 38 KljuËni pojmovi: vrste zamjenica: osobne. razumjeti ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika. 5. 6. povratna. Tito BilopavloviÊ: Paunaπ Aleksandar Puπkin: Bajka o ribaru i ribici Basne (izbor) Branka Primorac: Ljubavni sluËaj maËka Joje Roald Dahl: Charlie i tvornica Ëokolade Michael Ende: Jim Gumb i strojovoa Lucas Ivan Cankar: Istina i ljubav Henry Winterfeld: Timpetill (Grad bez roditelja) Hrvoje Hitrec: Matko na πtakama Anto Gardaπ: Miron u πkripcu ili Filip djeËak bez imena Selma Lageröf: Legende o Kristu Popis filmova: Navedeni su ponajprije animirani filmovi jer se oni obrauju u tom razredu. Infinitiv KljuËni pojmovi: infinitiv. 2. D. 20. tako. C. 23. 3. 1. W. povratni glagoli. razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole. Fin. Disney: po izboru 6. 21 22. ekavski (i)jekavski »itanje s razumijevanjem (knjiæevnih i neknjiæevnih tekstova) Opseæno prepriËavanje Subjektivno i objektivno izvjeπÊivanje Osnovno i preneseno znaËenje Osobno intimno pismo Razgovor U zaviËaju hrvatske himne miruje proπlost i zrcali se buduÊnost moje zemlje Postanak i razvoj himne od antike do suvremenoga doba Usmene lirske pjesme o BoæiÊu Pripovijedanje zanimljivoga dogaaja jezikom moje bake i jezikom moje generacije PriËa nastala iz onomatopeje (uËeniËki ostvaraji) Lirske pjesme na zaviËajnome narjeËju Motiv u likovnoj i knjiæevnoj umjetnosti Znanstvena fantastika. pokazne. Ivan Kuπan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi 2. 3. Prilog ili prijedlog? Prilog ili pridjev? Uporaba evo. 12. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati glagole po predmetu radnje (tj. 11.VukotiÊ:1001 crteæ.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Prijedlozi i padeæi u medijima (dobri i pogrjeπni primjeri) Jednostavni i sloæeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi . posvojne. 13. C. 4. sklanjati osobne zamjenice. prepoznavati povratne glagole. svrπeni i nesvrπeni glagoli. 15. Obrazovna postignuÊa: razlikovati svrπene i nesvrπene glagole. Wedge. povratno-posvojne i pokazne zamjenice u svim oblicima. tu. razumjeti ulogu infinitiva u dopuni glagola.. Obrazovna postignuÊa: prepoznati infinitiv i njegove zavrπetke. . J. ovako. Suvremeni animirani filmovi po izboru. eno Hrvatski govori: ikavski. obvezatna prva tri) 1. Vrste zamjenica Popis lektire: (izabrati 9 djela. Igra 4. DovnikoviÊ: Znatiæelja 3. povratne. 26. ondje. televiziji i raËunalu Zvuk u filmu Kazaliπni plakat kao medij Hrvatski jezik 16. infinitivna osnova i zavrπetci. Glagoli po vidu KljuËni pojmovi: glagolski vid. 8. 18. uoËavati i razlikovati najËeπÊe vidske parove.

imperfektu i pluskvamperfektu najËeπÊe rabe. pravilno rabiti kondicional prvi u govorenju i pisanju za izricanje æelje i molbe. prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi i jednome spomeniku na svakome pismu. usvojiti prezent pomoÊnih glagola. futur drugi. 6. parkovi. dijelovi sela. 14. prepoznati pluskvamperfekt kao sloæeni glagolski oblik. razlikovati imenski od glagolskoga predikata. Izricanje sadaπnjosti prezentom KljuËni pojmovi: prezent. samostalno sprezati glagole u futuru prvome. razlikovati prezent i perfekt u govorenju i pisanju. StvaralaËko prepriËavanje s promjenom glediπta KljuËni pojmovi: glediπte. prepoznavati aorist i imperfekt pomoÊnoga glagola htjeti. crtica. ulica i trgova. 7. Obrazovna postignuÊa: prepoznati imperativ kao glagolski naËin. dijelova naselja. Vrste predikata KljuËni pojmovi: glagolski i imenski predikat. glagolski pridjev trpni. Obrazovna postignuÊa: prepriËavati tekst usmeno i pisano mijenjajuÊi glediπte. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati veliko poËetno slovo u viπeËlanim imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske Ëetvrti. krnji perfekt. 13. imperativ. glagoljicu. prikladno rabiti prezent u govorenju i pisanju. Obrazovna postignuÊa: prepoznati perfekt. Glagolski pridjevi i glagolska imenica KljuËni pojmovi: glagolski pridjev: glagolski pridjev radni. trgova i ulica KljuËni pojmovi: viπeËlani nazivi pokrajina i krajeva. Veliko poËetno slovo u imenima pokrajina i krajeva. imperfekt. 1. prvotisak. imenovati i prepoznati najvaænije o spomenike u svojemu zaviËaju. Izricanje zapovijedi i molbe imperativom KljuËni pojmovi: glagolski naËin. PoËetci hrvatske pismenosti KljuËni pojmovi: hrvatska pisma: latinica. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom. 9. pravilno pisati trotoËje. moÊi proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu.. razumjeti njegovo znaËenje. pravilno pisati veliko i malo slovo iza razgodaka. razumjeti njegovo osnovno znaËenje. 12. razlikovati. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME 10. Izricanje proπlosti perfektom KljuËni pojmovi: perfekt. prezent pomoÊnih glagola. izostavnik.). zagrade i znati ih ostvariti u Ëitanju. ReËeniËni i pravopisni znakovi: trotoËje. vladati oblicima perfekta pomoÊnih glagola. iskazivati zapovijed i molbu imperativom. zamjenjivati futur drugi svrπenim prezentom. samostalno se koristiti pravopisom u pisanju velikoga poËetnoga slova. glagoljica. prepoznavati glagolske imenice sa zavrπetkom -nje. preoblikovati prezent u oba futura. razumjeti njegovo osnovno znaËenje. 11. usvojiti aorist i imperfekt pomoÊnoga glagola biti. prikladno rabiti perfekt u govorenju i pisanju. sprezanje (konjugacija). Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu. pluskvamperfekt. 39 . glagolska imenica. razumjeti njihovu uporabu. Êirilicu i znati osnovne podatke o njima. Obrazovna postignuÊa: prepoznati prezent. Obrazovna postignuÊa: razlikovati latinicu. razlikovati i pravilno rabiti radni i trpni pridjev. znati vaæne povijesne podatke o njima. zagrada KljuËni pojmovi: trotoËje. znati ime i osnovne podatke o BaπËanskoj ploËi. Izricanje buduÊnosti futurom KljuËni pojmovi: futur prvi. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi.. prepoznati imperativ u reËenici. izostavnik. ulice. zagrade u tekstu kao reËeniËne znakove i crticu kao pravopisni znak. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati i tvoriti glagolske pridjeve. crtica. 15. razumjeti njegovu tvorbu. razlikovati istoobliËnice imperativa i prezenta u reËenici. dijelova naselja. Izricanje æelje kondicionalom KljuËni pojmovi: kondicional prvi. crticu. prepoznati imenski predikat u razliËitim glagolskim oblicima. Êirilica. razumijevati njihova znaËenja i tvorbe. sprezati glagole u prezentu prema morfoloπkim obiljeæjima (osoba i broj). razumjeti njihovo osnovno znaËenje. prepriËavanje s promjenom glediπta. kondicional drugi. zagrada. razlikovati i pravilno rabiti infinitiv i glagolsku imenicu. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati aorist i imperfekt kao jednostavne glagolske oblike.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 5. Obrazovna postignuÊa: prepoznati imenski predikat. Obrazovna postignuÊa: prepoznati. imperfektom i pluskvamperfektom KljuËni pojmovi: aorist. BaπËanska ploËa. Izricanje proπlosti aoristom. prepoznati pismo kojim je pisan tekst. izostavnik. trgova. Obrazovna postignuÊa: prepoznati trotoËje. 8. moÊi zamjenjivati aorist.

Saæeto prepriËavanje KljuËni pojmovi: saæeto prepriËavanje. Pisanje zamjenica KljuËni pojmovi: pisanje zamjenice sebe. 3. vic KljuËni pojmovi: crtica. zatvoreni prostor. Obrazovna postignuÊa: zamijetiti i izdvojiti motive (najmanji dio teme. umrijeti. nijeËnica uz glagolske oblike. jd. 4.90 km. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja epske i lirske narodne pjesme.). plan opisa. Portret KljuËni pojmovi: vanjski i unutarnji opis lika. smjeti. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje. Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti trotoËje: izostavljanje rijeËi/skupa rijeËi/ u reËenici. epski deseterac. Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti aorist glagola biti u govoru i pismu. razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju oprjeke dogaaja ili doæivljaja. 1852. pravilno izgovarati i pisati rijeËi u kojima su provedene glasovne promjene. Odnos teme i motiva u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: tema motiv. crtice i zagrade KljuËni pojmovi: reËeniËni i pravopisni znakovi. se. anegdota.(htjeti.). privatni razgovor. 5. »itanje i pisanje trotoËja. izgovor i pisanje rijeËi provedenim glasovnim promjenama s KljuËni pojmovi: rijeËi u kojima su provedene glasovne promjene. Interpretativno Ëitanje i krasnoslov KljuËni pojmovi: interpretativno Ëitanje. Dramatizacija pripovjednoga teksta KljuËni pojmovi: dramatizacija. Obrazovna postignuÊa: stvaralaËki pisati na zadani poticaj (voeno i samostalno). jd. vic. interpretativno kazivati anegdotu i vic. Obrazovna postignuÊa: saæimati tekst. 2. uoËiti stalni epitet i deseterac kao obiljeæja usmenoga stvaralaπtva. Obrazovna postignuÊa: razlikovati vanjski od unutarnjega opisa lika. izraziti doæivljaj knjiæevnoumjetniËkoga teksta prikladnim interpretativnim Ëitanjem. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1.. Obrazovna postignuÊa: preoblikovati pripovjedni tekst u dramski. Pripovjedne vrste: crtica. plan opisa. izostavnika. .1881. æivjeti. 11. udaljenost izmeu dvaju (ili viπe) mjesta. portretirati lik na temelju prethodno stvorenoga plana. 9. dogaaju. 12. 7. πaliti se). 13. dijalog. sluæiti se pravopisom. StvaralaËko pisanje i interpretativno kazivanje viceva i anegdota KljuËni pojmovi: stvaralaËko pisanje (anegdote iz πkolskoga æivota). kojemu osnova zavrπava na je. pravilno pisati i rabiti crticu kao pravopisni znak: zamjena prijedloga do (80 . Obrazovna postignuÊa: razlikovati sluæbeni od privatnoga razgovora. Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora KljuËni pojmovi: pejsaæ. epska i lirska pjesma.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 2. saæimanje. Pisanje i izgovor infinitiva i glagolskoga pridjeva radnoga KljuËni pojmovi: pisanje infinitiva i glagolskoga pridjeva radnoga(m. prepoznati. uloga.. pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. sukobu) u tematskome kontekstu. krasnoslov. r. vidjeti. sluπati i sluπno doæivljavati interpretaciju anegdote i vica. Sluπanje. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike u doæivljaju knjiæevnoumjetniËkoga teksta s obzirom na razliËite govorne interpretacije. didaskalije. . na kraju prekinutoga teksta koji se nastavlja. poticaj doæivljaju. govorenje anegdota i viceva. r. izgovor i Ëitanje glagolskih oblika KljuËni pojmovi: pisanje i izgovor aorista glagola biti. samostalno oblikovati saæetak (usmeno i pisano). otvoreni prostor. na mjestu prekida nabrajanja. stalni epitet. pravilno pisati nijeËnicu uz glagolske oblike. Usmena (narodna) knjiæevnost KljuËni pojmovi: usmena knjiæevnost. pravilno rabiti crticu kao reËeniËni znak: izraæavanje jaËe stanke nego πto je izraæena zarezom. 6. razlikovanje posvojne zamjenice i povratno-posvojne zamjenice u govoru i pismu.). smjer. Obrazovna postignuÊa: sluπno razlikovati. pravilno pisati i govoriti izostavnik i zagradu. krasnosloviti. 40 3. Razgovor KljuËni pojmovi: sluæbeni razgovor. saæetak. Pisanje. saæeto prepriËavati glavne dogaaje i bitne pojedinosti. anegdote. monolog. uprizoriti dramatizirani tekst. sudjelovati u dramskim improvizacijama sluæbenoga i privatnoga razgovora poπtujuÊi osobitosti svakoga od njih. otvoreni i zatvoreni prostor na temelju prethodno stvorenoga plana opisa. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja crtice. 10. anegdota. 8. vica. Obrazovna postignuÊa: opisivati pejsaæ.

8. Obrazovna postignuÊa: odrediti i imenovati kiticu (strofu) prema broju stihova. izraza. hrvatski jezik i knjiæevnost na mreæi. BaπÊanska ploËa (Krk). lirsko-epsko djelo. trostih. Obrazovna postignuÊa: pronaÊi nekoliko mreænih stranica o temama iz hrvatskoga jezika i knjiæevnosti. πkola glagoljice. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja i dijelove dramskoga teksta: dramski sukob. dramska situacija. Mreæa (internet) KljuËni pojmovi: mreæne stranice. okusa i dodira. kajkavsko i πtokavsko pjesniπtvo. Povijesni i znanstveno-fantastiËni roman KljuËni pojmovi: povijesni roman. PjesniËke slike KljuËni pojmovi: pjesniËka slika. glagoljiËne i latiniËne inkunabule Povijesni spomenici na otoku Krku (Jurandvor) i u Istri (Aleja glagoljaπa) Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima SroËnost posvojne zamjenice i imenica Naglaπeni i nenaglaπeni oblici povratne zamjenice Sklanjanje povratno-posvojne i pokaznih zamjenica StvaralaËko pisanje (dnevnik) Obavijest . aliteracija. 5. Ëetverostih. Dijalektno pjesniπtvo KljuËni pojmovi: su zaviËajni motivi. uoËiti sliËnost i razliku izmeu filmskoga kadra i kvadrata stripa (plan i kut gledanja). prepoznati naËine pripovijedanja. Filmska izraæajna sredstva KljuËni pojmovi: kadar. dijelovi dramskoga teksta. planova i kuta snimanja. Povjestica KljuËni pojmovi: povjestica. obgrljena. Vrste kitica (strofa) KljuËni pojmovi: vrste kitica (strofa) prema broju stihova. uoËiti ritmiËnost u pjesmama na narjeËjima. vrste ritma. sluha. .zaboravljeno glagolsko vrijeme Aorist i imperfekt u sms-porukama InaËice futura (razgovorne. dramski likovi. 9. 6.vijest Javni govor Izraæajno Ëitanje dijalektnih tekstova (zaviËajni idiom) Scenske improvizacije Izlet u zaviËaj duha (Josip BratuliÊ). Ëin: prepoznati dramski sukob kao temelj dramskoj radnji. Obrazovna postignuÊa: prepoznati suodnos zaviËajnoga govora (narjeËja ili dijalekta) i zaviËajnih tema i motiva. razlikovati vrste kadrova. fabula prikazana kvadratima. pridjevu radnom: vokalizacija i promjena je > i ispred o Glagoljske knjige. njuha. dvostih. Strip KljuËni pojmovi: zraæajna sredstva stripa: crteæ. Obrazovna postignuÊa: razlikovati romane prema tematsko-motivskomu sloju. NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. uoËiti motive u pjesniËkim slikama i povezati ih s osjetilima kojima su zamijeÊeni. kompozicija. uoËiti ulogu ponavljanja istih glasova. asonanca. kvadrat. meujeziËne. Obrazovna postignuÊa: prepoznati izraæajna sredstva stripa. Dramski tekst KljuËni pojmovi: drama. 10. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja povjestice kao djela koje ima elemente pjesniËkoga i pripovjednoga izraæavanja. kut snimanja. razlikovati povjesticu od lirske pjesme. reËenica u ostvarivanju ritma. prepoznati vrste rime: parna. plan. aorist Futurski perfekt.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 4. IZBORNI SADRÆAJI Glagoli po znaËenju Povratni glagoli: pravi. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i imenovati stilska sredstva u poetskome i proznome tekstu. dijalektne) Glasovne promjene u sprezanju Jotacija ili palatalizacija u prezentu Glasovne promjene u gl. aorist Pripovjedni i svevremenski imperativ Izricanje stroge zapovijedi i zabrane Prezent ili aorist Imperfekt . nepravi. Valunska ploËa (Cres) itd. Aleja glagoljaπa od RoËa do Huma. Stilska izraæajna sredstva KljuËni pojmovi: ponavljanje. PoËetci hrvatske pismenosti i knjiæevnoga stvaralaπtva Hrvatski epski junaci usmene knjiæevnosti 41 7. 3. Obrazovna postignuÊa: prepoznati izraæajna sredstva u filmu. Obrazovna postignuÊa: spoznati pjesniËku sliku kao slikovni izraz doæivljen osjetilom vida. rijeËi. uzajamno povratni Nesvrπeni glagoli: trajni i uËestali Dvovidni glagoli Prava i prenesena sadaπnjost Gnomski prezent. ukrπtena. 2. znanstvenofantastiËni roman. Ëakavsko.

Zamjenice i njihova uloga u reËenici KljuËni pojmovi: upitne. proπirena reËenica. 9. vremena. razlikovati pridjevni i imeniËki atribut. vremena. 5. 17. Obrazovna postignuÊa: prepoznavati atribut i atributni skup. ImeniËki dodatci: atribut i apozicija KljuËni pojmovi: atribut: pridjevni i imeniËki. priloge i zamjenice kao vezniËke rijeËi. 15. 25. 23. 4. 26. Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ: PriËe iz davnine (osim ©ume 2. Obrazovna postignuÊa: uoËiti priloæne oznake u reËenici. G. 3. Krelja: Povratak 5. razumjeti uloge povratne i povratno-posvojne zamjenice u reËenici. Obrazovna postignuÊa: pravilno rabiti padeæne oblike upitnih. vezniËka sredstva. Popis filmova: Trebalo bi birati filmove (od najstarijih do najnovijih) koji Êe uËenicima najbolje pokazati pojedina filmska izraæajna sredstva. prepoznati i imenovati neoglagoljenu reËenicu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznati objekt u reËenici. pravilno pisati zarez kod apozicije i apozicijskoga skupa u poslijeimeniËnome poloæaju. neproπirena reËenica. prikladno rabiti atribut i apoziciju u govorenju i pisanju. 5. Priloæne oznake KljuËni pojmovi: priloæne oznake. prikladno slagati subjekt i predikat. G. Zemeckis: Forrest Gump 6. 19. obvezatna prva tri) 1. 16. 10. Melies 4. Kazaliπte: Sve je to kazaliπte. Sloæena reËenica KljuËni pojmovi: nizanje. Lucas: Zvjezdani ratovi (serijal) 8. upoznati strukturu proπirene reËenice. 11. prepoznati i imenovati besubjektnu reËenicu. Obrazovna postignuÊa: udruæivati jednostavne reËenice u sloæenu. razlikovati priloæne oznake mjesta. odnosnih i neodreenih zamjenica u govorenju i pisanju. Obrazovna postignuÊa: upoznati strukturu neproπirene reËenice. P. 13. 7. razumjeti naËine sklapanja jednostavnih reËenica u sloæenu. razlikovati izravni i neizravni objekt. 22. atributni skup. Jednostavna reËenica KljuËni pojmovi: jednostavna reËenica. 3. ©to je film: Filmska izraæajna sredstva 2. 24. apozicija. 12. priloæna oznaka mjesta. 1.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Slike i zvukovi lirske pjesme u epitetu i usporedbi Anegdote i vicevi na zaviËajnome narjeËju Crtice o æivotu u πkoli. BraÊa Lumiere. S. odnosne i neodreene zamjenice. Guæva na pozornici 3. 21. 20. apozicijski skup. obitelji i zaviËaju Dramski tekstovi zaviËajnih puËkih pisaca ZaviËajne narodne poslovice i poruke u njima Vrste stripa po temi Uporaba rijeËi u stripu RaËunalne igre Hrvatski jezik 7. Popis lektire: (izabrati 9 djela. Wyler: Ben Hur 6. Objekt KljuËni pojmovi: objekt. 42 . R. Striborove i RegoËa koji su u Ëetvrtome razredu) Stjepan Tomaπ: Mali ratni dnevnik August ©enoa: Povjestice Blanka Dovjak-MatkoviÊ: ZagrebaËka priËa Mark Twain: KraljeviÊ i prosjak Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praπumu Ivona ©ajatoviÊ: Tajna ogrlice sa sedam rubina Snjeæana GrkoviÊ-JanoviÊ: Velebitske vilin staze Josip CveniÊ: »vrsto dræi joy-stick Jadranko Bitenc: Twist na bazenu ©ime StoriÊ: Poljubit Êu je uskoro. prepoznati subjekt i rijeËi koje ga dopunjuju u proπirenoj reËenici. 21. 14. apoziciju i apozicijski skup. neoglagoljena reËenica. Raimi: Spiderman 2 7. 6. besubjektna reËenica. povezivanje i uvrπtavanje reËenica. naËina. vezniËke skupove. djeËak iz limenke ili Olfi meu æenama Vlatko ©ariÊ: Rogan ili Miπko Vladimir Nazor: Veli Joæe Milutin Majer: Dolazak Hrvata Melita Rundek: Psima ulaz zabranjen Dubravko HorvatiÊ: JunaËina Mijat TomiÊ Jonathann Swift: Gulliverova putovanja Alfonse Daudet: Pisma iz moga mlina Joæa Horvat: Waitapu ili Operacija Stonoga Frances Hodgson Burnett: Mali lord Pajo Kaniæaj: TriËave pjesme Danijel DragojeviÊ: Bajka o vratima Æelimir Hercigonja: Tajni leksikon C. moæda Christine Nöstlinger: Konrad. W. prepoznati slaganje subjekta i predikata u reËenici. prepoznavati vezniËka sredstva: veznike. prepoznati predikat i rijeËi koje ga dopunjuju u proπirenoj reËenici. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: JEZIK TEME 1. S. naËina. izravni objekt i neizravni objekt. Lewis: Kronike iz Narnije (izbor) Oscar Wilde: Sretni kraljeviÊ Nikola PuliÊ: Maksimirci 2. 4. 18. 8.

Veliko poËetno slovo u imenima druπtava. komentara. subjektna reËenica. Natuknica i biljeπka KljuËni pojmovi: natuknica i biljeπka. usporavanje radnje. nauËiti tipiËne veznike. 15. rastavna i suprotna reËenica. umetnuta reËenica. u zavisno sloæenoj reËenici raspoznavati glavne i zavisne sureËenice. pravilno Ëitati naglasno oznaËene rijeËi. objekta i atributa reËenicom KljuËni pojmovi: predikatna reËenica. zanaglasnice. djelotvorno se sluæiti biljeπkama i natuknicama u pripremi izvjeπÊa. Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje predikatne reËenice. 8. NASTAVNO PODRU»JE: JEZI»NO IZRAÆAVANJE I STVARANJE TEME 1. 12. duæinu i ton u tipiËnim rijeËima. razumjeti ulogu i vaænosti pojave tiskanih rjeËnika i slovnice u razvoju hrvatskoga jezika. Pripovijedanje (usmeno i pisano) KljuËni pojmovi: elementi fabule. znati pisati zarez u zavisnim reËenicama. djelotvorno se koristiti opisom u pripovijedanju.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 7. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i prema uzoru pravilno rabiti naglaske u govorenju i Ëitanju. naglasnice. Povijest hrvatskoga knjiæevnoga jezika KljuËni pojmovi: prvi tiskani rjeËnik i prva tiskana slovnica (gramatika). Nezavisno sloæena reËenica KljuËni pojmovi: vezniËke i nevezniËke reËenice (reËeniËni niz). naËinska. Obrazovna postignuÊa: zamjenjivati priloæne oznake mjesta. nenaglasnice. pokreta i javnih skupova KljuËni pojmovi: veliko poËetno slovo u imenima druπtava. Obrazovna postignuÊa: razumjeti znaËenje razliËitih vrsta nezavisno sloæenih reËenica. usporavanje radnje). osvijestiti razliku izmeu vlastitoga i knjiæevnoga naglasnoga sustava. djelotvorno se koristiti dijalogom u pripovijedanju. sureËenice. SamoznaËne i suznaËne rijeËi KljuËni pojmovi: samoznaËne i suznaËne rijeËi. vremenska. dijalog u pripovjednome tekstu. Bartol KaπiÊ. udruga. 2. atributne reËenice. Obrazovna postignuÊa: izdvajati kljuËne pojmove iz vezanoga teksta. 1604. zavisne umetnute sureËenice i vezna sredstva. razlikovati vrste veznika u nezavisno sloæenim reËenicama. iskljuËna i zakljuËna reËenica. 3. inverzija. Uloga opisa u pripovijedanju KljuËni pojmovi: opis. prednaglasnice. atribut atributnom reËenicom. subjekt subjektnom reËenicom. Obrazovna postignuÊa: prepoznati ulogu opisa u pripovijedanju (statiËan i dinamiËan opis. 9. glavna i zavisna sureËenica. pravilno rabiti prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju. objekt objektnom reËenicom. prepoznavati i pravilno izgovarati naglaπene i nenaglaπene rijeËi. zajedniËki jezik svih Hrvata.). objektne reËenice. organizacija. razlikovati naglasnice i nenaglasnice: prednaglasnice i zanaglasnice (tipiËni primjeri). Izricanje predikata. Obrazovna postignuÊa: razlikovati samoznaËne (leksiËke) rijeËi i suznaËne (gramatiËke) rijeËi. rasprave 43 . subjektne reËenice. pokreta i javnih skupova. udruga. inverziju. prepoznavati vrste nezavisno sloæenih reËenica. Obrazovna postignuÊa: razlikovati i izdvajati dijelove fabule u govorenju i pisanju. 1595. prepoznavati naglasne cjeline. razumjeti razloge koji su doveli do Gajeve reforme i njezine uËinke. u jednostavnijim primjerima zamjenjivati imenski predikat predikatnom reËenicom. 14. mjesto naglaska u naglaπenoj rijeËi. Obrazovna postignuÊa: uvrπtavati jednostavne reËenice u sloæenu. prepoznavati priloæne reËenice i razumjeti njihovo znaËenje. subjekta. Naglasak KljuËni pojmovi: vrste naglasaka u hrvatskome jeziku. statiËan i dinamiËan opis. vremena i naËina zavisnim sureËenicama. Obrazovna postignuÊa: znati imena i osnovne podatke o prvome tiskanome rjeËniku i prvoj tiskanoj slovnici hrvatskoga jezika (Faust VranËiÊ. 11. objektna reËenica. postupno odreivati naglasna obiljeæja: mjesto. prepoznati zavisno sloæenu reËenicu. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati veliko poËetno slovo u najËeπÊim primjerima. prepoznavati ih. vrste priloænih reËenica: mjesna. atributna reËenica. Vrste nezavisno sloæenih reËenica KljuËni pojmovi: nezavisno sloæena reËenica: sastavna. 10. 13. Gajeva reforma. Vrste priloænih reËenica KljuËni pojmovi: priloæna reËenica.. Obrazovna postignuÊa: udruæivati jednostavne reËenice u sloæenu nizanjem i povezivanjem. Zavisno sloæena reËenica KljuËni pojmovi: zavisno sloæena reËenica. pripovijedati na temelju zadanih dijelova fabule. organizacija. gajica. pravilno pisati zarez u svim nezavisno sloæenim reËenicama.

umetnuta reËenica. personifakciju. hiperbolu i gradaciju u jeziËnim poetskim igrama. izraæajno Ëitati poznate tekstove. preoblikovati tekst zamjenjujuÊi pojedine rijeËi znaËenjski srodnima. 8. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja biografije i autobiografije. Pisanje neodreenih zamjenica 6. pisanje najËeπÊih kratica (prema popisu). primjereno se sluæiti vrjednotama govorenoga jezika. vrjednote govorenoga jezika. vezna sredstva. prepoznati kronoloπki slijed. umetnuta reËenica. samostalno stvarati onomatopejske rijeËi i izraze u jeziËnim poetskim igrama. NaËini sporazumijevanja KljuËni pojmovi: sporazumijevanje. Ê. zamjenica i Ëestice god. Biografija i autobiografija KljuËni pojmovi: biografija i autobiografija. 7. Izraæajno Ëitanje KljuËni pojmovi: izraæajno Ëitanje. bliskoznaËnice. pisati kratice u skladu s pravopisom.poπtivanje pravopisne norme KljuËni pojmovi: veliko slovo. Biografija. Obrazovna postignuÊa: izdvojiti najvaænije podatke iz autobiografije. Vijest. Mit i legenda KljuËni pojmovi: mit. . 14. KljuËni pojmovi: pisanje neodreenih zamjenica i prijedloga. Pisanje . Obrazovna postignuÊa: rabiti zarez u sloæenoj reËenici u skladu s pravopisom (reËeniËni niz. ije. je (prema popisu rijeËi). 44 KljuËni pojmovi: biografija. Slijed dogaaja u pripovjednome djelu KljuËni pojmovi: kompozicija. Obrazovna postignuÊa: pisati upravni govor u reËenicama s razliËitim odnosima navoenja i objaπnjenja. 12. inverzija. navoenje i objaπnjenje. stvarati natuknice za pisanje biografije. sluæiti se pravopisom. 13. . kronoloπki slijed. autobiografija. legenda. uoËiti znaËajke lika u mitu i legendi. pisati upravni govor u skladu s pravopisom. Obrazovna postignuÊa: prepoznati komentar i razlikovati ga od vijesti. Obrazovna postignuÊa: pravilno pisati neodreene zamjenice s prijedlogom. autobiografija 11. pisati veliko slovo u skladu s pravopisom. dæ. Obrazovna postignuÊa: samostalno stvarati pjesniËke slike prema razliËitim osjetilnim poticajima. vezna srodstva). retrospekcija. 5. prepoznati retrospekciju. Ëitati i razumjeti vijest. Odnosi meu rijeËima KljuËni pojmovi: istoznaËnice. pravilno preoblikovati upravni u neupravni govor i obratno. uvjeæbati pisanje i izgovor rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë. Komentar KljuËni pojmovi: komentar. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja mita i legende. rabiti stvorene izraze u pri stvaralaËkome pisanju. ije. prevoditi zaviËajne sinonime na standardni jezik. tematika mitova i legenda. Obrazovna postignuÊa: upoznati vrjednote govorenoga jezika i nejeziËnih sredstava sporazumijevanja te zamjeÊivati njihovu obavijesnu funkciju. Zarez u sloæenoj reËenici KljuËni pojmovi: reËeniËni niz. 10. novinska vijest KljuËni pojmovi: vijest. 2. suprotnice. stvarati komentar u govoru i pismu. pisanje rijeËi s glasovima Ë. zapaæati uloge istoznaËnih i bliskoznaËnih rijeËi u knjiæevnome tekstu. NASTAVNO PODRU»JE: KNJIÆEVNOST TEME 1. pravilno pisati i razumjeti razliku u znaËenju izmeu sloæene zamjenice s Ëesticom god i rastavljenoga pisanja Ëestice god uz zamjenicu. je. nejeziËna sredstva sporazumijevanja. 4.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 4. inverzija. dæ. sluπati i razumjeti komentar. samostalno stvarati usporedbu. Obrazovna postignuÊa: uoËavati razliËite znaËenjske odnose meu rijeËima. Obrazovna postignuÊa: uoËiti kompoziciju u pripovjednome djelu. metaforu. likovi u mitu i legendi. samostalno oblikovati vijest u govoru i pismu. razlikovati mit i legendu. reËeniËni i pravopisni znakovi. Izraæavanje pjesniËkim slikama KljuËni pojmovi: stilska izraæajna sredstva. 9. Obrazovna postignuÊa: uoËiti ideju u knjiæevnom djelu. Upravni govor KljuËni pojmovi: upravni i neupravni govor u pisanju. Obrazovna postignuÊa: sluπati. Ê. razlikovati ideju od pouke. 3. Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati i primjenjivati prethodna znanja i vjeπtine. . djelotvorno se sluæiti nejeziËnim sredstvima u uljuenoj govornoj komunikaciji. Obrazovna postignuÊa: sluπati izraæajno Ëitanje. Ideja u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: ideja. zamjeÊivati ulogu reËeniËnih znakova i njihovu vezu s govornim vrjednotama jezika.

Obrazovna postignuÊa: razlikovati komediju. dramski prizor. 2. 10. vrste radijskih emisija. socijalna pjesma. Socijalna tematika u pjesniπtvu i prozi KljuËni pojmovi: socijalni roman. Televizijske emisije KljuËni pojmovi: vrste televizijskih emisija. Stilska izraæajna sredstva: hiperbola. enciklopedijom i pravopisom. Obrazovna postignuÊa: samostalno se sluæiti referentnom zbirkom: rjeËnikom. Dramske vrste KljuËni pojmovi: komedija. Obrazovna postignuÊa: uoËiti motive. drama u uæem smislu rijeËi. razlikovati vrste igranoga filma. socijalna karakterizacija. druπtva Priloæna oznaka mjesta u znaËenju mjesta radnje. osvijestiti obavijesnu. Teme lirskih pjesama KljuËni pojmovi: misaona (refleksivna) i duhovna (religiozna) pjesma.radijsko izraæajno sredstvo. Obrazovna postignuÊa: uoËiti teme i motive u misaonim i duhovnim pjesmama. 11. IZBORNI SADRÆAJI 8. Obrazovna postignuÊa: prepoznati radijska izraæajna sredstva. Igrani film KljuËni pojmovi: igrani film. motiviranost postupaka lika. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasniti obiljeæja igranoga filma i filmske priËe. prepoznati i imenovati hiperbolu i gradaciju u knjiæevnom tekstu. uoËiti dramski prizor. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i objasniti metaforu. Juraj HabdeliÊ. homonimija. vrste igranoga filma. tragediju i dramu u uæem smislu rijeËi. uoËiti motiviranost postupaka likova i njihove meuodnose. razotkrivanje. 6. gradacija metafora. prepoznavati naËine karakterizacije lika u knjiæevnome djelu. Ivan Belostenec) Stare hrvatske tiskane knjige (Lekcionar Bernardina SpliÊanina) Razgovor u razliËitim komunikacijskim situacijama 45 9. tragedija. Knjiænica KljuËni pojmovi: knjiæna graa. NASTAVNO PODRU»JE: MEDIJSKA KULTURA TEME 1. homonimski parovi. stihu. hiperbola. psiholoπka karakterizacija.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatski jezik 5. teme i znaËajke likova u pripovjednim djelima kriminalistiËke tematike. djelomiËna i viπestruka antonimija ObliËni i leksiËki homonimi. gradacija. Balada KljuËni pojmovi: balada. 7. lirskoj i epskom u pjesmi te stilskim sredstvima pri interpretaciji balade. 4. razlikovati vrste radijskih emisija. uoËiti ideju te odnose meu likovima i izraæajna sredstva. 3. homografi Pisanje razliËitih vrsta kratica Najstariji hrvatski rjeËnici (Jakov Mikalja. odrediti portret lika u knjiæevnome djelu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti socijalne motive i teme u pjesniËkim i pripovjednim tekstovima. KljuËni pojmovi: metafora. KriminalistiËka pripovijetka i kriminalistiËki roman KljuËni pojmovi: kriminalistiËka pripovijetka i kriminalistiËki roman. Obrazovna postignuÊa: uoËiti lirsko-epska obiljeæja balade. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje. Sonet KljuËni pojmovi: sonet. rekcija) Prijedloæni atribut Glagolski pridjevi u funkciji atributa Apozicije koje se ne slaæu s imenicom u rodu i broju Neimenske rijeËi u imenskome predikatu Infinitiv kao subjekt Priloæne oznake sredstva. portret. obrazovnu i zabavnu ulogu radija. Obrazovna postignuÊa: uoËiti znaËajke lika u knjiæevnome djelu. socijalna pripovijetka. Lik u knjiæevnome djelu KljuËni pojmovi: etiËka karakterizacija. koliËine. cilja radnje i tijeka radnje Preoblika upravnoga govora u neupravni objektnom reËenicom i obratno Primjeri sloæenih reËenica s veznikom a kojima se ne izraæava suprotnost Mjesto odnosne zamjenice u sloæenoj reËenici Tvorba neodreenih zamjenica i njihovo razlikovanje od pridjeva Razlikovanje neodreenih zamjenica i brojeva Glasovne promjene: rijeËi u kojima je provedeno viπe glasovnih promjena Antonimi. Prijedloæni objekt Glagoli koji otvaraju mjesto razliËitim vrstama objekta (gl. usporediti film i knjiæevno djelo. primijeniti znanja o strofi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu. 12. Radio KljuËni pojmovi: zvuk . .

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Okrugli stol (rasprava o aktualnim temama) Mitski likovi Prijevod dijalektnih tekstova Pisanje pjesme Od hrvatskih petrarkista do Matoπa (sonet u hrvatskoj knjiæevnosti) Lirsko-epske knjiæevne vrste: romanca i poema ©enoino doba Autobiografije ljudi koji osvjetlaπe svijet Razvoj hrvatskoga putopisa ZaviËajne legende Trivijalna knjiæevnost EtiËka karakterizacija likova u djelima odabranoga knjiæevnika Maska, scenografija i kostimografija u filmu Film i kazaliπte Kazaliπni æivot u Hrvatskoj Televizijska i radijska vijest

Hrvatski jezik

Popis filmova:
U prvom su planu igrani filmovi: 1. ©to je film: Igrani film 2. ©to je film: Gluma u filmu 3. Filmovi Ch. Chaplina 4. K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli 5. S. Daldry: Billy Elliot (ili neki drugi suvremeni film po izboru koji je dobio dobre kritike ili znaËajne nagrade) 6. TV-serija Smogovci (ili neka druga aktualna i kvalitetna serija po izboru)

8. RAZRED
NASTAVNO PODRU»JE:
JEZIK TEME

1. Nastajanje rijeËi
KljuËni pojmovi: proπirivanje znaËenja, posuivanje rijeËi, tvorenje rijeËi. Obrazovna postignuÊa: osvijestiti naËine nastajanja novih rijeËi (proπirivanjem znaËenja, promjenom oblika, promjenom vrste, posuivanjem); moÊi stvarati nove rijeËi proπirivanjem znaËenja i promjenom oblika.

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 1. Boæidar Prosenjak: Divlji konj 2. Hrvoje Hitrec: Smogovci 3. Vladimir Nazor: Pripovijetke 4. Dobriπa CesariÊ: Pjesme 5. Damir Miloπ: Bijeli klaun 6. Zoran PongraπiÊ: Gumi-gumi 7. Branka Primorac: Maturalac 8. Dubravko JelaËiÊ-Buæimski: Sportski æivot LeteÊeg 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.
29. Martina ili Balkanska mafija ili Martin protiv CIA-e i KGB-a Charles Dickens: Oliver Twist IÊan Ramljak: Povratnik ili San bez uzglavlja August ©enoa: »uvaj se senjske ruke Dinko ©imunoviÊ: Duga Pero Zlatar: OtkljuËani globus Zvonko Todorovski: Prozor zelenog bljeska ili Mirakul od mora Branka Kalauz: »uj, Pigi, zaljubila sam se Jadranka Klepac: Miris knjige Bernard Jan: Potraæi me ispod duge Daniel Defoe: Robinson Crusoe Pavao PavliËiÊ: Dobri duh Zagreba Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea ili Novi jadi Adriana Molea Vjenceslav Novak: Iz velegradskog podzemlja Scott O’Dell: Otok plavih dupina ili Caru carevo Gustav Schwab: Najljepπe priËe klasiËne starine Nada IveljiÊ: Æeliπ li vidjeti bijele labudove ili Bijeli patuljak ili Lutke s duπom Deborah Ellis: DjevojËica iz Afganistana Nada MihokoviÊ-KumriÊ: Lastin rep C. S. Lewis: Kronike iz Narnije Izbor proze i poezije o domovinskome ratu

2. Podrijetlo rijeËi
KljuËni pojmovi: podrijetlo rijeËi, knjiæevne rijeËi, dijalektne rijeËi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati domaÊe (knjiæevne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijeËi; osvijestiti potrebu za njegovanim hrvatskim jezikom; razumjeti πtetnost pretjerane uporabe (nepotrebnih) stranih rijeËi u hrvatskome jeziku.

3. RijeËi jednaka oblika, a razliËita znaËenja
KljuËni pojmovi: istozvuËnice, istopisnice, istoobliËnice. Obrazovna postignuÊa: prepoznati najËeπÊe istozvuËne i istopisne rijeËi vladati primjerima; razlikovati znaËenja rijeËi jednaka oblika, a razliËita znaËenja u pisanju i govorenju.

4. Frazemi
KljuËni pojmovi: frazem. Obrazovna postignuÊa: prepoznati frazem; poznavati osnovna obiljeæja frazema, tumaËiti poznate frazeme; prikladno rabiti ËeπÊe frazeme, osobito zaviËajne.

5. Glasovi
KljuËni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvuËni i bezvuËni glasovi. Obrazovna postignuÊa: znati kako nastaje glas; znati podjelu glasova na otvornike i zatvornike; znati podjelu glasova po zvuËnosti; poznavati podjelu glasova po mjestu tvorbe; razumjeti razliku izmeu naËina nastajanja glasa i njegove uloge u slogu (r kao zatvornik, najËeπÊe suglasnik, katkad samoglasnik).
46

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Hrvatski jezik Obrazovna postignuÊa: razlikovati najvaænija obiljeæja svakoga hrvatskoga narjeËja i glavne prostore gdje se govore; razlikovati πtokavsko narjeËje od hrvatskoga knjiæevnoga jezika; razumjeti odnos naziva hrvatski knjiæevni jezik i hrvatski standardni jezik, razlikovati ih.

6. Glasovne promjene
KljuËni pojmovi: glasovna promjena u govorenju i pisanju. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i prepoznati glasovne promjene na jednostavnim primjerima (sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, jednaËenje po zvuËnosti, jednaËenje po mjestu tvorbe, ispadanje suglasnika), provoditi ih u govorenju i pisanju.

7. RijeËi u kojima se smjenjuju glasovi ije/je/e/i
KljuËni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat, kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik rijeËi. Obrazovna postignuÊa: glasovno i pisano razlikovati oblike s dvoglasnikom i zamjenskim glasovima; izgovarati i pisati rijeËi u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom; prepoznavati srodne rijeËi s razliËitim refleksom u govornika razliËitih hrvatskih narjeËja; razlikovati troslov od slijeda triju slova.

13. ZaviËajni govor i knjiæevnome jeziku

narjeËje

prema

KljuËni pojmovi: zaviËajni govor i hrvatski knjiæevni jezik. Obrazovna postignuÊa: razlikovati zaviËajni govor i narjeËje od knjiæevnoga jezika; razumjeti odnos i ulogu zaviËajnoga govora i narjeËja prema hrvatskome knjiæevnome jeziku; zamjenjivati rijeËi, izraze i reËenice zaviËajnoga govora hrvatskim knjiæevnim jezikom i obratno.

14. Pisanje viπeËlanih imena
KljuËni pojmovi: pisanje velikoga slova u viπeËlanim imenima. Obrazovna postignuÊa: poznavati i primjenjivati pravopisna naËela o pisanju velikoga slova u viπeËlanim imenima.

8. Zamjenjivanje zavisnih glagolskim prilozima

reËenica

KljuËni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanje zavisnih reËenica glagolskim prilozima. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati glagolski prilog sadaπnji i glagolski prilog proπli, razumjeti njihovo znaËenje i sluæbu u reËenici; pravilno rabiti glagolske priloge; preoblikovati zavisne reËenice glagolskim prilozima.

15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljeÊa
KljuËni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija o nazivu i poloæaju hrvatskoga jezika. Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne podatke o hrvatskome jeziku u 20. i 21. stoljeÊu; razumjeti vaænost povijesnih dogaaja u razvoju hrvatskoga jezika.

9. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti u sloæenoj reËenici
KljuËni pojmovi: istovremenost i prijevremenost. Obrazovna postignuÊa: prepoznati vremenske odnose iskazane razliËitim glagolskim oblicima u reËenicama i razumjeti njihova znaËenja; znati slagati futur prvi i futur drugi u zavisno sloæenim reËenicama.

NASTAVNO PODRU»JE:
JEZI»NO IZRAÆAVANJE TEME

1. RazliËitost stilova
KljuËni pojmovi: stil, vrste stilova. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razlikovati knjiæevnoumjetniËki, znanstveni, novinarski, administrativno-poslovni i razgovorni stil; razumjeti potrebu za razliËitim stilovima izraæavanja.

10. Izricanje pogodbe, moguÊnosti i æelje sloæenim reËenicama
KljuËni pojmovi: izricanje pogodbe, moguÊnosti i æelje. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i razumjeti pogodbu, moguÊnost i æelju izreËene kondicionalima; izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom reËenicom.

2. Razgovorni stil
KljuËni pojmovi: razgovorni stil, posuenice, æargonizmi, dijalektizmi, lokalizmi. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati obiljeæja razgovornoga stila; izdvajati iz razgovora posuenice, æargonizme, lokalizme i dijalektizme; zamjeÊivati njihovu stilsku i obavijesnu vrijednost; zamjenjivati ih stilski neutralnim rijeËima i izrazima; primjereno se sluæiti razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u razliËitim komunikacijskim situacijama.

11. Viπestruko sloæena reËenica
KljuËni pojmovi: viπestruko sloæena reËenica. Obrazovna postignuÊa: prepoznati obiljeæja viπestruko sloæenih reËenica; raπËlanjivati viπestruko sloæene reËenice na ishodiπne reËenice i odrediti njihov meusobni odnos; pravilno sastavljati viπestruko sloæene reËenice u pisanju i govorenju.

12. Osnovna obiljeæja hrvatskih narjeËja
KljuËni pojmovi: hrvatska narjeËja, πtokavsko narjeËje i hrvatski knjiæevni jezik, hrvatski standardni jezik.
47

3. Rasprava
KljuËni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija), dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Obrazovna postignuÊa: sluπati i primjereno nastupiti u raspravi; osvijestiti vaænost dokazivanja (argumentiranja) u komunikaciji; jasno iznositi svoje dokaze (argumente) izraæavajuÊi misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji.

Hrvatski jezik ulogu razliËitoga poretka rijeËi u reËenici; pravilno rabiti nenaglasnice u reËenici.

11. SliËnosti i razlike meu rijeËima
KljuËni pojmovi: istozvuËnice, istopisnice i istoobliËnice. Obrazovna postignuÊa: razlikovati istozvuËnice, istopisnice i istoobliËnice u govoru i pismu.

4. Problemski Ëlanak
KljuËni pojmovi: problemski Ëlanak, kritika, suprotstavljanje miπljenja. Obrazovna postignuÊa: razlikovati problemski Ëlanak i kritiku od drugih tekstova; pisati kritiku ili problemski Ëlanak.

12. Sluπanje i Ëitanje, govorenje i pisanje dijalektnih tekstova
KljuËni pojmovi: standardni jezik, zaviËajni govor, materinski jezik, manjinski jezik. Obrazovna postignuÊa: zamjeÊivati razlike izmeu standardnoga i zaviËajnoga govora, materinskoga i manjinskoga jezika; sluπati, Ëitati i razumjeti zaviËajna knjiæevna djela; govoriti i pisati zaviËajnim idiomom.

5. Novinarski stil
KljuËni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup, saæetost, aktualnost, intervju. Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerene tekstove pisane novinarskim stilom; zamjeÊivati obiljeæja novinarskoga stila; izdvajati najvaænije obavijesti iz novinskoga Ëlanka; pisati novinarskim stilom; upoznati intervju kao oblik razgovora.

13. Pisanje - poπtivanje pravopisne norme
KljuËni pojmovi: veliko slovo, reËeniËni i pravopisni znakovi, pisanje rijeËi s glasovima Ë, Ê, dæ, , ije, je, pisanje najËeπÊih kratica (prema popisu). Obrazovna postignuÊa: osvjeπÊivati, primjenjivati i usustaviti prethodna znanja i vjeπtine; pisati veliko slovo u skladu s pravopisom; uvjeæbati pisanje i izgovor rijeËi u kojima se pojavljuju glasovi Ë, Ê, dæ, ije, je (prema popisu rijeËi); pisati kratice u skladu s pravopisom; pisanje upravnoga i neupravnoga govora u skladu s pravopisom; sluæiti se pravopisom.

6. Administrativno-poslovni stil
KljuËni pojmovi: administrativno-poslovni stil, administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava. Obrazovna postignuÊa: Ëitati i razumjeti primjerene tekstove pisane administrativno-poslovnim stilom; upoznati stilska obiljeæja zapisnika, zahtjeva i prijave; znati ispuniti uobiËajene administrativne obrasce (brzojav, pretplatni listiÊ, anketu, prijavnicu).

7. Æivotopis
KljuËni pojmovi: æivotopis, molba, dopis. Obrazovna postignuÊa: upoznati æivotopis kao poseban tekst pisan administrativno-poslovnim stilom; pisati vlastiti æivotopis kao prilog nekomu drugomu poslovno-administrativnomu tekstu, npr. dopisu ili molbi; upoznati obiljeæja dopisa i molbe.

NASTAVNO PODRU»JE:
KNJIÆEVNOST TEME

1. Pristup temi u knjiæevnome djelu: humor, ironija, satira
KljuËni pojmovi: humor, ironija, satira. Obrazovna postignuÊa: uoËiti odnos pripovjedaËa, pjesnika i dramskoga pisca prema temi.

8. Osvrt ili prikaz
KljuËni pojmovi: osvrt ili prikaz. Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja osvrta ili prikaza; pisati osvrt ili prikaz o odabranoj temi sluæeÊi se biljeπkama ili natuknicama.

2. Putopis
KljuËni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja putopisa; uoËiti asocijativnost kao vaæan postupak u nastajanju putopisa.

9. Pismo
KljuËni pojmovi: osobno i otvoreno pismo. Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja osobnoga i otvorenoga pisma; napisati otvoreno pismo poπtujuÊu uljudbena pravila i formu pisma; razlikovati stilska obiljeæja otvorenoga i osobnoga pisma u odnosu na sluæbeni dopis.

3. Novela
KljuËni pojmovi: novela, psiholoπko i emotivno prikazivanje lika. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja novela; uoËavati odnose meu likovima u noveli.

10. Red rijeËi u reËenici
KljuËni pojmovi: red rijeËi u reËenici, stilski neobiljeæen red rijeËi, stilski obiljeæen red rijeËi. Obrazovna postignuÊa: razlikovati obiËni, neobiljeæeni red rijeËi od obiljeæenoga; razumjeti
48

4. Moderna bajka
KljuËni pojmovi: klasiËna bajka, moderna bajka. Obrazovna postignuÊa: razlikovati modernu bajku od klasiËne.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Hrvatski jezik

5. Ep
KljuËni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja epa i njegove dijelove (pjevanja); uoËiti znaËajke epskoga junaka.

2. Dokumentarni film
KljuËni pojmovi: dokumentarni film: obiljeæja i vrste dokumentarnoga filma. Obrazovna postignuÊa: razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih rodova; razlikovati vrste dokumentarnih filmova; uoËiti filmska izraæajna sredstva u dokumentarnome filmu.

6. Stilska izraæajna sredstva: simbol, alegorija
KljuËni pojmovi: simbol, alegorija. Obrazovna postignuÊa: prepoznati simbol; prepoznati i objasniti alegoriju; prepoznati i objasniti alegoriju u pripovijetki (alegorijska pripovijetka) i pjesmi (alegorijska pjesma).

3. ZagrebaËka πkola crtanoga filma
KljuËni pojmovi: ZagrebaËka πkola crtanoga filma. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja ZagrebaËke πkole crtanoga filma; navesti imena najznaËajnijih autora.

7. Kompozicija lirske pjesme
KljuËni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u prozi. Obrazovna postignuÊa: uoËiti povezanost teme i motiva u lirskoj pjesmi; uoËiti obiljeæja pjesme u prozi.

4. U potrazi za knjigom
KljuËni pojmovi: kataloπko i raËunalno pretraæivanje. Obrazovna postignuÊa: samostalno ili uz pomoÊ knjiæniËara pronaÊi podatke o odreenome knjiænome naslovu kataloπkim i raËunalnim pretraæivanjem. IZBORNI SADRÆAJI

8. Ritam u lirskoj pjesmi
KljuËni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoraËenje, stanka, prebacivanje. Obrazovna postignuÊa: uoËiti elipsu, inverziju, opkoraËenje, prebacivanje i stanku kao ritmotvorne elemente u lirskoj pjesmi.

Popridjevljeni glagolski prilozi
Tvorba rijeËi - osnovni pojmovi i tvorbeni naËini Tvorenje novih rijeËi prijenosom znaËenja Tvorenje novih rijeËi preobrazbom Novotvorenice RijeËi iz stranih jezika Ne mogu se sve strane rijeËi prevesti na hrvatski. Ili ipak mogu? Obiljeæen red rijeËi i govorna sredstva Priloæne oznake uzroka i namjere UzroËna i namjerna reËenica SliËnosti i razlike izmeu reËenica s veznicima da i kako NetipiËni veznici Biljeæenje naglasaka na jednostavnim i Ëestim primjerima Najvaænije gramatike, pravopisi, rjeËnici i Ëasopisi; filoloπke πkole ©tokavsko, kajkavsko i Ëakavsko narjeËje ProuËavanje govora materinskoga narjeËja i dijalekta KnjiæevnoumjetniËki stil Znanstveni stil Popularno-znanstveni stil Vrste intervjua Moj prvi intervju HumoristiËko pripovijedanje Pisanje putopisa Pisanje scenarija i knjige snimanja Stoji grad (poezija i proza inspirirana domovinskim ratom) Vukovarske ratne slike Siniπe GlavaπeviÊa Duhovne teme u æivotu petnaestogodiπnjaka (Ivan Pavao II., B. Duda, Golub, S. Lice) Osvrt (esej) Nacionalni i umjetniËki epovi Stilska izraæajna sredstva: dostojanstvo sinestezije ©umore πume, zlate se æita i miruje more... duπom zemlje

9. Dramske vrste
KljuËni pojmovi: monodrama, protagonist, antagonist, unutarnji monolog. Obrazovna postignuÊa: uoËiti obiljeæja monodrame; razlikovati protagonista i antagonista u dramskome tekstu; uoËiti obiljeæja unutarnjega monologa.

10. Knjiæevnost - umjetnost rijeËi
KljuËni pojmovi: pisac i pripovjedaË, lirski subjekt. Obrazovna postignuÊa: razlikovati pisca od pripovjedaËa ili lirskoga subjekta; uoËavati kako se ista tema ostvaruje u razliËitim knjiæevnim rodovima i vrstama; usustaviti temeljna knjiæevna znanja.

11. Knjiæevna baπtina
KljuËni pojmovi: Marko MaruliÊ - otac hrvatske knjiæevnosti; stari pisci hrvatski prema naËelu zaviËajnosti. Obrazovna postignuÊa: znati ulogu Marka MaruliÊa u hrvatskoj knjiæevnosti; imenovati jednoga knjiæevnika starije hrvatske knjiæevnosti iz svoga zaviËaja.

NASTAVNO PODRU»JE:
MEDIJSKA KULTURA TEME

1. Scenarij, knjiga snimanja
KljuËni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj. Obrazovna postignuÊa: razlikovati scenarij i knjigu snimanja; uoËiti ulogu redatelja.

49

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Hrvatske (individualno stvaralaπtvo) Stari pisci hrvatski prema naËelu zaviËajnosti Alegorija u likovnoj i knjiæevnoj umjetnosti Portret najbliskijeg knjiæevnog lika Slika uËeniËkog zaviËaja u djelima putopisaca, npr. Matka PeiÊa Povijest filma Filmski trik Filmska montaæa

Hrvatski jezik

18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.

Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 1. Dinko ©imunoviÊ: Alkar 2. Slavko Kolar: Breza 3. Dragutin TadijanoviÊ: Srebrne svirale 4. Ernest Hemingwey: Starac i more 5. August ©enoa: Prosjak Luka ili Branka
6.

7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Dnevnik Ane Frank Ephraim Kishon: Kod kuÊe je najgore Viπnja Stahuljak: Don od Tromee ili Zlatna vuga Marija JuriÊ Zagorka: KÊi LotrπÊaka SunËana ©krinjariÊ: Ulica predaka ili »arobni prosjak –uro Sudeta: Mor William Shakespeare: Romeo i Julija Pero Budak: MeÊava Silvija ©esto: Debela ili Vanda ili Tko je ubio Paπteticu Nada MihelËiÊ: Biljeπke jedne gimnazijalke Maja Brajko LivakoviÊ: Kad pobijedi ljubav Sanja PiliÊ: O mamama sve najbolje ili Sasvim sam popubertetio

Vladan Desnica: Pravda Mate Balota: Tijesna zemlja Eugen KumiËiÊ: Sirota ili ZaËueni svatovi Tomislav MilohaniÊ: Deπtini i znamenje Miroslav Krleæa: Djetinjstvo Ivan Goran KovaËiÊ: Pripovijetke Karl Bruckner: Sadako hoÊe æivjeti Josip LaÊa: Grand hotel Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne dao Bog veÊeg zla Zlatko KriliÊ: Krik Milena MandiÊ: Pokajnik Antoine de Saint Exupery: Mali princ Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston Nancy Farmer: KuÊa πkorpiona Nick Hornby: Sve zbog jednog djeËaka Michael Ende: Momo ili Beskrajna priËa

Popis filmova:
U prvom su planu dokumentarni filmovi: 1. ©to je film: Filmska montaæa 2. ZagrebaËka πkola crtanoga filma (Bourek, GrgiÊ, VukotiÊ, DovnikoviÊ i dr.) 3. R. Sremec: Zelena ljubav 4. I. ©krabalo: Slamarke divojke 5. Z. TadiÊ: Druge 6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija 7. R. Benigni: Æivot je lijep

50

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Likovna kultura

LIKOVNA KULTURA
UVOD
Program likovne kulture u osnovnoj πkoli temelji se na procesu istraæivaËkoga uËenja i stvaranja. Struktura programa uvaæava i prati razvojne faze uËenikova likovnoga izraæavanja i stvaranja, a od uËitelja zahtjeva kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju likovne problematike kao i likovnog i psihofiziËkog razvitka djece. Obiljeæja djeËjeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda su spontanost, ekspresija, skladnost, ritmiËnost te stapanje realnog i fantastiËnog. Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaÊaju brojne elemente, od poticanja psihomotoriËnoga razvitka, preko maπte, intelektualnoga razvitka do estetiËke osjetljivosti i emocija. Likovnom izobrazbom uËenici stjeËu trajna i uporabljiva znanja i vjeπtine u svrhu likovnog izraæavanja, odnosno vizualne komunikacije. AnalitiËko-misaoni procesi potiËu kod uËenika aktivan i stvaralaËki odnos prema okolini, razvijaju vizualnu percepciju te proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja. Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijaju sposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskih prosudba i odluka i na taj naËin oblikuju likovni govor. Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom opaæaju, istraæivanju neposredne okoline i umjetniËkoga djela, stvaralaËkoj preradi informacija, poticanju spoznajnih procesa, istraæivanju i vrjednovanju. Likovni se govor razvija preustrojem unutraπnjih veza meu vizualnim znakovima i znaËenjima u osobnom iskustvu stvaralaËkih procesa. Oblikuje se promatranjem, istraæivanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o vizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima. Programski sadræaji potiËu vizualnu znatiæelju, otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za probleme te originalnost u njihovu rjeπavanju likovnotehniËkim sredstvima. Takoer potiËu razvoj svih stupnjeva divergentnoga miπljenja na podruËju vizualnolikovnoga odgoja i obrazovanja. UmjetniËka djela uËenike uvode u svjetove razliËitih kultura i prirodnog okoliπa, nadahnjuju ih i otvaraju moguÊnost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti za sebe. Sadræajem i oblikom program je prilagoen potrebama pomicanja paradigme znanja, likovnoga izraæavanja i stvaralaπtva poËetkom 21. stoljeÊa. Na veÊ postojeÊe nastavne sadræaje, a u svezi s eksplozijom vizualnih obavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafiËki dizajn, video i kompjutorsku sliku u podruËju ploπnoga oblikovanja; umjetniËku instalaciju, umjetniËko oblikovanje svjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanju te etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu i urbanizam u primijenjenom oblikovanju. Sadræaji i metode buduÊih kurikuluma kako su definirani sastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda HNOS-a (nastavne teme, kljuËni pojmovi, obrazovna
51

postignuÊa, likovnoumjetniËka djela) omoguÊuju recikliranje dosadaπnjih nastavnih sadræaja na naËin primjeren ritmu i tijeku pouËavanja. SpecifiËnosti nastavnoga predmeta likovne kulture oËituju se i u tome da: E spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj πkoli temelji se na praktiËnom rjeπavanju likovnoga problema, E nastava razvija opÊe sposobnosti u likovnoj umjetnosti, stvaralaËke sposobnosti, odgaja estetsku osjetljivost na primjerima umjetniËkih likovnih djela i izraæavanju uËenika, πto je mjerljivo, E HNOS sadræi elemente razlikovanja, pa je nuæno uoËiti kompetencije na viπe razina zahtjevnosti, ispod i iznad normalnog standarda, E svaki uËenik moæe u potpunosti izraziti sebe, steÊi znanje i proπiriti kompetencije vizualno-likovnoga miπljenja, πto zahtijeva realizaciju nastave unutar blok- sata. Nastavni predmet likovna kultura obuhvaÊa sljedeÊa podruËja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenje te dizajn, povezujuÊi funkcionalno sadræaje svih navedenih podruËja. U skladu s tim podruËjima organizirane su obvezne i izborne nastavne teme: ToËka i crta, Ploha, Boja, Povrπina, Masa/volumen i prostor, a koje su zajedniËke za sve razrede. Takvom se podjelom odreuje je li rijeË o oblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika), prostornom oblikovanju (modeliranje i graenje), liniji (ploπna) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Za svaku nastavnu temu navedeni su kljuËni pojmovi (likovni problemi vezani uz likovni jezik) koji se obrauju u nastavnim jedinicama. Nastavna tema sadræi dvije ili viπe nastavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavniku potrebno kako bi obradio navedene kljuËne pojmove. Nazivi nastavnih tema upuÊeni su uËiteljima, kljuËni pojmovi uËenicima. Redoslijed je predloæen, a ne obvezujuÊi. Uz teme su navedena i obrazovna postignuÊa za uËenike, po Ëemu se uËenik razlikuje prije i poslije uËenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi od postignuÊa za uËenike i zadaÊa koje uËitelj mora ispuniti, a koje su navedene u napomenama. Na svakom se nastavnom satu treba pokazati odgovarajuÊe likovnoumjetniËko djelo. UmjetniËko djelo nije u funkciji ilustracije motiva, veÊ je ono konkretna ilustracija likovnoga problema koji Êe uËenici rjeπavati; treba sadræajem, a ne temom odgovarati likovnom podruËju. SliËno vrijedi i za povezanost s drugim nastavnim predmetima. Iako se tematska korelacija najËeπÊe ostvaruje traæenjem zajedniËkoga motiva, korisnija je strukturalna korelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razini zajedniËkih pojmova πto se usvajaju. Na odgojnoj razini uËenik tako stjeËe nazore i uvjerenja o unutarnjem ureenju (strukturi) svijeta u kojem æivi. Na taj se naËin znakovno neoËiglednim poveznicama proπiruje na znaËenjsko i spoznajno.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Likovna kultura procesima: uoËavanje, istraæivanje, izraæavanje/ stvaranje, vrjednovanje i spoznavanje. E Konkretna ilustracija odnosi se na likovno umjetniËko djelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji je prikazan i pojaπnjava odreeni likovni problem. Svojim razliËitim razinama iπËitavanja konkretna ilustracija nudi uËenicima i viπi stupanj oblikovnoga miπljenja svjesnim iπËitavanjem likovnih struktura, omoguÊuje i interdisciplinarni pristup, suodnos sa sadræajima drugih nastavnih predmeta i sudjeluje u motivaciji uËenika. E Dodatna ilustracija odnosi se na likovnoumjetniËko djelo ili odgovarajuÊi vizualni poticaj koji odabire uËitelji po slobodnom izboru. E KljuËni pojmovi su temeljni pojmovi koje uËenici usvajaju promatranjem, usmjerivanjem i zadræavanjem pozornosti te praktiËnim radom. UËenici trebaju na svakom satu osjetiti, prepoznati, likovno izraziti, upoznati, imenovati. E Obrazovna postignuÊa vezana su na specifiËnost usvajanja znanja koja nakon svake teme i razradbe kljuËnih pojmova uËenik mora ponijeti sa sobom kroz æivot kao trajno postignuÊe. E Izborni sadræaji ukljuËuju terensku nastavu (muzeji, galerije, radionice...). E Prijedlozi za rad s uËenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama obuhvaÊaju na razliËitim razinama praktiËni rad u nastavi likovne kulture, πto ukljuËuje rad u timu struËnjaka uËitelja likovne kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa. Likovna kultura pouËava samodisciplini, jaËa samopouzdanje, potiËe sposobnosti miπljenja, poduËava vaænost timskoga rada i suradnje. Ona upuÊuje na neposrednu vezu izmeu uËenja, radnoga zadatka, fiziËkoga rada i najviπih razina postignuÊa. Likovna kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnog naËina miπljenja prodiruÊi maπtom u znanost i razumom u stvaralaπtvo. Likovna je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga æivota osobe. Ona pomaæe uËenicima da razviju nazore, karakter i spoznajnu integraciju s drugima, omoguÊuje zajednice razliËitosti koje su temelj druπtva pluralizma i demokracije.

CILJ
Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti i vjeπtina u likovnom izraæavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji. Likovnom izobrazbom uËenici razvijaju svoju vizualnu percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno stvaralaπtvo, proπiruju kompetencije vizualnoga miπljenja. Rjeπavanjem likovnih problema uËenici razvijaju sposobnosti praktiËnoga oblikovanja i donoπenja estetskih prosudba i odluka te na taj naËin oblikuju likovni govor.

ZADAΔE
Cilj se nastave likovne kulture razlaæe u tri temeljne zadaÊe. Te zadaÊe odreuju kljuËni oblici likovne pismenosti uËenika i upuÊuju na povezanost vizualne percepcije, likovnog stvaralaπtva i uËenja. UËenik treba steÊi i razvijati sljedeÊe sposobnosti, znanja i stavove: Sposobnosti E usmjereno likovno opaæanje E razumijevanje i primjena likovnih tehnika i sredstava E samostalni i suradniËki, praktiËni i stvaralaËki rad E vizualno, kritiËko i stvaralaËko miπljenje E likovna/vizualna komunikacija E uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne kulture sa sadræajima drugih nastavnih predmeta E estetska prosudba likovnoga rada, umjetniËkoga djela i okoline Znanja E poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova i sadræaja iz nastavnih tema E poznavanje i razumijevanje umjetniËkih podruËja slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjene umjetnosti i dizajna te novih medija E poznavanje kulturne baπtine (svjetska, nacionalna, etno umjetnost) Stavove E pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima likovnoga rada (osobnoga i drugih uËenika), umjetniËkoga djela te radnog i æivotnog okruæenja E zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu baπtinu

SpecifiËnosti likovne kulture:

NAPOMENA
Nastavne su teme u programu likovna kultura: a) obvezne i b) izborne, a izvode se u blok-satu u satnici od 35 sati godiπnje. Nastavne cjeline i teme upuÊuju uËenike na to: πto se uËi, kako se uËi, kada se uËi i gdje se uËi. Hrvatski nacionalni obrazovni standard i program likovne kulture djelomiËno se preklapaju, a djelomiËno su komplementarni. HNOS likovne kulture sluæio je kao podloga za izradbu programa. Srediπnji dio programa nastavne su teme koje se odnose na konceptualizaciju nastavnoga procesa uz pomoÊ kljuËnih pojmova i obrazovnih postignuÊa koja uËenik/uËenica treba postiÊi. Svaka nastavna tema ima specifiËni cilj i zadatke koje treba ostvariti. Artikulacija nastavnoga sata poËiva na sljedeÊim
52

1. Poticati mehanizme kreativnoga razmiπljanja i izraæavanja u korelaciji s nastavnim sadræajima drugih predmeta. 2. OmoguÊiti individualno istraæivanje odnosa likovnih / vizualnih elemenata na briæljivo odabranim primjerima hrvatske i svjetske likovne baπtine te u samostalnom likovnom izraæavanju. 3. Razvijati individualni pristup uËitelja svakom uËeniku kao samostalnoj i neovisnoj osobnosti. 4. Utjecati posebnoπÊu nastavnih sadræaja, nastavnih sredstava i situacija na razvoj opaæanja, oblikovnoga miπljenja i stvaralaËkoga ponaπanja uËenika.

drvo i plastika Primijenjeno oblikovanje . e.Ilustracija KljuËni pojmovi: slikovnica. izvedene boje. crteæ. poruka. Obrazovna postignuÊa: likovno izraziti doæivljaj priËe. æeljezo 3. 1.Imena boja. Michelangelo Buonarroti: Studije figura. Miroslav KraljeviÊ: Prizor iz ruskog baleta. mijeπanje boja. Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati i rabiti tonove boja. 1912. Karpion: Partenon. 1993. PLOHA . 5. niz. 698... Katchushika Hokusai: Val.crtanje 1. PLOHA . Obrazovna postignuÊa: uoËiti da se vizualnim elementima mogu prenositi poruke. Sistemsko slikarstvo.-1829. Knjiga Lindisfarne.Vizualna komunikacija KljuËni pojmovi: reklama. 1914.. Hrvoje ©ercar: Riba sa zlatnim nogama. slika. geometrijsko tijelo. 1962. 1969. crta (razliËite crte). Iktin. Obrazovna postignuÊa: prepoznati animirani film kao niz slika u pokretu. 4. kamen 4. 2. 2. BOJA .Ritam likova KljuËni pojmovi: ritam... POVR©INA . 1. Hans Steinbrenner: Gredna konstrukcija 3. 1823.. Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i istraæiti doæivljaj crta.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura Obrazovna postignuÊa: opaziti. graenje. Georges Vantongerloo: Zajednitvo volumena.dizajn TEME 1. BOJA . razlikovati i imenovati tijela.. oblo i uglato tijelo.Crte po toku i karakteru KljuËni pojmovi: toËka. 2. razlikovati crte (vrsta. n. 1968. izraæavati se i stvarati toËkama i crtama. crtanje. Piet Mondrian: Kompozicija. potez. g. 1975.. BOJA .slikanje TEME 3. Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i izraæavati se geometrijskim i slobodnim likovima. 1495. POVR©INA . sitotisak Oblikovanje na plohi . mijeπanjem s bijelom i crnom dobiti svjetliju i tamniju boju. tuπ i pero 2. Juraj DobroviÊ: Polja.. kipar. 3. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i razlikovati crte kao gradbene elemente pisma.. drvo 5.. Miroslav ©utej: Veliko jaje. slikanje. . Irska. ulje na platnu 3. lik.. August Macke: Kairouan. razliËite povrπine.modeliranje i graenje 1. Vjenceslav Richter: SIS 4.Geometrijski i slobodni likovi KljuËni pojmovi: geometrijski lik. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Dizajn KljuËni pojmovi: oblik i namjena. smjer.Crta kao likovni element pisma KljuËni pojmovi: znak. drvorez u boji Prostorno oblikovanje .slikanje 1. Duπan Dæamonja: Metalna skulptura 86. Obrazovna postignuÊa: opaziti i izraziti ritam kao ponavljanje boja i likova. Obrazovna postignuÊa: povezati izgled oblika kojima se svakodnevno sluæi s njihovom namjenom.grafika 1. 1533.dizajn 1.. ulje na platnu 4. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i spontano izraziti razliËite plastiËke teksture. mijeπanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu. 1975.crtanje TEMA NASTAVNO PODRU»JE: Primijenjeno oblikovanje . Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni). Kalikrat. IZBORNE TEME RAZREDNA NASTAVA 1. na papiru. akvarel. 53 PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA Oblikovanje na plohi . 4. tuπ i pero 3. Victor Vasarely: Folk-Lor.modeliranje i graenje TEME 1. kamen 2. ulje na platnu 5.PlastiËke teksture KljuËni pojmovi: glatka i hrapava povrπina. mrlja. Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati.Tonovi boje KljuËni pojmovi: svjetlina boje. skupljeno/rasprπeno. tuπ i pero Oblikovanje na plohi . pismo. slobodni lik. 1921. TV slika. 1973. PLOHA . NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje . RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi .Likovi i slika u pokretu KljuËni pojmovi: crtani film. modeliranje. CRTA . 1925. osnovne i izvedene boje KljuËni pojmovi: boja. ulje na platnu 2. Vasilly Kandinsky: Æuto-crveno-plavo. imenovati i izraæavati se razliËitim bojama. osnovne boje. niz). mramor 2. 432.. TO»KA I CRTA . p. slikar. stvarati geometrijskim tijelima u prostoru. NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . g. 6. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Geometrijska i slobodna tijela KljuËni pojmovi: kip.

Paul Gauguin: Trænica (Ta matete). Rembrandt van Rijn: S.»istoÊa boje KljuËni pojmovi: ËistoÊa boje.crtanje TEME 1. 5. 1999. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete.. 1525.. 1937. usporeivati razlikovati razliËite vrste tekstura. drvo. i 2.. Maska iz Saibaija. 1889. ulica. Obrazovna postignuÊa: uoËiti veliËinu i oblik slike u odnosu na veliËinu i oblik teksta na reklami. . 1961. 1938.Kontrast svjetlo . srebrenka i tinta 2. Kr. animirani film 6... isprekidana crta.. Obrazovna postignuÊa: izraziti kontrast crta razliËitim likovnotehniËkim sredstvima. 1920. Raoul Haussman: Tatljin kod kuÊe. Afrika. fotomontaæa 7. fotograf. Henry Matisse: Crteæ. BOJA . otvorena crta. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Omjeri veliËina masa KljuËni pojmovi: masa. NASTAVNO PODRU»JE: Primijenjeno oblikovanje . Donat. st..Gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte KljuËni pojmovi: gradbena crta. Paul Klee: Izranjanje iz sivila noÊi.. 1526.tamno KljuËni pojmovi: kontrast. 1908.. debela crta. olovka. ulje na platnu 2.Odnos slike i teksta KljuËni pojmovi: reklama (promidæba). PLOHA . 3000. 2. koæa.. kamen 2. 1892. ulje na platnu 6.Fotografija KljuËni pojmovi: fotografija. KeramiËke posude iz VuËedola. Pablo Picasso: Guernica. razlikovati i odreivati poloæaj (smjer) u prostoru. 2. Zadar. 1915. drvo Primijenjeno oblikovanje . Obrazovna postignuÊa: promatrati. trg. usporeivati i izraæavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje. IZBORNE TEME 2. g. Julije KloviÊ: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga. Obrazovna postignuÊa: objasniti dizajn kao oblikovanje uporabnih predmeta u neposrednom okruæju. riznica ZagrebaËke katedrale 4.slikanje TEME 1. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje .slikanje 1. Obrazovna postignuÊa: stvarati gradbenim i obrisnim crtama. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Graevine i tijela u prostoru KljuËni pojmovi: unutarnji i izvanjski prostor. POVR©INA . René Magritte: NeodluËnost (≈Ovo nije lula«. tvrda crta. 1918. 3.. Petar poriËe poznanstvo s Gospodinom. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. veliËine masa.. krzno. 1916. meka crta. staklo i limun (mrtva priroda s novinama). Henry Moore: LeæeÊa figura.Kontrast crta po karakteru KljuËni pojmovi: suprotnost (kontrast) crta.dizajn TEME 1. 3. bronca 2. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i razlikovati uporabu fotografije. Sv. stvarati i imenovati jarke i zagasite boje.. Obrazovna postignuÊa: vizualno razlikovati. Nova Gvineja.modeliranje i graenje TEME 1. BOJA .hladno KljuËni pojmovi: tople i hladne boje. PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA Oblikovanje na plohi . ulje na platnu 5. Alexander Archipenko: Æena koja se Ëeπlja.GrafiËki dizajn KljuËni pojmovi: dizajn. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati kontraste toplih i hladnih boja. TO»KA I CRTA . kontrast toplo hladno.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3. tuπ i pero Oblikovanje na plohi ..tamno. jarke i zagasite boje. suprotnost svjetlo . 1660. Duπan VukotiÊ: Surogat. TO»KA I CRTA .. 3. Nikola Koydl: Feelings. 9. pr. vuna 54 NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . obrisna crta.dizajn 1.. ulje na platnu Prostorno oblikovanje .crtanje 1. vizualni znak. tuπ i trska 3. TO»KA I CRTA . razlikovati gradbene i obrisne crte. Obrazovna postignuÊa: snalaziti se u prostoru. akvarel 3. animirani film Likovna kultura Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraæavati odnose razliËitih veliËina masa.Kontrast povrπina KljuËni pojmovi: kontrast povrπine. graevina. POVR©INA . Osvaldo Cavandoli: La Linea. BOJA .Kontrast toplo . tanka crta. tuπ.. ton. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ. zatvorena crta. ulje na platnu 4. poruka.modeliranje i graenje 1. pero. Joan Gris: Zdjela s voÊem. 1929.. 2.. ulje na platnu 3.

1. uoËavati. Kreπimir TadiÊ: Svjetovi.). tonsko i koloristiËko slikanje. TO»KA I CRTA . TO»KA I CRTA . Obrazovna postignuÊa: vizualno opaziti i izraziti plohu. omjeri veliËina likova KljuËni pojmovi: grafika.PlastiËka tekstura KljuËni pojmovi: plastiËna tekstura. 1. POVR©INA . NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . ravnoteæa. SunËeva ploËa . 1953. ornament (narodni ukras). kamen 5. odnos slike i teksta KljuËni pojmovi: slika.Kadar.Kontrast kromatsko-akromatsko KljuËni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskih boja. animirani film. 1949. kadar. fotografija 6.Visoki. prepoznati i izraæavati crtaËke teksture. 2. 55 . POVR©INA . mobil. lik u pokretu. TO»KA I CRTA . visoki. prepoznati i izraæavati kontraste boja i neboja (πarenih i neπarenih boja). 1966. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . fotografija odozgo i urbanistiËki plan grada 8. PLOHA . potezom i mrljom kao sastavnim dijelovima povrπine.Komplementarni kontrast KljuËni pojmovi: komplementarni kontrasti. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Ploπno istanjena masa. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kontrast punoga i praznoga prostora KljuËni pojmovi: kiparstvo.Ritam i niz likova KljuËni pojmovi: ritam likova. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati doæivljaj mase i prostora u niskom. Dubrovnik. udubljeno-ispupËena masa u prostoru. PLOHA . 2. PLOHA . visokom i udubljenom reljefu.Ornament. strip.. proπupljena masa. skupljenorasprπeno. ravnoteæa KljuËni pojmovi: puna plastika. Obrazovna postignuÊa: izraziti pokret i simboliku boja u kadru.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. NASTAVNO PODRU»JE: Primijenjeno oblikovanje . niski i udubljeni reljef KljuËni pojmovi: niski. smjer.Ritam..Kadar. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i izraziti lik u pokretu. 4. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. tekst. 4. ritam. razlikovati i izraæavati se tonskim i koloristiËkim slikanjem. 3.-1525. Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: uoËiti.modeliranje i graenje TEME 1.Slikarska tekstura KljuËni pojmovi: slikarska tekstura. Obrazovna postignuÊa: uoËavati.crtanje TEME NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje . Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati slikarske teksture bojom. BOJA . preplet. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati plastiËne teksture kao sastavne dijelove povrπine. simetrija KljuËni pojmovi: niz. 3.slikanje TEME 1.grafika TEMA 1. udubljeno/ispupËeno. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati ravnoteæu u prostoru. Obrazovna postignuÊa: upoznati osnovne pojmove vezane uz grafiËke tehnike. razlikovati i izraæavati suprotnosti punoga i praznoga prostora. Obrazovna postignuÊa: prepoznati i izraæavati kadar kao isjeËak cjeline i kadrove u nizu u stripu. fotografija 7. narodni ukras.AsteËki kalendar (1300.Modelacija i modulacija KljuËni pojmovi: ploha. IZBORNE TEME 2. ruËno bojani celuloid. πarene i neπarene boje.. povrπina. POVR©INA . prepoznati i izraæavati komplementarne odnose i kontraste boja. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. BOJA . Henri Cartier Bresson: Atena. 2. prepoznati i izraziti ornament (narodni ukras). filmu i animiranom filmu. BOJA . animirani film Likovna kultura NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . udubljeni reljef. Norman Mc Laren: Begone Dull Care.CrtaËka tekstura KljuËni pojmovi: crtaËka tekstura. monotipija. plohu u prostoru. 3. simbolika boja KljuËni pojmovi: film.dizajn TEME 3.

. 2. Afrika.. 1495.dizajn 1. Edgar Degas: Dæokeji prije trke. optiËko mijeπanje KljuËni pojmovi: mrlja. raster. Marcel Duchamp: Akt silazi niz stepenice br. Obrazovna postignuÊa: upoznati. nijanse boja.Kompozicija (smjeπtaj u formatu) KljuËni pojmovi: kompozicija. Nova Gvineja. 1933.Scenografija KljuËni pojmovi: scena. scenografija.. ulje i pastel na papiru Oblikovanje na plohi . Obrazovna postignuÊa: uoËiti i opisati smjeπtaj toËaka i crta u formatu papira. drvo.izboËena masa KljuËni pojmovi: scenska lutka. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ. zid. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Tlocrt KljuËni pojmovi: tlocrt.slikanje 1. POVR©INA .Crte prema znaËenju KljuËni pojmovi: gibanje crta.crtanje 1. Kr. Zadar. 1956. prepoznati elemente kompozicije. POVR©INA . 1917. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Linijski istanjena masa KljuËni pojmovi: crta u prostoru. optiËko mijeπanje boja. 2. Obrazovna postignuÊa: uoËavati. pr. Miron: Diskobol (bacaË diska). 4. BOJA . NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . 1968.modeliranje i graenje TEME 1.grafika 1.Teksture. 1940. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura 4.modeliranje i graenje 1.. animirani film 1. istraæivati i izraæavati raspored i odnose veliËina razliËitih oblika. TO»KA I CRTA . eksperimentalni film 5. Michelangelo Buonarroti: Studije figura. Gerrit Rietveld: Stolac. ulje na platnu 7. potez. Albert Kinert: Male radosti. ton. uoËiti i izraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju). Obrazovna postignuÊa: upoznati tlocrte jednostavnijih graevina. st... lim i æica 4. drvo. Alexander Calder: Mali pauk. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Udubljeno . ulje na platnu 5. Karl Schmidt-Rottluff: MaËke II. 2... 1420. 1889.slikanje TEME 1. istraæivati i izraæavati oblike u prostoru uporabom razliËitih materijala u oblikovanju scene. vuna 4. 1889. trska i tinta Oblikovanje na plohi . Borivoj DovnikoviÊ: Uzbudljiva ljubavna priËa... Norman McLaren: Pas de Deux. mirovanje crta. 9. 1533.Kompozicija i nijanse boja KljuËni pojmovi: kompozicija boja. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Oblikovanje na plohi . ulje na platnu 3. ulje na drvenoj ploËi 6. 1889. Majstor iz Flæmallea: Roenje. Sv.. 1989. 5. 1917. drvorez u boji 2. ËistoÊa). mramor 2. PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA Oblikovanje na plohi . istraæivati i izraæavati optiËko mijeπanje boja toËkama osnovnih boja. æica i niti Primijenjeno oblikovanje . ulje na platnu 2. 1914. kamen. TO»KA I CRTA . kompozicija volumena i masa u prostora. krov. Marino Tartaglia: Autoportret. Obrazovna postignuÊa: istraæivati nijansiranje boje mijeπanjem (vrsta. Obrazovna postignuÊa: istraæivati. Donat..crtanje TEME 5. uoËavati i izraæavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru.. 1912. Obrazovna postignuÊa: istraæivati i uoËavati razlike izmeu stanja mirovanja i pokrenutosti crta. ulje na platnu 4. stup. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni). 2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kompozicija oblika KljuËni pojmovi: odnosi veliËina. 1872.. 56 .. 1796. drvorez Prostorno oblikovanje . tuπ i pero 2. Alberto Giacometti: PalaËa u 4h ujutro. istraæivati i izraæavati razliËite tipove lutaka i njihovih oblika koji proizlaze iz naËina njihova pokretanja. Vincent Van Gogh: Autoportret. drvo 3. Maska iz Saibaija.. mramor 3. Obrazovna postignuÊa: uoËavati. Obrazovna postignuÊa: uoËavati.. arhitektura i tlocrt 2. staklo.. krzno. prostorni crteæ. koæa. st. materijali. Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvjema sluæbenicama. 3..

toËka.modeliranje i graenje 1. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. IZBORNE TEME NASTAVNO PODRU»JE: Primijenjeno oblikovanje . Nikola Koydl: Feelings. istraæiti. 1996. Linearna konstrukcija br. Tanz Entzetzen (PlesaË). st. ulje na platnu 3.. Pariz. freska 4. Obrazovna postignuÊa: uoËavati i izraæavati uvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom. 1960. oko polovice 20. S. Gustave Eiffel: Eiffelov toranj. jedinstvo boja. oblika.. 1891. Siniπa Majkus: Benin. vrjednovati i spoznati razliËitost gustoÊa gradbenih crta i toËaka u promjeni smjera. 1525.. Paul Klee: Vrt ruæa.. Karl Schmidt-Rottluff: MaËke II. litografija. istraæivati i izraæavati pojedine odnose (boja. 1920. (harmonija) KljuËni pojmovi: primijenjena umjetnost.. KljuËni pojmovi: plakat..4. rekompozicija KljuËni pojmovi: fotomontaæa. izraziti i spoznati ekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta. sitotisak... æica 4. 1889. ToËka i crta . 1921. drvo 2. st. Anom. 1975. na plakatu.. plakat kazaliπne predstave./1996. veliËina.. crteæ perom. Michelangelo Buonarroti.. Boæidar Jakac: Koncert. Kr.. Giuseppe Archimboldo: Ljeto. VuËedolska golubica/jarebica. karakter crte. g.. . tok i karakter crta KljuËni pojmovi: Obris/kontura. keramika 4... tuπ i pero. Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv.. 2.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura 6. Naum Gabo. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee. Bijeda. veliËina. 1982.Kompozicija. 1931. Obrazovna postignuÊa: uoËavati. Obrazovna postignuÊa: uoËavati kontraste i dominacije boja.Obrisne crte..Jedinstvo boja. drvorez Prostorno oblikovanje . gradogradnja. drvorez 2. 1980. Michelangelo Buonarroti: Pietà. PREDLOÆENA LIKOVNO-UMJETNI»KA DJELA Oblikovanje na plohi . kompjutorska grafika.. duæine i gustoÊe u sloæenim strukturama.. 16.. Mihajlo Arsovski. 1889. Obrazovna postignuÊa: uoËavati. oblika. reklami. Ivan Picelj: Connexion 51. BOJA . 1893. oblika.dizajn TEME 1. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Raoul Dufy.Kontrast i dominacija boja. 1510. oblika.La Goulue. Joan Gris: Zdjela s voÊem. istraæivati i izraæavati rekompoziciju elemenata odreene kompozicije fotomontaæom. srebrenka i tinta. Majka i dijete.. Georges Seurat: Lijepa æena se pudra. grafiËki dizajn. plakat 3. Käthe Kollwitz. rekompozicija. ToËka i crta .-1901. 2.... Henri de Toulouse-Lautrec: Moulin Rouge . Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ. PLOHA . izraziti. litografija. graenje crtom. 1888. Vilko Æiljak: VÆ6b/4F-B-GE-FE-CMY-SI-SH. More. 1916. 4.. staklo i limun..Strukturne toËke i crte KljuËni pojmovi: struktura/graa. oblika i veliËina. 1914. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 3. plakat 4. Animafest. gradbene crte.. sitotisak. ulje na platnu 7. kompjuterska grafika 5. ulje na drvenoj ploËi 2. 1515. Ëelik 2. SviraË. Izraæajna lira. 1889.. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Arhitektura i urbanizam KljuËni pojmovi: arhitektura.grafika 1. ovisnost oblika i funkcije. veliËina) u cjelini i njihovo jedinstvo uporabom zajedniËkih mjera i naËela. trska i tinta 2. pr. Raphael: Atenska πkola. mramor Primijenjeno oblikovanje . 1948. crvena i crna olovka. Teatar ITD Pablo Picasso: Mlada djevojka. 1573. 1999.dizajn 1. tok crte.. ulje na platnu 57 1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana noÊ. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. metalna ploËa 3. smjer. veliËina. Paul Klee.crtanje 1. televizijskoj poruci. upoznati razliku izmeu umjetnosti i primijenjene umjetnosti... tuπ i pero ili drvorez Oblikovanje na plohi . VOLUMENI I MASA U PROSTORU Oblici i funkcije KljuËni pojmovi: industrijski dizajn. ulje na platnu Oblikovanje na plohi . ulje i tuπ na papiru 5. razlikovati razliËite vrste dizajna. Albrecht Dürer: Rinoceros (Nosorog).. ulje na platnu 8. Vojin BakiÊ: Razvijene povrπine III. 3000. POVR©INA . PREDMETNA NASTAVA 5. povezivati vizualne i verbalne poruke. 1511. crteæ perom.slikanje 1. Zvonimir LonËariÊ: 4. Obrazovna postignuÊa: upoznati obiljeæja naselja razliËitih krajeva.

istraæiti. pozitivnoga i negativnoga prostora grafiËkoga lista. Kompozicija. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Roul Dufy..1961. Etnografski muzej. istraæiti. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. kolaæ/sitotisak. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Zajedniπtvo volumena. prostormasa/volumen. ulje na platnu. istraæiti. ©ibenik. Borovi u Supetru. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. vrjednovati i spoznati komplementarni kontrast boja. Kriæa. Kompozicija s crvenim.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu aluminij. 1963. Jon Utzon. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. ulje na platnu. izraziti.StatiËne i dinamiËne plohe KljuËni pojmovi: statiËno/dinamiËno. st. vrjednovati i spoznati kromatske intenzitete i dinamiku toplih i hladnih boja. Portret gospoe Matisse. kartonski tisak. Barbara Hepworth. 5. Zagreb.. Trænica (Ta matete). 1919. 1947. 1907. ToËka i crta . IZBORNE TEME NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1. Ploha . Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Tapiserija iz Bayeuxa. 15. ulje na platnu. Sv. 1214. Masa/volumen ..Strukturne crte KljuËni pojmovi: ornament. bronca... Vincent van Gogh. ulje na platnu. Boja . Masa/volumen i prostor .. 3. Marino Tartaglia.. flomaster 1968. 1892. KljuËni pojmovi: struktura. simetrija-asimetrija. 1890. Zadar. ulje na platnu. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ivan MeπtroviÊ. tekstura. grafiËki list. kontrast toplo-hladno KljuËni pojmovi: spektralni krug boja. 1905. poË. Nin. nosive strukture.. Paul Gaugin. vrjednovati i spoznati slikarske teksture u vlastitom uratku. oko 2000. kraj 11. . Donat..»iste boje. Barke. crteæ. 2. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: PloËe oltarne pregrade iz Sv. izraziti. niz. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Piet Mondrian. vrjednovati i spoznati primjenu lika na plohi u simetriËnim i asimetriËnim kompozicijama. ulje na platnu. Povrπina .. kulturna baπtina. plavim. vrjednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura u niskom i visokom reljefu. Glava æene. otisak. st. st. izraziti. Kr. nehrajuÊi Ëelik. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Henri Matisse. ulje na platnu.. kiparski materijal. Vrt. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. istraæiti. Nedjeljice u Zadru (plitki reljef). 5.. 1889. Ploha . Partenon.. ulje na platnu. Vasilij Kandinski. 20. Boja . Engleska. Æuto-crveno-plavo. 1957.Likovi na plohi KljuËni pojmovi: lik. izraziti.1973. grafika. Iktinus i Kalikrates. istraæiti. kipar.. Split. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1959. 1920.Sloæene strukture i konstrukcije prostorne 6. Kr.Ritam oblika i tekstura KljuËni pojmovi: reljef. Soba u Arlesu.Trans World Airlines..1957. Opera. prohodnost. Andrija Buvina. matrica. Jakova. Katedrala sv. 58 . istraæiti. C. Menci Klement CrnËiÊ. st. ulje na platnu. tople i hladne boje. Paul Gauguin. 1917.. Ultra ab. 1914. 9. 4. Zdenac æivota. Atena. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Crkva sv.. Les Codomas. Piet Mondrian. jednostavni ritam. izraziti. Kennedy aerodrom. New York. MaËke. ulje na platnu. 7. drvo. funkcionalnost prostora. kraj 11. prva polovica 20. 1.1929. 11. Autoportret.Osnovni trodimenzionalni oblici KljuËni pojmovi: kip. Karl Schmidt-Rotluff. tlocrt. serigrafija. st. kamen. karakter povrπine. vlastitom uratku i likovnoumjetniËkim djelima. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. crnim. pr. .Slikarske teksture KljuËni pojmovi: slikarske teksture. kiparstvo. st. st. TWA . istraæiti.. Æena sa cvijetom.. likovni elementi. Georges Vantongerloo. izraziti. glina. Bonaca. 1967. polje. M. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Miroslav ©utej. Eero Saarinen. æutim i sivim. kamen. pr. g.1905. daltonizam. st. 1925. Sidney. ulje na platnu... vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostora u neposrednoj okolini. vrjednovati i spoznati nosive strukture i funkcionalnost prostora na temelju tlocrta. 1956. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Van Gogh. kromatski intenziteti dinamika boje. Pravilna podjela plohe 1 drvorez.Komplementarni kontrast KljuËni pojmovi: komplementarni kontrast (≈suprotne« boje koje se nadopunjavaju). dvodimenzionalno.1891.. Oton Gliha. drvorez. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i istraæiti slikarske teksture u likovnoumjetniËkom djelu te izraziti. Povrπina . Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Drvene vratnice katedrale.. ulje na platnu. Henri Matisse. ©uplji oblik s bijelom unutraπnjosti. Vunena torba iz Segeta kraj Trogira. VuËedolska ≈golubica«. visoki tisak. vrjednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi ornamenata u vlastitom radu i u likovnoumjetniËkim djelima. vrjednovati i spoznati odnos statiËnih i dinamiËnih ploha. Likovna kultura NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEME 3. izraziti. istraæiti. ploha. izraziti. Jerolim Miπe.

g. vrjednovati i spoznati odnos mase/ volumena i prostora u neposrednoj okolini. Miron.GrafiËka modelacija KljuËni pojmovi: skupljeno-rasprπeno. toËka Obrazovna postignuÊa: uoËiti. istraæiti. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Pablo Picasso. st. pr. sitotisak. Hrvoje ©ercar. vrjednovati i spoznati sliËnosti i razlike izmeu teksturne i strukturne crte. prostor masa/volumen. izraziti. Studije figura. Riba sa zlatnim nogama. 2. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Kopljonoπa (prema Polikletu)..Velika Gorica. ilustracija za knjigu Jazz.. 1957.1901. 1. ©Êitarjevo . Boris BuÊan. Petar BariπiÊ. Zdenac æivota. glina. drvo. NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEMA 1.. 1495. ToËka i crta . Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ivan MeπtroviÊ.. ToËka i crta . vrjednovati i spoznati svjetlosne vrijednosti Ëistih boja unutar kruga boja. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Henri Matisse. rekomponiranje. kolaæ/otisak. MOMA. mramor). Obrazovna postignuÊa: uoËiti. bronca. More. 1971. gradbene crte..Svjetlosne vrijednosti Ëistih boja KljuËni pojmovi: kromatska ljestvica. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Kr. Izraæajna lira. omjer i razmjer cjeline i dijelova. olovka. izraziti. plakat. litografija. istraæiti.4 aluminij.. Dvorci Hrvatskog zagorja. oko 2000. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee. Prizemljeno sunce. tuπ i pero 1982. bronca 1992. bronca. strukturne linije. Käthe Kollwitz. Michelangelo Buonarroti. RAZRED crta oblika Proporcije (tijela) u 1. Teatar ITD. 1947. pr. 1993. vrjednovati i spoznati razliËite vrste teksturnih vrijednosti povrπine te shvatiti kontraste tekstura kao svojstva povrπine. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Henry Moore. oko 1660. vrjednovati i spoznati razliËitost gustoÊa gradbenih crta i toËaka u promjeni smjera. Bijeda.Teksturne i strukturne crte KljuËni pojmovi: strukturne crte. sitotisak. st.Redefinicija plohe KljuËni pojmovi: ritam. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. svjetlina boje. ulje na platnu. 1905. Kr. kamen. grafika (radirung). grafiËka modelacija. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEMA 6. mramor. 1950. crteæ.. figura. Rimska keramiËka Ëaπa. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Jan Vermeer. tuπ i pero. Diskobol (bacaË diska. 1975. LeæeÊe figure. 1. kazaliπni plakat ≈Æar ptica«.strukture toËke i crte KljuËni pojmovi: struktura/graa. 59 . Barbara Hepworth. Obrazovna postignuÊa: postignuÊa: istraæiti i izraziti omjer i razmjer cjelina i dijelova razliËitih oblika masa u prostoru. sitotisak. 1982.. Zagorski pejsaæ. Ivan LovrenËiÊ. 5. VuËedolska ≈golubica«. vrjednovati i spoznati razliËite osobine povrπine u neposrednoj okolini i umjetniËkom djelu te ih izraziti crtama. Vjenceslav Richter. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Albrecht Dürer. 4.Osnovni trodimenzionalni oblici KljuËni pojmovi: kip. 1963.. Kr. ©uplji oblik s bijelom unutraπnjosti. 1934. istraæiti. st. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEMA 1. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Klee. izraziti.. Masa/volumen i prostor . 1893. 1502. Sluæavka nalijeva mlijeko. plakat kazaliπne predstave.-2. Masa/volumen i trodimenzionalnih prostoru NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME KljuËni pojmovi: proporcije. PrijeteÊa glava. duæine i gustoÊe u sloæenim strukturama. Naum Gabo. Boja . istraæiti. Ëiste boje. istraæiti. pr.. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Alberto Giacometti. izraziti. nehrajuÊi Ëelik. Ante Kuduz. izraziti. Kauboj. Ploha .. tuπ i pero. 5. NY.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura REPREZENTATIVNI PRIMJERI 2. Povrπina .. vlastitom uratku i likovnoumjetniËkim djelima.. KuniÊ. Linearna konstrukcija br. HNK. kiparstvo. Ivan KoæariÊ. dinamika.. izraziti. Kr. vrjednovati i spoznati ulogu ritma i dinamike plohe pri rekomponiranju likovnoumjetniËkoga djela u sluæbi vizualnih komunikacija. 3.. 1905. kipar. Georges Vantongerloo. litografija. Sis 4. Umjetnost gaanja iz luka. . bronca. ulje na platnu. 1947... Golub. »ovjek koji pokazuje prstom. vizualne komunikacije. ToËka i crta -Teksturne crte KljuËni pojmovi: teksturne crte. 1994. izraziti. bronca. Mihajlo Arsovski. Zajedniπtvo volumena. pr.

. akrilik na platnu. Razvijene povrπine III. 1963. Jedan. 1925. aluminij i poliester. Pablo Picasso. GromaËe. vrjednovati i spoznati razlike izmeu mehaniËkoga i optiËkoga mijeπanja boja u kompoziciji.umjetniËkim djelima. izraziti. 1912... David Hockney.. ulje na platnu. Klimt. Oblici. Æuta staza II. grafika . tonska gradacija. Rimljanka s lutnjom. Polja 2. 1931. Ana KreπiÊ.. 1999. Prorok.. 1971. ulje na platnu.slikarski rukopis. 1954. drvorez. 19. Vjenceslav Richter. Julije Knifer. geometrijski i slobodni likovi. suhozid s otoka Krka. 1969. serigrafija. 1918.PlastiËka tekstura 4.Pozitivni i negativni prostor plohe KljuËni pojmovi: pozitivni i negativni prostor plohe. Paul Klee. Leo Junek. Pollock. »impanza.. Boja .. Vjekoslav Karas. Projekt spomenika ærtvama u Dachauu (model). vrjednovati i spoznati razliËite slikarske teksture i fakture u vlastitom radu i likovno . Ploha .. Skulptura ALP-II. Maestral i kupaËi. 1998..Simetrija i asimetrija ploπnih oblika u kompoziciji KljuËni pojmovi: simetrija (zrcalna). G.. Meandar. visoki. izraziti. vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostora te spoznati i izraziti razliku izmeu reljefa i pune plastike u razliËitim kompozicijskim odnosima.. Saloma. Kompozicija s maskama. plitki i uleknuti reljef u razliËitim izraæajnim moguÊnostima plastiËnih tekstura povrπine te imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanj izboËenosti plohe u prostoru.. 3. Escher. kolaæ/otisak.. mramor. st.. Portret Jeana Arpa. ulje na platnu. Stanovnici stabla ne spavaju.OptiËko mijeπanje boja KljuËni pojmovi: mehaniËko i optiËko mijeπanje boja. Cirkus. bijelo i crveno. Solin. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEME 1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni). Robert Frangeπ MihanoviÊ. 1950. vrjednovati i spoznati simetriju i asimetriju ploπnih oblika u kompoziciji. 1953. 1960. Reljefometar. SjedeÊi model u profilu. ulje na platnu. izraziti. ulje na platnu. Ernst Ludwig Kirchner. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Crkva sv. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Van Gogh. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Morska Ëudoviπta. 1944.. 1887. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Glava djevojke. 1933. 1936. 1889. drvorez. 1953.. st. Poljubac. 1847. Kopljonoπa. ulje na platnu. Petar BariπiÊ. M.. Duπan Dæamonja. crteæ perom. polirana bronca. pozlaÊeno drvo 1999. ulje na platnu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. ulje na platnu. Autoportret. M. Ivan Picelj. drvorez. aluminij. Ivo DulËiÊ. Ploha .. izraziti. ulje na platnu. 3000. 1890.. mramor.. Kompozicija. g. vrjednovati i spoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostora plohe u visokom tisku. Povrπina . 1969. ulje na platnu. . Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vjekoslav Karas. 1938.. harmonija (sklad boja). 60 KljuËni pojmovi: puna plastika. pero. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Majstor Radovan. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Emil Nolde. Juraj DobroviÊ: Polja. kolaæ. kolaæ. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Nikola Koydl: Feelings.. ulje na platnu. Nedjeljice u Zadru kamen. vrjednovati i spoznati visoki.. Zvjezdana noÊ. Boja . vrjednovati i spoznati razliËite lokalne boje te njihove tonske stupnjeve u tonskoj gradaciji. ulje na platnu. kraj 2. Edo MurtiÊ. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vojin BakiÊ. Likovna kultura 7. Prostorno pruæanje.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Georges Seurat. Milan Steiner. Predmet. bronca. Masa/volumen i prostor mase/volumena i prostora - Odnos 6. faktura. Henri Matisse.MX. Duπan Dæamonja. ulje na platnu. kamen. LjubiËasto.. Lepoglavska i paπka Ëipka. 1973. 1967./1908. Etnografski muzej. Alexander Calder. æeljezo.. Oton Gliha. 2. kompozicija. olovka. st. JIN-JANG. æeljezo. ploπno istanjena masa.. Matisse. 1907. obojeni metal. Victor Vasarely: LA-MI. 1533. 1924. metalne ploËe. Oppenheim. Kr. tonsko stupnjevanje boje KljuËni pojmovi: lokalna boja. Matisse..visoki tisak. izraziti. akvatinta. 1965. Juraj DobroviÊ. 1980... pr. 1892. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1973. 1950. Velika kupola. plitki i uleknuti reljef. KljuËni pojmovi: kiparska obradba. Kralj Tomislav. ulje na platnu.. Mark Rothko.. slikarske tehnike.. 1936. 1963. ulje na platnu. J..Slikarske teksture i fakture KljuËni pojmovi: tekstura. 1951. Aubrey Vincent Beardsley. ulje na platnu.. potez . Mulholland Drive. tuπ. bijeli i plavi torso (Jazz). detalj i cjelina. Portal katedrale u Trogiru. izraziti. kombinirana tehnika. Na kiπi. C. ulje na platnu. Dan i noÊ. Hundertwasser. 1856. Povrπina . Autoportret. 1973. Æeljezna tapiserija . akrilik na platnu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 5.. 1240.Lokalna boja. 1927.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ingres. izraziti. Duπan Dæamonja. 1978.. Constantin Brancusi: PoËetak svijeta. 11.

1660. 1986. tempera na dasci. izraziti. funkcionalnost. vrjednovati i spoznati privid. 1907. 1515. 4. kreda. Mark Chagall. bronca. kanon. izraziti. serigrafija.. vrjednovati i spoznati veze izmeu pojmova i boja te izraziti i spoznati simboliËko i asocijativno znaËenje boja. . ulje na platnu. tempera na drvenoj ploËi. Uzorci za friz u palaËi Stoclet. izraziti. izraziti.Ploπni rasteri KljuËni pojmovi: raster toËaka. proporcija. 1482. 1925.Linijski istanjena masa KljuËni pojmovi: linijski istanjena masa. Kruæna kompozicija.Rekompozicija oblika. tempera... aluminij. 1955.. Vasarely. vrjednovati i spoznati ploπni raster kao nezavisni element u razliËitim kompozicijskim odnosima naizmjeniËnih rastera toËaka i rastera crta. 1978. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo da Vinci. sitotisak. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Rietveld. iluziju mase/volumena na plohi grafiËkom ili tonskom modelacijom u razliËitim likovnim tehnikama... vidno polje. Sol Lewitt. boja i crta KljuËni pojmovi: modni dizajn. 1967. boja i crta u modnom dizajnu. 1947. Ji≥í Kolá≥. Pavo Urban. RastoËeno jedinstvo. kadar. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. bijela i boja bronce.dizajn TEMA 1. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. . vrjednovati i spoznati izraæajne moguÊnosti rekompozicije oblika. kostimografiji i scenografiji.. Nives KavuriÊ-KurtoviÊ. oko 1455.. KupaË. 1917. izraziti. g. materijalizacija crta. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Boris LjubiËiÊ. plakat. izraziti. Osobe i pas pod suncem. 1993. 3.. Posljednje slike. Domenico Ghirlandaio. grafiËka i tonska modelacija. oko 1659. drvorez. Portret Adele. Duπan Dæamonja. 1467. Conexion 1-5.. Ivan Picelj.. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.1468. 1911. 61 2. . Dubrovnik 1991. IZBORNA NASTAVA 4. kromirani Ëelik i granit. Paolo Uccello.Odnos oblika. Roenje Bogorodice. vrjednovati i spoznati dinamiku linijski istanjene mase u kompozicijskim odnosima s prostorom.1905.grad Karlovac. Luciano Laurana/Lucijan Vranjanin (?). Selo i ja. srebrna. »ovjek koji pokazuje prstom. NASTAVNO PODRU»JE: NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME Primijenjeno oblikovanje . Rene Magritte. Fotografija francuskoga vrta. asocijacija. zlatni rez.. simbolika.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Alberto Giacometti. Animafest. Rinoceros.. »udo hostije. Joan Miró. serigrafija. pero. 1991. lavirani tuπ. valjak. razmjer. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. bronca. tekstilni dizajn. 1957. ToËka i crta . Nasmijeπeni pejzaæ.Proporcije (odnos viπe veliËina) KljuËni pojmovi: omjer. prohodnost. Leo Junek: Autoportret. Linearna konstrukcija br. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 2. akrilik. dijapozitiv u boji. Gustav Klimt. Stolica.. Koplje sv. Idealni grad. 3. Obrazovna postignuÊa: uoËiti i spoznati trodimenzionalni prostor u njegovoj prohodnosti.. scenografija.. sklad oblika/forme. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Ante Kuduz. kolaæ. BiËevanja Krista. Slavomir DrinkoviÊ.. materijala i funkcije KljuËni pojmovi: meuprostor. Ploha . zlatna. oko 1470. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1991.1974. Masa/ volumen i prostor . maskirne boje. Zidna struktura pet modela s jednom kockom. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Masa/volumen i prostor . Albrecht Dürer. freska. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Tvrava . 1.1906. raster crta. tuπ. Ivan KoæariÊ. 1. materijala i funkcije. ulje na platnu. vrjednovati i spoznati primjenu linearne perspektive ovisno o visini horizonta i oËiπta te kutu gledanja promatranoga prostora u umjetniËkim djelima i vlastitom likovnom radu. ulje i zlatna boja na platnu.Privid (iluzija) volumena na plohi KljuËni pojmovi: privid (iluzija) volumena na plohi. 1980. Vermeer van Delft. 1973. plan iz 1646. Boja . 7. izraziti. PalKet. Juraja. Æena i dva Ëovjeka. kut gledanja. Crteæ BX-I. horizont. ToËka i crta . Perspektivna studija za poklonjenje mudraca. Naum Gabo..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura ulje na platnu. 1949. tempera na platnu. Le Blank Cheque. Krvatska. oËiπte. kostimografija. 1967. Ploha . stajaliπte. Zvonimir LonËariÊ. . olovka. II.. nehrajuÊi Ëelik. lakirani Ëelik 1965. drvo. plakat za 4.. funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije.SimboliËka i asocijativna uloga boje KljuËni pojmovi: mimikrija. Piero della Francesca. vrjednovati i spoznati razliËite veliËine i odnose na plohama i tijelima . Obrazovna postignuÊa: uoËiti. olovke u boji. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: V. olovka na papiru. 1965. ToËka i crta .Linearna perspektiva KljuËni pojmovi: linearna perspektiva. tempera na dasci.

. privid zaobljenosti. ulje na platnu. Zlatko Prica. Aglomeracija æuto zeleno plavo. tempera na drvenoj ploËi. Kr. Poliklet (prema Polikletu): Doriforos. –uro Tiljak. Miljenko StanËiÊ. 9. Masa/volumen i prostor ..sloæene strukture KljuËni pojmovi: gustoÊa crte. Autoportret s lulom... Esher. sitotisak. 1947. tuπ i pero. M. 1476..dizajn TEMA 1. Eduardo Paolozzi.1986. Washington.. 1995. Kr. Alexander Calder. Park.. 1947. poliester. 1953. ulje na platnu.Izraæajnost crta . Boja . NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEME 4. 1925. Masa/volumen i prostor . Artisti. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. ulje na platnu. 1997. TrkaË.KoloristiËka modulacija KljuËni pojmovi: koloristiËka modulacija. Zagreb. grafiËki dizajn. plakat kazaliπne predstave. kamen. U spomen Karasu. ulje na platnu. st. 1976. tempera na drvu. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Mihajlo Arsovski. 1470. Povrπina . ploπno istanjena masa. bronca. Antoine Pevsner. istraæiti i spoznati razliku izmeu tonske modelacije kojom izraæavamo privid volumena na plohi i koloristiËke modulacije te izraziti koloristiËkom modulacijom dinamiku likovne kompozicije.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Raffaelo. tempera. 1993. ulje na platnu. primijeniti. poliester. freska. rotacija. vrjednovati i spoznati Ëitljivost vizualne poruke kroz izraæajnost. vrjednovati i spoznati odnos veliËina prema zakonitostima zlatnoga reza na primjeru likovno-umjetniËkoga djela i vlastitoga likovnoga rada.. 1455. Obus. Boja . 1669. Atenska πkola. statika. 15. Teatar ITD. 1492. st. 1920.1670. KljuËni pojmovi: proporcionalnost (razmjer). 1. 3. st.Proporcija 5. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Miron. 5. st. Portret gospoe Matisse. celuloid. metalna ploËa. znaËenje i jasnoÊu znaka. »ipkarica.. 1511. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Josip RaËiÊ. rotaciju i ritam ploπno istanjenih masa. 62 . 1917. Poliklet. Savska aleja skulptura. Andrea Mantegna. 1495. bronca. Biciklist. crteæi.. 1916. BiËevanje Krista. izraziti.. drvo s mozaikom od tirkiza. vrjednovati i spoznati dinamiku odnosno statiku kroz simetriju odnosno asimetriju. 3. Studija po Vitruviju.. izraæajnost (ekspresija). mramor. DC. More. privid (iluzija) volumena na plohi KljuËni pojmovi: kadar. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo da Vinci. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Michelangelo Buonarroti. Zvonimir LonËariÊ. Gore . ton. 5. C. izraziti. Studije figura. metal. Masa/volumen i prostor . izraziti. 1506.. ulje na platnu. 5. 1908.Ravnoteæa KljuËni pojmovi: simetrija (zrcaljenje)/asimetrija. 1905. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Kr. vrjednovati i spoznati gustoÊu i izraæajnost crte kao elementa sloæenih struktura. Lipovac.. 2. Doriforos. znak. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Leo Junek. Marija UjeviÊ. izraziti. Ploha . vrjednovati i spoznati razliËite vrste prikazivanja volumena na plohi i u kadru. Antonello da Messina. mramor. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.. Likovna kultura NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D . 6. drvorez... Razvijene povrπine III. Konstruirana glava II. izraziti. Marija UjeviÊ. obojeni Ëelik.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu i uoËiti zakonitosti zlatnoga reza i razliËitih kanona.Linearna perspektiva. Sv. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. izraziti. Izmeu neba i zemlje. Sebastijan.Tonska modelacija KljuËni pojmovi: svjetlo. Marino Tartaglia.dolje. vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti. Piero della Francesca. 1954. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vojin BakiÊ. ulje na platnu. metal. st. Perspektiva idealnoga grada. Henri Matisse. Crteæ glave. tempera na drvenoj ploËi. znaËenje. ravnoteæa. æablja. ©enoa. mramor. ptiËja. Povrπina . Le Corbusier. pr. pr. vrjednovati usijecanje. Plutej iz Biskupije kraj Knina. Jan Vermeer. 1969. pr. struktura crtama. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. 1960. 1925. figurativna likovna kompozicija. linearna ili geometrijska perspektiva.. 1988. Mrtvi Krist. Ëitljivost vizualne poruke. M. tonska modelacija.Ravnoteæa i ritam u kompoziciji KljuËni pojmovi: sklad. Majka s djetetom. ulje na platnu. Modulor. Slavomir DrinkoviÊ. C. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Autoportret../1989. . Drugi svijet II. izraziti.. Piero della Francesca. Autoportret. oko 1946. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Marino Tartaglia.. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Escher. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AsteËka dvoglava zmija. Diskobol (bacaË diska). kamen. Pjeπak na konju.Ritam ploπno istanjenih masa KljuËni pojmovi: usijecanje.

ulje na platnu. 1917.. oko 1660. Ploha . André Derain. bakropis. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: AsteËki kalendar. prostorni planovi. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Victor Vasarely.. Prostorni koncept. Zeleni guslaË. ulje na platnu... ulje na platnu. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Marino Tartaglia. varijacija. jarkost boje. ulje na platnu. Dvostruki standard. Edward Rusha. projekcija. Juta i crveno. 1957. 1975. izraæajnost (ekspresija).. ulje na platnu. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1. izraziti. Obrazovna postignuÊa: istraæiti. 1920.1877. ToËka i crta . 2. ulje na platnu. ulje na platnu. Boja . Marino Tartaglia. Lucio Fontana. H. ulje na platnu. gradacija. Obrazovna postignuÊa: istraæiti i primijeniti razliËite teksture u likovnom izrazu. Autoportret s lulom. 1. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Maurice de Vlaminck: Bougival. Povrπina .Tonska modelacija KljuËni pojmovi: svjetlo.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Lucio Fontana.. 1969. Piet Mondrian. vrjednovati alternaciju mase/volumena u razliËitim intervalima. sitotisak u boji na papiru. ulje na platnu. 1876. akril na platnu. 3. Caillebotte. Popov toranj. alternacija. ton. 1905.. gradacija. Most Charing Cross. LXX. Prostorni koncept: VjenËanje u Veneciji. radijacija KljuËni pojmovi: dominacija. 63 . Boja . 1962. vrjednovati i spoznati jarkost boja te njihovu dinamiku u prostornim planovima. 1912. izraziti i spoznati na temelju projekcije i kuta gledanja te prostornih planova linearnu perspektivu s dvaju oËiπta. Starac koji raËuna. Alberto Burri. Ron Arad. 2. Majka s djetetom. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. interval.. Boja .-1961. varijacija. istraæiti i spoznati razliku izmeu tonske modelacije kojom se izraæava privid volumena na plohi i koloristiËke modulacije te izraziti koloristiËkom modulacijom dinamiku likovne kompozicije.. dominacija. varijaciju ploha. 1938. Paul Klee. figurativna likovna kompozicija. Sivo Oker. 1908. 4. primijeniti. 1905. ulje na platnu. privid zaobljenosti. 2005. Crveni grm. Autoportret. st.. grubo platno. Crta kao dominanta KljuËni pojmovi: dominanta. kamen. Henri Matisse. tonska modelacija.. Zlatko Prica. 16. 1482. Zlatko Prica. ulje na platnu. Raoul Goldoni. dinamika boja. 1912..Linearna perspektiva s dva oËiπta KljuËni pojmovi: linearna perspektiva s dvaju oËiπta. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Josip RaËiÊ. Portret gospoe Matisse. alternacija. 1957. Kompozicija (Torzo III) iridirano staklo. izraziti. gradacija. izraziti.Materijalizacija teksture povrπine KljuËni pojmovi: varijacija. Izloæbeni sistem. 1906. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. ulje na platnu. ljepilo i vinil na platnu. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu IZBORNA NASTAVA Likovna kultura NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEMA NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1. suprotstavljanje. vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u funkciji privida zaobljenosti. Drvo jabuke u cvatu. 1954. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Sluæavka nalijeva mlijeko. 1958. izraziti. vrjednovati i spoznati crtu kao dominantan element kompozicije. REPREZENTATIVNI PRIMJERI NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1..KoloristiËka perspektiva KljuËni pojmovi: koloristiËka perspektiva. More. 1960. vrjednovati i spoznati na umjetniËkom djelu i vlastitom radu dominaciju. Antoni Tàpies. 1923. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. mijeπana tehnika: uljana boja. . optiËka iluzija. Jan Vermeer.kiπni dan. 8. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Leonardo da Vinci. Masa/volumen i prostor . ulje na platnu. Vega 200. izraziti. Aglomeracija æuto zeleno plavo. ulje na platnu. 1969.. Nasta Rojc. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Piet Mondrian. ulje na platnu. Pariπka ulica . Perspektivna studija za poklonjenje mudraca.. lateks i mramorna praπina na platnu. radijacija. 1929..KoloristiËka modulacija KljuËni pojmovi: koloristiËka modulacija.Ritmovi: dominacija. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Marc Chagall. alternaciju.Ritam KljuËni pojmovi: alternacija.

ulje na drvenoj ploËi.. Izraæajnost boje KljuËni pojmovi: izraæajnost boja.. 64 . Sklad likova KljuËni pojmovi: horizontalna. ulje na platnu. 3. Kontrast . fotomontaæa. Etnografski muzej.. Max Ernst. sitotisak. Etnografski muzej (za kruænu). Rekompozicija. 1510. 1515. Spira Mirabilis (»udesna spirala). Mihaela sa zmajem. izraziti. vrjednovati i spoznati izraæajnost i simboliku boja.. Piet Mondrian. Etnografski muzej. Kompozicija linearnih tekstura KljuËni pojmovi: crtaËke teksture. 1967. Michelangelo. valjak. Mulholland Drive. Rinoceros.. πpanjolskog podrijetla iz 15. Leonardo da Vinci. Terasa sa sjenama. 8. 1920. fotomontaæa. Krik. (za piramidalnu ili trokutastu kompoziciju). 1920. Slavonski ponjavac. simetrija. piramidalna kompozicija. 1892. st. Joan Miród. Paul Gauguin. Zagreb. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. ulje na platnu. Vincent iz Kastva..-1986. Ples mrtvaca. kruæna/ovalna. 1955. Kompozicija. David Hockney. ulje na platnu. Tate Gallery. 1498. 1913. tuπ.. 1964. statiËno. Prozori. Vincent van Gogh. 1965. Crteæ BX. ulje na platnu.4.. Obrazovna postignuÊa: uoËiti izraziti.. ulje na platnu. 15.. London. ugljen. grafika (suha igla i akvatinta). asocijativnost boja. Auguste Macke.. st. (suprotnost). 1993. pr. Anom.. Eduard Munch. vrjednovati i spoznati razliËite stupnjeve kontrasta masa u prostoru te osvijestiti izraæajnost kompozicije masa kao cjeline.. Ritam i simetrija likova KljuËni pojmovi: alternacija. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Vasilij Kandinski. 4. Albrecht Dürer. Trænica (Ta matete). Frans Hals. Obrazovna postignuÊa: izmjenom kontrasta toplih i hladnih boja uoËiti. ulje na platnu.1949.ritam suprotnosti KljuËni pojmovi: dinamiËno. Pierre Bonnard. Buffallo II. 1891. Kr. drvorez. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Franz Marc. Boris BuÊan. 1982. Raoul Hausmann. izraziti.Ponjavac iz okolice Slavonskoga Broda. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Kavana noÊu. repeticija. Skica I za ≈Kompoziciju VII«. izraziti. 6. 1893. voπtane krede na papiru. ornament.. ritam ploha.. tempera na papiru. Beram (horizontalna kompozicija). Kontrast KljuËni pojmovi: kontrast. mramor. kamen.. kolaæ. Veliki plavi konji. Paπka Ëipka. simbolika. Mark Rhotko. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Osobe i pas pred suncem. 1911. Autoportret.. Bogorodica i pejzaæ (≈Madona na livadi«). tempera na platnu.. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEME 1. serigrafija. Ji≥í Kolá≥. Paul Gauguin. izraziti. Marije na ©krilinah. Pasija (Kristove muke). Crkva sv. bijelo na æutom. fotomontaæa. Sheeler. pastel. fotografski kolaæ. 1985. 1892. Nedjelja na selu. Vega. ulje na platnu.. Boris Demur.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Paul Gauguin. drvorez. ulje na platnu. Portret W. Albrecht Dürer. 2. oko 1505. koji se pleπe u KorËuli. 1892. Trænica (Ta matete). 1495. grafiËka modelacija. Laokont i sinovi. vrjednovati i spoznati kroz ornament alternaciju. fotografski kolaæ. vrjednovati i spoznati uz pomoÊ kontrasta ploha statiËni i dinamiËni ritam. Terasa sa sjenama.. puno prazno. 1925.. 17. 1910. iz mape grafika Spira mirabilis. fotomontaæa KljuËni pojmovi: rekompozicija.. ulje na dasci.. Ples. vertikalna. izraziti. maskirani pantomimiËki ples. 7. niti agave. Henry Moore. Moreπka. ulje na platnu. freska. Etnografski muzej. 19. Odakle dolazimo? Tko smo? Kuda idemo?. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Alesandar. 1938... Gospoa u zelenom haljetku. Tatlin kod kuÊe. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: David Hockney. Duπan Dæamonja. ( za piramidalnu kompoziciju). Atenodor. st. Paul Gauguin. Zagorski pejzaæ 10. Giovanni Bellini.. 1913. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Albrecht Dürer. El Greco. tuπ i pero. (za dijagonalnu kompoziciju). Plakat za predstavu Roko i Cicibela. st.. 1957. Polidor. planovi prostora. 1983. Boris BuÊan. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. vrjednovati i spoznati razliËite moguÊnosti rekomponiranja. Etnografski muzej. »oha iz Velike Gorice. LeæeÊa figura.1980. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Nasmijeπeni pejzaæ. tuπ i pero. Ante Kuduz. –akovo. 1474. 5. Krist na Maslinskoj gori (vertikalna kompozicija). izraziti. Æene u vrtu 1 . 1888. 2002. Victor Vasarely. vrjednovati i spoznati razliËite kompozicije linearnih tekstura. izraziti.. ulje na platnu. vrjednovati i spoznati prostorno djelovanje boje.. lavirani tuπ. Bogorodica sa Sv. crno. vrjednovati i spoznati sklad i harmoniju likova u razliËitim kompozicijama. David Hockney. ulje na platnu. Henry Matisse. II. 1985. 1897. 1985. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: hrvatska kulturna baπtina .. repeticiju i simetriju likova. Crveno. Trænica (Ta matete). st. Studija figure. ulje na platnu. Borba Sv. Charles R.1. van Heythusena. (za ovalnu). drvorez. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. akrilik na platnu. pero. Zagreb. dijagonalna. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Robert Rauschenberg. Prostorno djelovanje boje KljuËni pojmovi: dinamika boja.

1555. Kompozicija KljuËni pojmovi: kompozicija: piramidalna. kraj 18. Sedma ærtva. . harmonija.. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Gerrit Rietveld. Klimt. tuπ. lijevano æeljezo. ulje na platnu. Sonia Delaunay. pero. Michelangelo. ruËno bojani celuloid. Keith Haring. 3. horizontalna. kist. Dalmacija. 1860. IZBORNE TEME NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEMA 1. 1962.. perfomance i land art. NASTAVNO PODRU»JE: Prostorno oblikovanje / 3D TEMA 1.. Sjene. Andy Warhol. 2000. Alan Hranitelj. digitalna slika. Roenje. Drvena kurija. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Stonehenge. ritam. Surogat... drvo. izraziti. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Norman Mc Laren. st. Stolac. Firenza. olovka. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Andrija MauroviÊ. kompozicija u filmu. NASTAVNO PODRU»JE: Ploπno oblikovanje / 2D TEME 1. Pariz. Bez naslova. animirani film. drvo. akrili ulje na platnu u 3 dijela. oko 1990. Maksimir.. Izloæba kostima (≈Δelava pjevaËica«.. svjetlo. Uzbudljiva ljubavna priËa.. kadrirati. 1989. Boja . G. Jedra. 1963. vrjednovati i spoznati raznovrsna znaËenja i vrste povrπina u ostvarenju skladnosti oblika. 1907. Odnos slike i teksta KljuËni pojmovi: kadar. nasip zemlje. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Boris LjubiËiÊ. vrijeme i pokret u filmu. Galerija Meunarodnoga grafiËkog likovnog centra. modni dizajn. 2003.. Modeli s likovne izloæbe ≈Issey Miyake Making Art«. ≈Mala trgovina uæasa«. 1984. 1970. Portret Adele. kadriranja. APOC. kist. st. Whaam!. Harmonija. engleski park / francuski park. Zelena (Lenuzzijeva) potkova. ulje na platnu. nacionalna baπtina. Uzorci za friz u palaËi Stoclet.. ≈Pigmalion«.. Portret Emilie Floge. Great Salt Lake. ulje i zlatna boja na platnu. vrjednovati i spoznati kontrast mase i prostora u odabranoj kompoziciji. vrjednovati i spoznati moguÊnosti oblikovanja prostornih povrπina i umjetniËkih instalacija kroz primjere urbanizma. pr. izraziti. strip. Kapela sv. 1905. bronca. instalacija na podu i zidovima prostora: tri naizmjeniËna osvjetljenja. Ploha . Dubravko Gjivan. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Robert Smithson. akrilik na platnu. 1998.. boja. vertikalna... olovka na papiru. Pietà (Oplakivanje). Brancusi. bijela i boja bronce. svjetla. 65 . Begone Dull Care. perfomansa i land arta. sjena i kontrasta te vremena i pokreta u stvaranju filma. Constantin Brancusi. Ljubljana. Duπan VukotiÊ. 2. zlatna. . 1980. tempera. ©ime Vulas. izraziti. svjetlost.. nacionalne baπtine. K..Ritam KljuËni pojmovi: video.). 1907. Velika Mlaka pokraj Zagreba.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Likovna kultura IZBORNE TEME 2. Amfiteatar u Puli. Goran Petercol. vinil-tuπ na gumiranom platnu. Nacrt za odjeÊu i namjeπtaj. engleski tip parka. 1961. Utah. Barbare./1906. Rozeta s katedrale u Rabu. Majstor iz Flémallea. 1982. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. Zydeco. izraziti. 1988. film. Lomnica kod Velike Gorice.. Ron Arad. primijenjena umjetnost. dijagonalna. 1924. funkcija. 1949. Obrazovna postignuÊa: uoËiti.. pero. 1917.Oblik i boja KljuËni pojmovi: industrijski dizajn.2007. englesko /francuskoga parka. 2200. animirani film. Centar Cartier fondacije.1928. . vrjednovati i spoznati znaËenje boje i oblika u funkciji industrijskoga dizajna.. 2006. Gustav Klimt.. kamen. vrjednovati i spoznati odnos slike i teksta te izraziti vlastitu ideju toËkom i crtom kroz nekoliko kadrova stripa. Beskrajni stup. 1936. autohtona arhitektura Turopolja i Posavine. braËki kamen. Borivoj DovnikoviÊ. urbanizam. Spiral Jetty. tinta tuπ. 1937.1999.. lavirani tuπ. tuπ u boji. kreda. Jean-Michel Basquiat. izraziti. 1420. kontrast tekstura KljuËni pojmovi: kostimografija. Primjeri likovno-umjetniËkih djela: Issey Miyake. Konj (strip). Stolac za ljuljanje. graditeljstva. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. srebrna. 1974. g. aluminijski elementi.. Bunja ili kaæun. Modeli iz kolekcije ≈Pleats Please«. asocijativnost. mramor.. Oblikovanje prostornih povrπina KljuËni pojmovi: umjetniËka instalacija.1300. kadriranje. Ptica u prostoru. spomenik pomorcima na Silbi... kruæna.. 1. ulje na drvenoj ploËi. Roy Lichtenstein. Prijedlozi novog dizajna hrvatskih nacionalnih simbola. sjena i kontrast u filmu.. narodno graditeljstvo. 1994. kapela Medici. vrjednovati i spoznati znaËenje kompozicije. Velika poderana limenka Campbell juhe. Obrazovna postignuÊa: uoËiti. pejzaæni perivoj. crta. oko 1867. kamen. Zagreb.

Nuæno je da se nastava glazbe odræava svakoga tjedna. UËitelj Êe sam odluËiti koliko Êe vremena posvetiti tomu podruËju.). u pravilu ne ocjenjuju. cjelinama i temama u kojima se nastavni rad temelji na sluπanju glazbe. sam uobliËuje dobar dio nastave uzimajuÊi u obzir i æelje i moguÊnosti uËenika. Uz slobodu njihova izbora s predloæenoga popisa i/ili izvan njega. kulturno-estetsko naËelo polazi od toga da nastava glazbe mora uËenika i pripremati za æivot. glazbenu sluπaonicu. preko narodne (domaÊe 66 i strane). glazbena nastava u osnovnoj πkoli ukljuËuje izbornu nastavu. a to su folklorna glazba. pjevaËki glasovi. obogaÊuje se uËenikov osjeÊajni svijet i izoπtruje njegov umjetniËki senzibilitet. doæivljava se i uËi glazba. Ona moæe dati snaæan doprinos rastuÊoj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja meu πkolskom djecom. . UËitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za odreenu nastavnu jedinicu i u podruËjima. raznovrsne glazbene projekte) te nastavu izvan uËionice. nisu samo vrijeme i mjesto pripreme za æivot. Nastava glazbene kulture nuæno u srediπte pozornosti stavlja uËenikovu glazbenu aktivnost. sviraju i sl. nego su i æivot sam. a drugo kulturno-estetsko. tj. Glazbeno Êe se pismo upoznavati samo ≈kao fenomen« osobito u vezi sa sviranjem. izvannastavne aktivnosti (zbor. Psiholoπko naËelo uzima u obzir Ëinjenicu da uËenici u pravilu vole glazbu i da se njome æele i aktivno baviti (pjevati. uz obvezatne sadræaje. Oni su. u prvom redu posjete glazbenim priredbama (Hrvatska glazbena mladeæ i dr. Koliko je to moguÊe. instrumentalne i vokalne skupine. glazbene vrste i glazbeno-stilska razdoblja. Program je nastave glazbene kulture otvoren. pjevanje i sviranje. Posebnu pozornost zasluæuju ansambli: zbor i moguÊi orkestri. glazbeno-stilska razdoblja i sl. razredu. uËenicima su nepotrebni udæbenici i radne biljeænice. πto znaËi da daje slobodu uËitelju da. Operativnu razinu glazbene pismenosti u osnovnoj πkoli nije moguÊe postiÊi.po naËelu realne ostvarivosti i moguÊnostima glazbeno relevantnoga dosega. ples. Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno. pleπu. ali i nakon πkole. Isto tako. kreÊu se na glazbu. toj æelji uËenika treba izlaziti ususret. glazbeni oblici i vrste. Predmetna nastava glazbene kulture moæe zapoËeti u 4. bude kompetentan korisnik glazbene kulture. Kako je svaki uËinak u razredu relativan. Specijalizirana uËionica je conditio sine qua non uspjele nastave glazbe. U Ëinu pjevanja. osjeÊaja pripadnosti. I popise pjesama u nastavnom podruËju pjevanje treba shvaÊati kao preporuku. na razinu (pre)poznavanja grafiËkih znakova. razvijanje glazbene kreativnosti. Mogu se ocjenjivati razine obrazovnih postignuÊa kod nastavnih tema upoznavanja glazbe te uoËavanja glazbenih sastavnica (glazbala. a ne nastava u razredu. uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kritiËko i estetsko) procjenjivanje glazbe. Stoga se nastavna podruËja izvoenja glazbe. promijenjeni odnos prema predmetu. uzeti u obzir i skrivene uËinke (nastave) glazbe (npr. na samome mjestu. svirati). upoznavanje osnovnih elemenata glazbenoga jezika. folklor. do jazza i popularnih æanrova svih vrsta. U danaπnjoj poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno vaæno. UËinak toga procesa nije moguÊe izravno koliËinski odrediti. S druge strane. pa se na tome ne smije inzistirati.). UËitelju je prepuπten izbor redoslijeda obradbe kako bi se moglo poπtovati naËelo zaviËajnosti. Osim redovne nastave. osim pokazanoga (npr. U odgovarajuÊim razredima naznaËeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi. Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju. Sav tekstovni nastavni materijal moæe stajati u πkoli i nije potrebno da ga djeca nose kuÊi. sviranja (bilo koje dobre i primjerene pjesme) i sluπanja (bilo koje dobre i primjerene skladbe). Ono je svedeno na najmanju moguÊu mjeru. osposobljavati ga da veÊ za vrijeme. jer njihova dob. znanje pjesme). Nepotrebno je uvoenje notnoga pisma i drugih glazbenoteorijskih sadræaja. Otvorenost programa ogleda se i u obradbi podruËja glazbenoga opismenjivanja. oblikovanje glazbenoga djela. uspjeh uËenika u tom podruËju ne moæe utjecati na njegov konaËan uspjeh u predmetu. CILJ Cilj nastave glazbe u opÊeobrazovnoj πkoli uvoenje je uËenika u glazbenu kulturu. Nastavu glazbene kulture proæimaju dva temeljna naËela: jedno je psiholoπko. Obvezni dio nastavnoga sadræaja mora biti sluπanje i upoznavanje svih pojavnih oblika glazbe: od tzv. umjetniËke glazbe. Glazba je u niæim razredima osnovne πkole idealno podruËje za snaæno poticanje pozitivnih emocija. pa zatim i πkola. kao πto mora voditi raËuna o pojedinaËnim glazbenim sposobnostima uËenika. prava mjesta aktivnoga muziciranja. pjevaËki glasovi. UËitelj je slobodan u izboru naËina aktivnoga muziciranja . uËitelja obvezuje samo naznaËena koliËina pjesama. izvan tablica po razredima. neka sluπaju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajuÊi uËitelja. Ta se Ëinjenica izravno odraæava i na ocjenjivanje utoliko πto uËitelj mora. zajedniπtva i snoπljivosti. ona mora imati svoje mjesto u opÊem odgoju i obrazovanju. Blok-satovi ne odgovaraju prirodi predmeta. improviziraju.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura GLAZBENA KULTURA UVOD Kako je glazba vrlo znaËajan dio ljudske kulture. odnosno glazbi). glazbala.).

Cjelinu Slobodno. Primjeri nisu ilustracijski. UËenici moraju znati prepoznati glazbu prema folklornoj pripadnosti. Glazbene vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu upoznaju po dva do tri stavka (broja) . Glazbeni se oblici prepoznaju na glazbenim primjerima. 67 . jasan izgovor i razumijevanje. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja ako odgovaraju dobi. Samo se po sebi razumije da Êe se pjevati pjesme s obraivanih folklornih podruËja. Tada je to aktivno sluπanje s aktivnim praÊenjem glazbenih sastavnica: melodije. ugodna aktivnost koja niËim ne optereÊuje uËenike. potrebno je za svakoga od njih imati viπe glazbenih primjera: Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluπati u cjelini. Sami su oblici i vrste pritom u drugome planu i verbalno znanje o njima u naËelu ne ide dalje od onoga πto se moæe sluhom otkriti na glazbenom primjeru. Napomena za teme iz folklorne glazbe Svi se pojmovi izvode iz sluπanja glazbenih primjera po sljedeÊem naËelu: najprije se sluπa glazbeni primjer. Verbalne obavijesti svode se na odreenje vrste. Izabrani primjeri sluπaju se viπekratno i u cjelini.razgovorom . E upoznati s osnovnim elementima glazbenoga jezika. koraËati). koncentriranim sluπanjem glazbe. treba se posluæiti i video komponentom. Stoga uspjeh uËenika u toj temi ne moæe utjecati na njegov konaËan uspjeh u predmetu. te ostvariti primjerenu glazbenu interpretaciju. radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije. NAPOMENA Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozraËju liπenom svake napetosti. Gdje god i kad god je to moguÊe. Pjesme se uËe po sluhu. improvizirano ritmiziranje. Samim sudjelovanjem u glazbenoj djelatnosti kod uËenika se izoπtravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska. U ovim aktivnostima vaæniji je proces od ishoda. Primjeri nisu ilustracijski nego se sluπaju viπekratno i u cjelini. ponavljanjem.pa i razgovor izmeu samih uËenika. ples. Kod njih treba stvarati dojam kako je dovoljno da budu opuπteni da se prepuste djelovanju glazbe i da o tome slobodno razgovaraju s uËiteljem kao partnerom. tempo. ritam. eventualno sviranje). vjeæbanjem (pjevanje. te uvesti i ostale folklorne elemente: obiËaje.iz glazbe izvode zakljuËci. teksta. Neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno) uvjeæbavanje intonacije dura i mola pjevanjem solmizacijom . Temeljna metoda: razgovor (nakon sluπanja). na glazbenom primjeru opisati znaËajke. Sve πto je vaæno znati. Ne uËe se definicije. UËenici sami izvode zakljuËke. treba napustiti uobiËajeni raspored sjedenja u dvoredovima kako bi se uËionica doæivjela kao slobodan prostor u kojem uËenici mogu ne samo sjediti. a zatim se . kretanje na glazbu.veÊ prema raspoloæivom vremenu. nego i hodati i kretati se viπe ili manje stilizirano (plesati. Ne uËe se verbalne definicije. na glavne znaËajke. Glazbala se upoznaju na temelju sluπanja odgovarajuÊih glazbenih primjera. noπnje.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura Zbog posebnosti ove teme. razgovorom. NauËene pjesme pjevati tako da se gledaju note. S ZadaÊa sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) uËenje konkretnoga glazbenog komada. Intonacijske i ritamske pojave osvjeπÊuju se na nauËenim pjesmama po sluhu . Ako je to ikako moguÊe. Znanje uËenika provjeravati iskljuËivo uz upotrebu glazbenih primjera! ZADAΔE UËenike treba: E upoznati (metodiËki voenim sluπanjem) s razliËitim glazbenim djelima. Temeljna metoda rada mora biti razgovor uËitelja s uËenicima . Kako bi se osvijetlile sve znaËajke zvuka pojedinoga glazbala. dinamiku i druge glazbene znaËajke. vodeÊi raËuna samo o njenoj glazbenoj relevantnosti. Skladbe se sluπaju postupkom aktivnoga sluπanja u kojem uËenici prate oblikovne elemente. ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu. glavne skladatelje (informativno). Temeljna metoda: razgovor (nakon sluπanja). Glazbeni se oblici upoznaju na temelju sluπanja i aktivnoga praÊenja predloæenih glazbenih primjera. uËi se tu. izraæajno pjevanje.bez ulaæenja u teoriju i bez uvjeæbavanja. svaki je rezultat u razredu relativan. ali se sluπanje u cjelini preporuËuje ako to raspoloæivo vrijeme dopuπta.sve shvaÊati kao neobveznu igru. sviranje). Treba postiÊi lijepo. te prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih prema slici. na samome mjestu. Nastava glazbe mora biti lagana. kretanje teme (melodije). S ZadaÊa glazbenoga opismenjivanja je stjecanje samo osnovnih obavijesti o notnom pismu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan uËinak na uËenike. glazbenim moguÊnostima djece i svrsi predmeta. E poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje. S ZadaÊa obradbe glazbenih vrsta i oblika u prvom je redu aktivno sluπanje glazbe. S ZadaÊa pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) uËenje pjesme. S ZadaÊa sluπanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i upoznavanje konkretnih glazbenih djela i odlomaka. tempa. sviranje uËitelj organizira i ostvaruje potpuno slobodno. ritma.

68. DjeËja poskoËica. iπ. SLU©ANJE GLAZBE Skladbe: Antun MihanoviÊ .Josip Runjanin: Lijepa naπa domovino. analize odsluπanog djela i uspostavlja osnovne estetske kriterije vrjednovanja glazbe. na kraju πkolske godine. nazivi ritamskih udaraljki kojima sviramo. PJEVANJE Pjesme: Ljiljana Goran: Semafor. Robert Schumann: Radostan seljak (iz Albuma za mlade. op. Nastavno podruËje sluπanja glazbe razvija sposobnost sluπne koncentracije. glazbeno pamÊenje i samopouzdanje. pratiti smjer kretanja melodije (uzlazno. solopjevaË. Pliva riba. Modest PetroviË Musorgski: Ples piliÊa (iz ciklusa Slike s izloæbe). Obrazovna postignuÊa: izvoditi ritam i dobe jednostavnih pjesama i brojalica. Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvoenje pjesama bez obvezatnoga zapamÊivanja teksta. Djeca i maca. ritam. PraÊenje i vrjednovanje nuæno je prilagoditi individualnom razvoju glazbenih sposobnosti. Kad si sretan. djeËja pjesma (umjetniËka. umjereno. KljuËni pojmovi: brojalica. Nastavno podruËje glazbene kreativnosti izoπtrava pojedine glazbene sposobnosti (intonacija. silazno). temelji se na glazbenim podruËjima pjevanja. Kako se πto radi. Makso Pirnik: ZvonËiÊ u proljeÊe. instrumentalnu i vokalnoinstrumentalnu glazbu E prepoznati i sluπno razlikovati izvodilaËki sastav skladbe / zvuk pojedinaËnih glazbala na razini prepoznavanja E razvijati glazbeni izriËaj E razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu kreativnosti E obogaÊivati emocionalni svijet i izoπtravati umjetniËki senzibilitet E razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih kriterija za kritiËko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe 1. Robert Schumann: Divlji jahaË (iz Albuma za mlade.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura RAZREDNA NASTAVA Program nastave glazbene kulture. NAPOMENA Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti.). sviranja. 2. op. Sveti Niko svijetom πeta. Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno izgovarati tekst obraenih pjesama. Dmitrij ©ostakoviË: KoraËnica. iπ. padaj snjeæiÊu. glasno/ i odrediti tempo skladbe / polagano. teËe. Nastavno podruËje pjevanja razvija osjeÊaj toËne intonacije i ritma. glazbena igra. 3. Vera GerËik: Kiπica.sviranje doba kao pratnja obraenim brojalicama i pjesmama KljuËni pojmovi: brojalica. Hristo Nedjalkov: Jesen. SVIRANJE E sviranje ritma . Camille Saint-Saëns: Pijetao i kokoπi (iz ciklusa Karneval æivotinja). Jean Baptiste Lully: Dok mjesec sja (djeËji zbor).). Milan Majer: Ale. polagano i brzo.ritamska pratnja obraenim brojalicama i pjesmama E sviranje doba . 68. bistra voda. En ten tini. Primoæ Ramovπ: Dijete pjeva. Sve kljuËne pojmove potrebno je rabiti na razini prepoznavanja. Janez Bitenc: Mlinar Miπo. percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho. razvija senzibilitet za glazbu. visinu tona (viπi i niæi ton). RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. Dragutin Basrak: Padaj. Vladimir Tomerlin: Zdruæena slova. metra. TeËe. Ludwig van Beethoven: Za Elizu 68 . precizne koordinacije i suradnje. Zlatko ©poljar: Veseljak. Josip Kaplan: Zeko pleπe. Spavaj mali BoæiÊu. sluπanja glazbe i glazbene kreativnosti. Nastavno podruËje sviranja razvija osjeÊaj ritma. narodna). ja sam mali miπ. dobe. bale. u prva tri razreda osnovne πkole. Mi smo djeca vesela. potiËe maπtovitost glazbenoga izraza i samopouzdanje pri iznoπenju novih ideja. Miroslav MiletiÊ: Bubnjar. brzo E razvijati intonativne i ritamske sposobnosti E razvijati glazbeno pamÊenje E prepoznati i sluπno razlikovati vokalnu. Obraditi najmanje 15 pjesama. Janez Bitenc: Tika-taka. specifikacije sluha (moguÊnost prepoznavanja zvukova i boja razliËitih glasova i glazbala). Josip Kaplan: »estitka majËici. a ne njihovoga definiranja i teorijskoga obrazlaganja. Ludwig van Beethoven: PtiËja tuga. Moj dom. nakon utvrenoga inicijalnog stanja na poËetku te zavrπnoga. biri. Narodne: Iπ. UËenici tijekom prva tri razreda trebaju: E uoËiti i sluπno razlikovati visinu tona / viπi i niæi ton/ i trajanje tona /duæi i kraÊi ton E sluπno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe / tiho. ritam). ako odgovaraju dobi i glazbenim moguÊnostima djece. Stjepan Mikac: Prvoπkolci.

Zlatko ©poljar: Proljetna pjesma. dinamiku. Vladimir Tomerlin: Izgubljeno pile. a prema raspoloæivu vremenu. udaraljkama… E slobodna zvukovna improvizacija rukama. SVIRANJE E sviranje ritma . Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno izgovarati tekst obraenih pjesama. Pero Gotovac: En. dirigent.sviranje doba kao pratnja obraenim brojalicama i pjesmama KljuËni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojima sviramo. Boris Krnic: Medo pleπe. KV 331. NAPOMENA 4. Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno izraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav. Narodna: Narodi nam se. Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno izraæajne sastavnice skladbe (percipirati izvodilaËki sastav. zvuk. pjevanje (pjevaË. Ja posijah lan. solist. Josip Kaplan: Pred majËinom slikom. Wolfgang Amadeus Mozart: Menuet (3. doπ’o. Mala noÊna muzika KV 525). KljuËni pojmovi: skladba. nogama. udaraljkama i pokretom. tempo.ritamska pratnja obraenim brojalicama i pjesmama E sviranje doba . ugoaj). ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI Improvizacija ritma E izmiπljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom. himna. Josip MagdiÊ: Mali zoo (Leptir. simfonija u D-duru (≈KlasiËna«).vlak. Robert Schumann: VojniËka koraËnica (Album za mlade. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. Aram HaËaturijan: Ples sa sabljama (iz baleta Gajane). obiljeæavati pojedine rijeËi i fraze zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti. Stjepan Mikac: Sve bih dao kad bih znao. percipirati visine i trajanja tonova. Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za klavir u A-duru. Mali ples. SLU©ANJE GLAZBE Skladbe: Antun MihanoviÊ . KljuËni pojmovi: ton. stavak Gavota. Obrazovna postignuÊa: izmiπljati male ritamske / melodijske cjeline. zvijezdo mala. prema pojednaËnim sposobnostima uËenika. Zlatko GrgoπeviÊ: Cin. tini.10 novih skladbi / na razini prepoznavanja. Jedna vrana gakala. Brzojav. cin. Branimir SakaË: Instrument Ëarobnjak. veselje. Emil Cossetto: Doπ’o. polagano i brzo. Sergej Prokofjev: 1. Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak æuti (djeËji zbor). govorom. 2. tempo. Juro je. Josip LuliÊ: Moj djed. Zlatko Grgoπevi: Sveti Juraj.auto . glazbalima kojima uËenici raspolaæu E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i glasom Improvizacija melodije E slobodni improvizirani dijalozi glasom Improvizacija pokretom E male. blistaj. Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak æuti. dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret Tonsko slikanje E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa spontanom ili dogovorenom improvizacijom KljuËni pojmovi: kreativnost. ako odgovaraju dobi i glazbenim moguÊnostima djece. Stojanov: Jesenska pjesma. Camille SaintSaëns: Klokani. Johann Strauss: JelaËiÊ koraËnica. Pjevala je ptica kos. Akvarij. Franz Schubert: Uspavanka (djeËji zbor+klavir). Muha. 3. Pauk). KljuËni pojmovi: pojedina glazbala. ali pojedinaËno). Po izboru uËitelja. Mario Bogliuni: SnjegoviÊ. Robert Schumann: ProljeÊe. percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho. Radujte se narodi. Junak Janko. dinamika. Bela Bartok: Igra. pokret. Ivo Lhotka Kalinski: Stari dubrovaËki plesovi. Lazarova-Ruml Jerabkova: Ruke. sluπno razlikovati pjesme razliËitog tempa i dinamike. Pliva riba. sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu. xxxx: Svim na zemlji mir. Maria Cukierówna: Tramvaj . Obrazovna postignuÊa: svirati i razlikovati ritam i dobe obraenih bojalica i pjesama. cin. Miπ mi je polje popasel. Fosili (iz ciklusa Karneval æivotinja). ten. NAPOMENA Upoznati najmanje 5 . 25: 3.Josip Runjanin: Lijepa naπa domovino. zbor). PJEVANJE Pjesme: V. op. Narodne: Pljesnimo svi zajedno. Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let (PriËa o caru Saltanu). Leopold Mozart: DjeËja simfonija (svi stavci. xxxx: Radujte se narodi. orkestar). 3. Muzikaπ. 68). op. Obraditi najmanje 15 pjesama. stavak (Alla turca). Ukolu je sestrica. Blistaj. Antonio Vivaldi: Zima. 69 2. skladatelj. Marija MatanoviÊ: . sviranje (pojedina glazbala. stavak. spontano izgovorenim skupinama glasova. Proljetna pjesma.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu (samo tema). ugoaj). Glazbena kultura Molba gljive muhare. realizirati ih glasom. Jakov Gotovac: Dom.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glazbena kultura sije.ritamska pratnja obraenim brojalicama i pjesmama E sviranje doba . NAPOMENA Upoznati najmanje 5 . nogama. Rajko EÊimoviÊ: Saonice male Sanje. Pjesma u kolu. Luigi Boccherini: Menuet.zbor sa zvonËiÊima (iz opere »arobna frula: Finale 1. Arsen DediÊ: Sretna Nova godina. Nikπa NjiriÊ: Godiπnja doba. Raca plava po Dravi. 4. SLU©ANJE GLAZBE Skladbe: Antun MihanoviÊ . kriËi. U to vrijeme godiπta. Ode zima. 2. dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret Tonsko slikanje E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa spontanom ili dogovorenom improvizacijom KljuËni pojmovi: ritamske. Wolfgang Amadeus Mozart. ako odgovaraju dobi i glazbenim moguÊnostima djece.sviranje doba kao pratnja obraenim brojalicama i pjesmama KljuËni pojmovi: ritam. oponaπati zvukove slobodnom improvizacijom. Emil Cossetto: Moja diridika (zbor i tamb. udaraljkama… E slobodna zvukovna improvizacija rukama. instrumentima kojima uËenici raspolaæu. Proljetno kolo. KljuËni pojmovi: domoljubna pjesma. melodijske i meloritamske cijeline. udaraljkama i pokretom. kiπa Êe. U kolu. Obraditi najmanje 15 pjesama. Narodne: Nesla dekla v melin. E slobodni improvizirani dijalozi instrumentima i glasom Improvizacija melodije E slobodni improvizirani dijalozi glasom Improvizacija meloritamskih cjelina E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predloπku Improvizacija pokretom E male. Kiπa pada. dobe. Prema raspoloæivom vremenu. Obrazovna postignuÊa: izvoditi ritam i dobe nauËenih pjesama. ugoaj i glazbeni oblik). Camille Saint-Saëns: Zavrπna koraËnica (iz ciklusa Karneval æivotinja). Sergej Prokofjev: PeÊa i vuk. Obrazovna postignuÊa: izraæajno pjevati i jasno izgovarati tekst obraenih pjesama. razlikovati ritam i dobe. ork. prema pojedinaËnim sposobnostima uËenika. 3. Sunce 70 NAPOMENA Upoznati najmanje 5 . Camille SaintSaëns: Pijanisti (iz ciklusa Karneval æivotinja). Brajπa Raπan: Moja majka. Cin can cvrgudan. Vatroslav Kolander: Jesenska. solopjesma strofnog oblika). RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. spontano izgovorenim skupinama glasova. KljuËni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelna pjesma. prema individualnim sposobnostima uËenika. Mali ples. PJEVANJE Pjesme: Antun MihanoviÊ-Josip Runjanin: Lijepa naπa domovino. KriËi. Sadila sam bosiljak. te po izboru uËitelja. NAPOMENA Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uËitelja poπtujuÊi naËelo zaviËajnosti. SVIRANJE E sviranje ritma . Rudolf Matz: Elegija i humoreska. Jednu sem ruæu mel. Marija MatanoviÊ: ProljeÊe u srcu. Antonin Dvo≥ák: Humoreska. FtiËek veli.Josip Runjanin: Lijepa naπa domovino. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI Improvizacija ritma E izmiπljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom.10 novih skladbi / na razini prepoznavanja. Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica.10 novih skladbi /na razini prepoznavanja. Prijateljstvo pravo. Ivo Lhotka Kalinski: Gudba za kolo horvatsko. govorom. Branimir MihaljeviÊ: Zeko i potoËiÊ. dinamika. oj. pleπi poskoËi. 3. Fortunat PintariÊ: Dudaπ. Andrè-Ernest-Modeste Grètry: Magarac i kukavica (djeËji zbor). sluπanje i upoznavanje joπ pokoje skladbe. Hrvatska. Obrazovna postignuÊa: sluπno percipirati glazbeno izraæajne sastavnice skladbe (izvodilaËki sastav. Branko Starc: ZvonËiÊi-Êi. »eænja za proljeÊem (djeËji zbor). izvoditi i sluπno razlikovati pjesme u razliËitom tempu i dinamici. Rudolf Matz: Stara ura igra polku. Na kamen sjela Ljubica. Pleπi. tempo. Prema raspoloæivom vremenu sluπati i upoznati joπ pokoju skladbu. tiËek. xxxx: Bumbari i pËele. Camille Saint-Saëns: Labud (iz ciklusa Karneval æivotinja). percipirati visine i trajanja tonova. Ljudevit Gaj: Oj. te po izboru uËitelja. Petar IljiË »ajkovski: Ples πeÊerne vile. M. percipirati. Wolfgang Amadeus Mozart: Das klinget so herrlich das klinget so schön .). Ëina). Camille Saint-Saëns: Slon (iz ciklusa Karneval æivotinja). Obrazovna postignuÊa: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom. Lovro ÆupanoviÊ: Zapjevajmo sloæno svi. .

Musorgski: Slike s izloæbe (Promenada. prepoznati glazbala. TeËe. jednostavne ritamske pojave (figure). Ritamske i metarske oznake iz nauËenih pjesama. Dvodobna. As-dur. Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 pjesama. 3. udaraljkama… E slobodna zvukovna improvizacija rukama. ritam. Papandopulo: Osam studija za klavir . Koncert br. Obrazovna postignuÊa: poznavanje 5-10 novih skladbi. Obrazovna postignuÊa: pjevanje ljestvice solmizacijom i abecedom. Verdi: Zbor Cigana iz opere Trubadur. Δiro. 3. Tri su ptice. 1. stavak Perpetuum mobile. izgovaranjem neutralnim slogom. MI. br. Schubert: Snivaj. 1. Schubert: Impromptu. Lepa Mara kolo vodi. I. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE Skladbe: P. E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i glasom Improvizacija melodije E slobodni improvizirani dijalozi glasom E improvizacija meloritamskih cjelina Improvizacija meloritamskih cijelina E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predloπku Improvizacija pokretom E male. Mendelssohn: Svadbena koraËnica op. Jelica kolce vodila. zvuk. Ja posijah lan. dinamiku i sliËno) . trajanja nota = razina prepoznavanja. 2. Pjevaj mi pjevaj sokole. Sadila sam rogozek. Kaplan: »estitka majËici. abeceda. Z. Staro sito i korito. B. Mikac: Sve bih dao kad bih znao. nazivi pojedinih glazbala. F. Mozart: »eænja za proljeÊem. Mozart: Mala noÊna muzika KV 525: Menuet (3. RE. br. A. 142. J. S. MjeseËev pjesnik. glazbalima kojima uËenici raspolaæu. NjiriÊ: Vjetar. abecedom i solmizacijom. dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret Tonsko slikanje E obiljeæavanje pojedinih rijeËi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika E oponaπanje zvukova neposrednog okoliπa spontanom ili dogovorenom improvizacijom KljuËni pojmovi: kreativnost. Jelena. spontano izgovorenim skupinama glasova. trodobna i Ëetverodobna mjera. F. 68. temeljne oznake tempa. Upoznavanje pojava bez uvjeæbavanja. elementarno (verbalno) poznavanje (slike) notnoga pisma na razini prepoznavanja. oponaπati zvukove slobodnom improvizacijom. prepoznavanje skladbi (prema individualnim sposobnostima uËenika). Evo san ti doπa. »ajkovski: Zima (djeËji zbor). GrgoπeviÊ: SunËece zahaja. Farandine moj. obiljeæavati pojedine rijeËi i fraze zvukom nekih glazbala prema izboru uËenika. Oj Jelo. P. stavak Largo. Kunc: Mlado liπÊe: Draga priËa: Tri prizora iz crtanog filma.. teËe bistra voda. MilankoviÊ: Maestral. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. Kalinski: Dalmatinski plesovi. solmizacija. kljuË. ritam. 70. abecedu. tempo. Rogers: DO. abeceda. solmizacija. A. G. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO Slika C-durske ljestvice. metar. Oj Jelena. pjevanje pjesama po sluhu uz gledanje u note radi uoËavanja podudarnosti kretanja melodije s njenim grafiËkim prikazom. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI Improvizacija ritma E izmiπljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih govorom. Chopin: Valcer u Ges-duru. izvoenje jednostavnijih ritamskih obrazaca. doba crtovlje. op. M. R. KljuËni pojmovi: ljestvica.br. KljuËni pojmovi: skladba kao takva. oznake za tempo. B. Gotovac: Dom. Glazbeni se pojmovi izvode iz prirode glazbenoga djela (nazivi izvoaËkih sastava. Lepi moji strnokosi. bez ikakva ≈teoretiziranja«. nogama. Jelice. 4 u fmolu (Zima) . 61/9 iz glazbe za Shakespeareovu komediju San Ivanjske noÊi. DediÊ: Himna zadrugara. A. U livadi pod jasenom. Gle ide jeæ. Haydn: Koncert za trubu u Es-duru. kucanjem. 2. F. Po kopinom. M.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. 1. izraæajno pjevanje. R. A. PREDMETNA NASTAVA 4. udaraljkama i pokretom. Obrazovna postignuÊa: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom. Glazbena kultura KljuËni pojmovi: pjesme kao takve. Savila se bijela loza. Δuk sedi. J. I. solmizaciju. op. spavaj. Bjelinski: Kapljice (djeËji zbor). Vivaldi: 4 godiπnja doba. F. B. Sinfonietta za gudaËe. stavak. stavak). znati ime skladatelja i skladbe. Iz pjevanja pjesama osvijestiti mjeru. L. N. Veselo mi plovimo. VrbniËe nad morem. Schumann: Divlji jahaË iz Albuma za mlade. 71 .2. W.na razini prepoznavanja. Ples piliÊa Tuilleries). Majka Mari kose plela. J. lijepo. op. u pjesmama razlikovati melodiju. dinamiku. pokret. PJEVANJE Pjesme: W. jasan izgovor i razumijevanje teksta. Dva i dva su Ëetiri. Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje nota.

Diva Marica æito doæela. Grad se beli preko Balatina. Tri jetrve æito æele. poskoËica. æene (solo). Jematvanski zvuci. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. Ja posijah repu. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. Folklorna glazba Banovine i Like Primjeri za izbor: Glasnice. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. KljuËni pojmovi: folklorna glazba. ljubavne. cimbal. radne pjesme. * Teme iz folklorne glazbe obrauju se. slavonsko kolo. æenske pjevaËke skupine. »ardaπ. Glazbena kultura 3. slobodnim redoslijedom po razredima po naËelu zaviËajnosti. tambura samica. razreda nadalje. dvojnice gudaËki sastavi. Drmeπ. Pastirska. Polka. I ovo se klajna zeleni Juraj. te u podruËju glazbenih igara. u novije vrijeme i harmonika. Na dobro vam novi dan svanija. U Betini ponajbolje jesu. Oj stani mala na opanke moje. pjevanje a cappella. Baruπi. glazbenih znaËajki folklorne glazbe Slavonije i Baranje. dijaloπke pjesme. Zbira junak deklice. Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost. Ples z ropËecom. Svatovski drmeπ. vrste pjesama: rugalice. Oj meni vele udaj se mala.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. IZBORNE TEME Zbog malog broja sati. sviranje (bez velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.. ©roteπ. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. Barica. dvojnice (diple). glazbenih karakteristika folklorne glazbe Hrvatskog Zagorja i Meimurja. Folklorna glazba Podravine i Posavine Primjeri za izbor: PaË poljka. muπkarci (solo). glazbenih znaËajki folklorne glazbe Podravine i Posavine. plesne. sluπanja glazbe. ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima pjevanja. Splitski plesovi. KljuËni pojmovi: violina. Nema pisme nit ima pivanja. Folklorna glazba dalmatinskih otoka. 72 . Folklorna glazba Slavonije i Baranje Primjeri za izbor: ©okaËko kolo. lijerica. Da si od srebra. od 5. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. glazbenih znaËajki folklorne glazbe Banovine i Like. Oj odi brate da ga zapivamo. Oj Ivane IvaniÊu. Pojila je nevjestica. grupno (najËeπÊe æensko) pjevanje. solo æenski glas. Kabanica od seksera. Folklorna glazba* 1. Tri djevojke jeËam æele. Mljetska poskoËica. KljuËni pojmovi: 0. Stara polka. pripovjedne pjesme. Labinski tanac. Turopoljski drmeπ. klapsko pjevanje. KljuËni pojmovi: a cappella pjevanje muπkih i æenskih skupina. netemperirano pjevanje. jednostavna melodika malog opsega. da si od zlata. radne. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja i Meimurja Primjeri za izbor: Cveti mi fijolica. ojkanje. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. beÊarac. Slavonsko kolo. ali i zbog specifiËnosti predmeta. JankiË dojahal. Sva su sela prominila boju. 2. Igrajte nam muæikaπi. Drmeπ. lino. svadbene pjesme. LiËk. Dobar veËer dobri ljudi. pjevanje uz ples. Polegla trava detela. Cvit mi je u gori. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. Meimurski lepi deËki. Oj ribare ribariÊu. pjevanje uz tambure. pjevanje u kolu. Volim æeti i kopati. Kozatuπ. πokaËko kolo. Viknu vila s Prologa planine. Folklorna glazba Istre i Kvarnera Primjeri za izbor: Potancu. Lino. 6. glazbenih znaËajki folklorne glazbe dalmatinskih otoka. radne pjesme. Svet Ivane o’ moga Trogira. Volim æeti i kopati. GLAZBENE IGRE Slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru uËitelja: slobodno ritmiziranje oponaπanjem uËitelja. muπke pjevaËke skupine. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. Meni te je majka obeÊala. kirales. NASTAVNO PODRU»JE: SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME 4. Svatovac. u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme. kompetencije su relativne i individualno razliËite. Glasnice. netemperirano pjevanje. Samica. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. 5. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. Tica vuga lepo speva. Sejali smo baæuljka. Titrala se lepa Mara. rozganje. Divojka je i od sebe lipa. Kolo iz Duboπevice. mandoline. Zagorski ples. slobodno i stilizirano kretanje na sluπanu glazbu. Dubrovnika i dalmatinske obale. Svadbene pjesme. KljuËni pojmovi: citura (citra) tamburaπki sastav. Lepi Juro kres nalaæe. KljuËni pojmovi: æenske skupine a cappella. Dubrovnika i dalmatinske obale Primjeri za izbor: Roene smo u Betini selu. cimbal. gajde.

Schubert: Uspavanka. izraæajno pjevanje. KljuËni pojmovi: violina. P. br. R. Oblikovanje glazbenoga djela Dvodijelna pjesma. Mozart: Sonata u A-duru. Paganini: Capriccio u a-molu op. mjera. Sluπaju se viπekratno i u cjelini. Potpuhnul je tihi vitar. Obrazovna postignuÊa: poznavanje zvuËnih. stavak: Playful Pizzicato. Primjeri: Oj Jelena Jelena. I. Britten: Simple Symphony . xxxx: Ptice se vraÊaju. grupe. J. PLES I SVIRANJE UËitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ovog nastavnog podruËja. KRETANJE NA GLAZBU. UËenici sami izvode zakljuËke. B. Papandopulo: Sinfonietta za gudaËe. simf.Slon. W. violonËelo. elegija. dvoglasno. 5. Schumann: Divlji jahaË. Primjeri nisu ilustracijski. J. Matz: Elegija i humoreska. prepoznati glazbala. Mozart: Divertimento u D-duru. Saint Saëns: Karneval æivotinja: Le cygne (labud). R. trodijelna pjesma . SLOBODNO. 24. dvodijelna pjesma. trodijelna pjesma. Liszt: Ljubavni san. BWV 1054). vehni fijolica.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Balun. Temeljna metoda: razgovor. Folklorna glazba (2 nastavne teme po izboru) Vidjeti: Nastavne teme iz folklorne glazbe! 3. reËenica. mol. N. IMPROVIZIRANO RITMIZIRANJE. mih. nazivi izvoaËkih sastava. op. br. Haydn: Kaiserquartett. Hrvatska himna. Primjer iz jazz glazbe . πurla. 20. 24. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu. A. Paganini: Capriccio u a molu. stavak Koncerta za klavir u D-duru.na razini prepoznavanja na konkretnim glazbenim primjerima. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika. G. stavak samo tema). L. IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO KljuËni pojmovi: tonalitet. Glazbena kultura Mozart: »eænja za proljeÊem. kontrabas. temeljne oznake tempa i dinamike.. VillaLobos: Preludij br. KljuËni pojmovi: skladba kao takva. Strauss: Pizzicato polka. N. N. van Beethoven: PtiËja tuga. Matz: Elegija i humoreska. Radostan seljak. dinamiku i sliËno . motiv. Bach: SeljaËka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. 1. op.vaæna je aktivnost.na glazbenom primjeru i na slici. znati ime skladatelja i skladbe.). 2. 73 1. F. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak æuti. ViolonËelo: C. Za ilustraciju skupnoga zvuka gudaËa B. Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 pjesama. Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost. A. A. KljuËni pojmovi: skladba kao takva.prepoznavanje na konkretnom glazbenom primjeru. Vid’ja san je na πtacjunu. Obrazovna postignuÊa: informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma . Saint-Saëns: Karneval æivotinja . Lully: Dok mjesec sja.po volji (npr. J. F. oznake za tempo. Ne uËe se definicije. vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj vaænosti i kvaliteti. period.. C. H. pjevanje solistiËko. capriccio. period. G. glazbenih znaËajki folklorne glazbe Istre i Kvarnera. dinamika. J. B. KV 331 (1. Jacques Loussier: The Bach Book osobito 1. KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. Sarasate: Ciganski napjevi. violu i orkestar u Es-duruKV 364. Viola: W. Schumann: Pjesmica.na razini prepoznavanja. Wagner: Zbor prelja iz opere Ukleti Holandez. GudaÊa glazbala Primjeri: Violina: P. J. . Æganec: Vehni. stavak Intrada i/li 3. glazbeni oblik i dr. nazivi pojedinih glazbala. barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje skladbi (prema osobnim sposobnostima uËenika). B. stavak Perpetuum mobile. πaljive pjesme. TEME 2. viola. A. KljuËni pojmovi: sopele. Kontrabas: C. R. R. dur. Tema Ode radosti iz 9. Glazbeni se pojmovi izvode iz znaËajki same pjesme (tempo. »ajkovski: Slatko sanjarenje. sposobnosti su relativne i individualno razliËite. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE Skladbe: W. netemperirano pjevanje. KljuËni pojmovi: 0 . plesa. u parovima. M. DevËiÊ: Istarska suita (PoskoËica). 4. R.3. 2. ritam. V.1. 3. stavak (samo tema). Obrazovna postignuÊa: poznavanje glazbenih primjera. Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se na temelju sluπanja predloæenih glazbenih primjera. Strauss: Pizzicato polka. W. S. sviranja. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog gudaÊega glazbala . preludij. ≈istarski√ idiom. fraza. von Weber: Zbor lovaca iz opere Strijelac vilenjak. Ne uËe se definicije. jasan izgovor i razumijevanje teksta. ples. muzikalno izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu. Bizet: Votre toast je peu vous le rendre…(Pjesma Toreadora iz opere Carmen). humoreska. lijepo. 1. reËenica.

»ajkovski: ©ËelkunËik: Valcer cvijeÊa. G. Majka. stavak Adagio cantabile. M. Glazbena kultura odgovarajuÊih glazbenih primjera. W. jasan izgovor i razumijevanje teksta. bariton. Lisinski: Ribar. Boccherini. Kako bi se osvijetlile sve znaËajke pojedinog pjevaËkog glasa. Bartók: Glazba za gudaËe. Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME 1. tempa dinamike. 3. glazbeni oblik i dr. T.prema nahoenju uËitelja. Rondo. bas. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje pjevaËkih glasova na glazbenim primjerima. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . op. 2. muπki. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che farò senza Euridice. Mozart: Mala noÊna muzika KV 525: Menuet (3. Obrazovna postignuÊa: poznavanje 15 novih pjesama. »embalo: J. KljuËni pojmovi: sopran. 3. Ëelesta. iz pjesme se izvode glazbene znaËajke (tempo. mjera. Obrazovna postignuÊa: informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma . alt. tema s varijacijama. Primjeri: W. I. 13 . RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. G. Oblikovanje glazbenoga djela Sloæena trodijelna pjesma. Rameau: La Poule (Kokoπ). Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za svaki od oblika na razini prepoznavanja. rondo . IZVO–ENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO KljuËni pojmovi: slobodno . 24. sv. orgulje.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu IZBORNE TEME Zbog malog broja sati. zborovi: mjeπoviti. Tema s varijacijama. Dvo≥ák: Slavenski ples. ali i zbog posebnosti predmeta. op 72. Tada je to aktivno sluπanje s aktivnim praÊenjem teksta i/ili glazbenih sastavnica: melodije. br. Harmonika: A. Bersa: Seh duπ dan. Menuet iz Kvinteta u Eduru. 1: Preludiji fuga u C-duru BWV 846 (preludij).Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i gudaËi). ritam. van Beethoven: Za Elizu. æenski. A. Mozart: »arobna frula: arija Kraljice noÊi Der Hölle Rache: arija Sarastra O Isis und Osiris. tenor. I. ne treba pamtiti verbalne definicije. Glasovi se upoznaju na temelju sluπanja 74 . ne uËe se definicije. op. A. Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu ≈Ah vous dirai-je maman√. Zajc: Nikola ©ubiÊ Zrinjski: Pjesma Jelene. BWV 565. prepoznati oblik na glazbenom primjeru. Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili neπto drugo).: br.). G. KljuËni pojmovi: klavir (glasovir). 1. L. u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme. vrste zborova. I. Zajc: Lastavicam. 5. djeËji. L. Orgulje: J. 6. 2. KljuËni pojmovi: skladba kao takva.prepoznavanje na konkretnim glazbenim primjerima. G. P. cilj je glazba. »elesta: P. Bach: Das wohltemperierte Klavier. stavak (Rondo). B. harmonika. potrebno je za svakoga od njih imati viπe glazbenih primjera. G. JarnoviÊ: Koncert za violinu i orkestar u A-duru. W. Hatze: Serenada. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika.. stavak).na razini prepoznavanja. »ajkovski: ©ËelkunËik: Ples πeÊerne vile. B. te u podruËju glazbenih igara. U razgovoru s uËenicima odrediti vrstu glasa. oblici su sredstvo. mezzosopran. dinamika. ali se sluπanje u cjelini preporuËa ako to raspoloæivo vrijeme dopuπta. sluπanja glazbe. Ch. Trubadur: arija Azucene Stride la vampa. Voditi raËuna o kakvoÊi i primjerenosti! Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluπati u cjelini. Glazbala a) Glazbala s tipkama Primjeri: Klavir/Ëembalo: J. Zborske skladbe po izboru. Nekoliko primjera pjevaËa popularne glazbe. ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima pjevanja. br. A. udaraljke i Ëelestu .1. Bach: Toccata i fuga u d-molu. 13. N. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera). Traviata: arija Germonta Di Provenza il mar il sol. KV 265. Primjeri: W. I. Albinoni/R. br. A. Piazzolla: Adios nonino (ili neπto drugo πto se nae pri ruci). S. B.2.na glazbenom primjeru i na slici. Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma. sloæena trodijelna pjesma. I. Bjelinski: Kapljice. KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. Sonata u c-molu. izraæajno pjevanje. lijepo. Primjeri su ilustracijski. op. 2. Faure: Requiem: In paradisum deducant. Ëembalo. Paganini: Capriccio u a-molu. ritma. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. Ph. V. S. PjevaËki glasovi Vrste pjevaËkih glasova. J. I. 3. stavak: nakon zavrπetka fuge. oblika. Rossini: Seviljski brijaË: arija Figara Largo al factotum.

von Weber: Koncert za klarinet i orkestar .vaæna je aktivnost. Mozart: Don Giovanni: Deh. Bersa: SunËana polja. Primjeri su ilustracijski. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1. poËetak 2. I. Glazbena kultura 7. op. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela. A. Rimski-Korsakov: ©eherezada simfonijska suita op. suite u h-molu. Mozart: Mala noÊna muzika K. Bizet: Carmen. B. Rock i pop glazba: od J. Oboa: B. op. 35. Mandolina: W. izraæajno pjevanje. Harfa: P.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu b) TrzalaËka glazbala Primjeri: Gitara: Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz filma Zabranjene igre).na glazbenom primjeru i na slici. oblik je sredstvo. Obrazovna postignuÊa: 15-20 novih pjesama. lutnja. repriza) . I. Papandopulo: Kvintet za gudaËki kvartet i klarinet . tema. provedba. 10. KljuËni pojmovi: harfa. tema. V. 2. Prokofjev: 1. 2. SLOBODNO IMPROVIZIRANO RITMIZIRANJE. cilj je glazba. 2. simfonija u D-duru (≈KlasiËna«). canzonetta Don Giovannija iz 2. ali i zbog specifiËnosti predmeta.3. ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima pjevanja. I. Mala flauta: G. 40. KRETANJE NA GLAZBU. op.bit Êe dobro sve gdje se dobro Ëuje gitara. J. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u Dduru (ili G-duru). Mozart: Simfonija u g-molu br. Primjeri iz jazz glazbe po volji i dostupnosti. I. L. kompetencije su relativne i individualno razliËite. vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika. I. Ako ima dosta vremena. 3. »ajkovski: Valcer cvijeÊa iz baleta ©ËelkunËik . SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME 1. B. Mozart: Koncert za klarinet i orkestar. Smetana : Vltava. S. stavak Allegro. Glazbala a) Drvena puhaÊa glazbala Primjeri: Flauta: W. i 3. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenim primjerima. 73 i/ili u Es-duru. 75 . 7. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piπu na ploËu. mandolina. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumlazbala . 94 (bis). C. lijepo. br. 2 op. stavak Molto allegro. J. F. A. Debussy: Syrinx . P. sonatni oblik (ekspozicija. »ajkovski: Labue jezero (br. van Beethoven: 5. stavak: Allegro gentile. Lisinski: VeËer. stavak PriËa careviÊa Kalendera. A. Tarénga: SjeÊanje na Alhambru. gitara. Klarinet: W. simfonija u e-molu. 2. stavak Allegro con brio. Folklorna glazba (2 teme po izboru) 4. G. stavak iz 2. V. 67. op. K. Prokofjev: Sonata u D-duru. 25. Hendricksa do E.u f molu. M. B. treÊi odsjeËak (dobro i za flautu). S. N. u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme.prepoznati na primjeru. Dvo≥ák: Simfonija u e-molu. IZBORNE TEME Zbog malog broja sati. Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante. od Beatlesa do Rolling Stonesa . Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost. 2.Uvod. ne treba pamtiti verbalne definicije. Dvo≥ák: 9. Ëina. V. 74. jasan izgovor razumijevanje teksta. plesa. neke je primjere preporuËljivo sluπati u cjelini. Oblikovanje glazbenoga djela Sonatni oblik Primjeri: W. Engleski rog: A.). sviranja. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. stavak 3. te u podruËju glazbenih igara. stavak Adagio. W. Bjelinski: Koncert za obou i gudaËe. st. Bach: Badinerie. Joaquin Rodrigo: Concierto de Aranjuez. ali se ne piπu na ploËu. I. A. Rossini: Wilhelm Tell . br. Ne uËe se definicije. poËetak. Rodrigo: Concierto de Aranjuez. A. simfonija u c-molu. vieni alla finestra. A. 550. stavak Allegro. KljuËni pojmovi: 0 . Primjeri nisu ilustracijski. PLES I SVIRANJE UËitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme. Gershwin: Rapsody in Blue. 2.. KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. 2. C. G. sluπanja glazbe. Ne uËe se definicije. glazbeno izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu. KljuËni pojmovi: skladba kao takva. Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih glazbenih djela: dva do tri primjera na razini prepoznavanja.flauta solo Prélude à l’après-midi d’un faune. Sluπaju se viπekratno i u cjelini. Ëina.uvertira. stavak: Adagio i/ili. 9 (Iz Novoga svijeta) 1. Claptona. 525. S.

Bach: Air. Copland: Fanfare za obiËnog Ëovjeka. W. Sluπaju se viπekratno i u cjelini. J. 2 u b-molu. Musorgski-M. E. P. zvonËiÊi. BWV 1047. stavka). Bydlo. D. F. stavak: Allegro con brio. H. B..na glazbenom primjeru i na slici.. Saint Saëns: Karneval æivotinja: Fosili. M. N. K. simfonijska pjesma.na glazbenom primjeru i na slici. Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191. ali se ne piπu na ploËu. 30. Ëin: Chanson Amoureuse… ce n’est pas une raison. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. Rekvijem. 1 u D-duru KV 412. P. Kastanjete: G. 49 . Musorgski: NoÊ na pustoj gori. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela. F. neke je (kraÊe) primjere preporuËljivo sluπati u cjelini. P. op. ali se ne piπu na ploËu. Primjeri su ilustracijski. Ëinele. Gilespie. stavak: Molto allegro. Ravel: Boléro. I. 8. Ne uËe se definicije. van Beethoven: Simfonija u c-molu. Primjeri su ilustracijski. A. ZvonËiÊi: W. .. G. 13. P. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra Sonata. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piπu na ploËu. Stravinski: PosveÊenje proljeÊa . Mozart: Koncert za rog i orkestar br. A. M. J. 1 op. (kraj 2. ali se ne piπu na ploËu. tuba. Armstrong. 55: Pjesma Solveige. Ëina Das klinget so herrlich das klinget so schön: Arija Papagena: Ein Mädchen oder Weibchen wünscht Papageno sich. op. Mozart: Tuba mirum. P. Grieg: Peer Gynt: 1. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela. Dukas: »arobnjakov uËenik . G. Ne uËe se definicije. Ravel: Bolero. M. op. B. woodblocks). Ëin Marccia trionfale. 11. stavak: Gavota. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . br. 2 stavak: Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata) 1. suite u h-molu. Britten: The Young Person’s Guide to the Orchestra (VodiË kroz orkestar za mlade).zavrπetak.. S. op. von Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op. slika Seljak s medvjedom.1. op. 2. I.. gong.. op. D. »ajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol. R.. Marsalis. simfonija u c-molu.poËetak. Mozart: Simfonija u g-molu.. J. Smetana: Vltava . Tamtam (gong): M. op. 2. stavak Marche funebre. M. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . L. Trombon: W. klarinet. oboa. 550 1. 46: Anitrin ples 2. I. tamburin. S. op.. B. Prokofjev: KlasiËna simfonija u D-duru. I. BWV 1067. suite u D-duru. P. Strauss: Koncert za rog i orkestar u Es-duru. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piπu na ploËu. Zvona: P. simfonija u D-duru. Ëinu opere Lohengrin. 2. Berlioz: FantastiËna simfonija. BWV 1068: Badinerie 7. 2. konge. bongos. Prokofjev: 1. MarkoviÊ: Ugoaj za marimbu i orkestar. W. Mala truba: G. 5. Verdi: Aida. trokutiÊ. A. b) Limena puhaÊa glazbala Primjeri: PuhaËi kao grupa: A. zavrπetak scene u crkvi. I. Paul Dukas: »arobnjakov uËenik . Bizet: Carmen. Fagot: P. op. L. zvona. ©oπtakoviË: 8. 3. Musorgski: Boris Godunov . op. suita. S. »ajkovski: 5. Chopin: Sonata za klavir br. KuljeriÊ: Koncert za marimbu i orkestar. Wagner: Preludij 3. F-dur. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela. KljuËni pojmovi: truba. st. 4. br. Ne uËe se definicije. Ravel: Promenada iz Slika s izloæbe. mali bubanj.za fagot i klavir. Mozart: »arobna frula. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. A. Davies. I. Rossini: Seviljski brijaË: arija don Basilija La calunnia e un venticello. stavak Rondo-Allegro. st. vibrafon. C. 5. Strauss: Till Eulenspiegels lustige Streiche.simfonijska pjesma. W. 35. 25 . simfonija u e-molu. stavak iz 3. simfonijska pjesma Primjeri: L. 64. »ajkovski: SveËana uvertira 1812. finale 1. »ajkovski: Talijanski capriccio. Mali bubanj: M. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. op. Tuba: I. 28. ksilofon. Veliki bubanj: G. A. Strauss: Also sprach Zaratustra. 67. A. rog.simfonijska pjesma.. 75. neke je (kraÊe) primjere preporuËljivo sluπati u cjelini. trombon. 1. marimba(fon). Rog: W. S. simfonija u e-molu. van Beethoven: Sonata u c-molu (PatetiËna). S.1. Truba: Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es duru. P. 1. A. »ajkovski: 5. engleski rog. br. op. Ne uËe se definicije. Tada je sluπanje aktivno uz praÊenje glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i skladatelj piπu na ploËu. I. Ako ima dosta vremena. fagot. 2. stavak. R. Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . koncert. P. 25 (≈KlasiËna«) 3. Puccini: Tosca . KljuËni pojmovi: timpani. prologa. bilo koji od triju stavaka. Händel: Music for the Roya Fireworks: Uvertira ili La Rejouissance. Primjeri nisu ilustracijski.na glazbenom primjeru i na slici. Ëin. Bach: Brandenburπki koncert br. neke je primjere preporuËljivo sluπati u cjelini. Bersa: SunËana polja . op. HaËaturjan: Gajane: Ples sa sabljama.glavna tema. 23. 76 Glazbena kultura c) Udaraljke Primjeri: Timpani: R. »ajkovski: ©panjolski ples iz baleta Labue jezero. Primjeri su ilustracijski. veliki bubanj. I. Ksilofon: C. Ako ima dosta vremena.simfonijska pjesma. KljuËni pojmovi: flauta. st. R.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu st. 40. Ravel: Bolero. 1. Musorgski-Ravel: Slike s izloæbe. JosipoviÊ: Tuba ludens. Saksafon: M. stavak iz 2. Stravinski: Petruπka. kastanjete. suita. st. ©ulek: Vox Gabrieli (trombon). I. Ako ima dosta vremena. simfonija. 45. br.. 2. mala flauta. M.kraj 2. saksofon. NjiriÊ: Scherzo i tarantela . st. 3. op 4. suita.

Ëinovi. Obrazovna postignuÊa: lijepo. Vokalno-instrumentalne vrste Oratorij i kantata Primjeri: G. Primjeri nisu ilustracijski. Tema se odreuje i obrauje potpuno slobodno uz velik angaæman uËenika koji je mogu i sami pripremiti. Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. Glazbena kultura Bepo: arija Floramye iz 2. balet Primjeri: W. pop. Kabiljo: Jalta. TijardoviÊ: Mala Floramye: tropjev ©jor 77 . ne treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim rijeËima odrediti vrstu: oratorij. tercet kvartet. Ll. PJEVANJE Pjesme: Slobodan izbor uËitelja i uËenika. punk rock. I. u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja. G. J. A. ali i zbog specifiËnosti predmeta. 2. opereta. Lisinski: Porin . Ëina operete ©iπmiπ. For Unto us a Child is Born. KljuËni pojmovi: rhythm and blues. slike. SLU©ANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE TEME 3. ali postoji velika moguÊnost izbornih sadræaja u podruËjima pjevanja. cilj je glazba. 8. G. duet. rock and roll. Mozart: Arija Kraljice noÊi Der Hölle Rache…(»arobna frula). simfonijski orkestar. J. STVARALA©TVO. oblici su sredstvo. Delibes: Coppelia (Valcer). obrazovna postignuÊa prema konkretnim moguÊnostima. soul. slobodni odabir primjera prema afinitetima uËitelja i uËenika. F. koncert. KljuËni pojmovi: skladba kao takva. Orff: Carmina Burana: O fortuna. Obrazovna postignuÊa: vaæna je aktivnost. skladatelj. J. S. uvertire. new age. G. Popularna glazba Popularna glazba Slobodan izbor uËitelja i uËenika. I. IZBORNE TEME Zbog malog broja sati. arija. hip . baletni odlomci/. western. heavy metal. Lisinski: Zorko moja. P.hop. dakle. Strauss: Mein Herr Marquise… arija Adele iz 2. Händel: Mesija: Aleluja. pisac libreta. simfonijska pjesma. Gershwin: Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess.). Zajc: Nikola ©ubiÊ Zrinjski: . Bach: SeljaËka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut. izvoaËi /orkestar. sasvim relativna. Stein: GuslaË na krovu: If I Were a Rich Man. »ajkovski: Valcer cvijeÊa (©ËelkunËik). Obrazovna postignuÊa: poznavati temeljne znaËajke konkretne glazbene vrste (dijelovi/uvertira. zborski. u boj. V. J. arija Carmen iz istoimene opere.uvertira. Treba ih sluπati viπekratno. KljuËni pojmovi: glazbeni brojevi kao takvi. Folklorna glazba (2 teme po izboru) 3. brojevi) na razini prepoznavanja. uvertire. C. suita. poznavati barem po dva cijela glazbena primjera (arije. punk rock. F. SVIRANJE (sintesajzer). rap. L. K. programna glazba . ne treba pamtiti verbalne definicije. BaranoviÊ: Licitarsko srce. Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj svijet). narodna glazba itd. RA»UNALO (MIDI-oprema) .U boj. KljuËni pojmovi: prema nahoenju uËitelja i konkretnim moguÊnostima. Obrazovna postignuÊa: poznavati barem po dva cijela glazbena primjera (arije. Ëina operete Orfej u podzemnom svijetu. arija Porina iz opere Porin. Gotovac: Ero s onoga svijeta (zavrπno kolo). karakter. G. znati slobodno odrediti vrstu: sonata. Rossini: Largo al factotum. V. musical. A. te u podruËju glazbenih igara. country. J. Stravinski: Ruski ples (Petruπka). I. arija Figara iz opere Seviljski brijaË. I. Bize: Habanera.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KljuËni pojmovi: skladbe kao takve. etnoglazba. A. RAZRED NASTAVNO PODRU»JE: 1.po izboru UËitelj slobodno kreira aktivnosti iz ove teme. cilj je glazba. Primjeri nisu ilustracijski. Lhotka: –avo u selu. Bock-J. jasan izgovor razumijevanje teksta. Kao i kod ostalih glazbenih pojava i ovdje se svi zakljuËci donose razgovorom nakon aktivnog sluπanja glazbe. glavni skladatelji. HaËaturjan: Ples sa sabljama (Gajane). balet. KljuËni pojmovi: pjesma kao takva. A.na razini prepoznavanja. sluπanja glazbe. jazz rock.prema konkretnom glazbenom primjeru. Obrazovna postignuÊa: slobodno i kompetentno raspravljati o popularnoj glazbi kao predmetu njihova 1. arija Kalafa iz opere Turandot. acid rock. simfonija. Puccini: Nessun dorma. izraæajno pjevanje. Ëina. vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti. Treba ih sluπati viπekratno i u cjelini radi upoznavanja i zapamÊivanja. Olim lacus colueram. musical. glumci-pjevaËi/. ne treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim rijeËima odrediti vrstu: opera. hard rock. brojevi)na razini prepoznavanja. I don’t know how to love him. kantata. Webber: Jesus Christ Superstar: Hosanna. 2. Glazbeno-scenske vrste Opera. u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme. Obrazovna postignuÊa: poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za svaku vrstu . opereta. He Shall Feed His Flock. grunge.

van Beethoven. 5. improvizacija. glazba trubadura. van Beethoven (verbalna informacija). W. e) Glazba 20. V.kao ilustracija. polifonija. opera. Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. simfonija. Glazbeni primjeri prema dostupnosti . karakteristiËni zvuËni sklopovi. simfonijska pjesma (verbalna informacija). osnovna informacija o pojavi srednjovjekovne glazbe. Ne sluπaju se u cjelini nego samo karakteristiËni dijelovi. fuga.kao ilustracija. simfonijska pjesma. marketinπkim i masmedijskim aspektima. bogata (sinkopirana) ritmika i metrika. podvrste jazza. klavirska minijatura. Haydn. misa. STVARALA©TVO. moÊi opisati znaËajke jazza na sluπnom primjeru. sastavi. glazbeni primjeri prema dostupnosti . ≈elektriËna« gitara. pamtiti predstavnike. sintesajzer).na glazbenom primjeru i na slici. Obrazovna postignuÊa: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog instrumenta . hrvatska nacionalna opera. moÊi prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru.kao ilustracija. polifonija. Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se veÊ ranije sluπali. S. Bach (verbalna informacija). simfonija. SVIRANJE (sintesajzer). Obrazovna postignuÊa: Odrediti razdoblje. gudaËki kvartet. KljuËni pojmovi: 0 . KljuËni pojmovi: jazz. Obrazovna postignuÊa: zvuËno prepoznavanje jazza i njegovo razlikovanje od drugih glazbenih vrsta i idioma. Obvezatno upotrijebiti primjere koje se veÊ ranije sluπalo.kao ilustracija. vodeÊi raËuna o njihovoj glazbenoj vaænosti i kvaliteti. 3. Mozart. Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. J. Glazbena kultura KljuËni pojmovi: sonata. glazba trubadura (verbalna informacija). Haydn. Glazbala ElektroniËka glazbala ElektroniËke orgulje. J.u srediπtu je paænje aktivnost. elektroniËki klavir (glasovir). ne uËe se definicije. f) Jazz Tema se obrauje po naËelu: aktivno sluπanje glazbe s glazbenim zadatcima. misa. KljuËni pojmovi: vokalna polifonija. osnovne informacije o glazbenim vrstama i polifonom glazbenom idiomu. Primjeri su ilustracijski. W. Nije potrebno da ih uËenici pamte. elektriËna gitara. Mozart. gudaËki kvartet. Lisinski. sintetizator zvuka (sintesajzer). te njezinim gospodarstvenim. Konkretni primjeri po izboru i dostupnosti. b) Glazba renesanse i baroka Vokalna polifonija. A. 78 . Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru. J. fuga. S. improvizacija.po izboru UËitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme. bogata (sinkopirana) ritmika i metrika. d) Glazba romantizma Simfonija. sintetizator zvuka (sintesajzer). Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje. Obrazovna postignuÊa: osnovna informacija o suvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim znaËajkama. klavirska minijatura. IZBORNI SADRÆAJI Zbog malog broja sati. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela. imenovati nekoliko predstavnika. ali i kao ponovljeno sluπanje. RA»UNALO (MIDI-oprema) . Bach. stoljeÊa Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. Obrazovna postignuÊa: znati odrediti razdoblje. 4. Glazbeni primjeri prema dostupnosti . A. Posluæiti se primjerima iz jazz glazbe po volji. Poznati izvoaËi. L. Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. Bit Êe korisno ≈eksperimentiranje« s pravim glazbalima: vlastitima ili s onima u razredu (elektroniËki klavir. opera. Glazbeni primjeri prema dostupnosti . KljuËni pojmovi: elektroniËke orgulje. Sadræaj se obrauje verbalno-informativno. c) Glazba u BeËkoj klasici Sonata. KljuËni pojmovi: atonalnost. Glazbeni primjeri prema dostupnosti . Glazba ameriËkih Crnaca. sastavi. izborni se sadræaji ne predviaju. Obrazovna postignuÊa: prema nahoenju uËitelja i konkretnim moguÊnostima. KljuËni pojmovi: Gregorijanski koral. L. obvezatno upotrijebiti primjere koji su se veÊ ranije sluπali. Glazbeno stilska razdoblja a) Glazba do srednjeg vijeka Stari crkveni napjevi. Na temelju razgovora uËenici donose zakljuËke.kao ilustracija. elektroniËki klavir (glasovir). KljuËni pojmovi: simfonija. Obrazovna postignuÊa: odrediti razdoblje srednjega vijeka. J. Glazbala se upoznaju na temelju sluπanja odgovarajuÊih glazbenih primjera. a zatim razgovor o odsluπanome. ovdje kao ilustraciju. ali se ne piπu na ploËu. gregorijanski koral.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu osobitog interesa.

Takav pristup nastavi. nastavni programi za strane jezike izdvajaju sadræaje. nastava se u viπim razredima osnovne πkole postupno usmjerava na kognitivno uËenje. Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranome jeziku proπirena elementima sociokulturne. razreda. tj. njemaËki. odgojno-obrazovna postignuÊa te nastavne teme i cjeline. do 8. Za razliku od ranoga uËenja stranoga jezika. strategije uËenja. Za uËenike koji su uËenje prvoga stranoga jezika zapoËeli u 4. osposobljenost za rjeπavanje problema i sl. prijelazno razdoblje od 4.. medijske i komunikacijske umreæenosti i povezanosti globalnih razmjera. interkulturalne kompetencije) te prijedloga za njihovo organiziranje i meusobno povezivanje. a πto podrazumijeva da bi se tijekom obveznog obrazovanja svakom uËeniku u EU trebalo omoguÊiti uËenje barem dvaju stranih jezika. razredu. U zemljama Ëlanicama Europske unije i VijeÊa Europe znanje se jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. dodirnom i dr. te treÊe razdoblje u 7. ostvarenje standarda pouËavanja. sluπnom. sadræajno rastereÊenje prethodnih programa. metodiËkih i drugih uputa sadræanih u HNOS-u. sposobnost pravilnog izgovora glasova stranoga jezika u govornoj interakciji i govornoj produkciji. namijenjen je program koji se ovdje naziva programom drugoga stranoga jezika.hr 79 CILJEVI I ZADAΔE Obrazovni ciljevi i zadaÊe Obrazovni ciljevi nastave stranoga jezika podrazumijevaju postupno razvijanje sposobnosti sluπanja i razumijevanja usmenih poruka. uvoenje novih sadræaja (npr. pokreta. Znanje stranoga jezika pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapoπljivosti.mzos. francuski i talijanski jezik. likovnog izraza. do 6. S obzirom na kognitivne sposobnosti djece vaæno je razlikovati rano uËenje stranih jezika u prva tri ili Ëetiri razreda osnovne πkole. Rano uËenje stranih jezika teæiπte ima u govornoj komunikaciji. kao i sposobnost primjene . Istodobno se nastoji oËuvati jeziËnu i kulturnu raznolikost europskoga kontinenta. koriπtenje izvora znanja i dr.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Strani jezici STRANI JEZICI UVOD Ovaj dokument sadræi nastavne programe za osnovnu πkolu za engleski.2 Dok HNOS obuhvaÊa sveukupnost nastavnih ciljeva. SVRHA I OBILJEÆJA NASTAVE STRANIH JEZIKA Obrazovni sustavi duæni su odgovoriti na globalne promjene u suvremenom druπtvu. uËenju iz situacije posredstvom mimike. U toj dobi vaæno je razviti osjetljivost djece za drugi jeziËni sustav i olakπati im daljnje uËenje stranih jezika. Stoga se europske institucije zauzimaju za viπejeziËnost graana Europe. Kako bi ostvarila te ciljeve. razredu. interkulturalnih kontakata na privatnom i profesionalnom planu. do 8. Obiljeæje je tih metoda poticanje uËenika na razmiπljanje i kognitivno organiziranje sadræaja te kreiranje situacija u kojima uËenik moæe primijeniti postojeÊe znanje. a uËenje drugoga stranoga jezika u 4. suvremena nastava u srediπte nastavnoga procesa stavlja uËenike i njihov kognitivnoafektivno-socijalni razvoj primjenjujuÊi nastavne metode usmjerene na uËenike.1 Navedeni nastavni programi su sastavni dio Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) za pojedini jezik. osim jeziËnih. omoguÊava ravnopravno i kritiËko pribavljanje informacija./5. i to za nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. timskoga rada te osposobljavati uËenika za rjeπavanje problema. Nastava stranoga jezika prilagoava se dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj πkoli. razreda) i kao drugoga stranoga jezika (od 4. sadræaja i standarda pouËavanja. igre i pjesme. razredu.). i 8. 2 Vidi pod http://www. znanje stranih jezika jedna je od kljuËnih kompetencija koje pojedinac treba steÊi kako bi poboljπao svoje moguÊnosti tijekom obrazovanja kao i u sve dinamiËnijem svijetu rada. obogaÊen razvijanjem strategija uËenja osposobljava uËenika za cjeloæivotno uËenje i istodobno u potpunosti primjenjuje paradigmu uËenja i pouËavanja na kojoj se temelji HNOS. Osmogodiπnja osnovna πkola s obzirom na dob djeteta zahvaÊa dob ranoga i srednjega djetinjstva te pubertet. sposobnost Ëitanja i razumijevanja rijeËi. gesta. Gledano iz perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima rastuÊih meunarodnih. Obradba predvienih sadræaja u skladu s metodiËkim pristupom usmjerenosti na uËenika pretpostavlja primjenu standarda pouËavanja. Ovisno o dobi uËenika razlikovat Êe se naËini ostvarenja ciljeva nastave stranih jezika i primjena naËela nastave. koje zahtijevaju jeziËne i komunikacijske vjeπtine u interpersonalnim i interkulturalnim situacijama. razredu (2003. vjeπtine rada u timu. i 2005. Novost u odnosu na prethodne nastavne programe utemeljenost je na osuvremenjenom pristupu nastavi stranih jezika. tj. reËenica i kraÊih tekstova. 1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema generacijama uËenika koje s uËenjem prvoga stranoga jezika zapoËinju u 1. mora nuæno razvijati i vjeπtine komuniciranja. Istodobno. UËenje i pouËavanje stranih jezika u niæim razredima osnovne πkole temelji se na multisenzornom (vidnom.) i cjelovitom uËenju koje se obraÊa spoznajnim. U tom se razdoblju nastoji ujednaËeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju. JeziËne se strukture objaπnjavaju uz osvjeπÊivanje njihove uporabe u kontekstu i postupno uvoenje metajezika. u skladu s potrebama druπtva nastava stranih jezika. interkulturalne te ËitalaËke/knjiæevne kompetencije. 2004. Ëuvstvenim i motoriËkim svojstvima uËenika. razreda).

Upute za rad s djecom s posebnim potrebama takoer se nalaze u HNOS-u. svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima E vrlo jednostavno opisati podruËja koja ih osobno zanimaju . odsjeËaka osnovnoπkolskoga πkolovanja uzete su u obzir smjernice ZajedniËkog europskog referentnog okvira za jezike. To znaËi da uËenici mogu: E razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz svakodnevni æivot i neposredno okruæje E uz pomoÊ sugovornika komunicirati u jednostavnim. kao i onih koje Êe usvojiti samo na razini razumijevanja. reËenica i kraÊih poruka. Pri razvoju receptivnih jeziËnih vjeπtina valja voditi raËuna o tome da je sluπanje i Ëitanje proces dekodiranja i razmiπljanja koji ukljuËuje stvaranje pretpostavaka. isti izvor.4 U drugome stranom jeziku (od 4. ©kolska knjiga. Pri odreenju razina jeziËne kompetencije koje bi uËenici trebali postiÊi na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja. NAPOMENA 1. svakodnevnog okruæja i zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba. afektivnom i socijalnom planu. primjenjujuÊi steËeno tako sam stvara novo znanje. ali ih ne moraju aktivno upotrebljavati. tj. Sve navedene sposobnosti povezuju se s razvojem sociokulturne i interkulturalne kompetencije. Broj leksiËkih jedinica koje Êe uËenici aktivno rabiti. neposrednu okolinu te sadræaje s podruËja zadovoljavanja neposrednih potreba«. bez suviπne uporabe metajezika. 3.temeljni stupanj: E ≈razumjeti izolirane reËenice i Ëesto rabljene rijeËi s podruËja od neposrednog osobnog interesa« E ≈komunicirati u jednostavnim i uobiËajenim situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima« E ≈jednostavno opisati aspekte svog obrazovanja.3 UËenici bi nakon osam godina uËenja prvoga stranoga jezika trebali dosegnuti razinu A2 . Pojedina cjelina moæe sadræavati veÊi ili manji broj tema. Zagreb.poput obrazovanja. odreen je pribliæno za svaku godinu u odjeljku LeksiËka podruËja. MetodiËke upute za uËitelje i naËin provjere i vrjednovanja znanja. tehnike i strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika. Udæbenici za uËenje jezika i izvorni materijali za pojedini razred sadræavat Êe radi autentiËnosti teksta viπe leksiËkih jedinica od navedenoga broja. Prijedlozi za izborne teme obrauju se samo ako je tema uËenicima zanimljiva i za njih relevantna. Dakle. Pojedine se teme ponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe cikliËkoga proπirivanja leksika i struktura. konteksta i pomoÊu strategija za razumijevanje. Za obradbu tih tema predvieno je otprilike 10 % ukupnoga broja nastavnih sati. Dovoljno je da ih uËenici razumiju u kontekstu. VijeÊe Europe. UËenike se potiËe na samostalno uËenje i usvajanje uspjeπnih strategija uËenja i sluæenja znanjem pripremajuÊi ih za cjeloæivotno obrazovanje. dopunjavanje i biranje.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu pravopisnih pravila stranoga jezika u pisanju rijeËi. vjeπtina i sposobnosti navedeni su u HNOS-u. 2005. Isto se tako u udæbenicima i izvornim tekstovima radi autentiËnosti iskaza mogu naÊi neke gramatiËke strukture koje nisu navedene u istoimenom popisu struktura za odreenu godinu uËenja jezika. do 8. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje. razvijanje razumijevanja strane kulture pridonoseÊi istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. vrednovanje. UËenici Êe ih prepoznavati u situaciji. UËenik. 3 Usp. potaknut na razmiπljanje i kreativno rjeπavanje problema. 6. 24. pouËavanje. Kod uËenika se razvija svijest o mnogojeziËnosti i viπejeziËnosti te meukulturalnim sliËnostima i razlikama. polaziπte pri obradbi gramatike istraæivaËko je uËenje koje predstavlja taktiku voenja uËenika prema samostalnom uoËavanju analogija i jeziËnih pravilnosti. 5. potom ih razvrstavaju te ih naposljetku sistematiziraju i formuliraju pravilo. 4 Usp. U protivnome uËitelji mogu u dogovoru s uËenicima odabrati neku drugu temu. 4. Broj i optimalno vrijeme provoenja obvezatnih pisanih radova tijekom πkolske godine treba uskladiti s vaæeÊim Pravilnikom o naËinu praÊenja i ocjenjivanja uËenika. str. Isto tako. Na taj naËin se razvijaju navike skupnog i suradniËkog uËenja kao i sposobnost samoprocjene i samovrjednovanja osobnih postignuÊa te moguÊnost objektivne usporedbe s postignuÊima drugih. Vaæno je da se predloæene teme obrade. Stoga uËenike treba poticati da nepoznate rijeËi i izriËaje prvo pokuπaju razumjeti primjenom postojeÊeg znanja. Te oblike nije potrebno obraivati u nastavi. tj. razreda) predvia se dostizanje razine A1+ koja predstavlja meustupanj izmeu razine A1 (pripremni stupanj) i razine A2 (temeljni stupanj). UËenik se kao subjekt nastavnoga procesa postupno razvija na kognitivnom. Broj nastavnih cjelina kao i broj te raspored tema u nastavnim cjelinama koji je naveden u poglavlju Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina svih programa za strani jezik nije obvezujuÊi. na svakoj razini uËenike treba upoznavati s kulturom i civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom zemljom. To se ostvaruje kreiranjem redoslijeda koraka u kojima uËenici najprije prepoznaju i sakupljaju nove gramatiËke strukture. 2. UËenik induktivnim putem samostalno otkriva jeziËne zakonitosti i sam dolazi do gramatiËkih pravila. Strani jezici Odgojni ciljevi i zadaÊe Odgojni ciljevi i zadaÊe u nastavi stranoga jezika znaËe sustavno senzibiliziranje i motiviranje uËenika za razvijanje tolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijem. 80 .

8. roendani.. Moja uËionica . Santa Claus/Father Christmas..imenovanje nekih predmeta i dijelova uËionica. za putovanja u inozemstvo i za uspostavljanje druπtvenih i poslovnih meunarodnih dodira i veza. godine uËenja u 1. a primjenom prikladnih metoda i tehnika u nastavnome procesu poticat Êe i odræati pozitivan stav i motivaciju za njegovo uËenje tijekom cjelokupnog obrazovanja... predmeti u uËionici). Thank you. Please. posteri i dr. Happy New Year..! Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close! Can I go out.. Uskrs. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1. Znanje engleskoga jezika svakako je prednost u vremenu brzih promjena koje se dogaaju kao ishod razvoja informatiËke i komunikacijske tehnologije. Happy Easter. . oslovljavanje KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good morning/afternoon! Bye!Miss/Mr/Mrs White. Osim toga..This is my mum/dad/sister/brother. traæenje dopuπtenja KljuËne strukture i izriËaji: Sit down! Stand up! Go. Do kraja 1. 4. uËenjem engleskoga jezika uËenici upoznaju zemlje engleskoga govornoga podruËja te sloæenost i viπestrukost razliËitih kultura koje se njime sluæe. pozivanje na aktivnost KljuËne strukture i izriËaji: Open/Close the door. Ëestitanje roendana. komunikacijski obrasci pri susretu. oslovljavanje. pojam broja od 1 do 10. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. Ja i moji prijatelji .Ëestitanje. 6. izricanje dobi. 2.predstavljanje sebe i prijatelja. What's your name? I'm. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika.imenovanje osnovnoga πkolskog pribora KljuËne strukture i izriËaji: This is my pencil/book/pen. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice KljuËne strukture i izriËaji: Merry Christmas. aktivnosti u razredu (razumijevanje najËeπÊih uputa i naredbi. Zato uËenje engleskog jezika veÊ u osnovnoj πkoli ima za cilj razvijanje komunikacijskih sposobnosti i jeziËnih umijeÊa potrebnih za meunarodnu komunikaciju i pripremanje uËenika za rastuÊe meunarodno træiπte rada. Razredni jezik . Znanje engleskoga jezika od velike je vaænosti za obrazovanje. proteæe se kroz razliËite kulture i danas sluæi kao glavni jezik komunikacije u cijelome svijetu. razredu osnovne πkole 81 3. uljudno obraÊanje. Easter eggs. bojenje po diktatu KljuËne strukture i izriËaji: What colour is it? . Engleski kao prvi strani jezik 1. Who is this? . 5..imenovanje jela i piÊa za doruËak KljuËne strukture i izriËaji: What ’s for breakfast? I like/don’t like milk/bread and butter. Susreti i pozdravi . Izrauju se tematski panoi.Fine. 9. uljudno ponaπanje. prigodne recitacije i pjesmice.It's white/black/red/yellow/blue/green. 7. prikladna djela djeËje knjiæevnosti. kulturno-civilizacijske teme i dr. Sorry.. predstavljanje.. opisivanje predmeta. How old are you? I’m 6/7. pjevanje prigodne pjesmice KljuËne strukture i izriËaji: What’s your name? I’m. Colour the ball blue! ©kolski pribor .... imenovanje i predstavljanje prijatelja i Ëlanova uæe obitelji. Not well. izricanje radnji na nastavnom satu). Nova godina).Who is this? This is my friend. imenovanje nekih osnovnih jela i piÊa (doruËak). Let's draw! Let's go out! Let's sing! DoruËak ..imenovanje osnovnih boja. please? Boje . Nastava engleskoga jezika u osnovnoj πkoli priprema uËenike za nastavak obrazovanja u sekundarnom i tercijarnom sektoru. This is a chair/a desk. Happy birthday to you! Ja i moja obitelj .. How are you today?..pozdravljanje i komunikacijski obrasci. thanks. imenovanje osnovnih boja. Blagdani . blagdani (BoæiÊ.BoæiÊ i Uskrs .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik ENGLESKI JEZIK UVOD Engleski se jezik kao materinski jezik ili sluæbeni jezik govori u velikom broju zemalja.razumijevanje uputa i postupanje prema njima.predstavljanje Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: This is my family. imenovanje predmeta (igraËke i πkolski pribor.

GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. pozdravljanje. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni zapisi) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. koliËine. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u jednini Zamjenice E osobne zamjenice: I. imenovanje predmeta i osoba. izraæavanje dobi. they E upitne reËenice s upitnom rijeËju how many E inverzne upitne reËenice JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini. your E opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball.) E mnoæina imenica (boys. predstavljanje sebe i drugih. IZGOVOR E sposobnost raspoznavanja. a razumjeti oko 130 leksiËkih jedinica. under. he.. girls. odnosno tekstom koji se ponavlja. uljudno ponaπanje.) Pridjevi E posvojni pridjevi: my. you. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta. ritmiËkih. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 4 do 5 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. up. Ëestitanje blagdana i roendana. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica E reproduciranje jednostavnih brojalica... she. Na kraju 1. polugodiπtu) INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje 82 ... Na satu se preporuËa obraditi ili proËitati dvije izvorne slikovnice. Engleski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja vezana i za odgoj i socijalizaciju..) Prilozi E neki prilozi vremena (today. svojine. it E pokazna zamjenica: this Imenice E jednina imenica (a boy.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu uËenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksiËkih jedinica. down. ukljuËujuÊi i jazz chants i rap E elementarno opisivanje slikovnoga predloπka E sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 . oslovljavanje. a girl. where Brojevi E glavni brojevi od 1do 10 Prijedlozi E neki prijedlozi (in. neka tipiËna prezimena. Upitne rijeËi E upitne rijeËi: what. DjeËja knjiæevnost: PreporuËa se obraditi nekoliko izvornih djeËjih puËkih pjesmica s pokretima od kojih neke mogu biti pjevane. imena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja. on. opis predmeta i osoba. prva kitica pjesme We wish you a Merry Christmas. glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno PISANJE E preslikavanje izoliranih rijeËi i kraÊih reËenica prema grafijskomu i likovnomu predloπku (u 2. Ëestitanje blagdana i roendana.. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih.3 kratke reËenice) E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija E odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja »ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka.) ReËenice E jednostavne izjavne reËenice Na razini prepoznavanja E zapovijedi u sklopu tematskih podruËja E prezent glagola to be i to have i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u mnoæini E osobne zamjenice: we. pjesmica za govorenje i pjevanje uz pokret. how. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. osnovni obrasci uljudnog ponaπanja: molbe i zahvale. potvrivanje i nijekanje.. primjerice.

Engleski jezik Glavni dnevni obroci . Boje . globalno razumijevanje pojma jedan i viπe KljuËne strukture i izriËaji: I have/ have got three balls/dolls. The teddy is in the box. Nova godina. Father Christmas.. on. KuÊni ljubimci .. S/he's got/S/he has. imena. a na razini prepoznavanja i mehaniËkog usvajanja do 250 (pjesmice. Planira se aktivno usvajanje i koriπtenje 5 . Easter bunny/ eggs. opisivanje kuÊnih ljubimaca KljuËne strukture i izriËaji: I have got a pet/a dog/a cat.usvajanje naziva za glavne dnevne obroke i najËeπÊa jela/piÊa. blagdani i obiËaji (Halloween. 9.. 8. Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! . uoËavanje uloge ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. Pozdravi i oslovljavanje . izraæavanje svojine KljuËne strukture i izriËaji: my. 4.. I don't like coffee. for breakfast/lunch/dinner/supper.... razumijevanje kraÊe priËe po slikama KljuËne strukture i izriËaji: Christmas tree/presents /cards/carols.. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. Have you got a pet? Yes.. odjeÊa (nazivi za najËeπÊe odjevne predmete koje djeca nose). And you? 2. πkola (πkolski pribor i aktivnosti u πkoli). I like sandwiches. . moje tijelo (imenovanje i opis osnovnih dijelova ljudskoga tijela). izricanje nekih tipiËnih radnji vezanih uz blagdane. Ëestitanje i pjevanje prigodnih pjesama. 2.. in front of. opisivanje svojih igraËaka.opisivanje osoba. Happy Halloween! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i prema interesima uËenika./OK./No. I haven't.usvajanje naziva za kuÊne ljubimce. Your pencil is on the desk. Do kraja 2.pozdravljanje pri dolasku i odlasku na formalnoj i neformalnoj razini.We Wish You a Merry Christmas! Hot Cross Buns .. boje.. prigodne recitacije i pjesmice. thank you.ponavljanje i proπirivanje naziva za igraËke. kuÊni ljubimci. prezimena. your.). predstavljanje i oslovljavanje odraslih KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good morning/afternoon/evening! Good bye/night! Mr/Mrs /Miss White. Kulturoloπkim sadræajima pristupa se kontrastivno. How many. Moje tijelo . BoæiÊ. 3.imenovanje odjeÊe koju djeca te dobi najËeπÊe nose KljuËne strukture i izriËaji: What are you wearing? Ann is wearing jeans. brojevi (od 1 do 20). koriπtenje vizualnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja.usvajanje novih pojmova vezanih uz blagdane. odnos predmeta u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: in.predstavljanje Ëlanova svoje uæe i πire obitelji. 10. Uskrs). razreda osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 180 leksiËkih jedinica. behind... 7. under. He's drawing/ jumping/eating . What is it?It's a dog.. his...opisivanje predmeta KljuËne strukture i izriËaji: What colour is your/her/his pencil/pen/notebook? It's red/white/black/brown.6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. My dog is small/big/black/ brown. I've got/I have. blagdanski obiËaji i sl. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. Moja obitelj . 83 5.. predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu). recitacije i brojalice). This is my mum/dad/brother/uncle/aunt. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Postupno ovladavanje jednostavnim strategijama uËenja i sluæenja znanjem. Blagdani . Moje igraËke . a T. izraæavanje osobnih stavova prema jelu i piÊu KljuËne strukture i izriËaji: I have.. What's your name? I'm. izrauju se tematski panoi.. postupni razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja i svijesti o vlastitom napretku.shirt ..? My plane is blue/big. posteri. moja obitelj i ja (imenovanje i predstavljanje uæe i πire obitelji). ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Susreti (pozdravljanje pri susretu i opraπtanju.ponavljanje i proπirivanje naziva za πkolske predmete.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu tolerancije i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka i osnovnih vrsta jela i piÊa). I have. opisivanje radnje koju trenutno Ëinimo KljuËne strukture i izriËaji: He's got brown hair/big hands/a small nose/blue eyes. ©kolski pribor .. How are you today? I'm fine. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe. her. 6. You've got/You have. OdjeÊa .

ritmiËkih. i 2. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E razumijevanje i izvrπavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi (razredni govor i sl. jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati na nastavi. kao npr.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. pojava. te nacrtati neπto u vezi s njima. jela i piÊa.) E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni zapisi) E postupno privikavanje uËenika na globalno razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. their E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20. imenovanje glavnih dnevnih obroka. pozivanje na igru. izraæavanje osobnog stava i osjeÊaja. she. Na satu se preporuËa obraditi ili proËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. lice jednine i mnoæine . Ëestitanje blagdana i roendana. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u jednini i 3. pozdravljanje. hrana. pitanje za broj s How many . lice mnoæine) E osobne zamjenice: we. under. what. opisivanje predmeta i osoba. her. oslovljavanje. imenovanje predmeta. Ëestitanje blagdana i obiËaji vezani uz blagdane. lice glagola) E imperativ 2. Obraditi barem jednu tradicionalnu djeËju priËu ili bajku. pjesmica za govorenje i pjevanje. 84 Engleski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki kao i odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja.. your. opisivanje radnje koju trenutno Ëinimo. you. izraæavanje odnosa u prostoru. imenovanje i opisivanje kuÊnih ljubimaca. odnosno tekstom koji se ponavlja. it. jednina i 3. behind.izraæavanje zapovijedi i u sklopu tematskih podruËja (razredni govor) E izraæavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja. osoba. ukljuËujuÊi i rap E imenovanje i jednostavno opisivanje osoba. izraæavanje koliËine/broja. a najmanje jedna neka sadræi priËu. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta. lice mnoæine E izraæavanje svianja/nesvianja: I like/don't like E traæenje dopuπtenja pomoÊu glagola can Zamjenice E osobne zamjenice: I. uljudno ponaπanje. tipiËna imena i prezimena.. his. DjeËja knjiæevnost: PreporuËa se obraditi nekoliko izvornih djeËjih puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane. izraæavanje molbe i naredbe. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvuËnomu uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica E reproduciranje jednostavnih brojalica. in front of Upitne rijeËi E upitne rijeËi: who. where ReËenice E jednostavne izjavne reËenice Na razini prepoznavanja E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u mnoæini (1. osnovni obrasci uljudnoga ponaπanja. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. izraæavanje svojine. on. they E pokazna zamjenica: this Imenice E jednina / mnoæina imenica (prema tematskim podruËjima) »lan E neodreeni Ëlan a/an i odreeni Ëlan the (globalna uporaba) Pridjevi E posvojni pridjevi: my. Na kraju 2.: predstavljanje. Prijedlozi E prijedlozi: in. predstavljanje sebe i drugih. he. predmeta i radnji E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku . IZGOVOR E sposobnost raspoznavanja. how. you E inverzne upitne reËenice JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini.

imenovanje πportova i aktivnosti kojima se bavimo u slobodno vrijeme. 85 8.. My home is a big house. Europski jeziËni portfolio).davanje osnovnih podataka o sebi..No. postavljanje pitanja vezano uz stanovanje KljuËne strukture i izriËaji:There is a desk in my room. godiπnja doba. izricanje atmosferskoga vremena KljuËne strukture i izriËaji:When do you go to school? What time do you play tennis?. svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene (portfolio.). The rabbit can run fast /jump high. My name /Her name is. What month is it? . What are you wearing? What colour is your T-shirt? The shoes are too big... She has got a bike. poznatih rijeËi ili kraÊih reËenica prema uzorku E prepoznavanje i koriπtenje slova koja ne postoje u hrvatskom jeziku (x.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »ITANJE E sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijeËi i osnovnih reËenica u kratkim pisanim uputama E glasno Ëitanje rijeËi i jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane. I like/don't like my jeans/sweatshirt . blagdanski obiËaji i sl. What time is it? . He can run. There is a chair. It is cloudy. postavljanje pitanja za broj KljuËne strukture i izriËaji: I am in the classroom. My English teacher is. moji prijatelji i obitelj . They are making a sand castle on the beach.It is five o’clock. Are there bunk beds in your room? . izraæavanje odnosa u prostoru. u skupini ili pojedinaËno PISANJE E sposobnost prepisivanja jednostavnih. postupno ovladavanje tehnikama projektnog rada uvoenjem kratkih. 6. We are making a snowman. izricanje posjedovanja KljuËne strukture i izriËaji:I am playing football. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe./ It is half past five. Ja. 5.. There is a hall in my house. puni sat i pola sata. She has got long hair. How many pupils are there? In/on/under/in front of/ behind. w. 3. koriπtenje vidnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr. Where do you live?. Vrijeme . q) E dopunjavanje u govoru usvojenih rijeËi slovima koja nedostaju E dopunjavanje reËenica rijeËima koje nedostaju prema uzorku E pisanje Ëestitki za blagdane prema uzorku E pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeËju. ©kolski praznici i kako ih provodimo opisivanje aktivnosti tijekom odmora u razliËitim godiπnjim dobima KljuËne strukture i izriËaji: It is summer.imenovanje predmeta u uËionici. . vlastiti slikovni rjeËnik). /My home is a small flat. rainy.I live in a house.. mjeseci. There are 10 boys in the playground.. Can you/she. The dog is black/ small/ strong. She is 9. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Postupno ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja. /She is playing the violin. It is winter. prijateljima i uæoj i πiroj obitelji KljuËne strukture i izriËaji: This is.imenovanje i opisivanje æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: The pig has four legs / one tail.On Saturday/ At 4 o’clock. there aren’t. 2. He likes football.. doma.imenovanje i opisivanje odjeÊe i obuÊe. U uËionici .mm izricanje kronoloπkoga vremena: dani u tjednu.imenovanje razliËitih vrsta stanovanja. y. sunny. I have got a ball. Slobodno vrijeme i πport . imena i prezimena. Engleski jezik Moj dom . Have a nice holiday! 3... 4. Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se kontrastivno. She likes/doesn’t like hats. uoËavanje uloge ilustracija kao pomoÊnog sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. dijelova pokuÊstva.. prema uzorku INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr. 7. stana.It is summer. DomaÊe i divlje æivotinje .. His birthday is in June. jednostavnih projekata. He can ride a bike..It is May. OdjeÊa i obuÊa . postupni razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije.. What season is it?. I live in a flat./She can ride a bike. opis sobe. izraæavanje ukusa/svianja i nesvianja KljuËne strukture i izriËaji:Tom is wearing a T-shirt. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. He is tall /short. There are three chairs in the kitchen.

.? E pitanja s glagolom can . E jednostavne upitne reËenice s upitnom rjeËju who E postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your ball? Na razini prepoznavanja E present simple glagola u 3. Blagdani .. on. postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih. your. izraæavanje dobi.Can you ride a bike? E simple past . how many Imenice E razlikovanje jednine i mnoæine . aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i naredbe. izrauju se tematski panoi.da bi se omoguÊilo njegovo spontano koriπtenje pri priËanju i Ëitanju priËa E posvojni pridjevi u mnoæini . Happy Easter! Easter bunny. Easter eggs. posteri. koliËina. I 86 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini. whose. pozivnica KljuËne strukture i izriËaji: Happy Halloween! Come to my Halloween party! Trick or treat! Merry Christmas! Happy New Year! Christmas tree. izvrπavanje radnji). predstavljanje.our. I drink milk. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. puni sat i pola sata. E kratke izjavne reËenice s glagolom can: I can ride a bike. her. imenovanje i opis predmeta (πkolski pribor.Do you like. I eat pizza. what. licu jednine: It runs fast. Na kraju 3. osnovni obrasci uljudnog ponaπanja. . IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima uËenika prigodne recitacije i pjesmice. blagdani i proslave. uljudno ponaπanje. dijelovi ljudskoga tijela. izraæavanje ukusa i stava prema neËemu.S/he doesn't like) razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi uz pomoÊ imperativa Zamjenice E osobne zamjenice E pokazna zamjenica: this E upitne zamjenice: who. I don’t like juice. his. now. into. imenovanje i opis odjeÊe i obuÊe. their Brojevi E glavni brojevi 1-100 Prijedlozi E neki prijedlozi (in. πkolski prostor.imenovanje obroka i nekih vrsta hrane i piÊa KljuËne strukture i izriËaji: I have breakfast at 8 in the morning. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. brojevi od 1 do 100.. izraæavanje molbi. neke πportske aktivnosti i igre. under.. potvrivanje i nijekanje.) i mjesta (left. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola be i have/have got E izraæavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous glagola za opis aktivnosti E izraæavanje svianja i nesvianja (I like . voÊe i povrÊe.? Does he like. pisanje Ëestitke. navoenje nekih tipiËnih aktivnosti..There is / There are E razlikovanje i uporaba jednine i pravilne mnoæine imenica te nekih nepravilnih mnoæina »lan E neodreeni Ëlan a /an E odreeni Ëlan the Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata E posvojni pridjevi my.s/he likes. Do kraja 3. naredbi. predstavljanje sebe i drugih. atmosferske prilike. godiπnja doba.Ëestitanje blagdana i pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice . Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. izraæavanje onoga πto znamo i ne znamo raditi. here) Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: SVO .. Ëestitanje blagdana. predstavljanje i opis prijatelja i Ëlanova πire obitelji. at) Prilozi E neki prilozi vremena (today. imenovanje.prema kalendaru.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 9. candles. there. I like tea. opisivanje predmeta i osoba. E pitanja u present simple . behind. komunikacijski obrasci pri susretu. your E neke priloæne oznake vremena (a long time ago.I like pizza. mjeseci). izricanje radnji. kronoloπko vrijeme (dani u tjednu. a razumjeti oko 350 leksiËkih jedinica. right. in front of. oslovljavanje. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. Engleski jezik don't like . Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. once upon a time) E 10. Obroci . odnosi u prostoru). razreda osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 260. jelo i piÊe (obroci). Ann has toast/spaghetti for breakfast/lunch. where. imenovanje predmeta i osoba.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki kao i odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja kao npr.: pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, πportske aktivnosti i igre. Neke osnovne informacije o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.). DjeËja knjiæevnost: Obraditi nekoliko izvornih djeËjih puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane te jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati na nastavi, te nacrtati neπto u vezi s njima. Na satu obraditi ili proËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. Barem jedna neka sadræi priËu. Obraditi jednu tradicionalnu djeËju priËu ili bajku.
E E

Engleski jezik prepriËavanje nekog slijeda dogaaja verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igri uloga

E

E

E

E

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno razumijevanje kratkog teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni zapisi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranog jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, kraÊih reËenica, brojalica i pjesmica (ukljuËujuÊi rap i jazz chants) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskog jezika u rijeËima E smiπljanje i produkcija kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E opisivanje slikovnoga predloπka E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E iznoπenje ishoda skupnog rada, npr. postera, na neku od obraenih tema
87

»ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i kraÊih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka E glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno E razumijevanje jednostavnih kraÊih tekstova o poznatim sadræajima E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i rjeËnik PISANJE E preslikavanje izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica prema pismovnom i likovnom predloπku E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni E nadopunjavanje kratkog teksta rijeËima (prema modelu) E povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u logiËku cjelinu E pismeno odgovaranje na pitanja (jednom rijeËju, prema modelu) E pisanje Ëestitki za blagdane prema predloπku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu poznatih, prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa hrvatskog i engleskog jezika (na primjer, pisanje naziva dana u tjednu i mjeseca u godini velikim poËetnim slovom) INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr. imena i prezimena, blagdanski obiËaji, obroci, prometna sredstva i sl.). Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se kontrastivno. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja, koriπtenje vidnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr. vlastiti slikovni rjeËnik), koriπtenje ilustracija kao pomoÊnog sredstva za razumijevanje sadræaja teksta i konteksta kao pomoÊi pri razumijevanju znaËenja nepoznatih rijeËi, uoËavanje naËela abecednog strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku, koriπtenje popisa rijeËi npr. u udæbeniku, upoznavanje naËina strukturiranja slikovnih rjeËnika i sluæenje njima kao pomoÊnim sredstvom za traæenje znaËenja rijeËi i naËina pisanja odreene rijeËi, uvianje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranog jezika, koriπtenje najjednostavnijih moguÊnosti novih medija u funkciji uËenja stranog jezika uz pomoÊ uËitelja, predstavljanja rezultata skupnog rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj samostalnog i suradniËkog uËenja, razvijanje odgovornosti za vlastito uËenje i napredak, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio). 4.

Engleski jezik U gradu / na selu - prometna sredstva, mjesta u gradu/selu, opisivanje svojega mjesta, uËenje o ponaπanju u prometu - prelazak preko ceste, usvajanje izraza za naËine putovanja, davanje svoje adrese / adrese πkole KljuËne strukture i izriËaji: My place/village/town is small/big/quiet/noisy/busy; My street is..., His house is..., Our car is...; There is a church near my home. Cross the road at the traffic lights. I go to school by car/by bus/on foot. Praznici - ponavljanje i proπirivanje izraza vezanih uz godiπnja doba, mjesece i vremenske prilike, gdje provodimo praznike KljuËne strukture i izriËaji: in the country / at the seaside / go diving He's swimming... What's the weather like in summer? It's sunny/windy/ hot. We wear coats in winter. Dnevni obroci - usvajanje naziva dnevnih obroka i proπirivanje rjeËnika za nazive jela, voÊa i povrÊa, nabavljanje hrane: trgovine, supermarket, cijene, izrada popisa namirnica za kupovinu KljuËne strukture i izriËaji: How many apples ...? I've got an apple /two apples. I go to the supermarket/shop every day. I buy bread at the baker's. Shopping list: bread, milk, yoghurt, pasta... How much is it/are they? The shop opens /closes at... OdjeÊa - ponavljanje i proπirivanje naziva za odjeÊu, opisivanje odjeÊe KljuËne strukture i izriËaji: What are you wearing? I’m wearing blue jeans, a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat... Moje tijelo i Ëuvanje zdravlja - ponavljanje i proπirivanje naziva za dijelove tijela i osjeÊaje, opisivanje tijela i zdravstvenoga stanja, razumijevanje uputa vezanih uz njegu tijela KljuËne strukture i izriËaji: I’m scared. Foot/feet; What’s the matter with you? I’ve got a toothache/ a cold. Brush your teeth! Wash your hands! I take a shower every day. Do exercises every morning. Æivotinje - ponavljanje i proπirivanje naziva za domaÊe i divlje æivotinje, opisivanje njihovih dijelova tijela, glasanje æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: mouse - mice; Birds can fly. A cat has(got) a long tail and whiskers. It miaows. The neigbour’s dog barks at the cat.

5.

6.

4. RAZRED Ëetvrta godina uËenja
CJELINE I TEME 1. Moja obitelj i prijatelji - predstavljanje Ëlanova uæe i πire obitelji, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina Ëlanova obitelji i prijatelja, zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: This is my dad/ mum. He's kind. She's pretty. He’s a vet/sailor. /She’s a lawyer/pilot/teacher... Who's this? Whose mum...? My uncle, aunt, niece is short... Tim's cousin is tall and skinny. He is taller than John. 2. Slobodno vrijeme - ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uz temu KljuËne strukture i izriËaji: I play computer games every day. Who do you play/walk/go...with? When do you watch TV? How often...? How many hours a week...? U πkoli - aktivnosti u πkoli, razredu, πkolski predmeti, raspored sati, izraæavanje odnosa u prostoru, razumijevanje i izraæavanje molbe, dopuπtenja, zapovijedi KljuËne strukture i izriËaji: in, on, in front of, behind, under, between, at school/ at home, do the homework, There is /there are...What is she doing? - She's reading/drawing... Take a ... / Copy ... Can I borrow your pen? Yes, you can./No, you can't. 9.

7.

8.

3.

10. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiËaja (Halloween karneval) KljuËne strukture i izriËaji: Halloween - go trick or treating, jack-o'-lantern...Christmas carols, pudding, crackers, tree, presents ... St. Valentine's Day... Easter eggs/basket/bunny.

88

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika, priËe, recitacije, pjesmice i brojalice. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima.

Engleski jezik »lan E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan uz imenice Pridjevi E posvojni pridjevi E opisni pridjevi Prijedlozi E pravilna uporaba prijedloga za mjesto on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between Prilozi E prilozi i priloæne oznake mjesta i vremena (here, over there, always, every day, every week, now) Upitne rijeËi E raspitivanje o mjestu uz pomoÊ where E postavljanje pitanja s how many Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 Na razini prepoznavanja E simple past tense E uporaba glagola must za izraæavanje naredbi E present perfect simple za izraæavanje rezultata neke radnje (Have you finished/copied...?) E phrasal verbs E stupnjevanje pridjeva E neodreeni Ëlan a/an i odreeni Ëlan - globalno usvajanje na razini prepoznavanja i uporabe JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje Ëlanova πire obitelji i prijatelja; izraæavanje srodnosti / pripadnosti, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, svianja i nesvianja, imenovanje najËeπÊih zanimanja, dnevnih obroka i namirnica i izraæavanje svojega miπljenja u vezi s tim, imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, godiπnjih doba, mjeseca, dana i atmosferskih prilika, odjeÊe, dijelova ljudskoga tijela, osjeÊaja i zdravstvenih tegoba, æivotinja i dijelova njihova tijela, πkolskih predmeta u 4. razredu i aktivnosti vezanih uz πkolu; davanje i traæenje informacija o mjestima u gradu davanje svoje adrese ili adrese πkole; postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which, how many i izraæavanje koliËine; prepriËavanje nekoga slijeda dogaaja, izraæavanje molbe i zapovijedi; Ëestitanje blagdana, roendana i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja, tipiËna prezimena, nazivi ulica i trgova, pisanje adresa u nas, u UK i u SAD-u, raspored sati, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika, naËin stanovanja, kupovanja æiveænih namirnica, vaænije graevine u mjestu, osnovne informacije o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (zemljopisna obiljeæja i sl.). DjeËja knjiæevnost: obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih
89

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA
ZNANJA
LEKSI»KA PODRU»JA Predstavljanje Ëlanova πire obitelji i prijatelja; izraæavanje srodnosti / pripadanja, tjelesne i karakterne osobine, najËeπÊa zanimanja, πkolski predmeti u 4. razredu, πkolske aktivnosti, osnovni geometrijski likovi, neka prometna sredstva, trgovine, mjesta u gradu/na selu, naËini putovanja, aktivnosti u slobodno vrijeme, dom, okolina, obitelj, prijatelji, odjeÊa, dijelovi ljudskoga tijela, hrana, godiπnja doba, mjeseci, dani u tjednu, atmosferske prilike, dnevni obroci, hrana i piÊe, najËeπÊe voÊe i povrÊe, zdravlje i zdravstvene tegobe, domaÊe i divlje æivotinje, blagdani. Do kraja 4. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 380 leksiËkih jedinica, a na razini razumijevanja do 500. Ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne objaπnjavaju eksplicitno veÊ se usvajaju globalno u sklopu predloæenih tematskih jedinica. Na kraju 4. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice izjavni, upitni i nijeËni oblik) E izricanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice - izjavni, upitni i nijeËni oblik) E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi uz pomoÊ imperativa E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uz pomoÊ glagola can Zamjenice E osobne zamjenice E postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which E pravilno upotrijebiti zamjenicu there uz glagol to be (There is/are) E pokazne zamjenice / pridjevi this i that Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i nekih primjera nepravilne mnoæine vezanih uz tematska podruËja E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnoga genitiva (Saxon genitive)

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi dvije slikovnice u kojima slika i tekst ravnopravno sudjeluju u predstavljanju priËe te ponuditi uËenicima najmanje jednu slikovnicu s nepoznatom priËom ili jednu kratku priËu, basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogu samostalno proËitati.

Engleski jezik samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga o poznatim situacijama sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama

E

E

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
SLU©ANJE E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i kratkih i jednostavnih naredbi E sposobnost povezivanja vidnog i zvuËnoga jeziËnog sadræaja E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika E sposobnost razumijevanja sporijeg i paæljivo artikuliranoga govora s duljim stankama za asimiliranje znaËenja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkog teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi, reËenica, pjesmica i brojalica vezanih za predloæene jeziËne sadræaje i situacije E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost koriπtenja viπe jednostavnih reËenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija E povezivanje elemenata priËe slikovnicama ili slikovnim karticama i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje E iznoπenje rezultata skupnog ili pojedinaËnog rada npr. postera na neku od obraenih tema E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova ili slijeda dogaaja E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici
90

»ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica i dijaloga nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijeËi i osnovnih reËenica u kratkim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i kratkih, jednostavnih tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vizualnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja kratkih i jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E prepisivanje reËenica/kratkih tekstova koji su prethodno obraeni E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica, Ëestitki za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju E pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih dijelova kratkog teksta u logiËku cjelinu E pisanje voenih kratkih sastava u sklopu prethodno usvojenih sadræaja E pisanje rijeËi, reËenica i vrlo kratkih tekstova prema zvuËnom modelu - diktat INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama kao i kulturoloπkim, odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja, nekim tehnikama uËenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst; koriπtenje vizualnih elemenata pri memoriranju jeziËnih sadræaja, ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta, popisa rijeËi u udæbeniku i dvojeziËnih rjeËnika, moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranoga jezika; voenje vlastitoga

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu rjeËnika/usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima; predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada; samostalno zakljuËivanje; razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja kroz rad u skupinama i na manjim projektima, svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika; postupno preuzimanje odgovornosti za vlastito uËenje i napredak. 5.

Engleski jezik Izraæavanje vremena - sati, dijelovi dana, godiπnja doba, mjeseci u godini, izricanje vremena, glavni brojevi 1 - 1000, Ëitanje osnovnih raËunskih operacija i telefonskih brojeva KljuËne strukture i izriËaji: What’s the time? It’s 5 o’clock / half past 4/ a quarter to/ past 3. In the afternoon/ morning/ evening, on Sunday, in July/ summer, at midnight/ noon/ 2 o’clock What is your best friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six? Moj svijet i oko njega - svakodnevne radnje, opisivanje svojega mjesta/grada /domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruËja - atmosferske prilike, obiËaji, kultura, ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uz biljke i æivotinje - opisivanje mjesta, pojava, æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: I go to school every day. The capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most famous square in London. A squirrel is smaller than a rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The longest river in the world is the Nile. The most famous sight in New York is the Statue of Liberty... a story - stories, a box - boxes. Zdravlje i kako ga saËuvati - ponavljanje i proπirivanje: hrana, dnevni obroci, razgovor o zdravoj prehrani i zdravome naËinu æivota, usporedba hrane i prehrambenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja, bavljenje πportom / tjelesnim aktivnostima, higijena, kod lijeËnika, najËeπÊe tegobe KljuËne strukture i izriËaji: breakfast, brunch, lunch, dinner, supper, I'd like some... Would you like any...? I wouldn't like any... Don't go on buses and trams. Walk, walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders!, I've got a sore throat/ a headache/a temperature/a runny nose. I cough/ sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a tooth - teeth, a child - children. An apple a day keeps the doctor away. Blagdani - obiËaji vezani uz proslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja, proslava Valentinova, pisanje prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween KljuËne strukture i izriËaji: carol singers, a pantomime, Jingle Bells, egg rolling, egg hunting, bobbing for apples, Be my Valentine!

5. RAZRED peta godina uËenja
CJELINE I TEME 1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i opis sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja, njihove tjelesne i karakterne osobine, ponavljanje starih i usvajanje novih naziva za zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: My name is.../I am 10. I am from... I've got a small/big family. I live with my mother, my father..., My mum /dad is a teacher/ a cook/ a dentist/ a secretary/ a doctor/ a nurse/ a police officer. What would you like to be? I've got many friends. I've got/ He's got/ She's got a pet. I'm crazy about.../good at..., He/ She is/ isn't tall/ plump/ naughty. I've got/He's got blond hair and blue eyes; to be/ have/ have got. 2. Dom i oko njega Opisivanje doma/kuÊe/stana, soba, pokuÊstva te prostora izvan i oko njega - vrta, ulice, prometa KljuËne strukture i izriËaji: My/Her/His house/flat is small/big. There is a hall, a living room... There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot of drawings on the wall. My street is/isn't very long. in, on, under, in front of, behind. ©to uËimo u πkoli - nastavni predmeti u 5. razredu osnovne πkole, raspored sati, ponavljanje dana u tjednu, izricanje naredbi, engleska abeceda, slovkanje rijeËi KljuËne strukture i izriËaji: What is your favourite/least favourite subject? When do you have English/maths...? On Mondays, Can you spell your name? be good/bad at/be best in; I like/don't like geography/science...My sister is writing her homework now. Have you finished the exercise? Kako provodimo slobodno vrijeme imenovanje izvanπkolskih aktivnosti, πportova, hobija KljuËne strukture i izriËaji: How do you spend your free time? What do you usually do in the afternoon/evening/at five? I like...swimming. I play badminton on Mondays and Wednesdays. When did you start collecting stamps? I go skating/skiing in winter.

6.

7.

3.

8.

4.

IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika, kao na primjer neka priËa, bajka, pjesma, strip i sl.

91

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu

Engleski jezik izricanje proπle svrπene radnje (past simple - uporaba nekoliko najuËestalijih glagola) Zamjenice E osobne zamjenice E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who, whose, what, when, which, why, how, how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? Because...) E uporaba zamjenice there uz glagol to be (There is/are) E uporaba pokazne zamjenice/pridjeva this i that Imenice E izraæavanje pripadanja posvojnim genitivom (Saxon genitive) E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i nekih primjera nepravilne mnoæine vezanih uz tematska podruËja (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti kod pisanja (story - stories, box - boxes) »lan E neodreeni Ëlan a / an Pridjevi E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnih pridjeva (my, your, his, her, our, their) E stupnjevanje jednosloænih i viπesloænih pridjeva i stupnjevanje pridjeva good i bad Prilozi E prilozi mjesta, vremena i uËestalosti (here, there, today, yesterday, now, usually, always, sometimes) Prijedlozi E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between, in the middle of, next to) Brojevi E glavni brojevi od 1 do 1000 E redni brojevi od 1 do 1000
E

ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA
ZNANJA
LEKSI»KA PODRU»JA »lanovi uæe i πire obitelji, nastavni predmeti u 5. razredu osnovne πkole, glavni parni i neparni brojevi od 1 do 1000, redni brojevi od 1 do 1000, osnovne raËunske operacije, nadnevci, godine, telefonski brojevi, engleska abeceda, tjelesne i karakterne osobine ljudi, odjeÊa prema prigodi i godiπnjem dobu, atmosferske prilike, svianje i nesvianje, boje, unutraπnjost i okruæenje doma (kuÊe/stana), mjesto stanovanja /grad/dræava/domovina, odnosi u prostoru, godiπnja doba, mjeseci u godini, dani u tjednu, dijelovi dana, sati, biljke i æivotinje, voÊe, povrÊe i hrana u pojedinim dnevnim obrocima, zdrava prehrana, slobodno vrijeme, izvanπkolske aktivnosti, πportovi, hobiji, glazbala, blagdani. Do kraja 5. godine uËenja u 5. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 580 i razumjeti oko 660 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novog leksiËkog gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 9 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. GRAMATI»KE STRUKTURE BuduÊi da je uËenicima ovo peta godina uËenja engleskoga jezika, gramatika se objaπnjava eksplicitno (present simple i present continuous za izraæavanje sadaπnjosti te past simple za izraæavanje proπlosti). Iako se gramatika objaπnjava eksplicitno, svakako valja napomenuti kako to ne znaËi uËenje gramatiËkih paradigmi i pravila uporabe navedenih glagolskih vremena napamet, a ni njihovo ispitivanje. UËenike je neophodno gramatiËki osvjeπÊivati, ali ih pritom valja i rastereÊivati, a to se postiæe primjenom razliËitih kreativnih metoda i naËina rada. S druge strane, present perfect simple za izraæavanje rezultata neke radnje ne objaπnjava se eksplicitno veÊ se takve jeziËne strukture globalno usvajaju u sklopu predloæenih tematskih jedinica. Na kraju 5. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice potvrdni, upitni i nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja) E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present continuous uËestalih glagola vezanih uz tematske jedinice - potvrdni, upitni i nijeËni oblik, kratki odgovori na pitanja) E razlikovanje radnje koja se ponavlja i radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present simple / present continuous) E izraæavanje zapovjedi i molbi imperativom E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can E izraæavanje æelja za buduÊnost uz pomoÊ glagola would
92

Na razini prepoznavanja
E E E

E

izraæavanje rezultata neke radnje (present perfect simple) phrasal verbs znakovi fonetske transkripcije (u svim πkolama / udæbenicima trebaju se rabiti opÊeprihvaÊeni simboli fonetske abecede) globalna uporaba odreenoga Ëlana the

JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: imenovanje i predstavljanje sebe, Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja, nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne πkole, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje i opis zanimanja, biljaka i æivotinja, odjeÊe koju nosimo u odreenim prilikama i godiπnjim dobima, imenovanje πkolskih predmeta, Ëitanje osnovnih raËunskih operacija, nadnevaka i godine, telefonskih brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje, opisivanje naËina provoenja slobodnoga vremena, svojega doma (kuÊe/stana), njegove unutraπnjosti i onoga πto ga okruæuje, svojega mjesta/grada/dræave/domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruËja, snalaæenje u prostoru/na ulici, izraæavanje svianja i nesvianja, pripadnosti,

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu atmosfersko i kronoloπko vrijeme, prepriËavanje dogaaja iz proπlosti, opisivanje i usporedba hrane i hranidbenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja; sudjelovanje u dijalogu, Ëestitanje blagdana, upoznavanje s obiËajima uz proslavu nekih specifiËnih blagdana i roendana. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki, odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. pozdravljanje, uljudno ponaπanje, oslovljavanje, Ëestitanje blagdana i roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipiËna prezimena, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna sredstva i ponaπanje u prometu, πportske aktivnosti i igre, neke osnovne informacije o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.). DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze. Obraditi jednu do dvije slikovnice s nepoznatom priËom i najmanje jednu kratku priËu, basnu, narodnu priËu ili sl. koju pojedini uËenici mogu samostalno proËitati.
E

Engleski jezik povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnoga rada npr. projekta ili postera na neku od obraenih tema prepriËavanje slijeda dogaaja verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu elementarnih jeziËnih funkcija sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima

E

E E

E

E

E

E

VJE©TINE I SPOSOBNOSTI
SLU©ANJE E razumijevanje i uzvraÊanje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnog) i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika E razumijevanje govora normalne brzine i artikulacije poznate tematike E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih, ritmiËkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi, reËenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloæene jeziËne sadræaje i situacije E slovkanje rijeËi (spelling) E sposobnost koriπtenja jednostavnih reËenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
93

»ITANJE E prepoznavanje i Ëitanje fonetskih simbola E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica, dijaloga i kraÊega teksta nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijeËi i jednostavnih reËenica u jednostavnim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje reËenica/kratkih tekstova tematike i rjeËnika koji su prethodno obraeni, Ëestitka za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica E sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i izmiπljenim osobama, mjestu gdje æive i πto rade E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraÊih reËenica E odgovaranje na pitanja E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u smislenu cjelinu E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu prethodno usvojenih sadræaja E pisanje reËenica i vrlo kratkih tekstova prema zvuËnomu modelu - diktat. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: stvaranje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za

... pomoÊ u kuÊi. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Obitelj i prijatelji. zagaenje i zaπtita okoliπa. there aren't any. curly/straight hair.ponavljanje i proπirivanje rjeËnika. U pristupu nastavnim cjelinama i temama kao i kulturoloπkim.. usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima. museums..? 94 7. pjesama. ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. zdravo tijelo. In my room there is/are. opisivanje doma .100 (cardinal and ordinal numbers).. Are there any flowers? . zaviËaj. I like living in the city/in my village. on Monday.. Irska. there are some. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja.. putovanja. Can we surf the Internet now? . STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja.razgovaranje o zdravoj hrani. namjeπtaj. He won his 3rd gold medal in swimming... 2. Ja.four thousand. not hers. I like reading fables/novels/comics. πport. at five o' clock. æivotu i okoliπu. mjesta u gradu. Engleski jezik Knjiæevnost. svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja. I've done my homework.. grad. Moj dom . woods . ulica. meadows. I like playing football. can/may: May I go out? . raËunala. izricanje prave sadaπnjosti KljuËne strukture i izriËaji: to be.opisivanje osobina i izgled ljudi. 5. but she didn't.No. have/have got. moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranoga jezika. Last summer I went to. prikaz rezultata pojedinaËnog i skupnoga rada. big eyes/nose. There are fields. a hundred . likovna i glazbena umjetnost i knjiæevna djela. svakodnevne obveze u kuÊi i πkoli. popisa rijeËi u udæbeniku i dvojeziËnih rjeËnika. likovna i glazbena umjetnost usvajanje rjeËnika vezanoga uz temu KljuËne strukture i izriËaji: good/better/the best. trgovine.with my friends..usvajanje rijeËi i izraza vezanih uz slobodno vrijeme. samostalno zakljuËivanje. much-many/more/the most. SAD. Zemlje engleskoga govornog podruËja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. usvajanje rjeËnika vezanog uz ekologiju i osvjeπÊivanje potrebe za zaπtitom okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: We must protect the environment/ stop pollution/ recycle paper/glass/plastic bottles. razvoj samostalnoga i suradniËkoga uËenja. Then you can send SMS messages to your friends. izricanje svakodnevnih radnji i obveza.. Australija i Novi Zeland . mjesto stanovanja: dom. one thousand . elektroniËke poπte i interneta u uËenju stranoga jezika. razgovor o prednostima æivota u gradu i na selu KljuËne strukture i izriËaji: there is/ there are. moja obitelj i prijatelji . Naπe zdravlje i okoliπ . at school. on July 15. voenje vlastitoga rjeËnika. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika. How much money/sugar/tea. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. Home. in May. 4.prostorije.. I always/ sometimes/ never go to bed at 10 p. bad/worse/the worst. This is the best painting I have ever seen.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu. kultura i .ponavljanje i proπirivanje rjeËnika .. zdrava hrana.No. We went home after school yesterday.? How many apples/cars/people. 3. in the afternoon. igara.. There's no place like home. RAZRED πesta godina uËenja CJELINE I TEME 1. When did they arrive in London?.two hundred. I'm going to play football tomorrow. The air is clean/fresh/polluted. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. She played tennis last weekend. In ten years we'll have no water. 1 . plesova naroda engleskoga govornog podruËja KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura i izraza te usvajanje novih ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. prepriËavanje svojih doæivljaja i iskustava.. putovanja. Kanada. /Yes... This is my room. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi. medije.m. must/have to. Slobodno vrijeme .. samoprocjene (portfolio. We must do our homework. karakterne osobine i izgled osoba.. I usually read in bed but today I'm watching a film. you may not..No. priËanje o planovima i namjerama KljuËne strukture i izriËaji: Have you finished your work?.upoznavanje nekih blagdanskih obiËaja.upoznavanje kulture i civilizacije te znamenitih osoba KljuËne strukture i izriËaji: He was a famous doctor/ writer/ composer. 6. jela. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. πport. share the room with. koriπtenje vidnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja. clumsy/jealous/proud/hardworking/lazy . kronoloπko i atmosfersko vrijeme. buduÊi dogaaji. Blagdani . There are tall buildings.. I don't like listening to operas. She is going to visit her friends. mediji. sweet home. you can't. theatres.. 6. trams. odjeÊa. kao na primjer priËe ili se pripremaju tematski panoi i projekti.

) Prijedlozi E prijedlozi mjesta i vremena Prilozi E prilozi uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici E prilozi i priloæne oznake vremena Brojevi E glavni i redni brojevi od 1 do 1000 95 Engleski jezik Na razini prepoznavanja E present perfect simple za izricanja rezultata radnje JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: priËanje o sebi i drugima. far) E posvojni pridjevi (my. likovne. dugi i nepravilni pridjevi good. informacije o zemljama. pjesme. galerijama. basnu. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. odijevanje. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E prepoznavanje.. raspored sati. Obraditi jednu nepoznatu priËu ili kratku priËu. jazz chants i proverbijalne izraze. nacionalnim parkovima. LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prema tematskim sadræajima i interesima uËenika. Predvia se aktivno usvajanje oko 10 novih leksiËkih jedinica po satu obradbe novoga gradiva. poznatim povijesnim osobama iz podruËja knjiæevnosti. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) . opisivanje karakternih osobina i izgleda osoba.brojive i nebrojive imenice E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea. snalaæenje u prostoru i vremenu. tipiËna blagdanska jela i sl. koje su upravo zavrπile i buduÊih radnji. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora E razumijevanje i izvrπavanje uputa i naredbi E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje izjavnih. glazbene kulture te ostalim obiËajima vezanim uz svakodnevni æivot. upoznavanje kulture i civilizacije. izraæavanje stava. dnevne obveze vrπnjaka. pozdravljanje. opisivanje predmeta i situacija. bad. obitelji i prijateljima. umjetninama. traæenje i davanje informacija. struktura there is /are E present simple (potvrdni. Na kraju 6.. obiËaji. Pridjevi E stupnjevanje pridjeva (kratki. a na razini razumijevanja do 880 leksiËkih jedinica. grada ili mjesta. Na kraju 6. nekim poznatim spomenicima. yours. proËitati najmanje dvije ilustrirane kratke priËe od kojih jedna moæe biti strip.. odjeÊe. GRAMATI»KE STRUKTURE Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila i konteksta. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno rabiti oko 780. your. much. kratki odgovori na pitanja) E izricanje obveze uz pomoÊ must / have to E simple future za predvianje buduÊih radnji E izricanje proπle radnje uz pomoÊ simple past pravilnih i nepravilnih glagola E would za izricanje æelje Zamjenice E posvojne zamjenice (mine. ritmiËkih. DjeËja knjiæevnost: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica. prepriËavanje proπlih dogaaja. igre. Ëestitanje blagdana.. upitni i nijeËni oblik) E present simple u odnosu na present continuous E phrasal verbs E planirana buduÊa radnja uz pomoÊ going to future (potvrdni. rap. znamenitih osoba i tipiËnih blagdanskih jela zemalja engleskoga govornog podruËja i usporeivanje s Hrvatskom. many. much. usporeivanje predmeta i osoba. little. upitni i nijeËni oblik) E simple future za predvianje buduÊih radnji E traæenje dopuπtenja uz pomoÊ glagola can i may (upitni i nijeËni oblik. izletiπtima. razne informacije o blagdanskim i drugim obiËajima. upitni i nijeËni oblik) E present continuous (potvrdni. izricanje radnji koje se upravo dogaaju. brzalice. razlikovanje i razumijevanje fonoloπkih. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E glagoli to have/have got i to be. pjesme. ukljuËujuÊi zagonetke.) E ponavljanje osobnih zamjenica Imenice E tvorba mnoæine imenica E brojive i nebrojive imenice E neodreena koliËina uz pomoÊ some. poruka i pisama. roendana i sl. muzejima.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu civilizacija zemalja engleskoga govornog podruËja i znamenite osobe u Hrvatskoj i zemljama engleskoga govornoga podruËja. any. slobodno vrijeme. onih koje se ponavljaju. Pristup je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. glavnim gradovima. opisivanje kronoloπkoga i atmosferskoga vremena. uljudno ponaπanje. koju pojedini uËenici mogu samostalno proËitati. many E razlika izmeu How much? i How many?. opisivanje svojega doma. izricanje sklonosti i potreba. proslava blagdana. pisanje Ëestitki. Ëestitanja. oslovljavanje. nijeËnih i upitnih reËenica. stanovanje. uljudno ponaπanje. postavljanje pitanja. narodnu priËu ili sl.. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.

uporaba vizualnih elemenata u svrhu pamÊenja jeziËnih sadræaja.. This is the worst excuse I have ever heard. U pristupu nastavnim cjelinama i temama kao i kulturoloπkim. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. 7. RAZRED sedma godina uËenja CJELINE I TEME 1. When I was a teenager I had a car accident. o ljubavi i prijateljstvu. samoprocjene (portfolio. voenje vlastitoga rjeËnika. drugima. novih medija u uËenju stranog jezika. Who opened the door? Who did you see? What happened three days ago? What did you do? She is more beautiful than her friend. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija.. razvoj samostalnoga i suradniËkoga uËenja. predmeta. o æivotu i problemima u razredu i πkoli KljuËne strukture i izriËaji: My son never talks to me. obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjeËnika E svladavanje reËeniËne intonacije E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje zadataka nakon Ëitanja teksta PISANJE E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadræaja E uoËavanje razlike izmeu pisanja i izgovaranja te razlike izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu . udæbeniËkoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. kraÊih tekstova u smislenu cjelinu samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon πto su sadræaji uvjeæbani samostalno i zajedniËko osmiπljavanje tekstova i grafiËkih rjeπenja za razredni pano E E E E E INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu. We didn't pay attention to. Æivot mladih i njihovi problemi . pisanje biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi. osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi. dijaloga. I had to call my friend yesterday to pick me up at my home because my leg hurt badly. My father flies to New York every Saturday but this Saturday he is leaving for Berlin. predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i skupnoga rada npr. o sukobu naraπtaja. postera o nekoj od obraenih tema.razgovaranje o problemima mladih u suvremenom svijetu. poruka na razglednicama.slovkanih slova abecede E pisanje Ëestitki. IZGOVOR E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E reproduciranje reËeniËne intonacije E reproduciranje zvuËnih modela E spelling (izgovor slova abecede) E pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja osoba. razgovora u smislenu cjelinu E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada E sposobnost prepriËavanja slijeda dogaaja uz likovne poticaje E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove E sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje E postavljanje jednostavnijih pitanja i odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja »ITANJE E sposobnost razumijevanja pisanih uputa E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon odsluπanoga zvuËnog uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s razglednica.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. dijaloga. kratkih pisama. . πkolovanja 96 E E Engleski jezik popunjavanja tekstova rijeËima koje nedostaju sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja povezivanje izmijeπanih reËenica. primjena tehnika zapamÊivanja. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja. kraÊih pisama. I didn't get hurt.. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja. mjestu æivljenja i rada. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rjeπavanju zadataka. They lived/flew/went/had/bought.. situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E povezivanje elemenata priËe.

my friend was watching TV.. glazba/filmovi/knjige koje volim. vrstama filmova. Irska.. I have known him since 2001. za izricanje sadaπnjosti i buduÊnosti E present simple .Girl's room. baby .houses. piano . poslova. the Adriatic Sea.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 2. My favourite film is.past continuous (potvrdni. Mark Twain's novels are very good but I prefer reading about Harry Potter's adventures.men. Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja. prepriËavanje i razgovor o vlastitim doæivljajima..potvrdni. Anybody. .ponavljanje i proπirivanje rjeËnika na temu zdravoga æivota.. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. traæenje i davanje informacije o putu do nekog mjesta. stanovanju. Endangered species live all over the world. πportovima. She is looking at herself in the mirror. PreporuËuje se uporaba izvornih tekstova na engleskom jeziku primjerena jeziËnoj kompetenciji uËenika. I haven't finished yet../I saw it last week. which. fish .obiljeæavanje BoæiÊa i Uskrsa radom na prigodnim tekstovima i pjesmama. foot . Gramatika se tumaËi i provjerava situacijski bez mehaniËkog zapamÊivanja paradigmi i pravila. Doæivljaji i maπta .pianos. razgovor o problemima mladih u suvremenom svijetu i o sukobu generacija. usporeivanje raznih obiËaja vezanih uz proslavu Nove godine KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura uz uvoenje novih ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. the Sava.feet. posteri. vrstama glazbe. can you tell me the way to . razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E present continuous .odlasku u kino (vrste filmova).. nowhere. odlasku u kino. Tourists will stay in hotels on the moon. Excuse me. While I was cooking. upitni i nijeËni oblik E razlikovanje uporabe present simple/continuous E past simple pravilnih i nepravilnih glagola E trajanje radnje u proπlosti .. naËin æivota.Take the 77 bus. πkolovanje. girls' room.. Zemlje engleskoga govornog podruËja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. o zdravom naËinu æivota. children's room. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 1000 leksiËkih jedinica. πportu i literaturi. a razumjeti oko 1100 leksiËkih jedinica.fish(es). It was raining heavily the whole day yesterday. I could sing but I couldn't play a musical instrument. ekoloπke teme o ugroæenosti biljnih i æivotinjskih vrsta i zagaenju okoliπa i kako pomoÊi. Ëitanju knjiga i knjiæevnosti KljuËne strukture i izriËaji: Can/be able to. We'll be able to talk to people from other planets. I have known him for 3 years. something.. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Predstavljanje sebe.. obiËaji i usporedba s Hrvatskom.. The wolf and the brown bear live in the forests of Croatia.. upitni i nijeËni oblik) 97 4. Man . stanovanja.potvrdni. SAD. . He was a writer who spent the whole life in a small village. Already/yet. razgovor o slobodnom vremenu . GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. boy boys. goose geese. obradba tema vezanih uz kulturu i civilizaciju zemalja engleskog govornog podruËja i usporedba s Hrvatskom. IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika i/ili uËenika priËe ili pripremaju tematski panoi.priËanje o vlastitim doæivljajima i pustolovinama i o likovima iz maπte.babies.. We are going to travel by rocket in the future. It is an animal that lives in the desert. house . 6. putovanja snalaæenje u nepoznatom gradu/stranom svijetu KljuËne strukture i izriËaji: Since/for. godine uËenja u 7. Ëitanje i/ili sluπanje ulomaka iz priËa ili romana za djecu i omladinu KljuËne strukture i izriËaji: They bought themselves some ice-cream. 3. razgovaranje o ugroæenim biljnim i æivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu. Milly was watching television when she heard a loud crash. prijedlozi kako pomoÊi ugroæenim vrstama te kako oËuvati planet Zemlju KljuËne strukture i izriËaji: who. Svakidaπnjica . opis osoba. What can we do to protect them? Where do they live? In forests/seas/lakes/deserts. The USA. Kanada. I can see the waves crashing on the beach. zanimanjima i poslovima. I often listen to classical music. poznatim glumcima/redateljima. that. Engleski jezik Blagdani . Slobodno vrijeme i kako ga provodimo razgovaranje o televizijskom programu. blagdani i proslave.. projekti. sluπanju glazbe (vrste glazbe). zanimanja. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja./How can I get to. Ne bi trebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. Some people won't like the moon. upitni i nijeËni oblik. Novi Zeland. Na kraju 7. kao na primjer o ugroæenim biljnim i/ili æivotinjskim vrstama u Hrvatskoj/svijetu. Australija. Do kraja 7./Turn left at the traffic lights . upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruËja znamenitosti. 5. She has already finished her homework.

razlikovanja i razumijevanja fonoloπkih. nazivi ulica i trgova. telefonskih brojeva i sl. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. yourself. U sedmoj godini uËenja uËenike potiËemo da proËitaju najmanje jednu neπto dulju pripovijetku ili kraÊi roman tematski i jeziËno primjeren njihovoj dobi. ReËenica E subjektna i objektna pitanja s who i what Na razini prepoznavanja E odnosne reËenice E Engleski jezik tipiËna prezimena. problema vezanih uz odnos s roditeljima. pozdravljanje. Ëitanje datuma. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. UËenici upoznaju povijest zemalja engleskoga govornog podruËja. πportskih rezultata. davanje savjeta. kupovanje namirnica. izraæavanje srodnosti/pripadnosti. prepriËavanje vlastitih doæivljaja iz proπlosti. predmeta. provoenje slobodnoga vremena i praznika. problema mladog naraπtaja. neke aktivnosti vezane uz blagdane. naËin stanovanja. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sposobnost prepoznavanja. autorske basne ili bajke i sl. Takoer uvodimo najmanje dvije kratke priËe. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. te s njihovim knjiæevnim djelima i likovima. uljudno ponaπanje. planovi za buduÊnost. whose.going to future E radnja u present perfectu (potvrdni. Kroz tematske jedinice susreÊu se sa znaËajnim osobama. razumijevanje uputa kako stiÊi na odreeno mjesto. situacija E davanje uputa kako stiÊi do odreenoga mjesta u mjestu/gradu E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka 98 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih kultura: predstavljanje sebe. velike gradove i njihove zanimljivosti i kulturne spomenike. izraæavanje miπljenja. proπlosti i buduÊnosti. nowhere) E povratne zamjenice (myself. which. ritmiËkih. proπlosti i buduÊnosti E uporaba modalnoga glagola would Zamjenice E pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) E neodreene zamjenice (anybody. iz mjuzikla ili sl. pojedine dijelove zemalja i obiËaje ljudi. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustiËkih modela E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline E sposobnost opisivanja osoba. vlastita imena i zemljopisne pojmove Pridjevi E proπirivanje stupnjevanja pridjeva novim primjerima nepravilnoga stupnjevanja Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva. that. od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu razlikovanje uporabe past simple i past continuous izricanje trajanja jedne ili viπe istodobnih radnji u proπlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom radnjom E buduÊa radnja i predvianje izraæeno sa simple future E planovi u buduÊnosti . predvianja u buduÊnosti. Ëestitanje blagdana. raspored dnevnih i tjednih aktivnosti. imena vrπnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja. pisanje i Ëitanje adresa. something. ritmiËkih. piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskoga govornog podruËja. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga govora E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i naredbi E sposobnost razumijevanja uputa o tome kako stiÊi do odreenoga mjesta u nepoznatom mjestu/gradu E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E razumijevanje izjavnih i upitnih reËenica. imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme. Ëestitanje blagdana. neka . osobama iz pop kulture. glediπta i zamisli o oËuvanju okoliπa. IZGOVOR E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E sposobnost raspoznavanja. razmiπljanje o sadaπnjosti. meu vrπnjacima u razredu i u æivotu. godina. Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme. itd.) E odnosne zamjenice (who. oslovljavanje. upitni i nijeËni oblik) E uporaba modalnoga glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadaπnjosti i proπlosti E uporaba modalnoga glagola can/be able to za izricanje sposobnosti u sadaπnjosti. where) Imenice E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica pravilne i nepravilne mnoæine E glagolske imenice E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama E posvojni genitiv u jednini i mnoæini »lan E uporaba Ëlana uz gradivne imenice.

pisanje voenih sastavaka i pjesama s prethodnom pripremom. zaokruæivanje i sl. »ITANJE E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa E sposobnost Ëitanja pripovjednih tekstova i dijaloga nakon sluπanja uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s razglednica. npr. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. primjena tehnika zapamÊivanja (npr. crteæi. samoprocjene (portfolio. analiza. mentalne mape (mind maps). STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika. prezimena. postera o nekoj od obraenih tema. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka (npr. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. anagrami. πkolovanja E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje zadataka nakon proËitanoga teksta E nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostaju E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih reËenica. dijaloga. ulici. obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjeËnika E svladavanje reËeniËne intonacije E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku PISANJE E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu . koriπtenje udæbeniËkog i dvojeziËnog rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. teksta ili sl. I'll help you carry the bag.slovkanih slova abecede E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora te razlike pravopisa izmeu hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje diktata E sposobnost pisanja prema uzorku E pisanje Ëestitki. pisama. antonimi i dr. . blagdanski obiËaji. Quick-quickly. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe. koriπtenje vizualnih elemenata radi memoriranja jeziËnih sadræaja (boje.) Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se kontrastivno. I'm going to study at the university. razgovora u smislenu cjelinu iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada (postera. koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova. opisa mjestu æivljenja i rada.) sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje. poruka na razglednicama. odabir zanimanja i traæenje zaposlenja. stanovanje. podcrtavanje.).). na πportskim priredbama. predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada. nasilje meu πkolskom djecom. razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja. problemi vezani uz odnos meu naraπtajima. dijaloga i kraÊih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadræaja 99 8. sinonimi. poticanje uËenika na stvaralaËko pisanje INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnova za razvijanje snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. vaænost uËenja stranih jezika KljuËne strukture i izriËaji: You should talk to your parents about the problem. poticanje uËenika na koriπtenje strategija uËenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming). provoenje slobodnog vremena i praznika i sl. rime. saæimanje i dr. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu problemi mladih. npr.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Engleski jezik E E E E E E E E E E povezivanje elemenata priËe. mnemotehnike. prepriËavanje slijeda dogaaja sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenoga teksta sposobnost prepriËavanja osobnih doæivljaja verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove samostalno voenje dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga E E E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon uvjeæbanih sadræaja samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera samostalno pisanje voenih sastavaka stvaralaËko pisanje .). voenje vlastitoga rjeËnika. osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi i drugima. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja. kraÊih pisama. imena. razgovaranje o neprihvatljivom ponaπanju mladih. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja. RAZRED osma godina uËenja CJELINE I TEME 1.

must/have to. razvoj tehnologije raËunalo. pisanje kratkog pisma ili razglednice.. Where did you spend your winter holidays?We went to Greece. which. problemi vezani uz posao. mladeæ i odrasli i njihovi problemi. AIDSu.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 2. kuÊni ljubimci. dogaaji iz povijesti. . Ëitanje. skrb o mladima. My/mine. Hrvatska kao turistiËko odrediπte KljuËne strukture i izriËaji: It says in the brochure that. putovanja (turizam. ekoloπki problemi. svijet u kojem æivimo/problemi suvremenoga ËovjeËanstva (siromaπtvo. GramatiËke strukture usporeuju se sa sliËnima u hrvatskom jeziku. slobodno vrijeme (mediji. turistiËko snalaæenje u stranoj zemlji i s tim u vezi vaænost engleskoga kao svjetskoga jezika).14 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. πport) razgovaranje o izgledu i modi. She was at the theatre yesterday.provoenje slobodnog vremena (mediji. prijatelji. Irska. Na kraju 8.. ought to. that. oblici.oblik i razlike E povratne zamjenice E neodreene zamjenice Imenice E ponavljane tvorbe pravilne i nepravilne mnoæine imenica i proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama 100 3. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika i/ili uËenika priËe ili pripremaju tematski panoi ili projekti kao na primjer o modi. This book is mine. izvjeπtavanje o putovanju. nasilju meu djecom. cikliËki se ponavlja i utvruje. kultura i civilizacija. πport). whose. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E present simple/present continuous/present perfect . People leave their pets in the street.). uporaba i razlikovanje uporabe E past simple/continuous .. glazba. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. Blagdani .. Putovanja ... He likes coffee but he doesn't like tea. shall/should. will/would) E can s glagolima percepcije E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present /future/simple past) tvorba. Svijet oko nas . stanovanje. a metajezik se koristi u sklopu struktura propisanih programom. internet. planiranje putovanja. I'm leaving tomorrow. siromaπtvo.opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporedba obiËaja s naπim obiËajima u Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura i uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. Australija) i Hrvatska . Do kraja 8.razgovaranje o problemima u svijetu: glad. UËenike treba poticati na Ëitanje izvornih tekstova na engleskom jeziku u skladu s razinom njihove jeziËne kompetencije. oblici. Zemlje engleskog govornog podruËja (Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. glad. izvjeπÊa o putovanjima. traæenje zaposlenja). zaπtita od zaraznih bolesti). GRAMATI»KE STRUKTURE Gramatika se uvodi i uvjeæbava i na komunikacijskim uzorcima. Today's fashion is much nicer than. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje novim temama. don't they? You must take care of your pet. Planira se uvoenje 12 . rad turistiËke agencije. ugroæene vrste. 6. uporaba Zamjenice E osobne zamjenice (u nominativu i objektnom padeæu) E odnosne zamjenice (who. Engleski jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu (obitelj. Mladi i njihovi interesi .tvorba. ekoloπki problemi. ukljuËivanje Hrvatske u EU). Columbus discovered America but it was named after Amerigo Vespucci.etc. 4. posebice iz podruËja kulture i civilizacije. In 10 years computers will be used in all schools. oblici. may/might. Croatia has got the most beautiful coast in the world. teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruËja i Hrvatske (npr. Ëitanje. glazba.zemljopisna obiljeæja. blagdani. While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler hat on got in. snalaæenje u stranoj zemlji. Drinking tea is not so popular among young people in the UK. uporaba E simple future/going to future/present simple/present continuous za izricanje buduÊe radnje E modalni glagoli: proπirivanje znanja o uporabi i oblicima (can/could.. whom) E posvojne zamjenice u usporedbi s posvojnim pridjevima . SAD. o ljubavi i zaljubljivanju KljuËne strukture i izriËaji: She has already seen that comedy. be able to.. Sugar/ tea/coffee/money/information/advice/news. Kanada. rat. 5. obrazovanje KljuËne strukture i izriËaji: London is the capital of England/the UK. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 1300 leksiËkih jedinica. Treba poveÊati broj izvornih tekstova. a na razini razumijevanja do 1400. She's as tall as her brother. Many people die of starvation in Africa. The train leaves at two o’clock. mobitel KljuËne strukture i izriËaji: The natural habitats of many animals are destroyed by human activity.tvorba. svakidaπnjica (zdravlje.planiranje putovanja. My parents always tell me not to leave the light on. ≈kada bih mogao zaæeljeti 3 æelje«.

prepriËavanje osobnih doæivljaja i iskustava. Ëitanje datuma. zemalja engleskoga govornog podruËja i usporedba s Hrvatskom. zahvala. Ëestitanje blagdana. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja. ritmiËkih. godina. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora sa stankama za asimiliranje znaËenja E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja. neka tipiËna prezimena. velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima. povijesti. izraæavanje stavova o ekoloπkim problemima i ugroæenim vrstama. pisanje i Ëitanje adresa. te o njihovim knjiæevnim djelima i likovima. kraÊa drama i sl. snalaæenje u stranoj zemlji kao turist. raspored dnevnih i tjednih aktivnosti. raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traæenje zaposlenja. vremena. iz mjuzikla ili sl. jedna od kojih moæe biti autorska basna ili bajka. piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskoga govornog podruËja. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jeziËnih sadræaja E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost opisivanja osoba. æelja. Obraujemo i tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadræaja. uljudno ponaπanje. o blagdanskim obiËajima. UËenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskoga govornog podruËja. imena vrπnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruËja. o razlikama. razlikovanja. Kroz tematske jedinice stjeËu znanja o znaËajnim osobama. provoenje slobodnoga vremena i . pozdravljanje. predmeta i situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada na projektu u sklopu obraenih tema E sposobnost prepriËavanja tekstova/slijeda dogaaja u sklopu obraenih tema E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje 101 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu naraπtajima. voznog reda i sl. telefonskih brojeva i sl. obveza i duænosti. ili se umjesto nje Ëita igrokaz. Bilo bi dobro da uËenici proËitaju najmanje jednu dulju pripovijetku ili suvremeni roman za djecu i mlade. o naËinu koriπtenja slobodnoga vremena. ritmiËkih. zahtijeva. poput promidæbenih poruka. naËin stanovanja. neke aktivnosti vezane uz blagdane. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki.tvorba i uporaba prilozi mjesta. slaganja i neslaganja. nazivi ulica i trgova. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici E odnosni prilog where Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva. o elementima kulture i civilizacije. prospekata. kupovanje æiveænih namirnica. tvorbi i mjestu u reËenici Engleski jezik praznika. E razumijevanje kraÊih i jednostavnijih osobnih pisama E razumijevanje i izvrπavanje uputa i kraÊih i jednostavnijih naredbi E povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E raspoznavanje i razumijevanje fonoloπkih.prvi i drugi tip E vremenske reËenice E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E razumijevanje izriËaja i rijeËi koji su bitni uËenicima E razumijevanje informacija u jednostavnim svakodnevnim materijalima. Prilozi prilozi naËina . osobama iz pop kulture. izraæavanje molba. Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme. izvjeπÊe o putovanju. znamenitim osobama i sl. od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe. πportskih rezultata. pojedinim dijelovima zemalja i obiËajima ljudi.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »lan E proπirivanje znanja o uporabi/ispuπtanju Ëlanova ispred apstraktnih i gradivnih imenica i zemljopisnih pojmova Pridjevi E posvojni pridjevi i razlike u obliku i uporabi u odnosu na posvojne zamjenice E stupnjevanje pridjeva (proπiriti komparativom jednakosti: as tall as) E razlikovanje pridjeva od priloga po uporabi. o oËekivanjima i planovima za buduÊnost. oslovljavanje. prednostima i nedostatcima æivota na selu/u gradu. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. ReËenica E question tags -tvorba i uporaba E upravni i neupravni govor/pitanja s glagolom u glavnoj reËenici u present tenses E neupravne molbe/zapovijedi E redoslijed rijeËi u reËenici (SVO) E subjektna i objektna pitanja Na razini prepoznavanja E kondicionalne reËenice . o vaænosti znanja stranih jezika radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama. o svojim interesima i hobijima i ponaπanju mladih u svezi s tim. jelovnika. Takoer uvodimo najmanje dvije kratke priËe.

.. Ja i moja obitelj .. This is.). likovnih. Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na razini vjeπtina potrebnih za ponaπanje u odreenom druπtveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire) 102 Engleski kao drugi strani jezik 4. rijeËi i reËenica u kratkim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i tekstova o poznatim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reËeniËne intonacije E Ëitanje fonetskih simbola PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E prepisivanje reËenica/kraÊih tekstova koji su prethodno obraeni E pisanje Ëestitki za blagdane. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja... opisivanje njihovih osobina. koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranoga jezika. primjena tehnika memoriranja (npr. your. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1. koriπtenje ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja.This is John. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. samostalno zakljuËivanje... poruka na razglednicama... antonimi i dr.. Susreti i pozdravi pozdravljanje. Please. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja. ulica) KljuËne strukture i izriËaji: This is my room. dijaloga i tekstova u sklopu obraenih sadræaja E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena. There is a park in my street.. koriπtenje popisa rijeËi u udæbeniku i rjeËnika (dvojeziËnih i jednojeziËnih). Mr/Mrs/Miss/Ms White.. opisivanje bliæega okoliπa (vrt. koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja. thanks.. his. Sue is a girl. analiza. 2.usvajanje naziva i predstavljanje Ëlanova uæe obitelji. anagrami. UËenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u svezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. sinonimi. John's room is. samoprocjene (portfolio. What's her/his name? Who is this? .. Moj dom i oko njega . She has got a brother. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka (npr.. umjetniËkih djela. Thank you.. Not well. osobnih podataka na obrascima E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu prethodno usvojenih sadræaja E pisanje rijeËi. pripadanja. her room . te elementi druπtveno-kulturalnog konteksta. izraæavanje vlasniπtva. upoznaju se kulturna dostignuÊa poput knjiæevnih djela. in. I'm happy/tired/scared.. Proπiruju se znanja na kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao naËinu æivota u zajednici odreenoga jezika. There is/are.). My name is. predstavljanje i oslovljavanje odraslih i vrπnjaka. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja. izricanje odnosa u prostoru uz pomoÊ prijedloga.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu u sklopu jednostavnijih jeziËnih funkcija sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja sudjelovanje u kraÊim dijalozima u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente sudjelovanje u dramatizacijama Engleski jezik dok se stvaranje nazora o vrijednostima i sl. trgovina. under. 3. (being/savoir etre) na ovom stupnju joπ ne oËekuje. E E E »ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica u sklopu obraenih sadræaja E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica. It is small/tidy.. on. mnemotehnike.. Sorry.opisivanje stana/kuÊe/sobe. rime. reËenica i tekstova po diktatu E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjeËnika i struktura INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: veliku pozornost treba obratiti na stjecanje interkulturalnih kompetencija unutar civilizacijskih dosega kako bi se uËenike potaknulo na uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje kao osnove za razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i kulturama. She is kind. What is this? This is a book. my.. kulturni πok i razgovor o iskustvima u svezi s tim). saæimanje i dr. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova.Goodbye. izricanje osjeÊaja KljuËne strukture i izriËaji: This is my mum/dad/sister/brother/family. identificiranje osoba i predmeta KljuËne strukture i izriËaji: Hello! Hi! Good morning. I'm.. How are you today?Fine. voenje vlastitoga rjeËnika/usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima. predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada na projektu.

oslovljavanje. uljudno ponaπanje. 10.. I play basketball.. Happy Halloween! Trick or treat! Merry Christmas! carols. I have fish for dinner. My best friend is 10 years old. Brush your teeth! Wash your hands! One mouth.usvajanje naziva za dijelove ljudskoga tijela i njihovo opisivanje. upitni i nijeËni oblik) E radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he plays.. KuÊni ljubimci ... veÊ ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama odnosno u situacijama. povrÊe KljuËne strukture i izriËaji: What is this? This is a flower.. savjeta KljuËne strukture i izriËaji: S/he 's got a big nose.. opisivanje æivotinja .) E posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room) 103 7. S/he plays football Moja odjeÊa .. Ja i moji prijatelji ..imenovanje nekih πportskih aktivnosti i pojedinih πportova KljuËne strukture i izriËaji: I play football.. voÊe..usvajanje naziva za dijelove tijela æivotinja. a foot .. Slobodno vrijeme . a girl. 11. S/he is reading.. pjesmice i brojalice. cvijeÊe). Is s/he writing? . What colour is it? It's red.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. lunch. neke vrste hrane i piÊa.Yes. opisivanje odjeÊe KljuËne strukture i izriËaji: What colour is.opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiËaja hrvatskoga naroda i naroda zemalja engleskoga govornog podruËja KljuËne strukture i izriËaji: Thanksgiving Day/Dani kruha. Blagdani .usvajanje naziva za odjeÊu i boje. 5.usvajanje naziva za dnevne obroke... 6..? What are you wearing today? I'm wearing a yellow dress/ blue jeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat.imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okoliπa: cvijeÊe. trgovina. razumijevanje uputa. Svijet oko nas .. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u jednini E there is / there are E imperativ E present continuous (izjavni.opisivanje osobe. opisivanje πto æivotinje rade KljuËne strukture i izriËaji: My favourite animal is ..usvajanje razrednoga govora naredbi. predstavljanje. naziva za pribor.I can swim/ski.) E mnoæina imenica (boys. domaÊe i neke divlje æivotinje (zooloπki vrt). prijatelji i Ëlanovi uæe obitelji. mjesta. Christmas pudding. How many boys are there. 8. Dnevni obroci . Engleski jezik 12. 9. postavljanje pitanja o stvarima u razredu KljuËne strukture i izriËaji: Sit down! Read! Write! Listen! Copy! Come here/to the board! .I am 10. brojevi od 1 do 20.. s/he is. ulica). aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute i naredbe. neki dijelovi odjeÊe i obuÊe..arms. Na kraju 4. ten fingers. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. two hands. okoliπ i njegov opis (vrt. radnje na nastavnom satu). izraæavanje svianja i nesvianja KljuËne strukture i izriËaji: breakfast. Happy New Year! Happy Easter! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika i/ili uËenika prikladna djela djeËje knjiæevnosti i kulturnocivilizacijske teme te pripremaju recitacije.. povrÊe. I like apples/I don't like bananas. .. izricanje kronoloπkoga vremena.. neki πportovi i πportske aktivnosti. komunikacijski obrasci pri susretu.usvajanje naziva za kuÊne ljubimce. Ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.? An arm . girls. I like / don't like) E razumijevanje i izraæavanje molbe i zapovijedi imperativom E glagol can za izraæavanje sposobnosti Imenice: E jednina imenica (a boy. prirodni okoliπ (voÊe. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. It can hop.. izricanje dobi/pitanje za dob KljuËne strukture i izriËaji: How old are you? . Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. Do kraja 1. supper. I like basketball. osnovne boje. dinner. S/he is clever/short S/he is nice/kind. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 120 leksiËkih jedinica i razumjeti oko 200 leksiËkih jedinica. crackers.. prostorije u kuÊi i stanu. It has got long ears. obroci i hrana. brojevi od 1 do 20. igraËke i πkolski pribor. godine uËenja u 4.feet. U uËionici . Where is the book? Who is reading? What is s/he doing? Sandy's pencil Moje tijelo . My favourite food/drink is. LeksiËko gradivo cikliËki se proπiruje i ponavlja. My friend likes..

E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni sadræaji) E razumijevanje kratkih slovkanih rijeËi (slovo po slovo abecede-spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. prezimena. uljudno ponaπanje. tooth teeth JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini. koliËine. stanovanje. odijevanje. vlasniπtva. dobi. te nacrtati neπto u svezi njima. Obraditi jednu do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uËenici mogu nauËiti Ëitati na nastavi. pjesmica. glasno Ëitanje u skupini ili pojedinaËno E na razini prepoznavanja: znakovi fonetske transkripcije (u svim πkolama/udæbenicima treba koristiti opÊeprihvaÊene meunarodne simbole fonetske transkripcije) PISANJE E prepisivanje kraÊih reËenica prema predloπku E nadopunjavanje kratkoga teksta ponuenim rijeËima E pisanje rijeËi i kratkih reËenica E pisanje Ëestitki prema pisanom predloπku E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi teksta rijeËima prema vidnome ili zvuËnome predloπku INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. neki nazivi gradova. kratki odgovori na pitanja: Yes. Ëestitanje blagdana. Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se .). Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20 ReËenice E jednostavne izjavne reËenice koje opisuju radnju koja se upravo dogaa (present continuous. your.. πkolsko okruæje. we.. where E nepravilna mnoæina nekih imenica: foot . E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja. reËenica. Ëestitanje blagdana i roendana. s/he is. molbe.feet. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvuËnom uzorku. every day. ukljuËujuÊi i jazz chants i rap E najosnovnije opisivanje slikovnoga predloπka E povezivanje elemenata priËe pomoÊu slikovnice. they E pokazne zamjenice this / that Pridjevi E posvojni pridjevi: my. E pravilno reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi. izricanje ukusa. roendana i sl. who. tooth teeth E globalna uporaba neodreenog i odreenog Ëlana E upitne reËenice s how many. under.. ritmiËkih. a najmanje jedna neka sadræi priËu. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki sadræaji uklopljeni su u predviena tematska podruËja vezana i za socijalizirajuÊe i odgojne aktivnosti kao na primjer pozdravljanje. whose. nijeËne reËenice u svim licima) E nepravilna mnoæina nekih imenica: foot . down . blagdanski obiËaji. his.. imena vrπnjaka u zemljama engleskoga govornog podruËja.) Upitne rijeËi E upitne rijeËi: what. he. on. you. predstavljanje sebe i drugih. imena. stava prema neËemu i radnji. her E opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball. oslovljavanje. zahvale i naredbe. how Prijedlozi E neki prijedlozi: in. imenovanje predmeta i osoba. provoenje slobodnog vremena i praznika i sl. odnosno tekstom koji se ponavlja. Na satu se preporuËa obraditi ili proËitati jednu do dvije izvorne slikovnice. up.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Zamjenice E osobne zamjenice: I. DjeËja knjiæevnost: Obraditi nekoliko izvornih djeËjih puËkih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane. izraæavanje raspoloæenja. she. aplikacije/slikovnih kartica E slovkanje . it.) Na razini prepoznavanja E prezent glagola to be i have got i nekih uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u mnoæini E present simple (izjavne reËenice. neka prezimena. brojalica. 104 Engleski jezik VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvuËnoga jeziËnog sadræaja.spelling (izgovor slova abecede) E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu najosnovnijih jeziËnih uloga E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E sudjelovanje u kraÊim dijalozima i dramatizacijama »ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka. Prilozi E neki prilozi i priloæne oznake vremena (today.feet. stanovanje. where. often . Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlaËnog dizajna i s malo teksta. IZGOVOR E razumijevanje i ponavljanje fonoloπkih.

.ponavljanje i proπirivanje naziva za voÊe. izricanje naredbi. 7.opisivanje i usporedba. What would you like to be? I've got many friends. a tooth . razgovor o zdravoj prehrani. 4. usporedba hrane i prehrambenih navika naπe i zemalja engleskoga govornog podruËja. a foot . walk and walk.It's 5 o'clock/half past 4/a quarter to/past 3. moja obitelj i prijatelji . What is your best friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six? Svijet u kojem æivimo . STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. hobija KljuËne strukture i izriËaji: How do you spend your free time? What do you usually do in the afternoon/evening/at five? I like swimming.. under.. kultura. redni brojevi.... mjeseci u godini.feet. razgovor o zdravlju i zdravom naËinu æivota.. 2. njegove unutraπnjosti (sobe/pokuÊstva) i prostora izvan i oko njega (vrta. 5.. Izraæavanje vremena . I like/don't like.opisivanje svojega mjesta / grada / dræave / domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruËja .. I cough/sneeze a lot. uoËavanje naËela abecednoga strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku. I'd like some. koriπtenje ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. Ja.predstavljanje i opisivanje sebe.. 3..boxes. I play badminton.sheep.? On Mondays. To be/ have got. There is/are . a sheep .. kretanje i bavljenje πportom/tjelesnom aktivnoπÊu.. Jump three times! Roll your shoulders! I've got a sore throat/headache/a temperature/a runny nose. Engleski jezik Slobodno vrijeme . obiËaji. My street is/isn't very long.. ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanoga uz biljke i æivotinje . On Sunday/ in July/summer/at midnight/noon/2 o'clock. A story . a living room. opisivanje svakodnevne/uobiËajene radnje KljuËne strukture i izriËaji: I go to school every day./good at. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. 5. Trafalgar Square is the most famous square in London. arms. There are a lot of drawings on the wall. πportova. raspored sati.teeth. The most famous sight in New York is the Statue of Liberty. povrÊe i hranu u pojedinim dnevnim obrocima. He/She is/isn't tall/plump/naughty.? I wouldn't like any. Walk.. upoznavanje naËina strukturiranja slikovnih rjeËnika. kod lijeËnika najËeπÊe tegobe KljuËne strukture i izriËaji: breakfast. A shark is more dangerous than a dolphin. izricanje vremena. I live with my mother. in front of. The capital of Croatia is Zagreb. a box . Would you like any. slovkanje rijeËi KljuËne strukture i izriËaji: What is your favourite subject? When do you have English/maths. koriπtenje vizualnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (npr.imenovanje izvanπkolskih aktivnosti.. 105 ..There is a hall. koriπtenje popisa rijeËi npr. koriπtenje konteksta kao pomoÊi pri razumijevanju znaËenja nepoznatih rijeËi. Hrana i zdravlje . ulice..children. I've got/He's got blond hair and blue eyes. A squirrel is smaller than a rabbit.opisivanje doma (kuÊe/stana). razredu osnovne πkole. Nastavni predmeti u πkoli . godiπnja doba. izraæavanje svianja i nesvianja.stories. dijelovi dana. dani u tjednu. in. The longest river in the world is the Nile. I am 10. prometa) KljuËne strukture i izriËaji: My/Her/His house/flat is small/big. uvianje moguÊnosti masovnih medija pri uËenju stranoga jezika. my father.. Don't get on buses and trams.sati. Ëitanje osnovnih raËunskih operacija i telefonskih brojeva KljuËne strukture i izriËaji: What's the time? . On. Stomach. a child . vlastiti slikovni rjeËnik).. u udæbeniku. supper. usvajanje naziva za zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: My name is. Can you spell your name? Be good/bad at / be best in. I am from. There is a bed/a desk in his/David's room. brunch..njihovih tjelesnih i karakternih osobina. I'm/He's crazy about. koriπtenje slikovnih rjeËnika kao pomoÊnoga sredstva za traæenje znaËenja rijeËi i naËina pisanja odreene rijeËi.imenovanje nastavnih predmeta u 5. lunch. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe. My sister is playing in the kindergarten now. Have you finshed the exercise? 6.atmosferske prilike. dinner. In the afternoon/morning/ evening. neck. Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja .. engleska abeceda. I've got/He's got/She's got a pet. I've got a small/big family.. ponavljanje glavnih brojeva od 1 do 100 (parni i neparni brojevi). Dom i oko njega .I go skating in winter.. behind.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu kontrastivno. My dad/mum is a teacher/ an architect/a sailor/a secretary/a doctor/a nurse/a vet/a postman.

her. Engleski jezik Glagoli E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uËestalih glagola potvrdni. Ëitanje osnovnih raËunskih operacija (zbrajanje i oduzimanje). child) i neke osobitosti u pisanju (a story . snalaæenje u prostoru/na ulici (odnosi u prostoru). prigodne priËe. Ëitanje nadnevka i godine. today. our. pjesmice. opisivanje tjelesnih i karakternih osobina. njegove unutraπnjosti (sobe/namjeπtaj) i onoga πto ga okruæuje (vrt/ulica /promet). ponavljanje i proπirivanje naziva za biljke i æivotinje. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Pridjevi izraæavanje pripadanja posvojnim pridjevima (my. imenovanje πkolskih predmeta u 5. izraæavanje svianja i nesvianja te stava prema neËemu. redni brojevi od 1 do 100. whose. when. usporeivanje obiËaja vezanih uz proslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja. izraæavanje svianja i nesvianja. vremena i uËestalosti (here. upitni i nijeËni oblik. Na kraju 5. there. kratki odgovori na pitanja) E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present continuous uËestalih glagola . to. nastavni predmeti u 5. slobodno vrijeme (izvanπkolske aktivnosti. pisanje prigodnih poruka za Valentinovo. usually. πportovi.. always. usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling). glazbala). their) E stupnjevanje jednosloænih i viπesloænih pridjeva i nepravilno stupnjevanje pridjeva good i bad Prilozi E prilozi mjesta. hobiji. at. mouse. GRAMATI»KE STRUKTURE Postupno se uvode osnove metajezika i jednostavna gramatiËka pravila. behind. between) Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 E redni brojevi od 1 do 100 Na razini prepoznavanja E would za izricanje æelja i planova u buduÊnosti E izraæavanje ishoda neke radnje (present perfect simple) E globalna uporaba odreenog Ëlana the E JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: predstavljanje sebe. under.usporedba obiËaja vezanih uz proslavu BoæiÊa i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruËja. snalaæenje u prostoru. upoznavanje uËenika s proslavom Valentinova i Halloween-a. a box . what. into.. opisivanje doma (kuÊe/stana). LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. Halloween i kako se slavi KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura.) E uporaba zamjenice there uz glagol to be (there is/are) E uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those Imenice E razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica i nekih primjera nepravilne mnoæine imenica (wolf.. kroz primjere. Gramatika se obrauje u kontekstu. Do kraja 2. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. Ëitanje telefonskih brojeva. recitacije. kratki odgovori na pitanja) E izraæavanje zapovjedi i molbi imperativom E izraæavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can Zamjenice E osobne zamjenice E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who. izraæavanje koliËine. now. tjelesne i karakterne osobine ljudi. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA »lanovi uæe i πire obitelji. Blagdani . ponavljanje i proπirivanje naziva za voÊe.. upitni i nijeËni oblik. fish. opisivanje svojega doma i onoga πto ga okruæuje.potvrdni. in front of. his. kulturno-civilizacijske teme ili pripremaju tematski panoi ili projekti. razredu osnovne πkole. how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why. Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja. utvrivanje i proπirivanje izraæavanja vremena (godiπnja doba/mjeseci u godini/dani u tjednu/dijelovi dana/sat). your. how. izraæavanje vremena. upoznavanje uËenika s proslavom Valentinova. razredu osnovne πkole.boxes) E izraæavanje pripadanja uz pomoÊ posvojnoga genitiva (Saxon genitive) »lan E neodreeni Ëlan a / an IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se teme po izboru nastavnika i/ili uËenika. Ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 9 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. opisivanje svojega mjesta/grada. which. imenovanje i opisivanje odjeÊe koju nosimo u odreenim prilikama i godiπnjem dobu.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8. povrÊe i hranu u pojedinim dnevnim obrocima.stories. izraæavanje pripadnosti. sheep. godine uËenja u 5. ponavljanje naziva za boje.? Because. zdrava prehrana. imenovanje zanimanja. why. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 200 leksiËkih jedinica i razumjeti oko 300 leksiËkih jedinica. sometimes) Prijedlozi E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on. a uËenici je i dalje uglavnom usvajaju globalno u sklopu predloæenih jeziËnih struktura. in. glavni brojevi od 1 do 100 (parni i neparni brojevi). imenovanje i opisivanje odjeÊe. 106 . opisivanje naËina provoenja slobodnog vremena.

brojalica i pjesmica vezanih uz predloæene jeziËne sadræaje i situacije E spelling (slovo po slovo) E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu osnovnih jeziËnih funkcija E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i odgovaranja na njih u sklopu poznatih jeziËnih 107 »ITANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. uljudno ponaπanje. imenovanje i opisivanje biljaka i æivotinja. prometna sredstva i ponaπanje u prometu. jednostavnih tekstova o sebi i izmiπljenim osobama. mjestu gdje æive i onomu πto rade E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraÊih reËenica E pismeno odgovaranje na jednostavna pitanja E povezivanje pomijeπanih dijelova kratkog teksta u smislenu cjelinu E pisanje kratkih voenih opisa u sklopu prethodno usvojenih sadræaja INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr. izraæavanje zahtjeva. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. naziv zemlje i glavni grad.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu postavljanje pitanja. Ëestitki za blagdane. tipiËna prezimena. ritmiËkih. Engleski jezik struktura i tematskih sadræaja reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama sposobnost koriπtenja jednostavnih reËenica za opisivanje osoba. prezimena. imena. imena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja. Ëestitanje blagdana i roendana. razlikovanja. stanovanje. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja kao npr. odgovaranje na pitanja. Ëestitanje blagdana i roendana i sl. naziv neke regije/rijeke/planine i sl. uvoditi zagonetke. blagdanski obiËaji. pozdravljanje. neka jela i prehrambene navike. osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja kratkih. neke osnovne obavijesti o zemlji/zemljama Ëiji se jezik uËi (npr. IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja. naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne proizvedbe govorenih i snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi. brzalice. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekst ravnopravno sudjeluju u predstavljanju priËe. reËenica. postera na neku od obraenih tema E E E E E E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku E povezivanje vidnog (slikovnog) i sluπnoga (jeziËnog) sadræaja E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja. dijaloga i kraÊeg teksta nakon sluπanja zvuËnih uzoraka E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena. rap i jazz chants. provoenje . predmeta i situacija povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnoga rada npr. odijevanje. Obraditi joπ najmanje jednu tradicionalnu priËu ili bajku. DjeËja knjiæevnost: Na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica. kratkih poruka na razglednicama. naredbe i molbe. oslovljavanje. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. neke aktivnosti vezane uz blagdane.). rijeËi i jednostavnih reËenica u jednostavnim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim prigodama E postupno svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskog i engleskog jezika E pisanje reËenica/kratkih tekstova na osnovi obraene tematike i rjeËnika E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica. πportske aktivnosti i igre.

Europski jeziËni portfolio) i meusobnog vrjednovanja uËenika. samostalno zakljuËivanje. Are there any flowers? No. I'm going to cook lunch tomorrow.He works at the post office/ He delivers letters. ulice.. koriπtenje popisa rijeËi u udæbeniku te dvojeziËnih. 4. much/many-more-the most. jela.imenovanje zanimanja. Next summer I am going to visit the USA. izricanje koliËine i cijene. predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnoga rada npr. podcrtavanje. Irska.) Kulturoloπkim i odgojnim sadræajima pristupa se kontrastivno. kina. igara i plesova naroda engleskoga govornog podruËja KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura. 6. prijateljima. glavni brojevi od 1 do 1000 KljuËne strukture i izriËaji: some. obrauju se prigodni sadræaji. vrste poslova. trgovina. a postupno i jednojeziËnih rjeËnika. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednog biljeæenja. izricanje svakodnevne radnje i obveze KljuËne strukture i izriËaji: to be. moja obitelj i prijatelji .kupovanje namirnica u trgovini /na trænici. many. He is drinking his tea.proπirivanje rjeËnika o zdravoj hrani.. at school.. razvoj samostalnog i suradniËkoga uËenja. izraæavanje ukusa. zaokruæivanje i sl. We went home after school yesterday. She is going to visit her friends. She played tennis last weekend. My mum is a nurse.No.m. There is / there are. Must / have to: They must do their homework. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. muzeja. koriπtenje vizualnih elemenata radi pamÊenja jeziËnih sadræaja (boje. Yes. samoprocjene (portfolio. in the afternoon.? Zemlje engleskoga govornog podruËja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. there are some. Engleski jezik Zanimanja .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu slobodnog vremena i praznika i sl. you can't. jezika kojim govorimo. much. we have some. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. I visited Rome and Venice. How much money/sugar/tea? How many apples/cars/ people. πport. usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima. Then they can play on the computer or read comics. koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranog jezika. koriπtenje raËunala. In 50 years we will have no water. 3. tematski panoi. raspravljanje o zdravoj hrani i zdravome æivotu. regije. 5. obitelji. njihovim osobinama. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja. opis svojega doma. This is my room. but she didn't. bad/worse/the worst. Hrana . you can't. Must / have to: We must do our homework. elektroniËke poπte i interneta u uËenju stranoga jezika. kazaliπta. Where were you last summer? . He has to work hard. I usually wear my jeans but today I'm wearing a dress. Have you got any/some milk? Yes. on Monday. She works in a hospital. SAD. 6.I was in Italy.usvajanje rijeËi i izraza vezanih uz medije. crteæi. opis mjesta u kojem æivimo. Australija. any. there aren't any. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika.razgovaranje o sebi. tijelu. at five o'clock. 108 . Zdrav æivot i okoliπ . izrauju projekti. praznike i putovanja. Ja. πportskih objekata i sl. tomorrow. Kanada. He is a postman. in May. Blagdani . pjesama. not hers. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. prepriËavanje doæivljaja i iskustava KljuËne strukture i izriËaji: Have you finished your work? I've done my homework. I always/sometimes /never go to bed at 10 p. pomoÊ u kuÊi. glass and plastic bottles. posteri i sliËno. Slobodno vrijeme . izgledu. 7. 2. imenovanje i razlikovanje namirnica. opis prostora u kojem se posao obavlja KljuËne strukture i izriËaji: good/better/the best.). voenje vlastitog rjeËnika. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. Novi Zeland . ekologiji i zaπtiti okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: We must protect the environment/stop pollution/recycle paper. . have got. Can we surf the Internet now? . When did they arrive in London? On July 15. koriπtenje ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. next year. OdgovarajuÊi sadræaji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruËja te drugih kultura uopÊe.upoznavanje kulture i civilizacije te znamenitih osoba KljuËne strukture i izriËaji: He was a famous doctor.upoznavanje nekih blagdanskih obiËaja. I like playing football. Can I go out? No. postera o nekoj od obraenih tema.

ponavljanje i proπirivanje vokabulara o odjeÊi. opisivanje predmeta. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji su uvrπteni u predviena tematska podruËja kao npr. umjetninama. tipiËna blagdanska jela i sl. many E razlika izmeu How much? i How many? 109 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E prepoznavanje. zagaenju i zaπtiti okoliπa. glazbene kulture te ostalim obiËajima vezanim uz svakodnevni æivot. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno rabiti oko 320 leksiËkih jedinica. likovne. opis svojega grada ili mjesta. uvoditi zagonetke. Ëestitanje blagdana. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E glagoli to be i to have/have got E there is / are E present simple (potvrdni. izletiπtima. poπti i sl. koju pojedini uËenici nakon obradbe mogu samostalno proËitati. Predvia se aktivno usvajanje od 7 do 9 novih leksiËkih jedinica po satu novoga gradiva. proπirivanje rjeËnika o zdravoj hrani. slobodno vrijeme. pisanje Ëestitki. πkoli. upitni i nijeËni oblik) E present simple u odnosu na present continuous E planirana buduÊa radnja uz pomoÊ going to future (potvrdni. izricanje radnji koje su upravo zavrπile. that/those Imenice E tvorba mnoæine imenica E brojive i nebrojive imenice E neodreena koliËina uz pomoÊ some. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Razgovaranje o sebi. postavljanje pitanja. upitni i nijeËni oblik) E would za izricanje æelja i planova u buduÊnosti E traæenje dopuπtenja uz pomoÊ glagola can (upitni i nijeËni oblik. predstavljanje svojega kraja i jezika kojim govorimo. kratki odgovori na pitanja) E izricanje obveze uz pomoÊ must / have to E izricanje proπle radnje uz pomoÊ simple past pravilnih i nekih nepravilnih glagola Zamjenice E posvojne zamjenice (mine. DjeËja knjiæevnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih puËkih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica. bad. raspored sati. pozdravljanje. basnu. izricanje radnji koje se ponavljaju. brzalice. much. svojoj obitelji. osoba i situacija. many. poruka i pisama. dnevne obveze vrπnjaka. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. muzejima. snalaæenje u prostoru i vremenu. Na kraju 6. obiËaji. jazz chants i proverbijalne izraze. nekim poznatim spomenicima. naËin stanovanja. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke strukture uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama. informacije o zemljama. Obraditi najmanje jednu slikovnicu s nepoznatom priËom i jednu kratku priËu. karakterne osobine i izgled osoba. rap. narodnu priËu ili sl. izraæavanje stava. opisivanje svakodnevnih obveza u kuÊi. ritmiËkih. LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prema tematskim sadræajima i zanimanju uËenika. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika . viπesloæni i nepravilni pridjevi good. glavni i redni brojevi od 1 do 1000.). vokabular vezan uz medije. much) Prilozi E prilozi uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici E prilozi i priloæne oznake vremena Prijedlozi E prijedlozi za mjesto i vrijeme Brojevi E glavni i redni brojevi od 1 do 1000 Na razini prepoznavanja E present perfect simple za izricanje ishoda radnje E simple future za predvianje buduÊih radnji E phrasal verbs E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu predloæenih tematskih podruËja i jeziËnih struktura: priËanje o sebi i drugima. razlikovanje i razumijevanje fonoloπkih. any. putovanja. usporeivanje predmeta i osoba. pjesme. prepriËavanje svojih iskustava.) E ponavljanje pokaznih zamjenica this/these. Na kraju 6. igre. zdravom tijelu. izricanje radnji koje se upravo dogaaju. prepriËavanje proπlih dogaaja. razni podatci o blagdanskim i drugim obiËajima. pjesme. uljudno ponaπanje.. traæenje i davanje informacija.. glavnim gradovima. prijateljima. plesovi. yours. nacionalnim parkovima. oslovljavanje. uljudno ponaπanje. izricanje sklonosti i potreba. a na razini razumijevanja do 440. πport. opisivanje svojega doma. odijevanje. poznatim povijesnim osobama iz podruËja knjiæevnosti. komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (u trgovini. roendana i sl. Ëestitanja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik »lan E neodreeni Ëlan a / an i odreeni Ëlan the Pridjevi E stupnjevanje pridjeva (jednosloæni. upoznavanje kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruËja. galerijama. izricanje buduÊih radnji. proπirivanje izraæavanja i opisivanja kronoloπkoga i atmosferskog vremena.. znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim osobama iz Hrvatske. upitni i nijeËni oblik) E present continuous (potvrdni. otkrivanje nekih novih osobina proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog podruËja.

imena. kratkih pisama. kraÊih pisama. koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika. situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E povezivanje elemenata priËe. predstavljanja rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada.slovkanih slova abecede E pisanje Ëestitki. nijeËnih i upitnih reËenica. stanovanje.) E sposobnost prepriËavanja slijeda dogaaja uz likovne poticaje E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E reproduciranje dijaloga u kojim uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje »ITANJE E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon sluπanja uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vizualnim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s razglednica. rime. podcrtavanje. i sl. poruka na razglednicama. npr. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja. saæimanje i dr. teksta. mnemotehnike. kraÊih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjeæbanih sadræaja E samostalno i zajedniËko osmiπljanje tekstova i grafiËkih rjeπenja za razredni pano INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugomu i drugaËijemu (npr. voenje vlastitoga rjeËnika. crteæi. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. otklanjanje predrasuda i stereotipa. prezimena. dijaloga. nenasilno rjeπavanje sukoba i sl. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rjeπavanju zadataka (npr. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova. dijaloga. predmeta. usklopivanje i sl. mjestu æivljenja i rada. postera o nekoj od obraenih tema. koriπtenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jeziËnih sadræaja (boje. anagrami.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E E E Engleski jezik PISANJE E pisanje diktata nakon obradbe sadræaja E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu . primjena tehnika zapamÊivanja (npr.).). obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjeËnika E svladavanje reËeniËne intonacije E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje zadataka nakon proËitanoga teksta 110 . te o πkolovanju E popunjavanja tekstova rijeËima koje nedostaju E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih reËenica. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljeg pamÊenja. razumijevanje osnovne namjere sugovornika globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA.). antonimi i dr. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. analiza. drugima. IZGOVOR E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E reproduciranje reËeniËne intonacije E reproduciranje zvuËnih modela E spelling (izgovor slova abecede) E pravilna reprodukcija govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline E sposobnost opisivanja osoba. razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja. koriπtenje udæbeniËkoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. E E E razumijevanje paæljivo artikuliranoga govora razumijevanje i izvrπavanja uputa i naredbi povezivanje vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja razumijevanje izjavnih. sinonimi. osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi. provoenje slobodnog vremena). samoprocjene (portfolio. blagdanski obiËaji. koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja. razgovora u smislenu cjelinu E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada (postera.

πportu i knjiæevnosti. Who opened the door? What happened three days ago? She is more beautiful than her friend. najËeπÊe induktivno.upitni. Girl’s room. children’s room. prijedlozi kako pomoÊi ugroæenim vrstama KljuËne strukture i izriËaji: Endangered species live all over the world. my friend was watching TV. My father flies to New York every Saturday but this Saturday he is leaving for Berlin. meu prijateljima KljuËne strukture i izriËaji: My son never talks to me.. vrstama filmova. Doæivljaji i maπta . When I was a teenager I had a car accident. Do kraja 4. Have you visited Australia? . ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Predstavljanje sebe. Obitelj i prijatelji . While I was cooking. obrauju se prigodni sadræaji. 6. I had to call my friend yesterday to pick me up at my home because my leg hurt badly. izrauju projekti. razgovaranje o televizijskom programu. This is the best film I have ever seen. Zemlje engleskoga govornog podruËja obradba tema vezanih uz kulturu i civilizaciju zemalja engleskoga govornog podruËja. I didn’t get hurt. I have never seen such a good movie.priËanje o vlastitim doæivljajima i pustolovinama i o likovima iz maπte. vrstama glazbe. The wolf and the brown bear live in the forests of Croatia. sluπanju glazbe. I often listen to classical music. Have you seen anybody in the building? Blagdani .I have known him for 3 years. We are going to travel by rocket in the future. I have known him since 2001. nijeËni i potvrdni oblik E present simple . πkoli. There’s something in your hair. tematski panoi. zdrav naËin æivota. Zdrav æivot i okoliπ . znamenitosti. What can we do to protect them? Slobodno vrijeme i kako ga provodimo ponavljanje i proπirivanje rjeËnika vezanog uz slobodno vrijeme. upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruËja. blagdani i proslave. . obiËaji i usporedba s Hrvatskom. My favourite film/movie is.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Engleski jezik 5. We’ll be able to talk to people from other planets.ponavljanje i proπirivanje rijeËi i izraza za predstavljanje i opis obitelji i prijatelja. ekoloπke teme o ugroæenosti biljnih i æivotinjskih vrsta i zagaenju okoliπa i kako pomoÊi. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika. prepriËavanje vlastitih doæivljaja. godine uËenja u 7..upitni. 7. posteri i sliËno. razgovor o zaπtiti okoliπa. Na kraju 7.ponavljanje i proπirivanje rjeËnika na temu zdravoga æivota. nowhere. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. 3. the Sava. 2.No.obiljeæavanje blagdana BoæiÊa i Uskrsa . zanimanjima i poslovima. The USA. ugroæenim biljnim i æivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu. razgovor o stanovanju. usporedba s Hrvatskom KljuËne strukture i izriËaji: Since /for . GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno. but we flew to New York last spring. πportovima. Already/ yet. She has already finished her homework.rad na prigodnim tekstovima i pjesmama. Anybody. razgovaranje o problemima mladih u suvremenom svijetu. problemi mladih u suvremenom svijetu i problemi sukoba generacija. problemima u razredu. kao na primjer o ekoloπkoj problematici. o sukobu naraπtaja. Milly was watching television when she heard a loud crash. naËin æivota. modi i sliËno. Ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. It was raining heavily the whole day yesterday. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno rabiti oko 460 leksiËkih jedinica a razumjeti oko 600 leksiËkih jedinica. Ëitanju knjiga i knjiæevnosti KljuËne strukture i izriËaji: Can/could/be able to: I can see the waves crashing on the beach./I saw it last week. nijeËni i potvrdni oblik 111 4. I haven’t finished yet. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. usporeivanje obiËaja vezanih uz blagdane KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura. sluπanju glazbe (vrste glazbe). o slobodnom vremenu . Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. girls’ room. razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E present continuous . Some people won’t like the moon..odlasku u kino (vrste filmova). something. πkolovanje. odlasku u kino. I could sing but I couldn’t play a musical instrument. the Adriatic Sea. predstavljanje i opisivanje prijatelja i Ëlanova uæe i πire obitelji. Ëitanje i/ili sluπanje ulomaka iz priËa ili romana za djecu i mladeæ KljuËne strukture i izriËaji: Tourists will stay in hotels on the moon..

nijeËnih i upitnih reËenica. something. brzalice. imena vrπnjaka u zemlji/zemljama engleskog govornog podruËja. nowhere. neka tipiËna prezimena. naËin stanovanja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu past simple pravilnih i nepravilnih glagola trajanje radnje u proπlosti . Knjiæevnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica. pozdravljanje. Imenice razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica pravilne i nepravilne E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama E posvojni genitiv u jednini i mnoæini »lan E neodreeni Ëlan a/an E uporaba Ëlana uz gradivne imenice. izraæavanje problema u odnosu meu vrπnjacima u razredu i u æivotu. izraæavanje problema mladog naraπtaja. . Ëestitanje blagdana. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. nazivi ulica i trgova. roendana.which. jazz chants i proverbijalne izraze. te s njihovim knjiæevnim djelima i likovima. izraæavanje srodnosti/pripadanja. kupovanje æiveænih namirnica.anybody. pojedinim dijelovima zemalja i obiËajima ljudi. Ëestitanje blagdana. izraæavanje problema odnosa prema roditeljima. glediπta i miπljenja. uljudno ponaπanje.going to future E radnja u present perfectu (potvrdni. IZGOVOR E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova engleskoga jezika E sposobnost raspoznavanja i ponavljanja fonoloπkih. situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E povezivanje elemenata priËe. E povratne zamjenice E glagolske imenice E odnosne reËenice E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sposobnost prepoznavanja. planovi i predvianja za buduÊnost. UËenici se upoznaju s povijeπÊu zemalja engleskog govornog podruËja. proËitati najmanje dvije kratke priËe od kojih jedna moæe biti strip. narodnu priËu ili sl. oslovljavanje. basnu. ukljuËujuÊi zagonetke. neke aktivnosti vezane uz blagdane. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga govora E sposobnost razumijevanja i izvrπavanja jednostavnijih uputa i naredbi E sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje izjavnih. buduÊnosti i proπlosti E phrasal verbs Zamjenice E pravilna uporaba osobnih zamjenica (u nominativu i akuzativu) E odnosne zamjenice (who. Kroz tematske jedinice susreÊu se s piscima i autorima iz zemalja engleskog govornog podruËja. koju pojedini uËenici mogu samostalno proËitati. that i whose) E E Engleski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. upitni i nijeËni oblik) E razlikovanje upotrebe past simple i past continuous izricanje trajanja jedne ili viπe istodobnih radnji u proπlosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom radnjom E buduÊa radnja i predvianje sa simple future E planovi u buduÊnosti . imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme. pisanje pisama prijateljima. predmeta. razlikovanja i razumijevanja fonoloπkih. ritmiËkih. ritmiËkih. rap. itd. davanje savjeta. provoenje slobodnog vremena i praznika. vlastita imena i zemljopisne pojmove Pridjevi E proπirivanje komparacije pridjeva novim primjerima Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva od 1 do 1000 ReËenice E subjektna i objektna pitanja s who i what Na razini prepoznavanja E neodreene zamjenice . izraæavanje zamisli o oËuvanju okoliπa. Obraditi jednu nepoznatu priËu ili kratku priËu. Ëlanova uæe i πire obitelji i prijatelja. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih sluπnih modela E slovkanje (izgovor slova abecede) E sposobnost pamÊenja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline E sposobnost opisivanja osoba. nijeËni i upitni oblik) E uporaba modalnog glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadaπnjosti i proπlosti E uporaba modalnoga glagola can/ be able to za izricanje sposobnosti u sadaπnjosti. velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima.past continuous (potvrdni. dijaloga. prepriËavanje vlastitih doæivljaja iz proπlosti. razgovora u smislenu cjelinu 112 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura: predstavljanje sebe. raspored dnevnih i tjednih aktivnosti. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA.

nasilje meu πkolskom djecom. crteæi. razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja. antonimi i dr. kuÊni ljubimci. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja. Ëitanje. She was at the theatre yesterday. my/mine.). osobnih podataka na obrascima E sposobnost pisanja o sebi i drugima.. »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu problemi mladih. opisa mjesta æivljenja i rada. predvianje sadræaja teksta na osnovi naslova.slovkanih slova abecede E pisanje kraÊih diktata E sposobnost pisanja prema uzorku E pisanje Ëestitki. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. πport. dijaloga i kraÊih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja E samostalno pisanje voenih sastavaka E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjeæbanih sadræaja E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: razvijanje osjeÊaja za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugome i drugaËijem (npr. etc. prezimena.. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja. problemi vezani uz odnos meu naraπtajima. koriπtenje konteksta radi lakπega razumijevanja. predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada npr. Mladi i njihovi interesi . poruka na razglednicama. stanovanje. razgovaranje o izgledu i modi. statusnim simbolima.) prepriËavanje uz likovne poticaje. koriπtenje dvojeziËnoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. rime. ljubavi i zaljubljivanju KljuËne strukture i izriËaji: She has already seen that comedy.provoenje slobodnoga vremena. koriπtenje udæbeniËkoga rjeËnika za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi. odabir zanimanja i traæenje zaposlenja. prepriËavanje slijeda dogaaja prepriËavanje proËitanoga i obraenog teksta prepriËavanje dogaaja iz osobnog iskustva verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja reproduciranje razgovora u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove samostalno voenje dijaloga o poznatijim situacijama sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igranju uloga »ITANJE E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa E sposobnost Ëitanja tekstova i dijaloga nakon sluπanja uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima i opisa popraÊenih vidnim sadræajima u svakodnevnim prigodama E tiho i glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjeËnika E svladavanje reËeniËne intonacije E Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E pisanje rijeËi po zvuËnom modelu . kraÊih pisama. I'm going to study at the university. koriπtenje novih medija u uËenju stranoga jezika uz pomoÊ uËitelja. koriπtenje vidnih elemenata u svrhu memoriranja jeziËnih sadræaja (boje. postera o nekoj od obraenih tema. mediji.) STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. 2. uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. 113 8. provoenje slobodnog vremena i sl. mnemotehnike. mentalne mape (mind maps).). poticanje uËenika na koriπtenje strategija uËenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming). na πportskim priredbama. Today's fashion is much nicer than. saæimanje i dr. uokvirivanje i sl. You must take care of your pet. podcrtavanje. razgovaranje o neprihvatljivom ponaπanju mladih. primjena tehnika memoriranja (npr.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Engleski jezik imena. anagrami. glazba. analiza. sinonimi. voenje vlastitoga rjeËnika.). E E E E E E E E iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnog rada (postera. samoprocjene (portfolio. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka (npr. . ulici. πkolovanja E nadopunjavanje tekstova rijeËima koje nedostaju E sposobnost povezivanja dijelova predloæenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih reËenica. teksta i sl. blagdanski obiËaji. This book is mine. I'll help you carry the bag. vaænost uËenja stranih jezika KljuËne strukture i izriËaji:You should talk to your parents about the problem. npr.

Croatia has got the most beautiful coast in the world. povijesni dogaaji. 6. razreda uËenici bi trebali aktivno rabiti 700 leksiËkih jedinica. Ëitanje datuma. Planira se uvoenje 10 . Columbus discovered America but it was named after Amerigo Vespucci. rat. itd. must /have to. Do kraja 8. razvoj tehnologije raËunalo. tvorbi i mjestu u reËenici Prilozi E prilozi naËina (tvorba i uporaba) E prilozi mjesta. something. kultura i civilizacija KljuËne strukture i izriËaji: He likes coffee but he doesn’t like tea. 5. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA »ovjek u obiteljskom i druπtvenom krugu (obitelj. which. rad turistiËke agencije.anybody. Treba poveÊati broj izvornih tekstova. traæenje zaposlenja). uporaba i razlikovanje uporabe) E past simple /continuous (tvorba. izvjeπÊa o putovanjima. Zemlje engleskoga govornog podruËja i Hrvatska . vremena. Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu. oblici.We went to Greece. svijet u kojem æivimo/ problemi suvremenoga ËovjeËanstva (siromaπtvo. turistiËko snalaæenje u stranoj zemlji i s tim u svezi s vaænosti engleskoga jezika kao svjetskoga jezika). uËestalosti i njihovo mjesto u reËenici Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva. ≈kada bih mogao zaæeljeti 3 æelje«.zemljopisna obiljeæja. shall / should.planiranje putovanja. ugroæene vrste. prijatelji. My parents always tell me not to leave the light on. Hrvatska kao turistiËko odrediπte KljuËne strukture i izriËaji: While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler hat on got in.pravilnih i nepravilnih E proπirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama E glagolske imenice »lan E neodreeni Ëlan a/an E uporaba Ëlana uz gradivne imenice. siromaπtvo. godina.12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. stanovanje. Engleski jezik zemalja engleskoga govornog podruËja i Hrvatske (npr. Blagdani . uporaba Zamjenice E osobne zamjenice (u nominativu i akuzativu) E odnosne zamjenice (who. pisanje kratkoga pisma ili razglednice. ekoloπki problemi). tematski panoi. ekoloπki problemi. glazba.opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje blagdanskih obiËaja s naπim obiËajima u Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: ponavljanje veÊ usvojenih struktura. may /might. Many people die of starvation in Africa. kako se zaπtititi od zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji. ReËenice E neupravne molbe/zapovijedi E redoslijed rijeËi u reËenici (SVO) E subjektna i objektna pitanja s who i what 114 4. uporaba) E simple future / going to future za izricanje buduÊe radnje E modalni glagoli: proπirivanje znanja o uporabi i oblicima (can / could. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju uËenika.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3. Putovanja . a na razini razumijevanja do 900. svakidaπnjica. izrauju projekti. GRAMATI»KE STRUKTURE Na kraju 8. Imenice E jednina i mnoæina imenica . Ëitanje. that. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. putovanja (turizam. oblici. posteri i sliËno kao na primjer o modi..... Svijet oko nas . razreda uËenici bi trebali vladati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E present simple /continuous /perfect (tvorba. nowhere. pisanje i Ëitanje adresa. Where did you spend your winter holidays? . πportskih rezultata. internet. briga za mlade. πport). izvjeπtavanje o putovanju. will / would) E phrasal verbs E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present / past) tvorba. whose) E povratne zamjenice (myself) E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi E neodreene zamjenice . mladeæ i odrasli i njihovi problemi. telefonskih brojeva i sl. snalaæenje u stranoj zemlji. planiranje putovanja. glad. problemi vezani uz posao. nasilju meu djecom. obrauju se prigodni sadræaji. teme iz kulture i civilizacije . oblici. (zdravlje. blagdani. mobitel KljuËne strukture i izriËaji:The natural habitats of many animals are destroyed by human activity. AIDS-u. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje novim temama posebice iz podruËja kulture i civilizacije. vlastita imena i zemljopisne pojmove Pridjevi E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi E proπirivanje znanja o stupnjevanju pridjeva E razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi.razgovaranje o problemima u svijetu: glad. ukljuËivanje Hrvatske u EU).

E Engleski jezik sposobnost razumijevanja i izvrπavanja uputa i kraÊih i jednostavnijih naredbi sposobnost povezivanja vidnoga i sluπnoga jeziËnog sadræaja sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih. razgovaranje o obiËajima povezanim uz blagdane. dogaaji iz povijesti. od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. razgovaranje i izraæavanje stavova o ekoloπkim problemima i ugroæenim vrstama. zahtjeva. elementima kulture i civilizacije. o naËinu koriπtenju slobodnoga vremena. kupovanje æiveænih namirnica. slaganja i neslaganja. E sposobnost razumijevanja kraÊih i jednostavnijih osobnih pisama . razgovora i tekstova u sklopu obraenih sadræaja E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena. iz mjuzikla ili sl. prepriËavanje osobnih doæivljaja i iskustava. provoenje slobodnoga vremena i praznika. jelovnika. ritmiËkih. poput reklama. æelja. razlike u sadræajima vezanih uz πkolu: πkolskim predmetima. hrana i navike vezane uz hranu. prednostima i nedostatcima æivota na selu i u gradu. zahvala.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Na razini prepoznavanja E vremenske reËenice E question tags E upravni i neupravni govor s glagolom u glavnoj reËenici u present tenses JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i struktura: razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu naraπtajima. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. izraæavanje molba. razlikovanja. pozdravljanje. razgovaranje o razlikama. povijesti. rijeËi i reËenica u kratkim pisanim uputama E sposobnost razumijevanja i Ëitanja reËenica i tekstova o poznatim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama E svladavanje reËeniËne intonacije E Ëitanje fonetskih simbola 115 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sposobnost razumijevanja izriËaja i rijeËi koji su bitni uËenicima E sposobnost razumijevanja obavijesti u jednostavnim svakodnevnim materijalima. ritmiËkih. Ëestitanje blagdana. naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga govora sa stankama za zapamÊivanje znaËenja razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja. razumijevanje osnovne namjere sugovornika globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike uoËavanje posebnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih rijeËi (spelling) E E E E E E E GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. razgovaranje o vaænosti znanja stranih jezika radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama. nazivi ulica. Takoer bi trebalo uvesti najmanje dvije kratke priËe. obiËaji vezani uz blagdane. pristojno ponaπanje. informacije o zemljama Ëiji se jezik uËi (zemljopisna obiljeæja. One uËenike koji su za to spremni treba poticati da proËitaju najmanje jednu neπto dulju pripovijetku. predmeta i situacija E sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka E iznoπenje rezultata skupnoga ili pojedinaËnog rada na projektu u sklopu obraenih tema E sposobnost prepriËavanja tekstova/slijeda dogaaja u sklopu obraenih tema E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnijih jeziËnih funkcija E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja E sudjelovanje u kraÊim razgovorima u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine elemente E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama i igranje uloga »ITANJE E pamÊenje pismovne slike rijeËi i reËenica u sklopu obraenih sadræaja E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi E sposobnost Ëitanja reËenica. o svojim interesima i hobijima i ponaπanju mladih u vezi s tim. obveza i duænosti. vaænija mjesta u gradovima. voznog reda i sl. snalaæenje u stranoj zemlji kao turist. izvijeπÊe o putovanju. stanovanje. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. IZGOVOR E sposobnost prepoznavanja. Knjiæevnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme. raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traæenje zaposlenja. tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadræaja. raspored dnevnih i tjednih aktivnosti. naglasnih i intonacijskih znaËajki engleskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jeziËnih sadræaja E spelling (izgovor slova abecede) E sposobnost opisivanja osoba. o oËekivanjima i planovima za buduÊnost. autorske basne ili bajke i sl. trgova. zemalja engleskoga govornog podruËja i usporedba s Hrvatskom. oslovljavanje. igrokaz ili kraÊu dramu.). znamenitim osobama i sl. prospekata. povijesne i kulturne znamenitosti i sl. imena i prezimena u zemljama engleskoga govornog podruËja.

116 . te druπtveno-kulturalni kontekst. reËenica i tekstova po diktatu E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjeËnika i struktura INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Veliku pozornost treba posvetiti usvajanju interkulturalnih kompetencija kako bi uËenici razvili osjeÊaj za uoËavanje kulturoloπkih razliËitosti unutar civilizacijskih dosega kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje radi razvijanja snoπljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama. pisanje biljeæaka i natuknica radi boljega pamÊenja. umjetniËkih djela. koriπtenje ilustracija kao pomoÊnoga sredstva za razumijevanje sadræaja teksta. samostalno zakljuËivanje. predstavljanje rezultata pojedinaËnoga i skupnog rada na projektu. primjena tehnika zapamÊivanja. razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja. likovnih. Europski jeziËni portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uËenika. samoprocjene (portfolio. UËenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni πok i razgovor o iskustvima s tim u vezi). razvoj samostalnoga i suradniËkog uËenja. upoznaju se kulturna dostignuÊa poput knjiæevnih djela. razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uËenja pri rjeπavanju zadataka. koriπtenje moguÊnosti masovnih medija u funkciji uËenja stranoga jezika. voenje vlastitoga rjeËnika/usustavljivanje rijeËi po tematskim podruËjima. poruka na razglednicama. Engleski jezik STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja. Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na razini vjeπtina potrebnih za ponaπanje u ciljanom druπtveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire). osobnih podataka na obrascima E nadopunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu usvojenih sadræaja E pisanje rijeËi. Proπiruju se znanja na kognitivnoj razini: o kulturi kao naËinu æivota u zajednici odreenog jezika.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod uËestalih rijeËi te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika E prepisivanja reËenica / kraÊih tekstova koji su prethodno obraeni E sposobnost pisanja Ëestitki za blagdane. ovladavanje nekim tehnikama uËenja. koriπtenje popisa rijeËi u udæbeniku i rjeËnika (dvojeziËnih i jednojeziËnih).

izricanje radnji KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift. VijeÊe Europe. Wie heißt dein/deine. obrazovanju. Wie heißt du? Ich heiße.. Mutter. pouËavanje. ©kola: πkolski pribor i aktivnosti u πkolskom okruæenju. Was machst du? Ich lerne/ schreibe. bankarstvu. 2005. Liechtensteinu... 2 Vidi str. ©kolska knjiga. heißt. Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich! Nimm bitte dein Buch! Prirodni okoliπ: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum. znanje njemaËkoga jezika bitan je Ëimbenik u postizanju cilja viπejeziËnosti kao jednog od temelja oËuvanja kulturne i jeziËne raznolikosti naπega kontinenta. Das ist meine Familie. vrednovanje1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane jezike 2 koji sadræi vaæne napomene za primjenu ovog nastavnog programa.Er/sie heißt. Wie alt ist er/sie? Er/sie ist. Zagreb.... 79. primjerice u turizmu. Iz perspektive procesa europske integracije i ciljeva ujedinjene Europe. uljudno ophoenje KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag... oslovljivanje.. Welche Farbe hat der Apfel? Rot. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schön/grün/groß/klein.. 3. predmeta i igara KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein/eine Puppe/Ball/Auto. 6. gelb.Ich spiele Memory.. 2. na putovanjima.Ja/Nein. Austriji i ©vicarskoj. Kao znatno zastupljen strani jezik uËi se πirom svijeta.? Mein/meine ..? Mein/meine. NjemaËki kao prvi strani jezik 1. razumijevanje i izvrπavanje osnovnih uputa i naredbi. Der Ball ist schön.. dijelovima istoËne Francuske. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje. izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das? Das ist mein/meine Freund/Freundin./Bitte schön... Wie heißt dein/deine. Prijatelji: predstavljanje prijatelja. so.. 4. Obitelj: predstavljanje sebe i uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Wer bist du? Ich bin..... U nekim krajevima Hrvatske njemaËki jezik kao materinji jezik govore pripadnici njemaËke i austrijske manjine.. Schwester. 1 Usp. 5. trgovini. kulturi. Das ist mein/meine Vater... Bruder.Danke. Upravo su zato u hrvatskom knjiæevnom jeziku i nekim hrvatskim narjeËjima prisutni utjecaji njemaËkoga jezika. Osnovna naËela. gut. vrednovanje. Wer ist das? Das ist./So. klein. Ist das dein/e.... 117 . Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatske srednjoeuropskomu kulturnomu prostoru i viπestoljetna povezanost Hrvatske i zemalja njemaËkoga govornoga podruËja dovela i do kulturnih i jeziËnih proæimanja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu NjemaËki jezik NJEMA»KI JEZIK UVOD NjemaËki se jezik ne govori samo u NjemaËkoj. Graani Hrvatske dolaze u dodir s njemaËkim jezikom u raznim podruËjima æivota na privatnom i profesionalnom planu. rot.. grün. Igre i igraËke: imenovanje i opis igraËaka. nego i u Luxemburgu. Was machst du? . a posebice u zemljama srednje i istoËne Europe.. U okviru nastave njemaËkoga kao stranog jezika uËitelji Êe poticati uËenike da sami pronau veze zemalja njemaËkoga govornoga podruËja s Hrvatskom kao i veze njemaËkoga i hrvatskoga jezika. Frau/Herr BariÊ/Müller! Wie geht’s? .. Wie heißt er/sie? ..? . heißt. odgojni i obrazovni ciljevi nastave njemaËkoga jezika te opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: uËenje. istoËne Belgije i sjeverne Italije. upoznavanje. Wie bitte? Danke schön.. pouËavanje. Na taj naËin njemaËki jezik moæe posluæiti kao sredstvo komunikacije kako s mnogobrojnim izvornim govornicima tako i s velikim brojem ostalih govornika toga jezika./Super. (Jahre alt).. putem masovnih medija i dr. Susreti: pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1.

prijatelji i Ëlanovi uæe obitelji. prigodne recitacije. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.. du. Es regnet/schneit. izraæavanje raspoloæenja. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije... NjemaËki jezik Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu E mnoæina nekih imenica »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice: ich. pozdravljanje. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 0 do 10 Prilozi E neki prilozi: heute. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. E negacija nicht E upitne reËenice s upitnim prilozima wieviel. godiπnja doba i neke osnovne atmosferske prilike. rechts. auf. Ëestitanje blagdana. postavljanje pitanja. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. Danke. Ëestitanje blagdana i roendana. wie viele E inverzne upitne reËenice JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. Blagdani. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 4 do 5 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute i naredbe. izricanje radnji. dein Geschenk. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. oslovljivanje. oslovljivanje. neki dijelovi prirodnoga okoliπa (cvijeÊe i voÊe). Roendan i proslava roendana: Ëestitanje. dobi. Negacija E nein ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. es E posvojne zamjenice: mein/meine. Izrauju se tematski panoi i posteri. Wie heißt deine Katze? Godiπnja doba: imenovanje godiπnjih doba i izricanje osnovnih atmosferskih prilika KljuËne strukture i izriËaji: Es ist Sommer/Winter. Ostern. zahvale. a od toga aktivno rabiti oko 80 leksiËkih jedinica. E upitni prilozi: wie. ich habe eine Katze. lice jednine i mnoæine imperativa) E jednina imenica s odreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu E osobne zamjenice: wir. dein/deine ispred imenice E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. 10. KuÊni ljubimci: imenovanje i opis æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Haustier? Hast du einen Hund/eine Katze? Nein. pripremaju priredbe i sl. nego ih uËenici pamte. dort. odgovaranje na pitanja. morgen. osoba i pojava. predstavljanje. uljudno ophoenje. Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima. unter. glavni brojevi od 0 do 10.. radnje na nastavnom satu).. Do kraja prve godine uËenja u 1. oslovljivanje. priËe. pjevanje prigodne pjesmice KljuËne strukture i izriËaji: Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte. izraæavanje molbe. roendana i sl. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die Rose ist rot. links. predmeti (igraËke i πkolski pribor)..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 7. svojine.. 9. uljudno ophoenje. Die Sonne scheint. ihr E neki prilozi: hier. er. imenovanje i opis predmeta. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E haben i sein u jednini prezenta E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini prezenta 118 . Na kraju 1.. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika.. zahtjeva i naredbe. predstavljanje sebe i drugih. koliËine. pjesmice i dr. E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju: Wer ist das? Wie heißt du? Na razini prepoznavanja E glagoli sein i haben te neki najuËestaliji glagoli u mnoæini prezenta E zapovjedni oblik glagola (2. osnovne boje. Upoznaju se imena i prezimena 8. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 130 leksiËkih jedinica. komunikacijski obrasci pri susretu. sie. Nikolaus. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. neke æivotinje (kuÊni ljubimci).. obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: Fasching./Ja. E neki prijedlozi: in.

.Ich bin 8 Jahre alt.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja... Wer bist du? . predvidjeti sadræaj na osnovi slike).. sluæiti se znanjem materinskoga jezika. streng/nicht streng. ihr/e Oma/ Opa/Onkel. E NjemaËki jezik uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA.... tisak) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraπtanju u komunikaciji s vrπnjacima i odraslima. / Nicht so gut. internet. uz dodavanje jednostavnih rijeËi ili povezivanje s ilustracijama E slaganje rijeËi iz predloæenoga niza slova INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne. 2. uËiti u suradnji s drugima. sein/e. pjesmica za govor i pjevanje E koriπtenje viπe reËenica u nizu (2-3) za predstavljanje sebe. / So so. ihr/e.Ich wohne in Karlovac / Leibnitz / Düsseldorf. / Super..? Sie/er ist gut. ihr/e. schlank. predstavljanje KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/GutenTag!/Guten Morgen!/Guten Abend! Gute Nacht!/Auf Wiedersehen!/Tschüs! Wie heißt du? . DjeËja knjiæevnost: izvorne djeËje puËke pjesmice za govorenje i pjevanje. blagdanski obiËaji i sl. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom prve godine uËenja u 1. kulturoloπkim. samostalno zakljuËivati na osnovi veÊega broja primjera.. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika (crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju. prezimena. pamtiti leksik u kontekstu. Wer ist das? Das ist mein/e.Danke. likovne i zvukovne) poticaje E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predloπku E reproduciranje jednostavnih brojalica. Obitelj: predstavljanje πire obitelji.. koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr.Ich bin.. sein/e. autorske pjesme. imena. U pristupu nastavnim temama.).Ich heiße. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica. Wie geht’s? . 119 . gut.... Wo wohnst du? . RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja.? Er/sie heißt. 2. sein/e. Wie ist dein/e. opis osoba i stvari (sa ili bez slikovnoga predloπka) E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijeËi i reËenica na razini poznatog i prethodno usmeno obraenoga predloπka E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka E glasno Ëitanje rijeËi i vrlo kratkih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane PISANJE E preslikavanje jednostavnih rijeËi i kraÊih reËenica prema grafijskom i likovnomu predloπku. opisivanje Ëlanova obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine/seine/ihre Familie. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti. Wie alt bist du? . koristiti se medijima (televizija. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (npr. Wie heißt dein/e. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu.. tj.

Ich mag.. Wie ist das Wetter? . usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. sein/e.. Do kraja druge godine uËenja u 2. ihr/e. hat er/sie? .. Naπe tijelo: imenovanje i opisivanje nekih dijelova tijela KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Der Kopf/die Augen. gern. nego ih uËenici pamte. Blagdani. Ostern. prigodne recitacije.. kuÊni ljubimci i æivotinje na selu i u zooloπkom vrtu.. 4.. KuÊa i stan: imenovanje prostorija. prostorije u kuÊi i stanu. snalaæenje u prostoru. komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju. Ich schreibe nicht gern. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag.. imenovanje osoba u πkolskom okruæenju.? Nein. Der Rock ist rot/kurz/schön. 12. djeËje igre (pozivanje na igru i neke πportske aktivnosti). Wie spät ist es? . izricanje radnji).Zwölf. Was machst du gern? Ich lese/spiele Fußball/spiele am Computer/. aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i naredbe. izraæavanje stajaliπta. Welche Farbe hat der Rock? 11. obiËaji i tradicija: KljuËne strukture i izriËaji: Fasching.. miπljenja) KljuËne strukture i izriËaji: Was isst/trinkst du gern? Ich esse/ trinke. haben Karin und Karl? Vrijeme: imenovanje i opisivanje godiπnjih doba i atmosferskih prilika. æivotinje u zooloπkom vrtu i na selu). Wir singen / lernen... Was machen Anne und Peter? Anne und Peter rechnen. Prometna sredstva: imenovanje osnovnih prometnih sredstava KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Bus/Zug. osnovne vrste jela i piÊa.. Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. pjesmice i dr.. Es ist kalt / warm / windig / neblig / wolkig. . godiπnja doba i atmosferske prilike. Nikolaus. Wie sind deine Augen? Blau.. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. nicht. Ihr/e // Sein/e Lehrer/Lehrerin heißt Herr/Frau Schulze. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno. uljudno ophoenje. Jelo i piÊe: imenovanje nekih vrsta jela i piÊa..Es ist drei Uhr. Das Bad ist hier. gern. pozivanje na igru i neke πportske aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/machen wir in der Deutschstunde? Ich singe / lerne. Das Kinderzimmer ist links. Kannst du gut singen/zeichnen. blagdani i proslave... Anne und Peter sind Schüler. ©kolsko okruæenje: imenovanje πkolskoga pribora i nekih dijelova uËionice KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein Lineal.Fünfzehn. osobe u πkoli).Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3. Wie viele Tische sind hier? . πkolski prostor. NjemaËki jezik 10. puni sat). Wie viele. 9. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E haben i sein u jednini i mnoæini prezenta 120 6. snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Das ist die Küche/das Bad.. izraæavanje osobnoga stajaliπta (nazora. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. pripremaju priredbe i sl. Was ist noch im Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel. neki dijelovi tijela. imenovanje dana u tjednu i izricanje punoga sata KljuËne strukture i izriËaji: Wie viele Jahreszeiten hat ein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? . prijatelji i Ëlanovi πire obitelji. Aktivnosti u πkoli i izvan nje: izricanje radnji.. 8.Schön / schlecht. Womit fährst du? Ich fahre mit dem Bus/Zug. glasanje nekih æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Welche Tiere leben zu Hause/im Zoo/auf dem Lande? Der Bär ist groß.. 7.Winter. posteri.. Izrauju se tematski panoi. Ich mag. ich kann gut singen. predmeti (πkolski pribor. Na kraju 2. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 220 leksiËkih jedinica. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje.. Der Hund bellt.../Ja.... oslovljivanje. 5. kronoloπko vrijeme (dani u tjednu. neka osnovna prometna sredstva. OdjeÊa: imenovanje i opisivanje nekih odjevnih predmeta KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Rock/Hemd. Wie viele Farbstifte/Bleistifte.. glavni brojevi od 0 do 20. priËe.... Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. izvrπavanje i izdavanje naredbi. Æivotinje: imenovanje i opis æivotinja (kuÊni ljubimci. neki odjevni predmeti. Ist das dein/e. a od toga aktivno rabiti oko 160 leksiËkih jedinica. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 5 do 6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.

-e.-es E inverzne upitne reËenice s modalnim glagolom E NjemaËki jezik i opisivanje predmeta. zahtjeva i naredbe. nazivi nekih gradova i sl. predstavljanje sebe i drugih. auf... za opis osoba. postavljanje pitanja. pozdravljanje. dein/deine. oslovljivanje. likovne i zvukovne) poticaje E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predloπku E reproduciranje jednostavnih brojalica. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E razumijevanje kratkoga teksta koji je prethodno usmeno obraen E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. Ëestitanje blagdana. lice jednine i mnoæine imperativa) Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu i s odreenim Ëlanom u nominativu E mnoæina nekih imenica u nominativu i akuzativu »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u jednini i mnoæini: ich. Na razini prepoznavanja E jednina imenica s odreenim Ëlanom u akuzativu E neki prilozi: jetzt E neki prijedlozi: bei. dort. in. wie viele. schnell. prometna sredstva i dr. hier. koliËine. ihr.... gut.. æelje. morgen. didaktizirana verzija jedne od najpopularnijih bajki braÊe Grimm obraene prethodno u nastavi hrvatskoga jezika... naËin stanovanja. E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju: Wer ist das? E inverzne upitne reËenice E kratke izjavne reËenice s modalnim glagolom: Ich kann schwimmen. imenovanje 121 .. E uËestali prijedlozi u jeziËnim obrascima Prilozi E neki prilozi: heute.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini i mnoæini prezenta E prezent modalnih glagola: können i mögen u jednini. sein/seine. rechts. du. links.. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata /priloæna oznaka: Das Heft ist gelb/hier. stvari i radnji (sa ili bez slikovnoga predloπka) E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. uljudno ophoenje. izraæavanje raspoloæenja. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja. stajaliπta. zahvale. sie E posvojne zamjenice: mein/meine. svojine. unter. E jednostavne upitne reËenice s upitnom zamjenicom welcher. odgovaranje na pitanja. schlecht. oblici möchte i möchtest E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja (2. wie. zu. neka jela. DjeËja knjiæevnost: izvorne djeËje narodne pjesmice za govorenje i pjevanje. pjesmica za govor i pjevanje E koriπtenje viπe reËenica u nizu (3-4) za predstavljanje sebe. osoba i pojava. odnosa u vremenu i prostoru. gern.. langsam. ihr/ihre ispred imenica E pokazna zamjenica: das E upitne zamjenice: wer.. es. nicht ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. dobi. Negacije E nein. izraæavanje molbe. izricanje radnji.. Ëestitanje blagdana i roendana. sie. roendana i sl. pozivanje na igru i sl. oslovljivanje. poneka autorska pjesma. er. wir. E upitni prilozi: wo. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne. barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica. an. wieviel. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 0 do 20 Prijedlozi E neki prijedlozi: mit.

. 122 . OdjeÊa i obuÊa: imenovanje i opisivanje odjevnih predmeta...? .. Wie alt ist dein/deine.... Womit fährst du nach Hause? Mit der Straßenbahn.... kulturoloπkim. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. koristiti se medijima (televizija.. Wie sind die Turnschuhe? Sie sind.Er/sie ist.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »ITANJE E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o poznatim sadræajima E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka E glasno Ëitanje rijeËi i jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnomu modelu PISANJE E prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih reËenica i kratkih tekstova koji su prethodno obraeni E dopunjivanje vrlo kratkoga teksta rijeËima E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiËan slijed E pisanje Ëestitke za blagdane prema predloπku E samostalno pisanje kratkih i jednostavnih reËenica o poznatim prethodno usmeno obraenim sadræajima E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije hrvatskog i njemaËkog jezika INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. Wie ist die Hose/das T-Shirt? Sie/es ist modern. 6.. prezimena. izraæavanje ukusa KljuËne strukture i izriËaji: Was hast du heute an? Eine Hose. uËiti u suradnji s drugima. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika (crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju. kariert/gestreift/bunt. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potrepπtina KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/macht er im Bad? Ich bade/putze mir die Zähne/wasche mir die Haare/kämme mich.. Cousin/Cousine.. NjemaËki jezik 3. tisak. Onkel/Tante. Wie lange musst du fahren/gehen? Wer geht/fährt mit? Darfst du bei Rot/Grün/Gelb über die Straße? . predvidjeti sadræaj na osnovi slike). Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.. Im/in der. samostalno zakljuËivati na osnovi veÊega broja primjera.. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i opisivanje prijatelja i πire obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das? Das ist mein/e.. UËionica: imenovanje predmeta. den Kamm... U pristupu nastavnim temama. Wie viele Stühle sind hier? Wie viele Bücher haben wir? Wie viele Hefte haben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf / unter / neben / hinter / vor dem Schrank/der Bank. Wie heißt sein/e // ihr/e Sohn/Tochter? . RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. Was macht er/sie gern? Was kann er/sie gut/nicht so gut? Wo wohnt er/sie? Er/sie wohnt in.. ein T-Shirt und Turnschuhe. pokuÊstva i opreme u uËionici..) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.. Ich kann nicht in die Schule gehen/ Sport treiben./Zu Fuß..). odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu..Nein... Ich huste / habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen / Zahnschmerzen. Put do πkole: izricanje naËina dolaska u πkolu (prometna sredstva) i nekih osnovnih pravila ponaπanja u prometu KljuËne strukture i izriËaji: Wie kommst du zur Schule? Mit dem Bus/Auto/Rad.. u 2. Naπe tijelo i zdravlje: imenovanje nekih najËeπÊih zdravstvenih tegoba u djeËjoj dobi KljuËne strukture i izriËaji: Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank. blagdanski obiËaji.. das Schampoo. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (npr. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti. primijeniti oblike samoprocjene (Europski jeziËni portfolio). sein/e.. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. den Spiegel./Ja. 2.. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom druge godine uËenja. odnosi u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Was ist alles im Klassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CDPlayer/Videogerät/Lampen/Bänke. sluæiti se znanjem materinskoga jezika.. alt/neu.. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. ihr/e. 4. koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr... o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. internet... pamtiti leksik u kontekstu. blau. tj. imena. Das ist in Kroatien / Deutschland / Österreich. hrana i sl. das Handtuch. 5.. tut weh.. Mein / meine. 3. Was brauchst du dazu? Die Zahnbürste..Er/sie heißt.

prijatelji i Ëlanovi πire obitelji. dein/deine. Welche Monate sind im Winter? .. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E jednina nekih imenica s odreenim i neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu E mnoæina nekih imenica u nominativu i akuzativu »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine E posvojne zamjenice: mein/meine. 12. radnje).. osobna higijena. In der Küche steht der Herd. odjeÊa i obuÊa.Dezember. Welche Sportart magst du? Tennis. πkolski pribor. voÊa i povrÊa.. Januar. atmosferske prilike. odnosi u prostoru. Schwimmen.. priËe. Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag. pripremaju priredbe i sl. spielen. a od toga aktivno rabiti oko 260 leksiËkih jedinica.Es ist halb drei. kronoloπko vrijeme (dani u tjednu.? 11. Wie ist das Wetter? Es regnet. mögen.. Nikolaus.Januar. ©portske aktivnosti i igre: imenovanje i izricanje radnji KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du auf dem Sportplatz? Ich spiele Handball. posteri. Danke. Prehrana: imenovanje obroka. voÊe i povrÊe. blagdani i proslave.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 7. Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte. licu jednine s povratnom zamjenicom u dativu i akuzativu E prezent modalnih glagola: können. Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? . neke πportske aktivnosti i igre. puni sat i pola sata. uljudno ophoenje. Izrauju se tematski panoi. 9.. mjeseci KljuËne strukture i izriËaji: Wann haben wir Deutsch? Wann hast du/hat er/sie Tennis? . prometna sredstva i ponaπanje u prometu. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 350 leksiËkih jedinica. godiπnja doba. jelo i piÊe (obroci). Wie spät ist es? . Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima. möchtest. Roendanska proslava: opisivanje priprema za proslavu roendana i roendanske proslave KljuËne strukture i izriËaji: Wann hast du Geburtstag? Im April. dijelovi stana i kuÊe. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. singen. mjeseci). oblici: möchte. Wer spielt mit? Tor! NjemaËki jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju. nego ih uËenici pamte. dijelovi ljudskog tijela i neke najËeπÊe zdravstvene tegobe u djeËjoj dobi.Am Montag und am Mittwoch. Was kannst du deinem Freund/deiner Freundin schenken? Eine CD. glavni brojevi od 0 do 50. Februar und März. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno. obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: Fasching. dürfen u jednini. prigodne recitacije. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata 8. godiπnja doba. izraæavanje vlastitoga ukusa KljuËne strukture i izriËaji: Welche Gemüsesorten / Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magst du/magst du nicht? Welches Gemüse/Obst mag dein/e Freund/in. Nastava se obogaÊuje sluπnim i vidnim materijalima. namjeπtaj i aparati u kuÊanstvu.. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. möchten E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruËja (2. pokuÊstva i ureaja u kuÊanstvu KljuËne strukture i izriËaji: Das Wohnzimmer ist groß/klein/hell. Kronoloπko i atmosfersko vrijeme: dani u tjednu. Was macht ihr auf der Party? Wir hören Musik. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje.. Na kraju 3.. Ostern. 123 . sein/seine. Stanovanje: imenovanje i opisivanje dijelova stana i kuÊe.. Welche Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Machst du eine Party? Kannst du kommen? Wann? Am Samstag um 7./ mag kein/e/n.. dein Geschenk. Blagdani. 10. aktivnosti u πkoli i izvan nje (najËeπÊe upute i naredbe. puni sat i pola sata.? Was frühstückst du? Was isst/trinkst du zu Mittag? Was isst/trinkst du zu Abend? Wer macht das Frühstück / Mittagessen / Abendessen bei dir? Möchtest du/möchten Sie.. ihr/ihre ispred imenica E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. pjesmice i dr. proslava roendana. πkolski prostor. i 2. Der Tisch steht vor dem Fenster. Do kraja treÊe godine uËenja u 3.. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E glagoli haben i sein u prezentu E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u jednini i mnoæini prezenta E prezent povratnih glagola u 1. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. müssen..

. izricanje radnji.) JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. pozivanje na igru ili neku drugu zajedniËku aktivnost i sl.). neki prijedlozi: von. auf. roendana i sl. dort. wo.. dobi.. langsam. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E reproduciranje brojalica. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr..... schnell./Die Party ist am Samstag. der Rhein. traæenje informacija. koliËine imenovanje i opisivanje predmeta. jedna od najpopularnijih bajki braÊe Grimm uz usporedbu izvorne i moderne verzije. licu jednine u dativu i akuzativu neki vremenski prilozi: gestern. upitni prilog womit uporaba Ëlana uz imena zemalja i zemljopisnih pojmova (npr. zahtjeva i naredbe. neben. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. für. gut. müssen i dürfen u mnoæini preterit glagola sein i haben u jednini osobne i povratne zamjenice u 1. Ëestitanje blagdana i roendana. nach.... über. odijevanje. predstavljanje sebe i drugih. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. igre i dr. die Save. glavni grad. E kratke izjavne reËenice s modalnim glagolom E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice ukljuËujuÊi i pitanja s modalnim glagolom NjemaËki jezik DjeËja knjiæevnost: narodne/tradicionalne djeËje pjesmice i autorske pjesme za govorenje i pjevanje.. hier. naziv neke regije/rijeke/planine i sl. πportske aktivnosti. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja. mögen. nazivi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja i neke osnovne informacije o njima (npr... izricanje odnosa u prostoru i vremenu. rechts. osoba i pojava. oslovljivanje. . gern. hinter. izraæavanje stajaliπta. schlecht. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata / priloæna oznaka: Die Rose ist rot. morgen. wie viele. æelje. links. æalbe. Ëestitanje blagdana. prometna sredstva. mit.. zahvale. stanovanje. an. Prilozi E neki prilozi: heute. odgovaranje na pitanja. likovi iz bajki u usporedbi s likovima iz hrvatske djeËje knjiæevnosti. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. bei. osoba i radnji (sa/ili bez slikovnoga predloπka) E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E prepriËavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomoÊ pitanja ili vizualnih poticaja E iznoπenje rezultata skupnoga rada E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih kraÊih tekstova o poznatim sadræajima E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnomu modelu 124 Na razini prepoznavanja E E E E E E E prezent modalnih glagola: können. i 2. die Schweiz.. svojine. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. izraæavanje raspoloæenja... unter. vor. wann. neke aktivnosti vezane uz blagdane. zu.. wieviel. pjesmica za govor i pjevanje E imenovanje i opisivanje predmeta. E upitni prilozi: wie. neka jela i prehrambene navike. jetzt.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Brojevi E glavni brojevi od 0 do 50 Prijedlozi E neki prijedlozi: in. uljudno ophoenje. postavljanje pitanja. dvije likovno kvalitetne izvorne slikovnice. prepriËavanje slijeda dogaaja. Negacije E nein..

prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja E pisanje rijeËi prema zvuËnomu modelu (npr. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. uoËiti pravilnosti i analogije na osnovi primjera. Ich lebe in. ihr/e Eltern von Beruf? Nastavni predmeti: imenovanje nastavnih predmeta. koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. koristiti popis rijeËi npr. Was sind dein/e. Wann beginnt/endet die große Pause? Wie lange dauert die Pause? Slobodno vrijeme: imenovanje izvanπkolskih aktivnosti. Er/sie lebt in. obroci... u 3. Heute will ich ins Kino gehen.. Mein bester/meine beste Freund/in heißt. prezimena. ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima KljuËne strukture i izriËaji: Ich heiße.. koristiti se medijima (televizija. Meine Schule heißt. tisak. 3. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elemenata radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (npr..... kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti.-Platz Nummer. Was machst du/macht er/sie am Vormittag/am Nachmitag/am Abend? Ich sehe fern/spiele mit Freunden/spiele Gitarre/habe Italienisch... sluæeÊi se postojeÊim znanjem. 125 .../am .. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom treÊe godine uËenja. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika (crteæom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru neke odreene teme) i kao pomoÊi pri razumijevanju. Zanimanja: imenovanje nekih ËeπÊih zanimanja. Jahre alt.. izricanje sati KljuËne strukture i izriËaji: Welche (Schul)fächer hast du/habt ihr am Montag? Wie heißt dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du nicht besonders? Wann beginnt/endet die erste. Ich frühstücke. Ich gehe in die vierte Klasse. pamtiti leksik u kontekstu. primijeniti oblike samoprocjene (Europski jeziËni portfolio). Mein/e Klassenlehrer/in heißt..........Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiËku cjelinu E pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje pozivnica za proslavu roendana.? Siehst du gern fern? Treibst du Sport? Welche Sportart treibst du? Osobni raspored dana: izricanje dijelova dana i odgovarajuÊih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du/macht sie/er am Morgen? . internet. Ich gehe in die Schule.10 vor/nach. Stunde? . prometna sredstva i sl. izricanje stajaliπta o tim aktivnostima KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino/liest du gern/spielst du gern am Computer. Ich bin. Ich wohne in der .. u udæbeniku i slikovnih rjeËnika.. imena...-Straße Nummer... tematski usustavljivati leksik. zweite. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1...Er/sie programmiert / verkauft / bedient Gäste / unterrichtet.. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu.). πportova.. tj. Viertel vor/nach. Seine/ihre Adresse ist. Uhr auf. Was macht er/sie? . Er/sie ist... blagdanski obiËaji. hobija.. uoËiti naËin strukturiranja slikovnoga rjeËnika i naËela abecednoga strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku... Ëestitki za roendan i blagdane prema predloπku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru poznatih. Ja i osobe oko mene: iznoπenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama. dana u tjednu... 5. Jahre alt.. mjesta njihova obavljanja i vrste aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Wo arbeitet der/die Kellner / Programmiererin / Krankenschwester /Lehrerin / Automechaniker / Verkäufer... Er/sie sieht fern. 4. slovkanih rijeËi) E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije hrvatskoga i njemaËkoga jezika INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije..? Auf dem Feld/im Restaurant / Büro / Krankenhaus / Supermarkt.... U pristupu nastavnim temama.. iznoπenje rasporeda sati. 2. samostalno zakljuËivati na osnovi veÊega broja primjera.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. sluæiti se znanjem materinskoga jezika.. predvidjeti sadræaj na osnovi slike).. uËiti u suradnji s drugima. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.Ich stehe/sie steht um. NjemaËki jezik 4.. sein/e. Er/sie kommt aus Kroatien/Deutschland. kulturoloπkim.

Schule. Sie/er hat.? Das macht zusammen.. Blagdani. Prirodni okoliπ i ponaπanje u prirodi: imenovanje i opis krajolika. briga o zdravlju. Was machst du in deinem Zimmer? Ich lese / spiele / lerne / räume auf. Aktivnosti u kuÊi: izricanje radnji i zaduæenja u domu KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du in der Küche? Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirr ab. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola sein i haben E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja ukljuËujuÊi i neke sloæene glagole E prezent nekih povratnih glagola u jednini E konstrukcija es gibt E prezent modalnih glagola: können. auf dem Lande. fährt Ski. Euro.. Haben Sie. ins Gebirge/Ausland.. posteri. sonnt sich... kronoloπko vrijeme (dani u tjednu... lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu jednine E neke imenice u nominativu i akuzativu mnoæine 126 8. Museum. . sein/e. neki vaæniji objekati u mjestu. Die Eltern ärgern sich. zanimanja.. savjeta i zabrana u sluËaju bolesti KljuËne strukture i izriËaji: Christine/Thomas ist krank.. Hotel. Was macht er/sie im Wohnzimmer? Sie sieht fern/liest./im. Na kraju 4.. bleibt zu Hause. glavni brojevi od 0 do 100. möchtest i möchten E preterit glagola sein i haben u jednini E zapovjedni naËin (2.. dijelovi dana. dnevni i tjedni raspored aktivnosti.. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Davanje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji. Er/sie will/will nicht im Bett bleiben/schlafen. zu Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6...... obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: Ovisno o odabranim blagdanima. 11. Er/sie/es heißt. pisanje razglednice KljuËne strukture i izriËaji: Was macht er/sie in den Sommerferien / Winterferien / Frühlingsferien? Er / sie schwimmt. Er/sie/es ist in Österreich/Kroatien.. sati. Cent. Praznici: opisivanje naËina i mjesta provoenja praznika.. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es bei dir in der Nähe? Es gibt ein/e/en // kein/e/en Kino. aktivnosti u πkoli i izvan nje.. πira obitelj).. Was macht dein/e. oblici möchte... dürfen i wollen u jednini.. im Zentrum. Kirche. nach Österreich/Ungarn. Sie machen Ausflüge. Wohin fährst du in den Winter-/Sommerferien? Ans Meer. Sie/er darf nicht Fußball spielen/ rausgehen/in die Schule gehen/Eis essen.. am. aufs Land.? Geben Sie mir bitte. atmosferske prilike.. redni brojevi do 10.. mjeseci). macht Ausflüge. Viele Leute/Touristen besuchen. stanovanje i aktivnosti u kuÊi..? Briga o zdravlju: izricanje naËina ponaπanja.. Was kostet ein Kilo/Pfund. in Österreich/Ungarn. Danke. Abfall liegen lassen. praznici. ponaπanje u prirodi KljuËne strukture i izriËaji: Das ist eine/ein Wiese/Berg/Wald/Fluss. Kupovina namirnica: voenje razgovora u trgovini i/ili na trænici. Post... kulturnocivilizacijski sadræaji i dr... Do kraja Ëetvrte godine uËenja u 4. Sie/er kann nicht.. am Meer.. in der. 7. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika.. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Straße. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. Hier bitte. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 500 leksiËkih jedinica... ihr/e Vater/Mutter/Bruder/Schwester in der. snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Ich wohne/er wohnt in. a od toga aktivno upotrebljivati oko 380 leksiËkih jedinica. 10. Izrauju se tematski panoi. Geschäft. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije... Wo ist die Post? Neben dem Kino.. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture nikada ne tumaËe eksplicitno.. kupovanje namirnica (koliËina i cijena). pjesmice i druga prikladna djela djeËje knjiæevnosti. izricanje koliËine i cijene KljuËne strukture i izriËaji: Kann ich dir helfen? Ich möchte/brauche. prigodne recitacije. nego ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama odnosno u situacijama. Bitte. blagdani i proslave. mögen. nazivi nastavnih predmeta (raspored sati). prirodni okoliπ i ponaπanje u prirodi. Das ist ein/e Dorf/Ort/Kleinstadt/Stadt/Großstadt... Wo warst du in den Ferien? Zu Hause.. im Gebirge/Ausland. slobodno vrijeme (izvanπkolske aktivnosti). Machst du manchmal Ausflüge? Wohin? Womit fährst du? Wer kommt mit? Was dürfen wir nicht in der Natur machen? Blumen pflücken... Platz... müssen. Moje mjesto: imenovanje nekih vaænijih graevina u mjestu... Er / sie / es ist grün / schön / groß / hoch / lang. pripremaju priredbe i sl... Sie/er muss im Bett bleiben/Tee trinken/Tabletten einnehmen/Fieber messen/ viel schlafen.. NjemaËki jezik 12. Sporthalle. 9. bei Oma / Opa / Tante / Onkel / Freunden. godiπnja doba.

DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne pjesmice za govorenje i pjevanje. die Zugspitze.. der Rhein. prepriËavanje slijeda nekog dogaaja. morgen. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka. osoba i radnji (sa ili bez slikovnog predloπka) E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja uz pomoÊ pitanja ili vizualnih poticaja E iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima 127 Na razini prepoznavanja E E perfekt nekih glagola u jednini u okviru tematskih podruËja uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. ukusa i stajaliπta. naziv neke regije/rijeke/planine i sl. pjesmica za govorenje i pjevanje E imenovanje i opisivanje predmeta. uljudno ophoenje. dobi. traæenje i davanje informacija i sl. provoenje slobodnog vremena i praznika. izraæavanje æelje. an. womit. nazivi ulica i trgova u zemlji/zemljama jezika cilja. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata Brojevi E glavni brojevi od 0 do100 E redni brojevi do 10 Prijedlozi E neki prijedlozi: in. wohin. neki poznati πportaπi iz zemalja jezika cilja. izricanje savjeta i zabrana. gut. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe keinen Bruder. langsam. likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga i/ili njemaËkoga jezika u usporedbi s likovima iz hrvatske djeËje knjiæevnosti. gern. die Schweiz. schlecht. naËin stanovanja i dr. dort. izraæavanje raspoloæenja. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. jetzt. zahtjeva i naredbe. auf. . dein/deine. links. pozivanje na neku zajedniËku aktivnost. odgovaranje na pitanja.. wo. Negacije E nein. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. für. zu. neke osnovne informacije o zemljama njemaËkoga govornoga podruËja (npr. bei. imenovanje i opisivanje predmeta./Die Party ist am Samstag.. Prilozi E neki prilozi: heute. neben. izricanje radnji. E priloæna oznaka + predikat + subjekt (+ objekt): Am Vormittag lerne ich/habe ich Tennis..).. postavljanje pitanja. hier.. gestern. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E reproduciranje brojalica. oslovljivanje. Ëestitanje i neke aktivnosti vezane uz blagdane. E upitni prilozi: wie. predstavljanje sebe i drugih. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata/priloæna oznaka: Die Rose ist rot.. roendana i sl. koliËine.. schnell... wie viele.) JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. E izjavne reËenice s modalnim glagolom E upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice ukljuËujuÊi i pitanja s modalnim glagolom NjemaËki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine te u dativu i akuzativu jednine E posvojne zamjenice: mein/meine. rechts. naziv zemlje i glavni grad. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E razumijevanje kraÊih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja E razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanih rijeËi GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA.. jedna od bajki braÊe Grimm u izvornoj/modernoj verziji. Ëestitanje blagdana. die Adria. vor. mit. unter. molbe. sein/seine. osoba i pojava. die Save. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. zahvale. hinter. nach. svojine... ihr/ihre ispred imenica E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer... wieviel.. wann.

U pristupu nastavnim temama. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o poznatim sadræajima E glasno Ëitanje jednostavnih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane te kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik E svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni E dopunjivanje teksta rijeËima E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiËku cjelinu E pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje Ëestitki za blagdane i razglednica s putovanja/praznika prema predloπku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru poznatih. razgovor o bliænjima KljuËne strukture i izriËaji: Wohnt deine Oma in deiner Familie oder wohnt sie allein? Hilfst du gern deinen Großeltern? Wer macht was bei dir zu Hause? Hast du eine/n Freund/in in Deutschland/Österreich.. kulturoloπkim. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. u 4. problemi koji se javljaju. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für mich? Ja. Komm zu mir! Kinder. problemi mladih. redovito/sustavno ponavljati. napraviti mentalnu mapu. dopuniti pravilo. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom Ëetvrte godine uËenja.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. Unser/e Trainer/Trainerin heißt Herr/Frau Bauer. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). sluæiti se rjeËnikom.. lernt fleißig! Welche Sportart magst du? Schwimmen. promijeniti perspektivu govornika. znaËaj i vrijednost prijateljstva. glazba.. tj. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. gelesen. von mir für dich. koristiti tehnike zapamÊivanja. Wir müssen das ganze Leben lang lernen! Welche Themen interessieren dich besonders? Warum hast du Probleme in der Schule? Hattest du einmal Angst vor. Prijatelji: druπtveno okruæenje. internet. ispuniti ili dopuniti tablicu. Obitelj: æivot u obitelji. sastaviti listu prema nekomu naËelu. snoπljivost meu Ëlanovima obitelji..diktat E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje razlika izmeu ortografije hrvatskog i njemaËkoga jezika INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. tisak. Spielst du gern am Computer? Du sollst aber auch lesen. njegovanje kulture Ëitanja. . provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl... uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije.? Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utjeËu na razvoj mladoga Ëovjeka: bavljenje πportom. Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino. njihovi interesi i potrebe KljuËne strukture i izriËaji: Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was ärgert dich? Ungerechtigkeit.. koristiti se medijima (televizija. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.).. traæiti informacije prema nekomu naËelu. koriπtenje medija u svakodnevici KljuËne strukture i izriËaji: Treibst du Sport? Ja. razvrstavati prema pravilnostima i 128 5. Sport treiben ist gesund. knjiænicu. ©kola: æivot u πkoli. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja. tematski usustavljivati leksik. meusobno usporeivati strane jezike. odlasci u kino./Nein. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. slovkanih rijeËi) E dopunjavanje i pisanje reËenica i vrlo kratkih tekstova prema zvuËnomu modelu . sluæeÊi se postojeÊim znanjem. kazaliπte. zdravlje. Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Siehst du gern fern? Ja/nein.? Hast du Kontakt mit ihm/ihr? 2. uËiti u suradnji s drugima. geschrieben. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. stanovanje. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti. 4. predviati i preispitivati pretpostavke. teænja prema πto boljim postignuÊima i veÊemu znanju KljuËne strukture i izriËaji: Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie immer: Wir haben gelernt. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. primijeniti pravilo. prethodno usmeno uvjeæbanih sadræaja E pisanje rijeËi prema zvuËnomu modelu (npr. 3.. uËiti rijeËi u kontekstu. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. mobilizirati predznanje putem asocijacija..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E NjemaËki jezik analogijama. promijeniti tekstnu vrstu. blagdanski obiËaji.

lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u nominativu. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoæini E perfekt nekih najuËestalijih pravilnih i nekih nepravilnih glagola u jednini i mnoæini s pomoÊnim glagolima haben i sein E konstrukcija es gibt E zapovjedni naËin (2. nego kao dio konteksta. die Schweiz. pripemaju priredbe i sl. Ich war im Prater. In den Sommerferien war ich am Meer.? In Österreich habe ich Sachertorte gegessen. orijentacija u prostoru i vremenu. odnosi u prostoru....? Welche Naturschönheiten /Sehenswürdigkeiten gibt es in Kroatien / Deutschland/in der Schweiz.. mediji. Was habt ihr gegessen/getrunken? Gesundes Essen. 8.? Welche typischen Spezialitäten gibt es in Kroatien / Deutschland / Österreich. Fast Food ist nicht gesund. die Zugspitze. . neki vaæniji objekti u mjestu). auf dem Lande. (njegovanje kulture Ëitanja. Inseln. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.. pustolovine KljuËne strukture i izriËaji: Träumst du gern? Schreibst du manchmal über deine Erlebnisse? Hast du ein Tagebuch? Hast du etwas Lustiges/Schreckliches erlebt? Machst du dir Gedanken über Reisen? Blagdani. in Deutschland. Flüsse.) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoæine te u dativu i akuzativu jednine E posvojne zamjenice ispred imenica u jednini i mnoæini u nominativu: mein/meine. putovanja. slobodno vrijeme. Wandern macht fit. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i mnoæini E prezent nekih pravilnih i nepravilnih. Izrauju se tematski panoi. a od toga aktivno rabiti oko 530 leksiËkih jedinica. aktivnosti u πkoli i izvan nje. Obst.. Na kraju 5. briga za zdravlje (zdrava prehrana). koriπtenje medija u svakodnevici. svojstva i usporedba osoba i predmeta. Wie viele Stockwerke hat dein Haus? In welchem Stockwerk ist deine Wohnung? Hat dein Haus/deine Wohnung einen Balkon? Hast du ein eigenes Zimmer? Teilst du das Zimmer mit. Doæivljaji: stvarni doæivljaji. der Rhein. opis prostora KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? Ich wohne in einem Haus/einer Wohnung. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. am Bodensee. Warum? Es ist fett. grüner Salat..? Was hast du/gibt es in deinem Zimmer? Was brauchst du noch? Briga za zdravlje: ukazivanje na zdravi æivot. tradicija i proslave. 129 6.. macht dick. NjemaËki jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji. die Adria. 9. kultura stanovanja. obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture mogu tumaËiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). Moj mali svijet: moj dom.. blagdani. tipiËna jela). zdrava prehrana. znaËenje bavljenja πportom... deine/deine. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. moja soba.. maπta. obiËaji. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. posteri. πira obitelj).. Do kraja pete godine uËenja u 5. Milch.. redni brojevi do 31. 7. putovanja (ljepota putovanja i upoznavanje novih krajeva i njihovih karakteristiËnih obiljeæja. prigodne pjesme i druga prikladna djela djeËje knjiæevnosti. Kod kuÊe i u inozemstvu: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemaËkoga govornog podruËja. warme Gemüsesuppe. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. stanovanje (opis prostora.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 5. glavni brojevi do 1000. opasnosti po zdravlje koje donosi moderna civilizacija KljuËne strukture i izriËaji: Wie war es im Gebirge? Wunderschön.. Äpfel. in Köln. znamenitosti. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. upoznavanje novih krajeva i njihovih znaËajnih obiljeæja KljuËne strukture i izriËaji: Wie ist das Klima/die Landschaft in Kroatien/Österreich? Gibt es viele Wälder. dativu i akuzativu jednine i mnoæine »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr.. Gemüse. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 660 leksiËkih jedinica.

. predstavljanje sebe i drugih. vor. negodovanja. radnji. znamenitosti. rechts. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba.. links.. roendana i sl. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E jednina i mnoæina imenica s neodreenim i odreenim Ëlanom u genitivu E upitna zamjenica welcher/e/es u akuzativu jednine i mnoæine E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und. izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. hinter. æelje. zahtjeva. duænosti. odgovaranje na pitanja. postavljanje pitanja. imenovanje predmeta. Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o vlastitoj zemlji.. obitelj.. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. morgen. aber. warum. svojine.. Negacije E nein. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja E iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik E reproduciranje i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova u okviru poznate tematike E samostalno glasno Ëitanje reËenica i kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik E pravilna uporaba reËeniËne intonacije 130 . welcher/e/es u nominativu jednine i mnoæine Pridjevi E stupnjevanje pravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu jednine i mnoæine Brojevi E glavni brojevi do 1000 E redni brojevi do 31 u nominativu i akuzativu (leksiËko posredovanje) Prijedlozi E neki prijedlozi: in. wohin. traæenje i davanje informacija. auf. likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika. jetzt. ihr/ihre. unter. E upitni prilozi: wie.. wie viele. wann. nach. izraæavanje raspoloæenja. unser/unsere te Ihr/Ihre u obraÊanju iz poπtovanja E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoæine E upitne zamjenice: wer. blagdani i obiËaji. mit. koliËine. kulturni æivot. woher.. osoba. hin. gestern. Ëestitanje blagdana. oder. Ëestitanje blagdana i roendana. NjemaËki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. jedna ili viπe jednostavnijih priËa iz suvremene njemaËke djeËje knjiæevnosti. izraæavanje molbe. slobodno vrijeme. für. an. wo. dort. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. gern. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu sein/seine. gut. womit. denn JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. izraæavanje radnji i dogaaja u sadaπnjosti i proπlosti. zu. oslovljivanje.. hier. usporedba likova iz njemaËkih priËa/bajki i likova iz hrvatske djeËje knjiæevnosti. Prilozi E stupnjevanje pravilnih priloga E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi: heute.. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kraÊih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalno voenje kraÊih dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. her. was. prijateljstvo. osoba i pojava. dobi. opisivanje i usporeivanje predmeta.. osoba i pojava. naredbe.. putovanja. obveza. wieviel. da. DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne / tradicionalne pjesme za govorenje i pjevanje. zahvale. neben.. manchmal. bei. schlecht. geradeaus.

Die Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi.. ispuniti ili dopuniti tablicu. Zu Hause ist es am schönsten. Warum? Telefonierst du oft? Gehst du manchmal zur Post? Wie kommunizierst du mit deinen Freunden? Schreibst du Briefe.. sustavno/redovito ponavljati. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. in einer Theatervorstellung. odlazak u poπtu) KljuËne strukture i izriËaji: Welche Sprachen sprichst du? Deutsch. svakodnevni æivot i sl.. im Konzert. napraviti mentalnu mapu. U mom zaviËaju i izvan njega: putovanja. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja.. traæiti informacije prema nekomu naËelu. jezik kojim govorimo KljuËne strukture i izriËaji: Ich habe viele Freunde. Mein Freund geht lieber ins Kino als ins Theater. NjemaËki jezik 6. E-Mails oder SMSNachrichten? Ich kann mir das Leben ohne Computer und Internet nicht vorstellen. Meine Clique und ich gehen oft ins Internet-Café. 56. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. primijeniti pravilo. in der Schweiz. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom pete godine uËenja. komunikacija (internet. Ich gehe gern ins Museum. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten? Wo kann ich den Urlaub verbringen? In Kroatien. u 5.? Umjetnost: razgovor o likovnoj i glazbenoj umjetnosti i knjiæevnost KljuËne strukture i izriËaji: Warst du schon mal im Theater. senzibilizacija za uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. 4. promijeniti tekstnu vrstu. ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemaËkoga govornoga podruËja KljuËne strukture i izriËaji: Die Hauptstadt Kroatiens ist Zagreb. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti.? Wer arbeitet im Theater? Was macht ein Maler/Komponist? Lest ihr gern Lektüre? Liest du gern Gedichte/Romane? Welche Schriftsteller schreiben interessant? Wer ist dein Lieblingsautor? Welche Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wir gehen heute Abend ins Konzert. slanje razglednica i pisama.voeni sastav E pisanje jednostavnih reËenica koje sadræajno Ëine kraÊi sastav E pisanje Ëestitke. Die Markuskirche steht am Markusplatz. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. Komunikacija: isticanje potrebe za znanjem stranih jezika.. mediji. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. uËiti u suradnji s drugima. njihovim osobinama i izgledu. koristiti tehnike zapamÊivanja.. Fremdsprachen sind sehr wichtig. obiljeæja. sastaviti listu prema nekomu naËelu. tisak. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja. tematski usustavljivati leksik.. sluæiti se rjeËnikom. Moj svijet: razgovor o sebi. internet. RAZRED πesta godina uËenja CJELINE I TEME 1. doma. in einer Ausstellung. Ich wohne in der Grimmstraße Nr.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu tj. Wer tritt heute Abend auf? 3. opis mjesta u kojem æivimo. Französisch. Englisch. sluæeÊi se postojeÊim znanjem..). promijeniti perspektivu govornika. bladanski obiËaji. SMS poruke. ulice i Ëetvrti. provjeriti u gramatiËkom pregledu. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger in Wien als in Salzburg. U pristupu nastavnim temama. E pisanje kratkih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu / zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model . Wo ist es schöner. Das ist eine alte Stadt. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). koristiti se medijima (televizija. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. kulturoloπkim. meusobno usporeivati strane jezike. dopuniti pravilo. razglednice i sl. 2. Meine Winterferien habe ich in Österreich verbracht. Liest du Tageszeitungen / Jugendmagazine. auf dem Lande oder in der Stadt? Was gibt es in der Stadt/auf dem Lande? Warst du im Museum oder im Theater? Im Theater war es schöner und interessanter als im Museum. bliænjima. predviati i preispitivati pretpostavke. mobilizirati predznanje putem asocijacija. am Meer.. 131 ..

Moda i odijevanje: kupovanje odjeÊe i obuÊe. sie arbeiteten auf dem Feld. mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju. Do kraja πeste godine uËenja u 6. sredstva komunikacije).. In ihrer Zeit war alles anders.. ustrojstvo πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Ich mag Deutsch. pogotovo pri slobodnom govoru. cijena i konfekcijski brojevi).. umjetnost. mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima. Welche Fπcher machen dir Schwierigkeiten? Was ist dein Lieblingsfach? Warum? Was machst du noch in der Schule? Macht ihr manchmal Ausflüge/Ausstellungen /Theatervorstellungen. ein neues Kleid. obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade. πkola i πkolovanje. problemi mladih. πira obitelj). die Adria. komunikacija (strani jezici. nazivi nastavnih predmeta (raspored sati. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno. a od toga uËinkovito upotrebljivati oko 680 leksiËkih jedinica. statusni simboli KljuËne strukture i izriËaji: Darf ich dir/Ihnen helfen? Ich brauche ein Paar neue Schuhe. zaviËaj. glavni brojevi do 1000. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoæini E preterit nekih pravilnih i nepravilnih. Mathematik.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 5. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima.. ocjene. npr. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. Die Schweiz. Machst du/macht ihr gern Ausflüge mit deinen/euren Eltern? Bekommt ihr regelmäßig Taschengeld? Wie können die Schüler Geld verdienen? Mein/e Vater/Mutter raucht zu viel. blagdani. problemi vezani za odnose meu naraπtajima KljuËne strukture i izriËaji: Meine Eltern leben getrennt. Neke se gramatiËke strukture. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). moda i odijevanje (kupovanje odjevnih predmeta.. Blagdani. Welche Klamotten trägst du gern? Markenklamotten kann ich mir nicht leisten. obiËaji i tradicija KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. ©kola i πkolovanje: nastavni predmeti. putovanja i znamenitosti. Izrauju se tematski panoi i posteri. razliËitosti u imovinskome statusu mladoga naraπtaja. dativu i akuzativu 6. Rad fahren ist gesund. pripremaju priredbe i sl.. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E perfekt nekih najuËestalijih pravilnih i nepravilnih. tradicija.. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. Na kraju 6. prijedlozi.? Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju: odnosi u obitelji. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Ich verbringe Sommerferien mit der Mutter und Winterferien mit dem Vater. Mein Bruder und ich plaudern gern mit unserer Oma. obiËaji. vanjski izgled. Kleid. nego kao dio konteksta. 7. Welche Größe? Ich trage Schuhgröße 36 und Konfektionsgröße 38... kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Naturkunde. zajedniËko organiziranje slobodnoga vremena. die Zugspitze. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i mnoæini E prezent nekih pravilnih i nepravilnih. Die Menschen sahen nicht fern. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. Was kostet das? Das kostet insgesamt 125 Euro. Ich möchte ein buntes/kariertes/einfarbiges. Wir fahren gern Rad. 8. Das ist mir aber auch nicht wichtig. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 850 leksiËkih jedinica. raspored sati. 132 . ocjene. organiziranje πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti).) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E deklinacija imenica s odreenim i neodreenim Ëlanom u jednini i mnoæini (sistematizacija) »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. Der Pullover gefällt mir nicht. mediji. redni brojevi do 31. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini E konstrukcija es gibt E zapovjedni naËin (2. NjemaËki jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji.. Welche Fäher hast du in der Schule? Ich habe Erdkunde. neki vaæniji objekti u mjestu. Mein Vater fährt kein teures Auto...

hinter. was. rechts. opisivanje i usporeivanje predmeta. woher. koliËine. osoba.. her. poneka jednostavnija priËa o djetinjstvu. wohin.. roendana i sl. Primjeri iz knjiæevnosti: narodne/tradicionalne i autorske pjesme za govorenje i pjevanje. gern. an. nach. pojava i situacija. welcher/e/es u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine Pridjevi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine Brojevi E glavni brojevi (sistematizacija) E redni brojevi do 31 (leksiËko posredovanje) Prijedlozi E neki prijedlozi: in. warum. putovanja. oder Na razini prepoznavanja E nezavisno sloæena reËenica s veznikom denn E zavisno sloæena reËenica s veznikom weil JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. radnji. vor. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. dort. wie viele. obveza. zu.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu jednine i mnoæini. E upitni prilozi: wie. jetzt.. negodovanja. womit. odgovaranje na pitanja. predstavljanje sebe i drugih. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. πkolovanje. dativu i akuzativu jednine i mnoæine E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoæine E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. mit. zahtjeva. aktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje. Negacije E nein. zahvale. poneka basna. manchmal. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom E povezivanje reËenica u nezavisno sloæene reËenice veznicima: und. gestern. Ëestitanje blagdana. oslovljivanje. izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. umjetnost. bei. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika. unter. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja E iznoπenje rezultata skupnoga/individualnoga rada E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova u okviru poznate tematike E uoËavanje karakteristiËnih obiljeæja razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje reËenica i kraÊih tekstova E pravilna uporaba reËeniËne intonacije 133 .. komunikacija. links. Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o vlastitoj zemlji. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E samostalna produkcija dijaloga u okviru poznatih situacija E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. da. aber. osoba.. wo. dobi. für. duænosti. Prilozi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi: heute. znamenitosti.. traæenje i davanje informacija. imenovanje. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. svojine. postavljanje pitanja. morgen. schlecht. auf. hier. izraæavanje molbe. wann. gut. æelje. mladi u druπtvenom okruæenju. hin. neben. izraæavanje radnji i dogaaja u sadaπnjosti i proπlosti. uljudno obraÊanje sa Sie u svim padeæima jednine i mnoæine E posvojne zamjenice u nominativu. naredbe. izraæavanje raspoloæenja. geradeaus. NjemaËki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. wieviel.

koristiti tehnike zapamÊivanja. senzibilizacija za uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica. ich komme mit. Sport treiben ist gesund. razliËite æivotne navike. Wie 3. Wofür interessierte er sich? Finde Informationen über einen bekannten deutschen Wissenschaftler.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje kraÊih sastavaka uz predloæeni model . Er ist Fußballspieler / Filmstar. alt war. sluæiti se rjeËnikom. am Schreibtisch. koristiti se medijima (televizija.. heute kann ich nicht. elektroniËki i tiskovni mediji KljuËne strukture i izriËaji: Mit wem/Wie verbringst du deine Freizeit? Mit meiner Familie. Er ist humorvoll und toleranter als ich. vaænost bavljenja πportom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme (odlasci u kino.. zu Hause.Ja.. surfe. ispuniti ili dopuniti tablicu.. unterhalte mich mit . Jahrhundert? Als sie. razglednice i sl... internet.. RAZRED sedma godina uËenja CJELINE I TEME 1.. Heinrich Hertz erfand das Radio vor 100 Jahren. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. sustavno/redovito ponavljati. BoπkoviÊ (17111787) war ein bekannter Wissenschaftler. svakodnevni æivot i sl. chatte gern. Penkala? R. Heute haben wir einen Mikrowellenherd/CD-Player. /Wenn sie. Gibt es Außenseiter / schwarze Schafe in deiner Klasse? Mein Freund singt am besten.. Was macht ihr alles auf einer Party? Darf ich dich ins Kino/in die Konditorei einladen? . 4. Wie/Wo lebte deine Oma? Wie lebte man im 19. im Sportverein. tj. Alle Mädchen sind verliebt in ihn. zabave i πporta) KljuËne strukture i izriËaji: Carl Benz baute 1886 das erste Auto. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr.. traæiti informacije prema nekomu naËelu. kulturoloπkim. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije.... sluæeÊi se postojeÊim znanjem. dopuniti pravilo.. gehe ich in den Park/ auf den Sportplatz/in die Sporthalle/ans Meer. U pristupu nastavnim temama. tematski usustavljivati leksik. Wenn ich nicht lernen muss/zu Hause helfen muss. Der interessanteste Junge in meiner Klasse ist Denis. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. uËiti u suradnji s drugima. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti.. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom πeste godine uËenja. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio).. napraviti mentalnu mapu.). 134 . svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji. ljubav i zaljubljenost KljuËne strukture i izriËaji: Hast du viele Freunde? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Über welche Themen sprecht ihr? Worüber/Über wen ärgerst du dich? Wer ist dein Vorbild? Was macht er/sie? Sie ist Schauspielerin/Model. primijeniti pravilo. predviati i preispitivati pretpostavke. Damals gab es keinen/keine Fernseher/Spülmaschine./20. mobilizirati predznanje putem asocijacija.. tisak.voeni sastav E pisanje sastavaka na osnovi obraenih tema E pisanje Ëestitke... znanosti. spiele. Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/auf die Party. kazaliπte. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. sastaviti listu prema nekomu naËelu. E stvaralaËko pisanje E pisanje kraÊih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. meusobno usporeivati strane jezike... poznate osobe iz svijeta kulture../Nein. NjemaËki jezik 7. provjeriti u gramatiËkom pregledu. Ljudi i dogaaji: iznoπenje podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji. u 6.. Prijateljstvo i druæenje. blagdanski obiËaji. Woher kommt S.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. mit meinen Büchern. denn heute haben wir keine Hausaufgaben. promijeniti perspektivu govornika. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. πira obitelj.... Welche Sportarten magst du? Schwimmen. Kennst du eine/einen deutschen Rock. na koncerte i javne priredbe).oder Popsängerin/Sportler? Schreibe einen kurzen Bericht über deinen Lieblingssänger/Filmstar! 2. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. Stanovanje: mjesto i kultura stanovanja. promijeniti tekstnu vrstu. kuÊanske obveze i æivot u zajednici KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? In Rijeka/auf dem Lande/in der Stadt/in einer Neubausiedlung /an einem See/am Meer/in den Bergen. Slobodno vrijeme: smisleno rasporeivanje slobodnog vremena. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju.. Was machst du am liebsten? Ich sitze vor dem Computer. weil. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama.

snalaæenje u stranoj zemlji. obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade. Blagdani. prometni znakovi. svijet 135 . likovnim. obiËaji i njegovanje tradicije.. Svijet maπte i svakodnevice u knjiæevnim. kazaliπte. prijateljstvo i druæenje. Neke se gramatiËke strukture. izuzev modalnih glagola (jesni. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E perfekt jednostavnih i sloæenih. welcher/e/es u svim padeæima E neodreena zamjenica man Pridjevi E stupnjevanje pridjeva (sistematizacija) E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu. blagdani.. Wann fährt der Zug nach. poznate osobe iz svijeta kulture. nego kao dio konteksta. prometne veze.? Eine Platzkarte bitte. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih.. das schöne Kroatien.... GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika).) Zamjenice E osobne. Wodurch ist dein Land/deine Stadt /diese Landschaft/dieses Land bekannt? An welche Länder grenzt Kroatien/Deutschland? Was findest du in Deutschland/dort besonders interessant? Vergleiche das mit.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu lebt man heute? Hilfst du im Haushalt? Wobei hilfst du? Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und manchmal. Do kraja sedme godine uËenja u 7.. Wer macht die meiste Arbeit in deiner Familie? 5. na recepciji) KljuËne strukture i izriËaji: Reist du gern? Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/ in Österreich. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E deklinacija imenica s neodreenim i odreenim Ëlanom u jednini i mnoæini (sistematizacija) E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) E uporaba neodreenog.. mogu posredovati i rjeËniËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima.. die Save. snalaæenje u stranoj zemlji (traæenje obavijesti na kolodvoru. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. πporta i zabave). (kino. ljubav i zaljubljenost. odreenog i nultoga Ëlana E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. javne priredbe).ovisno o odabranim primjerima iz knjiæevnosti. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. susreti sa stranim i nepoznatim. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1100 leksiËkih jedinica..? In einem Tal /mitten in. filmske i likovne umjetnosti. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr./auf einer Höhe von.. Wo liegt. vaænost bavljenja πportom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme. prijedlozi. Na kraju 7. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno. NjemaËki jezik maπte i svakodnevice u knjiæevnim. am Meer/auf dem Lande/in den Bergen/an einem Fluss. πira obitelj. pogotovo pri slobodnom govoru. die Adria. die Türkei. die Schweiz. projekti i sl.. koncerti. 7. posvojne i pokazne zamjenice u svim padeæima jednine i mnoæine (sistematizacija) E povratne zamjenice E upitne zamjenice: wer. smisleno organiziranje slobodnoga vremena. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. elektroniËki i tiskovni mediji. Ich gehe zu Fuß. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. redni brojevi u nominativu i akuzativu 6. glazbenim i filmskim djelima. npr.. a od toga aktivno rabiti oko 880 leksiËkih jedinica. Womit fährst du in die Schule/in die Stadt? Mit dem Bus / Auto / Fahrrad / mit der Straßenbahn / Bahn. dativu i akuzativu u pozitivu Brojevi E glavni brojevi. Promet: prometna sredstva.. was.. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini E prezent i preterit svih modalnih glagola u jednini i mnoæini (jesni. glazbenim i filmskim djelima KljuËne strukture i izriËaji: Worum geht es in diesem Text/Film /Lied/Gedicht? Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Wie gefällt dir dieses Bild? Warum? . znanosti.. nijeËni i upitni oblik) E zapovjedni oblik glagola (2. nijeËni i upitni oblik) E preterit pravilnih i nepravilnih. obiËaji i njegovanje tradicije KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. u prometnim sredstvima. kultura stanovanja nekad i danas. Izrauju se tematski panoi i posteri. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji.. obiËajima i naËinu njegovanja tradicije. glazbene.. likovnim. m. pripremaju priredbe. pravilnih i nepravilnih te povratnih glagola.

helfen. æelje.. geben. denn E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil... odnosa u vremenu i prostoru. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog i sluπnoga sadræaja E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. Worüber. wo. opisivanje i usporeivanje predmeta. oder. worauf. radnji. woher. sich freuen auf + A. träumen von + D. wieviel.. zahtjeva. JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. Primjeri iz knjiæevnosti: narodne i autorske pjesme.. primjeri iz knjiæevnog. koliËine.. nein i kein/e ReËenice E izjavne i upitne reËenice E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und. Upoznaju se zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja. izraæavanje dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti. od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova. svojine.. izricanje radnji. dobi.. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki./Für wen. pojava i situacija.. /Über wen.. odgovaranje na pitanja./Auf wen. Wovon.. predstavljanje sebe i drugih. o EU i o vlastitoj zemlji. sich ärgern über + A. Ëestitanje blagdana. E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima jednine i mnoæine u pozitivu (sklonidba pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev + imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica) E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom E zavisno sloæene reËenice uz veznik als E odnosne reËenice E pitanja s upitnim rijeËima: Wofür. poneka 136 NjemaËki jezik prikladna pripovijetka o æivotu djece.. prepriËavanje dogaaja. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E prepriËavanje slijeda nekog dogaaja E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno. mediji u svakodnevnom æivotu. izraæavanje raspoloæenja. traæenje i davanje informacija. naredbe. dass.. zaπtita okoliπa i dr. sich interessieren für + A. Worauf. njegovanje tradicije. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. postavljanje pitanja.. mladi u druπtvu. zahvale. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloπkih situacija E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. vremena. Negacije E sistematizacija negacija: nicht. znanosti. likovnog i filmskoga stvaralaπtva te glazbenoga stvaralaπtva za mlade../Von wem. roendana i sl.. akuzativ te dativ i akuzativ Prilozi E stupnjevanje priloga (sistematizacija) E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Prijedlozi E sistematizacija prijedloga uz dativ. izraæavanje molbe... izricanje ukusa i stajaliπta o neËem. osoba. istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti. odobravanja. slaganja. ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela. aber. womit. wie viele. osoba. likovi i djela iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme. neslaganja. naËina i uzroka E upitni prilozi: wie... wenn Na razini prepoznavanja: E rekcija nekih uËestalih glagola: gefallen. πporta i zabave. selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike E uoËavanje znaËajki razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje E pravilna uporaba reËeniËne intonacije PISANJE E ispunjavanje obrazaca E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga teksta . imenovanje. obveza i duænosti. wann. oslovljivanje. negodovanja. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba.

izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti. predrasude i stereotipi. pripadnost skupini i izdvojenost KljuËne strukture i izriËaji: Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen Streit. odrediti vlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje. wie sie ihren eigenen Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung ausgibt.. promijeniti perspektivu govornika. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. internet. Warum feiert die EU am 9. ispuniti ili dopuniti tablicu. 137 3. Mein Vater möchte vom Rauchen loskommen. RAZRED osma godina uËenja CJELINE I TEME 1. napraviti mentalnu mapu. poruka i sl. Ihre Freundinnen waren verblüfft . sastaviti listu prema nekomu naËelu. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer bekommen. sustavno/redovito ponavljati. briga o zdravlju. ovisnosti i njihovi uzroci KljuËne strukture i izriËaji: Was tragen Jugendliche in der Schule. EU. pisanje novoga kraja priËe. Ernährst du dich gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenöl.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E NjemaËki jezik E E E E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model struktura (npr. predviati i preispitivati pretpostavke. uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi. svijest o dinamiËnosti i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i vlastite kulture. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti KljuËne strukture i izriËaji: In welchen Ländern spricht man Deutsch? Was heißt Multi-Kulti? Welche Symbole sind auf Euro-Münzen/Euro-Scheinen? Wie kam Europa zu seinem Namen? Wie heißen die Mitgliedsländer? Die europäische Flagge hat zwölf Sterne. mobilizirati predznanje putem asocijacija. koristiti se medijima (televizija.. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. Raucht jemand von deinen Freunden/Freundinnen? Wissen seine/ihre Eltern davon? Wie reagieren sie darauf? Welche Gefahren bringen Dorgen mit sich? Zaπtita okoliπa. uoËiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja. koristiti tehnike zapamÊivanja. razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture. pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica. soll man die Geräte abschalten.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. naËin æivota i sl. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. pisma. Europsko okruæenje.sie hat sich modische Kleidung gekauft. keine Getränke in Dosen kaufen.. 4. kulturoloπkim. tematski usustavljivati leksik. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. . uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. zdrava prehrana KljuËne strukture i izriËaji: Die Umweltverschmutzung ist ein großes Problem. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. blagdanski obiËaji. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi. Wenn man sich kennt. dopuniti pravilo. uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. Mai ihren Europatag? Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als. Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihren französischen Gastfamilien. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom sedme godine uËenja. 2. traæiti informacije prema nekomu naËelu. U pristupu nastavnim temama. jeziËni portfolio. natuknice i pitanja) pisanje sastavaka nakon obraenih sadræaja pisanje Ëestitke. in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle. multikulturalnost i vaænost uËenja stranih jezika: sliËnosti i povezanosti kultura. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje.) pisanje diktata 8. sluæiti se rjeËnikom. uËiti u suradnji s drugima.. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti. primijeniti pravilo. dijela priËe koji nedostaje i sl./ am besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. razglednice. problemi mladih. provjeriti u gramatiËkom pregledu. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. promijeniti tekstnu vrstu. u 7. stvaralaËko pisanje (npr. tisak. tj. meusobno usporeivati strane jezike. Schützt die Umwelt! Wirf keine Plastiktüten weg! Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll weniger heizen. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama.). stil odijevanja. oder entscheiden sie sich lieber für einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der Nachbarschaft. Wenn man nicht mehr fernsehen will. versteht man sich besser. Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju: odnosi meu naraπtajima.

.. kultura i supkultura (moda i modni trendovi.(nicht). glazbenim. ovisnosti i njihovi uzroci. 8. sustavi πkolovanja. Ich möchte. predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruæenju i izvan njega.. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u knjiæevnim. briga i pomoÊ potrebitima KljuËne strukture i izriËaji: Habt ihr schon einen Weihnachtsmarkt organisiert? Was habt ihr mit dem Geld gemacht? War jemand in einem Altersheim/Kinderheim/ Obdachlosenheim? Bist du Mitglied einer Organisation/eines Vereines? Warum? . razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 1350 .. nego kao dio konteksta. Ich möchte. glazbene. glazbenim. aber. Schriftsteller.. Regisseure und ihre Werke. Der Streit fängt meist harmlos an. obiËaji i njegovanje tradicije KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima.. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima ..1400 leksiËkih jedinica. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola. vaænost uËenja stranih jezika. Komponisten.. svijet maπte i svakodnevice u knjiæevnim...Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 5. Ich möchte. uvjerenja. und dann wird man mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Was kann man gegen Gewalt / Hunger / Rassendiskriminierung/Krieg. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti). Maler.. poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika KljuËne strukture i izriËaji: Hattest du einmal einen Ferienjob/Job? Hast du etwas verdient? Was hast du mit dem Geld gemacht? . 7. Bildhauer.. Mich interessiert die Arbeit mit Holz. NjemaËki jezik uËenika. Neke se gramatiËke strukture.Weil ich da nützlich bin. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim primjerima iz knjiæevnosti. Do kraja osme godine uËenja. civilno druπtvo i nevladine udruge.. npr. obiËajima i naËinu njegovanja tradicije. otkrivanje novoga i nepoznatoga. Was für eine Ausbildung soll man als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in Deutschland/in . stil odijevanja. Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder würdest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen anderen Ort fahren? Blagdani. odnosi meu naraπtajima. tun? Obrazovanje za buduÊnost: odabir zanimanja.. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E prezent i preterit modalnih glagola (jesni.. Izrauju se tematski panoi i posteri... Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od otprilike 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika. briga o zdravlju. problemi mladih. obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade. Problemi druπtva. filmske i likovne umjetnosti. weil.. Ich respektiere meine Mitschüler. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E jednina i mnoæina imenica s neodreenim i odreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji 138 6. uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi (jeziËni portfolio). Nach dem Abitur will ich Medizin studieren. πira obitelj. nijeËni i upitni oblik) E perfekt pravilnih i nepravilnih. obrazovanje za buduÊnost. nijeËni i upitni oblik) E futur E rekcija nekih uËestalih glagola E zapovjedni naËin (2. oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponaπanja. pripremaju priredbe. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar in den Ferien arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinen Eltern? Wenn das Schiff vom Festland ablegt.. mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima. projekti i sl./denn. likovnim i filmskim djelima. prijedlozi. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno. Ich werde in den Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. ist anders als bei uns. izuzev modalnih glagola (jesni. pogotovo pri slobodnom govoru... briga i pomoÊ potrebitima. glazba). Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur? Slobodno vrijeme i praznici: putovanja. u 8. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji.Ich habe mir ein gutes Wörterbuch gekauft. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. dann muss. πkolovanje KljuËne strukture i izriËaji: Wenn jemand studieren möchte. blagdani. studieren.. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr.. likovnim i filmskim djelima. obiËaji i njegovanje tradicije. civilno druπtvo i nevladine udruge. 9../Weil mir die Arbeit in diesem Verein Spaß macht.. oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponaπanja. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent i preterit pravilnih i nepravilnih. Na kraju 8. Europas große Erfinder/Künstler die bekanntesten Kroaten. zaπtita okoliπa.. a od toga aktivno rabiti oko 1100 leksiËkih jedinica. Darum möchte ich Zimmermann werden. egal welcher Nationalität sie sind. denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen.

wieviel. dass. vremena. nagaanja. izricanje radnji. ohrabrenja. znanost i umjetnost. slaganja i neslaganja. likovne. E inverzne upitne reËenice E izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom. s dativom i akuzativom Prilozi E stupnjevanje priloga (sistematizacija) E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta. od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova. o vlastitoj zemlji. izraæavanje uzroka i posljedice.. was. posvojne. naËina i uzroka E zamjeniËki prilozi: darauf. dativom. izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. wann. nein i kein/e ReËenice E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und. poneka pripovijetka o æivotu djece. was für ein/e u svim padeæima E upitne reËenice s upitnim prilozima: wieviel. akuzativom. Primjeri iz knjiæevnosti: narodne i autorske pjesme.. zaπtita okoliπa. obveza i duænosti. pokazne zamjenice u jednini i mnoæini u svim padeæima (sistematizacija) E povratne zamjenice (sistematizacija) E neodreene zamjenice jemand. niemand u svim padeæima E neodreena zamjenica man E upitne zamjenice: wer. zahvale. æelje. dafür. wie viele. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog (slikovnog/pisanog) i zvuËnoga sadræaja E globalno.. oslovljivanje. zahtjeva. filmske i glazbene umjetnosti. ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela. prepriËavanje dogaaja i radnji u sadaπnjosti. wo. podrπke. usporedba likova i djela na njemaËkom jeziku s onima poznatim iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme. πporta i zabave. worauf. imenovanje. welcher/e/es. primjeri iz knjiæevnosti. selektivno i detaljno razumijevanje teksta E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike Na razini prepoznavanja E E E konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola prezent i preterit pasiva kondicional (würde + infinitiv) 139 . womit. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. raspoloæenja.. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. was für ein/e u svim padeæima E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeæima Pridjevi E stupnjevanje pridjeva E opisni pridjevi u sva tri stupnja komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima jednine i mnoæine u svim stupnjevima (sklonidba pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev + imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica) Brojevi E glavni i redni brojevi Prijedlozi E sistematizacija prijedloga s genitivom. wofür. izraæavanje koliËine i cijene.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »lan E uporaba neodreenog. istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti. Negacije E sistematizacija negacija: nicht. proπlosti i buduÊnosti. odgovaranje na pitanja.. znanosti. roendana i sl. naredbe. traæenje i davanje informacija. pojava i situacija. postavljanje pitanja. Ëestitanje blagdana. opisivanje i usporeivanje predmeta. æivot u europskom okruæenju. E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil. woher. wie viele. molbe.. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i EU. dobi.. osoba. wenn i als E odnosne reËenice E indirektne upitne reËenice E upitne reËenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. NjemaËki jezik JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema tj.. leksiËkih podruËja i jeziËnih struktura: pozdravljanje. aber. odreenog i nultoga Ëlana E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova Zamjenice E osobne. negodovanja i odobravanja. oder.. supkultura mladih. E upitni prilozi: wie. predstavljanje sebe i drugih. denn.

Wie geht’s? Danke. sluæiti se rjeËnikom. ispuniti ili dopuniti tablicu. uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja./Super. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1. osoba. kulturoloπkim. E E E E E E E E E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloπkih situacija sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave reprodukcija i produkcija monoloπkih tekstova imenovanje i opisivanje predmeta. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta prepriËavanje slijeda dogaaja prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno. provjeriti u gramatiËkom pregledu. meusobno usporeivati strane jezike. u 8. Frau/Herr BariÊ/Müller. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. Wer ist das? Das ist mein/meine Vater/Mutter. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom osme godine uËenja. koristiti tehnike zapamÊivanja. napraviti mentalnu mapu. SMS poruka. Wie heißt du? Ich heiße. izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. uoËavanje utjecaja vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture. tisak. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. razglednice. tj. primijeniti pravilo.. novoga kraja priËe ili nekoga dijela priËe koji nedostaje) E pisanje diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. Ich bin. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike ukljuËujuÊi i kraÊe knjiæevne forme E uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje tekstova E pravilna uporaba reËeniËne intonacije PISANJE E ispunjavanje obrazaca E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu /zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili pisanoga teksta E pisanje saæetka E pisanje kraÊih sastava prema zadanomu modelu voeni sastavak E pisanje sastavaka nakon obraenih sadræaja E pisanje Ëestitke. svijest o dinamiËnosti 140 NjemaËki kao drugi strani jezik 4. naËin æivota i sl. predviati i preispitivati pretpostavke. promijeniti tekstnu vrstu. traæiti informacije prema nekomu naËelu. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. poruka. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. pisanje kratke priËe. uËiti u suradnji s drugima.. sastaviti listu prema nekomu naËelu. blagdanski obiËaji. koristiti se medijima (televizija. pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica. sustavno/redovito ponavljati. tematski usustavljivati leksik. internet. dopuniti pravilo. odrediti vlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E NjemaËki jezik i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i vlastite kulture. promijeniti perspektivu govornika. 2. uoËiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja. Obitelj: imenovanje osoba. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta.. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. Bruder/ .. so.). svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti.. sluæeÊi se postojeÊim znanjem./So. predstavljanje Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine Familie. mobilizirati predznanje putem asocijacija. radnji. elektroniËkih pisama E stvaralaËko pisanje (npr. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). prepoznavati fraze i sluæiti se njima.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. pisama. U pristupu nastavnim temama. gut../Schlecht. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag.

Es ist klasse/super.? NjemaËki jezik 10.. das ist mein/e.? Nein.. Hier ist die Küche/das Bad/das Wohnzimmer. Prijatelji: predstavljanje.-Platz. Wann hast du Geburtstag? Im April.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Schwester. Ist das dein/e. imenovanje godiπnjih doba i osnovnih atmosferskih prilika KljuËne strukture i izriËaji: Wie spät ist es? Es ist drei Uhr. pripremaju priredbe i sl. Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so. Nimm bitte dein Buch! Gib mir den Ball! ©portske aktivnosti: imenovanje nekih πportskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji:Treibst du Sport? Welchen Sport treibst du? Fußball / Basketball / Tennis / Tischtennis / Schwimmen / Gymnastik.. pjesmice i druga prikladna djela djeËje knjiæevnosti.. klein... uæa obitelj. aktivnosti u razredu razumijevanje i izvrπavanje osnovnih naredbi u πkolskom okruæenju KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel.. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 200 leksiËkih jedinica. radnje na nastavnom satu). Was machst du? Ich male/ schreibe / zeichne / spiele. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. Wie heißt dein/deine. komunikacijski obrasci pri susretu. Was machen Anna und Peter? Sie malen.. Prirodni okoliπ: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag. Do kraja prve godine uËenja. Izrauju se tematski panoi i posteri.. ein T-Shirt und Turnschuhe. 141 . osnovne boje. neke osnovne atmosferske prilike.... uljudno ophoenje. proslava roendana... Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. Ich fahre Rad. prostorije u kuÊi i stanu... upoznavanju i predstavljanju.? Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kuÊi i stanu KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? Ich wohne in Varaædin/Stuttgart. alt/neu. dani u tjednu.. dein Geschenk! Danke. neki dijelovi odjeÊe i obuÊe. Wie heißt er/sie? Er/sie heißt. Ich spiele gern.. Es ist Frühling / Sommer / Herbst / Winter. Blagdani. u 4.. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. Opa/Oma.. Das ist mein/e Haus/Wohnung..... Es regnet. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schön/grün/groß. kronoloπko vrijeme (puni sat. Wie ist die Hose/das TShirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern.. obiËaji i tradicija: osnovni leksik uz blagdane. möchtest. Welche Farbe hat die Tomate? 4. Wie ist die Schultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist groß / klein /lang. heißt.. Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10. ist groß/klein. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. Wo wohnt dein/e Freund/in? Er/sie wohnt in der . 7.. neki πportovi i πportske aktivnosti.-Straße/am .. Möchtest du etwas trinken? Möchtest du ein Stück Torte.. 8. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. neki dijelovi prirodnog okoliπa (cvijeÊe. 11../ Ja. Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte. kariert/gestreift/bunt. Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjeÊe i obuÊe KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Eine Hose. Vrijeme: izricanje kronoloπkoga vremena..? ©kolsko okruæenje: imenovanje predmeta (igraËke i πkolski pribor).... Der/die/das. Wie sind die Turnschuhe? Sie sind. magst E zapovjedni naËin (2.. blau. mjeseci u godini)... godiπnja doba. voÊe i povrÊe). imenovanje KljuËne strukture i izriËaji: Wer ist das?Das ist mein/meine Freund/Freundin. nego ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama odnosno u situacijama. lice jednine imperativa) 9. Mein/meine. igraËke i πkolski pribor..... aktivnosti u razredu (najËeπÊe upute i naredbe. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA 6.. prijatelji i druæenje s njima. Na kraju 4.... razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola sein i haben i nekih najuËestalijih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E oblici möchte... möchten. Roendan: slobodno vrijeme i druæenje s prijateljima KljuËne strukture i izriËaji: Wann hast du Geburtstag? Im April.. 3. 5. Es ist sonnig.. Was tragen wir im Sommer/Winter.. links/rechts. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. glavni brojevi od 0 do 20. a od toga aktivno rabiti oko 120 leksiËkih jedinica. LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. prigodne recitacije. mag..

DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne / tradicionalne djeËje pjesmice za govorenje i/ili pjevanje. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja. πkolsko okruæenje. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. æelje. dort. uljudno obraÊanje sa Sie E posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. osoba i radnji (uz ili bez slikovnoga predloπka) E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijeËi i reËenica na razini poznatoga i prethodno usmeno obraenoga predloπka E glasno Ëitanje rijeËi i vrlo kratkih reËenica koje su prethodno usmeno uvjeæbane E svladavanje reËeniËne intonacije PISANJE E prepisivanje jednostavnih rijeËi i reËenica E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku 142 Brojevi E glavni brojevi od 0 do 20 Prilozi E neki prilozi: heute. Ëestitanje . lice mnoæine imperativa i uljudno obraÊanje sa Sie) E imenica s odreenim Ëlanom u akuzativu jednine E osobne zamjenice u prvom i drugom licu jednine: (mir.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Imenice E jednina nekih imenica s neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu E jednina nekih imenica s odreenim Ëlanom u nominativu E mnoæina nekih imenica »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu.dir) i akuzativu (mich. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. izraæavanje molbe. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata NjemaËki jezik blagdana i roendana. E jednostavne upitne reËenice s upitnom rijeËju E inverzne upitne reËenice Na razini prepoznavanja E zapovjedni oblik nekih uËestalih glagola (2. πportske aktivnosti. E negacija kein/e u nominativu i akuzativu E upitne reËenice s upitnim rijeËima wieviel. izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvuËnoga sadræaja E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reËenica i pitanja. uljudno ophoenje. pjesmica za govorenje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta. oslovljivanje. izraæavanje raspoloæenja.. rechts. Ëestitanje blagdana. unter. pozdravljanje. oslovljivanje. wo. E upitni prilozi: wie.... morgen. welcher/e/es JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje.. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje jednostavnih brojalica. izraæavanje dobi. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. svojine. da. zahtjeva i naredbe. dobi. E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik E razumijevanje slovkanja rijeËi GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.. stanovanje. wann Negacije E nein. neka ostvarenja konkretne poezije. osoba i pojava. links. zahvale. hier. nazivi nekih gradova i sl.. wie viele. imenovanje i opis predmeta. koliËine. jetzt. dich) E neki prijedlozi: in. odgovaranje na pitanja. odijevanje. roendana i sl. izricanje radnji i odnosa u vremnu i prostoru. nicht ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. postavljanje pitanja. predstavljanje sebe i drugih. auf. S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die Rose ist rot. jedna od najpopularnijih bajki braÊe Grimm u izvornoj / modernoj verziji. manchmal.

er ist in der Küche. koristiti tehnike zapamÊivanja.. u 4. ©kola: imenovanje nastavnih predmeta (πkolskoga pribora).. provoenje slobodnoga vremena i sl. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi... U pristupu nastavnim temama. tematski usustavljivati leksik. Wie alt ist deine Tante? Sie ist 43 Jahre alt. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. gern/nicht gern.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E E NjemaËki jezik pisanje rijeËi i kratkih reËenica pisanje Ëestitke prema pisanomu predloπku uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi 5... Wie geht’s? Danke.. Woher kommt sie? Sie kommt aus Sisak/Berlin./Nicht so gut... Ich bin.. Obitelj: imenovanje osoba i predstavljanje Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Das ist meine/seine/ihre Familie. Bruder. Wie gefällt dir. Sohn.. kulturoloπkim. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. tj. sluæeÊi se postojeÊim znanjem.. napraviti mentalnu mapu. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja.? Er/sie heißt.? . koristiti se medijima (televizija. Ist der Herd im Bad? Nein. snalaæenje u prostoru i vremenu KljuËne strukture i izriËaji: Das ist die Küche/das Bad. Auf Wiedersehen!/Tschüs! Wie heißt du? Ich heiße. blagdanski obiËaji. 143 . Und dein/e Freund/in? Ich zeichne/trinke Cola. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti. 5... razvrstavati prema pravilnostima i analogijama.. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju.... mobilizirati predznanje putem asocijacija.. sein/e.. sastaviti listu prema nekomu naËelu. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraπtanju u komunikaciji s vrπnjacima i odraslima. tisak.. Wie heißt dein/e. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. Wie alt bist du? Ich bin. stanovanje. osobni raspored dana. ispuniti ili dopuniti tablicu. internet. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja.). o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja./Super. dopuniti pravilo. Wer ist das? Das ist mein/e. Lπufst du schnell? Wann beginnt das Fußballspiel? Stanovanje: imenovanje prostorija u kuÊi i stanu. πportske aktivnosti. osoba u πkolskom okruæenju.. Tochter. traæiti informacije prema nekomu naËelu.. Der/die/das .. izricanje radnji u πkoli i u slobodno vrijeme KljuËne strukture i izriËaji: Welche Schulfächer hast du/habt ihr am Freitag? Was ist dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du besonders gern? Die Stunde ist aus. ihr/e Onkel. Schwester. hobiji. Wo wohnst du? Ich wohne in Karlovac/in Frankfurt. uËiti u suradnji s drugima. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. uËiti rijeËi u kontekstu. primijeniti pravilo./So so. promijeniti tekstnu vrstu. Cousin.. Wann beginnt die zweite Stunde? Das ist meine Deutschlehrerin. sein/e. izraæavanje miπljenja KljuËne strukture i izriËaji: Was magst du? Ich mag... Kommen Sie bitte her.. Wer muss die Wohnung aufräumen? Räumst du dein Zimmer auf? INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. Tante. predviati i preispitivati pretpostavke. 2.. sluæiti se rjeËnikom. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom prve godine uËenja. promijeniti perspektivu govornika. gefällt mir/gefällt mir nicht. ihr/e. gut. 4. izdavanje i izvrπavanje najËeπÊih uputa i naredbi. Cousine. Ich mag nicht. predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen!/Abend!. Ich spiele Tennis / Fußball /Handball. Wo ist deine Schultasche? Slobodno vrijeme: izricanje aktivnosti u slobodno vrijeme. meusobno usporeivati strane jezike. 3... redovito/sustavno ponavljati. ist links rechts/hier.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio)..

æivotinja u zooloπkom vrtu i na selu. mit der Straßenbahn. glavni brojevi od 0 do 100. komunikacijski obrasci pri susretu. kronoloπko vrijeme (puni sat.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. Ich kann nicht in die Schule gehen / Sport machen. tut weh. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture obrauju na osnovi primjera i situacija te postupno uvode neki osnovni metajeziËni pojmovi. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.. ist blau/rot/gelb.? Wann hast du Tennis? Am Nachmittag. pola sata). gelb/grau... Vrijeme: atmosferske prilike. Darfst du bei Rot gehen? Musst du bei Grün warten? NjemaËki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. den Löffel! Tijelo i zdravlje: imenovanje i opis nekih dijelova tijela../Cola. Gib mir. prijatelji i Ëlanovi obitelji. pjesmice i druga prikladna djela djeËje knjiæevnosti. Es ist kalt/windig/neblig/wolkig. . dir) i akuzativu (mich. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. najËeπÊe upute i naredbe. radnje u slobodno vrijeme i u πkoli. Der Hund bellt. Wie ist das Wetter? Schön/schlecht. du u dativu (mir. Wohin fährst du? Nach München/ans Meer/in die Stadt. uljudno obraÊanje sa Sie E osobne zamjenice ich. nijeËni i upitni oblik).... prigodne recitacije. prostorije u kuÊi i stanu.. glasanje nekih æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Welche Tiere leben zu Hause/auf dem Lande? Der Papagei/der Hund/die Katze/die Kuh/das Schwein.. æivotinje u zooloπkom vrtu i na selu.. 10. πkolski pribor. 9.. imenovanje nekih najËeπÊih zdravstvenih tegoba u djeËjoj dobi KljuËne strukture i izriËaji: Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank.. Blagdani. dein/deine. ist groß/ klein.? Möchten Sie/möchtest du den blauen oder den gelben Rock anprobieren? Promet: imenovanje nekih osnovnih prometnih sredstava KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Bus/ein Auto/eine Straßenbahn. Welche Farbe hat der/ die/das. ich habe eine Katze. Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima.. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent glagola sein i haben i nekih uËestalih jednostavnih i sloæenih. Æivotinje: imenovanje i opis kuÊnih ljubimaca. Wasser.. möchten.. izraæavanje osobnoga odnosa prema njima.. Hast du einen Hund? Nein. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 320.? Der/die/das . Ich will einen modernen Rock kaufen. neki dijelovi tijela. Wann gehst du zur Schule? Um halb acht.. Do kraja druge godine uËenja u 5.? Der/die/das. Was machst du im Sommer/Winter. oblici: möchte. a od toga aktivno rabiti oko 220 leksiËkih jedinica.. snalaæenje u prostoru i vremenu. Na kraju 5. imenovanje pribora za jelo KljuËne strukture i izriËaji: Was isst/trinkst du gern? Ich esse/trinke Pizza. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima.. Izrauju se tematski panoi i posteri. eine Hose/Jacke/ Bluse. Welche Tiere leben im Zoo? Der Affe/die Schlange/das Krokodil. magst E zapovjedni naËin (2.... Marmelade. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Pozdravi. pripremaju priredbe i sl. neke osnovne atmosferske prilike. kulturno-civilizacijski sadræaji i dr. neka osnovna prometna sredstva. Carola möchte ein Eis essen/eine Cola trinken. 144 8. pravilnih i nepravilnih glagola u jednini i mnoæini vezanih uz tematska podruËja E prezent modalnih glagola u jednini i mnoæini: dürfen. zdravlje.. Wann stehst du auf? Um halb sieben. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvodit viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.. Eier. dich) E posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine: mein/meine. osobe u πkolskom okruæenju.. neki dijelovi odjeÊe i obuÊe.. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu. Ich huste / habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen / Zahnschmerzen. Wie gefällt dir der blaue Rock/das grüne Hemd. godiπnja doba i izricanje kronoloπkoga vremena (pola sata) KljuËne strukture i izriËaji: Welche Jahreszeit haben wir jetzt? Winter.. müssen i wollen (jesni. predstavljanje. OdjeÊa i kupovanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjeÊe KljuËne strukture i izriËaji: Was ist das? Ein Rock/Hemd.. ich habe keinen Hund. Mein/meine. neki πportovi i πportske aktivnosti... uljudno ophoenje. Womit fährst du? Ich fahre mit dem Bus/Auto. möchtest. druæenje s prijateljima. 7. Prehrana: imenovanje nekih vrsta jela... gern/nicht gern. redni brojevi do 10. Wie ist der/die/das. 12. mag. kuÊni ljubimci. neke vrste jela. Und dein/e Freund/in? Er/sie mag. können. Ich mag die Suppe nicht. bitte..... Milch. oslovljivanje. blagdani i obiËaji. 11. obiËaji i tradicija: osnovni leksik uz tradicionalne blagdane.

roendana i sl. 145 NjemaËki jezik promet. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. likovi njemaËke djeËje knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.. morgen.. da.. wann. unter. Ëestitanje blagdana. wieviel. odnosa u vremenu i prostoru. auf. ukusa i stajaliπta prema neËemu.. mit. E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E prezent modalnih glagola mögen i sollen E neke imenice s odreenim i neodreenim Ëlanom u dativu jednine i mnoæine E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr.. osoba. osoba. jetzt. wann. links... S subjekt + predikat + pridjev u sluæbi predikata: Die Rose ist rot. stripova ili aplikacija/slikovnih kartica E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta. E neki prijedlozi uz akuzativ: für.. an. nach. πkolsko okruæenje. izraæavanje raspoloæenja. woher JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema modelu: S subjekt + predikat: Ich male. E neki prijedlozi uz dativ: aus. die Adria. unser/unsere te Ihr/e u obraÊanju iz poπtovanja E pokazna zamjenica das E upitne zamjenice: wer. koliËine.. wieviel. pozdravljanje.) i o vlastitoj zemlji. wie viele. predstavljanje sebe i drugih. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. radnji. wer. pojava i situacija... stanovanje. dort. E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima: was. molbe. pjesmica za govorenje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu slikovnica. neke informacije o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja (npr. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. wo. wie.. odgovaranje na pitanja. E upitni prilozi: wie. nazivi gradova.. ihr/ihre. die Schweiz. DjeËja knjiæevnost: autorske pjesme i narodne/ tradicionalne i autorske djeËje pjesmice za govorenje i/ili za pjevanje. wo.. oslovljivanje. was Pridjevi E opisni pridjevi kao dio predikata. Upoznaju se imena i prezimena vrπnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja. oslovljivanje.. dobi. zahtjeva i naredbe.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu sein/seine. postavljanje pitanja. hier. regija i sl. Prilozi E neki prilozi: heute. traæenje i davanje informacija. neke aktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje. prehrana. uljudno ophoenje. svojine.. u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine Brojevi E glavni brojevi od 0 do 100 E redni brojevi do 10 Prijedlozi E neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in. manchmal. odijevanje. Negacije E nein. zu. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga sadræaja E globalno i selektivno razumijevanje kratkih jednostavnih tekstova poznate tematike E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. zahvale. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E prepriËavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomoÊ pitanja ili slikovnih poticaja E iznoπenje rezultata skupnoga rada E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno obraenoga predloπka E glasno Ëitanje reËenica i tekstova koji su prethodno usmeno uvjeæbani E svladavanje reËeniËne intonacije . rechts. izricanje radnji.) E upitne reËenice s upitnim rijeËima: welcher/e/es. æelje. izbor iz najpopularnijih bajki braÊe Grimm u izvornoj/modernoj verziji. druæenje s prijateljima.. πportske aktivnosti. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jeziËnih funkcija E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E reproduciranje jednostavnih brojalica. usporedba likova iz njemaËke i hrvatske knjiæevnosti. imenovanje i opisivanje predmeta. geradeaus. wie viele.

Kirche. provjeriti u gramatiËkom pregledu. Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag .. ispuniti ili dopuniti tablicu. Was hat er / sie in den Sommerferien / Winterferien / Frühlingsferien gemacht? Er/sie hat gebadet. Hotel.. sluæiti se rjeËnikom. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije.. uËiti u suradnji s drugima. koristiti se medijima (televizija. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es in der Nähe? Es gibt einen/eine/ein. 3 Stück Kuchen.. NjemaËki jezik 6. Platz. Moje mjesto: imenovanje nekih vaænijih objekata u mjestu KljuËne strukture i izriËaji: Ich wohne/er wohnt in. 2 Dosen Limonade.. promijeniti tekstnu vrstu. Post..Cent.. 5. znamenitosti KljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Ferien? Wie war die Reise? Das war eine wunderschöne Reise. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama.. svakodnevni æivot i sl. voenje razgovora u trgovini i/ili na trænici. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje jednostavnih reËenica E pisanje Ëestitke prema pisanomu predloπku E prepoznavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. U pristupu nastavnim temama. kulturoloπkim. sastaviti listu prema nekomu naËelu. 146 .. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti kao osnova za razvijanje otvorenosti. pisanje razglednice KljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Ferien? In Deutschland. tematski usustavljivati leksik. Bitte. Schule. u 5. tisak. Putovanja: imenovanje i opis tijeka i odrediπta putovanja.? Das macht zusammen. Museum. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). Zanimanja: imenovanje nekih zanimanja. in der. eine Flasche Milch.. im Gebirge/Ausland... dopuniti pravilo..! Was kostet ein Kilo/Pfund. Warst du im Museum oder im Theater? Ich gehe gern ins Museum. in Österreich. keinen/keine/kein Markt. mobilizirati predznanje putem asocijacija. Zu Hause ist es am schönsten./Geben Sie mir bitte. meusobno usporeivati strane jezike... Das ist ein Dorf / ein Ort / eine Kleinstadt / Stadt / Großstadt. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger in Wien als in Salzburg. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. traæiti informacije prema nekomu naËelu...) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika.. am Meer. 3. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja.. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu.. Kino.. in München. Haben Sie. usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. Was macht er/sie? Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gäste/ unterrichtet. sustavno/redovito ponavljati. internet. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi.. Hier bitte. Straße/am. im Restaurant/Büro/Krankenhaus/Supermarkt. Kupovanje namirnica: imenovanje i razlikovanje namirnica.).. 4. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja. napraviti mentalnu mapu. izricanje koliËine i cijene KljuËne strukture i izriËaji: Welche Gemüsesorten / Obstsorten kennst du? Welches Gemüse/Obst magst du/magst du nicht? Was mag dein/e Freund/in... zu Hause. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom druge godine uËenja. Euro. 2. koristiti vizualne tehnike zapamÊivanja. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten? Praznici: opisivanje naËina i mjesta provoenja praznika. primijeniti pravilo. sluæeÊi se postojeÊim znanjem.. Danke. auf dem Lande.. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. 40 Gramm Käse. Ungarn.. promijeniti perspektivu govornika.. Mein Freund geht lieber ins Kino als ins Theater... /keinen/keine/ kein. tj. vrsta poslova i prostora u kojima se posao obavlja KljuËne strukture i izriËaji: Wo arbeitet der/die Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/ Automechaniker/Verkäufer. predviati i preispitivati pretpostavke. izraæavanje vlastitoga ukusa.. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. Wo ist die Post? Neben dem Kino/im Zentrum.? Was möchtest du? Ich möchte/brauche 2 Kilo Äpfel. bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden... bladanski obiËaji.? Auf dem Feld. Sporthalle.

jednostavnih i sloæenih glagola vezanih uz tematska podruËja E prezent povratnih glagola u jednini i mnoæini E prezent modalnih glagola dürfen./kämme mich.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. Seife. Heute wollen wir ins Kino gehen.. Kakao. Tomaten. neka zanimanja. Was machst du am Vormittag /Nachmittag/Abend? Ich sehe fern. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. spiele mit dem Freund. blagdani i proslave. habe Italienisch.. Was brauchst du dazu? Eine Zahnbürste. Cola.. frühstücke. 7. Berliner. die Schweiz.. Was hast du heute zu Hause gemacht? Ich habe gelesen/gespielt/gelernt/mein Zimmer aufgeräumt..? Wie sind die Inseln.. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Komunikacijski obrasci pri susretu. Saft. Jogurt.... spiele Gitarre.. die Adria.. Du sollst die Umwelt schützen und die Umgebung sauber halten... Shampoo. hobija. Slobodno vrijeme i osobni raspored dana: imenovanje izvanπkolskih aktivnosti. vrste poslova i prostora u kojima se posao obavlja.. uljudno ophoenje. prezent glagola sollen i mögen u jednini i mnoæini (jesni. gehe in die Schule.. ich ziehe mich an. ein Handtuch. neki vaæniji objekti u mjestu. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih. sein/e. Was macht er/sie im Wohnzimmer? Er/sie sieht fern/liest.. einen Spiegel. aktivnosti vezane uz duænosti i obveze (najËeπÊe upute. ich kämme mich. πportova. Blagdani. können.. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. Ich dusche/bade/putze mir die Zähne/wasche mir die Haare. Do kraja treÊe godine uËenja. naredbe i radnje). Was hast du gestern zu Mittag gegessen? Gemüsesuppe. tj. pjesme i druga prikladna djela knjiæevnosti za djecu i mlade. der Rhein. putni sat..? NjemaËki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. jednostavnih i sloæenih glagola s pomoÊnim glagolima haben i sein u jednini i mnoæini (izuzev modalnih glagola) E zapovjedni naËin (2. a od toga aktivno rabiti oko 340 leksiËkih jedinica. Flüsse. tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. 9. Tennis.. no vaæno je da ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama. minute) KljuËne strukture i izriËaji: Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino? Liest du gern? Was machst du/macht er/sie am Morgen? Ich stehe/er/sie steht um zehn nach sieben auf. πkolski predmeti i pribor. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 450. prigodne recitacije. Fast-Food.? Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potrepπtina KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du im Bad? Ich wasche mich. Tee. nijeËni i upitni oblik) E prezent i preterit glagola sein i haben u jednini i mnoæini E perfekt nekih pravilnih i nepravilnih.... kao dio konteksta.. Pommes. Blumenkohl. Prehrana i briga za zdravlje: imenovanje obroka i njihovih osnovnih sadræaja KljuËne strukture i izriËaji: Was ist gesundes Essen? Was hast du heute gefrühstückt? Obst.. Müsli. u 6.. ihr/e Vater / Mutter / Bruder / Schwester in der. kronoloπko vrijeme (dio dana. Salami.. Eis. vaænost i znaËenje okoliπa./im.. müssen. pola i Ëetvrt sata i minute)... 10. ponaπanje u prirodi KljuËne strukture i izriËaji: Wir sind Naturfreunde. prijatelji i Ëlanovi obitelji.. Welche Blumensorten blühen im Garten / Schulgarten? Wie ist die Landschaft in Kroatien/ in. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture mogu tumaËiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). tijelo. lice jednine i mnoæine imperativa te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u nominativu. dativu i akuzativu jednine i mnoæine »lan E neodreeni i odreeni Ëlan (vidi imenice) E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije.? Priroda i zaπtita okoliπa: Ëuvanje okoliπa. Was hast du zu Abend getrunken? Milch. kupovina namirnica i prehrambene navike. neki dijelovi prirodnoga okoliπa. einen Kamm. Wer hat bei dir das Frühstück/Mittagessen/Abendessen gemacht? Möchtest du/möchten Sie. . putovanja i provoenje praznika. pripremaju priredbe i sl. Berge.. Na kraju 6. Wann hast du Italienisch? Montags und mittwochs um Viertel vor fünf 11. u vrijeme njihova obavljanja (Ëetvrt sata. Aktivnosti u kuÊi: izricanje radnji u vlastitom domu KljuËne strukture i izriËaji: Was machst du in der Küche? Ich decke den Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirr ab. redni brojevi do 31. die Save. izricanje odnosa prema nekim aktivnostima. Was macht dein/e. Izrauju se tematski panoi i posteri. Süßigkeiten. kulturno-civilizacijski sadræaji i dr. glavni brojevi od 0 do 1000.) 147 8. wollen.. zdravlje i higijena.

Prilozi E stupnjevanje pravilnih priloga E prilozi u svim stupnjevima komparacije E neki prilozi: heute. E prijedlozi uz dativ: aus. Ëestitanje blagdana. zahtjeva.. raspoloæenja. E globalno i selektivno razumijevanje kraÊih tekstova poznate tematike E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. NjemaËki jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) E iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada E izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima E izgovaranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E slovkanje »ITANJE E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno obraenoga predloπka ili nepoznatoga. JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. roendana i sl. ali u okviru poznate tematike E glasno Ëitanje poznatih reËenica i tekstova E svladavanje reËeniËne intonacije 148 . nicht E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoæine ReËenice E nezavisno sloæene reËenice uz veznike: aber. traæenje i davanje informacija. wieviel. welcher/e/es u nominativu Pridjevi E stupnjevanje pravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima komparacije E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine Brojevi E glavni brojevi od 0 do 1000 E redni brojevi do 31 (leksiËko posredovanje) Prijedlozi E prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in. zaπtita okoliπa i sl. da. gestern. unter. auf. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Zamjenice E osobne zamjenice u nominativu. imenovanje i usporeivanje predmeta.. osoba i pojava. likovi iz njemaËke knjiæevnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. usporedba likova iz djela njemaËke i hrvatske knjiæevnost... dort. odgovaranje na pitanja. dativu i akuzativu jednine i mnoæine E posvojne zamjenice u svim padeæima jednine i mnoæine E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoæine E upitne zamjenice: wer. geradeaus. hier. zu. æelje. nach. uljudno ophoenje.. Negacije E nein. wo. E upitni prilozi: wie. links. svojine. ukusa i stajaliπta prema neËemu. welcher/e/es. naredbe. izraæavanje koliËine. bei.. osoba. manchmal. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. zahvale. was. morgen. molbe. E prijedlozi uz akuzativ: für.. Upoznaju se neke osnovne informacije i zanimljivosti o zemlji/zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o vlastitoj zemlji. prehrana... po moguÊnosti barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela. izricanje radnji. jednostavnije djeËje priËe i basne. aktivnosti u slobodno vrijeme. predstavljanje sebe i drugih... neke aktivnosti vezane uz blagdane i obiËaje. oslovljivanje. rechts. postavljanje pitanja.. dobi. jetzt. izraæavanje dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti. izricanje odnosa u vremenu i prostoru.. radnji. an. obveza i duænosti. pozdravljanje.. putovanja. wann. vor. DjeËja knjiæevnost: tematski prikladne narodne i autorske pjesme. oder. E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga sadræaja. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku. wie viele. wie viele. woher E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u genitivu jednine i mnoæine E upitne reËenice s upitnim prilozima: womit. mit.. denn E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima: wieviel.

. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in? Liest du gern Zeitungen / Comics / Jugendmagazine / Modezeitschriften. razgovor o bliænjima KljuËne strukture i izriËaji: Wohnt deine Oma bei euch? Hilfst du deinen Großeltern gern? Wer macht was bei dir zu Hause? Was macht ihr alle zusammen? Habt ihr gute Beziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Eltern streng/tolerant. predviati i preispitivati pretpostavke. pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica. blagdanski obiËaji. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. Sport treiben ist gesund. uËiti u suradnji s drugima. Welche Sportarten magst du? Schwimmen. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. koriπtenja medija u svakodnevici KljuËne strukture i izriËaji: Siehst du gern fern? Welche Sendungen interessieren dich? Spielst du gern am Computer? Surfst du im Internet? Ja.. opasnosti suvremenoga svijeta KljuËne strukture i izriËaji: Treibst du Sport? Ja/Nein. 149 . koristiti se medijima (televizija. Welche Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du Schüler. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. von mir für dich. tj. tematski usustavljivati leksik. kazaliπte. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. dopuniti pravilo. sastaviti listu prema nekomu naËelu. pitanja) E pisanje jednostavnih reËenica koje sadræajno Ëine kraÊi sastavak E pisanje Ëestitke.. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. meusobno usporeivati strane jezike.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/Konzert/auf die Party. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). razglednice. knjiænicu. problemi mladih.. U pristupu nastavnim temama. traæiti informacije prema nekomu naËelu. kulturoloπkim.. sluæiti se rjeËnikom.. teænja πto boljim uËincima rada i veÊem znanju KljuËne strukture i izriËaji: Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie immer: Wir haben geschrieben. primijeniti pravilo. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. provjeriti u gramatiËkom pregledu. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom treÊe godine uËenja. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utjeËu na razvoj mladoga Ëovjeka: bavljenje πportom. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. snoπljivost meu Ëlanovima obitelji. kraÊega pisma E pisanje kratkih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije.? Welche? Warum? 3. njihovi interesi i potrebe KljuËne strukture i izriËaji: Hast du viele Freunde? Hast du in den Ferien viele Freundschaften geschlossen? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was ärgert dich? Ungerechtigkeit. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. 4. ©kola: æivot u πkoli.).. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji.. sustavno/redovito ponavljati. ispuniti ili dopuniti tablicu.. promijeniti perspektivu govornika. napraviti mentalnu mapu. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. 5. usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. tisak. u 6. Du sollst aber auch lesen. koristiti tehnike zapamÊivanja. die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich? Mediji: njegovanje kulture Ëitanja. znaËaj i vrijednost prijateljstva. Obitelj: æivot u obitelji.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu PISANJE E dopunjivanje kratkoga teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje kraÊih sastavaka uz predloæeni model struktura (npr. internet.. sluæeÊi se postojeÊim znanjem. NjemaËki jezik 7. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für mich? Ja. promijeniti tekstnu vrstu. svakodnevni æivot i sl.? Hast du Freunde im Ausland? Hast du Kontakt mit ihnen? 2.. mobilizirati predznanje putem asocijacija. gelesen . odlasci u kino.. problemi koji se javljaju. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. Welche Fäher interessieren dich besonders? Warum? Welche Fächer machen dir Schwierigkeiten? Warum? Man muss das ganze Leben lang lernen! Warum hast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt. uoËiti korake koji vode do odreenoga cilja. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. Prijatelji: druπtveno okruæenje.

keine Spülmaschine. npr. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). nicht zu viel Fleisch essen. Na kraju 7.? Welche typischen Spezialitäteten/welche kulturellen Denkmäler gibt es in. kao dio konteksta. Do kraja Ëetvrte godine uËenja. Putovanja: Ëari putovanja. mediji (Ëitanje. slobodno vrijeme.? Wie ist die Landschaft? Gibt es viele Wälder. Wie kann man die Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen in Europa sind umweltbewusst. Kleine Häuser sind gemütlich.. zaπtita okoliπa. 150 . Stanovanje: mjesto stanovanja. putovanja.. u 7. aktivnosti u πkoli i æivot u πkoli. atmosferske prilike.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6.. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. Flüsse. izuzev modalnih glagola (jesni. obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade. znaËaj zaπtite prirodnoga okoliπa KljuËne strukture i izriËaji: Welche Gefahren bringt die Umweltverschmutzung? Wohin mit dem Müll? Man soll den Müll trennen und in die Mülltonne werfen. Was habt ihr gegessen/getrunken? Butterbrot mit warmer Milch. stanovanje (prostorije.. interessant? Was für Naturschönheiten gibt es in ... jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola.? Was ist an Kroatien/Deutschland. mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja.. aktivnosti u kuÊi). praznici. pogotovo pri slobodnom govoru. izvanπkolske aktivnosti. opasnosti po zdravlje koje donosi moderna civilizacija KljuËne strukture i izriËaji: Wie war es im Gebirge? Wunderschön. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih. obiËajima i naËinu odræavanja tradicije. Wie hast du die Ferien verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freunde besucht.. motivacija za uËenje.. projekti i sl..? Wie ist das Meer/wie sind die Berge in . jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola u jednini i mnoæini E prezent i preterit modalnih glagola u jednini i mnoæini (jesni. kultura stanovanja i naËin æivljenja danas i nekada KljuËne strukture i izriËaji: Wo wohnst du? In Rijeka/in München.. Zaπtita okoliπa: ugroæenost prirode. 9. nazivi nastavnih predmeta (raspored sati)... Ich wohne in einem kleinen Haus/in einer alten Wohnung neben dem Park. a od toga aktivno rabiti oko 490 leksiËkih jedinica. neki vaæniji objekti u mjestu. am Meer/auf dem Land. Briga za zdravlje: zdrav æivot. zdrava prehrana. pustolovine KljuËne strukture i izriËaji: Wovon träumst du gern? Schreibst du manchmal über deine Erlebnisse? Machst du dir Gedanken über die Reisen? Was für Abenteuer hast du erlebt? 12. blagdani i proslave. nijeËni i upitni oblik) E preterit pravilnih i nepravilnih. Salzstangen.. dopisivanje.. Meine Eltern kamen später in die Stadt. Wie war es in der Zeit unserer Großeltern? Sie lebten ohne fließendes Wasser. opasnosti suvremenoga svijeta. kronoloπko vrijeme (dijelovi dana).. Man muss Wasser sparen! Wir schützen die Umwelt. Zemljoznanstvo: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemaËkoga govornog podruËja KljuËne strukture i izriËaji: Wie ist das Klima in . Izrauju se tematski panoi i posteri. gledanje televizije). vaænost bavljenja πportom i drugim pozitivnim aktivnostima u slobodno vrijeme.. 7. 11.. 10. Meine Eltern wollten ihre Freunde in Deutschland besuchen. Blagdani.. πira obitelj). maπta. Neke se gramatiËke strukture.. briga o zdravlju. prijedlozi. Doæivljaji iz æivota: vlastiti doæivljaji... lice jednine i mnoæine te uljudno obraÊanje sa Sie) 8.? NjemaËki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. pripremaju priredbe. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Iznoπenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 640 leksiËkih jedinica. Was ist gesundes Essen/gesunde Ernährung? Nicht zu schnell essen. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E perfekt pravilnih i nepravilnih. nijeËni i upitni oblik) E zapovjedni naËin (2. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. odnosi s bliænjima. odnosi u prostoru. grünen Salat . Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu... Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande. dnevni i tjedni raspored aktivnosti. Damals gab es keinen Fernseher. warme Gemüsesuppe. namjeπtaj. no vaæno je da ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama tj. tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. upoznavanje novih krajeva i njihovih karakteristiËnih obiljeæja KljuËne strukture i izriËaji: Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in Österreich. kein Fast Food essen.

Negacije E sistematizacija negacija: nicht. Knjiæevnost: narodne i autorske pjesme. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike E sudjelovanje u dramatizacijama i jednostavnim raspravama E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje 151 . womit. roendana i sl. neka basna. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. naËina i uzroka E upitni prilozi: wie. neka jednostavnija priËa o djetinjstvu. obitelj. woher. sich freuen auf +A. ukusa i stajaliπta prema neËemu. E inverzne upitne reËenice E jednostavne izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom Na razini prepoznavanja E rekcija nekih uËestalih glagola: gefallen.. welcher/e/es u nominativu Pridjevi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije Brojevi E glavni brojevi. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. obveza i duænosti. odobravanja i neodobravanja. welcher/e/es. barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela. wie viele. wo. redni brojevi bez sklonidbe te nadnevak bez sklonidbe Prijedlozi E sistematizacija prijedloga Prilozi E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta.. Upoznaju se informacije o zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i o Europskoj uniji u korelaciji s vlastitom zemljom. koliËine i svojine. neodreenoga i nultoga Ëlana E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. imenovanje i opisivanje predmeta.) Zamjenice E osobne. die Adria. posvojne. Ëestitanje blagdana. πporta i zabave. raspoloæenja. das schöne Kroatien. denn. zahtjeva. od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova. izraæavanje molbe. prepriËavanje dogaaja. slaganja i neslaganja. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga sadræaja E globalno i selektivo razumijevanje tekstova E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. æelje. prijateljstvo. niemand u svim padeæima E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima jednine i mnoæine u pozitivu (sklonidba pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica/pridjev + imenica/neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili negacija kein + pridjev + imenica) E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom E zavisno sloæene reËenice uz veznik als E odnosne reËenice NjemaËki jezik JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje i oslovljivanje. träumen von + D. aktualni dogaaji i poznati predstavnici njemaËkoga govornoga podruËja iz svijeta glazbene i likovne umjetnosti. predstavljanje sebe i drugih. dass.. zdravlje. E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil. izraæavanje dobi. was. vremena. uz. der Rhein. prehrambene navike. helfen. po moguÊnosti. putovanja. sich interessieren für + A. osoba. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. nein i kein/e ReËenice E nezavisno sloæene reËenice uz veznike: aber. traæenje i davanje informacija. ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Imenice E imenice s neodreenim i odreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima u jednini i mnoæini (sistematizacija sklonidbe imenica) »lan E uporaba odreenoga. die Schweiz. wie viele.. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. naredbe. mediji.. beschreiben. oder.. wann. wieviel. aktivnosti u slobodno vrijeme. die Save. pojava i situacija. pokazne zamjenice u jednini i mnoæini u svim padeæima E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i mnoæine E upitne zamjenice: wer. odgovaranje na pitanja. izraæavanje dogaaja i radnji u sadaπnjosti i proπlosti. obiljeæavanje blagdana i obiËaji. postavljanje pitanja. die Türkei. filma. zahvale.. wenn E upitne reËenice s upitnim rijeËima: wieviel.. geben. sich ärgern über + A E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji E neodreena zamjenica man E neodreene zamjenice: jemand. problemi mladih. ekologija. likovi iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika.

razvrstavati prema pravilnostima i analogijama. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. sastaviti listu prema nekomu naËelu. Europsko okruæenje. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihren französischen Gastfamilien. natuknice i pitanja) E pisanje Ëestitke. izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti.. Mai ihren Europatag? Wie kam Europa zu seinem Namen? EU-Länder und ihre Hauptstädte sind. promijeniti perspektivu govornika. sustavno/redovito ponavljati. ispuniti ili dopuniti tablicu. razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. internet. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). versteht man sich besser. pisanje novoga kraja priËe ili dijela priËe koji nedostaje) E pisanje kraÊih diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. oder entscheiden sie sich lieber für einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt. zakljuËivati o 152 8. selektivno i detaljno razumijevanje tekstova E uoËavanje karakteristika razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje E pravilna uporaba reËeniËne intonacije PISANJE E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnom ili zvuËnomu predloπku E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi proËitanoga teksta E pisanje kraÊih sastava uz predloæeni model (npr. uoËiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja. tematski usustavljivati leksik. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. meusobno usporeivati strane jezike. . Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer bekommen. koristiti se medijima (televizija. Mladi u obiteljskom i druπtvenom okruæenju: odnosi meu naraπtajima. poruke E stvaralaËko pisanje (npr. Die europäische Flagge hat zwölf Sterne. provjeriti u gramatiËkom pregledu.sie hat sich modische Kleidung gekauft. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom Ëetvrte godine uËenja. Warum feiert die EU am 9. situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) prepriËavanje slijeda dogaaja iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom »ITANJE E globalno. odrediti vlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje. Ihre Freundinnen waren verblüfft .. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti. osoba. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi. Wenn man sich kennt. wie sie ihren eigenen Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung ausgibt. uËiti u suradnji s drugima. sluæeÊi se postojeÊim znanjem.. naËin æivota i sl. radnji. pripremiti izlaganje s pomoÊu natuknica. tj. predviati i preispitivati pretpostavke. problemi mladih. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji. tisak. promijeniti tekstnu vrstu. sliËnosti i povezanosti kultura KljuËne strukture i izriËaji: Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. U pristupu nastavnim temama.. napraviti mentalnu mapu. svijest o dinamiËnosti i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i vlastite kulture.. 3./ am besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. 2. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. pripadnost skupini i izdvojenost KljuËne strukture i izriËaji: Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen Streit. E E E E E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta imenovanje i opisivanje predmeta. sluæiti se rjeËnikom. blagdanski obiËaji.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E NjemaËki jezik znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. razglednice. in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle. multikulturalnost i vaænost uËenja stranih jezika: EU. pisma. kulturoloπkim. mobilizirati predznanje putem asocijacija.). senzibilizacija za uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. dopuniti pravilo. traæiti informacije prema nekomu naËelu. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der Nachbarschaft. u 7. stil odijevanja KljuËne strukture i izriËaji: Was tragen Jugendliche in der Schule. primijeniti pravilo.. koristiti tehnike zapamÊivanja.

oblici poæeljnog i nepoæeljnoga ponaπanja. und dann.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. Wie verdienst du dein Taschengeld? Blagdani. Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur? Slobodno vrijeme i praznici: putovanja. Ich möchte darum Zimmermann werden. osobnost i uvjerenja.. 8. putovanja u strane zemlje... ekologija. Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog ponaπanja. keine Getränke in Dosen kaufen. Was für eine Ausbildung soll man als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in Deutschland ist anders als bei uns. /Dieser Job. Worum geht es in diesem Text? Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Europas große Erfinder/Künstler . razredu osnovne πkole uËenici bi trebali razumjeti oko 840 leksiËkih jedinica. zdrava prehrana KljuËne strukture i izriËaji: Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll weniger heizen. 5. Ich möchte. Na kraju 8.. turizam. Izrauju se tematski panoi i posteri.. denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen. Ernährst du dich gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenöl. Ich respektiere meine Mitschüler. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 10 do 12 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. prijedlozi... briga o zdravlju. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika). πira obitelj.. blagdani i proslave. u 8. problemi druπtva KljuËne strukture i izriËaji: Der Streit fängt meist harmlos an. Diese Schule. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja... obiËajima i naËinu njegovanja tradicije. predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruæenju i izvan njega. Nach dem Abitur will ich Medizin studieren. izuzev modalnih glagola (jesni. briga o zdravlju. weil/denn.. npr. egal welcher Nationalität sie sind. obiËaji i njegovanje tradicije KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima. lice jednine i mnoæine te uljudno obraÊanje sa Sie) Imenice E jednina i mnoæina imenica s neodreenim i odreenim Ëlanom u svim rodovima i padeæima E jednina i mnoæina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji 153 6. 9. nijeËni i upitni oblik) E futur E rekcija nekih uËestalih glagola E zapovjedni naËin (2.. a od toga aktivno rabiti oko 670 leksiËkih jedinica.. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E prezent i preterit modalnih glagola (jesni. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim primjerima iz knjiæevnosti. Do kraja pete godine uËenja. odnosi u obitelji. Sadræaji se obogaÊuju sluπnim i vidnim materijalima. Ich möchte. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola E perfekt pravilnih i nepravilnih.. . zdrava prehrana. nijeËni i upitni oblik) E preterit pravilnih i nepravilnih. uloga viπejeziËnosti kod nas i u Europi. projekti i sl. Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder möchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in den Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. zanimanja. πkolovanje KljuËne strukture i izriËaji: Wenn jemand studieren möchte.. problemi druπtva. 7. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji.. Neke se gramatiËke strukture. odijevanje i moda. praznici. poslovi u slobodno vrijeme.die bekanntesten Kroaten. jednostavnih i sloæenih te povratnih glagola. glazbenim. problemi mladih. oder ich kann eine gute Arbeit finden. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u knjiæevnim.. /Dieses Studium. Mich interessiert die Arbeit mit Holz. pogotovo pri slobodnom govoru. filmske i likovne umjetnosti.. nego kao dio konteksta.. Zaπtita okoliπa. obrazovanje. dann muss. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti). poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika KljuËne strukture i izriËaji: Wenn das Schiff vom Festland ablegt. pripremaju priredbe. Man hat ihn mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt.. mogu posredovati i leksiËki te nije potrebno inzistirati na toËnim padeænim nastavcima. razreda uËenici bi trebali raspolagati sljedeÊim jeziËnim strukturama: Glagoli E prezent pravilnih i nepravilnih. uËenje stranih jezika. no vaæno je da ih uËenici ne usvajaju izdvojeno. Was kann man gegen Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun? Obrazovanje za buduÊnost: odabir zanimanja. glazbene. und dann kann ich studieren. NjemaËki jezik IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uËenika. obrauju prikladna knjiæevna djela za djecu i mlade. kulturnocivilizacijski sadræaji i dr. likovnim i filmskim djelima.

izricanje ukusa i stajaliπta prema neËemu. barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjiæevnih djela. niemand u svim padeæima E neodreena zamjenica man E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeæima E upitne zamjenice: wer. naËina i uzroka E upitni prilozi: wie.. oslovljivanje. zaπtita okoliπa. zahtjeva. proπlosti i buduÊnosti. was für ein/e u svim padeæima Pridjevi E stupnjevanje pridjeva E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije Brojevi E glavni brojevi. posvojne. Upoznaju se zanimljivosti o zemljama njemaËkoga govornoga podruËja i EU. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. izraæavanje uzroka i posljedice. oder. wann. selektivno i detaljno razumijevanje teksta E sluπanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuËni tekstovi) E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemaËkoga jezika u odnosu na materinski jezik GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA. πporta i zabave. o vlastitoj zemlji. was für ein/e u svim padeæima E inverzne upitne reËenice E izjavne i upitne reËenice s modalnim glagolom NjemaËki jezik dogaaja i radnji u sadaπnjosti. cijene. E zavisno sloæene reËenice uz veznike: weil. filmske i glazbene umjetnosti. raspoloæenja. traæenje i davanje informacija. æivot u europskom okruæenju. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji uvrπteni su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije kao npr. opisivanje i usporeivanje predmeta. zahvale. wie viele. radnji. negodovanja i odobravanja. slaganja i neslaganja. obveza i duænosti. pojava i situacija. worauf. wo. po moguÊnosti. podrπke. aber. postavljanje pitanja. izricanje radnji. ohrabrenja. prepriËavanje . Ëestitanje blagdana. odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba. vremena. wieviel. znanost i umjetnost. welcher/e/es. dafür Negacije E sistematizacija negacija: nicht. od kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova. osoba.. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. pokazne zamjenice u jednini i mnoæini u svim padeæima (sistematizacija) E povratne zamjenice (sistematizacija) E neodreene zamjenice jemand. dass. roendana i sl. imenovanje. predstavljanje sebe i drugih. denn. znanosti. ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja.. supkultura mladih. redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom Prijedlozi E sistematizacija prijedloga s genitivom. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvuËnoga sadræaja E globalno. Knjiæevnost: narodne i autorske pjesme. naredbe. nagaanja. uz. osoba. dativom. odgovaranje na pitanja. nein i kein/e ReËenice E nezavisno sloæene reËenice s veznicima: und. IZGOVOR E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jeziËnih funkcija E postavljanje pitanja u okviru poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja te odgovaranje na takva pitanja E reprodukcija i samostalno voenje dijaloga u okviru poznate tematike E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloπkih situacija E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave E reprodukcija i produkcija monoloπkih tekstova u okviru poznate tematike E povezivanje elemenata priËe s pomoÊu aplikacija ili dijelova teksta E imenovanje i opisivanje predmeta. molbe. opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu. dobi. æelje.. istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti. izraæavanje koliËine. likovi i djela iz njemaËke knjiæevnosti poznati iz nastave hrvatskog jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme. wenn i als E odnosne reËenice E indirektne upitne reËenice E upitne reËenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es. odreenog i nultoga Ëlana E uporaba Ëlana uz imena zemalja i geografskih pojmova Zamjenice E osobne. E zamjeniËki prilozi: darauf. akuzativom te s dativom i akuzativom Prilozi E stupnjevanje priloga (sistematizacija) E prilozi u sva tri stupnja komparacije E neki prilozi mjesta.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu »lan E uporaba neodreenog. primjeri iz likovne. 154 Na razini prepoznavanja E E E E konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola kondicional (würde + infinitiv) prezent i preterit pasiva opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeæima jednine i mnoæine u svim stupnjevima (sklonidba pridjeva: odreeni Ëlan + pridjev + imenica / pridjev + imenica / neodreeni Ëlan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica) JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. was. poneka pripovijetka o æivotu djece.

sluæeÊi se postojeÊim znanjem. razglednice. svijest o dinamiËnosti i heterogenosti kao bitnim znaËajkama kako strane tako i vlastite kulture. kulturoloπkim. ispuniti ili dopuniti tablicu. tj. naËin æivota i sl. pisama. svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja te naËinima ponaπanja u komunikaciji.. tolerancije i empatije prema drugom i drugaËijemu (npr. E E E E E »ITANJE E globalno. traæiti informacije prema nekomu naËelu. razredu trebali nauËiti: sluæiti se vizualnim elementima radi zapamÊivanja jeziËnih sadræaja i kao pomoÊi pri razumijevanju. internet. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoËavanje kulturoloπkih sliËnosti i razliËitosti te uvianje razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti. sastaviti listu prema nekomu naËelu.. sluæiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje uËenik uËi. tisak. meusobno usporeivati strane jezike. prepoznavati fraze i sluæiti se njima. uoËavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja. poruka. uoËavanje utjecaja vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture. blagdanski obiËaji.). provjeriti u gramatiËkom pregledu. uËiti u suradnji s drugima. raditi biljeπke i sluæiti se njima u prepriËavanju. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemaËkoga govornoga podruËja. 155 .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloπka) prepriËavanje slijeda dogaaja iznoπenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada interpretativno Ëitanje kraÊih knjiæevnih formi izgovaranje specifiËnih glasova njemaËkoga jezika u rijeËima reprodukcija i produkcija reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom NjemaËki jezik STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM UËenici bi tijekom pete godine uËenja. U pristupu nastavnim temama. SMS poruka. pisanje novoga kraja priËe ili nekoga dijela priËe koji nedostaje) E pisanje diktata INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. promijeniti perspektivu govornika. promijeniti tekstnu vrstu.) i edukacijskim programima primjereno dobi i jeziËnoj razini uËenika. izraditi plan teksta na osnovi proËitanoga teksta. koristiti se medijima (televizija. dopuniti pravilo. selektivno i detaljno razumijevanje kraÊih tekstova poznate tematike E uoËavanje osnovnih znaËajki razliËitih vrsta tekstova E samostalno glasno Ëitanje tekstova E pravilna uporaba reËeniËne intonacije PISANJE E ispunjavanje obrazaca E dopunjivanje teksta rijeËima prema vidnomu/zvuËnomu predloπku ili bez predloπka E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju E pisanje natuknica i biljeæaka na osnovi zvuËnog ili pisanoga teksta E pisanje saæetka E pisanje kraÊih sastavaka prema zadanomu modelu voeni sastavak E pisanje Ëestitke. svijest o moguÊim nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za njihovo prevladavanje. predviati i preispitivati pretpostavke. primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski jeziËni portfolio). napraviti mentalnu mapu. izraditi plan teksta za tekst koji uËenik namjerava sroËiti. mobilizirati predznanje putem asocijacija. sluæiti se rjeËnikom. pripremiti izlaganje pomoÊu natuknica. odrediti vlastite ciljeve uËenja i kontrolirati njihovo ostvarenje. u 8. uoËiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja. koristiti tehnike zapamÊivanja. tematski usustavljivati leksik. sustavno/redovito ponavljati. elektroniËkih pisama E stvaralaËko pisanje (npr. zakljuËivati o znaËenju na osnovi jeziËnih poticaja. primijeniti pravilo. uoËiti i oznaËiti pravilnosti i analogije. razvrstavati prema pravilnostima i analogijama.

francuski jezik je jedan od ravnopravnih. 5. UËenici osnovnih πkola i gimnazija Republike Hrvatske mogu polagati DELF (scolaire i junior). Ako se svemu ovomu doda i Ëinjenica da se broj francuskih turista u naπoj zemlji iz godine u godinu poveÊava. Il/Elle a quel âge? Il/Elle a 6/7 ans. Zagreb. s obzirom da su predavanja i ispiti na hrvatskom i francuskom jeziku.. razreda). do 8. Imenovanje osoba. voilà. 2 Vidi str.. ©kolska knjiga. pouËavanje. Ça va très bien.. un crayon/crayon de couleur/ feutre/ livre/cahier. Ta meunarodna diploma daje moguÊnost zapoπljavanja u ustanovama Europske unije. vrednovanje. smjestiti u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un ballon..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik FRANCUSKI JEZIK UVOD U osnovnim πkolama Republike Hrvatske francuski jezik je uglavnom zastupljen kao drugi strani jezik (od 4.. Kanadi. gimnaziji u Zagrebu te moÊi poloæiti i hrvatsku maturu uz napomenu o posebnom ili pojaËanom programu francuskoga jezika. πkolski pribor. VijeÊe Europe..C'est une poupée/voiture. 7. 4.tu? Je m'appelle. 2005.. a u zemljama frankofonoga govornoga podruËja (u Europi. S'il te/vous plaît. Izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja KljuËne strukture i izriËaji: Tu as quel âge? J'ai 6/7 ans.. predstavljanje Ëlanova uæe obitelji i prijatelja KljuËne strukture i izriËaji: C'est mon père (papa)/frère. Poznavati francuski jezik znaËi moÊi izravno komunicirati s 265 milijuna ljudi iz razliËitih zemalja svijeta. Bonjour. Predstavljanje sebe i drugoga KljuËne strukture i izriËaji: Postavljanje i odgovaranje na pitanja: Comment t'appelles .. dans. Uz engleski. mon copain/ma copine. 6. radnih i sluæbenih jezika Europske unije i VijeÊa Europe pa Êe stoga njegovo poznavanje omoguÊiti bræu i lakπu komunikaciju u velikom administrativnom sustavu u Bruxellesu. une peluche/un ours en peluche. d'accord. te steÊi diplomu koju izdaje sveuËiliπte Paris II. 156 . ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje.. razreda). pratiti dvojeziËni program hrvatsko-francuski u XVIII. Maîtresse. vrednovanje 1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane jezike.) je i sluæbeni jezik.. de rien. sous. Pojam broja. do 8. talijanski i druge svjetske jezike francuski se pouËava kao strani jezik u svim zemljama Europe i svijeta. 3. Bonsoir. nounours.. pouËavanje. Africi. Monsieur. 1 Usp. Strasbourgu i Luxembourgu. une trousse/gomme. Pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji s vrπnjacima i s odraslima KljuËne strukture i izriËaji: Globalno usvajanje obrazaca za pozdravljanje: Salut. globalno razumjeti i lakπe uËiti ostale romanske jezike... pardon. vaænost poznavanja ovoga stranoga jezika je neupitna. to znaËi imati i moguÊnost ukljuËivanja u Europske studije pri Pravnom fakultetu u Zagrebu. Et toi? Non.2 Francuski kao prvi strani jezik 1. a samo se u nekoliko hrvatskih πkola pouËava i uËi kao prvi strani jezik (od 1. 79. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1... odreivanje broja predmeta i osoba od 1 do 10 KljuËne strukture i izriËaji: globalno razlikovanje pojma jedan i viπe un crayon/des crayons/trois crayons. Il y a combien de filles dans la classe? Tu as combien de crayons? J'ai. osobito mladima koji Êe biti nositelji buduÊnosti Republike Hrvatske u trenutku kad ona postane ravnopravnom Ëlanicom Europske unije. Odgojni i obrazovni ciljevi nastave francuskoga jezika i opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: uËenje. Au revoir Madame. merci. Comment il/elle s'appelle? Qui est-ce? C'est. 2. c'est ma mère (maman)/sœur. njemaËki. i IV. sur. merci. Osnovne strukture u uljudnom ophoenju KljuËne strukture i izriËaji: Ça va? Oui. ça (ne) va pas. Osim toga. Nadalje. Prepoznavanje i imenovanje predmeta igraËke. ça va.. merci..

une tortue. »estitanje blagdana i pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica/brojalica (prema kalendaru) KljuËne strukture i izriËaji: Joyeux Noël! Bonne année! Joyeuses Pâques! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se prema interesima uËenika i izboru uËitelja prigodne recitacije. De quelle couleur est. mime(z). dessine(z).. de quelle couleur ReËenice E jednostavne izjavne E upitna reËenica uz pomoÊ upitnih rijeËi i intonacije Na razini prepoznavanja E prezent jesni mnoæina (glagoli u okviru tematskih podruËja) E imperativ (glagoli u sklopu tematskih podruËja razredni govor) E avoir. (slaganje imenice i pridjeva u rodu i broju). veÊ globalno prema predloæenim jeziËnim strukturama.snalaæenje u vremenu (pojmovi danas i sutra) KljuËne strukture i izriËaji: Aujourd'hui c'est. de rien. chante(z). Imenovanje i opis æivotinja .osnovni nazivi hrane KljuËne strukture i izriËaji: Bon anniversaire! Voilà un cadeau pour toi! merci. lève-toi/levez-vous.. bleu... a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 110 leksiËkih jedinica (pjesmice i brojalice). upoznavanje uËenika s nekim od likova iz Perraultovih bajki (Le chat botté. (j'ai un chat). priËe/bajke. razred. Je vais au parc/au jardin. qu'est-ce que c'est. kao npr. rose.. sympa.beaucoup. (dani u tjednu). roda jednine kao dio imenskoga skupa i kao dio imenskoga predikata E izraæavanje posvojnosti: posvojni pridjevi (jednina) Brojevi E glavni brojevi od 1 do10 Prijedlozi E oznake mjesta: sur.). comment.. ferme(z) ton livre/vos livres à la page/ la fenêtre/ la porte. perroquet.. jedn. un poisson. 11. (prema tematskim podruËjima) Zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice (jednina) Pridjevi E opisni pridjevi. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 1. Super! Bravo! 14.naredbe/upute u πkolskom okruæenju (razredni jezik) KljuËne strukture i izriËaji: Razumjeti i slijediti upute: assieds-toi/asseyez-vous. De quelle couleur est la rose/pomme? Francuski jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju prve godine uËenja. Imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliπa (cvijeÊe.regarde(z). jus de fruits. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. pridjevi boja m. blanc.kuÊni ljubimci KljuËne strukture i izriËaji: Tu as un chien? Oui.. »estitanje roendana i pjevanje prigodnih pjesmica . Le petit chaperon rouge. combien Negacija E samo non./mnoæ. 13. sandwich(s). noir. Po nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva to bi iznosilo 2 do 3 leksiËke jedinice usvojene na razini samostalne produkcije./mnoæ. bonbon(s). 12. glagol ostaje u jesnom obliku Upitne rijeËi E qui. 157 . aller (tri lica jednine) Imenice E imenice jedn.. poli(e).Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8. gris.(j'ai un chien) /Non. orange. montre(z). dans. gentil(le). à Prilozi E prilozi koliËine .) E Ëlan odreeni i neodreeni. jaune. Demain c'est. voÊe . prends/prenez. Opis osobe i stvari (veliËina i boja). pjesmice.. vert. ouvre(z). colorie(z). gâteau(x). répète/répétez. lice mnoæine E globalno slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (jedn. être. + imenica E nenaglaπene osobne zamjenice mnoæina 9. Na kraju prvoga razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih jeziËnih struktura: Glagoli E prezent (jesni) gl. imenovanje boja KljuËne strukture i izriËaji: un petit/grand garçon/une petite/grande fille.. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËka se znanja ne usvajaju analitiËki. razred .. u prvom razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i aktivno se sluæiti s pribliæno 80 leksiËkih jedinica. Izricanje kronoloπkoga vremena (dani u tjednu) .nekoliko imenica) KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un arbre/ une fleur.. être 3. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tema. sous./æ.? rouge. avoir./mnoæ. écoute(z). un chocolat/des chocolats. un coca. 10. ©kola..

la rue. l'appartement. naredbi i uputa na nastavnom satu.. Mademoiselle. hrana.. obiËajima i uljudnom ophoenju te uËenicima ukazivati na sliËnosti i razlike meu njima vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu. uljudno ophoenje. 2.. À bientôt/lundi. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. πkolsko okruæenje. molba. Bon week-end.. opis osobe. traæenje. dani u tjednu) KULTURA I CIVILIZACIJA Kako su sociokulturalne sastavnice i kulturalnocivilizacijski sadræaji integrirani u sve tematske cjeline (pozdravljanje. la place. ulica. potrebno je usporeivati te sadræaje u hrvatskoj i francuskoj kulturi. E E odgovaranje na jednostavna pitanja koja su vezana uz obraene strukture i teme postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene strukture i teme recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica sudjelovanje u kratkim dramatizacijama »ITANJE E prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih rijeËi E prepoznavanje i glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih jednostavnih iskaza i reËenica PISANJE (KRAJEM 2. pazeÊi na fonoloπke. tradiciji.. J'habite à/au numéro.. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA: E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika u rijeËima E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom E potrebno je upuÊivati uËenike na uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski i ponavljanje prema zvuËnom predloπku. imenovanje i opis predmeta i æivotinja. Comment s’appelle ta tante/ton oncle? Ma tante/mon oncle est. imenovanje osobe... il y a + izraz koliËine razlikovanje pojma jedan i viπe E JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: pozdravljanje. ritmiËke i intonacijske osobitosti francuskoga jezika. Ja i moja πira obitelj KljuËne strukture i izriËaji: Voilà/c’est ma grand-mère (mamie)/mon grand-père (papi). prezimena. predstavljanje sebe i drugoga. zgrada. zadovoljstva i divljenja. . izraæavanje koliËine. 3. Ja i moja okolina . KljuËne strukture i izriËaji: Proπirivanje obrazaca za pozdravljanje Bonne nuit. oslovljivanje.. oslovljivanje. POLUGODI©TA): E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol E preslikavanje jednostavnih rijeËi prema predloπku E preslikavanje jednostavnih reËenica prema predloπku E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora uËestalih rijeËi E prepisivanje jednostavnih rijeËi sa slovima i znakovima koji ne postoje u hrvatskom jeziku STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno ovladavanje tehnikama preglednoga crtanja i prepisivanja/pisanja u crtanku/biljeænicu E uoËavanje uloge ilustracija kao sredstva za razumijevanje sadræaja teksta E uporaba vizualnih elemenata u zapamÊivanju jeziËnih sadræaja (npr. Ëestitanje blagdana i roendana.senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena. blagdanski obiËaji). potvrivanje i nijekanje.. la tour.. trg. Pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji s vrπnjacima i s odraslima.. imena i prezimena vrπnjaka u zemlji cilja. stan KljuËne strukture i izriËaji: la ville/le village. la maison. Ëestitanje roendana i blagdana izraæavanje osjeÊaja. izradba vlastitoga slikovnoga rjeËnika) E postupni razvoj samostalnoga i kolektivnog uËenja E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svjesnosti o vlastitu napretku VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE: E raspoznavanje. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama .. E neverbalno i verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje 158 2.).. kuÊa.grad/mjesto. odnosi u vremenu (puni sati. zahvaljivanje. razumijevanje i provoenje naredbi (razredni govor) na francuskom jeziku E razumijevanje jednostavnih uputa E razumijevanje jednostavnih zvuËnih modela E razumijevanje jednostavnih reËenica i pitanja E povezivanje zvuËnoga jeziËnoga sadræaja i slikovnoga predloπka E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol E postupno razumijevanje sricanja rijeËi (slova abecede) GOVORENJE: IZGOVOR. izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja. smjeπtanje u prostoru.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E Francuski jezik E prilozi koliËine: combien de. posvojnosti.

hiver. Izraæavanje atmosferskih prilika KljuËne strukture i izriËaji: l'automne. 6. le cochon. les yeux. été.) E upitna reËenica pomoÊu upitnih rijeËi Na razini prepoznavanja E gl. le salon. à gauche. à gauche./mnoæ (prema tematskim podruËjima) Zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol (tri lica jednine i tri lica mnoæine) Pridjevi E opisni pridjevi m. derrière. pridjevi boja E izraæavanje posvojnosti (mes. rod jedn. le cheval. imperativ marcher. Sadræaje ponavljati i proπirivati dodatnim materijalima u okviru zadanih tema. oslanjajuÊi se na veÊ poznati leksik. ton salon. gentil. demain.. les cheveux. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. Quel temps fait-il? Il fait beau/froid/Il pleut/Il neige. le loup. à droite Upitni izrazi E est-ce que.. la poule. 159 .le. manger. Njihovo se znaËenje postupno osvjeπtava uglavnom u komunikaciji. tes. la cuisine. J'aime. verts. 10. l'éléphant. maintenant. bruns). jouer à .e. Combien de. sympa.3. grand. praznici. 11. Ja i moje tijelo (dijelovi glave i tijela) KljuËne strukture i izriËaji: la tête.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. Pâques (la cloche) IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se prema interesima uËenika i prema izboru uËitelja prigodne recitacije. uz slikovni predloæak kao poticaj izreÊi nekoliko jednostavnih reËenica iz jedne od Perraultovih bajka.? grand/petit.. pjesmice. 7. j'adore Imenice E imenice jedn. en automne. avec mon frère/ma soeur/mes amis. Qu'est-ce que tu fais dans ta chambre/cuisine. veÊ ih uËenici usvajaju globalno. Comment est/sont. Blagdani..bien E vremena . Il y a combien de pièces dans ton appartement/ta maison? Où est. le zèbre. igre na otvorenome KljuËne strukture i izriËaji: J’aime dessiner/colorier /découper/coller/fabriquer. à droite Prilozi E naËina . mignon. 8. To bi po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva iznosilo 2 do 3 leksiËke jedinice usvojene na razini samostalne reprodukcije. biscuit.. En quelle saison sommes-nous? On est en quelle saison? Nous sommes/on est au printemps. je n'aime pas.seosko imanje KljuËne strukture i izriËaji: la ferme. la/les main(s).. Godiπnja doba (imenovati). Je joue au chat/au loup. les oreilles../mnoæ. recitacije... KuÊa kao mjesto stanovanja i imenovanje prostorija KljuËne strukture i izriËaji: la chambre. comment? ReËenica E jednostavna izjavna reËenica S subjekt + glagol (Je mange. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 2.. chocolat chaud.e. Glagoli E prezent. le lion. la girafe.3. l’hiver. le lapin. les toilettes. croissant. brojalice). Je joue aux cartes/au loto /monopoly. être . yaourt. où. Je veux/voudrais. 9. à bientôt E mjesta . la salle de bains./æ. derrière.. Qu'est-ce que tu prends comme boisson? Je prends. l'été.. voler. lica jednine E gl. le poussin. avoir 3. le/les pied(s). lica mnoæine 5.. combien de.. Nous sommes en hiver. Hrana i piÊe KljuËne strukture i izriËaji: le goûter. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima.. lica mnoæine E faire. le printemps.) S subjekt + glagol + dodatak (Je prends un croissant.? Je dors/ mange/ regarde la télé.devant. primjerice.. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 200 (pjesmice. habiter à. svetkovine prema kalendaru KljuËne strukture i izriËaji: le carnaval. petit. la cour de la ferme. razred. Igre u kuÊi. le/les doigt(s). prendre .? Divlje æivotinje . Slobodno vrijeme. la brioche. priËe/bajke.3. De quelle couleur sont tes yeux/cheveux? (bleus. na implicitan naËin. lica jednine E izraæavanje ukusa: j'aime. le nez. la bouche..aujourd’ hui. j'adore. qu'est-ce que + glagol. le tigre. la/les jambe(s). la vache.? À gauche/droite. l'eau. le/les bras.zooloπki vrt KljuËne strukture i izriËaji: le crocodile. DomaÊe æivotinje . razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 150 leksiËkih jedinica. nager.ne. Francuski jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju 2. ses) Brojevi E glavni brojevi od 10 do 30 Prijedlozi E devant. sauter. je n'aime pas.

hrana. snalaæenje u prostoru. tipiËna prezimena. o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja francuskoga govornoga podruËja. predstavljanje sebe i drugoga. blagdanski obiËaji). nazivi hrane. nijeËne... Nous sommes au printemps) uoËavanje razlike m/æ. E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja uz pomoÊ Europskoga jeziËnoga portfolija (EJP) 160 E E E E gl. neki likovi iz bajke/priËe. osjeÊaja. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama . licu jednine Ëlan odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + imenica saæeti Ëlan (Je vais au parc. apostrof. Ëestitanje. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki. izricanje æelje i uljudno traæenje..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E E E E E Francuski jezik GOVORENJE. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja i jeziËne funkcije. U pristupu nastavnim temama.) uljudno traæenje je veux/je voudrais zamjenica on + glagol u 3.senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena. obrada jedne bajke/priËe. funkcionalni i pojmovni).... leksiËki.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne.pas JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o komparativnom pristupu. naËin stanovanja. pozdravljanje i oslovljivanje. lica jednine traæenje dopuπtenja (Je peux. roda opisnih pridjeva na fonoloπkoj razini upitni pridjev quel/le negacija ne. izraæavanje atmosferskih prilika. glas r. sedij) E prepisivanje kraÊih reËenica E dopunjivanje rijeËi slovima koja nedostaju E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje Ëestitaka prema predloπku STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Navedenim kompetencijama u prvom razredu dodati: E postupni razvoj svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja (gramatiËki. primjerice imena vrπnjaka. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E razumijevanje jednostavnih uputa E razumijevanje i provoenje naredbi na francuskom jeziku (razredni govor) E razumijevanje jednostavnih zvuËnih modela E razumijevanje jednostavnih reËenica i pitanja E povezivanje zvuËnoga jeziËnoga sadræaja i slikovnoga predloπka E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol E postupno privikavanje uËenika na globalno razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta E razumijevanje i postupno svladavanje sricanja rijeËi (slovo po slovo abecede) . vremenu. zahvaljivanje.. IZGOVOR. prezimena.. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. tj. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E neverbalno i verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene strukture i teme E reproduciranje kratkih dijaloga E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica E opisivanje slikovnoga predloπka E imenovanje i opisivanje radnje E izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj E povezivanje elemenata priËe u logiËan slijed pomoÊu slikovnoga predloπka E razumijevanje i svladavanje sricanja rijeËi (slovo po slovo abecede sricati svoje ime) »ITANJE E svladavanje reËeniËne intonacije prema zvuËnome modelu E glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih rijeËi E glasno Ëitanje prethodno usmeno usvojenih jednostavnih reËenica E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E postupno svladavanje nekih pravopisnih elemenata E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E prepisivanje rijeËi sa slovima i znakovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E uoËavanje osnovnih razlika izmeu ortografije francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti. kulturoloπkim. dormir 3. ukusa. izricanje koliËine.

. des fleurs.? de la tartine/confiture. Izricanje kronoloπkoga vremena.. mjeseci u godini. la natation/luge. ? Je me réveille/ je vais à l'école/ je fais mes devoirs à. des fruits/ légumes/frites/pâtes/champignons. pokloni. tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o odabranim blagdanima (npr.Ëestitanje. huit heures/neuf heures et demie.prijevozna sredstva i ponaπanje u prometu KljuËne strukture i izriËaji: passer le week-end à la campagne/ la mer/montagne. πport KljuËne strukture i izriËaji: faire de + naziv πporta. du lait/beurre/pain. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja 3.? Le parc se trouve derrière l’école. j’adore la glace..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik 8. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine sadræaji se obogaÊuju novim audio i vizualnim materijalima (CD. Izleti i ekskurzije . au feu vert nous traversons. à côté de. televizija. Naπe tijelo i zdravlje (imenovanje najËeπÊih zdravstvenih tegoba) KljuËne strukture i izriËaji: J'ai mal à. Slobodno vrijeme . aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Bon anniversaire! la fête... le tennis / football / judo / ski... snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Où se trouve. Au feu rouge nous attendons.imenovanje i opisivanje osnovnih odjevnih predmeta KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu mets/portes.. se brosser.pisanje pozivnica i Ëestitaka. du potage/ poisson/riz. 3. prendre des médicaments.. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke strukture ne tumaËe se eksplicitno veÊ ih uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. Qu'est-ce que tu prends au. 161 . beau. sur ordonnance. rad u paru i skupnoga rada razvoj sposobnosti predstavljanja rezultata rada 3. Je suis malade/je tousse/j'ai de la fiêvre. l'anorak. razred. la brosse ( à dents )/serviette. 7. Blagdani prema kalendaru .... pola sata) KljuËne strukture i izriËaji: Quelle date/quel jour sommes-nous aujourd'hui? Aujourd'hui nous sommes. + dijelovi tijela.igre. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 3.. Quelle heure est-il? Il est midi/minuit... danser. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 350 leksiËkih jedinica. 6. à vélo/pied. Osobna higijena KljuËne strukture i izriËaji: le savon/peigne/dentifrice. belle. Proslava roendana . Dnevne aktivnosti (dijelovi dana i odgovarajuÊe aktivnosti) KljuËne strukture i izriËaji: À quelle heure tu te réveilles/tu vas à l'école/tu fais tes devoirs. la jupe/robe/casquette. Ëitanje sata (puni sat. pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica. se laver/coiffer/ s'habiller. hrana i piÊe. Regardez mes nouvelles chaussures! J’adore ce pull/cette jupe. na zadanu temu izraditi vlastiti strip s poznatim/izmiπljenim junacima. Qu'est-ce que tu offres comme cadeau/? manger/boire? le CD. le vélo. 11. devant. Ja i moja okolina . Obroci . jouer à cache-cache. Ëestitanje. de la viande/salade/glace. le médecin. 2. OdjeÊa i obuÊa ...) npr. le jeu vidéo.? Je mets/porte. Je n’aime pas la musique techno/le rap. bataille navale...imenovanje obroka i osnovna jela KljuËne strukture i izriËaji: le petit-déjeuner/ déjeuner/goûter/dîner. 4.opis mjesta. LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prema tematskim sadræajima i interesima uËenika. le T-shirt / pull / jean / pantalon / bonnet. décorer le sapin) la fête des mères/pères..... Predvia se aktivno usvajanje 4 do 5 leksiËkih jedinica prilikom obradbe novih sadræaja..aller à + le cinéma / théâtre / concert / musée / cirque/parc d'attractions. aller en avion/bus /car/voiture/tram(way).. l'ordonnance... E razvoj sposobnosti individualnoga rada. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 250 leksiËkih jedinica. les chaussures/chaussetttes/gants/ tennis.. Quels jours avons-nous français? Le mardi/le jeudi.. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. l'après-midi. 10.. 9. le matin/midi /soir. audio/videokasete. izraditi poster i s nekoliko jednostavnih reËenica pokuπati predstaviti svoj grad/svoje mjesto na francuskom jeziku.. écouter de la musique. Na kraju treÊega razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih struktura: 5.

kulturalnim... soif. igre i πportske igre i sl. ukusa.. Ëestitanje. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima koristi se komparativnim pristupom usporeujuÊi ogovarajuÊe sadræaje u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja. πportske igre i aktivnosti. quand. aller à. mal à) Imenice E jednina i mnoæina imenica »lan E odreeni i neodreeni Ëlan jednina/mnoæina uz imenice Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice (kratki odgovor) Pridjevi E upitni pridjev quel/le. prepriËavanje proπlih dogaaja. Je fais du tennis. opisivanje i prepriËavanje.) E izraæavanje posvojnosti pomoÊu naglaπene osobne zamjenice (à moi/toi/lui. odjeÊa. où. obradba neke bajke/priËe). sklonosti. Prilozi E neki prilozi vremena . glas r. U pristupu kulturalnim.. nijeËne. froid. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E svladavanje sricanja slova (francuska abeceda) E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata E reproduciranje kratkih razgovora.. U pristupu nastavnim temama. Il a mal au bras. derrière. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena i prezimena. faire de . izraæavanje koliËine (naziv hrane + partitivni Ëlan). opis prostora. chaud.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glagoli E prezent glagola avoir i être (sva lica jednine i mnoæine) E glagoli prve grupe: (prezent jesni i nijeËni sva lica) E glagoli boire. uljudno ophoenje. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. quel(s)/le(s) ReËenica E red rijeËi u reËenici E jednostavne upitne reËenice s upitnim rijeËima pourquoi. dijaloga E voenje kraÊih dijaloga u prethodno obraenim situacijama E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica E opisivanje slikovnoga predloπka E imenovanje i opisivanje radnje E povezivanje sastavnice prethodno obraene priËe s pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica . traæenje informacija..).à midi. lica jednine E izrazi s glagolom avoir (faim. l’après-midi Negacija E ne.3. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E privikavanje na sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i sluπnoga jeziËnoga sadræaja E razumijevanje kraÊih izjavnih i upitnih reËenica E globalno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike GOVORENJE. izricanje osjeÊaja. à côté de. snalaæenje u prostoru. navike pri odijevanju.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. lica jednine S glagol offrir S perfekt glagola u sklopu tematskih sadræaja E uporaba odreenoga Ëlana uz dane u tjednu E uporaba partitivnoga Ëlana E uporaba saæetoga Ëlana (Je joue au ballon.) E pokazni pridjevi E glavni brojevi do 60 E uporaba prijedloga en i à uz prijevozna sredstva E oznaËivanje i pisanje nadnevka E svladavanje slova francuske abecede JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: postavljanje pitanja. neka jela. quel(le)s E æenski rod pridjeva Brojevi E glavni brojevi do 50 Prijedlozi E mjesta . 162 Francuski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturalni sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja. 3. ponaπanje u prometu. izrazi vremena. jouer à/de. tipiËna prezimena..) Na razini prepoznavanja E glagoli: prezent povratnih glagola u sklopu tematskih sadræaja. mettre. blagdanski obiËaji.devant. J’adore la glace. où.pas Upitni izrazi E pourquoi. IZGOVOR. hrana. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima treba voditi raËuna o komparativnom pristupu i usporedbi francuske i hrvatske kulture (imena vrπnjaka. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. prometna sredstva.. quand E jednostavne izjavne reËenice subjekt + glagol + dodatak (Ma casquette est bleue. le soir.

prostorije u πkoli. la récréation/ cantine/bibliothèque. vrste trgovina KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu achètes au (super)marché? Combien de. izricanje telefonskih brojeva KljuËne strukture i izriËaji: Quel est ton numéro de téléphone/portable? Allô! Je peux parler à.. 5. leksiËki.. ne quittez pas. je n’ai pas compris. 6..kulturne.. Je suis fort(e) en. Pardon. pouvez-vous répéter...Je vais acheter/prendre beaucoup.. javne i zdravstvene ustanove u mjestu KljuËne strukture i izriËaji: le magasin/(super)marché. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. 7. Qu'est-ce que tu fais dans ta chambre? Je lis. être en retard. je fais la vaisselle. anketa i poster ) E postupno privikavanje na uporabu medija u funkciji uËenja stranoga jezika E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uËenja E upoznavanje najjednostavnijih tehnika za stvaranje pretpostavki i samostalnoga zakljuËivanja E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (EJP) E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i vlastito znanje 3. Mjesto u kojem æivim . peu de. Mon adresse est. Le croate/français.. »ITANJE E glasno Ëitanje kraÊih reËenica prethodno usmeno uvjeæbanih poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova prethodno usmeno usvojenih E Ëitanje po ulogama E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E svladavanje nekih pravopisnih elemenata E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E prepisivanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti. 4. l'étagère/ armoire.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj 4. j’écoute de la musique. la maîtresse. 163 .J'achète du/de l'/de la/des. 2. neki dijelovi pokuÊstva i njihov razmjeπtaj KljuËne strukture i izriËaji: Est-ce que tu aides ta maman? Qu'est-ce que tu fais? Je range ma chambre. je joue. raspored sati KljuËne strukture i izriËaji: Quelle est ta matière préférée? C'est. Ça fait combien? On paie à la caisse. neka najËeπÊa zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: En quelle classe es-tu? Je suis en quatrième. Un instant. sedij) E prepisivanje kraÊih reËenica E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje kraÊih reËenica E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku E pisanje pisma zahvale na poziv ili Ëestitku E pisanje rijeËi prema zvuËnome uzorku (sricanje slova abecede) STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Navedenim strategijama u prvom i drugom razredu dodati: E daljnji poticaj razvijanju svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja (gramatiËki. Æivot u πkoli . je fais mes devoirs.. le mél.. la table/chaise/lampe. le lavabo. je passe l'aspirateur. J'adore les jeux vidéo..imenovanje voÊa i povrÊa.. Slobodno vrijeme i izvanπkolske aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Le mardi et le jeudi j'ai mon cours d'anglais/ de piano/danse. la cuisinière. je dors. Ja i osobe u mom okruæenju . rada u paru i skupnoga rada (interview. acheter.. Aktivnosti u kuÊi. Qui est absent/de service? Personne.. Je viens de.C’est de la part de qui? Odlazak na trænicu i u kupovinu . excusez-moi. l’employé(e)/ingénieur. pravila telefoniranja.. le/la vendeur/vendeuse.. apostrof.. l'hôpital / hôtel / église. Qu'est-ce qu'il y a dans ta chambre? Le lit/fauteuil/tapis. les maths.. funkcionalni i pojmovni sadræaji) E uoËavanje naËela abecednoga strukturiranja popisa rijeËi u udæbeniku i u slikovnom rjeËniku E postupna uporaba popisa rijeËi u udæbeniku i slikovnom rjeËniku E privikavanje na sluæenje slikovnim rjeËnikom (traæenje znaËenja i naËina pisanja pojedinih rijeËi) E predstavljanje rezultata individualnoga rada.ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima... L'école de musique/danseQuels sont tes loisirs favoris? l'ordinateur.πkolski predmeti. la piscine / poste / pâtisserie/ boulangerie / librairie/ bibliothèque. le zoo. le frigo. la douche /baignoire.... Tu peux épeler le nom de ton copain? Telefonski razgovor.

prezent. vremenu. les Français. dormir . les fleuves/montagnes. tes.jednina i mnoæina. Futuroscope. pronaÊi podatke na internetu o zabavnim parkovima u Francuskoj (Parc Astérix. nazivi ulica/trgova. euse(s). razredni govor (davanje uputa. pjesmice. najznaËajnijih spomenika. combien) E izraæavanje buduÊe radnje (futur proche) E glavni brojevi do 100 E redni brojevi do 10 E nezavisno sloæene reËenice (sastavne s veznikom et) JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: izricanje sklonosti.. se déguiser. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 4. slobodna srijeda.. LeksiËke jedinice treba neprestano ponavljati i cikliËki proπirivati prema tematskim sadræajima i interesima uËenika. les vacances d'été/hiver/de Pâques. jednina Imenice E imenice muπkoga i æenskoga roda jednina/mnoæina »lan E odreeni i neodreeni Ëlan jednina/mnoæina uz imenice E uporaba odreenoga Ëlana uz dane u tjednu E uporaba partitivnoga Ëlana Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice (subjekt) u svim licima . davanje informacija.prezent u svim licima u jesnom i nijeËnom obliku E glagoli: prezent (jesni i nijeËni) gl. combien. Na kraju Ëetvrtoga razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih struktura: Glagoli E glagoli: avoir. boulevards. kulturne znamenitosti KljuËne strukture i izriËaji: la France. traæenje informacija).zemlja jezik koje uËim. derrière) Prilozi E prilozi vremena hier. Il va au parc. faire . U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. quel(le)s E pokazni pridjevi Brojevi E glavni brojevi do 60 E redni brojevi od 1 do 4 E oznaËivanje i pisanje nadnevka Prijedlozi E prijedlozi mjesta (dans. obiËaji vezani uz pojedine blagdane i praznike. neki likovi iz djeËjih priËa i njihov opis.. E nijeËne reËenice Je ne mange pas de poisson. osnovne informacije o zemlji Ëiji se jezik uËi (npr. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 450. la carte postale. lire. basne. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obraditi prema sklonostima uËenika kraÊe priËe. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog 164 9. J’ai fait du ski pendant les vacances d’hiver. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke strukture uËenici usvajaju globalno u predloæenim jeziËnim strukturama. izricanje stava. telefonski razgovor KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturalni sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja kao npr. Predvia se aktivno usvajanje 5 do 6 leksiËkih jedinica prilikom obradbe novih sadræaja.. raspored dnevnih/tjednih aktivnosti. 3. naziv neke rijeke. un peu. razred. muπki i æenski rod E posvojni pridjevi mes. joyeux. Je mange une glace. E prezent glagola venir. Paris. préférer. priloæna oznaka). uljudno ophoenje. recitacije. la fête nationale. la capitale. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 350 leksiËkih jedinica. naziv zemlje.blagdani/praznici i obiËaji vezani uz njih. pridjev. Godiπnji kalendar . où. le monument / métro / les rues /avenues. ses E upitni pridjev quel/le. mers. aujourd'hui. prepriËavanje proπlih dogaaja. acheter. pourquoi) Na razini prepoznavanja E glagoli: prezent povratnih glagola u okviru tematskih sadræaja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8. lica jednine E perfekt glagola u okviru tematskih sadræaja E æenski rod nekih imenica (zanimanja) E partitivno de E prilog koliËine + de (beaucoup. E upitne reËenice s upitnom rijeËi (qui. glavni grad. Francuski jezik Pridjevi E opisni pridjevi . provoenje slobodnoga vremena/praznika. demain ReËenica E red rijeËi u reËenici E jednostavne izjavne reËenice od dva ili tri elemenata prema predloπku: subjekt + predikat + dodatak (objekt. la bûche/galette/ fève. qu’est-ce que. bonne. devant. simboli Francuske i Hrvatske). sur. estce que. lice mnoæ. Ëestitanje. aller. primjerice. osnovne obavijesti o Francuskoj. quand. le poisson d'avril. pisanje Ëestitaka KljuËne strukture i izriËaji: la rentrée.. naloga.3. opisivanje i prepriËavanje. prema tematskim sadræajima E povratni glagoli . snalaæenje u prostoru. voenje telefonskoga dijaloga. planine. bon. izraæavanje posvojnosti. le drapeau. Francuska . les grandes villes. sous.) ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja 4. être.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena i prezimena. nijeËne. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih modela E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje pitanja koja su vezana uz obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata E ponavljanje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neke dijelove E voenje kraÊih dijaloga u prethodno obraenim situacijama E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E opisivanje slikovnoga predloπka E imenovanje i opisivanje radnje E povezivanje elemenata prethodno obraene priËe pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neke elemente E sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama E abeceda.. provoenje slobodnoga vremena. Francuski jezik »ITANJE E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E svladavanje reËeniËne intonacije E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E svladavanje nekih pravopisnih elemenata E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti. leksiËki. naËina pisanja. IZGOVOR.) E privikavanje na uporabu medija u funkciji uËenja stranoga jezika E uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija u jeziËnom sustavu E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uËenja E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (EJP) E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i vlastito znanje VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvuËnoga jeziËnoga sadræaja E privikavanje na sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike GOVORENJE.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne..). blagdanski obiËaji.. apostrof. sedij) E prepisivanje reËenica mijenjajuÊi neke elemente E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje odgovora na pitanja E pisanje Ëestitaka. razglednica i pozivnica prema predloπku E pisanje kraÊih pisama prema predloπku E samostalno pisanje voenih kratkih opisa prema prethodnim sadræajima uvjeæbanim usmeno E ispunjivanje obrasca osobnim podatcima E pisanje kratkih diktata i autodiktata STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM Navedenim kompetencijama iz prethodnih razreda dodati: E daljnji poticaj razvijanja svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja (gramatiËki. obroci. sricanje rijeËi 165 . U pristupu nastavnim temama treba i nadalje voditi raËuna o komparativnom pristupu i usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja.. roda imenice. πkolski kalendar. naËin stanovanja i sl. funkcionalni) E koriπtenje slikovnim rjeËnikom (traæenje znaËenja i naËina pisanja pojedinih rijeËi) E privikavanje na traæenje rijeËi u popisu rijeËi u udæbeniku (traæenje znaËenja. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali.

.. aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: faire des projets: j'irai/on ira/nous irons à la campagne/montagne /piscine/mer. et finit le... J'aime(bien)/Je n'aime pas/Je préfère celui/celleci/là. la ferme. le professeur de + matière. ne.. Les membres de ma famille: la tante/l’oncle. il est en mauvais état. le cache-nez.. J'ai un jardin/balcon. la boutique. je l’emmène chez le vétérinaire... visiter un musée.. 4. izraæavanje ukusa. obuÊa. le jardin.. le bulletin/certificat...Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik 5. Cette pièce est plus claire que celle-là. Slobodno vrijeme. Mon frère/ma sœur ainé(e)/cadet/te.. il pleut/il neige/ il tonne. ici.. italien. le boulevard /carrefour /feu(vert/rouge)... Le week-end dernier je suis allé(e) à . la matière optionnelle.. 2../ me dire où se trouve. une terrasse/loggia. l'(auto)bus/(auto)car Je vais à pied/vélo/bicyclette. le vendeur/client. il y a du soleil/vent/brouillard/tonnerre.. de documentation. la maison de campagne.. être en retard. le billet de train/d’autocar. Je suis croate/ belge/suisse.. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1... le cousin/la cousine. Est-ce que tu as déjà /quelquefois fait de + imenica. 7. Il se gratte.. Pourquoi. le cahier de classe. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se dodatni sadræaji prema izboru uËenika/uËitelja npr. l’enseignant.tournez à droite/gauche.. l’école primaire. la galette des rois... les grandes vacances. tjedni raspored. la bûche de Noël. zanimanja. naËini plaÊanja. izricanje veza s ostalim europskim zemljama.. l'arrêt/ le ticket de bus/tram. un accident de voiture.. le lycée..... la cour de récréation. faible... les fruits typiques de . le barème sur vingt. je ferai/on fera/nous ferons du vélo/de la voile/ randonnée/des promenades/un pique-nique.. J’adore mon petit chat. L’immeuble où j’habite est très moderne... les crêpes. Æivot u πkoli i izvanπkolske aktivnosti . Une fois par semaine ma mère fait ses courses à l’hypermarché.. la rue/l’avenue. Mon appartement est. J’ai visité un musée/ Je n'ai jamais visité un musée. une galerie/exposition/collection. où se trouve.. 6. obiËaji vezani uz pojedine blagdane KljuËne strukture i izriËaji: Noël..... l'imper(méable). J'ai une grande/petite famille. la cave. (d’) aller et (de) retour. Est-ce que tu as un animal? Le vétérinaire soigne des animaux. briga o æivotinjama.? Au premier/rez-de chaussée.-e. Je m’occupe de mes poissons rouges.? Parce que... mes grands-parents paternels/maternels. numéro. à quel étage. opis prostora.. 9.. les bottes... godiπnji ritam KljuËne strukture i izriËaji: En quelle saison. boje. klimatske karakteristike. les santons. la gare/gare routière... l’atelier de dessin. derrière.. Iznoπenje podataka o sebi. ne. aujourd’hui. snalaæenje na razliËitim odjelima KljuËne strukture i izriËaji: Je vais au supermarché/centre commercial. Je lui donne à manger/boire.. snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: SVP/STP. L’armoire/étagère. specijaliziranim trgovinama.. le grenier. 10. J’ai trouvé un petit chien dans la rue. Je vais à... J'habite à/enville. le pharmacien. l’école de musique/de danse.. Je suis le cours de. Vrste stanovanja. J'ai géographie le mardi et le vendredi. J'achète/Je prends du jus de fruit/de l’eau/de la confiture/des fruits. les chaussures. il fait froid/chaud/doux.. OdjeÊa. la terrasse. français. ça glisse. 3. πkolski sustav u Francuskoj i Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: Je suis au collège. collectionner. veliËine KljuËne strukture i izriËaji: Qu'est-ce que tu mets/tu portes .? Le parapluie. Blagdani i svetkovine. πportovi. Je viens de.. la plante(verte)/fleur..e.? prendre le bus/train/bateau. Grad. un billet (d’) aller. ljubav prema æivotinjama KljuËne strukture i izriËaji: Mon petit chien s’appelle Milou. izricanje narodnosti KljuËne strukture i izriËaji: Je m'appelle. des nuages/éclairs. la fève. 5. Je viens de terminer mes devoirs/de lire.. SVP.. Le caddy. le collège. l'Épiphanie. Pourriezvous me montrer. la vendeuse/cliente.. o svojoj obitelji te osobama iz okruæenja. Je suis fils/fille unique. 166 . Combien coûte. la météo: le ciel est couvert/gris.. Je suis.? Quel temps fait-il? J'aime/Je préfère.. 8. Que fais-tu pendant le week-end/la fin de la semaine? le professeur principal. KuÊni ljubimci. le parc de loisirs. la boulangerie /pâtisserie/pharmacie... la pharmacienne. J'ai une bonne/mauvaise note.? On peut payer en espèces/avec la carte/par chèque. là-bas. Comment vas-tu à.? Allez tout droit/jusqu'au feu. Il a l’air perdu. le Carnaval.. les gants.. le neveu/la nièce. l’exposition a lieu.. le pull. C’est très bien/mieux. opis æivotinja. sale. La salle de l'informatique. le guichet. Le printemps/l'automne.. prijevozna sredstva. le bonnet/la casquette. dans un appartement/immeuble. Kupovanje u velikim trgovaËkim centrima... en classe. canadien.le parc d’attractions . la vigne. opis pokuÊstva KljuËne strukture i izriËaji: J'habite en ville/à la campagne. Godiπnja doba. rue. une maison. je voudrais acheter.. izvannastavne i izvanπkolske aktivnosti. la Chandeleur. l'article. Ce fauteuil/canapé est plus confortable que celui-ci.... le club de tennis/football.. devant.. les vacances d’hiver/ d’été. Le magasin. Je vais en bus/train. commmence le.

beau. neke jeziËne strukture (primjerice kondicional za izricanje uljudnoga pitanja) ne objaπnjavaju se eksplicitno veÊ se samo globalno usvajaju komunikacijskim aktivnostima u okviru predloæenih tematskih jedinica. izraæavanje sklonosti.. pri obradbi novoga gradiva uvodi se 7 do 8 novih leksiËkih jedinica. opis godiπnjih doba. orijentacija u prostoru: traæenje i davanje informacija. Francuski jezik Pridjevi E pridjevi s dvama oblicima u muπkom rodu: nouveau. jamais Imenice E tvorba æenskoga roda imenica. quelquefois.. souvent. toujours) E proπla radnja izraæena perfektom (passé composé) E izricanje bliske proπle radnje pomoÊu venir de. i 3. vieux E æenski rod i mnoæina pridjeva narodnosti E stupnjevanje pridjeva (komparativ) Brojevi E glavni brojevi od 1 do100 E redni brojevi od 1 do 10 Prijedlozi E prijedlozi à. pripovijedanje i objaπnjavanje dogaaja u proπlosti i buduÊnosti. grupe vezanih uz tematska podruËja u svim licima jednine i mnoæine u potvrdnom. mais E nijeËna reËenica s ne .. 2. cadeau.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu proËitati Koko u Parizu (I. Kuπan). godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba pribliæno 450 leksiËkih jedinica. mieux ReËenica E uzroËna reËenica koja odgovara na pitanja izricanjem razloga (pourquoi. cheval. nabrajanje i opisivanje prijevoznih sredstava te izraæavanje osobnoga stava prema odreenom prijevoznom sredstvu. opisivanje vlastitoga æivotnoga prostora i aktivnosti unutar njega. derrière. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje. pristup gramatici moæe biti kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanja usvojenoga gradiva. izricanje kakvoÊe.. écrire. S druge strane.. usporedbe. ukljuËiti uËenike u projekt na zadanu temu kao primjerice pronaÊi poslovice i izreke vezane uz æivotinje na francuskom i hrvatskom jeziku i usporediti ih. E kondicional (uljudno pitanje pourriez-vous. de. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Tijekom 5. jamais E mjesta ici.. futur simple) E negacija ne . GRAMATI»KE STRUKTURE BuduÊi da je uËenicima to peta godina uËenja francuskoga jezika. répondre.. vouloir) E prezent povratnih glagola u potvrdnom i nijeËnom obliku E izricanje buduÊe radnje (futur proche. pouvoir. izraæavanje æelja. Po nastavnom satu. uljudno traæenje. Sadræaji se obogaÊuju novim sluπnim i vidnim materijalima. où E osobne zamjenice kao direktni i indirektni objekt E pokazne zamjenice celui/celle-ci/là. prendre.? parce que) Na razini prepoznavanja E prilozi (hier. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 5. nijeËnom i upitnom obliku (faire. en uz geografska imena Prilozi E uËestali prilozi vremena déjà. jamais JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: uljudno ophoenje. opisivanje izvanπkolskih i izvannastavnih aktivnosti. davanje i provoenje naredbi u πkolskom okruæenju. opisivanje krajolika. là-bas. osnovni oblici uljudbe. razred. ukusa i stava prema neËemu. Ëestitanje prigodom blagdana i roendana. uporaba muπkoga i æenskoga roda imenica E nepravilna mnoæina imenica vezanih uz tematska podruËja (animal. E upitne reËenice s inverzijom E nezavisno-sloæena reËenica s veznicima et. iznoπenje podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruæenja. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta... je voudrais) E odnosna zamjenica qui. sadaπnjem i buduÊem vremenu 167 . devant E naËina bien. æivotinja. nijeËnom i upitnom obliku E prezent nekih nepravilnih glagola u jesnom. œil) E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju (slaganje unutar imenskoga skupa) »lan E uporaba odreenoga i neodreenoga Ëlana uz imenice E uporaba saæetoga Ëlana s prijedlozima à i de za izricanje smjera E izostavljanje Ëlana uz imena gradova Zamjenice E uporaba zamjenice on + glagol u proπlom. Glagoli E prezent glagola 1. ceux/celles-ci/là E nepravilna komparacija pridjeva E komparacija priloga bien . a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 660.mieux E redni brojevi od 10 do 20 E ReËenice: E reËenice od viπe elemenata.

PoËetak πkolske godine.. kulturalnim. U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice blagdanski obiËaji... novËane jedinice za odreivanje cijena. têtu comme un âne. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E postupno usvajanje izgovora uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E sposobnost raspoznavanja. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima sluæi se komparativnim pristupom usporeujuÊi sadræaje u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja. obrada bajke/priËe/ulomka iz romana. planovi. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. biljeænice i rjeËnika E razvoj svjesnosti o pripadanju skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga jezika E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih E razvoj svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i vlastito znanje VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i sluπnoga jeziËnoga sadræaja E razumijevanje jednostavnih izjavnih reËenica.. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih jeziËnih uzoraka E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata 168 6. Je voudrais suivre un cours de. odgojni i socijalizirajuÊi sadræaji integrirani su u predviena tematska podruËja vodeÊi raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i francuskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. pitanja i kraÊih tekstova GOVORENJE. raspored dana. neki likovi iz djeËjih priËa i njihov opis.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloπki.. RAZRED πesta godina uËenja CJELINE I TEME 1. ritmiËkih. parler français comme une vache espagnole. Cette année je m'inscrirai. bête comme une oie.. kupovanje.. poslovice i izreke vezane uz æivotinje (sale comme un cochon. radne biljeænice. .). predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz poticaje i bez njih iznoπenje ishoda skupnoga ili pojedinaËnoga rada E E »ITANJE E glasno Ëitanje reËenica. La semaine prochaine j'irai. Mes projets sont. E E Francuski jezik recitiranje i pjevanje pjesmica sposobnost uporabe viπe reËenica za opisivanje osoba. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E usvajanje pravilne reËeniËne intonacije PISANJE E pisanje geografskih imena velikim slovom E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje diktata s poznatim elementima E pisanje kraÊih voenih sastava (4 do 5 reËenica) STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. IZGOVOR. kulturalno uvjetovane razlike u znaËenju i uporabi jeziËnih izriËaja i sl.. l’emploi du temps..) te senzibilizacija uËenika za uoËavanje i prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova uklanjanja.. organizacija πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: la rentrée. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E uporaba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E uporaba udæbenika. svakodnevni æivot. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i neverbalne (gestualne. razlika πkolskih sustava u Francuskoj i Hrvatskoj. pjesmice u okviru tematskih sadræaja. kao primjerice neka jela i prehrambene navike. U pristupu nastavnim temama.

.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 2... SMS poruke. zdrava prehrana... 4. guérir. odlazak u poπtu KljuËne strukture i izriËaji: Allô? Est-ce que je peux parler à . Où vas-tu passer tes vacances? Où as-tu passé tes vacances? Tu as passé combien de temps à+ville/en+région? Francuska . avoir une bronchite/un rhume. répondre. simboli Francuske. SVP!. Komunikacija na daljinu. Je peux avoir le tien.. pokrajine. les Français. J’ai une famille nombreuse. obiËaji u Francuskoj i Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: Comment les Français fêtentils Noël? Quel est le plat typique. les loisirs.. à l’est/ouest. banlieue/ à la campagne. je ne connais personne. Il ne faut pas boire trop de boissons gazeuses. sastaviti moguÊi jelovnik. la poubelle sélective. se sentir bien/mieux/mal. specijaliteti pokrajina KljuËne strukture i izriËaji: la France.. mon nez coule. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. J'aide mes parents..? Les jours fériés. C'est bon/ce n'est pas bon pour la santé. les montagnes. le drapeau. laisser un message sur le répondeur. je range ma chambre... le guichet. appeler..e.. Blagdani i svetkovine. le régime. le déjeuner familial. La pollution/ le bruit. C’est une vieille ville.. kuÊne obveze KljuËne strukture i izriËaji: Je te présente mes parents.. 8. Je veux envoyer. En quelle région se trouve. uËestale djeËje bolesti.. Razredni govor. slanje razglednica i pisama. 3.. la boîte aux lettres. l’appareil photo. pourriez-vous répéter? Ne bavardez pas! N’écrivez pas dans vos livres! Faites vos devoirs! Madame. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 700 leksiËkih jedinica. 9. la lettre/carte postale/carte de vœux. planinarenje/pjeπaËenje KljuËne strukture i izriËaji: J'habite en ville.. faire une promenade/ balade. Il faut boire beaucoup.. Je suis grippé. se coucher tôt/tard. Tu aimes faire des excursions avec tes parents. Zdravo æivljenje. Regardez comme c'est beau! Cette usine est une grande pollueuse. Projekt: Zdrava hrana. le facteur. 6.. Est-ce que tu connais quelqu’un qui n’aime pas la nature? Non. les cigarettes.. je les aime. Est-ce que tu as fait/pris beaucoup de photos? Les parcs nationaux. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se prema izboru dodatni sadræaji.. le pique-nique. Moj grad/mjesto i njegove znamenitosti. . se fâcher. les maladies. Marianne.. je fais la vaisselle. les départements. boravak u prirodi. se promener à l’air pur. Je vais à la poste.. notre pays. je passe l'aspirateur. Il/Elle n’est pas là. J’ai vomi. l'alimentation équilibrée. poster... Il faut manger plutôt des fruits et des légumes.. mettre à la boîte. buka.. en bonne santé... upoznavanje drugih gradova KljuËne strukture i izriËaji: Zagreb est la capitale de la Croatie. C'est de la part de qui? Ne quittez pas. SVP? Svijet u kojem æivimo.. Le dimanche.zemlja jezik koje uËim. 5. oneËiπÊenje okoliπa. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 6. strane svijeta. compare-le 169 Francuski jezik avec.? Il faut protéger la nature/garder l'environnement. fumer. Pourquoi j'aime ma ville/mon village? un musée/château/monument. putovanja. les pays voisins.roditelji. enchanté(e). razred. une cabine téléphonique. Je connais quelques spécialités régionales. la vie saine. J'aime les fromages français. au nord/sud. est-ce que je peux sortir.. la langue française. Gramatika se tumaËi u kontekstu stanja bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. Voilà mon numéro de téléphone. marcher.. J’adore les plats que ma mère prépare. parler des habitudes alimentaires... On connaît quelques symboles de la France: le coq gaulois.. le timbre(poste). les classes de neige/vertes. savjeti za zdravo æivljenje KljuËne strukture i izriËaji: Je fais du sport/des promenades... Paris est la capitale de la France. la télécarte. Ëuvanje okoliπa.. telefon. razumijevanje uputa/ savjeta uËitelja. le centre historique. Odnos dijete ... je n’ai pas bien compris. Je passe le week-end avec papa. Où se trouve. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanja gradiva.. mes grands-parents...? les points cardinaux. les mers qui baignent la France.. coller. le courriel/mél. 7. je fais la grasse matinée. Sadræaji se obogaÊuju novim audio i vizualnim materijalima. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Tijekom 6. sonner.. le téléphone/portable.. Ce n'est pas facile d'avoir des parents divorcés. uljudno ophoenje KljuËne strukture i izriËaji: Pardon madame.. une église. une agence de tourisme/voyages. Je prends des médicaments/un sirop/une piqûre. les fleuves/les rivières. faire de la randonnée. boravak na svjeæem zraku. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba pribliæno 570 leksiËkih jedinica. nos voisins.. La rue principale/piétonne. l’enveloppe. departmani. Qu’est-ce que tu trouves intéressant en Bretagne/Normandie/Provence? Les régions. Qu'est-ce que je n'aime pas dans ma ville/mon village? J'ai visité d'autres villes et j'ai surtout aimé.. omiljena jela. pique-niquer. le sac à dos. Je passe le week-end avec eux.. un parc d’attractions.

izraæavanje osobnih dojmova. que E oblici i uporaba osobnih zamjenica kao direktnog objekta Pridjevi E oblici i uporaba posvojnih pridjeva ..) E futur glagola prema tematskim podruËjima E perfekt glagola 1. podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim znamenitostima. pisama i poruka.parfois. iznoπenje osobnih planova za iduÊu πkolsku godinu. audio i video materijali.). naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i neverbalne poticaje E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja . komunikacija na javnim mjestima. i 3. pisanje i slanje razglednica. 2. blagdana i obiËaja u Francuskoj i Hrvatskoj. odnos prema prirodi. usporeivanje. izraæavanje stava prema hrani. près de Negacija E ne . U povezanosti sa sadræajima iz podruËja kulture i civilizacije. ritmiËkih. planom grada. i 3. opisivanje πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti. zahvaljivanje. IZGOVOR.. grupe. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. gradova Prilozi E prilozi vremena . GOVORNA INTERAKCIJA I SAMOSTALNA GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. kod uËenika treba poticati razvoj primjerenog ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za uoËavanje kulturalnih sliËnosti i razlika i uvianje razloga njihova postojanja kao temelj za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice blagdanski obiËaji. izraæavanje vlastitog 170 Francuski jezik ukusa. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima rabi se komparativni pristup. grupe na -yer (envoyer.. grupe (prema tematskim podruËjima) E glagoli 1. Ëestitanja i svetkovanja blagdana. izraæavanje odnosa meu Ëlanovima obitelji. U pristupu nastavnim temama. kratkih pisama. stava prema πportovima te utjecaj πporta i zdrave ishrane na zdravi æivot. que) Na razini prepoznavanja E osobne zamjenice indirektni objekt E zamjenice en. SMS porukama. loin de. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih zemalja frankofonoga govornoga podruËja primjereno dobi uËenika. pokrajina. quelqu’un E oblici i uporaba posvojnih zamjenica E uporaba odnosne zamjenice qui. quelquefois. prigodne recitacije i pjesmice. izraæavanje zadovoljstva. obveze (il faut.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Glagoli E prezent nekih nepravilnih glagola 1. 2. au bout de. svakodnevni æivot. personne ReËenica E poredak rijeËi u reËenici E odnosne zavisno-sloæene reËenice (qui. uporaba uobiËajenih izraza na poËetku i kraju pisma. iskazivanje osjeÊaja. jamais E uËestali prilozi mjesta .ici..jednina i mnoæina E opisni pridjevi .. i obrocima u Francuskoj i Hrvatskoj. nettoyer. raspored dana.. sposobnost komuniciranja u javnim ustanovama. y JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura: predstavljanje sebe i drugih. pisanje Ëestititaka. sluæenje geografskom kartom. usporedba odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja. primjerice kliπeji uljudnog ophoenja. mobitelom. kulturalnim. tj. komunikacija: sposobnost komuniciranja telefonom. kupovanje. izricanje dojmova s turistiËkoga putovanja. novËane jedinice za odreivanje cijena.. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. de temps en temps E tous les+vremenska oznaka. razgovor o hrani. s pomoÊnim glagolom avoir ili être E nijeËni imperativ E bezliËni izraz il faut + infinitiv Imenice E imenice muπkoga/æenskoga roda (zanimanja) E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod (la tante/l’oncle) »lan E uporaba Ëlana uz geografska imena E uporaba saæetoga Ëlana s prijedlozima à i de Zamjenice E neodreene zamjenice on.) te senzibilizacija uËenika za uoËavanje i prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova uklanjanja. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i sluπnoga jeziËnoga sadræaja E razumijevanje pitanja i tekstova E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika GOVORENJE.stupnjevanje (komparativ/superlativ) Brojevi E pisanje glavnih brojeva rijeËima do 60 E glavni brojevi do 1000 (na usmenoj razini) Prijedlozi E prijedlozi uz imena dræava. kulturalno uvjetovane razlike u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja i sl.. payer. opisivanje svetkovina. là.

znameniti ljudi i dogaaji KljuËne strukture i izriËaji: le radium. Est-ce que tu veux les essayer? J’ai besoin de. Jules Verne. kratkih poruka. le shampo(o)ing. le cinéma. changer d’air.Il/elle était. le musicien. dijaloga i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E pravilno Ëitanje tekstova i bez zvuËnih uzoraka E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa. Le déodorant. ispunjivanje obrazaca E pisanje pozdrava na razglednici E pisanje kraÊega pisma prema predloπku E pisanje odgovora na kraÊe pismo STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. un baladeur. Je viens d’acheter un pantalon vert.. graver. la vie saine. le théâtre. osobna higijena. le détergent.. l’internaute. le vaccin contre la rage (Marie i Pierre Curie.Il/elle est né(e).. raËunalo. la médecine. Quels sont tes vêtements préférés? Quelle taille fais-tu? Quelle est ta pointure? Je chausse du 39. Veliki izumi. izumitelji. telefon. les arts: la peinture. ljepota. Nove tehnologije. le (téléphone) portable. istraæivaËi. Ampère.. la crème/la pommade. osnovni dijelovi raËunala. l’ ordinateur. radne biljeænice. le peintre.. C’est trop cher parce que c’est un produit de marque.. la physique. 2. l’hygiène/hygiénique. le magnétophone à cassettes. L’unité centrale de mon ordinateur est en panne. neuf/usé. le chemisier en soie. les collants / chaussures / pantoufles/ gants. Le jean est un vêtement unisexe. la sculpture. recevoir/rédiger un message. Quelles sont tes habitudes alimentaires? respirer de l’air pur. Champollion. le moniteur. l’acteur. Louis Pasteur. naviguer sur Internet. la brosse (à dents). l’architecture. le pyjama/survêtement. Ce pull te va très bien/ ne te va pas du tout.) L’écrivain qui a écrit. obavijesti i poruka PISANJE E prepisivanje reËenica i tekstova prema predloπku E odgovaranje na pitanja o poznatu sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje voenih sastava (do 10 reËenica) E pisanje Ëestitaka. 171 . Tu aimes cette jupe/mini-jupe? Je l’ai vue dans les vitrines. »ITANJE E zapamÊivanje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. un pull léger/chaud. Svakidaπnjica . V. le courrier électronique. le mot de passe. le film. moda KljuËne strukture i izriËaji: l’ alimentation équilibrée.. obtenir le prix Nobel.. le sèche-cheveux..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik E E E E E E E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih jeziËnih uzoraka sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata u novim situacijama sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku sposobnost sudjelovanja u dijalozima/razgovorima uz izmjenu nekih elemenata sposobnost opisivanja osoba. Antoine de Saint-Exupéry. predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja tekstova uz/bez poticaja sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim iskustvom E sposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastiti napredak i vlastito znanje sposobnost meusobnoga vrjednovanja uËenika 7. Lavoisier. le T-shirt en coton.zdravi æivot. mobitel KljuËne strukture i izriËaji: l’informatique. le dentifrice. Les Français qui ont marqué l’histoire: Molière. @ (l’arobase). RAZRED sedma godina uËenja CJELINE I TEME 1.. utiliser régulièrement. à la mode/démodé. être bien/mal habillé(e). Hugo. l’anorak/écharpe en laine. propre/sale.. la musique. la littérature.. la chaîne HI-FI. biljeænice i rjeËnika E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena E razvoj svijesti pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga jezika E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih (Portfolio) 3. la souris. les frères Lumière.. la biologie. le grand air. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E uporaba udæbenika. le clavier. l’artiste. les sciences: la chimie. être au régime/suivre le régime. la lotion.. Il y a trois messages sur mon répondeur. un lecteur CD.

.. la chaleur/canicule. puis. les torrents. Ils vivent un grand amour. Jeanne est la plus polie fille de la classe. njihovi uzroci i posljedice. Je regardais la télé. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru dodatni sadræaji. a razumjeti do 850 leksiËkih jedinica. le héros principal. horrible. la rivière. Il a de l’amour pour ses parents. novi predmeti.) E priloæne zamjenice (en i y) 6. du monde. j’ai appris des choses intéressantes et.. Francuski jezik Blagdani .. La semaine prochaine.) E izricanje bliske proπlosti Je viens d’acheter . la pluie. le passeport. Æivot u πkoli. vient-il aussi à la boum? Je voudrais bien qu’il vienne. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 8 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu..dræavni praznici KljuËne strukture i izriËaji: le 14 juillet.. enfin. l’hymne national français. Priroda. Il était une fois/Il y avait. se produire/ provoquer/avoir lieu. j’irai chez ma tante… Les pays francophones: la Suisse/ Belgique/ République du Mali. obrasci za prepriËavanje i stvaralaËko pisanje KljuËne strukture i izriËaji: l’aventure/la mésaventure.. skeËevima i sliËno. nijeËni i potvrdni oblik) usustavljivanje E perfekt pravilnih i nepravilnih glagola . grave/tragique/imprévu. l’Afrique. prometna sredstva. Elle dit que. épouvantable.. un amour fou.... S’il fait beau. dramatizacijom jednostavnijih kazaliπnih komada za mlade. Quel est le prix? Est-ce qu’il y a une réduction/encore des places libres? J’y vais à vélo/moto/ pied. Marie est plus grande que Claude.. ensuite. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja 7. En lisant.. Michel.. nul. 8. 7. opis glavnih likova i dogaaja. Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i pravila. aller (et de) retour.CV prema predloπku.. le personnage courageux/fier/généreux/ avare/cruel.utvrivanje i usustavljivanje E imperfekt E buduÊa radnja i predvianje E kondicional sadaπnji (kondicional I. Ljubav i zaljubljenost. d’abord. on l’aime. Doæivljaji i maπta. c’est mon meilleur ami.le passé récent Imenice E neke imenice s nepravilnom mnoæinom (l’œil/les yeux) E tvorba æenskoga roda imenica (iznimke) le speaker/la speakerine »lan E uporaba neodreenoga. l’inondation. Glagoli E prezent (upitni. on la protège…Il faut protéger l’environnement contre la pollution. j’irai… 9. la poubelle sélective.. la mer. ljubav prema bliænjemu.le 11 novembre. l’amitié.. la Marseillaise. 5. un conte (de fée) génial. ljubav u obitelji. fiziËki izgled i ponaπanje KljuËne strukture i izriËaji: Il traite ses grands-parents avec respect. le lac. quand j’ai entendu. aller en avion/bateau/train/voiture/bus/métro. Qu’est-ce qui s’est passé? Il s’agit/il s’agissait de. le tremblement de terre/le séisme. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. la douane... sans valeur.. te pokuπati napisati æivotopis . oneËiπÊenje KljuËne strukture i izriËaji: Sauvons la planète! l’écologie. Putovanja. J’aimerais visiter. zaπtita okoliπa. l’alerte.. Sadræaji se obogaÊuju novim audio i vizualnim materijalima. prirodne nepogode. aide-t-elle sa grand-mère à faire des achats? J’aime ce garçon. les relations enfants-parents. le billet(d’). pas mal. changer de l’argent. la sécheresse. sudjelovanje u slobodnim aktivnostima KljuËne strukture i izriËaji: Cette année j’ai quelques nouvelles matières: la chimie/physique... l’histoire de science-fiction. l’eau. la protection de l’environnement. la défense du milieu naturel. Le Canada/ Luxembourg.. Denise. Je prépare une pièce de théâtre avec mes copains… Nous avons visité la Cité des sciences et de l’industrie et nous y avons vu des choses extraordinaires. neke dræave frankofonoga govornoga podruËja KljuËne strukture i izriËaji: les moyens de transport. Notre planète. razreda osnovne πkole uËenici bi trebali aktivno upotrebljavati pribliæno 700 leksiËkih jedinica. satisfaisant. formidable. odreenoga i saæetoga Ëlana utvrivanje E izostavljanje Ëlana u nekim ustaljenim izrazima (avoir raison/tort. pisati dnevnik (journal intime) sa zamiπljenoga putovanja nakon πto se s uËenicima prethodno pripreme leksiËke jedinice vezane uz tematske sadræaje. Je voudrais suivre un cours de… J’adore la littérature. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i gramatiËke se strukture tumaËe eksplicitno uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. primjerice. moguÊnosti snalaæenja u stranoj dræavi.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. la frontière.. 172 . l'Armistice .. déclarer. prve simpatije. personne.) Zamjenice E zamjenice COD (utvrivanje) i COI E neodreene zamjenice (quelqu’un.

naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika E sposobnost razumijevanja paæljivo artikuliranoga govora E sposobnost razumijevanja i provoenja uputa i naredbi E sposobnost povezivanja vizualnog i auditivnoga jeziËnoga sadræaja E uzvraÊanje na naputke i naredbe na francuskom jeziku E razumijevanje izjavnih i upitnih reËenica. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. izraæavanje osjeÊaja. kulturoloπkim. mal (mauvais) Negacija E pojaËana negacija (ne. pourquoi. izraæavanje svojine i pripadanja. Jules Verne. Louis Pasteur. Lavoisier.. Antoine de Saint-Exupéry. Ti su sadræaji ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe integrirani u predloæene teme za 7. postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama i postavljanje direktnih pitanja (u sadaπnjosti. drugim rijeËima treba razvijati kod uËenika empatiju prema drugome i drukËijem. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. raspoloæenja. Ëestitanje (blagdana. prepriËavanje sadræaja obraene tematike (nekoliko jednostavnih reËenica). radi osvjeπÊivanja tolerancije. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga.ugroæene æivotinjske i biljne vrste. izricanje planova za buduÊnost. quand. ritmiËkih. usporeivanje predmeta. izricanje æelje i uljudno traæenje... naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih sluπnih uzoraka E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jeziËnih funkcija E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu poznatih jeziËnih struktura i tematskih sadræaja 173 . upitne reËenice s upitnom rijeËi. traæenje i davanje informacija.. Ampère.. aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi. izraæavanje ideja kako pomoÊi da se saËuva okoliπ. opisivanje ekoloπkih problema . avec qui ReËenice E pogodbene reËenice 1. prepriËavanje vlastitih doæivljaja iz proπlosti.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Pridjevi E komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna utvrivanje i usustavljivanje) E neodreeni pridjevi (tout) Brojevi E glavni brojevi do 1000 (na pisanoj razini) E redni brojevi Prijedlozi E prijedlog en + naziv sirovine (en coton. imenovanje. proπlosti i buduÊnosti). izricanje radnji.). les frères Lumière. razred. predstavljanje sebe i drugoga postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruËja. traæenje i davanje savjeta. potvrivanje i nijekanje. izraæavanje problema meu vrπnjacima. razumijevanja i solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim. UËenicima treba sustavno ukazivati na kulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje. tip E upravni i neupravni govor (glavna reËenica u prezentu) E usustavljivanje upitnih reËenica. izraæavanje zahtjeva. en soie) Prilozi E tvorba priloga na -ment E nepravilni prilozi bien (bon).plus/jamais/personne/rien) Upitne rijeËi E qui. qu'est-ce que. où. U pristupu nastavnim temama. Francuski jezik snalaæenje u prostoru. izraæavanje atmosferskih prilika. izraæavanje problema vezanih uz odnos s roditeljima.). izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. ritmiËkih. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika E sposobnost raspoznavanja. KULTURA I CIVILIZACIJA Kroz nastavne teme uËenici se susreÊu sa znaËajnim osobama (Marie i Pierre Curie. etniËkim i kulturnim skupinama. zahvaljivanje. opisivanje. naredbe. snalaæenje u vremenu. izraæavanje problema mlade generacije. razumijevanje osnovne namjere sugovornika E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E uoËavanje specifiËnosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluæeÊi se poznatim prilozima. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonoloπkih.. izricanje vremena. pojava i situacija. Champollion... pour qui. predlaganje. tip E konjunktiv iza glagola æelje (Je voudrais qu’il vienne) E gerund (le gérondif) JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / Ëestitaka /pisama.) piscima i autorima iz zemalja frankofonoga govornoga podruËja te s njihovim knjiæevnim djelima i likovima (Molière. osoba. upitne reËenice s inverzijom i sa est-ce que Na razini prepoznavanja E uporaba perfekta i imperfekta E pasiv E pogodbene reËenice 2. obveza i duænosti. roendana. comment.

europska himna.. vaænost uËenja stranih jezika.. La Déclaration universelle des droits de l’homme.... Est-ce que ton ami a déjà choisi son métier? Non.. les États membres et leurs capitales sont. teksta ili sl.. les droits de l'enfant.. professionnel).. kraÊih pisama. multikulturalnost KljuËne strukture i izriËaji: Le système scolaire français est différent du système croate. 174 . Quelle langue parles-tu le mieux? la biographie/le curriculum (vitae). KljuËne strukture i izriËaji: L'Union européenne. crteæi. le siège.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik E E E E E E E E E E E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove samostalno voenje dijaloga/razgovora u sklopu poznatih situacija sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga sposobnost zapamÊivanja i reproduciranja sadræaja obraene cjeline sposobnost opisivanja osoba. situacija sposobnost opisivanja slikovnoga predloπka povezivanje elemenata priËe. uokvirivanje i sl. πkolovanja. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka tijekom nastave u πkoli i izvan πkole E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) E prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada. predmeta. Deklaracija o pravima Ëovjeka i djeteta. ©kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj. Il est utile que j’apprenne plusieurs langues étrangères.) sposobnost prepriËavanja uz likovne poticaje. tous les élèves adorent ça.. obavijesti u svakodnevnim situacijama E glasno Ëitanje tekstova prethodno obraenih struktura i leksika E svladavanje reËeniËne intonacije E samostalno Ëitanje fonetskih simbola u rjeËniku PISANJE E uoËavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlike pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezika E pisanje rijeËi prema zvuËnome modelu E sposobnost pisanja prema uzorku E pisanje Ëestitaka. primjerice.. poruka na razglednicama. une société multiculturelle. Je voudrais continuer/apprendre. strip) sposobnost prepriËavanja proËitanoga i obraenoga teksta sposobnost prepriËavanja dogaaja iz osobnog iskustva E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon uvjeæbanih sadræaja samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera »ITANJE E sposobnost razumijevanja i Ëitanja pisanih uputa E sposobnost Ëitanja tekstova. pas encore. Francuska i Europska unija. E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeπavanje zadataka nakon proËitanoga teksta E nadopunjivanje tekstova rijeËima koje nedostaju E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E povezivanje izmijeπanih reËenica. le lycée (technique. prepriËavanje slijeda dogaaja (primjerice..) E poticanje uËenika na uporabu strategija uËenja primjerenih njihovu uzrastu: voenje vlastitoga rjeËnika E uporaba rjeËnika u udæbeniku za pronalaæenje znaËenja i naËina pisanja rijeËi E uoËavanje i pronalaæenje pravilnosti i analogija E stjecanje znanja na temelju promatranja. dijaloga. postera o nekoj od obraenih tema E razvijanje samostalnoga i suradniËkoga uËenja E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (Portfolio. iznoπenje ishoda skupnoga ili individualnoga rada (postera.. 2. odabir πkole i zanimanja. pisama. EJP) E razvijanje svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uËenje i vlastito znanje 8. L'hymne européen est l'Ode à la joie de la IXe symphonie de Beethoven. RAZRED osma godina uËenja CJELINE I TEME 1. les institutions. préparer/passer le baccalauréat. l’euro. opis mjesta æivljenja. ispunjivanje obrazaca osobnim podatcima E sposobnost pisanja o sebi i drugima.. les droits de l'homme. razgovora u smislenu cjelinu sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz predloæene jeziËne sadræaje. podcrtavanje. Le Conseil de l'Europe. dijaloga i kraÊih tekstova u smislenu cjelinu E samostalno pisanje kraÊih opisa u sklopu prethodno obraenih sadræaja E samostalno pisanje voenih sastavaka E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadræaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E ovladavanje tehnikama preglednoga biljeæenja E uporaba vizualnih elemenata u svrhu zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. VijeÊe Europe. dijaloga nakon odsluπanoga zvuËnog uzorka E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova o poznatim sadræajima E sposobnost razumijevanja i Ëitanja tekstova s razglednica. Dans notre collège on organise la semaine portes ouvertes avec différents ateliers.

. tipa 175 4. le tableau. KljuËne strukture i izriËaji: la peinture..usustavljivanje E pogodbene reËenice 2. na internetu. l’aide humanitaire aux pays pauvres/défavorisés. une menace globale. razreda E pasiv Imenice E tvorba æenskoga roda imenica (iznimke) E tvorba mnoæine imenica (iznimke) »lan E uporaba neodreenoga.usustavljivanje E uvjeæbavanje uporabe glagolskih vremena obraenih do 8. i usporediti probleme naπih uËenika s problemima uËenika u nekim dræavama frankofonoga govornoga podruËja. l'art moderne. la lutte contre la toxicomanie. la défense des animaux. les dégâts. zagrijavanje. Les satellites permettent de retransmettre des émissions télévisées. program... Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkoga zapamÊivanja paradigmi i pravila.. la pauvreté. Glagoli E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinima prema nastavnim temama . les clips vidéo. l’espace fumeurs/non-fumeurs. printanier.. le dessinateur. Est-ce que tu travailles pendant les vacances? Blagdani. la fête foraine. dramatizacijom . Æivot u suvremenom druπtvu. 8. vrste klime i njihove znaËajke.utvrivanje i usustavljivanje E priloæne zamjenice en i y Pridjevi E tvorba æenskoga roda pridjeva (iznimke) E tvorba mnoæine pridjeva (iznimke) E oblici i uporaba neodreenih pridjeva Brojevi E ponavljanje i utvrivanje glavnih brojeva do 1000 i rednih brojeva Prijedlozi E ponavljanje i utvrivanje Prilozi E ponavljanje i utvrivanje ReËenice E odnosne reËenice . combattre tous les préjugés. la faune. 5. siromaπtvo. razgovaranje o problemima u svijetu (glad. muzeji. Un bon film passe ce soir sur le canal+. des barbes à papa.. izravni prijenos. la caméra numérique. l’effet de serre. la tolérence. le film court/long métrage. bavljenje korisnim radom. Tu suis régulièrement ce feuilleton? Les pages publicitaires. l'impressionnisme. le programme diffusé en direct de. ekoloπki problemi. la pub(licité). Ce film a été primé au festival de Cannes. la flore. snimanje KljuËne strukture i izriËaji: Il y a des chaînes publiques et des chaînes privées. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju osme godine uËenja jezika u 8. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. menacer gravement. ozonski omotaË KljuËne strukture i izriËaji: les changements climatiques. le racisme. les marées noires. la déforestation. poslovi za vrijeme praznika KljuËne strukture i izriËaji: les jeunes délinquants. le journal télévisé. razred. koncerti. Klimatske promjene. La fête de la musique (le 21 juin). les informations. fumer. Problemi ËovjeËanstva.. le sculpteur. le réchauffement de la planète. le peintre. la drogue.. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 8.. la guerre. la tradition. la violence (scolaire).). izloæbe. J'ai aimé ce téléfilm. PreporuËuje se usvajati gramatiku induktivnim putem. partitivnoga i saæetoga Ëlana . l’intérêt vis-àvis d’autres cultures. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru dodatni sadræaji. 7.. le climat méditerranéen / continental / humide / rude / doux. 6. razredu osnovne πkole predvia se aktivna uporaba pribliæno 800 leksiËkih jedinica. Francuski jezik jednostavnijih kazaliπnih komada za mlade. J’ai assisté au concert d’un violoniste très connu. l’entraide (en classe). la musique. le danger du tabagisme. Dans quelle salle est installée cette exposition? l'architecture.utvrivanje i usustavljivanje Zamjenice E osobne zamjenice COD i COI . protéger les jeunes en danger. la famine. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. les trous dans la couche d'ozone. Sadræaji se obogaÊuju novim auditivnim i vizualnim materijalima. sanctionner les mineurs. pronaÊi tekstove vezane uz probleme mladih u πkoli/obitelji/druπtvu. les pluies acides. les enfants maltraités. Cet enfant a subi des violences. skeËevima i sliËno.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 3. svetkovine i puËki obiËaji Francuske KljuËne strukture i izriËaji: les jours fériés.. festivali.. ugroæene vrste KljuËne strukture i izriËaji: être en colère. film. hivernal. Svijet znanosti i umjetnosti. a na razini razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 1000 leksiËkih jedinica. des tours de manège). estival.(des gaufres. proËitati na hrvatskom/francuskom Deklaraciju o pravima djeteta. emisije. odreenoga. televizijski kanali. u Ëasopisima. Televizija.. la convivialité. ovisnost i problemi u ponaπanju. les déchets. On m’a invité au vernissage. la pollution.

KULTURA I CIVILIZACIJA Kroz nastavne teme uËenici se susreÊu s poznatim osobama iz svijeta znanosti i umjetnosti. roendana. izricanje potrebe. aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena i glagolskih naËina (zapovjedni naËin i kondicional sadaπnji). izraæavanje osjeÊaja. Ëestitanje (blagdana. ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja nakon uvjeæbanih sadræaja E samostalna i zajedniËka izradba tematskih postera 176 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik . osoba. razred. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sposobnost zapamÊivanja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenje dijaloga/razgovora o poznatoj temi E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i neverbalne (gestualne. izricanje æelje i uljudno traæenje. snalaæenje u prostoru.). izraæavanje zahtjeva. zahvaljivanje. dijaloga/razgovora i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka i bez njih E Ëitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka PISANJE E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E popunjivanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjivanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje voenih sastava (od 80 do 100 leksiËkih jedinica) E pisanje Ëestitaka. snalaæenje u vremenu. kritike.. predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez njih E sposobnost primjene obraenih tema na osobna iskustva »ITANJE E zapamÊivanje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica.. komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/Ëestitaka /pisama. opisivanje tradicionalnih i folklornih obiËaja te blagdana u Francuskoj. traæenje i davanje informacija predlaganje. imenovanje.. povijesnim i slavnim liËnostima. naredbe. priËanje proπlih dogaaja.. izricanje vremena. kulturni πok. izricanje aktivnih i trpnih radnji. ritmiËkih. tradiciji. nekim dræavama frankofonoga govornoga podruËja i usporedba s obiËajima u Hrvatskoj. S pomoÊu tih sadræaja uËenici se upoznaju s osnovnim pojmovima vezanim uz interkulturalne kompetencije (primjerice. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga. obiËajima.. voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi. kratkih poruka. usporeivanje predmeta. razgovor o iskustvima. izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. izricanje namjere i pogodbe. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. ljubomore. etniËkim i kulturnim skupinama. suosjeÊanja.).. pojava i situacija. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih jeziËnih uzoraka E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost stvaranja novih dijaloga/razgovora bez zadanoga predloπka E sposobnost opisivanja osoba. razumijevanju i solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. opisivanje.. GOVORENJE: IZGOVOR. predstavljanje sebe i drugoga. izraæavanje slaganja i neslaganja.. opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluæeÊi se poznatim prilozima. Ti su sadræaji. postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja. zabrane i upozorenja. izraæavanje atmosferskih prilika. pri Ëemu im treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih dræava frankofonoga govornoga podruËja. prepriËavanje sadræaja obraene tematike (nekoliko reËenica).Nastavni plan i program za osnovnu πkolu upravni i neupravni govor (glavna reËenica u prezentu) E upravna i neupravna pitanja Na razini prepoznavanja E konjunktiv iza izraza il faut te nekih glagola æelje E neupravni govor (glavna reËenica u proπlom vremenu) E E Francuski jezik povezivanje vizualnoga (slikovnog) i auditivnog jeziËnog sadræaja razumijevanje pitanja i kraÊih izvornih tekstova razumijevanje sugovornika E E JEZI»NE FUNKCIJE Pisanje æivotopisa.. obveza i duænosti. Kod uËenika treba sustavno razvijati svijest o toleranciji. raspoloæenja. integrirani u nastavne teme za 8. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. drugim rijeËima treba razvijati empatiju prema drugome i drukËijem. uporaba informatiËke terminologije na francuskom. uljudnom ophoenju. potvrivanje i nijekanje. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. izraæavanje svojine i pripadnosti.

izricanje atmosferskih prilika KljuËne strukture i izriËaji: Aujourd’hui c’est quel jour/quelle date? C’est lundi. Quel âge as-tu? J’ai 9/10 ans... Maman est dans la cuisine/la salle de bains. Il/Elle a quel âge? Il/Elle a. pas mal... sur. znaËenja novih rijeËi i gramatiËkih struktura uz uporabu vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E uporaba udæbenika.. Pardon madame.) J’aime bien ton cadeau. merci! Il n’y a pas de quoi. à droite. merci... pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini te osnovni priopÊajni obrasci u uljudnom ophoenju KljuËne strukture i izriËaji: Salut (Mathieu)! Bonjour/Bonsoir Mme/M. l’église du village. naziv πkole/razred. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1.. voilà.. devant. ulica / trg.. pardon. Moja obitelj. rjeËnika i Ëasopisa E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena u novom tekstu E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu francuskoga i hrvatskoga jezika ili meu drugim stranim jezicima E razvijanje svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju francuskoga jezika E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (Portfolio. elle est sympa(thique). Enchanté (e) de faire ta/votre connaissance Il/Elle est croate/ slovène/ français(e)/anglais(e) allemand(e)/italien(ne).. ça va. izraæavanje osobnih nazora... Ja i moja okolina. polie. Au revoir. opis sobe te snalaæenje u prostoru KljuËne strukture i izriËaji: Ils habitent une grande/petite ville. merci.? Je vais tout droit/à gauche. Non. opis osobe KljuËne strukture i izriËaji: Comment t’appelles-tu? Je m’appelle. règle. izricanje narodnosti. le cahier de classe.. les sandwichs/pizzas/gâteaux. Francuski jezik ©kolsko okruæenje. petite./Mlle.. La salle de classe est grande. Ce sont mes copains/ ami(e)s. Ëestitanje... C’est ma copine. Qui est-ce? C’est mon copain/ma copine. Kalendar. imenovanje godiπnjih doba. Francuski kao drugi strani jezik 4.! 4. J’habite un appartement dans un immeuble de cinq étages. Dans ma chambre il y a un lit. ça ne va pas. Je n’aime pas/j’adore. imenovanje i predstavljanje Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Regarde... grande. izricanje dana u tjednu.....C’est le sac de.. À demain/ lundi.. Ce sont/Ce ne sont pas des crayons de couleur/ ballons/voitures. Je prends du chocolat chaud. Écoutons de la musique! Dansons. sous.. gentille.. Je peux/veux/voudrais. Prends un coca/jus de fruits.. 7. opis uËionice.le chocolat/les bonbons au chocolat. Je suis fils/fille unique. dans un quartier moderne. C’est/Ce n’est pas un livre.. une table. πkolski pribor. sac. je ne comprends pas.. ukusa odobravanja i negodovanja. feutre/une trousse. S’il te/vous plaît. de rien. Aujourd’hui c’est le 22 janvier/mars.. 2. izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja. proslava roendana. c’est la photo de ma famille/ ma mère (maman) / mon père (papa). 177 . Qu’est-ce que tu manges/prends à la cantine? Je mange un sandwich/ croissant/des tartines. biljeænice.. EJP) E razvijanje svijesti o vlastitu napretku i napretku drugih E razvijanje svijesti o odgovornosti za vlastito uËenje i znanje 3. crayon... cahier. la poste. derrière.. Predstavljanje sebe i drugoga. Il/Elle s’appelle. izricanje mjesta stanovanja (grad / mjesto.. 6... Il a un frère et une sœur. Viens au tableau! Passe-moi la craie. d’accord.. obiljeæavanje nadnevaka. Il y a du soleil/vent/tonnerre. Où se trouve le cinéma/musée. chantons. pisanje pozivnica. pourriezvous répéter?. aller à. Devant ma maison il y a un grand jardin/parc. gomme. au milieu de. zahvaljivanje KljuËne strukture i izriËaji: Bon/Joyeux anniversaire! Allume les bougies du gâteau d’anniversaire! Voilà un cadeau pour toi (un CD/jeu vidéo/des fleurs. izraziti posvojnost. 5.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. Sa cousine est très sage. des nuages/éclairs. STP.. Quelles sont les quatre saisons de l’année? Quel temps fait-il? Il fait beau /mauvais /chaud/ froid.C’est son sac...Comment ça va? Ça va? Oui. radne biljeænice.. smjestiti u prostoru.. Elle s’appelle Anne. Je passe mes vacances chez mes grands-parents. Druæenje s prijateljima. Susreti s vrπnjacima i odraslima. te razumijevanje uputa uËitelja na nastavnom satu KljuËne strukture i izriËaji: Tu vas dans quelle école? Tu es en quelle classe? (en quatrième). zgrada / kuÊa / stan). Dans ma petite ville il y a plusieurs jardins publics.. Il pleut/neige. Qu’est-ce que c’est? Qu’est-ce qu’il y a dans.

nauËiti nazive za neke dijelove tijela i opisati osobu. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu 178 . aller. S subjekt + predikat + objekt: J'ai une sœur. Ëestitanje i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: Joyeux Noël! Joyeuses Pâques! Bonne année! IZBORNE TEME Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja.. tes. imenovati cvijeÊe.. tj.. Elle adore son petit chat. roda na fonoloπkoj razini) E oblici posvojnih pridjeva za m. Blagdani. Quels sont tes loisirs favoris? Odijevanje..3.. faire.. primjerice (dans.. boje KljuËne strukture i izriËaji: Mon copain porte un jean/pantalon/ pull/T-shirt/bonnet/anorak.. à gauche. povrÊe. dijelovi dana. qu'est-ce que + glagol. Glagoli E prezent (jesni. Moje tijelo.pas Upitne rijeËi E est-ce que. lica mnoæine E traæenje dopuπtenja (Je peux. lica jednine i glagola être.le cou / ventre / bras / doigt / pied / nez.. Mon cousin fait du VTT/. Qu’est-ce que tu mets / portes? Je mets / porte.. ReËenice E jednostavne izjavne reËenice prema uzorku: S subjekt + predikat: Je parle. S jednostavne upitne reËenice s upitnom rjeËju: Qui arrive? i intonacijom. sur. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 120 leksiËkih jedinica. combien de. à droite) Negacija E non E ne. Slobodno vrijeme i πportske aktivnosti. njihovo znaËenje postupno osvjeπtavaju u tekstu povezujuÊi ga s poznatim leksikom./æ.Quel temps fait-il? Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20 (na usmenoj razini) Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim uzorcima..(aujourd’hui / au printemps / en été.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8. les pommes de terre/tomates/ carottes.) De quelle couleur est. de tulipes et de marguerites. aller. postere. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju prve godine uËenja u 4. voÊe. 12. 10.. timski rad . imenovanje nekih blagdana i svetkovina. Ses cheveux sont blonds/bruns/ longs/courts. Il a un grand chien. prendre . veÊ ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama..? Francuski jezik prilikom obradbe novoga gradiva 3 do 4 leksiËke jedinice usvojene na razini samostalne produkcije./æ. prendre . izraivati tematske panoe. nijeËni oblik ne.. Ses yeux sont bleus/verts/marron. S subjekt + pridjev u sluæbi imenskoga predikata: Il est grand. razred.uloga pojedinca u oËuvanju prirode/okoliπa.3. rod . s'appeler . æivotinje KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que c’est? C’est un arbre/ oiseau/une fleur. imenovanje i opis nekih dijelova odjeÊe i obuÊe. J’adore la salade. recitacije. La pomme est verte. ses) E upitni pridjev quel/le . avoir. povratni gl.prva tri lica jednine i (mes. Lave tes mains! 11. sous.. brojalice).... lica jednine Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine imenica muπkog i æenskoga roda E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (na fonoloπkoj razini) »lan E globalno razlikovanje odreenoga/neodreenoga Ëlana jednina/mnoæina + imenica Zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol Pridjevi E opisni pridjevi (razlikovanje m. Prirodni okoliπ. j’aime bien les jeux électroniques/télévisés. mais moi.. Ma sœur a une belle jupe/ robe. devant.... primjerice (aujourd’hui. Dakle.. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 200 (pjesmice.pas) i imperativ najuËestalijih glagola u sklopu tematskih podruËja. u situacijama.3. Na razini prepoznavanja E glagoli avoir. faire.. voditi raËuna o osobnoj higijeni KljuËne strukture i izriËaji: Les parties du corps humain sont la tête / bouche / main / jambe. derrière) Prilozi E neki uËestali prilozi vremena i mjesta.) E uljudno traæenje je veux/je voudrais 9. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno.. faire+naziv πporta.. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 4.. J’aime les bananes/oranges. Il adore jouer aux cartes/au loto. Elle a des chaussettes courtes. Quelle heure est-il? Il est quatre heures.. izricanje vremena . Dans ce parc il y a beaucoup de roses...puni sat KljuËne strukture i izriËaji: L’après-midi ma sœur va à l’école de musique/danse.

obiËaji vezani uz pojedine blagdane. imenovanje i opis nekih dijelova ljudskoga tijela. sluæeÊi se jednostavnim rijeËima i reËenicama imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata priËe prethodno obraene s pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj »ITANJE E prepoznavanje grafijske slike rijeËi i reËenica prema prethodno usvojenim zvuËnim uzorcima E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E postupno svladavanje reËeniËne intonacije E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja E glasno Ëitanje abecede PISANJE E svladavanje pravopisnih elemenata koji se ne nalaze u hrvatskoj abecedi prepisivanjem rijeËi gdje se ta slova nalaze E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E uoËavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi. pojmovnih) E postupno usvajanje izgovora. nijeËne. roda opisnih pridjeva (u pisanju) pokazni pridjevi neki prilozi vremena (maintenant. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. izricanje dobi. odobravanja. integrirani u tematske cjeline za 4. imenovanje i opisivanje predmeta i osoba. E E E E E E E sposobnost verbalnog uzvraÊanja na verbalne i neverbalne poticaje (gestualne. odjeÊe i obuÊe. glas r. zadovoljstva. predstavljanje sebe i drugoga. snalaæenje u vremenu. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. leksiËkih.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz uporabu auditivnih i vizualnih poticaja 179 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E privikavanje na sluπanje drugoga E neverbalno uzvraÊanje na naputke i naredbe na francuskom jeziku E povezivanje audiovizualnoga jeziËnoga sadræaja E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E senzibiliziranje uËenika na razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. snalaæenje u prostoru. izraæavanje osobnih stavova.. demain) glavni brojevi od 20 do 30 (na usmenoj razini) redni brojevi od 1 do 4 (na pisanoj razini) postupno usvajanje slova francuske abecede E E E E JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje i oslovljivanje. ritmiËkih. likovne i zvuËne) sposobnost odgovaranja na pitanja vezana uz obraene strukture i teme sposobnost postavljanja pitanja vezana uz obraene strukture i teme sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata (primjena u novim situacijama) sposobnost reproduciranja kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element sposobnost voenja kraÊih dijaloga na temelju prethodno obraenih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka. razred i razvijaju kod uËenika toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi (primjerice. funkcionalnih. Ëestitanje (roendana. zahvaljivanje. osjeÊaja i raspoloæenja. blagdana). apostrof. obiËajima. izraæavanje svojine i pripadnosti.. naredbe i molbe. sedij) E prepisivanje kraÊih reËenica E podcrtavanje ili zaokruæivanje toËnog odgovora. potvrivanje i nijekanje. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih modela . negodovanja. precrtavanje suviπnih elemenata E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (rijeËi moraju biti ponuene) E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje kraÊih reËenica E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno poticanje razvijanja svjesnosti o razini usvojenosti sadræaja (gramatiËkih. Ti su sadræaji. tradiciji. akcenti. uljudnom ophoenju vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima.). KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima je potrebno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj i francuskoj kulturi i civilizaciji. izricanje vremena (puni sat). izraæavanje zahtjeva. izricanje æelje i uljudno traæenje. imena. prezimena.. izraæavanje ukusa. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. opisivanje atmosferskih prilika.. imenovanje i opis æivotinja.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik E E E E E E E Ëlan odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + imenica uoËavanje razlike m/æ.

Hrana i piÊe. Naπe tijelo i zdravlje. a primjereno dobi i interesima uËenika postupno razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja kao i meusobnog ocjenjivanja uËenika (Europski jeziËni portfolio . Elle mange une quiche lorraine.. KuÊa i stan. Bon appétit! J’ai faim/soif.. Vous avez combien de cours par semaine? Quelle est ta matière préférée? Assiedstoi/asseyez-vous! Qui est absent? Personne.. Bonne nuit. tu es enrhumé(e). imenovanje osoba u πkolskom okruæenju.. ça va bien/comme ci comme ça /ni bien ni mal./Mlle.. mettre le couvert.. a to znaËi razvijanje svijesti o vlastitu napretku kao i o napretku Ëlanova skupine kojoj uËenik pripada 4.. Slobodno vrijeme. Moji prijatelji. Comment s’appelle ton professeur de croate/français. Moja obitelj.. 8..tu/faites. Elle a le nez qui coule. Ma grand-mère habite au deuxième (étage). Bonsoir/ Mme/ M.. Je suis fils/ fille unique... À demain/lundi.. de l’eau.. Prends des médicaments! la grippe. mon oncle/ neveu/cousin. 6.. nekih jela i piÊa te pribora za jelo KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu prends au petit déjeuner/déjeuner/goûter/dîner? Je prends des tartines/céréales/du thé. kulture i civilizacije dræava frankofonoga govornoga podruËja (suradniËko/kolektivno uËenje) postupno privikavanje na uporabu novih medija u funkciji uËenja francuskoga jezika. le professeur principal.. à bientôt Comment ça va? Ça va? Merci. Quelle est ton/votre adresse? 2. imenovanje.. lis(ez) écoute(z). πportske aktivnosti. predstavljanje i pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini i neki priopÊajni obrasci pri susretu i opraπtanju KljuËne strukture i izriËaji: Salut. Où est-ce que tu habites? J’habite (à). Au revoir. Vous habitez où? Nous habitons/j’habite. 180 . 5.. Je veux/voudrais du lait chaud. Qui sont tes amis/copains/copines? Comment sont-ils/elles? Décris-moi. Quelle heure est-il? Il est huit heures et demie. répète/répétez. le basket et le dessin. Il/elle a mal à la tête/gorge/l’estomac/au ventre/aux pieds/dents.. aktivnosti u πkoli. Épelle ton/son prénom/nom. Je fais/range ma chambre. de la confiture. predstavljanje i opis osobe (fiziËki izgled. Bonjour. imenovanje obroka. ©kola.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik 3. Je voudrais un verre d’eau/ un jus de fruits. montre(z)..EJP)..? Voilà Mme Dupont. proπirivati leksik vezan uz dijelove tijela i imenovati neke najËeπÊe zdravstvene tegobe i bolesti u djeËjoj dobi KljuËne strukture i izriËaji: L’air de la montagne est bon pour la santé.. imenovanje πkolskih predmeta. Ton cousin habite à quel étage? (au rez-dechaussée).. karakterne osobine) KljuËne strukture i izriËaji: Qui est-ce? C’est mon copain/ma copine. Qui est-ce? C’est ma tante/nièce/cousine.. sur ordonnance. E E E E E E uporaba vizualnih elemenata u zapamÊivanju jeziËnih sadræaja postupno ovladavanje strategijama uËenja i aktivnoga sluæenja znanjem postupno privikavanje na sluæenje slikovnim rjeËnikom i rjeËnikom u udæbeniku/metodi (traæenje rijeËi po abecednome redu i traæenje znaËenja nepoznatih rijeËi) postupno razvijanje samostalnog uËenja razvijanje svijesti pripadanja skupini koja radi na zajedniËkome zadatku: usvajanje francuskoga jezika. Ses loisirs préférés sont le tennis... izvrπavanje i izdavanje naredbi. J’adore le fromage et le jambon.? Il/elle est mince/joli(e)/sage/ intelligent(e)/gentil(le)/amusant(e). musique. Ouvre(z)ferme(z)/ton livre/vos livres/cahiers d’activités/ d’exercices à la page. des frites/fruits/légumes/pâtes/champignons. Les toilettes sont au milieu de l’appartement/la maison. tu tousses.. 5. de la soupe/viande/glace. Tu as de la fièvre.. Avec qui. la fourchette/serviette. izricanje vremena (puni sat i pola sata) KljuËne strukture i izriËaji: Que fais. imenovanje i predstavljanje Ëlanova πire obitelji KljuËne strukture i izriËaji: C’est/voilà ma famille. izricanje aktivnosti u slobodno vrijeme. Il/elle est malade.. J’adore les jeux vidéo. Susreti i meusobno upoznavanje.. des croissants... RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1...vous? Je joue à l’ordinateur/je travaille sur ordinateur.. imenovanje prostorija u stanu/kuÊi KljuËne strukture i izriËaji: il y a combien de pièces dans ton appartement/ta maison? C’est la cuisine/salle de bains/ à manger/de séjour/chambre à coucher/le salon. Elle est professeur de français. 7. razumijevanje uputa uËitelja na nastavnom satu KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu aimes / adores / détestes? J’aime/je n’aime pas..

imenovanje i opis kuÊnih ljubimaca i nekih æivotinja u zooloπkom vrtu KljuËne strukture i izriËaji: J’aime beaucoup les animaux. qu'est-ce que.ce que. Sluπati i raπËlanjivati Carnaval des animaux (Camille Saint-Saëns).. où. izraæavanje osjeÊaja i 181 10. demain. osoba.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 9. imenovanje i opis nekih osnovnih prijevoznih sredstava. quand Na razini prepoznavanja E prezent glagola faire i prendre (jesni i nijeËni oblik) i povratnih glagola vezanih uz tematska podruËja E naglaπene osobne zamjenice E pokazni pridjevi E partitivno de E pourquoi/parce que (car) JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje. postere.. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju druge godine uËenja u 5. imenovanje i opis æivotinja. obuÊe. semafor KljuËne strukture i izriËaji: C’est une voiture / un vélo / tram / train / bus / avion / (auto)car. Tu as un animal de compagnie/familier? J’ai un chien/chat/ poisson/ perroquet/ hamster. Glagoli E prezent glagola 1. aller i zapovjedni naËin E futur proche E uljudno traæenje je veux/je voudrais Imenice E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E odreeni/neodreeni jednina/mnoæina + imenica E partitivni Ëlan Zamjenice E nenaglaπene osobne zamjenice uz glagol Pridjevi E opisni pridjevi (m.. imenovanje i opis nekih dijelova tijela. Et demain je vais mettre mon jean et mon pull blanc. recitacije.. veÊ ih uËenici usvajaju mehaniËki. izraæavanje svojine i pripadnosti. Æivotinje. zahvaljivanje. grupe (jesni. rod) E posvojni pridjevi za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini Brojevi E glavni brojevi od 1do 60 (na usmenoj razini) E redni brojevi od 1 do 10 (na usmenoj razini) E uporaba brojeva za odreivanje nadnevka Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga u izrazima (au milieu de. predstavljanje sebe i drugoga. traverse la rue! 12. être.Aujourd’hui ils vont au zoo pour voir les animaux sauvages comme: le lion/ tigre/zèbre/léopard/crocodile. izraivati tematske panoe. Tu dois attendre. izricanje æelje i uljudno traæenje. Au feu vert. maintenant. postavljanje pitanja/odgovaranje na jednostavna pitanja. Ëestitke i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: Bonnes fêtes! Joyeux Noël! Joyeuses Pâques! Bonne année! Quels sont les mois de l’année? IZBORNE TEME Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja. brojalice). quand ReËenice E jednostavne i proπirene reËenice E upitne reËenice sa: qui. pozdravljanje i oslovljivanje. 11. pojava i situacija. nijeËni oblik ne.. Ëestitanje (blagdana. . Blagdani i svetkovine. un pull léger/chaud. Cette fille a une jupe/robe très courte/chic le T-shirt en coton/soie.) Prilozi E neki prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta (aujourd'hui... l’éléphant. roendana. qui. où. izraæavanje atmosferskih prilika. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 280 (pjesmice. Leksik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima.. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 4 do 5 leksiËkih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije. naredbe i molbe. Prijevozna sredstva. pronaÊi poslovice i izreke na hrvatskom/francuskom jeziku vezane uz æivotinje i usporediti ih. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 230 leksiËkih jedinica./æ.. qu'est-ce que. izraæavanje zahtjeva. prends l’avion! Le feu est au rouge / à l’orange.pas) E glagoli avoir. Odijevanje i kupovanje. tout droit. Je vais en voiture / à pied…Tu vas en France.pas Upitne rijeËi E est. Francuski jezik GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. voenje kratkoga dijaloga. ici.. imenovanje i opisivanje nekih dijelova odjeÊe. une perruche/tortue. comment.. comment.. imenovanje i opisivanje predmeta. izricanje dobi.. razred. Le jean est un vêtement unisexe. boje KljuËne strukture i izriËaji: Qu’est-ce que tu mets/portes aujourd’hui? Je mets/porte un pantalon noir et une chemise rouge et des baskets.. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 5.). là) Negacija E ne. Njihovo znaËenje postupno osvjeπtavaju u tekstu povezujuÊi ga s poznatim leksikom.

UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju na kulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje. E Francuski jezik voenje kraÊih dijaloga na temelju prethodno obraenih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s pomoÊu slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj E E E E E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E E »ITANJE E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E svladavanje reËeniËne intonacije E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E svladavanje nekih pravopisnih pravila E uoËavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezika E prepisivanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E postupna uporaba znakova u francuskom jeziku (akcenti.. podcrtavanje i sl. obiËaji vezani uz blagdane. aplikacije. potvrivanje i nijekanje KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj i francuskoj kulturi.verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture i teme E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element . zadovoljstva. uporaba brojeva uz odreivanje nadnevaka... GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. nijeËne. izraæavanje ukusa. snalaæenje u prostoru. integrirani su u navedene nastavne teme za 5. izricanje vremena (puni sat i pola sata). slikovnim rjeËnikom i dvojeziËnim rjeËnikom E postupno privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja.) E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima E postupno privikavanje na sluæenje rjeËnikom u udæbeniku. vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima. obiËajima.. snalaæenje u vremenu. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka . ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. crteæi. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje) E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj temi (kratki opis s pomoÊu postera.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. naglasnih i intonacijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E oponaπanje i izgovaranje specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu raspoloæenja. sedij) E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje kraÊih reËenica E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. tradiciji.) E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) E postupno razvijanje samostalnoga i zajedniËkog uËenja E jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga 182 E E E E E E privikavanje na sluπanje drugoga neverbalno uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku povezivanje audiovizualnoga jeziËnoga sadræaja razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja razumijevanje i svladavanje sricanja rijeËi (slovo po slovo abecede) globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike postupno navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika postupno ukazivanje na razlike u izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik/prvi strani jezik GOVORENJE: IZGOVOR. radi razvijanja tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena.) Svi ti sadræaji. izricanje koliËine. apostrof.. prezimena.. razred. glas r. uljudnom ophoenju. ritmiËkih. odobravanja i negodovanja.

.Elle se met du déodorant sous les bras après sa douche. J’aime/je n’aime pas le lait... Madame? Je voudrais trois kilos de pommes. Vous désirez. jezero. On va au concert/à l’opéra/ à la fête.) detaljnije obraditi jednu. avoir une bonne/mauvaise mine. higijenske navike KljuËne strukture i izriËaji: Tous les matins je me lave/me brosse les dents/me peigne. des carottes. izricanje osobnog ukusa. les saisons de l’année.. boje. Traverse au passage clouté! Lui.. de grands couturiers français. de la confiture. les oranges.. manger/commander une quiche lorraine/une choucroute/une bouillabaisse/des crêpes bretonnes/du camembert normand.. La nourriture est saine. je bois beaucoup d’eau. izricanje cijene proizvoda u kunama i eurima KljuËne strukture i izriËaji: Comment est-ce que tu trouves ce pantalon? Il coûte combien? Ce n’est pas cher (du tout). / mousse de savon. Na taj naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta. more. les chaussures/baskets/bottes.. en plein air. moda.. Strasbourg est le chef-lieu d’Alsace...On va acheter une maison à la campagne. L’hôtel/école /hôpital/église se trouve dans le centre-ville... 9. mlijeko..... ustanova i znamenitosti KljuËne strukture i izriËaji: J’habite une petite/grande ville... 7... Francuski jezik tarte aux pommes.. de l'huile.. La mairie/l’Hôtel de ville... imenovati tipiËna jela i obiËaje. Quel est le prix de cette robe/jupe. une bonne hygiène. Kupovina. s’habiller en prêt-à-porter. sale. se trouve sur la place du village/de la ville. les quatre points cardinaux.. Il fait beau/frais/chaud/froid. J'aime bien/je n'aime pas le fromage blanc. kupovanje odjevnih predmeta. les fleurs de jardin... 8. de la soupe / des légumes / des spaghettis / du riz / des frites / du poulet / de la viande / du fromage / un pain au chocolat/des œufs/une 183 6. Pour aller au bureau de poste tournez à droite/allez tout droit. Le programmeur établit le programme d’un ordinateur. Où estce que tu as passé tes vacances/d'été/d'hiver/de Pâques? J'ai 6.. poznati kreatori... koliËine KljuËne strukture i izriËaji: À la boulangerie j'achèterai des croissants/brioches/un pain au chocolat. imenovanje godiπnjih doba. grad.. Le médecin et l’infirmière travaillent à l’hôpital. beaucoup de salade. Il adore écouter le chant des oiseaux. du yaourt. Bretagne. Je mange du poisson. Qu’est-ce que tu prends d’habitude au petit déjeuner/ déjeuner/goûter/dîner? Des céréales / fruits / tartines / croissants / du lait / thé / chocolat chaud / yaourt / pain beurré.. 2. avoir besoin de savon/ dentifrice/shampo(o)ing. Odijevanje i moda. Il pleut souvent. Praznici i blagdani. glavni brojevi od 60 do 1000. restoran. Pourquoi? Parce que/car l’air de la campagne est pur... planina. en + région… Obroci i briga za zdravlje. imenovanje osnovnih potrepπtina i radnji. Il est bibliothécaire/documentaliste. n’est pas à ma taille. zdrava hrana KljuËne strukture i izriËaji: les repas. deux litres de lait. zdrava hrana. être en bonne/mauvaise santé/en (pleine) forme... Provence.. Les poules / coqs / poussins / canards / dindes/ vaches sont dans la cour de la ferme.. Zanimanja.. il habite dans la banlieue de. Moj grad. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. cvijeÊe (livada. les rues/avenues/boulevards. Les feuilles jaunissent/tombent. voÊe povrÊe.. La robe orange est plus longue que la verte. moje mjesto... la banque/poste.....Nastavni plan i program za osnovnu πkolu /suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uËenika (primjerice ispunjavanje EJP-a te izrada i prikupljanje radova uËenika za ulaganje u njihov dosje).. Ce manteau/jean te va parfaitement (comme un gant). les saucisses.. changer d’air. Francuske pokrajine... Quels fruits préfères-tu? (les pommes / poires / abricots / pêches / prunes/bananes. imenovanje nekih zanimanja. imenovanje mjesta gdje se provode praznici/blagdani (selo.. prendre une douche. 3.. domaÊe æivotinje. Cette veste/chemise. Tu fais quelle pointure? Je fais du 38/39.. izricanje atmosferskih prilika. le musée/ cinéma/théâtre/centre culturel. soigner les dents.. la tulipe/narcisse le muguet. strane svijeta KljuËne strukture i izriËaji: La France se trouve à l’ouest de l’Europe. imenovanje obroka i uobiËajenih jela uz svaki obrok. imenovanje nekih osnovnih namirnica (kruh.. vrt) KljuËne strukture i izriËaji: J’aime bien la nature. vrsta poslova i prostora u kojima se odvijaju djelatnosti KljuËne strukture i izriËaji: Quel(le) est son métier / sa profession? Il / elle est employé(e) / comptable / professeur / médecin / nutritionniste / avocat(e) / serveur(-euse) / boulanger(-ère). Qu'est-ce que tu aimes comme légumes? (les pommes de terre/carottes/tomates.. propre. le plat préféré. 5. 4. ptice. Dans notre ville il y a la gare/gare routière/l’arrêt de bus/tram(way)/la station de métro. osnovni obrasci za pisanje razglednica. imenovati neke pokrajine (Normandie. kupovanje u (vele)trgovini. imenovanje nekih vaænijih zgrada. dans un restaurant. le calme..).. Alsace. Seoski turizam.. voenje razgovora na trænici.. mjeseci u godini KljuËne strukture i izriËaji: On se repose/on va à la plage/on s'amuse/on lit/on fait la grasse matinée.? Elle coûte 45 euros.. Un jour je serai pilote.).. peu de pain. Osobna higijena. Lorraine. . veliËine.

manger) E prezent povratnih glagola vezanih uz tematska podruËja (jesni i nijeËni oblik) i prezent nepravilnih glagola pouvoir. De quelle couleur est le conteneur à bouteilles? la protection de l’environnement. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 450 (pjesmice. y E vezne rijeËi (konektori) d'abord. tj.. faire E passé composé s glagolom avoir i être E slaganje participa perfekta sa subjektom Imenice E slaganje pridjeva s imenicom E tvorba æenskoga roda imenica (cas particuliers) E æenski rod imenica koje oznaËavaju zanimanje (boulanger.. ponaπanje u prirodi KljuËne strukture i izriËaji: protéger la nature.en + dræava/regija.. sur. écrire i lire (jesni. la bûche de Noël. chez mes grands-parents. là-bas) Negacija E ne.) E uz geografske pojmove (dræave. IZBORNE TEME Pripremati recitacije/ kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja. alors. le poisson d’avril. qu'est-ce que. grupe (finir) E futur simple pravilnih glagola i glagola avoir. prezent (jesni. au milieu de. Il faut penser aux gens qui vont vivre plus tard sur la Terre (notre planète). brojalice). razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 350 leksiËkih jedinica. pourquoi Na razini prepoznavanja E prezent glagola attendre. être. grupe (tipa appeler acheter. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 6. qu'est-ce que. quand. gradovi) .pas) E osobitosti glagola 1. Organizirati dopisivanje s vrπnjacima u Francuskoj ili nekoj drugoj dræavi frankofonoga govornoga podruËja (elektronska poπta).. sous. uvoenjem osnova metajezika i jednostavnih gramatiËkih pravila (po moguÊnosti induktivnim putem) no neophodno je da ih uËenici usvajaju u predloæenim jeziËnim strukturama tj. recitacije. 11... napisati popis stvari potrebnih za putovanje (na more/selo. comment. la lutte contre la pollution.. où. tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: osnovni leksik ovisno o blagdanima. Pâques. parfois. roda i mnoæine) E pridjevi s dvama oblicima u m. Je suis resté(e) à la maison. A Pâques les enfants cherchent dans le jardin les œufs en chocolat. à + grad Prilozi E uËestali prilozi vremena i mjesta (hier... comment.)? 10. Blagdani.. Noël. nijeËni i upitni oblik) E perfekt povratnih glagola vezanih uz tematska podruËja E pojaËana negacija (plus.grupe. aller. regije. Dans notre collège nous avons un club écologiste. prendre i mettre E prezent glagola 2.pas Upitne rijeËi E est-ce que. nijeËni oblik ne. les espaces naturels. pourquoi ReËenice E jednostavne i proπirene reËenice E upitne reËenice s: qui. rodu E priloæne zamjenice en.)/nationales françaises/croates et les autres (la fête des mères/pères. devant. Je me suis promené(e)/baigné(e). quand.. où. On ne jette pas les papiers/déchets par terre mais dans les poubelles. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËka se znanja postupno usvajaju analitiËki. à l’étranger. ensuite. jamais. au bord d'un lac.. les jours fériés. eksplicitno. kao dio konteksta.. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 5 do 6 leksiËkih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije.. les emballages recyclables.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu passé mes vacances à la campagne/montagne/mer. rien) E uporaba odreenoga/neodreenoga Ëlana E imenice (tvorba æ. . postere. se déguiser. izraivati tematske panoe. Qu'est-ce que tu y as fait? J'ai nagé/plongé/fait du ski/de la luge/de l'aviron. Priroda i zaπtita okoliπa. En quels mois fêtons-nous les fêtes religieuses (la Toussaint.. enfin 184 ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Na kraju treÊe godine uËenja u 6. en Suisse à Genève. en France. derrière.) Francuski jezik Glagoli E glagoli 1. razred. (dans. ère) »lan E article contracté E article partitif i partitivno de Zamjenice E neodreena zamjenica on E naglaπene osobne zamjenice Pridjevi E upitni pridjev quel/le E pravilno stupnjevanje pridjeva (samo s plus) E pokazni pridjevi Brojevi E glavni brojevi od 1 do 60 (na pisanoj razini) E glavni brojevi od 60 do1000 (na usmenoj razini) E redni brojevi od 1 do10 i uporaba kratica u pisanju Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim uzorcima npr. LeksiËko se gradivo cikliËki ponavlja i proπiruje. vouloir.. vaænost Ëuvanja okoliπa... puis.

. imenovanje i opis æivotinja. izricanje vremena (Koliko je sati? . razred. obiËajima. voenje kratkog dijaloga i rasprava o poznatoj temi. izricanje æelje i uljudno traæenje. crteæi. vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima. izraæavanje dogaaja i radnji u proπlosti. izraæavanje atmosferskih prilika. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija 185 . sedij) E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (s pomoÊu ponuenih rijeËi/izraza) E slaganje ponuenih rijeËi u logiËan slijed reËenice E pisanje kraÊih reËenica (rijeËi ponuene) E pisanje Ëestitaka i pozivnica prema predloπku E pisanje kraÊega voenoga sastava E pisanje kraÊega diktata (dictée préparée) i autodiktata STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. UËenici se senzibiliziraju i upuÊuju na kulturalne sliËnosti i razliËitosti kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje.. prezimena. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje) VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E pozorno sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje kraÊih izjavnih reËenica i pitanja E globalno i selektivno razumijevanje kraÊega teksta poznate tematike E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije sluπanjem izvornih govornika E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik/prvi strani jezik GOVORENJE: IZGOVOR.). predstavljanje sebe i drugoga. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. podcrtavanje i sl.sve moguÊnosti). nijeËne. izraæavanje osjeÊaja i raspoloæenja. potvrivanje i nijekanje KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima je potrebno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj i francuskoj kulturi..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje Ëestitaka. osoba. apostrof. ritmiËkih i intonacijskih/melodijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe. pojava i situacija. radi razvijanja tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice imena.. imenovanje i opis nekih dijelova tijela.. slikovnim i dvojeziËnim rjeËnikom E postupno privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja. traæenje i davanje informacija. E Francuski jezik odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture i teme postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i teme sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata i uz izmjenu nekih elemenata reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element voenje kraÊih dijaloga na temelju prethodno obraenih situacija sudjelovanje u kraÊim dramatizacijama recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj (primjerice. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. strip) E E E E E E E E E E »ITANJE E glasno Ëitanje kraÊih tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje kraÊih dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E svladavanje reËeniËne intonacije E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova poznatoga sadræaja PISANJE E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uËestalih rijeËi E samostalno pisanje rijeËi sa slovima koja ne postoje u hrvatskom jeziku E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u francuskom jeziku (akcenti. roendana. zahvaljivanje. imenovanje i opisivanje predmeta. prepriËavanje sadræaja obraene tematike (nekoliko jednostavnih reËenica).) Svi ti sadræaji. uljudnom ophoenju.. teæine i koliËine. razglednica. postavljanje pitanja /odgovaranje na pitanja. Ëestitanje (blagdana. mjere. tradiciji. izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. snalaæenje u vremenu. obiËaji vezani uz blagdane.) E reproduciranje kratkih reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. glas r. snalaæenje u prostoru. sadaπnjosti i buduÊnosti. izricanje cijene. izraæavanje svojine i pripadnosti. integrirani su u predviene nastavne teme za 6. obroci.) E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanje sadræaja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima E postupno osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u udæbeniku.

le téléphone. umjetniËki i turistiËki Pariz i njegove znamenitosti KljuËne strukture i izriËaji: Lutèce. Est-ce que tu joues d’un instrument? (du piano/saxo(phone)/violon/ violoncelle.. Les voyageurs attendent le départ/l’arrivée du train.. Le Tour de France est l’épreuve cycliste la plus importante du monde. usporedba s Hrvatskom KljuËne strukture i izriËaji: les informations essentielles sur la France/Croatie. 2.. aux Antilles.. Elle a une richesse architecturale exceptionnelle: l’ Hôtel des Invalides. 7. l’Institut du Monde Arabe. Et la Croatie? Les grandes villes en France/Croatie sont. la voie.. Telekomunikacije.. On distingue un climat atlantique. le Louvre. nove tehnologije . (le TGV Atlantique/Méditerranéen.. STP/SVP laisser un message sur le répondeur... Na taj naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta. 3... Il travaille sur Internet. Le maillot jaune. Monaco. gradovi.. Paris . commercial et économique de la France. Qu’est-ce que tu penses de l’enseignement qui se ferait par le Web (la Toile)? Maman de Pierre dit que son fils consulte les horaires de train/qu’il cherche un numéro de téléphone sur son minitel. Roland-Garros. les horaires de train. un climat continental et un climat méditerranéen. KljuËne strukture i izriËaji: Je voudrais parler à/avec. 186 .. administratif. l’Opéra de la Bastille.. Slobodno vrijeme. de toilettes. U putniËkoj agenciji. On a vu quelques pièces de Molière. La Suisse est un État de l’Europe centrale. J’ai un message sur mon portable (téléphone mobile). ispunjavanje EJP-a i skupljanje radova uËenika za njihov dosje). la Seine. Avec la carte Inter Rail on peut voyager pendant un mois partout en Europe.Il a pris le train de midi. prijevozna sredstva. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. La France est divisée en 22 régions et 95 départements. la télévision.. c’est aussi les DOM et les TOM. Notre-Dame de Paris.. Genève abrite de nombreuses institutions de l’Organisation des Nations Unies (l’ONU). hotel KljuËne strukture i izriËaji: l’ agence de voyages..les DOM i les TOM. kazaliπte.) Le mercredi ma sœur va à l’école de danse. aller à Malte/Madagascar/Chypre. on naviguait sur Internet. Notre hôtel dispose de 216 chambres confortables équipées de douche.Dakar. Fête de la musique KljuËne strukture i izriËaji: Tous les soirs on regardait les clips vidéo.. je vais l’appeler. c’est la fête de la Musique. geofiziËke osobine. C’est une république confédérale (23 cantons) .. Tour de France. Nomme(z) les continents! 6.. le musée d’Orsay. gagner le premier prix. putovanja.. ©port . on jouait avec la console vidéo.poznate πportske priredbe.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik 4.. on se connectait à Internet. (La Guadeloupe. Le principal tournoi de tennis c‘est Roland-Garros.. raËunalo.. Les monuments les plus récents sont: la Grande Arche de la Défense. primjerice. la pyramide du Louvre. le Bol d’or motocycliste. la capitale. Pariz. E E E E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj temi (kratki opis s pomoÊu postera. les moyens de transport. le concert. Geografski pojmovi .. internet. glazbala. chercher un très bel hôtel pour y passer le week-end. aplikacije. la Guyane française et la Réunion constituent les DOM).). le Centre Pompidou. kino.. le satellite. la ville lumière. Le TGV est le train à grande vitesse. kontinenti KljuËne strukture i izriËaji: Quels pays francophones connais-tu? La France.mobitel. La ville de Paris est le centre politique. automobilistiËki reliji. imenovati neke dræave frankofonoga govornoga podruËja (obraditi jednu)...Confédération suisse/hélvetique (CH).) prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) postupno razvijanje samostalnog i zajedniËkog uËenja jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga /suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uËenika (primjerice. l’opéra. Le Mans KljuËne strukture i izriËaji: la Coupe du monde de football. glazbena/plesna πkola. la Grande Halle de la Villette. les dessins animés. ne quitte(z) pas. on regardait des films français en version originale. red voænje. Raid Paris-Dakar est très célèbre. 7. C’est de la part de qui? Un instant. la Géode. C’est un/e sportif/ve qui fait régulièrement du sport. klima. La France ressemble à un hexagone. la Tour Eiffel. 5. La nuit du 21 au 22 juin.. kratka povijest.. la Cité des sciences et de l’industrie.. Nous voudrions acheter une caméra/un appareil photo numérique. l’Eurostar. Nomme(z) et montre(z) sur la carte les montagnes/fleuves/mers et quelques rivières. le TGV. telefoniranje. pokrajine. la Martinique.. Francuska. obavijesti o polasku vlakova. Rappelle/rappelez plus tard.

razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 490 leksiËkih jedinica. Zaπtita okoliπa. postere. tj... ugroæene vrste.. Blagdani. Donne(z) le meilleur de toi-même/ vous-mêmes pour sauver le paysage naturel. Francuski jezik IZBORNE TEME Pripremati recitacije/kratke igrokaze u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja. certaines plages sont polluées.Dans la nuit de vendredi à samedi. kad god je to moguÊe. . napisati reklamu za neku putniËku agenciju. écouter les œuvres de Georges Bizet. leur) E odnosne/upitne zamjenice qui. Est-ce que ta maman prend de la tisane avant de se coucher? Oui. attendre E futur simple pravilnih glagola (utvrivanje i ponavljanje) i gore navedenih nepravilnih glagola te kondicional sadaπnji E passé composé s glagolom avoir i être (utvrivanje i usustavljivanje) E imparfait (tvorba i uporaba) E passé récent (tvorba i uporaba) Imenice E tvorba .. Na kraju sedmoga razreda od uËenika se oËekuje znanje sljedeÊih jeziËnih struktura: Glagoli E prezent pravilnih/povratnih glagola (utvrivanje i proπirivanje) i prezent nepravilnih glagola venir. zanimljivosti iz svakodnevnoga æivota. primjerice. lui. le peintre. Ëasopisa i sl. 10.æenskoga roda i mnoæine »lan E uporaba odreenoga/neodreenoga Ëlana Zamjenice E osobne zamjenice COD i COI (le. izraivati tematske panoe. conserver une bonne santé à tout âge. 11. il est tombé plus de deux mètres de neige sur la station de Saint-Véran dans les Hautes-Alpes. J’aime mieux la campagne. pravilna ishrana.. Umjetnost. vaænost zaπtite prirodnog okoliπa za sadaπnje i buduÊe naraπtaje. GramatiËka pravila i paradigme ne smiju se ispitivati izolirano. KljuËne strukture i izriËaji: le musée d’Art moderne. je la trouve plus agréable.. la. bolesti modernoga doba KljuËne strukture i izriËaji: se maintenir en forme.. lancer des confettis aux fêtes du carnaval. razred.. le Déjeuner sur l’herbe d’Edouard Manet..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 8. la Valse. sortir. (son opéra -comique Carmen... Maurice Ravel. Elle vient de changer ses habitudes alimentaires. le musée d’Orsay. priroda u opasnosti. Camille SaintSaëns.Deux adolescentes qui voulaient imiter le héros de leur feuilleton préféré.. de la viande. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja Ëetvrte godine uËenja u 7. Certaines espèces vont disparaître.. neuobiËajeni dogaaji. que. Il faut manger des produits “bio”/ fruits/ légumes/produits laitiers. manger des beignets (en Croatie).. Nous n’acceptons pas les essais nucléaires. écrire.) (Maurice Ravel Boléro. Il faut améliorer la qualité de l’air en ville. plus calme. Zdravlje i moderan naËin æivljenja. elle en prend presque tous les soirs.Hier après-midi. KljuËne strukture i izriËaji: les faits divers. lire.) 12.. tradicija i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: ovisno o blagdanima. izvan konteksta. Zgode i nezgode u dinamiËnom ritmu æivota.. pratiquer une activité physique Le tabac et l’alcool sont dangereux pour la santé.. Les habitants des villes mènent une vie stressante qui provoque des maladies (crises cardiaques. le tableau de Claude Monet.) Elle a eu une dépression nerveuse. . GramatiËke se strukture obrauju u kontekstu induktivnim putem. avoir lieu. vieux) E nepravilno stupnjevanje pridjeva (bon) E tvorba æenskoga roda opisnih pridjeva (kao sportif/sportive) 9. où E priloæna zamjenica en i y Pridjevi E pridjevi s dvama oblicima u muπkom rodu (nouveau. skeËevi).. dont. dire. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan.. les faits divers. manger la galette des rois le jour de l’Épiphanie.le Carnaval des animaux. Les forêts sont menacées par les pluies acides. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 6 do 7 leksiËkih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije.impresionisti... peu de temps avant la fermeture des pistes une skieuse s’est cassé la jambe. beau. 187 . recitacije. slikarstvo .. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 620 (pjesmice.. les. Samson et Dalila.. sa musique de scène l’Arlésienne. UËenici postupno usvajaju gramatiËka nazivlja. prednosti i nedostatci æivljenja na selu / u gradu KljuËne strukture i izriËaji: La nature/notre planète/l’ozone est en danger. LeksiËko se gradivo cikliËki proπiruje i ponavlja. . ont attaqué une banque avec des armes en plastique. Istraæiti mjere koje poduzimaju pojedine dræave frankofonoga govornoga podruËja za oËuvanje okoliπa. glazba Georges Bizet. partir.) Camille Saint-Saëns . LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 7. kratki i jednostavni autentiËni Ëlanci iz novina.

imenovanje..) Dakle.) Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta i naËina (tout près. comment. izricanje æelje i uljudno traæenje. puis. predlaganje. predvianje buduÊih i prepriËavanje proπlih dogaaja. obveza i duænosti. correctement) E prilozi na -ment (pravilna tvorba) i prilog bien Negacija E pojaËana negacija (plus. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. uËenike treba privikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlika u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja. uporaba prijedloga u izrazima (en voiture. kao i na potrebu njihova uklanjanja. u naËinu ponaπanja u komunikaciji i sl. predstavljanje sebe i drugoga. etniËkim. ritmiËkih i intonacijskih/melodijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. izraæavanje zahtjeva. voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi. jamais. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. obiËajima. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe.. opisivanje. nous.. Vezne rijeËi (konektori) E d'abord. pourquoi. quand. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija E sposobnost odgovaranja na pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E sposobnost postavljanja pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata uz izmjenu nekih elemenata prema predloπku i prema vlastitu nahoenju uËenika JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/Ëestitaka /pisama..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 (na pisanoj razini) E redni brojevi (na usmenoj razini) Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga. uljudnom ophoenju. stanja i zbivanja. roendana. enfin ReËenice E neupravni govor (izjavne reËenice .. grupe (svi glagoli) E nepravilni glagoli boire/dormir/savoir/voir/offrir (u do sada obraenim vremenima i naËinima) E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir E pokazne zamjenice E osobne zamjenice COD i COI (me. usporeivanje predmeta. avec qui Francuski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima treba ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih dræava frankofonoga govornoga podruËja. 188 . obroci. tradiciji. Ëestitanje (blagdana. kod uËenika treba razvijati svijest o ulozi vlastite i strane kulture. izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. vous) E prilozi na -ment (specifiËnosti) E pogodbene reËenice (1. postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja. où. pour qui. osoba. raspoloæenja. potvrivanje i nijekanje. radi razvijanja tolerancije. aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena i naËina. snalaæenje u prostoru. opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba uz uporabu poznatih priloga.. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih.uvodna reËenica u prezentu) Na razini prepoznavanja E osobitosti glagola 1. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga. i kulturnim skupinama. Treba im sustavno ukazivati na kulturalne sliËnosti i razliËitosti. prezimena. razumijevanja i solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim. zahvaljivanje. izricanje radnji. vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima. prepriËavanje sadræaja obraene tematike (nekoliko jednostavnih reËenica). drugim rijeËima treba razvijati empatiju prema drugome i drukËijem (primjerice. izricanje svojine i pripadnosti. te. izricanje radnji iz bliske proπlosti. nijeËne. traæenje i davanje informacija. pojava i situacija.. rien) Upitne rijeËi E qui. tip) E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t) filles) E glavni brojevi od 100 do 1000 (na pisanoj razini) VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E pozorno sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja te nekih zavisno-sloæenih reËenica E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije oponaπanjem izvornih govornika E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik i moguÊnost reproduciranja GOVORENJE: IZGOVOR. imenovanje i opisivanje najËeπÊih zdravstvenih tegoba. izraæavanje osjeÊaja.) E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne. izraæavanje atmosferskih prilika. Isto tako. glas r. naredbe. qu'est-ce que. i 2. ensuite. te ih privikavati na prepoznavanje stereotipa i predrasuda. snalaæenje u vremenu. obiËaji vezani uz blagdane. imena. integrirani u predloæene nastavne teme za 7.). Ti su sadræaji. imenovanje i opisivanje kulturnih znamenitosti. kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje. alors. razred.. izricanje vremena.

) E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima E osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u udæbeniku. crteæi. sadaπnjosti i buduÊnosti (nekoliko jednostavnih reËenica) E E E »ITANJE E glasno Ëitanje tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E svladavanje i primjena reËeniËne intonacije E razumijevanje kraÊih tekstova poznatoga sadræaja E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih poruka (plan grada. elektronska poπta. E E E E E E E E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element sposobnost sudjelovanja u dijalozima o poznatoj temi sudjelovanje u dramatizacijama recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj (primjerice. Slavni ljudi.. exilé sur l'île d'Elbe et mort sur l'île de Sainte-Hélène..) prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) razvijanje samostalnoga i zajedniËkoga uËenja jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uËenika (EJP). Marie a reçu aussi le prix Nobel de chimie. Pour beaucoup de Français.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik temi (kratki opis s pomoÊu postera.est un éminent acteur de cinéma français/ . Elle est considérée comme une heroïne nationale. Marie i Pierre Curie. connais-tu? .. braÊa Lumière. 3. Après la mort de son époux. À Cannes. est considéré comme le premier héros national. Il a découvert le vaccin contre la rage. KljuËne strukture i izriËaji: Quel(le)s chanteurs/euses de rap/rock/pop. Les cendres de Napoléon reposent aux Invalides à Paris. Les frères Lumière . Kultura. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. Jeanne d'Arc est l'image de la France. né en Corse. Georges Hergé était un dessinateur belge.) PISANJE E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u francuskom jeziku (akcenti. Son frère Auguste a perfectionné la photographie.. dvojeziËnim i jednojeziËnim rjeËnikom E privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja. Napoléon Ier Bonaparte. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje) E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj 189 8.. un festival international de cinéma a lieu chaque année. 2. Vercingétorix. Ils ont obtenu le prix Nobel de physique. aplikacije. upute. (inventeur du cinématographe et précurseur du VII e art). tradicionalna / suvremena francuska πansona (Edith Piaf. trema) E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema predloπku i prema vlastitu izboru uËenika) E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed E pisanje Ëestitaka/pozivnica i kraÊega pisma prema predloπku E ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima E pisanje kraÊega voenoga sastava E pisanje diktata na poznatu temu E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja na temelju prethodno uvjeæbanih sadræaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. apostrof. Louis Pasteur. Il a inventé la pasteurisation.. . SMS. internet. Georges Brassens. Napoléon KljuËne strukture i izriËaji: Autrefois la France s'appelait la Gaule. à partir de 1895 il a tourné de nombreux films. empereur français. Na taj naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta. Jeanne d’Arc. podcrtavanje i sl. chimiste et biologiste français.. strip) sposobnost prepriËavanja dogaaja u proπlosti. Céline Dion) film. chef des Gaulois. jelovnik. povijesne liËnosti: Vercingétorix. créateur du personnage de Tintin. turistiËke obavijesti. est une actrice très connue.. slikovnim.. au mois de mai.BD. OtkriÊa i izumi.. Louis Pasteur KljuËne strukture i izriËaji: Marie et Pierre Curie ont découvert le radium. sedij.. créateur de la microbiologie.. kazaliπte. bande dessinée.Louis.

.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4. 11. parkovi prirode. c'est dur d'être jeune. la poésie de Paul Verlaine. pronaÊi na internetu aktualne obavijesti na zadanu temu te nakon izlaganja uËenika napisati saæetak (timski rad).... La nuit du 14 juillet on tire des feux d'artifice dans toute la France... Francuski jezik Problemi ËovjeËanstva. l'Homme qui rit... l'école est obligatoire jusqu'à 16 ans... ©kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj... postere. Jacques Prévert. Il a essayé de sauver les mers et les océans. l'intérêt visà-vis d'autres cultures. 5. KljuËne strukture i izriËaji: La violence augmente de jour en jour dans le monde entier.. la solidarité.. La Déclaration universelle des droits de l'homme votée par L'ONU définit les droits individuels.. Blagdani. Le passage d’adolescence à l’âge adulte est parfois vraiment difficile. 6. poezija .. des brutalités. Les États membres et leurs capitales sont.solidarnost na djelu.. Odnos mladi/odrasli... l'anniversaire. Compare(z) le système éducatif français avec le nôtre! Avant de choisir votre type d'études secondaires vous pouvez demander les informations à un conseiller d'orientation. les institutions.. Il faut se battre: contre la ségrégation/la xénophobie. secondaire et supérieur). rasna i vjerska snoπljivost... Il y a trop de programmes violents à la télévision. 8. neprihvatljivo ponaπanje.. Poznati nacionalni parkovi. le respect.. la flore et la faune. combien de pays at-elle réunis? Décris le drapeau européen! L'hymne européen est l'Ode à la joie. une société multiculturelle. bolesti suvremenoga druπtva. être connu. Europa juËer i danas. moguÊi uzroci i posljedice nasilja. 7. trop de films montrant des crimes.. de la IX e symphonie de Beethoven. JacquesYves Cousteau KljuËne strukture i izriËaji: Les parcs nationaux sont placés sous le contrôle de l’État. viπejeziËnost. odlomci iz Les Misérables. Qu'est-ce que signifie le sigle UNICEF et quelle est la mission de cette organisation?. la générosité.. En France. izvatci iz komedija. izraivati tematske panoe. est-ce que c'est juste? Dis-moi ce que tu en penses? Il faut respecter les parents. sliËnosti i razlike. nasilje u πkoli. le disco.Victor Hugo. les parcs naturels régionaux. se parler vraiment au lieu de communiquer avec un portable. æivot i problemi mladih. europska himna. Deklaracija o principima snoπljivosti (tolerancije).. font partie des chefs-d'œuvre de la littérature française. En 1994... est l' auteur de nombreux films sur le monde sous-marin (Le Monde du silence. izlasci. dræavni praznici KljuËne strukture i izriËaji: leksik ovisno o blagdanima. ksenofobija. la tolérance.Molière.. la sécheresse/l'aridité du sol. multikulturalnost. otuenost KljuËne strukture i izriËaji: la famine. 9. Il a écrit de nombreuses œuvres: NotreDame de Paris. jednakost spolova. KljuËne strukture i izriËaji: Un Européen /uneEuropéenne.. Jacques-Yves Cousteau. au lieu de rester des heures et des heures devant la télévision... Le Monde sans soleil. 190 . rezervati u Hrvatskoj i Francuskoj. elle est partout dans la société et même dans les établissements scolaires. KljuËne strukture i izriËaji: Les pièces de Molière. KljuËne strukture i izriËaji: Dans la société d'aujourd'hui. L'Union européenne. IZBORNE TEME Pripremati recitacije/ igrokaze za mlade u okviru 10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima uËenika i izboru uËitelja. profesionalna orijentacija.. VijeÊe Europe.. on a créé le Sidaction pour soutenir la recherche sur le sida et les associations d'aide aux malades.. donner et tendre la main aux autres. La comédie humaine de Balzac.. Obraditi legendu o Jeanne d’Arc.) et de livres. druæenja. glad.. siromaπtvo. Le respect des autres est le refus du racisme. razreda KljuËne strukture i izriËaji: Le système éducatif français est divisé en trois niveaux (primaire. Europska unija. Ce sont des endroits où les paysages. roman ... la fête des amoureux-le 14 février.. avoir de l'argent. 10.. primjerice. le tourisme. Stop nasilju .Paul Verlaine. les libertés publiques. izbor srednje πkole nakon 8. Victor Hugo est un des plus célèbres écrivains français. Les gens devraient marcher au lieu de courir. Knjiæevnost. kazaliπte . Les Misérables. Le Palais de l'Europe à Strasbourg est le siège du Conseil de l'Europe et du Parlement européen. les réserves naturelles. les plantes sont protégés. Payer une femme moins qu'un homme pour le même travail.. Selon toi/vous qu'estce qui est le plus important pour réussir sa vie? (avoir un métier/être entouré de gens que l'on aime. la pauvreté. les animaux. de Jacques Prévert.) Les parents pensent que les enfants à l'âge de 14/15 ans sont un peu jeunes pour sortir le soir avec des amis et pour rentrer trop tard chez eux. Deklaracija o pravima Ëovjeka i djeteta.

naredbe. izraæavanje ukusa i osobnoga stava prema neËemu. Ispitivanje gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta situacije nije dopuπteno. izraæavanje slaganja i neslaganja. LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama za 8. pour que E slaganje vremena E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir E osobne zamjenice COD i COI (me. zahvaljivanje. savoir E gerund (le gérondif) E voix passive Imenice E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod E mnoæina imenica. razredu osnovne πkole uËenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluæiti s pribliæno 650 leksiËkih jedinica. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËka se znanja usvajaju analitiËki.. découvrir. tip pogodbenih reËenica E neupravni govor (direktna pitanja i zapovjedni naËin. de qui/quoi ReËenice E 1. opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluæeÊi se poznatim prilozima.). a to znaËi da u prethodno navedenim podruËjima jeziËne djelatnosti uËenici postiæu razinu viπu od A1. boire. voir. suosjeÊanja. zabrane i upozorenja. izricanje vremena. rap. izraæavanje zahtjeva. comment. les. i 2. izraæavanje atmosferskih prilika potvrivanje i nijekanje. osjeÊaja i iza veznika afin que. falloir. i 3. izricanje namjere i pogodbe. roendana. nous. osoba. te. usporeivanje predmeta. To bi iznosilo po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva 7 do 8 leksiËkih jedinica usvojenih na razini samostalne produkcije. la. PreporuËuje se usvajati gramatiËke strukture u situacijama svakodnevnoga æivota ili na tekstovima s aktualnim temama. predlaganje. ali ne uspijevaju u svim vjeπtinama doseÊi razinu A2. pravila u pisanju E nepravilna mnoæina imenica E imenice kod kojih se u mnoæini mijenja samo Ëlan (primjerice. raspoloæenja. Glagoli E sva do sada obraena vremena i naËini glagola 1. rien.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Francuski jezik E redni brojevi do 21 (na pisanoj razini) Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga E uporaba prijedloga u ustaljenim izrazima Prilozi E prilozi vremena. uvodna reËenica u prezentu) E odnosne reËenice E izricanje namjere (pour/afin de + infinitiv) E izricanje potrebe / zabrane / upozorenja (il faut /faudrait. vrednovanje. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga. des gratte-ciel) »lan E uporaba Ëlana u ustaljenim izrazima E izostavljanje Ëlana Zamjenice E utvrivanje naglaπenih osobnih zamjenica u nominativu i nenaglaπenih COD. Negacija E pojaËana negacija (plus. lui leur) E utvrivanje odnosnih zamjenica i neodreene zamjenice on Pridjevi E utvrivanje æenskoga roda i mnoæine E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju Brojevi E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t) filles/si(x) livres) E glavni brojevi od 1 do 1000 (na pisanoj razini) 191 JEZI»NE FUNKCIJE Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / Ëestitaka / pisama. aktivna uporaba obraenih glagolskih vremena i glagolskih naËina (zapovjedni naËin i kondicional sadaπnji). imenovanje. naredbe. où. opisivanje. qu'est-ce que. . personne) Upitne rijeËi E qui.. postavljanje pitanja/odgovaranje na pitanja. dormir. a na razini razumijevanja i mehaniËkoga reproduciranja do 800 (pjesmice. Na kraju osmoga razreda. izricanje aktivnih i trpnih radnji. snalaæenje u prostoru. pouËavanje. pourquoi. izricanje æelje i uljudno traæenje... jamais. prepriËavanje sadræaja na temelju obraene tematike i primjena u nekoj sliËnoj situaciji (nekoliko reËenica). tj. obveza i duænosti. samokritike. izraæavanje osjeÊaja. predstavljanje sebe i drugoga. skupine (utvrditi) i nauËiti nepravilne glagole connaître. voenje kratkoga dijaloga i rasprava o poznatoj temi. skeËevi. snalaæenje u vremenu. izricanje odnosa u vremenu i prostoru. recitacije. kritike. traæenje i davanje informacija.). izricanje potrebe. 2. u drugom stranom jeziku predvia se doseg razine A1+ prema deskriptorima definiranim u ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: uËenje. pour qui. COI (le. pojava i situacija. offrir. mjesta i naËina E stupnjevanje priloga (pravilno) i stupnjevanje priloga bien. eksplicitno uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. razred. Ëestitanje (blagdana. avec qui. il est nécessaire/interdit/dangereux de + infinitiv) Na razini prepoznavanja E pluskvamperfekt E il faut + konjunktiv prezenta najËeπÊih tematskih glagola E konjunktiv uz glagole htijenja. quand. vous) E posvojne zamjenice E pokazne zamjenice E prilozi na -ment (specifiËnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA Do kraja pete godine uËenja u 8.

. istraæivanja te izvoenje zakljuËaka u πkoli tijekom nastave i izvan πkole (istraæivaËko uËenje) E uporaba novih medija u uËenju francuskoga jezika (primjereno dobi uËenika) E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj temi (kratki opis s pomoÊu postera. uljudnom ophoenju. Svi ti sadræaji. jednojeziËnim i viπejeziËnim rjeËnikom E privikavanje na samostalno zakljuËivanje (analogija na temelju primjera) E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja... trema) E dopunjivanje reËenica rijeËima koje nedostaju (prema predloπku i prema vlastitu izboru uËenika) E slaganje ponuenih rijeËi/reËenica u logiËan slijed E pisanje Ëestitaka/pozivnica i kraÊega pisma prema predloπku E pisanje kraÊega voenoga sastava E pisanje diktata na poznatu temu E samostalno snalaæenje u pisanju ispita znanja na temelju prethodno uvjeæbanih sadræaja STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E uporaba vizualnih elemenata radi πto uspjeπnijega zapamÊivanja jeziËnih sadræaja (boje. razred. crteæi. kod uËenika treba razvijati svijest o ulozi vlastite i strane kulture. ritmiËkih i intonacijskih/melodijskih osobina francuskoga jezika prema uzorku E sustavno uvjeæbavanje izgovora specifiËnih glasova francuskoga jezika (nazali. vodeÊi raËuna o komparativnom pristupu sadræajima. radi razvijanja tolerancije i empatije prema drugome i drukËijem (primjerice.. dvojeziËnim. apostrof. PISANJE E uvjeæbavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora E uvjeæbavanje samostalnoga pisanja znakova u francuskom jeziku (akcenti.. E E E E E E Francuski jezik sposobnost traæenja informacija i objaπnjenja sudjelovanje u dramatizacijama recitiranje kraÊih autentiËnih pjesmica opisivanje slikovnoga predloπka imenovanje i opisivanje radnje povezivanje elemenata prethodno obraene priËe s pomoÊu aplikacija/slikovnih kartica sposobnost uporabe nekoliko reËenica za opisivanje osoba.) Dakle.) E uporaba ilustracija radi lakπega razumijevanja sadræaja teksta E razvrstavanje leksika prema tematskim sadræajima E osamostaljivanje uËenika za sluæenje rjeËnikom u udæbeniku. glas r. podcrtavanje i sl. zakljuËaka izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloæak kao poticaj (primjerice. kulturni πok. SMS-a. integrirani su u navedene nastavne teme za 8. nijeËne.) . internet. uskliËne i upitne reËenice) E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E verbalno uzvraÊanje na verbalne i neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jeziËnih funkcija E odgovaranje na pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E postavljanje pitanja koja se odnose na obraene strukture i teme E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata uz izmjenu nekih elemenata prema predloπku i prema vlastitu nahoenju uËenika E reproduciranje dijaloga u kojima uËenici samostalno mijenjaju neki element E sposobnost sudjelovanja u dijalozima i diskusijama o poznatoj temi 192 »ITANJE E glasno Ëitanje tekstova koji sadræe poznate strukture i leksik poπtujuÊi naglasak i intonaciju E izraæajno Ëitanje dijaloga/tekstova E Ëitanje po ulogama E svladavanje i primjena reËeniËne intonacije E razumijevanje kraÊih tekstova poznatoga sadræaja E Ëitanje i razumijevanje izvornih poruka. slikovnim. odabranih tekstova iz tiska/Ëasopisa. strip) E E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E pozorno sluπanje drugoga E uzvraÊanje na naputke i naredbe na stranom jeziku E razumijevanje izjavnih reËenica i pitanja te nekih zavisno-sloæenih reËenica E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike E usvajanje πto pravilnijeg izgovora i intonacije oponaπanjem izvornih govornika E uoËavanje razliËitog izgovora glasova i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik i moguÊnost reproduciranja GOVORENJE: IZGOVOR. reklama. kao i na potrebu njihova uklanjanja.. TV programa. razgovor o iskustvima. aplikacije. obiËajima. uËenike treba privikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlika u znaËenju i uporabi pojedinih jeziËnih izriËaja.. uputa za uporabu.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KULTURA I CIVILIZACIJA UËenicima treba sustavno ukazivati na sliËnosti i razliËitosti u hrvatskoj kulturi i kuturi nekih dræava frankofonoga govornoga podruËja. predmeta i situacija sposobnost izraæavanja osobnih nazora. tradiciji.. sedij. Senzibilizacija uËenika i ukazivanje na kulturalne sliËnosti i razliËitosti vrπi se kroz odgojne i socijalizirajuÊe sadræaje. ukljuËujuÊi odgojne i socijalizirajuÊe.. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. Isto tako. privikavati ih na prepoznavanje stereotipa i predrasuda. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. æelja. u naËinu ponaπanja u komunikaciji i sl.) E reproduciranje reËenica s odgovarajuÊom reËeniËnom intonacijom (jesne.

Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Francuski jezik E E E E E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od obraenih tema) uporaba udæbenika. Na taj naËin i roditelji mogu sustavno pratiti proces uËenja i napredovanja svojega djeteta. radne biljeænice.. 193 . gramatike i drugih izvornih materijala (internet. televizija.) uporaba i moguÊnost izbora najuËinkovitijih i najsuvremenijih strategija u uËenju jezika razvijanje samostalnoga i zajedniËkoga uËenja razvijanje odgovornosti svakoga pojedinca prema skupini uËenika koji rade na zajedniËkome zadatku jednostavnim aktivnostima uËenike se postupno privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/ suradniËkoga rada kao i na razvijanje sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog ocjenjivanja uËenika (EJP). CDRom. DVD..

il Natale. ZajedniËki europski referentni okvir za jezike: uËenje.. igre i igraËke. verde. parlo. una gomma. stai? ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja i globalne uporabe do 200 leksiËkih jedinica. 1 Usp. kao materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine.. Primjerice. RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1. Talijanski kao prvi strani jezik 1. dovela je do mnogostrukih dodira na druπtveno-kulturoloπkom. tre… Quanti… ci sono? Quante… ci sono? Izricanje dobi: izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja KljuËne strukture i izriËaji: Quanti anni hai? (Ne) ho… Quanti anni ha? (Ne) ha… Opis osoba i stvari: odreivanje veliËine i prepoznavanje osnovnih boja KljuËne strukture i izriËaji: Com’è. VijeÊe Europe. povijesnom. Predstavljanje KljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Io sono? Come ti chiami? Mi chiamo… Chi è? È… Komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Come Bene/benissimo/male. Pozdravi: pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buona sera! Arrivederci! 2. la Pasqua. 8. dammi… Prego… Grazie! 6.. pjesmice i brojalice. vrednovanje. UËenik i πkolsko okruæenje: osnovni opis πkolskoga prostora. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 120 leksiËkih jedinica./questa è. Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: San Niccolò.. rosso.. uvjetovana zemljopisnom blizinom. Pojam broja: odreivanje broja predmeta od 1 do 10.. Buon Natale! Felice Capodanno! 11. a i nekim hrvatskim narjeËjima.1 navedeni su u zajedniËkom Uvodu za strane jezike. brojanje uËenika i poznatih predmeta KljuËne strukture i izriËaji: uno. ©kolska knjiga. uËenik i izvanπkolska okolina. Razredni meujezik: osnovne naredbe i uljudno ophoenje KljuËne strukture i izriËaji: Alzati! Alzatevi! Prendi! Prendete! Ripeti! Ripetete! Per favore signora… Per favore. razreda). do 8. Imenovanje osoba: predstavljanje prijatelja i Ëlanova uæe obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Questo è. scrivo. kao drugi strani jezik (od 4. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne uvodi se viπe od 4 do 5 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. pouËavanje. umjetniËkom. Leksik se cikliËki ponavlja.? Questa è. 3.. U nastavi talijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim πkolama uËitelji Êe poticati uËenike da sami pronau meukulturalne i meujeziËne utjecaje. 2 Vidi str. i kao jezik druπtvene sredine u dvojeziËnim podruËjima RH. 194 4.2 5.? Come sono.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik TALIJANSKI JEZIK UVOD U osnovnim πkolama u Republici Hrvatskoj talijanski jezik je zastupljen je kao prvi strani jezik (od 1. questo è.. Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika i opis razina obrazovnih postignuÊa prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike: uËenje. il papà/la mamma /il fratello. due. 7.? Sì. Ascolto. pouËavanje. pribora i πkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’è? È un libro. la Befana.. un quaderno. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. il Capodanno. Upravo su zato u hrvatskom knjiæevnom jeziku.. do 8. Zagreb. . 2005. Tijekom 1. razreda). Proslava roendana: Ëestitanje i izricanje æelja KljuËne strukture i izriËaji: Buon compleanno! Tanti auguri! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. gospodarstvenom i politiËkom planu. 79.. una matita.? Piccolo... prisutni utjecaji talijanskoga jezika na leksiËkom i morfosintaktiËkom planu. grande. 10. 9.. vrednovanje. Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije. Osnovni rjeËnik uz tradicionalne blagdane: nazivi blagdana.

prva tri lica prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u 1. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. polugodiπtu) PISANJE E preslikavanje izdvojenih rijeËi i kraÊih reËenica prema grafijskomu predloπku E slaganje rijeËi iz predloæenoga niza slova STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje osnovnih strategija pamÊenja znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E postupno koriπtenje biljeænice i udæbenika uz izradbu osobnoga slikovnog rjeËnika E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice . lice jednine i 2. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice za prva tri lica jednine E pokazne zamjenice Imenice (razina prepoznavanja. ritmiËkih. nijeËnom i upitnom obliku prezent glagola chiamarsi u potvrdnom. i 3. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. oslovljivanje. potvrivanje i nijekanje. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja GOVORENJE: IZGOVOR. 2. predstavljanje sebe i drugih. E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanomu predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe jednostavnih reËenica u nizu (2 do 3) za predstavljanje sebe. opis stvari. licu jednine prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja 2. nijeËnom i upitnom obliku u kontekstu situacije E imperativ u okviru tematskih podruËja E mnoæina osobnih zamjenica E brojevi do 31 kod odreivanja datuma u mjesecu JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini. prigodne brojalice i pjesmice. prezent glagola essere. nego ih uËenici pamte. Ëestitanja i svetkovanja blagdana. razumijevanja i globalne uporabe) E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od 2 do 4 elementa u potvrdnom i nijeËnom obliku E osnovne upitne reËenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove? Come? Na razini prepoznavanja E oblici za mnoæinu. izraæavanje vlastite dobi. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. naglasnih i intonacijskih znaËajki talijanskoga jezika prema zvuËnome uzorku E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka. Glagoli (razina prepoznavanja. talijanska vlastita imena i prezimena. razumijevanja i globalne uporabe) E globalno razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica »lan (razina prepoznavanja. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane s prigodom. glasno Ëitanje u skupini ili individualno (pojedinaËno) (u 2. osnovni komunikacijski obrasci 195 Talijanski jezik uljudnog ophoenja. imenovanje i opis predmeta i osoba.. lice mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja. avere i nekih uËestalih glagola u potvrdnom. traæenje usluge i zahvaljivanje. primjerice. razumijevanja. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja i odgovaranja na takva pitanja. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan uz imenice u jednini i mnoæini muπkog i æenskog roda Pridjevi (razina prepoznavanja. komunikacijski obrasci uljudnog ophoenja. razumijevanja i globalne uporabe) E razlikovanje jednine i mnoæine muπkoga i æenskoga roda uËestalih pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju Brojevi (razina uporabe) E glavni brojevi od 0 do 10 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe E uËestali prijedlozi u jeziËnim obrascima Prilozi (razina prepoznavanja. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema razliËitostima. Ëestitanje blagdana i roendana. i globalne uporabe) E glagoli essere i avere.

. l’astuccio. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1. Dani u tjednu i godiπnja doba: imenovanje dana u tjednu i godiπnjih doba KljuËne strukture i izriËaji: Che giorno è? È lunedì.. aktivnosti u kuÊi KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è..? C’è. izraæavanje osobnih stavova prema jelu i piÊu KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa mangi? Che cosa bevi? Ti piace.Tijekom 2.? Piccolo/grande... Moj dom: imenovanje prostorija u kuÊi. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana.. lice mnoæine E pokazne zamjenice 4. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno nego ih uËenici pamte. na razini prepoznavanja... i 3...... i quaderni. 10 libri/matite. C’è il sole. Piove. Che stagione è? È primavera. Chi è? È… Questo è. prva tri lica prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku.. sotto. 8. Che cosa fai in cucina? Mangio... 2. Che cosa fai a scuola? A scuola leggo.. pjesmice i brojalice..ci sono? Ci sono 5.. komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Chi sei? Sono. Fa brutto tempo. tuo. le sedie. la limonata..? Mi piace.. Prepoznavanje i imenovanje predmeta: πkolski pribor i πkolski prostor. 10. La pizza./Quante. Pojam broja: brojevi od 1 do 20 i redni brojevi od 1.. 5. razumijevanja i globalne uporabe) E essere i avere.. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom... a sinistra. Come fa. il cioccolato. la penna......? postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika 2. licu jednine prezenta te u 1.. il gatto. do 5.. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opraπtanju na neformalnoj i formalnoj razini KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buon giorno! Buona sera! Arrivederci! ArrivederLa! Buona notte!..? Dove sono. 2. 196 . snalaæenje u prostoru. bello/brutto.. Atmosferske prilike: opisivanje trenutaËne vremenske situacije KljuËne strukture i izriËaji: Che tempo fa? Fa bel tempo. la pasta.. il latte. sua.. Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: Buone feste! Buon Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Auguri! Talijanske maske: Arlecchino! Pulcinella! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije..... Queste sono. il formaggio. gioco.. i libri. il pane.. il pesciolino. Pri obradbi novoga leksiËkog gradiva ne uvodi se viπe od 5 do 6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Fa freddo.... 11. Nella classe ci sono: la lavagna.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Talijanski jezik 9. Glagoli (razina prepoznavanja........ lice mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja. Non mi piace. 2. i 3. Moja obitelj: predstavljanje vlastite obitelji KljuËne strukture i izriËaji: mio.. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih osoba.. a destra. i 3. Dov’è. c'è i ci sono E uËestali glagoli vezani uz tematska podruËja u 1../Ci sono.. i banchi. Hrana i piÊe: imenovanje pojmova. 3. a na planu razumijevanja do 250 leksiËkih jedinica.. razumijevanja i uporabe..l’acqua... razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice za prva tri lica jednine i 1. il panino. KuÊni ljubimci: osnovni opis i glasanje KljuËne strukture i izriËaji: Che animale hai? Che animale ti piace? Il cane..... Nella mia stanza scrivo i compiti. Questa è la mia mamma/mia nonna/mia sorella.. la tartaruga./ci sono. lice jednine i 2. aktivnosti u πkoli KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa c’è.? Sopra. Questi sono. mia. Questa è. KljuËne strukture i izriËaji: Quanti.. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama..? Nel primo/nel secondo/nel terzo banco... godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 200 leksiËkih jedinica. 6. disegno... Nello zaino/nella cartella c’è... gioco. il canarino. Ci sono le nuvole. 8. licu mnoæine prezenta u potvrdnom i nijeËnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja. il prosciutto.. Questo è il mio papà/mio nonno/mio fratello.. Leksik se cikliËki ponavlja.. Com’è. tua. suo. Che cosa fai nel soggiorno? Guardo la televisione. 7... Nevica.. scrivo. Fa caldo.

imenovanje i opis predmeta i osoba.. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustiËnih uzoraka izdvojenih rijeËi.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Imenice (razina prepoznavanja.. Postupno se uoËavaju sliËnosti i kulturoloπke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema drugaËijem. izraæavanje koliËine. osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. razumijevanja i globalne uporabe) E globalno razlikovanje jednine i mnoæine te muπkog i æenskoga roda imenica »lan (razina prepoznavanja. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanomu predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica u nizu pri opisivanju osoba i predmeta »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i izdvojenih reËenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka. glasno Ëitanje kraÊih reËenica i dijaloga u skupini ili pojedinaËno (individualno) E Ëitanje abecede PISANJE E preslikavanje rijeËi i reËenica prema grafijskomu predloπku E odabir zaokruæivanjem ili podcrtavanjem E sposobnost pisanja prema uzorku E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema uzorku) te pisanje kraÊih reËenica STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje pamÊenja znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava i sposobnost organizacije prostora u biljeænici E koriπtenje udæbenika i biljeænice uz izradbu osobnoga slikovnog rjeËnika E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice i πkole E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika 197 . i 3. izraæavanje vlastitog glediπta. avere. Oblici Ti piace. brojalica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. izraæavanje vlastite dobi. reËenica. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. Ëestitanje blagdana i roendana. licu jednine muπkog i æenskoga roda Brojevi E glavni brojevi od 1 do 20 E redni brojevi do 5 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe uËestali prijedlozi u jeziËnim uzorcima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od 2 do 4 elementa u potvrdnom i nijeËnom obliku E upitne reËenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove? Come? Dov'è? Com'è? Na razini prepoznavanja E oblici za mnoæinu prezenta glagola essere.? Mi piace. Talijanski jezik VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja GOVORENJE: IZGOVOR.. prigodne brojalice i pjesmice. Ëestitanja i svetkovanja blagdana. i nekih uËestalih pravilnih i nepravilnih glagola u pozitivnom. 2. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim.. Mi piacciono E imperativ u okviru tematskih podruËja E osobne zamjenice u mnoæini E uporaba Ëlana uz imenice za rodbinske odnose uz koje stoji prisvojni pridjev E glavni brojevi do 31 kod oznaËavanja datuma E redni brojevi do 12 za odreivanje slijeda mjeseci JEZI»NE FUNKCIJE U okviru predloæenih tema i struktura predviene su funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini. negativnom i upitnom obliku. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni i odreeni Ëlan uz imenice u jednini i mnoæini muπkog i æenskoga roda Pridjevi E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E posvojni pridjevi u 1. ritmiËkih. predstavljanje sebe i drugih. izricanje pripadanja. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja.

Che tempo fa? Fa. il sapone. lica jednine i 2. basso. Sono le tre.. È mezzanotte. Godiπnja doba i vremenska situacija: godiπnja doba. Ëestitanje.. corti... una maglietta. GRAMATI»KE STRUKTURE JeziËne se strukture usvajaju mehaniËki uz postupno osvjeπÊivanje njihova znaËenja u tekstu i povezivanje s poznatim rjeËnikom. blu.. lica mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja.. Prendo. Ha sete. azzurri. Pri obradi novih leksiËkih sadræaja ne uvodi se viπe od 5 do 6 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. lunghi..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Talijanski jezik IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. la testa.. castani.. i piedi. . 2. Mi metto la giacca a vento.. 4. hrana i piÊe KljuËne strukture i izriËaji: Ti invito al mio compleanno. postera slikovnog rjeËnika. razumijevanja i globalne uporabe) E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijeËnom obliku E prezent uËestalih glagoli vezanih uz tematska podruËja u potvrdnom i nijeËnom obliku E glagol fare u prezentu u drugom i treÊem licu jednine. Che cosa prepari? Preparo i dolci... Opis ljudskoga tijela: osnovni dijelovi tijela i njihov opis (boje) KljuËne strukture i izriËaji: il viso. mi lavo i denti. le mani. il maglione.. mi asciugo. Il primo settembre. slikovnih kartica. Novi se leksik predstavlja uz koriπtenje poznatih struktura i uz povezivanje s veÊ obraenim gradivom. compriamo. 5.. bajke... redni brojevi do 12.. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 350 leksiËkih jedinica kao i usvajanje predloæenih gramatiËkih struktura na razini prepoznavanja. verdi. Come sono i capelli di.... prepariamo.. KljuËne strukture i izriËaji: Che ora è? Che ore sono? È l’una. I regali: un libro. Osobna higijena: higijenske navike tijekom dana. Primjerice. Che cosa ti metti oggi? Fa caldo. Ha fame. obradba jedne bajke Biancaneve (likovi i osnovni sadræaj)... Che cosa fa. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 300 leksiËkih jedinica. darovi. le bibite. il corpo. 6. ricci. prva tri lica jednine E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i mehaniËke uporabe 2... Questa è la mia amica… mia zia/mia cugina. grande. rossi..... Prendo. Fa freddo. razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (Europski jeziËni portfolio EJP) 3.? Neri. il dentifricio.... lo spazzolino da denti. »itanje sata: glavni brojevi do 31. Ëestitanja KljuËne strukture i izriËaji: Buon Natale! Buone feste! Felice Anno Nuovo! La mia famiglia festeggia il Natale. la pizza.. Di che colore sono gli occhi di. CD-a i CDI-a). la torta. i panini. Leksik i jeziËne strukture tumaËe se i provjeravaju uz primjenu zornih nastavnih sredstava (predmeta. Mi metto il vestito. higijenski pribor KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa fai nel bagno? Mi lavo. pjesmice i brojalice.? Neri. Proslava roendana: pisanje pozivnica. le gambe. 7.. Dicembre è il dodicesimo mese dell’anno... Tijekom 3. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u 3. i pennarelli.. È mezzogiorno. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana i svetkovina. u pitanjima E povratni glagoli u prezentu. Glagoli (razina prepoznavanja. i pantaloni jeans.. Ho sete.. Hai fame? Hai sete? Ho fame. pokreta i mimike te se stalno ponavljaju uz primjenu razliËitih tehnika rada i uz povezivanje sa svim osjetilima... Prende... Predstavljanje: predstavljanje prijatelja i πire obitelji KljuËne strukture i izriËaji: Chi è questo/questa? Questo è il mio amico… mio zio/cugino. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. razumijevanja i globalne uporabe. marrone.. Com’è? Come sono? Alto. Tanti auguri! Buon compleanno! Quanti anni hai? Ne ho. mi pettino.. l’asciugamano. 198 ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. le braccia. biondi... razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice u svim licima E pokazne zamjenice E upitne zamjenice Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan (razina prepoznavanja. dnevne vremenske situacije te odabir prikladne odjeÊe KljuËne strukture i izriËaji: Che stagione è? È.? Si lava. piccolo. un CD. lisci.

Ëestitanja i svetkovanja blagdana. naglasnih i intonacijskih znaËajki talijanskog jezika prema zvuËnom uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka ili izdvojenih rijeËi. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. imenovanje predmeta i izricanje odnosa u prostoru. potvrivanje i nijekanje. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata i uz izmjene nekih elemenata E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanome predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica u nizu pri opisivanju osoba. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E postupno koriπtenje udæbenika i biljeænice uz izradbu osobnoga slikovnog rjeËnika. ritmiËkih.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu jednini i mnoæini uz imenice Ëlan uz neke imenice za rodbinske odnose pred kojima stoji posvojni pridjev Pridjevi E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæini E oblici posvojnih pridjeva Brojevi E glavni brojevi od 1 do 31 E redni brojevi do 12 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim uzorcima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elementa u potvrdnom i nijeËnom obliku E upitne reËenice sa Chi? Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? Dove sono? Quanto? Per chi è? Perché? Na razini prepoznavanja E prezent povratnih glagola u mnoæini E imperativ uz uljudno oslovljavanje E uporaba odreenog Ëlana uz rodbinske odnose E uporaba odreenog Ëlana ili ispuπtanje Ëlana uz dane u tjednu. Postupno se razvija razumijevanje i tolerancija prema stranoj kulturi i obiËajima i naËinu ophoenja u svakodnevnim situacijama. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje kraÊih reËenica i pitanja . sposobnost pronalaæenja rijeËi u abecednom rjeËniku u udæbeniku E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvijanje strategija pamÊenja grafijske slike rijeËi E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) 199 JEZI»NE FUNKCIJE U okviru predloæenih tema i struktura obrauju se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. Ëestitanje i zahvaljivanje. prijatelja i πire obitelji. opisivanje predmeta i osoba. pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. kraÊih reËenica. predstavljanje sebe. precrtavanje suviπnih elemenata E sposobnost prepisivanja prema uzorku E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju (prema uzorku) te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje reËenica prema prethodno usvojenim i zadanim elementima STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. brojalica. opisivanje ljudskog tijela. izraæavanje stajaliπta prema hrani i piÊu. predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja kraÊih poznatih tekstova uz likovne poticaje »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica i dijaloga nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka PISANJE E prepisivanje kraÊih reËenica prema predloπku E zaokruæivanje i podcrtavanje toËnih odgovora. prigodne brojalice i pjesmice. oznaËivanje datuma E posvojni pridjevi u mnoæini E Talijanski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. izraæavanje svojine. izraæavanje koliËine. Ëitanje sata i opisivanje atmosferskih prilika.

.. nego ih uËenici pamte. a sinistra.. redni brojevi do 20. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. sopra. 4. ci sono. in gita..? Un euro/due euro… Pago alla cassa. godine uËenja jezika predvia se postizanje jeziËne razine A1 prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike..? Dove sono. 4. usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. La scuola inizia il primo settembre. odreivanje cijena. imenovanje voÊa i povrÊa. il pomeriggio. La mia scuola… i miei amici. lica mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja. veletrgovina.? Posjet zooloπkom vrtu: vrste divljih æivotinja i njihov opis KljuËne strukture i izriËaji: Allo ZOO ci sono… Come sono. il Capodanno. sotto... 9. 6..? Vado al cinema. Slobodno vrijeme: izvanπkolske aktivnosti. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. Glagoli (razina prepoznavanja. opis i korist od domaÊih æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Vado in campagna… Nella fattoria ci sono molti animali… Come fa. Che cosa fai in cucina. KljuËne strukture i izriËaji: Cosa fai. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 500 leksiËkih jedinica.. pjesmice i brojalice. al parco? Frequento un corso di… Il mio sport preferito è.. πportovi. 5.? Blagdani i svetkovine: nazivi i Ëestitanje KljuËne strukture i izriËaji: il Natale. davanti..? A destra.. dani u tjednu.. Il lunedì ho il corso d’inglese... 8... Raspored dana: odreivanje vremena i obroci KljuËne strukture i izriËaji: la mattina... RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1.? Che cosa dà.. 2. la sera… la prima colazione. licu mnoæine na globalnoj razini E povratni glagoli u prezentu. Prendo il tram numero… Stanovanje: opis prostora. Primjerice. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini uz imenice E uporaba odreenog Ëlana uz imenice za rodbinske odnose 3.. Nakon 4. 7. 200 .. 2. Izlet na selo: domaÊe æivotinje i njihovo glasanje. la Pasqua. la merenda. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne uvodi se viπe od 6 do 7 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu.. dietro. la verdura… Quanto costa. brojevi do 100 KljuËne strukture i izriËaji: Al mercato/supermercato compro la frutta. mjeseci.. aktivnosti u pojedinim prostorijama KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è. il pranzo.... proπirivanje teme trænice ili upoznavanje s likovima iz bajki. Odlazak u kupovinu: trænica. Per merenda mangio/bevo. Nel soggiorno/nella mia stanza c’è. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 350 leksiËkih jedinica. la Festa della mamma/del papà. Moja okolina i ja: iznoπenje osobnih podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruæenja KljuËne strukture i izriËaji: Mi chiamo… Sono di… Vivo a… Abito in… al numero… Frequento la quarta classe. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. Prijevozna sredstva u gradu: javna i individualna KljuËne strukture i izriËaji: Vado a scuola in autobus/tram/ bicicletta.. Tijekom 4. prva tri lica jednine E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i mehaniËke uporabe. lica jednine i 2. razumijevanja i globalne uporabe) E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijeËnom obliku E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u svim licima jednine i mnoæine na globalnoj razini u potvrdnom i nijeËnom obliku E glagoli andare i fare u prezentu u prva tri lica jednine i u 3.. razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice u svim licima E pokazne zamjenice Imenice E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan (razina prepoznavanja.

izraæavanje osobnoga stajaliπta prema kuÊnim ljubimcima. opisivanje i snalaæenje u prostoru (πkola i okruæenje). razumijevanje. nijeËnom i upitnom obliku E imperativ uz uljudno oslovljavanje E partitivni Ëlan za odreivanje koliËine. razumijevanja i globalne uporabe) E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæini E oblici posvojnih pridjeva Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 E redni brojevi do 20 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u priopÊajnim (komunikacijskim) obrascima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elemenata. odabir πkolskog pribora. izraæavanje æelja te Ëestitanja prigodom blagdana. izraæavanje osobnoga stajaliπta prema odreenom prijevoznom sredstvu u gradu. traæenju informacija o smjeπtaju odreene ustanove. izricanje vremena. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Pridjevi (razina prepoznavanja. reËenica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. kupovanju u trgovini. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi. izvrπavanje i izdavanje naredbi u πkolskom okruæenju. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E podcrtavanje i zaokruæivanje toËnog odgovora E povezivanje elemenata predloæenog teksta u reËenice E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje novih elemenata E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje kraÊih ciljanih diktata E primjena grafijskih pravila karakteristiËnih za talijanski jezik 201 . opisivanje izvanπkolskih aktivnosti i πportova. Ëestitanje i prigodni obiËaji mogu se povezati s recitacijama i pjesmicama. odgojnim i socijalizirajuÊim ciljevima i sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. ritmiËkih. traæenje i davanje informacija. uljudno ophoenje prilikom kupovanja i odabira odreenih proizvoda. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. prihvaÊanje i davanje prijedloga (planiranje slobodnoga vremena). predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne poticaje »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. Razvija se interkulturalna kompetencija. Talijanski jezik VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnog jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. uporaba prijedloga di bez Ëlana za odreenu koliËinu JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruæenja. Svetkovanje blagdana. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. izricanje stava prema prostoru u kojem se æivi. nijeËnom i upitnom obliku E povratni glagoli u prezentu u potvrdnom. Razvija se razumijevanje i tolerancija prema razliËitostima i upuÊuje na uoËavanje sliËnosti. izricanje stajaliπta. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja prigodom posjete restoranu. Upitne reËenice s: Chi? Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? Dove sono? Quanto? Per chi è? Perché? Quando? Na razini prepoznavanja E uËestali nepravilni glagoli u prezentu u potvrdnom.

πportski rekviziti. spesso..? Dove sono. 5. Primjerice. perché. 2. Pri obradbi novoga leksiËkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi viπe od 7 do 8 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. ©kola: aktivnosti u πkoli. odjeÊa i obuÊa KljuËne strukture i izriËaji: Che stagione è? Che tempo fa? Preferisco. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1.. ponaπanje u prometu KljuËne strukture i izriËaji: Dov’è. snalaæenje u prostoru. e finisce. naËini plaÊanja.. nijeËnom i upitnom obliku 3. Di solito... parlo.. Okruæenje u kojem æivim: rodbinske veze.. leggo. opis prostora u kojem æivim.. 9. pripadnost Europi KljuËne strukture i izriËaji: Mi chiamo… Sono di… Vivo a… Abito in via… al numero… I membri della mia famiglia… Sono croato/a. Vrste stanovanja: opis mjesta u kojem æivim.. . Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. plodovi. Prendo il tram/il treno/ l’aereo. La mia materia preferita è. nijeËnom i upitnom obliku E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom. Fa freddo. A che ora parte/arriva.. Slobodno vrijeme: izvanπkolske aktivnosti.. individualni i ekipni πportovi. Ascolto. njihova usporedba KljuËne strukture i izriËaji: Abito in città / campagna / un condominio/un appartamento/una casa. 202 IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. pjesme i priËe. 5. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E koriπtenje udæbenika. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima.. qualche volta... Talijanski jezik Kupovanje: vrste trgovina. mai. piano.. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkog pamÊenja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. izradba panoa i prikupljanje izvornih materijala. izraæavanje vlastitih sklonosti prema odreenim proslavama KljuËne strukture i izriËaji: La mia festa preferita è. prijatelji. 4.... biljeænice i slikovnoga rjeËnika i abecednoga rjeËnika u udæbeniku E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvoj svijesti pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku: usvajanju talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) 7. mi lavo.. Tijekom 5. nastavni predmeti i raspored sati KljuËne strukture i izriËaji: A scuola il lunedì ho la lezione d’italiano... tjedni raspored aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Faccio parte del coro/della squadra di… Il mio sport preferito è… Pratico il nuoto… Vado in gita/al cinema… Prijevozna sredstva: gradska i meugradska prijevozna sredstva.. L’orario delle lezioni. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 450 leksiËkih jedinica.. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana i svetkovina. πportovi. Essere in ritardo/in orario.. I miei amici italiani si chiamano… vivono a… 2. konjugacije vezanih uz tematska podruËja u svim licima jednine i mnoæine u potvrdnom. 6.? Pago in contanti/con la carta di credito. faccio colazione/pranzo/ceno. al.... perché. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 650 leksiËkih jedinica.. ogni giorno.. radne biljeænice. 8. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici postaje kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje usvojenoga gradiva.? La fermata è a destra/a sinistra/davanti/dietro.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. italiano/a. L’autunno inzia. La frutta e la verdura tipica di ogni stagione. Godiπnja doba: klimatske znaËajke.. i 3. nijeËnom i upitnom obliku E prezent glagola 1. trajanje. mi metto.. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. scrivo. brojevi do 1000 KljuËne strukture i izriËaji: Al centro commerciale compro… Per favore mi dia… Mi dica… Quanto costa. disegno... Raspored dana: obveze i dnevne aktivnosti u kuÊi KljuËne strukture i izriËaji: La mattina/il pomeriggio/la sera… mi alzo. Glagoli E prezent glagola essere i avere u potvrdnom. poznati hrvatski i talijanski πportaπi.

Razvija se tolerancija i empatija prema stranoj kulturi i obiËajima. izraæavanje stavova prema πkoli. izraæavanje osobnoga . naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost raspoznavanja. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu prezent povratnih glagola 1. UoËavaju se stereotipi i neke predrasude o stranoj kulturi i obiËajima i ukazuje se na potrebu njihova uklanjanja. 2. nijeËnom i upitnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji. Koriste se izvorni audio i videomaterijali. osnovni oblici uljudbe. i 3.. Usvajaju se i stalno proπiruju komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u razliËitim situacijama svakodnevnog æivota. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja i odgovaranje na takva pitanja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba. i 3. izraæavanja æelja te Ëestitanja blagdana. kupovini i plaÊanju. konjugacije u potvrdnom. lice jednine i 2. predmeta i situacija prema predloπku E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz poticaje »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. Upitne reËenice sa: Chi? Che cosa? Com'è? Come sono? Dov'è? Dove sono? Quanto? Per chi? Per chi è? Perché. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima 203 JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o sebi i osobama iz vlastitoga okruæenja. opisivanje izvanπkolskih i izvannastavnih aktivnosti.? Quando? Na razini prepoznavanja E imperativ u svim licima E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom oslovljavanju E osnovne matematiËke operacije E spajanje prijedloga s odreenim Ëlanom E neki uËestali prilozi naËina E Talijanski jezik stajaliπta prema odreenomu prijevoznomu sredstvu. stavovi uËenika i motivacija za odabir πporta ili neke druge aktivnosti. izraæavanje miπljenja o vremenu i atmosferskim prilikama. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. 2. izdavanje i izvrπavanje naredbi u πkolskom okruæenju. opisivanje vlastitoga æivotnog prostora i aktivnosti unutar njega. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih usmenih i pisanih tekstova GOVORENJE: IZGOVOR. πkolskim aktivnostima i nastavnim predmetima. ritmiËkih. komunikacijski obrasci pri odabiru artikala. lice mnoæine Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima E pokazne zamjenice E povratne zamjenice Imenice E uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini uz imenice E uporaba odreenog Ëlana uz imenice E uporaba odreenog Ëlana uz imenice za rodbinske odnose uz koje stoji posvojni pridjev (proπirivanje) Pridjevi E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E pokazni pridjevi u jednini i mnoæini E posvojni pridjevi u jednini i mnoæini Brojevi E glavni brojevi od 1 do 1000 E redni brojevi do 20 E uporaba brojeva uz odreivanje datuma Prijedlozi E uporaba uËestalih prijedloga u ustaljenim izrazima E spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom (globalno) Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta E mjesto priloga u reËenici (globalno) ReËenice E reËenice od viπe elemenata. orijentacija u prostoru: traæenje i davanje informacija.. prigodne recitacije i pjesmice.

.. istraæivanja i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) 6..... mia nipote.. PoËetak πkolske godine: planovi. naËini pakiranja prehrambenih proizvoda. Vieni? D’accordo!.... IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije i pjesme.. Vorrei spedire una raccomandata.? La mia taglia è. naËin pripreme. I miei progetti sono. Alla posta: per favore mi dia un francobollo/un modulo. biljeænice i slikovnoga rjeËnika i abecednoga rjeËnika E sposobnost uoËavanja analogija i zakljuËivanja na osnovi primjera E stjecanje znanja na osnovi promatranja.... sastojci.. izradba plana puta i proraËun cijene ili obradba pripremanja talijanskog specijaliteta.. tipiËni talijanski proizvodi. Lava!.. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja.. Gli sport individuali o di gruppo... Il turista: Per favore...... la pizza. poznati recepti.. non posso. perché. si scambiano i regali. No. Quanto costa? Quanto vengono? I prodotti tipici italiani: la Moka. una bottiglia di.. Ëestitanja. grazie. 2... poπta KljuËne strukture i izriËaji: Una telefonata: Pronto. zdrav æivot KljuËne strukture i izriËaji: Lo sport che mi piace è..... e-mail. Mi iscriverò a.... In Croazia mangiamo. In gita. ho bevuto. Moj grad: znamenitosti. slanje razglednica i pisama. Per la festa compro... prikupljanje materijala.... Alla festa invito. 7.. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava E koriπtenje udæbenika. zaπto volim æivjeti u gradu KljuËne strukture i izriËaji: Zagabria è la capitale... Priprema obroka: tipiËni talijanski i hrvatski gastronomski specijaliteti.5 reËenica) 5. Pratico... hrana i piÊe......? Prenda il tram numero 9. Vivere in una grande città.... Ho alloggiato in.. galerije. Preparo la tavola: metto. RAZRED πesta godina uËenja CJELINE I TEME 1. dojmovi s izleta KljuËne strukture i izriËaji: Sono andato in gita a...... usluæne djelatnosti KljuËne strukture i izriËaji: Vado in macelleria. Un’intervista con un calciatore. Ho viaggiato in macchina (in autobus).... Dal fruttivendolo compro.. mobitel. Primjerice. muzeji.. devo. chiamerò.. konfekcijski brojevi za odjeÊu i obuÊu.. I piatti tipici.. Se vuoi stare bene pratica. kulturne ustanove. prijevozno sredstvo. organizacija πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Quest’anno farò un corso di.... In Croazia festeggiano.. Si trova.... podrijetlo. Gli sport in Italia... Poziv na proslavu roendana ili godiπnjice: organizacija proslave....... Alla festa.. πto mi se svia u mojem gradu....... Mi alleno per. usporedba obroka u Italiji i u Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: Per preparare la macedonia di frutta ci vuole. Mescola!..... Le specialità italiane: il panettone. Nella mia città ci sono. organizacija izleta.... 3. in panetteria.. Izlet u Italiju: Firenza (ili neki drugi grad).. un telegramma. STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora. 6.... Domani studierò. obiteljski odnosi KljuËne strukture i izriËaji: Ho mangiato. zanati i zanimanja. 9. ©port: vrste πportova... Descrivo la mia famiglia: mia moglie. 204 .... Compro: 2 etti di./gli ingredienti. 8.. Blagdani i svetkovine: obiËaji u Italiji i Hrvatskoj KljuËne strukture i izriËaji: Gli Italiani festeggiano. SMS poruke.. Mi dispiace.. mangiano. a Firenze ho visitato. giocherò. radne biljeænice... chi parla? Il telefonino: SMS ( i messaggini).. smjeπtaj. Trgovine: odlazak u kupovinu. Komunikacija na daljinu: telefon..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Talijanski jezik 4... E E E E E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima na viπestruki izbor popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta uz dodavanje novih elemenata pismeno odgovaranje na osobna pitanja pisanje kraÊih voenih sastava (4 .. La piazza principale. Quanto/Quanta/Quanti/Quante.. I pasti principali in Italia.. 1 chilo di. Calzo (porto) il numero. come posso arrivare a. Mi è piaciuto. odreivanje koliËine....

planovi gradova. dovere E futur I. fare. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 700 leksiËkih jedinica. 2. IN. konjugacije pravilnih glagola E futur I. izraæavanje zadovoljstva.. s pomoÊnim glagolom avere ili essere. dare. fare. Izvorni tekstovi. dire. Glagoli E prezent nepravilnih glagola 1. Opisivanje. stare. sposobnost komuniciranja telefonom. -sciare E perfekt pravilnih glagola 1. Ëestitanja i svetkovanja. njihovo mjesto u reËenici i slaganje s participom proπlim glagola u perfektu E mjesto opisnih pridjeva uz imenice E uËestali prilozi naËina i njihovo mjesto u reËenici. CON. mobitelom. opisivanje πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti. 2. potere. DA. fare. muzeja i galerija. opisivanje vlastitoga grada. Koriste se komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja tijekom uobiËajenih dnevnih aktivnosti. izricanje dojmova s putovanja. zdravoj prehrani i æivotu. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. glagola essere i avere E futur I. izrazi za pojaËavanje negacije JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se jeziËne funkcije: iznoπenje osobnih planova za iduÊu πkolsku godinu. tvorba pravilnih i nepravilnih participa proπlih E perfekt povratnih glagola E imperativ glagola 1. Pri obradbi novoga leksika ne treba uvoditi viπe od 7 do 8 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. konjugacije. nepravilnih glagola: venire. uoËavat Êe se stereotipi i uklanjat Êe se predrasude o stranoj kulturi te poticati uËenike na njihovo kritiËko prosuivanje. toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi. dare. konjugacije na -ciare. pozivanje. audio i videomaterijali. komunikacija u javnim ustanovama. alto. usporeivanje. opis geografskoga poloæaja.. potere. izraæavanje privræenosti i osobnog stajaliπta prema πportovima. podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim znamenitostima bit Êe korisne kulturoloπke informacije koje Êe razvijati interkulturalnu kompetenciju. rimanere »lan E oblici i uporaba partitivnoga Ëlana Zamjenice E nenaglaπeni oblici direktnih osobnih zamjenica Pridjevi E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo e quello E oblici i uporaba pridjeva bello E stupnjevanje pridjeva E stupnjevanje pridjeva buono. 2. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. i 3. zemljopisne karte.. Tijekom 6. rimanere. 2. konjugacije na -care. kratkim pismima.. dovere. izraæavanje stajaliπta. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. izraæavanje vlastitoga ukusa pri kupovanju. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 550 leksiËkih jedinica. KoristeÊi razliËite izvore informacija. basso i njihova uporaba E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo i quello ispred imenica Brojevi E glavni brojevi od 1000 nadalje E pisanje brojeva rijeËima E oznaËivanje datuma. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. i 3.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik Prijedlozi E oblici i uporaba padeænih prijedloga: DI. e-mailom. prigodne recitacije i pjesmice. pisanje datuma VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje vizualnog ( slikovnoga) i auditivnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i jednostavnih tekstova E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika 205 . i 3. dare. 1. povratnih glagola triju konjugacija E futur I. izraæavanje odnosa meu Ëlanovima obitelji. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. znamenitosti i kulturnih institucija. razglednicama. -gare--scare E futur I. i 3. rimanere. Izraæavanje dojmova o svetkovinama i obiËajima u Italiji i Hrvatskoj. neupravni govor kad je u glavnoj reËenici glavno vrijeme Na razini prepoznavanja E nenaglaπene osobne zamjenice u akuzativu. elektroniËkom poπtom. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. glagola 1. PER Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E upitne reËenice. volere E prezent glagola 1. A. uporaba E stupnjevanje pridjeva: cattivo. konjugacije E imperativ glagola essere i avere E imperativ nepravilnih glagola: venire. SMS porukama. SU. zahvaljivanje. -gare. stare. konjugacije: venire. komunikacijski obrasci.

biljeænice i rjeËnika uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena stjecanje znanja na osnovi promatranja. Posjet tipiËnomu restoranu: komunikacija u restoranu. informacija i poruka. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost ponavljanja fonoloπkih. kupnja karata. il passaporto. kratkih poruka. spremanje prtljage KljuËne strukture i izriËaji: Potremmo partire per… Vorrei andare a/in… Mi piacerebbe visitare. ZraËna luka: odlazak u zraËnu luku. Dove si trova. izdvojenih reËenica i jednostavnih tekstova na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. All’agenzia turistica posso chiedere informazioni. dijaloga i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa. Ëitanje SMS-a i e-maila i tekstova na Internetu. ritmiËkih. umjetniËki i turistiËki aspekti. in autobus. Arrivare a destinazione. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatoga teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost opisivanja osoba. snalaæenje u stranome gradu KljuËne strukture i izriËaji: Oggi visitiamo… Sarebbe interessante vedere… Per arrivare in… Prendiamo la metropolitana. 2. il pilota. L’aereo decolla… prende quota… L’atterraggio… L’hostess.. u tijeku i poslije leta KljuËne strukture i izriËaji: L’autobus per l’aeroporto parte da… L’aereo parte alle… Controllare i bagagli. predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez njih E sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim iskustvom »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi. odabir autohtone hrane i piÊa KljuËne strukture i izriËaji: Prenotare un tavolo per. 5. ispunjavanje obrazaca STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GOVORENJE: IZGOVOR.. glazba KljuËne strukture i izriËaji: La sera mi piace uscire con… Vado in discoteca… Mi piace la musica di… Stasera andiamo al cinema / a teatro / al concerto di… 3. Consultare la lista dei cibi e delle bibite… Chiamare il cameriere.. mjesta izlazaka. radne biljeænice. odabir prijevoznog sredstva (prednosti i nedostatci). 4. Putovanje: odabir odrediπta. aktivnosti prije. Viaggiare in treno. Per primo prendo… Per secondo prendiamo… Per favore il conto! Ecco la mancia! Il servizio (non) è compreso. e-maila. turistiËka agencija.? Consultare la pianta. . in aereo. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje vizualnih i 206 Talijanski jezik auditivnih poticaja i pisanoga teksta izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava koriπtenje udæbenika. PISANJE E prepisivanje reËenica i tekstova prema predloπku E zaokruæivanje toËnoga odgovora. Rim: povijesni. istraæivanja i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice i πkole sposobnost povezivanja rijeËi u tematska podruËja razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih sposobnost meusobnoga vrjednovanja uËenika (EJP) E E E E E E E E 7. SMS-a. RAZRED sedma godina uËenja CJELINE I TEME 1. comprare i biglietti… Preparare i bagagli. podcrtavanje zadanih elemenata E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja i postavljanje pitanja E pisanje voenih sastava (do 10 reËenica ) E pisanje Ëestitki.. druæenje... Æivot mladih: izlasci.

8. volere. stare. Prirodne ljepote Italije: nacionalni parkovi... npr. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja oko 950 leksiËkih jedinica. il Carnevale… Le tradizioni e le specalità gastronomiche. dare. 7. mi fa male. komunikacija u zraËnoj luci. Vado dal medico/all’ambulatorio/all’ospedale/al pronto soccorso. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva. svolgere. izraæavanje boli i nelagode. Con la ricetta vado in farmacia. uporaba ReËenice E upitne. scegliere. dovere. naruËivanje. piacere) 207 . E E Talijanski jezik uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfekta tvorba i uporaba gerundiva. usporeivanje sa sliËnim lokalitetima u vlastitoj zemlji. avere. fare. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 800 leksiËkih jedinica. sedere (sedersi). il Capodanno. Glagoli E bezliËni oblici (si mangia. traæenje informacija. uscire. naslovi pjesama. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih sadræaja. nenaglaπene osobne zamjenice (direktni objekt) te njihovo slaganje s participom proπlim. izraæavanje vlastitih sklonosti. Tijekom 7. dare. salire. ci si diverte) i bezliËni izrazi (è bello. komunikacija pri traæenju pomoÊi KljuËne strukture i izriËaji: Non mi sento bene. Pri obradbi novoga leksika predvia se obradba od 8 do 9 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. opisivanje posjeÊenih lokaliteta. prijevoznoga sredstva te uvaæavanje i prihvaÊanje miπljenja drugih. lakπi zdravstveni problemi. bisogna. Sicilija ili Sardinija KljuËne strukture i izriËaji: I parchi nazionali in Italia sono… Le Alpi si trovano… I vulcani sono… La Sicilia… Le bellezze naturali… I monumenti storici… Talijanska popularna glazba: poznati pjevaËi. IZBORNE TEME U sklopu 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije i pjesme. objekt). obradba jedne talijanske pokrajine. festivali popularne glazbe KljuËne strukture i izriËaji: I miei cantanti preferiti sono… So cantare. odgovarajuÊi komunikacijski obrasci. traæenje medicinske pomoÊi. vivere Imenice E neke uËestale imenice s nepravilnom mnoæinom »lan E uporaba neodreenog i odreenog Ëlana E odreeni Ëlan s prijedlozima E ispuπtanje Ëlana u nekim izrazima Pridjevi E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice (subjekt. komunikacijski obrasci u restoranu pri odabiru jela i piÊa. è necessario) s infinitivom E kondicional I. opisivanje grada. spomenika te povijesnih i turistiËkih znamenitosti. avere. potere. piacere... pogodbene reËenice u proπlosti Se potevo venivo subito.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. è possibile/impossibile. si beve. la Pasqua.. piacere) E tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola (essere. pogodbene u sadaπnjosti Na razini prepoznavanja E gerundiv umjesto zavisnih reËenica. nenaglaπene osobne zamjenice (indirektni objekt) E uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje s participom proπlim E razlika izmeu ci i ne u funkciji nenaglaπenih zamjenica i priloænih oznaka Brojevi E ponavljanje glavnih i rednih brojeva Prilozi E tvorba i uporaba priloga naËina E stupnjevanje nekih priloga E prilozi mjesta i vremena Prijedlozi E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim Ëlanom. Ljudsko tijelo: πirenje poznatoga rjeËnika (vokabulara). E uporaba odreenog Ëlana uz geografska i vlastita imena i prezimena JEZI»NE FUNKCIJE U sklopu obraenih tema i jeziËnih struktura obradit Êe se jeziËne funkcije: izraæavanje vlastitih sklonosti pri planiranju i odabiru odrediπta putovanja (izleta). Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkog zapamÊivanja paradigmi i pravila. glagol stare u prezentu i imperfektu + gerundiv E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinima: concludere. rompere. izraæavanje zadovoljstva/nezadovoljstva.. vremenske.. Alpe. vulkani. 9. scendere. opisivanje znaËenja pojedinih praznika te naËina slavljenja i obiljeæavanja. andare. Blagdani i svetkovine: obiËaji uz proslave svetkovina i blagdana KljuËne strukture i izriËaji: Il Natale. bere. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. izraæavanje slaganja/neslaganja s miπljenjem drugih. pravilnih i nekih nepravilnih glagola (essere.. Seguo il festival della canzone.

. I grandi musicisti/pittori/scultori sono. turistiËkim prospektima. i diversi tipi di scuola media (inferiore. ritmiËkih. E E Talijanski jezik popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica sposobnost povezivanja elemenata predloæenoga teksta uz dodavanje novih elemenata pismeno odgovaranje na osobna pitanja pisanje voenih sastavaka (do 10 reËenica) pisanje Ëestitki. RaËunalo i Internet: prednosti i nedostatci KljuËne strukture i izriËaji: Invio un’ e-mail. znaËenja novih rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava i postera E koriπtenje udæbenika. e-maila. kratkih poruka.. ©kolski sustav: uporedba πkolskoga sustava u Italiji i u Hrvatskoj. iscriversi all’università. nel . e-maila. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. pisanje æivotopisa KljuËne strukture i izriËaji: La scuola elementare in Italia/in Croazia. znanstvenici. Neke poznate povijesne liËnosti: istraæivaËi. Obrasci uljudnoga ophoenja u javnim prijevoznim sredstvima. Vantaggi e svantaggi del computer. . Il mio curriculum vitae.. traæenje informacija o redu voænje. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. Le sue scoperte.. zanimanja KljuËne strukture i izriËaji: I famosi inventori italiani sono. planom grada. istraæivanja. superiore). ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka E E E E VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih usmenih tekstova E razumijevanje namjera sugovornika GOVORENJE: IZGOVOR. uz uoËavanje sliËnosti i razlika. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. laurearsi.. 3. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. frequento vari siti.. razvijajuÊi toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi. prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim institucijama. SMS poruka. dijaloga i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E korektno Ëitanje tekstova i bez zvuËnih uzoraka E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih uputa i poruka.. itd. pridonijet Êe razvoju kulturoloπke kompetencije i boljem razumijevanju strane kulture.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim.. biljeænice i rjeËnika i drugih izvora znanja E stjecanje znanja na osnovi promatranja. Gallileo Gallilei è nato a. raËunalo) E razvijanje strategije suradniËkog uËenja i sposobnosti izlaganja o rezultatima rada u skupini E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o napretku drugih (EPJ) 8. radne biljeænice... sluæenje zemljopisnom kartom. restoranima. Ëitanje SMS poruka.. secolo. navigo in Internet. analize podataka i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena u novom tekstu E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu stranoga i materinskoga jezika ili meu stranim jezicima E sposobnost rjeπavanja problema uz koriπtenje novih tehnologija (Internet. RAZRED osma godina uËenja CJELINE I TEME 1. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatog teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne.. Interneta PISANJE E prepisivanje tekstova prema predloπku (kao vjeæba za diktat) E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadacima viπestrukoga izbora 208 STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. le sue opere principali. 2. knjiæevnici i umjetnici (osnovni podatci)..

dnevni i tjedni tisak novinski Ëlanci..Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 4.. Talijanski gradovi: znaËajke gradova. znaËenje gesta u talijanskoj kulturi KljuËne strukture i izriËaji: Tradizioni. nadnevka. storia e cultura. Primjerice. importanza economica. provo nel camerino. rasprostranjenost talijanske modne industrije u svijetu KljuËne strukture i izriËaji: Mi tolgo.. mi svesto. Tijekom 8. osobitosti suvremene Italije KljuËne strukture i izriËaji: Napoli. Glagoli E oblici imperativa pravilnih i nepravilnih glagola s nenaglaπenim osobnim zamjenicama E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinima: cogliere. Talijanski jezik GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici kognitivan je i eksplicitan uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.... IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne pjesme. del quale. prendere lo scontrino. i film. seguo le telenovelle. izradba postera i prikupljanje izvornih materijala. Stasera andrà in onda. i tekstovi.. tenere. I grandi stilisti italiani sono.a. porre. problemi sociali. Blagdani i svetkovine: narodni obiËaji Italije..... 209 . Pri obradbi novog leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 9 do 10 novih leksiËkih jedinica po nastavnom satu. Gramatika se tumaËi i provjerava u kontekstu situacije bez mehaniËkog zapamÊivanja paradigmi i pravila. podrobnije obradba jedne talijanske regije.. risolvere. piacere..il Duecento 5. Fare uno sconto. Ekoloπki aspekti æivota: æivot u gradu. razreda Imenice E tvorba æenskog roda imenica (iznimke) E tvorba mnoæine imenica (iznimke) Pridjevi E tvorba æenskog roda pridjeva (iznimke) E tvorba mnoæine pridjeva (iznimke) E oblici i uporaba nekih neodreenih pridjeva »lan E ispuπtanje Ëlana i uporaba Ëlana uz zemljopisno nazivlje te osobna imena i prezimena Zamjenice E odnosne zamjenice che. I giornali e le riviste italiane sono.. volje. vrste filmova.. licu jednine i mnoæine u zavisnim reËenicama iza glagola æelje. 7. imperfekt) Na razini razumijevanja E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni s oblicima za imperativ u 3. la protezione/l’abbandono degli animali. 8. æivot na selu. sumnje. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama.. 6. gerundivom i s ecco. diritti degli animali.. infinitivom. traffico. E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu ili akuzativu i njihovo zdruæivanje s imperativom. ljubav prema æivotinjama i borba za opstanak rijetkih vrsta KljuËne strukture i izriËaji: Vantaggi e svantaggi della vita in città e in campagna. Si + imperfekt ind. Venezia. animali in via d’estinzione. a na planu razumijevanja u tekstu oko 1100 leksiËkih jedinica. itd. di cui. la gesticolazione degli italiani. gerundivom i infinitivom E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica s ecco E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica u dativu i akuzativu i njihovo mjesto u reËenici samo na razini razumijevanja i prepoznavanja u tekstu Brojevi E izricanje cijena.. E zdruæeni oblici nenaglaπenih osobnih zamjenica (dativ + akuzativ) i njihovo mjesto u reËenici E zdruæeni oblici nenaglaπenih osobnih zamjenica i njihovo spajanje s imperativom. specialità gastronomiche.. Le pagine pubblicitarie presentano. vivere E uvjeæbavanje upotrebe glagolskih vremena obraenih do 8. la regata storica di Venezia. tacere. inquinamento. mi vesto. E izricanje stoljeÊa .... promidæbeni oglasi KljuËne strukture i izriËaji: Seguo il programma televisivo da.. Nakon 8 godina uËenja jezika predvia se postizanje razine A2 prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike. avere i prezzi fissi.. stoljeÊa. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 1000 leksiËkih jedinica.. pagare alla cassa. Milano. nascere. il quale. il Carnevale di Venezia e di Viareggio.. il telegiornale sul primo canale.. mjera i teæina Prilozi E prilozi kojima se izraæava sumnja/dvojba Prijedlozi E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim Ëlanom: uporaba ReËenice E odnosne reËenice E upravni i neupravni govor E pogodbene reËenice (Si + prezent ind. i programmi musicali.. godina. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. prezent/ futur. produrre. la quale. Talijanska televizija i tisak: TV program i vrste emisija. svolgere. feste e folclore: il Palio di Siena.... RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. della quale. OdjeÊa i obuÊa: talijanska moda i stilisti..

iznoπenje miπljenja o poznatim talijanskim stilistima i televizijskom programu. izraæavanje glediπta prema uporabi raËunala i moderne tehnologije na mladeæ. iznoπenje pozitivnih i negativnih znaËajki danaπnje Italije. znaËenja novih rijeËi i gramatiËkih struktura uz primjenu audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih ili pisanih tekstova ili tematskih panoa E koriπtenje udæbenika. opisivanje πkolskoga sustava u Italiji i Hrvatskoj. radne biljeænice. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. komunikacijski obrasci: pisanje æivotopisa. predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja tekstova uz poticaje i bez njih sposobnost primjene obraenih tema na osobna iskustva E E E E E E E »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih i pisanih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. glediπte prema æivotu u gradu i na selu. kratkih poruka. uporaba informatiËkoga nazivoslovlja na talijanskom. dijaloga i tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka i bez njih E Ëitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka. e-maila. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u . restoranima. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. izraæavanje sklonosti prema razliËitim vrstama programa. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka E sposobnost prepriËavanja poznatog teksta te voenje dijaloga o poznatoj temi E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. diskusija o ekologiji i oËuvanju okoliπa. Talijanski jezik okviru obraenih tematskih sadræaja sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama sposobnost sudjelovanja u dijalozima sposobnost stvaranja novih dijaloga bez zadanog predloπka i izricanje osobnih stavova sposobnost opisivanja osoba. ispunjavanje obrazaca i voenje biljeæaka. SMS-a. uporaba turistiËkih prospekata. e-maila i Interneta PISANJE E odgovaranje na pitanja o poznatom sadræaju E pisanje diktata s poznatim elementima E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima viπestrukog izbora E popunjavanje vjeæbi prema zadanim uzorcima E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta uz dodavanje novih elemenata E pismeno odgovaranje na osobna pitanja E pisanje voenih sastava (do 20 reËenica) E pisanje Ëestitki. KritiËki stav prema stereotipima i predrasudama o stranoj kulturi i obiËajima pridonijet Êe boljem razumijevanju vlastite kulture. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. iznoπenje osobnoga iskustva. prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim institucijama u gradovima. praÊenje talijanskoga tiska. pisanje biografije STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. poznavanje talijanske povijesti. opisivanje tradicionalnih i folklornih obiËaja i blagdana u Italiji te usporedba sa sliËnim obiËajima u Hrvatskoj. povlaivanje ili kritika. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. izlaganje) E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i njihova primjena u novom tekstu E uoËavanje sliËnosti i razlika izmeu stranoga i 210 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i didaktiËkih i kraÊih izvornih tekstova E razumijevanje namjera sugovornika GOVORENJE: IZGOVOR. samostalno pronalaæenje potrebnih informacija i njihovo koriπtenje E stjecanje znanja na osnovi istraæivanja. biljeænice. rjeËnika i Ëasopisa na stranom jeziku E koriπtenje novih tehnologija u traæenju informacija. plana grada.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju se jeziËne funkcije: iznoπenje podataka o poznatim liËnostima. zemljopisne karte. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u javnim prijevoznim sredstvima. ritmiËkih. Ëitanje SMS-a . analize podataka i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka E razvoj suradniËkog uËenja E sposobnost prikazivanja rezultata skupnog ili individualnog istraæivanja (poster. i analiza utjecaja na talijansku druπtvenu stvarnost. kulture i nekih znaËajnijih umjetniËkih djela i liËnosti proπirit Êe znanje o stranoj zemlji i omoguÊit Êe bolje razumijevanje njezine kulture proπirujuÊi interkulturalnu kompetenciju. izbor i opis odjevnih predmeta (komunikacijski obrasci). opis nekih veÊih talijanskih gradova.

... Non è. Il mio maglione/la mia gonna/ è sopra.. pjesmice i brojalice.... odreivanje boja predmeta. nel bagno. preparo... opis osoba KljuËne strukture i izriËaji: Com’è il ragazzo? Il ragazzo è piccolo/grande/bello/buono. odreivanje gdje se tko nalazi KljuËne strukture i izriËaji: Chi è? Questo è il papà/il nonno/l’amico di. Per favore…? Grazie.. leggo.. Quanti.il bambino.. ecc. izraæavanje osobnih stavova KljuËne strukture i izriËaji: Mi piace. Questa è una bambina... Dov’è....? Il mio/tuo/suo/panino è buono.? Quante. odreivanje gdje se πto nalazi KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’è. igraËke i igre...? Dov’è. Ëestitanje. fa freddo.? Che cosa c’ è.? Sto bene/male. Le ragazze sono piccole. Capodanno.. prego....? Di che colore sono. Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u πkoli.? Come sono... in cucina.. Ho caldo.. nel soggiorno. la Befana..? Dove sono.? Che cosa /ti metti/si mette.? C’ è.... Questa è la mamma/la nonna/la sorella/l’amica di./Non mi piace.... mi metto.. boje KljuËne strukture i izriËaji: Che cos’ è... I vagoni sono rossi. Com’è. Dov’è.? Æivot u πkoli: opis prostora i osnovne aktivnosti u πkoli..... prikladna odjeÊa. E E Talijanski kao drugi strani jezik 4. perché. Ho paura di. Come sta? Chi è? Questo è un bambino.. osnovni komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Buongiorno! Buonasera! Arrivederci! Come ti chiami?Mi chiamo. Il trenino è grande. otto.? Di che colore è........ RAZRED prva godina uËenja CJELINE I TEME 1... glasanje æivotinja i korist od domaÊih æivotinja KljuËne strukture i izriËaji: Come fa...... imenovanje osnovne opreme u kuÊi. prikupljanje slikovnog materijala i izradba panoa. Felice Anno Nuovo! Bouna Pasqua! Tanti auguri! IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije.? È. Com’è la ragazza?La ragazza è buona. OdjeÊa: imenovanje i opis odjeÊe.. porto. Lei si mette la maglietta gialla e una bella gonna.. 3. Godiπnja doba i atmosferske prilike: opis dnevne vremenske situacije. Di che colore è.. 9.. obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: San Nicolò.. Dov’è.. scrivo.? Come sono... brojevi od 1-10 KljuËne strukture i izriËaji: Ho/hai/ha/tanti giocattoli..? Davanti... Talijanski jezik Ljudsko tijelo: osnovni dijelovi tijela..... odreivanje pripadnosti.? Moj dom: opis kuÊe i stanovanja.? Io mi metto. Blagdani i svetkovine: nazivi. izvrπavanje naredbi u πkolskom okruæenju KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa fai? Canto. la bambina. izraæavanje osobnih stavova KljuËne strukture i izriËaji: Invito tanti amici. izradba pozivnica u vrijeme blagdana. postera... Di che colore è.. osnovne boje...Nastavni plan i program za osnovnu πkolu materinskoga jezika ili meu stranim jezicima razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku drugih (EJP) 6. disegno. Natale./lui si mette.../ sotto..../Non ho paura di. 5.. le bambine. kuÊni ljubimci i æivotinje u zooloπkom vrtu. Moje igraËke: imenovanje i opis predmeta... Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanje Ëlanova uæe obitelji i prijatelja.? Dove sono.. i bambini. Santa Lucia..? È. Buone feste! Boun Natale!.. Æivotinje: imenovanje i opis domaÊih i nekih divljih æivotinja.. godine uËenja jezika 211 ...../ dietro.? Dove sono..? La mia/tua/sua/mela è rossa. La matita è gialla. 10. ho freddo. Come stai....? È..? Cinque... ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama.. Primjerice...... 4... Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. 2. Ëestitaka. Ascoltate! Disegnate! Sedetevi! 7. Come sono i ragazzi/le ragazze? I ragazzi sono piccoli/grandi/belli... Chi sei? Sono.. Che cosa c’ è? C’ è.. 8. Predstavljanje i pozdravljanje: formalna i neformalna razina...... Che stagione è.. Pasqua.? Che cosa dà la gallina? La gallina dà… 11... Com’è. Che tempo fa? Fa caldo.. Tijekom 1.

KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. Quanti?. Quanta?. Upitne reËenice s: Chi?. osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. razumijevanja i globalne uporabe) E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini uz imenice Pridjevi (razina prepoznavanja. Per chi è?. Ëestitanja i zahvaljivanja. Quante? 212 Talijanski jezik Na razini prepoznavanja E prezent glagola avere. izraæavanje svojine. lice jednine i 2. opisivanje ljudskoga tijela. 2. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. Che cosa?. reËenica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. GRAMATI»KE STRUKTURE GramatiËke se strukture ne tumaËe eksplicitno. Ëestitanja i svetkovanja blagdana. opisivanje atmosferskih prilika. essere i uËestalih glagola uz tematska podruËja u svim licima u potvrdnom. nego ih uËenici usvajaju mehaniËki. nijeËnom i upitnom obliku E imperativ glagola u okviru tematskih podruËja E osobne zamjenice u mnoæini E brojevi do 31 za oznaËivanje datuma u mjesecu E neki uËestali prilozi naËina JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini. Com'è?. potvrivanje i nijekanje. lice mnoæine Zamjenice (razina prepoznavanja. prva tri lica jednine E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i mehaniËke uporabe. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. izraæavanje koliËine. licu mnoæine E glagol fare u prezentu u prva tri lica jednine E povratni glagoli chiamarsi i mettersi u prezentu. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 200 leksiËkih jedinica. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. Usporedba se moæe proπiriti i na prvi strani jezik. Dove?. Dov'è?. imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu predvia se aktivna uporaba oko 120 leksiËkih jedinica. prigodne recitacije i pjesmice razvijat Êe postupno razumijevanje prema stranoj kulturi i razliËitostima pridonoseÊi razvoju interkulturalne kompetencije. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 5 do 6 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. a zatim se postupno osvjeπÊuje njihovo znaËenje u tekstu uz povezivanje s poznatim rjeËnikom. razumijevanja i globalne uporabe) E osobne zamjenice uz glagole E pokazne zamjenice Imenice (razina prepoznavanja. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama . opis stanovanja i æivota djece u Italiji. GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. nijeËnom i upitnom obliku E prezent glagola chiamarsi u potvrdnom. ritmiËkih. lice mnoæine u potvrdom i nijeËnom obliku E prezent uËestalih glagola vezanih uz tematska podruËja u prva tri lica lica jednine i u 3. Glagoli (razina prepoznavanja. izraæavanje stajaliπta. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi. prijatelja i obitelji. predstavljanje sebe. razumijevanja i globalne uporabe) E prezent glagola essere i avere u prva tri lica jednine i 3. razumijevanja i globalne uporabe) E razlikovanje jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoæini E oblici posvojnih pridjeva za muπki i æenski rod u prva tri lica jednine Brojevi E glavni brojevi od 0 do 10 E redni brojevi do 5 Prijedlozi E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jeziËnim uzorcima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elemenata. Come?. razumijevanja i globalne uporabe) E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoæine muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan (razina prepoznavanja. Quanto?.

. compro.. È sabato. sopra.... Prijevozna sredstva: gradski i meugradski prijevoz. Dove? Vicino. ponaπanje za stolom KljuËne strukture i izriËaji: È ora di pranzo/di cena. Capodanno.? Ci sono 8.. ci sono... analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o napretku razreda kao cjeline (EJP) 4.. priprema za putovanje.. signora! Come ti chiami? Mi chiamo..... una ragazza.. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E Ëitanje abecede PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E podcrtavanje ili odabir zaokruæivanjem toËnoga odgovora... Chi è? È uno scolaro.. . 9.. sotto.. I miei zii partono domani… Izlet: odnos meu prijateljima.... Ëestitke. matematiËke operacije KljuËne strukture i izriËaji: Che cosa c’ è? C’ è. Com’è? Come sono? Di che colore è. A che ora? Alle sette.... biljeænice i slikovnoga rjeËnika E sposobnost kreativne uporabe leksika i struktura u novim situacijama u individualnom radu ili u skupini E stjecanje znanja na osnovi promatranja. Che stagione è? È. ecco. Che cos’è? È uno zaino. Grazie... Buon compleanno! Auguri! Benvenuti! Un regalo per te.. Blagdani i svetkovine: Ëestitke i obiËaji KljuËne strukture i izriËaji: la festa della mamma/del papà. druæenje. Vicino. predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne poticaje 2.. Che ora è? Che ore sono? Sono le. la Pasqua. snalaæenje u prostoru.? Slobodno vrijeme: raspored dnevnih i tjednih aktivnosti. 6.. 5. Dov’è l’ insegnante? Dove sono i ragazzi? Quanti libri/quante matite ci sono. Vado a piedi. ©kolski pribor: nabrajanje i opis πkolskog pribora..? Di che colore sono.. Predstavljanje i pozdravljanje: neformalna i formalna razina..... godiπnja doba i mjeseci KljuËne strukture i izriËaji: Il fine settimana in montagna. uljudno ophoenje KljuËne strukture i izriËaji: Durante l’intervallo ho fame/ho sete.. piano..... Chi è? È un ragazzo. dietro. Proslava roendana: pozivnice. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava E koriπtenje udæbenika.. un ragazzo.? Come sono.... prendo.. il carnevale. Aiuto la mamma/il papà. Ti invito al mio compleanno. lontano... Com’è.. RAZRED druga godina uËenja CJELINE I TEME 1.Volentieri...... è tardi. radne biljeænice. al. alle. non mi lavo. Apparecchio la tavola.. Grazie... boje KljuËne strukture i izriËaji: Quanti anni hai? (Ne)ho. Che cosa abbiamo per pranzo/per cena? Leggo i numeri. Prego.. uæina. metto in ordine. precrtavanje suviπnih elemenata E povezivanje rijeËi i slike E sposobnost prepisivanja prema uzorku E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje kraÊih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje kraÊih ciljanih diktata STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E postupno usvajanje izgovora..Alle otto. Talijanski jezik Veliki odmor: aktivnosti za vrijeme πkolskog odmora. pokloni.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu prema zadanom predloπku sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba..? Lo zaino è nuovo. pripremanje stola.. Il nunedì e il giovedi ho. higijenske navike.. Per favore mi dai la tua merendina / il tuo panino. vado al cinema/a teatro/al compleanno/al supermercato. Preparo. 7.. osnovni komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Buongiorno! Buonasera! Buonanotte! Arrivederci! ArrivederLa..... »ITANJE E pamÊenje grafijske slike rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. Faccio la mia valigia e parto per. 213 8.. stanovanje u gradu KljuËne strukture i izriËaji: Prendo l’autobus... davanti.... dani u tjednu KljuËne strukture i izriËaji: Scriviamo i compiti.. Natale. I ragazzi sono bravi. Com’è.. Chi si lava? Io mi vesto.. Che tempo fa? I mesi dell’anno… Obrok u obitelji: vrsta hrane..... Buon Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Buon compleanno! Auguri! E E E 3..Sulla tavola mettiamo... una.. abitano al primo/al sesto.. una ragazza..? Il ragazzo è bravo.. vado dai nonni. Chi sei ? Sono un.. lontano.. Nel bagno. 5.. Che cosa hai per merenda? Ho.

Dov'è?. nijeËnom i upitnom obliku E prezent povratnih glagola 1. opisivanje atmosferskih prilika i godiπnjih doba. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 200 leksiËkih jedinica. Per chi è?. Come sono?. GramatiËke se strukture tumaËe u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenja i ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. prijatelja i obitelji. GRAMATI»KE STRUKTURE Pristup gramatici je: kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivnje gradiva prve godine uËenja. Perché?. Pri obradi novog leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 6 do 7 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. tipiËna talijanska vlastita imena. izraæavanje svojine. lice jednine i 2. Upitne reËenice s: Chi?. konjugacije u potvrdnom. Quando? Na razini prepoznavanja E imperativ glagola u okviru tematskih podruËja. Primjerice. nijeËnom i upitnom obliku E prezent glagola 1. Ëestitanje i svetkovanje blagdana. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. osnovni komunikacijski obrasci uljudnog ophoenja. Che cosa?. Glagoli E prezent glagola essere i avere u potvrdom. izraæavanje vremena. Com'è?. i 3. a na planu razumijevanja i mehaniËkog usvajanja do 300 leksiËkih jedinica. bajke i pjesmice. Ëestitanje i zahvaljivanje. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. prigodne recitacije i pjesmice postupno Êe proπirivati znanje o stranoj zemlji i razvijati osjeÊaje empatije i tolerancije prema razliËitostima. 2. konjugacije vezanih uz tematska podruËja u potvrdnom. priËom Pinocchio (osnovni likovi i pouka) Talijanski jezik Brojevi E glavni brojevi od 1 do 100 E redni brojevi do 12 E uporaba brojeva uz odreivanje datuma Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga u izrazima E pravilo spajanja prijedloga DI s odreenim Ëlanom u kontekstu Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elemenata. lice mnoæine Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima u nominativu E pokazne zamjenice questo/a/i/e Imenice E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E neodreeni Ëlan i odreeni Ëlan za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini uz imenice Pridjevi E jednina i mnoæina muπkoga i æenskoga roda pridjeva E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E pokazni pridjeva u jednini i mnoæini E posvojni pridjevi za muπki i æenski rod u jednini i mnoæini 214 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnoga jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i kraÊih reËenica. nijeËnom i upitnom obliku E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom. izraæavanje stajaliπta. oblici za uljudno oslovljavanje E uporaba prezenta za izricanje buduÊnosti E uporaba odreenog Ëlana ili ispuπtanje Ëlana ispred imenica za rodbinske odnose ispred kojih je prisvojni pridjev E izraæavanje koliËine partitivnim Ëlanom ili samo prijedlogom di JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura obrauju se jeziËne funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini. tipiËna talijanska jela. Quanto?.. razumijevanje osnovnih namjera sugovornika E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik . ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. opis dnevnih higijenskih navika. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. potvrivanje i nijekanje. 2. 2. Dove sono?. Usporedba s poznatim sadræajima iz prvoga stranog jezika doprinosi razvoju interkulturalne kompetencije. nijeËnom i upitnom obliku E imperativ u okviru tematskih podruËja na razini razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji.. i 3. izraæavanje koliËine. kultura stanovanja. imenovanje i opisivanje predmeta i izraæavanje odnosa u prostoru. Tijekom 2.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. predstavljanje sebe.

pisanje razglednica KljuËne strukture i izriËaji: Una cartolina. le vacanze estive. radne biljeænice. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. Ëestitki. un pacco. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilnog ponavljanja govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi. predmeta i situacija E sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne poticaje »ITANJE E Ëitanje i razumijevanje rijeËi i reËenica na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica. le attività extrascolastiche. PoËetak πkolske godine: πkolski praznici. plaÊanje.. grazie. prendere lo scontrino.). il cellulare (il telefonino). Kupovanje: trgovaËki centri. tra un’ora.. Poπtanske poπiljke: poπta. il francobollo. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E sposobnost Ëitanja i razumijevanja kraÊih uputa i poruka PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E zaokruæivanje toËnoga odgovora. redni brojevi do 20 KljuËne strukture i izriËaji: Scusi. biljeænice. planovi za buduÊnost i organizacija πkolskih i izvanπkolskih aktivnosti KljuËne strukture i izriËaji: Quando iniziano le lezioni? L’orario. povrÊa i piÊa KljuËne strukture i izriËaji: andare al mercato/al supermercato/nel negozio di fronte. domani. 6. voÊa. l’indirizzo. reËenica i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. la frutta. telefonska govornica. telefonare (tra poco. 215 . 5. la verdura. izricanje nadnevaka i Ëitanje sata. chi parla? Consultare l’elenco telefonico. pagare alla cassa. trænica. Pronto. spedire un telegramma. ispunjavanje obrazaca.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu GOVORENJE: IZGOVOR. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba. Quest’anno seguirò un corso di.. RAZRED treÊa godina uËenja CJELINE I TEME 1. 4. male trgovine. samoocjenjivanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i napretku drugih E E E 6. osnovni komunikacijski obrasci pri susretu KljuËne strukture i izriËaji: Ciao! Arrivederci! Buon giorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo! ArrivederLa! Come stai? Bene. slikovnoga rjeËnika i rjeËnika stjecanje znanja na osnovi promatranja. slanje poπiljaka.. quanto costa? 150 3. odabir prehrambenih proizvoda. kratkih poruka na razglednici ili u obrascu s osobnim podatcima STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. 2.. compilare il modulo per. podcrtavanje ili precrtavanje suviπnih elemenata teksta E uoËavanje razlika izmeu grafije i izgovora u talijanskom jeziku uz usvajanje osnovnih pravila grafije E uoËavanje razlika izmeu grafijskih pravila u talijanskom i hrvatskom jeziku E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje kraÊih ciljanih diktata E sposobnost pisanja jednostavnih reËenica. Pozdravi: formalna i neformalna razina. le bibite.. korisni telefonski brojevi KljuËne strukture i izriËaji: Il telefono. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju u kontekstu reËenice E sposobnost primjene steËenih znanja u novim situacijama u individualnom radu ili u radu u skupini E E Talijanski jezik izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava koriπtenje udæbenika. pagare allo sportello. una lettera... GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. un SMS. ritmiËkih. ho bisogno di. vrste poπtanskih poπiljki. un’ e-mail. andare alla posta. una cabina telefonica. analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika razvoj sposobnosti samovrjednovanja. Glavni brojevi do 1000 000: izricanje cijene proizvoda u kunama i eurima. fare le compere. mobitel. Vrste telefonskih komunikacija: telefon.

konjugacije na -care. pjesme i tekstovi. DA. pripremanje porodiËne proslave KljuËne strukture i izriËaji: Oggi è il compleanno / l’anniversario / l’onomastico di… La famiglia: il marito... i 3. lice mnoæine. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. volere. Dov'è?. Che ora è?È. prehrambene navike KljuËne strukture i izriËaji: Faccio la prima colazione alle… Pranzo/ceno con… Ieri ho mangiato… Ho cominciato con l’antipasto.. glagola na -care. davanje osnovnih podataka o vlastitom gradu. fare. Com'è?. primjerice cattivo. -ire ( 2. -scare E perfekt pravilnih glagola 1. Tijekom 3. stare.. Talijanska kuhinja: tipiËna talijanska jela. la moglie. povratnih glagola 1. a ostali oblici na razini prepoznavanja i razumijevanja) Zamjenice E osobne zamjenice u svim licima u nominativu E nenaglaπene liËne zamjenice za treÊe lice u akuzativu E pokazne zamjenice questo/a/i/e Imenice E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda imenica E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E partitivni Ëlan E odreeni Ëlan i njegova uporaba uz imenice za rodbinske odnose pred kojima je posvojni pridjev Pridjevi E pokazni pridjevi questo. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkog pamÊenja i ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. bere u potvrdnom i nijeËnom i upitnom obliku E prezent glagola 1. dire. Che cosa?. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 300 leksiËkih jedinica. stare.. koriπtenje zemljopisne karte KljuËne strukture i izriËaji: Mettersi d’accordo. -scare E futur I. dare. dov’è…? Presento la mia città. Quanto?. per primo/per secondo ho preso… I cibi tipici italiani: la pizza. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. Odnosi u porodici: rodbinske veze. pomoÊnih glagola essere i avere E futur I. bere E futur I. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. konjugacije E futur I. -gare. E uporaba prijedloga s odreenim Ëlanom ili bez njega u izrazima 216 8. pravilnih glagola 1. koriπtenje plana grada. Il mio sport preferito è… Talijanski jezik Glagoli E prezent nepravilnih glagola venire. odgojni utjecaj πporta na mlade KljuËne strukture i izriËaji: Sono sportivo. a na planu razumijevanja do 450 leksiËkih jedinica.. gli spaghetti. gastronomski specijaliteti. 7. i cugini. fare una gita a… consultare la pianta della città… Per favore. quello u jednini i mnoæini E oblici pridjeva bello ispred imenica E pravilno stupnjevanje pridjeva E nepravilno stupnjevanje pridjeva buono Brojevi E glavni brojevi do 1 000 000 E redni brojevi do 20 E uporaba brojeva uz odreivanje datuma Prijedlozi E uporaba prijedloga u izrazima s Ëlanom i bez njega E pravilo spajanja prijedloga DI. dovere. 9. PER s odreenim Ëlanom u kontekstu Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta ReËenice E jednostavne reËenice od viπe elemenata. obroci tijekom dana. andare. . SU. Upitne reËenice s: Chi?. konjugacije E futur I.. 2. -gare. A. potere.. Dove sono?. dare. Preparare la tavola per la festa di… ©portovi: ekipni i individualni πportovi. i ravioli. Dicembre è il dodicesimo mese dell'anno. Come sono?. CON. pratico… mi alleno… La mia squadra ha perso/ha vinto. Quando? Na razini prepoznavanja E imperativ za uljudno oslovljavanje E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom obraÊanju E imenice s razliËitim oblicima za muπki i æenski rod E nepravilni oblici komparacije nekih pridjeva. 2. Che giorno è? Scrivere la data. 10. konjugacije s pomoÊnim glagolom avere i essere E tvorba pravilnih i nepravilnih participa perfekta E perfekt povratnih glagola E imperativ glagola na -are. i figli. IN.. Sono le. GRAMATI»KE STRUKTURE U πestom je razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. i 3.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu kune. ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. lice jednine i 2. dovere. volere. Primjerice. Per chi è?. gli zii. 2 euro. i nonni. 2. dire.. rimanere. -ere. osnovni geofiziËki podatci o Italiji i njezinim najpoznatijim gradovima. Izlet na kraju πkolske godine: snalaæenje u nepoznatom gradu.. potere. Perché?.. Per chi?. i 3.. Pri obradi novoga leksika preporuËa se uvoenje od 7 do 8 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. nepravilnih glagola venire.

tekstova s Interneta PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku ili podcrtavanje toËnog odgovora te precrtavanje suviπnih elemenata E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje novih elemenata E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje sadræajno povezanih reËenica E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta E pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja E pisanje kraÊih diktata E pisanje kraÊih sastava uz pomoÊ natuknica E pisanje kraÊih poruka i biljeæaka. prijatelja i obitelji. sluπanje i gledanje filma ili videa s razumijevanjem E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnog jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i uputa . biljeænice i slikovnoga rjeËnika i rjeËnika E stjecanje znanja na osnovi promatranja. uporaba eura u odnosu na kunu. dijaloga i kraÊih tekstova nakon odsluπanih zvuËnih uzoraka E Ëitanje kraÊih i jednostavnih izvornih tekstova (uputa. dijaloga i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne. e-maila. reklama). radne biljeænice. izraæavanje slaganja ili neslaganja s nekim prijedlogom KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. prigodne recitacije i pjesmice (izvorni audiovideo materijali). imenovanje predmeta i odreivanje odnosa u prostoru. ilustracija. ritmiËkih. prepriËavanje dojmova o doæivljajima na izletu. naslova. U pristupu sadræajima mogu se koristiti informacije steËene tijekom uËenja prvoga stranoga jezika. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih poticaja E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju uz moguÊnost njihove primjene na sliËnim primjerima E sposobnost povezivanja rijeËi u tematska podruËja i primjena uspjeπnih strategija za njihovo pamÊenje E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava (postera. reËenica. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata . analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E usmeno i pismeno opisivanje predmeta. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. tipiËna talijanska jela i obroci. E E Talijanski jezik sposobnost traæenja objaπnjenja i informacija sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba. predstavljanje sebe.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini. e-maila STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. izraæavanje svojine. istraæivanja. mapa) E koriπtenje udæbenika. traæenje i davanje informacija. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi. komunikacija unutar obitelji. SMS-a. Ëestitanja i svetkovanje blagdana. SMS-a.. izraæavanje koliËine i cijene. reËenica i kraÊih tekstova na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje reËenica. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja.uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik GOVORENJE: IZGOVOR. potvrivanje i nijekanje.. upoznavanje s osnovnim geofiziËkim smjeπtajem Italije i najpoznatijih gradova proπiruju kulturoloπku kompetenciju uËenika razvijajuÊi interkulturalnu kompetenciju i toleranciju uz razvijanje svijesti o vlastitoj kulturi. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. izricanje osobnoga stava prema πportskim aktivnostima i provoenju slobodnoga vremena. osoba i radnji E sposobnost organizacije individualnog rada i rada u skupini na rjeπavanju postavljenog zadatka E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na osnovi primjera E sposobnost izlaganja postignutih rezultata E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i vrednovanje drugih 217 VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E sluπanje s razumijevanjem. itd. predmeta i situacija sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz likovne ili tekstualne poticaje sposobnost iznoπenja osobnih glediπta i iskustava E E »ITANJE E Ëitanje i razumijevanje rijeËi. izraæavanje stajaliπta. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja na poπti. u duÊanu.

3.. l’ambiente alpino/montano/della pianura/mediterraneo.. preferisco. ÆeljezniËki kolodvor: aktivnosti na kolodvoru. all’ ambulatorio. al mare/in montagna/all’estero. consulto il monitor. gradovi. dovere. .. il medico. l’ infermiera. lakπi zdravstveni problemi. odlazak na æeljezniËki kolodvor. avere. odabir mjesta izlaska. Il treno parte dal binario… Compro i giornali all’ edicola… Salgo sul treno…i simboli grafici/la stazione/il treno. volere. Putovanje: priprema. la pizzeria. curare i malati/la comessa. andare. le isole. kondicional nekih nepravilnih glagola (essere..i mari.. i fiori/il medico.. la pasticceria. grazie. il pane/il pizzaiolo. Il cameriere consiglia il menu. E uËestali nepravilni glagoli u obraenim vremenima i naËinima 218 4.? A destra. 7. prenotare un tavolo vicino a. turistiËka agencija.. le specialità sono… Prenda… No. l’ospedale. Glagoli E ponavljanje prezenta. snalaæenje u nepoznatom gradu KljuËne strukture i izriËaji: una visita turistica. Zanati i zanimanja: djelatnik. i capoluoghi. il negozio. imperativa i perfekta obraenih pravilnih i nepravilnih glagola E tvorba i uporaba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola triju konjugacija: essere. pripremanje stola za razliËite svetkovine. druæenje KljuËne strukture i izriËaji: In città i giovani si divertono…in pizzeria/al bar/in pasticceria/in discoteca. umjetniËki i turistiËki Rim. avere la febbre. dare. l’ambulatorio. potere.... Prenoto un posto… Compro un biglietto di andata e ritorno per… Preparo i bagagli… 2. la fioreria. spremanje prtljage KljuËne strukture i izriËaji: Parto per… Vado alla stazione ferroviaria/all’ufficio informazioni/allo sportello. la pizza/il pasticcere. a sinistra. piacere). 5. a na planu razumijevanja do 600 leksiËkih jedinica. chiedere informazioni all’agenzia turistica. kupnja karata.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Talijanski jezik 8. 7. il treno… Italija: zemljopisni poloæaj. Ljetni praznici: odabir naËina provoenja ljetnih praznika./ nell’angolo… Consultare la lista dei cibi e delle bibite. ponaπanje za stolom. pjesme i tekstovi. Rim: povijesni. Consulto l’orario delle partenze.. uporaba kondicionala u talijanskom E tvorba i uporaba gerundiva. piacere E razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskom jeziku E kondicional I. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. dietro. gli articoli… 9. RAZRED Ëetvrta godina uËenja CJELINE I TEME 1. prirodne ljepote KljuËne strukture i izriËaji: Le regioni. komunikacija pri traæenju medicinske pomoÊi KljuËne strukture i izriËaji: Le parti del corpo umano. regije. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 450 leksiËkih jedinica. la ricetta. futura I. le paste/il fioraio. Tijekom 4. volere. Primjerice. grafiËki simboli na kolodvoru i u vlaku i njihovo znaËenje KljuËne strukture i izriËaji: Prendo un carrello. red voænje. klima. gestualno sporazumijevanje meu Talijanima. davanti… Ljudsko tijelo: dijelovi tijela (proπireno). Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. Posjet tipiËnomu talijanskomu restoranu: gastronomski specijaliteti i tipiËni jelovnik. znaËenje uËestalih gesta u svakodnevnom æivotu Talijana uz usporedbu s vlastitom kulturom ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. obavijesti o polasku vlakova. andare.. proizvodi KljuËne strukture i izriËaji: Il panettiere. non mi piace.. la visita. pravilnih glagola triju konjugacija. in un albergo/in campeggio/in una pensione. dare. Æivot mladih: izlasci. avere. i monumenti. i laghi. Ci porti il conto! Mi piace. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. la macchina. uporaba glagola stare u prezentu i imperfektu + gerundiv. I mezzi di trasporto: l’aereo. convalido i biglietti.. fare le radiografie. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenja i ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta. Dove si trova. come usare la pianta della città. prijevozna sredstva KljuËne strukture i izriËaji: Le vacanze estive. GRAMATI»KE STRUKTURE U sedmom razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatiËkog nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. mjesto odvijanja djelatnosti. Pri obradbi novoga leksika preporuËuje se uvoenje od 8 do 9 leksiËkih jedinica po nastavnom satu. potere. la panetteria. izraæavanje vlastitoga stava prema odabiru jela i piÊa KljuËne strukture i izriËaji: A cena in un tipico ristorante italiano. 6. dovere.. una guida turistica.

SliËni sadræaji povezuju se s nastavom prvoga stranoga jezika. Com'è?. komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja na javnim mjestima. itd. zahvaljivanje. Perché?. Ëlan uz osobna imena i prezimena. upoznavanje nekih regija s regionalnim srediπtima. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. dijaloga. Dov'è?. ritmiËkih. opisivanje proπlih dogaaja i sjeÊanja. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnog ili pisanog jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim elementima E prepoznavanje i razumijevanje kraÊih usmenih izvornih poruka ( televizijske reklame. Upitne reËenice s: Chi?. KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. uz imena zemalja. sluæenje zemljopisnom kartom sadræaji su koji ciljano proπiruju interkulturalnu kompetenciju uËenika razvijajuÊi interes i razumijevanje za razliËitosti. Quanto?. izraæavanje koliËine. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku i bez njega E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izdvojenih rijeËi. Che cosa?. Come sono?. gradova i ostalog geografskog nazivlja. tipiËni talijanski restorani i gastronomska ponuda. pokrajina. upoznavanje sa zemljopisnim i klimatskim uvjetima u Italiji. JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini. moguÊnosti smjeπtaja u turistiËkim odrediπtima. prihvaÊanje i odbijanje prijedloga. predstavljanje sebe. traæenje savjeta. opisivanje ljudskoga tijela i zdravstvenoga stanja. znamenitosti Rima. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. Dove sono?. izvorne pjesme. Quando? Na razini prepoznavanja E uporaba gerundiva umjesto zavisne reËenice E uporaba nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu i njihovo mjesto u reËenici E uporaba ili ispuπtanje odreenog Ëlana u izrazima. imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru. reËenica. prijatelja i obitelji. kraÊih tekstova i pjesmica E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne.) E razumijevanje jednostavnih auditivnih i audiovizualnih izvornih poruka E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik u kontekstu usmenih poruka GOVORENJE: IZGOVOR. opisivanje kulturnih znamenitosti i izraæavanje osobnih dojmova. predlaganje. likovne i zvukovne) poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u kraÊim dramatizacijama prema zadanom predloπku ili bez njega E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu elemenata E sposobnost traæenja informacija i objaπnjenja E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje 219 .Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice u svim licima u nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt) E naglaπene osobne zamjenice s prijedlozima E nenaglaπene osobne zamjenice u akuzativu (direktni objekt) i njihovo slaganje s participom perfekta E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu ( indirektni objekt) E uporaba partitivne zamjenice NE i slaganje s participom perfekta Imenice E jednina i mnoæina muπkog i æenskog roda imenica E imenice s nepravilnom mnoæinom (dijelovi ljudskog tijela) E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju »lan E uporaba neodreenog i odreenog Ëlana E uporaba padeænih prijedloga E ispuπtanje Ëlana u nekim izrazima Pridjevi E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju E nepravilno stupnjevanje pridjeva (u kontekstu situacije) Brojevi E ponavljanje Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga E pravilo spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom u kontekstu E uporaba prijedloga u izrazima Prilozi E prilozi vremena i uËestali prilozi mjesta i naËina E pravilna tvorba i uporaba priloga naËina ReËenice E reËenice od viπe elemenata. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi uËenika. izraæavanje svojine. Talijanski jezik potvrivanje i nijekanje. Per chi?. izraæavanje glediπta i æelja. traæenje i davanje informacija. izraæavanje nelagode i boli. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja i izraæavanje gestama u svakodnevnoj komunikaciji meu Talijanima.

kupovanje i spremanje zakuske. Svakodnevni æivot tipiËne talijanske obitelji: ponaπanje Ëlanova obitelji.materinski jezik. problemi mladih. njihovo ponaπanje. I problemi delle grandi città. le bandiere.) E izrada dodatnih nastavnih sredstava (postera.. jelovnik. aver fretta. radne biljeænice. le chiacchiere dopo le lezioni. upute prije odlaska na dnevne obveze. itd. pisanje SMS poruka i e-maila STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. rjeËnika i drugih izvornih materijala E stjecanje znanja na osnovi istraæivanja. le nazionalità e le lingue. analize i zakljuËivanja tijekom nastave izvan uËionice i πkole E koriπtenje novih tehnologija u pronalaæenju potrebnih podataka E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na osnovi primjera E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika 8. Tisak za mlade: pisma uredniπtvu. razliËite zemlje. nacionalnosti. dijaloga i kraÊih tekstova bez neposrednog uzorka E Ëitanje i razumijevanje kraÊih izvornih poruka (recepti za pripremu jela. l’aspetto fisico.) PISANJE E prepisivanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E odabir zaokruæivanjem. trovare una scusa. il rapporto con i fratelli. jezici. zastave. ekologija i zdrav æivot. strani . l’inquinamento. biljeænice. odnosi s roditeljima i vrπnjacima. 4. l’oroscopo e la superstizione. stajaliπte prema horoskopu. come salvare la natura. mapa) E koriπtenje udæbenika. itd. opis osoba. 5.strani jezik. La descrizione delle persone e del loro carattere: alto/basso/magro/cordiale/allegro/geloso /egoista.. upute. proπlosti i buduÊnosti E Talijanski jezik sposobnost usmenog ili kraÊeg pismenog izlaganja o dogaajima iz svakodnevnog æivota razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja uËenika i njihovog napretka E E E E »ITANJE E Ëitanje i razumijevanje reËenica i tekstova na razini prethodno usvojenih zvuËnih uzoraka E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica. znaËaj (karakter) i izgled KljuËne strukture i izriËaji: Il ritorno a scuola. plan grada. SMS poruke. horoskopski znakovi. simpatije. fare attenzione… 3. Odnosi meu narodima: kontinenti i njihovi stanovnici. chiedere/ dare consigli a. KljuËne strukture i izriËaji: il giornalino per ragazzi. 220 . razglednica). e-mail. 2. l’acqua potabile. podcrtavanjem i povezivanjem elemenata teksta E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega E popunjavanje teksta rijeËima koje nedostaju te pisanje reËenica i kraÊih tekstova sadræajno povezanih s obraenim temama E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta i pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje diktata i kraÊih sastavaka E pisanje pitanja na zadani tekst E pisanje biljeæaka nakon odsluπanog ili proËitanog teksta E pisanje kraÊeg teksta o osobnim dojmovima i nazorima (pismo. zajedniËki problemi. turistiËke obavijesti. PoËetak πkolske godine: prepriËavanje dojmova s praznika. RAZRED peta godina uËenja CJELINE I TEME 1. il primo amore. gli stati.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu osoba. odabir glazbe. KljuËne strukture i izriËaji: I continenti. predmeta i situacija i izraæavanje osobnih stavova i æelja sposobnost prepriËavanja kraÊih tekstova uz predloæak ili bez njega sposobnost prepriËavanja dogaaja u sadaπnjosti.. i problemi dei giovani. odnosi meu Ëlanovima obitelji KljuËne strukture i izriËaji: una giornata tipica di una famiglia italiana. organizzare una festa tra amici. izgled. indicare la data. oËuvanje Zemlje od zagaenja ekoloπko osvjeπÊivanje i svjesno djelovanje na oËuvanju okoliπa u gradu i u prirodi. il rapporto con i genitori. l’angolo della posta. Internet. znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih i tekstualnih poticaja E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i sposobnost njihove samostalne primjene E uoËavanje i povezivanje sliËnosti i razlika u jeziËnim ustrojima (strani . Pravila druπtvenoga ponaπanja. i rifiuti. il traffico. Ustrojstvo zajedniËkoga druæenja: priprema zajedniËkog provoda. odreivanje datuma i pisanje datuma KljuËne strukture i izriËaji: avere una casa/un appartamento a disposizione. slikovnog rjeËnika. essere in ritardo.

l’abbigliamento. le calzature. partecipare a… Uloga televizije u svakodnevnom æivotu obitelji: odabir programa. essere in forma.. piove. i njihova uporaba u perfektu Imenice E tvorba æenskog roda imenica E imenice s razliËitim oblikom za muπki i æenski rod E mnoæina imenica. Sudjelovanje na natjecanju: iznoπenje miπljenja o prednostima i nedostatcima sudjelovanja na natjecnju. GRAMATI»KE STRUKTURE U osmom je razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatiËkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda.. ponaπanje u trgovini. la pubblicità. il pullman. le svendite. Sadræaji se proπiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadræaja. fare il tifo per. la giornata di un/una concorrente. lavare .. godine uËenja jezika predvia se aktivna uporaba oko 700 leksiËkih jedinica.. i programmi iniziano… il telegiornale. 10. prometna sredstva i prometni znakovi. tanto u funkciji pridjeva i priloga »lan E uporaba Ëlana uz imena kontinenata.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu 6. Prognoza vremena: vremenske prilike u razliËitim godiπnjim dobima. pjesme i tekstovi. Talijanski jezik ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUΔA ZNANJA LEKSI»KA PODRU»JA LeksiËka podruËja naznaËena su u predloæenim nastavnim temama. nevica. problemi gradskoga prometa. Prometna sredstva: gradski i meugradski promet. un incidente stradale. odabir odjeÊe i obuÊe prema meteoroloπkim prilikama. itd. la nave.. koriπtenje videoteka i DVD-a KljuËne strukture i izriËaji: seguire una trasmissione.. IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati godiπnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema zanimanju uËenika prigodne recitacije. Poznati talijanski modni kreatori. I grandi magazzini italiani sono… Gli stilisti più noti sono. a na planu razumijevanja do 850 leksiËkih jedinica. grafijska pravila kod pisanja nekih oblika E nepravilna mnoæina imenica E imenice kod kojih se u mnoæini mijenja samo Ëlan Pridjevi E tvorba æenskog roda i mnoæine. Glagoli E ponavljanje i utvrivanje svih obraenih vremena i naËina pravilnih i nepravilnih glagola prema kontekstu E glagoli piacere i andarsene u obraenim vremenima i naËinima E uporaba nenaglaπenih zamjenica (ili dativ ili akuzativ) uz glagolska vremena i naËine E glagoli tipa mettere . Nakon 5 godina uËenja jezika uËenici mogu postiÊi razinu A1+ prema ZajedniËkom europskom referentnom okviru za jezike. chiedere il permesso. 8. rispettare la segnaletica stradale. la metropolitana. znaËenje simbola na prognostiËkoj karti KljuËne strukture i izriËaji: Che tempo fa? Fa bel/brutto tempo. UËenici Êe samo u nekim podruËjima moÊi dostignuti razinu A2. zemalja i zemljopisnih naziva E uporaba Ëlana u ustaljenim izrazima Zamjenice E naglaπene osobne zamjenice u svim licima u nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt) E naglaπene osobne zamjenice s prijedlozima E nenaglaπene osobne zamjenice u dativu (indirektni objekt) i u akuzativu (direktni objekt) i njihovo mjesto u reËenici u odnosu na glagol 7. odnos meu vrπnjacima KljuËne strukture i izriËaji: presentarsi a un concorso di. RjeËnik se cikliËki ponavlja i proπiruje novim sadræajima. Primjerice. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi viπe od 9 do 10 leksiËkih jedinica po nastavnom satu.. gli sconti. poco. guardare un film giallo / di fantascienza / western / umoristico / documentario / un programma interessante/ noioso.. 221 . Tijekom 5. kritiËan odnos prema pojedinim emisijama. i mezzi di trasporto: il tram. pravila ponaπanja u prometu. blagdani i svetkovine i talijanska tradicija njihova slavljenja uz usporedbu sa sliËnim tradicijama kod nas. Il mare è calmo/mosso.mettersi. problemi pri odabiru. il cielo è sereno/nuvoloso. usporedba talijanskoga i hrvatskoga programa. guardare guardarsi. Kupovanje odjeÊe i obuÊe: odreivanje konfekcijskoga broja za odjeÊu i obuÊu. la nave traghetto.. manja prometna nezgoda KljuËne strukture i izriËaji: ( non) andare d’accordo. Gramatika se tumaËi u kontekstu situacije bez mehaniËkoga pamÊenje i ispitivanja gramatiËkih pravila i paradigmi izvan konteksta.lavarsi. soffia il vento. najpoznatije robne kuÊe u Italiji i kod nas. grafijska pravila kod pisanja nekih oblika E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju E razlika izmeu molto.. le compere. 9. KljuËne strukture i izriËaji: i grandi magazzini.

izricanje sudova o sebi. di cui. odnosne reËenice Na razini prepoznavanja E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni s oblicima imperativa. DI CUI. VJE©TINE I SPOSOBNOSTI SLU©ANJE E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku E povezivanje audiovizualnog pisanog jeziËnog sadræaja E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim elementima E razumijevanje usmenih izvornih poruka (reklame. Sadræaji se povezuju i s nastavom prvoga stranoga jezika. ljubomore. infinitivom i s ecco E odnosne zamjenice che. kraÊe informacije. nadnevka. izvorne talijanske pjesme E uoËavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik E razumijevanje osnovnih uzvika uz gestualno sporazumijevanje meu Talijanima GOVORENJE: IZGOVOR. Che cosa?. zahvaljivanje. Upitne reËenice s: Chi?. reËenica. kraÊih tekstova i pjesama E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne poticaje E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obraenih tematskih sadræaja E sposobnost opisivanja i davanja miπljenja i savjeta na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama i raspravama prema zadanom predloπku ili bez njega E sposobnost traæenja obavijesti i objaπnjenja E sposobnost koriπtenja viπe reËenica za opisivanje osoba.?. zdruæivanje zamjenica s imperativima glagola E spajanje zamjenica s ECCO E spajanje nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu s infinitivom i gerundom E odnosne zamjenice CHE... mjera i teæine Prijedlozi E uporaba najuËestalijih prijedloga E pravilo spajanja prijedloga s odreenim Ëlanom u kontekstu E uporaba prijedloga u izrazima Prilozi E prilozi vremena. problemi æivota u gradu i ekologija. dijaloga. ispriËavanje. gerundivom. Per chi. venivo. odbijanje i prihvaÊanje ponude.. GOVORNA INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA E sposobnost prepoznavanja. sudova i æelja E sposobnost prepriËavanja obraenih tekstova uz predloæak ili bez njega E sposobnost prepriËavanja dogaaja u sadaπnjosti. davanje savjeta. tipiËna talijanska obitelj. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja. meteoroloπke informacije. Dove sono?. proπlosti i buduÊnosti 222 JEZI»NE FUNKCIJE U okviru obraenih tema i jeziËnih struktura prisutne su jeziËne funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini. potvrivanje i nijekanje . Dov'è?. mjesta i naËina E uporaba priloænih oznaka CI i NE i razlika u uporabi u odnosu na nenaglaπene zamjenice CI i NE ReËenice E reËenice od viπe elemenata. Brojevi E izricanje cijene. ritmiËkih. E pogodbene reËenice u sadaπnjosti i u proπlosti: Se posso. zdruæivanje tih oblika s imperativom. izricanje æaljenja. del quale. odgojnim i socijalizirajuÊim sadræajima vodi se raËuna o usporedbi odgovarajuÊih sadræaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti dobi i interesima uËenika. itd. æelje. izraæavanje osjeÊaja radosti. Come sono?. multikulturalnost i suæivot meu narodima. traæenje i davanje informacija. Quando? E upravni i neupravni govor. upute o stanju na cestama. opisivanje proπlih dogaaja i sjeÊanja i iznoπenje osobnih planova za buduÊnost.. il quale. modni kreatori. itd. opisivanje vremenskih i prostornih odnosa. E Talijanski jezik KULTURA I CIVILIZACIJA U pristupu kulturoloπkim. slaganje sa glagolom u perfektu E zdruæivanje nenaglaπenih zamjenica u dativu ili akuzativu s 2.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu nenaglaπena zamjenica NE i njezino mjesto u odnosu na glagol u prezentu i perfektu. suosjeÊanja i kritike. zabranjivanje i izraæavanje zadovoljstva i nezadovoljstva. naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku i bez njega E sposobnost pamÊenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvuËnih uzoraka izoliranih rijeËi. vengo/verrò da te. Com'è?. dare. uvjeravanje. Se potevo. slaganja i neslaganja. stare.?. Ëestitanje. andare. Perché. prijateljima i obitelji. dire. izraæavanje stavova i æelja. konjunktiv prezenta u zavisnim reËenicama iza glagola sumnje. opisivanje odnosa meu osobama. opis osoba i njihovih karakternih osobina. æivot mladih u Italiji. naËin zabave. meteoroloπki izvjeπtaj. razumijevanja i ponavljanja fonoloπkih. licem jednine imperativa glagola fare. upute s razglasa. izraæavanje koliËine i mjere. u odnosnim reËenicama. E zdruæene nenaglaπene osobne zamjenice dativ + akuzativ i njihovo mjesto u reËenici. televizijski programi. nuenje. Quanto?. izraæavanje svojine i pripadnosti. ocjena i uputa. televizijski program. blagdani i svetkovine s karakteristiËnim obiËajima sadræaji su koji razvijaju interkulturalnu kompetenciju i pobuuju interes uËenika za dodatno proπirivanje nekih tema.. odnosi adolescenata s roditeljima. predmeta i situacija i izraæavanje osobnih nazora. moda. tisak za mlade.

SMS.. Internet PISANJE E pisanje reËenica i kraÊih tekstova prema predloπku E zaokruæivanje. pismeno odgovaranje na pitanja E pisanje diktata i kraÊih sastava E pisanje pitanja na zadani tekst E pisanje biljeæaka nakon odsluπanog ili proËitanog teksta E pisanje kraÊeg teksta o osobnim dojmovima. dogaaja i vlastitih doæivljaja E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja uËenika i njihovoga napretka sposobnost izdavanja naredbi u neformalnom i formalnom obliku »ITANJE E Ëitanje i razumijevanje reËenica i tekstova na razini prethodno obraenih uzoraka E glasno Ëitanje i razumijevanje reËenica. biljeænice. tematskih panoa. e-mail. Interneta. dnevnik. SMS poruke. dijaloga i tekstova bez neposrednog uzorka E Ëitanje i razumijevanje izvornih poruka. æivotopis. nazorima i problemima (pismo. CDroma. postera E koriπtenje udæbenika. DVD-a E koriπtenje uspjeπnih strategija u uËenju jezika. ilustracija. e-mail) 223 . odabrani tekstovi iz dnevnog ili tjednog tiska. gramatike i drugih izvornih materijala.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu E Talijanski jezik STRATEGIJE U»ENJA I SLUÆENJA ZNANJEM E usvajanje izgovora. radne biljeænice. rjeËnika. videa. podcrtavanje ili precrtavanje elemenata u tekstu E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega E popunjavanje teksta rijeËima ili reËenicama koje nedostaju te pisanje kraÊih tekstova sadræajno povezanih s obraenim temama E sposobnost povezivanja elemenata predloæenog teksta.materinski jezik. individualno i suradniËko uËenje E stjecanje znanja na osnovi promatranja. razglednica. upute za uporabu. dosjea. televizije. osoba. analize i izvoenja zakljuËaka tijekom nastave izvan uËionice i πkole E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuËaka na osnovi primjera E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uËenika koji rade na zajedniËkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika E usmeno i pismeno opisivanje predmeta.strani jezik) E izradba dodatnih nastavnih sredstava. televizijski program. slikovnog rjeËnika. pismo uredniπtvu Ëasopisa za mlade. reklame. strani jezik . znaËenja rijeËi i gramatiËkih struktura uz koriπtenje audiovizualnih i tekstualnih poticaja E uoËavanje analogija i pravilnosti u jeziËnom ustroju i sposobnost njihove samostalne primjene E uoËavanje i povezivanje sliËnosti i razlika u jeziËnim ustrojima (strani jezik . istraæivanja.

a osobito ih treba povezivati s rijeËima koje su dio hrvatskog jezika kao internacionalizmi. 5.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik POSEBNI PROGRAMI: KLASI»NI JEZICI LATINSKI JEZIK UVOD PRIKAZ PREDMETA: Tradicija uËenja klasiËnih jezika u Hrvatskoj traje veÊ gotovo Ëetiristo godina. a pri prelasku na Ëitanje klasika treba ih uputiti u naËin koriπtenja rjeËnika. KULTURA. razred) treba proπiriti gramatiËko gradivo: E pojmom diskursa (razgovora . a treba kontinuirano i sustavno primijeniti i tradicionalni izgovor kako bi ga uËenici i praktiËno svladali. RAZUMIJEVANJE Tekstu se pristupa formalnom gramatiËkom raπËlambom pri kojoj se neprekidno uvjeæbava osnovna metoda: uoËavanje gramatiËkog oblika i njegove uloge u reËenici / tekstu. Pri ponavljanju i ispitivanju treba ih povezivati prema srodnosti. Do prelaska na Ëitanje klasika poËetkom 8. suprotnosti ili prema nekom drugom kriteriju. Tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika uËenici moraju nauËiti sadræaje iz podruËja: E knjiæevnosti E povijesti E kulture i civilizacije Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Pri tome uËitelj moæe izvrπiti i izbor nauËenih rijeËi.govora) E relativnim povezivanjem E razradbom promjene reËenice u neupravnom govoru 224 . Program se izvodi na klasiËnom izgovoru latinskog jezika. POVIJEST. po kojem se latinski jezik uËi od petog do osmog razreda u Ëetverogodiπnjem programu po tri sata tjedno. GRAMATIKA (SLOVNICA) U prve tri i pol godine uËenja (od 5. 2. od trenutka kad su Isusovci osnovali KlasiËnu gimnaziju u Zagrebu. U poËetku uËenja uËenike treba uputiti u naËin navoenja rijeËi u rjeËniku. »ITANJE UËenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijeËi te intonaciju reËenice. nego oni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja koje uËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika mora usvojiti: E knjiæevnost: upoznati se s glavnim predstavnicima rimske knjiæevnosti te s osnovnim znaËajkama hrvatskog latinizma E povijest: upoznati se s osnovnim dogaajima i razdobljima rimske povijesti. To danas zovemo ≈rano uËenje klasiËnih jezika«. knjiæevno-povijesne i religijskomitoloπke sadræaje treba povezivati s vaænijim sadræajima iz grËke kulture i civilizacije Nastavna podruËja koja obuhvaÊa predmet: 1. pravopis i izgovor E deklinaciju i konjugaciju (s osobitostima i nepravilnostima) E komparaciju pridjeva i priloga (s osobitostima i nepravilnostima) E prijedloge i brojeve E sintaksu padeæa (u izboru) E sintaksu konstrukcija E sintaksu nezavisnih i zavisnih reËenica E neupravni govor Pri Ëitanju klasika (8. mitologije i s najvaænijim obiËajima starih Rimljana. a zatim se prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima hrvatskog jezika. 4. Pravilno konstruiranje i povezivanje reËeniËnih dijelova dokaz su da je uËenik shvatio strukturu latinskog teksta.r. pismo. razreda i tijekom tog Ëitanja treba ovladati osnovnim rjeËnikom koji omoguÊuje snalaæenje na sloæenijim tekstovima. PREVO–ENJE Prvi pristup prevoenju mora biti πto doslovniji.r. CIVILIZACIJA UËenje klasiËnih jezika podrazumijeva kulturnopovijesni i civilizacijski kontekst. povezati ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom baπtinom E kultura i civilizacija: upoznati se s glavnim znaËajkama rimske kulture. Putem prevoenja latinskih tekstova uËenici usvajaju razliËite spoznaje o rimskoj civilizaciji. Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatiËkom ustrojstvu reËenice i povezivanje tako spoznatog ustrojstva s kontekstom i sa znaËenjima rijeËi i izraza. a osobito Ëesto treba u izgovoru prakticirati oba izgovora da bi uËenici lakπe Ëitali i razumjeli internacionalizme kao i druge termine nastale iz latinskog jezika.) treba usvojiti cjelokupno gramatiËko gradivo: E glasovni sustav. UËenici moraju poznavati klasiËni i tradicionalni izgovor na razini uporabe. Rad na satu mora poËeti od provjere usvojenog rjeËnika. UËenje klasiËnih jezika u tadaπnjoj je osmogodiπnjoj gimnaziji u svim razredima bilo uobiËajeno. do kraja prvog polugodiπta 8. jer se u tekstovima nuæno javljaju i neke rijetke rijeËi. 6. VOKABULAR (RJE»NIK) Usvajanje i razumijevanje rijeËi treba zapoËeti sustavno od prvog susreta s tekstom. 3.

U radu na tekstu naglasak treba staviti na reËeniËnu analizu i razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri razumijevanju teksta kljuËan je element poznavanje kulturno. Latinski jezik uËi se od petog do osmog razreda. Etape sata. Time se uËenicima omoguÊuje stjecanje trajnih znanja. ali se neke u skladu s potrebama za uvjeæbavanjem ili proπirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom Ëetverogodiπnjeg programa. Latinski jezik je sredstvo koje nam prenosi obavijesti o temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije. Da bi se postigao konaËni cilj uËenja klasiËnih jezika. O inventivnosti nastavnika ovisi kojim Êe metodama uËenicima olakπati ovaj veliki napor koji iziskuje dosta koncentracije. kako se oblikuje razlikujuÊi se u sjedinjenju s jednom stranom kulturom . Nastava latinskog jezika kroz sve Ëetiri godine u osnovnoj πkoli temelji se na sliËnim metodiËkim naËelima. no kad se odluËe postaje im obvezan. Podrazumijeva se da se prethodno steËena znanja i umijeÊa te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati na sljedeÊim stupnjevima (npr. NAPOMENA Upute za uËitelje Nastavne teme ne moraju se nuæno usvajati redom kojim su navedene u nastavnom programu.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik E Vertikalna i horizontalna povezanost unutar predmeta: Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred. usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti. razreda. tipovi zadataka raznovrsni. Frontalni tip sata nuæno je neophodan zbog specifiËne strukture klasiËnih jezika koju je ne moguÊe usvojiti bez jasno ocrtanih gramatiËkih okvira. Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveÊanju leksika. umjereno koristi razgovorni latinski jezik E postane osjetljiv i da polako spoznaje estetsku razinu latinskih tekstova u njihovoj usporedbi s hrvatskima. UËenje bilo kojeg segmenta nije cilj ni svrha uËenja veÊ upravo 225 CILJ Cilj je nastave latinskoga jezika osposobiti uËenika da: E spozna i razumije jeziËnu strukturu latinskog jezika E razumije latinske tekstove i moæe ih prevesti na hrvatski jezik E spozna civilizacijsko okruæenje u kojem se latinski jezik razvijao E umjereno prevodi s hrvatskoga na latinski E veÊ od 6. E E E E kroz tekstove uËeniku predstavlja kako se pojedina kultura iskazuje u samoprikazivanju. ponavljanje vokabulara i redovito prevoditi zadane tekstove. GramatiËke sadræaje treba jasno objasniti i Ëesto provjeravati razumijevanje razliËitim tipovima vjeæbi i zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. potrebno je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjeæbe gramatiËkog sadræaja. ponavljanje gradiva. jer druπtveno-humanistiËke i prirodoslovne znanosti imaju svoje podrijetlo u dostignuÊima antiËke civilizacije. U Ëetvrtoj godini uËenja latinskog jezika uËenike treba pripremiti na Ëitanje veÊih odlomaka teksta u izvorniku i uputiti ih na stilske osobitosti pojedinih pisaca.civilizacijskog konteksta u kojem se radnja dogaa. a poslije sve viπe. a osobito je vaæno naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije koja Êe osvjeæiti sat zamiπljen kao frontalni. zanimljivi i poticajni za rjeπavanje. dok se grËki jezik uËi samo u sedmom i osmom razredu. UËenici se u petom razredu odluËuju za klasiËni program koji ukljuËuje oba klasiËna jezika. osobito u stihovima ZADAΔE Nastava latinskog jezika: E obrazuje jeziËne i misaone sposobnosti i razvija sposobnost izraæavanja i tumaËenja E otvara pristup vaænim podruËjima duhovnog i druπtvenog svijeta E budi povijesnu svijest i olakπava snalaæenje u suvremenosti E razvija samostalno i stvaralaËko miπljenje i tako omoguÊuje doprinos razvoja Ëovjeku usaenih moÊi E daje uËeniku uvid u rimsku kulturu i njezin doprinos oblikovanju Europe i to na zaokruæenom i vremenski udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku tekstova . Vjeæbe ponavljanja moraju biti dobro osmiπljene. od mitoloπkih do povijesnih ili drugih tema. Posebnost je latinskoga jezika da omoguÊuje uvid u cjelinu indoeuropskih jezika te daje temelje za bolje poznavanje i razumijevanje modernih jezika. a to je razumijevanje teksta u izvorniku i stjecanje vjeπtine prevoenja originalnog teksta pisanog na klasiËnim jezicima.helenistiËkom GrËkom. Dvije se preporuËljive prihvatljive metode rada na satovima nastave klasiËnih jezika: frontalni tip rada i rad u grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima uËeniËkog zajedniËkog rada na satu). vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. uËenici se na niæoj razini susreÊu s jednostavnijim morfoloπkim i sintaktiËkim oblicima. koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz program). Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi od teksta kao Ëvoriπta u kojem se gramatiËko znanje. kako stvara i razvija osebujnu socijalnu strukturu i kako dalje prenosi bitne vlastite elemente dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura proπlosti sa suvremenim iskustvom potiËe prihvaÊanje humanistiËkih vrijednosti budi svijest o poπtovanju drugih kultura i duhovnih vrijednosti razliËitih civilizacija i poπtovanje prema vlastitim korijenima razvija sposobnost kritiËke prosudbe Posebnosti predmeta: UËenje latinskoga jezika pripada u izborni program u osnovnim πkolama u RH i uvijek je povezano s uËenjem grËkoga jezika.

PreporuËuje se izrada mentalnih mapa posebice nakon svake tematske cjeline (npr. Prijedlozi nekih izvanuËioniËkih oblika koji se mogu ostvariti i kao vid projektne nastave: E posjet muzejima . kvizovi i sl. skupljanja likovnog materijala i njegove prezentacije. Ovdje se savrπeno mogu uklopiti oblici timskog rada. povijeπÊu. grupni rad u razredu i izvan njega (istraæivanja. Dva su tipa izvanuËioniËke nastave: terenska i projektna nastava. likovnom kulturom.) Uspjeπnost uoËavanja korelacija ovisi o velikoj meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika.) Pisani radovi Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uËenja: E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja gramatike E πkolske zadaÊe . 226 Latinski jezik Projektna nastava Podrazumijeva ukljuËivanje uËenika u razliËite tematske projekte. Za kontrolni rad i πkolsku zadaÊu predvien je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka. U 8.U projektnoj nastavi zastupljeni su svi tipovi rada .. Gdje god je moguÊe potrebno je vuÊi paralele osobito s hrvatskim i stranim jezicima. instituti.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu obrnuto. samostalni rad (pronalaæenje grae u literaturi ili na Internetu. cilj i zadaÊe uËenja nuæno sve segmente usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konaËne provjere uËenikova znanja. MoguÊnosti korelacija su nebrojene.) IzvanuËioniËke aktivnosti Nesumnjivo je da Êe uËenici ukljuËeni u ovakav oblik rada stjecati trajno i u æivotu kasnije primjenljivo znanje. Terenska se nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moæe odræavati i u mjestu gdje se se nalazi πkola. referati. pa uËenicima moæe biti dodijeljen dio teksta za samostalnu pripremu koja Êe se ujediniti za nekoliko uËenika na satu. Dinamika sata i motivacija uËenika poveÊava se na razne naËine koji ovise o domiπljatosti i iskustvu nastavnika u radu s uËenicima odreene æivotne dobi i njihovim kognitivnim sposobnostima. referata i sl. pronalaæenje relevantnih elemenata za projekt. Posebno treba upozoriti na πiroki spektar primjene korelacija meu predmetima. uËenici mogu samostalno prezentirati svoje radove koristeÊi suvremene medije πto bitno pospjeπuje uËeniËku motivaciju.prijevodi s latinskog jezika na hrvatski jezik i obrnuto Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o ocjenjivanju. muzeji. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan nastavni predmet s kojim klasiËni jezici. Samostalan rad uËenika Od samog poËetka uËenja klasiËnih jezika treba inicirati samostalne radove uËenika u obliku referata. Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije viπe nastavnih predmeta. prezentacija). odræavanje video projekcija. pisanje eseja. razredu kontrolni radovi mogu se proπiriti na gramatiËku i stilistiËku analizu teksta. predavanja. a uËenici se mogu baviti npr. Usvajanje vjeπtina u ovim oblicima rada vjeæba su za primjenu zakonitosti timskog rada s kojim Êe se uËenici svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i privatnog æivota. veÊ nastavnici sami osmiπljavaju temu i odrediπte te rade poseban plan i program. U veÊini sluËajeva radi se o odlasku izvan mjesta πkole iako to nije nuæno. razne udruge. Idealno je uËenike podijeliti u grupe i raditi cirkularne radionice. praÊenje πkolskih emisija na radiju i televiziji E suradnja sa kulturnim institucijama (knjiænice. parovima ili nekim drugim oblicima uËeniËkog udruæivanja moæe se primjenjivati ili kao dio frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao sredstvo ponavljanja i postizanja veÊeg stupnja motivacije kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjeæbavanje i provjeru usvojenosti novih nastavnih sadræaja) ili kao posebni satovi. Terenska nastava Provodi se u trajanju od jednog do optimalno Ëetiri dana. barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toËaka ili bili integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo objaπnjavanje struËne terminologije odnosno etimologije. izrada plakata. dok se πkolske zadaÊe predviaju kao prijevodi odlomaka iz djela spomenutih autora.od uËenja do percepcije svijeta oko sebe. Rad u grupama. arhivi.frontalni u razredu (priprema napoËetku projekta i zakljuËak na kraju). .trajne i prigodne postavedragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima koji dobro poznaju naËine kako zainteresirati odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje govorimo u uËeniËkoj dobi) E postavljanje izloæbi u πkoli s temom iz antike E posjet kazaliπnim i filmskim predstava s temama iz antiËkog svijeta ili reminiscencijama na antiku E rad dramske ili filmska grupe antiËkog usmjerenja E izdavanje πkolskog lista s temom antiËke kulture i civilizacije E odræavanje meurazrednih i meuπkolskih natjecanja u poznavanju latinskog jezika i kulturnocivilizacijskog konteksta E kontinuirano praÊenje antiËkih sadræaji na internetu. Tih dana uËenici ne pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuËivo na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj zastupljeni. debate.. PreporuËuju se razliËiti oblici usmenog ili pisanog izlaganja kao npr. i grËi i latinski. i nije nuæno vezana uz postojeÊi plan i program. radionice. tako da svaki uËenik sudjeluje u svemu. nepravilni i nepotpuni glagoli.). Ovisno o informatiËkoj opremljenosti πkole. razredu kad se Ëitaju klasici. a njima se razvijaju kognitivne spoobnosti koje uËenicima koriste u apsolutno svim segmentima æivota . Moæe trajati jedan πkolski sat ili Ëitavu πkolsku godinu ovisno o planiranju jednog ili viπe nastavnika i barem je u jednom segmentu povezana s planom i programom pa se ostali korelirajuÊi predmeti nadovezuju svojom graom. sve do sloæenih zadataka u 8.zaviËajnom arheologijom.

razred . svladavanje imeniËkih i glagolskih kategorija. deklinacije s imenicama ostalih deklinacija. Imenice 2. U pojedinim godinama uËenja predlaæe se: 5. ili a-deklinacije KljuËni pojmovi: osnova. Obrazovna postignuÊa: prepoznavanje funkcije dijelova jednostavno proπirenih reËenica. o mores! Treba svakako poticati memoriranje poslovica te poticati uËenike da samostalno izrauju vlastite zbirke poslovice u obliku malih tezaurusa. deklinacije KljuËni pojmovi: osnova. npr. poznavanje latinske abecede. 6. RijeËi KljuËni pojmovi: nomina. i 7. zavrπetak. Na temelju proËitane lektire mogu se zadavati teme za samostalan rad uËenika. ili e-deklinacije KljuËni pojmovi: osnova. ali se u odreenim aspektima obrauje na satu. Flora. izravni i neizravni objekt. Valerija Maksima i Plinija Mlaeg 8. U πestom razredu prevode poslovice sloæenijeg gramatiËkog sadraæaja i mogu ih upotrijebiti u konkretnoj æivotnoj situaciji. 3. Imenice 1. priloæna oznaka mjesta/ vremena. deklinacije. se razredu interes okreÊe i prema drugim aspektima knjiæevnog teksta. moguÊnost pronalaæenja genitivne osnove imenica 3. odreivanje naglaska prema pravilima o naglaπavanju.i odeklinacije. U 5. nastavak. Obrazovna postignuÊa: dekliniranje pridjeva primjenom znanja deklinacije imenica a.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Posebno treba uËenike poticati na timski rad πto se postiæe podjelom uËenika u grupe. i Ëitanje dopunskih odlomaka na izvorniku pisaca propisanih programom. u kontekst pojedinog pisca. ili o-deklinacije KljuËni pojmovi: osnova. U petom razredu uËenici Ëitaju i prevode pojedine izreke jednostavnijeg gramatiËkog sadræaja te ih mogu primijeniti u odreenoj situaciji. Pridjevi 1. deklinacije u rjeËniku. toËno Ëitanje latinskih rijeËi. nastavak. razred . padeæi. Ceterum censeo Carthaginem delendam esse. Lektira UËeniËka lektira podrazumijeva Ëitanje literature s tematikom iz antiËkog svijeta. nepromjenjive vrste rijeËi. nastavak. Obrazovna postignuÊa: poznavanje razdiobe glasova. Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja imenica u-deklinacije. naËina/uzroka.Fedrove basne 7. npr. naglasak. smjeπta u samostalnu uËeniËku pripremu. sigmatski / asigmatski nominativ. nastavak. svladavanje dekliniranja imenica 3. reËenica i teksta klasiËnim i tradicionalnim izgovorom. teËno dekliniranje pridjeva 1. U sedmom razredu uËenici mogu prevesti poslovice vrlo sloæenog gramatiËkog sadræaja i precizno ih smjestiti u kulturno-povijesni kontekst. 4. Latinski jezik 2. Posebnu pozornost treba usmjeriti na usvajanje mudrih izreka koje treba sustavno usvajati tijekom sve Ëetiri godine uËenja. 6. nastavak. prijevode latinskih tekstova primjerenih odreenoj uËeniËkoj dobi. Imenice 5. Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja imenica o-deklinacije. prepoznavanje funkcije dijelova nezavisno sloæenih reËenica NASTAVNA CJELINA: DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA TEME 1. U osmom razredu uËenici mogu izreke smjestiti i u kontekst razvoja rimske knjiæevnosti tj. a u 8. korijen. kategorije glagola.izvodi iz Paterkula. razred . veÊ prema dobi. Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja imenica a-deklinacije. Lupus in fabula). diftong (dvoglas). 1. vokal (samoglasnik). razlikovanje imenica vokalskih osnova od imenica konsonantskih osnova. Glasovni sustav KljuËni pojmovi: fonem (glas). Obrazovna postignuÊa: moguÊnost razlikovanja sigmatskog i asigmatskog nominativa imenica 3. ili u-deklinacije 5. deklinacije. Imenice 4. grafem (slovo).dopunski odlomci iz djela autora propisanih programom ili autora po odabiru uËitelja Lektira se. i 2. konsonant (suglasnik). 2. apozicija. (npr. razlikovanje imenica tipa res i imenica tipa dies. Funkcija rijeËi u reËenici KljuËni pojmovi: dijelovi reËenice: subjekt. nastavak. razred . Obrazovna postignuÊa: svladavanje dekliniranja imenica e-deklinacije. 227 . 3. 5. osobito u naglaπavanju oblika genitiva i dativa jednine. deklinacije KljuËni pojmovi: genitivna osnova. razredu teæiπte je na razumijevanju i prevoenju. Obrazovna postignuÊa: poznavanje vrsta rijeËi. Imenice 3. RAZRED NASTAVNA CJELINA: UVOD U U»ENJE LATINSKOGA JEZIKA TEME KljuËni pojmovi: osnova. predikat. O tempora. pridjevski i imenski atribut. i 2.Ëitanje literature na hrvatskom jeziku 6.

CIVILIZACIJA Kulturno-povijesni i civilizacijski sadræaji nisu nuæno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama.Nastavni plan i program za osnovnu πkolu Latinski jezik elativa. Komparacija pridjeva KljuËni pojmovi: komparacija. redni. futur II. komparacija. zamjeniËki pridjevi /nezavisno-upitne reËenice. PRIJEDLOZI TEME 1. razlikovanje superlativa i 228 . i II. Pridjevi 3. deklinacije. POVIJEST. deklinacije s imenicama ostalih deklinacija. Obrazovna postignuÊa: svladavanje deklinacije liËnih(osobnih). pokaznih.3. IZBORNE TEME Prema izboru uËitelja i zainteresiranosti uËenika mogu se produbljivati gramatiËke teme iz latinskog jezika i teme vezane uz knjiæevnost i civilizaciju antiËkog svijeta. KULTURA. pluskvamperfekt. hrvatski jezik (knjiæevnost). stanje. teËno dekliniranje pridjeva 3. konjugacije. komparativ. konjugiranje glagola 1. uoËavanje osobitosti zamjeniËkih pridjeva i uËenje njihovog znaËenja i deklinacije.3. elativ. desetica. perfekt. s akuzativom i ablativom. usvajanje znaËenja ËeπÊe upotrebljavanih prijedloga. malus. Brojevi KljuËni pojmovi: glavni. odnosnih i neodreenih zamjenica. Obrazovna postignuÊa: tvorba komparativa i superlativa pridjeva 1. i pas. superlativ/elativ. konjugacije KljuËni pojmovi: glagolsko lice. imperfekta i futura I. stotica i tisuÊice.3.4. Obrazovna postignuÊa: dekliniranje pridjeva primjenom znanja deklinacije imenica 3. a uËitelj je slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor. aktivno znanje nepravilne komparacije pridjeva bonus. NASTAVNA CJELINA: ZAMJENICE. nego oni Ëine jedinstven korpus znanja iz tog podruËja koje uËenik tijekom Ëetiri godine uËenja latinskog jezika mora usvojiti. particip prezenta akt. BROJEVI. posvojnih. aktivno poznavanje glavnih brojeva od 1 do 20. dijelni. aktivnoga). NASTAVNA CJELINA: 6. konjugiranje glagola esse u oblicima prezentske osnove. ispravna tvorba i uporaba participa prezenta aktivnog od glagola 1. povijesti i civilizacije djelomiËno je odreen izborom tekstova i nejeziËnih sadræaja udæbenika koji pojedini uËitelj koristi. s ablativom. deklinacije.). usvajanje strukture nezavisnoupitne reËenice. 1. 3. infinitiv prezenta akt. povratnoposvojne. prijedloæni izraz.3. pozitiv. aktivno poznavanje rednih. pozitiv. 2.3. i pas. RAZRED NASTAVNA CJELINA: KOMPARACIJA TEME OBLICI PERFEKTNE I PARTICIPSKE OSNOVE TEME 1. akt. i 3. ispravna uporaba pasivnih glagolskih oblika u reËenici. deklinacije KljuËni pojmovi: osnova. do 4. upitne Ëestice. likovna kultura. dijelnih i priloænih brojeva od 1 do 10. parvus. te prijedloænih izraza causa i gratia. do 4. imperativ I. usvajanje znaËenja zamjenica. i 3. Izbor tema iz kulture. broj. povratne. Prijedlozi KljuËni pojmovi: prijedlog. Obrazovna postignuÊa: toËno prepoznavanje konjugacije navedenog glagola. priloæni brojevi. ukoliko to ulazi u okvir opÊih smjernica za sve Ëetiri godine uËenja latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i programa. Obrazovna postignuÊa: tvorba priloga naËina od pridjeva 1. 2. pluskvamperfekta i futura II. 2. Obrazovna postignuÊa: uoËavanje razlika zapisivanja brojeva rimskim ili arapskim brojkama.. 7. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima: povijest. aktivno znanje komparacije pridjeva koji imaju superlativ na -illimus. Glagoli 1. komparacija priloga naËina NASTAVNA CJELINA: KONJUGACIJA U OBLICIMA PREZENTSKE OSNOVE TEMA 1. deklinacija komparativa i superlativa. vrijeme. superlativ. Zamjenice KljuËni pojmovi: liËne (osobne) /posvojne /povratna /povratno-posvojna/pokazne/upitne/ odnosne /neodreene zamjenice. konjugacije u oblicima prezentske osnove (indikativ prezenta. Obrazovna postignuÊa: konjugiranje svih pravilnih glagola i esse u oblicima perfektne osnove (indikativ perfekta. multus. uporaba komparativa i superlativa u reËenici. naËin. upitnih. Obrazovna postignuÊa: usvajanje oblika prijedloga s akuzativom. tvorba infinitiva perfekta aktivnoga. .3. ablativ usporedbe. Glagolski oblici aktivne perfektne osnove KljuËni pojmovi: perfektna osnova.. magnus. nastavak. komparativ. deklinacije. Tvorba i komparacija priloga naËina KljuËni pojmovi: prilog. 2.

NASTAVNA CJELINA: SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA KONSTRUKCIJE TEME 1. Obrazovna postignuÊa: shva