OKVIR RAČUNOVODSTVA U prvom dijelu izučavaju se uvodne teme, poput uvoda u historijski razvoj računovodstva, pristupa se definisanju računovodstva

, strukturi računovodstva, oblicima poslovnih subjekata, klasifikaciji računovodstva i sistemima knjigovodstva. Nakon proučavanja ovog dijela upoznat ćete se sa: historijski razvoj knjigovodstva pristupima definisanju računovodstva shvatanjem računovodstva kao vještine tehnike ili umjeća shvatanjem računovodstva kao naučne discipline shvatanjem računovodstva kao uslužne funkcije shvatanjem računovodstva kao dijela upravljačkog informacionog sistema strukturom računovodstva šoslovni ciljevi i aktivnosti korisnici računovodstvenih informacija oblicima organizacije poslovnog subjekta savremenoj klasifikaciji računovodstva sistemima knjigovodstva

Najveći dio rada u svijetu se obavlja u Kompanijama. Kompanije su grupe ljudi koji rade zajedno radi postizanja jednog ili više ciljeva. Kompanije u radu upotrebljavaju resurse – zgradu, opremu, rad, materijal i razne usluge. Sve te resurse treba platiti ili finansirati. Da bi njihov rad bio djelotvoran, ljudi odnosno menadžeri u Kompaniji trebaju informacije o

1

vrijednostima

pomenutih

resursa,

načinima

njihovog

finansiranja

i

rezultatima postignutim njihovom upotrebom. Zainteresovane strane izvan Kompanije trebaju relevantne informacije radi donošenja prosudbe o Kompaniji. Računovodstvo je sistem koji pruža relevantne informacije. Kompanije se mogu svrstati u profitne i neprofitne. Osnovni cilj Kompanija u prvoj grupi je ostvarivanje profita – dobitka, dok Kompanije u drugoj grupi imaju druge ciljeve kao što su: vođenje državnih poslova, pružanje socijalnih usluga, obrazovanja itd. Od ukupnog broja zaposlenih u razvijenim zemljama (npr. SAD) skoro dvije trećine radi u profitnim Kompanijama, Kompanijama. osnovnim je a jedna trećina u državnim i tome, i drugim neprofitnim u na je Računovodstvo crtama slično. profitnih Prema neprofitnih težište kompanija

izlaganja

računovodstvu profitnih Kompanija – preduzeća. 1. Historijski razvoj računovodstva Vijekovima postoji računovodstvo. Prirodno, ne možemo znati kada su ljudi u glavama počeli voditi računovodstvo. U historiji je poznato da 5.000 godina p.n.e., simbolima su bilježene transakcije među plemenima Sumeranske civilizacije, u Mezapotaniji oko 3.200 godina p.n.e. vodile su se takve zabilješke na glinenim pločama. Formalno računovodstveno obrazovanje sticali su pisari u Babilonu i Egiptu prije više od 3.000 godina p.n.e. Perzija (pod Darijem 521. – 486. godine p.n.e.) imala je vladine pisare koji su provodili «iznenadne revizije» računovodstva provincija, a u židovskoj civilizaciji provodile su se slične revizije gdje je glavni pisar bio na drugom položaju u vladi. 1.400 godine p.n.e., u antičkoj Grčkoj uobičajeno je bilo da robovi budu pisari i revizori. Robove se moglo mučiti, te se pretpostavljalo da su izvještaji robova realniji od izvještaja slobodnjaka, jer je slobodnjake zakon štitio od drastičnih tehnika provjeravanja realnosti. Računovodstvo je u Grčkoj dobilo na značenju. Na državnim zgradama, bili su urezani zapisi o troškovima njihove gradnje. (Npr: ploča na Partrenonu pokazuje da je koštao 469 srebreni talenata ili oko 2 mil. USD po današnjim vrijednostima. Poređenja radi, Keopsova piramida u Egiptu koštala je 1.500 talenata, a taj podatak potiče iz računovodstvenih bilješki upisanih na piramidi o kojima je izvjestio Herodot). 200 godina p.n.e. u Rimskom carstvu kvestori (predstojnici

2

Ureda za upravu državnom imovinom) određenih područja bili su odgovorni za nadziranje lokalnih državnih računovođa. Kvestori su lično podnosili izvještaje, pri čemu su ih saslušavali ispitivači, odakle i potječe savremeni izraz revizor (auditor) (od latinskog audire, slušati). U ranom četvrtom vijeku, u Bizantiskom carstvu, Konstantin je osnovao javnu upravnu školu u kojoj se podučavalo računovodstvo. Rimsko carstvo pod Karlom Velikim 742-814. godine p.n.e., preuzelo je rimske i perzijske primjere državnih računovođa i revizora. Nakon kraljeve smrti ta je skupština raspuštena, a ubrzo je uslijedio raspad carstva. 1 Od posebnog značaja za razvoj računovodstva u srednjem vijeku je bilo uvođenje arapskih brojeva (Fibonacci, 12 vijek), kao i pronalazak štamparija pokretnim slovima (Johanes Gutenberg, početak 15 vijeka prva štamparija u Majncu, Njemačka). Pripadnici bogatih slojeva veleposjednika, trgovaca i klera, nadasve pismeni, privilegirani bili su računovođe srednjeg vijeka. Razvoj računovodstva i računovodstvene profesije, temeljio se na prenosu vještine i tradicije u vođenju poslovnih knjiga. U to vrijeme nije postojao sistem obrazovanja za računovodstvenu profesiju. Tradicionalni prijenos računovodstvene vještine, posebice dvojnog knjigovodstva, razvijale su i njegovale poznate mletačke, đenovske i firentinske porodice (Bracci, Loreznzo, Medici). U petnaestom vijeku ogranci banke porodice Medici morali su podnositi godišnje bilanse glavnom uredu u Firenci. U Engleskoj se za računovođe zalagao Henri VII itd. U historiji računovodstva posebno mjesto zauzima razvoj dvojnog knjigovodstva. Velik broj historičara računovodstva, posebno talijanskih istražuje nastanak i razvoj dvojnog knjigovodstva. 14. vijek i Genovu, talijanske računovođe uzimaju kao vrijeme i mjesto nastanka dvojnog knjigovodstva. Prema tome, u Genovi je 1340. pronađena najstarija glavna knjiga (Massari of Genova)2 gdje su trgovačke transakcije evidentirane po načelu dvojnog knjigovodstva. Talijan Luca Pacioli i Dubrovčanin Benko Kotruljić su imali veliku historijsku ulogu u razvoju računovodstva. Sistem dvojnog knjigovodstva koji predstavlja kičmu računovodstva u pisanom obliku objavio je Luca Pacioli 1494 godine

Willard E. Sone: «Antecedents of the accounting profession, Accounting review, april 1969. str. 284-290. 2 Riahi-Belkaovi, R. Acconnting Thery, Business Press, London, 2000., str. 2.
1

3

u knjizi Summa de Artimetice, Geometria, Propertioni et Proportionalita, 3 štampana u Veneciji. Prema tome, djelo Luce Paciolija je prvi štampani rad u kojem je autor sistematizovao i propularizirao metodu dvojnog knjigovodstva, te ga računovodstvena profesija drži «ocem savremenog računovodstva». Najnovijim istraživanjima utvrđeno je da je prvo pisano naučno djelo o metodi dvojnog knjigovodstva napisao Benko Kotruljić 1458. godine «O trgovini i savršenom trgovcu», štampana 1573. godine u Veneciji. Autor je u svom radu objasnio načela računovodstva, a posebice urednosti, ažurnosti i javnosti knjige trgovaca».4 Nizozemski inženjer i matematičar S. Stevin 1605. godine napravio je prvi godišnji obračun rezultata, a 1673. godine francuz J. Savary, propisao je izradu bilanse svake druge godine pod uticajem francuskog trgovačkog zakona (CODE DE COMMERCE). Krajem XVII i početkom XVIII vijeka industrijska revolucija i potrebe međunarodnog tržišta nameću imperativ sve veće harmonizacije zakonskih propisa na području računovodstva. Razvoj računovodstvene profesije limitira daljni razvoj računovodstva pa prema tome i izradu kvalitetne računovodstvene regulative. Razvoj tržišta zahtijevao je sistemski pristup obrazovanju za računovodstvenu profesiju, tek od kraja XIX vijeka. Preduslovi za razvoj računovodstvene profesije bili su: razvoj profesionalnih udruga/udruženja uvođenje računovodstva na univerzitetu

U Engleskoj 1854. godine osnovana je prva udruga računovođa, a 1880. godine osnovan je Institut ovlaštenih javnih računovođa Engleske i Walese.

Gray Needles: Financial acounting a global approach (prevod sa engleskog jezika), B. Luka 2002. god., str. 56. 4 Detaljno vidjeti: Zebić M: «Život i rad Dubrovčanina Benka Kotruljića i njegov spis. O trgovini i savršenom trgovcu, Titograd, 1963. godine.
3

4

5 5 . 1989. Krajem XX i početkom XXI vijeka globalizacija svjetske ekonomije finansijskog nacionalne izvještavanja.: «Financial accounting houghton Mifflin. 2-12. godine formirana je prva računovodstvena udruga u Americi. Boston.. za potrebe izvještavanja na međunarodnim tržištima koriste se američkim računovodstvenim standardima (US GAAP) 5 ili međunarodnim računovodstvenim standardima. 5 Needles. Institute. str.5 2. Dvadeseti vijek je punog razvoja računovodstvene profesije. 1900. godine država New York je donijela zakon o ovlaštenju javnih računovođa (CPA). co. godine. ciljeva i korisnika izvještavanja.. 1998 Deloite&Touche. Bailey: Ken Wild: «International accounting standards: A gide to preparing accounts accountancy books». Istraživanje uloge i strukture računovodstva je zahtjevan istraživački zadatak posebice u savremenim uslovima globalizacije finansijskih tržišta i savremene Georgette I. na New York University otvorena je škola za računovodstvo. Američka udruga javnih računovođa (AAPA). Definisanje računovodstva je često istraživački izazov ali nije ni lagan zadatak računovodstvenih istraživača. god.s Publisher. koja je u svom statutu jasno zacrtala i program obrazovanja računovođa. nastajale su različite definicije velikog broja pojedinaca i računovodstvenih institucija zbog različitih pristupa. 1896. zemalja računovodstvene standarde. Informatička revolucija tokom XX vijeka ubrzala je rast finansijskih tržišta i povećala se potreba za ujednačavanjem postavlja Iako imperativ najveći dio računovodstvene za ujednačenu ima regulative osnovu razvijene i prakse izvještavanja. finansije i trgovinu i time je učinjen najvažniji korak u univerzitetskoj edukaciji računovodstvene profesije. Be. tehničke osnove računovodstva. Definisanje i struktura računovodstva Definisanje računovodstva Tokom drugog historijskog razvoja računovodstva.1887.

Accounting: The basis for business decision. ili Meigs. R. tehnika ili umjeće računovodstvo kao naučna disciplina računovodstvo kao uslužna funkcija poslovnog subjekta – kompanije računovodstvo kao dio upravljačkog računovodstvenog sistema poslovnog subjekta – kompanije Računovodstvo kao vještina.7 O računovodstvu se često govori kao o poslovnom jeziku ili jeziku finansijskog Kompanijom. Prema sistematizaciji disciplina «studija ekonomije i managamenta9.informatičke tehnologije.. 7 6 . E. 9 Hendriksen. 8 Hendriksen. R. Irwin. 1963.: «Financial… cit. str. S. Mc Graw Hill.. Irwin.B. Illionois. Hendriksen8 daje najvažniju definiciju računovodstva kao naučne discipline i tvrdi: «Računovodstvo kao teorija može se definisati kao logično zaključivanje na temelju uspostavljanja načela koja pružaju okvir u kojem djeluje računovodstvena praksa. W.E. Ta definicija potiče još od vremena srednjovjekovnih talijanskih porodica (značajna je firentinska porodica Medici). 1. klasificiranja i sumiranja u novcu izraženih poslovnih transakcija. tehnika ili umjeće Najstarija je definicija koja pod računovodstvom podrazumijeva vještinu ili umjeće evidentiranja poslovnih događaja. R. E. E. U računovodstvenoj literaturi razvijenih zemalja najčešće u literaturi se navode slijedeći aspekti:6 • • • • računovodstvo kao vještina. 1. 2-3. Illionois. djelo. Sličnu definiciju je donio 1941. Računovodstvo kao naučna disciplina U fokusu mnogih autora je definisanje računovodstva kao naučne discipline. S.F. New York. D. 1963. str. računovodstvo definiše kao «vještinu evidentiranja. B. ali i vodić za razvoj nove prakse i postupaka». str. Meigs. D. Accounting theory. a treba ga savladati u cilju upravljanja 6 Needles. Accounting theory.S. 1987. kao i interpretacija rezultata te vještine». dva su područja istraživanja sa pripadajućim disciplinama u koje je uključeno računovodstvo: odlučivanja. godine Američki institut ovlaštenih javnih računovođa (AICPA) koji.

metodama i instrumentima.1) funkcionalno (računovodstvo. finansije. R. Računovodstvo kao uslužna funkcija Kada se poslovni subjekt – Kompanija posmatra kao skup funkcija nesporno je da je računovodstvo jedna od uslužnih funkcija koja «generira» računovodstvene informacije za njihove korisnike. Funkcija računovodstva je pružanje računovodstvenih kao da uslužnu informacija funkciju. jedna grupa autora10 ističe definiciju: «Računovodstvo je uslužna aktivnost Kompanije. metoda i instrumenata radi postizanja određenih ciljeva. str. E. L. menadžment. Pozitivna obilježja sva računovodstva. upravljačka ekonomika i kvantitativna analiza). M. o poslovnim pruža događajima relevantne kvantitativne zainteresovanim stranama kao što su menadžeri. o upravljanje ljudskim potencijalima i upravljanje proizvodnjom). 1970. Računovodstvo AICPA11 10 koja računovodstvene informacije internim i eksternim korisnicima definiše i koji tvrdi «računovodstvo treba osigurati Chasteen. Normativni dio računovodstva znači primjenu usvojenih računovodstvenih načela. 11 AICPA: Statement of the accounting principles Bord. načelima. New York. računovodstvene prakse nadopunjuju teoriju.connor. 1989. No. znanja odnosno o računovodstvene teorije obuhvataju postojeća računovodstvenim pojmovima.C. investitori i kreditori». postupaka. To je znanje o računovodstvenom kategorijalnom sistemu. Flaherty. 1..4. Prema tome. G. i 2) instrumentalno (računovodstvo. Graw Hill. New York. pa tako i računovodstvo. Računovodstvena teorija (načela. kategorijama. postupcima. M.) razvija se na temelju istraživanja računovodstvene prakse. 7 . tač. nauka kompjuterima. a vrijedi i obrnuto. Svaka od tih naučnih disciplina. C. Intermediate Accounting. Prema tome. Taj dio računovodstva obuhvata pozitivne zakonske propise iz područja računovodstva i usvojene računovodstvene standarde koji predstavljaju okvir za definisanje računovodstvene politike. O. ima svoja a) pozitivna i b) normativna obilježja. 40. marketing. metode i sl.

procesira informacije u izvještaje. 3. str. 3. primarno finansijske prirode o poslovanju Kompanije s namjerom njihova korištenja u poslovnom odlučivanju». cit. Informacije koje pruža računovodstvo u svrhu poslovnog odlučivanja. 3. djelo. trebaju zadovoljiti slijedeća kvalitetna obilježja: korist je veća od troška pružanja informacija razumljivost korisnicima korist pri donošenju poslovnih odluka važnost (informacija pravovremena. str. 1999. 14 Gray/Needles: Financial Accounting A Global Aprouch Houghton Mifflin Company. Boston. proces i output). i 4.13 Računovodstvo. ilustrira se ovako:14 Gray/Needles: Financial…. Jedna od široko prihvatljivih definicija računovodstva kao sistema je slijedeća: «Računovodstvo je informacioni sistem. te komunicira subjekta». Računovodstveni informacioni sistem je podsistem upravljačkog informacionog sistema». Gray/Needles: Financial Accounting A Global Aprouch Houghton Mifflin Company. da ima vrijednost predviđanja i vrijednost povratne veze) međusobna uporedivost kao dio upravljačkog informacionog sistema Računvodstvo poslovnog subjekta Razvojem informatičke tehnologije sedamdesetih i osamdesetih godina sve je češća definicija računovodstva kao dijela informacionog sistema. Boston. 1999. iako se tretira kao podsistem većeg upravljačkog pomoću informacija s donosiocima odluka poslovnog informacionog sistema takođe predstavlja sistem sa svim elementima koji su međusobno povezani (input.informacije.12 Ta definicija računovodstva kao informacionog sistema je detaljnije razrađena i konkretizirana i glasi: «Računovodstvo je informacioni sistem koji mjeri poslovne događaje. i 4. str. 12 13 8 .

Računovodstvo kao informacioni sistem za poslovno odlučivanje poslovnog subjekta. računovodstvo kao informacioni sistem ima slijedeće elemente: - mjerenje. pa time i koncept 9 . Struktura računovodstva Sadržaj ili struktura računovodstva dinamička je kategorija. Kako je prikazano na slici 1. i objavljivanje finansijskih izvještaja kojim računovodstvo komunicira sa vanjskim i unutarnjim korisnicima finansijskih izvještaja i tako im pruža informacije potrebne za poslovno odlučivanje (output). te njihovo evidentiranje na računima (input).Poslovne aktivnosti Donosioci odluka (korisnici) finansijskih izvještaja Provođenje odluka Potrebe Informacije RAČUNOVODSTV O MJERENJE: realizira se evidencijom poslovnih događaja PROCESIRANJE: obrada podataka i izrada finansijskih izvještaja KOMUNICIRANJE : objavljivanje finansijskog izvještaja Slika 1. odnosno vrednovanje ili kvantificiranje poslovnih događaja u vrijednosnim pokazateljima. procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada finansijskih izvještaja. Sadržaj se mijenjao onako kako se mijenjalo okruženje.

15 Prema tradicionalnom konceptu računovodstvo je bilo primarno okrenuto prema kategorijalnom sistemu i računovodstvenim procedurama u smislu «šta je računovodstvo». sadržaj računovodstva podređuje ciljevima korisnika računovodstvenih informacija. 1534. Illionis. str. 16 Razvoj i definisanje tradicionalnog koncepta računovodstva u anglosaksonskom govornom području prema: Hendriksen. Korisnici informacija (vanjski i unutarnji) u savremenom konceptu računovodstva su na prvom mjestu.računovodstva. E. E. S. D. Irwin. 1963. 6. Savremeni koncept računovodstva koji dominira od početka šezdesetih godina do sada. Accounting Theory. Prema tom konceptu ciljna orijentacija računovodstva je bila sekundarnog karaktera. Struktura (sadržaj) računovodstva Računovod stveno planiranje 15 Knjigovodstvo Izvještaj AICPA. i 7. pretpostavkama i računovodstvenim načelima. str.god. Računovod s t v Računovod s t v Računovodst ve no inf 10 . djelo. odnosno ciljevima računovodstva. Prema tom konceptu računovodstvo obavlja nekoliko funkcija koje se mogu organizovati i kao organizacioni dijelovi računovodstva. Accouning Theory. Sadržaj računovodstva direktno je uslovljen konceptom. prema: Hendriksen. R.) razvijao se od «tradicionalnog» do «savremenog». Koncept računovodstva. cit. prema istraživanju američkog AICPA (1959. Polazeći od ciljeva korisnika struktuirana je i savremena funkcionalna struktura (sadržaj) računovodstva.. a to su:16 1) funkcija procesiranja podataka u prošlosti 2) funkcija procesiranja podataka u budućnosti 3) funkcija analiziranja podataka i 4) funkcija nadziranja procesiranja podataka Računovodstvena teorija i praksa šezdesetih i sedamdesetih godina kod nas je prihvatila strukturu računovodstva čiji su sastavni dijelovi ovi: Slika 2. S.

i ne Na temelju odgovarajućih nego i informacija. rashoda. 01. - Knjigovodstvo je najvažniji dio Računovodstva prema ovom konceptu. 12. kako želimo da bude pa se pristupa računovodstvenom računovodstvene planiranju. prihoda. planovi (proračuni) i sl. kapitala. planskih kalkulacija ili izvještaja. kako to treba biti. Računovodstveno planiranje je karakteristično po kratkom roku u okviru poslovne godine koja se poklapa sa kalendarskom godinom 12 mjeseci. pa nam trebaju poslovne informacije kako usmjeriti poslovne aktivnosti. obaveza. Rezultati računovodstvenog planiranja su različiti tipovi predračuna. Cilj računovodstvenog planiranja je projeciranje i prezentiranje informacija koje se odnose na buduću finansijsku situaciju i buduće poslovne rezultate poslovnih subjekata. odnosno u obliku elektronskog zapisa 3) trebaju biti vrijedonosno iskazani 4) trebaju uticati na promjenu računovodstvenih kategorija (sredstava. finansijskog rezultata i njegove raspodjele) 11 . samo računovodstvene informacija iz drugih funkcija računovodstveno planiramo podatke koji će biti predmet knjigovodstvene evidencije. Za donošenje efikasnih poslovnih odluka nije relevantno samo što se je desilo u prošlosti. Uslovljeno je razvojem nauke i tehnike itd. To je dugoročno i srednjoročno planiranje.Računovodstveno planiranje okrenuto je procesiranju podataka u budućnosti. – 31. Strateško planiranje nije računovodstveno planiranje. Knjigovodstvo bilježi (evidentira) po načelu dvojnog knjigovodstva sve nastale poslovne događaje koji ispunjavaju uslove da budu predmet knjigovodstvene evidencije. Ti su uslovi: 1) događaj treba nastati – historijski karakter 2) treba biti dokumentovan na bazi vjerodostojnog dokumenta.. usaglašavamo fiskalnu godinu 01.

zasnovano na jednostavnoj ručnoj obradi pomoću jednostavnih pomagala i b) savremeno koja se koristi savremenom informatičkom tehnologijom. - Računovodstvena kontrola je onaj dio računovodstva koji provjerava ispravnost i kvalitetu podataka sadržanih u rezultatima računovodstvenog planiranja i knjigovodstva. Savremeni koncept sistema internih kontrola te sistem nadzora bitno se koncepcijski razlikuje od tradicionalnog. Ovakav koncept računovodstvene analize značajno se razlikuje u ciljevima i strukturi savremene finansijske 12 . povezuje rezultate procesa planiranja sa rezultatima knjigovodstvene obrade (obračunima. Tek na osnovu kvalitetne analize ciljeva (planiranja) i ostvarenih rezultata (obračuna i finansijskih izvještaja) menadžment može poduzeti odgovarajuće mjere za uklanjanje nastalih odstupanja.Poslovni događaji koji ispunjavaju uslove knjigovodstvenih događaja knjižit će se u poslovnim knjigama koje se dijela na a) osnovne (glavna knjiga i dnevnik) i b) pomoćne poslovne knjige (blagajna. bilans uspjeha ili račun dobiti i gubitka. Nakon sastavljanja finansijski izvještaji se objavljuju vanjskim i unutarnjim korisnicima. materijalnu). knjiga inventura. Cilj analize je utvrđivanje odstupanja između planiranih ciljeva i ostvarenih rezultata kao i utvrđivanje uzroka nastalih odstupanja. Tehnika knjigovodstvene obrade podataka može biti a) tradicionalna. računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje). finansijskim izvještajima i sl). izvještaj o gotovinskim tokovima. te na kontrolu računovodstvenih procedura od ulaza podataka do njihove obrade i izvještavanja. izvještaj o svim promjenama u vlasničkom kapitalu. Tradicionalni koncept računovodstvene kontrole odnosi se na primarnu kontrolu dokumentacije (formalnu. kalkulacijama. te razne analitičke evidencije) Kao konačan rezultat ukupnog knjigovodstvenog procesa su set finansijskih izvještaja (bilans stanja. - Računovodstvena analiza. Računovodstvena kontrola ima dva cilja: 1) zaštitu imovine od gubitka i krađa i 2) osiguranje tačnosti računovodstvenih podataka.

17 13 .Usluge putničkog avio saobraćaja. stvari. Zavod za računovodstvo i reviziju F BiH.Sportska odjeća i obuća Sony .18 Na primjer Kompanije koje prodaju osnovne proizvode. Te informacije moraju udovoljiti zahtjevima da.Hotelske usluge British Airways . Sarajevo. 4. 2. razumljive. t. - Računovodstveno informisanje ima zadatak da prezentira relevantne računovodstvene informacije. nisu značajne za donošenje pravilnih i pravovremenih poslovnih odluka..j. prava). Zakašnjele informacije nemaju snagu dejstva. Računovodstvo informisanja ili kako često u literaturi susrećemo računovodstveno informisanje je dio čitavog sistema informisanja i predstavlja pružanje 17 računovodstvenih podataka i informacija njihovim korisnicima .analize i analize finansijskih izvještaja (vertikalna i horizontalna analiza.Električne uređaje široke potrošnje Hilton hoteli . osnivaju Kompaniju u cilju ostvarivanja profita ili povrata na uloženi kapital (glavnica) angažujući se na poslovnim Prof.Automobili.2. prodaja roba ili usluga kupcima po cijenama koje će obezbijediti adekvatan povrat njegovim vlasnicima“. god. korisnicima informacija koje su rezultat procesa planiranja. 2003. dr Mehmed Jahić: „Finansijsko računovodstvo“. Prema tome. posebice menadžmentu Kompanije u cilju ostvarenja poslovnih ciljeva angažuju se na poslovnim aktivnostima. Poslovni ciljevi i aktivnosti „Poslovanje je aktivnost poslovnog subjekta čiji je cilj proizvodnja i prodaja proizvoda. korist bude veća od troška. pravovremene. te analiza pokazatelja). ulagači – vlasnici inicijalnog kapitala ulažu kapital (u obliku novca. djelo.1. kamioni i autobusi Nike . str. cit. str. kontrole i analize. knjigovodstva. robe ili usluge: Volvo . Korisnici. 18 Gray/Needles: „Financial Accounting. te informacije mogu primati u tradicionalnim formama (pisani izvještaj ili usmeno informisanje) ili danas pomoću savremenih medija (Internet ili e-mail). 8. relevantne i pouzdane.

14 .j. Često se ilustrira ovako:19 Slika 3. cit. Pored toga. str. kako bi se privukao i zadržao investirani kapital.“. poslovanjem se mora ostvariti i drugi cilj..aktivnostima. Kompanija teži ostvarenju poslovnih ciljeva (profitabilnost. je cilj koji se zove profitabilnost. a to je likvidnost. 5. zaradi zadovoljavajući profit.. Poslovni ciljevi i aktivnosti POSLOVNI CILJEVI POSLOVNE AKTIVNOSTI PROFITABILNOST FINANSIJSKE OPERATIVNE INVESTICIONE LIKVIDNOST 19 Gray/Needles: „Financial Accunting. djelo. likvidnost) angažirajući se na poslovnim aktivnostima. Likvidnost je posjedovanje dovoljno raspoloživih finansijskih sredstava da se isplate dospjela dugovanja. Ta potreba da se ostvari t.

operativne aktivnosti – proizvodnja i prodaja proizvoda.“. što spada u domen investicionih aktivnosti. Gray/Needles: „Financial accounting. prodaja usluga. str. odnosno uspješnosti poslovanja Kompanije profita – dobitka ili gubitka. djelo. Finansijska aktivnost uključuje i vraćanje duga kreditorima i isplata povrata od ulaganja – dobiti vlasnicima (npr. Često se ilustrira ovako. 2) Svaka Kompanija mora da ima i investicione aktivnosti. Donosioci odluka – korisnici računovodstvenih informacija Brojni su korisnici računovodstvenih informacija o finansijskom položaju.. kupcima i prodaja roba. cit. Za pribavljeni inicijalni kapital Kompanija kupuje zemljište.20 Slika 4.Poslovne aktivnosti u okviru redovnog poslovanja Kompanije respektujući princip kontinuiteta poslovanja. 3) Svaka Kompanija – poslovni subjekt bavi se i redovnim aktivnostima tzv. zapošljavanje menadžera radnika i plaćanje poreza državi. Korisnici računovodstvenih informacija Javnost Investitori KOMPANIJA 20 RUKOVODSTVO. tri elementa: 1) Finansijska aktivnost – pribavljanje inicijalnog kapitala od vlasnika ili kreditora – banaka radi otpočinjanja redovnog poslovanja. 7. kako bi otpočela redovno poslovanje. isplata dividendi što može imati tretman tekućeg ulaganja od strane dioničara). zgrade i druge resurse.. UPRAVA 15 .

tekuće godine) na osnovu planiranih i ostvarenih pokazatelja.Državni organi i agencije Uposlenici Kupci Kreditori Dobavljači i drugi Slika 4. 12. rukovodstvo odnosno lica koja rukovode poslovanjem. ne samo radi vlastite upotrebe. a to su uprava. uposlenike. 16 . To ne znači da uspješnost poslovanja profit – dobitak ili gubitak menadžment ne procjenjuje i u kraćim vremenskim intervalima – jedanput mjesečno. dobavljače i druge trgovačke kreditore. znači na temelju ostvarenja. To znači da na bazi djelimičnih uspjeha u redovnom poslovanju. kupce. Menadžment (rukovodstvo. odnosno njene uspješnosti poslovanja na kraju poslovne godine. menadžment procjenjuje konačan poslovni rezultat (kraj poslovne godine na dan 31. kao i javnost. kao i čitav niz interesanata uključujući investitore. kreditore. već i zbog drugih korisnika koji se oslanjaju na finansijske izvještaje koji su za njih glavni izvor informacija o procjeni finansijskog položaja neke Kompanije. prikazuje vanjske i unutarnje korisnike računovodstvenih informacija da bi se donijele odluke. na temelju knjigovodstva i planiranja u kontekstu računovodstvenog planiranja. Kreditori su zaintersovani za finansijske izvještaje pomoću kojih će utvrditi da li će njihovi krediti i dogovorene kamate biti servisirani o dospjeću. uprava) ima najveću odgovornost za pripremu i prezentaciju seta finansijskih izvještaja Kompanije. državne organe i njihove agencije.

držati. posebice kada ovise od njega ili imaju dugoročne poslovne odnose.Investitori su vlasnici ili potencijalni vlasnici akcija preduzeća. društvenih. Povjerioci su obično više zainteresovani za kraktoročni opstanak Kompanije. zainteresovani su za informacije koje im omogućavaju da provjere da iznosi koji im se duguju. političkih. ekonomske politike. različite zemlje su se razvile u različitim pravcima. društvenih. koji se rade u različitim zemljama. poslovni subjekt može doprinjeti razvoju lokalne privrede na više načina kao na primjer zapošljavanje većeg broja ljudi. Računovodstvena informacija je korisna za informisanje javnosti i njenih predstavnika. njenom razvoju sa aspekta sigurnosti uposlenja. te su zainteresovani za povrat od njihovog ulaganja. naizgled veoma slični. te pokroviteljstvo nad lokalnim snabdjevačima. Dobavljači i drugi povjerenici. Državne organe i agencije. izuzev ako su kontinuirano upućeni na poslovni subjekt kao njihovog glavnog kupca. odnosno uspješnosti poslovanja i perspektivi Kompanije. Ulagačima su potrebne računovodstvene informacije koje će pomoći da donesu odluku. Iako su finansijski izvještaji. U računovodstvenom smislu. ekonomskih. Javnost. Oni su ti koji obezbjeđuju kapital uz rizik. nivou plaća. mogućnost naplate poreza. postoje i mnoge razlike koje su posljedica različitih ekonomskih. Relevantno je pripomenuti da Kompanije u cijelom svijetu sastavljaju i iskazuju finansijske izvještaje za vanjske korisnike. Tako na primjer. Uposlenike interesuje pokazatelj o ekonomskom položaju. uslova rada. biti na vrijeme plaćeni. političkih. poreske politike . kupiti ili prodati akcije neke Kompanije. Kupci su zainteresovani za informacije o kontinuitetu poslovanja poslovnog subjekta. te su na primjer prilikom donošenja zakonskih propisa 17 . zakonodavnih i kulturnih faktora. interesuju informacije o aktivnostima Kompanije u cilju raspodjele resursa. kao i moguće rizike koje to ulaganje nosi.

vlasnik raspoređuje dobit ili pokriva gubitak i odgovoran je za izvršenje svih obaveza proisteklih iz poslovanja. 10. s ciljem smanjivanja razlika u izvještavanju. 23 Gray/Needles: «Financial …. vlastiti subjekt za obaveze odgovara svom svojom imovinom. 21 18 . Tako na primjer u Kanadi. obaveze i kapital u vlasništvu jedne osobe.21 3. str. cit. 10. djelo. nema bitne pravne razlike između vlasnika i poslovnog subjekta jer su cjelokupna sredstva. str. Najčešće su vlastiti poslovni subjekti koncentrirani u trgovini i uslužnom sektoru. godine osnovan Komitet za međunarodne računovodstvene standarde. namještaj i sl. Zbog nelikvidnosti u plaćanju obaveza vlasnika treba čak prodati i vlastitu imovinu (kuću. u ovom slučaju organizacije. djelo. To je tradicionalni Međunarodni računovodstveni standardi. a posebno poreskih agencija. 22 Gray/Needles: «Financial …. investitori su imali najveći prioritet u skladu sa relevantnim informacijama o tržištu dionica nasuprot Francuskoj. Oblici organizacije poslovnog subjekta Inokosni poslovni subjekti Oblik organizacije koji je u vlasništvu jedne osobe često se u literaturi naziva inokosni ili vlastiti poslovni subjekt. Prema američkom zakonodavstvu.imale različita shvatanja o relativnoj važnosti pojedinih eksternih korisnika finansijskih izvještaja. gdje su relevantni interes kreditora i vladinih agencija.23 Prema tome. Vlasnik kao menadžer donosi odluke bez konsultacije sa drugima.22 To je najbrojniji i najjednostavniji tip organizacije poslovnog subjekta koji u anglosaksonskim zemljama obuhvata 70% svih poslovnih subjekata.». detaljnije je obrađen u tački III ovog udžbenika.). cit. Naime. Upravo u tom smislu je 1973. Partnerstvo (Ortakluk) Partnerstvo (partnerships) je oblik organizacije koji nastaje udruživanjem dvaju ili više fizičkih osoba koje posluju kao suvlasnici. SAD ili Velikoj Britaniji. putem harmonizacije računovodstvene prakse na globalnoj osnovi.». Njemačkoj i Japanu.

). Glavno ograničeno partnerstvo. Ograničeno partnerstvo je tip organizacije koji ima jednog ili više opštih partnera. ograničeno partnerstvo (limited partnership). te zajednički poduhvati (joint ventures) tip je onaj u kojem svaki od (opštih) partnera odgovara Opšti cjelokupnom svojom imovinom za obaveze poslovnog subjekta. a nakon toga dividende dioničara. ponaša se uglavnom javno kao dioničko društvo. za razliku od dioničkog društva zarade partnera se oporezuju samo jednom. te trguje sa udjelima na finansijskom tržištu.24 Poslovni subjekti s pravnim nazivom društva sa ograničenom odgovornošću (d.o. Zajednički poduhvati su ugovorne organizacije koje uključuju dvije ili više fizičkih ili pravnih lica s ciljem sudjelovanja u zajedničkoj dobiti na bazi npr. te jednog ili više ograničenih partnera koji odgovaraju za obaveze samo do visine uplaćenih udjela.o.o.oblik organizacije u kojima posluju oni koji pružaju usluge npr. dok se kod dioničkog društva najprije oporezuje dobit društva. Kao specifični oblici nedioničkih društava koji su tradicija organiziranja u evropskim zemljama (posebice njemačka i francuska pravna regulativa) razvijena su u BiH i društva sa ograničenom odgovornošću (d. ljekari. Međutim. 19 . revizori i sl. U anglosaksonskim zemljama od ukupnog broja svih poslovnih subjekata na partnerstvo se odnosi 20%. učinjenih troškova ili nekom drugom kriteriju.o. glavno ograničeno partnerstvo (master limited partnership).) se definiše kao društvo u koje jedna ili više pravnih 24 Zakon o privrednim društvima «Službene novine Federacije BiH» broj 23/99. pravnici. Postoje tri tipa partnerstva: opšti tip (general partnership).

27 Gray/needles: «Financial…». 459-460. Zbog navedenih osnovnih obilježja. 11. dr Mehmed Jahić: «Finansijsko …. vrijednost Microsofta ili General Electrica prelazi 300 mil. str. Prednosti dioničkih društava Prof. Dioničko društvo ima pravni status na sudu..25 Korporacija ili kompanija (Dioničko društvo) Korporacija ili kompanija (Dioničko društvo) je pravni subjekt koji odvojeno egzistira od svojih vlasnika .3. djelo. što znači da može tužiti i biti tuženo. cit. USA) 29 Razlika u računovodstvenom praćenju dioničkog kapitala između pojedinih zemalja danas su minimalne. dioničko društvo ima prednosti i nedostatke u poređenju sa drugim pravnim tipovima preduzeća. str. cit. Ostatak bruto proizvoda se odnosi na ortačka i inokosna društva.1. Gray/needles: «Financial…». djelo. djelo.». drugi članovi društva to su obavezni učiniti razmjerno svojim udjelima u društvu. Najveća društva su dionička.o. i 12.dioničara26. U tom tipu privrednog društva funkcija upravljanja odvojena je od funkcije vlasništva. a ima ih oko 20% u ukupnom broju poslovnih subjekata.29 3. Nijedan osnivač ne može prilikom osnivanja društva preuzeti više osnovnih uloga. 25 26 20 . 11. što članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva. cit. dioničko društvo sklapa ugovore i plaća porez na ostvarenu dobit. na Nyse (New York stock exchange) 2001. Sa računovodstvene tačke gledišta u nas dioničkog društva ne razlikuju se bitno od ostalih dioničkih društava u svijetu upravo zbog primjene MRS-a. s obzirom na primjenu američkih računovodstvenih standarda (US GAAP) ili međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS).o. Tržišna vrijednost pojedinih dioničkih društava na finansijskim tržištima krajem dvadesetog27 i početkom dvadesetprvog28 vijeka dosežu nekoliko stotina milijardi US $ dolara. Ako osnovni ulog za koji ima obavezu ne unese pojedini član društva. Značajno je obilježje d. Sa računovodstvenog aspekta bitne su prednosti i nedostaci dioničkog društva kao pravnog subjekta. i 12. Dionička društva u razvijenom svijetu danas stvaraju preko 80% svjetskog bruto proizvoda. god.ili fizičkih lica ulažu osnovne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom osnovnom kapitalu. Kao pravni subjekt. str. 28 Npr.

. Vlasništvo se MEIGS. 1999.: «Računovodstvo. R. ima relativno bolju stabilnost. . a s manjim brojem dioničara nazivaju se «ZATVORENA» dionička društva. vlasnici obveznica i sl. Promjena vlasnika dionice (kupovina ili prodaja dionice) događa se na organiziranom finansijskom tržištu – berza. dobavljači. Investirani iznosi u dionice nekog preduzeća. lakši je prijenos vlasništva. Mate d. kontinuitet (trajnost) poslovanja. Temelj poslovnog odlučivanja». Lakoća akumuliranja kapitala kao prednost dioničkog društva. Dionice mogu bez poteškoća na finansijskom tržištu mijenjati vlasnika (na ime ili donosioca). 650 (prijevod sa engleskog jezika). 30 21 .o.o. U kontinuitetu poslovanja. ogleda se u lakoj prenosivosti finansijskog instrumenta koji se naziva – dionica. Veliki broj dioničara predstavlja stanovitu prednost dioničkog društva.) imaju potraživanja prema imovini dioničkog društva. W. i ima profesionalni menadžment - Kada govorimo o odgovornosti dioničara.Prednosti organiziranja privrednih društava u dionička društva mogu biti slijedeća:30 nema lične odgovornosti dioničara. dionička društva u odnosu prema ostalim tipovima pravnog subjekta. pogodan su instrument za prenos vlasništva. Dionice. međutim te investicije ne dovode u rizik ostalu imovinu dioničara.. deveto izdanje. Velika dionička društva sa preko milion dioničara obično se nazivaju «JAVNA». god. dioničarima predstavljaju rizik investiranja. a ne prema ličnoj (privatnoj) imovini dioničara. Dionica je vlasnički (glavnički) instrument finansiranja preduzeća. karakteristični za dionička društva kojima se stvara dionički kapital. str. MEIGS. Emisijom i prodajom dionica dioničko društvo dopušta malim ili velikim dionicama da stvaraju kapital. kao vlasnički instrumenti finansiranja. Zagreb. tada trebamo imati na umu da kreditori dioničkog društva (banke. lakše se akumulira kapital.

Dioničari ne mogu pojedinačno sudjelovati u upravljanju društvom. ima određenih nedostataka.2. Za uzvrat. Gray/Needles: «Financial…. djelo. on dobija dionice koje predstavljaju proporcionalni udio u vlasništvu dioničkog društva. biraju ili potvrđuju svake godine na godišnjim dioničkim skupštinama. kod ostalih tipova pravnih subjekata povlačenjem ili smrću vlasnika pojedinca dolazi u pitanje kontinuitet poslovanja ili uopšte postanak preduzeća. On može biti manji od broja dionica definisanih ugovorom ili odlukom o osnivanju društva. 3.».2. 31 22 . ali oni ne mogu dnevno upravljati poslovnim aktivnostima dioničkog društva. a posebno ističemo: problem dvostrukog oporezivanja potreba za većom zakonskom regulativom odvojeno vlasništvo od kontrole Oporezivanje koje se odnosi na dionička društva složenije je prirode od oporezivanja koja se odnose na ostale tipove pravnih subjekata. Ugovor o osnivanju društva ili statut društva precizira maksimalan broj dionica koje dioničko društvo može da izda. str. već to pravo ostvaruju svojim glasom u radu dioničke skupštine. 12-13. društvo sa ograničenom odgovornošću i sl. Udio u vlasništvu društva naziva se dionica. Takvo obilježje ostali tipovi pravnih subjekata nemaju. npr. a potom se oporezuju dividende kao element raspodjele neto dobiti koji pripada dioničarima. Menadžment dioničkih društava odvojen je od vlasnika i u upravljačkoj teoriji preduzeća naglašava se kao druga važna ciljna grupa (uz dioničare dioničkog društva). Najprije se oporezuje dobit dioničkog društva. Broj dionica koje imaju dioničari je kapital u posjedu dioničara. pa zato funkciju upravljanja prenose na menadžment koji imenuju. Dioničari su vlasnici31 dioničkog društva. Naime. Dioničar ulaže u društvo gotovinu ili druge resurse. U dioničkim društvima biraju se upravni odbori ili uprave (tijela menadžera ili direktora) koji vode poslovanje društva.prenosi nesmetano prometom dionica i upravo to svojstvo lakog prenosa vlasništva osigurava kontinuitet poslovanja dioničkog društva. cit. Nedostaci dioničkog društva Dionička društva kao dominantni pravni subjekt u stvaranju društvenog proizvoda na globalnom nivou.

34 Prof. Zakon o vrijednosnim papirima i sl. 2003. dr Mehmed Jahić: «Finansijsko…. Odvojenost vlasničke funkcije od operativno – kontrolne funkcije značajna je slabost dioničkih društava upravo zbog prirodnog konflikta između dioničara i menadžmenta. 14. 9. Zakon o privrednim društvima. Sarajevo. djelo. str. Zakon o reviziji. ponekad se zove dvostruko oporezivanje.34 U Federaciji BiH to su: Zakon o računovodstvu. u većoj je mjeri zakonski uređeno nego drugi tipovi pravnih subjekata. Kontrolu svakodnevnih poslovnih aktivnosti obavlja menadžment koji ima drugačije ciljeve od vlasnika čija se kontrolna funkcija često svodi na glasanje u dioničkoj skupštini. državno i internacionalno računovodstvo koje se kao ideja sve više afirmiše u savremenoj stručnoj literaturi». cit. 33 Prof. 4. str. Klasifikacija računovodstva Prema računovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine (RS – F BiH). a time i opštih troškova poslovanja dioničkih društava. Osnivanje i poslovanje dioničkih društava. 32 23 . nije poznato da se računovodstvo treba ili može dijeliti. god.33 Međutim.. a potom dividenda dioničara. pa danas i u računovodstvenoj praksi. Ekonomski fakultet u Sarajevo. u računovodstvenoj teoriji.32 Takva «čvršća» zakonska regulativa utiče na povećanje administracije. makro računovodstvo predstavlja društveno računovodstvo koje može biti nacionalno..». posebice kada je riječ o regulisanju primarnog i sekundarnog finansijskog tržišta. podjela računovodstva se može vršiti sa stanovišta obuhvatnosti na: a) mikro računovodstvo b) makro računovodstvo «Posmatrajući zadatke i ulogu računovodstva sa šireg društvenog stanovišta.Ova praksa kada se ponajprije oporezuje dobit dioničarskog društva. dr Janko Klobučar: «Računovodstvo».

b) troškovno računovodstvo. M. povjerioci i dr..S. Datar. kao što su vlasnici. Horngern. Krajem 20. Zbog toga se u praksi naziva eksterno računovodstvo. računovodstva preduzeća nalaze se u međusobnoj povezanosti i to možemo ilustrirati na slijedeći način:35 Finansijsko računovodstvo Upravljačko računovodstvo DNEVNIK GLAVNA KNJIGA ANALITIČKA EVIDENCIJA PROBNI BILANS FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ RAČUNOVODSTV O OBRAČUNA PROIZVODNJE PLANIRANJ E KONTROLA RAČUNOVODSTVO TROŠKOVA Slika 5. U finansijskom računovodstvu vode se poslovne knjige kao što su glavna knjiga. odnosno računovodstvo preduzeća – kompanija usmjerenih na ostvarenju dobitka (profita). S obzirom na dva osnovna gore navedena cilja računovodstvo preduzeća se može podijeliti na tri specifična dijela: a) finansijsko računovodstvo. 1994. 4-5. često se naziva i jezikom biznisa.C.. Englewood Cliffs.: Cost accounting Prentice Hall. T. Druga je razvoj informatičke tehnologije. Prva se odnosi na globalizaciju svjetske ekonomije i povećanje zahtjeva korisnika informacija o poslovanju preduzeća. i c) upravljačko računovodstvo. Funkcionalna klasifikacija poslovnog računovodstva Finansijsko računovodstvo je onaj dio računovodstva koji je primarno okrenut vanjskim korisnicima.Mikro računovodstvo predstavlja poslovno računovodstvo. 35 24 . vijeka događaju se dvije značajne ciljne promjene koje utiču na promjene računovodstva preduzeća. Foster G. dnevnik. str. New Yersey. Ta tri dijela poslovnog računovodstva tj.

dotle se outputi u nekim područjima odgovornosti mogu izraziti preko prodajne vrijednosti – prihoda (prodajni odjel). objavljuju se i šalju vanjskim korisnicima. T. Datar.). djelo str. Najvažnije aktivnosti upravljačkog računovodstva su planiranje i kontrola. 36 25 . Prema tome. M. podaci o zalihama.. u kontroli jednodnevnog utroška direktnog materijala menadžment procjenjuje da je došlo do povećanog utroška direktnog materijala u Naziv potiče od riječi management koji obuhvata interne donosioce odluke kao najveće korisnike internog računovodstva. Foster. U njima se evidentiraju.) i outputa (gotovi proizvodi) je jaka i uočljiva u proizvodnim odjelima odnosno inputi i outputi u okviru funkcije proizvodnje. G. neovisnog revizora. cijelu proizvodnu liniju ili cijeli proizvodni odjel. Upravljačko računovodstvo36 onaj je dio računovodstva koji pruža informacije primarno unutarnjim korisnicima. Upravljačka kontrola otuda. unutar koga njegov menadžer ima ovlaštenja da donosi određene odluke i odgovornost za njegovo uspješno funkcionisanje.analitičke evidencije i druge pomoćne knjige. Rezultat planiranja su planovi i proračuni. troškova i sl. Sastavljeni finansijski izvještaji nakon provedenog postupka revizije.. područje odgovornosti predstavlja jedan homogen segment preduzeća. Kontrola je aktivnost utvrđivanja odstupanja između ciljeva i ostvarenih rezultata. cit. što u drugim nije moguće (proizvodni odjeli odgovornosti). pretpostavlja identifikovanje područja odgovornosti koja će omogućiti njenu efikasnost. kupcima. Prema tome. Veza između inputa (direktni materijal. C. Pa tako na primjer. područja ili centri odgovornosti formiraju se u okviru funkcije proizvodnje i mogu obuhvatiti mali skup homogenih mašina. Dok se inputi u svim područjima izražavaju u troškovima.: Cost accounting. S. U planiranju se definišu ciljevi poslovnog subjekta i njegovih dijelova. Finansijsko računovodstvo pruža historijske podatke (npr. Detaljnije vidjeti Horngern. kreditorima) koji su bitno važni i za vanjske i unutarnje korisnike (menadžment). izvještaj o izvršenju prihoda. U kontroli se sastavljaju posebni izvještaji (npr. dobavljačima investicijama. kao što je menadžment na svim nivoima odlučivanja i odgovornosti poslovnog subjekta. direktni rad i sl. 2. Svako područje odgovornosti ima svoje inpute i svoje outpute iz čijeg odnosa se izvlače zaključci o njegovoj uspješnosti. klasificiraju i sumiraju podaci na osnovu kojih se sastavljaju finansijski izvještaji.

To znači da. dr Mehmed Jahić: «Finansijsko …. mjestima i nosiocima. računovodstvo troškova sadrži aktivnosti planiranja i kontrole troškova. Sasvim sigurno da menadžment analizira i povoljna i nepovoljna odstupanja sa aspekta cost-benefit analize.. 38 Prof. 220-250.». god. djelo. 17.. Ekonomski fakultet.37 Računovodstvo troškova šireg je značaja od upravljačkog računovodstva. upravljačko i troškovno. To su: - Fiskalno računovodstvo38 i Interna revizija «Fiskalno računovodstvo je računovodstvo koje treba da se bavi proučavanjem i primjenom poreskog sistema. Zbog toga računovodstvo troškova iz finansijskog računovodstva «preuzima» sve aktivnosti koje se odnose na evidentiranje troškova i metode i sisteme obračuna troškova proizvodnje i drugih troškova. 2003. Doc. Najvažnije područje ovog računovodstva jesu troškovi. planiranje troškova proizvodnje. cit. u praksi se pojavljuju još dva ogranka računovodstva koje je prikladnije posmatrati odvojeno.proizvodnom odjelu. Pored podjele poslovnog računovodstva tj. 37 26 . metode i sistemi obračuna troškova itd. računovodstvo troškova sadrži historijske informacije o troškovima. računovodstva preduzeća na finansijsko. Sarajevo. str. što je bitno menadžmentu za donošenje poslovnih odluka. str. dr Jandranka Kapić: «Valorizacija zaliha i njihova revalorizacija u uslovima inflacije – Doktorska disertacija. pa je došlo do nepovoljnog odstupanja količinskog utroška direktnog materijala. evidencijom i plaćanjem poreske obaveze». U analizi uzroka odstupanja menadžment je došao eventualno do zaključka da je nabavljeni materijal loše kvalitete ili je moglo doći do razlike u utrošku direktnog materijala zbog kvara na mašini ili zastarjelosti ili neadekvatne kontrole ili slično. ali i informacije o tome kakvi su troškovi trebali biti. Kako je upravljanje troškovima bitan segment uspjeha. prodaje. Sadrži sve dijelove upravljačkog i jedan dio finansijskog računovodstva. uprave. i to: praćenje troškova po prirodnim vrstama.

39 27 . zaštita dioničara od nelojalnog ponašanja menadžera (zaštita od raznih špekulacija menadžera koji idu na štetu Kompanije). U inflatornim uslovima računovdstvene informacije se deformišu. Klaić: «Veliki riječnih stranih riječi. Sama riječ «inflacija» asocira na stanje nečega što je prenapregnuto i potiče od latinske riječi «inflare» u značenju nadimati. naduvati B. Jendostavno rečeno. Budući da je svim korisnicima računovodstvenih informacija. Prema tome. 553. svrha interne revizije je da se osigura zaštita resursa Kompanije od nelojalnog ponašanja uposlenika. uslovima inflacije. str. te osiguranja adekvatnog provođenja poslovne politike Kompanije na svim poslovnim nivoima. odnosno za potrebe tekućeg poslovanja i povremenih komparativnih analiza. treba obezbijediti prilagođavanje računovodstvenih informacija novonastalim uslovima tj. istiniti i korektni u svrhu zaštite resursa Kompanije od rasipanja.39 Od početka 20. u monetarnoj ekonomiji porast vrijednosti novca se nominira kao deflacija. internu reviziju treba organizovati kao poseban ogranak računovodstva. Zagreb 1972. inflatorno računovodstvo). zbog promjene kupovne moći novčane jedinice. vijeka spominje se u računovodstvenoj teoriji i posebno Računovodstvo u inflatornim uslovima (tzv. Ovo je podjela poslovnog računovodstva u stabilnim uslovima novčane jedinice. zaštitu TOP-menadžmenta od nelojalnog ponašanja menadžera na nižim nivoima. a pad vrijednosti novca kao inflacija. neophodna realna slika finansijskih izvještaja. osigurati da zvanični finansijski izvještaji budu korektni i istiniti. a predstavlja poseban informacioni računovodstveni sistem praćenja promjena u preduzeću i prilagođavanja zvaničnim stopama rasta cijena (inflaciji) ili nivelaciji prema tržišnim uslovima nabavke i prodaje. neadekvatne upotrebe i otuđenja.Interna revizija se preduzima kako bi se osiguralo da finansijski izvještaji budu realni. Prilagođavanje računovodstvenih informacija u uslovima inflacije prvenstveno se vrši u cilju realnog iskazivanja finansijske situacije i uspješnosti Kompanije. zbog navedenih ciljeva i obilježja.

točka 66. rashodima i prihodima.41 Sredstva su ekonomski resurs koje kontroliše poslovni subjekt kao rezultat prošlih događaja. kapitalu. a čiji se 40 41 Gray/Needles: «Financial…». Nakon izučavanja ovog dijela upoznat ćete se sa: elementima koji se direktno odnose na vrednovanje finansijskog položaja poslovnog subjekta u bilansu stanja definisanje sredstava klasifikacija i struktura sredstava definisanje obaveza struktura kapitala načelima vrednovanja ekonomskih kategorija osnovna računovodstvena jendačina elementima koji se odnose direktno na vrednovanje uspješnosti poslovanja poslovnog subjekta u bilansu uspjeha definisanje prihoda definisanje rashoda definisanje poslovnog rezultata - - Finansijski položaj Kompanije se može posmatrati kroz vrijednost ekonomskih resursa. kao o sredstvima. te rezultatu poslovanja. str. odnosno kroz vrijednost ukupnog vlastitog kapitala. djelo.40 Elementi koji se direktno odnose na vrednovanje finansijskog položaja jesu: sredstva. cit. Kodeks računovodstvenih načela. 28 .DRUGI DIO PREDMET RAČUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA Drugi dio posvećen je izlaganju o osnovnim ekonomskim kategorijama. obaveze i vlasnički kapital. obavezama. 14.

Primjer: Kompanija «x» je Proizvodna kompanija. Oprema i drugi proizvodni uređaji koje posjeduje jesu sredstvo. ne posjeduje automobil. Kontrola je računovodstveni koncept koji je sličan. jer se njime (novcem) mogu kupiti drugi resursi. ekonomski resursi su bilo novac ili stavke koje će konačno za posljedice imati priliv novca.trošak (ili fer vrijednost) u trenutku nabavke može objektivno izmjeriti i iz kojeg se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi za poslovni subjekt. Proizvodi koje je proizvela i koja su još na skladištu jesu sredstvo jer se očekuje njihova prodaja. ono možda u zakonskom smislu. jer vlasništvo nad 29 . zato što neće stvoriti novac. oštećeni proizvodi ili trgovačka roba koji se ne mogu prodati jer su oštećeni ili su zastarjeli nisu sredstva. Prema tome. Resursi pružaju buduće koristi s obzirom na bilo koji od slijedeća tri uslova: 1) oni su novac ili se mogu pretvoriti u novac 2) proizvodi su za koju se očekuje da će se prodati i donijeti novac ili 3) oni su stavke za koje se očekuje da će se upotrebljavati u budućim aktivnostima koje će subjekti stvarati novčani priliv. Tri ključna određenja u ovoj definiciji jesu: 1) da sredstvo mora biti ekonomski resurs. Novac koji ima u banci je sredstvo. i 3) da trošak sredstava (ili fer vrijednost) u trenutku nabavke mora biti objektivno mjerljiv. Resurs je ekonomski ako subjektu pruža buduću korist. jer se očekuje da će se upotrijebiti za proizvodnju novih količina proizvoda. 2) da resurs mora biti pod kontrolom subjekta. iako je u vlasništvu preduzeća. Sume koje Kompaniji duguju kupci jesu sredstva jer se njihovom naplatom dobiva novac. ali nije istovjetan pravnom konceptu vlasništva. Međutim. Kada preduzeće kupuje automobil na obročnu otplatu (na primjer plaća 680 KM mjesečno tokom tri godine).

Prema tome. ali to nije konačan dokaz da je nabavljen predmet koji zadovoljava definiciju sredstava. Npr. a troškovi proizvodnje ili izgradnje plaćeni su novcem. ali to se ne mora nužno podudarati. osim u slučaju da je nabavljeno po objektivno mjerljivom trošku. to može pružiti dokaze da su buduće ekonomske koristi bile tražene. U slučaju da preduzeće unajmi zgradu ili opremu za period koji jednak ili skoro jednak njihovom korisnom vijeku trajanja. jer također.42 S druge strane. odsutnost odnosnog izdatka ne sprječava stavku da zadovolji definiciju sredstava i tako postane kandidatom za priznavanje u bilansu stanja. 43 Kodeks računovodstvenih načela. niti je to automobil ili oprema unajmljena na kratko vrijeme. 42 30 . a od njega se očekuju buduće koristi. on je sredstvo. Sredstva se obično svrstavaju u kategorije: stalna i tekuća sredstva. finansijska sredstva i potraživanja. paragraf 75. stavke koje su darovane preduzeću mogu zadovoljiti definiciju sredstava. on je sredstvo. Slično tome. Tako. smatra se kako je ono pod potpunom kontrolom preduzeća i da je sredstvo. Ako je preduzeće proizvelo ili izgradilo resurs. kada pravno lice ima izdatke. točka 76. Objektivno mjerenje – Ako je resurs nabavljen za novac ili uz obećanje da će se novac platiti. materijalna sredstva. resurs (stavke) koje su donirane preduzeću. a mogu zadovoljiti definiciju sredstava jer se očekuju buduće koristi. Novac i druga sredstva za koje se očekuje da će se realizirati u novac ili da će se prodati ili potrošiti tokom subjektivnog uobičajenog poslovnog ciklusa ili pak unutar jedne poslovne Kodeks računovodstvenih načela. u slučaju da je preduzeće odgovorno za održavanje i osiguranje automobila. ako nastaje postepeno. Prema tome. Međutim. «Postoji uska veza između nastanka izdatka i sticanja. taj resurs. U oba slučaja.43 Tekuća sredstva ili obrtna sredstva. subjektivna kontrola nad unajmljenim predmetima samo je privremena. Primjer: Kancelarijski prostor koji je unajmljen na godinu dana nije sredstvo. posjedovanje ili privremena kontrola nisu dovoljan uslov da neka stavka postane sredstvo. a nije nastao izdatak.njim ne prelazi na kupca sve dok nije otplaćen posljednji obrok. takve stavke su sredstva iako ih subjekt ne posjeduje. sredstvo. Ako je resurs poklonjen (doniran). Sredstva se dalje klasifikuju na nematerijalna sredstva. dragocjena reputacija nije sredstvo.

godine (ovisno o tome šta je duže) nazivaju se tekuća sredstva. Razlikovanje tekućih i stalnih sredstava relevantno je posebice za zajmodavce i ostale kreditore koji posebnu važnost pridaju ukupnim tekućim sredstvima. Bit ovog razlikovanja tj. klasifikacije sredstava na stalna i tekuća je vrijeme, odnosno respektujemo vremenski kriterij klasifikacije. Tekuća sredstva jesu oni resursi koji se drže samo za kratko razdoblje. Iako je uobičajena vremenska razlika godinu dana, iznimke se javljaju u Kompanijama čiji je uobičajeni poslovni ciklus duži od jedne godine. Na primjer, duhanske kompanije i destilatori procjenjuju i klasifikuju svoje zalihe u tekuća sredstva, iako duhan i liker ostaju na zalihama najmanje dvije godine radi dozrijevanja. Ili na primjer u brodogradilištima zalihe se klasifikuju u tekuća sredstva iako ostaju na zalihi duže od 12 mjeseci, jer poslovni ciklus traje duže od jedne poslovne godine koja je ujedno i kalendarska godina. Sva ostala sredstva se klasifikuju kao stalna. KLASIFIKACIJA RAČUNOVODSTVENIH 1. Sredstva 1.1. Stalna sredstva SREDSTAVA NAČELA I PREMA KODEKSU

RAČUNOVODSTVENIM

STANDARDIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1.1.1.

Nematerijalna stalna sredstva uključuju: • • materijalna prava: pravo na patent, licencu, model, žig, uzrok, korištenje proizvodne tehničke dokumentacije kao prava sa lizingom (dužim od 1 god.). osnivačke izdatke: razgraničeni trošak u vezi sa studijama, istraživanjima, otkupom i odštetama, investiciono – tehničkom dokumentacijom, školovanjem kadrova, režijom i drugim ulaganjem u vezi sa izgradnjom pravnog lica. • • troškovi razvojnog istraživanja, istraživanje i otkrivanje rudnog i drugog mineralnog blaga. goodwill: svaki višak troška sticanja nad udjelom sticatelja u fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava i obaveza stečenih na datum razmjene treba priznati kao sredstvo.

31


ostala nematerijalna sredstva koja nisu obuhvaćena gore navedenim stavkama, kao što su softver i sl., i avansi za nabavku nematerijalnih sredstava.

Nematerijalna sredstva nemaju fizičku supstancu, a imaju vrijednost koju kontroliše subjekt. Kategorija sredstava koja imaju materijalni oblik i realtivno dugo traju su nekretnine, postrojenja i oprema. Poslovni subjekt nabavlja ta sredstva radi korištenja u proizvodnji proizvoda i pružanju usluga koji će stvoriti buduće novčane prilive. Kada bi se ta sredstva držala radi ponovne prodaje, pripadala bi zalihama, unatoč činjenici da dugo traju (bila bi stalna sredstva za svog kupca, ali se ne očekuje da će njen prodavalac držati dugo vremena). Za označavanje te kategorije upotrebljava se još izraz. 1.1.2. Materijalna stalna sredstva jesu: • • Zemljište i šume: šume obuhvataju šumske pojaseve,

ukrasne nasade, plantaže šuma i prirodne šume, Građevine obuhvataju: objekte visokogradnje, niskogradnje i druge radove građevinskog karaktera,

Oprema: mašine, uređaje i postrojenja, sredstva transporta i veza, laboratorijska oprema, instrumenti i alati, inventar i namještaj, te druga oprema.

Višegodišnji zasadi i osnovno stado: Višegodišnji zasadi imaju biološki vijek trajanja duži od godinu dana i obuhvataju voćnjake, vinograde i druge dugogodišnje zasade. Osnovno stado obuhvata svu stoku osim one u tovu. Osnovnu stoku čini radna i proizvodna stoka i stočni pomladak.

• • •

Stambene zgrade i stanovi. Ostala materijalna sredstva koja nisu obuhvaćena navedenim stavkama. Avansi za nabavku materijalnih sredstava. Nematerijalna i materijalna stalna sredstva mogu biti (sa aspekta funkcije u Kompaniji): a. u upotrebi: stvari sposobne za upotrebu b. u pripremi: stvari u fazi pribavljanja, izgradnje i osposobljavanja za upotrebu,

32

za koje se procjenjuju da će biti u upotrebi.

c. van upotrebe: su stvari bez perspektive
korištenja u poslovanju pravnog lica. Nekretnine, postrojenja i oprema, zemljište i ostale stavke materijalnih stalnih sredstava inicijalno se vrednuju i iskazuju po trošku. Taj trošak je suma plaćena za nabavku spomenutih stavki. Zemljište se ne amortizuje. Zgrade i oprema se amortizuju, odnosno podliježu otpisu. Više riječi o amortizaciji bit će u poglavlju o stalnim sredstvima. Slijedeća vrsta stalnih sredstava su finansijska sredstva, odnosno

ulaganja. To su vrjedonosni papiri jedne Kompanije

u vlasništvu druge

koja ih stiče ili zbog planiranog ostvarenja povrata u dugom roku. Ulaganja se stoga razlikuju od utrživih vrijednosnih papira. Utrživi vrjednosni papiri su tekuća sredstva jer predstavljaju kratkotrajni plasman novčanih viškova.

1.1.3.

Finansijska sredstva uključuju:


• • • • • • • 1.2.

Udjele pravnog lica u drugom pravnom licu Zajmove i kredite Vrjednosne papire držane kao stalna sredstva Dugoročne depozite i kaucije Upisani a neuplaćeni kapital Dugoročna potraživanja Vlastite dionice i Unaprijed plaćene troškove.

Tekuća sredstva

Tekuća materijalna sredstva su zalihe, a jesu sredstva: 1) koja se drže za prodaju u redovnom toku poslovanja 2) koja su u procesu proizvodnje namijenjena takvoj prodaji i

33

3) koja će brzo biti upotrebljena u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga koje će se prodati u redovnom poslovanju. Zaliha je kamion koji prodaje trgovac kamionima. Kamion kojim se trgovac kamionima služi za obavljanje svojih svakodnevnih aktivnosti nije zaliha, nego je oprema koju pravilno klasificiramo u stalna sredstva. Prema tome,

1.2.1.

Tekuća materijalna sredstva mogu biti:

sirovine i materijal (osnovni, pomoćni materijal, poluproizvodi, dijelovi, gorivo i mazivo, sitan alat i inventar, ambalaža i auto gume). Otpaci koji potiču iz rashodovanih stalnih sredstava ili sopstvene proizvodnje smatraju se materijalom.

Proizvodnja: mjestima, proizvodnji.

nedovršena

proizvodnja i

na

proizvodnim namijenjeni

sopstveni

poluproizvodi

dijelovi

proizvodnji i otpaci koji su namijenjeni daljnjoj upotrebi u • • Proizvodi: stvari koji su sa aspekta pravnog lica namijenjeni prodaji. Roba: stvari koje je pravno lice nabavilo i namijenilo prodaji.

Tekuća materijalna sredstva mogu biti: • • na zalihi: stvari iz tekućih sredstava u skladištu; u pripremi: materijal i sitan inventar dati na obradu ili manipulaciju, kao i poluproizvodi i dijelovi namijenjeni daljnjoj proizvodnji,


u upotrebi: stanje proizvodnje u toku i sitan inventar u upotrebi; na putu: stvari kupljene od dobavljača koje još nisu prispjele pravnom licu, kao i stvari koje su izašle iz skladišta, a koje još nije preuzeo kupac.

1.2.2.

Gotovina, ekvivalenti gotovine i potraživanja


Gotovina i ekvivalenti gotovine Potraživanja od pravnih lica iz grupe:

34

(Dio potraživanja koja neće nikada biti naplaćene se procjenjuju respektabilnim metodama procjene. Ova ulaganja.3. odnosno 35 . te «ispravka vrijednosti sumnjivih potraživanja» će biti detaljno opisana u poglavlju o tekućim sredstvima). Ako za subjektova potraživanja postoji kao dokaz pisano obećanje plaćanja. Kraktoročni plasmani u vrjedonosne papire su finansijska ulaganja koja se mogu brzo plasirati na tržištu i za koje se očekuje da će se pretvoriti u novac unutar jedne poslovne godine. i unaprijed plaćeni troškovi Ulaganja mogu biti: • • • Udjeli u grupi Udjeli u drugim licima Kratkoročni plasmani u vrijednosne papire (blagajnički zapisi. potraživanja od povezanih pravnih lica tekuća potraživanja (potraživanja od kupaca. Većina tih finansijskih sredstava nalazi se na transakcionim (čekovnim) računima u bankama. Sume koje poslovnom subjektu duguju strane koji nisu kupci češće se javljaju pod nazivom potraživanja za mjenice nego kao potraživanja od kupaca.• • • • 1. i ostala kraktoročna ulaganja u vrjednosne papire) • • Ulaganja u vlastite dionice (sopstvene dionice pravnog lica koje je ono otkupilo na tržištu) Ostala tekuća ulaganja Gotovina se sastoji od finansijskih sredstava kojima se može brzo raspolagati za trošenje.2. dok se ostatak odnosi na gotovinu u registar – blagajnama ili blagajnama smještenim u subjektivnim prostorijama. takva potraživanja se iskazuju kao potraživanja za mjenice. čekovi. potraživanja po osnovu datih kredita i ostala tekuća potraživanja) obračunati nefakturisani prihodi. Potraživanja od kupaca su sume koje subjekti duguju kupcu. mjenice.

12. Kriterij jednogodišnjeg vremenskog intervala ili tekućeg 36 . pojedina obaveza nije potraživanje u odnosu na određeno sredstvo ili grupu sredstava. do 31. a ne prema određenoj grupaciji sredstava – zaliha. to će pravo steći u kratkom periodu. 12. Međutim. ekonomski resurs koji će pružiti buduće koristi. Prema tome na primjer na dan 31. koje su proizašle iz nastalih događaja. Preduzeće unaprijed plaća polisu osiguranja kao osiguravajuću zaštitu. ono je tekuće sredstvo. njen naziv upućuje na to kao u slučaju hipotekarnog zajma ili osiguranog dugoročnog duga. iako obično obaveza nastaje nabavkom sredstava za zalihe (obaveze prema dobavljačima su potraživanja za sredstva uopšte. Dakle. Kao primjer možemo navesti polisu osiguranja. Obaveze i kapital Obaveze su obično dugovi prema vanjskim stranama. Naime. 12. 12. Unaprijed plaćeni troškovi su određena sredstva. plate koje će oni zaraditi slijedeći mjesec (januar slijedeće godine) nisu obaveze na dan 31. KLASIFIKACIJA IZVORA SREDSTAVA. Tekuće obaveze su obaveze za koje se očekuju da će biti podmirene u kratkom roku. Ako nije drugačije naznačeno. Iznos obaveza za primljene zajmove obuhvata «glavni dug» a često se obaveze za kamate ili obračunate kamate iskazuju odvojeno od glavnice (osnovnog) duga. čija će se korist steći u bliskoj budućnosti. Ako je obaveza prema određenim sredstvima. Obaveze nastaje kao rezultat prošlih transakcija ili događaja. Njegovo pravo na zaštitu jeste sredstvo tj. OBAVEZE I KAPITAL PREMA KODEKSU RAČUNOVODSTVENIH NAČELA I RAČUNOVODSTVENIM STANDARDIMA F BiH 1. jesu obaveze. plate koje nisu isplaćene radnicima za rad koji su izvršili od 01. Obaveze su potraživanja prema subjektovim sredstvima.plasmani se preduzimaju da bi se ostvario određeni povrat novca koji bi inače bio privremeno neiskorišten. obično nematerijalne prirode.

1. u 1. a poslovni subjekt im još nije platio. kamatu koju je zaradio zajmodavac.poslovnog ciklusa. a nenaplaćeni troškovi su iznosi koje su zaradile vanjske strane. U takvim slučajevima strana kojoj subjekat duguje novac obično ne ispostavlja fakturu ili drugu sličnu ispravu. koja im subjekt još nije platio. također se primjenjuju kod tekućih obaveza. a ne zovu se obaveze prema dobavljačima. Na primjer. koji se primjenjuju za klasificiranje tekućih sredstava. 37 . Kratkoročne (tekuće) obaveze prema pojavnim oblicima spadaju: • • • • • krediti od grupe pravnih lica krediti od drugih pravnih lica krediti banaka drugi krediti obaveze prema pravnim licima iz grupe obaveze iz grupe prema povezanim pravnim licima obaveze po osnovu sudjelujućih interesa obaveze prema dobavljačima obaveze za poreze obračunati a neplaćeni troškovi i unaprijed naplaćeni prihodi (odgođeni prihod) • • • • • • Obaveze prema dobavljačima jesu potraživanja dobavljača proizašla iz njihove isporuke materijala ili pružanja usluga poslovnom subjektu. Obračunati. Ta potraživanja obično su neosigurana. a koju mu subjekat nije platio primjer su obračunatog a neplaćenog troška (rashoda). Obaveze za poreze iskazuju sumu koju poslovni subjekt duguje državi za poreze i iskazno je odvojeno od drugih obaveza. Prema tome. Sume koje se duguju finansijskim institucijama (koji su dobavljači finansijskih sredstava za razliku od dobavljača materijala ili usluga) nazivaju se obaveze za mjenice ili kratkoročni zajmovi (ili je to neki drugi naziv koji opisuje prirodu dužničkog instrumenta).

U dioničkom društvu udio se dokazuje dionicama. premije revalorizacione rezerve druge rezerve akumulirana dobit (gubitak) vlastite dionice koje drže preduzeće. Svaka dionica ima utvrđenu ili «nominalnu vrijednost» po dionici pomnoženu s brojem dionica u prometu (redovnih dionica). tromjesečno).3. Primjer su nezarađeni prihod sa osnove pretplate na časopis. Prva kategorija. Pod vlasničkim kapitalom podrazumjevamo: • • • • • • upisani kapital dodatno uplaćeni kapital.Odgođeni prihodi (nazivaju se još unaprijed naplaćeni prihodi ili nezarađeni prihodi) su obaveza koja nastaje kada poslovni subjekt unaprijed naplati prihod za uslugu koju će prema sporazumu pružiti u budućnosti. u budućnosti (za tekuću godinu i kraće vremenske periode). Dugoročne obaveze (obavezni rok dospijeća preko jedne godine) jesu: • obaveze prema pravnim licima iz grupe obaveze prema drugim pravnim licima obaveze za kredite banaka ostale obaveze i rezervisanja za obaveze i troškove. 1. nazvana uplaćeni kapital je iznos koji su vlasnici – dioničari direktno uložili u dioničko društvo (posao) kupovinom dionica u trenutku njihovog izdavanja. Vlasnički kapital pokazuje sumu koju su vlasnici uložili u poslovni subjekt. čije će brojeve izdavačka kuća prema sporazumu isporučivati određeno vrijeme. Vlasnički kapital se kod dioničarskih društava dijeli na dvije glavne kategorije. polugodišnje. Vlasnički kapital je ostatak sredstava poslovnog subjekta nakon odbitka svih obaveza subjekata. koji su suma uplaćene pretplate na časopis. Dionički 38 . • • • • 1.2.

Vlasnički kapital se može mijenjati pod uticajem drugih događaja osim akumulirane dobiti. određivanje vremena kada se transakcija desila (problem priznavanja) 2. sredstva. 39 . Zadržane zarade su razlike između ukupnih zarada poslovnog subjekta ostvarenih od početka poslovanja i ukupne sume dividendi isplaćene dioničarima u cjelokupnom vijeku poslovanja subjekta.(osnovni) kapital iskazuje utvrđenu ili nominalnu vrijednost Dioničku premiju imamo u slučaju da dioničko društvo emituje i prodaje nove dionice po cijenama većim od utvrđene ili minimalne vrijednosti u cilju povećanja vlasničkog kapitala. obaveze i vlasnički kapital nužno je pripomenuti i slijedeće: Značajne računovodstvene informacije i odluke menadžmenta u postupku vrednovanja poslovnih transakcija uključuju: 1. Primjeri revalorizacionih rezervi i stvaranje posebnih rezervi. odnosno u cilju pribavljanja novih finansijskih sredstava po propisanom postupku. koje se zahtjeva ponekad zakonskim propisima radi obezbjeđenja preduzeća i njegovih povjerioca dodatnih mjera zaštite od učinaka gubitka. rezultat su profitabilnog poslovanja). U nas izraz zadržana zarada rabi se u smislu akumulirana dobit. Drugim riječima. Zadržana zarada. Pošto smo objasnili ekonomske kategorije. spomenuta razlika dio je ukupnih zarada koje su zadržane za upotrebu (koje su reintestirane) u društvu. Isplatom dividendi se smanjuje zadržana zarada. Druga kategorija vlasničkog kapitala naziva se zadržana zarada. Vlasnički kapital povećavaju zadržane zarade (tj. kriterij klasifikacije pojedinih komponenata transakcije (problem klasifikacije). novčani iznos koji treba dodijeliti transakciji (problem vrednovanja) 3. Iz zadržane zarade se isplaćuju dioničarima dividende po odluci skupštine dioničarima.

Zadržana zarada predstavlja vlastiti kapital dioničara ostvaren iz profitabilnih aktivnosti poslovnog subjekta i zadržan radi korištenja u poslovanju. respektujući kontinuitet poslovanja proizvodnog trgovinskog ili uslužnog subjekta. Postavlja se pitanje kada poslovnu transakciju treba vrednovati. Problem priznavanja odnosi se na donošenje pravilne odluke menadžera kada treba neku poslovnu transakciju evidentirati. 44 Bilans stanja će biti obrađen u narednom poglavlju. obavezama i komponentama vlastitog kapitala. Međunarodni računovodstveni standardi definišu da je vrijednost koju poslovni subjekti najčešće dodjeljuju svim poslovnim transakcijama. Uobičajeno su poznate činjenice za neku poslovnu transakciju. odnosno računovođe. proizilazi iz dvostranog promatranja imovine Kompanije u sistemu dvojnog knjigovodstva. respektuje se vremenski kriterij. ali menadžer se dvoumi kada tu transakciju treba evidentirati. možemo napisati računovodstvenu jednačinu koja glasi: SREDSTVA = OBAVEZE + OSNOVNI KAPITAL + ZADRŽANA ZARADA Prikazana računovodstvena jednačina. stvarajući obaveze plaćanja. pa prema tome i svim sredstvima. vrednovanja i klasifikacije se nalazi u osnovi gotovo svake relevantne odluke menadžera.Problem priznavanja. Došli smo do saznanja da odgovor na ovo pitanje je važan jer utiče na iznose. Kao kriterij za pravilnu klasifikaciju sredstava. Respektujući računovodstvenu tradiciju. transakcija se evidentira kada posjed nad sredstvo pređe sa prodavca na kupca. Prema tome. te u razmatranju pomenutih problema respektuje osnovna računovodstvena načela u kontekstu međunarodnih računovodstvenih standarda. U obliku računovodstvene jednačine podaci o stanju sredstava na određeni dan i stanju obaveza i kapitala na isti dan. 40 . početni trošak (koji se takođe naziva i historijski trošak ili nabavna vrijednost). odnosno realnost finansijskih izvještaja. iskazuju se u bilansu stanja44 Kompanije.

vlasnički kapital. a to ilustrujemo: Povećanje Smanjenje Rashodi Prihodi Zadržana dobit Dividende Dividende su računati prihodi od ulaganja u dionice. god. cit. Rashodi poslovnog su jedan od elemenata definiciji mjerenja u uspješnosti 97... 15. Ili pogledati tačku 70. kada neki izdatak ne dovodi do nikakve buduće ekonomske koristi. rashod se priznaje kada dolazi do smanjenja sredstava ili povećanje obaveze. Zagreb. Dakle. djelo. Prema paragrafu računovodstvenih načela. prijevod sa engleskog jezika. Gray/Needles: «Financial…». 2000. rashodi i dividende.Na zadržanu zaradu utiču tri vrste transakcija: 45 prihodi. Uobičajeno je da se isplaćuju u gotovini dioničarima. poslovanja b) Kodeksa subjekta. tj. Rashodi se priznaju kada se mogu pouzdano vrednovati. iz zadržane zarade koja je rezultat profitabilnog poslovanja. HZR i FD. na osnovu odluke skupštine dioničkog društva. Prema ovoj definiciji rashoda očigledno je da ne treba miješati dividende i rashode jer obadvije smanjuju zadržanu zaradu. osim onog u vezi sa raspodjelom vlasničkog kapitala učesnicima. str. Okvir za sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja Međunarodnih računovodstvenih standarda: «Međunarodni računovodstveni standardi». Računovodstvenih standarda Federacije Bosne i Hercegovine: Rashodi46 su smanjenje ekonomske koristi tokom obračunskog perioda u obliku odliva ili iscipljivanje sredstava ili stvaranje obaveza što za posljedicu ima smanjenje vlasničkog kapitala. 2000. Rashod se priznaje odmah u bilansu uspjeha. 45 46 41 .

paragrafu Kodeksa računovodstvenih Računovodstvenih standarda Federacije Bosne i Hercegovine. Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na temelju direktnog sučeljavanja između nastalih48 rashoda i ostvarenih prihoda. odnosno povećanje ekonomske koristi. Prema odredbama Kodeksa računovodstvenih načela i računovodstvenim standardima F BiH – paragraf 98. uz uslov da se pouzdano može izmjeniti.Prihodi47 su određenih u jedan od elemenata 97 a). Prihodi se priznaje i predmet je evidentiranja u knjigovodstvu kada se može pouzdano izmjeriti i kada je izvjesnost da se za vrijeme prodaje ili pružanja usluga može realno očekivati njegova konačna naplata. mjerenja uspješnosti poslovanja načela. Prema ovoj definiciji: Prihod je povećanje ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku priliva ili unapređenja sredstava ili smanjenja obaveza što ima za posljedicu povećanje vlasničkog kapitala. Bruto dobit predstavlja razliku između prihoda od prodaje i troškova prodaje usklađene za promjene vrijednosti zaliha. Dakle. njihova je posljedica povećanje sredstava i smanjenje obaveza. F BiH. 47 48 Ili pogledati tačku 70. F BiH. «Prihod je bruto priliv ekonomske koristi u toku perioda nastalih po osnovu uobičajenih aktivnosti subjekta. Bilans uspjeha će biti detaljno obrađen u narednom poglavlju. RS –18 Prihodi. Prihod je ujedno iznos novca i novčanih ekvivalenata koji je primljen ili se potražuje. paragraf 7. cit. Gubici su takođe smanjenje ekonomske koristi. 42 . Okvir za sastavljanje. RS – 18 Prihodi. djelo. prihodima se suprotstavljaju – sučeljavaju rashodi za koje se smatra da su učinjeni njihovim donošenjem. paragraf 6. onda kada taj priliv rezultira u povećanju kapitala i pod uslovom da to povećanje nije posljedica doprinosa samih učesnika u kapitalu». Dobici su također porast. Dakle. osim onog sa doprinosima – uplatama od strane učesnika u vlasničkom kapitalu. dobit se definiše kao pozitivna razlika između zbira prihoda i zbira rashoda pravnog lica u okviru računovodstvenog perioda.

Dobit od aktivnosti je dobit od operativnih (osnovnih) aktivnosti i predstavlja bruto dobit umanjenu za troškove distribucije i administracije. Raspoređivanje se vrši na konkretne oblike vlasničkog kapitala. Dobit prije poreza predstavlja dobit od aktivnosti korigovanu za prihode i rashode od ulaganja. Neto dobit predstavlja dobit nakon oporezivanja. finansiranja. Gubitak može ostati kao neraspoređeni gubitak i prenijeti se u narednu godinu u skladu sa Zakonom. ostalih aktivnosti i vanrednih stavki. a pokriva se u skladu sa Zakonom o računovodstvu. a može biti iskazan i kao akumulirana (zadržana) dobit (zarada). TREĆI DIO III RAČUNOVODSTVENA NAČELA I STANDARDI KAO OKVIR REALNOG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA 43 . Neto dobit pravno lice raspodjeljuje u skladu sa zakonom i internim odlukama. Gubitak je negativna razlika između zbira prihoda i rashoda pravnog lica u obračunskom periodu.

Međunarodni računovodstveni standardi 2000. Računovodstvena načela i standardi kao okvir realnog finansijskog izvještavanja 3.Stoga je uobičajeno da se najviše pažnje posvećuje računovodstvenim predpostavkama i računovodstvenim načelima.Informacije kontekstu osiguranja pružaju finansijski nivoa izvještaji biti:značajne.1. 3. pravilima koja su sadržana i definisana u okviru finansijskog izvještavanja .j. Nakon izučavanja ovog dijela upoznat ćete se sa: pojmom računovodstvenih pretpostavki i načela komparativnim prikazom različitih računovodstvenih pretpostavki i načela Kodeksom izvještaja. 49 44 . usporedive i razumljive. Sasvim sigurno.izvještaj gotovinskih tokova. Okvir za sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja. u zadovoljavajućeg kvalitete finansijskog izvještavanja značajnu pažnju potrebno je posvetiti pravilima sastavljanja i iskazivanja finansijskih izvještaja t.Ti finansijski izvještaji pružaju čitan koje niz različitih informacija za različite trebaju korisnike.pouzdane. Zagreb. u kontekstu tih informacija najznačajnije mjesto pripada finansijskim izvještajima pod kojima uobičajeno podrazumjevamo bilansu/ bilans stanja . Računovodstvene pretpostavke (koncepti) i računovodstvenih načela i računovodstvenim - standardima F BiH kao okvir za sastavljanje i iskazivanje finansijskih računovodstvena načela Računovodstvenim pretpostavkama i načelima utvrđuju se osnovne karakteristike i koncepcije računovodstva koje trebaju biti ugrađene u računovodstvene metode i postupke kako bi se osigurao zahtjevani kvalitet izlaznih informacija iz računovodstvenog procesa.Treći dio posvećen je globalnom izučavanju računovodstvenih pretpostavki.bilans uspjeha. važne.49Prema tome. prijevod HZRiFD. odnosno finansijskog izvještavanja. načela i standarda kao temelja realnog sastavljanja i iskazivanja finansijskih izvještaja.izvještaj o svim promjenama u vlasničkom kapitalu i zabilješke uz finansijske izvještaje.

W. LARSON-W.D. bilježenju i izvještavanju o poslovnim aktivnostima. Ona predstavljaju opšta pravila koja služe kao «vodič u vrednovanju bilježenju i izvještavanju o poslovnim aktivnostima». GRAWW – HILL BOOK COMPANY. 24.D. Nakon toga.SMITH-R. PYLE: FUNDAMENTAL ACCOUNTING PRINCIPLES. str. 1988. 50 45 . te zbog toga nisu bili pouzdani i uporedivi. dok opšteprihvaćena načela pomažu u vrednovanju. U opšte prihvaćene računovodstvene koncepte ubrajaju se slijedeće računovodstvene pretpostavke: Koncept poslovnog subjekta (business entity concept) Koncept stalnosti (kontinuiteta) ili vremenske neograničenosti poslovanja (continuing – concern concept) Koncept stabilne valute (stable – dollar conept) Koncept obračunskog razdoblja tj. «predstavljaju postupke nužne za pobliže izučavanje 52 50 načela načela koja su stekla status opšteprihvaćenih principles- (generally. 438. prema preporuci strukovnog udruženja sve Kompanije – preduzeća čiji su vrjednosni papiri kotirali na berzi morali su sastavljati finansijske izvještaje prema utvrđenim računovodstvenim načelima.accepted acounting i definisanje prihvaćene računovodstvene prakse u nekom vremenu». Mc. NEW YORK.51 S druge strane. prihvaćenih računovodstvenih načela sastoje se od: - Sistem opšte opšte prihvaćenih koncepata (generally acceptd concepts) opšte prihvaćenih načela (generally acepted principles) opšte prihvaćenih postupaka (generally accepted procedures)53 - Opšte prihvaćeni koncepti predstavljaju određene pretpostavke. Zbog nepostojanja unificiranih pravila finansijski izvejštaji nisu bili sastavljeni na istim osnovama. HOMEWOOD.KEITH-W. 52 J.L. STR.L.PYLE: FUNDAMENTAL ACCOUNTING PRINCIPLES. 51 K. STR. ILLIONIS. određenog vremena (time-period concept) - Ppotreba za utvrđivanje i respektovanje računovodstvenih načela pojavila se 30ih godina kada je došlo do sloma newyorške berze.W.Larson-W. IRWIN. 1988. 53 K. citirano djelo.M.U svjetskim razmjerima najpoznatiji i najpriznatiji je sistem američkih računovodstvenih računovodstvenih gaap) .STEPHENS: FINANCIAL ACOOUNTING. 13. odnosno teorijske uslove za interpretiranje finansijskih izvještaja.

da će subjekt nastati poslovanje u predvidivoj budućnosti.1. Prema tome. trgovinska ili uslužna kompanija samostalna cjelina neovisna o drugim kompanijama ili vlasnicima. troškovi i rashodi primjenjuju se na poslovni subjekat.Opšte prihvaćena računovodstvena načela obuhvataju slijedeća načela: načelo troška nabavke (cost principle) načelo objektivnosti (objectivity principle) načelo realizacije. što znači da u slučaju inflacije (deflacije) ekonomske kategorije nisu vrednovane novčanim jedinicama iste vrijednosti u toku razdoblja. To znači da poslovni subjekt prilikom izvještavanja o finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja u finansijske izvještaje uključuje samo one transakcije koje se odnose na poslovanje samo tog poslovnog subjekta. a ne na vlasnike. odnosno revalorizaciju (ponovnu procjenu) izvještajnih pozicija kojom se one svode na realne 46 . Opšte prihvaćeni koncepti Jedna od najznačajnijih računovodstvenih pretpostavki odnosi se na subjektivitet poslovnog subjekta kao zasebne cjeline. Koncpet stalnosti poslovanja tj. trajnost poslovanja Računovođa pretpostavlja tokom sastavljanja finansijskih izvještaja za bilo koji subjekt. Ako dođe do promjene vrijednosti novčane jedinice. polazi od pretpostavke da se kupovna moć novčane jedinice tokom vremena ne mijenja. - - 3. nezavisno od ličnih transakcija vlasnika ili njihovoj ličnoj imovini. te nezavisno od drugih poslovnih subjekata. tj. Zbog toga se evidentiraju samo one transakcije koje se mogu mjeriti u novcu. Finansijski izvještaji sastavljaju se za određeno razdoblje (jedna poslovna godina). sticanje prihoda (realization principle) načelo sučeljavanja prihoda i rashoda (matching principle) načelo materijalnosti ili značajnosti (materiality principle) načelo potpunosti (full-disclosure principle) načelo dosljednosti ili konzistentnosti (consistency principle) načelo opreznosti (conservatism principle) Opšteprihvaćeni postupci su različite metode obrade podataka radi dobivanja računovodstvenih informacija i računovodstvenog izvještavanja. prihodi. Ova pretpostavka u suprotnosti je sa likvidacijom subjekta.1. stabilne novčane jedinice. Uvažavajući koncept stabilne valute neophodno je vršiti prilagođavanje. pozicije finansijskih izvještaja iskazane prema historijskim vrjednostima bit će precjenjene ili podcijenjene. U tom smislu govori se o konceptu poslovnog subjekta prema kojim se podrazumjeva da je proizvodna. Pretpostavlja se da je novčana jedinica najbolja mjera poslovnih transakcija. Koncept stabilne valute tj.

3.dekada) kako bi se osigurale relevantne. pravovremene i aktuelne informacije za potrebe upravljanja.izvještavanje u kraćim vremenskim intervalima ( mjesec. Praktično gledano.To može biti jedana poslovna (kalendarska ) godina.2. prihod će se proknjižiti na temelju ispostavljenog računa (fakture) kupcima. 47 . a ne načelo blagajne. bez obzira što će naplata uslijediti naknadno. U skladu s tim načelom pri trošenju sredstava.novčane vrijednosti. za priznavanje prihoda vrijedi «načelo događaja». Suprotno zahtjevima koji proizilaze iz načela nabavne vrijednosti i načela dokumentovanosti u savremenom shvatanju računovodstva dosta pažnje se posvećuje tzv. fer vrijednosti koja se ne temelji na stvarnim troškovima i objektivnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji. dekada i sl. mjesec. Načelo realizacije tj. i to: • • • • da je roba stvarno isporučena kupcu.Za eksterne korisnike finansijskih izvještaja u pravilu obračunsko razdoblje je jedna godina.Da bi računovodstvene informacije mogle služiti donošenju odluka potrebno je za interne korisnike . odnosno nabavnoj vrijednosti. Finansijski izvještaji poslovnih subjekata dobivena na osnovu poslovnih knjiga moraju se dokumentovati i u tom smislu je ovo načelo povezano sa načelom nabavne vrijednosti. Opšte prihvaćena računovdstena načela Računovodstvena načela su osnovna pravila koja upotrebljavaju poslovni subjekti u prezentiranju finansijskih informacija. Osnovica za utvrđivanje nabavne vrijednosti je stvarni novčani izdatak koji je nastao ili će nastati zbog obaveze plaćanja pri nabavi nekog sredstva. Dakle. odnosno da je određena usluga izvršena da su vlasništvo i rizik prešli na kupca da se prodaja može vrjedonosno mjeriti. Kod prodaje za gotovinu prihod će se knjižiti na temelju naplaćane gotovine. određenog vremena nadovezuje se na koncept kontinuiteta ili neograničenog poslovanja i prema tom konceptu zahtjeva se periodično izvještavanje u određenom obračunskom razdoblju. Načelo nabave vrijednosti zahtijeva da se poslovni događaji inicijalno vrednuju po trošku nabavke. Pri revalorizaciji neophodno je uvažavati specifičnosti pojedinih država. i da ne postoji neizvjesnost naplate. Koncept obračunskog razdoblja t. nabavna vrijednost se raspoređuje na ona računovodstvena razdoblja u kojima se ostvaruje korist od izdatka za nabavu sredstava. Efekte revalorizacije potrebno je iskazati u osnovnim ili suplementarnim (dodatnim) finansijskim izvještajima.1.j. Načelo objektivnosti. Pri priznavanju prihoda treba uvažavati slijedeće. sticanje prihoda Vezano je uz nastanak poslovnog događaja i priznavanje prihoda. a mogu se koristiti različite metode koje se uređuju Zakonom ili računovodstvenim standardima.

1. Prema tome. Načelo materijalnosti ili značajnosti Pod ovim načelom podrazumjeva se relativna važnost podataka. Uz ovo načelo usko je vezano načelo potpunosti koje zahtjeva da finansijski izvještaji sadrže sve relevantne informacije neophodne za ocjenu poslovanja preduzeća. računovođa treba odlučiti prije za nižu vrijednost nego za višu vrijednost. radije nego krutim pravilima računovođa odlučuje o tome. Načelo opreznosti Sadašnja teorija zagovara da se. da li je računovodstvena informacija više ili manje važna. Uporedni prikaz savremenih računovodstvenih predpostavki i načela 48 . Kako se rezultat poslovanja utvrđuje kao razlik prihoda i rashoda. Uz načelo stjecanja. dosljedna primjena računovodstvenih politika je preduslov istinitog i fer sastavljanja i iskazivanja finansijskih izvještaja i temelj uporedivosti finansijskih izvještaja tokom više obračunskih razdoblja. neophodno je u obračunu rezultata suprotstaviti. Sposobnošću prosuđivanja. tamo gdje su podaci nejasni i proturječni. odnosno priznavanja prihoda uobičajeno je vezano i načelo sučeljavanja prihoda i rashoda koje je vezano za utvrđivanje rezultata poslovanja. odnosno uporediti prihode i rashode koji su ih uzrokovali. Načelo konzistentnosti ili dosljednosti Zahtjeva da se dosljedno primjene usvojena pravila i postupci pri sastavljanju i iskazivanju finansijskih izvještaja.1. Uporedni prikaz savremenih računovodstvenih pretpostavki i načela RAČUNOVODSTVE NA REGULATIVA PREPOSTAVKE NAČELA poslovnog subjekta kontinuiteta razdoblja stabilne valute nabavna vrijednost objektivnost realizacija sučeljavanje prihoda rashoda materijalnosti potpunosti dosljednosti opreznosti i kontinuiteta dosljednosti nastanka događaja opreznosti sučeljavanje (uzročnosti) prihoda rashoda i kontinuiteta dosljednosti nastanka događaja opreznosti prevage biti nad formom značajnosti GAAP ZOR F BiH MRS - pojedinačne procjene vremenska povezanost bilansnih pozicija Slika 3. 3.3.Rashodi se priznaju u trenutku nastanka bez obzira na to da li su plaćeni.

54 49 . predstavljaju razradu računovodstvenih načela i usaglašeni su sa Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS)..20XX). te načelo vremenske povezanosti bilansnih pozicija koji se zahtjeva da stanje zapisano u bilansu na kraju godine (31. Pri izradi finansijskih izvještaja neophodno je pridržavati se ovih opštih načela procjene: opreznosti sučeljavanja (uzročnosti) prihoda i rashoda pojedinačne procjene vremenska povezanost bilansnih pozicija.54 - Navedene pretpostavke i načela. Kodeks računovodstvenih načela i Računovodstveni standardi F BiH. kao što sam naziv kaže.20XX) bude jednako stanju na početku iduće godine (01. U svjetskim razmjerima doista su najznačajnija američka opšteprihvaćena računovodstvena načela (GAAP). u nas u temeljne računovodstvene pretpostavke za sastavljanje finansijskih izvještaja ubrajaju: stalnosti (poslovanje na neograničeno vrijeme) dosljednost i priznavanje poslovnih promjena u trenutku nastanka.Računovodstvena načela koja su precizirana u Zakonu o računovodstvu Federacije Bosne i Hercegovine (ZOR F BiH). imovina nastoji pojedinačno vrednovati. koji su primarno vezani za pravila vrednovanja. Prema tome. 12.01. 21. kao što se vidi iz ove klasifikacije. Ona uveliko utječu na računovodstvenu regulativu širom svijeta. utvrđena su u Kodeksu računovodstvenih načela Federacije Bosne i Hercegovine. Naša specifičnost je načelo pojedinačne procjene kojim se. Računovodstveni standardi Federacije Bosne i Hercegovine. vrlo su slična američkim rješenjima. trebaju biti usaglašeni sa Zakon o računovodstvu F BiH čl. Godišnji pojedinačni i konsolidovani finansijskih izvještaji u Federaciji BiH pravnih lica pripremaju se u skladu sa ZOR F BiH.

istinita. razvojem privrede. u osnovi zasnovani na međunarodnoj računovodstvenoj regulativi. praktično pri vrednovanju bilansnih pozicija primjenjuju se ona načela koja su kompatibilna. 41-54. Slovačka. Turska. pripremljena je i usvojena odgovarajuća računovodstvena regulativa u vidu Kodexa računovodstvenih načela i Računovodstveni standarda F BiH. dr Mehmed Jahić: «Finansijsko računovodstvo» . doprinosi razvoju razradi i odgovarajućoj sisstematizacii različitih računovodstvenih načela. Irska. koja su u skladu sa svrhom izrade bilanca. Neke države (npr. Između pojedinih načela postoje suprotnosti. itd. Računovodstveni izvještavanja standardi kao okvir finansijskog Razvoj računovodstva u skladu sa društvenim i privrednim razvojem uopšte u tržišnim uslovima privređivanja podrazumijeva razvoj i usavršavanje računovodstvene regulative u F BiH. 3. Uz pretpostavku realnih finansijskih izvještaja kako u bilansu stanja. savremenih shvatanjem funkcije računovodstva. objektivna i stručna interpretacija podataka sadržanih u pomenutim izvještajima.Kodexom računovodstvenih načela i računovodstvenim standardima F BiH.Zavod za računovodstvo i reviziju F BiH. Kodeks i RS su u svakom suštinskom pogledu pridržavaju slijedećeg: - 4 direktive Savjeta Evropske zajednice (EU) 7 direktive Savjeta Evropske zajednice (EU) međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS)55 - Prema tome. Sarajevo.2. sastavljenih uz uvažavanje različitih načela. Slovenija. 2003. između ostalog i kroz harmonizaciju računovodstvene regulative. Češka. str. U cilju uključivanja privrede u svjetske privredne tokove. 55 50 . omogućuje zadovoljenje potreba različitih korisnika.) imaju vlastite Prof. tako i u bilansu uspjeha. Računovodstvene politike kao sistem računovodstvenih načela su od posebne važnosti prilikom sastavljanja finansijskih izvještaja.

a 1998. Luksemburg. osim računovodstvene regulative treba uvažavati konkretne okolnosti Kompanije – preduzeća. primjena Kodeksa računovodstvenih načela i računovodstvenih standarda F BiH nisu u suprotnosti sa primjenom MRS-a prvenstveno za poslovne subjekte čije dionice ne kotiraju na berzi. Kanada. posebice SAD imaju znatan uticaj na razvoj međunarodnih računovodstvenih standarda. odnosno dopunjavaju područja njihova regulisanja. Japan. Njemačka. godine su doneseni Kodeks računovodstvenih načela i Računovodstveni standardi R BiH. Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD razvijaju nacionalne standarde neovisno od međunarodnih računovodstvenih standarda. Suprotno od ovih do sada navedenih rješenja u nekim (razvijenim) državama npr. godine Kodeks računovodstvenih načela i Računovodstveni standardi F BiH57 temeljeni na MRS-ima. za potrebe realnog vrednovanja i bilansiranja. Primjena MRS-a u praksi je vrlo složena i upravo zbog te složenosti i promjene koje se događaju u savremenom poslovanju i okruženju poslovnog subjekta jednom utvrđena lista standarda nije zauvjek dana već u skladu sa navedenim promjenama mijenjaju. je do sada objavio 32 računovodstvena standarda kako u posebno štampanim knjigama. u Australiji. Moguća primjena međunarodni računovodstvenih standarda je izrada nacionalnih standarda koji sadrže izvještaje o tome kako su ti standardi usaglašeni sa MRS-ima. U prilog toj tvrdnji stoji činjenica da je u R BiH 1995. Takva su prilagođavanja i u nas. Hong Kongu itd. 56 57 51 . Belgija. Danskoj.nacionalne standarde koji su utemeljeni na MRS-a. Prema tome. kod procjene vrijednosti bilansnih pozicija. tako i u Nacionalna rješenja navedenih država.56 Prema tome. Takva rješanja su npr. Ali. Kompanije – preduzeća treba da se pridržavaju Opšteprihvaćenih računovodstvenih načela i po tom osnovu izgrađenih računovodstveni standarda kao i zakonske regulative. Švedska. Zavod za računovodstvo i reviziju F BiH. na što upućuje Zakon o računovodstvu. Italiji. posmatrano iz ugla karakteristika tehničko-tehnološkog procesa organizacione strukture Kompanije i sl. Finska. Austrija.

52/99 i 54/00 koji su upotpunosti kroz zakone i izvještavanje implementirani u računovodstvenoj praksi. ČETVRTI DIO IV SADRŽAJ DIJELOVA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA (BILANS STANJA I BILANS USPJEHA) Četvrti dio posvećen je dijelovima finansijski izvještaja kao osnovi izučavanja računovodstva. sadržaj i sastavljanje bilansa uspjeha - - 52 .«Službenim novinama Federacije BiH» broj 50/98. Nakon izučavanja ovog dijela upoznat ćete se: pojmom i vrstama finansijski izvještaja pojam i značenje bilanse/bilans stanja principi unošenja bilansnih pozicija sastavljanje i sadržaj bilanse/bilans stanja vrednovanje bilansni pozicija osnovnim bilansnim promjenama vrste bilanse pojam i sadržina bilansa uspjeha povezanost bilansa stanja oblik.

a i međusobno se nadopunjuju i pružaju kvalitetne podatke i informacije korisnicima. između njih postoji čvrsta povezanost i međuzavisnost jer su međusobno povezani.informacioni podsistem daje podatke i informacije unutarnjim korisnicima. izvještaj gotovinskih tokova. djelo. 58 59 Ili vidjeti MRS-1. str. Pojam finansijskih izvještaja Finansijski paragrafu izvještaji 13. potrebne su pravovremene i kvalitetne prvenstveno računovodstvene informacije. proizvod su računovodstva. bilans uspjeha – račun dobit i gubitka. Naime. tačka 7. a ne kada je izvršena uplata ili isplata (iznimka je izvještaj o novčanim tokovima). načela a i namijenjeni su unutarnjim i vanjskim korisnicima. Pod pojmom «finansijski izvještaji u Kodeksa računovodstvenih računovodstveni standarda F BiH58 podrazumjevaju se osnovni finansijski izvještaji (bilans stanja. izvještaj o svim promjenama u vlasničkom kapitalu. poslovanje se odvija sa puno rizika. neizvjesnosti i nemilosrdnosti. cit. 22. Prema tome. Osim osnovnih finansijskih izvještaja koji su. računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje. pretežno usmjereni vanjskim korisnicima. Gray/Needles: «Finansijsko…». računovodstvo kao uslužno . 53 . Svaki od navedenih osnovnih finansijskih izvještaja predstavlja određenu cjelinu. knjigovodstveni nastali događaj predmet je obuhvatanja u računovodstvu kada je događaj nastao. u tržišnim uslovima privređivanja.IV SADRŽAJ DIJELOVA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA (BILANS STANJA I BILANS USPJEHA 4. Da bi se rizik sveo na što manju mjeru. Finansijski izvještaji sastavljaju se i iskazuju u većini slučajeva na osnovu nadoknadivih troškova nabave59 uz primjenu obračunske osnove.

U nastavku predstavljamo dijelove finansijski izvještaja koji su poslovni subjekti dužni sastavljati. U slučaju da se poslovni događaji ne evidentiraju na računima glavne knjige. Obim. U tom slučaju bilansa bi se sastavila na osnovu popisa (inventure) sredstava i obaveza tj. Bilansa Da bi poslovni subjekt obavljao svoju djelatnost. prezentirati i objavljivati. niti računovodstvenim standardima. kapitala. To upućuje na saznanje za potrebnim finansijskim (računovodstvenim) izvještajima koji su proizvod upravljačkog računovodstva i računovodstva troškova. pa se ona sastavlja u dužim vremenskim intervalima.Naime. s tim da se u bilansu unosi samo trenutno stanje sredstava. Naime. Poslovni događaji koji utiču na promjenu strukture sredstava. rashoda i prihoda i rezultata poslovanja predmet su evidentiranja u knjigovodstvu. obaveza i kapitala. ti izvještaji nisu namijenjeni vanjskim korisnicima pa nema potrebe da budu standardizovani. podaci i informacije o nižim organizacionim jedinicama. U tom smislu dominirajuće bilansne teorije predstavljaju statička i dinamička teorija. menadžmentu poslovnog subjekta potrebni su podaci o troškovima s različitog aspekta. Neracionalno i neekonomično bilo bi sastavljati bilansu nakon svake poslovne promjene. mogla bi se sastaviti bilansa nakon svake promjene. korisnici su u prvom redu menadžeri. dakle. S obzirom na značenje bilanse. Navešćemo neke: «Dinamička teorija ukazuje da bilans postoji u svakom trenutku bez obzira da li se on u nekoj formi sačinjava ili ne». treba posjedovati određenu imovinu. kao što je već napomenuto. utvrđivanja njihovog stvarnog stanja. Njihova razlika je kapital ili čista imovina vlasnika. Prema statičkoj teoriji «u bilansu 54 . a veoma značajne funkcije menadžmentu su planiranje i kontrola. ti finansijski izvještaji za unutarnje potrebe nisu propisani Zakonom o računovodstvu ili sličnim zakonima. Prema tome. Ti finansijski (računovodstveni) izvještaji se koriste za internu ekonomiju. obaveza. oblici i sadržaj interno orijentisanih finansijskih izvještaja u domenu su menadžera. mnogi autori su se bavili bilansom i bilansiranjem.

izvora sredstava.. Sinanagić M. god. str. cit. 2003. god. Oni se mogu objasniti sa dva osnovna stajališta a jedan i drugi su ispravni. Zagreb. str.. Zejčinović O. na određeni dan izraženih u finansijskim terminima».dvostruki «lanx» . djelo. odnosno na početku godine i na kraju poslovne godine»60 «Bilansa. 63 Gray/Needles: Finansijsko…. što bi trebalo označavati vagu sa dva tasa ili od italijanske riječi bilansia. međutim. Dr. str.se sredstva i izvori prikazuju sumarno. odnosno SREDSTVA = IZVORI SREDSTAVA. 13. str. ali se po pravili sastavlja na početku poslovanja. 1995. Potraživanja vlasnika poslovnog subjekta prema sredstvima nazivaju se vlastiti kapital (vlasnička glavnica). mora biti potpuno jasno značenje dvije strane bilanse. 61 Dr..61 Porijeklo riječi bilansa. ne zna se tačno. Potraživanje kreditora (tj. predstavlja računovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njenih izvora promatranog subjekta u određenom trenutku tj.. Krajišnik K. što znači vaga. 1973. Vaga u ovom smislu je metafora.». između sredstava prema pojavnim oblicima i sredstava prema porijeklu tj. 62 Bračković A... svih osim vlasnika poslovnog subjekta) nazivaju se obavezama.. Prema tome. koja oslikava jednakost ili ravnotežu između lijeve i desne strane tj. odnosno SREDSTVA = KAPITAL + OBAVEZE Da bi čitalac razumio računovodstvenu jednakost (jednačinu). 13. Janko Klobučar: «Računovodstvo. pretpostavlja se da dolazi od latinske riječi «bi» . Ekonomski fakultet – Sarajevo. 19.. 60 55 . 53. «Knjigovodstvo 1». Vinko Belak: «Menadžersko računovodstvo». a) Stajalište resursa i potraživanja63 Ekonomski resursi subjekta nazivaju se sredstva.tas62 na vagi. Sarajevo. što uslovljava da se to stanje iskazuje samo u vrijednosnim pokazateljima… Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. osnovna računovodstvena jednakost (jednačina) prilikom sastavljanja bilansa glasi: AKTIVA = PASIVA.

Obaveze su potraživanja vanjskih strana tj. dobavljačima. bez obzira da li se sačinjava u pismenoj formi ili ne. Prema tome. Jadranka Kapić: «Doktorska …. Obaveze i kapital potraživanja su prema subjektovim sredstvima na datum bilanse. bilo kreditora) ali kako ukupna suma potraživanja ne može premašiti sredstva nad kojima postoji potraživanje respektujući trajnost poslovanja poslovnog subjekta. slijedi da uvijek postoji bilansna ravnoteža: Sredstva = Vlastiti kapital + obaveze. 638. u bilansu se pod sredstvima tj. a to nije u skladu sa konceptom neograničenog vremena postojanja.Stavke iskazane na strani sredstava subjektovi su ekonomski resursi na datum bilanse. Prema tome. To usmjerava naše mišljenje na tumačenje dinamičke teorije bilansa. cit. posebice u dijelu napomena o sredstvima «nad kojim postoje potraživanja». Vlasnički kapital prikazuje potraživanja vlasnika. da bilans stanja predstavlja bilans kontinuiteta i dinamike koja se dešava u vremenu poslovanja pravnog lica da on postoji u svakom trenutku.». str. više je pravnička te ima važno značenje pri likvidaciji bankrotiranog poslovnog subjekta. bilansne odnosno računovodstvene jednakosti od većeg značaja. djelo. što se i potvrđuje i statičkom teorijom. 64 56 . iznosi koje subjekt duguje bankama. mišljenja smo da je drugi način objašnjenja. Prema tome nad cjelokupnim sredstvima postoje nečija potraživanja (bilo vlasnika. b) Stajalište sredstava i izvora sredstva Prema ovom stajalištu osnovna računovodstvena jednakost zasniva se na «konceptu dvostranog promatranja imovine» u bilansi. pojavnim oblikom sredstava podrazumjeva AKTIVA. «Takva tvrdnja je prvenstveno utemeljena na činjenici da sva sredstva imaju svoje vlasničko porijeklo. kako je već spomenuto. Ova računovodstvena jednakost (jednačina) je formalni izraz koncepta dvostranog promatranja dvojnog knjigovodstva. a sredstva prema porijeklu izvora je PASIVA. jer kad god sačinimo bilans bit će potvrđeno ovo prethodno64 Detaljno o tome pogledati: dr. To govori da u svakom trenutku postoji bilansna ravnoteža i da se vrijednost sredstava izjednačava sa vrijednošću obaveza (u širem ili užem smislu).. Naime. zaposlenicima i ostalim kreditorima. objašnjenje bilansa sa stajališta resursa i potraživanja nije dovoljno precizno.

Tako su poznati: a) princip likvidnosti b) princip funkcionalnosti Princip likvidnosti zahtjeva da se u aktivu bilansa stanja sredstva unose prema stepenu unovčivosti. oprema i sl. jer se u aktivu najprije unose stalna sredstva (građevinski objekti. ovisno od toga polazi li se od najlikvidnijeg sredstva (novca) pa se ide prema manje likvidnom sredstvu ili obratno. a na kraju najlikvidnija sredstva (novac). U pasivi se pozicije unose prema ročnosti (dospjelosti) obaveza. bilansne pozicije se unose po principu opadajuće ročnosti.) zalihe. te se počinje prvo sa unosom kapitala.4. Ovdje se takođe može postupiti na dva načina: najprije se unose tekuće (kratkoročne) obaveze. U pasivi se prvo unosi kapital pa dugoročne i na kraju tekuće (kratkoročne) obaveze. pa ide do tekućih (kratkoročnih) obaveza. najprije se unosi najnelikvidnija sredstva (stalna sredstva).1. i na kraju kapital. Pri sastavljanju bilansa stanja redoslijed unošenja pojedinih bilansnih pozicija ovisi od principa kojih se pridržavamo prilikom sastavljanja bilansa stanja. U pasivi bilansna stanja. Stepen likvidnosti može biti dvojak: opadajući i rastući. U Evropi bilansne pozicije unose se u aktivi bilansa stanja prema principu rastuće likvidnosti. S obzirom na redoslijed unošenja bilansnih pozicija u bilansu stanja uopšteno možemo reći da postoji anglosaksonski tip. a u pasivi prema principu rastuće ročnosti. Dakle. Principi unošenja bilansnih pozicija Pri unošenju pojedinih bilansnih pozicija u bilansu stanja postoje određene zakonitosti. odnosno bolje rečeno američki tip bilansa stanja i evropski tip bilansa stanja. Princip fukcionalnosti suprotan je principu likvidnosti. odnosno novac.1. 57 . odnosno stepenu pretvaranja ostalih pojavnih oblika sredstava u novčani oblik. pa se na kraju unose najlikvidnija sredstva. a može se postupiti i obratno. U Americi se bilansne pozicije unose u aktivi prema principu opadajuće likvidnosti. pa dugoročne.

potrebno je provesti inventuru. Prema tome. bilans stanja je sistematski pregled sredstava. Prije nego što se pristupi sastavljanju bilanse. kapitala i obaveza na određeni dan. Prema tome. za utvrđivanje slabosti i nedostataka u poslovanju. i 10. Bilans se sastavlja na osnovu računa (konta) glavne knjige na kojima se iskazuju sredstva. br. moramo voditi računa da se radi o računima tj. u skladu sa Kodeksom računovodstvenih standarda i RS-1 F BiH koji su usaglašeni sa tekstom 4. a prema zahtjevima Zakona o računovodstvu. a na kraju pasive bilansa stanja nalaze se tekuće (kratkoročne) obaveze. likvidnost. na osnovu kojih se prikazuje finansijski položaj poslovnog subjekta. solventnost kao i sposobnost poslovnog subjekta da se prilagodi promjenama koje nastaju u njegovom okruženju. kontima stanja. a potražni kod konta kapitala i obaveza. Utvrđeni saldo na kontima glavne knjige koji može biti dugovni kod konta sredstava. dakle popis sredstava i obaveza. Iz podataka koji se iskazuju u bilansu stanja može se sagledati finansijski sastav. aktuelne šeme finansijskih izvještaja objavljene su u «Sl. teksta 4 direktive Evropske zajednice (EU). odnosno stanje. i na kojim računima postoji saldo. Na taj način saldo na kontima sredstava. kontima pasive koji imaju potražni saldo i pasivno aktivnim kontima koji mogu imati potražni i dugovni saldo. članom 9. Pri tome. i to o kontima aktive koji imaju dugovni saldo. prema zahtjevima Zakona o računovodstvu. provjerava se inventurom i unosi se u bilansu kao bilansna pozicija. novinama Federacije BiH». aktuelna šema bilansa stanja o kojem je ovdje riječ u svakom pogledu usaglašena je sa odjeljkom 3. Bilans stanja kako je već rečeno ima dva dijela: aktivu i pasivu.. najprije se unosi kapital. 15/2001. 1. Krajem poslovne godine zaključuje se konto sredstava. te se utvrđuje saldo. obaveza i kapitala pozicije zaključne bilanse 31. januara iduće godine u smislu kontinuiteta poslovanja i računovodstvenog načela povezanosti pozicija 58 . direktive Evropske zajednice i MRS br. U F BiH. obaveze i kapital. u cilju realnog i istinitog sastavljanja bilansa. bilans stanja predstavlja osnovnu podlogu za analizu finansijskog položaja. decembra tekuće godine. Dakle. obaveza i kapitala. Navedene bilansne pozicije su osnova za otvaranje konta glavne knjige 1. Inventura se provodi da bi se uskladilo knjigovodstveno stanje sredstava i obaveza sa stvarnim stanjem.Prema tome. kao i predviđanje budućeg poslovanja.

800 1.800 823. odnosno početne bilanse 01.400 115.000 124. u obliku jednostranog računa. 12. GOTOVINA I EKVIVALENTI GOTOVINE D.2. odnosno bilansa stanja može se prikazati horizontalno tj.614 87. 15/2001).200 441. 12.000 94. STALNA SREDSTVA 1. na temelju godišnje bilanse 31.000 92. FINANSIJSKA SREDSTVA C. Bilansa.514 59 .000 24. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA UKUPNO AKTIVA (SREDSTVA) VANBILANSNA EVIDENCIJA PASIVA (KAPITAL I OBAVEZE) 850.000 972.bilansa.000 123. Sastavljanje i sadržaj bilanse/bilans stanja Prikazujemo skraćeni oblik i sadržaj bilansa/bilansa stanja u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima («Sl. Time bilansa predstavlja bilansu kontinuitetu koja povezuje stanje sredstava obaveza i kapitala prethodne s tekućom godinom u kojoj predstavljaju početna stanja (salda) i na koju se nadovezuje evidentiranje poslovanja u tekućoj godini.800 25.200 376. novine F BiH» br. ULAGANJA 4. POTRAŽIVANJA 3.400 PRETHODN A GODINA TEKUĆA GODINA 1.1. Prema tome. UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL B.514 131. TEKUĆA SREDSTVA 1. MATERIJALNA SREDSTVA 3.600 93. NEMATERIJALNA SREDSTVA 2. Preduzeće «X» Bilans/Bilans stanja na dan 31.500 128.400 67. ZALIHE 2. u obliku dvostranog računa i vertikalnim prikazom tj. naredne godine provodi se otvaranje konta glavne knjige. tekuće godine.226. što u stvari predstavlja raščlanjivanje bilanse i početna stanja u tekućoj godini.413. 01. 20XX godine KONT O OPIS AKTIVA (SREDSTVA) A. 4.200 710.

650 214. računi (ispravka vrijednosti sredstava. kako bi bilans iskazao istinito i tačno sredstva u aktivi. U bilans stanja ne unose se: Korekcioni odstupanja) Računi nivelacija cijena zaliha (Razlika u cijeni proizvoda u prodavnici ukalkulisana razlika u cijeni robe ukalkulisani porez na promet robe) ne unose se u aktivu bilansa stanja jer se zalihe u prodavnici vrednuju i iskazuju na kraju poslovne godine po trošku ili neto prodajnoj vrijednosti što je od to dvoje niže.000 1. OBAVEZE 1. sačinjavmo u vidu jednostranog računa. U aktivu bilansa stanja unosimo prvo sredstva (stalna i tekuća). KAPITAL UPISANI KAPITAL DIONIČARSKA PREMIJA REVALORIZACIONE REZERVE DRUGE REZERVE AKUMULIRANA DOBIT/DOBITAK AKUMULIRANI GUBITAK VLASTITE DIONICE KOJE DRŽI PREDUZEĆE B. računi 60 .413.504 347. a potom račune vlasničkog kapitala i obaveza (dugoročnih i tekućih) u pasivi bilansa stanja.300 280.110 1. U bilans stanja unose se salda konta ili grupa.130 203.000 305.800 183.360 93.900 925.A. U grupi nematerijalna stalna sredstava saldo negativnog goodwilla treba umanjiti od zbira grupe nematerijalna stalna sredstava. TEKUĆE OBAVEZE UKUPNO OBAVEZE) PASIVA (KAPITAL I 732.390 435.360 142.226. nakon zaključivanja računa glavne knjige.514 435. rokova provedenog postupka investiranja i zaključivanja računa u poslovnim knjigama. DUGOROČNE OBAVEZE 2.514 VANBILANSNA EVIDENCIJA Sačinjavanje bilansa stanja u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

djelo. 40. Da bi se neki poslovni događaj mogao evidentirati u računovodstvu. što znači da je vrijednost kapitala u bilansi jednaka nuli. obaveze i kapitala. a time i priznati u bilansu značajne su slijedeće računovodstvene informacije: 1. cit. 3. kriterij klasifikacije pojedinih komponenata poslovnog događaja (problem klasifikacije) određivanje vremena kada se poslovni događaj desio (problem priznavanja) novčani iznos koji treba dodijeliti poslovnom događaju (problem vrednovanja) 65 Gray/Needles: «Finansijsko…. Van bilansna evidencija može biti aktivna i pasivna. realno prikazati bilansu je vrlo teško.Gubitak iznad visine kapitala javlja se u aktivi bilanse kada je visina gubitka veća od ukupnog kapitala. revaltoizracione rezerve. Problem vrednovanja bilansnih pozicija Vrednovanje kao problem. statutarnih rezervi. rezerve akumuliranu dobit ili akumulirani gubitak ili preneseni gubitak.». dioničarska premija. 2. Radi se o evidenciji koja ne ispunjava uslove da bude bilansna. Sredstva = Kapital + Obaveze. str. i dobit ili gubitak tekuće godine. rezervi za otkup vlastitih dionica i ostale rezerve. Prilikom definisanja bilanse između ostalog smo naveli da se u njoj iskazuje vrjedonosno stanje sredstava. odnosno bilansne ravnoteže. U kapital ubrajamo i upisani kapital. Visine kapitala u računovodstvenom ili bilansnom smislu utvrđuje se i izvodi iz osnovne računovodstvene jednačine. pa slijedi Kapital = Sredstva – Obaveze Rezerve se sastoje od zakonskih rezervi. Pasiva bilansa stanja sadrži kapital i obaveze. koje se izražava novčano. može da predstavlja najkontraverznije pitanje računovodstva.65 Dakle. 61 .

Naime. Sve količinske jedinice treba putem odgovarajuće cijene svesti na jednake mjerljive i uporedive veličine. Ovu problematiku obrađuju i međunarodni računovodstveni standardi. odnosno vrijednosti pri bilansiranju. Kao kriterij za pravilnu klasifikaciju.Problem klasifikacije. S tim u vezi navode se različite metode vrednovanja sredstava i obaveza i to: trošak nabavke (historijski ili nabavni trošak) tekući trošak (cijena) trošak zamjene tržišna vrijednost neto vrijednost koja se može realizovati nadoknadivi iznos sadašnja vrijednost fer vrijednost vrijednost podmirenja - 62 . u računovodstvu se evidentiraju poslovni događaji vrlo heterogenog sastava. Respektujući računovodstvenu tradiciju. Postavlja se pitanja kada poslovni događaj treba vrednovati. Upravo prilikom svođenja količinskih jedinica u računovodstvu na novčani izraz javljaju se mogućnosti primjene različitih metoda vrednovanja. transakcija se evidentira kada posjed nad sredstvo pređe sa prodavca na kupca. stvarajući obaveze plaćanja. Uobičajeno su poznate činjenice za neki poslovni događaj. ali menadžer se dvoumi kada događaj treba evidentirati. odnosno primjene različitih cijena. odnosno računovođe. te u razmatranju pomenutih problema respektuje osnovna računovodstvena načela u kontekstu međunarodni računovodstveni standarda. Problem priznavanja odnosi se na donošenje pravilne odluke menadžera kada treba neki poslovni događaj evidentirati. pa i u stabilnim uslovima novčane jedinice. kao i u različitim jedinicama mjere – količinskim. odnosno realnost bilanse. respektuje se vremenski kriterij. priznavanja i vrednovanja se nalazi u osnovi gotovo svake relevantne odluke menadžera. Odgovor na ovo pitanje je važan jer utiče na iznose. Prema tome. u teoriji i praksi prisutne su različite mogućnosti izbora cijena.

Prema tome. dok se obaveze mogu vrednovati po: trošku nabave. Sam postupak otvaranja računa nije ništa drugo do raščlanjivanja bilanse na sastavne dijelove. Na osnovu početnog inventara sačinjava se početni bilans tj. Prvi poslovni događaji u pravilu se javljaju odmah po osnivanju tj. početni bilans stanja. i računi za evidentiranje stanja i promjene na osnovnim kategorijama moraju se otvoriti odmah nakon osnivanja poslovnog subjekta. poslovni subjekt može računovodstvenom politikom. Prilikom osnivanja poslovnog subjekta. sredstva možemo vrednovati po svim navedenim metodama. Računi kao instrumenti sistematizacije služe za sistematično evidentiranje poslovnih događaja. U skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima. Kompanije – preduzeća sastavlja se početni inventar koji predstavlja popis sredstava i izvora sredstava. sadašnjoj vrijednosti. Pretpostavimo da imamo skraćenu i pojednostavljenu bilansu i da imamo slijedeći prikaz imovine u bilansi: 63 . nastanku poslovnog subjekta – preduzeća.Gledajući uopšteno. odnosno aktivnom politikom vrednovanja birati određene metode u uslovima kada su dopuštena alternativna rješenja. tekućem trošku. fer vrijednosti i vrijednosti podmirenja.

000 61<0. 2.000 D Žiro račun P 40.000 140.000 500. 4.00 0 64 .000 20. Iznos 40. 3.000 100.Bilans na dan _________ AKTIVA Opis Žiro račun Blagajna Kupci Zalihe materijala Zalihe proizvodnje Oprema UKUPNO AKTIVA: PASIVA Opis Dobavljači Ostale obaveze Dugoročni krediti Vlasnički kapital Redn i broj 1. 3.000 Redn i broj 1. 5.000 10.000 90. Iznos 130.000 10.000 850. 6.000 D Blagajna P D Dobavljači P 130. 2.000 D Kupci P 100. 4.00 0 UKUPNO PASIVA: 850.000 60.000 D Ostale obaveze P 20.000 D Dugoročni krediti P 90.

Dakle. svaka pozicija aktive upisuje se kao početno stanje na dugovnoj strani odgovarajućeg računa (sredstva).00 0 Slika: Otvaranje računa (konta) Kao što je prikazano na slici. na računu se evidentira početno stanje i svi nastali poslovni događaji (poslovne promjene) tj. promet u toku nekog obračunskog razdoblja.4. Osnovne bilansne promjene Navedeno je već da poslovni subjekt u obavljanju svoje funkcije izaziva poslovne promjene.D materijala 140. 4. računi se otvaraju na osnovu vjerodostojnog dokumenta (isprave) o nastanku prvog takvog poslovnog događaja. odnosno poslovne događaje koji djeluju na sredstva.000 D Oprema P 500.00 0 Zalihe P D Vlasnički kapital P 610. 65 .000 D Zalihe proizvodnje P 60.1. Za one pozicije koje će se pojaviti kasnije u toku poslovne godine. U pravilu uobičajeno poslovno razdoblje je određena jedna poslovna godina u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. obaveze i kapital. a svaka pozicija pasive na potražnoj strani računa (obaveza i vlasničkog kapitala).

Postoje mnogobrojni poslovni događaji koji su predmet evidentiranja u knjigovodstvu.000 Žiro račun D P Vlasnički kapital So 100.000 (2) 66 . Povećanje aktive i povećanje pasive Primjeri: 1. 4. a to su: a) povećanje aktive i povećanje pasive za isti iznos događaje četiri osnovne b) povećanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos (bez promjena u pasivi) c) smanjenje aktive i smanjenje pasive za isti iznos d) povećanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive (bez promjena u aktivi). bez obzira na heterogenost i učestalost događaja.1. ipak sve te poslovne događaje možemo koje specificirati izazivaju i i sumirati u tipične bilansne knjigovodstvene promjene.Kako nakon svake poslovne promjene možemo sastaviti bilans.000 KM. 2. Faktura dobavljača za nabavljeni materijal 20. Međutim.1.4. Knjiženje na računima bi bilo slijedeće: D P So (1) 100.000 (1) D materijala So (2) 20. Prodane su emitovane dionice za 100.000 Zalihe P D P Dobavljači So 20.000 KM. realno je da svaki knjigovodstveno poslovni događaj utiče na promjenu stanja imovine i da se stalno odvija transformacija imovine.

obaveza i kapitala.2.000 100.4. u našem primjeru povećala se obaveza prema dobavljačima a povećao se i vlasnički kapital.000 970. 3. te novca.000 60. U tom slučaju ne dolazi do promjene u strukturi aktive u pogledu vrste i broja pozicija nego samo do promjene vrijednosne strukture aktive. Povećanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive Poslovni događaji koji utiču na povećanje aktive i smanjenje aktive dovode do promjena u strukturi aktive bez promjene u pasivi. 4. do promjene u strukturi aktive dolazi i kada se pojavljuju nove pozicije sredstava. Te promjene se mogu događati na postojećim pozicijama aktive.000 710. 4.00 0 970. odnosno došlo je do povećanja sredstava. 67 . 6. 4. PASIVA Opis Dobavljači Ostale obaveze Dugoročni krediti Vlasnički kapital Iznos 150.000 90. 2.000 Redn i Broj 1.1. U našem primjeru povećala su se sredstva u obliku sirovina i materijala. AKTIVA Opis Žiro račun Blagajna Kupci Zalihe materijala Zalihe proizvodnje Oprema UKUPNO AKTIVA: Iznos 140.Bilansa poslije ovih promjena: Bilans na dan _____________ Redn i broj 1. u tom slučaju se ne mijenja). uz istovremeno povećanje izvora tj. Na primjer kada se jedna pozicija sredstava povećava uz istovremeno smanjenje druge pozicije sredstava (zbir aktive. Prema tome.000 160. Pored promjene vrijednosne strukture. a druge na primjer nestaju ili se smanjuju ali u pravilu uvijek za isti iznos.00 0 UKUPNO PASIVA: Kao što se vidi iz prikazane bilanse u poređenju sa početnom bilansom došlo je do povećanja aktive i povećanja pasive za isti iznos.000 500. Time je došlo i do povećanja potencijalne snage poslovnog subjekta. 3.00 0 20. došlo je i do kvantitativnih promjena u bilansi. 5.000 10. 2.

000 D P So Kupci 50. 2. 5. 6. 4. 2.Posljedica takvih strukturalnih promjena u aktivi bilansa je jačanje ili slabljenje finansijske snage poslovnog subjekta. AKTIVA Opis Žiro račun Blagajna Kupci Zalihe materijala Zalihe proizvodnje Oprema UKUPNO AKTIVA: Iznos 190.000 (1) D P So (2) 50.000 500.000 10.000 (2) Bilansa nakon ovih promjena: Bilans na dan _____________ Redn i broj 1.000 100.00 0 UKUPNO PASIVA: 68 . 3. 4. 3.000 Žiro račun D Zalihe proizvodnje P So (1) 60. PASIVA Opis Dobavljači Ostale obaveze Dugoročni krediti Vlasnički kapital Iznos 150.00 0 20.000 120.000 90.000 50. Knjiženje na računima bi bilo slijedeće: D Zalihe materijala P So 60.000 710.00 0 970.000 970. 2.000 Redn i Broj 1.000 KM. Primjeri: 1. Kupci su doznačili na žiro račun 50.000 KM. Poređenjem podataka prije i nakon nastalog poslovnog događaja dobiju se kvalitetni podaci za ekonomsku analizu koji su relevantni pri donošenju odluka iz domena finansijske politike. Izdali smo materijala u proizvodnju 60.

000 KM.000 So Bilansa nakon ovih poslovnih događaja: Bilans na dan _____________ Redn i Broj AKTIVA Opis Iznos Redn i Broj PASIVA Opis Iznos 69 . Platili smo dio obaveza prema dobavljačima za 55. Smanjenje aktive i smanjenje pasive Do smanjenja aktive i pasive za isti iznos dolazi kada se smanji neka pozicija sredstava u aktivi uz istovremeno smanjenje neke pozicije u izvorima sredstava.000 KM.000 (1) D P Ostale obaveze So (1) 5. Plaćene su ostale obaveze u gotovini 5.000 (2) 10.1.000 So D Dugoročni krediti P (3) 10. Vraćen je dio dugoročnog kredita u iznosu od 10. Knjiženje na računima: D P So Blagajna 5.000 D P So Žiro račun 55.4.000 KM. 3.4. 2.3.000 (3) D Dobavljači P (2) 55. Primjer: 1.

dolazi kada se jedna pozicija pasive smanjuje uz istovremeno povećanje druge pozicije za isti iznos (suma pasive se u tom slučaju ne mijenja). 6. 2. 5.000 100. ali su se istovremeno smanjile i obaveze u pasivi. Dobavljači Ostale obaveze Dugoročni krediti Vlasnički kapital 95. 3. jer je došlo do odliva novca u aktivi.000 80.00 0 Kao što se vidi iz predstavljene bilanse i aktiva i pasiva su smanjene za 70. 4. Pored promjene vrijednosne strukture do promjene u strukturi pasive u smislu vrste i broja pozicija dolazi kada se pojavljuju nove pozicije pasive uz istovremeno nestajanje postojećih pozicija pasive.1. bez promjena u strukturi aktive. Banka je iz odobrenog kraktoročnog kredita platila ostale obaveze 15. 4.000 120.000 KM.000 15.000 5. Povećanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive Do promjena u strukturi pasive.000 KM. odnosno došlo je do smanjenja novca na žiro računu i blagajni. U tom slučaju ne dolazi do promjene strukture u pogledu vrste i broja pozicija nego samo do promjene vrijednosne strukture pasive. Primjer: 1.4.000 50. Te promjene mogu se događati na postojećim pozicijama pasive. ostalih obaveza i obaveza prema dugoročnim kreditima.00 0 UKUPNO PASIVA: 900. 3. odnosno došlo je do smanjenja obaveza prema dobavljačima. 2. Žiro račun Blagajna Kupci Zalihe materijala Zalihe proizvodnje Oprema UKUPNO AKTIVA: 125. 4. Knjiženje na računima: 70 .000 710.4.000 900.000 500.1.000 1.

000 15.4.5.000 KM stvorena je obaveza za kratkoročni kredit u istoj sumi.000 900. 4. 2.000 Bilansa nakon navedenog poslovnog događaja: Bilans na dan _____________ Redn i broj 1.D krediti Kratkoročni P 15. umjesto ostale obaveze u sumi od 15. subjekta ili razloga sastavljanja razlikujemo: početna bilansa probna bilansa konačna ili zaključna bilansa konsolidovana bilansa bilansa spajanja diobena bilansa ili bilansa razdvajanja 71 . 6. U aktivi nije došlo ni do bilo kakvih promjena.000 120.000 5.1. 4.000 80. Zbir pasive se nije promijenio.00 0 Kao što se može vidjeti iz prikazane bilanse pozicija ostala obaveza se je potpuno «ugasila». Vrste bilanse U ovisnosti od sadržaja.000 Redn i Broj 1. 3.000 100. vremena. 2. jer je banka podmirila te obaveze. 5. a umjesto te pozicije došlo je do promjene vrste obaveze tj. 4. AKTIVA Opis Iznos 125.000 710.000 (1) D P Ostale obaveze So (1) 15.00 0 Žiro račun Blagajna Kupci Zalihe materijala Zalihe proizvodnje Oprema UKUPNO AKTIVA: 900.000 500.000 50. 3. PASIVA Opis Dobavljači Kraktoročni krediti Dugoročni krediti Vlasnički kapital UKUPNO PASIVA: Iznos 95.

te rashode i prihode. Grupu čine matica i sve njene podružnice i pod kontrolom su matice ako ona posjeduje više od 50% glasačke moći. 12. Cilj sastavljanja konsolidovane bilanse je iskazati finansijsku situaciju i uspješnost poslovanja na nivou grupe. 01. Sanacijska bilansa se sastavlja za uslove kada se poslovni subjekt nalazi u slučaju postupka sanacije. Diobena bilansa se sastavlja prilikom razdvajanja postojećeg poslovnog subjekta na dva ili više pojedinačno pravno samostalnih poslovnih subjekata. a obavezno se sastavlja prije sastavljanja i prezentiranja bilo koje od navedenih bilansi. odnosno provjere ispravnosti provedenih knjiženja u glavnoj knjizi. odnosno grupe. Sanacijska bilansa služi u tom slučaju kao osnova utvrđivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo 72 . To znači da treba eliminisati sve međusobne transakcije unutar grupe. - Početna bilansa je bilansa koju sastavlja poslovni subjekt prilikom osnivanja.- sanacijska bilansa stečajna bilansa likvidacijska bilansa. U pravilu se sastavlja na kraju obračunskog perioda. Prema tome. Zbog toga je prilikom sastavljanja konsolidovane bilanse potrebno eliminisati sve međusobne obaveze. poslovni subjekt sastavlja konačnu (godišnju) ili zaključnu bilansu na dan 31. sastavlja se radi kontrole. Bilansa spajanja sastavlja se u posebnim uslovima kada se dva ili više poslovnih subjekata spajaju (integriraju) u jedan novi poslovni subjekt. Probna bilansa. potraživanja. Konsolidovana bilansa se sastavlja na nivou složenih poslovnih subjekata. Respektujući princip kontinuiteta poslovanja. naredne godine. odnosno značajan je uticaj matice ako ima i 20% do 50% glasačke moći u drugom preduzeću. konsolidovana bilansa prikazuje finansijski položaj grupe ostvaren u odnosu sa vanjskim poslovnim subjektima. tekuće godine. koja predstavlja početnu bilansu 01. odnosno jednom mjesečno. ulaganja.

Takva bilansa služi kao osnova utvrđivanja likvidacione mase iz koje se podmiruju obaveze prema povjeriocima. vijeka. menadžment uposlenike i dioničare) kriterijum odlučivanja o alokaciji. dobitka je cilj poslovnog subjekta. Dobitak je prirast (povećanje) kapitala ili tačnije. izvor akumulacije za potrebe rasta i razvoja poslovnog subjekta. Stečajna bilansa prikazuje vrijednost imovine u postupku stečaja. da se sagleda njihova dinamika u vremenu njihovog 73 . Likvidacijsku bilansu u pravilu sastavlja poslovni subjekt. U pravilu obaveze povjerioca iz likvidacione mase se podmiruju djelimično. ako ide u likvidaciju. Gubitak je smanjenje vlasničkog kapitala koji je nastao po istom osnovu.2. preduzeće. Ukoliko postupak sanacije ne uspije. realokaciji resursa. bilans uspjeha je nastao krajem 19. Pod uticajem razvoja računovodstvene teorije i prakse. Bilansa/Bilans uspjeha 4.rješavanje u cilju saniranja (ozdravljenja) poslovnog subjekta od strane potencijalnih sanatora.1. pokreće se stečajni postupak. 4. Pojam i sadržina bilansa uspjeha U pojmovnom definisanju bilansa uspjeha polazi se od bilansne suštine dobitka i gubitka. Promjene kapitala po osnovu dodatnog ulaganja ili povlačenja dijela kapitala od strane vlasnika – dioničara ne pripadaju uspjehu (rezultatu) poslovnog subjekta. temelj i okvir podjele na učesnike (država. kada poslovni subjekti nisu bili zainteresovani da saznaju samo ukupni finansijski rezultat (što se moglo utvrditi i na osnovu bilansa stanja) nego su zahtijevali da se obezbijede relevantne računovodstvene informacije za unutarnje i vanjske korisnike o strukturi prihoda i rashoda (mislimo na redovne i vanredne prihode i redovne i vanredne rashode). odnosno ostvarivanje profita tj. Profitabilnost. vlasničkog kapitala u poslovnom subjektu proistekao iz poslovnih i pratećih aktivnosti poslovnog subjekta u toku razdoblja.2.

000 810. 01.000 810. 200XX 350. Zadatak bilansa uspjeha je da obračuna sve rashode i prihode u posmatranom obračunskom razdoblju i da iskaže ostvareni finansijski rezultat ili njegovu raspodjelu.000 850.000 Obaveze Kapital UKUPNA PASIVA 220.000 RASHODI PRIHODI Rashodi Bilans uspjeha 31.nastajanja što normalno obezbjeđuje periodično i konstantno iskazivanje uspješnosti poslovanja poslovnog subjekta. 200XX 310. 12.000 850.000 590.000 40. a) Slučaj pozitivnog rezultata Početni bilans preduzeća AKTIVA PASIVA Tekuća sredstva Stalna sredstva UKUPNA AKTIVA Bilansiranje na kraju poslovne godine.000 500.000 590.000 Prihodi 130.000 Obaveze Kapital Neraspoređen i dobitak UKUPNA PASIVA 220.000 74 .000 Bilans stanja 01. Finansijski rezultat se potom integriše u bilans stanja kao neraspoređeni ili akumulirani dobitak (zadržana zarada) u pasivu u okviru pozicije kapitala ili kao neraspoređeni (akumulirani) gubitak kao odbitna stavka kapitalu u pasivi bilansa stanja.000 500. AKTIVA PASIVA Tekuća sredstva Stalna sredstva UKUPNA AKTIVA Bilans stanja 31. 12. 200XX 90.

12. djelo. 01.000 (40.000 Bilansiranje na kraju poslovne godine.000 Prihodi 90.000) 770. 200XX 130.000 500.000 Svega 40.000) 90.Svega 90.000 Obaveze Kapital Neraspoređen i gubitak UKUPNA PASIVA 220.000 590. 01.000 770.000 (40.000 Prenos neraspoređen og dobitka Svega (40. str.000 590. 75 .000 Obaveze Kapital UKUPNA PASIVA 220.000) 90.000 RASHODI PRIHODI Rashodi Prenos gubitka Svega Bilans uspjeha 31. AKTIVA PASIVA Tekuća sredstva Stalna sredstva UKUPNA AKTIVA Bilans stanja 01.000 810.000 90.000 b) Slučaj negativnog finansijskog rezultata66 Početni bilans preduzeća AKTIVA PASIVA Tekuća sredstva Stalna sredstva UKUPNA AKTIVA Bilans stanja 01. 200XX 270.000 66 Docent dr Jadranka Kapić: «Valorizacija…cit. 17-20.000 500.000 810. 200XX 310.

Po sadržini bilans uspjeha je u osnovi dinamički izvještaj. koji se iskazuje na računu akumulirani gubitak (neraspoređeni gubitak) i pokriva se u skladu sa Zakonom. Neto dobit = prihodi – rashodi Kada rashodi premaše prihode. Prihodi su prilivi vrijednosti u poslovni subjekt (Kompanija – preduzeće) u toku perioda. zadržana zarada). 12. U tom smislu za iskazivanje finansijskog rezultata koristi se termin bilansa uspjeha. djelo. te ima strogo privremeni i namjenski karakter. odnosno u svakom momentu njihovog prezentiranja predstavljaju cjelinu imovine poslovnog subjekta. Dakle. što znači da predstavlja «izdvojeni i osamostaljeni dio bilansa stanja». 67 68 Gray/Needles: «Financial…». Gray/Needles: «Financial…». djelo. koji «daje zbirni prikaz zarađenih prihoda i načinjenih rashoda tokom redovnog poslovanja u određenom stanovitom vremenskom razdoblju». vanredni prihodi. 01.Bilans uspjeha izvire iz bilansa stanja sa početkom poslovne godine i uvire u bilans stanja na kraju poslovne godine. Dakle. 20XX godine). bilans stanja i bilans uspjeha čine jedinstvenu cjelinu. cit. str. 76 . 91. 24. str. na osnovu prodaje proizvoda i usluga ili robe – poslovni prihodi kao i drugim redovnim uslovima poslovanja finansijski prihodi ili u vanrednim uslovima. neto dobit se mjeri razlikom prihoda i rashoda kada prihodi premaše rashode. neto dobit je neto povećanje vlasničkog kapitala nastala iz redovnog poslovanja Kompanije (preduzeća) koja se akumulira na računu akumulirana dobit (neraspoređeni dobitak. odnosno između dva bilansna razdoblja (01. 20XX godine do 31. javlja se neto gubitak68.67 Sadržinu bilansa uspjeha čine prihodi i rashodi pa tako i neto rezultat ostvaren u toku razdoblja. cit. U najjednostavnijem obliku.

Rashodi su odlivi vrijendosti iz poslovnog subjekta (Kompanija. roba ili pruženih usluga na tržištu. Iznos tih rashoda odražava uspješnost vođenja finansijske politike poslovnog subjekta. preduzeće) u toku perioda na osnovu realizacije proizvoda i usluga ili roba – poslovni rashodi kao i po drugim redovnim osnovama poslovanja – finansijski rashodi ili nekim vanrednim uslovima – vanredni rashodi. pojavljuju se u nekim vanrednim uslovima pa se ne mogu ni planirati. Poslovni prihodi se pojavljuju gotovo svakodnevno i u vrijedonosnoj strukturi prihoda. Finansijski prihodi rezultat su plasmana viška slobodno raspoloživa novca. obveznice i sl. u ovisnosti o toga da li nastaju u redovnom poslovanju ili se javljaju povremeno rashodi se dijele na redovne rashode i vanredne rashode. odnosno primjenljivog sistema obračuna troškova. negativne kursne razlike i sl. Sam iznos prihoda u najjednostavijem obliku jednak je. čine najveći dio. Finansijski rashodi ili rashodi kao finansiranja za (troškovi finansiranja) nastaju uglavnom pri kao posljedica korištenja tuđeg novca. kamate redovne i zatezne. Dakle. u tim slučajevima stiče pravo na naknadu npr. diskonti prodaji vrijedonosnih papira i potraživanja prije njihovog dospijeća. kamata koja predstavlja finansijski prihod. to su naknade koje se plaćaju kamate korištene kredite. 77 . Prema tome. Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja osnovne djelatnosti poslovnog subjekta. ovisno o tome nastaju li u redovnom poslovanju ili se javljaju povremeno. Dakle. Dakle. Struktura poslovni rashoda je u ovisnosti od vrste djelatnosti poslovnog subjekta i metoda. odnosno zasniva se na potvrđenoj vrijednosti realizovanih proizvoda.Prema tome. U finansijske prihode ulaze i pozitivne kursne razlike koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku stranu valutu. za robnu iznos troška nabave za prodanu robu za usluge iznos troška usluge za pruženu uslugu. mjera za poslovni rashod je iznos troška proizvoda za prodanu količinu proizvoda. ili može jednostavno pozajmiti novac onom kome je potreban. tj. Višak novca poslovni subjekt može uložiti u dionice. Vanredni prihodi su prihodi koji su rezultat specifičnih situacija. dividenda. zajmove. prihodi se dijele na poslovne i finansijske.

Prema toj metodi prihodi od prodaje se evidentiraju tek. Upoređivanjem.69 a ne po novčanoj osnovi. Jednostavno rečeno. računovodstvu nastanka poslovnog događaja. u novčanom računovodstvu ne primjenjuje se ni koncept realizacije ni koncept sučeljavanja. U bilansu uspjeha sučeljavaju se prihodi i rashodi u određenom obračunskom razdoblju. rashoda. prihod će se priznati kada je poslovni subjekt prodao i isporučio gotove proizvode. pa ih je teško predvidjeti. Računovodstvo nastanka poslovnog dođaja mjeri dobitak razdoblja kao razliku priznatih prihoda u razdoblju i rashoda koji su sučeljeni tim prihodima. Slično tome. U praksi se rijetko nailazi na «čisto» novčano računovodstvo. relevantne. odnosno sučeljavanjem prihoda i rashoda utvrđuje se dobit i gubitak ostvaren u određenom razdoblju. a time i dobiti i gubitka. zasniva se na tzv. To je upravo i razlog što iskazana i ostvarena dobit u bilansu Mjerenje dobitka. To znači da će se prihod formirati kada je događaj. a ne kada je izvršena naplata. Bilans uspjeha treba fer prezentirati finansijsku uspješnost poslovnog subjekta. ali ipak za posljedicu imaju smanjenje vrijednosti kapitala. dobit i gubitak formiraju po načelu nastanka događaja. odnosno poslovna transakcija nastala. štete uslijed pljačke. Za većinu poslovnih subjekata u nas u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima jeste da sastavljaju bilans uspjeha polugodišnje i godišnje a kod složenih oblika organizacije poslovnih subjekata na nivou grupe obaveza je sastavljati jedanput godišnje konsolidovani bilans uspjeha. rashodi se oduzimaju od prihoda od prodaje onda kada se podmire novcem. To se može postići izborom kvalitetnih računovodstvenih politika na području prihoda. provale i slični vanredni događaji koji nastaju u izuzetnim okolnostima i nisu vezani za uobičajenu djelatnost poslovnog subjekta. rashodi. Prema tome. dakle po obračunskoj. šest mjeseci ili godina. Najčešći slučajevi pojavnih oblika vanrednih rashoda su štete na imovini od elementarnih nepogoda. kada se primi novac. To razdoblje može biti mjesec. Neophodno je istaći da se prihodi. S tim u vezi bilans uspjeha mora korisnicima pružiti fer. 69 78 . tri mjeseca. Da bi se ispunio taj zadatak bilans uspjeha mora zadovoljti uslove u skladu sa računovodstvenim standardima.U vanredne rashode ubrajamo rashode koji nastaju u nekim specifičnim uslovima. uporedive i razumljive informacije. a ne kada je kupac platio. U središtu računovodstva nastanka poslovnog događaja (obračunskog računovodstva) jesu koncept realizacije i sučeljavanja. pouzdane. Alternativni način mjerenja dobitka naziva se raunovodstvo zasnovano na novcu.

U odjeljku br. Bilans uspjeha po metodi troškova prodatih učinaka svojstven je obračunu finansijskog rezultata sučeljavanjem prihoda od prodaje proizvoda sa troškovima prodatih proizvoda. U vezi s tim. ili još tačnije po aktivnostima troškova i nosiocima troškova. razlikuje se obračunski od novčanog toka. četvrte direktive EU predviđena je mogućnost korištenja slijedećih metoda. Dakle. Raspored pozicija u bilansu uspjeha prilikom sastavljanja i iskazivanja. Metoda troškova prodatih proizvoda zahtjeva sistemsko praćenje poslovnog procesa po fazama. u paragrafu broj 77. još jednom u ovom slučaju treba naglasiti načelo sučeljavanja. i to: dvostrani račun. u ovisnosti je od metoda za utvrđivanje dobitka ili gubitka. ili kao jednostrani račun. Oblik. odnosno ne sastoji se u tom trenutku od novca. Na istoj obračunskoj osnovi priznaje se i nastali rashod koji se sučeljava sa prihodom koji je nastao u istom razdoblju. sadržaj i sastavljanje bilansa uspjeha Bilans uspjeha (račun dobitka i gubitka) može biti prikazan u dva oblika. odnosno načelo uzročnosti. Dakle.2. Bilans uspjeha po metodi 79 . 5. 4. pod funkcijama i užim dijelovima. tačnije po funkcijama. i to: metoda ukupnih troškova metoda torškova prodatih proizvoda MRS-1 – Prezentacija finansijskih izvještaja ravnomjerno prezentira obje spomenute metode.uspjeha nije uvijek pokrivena novcem. MRS-1 „Preduzeće treba prezentirati u samom izvještaju o dobiti ili u bilješkama uz izvještaj o dobiti analitiku rashoda koristeći se klasifikacijama prema vrsti prihoda ili prema funkciji rashoda u preduzeću“.2.

neposredno je vidljivo i raščlanjivanje poslovnog rezultata od 90. Neposlovni i vanredni rashodi 8.000 ___ 12.0. Neposlovni i vanredni prihodi 7.000 KM.000 44.000 12.000 134.000 KM sastoji od poslovnog dobitka od 90. Troškovi administracije 5. Finansijski rashodi 7.000 KM i na troškove razdoblja (distribucije – prodaje i administracije) koji momentom nastanka dobivaju obilježje rashoda i podmirju se bruto poslovnog dobitka (bruto dobitak) što iznosi 44. Glavne prednosti metode troškova prodatih proizvoda vezuju se za novine koja ona u odnosu na metodu ukupnih troškova donosi.1. Troškovi distribucije 4.000 KM na bruto poslovni rezultat po pokriću proizvodne cijene prodatih proizvoda koji iznosi 134. 12. 20XX Prihodi od prodaje Troškovi prodatih proizvoda Bruto dobitak/Bruto poslovni dobitak (1-2) Troškovi opšte distribucije i administracije 4. 3.000 50.000 raščlanjivanje poslovnog. Dakle.1. 2.000 KM. odosno aktivnostima. Dobitak od aktivnosti/Poslovni dobitak (3-4) 6.000 366.0. 01.000 KM i gubitka od neposlovnih i vanrednih događaja od 12. a to su: vertikalno raščlanjivanje ukupnog poslovnog.000 20. do 31.000 40. zbog obračuna troškova koji podvaja troškove po funkcijama.000 12. Po metodi troškova prodatih proizvoda bilans uspjeha možemo prikazati: 1.troškova prodatih učinaka odgovara iskazivanju u obliku jednostranog računa (štafelna forma). Bilans uspjeha za period od 01. odnosno finasijskog rezultata horizontalno rezultata.000 KM i umanjenja tog rezultata za neto rashode finansiranja od 28.000 24.000 90. 80 . Dobitak (5-6-7) 500. Neto finansijski rashodi 6. 4.0. Neposlovni i vanredni gubitak 7.1. Finansijski prihodi 6. odnosno finansijskog - U vezi sa vertikalnim raščlanjivanjem sada je neposredno vidljivo da se dobitak od 50.000 28.

novine F BiH» br. Prihod od prodaje Troškovi prodaje Usklađivanje vrijednosti zaliha Bruto dobit/dobitak (Svega 1-23)>0 Bruto gubitak (Svega 1-2-3)<0 Troškovi distribucije Troškovi administracije Dobit/Dobitak od aktivnosti (Svega 4-6-7)>0 Gubitak od aktivnosti (Svega 4-67)<0 ili (5+6+7)<0 Prihodi od povezanih pravnih lica Prihodi od ulaganja u druga pravna lica Prihodi od ostalih ulaganja Prihodi od otuđenja ulaganja Prihodi od finansiranja/financiranja Ostali prihodi Rashodi od otuđenja ulaganja Rashodi od otpisivanja ulaganja Rashodi od finansiranja/financiranja Ostali rashodi Dobit/Dobitak prije poreza (Svega 8+10 do 15-16 do 19)>0 ili (10 do 15 – 16 do 19 -9)>0 Gubitak (Svega 8+10 do 15 -16 do 19)<0 Ili (10 do 15 – 16 do 19 -9 ) < 0 81 . 15. 5. 4. 12. raščlanjeni su ne samo prihodi od prodaje u bilansu uspjeha već i troškovi prodatih proizvoda pa tako i poslovni. 11. 17. 21. 7. Dakle u uspjeha metodi prodatih proizvodima.Prednost horizontalnog raščlanjivanja rezultata Kompanije proizvodnog poslovnog bilansu subjekta tiče prema se samo poslovnog. 2. 13. Bilans uspjeha za period 01. do 31. 19. 8. 14. 15/2001). tržištima prodaje i sl. troškova odnosno finansijskog proizvoda. 01. 10. 20. 3. 9. 18. što je od posebnog značaja za procjenjivanje uspješnosti poslovanja poslovnog subjekta na temelju bilansa uspjeha. a preko njih po grupama proizvoda. 20XX godine Redn Konto Opis i broj PRETHODN A GODINA KM TEKUĆ A GODIN A KM 1. U nastavu dajemo šemu bilans uspjeha u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima («Sl. 6. 12. po rezultata (pozicije od 1 do 5 u prikazanom bilansu uspjeha). 16. odnosno finansijski rezultat svih nivoa.

22. 25. postaju troškovi prodatih proizvoda (rashodi) i sučeljavaju se sa prihodima obračunskog perioda kada su gotovi proizvodi prodani. Dakle. Troškovi prodanih proizvoda u proizvodnom preduzeću sadrže u sebi različite vrste prirodnih troškova koji su u vezi sa proizvodnjom gotovih proizvoda. Ti proizvodni troškovi sadržani u gotovim proizvodima. Porez na dobit/dobitak Dobit/Dobitak poslije poreza (2022) Gubitak (21) Vanredni prihodi Vanredni rashodi Dobit/Dobitak od vanrednih stavki (25-26) Gubitak od vanredni stavki (26-25) Porez na dobit/dobitak od vanrednih stavki Neto dobit/dobitak od vanrednih stavki (27-29) Neto dobit/dobitak za period (23+30)>0 ili (23-28)>0 ili (3024)>0 Gubitak za period (24+28)<0 ili (30-24)<0 ili (23-28)<0 Prihodi od prodaje U ovu poziciju unose se prihodi s naslova prodaje gotovih proizvoda. 27. trgovačke robe i usluga. Bruto dobit/dobitak 82 . a služi kao korektivni činilac pri svođenju troškova (ukalkulisanih) na rashode razdoblja. 26. 29. Usklađivanje vrijednosti zaliha Ova pozicija javlja se u bilansu uspjeha kod proizvodnih poslovnih subjekata. 24. 30. 31. Troškovi prodaje Ova pozicija sadrži pojednostavljeno rečeno troškove prodatih proizvoda. riječ je o redovnim prihodima. troškove prodane robe (nabavnu vrijednost robe) i troškove pruženih usluga. 28. 32. 23.

Dobit/Dobitak od aktivnosti ili gubitak od aktivnosti Ako se od bruto dobiti/dobitka (bruto marže) oduzmu troškovi distribucije i troškovi administracije dobije se dobit ili gubitak od aktivnosti tj. a to je proizvodnja i prodaja proizvoda. od osnovne (operativne) aktivnosti. računovodstva. trgovačke robe ili usluga i tome slično. Prihodi od povezanih pravnih lica Na ovoj poziciji nalaze se prihodi u vezi sa ulaganjem u poslovni subjekt sa više od 50% vlasništva. To su npr. prodaja robe ili pružanje usluga.Razlika između prihoda od prodaje i troškova prodaje korigovana za vrijednost usklađivanja zaliha predstavlja bruto dobit/dobitak (bruto maržu). Troškovi distribucije Ova pozicija sadrži troškove u vezi sa prodajom gotovih proizvoda. To su troškovi koji ne mogu biti sadržani u troškovima prodatih proizvoda. opštih pravnih i sličnih poslova. Troškovi administracije Ova pozicija sadrži troškove uprave koji nastankom dobivaju obilježje rashoda. troškovi menadžmenta. Momentom nastanka ti troškovi dobivaju obilježje rashoda. 83 . po osnovu ulaganja u poslovne subjekte od 20% do 50% udjela ili dionica i po osnovu ulaganja u druga pravna lica zajednički poduhvati.

subvencija regresa. robnim. prihodi od penala kasa skonta. potrošačkim kreditima. premije. zatezne i druge kamate iz dužničko povjerilačkih odnosa. naknade. rabata i drugih popusta. naplata otpisanih 84 . prihodi od prodaje stalnih sredstava. Prihodi od finansiranja/financiranja Na ovoj poziciji naći će se prihodi od kamata po datim dugoročnim i kratkoročnim finansijskim.) kao i ugovorne. kompenzacija.Prihodi od ulaganja u druga pravna lica To su prihodi u vezi sa ulaganjima u poslovni subjekt sa manje od 20% udjela. Prihodi od ostalih ulaganja Na ovoj poziciji prikazuju se finansijski prihodi od tzv. Ostali prihodi Na ovoj poziciji naći će se prihodi od donacija. provizije i sl. RS 25 – Ulaganja. prihodi od kamata po izvršenim ulaganjima u vrjedonosne papire (obveznice i sl. materijala. pozitivne kursne razlike i ostali prihodi finansiranja kao što su razni finansijski diskonti. poništenja pada vrijednosti dugoročnih i kratkoročnih ulagnaja u skladu sa F BiH. Prihodi od otuđenja ulaganja To su prihodi koji se javljaju i iskazuju u bilansu uspjeha u slučaju kada poslovni subjekt odluči prodati bilo koje svoje ulaganje i pri tome ostvari veću prodajnu vrijednost (cijenu) od knjigovodstvene vrijednosti ulaganja.

Rashodi finansiranja/financiranja U ovoj poziciji evidentiraju se rashodi koje poslovni subjekt ima kada se koristi tuđim finansijskim sredstvima. otpis nenaplativih potraživanja. RS 25 – Ulaganja). manjkova. Dobit/Dobitak prije poreza 85 . penali. U toj poziciji naći će se finansijski rasodi i to: kamate. kao i pozitivne razlike prethodno izvršenih (prekomjernih) rezervisanja. smanjenje vrijednosti stalnih sredstava i ostali rashodi. kazne. materijala. Ostali rashodi U ovoj poziciji se evidentiraju rashodi od prodaje stalnih sredstava. negativne tečajne razlike i ostali finansijski rashodi.potraživanja. štete. Rashodi od otuđenja ulaganja Na ovoj poziciji naći će se rashodi u slučaju kada poslovni subjekt odluči da proda bilo koje svoje ulaganje. te prilikom prodaje ostvari manju cijenu od iznosa knjigovodstvene vrijednosti ulaganja (F BiH. Rashodi od otpisivanja ulaganja Na ovoj poziciji naći će se rashodi od otpisa kratkoročnih i dugoročnih ulaganja kao rezultat usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti (troška ulaganja) sa tržišnom ili fer vrijednosti uz respektovanje načela niže vrijednosti na kraju poslovne godine.

npr. dobije se dobit ili gubitak od tih stavki proistekli iz neuobičajenih aktivnosti poslovnog subjekta. štete uslijed pljačke. prihoda i rashoda dolazi se do dobit/dobitka prije poreza iz redovnog poslovanja i taj se iznos unosi u ovu poziciju. Stoga osnovica za porez na dobit propisana je Zakonom o porezu na dobit. požara. Vanredni prihodi su oni koji su proizašli iz događaja i transakcija koje se jasno razlikuju od redovnih aktivnosti poslovnog subjekta i zato se ne očekuje da će se pojaviti često i redovito. Dobit ili gubitak od vanrednih stavki Ako se od vanrednih prihoda oduzmu vanredni rashodi ili obrnuto. Vanredni prihodi U ovoj poziciji se evidentiraju vanredni prihodi. Vanredni rashodi U ovoj poziciji će se naći svi rashodi koji nisu redovni. Porez na dobit/dobitak Ova pozicija se odnosi na porez na dobit iz redovnog poslovanja. npr.Saldiranjem prije navedenog dobit/dobitka od aktivnosti. Dobit/Dobitak poslije poreza Na ovoj poziciji će se unijeti dobit iz redovnog poslovanja nakon plaćanja obaveze za porez na dobit. štete na imovini od elementarnih nepogoda. prevare i ostali rashodi koji nastaju u vanrednim okolnostima ili su posljedica vanrednih događaja. 86 .

vanredne aktivnosti poslije oporezivanja dobije se ova pozicija. 20XX) repsektujući principi kontinuiteta poslovnog subjekta predstavlja početni bilans stanja 01. novine F BiH» br. ne postoji početni bilans uspjeha. 15/2001) osnovna karakteristika bilansa/bilansa uspjeha je u tome da se finansijski rezultat iskazuje višestepeno u formi rezultata: a) dobit ili gubitak operativnih (redovnih.2. naredne godine. direktivi EU i MRS-1. Dakle. odnosno poslovne godine 31. Na kraju tekuće. 01. što je utemeljeno na 4. 12. osnovnih. 20XX. propisanim bilansnim šemama («Sl. Neto dobit/dobitak za period Nakon što se zbroje dobici i gubici iz redovne i neuobičajene tj. za svaki nivo rezultata se računaju fiskalne obaveze. U skladu sa Kodeksima računovodstveni načela i računovodstveni standardi F BiH. 01. Godišnji bilans stanja (31. 20XX). 4. poslovnih) aktivnosti b) dobit ili gubitak ostalih aktivnosti c) dobit ili gubitak od vanrednih stavki Svaki od ovih dijelova se iskazuje u neto vrijednosti. 12.3. 01. Dakle.Porez na dobit/dobitak od varednih stavki Dakako i dobit od vanrednih stavki kao rezultat neuobičajenih aktivnosti poslovnog subjekta podliježe obavezi plaćanja poreza pa će se i ti iznosi naći na ovoj poziciji. 20XX prvo se sastavlja bilans uspjeha koji svojim rezultatom uranja u godišnji bilans stanja na dan 31. 12. Treba još jednom naglasiti da se sastavlja početni bilans stanja prilikom osnivanja Kompanije (npr. Komponente bilansa/Bilansa uspjeha uslužnih i trgovinskih kompanija 87 .

šema izrade bilans uspjeha za takve kompanije izgleda kako slijedi: Komponente bilansa uspjeha uslužnih preduzeća70 BILANS USPJEHA USLUŽNOG PREDUZEĆA PRIHODI manje RASHODI* jednako je 70 Gray/Needles: «Financial…». 145. Kod uslužnih kompanija bez obzira da li se radi o «čistim» uslugama ili «proizvodnim» uslugama svi troškovi tekućeg razdoblja smatraju se rashodima. Šemu transformacije troškova u rashode u uslužnim djelatnostima prikazujemo na slici: Troškovi tekuće godine direktno Šema transformacije troškova u rashode u uslužnim kompanijama .preduzećima Postaju rashodi u bilansu uspjeha prema tome. Neto dobit 88 . trgovačkim i/ili uslužnim djelatnostima kako je već napomenuto. str.Neke Kompanije mogu se baviti proizvodnim.

Preduzeća za trgovinu prodaju robu gotovo u istom fizičkom obliku u kojem je ona nabavljena (kupljena). roba u tranzitu obično postaje vlasništvo čim je isporučena prevozniku. Zbog toga. veletrgovci. pravo vlasništva ne prenosi se na kupca sve dok roba ne stigne na njegovo skladište. Prema trgovačkim zakonima. nabavka (kupovina) ne odnosi se na primitak naručene narudžbe nego na primitak naručene trgovačke robe. kao i trošak raspakivanja i stavljanja cijene na nju. zavisne troškove nabave čija struktura je u ovisnosti o sporazumu pomenutih trgovinskih klauzula. Posmatrajući obračunsko razdoblje u cjelini. Ako troškove prevoza snosi prodavac («FOB odredište»). U računovodstvu riječ. odnosno tkz. odnosno vlasništvu kupca. vrednovanje trgovačke robe po trošku nabavke (nabavna vrijednost) i transpformacije troška nabavke u troškove prodate trgovačke robe (kaa se prodaja dogodi) tj. trošak prodane robe (troškovi prodaje) predstavljaju troškovi nabavke (nabavna vrijednost) robe koja je prodata. Knjiženje se obavlja kada prodavac prenese robu na kupca. trgovačka roba uključuje se u zalihe po svom trošku (nabavnoj vrijednosti) što je u skladu sa osnovnim konceptom troška. distributeri koji prodaju robu su Kompanije – preduzeća za trgovinu. ako je klauzula «FOB mjesto utovara» (ako kupac snosi troškove prevoza). razgraničenje troška izmešu bilansa stanja i bilansa uspjeha možemo prikazati na slijedeći način: 89 .Neto dobit * Porez na dobit uključen Trgovine na malo. Pri naručivanju robe ne obavlja se nikakvo knjiženje u računovodstvenoj evidenciji. U skladu sa MRS-2 «Zalihe» trošak nabavke robe (nabavna vrijednost) ne uključuje samo fakturnu cijenu nego i vozarine i ostale troškove prevoza nastale kod prenosa robe do mjesta prodaje. Dakle. Trošak nabave takođe se usklađuje (ispostavlja) za povrate roba i odobrenja za gotovinske popuste koje daje dobavljač trgovinske robe. odnosno kada roba bude u posjedu.

jer njegovo rješenje utiče i na sumu zaliha iskazanu u bilansi (bilans stanja) i na profit tj. 117. 90 . predstavlja sumu početnih zaliha i nabavki tokom razdoblja. odnosno vrijednost zaliha robe raspoložive za prodaju tokom razdoblja. cit djelo.Troškovi sadržani u početnim zalihama robe (vrijednost početnih zaliha robe) Neto trošak nabavke robe za tekuću godinu Troškovi sadržani u zalihama robe (Vrijednost zaliha robe raspoložive za prodaju) Kada se prodaja dogodi Troškovi konačnih zaliha robe (Vrijednost konačnih zalihe robe) Troškovi prodate trgovačke robe tj. kako podijeliti robu raspoloživu za prodaju između a) konačnog stanja zaliha i b) troškova prodane robe. dobitak iskazan u bilansu uspjeha. To je veliki problem vrednovanja. Problemi vrednovanja jeste. str. rashodi Bilans stanja Bilans uspjeha71 Troškovi. Dva su pristupa tom problemu: 1) Možemo odrediti konačno stanje zaliha robe i iz nje izvesti trošak prodane robe oduzimajući konačno stanje zaliha od 71 Gray/Needles: «Financial…».

troškovi sadržani u zalihama trgovačke robe nisu rashodi sve dok se roba ne proda. Nekoliko je prihvatljivih metoda npr. metod prosječnih troškova. troškovi prodane robe (trošak prodaje) postaju rashodi. Dakako da odluke iz područja računovodstvenih politika ne mogu biti u sukobu sa odlukom o osnovnim načelima poslovne politike u cjelokupnom procesu upravljanja poslovnog subjekta. preostaje još relevantan problem vrednovanja a to je kako mjeriti zalihe i trošak prodane robe kada se jedinčni trošak jednog ili više predmeta zaliha robe mijenja tokom računovodstvenog razdoblja. 115. LIFO. 91 . djelo. To je metoda periodočnog vođenja zaliha.72 72 Gray/Needles: «Financial…». oduzimajući trošak prodane robe. To je metoda stalnog vođenja zaliha. str. a izbor je u ovisnosti od slučaja do slučaja i spada u domen računovodstvenih politika. FIFO. metod specifične identifikacije. cit.robe raspoložive za prodaju. postaju direktno rashodi razdoblja u kojem su nastali. U nastavku ilustrujemo komponente bilansa uspjeha trgovačkog preduzeća. za rješavanje ovog problema. Kada se roba proda. Prema tome. Pomenut metode će biti izložene u dijelu računovodstvenog obuhvatanja trgovačke robe. Dakle. 2) Možemo vrednovati količinu stvarno prodate i isporučene robe kupcima i iz toga izvesti konačno stanje zaliha. Opšti troškovi (troškovi redovnog poslovanja) razdoblja postaju operativni rashodi momentom nastanka i uključuju se u bilans uspjeha zbog toga što nisu sadržani u trošku robe tj. Izbor pomenutih metoda značajno utiče na iskazani dobitak.

Bilans uspjeha trgovinskih preduzeća NETO PRIHODI OD PRODAJE ili NETO PRODAJA minus TROŠAK PRODATE ROBE (nabavna vrijednost prodate robe) jednako je BRUTO DOBIT ili bruto marže 92 .

cit. 20X1 Neto prihodi od prodaje (neto prodaja) Prihodi od prodaje (bruto prodaja) Povrat od prodaje i ispravke Neto prihodi od prodaje (neto prodaja) TROŠAK PRODANE ROBE Zalihe 31. 12.350 (7. str.025) 239.660 (48.400 (7776) 118.236 126. 116.860 179.minus OPERATIVNI TROŠKOVI (redovni troškovi poslovanja) jednako je Dobit prije plaćanja poreza minus Porez na dobit jednako je Neto dobit ili neto profit U nastavku prikazujemo bilans uspjeha Kompanije FENWICH FASHIONS.325 52. 20X1 Nabavka (kupovina) Manje povrat kupljene robe Neto nabavka i kupovina Uključena vozarina Neto trošak nabavke (kupovine) Ukupno raspoloživo za prodaju (trošak nabavke) Manje konačne zalihe 31.624 8. 93 . djelo. 73 246. 12. 12. kako slijedi73: FENWICH FASHIONS KOMPANIJA Bilans uspjeha za godinu koja se završava 31.300) Gray/Needles: «Financial…».800 126.

481 (5. 94 .200 37. često se informacije o njegovoj veličini smatraju značajnom i zahtjeva se odvojeno iskazivanje u bilansu uspjeha.484) 29.600 1.025) 239. U prikazanom bilansu uspjeha Kompanije Fenwick Fashions iskazano je: Prihodi od prodaje (bruto prodaja) Minus: povrat od prodaje i usklađenja (ispravke) Neto prihodi od prodaje (neto prodaja) 246.000 1.200 1. Ti iznosi se mogu direktno oduzeti od prihdoa.481 41. Povrati praodane robe i usklađenja (ispravke) su vrijednost prodane robe koju su kupci vratili i odobrenja koja su dana kupcima zbog nedostatka na robi ili proajni popusti koje dobivaju kupci za brzo plaćanje (ponekad se nazivaju i gotovinski popusti). od prodaje ili bruto prodaje bez posebnog iskazivanja u bialnsu uspjeha.740 10.000) 24. Međutim.600 2.360 107.325 Prihodi od prodaje ili bruto prodaja je ukupna fakturna cijena isporučene robe.540 26.350 (7.500 5.900 4.Trošak prodane robe Bruto dobit (bruto marža) Operativni troškovi Troškovi prodaje Troškovi plata uposlenika prodaje Troškovi vozarine Troškovi reklame Troškovi osiguranja (prodaja) Troškovi materijala prodaje Ukupno prodajni troškovi Opšti i administrativni troškovi Troškovi plata administracije Troškovi za opšte osiguranje Troškovi za materijal Trošak amortizacije zgrada Trošak amortizacije Kancelarijska oprema Ukupno opšti i administrativni troškovi Dobit prije plaćanja poreza Porez na dobit NETO DOBIT 131.204 2.380 Prihodi od prodaje (bruto prodaja) U dijelu bilansa uspjeha koji se odnose na prihode od prodaje (bruto prodaje) ponekad se iskazuje nekoliko odvojenih stavki čiji neto iznos daje neto prihode od prodaje (neto prodaju).104 (78.965 22.

Troškovi prodane robe Potrebno je istaknuti da troškovi proane robe postaju rashodi bez obzira kada je roba nabavljena tj. dobit nakon što se plati porez na dobit. zakupa. električne energije i sl. a uključuju opšte prodajne i (upravne) administrativne troškove. Porez na dobit se posebno iskazuje u bilansu uspjeha jer to propisuje zakon. za potrebe internih korisnika. odnosno rashode raščlanjuju se na sastavne dijelove. U slučaju posmatrane kompanije izns 95 . a zaisti iznos terete se troškovi za prodanu robu koji postaju rashodi u bialnsu uspjeha. Dobit prije plaćanja poreza Prestavlja razliku između bruto dobiti i operativnih troškova (rashoda) i predstavlja važno mjerilo uspješnosti. Operativni troškovi Slijedeća komponenta bilansa uspjeha trgovačkog preduzeća su operativni troškovi koji se direktno uključuju u bilans uspjeha i predstavljaju rashode razdoblja. Naime. Najvažniji je postotak bruto dobit (bruto marža) i profitna marža. Da bi trgovci bili uspješni. Ovaj trošak se često naziva rashod odvoza vozarina. vrijednost robe nabavljene u prethodnim godinama koja nije prodana postaje stavka sredstava u bilansi tekuše godine. reklamiranje i druge promotivne troškove isporuke robe kupcima ako trošak isporuke snosi prodavac. Dobit prije plaćanja poreza naziva se još i operativna dobit ili dobit iz redovnog poslovanja. osiguranja. čuvanja i pripreme robe za prodaju: izlaganje. To su troškovi plata. Operativni troškovi. Kada se roba proda. U opšpte i administrativne troškove spadaju troškovi koji se odnose na ukupno poslovanje. Zatim se svaka stavka u bilansu uspjeha izražava kao postotak od neto prihoda od prodaje (neto prodaja). pažljivo planiranje operativnih troškova. Postotak bruto dobiti se izračunava dijeljenjem iznosa bruto dobiti sa neto prihodima od prodaje (neto prodaja). Troškovi prodaje obuvhataju troškove skladištenja. bez obzira da li je nabavljena u tekućoj ili prethodnim godinama. bruto dobit mora biti dovoljno velika da se plate operativni troškovi i da se osigura profit tj. Upravu kompanije interesuje uspješnost poslovanja. odnosno rashoda može poboljšati značajno profitabilnost kompanije. Obično se kao neto prihodi od prodaje (neto prodaja) uzima 100%. U pravilu prihodi od prodaje roba priznaju se u razdoblju u kome je roba prodata i sučeljavaju se sa troškovima prodane robe (rashodima) koji su ga uzrokovali. sredstva se smanuju. analizirajući bilans uspjeha često se analiziraju postoci. Neto dobit ili neto profit u bilansu uspjeha je relevatno mjerilo uspješnosti poslovanja kompanije jer prestavlja iznos zadržane zarade nakon isplate dividendi dioničarima. Bruto dobit (ili bruto marža) je razlika neto prihoda od prodaje (neto prodaje) i troškova prodanih roba. Zajedno sa robom nabavljenom u tekućoj godini. odnosno rashodi u vleikom broju bilansa uspjeha posebice oni koji se sastavljaju za internu upotrebu. Dakle.

Postotak profitne marže se izračunava dijeljenjem neto dobiti tj. 5.481: 239. a procent 45. Profitne marže su među granama različite. Primjerice u SAD Marketi imaju profitnu maržu 1.965.325).22% (24. a proizvodna djelatnost 8%.5%.481 a procent je 10.965:239. neto dobit je 24. neto profita sa neto prihodima od prodaje (neto prodaje).325). sadržaj i faze računovodstvenog procesa Računovodstveni proces sažeto prikazujemo kako slijedi: Podaci Analiza poslovnih transakcija Obrada Evidentiranje u poslovnim knjigama 96 .bruto dobiti je 107. U iskazanom bilansu uspjeha neto profit tj. Obilježje.1% (107. Ova informacija je korisna kod planiranja poslovnih operacija.

Zašto nastalih? To je princip da je predmet knjigovodstvene evidencije poslovna transakcija koja je stvarno nastala. vjerodostojan dokumjent je pisana knjigovodstvena isprava koja sadrži dokaz da je transakcija nastala. Takve informacije će se obrađivati u nekim drugim evidencijama. Zbog toga je u ovoj fazi potrebno provesti analizu. Dakle. odnosno da ima historijski karakter i da se temelji na vjerodostojnom dokumentu. odnosno sastavljanje računovodstvenih informacija koje zahtijevaju korisnici. knjigovodstvena isprava služi kao osnova za priupljanje podataka o nastalim poslovnim transakcijama. sistema postoje npr. Značajno je da se knjigovodstvena isprava sačinjava na mjestu i u trenutku. ukus. 97 . Osim informacija koje proizilaze iz računovodstvenog odluka. i neke nekvantitativne informacije koje su takođe važne za donošenje određenih poslovnih zadovoljstvo potrošača. Očito je da u ovoj fazi neophodno izvršiti i selekciju informacija na osnovu pravilne klasifikacije poslvonih transakcija. Prema tome. a koja između ostalog sadrži tračno naznačeno šta se desilo. informacionog npr. i da sadrži sve relevantne elemente potrebne za naknadnu obradu.Sastavljanje probne bilanse Računovodstve ne informacije Sastavljanje finansijskih izvještaja Korisnici fačunovodstvenih informacija Prva faza i najvažniji dio računovodstvenog procesa je analiza nastalih poslovnih transakcija. odnosno nakon nastanka poslovne transakcije. tehničke karakteristike opreme i sl. kada se desilo i koja je vrijednost transakcije itd.

S obzirom na to da dnevnik i glavna knjiga prikazuju iste poslovne događaje. kao su nastali. Taj proces iziskuje poznavanje računovodstvenih načela. odnosno vremenskim redom. U tom smislu obaveza je svakog poslovnog subjekta da provede postupak popisa cjelokupne imovine na kraju poslovne godine.odnosno pravilno klasificirati poslovne transakcije koje će biti predmet predmet računovodstvene evidencije i one koje se obrađuju u nekim drugim evidencijama. Poslovna transakcija je poslovni događaj koji je nastao. Dnevnik je evidencija izvornog unosa računovodstvenih podataka. Glavna knjiga sadrži sve račune jednog poslovnog subjekta. potrebno je preknjižiti u cilju cjelokupnog usklađivanja stvarnog stanja imovine sa 98 . Na taj način omogućava se kontrola ispravnosti izvršenih knjiženja itačnosti podataka i iskazanih informacija. krajem obračunskog razdoblja. ali i proces odlučivanja. Dakle. a mogu nastati unutar poslovnog samog subjekta. a u pavilu neposredno prije sastavljanja finansijskih izvještaja neophodno je provjeriti da li su tačno i korektno evidentirani poslovni događaji u poslovnim knjigama. kako bi se na proavi način poslovne transakcije prikazale u poslovnim knjigama. jasno je da i vrijednosti iskazane u tim evidencijama moraju biti identične. a utiče na imovinu poslovnog subjekta i ujedno predstavlja i knjigovodstveni događaj. nastale poslovne transakcije predstavljaju input računovodstvenog procesa. Glavna knjiga je sveobuhvatna sistematizovana i hronološka evidencija poslovnih događaja. Poslovni događaji se evidentiraju hronološkim redom. Osnovne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga. stanjem u poslovnim knjigama. U slijedećoj fazi provodi se evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama. Prema tome. odnosno kurentne stvarnog stanja imovine predstavljaju osnovu za poređenje stanja u poslovnim knjigama. Rezultati popisa. Utvrđene eventualne razlike. između preduzeća i okruženja ili u okruženju preduzeća.

Knjigovodstveni događaj ima slijedeća obilježja. Dakle. odstupa od ovih obilježja knjigovodstveni događaj.1. kapitla. obaveze. Probna bilansa. odnosno bruto bilanse nije standardizovana i može da bude u obliku radne tablice. i to: stvarno nastao može se izraziti novčanim jedinicama mijenja pozicje sredstava. Međutim. odnosno kada se utvrdi da su svi podaci u računovodstvenoj evidenciji tačni slijedi posljednja faza računovodstvenog procesa. odnosno bruto bilansa u pravilu se sastavlja jedanput mjesečno jer na taj način se lakše uočavaju pogreške i ispravljaju. 5. prihode i rezultat.Pored toga. odnosno bruto bilansa ima kontrolnu ulogu sa aspekta same tehnike knjiženja. probna bilansa. Nakon usklađivanja svih evidencija. U tom slučaju u pravilu izostaje obilježje uticaja na pozicije. kapital. Oblik probne bilanse. Prema tome. Poslovna transakcija kao input računovodstvenog procesa Poslovna transakcija je poslovni događaj koji svojim nastankom utiče na sredstva. poslovni događaji mogu biti različiti i mogu se odnositi na različite pozicije. a to je sastavljanje finansijskih izvještaja. jedinica knjigovodstvene evidencije jeste podatak koji je proizašao iz stvarno nastalog događaja (historijski karakter) i predstavlja njegovu kvantifikaciju na pozicije. 99 . rashode i prihode ima urednu knjigovodstvenu ispravu kao dokaz da posjeduje navednea obilježja. Upozoravamo da u slučaju knjigovodstvene vanbilanse evidencije. koji mora da posjeduje osnovna obilježja da bi bio predmet knjigovodstvene evidencije. obaveza. Koja su to obilježja. One predstavljaju rekapitalaciju stanja i prometa svih računa glanve knjige. kao što je to slučaj primjerice u kompanijama SAD-a. dok su ostala obilježja prisutna. rashode. poslovni događaj ili poslovna promjena nosi i naziv knjigovodstveni događaj.

zbog velikog broja različitih mjernim jedinica nemoguće je sastaviti jedan izvještaj koji bi prikazao sve potrebne podatke. Poslovna dokumentacija (dokumenti) u širem smislu obuhvaćaju sve pisane isprave o iniciranju. komuniciranje organizacionih dijelova poslovnog subjekta. a služi kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih aktivnosti u skladu sa Zakonom. putem cijene se pretvaraju u vrijednost. količinska mjera utroška radne snage su broj sati rada. Količinski podaci i ostaju time evidentirani različitih analitičkih evidencija računvoodstvene informacije ne gube na kvaliteti. Da bi količinski podaci bili međusobno uporedivi. tehničko izvedbenu dokumentaciju. Dakle. 5. nalogodavna dokumenta za izvršenje poslovnih aktivnosti. kilogram.2. pripremi. kao zajednički imenitelj uporedivosti. Knjigovodstveni dokumenti/isprave dokument je pisani dokaz o nastalom poslovnom Knjigovodstveni događaju. utrošak električne energije izražđavamo u kolovatima. Tako npr. Naprotiv. Knjigovodstvena dokumenta treba razlikovati od poslovnih dokumenata. Događaj prezentira i dokazuje knjigovodstveni dokumenti/isprave.U tom smislu možemo govoriti o postojanju različitih kriterija o onome što se stvarno dogodilo. odnosno raznim u finansijskim okviru izvještajima. obavljanju i kontroli pojedinih poslovnih aktivnosti koji se ostvaruju zatečenom imovinom i vođenjem poslovne politike poslovnog subjekta. vrjedonosni izvor proizašao iz nastalog poslovnog događaja predstavlja njegovu kvantifiakciju na pozicije i temelj sastavljanja finansijskih izvještaja. komad ili lit. dokumenta o dokazivanju obavljanja poslovnog događaja i drugo. iako su one njihov sastavni dio. U širem smislu poslovna dokumentacija sadrži i korespondenciju unutar sa partnerima. 100 . Na taj način se poslovni događaji mogu sumarno iskazati i na sintetičkim računima. normativne akte. planove poslovanja.. utrošak materijala izražavamo u različitim količinskim jedinicama mjere.

Dvojno knjigovodstvo danas je u svijetu dominantan sistem knjigovodstva i jedna od njegovih osnovnih karakteristika i polazišta je dokumentarnost svakog evidentiranja podataka u poslovne knjige. neovisno o tome je li podatak proizašao iz poslovnih ili knjigovodstvenih transakcija. Prema tome ni jedan od podataka se ne unosi bez urednog i vrjerodostojnog dokumenta. Knjigovodstvena dokumenta imaju slijedeće zadatke: • • • osnov je za kontrolu ispravnosti nastalog poslovnog događaja osnov za unos podataka u poslovne knjige jedan od osnova revizije finansijskih izvještaja Prema tome. Pokušajmo samo globalno razmotriti postupak interne kontrole Na i njezinu uslovljenost redovnih knjigovodstvenim dokumentima.2. nismo u mogućnosti utvrditi tačno stanje. 101 . provođenje inventura.Knjigovodstvena dokumenta su ona poslovna dokumenta uz pomoć kojih računovodstvo poslovnog subjekta prikuplja podatke. Klasifikacija knjigovodstvenih dokumenata Rčunovodstvena teorija i praksa ima nekoliko kriterija klasifikacije knjigovodstvenih dokumenata. U tom smislu dokumentom se individualizira i dokazuje poslovni događaj s ciljem knjigovodstvenog praćenja i kontrole podataka koji su promjena stanja imovine.1. odnosno eventualne razlike stvarnog i knjigovodstvenog stanja koje se temelji na dokumentacijama. možemo zaključiti da su dokumenta osnov za internu kontrolu posebice u funkciji menadžmenta. 5. primjer. Upravo uneseni podaci u poslovne knjige na temelju knjigovodstvenih dokumenata čine podlogu za izradu finansijskih izvještaja o finansijskoj situaciji i uspješnosti poslovanja poslovnog subjekta. Ako nisu dokumenta o poslovnim događajima za konkretne pozicije imovine uredno i ažurno knjižene.

Među njima to su slijedeći kriteriji: • • • mjesto nastanka namjena dokumenta obuhvatnosti poslovnih događaja Prema kriteriju mjesta nastanka tj. a to možemo prikazati Mjesto sastavljanja knjigovodstvenih dokumenata Kod preduzeća Kod poslovnih partnera U pojedinim organizacionim dijelovima U računovodstvu Prema namjeni sa stajališta knjigovodstva 102 . unutarnje eksterne tj. sastavljanja dokumenata. dokumente dijelimo na: • • interne. vanjske. tj.

trgovačkim posrednicima i dr. osnovne. originalne) dokumenti zbirni (izvedeni) dokumenti 103 . kapitala. pa prvo potpisuje ovlaštena osoba izdavanja naloga za izvršenje. Međutim. Nalozi za izvršenje izdaju se poslovnim partnerima izvan preduzeća. berzama. Ovdje se radi o poslovnim odnosima s bankama. nastanak rashoda i prihoda. nalozi za izvršenje pojavljuju se. zbog činjenice da se kod nekih poslovnih događaja pojavljuju dva dokumenta. radni nalog u proizvodnji. Prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih događaja. obaveze. nalog za izvršenje i pravdajući dokument. Izdaju se u pismenom obliku kojim se nalaže da se izvrši poslovni događaj na teret ili u korist preduzeća. Na osnovu naloga za izvršenje sastavlja se pravdajući dokument i on sadrži dokaz (da se nalog izvršio tj. Nalog za izvršenje služi u operativne svrhe izvršavanja poslovnog događaja. odnosno dokumenti dokazivanja izvršenog poslovnog događaja Ova podjela je značajna radi saznanja namjene ovih dvaju vrsta knjigovodstvenih dokumenata. primatne. Prema poslovnim partnerima naređeni događaj može stvoriti potraživanje ili dokumenta dijelimo na: • • pojedinačni (izvorne. odk pravdajući dokument sadrži dokaz da se je desio poslovni događaj i osnov je evidentiranja u knjigovodstvenoj evidenciji. nalog za otpremu gotovih proizvoda. nalog za isplatu gotovine i sl. nalog za stavljanje sitnog inventara u upotrebu. često se sa aspekta racionalnosti upotrebljava jedan i to kombinovani dokument. Pri sastavljanju takvog dokumenta vezan je redoslijed unosa potpisa. Prema tome. Najčešće se susrećemo sa slijedećim nalozima: nalog za izdavanje materijala. knjigovodstvena obaveza. događaj desio) za knjigovodstveno evidentiranje podataka.• • naloge za izvršenje poslovngo događaja pravdajući dokujenti. a zatim osobe koje su izvele poslovni događaj. odnosno nalažu da se poslovni događaj desi koji će unutar preduzeća uticati na promjenu stanja sredstava.

izdatnica. broj izdanog dokumenta i šifra. koja predstavlja zbirni knjigovodstveni dokument sastavlja se na osnovu izvornih (osnovnih) knjigovodstvenih dokumenata – obračunska lista plate po uposleniku za orbačunsko razdoblje. rekapitulacija ulaznih i izlaznih faktura i dr. Tako npr. mjesto. datum. količina treba biti izražena na način koji odgovara prirodi izvršenog posla. Zbirna knjigovodstvena dokumenta vrlo često se koriste u knjigovodstvenom evidentiranju nastalih događaja.Pojedinačni (izvorni) knjigovodstveni dokumenti sadrže podatke o jednom poslovnom događaju. Sadržaj knjigovodstvenog dokumenta (internog i eksternog) mora biti takav da nedvosmisleno i istinito iskazuje poslovni događaj i da obuhvata sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige. fakture kupcima (izlazne fakture). 104 . Zbirni knjigovodstveni dokumenti sadrže više istovrsnih poslovnih događaja i sastavljaju se na osnovu većeg broja izvronih knjigovodstvenih dokumenata. potpisi osoba ovlaštenih za izdavanje i potpisivanje konkretnog dokumenta i pečat ako se radi o eksternom dokumentu. Na primjer. račun. skladišne primke ili izdatnice i dr. isplatna lista plata uposlenika. to može biti i rekapitulacija utrošenih sirovina i materijala. Vjerodostojnost knjigovodstvenih dokumenata Bitni elementi knjigovodstvenog dokumenta ulaze u njegov sadržaj i čine ga vjerodostojnim da dokazuje nastali poslovni događaj. radi nacionalizacije rada u knjigovodstvu. Osim toga. izvod žiro računa. naziv dokumenta npr.2. 5.2. Polazeći od svjetske i domaće prakse relevantni elementi knjigovodstvenog dokumenta jesu: naziv i adresa poslovog subjekta koji je izdao dokuemnt. Izvorni knjigovodstveni dokumenti sastavljaju se u preduzeću i u okolini preduzeća. Knjigovodstveni dokumenti se sastavljaju na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja. pojedinačni dokumenti mogu bti: fakture dobavljača (ulazne fakture). s time da se posebno vidi datum nastanka poslovnog događaja.

zatim takvom organizacijom organizacije kretanja dokumenata da dođe do skraćivanja komunikacijskih kanala. potrebno je uz popis knjigovodstvenih dokumenata koja služe kao podloga primarnog unosa podataka sastaviti uputstvo o kretanju dokumenata. osobe za uključivanje eksternih dokumenata za komunikacijske kanale društva i dr. knjigovodstveni dokument ispisuje se hemijskom olovkom. primjenom terminoloških priključaka za unos podataka u kompjuter i to na mjesto gdje se odvija poslovni događaja. tintanom olovkom. Odgovornost za dokument dokazuje se stavljanjem potpisa. vrstu dokumenata. s tim da se iznad precrtanog upiše ispravno tekst ili broj. Prema tome. Blagajnička i druga novčana dokumenta ne smiju se ispravljati nego se moraju poništiti i ispostaviti nova. Na taj način ispravke može vršiti samo ona osoba koja je izdala dokument. Sume na dokumentu moraju biti ispisane brojevima i slovima. Internim aktom preduzeća precizno se definišu ovlasti i odgovornosti osoba za izdavanje dokumenata. kretanje dokumenata i vrijeme prenosa. prazna mjesta u dokuemntu se poništavaju. Postići optimalnu ažurnost obrade knjigovodstvenih podataka moguće je primjenom elektronskih pomagala. U preduzeću koje nema unos podataka na mjestu nastanka dokumenta. Dokument treab da ima i druge dopunjujuće elemente da bi bio i materijalno ispravan. Prema tome. koje bi sadržavalo npr. kompjuterskom obradom podataka. Ako se dokumenti izdaju u više primjeraka mora se označiti koji je primjerak osnova evidentiranja ispravke bilo u tekstu ili brojevima vrše se na način da se eventualne gređke precrtavaju prvobitnog teksta ili broja. U ovisnosti od veličine preduzeća kontrolu isprava mogu obavljati i osobe 105 . Kontrolu isprava mogu obavljati kontrolori – likvidatori u odjelu likvidature. po______________ kompjuterom.Navedeni sadržaj knjigovodstvenih dokuemnata jesu relevantni elementi za formalnu ispravnost dokumenta. predstavlja vjerodostojan knjigovodstveni dokument i treba se pravovremeno dostaviti na obradu radi održavanja ažurnosti obrade podataka. odgovorne osobe za poštovanje rokova prenosa. ako je dokument materijalno i formalno ispravan.

Unoseći podatke u poslovne knjige kompjuterom. isplatne liste ili analitička evidencija plaća uposlenika pet godina se čuvaju dokumenti na osnovu kojih su uneseni podaci u poslovne knjige tri godine se čuvaju isplate platnog prometa u ovlaštenim finansijskim institucijama dvije godine se čuvaju prodajni blokovi i kontrolni blokovi. Nalog za knjiženje bi mogao imati ovaj sadržaj: Broj naloga _______________________________________ Datum ___________________________________________ Suma poslovnog događaja ___________________________ Račun duguje _____________________________________ Račun potražuje ___________________________________ Kontirao _________________________________________ Knjižio ___________________________________________ 5.2. Čuvanje knjigovodstvenih dokumenata U zavisnosti od vrste i karaktera knjigovodstvenih dokumenata mogu se čuvati na kraći ili duži vremenski rok što se utvrđuje internim aktom preduzeća. a za izvedene dokumente ne izdaje se nalog za knjiženje jer je već uključen u program kompjutera. nalog za knjiženje se izdaje u pravilu za primarni unos podataka – izvorni dokument. 106 . Čuvanje dokumenata u rokovima: • • • • trajno se čuvaju godišnji obračuni. U uslovima kompjuterske obrade podataka kontrola dokumenata se odnosi na primaran unos podataka. a to se propisuje internim aktom preduzeća. pomoćni obračuni i slična dokumenta.smještene u različitim dijelovima društva.3. Kontrola dokumenata kod primjene kompjuterske obrade podataka ima iste ciljeve kao i kod klasičnog vođenja poslovnih knjiga.

2.4. SADRŽAJ I FAZE RAČUNOVODSTVENOG PROCESA Računovodstveni proces sažeto prikazujemo kako slijedi: Podaci Analiza poslovnih transakcija Obrada Evidentiranje u poslovnim knjigama Sastavljanje probne bilanse Računovodstve ne informacije Sastavljanje finansijskih izvještaja Korisnici fačunovodstvenih informacija 107 . PETI DIO V OBILJEŽJE.3. 5.5.

nastale poslovne transakcije predstavljaju input računovodstvenog procesa. a koja između ostalog sadrži tračno naznačeno šta se desilo. Dnevnik je evidencija izvornog unosa računovodstvenih podataka. Zbog toga je u ovoj fazi potrebno provesti analizu. Poslovna transakcija je poslovni događaj koji je nastao. a utiče na imovinu poslovnog subjekta i ujedno predstavlja i knjigovodstveni događaj. i da sadrži sve relevantne elemente potrebne za naknadnu obradu. a mogu nastati unutar poslovnog samog subjekta. tehničke karakteristike opreme i sl. odnosno sastavljanje računovodstvenih informacija koje zahtijevaju korisnici. odnosno pravilno klasificirati poslovne transakcije koje će biti predmet predmet računovodstvene evidencije i one koje se obrađuju u nekim drugim evidencijama. knjigovodstvena isprava služi kao osnova za prikupljanje podataka o nastalim poslovnim transakcijama. odnosno nakon nastanka poslovne transakcije. Prema tome. Poslovni događaji 108 . kako bi se na pravi način poslovne transakcije prikazale u poslovnim knjigama. ali i proces odlučivanja. informacionog npr. Prema tome. između preduzeća i okruženja ili u okruženju preduzeća.Prva faza i najvažniji dio računovodstvenog procesa je analiza nastalih poslovnih transakcija. kada se desilo i koja je vrijednost transakcije itd. Osim informacija koje proizilaze iz računovodstvenog odluka. Osnovne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga. odnosno da ima historijski karakter i da se temelji na vjerodostojnom dokumentu. i neke nekvantitativne informacije koje su takođe važne za donošenje određenih poslovnih zadovoljstvo potrošača. Takve informacije će se obrađivati u nekim drugim evidencijama. ukus. vjerodostojan dokument je pisana knjigovodstvena isprava koja sadrži dokaz da je transakcija nastala. Dakle. U slijedećoj fazi provodi se evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama. Taj proces iziskuje poznavanje računovodstvenih načela. Zašto nastalih? To je princip da je predmet knjigovodstvene evidencije poslovna transakcija koja je stvarno nastala. sistema postoje npr. Značajno je da se knjigovodstvena isprava sačinjava na mjestu i u trenutku. Očito je da u ovoj fazi neophodno izvršiti i selekciju informacija na osnovu pravilne klasifikacije poslovnih transakcija.

a u pavilu neposredno prije sastavljanja finansijskih izvještaja neophodno je provjeriti da li su tačno i korektno evidentirani poslovni događaji u poslovnim knjigama. Na taj način omogućava se kontrola ispravnosti izvršenih knjiženja i tačnosti podataka i iskazanih informacija. sistematizovana i hronološka evidencija poslovnih događaja. Utvrđene eventualne razlike. kao što je to slučaj primjerice u kompanijama SAD-a.1. One predstavljaju rekapitalaciju stanja i prometa svih računa glavne knjige. S obzirom na to da dnevnik i glavna knjiga prikazuju iste poslovne događaje. Rezultati popisa. Nakon usklađivanja svih evidencija. Pored toga. kako su nastali. Dakle. odnosno vremenskim redom. U tom smislu obaveza je svakog poslovnog subjekta da provede postupak popisa cjelokupne imovine na kraju poslovne godine. odnosno bruto bilanse nije standardizovana i može da bude u obliku radne tablice. a to je sastavljanje finansijskih izvještaja. Glavna knjiga je sveobuhvatna. Probna bilansa. 5. jasno je da i vrijednosti iskazane u tim evidencijama moraju biti identične. odnosno kada se utvrdi da su svi podaci u računovodstvenoj evidenciji tačni slijedi posljednja faza računovodstvenog procesa.se evidentiraju hronološkim redom. Poslovna transakcija kao input računovodstvenog procesa 109 . potrebno je preknjižiti u cilju cjelokupnog usklađivanja stvarnog stanja imovine sa stanjem u poslovnim knjigama. probna bilansa. odnosno bruto bilansa u pravilu se sastavlja jedanput mjesečno jer na taj način se lakše uočavaju pogreške i ispravljaju. krajem obračunskog razdoblja. odnosno bruto bilansa ima kontrolnu ulogu sa aspekta same tehnike knjiženja. odnosno kurentne stvarnog stanja imovine predstavljaju osnovu za poređenje stanja u poslovnim knjigama. Oblik probne bilanse. Glavna knjiga sadrži sve račune jednog poslovnog subjekta.

vrjedonosni izvor proizašao iz nastalog poslovnog događaja predstavlja njegovu 110 . dok su ostala obilježja prisutna. Dakle. Da bi količinski podaci bili međusobno uporedivi. utrošak električne energije izražavamo u kilovatima. količinska mjera utroška radne snage su broj sati rada. rashode i prihode ima urednu knjigovodstvenu ispravu kao dokaz da posjeduje navednea obilježja. putem cijene se pretvaraju u vrijednost. Knjigovodstveni događaj ima slijedeća obilježja. Međutim. Upozoravamo da u slučaju knjigovodstvene vanbilanse evidencije. poslovni događaji mogu biti različiti i mogu se odnositi na različite pozicije. Koja su to obilježja. obaveza. komad ili lit. kilogram. odstupa od ovih obilježja knjigovodstveni događaj. Količinski podaci i ostaju time evidentirani različitih analitičkih evidencija računovodstvene informacije ne gube na kvaliteti. Naprotiv. kapitala. odnosno raznim u finansijskim okviru izvještajima. Prema tome. poslovni događaj ili poslovna promjena nosi i naziv knjigovodstveni događaj. kapital. koji mora da posjeduje osnovna obilježja da bi bio predmet knjigovodstvene evidencije. kao zajednički imenitelj uporedivosti. U tom smislu možemo govoriti o postojanju različitih kriterija o onome što se stvarno dogodilo. Na taj način se poslovni događaji mogu sumarno iskazati i na sintetičkim računima. utrošak materijala izražavamo u različitim količinskim jedinicama mjere. jedinica knjigovodstvene evidencije jeste podatak koji je proizašao iz stvarno nastalog događaja (historijski karakter) i predstavlja njegovu kvantifikaciju na pozicije. prihode i rezultat.Poslovna transakcija je poslovni događaj koji svojim nastankom utiče na sredstva. rashode. zbog velikog broja različitih mjernih jedinica nemoguće je sastaviti jedan izvještaj koji bi prikazao sve potrebne podatke.. Dakle. U tom slučaju u pravilu izostaje obilježje uticaja na pozicije. obaveze. i to: stvarno nastao može se izraziti novčanim jedinicama mijenja pozicije sredstava. Tako npr.

Upravo uneseni podaci u poslovne knjige na temelju knjigovodstvenih dokumenata čine podlogu za izradu finansijskih izvještaja o finansijskoj situaciji i uspješnosti poslovanja poslovnog subjekta. U tom smislu dokumentom se individualizira i dokazuje poslovni događaj s ciljem knjigovodstvenog praćenja i kontrole podataka koji su promjena stanja imovine. a služi kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih aktivnosti u skladu sa Zakonom. nalogodavna dokumenta za izvršenje poslovnih aktivnosti. 5. Poslovna dokumentacija (dokumenti) u širem smislu obuhvaćaju sve pisane isprave o iniciranju. Događaj prezentira i dokazuje knjigovodstveni dokumenti/isprave. U širem smislu poslovna dokumentacija sadrži i korespondenciju unutar sa partnerima. Knjigovodstvena dokumenta treba razlikovati od poslovnih dokumenata. pripremi. normativne akte.2. planove poslovanja. iako su one njihov sastavni dio.kvantifiakciju na pozicije i temelj sastavljanja finansijskih izvještaja. tehničko izvedbenu dokumentaciju. dokumenta o dokazivanju obavljanja poslovnog događaja i drugo. Knjigovodstveni dokumenti/isprave dokument je pisani dokaz o nastalom poslovnom Knjigovodstveni događaju. komuniciranje organizacionih dijelova poslovnog subjekta. Knjigovodstvena dokumenta su ona poslovna dokumenta uz pomoć kojih računovodstvo poslovnog subjekta prikuplja podatke. Knjigovodstvena dokumenta imaju slijedeće zadatke: • • • osnov je za kontrolu ispravnosti nastalog poslovnog događaja osnov za unos podataka u poslovne knjige jedan od osnova revizije finansijskih izvještaja 111 . obavljanju i kontroli pojedinih poslovnih aktivnosti koji se ostvaruju zatečenom imovinom i vođenjem poslovne politike poslovnog subjekta.

Među njima to su slijedeći kriteriji: • • • mjesto nastanka namjena dokumenta obuhvatnosti poslovnih događaja 112 . odnosno eventualne razlike stvarnog i knjigovodstvenog stanja koje se temelji na dokumentacijama. Klasifikacija knjigovodstvenih dokumenata Računovodstvena teorija i praksa ima nekoliko kriterija klasifikacije knjigovodstvenih dokumenata.1. Ako nisu dokumenta o poslovnim događajima za konkretne pozicije imovine uredno i ažurno knjižene. provođenje inventura. Pokušajmo samo globalno razmotriti postupak interne kontrole Na i njezinu uslovljenost redovnih knjigovodstvenim dokumentima. 5. Dvojno knjigovodstvo danas je u svijetu dominantan sistem knjigovodstva i jedna od njegovih osnovnih karakteristika i polazišta je dokumentarnost svakog evidentiranja podataka u poslovne knjige. Prema tome ni jedan od podataka se ne unosi bez urednog i vrjerodostojnog dokumenta. možemo zaključiti da su dokumenta osnov za internu kontrolu posebice u funkciji menadžmenta. nismo u mogućnosti utvrditi tačno stanje. primjer.Prema tome.2. neovisno o tome je li podatak proizašao iz poslovnih ili knjigovodstvenih transakcija.

vanjske. a to možemo prikazati Mjesto sastavljanja knjigovodstvenih dokumenata Kod preduzeća Kod poslovnih partnera U pojedinim organizacionim dijelovima U računovodstvu Prema namjeni sa stajališta knjigovodstva • naloge za izvršenje poslovnog događaja 113 . tj. dokumente dijelimo na: • • interne.Prema kriteriju mjesta nastanka tj. sastavljanja dokumenata. unutarnje eksterne tj.

Ovdje se radi o poslovnim odnosima s bankama. Nalog za izvršenje služi u operativne svrhe izvršavanja poslovnog događaja. nalog za isplatu gotovine i sl. berzama. a zatim osobe koje su izvele poslovni događaj. osnovne. nalog za stavljanje sitnog inventara u upotrebu. Nalozi za izvršenje izdaju se poslovnim partnerima izvan preduzeća. kapitala. zbog činjenice da se kod nekih poslovnih događaja pojavljuju dva dokumenta. Prema poslovnim partnerima naređeni događaj može stvoriti potraživanje ili dokumenta dijelimo na: • • pojedinačni (izvorne. pa prvo potpisuje ovlaštena osoba izdavanja naloga za izvršenje. događaj desio) za knjigovodstveno evidentiranje podataka. nalozi za izvršenje pojavljuju se. knjigovodstvena obaveza.• pravdajući dokumenti. primatne. originalne) dokumenti zbirni (izvedeni) dokumenti 114 . Pri sastavljanju takvog dokumenta vezan je redoslijed unosa potpisa. Prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih događaja. dok pravdajući dokument sadrži dokaz da se je desio poslovni događaj i osnov je evidentiranja u knjigovodstvenoj evidenciji. odnosno dokumenti dokazivanja izvršenog poslovnog događaja Ova podjela je značajna radi saznanja namjene ovih dvaju vrsta knjigovodstvenih dokumenata. Prema tome. često se sa aspekta racionalnosti upotrebljava jedan i to kombinovani dokument. Najčešće se susrećemo sa slijedećim nalozima: nalog za izdavanje materijala. trgovačkim posrednicima i dr. nastanak rashoda i prihoda. radni nalog u proizvodnji. Na osnovu naloga za izvršenje sastavlja se pravdajući dokument i on sadrži dokaz (da se nalog izvršio tj. odnosno nalažu da se poslovni događaj desi koji će unutar preduzeća uticati na promjenu stanja sredstava. Izdaju se u pismenom obliku kojim se nalaže da se izvrši poslovni događaj na teret ili u korist preduzeća. Međutim. obaveze. nalog za izvršenje i pravdajući dokument. nalog za otpremu gotovih proizvoda.

isplatna lista plata uposlenika. s time da se posebno vidi datum nastanka poslovnog događaja. rekapitulacija ulaznih i izlaznih faktura i dr. izvod žiro računa. Sadržaj knjigovodstvenog dokumenta (internog i eksternog) mora biti takav da nedvosmisleno i istinito iskazuje poslovni događaj i da obuhvata sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige. naziv dokumenta npr. količina treba biti izražena na način koji odgovara prirodi izvršenog posla. izdatnica. Osim toga. Polazeći od svjetske i domaće prakse relevantni elementi knjigovodstvenog dokumenta jesu: naziv i adresa poslovog subjekta koji je izdao dokument. to može biti i rekapitulacija utrošenih sirovina i materijala. Izvorni knjigovodstveni dokumenti sastavljaju se u preduzeću i u okolini preduzeća. račun.Pojedinačni (izvorni) knjigovodstveni dokumenti sadrže podatke o jednom poslovnom događaju. Zbirna knjigovodstvena dokumenta vrlo često se koriste u knjigovodstvenom evidentiranju nastalih događaja. 115 . radi racionalizacije rada u knjigovodstvu. datum. Knjigovodstveni dokumenti se sastavljaju na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja. Vjerodostojnost knjigovodstvenih dokumenata Bitni elementi knjigovodstvenog dokumenta ulaze u njegov sadržaj i čine ga vjerodostojnim da dokazuje nastali poslovni događaj. pojedinačni dokumenti mogu biti: fakture dobavljača (ulazne fakture). fakture kupcima (izlazne fakture). skladišne primke ili izdatnice i dr.2. Na primjer. Zbirni knjigovodstveni dokumenti sadrže više istovrsnih poslovnih događaja i sastavljaju se na osnovu većeg broja izvornih knjigovodstvenih dokumenata. 5.2. broj izdanog dokumenta i šifra. koja predstavlja zbirni knjigovodstveni dokument sastavlja se na osnovu izvornih (osnovnih) knjigovodstvenih dokumenata – obračunska lista plate po uposleniku za orbačunsko razdoblje. Tako npr. potpisi osoba ovlaštenih za izdavanje i potpisivanje konkretnog dokumenta i pečat ako se radi o eksternom dokumentu. mjesto.

Blagajnička i druga novčana dokumenta ne smiju se ispravljati nego se moraju poništiti i ispostaviti nova. pomagalima i kompjuterom. s tim da se iznad precrtanog upiše ispravno tekst ili broj. tintanom olovkom. primjenom terminoloških priključaka za unos podataka u kompjuter i to na mjesto gdje se odvija poslovni događaja. Kontrolu isprava mogu obavljati kontrolori – likvidatori u odjelu likvidature.Navedeni sadržaj knjigovodstvenih dokumenata jesu relevantni elementi za formalnu ispravnost dokumenta. potrebno je uz popis knjigovodstvenih dokumenata koja služe kao podloga primarnog unosa podataka sastaviti uputstvo o kretanju dokumenata. Internim aktom preduzeća precizno se definišu ovlasti i odgovornosti osoba za izdavanje dokumenata. ako je dokument materijalno i formalno ispravan. Prema tome. zatim takvom organizacijom organizacije kretanja dokumenata da dođe do skraćivanja komunikacijskih kanala. osobe za uključivanje eksternih dokumenata za komunikacijske kanale društva i dr. Dokument treba da ima i druge dopunjujuće elemente da bi bio i materijalno ispravan. kretanje dokumenata i vrijeme prenosa. prazna mjesta u dokumentu se poništavaju. U preduzeću koje nema unos podataka na mjestu nastanka dokumenta. odgovorne osobe za poštovanje rokova prenosa. kompjuterskom obradom podataka. Na taj način ispravke može vršiti samo ona osoba koja je izdala dokument. Ako se dokumenti izdaju u više primjeraka mora se označiti koji je primjerak osnova evidentiranja ispravke bilo u tekstu ili brojevima vrše se na način da se eventualne greške precrtavaju prvobitnog teksta ili broja. knjigovodstveni dokument ispisuje se hemijskom olovkom. koje bi sadržavalo npr. vrstu dokumenata. predstavlja vjerodostojan knjigovodstveni dokument i treba se pravovremeno dostaviti na obradu radi održavanja ažurnosti obrade podataka. Odgovornost za dokument dokazuje se stavljanjem potpisa. U ovisnosti od veličine preduzeća kontrolu isprava mogu obavljati i osobe 116 . Sume na dokumentu moraju biti ispisane brojevima i slovima. Prema tome. Postići optimalnu ažurnost obrade knjigovodstvenih podataka moguće je primjenom elektronskih pomagala.

a to se propisuje internim aktom preduzeća. Kontrola dokumenata kod primjene kompjuterske obrade podataka ima iste ciljeve kao i kod klasičnog vođenja poslovnih knjiga. U uslovima kompjuterske obrade podataka kontrola dokumenata se odnosi na primaran unos podataka. isplatne liste ili analitička evidencija plaća uposlenika pet godina se čuvaju dokumenti na osnovu kojih su uneseni podaci u poslovne knjige tri godine se čuvaju isplate platnog prometa u ovlaštenim finansijskim institucijama 117 . Čuvanje knjigovodstvenih dokumenata U zavisnosti od vrste i karaktera knjigovodstvenih dokumenata mogu se čuvati na kraći ili duži vremenski rok što se utvrđuje internim aktom preduzeća.smještene u različitim dijelovima društva. a za izvedene dokumente ne izdaje se nalog za knjiženje jer je već uključen u program kompjutera. Unoseći podatke u poslovne knjige kompjuterom. Čuvanje dokumenata u rokovima: • • • trajno se čuvaju godišnji obračuni. nalog za knjiženje se izdaje u pravilu za primarni unos podataka – izvorni dokument.3. Nalog za knjiženje bi mogao imati ovaj sadržaj: Broj naloga _______________________________________ Datum ___________________________________________ Suma poslovnog događaja ___________________________ Račun duguje _____________________________________ Račun potražuje ___________________________________ Kontirao _________________________________________ Knjižio ___________________________________________ 5.3.

str. obavezama.• dvije godine se čuvaju prodajni blokovi i kontrolni blokovi. 5. 1972.. Knjigovodstveni račun predstavlja temelj čitavog dvojnog knjigovodstva. odnosno pozicije o kojoj se radi 2. Datum poslovnog događaja 6. 693.1. Iz toga logično proizilazi da svaki knjigovodstveni račun u dvojnom knjigovodstvu ima osnovne elemente: 1. pomoćni obračuni i slična dokumenta. Novonastalo stanje tj. Knjigovodstveni računi ili konta 5. Klaić: Veliki rječnik stranih riječi.3. sredstvima. Računi kao dijelovi raščlanjene bilanse. Zagreb. god. saldo računa. 74 B. kapitalu. Naziv računa. Dakle.74 Kako izvor računa ima mnogo drugih značenja u razgovornom jeziku izvor «konto» se koristi u praktičnom računovodstvenom jeziku. Zora. a zatim nastali poslovni događaji. poslovnih predstavljaju događaja osnovni koji se instrument dešavaju za sistematsko osnovnim praćenje na ekonomskim kategorijama tj. prihodima i rashodima. a što možemo prevesti «računi». 118 . a ne o nekom drugom računu. Za računovodstvo je presudno kod unosa podataka na račune prepoznati na koje se pozicije ekonomske kategorije odnosi poslovni događaj i kakva je priroda uticaja na te pozicije. Uticaj poslovnog događaja se izražava povećanjem ili smanjenjem postojećg stanja pozicije na računu.3. da bi se jasno i nedvosmisleno označilo da se radi o knjigovodstvenom računu. Kolone «duguje» i «potražuje» 3. Suma o kojoj se radi 4. Opis poslovnog događaja 5. Pojam i definicija računa ili konta Naziv konto potiče od talijanske riječi «conto». na knjigovodstvenom računu iskazuje se odgovarajuće početno stanje ekonomske kategorije.

vijeka konta nisu bila šifrirana niti je postojao kontni (računski) plan. odnosno o ovisnosti o tome za kakvu su vrstu evidencije namijenjeni. te tehnika knjiženja i obračuna. Uobičajeni kriteriji jesu: 1) prema kvaliteti iskazanog stanja – stalni računi (konta) a) računi aktive b) računi pasive 2) prema elementima uspješnosti privremeni računi (konta) a) računi prihoda b) računi rashoda 3) prema samostalnosti a) samostalni računi b) ne samostalni računi 4) prema mogućnosti raščlanjivanja prometa i stanja a) analitički računi 119 . Sve do početka 20. Računi kao nosioci podataka imaju važnu ulogu. Radi lakšeg razumijevanja i praćenja uobičajena je u pravilu sistematizacija računa prema određenim kriterijima. Postoje različite vrste i oblici računa ovisno o tome sa kojeg aspekta posmatramo račun. 5. Svaka vrsta računa ima svoja specifična obilježja iz koji će proizilaziti i kriteriji kontrole pravilnog evidentiranja poslovnih događaja na računima. kako bi se olakšalo njegovo prepoznavanje.2.3. te se osnovnim elementima računa dodaje i broj (šifra) konta. Svaki računovođa treba poznavati vrste računa.Ovisno o potrebnim podacima račun se proširuje i modernizira. Vrste računa (konta) U većini poslovnih subjekata u stvarnosti broj računa se određuje na hiljadu.

Prihodi predstavljaju pozitivnu. račune dijelimo na račune prihoda i račune rashoda. a služe za evidenciju obaveze i kapitala. Prema mogućnosti raščlanjivanja prometa i stanja.b) sintetički računi 5) prema položaju u bilansi a) bilansni računi b) vanbilansni računi Računi aktive jesu ona koja u pravilu imaju dugovan saldo. Pravila da računi (konta) aktive trebaju imati dugovni saldo. odnosno obuhvatnosti podataka. Tipičan primjer takvog računa je račun npr. a rashodi negativnu komponentu finansijskog rezultata. što ćemo poslije detaljno objasniti. Računi pasive jesu ona koja imaju redovno potražno stanje. a služe za evidenciju sredstava. Prema elementima uspješnosti. prihodi od prodaje. glavnom računu. troškovi prodate robe. Računi na kojima su prikazani elementi uspješnosti. proizilaze iz pravila knjiženja. odnosno privremeni računi jesu npr. dok se «nesamostalni» računi formiraju radi dopunjavanja podataka koji su iskazani na osnovnom računu. 120 . odnosno saldo na potražnoj strani upućuje na postojanje greške u evidentiranju. troškovi prodatih proizvoda. račune dijelimo: na sintetičke i analitičke. a računi pasive potražni saldo. To su najčešće korektivni računi koji ispravljaju vrijednost iskazanu na osnovnom tj. ispravka vrijednosti sredstava ili odstupanja od cijene ulkalkulisana razlika u cijeni i duga. troškovi distribucije i drugo. pa iz toga proizilaze i pravila evidencije na računima prihoda i rashoda. Samostalni računi predstavljaju račune koji mogu «stajati» samostalno. odnosno saldo. Ako je stanje.

nastalih poslovnih događaja koji su imali uticaj na stanje u bilansi. kapitala. naziv. prihoda ili rashoda organizuje se analitička evidencija koja služi zahtjevima internih korisnika. bilansni računi jesu računi koji se unose u bilansu poslovnog subjekta. u pravilu se takvim podacima koriste i interni korisnici posebice menadžment poslovnog subjekta. adresa. za svakog kupca bit će uspostavljen poseban analitički račun po kojem će biti evidentirani svi važni podaci i poslovni događaji vezani za tog kupca. datum dospijeća potraživanja. obaveza. matični broj dokumenta koji služi za knjiženje (faktura. Prema tome. Dakle. Tako na primjer. Vanbilansni računi su definisani kao računi koji se ne unose u bilansu poslovnog subjekta. u cilju osiguranja detaljnih podataka o određenoj poziciji sredstava. odnosno koji zadovoljavaju sve uslove koje smo razmatrali. stanje računa i sl. Na takvim računima evidentiraju se nastali poslovni događaji koji utiču na imovinu poslovnog subjekta. Dakle. Evidentiranje na sintetičkom računu traži uporedo evidentiranje na analitičkim računima i to takvo da ukupan promet na dugovnoj i potražnoj strani svih analitički računa bude uvijek jednak ukupnom prometu odgovarajućeg sintetičkog računa. kao što je šifra konta (kupca). izvod sa žiro računa). Analitički računi predstavljaju dio sintetičkog računa iz kojeg su proizašli. ali postoji razumna procjena računovođe da će imati uticaja na iskazano 121 . Prema tome. Pored prošlih tj. Kao što i sam naziv govori. Iako su sintetički podaci namijenjeni primarno eksternim korisnicima. Pored prednje opisani računa postoje bilansni i vanbilansni računi. vrijednost potraživanja. i stanja moraju biti jednaka. broj i sadržaj analitički računa u ovisnosti je od internih korisnika. podaci o naplati potraživanja. Sintetički računi služe za iskazivanje cjeline poslovanja tj. postoje i događaji koji se još nisu dogodili. analitički računi predstavljaju detaljnu evidenciju neke pozicije. za sastavljanje osnovnih finansijskih izvještaja. a koji omogućuju podjelu na sastavne dijelove.Sintetički računi jesu oni računi koji su sastavljeni od više analitičkih računa. da budu predmet evidencije u poslovnim knjigama.

bilansi. navode se na kraju nakon upisa posljednje bilansne stavke kao vanbilansna evidencija.3. 5. emitovani a ne prodani vrijednosni papiri i sl. 1) Jednostavni oblik računa ili konto po pagini (lat: pagina – strana) je račun koji sve potrebne elemente iskazuje na jednoj strani. prava. već na vanbilansnim računima. a njihovim unapređenjem su nastali savremeni oblici računa koji se koriste u poslovnim subjektima. Jednostrani oblik računa (konto po pagini) izgleda kao na slici: Slika: Konto po pagini Str. obično po sistemu sinometrije. te ga eventualno nadopunjavaju ostalim potrebnim podacima. 1.3. U skladu sa principom dvostranog promatranja događaja vanbilansni računi se uvijek otvaraju parnim kontima aktivnog i pasivnog karaktera. Oblici knjigovodstvenih računa (konta) Oblici i sadržaj računa (konta) su se pojavljivali kroz historiju. obično se ne evidentiraju na bilansnim. tuđa materijalna imovina. Današnji računi (konta) koja se koriste u poslovnoj praksi polaze od ovog modela jednostranog računa. Takve vrijednosti budućih poslovnih događaja. Primjeri takvih poslovnih događaja jesu primljene obavijesti o otvorenim akreditivima. Godina Datum knjiženj a Temeljnic a _________________ Naziv konta Opis knjiženja ____________ Broj konta Duguje Potražuj e 122 . U samom izvještaju tj. Upravo zbog racionalnosti u kreiranju potrebnog sadržaja jednostrani oblik računa pogodan je za sve načine obrade podataka.stanje u bilansi.

opisa i iznosa dugovnog prometa. 31. s m Opis Potražuje Str Izno .000 30. Početno stanje za isplatu Saldo + + 50. 10. a vuče korijen iz evidencije nekadašnji dužničko-povjerilački poslova. 01. koji se smatraju prvim evidencijama organizovanog knjigovodstva. Vodio se u uvezanim listovima. flio – list) karakteriše odvojeno knjiženje datuma knjiženja.000 Opis ZNAK D (+) ili P (-) Iznos 123 . 01. te datuma.2) Dvostrani oblik računa ili konto po foliju (lat. iz čega proizilazi i osnovni nedostatak – nepogodan za kopirno vođenje knjiga. opisa iznosa potražnog prometa. Tako se dobije preglednost dugovnih i potražnih knjiženja. 01. 3) Stepenasti oblik računa (konta) je najstariji oblik računa. Šematski prikaz konta po foliju prikazujemo slikom: Duguje Datu m Opis Naziv konta Str Izno Datu .000 20. Stepenasti oblik računa prikazujemo na slici: Datum knjiženj a 20XX 01. s Konto po foliji se danas ne koristi jer je on bio pogodan oblik za mješovite račune koji su danas izbačeni iz upotrebe.

odnosno nekih analitičkih evidencija. 5) Kombinovani oblik računa je najčešće kombinacija oblika. Tabelarni oblik računa ima kolonu za datum. s tim što omogućuje i uvid u saldo nakon svakog poslovnog 124 . opis knjiženja. Račun za knjiženje štednih uloga danas izgleda kao na slici: Datum Uplata Isplata Stanja Ovjera banke 4) Tabelarni oblik računa (američki žurnal) omogućava istovremeno hronološko i sistematsko knjiženje poslovnih događaja. a zatim razradu po pozicijama od kojih svako ima kolonu duguje i potražuje.Iz ovog oblika računa razvio se današnji oblik računa za knjiženje štednih uloga koji ipak izgleda drugačije. iznos koji se knjiži. a zadržava sve prednosti jednostranog oblika računa. On prema tome predstavlja kombinaciju dnevnika i glavne knjige. Tabelarni oblik računa prikazujemo na slici: Datu m Temelj nica Opis Iznos Ukupn o Materijal D P Dobavljači D P Zbog ovog sadržaja može biti pogodan za prikaz pojedinih specifikacija.

račun (konto) Duguje Suma duguje Naziv pozicije Potražuje Suma potražuje 125 .račun (konto) grafički se prikazuje ovako: «T» .događaja. Prikazuje se u obliku slova «T».konto).račun Za potrebe edukacije pri rješavanju praktičnih problema knjiženja uobičajeno se koristi tkz. U najjednostavnijem obliku «T» . te lijeva strana «duguje» i desna strana «potražuje» na kojima se upisuju sume stanja i promjena. «T» . «T» račun («T» .račun ima tri dijela: naziv pozicije (naziv računa) o kojoj se radi. Jedan od mogućih oblika kombinovanog oblika računa prikazujemo na slici: Datum knjiženj a Temeljnic a Opis knjiženj a PROMET Duguj Potražuj e e SALDO Duguj potražuj e e 6) «T» .

u modernom računovodstvu najnaprednijih računovodstveni zemalja posebice u SAD. Sve povećanja na računima aktive (sredstva) se knjiži dugovno i označavaju se sa (+).4.3. str. dotle predznaci (+) i (-) mijenjaju stranu ovisno o tome o kojim računima u bilansi se radi.75 Pojmove «duguje» i «potražuje». te račune troškova. 5. djelo. 46-53. 126 . a potražna sa (+). Naime. a potražna sa (-). Međutim. rashoda i prihoda. Dok pojmovi «duguju» i «potražuju» uvijek važe za označavanje lijeve i desne strane svakog računa. Objašnjenje pojmova «duguje» i «potražuje» Postoje različite teorije koje objašnjavaju kada se određene pozicije knjiže kao «duguje» a kada kao «potražuje». na računima aktive dugovna strana se označava sa (+). izvor «duguje» označava knjiženja na lijevoj strani računa. i uzroke (+) i (-) se u različitim teorijama pridružuju lijevoj i desnoj strani računa na različite načine. a potrošna sa (-). račune pasive. Međutim. matematička pravila knjiženja označena sa (+) i (-) su drugačija. Ta pravila će i ovdje biti korištena jer su lakše razumljiva. dugovna strana se označava sa (-). cit. te pridruživanje matematičkih oznaka (+) i (-) najlakše je shvatiuti ako se računi konta klasificiraju na račune aktive.Prema tome. 75 Gray/Needles: «Finanacial…». U prošlosti se prilikom označavanja lijeve i desne strane računa (konta) sa (+) i (-) koristilo jedinstveno pravilo da se desna strana svih računa označava sa (+). Kod smanjenja na računima aktive je obratno. a izvor «potražuje» označava knjiženje na desnoj strani. Pojmovima duguje i potražuje uobičajeno se pridružuju matematičke oznake (+) i (-). Smanjenja se knjiže potražno i označavaju se (-). a na računima pasive je obratno.

u smislu određivanja predznaka (+) i (-) podliježu logici pasive iz razloga što rezultat koji se dobije iz razlike rashoda ili prihoda uvećava ili umanjuje vlastiti kapital. na računima izvora sredstava knjiće se POTRAŽNO. a potražna strana umjesto predznaka (+) dobiti predznak 127 . Slika: Pravila knjiženja na računima bilanse Uspješni računi koji pripadaju bialnsi (bilansu uspjeha). Budući da ispred računa rashoda stoji predznak (-). po matematičkim pravilima za rješavanje predznaka u izvorima koje stoje u zagradama ispred kojih je predznak (-). Kod smanjenja je obratno. Pravila knjiženja «duguje» i «potražuje» i oznake (+) i (-) na bilansnim računima prikazujemo na slici: AKTIVA (SREDSTVA) Bilansa PASIVA (IZVORI SREDSTAVA D P Povećanje (+) Smanjenje (-) Rn-i SREDSTAVA P Smanjenje (-) Povećanje (+) D Rn-i SREDSTAVA Povećanje na računima sredstava Povećanje se knjiće DUGOVNO. a rashodi odbijaju od vlastitog kapitala.Sva povećanja na računima pasive knjiže se potražno i označavaju se sa (+). stavke u zagradama mijenjaju predznake. Kod smanjenja je obratno. Smanjenja se knjiže dugovno i označavaju se sa (-). Kod smanjenja na računima pasive je obratno. Zbog toga će dugovna strana računa rashoda umjesto predznaka (-) dobiti predznak (+). Zbog toga se u matematičkom obrascu bilanse prihoda zbrajaju sa vlastitim kapitalom (u pasivi).

troškovi se knjiže dugovno i ta promjena se matematički evidentira sa (+).(-). Na temelju prethodnih tumačenja mogu se definisati slijedeća pravila knjiženja: 1) Povećanje na svim računima sredstava knjiži se kao «duguje» (+) D(+) XX (+) povećanj SREDSTVA P(-) e Smanjenje se knjiži kao potražuje (-) 128 . Potpuni matematički obrazac koji se primjenjuje kod knjiženja na računu prikazujemo slijedećom slikom: Bilansa AKTIVA D SREDSTVA P (-) D (-) (-) PASIVA P + D (-) PRIHOD (+) P D (+) KAPITAL (+) (+) RASHOD P D OBAVEZE (-) (+) P Slika: Matematički obrazac za knjiženje na računima Troškovi koji prethode rashodima imaju ista pravila knjiženja kao rashodi. Dakle.

2) Povećanje na svim računima pasive (obaveze i kapital) knjiži se kao «potražuje» (+) D(-) KAPITAL I OBAVEZA XX povećanj P(+) e (+) Smanjenje kapitala i obaveza se knjići dugovno 3) Prihodi se knjiže kao potražuje (+) (zato što povećavaju vlastiti kapital) D(-) PRIHODI P(+) XX povećanj e 4) Dobitak se knjiži potražno (jer uvećava vlastiti kapital) D(-) DOBITAK P(+) XX povećanj e 5) Troškovi se knjiže dugovno jer su oni tekući ili budući rashodi koji smanjuju vlastiti kapital. D(+) TROŠKOVI P(-) 129 .

Prvi poslovni događaji javljaju se. Sam postupak 130 . Kod novoosnovanog poslovnog subjekta otvaraju se računi početnom bilansom utemeljenom na popisu imovine s danom sticanja statusa poslovnog subjekta. u pravilu. Kod poslovnog subjekta sa kontinuiranim poslovanjem podloga za otvaranje računa (konta) je bilansa proteklog razdoblja koja ujedno predstavlja početnu bilansu za tekuće razdoblje. u pravilu se vrši na temelju početne bilanse/bilansa stanja.3. odmah nakon osnivanja poslovnog subjekta. obavezama i kapitalu.XX povećanj 6) Rashodi se knjiže dugovno jer smanjuju vlastiti kapital D(+) XX povećanj e RASHODI P(-) e 7) Gubitak se knjiži dugovno (jer smanjuje vlastiti kapital) D(+) XX povećanj GUBITAK P(-) e 5. Otvaranje knjigovodstvenih računa računa za sistematsko evidentiranje nastalih poslovnih Otvaranje događaja na sredstvima.5.

Naziv računa omogućava brzo obavljanje knjiženja nastalih poslovnih događaja i lakše snalaženje prilikom traženja knjigovodstvenih računa. to znači. Prema tome. Nakon otvaranja knjigovodstveni računa (konta) slijedi evidentiranje nastalih događaja prema pravilima za evidenciju poslovnih događaja.otvaranja računa aktive i pasive nije ništa drugo do raščlanjivanje bilanse na sastavne dijelove.. računi prihoda i rashoda otvaraju se u toku godine na temelju vjerodostojnog dokumenta o prvom poslovnom događaju koji se odnosi na konkretni element rashoda ili prihoda. 01. Kada je riječ o otvaranju računa na kojima se prati nastanak rashoda i prihoda (računi pozicije uspjeha) onda treba uvažavati činjenicu da se ove pozicije ne mogu prenositi iz jedne poslovne godine u drugu. Prema tome. jer odražava ne samo sadržaj već i obilježje računa. s tim što je dokument za njihovo otvaranje obračun i raspored zbira ukupnih prihoda i rashoda. te da kao podloga za otvaranje služi početna bialnsa (za pozicije koje postoje u bilansi/bilansa stanja). možemo zaključiti da se računi otvaraju na početku poslovne godine (01. Analogan je postupak otvaranja računa finansijskog rezultata. da kada račun otvaramo u toku poslovne godine na temelju nastanka poslovnog događaja koji iziskuje otvaranje novog računa. odnosno na dan osnivanja poslovnog subjekta) ili danom nastanka prvog poslovnog događaja koji uzrokuje promjenu na nekoj poziciji. Svaki račun treba da sadrži naziv koji mora biti adekvatan sadržaju tog računa. 131 . odnosno vjerodostojan knjigovodstveni dokument (isprava) koji govori o nastanku prvog takvog poslovnog događaja. tada na osnovu vjerodostojnog dokumenta o događaju to i činimo. To znači da naziv računa mora da bude jasan i nedvosmilen. otvaranje računa i prvo evidentiranje se obavlja na temelju početne bilanse i vjerodostojnog dokumenta (isprave) o nastanku prvog poslovnog događaja. Dakle. Prema navedenom.

000 P 10. a druga potražno. to će se knjižiti ovako: D Pozicije sredstava P D Pozicije obaveza 10.000 KM. Temeljna pravila evidentiranja poslovnih događaja na knjigovodstvenim računa (kontima) U dvojnom knjigovodstvu temeljno pravilo je da svaki poslovni događaj mora biti proknjižen pomoću najmanje dvije pozicije od kojih se jedna knjiži dugovno. i to: 1. potrebno je istaknuti osnovne modele knjiženja. Prema tome.000 Istovremeno knjiženje pozicije i protupozicije u istom iznosu 132 . povećanje na nekoj poziciji sredstava uz istovremeno povećanje obaveza za isti iznos od 10. Knjiženje više protupozicija za jednu poziciju 1) Knjiženje pozicije i protupozicije u istom iznosu Ako se dogodi. 5.6. Dakle. Knjiženje pozicije i protupozicije u istom iznosu 2.Otvaranje knjigovodstvenih računa na osnovu početne bilanse prikazano je u poglavlju IV. na primjer.3. jedna proknjižena pozicija može imati dvije ili vije protupozicija. svako knjiženje podrazumijeva upisivanje pozicije i istovremeno najmanje jedne protupozicije kako je ranije napomenuto. Međutim.

treba proknjižiti 80% na troškove proizvodnje i 20% na troškove administracije.000 + 1. na kraju svake poslovne godine sastavlja se obračun poslovanja kojim se želi utvrditi stanje sredstava.2) Knjiženje više protupozicija za jednu poziciju Pravila knjiženja u dvojnom knjigovodstvu dopuštaju da se za jednu poziciju proknjiži dvije ili više protupozicija.000 KM. energije P Obaveze D prema dobavljačima 5. Ako se predpostavi da primljeni račun (faktura) dobavljača za električnu energiju u iznosu od 5. Tako na primjer. ako se knjiži račun (faktura) dobavljača za potrošenu električnu energiju djelimično na troškove proizvodnje.000 (1) P 1) 4.000 D Troškovi električne energije – administracije P 1) 1. Zaključak knjigovodstvenih računa (konta) U pravilu. Dakle. pojavit će se jedno potražno knjiženje na računu.7. No.000 4. likvidacija poslovnog subjekta). i to iznimno u slučajevima statusnih promjena (izdvajanje. a djelimično na troškove administracije. obaveza i kapitala kao i uspješnost poslovanja. poklapa sa kalendarskom godinom. provodi se zaključak knjigovodstvenih računa (konta).000 = 5.000 5. Obaveze prema dobavljačima te sva dugovna knjiženja na različitim računima troškova.3. ali pod uslovom da je zbir dugovnih i potražnih pozicija jednak. ponekad se računi zaključuju i u toku poslovne godine. 133 . pripajanje. na kraju svake godine koja se u nas. knjiženje će izgledati ovako: D Troškovi el.

Sam postupak zaključka računa u ovisnosti je od vrste. upisuje se izjednačeni promet dugovne i potražne strane i podvlači se dvostrukom linijom kao znak zaključka računa. nakon toga se utvrdi saldo izravnanja. već u pravilu se može reći o obračunu rezultata koji utiče na visinu kapitala. Primjer zaključka računa. odnosno kategorije koju račun identificira. razlika prihoda i rashoda (dobitak ili gubitak) korigira vrijednost kapitala i unosi se u bilansu (bilans stanja poslovnog subjekta). Nakon tih radnji. Saldo izravnanja ili tkz. računi se zaključuju. na stranu sa manjim prometom (iako pripada strani većeg prometa). Računi prihoda i rashoda zaključuju se međusobnim sučeljavanjem prilikom utvrđivanja uspješnosti poslovanja. Konta aktive i pasive zaključuju se na slijedeći način: prvo se utvrdi dugovni i potražni promet računa. žiro računa. nije riječ o klasičnom zaključivanju računa. U suštini. obaveza prema dobavljačima na kraju razdoblja i otvaranje istih računa na početku razdoblja prikazujemo na slici: 2004 godina D Žiro račun dobavljačima P P D 2004 godina Obaveze prema 134 .Da bi se utvrdilo stanje na računima na kraju obračunskog razdoblja. zaključni saldo upisuje se iz formalnih razloga. kao razlika između dugovne i potražne strane. Upravo iz tih razloga računi prihoda i rashoda nemaju početni saldo u budućem razdoblju. Prema tome. jer ovdje ne postoji zaključni saldo.

Možda je potrebno još jednom naglasiti da.000 50.000 _______ ∑ 150. 125.000 Izravnjavanj ∑ a 190.000 ∑ 150. 2004 55.000 01. P D Obaveze prema dobavljačima P 95.000 početni saldo Žiro račun 01.000 So Saldo 125.000 20. utvrđuje se početni saldo poslovnog subjekta koji kontinuirano posluje. Tokom razdoblja na računima sredstava. Iz ovog primjera vidljivo je da saldo za izravnanje tj. 12.000 2005 godina 2005 godina D 01. početna stanja na računima sredstava. ali naredne godine. ZAKLJUČNI SALDO na kraju godine istovremeno i POČETNI SALDO na istom računu.000 100. obaveza i kapitala se otvaraju na osnovu početne bilanse.000 ∑ 190. da zapravo presjecanjem prometa na računu. prihoda i rashoda evidentiraju se događaji koji proizilaze iz nastalih događaja. početni saldo 01.000 _______ ∑ 55. 135 .000 ∑ 190.000 ∑ 150.40.000 55.000 130. obaveza i kapitala.000 ______ ∑ 65. To znači. Cilj zaključka računa jeste omogućiti sastavljanje obaveznih finansijskih izvještaja.000 So 95. Utvrđena zaključna stanja unose se u bilansu nakon provedenog popisa inventarisanja kojim se knjigovodstveno stanje svodi na stvarno stanje.000 31.000 10.

tekuće godine koja predstavlja početnu bilansu 01. Tako propisani kontni plan bio je kriterij sistematizacije.3. vijeka. ali i kriterij izvejštavanja za potrebe države i drugih eksternih institucija. Širu primjenu u svjetskim razmjerima ima između dva svjetska rata 20. 12. 01.Na kraju razdoblja utvrđuju se zaključna stanja na kontima sredstava. Kontni plan Kontni plan je pisani dokument u kojem se šifrom i nazivom označava konta za prikaz sredstava. U savremenim uslovima većina poslovnih subjekata raspolaže dobrom kompjuterskom i programskom podrškom.8. a svoj procvat doživljava poslije pedesetih godina. godine nakon drugog svjetskog rata. 5. vijeka. Nekada je na našim prostorima kontni plan bio propisan i svi su ga poslovni subjekti. pa se pri kreiranju tako važnog organizacionog sredstva. naredne godine. Obaveznost primjene jedinstvenog kontnog plana bila je posljedica propisa u jednoobraznom knjigovodstvu. konta za prikaz kapitala. doneseni 1945. obaveza i kapitala i unose se u zaključnu bilansu 31. U tom smislu ukinuta je odredba o obaveznosti jedinstvenog kontnog plana. nastojalo se naše računovodstvo što više približiti računovodstvenoj regulativi razvijenog svijeta. konta za prikaz obaveza. imalo u vidu da u pojedinim zemljama obaveza primjene kontnog plana je različita u smislu da se: • propisuju sadržaji kontnog plana koji se obavezno primjenjuje 136 . donošenjem Zakona o računovodstvu iz 1995. konta za prikaz rashoda i konta za prikaz prihoda. Kontni plan pojavljuje se u računovodstvenoj praksi krajem 19. pa se taj postupak zaključka i istovremenog otvaranja računa u poslovnim knjigama obavlja programski prema nalogu ovlaštene osobe. godine. bez obzira na djelatnost bili dužni primjenjivati. Međutim.

potrebno je brojeve pridružiti prema određenom načelu. pa time i šifri u kontnom planu ne može biti dovoljan za zadovoljenje potreba svih korisnika računovodstveni informacija. To znači da za one koji će se odlučiti za formiranje individualnog (vlastitog) kontnog plana. 137 . zahtjeve Računovodstveni standarda. a to znači osmisliti i pridružiti i mnoštvo smislenih brojeva. novinama Federacije BiH» br. Aktuelnim šemama finansijski izvještaja koje su objavljene u «Sl. Takav plan mora biti oblikovan u prvom redu za potrebe konkretne kompanije i izrađuje se za njene potrebe. Dakle. određen je minimalan broj pozicija. odnosno individualni (vlastiti) plan. Razradu kontnog plana /okvira obavlja svako pravno lice prema svojim specifičnim potrebama uz osiguranje pozicije bilansa stanja i bilansa uspjeha predviđene Računovodstvenim standardima». odnosno konta koje treba obuhvatiti u finansijskim izvještajima. kako je tih zahtjeva puno. odnosno kontnom okviru koji je sastavni dio računovodstveni standarda. odnosno šifri konta.• • propisuju obaveze kontnog plana za koji je utvrđen kontni okvir. Razumljivo je da tako definisan minimalan broj konta. Prema tome. odnosno dobra adresa pomoću koje se lako dolazi do traženog evidencionog mjesta. potrebno je definisati kontni plan kompanije. 15/2001. Ipak. definisati zahtjeve menadžera za informacijama i drugo. a razradu sadržaja vodi uprava kompanije preporučuje primjena kontnog plana To znači da u nas u skladu sa paragraom 166 kodeksa računovodstvenih načela («Službene novine Federacije BiH» broj 50/98) «raspored konta u glavnoj knjizi dvojnog knjigovodstva temelji se na unaprijed pripremljenom kontnom planu. prilikom njegove izrade potrebno je uvažavati odredbe Zakona o računovodstvu. a potom materijalni sadržaj. Da bi šifra bila dobar instrument sistematizacije. valja istaći da zbog brojčanog obilježavanja konta prvo treba utvrditi njegov formalni okvir. bit će potrebno organizovati mnoštvo konta.

Svaka klasa se dalje dijeli na 10 grupa konta (dvije cifre). odnosno desetični sistem napoznatiji je i najrašireniji u svijetu. Kraće je to moguće zapisati: • • • • • • kontni plan ima 10 klasa. U računovodstvenoj teoriji su poznati i u praksi primjenjljivi kriteriji sistematizacije. 7 ili čak i više cifara. U velikim poslovnim subjektima obično se subanalitička konta i dalje raščlanjuju. Oznaka klase ima jednu cifru (znamenku) i to od 0 do 9. 6. Prema njemu se cijeli kontni plan dijeli na 10 klasa (razreda). svaki sintetički konto na 10 analitičkih konta (četiri cifre) itd.Formalni okvir vezan je uz formalni izgled kontnog plana. vezano je uz raščlanjivanje na bazi broj 10. sintetičkih konta (tri cifre). kao što su: • • • dekadni ili desetični abecedni kombinovani sistem Dekadni kriterij. pa je moguće da broj konta ima 5. Osnovno obilježje dekadnog sistema. uz kriterije sistematizacije i raščlanjivanje konta. a svaka grupa konta dalje na 10 osnovnih tj. 00 do 99 svaka grupa konta ima 10 sintetičkih konta 000 do 999 svaki sintetički konto obuhvata 10 analitičkih konta 0000 do 9999 svaki analitički konto obuhvata 10 subanalitičkih konta 00000 do 99999 itd. 0 do 9 svaka klasa ima 10 grupa konta. 138 .

ali i na kombinaciji ovih načela. U tom smislu pozicije su takođe razvrstane unutar svih 10 klasa. ali i prema abecednom kriteriju. Od svih navedenih sistema. u nas. rashodi. utvrđuje se materijalni sadržaj prvo klase. već abeceda. kriterij abecednog sistema nije baza broj 10. kao npr. U ovoj fazi treba. 139 . troškovi. poslovni rezultat. Pored ta dva sistema može se koristiti i kombinovani sistem u kojem se konta sistematizuju i prema brojčanom. kratkoročna potraživanja i ulaganja Troškovi Kapital i rezerve Obaveze Prihodi i rashodi Dobit i gubitak Slobodna Vanbilansni računi Svaka klasa razrađena je na grupe (dvocifreni broj). i na kraju konto.Suprotno od dekadnog sistema. najviše se u svijetu primjenjuje onaj koji je najjednostavniji za upotrebu. dekadni sistem. precizira razradu sintetičkih računa na odgovarajući broj analtičkih računa koji razrađuje na dekadnom ili kombinovanom metodu. obaveze. Svaka grupa na sintetičke trocifrene račune koji čine osnovu sintetičke evidencije glavne knjige. a potom grupe konta. U tom smislu se u praksi primjenjuju principi funkcionalni. prihodi. za potrebe sistematizacije konta kupaca ili dobavljača. U daljoj fazi formiranja kontnog plana. dakle. Prema tome. a to je sistem broja 10 tkz. raspored konta u kontnom planu/okviru temelji se na funkconalnom ili na bilansnom načelu. Taj sistem sistematizacije može biti koristan u nekim slučajevima. Prema tom kriteriju konta se sistematizuju prema početnom slovu pozicije (od A do Ž). bilansi i kombinovani. To se u cjelini odnosi na klasu 8. Internim aktom pravni subjekt. a pravni subjekt bira najpodobniji. utvrditi u kojoj klasi od 0 do 9 će se iskazivati sredstva. ali na slijedeći način: Klasa 0 Klasa 1 Klasa 2 Klasa Klasa Klasa Klasa Klasa Klasa Klasa 3 4 5 6 7 8 9 Upisani a neuplaćeni kapital i stalna sredstva Zalihe Gotovina. koja je u cjelini slobodna i pravni subjekt je koristi u cjelini za svoje interne potrebe. kapital.

I u slučaju kompjuterske obrade podataka. Vode se za jednu poslovnu godinu koja se poklapa sa kalendarskom godinom. i druge pomoćne knjige 140 . Nakon isteka poslovne godine.9. Poslovne knjige se dijele na: A) OSNOVNE KNJIGE • • dnevnik glavna knjiga B) POMOĆNE KNJIGE • • analitičke evidencije. u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. 5. Upisom u sudski registar poslovni subjekt stiče status pravne osobe i uz ostalo ima obavezu voditi poslovne knjige po načelima dvojnog knjigovodstva.To znači da poslovni subjekt sačinjava svoj interni (vlastiti) kontni plan koji je obavezujući unutar poslovnog subjekta i kao takav obezbjeđuje jednoobraznost u vođenju poslovnih knjiga. Potrebno je napomenuti da poslovne knjige ne trebaju biti nužno u obliku knjige. standardima i tehnikama. Poslovne knjige Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim događajima koji se formiraju evidencijom podataka u skladu sa određenim računovodstvenim načelima. poslovne knjige se moraju na kraju godine izlistati i uvezati. Sam oblik poslovnih knjiga zavisi od tehnike na kojoj se zasniva obrada podataka. već su to u pravilu slobodni listovi (konta) koji se na kraju godine trebaju uvezati te da se na taj način dobije izgled prave knjige. poslovne knjige se zaključuju i na osnovu njih se sastavljaju finansijski izvještaji.3.

OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE Dnevnik Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se unose poslovni događaji hronološkim redoslijedom tj. evidentiraju redoslijedom kako su nastali. Dnevnik se organizira kao jedinstvena poslovna knjiga (što je u praksi češće), ali se može organizirati kao više knjiga specijaliziranih za poslovne događaje evidencije. Ako se dnevnik organizira u obliku više specijalizovanih knjiga, najčešće se vode slijedeće vrste dnevnika: • • dnevnik finansijskog knjigovodstva dnevnik analitičkih knjigovodstava (dnevnik kupaca, dnevnik dobavljača, dnevnik materijalnog knjigovodstva, dnevnik stalnih sredstava, itd.) Osnovne metode upisivanja podataka u dnevnik i prenosa u glavnu knjigu jesu: a) prenosna metoda b) kopirna metoda c) metoda elektronske obrade podataka na pojedinim grupama računa bilansne ili vanbilansne

a) Prenosnu metodu karakteriše evidentiranje podataka prvo u
dnevnik hronološkim redoslijedom, a potom na račune glavne knjige ili u druge poslovne knjige. Ova metoda pojavljuje se kod ručnih knjiženja i danas se u praksi poslovnih subjekata koristi rijetko i to kod sasvim malih poslovnih subjekata. Nedostatak prenosne metode sastoji se u tome pto je spora a mogućnost grešaka je velika. Prenosna metoda se danas široko koristi u programu obrazovanja računovodstva računovođa u početnika školama, tj. na na kursevima dodiplomskim iz i srednjim

postdiplomskim studijima.

141

Šemu knjiženja prenosnom metodom možemo prikazati na slijedećoj slici: Dnevnik Redn i broj Datum _______ Opis Rn - Dobavljači Rn – Žiro račun Za obaveze plaćene 6 5 Strana ___ PROMET DUGUJE 1.000 (1) 1.000 (2) POTRAŽUJE

1. 25. 01.

(3) D Dobavljači So 1.000 P D So

(4) Žiro račun 1.000 P

Objašnjenje oznake: (1), (2), (3) i (4) označavaju redoslijed unosa podataka u dnevnik i prenosa na račune glavne knjige. Iako je u današnje vrijeme u praksi poslovnih subjekata prenosna metoda rijetka, ona i za buduće vrijeme ostaje temeljna metoda u programu obrazovanja i izrade profesionalnih uputa.

142

b) Kopirna metoda je metoda ručnog knjiženja. Primjena kopirne metode razvila se
zahvaljujući pronalasku indiga koji omogućava dobivanje kopije evidencije nastalog poslovnog događaja. To znači da se kod kopirne metode, istovremeno se provodi knjiženje u dnevniku i glavnoj knjizi, pri čemu u dnevniku dogašaji ostaju evidentirani hronološkim redoslijedom,a u glavnoj knjizi događaji sistematizirani prema vrsti sredstava, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. Primjena kopirne metode zahtjeva da izgled dnevnika i glavne knjige budu identični. Dakle, dnevnik i glavna knjiga trebaju biti u obliku odvojenih tj. slobodnih listova koji se na kraju godine uvezuju, te dobijaju izgled prave poslovne knjige. Dnevnik i konta- kartice glavne knjige u ručne obrade podataka kod koje se primjenjuje kopirna metoda moraju sadržavati minimalne elemente: datum knjiženja poslovnog događaja dokument na osnovu kojeg se knjiži poslovni događaj opis poslovnog događaja vrijednost poslovnog događaja na strani duguje i potražuje

Iako zakonom nije zabranjena ručna obrada podataka se rijetko primjenjuje. Razvoj tehnike i tehnologije, te povećan broj poslovnih događaja uvjetovao je primjenu elektronske obrade podataka. c) Metoda elektronske obrade podataka podrazumijeva upotrebu kompjutera i spcijalnih računovodstvenih programa. Ta metoda se danas bez iznimke koristi u računovodstvenoj praksi. U usovima kompjuterske obrade podataka poslovne knjige ne gube na značaju, već mijenjaju izgled. Osvovni podaci unose se pomoću tipkarnice (key board) u kompjuter. Kompjuter podrazumijeva mašinu (hardware) i program (software). Podaci koji se unose kontrolišu se na ekranu kompjutera. Uneseni podaci se obrađuju pomoću kompjuera izdavanjem odgovarajućih naredbi. Osnovni podaci o poslovnim događajima unose se u kompjutersku temeljnicu, a program automatski konstruira dnevnik i glavnu knjigu. Potrebno je napomenuti da u uslovima elektronske obrade podataka elektronski zapis se provodi samo jednom, a dalje se programskim naredbama prenosi u sve potrebne evidencije. Značajno je da kompjuterska obrada podataka

143

omogućuje

prikaz

unesenih

poslovnih

događaja,

osim

hronološki

i

sistematizovano po računima, i po mnogim drugim kriterijima, npr. po datumu dokumenta, po vrsti dokumenta, razne specifikacije što je važno sa aspekta kontrole izvršenih knjiženja. Kako u uslovima ručne obrade podataka tako i u uslovima kompjuterske obrade podataka vrijedi pravilo da suma dugovne odnosne potražne strane dnevnika treba biti jednaka sumi dugovnih, odnosno potražnih strana na računima glavne knjige. Dnevnik ima izrazito kontrolnu funkciju koja proizilazi iz činjenice da se isti poslovni događaji istovremeno evidentiraju i u glavnu knjigu, logično se nameće zaključak da vrijednost poslovnih događaja evidentiranih u dnevniku treba biti jednaka vrijednosti događaja u glavnoj knjizi. Ako je metoda dvojnog knjigovodstva korektno primjenjena, tada će ukupni dugovni promet na kraju stranice dnevnika biti jednak ukupnom potražnom prometu. Prema tome, uvažavajući činjenicu da se jedan te isti poslovni događaj evidentira prvo u dnevniku hronološkim redoslijedom, pa u glavnoj knjizi se sistematizuje samo na drugi način, proizilazi i zahtjev da vrijednost iskazanog prometa dugovne i potražne strane dnevnika mora biti identična vrijednosti tog prometa iskazanih na računima glavne knjige. Prema tome, prva je temeljna kontrola knjiženja, da li je dugovni promet jednak potražnom prometu. Osim izrazito kontrolne uloge, dnevnik ima i drugih uloga npr. olakšava pronalaženje knjigovodstvenih grešaka, u slučaju uništenja glavne knjige omogućava njezinu rekonstrukciju, omogućava utvrđivanje tekućeg broja knjigovodstvenih stavova, ima dokaznu snagu jer se unos podataka nastalom poslovnom događaju temelji na knjigovodstvenim dokumentima i sl. U stručnim krugovima elektronske obrade knjigovodstvenih podataka pojavljuju se prijedlozi za ukidanje dnevnika, kao suvišne poslovne knjige. Međutim, njegova kontrolna uloga koja utječe na kvalitetu računovodstvenih informacija osigurava opravdanost postojanja dnevnika kao poslovne knjige.

144

000 34. 10 nabavljen je materijal od dobavljača po nabavnom trošku Podigli smo sa žiro računa ček br. 01.000 320. Bilans stanja Kompanije «Sarajevo» u Sarajevu na dan 01. 01. 1.000 20. F 7227480 gotovinu za potrebe blagajne 20.000 KM 05. služeći se oblikom talijanskog dnevnika koji se u nastavi upotrebljava zbog svoje edukativne sposobnosti.U nastavku način knjiženja u dnevniku ćemo izložiti na onsovu slijedećeg primjera.800 26.000 160.000 40.000 165.800 60. 20XX godine je bio slijedeći: AKTIVA: Građevine Oprema Žiro račun Blagajna Kupci Zalihe materijala Proizvodnja u toku Gotovi proizvodi u skladištu Upisani uplaćeni vlasnički kapital Dugoročni krediti Dobavljači Kratkoročni krediti 240. Po fakturi br.000 1. 01.000 KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM KM PASIVA: Poslovni događaji u januaru: 03.000 14.000 50.000 KM 145 .

Rn. Strana Datu m 1. Putem žiro računa doznačili smo dobavljačima iznos od 10. Zalihe materijala Rn.Sarajevo Dnevnik za januar 20XX 1.000 14.800 60.000 160.000 165. 01.000 320. Proizvodnja u toku Rn. 3.000 u 2.000 3.000 50. Red ni broj 1. Žiro račun Rn. Gotovi proizvodi skladištu Rn-n Upisani uplaćeni vlasnički kapital Rn-n Dugorčni krediti Rn-n Dobavljači Rn-n Kratkoročni krediti Za stanje po bilansi Poziv 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 PROMET DUGUJ POTRAŽUJE 240.000 20. Rn Zaliha materijala Rn-n Dobavljači Za nabavku materijala 6 11 20.000 1. 5.000 40. Opis Rn. Građevine Rn.000 146 .000 KM Knjiženje u dnevniku Kompanije «Sarajevo» . Blagajna Rn. Blagajna Rn-n Žiro račun 4 3 1.000 1.000 20.07.000 34.800 26. Oprema Rn. Kupci Rn.

U samom nazivu dnevnika upisujemo poslovnu godinu na koju se dnevnik odnosi. 7. Logično je da prvo upisujemo početna stanja na računima na osnovu 147 .800 696. Kolona opisa služi za sprovođenje knjiženja poslovnog događaja. Kolona rednog broja knjigovodstvenog stava. pa i mjesec. Kolona datuma služi za upisivanje vremena. Knjigovodstveni stav je zaokružena cjelina knjiženja nastalog poslovnog događaja. Ukoliko smo u samom nazhivu dnevnika upisali mjesec i godinu na koju se dnevnik odnosi.800 696. odnosno datuma kada se je poslovni događaj desio. Rn. a potom račune koje odobravamo u ovisnosti da li se radi o prostoru ili složenom knjigovodstvenom stavu i u dnu upisujemo opis poslovnog događaja. Hronološko evidentiranje poslovnih događaja podrazumjeva da bilježimo po strani. tada u kolonu datuma upisujemo dan i mjesec nastanka poslovnog događaja. tada u kolonu datuma upisujemo datum.000 Dnevnik otvaramo na početku poslovne godine i vodimo kontinuirano do kraja poslovne godine. Ukoliko u samom nazivu dnevnika upisujemo samo poslovnu godinu. Na koji način? Prvo unosimo račune koje zadužujemo. te u dnevniku imamo cjelovito iskazan poslovni događaj repsektujući princip dvostranog knjiženja u dvojnom knjigovodstvu.000 10. Dobavljači Rn-n Žiro račun Za plaćene obaveze Zbir strane Donos sa prethodne strane Prijenos na narednu stranu 696.Podizanje gotovine sa žiro računa 4. odnosno dan nastanka poslovnog događaja.800 11 3 10.800 696.

Budući da obuhvata promjene na svim ekonomskim. Glavna knjiga U glavnu knjigu unosimo iste poslovne događaje koji su evidentirani u dnevniku. pozicijama na koje se odnose. Dugovne sume pojavljuju se u lijevoj koloni prometa «duguje». takođe. Promet dnevnika se kumulira. tj. U dnu je opis da je to početno stanje po bilansi i nastavimo evidentirati nastale poslove događaje hronološkim redoslijedom. te potražne sume pojavljuju se u desnoj koloni prometa «potražuje». pa kada popunimo jednu stranu dnevnika. Odatle i drugi naziv za ovu osnovnu poslovnu knjigu «sistemska evidencija».početne bilanse i to najprije je navedeno dugovno knjiženje. Na taj način raspolažemo u svakom trenutku sa ukupnim prometom dnevnika. Za svaku poziciju bilanse otvara se poseban sintetički račun 148 . prilikom bilježenja na svakoj narednoj strani prenosimo zbir sa prethodne strane dnevnika i nastavimo bilježenje ili da se prometu svake strane dopisuje ukupan promet prethodne strane pa sumiramo i na taj način se promet dnevnika kumulira. odnosno računovodstvenim kategorijama pored njenog hronološkog i sistemskog obilježja. Oni. što može da služi u analitičke svrhe. odnosno prikazuju način praćenja sume u glavnoj knjizi unatrag do njegovog izvora. Računi koji potražuju pojavljuju se ispod dugovonog knjiženja i uvučen je. ostavljaju tragove za reviziju. unosa podataka na odgovarajuća «T» konta u glavnoj knjizi. brojevi u koloni poziva ukazuju na to kako su knjiženja obavljena na odgovarajuća «T» konta. Prema tome. Prema tome. 5. Glavna knjiga nastaje raščlanjivanjem bilanse na sastavne dijelove. pa se promet dnevnika kumulira po stranama na dva načina. Kolona poziva se koristi za upisivanje broja računa (konta) na kojima ćemo knjižiti poslovne događaje u glavnoj knjizi. kaže da je ona sveobuhvatna evidencija.3. s tim da ih ovdje razvrstavamo po predmetu. Taj podatak se unosi u trenutku prenosa tj.10. To znači da se knjiženje odvija postranama. nastavljamo bilježenje na narednoj strani.

kako slijedi: KTO: Kratkoročni krediti KTO: Dobavljači KTO: Dugoročni krediti KTO: Upisani uplećani vlasnički kapital KTO: Gotovi proizvodi u skladištu KTO: Proizvodnja u toku KTO: Zalihe materijala KTO: Kupci KTO: Blagajna KTO: Žiro račun KTO: Oprema KTO: Građevine Dat.0 Prenos 240. Raspored računa (konta) u glavnoj knjizi se temelji na unaprijed pripremljenom kontnom planu. Glavnu knjigu štampanu na slobodnim listovima možemo prikazati. Glavna knjiga predstavlja skup sintetičkih konta.(konto) na kojem se evidentiraju poslovni događaji tokom obračunskog razdoblja. Opis D 01.00 1 salda 0 P 149 .

Podaci evidentirani u glavnoj knjizi. i to: • • bilansna evidencija vanbilansna evidencija Glavna knjiga bilansne evidencije obuhvaća sva stanja i kretanja na računima sredstava. čuva u skladu sa rokovima utvrđenim internim aktom.Glavnu knjigu čine dva međusobna autonomna dijela. rashoda i prihoda poslovnog subjekta. mogu zavisno od potreba samih korisnika. ali osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuđe imovine. Pomoćne poslovne knjige 150 .3. Glavna knjiga vanbilansne evidencije obuhvaća određene poslovne događaje koji u trenutku nastanka nemaju uticaja na promjene u bilansi.11. troškova. izlistati se i tokom poslovne godine. 5. izvora sredstaa. Glavna knjiga se na kraju godine uvezuje i kao dnevnik. pravima i obavezama koje u budućnosti mogu utjecati na promjene u bilansi i tome slično. na primjer.

knjiga dospjeća mjenica. Tako se u praksi pojavljuju ove analitičke evidencije: materijalnih ulaganja. Prema tome. kao i osnovni račun u glavnoj knjizi. materijala. gotovih proizvoda. itd. plaća uposlenih. priprema aplikacijskog programa može biti povezana i u smislu sintetičkog računa glavne knjige i njegove analitičke razrade. Poslovna godina u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. itd. proizvodnje. knjiga izlaznih faktura. knjiga dioničarske glavnice. Naime.Pomoćne knjige jesu one koje se organizuju s ciljem raščlanjivanja nekoga računa glavne knjige ili koje podacima dopunjuju pojedine račune sintetičke evidencije. Uvođenje analtičke evidencije uz pomoć kompjutera ne uslovljava uvijek oblikovanje posebne datoteke. razlikujemo ove pomoćne knjige: • • analitičke evidencije. knjiga deviza. Druge pomoćne knjige jesu one koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi ili osiguravaju bilo koje druge podatke prema važećim računovodstvenim propisima: knjiga blagajne. i druge pomoćne knjige U analitičkim evidencijama za svaku od njih vrijedi pravilo da imaju isti predmet evidentiranja. dobavljača. s tim da je zbir prometa i salda svih analitičkih računa u nekoj evidenciji jednak prometu i saldu odgovarajućeg sintetičkog računa. Pojedina analitička evidencija poprima naziv ovisno o bilansnoj poziciji koja se vodi na osnovnom računu glavne knjige. poklapa se sa 151 . Kod analitičkih evidencija može se uspješno izvršiti povezivanje programima analtičkih evidencija i operativnih evidencija. roba. odnosno očitati na ekranu sadržaj podataka specifičan za konkretnu analitičku evidenciju i obaviti kontrolu toga dijela poslovanja. Otvaranje i zaključak poslovnih knjiga Temeljno je pravilo da se poslovne knjige otvaraju na početku poslovanja poslovnog subjekta. knjiga inventara stalnih sredstava. odnosno na početku poslovne godine. kupaca. knjiga ulaznih faktura. Bitno je da se po potrebi kompjuterom otisnuti.

Budući da poslovne knjige predstavljaju skup računa. Poznato je da se oprema tokom upotrebe troši. Da bi se osigurale kvalitetne osobine finansijski izvještaja na kraju obračunskog razdoblja potrebno je napraviti konačne obračune svih troškova i izvršiti odgovarajuća usklađivanja na pozicijama sredstava i obaveza. obaveza.3. bilo da se govori o novim nabavkama ili nastalom otuđenju. kapitala. dobitka ili gubitka. Finansijski izvještaji (bilans stanja i bilans uspjeha) kao output računovodstvenog procesa Pred zaključne radnje Temeljni periodični ili konačni finansijski izvještaji moraju dati istinit. Na taj način zaključene i uvezane poslovne knjige moraju se čuvati u respektabilnim rokovima utvrđenim internim aktima poslovnog subjekta. 12. 01. Radi realnosti podataka u poslovnim knjigama neophodno je 152 . 5. a to znači da na kraju poslovne godine treba i zaključiti poslovne knjige. na kraju godine treba obavezno iraditi konačan obračun amortizacije koji iskazuje sve promjene nastale tokom godine na stalnim sredstvima. fer. tada je način zaključivanja poslovnih knjiga vezan za način zaključivanja računa prikazan u poglavlju knjigovodstveni računi ili konta. tekuće godine. pouzdan i nepristrasan pregled sredstava. Tipičan primjer takvog obračuna je obračun amortizacije. te pozicijama potraživanja i obaveza prema porezima. – 31.12. Neophodno je napomenuti da se na početku godine na temelju odabranih metoda obračuna. sastavlja predračun amortizacije koji služi kao osnova za evidentiranje i sastavljanje periodičnih finansijskih izvještaja. 01. Elektronska obrada podataka zahtijeva da se na kraju poslovne godine nakon izvršenog zaključka poslovne knjige izlistaju i uvežu. Prema tome. evidentirani iznos amortizacije se koriguje (povećava ili smanjuje) i tako se svodi na realnu vrijednost. procjene finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja tj. To znači da na kraju svake poslovne godine treba napraviti obračun poslovanja. Na osnovu konačnog obračuna amortizacije.kalendarskom godinom tj.

Popis je prema tome 153 . rashoda i prihoda. bruto (probna) bilansa. Na kraju godine treba provesti usklađivanja analitičkih evidencija sa sintetičkom. izvan rokova i ovdje navedenih slučajeva. Jedan od načina provjere ispravnosti podataka jest i inventura. Izrada konačnih obračuna samo je jedan dio predzaključnih radnji. prije sastavljanja temeljnih finansijskih izvještaja potrebno je provjeriti ispravnost podataka u poslovnim knjigama na osnovu kojih se i sastavljaju izvještaji. Inventura Inventura je popis sredstava i obaveza koja ima za cilj usklađivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem. Popisom se pronalazi stvarno stanje pozicija sredstava i obaveza koje onda služi za usklađivanje salda izraženih u poslovnim knjigama s tim stvarnim stanjem. krajem obračunskog razdoblja tj. Pored navedenih postupaka. odnosno zaključni list. Iz tih razloga se sastavlja tkz. Zakonom o računovodstvu precizira se obaveza popisa u ovim slučajevima: • • • • • na početku poslovanja na kraju svake poslovne godine kada nastanu statusne promjene prilikom promjena cijena proizvoda ili robe u slučaju otvaranja postupka stečaja i likvidacije Uprava može prema svojoj volji provesti potpun ili djelimičan popis. treba prenijeti podatke iz analitičkih knjigovodstava u glavnu knjigu u cilju provjere istovjetnosti i tačnosti podataka u tim evidencijama.sastaviti i neke druge obračune npr. Prema tome. obračun vremenskih razgraničenja troškova.

kontrolni postupak pri čijem provođenju knjigovodstvena evidencija kontinuiranog poslovanja ima nerazmjenljivu zadaću. ostavljena je sloboda poslovnim subjektima. Prema Zakonu o računovodstvu. Polazeći od vremena obavljanja popisa. a manje stanje «popisni manjak». ako su ona jednaka. i tekući (kontinuirani) popis Prema riteriju obuhvatnosti popisa razlikujemo:potpun popis djelimični popis Tako je npr. istinitost knjigovodstvenog stanja i nema popisnih (inventurnih) razlika. Upoređivanjem tako utvrđenog potrebnog stanja i stvarno utvrđenog stanja. u poslovnom subjektu. a provedeni popis govori «koliko čega stvarno ima». o tome kada će u kojim slučajevima i kakav popis po obuhvatnosti obaviti. Popis zbog promjene cijena predstavlja vanredni popis. razlikujemo: • • • redovni popis vanredni popis. a po obuhvatu je djelimičan itd. potvrđuje ispravnost tj. Ta se zadaća ostvaruje u činjenici da stanje po knjigovodstvu govori «koliko čega treba biti». popis na kraju poslovne godine redovni i potpun po obuhvatnosti. Postupak popisa se odvija u nekoliko faza: 154 . Ako pak upoređivanjem stvarnog (popisnog) stanja sa knjigovodstvenim stanjem ustanovimo da ima odstupanja. Pri organizaciji popisa potrebno je odrediti koja je vrsta popisa najprikladnija da bi se postigao cilj popisa promatrano prema vremenu obavljanja i prema obuhvatu sredstava i obaveza. gdje su navedeni slučajevi obaveznog provođenja popisa. onda razlika većeg popisnog (stvarnog) stanja znači «popisni višak».

priprema skladišta za popis) utvrđivanje stvarnog stanja i upoređivanjem sa stanjem u knjigovodstvu sastavljanje izvještaja o popisu razmatranje i odlučivanje o izvještajima o popisu. odnosno dan popisa. To može biti direktor. nego pomažu komisiji stručno u obavljanju popisa. Ove osobe u pravilu nisu (ali mogu biti) članovi komisije. Svaka popisna komisija treba da ima tri člana. priprema inventurnih lista. U rješenju kojim se imenuju predsjednici i članovi komisije mora za svaku komisiju navesti predmet i mjesto popisa. zatim zadaci pojedinih rukovodilaca. uprava. neophodno je utvrditi i razgraničiti zadatke pojedinih popisnih komisija na jednoj strani.• • • • pripremne radnje (organizacija inventurnih komisija. U pripremne radnje za redovni fizički popis sredstava i obaveza spada i samo donošenje odluke o popisu ili plana popisa. odnosno predsjednika i dva člana. osoba materijalno zaduženih za sredstva 155 . U tim i drugim internim aktima poslovnog subjekta. rok za predaju izvještaja o popisu. Komisija za popis u skladu sa odlukom poslovnog subjekta – planom popisa ili drugim aktom može uzeti vještaka za procjenu kvalitete i vrijednosti pojedinih oblika sredstava. Rješenje o određivanju predsjednika i članova pojedinih komisija donosi za to nadležno tijelo poslovnog subjekta. vrijeme. odgovorna osoba za organizaciju i stručni nadzor popisa u poslovnom subjektu i sl. zadaci članova komisije. Pri utvrđivanju sastava pojedinih komisija valja napomenuti da osobe materijalno ili finansijski zaduženi za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni za popis tih sredstava. Za provođenje popisa sredstava i obaveza u poslovnom subjektu osniva se potreban broj stalnih (najčešće kod kontinuiranog popisa) ili povremenih komisija. potraživanja i obaveza.

___________________ Razlika VIŠAK Koli Izno . izdvojiti moguća tuđa sredstva. Rukovodioci pojedinih jedinica i osobe odgovorne za sredstva koja su predmet popisa moraju pripremiti sredstva za popis – grupisati i storne upotrebne vrijednosti. ___________________ 2. Pripremiti popisne (inventurne) liste koje mogu imati slijedeći oblik i sadržaj. rastresite materijale koji se ne mogu vagati (ugljen. s Primjedb a Završno s rednim brojem________ Potpis skladištara: ____________________________ Slika: Popisna (inventurna) lista Potpis članova inventurne komisije 1.koja su predmet popisa. šećerna repa i slično). Izno s KNJIGOVODS TVENO STANJE Koli. ___________________ 2. ___________________ 3. te zadaci radnika odgovornih za knjigovodstvenu evidenciju. organizacijom rada omogućiti nesmetani popis. treba pripremiti za procjenu količine. Kao oblik pripreme članova popisnih komisija može se koristiti uputa u pisanoj formi odgovorne osobe za organizaciju i provođenje popisa. ___________________ 3. Priprema popisnih komisija uključuje upoznavanje svih članova sa svrhom fizičkog popisa. Iznos Popisna komisija 1. s MANJAK Kol Izno . njihovom odgovornošću i drugo. Skladište: ____________________ Skladištar: ___________________ Popis započeo: ________________ Popis završio: _________________ Redn i broj Šifr a Nazi v Jedinic a mjere STVARNO STANJE Koli . riješiti reklamacije. izdvojiti neupotrebljive i oštećene upotrebne vrijednosti. pjesak. sa sadržajem njihovog zadatka. ___________________ 156 .

odnosno poslovni subjekat kojoj ta sredstva pripadaju. upoređivanjem. cijenimo da treba sadržavati: a 157 . da podatke o stvarnom stanju upiše u popisne liste. decembra. odnosno usklađivanjem sa evidencijom u knjigovodstvu poslovnog partnera. zadatak svake komisije za popis da stvarno stanje sredstava utvrdi fizičkim popisom. To usklađivanje najčešće se provodi kroz izvod otvorenih stavki (popis stavki koje nisu podmirene. Prema tome. vaganjem ili mjerenjem mogu popisati pozicije sredstava materijalnog pojavnog oblika. proizvodi i roba u komisiji i slično. Inventura ili potraživanja od kupaa već ili obaveza prema odnosno dobavljačima ne provodi se zbrajanjem ili ponovnom provjerom svih ispostavljenih primljenih faktura. viškove i manjkove. To se zove i konfirmacija ili potvrđivanje salda. što znači da se pod tim stanjem smatra stanje utvrđeno nakon što se u knjigovodstvu evidentiraju svi poslovni događaji nastali do zaključno i toga dana. Razumljivo je da se brojanjem. Posljednja faza popisa jeste pisanje izvještaja o završenom popisu. Na taj način se utvrđuje ukupni vrjedonosni iznos potraživanja od kupaca. Posebno treba naglasiti da podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose uposlenici iz knjigovodstva nego popisna komsiija. provjerom. čuvanje. inventurna komisija treba procijeniti i njihovu realnost naplate i eventualno treba predložiti otpis. zatvorene) koji kupac potvrđuje ili daje primjedbu koja se dalje provjerava do konačnog usklađivanja. Osim ukupnog iznosa potraživanja.Valja naglasiti da se u popisne liste unose knjigovodstvena stanja na dan 31. te utvrđuje i u listama iskazuje inventurne razlike tj. Uz stvarno stanje komisija za popis u popisne liste unosi i podatke o stanju u knjigovodstvu. dužna je ta sredstva posebno popisti za svaku osobu. Poslovni subjekat kod kojeg se nalaze tuđa sredstva npr. popravak.

• • • sve navedeno za potraživanje potrebno je učiniti i za obaveze. već kao određenu korektivnu i zaštitnu mjeru kojom se ostvaruje korist. o uzrocima i primjerenosti tih razlika. organizaciono – kontrolne primjedbe i prijedloge relevantne za nadzor materijalnim sredstvima. viškova i manjkova. rastoru. Nakon razmatranja uprave o obavljenom popisu zajedno sa popisnim listama. zaključcima i rješenjima dostavlja se računovodstvu poslovnog subjekta radi knjiženja razlika i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem po popisu. Izvještaji o obavljenom popisu zajedno sa popisnim listama dostavljaju se menadžmentu na razmatranje i za odlučivanje o popisu u primjerenom roku za izradu finansijski izvještaja. prijedlog za način evidentiranja inventurnih razlika tj. raspravlja o izvještaju o obavljenom popisu uz nužnu prisutnost članova komisije i rukovodioca računovodstva u cilju izvještavanja o obavljenom popisu. obavezama i potraživanjima poslovnog subjekta. vrstama raspoloživih sredstava. kvaru i lomu i razlikama u odnosu na veličine dopuštenog u skladu sa internim aktom i porezni aspekt.• mišljenje komisije i posebno uposlenika koji rukuje materijalnim i novčanim vrijednostima o utvrđenim manjkovima i viškovima. Upravni. odlukama. 158 . Dakle. popis (inventura) ima značajnu kontrolnu ulogu pa je zbog toga ne treba razumjeti kao isključivo zakonsku obavezu. novcem. • mišljenje i podatke o stvarnom kalu. koji se utvrđuju internim aktom. mišljenje o primjerenosti i pravovremenosti preduzetih mjera za naplatu dospjelih nenaplaćenih potraživanja sa posebnim osvrtom i iskazom potraživanja čija je naplata otežana ili onemogućena. odnosno rashodovanje pojedinih sredstava sa objašnjenjem.m obimu prometa i lsično. • • prijedlog za ispravku vrijednosti i trajni otpis. nadzorni odbor ili neki drugi meritorni organ poslovnog subjekta razmatra. Potrebno je za potraživanje dati i prijedloge ispravke vrijednosti i trajnog otpisa sa posebnim iskazivanjem zastarjelih potraživanja.

3. Greške koje se javljaju u računovodstvu mogu nastati iz različitih razloga. Materijalne greške se ne odnose na povredu načela dvojnog knjigovodstva. evidentirana jednakost uočit će se ako ne prije. Formalne greške u knjigovodstvu vrlo su česte u tradicionalnom knjigovodstvu u slučajevima ručne obrade podataka. odnosno prirode. bez obzira na to da su ugrađene brojne kontrole u računovodstveni proces. dok je na drugom računu na potražnoj strani evidentiran iznos 4. odnosno nenamjerno učinjena i što kao takva negativno odražava na istinitost računovodstvenih informacija. Greške narušavaju istinitost iskazanog stanja. odnosno bruto bilanse. Formalne greške nastaju povredom načela dvojnog knjigovodstva o dvostranom promatranju nastalog poslovnog događaja i relativno lako se uočavaju i otklanjaju.680. U pravilu nastaju zamjenom mjesta cifara.13. ali najkasnije prilikom izrade probne. Međutim. Bit je svake knjigovodstvene greške u tome što je slučajno. te smo dužni pomoću načina da ih odstranimo. Ako se radi o namjerno učinjenim greškama koje namjerno iskrivljuju podatke. konkretno iznalaženje ove greške na prvi pogled se čini teško. a prema kriteriju mogućnosti nastajanja razlikuju se formalne i materijalne greške. Međutim.5. već mogu nastati u nekom od slijedećih slučajeva: • poslovni događaj nije uopšte evidentiran (propušteno knjiženje ili djelimično je knjićen ili je dva puta proknjižen) 159 .580. mogu se ponekad dogoditi i greške. primjerice. Knjigovodstvene greške i metode njihova ispravljanja U poslovnim knjigama se evidentiraju mnogobrojni nastali poslovni događaji koji trebaju da budu tačno i istinito iskazani i da odgovaraju stvarna stanja. onda se takve greške smatraju falsifikatima i zakonski se sankcioniraju. na jednom računu na dugovnoj strani je evidentiran iznos 4.

zatim upoređivanje knjigovodstvenih dokumenata sa upisanim pozicijama u dnevniku. menadžer tj. a izand njega se upiše ispravan iznos uz paraf osobe koja ispravlja. struktura probne bilanse konfirmacija (upoređivanje) računa kupaca. materijalne greške su puno složenije i teže se otklanjaju. dobavljača. Metoda storniranja knjigovodstvenih grešaka može se vršiti na dva načina: • • metodom crnog storna ili metodom crvenog storna 160 . U teoriji i praksi poznate su slijedeće metode za ispravljanje knjigovodstvenih grešaka: • • • precrtavanja storniranja dopunsko knjiženje u pravilu se koristi kada se treba ispraviti odmah otkrivene neposredno nakon njihova Metoda precrtavanja evidentiranju ako su pogrešno upisan broj u dnevniku i glavnoj knjizi. ali su strane računa tj. ali tako da bude vidljiv. obavezno se mora ispraviti (korigovati). Metom precrtavanja se ispravlja greška na način da se pogrešno upisani iznos precrta. glavnoj knjizi i pomoćnim knjigama. računovođa. Svaka greška u knjigovodstvu. Najsigurniji način pronalaženja materijalni grešaka je provođenje inventure (popisa). dugovna i potražna strana zamijenjene.• • • iznos sa knjigovodstvenog dokumenta nije korektno prenesen u poslovne knjjige evidentiranje je izvršeno na pogrešnom računu računi su ispravni. žiro računa i slično sa evidencijom poslovnih partnera. U smislu sprječavanja ili svođenja na najmanju moguću mjeru. trebao bi da deiniše red koraka preventivnih kontrolnih postupaka. Postoje različite metode za pronalaženje materijalni grešaka. kada je otkrivena. Prema tome. zatim greške u nastajanja.

neprirodno je povećan promet na računu.Metoda storniranja knjigovodstvenih grešaka predstavlja neutralizaciju njezina djelovanja. Upravo zbog toga se u praksi poslovnih subjekata najviše koristi 161 . Takav se iznos evidentira crvenom bojom i uokviri. Prema tome. Zbog toga se u pravilu koristi druga meotda pomoću koje se ispravlja greška. Metodom crnog storna greška se ispravlja tako da se pogrešno evidentiran iznos jednom upiše na suprotnu stranu računa i na taj način neutrališe njeno djelovanje. ali se ne povećava promet računa. Metoda crvenog storna dobila je naziv po crvenoj boji. Tako evidentiran ispravak ima suprotan predznak pa saldo računa ostaje ispravan. što odmah upućuje da je riječ o ispravci greške. U tom slučaju stvarno evidentiranje pozicije predstavljaju negativan iznos evidencije u odnosu na ostale pozicije. a ne o jednom. a nakon toga se evidnetiranje provodi na ispravan način. Suština metode crvengo storna je u tome da se neutralizacija ne sprovodi na obrnutoj strani računa od strane nastale greške. To je metoda crvenog storna i danas se najviše upotrebljava jer njezinom primjenom greška se ispravlja. Ispravku vršimo na način da dopisujemo određenu razliku i pri tome saldo postaje ispravan. Kako se primjenom metode crnog storna neutralizacija obavlja evidentiranjem na suprotnu stranu računa. ali danas u uslovima računarske obrade podataka umjesto crvene boje koristi se predznak minus. Primjenom ove metode jedan poslovni događaj se evidentira u dva navrata što može dovesti do krivog zaključka da je riječ možda od dva psolovna događaja. dok sama greška ostaje i dalje vidljiva. stvara se dojam povećanja prometa na računu na kojem je napravljena greška. ali se ne povećava promet računa. Dopunsko evidentiranje koristimo najčešće kod materijalnih grešaka kada su na obadva korespondirajuća računa upisani manji iznosi od stvarnih. iako je stanje računa nakon primjene crnog storna tačno. a pri tome nema evidnecije dodatnog prometa koji se nije dogodio. već na istoj strani računa.

Ispravka metodom crnog storna D Dobavljači 250 (1) P D (1) 250 Zalihe materijala 250 (2) P D Zalihe sitnog (2) 250 inventara P (1) pogrešno događaj dobavčjača evidentiranje je pravilno na računu zaliha na materijala. Iznos je tačno evidentiran. stanje na pogrešno upotrebljenom računu zaliha materijala jednako je nuli. a to je metoda crvenog storna.: Od dobavljača kupljeno je sitnog inventara u vrijednosti od 250. Na primjeru ilustrujemo metodu storniranja: Primjer 1. a evidentiran potražnoj strani (2) ispravak pogrešnog knjiženja a) ispravka metodom crvenog storna D Dobavljači 250 (1) P D (1) 250 (2) 25 Zalihe materijala P D Zalihe sitnog (2) 250 inventara P Nakon ispravljanja greške.metoda koja upućuje na to da je riječ o ispravci greške i ne evidentira dodatni promet. a na pogrešnom računu. Kod metode crnog storna na računu zaliha materijala postoji promet što 162 . bez obzira koju smo metodu koristili. greškom je događaj evidentiran na računu zaliha materijala.

163 . ali su iznosi pogrešni i drugo. Prema tome.upućuje na pogrešan zaključak da smo nabavili zaliha materijala 250. a to ukazuje na realnost u odnosu na metodu crnog storna. Normalno je da se mogu dogoditi slučajevi greške na oba računa istovremeno i to sa potpuno pogrešnim evidentiranjem. ne stvara nepostojeći promet. (Jedan račun pravilno odbrili. a da smo primjerice prilikom popisivanja imovine i usaglašavanja sa stanjem u poslovnim knjigama konstaovali da je neki poslovni događaj dva puta evidentiran ili su računi pravilno odobreni. Moguća je situacija da duguje jednako potražuje. a drugi pogrešno zadućili. a vrijedi i obrnuto). Riječ je o djelimičnom crnom ili crvenom stornu jer prikazani primjer ukazuje samo na grešku učinjenu samo na jednom računu. što nije tačno. Primjenom crvenog storna na računu zaliha materijala nemamo iskazan bilo kakav promet (dugovno 250 i dugovno 250 minus) tj. a isto tako utrošili 250. vidljiv je iz primjera da je metoda crvengo storna odmah uočljiva i ukazuje da je riječ o ispravljanju greške. U takvim slučajevima riječ je o potpunom crnom ili crvenom stornu jer je grešku potrebno ispraviti na oba računa. Dakle. niti dugovni niti potražni. metoda crvengo storna u praksi se najčešće primjenjuje.

000 25.ispravno knjiženje b) ispravka metodom crvenog storna D P (1) 25.000 (3) (3) 25.000 (2) (1) 25.ispravka pogrešnog knjiženja (3) . a na računu dobavljača takođe pogrešno na dugovnoj strani.000 Dobavljači P D Zalihe materijala 164 .000 (2) 25.000. Kupljeno je materijala po nabavnom trošku 25.000 (1) 25.Primjer 2.pogrešno knjiženje (2) .000 25. Ispravno evidentiranje treba prikazati na dugovnoj strani računa zaliha materijala i potražnoj strani dobavljača.000 25.000 Dobavljači P D Zalihe materijala (1) . Kod evidentiranja na računu zaliha zabunom je poslovni događaj evidentiran na potražnoj strani. a) ispravka metodom crnog storna D P (1) 25.000 (3) (3) 25.

Bruto bilanca predstavlja prikaz stanja i prometa svih računa glavne knjige. jendom na dugovnoj strani.3.(2) 25. a drugi put u istoj vrijendosti na potražnoj strani. 5. Poznato je da se nastali poslovni događaji u poslovnim knjigama evidentiraju po metodi dvojnog knjigovodstva. I u jednom i u drugom slučaju. Za dodatnu procjenu ispravnosti provedene evidencije u obračunskom razdoblju služi bruto bilansa.14. Vidljivo je iz primjera da primjena crvenog storna pridonosi kvalitetu računovodstvenih informacija. poslovni događaj se evidentira najmanje na dva računa. Zaključni list predstavlja sliku cjelokupnog poslovanja na kraju obračunskog razdoblja. Primjena potpunog crvenog storna eliminiše suvišan promet i nakon ispravke greške i pravilnog evidentiranja promet je takav kao da nije učinjena knjigovodstvena greška. odnosno na kraju poslovne godine.000 Kao i u pravnom primjeru nedostatak primjene crnog potpunog stornar je u tome da prilikom ispravljanja greške neopravdano uvećava promet na računima. jednakosti dugovnih i potražnih strana. Formalni oblik 165 . Dakle. Cilj sastavljanja bruto bilanse je provjera ispravnosti provedene evidencije. bruto bilansi. greška je ispravljena i nakon toga je provedeno ispravno evidentiranje.000 (2) (1) – pogrešno knjiženje (2) – ispravka pogrešnog knjiženja (3) – ispravno knjiženje 25. ponekad a posebice u američkoj računovodstvenoj teoriji i praksi govori se o probnoj bilansi. Bruto bilansa i zaključni list Prije sastavljanja finansijski izvještaja i nakon izvršenih predzaključni radnji potrebno je provesti i izradu zaključnog lista sa ciljem da se pripreme pouzdani podaci za izradu bilansa stanja i bilansa uspjeha. Iz dvostranog promatranja poslovnog događaja proizilazi i pravilo da ukupni iznos na dugovnoj strani mora biti jednak iznosu na potražnoj strani. Zbog toga provjera formalne ispravnosti glavne knjige tj. U tom smislu potrebno je provjeriti ispravnost provedene evidencije i odvojiti račune stanja od računa uspjeha. moguća je izradom rekapitulacije evidencije svih nastalih poslovnih događaja u obračunskom razdoblju u tkz.

odvojiti račune stanja i račune uspjeha na način da računi stanja i uspjeha iskažu u odvojenim kolonima. davati vrijednost iskazanu u posljednjem redu brutobilanse (u redu sveukupno). Upravo takav način presjeka bruto bilanse nekadašnji računovodstveni propisi poznavali su pod nazivom «zaključni list». Nakon takve provedene sistematizacije računa neophodno će se pojaviti razlika koja će upućivati na dobitak ili gubitak. slijedi da u svakom paru kolona u bruto bilansi dugovni zbir mora biti jednak potražnom zbiru. te zaključna salda. moguće je izvršiti i vertikalni presjek tj. pozicije bilanca uspjeha. Uobičajeno je da se sastavlja na kraju svakog mjeseca radi formalne kontrole provedene evidencije u glavnoj knjizi. Dakle. duguje će biti jednako potražuje po svim elementima prikaza (kolonama bruto bilanse). te promjena između dva razdoblja. Prema tome. Ako izvršimo horizontalni presjek bruto bilanse na dva ili više dijelova. Prema tome. u bruto bilansi se iskazuje ukupna evidencija nastalih poslovnih događaja i ako je ispravno i korektno evidencija provedena.bruto bilanse nije propisan zakonom. Upisivanjem te razlike «zaključit» će 166 . Ako nije tako. Prema tome. bruto bilanca iskazuje stanje (saldo) računa na početku razdoblja i na kraju razdoblja. pozicije bilanca stanja i na uspješne račune (računi rashoda i prihoda) tj. a sastoji se od naziva računa. ukupan zbir tako utvrđeni međuzbirova uvijek će zbog primjene pravila metode dvojngo knjigovodstva. bruto bilansa ima kontrolnu ulogu i u ovisnosti od konkretnih potreba kontrole bruto bilanca se može sastavljati u toku poslovne godine. u zaključnom listu računi bruto bilanse se sistematizuju na račune stanje (računi aktive i pasive) tj. te slijedeći kolona: • • • • stanje na početku razdoblja promet u toku razdoblja ukupan promet stanje računa na kraju razdoblja (zaključna salda) Prema tome. U pravilu se iskazuje u formi radne tablee i njena izrada omogućava računovođi da provjeri cijeli računovodstveni proces. Osim horizontalnog presjeka bruto bialnse. radi se o knjigovodstvenoj grešci koju treba pronaći i otkloniti. U pravilu za bruto bilansu se kaže da se sastoji od saldo bilanse (početno stanje) i od prometne bilanse u kojoj su obuhvaćene promjene u toku razdoblja.

000 18.000 60.000 P 50.00 0 8.000 8.000 40.000 30.000 P 18.000 8.00 0 200. Na hipotetičkom primjeru ilustrujemo bruto bilansu poslovnog subjekta «X» i pretpostavimo da se na kraju obračunskog razdoblja nalaze slijedeći podaci: Naziv računa Početno stanje D 40.400 1.600 2.00 0 8.00 0 508.00 0 200.000 508. Računi stanja se unose u bilans stanja.00 0 200.00 0 50.000 8.000 Ukupni promet D 244.00 0 192.000 Slika: Bruto bilansa poslovnog subjekta «X» Iz prikazane bruto bilanse duguje jednako je potražuje po svim osnovama.se obračun poslovanja. a to znači da je formalna evidencija u obračunskom razdoblju korektno provedena.000 558. Očigledno je da se iz bruto bilanse rezultat poslovanja odmah ne vidi.000 Završno stanje D 244.00 0 480.000 40.000 60.400 1.000 8.00 0 4.00 0 4.000 228.00 0 558. Iz tih razloga računi se sistematizuju na račune stanje i uspješne račune.000 192.00 0 4.000 Oprema Potraživanje od kupaca Dati kratkoročni krediti Žiro račun Troškovi energije Troškovi transporta Ostali troškovi poslovanja Troškovi plata Osnovni kapital Obaveze po dugoročnim kreditima Obaveze prema dobavljačima Obaveze za plate Prihodi od prodaje UKUPNO: 50.00 0 12.00 0 30.00 0 P Promet u razdoblju D P 204.00 0 192.600 2. a uspješni računi u 167 .00 0 10.000 168.000 480.000 30.400 1.600 2.00 0 50.000 218.00 0 30.000 50.000 40.000 30.

000 8.000 8.400 1.000 - P (PRIHODI) - 50.000 60.600 2.000 14.00030.000 Završno stanje (saldo bilans) D 244.000 RAZLIKA Prijenos dobitka SVEUKUPNO: 464.000 50.000 8.000 30.000) Slika: Zaključni list poslovnog subjekta «X» 168 .000 40.00 0 - 200.000 192.400 1.00 0 12.000 (14.000 228.000 464.000 558.000 16.00 0 192.000 50.00 0 480.00 0 4.000 - D P D (AKTIVA) (PASIVA) (RASHODI) 244.000 480.000 4.400 1.000 8.bilans uspjeha.000) (16.600 2.000 - - 558.600 2. riječ je o vetikalnom presjecanju bruto bilanse.00 0 464.000 12.000 40.000 - 200.00 0 8.000 P Bilans stanja Bilans uspjeha Oprema Potraživanje od kupaca Dati kratkoročni krediti Žiro račun Troškovi energije Troškovi transporta Ostali troškovi poslovanja Troškovi plata Osnovni kapital Obaveze po dugoročnim kreditima Obaveze prema dobavljačima Obaveze plate Prihodi od prodaje UKUPNO: za 244. odnosno o zaključnom listu koji ilustrujemo na slici: Naziv računa Ukupni promet (prometna bilansa) D P 18.00 0 - 200.000 30.00 0 192.00 0 4.000 30.000 168.000 40. Prema tome.00 0 30.000 450.000 168.000 16.00 0 8.

000 (464.a li suprotnog predznaka. Primjer: Kompanija «A» na početku razdoblja ima slijedeće stanje sredstava obaveza i kapitala: • • Oprema Ispravka vrijednosti opreme 200.000 veći od rashoda. 5. jednom kao razlika u bialnsu stanja.Iz iskazanog zaključnog lista vidljivo je da nakon sistematizacije završnih stanja na pozicije bilansa stanja i bilansa uspjeha došlo do neravnoteže.000) na kraju obračunskog razdoblja. te da je povećanje aktive rezultat uspješnog poslovanja. razlika u razključnom listu pojavljuje se na dva mjesta. pravila evidentiranja poslovnih događaja na računima glavne knjige i sastavljanje dijelova finansijski izvještaja kao outputa računovodstvenog procesa u nastavku će ta problematika biti ilustrirana na hipotetičkom primjeru Kompanije «A». Razlika u zaključnom listu ukazuje na uspješnost poslovanja dibit ili gubitak. Sastavljanje dijelova finansijski izvještaja Da bi se lakše shvatila problematika otvaranja računa. na račune stanja i uspješne račune. Vidljivo je da je aktiva veća od pasive za 14. Iznos utvrđene razlike u oba slučaja mora biti jednak. tj. a drugi put kao razlika u bialnsu uspjeha.000-450.000 50.3. Iskazivanje uspješnosti poslovanja je upravo svrha sastavljanja zaključnog lista. a pri tome su prihodi za 14.15. Prikazana forma zaključnog lista nadovezuje se na bruto bilansu. ali radi preglednosti računa u zaključnom listu sistematizujemo na drugi način. Prema tome.000 169 . Utvrđena razlika predstavlja zaključni iznos koji izjednačava dugovnu i potražnu stranu zaključnog lista i govori o uspješnosti poslovanja poslovnog subjekta.

000 110. a 35.000.000 95.000 15) Isplaćen je dio plata u iznosu 25.000 20.000 70.000 na ime odobrenog dugoročnog kredita 4) U proizvodnju je izdato materijala u vrijednosti od 30.000 12) Obračunata je amortizacija opreme u prodaji (distribucija) 500 13) Obračunata je amortizacija opreme u administraciji 500 14) Isplaćene su dividende 40.000 7) Kupljene su dionice poslovnog subjekta «B» za 30.000 za prodatu opremu 2) Pripremljena je faktura u iznosu od 10.000 9) Obračunate su plaće uposlenika prodaje (distribucije) za protekli mjesec 5.000 170 .000 130.000 5.000 6) Plaćene su obaveze prema dobavljačima 15.000 8) Obračunate su plate uposlenika za protekli mjesec u proizvodnji 40.• • • • • • • • • • • Zalihe materijala Zalihe gotovih proizvoda Potraživanje od kupaca Dugoročna ulaganja u vrjedonosne papire Žiro račun Obaveze prema dobavljačima Obaveze po kratkoročnim kreditima Obaveze za poreze Obaveze za dividende Upisani kapital Akumulirani dobitak 40.000 odnosi na prodate proizvode.000 11) Obračunata je amortizacija opreme u proizvodnji 6. od toga se 60.000 80.000 5) Plaćena je obaveza za poreze 20.000 za utrošenu električnu energiju u proizvodnji 3) Primljeno je 60.000 Tokom obračunskog razdoblja nastali su slijedeći poslovni događaji: 1) Naplaćeno je potraživanje od kupaca u iznosu od 95.000 90.000 120.000 10) Obračunate su plaće uposlenika administracije za protekli mjesec 7.000 40.

Da ne bi izgubili na preglednosti računa. rashoda i prihoda. sastavljeni su bilansa/bilans uspjeha i bilansa/bilans stanja: 171 . Porezna osnovica jednaka je računovodstvenoj utvrđenoj. te konta troškova.000 17) Primljena je faktura za utrošenu električnu energiju administracije 1.000 21) Prodato je 50 komada proizvoda «X» i ispotavljena faktura kupcu na 140. Na osnovu provedene evidencije.16) Primljena je faktura za utrošenu električnu energiju prodaje (distribucije) 1. Radi lakšeg razumjevanja i praćenja.000. obaveza i kapitala. te sastaviti osnovne dijelove finansijski izvještaja. to ovdje nije učinjeno. U pravilu se računi sredstava i izvora sredstava na kraju godine zaključuju. računi su podiejljeni u tri grupe. Oni se na kraju obračunskog razdoblja međusobno sučeljavaju i njihova razlika predstavlja dobit ili gubitak poslovnog subjekta (računi pasive). Porezna stopa je 30% U nastavku ćemo prikazati evidentiranje navedenih poslovnih događaja na računima glavne knjige.000 na ime svoga dugovanja 24) Utvrđen je finansijski rezultat.000 20) Vraćen je dio kraktoročnog kredita u iznosu od 30.000 18) Izvršen je prijenos troškova razdoblja (opšti troškova distribucije i administracije) 19) Tokom razdoblja dovršeno je 60 komada proizvoda «X». Računi rashoda i prihoda takođe su privremeni (orabčunski) računi. od čega je kamata 3. Pojedinačni računi troškova neutralizirana su računom rasporeda (prenosa) troškova i na kraju godine se međusobno zatvaraju i na kraju obračunskog razdoblja (kraj poslovne godine) salda tih računa jendaka su nuli. odnosno račune sredstava.000 22) Evidentirano je smanjenje zaliha proizvoda za prodatu količinu 23) Kupci su platiti 15. Obračunom je utvrđenom da troškovi u dovršenim proizvodima iznose 60.

RAČUNI SREDSTAVA D Oprema So 200.000 95.000 (11) 500 (12) 500 (13) D Troškovi materijala P (4) 30.000 So D Ispravka vrijednosti opreme P 50. RASHODA.000 D Troškovi amortizacije P 172 .000 (17) Obaveze prema D kratkoročnom kreditu P (21 27. PRIHODA D Troškovi energije (2) 10.000 120.000 (16) 1.000 (2) 1.000 So 6.000 P RAČUNI TROŠKOVA.000 P RAČUNI I OBAVEZA KAPITALA Obaveze prema dobavljačima (6) 15.000 So 10.

Michael J. kako prikazujemo na slici76: Herve Stolowy.16.. Dakle. Lebac: Korparativno finansijsko izvještavanje Globalna perspektiva (prevod sa engleskog jezika).3. MRS-a 1 Prezentiranje finansijskih izvještaja neko se sredstvo treba klasificirati kao tekuće (kratkotrajna): • • • kada se očekuje da će se realizovati ili držati za prodaju ili potražnju u redovnom toku poslovnog ciklusa preduzeća kada se primarno drži za svrhu prodaje ili na kratki rok i očekuje se realizacija unutar dvanaest mjeseci od datuma bilanse sredstvo je novac ili novčani ekvivalent čija upotreba nije ograničena.5. 2003. SEDMI DIO VII RAČUNOVODSTVENO OBUHVATANJE TEKUĆIH SREDSTAVA 7. 101. Banja Luka. za razlikovanje stalnih od tekućih sredstava značajno je da tekuća sredstva mijenjaju svoj prvobitni pojavni oblik unutar dvanaest mjeseci ili pak u redovnom poslovnom procesu (ciklusu). god. Udruženje revizora i računovođa. Svaka druga sredstva treba pravilno klasificirati kao stalna (netekuća) sredstva. 76 173 . Pojam tekućih sredstava U skladu sa tačkom 57. str.

otvorenim akreditivima u domaćoj 174 . gotovina obuhvaća novac u blagajni i depoziti po viđenju. nedovršene proizvodnje. dati kratkoročni krediti potraživanje od kupaca i drugih dužnika zaliha (materijala. sitnog inventara. Tekuća sredstva se mogu pojaviti u više prirodnih pojavnih oblika.Materijal Proizvodnja Proizvodi Troškovi proizvodnje Prodaja Kupovina/ nabavka materijala Novac Potraživanje od kupaca Slika: Ciklus tekućih sredstava u redovnom poslovnom procesu. rezervnih dijelova. MRS-a 7. Izvještaj o novčanom toku. Kako je pomenuto. gotovih proizvoda i robe) unaprijed plaćeni troškovi (kratkoročna razgraničenja) 7. Računovodstveno praćenje gotovine i ekvivalenti gotovine Prema tački 6. a ističemo najznačajnije oblike: • • • • • gotovina i ekvivalenti gotovine kratkoročna ulaganja (dati avansi. Novčana sredstva i poslovni događaji u vezi sa njima se bilježe i prate na novčanim (transakcionim) računima u bankama – «žiro računu». Novac u bankama i blagajnama dio je tekućih sredstava poslovnog subjekta.2.

Žiro (transakcioni) račun poslovni subjekat otvara kod ovlaštenih finansijskih institucija za obavljanje platnog prometa tj. Promet se sastoji od bezgotovinskih uplata i isplata. Nalog za prenos sadrži osnovne podatke o nazivu i broju transakcionog računa nalogodavca (sa kojeg se vrši plaćanje) i nalogoprimca (u čiju se korist obavlja transakcija) svrsi doznake. banka dostavlja poslovnom subjektu izvod o promjenama. potpis i pečat nalogodavca. deviznom računu. otvorenim akreditivima u stranoj valuti.). blagajni. U osnovi način plaćanja je bezgotovinski izdavanjem naloga za prenos sa računa povjerioca na račun dužnika. U pravilu u blagajni bi trebalo da se drži manja količina papirnog i kovanog novca koje služe za plaćanja manjih gotovinskih isplata (nabavka sredstava za čišćenje. mjenice primljene na naplatu. datum plaćanja. tekuća ulaganja u vrjedonosne papire.2. mjesto. Novac na žiro – računu u računovodstvenom smislu definiše se kao depozit a vista. i sl. Osim toga.banci. 7. a stanje predstavlja raspoloživa sredstva na žiro računu. Za praćenje prometa i stanja novca na žiro računu. plaćanje poštanskih usluga za čišćenje. pa u tom slučaju uspostavlja odgovarajuću analitičku evidenciju unutar sintetičkog računa – žiro račun. poslovni subjekt treba u pravilu da raspolaže i određenu količinu novca koju će držati pri «ruci» ili kako se to u računovodstvenom smislu kaže samo – blagajna. Blagajna 175 . plemeniti metali. na osnovu zahtjeva za otvaranje računa uz prateću vjerodostojnu dokumentaciju po propisanom i utvrđenom postupku u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Ekvivalenti gotovine jesu kratkotrajna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku (do tri mjeseca) mogu bez većeg rizika pretvoriti u gotovinu i koristiti za plaćanje (čekovi. deviznoj blagajni. plaćanje troškova tekućeg održavanja) ili za što se ne isplati ispostaviti nalog za prijenos (bezgotovinski) preko žiro računa.1. Poslovni subjekt može otvoriti račun kod više poslovnih banaka. vrjednosnom iznosu. banaka. razne vrjednosnice.

a momentom kada se na tom dokumentu potpisom potvrdi izvršenje konkretne naplate ili isplate predstavlja pravdajući dokument. odnosno nalog blagajni za naplatu i blagajničke isplatnice. poslovni subjekt će ustrojiti glavnu blagajnu. Ako je unutar poslovnog subjekta ustrojena samo jedna blagajna. ono se može obavljati preko jedne ili više blagajni.U ovisnosti od blagajničkog poslovanja. naloge. Organizaciju blagajničkog poslovanja uređuje poslovni subjekt internim aktom. Potrebno je napomenuti da blagajničke uplatnice. blagajnik «pravda» preostalo stanje u blagajni. sa precizno utvrđenim ovlaštenjima u pogledu likvidiranja i izvršavanja naloga za uplatu i isplatu iz blagajne i visinu blagajničkog maksimuma za uslove kada je zakonom uređeno. Upravo iz tih razloga knjiga blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana. pa samim tim i visinu dozvoljenih gotovinskih plaćanja. odnosno nalog blagajni za isplatu predstavljaju izvedene dokumente koji se sačinjavaju na temelju izvornih dokumenata. Ako je u pitanju više blagajni. Temeljni cilj zaključka je provjera ima li u blagajni onoliko novca koliko bi na osnovu uplatnica i isplatnica trebalo biti. Temeljni dokumenti na osnovu kojih se upisuju u ovu pomoćnu knjigu su blagajničke uplatnice (Nalog blagajni – Naplatite) i blagajničke isplatnice (Nalog blagajni – Isplatite). osim blagajne koja je otvorena za trošenje sredstava akreditiva za potrebe poslovni jedinica. Treba napomenuti da trenutno ne postoje propisi u Bosni i Hercegovini koji uređuju visinu blagajničkog maksimuma. Ova pomoćna knjiga nalazi se u uvezanim listovima i ima izgled knjige 176 . U knjizi blagajne upisuje se primici i izdaci novca iz blagajne. što znači da je neophodno uspostaviti i odgovarajuću analitičku evidenciju unutar sintetičkog računa – Blagajne. koje treba biti jednako razlici ukupnih primitaka i ukupnih izdataka gotovine. Do momenta izvršenja naplate ili isplate predstavljaju naredbodavna dokumenta tj. ona kao glavna blagajna obuhvaća sve blagajničke poslove i direktno je povezana sa finansijskim knjigovodstvom. Na osnovu tih dokumenata.

koji služi za kontrolne svrhe. 10. 3. Uposleniku na temelju naloga za isplatu br. 10. 73 uplaćena je razlika u sumi od 40 za koliko je isplaćeno više na ime troškova službenog puta. U gotovini je isplaćen račun «R-1» br. 462 suma od 1. Redn i broj 1. ta je rekapitulacija ujedno i blagajnički izvještaj. ali i kao podloga za knjiženje u hronološkoj i sistematskoj evidenciji. Na temelju naloga za isplatu br. 88 Obračun putnog naloga uposlenika 2. 20XX god. 3.000 i uplatili u blagajnu na temelju naloga za uplatu br.o. pa dalje. 184) u Zenicu u sumi od 200. Temeljnica Uplata 72. 88 – «Kopy servis» d.i vodi se za svaku poslovnu godinu. Sarajevo za popravku fotokopirnog aparata 500 na temelju naloga za isplatu br. Gotovinskim čekom podigli smo sa žiro računa sumu u iznosu od 2. 4. 460 461 73 Isplat a Uplata u blagajnu gotovine sa žiro računa Isplata akontacije službenog puta uposlenika «Kopy-servis» «R-1» br. Uposlenik se vratio sa službenog puta iz Zenice i podnosi obračun putnog naloga u sumi od 160. 5.o. 461. 460 isplaćena je akontacija za službeni put (Putni nalog br. na temelju naloga za uplatu br. (Uplata je izvršena na žiro račun na temelju opšte uplatnice) Knjiga blagajne od 22. 2. Može se voditi i putem kompjutera.000 isplaćena je iz blagajne i položena na žiro račun. Primjer za knjigu blagajne: 1. Kako je u toj knjizi prikazana zapravo rekapitulacija prometa gotovine kroz blagajnu. pri čemu se stranice počinje obilježavati od tekućeg broja 1. 4. 72.000 200 500 40 Opis Primita k Izdata k 177 . 2. do 22. odnosno u dnevniku i glavnoj knjizi.

5.700) 500 1. 10.000 (1) D P (3) Troškovi usluga tekućeg održavanja 500 D P (2) Potraživanja od zaposlenih 200 160 (5) 40 (6) D P (5) Putni troškovi 160 D P (4) Obaveze prema dobavljačima 500 500 (3) 178 . 461 Isplata iz blagajne i polog na žiro-račun Promet blagajne Saldo od 21. blagajničke uplatnice i isplatnice sačinjavaju se za svaku naplatu ili isplatu gotovine u blagajnu. Nominal Suma 5 10 3 2 ni iznos 10 10 50 100 50 100 150 200 UKUPNO: 500 Blagajni k Dakle. 20XX Slovima: ___________________________ ___________________________ Kontrolisao 2. da bi se jasno razlučili novčani primici i izdaci i time na određeni način smanjila mogućnost greške u evidentiranju tih poslovnih događaja.700 KONVERTIBILNA MARKA Kom.200 (1.000 (6) 40 Blagajna 200 (2) 500 (4) 1. Knjiženje na računima glavne knjige: D P So 160 (1) 2.000 1.000 (7) D Žiro račun – prelazni račun P (7) 1.040 160 2. 10. 20XX Ukupni primitak Minus ukupni izdatak Saldo na dan 22.000 2.

2.000 (2) Izvod sa žiro – računa potvrđuje podizanje gotovine D Prelazni račun (2) 2. 10. Žiro – račun – prelazni račun na datum bilanse ne smije imati saldo.000 2. Primjer: podizanje gotovine sa žiro računa i uplata u blagajnu: 1) Gotovinskim čekom podigli samo sa žiro – računa sumu od 2.000. 20XX godine i uplatili u blagajnu. 2) 23. to znači da se žiro – račun knjiži po izvodu i povezuje sa žiro – računom prelaznim računom. Ako se pak saldo pojavi. 10.2. to znači da neki izvod nije knjižen ili da je jednostavno rečeno nastala greška koju treba ispraviti. Zbog toga. odnos blagajne sa žiro računom prvo se knjiži na žiro račun prelazni račun sve jednako kao da se radi o žiro – računu. Budući da se na žiro računu knjiži na temelju dnevnih izvoda sa žiro – računa.7. 20XX godine je stigao izvod sa žiro – računa kojim je potvrđeno da je podignuta gotovina u sumi 1. Knjiženje na računima glavne knjige: D So Žiro račun P X 2.000 (1) P 179 .račun prelazni račun Kod korespondiranja dva gotovinska računa (kao što su žiro račun i blagajna) pri evidentiranju njihova odnosa upotrebljava se privremeni račun koji se zove žiro – račun prelazni račun.000 dana 22. Žiro . Taj privremeni račun treba nam zbog toga što se blagajna zaključuje na osnovu svoje autonomne vjerodostojne dokumentacije i u momentu kada se zaključuje blagajna nije potvrđeno je li podignuta ili položena gotovina na žiro – računu.

000 (1) Isplata iz blagajne i uplata na žiro . 10. 50 je potvrdio od 23.000.000 1.000 P podizanje gotovine i uplata u blagajnu Primjer: polaganje gotovine iz blagajne na žiro – račun 1) Iz blagajne je 22.000 i položeno na žiro – račun. 20XX godine isplaćena suma 1. 10. da je na žiro – račun uplaćena suma od 1.000 (2) 180 . 2) Izvod sa žiro računa br.račun D Prelazni žiro .D Blagajna (1) 2. Knjiženje na računima glavne knjige: D So X Blagajna P 1. 20XX godine.račun P (1) 1.

usluga i sl. Taj akreditiv se naziva «Loro akreditiv» (njihov akreditiv). Taj akreditiv se naziva «nostro akreditiv» (naš akreditiv). Uvoznik otvara akreditiv kod banke pomoću Naloga 1458 – nalog za otvaranje akreditiva – «nostro akreditiv».3. Kompanije najčešće otvaraju akreditive u stranim valutama na zahtjev inostranih dobavljača koji na taj način osiguravaju naplatu. ovlašćuje drugu banku da u skladu sa uslovima iz akreditiva (predaja banci dokumenata kojima se dokazuje da je isporuka izvršena u skladu sa ugovorom) isplati povjeriocu akreditiranu sumu.D P (2) 1. Otvoreni devizni akreditiv Osim u domaćoj valuti (račun – Otvoreni akreditiv) akreditiv se može otvoriti i u stranoj valuti (račun – Otvoreni devizni akreditiv). Nepokriveni akreditiv se vodi u 181 . Dokumentarni neopozivi akreditiv pisana je isprava kojom akreditirana banka na zahtjev dužnika i na njegov teret. domaća banka otvara kod inostrane banke. robe. Akreditiv u trenutku otvaranja može biti pokriven i nepokriven.000 Žiro . naplate osiguravaju dokumentarnim akreditivom što ga po nalogu inostranog kupca inostrana banka otvara kod banke u Bosni i Hercegovini.račun izvod sa žiro – računa potvrđuje uplatu na žiro .2. Izvoznici. Dokumentarni neopozivi akreditiv za osiguranja plaćanja materijala opreme. po nalogu dužnika (uvoznika).račun 7.

80 KM.98 KM iz akreditiva. odnosno prihodi ili rashodi od finansiranja.00 USD. Budući da je faktura dobavljača (koja se evidentira po srednjem kursu) može biti evidentirana po višem ili nižem kursu od kursa koji je primijenjen za evidentiranje akreditiva mogu se pojaviti pozitivne ili negativne kursne razlike. 3) Banka je poslala obavijest da je akreditiv iskorišten. Nakon što dobavljač naplati akreditiv. Prema toj obavijesti. Poslovni subjekt je uplatio banci protuvrjednost u konvertibilnim markama po prodanom kursu 1.678.98 D So X Žiro račun P 16. knjižena je kao pozitivna razlika u prihode. Primjer: otvaranje pokrivenog akreditiva i plaćanje fakture inostranog dobavljača 1) Poslovni subjekt je dao nalog banci za otvaranje akreditiva za plaćanje inostranog dobavljača.678. Kod pokrivenog akreditiva sredstva se odmah po otvaranju akreditiva prenose inostranoj banci. odnosno u sumi 16.720.672.00 USD.vanbilansnoj evidenciji.67898 KM.98 (1) D Troškovi konsultantskih usluga P D Obaveze prema dobavljačima usluga iz inostranstva 182 . na temelju izvještaja banke domaća banka obavještava kompaniju da je akreditiv iskorišten. odnosno u sumi od 16.667898 KM za 1. Akreditiv je otvoren na sumu 10.98 (3) 16.078 KM za 1. Knjiženje na računima glavne knjige: Otvoreni devizni D akreditiv P (1) 16. kompanija zatvara obavezu prema dobavljaču. Faktura je proknjižena po srednjem kursu od 1.000.678. Zatvorena je obaveza prema inostranom dobavljaču u sumi od 16.00 USD.000. a razlika od 41.678.78 KM.00 USD. 2) Poslovni subjekt je primio fakturu inostranog dobavljača na sumu od 10.

78 P (3) 16.80 (3) Otvaranje deviznog akreditiva se vrši prenosom sredstava ili sa deviznog računa (potražuje devizni žiro – račun) ili kao u našem primjeru kupovinom deviza koje se prenose na akreditiv (potražuje račun – Žiro – račun.720. Primjer: Knjiženje primljenog čeka i njegova naplata kod poslovnog subjekta – povjerioca 183 . ček se može koristiti kao instrument osiguranja plaćanja i u tom slučaju pravilno se kvalifikuje u ekvivalent gotovine.4.720. Dakle.(2) 16. ček kao instrument osiguranja plaćanja dužnik daje povjeriocu u cilju izmirenja obaveza. na donosioca ili se na njemu može nalaziti oznaka po naredbi.78 16. S obzirom na povjerioca (remitenta) ček može glasiti na ime.2. Čekovi Ček je vrjedonosni papir kojim izdavalac čeka (trasant) nalaže drugoj osobi (trasat) da ona iz njegova pokrića na računu isplati određenu sumu imaocu tj.78 (2) D P Prihodi od kursnih razlika 41. Povjerilac.720. Ček se isplaćuje iz trasantovog pokrića pa zbog toga ček koji je plativ u zemlji može trasirati samo na banku u kojoj trasant (izdavalac) ima otvoreni račun. u momentu dospjeća čeka podnosi na naplatu trasantu (banka izdavalaca čeka). a duguje račun – Otvoreni devizni akreditiv). korisniku čeka (remitent). 7. Kao vrjedonosni papir.

5.D So Žiro račun X X P (1) D P X X Čekovi (2) D P X Čekovi predati na naplatu X * Primljeni ček * Ček predat na naplatu (3) D P X Žiro račun Naplata čeka (izvod sa žiro – računa) Primjer: Knjiženje izdatog čeka i njegova isplata kod poslovnog subjekta – dužnika Obaveze za izdate čekove X X (1) Obaveze prema dobavljačima X X So D So Žiro račun X X P (2) D P D P Isplata čeka (izvod sa žiro – računa) Izdavanje čeka Povjeriocu (dobavljaču) 7.2. 184 . Mjenica Mjenica je kratkoročni vrjedonosni papir koji glasi na određenu sumu novca i koji svom imaocu daje pravo da tu sumu naplati od osobe koja se u njoj navodi kao mjenični dužnik.

77 78 Gray/Needles: «Financial….». djelo. instrument kreditiranja i instrument negotovinskog plaćanja. maja 2001. str.». godine izdao vlastitu mjenicu kojom se obavezuje da će primljeni iznos platiti 18. i vlastitu mjenicu Pod trasiranom ili vučenom mjenicom podrazumijeva se ona kojom trasant – izdavalac mjenice nalaže trećoj osobi trasatu. 185 . odnosno za plaćanje dobavljačima roba i usluga.. da prihvati mjeničnu obavezu i da o dospijeću plati osobi označenoj u mjenici – mjeničnom povjeriocu – remitentu. umjesto bezuvjetnog naloga «Platite» u vlastitoj mjenici obaveza glasi «Platit ću».77 U praksi susrećemo razne vrste mjenica. Samuel Mason je izdavalac mjenice – trasant i ujedno i mjenični obveznik – trasat. mjenice se dijele na: • • trasiranu ili vučenu mjenicu. Gray/Needles: «Financial…. 246-250. str. On je od County banke – remitent. Vlastita mjenica izgleda kao slijedeći primjer:78 U navedenom primjeru vlastite mjenice. odnosno PROMISSORY NOTE. primio gotov novac 1. u vlastitoj mjenici nema bezuslovnog naloga da se plati određena suma niti imena osobe koja treba platiti mjenicu. augusta 2001. Dakle.Značenje mjenice ogleda se u činjenici da ona istovremeno može biti instrument osiguranja plaćanja. Najčešće se dijele prema ovim kriterijima: prema načinu izdavanja i broju mjeničnih obveznika. Prema tome. djelo. 246. jer mjenicu plaća osoba koja ju je izdala. Prema načinu na koji je mjenica izdata i broju mjeničnih obveznika. cit. cit.000 i za primljenu vrijednost u gotovini 20. U slučaju vlastite mjenice imamo jednog mjeničnog obveznika koji je ujedno i trasant – izdavalac mjenice i trasat – osoba koja će platiti mjenicu. prema načinu dospjeća i bitnim elementima.

Najčešći navodi datuma dospijeća su: 186 . odnosno vlastite dionice klasificira u potraživanja za primljene mjenice koje dospijevaju u periodu kraćem od godinu dana.godine. Datum dospjeća je datum na koji mjenica mora biti plaćena. Vlastita mjenica se može izdati na mjeničnom blanketu ili može se izdati na «običnom papiru». Jedna od prednosti promisornih nota je to što nosi prihode od kamata. Mjenica nosi kamatnu stopu od 8% (dan izdavanja mjenice ne uračunava se u dane za obračun kamate). što prikazujemo na slici: PROMISORNA NOTA 1. Kod računovodstvenog evidentiranja relevantni podaci su: datum dospjeća. kamata i kamatna stopa i vrijednost na dan dospjeća. sve primljene promisorne. Datum dospjeća mora biti naveden na mjenici ili odrediv na osnovu činjenica navedenih na mjenici. maj 20X1 Datum Datum izdavanja mjenice (početak kamatnog perioda) Glavnica nominalna vrijednost mjenice Za primljenu vrijednost platit ću po nalogu County banka XXXX Jednu hiljadu i Dana 18. odnosno tri mjeseca i priznaje ih u bilansi stanja kao tekuće sredstvo. trajanje mjenice.000 Iznos 20. augusta 2001 plus kamatu po godišnjoj stopi od 8 posto Samuel Mason platite Kamatni period traje do datuma dospjeća Izdavalac mjenice Slika: Vlastita mjenica (PROMISSORY NOTE) Mjenični povjerioc – remitent.

«Tri mjeseca od dana izdanja mjenice». onda se dospjeće mjenice mora utvrditi na temelju tačnog broja dana. augusta 20X1 godine. «14. npr. Tako na primjer. maj 20X1. marta. 3. jer se kamata računa za tačno određeni broj dana. Nema problema u slučaju kada je datum dospijeća mjenice naveden kao određen broj dana od datuma mjenice. Određeni broj dana od datuma mjenice. to se izračunava ovako: Preostali dani u maju (31 – 20) Dani u junu Dani u julu Dani u augustu Ukupno dana 11 30 31 18 90 Trajanje mjenice Određivanje broja dana trajanja mjenice je problem suprotan određivanju datuma dospijeća mjenice. Mjenica na određeno vrijeme od dana izdanja. Treba napomenuti da u tom slučaju datum izdavanja mjenice se izostavlja. onda mjenica odspjeva 20. Mjenica na određeni dan.1. Ako je dospjeće mjenice određeni broj dana od datuma izdavanja mjenice.. npr. Tako na primjer. januara. ako je mjenica izdata 20. npr. «60 dana od dana platite». novembar 20XX». a rok dospjeća je dva mjeseca. mjenica nosi datum 20. 2. a dospijeva za 90 dana. Znati dužinu trajanja mjenice je značajno. odnosno dospijeva 18. ako je datum dospjeća naveden kao konkretan 187 . Međutim. god.

000 Vrijednost na dan dospjeća predstavlja ukupne novčane primitke iz osnova mjenice na dan njenog dospjeća. kamata bi se računala za period trajanja mjenice.000 uz 8 posto godišnju kamatnu stopu i trajanje mjenice 90 dana bi se računalo: Kamata = 1. Kamata i kamatna stopa Kamata je cijena pozajmljenog novca ili povrat od novca datog u zajam. Iznos kamate se računa putem formule: Glavnicaxk amatnastop axdani 36 . valja računati tačan broj dana.000 x8 x90 = 20 36 . a dospijeva 10. Trajanje mjenice se određuje ovako: Preostali dani u maju (31 – 10) Dani u junu Dani u julu Dani u augustu Ukupno dani (trajanje mjenice) 21 30 31 10 92 Dakle. maja 20X1. ovisno da li se radi o zajmodavcu ili zajmoprincu. Vrijednost na dan dospjeća je glavnica.000 Kamata = U pravilu kamatna stopa se utvrđuje za godinu dana. Na primjer mjenica je izdata 10. augusta 20X1. Na primjer glavnica (nominalna vrijednost mjenice) 1. a to je u primjeru 92 dana.datum. odnosno nominalna 188 .

vrijednost mjenice.000 + 20 = 1. U tom slučaju.020 Postoje i mjenice koje ne nose kamatu. ili iznos glavnice. Vrijednost na dan dospjeća za nominalnu vrijednost mjenice 1.000 za 90 dana.dužnika Obaveza za izdate mjenice P Obaveze prema dobavljačima D P Žiro . uz 8 posto kamate je: Vrijednost na dan dospjeća = glavnica + kamata = 1. vrijednost na dan dospijeća je nominalna vrijednost. Primjer: Knjiženje primljene mjenice i njena naplata kod poslovnog subjekta – povjerioca D So Potraživanje od kupaca X X P (1) D X Mjenice X P (2) D P Mjenice predate na naplatu X X * Primljena mjenica * Mjenica predata na naplatu (3) D P X Žiro račun Naplata mjenice (izvod sa žiro – računa) Primjer: Knjiženje izdate mjenice i njena isplata kod poslovnog subjekta .račun D D P 189 . plus kamata.

Knjiženje kod poslovnog subjekta «A» . Knjiženje bi bilo slijedeće: D So X Mjenice X P (1) Indosiranje mjenice D P Obaveze prema dobavljačima X X So Knjiženje kod imalaca mjenice: Potraživanje od kupaca P X X (1) Prijem indosirane mjenice D So D X Mjenica P Primjer: Mjenica koja obuhvaća glavnicu i kamatu Poslovni subjekt «A» je 1.So X X (2) X X (1) X X So Isplata mjenice (izvod sa žiro – računa) Izdavanje mjenice povjeriocu (dobavljaču) Indosiranje mjenice Poslovni subjekt koji je od svoga dužnika primio mjenicu može prava iz mjenice prenijeti na drugu osobu tj.povjerilac 190 . juna od kupca poslovnog subjekta «B» primio mjenicu sa uslovima 12% kamata. može primljenu mjenicu indosirati na svog povjerioca i tako podmiriti svoju obavezu prema njemu.000. 30 dana radi izmirenja postojećeg potraživanja 4.

tada kamata kod povjerioca se knjiži u korist prihoda.000 (1) D P (1) 4.040 (3) D Žiro – račun P (3) 4.račun X 4.040 (2) So D P (2) 4.040 (2) Troškovi kamata D rashodi P (1) 40 Kako je već napomenuto ekvivalenti gotovine su visokolikvidna ulaganja koja se u relativnom kratkom roku bez većeg rizika mogu pretvoriti u 191 .000 Mjenice 4.000 So D P So Žiro .D P Potraživanje od kupaca 4.000 = 4.040 Mjenica predata na naplatu 4.000 x12 x30 = 40 36 .000 Kada minimalna vrijednost mjenice sadrži pored glavnice i kamatu.040 D P So Prihodi od kamata 40 (1) Računanje kamate = gxpxdani 36 . Kod dužnika kamata predstavlja obavezu koju knjiži na teret troškova.040 4. Knjiženje kod poslovnog subjekta «B» Obaveze prema D dobavljačima P (2) 4.040 (1) Obaveze prema D dobavljačima P (1) 4. odnosno rashoda.

800 D P Prihodi od otuđenja ulaganja 800 (2) 7.000 8.000 (2) 8. Kompaniji «X» d. Ako se sredstva ulože u dionice s ciljem preprodaje. 06.d.000 (1) P So 50. Stanje žiro računa je 50. po tržišnoj cijeni od 200 KM po dionici. ta se ulaganja takođe računovodstveno tretiraju kao tekuća ulaganja u vrjedonosne papire. Pod kreditom se podrazumijeva ustupanje određene sume novca od strane davalaca kredita (povjerioca – zajmodavca) nekoj pravnoj ili fizičkoj osobi 192 . a ne stjecanja kontrole i upravljanja. 24.3. kupljeno je 50 dionica kompanije «ABC» d. Knjiženje na računima glavne knjige Tekuća ulaganja u vrjedonosne D papire – dionice P (1) 10.o. trezorske i komercijalne zapise. Primjer: Na berzi 14. Nominalna vrijednost dionica je 150 KM.000. 08. Interes koji se pri tome ostvaruje jeste razlika između kupovne i prodajne cijene.000 (2) D Žiro račun 10. Interes koji se ostvaruje tim ulaganjima jesu kamate.o.poznatu sumu novca. Računovodstvena problematika praćenja datih kredita i zajmova U okvir finansijskih ulaganja mogu se uključiti dati kratkoročni krediti i zajmovi. Poslovni subjekt može kratkoročno raspoloživa novčana sredstva uložiti u blagajničke. prodano je 40 dionica Kompanije «ABC» po tržišnoj cijeni 220 KM po dionici.

odobren je kredit poslovnom subjektu i isplaćeno sa žiro – računa 20.000. Računovodstveno praćenje potraživanja od kupaca Potraživanja od kupaca nastaju kao posljedica prodaje proizvoda. jer se naplaćuju u roku koji je ugovoren.000 7. roba ili usluga na kredit. zajmoprimcu) uz obavezu vraćanja u ugovorenom roku. roba ili usluga za novac.000 D Dati kratkoročni krediti P (1) 20. Primjer: Prema ugovoru. Potraživanja od kupaca u pravilu su visokolikvidna.4.000 P (1) So 100. Knjiženje na računima glavne knjige: D Žiro račun 20. stanje na žiro – računu 100. ali ipak najduže do godinu dana. kao kod gotovinske prodaje.000. Obično se za to plaća i pripadajuća kamata.(dužniku. Prema tome. nema direktne razmjene proizvoda. Proizvodi Potraživanja Novac Slika: Transformacija proizvoda u novac preko potraživanja Problematiku transformacije proizvoda u novac preko prava potraživanja u računovodstvenom smislu možemo prikazati slijedećim primjerom: Primjer: 193 .

000. Kupci su doznačili (platili) iznos fakture.000 50.000 D Potraživanja od kupaca P (1) 50.000 (3) D P Vrijednost prodatih proizvoda 50.000 (2) D Troškovi prodatih proizvoda P (2) 40. D Zalihe gotovih proizvoda P So X 40. Proizvodna cijena prodatih proizvoda je 40.000 P 194 .Prodani su kupcima gotovi proizvodi i ispostavljena faktura (račun) na 50.000 (1) D Žiro račun (3) 50.000.

1. djelo. nedovršene proizvodnje.7. Računovodstveno praćenje zaliha materijala 79 Gray/Needles: «Financijal…». Računovodstveno praćenje zaliha Zalihe su materijalni oblik tekućih sredstava. Zalihe po definiciji Međunarodni računovodstveni standarda (MRS) točka 4. MRS-2 «Zalihe» su sredstva: a) koja se drže u prodaji u redovnom poslovanju b) u procesu proizvodnje za takvu prodaju.5.5. 195 . u pogonu i prodavnici 7. Zalihe su najčešće «raspoložive» na skladištu. pod «zalihama» možemo podrazumjevati sve vrste materijalog oblika tekućih sredstava u Kompaniji namijenjeni proizvodnji . prodaji kupcima ili pružanju usluga. str. Prema tome. U skladu sa opšte prihvaćenim računovodstvenim načelima pri inicijalnom vrednovanju (mjerenju) zaliha respektujemo pravilo niže vrijednosti:79 trošak (historijski) ili neto prodajna (tržišna) vrijednost u skladu sa načelom opreznosti «šta je od toga niže». Najznačajnije vrste zaliha su: zalihe materijala. 39-42. ili c) u obliku materijala ili dijelova koji se troše u proizvodnom procesu ili pružanju usluga. gotovih proizvoda i trgogačke robe. rezervnih dijelova. cit.

Materijal u svom toku prolazi kroz više faza za koje je potrebno različito računovodstveno praćenje. carina. Zavisni troškovi uključuju na primjer. istovara. trošak vrijednost) U zavisne troškove nabavke uključuju se svi troškovi koji su povezani sa procesom nabavke i neophodni su da se materijal osposobi za funkciju.2. 1. troškovi utovara.000 11. kao što je to sa stalnim sredstvima. Trošak nabavke se utvrđuje kalkulacijom nabavne cijene. Računovodstveno praćenje materijala u fazi nabavke (kupovine) i skladištenje U ovoj fazi formira se trošak nabavke ili nabavna vrijednost materijala. Najznačajnije faze su: • • • nabavka (kupovina) i skladištenje utrošak otuđenje. zavisni troškovi nabavke 3.5. Obilježje tekućih sredstava zaliha materijala proizilazi iz činjenice da se njihova cjelokupna vrijednost prenosi na proizvod.Zalihe materijala su tekuća sredstva Kompanije. a elementi te kalkulacije jesu. neto fakturna vrijednost dobavljača 2. a ne postepeno tokom više godina. vozarina i ostali troškovi nužni za dovođenje materijala u funkciju za koju su i nabavljeni. Zalihe su sredstva koja se iskazuju u bilansi. prevoza. Uključivanje zavisnih troškova u trošak nabavke zavisi od ugovornih klauzula: nabavke (nabavna 10. 7.000 1. uslugu ili troškove razdoblja prilikom njihovog izdavanja u proces proizvodnje i poslovanja odjednom.000 196 .

o.o. To znači da se evidentiranje materijala može vršiti po stvarnim nabavnim troškovima. vrednovanje zaliha materijala se vrši po varijabilnim troškovima nabavke. – željeznička stanica kupca i slično. ukoliko u računovodstveni sistem uvodimo planske (stalne) troškove. D Žiro račun P D Obaveze prema dobavljačima P D Obračun nabavke P 197 .o.c.o. šematski možemo prikazati.c.c.• • • • f. Prema tome. Međutim. odnosno standardnim nabavnim cijenama. odnosno standardne troškove. – granica uvoznika i f.c. to se planiranje. = preuzeto na) f. Obzirom da nabavna cijena sadrži samo fakturnu vrijednost iu zavisne troškove nabavke. materijal se u fazi nabyvke vrednuje po planskim.o. Knjigovodstveno evidetniranje procesa nabavke po stvarnim nabavnim troškovima. – skladište sobavljača (f. odnosno standardizacija cijene vrđi standardizacijom elemenata te cijene. Dakle. trošak nabavke se vrednuje (mjeri) i iskazuje u stvarnim nabavnim cijenama respektujući historijski trošak. Porez na dodatnu vrijednost (PDV) ne uključuje se u trošak nabavke (nabavnu vrijednost) materijala jer je neutralan od tog procesa i predstavlja potraživanje od države za plaćeni ulazni porez.c. – skladište kupca istovareno f. Efikasnost obavljanja nabavne djelatnosti se izražava utvrđivanjem odstupanja cijena nabavljenog materijala ukupno i po strukturi cijene.

odnosno skladišnu evidenciju o prijemu i izdavanju materijala.So X 12. U njoj se promjene evidentiraju samo se količinski.700 PDV = 11. materijal se u skladištu uredno zaprima.700 (1) 1.000 (3) D Potraživanje za ulazni porez P (1) 1. materijal se skladišti u skladištu. Povezanost tih evidencija bit će obrađena na kraju ovog dijela. Dokument na temelju kojeg se knjiži uskladištenje materijala u magacinu je magacinska primka.700 D Zalihe materijala P (3) 11. 7.2. U analitičkom količiinski i materijalnom knjigovodstvu promjene evidentiraju cjenovno.017 (2) (1) 10.000 11.717 11. čuva i izdaje u proizvodnju sa ciljem stvaranja učinaka ili pružanja usluga.000 (2) 1.717 (4) (4) 12. Vjerodostojni dokument na temelju kojeg skladišta izdaje materijal iz skladišta u proces proizvodnje je izdatnica (trebovanje).000 + 17 PDV = 1.000 + 1. odnosno vjerodostojno.5. Na sintetičkim računima promjene se evidentiraju vrjedonosno. završi. Skladištar vodi operativnu.000 Obrazloženje knjiženja: 1) evidentiranje fakture dobavljača za primljene materijale (fakturna vrjednost materijala 10.700) 2) evidentiranje zavisnih troškova nabavke (faktura za usluge prevoza 1. Knjiženje i obračun troškova nabavke materijala kada se zavisni troškovi raspoređuju na više vrsta materijala 198 . Dakle.017) 3) uskladištenje nabavljenih materijala 4) plaćanje obaveza prema dobavljačima Kda se proces nabavke.

Primljena je faktura dobavljača na sumu 42.600. Primljen je račun osiguravajućeg društva za prevozno osiguranje na sumu 1. ako se pojave. odnosno ukupno 58.000 za materijal «a» i 8. odnosno ukupno 2.Kada se od jednog dobavljača kupuje istovremeno više vrsta materijala uobičajeno je da se ispostavi jedna faktura (račun) za sve vrste nabavljenog materijala. 3. Poslovni subjekt je od istog dobavljača nabavio 1. plus PDV 8. treab rasporediti na sve vrste nabavljenog materijala prema nekoj racionalnoj osnovi. Najčešća osnovica za raspored zavisnih troškova jesu.020 PDV.000 kg. 2. 5. Materijal «a» i «b» su zaduženi u skladište prema kalukaciji troškova nabavke i računima dobavljača.000 kg materijala «a» i 1.020. Izrada kalkulacije nabavke i raspored zavisnih troškova – knjiženje stvarnih vrjednosti Za raspored zavisnih troškova na osnovu vrjednosti materijala.000 plus 1. To se postiže postavljanjem slijedećeg omjera: 199 . Zavisne troškove u tom slučaju. na određene vrste materijala.340.000 lus 340 PDV.500. 1.000 za materijal «b». odnosno ukupno 7. materijala «b». treba odrediti udio vrjednosti svakog materijala u ukupnoj vrjednosti nabavljenog materijala. Primljen je račun dobavljača za usluge utovara i istovara na sumu 2.500. Primljena je faktura dobavljača za usluge prevoza materijala na sumu 6. Osim toga radi racionalizacije zavisnih troškova vjerovatno je da će ukupan materijal biti prevezen zajedno. 4. Radi pravilnog rasporeda zavisnih troškova. treba naći uzročnike zavisnih troškova. • • vrjednost materijala težina materijala Primjer: rasporeda zavisnih troškova na osnovu vrjednosti materijala.

mjere Kol. _________/2005 R.X : 100= dio : cjeline X = procentni udio vrjednosti pojeidnog materijala u 100% Dio = vrjednost svakog pojedinačnog materijala Cjelina = ukupna vrjednost nabavljenog materijala Na temelju postavljenog omjera. udio je vrjednosti materijala «a» u ukupnoj obračunskoj vrijednosti Xa = 42. 4.000 % djela ZAVISNI TROŠKOVI Troškovi Troško Transpor. 1.000 x100 % = 84 %( ili 0.000 Zavisni troškovi nabavke materijala «c» i materijala «b» bit će raspoređeni na materijal «a» 84% i materijal «b» 16%.000 - 6 84% 16% 50.84 ) 50.568 59.57 1.232 1.680 1.500 200 . 2 Materijal «a» Materijal «b» Ukupno troškovi PDV Ukupno sa 3 Kg Kg - 4 1. 3.000 100 % 8.800 Zavisni troškov i ukupno 10 8.23 9. Faktur na vrjedno st 5 42.000 1. dobiva se slijedeći obrazac za izračunavanje procentualnog dijela vrjednosti svake vrste materijala u ukupnoj obračunskoj vrjednosti: vrjednost ukupna materijala fakturna x100 % vrjednost X = Prema tome.800 9. 5. transport vi osiguranj a utovara e ili istovar a 7 8 9 5.360 Troško vi nabavk e ukupno 11 50.568 9. Naziv materijala Jed.020 2.000 x100 = 16 %( 0.16 ) 50 .000 1.000 8. 2. br.040 1.000 Udio je vrjednost materijala «b» u ukupnoj vrjednosti: Xb = 8.860 Troško vi nabavk e po jed.232 9.000 340 1. odnosno kao u slijedećoj kalkulaciji: Kalkulacija nabavke materijala br. 12 50.800 1.512 960 320 288 6.

a težina kartonske 5 tona za jednak obim.800 x 75% = 7. D Obračun nabavke P (1) 50. Zavisni troškovi raspoređeni na kartonsku ambalažu = 9.160 69. te da su zavisni troškovi 9.500) 2) evidencija zavisnih troškova – troškva transporta (faktura za prevoz (1.800) 5) uskladištenje nabavljenih materijala 6) plaćanje obaveza prema dobavljačima.500 (1) 7.020 (2) 2.340 (3) 1.800 (4) Potraživanje za D ulazni porez (1) 8.800 x 25% = 2.PDV-om (dobavljači = 58.000 + PDV 1.660 58. Težinu materijala kao osnovicu za raspored zavisnih troškova treba primijeniti kada je ona najvažniji uzročnih tih troškova.800. Ako se npr.340) 4) evidencija zavisnih troškova – troškova osiguranja (faktura za osiguranje 1.020 2. bit će odlučujuća težina metalne ambalaže što će usloviti odabir kamiona veće nosivosti.340 1. Ako pretpostavimo da je težina metalne ambalaže 15 tona.350.800 P D Zalihe materijala (5) 59.000 (4) 1.500 7. Udio metalne amabalaže u ukupnoj težini = Model knjiženja isti je kao u prethodnom primejru.000 (3) 2. a vrjednost materijala ne utiče znatno. tada će raspored zavisnih troškova izgledati ovako: 15x100% = 75% 20 5 x100% = 25% Udio kartonske ambalaže u ukupnoj težini = 20 Zavisni troškovi raspoređeni su na metalnu ambalažu = 9. prevozi ambalaža od metala i kartona sa otprilike jednakim obimom i vrjednošću pri odabiranju prevoznog sredstva.000 59.000 + 8.000 + 340 PDV 0 2.660 Knjiženje na računima glavne knjige: D So X Žiro račun P 69.800 P 201 .660 (6) Obaveze prema D dobavljačima P (6) 69.800 11.450. Tada je racioalnije troškove prevoza rasporediti prema težini.500 PDV = 58.020 = 7. ali ga ovdje ne opisujemo.500 (2) 1.800 (5) (2) 6.020 (3) 340 Obrazloženje knjiženja: 1) evidentiranje fakture dobavljača za primljeni materijal «a» i «b» (fakturna vrjednost materijala 50.020) 3) evidencija zavisnih troškova – troškovi utovara i istovara (faktura za utovar i istovar 2.

000 84. Knjiženje na računima glavne knjige Avansi za nabavku D materijala P (1) 40.600 PDV = 93.500 (5) (3) 4.000 40.600 93. Prema fakturi dobavljača vrjednost nabavljenog materijala je 80. Preostale obaveze prema dobavljaču su plaćene sa žiro računa.000.600. Za nabavku materijala dobavljaču je uplaćen avans 40.600 (4) Obaveza prema D dobavljačima P (4) 93.000 plus PDV 13. 3.600) 3) evidentiranje priznavanja vlastitih troškova prevoza u trošak zaliha 202 . Izrađen je interni obračun troškova prevoza na sumu 4. 2.600 Obrazloženje knjiženja: 1) evidentiranje uplaćenog avansa 2) evidentiranje fakture dobavljača za primljeni materijal (fakturna vrijednost materijala 80.Primjer: Knjiženje i obračun stvrnog nabavnog troška kada se uključuju vlastiti zavisni troškovi 1.000 (1) 53.000 (4) D So X Žiro račun P 40.500 (3) D Potraživanje za ulazni porez P (1) 13. 5. 4. Materijal je zaprimljen u skladište.000 + 13. Prevoz materijala obavljen je vlastitim kamionom.500 D P Raspored troškova 4.500 D Zalihe materijala P (5) 84.600 (2) D Obračun nabavke P (2) 80.500.

600 (2) D Obračun nabavke P (2) 80.000 40.000 84.000. da planska vrjednost zaliha iznosi 90. dovoljno je da prethodni primjer dopunimo podatkom.000 203 .000 (1) 53.600 93. Primjer: Knjiženje po planskim vrjednostima Da ne bismo u cjelosti tekstualno ponavljali prethodni primjer.500 (5) (3) 4. Knjiženje na računima glavne knjige: Avansi za nabavku D materijala P (1) 40.4) plaćanje obaveza prema dobavljačima 5) uskladištenje nabavljenog materijala. u evidenciju je potrebno uključiti i račun – Odstupanje od cijena.600 (4) Obaveza prema D dobavljačima P (4) 93.500 D Zalihe materijala P (5) 90.000 (4) D So X Žiro račun P 40. Pri priznavanju vlastitih zavisnih troškova u trošak zaliha treba se pridržavati sljedećih pravila: • • • treba izraditi interni obračun u vlastite zavisne troškove ne smiju se uključiti interni dobici vlastiti zavisni troškovi koji se uključuju u trošak zaliha ne smiju biti veći od uobičajenih (normalnih) troškova za konkretnu vrstu troškova i ne bi smjeli premašiti tržišnu vrjednost takvog troška • vlastiti zavisni troškovi ne smiju biti veći od stvarno nastalih ukoliko se razlike materijala vrednuju i evidentiraju po planskim. odnosno standardnim cijenama.

u litrima. Problematika vrednovanja utroška materijala je u odabiru stvarne nabavne cijene (troška nabave). trošak materijala dobije se ako se utrošak pomnoži sa nabavnom cijenom (troškom nabavke). tone. gramima. To su proizvodi i usluge. 7. Utrošak se izražava u naturalnim jedinicama mjere npr. Ako su stvarne nabavne cijene iste ne možemo govoriti o problematici vrednovanja utroška materijala. kada su one različite. parima i drugo. Utrošak materijala može se vrednovati primjerom a) metode FIFO b) metode LIFO 204 .500 (3) D Potraživanje za ulazni porez P D Odstupanje od cijena P (2) 13. Računovodstveno praćenje utroška materijala Pod pojmom ujtrošak podrazumjevamo fizičko trošenje materijal sa ciljem stvaranja učinaka.5. Ovo je primjer za slučaj kada je odstupanje pozitivno (planske nabavne cijene više od stvarnih. kilogrami.500 (5) Objašnjenje knjiženja: 1) do 4) isti kao u prethodnom primjeru 5) uskladištenje nabavljenog materijala po planskim nabavnim cijenama. odstupanje bi se knjižilo na dugovnu stranu računa – Odstupanje od cijena.600 5. Ukoliko bi odstupanje za cijene bilo negativno (ako bi planske nabavne cijene bile niže od stvarnih).3. Trošak je vrijedonosni izvor utroška sa ciljem stvaranja učinaka. Učinci su izlazi iz poslovnog procesa u koji se ulažu materijali.D P Raspored troškova 4. Prema tome. hektolitrima. jer se dobiju isti rezultati.

c) metode prosječnih ponderisanih nabavnih cijena (troška nabavke) d) metoda specifične identifikacije. Vrijednosti zaliha korištenjem nabavnog trošpka, odnosno nabavne cijene kao osnove možemo izračunati prema periodičnom sistemu i kontinuiranom sistemu)80 vođenja zaliha, a u skladu sa odabranim metodama vrednovanja FIFO, LIFO, prosječnih ponderisanih nabavnih cijena, specifične identifikacije

METODA FIFO – vrednovanja utrošenog materijala (engl. First in – first out, tj. prvi ulaz – prvi izlaz) pretpostavlja da se utrošak materijala vrednuje po cijenama (trošku nabavke) materijala koja je prva nabavljena (prva nabavna). Kada se prva nabavka iscrpi, prelazi se na vrdnovanje utroška po cijenama druge, koja je sada prva, i tako redom. U uslovima rastućih cijena nabavke (trošak nabavke), preostale zalihe ne kraju razdoblja (razlika između nabavljenih i utrošenih materijala) vrednovane su po posljednjim ulaznim cijenama. METODA LIFO – (last in – first out, tj. posljedni ulaz – prvi izlaz), pretpostavlja da se utrošak materijala vrednuje po cijenama (trošku nabavke) materijala koja je poslejdnja nabavljena, sve dok se upotpunosti ne utroši. U uslovima rastućih cijena nabavke (trošak nabavke), preostale zalihe na kraju razdoblja vrednovane su po cijenama prve nabavke. Metoda prosječnih ponderisanih nabavnih cijena (troška nabavke) pretpostavlja da se utrošak materijala množi prosječnom ponderisanom nabavnom cijenom (trošak nabavke), koja se izračunava ovako: prosječna ponderisana nabavna cijena vrjedonosno stanje prije utroška količinsko stanje materijala prije utroška

=

Metoda specifične identifikacije zahtjeva obračun utroška materijala po specifičnom trošku nabavke pojedinih nabavki istog materijala iz kojih potiče utrošak matrijala.

Kapić dr Jadranka: Valorizacija zaliha i njihova revalorizacija u uslovima inflacije, str. 140-152.
80

205

Dakle, izbor jediničnog stvarnog troška za vrednovanje utroška materijala po ovoj metodi zasniva se na stvarnom fizičkom toku materijala. Utrošak materijala se vrednuje upravo po onom trošku nabavke po kojem je taj materijal i nabavljen, te će prema teme i preostale zalihe biti vrednovane tačno po tropku nabavke po kojem su bile nabavljene. Primjenu navedenih metoda prikazujemo na pojednostavljenom primjeru. Knjiženje ćemo izvršiti u analitičkom knjigovodstvu materijala «A» i na računima Glavne knjige. Knjiženje PDV-a isključujemo, jer je prikazno u prethodnim primjerima, i nije bitno za problematiku vrednovanja utroška materijala. Možda bi je zakomplikovalo. Primjer: 1.1. Stanje materijala «A» na početku godine: 20 kg po 6.1. 10.01. 12. 01. 15. 01. cijeni 20 KM za kg i 30 kg po cijeni 24 KM za kg. Nabavljeno 40 kg maerijala «A» po cijeni 30 KM za kg. Utrošeno u proizvodnju 20 kg materijala «A» Utrošeno u proizvodnju 30 kg materijala «A» Nabavljeno 50 kg materijala «A» po cijeni 36 KM za

kg. 20. 01. Nabavljeno 30 kg materijala «A» po cijeni 40 KM za 22. 25. 28. 31. 01. 01. 01. 01. kg. Utrošeno u proizvodnju 40 kg Utrošeno u proizvodnju 20 kg Utrošeno u proizvodnju 30 kg Nabavljeno 20 kg materijala kg. materijala «A» materijala «A» materijala «A» «A» po cijeni 60 KM za

206

a) METODA FIFO – analitičko knjigovodstvo materijala «A» Račun broj ________ ______ Materijal mj. ______ Datu m Dokume Opis Stanje Ula z 20 30 Nabavlje 40 50 30 20 Izla z 20 30 40 20 30 Stanj e 20 50 90 70 40 90 120 80 60 30 50 Cijen a 20 24 30 20 24 36 40 30 36 36 60 Duguj e 400 720 1.200 1.800 1.200 1.200 Potražuj e 400 720 1.200 720 1.080 Sald o 400 1.12 0 2.32 0 1.92 0 1.20 0 3.00 0 4.20 0 3.00 0 2.28 0 1.20 0 2.40 0 ________ Jed. Godina

nt 1.1. Inventur a 6.1. Primka

no 10.1. Izdatnica Utrošak 12.1. Izdatnica Utrošak 15.1. Primka 20.1. Primka Nabavlje no Nabavlje

no 22.1. Izdatnica Utrošak 25.1. Izdatnica Utrošak 28.1. Izdatnica Utrošak 31.1. Primka Nabavlje no Kontrola konačnog stanja: Svega (početno stanje i nabavke) Svega utrošeno Zalihe na kraju razdoblja:

190 kg 140 kg

6.520 KM 4.120 KM

Nabavke od 20. 01. 30 kg x 40 KM = 1.200 KM Nabavke od 31. 01. 20 kg x 60 KM = 1.200 KM Ukupno 50 kg 2.400 KM

207

Prethodno

su

prikazani (tekućem)

mehanizmi sistemu

i

efekti

FIFO

metode

pri i

kontinuiranom

vrednovanja

utroška

materijala

preostalih zaliha materijala. Po sistemu periodičnog vrednovanja zaliha, au skladu sa FIFO metodom imali bi potpuno iste efekte na utrošak materijala i preostalih zaliha na kraju obračunskog razdoblja. Prednost metode FIFO je u tome što je jednostavna za upotrebu. U uslovima porasta nabavnih cijena materijala (troška nabavke), karakteristika ove metode, u poređenju sa metodom LIFO, je: • utrošci materijala se vrednuju po prvim ulaznim cijenama, koje su manje od tekućih (tržišnih), pa su troškovi materijala podcijenjeni, te je zato rezultat poslovanja razdoblja precjenjen. • • na precjenjeni rezultat poslovanja plaća se veći porez na dobit preostale (konačne) zalihe materijala iskazane su po zadnjim ulaznim cijenama, pa su bliže tekućim, odnosno tržišnim cijenama. METODA FIFO- knjiženje na računima Glanve knjige: Obaveza prema dobavljačima P 1.200 (6.1.) 1.800 (15.1.) 1.200 (20.1.) 1.200 (31.1.)

D

D Zalihe materijala P (1.1.) 1.120 400 (6.1.) 1.200 720 (15.1.) 1.800 1.200 (20.1.) 1.200 720 (31.1.) 1.200 1.080

D Troškovi materijala (10.1.) 400 (12.1.) 720 (22.1.) 1.200 (25.1.) 720 (28.1.) 1.080

P

b) METODA LIFO Račun broj ________ ______ Materijal mj. ______ Datu m Dokume Opis Stanje Ula z 20 30 Nabavlje 40 Izla z Stanj e 20 50 90 Cijen a 20 24 30 Duguj e 400 720 1.200 Potražuj e Sald o 400 1.12 0 2.32 nt 1.1. Inventur a 6.1. Primka ________ Jed. Godina

208

Primka Nabavlje no Nabavlje 50 30 - 30 10 1. Izdatnica Utrošak 25.60 0 880 640 1. Izdatnica Utrošak 12.1. Izdatnica Utrošak 28.12 0 880 2.1.68 0 2.520 KM 4. 20 kg x 20 KM = 400 KM 240 KM 50 kg 1. Mehanizam i efekti LIFO metode. Izdatnica Utrošak 31. Primka Nabavlje 20 20 20 10 - 60 40 30 50 36 36 24 60 1. Primka 20.840 KM Preostalo stanje 1.no 10.1.1. 20 kg x 60 KM = 1.88 0 2.1.32 0 1. a pretpostavlja sistemsko obuhvatanje promjena u vezi sa materijalom po količini i vrjednosti kako pri ulazu (nabavci). Izdatnica Utrošak - 20 20 10 70 50 40 90 120 90 80 30 30 24 36 40 40 36 - 600 600 240 0 1.1.200 720 720 240 - no Kontrola konačnog stanja «A» (LIFO metoda) Svega (početno stanje i nabavke) Svega utrošeno Zalihe na kraju razdoblja: Stanje Nabavke 1.1.1. prvi izlaz.800 1.1.68 0 3. Kod kontinuirane LIFO metode vrednovanje utroška materijala se tekući vrednuje prema pravilu: posljednji ulaz. prikazane u primjeru zasnovan je na primjeni sistema kontinuiranog (tekućeg) vrednovanja utroška materijala. u skladu sa LIFO metodom.200 KM Ukupno U računovodstvenoj teoriji i praksi posebice u SAD-u ističu se dva sistema vrednovanja utroška materijala i preostalih zaliha materijala i to kontinuirani (tekući) i periodični u ksladu sa LIFO metodom.200 360 no 22.200 - 1.680 KM 31.1.1.72 0 1. 10 kg x 24 KM = 190 kg 140 kg 6.84 0 15. tako i pri 209 .

1. što je redovna pojava. trošak nabavke od 60 KM potiče iz posljednje nabavke (31. izdate količine pod promjenom 10. a preostale (krajnje) zalihe 1. koliko je iz te nabavke u momentu utroška bilo raspoloženo. utrošak materijala će biti vrednvoan po posljednjim troškovima nabavke. U postupku vrednovanja utroška materijala korištenjem periodično LIFO metode. Prema tome. dok je ostalih 10 kg utroška materijala računat po trošku nabavke od 24 KM iz početnog stanja. koliko i početne zalihe.120 = 560 KM). Za obračun sljedećeg utroška pod promjenom 22.840 = 560 KM) u poređenju sa FIFO metodom.1.1. u prikazanom prethodnom primjeru u postupku vrednovanja utroška materijala ušlo bi najprije 20 kg najkasnije nabalvjenog materijala «A» po 60 KM. u ovom obračunskom razdoblju. razlike u iskazanom utrošku materijala i preostalim zalihama materijala po LIFO metodi u odnosu na FIFO metodu bilo bi još veće kada bi LIFO metoda bila zasnovana na periodičnom sistemu vrednvoanja utroška materijala. Utrošak (troškovi) materijala u ovom postupku bi bili 4. što je trošak nabavke iz posljednje raspoložive količine (u skladištu smješten) nabavke koja je obuhvaćena pod promjenom 6.. osim u slučaju da se u toku obračunskog razdoblja utroše sve raspoložive količine materijala.680 – 4. pa nam se može desiti kao što je prikazano u 210 . pa 30 kg po 40 KM i tako radom unazad do namirenja ukupno utrošene količine materijala od 140 kg. odnosno posljednjeg dana obračunskog radzoblja. LIFO metoda je iskazala veći utrošak (troškove) materijala (za 4..1.izlazu (utrošku) na analitičkom računu materijala. a manje preostale (krajnje) zalihe (za 2. već je ostala na zalihama materijala koje se prenose u naredno obračunsko razdoblje. nužno je koristiti najprije trošak nabavke iz promjene 20.) koja se je dogodila poslije svih utrošaka materijala. te u uslovima rasta cijena biti podcijenjene. itd.1.400 – 1. na utrošeni dio i preostale (krajnje) zalihe materijala na kraju obračusniog razdoblja vrši pogledom unazad. ali samo za 20 kg.1.120 KM. Međutim.400 KM. a iz nabavke pod promjenom 14. Zašto? Zbog toga što periodično vrednovanje utroška materijala podjelu ukupnih ulaganja u materijal. Prema tome. Nedostatak kontinuiranog sistema vođenja zaliha u skladu sa LIFO metodom je u tome što ne prati tok zaliha. te nije mogla doći u obzir za vrednovanje utroška materijala u ovom obračunskom razdoblju. Najveći nedostatak LIFO metode jee u tome da će preostale (krajnje) zalihe biti vrednovane po starijem trošku nabavke. vrednovane po trošku nabavke 30 KM.

1.200 840 (15. računovođama ne duguje samo svojoj internoj logici.) D D Zalihe materijala P (1.560 (20.200 (6.1.200 960 D Troškovi materijala (10.200 (20.1.120 600 (6. Popularnost među menadžerima tj. Prema 211 . Dakle.1.) 840 (22.800 (15. Knjiženje na računima glavne knjige: Obaveza prema dobavljačima P 1.1.primjeru da imamo situaciju da se preostale (krajnje) zalihe sastoje iz dijela posljednje nabavljenih zaliha i dijela najstarijih zaliha koje potiču iz početnog stanja. Tekuće vrednovanje utroška materijala po prosječnim ponderisanim nabavnim cijenama predstavlja kontinuirano (stalno) obuhvaćanje materijala po količini i vrjednosti ne samo pri ulazu materijala u skladište već i na izlazu u proivzodni proces.) 1.) 1.200 720 (31.560 (25.1.) 1.1.) 960 P c) METODA PROSJEČNIH PONDERISANIH NABAVNIH CIJENA Primjena metode prosječnih ponderisanih nabavnih cijena (troškova nabavke) veoma je rasprostranjena. već posebno njenom favorizovanju u poreskim zakonima.) 1.1.) 1.1. Vrednovanje utroška materijala po metodi prosječnih ponderisanih nabavnih ciejna primjenjuje se prema: • • kontinuirano (tekuće) vrednovanje ili periodično vrednovanje.800 1.) 720 (28.200 (31.1.1.) 1.) 1.) 1.) 600 (12.1.1. svaki utrošak materijala u toku perioda se vrednuje i evidentira po trošku nabavke (stvarna nabavka cijena) koja proističe iz do tog momenta raspoloživih nabavki.1.) 1.

21 6 nt 1. Primka Nabavlje no Ilustrovani primjer zasnovan je na toku materijala za isti obračunski period kao i kod prethodnih primjera.6 0 60 Duguj e 400 720 1.1.200 1.01 4 1.008 Sald o 400 1.1.1. Izdatnica Utrošak 25.6 0 33.03 0 2.32 0 1. Primka Nabavlje no Nabavlje no 22. Primka no 10.1.03 0 2. Primka 20.200 ________ Godina Jed.8 0 25.83 0 4.1. poslije svake nabavke obračunava se novi prosječni ponderisani trošak nabavke koji će biti korišten za vrednovanje slijedećih utrošaka materijala do pojave nove nabavke.800 1.68 6 2.1. Izdatnica Utrošak 12. metoda prosječnih troškova nabavke za vrednovanje utroška 212 .1.1. Inventur a 6.200 1. Račun broj ________ ______ Materijal mj. Izdatnica Utrošak 28.01 6 2.344 672 1. a nema razlike ni u obuhvatanju nabavki materijala. Izdatnica Utrošak 15. Izdatnica Utrošak 31.1.12 0 2.tome.80 4 1. Međutim.8 0 36 40 33.6 0 33.1. Na isti način je preuzeto početno stanje. ______ Datu m Dokume Opis Stanje Ula z 20 30 Nabavlje 40 50 30 20 Izla z 20 30 40 20 30 Stanj e 20 50 90 70 40 90 120 80 60 30 50 Cijen a 20 24 30 25. Potražuj e 516 774 1.

x 60 KM)} : 50 kg = 44. x 30 KM)} : 90 kg.80 KM) + (50 kg.80 KM koji je korišten za vrednovanje utroška do naredne nabavke odnosno za obračun utroška materijala pod promjenama 10.12 KM. a prosječni trošak nabavke se obračunava na kraju perioda. x 22. Poslije nabavke pod promjenom 2) obračunat je prosječni trošak nabavke {(50 kg.60 KM koji je korišten za vrednovanje svih narednih utrošaka materijala do slijedeće nabavke i promjene prosječnog troška nabavke. x 30.032 KM. Preostale (krajnje) zalihe vrednovane su po prosječnom trošku nabavke za preostale količine poslije prethodnih promjena stanja i novonabavljene količine pod promjenom 31. prije nabavke pod promjenom 20. znatno lakši postupak je periodično vrednovanje utroška materijala i krajnjih zaliha po metodi prosječnog troška nabavke. x 33.materijala pretpostavlja obračun prosječnog nabavnog troška nakon svakog ulaza. Nakon obuhvatanja slijedeće nabavke pod promjenom 15.1). = 25. x 36 KM)} : 90 kg.40 KM) + (40 kg. ali nije nijednom korišten za vrednovanje utroška materijala jer nije ni bilo utrošaka prije naredne nabavke. Do prosječnog troška nabavke dolazi se djeljenjem ukupno nabavnog troška materijala za obračunski period sa ukupno nabavljenim količinama u toku perioda uključujući pri tome i početno stanje materijala. te smo mišljenja da je podobnije ići na drugu varijantu metode prosječnog troška nabavke tj.40 KM. Nakon tih utrošaka ostalo je 40 kg.1) i 12. Kod periodičnog vrednovanja utroška materijala a u uslovima primjene metode prosječnih troškova nabavke na izlaznoj strani analitičkog računa materijala kontinuirano se obuhvataju samo količine utrošenog materijala u obračunskom periodu a na ulaznoj strani stvarni troškovi nabavke. x 40 KM)} : 120 kg. = 33. Nakon evidentiranja početnog stanja prosječni trošak nabavke je iznosio {(20 kg x 20 KM) + (30 kg. x 25.1 kada je obračunat prosječni trošak nabavke od {(90 kg.1) je obračunata kako slijedi {(30 kg. = 30. Postupak periodičnog vrednovanja utroška materijala po metodi prosječnog troška nabavke prikazat ćemo na hipotetičnom primjeru uz korištenje istih podataka koje smo koristili do sada u našem primjeru: 213 . po 25.80 KM = 1.46 KM) + (30 kg.60 KM) + (20 kg.46 KM koji na izlaznoj strani nije korišten pošto nije bilo utrošaka materijala.1) obračunat je novi prosječni trošak nabavke {(40 kg. Na taj način obračunat prosječni jedinični nabavni trošak primjenjuju se na utroške u toku perioda i na kraju zalihe materijala. Vrednovanje utroška materijala i preostalih zaliha materijala po metodi prosječnog troška nabavke kontinuiranog u situaciju tekućeg – vrednovanja iziskuje mnogo posla posebno u uslovima širokog asortimana materijala. x 24 KM)} : 50 kg = 22.

200 ________ Godina Jed.) D D Zalihe materijala P (1.32 Zalihe na kraju razdoblja: .200 (6.32 0 6.1.) 1.200 (31. Primka 31.804 KM Knjiženje na računima glavne knjige: Obaveza prema dobavljačima P 1.3 2 Kontrola konačnog Duguj e 400 720 1.) 1. Primka 15.800 (20.200 (31. Primka no 31.1.1.1. Primka 20.200 (20.Račun broj ________ ______ Materijal mj.1. ______ Datu m Dokume Opis Stanje Ula z 20 30 Nabavlje no Nabavlje no Nabavlje no Nabavlje 40 50 30 20 20 Izla z 140 Stanj e 20 50 90 140 170 190 50 Cijen a 20 24 30 36 40 60 34.32 0 4.804 Sald o 400 1.1.800 (15.1. Izdatnica Utrošak stanja materijala «A».1.1.200 1.1.804 P 214 .1.200 (31.) (15.1.) 1.1.804 (6.12 0 2.120 4.) 1.200 1.200 D Troškovi materijala (31.1.52 0 2.) 1.800 1.1.) 1.12 0 5. Inventur a 6. metoda ponderisanog prosječnih nabavnih cijena Svega (početno stanje i nabavke) Svega utrošeno po 34.) 1.) 1.1.) 4.32 Ukupno 50 kg 1.716 KM 190 kg 140 kg 6. Potražuj e 4.520 KM 4.50 kg po 34.21 6 nt 1.1.

Primjenom ove metode utrošak se vrednuje po prosječnoj ponderiranoj nabavnoj cijeni (trošku nabavke) na kraju obračunskog razdoblja koja se izračunava ovako vrjedonosn isaldo 6.32 kolicinski saldo 190 prosječna cijena = Kontinuirani sistem vođenja zaliha materijala u skladu sa metodom ponderisanih prosječnih nabavnih cijena zahtijeva da kontinuirano fizičko praćenje toka zaliha materijala. Uticaj vrednovanja utroška materijala na vrjednost preostalih (konačnih) zaliha a kasnije i na rezultat poslovanja razdoblja možemo prikazati.Knjiženje ulaza (nabavke) i izlaza (utroška) materijala u materijalnom knjigovodstvu i glavnoj knjizi ne razlikuje se od prethodnih metoda. vrednovanje utroška po prvoj ulaznoj cijeni. vrednvoanje utroška materijala povezana je putem uključivanja u proizvodne tokove i troškove prodatih proizvoda sa utvrđivanjem rezultata poslovanja razdoblja njgovog oporezivanja i vrednovanja zaliha na kraju razdoblja. U uslovima inflacije i deflacije čije obrazlaganje je manje zastupljeno nego inflacija. odnosno zatijeva da se proces nabavke i proces utroška materijala prati i po količini i po trošku. Iz prethodnih primjera vidi se da su različiti troškovi materijala. Temeljna je razlika u načinu vrednovanja utroška materijala tj. zadnjoj ulaznoj cijeni ili prosječnoj ponderisanoj cijeni. te su cijene različite. kako slijedi: 215 . Razlika je jedino u vrednovanju utroška. S tim u vezi.520 = = 34 . Uticaj metoda vrednovanja zaliha materijala na rezultat poslovanja i vrednovanje zaliha na kraju razdoblja (konačnih zaliha) je različit. Iz prethodnih primjera je vidljivo da nema razlike u knjiženju nabavke materijala između metoda FIFO. LIFO i prosječnih ponderisanih nabavnih cijena.

ELEMENTI KONTINUIRAN I SISTEM VREDNVOANJ A FIFO METODE KONTINUIRAN I SISTEM VREDNOVANJ A LIFO METODA 1.314 2.120 2. Izdatnica Utrošak 12. izbor jediničnog stvarnog troška za vrednovanje utrošenog materijala po ovoj metodi zasniva se na stvarnom fizičkom toku materijala. Inventur a 6. Izdatnica Utrošak 216 .1.680 1.400 6. Vrednovanje utroška materijala i konačnih zaliha materijala po metodi specifične identifikacije prikazat ćemo na jednom analitičkom računu materijala «A» na primjeru: Račun broj ________ ______ Materijal mj.1.12 0 2. Primka ________ Jed.520 Metoda specifične identifikacije zahtjeva obračun utrošenih količina materijala po specifičnom trošku nabavke pojedinih nabavki istog materijala iz kojih potiče utrošeni materijal.520 4. Utrošak materijala 2.840 6. Godina no 10. Vrijednost konačnih zaliha 3.1. te će prema tome i krajnje zalihe biti vrednovane tačno po trošku po kojoj su bile nabavljene.84 0 940 nt 1.520 KONTINUIRANI SISTEM VREDNOVANJA METODA PROSJEČNE PONDERISANE NABAVNE CIJENE 4.32 0 1. Prema tome.200 Potražuj e 480 900 Sald o 400 1.206 6. Utrošak materijala vrednuje se upravo po onom trošku nabake po kojem je taj materijal i nabavljen. ______ Datu m Dokume Opis Stanje Ula z 20 30 Nabavlje 40 Izla z 20 30 Stanj e 20 50 90 70 40 Cijen a 20 24 30 24 30 Duguj e 400 720 1.1. Ukupno trošak nabavke 4.

10 0 no 22.100 KM Metoda specifične identifikacije vrednovanja materijala i 6. kako slijedi: Račun broj ________ ______ Godina 217 .10 0 900 2. Metodu planskih nabavnih cijena prikazujemo na primjeru. Primka Nabavlje no Nabavlje 50 30 20 40 20 30 - 90 120 80 60 30 50 36 40 36 20 40 60 1.200 1.1. 10 kg po 36 KM = 360 Preostala nabavka 31.1. ako pođemo od prethodno korištenih stvarnih podataka i planske nabavne cijene (planski trošak nabavke) za materijal «A» od npr. 20 kg po 60 KM = 1.200 Ukupno 50 kg 2. 36 KM.74 0 3. Izdatnica Utrošak 25. da je jednostavna za primjenu.1. Primka 20.15.50 0 2. Primka Nabavlje no Kontrola konačnog stanja materijala «A». Izdatnica Utrošak 28.800 1.5.1.1. Vrednovanje materijala po metodi planskih nabavnih ciejna (planski trošak nabavke) Prednost ove metode ogleda se u tome. pa se zato primjenjuje za vrijedne materijale sa rijetkom nabavkom u malim količinama.1.1.94 0 2.4. kao i mogućnost kontrole troškova.420 KM preostalih (konačnih) zaliha je složena. Daljnja prednost mertode planskih nabavnih cijena je ažurnije vrednovanje utroška materijala po planskim nabavnim cijenama. zahtijeva puno posla. 7.200 1.200 - 2.1.520 KM 4. 10 kg 24 KM = 240 Preostala nabavka 6. Izdatnica Utrošak 31. 10 kg po 30 KM = 300 Preostala nabavka 15.440 400 1. metoda specifične identifikacije Svega (početno stanje i nabavke) 190 kg Svega utrošeno 140 kg Zalihe na kraju razdoblja: Stanje 1.1.1.

80 0 3. Izdatnica Utrošak 12.840 KM 5.800 KM Godina _______ Odstupanje od cijena Po nabavci (20. Primka Nabavlje no Kontrola konačnog stanja materijala «A».1.080 Sald o 1. Primka Nabavlje no Nabavlje no 22.1.44 0 4.1.1. Izdatnica Utrošak 31.040 KM 1. Izdatnica Utrošak 28.) 240 Svega nastala odstupanja 600 Svega nastala odstupanja 920 218 .800 1.1.080 1.88 0 3.080 720 no 10. metoda planskih nabavnih cijena (planski trošak nabavke) Svega (početno stanje i nabavke) Svega utrošeno Zalihe na kraju razdoblja Račun broj ____________ 190 kg 140 kg 50 kg 6. ______ Datu m ________ Opis Stanje Nabavlje Ula z 50 40 50 30 20 Izla z 50 20 30 40 20 30 Stanj e 50 90 70 40 90 120 80 60 30 50 Cijen a 36 36 36 36 36 36 36 36 36 36 Duguj Jed.24 0 5.1. Izdatnica Utrošak 15.800 1. Inventur a 6.16 0 2.08 0 2.1.80 0 Dokume nt 1.24 0 2.1.1. Potražuj 720 1.440 1. Primka e e 1.) 120 Po početnom stanju (1.1.Materijal mj.440 720 1.) 680 Po nabavci (31.1. Primka 20.1.32 0 3.52 0 2. Izdatnica Utrošak 25.) 480 Po nabavci (6.1.1.

) (31.) 1.) 480 (31.) 720 720 (25.Prijenos odstupanja u vezi utroška materijala 235 dio odstupanja za zalihe 85 Svega 320 Dakle.) 1.1. a na primjer dekadno ili mjesečno u ovisnosti od karaktera odstupanja planskog utroška materijala u odnosu na stvarni utrošak materijala.1. U tom slučaju u pravilu se utrošak materijala vrednuje po planskim nabavnim cijenama.1) 1.1. 12 680 So 0 240 (6.200 (20.) (20.440 (22.1.040 (235) 4.080 (28. Ukupno trošak nabavke Utrošak materijal a 5.1.) (15. a samim tim i evidentira po planskim nabavnim cijenama.715 Ukupno 6.840 (320) 6.) 219 .1.1.1.200 (31.) (31.800 720 (6.1.) 235 D P 1.1.200 (6.1.520 Knjiženje na računima glavne knjige: Obaveza prema dobavljačima Zalihe D materijala P So 1.1.1. Pozitivna odstupanja od planskog nabavnog troška 3.800 (15.805 Krajnje zalihe 1.440 (10. Planski trošak nabavke 2. ako kompanija zalihe materijala vrednuje u procesu nabavke po planskim nabavnim cijenama (planski trošak nabavke).) Odstupanja od cijena D (na zalihama) P (20.) 1.1. tada odstupanje od planskih nabavnih cijena i stvarnih nabavnih cijena u ovisnosti od karaktera istupanja iskazuje na dugovnom ili potražnom korekcionom računu – Odstupanja od cijena kako je već napomenuto.080 (12.080 1. odstupanje evidentira na korekcionom računu Elementi 1.) 1.) 1.1.800 (85) 1.1.) 1.800 1.

040 x 4.) 1. mat.1.) 720 (28.1. U našem primjeru: 320 x 100 % odstupanja = 6.6783 Otpadajući odstupanja = dio 5.080 (22.) P 235 (31.) 1.1.1.) Obračun srazmjernog dijela odstupanja utroška materijala So računa – Odstupanja od cijene x 100 % odstupanja = So računa – Zalihe materijala plus ukupna zaduženja računa za obračunsko razdoblje za koji se vrši obračun odstupanja Dobiveni utvrđuje procent odstupanja dio se primjenjuje za na vrjednost materijala izdatog u tom materijala određene vrste u toku obračunskog razdoblja i na taj način se otpoadajući ostupanja utrošak obračunskom razdoblju.080 Ukalkulisana odstupanja od D cijena (za utr. U našem primjeru računato odstupanje stvarnog od planskog utroška materijala u obračunskom razdoblju je pozitivno (planski utrošak 220 .1.840 = 4.D Troškovi materijala P (10.) 720 (12.) 1.1.6783 = 235 U ovisnosti od karaktera odstupanja pozitivno ili negativno. otpadajući iznos odstupanja planskog utroška materijala od stvarnog utroška se evidentira na dugovnoj odstupanja ili od potražnoj cijena strani (za korekcionog utrošak računa – uz Ukalkulisana materijala) korespodentno knjiženje na korekcionom računu – Odstupanja od cijena (na zalihama) i na taj način se ispravlja planski utrošak materijal i krajnje zalihe materijala i svode na stvarnu nabavnu vrjednost.440 (25.

Primjer: Redovnim popisom zaliha materijala utvrđen je višak materijala 100 kg. U slučaju negativnog odstupanja (planski utrošak materijala manji od stvarnog) evidentiranje se provodi obrnuto na pomenutim računima. Viškovi materijala u skladištu Kada se uporedi stanje zaliha materijala u knjigovodstvu sa stvarnim stnejem koje se utvrdi temeljem popisa (inventure) može se dogoditi višak materijala.materijala viši od stvarnog) te smo evidentiranje proveli na način duguje račun – Odstupanje od cijene (na zalihama) a potražuje račun – Ukalkulisana odstupanja od cijene (utrošak materijala). Računovodstveno praćenje otuđenja materijala 221 .5.000 P D Viškovi – Ostali prihodi P 5. Pri knjiženju prihoda ne obračunava se PDV.6. a ulaz nije kontrolisan itd.000. 7. veća količina materijala isporučena od dobavljača u odnosu na ugovorenu. Višak materijala knjiži se kao novo zaduženje u skladištu. pretpostavlja se da je višak nastao zbog nepreciznog mjerenja prilikom izdavanja sa skladišta. a protustavka je prihod i to račun – Viškovi – prihodi. Tržišna cijena na dan bilanse je 50. Za vrednovanje (mjerenje) materijala kao višak može se koristiti cijena posljednje nabavke ili fer procjenjena (tržišna) vrjednost. dat je nalog knjiženja viška u sumi od 5.5.5. višak je zadužen na skladište. računske greške.000 (1) 7. Višak materijala na skladištu može se pojaviti zbog različitih uzroka npr. neprecizno mjerenje kod izdavanja materijala iz skladišta. Knjiženje na računima glavne knjige: D Zalihe materijala (1) 5.

Dakle.Materijal se nabavlja sa osnovnom namjenom trošenja u procesu proizvodnje ili pružanju usluga. Ukoliko je manjak opravdan knjiži se na teret rashoda. pod pojmom otuđenja. Najznačajniji načini otuđenja su: • • • • inventurni manjak uništenje zbog elementarnih nepogoda prodaja rashodovanje Inventurni manjak se utvrđuje kada je stvarno (inventurno) stanje materijala manje od knjigovodstvenog. Primjer: Na osnovu popisa utvrđen je manjak materijala na zalihama 20. odnosno «likvidacije» materijala podrazumjevamo izlaz materijala izvan osnovne namjene zbog koje je i nabavljen. 222 . i to: D Zalihe materijala So X P (1) D Manjak – Ostali rashodi P Obrazloženje: 1) Knjiženje inventurnog manjka materijala se utvrđuje množenjem količinskog manjka sa pripadajućom nabavnom cijenom u skladu sa metodom prosječne ponderisane nabavne cijene (nabavnog troška). Knjiženje inventurnog manjka je u ovisnosti da li je opravdan ili nije.000. Ako nije tako govorimo o otuđenju materijala.

170 (1) Manjak materijala na temelju propisanih stopa kala i loma se knjiži na teret troškova. Knjiženje na računima glavne knjige: Troškovii materijala D za kalo. kvar i lom sa obračunatim zakonskim porezom se knjiži na teret rashoda uz formiranje obaveze za PDV i razduženje skladišta za normalni i prekomjerni utvrđeni kalo.000. potres. kvar i lom. rastor. Poslovni subjekti u pravilu se osiguravaju kod osiguravajućeg društva od tih rizika.000 (1) D Manjkovi – ostali rashodi P (1) 8. može se knjižiti i na teret odgovorne osobe. Pri tome se u računovodstvenoj evidenciji formiraju potraživanja prema odgovornoj osobi (sa zakonskim propisima).170. rastu. požar.000. kvar i lom je 13. Za iznos manjka materijala za prekomjerni kalo.000 D Zalihe materijala So X P 13.a) dopuštena vrjednost manjka obračunata na osnovu propisanih stopa za kalo. kvara i loma iznosi 7. Ako je inventurni manjak neopravdan. Uništenje zbog elementarnih nepogoda materijala može se javiti uslijed dejstva više sile – poplava. rastur. b) prekomjerni manjak materijala iznad dozvoljenog kala. Na vrjednost manjka obračunat je PDV u sumi 1. rastur.170 D Obaveze za PDV P 1. kvar i lom P (1) 6. U tom slučaju 223 .

a razliku između troška nabavke (knjigovodstvene vrjednosti) materijala i niže neto prodajne (tržišne) vrjednosti treba otpisati na teret rashoda (MRS-2. a razlika se knjiži na teret računa – Vanredni rashodi. imamo u slučaju isteka roba upotrebe. Primjer: Požarom je uništen materijal u sumi 10. odnosno za utrošak u proizvodnji ili obavljanju usluga. Knjiženje na računima glavne knjige: D Zalihe materijala P So X 10. a zadužuje se račun – Ostala kratkoročna potraživanja za iznos priznate štete.000 P Ostala kratkoročna D potraživanja P (1) 5.000 (1) D Vanredni rashodi (1) 5. 32. 224 .procjenitelji osiguravajućeg društva će procjeniti visinu štete. kvara. Rashodovanje materijala najčešće se obavlja kada nisu više sposobne za korištenje. loma. Rashodovanje materijala npr. oštećenja i drugo. Eventualna razlika do knjigovodstvenog iznosa se knjiži na teret vanrednih rashoda.000 1) Zalihe materijala se razdužuju po prosječnim ponderisanim nabavnim cijenama. t.000.000.) Primjer: Zbog oštećenja i zastarjelosti radhodovan je materijal u vrjednosti od 5. U tim slučajevima primjenjujemo princip vrednovanja materijala po neto prodajnoj (tržišnoj) vrjednosti.000. Osiguravajuće društvo procjenjuje štetu i na ime djelimične naknade štete priznaje 5.

000 (2) Neotpisana vrijednost materijala D (ostali rashodi) P (2) 50.200 Vrijednost prodatog materijala 60. razlika u cijeni 20% i PDV 17. trgovačka roba. Međtum. kao npr.000 D Obaveze za PDV 10.Knjiženje na računima glavne knjige: Otpis vrjednosti zastarjelih D zaliha (ostali rashodi) P (1) 5. u slučaju da kompanija raspolaže viškom materijala u odnosu na potrebe ili se materijal više ne koristi u proizvodnji. Knjiženje na računima glavne knjige: Potraživanje od kupaca 70.200 D So X Zalihe materijala P 50.000. Primjer: Prodato je kupcima materijal sa skladišta u vrjednosti od 50.200 225 . već radi utroška u procesu proizvodnje ili pružanju usluga. pa to teretimo kao inventurni manjak. Materijal nije nabavljen radi prodaje.000 D Zalihe materijala P 5. interes je da se prodaj.200.000 (1) D P D P (1) 70. tako daj e maloprodajna vrjednost iznosila 70. Rashodovati se može i prilikom popisivanja.000 (1) 1) Otpis zaliha na teret rashoda zbog zastarjelih zaliha.200 (1) P (4) 10.

analitičko knjigovodstvo materijala je veza između skladišne evidencije i sintetičkog računa zaliha materijala u glavnoj knjizi. a u glavnoj knjizi zbirno za sve promjene na materijalima i to samo vrjedonosno.200 (4) Obrazloženje: 1) zadužuenje kupaca po prodajnoj cijeni sa obračunatim PDV-om 2) razduženje zaliha materijala po trošku nabavke 3) naplata potraživanja od kupaca 4) podmirenje PDV-a Stanje i tok kretanja materijala prati se na tri mjesta i na tri načina: • • • u skladišnoj evidenciji u analitičkom knjigovodstvu (materijalno knjigovodstvo) u glavnoj knjizi Prema tome. U pravilu knjiženja se kontrolišu tako da se količinkse promjene (ulaz. izlaz.200 10. u skladišnoj evidenciji promjene se evidentiraju za svaku vrstu materijala samo količinski. Skladišna evidencija Analitičko knjigovodstvo materijala Glavna knjiga Količinski Količinski i vrjedonosno Vrjedonosno Prema tome. što možemo prikazati ovako. u materijalnom knjigovodstvu količinski i vrjednosno. stanje) upoređuju i na taj način usklađuju sa analtički računi skladišne evidencije i 226 .D Žiro račun P (3) 70.

sklopovi ili uređaji što ih ugrađujemo u mašine ili uređaje radi popravke. odnosno sitan inventar. odnosno sitan inventar. rezervni dijelovi se troše i prenose svoju vrjednost sa računa – Zaliha rezervnih dijelova na račun – Troškovi rezervnih dijelova ili račun – Troškovi usluga. nego se vode u tekućim sredstvima. Sitan inventar u procesu nabavke (kupovine) inicijalno se vrednuju po trošku nabavke (fakturna vrijednost + zavisni troškovi). 7. vrjednost izlaz ili potražnje i vrjednost saldo) upoređuje sa dugovnim i potražnim prometom sintetičkog računa zaliha materijala u glavnoj knjizi. Ukoliko se trše u postupku rekonstrukcije stalnih sredstava i ako ispunjavaju uslove u skladu sa RS-16 da se uračunavaju u promjenjenu vrjednost stalnih sredstava.analtičkih računa knjigovodstva materijala. ukupne vrjedonosne promjene iz dnevnika analitičkog knjigovodstva materijala (vrjednost ulaz ili duguje.5. Međutim. Ako nije tako. Rezervni dijelovi su gotovi elementi. Kako se iste promjene knjiže na tri mjesta. Sitan inventar jesu sredstva koja se ne troše jednokratno u procesu poslovanja. vrjednost rezervnih dijelova tereti troškove tekućeg razdoblja ili troškove proizvodnje. a vijek trajanja može biti duži od jende godine od trenutka njihovog izdavanja u upotrebu. tada se neće knjižiti na troškove. radi se o knjigovodstvenoj grešci koju treba pronaći i ispraviti. Pri tome.7. Prema tome. Otpis zaliha sitnog inventara 227 . Računovodstveni obuhvat i porezni obuhvat rezervnih dijelova pri nabavljanju je kao u materijalu. pravilno se klasificiraju u tekuća sredstva. nego kao povežanje amortizacione osnovice stalnih sredstava. ta se sredstva zbog primjene kriterija male vrjednosti ne razvrstavaju u stalna sredstva. odnosno održavanja. tačnost knjiženja i stanja bi trebala biti osigurana. Pored toga. U skladu sa pozitivnim zakonskim propisima u F BiH sredstva čija je pojedinačna nabavna vrjednost manja od 250 KM a vijek upotrebe dulji od jende godine. Računovodstveno praćenje zaliha rezervnih dijelova i sitnog inventara Rezervni dijelovi su sastavni dio tekućih materijalnih sredstava.

Izvršiti knjiženje: a) ako se otpis vrši 100% b) ako se otpis vrši 50% indirektna metoda c) kalkulativni otpis (procjenjeni vijek upotrebe 4 mjeseca) Knjiženje na računima glavne knjige: Sitan inventar D na zalihi P (1) 2. u upotrebu izdato je 6 komada ručnih bušilica.nastaju u trenutku izdavanja sitnog inventara u upotrebu.200 P Obrazloženje: (1) evidentiranje fakture dobavljača 228 .200 (2) D Obaveze prema dobavljačima P 2.000. plus 17% PDV na sumu 340.000 1. 2) Na osnovu izdatnice. Metode otpisa sitnog inventara jesu: a) potpuni otpis (100%) ili b) 50%-tni otpis (direktna i indirektna) c) kalkulativni otpis Primjer: 1) Nabavljeno je 10 komada ručnih bušilica pojedinačne nabavne vrjednosti 200 i primljena je faktura dobavljača na sumu 2.340 (1) D (1) Potraživanje za ulazni porez 340 P Troškovi D sitnog inventara (2) 1.

otpis (direktna metoda) sitan inventar se otpisuje u 50%-tnom iznosu u datom obračunskom razdoblju 2) Konačan otpis sitnog inventara i rashodovanje 3) 50%-tni iznos (indirektna metoda) Sitan inventar na zalihi P X 600 (1) Sitan inventar u upotrebi 600 600 (4) D So D (1) P D P Troškovi sitnog inventara D Ispravka vrjednosti sitnog inventara P 229 .(2) 100% - otpis (jednokratni) sitnog inventara i rashodovanje (3) otpis 50% direktna metoda Sitan inventar na zalihi P X 600 (1) Sitan inventar u upotrebi 300 300 301 D So D (1) P (2) D P (1) (2) Troškovi sitnog inventara 300 300 Obrazloženje: 1) Prilikom stavljanja u upotrebu po metodi 50% .

(2) (3) 300 300 (4) 600 300 (2) 300 (3) Obrazloženje: (1) izdavanje sitnog inventara u upotrebu (2) 50%-tni otpis (3) konačni otpis (4) rashodovanje i isknjižavanje sitnog inventara u upotrebi (5) kalkulativni otpis D So Sitan inventar na zalihi P 600 (1) D (1) Sitan inventar u upotrebi 600 600 (6) P D P (2) (3) (4) (5) Troškovi sitnog inventara 150 150 150 150 D (6) Ispravka vrjednosti sitnog inventara P 600 150 (2) 150 (3) 150 (4) 150 (5) Objašnjenje: Primjenom kalkulativnog otpisa ravnomjerno se uprosječavaju troškovi sitnog inventara u toku procjenjenog vijeka upotrebe. Mjesečni otpis sitnog inventara se računa ovako: 230 . U primjeru procjenjeni vijek upotrebe je četiri mjeseca.

5. Knjiženje kalkulativnog otpisa za obračunsko razdoblje (mjesečno smo provodili knjiženje.osnovica troškovi sitnog inventara = vijek upotrebe u mjesecima U primjeru troškovi sitnog inventara za obračunsko razdoblje (mjesečno iznose (600/4=150) 150. Međunarodnog računovodstvenog standarda (MRS) 2 – Zalihe jesu: nabavna cijena (kupovna cijena) umanjena za rabate i lsične popuste iskazane u računu dobavljača 231 . Budući da se roba nabavlja radi dalje prodaje sa ciljem ostvarivanja profita – dobiti. Stav 1. a ostvaruje se dobitak ili gubitak. Roba kao dio tekućih materijalnih sredstava. Prodaja robe je proces u kojem uz prihode nastaju i rashodi. odnosno zaliha kompanije iskazuje se od trenutka nabavke po trošku nabave. Računovodstveno praćenje robe Pojam robe u računovodstvenoj praksi koristi se uz djelatnost trgovine. Trošak zaliha. 3.8. odnosno trošak nabavke trgovačke robe prema standardu u tački 7. knjiženje izdavanja sitnog inventara u upotrebu. i objašnjenjima u tački 8. odnosno isporuke kupcima. Osnovna djelatnost Kompanije koje se bave trgovinom je nabavka (kupovina) i prodaja roba. u trenutku prodaje. trgovina na malo i posredovanje u trgovini. 4. te obavljanja trgovačkog posredovanja na domaćem i inostranom tržištu. 7. Stav 6. Knjiženje u trenutku rashodovanja sitnog inventara i isknjižavanje sitnog inventara iz upotrebe. Djelatnost trgovine se može obavljati kao trgovina na veliko. Stav 2. kao što se pojam gotov proizvod koristi uz djelatnost proizvodnje. 5. a potražuje račun – Ispravka vrjednosti sitnog inventara). roba prestaje biti dio sredstava. duguje račun – Troškovi sitnog inventara.

Odluku o narudžbi ili zaključivanju ugovora o nabavci određene vrste i količine. Troškovi nabavke primjene robe utvrđuju se i evidentiraju u knjigovodstvu na temelju vjerodostojnih dokumenata koji dokazuju stvarno nastale troškove nabavke. odosno predračunu (planska kalkulacija) troškova nabavke uključuju se iznosi svih očekivanih troškova koji se uključuju u troškove nabavke.) sa isporučiocem – dobavljačem direktno ili preko zastupnika. ipak je zbog ograničenja prodajne cijene konkurencijom na tržištu trgovac zainteresovan za minimiziranje troškova nabavke. odnosno narudžbom isporučuju dobavljaču. odnosno rashoda djelatnosti i dobit. Troškovi nabavke robe koju trgovci u skladu sa ugovorom. prihvaćanje ponude i sl. u pravilu temelji se na predkalkulaciji prodajne cijene u kojoj su elementi: troškovi nabavke i razlika u cijeni. Iako su načelno za svaku narudžbu prije prispjeća robe u trgovinskoj kompaniji poznati i trošak nabavke i očekivana razlika u cijeni i moguća prodajna cijena. Na temelju tih podataka podaci o stvarno nastalim troškovima nabavke za svaku vrstu i količinu nabavljene robe iskazuju se u primci. usmeno. u pravilu su poznati primjer prijema robe. 232 .- carina i druge pristojbe porezi osim onih poreza koji se mogu vratiti od porezne vlasti troškovi prevoza i drugi troškovi dopreme robe do mjesta skladištenja ili prodaje. U pravilu nabavci robe u trgovačkoj kompaniji na veliko i trgovini na malo prethodi zaključivanje ugovora u određenoj formi (pismeno. Iako se razlika u cijeni u kalkulaciji prodajne cijene najčešće dodaju trošku nabavke. U predkalkulaciji. odnosno nabavnoj cijeni robe. ipak u računovodstvu utvrđuju i evidentiraju samo stvarno nastale troškove nabavke za stvarno primljene vrste i količine robe. određene robe od određenog isporučioca trgovca. Razlika u cijeni je ona veličina iz koje trgovac ostvruje pokriće operativnih troškova.

troškovi prevoza. istovara i slično odnose na više vrsta roba. a koristi se najčešće pri preuzimanju robe direktno u prodavnici. 221. Za raspoređivanje ovih troškova koriste se različite metode. prodajnoj cijeni i o iznosu poreza na dodatnu vrjednost. pri vrednovanju robe treba se pridržavati računovodstvenog načela opreznosti. Zbog takvog sadržaja ove se primke u praksi nazivaju primka – kalkulacija. cit. 233 . Troškovi zaliha. Dakle. a time i troškovi nabavke robe određuju se primjenom:81 SISTEMI VOĐENJE • periodični • kontinuirani ZALIHE TROŠKOVNE METODE specifične identifikacije prosječne ponderisane nabavni trošak FIFO LIFO METODE VREDNVOANJA • TROŠAK • TRŽIŠNA CIJENA (ako je niža od troška) • • • • PRIMJENA NAČELA SUČELJAVANJA na 81 Gray/Needles: «Financial…. točka 6. utovara. U slučajevima kada se zalihe robe evidentiraju po prodajnoj cijeni.».Primka je dokument na kojemu su iskazani elementi kalkulacije stvarnih troškova nabavke kupljene robe. str.. uz troškove nabavke (nabavnu vrjednost robe) iskazuju podaci o iznosu razlike u cijeni. djelo. određene dodatne obračunske postupke potrebno je provesti u slučajevima kada se određeni iznos stvarno nastalih tkz. Raspoređivanje zavisnih troškova nabavke u praksi vrši se na način da se prema unaprijed utvrđenom procentu od cijene dobavljača utvrđuje iznos zavisnih troškova nabavke. Krajem obračunskog razdoblja uporešuju se trošak nabavke sa neto prodajnom (tržišnom) vrjednosti i u bilansi se priznaje ona vrjednost koja je niža u skladu sa MRS-2. Pri iskazivanju podataka u primci za nabavljenu robu. zavisnih troškova nabavke kao npr. u primci se.

količini i vrjednosti Vrjedonosno obuhvaćanje na računima glavne knjige Obuhvaćanje po vrsti i količini u skladišnoj evidenciji 234 . Može se koristiti pri evidentiranju robe u prodavnici. Računovdostveno obuhvaćanje nabavke. točka 18. LIFO. količini i vrjednosti.NABAVNA VRJEDNOST ROBE RASPOLOŽIVE ZA PRODAJU određuje TROŠKOVE PRODATE ROBE PREOSTALE (KRAJNJE) ZALIHE Prema tome. pa ih ovdje posebno ne obrađujemo. ali je uobičajeno da se promjene evidentiraju: • • • na računima glavne knjige u robnom (analitičkom) knjigovodstvu po vrsti. troškovi zaliha. Zalihe robe u trgovini na malo U trgovini na veliko roba se u knjigovodstvu evidentira po vrsti. Računovodstveno obuhvaćanje robe u veleproaji prikazujemo na slici: Računovodstveno obuhvaćanje robe po vrsti. LIFO. prosječnih ponderisanih troškova i specifične identifikacije obrađene su u okviru teme o materijalima.. a time i troškovi nabavke robe se određuju primjenom kontinuiranog ili periodičnog vođenja zaliha u skladu sa metodama FIFO.9. metoda trgovine na malo se koristi za vrednovanje robe u trgovini na malo za robe koje imaju sličnu maržu. količini i vrjednosti u skladišnoj evidenciji – po vrsti i količini. metoda prosječnih ponderisanih troškova i specifične identifikacije. skladištenje i prodaja robe može biti organizovana na različite specifične načine. 7. U skladu sa MRS-2 Zalihe.5. Metode FIFO.

utovar.250 (1) D Roba u skladištu P (1) 25.000 za robu plus 17% PDV u sumi 4. Uopšteno. grupa konta imaju funkciju prikupljanja svih troškova koji su u vezi sa nabavkom (kupovinom) robe. Knjiženje na računima glavne knjige: Obaveze prema dobavljačima 29.POPUSTI Primjer: 1) Zadužili smo robu u veleprodajnom skladištu po nabavnom trošku (nabavnoj cijeni) prema primljenoj fakturi u sumi od 25. TROŠAK NABAVKE = NABAVNA (KUPOVNA) CIEJNA + ZAVISNI TROŠKOVI NABAVKE .250.250 235 . ostale uvozne pristojbe. Na grupi konta evidentira se sastav troškova nabavke.Obuhvaćanje po vrsti. Prema tome. na grupi konta obračun nabavke se formira trošak nabavke (kupovine). kao: nabavna (kupovna) cijena. prevoz. carine. količini i vrjednosti – robnom (analitičkom) knjigovodstvu Nabava trgovačke robe odvija se u računovodstvenom smislu preko grupe konta obračun nabavke robe.000 D P Potraživanje za D ulazni porez P (1) 4. istovar i eventualni posebni torškovi pakovanja.

250 1. Trgovačka roba je zadužena u veleprodajnom skladištu po prodajnoj cijeni sa 30% razlike u cijeni.250 (1) D Roba u skladištu P (1) 32. 10 2. Kol. Red ni broj Kalkulacija – primka br. ________ za trgovinu na veliko Naziv Jed. Zaduženje robe u skladištu po trošku nabavke.Stav 1.250 D P Ukalkulisana razlika u cijeni 7. plus 17% PDV-a u sumi 5.500 i primljena je faktura dobavljača u isumi 25.000.500 D P Potraživanje za D ulazni porez P (1) 4.50 0 st 32.250. Cijen Nabav Marža Prodajn % Izno robe mjer a na a s e vrjedn vrjedno Kom. Kalkulacija – primka mogla bi izgledati ovako.500 ost 25.500 Prodaj na cijena 3.500 Primjer: 236 .000 30% 7. trgovačke robe «a» pojedinačne nabavne vrjednosti 2. Roba «A» Knjiženje na računima glavne knjige: Obaveze prema dobavljačima 29. Primjer: 1) Nabavljeno je 10 kom.

680 (3) 2.360 (2) 4.360 KM PDV.000.000 KM plus 1. 3) Primljena je faktura dobavljača za troškove utovara na sumu 4.000 KM.000 (4) D Roba u skladištu P (5) 205. Primljena je faktura dobalvjača na sumu 150. 5) Roba je u skladištu zadužena sa 25% razlike u cijeni. plus 17% PDV u sumi 25.000 D Ukalkulisana razlika u cijeni P 41.1) Nabavljeno je 50 komada trgovačke robe «b» iste vrste po cijeni od 3. 4) Primljen je račun za transportno osiguranje od 2. Knjiženje na računima glavne knjige: Obaveze prema dobavljačima D Obračun nabavke P (1) 150. plus 680 KM PDV.500 (1) 9. 2) Primljen je račun dobavljača za troškove prevoza na sumu 8.000 (4) 2.000 (2) 8.500 (2) 1.000 (5) (3) 4.000 Potraživanje za D ulazni porez P (1) 25.500.000 KM.000 KM po komadu.000 (5) Objašnjenje: 237 .360 (3) 680 D P 175.000 164.

6. Stav 5. tj. odnosno maržu povećati sa 20% na 30%.600 KM. 2) Skladište veleprodaje razduženo je po metodi prosječne ponderisane cijene. Doknjiženo je povećanje marže u sumi od (200 KM/komx4 kom.000 KM. odnosno ukupne nabavne vrjednosti od 20. 3) Za preostala 4 komada trgovačke robe. Povećanje i sniženje prodajne cijene Primjer: So Na skladištu veleprodaje nalazi se 10 komada trgovačke robe «A» pojedinačne nabavne cijene od 2. Stav 1. kao što je to slučaj kada se zavisni troškovi odnose na više vrsta roba. odnosno 24. Kada se fakture odnose samo na jednu vrstu robe nije potrebno raspoređivati zavisne troškove nabavke.448 KM.400 KM. Roba je na skladištu zadužena sa 20% marže – razlike u cijeni. plus 17% PDV u sumi 2. = 800) 800 KM. odnosno ukupno 16.U slučaju nabavke jende vrste robe a postoji više faktura dobavljača (faktura za nabavnu. odnosno kupovnu cijenu i ostale zavisne troškove) potrebno je izraditi kalkulaciju troška nabavke i knjižiti je. Knjiženje fakture dobavljača za robu Faktura za dobavljača za prevoz Knjiženje fakture dobavljača za usluge istovara Faktura za osiguravajuće društvo Zaduženje skladišta utovara i 7.848 KM.000 KM prodajne vrijednosti. Kompanija je odlučila povećati prodajnu cijenu na 2. po prodajnoj cijeni od 2. Stav 3. Stav 2.400 KM. 1) Prodato je isporučeno 6 komada trgovačke robe «A» i ispostavljena je faktura kupcu na sumu od 14. Stav 4. 238 .000 KM.

4) Prodato je i isporučeno 3 komada trgovačke robe «A» i ispostavljena je faktura kupcu na sumu od 7.800 KM plus 17% PDV u sumi od 1.326 KM, odnosno ukupno 9.126 KM. 5) Skladište veleprodaje je razduženo za prodatu robu. 6) Za preostalu trgovačku robu «A» na skaldištu Kompanija je odlučila sniziti prodajnu cijenu sa 2.600 KM na 2.200 KM. Stornirana je marža u suni od 400 KM.

Knjiženje na računima glavne knjige: Potraživanje D od kupaca (1) 16.848 (4) 9.126 Vrjednost prodate robe na veliko P 14.400 (1) 7.800 (4)

P

D

D Roba na skladištu P So 24.000 (3) 800 (6) 400

D P

Obaveze za PDV 2.448 1.326 (1) (4)

D

Troškovi prodate robe

P

(2) 14.400 (5) 7.800

2.400 (2a) 1.800 (5a)

Ukalkulisana D razlika u cijeni P (2a) 2.400 4.000 So (5a) 1.800 800 (3) 400 (4)

Objašnjenje: 1) knjiženje prodaje – faktura kupca 2) 2a) razduženje skladišta i marže

239

3) knjiženje povežanja prodajne cijene 4) knjiženje prodaje – faktura kupca 5) razduženje skladišta i marže 6) sniženje prodajne cijene 7.6.1. Roba u prodavnici Roba u prodavnici može se direktno nabavljati od dobavljača, no isto tako roba se iz skladišta može prenositi u prodavnicu. Ako se roba u prodavnici prenosi iz skladišta, knjiženje ovisi o načinu evidentiranja robe u skladištu (trošak nabavke ili prodajne cijene). Ako trgovačku robu prodavnica nabavlja direktno od dobavljača, tada se knjiženje provodi najčešće preko računa prodavnice na temelju kalkulacije. Treba napomenuti da se roba u prodavnici evidentira po prodajnoj cijeni u kojoj je sadržan i porez na dodatnu vrjednost. Primjer: Faktura dobavljača za nabavljenu robu za prodavnicu iznosi 80.000 KM. Faktura dobavljača za prevoz robe iznosi 10.000 KM. Roba se skladišti po prodajnoj cijeni. Marža (razlika u cijeni) iznosi 20% od troška nabavke. Porez na dodatnu vrjednost 17% i iznosi 18.360 KM. Kalkulacija: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Nabavna (kupovna) cijena Zavisni troškovi Trošak nabavke Razlika u cijeni – marža 20% Prodajna cijena bez PDV-a Porez na dodatnu vrjednost 17% Prodajna cijena sa PDV-om 80.000 10.000 90.000 18.000 108.000 18.360 126.360

D P

Roba u prodavnici

D

Obaveze prema dobavljačima

P

240

(1) 126.360

90.000 (1)

D P

Ukalkulisana razlika u cijeni 18.000 (1)

D

Ukalkulisani porez na dodatnu vrjednost 18.360 (1)

P

Objašnjenje: 1. Zaduženje robe u prodavnici po prodajnoj cijeni sa PDV-om 7.6.2. Analiza zaliha Obrtanje zaliha Pokazatelj najčešće korišten pri analizi veličine pojedinih stavki zaliha je koeficijent obrtanja zaliha:82
Trošak prodate robe

Koeficijent obrtanja zaliha =

zalihe

Tako na primjer, ako je trošak prodate robe u nekoj godini milion USD, a zalihe su 250.000 USD, tada se zalihe obrnu četiri puta. Uopšteno, se kaže da zalihe se obrnu jednom u tri mjeseca (kvartalno). Neke kompanije izračunavaju taj pokazatelj na temelju početnog i konačnog stanja, a neke na temelju prosječnog stanja zaliha. Prema tome, prosječne zalihe možemo računati na osnovu zbira početnog i konačnog stanja zaliha djeljenjem sa dva, ili pak prosjek mjesečnih stanja zaliha. Obrtanje zaliha u velikoj mjeri razlikuje se s obzirom na vrstu djelatnosti kompanija. Broj obrtaja trebao bi biti visok za trgovinu koja profdaje svježu robu. Broj obrtaja zaliha kod marketa može biti blizu 50, a kod rafinerije nafte 20. S druge strane draguljarnica sa vleikim izborom skupih i neobičnih stavki možda će obrnuti svoje zalihe samo jednom godišnje, a
82

Gray/Neeles: «Financial….», cit. djelo, str. 221-222.

241

kod većine umjetničkih galerija broj obrtaja je mnogo manji od 1. Obrtanje zaliha pokazuje brzinu kojom se trgovačka roba kreće kroz kompaniju. Broj obrtaja se smanjuje ili usljed povećžanja zaliha zbog očekivane veće prodaje ili, odnosno smanjenja prodaje, kada višak robe ostaje na zalihama. Dani vezivanja zaliha. Jednaki odnos dana vezivanja zaliha. Ako smo već izračunali broj obrtaja zaliha, tada se dani vezivanja zaliha izračunavaju jednostravno kao 365: broj obrtaja zaliha. Dani vezivanja zaliha mogu se direktno izračunavati na slijedeći način:
zalihe

Dani vezivanja zaliha =

Trošak prodate robe:365 250.000 USD

=
1,000.000 USD:365

= 91 dan

Naravno, na izračunati broj obrtaja zaliha, kao i na izračunate dane vezivanja zaliha utiče odbarana metoda troška zaliha koju kompanija primjenjuje. Budući da, u odnosu na FIFO metodu, LIFO metoda ima za posljedicu nižu vrjednost zaliha iskazane u bilansi i višim troškovima prodate robe. Kompanije koje primjenjuju LIFO metodu imat će viši broj obrtaja zaliha i nići broj dana vezivanja zaliha nego uz primjenu FIFO. Te se razlike moraju uzeti u obzir kada se uporešuju pokazatelji za različite kompanije. 7.6.3. Unaprijed plaćeni troškovi budućeg razdoblja (Aktivna vremenska razgraničenja) Riječ je o prelaznom obliku tekućih sredstava. To je iz razloga jer se unaprijed plaćaju troškovi kojji se odnose na buduća razdoblja, a ne nabavljena sredstva. Prema tome, novčani izdatak prethodi trošku poslovanja koji se odnosi na buduće obračunsko razdoblje a ne kupovinu sredstava. Najčešće vrste prirodnih troškova jesu: najamnina, zakupnina, osiguranje i slično.

242

02. Na datum bilanse (31. 09. jer predstavlja paćeni trošak.000 243 .000 Obrazloženje knjiženja: 1) unaprijed plaćeni troškovi zakupnine 2) obračun troškova zakupnine za 9. poslovni subjekt je 1. 12. 12. Događaj će u 2XX5 knjižiti ovako: Unaprijed plaćeni D troškovi zakupnine P (1) 4. U 2XX6. Zbog čega se taj događaj knjići na prikazan način.000 4. poslovni subjekt će u januaru i februaru knjižiti obračun troškova zakupnine (kao u primjeru pdo stavom 2. 2XX5. koja ugovorno traje do 28.) u cjelosti terete troškovi najamnine tog razdoblja (2XX5).000 (4) 4. Zbog toga iznos u bilansi na datum 31. 2XX5. 2XX6.000 (4) 4.000 (5) 4. 2XX5. 2XX5 4) obračun troškova zakupnine za 11. 2XX5 unaprijed platio zakupninu u iznosu 24. jer to u pojmovnom smislu nije «resurs» od kojeg se u budućnosti očekuju ekonomske koristi.000 (1) P D Troškovi zakupnine P (1) 24. 2XX5 nazivamo «tranzitornim ili prelaznim sredstvima». (šest mjeseci).000 (2) 24. Na primjer D So X Žiro račun 24. a ne da se na datum isplate zakupnine (1. 9. 2XX5 5) obračun troškova zakupnine za 12.000 (5) D So X Žiro račun P 24. 4 i 5). već trošak poslovanja ili rashod.000 (1) D Troškovi zakupnine P (2) 4. poslovni subjekt će u okrivu tekućih sredstava iskazni u poziciji unaprijed plaćeni troškovi (budućeg razdoblja – kratkoročna razgraničenja) ili aktivna vremenska razgraničenja iznos od 8. 2XX5 3) obračun troškova zakupnine za 10. 3.Na primjer.000.000 (3) 4.000 KM (u primjeru saldo računa – Unaprijed plaćeni troškovi zakupnine).000 (3) 4.).

To u konkretnom slučaju znači da se sa ostvarenim prihodima za 2XX5.000 KM (unaprijed plaćeni troškovi koji se odnose na 2XX6. mjesec 2XX5. realnosti bilanse/bilanca stanja i bilanca uspjeha.). zakupnina za 9. 244 . i 12. (t.000 KM) knjižila na troškove u 2XX5.j. a ne ukupno isplaćena zakupnina. Da se ukupno isplaćena zakupnina (24. Načelo sučeljavanja prihoda i rashoda zahtjeva da se ostvarenim prihodima sučeljavaju rashodi koji su ga uzrokovali. mogu samo suprotstaviti samo rashodi nastali u 2XX5.To knjiženje nije u skladu sa načelom sučeljavanja prihoda i rashoda. 10. nastanka događaja.). 11. u toj godini rezultat poslovanja bio bi nerealno iskazan (podcijenjen) za 8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful