Professional Documents
Culture Documents
društvenom miljeu se
pojavila Frojdova teorija
PSIHOANALITIČKA TEORIJA
1
Zašto je važan slučaj Ane O. Empirijska osnova psihoanalize
► zaključ
zaključako znač
značaju potisnutih seć
sećanja za ► inicijalnoje nastala na intuitivnoj osnovi
nastanak histerije ► empirijska osnova: podaci prikupljeni tokom
► primena novog metoda leč
lečenja terapijskog rada metodom slobodnih
asocijacija
► saglasnost ili slič
sličnost uvida različ
različitih
pacijenata je ključ
ključni element empirijske
građe psihoanalitič
psihoanalitičke teorije
2
Predsvesno Svesno
► seć
sećanja, opaž
opažaji i misli koje nisu svesne u ► predstavlja veoma mali deo mišmišljenja,
datom trenutku ali koje se mogu lako dozvati opaž
opažaja i pamć
pamćenja
u svest ► upravlja ponaš
ponašanjem ljudi u
► Sadrž
Sadržaj potič
potiče iz dva izvora: svakodnevnom trudu da se izbegnu
svesna percepcija - ideje koje lako mogu da se neprijatnosti i priuš
priušti zadovoljstvo
prebacuju iz svesnog u predsvesno ► Sadrž
Sadržaj potič
potiče iz dva izvora:
nesvesno - ideje mogu promać
promaći poč
početnoj perceptualnog svesnog
cenzuri i dospeti u predsvesno, finalna cenzura ih predsvesnog
gura natrag ili propuš
propušta u svesno
Id
► biološ
biološki, instinktivni,
instinktivni, nasleđeni
nasleđeni primitivni
deo lič
ličnosti
► rezervoar celokupne psihič
psihičke energije
► zamiš
zamišljeno = stvarno
Strukturalna teorija ► princip zadovoljstva (sada i ovde)
► procesi:
Struktura psihič
psihičkog aparata Refleksi
Primarni proces;
proces;
► idse ne razvija
► odsustvo protivreč
protivrečnosti
3
Superego Kako se razvija superego
► sadrž
sadrži socijalno usvojene standarde o ► pravila ponaš
ponašanja koja prenose roditelji
prihvatljivom načnačinu zadovoljenja impulsa ► zaš
zašto dete prihvata roditeljske norme?
ida
► Edipov kompleks – faza intenziviranja
► moralni deo ličličnosti identifikacije sa roditeljima da bi se
► izrasta iz ega i nema sopstvenu energiju kompenzovao gubitak
► Savest: šta se sme (ili mora) a šta ne sme ► superego kao prenosilac vrednosti sa
raditi. generacije na generaciju
► Ego ideal: ciljevi koje osoba pokuš
pokušava da ► duboka veza sa idom - delimič
delimično nesvesna
ostvari instanca lič
ličnosti
4
Kateksa i koriš ćenje energije Pribavljanje psihič
psihičke energije od
ida
► psihič
psihička energija: generiš
generiš e se stalno, ► dva nač
načina ulaganja energije od strane
u određenom trenutku ogranič
ograničena ega:
► “takmič
takmičenje”
enje” za psihič
psihičku energiju ego katekse
► na poč
početku id raspolaž
raspolaže svom antikateksa – ulaganje energije u
energijom spreč
sprečavanje ispoljavanja katekse
(iracionalne ili nemoralne)
► kateksa: ulaganje energije nagona u
► superego – pribavlja energiju od ida,
aktivnost, objekat, predstavu
poč
počiva na id kateksama (ulaganjima) u
roditelje, identifikaciji
5
Odnos libida i energije instinkta
smrti u ponaš
ponaš anju
► uobič
uobičajeno: oslobađaju
oslobađaju se u odvojenim
aktivnostima Frojd-Abrahamova teorija
► ambivalencija: postoje paralelno,
paralelno, oslobađa
prvo jedan, pa onda drugi
oslobađa se
psihoseksualnog razvitka
► sadizam i mazohizam: stapanje, zajednič
zajedničko
energizovanje aktivnosti
Zač
Začeci teorije razvoja: teorija
teorija Osnovi teorije psihoseksualnog
zavođenja razvoja
► centralno: shvatanje da postoji seksualni
prvo: teorija o odbacio teoriju nagon kod dece
zavođenju kao zavođenja, otkrio moć ► erogene zone – centri seksualnog
uzroku simptoma nesvesne fantazije zadovoljstva u pregenitalnim stadijumima
► Razvoj individue zavisi od:
urođenih instinktivnih snaga
► zapaž
zapažanje: seksualnost neurotič
neurotičara zadrž
zadržala
deč
dečije odlike biološ
biološ ki determinisanih razvojnih
stadijuma
► razvio ideju o znač
značaju deč
dečije seksualnosti sredinskih uticaja
6
Oralni karakter Druga godina: analna faza
► fiksacija na oralno-
oralno-pasivnom stadijumu – ► erogena zona: anus;
anus; aktivnosti:
uzroci izbacivanje i zadrž
zadržavanje fecesa
► oralno pasivni karakter: zavisnost, ► toalet trening
pasivnost, optimizam, lakovernost, oralne ► analno-
analno-ekspulzivni stadijum:
navike protivljenje toalet treningu
► oralno agresivni karakter: depresivne i izraž
izražava se agresivnim
ponaš
ponaš anjem (praž
(pražnjenje)
agresivne tendencije (pesimizam, sarkazam,
► analno-
analno-retentivni stadijum:
cinizam, sklonost projekciji)
feces kao deo tela; prototip
► zajednič
zajedničke karakteristike oralnog imovine; zadrž
zadržavanje; analna
karaktera: uzimač
uzimači, samocentrirani než
nežnost
Muš
Muš ki Edipov kompleks Ženski Edipov kompleks
► uživanje u penisu poč
počinje da se vezuje ► falusna faza poč
počinje isto kao kod deč
dečaka
za spoljne objekte ► razlike u genitalijama – zavist zbog penisa
► osnovni oblik: zaljubljenost u majku,
► promena objekta ljubavi
rivalitet prema ocu
► moguć
mogućnosti:
► negativni ili invertovani oblik
odustajanje od seksualnosti
► ambivalencija prema ocu ostaje trajno
u nesvesnom kompleks muš
muš kosti
► kastracioni strah – motiv za razreš
razreš enje put koji utire put zdravoj femininosti
► posledica: identifikacija i formiranje ► majka nije moć
moćan rival, nema pretnje za
superega (znač
(značaj pojma edipovog razreš
razreš enje
kompleksa) ► motiv: strah od gubitka majč
majčine ljubavi
7
Razlike edipalne situacije kod Falusni karakter
devojč
devojčica i deč
dečaka ► muš
muš ki falusni karakter – snaž
snažni
narcizam, seksualna osvajanja,
► objekat ljubavi – kod deč
dečaka se teš
teš koć
koće u uspostavljanju
intenzivira, a devojč
devojčica potiskuje čitav zrelih odnosa, samouverenost,
preedipalni razvoj hvalisavost, agresivnost
► ženski falusni karakter –
► rivalitet: kod deč
dečaka se oseć
osećanja lakš
lakš e kastracioni kompleks i želja da
dele na dva objekta se osveti muš
muš karcima:
► zbog preedipalne ljubavi prema majci, promiskuitetno ponaš
ponaš anje,
biseksualnost je izraž
izraženija kod žena nego zavođenje,
zavođenje, ekstremna
kod muš
muš karaca ženstvenost i narcizam; možmože
biti i frigidnost i dr.
Kasnije:
Odbrambeni mehanizmi ega upozoravajući signal za ego
► Ego proizvodi i oseć
oseća anksioznost zbog
svoje zavisnosti od ida
ida, superega
superega i
spoljaš
spoljašnje
nje realnosti
realnosti
8
Realistička anksioznost Neurotska anksioznost
► nastaje usled pretnje od neke potencijalne ► nesvesna zebnja da će id izbeć
izbeći kontroli
spoljaš
spoljašnje opasnosti ega
► potič
potiče od zavisnosti ega od spoljaš
spoljašnje ► osnova
osnova u stvarnosti:
stvarnosti: kaž
kažnjavanje
realnosti impulsivnog ponaš
ponašanja
► najosnovnija,
najosnovnija, ukorenjena u objektivnoj ► ono što mož
može dovesti do opasnosti potič
potiče
stvarnosti iznutra
► kako se izlazi na kraj sa njom?
izbeć
zbeći situaciju ili pobeć
pobeći iz situacije koja je tež
teže se osloboditi i izbeć
izbeći neurotsku
proizvodi anksioznost
9
Poricanje ili negiranje Projekcija
Pripisivanje atributa vlastitih oseć
osećanja i
Sastoji se u poricanju da se zastraš
zastrašujuć
ujući želja drugoj osobi jer ego nije u stanju da
događaj uopš
uopšte odigrava ili da se odigrao preuzme odgovornost za njih
javlja se kao odbrana od snaž
snažne ► neš
nešto razrađeniji mehanizam odbrane
anksioznosti koju pobuđuje neka situacija ► pomaž
omaže da impulsi ida ipak izađu na
pretnja često nema unutraš
unutrašnji izvor videlo u nekoj formi, deo energije koja se
► poricanje problema ili poricanje težtežine, koristi za potiskivanje impulsa se
znač
značaja problema oslobađa
► jedna od najprimitivnijih odbrana ► Paranoja – ekstremni vid projekcije
Racionalizacija Intelektualizacija
Nalaž
Nalaženje razumnih objaš
objašnjenja da bi se obilno koriš
korišćenje
enje intelektualnih procesa da
prikrili od sebe i drugih stvarni motivi bi se izbegli
izbegli afektivni dož
doživljaji i izraž
izražavanja
ponaš
ponašanja
Čuva samopoš
samopoštovanje (umanjivanje ►osoba se fokusira na činjenice, analizu
neuspeha, uveć
uvećavanje uspeha) uzroka i sl. odvajajuć
odvajajući se na taj nač
način od
Racionalizacijom se mož
može opravdati emocionalnog sadrž
sadržaja događaja
neprihvatljivo ponaš
ponašanje, mogu se nać
naći ►mož
može biti izraz napora da se sač
sačuva
izgovori za neuspehe kontakt sa realnoš
realnošću
10
Regresija Pomeranje, premeštanje
Predstavlja odustajanje od zrelih metoda preusmeravanje impulsa sa jedne mete
reš
rešavanja problema i preuzimanje onih na drugu, kada bi usmeravanje i
karakteristič
karakterističnih za neki prevaziđeni stadijum ispoljavanje prema pravoj meti
razvoja predstavljalo pretnju
Reprezentuje nač
način odnosa prema svetu koji ► Ana Frojd: okretanje protiv sebe ili
je nekada bio efikasan prema sebi kao forma pomeranja
Fiksacije određuju pravce regresije (depresivni poremeć
poremećaji)
Sublimacija Identifikacija
Transformacija sirove energije nagona u Pokuš
Pokušaj da kroz poistoveć
poistovećivanje sa
druš
društveno prihvatljive ambicije i aktivnosti nekim ili nastojanje da mu postanemo
► kultura i umetnost kao posledica sublimacije slič
slični redukujemo anksioznost
► specifič
specifičnost: istinska reš
rešenja sukoba ida i ► Razvojni mehanizam i mehanizam
ega mogu se pojaviti paralelno sa odbrane
uvaž
uvažavanjem libidnog cilja ► identifikacija sa agresorom
► najoč
najočiglednije se ogleda u stvaralaš
stvaralaštvu, ali ► identifikacija sa grupom
suptilnije u različ
različitim ljudskim odnosima ► altruistič
altruističko zalaganje za prvobitni objekt
► odraž
rivaliteta
odražava zrelost i normalnost
Poništavanje
Pokuš
Pokušaj da se neki loš
loš postupak na neki
nač
način "povuč
"povuče“, poniš
poništi, nadomesti nekim
novim gestom, nekim suprotnim akcijama
► U osnovi je oseć
osećanje krivice i nastojanje da
se ono redukuje
► opsesivno-
opsesivno-kompulzivne radnje kao oblik
poniš
poništavanja nekih neprihvatljivih radnji ili
impulsa
11