Dr. sc. Slobodan Bjelajac

SPORT I DRUŠTVO

Split, 2006.

Izdavač: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije Sveučilišta u Splitu Nikole Tesle 12, 21000 Split, Republika Hrvatska Tel.: 385 021 385 133 www.pmfst.hr Predsjednik Povjerenstva za izdavačku djelatnost: Prof. dr. sc. Zdenko Kosinac Odgovorni urednik: Prof. dr. sc. Nikola Rausavljević Recenzenti: Prof. dr. sc. Šime Pilić Prof. dr. sc. Nikola Rausavljević Prof. dr. sc. Milan Žvan Lektor: Dr. sc. Ivan Bošković Grafički urednik: Doc. dr. sc. Slobodan Bjelajac Datum postavljanja na mrežu: 07.12.2006.

Podatak o izdanju: 1. izdanje

Dostupno u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem: 622786. ISBN-13: 978-953-7155-08-7

SADRŽAJ
PREDGOVOR 1. 2. SPORT I DRUŠTVO METODE U ZNANOSTI 2.1. Eksperiment 2.2. Aksiomatska metoda 2.3 Metoda modeliranja 2.4. Statistička metoda POSEBNE SOCIOLOŠKE METODE 3.1. Metoda promatranja 3.2. Metoda razgovora i upitnika 3.3. Povijesna metoda 3.4. Metoda analize sadržaja 3.5. Metoda idealnih tipova 3.6. Komparativna metoda 3.7. Sociometrijska metoda NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE SPORTA 4.1. Razvoj sociologije sporta u svijetu 4.2. Nastanak i razvoj sociologije sporta u Hrvatskoj SOCIOLOGIJA SPORTA I DRUGE ZNANOSTI POJAM I DRUŠTVENA STRUKTURA SPORTA 6.1. Pojmovno određenje sporta 6.2. Društvena struktura sporta 6.3. Društvene funkcije sporta 6.4. Sport kao igra 6.5. Sport kao društvena pojava SPORTSKI AKTERI SPORTSKA DJELATNOST DRUŠTVENI ODNOSI I GRUPE U SPORTU 9.1. Sportske grupe Karakteristike sportaša Karakteristike neposredne publike 9.1.2.1. Karakteristike organizirane nogometne publike 9.1.2.2. Karakteristike neorganizirane nogometne publike 9.1.3. Umjesto zaključka: komparacija organizirane i neorganizirane publike Karakteristike rukometne publike Karakteristike košarkaške publike 9.3.1. Košarka kao sport urbanita 9.3.2. Košarka kao sport viših društvenih slojeva 9.3.3. Košarka kao sport obrazovanijih slojeva 9.1.1. 9.1.2. 1 3 11 15 20 20 21 23 23 26 27 29 32 32 32 35 35 38 45 49 50 53 54 55 62 69 75 79 81 82 84 87 102 107 109 115 117 119 121

3.

4.

5. 6.

7. 8. 9.

9.2. 9.3.

UČENICI I SPORT 11. Kako se organizira nastava TZK 14. 9.3.3.1.9.3.5. Učenici i sport: regionalne razlike 12. 9. TERITORIJALNE ZAJEDNICE I SPORT 11. SPORTSKE INSTITUCIJE 13. Karakteristike nastavnika TZK 13. Sport je značajan.3. Sportom do zdravlja 11. Najdraži sport.5.7.4. Zaključak: košarka — elitni sport Posredna publika Stratifikacija i sport 122 123 125 125 131 137 137 138 139 141 143 144 145 155 157 160 161 162 167 173 177 178 181 10.5. Košarka kao sport mladih 9.6. Što o uvjetima nastave misle nastavnici tjelesnog odgoja ? 13. Metoda istraživanja 11.4. SPORT I SOCIJALIZACIJA 13.1.2. ali ne i najznačajniji u životu učenika 11.4. KARAKTERISTIKE KORISNIKA FITNESS KLUBOVA LITERATURA POPIS TABLICA POPIS SLIKA PRILOZI: UPITNICI .2. sportaš i sportašica 11. Uvodne i metodske napomene 11. Odnos učenika prema TZK 11.

a u treća tri poglavlja govori se o pojedinim istraživanjima društvene strukture sudionika u sportu. Zbog spomenutih terminoloških dvojbi. Također se zahvaljujem recenzentima i lektoru na trudu koji su uložili kako bi knjiga bila što čitljivija. Knjiga se sastoji iz 14 poglavlja. Iako u knjizi ima elemenata za jedan sustavan pristup koji bi omogućio takav naslov.2006. Knjiga je plod dugogodišnjih čitanja i istraživanja iz područja sociologije sporta (odnosno Kineziološke sociologije). 25.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO PREDGOVOR Već dvadesetak godina predajem kineziološku sociologiju (sociologiju sporta) na Zavodu za tjelesni odgoj Fakulteta prirodoslovnomatematičkih znanosti i kineziologije Sveučilišta u Splitu (prije Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja). a ne samo o ljudskom kretanju). ali i aktivnim istraživačkim radom sudjelovali u izradi. U Splitu. metodama u sociologiji sporta i nastanku i razvoju sociologije sporta. dijelom zajedno s profesorom Žugićem. čiji je pregled prikazan na kraju knjige. na čemu im se posebno zahvaljujem (to se poglavito odnosi na zadnjih nekoliko poglavlja). mišljenja sam da bi tekst trebalo nadopuniti s još nekim poglavljima. Na samim početcima osjetio sam potrebu za sistematizacijom tema koje se odnose na sociologiju ove discipline. dijelom samostalno. Posebnu zahvalnost dugujem Poglavarstvu grada Splita i Županije Splitsko-dalmatinske koji su prilozima od po 5. a dio zasluge pripada i mnogobrojnim studentima treće godine kineziologije koji su svojim pitanjima. po mom mišljenju.10. koju neki nazivaju kineziološkom sociologijom (zagrebački Kineziološki fakultet) iako. što je opet preuzak pojam jer obuhvaća samo sport. sport i rekreacija i sl.). U tom razdoblju pročitao sam mnogobrojnu literaturu iz ove oblasti. sport i masmediji. a ne i rekreaciju. kao i zbog nedovoljno sustavnog pristupa ovu sam knjigu nazvao „Sport i društvo“. taj pojam nije adekvatan jer je kineziologija znanost o kretanju u širem smislu. a ne sociologijom sporta ili kineziološkom sociologijom. a neki sociologijom sporta (tako se naziva u većini zemalja svijeta). što će biti učinjeno u nekom od sljedećih izdanja (primjerice.000 kuna poduprli dio istraživanja koja su u knjizi prikazana. U prvih šest poglavlja govori se o pojmu i temeljnim elementima strukture sporta. u drugih pet o pojedinim elementima društvene strukture sporta. Autor .

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 2 .

stvarnost je.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 1. Imajući to u vidu. ekološka sociologija. ponašanja dijela nogometne publike. slobodnog vremena. Tada su se razvile i posebne sociologije koje su je povezale s drugim. već i fizičari. pritom. U suvremenoj znanosti danas postoje dva naoko suprotna. koja je bila moguća jedino većom konkretizacijom. spolnosti. psihijatara. liječnici i pripadnici mnogih drugih struka. matematičari. stoljeća zahtijevala je prelazak na konkretnija proučavanja uzroka. ne može se a ne ukazati na šire procese koji se odvijaju u znanosti. Nasilje na sportskim terenima nisu dio igre kao ludičke potrebe ljudi. Narkomanija mladih je nerješiva bez timskog rada psihologa. To može pomoći boljem definiranju temeljnih pojmova i mjesta discipline u sustavu socioloških znanosti i znanosti općenito. porodice. Opći trend specijalizacije u znanosti poboljšao je znanje. psiholozi. a danas još i više. čime su se stvorile razne discipline. ali i interdisciplinarna postignuća svemirskih letova. jedinstvena cjelina. kemičari. rada. bilo ih je četrdesetak. prehrambeni tehnolozi. ali i u sve dubljim podjelama unutar njih (u sociologiji npr. Dok je proces specijalizacije započeo još u vrijeme izdvajanja znanosti iz filozofije i traje već nekoliko stoljeća. Otkrivanje uzroka krize tražilo je konkretniji pristup istraživanju raznih segmenata društva radi odgovora na pitanje perspektive. Tako se uzroci devastacije okoliša ne mogu otkriti ako se ne zađe u sferu postojećih društvenih odnosa temeljenih na sukobu između interesa svih i interesa samo onih koji prisvajaju profit. tehnolozi odjeće i obuće. postavlja se pitanje ima li još smisla podjela na prirodne i društvene znanosti? Je li klasični sustav znanosti utemeljen na predmetnim kriterijima i dalje održiv? Može li se znanost brže i humanije 1 Ilustraciju toga čine istraživanja okoliša. pa s obzirom na postojanje veze dijelova i cjeline podjela do detalja ima i svojih ograničenja. Proces integracije znanosti posebno se razvio kroz interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup. Dok specijalizacija sužava okvire i otvara put empirijskim istraživanjima i neposrednom korištenju rezultata u praksi. sporta i dr. narkomanije mladih. integracija. farmakologa i drugih. liječnika.)2. sociologija grada. a postojanje teorijskih razlika u sociologiji zahtijevalo je empirijsku provjeru. koji su do sada davali najbolje rezultate1. sociologa. Dok se proces specijalizacije sastoji u sve većem usitnjavanju predmeta istraživanja. a svaka od tih struka ima svoju određenu ulogu u programu. Let u svemir ne rješavaju samo inženjeri i informatičari. sela. već određenih političkih opcija koje se igraju sa životima gledatelja. Ekonomska kriza tridesetih godina 20. sociologija politike. iako komplementarna procesa: proces specijalizacije i proces integracije. međutim. Prema Sociološkom leksikonu iz 1983. daje bolju interpretaciju širih faktora u smislu odnosa dijelova i cjeline. sociologija sporta je interdisciplinarna znanost koja koristi sociološke spoznaje iz kineziologije i kineziološke spoznaje iz sociologije. sociolozi. proces integracije je novijeg datuma i ima osnovicu u nemogućnosti objašnjenja pojedinih problema s uskoga specijalističkog stajališta. 3 2 . SPORT I DRUŠTVO Kad se govori o odnosu sporta i društva. pa i prirodnim znanostima. sociologija odgoja i obrazovanja. Jer. biolozi.

najbliža je mogućnosti otkrivanja čovjeka u interakciji zadanih povijesnih dimenzija. ideologijske. Dok gnoseologija postavlja pitanje je li moguća bilo kakva ljudska spoznaja. metode i postupke empirijske evidencije. Kako je igra najšire. Ona je orijentirana spoznaji bitnih snaga i uvjeta njihove manifestacije u prostoru djelatnih odnosa ljudi. Ona istražuje društvo u totalitetu.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO razvijati na problemskom pristupu. kulturnom te socijalnom antropologijom. S obzirom na njeno usmjerenje k istraživanju psihosomatskog statusa. a od društvenih utjecaj strukture društva na sve životne sfere. 1994:7. faktori te zakonitosti razvoja društva su predmet njezinog proučavanja. Stoga je veza između kineziologije i sociologije upravo u antropologiji. metodologija polazi od pretpostavke da je znanstvena spoznaja moguća i odgovara na pitanje na koji je način do nje moguće doći. a metodologija je znanstvena disciplina koja proučava znanstvenu metodu. uz pretpostavku jedinstvenog epistemološkog načela3 .). jer bez proučavanja čovjeka nema smisla proučavati ni njegovo društvo.iskustvene metode (Bosanac. a epistemologija je li moguća znanstvena spoznaja. Isto je tako i kineziologija povezana s antropologijom4 jer čovjeka proučava iz kuta psihosomatskoga statusa. Dijeli je sadržaj predmeta (čovjek koji je i prirodno i društveno biće). sociološki). što je i čini izuzetno kompliciranom. globalnim pristupom i na najapstraktnijoj razini.)? Između prirodnih i društvenih. već i umjetničke. iako je u klasifikaciji našeg ministarstva svrstana u društvene znanosti. teorijskih i primijenjenih znanosti briše se granica jer i jedne i druge primjenjuju iste epistemološke kriterije. kineziologija je pred ostvarivanjem najbitnijeg zadatka suvremene antropologije: integriranju svih instrumenata istraživanja čovjeka kao bića prakse i slobode. temeljne principe te granice znanstvenog proučavanja stvarnosti. gnoseologija se bavi mogućnostima sveukupne ljudske spoznaje (ne samo znanstvene. najdublje i najtemeljitije polje djelatnosti. antropometrijski. kognitivni. Jer. pa se u raspravi o određenom problemu povezuje sa svima. Za razliku od nje. U njoj se nalaze svi prostori (konativni. Ona je povezana i s fizičkom. 1984. Struktura društva i odnosi među pojedinim njegovim elementima. predmet istraživanja kineziološke sociologije jest utjecaj Epistemologija je filozofska disciplina o mogućnostima znanstvene spoznaje i kao takva istražuje logične osnove. biomehanički.). Kineziologija je «znanost o kretanju koja proučava zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam» (Mraković. a interesi praktičnog života zahtijevaju proučavanje kretanja u procesu humanizacije i zaštite psihosomatskoga integriteta. Tako je čovjek stavljen u središte. dajući izučavanju novu kvalitetu. Od prirodnih znanosti uzima strogost u metodi i spoznajnim načelima. 4 . religijske i dr. Ona je interdisciplinarna. motorički. Metodologija je stoga postala zajednički nazivnik općih spoznajnih kriterija. Sociologija je najopćenitija znanost o društvu koja se bavi proučavanjem elemenata strukture društva i njegovog razvoja definirajući znanstvene zakone o društvu. 4 3 Antropologija se razlikuje i od prirodnih i od društvenih znanosti jer koristi spoznaje i jednih i drugih.

Rad i slobodno vrijeme su ljudska praksa u kojoj se čovjek javlja kao nositelj novih mogućnosti. međutim.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO društvenih faktora na proces oslobađanja i osposobljavanja čovjeka za djelatni život. Sociologija sporta je mlada sociološka i kineziološka disciplina koja se uklapa u trendove specijalizacije. volje). Pri tomu treba imati u vidu da je sužavanje tjelovježbe na čistu tjelesnost puka simplifikacija. Heuristika je znanost o metodama istraživanja novih spoznaja. uvjetovana novim potrebama i vrijednostima. uma. rekreacija) u cilju zadovoljavanja specifičnih ljudskih potreba. Njezino određenje kao svrsishodne motoričke aktivnosti samo je jedna od njenih odrednica.6 Predmet istraživanja kineziološke sociologije može se promatrati na sljedeće četiri temeljne razine: 1) istraživanje društvenih faktora koji utječu na ljudsku tjelesnu prirodu. I ona je. pretvorenih u rezultate i ostvarenih u osamostaljenim oblicima motoričkog kretanja (igra. pa je slobodna i spontana igra ljudskih potencijala (snage. klasnih ciljeva. sport. ali i dio društvenog rada. sociološke i kineziološke teorije spram njezine posebnosti. 3) istraživanje društvenih odnosa kao okvira realizacije tjelesne i kulturne prirode.). pa se postavlja pitanje odnosa opće. 2) istraživanje tjelovježbe kao specifične čovjekove kulture.5 Jedan od temeljnih problema proučavanja ove sociologije jest sociološko određenje tjelovježbe i njezina stavljanja u kontekst društvenog okruženja. ekonomskih zakona. 1986. Ona se definira kao skup tjelesnih i duhovnih aktivnosti pojedinaca i grupa. 1938. pa se i sociologija i kineziologija. emocija. Dok opća sociologija uopćava rezultate istraživanja kineziološke i drugih posebnih sociologija do razine društvenih pojava i procesa. kulturnih modela i sl. Subjekt te aktivnosti je čovjek koji se kroz tjelovježbu kreativno angažira i potvrđuje kao ljudsko biće (Krsmanović. 5 . utemeljene na provjerenim metodama i tehnikama istraživanja te heurističkoj osnovi postavljanja hipoteza. osjećaja. ali i utjecaj te prakse na društvo i njegov razvoj. kineziologija uopćava spoznaje kineziološke sociologije na specifičan način. To joj pruža teorijsku osnovu istraživanja. Temeljne značajke tjelovježbe su: 5 6 Nastanak se vezuje uz knjigu Johana Huizinga «Homo Ludens». 4) istraživanje društvenih vrijednosti koje utječu na tjelovježbu. koriste rezultatima njenih istraživanja.

grupe. zadovoljstvo 3) ona je intenzivna psihička. tvorevine (rezultate. a treću je u istoimenoj knjizi 1938. razumijevanje. societas (društvo) i grčkog logos (zakon.7 Prema tomu. moralnu i radnu aktivnost (Krsmanović. Imajući to u vidu. nacionalnosti i uvjerenja. pa se kao njezin zadatak postavlja objektivnost. jer se društvo nosi u mislima (uvijek nosimo znanja i norme društva kojemu pripadamo). pa i specifičan mit. Kolektiv.). spolova. Društveni je život pod neposrednim utjecajem interesa različitih društvenih grupa. 2) ona je osobni doživljaj. uzrasta. spektakl. druga je Marxov doprinos. kineziološka sociologija proučava ljudsku tjelovježbu s aspekta njenih društvenih karakteristika i uvjeta te njenih utjecaja na društvo (tjelovježbu kao sociokulturnu pojavu i vrijednost). pa je i važan integrativni faktor čovječanstva. 5) ona je specifični društveni ritual. ekonomska. Pojedinac se nikada ne ponaša izdvojeno. pa se kao jedan od temeljnih zadataka postavlja usavršavanje teorije putem novih empirijskih istraživanja. društvena i kulturna komunikacija ljudi svih rasa. organizacije. Auguste Comte. Osnovna je sociološka pretpostavka da ljudi (od)uvijek žive u grupama. znanost). čak i kada toga nismo svjesni. Smislio ga je u 19. 7) ona je i vrijednosna činjenica koja utječe na zdravstvenu. U grupama se 7 Dok je prvu definirao Darwin. st. spoznaja. Temeljna njezina teškoća je u promjenljivosti. 6) ona je aktivnost koja ima svoje nositelje (aktere). medijska i kulturna).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 1) ona je organizirana po mjeri promjenljivih psihotjelesnih mogućnosti s neizvjesnim ishodom. Društvo utječe na naša ponašanja. Sociologija je najopćenitija znanost o društvu. koja postoji i u ovoj disciplini. Postojanje grupe se podrazumijeva čak i kada smo sami. 4) ona je društvena pojava (politička. 1986. kao jedan od bitnih zadataka postavlja ostvarenje spoja između teorije i empirije. godine smislio nizozemski povjesničar Johan Huizinga. Sam pojam je složenica od latinskog termina socius. Stalna borba ekstremnih teoretičara i empiričara. Akcije pojedinaca proizvode društvene pojave kao pravila ponašanja temeljena na kolektivitetu koja se ne mogu svesti na individualne činjenice. neponovljivosti i specifičnosti društvenih i kinezioloških pojava. institucije) i svijest (norme i ideologiju). 6 . a ne pojedinac je sociološki primjerena kategorija. čovjeku se pored dvije povijesno definirane dimenzije (homo sapiensa i homo economicusa) može dodati i treća: homo ludensa (čovjek igre).

VŠS I VSS Učenici I studenti 59 62 71 80 82 83 88 0 20 40 60 80 100 (Mihailović. već se i bave različitim sportovima (Mihailović.) Za razliku od prirodnih znanosti koje su gotovo dostigle vrhunac u jedinstvu teorije. a među domaćicama najmanje izražena (vladaju samo s jednom sportskom vještinom). među poljoprivrednicima i KV te VKV radnicima najdraži je sport nogomet. Društvo je izrazito komplicirano. uzroci nekih pojava i procesa vrlo često su nevidljivi ili su povezani s nekim društvenim karakteristikama koje nam se. Porast samoubojstava u zemljama tranzicije je rezultat situacije. Tako je među učenicima i studentima te osobama s visokim obrazovanjem zainteresiranost za sport najizraženija (u prosjeku oni vladaju s 2. pa breme odlučivanja pada na pojedinca.). niti ona koristi sve metode koje se koriste u proučavanju prirode. 1981. čine neutralnima. 7 . Zanimanje i interes za sport % Domaćice Poljoprivrednici NK I PK KV I VKV Administrativno tehničko os.1987.5 do tri sportske vještine).8 Tako. 1987. Mnogobrojne pojave i procesi društveno su uvjetovani. pa je rješenje u otvaranju radnih mjesta. a među visokoobrazovanima košarka (domaćice najviše vole klizanje – Mihailović. a vrhunski su sportaši u daleko većoj mjeri iz urbanih nego iz ruralnih sredina (Havelka i Lazarević.). u sociologiji još uvijek nema jedinstvene teorije. Neki autori su dokazali kako je bavljenje sportom i zainteresiranost za sport uvjetovana društvenim faktorima jer su različite društvene grupe ne samo zainteresirane za različite vrste sportova. iako ih uvjetuju. 1987. jer osim strukturalne ima i razvojnu 8 Depresivno ponašanje nezaposlenih uvjetovano je nezaposlenošću.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO čovjek osjeća sigurnije.). Specifičnost sociološkog pristupa sastoji se upravo u polasku od situacije. Slika 1. a bez njih bi društvo bilo kaotično. To nije slučajno. iako nam se to ne čini. Nove vrijednosti još nisu stvorene.

5 3 1. pa i kontrolira praksu. Tablica 1.1 2.2 1. Zanimanje i prosjek poznavanja sportskih vještina Dom. pa je do spoznaja daleko teže doći na način na koji se to čini u prirodnim znanostima.8 1.9 2.5 3 (Mihailović. isključivo empirijskog karaktera ne bi bilo tehničkih ni tehnoloških promjena. Znanost objašnjava. međutim.) 8 . Spomenuta podjela proizlazi iz toga da znanost mnogi smatraju isključivo empirijskom disciplinom. novih kulturnih pojava ni teorija.5 1 1. i stud. NK I PK KV I VKV Adm. Zanimanje i preferencija sportova Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Poljoprivrednici Nogomet Košarka Boks Atletika Skijanje Rukomet Plivanje Šah Gimnastika Stoni tenis Vaterpolo Streljaštvo Klizanje Odbojka Tenis Hokej Veslanje NK i PK radnici Košarka Nogomet Plivanje Atletika Rukomet Gimnastika Klizanje Stoni tenis Skijanje Vaterpolo Tenis Odbojka Boks Streljaštvo Šah Veslanje Hokej KV i VKV radnici Nogomet Košarka Rukomet Boks Atletika Plivanje Stoni tenis Vaterpolo Skijanje Tenis Šah Odbojka Gimnastika Klizanje Hokej Streljaštvo Veslanje Službenici s SSS Košarka Nogomet Atletika Plivanje Gimnastika Klizanje Rukomet Skijanje Tenis Vaterpolo Stoni tenis Boks Odbojka Šah Veslanje Streljaštvo Hokej VŠS i VSS Košarka Atletika Nogomet Plivanje Skijanje Tenis Rukomet Vaterpolo Stoni tenis Gimnastika Klizanje Šah Odbojka Boks Hokej Streljaštvo Veslanje Učenici i studenti Košarka Tenis Plivanje Nogomet Skijanje Atletika Rukomet Vaterpolo Odbojka Stoni tenis Gimnastika Šah Klizanje Hokej Boks Streljaštvo Veslanje Domaćice Klizanje Košarka Gimnastika Plivanje Atletika Skijanje Nogomet Tenis Rukomet Stoni tenis Odbojka Vaterpolo Šah Veslanje Streljaštvo Hokej Boks UKUPNO Košarka Nogomet Atletika Plivanje Rukomet Skijanje Tenis Klizanje Gimnastika Vaterpolo Stoni tenis Odbojka Boks Šah Hokej Streljaštvo Veslanje (Mihailović.3 2.os. političkim slobodama i ljudskim sposobnostima.) Slika 2.tehn. VŠS I VSS Uč.5 2 2. Polj. 1987.1987. promjena u sociokulturnoj sferi i standardima.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO dimenziju. 0 0. Da je znanost. ali i predvodi.

) Temeljne karakteristike znanosti su da se do tvrdnji dolazi objektivnim i racionalnim postupkom uz isključivanje emocija i interesa.2 90. 1990. Janković 1994. Da bi se nešto moglo nazvati znanošću. kojima se služe sve znanosti. Sportski status prema mjestu stanovanja 100% 80% 60% 40% 20% 0% 3.). specifičnima za istraživanje društva. 1981. 1992.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 3. 1987. pa se jedno bez drugoga ne može konstituirati (Zaječaranović. Kokan.9 31. Rezidencijalni status sportskih publika Grad Rukometna publika Vaterpolo publika Nogometna publika Košarkaška publika 0 20 40 99 100 82 94 60 80 Selo 1 18 6 100 (Bjelajac.. Slika 4. 1992. prije svega mora imati predmet i metode istraživanja (određeni objekt i načine njegove spoznaje).. što se može univerzalno provjeriti i primijeniti.) 9 . ali i nekim općima..1 68.8 Vrhunski sportaši 9. Predmet i metoda su međusobno povezani.5 Nesportaši 96.5 Grad Selo (Havelka i Lazarević. Sociologija se pri istraživanju društva služi različitim metodama. Grabar.

koja vjerojatno također postoji neovisno od čovjeka. dokazale su da je Zemlja na polovima spljoštena. međutim.9 Zakon gravitacije glasi da sva tijela u vakuumu padaju na zemlju s istim ubrzanjem. Za razliku od objektivne istine. Znanstvene spoznaje novijeg doba. ali ne i proizvoljna. Znanstvena istina je spoznaja koja relativno. Objektivna je istina samo relativno dokučiva jer se spoznaje preko osjetila i misaonih procesa koje nazivamo zaključivanjem. pokazuje se kroz njezinu praktičnu provjeru. To se može provjeriti mjerenjem na svakom pojedinačnom slučaju. a koja se nikad ne može do kraja dokučiti. pa je zakon gravitacije izmijenjen. Sunce se ne okreće oko Zemlje kako mi to okom vidimo). a ne apsolutno odgovara objektivnoj stvarnosti. pa je relativna i promjenljiva. znanstvena je istina vezana uz ljudsku svijest.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Cilj znanstvenog istraživanja je otkrivanje znanstvene istine. Sama je znanost dokazala da osjetila varaju. Da je znanstvena istina najbliža objektivnoj. pa se postavlja pitanje može li im se vjerovati (npr. Postavlja se pitanje je li stvarnost ono što osjećamo ili ono što iz toga zaključujemo? Zato i treba ukazati na razliku između objektivne i znanstvene istine. O znanstvenoj istini kao predmetu istraživanja znanosti može se govoriti tek nakon provjere i dokazivanja kao osnovnih metodoloških zahtjeva. 10 9 .

odnosno biti otvoren novim iskustvima. ali i drugim znanstvenicima mora pružiti mogućnost provjere rezultata njegovih istraživanja jer stavovi koji se ne mogu provjeriti nisu znanstveni. preciznosti i sustavnosti (Marković. ili koeficijentom i s1. Osnovni logički postupak kojim nastaju jest dioba. filozofija). Sustavnost znači jasno definiranje pojmova i njihovo svrstavanje u određene klasifikacije.). Rod ovdje predstavlja sam pojam zanimanja. Osim njih. I neke druge djelatnosti. za istraživanje znanstvene istine potrebna je i znanstvena teorija koja predstavlja cjelokupnost općih provjerenih stavova o bitnim odnosima u stvarnosti. Objektivnost znači uzimanje u obzir svih značajnih podataka i uporno traganje za novima. koji se temeljem istog kriterija moraju dosljedno izvesti.12 Ako pojam sporta dijelimo na konkretnije pojmove. pritom. ali i za matematičku obradu podataka. ali se rezultati istraživanja u nju vraćaju i obogaćuju je novim spoznajama. METODE U ZNANOSTI Istraživanje znanstvene istine se vrši pomoću znanstvenih metoda. odnosno moraju imati onoliko jedinica koliko je potrebno da svi konkretni slučajevi mogu naći mjesta u nekoj od njih. 12 11 10 Tako su metalci vrsta u odnosu na industrijske i zanatske radnike. a ako želimo znati koliko sportaša ima u jednom gradu. religija. ali su rod u odnosu na bravare.). pa različite znanosti istražuju samo različite vidove toga odnosa. Diobom se obujam nekog općeg pojma (roda) dijeli na uže dijelove (vrste). Klasifikacije pritom moraju biti razvijene i iscrpne. Ono što se u odnosu prema nečemu javlja kao vrsta prema rodu. Prema tome. u odnosu prema nečemu drugome se može javljati kao rod prema vrsti.). Znanstvene su metode postupci kojima se znanstvenik služi u istraživanju stvarnosti. predmet istraživanja znanosti nije stvarnost po sebi već odnos čovjeka prema svijetu.11 Rod i vrsta imaju relativno značenje. 1961. Jedna od najrazvijenijih jest klasifikacija zanimanja. služimo se mjerenjem (apsolutnim brojem. Klasifikacija zanimanja prikazana je u cijeloj jednoj knjizi. 11 . bave se istraživanjem istine (umjetnost.10 Pri klasificiranju treba uzeti u obzir već poznate bitne osobine pojave. na amaterski i profesionalni i s1. međutim. olakšava sistematizaciju postojećega i služi za otkrivanje nekih još nepoznatih osobina i odnosa. ili postotkom. Istraživanje polazi od neriješenog problema u teoriji. Znanstveno se istraživanje od njihovih istraživanja razlikuje po objektivnosti. Pri izboru činjenica znanstvenik mora odbaciti predrasude. služimo se klasifikacijom (sport se može podijeliti na muški i ženski. Klasifikacija je temeljno tehničko sredstvo za izdvajanje izvornih podataka i služi kao pojmovni okviri sintetičkih oblika iskustvene evidencije. Klasifikacija. a vrstu čine različite skupine zanimanja. koje se dijele na podvrste.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 2.

a neznanstvene druge kriterije (specifični. Zato je neophodno da kriteriji klasificiranja pokazuju neku rodnu vezu ili bitnu i trajnu strukturalnu osobinu (npr. 1961. One se rade kad su elementarne klasifikacije suviše apstraktne i nedovoljne za razvrstavanje kompleksnih pojava te za izučavanje raznih iskustvenih odnosa. Ona je iscrpna. Međusobna isključivost znači da se sve jedinice klasifikacije istog stupnja općenitosti moraju isključivati. ovisno o vlastitim osobinama i vezama s drugim pojavama koje su u središtu interesa. 12 .13 Teorijski zahtjevi klasificiranja proizlaze iz cilja sagledavanja reda ili rezultata procesa. teorijski ili praktični ciljevi. Znanstvene klasifikacije su prirodne i sjedinjuju rodne i strukturne. Što neka klasifikacija dublje prodire u s1ojeve determinizma. a u protivnom se stvara kaos (kod klasifikacije zanimanja npr. Dosljednost znači da se sve skupine formiraju temeljem istog kriterija (fundamentum ili principium divisionis). "ostalo" i s1. Pojmovi “muško” i “žensko” su međusobno isključivi jer je sasvim jasno tko u koju vrstu spada. Diskriminacijska oštrina znači da klasifikacija mora imati sposobnost međusobnog razlikovanja klasificiranih pojmova. čime se izrađuje sintetički pokazatelj (križaju se razna obilježja). kod klasifikacije po spolu rodna veza je u pojmu čovjek). fundamentum je vrsta pos1a koji se obavlja). Križanjem različitih obilježja i stvaranjem sinteze omogućava Klasifikacija sportova na muške i ženske temelji se na spolu kao principu podjele.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Postupak klasificiranja mora zadovoljiti određene logičke i teorijske zahtjeve. 14 13 Teleologija je idealistička filozofija po kojoj je sve u prirodi uređeno svrsishodno i svaki razvoj ostvaruje ciljeve koji su unaprijed bili određeni.). ("ostalo" predstavlja generalni element klasifikacije i obuhvaća ono što se ne može svrstati pod druge pojmove). jer je inače neizvjesno u koju se skupinu određena pojava svrstava. što važi za sve stupnjeve klasifikacije. iscrpnost. ili pragmatično teleološki14 kriterij). govori se o tipologijama (Marković. međusobna isključivost i diskriminacijska oštrina (Marković. pomoću nje se mogu otkriti trajniji i općenitiji odnosi. 1961. ona ima diskriminacijsku oštrinu jer ima sposobnost razlikovanja pojmova “muško” i “žensko”. I konačno. Ona je potpuna jer se zbroj obujma pojmova potpuno poklapa s obujmom pojma spol. Teleološki stoga znači svrhovit (koji ima cilj). "ne znam". jer nema potreba za kategorijom "razno". Iscrpnost znači da je što manji obujam pojmova koji se svrstavaju pod "ostalo" i s1. potpunost. Kad se klasifikacije vrše pomoću više kriterija.). Logički zahtjevi su dosljednost. Potpunost znači da se zbroj obujma vrsta i podvrsta na koje se pojam dijeli mora poklapati s obujmom pojma roda. Iste se pojave mogu klasificirati na različite načine.

To su višedimenzionalne klasifikacije. Opravdano je samo ako se pomoću njega postiže precizniji i objektivniji opis pojava pomoću brojčanih simbola koji se mjerenim pojavama pridaju na temelju precizno utvrđenih pravila. metodološka pravila na temelju kojih se do njih dolazi. što kod drugih ljudi nije slučaj. Mjere obavezno moraju biti jasne. Ili tvrdnja da je "trkač A brži od trkača B" daleko je manje precizna od tvrdnje "trkač A pretrči 100 m za 9. Isto tako.8 s. znanja o povijesti njenog razvitka s temeljnim perspektivama za budućnost. Kvantitativni podaci dobiveni mjerenjem ne mogu se odvojiti od kvalitativnih klasifikacija (da bi se nešto mjerilo mora postojati neka klasifikacija ili tipologija). hipoteza i zakona. Tako.15 Temeljna osobina tipologija jest da u njima više dolaze do izražaja teorijska shvaćanja na osnovu kojih se odabiru i međusobno povezuju njihova pojedinačna obilježja. 16 Stajališta "danas je toplo" manje je precizno od stajališta "danas je u 7 sati temperatura na Marjanu iznosila 320 C". mješovita i seoska naselja.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO se dublje znanstveno proučavanje raznih kompleksnih pojava i procesa. Ona predstavlja najšire i najapstraktnije ljudsko iskustvo utemeljeno na činjenicama. Znanstvena je teorija uvijek apstraktna. precizne. što manje podložne iskrivljavanjima i korištene od strane stručnih osoba. vode. iskustvene činjenice s određenog područja stvarnosti. znanstveni zakoni (stavovi o odnosima u tom dijelu stvarnosti). 15 Na temelju klasifikacije naselja po veličini i socijalnoj strukturi stanovnika stvorena je statistička tipologija naselja na gradska. a trkač B za 10 s". 1961. kao i ako se na precizniji način mogu analizirati razni odnosi među pojavama nego što je to slučaj s kvalitativnim klasifikacijama. temeljem različitih rezultata sportaša može se napraviti tipologija sportaša na vrhunske i standardne.): 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) znanstveni jezik (precizno definira temeljne pojmove). što ne znači da je i nerazumljiva. Najveća se preciznost postiže mjerenjem te znanost uvijek teži kvantifikaciji. posebno značajne u društvenim znanostima. Preciznost je utvrđivanje spoznajno značajnih razlika među pojavama. način organizacije činjenica. ako za nekoga kažete da je vrhunski sportaš. 13 . Ona se sastoji iz osam sljedećih temeljnih elemenata (Marković. jednoznačne. norme praktične aktivnosti. može se napraviti tipologija ekološke ugroženosti. možete bar približno predvidjeti rezultat njegovog natjecanja. Njihova temeljna prednost je u brzom predviđanju događaja. a ogleda se u sposobnosti točnog opisivanja pojave.16 Mjerenje je manje ili više precizna klasifikacija. mora i tla. Ili na temelju rezultata zagađenja zraka. pa ju je upravo zato moguće primijeniti u svim konkretnim slučajevima. filozofske pretpostavke.

on se rješava istraživanjem. pa se uskoro može očekivati jedinstvo sociološke teorije. a posebne samo za pojedine znanosti. Tako se istraživanjem obogaćuje teorija. To. I pored toga sociologija ima svoju specifičnu metodologiju. Znanstvenik pri tom mora biti objektivan. ne znači da ona ne spada u znanost. nema dvojbe da u osnovne metode spadaju sljedeće (Zaječaranović. (treba stavove dovesti do konkretnosti prepoznavanja opažajnih indicija). jer se rješava problem od kojega se pošlo. Osnovne vrijede za sve. pa i početkom ovoga. dok je još krajem prošloga stoljeća. Već tridesetak godina postoji tendencija približavanja ove tri teorije. Metode istraživanja u znanosti mogu se podijeliti na osnovne (opće) i posebne (specifične). uporan i egzaktan. Znanstveno istraživanje uvijek polazi od teorije. koristiti se racionalno empirijskim pristupom. što mijenja i razvija teoriju. metoda modeliranja. Svako znanstveno istraživanje odvija se u sljedećim etapama: 1) proučavanje literature o problemu istraživanja kako se ne bi istraživalo ono što je već otkriveno. 6) vraćanje rezultata istraživanja (potvrđenih ili odbačenih hipoteza) ponovno u teoriju. aksiomatska metoda. predrasude i intuiciju.): 1) 2) 3) 4) 14 eksperiment. 4) provedba empirijskog istraživanja. odbaciti sve autoritete. statistička metoda. Premda ima različitih shvaćanja o tome koje se metode mogu koristiti u svim znanostima. 1987: 42. bilo vrlo različitih pristupa. kako to neki misle. međutim. Sociologija se nalazi na nižim stupnjevima razvoja jer još uvijek ne polazi od iste filozofske osnove. 5) analiza i interpretacija rezultata kojima se provjeravaju hipoteze s ciljem njihovog potvrđivanja. moraju se operacionalizirati.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Promjenama tih elemenata razvija se znanstvena teorija (bilo da se mijenja rječnik ili neki drugi element). ona svela na samo nekoliko pravaca. Ako u teoriji postoji neriješeni problem. međutim. Znanstvenu metodu čine osnovne osobine postupaka istraživanja. i imati kritički odnos prema rezultatima istraživanja. 3) budući da su hipoteze apstraktne. Danas se. 2) deduciranje hipoteza o mogućim rješenjima i određivanje metoda i tehnika istraživanja. . omogućiti provjeru rezultata drugima.

Eksperiment Eksperiment je induktivna znanstvena metoda s precizno određenim i kontroliranim uvjetima koja služi za otkrivanje uzroka.1. a pojava na koju se djeluje eksperimentalni objekt (zavisna varijabla). prostorne povezanosti i djelovanja pojave na pojavu. Radi postojanja različitih faktora koji mogu imati utjecaj. Cilj eksperimenta je utvrđivanje uzročno funkcionalnih odnosa. a uzrok pojave je samo onaj koji je dovoljan za njen nastanak i bez koga se ona nikada ne javlja (aktivni faktor koji je izaziva). Slika 5. Suvremena sociološka teorija 15 . nužnih i dovoljnih uvjeta unutar šireg determinističkog sklopa.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 2. Deterministički sklop čine svi nužni uvjeti koji su međusobno povezani. u društvenim pojavama treba definirati jednu ili više kontrolnih grupa. vremenskog redoslijeda. za koje se teorijski također može očekivati postojanje utjecaja na pojavu. Osnovna je njegova karakteristika da se jednom pojavom namjerno djeluje na drugu uz preciznu kontrolu uvjeta. Eksperimentom se provjeravaju unaprijed postavljene hipoteze u što je moguće čistijem vidu. Shema determinističke situacije Stvaranjem eksperimentalne situacije nastoji se odnos eksperimentalnog faktora što više odvojiti od drugih. Faktor čije se djelovanje istražuje zove se eksperimentalni faktor (nezavisna varijabla). Iz složenog determinističkog sklopa se izdvaja jedan uzročni faktor radi ispitivanja njegovog specifičnog utjecaja na određenu pojavu.

): 1) 2) 3) 4) 5) stanje objekta prije eksperimenta. veličina promjena na objektu nastale u eksperimentu. eksperiment u društvenim znanostima ima ograničenja u kumulativnom historijskom djelovanju pojava (eksperiment ne može dugo trajati) i u etičkim granicama eksperimentiranja s ljudima (Milić. funkcionalnu analizu. jer takvo djelovanje nije jednako zbroju njihovih pojedinačnih utjecaja. radi utvrđivanja njihove specifične težine u istraživanju neophodnih i dovoljnih uvjeta za nastanak pojave. pa je u suštini izrazito precizan. 1978. Da bi se eksperimentalna situacija stvorila treba. Preciznost eksperimenta ovisi o mogućnosti predviđanja svih komponenti kao što su (Milić. Eksperiment je dinamičan oblik istraživanja. Kod funkcionalne analize se mora polaziti od čitavog sustava i njegovog funkcioniranja. Slično je funkcionalistička teorija razvila tzv.). Zato se društvene znanosti više koriste drugim metodama istraživanja koje se nastoje maksimalno približiti eksperimentu. karakteristike situacije kojima se kontroliraju relevantni faktori. jačina djelovanja eksperimentalnog faktora. 1978. čime se omogućava maksimalno približavanje stvarnim uvjetima (Milić. Laboratorijski eksperiment karakteriziraju posebni uvjeti u granicama znanstvene etike (moraju se eliminirati štetne posljedice za ispitanika i osigurati apsolutna dragovoljnost sudjelovanja koje se izvodi u manjim grupama i traje kratko). u kojoj se kompleksno utvrđuju funkcije raznih dijelova složene cjeline u njenom održavanju. a ne svih faktora koji imaju utjecaj na pojavu. dobro definirati hipoteze koje su teorijska osnovica za stvaranje eksperimentalne situacije (njima se istraživanje usmjerava na samo relevantne faktore. a ne na sve). što je možda kod bioloških znanosti i moguće.18 17 Združeni deterministički faktori mogu djelovati drugačije nego u ispitivanju pojedinačnih utjecaja. a ne samo jednog uzroka. na temelju definiranih ciljeva i postojeće teorije. općem ili posebnom djelovanju.). faktorijalni eksperiment).17 Prema tome. koja se primjenjuju na nehomogenim grupama (tzv.). Eksperimenti vršeni u logorima nisu znanstveni jer nisu dobrovoljni ni etični. pa i smrt. 16 18 . vanjski uvjeti eksperimentalne situacije. jer su proizvodili mnogobrojne negativne efekte. Eksperimentalno objašnjenje sastoji se u otkrivanju neophodnih i dovoljnih uvjeta pojave. ali je u društvu to vrlo teško izvodivo jer u društvu ima i skrivenih funkcija. Zbog operativnosti. istražiti sve funkcije pojedinih njegovih dijelova. Za razliku od nje. 1978. Njime se istražuju namjerno izazvane promjene. 1978. operativno uplitanje u dio stvarnosti jedna je od bitnih karakteristika eksperimenta. analitičko istraživanje uzročnog djelovanja ima za cilj izdvajanje samo pojedinih. Preciznost eksperimenta ovisi i o metodološko-tehničkoj razvijenosti znanosti (Milić. pa definiranje cilja predstavlja još značajniji preduvjet uspjeha eksperimenta. mijenjanju ili nastajanju.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO omogućuje i istraživanja u kompleksnijim uvjetima. jer pojava može biti posljedica više. pa faktorijalni eksperiment ima veliku znanstvenu vrijednost.

razredu i sl. u sociologiji se mogu koristiti još sljedeće tri skupine eksperimenata.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 6. Uvjetovani refleks Osim laboratorijskog eksperimenta.): 1) eksperiment u prirodnim uvjetima.19 Prirodni eksperiment i nije pravi već pseudoeksperiment i znači proučavanje nekog procesa u njegovom spontanom tijeku na onim mjestima i u onom vremenu gdje se on pojavljuje u svojim najizraženijim oblicima. U istraživanju utjecaja osvjetljenja na produktivnost. od kojih su druge dvije pseudoeksperimenti (Milić. pa se istražuje kako pojedini faktori koji se postupno u naselje uvode utječu na ljude i ljudsko ponašanje. 3) ex-post-facto eksperiment.20 Najveći je problem. jer je kod njih mala razlika između igre i stvarnosti (Milić. 2) prirodni eksperiment. pokazalo se da su radnici i pri povećanju i pri smanjivanju svjetlosti u hali davali iznadprosječne rezultate. 1978: 689. 1978:693. Poznati su eksperimenti Elton Mayoa koji je pokazao da sama izloženost eksperimentu mijenja rezultate. ili istraživanje nastajanja novog naselja. Eksperiment u prirodnim uvjetima odvija se u uvjetima u kojima ljudi inače djeluju (radnom mjestu. jer su znali da sudjeluju u eksperimentu (osjetili su da im je pridana posebna važnost. pritom. Najlakše je simulirati stvarnu životnu situaciju kod eksperimenata s djecom. a uvjeti ostaju kakvi jesu.). koja se seli iz jednog mjesta u drugo). U ovu grupu 17 20 19 . pri čemu se mijenja samo eksperimentalni faktor. koji je do sada opisivan i koji se u sociologiji koristi rijetko. U ovu grupu spadaju na pr.). istraživanja koja prate jednu grupu ljudi od momenta kad ona krene u neku aktivnost (npr. osigurati simulaciju stvarne životne situacije. pa su to nastojali i opravdati).

pa se dokazalo da uvjeti okoline imaju značajnijeg utjecaja za razvoj određenih osobina ličnosti nego što ga imaju genetski faktori). a kako bi se mogao odrediti značaj intenziteta. Pokazalo se da su smetnje stanovnika "eksperimentalne grupe" nekoliko puta izraženije nego kod stanovnika "kontrolnih grupa" (Bjelajac. kako bi se utvrdilo kako se ljudi ponašaju pri takvim situacijama. Ispitanici su odgovarali na pitanja o postojanju određenih teškoća. U prirodne eksperimente spadaju i istraživanja utjecaja okoline na razvoj ličnosti (proučavani su jednojajčani blizanci koji su i tako stjecajem okolnosti bili odvojeni jedan od drugoga.) 18 . rat i sl. kao što su potresi.. Ponašanje ljudi u ratu Ex-post-facto eksperiment je još manje eksperiment jer se tu radi o razvijenom statističkom proučavanju nekih procesa nakon što su se oni već dogodili. Slika 8. Početkom sedamdesetih godina ovom je metodom izvršeno istraživanje utjecaja zrakoplovne buke na zdravstveno i psihičko stanje stanovnika Trogira. uspoređeni su odgovori ispitanika "eksperimentalne grupe" (stanovnici koji žive ispod koridora) s odgovorima ispitanika dvije "kontrolne grupe" (Donji Seget i Okrug). poplave. 1975. Istraživanje nakon potresa eksperimenata spadaju i istraživanja koja se vrše nakon pojedinih katastrofa.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 7.

etapa pronalaženja eksperimentalne situacije. U društvu djeluju vrlo različiti faktori. pa i na tijek eksperimenta (ako bi podatke trebalo dobiti od ispitanika). a drugi na karakteristike čitavog sklopa u kojem je on smješten). 19 . Ne uzimaju se samo kolektivne osobine skupine. To je vrlo teško jer se kreće na nekoliko razina (strukturalnoj. vještina i znanje). 1978: 700. normativno-integracijska i estetsko-izražajna). Oni imaju više dimenzija.). od tehnoloških (oruđa.): 1) 2) 3) 4) etapa izbora problema. od fizičko-kemijskih. preko društveno-organizacijskih (društvene vrijednosti. 1978: 698. jer treba voditi računa o normalnosti situacije. ili ujednačavanjem struktura. U etapi stvaranja (pronalaženja) eksperimentalne situacije planiraju se kontrolne skupine kao različite od eksperimentalne po čimbeniku koji se istražuje. etapa planiranja promatranja tijeka eksperimenta. Ako se rezultati mogu uklopiti u prethodne teorijske spoznaje. Promatranje tijeka eksperimenta se također mora planirati. 1978: 701. društveni odnosi) do kulturoloških (spoznajno-orijentacijska. pa do specifično društvenih (Milić.). preko bioloških. već i pojedinaca. etapa analize i tumačenja dobivenih rezultata. a na osnovi usporedbe razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine. bez obzira na to potvrđuju li ili odbacuju hipoteze. Pri eksperimentu ponekad treba formirati kontrolne skupine koje se od eksperimentalne razlikuju samo po eksperimentalnom faktoru. U analizi eksperimentalnih rezultata statistički se provjeravaju hipoteze.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Planiranje i izvođenje eksperimenta ima sljedeće četiri osnovne etape (Milić. što se postiže ujednačavanjem parova (u svakoj skupini mora biti po jedan pojedinac istih karakteristika). tehnika. U etapi izbora problema definiraju se hipoteze koje se moraju uklopiti u teorijska znanja o širim sklopovima determinizma (jedan niz hipoteza se odnosi na karakter uzročnog faktora. smatra se da je eksperiment uspio. U sociologiji se to radi ujednačavanjem osobina grupa. U toj se etapi izrađuju i testovi značajnosti te odvajaju značajne od beznačajnih razlika.). povijesnoj. Zato se izbjegava prethodno snimanje situacije. razini uvjeta života i sl. psihičkih. jer razlike između eksperimentalne i kontrolne grupe ukazuju na značenje neovisne varijable (Milić. jer bi se time već utjecalo na ljude.

Bitan napredak u razvoju znanosti. kao osnovni iz njih izvedeni elementi. a dobiva se dedukcija izražena formalnim jezikom hipotetičko deduktivnih principa (Zaječaranović. pravila njihova stvaranja i mijenjanja. Ova se metoda oslanja na analogiju (Zaječaranović.): 1) praktičnu. objašnjenje činjenica i zakona. zaključili su da se svijet sastoji od tako sitnih čestica. konzistentnosti i koherentnosti sustava te potpunosti i neovisnosti aksioma. Umjesto nedostupne. moraju imati i razlike izražene koeficijentom. Metoda modeliranja Metoda modeliranja se koristi u istraživanjima pojava koje su istraživaču nedostupne. Aksiomatska metoda Aksiomatska metoda nije ništa drugo do deduktivno zaključivanje iz osnovnih istina (aksioma) koje ne treba posebno dokazivati. logici. stoljeću rabe se u fizici. ili eliminiraju činjenice koje kvare idealnu sliku. Objekt koji se istražuje zove se original. na temelju istraživanja primitivnih društava kulturna antropologija zaključuje o prošlim društvima. poboljšavaju.21 Bohr se služio ovom metodom u proučavanju strukture atoma. Pritom se mora voditi računa o neproturječnosti. osim sličnosti.). a Marx je pomoću nje objasnio način funkcioniranja kapitalističke proizvodnje. uzima se neka slična dostupna pojava (ne i sasvim ista). formalnih postupaka i temeljnih teorijskih principa. sheme. 1987: 57. matematici. atoma. Karakterizira je obilno i dosljedno korištenje simbola. 1987. predviđanje događaja. Prvi su je koristili još stari Grci.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 2. 1987: 49. U 19.3. kemiji. aksiomi kao osnovne istine sustava. crteži. Spoznaje o modelu prebacuju se na original tako što se idealiziraju. posredovanje između teorije i prakse te uspostavljanje veza među teorijama radi stvaranja najopćenitijih spoznaja. lingvistici. Modeli imaju sljedeće tri funkcije (Zaječaranović. Prvi se modeli koriste u arhitekturi (modeli objekata).2. 2) demonstrativnu i 3) istraživačku (makete. Dokazi su egzaktni i sustavni jer aksiomatski sustav čine osnovni pojmovi. 20 21 . Original i model. a koji ga zamjenjuje model. 2. Definicije i dokazi ovise o strukturi aksioma. nastupio je tek u vrijeme izrade vještačkih modela. Isto tako. Marxova podjela na društveno ekonomske formacije također je model za proučavanje povijesti. teoremi. Promatrajući čestice prašine.). Modeli u znanosti služe za razradu i primjenu teorije. pa se iz sličnosti zaključuje o osobinama nedostupne pojave. grafikoni). međutim. kibernetici i dr.

svaki deseti s popisa). onda ćemo uzorak izabrati po nekom popisu. izračunati i prosječna temperatura dana (ako je u 7 sati 140 C. u 12 200C. pa se dobije prosječna temperatura dana (Х = 170C). rasprostranjenosti i tendencija. strukturalno ili relacijski obraditi (statička. pa se pretpostavlja da takav desetpostotni predstavlja čitavu masu studenata.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 2. traže se opće pravilnosti i tendencije. korelacijska i druge analize pomoću tehnika sređivanja podataka. heterogene i promjenljive. grafički ili funkcionalno prikazati. Činjenice se nakon prikupljanja sređuju. tablično. 1999. Tako. Statistička metoda Statistička metoda je kvantitativno istraživanje masovnih pojava radi otkrivanja njihovih osobina. hoćemo ispitati samo stavove studentica. izraditi prosjeke i mjere disperzije).4. koji može biti reprezentativan ili nereprezentativan.22 Može se istraživati pojava u cijelosti ili neki njezin dio (uzorak). Preduvjeti primjene ove metode su mjerenje i brojanje (Zaječaranović. primjerice. za koju biste državnu listu vi glasovali?” (u %). 21 23 22 . služeći se određenim ključem (npr. dinamička. onda se ovi podaci zbroje (ΣT = 51) i podijele s brojem mjerenja. kada hoćemo ispitati stavove studentske populacije.). 1987: 67. Kada. a nije reprezentativan onda kada je namjerno izabran.23 Ova se metoda može koristiti samo uz prethodnu izradu klasifikacije kako bi se podaci mogli prikazati u statičkim ili dinamičkim serijama. Bez odgovora 19% Ni za jednu 5% HDZ 19% HSLS 12% HSS 6% HSP 4% SDP 5% Ne znam 21% Ostale stranke 5% Koalicija oporbe 4% (Bjelajac. Pojave moraju biti masovne. onda u uzorak ne smiju ući i studenti. Slika 9. pretvaraju u podatke. a u 18 sati 170C. Reprezentativan je onda kada je izabran tako da može predstavljati pojavu u cijelosti.) Opetovanim mjerenjima temperatura može se npr. a može predstavljati čitavu masu što se naziva reprezentativnim uzorkom. PRIMJER STATIČKE SERIJE: Odgovori na pitanje: “Ako bi sad bili izbori.

PRIMJER KORELACIJSKE ANALIZE (stranka za koju bi glasovao. 1999.-2001. po obrazovanju ispitanika) (C=0.32) HDZ HSLS HSS SDP HSP Ostali UKUPNO Osnovna škola 59 19 7 11 4 100 Škola učnika u privredi 58 17 4 17 4 100 Srednja škola 35 25 10 9 6 16 100 Viša škola 31 19 13 9 28 100 Visoka škola 23 22 16 10 12 18 100 (Bjelajac.) 22 .Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Tablica 2 . PRIMJER DINAMIČKE SERIJE: Kretanje stanovništva Splita 1948. Godina 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 Broj stanovnika 48248 58443 77822 123027 169322 200459 185000 Verižni indeks 100 121 133 217 138 118 92 Temeljni indeks 100 121 161 340 351 415 383 Tablica 3.

Ova metoda ima i niz teškoća u primjeni (mogu se promatrati samo aktualni iskustveni sadržaji. sociometrijska metoda. ali i druge nepristupačne pojave). institucija. 3. ali ne i skrivene. 1978: 428-432. što je prednost jer mu proširuje primarno iskustvo.1. metoda analize sadržaja. kod procesa koji duže traju metoda je neprimjenljiva. Osim toga. Postoje sljedeća tri temeljna vida promatranja u sociologiji (Milić. zajednica. Kako se društvo sastoji od pojedinaca. znanstveno promatranje mora biti sustavno. Metoda promatranja Promatranje je metoda prikupljanja podataka pomoću neposrednog opažanja. komparativna metoda. U društvu. Istraživač je neposredno prisutan. ne samo da su pojave i odnosi među njima specifični. metoda idealnih tipova. 3) promatranje malih grupa. vanjske manifestacije. POSEBNE SOCIOLOŠKE METODE Zbog kompliciranosti društva sve opće metode ne mogu se primijeniti u sociologiji. postavlja se pitanje je li u takvim okolnostima moguće koristiti sve metode. od kojega 23 . metoda razgovora i upitnika. historijska metoda. Za razliku od zdravorazumskoga. a većina društvenih procesa je takva).): 1) promatranje sa sudjelovanjem. već postoje i moralne norme koje se javljaju kao prepreka upotrebi određenih metoda.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 3. intimne. a uz neka ograničenja može se govoriti o slijedećim metodama skupljanja podataka u sociologiji (Milić. ali ne i prošli. 2) promatranje bez sudjelovanja. tvorevina i odnosa u međusobno vrlo dinamičnim procesima. ne mogu se promatrati sve društvene pojave (tajne.): 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) metoda promatranja. Zato je sociološka metoda posebna. društvenih skupina. Također se postavlja i pitanje postoje li i specifičnosti u primjeni tih metoda ili se one mogu primjenjivati kao i u drugim znanostima. 1978: 436. što znači da istraživač mora dobro razraditi plan promatranja.

selo. a njih uvijek u društvu ima mnogo. 5) nema razrađenih klasifikacija za sve vrste promatranja pa ima subjektivnosti. Najveće uspjehe u sustavnosti postigli su znanstvenici u proučavanju malih skupina. publika). kako se navijalo. je li publika gađala igrače i sl. gradski kvart. pa i nemoguć (posebno kada se odvija brzo). dijeli se na sekvence (sekvencijalna analiza). a rezultat je izrada profila o ponašanju skupine kao cjeline. 1978: 451. jer su dobro razradili klasifikacijsku shemu razvrstavanja podataka prikupljenih promatranjem (Balesova metoda). ali i svakoga njenoga člana.). je li bilo ekscesa. Osim promatranja malih skupina. je li bilo bengalki na terenu. predsjedništvo. Kod promatranja je posebno značajno ustanoviti i otkloniti subjektivnost promatrača.). pri čemu treba izračunati tzv. a svaka ima po tri pokazatelja (Milić. U takvim promatranjima je nužnija povezanost s teorijom jer se tako promatranje usmjerava. jer je potrebno imati osnovu usmjeravanja istraživanja u daljnjim sekvencama (Milić. Osnovni preduvjeti takvog promatranja su da promatranje traje duže. Također treba objasniti i širi kontekst u kojem se pojava promatra. kakve su odluke u vezi s nagrađivanjem igrača.). Bales je promatrao sve oblike ponašanja svih članova skupine. Primjerice. što se postiže kombiniranjem više neovisnih promatrača. pri čemu se ponašanja razvrstavaju u 12 klasifikacijskih jedinica. 24 .Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO ne smije odstupati jer onda dovodi u pitanje objektivnost. Izrađuje se analiza koja pokazuje sudjelovanje pojedinih vrsta ponašanja u ukupnom ponašanju pojedinca i analiza koja pokazuje udio nekog oblika ponašanja pojedinca u ukupnom ponašanju iste vrste. Tek se nakon toga može objasniti djelovanje pojedinih igrača. Ako traje izrazito dugo. koeficijent suglasnosti koji govori o mjeri slaganja neovisnih promatrača u opažanju određenog elementa (Milić. ako se promatra nogometna utakmica. nužno je imati informacije i o tome kakvo je stajalište zauzelo vodstvo tima. Postoje pri tom sljedeće otegotne okolnosti (Milić. ali i kakva je atmosfera bila na stadionu. 3) proces bilježenja značajno je otežan. 4) teško je pratiti događaje koji nisu ušli u plan. 1978: 445. Balesova shema sastoji se iz četiri skupine. 2) opažanje je podređeno spontanosti (ne smije se ni usporavati ni ubrzavati). 1978: 471. mogu se promatrati i kompleksnije pojave ili zajednice (grad. jer on bitno može objasniti određeno ponašanje. te da se osim promatranja koriste i neke druge metode. 1978.): 1) opažajno je polje vremenski i prostorno ograničeno.

1978. podrazumijeva autonomiju ostalih članova ZADATKA 5 iznosi mišljenje. obavještava. Ako se ono obavlja istovremeno s promatranjem. ne pomaže EMOCIONALNO PODRUČJE 11 pokazuje napetost. 1978. Podatke treba što konkretnije pribilježiti.) Uspostavljanje dobrih odnosa s istraživanom sredinom jedan je od osnovnih zahtjeva sekvencijalnih istraživanja. upućuje. nagrađuje EMOCIONALNO PODRUČJE 2 popuštanje napetosti. ocjenjuje. 1978. bolje je odustati od istraživanja). ocjenu. pa se treba ponašati sukladno vlastitom statusu. koja može bitno utjecati na rezultate (kvantiteta i vrsta iskrivljenja podataka nastalih zbog osobnih psihičkih. brani se (Milić.). Također treba zabilježiti i to kako podatke tumače članovi skupine te stavove koje skupina ima prema određenom ponašanju. smije. izražava zadovoljstvo pozitivne reakcije 3 slaže se. traži pomoć. umanjuje ugled drugih. razumije. a selekcija se vrši putem nijemih filmova i njihova prepričavanja od 25 25 . remeti se normalan slijed situacije. promatrači različito vidjeli položaj nebeskih tijela. razjašnjava. uputstva. Pri bilježenju treba zapisivati i vlastite komentare koji mogu biti značajni za interpretaciju pošto su nastali neposredno u procesu prikupljanja.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Tablica 4. analizira. župnog ureda. povlači se negativne reakcije 12 pokazuje antagonizam. izraze osjećaja pitanja 9 traži prijedloge. Balesov model promatranja malih grupa A DRUŠTVENO1 pokazuje solidarnost. pasivno odbija. iako su uvjeti promatranja isti). pa je dobro upoznavanje sredine vrlo značajno (ukoliko se u tome ne uspije. čime se ujedno provjeravaju podatci prikupljeni promatranjem (Milić. potvrđuje C PODRUČJE 7 traži orijentaciju. Ova jednadžba služi za izbor istraživača. ponavlja.). obavještenje ponavljanje. analizu. Najveći problem promatranja je bilježenje podataka. podiže ugled drugih. potvrdu ZADATKA 8 traži mišljenje. izražava osjećaje i želje predlaganje rješenja 6 orijentira. pasivno prihvaća. a istovremeno treba vršiti i klasificiranje podataka (Milić. Pri prikupljanju podataka istraživač ne smije biti neiskren prema istraživanoj sredini. sudjeluje. poštujući običaje sredine. pomaže.). moguće načine postupanja D DRUŠTVENO10 ne slaže se. Treba utvrditi osobnu jednadžbu istraživača. Budući da duže vremena boravi u toj sredini. šali se. formalistički se ponaša. fizičkih i društvenih osobina istraživača i psihičkog stanja u momentu istraživanja). tiska. istraživač u sekvencijalnim istraživanjima treba prikupljati podatke i iz drugih pristupačnih izvora (lokalnog arhiva. kao i načine dolaženja do njih. iz razgovora s pojedinim članovima skupine i sl. popušta B PODRUČJE 4 predlaže.24 Osobna jednadžba istraživača ovisi o sljedećim čimbenicima25: 24 To je slučaj i u egzaktnim znanostima (u astronomiji su npr.

2) temelji se na teoriji uzorka dijela populacije. Pod znanstvenim razgovorom se podrazumijeva svako prikupljanje podataka putem govorne komunikacije s ciljem znanstvene upotrebe. ili ponavljanje istraživanja. a one su sljedeće (Milić.26 psihičkog raspoloženja pojedinca u trenutku opažanja. a preporuča se korištenje više promatrača.).): 1) empirijski etnograf (pamti sve do detalja). različitih sposobnosti psihičke koncentracije ljudi. različitih osobina pamćenja. 4) povećava se brzina prikupljanja podataka. 2) psihološke. Prednosti ankete su sljedeće (Milić. društvenih karakteristika istraživača (Milić. Anketa je način prikupljanja podataka s većim brojem ispitanika i jednostavnijim sadržajem koji se prikuplja u relativno kraćem vremenu (Milić. a osoba koja odgovara ispitanikom. 1978. 26 Prema Miliću. 1978: 477. a ne detalje) 26 . Epistemološke teškoće znače da ispitanici nisu znanstvenici.): 1) koristi se i kod podataka neovisnih od istraživača. Cilj razgovora utječe na oblike i načine njegova vođenja. Osoba koja vodi razgovor naziva se ispitivačem (anketarom).2. a podrazumijeva se i pristanak ispitanika (Milić. 2) holistički etnograf (pamti cjelinu. može se govoriti o sljedeća tri tipa promatrača (Milić. ili ponavljanja teksta (ako je potrebno auditivno pamćenje). preciznosti i strukturnih karakteristika opažaja. 1978. a detalje ne) 3) socijalni antropolog (pamti strukturu i sustav.): 1) epistemološke. Pismeni upitnik je obrazac kojim se posredno traže obavještenja. ali i da različiti problemi za pojedince imaju različito značenje (zato treba razlikovati iskrene od neiskrenih odgovora. svjesna pretvaranja od strane kandidata (ako je potrebno vizualno pamćenje). 3) društvene.).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO • • • • • brzine. 1978. pa se postavlja problem vrijednosti odgovora. uz usporedbu njihovih nalaza. Metoda razgovora i upitnika Metoda razgovora (intervjua) u sociologiji se najčešće koristi. 1978. 1978. 3. 3) sadržaj se znatno proširuje jer ispitanici mogu govoriti i o onome što je bilo ili će biti.). Postoje i teškoće u korištenju ove metode.

2) terenskog istraživanja. Po stupnju standardiziranosti uvjeta obavljanja razgovora dijele se na one koji se obavljaju u istim uvjetima (u istoj prostoriji. ispravljanja grešaka. događaji i stvarne pojave i procesi) i one koji se odnose na psihička iskustva i osobine. Po karakteru sadržaja dijele se na one koji istražuju činjenice (stvarna ponašanja.27 Anketarima se daju adrese ili principi po kojima će naći ispitanike (postoje i skupna anketiranja. 1978. pa su pojmovi razumljiviji i dalje razrađeni u upitniku.3. panel istraživanja (Milić. psihološke u različitim psihičkim iskustvima i stanjima ispitanika u momentu istraživanja. mentalnoj zrelosti ispitanika. npr. gdje anketar samo upućuje ispitanika kako popuniti upitnik. 3. koji je razgovarajući sa sudionicima peloponeskih ratova stvorio 27 Istraživanje socijalne strukture publike u Splitu. I konačno. pa veliku skupinu nalazi na jednom mjestu.) i one s različitim uvjetima. Jedna je od najstarijih metoda (prvi ju je uporabio Tukidid. 27 .).) na one gdje se tehnička pomagala upotrebljavaju i one gdje se ona ne upotrebljavaju. Istraživanje pomoću ove metode ima sljedeće etape (Milić. 3) obrade podataka. kamere i sl. te razgovoru sa živim sudionicima događaja. pokušaje davanja racionalnih i prihvatljivih odgovora od stvarnih).): 1) izrade osnova za razgovor. Obrada podataka se sastoji iz logične kontrole odgovora.). a operacionalizacija je dala konkretne pokazatelje. npr. Razgovora i upitnika ima mnogo vrsta. razlikama u inteligenciji. po frekventnosti razgovora na jednokratne i na one koji se ponavljaju.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO nesvjesnih zaključivanja. Po upotrebi tehničkih pomagala (magnetofoni. Po obujmu prikupljenih podataka mogu biti kraći (nekoliko pitanja) i duži (preko sto pitanja). a društvene u raznim društvenim preprekama u komunikaciji različitih slojeva i tajni. U etapi izrade upitnika utvrđuju se ciljevi i teorijski i operativno razrađuje sadržaj. Po stupnju formalne standardizacije dijele se na slobodne i razgovore s unaprijed utvrđenim (zatvorenim) odgovorima. kodiranja (za pitanja s otvorenim odgovorima treba napraviti kodeks). imalo je za cilj utvrđivanje socijalnih karakteristika posjetitelja utakmica. tzv. što ovisi o kriterijima klasifikacije. ubacivanja u računalo i izrade tablica. Povijesna metoda Povijesna se metoda temelji na proučavanju povijesne dokumentacije. Po proceduralnim pravilima ponašanja anketara dijele se na one gdje anketar aktivno sudjeluje i ona gdje on samo pasivno postavlja pitanja i bilježi odgovore.. Pri izradi upitnika utvrđen je pojmovni aparat. 1978.

putovi. prometala. kao što su arheološke iskopine. paleografije ( znanost o starim pismima). Međutim.).): 1) 2) 3) pronalaženje izvora radi stvaranja izvorne građe (historijska heuristika). zastave i sl. što nije ni pouzdano ni precizno. pisma i sl. video kasete i sl. nakit. 1978. podaci popisa. štampa.29 likovni izvori (slike.). 1978.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO obimnu građu o njima). znanstvena literatura. komunalni uređaji. naredbe. snimljeni govori i sl.). To mogu biti ugovori. Zbog toga je neophodna i vanjska ili unutarnja kritička analiza izvora. odluke. kritička analiza izvora s ciljem izdvajanja pouzdanih od nepouzdanih. numizmatike (znanost o starom novcu). Prvi zadatak historijske analize je pronalaženje i sređivanje izvora podataka uz pomoć arheologije (znanost o ostatcima materijalne kulture). memoari. 28 .) ili evidencija zapisanih događaja koji nisu njihov sastavni dio (kronike. Historijski se izvori dijele na sljedeće četiri osnovne skupine (Milić. književna djela. vremenski ih datiraju i prostorno lokaliziraju te im tumače smisao (Milić. magnetofonske trake. Ulogu pisanih izvora mogu igrati i materijalni ostatci kulture.). matične knjige i sl. koje mogu rekonstruirati povijesne događaje. 1978.): 1) 2) 3) 4) ostaci ljudske materijalne djelatnosti. 1978: 532. 1978. statue. te tadašnjih društvenih odnosa.). oružje. ali i autentičnih dokumenata30. Dok se vanjska analiza temelji na utvrđivanju načina uspostavljanja 28 To mogu biti oruđa. crtani ili zvučni izvori (Milić. heraldike ( znanost o grbovima). rekonstrukcija historijskih događaja u pravom smislu riječi počinje tek s pojavom pisma i pisanih izvora. filmovi.28 pisani izvori. novac. To mogu biti fotografije. filologije (znanost o jeziku). zvučni izvori (glazba. a svi ostali su sekundarni 31 (Milić. izvještaji. sinteze historijskih činjenica kojom se stvara rekonstrukcija događaja. porezne knjige. i sl. namještaj. grbovi. koje ih čuvaju i kategoriziraju. odjeća. kao pisani. ali i stupanj razvoja tehnike i tehnologije nekog dalekog vremena. fotografije. Izvori mogu biti primarni (neposredni) i sekundarni (posredni). kuće. Historijsko proučavanje sastoji iz sljedeće tri etape (Milić.). Svaki proizvod neke prošle aktivnosti neposredno te posredno obavještenje može biti povijesni izvor. Prvi potječu od neposrednih sudionika događaja. 29 30 31 Nisu dobiveni od neposrednih sudionika te se njihova vrijednost smanjuje s povećanjem vremenske i prostorne distance.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO izvora i svodi na prikazivanje izvora u njegovom prvobitnom obliku te otkrivanja njegova porijekla. 1978: 571. a oni se ponekad stvaraju čak i namjerno (Milić.32 Sam proces slanja i primanja poruke međusobno su povezani jer nekad pošiljatelj poruke želi vidjeti efekte poruke. zajednicama i sl. Ovom se metodom može istraživati kada je u povijesti nastao koji sport i kako se razvijao do danas. Dok sadržaj poruke može biti vrlo različit. reklama je imala utjecaj. u doba razvijenih masovnih medija. pa od primatelja očekuje odgovor u bilo kojem vidu. 1978. treba je mijenjati. Pri tomu uvijek treba imati u vidu smisao izvora u trenutku nastajanja.4. ovisan od oblika društvene djelatnosti ili situacije u kojoj se komunikacija odvija.). Komunikacija se odvija slanjem i primanjem poruka kao simboličkih sadržaja određenih smislom ( bar pošiljatelj poruke taj smisao podrazumijeva) i upućenih s namjerom drugim osobama. unutarnja se svodi na tumačenje vjerodostojnosti i smisla. 29 33 . Ako se prodaja povećala. Proizvođač koka-kole. 32 Tako je na pr.). npr. pošiljatelj i primatelj poruke mogu biti pojedinac. Cilj poruke je želja za iznošenjem iskustava radi usklađivanja zajedničke djelatnosti te utjecanjem na drugoga. svaki proces komunikacije ima sljedeća tri osnovna elementa (Milić. a ako ne. 2) primatelja poruke. reklama koka-kolu raširena cijelim svijetom i prikazuje na TV i drugim sredstvima masovne komunikacije. Prema tomu. stajalištima.33 Analiza sadržaja se odnosi na sadržaj poruke. Na osnovi njega se dolazi do zaključka o shvaćanjima. Sve je to odlučujuće pri otkrivanju krivotvorenih izvora i njihove eliminacije. 3) sadržaj poruke.): 1) pošiljatelja poruke. Metoda analize sadržaja Analiza sadržaja je način sređivanja podataka u procesu društvene komunikacije nastao kao rezultat praktičnih i teorijskih potreba za dobivanjem objektivnih podataka o pojedinim njenim oblicima. 1978. U osnovi je to mjerenje učestalosti pojedinih oblika i sadržaja komunikacije (Milić. to vidi po povećanoj prodaji nakon reklame. vrijednostima i namjerama pošiljatelja te o njegovu odnosu prema drugim skupinama organizacijama.. posebno danas. 3. društvena skupina ili čitavo čovječanstvo.

ovom je metodom istraživao dogme protestantizma. pa Nijemci.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Ona se ne koristi samo u znanosti.34 Max Weber. o nepovezanosti talijanske i njemačke promidžbe i sl. likovnih i filmskih djela te raspoloženja i stajališta u umjetnosti prema suvremenim prilikama. Isto tako zaključio je i o političkom raspoloženju različitih slojeva njemačke populacije.). svjetskog rata. čak i kada se programi brzo mijenjaju. spašen je veliki broj saveznika pri iskrcavanju u Normandiji (stvoren je utisak da će se saveznici iskrcati na sasvim drugom mjestu. s ciljem utvrđivanja osobina jezika te jezika različitih društvenih skupina (analizom jezika tiska može se točno utvrditi kome se obraća).). poput istraživanja Laswella koje je omogućilo zaključivanje o stanju u fašističkim zemljama i političkim namjerama njihovih vođa. u knjizi "Protestantska etika i duh kapitalizma". Slično tome su vršena i istraživanja neprijateljske komunikacija u vrijeme II. 35 34 Poznato je da se promjene udžbenika odvijaju vrlo sporo. U treću skupinu spada analiza školskih udžbenika s ciljem otkrivanja različitih utjecaja na njihove sadržaje. s ciljem stvaranja evidencije o komunikaciji kao jednom od aspekata društvenog života. nisu vjerovali da je to pravo. U prvu skupinu spadaju praktična (često neznanstvena) istraživanja. menadžeri. crncima kao smiješno tupavima i lijenima. što je i ubrzalo iskrcavanje u Normandiji. 30 .35 U četvrtu skupinu spadaju ispitivanja stilskih karakteristika i razumljivosti književnih tekstova i drugih pismenih sastavaka (tiska i sl. već i u praktičnim djelatnostima. Često je korištena u ratovima i političkim borbama. 1978. Židovima kao lukavcima i prepredenjacima. Analiza sadržaja ima znanstveni karakter kada se poruke istražuju objektivno. U drugu skupinu spadaju istraživanja tema književnih. a slanjem poruka razvijala se politička propaganda ili zavaravalo neprijatelje (što nema znanstveni karakter). Ircima kao preosjetljivima. dok su tipične Amerikance anglosaksonskog porijekla prikazivali u dobrom svjetlu ( poslovni. gdje se iz poslanih poruka zaključuje o namjerama neprijatelja.). negativaca i sl. pa je značajno vidjeti koliko udžbenici zaista sadrže elemenata novih programa. a namjernim slanjem lažnih poruka ili polutočnih informacija u kombinaciji s vizualnim simulacijama. a Sorokin je statistički dokazao kako se u europskoj kulturi smanjuje udjel religiozne. Prvi su je koristili Max Weber i Piterim Sorokin. ali da će ga uskoro imati (atomska bomba). te će ga uskoro moći primijeniti. društvene karakteristike glavnih lica. Mogu se istraživati različiti sadržaji. a povećava udjel znanstvene svijesti. kao što su karakterne crte. Analizom sadržaja američkih masovnih medija dokazalo se da ona podržavaju i produbljuju predrasude o Talijanima kao gangsterima. prošlosti i budućnosti. ni kada je počelo iskrcavanje. impulsivnima i lako uvredljivima. Postoji četiri vrste istraživanja pomoću ove metode (Milić. inteligentni i sl.). o odnosima između Rima i Berlina. sposobni. pa je zaključivano o namjerama neprijatelja i međusobnim odnosima. Lasswell je na osnovi analize sadržaja političke promidžbe fašističkih zemalja zaključio da Nijemci još ne raspolažu nekim tajnim oružjem. a koliko su zadržali stare. sustavno i precizno.

. nastoji se otkriti i odnos pošiljatelja prema poruci te intenzitet poruke (Milić. 1978.). 1978. Pored toga. pa uzorak izdanja.). pa je jedan od prvih zadataka analize njeno jasno utvrđivanje. Nije svejedno je li poruka na naslovnoj stranici ili negdje u sredini lista. odnosno izvjestan broj najznačajnijih riječi ili tema. 31 .. prvo treba stvoriti uzorak listova. dijela stranice i sl. poruka djeci izgleda drugačije od poruke odraslima. 2002. 2003. koji ovisi od određenosti klasifikacijskog okvira i njegove iscrpnosti s obzirom na cilj i predmet istraživanja. Analizirana poruka ima osnovnu temu. Iz svega toga se vidi da je područje primjene analize sadržaja vrlo široko. pa i sportova. Ovom se metodom može istraživati odnos novinara prema različitim vrstama društvenih pojava i procesa. kao što nije svejedno ima li izražajne zvučne efekte i boje.)36 Temeljna jedinica analize sadržaja je najčešće pojedina riječ. pri čemu je bliža ovom drugom (Milić. 2) vrijednosna neutralnost (zanemaruje se stajalište prema istinitosti poruka). uzorak stranica. Kada bismo to učinili. poruka muškarcima drugačije od poruke ženama. Nije također svejedno je li poruka napisana velikim masnim slovima ili malim. jednostavnim prebrojavanjem koliko se koja vrsta sporta javlja u sredstvima masovne komunikacije (Bjelajac. a pod predmetnim registrom se podrazumijeva otkrivanje samo osnovnih sadržaja neke komunikacije.. a zapostavljaju neke sportove (jedriličarstvo. 37 Nije svejedno je li poruka upućena u vrijeme kada je svi gledaju ili u kasne sate. 2001. Ako se razvrstavanje rezultata radi računalom.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Analiza sadržaja se može koristiti i kao sredstvo za sređivanje podataka u sociološkim i drugim istraživanjima (za obradu pitanja s otvorenim odgovorima). 1978. analiza sadržaja se kreće između kvantitativne semantike i predmetnog registra. svako razvijenije komuniciranje ima i opisne dijelove o društvenim stanjima i kretanjima kojima se adekvatnije objašnjava kontekst istraživanja. ili intelektualcima i fizičkim radnicima itd. 3) nemogućnost analiziranja tajnih komunikacija (kojih u društvu ima velik broj). Među temeljne slabosti spadaju sljedeće: 1) deskriptivnost (ne ide se na utvrđivanje kauzalnih odnosa). npr. vjerojatno bismo došli do zaključka kako novinari potiču nogomet i masovne sportove. iako ima i niz slabosti.) koji postižu čak i bolje međunarodne uspjehe od nogometa. skupova izabranih pojmova. rukomet i dr. Pored sadržaja. pouzdanost se utvrđuje pregledom slučajeva koje je on razvrstao u pojedine klasifikacijske jedinice (Milić. karaktera i sl.a). je li statična ili dinamična i sl.37 I kod analize sadržaja treba odrediti stupanj pouzdanosti.). 36 Semantika proučava značenje riječi.. I konačno. s kojom su svi ostali elementi povezani. Značajna je i reprezentativnost uzorka (kod istraživanja dnevnog tiska npr. U tehničkom smislu.

kada je iz raznih razloga eksperimentalnu situaciju nemoguće izazvati. studentima postavio pitanje «S kime biste se u grupi najradije družili?» i ustanovio da svaka grupa ima vođu koji je najpopularniji član. različite podgrupe (dijade i trijade) i izolirane pojedince.6. Dijade su najintimnije skupine jer u njima članovi maksimalno izmjenjuju informacije. u skupini s parnim brojem članova moguć je neriješen ishod. Ona omogućavaju generalizacije u općoj sociologiji. U dijadi jedan odlučuje. jer imaju za cilj sustavno opisivanje oblika globalnih društava i pojedinih vrsta pojava te njihovo objašnjavanje. ali s manje osjećaja intimnosti (dva se člana mogu udružiti protiv trećega. Ova se metoda može koristiti u formiranju sportskih timova (prof. 38 Pri sporu. Metoda idealnih tipova Metodu idealnih tipova uveo je u sociologiju Max Weber koji je smatrao da se društvene pojave ne mogu analizirati jer su neponovljive. Ta je metoda slična metodi modeliranja.7. a drugi izvršava. Usporedna se metoda koristi i kao zamjena za eksperiment.38 Skupine koje odluku mogu donijeti većinom glasova su daleko stabilnije. istražujući strukturu studenata. pa se jedinstvo održava nadglasavanjem). a posebno kada se dvije pojave razlikuju samo u jednom činitelju. Idealni tip se onda uspoređuje s realnim tipom pomoću koeficijenta sličnosti (razlike). Weber je tako stvorio idealni tip birokracije navodeći one karakteristike koje bi joj omogućile funkcioniranje po principu racionalno zakonskog autoriteta. koji se može tumačiti kao uzrok tih razlika. Moreno je tako. Marinović je pomoću ove metode sastavio veslački tim koji je osvojio zlatnu medalju na međunarodnom natjecanju). Sociometrijska metoda Sociometrijsku je metodu u sociologiju uveo Jakob Moreno.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 3. 32 . 2. One se mogu samo razumjeti pomoću metode idealnih tipova. Potječu iz antropologije. U njima je moguć i nerazrješivi konflikt jer nema trećega koji će presuditi. a trijada je stabilnija jer postoji veća međuovisnost članova. 3. pa se iz razlika između njih može zaključiti o stupnju racionalnog funkcioniranja birokracije u određenom društvu.5. Metoda se temelji na pretpostavci da svaka društvena skupina ima svoju specifičnu društvenu strukturu. ovisnu od privlačenja odnosno odbijanja članova skupine. jer istraživač misaono konstruira pojavu onako kako bi ona trebala idealno izgledati. a smisao im je u usporedbi različitih društava ili pojava. Komparativna metoda Komparativna su istraživanja novijega datuma. a da maksimalno racionalno funkcionira.2.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 10. Sociogram 33 .

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 34 .

2003.-1945. a napredak društvenih znanosti uveliko je povezan s rješavanjem praktičnih kulturnih problema.. 1987. Prvi su se u svijetu ovim problemima počeli baviti Steinizzer i Risse. Promjene u društvu su takve da sport i slobodno vrijeme postaju glavna pitanja. biopsihosocijalno i samorealizirajuće biće.) 4.b). Prema vrsti igre koju potiče. Začeci sociologije sporta Johan HUIZINGA (1872.) Homo ludens (1938. Razvoj sociologije sporta u svijetu Roger Caillois (1958. Za mnoge su sport. NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE SPORTA39 Sociologija sporta nastala je relativno kasno. Diem i Von Krockow.-1962.1. Boyl i Magnane (Marjanović.).) na sport gleda kao na zanat koji postupno gubi smisao igre. zanos). Gotovo istovremeno djeluje pet autora. Oni čovjeka u sportskim aktivnostima tretiraju kao totalno. igra i slobodno vrijeme marginalne društvene pojave. koja se sastoji iz nekoliko elemenata: natjecanja. 35 39 .Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 4. 1987.) Igre i ljudi (1958. a sam sport je reakcija na čovjeka industrijskog društva. Slika 11. ekstaza.) Carl DIEM (1882. dok brojni radovi o navedenoj temi slijede tek nakon dvadesetak godina. započinje s knjigom “Homo Ludens” 1938.). kockanja.) Roger CAILLOIS (1913.-1978. glume (prerušavanja) i opojnosti (vrtoglavica. Caillois vrši podjelu društava. međutim. u kojoj Huizinga definira sport kao zabavu koja napušta igru.) Wesen und Lehre des Sports (1949. škola volje koja se razlikuje kod masa i elita (Marjanović. "Paidia" je biološka Ovaj je tekst objavljen u Radovima Fakulteta prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu (Bjelajac. Sociologija sporta. No igre su se kroz povijest pokazale značajnima. To su: Caillois. jer se po igri može prepoznati i karakter čovjeka i društva.

koja su na sport gledala kao na "stvar po sebi".) uočava da je sport postao opijum i civilizacijska komponenta suvremenog duha vremena. 1987. Kritički pristup sportu je započeo tek s istraživanjima Parkera (1976. U ovoj znanosti dugo su dominirala biologistička stajališta. pritom. st. Von Krackow (1962. Sport se tretira kao potrošačka roba masovne kulture i oblik kompenzacije za nizak socijalni status masa. motivima. teme su koje se javljaju u Velikoj Britaniji. pa ga treba proučavati u kontekstu razvoja ličnosti unutar istraživanja slobodnog vremena i sveukupnih kulturnih vrijednosti.). s čime je povezan i učinak u sportu.) smješta sport između igre i ozbiljne društvene aktivnosti. Kapitalizacija i komercijalizacija sporta i njegovo pretvaranje u masovnu potrebu. “Ludus” je njena dopuna kojom se uvodi red. disciplina. uz već spomenute teme javili su se i drugi problemi vezani uz događanja u sportu i oko njega. Posebnu pozornost autor usmjerava problemima rekorda. a u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj. jer sport postoji u oko 3. Sociologija sporta u Velikoj Britaniji je povezana s religijom i kulturom. Javila se potreba za istraživanjem raznih sportskih skupina. SSSR-u. pa se sociologija slobodnog vremena i sporta promatraju u okviru sociologije rada (Marjanović. osnovni su problemi koji se 36 . Francuskoj. Sociologija se sporta posebno razvila u V. Mcintosh smatra da sport izražava društvene i političke odnose među državama. Najveći broj radova iz ovog područja nastao je tek osamdesetih godina 20. Istraživanje društvenih problema i socijalne strukture uz sugeriranje reformi za promjene. SAD-u. veze sporta i politike. vještina i izvjesna kognitivnost iznalaženjem rješenja u igri. ukazivanje na doprinos organiziranog sporta i rekreacije u stvaranju nove vrste stručnih analiza i istraživanja sporta u funkciji zaštite prirode. raširenosti sportskih pokreta.) i Robertsa (1978. Međutim. Poljskoj.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO potreba za trčanjem i stvaranjem bučnih i zvučnih efekata koja vodi slobodi.). razonodi i fantaziji. nepovezano i odvojeno od društva u kojem se razvija.000 kultura. i ističe da se izmjenama u radu i načinu života mijenja i sport kao oblik razonode. ponašanja gledatelja. približavajući se antropološkom shvaćanju totaliteta čovjeka kao samorealizirajuće jedinke uronjene u određeni društveni prostor i vrijeme. Tako. bave analizom suvremenih društava. Neki se autori. otvorenosti sporta i sl. 1987. Diem (1960. a drugi pokušavaju zahvatiti stvar u korijenu. društvenih čimbenika koji potiču ili koče bavljenje sportom u različitim skupinama. uspjesima u sportu i konkurenciji (Marjanović. U Njemačkoj se razvija postavka o povezanosti sporta s društveno-ekonomskim strukturama i načinom proizvodnje. trening. Njemačkoj.) koji su utjecali na suvremene sociologe. Slobodno se vrijeme pritom vidi kao “prirepak” radnom. usvajanje informacija. Britaniji. U SAD-u sociologiju sporta karakterizira empirijska orijentacija i veza sa sveučilištem. Na značenje sporta upućuje i činjenica njegove univerzalnost.

neutralnost sporta i sl.). Modzykowskye se bavi utjecajem politike na sport te univerzalnim vrijednostima sporta koje obogaćuju pojedinca i sportsku zajednicu ( Marjanović. publike i sporta u lokalnom preobražaju društva. manipuliranih od strane sportskih rukovoditelja koji imaju izraženu volju za moći. sportskih zvijezda te odnos igre i sporta.).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO istražuju u SAD-u. te ukazati na unutarnju diferencijaciju sporta. U Poljskoj se nastanak sociologije sporta vidi u društvenim promjenama i nizu problema koje iz njih proizlaze. 37 . Magnane (1964. nacionalne i međunarodne konflikte u politici i sportu. prema Poljacima.). 1987. On također proučava popularnost sporta. 1987. Na sport on gleda kao na način čišćenja od ratničkih vještina koje su ljudima navodno urođene (Marjanović.. Osnovne funkcije sporta. i umnogome ovisi od razvoja određenih oblasti života i kulture. funkcija motornog osposobljavanja (Marjanović. Suvremeni sport treba promatrati kao jedinstvenu cjelinu koja obuhvaća važan i specifični fenomen suvremenog društva i kulture. kao i utjecaj idejnih promjena na sport. Sport je društveno koristan.). sport treba društvu jer preko njega može utjecati na mlade (Marjanović. Problemi profesionalnog i amaterskog sporta. probleme dezintegracije.).). Vezu sporta i politike izučavao je Mejnoa 40(Marjanović. pojavu komercijalizacije u sportu. "kako djeluju sportske vrijednosti na obrazovni sustav i razvoj ličnosti?". su zabavna i vizualna funkcija formiranja društvenih odnosa i struktura. problemi socijalizacije u sportu i sl. Za razliku od njega. U SSSR-u je sport važan čimbenik i sredstvo društvene integracije. svestran i masovan. olimpijski pokret. Prema njemu. Iako je naglašena i klasna dimenzija te povezanost s drugim društvenim 40 Povezanost sporta s ekonomskim i komercijalnim ciljevima. Pored sporta ona obuhvaća odgoj i rekreaciju u funkciji zdravstvene preventive i čuvanja ekološke ravnoteže. Dumazdier vidi sportski spektakl kao činjenicu masovnog društva. "kako utječu sportska natjecanja na razumijevanja među narodima?" te "kakve su moguće uloge sporta u razvoju kulture industrijskih i urbanih društava?". društveni uvjeti i mogućnosti njegova širenja u ruralnim sredinama. probleme sportskog spektakla i sporta u svakodnevnom životu.) na zanimljiv način pokazuje društvenu funkciju sportske dokolice. društveni izvori sporta. društvene funkcije sporta u suvremenoj kulturi i civilizaciji i sl. igraju ulogu infantilnih ličnosti. dokolice i rada. 1987. Jedan od prvih koji se bavio sociologijom sporta u SAD-u je Boyl (1963. sugerira razna istraživanja te postavlja pitanja "zašto slabe moralne i umjetničke vrijednosti među sportašima?". kao i značenje sporta za radne uvjete. po njemu. Krawczyk govori o tjelesnoj kulturi kao dijelu opće kulture pomoću koje se čovjek ponovno vraća prirodi. U Francuskoj se ova znanstvena disciplina razvila iz sociologije slobodnog vremena. Sportaši. istražujući povezanost sporta. a njene su funkcije aksiološko-akulturacijska i socio-tehnička. osnovne su teme Whalla. 1987. On razmatra odnos sporta i mladih. 1987.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO pojavama. u koje spadaju atletika. stoljeća knjiga “Sociologija sporta”. bez obzira na mjesto boravka autora.). Donedavno i nije ni imao karakteristike konstituiranja posebne discipline. jer kroz masovnost aktivira identifikaciju. boks. Posebno se u tome ističe Ponomarev (značenje znanstveno-tehničkog progresa za tjelesnu kulturu). judo i sl. 38 . hokej. a početkom 21. I konačno. plivanje. 2) igre ( košarka. nogomet. Nastanak i razvoj sociologije sporta u Hrvatskoj U Hrvatskoj. pa ga treba društveno planirati. koji osnovni problem sociologije vidi u istraživanju odnosa rada. estetski i radni odgoj). bilo da su objavljene u hrvatskim časopisima i ostalim medijima. klizanje. U njoj se nalazi podjela sportova u četiri skupine. Jakobson govori o tjelesnom odgoju. sportu i rekreaciji kao dijelovima tjelesne kulture (sport se sastoji iz masovnog. umjetničko koturanje. problemima profesionalizacije sporta i sl. 4) individualni sportovi s efektom i estetskim izražajem (gimnastika. odnosom tjelesne kulture i žena. odbojka. 3) borilački sportovi (hrvanje. pristup istraživača sociologiji sporta nije tako temeljit ni obuhvatan kao u drugim zemljama. 1987. skokovi u vodu. đačkog i spektakularnog. rukomet. Analizom bibliografskih jedinica vezanih uz kineziološku sociologiju. sport je sredstvo za brži dolazak u komunizam. ili hrvatskih autora objavljenih u stranim časopisima i časopisima drugih republika (danas samostalnih država) od 1966. slobodnog vremena i tjelesne kulture ( postoje moralni. skijaški skokovi i sl. umjetničko klizanje. tenis. stolni tenis). Sport ima utjecaj na socijalizaciju. Tako je 1966. intelektualni. To su: 1) individualni sportovi (predmet natjecanja je vrijeme i prostor). 4. što uključuje i industriju dokolice).). bivši sportaš i sociolog Mihovilović objavio knjigu o socijalnom statusu bivših sportaša. godine do danas. stoljeća pojavila knjiga Zorana Žugića “Uvod u sociologiju sporta. Prvi radovi se u Hrvatskoj javljaju još šezdesetih godina 20.41 Istraživači se u nas u početku bave problemima položaja tjelesne kulture u društveno-političkom sustavu. nego je fragmentaran.). moguće je pronaći samo dvadesetak radova. vaterpolo. stoljeća. 41 Tek se krajem 20. biciklizam.2. Novikov i Stepovoj smatraju da je tjelesna kultura društvena pojava koja ima ulogu u izgradnji socijalizma kroz istraživanje socioloških problema i aspekata tjelesne kulture u socijalističkom društvu (Marjanović. Ove se knjige mogu smatrati prvom sustavnom razradom ove problematike u Hrvatskoj. problemima tjelesne kulture u nastavi.

-1979. nasilje – ogledi iz sociologije nogometa From Ends to Trenches. trivijalnim stvarima kao što je nogomet. Promjene u nogometu su izazvane promjenama u društvu. Slika 12. SSRN te u organima samoupravljanja (iako se zna da društvena moć običnog člana. a sve više zamršen. kao i u društvu. pa cilj prestaje biti igra. jer se politička orijentacija obitelji mjeri članstvom u SK. igrača-amatera. 400 radova sociologa zabilježenih u jednoj bibliografiji koja razmatra razdoblje 1974. a materijalni položaj se mjeri. po njemu. pa je on sve manje igra. U nogometu.. i automobila. Petrović i Hošek pišu o utjecaju socijalnih osobina na motoričke sposobnosti i korelacijama dokazuju postojanje tih odnosa. politika. diferenciraju se oni koji žive za nogomet od onih koji žive od nogometa. . kompliciran i naporan rad uz planiranje trenera. premda još uvijek samo djelomice. posjedovanjem TV i radio aparata. dok su kasniji radovi ozbiljnije. godine došlo do prvih konstitutivnih radova iz ove discipline. i tek uvodnim razmatranjima. međutim. što danas gotovo svaka obitelj ima (postoje. drugi socijalnim konfliktima. frižidera. 39 . štednjaka. pa čak i kod ovih zadnjih postoji hijerarhija).2006. čime se produbljuje razlika između vrhunskih ekipa-profesionalaca i ostale mase.) Djela: Sociolog pred fenomenom nogometa Sport i nasilje danas u nas The Curious Drama of the President of a Republic Versus a Football Fan Tribe: A Symptomatic Case in the Post-Communist Transition in Croatia. Tako 1973.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Pet godina kasnije Vrcan sugerira sociolozima bavljenje i običnim. Sociologija sporta ima jako uporište i u Splitu Srđan Vrcan (1922. između ostaloga. ne nalazi se više od jednog hrvatskog autora o ovoj temi. Pokušavalo se tek usmjeriti pozornost javnosti na društvenu problematiku sporta. bibliografijama. Nogomet. Od oko 4. razrađivali ovu problematiku. godine odnosili su se na konkretne društvene pojave u sportu i tjelesnoj kulturi. and Back: Football in the Former Yugoslavia Svi tekstovi do 1975. sve se više stvara elita. godine počinje veći i ozbiljniji interes sociologa za ovu 42 U tim istraživanjima ima značajnih metodoloških i konceptualnih problema. Komercijalizira se. a položaj u raspodjeli društvene moći osim toga i članstvom u sindikatu. gledanje i zabava. da bi tek 1975. nogomet. čime se sve više birokratizira. razlike u materijalnom statusu u pogledu različitih marka i vrsta ovih aparata.. nije ista kao moć funkcionara. U časopisima tjelesne kulture javljaju se specifični tekstovi koji govore o društvenoj uvjetovanosti motoričkih sposobnosti. a općenitih utemeljenja discipline nije ni bilo. Jedni su se bavili moralom u sportu. ali se to ne zahvaća istraživanjem). a birokratske strukture postaju glavni nositelj i organizator. Kao fenomen masovne kulture. obiluje društveno uvjetovanim agresijama.42 Tek nakon 1980. pa i radničkog savjeta.

koje mogu proizlaziti iz prošlosti. sportske društvene uloge. jer se one značajno razlikuju kod različitih vrsta sportova. sportske društvene vrijednosti i norme. koji je naoko ideološki neutralan. ali i na proces socijalizacije. autor sport dijeli na aktivni i pasivni.). kao npr. pa se kompenzacija za to nalazi u sportu. po kriteriju stupnja kompetitivnosti dijeli ga na natjecateljski i nenatjecateljski.. izišla je i Vrcanova knjiga na ovu temu ("Sport i nasilje danas u nas"). Nasilje je vezano uz marginalni položaj mladih (gotovo isključivih sudionika nasilnog ponašanja). što je u izravnoj vezi s razvojem društvene krize. Da bi došao do društvenih funkcija sporta (latentnih i manifestnih). sastoji iz sljedećih elemenata: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) sportske ličnosti. 1986. Iako je nasilje u sportu već dio nekih od spomenutih tekstova.). Tako u časopisu "Pogledi" izlazi tematski blok na temu "Društvene funkcije sporta" (1984. Demokratizacija sama po sebi ne rješava problem nasilja u sportu. od kojih su neki bitni za ozbiljnije sustavno raspravljanje o sportu. a po kriteriju utilitarnosti na amaterski i profesionalni. sportske društvene skupine. ali i uz postojanje nedemokratskog političkog sustava koji guši izražavanje oporbenih ideja. što uveliko sputava razvoj motoričkih sposobnosti kod nižih društvenih slojeva. 40 . sadašnjosti ali i budućnosti. sportski društveni položaji. Osnovni praktični doprinos ovih istraživanja jest ukazivanje na prilagođenost sustava odgoja i obrazovanja višim društvenim slojevima populacije. 1990. Na kraju zaključuje da se ne može govoriti o društvenim funkcijama sporta općenito. u kojemu ukazuju na relativnu ovisnost motoričkih dimenzija o djelovanju stratifikacijskih struktura. Na tragu konstituiranja discipline jest i Marjanovićev članak iz 1984. U njoj se nasilje u sportu dovodi u vezu s porastom nasilja u suvremenom društvu. posebno krize vrijednosti. Jedna skupina autora orijentirana je na istraživanja utjecaja socio-demografskih čimbenika na razvoj antropoloških dimenzija (vidi zbornik Fakulteta za tjelesnu kulturu u Zagrebu. jer još uvijek ostaje problem marginalnog položaja mladih.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO problematiku pa se u tematskim brojevima pojedinih časopisa javlja veći broj tekstova.Momirović (1979). U ovu skupinu spadaju i istraživanja o strukturi i dinamici sportskih grupa. što predstavlja korak dalje prema konstituiranju discipline jer podastire čak 13 tekstova o sportu s različitih aspekata. autor analizira društvenu strukturu sporta koja se. rad Hošek . sportske društvene institucije. iako su ove većim dijelom biološki uvjetovane. sportske društvene djelatnosti. sportski društveni odnosi. Prema kriteriju neposrednog sudjelovanja. po njemu.

). Kokana i Jankovića .) "Navijačko pleme" i knjižica Fanuka. i na sport i politiku. supkulturu navijanja i sl. pa i motoričkih) je dokazana i pored već spomenutih problematičnih odrednica socijalnog statusa. sport i socijalizacija). U trećem se dijelu govori o sportu kao sociopsihološkoj pojavi (pojedinac i grupa u sportu.). Socijalizacijski i institucionalni subsustavi (zanimanje. društvena struktura sporta. U tu skupinu spada i Lalićeva knjiga “Torcida – pogled iznutra” (1993. Posebno su značajan utjecaj obrazovne karakteristike roditelja i rezidencijalne karakteristike. kao i članak istog autora o uzrocima krize na nogometnim utakmicama (1993. koji su rađeni istim instrumentom.a). koja je manje urbana i manje obrazovana od košarkaške. U skupinu istraživanja sportske publike spadaju i istraživanja koja su izvršili Buzov. pokazuju da se s obzirom na spomenuta obilježja publika značajno razlikuje kod nogometnih. sport i socijalna stratifikacija. u drugom dijelu razrađuje se sport kao društvena pojava (pojam sporta. Neke odrednice socijalnog statusa imaju veći utjecaj na neke motoričke sposobnosti ispitanika (ispitivano je 23 indikatora motoričkih sposobnosti.) imaju najveći utjecaj na motoričke sposobnosti. Materijalni status obitelji pri tom ne igra nikakvu ulogu (posebno ne natprosječni materijalni status). obrazovaniji te urbaniji stanovnici od prosjeka populacije (Bjelajac. Najsustavniji i najobuhvatniji radovi iz kineziološke sociologije u Hrvatskoj su spomenute Žugićeve knjige: “Uvod u sociologiju sporta” (1996. Tako se najviše razlikuje nogometna publika. što eliminira do sada stvorene zablude kako materijalna situacija značajno određuje sposobnosti. sport i kolektivno ponašanje te sociologija i sport). Magdalenić. Istraživanje o socijalnoj strukturi košarkaške publike u Splitu pokazalo je da publiku ovih utakmica čine mlađi. Radina.b) u kojemu u dva čimbenika vidi razloge opadanja posjećenosti nogometnih utakmica (ratni uvjeti i kvaliteta nogometa).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Osnovna pretpostavka o značenju egzogenih čimbenika koji je "veći za sisteme koji se udaljavaju od biološkog ekstrema antropološkog kontinuuma" (društveni položaj je određujući za razvoj mnogih osobina i sposobnosti pojedinca.). I konačno. Dok se prva sastoji iz tri dijela. na kojima se temelji i ovaj tekst. a za 19 je utvrđena korelacija s 9 socijalnih čimbenika). sociologija sporta kao multiparadigmatska znanost i predmet te metode sociologije sporta). zaključuje se kako su one motoričke sposobnosti koje manje ovise o misaonim čimbenicima neovisne od statusnih obilježja ispitanika i mogu se razviti pod utjecajem njegove vlastite aktivnosti (treninga i sl. Diplomski radovi Grabara. pri čemu se u prvom dijelu postavlja sociologija sporta kao specifična disciplina (generalne strategije u sociologiji.) i “Sociologija sporta” (2000.). Perasović i Radin (1990. vaterpolo i rukometnih utakmica.) “Zagrebački nogometni navijači: grupni portret s BBB u središtu”o ekstremnim navijačima i nogometnom huliganizmu na stadionu "Dinama" u Zagrebu. društveno politička aktivnost roditelja i sl. 1990. Žugića (1991. 41 . strukturu moći. U drugoj knjizi rasprava se proširuje i na odnos sporta i rada te dokolice. koji je metodom promatranja sa sudjelovanjem otkrio mnoge do tada nepoznate karakteristike splitske Torcide (primjerice. Magdalenića.

ali preuzima i problem dvostrukog značenja: pleme može biti konkretan akter. Jer. Militantni su navijači postali dragovoljci. I konačno. Ona je istovremeno i spontana. Oni koji su mislili da će nakon kulminacije nasilja u ratu zbog pražnjenja agresije lako moći kontrolirati navijače.sociologija supkultura u Hrvatskoj” (2001. ali i organizirana. insistiranje na muškosti. a navijači su postali katalizator masovnog nasilja. društvo je već preplavljeno nasiljem. Zbog komercijalizacije roka. Nastanak darka izazvao je histeriju roditelja i zabranu okupljanja. pojam “urbano pleme” autor identificira sa supkulturom. stroga i hijerarhizirana. Nažalost. Upravo se zato od kaotične spontanosti i nesputanosti lako preokrenuti u strogu vojnu disciplinu i zapovijed. Osnovna načela vojne organizacije su i prije prvih hitaca već uvježbana. uporaba alkohola). a može značiti i apstraktnu skupinu obilježja. ne i obratno. agresivnost se dijeli na simboličku i stvarnu. moderno protiv tradicionalnog). Daljnjom fragmentacijom nastaju hard-core kontra-pank akteri zbog uklopljenosti panka u srednju struju. and Back: Football in the Former Yugoslavia” Vrcan i Lalić objašnjavaju navijačko ponašanje strukturalnom vezom između nogometnih navijača i politike u doba krize i rata u bivšoj Jugoslaviji. Mahanje zastavama i šalovima zamijenjeno je mahanjem oružja. sklona ekscentrizmu i kaotična. a najizraženija je kod nogometnih huligana i navijača. koji pokazuje da se i od simbola može poginuti. Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20 st. Ozakonjenost nasilja kroz “plemensko” ponašanje publike prenijela se s tribina u rovove. iako su navijači izgradili huliganski stil utemeljen na sukobu s navijačima protivničke momčadi i snagama reda. Navijačka supkultura je čudna otopina. u značajne radove spada i Perasovićeva knjiga “Urbana plemena . skupina pojedinaca. koje imaju neke zajedničke dimenzije. osamdesetih se godina javlja pank. Supkulture mladih prihvaćaju nasilje kao model ponašanja i prolaze kroz neke etape. svrhovita. Vrcanov članak: “The Curious Drama of the President of a Republic 42 . od njih stvara vojnu avangardu. Ta se supkultura dijelom približava nogometnom ritualu. a donekle i roditelja.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Iako širih pretenzija. U tekstu “From Ends to Trenches. Jer. Politizacija navijača i instrumentalizacija njihova ponašanja ubrzala je stvaranje novih nacionalističkih država. i to na obje strane. Stajalište da su navijači i nacionalistička politika izazivali rat. zaključuju autori. inventivna. Autor analitički ispravlja nepravdu nanesenu supkulturama mladih. javlja se rokersko suprotstavljanje sustavu. a nogometni “ratnici” su se preko noći pretvorili u vojnike. Od simbolizma navijačke agresije do agresivnog političkog i vojnog simbolizma mali je korak. Simbolizam je iskoristio navijače za sukob. Nasilje na nogometnim tribinama i dalje je prisutno. Autor pridaje značenje i klasnom određenju supkulture te utjecaju kulturnog miljea (urbano protiv ruralnog. grdno su se prevarili.). Ritual na stadionu ima i šire društvene elemente (kompeticija.

kada je nogomet smatran radničkim sportom. s posebnim osvrtom na Hrvatsku u tranziciji. dok u završnome poglavlju nudi sociološku analizu nogometa u procjepu između normalnog i patološkog. na odnos između navijačkog plemena i predsjednika Tuđmana oko promjene imena Dinama. neku su takvu igru igrali i ratnici Aleksandra Makedonskog. preko uspostavljanja određenih pravila u Engleskoj 1864. a još prije od rimskih legija. ali i odnos politike prema nogometu i obrnuto. pojava modernog navijačkog huliganizma.). promjena društvenog položaja i ponašanja igrača i društvene naravi navijača. a koju su preuzeli od Mongola. u kojoj autor podastire povijest nogometa kao vrlo stare igre. postoji i veći broj stranih i domaćih časopisa koji se bave problemima sporta (International Review of Sport Sociology. U drugom dijelu knjige autor detaljnije problematizira nasilje u nogometu i oko njega. industrijalizacija klubova.000 godina igrali neku igru s loptom sličnu nogometu.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Versus a Football Fan Tribe: A Symptomatic Case in the Post-Communist Transition in Croatia. koja su bila općeprihvaćena (šest godina kasnije broj igrača je ograničen na 11). televizacija nogometa i sportizacija televizije. kada nogomet doživljava niz krupnih promjena (za igrače prestaje biti igra i postaje posao. povlačenje dijela navijaštva od nasilja i dr. profesionalizacija nogometaša i kanal društvene pokretljivosti naviše). preko nogometa rane moderne. Autor na kraju zaključuje da je i tranzicija puna problema vezanih uz odnos nogometa i politike. feminizacija nogometnih igrača i navijača. I konačno. državna intervencija u svijet nogometa.” objavljen u International Review for the Sociology of Sport (2002. o ulozi navijačkog plemena u zadnjem ratu na Balkanu (na svim zaraćenim stranama). kada nogomet postaje stalna i organizirana društvena djelatnost sa stalnom radničkom publikom i igračima (tek uvođenje nogometa u škole daje mu status neke vrste normalnosti). . pa sve do post modernog razdoblja koje se odlikuje makrostrukturalnim i makrokulturalnim promjenama koje su već bile začete u kasnoj modernoj (sustavna dominacija tržišnih odnosa. i kasne moderne. tehnizacija i scientifikacija.). dislokacija i relokacija nogometnog pogona. ali igre koja se nije uvijek igrala po istim pravilima. niti s istim brojem igrača (još su stari Kinezi prije 4. nasilje – ogledi iz sociologije nogometa – » (2003. posebno nogometnih strasti i nacionalizma. promjena uloge trenera u timskom radu. internacionalizacija. politika.). nudi sociološku interpretaciju konflikta između predsjednika Tuđmana i nogometnog plemena 1990. Telesna 43 . Konflikt je započeo kao svađa u hrvatskoj nacionalnoj i političkoj obitelji oko promjene imena Dinama i prerastao je u prvu javnu manifestaciju političke karizme s narastajućim političkim posljedicama. Najnovije što je iz pera hrvatskih autora izišlo iz sociologije sporta jest knjiga Srđana Vrcana pod naslovom «Nogomet. o čemu će biti riječi kasnije. i to u punoj ratnoj opremi). U istoj se knjizi nalazi i periodizacija razvoja nogometa od igre među različitim gradskim kvartovima Firence na trgu Di Santa Croce. mundijalizacija i politizacija nogometa. dominacija kapitala. o promjenama u navijačkom nasilju.

Fizička kultura . Fizička kultura . o čemu naši sociolozi do sada nisu uopće pisali. ali i da je u početcima bila fragmenatrna i nesustavna.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO kultura . u kojima se objavljuju. Isto tako.Ljubljana. a da se u svojim kasnijim etapama približava interakcionizmu.). sustavno tretiranje ove problematike tek je novijega datuma. proširujući metodološki pristup i na kvalitativne metode (promatranje. U zaključku analize nastanka i razvoja kineziološke sociologije u Hrvatskoj može se reći da je i u Hrvatskoj kineziološka sociologija nastala nedugo nakon njezine pojave u ostalom dijelu svijeta. Također se može tvrditi da je u začecima kineziološka sociologija u Hrvatskoj bila bliža kritičkim teorijama koristeći se kvantitativnim metodama. Kineziologija . U njoj su do sada bila izražena bar dva osnovna pristupa. koji pokušava zahvatiti stvar u korijenu i koji se najviše približava antropološkom shvaćanju totaliteta čovjeka kao samorealizirajuće jedinke uronjene u društveni prostor i vrijeme.Beograd.Zagreb. tekstovi iz kineziološke sociologije. I drugi. ali se odnosi isključivo na sport. 44 . koji je pokušao dublje i hrabrije zahvatiti pojedine probleme sporta u dinamici razvoja analizirajući prošlost i sadašnjost te pokušavajući sagledavati perspektive sutrašnjice.). promatranje sa sudjelovanjem i sl. I konačno. Jedan. postoji i međunarodno udruženje za sociologiju sporta (International Committe for Sociology of Sport – ICSS. Ne smije se pritom zaboraviti da je kineziološka sociologija sintagma koja osim sporta obuhvaća i rekreaciju. koje izdaje spomenuti časopis.Skopje i dr. a povezano je s UNESCO-vim savjetom za tjelesni odgoj i sport). iako rjeđe.

) ovu problematiku promatra na dvije razine: 1) kao neovisni interdisciplinarni odnos. konativnih. Sociologija sporta se koristi antropološkim spoznajama i bavi se istraživanjem čovjeka . treba ponešto reći i o odnosu između kineziološke sociologije i s njom povezanih disciplina. Razvojem metoda i tehnika prirodnih znanosti može se postići veća efikasnost vježbe. terapija sportaša. a sociologiju društveni. kulturna i socijalna antropologija). izrada matematičko-informatičkih modela treninga i sl. sociologija slobodnog vremena. Za razliku od sociologije sporta. rehabilitacija. a sociologija sporta mora upozoravati na negativne aspekte primjene znanosti u tjelesnoj vježbi i sportskom treningu ( žrtvovanje čovjeka rezultatu. sociologija odgoja i obrazovanja. do utvrđivanja i stvaranja 45 . kognitivnih i motoričkih sposobnosti te stavova) na sport i tjelovježbu te utjecajem sportske aktivnosti na njih.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 5. Općenito. koja se bavi društvenim i kulturnim aspektima sporta i tjelovježbe. psihički čimbenici.). proizvodnja hrane za sportaše. osobina ličnosti. psihologija sporta otkriva utjecaje psihičkih čimbenika (emocija. nositelja društvenih uloga. a vježba mora biti u skladu s ljudskim potrebama i mogućnostima). U prvom se slučaju može napraviti usporedba predmeta istraživanja između sociologije sporta i drugih društvenih znanosti kako bi se preciznije odredio predmet istraživanja sociologije sporta.sportaša kao subjekta društva. socijalna psihologija. psihologiju zanimaju individualni. sociologija kulture. zdravstveni status. 2) kao intradisciplinarni odnos unutar kineziologije. Za politologiju je sport djelatnost preko koje se mogu ostvariti različiti društveno-politički ciljevi (od prezentacije države i vlasti. politologija. Iako se antropologija bavi istraživanjem čovjeka u totalitetu. i ona je podijeljena na različite poddiscipline (fizička antropologija. Rezultati istraživanja sociologije sporta značajni su i za biologiju. SOCIOLOGIJA SPORTA I DRUGE ZNANOSTI Zbog razgraničavanja predmeta istraživanja i istraživačkih problema. To su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) psihologija sporta. Žugić (1996. položaja i funkcija. ekonomske znanosti. ali i za ostale prirodne znanosti (istraživanje morfoloških i funkcionalnih mogućnosti organizma.

ali i od skupine prema pojedincu). Tvornice sportske opreme ne ostvaruju profit samo od sportaša.. 46 43 . U drugom slučaju treba utvrditi odnos sociologije sporta prema drugim kineziološkim disciplinama. ili kao smetnja postizanja uspjeha (blokada. Hitler je napustio stadion da se ne bi morao rukovati s Jessy Owensom i time izazvao diplomatski incident. Sport interesira i ekonomske znanosti radi ulaganja i održavanja. inhibicija radi osjećaja pretjerane odgovornosti). Kineziologija se definira kao znanost koja proučava zakonitosti upravljanja procesima vježbanja i posljedicama tih procesa na ljudski organizam (Mraković. od čega imaju koristi i klubovi.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO poželjne političke svijesti i provođenja lokalne politike). Ona sociologiji sporta daje odgovore od šireg kulturnog značenja koje ova može koristiti na konkretnim primjerima tjelovježbe kao kulturnog fenomena. a prestrukturiranje slobodnog vremena prema kreativnom provođenju je zajednički zadatak i nje i sociologije sporta. odnosno destimulirajuće impulse određenoj djelatnosti. te stvaranja radne kondicije zaposlenih. Tako se mnogi političari bave popularnim sportovima. opremu. znanstvena i školska sredstva..). Sociologija je sporta u nekim varijantama proizišla iz sociologije kulture. od pojedinca prema skupini. kroz reklamu proizvoda. a to su poglavito mladi. Na Olimpijskim igrama u Münchenu 1939.43 Države se identificiraju s uspjehom svojih sportaša.). I sociologija sporta se bavi istraživanjem specifičnih društvenih uvjeta obrazovanja vezanih uz tjelovježbu. naravno pred kamerama. osjećanje obaveze. premda je sport u osnovi individualna borba. jer su oni u sportu prisutni. Mnogi od toga prave i pravi politički spektakl. Sociologija kulture je disciplina koja se bavi odnosom između kulture i društva pa je mora zanimati i problematika tjelovježbe kao kulturnog fenomena. ali se u tome razlikuje od sociologije odgoja i obrazovanja čiji je opus proširen na cjelokupan odgoj i obrazovanje. npr. čast. Budući da su masovni sportovi i posjećeni masovno. te se javlja ili kao motiv postizanja boljeg uspjeha ( patriotizam. već i od onih koji ih imitiraju. navedeno prema Žugiću. Sociologija slobodnog vremena dala je okvir za izučavanje dokolice. Ona postavlja pitanja u kojoj mjeri društvena situacija određuje psihički život pojedinaca. a sve velike sportske priredbe otvaraju vrhunski političari skupljajući političke bodove kod birača. ali i firme koje reklamiraju. materijalni status sportaša i klubova i sl. 1996:65. Sociologiju sporta također zanimaju i određene ekonomske pojave i procesi. ali oni nju zanimaju s aspekta utjecaja i odnosa prema sportu. trema. Sociologija sporta na politiku gleda kao na jedan od društvenih okvira koji pruža poticajne. firme reklamiraju svoje aktivnosti na sportskim terenima. time pomaže sociologiji sporta dajući šire odgovore koji se mogu primijeniti i na sportske grupe i publiku. Ulaganja mogu biti u razne sportske rekvizite. Socijalna psihologija se bavi istraživanjem čovjeka i društvene situacije (neposredne interakcije između pojedinca i skupina.

gdje se tvrdi kako su članovi «Torcide» zamijenili parole oružjem u Domovinskom ratu. stupanj razvoja tehnike i tehnologije. Međutim.). 44 To se najbolje vidi iz Vrcanovih tekstova. Ona proučava čovjeka cjelovito (kao biopsihosocijalno biće). što je utjecalo na porast nasilja u društvu (vidi: Vrcan. a nakon završetka rata bilo je daleko teže vratiti se u normalan život. 47 .).).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Položaj sociologije sporta unutar kineziologije treba sagledavati iz kuta kineziološke antropologije. 2003. kulturne i etnodemografske karakteristike i promjene i sl. a ne samo oni koji su vezani uz «programiranje i kontrolu kinezioloških transformacijskih postupaka». i to dvosmjerno: 1) kao utjecaj društva na sport (ekonomske prilike.44 Sociologija sporta je stoga interdisciplinarna djelatnost koja se koristi postignućima svih onih disciplina koje su vezane uz kineziologiju i kineziološku antropologiju. Sociologija sporta se mora baviti i svim onim pitanjima odnosa sporta i društva. 1996: 66. «posebno pod vidom strukturalnih i funkcionalnih zakonitosti koje su od značaja za programiranje i kontrolu kinezioloških transformacijskih postupaka» (Žugić. sociologiju sporta zanimaju i drugi problemi vezani uz sport. 2) kao utjecaj sporta i svega oko njega na društvo i njegov razvoj.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 48 .

pa i društvene. U istraživanju strukture uvijek se mora voditi računa o toj neraskidivoj vezi. vrijednostima i normama. sastoji se kako iz prirodnih elemenata (voda. I sam čovjek. imaju svoju strukturu. Struktura je također povezana i s razvojem koji se događa promjenama sastavnih strukturalnih elemenata. Tako se. Sam pojam struktura ili sastav znači da se pojava sastoji iz nekih elemenata. struktura atoma sastoji iz jezgre koja je pozitivno nabijena i elektrona koji je nabijen negativno. struktura društva se sastoji iz elemenata od kojih se sastoji društvo. a upravo ti naboji čine da su oni vezani u jednu strukturalnu cjelinu. Po ugledu na taj najelementarniji primjer. društvenih organizacija i institucija kao pisanih pravila usmjerenih udruživanjima te društvenih tvorevina kao proizvoda svih spomenutih elemenata strukture. društvo se sastoji iz čovjeka s njegovim potrebama. minerali i sl. ali pokazuje i bitne odnose među tim elementima. koji se stalno mijenjaju (norme i odnosi koji postoje u nekom društvu nalaze se u njemu kao i oko njega). društvene djelatnosti kao aktivnosti kojom on zadovoljava te svoje potrebe.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 6. Priroda je temelj funkcioniranja društva jer u njoj čovjek nalazi elemente koje prilagođava svojim potrebama. Struktura društva Struktura je uvijek neraskidivo povezana s prirodom. na najvišoj razini apstrakcije. ljudskih zajednica kao oblika udruživanja po srodničkom ili teritorijalnom principu. realizira ciljeve i norme. kao temeljnim elementima strukture. društvenih odnosa u koje stupa u procesu vršenja djelatnosti te društvenih skupina u kojima se ti odnosi odvijaju. iako 49 . Slika 13. POJAM I DRUŠTVENA STRUKTURA SPORTA Sve pojave. ali i iz njihovih međusobnih odnosa. tako i iz društvenih.). primjerice. kao temeljni element strukture. Tako.

-1937. Slika 14. to se. naime. Bez operativne definicije. široka je i nediskriminatorna jer se i mnoge druge aktivnosti dokolice također zasnivaju na tjelesnom naporu. kada se govori o strukturi društva.). 6. posebne sociologije. Budući da je znanost apstraktna. hobby i sl. Teorijske definicije ne mogu uvijek u potpunosti zadovoljiti. već postoje samo različite vrste sporta. ali je ljudska igra određena i kulturom. ali je dobio malu potporu.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO je moguće. a koja je pogodna za preobražaj u profesionalnu djelatnost. «Sport je aktivnost u slobodnom vremenu čija je dominanta fizičko jačanje kroz igru i rad istovremeno. Pierre de Coubertin Pierre de COUBERTIN (1863. 1996. 50 . Marjanović smatra kako sport općenito ne postoji. Iz tog uvjerenja htio je obnoviti Olimpijadu. može govoriti o različitim stupnjevima apstrakcije. a budući da je svaki složen.) Aktivan sportaš (boksač. dok je Cailloisova definicija sporta kao igre preuska jer ne obuhvaća neke njegove društvene dimenzije. Pojmovno određenje sporta Pojam sporta pokriva raznovrsne aktivnosti te ga je teško precizno definirati. Magnanova definicija sporta kao djelatnosti dokolice s dominirajućim tjelesnim naporom koja istovremeno pripada igri i radu te se prakticira natjecanjem pod specifičnim pravilima i institucijama. a to znanost i čini. I druga živa bića se. Iz toga slijedi kako struktura društva govori o elementima iz kojih se društvo sastoji. čiji je bio generalni tajnik. a ne mogu se uvrstiti u sport (ples. pod sportom se može podrazumijevati sve. De Coubertineova definicija sporta kao dobrovoljnog i uobičajenog kulta intenzivnog mišićnog napora oslonjenog na želju za progresom (sve do rizika) isključuje neke sportove. analitički razdvojiti strukturalne elemente od razvojnih. jahač i veslač). 1984. kao i o odnosima između njih. igraju. dok se konkretnim razinama bave tzv. mačevalac. Bio je uvjeren kako je sport odskočna daska moralne energije. iznio je tu ideju. Na sjednici francuske udruge atletičara.» (Kurt Weiss).1. ima i posebnu društvenu strukturu koja se razlikuje od strukture drugih sportova (Marjanović. kako bi se bolje i detaljnije objasnili i jedni i drugi.). a odvija se kroz natjecanje obuhvaćeno pravilima i specifičnim institucijama s mogućnošću preobrazbe u profesionalnu aktivnost.) Žugić zato određuje sport i kao igru i kao strukturiranu aktivnost koja je posljedica čovjekovog kulturološkog određenja (Žugić. Najopćenitijom razinom apstrakcije bavi se opća sociologija.

odmah i na licu mjesta. sociološki gledano. zabave. On je oduvijek bio sastavni dio života zajedno s radom. potrebno je istražiti društvo i kulturu.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO U malobrojnim istraživanjima ove problematike prevladavaju pozitivistička ili normativistička stajališta. Polazeći od te dinamičke crte. S obzirom na ludički karakter. On je izraz društvenih potreba. psihološka. natjecanje (borba). a samim time i idealni oblik komunikacije. a to podrazumijeva njegovu ovisnost od društva. čime on gubi svoj izvorni smisao. znanstvena. može se razlikovati više vrijednosnih orijentacija 51 . ekonomska. borbe. sport može udovoljiti potrebama suvremenog čovjeka. Ako ovih elemenata nema. dobrovoljnost sudionika i gledalaca te specifično druženje. ona je sport svrstala u tjelesnu aktivnost. kultna i druge) sve više potiskuju njegovu ludičku dimenziju. sport unapređuje život pojedinca. kulta intenzivnog muskulaturnog napora. ali i društva od sporta. pa se odvija u imaginarnom svijetu s magijskim prizvukom. komercijalizira i profesionalizira. Iz toga se jasno vidi da je sport društvena i kulturna pojava. To je svojevrstan vid otuđenja u sportu. Ljepota sporta nije u sanjarskom bježanju. posebno u starim civilizacijama kada nije bila razvijena diferencijacija na bazi podjele rada. politizira se. ali nije uvijek bio institucionaliziran. igre. Stanovnik velikog grada može duboko odahnuti od monotone svakodnevnice i naučiti kako vrednovati vrijeme u napetosti očekivanja neizvjesnog rezultata. kao i obrnuto: da bi se sport upoznao. stvaralaštva. Raspon kriterija za definiranje sporta kreće se od određenja sporta kao šale. već u aktivnoj afirmaciji slobode. rada. Jedna od prvih velikih podjela rada. čime se pomoću njega ne mogu više ostvariti osnovne funkcije igre: spoznavanje svijeta i naše uloge u njemu. pravna. društvena pojava sa specifičnim društvenim funkcijama. Tek nastankom građanstva sport dobiva i neke nove dimenzije. Sport je. manipulacija i način odvlačenja pozornosti ljudi od njihovih svakodnevnih problema. Sport postoji otkad i čovjek. postaje spektakl. Čovjek se otuđuje od svojih autentičnih vrijednosti. jer igra je suština života. politička. sport uvijek karakterizira mjerljivost rezultata. Zbog integracije društvenih i individualnih ciljeva koje neće ugroziti zadovoljavanje jednih na račun drugih. i sporta kao institucije u urbaniziranom društvu. odnosno vrše se empirijska istraživanja ili se vrednuju različite norme u sportu te sama sportska aktivnost. pa je zbog veličanja duhovne i podcjenjivanja tjelesne aktivnosti sport dugo vremena bio podcijenjen. onda se ne radi o sportu. strasti. Nastao kao igra. pretvarajući se u sport bez igre. On je igra. bila je podjela na umni i tjelesni rad. To je razlog za zadržavanje ludičke dimenzije sporta. sport u suvremenom društvu i kulturi sve više gubi taj smisao. gdje sport postaje najviši institucionalizirani oblik čovjekove aktivnosti. nastala u robovlasničkom društvu. već o nekoj drugoj aktivnosti (rad i dr. društvena. Za razliku od drugih tjelesnih aktivnosti.). pa u nastojanjima upoznavanja društva treba analizirati i sport. Ostale dimenzije sporta (kompetitivna.

Aktivni sport podrazumijeva neposredno bavljenje ili nastojanje ostvarivanja neke od osnovnih sportskih vrijednosti (sportaši. Tim se sportom mogu baviti svi. treneri.. jasna stručna uputstva. Vrhunski sport dokazuje i proširuje krajnje granice ljudskih psihotjelesnih sposobnosti i njihova unapređivanja do novih mogućnosti. savjetnici). što omogućuje podjelu na razvojni. stvara se društvenost. što bitno određuje i razvojni i rekreativni sport. a odlikuje se potpunim zalaganjem. organiziranje i pripremanje. a ako je i ima. pretvara se u rad s racionalnim djelovanjem. Svaki sljedeći korak i pokušaj novog rekorda je korak u nepoznato. On je interesantan za dokazivanje novih mogućnosti čovjeka. pomaganje. Razvojni sport predstavlja poticanje i usmjeravanje psihotjelesnog razvoja te podrazumijeva tjelesni odgoj u školi i sportske organizacije za djecu i mlade.).). standardni i vrhunski sport (Marjanović. planiranjem i kvantifikacijom rezultata. već i postizanju rezultata te pratećih društvenih efekata. uživanje i radost. Po stupnju neposrednog sudjelovanja u sportskoj aktivnosti sport se može podijeliti na aktivni i pasivni sport ( Marjanović. ne plaća ulaznice. Natjecateljski sport je konkurentsko djelovanje koje za cilj ima pobjedu. Po kriteriju kompetitivnosti može se govoriti o natjecateljskom i nenatjecateljskom sportu (Marjanović. organiziranje u radnim organizacijama. 1984. Zato je kompetitivan i uspoređuje se s drugima. rasprostranjen i strukturiran sport. patriotizam i sl. vojska i sl. solidarnost. Zato je više privatna nego javna stvar. Radi postizanja socijalizacijskih ciljeva sportske aktivnosti treba prilagođavati uzrastu i angažirati veći broj stručnjaka u razradi programa. 1984. Rekreativni sport je sredstvo postizanja individualnih i društvenih ciljeva za otklanjanje nepovoljnih posljedica rada i života. Preduvjeti za to su razvoj svijesti o potrebi rekreacije. Tu nema normiranja. rekreativni. dob. To je masovan. nastavnici. Zato je potrebna organizacija pa takav sport gubi karakter igre i nečeg privatnog. Standardni sport ne služi samo rekreaciji. 52 . pa osim neposrednih sudionika ima i publiku. Zbog postojanja konkurencije postoje i norme koje ga uređuju. Najčešće nema publiku. On je atraktivan za promatrače. socijalni status i sl. iako kondicija populacije može biti značajna i za društvo (privreda. U njemu se rađaju talenti za vrhunski sport. bez obzira na spol. žrtvovanjem i intenzitetom napora. ali i opasan za sportaša. 1984. raznih bolesti te oštećenja organizma (često se koristi u liječenju bolesti ovisnosti).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO prema sportu.). Vrhunski natjecateljski sport je uglavnom profesionalan (s osobinama privrednih organizacija). Pasivni sport znači promatranje sportske aktivnosti. ustanovama i sl. u što spadaju brojne organizacije i institucije. već pasivno promatra i ne dijeli se na navijačke skupine. pa je preduvjet njegova razvoja razvoj objekata i terena. Nenatjecateljski sport je način razonode kojemu je cilj zabava.). ali i oni koji ih određuju.

jedno od osnovnih pitanja društvene strukture sporta jest od kojih se elemenata sastoji i kakvi su odnosi među njima? 6. iako to može biti. sportske institucije i sportske tvorevine. Slika 15. Društvena struktura sporta Sportski mediji Sportska djelatnost Sportski akteri Sportske tvorevine Sportske institucije Sportski odnosi i grupe Sportska privreda 53 . Društvena struktura sporta Društvenu strukturu sporta čine sljedeći elementi: 1) 2) 3) 4) 5) sportski akteri s njihovim potrebama. S obzirom na kriterij utilitarnosti. sportske djelatnosti i sredstava. sport se još može podijeliti na amaterski i profesionalni.2. vrijednostima i normama.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO organiziranja i institucionalizacije jer je cilj zabava i užitak. Budući da je društvo podijeljeno na različite skupine. a profesionalni sport je u principu natjecateljski. kao i da je sport dio društva pa je i u sportu prisutna diferencijacija s obzirom na elemente od kojih se sastoji. Amaterski sport je najčešće nenatjecateljski. sportski odnosi i skupine.

dvorane. uz to. Postavlja se pitanje je li uopće može govoriti o društvenim funkcijama sporta 54 . kod školske. i to ne samo među neposrednim sudionicima. i sl. kao što su i u društvu općenito (odnosi borbe i konfrontacije. nego i između njih i publike. skije. koplje. Mogu se zasnivati po principu podjele rada (na različitim društvenim ulogama) i po principu podjele vlasti (na različitim društvenim položajima). Sportski odnosi i skupine uvijek su prisutni pri sportskoj aktivnosti. uz to učenje osnovnih postupaka u smislu ovladavanja sportskim znanjima te umijećima. Sredstva kojima se sportaši služe u "procesu proizvodnje" su mnogobrojna i ovise o sportu.). lopta. ali i stvaraju popularne sportaše pišući o njima. s obzirom na karakter.). a ne o nekim drugima. slaganja i simpatije. Kod rekreativne djelatnosti to je postizanje određenog efekta za organizam. karike. a mogu biti neposredni (koji sudjeluju u igri) i posredni (koji igru kreiraju). Sportske tvorevine predstavljaju rezultati sportskih natjecanja koji su. a kod natjecateljske je.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Sportski akteri su osnovni elementi te strukture. promjenljivi u vremenu i prostoru. Ona se općenito mogu podijeliti na sredstva kojima se sportaši služe u realizaciji sportske aktivnosti (na pr. Društvene funkcije sporta Od vrste sporta i karaktera društva ovise i društvene funkcije sporta. Dok je kod natjecateljske aktivnosti uvijek prisutna publika. Sportska djelatnost je trošenje psihotjelesne energije radi postizanja nekog cilja i aktivnost je pojedinaca i društvenih grupa s ciljem realizacije sportskog događaja. more. zahvaljujući promjenama u mogućnostima. 2) školsku i 3) natjecateljsku. Sportski mediji imaju vrlo značajnu ulogu u sportu jer su oni podižu sport na pijedestal svetosti. ali i odgajanje odnosa duha i tijela. može podijeliti na: 1) rekreativnu. Sportske institucije su formalizirani sustavi odnosa i pravila ponašanja u sportskoj aktivnosti s ciljem njenog organiziranja (timovi.3. hangari. klubovi i viši oblici organizacije). cilj i postizanje boljeg uspjeha od drugih sudionika. kod ostale dvije to nije obvezatno. kladivo. odnosi nejednakosti. 6. Sportska privreda proizvodi i prodaje različite sportske proizvode i na taj način popularizira određene vrste sportova. odnosi suradnje i sl. Ciljevi svake od navedenih djelatnosti su različiti. Sportske vrijednosti i norme se kod različitih sportova razlikuju i predstavljaju osnovni sustav vrijednosti i pravila ponašanja u vršenju sportske aktivnosti.) i na sredstva koja im služe kao osnova za to bavljenje (na pr. bazeni. One mogu biti različite vrste. klizaljke. rijeke i sl. stadioni. Ona se.

potrebno je definirati društvene funkcije sporta. kao što i različiti sportovi različitim skupinama mogu značiti isto.). za drugu može biti nefunkcionalno. Društvene funkcije neposrednih sudionika se pri tomu razlikuju od funkcija drugih društvenih skupina. Kant. postoje i latentne funkcije. mogu zadržati i neke funkcije iz prošlosti. ne samo da je neki dovode u vezu sa samim mišljenjem. ljudi kao što su Heraklit. Sport kao igra I pored toga što se može činiti da je igra kao sredstvo opuštanja nešto što ne treba uzimati ozbiljno. Postoje znanstveni i filozofski pristup fenomenu igre. značenje i funkcije. bavili su se fenomenom igre. ideologizirati i mistificirati.4. Fink i drugi. Ono što je za jednu skupinu funkcionalno. 1987. I premda to izgleda čudno. nastojeći 55 . od antike do suvremenog doba. igru smatrao temeljem ljudske slobode i samoga čovjeka. definirati sport neovisno od društva značilo bi maksimalno ga apstrahirati. čitav niz vrlo ozbiljnih filozofa u prošlosti se bavio ovom pojavom. jer se filozofija bavi mišljenjem. poznati njemački filozof. Hegel. Unatoč toga. 6. U totalitarnom društvu osnovna je funkcija sporta dokazivanje nadmoći sustava. institucija i sl. iako ih mogu i prevladati stvarajući i neke nove. Huizinga. jedinom potvrdom njegove čovječnosti. Putem igre čovjek dospijeva do razumijevanja umjetnosti života. Isti sport za različite društvene skupine može imati različit smisao. budući da se društvo i sport razvijaju. Tako je Schiller. Platon. Raspravu otežava i činjenica da osim manifestnih. a preko njih i na društveni sustav. moguće. Suvremeno društvo i sport nisu homogeni. Schiller. samo je pitanje na koji način? Jedini mogući način za to jest da se utvrđivanju funkcija sporta pristupi diferencijalno. 1987. Društvene funkcije nenatjecateljskog sporta su zabava i uživanje sudionika. s obzirom na različite vrste sportova. što govori o tome kako je igra ozbiljno pitanje jer. Tako je za aktivni i pasivni sport društvena funkcija djelovanje na gledatelje. Cailloa.). a u humanističkom društvu razvoj ljudskih potencijala koji pružaju mogućnost nadrastanja samoga sebe te razvoja inovacija. Marx. a za političare i privrednike funkciju manipulacije masama). pri čemu je čovjek samo čovjek dok igra traje. pa je igra cilj estetskog oblikovanja života po načelima umjetnosti kako bi se stvorio prostor za tjelesno oslobađanje čovjeka (Uzelac. Društvena funkcija natjecateljskog sporta jest fascinacija milijuna izravnih i posrednih gledatelja. već izdiferencirani (često se sastoje i iz supkultura). nego i s pitanjem bitka. Dok se znanstveni pristup odlikuje polaskom od fenomena igre kao antropološke datosti. (za prve on ima funkciju dobre zarade i ostvarivanja društvene moći i ugleda. slobode i nekih drugih filozofskih kategorija (Uzelac.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO općenito. Da bi se to postiglo. koje se ne mogu uvijek prepoznati. ali i buduće. formalizirati. I konačno.

već i u slikama iz stvarnosti. za razliku od nje čovjek umire. čovjek se nalazi između stvarnosti i mogućnosti te može postojati i u igri koja je nešto između. Eugen Fink razvija antropološku teoriju i putem igre nastoji shvatiti položaj čovjeka u svijetu.). Odvija se ili statički (zadovoljavanje nužnih potreba) ili dinamički (kao ovladavanje stvarima uz pomoć ljudskih moći). borbom. filozofski pristup postavlja pitanje biti igre koja se istovremeno javlja kao privid. 1987. te je njemu više problem smrt drugih. Jer.). jer Kosmos je uređena cjelina. Za razliku od ova dva pristupa.). ljubav. a životinje i biljke se jednostavno gase. ljubavlju i smrću. pa se vladanjem uspostavlja struktura reda koja u njemu postoji (Uzelac. Jer. a prije svega je odnos prema samome sebi i drugim ljudima. a elementarni sadržaji njegova života (rad. 1987. vrijeme. 1987. 1987. to još uvijek ne znači i da stalno misli na nju. i prijateljstvo i neprijateljstvo prema zemlji. On je istovremeno i muka i zadovoljstvo. ako neprestano živi u sjeni smrti. to ne znači da je i žrtvena životinja. s druge strane.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO istražiti rasprostranjenost oblika igre i njenog značenja za kulturu. voda. Smrću čovjek nestaje iz društva onih koji žive. smrt. Jer. već i igrom. ljubav.) samo drugo ime za vladanje svijeta. jer ona simbolički predstavlja cjelinu. Fink ukazuje na sljedećih pet bitnih momenata ljudskog bivstvovanja i razumijevanja biti postojanja čovjeka: 1) 2) 3) 4) 5) rad. Ona prodire i u ostale sfere ljudskog postojanja s kojima je neraskidivo vezana. um i dr. s jedne. Smrt i ljubav su međusobno povezani. nego njegova vlastita (Uzelac. I premda je njome određen. igra (Uzelac. 1987.). Ona se 56 .). te svijet može iskušavati ne samo racionalistički (mišljenjem).). Čovjek ne misli samo pomoću simbola. na pr. Rad je borba protiv divljine. vladavina. jer pomoću ljubavi čovjek dolazi do sebe na više nivoa i time negira smrt te realizira opstanak (kroz svoju djecu. Igra je po njemu (kao što je to kod nekih vatra. I konačno. pa se bit svijeta osmišljava kroz igru. vladavina. te se tako i odvija s drugim ljudima (Uzelac. igra prožima cijeli život jer prodire do dna te bitno određuje način ljudskog postojanja i njegova razumijevanja. On se stalno pita "što sam ja zapravo?". i kao značajno polje stvarnosti (ne)stvarnosti. Vladanje kao i rad predstavljaju osnovicu čovjekova opstanka. smrt i igra) ukazuju da je on istovremeno i vladar i radnik i igrač i ljubavnik i smrtnik (Uzelac.

1987. Eugen Fink Eugen FINK (1905. Slika 16. radnika. te se može promatrati kao odnos prema samoj sebi. već osnovni način ljudskog ophođenja ka mogućem i nestvarnom (Uzelac. 1957. Danas smo u prednosti dubljem razumijevanju igre jer je nju sada moguće organizirati kao masovni spektakl različitih oblika. pa činjenica hoće li ona biti osnovni egzistencijalni fenomen ljudskog opstanka ili ne.). Istraživanje igre moguće je na više načina.). To je razlog zašto je fenomen igre dugo ostao neistražen. upravo ga je zato neophodno otkriti.-1975. 1987. Ona nadopunjuje čovjeka i pripada strukturi bića ljudskog opstanka. ljubavnika i igrača. Samo se tako ona može razumjeti u kontekstu ostalih pojava ljudske egzistencije. čime se suprotstavlja ozbiljnoj i odgovornoj radnoj aktivnosti u mučnoj stvarnosti (pribježište čovjeka umornog od svakodnevnice). ili se uopće ne igramo. za koju treba mnogo truda. ovisi od toga igramo li se mi stalno ili samo povremeno.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO javlja i kao isključiva mogućnost čovjekova opstanka. koji postoji kod čovjeka. Veliki interes za igrom. a samim time i otkriti što igra zapravo jest. Igra je oaza naše sreće u pustinji težnje ka sreći. pa nam se ona čini poznatom. sadašnjost mu se čini prolaznom etapom. već i način razumijevanja samoga sebe kao smrtnika. Igra se odvija u sadašnjosti. 1987. Pojavno. borca. Igra se tu javlja kao pokrenuti opstanak. Igra nije samo način postojanja čovjeka.). ona nas odvodi od 57 .) Djela: Gedanken zu einer Ontologie des Spiels. jer se kroz igru čovjek opušta (Uzelac. Ona nije mnoštvo akcija. nije prisutan samo u djetinjstvu. živi impuls. već i čitav život i to vrlo intenzivno. odnosno kao ono čime se čovjek razlikuje od svih drugih bića (Uzelac. ona ima poseban smisao i shvaća se kao odmor i opuštanje. smirena sadašnjost naspram neizvjesnoj budućnosti. kroz razumijevanje biti te kroz otvorenost svijeta. (Misli za jednu ontologiju igre) U igri svakodnevno živimo. Budući da poznato još uvijek nije i spoznato. S obzirom na čovjekovu usmjerenost ka budućnosti.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO

životne žege i želi trajati vječno. Uvijek je određena ciljem, ali ne krajnjim. Igra se pokazuje kao mogućnost čovjekovog prebivanja u vremenu bez osjećaja rastrganosti i izgnanosti. Igra podrazumijeva višeznačno pojavljivanje temeljnih sastavnih elemenata, i to: užitka, smisla igre, zajednice koja igra, pravila igre, igrački, uloga koje igrači u igri imaju i svijeta igre (Uzelac, 1987.): 1) užitak je ushićenje nad nekom sferom i javlja se zbog igre, a ne kao proizvod igre (igrači uživaju već samom činjenicom da igra postoji); 2) smisao može biti unutarnji (povezanost dijelova igre, činova i radnji) ili vanjski (značenje koje igra ima za igrače i gledatelje), pri čemu treba razlikovati igre u kojima gledatelji nisu bitni (npr. kod šaha), od onih u kojima su oni sastavni dio (kao kod nogometa, košarke i sl.); 3) zajednica koja igra sastavljena je od igrača; imajući neka svoja pravila ponašanja bez njih nije moguća; 4) pravila igre (igra nije neograničeno slobodna, već se uvijek odvija po nekim pravilima, koja mogu biti manje ili više promjenljiva); 5) igračka kojom se igra (prirodna ili vještačka); 6) uloge koje igrači imaju razlikuju se od onih koje imaju u životu, a biti igre pripada i razlikovanje stvarnog svijeta od svijeta igre (igračka tako dobiva magijsko svojstvo i stvaralački karakter); 7) iako se jedan njegov dio izigrava kroz stvaranje jednog zagonetnog svijeta, za koji se ne može reći da je stvaran, svijet igre smješten je u stvarni svijet jer onaj koji igra javlja se kao stvaratelj toga imaginarnog svijeta (Uzelac, 1987.). Strukturalni elementi igre pomažu u razumijevanju igre i biti svijeta. Jer, svijet igre treba realan prostor i vrijeme, ali u imaginarnom (nestvarnom) svijetu. Igra voli maskiranje, a ono bježi od jednostavnih sadržaja, preciznih pojmova, pa se postavlja pitanje može li se igra uzdići do pojmovne razine? Na tome se može razumjeti smisao, a igra je prijelazna forma između stvarnosti i biti, između misli i bitka, jer smisao igre je u samoj igri, a ne izvan nje (Uzelac, 1987.). Promatrač se pri tomu može naći u dvostrukoj ulozi. Zbog položaja izvan igre on je u mogućnosti promatrati igru s distance, ali je ujedno i uvučen u njezin svijet. U nestvarnosti igre javlja se i nadstvarnost svijeta, a problem koji postavlja "kako se realno javljaju mogućnosti ljudskosti u formi u kojoj se igra?" Međutim, igrač i promatrač znaju da se ne radi o stvarnom, već o fiktivnom svijetu igre, budući da ona postoji samo tamo gdje se imaginarno kao takvo zna. Ona je dvostruka: kao čin u stvarnosti, i kao čin u svijetu igre. Ona se sastoji iz scene određene svijetom igre i ljudi koji je promatraju i identificiraju se s igračima, što i
58

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO

predstavlja očaravajuću dimenziju igre (Uzelac, 1987.). Svijet igre se sastoji iz subjektivnih elemenata mašte, ali i iz objektivne stvarnosti u kojem je ona smještena. Čovjek može stvarati svijet privida, jer ga je vidio u prirodi (primjerice odsjaj lika u mirnoj vodi je privid jer ne predstavlja onoga koji ga daje, već samo njegovu iluziju). Ali tome svijetu privida pripadaju i stvarne stvari (objekt koji se ogleda, i sama voda jezera), pa je i igranje konačno stvaranje u mogućoj dimenziji privida, pri čemu je najveća teškoća toga privida upravo u prožimanju stvarnosti i nestvarnosti. Time se postavlja pitanje kakav je ljudski i kozmički smisao imaginarnog (Uzelac, 1987.)? Smisao igre je u simboličkom predstavljanju smisla života koji se može odrediti iz igre. I tu se očituje njezina bit. U ljepoti magijskog čina ona mijenja formu stvarnog svijeta, a vrše ga ljudi kao konačna bića u stvaralačkoj snazi, a radi zadovoljavanja svojih potreba (Uzelac, 1987.). Prema tomu, pitanje igre nije bezazleno već suštinsko pitanje, jer igra govori i o temeljnom filozofskom problemu odnosa čovjeka i svijeta. U igri se doživljava sreća stvaranja, što čovjeku stvara iluziju slobode, ali i samostvaranja. Budući da je imaginarna, čovjek se u igri može fiktivno vraćati i u prošlost, kako bi "popravio" ono što nekad nije uspio postići. To se kao motiv igre javlja kod igrača, ali i kod promatrača igre koji se identificiraju s igračima. S obzirom da se igra ponaša kao preslika stvarnog (kao odraz u ogledalu), ona ujedno pokreće ljudski um na razmišljanje o tome što je stvarno, a što nestvarno (iluzionističko). U tom smislu igra ima funkciju poticanja ljudskog mišljenja, a samim time i agensa za stvaralaštvo kojim će čovjek prilagođavati prirodu svojim potrebama (Uzelac, 1987.). Johan Huizinga smatra kako je igra starija od kulture, jer pojam kulture podrazumijeva postojanje društva, a životinje su se igrale daleko prije nastanka toga. Civilizacija općem pojmu igre nije pridodala ni jednu bitnu značajku45 ( Huizinga, 1992.). Već i u najjednostavnijim oblicima u životinjskom carstvu igra je više nego čisto fiziološka pojava. Igra nadilazi granice čisto biološkoga i fizičkog. Ona je smislena funkcija. U igri sudjeluje nešto što nadilazi neposredan poriv za potvrđivanjem života i što u životno djelovanje unosi smisao. Jer, svaka igra nešto znači (Huizinga, 1992.). Psihologija i fiziologija trude se opisati i objasniti igranje životinja, djece i odraslih ljudi, i utvrditi bit i značenje igre te njene ulogu u životu. Činjenica da igra u životu vrlo mnogo znači i da ispunja jednu neophodnu ili bar
Ako bismo promatrali igru mladih pasa, npr., prepoznali bismo sličnosti s igrom ljudi. Oni jedan drugoga zovu nekim gotovo ceremonijalnim kretnjama i držanjem. Drže se pravila da jedan drugome ne pregrizu uho. Pretvaraju se kao da su užasno ljuti. I što je najvažnije, u svemu tome očito nalaze vrlo mnogo zadovoljstva i razonode. Međutim, takvo igranje mladih pasa tek je jedan od jednostavnijih oblika igre kod životinja. Postoje mnogo viši i razvijeniji stupnjevi: prave utakmice i lijepe predstave pred gledateljima (Huizinga, 1992.). 59
45

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO

korisnu zadaću, uzima se općenito i bez protuslovlja kao ishodište svakog znanstvenog istraživanja i promatranja. Pa ipak, mnogobrojni pokušaji da se odredi ta biološka funkcija igre vrlo se razilaze (Huizinga, 1992.). Ranije su različiti autori različito tumačili funkcije igre. Tako su jedni vjerovali da je osnova igre u samorasterećenju od suviška životne snage. Drugi, da igrajući se živo biće sluša svoj urođeni nagon za oponašanjem. Treći, da igra smiruje potrebu za opterećenjem. Četvrti, da se pojedinac kroz igru priprema za neku ozbiljnu životnu djelatnost. Peti, da se u igri zadovoljavaju strasti za vladanjem ili upuštanjem u nadmetanju s drugima. Većina tih pokušaja tek se posredno bavi pitanjem što je i kakva je igra za sebe i po sebi, i što ona igraču znači. Igri prilaze neposredno, mjernim postupkom eksperimentalnih znanosti, ne obraćajući pozornost prije svega osobini igre koja je duboko usidrena u estetskome (Huizinga, 1992.). Svakome od tih objašnjenja može se postaviti pitanje u čemu je zapravo ’vic’ igre? Zašto malo dijete vrišti od zadovoljstva? Zašto igra ne može obuzdati svoju strast, zašto utakmica dovodi do ludila nepregledno mnoštvo? ”Intenzitet igre ne da se objasniti nikakvom biološkom analizom, a upravo u toj sposobnosti zaluđivanja leži njena bit i njezino prasvojstvo. Priroda je, čini se da tako govori zdrav razum, mogla i u obliku čisto mehaničkih vježbi podariti svojoj djeci kao popudbinu sve te korisne funkcije, kao što su: odterećenje suviška energije, opuštanje nakon nekog snažnog napora, pripremanje na životne dužnosti i nadoknada za neostvarivo. Ali ona nam je podarila upravo igru s napetošću, radošću i razonodom (Huizinga, 1992.). Budući da igra postoji i kod životinja i kod ljudi, jasno je da igra ne počiva na racionalnome. Osim toga, igra kod ljudi postoji u svim kulturama i nazorima. Prema tome, može se reći kako je upravo prava, čista igra temeljni činitelj kulture46 (Huizinga, 1992.). Prema tome, igra je suprotstavljena zbilji, pa je ne-zbilja, ali ne i neozbiljna. I smijeh je suprotan ozbiljnome, ali nije bezuvjetno vezan uz igru. Djeca, nogometaši i šahisti igraju s dubokom ozbiljnosti, ali ne pada im na pamet da se pritom smiju47 (Huizinga, 1992.).
46 Gotove sve značajne iskonske djelatnosti zajedničkog ljudskog življenja protkane su igrom. Npr., govor kao prvo i najsavršenije oruđe priopćavanja, poučavanja, zapovijedanja, kojim čovjek razlikuje, određuje, utvrđuje, imenuje značenje uzdižući predmete u područje duha. Igrajući se, duh-tvorac govora uvijek iznova prelazi sa stvarnoga prema misaonome. Iza svakog izraza za nešto apstraktno nalazi se neka metafora, a u svakoj metafori skriva se igra riječi (Huizinga, 1992.).

Smijeh kao čisto fiziologijski čin svojstven je isključivo ljudima, dok je igranje kao smislena funkcija svojstvena i životinjama. Ono što vrijedi za smijeh, vrijedi i za komično. Komično izaziva smijeh. Igra po sebi nije komična ni za igrača ni za promatrača. Mladunčad i mala djeca u igri su katkada komična, ali odrasli psi koji se naganjaju to nisu. Komično stoji u uskoj vezi s budalastim. Ali igra nije budalasta. Pojmovima: igra, smijeh, razonoda, šala, komičnost i ludost zajednička je neodredivost njihova pojma. Njihov ratio nalazi se u jednom osobito dubokom sloju duhovnoga. Što se više trudimo da oblik igre razlučimo od drugih, naoko srodnih životnih oblika, više dolazi do izražaja njena samostalnost. Igra se nalazi 60

47

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO

Igri kao takvoj nije svojstvena ljepota, iako ona teži estetskim elementima. Igri se u primitivnijim oblicima pridružuju vedrina i ljupkost ljudskog tijela u pokretu. U svojim razvijenijim oblicima igra je protkana ritmom i harmonijom, kao najplemenitijim darovima estetskog opažanja koji su poklonjeni čovjeku (Huizinga, 1992.). Prema tome, igra je i nešto posebno, a ima sljedeća formalna obilježja (Huizinga, 1992.): 1) igra je slobodan čin, jer na zapovijed prestaje,48 2) igra nije “obični” ni ”pravi” život, već izlaženje iz njega u privremenu djelatnost s nekom težnjom,49 3) završenost i omeđenost igre (od života se razlikuje mjestom i trajanjem, 4) ponovljivost igre (pošto se odigrala, ostaje kao duhovna tvorevina, postaje predajom i može se ponoviti u svakome času), 5) igra ima i pravila (napetost i red koji vode razmatranju pravila igre, koja određuju norme unutar privremenog svijeta što ga je izdvojila, koja kada se prekrše, svijet igre se ruši, pa je igri kraj). Osobit položaj igre očituje se u tajnovitosti, što je prisutno i u igri male djece. To je nešto za nas, a ne za druge. A ono čime se drugi bave, nas se ne tiče. Tako se u životu djece ”obični život” privremeno gotovo sasvim ukida, ali to ukidanje nalazimo i u velikim igrama primitivnih naroda, koje su vezane

izvan mudrosti i ludosti, istine i neistine, dobra i zla. Iako je igranje duhovna djelatnost, ono po sebi nema nikakvu moralnu namjenu, ni vrlinu ni grijeh (Huizinga, 1992). Ta se sloboda ne odnosi na mladunčad i na djecu; oni se moraju igrati jer im to nalaže instinkt i jer im igra služi razvijanju tjelesne i selektivne sposobnosti. I dijete i životinja igraju se iz zadovoljstva i upravo u tome leži njihova sloboda. U svakom slučaju, igra je odraslu i razboritu čovjeku funkcija koje se on može lako odreći. Igra je suvišna. Samo koliko izvire iz zadovoljstva ona postaje i potreba. Igru se svakog časa može prekinuti, pa čak i potpuno potisnuti. Ona se ne nameće kao fizička nužda, a još daleko manje kao uobičajena obaveza. Ona nije dužnost, jer se igra u slobodno vrijeme (Huizinga, 1992).
49 48

I malo dijete zna da nešto ”čini tek tako” i da je sve to ”samo za šalu”. U tome je sadržana svijest o manjoj vrijednosti, neki osjećaj “šale” nasuprot “ozbiljnome” koje se čini primarnim. Svijest da je to “samo igra” uopće ne isključuje mogućnost odvijanja i uz veliku ozbiljnost i predanost koja prelazi u oduševljenje koje može potpuno potisnuti svijest o igri. Svaka igra može igrača u svako doba posve obuzeti. Opreka igra - zbilja često ostaje nerazrješiva. Igra se promeće u zbilju a zbilja u igru. Igra nam se na prvi pogled ukazuje kao neki intermezzo u svakodnevnom životu, kao djelovanje za vrijeme odmora i radi odmora. Ali već po njenom svojstvu pravilnog i ponovljenog izmjenjivanja ona biva pratnjom, dopunom i dijelom života uopće. Igra ukrašuje život, dopunja ga, pa je neophodna. Neophodna je pojedincu kao biološka funkcija, ali i društvu, zbog smisla koji sadrži i izražajne snage te duhovnih i socijalnih veza koje stvara: ukratko, neophodna je kao funkcija kulture. Mjesto joj je u području koje je iznad bioloških procesa, iznad prehranjivanja, parenja, samoobrane (Huizinga, 1992). 61

Osim toga.). Sistematiziranjem i discipliniranjem igre postupno se gubi ponešto od igračkog sadržaja. 1992. ujedno i specifična politika (državna. ekonomski i kulturni. Oni su imali i ulogu kazališta. u masu. posebno u pojedinim njezinim vidovima. Igra tako postaje preozbiljnom. To se očituje i u podjeli igrača na profesionalce i amatere. kada se mladiće prima u zajednicu muževa. a igračko je raspoloženje više ili manje iščezlo iz nje (Huizinga. pa se tu i javlja bit modernog sporta. bez obzira u kojem se vidu odvijala (sport. višedimenzionalna je društvena pojava jer obuhvaća sljedećih nekoliko aspekata proučavanja: politički.). pa se lako uključuje u društvene okvire koje je lako kontrolirati. i devizom "kruha i igara" pretvoriti narod u publiku. Njezino svrstavanje u sociokulturne pojave teorijski i praktično je od izuzetnog značenja. koje se s njegovim dramatiziranjem i aristokratskom kićenosti ne može nazvati sportom. apolitično. uvlačeći u sebe sve veći broj oblasti društvenog života51 (Huizinga. jer nema više spontanosti i bezbrižnosti. Sport kao društvena pojava Jedan od osnovnih zadataka sociologije sporta jest upoznavanje i objašnjavanje društvene strane sportske aktivnosti. grupna. Ta pojava potječe iz Engleske devetnaestog stoljeća (Huizinga. 51 Feudalno društvo imalo je posebno zanimanje za turnire. ona je. Razrađuju se sve stroža pravila sa sve većim brojem pojedinosti. To je kao tendencija prisutno u svjetskim razmjerima. I konačno. idejni. U vrijeme velikih blagdana posvećenja. 50 62 . Sport kao integralni dio politike može se smatrati značajnom političkom pojavom.5.50 Sport je sve više širio značenje u društvenom životu. iz toga se može zaključiti kako službena politika koristi svoj povlašteni položaj i organizaciju da ovoj aktivnosti. To je. hobi i igru pojedinaca. Traže se sve veća dostignuća. 1992. 1992. U posljednjoj četvrtini devetnaestog stoljeća sport se razvija u ozbiljnu igru. 6. rekreacija.). I u naprednijim kulturama mogu se naći tragovi privremenog ukidanja normalnoga društvenog života za volju velikog i svetog doba igara (Huizinga. jer se time otklanja teza o njenoj "neozbiljnosti" i pridaje joj se posebna društvena vrijednost. Privremeno se odlaže svaka odmazda. lokalna.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO uz kult. ili dr. naravno. Oni je mogu pretvoriti u nebitnu političku pojavu. u čitavom plemenu utihnu svađe. Ponašanje onih kojima je igra poziv više nije pravo igračko ponašanje. ali ne i izvan političke kontrole. Velike igre loptom zahtijevaju prije svega zajedničku uvježbanost stalne momčadi.). moralni. individualna). 1992. Iz toga se može zaključiti kako je sport značajna politička pojava pogodna za utjecaj na mase. zabavu za mase. uz represivnu kontrolu ponašanja i amortizaciju društvenih nezadovoljstava koja proistječu iz marginalnog društvenog položaja pojedinih društvenih skupina. Sport u modernom društvu izgubio je ono najbolje od igračkog sadržaja. posebno u pojedinim organiziranim vidovima.). Sportska aktivnost. posebno mlade. Politika i političari imaju specifičan odnos prema ovoj aktivnosti. Iz toga se isto tako može zaključiti kako ova aktivnost ima značajnu ulogu u afirmaciji zemlje i njezine ideologije.

dokumenata. Ako je to tako. Jer. razrada strategije kluba itd. 3) razina međunarodne politike. rezolucija. a čija je stvarna afirmacija loša ili potisnuta i ograničena). Na razini međunarodne politike sve se više uključuje i sport. Da sport nije apolitičan svjedoče nastojanja njegova pretvaranja u traganje za nacionalnim identitetom. izazvala je prekid diplomatskih između Salvadora i Hondurasa.52 52 Nogometna utakmicama za svjetsko prvenstvo 1969. Rasprava o odnosu sporta i politike najčešće se odvija u rasponu između sljedeća dva stajališta: 1) prvoga. Dvije su se zemlje suprotstavile jedna drugoj na terenu pred 1700 policajaca. dok je politika za sport zainteresirana.).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO nametne svoje operativne i strateške odluke u vidu programa. po kojemu se sport smatra apolitičnim jer u principu treba biti izvan politike Neki tvrde kako je sport neutralan i nezainteresiran za politiku. Nogometni rat vođen je tenkovima i avionima. pa se sport koristi i kao sredstvo skupne integracije. ustava i sl. Države i nacije koje su stekle neovisnost preko sporta traže svoje mjesto u međunarodnoj zajednici. postavljaju se pitanja: što se događa sa sportom kad postaje sredstvo politike? Što se događa s politikom kad raste njezin interes za sport? Što će politici sport i čemu politika u sportu? Postoje tri sljedeće razine prepletanja sporta i politike: 1) razina unutarnje politike sporta. a poginulo je više od 300 ljudi. već društvo koje ga koristi i zlorabi. Na razini lokalnog ili nacionalnog prestiža određuje se svojevrsni društveni mehanizam društvene afirmacije dijelova društva i pojedinih društvenih sredina (ponajprije onih kod kojih su izrazito prisutne suvremene težnje. 63 . po kojemu sport izražava društvene i političke odnose između država. političkom emancipacijom ili učvršćivanja političkih sustava. zakona. uvjeti bavljenja sportom. 2) razina lokalnog i nacionalnog prestiža. Igrom pobuđene emocije bile su toliko intenzivne da je nogometno igralište od političke akcije dijelio tek kratak korak. za ono što se dešava oko sporta nije kriv sport. aktivirajući skupne veze i dajući mogućnost nacijama za uživljavanjem i identifikacijom sa svojom skupinom. a one superiorne potvrdu svoje moći i interesa. konflikte ili njihovu suradnju predstavljajući sredstvo politike pomoću kojeg se uobličavaju određene vrijednosti 2) i drugoga. Na razini unutarnje politike sporta klubovi svjesno usmjeravaju djelovanje (organizacija. načina buđenja domoljubnih i nacionalnih osjećaja. potičući i masovne psihoze.

. ritualom te dijalogom gledatelja i aktera. Odnos sporta i politike može se izložiti u sljedećih nekoliko točaka: 64 . već naprotiv. znanstveno-tehničke civilizacije koja prožima gotovo sva područja življenja.. U takvim situacijama on se podiže na razinu društvene politike. ni sportske skupine to ne rade bez kompenzacije. pa je razumno očekivati povećanje i jačanje potrebe za sportom. Riječ je o jednoj od elementarnih potreba suvremenog čovjeka za kretanjem. ugled i društvenu moć (mnogi veliki nogometni i košarkaški klubovi dobili su od društva besplatno stadione).. i na stadionu Puko uplitanje politike u sport i njegovo pretvaranje u političko sredstvo izaziva degradaciju sporta.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 17. Političari i sport Predsjednik Tuđman na tenisu. iskušavanjem vlastitih sposobnosti i moći. što je uvijek u interesu samo pojedinih političkih grupa (uglavnom onih koje su na vlasti. . U uvjetima visokorazvijene industrijske. emocionalnim nabojem. Sport može biti i svojevrsni znak raspoznavanja. Istodobno se također jačaju i produbljuju i određene strukturalne tendencije koje su ukorijenjene u vladajuće načine društvenog života. a slika koja se ponekad stvara i prenosi sportom ima prednost nad tradicionalnim oblicima izravne političke promidžbe. ali i politike. To znači da bi se u uvjetima suvremenog svijeta sport mogao pojaviti i funkcionirati kao "oaza carstva slobode". određena slika društva. trebao razvijati u znaku izrazite protuteže onome što dominira u svijetu rada i politike. Politika koristi razne oblike sporta za ostvarenje vlastitih političkih ciljeva i manipulaciju masama (posebno one koje su povezane s igrom i natjecanjem). Sport bi se. objektivno jača potreba za sportom kao jednom od autonomnih i elementarnih potreba suvremenog čovjeka. raznovrsnom fizičkom aktivnosti. jer one imaju i materijalnih sredstava za ostvarivanje takvih ciljeva). jer se politički ciljevi ostvaruju posredstvom sporta. U svijetu rada se objektivno smanjuje potreba za fizičkom aktivnosti. izvlače maksimalnu korist iz političkih potreba.. Sport to postiže jakom neverbalnom komunikacijom. Međutim. dobivajući novac i različita materijalna dobra. prema tomu.

2) sport je sredstvo državne politike jer se pomoću sportskih nadmetanja nastoji proširiti i stvoriti dojam o naravi političkih konfrontacija i sukoba. bodova pod svaku cijenu. Sve više rekorda.53 5) nezadovoljstvo i zaoštrene napetosti često eksplodiraju javno oko sporta jer dobivaju potvrdu i političku afirmaciju (sport se umjesto sigurnosnog ventila napetosti pretvara u izvaninstitucionalni mehanizam54).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 1) sport je sredstvo državne politike kako bi se u međunarodnoj javnosti stvorilo uvjerenje da neke zemlje spadaju u normalne. ali i sporta na vlast. nogomet. Sportom posredovan i uvjetovan politički konsenzus manifestacijske je naravi. pa je teško utvrditi koriste li se sportske manifestacije i simboli i u političke svrhe. jer ako se pojedine sportske priredbe izrazito posjećuju. pa je on sve više o njoj ovisan. 54 Još su stari rimski konzuli znali da kada je glad vladala u Rimu narede moreplovcima da iz Sahare donesu pijesam za arenu. posebno pojedinih. ne može značajno utjecati na ekonomski razvoj zemlje. a ni tako financijski dotirane). ali i značajno povezana s njom. 4) sport je i sredstvo uspostave te jačanja političkog konsenzusa. značenja. Događa se. sport se pretvara u mjesto artikulacije i javnog potvrđivanja političkih tendencija i snaga. košarka i sl. Osnovni razlog tomu je u porastu ugleda. kao i svaka kineziološka aktivnost ima sasvim druge pretpostavke (zadovoljavanje potrebe za fizičkom aktivnosti i kreativnim odnosom. jer se pomoću njega stvara i nameće određena slika društva. Ekonomija je također zainteresirana za sportsku aktivnost. međutim. 65 .. ne samo 53 Primjeri s naših nogometnih stadiona ne manjkaju. najbolje svjedoči o takvim odnosima. dok su druge uglavnom zapostavljene i nisu tako popularne. ali se to lako pretvara u sredstvo postizanja ciljeva kluba. ostvarivanjem specifične komunikacije među ljudima i za izražavanjem emocija i aspiracija). ili se koriste u sportske svrhe. 3) u podijeljenom svijetu sport je i sredstvo državne politike jer se postizanjem vrhunskih rezultata izravno predočuje kao uvjerljiva potvrda vitalnosti i superiornosti sustava. nad sport se sve više nameće paternalizam politike. masovnosti. to može značiti određenu zaradu. međutim. s obzirom na to da od stupnja društveno-ekonomskog razvoja ovisi i stupanj razvoja sportske aktivnosti (u zemljama s nižim stupnjem razvoja mogu postojati razvijene samo pojedine aktivnosti. utjecaj vlasti na sport je sve veći. Birokracija u sportskim društvima i klubovima i afirmacija eksploatatorskih odnosa leže u osnovi ovih odnosa. Budući da se sve plaća. kvalitete i moći samih sportskih aktivnosti. To. medalja. ne znači da i kineziološka aktivnost. pa i po cijenu pretvaranja sportaša u poslušne "robote" koji su svoju poslušnost nadoknadili raznim beneficijama u društvu. kao npr. Ukratko. A sportska aktivnost. pa brzo može nestati u suočavanju s realnim problemima koji se nameću od trenutka kad se napuste euforiji podložna sportska borilišta i gledališta. a ne žito. kojima se inače normalno i institucionalno ne želi priznati legalitet). i to da politički manipulatori u sportu bivaju i sami izmanipulirani (umjesto sigurnosnog ventila. posebno od ljudi izvana. posebno organizirana u sportu.

«Poljudska ljepotica» autora Borisa Magaša (MIS '79) Sport je i kulturna pojava jer je dio opće kulture društva.. Dobro organizirana rekreacija. narkomanija i sl.. što povećava ulogu kineziološke aktivnosti u zadovoljavanju ljudskih potreba.). zarade od reklama i sl. prije svega na sport. neke utakmice. 66 . razvoj sredstava informiranja i propagande i sl. Slika 18. međutim. kao što su mnoga istraživanja već dokazala. može poboljšati izravnu proizvodnju jer može povećati produktivnost radnika. već i na smanjenje invalidnosti u radu. trgovcima. Isto tako. Međutim. ali je i svojim opredjeljenjima okrenut čovjeku kao dijelu društva i kulture. postavlja se pitanje u kojoj mjeri znanstveno-tehnička revolucija ima dehumanizirajuću ulogu.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO klubu. također predstavlja ekonomski aspekt ove aktivnosti. Primjerice. imaju značajan utjecaj i na organizirane vidove kineziološke aktivnosti. bez obzira gdje se održavali). što je posebno važno za sportske događaje koji se odvijaju u nekom drugom prostoru (Olimpijada. budući da ga stavlja u sve bezličnije i automatiziranije odnose. pa i vlasti (zbog povećanog priljeva poreza na promet i drugih pristojbi. već i ugostiteljima. međunarodna natjecanja. ulaganje kapitala u proizvodnju sportske opreme. ali i vezati radnike u slobodnom vremenu kako bi se manje bavili onim aktivnostima koja izravno utječu na smanjenje produktivnosti rada (alkoholizam. Dobrom se rekreacijom može utjecati ne samo na povećanje produktivnosti rada. i sl. a može pridonijeti stvaranju i razvijanju novih kulturnih kreacija čovjeka u društvu. znanstvenotehnička revolucija povećava količinu slobodnog vremena i utječe na potrebu za njegovim intenzivnijim i raznovrsnijim korištenjem. povećanje zadovoljstva u radu i sl.. prijevoznicima. Primjena elektronike u svim područjima kineziološke aktivnosti. razvojem satelitske komunikacije mogu se gledati iz svih dijelova svijeta. Jer TV prijenosi natjecanja povećavaju gledanost.

Postavlja se i pitanje stvaralaštva u sportu te njegove uloge u sveukupnom društvenom stvaralaštvu?55 Moralni aspekt sporta vezuje se često uz odgoj u školi i razvijanje moralnih osobina mladih. 67 . nesebičnost. Reklame na stadionima Slika 20. ima li bavljenje sportom utjecaj na stvaranje specifičnog društvenog karaktera. pa i drugih crta ličnosti. dijelovi publike. razvija i niz 55 Npr. U kojoj mjeri sport ima utjecaj na odgoj mladih. koheziju skupine. osim pozitivnih.). profesori kineziologije i sl. posebno u razvoju voljnih osobina. koji odlikuje autoritarnost. konformizam i sl. publika.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 19. Tako se postavlja pitanje čine li kakvu podkulturu različite grupe u organiziranoj kineziološkoj aktivnosti (igrači. đaci. tradicionalnost. drugarstvo. Adidas . kao i ima li unutar toga elemenata kontraku1ture i kakve. u kojoj mjeri podržava solidarnost.proizvodnja sportske opreme U kontekstu razmatranja sporta kao društvene pojave postavljaju se još i druga mnogobrojna pitanja koja svojim odgovorima mogu rasvijetliti ovaj društveni aspekt. treneri. studenti. požrtvovanost. kompetitivnost i sl. te zašto . za razliku od vrhunskog sporta koji.

što je najčešće izvan sportaša (nasilje. druženje. igrača.). jer od općedruštvenih odnosa i stupnja civilizacije i kulture društva ovisi i kako će se moral razvijati u sportu. 68 . stvaralaštvo. trenera i publike koje će razvijati kolektivni duh. prijateljstvo. konflikti na terenima. Društvo koje inače ne razvija te osobine. pobjeda po svaku cijenu i sl. neće ih razvijati ni u sportu. odnosno kojim će se moralnim osobinama orijentirati organizirana kineziološka aktivnost. Jer postoje mogućnosti da se i u vrhunskom sportu razviju one moralne osobine.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO negativnih osobina. igru.

i sl. postavlja se pitanje tko je u sportu akter? Zasigurno da jednu skupinu aktera čine sami izravni sudionici u sportskom događaju (sportaši). Međutim. jesu li treneri također akteri u sportu? Jer treneri i selektori također svojim djelovanjem bitno određuju rezultat. jasno se vidi i po uspjesima naših jedriličara na svjetskim prvenstvima. SPORTSKI AKTERI Kako je čovjek temeljni element strukture društva. Da to nije tako. Ili. grubost. od kojih nijedan nije profesionalac. košarkaško znanje podrazumijeva neke tehničko-taktičke elemente. Profesionalac je zvijezda koja je sve udaljenija od ljudskih mogućnosti. ubacivanja u koš. U sportu to ide na štetu ostalih životnih elemenata. Ali. nagrađivanju igrača i mnoge druge. nema napretka. snaga. jer sportaša očituje kao ljudsko i društveno biće u prirodnom sportskom ambijentu? Ili je to činjenica da 56 Odluke o kupovanju igrača. već u predispozicijama igrača (visina. dodavanja i sl. To dovodi do pretvaranja ljepote igre u brzinu.). tako je akter u sportu temeljni element društvene strukture sporta. 69 . jesu li novinarski izvjestitelji i komentatori sportski akteri? Jer oni svojim pisanjem i komentarima stvaraju. Svi ostali elementi se tek vezuju uz ove i tako se postiže kvaliteta. vještinu driblinga. nije u tome. poznavanje pravila igre. odnosno prenijeti s trenera na igrača. jer profesionalizam neprestano produbljuje jaz između života i igre. ali i neki društveni uvjeti. Stoga se postavlja pitanje u čemu je kvaliteta sportaša? Je li to svladavanje koordinacije pokreta. pa ide i izvan njih. što je stvarna pretpostavka uspješne inteligentne sportske aktivnosti. znanje i vještina nisu jedini činitelj koji određuje kvalitetu. 57 Npr. U kojoj su mjeri članovi uprave akteri? Oni svojim upravljanjem klubom mogu bitno pridonijeti manjem ili većem rezultatu.56 Neposredna publika svojim utjecajem može bitno utjecati na rezultat. nadmenost i bunkeriranje. zbog čega mu se ljudi dive. već postoje i neke prirodne predispozicije.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 7. Osim toga. Profesionalizam se najčešće pravda potrebom za postizanjem kvalitete bez čega. To se može naučiti. ali i uništavaju sportske zvijezde.57 Bitna karakteristika profesionalizma je posvećenost profesiji. Osnovni preduvjet razvoja kvalitete košarke. odraz. brzina. To se pogotovo odnosi na neke masovne sportove. međutim. navodno.. Igrači-roboti postaju prototip suvremenog profesionalca u sportu. itekako mogu imati utjecaj na igru i rezultat. ili vještina disanja ili čvrstina organizma. pogotovo kod masovnih sportova kao što je nogomet u kojem se publika smatra dvanaestim igračem? Također se postavlja pitanje jesu li suci akteri ili samo egzekutori koji sude po određenim pravilima? Postoje li razlike u igri između profesionalaca i amatera? Profesionalni vrhunski sport. u velikoj mjeri dominira u svim sferama društvenog života. iako nema toliko sportaša koliko ih sudjeluje u amaterskom sportu.

laskaju mu. tehnički rukovoditelji. jer on ne stvara za sebe. I sportaš i trener su. nazivajući ih i raznim pogrdnim imenima. Bivše zvijezde se zaboravljaju. ragbija i sl. obećavajući mu kule u oblacima dajući mu diskretno stimulanse. To su isto tako i sportska tehnokracija (stručnjaci različitih profila. analiziraju. Ipak ih sportaš ostvaruje. sve radi uspjeha? Za uspjeh on dobiva medalje u kojima ne uživa duže od momenta primanja. pa oko sebe ima timove stručnjaka svih profila. maseri i 70 . Tako sportaš postaje ne-čovjek. bude. čitav život se posvetio treningu. međutim. psiholozi. međutim. pa čak kada se s njima i ne slaže. Poslušne i uspješne publika i uprava vole. A onda im svi okreću leđa. košarke. jer su i ti drugi zaslužni. a njihov sjaj sve više blijedi (to je lijepo prikazano u filmu "Rocky"). Naporni košarkaški trening Cilj humanog sporta. igrači se huškaju protiv protivnika. članovi predsjedništva kluba. hrane. pregledaju. nije podjela ljudi na bogove i obične ljude. uspavljuju.). pa se u podjeli medalje s ostalim sudionicima mora osjećati upotrijebljenim od strane drugih. već mu drugi planiraju igru i određuju mu što će raditi. jer je osnovno pravilo sportskog profesionalizma hrabrost i poslušnost. oblače. sve dok ne postanu neposlušni i dok ne postignu uspjeh. odnosno izigranim. već upravo njihovo povezivanje. društva. pa medalje pripadaju i njima. sluge. A tko sve živi od sportaša? Tko su paraziti profesionalizma? To je sportska birokracija (administracija. Zato je profesionalizam u sportu jedan vid otuđenja suvremenog sportaša. liječnici. pedagozi. fonda. ne stvara kao ljudsko biće uz korištenje intelekta. Međutim. nadgledaju. saveza. vode u šetnju.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO je od malih nogu počeo trenirati da bi pretekao vršnjake. koji ga provjeravaju. Slika 21. šefovi stručnih štabova. hoće to trajati vječno? Da. već za druge. treneri specijalisti. što se na natjecanju još više potencira (kod nogometa. žene. On postaje jednom vrstom robota. savjetnici trenera. maze ga. Treba samo izvršavati naređenja. pa mogu što hoće. ministarstva i drugi). ali zato i viču na njega. treniraju. stavljajući sebe na kocku i žrtvujući svoje druge užitke.

2) iz sastava uprava sportskih klubova u kojima se nalaze političari.000 primjeraka) vrlo dobro živi. To je i znanost koja ima za cilj znanstvenim metodama pripremiti vrhunske rezultate i omogućiti sportašima preživljavanje velikih napora u sportu te zalječivanje njihovih rana (umjesto bavljenja problemima čovjeka. Osnovni motiv za to jest afirmacija članova uprave. bez čega u sportu ne bi bilo ni plaća. Oni proizvode i dio sredstava usmjeravaju prema sportu. moglo bi se reći da su osnovne karakteristike našega sporta sljedeće: 1) sportski se klubovi sve više pretvaraju u ekonomske subjekte jer imaju tendenciju da se kroz ulaznice i reklame što je moguće više 71 . jer i tako "ne mogu završiti školu". što je u suprotnosti s ustavnim odredbama po kojima čovjek ima pravo birati radnu organizaciju). On iz igrača mora izvući što je moguće više. Za njih radi tisuće radnika u tvornicama. Događaji u sportu i oko njega pokazuju da je kod nas sport postao "ničija zemlja". Oni su tu jer raspolažu novcem. pa ga mogu donijeti i u klub. urednici masovnih medija. međutim. na kojoj se odvijaju odnosi koji nemaju ničega zajedničkog s onim što se može podvesti pod pojam humanističkoga. ali ne na temelju vlastitoga. može i obrnuti i postaviti pitanje ne ide li sportašima škola upravo zato što sve svoje vrijeme posvećuju sportu?. što ima zahvaliti upravo proizvodnji senzacija (zna se da su sportski novinari nabolje plaćeni). menadžeri i drugi ljudi od utjecaja. To se vidi iz sljedećih nekoliko činjenica: 1) iz formalno-pravnog statusa sportaša (po pravilnicima pojedinih sportskih institucija sportaši se ne mogu slobodno kretati iz kluba u klub bez ispisnice niti birati u kojem će klubu igrati. ni stadiona.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO drugi). 4) iz nametnute uloge trenera kao goniča robova koji mora balansirati između uprave i igrača i biti često grub prema sportašima. ali i tisuće sportaša u klubovima. direktori. odnosno pronalaženjem takvih koji će se tako brzo resorbirati da se ne primijete na kontroli). već na bazi rada drugih. ni putovanja. To su konačno menadžerske strukture koje predstavljaju dio privrede koja preko svojih direktora u upravama klubova sklapa nove poslove. To se. Ako bi se htjelo generalizirati. ne birajući sredstva. bankari. 3) iz općeprihvaćene teze da se sportom bave oni kojima ne ide škola izvodi se prioritet treninga nad svim ostalim sferama života. ona se bavi problemima prikrivanja upotrebe dopinga. To je i sportski tisak koji od tiraže (300. ali i "mekan" prema upravi koja ga bira.

Naime.? Ove se tendencije sve više ostvaruju i uz upotrebu znanosti. Za humano društvo. upravom i drugim posrednicima. Zato i dolazi do zlouporabe znanosti u društvu općenito.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO financijski osamostale od raznih donatora. a nakon toga. pa umjesto da se stvaraju razvijene. a sportašima preživljavanja napora kojima je organizam izložen. društveno-integracijska i svjetonazorska funkcija) ostvaruju se i u sportu. Oni koji postižu bolje rezultate imaju i više publike. o robotima. ali upotrebljivih robota. te profesionalni sport nije carstvo slobode. normiraju se i komercijaliziraju rezultati radi maksimalizacije profita. Time se omladina. koja se primjenjuje u sportu. Te rezultate ne stvara više sportaš sam. već carstvo nužnosti. prepušta u kvazipedagoške ruke. već ih planiraju drugi. 2) stalno se proširuje igračka baza povećavanjem igračkog potencijala. Isto tako. već pri tom ima i pozitivnih i negativnih utjecaja. pa je za ekonomsku uspješnost vrlo značajan sportski rezultat. a sve je manji utjecaj igrača i trenera koji se bave sportom. Njezina ogoljena tehnika. što je posljedica zapostavljanja moralnog integriteta znanstvenika. a s njome dolazi i slijepo pokoravanje znanosti. jednakosti. Sličnosti između profesionalnog sporta i profesionalnog rada isto su motivirane (zarada za egzistenciju). jer služi i za liječenje povreda kod sportaša. međutim. umjesto prepuštanja pravim pedagozima. što više sredstava donose razni direktori u klub. već zajedno s trenerima. što igru sve više čini 72 . pa i u sportu. ali i zainteresiranih za reklamiranje svojih proizvoda na stadionima. nego sve ono znanje koje će mladom čovjeku prenijeti model pokornih. uputama trenera pa nestaje spontanosti i spretnosti. psiholozima. neslobodnih.. Sve tri funkcije znanosti (praktično-tehnička. pa klubovi nastoje imati pod kontrolom što veći broj škola. umjesto da ih spriječi. Jer i znanost je u sportu usmjerena prema rezultatu. u sportu se govori o ljudima izgrađenima po narudžbi. Jer. Jer znanost ne samo da prodire u sport. koji zato također imaju pravo raspolaganja rezultatom te imaju koristi. Osim toga. liječnicima. a ne prema sportašu. ali se zapostavlja njihovo međusobno povezivanje. to je njihov utjecaj jači. koji će jedno vrijeme uživati slavu i novac.. sve više zapostavlja moralne i ljudske vrijednosti. kao što ni radnik ne usmjerava proces proizvodnje. Napokon. treninzi se ne usmjeravanju od strane sportaša. čemu je i znanost dosta pridonijela. manjih klubova i drugih organizacija iz kojih će regrutirati sportaše. daleko je od većeg značenja stvaranje duha zajedništva. u sportu je znanost dobila čisto pragmatičan karakter omogućavajući postizanje vrhunskih rezultata. iako nisu svi podjednako zaslužni. slobode. mladi se pretvaraju u robove trenera. sport se također pretvara u zanat. humane i slobodne ličnosti. Sport se kao i proizvodnja sve više specijalizira.

za igrom. U kontekstu toga postavlja se i pitanje je li uopće moguć humani sport? Odgovor zahtijeva kritički pristup. već i "pobuna robota". sociološkim i drugim metodama). već ga razviti kao ljudsko biće. prije svega kao istraživanje mogućnosti izmjene "načina proizvodnje u sportu".). Izmjena takvih uvjeta vodi ka humanom sportu. koja će rasvijetliti otuđene odnose. humanistička je kritika moguća samo kao kritika tog načina proizvodnje. 1981. potrebna je ne samo humanistička kritika. Riječju. a da bi se on mogao ostvariti. pa se njim manipulira kao i s malim djetetom. koje ga ne bi mogle svesti na razinu robota. pa vrijednost nije igra sama po sebi. Sve to potire humanističku dimenziju znanosti i vodi k istraživanjima usmjerenim na rezultat (biološkim. nego je to rezultat.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO neprivlačnom. pa i onih za natjecanjem. sportaš se sve više pretvara u stroj. Budući da se sport javlja kao spektakl. Budući da sport ide pod ruku s industrijom zabave i pretvara se u potrošnju. kritika je moguća samo kao kritika spektakla. po tome što je sport isključivo natjecateljski. psihološkim. preuzimanje sporta od strane sportaša u svoje ruke (Simonović. To se vidi se po podjeli rada na promatrače i izvođače. a ne prema razvoju ličnosti sportaša i zadovoljavanju njegovih ljudskih potreba. kemijskim. 73 .

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 74 .

ali i mozga. način oblačenja. za sve ono što se na njega odnosi vrijede gornje konstatacije o radu i slobodnom vremenu. Jer ako netko trči 100 m za 10 s . već je iz društva preneseno u sport. razvija se i prema drugom čovjeku). Pojam djelatnosti obuhvaća ne samo fizičku. posebno ako pripadaju istoj strani. 75 58 . s ciljem prilagodbe prirodnih predmeta obliku koji mu omogućava zadovoljavanje nekih potreba.). Na natjecanjima je prisutna posebna atmosfera. pa i u sport (više se vrednuje što je u tome uspješniji). Kako se sport. pa je to nezaobilazno pitanje pri njegovu proučavanju. života. pa se vrednuju više oni koji više i postižu. regulira i nadzire razmjenu materije s prirodom i pritom pokreće prirodne snage tijela. već i sve ostale aktivnosti (odgoj.. iracionalnost). Kompetitivna svijest sve više usmjerava misli i ponašanje suvremenog čovjeka. jer djelatnost je proces između čovjeka i prirode u kojem on vlastitom aktivnosti omogućava. pa za 9. SPORTSKA DJELATNOST Društvena djelatnost omogućuje čovjeku zadovoljavanje bioloških potreba i svih ostalih (antropoloških. znanost. Natjecanje (competitia) nije. što su uvjetovali različiti čimbenici: 1) natjecanje s prirodom čovjek je razvio od svoga nastanka i prenio u društvo. a pitanje smisla postaje besmisleno. Natjecatelji se uzdižu na pijedestal svetosti. prestiž. postaju idoli.9. vlada uzbuđenje među sportašima i gledateljima. 3) u toj borbi bitan je i doprinos.. Danas se u sportu obvezno susreće s natjecanjem. pošto i tu postoje granice (nikad neće postići za 1 s ). potreba za učenjem. ovisnosti o tomu radi li se o amaterskom ili profesionalnom.. pa ta 9. 2) posebnost koja se time razvija ostvaruje se i kroz sport u poticanju afirmacije (osim afirmacije prema prirodi. natjecanja predstavljaju svečanost. obožavaju ih. 4) u industrijskom društvu ljudske potrebe postoje samo u kontekstu zarade. ponašanja i sl. obrazovanje. igrom i sl. dokolica i dr. pa se navijači s njima identificiraju. međutim. Slavlje zbog pobjede rječito govori kako je publici danas više stalo do pobjede nego do lijepe igre.8. ali i ostvarenje vrijednosti i normi. Rezultat i kvantiteta leže u suštini toga. odnos među ljudima pretvara se u odnos među njihovim kvantitativnim rezultatima. što se odražava i na sport (takav racionalizam se pretvara u suprotnost. stvoreno u sportu. može odrediti i kao rad i kao slobodno vrijeme.58 Ne postavlja se pitanje je li to potrebno. Pokazuje se to kroz navijanje. imitiraju i sl. način navijanja. uprava.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 8. postavlja se pitanje u u čemu je smisao.). a povećava se i solidarnost među sportašima i gledateljima. već prije svega "po koju je cijenu to moguće"? (po cijenu ugrožavanja vlastitog tijela. kulturnih.

Danas se sve više razvidno kako suvremeni sport gubi karakter i draž igre. ali samo radi preživljavanja. već borba protiv onih osobina koje ga pokušavaju na nju svesti. 76 .). međutim. stajališta i sl. 59 60 Da je to tako svjedoči i činjenica da ima primitivnih društava u kojima takvog nagona nema. to je manje ovisan o prirodi. kreativnim i autentičnim osobinama jest cilj takvoga razvoja (ako se uopće može govoriti o cilju povijesti). ali ne i razlog ljudske egzistencije. razvijajući istovremeno neke specifično ljudske i društvene (društvene norme). Za njih je natjecanje prirodna stvar. Što je kreativniji.). kao što se ne može mijenjati ni potreba čovjeka za kisikom. te ne znači da na natjecateljki odnos nema utjecaja i ljudska prirodna. Na pitanje "zašto"? nije teško odgovoriti ako se pozove u pomoć sociologija.59 Da su instinkti u osnovi natjecanja. s polja opredmećenog i otuđenog čovjeka.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO postizanjem rezultata koji su izvan realnih granica uzimanjem dopinga. na polje autentičnog čovjeka i stvarnih ljudskih potreba. Pitanje "zašto"? znači dovesti u sumnju sve odluke. za što se on sam mora izboriti praktičnim. Riječju. koje se odozgo nameću čovjeku u njegovo ime (Simonović. Cilj promjene nije popravljanje čovjeka kao životinje. to nema veze s pravilima igre. on ne razvija instinktivnu težnju za nadmetanjem kao što je to slučaj kod životinja. Čovjek se. Jer čovjek postaje sredstvo postizanja ciljeva države koja ne samo da potiče kompetitivnost. zapostavljanjem razvoja drugih strana ličnosti i sl. Oni drugi. Prema tome. pa se samim time ne može promijeniti. pretvaranjem sportaša u poslušnog robota. 1981. već u trošenju novca). Igra za bodove i novac stavljaju pravila u drugi plan (to više nije igra. Gdje je granica između igre i takvog sporta? Ludički je zanos prisutan sve do brojanja bodova. a užitak nije u igri. gdje je značajno jedino koliko je proizveo. ljudske bi potrebe bile još uvijek ograničene na prirodne.. sve više pobjeđuje životinjske porive. instinktivna strana. kreativnim odnosom prema svijetu. i to po sljedećim njegovim karakteristikama: 1) u sportu je sve prisutnija sila i prijevara. što i jest slučaj u društvima na nižem razvojnom stupnju. zalažu se za čovjekovu slobodu i zadovoljavanje njegovih autentičnih potreba. I životinje imaju razvijen instinkt. zbog vlastitih interesa i privilegija koje proizlaze iz njihovog društvenog položaja. Povijesni razvoj ima tendenciju razvijanja ljudskosti i vrednovanja čovjeka u prevladavanju animalnih osobina. već prijevara. 60 Kada igrač povrijedi igrača ili odglumi povredu kako bi zaradio jedanaesterac. Međutim. ali i o drugim ljudima. koji takve postavke odbacuju. već ima i tendenciju cjelovite kontrole nad slobodom čovjeka. Preživljavanje je samo uvjet. Oni koji čovjeka svode na životinju polaze od instinktivističkih i biologističkih teorija i pobornici su politike "status quo". a cilj nije užitak već nešto drugo. korištenjem znanosti. već povijesno razvija ljudsku težnju za natjecanjem kao kulturnim fenomenom. Već i samo postavljanje pitanja znači prebacivanje problema s kvantitativnog na kvalitativno. razvojem sve manje ponaša kao životinja. Stvaranje mogućnosti autentičnog komuniciranja i vrednovanja sa slobodnim.

već drugi. prisutno je i u sportu. privlačnosti. Na engleskim sveučilištima je sport bio posebno popularan. pa nema uživanja u igri. aktivno se baveći pravim igračkim sportom. pa njegovanje ratne vještine nije značajno samo protiv vanjskih. otuđenje. pa kritička analiza sporta predstavlja ujedno i kritiku tih odnosa. u čemu je sport odigrao značajnu ulogu. 62 Igrač gubi individualnost. 77 63 . Analiza razvoja sporta pokazuje da su tu i danas prisutne osnovne vrijednosti kao i prije. ratnih i ekonomskih) snažno je utjecao na stvaranje viteštva. boreći se za naklonost dvorskih dama i za čast. nema slobode..Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 2) varka i lukavstvo čine sport više nalik poslovanju. prestaje biti igra. njegovi se korijeni mogu naći i prije. Počinju se javljati i prva sportska udruženja. Suvremeni sport sve više gubi karakter igre i pretvara se u komercijaliziranu profesiju. radosti. st. Nema spontanosti. 63 7) nakon napornog rada profesionalaca u sportu (postoji i radno vrijeme. čime se mladi podvrgavaju principima stege. Stavljanje čovjeka u pasivni. jer su ih pohađali sinovi aristokrata. s velikim brojem manjih državica i nestabilnom političkom situacijom. umjesto u aktivni odnos. nema bezbrižnosti i spontanosti. već u promjeni društvenih odnosa koji utječu na sport. a upravo to predstavlja prototip sporta buržoaskog društva. burzi vrijednosnih papira i ratovanju nego igri. razvija se i borilačka vještina koja služi interesima plemstva u ratu i u borbi protiv kmetova. 4) sport je pod strogim disciplinskim nadzorom. šefovi. u Njemačkoj i Engleskoj. baš kao kod rada u tvornici) treba se odmarati..među mlade. već i protiv unutarnjih neprijatelja (kmetova). stalnim unutarnjim i međunarodnim sukobima. Na viteškim turnirima. otuđuje i sl. pretvaranje u rad. traži se odricanje. udaljava se od samoga sebe. Iako suvremeni sport počinje tek od francuske buržoaske revolucije. posrednici. pa i žrtve. posrednici. već patnje radi zarade. a igra i kultura su međusobno povezane.62 6) prisutna su pretjerivanja i disciplina. U ranom i srednjem feudalizmu. ali nije ni zbilja. koji su nastavljali 61 Ponašanje profesionalaca nije igračko. i početkom 19. bezbrižnosti. javljaju se pokušaji prenošenja sporta iz vojarni u društvo . 3) uspjeh po svaku cijenu i nanošenje štete drugima osnovni je kriterij. pa uživanja u igri ne može ni biti jer se vještina uči zanatski. Krajem 18. Duh osnovnih društvenih procesa (političkih. koji mu je generički primjeren. jer njegovo ponašanje ne određuje on.61 5) bez ludičkih osobina sport postaje sterilan (gdje netko drugi planira igru nema ni smisla ni igre. koje udaljavaju od igre. To znači da nije problem u promjeni vrijednosti. treninzi su oštri. pa prestaje biti uživanje i postaje teret. stvara se potreba za ratničkim slojem feudalaca i njihovih neposrednih podanika. dirigirano. vojnog reda i sl. pa sport stoji izvan kulturnih procesa. prestaje stvarati.

kao što se identificiraju i sa sveučilištem. nastavljaju živjeti tradicionalne ruralne aktivnosti koje su služile zabavi nakon teškog rada (bacanje kamena s ramena. međutim. čovjeku je vuk» osnovni je moto prvobitne akumulacije kapitala. homini lupus est 64) 2) postao je podoban za ispunjavanje slobodnog vremena. pružajući mogućnost nadmetanja na sportskim terenima različitim slojevima. Posebno je značajno osnivanje sportskih klubova s kojima se gentlemeni identificiraju. kao i rad. natjecateljski sport).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO tradiciju viteštva i "image gentlemena" kroz njegovanje tjelesnog izgleda i elegancije. cricket. držeći ih pod kontrolom. ragbi. kao i sama ideja fair playa. koje je smanjenjem radnog dana sve veće. čime se institucionalizira podjela sporta na sport masa (rekreativni. jahanje. jednakost i bratstvo kao osnovna politička načela. umjesto da ih oslobađa. Sport postaje rad. stvarala su se udruženja profesionalaca koje povezuje samo jedna nit – preživjeti. a sportaši žrtvovani heroji.65 6) pretvorio se u moćnu industriju koja je razvila potrebe stanovništva za sportom i sportskim priredbama i ostvarila profite. ropski odnos podčinjenosti. jer su u ekonomskom ratu mogli opstati samo najjači (homo. to ne znači da ne treba i jesti. Formalno priznata jednakost ponovo se pretvara u nejednakost. jer je organiziran u sportske klubove koji su imali političku konotaciju. Sport je postao podoban za kapitalizam iz nekoliko osnovnih razloga: 1) on je vrsta treninga borbe za opstanak. nema ljudskoga. boks. jer ako radnik ne mora sklopiti ugovor s kapitalistom. I sport. 3) postao je podoban kao iluzija jednakosti. U takvom sportu. amaterski sport) i sport za mase (profesionalni. U narodu. dobiva samo formalno mogućnost jednakih pojedinaca. Javlja se kao oblik manipulacije masama radi nametanja posebnog vrijednosnog sustava.). pa se sportom bave samo oni koji to mogu. pa tako imaju pozitivnu ulogu u odgoju generacija. a odatle se u Europu prenose nogomet. trčanje. koje se javljaju kao spontani oblik društvenog okupljanja. penjanje uz drvo. pa stadioni postaju hramovi masovnog iživljavanja i pražnjenja. 5) pretvorio se u političku kuhinju. 64 65 «Čovjek. razvidno je. sječa trupaca i sl. 4) postao je podoban i za bogate i za siromašne. 8) daljnji razvoj sporta odvijao se u znaku jačanja sprege između ekonomske i političke sfere. Buržoasko društvo razbija okvire staleškog poretka ističući slobodu. 7) pretvorio se u mjesto na kojem se može iskazati nezadovoljstvo svakodnevnicom. 78 .

3) sportovi nižih društvenih slojeva. 9) sportske novinare. 5) stručnjake koji pomažu trenerima i sportašima (sportski liječnici. 2) političare koji vode brigu o sportu (od međunarodne preko državne.). Odnosi i skupine u sportu mogu se razlikovati po različitim kriterijima podjele. Pod društvenim odnosima podrazumijevaju se posredne ili neposredne veze među ljudima koji sudjeluju u nekom djelovanju. DRUŠTVENI ODNOSI I GRUPE U SPORTU Društveni odnosi su proizvod. 2) ruralne sportove u gradu. sportovi se mogu podijeliti na: 1) sportovi viših društvenih slojeva. a društvene grupe okvir odvijanja društvene djelatnosti. štrajk. odnosi i grupe u sportu mogu podijeliti na: 1) neposredne sudionike (sportaši). Svaka djelatnost nužno je praćena određenim odnosima i grupama (odgoj. 3) članove sportske uprave. Tako se prema načinu sudjelovanja u sportu. mogu se podijeliti na: 1) urbane sportove.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 9. druženje. Društveni odnosi i grupe prema sadržaju također mogu biti organizirani i neorganizirani. Po kriteriju rezidencijalne pripadnosti. Prema kriteriju slojne pripadnosti. trajnim ili privremenim odnosima. Što je ona razvijenija. 4) trenere. do kojih dolazi zbog udruženog i povezanog zadovoljavanja pojedinih potreba. 6) proizvođače i prodavače sportske opreme. 79 . odlučivanje. nutricionisti i sl. 2) sportovi srednjih društvenih slojeva. 8) publika. psiholozi. vrijednosti. a pod društvenim grupama manji ili veći broj međusobno povezanih pojedinaca. 7) sportsko tehničko osoblje. .Popović. odnosi i skupine su raznovrsniji. Broj i vrste odnosa i pripadnosti skupinama ovise o stupnju podjele rada. šetnja i sl. 1988. 3) ruralne sportove na selu.). regionalne do lokalne razine). normi i interesa.

a ne samo jedna njihova strana (obitelj. Ljudi se odlučuju i na život od socijalne pomoći te od nedozvoljenih poslova (šverc. pa su dublji i izazivaju osobna zadovoljstva. međutim. primarnom odnosu. temeljeni na odnosima “otac-sin”. Odnosi među članovima ovise o cilju. Formalni odnosi zamjenjuju spontane. konflikata (sukobi). međutim. odnosi vojnika i oficira. stvorili su visok borbeni moral. međuindividualnim) i sekundarnim (grupnim i međugrupnim). Na značenje primarnih odnosa ukazali su Shills i Janowitz koji su istraživali odnose među njemačkim zarobljenicima i dokazali da oni čine značajnu sponu s vodstvom vojske i države. jer od drugih članova očekuje zaštitu). a sekundarne grupe karakterizira ograničena emocionalna vezanost. ona nije stopostotna. pa se može govoriti o primarnim (osobnim.68 Neposredne sportske grupe su organizirane. konkurencija). Jedan njezin dio. Iako su samo 10-15% vojnika bili članovi nacističke stranke. Spontanost i intenzitet te osjećaj cjeline bitne su njihove osobine (pojedinac osjeća sigurnost. osobnim vezama i izvor su najranijeg osjećaja društvenosti. Kod ovih odnosa uzajamno se unose cijele ličnosti. organizacije i sl. Unutar njih može biti više primarnih društvenih grupa (grupe prijatelja). natjecanja (utakmice. a ponašanje se usmjerava instrumentalno jer je sredstvo postizanja cilja. imaju povremene kontakte. Vjerojatnost radnika da glasuje za lijeve stranke. Iako je nužnost radnika da se zaposli vrlo velika. U njima sudjeluje mali broj članova s toplim.). prijatelji). jer od nečega mora živjeti. a međugrupni posredni. intimnim. daleko je manja. 80 68 67 66 . krađa i dr. odnosi u društvu mogu se podijeliti na: 1) 2) 3) 4) 5) odnose kooperacije (suradnje). radi se o međugrupnom odnosu. radi se o međuindividualnom. itekako je dobro Ako dva radnika razgovaraju o poslu. Subjekti društvenih odnosa i grupa mogu biti pojedinci i grupe. adaptacije (prilagodbe) i asimilacije (gubljenja autentičnosti. jer članovi dijele samo neke interese. a uloge su im strukturirane (radne grupe. stapanja). Prema njima. Zbog blizine i ugode te neposrednosti relativno su stalni.). Ali ako radnici idu u štrajk.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Oblicima društvenih odnosa i grupa naročito su se bavili predstavnici formalne sociologije. Pojedinac se uklapa u društvo preko grupa kojima pripada. Međuindividualni odnosi su obično neposredni. Oni su značajni za stvaranje društvene prirode pojedinca. dok je publika većinom neorganizirana društvena grupa. Odnosi između grupa i društva su vrlo složeni i javljaju se kao vjerojatnost da će se pod istim uvjetima postupati identično.66 Primarni odnosi i grupe predstavljaju intimno neposredno druženje.67 Sekundarni odnosi se stvaraju posredstvom grupa i institucija i normirani su.

Perasović i Radin. Do sada vršena sociološka istraživanja više su pozornosti posvetila neposrednoj publici. Sportske grupe Sportske se grupe mogu podijeliti na sudionike i promatrače. a prednost posredne publike je u tome što događaj može promatrati putem sredstava masovne komunikacije bilo gdje u svijetu. Sudionici su oni koji sudjeluju u sportskom događaju.1. Prednost neposredne publike je u tome što ona stvarno sudjeluje u događaju. Međutim.). sucima. posredna publika može biti milijunska. Magdalenić. pogotovo u ženskom rukometu. nogomet). godine pokušali izvršiti i takva istraživanja članova sportskih ekipa. trenerima i dr. ali može bitno utjecati na sam sportski događaj. posrednu publiku čine oni koji događaj prate preko masovnih medija (posebno TV) i nemaju značajnijeg utjecaja na događanja na terenu.. pa to ostaje kao neostvarena zadaća nekim budućim sociolozima koji će imati više sreće. 9. Isto tako. uspjeli smo istražiti i samu publiku. Promatrači sportskih događaja mogu se podijeliti na neposredne i posredne. kod nekih sportova to nismo uspjeli (primjerice. 1993. Iako smo 2003. ali može gledati i snimku događaja nakon njegovog završetka).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO organiziran. Magdalenić. Publika se može podijeliti na: 1) neposrednu i 2) posrednu. 81 . prostorno i vremenski udaljena (može događaj pratiti prilikom njegovog odvijanja. Dok su neposredni promatrači izravno prisutni na sportskom događaju navijajući i pomažući svojim ljubimcima. a. 1991. o čemu svjedoče sve studije koje su kod nas i u svijetu rađene o ekstremnim navijačkim grupama (Lalić.). Sociološka i druga znanstvena misao 20. Buzov. Žugić. stoljeća uspjela je stvoriti određenu teorijsku osnovicu za temeljita izučavanja fenomena sportske publike. Radin. 1990. bilo gdje u svijetu. jer je ona u Splitu manje-više amaterska. kod istraživanja rukometne publike smo to uspjeli. a daleko manje posrednoj publici ili samim neposrednim sudionicima u sportskom događaju (članovima ekipa. Fanuko. a promatrači oni koji promatraju događaje. pa ćemo neke rezultate tih istraživanja ovdje i prikazati. Dok je neposredna publika brojčano mala.

Tako su igrači u prosjeku stariji od igračica (24. dok je kod igračica samo 19% takvih. Karakteristike sportaša Istraživanja sportaša koja su nedavno vršena na našem fakultetu zajedno sa studentima treće godine kineziologije. Struktura zanimanja rukometaša i njihovih majki Igrači Radnik Poljoprivrednik Službenik Rukovoditelj Poduzetnik Slobodna profesija Umirovljenik Domaćica Učenik Student Ostalo UKUPNO Sportaši Igračice 10 8 4 92 4 24 48 10 100 Njihove majke Igrači Igračice 8 42 17 8 8 17 100 14 29 9 10 10 100 4 24 100 Nema značajnije razlike između igrača i igračica u pogledu stupnja Istraživanje je provedeno u muškom i ženskom rukometu. Interesantno je da se i struktura zanimanja njihovih majki bitno razlikuje od iste strukture kod igrača.1 godina). Tako. veliki dio majki igračica su radnice.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 9.69 Tablica 5. pokazala su kako se rukometaši i rukometašice u Splitu međusobno razlikuju ne samo u pogledu demografskih. ali je zato među njima manje činovnica nego kod skupine igrača. među igračicama takvih nema. igrači su isključivo s profesionalnim ugovorom. Također. To je zato što među igračicama ima najviše učenica i studentica (74%). od uprave klubova nismo dobili upitnike koji bi osvijetlili socijalnu strukturu igrača.7:22. dok kod igrača takvih i nema. Čak je 1/5 igrača starija od 30 godina.1. Dobna struktura rukometaša i rukometašica Igrači Do 20 godina 20-29 godina 30-39 godina UKUPNO 42 33 25 100 Igračice 62 38 100 Također. Iako je prvobitna zamisao bila da se isto istraživanje izvrši i na nogometnim timovima.1. a gotovo 2/3 igračica je mlađe od 20 godina. dok među igračima ima ispitanika čije su majke poljoprivrednice. već i socijalnih karakteristika. 82 69 . Tablica 6.

jedan dio je samo sa završenom osnovnom školom. Školska sprema rukometaša i rukometašica (u %) Igrači Igračice osnovna škola 25 14 srednja škola 58 71 viša škola 8 5 visoka škola 8 10 UKUPNO 100 100 Iz toga slijede i razlike u ocjeni vlastitog standarda. Talentirani su igrači u stanju anonimni kolektiv promijeniti u ekipu koja s nekoliko spektakularnih akcija može pobijediti protivnika i u ostatku utakmice samo braniti rezultat. a igračima je nedostajalo sposobnosti i tehničke slobode da izvedu eksplozivne akcije. Dobar igrač je potjecao iz radničke klase i samo je djelomice nadrastao tu sredinu. Slijedi nova generacija koja je manje usmjerena na taktičke koncepcije i kod koje tehnika nije smrvljena u trčanju na duge staze. Masovni su mediji nekoliko vrhunskih igrača pretvorili u zvijezde. 70–ih godina igrači su više trenirali sposobnost trčanja nego tehniku igranja loptom. nasuprot tome.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO obrazovanja. te ima mogućnost povećati svoje financijske zahtjeve. igra je bila defenzivna. Igrači i navijači su ranije bili istog kulturnog i ekonomskog porijekla. igrači u 100% slučajeva smatraju kako je njihov standard iznadprosječan. Posljednjih su godina treneri uvidjeli da su upravo tehnika i smjelost neophodni da se jedna utakmica odluči i oživi. Većina nogometaša bez opiranja prihvaća stege beskrupuloznog igrača koji mnogo radi i podređuje se kolektivu. Igrači nemaju više kontakta s navijačima i odmah nakon utakmice odvoze se u otmjenu četvrt u kojoj žive. Naime. kao što su Cruyf i Rep. završili su srednje škole (nešto više igračice). Tako napredak u nogometnoj tehnici dovodi do toga da se igrači sve više moraju podređivati rezultatu. Budući da im je nogomet postao zanat. Nogometaš sve više gleda sebe kao zabavljača koji za svoje gledatelje mora izvesti show. što je suprotno od uvriježenih pretpostavki o sličnosti socioekonomskog statusa koje su možda vrijedile za nogometne ekipe i njihovu publiku. a ne se boriti za čast svoje četvrti. dok igračice to smatraju u samo 10% slučajeva. Početkom 60–ih godina igrač počinje voditi život koji se razlikuje od života njegovih navijača iz radničke klase. Nogomet tako postaje sredstvo osobnog uspjeha. Sve to ukazuje na postojanje značajnih razlika između publike i rukometnih ekipa. I jedni i drugi. velikom većinom. 83 . nogometaši prihvaćaju razne promjene u nogometu. čak 14% igračica smatra kako ima ispodprosječan standard. ali je udjel onih koji su završili više i visoke škole otprilike na razini stanovnika grada. Tablica 7. Sljedeća generacija se sastoji od igrača koje često odlikuje stil igre koji se zasniva na okretnosti i fleksibilnosti.

Jedan od prvih koji u Hrvatskoj sociolozima sugerira bavljenje i običnim.). U nogometu. a birokratske strukture postaju glavni nositelj i organizator natjecanja. a nije bilo generalizacija. Uglavnom se pozornost pokušavala usmjeriti na društvenu problematiku sporta. čime se sve više birokratizira. pa su se i sociolozi počeli njima baviti.400 radova sociologa zabilježenih u jednoj bibliografiji koja razmatra razdoblje 1974. Jedni su se bavili moralom u sportu. Može se ustvrditi kako je interes za sport prije bio fragmentaran i povremen. trivijalnim stvarima kao što je sport bio je. Promjene u nogometu su izazvane promjenama u društvu.-1979. pa se diferenciraju oni koji žive za nogomet od onih koji žive od nogometa. igrača-amatera (Vrcan.). s jedne i obilja. čime se produbljuje distanca između vrhunskih momčadi-profesionalaca i ostale mase. Intervjui se uglavnom odnose na novac i profesionalnost. gledanje i zabava. drugi socijalnim konfliktima i tek uvodnim razmatranjima. nogomet po njemu obiluje društveno uvjetovanim agresijama.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Moderni se igrač bavi svojim zanatom. Tek su kasniji radovi ozbiljnije.2. Tako u časopisu "Pogledi" izlazi tematski blok "Društvene funkcije sporta" (1984.1. Za razliku od ovih igrača. Kao fenomen masovne kulture. a sve više zamršen. Komercijalizira se. poglavito kod nogometa. kada se u tematskim brojevima pojedinih časopisa pojavljuje veći broj tekstova. Pokazalo se. Pristup naših istraživača sporta doskora nije bio temeljit ni obuhvatan kao u nekim drugim zemljama. ali samo za nekolicinu ona postaje stvarnost. a napredak društvenih znanosti uvelike je povezan s rješavanjem praktičnih kulturnih problema. nema više od jednoga hrvatskog autora na ovu temu. 70 Dio ovoga teksta objavljen je u Bjelajac (2005. premda još uvijek parcijalno. 9. promjene u društvu (porast nezaposlenosti. godine počinje veći i ozbiljniji interes sociologa za ovu problematiku. Tek nakon 1980. pa je nogomet sve manje igra. na primjeru nogometa. Karakteristike neposredne publike70 Za sociologe u Hrvatskoj doskora su sport i igra bile marginalne pojave. kompliciran i naporan rad uz planiranje od strane trenera. Srđan Vrcan. razrađivali sport i odnose oko njega. s druge strane) su takve da sport i slobodno vrijeme postaju glavna pitanja. 1971. Svi tekstovi do 1975. godine u Hrvatskoj odnosili su se na konkretne parcijalne društvene pojave u sportu i tjelesnoj kulturi. Mnogi dječaci sanjaju nogometnu karijeru. Osim toga. Za igrača više ne postoji nogometna supkultura. pa cilj prestaje biti igra. kao i u društvu. 84 . Od oko 4. današnji su nogometaši spremni učiniti unaprijed smišljene prekršaje.a). prodaje svoje sposobnosti i zalaganje onomu tko mu najviše ponudi. posebno s onima koje su povezane s izgredima kod masovnih sportova. vezu s navijačima on više ne održava. da su one često i politički značajne.. međutim. sve se više stvara elita.

ali i nekih drugih publika (Bjelajac. ali i uz postojanje nedemokratskog političkog sustava koji guši opozicijske ideje. osamdesetih se godina javlja punk supkultura. prolazeći kroz nekoliko etapa. inventivna. Ozakonjenost nasilja kroz “plemensko” ponašanje publike prenijelo se s tribina u rovove. Simbolizam je na obje strane iskorišten za sukob. koja se daljnjom fragmentacijom pretvara 85 . Nasilje je vezano uz marginalni položaj mladih (gotovo isključivih sudionika nasilnog ponašanja). 1990. a navijači su postali njegov katalizator. Stajalište da su navijači i nacionalistička politika izazivali rat. Mahanje zastavama i šalovima zamijenjeno je mahanjem oružjem. jer. Demokratizacija sama po sebi ne rješava problem nasilja u sportu. Jer.. još uvijek ostaje problem marginalnog položaja mladih (Vrcan. od njih stvara vojnu avangardu. Navijačka supkultura je istovremeno i spontana. grdno su se prevarili. što je u izravnoj vezi s razvojem društvene krize. Lalić. koji pokazuje da se i od simbola može poginuti. stroga i hijerarhizirana. Fanuko et alt. I konačno. Tek početkom ovoga stoljeća ponovno se javlja pojačan interes sociologa za sport i sportsku publiku. jer više nema tako velikih suparnika kao prije (Lalić. 1990. 1993a. Janković. posebno krize vrijednosti..).). 2001. ponovno u nogometu. u pokušaju objašnjenja odlaska pripadnika ekstremnih navijačkih skupina u rat. 1990. izišla je i Vrcanova knjiga na temu sporta i nasilja. Tako se u prvoj etapi ( krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20 st. 1994. a nogometni “ratnici” su se preko noći pretvorili u vojnike. pa se kompenzacija za to nalazi u sportu. Militantni su navijači postali dragovoljci. Vrcan i Lalić objašnjavaju navijačko ponašanje strukturalnom vezom navijača i politike. Negdje u to vrijeme započinje i interes sociologa za probleme sportske publike. 1991. po mišljenju autora. Oni koji su mislili da će nakon kulminacije nasilja u ratu zbog pražnjenja agresije lako moći kontrolirati navijače. ne i obratno. nasilje na nogometnim tribinama je i dalje prisutno (Vrcan i Lalić. kao i ostalih dijelova nogometne publike koja ne pripada ekstremnim navijačkim skupinama (Grabar. poglavito za ekstremne navijačke skupine (Buzov et alt. 1990.b) Na samome kraju prošloga stoljeća. društvo je već poplavljeno nasiljem. 1992. početkom devedesetih Lalić nalazi uzroke smanjenih posjeta na nogometnim utakmicama u ratnim uvjetima te smanjenoj kvaliteti nogometa nakon raspada Jugoslavije.) javlja rokersko suprotstavljanje sustavu.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Iako je nasilje u sportu već sadržano u nekim od spomenutih tekstova. Od simbolizma navijačke agresije do agresivnog političkog i vojnog simbolizma mali je korak. 1993.).. ali i organizirana. Zbog komercijalizacije rocka. Upravo se zato od kaotične spontanosti i nesputanosti lako preokrenuti u strogu vojnu disciplinu i zapovijed.. Kokan. svrhovita. u kojoj se nasilje u sportu dovodi u vezu s porastom nasilja u suvremenom društvu. Politizacija navijača i instrumentalizacija njihova ponašanja ubrzala je stvaranje novih nacionalističkih država. Tako Perasovićeva knjiga o urbanim plemenima (Perasović. 1992. koji je naoko ideološki neutralan. Nažalost.). 1999. Jer.) govori o supkulturi mladih koji prihvaćaju nasilje kao model ponašanja. sklona ekscesima i kaotična.).

a najizraženija je kod nogometnih huligana i navijača. internacionalizacija. koji je pokušao dublje i hrabrije zahvatiti pojedine probleme sporta u dinamici razvoja. nasilju i politici. feminizacija igrača i navijača. koji pokušava zahvatiti stvar u korijenu i koji se najviše približava antropološkom shvaćanju totaliteta čovjeka kao pojedinca uronjena u društveni prostor i vrijeme. a može značiti i apstraktnu skupinu obilježja. 2002. Najnovije što je iz pera hrvatskih autora izišlo o problematici sociologije sporta je Vrcanova knjiga o nogometu. U završnome poglavlju autor nudi sociološku analizu nogometa u procjepu između normalnog i patološkog (Vrcan.). skupina pojedinaca. 2003. Od uspostavljanja pravila u Engleskoj 1864. profesionalizacija i nogomet postaje oblik društvene pokretljivosti). dolazi do državne intervencije. s posebnim osvrtom na Hrvatsku u tranziciji. Ritual na stadionu ima i šire društvene elemente (kompeticija.).71 U drugom dijelu knjige detaljnije se problematizira nasilje u nogometu i oko njega. s radnicima u publici i na terenu. Nogomet rane moderne postaje organizirana društvena djelatnost. javlja se navijački huliganizam. Napokon.). U srednjem vijeku nogomet se igrao između firentinskih kvartova. U kasnoj modernoj on doživljava niz krupnih promjena (prestaje biti igra i postaje tehniciran i scientificiran posao. a donekle i roditelja. I drugi. Prije Rimljana. mundijaliziraju i polariziraju. promjena položaja i ponašanja igrača i društvene naravi navijača. niti s istim brojem igrača. U Hrvatskoj su do sada bila izražena najmanje dva osnovna pristupa. kao i utjecaj kulturnog miljea (urbano protiv ruralnog. Također se može tvrditi da je u začetcima sociologija sporta u Hrvatskoj bila bliža kritičkim teorijama koristeći se kvantitativnim metodama. televizacija. nogomet je postao radnički sport. Autor na kraju zaključuje da je i tranzicija puna problema vezanih uz odnos nogometa i politike. Godinu dana poslije Vrcan piše o sukobu između predsjednika Tuđmana i nogometnog plemena. u kojoj se daje povijest nogometa kao vrlo stare igre. koju su preuzeli od Mongola. pojam “urbano pleme” identificira se sa supkulturom. Agresivnost mladih nije samo stvarna nego i simbolična. moderno protiv tradicionalnog). uporaba alkohola). koja se nije uvijek igrala po istim pravilima. Jedan. insistiranje na muškosti. dislokacija i relokacija stadiona. Ta se supkultura dijelom približava nogometnom ritualu. 86 71 . povlačenje dijela navijača od nasilja i dr. klubovi se industrijaliziraju. Sukob je započeo kao svađa u hrvatskoj nacionalnoj i političkoj obitelji oko promjene imena Dinama i prerastao je u prvu javnu manifestaciju političke karizme s narastajućim političkim posljedicama. a da se u svojim kasnijim etapama približava Još su Kinezi prije 4. Značenje ima i klasno određenje supkulture. posebno nogometnih strasti i nacionalizma (Vrcan. koje imaju neke zajedničke dimenzije.000 godina igrali neku igru sličnu nogometu. pa je nanesena nepravda supkulturama mladih. sličnu su igru u punoj ratnoj spremi igrali ratnici Aleksandra Velikog.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO u kontra-punk zbog uklopljenosti punka u srednji sloj. kapitala. analizirajući prošlost i sadašnjost te pokušavajući sagledavati perspektive sutrašnjice. ali i odnos politike prema nogometu i nogometa prema politici. Nastanak darka izazvao je histeriju roditelja i zabranu okupljanja. U postmodernoj nogomet se odlikuje makrostrukturalnim i kulturalnim promjenama koje su već bile začete u kasnoj modernoj (sustavna dominacija tržišta. promjena uloge trenera u timskom radu. iako su navijači izgradili huliganski stil utemeljen na sukobu s navijačima protivničke momčadi i snagama reda. ali ima i dvostruko značenje: pleme može biti konkretan akter.

73 Nasilje je češće povezano s društvenom grupom nego sa specifičnom prirodom sporta. primjerice. Tako. grublji sport. 9.2.).). Medijska pokrivenost nemira može također djelovati. jedan njezin dio itekako je dobro organiziran. stoljeća. iako je on. ako i postoje. Nizozemskoj i u drugim europskim zemljama. sastoji od 100 članova. Gladijatorske borbe u Rimu bile su. s obzirom na veliki interes za nogometom. Napori policije da izliječi sportsko nasilje često su kontraproduktivni.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO interakcionizmu. prati utakmicu preko sredstava masovne komunikacije (radija. Fanuko et alt. međutim. Dok o prvoj do sada nije bilo nekih socioloških istraživanja. autoru ovoga teksta nisu poznata. TV i sl. 1993. kako neki kažu. Postoje. Česte borbe između igrača hokeja izgleda da su postale stalna naglašena karakteristika sporta na TV (Copyright (c) 1996 Encyclopaedia Britannica. i šire. Torcida je ranije imala mnogo više mladih nego danas. Istraživanja posredne publike. Slično tome. podijeliti na neposrednu i posrednu. dok je gledateljsko nasilje povezano s višom klasom ali grubljim sportom ragbija minimalno. jer su mladići iz radničke klase često protivnici vlasti. Inc. povijesno gledano. Danas. ali i huliganizma ostalih masovnih sportova. istovremeno može i stimulirati.1.. kolijevci nogometa i nogometnog huliganizma. gomila na utakmicama bejzbola je buntovnija od općenito veće i bolje obrazovane publike američkog nogometa.73 U prvom redu u Velikoj Britaniji. dok je posredna publika ona koja događaj prati posredstvom masovnih medija (radio. ova je druga do sada bila često predmetom istraživanja. dajući im pretjerano značenje. Iako je neposredna nogometna publika72 u principu neorganizirana. u Torcidi ima vrlo različitih dobnih skupina. a danas pogotovo televizije). posredna nogometna publika. 1991. dok su BBB74 iz devedesetih imali u članstvu isključivo članove mlađe od 20 godina. U suvremenom dobu nogomet je manje nasilan od ragbija. tako i među njima devedesetih godina prošloga stoljeća. najnasilniji sport.1. Buzov et alt.). vjerojatno zbog njezinih specifičnosti i političkih i drugih problema s kojima je povezana. 74 BBB = Bad Blue Boys 87 . Nogometna publika može se. ali je "nogometni huliganizam" svjetska pojava. o čemu svjedoče sve studije koje su kod nas i u svijetu provođene o ekstremnim navijačkim grupama (Lalić. 1990. neke strukturalne razlike kako u današnjim eksternim navijačkim grupama u usporedbi s onima iz prošloga stoljeća. a. Dok je neposredna publika doista prisutna na stadionu i svojim navijanjem predstavlja.). a u nešto manjoj mjeri i u Italiji. osuđujući i senzacionalizirajući takvo ponašanje gomile kao nasilje na igralištu. pa je dio njezinih osnivača već ostario i čine jezgru Torcide koja se. prema Laliću.. što je i logično jer je ona i najprije formirana (1950. proširujući metodološki pristup i na kvalitativne metode. međutim. Karakteristike organizirane nogometne publike Zanimanje za organiziranu sportsku publiku znatno se povećalo s pojavom nogometnog huliganizma sredinom 60-ih godina 20. dvanaestoga igrača. bez ograda. 72 Neposredna publika je ona publika koja se nalazi na mjestu odvijanja sportskog događaja. općenito.

sociohistorijska teorija. Slika 22. Ustanovili su da devijanti školu doživljavaju kao dosadnu i tretiraju je kao gubljenje vremena. Razvijeno društvo ima više supkultura čije norme nisu iste kao one dominantne. pa se oni koji nisu uspjeli steći status i identitet na poslu okreću nogometnoj mikrokulturi kao mogućnosti stjecanja osobnog značenja. prestiža i statusa (Lalić. nije baš sasvim jasno radi li se tu o supkulturi ili kontrakulturi.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Istraživanja organizirane publike do sada su češće vršena nego istraživanja neorganizirane publike. što je bitno različito od 88 . Navijačko je nasilje «ritualizirano». Elisabeth Rosser i Rome Harre . Sukob između roditelja i njihove djece socijalizirane nakon II. klasna teorija navijača i njihovih skupina. svjetskog rata. Marsh i suradnici ukazali su na visok stupanj povezanosti poremećaja u odgojnoobrazovnoj praksi i devijantnog ponašanja na stadionima. stvara fenomen agresivnog nogometnog navijanja. Ruski navijači demoliraju središte Moskve Supkulturalnu teoriju ritualizirane agresije razradili su Peter Marsh. 1993. Postoje sljedeće četiri sociološke teorije o ovoj pojavi: 1) 2) 3) 4) supkulturalna teorija ritualizirane agresije. Perasović). Ova je grupa najčešće povezana i s drogom. nadovezujući se na teoriju omladinske supkulture kao načina objašnjavanja dubokih promjena u produživanju mladosti i stvaranju popularne kulture širenjem utjecaja masovnih medija i jačanja industrije zabave. alkoholizmom i mnogobrojnim regresivnim orijentacijama. Svi ljudi imaju potrebu dokazivanja. kod nas i u svijetu. Razlog tomu leži u agresivnom ponašanju i problemima koje ona stvara na stadionu i izvan njega. nerede karakteriziraju nepisana pravila koja bitno smanjuju mogućnost ozbiljnih ozljeda suparnika jer njihov cilj nije ozljeda nego samo njihovo ponižavanje. Iako ima sociologa koji je svrstavaju u supkulturu mladih (Lalić. Njegovi su temelji u ljutnji. a ne «stvarno». teorija o svijetu sporta kao svijetu za sebe.a).

a). 1993. Ukazujući na nedostatke ove teorije. pa nogometni huliganizam nije nova pojava. a). jer skupine sebe doživljavaju kao «mi-grupe» suprotstavljene «oni. a pojava huliganizma je održala svoju bit i dodatno naglasila prisutnost (Lalić. a ne političke i društvene naravi. Konflikti u nogometu zbivaju se samo na stadionu. Postoje dvije bitne promjene koje su se dogodile u britanskom nogometu u šezdesetim i sedamdesetim godina 20. a do stvarnoga nasilja dolazi tek u posebnim okolnostima (npr. 2) nasilje je grupno. Na temelju toga se tumači nogometni huliganizam u Velikoj Britaniji i sagledava kao protest mladih radnika usmjeren povratu participirajuće demokracije u nogomet. Dal Lagova teorija o svijetu sporta kao svijetu za sebe naglašava da se svijet sporta javlja kao svijet za sebe. 3) tadašnje britansko društvo nalazi se u procesu decivilizacije. Sljedeća tri temeljna zaključka proizlaze iz ove teorije: 1) nogomet 80-tih godina 20. neki su tvrdili kako je nasilje postojalo i u doba «participirajuće demokracije». maskulinizam. Navijanje se strukturira po specifičnoj logici karakterističnoj za sport. stoljeća: 1) «buržoiranje» je pretvaranje nogometa u izvor zarade. stoljeće do danas temeljito je istražena. kada je neka momčad bitno oštećena).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO njihova poimanja obiteljskog života koji im je uzbudljiv i zanimljiv (Lalić 1993. prema njima. nezaposlenost. Klasna teorija navijača i njihovih skupina. Utakmica je prilika za naglašavanje različitih navijačkih identiteta. prouzročile su duboke proturječnosti u razvoju i položaju radničke klase britanskog društva. 2) «internacionalizacija» je istiskivanje radnika iz nogometa i njihovo doživljavanje buržoiranja kao uzurpacije i napada na vlastite interese. a ne za društveno okružje. a to bitno utječe na navijačke izgrede. Promjene u svijetu nogometa poslije rata.). Sociohistorijska teorija je stvorena osamdesetih godina (Eric Dunnind).grupama». 1993. 89 . Ova teorija odriče utemeljenost popularnih tumačenja nogometnog huliganizma (uživanje alkohola. st. a stadion je za organizirane «tifose» okvir rituala metafore «prijatelj– neprijatelj» i «autonomije mladih». nego se u nešto drukčijem obliku javljao i prije.a). pa za nogomet raste interes srednje klase. slaba kvaliteta igre). popustljivost društva i sl. Njezina internacionalizacija. u dubokoj je krizi (nasilje. smatrajući da ona nedovoljno temeljito sagledavaju uzroke te pojave (Lalić. Navijačko nasilje uglavnom je simbolično. engleski sociolozi Taylor i Clarke polaze od marksističke teorije u promatranju specifičnog ponašanja nogometnih navijača. buržoiranje i raspad postali su u međuvremenu «normalni». Pojava nasilja u nogometu od druge polovice 19.

Slika 23. Lalić.a) Za razliku od nekih drugih.a. I istraživanja kod nas to potvrđuju i ukazuju na širok raspon uvjetovanosti navijačkog nasilja: prepoznaju izgrede navijača kao dio svakodnevnog nasilja. Ostali 31% 23% 46% (Lalić. 18-19 god. a). 1993. i 2003. on ne bi postojao. 1991. 3) spremnosti angažiranja na pružanju podrške klubu zbog povoljnog rezultata. Radin. Žugić. kao njihov pokušaj ostvarenja utjecaja na terenu. 1993. navijački ritual svjetovnog je karaktera (usmjeren je prema javnosti). 1988.. Bez specifičnih oblika komunikacije s igračima. Članovi Torcide po dobnim skupinama 50% 40% 30% 20% 10% 0% 16-17 god.a) 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% do 20 2 0 -2 9 3 0 -3 9 4 0 -4 9 5 0 -5 9 6 0 i v iš e 37% 28% 16% 8% 3% 8% (Bjelajac. Od ostalih dijelova sportske publike ovi se navijači razlikuju u nekoliko sljedećih bitnih elemenata: 1) naglašenijem izražavanju interesa za nogomet.2005.. Magdalenić.). Perasović. Faunko. 90 . Radin. Bjelajac. 1993. 2) intenzitetu emocionalne identifikacije s klubom i simboličke identifikacije. suparničkim navijačima i javnošću u cjelini.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Svim ovim teorijama zajedničko je da se nogometno navijanje tretira kao tipičan omladinski fenomen. kao način pretvaranja marginalnih skupina u važne. koji je usko vezan s položajem mlade generacije (Lalić. Magdalenić. kao izraz duboke podjele na «nas» i «njih». 1991. (Buzov.

a po maksimalnoj. 1993. 76 75 Podružnice broje nekoliko stotina članova. u skladu sa svojim navijačkim životnim stilom. U nekim je situacijama pozornost ostalih gledatelja usmjerena na njihov show. Mladi fanatični navijači mogu biti ne samo “dvanaesti”. a većina uopće ne zna prava imena onih s kojima se često druže. Šibenika. (relativno stariji navijači. Ustanovljena su dva osnovna kriterija slijedom kojih se taj ugled stječe: 1) navijačko iskustvo na osnovi odlazaka na veći broj putovanja. aktivnog sudjelovanja u više incidenata itd. prijateljuju i u dane kada se ne odigravaju utakmice i kada se ne putuje na gostovanja (Lalić. Pakoštana. u dobi kasnih dvadesetih godina).000-10. dosade i besperspektivnosti karakterističnima za odnos mladih prema obitelji. redovitog navijanja. čime se izaziva interes javnosti. Raznim oblicima ritualnog ponašanja pripadnici tih skupina nastoje izazvati sve koji se ne poistovjećuju s njihovim životnim stilom. koja se temelji se na različitom stupnju ugleda koji članovi uživaju u okviru same grupe. Više je puta ponašanje Torcide prekinulo.75 Strukturu Torcide čini velik broj navijača i splet njihovih međusobnih odnosa. a najjače su iz Zagreba. Navijačkim se ritualom naglašava i kolektivna pripadnost. Polovica anketiranih odgovorila je da je novac za navijačke aktivnosti od džeparca.76 Najviše navijača Torcide dolazi na velike derbije Hajduka i Dinama. a). solidarnost te težnja k uzbuđenjima i pustolovini. U toj skupini ipak postoji određena hijerarhija.a). Članovi jezgre uglavnom se prepoznaju po nadimcima. imala je 2. Makarske.000. 1993. Po minimalnoj procjeni. premda ne u klasičnom smislu. školi i svakodnevnici (Lalić. Pripadnici jezgre. Rijeke.000-3. dok 17% pribavlja financijska sredstva na neki drugi način (u rasponu od «žicanja» do krađe i preprodaje droge). a 13% povremeno radi. 2) sudjelovanje u svim aktivnostima "bratstva". 91 . 8. a nekoliko puta i posve onemogućilo odvijanje susreta. Naposljetku se može zaključiti da se polovica ispitanih članova jezgre Torcide redovito druži s drugim članovima te skupine. tako da i samim igračima kao nositeljima glavne uloge preostaje da i sami promatraju one koji bi inače trebali promatrati njih. Zadra. Ona je osamdesetih i početkom devedesetih godina bila jedna od najbrojnijih navijačkih grupa. već i “prvi igrač ”. što je oprečno s doživljajem napuštenosti.000 članova (na značajne utakmice dolaze i podružnice iz drugih mjesta). od vlastite mjesečne plaće 19%.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO barem ne u današnjem obliku. Najdjelotvorniji način za to jest verbalno ili fizičko nasilje.

U tom sklopu poštovanje drugih torcidaša uživaju oni koji iskazuju veću spremnost da se uključe u razne oblike devijantnih ponašanja (Lalić. ali nisu mogli adekvatno ispunjavati svoje radne obveze zbog čestih odlazaka na gostovanja i drugih navijačkih aktivnosti. što upućuje na zaključak da su pripadnici ekstremnih navijačkih grupa iz dobro stojećih obitelji.a). Kvalifikacija NKV. Vjeroispovijest Katolici (93%) 4. Aktivnost suvremenih nogometnih navijačkih grupa. 1993. 1993. što je šest puta više nego u populaciji). PKV. čak 73% BBB je mlađe od 18 godina. Zanimanje Srednjoškolac (75%). Varoš i Kman (7%).. Osobna iskaznica jezgre (po Laliću. Povremeno (10%). Spol Muški (osim tri djevojke)78 2. Sućidar i Split-3 (7%) 14. Do sličnih rezultata došla su i spomenuta istraživanja BBB u Zagrebu. 80 92 . Nezaposlen79 (16%) 9. I konačno. koja funkcionira u sklopu osnovne matrice spontanosti. Nacionalnost Hrvat (osim troje) 3. Standard80 Osrednji (53%) Dobar (33%) Nizak (8%) Vrlo nizak (2%) 11. Većina članova prihvaća navijačice kao ravnopravne sebi. Odlazak na utakmice Redovit (93%) Anketirano je 108 članova jezgre Torcide. Radni status Zaposlen (20%). Najveći dio njihovih očeva su radnici (40%). samo 20% srednju. često putuju na gostovanja. ili su dobili otkaz zbog drugih razloga. Član Torcide 6 i više godina (50%) 16. Obiteljska situacija Nepotpuna obitelj (18%) Potpuna obitelj (82%) 12. Unutar Torcide postoji podjela uloga i određeni oblik labave hijerarhije. koja su pokazala da 76% čine učenici. Stambena situacija U roditeljskom stanu (93%) Podstanari (samo 7%) 13. Kvart 27 različitih četvrti: Brda i Gripe (10%). ali je dosta veliki i broj službenika ili stručnjaka s VŠS i VSS (39%. pa tako i Torcide. a nijedan nije završio fakultet. Dob U prosjeku nešto više od 18 g. Podatak o standardu nije objektivan podatak. Čak je 78% završilo osnovnu školu. a 97% mlađe od 25 godina. Samo 8% očeva ima osnovnu školu. nego oni koji to rade tek povremeno. Student (8%) 8. nego su oni sami ocjenjivali vlastiti životni standard. angažiraju se na prikupljanju navijačkih pomagala i sl. 6% radnici i 13% nezaposleni.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Veći ugled imaju oni. Tablica 8. Bračno stanje Neoženjen (94%) 6. samo 5% studenti. 79 78 77 Neki su od njih prije bili stalno zaposleni. koji redovito idu na utakmice.a)77 1. pod uvjetom da se ponašaju na isti način kao i oni. bez obzira na dob. Slojna pripadnost Srednji sloj 15. Mjesto rođenja Split (75%) 7. VKV (68%) 10. prilično je široka u smislu stvaranja što atraktivnije atmosfere na stadionu te u iskazivanju premoći nad drugim grupama iste ili slične vrste. 5.

značajne košarkaške i druge utakmice. Na važnijim 93 . uočeno je kako Torcida ipak ima vođe (Lalić.). pomažu u nabavi navijačkih pomagala itd. rukovoditeljima policije i drugim čimbenicima. te u pojedinim splitskim četvrtima. koji organiziraju putovanja. Unatoč tomu. redovito vode navijačke sastanke itd. Oni izbjegavaju da se nazivaju vođama ili da ih drugi tako određuju. a mnogi od njih skloni su različitim oblicima nasilničkoga ponašanja. najčešće na Matejuški. upoznavši osnovna obilježja aktivnosti članova vodstva i odnosa većine navijača prema njima. Navijači iz jezgre odreda su poklonici navijačkog stila. transparenata i drugih navijačkih rekvizita. itd. koji se najviše angažiraju na “općom poslovima”. Tim aktivnostima oni pristupaju vrlo ozbiljno i nastoje ništa ne prepustiti slučaju. 1993. Oni predstavljaju grupu prema vani. nerijetko prisustvuju navijačkim sastancima. Među članovima postoji stanovita neformalna podjela rada. pa su neki pojedinci više angažirani u nekim od tih djelatnosti od drugih. Zajednički odlaze u disko–klubove i koncerte zabavne glazbe. i oni ističu kako je posebna vrijednost te grupe upravo u tome da ona nema klasičnoga vođu ili vođe. To su navijači s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina. Gotovo isključivo članovi vodstva kontaktiraju s upravom kluba.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 24. Uglavnom se druže i kada nema utakmica. i obrnuto (jedni su više usmjereni na pripremu zastava. iz doba najvećih uspjeha “Hajduka”. a drugi na organiziranje putovanja i samog navijanja.a). Posebno je velika uloga vodstva u organiziranju navijanja i ukupnih aktivnosti u dane odigravanja derbija. Kao i drugi pripadnici Torcide. treći na odnose s upravom i medijima. Struktura moći Torcide Vodstvo čine stariji i iskusniji ugledni navijači. brinu se o nabavi rekvizita. koji kolektivno navijaju na svakoj utakmici na domaćem terenu. često odlaze na gostovanja. kada se ponašaju po obrascima Torcide. Jezgra Torcide uglavnom je sastavljena od mlađih pripadnika iz Splita i okolice.

moralnih vrijednosti te rodoljublja članova” ( Lalić. te “njegovanje pozitivnih općeljudskih. Članovi-simpatizeri relativno često dolaze na utakmice u Splitu. Pedesetak osobito angažiranih navijača djeluju kao svojevrsni aktivisti grupe. S vremena na vrijeme pridružuju se aktivnostima jezgre na koncertima.a). U najvećoj su mjeri spremni žrtvovati se za “Hajduka” i Torcidu. Navijanju koje predvodi jezgra priključuju se tek kada splitski tim igra dobro ili kada jezgra uspije stvoriti atmosferu gromoglasnim navijanjem. a njihovo ponašanje bitno ovisi o ukupnoj atmosferi na sjeveru. oblicima ponašanja itd. . Na osnivačkoj skupštini prisustvovalo je stotinjak osoba.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO utakmicama redovito bivaju ojačani grupama iz drugih naselja. što je vidljivo u načinu odijevanja i visokom stupnju poznavanja navijačkog rituala. usvojen je Statut Torcide Kluba navijača “Hajduka”. navijač iz trenda. Oni redovito dolaze na sastanke i putuju na gostovanja (Lalić. Tipologija pripadnika Torcide kao karakteristične navijačke grupe izgleda ovako: • • • • 94 navijač-navijač. šansama da se potvrdi kao jedan od glavnih favorita). pa su veza između vodstva i ostaloga dijela jezgre. imaju svijest o grupnoj pripadnosti. navijač politički aktivist. Klub navijača Torcida registriran je kao društvena organizacija. problema s policijom i sudom. navijač nasilnik. Članovi-simpatizeri su mladi koji povremeno dolaze na utakmice u Splitu i ponekad putuju na važnija gostovanja. Poštivanje normi je visoko. Na manje važnim susretima uglavnom promatraju zbivanja u gledalištu i na terenu. bježanja od kuće radi odlaska na utakmicu. nesporazuma s nastavnicima i pretpostavljenima na poslu. Različitost motivacija bitno utječe na obilježja ponašanja navijača. Navijačke su grupe relativno stabilne kolektivne formacije koje se drže određenog vrijednosnog sustava. 1993.a). što dovodi do sukoba s roditeljima i skrbnicima. tako da i oni osjete potrebu da se tomu priključe. Najviše je Splićana. čime zadovoljavaju niz svojih potreba. a norme koje uređuju kolektivno ponašanje su napisane. normama utvrđene uloge članova. što proizlazi iz toga da ih sami navijači prihvaćaju s obzirom da odgovaraju njihovim vrijednostima. 1993. paljenjem pirotehnike ili nekim ispadima. a stupanj uključivanja u aktivnosti ovisi o nizu čimbenika (o uspjesima kluba. nelegalnog nabavljanja financijskih sredstava za navijačke aktivnosti. političkim skupovima i drugim manifestacijama koje nemaju dodirnih točaka s nogometom. Oni su promjenljivi dio Torcide. Osnovna načela su “očuvanje i promicanje klupskih tradicija”. Velika većina članova-simpatizera ponaša se u skladu s navijačkim stilom. Odnosi među njima su neformalni.

Posebno drži do prevlasti svoje grupe stvaranjem atraktivnog ugođaja u gledalištu. kao oblik opuštanja i dobre zabave. normalnih obitelji (“S obzirom na moje godine. osobito heroin. Smatra kako interesi kluba i navijačke grupe ne smiju biti u koliziji. te forsira pjevanje i skandiranje s političkim konotacijama. Neki od njih su aktivisti političkih stranaka (“Biti pripadnik Torcide jedini je način da mladi ovoga grada izraze svoje mišljenje i da pokažu svoje neslaganje u vezi s nekim 95 . Nogometna je priredba za njega poželjan okvir zbog masovnog auditorija i atmosfere. U nasilje se uključuju tek povremeno.”). Premda često nije osobito agresivan. zastava i druge opreme. Ne slaže se s upletanjem politike u sport. jer je osnovno da klub postiže dobre rezultate. Poduzima tučnjave i druge oblike nasilja iz ekstremnih političkih konotacija. Usredotočen je na smišljanje navijačkih slogama i pripremanje transparenata. Na utakmicama uglavnom nosi nacionalne zastave i druga politička obilježja. posljednjih godina raširenim i popularnim kod nas. tj. Često se hvali svojim “podvizima”. nasilje mu je sastavni dio.”). i doživljaju ih kao sastavni segment navijačkog trenda (“To je naš đir i nebi se nikad s nikim minja. Navijač-nasilnik koristi nogometne utakmice za izražavanje agresivnosti i ostvarenje svojevrsne macho-afirmacije. Ja volim svoje ponašanje. stvaranje atmosfere koja pomaže klubu u naporima za ostvarenje boljeg rezultata. a stadion je iznimno povoljno okružje za to. Biti navijačem i pripadnikom Torcide u biti je mnogo. Često je pod utjecajem alkohola i droge. U prvom redu on shvaća klub kao simbol grada i regije. Među tim navijačima ima podosta onih koji konzumiraju alkohol i različite droge. Nastoji se svakodnevno ponašati sukladno s navijačkim stilom (đirom). Osnovni je motiv navijača – političkog aktivista shvatiti navijačku skupinu kao optimalan instrument promicanja svojih političkih opredjeljenja. Stadion i ulice doživljava kao optimalan ambijent za nasilničko pražnjenje. navijati. smatra da to najviše šteti samom navijanju.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Osnovna motivacija navijača-navijača samo je navijanje u užem smislu. “ Na prvom mjestu mi je Hajduk. ali to sam ja. piti. Uz tučnjave. može poduzimati izgrede sa smanjenom mogućnosti da za to bude kažnjen. uklopiti se u navijačku grupu koju idealizira. Poticanjem nasilja. pa će se i navijačka grupa lakše afirmirati. razbijanja i verbalne incidente uglavnom je sklon krađama i drugim oblicima devijantnog ponašanja. uglavnom kada misle da je Hajduk zakinut na utakmici. po njegovu mišljenju jača mu afirmacija unutar grupe i među vršnjacima. ali Hajduk je iznad svega. afirmirajući se među vršnjacima. drogirati se. Potući se. osobito u Splitu. Nešto češće potječe iz obitelji s ozbiljnim teškoćama nego iz tzv. što prema njegovu mišljenju bitno pridonosi uspjesima kluba. Navijač iz trenda sudjeluje u aktivnostima navijačke grupe da bi bio u skladu s trendom. nekome može biti čudno moje ponašanje. i zadovoljstva što se krećeš u određenom krugu istomišljenika.”). Održavanje utakmice omogućuje mu povoljan prostor i vrijeme za nasilničko ponašanje.

a potom zajedno s njima šire glas i među ostalim članovima. a). Postoje drastični slučajevi za primjenu sankcija (npr. prisustvuje im od 50-100 navijača. inače stoji postrance i promatra. Unutar vodstva javi se određena ideja. Prilaženje navijačkoj skupini znači prijelaz iz dobno homogene u dobno heterogenu grupu. u iznimnim slučajevima i više. koja se raspravi. Sudjelovanje u aktivnostima navijačkog bratstva važan je. U nasilje se uključuje samo u slučaju masovnijih nereda. Uglavnom se poduzimaju blaže sankcije. Sve je to ludo i dobro”. osobito oni obilježeni nasiljem. Članovi Torcide ponekad poštuju dogovor između jezgre i vodstva u svezi sa zabranom unošenja pirotehničkih sredstava i njihova korištenja. Takve odluke donose se isključivo u komunikaciji vodstva i jezgre. Ponašanje Torcide određeno je spontanošću. Osim ova četiri tipa. Često iskazuje posebnu smjelost u nasilju i u drugim oblicima ponašanja te iskazuje kandidaturu za članstvo u jezgro Torcide. On je redovito mlađi adolescent. ona u velikoj mjeri gubi na učinkovitosti (Lalić 1993. postoji još i navijač-novak. Mnogi oblici ponašanja. Slijedi ponašanja pripadnika grupe i bez pogovora sluša naloge starijih. a u većini slučajeva je upravo tako. Sankcije za nepridržavanje odluka u Torcidi i za nepridržavanje njezinih normi rijetko se poduzimaju. sekundarnih društvenih grupa. i ukoliko je povoljna s njome se upoznaju članovi jezgre. Interakcija među članovima Torcide ipak je više obilježena spontanošću nego organiziranošću. Za razliku od toga. Moguće je zaključiti kako vodstvo ima uglavnom tek usmjeravajuću funkciju. Sastanci se uglavnom održavaju u prostorijama kluba. Privlači ga uzbuđenje i atmosfera navijačke grupe. u kojima dolazi do totalnog izopćivanja prestupnika iz grupe. u kojima se osobito drastično izražava kriza tzv. Ukoliko jezgra dade povoljno mišljenje. izražene prije svega u gubljenju ugleda prekršitelja unutar skupine. a tek ponekad izrazitiji utjecaj na ponašanje u cjelini.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO političkim događajima. denunciranje policije). Pripadnici jezgre obavještavaju druge. vodstvo saziva sastanak navijača kako bi tu ideju pretreslo sa što većim brojem pripadnika jezgre. a vjerojatno i drugih skupina te vrste. "osobito aktivne" navijače koji nisu bili na sastanku. znatno utječu i odluke kojima se pripremaju određene akcije. izbijaju na spontan način. “ To znači biti dobar momak”). Osobito uoči nekog derbija u Splitu ili nekog važnog putovanja. To mi znači otac. mater. No. Pripadnici Torcide najčešće dolaze iz urbanih i poluurbanih područja. bez prethodnog dogovora o tomu. za njega jedino stvaran. kada počinje ubrzano prevladavati. 96 . u određenim drugim situacijama odluke vodstva i dijela jezgre nisu se poštovale zato što nisu odgovarale tadašnjem raspoloženju grupe. slijedi rasprava o načinima realizacije. svijet obitelji i vršnjaka (“To je sve u mom životu.”). sve do pristupanja skupini. na aktivnost Torcide. a često i najvažniji oblik njegove inicijacije u svijet odraslih. u situacijama kada nastojanja vodećih članova dođu u nesklad sa spontanošću kao osnovnim načelom navijačkoga ponašanja.

Suprotstavljajući se "njihovu" makro-svijetu (roditelja. Drastičan primjer ekscesnog ponašanja zbio se 23. Prvu modernu nogometnu navijačku skupinu u bivšoj Jugoslaviji osnivaju upravo mladi Hajdukovi navijači. policajaca. 2) tada nije imala sjedalica za sjedenje koje. koja je registrirana rezultatom 3:0 u korist "Beograda". poput drugih navijačkih grupa. i u tome uglavnom i uspijevaju.. putovanja. Nekoliko desetaka mladića koji su obnovili tu skupinu ubrzo prihvaćaju novo ime . koji su predstavljali jezgru ultraša s istočnog stajanja. 3) znatan je dio pokriven krovom koji pripomaže jačem odjeku pjevanja i skandiranja. te skup sankcija kojima se uređuje prihvaćanje kolektivnoga identiteta i odnosi unutar skupine. dolazi do obnavljanja nakratko obustavljene aktivnosti. U međusobnim razgovorima rodila se ideja o stvaranju Torcide kao skupine koja će organiziranim bučnim navijanjem nastojati pomoći timu.). Poput drugih rituala. kada se u Splitu igrala utakmica "Hajduka" i "Crvene zvezde".000). Na temelju promatranja Torcide može se utvrditi da je ponašanje njezinih članova utemeljeno na specifičnoj matrici kolektivne spontanosti. Izborom imena željeli su naglasiti poštovanje prema Torcidi iz 1950. ti mladi stvaraju "svoj" mini svijet visoke emocionalne angažiranosti. izražene kroz navijanje. Pripadnici te skupine na rukavima jeans jakni isticali su njezin znak. i u navijačkom je ritualu prisutna određena oblikovana rutina ponašanja koja ima određenu stabilnost i redovitost. Još od osnutka 1980. koja je odlučivala o naslovu nogometnog prvaka. Nesvrstane. koja po mnogo čemu ima obilježja primarne društvene grupe. nastavnika. Ponovljivost i rutiniranost uglavnom se zadržava u općem okviru rituala. rujna 1970. a sama ritualna praksa nije u znatnijoj mjeri opterećena čvrsto definiranim obrascima ponašanja. koja je po mnogo čemu pogodna za navijanje:81 1) može primiti velik broj gledalaca (oko 15. Inicijalnu jezgru činilo je 113 studenata. u Splitu. Godine 1980. a u vezi s tim objelodaniti kako žele slijediti brazilski. tj. ali i nasilničko ponašanje. što je izazvalo masovne demonstracije u gradu i bacanje automobila s beogradskim registracijama parkiranih na Rivi u more. južnjački način navijanja (s Web stranica Torcide).a). 4) ima dovoljnu duljinu i širinu. Štoviše. po mišljenju mladih navijača. na iste ili slične vanjske podražaje Torcida je u više navrata reagirala nedvojbeno različito (Lalić 1993. i ukupnoj tradiciji navijanja u Splitu. stvorena je Torcida. 97 . Torcida se koncentrira na sjevernoj tribini stadiona. čije je osnovno obilježje bilo isticanje posebnosti novog navijačkog stila ponašanja.. koriste manje-više uvriježene navijačke pjesme i parole kao verbalni medij prenošenja poruka. mladi navijači pokušavaju prevladati tako nastalu frustraciju. 81 U listopadu 1950. zatim sustav znakova kojima se prenose specifične poruke. Krajem tog razdoblja pedesetak mladih "Hajdukovih" navijača.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Sudjelujući u djelatnostima navijačke skupine. nakon prekida utakmice "Hajduk". na kojem su uz slovo "N" i crveno-bijelo-plavu oznaku stajale riječi "Patria nostra" ("Naša domovina"). ometaju navijanje."Torcida 1980". pa se ne može predvidjeti."Beograd". Pripadnici Torcide. većinom Dalmatinaca. čini važan korak u profiliranju grupnog identiteta osnivaju neformalnu skupinu.

i to uglavnom kada misli da je momčad za koju navija zakinuta na utakmici (Lalić 1993. pa ona postaje dio repertoara grupe samo ako je većina članova prihvati (Lalić 1993. Njegova osnovna motivacija je navijanje u užem smislu. a). Pravi i istinski navijač shvaća klub kao simbol svoga grada ili regije. kada sudac dosudi neku odluku koja je po njihovu mišljenju neopravdana i štetna. da bi se potom. uočeno je da se ponašaju u skladu sa svojim navijačkim ritualom. navijački ritual određuju i neki vanjski podražaji. što je prihvaćala cijela dvorana. Takvo sudioništvo karakteristično je samo za osobito važne i uzbudljive utakmice. na koje grupa reagira ( kada "Hajduk" postigne zgoditak torcidaši poskakuju. Navijač-pojedinac ili manja grupa koja osmisli novu pjesmu prenosi je drugima na taj način što je pjeva na tribini uoči ili za vrijeme utakmice. na kojima su se ponašali u skladu sa svojim ritualom. Želi stvoriti što atraktivniji ugođaj u gledalištu i smišlja navijačke slogane s ciljem da pridonese uspjehu samoga kluba. Navijačkoj grupi pristupa se uglavnom u dobi od 12-16 godina. ali uvijek na samom stadionu i uz većinsko prihvaćanje grupe. pod svojevrsnim utjecajem starijih navijača. Torcidaši su i u nekoliko navrata kolektivno prisustvovali političkim skupovima. počelo slijediti uvriježena 98 . pjevali su "Ja te volim Hajduče".rujna 1989. koji je za Torcidu osobito važan. skandirali Torcida i slično. vaterpolo). igrači nakon zgoditka slave s navijačima.). Pjevanje i skandiranje potaknuto od navijačkih grupa često prihvaćaju i gledatelji na drugim tribinama. U početku se njezina aktivnost promatra sa strane.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Uočeno je gotovo stalno mijenjanje i proširivanje repertoara pjevanja i skandiranja. stvaranje atmosfere na stadionu kako bi se pomoglo klubu u naporima da ostvari što bolji rezultat. Osim navedenoga. tj. političkim skupovima i nekim drugim prilikama za koje se može unaprijed očekivati da će biti karakterizirane visokom emocionalnom napetošću i koje će osiguravati povoljne uvjete za provedbu navijačkoga rituala. pjevaju i skandiraju. U nasilje se uključe tek povremeno. skandirajući i pjevajući zajedno s njom. Paljenje pirotehničkih sredstava također predstavlja element općeg grupnog rituala navijača. Svoju ulogu "kristala mase" i poticanja atmosfere pripadnici Torcide kolektivno ispunjavaju. uz povremeno uključivanje drugih aktera. ali i na utakmicama nekih drugih sportova (košarka. Brojni pripadnici Torcide nakon izvođenja pjesama "mojoj majci". a nakon završetka pobjedonosne utakmice bacaju dresove na tribine. a). pale pirotehnička sredstva. Jedini istinski i pravi navijač je navijač-navijač. odnosno "Zadnja ruža hrvatska" grupe "Prljavo kazalište" (u Splitu 16. Promatrajući ponašanje pripadnika Torcide na pet koncerata rock i zabavne glazbe. koncertima rock i zabavne glazbe. u sve većoj mjeri. oni zvižde i skandiranjem upućuju grube uvrede sucima i slično). U svim drugim prilikama navijačke grupe same provode ritual. Iz ovoga se može zaključiti kako različitost motivacija bitno utječe na obilježja i ponašanja navijača. uzimaju s nje navijačka obilježja i trče "počasni krug" otpozdravljajući publici.

oko vrata šal. godine broj djevojaka – pripadnika Torcide povećan je čak na 7%. očito je da se postotak članova ekstremnih navijačkih skupina s višom i visokom školskom spremom značajno povećao. Za razliku od Lalićevog istraživanja prema kojemu su devedesetih godina u Torcidi bile samo tri djevojke. Naime.a). koji se unatoč upozorenju koriste nedozvoljenim sredstvima. kako primarne. navijamo za Hajduka-aleale") koje nimalo ne dolikuju sportskom duhu (Lalić 1993. uzvikivanje provokativnih parola. osobito poštovanje drugih torcidaša uživaju oni koji iskazuju veću spremnost da se uključe u tučnjave (s policijom. Takvim ispadima devijantnog ponašanja ti navijači samo osnažuju svoj ugled unutar grupe. prema istraživanju iz 2003. navijačima drugih timova). radnici čine samo 39% članova Torcide). na stadionu velika buka. za njih znači da je "novak" na putu da postane "pravi" navijač. Izgled Sjevera na Poljudu 99 . u drugoj joint. Važnost ove situacije je veća s obzirom na eventualnu krizu porodice. uništavanje simbola drugog tima. Sve se manje pozornosti obraća na odgoj pripadnika mladog naraštaja i njihovo uvođenje u svijet starijih. Mnogi od tih "navijača".Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO kolektivna ponašanja. a osobito prvi bijeg od kuće da bi se pošlo na po mnogočemu riskantno gostovanje. Istinskih i pravih navijača je mali broj. Oni koji žele zadržati takav ugled devijantnim ponašanjem redovito izvršavaju tzv. Slika 25. postoje značajne razlike u socijalnoj strukturi Torcide iz devedesetih godina prošloga i prvih godina 21. Tako. Isto tako. prema istraživanju iz 2003. Prvo sudjelovanje u nekoj tučnjavi. Da ne govorimo o brojnim navijačkim parolama ("u ruci piva. "dužnosti". u srcu Hajduk. a da se broj radnika značajno smanjio (dok su u Lalićevom istraživanju jezgru Torcide u oko 68% činili radnici. tako i sekundarne socijalizacije. stoljeća. škole i drugih čimbenika. nisu ni svjesni kako svojim ponašanjem degradiraju nastojanja i pravo na sportsko bodrenje.

Torcida (Lalić. 28% 21-29 g. 8% 30-39 g. 100 . iz kojega se jasno vidi da pretpostavke. 1993a. Dobna struktura Torcide i BBB s početka devedesetih i 2003.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Budući da se stvarni socijalni status mladih ne može dobiti ako se ne znaju podaci o obitelji. koje su prije neutemeljeno vrijedile. Analiza je. pokazala kako su članovi Torcide porijeklom iz svih društvenih slojeva. više ne vrijede. 100% Torcida 2003. Torcida 2003. 50-59g. Struktura zanimanja roditelja ispitanika prikazana je u grafikonu 4.) BBB (Fanuko et alt. 37% Slika 27.1991. kako su članovi ekstremnih navijačkih skupina iz lošije stojećih obitelji. naime. u istraživanju iz 2003. 3% 40-49 g. traženi su od ispitanika podaci o zanimanju njihovih roditelja. 16% do 20 g. 100% 80% 60% 40% 20% 0% Srednja 24 Visoka 10 Viša 12 Osnovna 76 Srednja 58 Osnovna 19 BBB 1991. Slika 26.) 21 i više 46% do 20 g. Obrazovna struktura BBB iz devedesetih i Torcide 2003. 54% do 20 g.

međutim. podjednako raspoređeni (manje-više po oko 1/3 objektivno spada u srednje. samo je 16% ispitanika rođeno na selu.. ostali 15% Ucenik 17% Student 12% Radnik 39% Slika 29. ostala zanimanja 5 Domaćica 21 Umirovljeničko 19 Privatničko 2 Stručnjačko 7 Rukovodeće 6 Službeničko 14 Poljoprivredno 9 Radničko 18 ostala zanimanja 3 Umirovljeničko 27 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Privatničko 19 Stručnjačko 6 Rukovodeće 10 Službeničko 10 Poljoprivredno 10 Radničko 16 Majka Otac Lalićevo istraživanje pokazalo je da su članovi Torcide uglavnom iz Splita (75%). a 25%% iznadprosječan.) Radnik Student 6% 7% Ucenik 87% rukov. Struktura zanimanja BBB iz devedesetih i Torcide 2003. ali se u subjektivnom smislu svrstavaju najviše u srednji sloj82). niže i više slojeve. 37% u ispodprosječna primanja. nije slučaj s njihovim roditeljima. 9% služb. To. a svi ostali rođeni su u gradu (66% u velikom gradu). Naime. po prilici. a 28% u iznadprosječna. Čak je 39% majki ispitanika i nešto manje očeva (33%) rođeno na selu. Također.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 28. što donekle govori o povezanosti članova Torcide s ruralnim ambijentom. 101 . a to isto pokazalo je i istraživanje iz 2003. 35% ih spada u sloj srednjih primanja po članu domaćinstva. analiza primanja obitelji po članu pokazala je da među torcidašima ima pripadnika različitih slojeva standarda. Objektivno. 28% smatra da ima ispodprosječan standard. 8% Torcida 2003. 1991. BBB (Fanuko et alt. Struktura zanimanja roditelja ispitanika 2003. koji su. 82 Oko 46% ispitanika svrstava svoju obitelj u srednji sloj.

). postotak pripadnica nježnijeg spola u 102 85 . To je vjerojatno zato što su na sjeveru također postavljene stolice. iz čega se zaključuje da. Druga utakmica. osvojili i neke druge dijelove stadiona. gdje ih. vrlo je značajan. rezultati se prikazuju zajedno. Žene koje čine Istraživanje su omogućile donacije Poglavarstva grada Splita i Županije Splitsko-dalmatinske. Slika 30. finale kupa. i bila je dobro posjećena. između NK Hajduk i NK Cibalia (nije bila značajna za poziciju Hajduka. Isto tako. 1992.4 : 39. održana je 4. 56% Sjever. već u sljedećoj dobnoj skupini u postotcima ima dva i pol puta više navijača nego u populaciji. osim sjevera na kojem su ranijih godina isključivo bili. njihov prodor i u ostale dijelove stadiona pruža mogućnost prenošenja atmosfere sa sjevera na istok te na zapad.). pri čemu su relativno tri puta zastupljeniji u publici nego u populaciji grada84) i muškarci (81% i 18% žena). ima čak i više nego na sjeveru. Tako su sa sjevera prešli i na istok te na zapad. u Splitu83. 83 Istraživanja škotskih navijača na Europskim prvenstvima 1992.2.1. Iako i kod nas prevladavaju muškarci. godine pokazuju kako je među njima bilo 5% žena.5 godina). kada ih je bilo samo 2% 85 (Grabar. Iako je u najmlađoj dobi postotak stanovnika grada nešto izraženiji nego kod navijača. Karakteristike neorganizirane nogometne publike Istraživanje neorganizirane nogometne publike provedeno na dvije utakmice 2003. 44% 9. i 1996. u škotskom nogometu dominiraju muškarci. svibnja 2003. pruža vrlo interesantne zaključke. lipnja 2003. 84 Publika je u prosjeku mlađa od stanovnika Splita (26. pa nije posebno posjećena). a u najstarijoj dobi tri puta manje navijača nego stanovnika grada. I istraživanja škotskih navijača pokazala su da je 74% nogometne publike u dobi od 15 do 34 godine (Vrcan. kao što se vidi iz narednog prikaza. Porast sudjelovanja žena u odnosu na devedesete godine prošloga stoljeća. članovi Torcide su početkom ovoga stoljeća. Raspoređenost članova Torcide po stadionu Ostalo. Prva utakmica bila je 31. kao i u većini drugih zemalja. na čemu im se ovom prilikom najsrdačnije zahvaljujemo. između NK Hajduk i NK Uljanik.2. pa im je svejedno hoće li biti tu ili tamo. Anketari su bili studenti treće godine kineziologije Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti u Splitu. Podaci o socijalnim i demografskim obilježjima ispitanika nedvosmisleno upućuju na to da neorganiziranu nogometnu publiku velikom većinom čine mladi (nešto više od polovice je mlađe od 29 godina. Kako među utakmicama nisu uočene značajne strukturalne razlike. Istraživanje je izvršeno anketom u stanki utakmica.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO I konačno. 2003.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO nogometnu publiku su pritom u prosjeku mlađe od muškaraca (76% žena mlađe je od 30 godina. Anketari su bili studenti treće godine kineziologije Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti u Splitu. . Istraživanje nogometne publike provedeno je tijekom dvije utakmice u svibnju i lipnju 2003. 87 Usporedbe radi. rezultati se prikazuju objedinjeno. (žene su počele igrati kvalitetan nogomet. a ona je takva da bi se moglo reći kako publika nogometnoj publici je znatan. pa nesumnjivo potražuje obrazloženje. žene iz nogometne publike u gotovo dva puta većoj mjeri studiraju od muškaraca (35%:19%). postotak nazočnih pripadnica nježnijeg spola u nogometnoj publici je znatan. porastao je broj gledateljica nogometa i broj navijačica. i 1996. iako ima čak 18% žena (što je daleko više nego 1990.255 ispitanika (740 na utakmici Hajduk-Cibalia i 515 na utakmici Hajduk-Uljanik). a najstarija je nogometna publika. na stadionu u Poljudu. povećao se broj ženskih nogometnih klubova. Istraživanje je provedeno anketom. Iz prikaza je razvidno da je sportska publika u svim istraživanjima daleko mlađa od stanovništva Splita. iz čega se zaključuje kako.st.88 3) postoji stanovita podudarnost obrazovne strukture publike i stanovništva grada. pa rukometna i košarkaška. mjesta rođenja. 2) nogometnu publiku većinom čine mladi (nešto više od polovice uzorka je u dobi do 29 godina). porastao je broj gledateljica nogometa i broj navijačica (Vrcan. kao i u većini drugih zemalja. Tako je najmlađa vaterpolo publika.86 Podaci o socijalnim i demografskim obilježjima ispitanika i njihovih roditelja te bračnom stanju ispitanika. kada je bilo samo 2% žena87). 86 103 . Objedinjavanjem prve tri dobne skupine našeg uzorka dolazimo do vrlo sličnih podataka (77 posto ispitanika je u dobi do 40 godina). a muškarci za nogomet i košarku). ali i da postoje značajne razlike među samim publikama u pogledu njihove starosti. Žene su počele igrati kvalitetan nogomet. Kako među utakmicama nisu uočene značajne strukturalne razlike. ali su razlike značajne s obzirom na preferiranje različitih sportova (žene se više opredjeljuju za plivanje i tenis. 2003). Osim toga. godine (Bradley. Vrcan (2003) u okviru rasprave o postmodernom nogometu kao jedne od najvažnijih promjena navodi “ulazak žena u nogomet” što se počeo događati krajem 80-ih I početkom 90-ih godina 20. pa nesumnjivo potražuje obrazloženje. pri čemu su mladi od 20 do 29 godina relativno tri puta zastupljeniji u publici nego u populaciji grada. u škotskom nogometu dominiraju muškarci. iako nema značajnijih razlika između muške i ženske publike u pogledu stupnja obrazovanja. a samo je 53% muškaraca u toj dobi). godine u Splitu. Anketiranje je obavljeno u pauzi između dva poluvremena. ni drugih obilježja socijalnog statusa. U okviru rasprave o postmodernom nogometu kao jedne od najvažnijih promjena Vrcan navodi “ulazak žena u nogomet” što se počelo događati krajem 80-ih i početkom 90-ih. nedvosmisleno upućuju na sljedeće zaključke: 1) nogometnu publiku velikom većinom čine muškarci (81%). a uzorkom je obuhvaćeno 1. Iako i u našem slučaju prevladava muška populacija. podaci istraživanja škotskih navijača na Europskim prvenstvima 1992. 88 Prije spomenuta istraživanja škotskih navijača pokazala su da je 74 posto njih u dobi od 15 do 34 godine. povećao se broj ženskih nogometnih klubova. 2002) pokazuju kako je među njima bilo 5% ženske populacije.

dok samo 9% muškaraca izjavljuje kako na utakmice ide rijetko. ali su u publici relativno prisutnije više i visoke spreme nego u populaciji grada (31%: 20%). jer su u njoj relativno prisutniji viši i dva puta manje prisutni najniži stupnjevi obrazovanja. a 9% čine umirovljenici). Nogometnu publiku čine većinom zaposleni. oni koji rade povremeno i umirovljenici. privatni poduzetnici. Na tribinama je najviše radnika (24%). pa studenata (18%) i učenika (13%). a najmanje je onih koji imaju vlastita poduzeća (mnogo je jasnija slika ovog statusa ako se objedine kategorije koje podrazumijevaju zaposlenost poput rada na neodređeno i određeno vrijeme. 4) nogomet je sport koji u prosjeku preferira populacija srednjeg obrazovanja (svaki drugi iz publike ima tu spremu). a 25% često. s druge strane. najvećim dijelom rođena u Splitu. ali je gotovo polovica njihovih roditelja rođena na selu. 2003. a najmanje je umirovljenika (dok je 27% ispitanika zaposleno na neodređeno i 17% na određeno vrijeme. nogometnu publiku većinom čini urbana populacija. 6) nogometna publika je većinom neoženjena. što je posebice evidentno u Engleskoj gdje su nogometne klubove osnivali radnici. odnosno 17% žena. u daleko većoj mjeri nego u stanovništvu grada. 104 89 . Vrcan također spominje povezanost nogometa s radništvom.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO na tribinama u malom reprezentira stanovništvo Splita. u čemu nema bitne razlike između očeva i majki ispitanika. a zatim slijede radnici (1/4 uzorka). a radnici su bili i igrači i publika (Vrcan. ali je trećina njihovih roditelja ruralnog porijekla. 5) nogometnu publiku u većini sačinjava urbana populacija (otprilike 3/4 publike rođena je u gradu). to izjavljuje samo 15%. nakon kojih slijede zaposleni na određeno vrijeme. povremenog rada i rada u vlastitom poduzeću). a onda činovnika (9%). 9% ih radi povremeno. a ostatak od po 4% čine stručnjaci. 28% ih je nezaposleno. 8) na tribinama je najviše studenata i učenika (1/3 uzorka). Žene u nogometnoj publici također daleko rjeđe posjećuju nogometne utakmice od muškaraca (dok 32% muškaraca iz publike izjavljuje da nogometne utakmice posjećuje redovito. rukovoditelji i ostale kategorije zanimanja. Isto tako. što potvrđuje tezu o nogometu kao radničkom sportu. 7) na stadionu ima najviše nezaposlenih i zaposlenih na neodređeno vrijeme. Neorganizirana nogometna publika je u prosjeku obrazovanija od stanovnika grada. što potvrđuje tezu o nogometu kao radničkom sportu 89.). takav je odgovor dalo čak 39% žena).

24 39 22 Nogometna publika Stanovnici Splita 105 . 15 Do 20 g. Dobna struktura nogometne publike te stanovnika Splita (u %) 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 6 5 11 16 60 i više g. 12 40-49 g. 16 30-39 g. Dobna struktura publike različitih sportova u Splitu 2 100% 90% 80% 5 8 18 3 10 4 9 32 16 50 i više 27 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Ko š a r k a 60 18 18 17 od 40-49 godina od 3039 do 30 godin 85 71 20 46 30 N o g o m et V a t er po l o Ru k o m et Sp l i t Slika 32.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 31. 19 50-59 g. 14 20-29 g.

106 . vrlo je mali broj onih koji imaju prihode veće od 5.000 kuna po članu. Struktura školske spreme publike i Splićana (u %) 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 14 17 Visoka škola 13 Viša škola 7 Srednja škola 56 56 12 Do srednje škole 23 Nogometna publika Stanovnici Splita Slika 34.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 33. a čak ¼ ih ima primanja manja od 1. Struktura mjesta rođenja publike i njihovih roditelja (u %) 100% Veći grad 31 Veći grad 32 80% Veći grad 62 60% Mali grad 17 Mali grad 18 40% Mali grad 15 Selo 21 20% Selo 43 Selo 42 0% Ispitanik Otac Majka Najviše je onih koji spadaju u srednje društvene slojeve jer imaju 2-3 tisuće kuna po članu domaćinstva.500 kuna po članu domaćinstva (kućanstva).

međutim. Tako. Komparativna analiza tako je pokazala kako postoji stanovita povezanost između pripadnosti određene vrste publike. primanja po članu kućanstva (C=197). U pogledu sudjelovanja žena u publici te razlike su značajne. pokazalo je sasvim drugačije rezultate. mjesto rođenja ispitanika (C=0. zanimanje (C=0. s tim što postoje značajne razlike u tom pogledu između muškog i ženskog rukometa. s jedne. Istraživanje rukometne publike. iako i u jednoj i u drugoj publici nedvosmisleno dominiraju muškarci. Iz narednog se prikaza vidi kako su žene prisutnije u neorganiziranoj nego u organiziranoj publici.113).272). nisu pokazali značajnu povezanost s određenom vrstom publike. koji su ispitani istim instrumentom i u isto vrijeme kada i nogometna publika. učestalosti posjeta utakmicama (C=0.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 35. 107 .124) i stupanj obrazovanja ispitanika (C=0.90 Rukometna se publika od nogometne publike razlikuje prije svega po daleko izraženijem udjelu žena. dob (C=0. već samo na neke. i sljedećih ispitanikovih obilježja. kod 90 U utorak je ušlo 115 ispitanika na ženskim i 92 ispitanika na muškim rukometnim utakmicama.1.074). s druge strane: spol (C=0. Te se razlike ne odnose na sve strukturalne karakteristike.054).207).179).201). Umjesto zaključka: usporedba organizirane i neorganizirane publike Iz prikazanoga se može zaključiti kako postoje razlike između organizirane (one koja u principu boravi na sjeveru) i neorganizirane nogometne publike u Splitu (one koja boravi na istoku i zapadu). što donekle govori i o razlikama u toleranciji prema različitom od sebe.144).3. članstvo u sportskom klubu (C=0. ocjena vlastitog standarda (C=0. njegov radni status (C=0.340) i doživljaja sebe kao vatrenog navijača (C=0. Struktura primanja po članu kućanstva (u %) 25 20 21 19 15 14 10 15 14 5 0 Do 1000 kn 1001-1500 kn 1501-2000 kn 2001-3000 kn 3001-i više kn 9. Bračno stanje (C=0.375).

Spolna struktura organizirane i neorganizirane publike 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% ženski 7% ženski 23% muški 93% muški 77% Organizirana publika Neorganizirana publika Slika 37. kako je to vidljivo iz narednog prikaza. dok je ako se te dvije publike analiziraju odvojeno . ali i gotovo polovicu publike kod ženskog rukometa čine također muškarci. Dvije publike po zanimanju umirovljenik 7% slobodna profesija 7% umirovljenik 7% poduzetnik 5% 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% slobodna 5% poduzetnik 7% rukovodilac ili stručnjak 8% službenik 8% rukovodilac ili stručnjak 10% službenik 11% radnik 24% radnik 36% student 12% učenik 16% Organizirana publika student 23% učenik 14% Neorganizirana publika 108 .udjel muškaraca kod muškog rukometa daleko izraženiji. Slika 36.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO ukupne rukometne publike ima oko 42% žena i 58% muškaraca.

učenika je gotovo jednak broj. 25% 20-29 god. Karakteristike rukometne publike Rukometna publika ima gotovo identičnu dobnu strukturu kao i nogometna publika.2. a broj starijih od 50 godina gotovo je dva puta izraženiji nego kod nogometne publike (6 : 11%). Isto tako. Privatnika ima dva puta više kod rukometne nego kod nogometne 109 . izraženiji je broj onih koji su povremeno zaposleni (17:9%). ali je tri i pol puta manje onih koji su zaposleni na određeno vrijeme (5:17%). a broj radnika je izrazito manji (14:24%). rukometna je publika u većoj mjeri nezaposlena od nogometne publike (37:28%). Iz sljedećeg prikaza je vidljivo da je i kod ove publike najveći broj mladih (61% ih je mlađe od 30 godina). 39% U pogledu zaposlenosti. U rukometnoj publici ima daleko više studenata nego u nogometnoj publici (38:18%). Spolna struktura publike kod muškog i ženskog rukometa (u %) 100 80 60 40 20 0 27 Ž 53 M 73 47 Muški rukomet Ženski rukomet 9.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 38. Dobna struktura rukometne publike 50-59 3% 60 i više 3% 40-49 10% 30-39 20% do 20 god. Slika 39. a u rukometnoj je publici i nešto izraženiji broj umirovljenika (12:9%).

Slika 40. gotovo su identične kod jedne i kod druge publike. U rukometnoj publici ima nešto manje osoba koje su rođene na selu nego u nogometnoj publici (11:14%). prof. ali ima i nešto manje osoba rođenih u velikom gradu (56:62%). Slika 41. kao i stručnjaka (7:4%). uz neke male razlike. Tako je udjel osoba sa završenom visokom školom u rukometnoj publici izraženiji nego u nogometnoj publici (21:14%). dok je udjel osoba sa završenom višom školom zato nešto manji (13:17%). Ostale kategorije obrazovanja gotovo podjednako sudjeluju u strukturi rukometne i nogometne publike.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO publike (8:4%). Struktura radnog statusa rukometne publike (u %) u mirovini nezaposlen ima vlastito poduzeæe radi honorarno i povremeno radi na odreðeno vrijeme radi na neodreðeno vrijeme 12 37 8 17 5 21 0 10 20 30 40 I u pogledu stupnja obrazovanja postoje neke razlike između rukometne i nogometne publike. kao i značajno više onih koji su rođeni u manjem gradu (33:22%). Ostale kategorije zanimanja. stručnjak službenik radnik student učenik 0 2 3 8 6 7 7 14 16 10 20 30 38 40 110 . Struktura zanimanja rukometne publike ostala domaćica privatnik slob.

Struktura rukometne publike prema mjestu rođenja veći grad 56% selo 11% manji grad 33% U rukometnoj publici također ima gotovo dva puta više onih koji imaju niži standard kućanstva nego kod nogometne publike (46% ispitanika rukometne publike ima manje od 1. Struktura rukometne publike prema školskoj spremi visoka škola 21% viša škola 13% do sr.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 42.škole 10% sred. u usporedbi s 19% ispitanika kod nogometne publike). kao i nešto manje ispitanika koji imaju najviša primanja (13% ispitanika rukometne publike živi u kućanstvima čiji su prihodi veći od 3.škola 56% Slika 43. 111 . i pored toga najveći broj ispitanika standard vlastitoga kućanstva ocjenjuje prosječnim. Međutim. U pogledu srednjih primanja nema neke značajnije razlike između rukometne i nogometne publike. u usporedbi sa samo 29% kod nogometne publike).000 kuna po članu.500 kuna po članu kućanstva.

26 je vidljivo kako su majke publike muškog rukometa u većoj mjeri domaćice nego kod ženskoga. ali je značajan i broj onih koji iz rukometne publike biraju nogomet kao najdraži sport. kao što kod nogometne publike najveći broj ispitanika bira nogomet.26). Primanja kućanstva po članu 2001-3000 kn 20% 3001i više kn 13% do 1000 kn 18% 1001-1500 kn 30% 1501-2000 kn 19% Slika 45. djelatnosti ispitanika (C=0.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 44. kod članova publike muškog rukometa ima u postotku dva puta više majki koje su stručnjaci.44) i mjesta rođenja majke (C=0. Postoje neke strukturalne razlike između publika muškog i ženskog rukometa. dok su kod ženskoga rukometa u većoj mjeri umirovljenice nego kod muškoga. jer su kod očevih karakteristika koeficijenti kontingencije minimalni. sasvim je logičan izbor najdražega sporta. Autopercepcija standarda rukometne publike znatno ispod prosjeka ispod prosjeka prosjeèan iznad prosjeka znatno iznad prosjeka 0 4 14 68 10 3 10 20 30 40 50 60 70 I konačno. 112 . Isto tako. Najveći broj ispitanika rukometne publike bira rukomet kao prvi najdraži sport. Očito da je utjecaj majke značajniji od utjecaja oca.30). Iz prikaza br. Najveće razlike otkrivene su kod zanimanja majke (C=0.

Struktura zanimanja majki publike muškog i ženskog rukometa Ostala 100 80 60 40 20 0 17 28 9 8 6 27 5 Muški rukomet 17 11 22 12 3 21 14 Ženski rukomet Domaćica Umirovljenica Privatnica Stručnja Službenica Radnica Osim toga. premda se to ne bi dalo zaključiti s obzirom na distribuciju djelatnosti u kojima su majke različitih publika zaposlene. među njima postoje stanovite značajne razlike. jer je 20% igrača starije od 30 godina. kod publike muškog rukometa ima 20% više roditelja porijeklom iz grada nego kod ženskoga rukometa (62: 42%). kao što kod ženskoga rukometa ima tri puta više radnica nego kod muškoga. Iz toga se može zaključiti da ženski rukomet prati publika nižih društvenih slojeva nego publika muškoga rukometa. U pogledu demografskih i socijalnih karakteristika igrača i igračica. Igrači su prije svega stariji od igračica. gdje ima dva puta više roditelja porijeklom sa sela (45:20%). Najdraži sport rukometne publike 10 4 5 9 36 40 0 10 20 30 40 Ostalo Plivanje Odbojka Košarka Nogomet Rukomet Slika 47. Slika 46.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO nego kod ženskog rukometa. a tako starih kod igračica 113 .

Slika 48. među igračima ima čak 27% ispitanika koji su završili višu školu ili fakultet. Npr. nasuprot tomu čak 14% igračica smatra kako ima ispodprosječan standard. muškarci su u daleko većoj mjeri profesionalci nego žene (100:19%) s profesionalnim ugovorom.. a među igračima ih je samo 33% u toj dobi. pa su igračice uglavnom neudane (kod igrača je samo 73% neoženjenih).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO nema. što se razlikuje od uvriježenih pretpostavki koje su možda vrijedile za nogometne timove i njihovu publiku o sličnosti socioekonomskog statusa. dok igračice to smatraju u samo 10% slučajeva. 114 . Iz toga proizlaze i razlike u ocjeni vlastitog standarda. Nadalje. Najveći broj igračica je u dobi do 20 godina (62%). Naime. Struktura djelatnost majki kod različitih publika 100 8 7 90 80 70 39 60 50 40 Građevinarstvo16 30 20 25 10 0 Muški rukomet Uprava Obrazovanje i kultura 45 5 39 Industrija Trgovina i ugostiteljstvo 2 6 Ženski rukomet Sve to ukazuje na razlike koje postoje između sociodemografskih karakteristika publike i rukometnih timova. igrači smatraju kako je njihov standard iznadprosječan u 100% slučajeva. Isto tako. igrači su boljega obrazovanja nego igračice. a među igračicama ima najviše učenica i studentica (74%). u usporedbi sa samo 14% kod igračica koje su završile takve škole.

te o položaju sportskih aktivnosti u hijerarhiji ostalih djelatnosti u društvu (1974. nije bilo interesa potencijalnih investitora za to. Ankica Hošck-Momirović ukazuje na povezanost socioloških karakteristika učenika i motoričkih sposobnosti (1979. 24 (1990).).. ali i iz obrazovanijih obitelji. npr. a ne samo njenih ekstremno navijačkih grupa. Ovo je jedno od prvih takvih sustavnih nastojanja koji se odnose samo na publiku košarkaških utakmica. konkretnih istraživanja o socijalnim karakteristikama sportske publike kod nas. 1-4. 94 95 Istraživanje je izvršeno na uzorku utakmica KK „Pop-84" (ex „Jugoplastika") u Splitu u razdoblju siječanj-travanj 1990.) pokazao da neposrednu sportsku publiku u većoj mjeri čine niži društveni slojevi. Upravo je zato značajno istraživanje socijalne strukture kako samih sportaša. U uzorak su ušle 4 utakmice (dvije s domaćim i dvije sa stranim ekipama). Furio Radin i Željko Buzov (1990. Ivan Magdalenić. iako su u okviru istog programa zamišljena i istraživanja socijalne strukture publike i kod ostalih sportova. iako u tom pogledu postoje razlike medu različitim sportovima i društvima. Karakteristike košarkaške publike91 I pored toga što je sociologija sporta mlada i još nedovoljno konstituirana disciplina. 91-10. tako i sportske publike u cijelosti. tako i među različitim socijalnim slojevima populacije u pogledu preferencije raznih vrsta sportova. kao i u pogledu bavljenja različitim vrstama sportova. a u 115 96 . 92 Tako. a ne na čitavoj publici. međutim.94 Sva dosadašnja pretraživanja bibliografije o tomu pokazala su da je jedino takvo istraživanje u nas izvršeno u Zagrebu95. tako i za promatračko sudjelovanje u njemu. kako posredne. koji potječu uglavnom iz radničkih.96 S obzirom da ona 91 Ovaj je članak objavljen pod naslovom „Socijalne karakteristike košarkaške publike u Splitu“. zajedno s Krešimirom Petrovićem ukazuje i na uvjetovanost sportskih aktivnosti latentnim stratifikacijskim dimenzijama (1974.). tako i neposredne publike sportskih događaja.3.) 93 Tako je Radovan Marjanović (1987. mnogobrojna istraživanja ukazuju na povezanost socijalnih činitelja i sportske aktivnosti. Tako se u Centru za društvena istraživanja Sveučilišta u Splitu tijekom prošle godine pokušalo izvršiti istraživanje socijalne strukture navijača Hajduka. Osim toga.).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 9. ali za to nisu osigurana sredstva.93 Iako je među sociolozima već bilo pokušaja istraživanja socijalne strukture publike nogometnih utakmica. iako se može reći da je bilo nekoliko uspješnih pokušaja povezivanja socijalnog statusa i odnosa prema sportu. iz kojih se posredno mogu izvesti i zaključci o socijalnoj strukturi publike na sportskim terenima. Beograd: Sociološki pregled. Nenad Havelka i Ljubiša Lazarević govore o utjecaju socijalnih karakteristika pojedinca na uspješnost u bavljenju sportom (1981. Srećko Mihailović (1987. vol.) su pokazali da ekstremne navijače na Dinamovom stadionu uglavnom čine učenici stari 14-18 godina. ali je ono vršeno na samo jednom dijelu. Već se iz prikazanoga vidi da socijalne karakteristike imaju značenje kako za aktivno bavljenje sportom.) je utvrdio postojanje razlika kako između muškaraca i žena.92 Malo je.

ne postoji.. mogućnost usporedbe publike različitih sportova još uvijek. Daljnje razmišljanje koje se na temelji na ovomu jest što je s drugim sportskim terenima na kojima nema nasilja.). a drugi o istoj temi na vaterpolo utakmicama. ali ih je dobro pokrenuti kao probleme za daljnja istraživanja. npr. uglavnom se pitalo o socijalnim karakteristikama). a dimenzija njene publike je čak 10 i više puta manja nego kod nogometa. koje često rezultira i nasiljem. ili bar ne tako izraženoga kao na nogometnim utakmicama? Košarka je. ili njezin dio. U nastavku takvih istraživanja jedan je od studenata uzeo diplomski rad o socijalnoj strukturi publike nogometnih utakmica u Splitu. te je izvršeno. Obradu su također izvršili studenti. Istraživanja na nogometnom stadionu Dinama pokazala su da najekstremnije navijačke skupine čine upravo omladinci. može se iskazati u masi nogometne publike). Anketari su bili studenti Fizičke kulture Filozofskog fakulteta u Zadru (OOUR prirodoslovnomatematičkih znanosti i studija odgojnih područja u Splitu) u okviru seminarskih vježbi. s druge strane. na žalost. prema istraživanjima Mihailovića. ali i u marginalnom položaju mlade generacije. značenje ovakvih istraživanja može biti višedimenzionalno. nego i o karakteru okviru toga 542 ispitanika koji su u okviru kvota sjedala izabrana po principu slučajnog uzorka. Tako se. Međutim. Teorijski. koji ne ovisi samo o igračima. na koju je stalo 21 pitanje. što će poslužiti kao osnovica za daljnja razmišljanja o ovoj problematici utemeljena na empirijskim podacima. te je upitnik bio izuzetno kratak (na jednoj stranici. Tim više što se u takvim situacijama publika. a koji podzastupljeni. To može značajno pridonijeti razotkrivanju socijalnog karaktera sporta. Rezultati mogu biti značajni kako za utvrđivanje uzroka onoga što se događa u sportu i oko njega kod nas. koji je osigurao anketarima ulaznice). a koliko uz same socijalne karakteristike? Na sva ova (i neka druga) pitanja koja se nameću neće se moći odgovoriti u okviru ovoga teksta. u najnovijoj knjizi Srđana Vrcana (1990. te će rezultati ovih triju istraživanja moći biti uspoređeni.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO još nisu izvršena. što se potencira kod onih publika koje su mnogobrojne. ponaša kao masa. tako i za čisto praktične svrhe definiranja politike prema publici od strane sportskih klubova. sport viših društvenih slojeva. što je ovdje i činjeno. i u okviru ovog istraživanja se usporedbom rezultata popisa populacije može utvrditi značenje sudjelovanja različitih slojeva populacije u košarkaškoj publici. što će pokazati koji su to slojevi populacije u ovoj publici nadzastupljeni. trenerima i sportskim rukovoditeljima. Znači li to da njezina publika pripada i višim društvenim slojevima? Koliko je to vezano i uz sam karakter igre. i to u usporedbi s odgovarajućom populacijom. konstatira kako se uzroci nereda na sportskim terenima mogu naći u nedemokratskim odnosima u društvu. Iz toga se može izvesti zaključak da se upravo kod onih sportova koji okupljaju publiku socijalno marginalnih slojeva populacije (kao što je nogomet) može očekivati ekscesno ponašanje na utakmicama. U ovome tekstu će se ukazati samo na socijalnu strukturu publike košarkaških utakmica u Splitu. 116 . s jedne (ono što se ne može iskazati na političkim skupovima. čiji je socijalni položaj još više marginaliziran njihovim radničkim porijeklom. gotovo bez ikakvih financijskih sredstava (jedino razumijevanje je pokazao Klub. Publika je anketirana prije početka utakmica i u pauzi.

da nema bitnih razlika između raznih utakmica. Međutim. Ipak. Samo 5. što je. Sigurno je da bi istraživanje bilo potpunije da su uzete i socijalne karakteristike ostalih spomenutih elemenata društvene strukture sporta. no to iz određenih razloga nije bilo moguće. To se vidi iz činjenice da čak 94% publike košarkaških utakmica u Splitu čine stanovnici gradskih naselja. 4.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO publike. koji ne samo da žive. i to: 1. Isto tako. Čak i među doseljenicima 1/3 čine oni koji su se prije 20 i više godina doselili u grad. moglo bi se očekivati da je najveći broj ispitanika ipak porijeklom sa sela. Košarka kao sport urbanita Analiza publike prema mjestu stanovanja i karakteru naselja pokazuje da se ona sastoji uglavnom od stanovnika grada. a iz splitske aglomeracije u širem smislu ( područje od Trogira do Omiša) čak 89% publike. da košarkašku publiku čini uglavnom urbano stanovništvo. može se zaključiti kako su starosjedioci na košarkaškim utakmicama u Splitu bar dva puta zastupljeniji nego u strukturi populacije grada. 3. 117 . S obzirom na činjenicu da najveći dio populacije naših gradova čine doseljenici sa sela. ukazuje na to da se radi o drugoj generaciji doseljenika. srednjega i višega materijalnog statusa. s obzirom na dobnu strukturu publike.3. od čega je iz samoga grada Splita 71% publike. ako se ima u vidu njihovo bar dva puta veće sudjelovanje u populaciji grada. Čak 72% publike košarkaških utakmica u Splitu čine stanovnici koji su rođeni u Splitu što.97 9.98 97 Ove su razlike provjerene koeficijentima kontingencije. i to 1/3 iz velikog grada. podzastupljeno. Imajući u vidu da u splitskoj populaciji samo 36% stanovnika čine starosjedioci. Da se ovaj pokušaj isplatio vidljivo je već i po nekim osnovnim rezultatima istraživanja. koji nisu bili izraženiji od 0. pa ni vrsta utakmica (domaće i međunarodne) u pogledu ovih konstatacija. premda su i žene vrlo značajno zastupljene.1.30 (odnos među utakmicama pojedinačno). 2. da košarkašku publiku čine uglavnom bolje obrazovani i bolje kvalificirani slojevi populacije.20 (odnos domaćih i međunarodnih utakmica) do 0. 98 Vidi: Slobodan Bjelajac. i to uglavnom iz Dalmacije. čak 53% doseljenika se doselilo iz nekog drugog. da košarkašku publiku čine uglavnom mlađe osobe muškog spola. 1986. već su i rođeni u gradu. i to koji već drugu generaciju pripadaju tim slojevima. podaci govore sasvim obrnuto.6% publike košarkaških utakmica u Splitu čine stanovnici ruralnih naselja. te se slobodno može konstatirati kako je košarka gotovo isključivo urbani sport. 28% publike čine i neposredni doseljenici u grad.

Isto tako. Iz navedenoga ne samo da se može zaključiti kako košarkašku publiku čine uglavnom urbaniti. Međutim. Publika iz okolnih gradova je većinom kvalificirana ili visokokvalificirana (čak 7% ispitanika). samo 11% ispitanika koji stanuju u Splitu je doselilo sa sela. ali i 19% osoba s višom i visokom školom.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Tablica 9. Starosjedioci i doseljenici prema mjestu stanovanja. a to je nešto manji slučaj s publikom sa sela (34%). Slika 49. Struktura publike prema mjestu stanovanja Okolni gra dovi 15% Osta li gra dovi Se la 7% 4% Split 74% 118 . dok je samo 9% publike koja stanuje u Splitu doselilo nedavno. I konačno. 91% ispitanika iz Splita na košarkaškim utakmicama je ili starosjedilac ili se u Split doselio prije više od 10 godina. kao što i medu ženskom publikom ima više starosjedilaca nego među muškom ( 80% : 70%). valja istaknuti da je među publikom iz sela zabilježen priličan broj đaka i studenata (25%). nego je socijalna struktura i publike iz negradskih naselja bliža urbanoj populaciji. publika sa sela je u prosjeku mlađa od publike iz grada (84%: 72% osoba mlađih od 35 godina). dok su svi ostali doselili iz drugih gradskih naselja. dužini boravka i rezidencijalnom porijeklu Dužina boravka Starosjedioci Doseljenici Prije 20 i više godina Prije 11-20 godina Prije manje od 10 godina Doseljeni sa sela Doseljeni iz grada UKUPNO Split 72% 28% 10% 9% 9% 11% 15% 100% Okolni gradovi 67% 33% 8% 15% 10% 21% 12% 100% Ostali gradovi 93% 7% 7% - 4% 18% 100% Sela 69% 31% 3% 19% 9% 13% 16% 100% Prema tome. što pokazuje da navedena postavka o košarci kao urbanom sportu apsolutno stoji.

Struktura zanimanja očeva ispitanika nedvosmisleno ukazuje na to da su već oni predstavljali urbanu populaciju.100 Isto tako izražen je i udjel učenika i studenata. ne samo da potvrđuje Mihailovićevu tezu. ali i nego drugi društveni slojevi populacije (za razliku od njih. BSS i NSS kategorije zaposlenih čine samo 6% ukupnog uzorka publike). Osim toga. Istraživanje košarkaške publike u Splitu.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 9. da je košarka sport viših društvenih slojeva vidi se i po udjelu rukovoditelja u strukturi publike. Tako je u uzorak ušlo oko 19% nižih i oko 7% viših rukovoditelja (privrednih.4 puta više u publici nego u populaciji. poljoprivrednici (samo 5 ispitanika ili 0. koji se može podvesti u kategoriju stručnjaka. Tako. dok će čak 94% učenika i studenata ostvariti takav status kad završe školovanje. što se u perspektivi također može pribrojiti obrazovanim slojevima populacije.izraženija od zastupljenosti radnika (iako oni čine samo 24% same publike). nego i da je ona to već u drugoj generaciji. 31% VKV radnici i 14% NK i PK radnici. usporedbom s obrazovnom strukturom populacije splitske aglomeracije. 119 . niži društveni slojevi imaju veći afinitet prema nogometu). političkih ili nekih drugih). Još je istraživanje Srećka Mihailovića (1987. 99 U kategoriji radnika. Nadalje. 100 Osim službenika i stručnjaka s višom i visokom spremom. u uzorak je ušlo i 33% administrativnotehničkog osoblja. 55% čine KV radnici. u publici su najmanje zastupljene domaćice (u uzorak je ušla samo jedna domaćica). već ukazuje i na to da su čak i u okviru različitih kategorija zanimanja viši društveni slojevi prisutniji na košarkaškim utakmicama od nižih. velik dio publike je ostvario isti ili viši socijalni status nego što ga je imao njegov otac (čak oko 60% ispitanika).3.) pokazalo kako više obrazovani slojevi populacije imaju i veći afinitet prema košarci nego prema drugim sportovima. kojih u publici ima oko 27%. Sve to govori o tomu da se ne radi samo o bolje obrazovanoj gradskoj populaciji. jer čak kod 78% ispitanika očevi su pripadali srednjim i višim slojevima gradske populacije. Osim toga. PK. što još više daje značenje ovim rezultatima. zastupljenost službenika i stručnjaka s višom ili visokom školom . pokazalo se kako su viši društveni slojevi proporcionalno zastupljeniji od nižih u publici košarkaških utakmica u Splitu. I pored toga što najdominantiju socijalnu skupinu u publici košarkaških utakmica čine radnici (43% ispitanika)99. te zaposleni nižih kvalifikacija (NK. I konačno.2. službenika i stručnjaka s višom i visokom školom ima čak 2 puta više u publici nego u populaciji. Košarka kao sport viših društvenih slojeva Već i sam urbani karakter košarkaške publike dovoljno govori i o njenoj socijalnoj strukturi.9%) i obrtnici (također samo 5 ispitanika). dok radnika ima samo za 1.ako se usporedi s njihovim udjelom u populaciji .

U najstarijoj dobnoj skupini publike.0% Pri tomu treba imati u vidu i činjenicu da velik dio publike čini omladina. 120 . koja se perspektivno može svrstati u više socijalne kategorije populacije. socijalni status. Socijalna stratifikacija publike Niži slojevi Srednji slojevi Viši slojevi Samostalni obrtnici UKUPNO 8. 102 Koeficijent kontingencije između visine osobnog dohotka ispitanika. ali i među samim privatnicima.5 puta manji osobni dohodak. bio bi još viši. publika se dijeli i po materijalnom statusu domaćinstva. materijalnog statusa obitelji i kvalifikacije ispitanika je dosta visok (oko 0. a samo 10% u kategoriju višega materijalnog statusa mjerenoga prihodom obitelji po članu. Da nije tako. posebno pojedinih kategorija publike.6% 48. Ispitanici nižih kvalifikacija tako imaju 6. što opet potvrđuje postavljenu postavku. i samo 7% nižih rukovoditelja.7% 39. dok se u starijoj publici (40-49 godina) nalazi čak 22% viših i isto toliko nižih rukovoditelja. U skladu s obrazovnom strukturom.5 puta manji prihod u obitelji po članu od onih s VSS.32). 42% u kategoriju nižega. ali i 4.9% 2. pod srednjim slojevima pripadnici kvalificirane radničke klase i administrativno-tehničkog osoblja. To se najbolje vidi i po razlikama u dobnoj strukturi rukovoditelja koje pokazuju da je broj rukovoditelja manji kod mlađe populacije. što pokazuje da s padom kvalifikacije pada i materijalni status obitelji. Pod nižim slojevima se podrazumijevaju pripadnici poljoprivrednih zanimanja i poluurbane nekvalificirane radne snage. čak 45% pripada nižim i 17% višim rukovoditeljima. kao i sam osobni dohodak. dobiva se slijedeća struktura slojevitosti publike košarkaških utakmica u Splitu:101 Tablica 10. jer 47% ispitanika spada u kategoriju srednjeg materijalnog statusa. i obrnuto.102 101 U ovo su uključeni i ispitanici na školovanju koji tek preko roditelja ostvaruju određeni socijalni status.8% 100. Tako se među mladom publikom košarkaških utakmica (do 30 godina starosti) ne nalazi nijedan viši. a pod višim ispitanici ili njihovi očevi koji imaju višu ili visoku školu. daleko izraženiji kod starije. Samostalni privatni obrtnici su izdvojeni kao poseban sloj s obzirom na razlike koje postoje između zaposlenih u privatnom i društvenom sektoru.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Povezivanjem zanimanja i kvalifikacije ispitanika i njihovih očeva.

4% 15.2 puta više članova sa završenom visokom školom nego populacija aglomeracije.1 19. da je košarkaška publika u prosjeku relativno obrazovanija od same splitske populacije.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 50. 1. 1. čine obrazovaniji slojevi populacije.3. može se konstatirati kako je najobrazovanija kategorija 25 puta zastupljenija nego najneobrazovanija. Tablica 11. 2.0% 1:0.2 Očito je da publika košarkaških utakmica pokazuje bolje obrazovne karakteristike nego populacija aglomeracije.9 7.9 puta više članova sa završenom višom i 2.7% 14. Ona upućuje na dva zaključka.5% Aglomeracija Proporcija 29. I konačno. 1.0% 1:2.5 puta više članova sa završenom srednjom.5 5. Socijalna stratifikacija publike viši sloj 25% obrtnici 8% Niži sloj 17% Srednji sloj 50% 9.4% 58.3. Košarka kao sport obrazovanijih slojeva I analiza obrazovanja je ukazala na elitnost ove publike. Obrazovna struktura publike i splitske populacije Nezavršena osnovna škola Završena osnovna škola Srednja škola Viša škola Visoka škola Publika 2. i to: 1.0% 1:1. i apsolutno gledano.3 puta manje članova sa završenom osnovnom školom. Ako se ovo postavi kao udjel u samoj populaciji.0%. 1:0. Ona ima 11 puta manje članova s nezavršenom osnovnom školom nego što je to slučaj s populacijom.8 40. s rastom obrazovanja raste i razlika između populacije i publike.0% 1:1. naravno u korist ove druge. 121 .0% 9. da košarkašku publiku.

čak 1/4 publike čine žene. može se zaključiti kako su najmlađe kategorije stanovništva čak 10 puta zastupljenije u publici nego najstarije. kao i to da su žene četiri puta podzastupljenije od muškaraca. Dobna i spolna struktura publike DOB Do 30 godina starosti 31-39 godina starosti 40-49 godina starosti 50 i više god. što se djelomice podudara s već spominjanim rezultatima Srećka Mihailovića (1987.2 1:0.0 Ako se ponovno pogleda kao udjel određene dobi publike u odgovarajućoj dobi populacije. iz ovoga bi se moglo zaključiti kako su ove kategorije zainteresiranije za košarku nego za druge sportove. U usporedbi s istim ovim strukturama u populaciji. 30% 21% 17% 32% 100% Proporcija 1:2.). može se konstatirati nadzastupljenost mladih i muškaraca i podzastupljenost žena i starije generacije. Košarka kao sport mladih Analiza dobne i spolne strukture publike nedvosmisleno upućuje na zaključak kako je košarka sport mladih (60% publike čini omladina) i muškaraca (81% publike).6 1:0. što je dva i više puta izraženije nego kod srednjih.2 1:1. Struktura obrazovanja publike i populacije 60 50 40 30 P u b l i k a 29 15 58 19 20 10 3 Ne završ e no os novno obrazovanje Završ e no os novno obrazovanje P o p u l a c i j a 9 40 5 Viš e obrazovanje 15 6 Vis ok o obrazovanje 0 Sre dnje obrazovanje 9. nedvosmisleno je uočljiv porast interesa žena kod najmlađih dobnih skupina.3. S obzirom da su žene i stariji inače manje zainteresirani za sport.0 1:1. i čak četiri puta 122 . Osim toga. Tako u najmlađoj dobnoj skupini. starosti UKUPNO PUBLIKA muška žene 75% 25% 89% 11% 89% 11% 94% 6% 81% 19% Ukupno 100% (60%) 100% (26%) 100% (8%) 100% (6%) 100% 100% Punoljetno stan.4.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 51. kao i opadanje udjela žena u publici s porastom njihove starosti. Tablica 12.

Zaključak: košarka — elitni sport Iz prikazane se analize nedvosmisleno nameće prije svega jedan zaključak: košarka je sport viših društvenih slojeva. pa se za naredna istraživanja može pretpostaviti kako socijalna struktura publike odgovara socijalnoj strukturi neposrednih sudionika u ekipi — igrača! Da je košarka elitni sport razvidno je po rezultatima istraživanja njezine publike. naime. i kod muškaraca i kod žena ima oko 20% ispitanika s višom i visokom školom. To odgovara urbanom statusu publike. Publiku ovih utakmica. Nažalost. Publika Populacija 31-39 god. Tako npr. čine stanovnici grada. jer će kod dijela mladih žena to i nadalje ostati interes. odnosno elite. i to s izrazitim udjelom onih koji nikada nisu ni živjeli na selu. To se svakako odnosi na one koji u njoj sudjeluju kao publika. 50 i više god. gotovo isključivo. uočeno je da se u obrazovanijim kategorijama muškarci i žene gotovo izjednačuju po udjelu u publici. kod muške je publike dva puta manje učenika i studenata nego kod ženske. jer kod ženske publike 44% čine učenice i studenti.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO nego kod najstarije generacije. Međutim. Dobna struktura publike i punoljetne populacije 60 50 40 30 20 10 0 do 30 god. Nije. kojim društvenim slojevima pripadaju igrači. međutim. i to u bar drugoj generaciji. bar imajući u vidu „Pop-84“. 123 . još uvijek se ne može decidirano odgovoriti.3. Ali se može slobodno reći da su igrači uglavnom stanovnici grada. To bi ubuduće moglo značiti da će porasti broj žena u publici košarkaških utakmica. uočena nikakva pravilnost odnosa obrazovanja i spola ispitanika.. 9. 40-49 god. Emancipacija je još prisutnija kod učenika i studenata. Slika 52. gotovo da među muškarcima i ženama i nema razlike u pogledu stupnja obrazovanja.5.

Daljnja bi se istraživanja socijalne strukture publike. daleko je izraženija nego zastupljenost radnika (to se odnosi i na školsku omladinu. iz čega bi slijedio zaključak o povezanosti ponašanja sa socijalnim karakteristikama ili s karakterom same igre kao takve. Za razliku od toga. Njihov udjel s obzirom na udjel u ukupnoj populaciji aglomeracije. jer je većina u njemu i rođena. Međutim. trebala baviti i istraživanjem socijalne strukture publike nekih drugih sportova.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO odnosno onih koji su se već odavno u grad doselili. većinu publike čini mlada generacija. Jer ako se dokaže postojanje različitih supkultura ovih publika. međutim. s dosta velikim udjelom žena. iako su i radnici. niti su ekscesi bili tako nasilni i burni kao što je to slučaj s nogometnim utakmicama). može se promatrati i socijalno ponašanje ove publike. međutim. što pojedini autori tvrde. Zastupljenost viših društvenih slojeva. radnici. jer ono i nije imalo uvjete za ostvarenje tako širokih pretenzija. može se postaviti i teza o postojanju supkulture košarkaške publike. U skladu s tim. nije se moglo odgovoriti u ovom istraživanju. Sve to nedvosmisleno potvrđuje postavku o socijalnoj elitnosti košarkaške publike. polururalni stanovnici. posebno kod viših društvenih slojeva. Isto tako. nije tako zastupljen kao isto takav udjel obrazovanijih službenika i stručnjaka. Ovu publiku također čine obrazovaniji i kvalificiraniji slojevi populacije. to ne znači da i drugi dijelovi populacije nisu prisutni na košarkaškim utakmicama. Štoviše. odnosno nenasilnom ponašanju na utakmicama. pa i ponašanju općenito. nekvalificirani radnici i neobrazovana populacija nižeg materijalnog statusa. te bi supkulture trebale hipotetički biti dovedene u odnos sa socijalnim karakteristikama publike. ali i višeg obiteljskog ekonomskog statusa. kao i kod drugih sportova. srednjih i viših primanja. Publika košarkaških utakmica je. odnosno ranije postavljenu postavku da s porastom socijalnog statusa raste i preferiranje košarke u odnosu na druge sportove. kao što su ruralni. na tragu ovih zaključaka i postavljenih pretpostavki. daleko su podzastupljeniji u košarkaškoj publici nego u populaciji aglomeracije. zastupljeniji u košarkaškoj publici nego u populaciji. niži društveni slojevi. Na ta pitanja. kao npr. tek bi se onda mogle tražiti njihove razlike u nasilnom. u najgorem slučaju. neki od njih su izrazito brojni. Naposljetku. međutim. već druga generacija u gradu. koja se ipak značajno razlikuje od ponašanja publike kod nekih drugih sportova (činjenica je da na košarkaškim utakmicama nije bilo takvih ekscesa kao na nogometnim. 124 . Na tragu utvrđivanja postojanja određene supkulture nogometne publike. čiji je socijalni status mjeren statusom njihovih roditelja). jer se tek usporedbom rezultata ozbiljnije može dokazivati razlika u ponašanju publike. posebno srednjih i viših kvalifikacija.

Iz prve su se postavke razvila različita naturalistička shvaćanja društva (biologizam. ne znači da i ona ne navija za svoje sportaše.4.. svjetsko nogometno prvenstvo. U društvima razvijene masovne komunikacije ova je publika najbrojnija. Ova publika nema izravnog utjecaja na sportski događaj. pa je i onima koji to ne mogu omogućeno da ih promatraju. vrstu te aktivnosti. po kafićima i na drugim javnim mjestima.5. Iz činjenice da su do sada više istraživani prirodni čimbenici. već se dugo raspravlja o tome što čovjeka bitnije određuje: priroda ili društvo. ali to nema učinke na igrače.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 9.) ukazala na vezu između socijalnog statusa i motoričkih sposobnosti. kao što su Olimpijada. pa nema povratne komunikacije između sportaša i gledatelja. kao što je do sada u više navrata prikazivano. To. Tu prije svega spadaju slušatelji radija i gledatelji televizije ili filma. ne slijedi zaključak da društveni čimbenici nemaju utjecaja. mehanicizam. Međutim. istraživanja ove publike nisu do sada vršena. instinktivističke varijante psihologizma). Kod velikih sportskih priredbi. međutim. Prednosti ovakvih slušanja ili gledanja sportskih događaja jesu u tomu što ne mogu svi ići na Olimpijadu ili druga takva događanja. Shvaćanje o kombiniranom utjecaju jednih i drugih danas je poglavito moguće dokazivati. Dok jedni tvrde da genetski čimbenici određuju sve. zemljopisne teorije. odnosno postojanje određenog stupnja relativne ovisnosti razvoja nekih motoričkih dimenzija od djelovanja nekih 125 . 9. jer s njime nije izravno povezana. pa se stjecao dojam o isključivom utjecaju prirodnih čimbenika. pa i sudjelovanje pojedinca u različitim sportskim grupama koje je prate. Stratifikacija i sport S obzirom na podijeljenu ljudsku prirodu (prirodnu i društvenu). i ova se publika u posljednje vrijeme sve više okuplja na trgovima. svjetska atletska natjecanja i sl. Milijuni ljudi preko televizije promatraju sportske događaje ili slušaju radijske prijenose istih. a iz druge različiti vidovi sociologizma. drugi pak tvrde da su to društveni čimbenici. jer su i društvene znanosti otkrile neke nove metode i tehnike istraživanja koje prije nisu postojale. ne u velikom broju. Tako je Ankica Hošek-Momirović (1979. kolektivno navijajući za svoje favorite. Istraživanja u sociologiji sporta pokazala su da i društveni čimbenici (posebno društveni status pojedinca i njegove obitelji) određuju samu kineziološku aktivnost. a ako i jesu. Posredna publika Posrednu publiku čine svi oni koji sportski događaj promatraju posredstvom nekoga sredstva.

. telefona. 105 Pod društvenim čimbenicima se u istraživanju podrazumijeva: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) naobrazba. radija. Temeljni istraživački ciljevi bili su utvrđivanje postojanja mehanizama koji strukturu jednog makrosocijalnog sustava (društvena struktura) reflektiraju na strukturu jednog od podsustava (psihomotoričke dimenzije). sposobnost otkrivanja i ispravljanja motoričkih grešaka. rezidencijalni status ispitanika i njegovih roditelja. psihosomatski). timing i brzina jednostavnih pokreta. Saksida. funkcije u sindikatu. 1972. profesionalno edukativni status ispitanika i njegovih roditelja. 104 Ta je dob uzeta jer je motorički najaktivnija i nalazi se u stacionarnoj fazi motoričkih dimenzija. frižidera. brzina situacijskog rješavanja lokomotornih problema. članstvo u društveno-političkim organizacijama. Petrović. Ti rezultati mogu pomoći i kod definiranja politike i programskih sadržaja tjelesnog odgoja. fleksibilnost i uni(bi)lateralna kontrola ravnoteže. selekciju za vojnu obvezu i usmjeravanje pojedinaca k onim obvezama koje mogu savladati. rekreacije i provedbe slobodnog vremena učenika. a u kojima se on smanjuje (sociološki. 126 . godišnji prihod domaćinstva. karakter mjesta stanovanja (selo ili grad). motorički. što ima utjecaj na profesionalnu orijentaciju. neovisna o roditeljskome. uglavnom je dokazana. U kojim zonama antropološkog kontinuuma svaki od podsustava ima najviše utjecaja na motoričke sposobnosti. televizora. biološki. Polazna hipoteza da značenje egzogenih (društvenih) faktora mjerenih položajem obitelji u raspodjeli materijalnih dobara. iako su one većim dijelom biološki uvjetovane. društveno politički status roditelja.). funkcije u organima samoupravljanja. već samo sa sljedećima: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 103 sposobnost ritmičke realizacije motoričkih sklopova. o čemu je već bilo riječi. natprosječan materijalni status ispitanikovog oca). društvene moći i društvenog ugleda s udaljenosti od biološkog ekstrema antropološkog kontinuuma (motoričke sposobnosti) raste.103 I pored problema oko izbora stratifikacijskih čimbenika.obrazovni sustav tjelesnog odgoja učenika zbog težih mogućnosti postizanja normi onih iz nižih društvenih slojeva. kvalifikacija. Na uzorku od 617 ispitanika u dobi 19-27 godina104.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO stratifikacijskih čimbenika. te na početku formiranja vlastitog društvenog statusa. 1974. što značajno sputava razvoj motoričkih sposobnosti nižih (Petrović i Hošek.) je dokazala da devet društvenih čimbenika105 korelira s motoričkim sposobnostima (temeljni status obitelji. Momirović. funkcije u humanitarnim i kulturnim organizacijama. Iz toga slijedi zaključak kako bi trebalo izmijeniti odgojno. štednjaka. (ne)posjedovanje automobila. koordinacija nogu. Ankica Hošek-Momirović (1979. ali ne sa svima. stroja za pranje rublja. rezultati ovih i nekih drugih istraživanja nedvosmisleno ukazuju na to da je odgojno-obrazovni sustav prilagođen višim društvenim slojevima.

preko ekonomske moći obitelji. koje su manje ovisne o misaonim procesima. 10) sila donjih i gornjih ekstremiteta.). Isto tako dokazan je i utjecaj slojne pripadnosti na sportsku aktivnost pojedinca.). Ekonomska moć. Bjelajac. 11) relativna snaga gornjih ekstremiteta.. 12) apsolutna statička izdržljivost mišića.). Tako. neovisne su od statusnih obilježja pojedinca i mogu se razviti pod utjecajem njegove vlastite aktivnosti (treninga). 1972. preferenciju određenih vrsta sportova. 127 . pridavanje značenja sportu. 1973. Hošek.). pa se na temelju socijalnog statusa može predvidjeti buduća sportska aktivnost pojedinca. 1973. 14) regulacija volumena ekscitacije. Petrović i Momirović.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 7) fleksibilnost u zglobu kuka. a obrazovni status roditelja ima utjecaj pri normalnim uvjetima življenja a ne. prema nekim drugim istraživanjima. 13) izdržljivost. ali ne i na rezultate u njemu (Saksida. 1974.. 1987. Tako su sportovi koji su vezani uz biološke. 9) regulacija intenziteta alternativnih pokreta. jer su viši slojevi populacije u principu angažirani u više različitih sportova od pojedinaca iz nižih društvenih slojeva. Društvene karakteristike pojedinca određuju i njegov interes za sport. posebno fleksora trupa i nogu. utječu na izbor vrste sporta kojim se pojedinac aktivno ili pasivno bavi. profesionalne uloge i položaja te političkog opredjeljenja. 1991. Oni se također izrazitije angažiraju u skupljim sportovima i onima s višim društvenim ugledom. Hošek. zanimanje i stupanj obrazovanja. međutim. Petrović i Hošek. Tarbuk i Petrović. kako se mislilo. (ne)upražnjavanje sportskih aktivnosti. Tarbuk i Petrović. pa i cjelokupni odnos prema sportu (Mihailović.). golf i dr. međutim. kvalifikacija (obrazovanje) te radni status pojedinca itekako utječu na sljedeće pokazatelje: 1) 2) 3) 4) 5) poznavanje sportskih vještina.. zanimanje. na što obrazovanje i zanimanje pojedinca imaju najizraženiji utjecaj u populaciji koja je završila obrazovni ciklus (Petrović i Hošek. Istraživanje je također dokazalo da osim obrazovnih osobina roditelja. 1974. 8) sposobnost kinestatske kontrole efektora. One aktivnosti. položaj u institucionalnom podsustavu nema značajnog utjecaja na formiranje motorike.. Momirović. 1987. Natprosječni standard obitelji ne igra pri tom nikakvu ulogu. Momirović. ali se i u većoj mjeri koriste sportom kao prevencijom delikventnog ponašanja (Gredelj. psihološke i društvene karakteristike pojedinca rezervirani za više društvene slojeve (tenis. zainteresiranost za sport. Gredelj. Mihailović. aktiviranje u sportskim društvima i rekreaciji.

1994. Nešto manju povezanost pokazuje dob ispitanika (C=0. Sljedeća tablica to rječito ilustrira.2 2. te interesa za sport: Na početku prikazane razlike u preferencijama različitih sportova od strane različitih društvenih skupina.7 1. 1992..33).4 2.9 Tablica 14. upotpunjuju sliku utjecaja stratifikacije na kineziološku aktivnost.35).3 2. Mihailović je. Janković.34) i regionalna pripadnost ispitanika (C=0.8 1. 1991.3 2. angažiranosti u sportu i oko njega. dok samo 8% košarkaške publike spada u niže društvene slojeve106.8 2.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Stavljanje u odnos zanimanja i kvalifikacije s poznavanjem sportskih vještina pojedinca s visokim C-koeficijentom (0.1 1. Publika košarkaških utakmica spada u relativno najviše društvene slojeve stanovništva (čak oko 43%). vaterpolo i rukometnim utakmicama pokazala su značajne strukturne razlike među njima (Bjelajac. nogometnim.0 1.5 1. Po Mihailovićevu istraživanju. 1992.43) pokazuje vrlo veliku povezanost. i stručnjaci s VŠS i VSS KV i VKV radnici Tehničari sa SSS NK i PK radnici % zainteresiranih 88 69 % angažiranih 57 10 62 83 80 82 70 22 55 48 42 33 Prosj. br. različite društvene skupine populacije također se međusobno razlikuju i u pogledu pridavanja značenja pripadanja navijačkim skupinama i sudjelovanja u sportskoj publici. mjesto stanovanja (C=0. Kokan. sportskih vještina 3. u usporedbi s 106 Istraživanje je izvršeno na uzorku od 6 utakmica (od kojih su tri bile međunarodne) i 420 ispitanika po 128 .. ustanovio postojanje značajnih razlika među različitim skupinama u pogledu poznavanja sportskih vještina.).40). bračno stanje (C=0. Grabar. Tablica 13. Pridavanje značenja sportskoj publici Društvena skupina Učenici i studenti Domaćice Službenici i stručnjaci s VŠS i VSS KV i VKV radnici % onih koji pridaju značenje pripadnosti navijačkim skupinama 46 8 13 50 % onih koji sudjeluju u sportskoj publici 80 30 80 80 Istraživanja splitske publike na košarkaškim. na uzorku od oko 1000 ispitanika.. Interes za sport po društvenim obilježjima Društvena skupina Učenici i studenti domaćice Mladi Stari Muškarci Žene Poljoprivrednici Služb.

nego su oni u oko 70% slučajeva i urbanog porijekla (i roditelji su im urbaniti. 129 . a čak 82% njih svoje roditelje ocjenjuje blagim. i ova istraživanja ukazuju na utjecaj društvenog statusa na uspjeh u sportu. Anketari (studenti fizičke kulture) su u pauzama intervjuirali gledatelje s ranije prikazanim upitnikom (vidi odjeljak o metodi razgovora). Samo 4% vrhunskih sportaša je sa sela i samo je 20% od onih koji žive u gradu porijeklom sa sela. dokazali da društvene karakteristike pojedinca (mjesto boravka. (Jocić. a samo je 7% iz okolnih ruralnih naselja. nadalje. 36% očeva standardnih sportaša i samo 19% očeva nesportaša.). ključu reda i sjedala utemeljenom na slučajnom izboru. toplim i srdačnim. Oko 81% publike ovih utakmica spada u starosjedioce. I obiteljske prilike igraju vrlo značajnu ulogu u uspjehu u sportu (broj djece u obitelji. a navijači Lazia tradicionalno desničari.). pa čak do izbora ekipe. odnosi u obitelji) značajno određuju kako bavljenje sportom. pri čemu najčešće nedostaju dvorane za tjelesni odgoj. odnosi s roditeljima i sl. Alessandro da Laggo je tako ustanovio da navijači Milana i Intera potječu iz sasvim različitih društvenih slojeva. proučavajući vrhunske i standardne sportaše te nesportaše. 107 Radnici čine čak 45% publike na nogometnim i 67% publike na vaterpolo utakmicama. Istovremeno je u strukturi publike bilo 3 puta manje pojedinaca nižega obrazovnog stupnja nego što je to u strukturi stanovništva grada. učenici i studenti samo oko 18%. Navijači Rome su ljevičari. pokazala da s visinom stupnja obrazovanja raste i disproporcija između udjela ispitanika u publici i udjela odgovarajuće obrazovne razine u populaciji. Havelka i Lazarević su. a KV i VKV radnici 42-56%.2% domaćice (vidi detaljnije Bjelajac. Tako čak 52% očeva vrhunskih sportaša spada u grupu službenika i stručnjaka s VSS. što je slučaj sa samo 74% standardnih i 63% nesportaša. Analiza je. adekvatna igrališta.107 I istraživanja nogometne publike u Italiji dovode u vezu socijalni status pojedinca s vezanošću za određenu vrstu sporta. uglavnom su treće ili kasnije rođeno dijete. 35% KV i VKV radnici. Vrhunski sportaši dolaze iz obitelji s većim brojem djece. zanimanje i obrazovanje roditelja. 1990.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO publikom nogometnih. a Torino podržavaju lijevo orijentirani slojevi. a seoska samo 15%. Kokana i Jankovića). Odgovori su stavljeni u računalo i programom SPSS obrađeni tablično. što je i logično ako se ima u vidu da gradska škola ima 85% pedagoškog standarda. Isto tako. 1990. Osim toga. vaterpolo i rukometnih utakmica.). uvjeti stanovanja.5 puta više sudionika nego što ih je u strukturi populacije grada (25% : 12%). Oko 27% publike činili su učenici i studenti. stanovnici s VŠS i VSS 4-6%. red rođenja. grad je a ne selo socijalizacijski ambijent za vrhunske sportaše. NK i PK radnici 3-11% (vidi već spomenute diplomske radove Grabara. 6% NK i PK radnici.). osobna demografska obilježja. Vrhunski i standardni sportaši ne samo da su najvećim dijelom urbaniti (90-96% . I konačno. Prema tome. U publici na ovim utakmicama je bilo oko 7% viših rukovoditelja i 19% nižih rukovoditelja. a samo 0. tako i postignuti uspjeh u sportu (1981. što je kod nesportaša samo 69%). navijači Juventusa su uglavnom imigranti s juga Italije i radnici FIAT-a. sportski rekviziti i sl. što je slučaj samo s 38% nesportaša). Tako je u košarkaškoj publici bilo 2.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 130 .

u pogledu zatvorenih sportskih objekata. a u ovisnosti o veličini grada i nekoliko klubova. čak i unutar jedne vrste teritorijalnih zajednica. ali i šire regije. Postoje također i značajne razlike i među različitim vrstama sportskih objekata. relativno daleko lošije opremljen nekim sportskim sadržajima od prigradskih i seoskih naselja. dok u gradskim naseljima ima daleko najviše vezova (2. dok je grad lošije od prigradskih i ruralnih naselja opremljen igralištima. Indikativna je i nešto lošija opremljenost prigradskih naselja od seoskih.ekrana kako bi identifikacija bila kolektivna.). i po površini i po broju stanovnika koji dolaze na igralište. sasvim je suprotno. Na tim mjestima prisutno navijanje čuje se i izvan objekata. Naime. pa i u pogledu broja i veličine sportskih objekata. međutim. zatvoreni i otvoreni bazeni i dr. nije tako. Primjerice. 131 . ali i svih ostalih sportskih sadržaja (igrališta u vrtićima i školama. gradska naselja pokazuju izrazitu nadmoć. Grad je. "kafići" okupljaju svoje goste oko velikih TV. U pogledu specifikacije sportskih sadržaja. TERITORIJALNE ZAJEDNICE I SPORT Ljudske zajednice su također vezane uz sport. i to kako etničke. Jer. danas su poznata svjetska nadmetanja u svim sportovima među različitim nacijama. to nije jedini način identifikacije sa svojim ljubimcima. a ne individualna. Isto tako. to. međutim.410). a ostatak u ostalim naseljima. ali i zatvorenih i otvorenih bazena. razne vrste teritorijalnih zajednica međusobno se bitno razlikuju u pogledu postojanja različitih sadržaja za zadovoljavanje potreba stanovništva. s kojima se građani identificiraju. u gradskim naseljima ima 74 igrališta i samo 20 sportskih objekata. Isto je tako porazno da u seoskim i prigradskim naseljima uopće nema ostalih sportskih objekata. posebno kada nacionalni tim postigne uspjeh. U gradu je smješteno oko 68% svih sportskih objekata. Svaki veći grad ima svoj klub. školske i sportske dvorane u vrtićima.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 10. Također je zanimljivo da su seoska naselja bolje opremljena od prigradskih. kako kontinentalna. a kod nekih veće. vidi se kako su u gradu daleko najveće površine sportskih igrališta. u pogledu zatvorenih sportskih objekata grad je u neusporedivoj prednosti. što se vidi iz narednih grafičkih priloga. Štoviše. Što se zatvorenih objekata tiče. Što se tiče prvih. tako i svjetska. jer su površine po stanovniku ili broj stanovnika koji dolazi na objekt u gradu kod nekih pokazatelja manje. Međutim. Identifikacija s pripadnicima pojedinih nacionalnih zajednica je vrlo izražena i ide dotle da u vrijeme velikih svjetskih natjecanja ili natjecanja unutar kontinenata. tako i teritorijalne.

00 1. Slika 54.50 1. Kučinar.50 0.50 3.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 53. 1989. Bjelajac.00 0. 2500 2000 1500 1000 500 0 r a l i š t a 74 2410 74 20 15 0 0 125 27 0 Grad Prigrad Selo Izvor: Perković.50 2. 1989.00 2. 132 . Kučinar.23 3.68 3. Broj različitih sportskih sadržaja po vrstama teritorijalnih zajednica S I g P o r V e z o v i 20 O b j t.00 Grad Prigrad Selo 0. Bjelajac. Površina igrališta po stanovniku (u m2/stanovniku) 3.01 Izvor: Perković.

662 9.112 4 58.876 254.00 G ra d P r ig r a d S e lo Izvor: Perković.00 1500. Površina sportskih objekata Grad m2 sportskih prostora Prigradska naselja 56.00 7 05 0.872 4. 133 .869 650 41.180 375.00 3000.125 1.034 UKUPNO 11.662 9.391 650 34.277 300 63.165 27. Bjelajac.751 Slika 55.00 3299 2500.00 1000.00 2000.804 4. Kučinar.267 190 5.399 279.854 % Grad 100 59 100 100 95 100 84 99 68 Pri grad 20 3 3 15 Se lo 21 2 13 1 17 UKU PNO 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Zatvoreni sportski objekti Otvorena sportska igrališta Otvoreni bazeni Zatvoreni bazeni Školske sportske dvorane Sportske dvorane u vrtićima Školska sportska igrališta Sportska igrališta u vrtićima UKUPNO 11. 1989. Broj stanovnika po igralištu 3500.125 1.399 165.00 1170 500.776 26.665 288 1.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Tablica 15.069 Selo 57.

Zatvoreni i otvoreni bazeni (u m2/stanovniku) 0.05 0.15 Školske dvorane 0.012 0.02 0. Površina dvorana i igrališta po stanovniku u školama (u m2 ) 0.05 0.00 0.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 56. Bjelajac. Kučinar.000 Zatvoren 0.01 0.017 Izvor: Perković.010 0. Slika 57. Površina zatvorenih sportskih objekata (u m2/stanovniku) 0.00 Grad Prigrad Selo Izvor: Perković.006 0. Kučinar.02 Školske dvorane 0.007 Otvoreni 0.002 0.04 0.03 0. 134 .000 Grad Prigrad Selo 0. Bjelajac.10 Školska igrališta 0.06 Školske dvorane 0. 1989. Slika 58.25 Školska igrališta 0.014 0.000 0.000 0. Kučinar.01 0.28 0.00 0. 1989.05 Izvor: Perković.018 0.04 0.000 0.14 Školska igrališta 0.008 0.004 0. 1989.00 Grad Prigrad Selo 0.30 0. Bjelajac.016 0.20 0.

000 0.1101 0.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 59.120 Igrališta 0.0002 0. Bjelajac.003 Dvorane 0. Kučinar.000 Grad Prigrad Selo Izvor: Perković.020 Dvorane 0. Površina dvorana i igrališta po stanovniku u vrtićima (u m2 ) 0.040 0. 1989. Grad je daleko bolje opremljen sportskim dvoranama i u školama i u vrtićima. ali je selo bolje opremljeno sportskim igralištima.080 0. 135 .100 0.000Igrališta 0.0171 Dvorane Igrališta 0.060 0.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 136 .

ne samo nogometnih.). te muškog i ženskog rukometa. Tako oko 65% ovih publika čine ljudi mlađi od 30 godina. Dok je na nogometnim utakmicama anketirano 1. nego i ostalih. sa studentima fizičke kulture na Zavodu za fizičku kulturu Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. iz kojih je radova vidljivo kako mladi čine najveći dio i ovih. međutim. na rukometnim je utakmicama anketirano 207 ispitanika.109 Odnos mladih i sporta. I istraživanje neorganizirane publike. a nekoliko godina nakon toga i Hajdukove Torcide (Lalić. Istraživanje je izvršeno u proljeće 2003. Srđan Vrcan je jedan od prvih koji je u Hrvatskoj upozorio na to kako nogomet i sport općenito i nije tako beznačajna stvar da se sociolozi njime ne bi trebali baviti (Vrcan.) i rukometnim utakmicama (Janković. iako ima istraživanja koja ga dotiču. a potom i nekih drugih publika. dok je u strukturi stanovništva Splita njihov udio samo 39%. 2005. 1990.).. Trebalo je proći dvadesetak godina da se sociolozi ozbiljno uhvate ukoštac s ovom temom.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 11. također je pokazalo kako mladi sudjeluju i u neorganiziranoj publici gotovo dva puta više nego u populaciji grada. Nekoliko je studenata i diplomiralo na temu socijalne strukture publike na nogometnim (Grabar. Uvodne i metodološke napomene Jedno od temeljnih pitanja koje se u ovome tekstu postavlja jest: „U kojoj su mjeri mladi danas zainteresirani za sport"? Naši se sociolozi do sada. 1992. vaterpolo (Kokan.). 137 . nego i u ostalim dijelovima neorganizirane publike (Bjelajac.).255 ispitanika.. Vrcan je već tada konstatirao kako najveći dio nogometne publike upravo čine mladi. Tako je skupina zagrebačkih sociologa izvršila istraživanje Bad Blue Boysa (BBB).1. UČENICI I SPORT108 11. Je li to zato što su doskora smatrali kako je to manje značajno ili iz nekih drugih razloga. koja su pokazala kako mladi ne čine većinu samo u ekstremnim navijačkim grupama (organizirana publika).. pa čak i kada je ona toliko aktivna 108 109 Ovaj je tekst objavljen u Bjelajac. izvršeno na nogometnim i rukometnim utakmicama desetak godina kasnije. Ovo istraživanje je omogućila donacija Poglavarstva grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske.). 1990.b. Anketari su bili studenti treće godine fizičke kulture s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu koji su odslušali kineziološku sociologiju. Negdje u to vrije me. 1992. godine na nekoliko nogometnih utakmica Hajduka. a najvatreniji dio publike koju uglavnom čine mladi su ekstremne navijačke skupine. 1991. ne može se promatrati samo kao njihovo sudjelovanje u sportskoj publici.). nisu osobito bavili tim pitanjem. u kojem je pokazala socijalni i dobni sastav te specifične navijačke skupine (Buzov i sur. Fanuko i sur. 1994. neorganiziranih publika. 1993. na žalost. teško je odgovoriti. i kako se upravo zato na nogometnim terenima događa nasilje. 1971. kao obespravljena generacija. izvršeno je istraživanje košarkaške publike.

1991. Osim učenika izvršeno je istraživanje i njihovih profesora TZK.. što omogućuje usporedbu odgovora učenika i 138 . 1990.. Bjelajac 1991.. Iz toga se može izvesti pretpostavka da su učenici onih škola koje imaju više učenica nego učenika manje zainteresirani za bavljenje sportom i sve ono što je uz njega vezano od onih učenika koji pohađaju škole s pretežno muškom populacijom. što se također vidi iz do sada utvrđenih istraživanja (Lalić. Bjelajac. a da lošiji učenici pokazuju veći interes. Druga pretpostavka proizlazi iz prve jer je spolna struktura različitih škola i tipova škola različita. 1990. Buzov i sur. kao i među polaznicima različitih škola i tipova škola. Iz toga se može pretpostaviti kako su mladi muškarci više zainteresirani za bavljenje sportom i svim onim što je vezano uz njega od mladih djevojaka. Prva pretpostavka proizlazi iz do sada utvrđene činjenice o većem sudjelovanju mladih muškaraca od mladih djevojaka na sportskim priredbama. 11.. Kokan. već su istovremeno i najbrojniji aktivni sudionici sportskih događaja. Četvrta pretpostavka proizlazi iz činjenice da učenici s boljim uspjehom imaju manje slobodnog vremena. i drugi). Buzov i sur. Kokan. Grabar. Metoda istraživanja Istraživanje je izvršeno u proljeće 2004. amaterskoj ili rekreativnoj razini. što je dokazano u ranije izvršenim istraživanjima (Lalić. U uzorak je ušlo 247 učenika trećeg razreda (iz svake škole po jedan razred). 1992.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO kao što su ekstremne navijačke skupine. Fanuko i sur.. 1993. 1992. Iz toga se može izvesti hipoteza da bolji uspjeh u školi smanjuje interes za sportom i sve ono što je uz njega vezano. zdravstvene i likovne škole. Iz toga se može deducirati pretpostavka o većoj zainteresiranosti za sport i sve ono što je uz njega vezano kod viših društvenih slojeva populacije nego kod nižih. Zato se u ovome tekstu raspravlja i o tome u kojoj mjeri mladi (u ovom slučaju učenici) aktivno sudjeluju u sportu. bilo na profesionalnoj.. građevinske. 1991. i sve ono što je uz njega vezano. anketom među učenicima svih gimnazija u Splitu. 1993. U tom pogledu mogu se izvesti hipoteze o značajnim razlikama među različitim skupinama mladih s obzirom na spolnu i slojnu pripadnost. godine.. na uzorku od 65 nastavnika u 29 osnovnih i 36 srednjih škola u Splitu. ima dosta veliko značenje u životu mladih budući da mladi ne samo posjećuju sportske priredbe. Fanuko i sur. tehničke i elektrotehničke. 1992. 2. Grabar. 1992... i drugi). koje sportske idole poštuju. Treća pretpostavka proizlazi iz činjenice o postojanju razlika među različitim društvenim slojevima populacije u pogledu sudjelovanja u sportskoj publici.... Polazna pretpostavka ovoga rada bila je da sport.. kao i kakav odnos imaju prema predmetu tjelesne i zdravstvene kulture (TZK). 1991..

2) pitanja vezana uz TZK i izvođenje nastave (9-18 pitanja). ali ne i najznačajniji u životu učenika Iako najveći broj ispitanika smatra kako su škole preopterećene programom i predmetima (75% odgovora). Ostali čimbenici socijalnog statusa nisu toliko bitni za provođenje slobodnog vremena. a čak 38% učenika Nadbiskupijske gimnazije smatra da nema dovoljno slobodnog vremena. oni koji su značajni za temu. gledanjem TV (61:47%) i odlaskom u kino (19:9%). ali ne i najznačajniju.112 Postoje značajne razlike između učenika i učenica u pogledu načina provođenja slobodnog vremena. dok se sportom bavi 52% učenika. šetnja po prirodi i gradu. Tako se oni koji pokazuju bolji uspjeh bave s više različitih aktivnosti u slobodnom vremenu.113 110 Primjerice. Anketni upitnik sastojao se iz 32 pitanja podijeljena u sljedeće tri temeljne skupine: 1) pitanja o ispitaniku i njegovoj obitelji (od 1 do 8 pitanja). od onih koji pokazuju lošiji uspjeh. odlazak u kino i pogotovu odlazak u muzeje. učenici Nadbiskupijske gimnazije i zdravstvene škole posebno se ističu u pogledu stajališta o opterećenosti gradivom i predmetima (čak preko 85% odgovora).110 Istraživanje je pokazalo da sport igra vrlo značajnu ulogu u provođenju slobodnog vremena učenika. najveći dio ispitanika odgovara kako ipak ima dovoljno slobodnog vremena (90%). čitanje knjiga. Dok se sportom bavi 42% ispitanika. S obzirom na zahtjeve o veličini teksta. I ovo istraživanje je omogućila donacija Poglavarstva grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske. istu aktivnost provodi samo 33% učenica. pri čemu postoje značajne razlike među različitim školama. dok je posjećivanje sportskih priredbi (utakmica i drugih) tek na osmomu mjestu. 139 113 . Naime. ovdje će se uspoređivati samo neki odgovori. Sport je značajan. Istraživanje su obavili studenti treće godine kineziologije s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja iz Splita u okviru svoga nastavnog programa iz kineziološke sociologije. Na provođenje slobodnog vremena također utječu i mnogi drugi čimbenici. Učenice se od učenika više bave čitanjem knjiga (33:13%).111 Od trinaest aktivnosti koje mladi provode u slobodnom vremenu. 11.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO nastavnika TZK. prva tri mjesta zauzimaju druženje s prijateljima. a poslije sporta slijede ljenčarenje. Primjerice. 111 112 Također je značajno konstatirati kako provođenje slobodnog vremena ovisi i o uspjehu u školi. bavljenje sportom je tako tek na četvrtom. rad na računalu. 3. galerije i slične kulturne institucije toliko malen da je gotovo beznačajan. 3) pitanja o sportu i bavljenju sportom (od 19 do 32 pitanja). gledanje TV i sjedenje u kafićima. dok je bavljenje hobijem. uspjeh u školi igra značajnu ulogu (učenici s boljim uspjehom dva do tri puta imaju više ispunjeno slobodno vrijeme od učenika s lošijim uspjehom).

tako i na bavljenje sportom te posjećivanje sportskih priredbi. kao i oni koji su ponavljali razred. kao što se i u najvećem postotku bave sportom. Bavljenje sportom s obzirom na uspjeh u školi (u %) Uspjeh u prošlom razredu odličan vrlo dobar dobar dovoljan ponavljač UKUPNO 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Bavi se sportom 41 46 42 25 42 Ide na sportske priredbe 36 26 20 25 28 140 . oni učenici koji su prethodni razred završili s odličnim uspjehom bave se u slobodnom vremenu s najvećim brojem aktivnosti. gotovo se uopće ničim ne bave u slobodnom vremenu. Štoviše. zdravstvene. Uspjeh u školi upravo je proporcionalan broju aktivnosti kojima se pojedinac bavi u slobodnom vremenu. a s opadanjem uspjeha opada i broj aktivnosti kojima se pojedinac bavi u slobodnom vremenu. S druge strane. Tako se najviše sportom bave ispitanici iz likovne škole. a najmanje učenici tehničkih škola. kao i s bavljenjem sportom. a najmanje iz gimnazija. nadbiskupijske.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 60. pa ni sportom. Odgovori na pitanje: "Čime se bavite u slobodnom vremenu"?(u %) 10 11 12 13 Idem u muzeje. potom tehničke. Bavljenje sportom i posjećivanje sportskih priredbi po tipovima škola (u %) Škola Likovna Tehničke Nadbiskupijska Zdravstvena Gimnazije Rang 1 2 3 4 5 Bavljenje sportom 55 45 44 41 37 Škola Zdravstvena Nadbiskupijska Gimnazije Likovna Tehničke Rang 1 2 3 3 4 Posjeta sportskih priredbi 50 38 25 25 18 Tablica 17. Uspjeh u školi također utječe kako na provođenje slobodnog vremena. što se jasnije vidi iz naredne tablice. galerije Idem u Kino Hobijem Čitam knjige Šetam po gradu Sportske priredbe Šetam po prirodi bavim se računalom Ljenčarim Bavim se sportom Sjedim u Kafiću Gledam TV Družim se 5 15 17 24 26 28 29 35 40 42 49 55 63 0 10 20 30 40 50 60 70 Također postoje i stanovite razlike među ispitanicima različitih škola u pogledu bavljenja sportom i posjećivanja sportskih priredbi. uključujući i postotak onih koji se bave sportom. Tablica 16. učenici koji su prethodni razred završili s dovoljnim uspjehom. Naime. najviše su posjetitelji sportskih priredbi učenici Nadbiskupijske gimnazije.

114 I u tom pogledu postoje stanovite razlike među školama. samo se 21% učenika koji smatraju da je TZK manje važan od drugih predmeta bavi sportom (C-koeficijent = 0. 11. u usporedbi sa samo 34% takvih odgovora kod odlikaša. to je odnos prema TZK-u negativniji115: C=0.19).27).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Bavljenje sportom uvjetovano je i odnosom prema TZK kao predmetu u školi koji ima za cilj razvijanje ljubavi prema tjelesnoj vježbi i sportu te razvijanje motoričkih sposobnosti. Odnos učenika prema TZK-u Na pitanje: „Kakav je po tvom mišljenju TZK?“.22). Tako učenici gimnazija i tehničkih škola manje vole TZK od učenika drugih škola (32% učenika gimnazija i 24% učenika tehničkih škola izjavljuje da ga ne voli). bavljenja sportom (C=0. Značajniji društveni čimbenici koji utječu na stajalište prema TZK-u su: 1) uspjeh u školi (što je uspjeh lošiji. ili razlikama u selektivnosti prijema učenika. 141 115 . Analiza je ukazala na postojanje veze između stajališta o značenju TZK u odnosu prema drugim predmetima i bavljenja sportom. Mogu li se te razlike objasniti razlikama u programima. s obzirom na mjesto rođenja učenika (C=0.12).32). dok učenici likovne škole i Nadbiskupijske gimnazije pokazuju nešto veću ljubav prema TZK-u od učenika ostalih škola. dok je vrlo mali broj smatrao da je važniji od ostalih predmeta. teško je bez dubljeg istraživanja reći. dok se oni koji smatraju da je TZK važniji od drugih školskih predmeta 64% bave sportom.14) ni s obzirom na autopercepciju slojne pripadnosti učenika (C=0.4. Ponavljači tako pridaju najmanji značaj TZK-u jer u 100% slučajeva odgovaraju da je on manje značajan od drugih predmeta. Tako se učenici Nadbiskupijske gimnazije posebno ističu u manjem. Odgovori na pitanje: „Kakav je po tvom mišljenju TZK"?(u %) C = 0. Tako. Nešto je manji broj ispitanika odgovorio da je taj predmet manje važan od ostalih.37 važniji od drugih predmeta jednako važan kao i drugi predmeti manje važan od drugih predmeta bo UKUPNO 100 100 100 100 100 100 Gimnazije Nadbiskupijska Zdravstvene Tehničke Likovna UKUPNO 10 14 8 20 10 46 25 77 47 65 52 45 69 9 44 15 37 6 2 1 Potrebno je istaknuti da nema značajnijih razlika u tom pogledu među pripadnicima različitih spolova (C=0. dok se učenici zdravstvene i likovne škole ističu u većem pridavanju značenja ovome predmetu. a samo 23% da ga ne voli114). Tablica 18. ili ljubavi prema predmetu koja je kod većine učenika izrazita (55% učenika izjavljuje da voli TZK. U tom su pogledu vrlo značajne razlike među školama. ili nekim drugima čimbenicima. najveći se broj ispitanika opredijelio za stav kako je TZK jednako važan kao i drugi predmeti.

29) 3) materijalni status kućanstva (što su primanja po članu veća. bar po izjavama učenika. i to najvećim dijelom iz nogometa (5% odgovora). Na pitanje : „Što ti je najveći problem kod TZK-a"? najveći broj učenika je naveo lošu dvoranu i opremu (30%). Od onih koji ne pohađaju izbornu nastavu najveći ih broj to ne čini jer nema vremena. Iz narednog prikaza je vidljivo da školska natjecanja apsolutno dominiraju. to je u očima ispitanika TZK manje važan116: C=0. pa bi oni koji to žele mogli povećati vlastitu tjelesnu aktivnost.000 kn po članu. u usporedbi sa samo 25% ispitanika čija kućanstva imaju manje od 1.000 kn po članu.34) Velika većina ispitanika smatra da bi trebalo povećati broj sati TZK (43% odgovora) jer bi to bilo korisno za tjelesnu aktivnost. Postojeće stanje izborne nastave u splitskim školama je katastrofalno. ili se dodatna nastava u školi ne organizira.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 2) zanimanje roditelja (što je zanimanje na višem društvenom položaju. Samo manji broj učenika izjavljuje da nema takvih sklonosti. jer samo mali broj škola. 142 . dok 30% smatra kako se broj sati ne bi trebao povećavati (i u tom pogledu postoje značajne razlike među učenicima različitih škola). djeca radnika u samo 29% izražavaju takav odnos. dok 87% ispitanika ne pohađa nikakvu izbornu nastavu iz TZK-a. Samo mali broj učenika (13%) izjavljuje kako pohađa izbornu nastavu. a samo je mali broj učenika kritizirao organizaciju sata TZK-a (8%). dok djeca stručnjaka u 47% slučajeva imaju stav kako je TZK manje važan od drugih predmeta. rukometa (2%) i odbojke (2%). primjerice. ispitanici čija kućanstva imaju više od 5. primjerice. 117 Tako. što čini posebne probleme oko učenja (19%). ima takvu nastavu iz TZK-a. u 67% slučajeva smatraju kako je TZK manje važan od drugih predmeta. dok samo mali broj učenika izjavljuje kako škola organizira druge oblike izvannastavnih aktivnosti. Očito je da bi trebalo uvesti dodatnu nastavu u programe TZK-a.26-0. Ova bi se dilema (povećati broj sati ili ne) mogla razriješiti izraženijim uvođenjem izborne nastave TZK-a. održavanje higijene (nema tuširanja nakon sata 19%). činjenicu da TZK nije u smjeni zajedno sa satima ostalih predmeta. košarke (4%). a jedan dio učenika se bavi nekim sportom izvan škole. to je u očima ispitanika TZK manje važan117: C=0. 116 Tako.

naime.36). 13% talent i vještina. dok je čak 86% odličnih učenika suglasan s time da se treba baviti sportom zbog zdravlja. Postoje značajne razlike u pogledu stajališta o sportu kao sredstvu očuvanja zdravlja i borbe protiv narkomanije s obzirom na uspjeh u školi. Tako. samo 33%. samo 50% pripadnika nižih slojeva podržava ovo stajalište. Isto tako postoje i značajne razlike s obzirom 143 . 20% smatra da je sport igra. zdrav duh“ (47% odgovora). u tome postoje razlike i među spolovima. dva puta više od svojih kolega učenika podržavaju takvo stajalište (62% : 30%). mjesto rođenja i pripadnost određenom društvenom sloju. a samo 4% odličnih učenika s time nije suglasno. U pogledu stajališta da je sport „u zdravom tijelu. Isto tako nema značajnih razlika u tom pogledu među različitim spolovima. Ili. Učenice.37). dok je 64% odličnih učenika suglasno da se sportom može boriti protiv narkomanije. ali isto toliko nije suglasno s tim stajalištem (C=0. samo 50% ponavljača ima takvo stajalište (C=0. Sportom do zdravlja Koliko značenje učenici srednjih škola pridaju sportu vidi se i po tome što ih najveći broj smatra da se sportom može sačuvati zdravlje (88% odgovora) i da se sport može uzeti kao sredstvo za borbu protiv narkomanije (74% odgovora). Isto tako.5. a samo 6% sport vidi kao mogućnost dobre zarade. Izvannastavne aktivnosti koje se u školi organiziraju u okviru TZK-a (u %) 60 55 50 40 30 20 10 4 5 2 0 Posjete sportskim klubovima Školska natjecanja 0 Izborna nastava izleti u prirodu Posjeti sportskim manifestacijama 11. dok je 65% ispitanika rođenih u gradu suglasan da se sportom može boriti protiv narkomanije i čak 90% da je sport sredstvo očuvanja zdravlja. I konačno. zdrav duh“. dok 82% pripadnika viših društvenih slojeva smatra kako se sportom može boriti protiv narkomanije.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 61. To se potvrđuje i u odgovorima na pitanje o definiciji sporta budući da ga najveći broj učenika definira stajalištem „u zdravom tijelu. samo 50% ponavljača je suglasno. 11% nadmetanje u kojem pobjeđuje najbolji. odnosno 78% ispitanika rođenih na selu ima takvo stajalište.

Tablica 20. Najdraži sportaš. 3.52 Gimnazije Nadbiskupijska gimn. a žene ostale sportove. jer se pokazalo da muškarci preferiraju nogomet. dok ispitanici rođeni u gradu u 47% slučajeva podržavaju takvo stajalište. Križanje ovoga pitanja sa spolom pokazalo je da 50% muškaraca i samo 20% žena preferira nogomet. Vrlo visok C-koeficijent upozorava na izrazite razlike među učenicima različitih škola u pogledu izbora najdražeg sporta. Iz nje je razvidno da su učenici dali prednost domaćim sportašima i sportašicama. 11. ponavljači i učenici s dovoljnim uspjehom uopće ga ne podržavaju (0% odgovora). Najdraži sport. u likovnoj školi nogomet i košarka imaju isti postotak ljubitelja. čudno je da rukomet u većoj mjeri ne figurira kao najdraži sport. zdrav duh“. nogomet. 5. oni koji su rođeni na selu u samo 33% odgovora smatraju kako je „u zdravom tijelu. a iza njega slijede košarka.6. dok odlični učenici u 59% odgovora podržavaju takvo stajalište. Tako. Odgovori na pitanje: „Koji ti je najdraži sport"?(u %) C=0. Tako. 2.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO na uspjeh u školi (C=0. Sportaš Stipe Pletikosa Goran Ivanišević Ronaldinho Mirko Filipović Goran Kožulj % 35 24 11 6 1 Sportašica Blanka Vlašić Janica Kostelić Ana Kurikova Barbara Jelić Serena Williams % 34 23 11 7 2 S obzirom na uspjehe naših rukometaša na svjetskim natjecanjima posljednjih godina. 4. a prikazan je u narednoj tablici. a vrhunski su sportaši uložili veliki napor i žrtvu kako bi to postali (70% odgovora). Nogomet je tako najdraži sport među učenicima Nadbiskupijske gimnazije i tehničkih škola. To je vjerojatno zbog razlika u spolnoj strukturi učenika. najdraža sportašica 1. dok u gimnazijama i zdravstvenoj školi prevladavaju ljubitelji košarke. dok je samo 7% ispitanika uzrok uspjeha vrhunskih sportaša vidjelo u talentu. Zdravstvene Tehničke Likovna UKUPNO Nogomet 30 44 18 47 35 33 Košarka 34 6 25 21 35 28 Odbojka 13 18 6 20 12 Rukomet 10 14 8 10 9 Ostali 13 37 17 12 Bo 1 13 25 2 6 Ukupno 100 100 100 100 100 100 144 . ali i da je izbor i domaćih i stranih korektan. Ispravno stajalište prema vrhunskom sportu pokazuje se i po tome što samo 20% učenika smatra kako je vrhunski sport način da se zaradi. dok ostalih 50% muškaraca i 80% žena preferiraju ostale sportove. Isto tako. odbojka i rukomet. sportaš i sportašica Za većinu ispitanika vrhunski sport je sport na višoj razini (47% odgovora). Izbor najdražega sportaša ili sportašice napravljen je sukladno tome. Najdraži sport je naravno. što nije slučaj s ostalim školama. Tablica 19.39) i s obzirom na mjesto rođenja.

a. Upitnik se samo nešto malo razlikovao od upitnika ponuđenog splitskim srednjoškolcima.5 puta više bave košarkom od prosjeka. kao i predmeta tjelesne i zdravstvene kulture u školi. dok je bavljenje drugim sportovima manje zastupljeno. na čemu im se zahvaljujem. Dok je u prošlome tekstu analiziran odnos između splitskih učenika i sporta. oko 50% ispitanika odgovara da se bavi određenim sportom iz ljubavi prema njemu. Čak 44% učenika izjavljuje da se ranije bavilo sportom pa je prestalo.7. u ovome tekstu će se taj odnos analizirati usporedbom učenika koji žive na obali s onima 118 I ovo su istraživanje. što je sasvim logično jer je Split i najveći grad u kojemu živi nešto manje od polovice stanovnika Županije. 119 Zahvaljujem se i Poglavarstvu grada Splita te Županiji splitsko-dalmatinskoj koji su financijski pomogli i ovo istraživanje. kao anketari i obrađivači. 2005. Tablica 21. s upitnikom od 64 pitanja. 145 . a učenici se likovne škole gotovo pet puta više bave tenisom i dva puta više rukometom od prosjeka. a oko 1/5 radi zdravlja i kondicije. odnosno 197 učenika). Najveći uzorak je u obalnom i zagorskom (421. a u okviru svojih seminarskih obveza. Istraživanje je izvršeno metodom anketiranja učenika srednjih škola na uzorku od 648 učenika. profesora tjelesne i zdravstvene kulture te korisnika fitnes klubova. kao i istraživanje nogometne i rukometne publike. a najmanji u otočnom području (30 učenika).b). košarkom i odbojkom. 2005.58). izveli studenti treće godine kineziologije pri Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije. dok se učenici zdravstvene škole 2. Sport kojim se učenici bave (u %) C=0. Na pitanje o razlozima bavljenja. Učenici i sport: regionalne razlike118 Tekst koji je pred vama nastavak je već ranije objavljenoga teksta (Bjelajac.58 Gimnazije Nadbiskupijska gimnazija Zdravstvene Tehničke Likovna UKUPNO Nogomet 10 6 18 34 10 17 Odboj-ka 14 19 18 15 12 Rukomet 2 13 11 8 15 7 Košarka 11 32 10 10 14 Plivanje 7 5 5 4 Te nis 9 2 2 25 6 UKU PNO Ples 9 5 5 Ostalo 24 44 4 22 5 20 bo 14 19 9 21 15 15 100 100 100 100 100 100 11. od kojih su neki tekstovi već ranije objavljeni (Bjelajac.)119. Tako oko 1/5 ispitanika izjavljuje da je član nekog sportskog kluba. Bjelajac 2005. Tako se učenici tehničkih škola dva puta više bave nogometom od prosjeka. Najveći se broj ispitanika bavi nogometom. a 1/3 da se sportom bavi rekreativno. Također treba naglasiti postojanje značajnih razlika među učenicima različitih škola (C-koeficijent = 0. pa je većinu odgovora na pitanja moguće uspoređivati s odgovorima splitskih učenika. a najveći broj njih prestao je radi nedostatka vremena (22% odgovora). Uzorak učenika u Splitu imao je 247 učenika koji su pridodani uzorku obalnog područja.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Velika većina ispitanika se ili bavila nekim sportom ili se još uvijek bavi. dok je jednom manjem dijelu dosadilo bavljenje tim sportom pa je zato prestao (15% odgovora).

a tek na petom mjestu je bavljenje sportom (55 odgovora). jer je u ovome tekstu temeljna pretpostavka da postoje značajne razlike između ova tri područja Županije splitskodalmatinske u pogledu uvjeta ostvarenja predmeta koji se zove tjelesna i zdravstvena kultura. Učenici srednjih škola u regiji se u slobodnom vremenu najčešće druže s prijateljima. tradicionalna razvojna zaostalost koja je tek zadnjih godina rezultirala povećanim standardom zbog razvoja turizma i sl. Te su nejednakosti povezane i s razlikama u stupnju gospodarskog razvitka različitih područja. Tako C-koeficijent koji se kreće od 0. Iz koeficijenata kontingencije (C-koeficijent) naredne tablice očito je da postoji vrlo velika povezanost između provođenja slobodnog vremena i područja u kojemu učenici žive. što je i kod jednoga i kod drugoga uzorka najmanje izraženo. prema kojemu veliki broj i organizirane i neorganizirane publike na nogometnim stadionima čine učenici srednjih škola (Bjelajac. Budući da se radi o nastavku teksta koji je već objavljen.432 indicira izrazitu povezanost između područja i provođenja slobodnog vremena. I pored toga što je velik dio uzorka sastavljen od učenika splitskih škola. Ovaj se podatak podudara s podatkom dobivenim u istraživanju sportske publike. 146 . postoje stanovite razlike u provođenju slobodnog vremena između splitskih učenika i učenika u regiji. 2003. jer učenici regije kao cjeline u većoj se mjeri bave sportom nego splitski učenici (55:42). Isto tako. ali da će na otocima iz specifičnih razloga (izoliranost. odlazak u kafiće. nakon čega slijedi odlazak na sportske priredbe (52 odgovora). razlike koje postoje u odnosu prema sportu su također vrlo značajne.). te mogućnosti biti također manje nego u obalnom području (Bjelajac. Iz naredne tablice očit je raspored provođenja slobodnog vremena. kao i samih sportskih kapaciteta. uvodne napomene i istraživačka metoda iz prethodnoga teksta sastavni su dio i ovoga. Dok je i kod splitskih učenika druženje s prijateljima na prvomu mjestu. 2005.248 do 0.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO koji žive na otocima i u Zagori. poslije čega slijede rad na računalu. ali da postoje i značajne razlike u tim područjima u pogledu odnosa prema sportu općenito.a). odnosno idu u školu. gledanje TV. kod učenika regije je postotak takvih odgovora izraženiji (74:63).). pa čak i kod posjećivanja muzeja. kao što učenici s područja Županije u cijelosti u većoj mjeri od splitskih učenika posjećuju sportske priredbe (52:28). Općenito uzevši. mali broj učenika. Tako se očekuje da će učenici obalnog područja Županije imati bolje uvjete od učenika njenoga zagorskoga dijela. učenici Županije kao cjeline potpunije provode svoje slobodno vrijeme od splitskih učenika. galerija i izložbi. s tim što je potrebno naglasiti da oko 1/5 učenika izjavljuje kako nema slobodnog vremena. Jedina se razlika odnosi na hipoteze.

402 0.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 62.432 0.313 0.374 0. Provođenje slobodnog vremena u regiji i gradu Splitu (u %) 80 74 70 63 R e g i j a S p l i t 62 59 49 42 35 28 29 24 26 17 57 55 55 60 52 50 46 40 44 40 35 28 23 15 50 40 30 20 10 5 0 Druži se Računalo Kafići TV Sport Sportske priredbe Ljenčari Šeta u prirodi Knjige Šeta po gradu Kino Hobi Muzeji i sl. Način provođenja slobodnog vremena učenika po područjima Obala Šetnja po gradu Bavi se hobijem Rad na računalu Čita knjige Ide na sportske priredbe Bavi se sportom Ide u muzeje.360 0. Iz tablice 1 očito je da su najveće razlike među područjima regije primijećene u pogledu gradske šetnje i bavljenja hobijem.335 0. dok učenici iz obalnog područja u najvećoj mjeri smatraju 147 . Tablica 22. što pokazuje vrlo visok C-koeficijent od 0.352 0.248 Ra ng 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Na pitanje: “Kakva je po tvom mišljenju TZK?” učenici iz različitih područja različito odgovaraju. Također su vrlo velike razlike u pogledu bavljenja sportom i odlaska na sportske priredbe. a najmanje u pogledu druženja s prijateljima i gledanja TV.346 0. u obalnom pojasu 50 učenika izjavljuje kako se u slobodnom vremenu bavi sportom (sport je u obalnom pojasu tek na šestom mjestu).257 0.324 0. Primjerice.396 0. dok je u Zagori čak 74 učenika izjavilo kako se u slobodnom vremenu bavi sportom (sport je u Zagori na drugom mjestu). Slični su odgovori dobiveni i kod pitanja o posjećivanju sportskih priredbi.386 0. 308.375 0. Tako. galerije i izložbe Ide u kino Ljenčari Ide u kafiće Šetnja po prirodi Druži se s prijateljima Gleda TV Nema slobodnog vremena 38% 25% 56% 42% 44% 50% 19% 33% 51% 58% 42% 18% 73% 61% Ra ng 10 12 4 9 7 6 13 11 5 3 8 14 1 2 Otoci 40% 43% 87% 70% 30% 17% 43% 23% 53% 57% 83% 47% Ra ng 9 8 1 3 10 12 13 7 11 5 4 14 2 6 Zagora 47% 30% 69% 46% 73% 74% 37% 37% 53% 63% 52% 33% 76% 50% Ra ng 9 14 4 10 3 2 12 11 6 5 7 13 1 8 C-koeficijent 0. a na otocima se u slobodnom vremenu sportom bavi samo 17 učenika (sport je na otocima tek na 12 mjestu).

Odgovori na pitanje: “Kakva je po tvom mišljenju TZK"? (C= 0.308) 100% 90% 80% 70% 60% 50% 44% 40% 30% 20% 10% 0% Obala Otoci Zagora važniji je od drugih predmeta 51% 18% jednako je važan kao i drugi predmeti 35% manje je važan 11% 38% 17% 52% 29% 148 . oko 20% na održavanje higijene. posjete sportskim manifestacijama i klubovima. Analogno tome. kao što je veći i postotak učenika koji izjavljuju kako se u okviru TZK organiziraju izleti u prirodu. Oni se 2-3 puta manje opredjeljuju za tu vrstu odgovora.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO kako je TZK važniji od drugih predmeta u školi (51 odgovora). a pogotovo na otocima. broj odgovora koji indiciraju postojanje različitih sportskih natjecanja u školi je relativno izraženiji u obalnom pojasu i u Zagori nego na otocima. dok se učenici obalnog i zagorskog područja gotovo isto izjašnjavaju (oko 40% ukazuje na slabu dvoranu i opremu. nastoji se kompenzirati različitim drugim aktivnostima povezanima s TZK-om. daleko više izborne nastave nego u obalnom području. Zato je najveći postotak učenika koji bi povećali broj sati TZK na obali (55). Ono što učenicima nedostaje u Zagori i na otocima. Interesantno je da učenici obalnog pojasa ukazuju i na problem održavanja TZK-a u suprotnoj smjeni od ostalih predmeta (oko 14% odgovora). a pogotovo nego na otocima. Tako je u Zagori. pri čemu je najveći postotak onih koji izjavljuju da je problem slaba dvorana i oprema (čak 73%). gdje takvih natjecanja i nema. a od 5-8% na slabu organizaciju sata). ali je zato postotak onih koji smatraju da je manje značajan od drugih predmeta na otocima gotovo četiri puta. Slika 63. dok je najmanji u Zagori (38). a u Zagori gotovo dva puta veći nego na obali. na obali je daleko izraženiji postotak učenika koji vole TZK nego u Zagori. učenici iz Zagore. Najviše problema s TZK-om imaju učenici na otocima. a poglavito učenici s otoka ne pridaju tome predmetu isto značenje. Za razliku od toga. a na otocima 49%.

pa košarkom (33%). U okviru nastave TZK u školi se organiziraju sljedeće aktivnosti (u %) OBALA Izborna nastava Izleti u prirodu Posjete sportskim manifestacijama Posjete sportskim klubovima Školska natjecanja 26 16 4 2 44 OTOCI 85 40 47 7 ZAGORA 48 50 11 11 38 Razlike između tri regionalna područja postoje i u pogledu pohađanja izborne nastave iz TZK. Postoje značajne razlike među različitim područjima i u pogledu razloga nepohađanja izborne nastave iz TZK. Najveći broj učenika iz obalnog pojasa pohađa izbornu nastavu iz košarke (38%). Što ti je najveći problem kod TZK? (u %) C = 0. pri čemu nema značajnih razlika između obalnoga i zagorskoga pojasa Županije (odbojkom se bavi samo 9% učenika s obale i 10% učenika Zagore. Primjerice. Dok je u Zagori 149 .Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 64. dok učenici s otoka tvrde kako ne pohađaju takvu nastavu. učenici s otoka izjavljuju kako bi ih to dodatno opteretilo (čak 83% odgovora).322 LOŠA DVORANA I OPREMA ODRŽAVANJE HIGIJENE LOŠA ORGANIZACIJA SATA ŠTO NIJE U SMJENI NEŠTO DRUGO NEMA PROBLEMA OBALA 41 17 8 14 10 10 OTOCI 73 7 3 3 13 ZAGORA 43 19 5 1 21 6 Tablica 24.355) 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Obala Otoci Zagora 66% volim TZK 42% 51% 4% 7% 11% 2% 4% nešto drugo 18% ne volim TZK 7% ništa posebno 16% 27% Tablica 23. što se kao razlog u obalnom i zagorskom pojasu javlja vrlo rijetko. Primjerice. učenici obalnog i zagorskog dijela županije gotovo je u podjednakoj mjeri pohađaju (16-18% odgovora). Vrlo je mali broj učenika koji izjavljuju kako se bave rukometom i atletikom (samo nekoliko postotaka u svakom području). a 10-20% učenika tvrdi kako se takva nastava u njihovoj školi ne organizira. potom iz nogometa (28%) i rukometa (23%). dok je iz Zagore najveći broj učenika odgovorio kako se u izbornoj nastavi bavi nogometom (48%). a atletikom samo 2% učenika s obale i 3% učenika iz Zagore). Koja tvrdnja najbolje opisuje tvoj odnos prema TZK? (C=0.

Velika većina učenika iz sva tri područja prihvaća stajalište kako se sportom može boriti protiv narkomanije (u prosjeku 46% odgovora). kod učenika iz obalnog pojasa se podjednako javljaju odgovori tipa: „bavim se sportom izvan škole“ (interesantno je da se i u Zagori ovaj tip odgovora javlja s istom relativnom frekvencijom) i „neki drugi razlozi“. gdje su koeficijenti vrlo visoki. najbolje određivala sport?“ i „Baviš li se nekim sportom?“. Slika 65. zdrav duh“ (u prosjeku 47% odgovora). U pogledu odgovora na pitanja „Neki smatraju kako se sport može uzeti kao jedan od načina borbe protiv narkomanije. Razlike su. „Slažeš li se stajalištem da bavljenje sportom pridonosi očuvanju zdravlja?“.200 do 0. nema značajnijih razlika između različitih područja (C-koeficijent se kreće od 0. vrlo značajne kod nekih drugih pitanja. Što ti misliš o tome?“. zato se najveći broj učenika u sva tri područja bavi nekim sportom (u prosjeku oko 86% učenika se ili bavi ili se nekad bavilo sportom).260). Izborna nastava iz TZK na obali i u Zagori OBALA atletika odbojka 2% 9% rukomet 23% košarka 38% nogomet 28% 150 . "Koja bi tvrdnja. kao i stajalište da se sport može definirati krilaticom „u zdravom tijelu. prema tvom mišljenju. međutim.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO najfrekventniji odgovor „ne organizira se iz željenog sporta“ .

na obalnom i 151 . nesvakidašnji i nezaboravni sportovi. Zato i u jednom i u drugom području učenici velikim dijelom smatraju kako su to uzbudljivi. Razlozi ne pohađanja izborne nastave iz TZK po područjima 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% nešto drugo 20 nemam sklonosti 14 to bi me opteretilo 6 nemam vremena 15 bavim se sportom izvan škole 20 ne organizira se iz željenog sporta 24 11 8 . Dok se učenicima s otoka uglavnom takvi sportovi ne dopadaju (71% odgovora). dok 90% učenika s otoka smatra kako su sportovi poput padobranstva. Slične su tome i razlike u stajalištu o sportovima kao što je ultimate fight. odnosno 38% odgovora ukazuje na takav stajalište.5 8 8 23 89 49 Obala Otoci Zagora Primjerice. slobodnog penjanja i sl. rizični. ronjenja.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO ZAGORA rukomet 6% odbojka 10% atletika 3% nogomet 48% košarka 33% Slika 66. kod učenika na obali i u Zagori samo 29%.

Najdraži sport po područjima C = 0. iako im je najdraži sport nogomet.o.365 Obala Otoci Zagora Ivanišević 30 73 22 Ronaldinho 12 10 15 Filipović 6 7 6 Pletikosa 23 5 N. Tako. U tim se područjima također ističu Ronaldinho. dok je na otocima najpopularnija sportašica Janica Kostelić. Obala 37 25 7 11 4 2 2 7 5 Otoci 63 10 13 7 7 Zagora 29 7 5 8 22 8 3 14 4 I dok se učenici zagorskog područja najviše bave nogometom i košarkom. Tako.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO u zagorskom području je samo 24-33% takvih odgovora. u Zagori je tri puta. bavljenja određenim sportom i navođenjem sporta koji je učenicima najdraži. Dok se na obali još ističe Blanka Vlašić kao podjednako popularna kao i Janica. Kranjčar 5 10 11 Ostali 17 35 Tablica 26. a na otocima dva puta manji postotak onih koji su izabrali našu popularnu atletičarku. vrlo značajne razlike među područjima u pogledu najpopularnijeg sportaša i sportašice. Postoje. gotovo je dva puta manji postotak učenika s obale i iz Zagore koji navode našu “kraljicu snijega” kao najpopularniju. Isto tako. Najpopularniji sportaš po područjima C=0. Najpopularnija sportašica po područjima C=0. dva i pol do tri puta je manji postotak takvih na obali i u Zagori. razlike su vrlo značajne u pogledu sporta kojim se bave i sporta koji im je najdraži. međutim. Tablica 25.387 nogomet košarka rukomet odbojka atletika vaterpolo tenis ostali sportovi b. Tablica 27. što indicira određenu dozu agresivnosti kod učenika ovih područja. dok najveći broj učenika s otoka smatra kako je najpopularniji sportaš Ivanišević. iako nema značajnih razlika među područjima u tome bave li se nekim sportom. dok su najčešći odgovori “volim ih gledati jer su uzbudljivi i napeti” (36-43% odgovora).368 Obala Otoci Zagora Janica Kostelić 24 40 24 Ana Kurnikova 10 10 4 Barbara Jelić 6 3 Blanka Vlašić 22 10 7 Serena Williams 5 7 5 Ostali 9 3 10 b. učenici s obalnog područja se gotovo podjednako bave svim dolje navedenim 152 . učenici na obali i u Zagori dva puta se manje bave odbojkom i rukometom od učenika s otoka.o. 24 30 48 I konačno. a u obalnom području i golman Hajduka Pletikosa. dok se učenici s otoka najviše bave odbojkom i rukometom.

359 nogomet košarka rukomet odbojka Ostali sportovi b. u obalnom području se osim nogometa s visokim frekvencijama javlja još i košarka. pogotovo u razlikama u školskim uvjetima njihove realizacije. ali kod nekih drugih odgovora postoje i izrazite razlike u odgovorima. koje su uvjetovane ne samo razlikama u uvjetima života (vrsta djelatnosti koja je dominantna u području. Istovremeno. 153 . Obala 19 18 13 17 22 12 Otoci 40 60 Zagora 33 21 10 18 11 7 Ako bismo pokušali izvesti neke zaključke iz ovih analiza sličnosti i razlika učenika različitih područja. o čemu je bilo riječi u poglavlju o sportu i ljudskim zajednicama. Tablica 28. Kojim se sportom baviš? C=0. a u Zagori atletika.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO sportovima. mogli bismo reći kako u nekim čimbenicima postoje izrazite sličnosti među učenicima različitih područja.o. nego i razlikama u organizaciji sportske djelatnosti. postojanje određenih sportskih objekata i sadržaja i sl. učenici obalnoga i zagorskoga područja izjavljuju kako im je najdraži sport nogomet.). visina nacionalnog dohotka.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 154 .

155 . razvoja odgoja. granski sportski savezi. tradicija. 2) razvoj najboljih oblika organizacije. SPORTSKE INSTITUCIJE Politika je prema sportskoj aktivnosti postavila tri sljedeća temeljna zadatka: 1) razvoj specifične sportske politike. afirmacija lokalnih i radnih zajednica kao osnovnih nositelja te aktivnosti. koji vrši administrativne. stručne i financijske poslove. odnosno gradski organi. Borba za masovnost. također spadaju u osnovne ciljeve planiranja organizirane sportske aktivnosti. znanju i moralnim vrijednostima. Definiranje i provedba politike organizirane sportske aktivnosti odvija se u našem društvu kroz državne institucije i sportske organizacije. prirodnih. samostalno obavljanje sportske aktivnosti osobnim radom. obrazovanja. koji joj je imanentan. društvenih i ekonomskih uvjeta lokalnih zajednica te sportske tradicije. poduzeća u području sporta.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 12. Sportu je potrebno dobro planiranje kao metoda povezivanja i usklađivanja akcija s ciljem zadovoljavanja općih i pojedinačnih potreba i interesa. a unutar njega i Fond za sport. stupnju demokratizacije. amaterizam i demokratizaciju sudjelovanja svih društvenih slojeva u organiziranim vidovima fizičke aktivnosti. aspiracija i mogućnosti bavljenja sportom. Sportske organizacije su: 1) 2) 3) 4) 5) 6) sportski klubovi. Državne institucije koje se bave sportom su: 1) Ministarstvo prosvjete i kulture. Što se tiče razvoja specifične sportske politike. Osim toga. razvoja sporta u svijetu te društveno ekonomskog i kulturnog razvoja uže sredine. a dio poslova na svim državnim razinama gradski organ može povjeriti stručnom savezu ili stručnoj službi druge organizacije. 2) općinski. ona se temelji na dostignutom stupnju razvoja općenito. osobnih potreba. sportska društva. 3) razvoj novih modela u ovom području. Razvoj specifične sportske politike ima više zadataka. razvijanje svijesti o njenoj korisnosti. također je jedan od ciljeva planiranja ove djelatnosti. koje vodi sportsku politiku. a jedan od najvažnijih je afirmacija sportske aktivnosti kao ljudske potrebe. realizacija društvenih ciljeva u organiziranoj fizičkoj aktivnosti te proučavanje dosadašnjeg razvoja njezine uloge u razvoju društva. sportski savezi.

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO

Sportske organizacije se organiziraju radi ostvarivanja i usklađivanja interesa građana i razvijanja sportske aktivnosti. Klubovi su osnovne institucije organizirane sportske aktivnosti i temelje se na uskim klupskim interesima, što svakako otežava realizaciju širih društvenih ciljeva. Iako su kotarevi ti koji su nositelji rekreacije, jasno nam je da to ne funkcionira budući da oni nemaju financijskih mogućnosti. Osim u kotarevima, kinezološka aktivnost, sportska i rekreacijska, također se daleko uspješnije odvija u radnim organizacijama, koje organiziraju i međusobna radnička natjecanja. Sportske organizacije iz istih grana udružuju se u granske sportske saveze, a ovi pak u sportske saveze, koji mogu biti općinski, gradski i republički.120 Sportska društva su skup klubova različitih sportskih aktivnosti, koji su organizirani kroz zajednički oblik organizacije, a poduzeća u području sporta se organiziraju radi obavljanja sportske djelatnosti, održavanja, korištenja i upravljanja sportskim objektima te organiziranja aktivnosti na njima. I konačno, vrhunski sportaši imaju pravo organizirati samostalno obavljanje sportske aktivnosti osobnim radom, što je dozvoljeno i onima koji imaju odgovarajuću stručnu spremu (npr. profesori fizičke kulture). Savezi imaju svoje skupštine, koje čine članice saveza (na općinskom), odnosno predstavnici općinskih saveza (na republičkom nivou).

120

Savezi imaju svoje skupštine, koje čine članice saveza (na općinskom), odnosno predstavnici općinskih saveza (na republičkom nivou).

156

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO

13. SPORT I SOCIJALIZACIJA Socijalizacija je dugotrajan i složen proces koji traje od rođenja do smrti. Svi utjecaji kojima je čovjek izložen dio su toga procesa. Koliku ulogu u njemu ima sport s obzirom na svoju masovnost? Upravo radi te masovnosti uloga sporta u procesu socijalizacije nije mala. Sport se često smatra poželjnim sredstvom socijalizacije jer se kroz pravila i norme koji u sportu postoje, pojedinac, koji je angažiran u takvom fiktivnom svijetu kao što je sportski, pogotovo aktivno, lakše uključuje u stvarni svijet radi pozitivne afirmacije. I njegova uloga u povijesti to pokazuje. U različitim civilizacijama (počevši od Egipta, preko Grčke, Rima, srednjega vijeka do današnjih dana) sport je u različitim inačicama (od gladijatorskih borbi u arenama do viteških turnira i modernih stadiona) imao značajnu društvenu i socijalizacijsku ulogu. Danas je sport uključen i u odgojno-obrazovni sustav svakog društva, a ona, zajedno s obitelji, imaju primarnu ulogu socijalizacije. Sama socijalizacija je dinamičan i trajan proces kroz koji prolazi svaka jedinka učeći kulturu društva kojemu pripada. Najznačajniji dio toga procesa je primarna, rana socijalizacija koja se odvija u djetinjstvu, u obitelji, vrtiću i kasnije u školi (od učenja jezika sredine u kojoj živi i odrasta, do prihvaćanja različitih društvenih vrijednosti i normi ponašanja). Pored psiholoških i pedagoških teorija socijalizacije, postoje i sociološke teorije, a najznačajnije su sljedeće: 1) strukturalno-funkcionalna teorija razvoja, 2) pristup simboličkog interakcionizma, 3) socijalno-teorijski pristup (Žugić, 1996.). Prema predstavniku strukturalno-funkcionalne teorije razvoja (Parsons), pojedinci se socijaliziraju «uranjanjem» ili «urastanjem» u društvo, učeći uloge koje od njih društvo očekuje. A te su uloge različite. Što je društvo razvijenije, pojedinac istovremeno vrši više uloga u njemu. Uloga oca (majke) uči se od malih nogu, ali i uloga «barba doktora», «vozača automobila i kamiona», mornara, željezničara, medicinske sestre, nastavnika, prijatelja, ljubavnika i druge. Igrajući se, djeca prihvaćaju određene vrijednosti i norme koje pojedine uloge sobom nose, pripremajući se za buduće uloge u stvarnosti. Tako se od malih nogu postavljaju određeni ciljevi u životu, koji se mogu dorađivati u daljnjem procesu socijalizacije (vrtić, škola, fakultet). Jedan od temeljnih problema ove teorije jest to što su, osim usvajanja određenih vrijednosti za njihovu realizaciju, potrebni i neki uvjeti koje treba
157

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO

ispuniti. Dijete se može igrati «barba doktora» koliko hoće, ali ako obitelj nije dobro financijski pripremljena za podržavanje takve uloge, daleko teže dolazi do njezina ostvarenja nego ako je obitelj dobro stojeća. Očito je da Parsons polazi od pretpostavke jednakih šansi, a u društvu nejednakosti one nisu jednake. Drugi Parsonsov problem jest njegovo pasiviziranje pojedinca. Razumljivo je društvo ima utjecaja, ali taj utjecaj nije jedini i isključivi, jer i pojedinac aktivno sudjeluje u procesu socijalizacije. Simbolički interakcionizam u središte pozornosti stavlja čovjeka i njegove interakcije. Čovjek se u procesu komunikacije koristi jezikom kao simboličkim izražajem, a on ima određene namjere i značenja, pa su glavne relacije ove teorije relacija između «Ja» i «drugi» (Mead). Svaki se pojedinac može postaviti tako da razumije ponašanje «drugoga» (Weber), a time i pretpostaviti njegovo buduće ponašanje. Budući da se i «drugi» tako postavlja, stvara se mogućnost interpretacije komunikacije. To «preuzimanje uloga» omogućava djelovanje uz ravnopravan odnos sudionika. Ako nema toga ravnopravnog odnosa, komunikacija se prekida. Osim osobnog identiteta, interakcionisti spominju i socijalni identitet, koji se odnosi na uključivanje strukture skupina i uloga. Temeljni problem interakcionista je to da su im se društvene strukture oslobodile vlastitih tvoraca, pa se nalaze u lebdećem stanju. Socijalno-teorijski pristup pokušava izmiriti prethodne dvije. Prema njemu (Habermas) , subjekt (onaj koji djeluje) ima određenu ulogu u preuzimanju i igranju uloga. Subjekti imaju reflektirajući odnos prema svojoj ulozi, a sposobnost distanciranja od neke uloge koju je igrao naziva se autonomnom igrom uloga (odmak od uloga). Time se mogu uključiti i stupnjevi slobode socijalnog djelovanja, što je nedostajalo interakcionizmu. U procesu socijalizacije najznačajnija su tri sljedeća čimbenika: 1) subjekt socijalizacije (ljudsko biće koje se i pored utjecaja druga dva čimbenika aktivno, a ne pasivno socijalizira, razvijajući se tako u ličnost sposobnu za komunikaciju), 2) institucije, čija uloga ovisi o ciljevima i funkcijama (kako se prenose vrijednosti, norme i tehnike kulture društva u kojemu se socijalizacija vrši), 3) kultura, kao sustav značenja u kojima se sudjeluje. U svim etapama socijalizacije sport je jedan od agensa koji daju sadržaj samome procesu čineći ga dinamičnijim. Učenje vještina i prihvaćanje društvenih vrijednosti i normi koje se sportom prenose na mlado ljudsko biće kao uživljavanje u uloge koje ga u životu očekuju, neodvojivi su od osoba i institucija koje se sportom bave. Jer, sport je igra, a kroz igru se uči najbolje, pa je sport izrazito pogodan za takvu aktivnost.
158

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO

Temeljni agensi socijalizacije su: 1) 2) 3) 4) obitelj, vršnjaci, odgojno obrazovne institucije, masovni mediji.

Obitelj igra vrlo značajnu ulogu u upućivanju mladih u sport. Ona ima izraziti utjecaj na to kako će se pojedinac profesionalno orijentirati, ali i u privatnome životu, a sudjelovanje u sportskim aktivnostima pod izravnim je utjecajem obiteljskog društvenog statusa. Primjerice, djeca iz obitelji višega društvenog statusa pohađaju elitne vrtiće, škole, fakultete, a isto je tako i sa sportom. Ta se djeca posvećuju elitnim sportovima poput tenisa i sl., učeći ga od malih nogu od dobro plaćenih instruktora. S druge strane, djeca iz obitelji nižeg društvenog statusa započinju sa sportskom aktivnosti kroz masovne sportove poput boksa, nogometa i drugih sličnih sportova. Kroz sportsku socijalizaciju svoje djece socijaliziraju se u sportu i roditelji, jer su oni ti koji ih odvode na treninge, i tako dolaze u kontakt s tim sportovima. Vršnjaci također imaju značajnu ulogu u procesu socijalizacije, poglavito u onom njegovu dijelu koji se odnosi na sport. Budući da čine primarnu društvenu grupu, uostalom kao i obitelj, putem emocionalnih instrumenata i procesa imitacije vršnjaci utječu na odabir određenog sporta. Vršnjaci oblikuju «tinejdžersku supkulturu» u kojoj, ako joj se pojedinci ne priklanjaju, ostaju izolirani. Vršnjaci imaju utjecaj sve do završetka školovanja, kada se iz emocionalne etape prelazi u manje-više racionalnu, gdje se interesi prilagođuju po funkcionalnom kriteriju (principi profesije). Odgojno-obrazovne institucije predstavljaju okruženje u kojem se mladom čovjeku događaju sve bitne stvari, sve do zapošljavanja. Tu on(a) ne samo da uči kulturu civilizacije i vlastitoga društva, nego se uči i tome da će sutra, bude li bolje radio, biti i bolje nagrađen, i obrnuto. Odgojno-obrazovne institucije imaju i kompetitivnu dimenziju, koja je posebno naglašena u sportu kroz predmet fizičke kulture. To je značajno i stoga što dijete treba shvatiti kako je život natjecanje, koje postoji ne samo u školi, sportu, nego i na tržištu. U suvremenoj znanstveno-tehničkoj civilizaciji vrlo značajnu ulogu u procesu socijalizacije imaju i masovni mediji, poglavito oni elektronski. Osim tiska, gdje mladi u većini slučajeva pribjegavaju samo nekima, značajnu ulogu imaju i radio, televizija, a u zadnje vrijeme i računala (e-mail i Internet). Mladi se preko pojedinih igrica također uče kompetitivnosti, što je jedna od karakteristika sporta, ali i života općenito. Preko masovnih medija mladi također sudjeluju i u sportskim događajima javljajući se kao
159

a dobivaju i određene informacije te znanja. Što o uvjetima nastave misle nastavnici tjelesnog odgoja ? Istraživanje koje je izvršeno među nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture u Splitu nedvosmisleno je pokazalo kako odgovori nastavnika uglavnom potvrđuju odgovore učenika o načinu izvođenja predmeta i problemima koji su uz to vezani. a onda slijede Marjan. Postotak zadovoljnih dvoranom po elementima Osnovna škola Srednja škola UKUPNO elektičnim instalacijama dvorane 83 79 75 rasvjetom dvorane prozračnošću veličinom starošću zgrade dvorane dvorane 65 68 43 75 56 77 44 66 60 73 44 70 Međutim. pa igrališta pri školi.). Ni u tom pogledu nema značajnijih razlika između osnovne i srednjih škola. Anketari su također bili studenti treće godine fizičke kulture. narkomanije i sl. a čak 37% nastavnika izjavljuje kako one ne odgovaraju 121 Istraživanje je izvršeno u proljeće 2004. 13. Tablica 30. prozračnošću. rasvjetom.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO posredna publika. Koje sve prostore koristite za izvođenje nastave TZK ?(u%) Osnovna škola Srednja škola UKUPNO Dvoranu Igralište 87 68 61 46 72 56 Marjan 52 75 65 Bazen 14 33 25 Fitness centar 3 2 Stadion 7 9 8 Nastavnici TZK izražavaju dosta veliko zadovoljstvo stanjem dvorane u kojoj najviše održavaju satove. alkoholizma. Čak jedna trećina škola svlačionica uopće nema (dva puta više u srednjim nego u osnovnim školama). stadion i fitness centri. Sport se javlja i kao izrazito pogodan agens resocijalizacije pri oslobađanju mladih od neke vrste ovisnosti (pušenja. Postavlja se pitanje kako to da u primorskom gradu učenici tako malo koriste bazene? Tablica 29.121 Respektirajući neke manje razlike koje postoje između osnovnih i srednjih škola. Socijalizacijski i resocijalizacijski učinci sporta nisu u kontradikciji. u izvođenju TZK se najviše koristi dvorana za tjelesni odgoj. a najmanje zadovoljstvo izražavaju veličinom dvorane.1. i to gotovo svim njezinim elementima (stanjem električnih instalacija. a najmanje se koriste bazeni. godine na uzorku od 65 nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u 29 osnovnih i 36 srednjih škola u Splitu. Oni zajedno čine ukupnu sliku sporta kao «totalne društvene pojave». stanjem zgrade općenito. isti slučaj nije i s postojanjem svlačionica. pa su nastojanja za što većom prisutnosti tjelesne aktivnosti od vrtića do fakulteta jedan od mogućih koraka u pravcu oblikovanja mladih kako bi svoju individualnost ispunili radošću kretanja. 160 .

pri čemu izgleda da dva puta više osnovnih škola ima tuševe (42%). zadovoljavaju li? ima i zadovoljavaju Osnovna škola Srednja škola UKUPNO 41 21 30 ima. Najveći broj škola uopće nema opremu za mjerenje antropometrije. pri čemu postoje razlike između osnovnih i srednjih škola. 49% samo osnovna. u usporedbi sa samo 21% kod osnovnih škola). kao i da su lošiji u srednjim nego u osnovnim školama. Ima li škola svlačionice. Samo 30% nastavnika smatra da svlačionice zadovoljavaju (dva puta više u osnovnim nego u srednjim školama). iako je dosta velik broj odgovora (29% odgovora) koji pokazuju nezadovoljstvo pomagalima (to je također izraženije kod srednjih škola.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO (u tome nema značajnijih razlika među vrstama škola). 13. 35% kako ima većinu potrebnih. 37% većinu potrebnih. Tablica 31.2. imaju je nepotpuno. Iz naredne se tablice jasno vidi na što ispitanici misle kada se ovako izjašnjavaju. Tablica 32. gdje čak 35% nastavnika izražava nezadovoljstvo. ali su odgovori vrlo slični kao i kod pomagala (8% ima sve rekvizite. ali ne zadovoljavaju 38 35 37 nema 21 44 33 UKUPNO 100 100 100 Razlozi tome mogu se naći u nepostojanju tuševa uz svlačionice (samo 31% ispitanika navodi kako tuševi postoje). Karakteristike nastavnika TZK Nastavnici TZK u prosjeku su stari 42. Pomagala kojima raspolažu uglavnom zadovoljavaju (53% odgovora). Imate li opremu za mjerenje antropometrije? da. a 11% nema niti osnovne). Isto tako. U dobi od 51 i više godina ih ima oko 15%.3 godine. Slični su odnosi među vrstama škola ustanovljeni i kod pitanja o posjedovanju potrebnih rekvizita za izvođenje nastave. može se konstatirati kako samo 8% nastavnika izjavljuje da ima sva potrebna nastavna pomagala. 45% samo osnovne. kompletnu nedostaje kaliper osnovna škola srednja škola UKUPNO 17 6 11 24 17 20 nedostaje više stvari 24 50 39 uopće nemam 35 28 31 UKUPNO 100 100 100 Iz svega prikazanoga općenito se može zaključiti kako su uvjeti rada TZK prilično loši. pri čemu su za 5 godina stariji oni koji su zaposleni u srednjoj od zaposlenih u osnovnoj školi. a 8% nema niti osnovna nastavna pomagala za izvođenje nastave (u nešto povoljnijoj situaciji u tom pogledu su osnovne od srednjih škola). a i oni koji je imaju. a ako ima. pa bi tek za 15 godina trebalo 161 .

Dok kod potonjega (posjete sportskim klubovima) nema razlike između osnovnih i srednjih škola. tako i kod učenika. Analiza je. Nažalost. To. a najveći ih je broj zaposlen 11 i više godina. a broj rođenih na selu je jednak i kod osnovnoškolskih i kod srednjoškolskih nastavnika. nastavnici TZK osnovnih škola više vode učenike u prirodu od svojih srednjoškolskih kolega. jasnije je zašto je to tako. no zato nastavnici srednjih škola više vode učenike na sportske priredbe od svojih osnovnoškolskih kolega. U pogledu organiziranja sportskih natjecanja i izborne nastave. 13. Veliki broj nastavnika je dokraja (3%) nezadovoljan plaćom (28%). Međutim. svakako. s tim što je više takvih u srednjim nego u osnovnim školama. 162 . većina nastavnika nikad ne organizira izlete u prirodu. što nedvosmisleno govori o njihovom velikom radnom iskustvu. Ako se ovo poveže s prethodno prikazanim podatkom da 31% škola nema tuševe. u tom pogledu. u tom pogledu ipak ih je najveći neodlučan (42% izjavljuje kako je i zadovoljan i nezadovoljan plaćom). ne znači da se teorijska nastava ne može držati i iz tjelesne kulture. To. Kako se organizira nastava TZK U većini škola (49%) nastava se odvija u sklopu redovne smjene. pokazala veći angažman osnovnoškolskih nastavnika od njihovih srednjoškolskih kolega. u 8% škola kombinirano. međutim. Tablica 33. dok 19% izražava obično zadovoljstvo. Zanimljiv je podatak da čak u 83% škola nastavnici ne drže teorijsku nastavu iz TZK. a u 3% u međusmjeni. Zato je broj onih koji su rođeni u manjem gradu veći među osnovnoškolskim nastavnicima. samo je 9% izjavilo kako je u potpunosti zadovoljno plaćom. To samo znači da nastavnici TZK uopće ne drže gotovo nikakvu teorijsku nastavu. pored tjelesne.3. kako kod nastavnika. 28% radi od 6 do 10 godina. 11% ih je zaposleno već 4-5 godina. kod velikog broja škola predstavlja poteškoće. iako u samom nazivu. postoji još i zdravstvena kultura. a velika većina nikad ne organizra ni posjete sportskim priredbama i klubovima. Struktura nastavnika prema mjestu rođenja selo osnovna škola srednja škola UKUPNO 28 28 28 manji grad 31 22 26 veći grad 41 50 46 UKUPNO 100 100 100 Vrlo je mali broj nastavnika koji rade manje od tri godine (6%). osim u 14% slučajeva. u 40% škola odvija se u suprotnoj smjeni. tu su nastavnici daleko aktivniji. Najveći broj nastavnika TZK rođen je u velikom gradu.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO očekivati njihovo umirovljenje.

Veličina grupe smeta većini nastavnika. a još 74% samo prikladnu sportsku odjeću. To je slučaj sa svim vrstama sportova.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Tablica 34. samo je 12% ispitanika odgovorilo kako traži uniformnu sportsku odjeću. Inače. jer je preko 2/3 odgovorilo kako redovito. izgleda. jer 52% njih to navodi kao problem u izvođenju nastave. 163 . nešto tolerantniji od osnovnoškolskih. Izgleda da su grupe u srednjim školama veće nego u osnovnim. Isto tako nema razlike između vrsta škola ni u pogledu odgovora na pitanje “Sudjeluje li vaša škola na međuškolskim sportskim natjecanjima". pokazalo se da nastavnici više cijene igre od drugih vrsta sportova. a još 1/3 kako rijetko sudjeluje. Koliko se često u školi organiziraju sljedeće aktivnosti ?(u %) Osnovna škola Redo PoNivito vrekad meno 16 40 44 41 48 44 4 8 39 15 96 92 14 Srednja škola Redo PoNivito vrekad meno 19 19 63 22 39 37 21 7 44 41 79 93 17 Redovito 17 32 43 UKUPNO PovreNikad meno 29 41 13 8 42 54 28 87 92 15 Izleti u prirodu Izborna nastava Posjete sportskim priredbama Posjete klubovima Organiziranje sportskih natjecanja U pogledu izborne nastave. jer je broj onih koji smatraju kako je veličina grupe problem za 50% veći kod srednjih nego kod osnovnih škola. na prvo mjesto dolazi košarka. odbojka. U tom pogledu su srednjoškolski nastavnici. a manji broj ih upućuje na izbornu nastavu (oko 16%). Sportovi iz kojih se organizira izborna nastava (% odgovora) Košarka Rukomet Odbojka Atletika Gimnastika Osnovna škola 81 69 58 52 22 Srednja škola 53 26 24 26 12 Ukupno 65 45 40 37 17 Na pitanje: “Kako najčešće postupate s učenicima kada kod njih uočite nadarenost?” najveći broj nastavnika TZK odgovara kako ih savjetuje da se učlane u neki klub (77% odgovora). a iza nje slijede rukomet. atletika i gimnastika. U tom pogledu nema razlika među nastavnicima različitih vrsta škola. Na pitanje zahtijeva li posebnu odjeću na nastavi TZK. Tablica 35. I u tom pogledu nastavnici u osnovnim školama pokazali su se aktivnijima od njihovih srednjoškolskih kolega.

rekvizita i igrališta. Ni u tom pogledu nema značajnije razlike između različitih vrsta škola. prema mišljenju nastavnika TZK. Postoje. a samo manji broj ne vodi brigu o tome (14% odgovora). iako ima problema koji nisu tako veliki da bi bili značajni (oko57%). Različiti čimbenici koji ometaju izvođenje nastave. Naime. kakav bi prema vašem mišljenju bio odnos učenika prema TZK?”. nedostatak ili loše stanje svlačionica. nedostatak su ili slabo stanje dvorane. dok je samo 3% nastavnika odgovorilo kako su učenici izrazito zainteresirani. samo ih manji broj uspijeva izvesti čitav program (18% odgovora).Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Većina nastavnika TZK smatra kako je ponašanje učenika na satovima TZK uglavnom primjereno. a potom slijede loše ponašanje učenika. međutim. manji dio ih nije zainteresiran (14% odgovora). u čemu nema razlika među vrstama škola. Učenici su uglavnom zainteresirani za nastavu TZK (83% odgovora). većina nastavnika smatra kako je program dobar ali neizvediv (44% odgovora). a najmanje održavanje nastave u suprotnoj smjeni. čak i u redoslijedu. nego njihove osnovnoškolske kolege (samo 55% odgovora). Najznačajniji čimbenici koji ometaju izvođenje nastave. što se donekle slaže s izjavama samih učenika. u čemu nema značajnije razlike među vrstama škola. u usporedbi sa samo 32% onih koji smatraju kako je program dobar i izvediv. U tom pogledu postoje neke manje razlike u odgovorima nastavnika osnovnih i srednjih škola. i oko 24% onih koji ga smatraju lošim. po mišljenju nastavnika Nedostatak ili loše stanje dvorane Nedostatak ili loše stanje pomagala Nedostatak ili loše stanje rekvizita Nedostatak ili loše stanje igrališta Loše ponašanje učenika Loš odnos učenika prema predmetu Brojnost učenika u grupi/razredu Nedostatak ili loše stanje svlačionica Održavanje nastave u suprotnoj smjeni Osnovna škola Puno Malo 44 15 46 11 43 24 33 26 33 30 35 31 15 41 22 37 8 85 Srednja škola Puno Malo 61 12 37 11 40 20 37 14 30 30 27 27 32 18 20 31 21 49 UKUPNO Puno Malo 53 13 41 11 41 18 36 19 32 30 30 28 25 28 21 34 15 64 Nastavnici uspijevaju odraditi veći dio plana i programa nastave (65% odgovora). značajne razlike u odgovorima među nastavnicima osnovnih i srednjih škola u pogledu mišljenja o potencijalnoj zainteresiranosti učenika. loš odnos učenika prema predmetu. Pritom treba naglasiti kako je daleko veći postotak ispitanika iz 164 . jedan dio nastavnika smatra kako ima problema koji ometaju nastavu (37% odgovora). na pitanje: “Ako bi se uvjeti poboljšali. veličina grupe. pomagala. u daleko većem broju. smatrali kako bi se taj odnos učenika prema nastavi TZK promijenio (81% odgovora). Većina učenika čuva opremu za TZK (46% odgovora). međutim. srednjoškolski su profesori. pri čemu također nema značajnije razlike između različitih vrsta škola. isto toliki broj uspijeva ih izvesti samo manji dio programa. I pored toga. Tablica 36.

a u manjoj mjeri i na upravu škole (19%). probleme nastave rješava tako što se snalazi (80% odgovora). manji dio je pokušao. Velika većina nastavnika. u čemu nema značajnijih razlika među vrstama škola. ali uglavnom nailaze na razumijevanje ravnatelja škole kada je u pitanju kupovina nove opreme. No. i pored svih problema o kojima je bilo riječi. velika većina nastavnika ne bi promijenila radno mjesto kada bi bila u prilici (63% odgovora). ali je zato daleko veći broj nastavnika u srednjim školama smatrao kako je program dobar ali neizvediv (51% odgovora u usporedbi sa samo 36%). Najveći broj nastavnika za probleme izvođenja nastave TZK optužuje državnu vlast jer ona osigurava sredstva (53% odgovora). i u osnovnoj i u srednjoj školi. dok 1/3 nastavnika nije ni pokušavala problem riješiti jer zna da ne bi u tome uspjela. Jedan veći dio nastavnika TZK pokazao je inicijativu u rješavanju problema izvođenja nastave i u tome uspio (40% odgovora). naravno sukladno mogućnostima (52% odgovora). Podjednak je broj ispitanika koji su program smatrali dobrim i izvedivim (oko 32%). ali bezuspješno (28%). dok samo 12% ne nailazi na razumijevanje.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO osnovnih škola ocijenio program lošim (32% odgovora u usporedbi sa 17%). ali se krivica stavlja i na lokalnu vlast (27%). 165 .

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 166 .

može se slobodno reći da posjetitelji fitness klubova pripadaju srednjim i višim društvenim slojevima. a u prosječnoj kategoriji se nalazi 21% ispitanika. 5% poslovođe.122 Osim toga. To se sasvim podudara s podacima o posjedovanju nekih skupljih stvari u 122 I ovo istraživanje izvršili su studenti treće godine fizičke kulture na uzorku od 130 ispitanika iz 9 fitness klubova u Splitu i Trogiru. što je primjereno njihovoj mladosti. 27% u manjem gradu. 1/5 svakodnevno. što je nedvojbeno dva puta više od splitskog prosjeka. a isto toliko ispitanika same sebe stavlja u srednje društvene slojeve.070 kn mjesečno. oko 18% ispitanika smatra svoj standard izdaprosječnim. među njima je relativno mali broj radnika (samo 24%). 8% nezaposleni i samo 1% umirovljenici. prosječna primanja po članu iznose 2. dok je 28% u iznadprosječnim. Isto tako. što donekle odgovara autopercepciji vlastite pripadnosti višim društvenim slojevima. istraživanje pokazuje da žene i muškarci u gotovo podjednakom omjeru posjećuju i vježbaju u njima. jer ih oko 78% izjavljuje kako ima prosječan standard. iznad njega 34%.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 14. 13% ih ima samo jedno dijete. ali da ima i veliki broj učenika i studenata (29%). a 5% troje ili četvoro djece. Osim toga. Osim toga. prosjek primanja kućanstva iznosi 7. dok je broj službenika još manji (samo 7%). oko 11% ima dvoje. a samo 2% domaćice. a oko toga prosjeka kreće se oko 15% ispitanika. a 51% u ispodprosječnim kategorijama (38% od toga spada u kategoriju do prosječne). 31% ispitanika. da su to u prosjeku ljudi mlađe dobi (28 godina im je prosjek starosti). Oko 70% ispitanika nije oženjeno pa nema djece. ispodprosječnih primanja nalazi se u kategoriji do prosječne). ako se gledaju podaci o relativnom budžetu kućanstva (primanja po članu domaćinstva). 167 . samo 6% ispitanika rođeno je na selu. u kulturi i obrazovanju (13%). Analogno tome. što također odgovara broju onih koji sebe vide među nižim društvenim slojevima. Samo 4% ispitanika odgovorilo je kako je njegov standard ispodprosječan. industriji ili građevinarstvu (12%). a čak 67% u Splitu ili nekom drugom velikom gradu. da su boljega obrazovanja (čak 42% više i visoko. dok ih 8% klub posjećuje samo jednom tjedno (ostatak od 1% jednom mjesečno). Oko 17% posjetitelja fitness klubova čine stručnjaci. 3% su rukovoditelji. da su velikim dijelom stalno (32%) i povremeno zaposleni (22%). Najveći broj posjetitelja klubova zaposlen je u trgovini i ugostiteljstvu (23%). a čak 70% članova dolazi u klub bar dva do tri puta tjedno. a ispod 52% ispitanika (najveći dio. a najmanji broj u prometu. U usporedbi s gradskom populacijom.371 kn. U pogledu njihove stratifikacijske pripadnosti. 5% su vlasnici firmi. dok samo 1% ima osnovno obrazovanje). KARAKTERISTIKE KORISNIKA FITNESS KLUBOVA Istraživanje posjetitelja fitness klubova u Splitu pokazalo je kako ih je najveći broj (58%) učlanjen u klub već više od dvije godine.

već u većoj mjeri u domaćinstvu imaju novi automobil. 6 2129 god. klima uređaj. Tablica 37. Isto tako ima klubova u koje idu mlađi korisnici («Olimp». Oni. međutim. 25 14 20 31 9 7 31 13 18 Dob: C=0. Autopercepcija slojne pripadnosti i sadržaji u kućanstvu (u%) Autopercepcija sloja Viši Srednji Niži Ukupno U kućanstvu posjeduje sljedeće stvari: Novi auto Stroj za suđe DVD Računalo Klima Jahta Vikendica Skijanje 88 88 81 88 88 19 63 50 41 49 55 75 57 8 25 7 48 54 58 75 61 9 30 13 Analiza je. god. ali u dvostruko manjem broju. koji sebe vide pripadnikom srednjega sloja. Demografske karakteristike po klubovima (u%) Spol: C=0. pokazuju značajnu povezanost između kluba i njih. «Tragurium»). «Tragurium». ali je većina klubova mješovitog tipa. 168 .50 405049 59 god. gotovo sve te stvari imaju. što korelira s viđenjem sebe u određenom društvenom sloju. stroj za pranje rublja. DVD player. pokazala da postoji značajna povezanost između fitness klubova i različitih demografskih i socijalnih karakteristika njihovih korisnika.63 M Cosmo Galaxy Champyon Gym Quadro Gym Gym Time Tragurium Olimp Radman Body Master Ukupno 71 67 44 55 73 69 63 50 Ž 100 29 33 56 45 100 27 31 38 46 Uku pno 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 do 20 god. Tako se može reći kako se klubovi segregiraju po spolnom i dobnom principu. nemaju gotovo ništa od toga. tako i kod socijalnih karakteristika. vikendicu i redovito odlaze na skijanje. a najlošije obrazovanje imaju posjetitelji „Gym Time“ kluba (samo 9% ih ima visoko obrazovanje i još toliko više). «Gym Time»). i to tako da ima klubova u koje idu isključivo žene («Cosmo». ne samo da pripadaju iznadprosječnim kategorijama primanja. Tako najviše obrazovanje imaju posjetitelji „Champion Gym“ kluba (čak 47% ih ima visoko obrazovanje). Klubovi se međusobno razlikuju po stupnju obrazovanja njihovih korisnika.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO kućanstvu. nadalje. Analiza je tako pokazala da oni koji sebe vidi u višim društvenim slojevima. I konačno. računalo. Tablica 38. oni koji sebe vide pripadnicima nižih društvenih slojeva. jahtu ili veći čamac. dok na skijanje odlaze sedam puta rjeđe od onih koji sebe vide pripadnicima viših društvenih slojeva. što se jasno vidi iz naredne tablice. Ukupno 13 100 29 100 13 9 100 100 100 100 100 100 100 100 Prosjek 29 32 27 29 25 25 24 26 33 28 13 27 18 20 25 12 25 10 6 1 Vrlo visoki koeficijenti kontingencije kako kod demografskih. 56 57 80 44 64 73 73 44 56 60 3039 god. klubova sa starijim korisnicima («Body Master» i «Galaxy»).

Radni status ispitanika po klubovima (C=0. Završena škola korisnika klubova (C=0. Također postoji segregacija i po zanimanju te djelatnosti u kojoj su posjetitelji zaposleni. S druge strane. „Champion Gym“ (47%). u „Tragurium“ odlaze 169 .Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Tablica 39. učenici i studenti najradije odlaze u klubove „Olimp“ (47% posjetitelja) i „Cosmo“ (44%). „Gym Time“ (45%) i „Body Master“ (44%). Primjerice. dok u „Gym Time“ idu uglavnom radnici iz trgovine i ugostiteljstva (50-65% posjetitelja). budući da stalno zaposleni najradije odlaze u sljedeće klubove: „Radman“ (50% posjetitelja).37) 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% COSMO Galaxy Champyon Quadro Gym Gym Gym Time Tragurium Olimp 6 Radman Body Master 44 50 53 56 19 14 38 36 47 19 20 6 25 9 9 27 20 38 31 visoka škola 6 viša škola 82 73 60 50 63 srednja škola do završene osnovne škole Tablica 40.57) 100% 13 90% 80% 70% 9 31 27 18 47 6 25 25 bo 29 44 13 7 14 Učenik ili student 13 Umirovljenik 9 13 27 7 25 36 60% 6 50% 40% 30% 20% 7 20 19 13 Nezaposlen 6 Vlasnik firme 25 36 47 25 31 14 18 13 45 9 33 50 44 Povremeno zaposlen Stalno zaposlen 10% 0% COSMO Galaxy Champyon Gym Quadro Gym Gym T ime T ragurium Olimp Radman Body Master Još je veća povezanost između radnog statusa ispitanika i kluba koji posjećuju (C=0.57).

Primjerice. „Body Master“ i Cosmo“ spadaju u klubove u koje zalaze bogatiji slojevi. Dok 32% ispitanika odgovara kako kod kuće ima jednu ili više sprava za vježbanje. Najmanje prisutan razlog je što mu i prijatelji odlaze u isti klub. najveći broj ispitanika navodi 170 . Pokazatelji bogatstva ispitanika po klubovima Radman Olimp Gym Time Galaxy Champyon Gym Tragurium COSMO Body Master Quadro Gym Ukupno Prosjek primanja po članu kućanstva 1841 1846 1906 2341 2385 2432 2643 2800 2844 2371 % ispitanika iznadprosječnog standarda % pripadnika višeg sloja 13 13 9 14 13 18 31 25 19 18 6 9 7 9 25 25 25 12 Tablica 42. kao što su da klub ima stručne instruktore („Radman“.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO uglavnom radnici i stručnjaci iz građevinarstva (50-70%). a sada se više ne bave). Tablica 41. ili da su klubovi uredni i čisti („Quadro Gym“.28 56 64 53 63 73 73 53 50 69 61 Jer tu idu i prijatelji 0.47 25 53 75 9 27 20 50 44 35 Odgovara lokacija 0. da je dobra opremljenost opremom („Tragurium“.45 Dobra opremljenost spravama 0. „Olimp“ i „Gym Time“ spadaju u klubove u koje zalaze siromašniji slojevi populacije. Kao razloge bavljenja fitnessom. ali su razlike daleko značajnije kod nekih drugih razloga koje ispitanici navode. i u tome nema značajnijih razlika među klubovima. „BodyMaster“ i „Cosmo“). pri čemu također nema značajnijih razlika u odgovorima među posjetiteljima različitih klubova (vidi narednu tablicu). najveći broj korisnika fitness klubova odlazi upravo u određeni klub jer mu odgovara lokacija. Sukladno tome postoje značajne razlike među posjetiteljima različitih klubova i u pogledu bogatstva. dok „Radman“. 11% ih navodi kako će ih nabaviti.47 Urednost i čistoća 0. Razlozi dolaska baš u određeni fitness klub Stručni isntruktori 0. Zanimljivo je da se 2/5 ispitanika koji posjećuju fitness klubove inače aktivno bavi sportom. „Quadro Gym“. „Champion Gym“ i „Radman“). „Body Master“ i „Quadro Gym“). dok se samo 5% ispitanika nije bavilo niti se bavi sportom. a još toliko ih se sportom bavi rekreativno (treba dodati 13% onih koji su se ranije bavili.29 19 14 27 38 27 36 33 38 25 28 C= COSMO Galaxy Champyon Gym Quadro Gym Gym Time Tragurium Olimp Radman Body Master Ukupno 69 14 40 38 36 27 7 63 69 42 7 47 56 45 73 20 31 56 36 I konačno.

čak 36% ispitanika izjavljuje kako nikada ne pije alkohol. velika većina ispitanika pazi i da ne unosi otrove u organizam. ostvarili jer je gotovo isti postotak onih koji kao učinke odlaska u klubove navode bolji osjećaj i izgled. 57% kako ga pije. Kondicij a 79 68 54 Zdravlje Izgled 24 Zabava 171 . kako je prikazano u narednom grafikonu. Osim toga. što upućuje na zaključak kako im je najvažnije postignuće. a ne „šminka“ (68% odgovora). Osim toga. po svoj prilici. najveći broj ispitanika pazi što jede. iza toga slijede izgled tijela.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO zdravlje. Razlozi bavljenja fitnessom 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Najveći dio razloga odlaska u fitness klubove ispitanici su. a samo ih manji broj navodi zabavu i ostale razloge. Najveći broj ispitanika bira udobnu sportsku odjeću bez obzira na marku. Slika 67. ali rijetko (samo 5% odgovara da ga pije često). bolja kondicija. a samo manji broj jede sve što voli (27% odgovora). a isto je toliko i onih koji se njome ne hrane. ali i oni što puše ne puše više od 10 cigareta dnevno (14% odgovora). Pritom se u prehrani uvijek (29%) ili ponekad (35%) koristi dopunskom sportskom prehranom. 72% ih ne puši (pri čemu je 23% ranije pušilo). poput kave (46% odgovora). a samo 9% ispitanika puši preko toga. Isto tako.

Učinci bavljenja fitnessom 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 18 15 Bolji osjećaj 88 68 Bolji izgled Promjena ishrane Novi prijatelji 172 .Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO Slika 68.

11. (1979). M. D. Hošek-Momirović. 7. Bjelajac. Uvod u sociologiju fizičke kulture. F. Janković. 21. (1990). 1-2 : 73-85 Boyl. 15. 16. Socijalna struktura nogometne publike u Splitu.Mirror of American Life. (1990). N. 18. karakteristike i uzroci krize posjeta prvoligaškim nogometnim utakmicama u hrvatskoj. 1: 93-124. Kokan. 17. Encarta Enciclopedia (2001. Fenomen sporta i savremena kultura. Bjelajac. Krsmanović. . Zagreb: Naprijed.diplomski rad. (1991). Robert (1963. Magdalenić. Buzov. 3. 13.. M. Split: Zbornik radova fakulteta Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. Učenici i sport. S. (1992). Lazarević. Lalić.diplomski rad. D. S. Pogledi. I.diplomski rad. 19. Sociološki pregled 1-4: 91-101. S. 2. (1994). Magdalenić. Sociodemografske karakteristike Splitsko-dalmatinske županije početkom devedesetih. (2005b). Koković. Enciclopedia Britanica (1994-1999. Društvena uloga i položaj seoske škole . Odnos antropologije i kineziologije u sistemu modernih znanosti. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Berlin. (1992).) Sport .I. Split: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. Zagrebački nogometni navijači: grupni portret s BBB u središtu. 23. 1-2. Grabar. 1-2 173 4. M. Jocić. Diem. Utjecaj socioloških karakteristika na motoričke sposobnosti.a). Kineziologija. B. I. (2003b). Socijalna struktura publike na waterpolo utakmicama u Splitu . 8. Split: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. Socijalna struktura publike na nogometnim utakmicama u Splitu . (2003c).: Weidemannsche Verlagsbuchhandlung. Navijačko pleme. Huizinga. 10. Split: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu. Kineziologija. Lalić. N. 22. Razmjeri. V. Fanuko. (1984). G. Zagreb: Pitanja. Nastanak i razvoj kineziološke sociologije u Hrvatskoj. Kineziologija. (1949. Bjelajac. K. Radin. (2005a). (1986). 12. (1990).). S. Wesen und Lehre des Sports. Perasović. Z. Split: Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu Havelka. Microsoft. 6. Zagreb: AGM. Sport i ličnost. Ž. // Zbornik radova fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja sveučilišta u Splitu. S. // Školski vjesnik. (1984). D. Socijalne karakteristike košarkaške publike u Splitu. Beograd: Sportska knjiga. 9. (1993. 54.)..Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO LITERATURA: 1. Bjelajac. Split: Zbornik radova fakulteta Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu:125-142. A.. F. Bjelajac. J. 20. Bačka Topola: Centar za tjelesnu kulturu. Frankurt a. 3.b). (1993. Radin. (1992). Žugić. 2: 119-135. Torcida: pogled iznutra. S.. Bosanac. 1. 14. Homo ludens. Boston. Lj. Socijalna struktura publike na rukometnim utakmicama u Splitu – diplomski rad. (1981).). 5.

Vrcan. 3. Mihovilović. (1984). (1988. Sociolog pred fenomenom nogometa. Teorijska i empirijska istraživanja sportske publike kod nas i u svetu. Von Krackow.zabava. (1973). 30. 3. Prilog određenju društvene funkcije sporta. Z. Natjecateljski sport i njegov kulturni i društveni značaj. Sport kao model društvenog ponašanja. Marjanović. Beograd: Kultura. 35. (1989. Petrović. Filozofija igre. Povlačenje od aktivnosti: socijalno-psihološko-ekonomski status bivših sportaša. London Allen&Unwin Perković. 49.segment nasilja u suvremenom svijetu. T. S. Problemi društvene strukture. 47. Hošek (1986). (1983). (1987). (1987). S. Ponovno o sportu i politici. K.8. 26. Petrović. V. 38. M. 11. stvaralaštvo?. Svjetska kriza .položaj i društvena uloga sporta. R. Pogledi. Pogledi. Beograd: neobjavljena studija rađena u Institutu društvenih nauka u Beogradu. (1984). Ljubljana: Visoka šola za telesno kulturo. S. (1983). Pogledi. 3. I.). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu. K. III program radio Zagreba. Split: Samoupravna interesna zajednica za fizičku kuklturu općine Split (1-11 + prilozi) Petrović. Paris 1964. (1987).). M. G (1962. Simonović. O nekim predhodnim pitanjima za govorenje o sportu uopšte i njegovoj društvenoj funkciji posebno. Portorož: VI znanstveno savjetovanje sociologa. Beograd: Zapis. (1982). 1-2. Novi Sad: Književna zajednica. Socijalne funkcije sporta. III program radio Zagreba. Lj. 3. Petrović. Sportski spektakli. 39.). Marjanović. K. 174 Magnane. 27. 5-6. K. Zagreb Fakultet za tjelesnu kulturu. Ideje. 3-4. Pogledi. (1966). Marjanović. Beograd: Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije. Pogledi. Ideje. R. Sport i slobodno vrijeme u okviru političke teorije sporta. Martinić. Pobuna robota. 54. S. 3. 32. 36. Razvoj stvaralaštva u sportu. Osnovna studija mreže objekata fizičke kulture GZO Split. (1976. 43.između ideologije i idolatrije. 46. Simonović. Manifestacija nekih društvenih konflikata u prostoru sporta.Zbornik radova.. idolatrija i problem sportskih rukovodioca. 29. K. (1979). III program radio Zagreba. R. Ž. S. S. Vrcan. Odnos prema sportu. Pogledi. 40. Mataja. (1984)..Duci (1981). Uvod u sistematsku kineziologiju. 53. K. Ž.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 24. (1985). Nasilje u sportu . Mataja. (1990). Sociologija. (1984).: "Sociologie du sports". 8. Mraković. 28. 3. S. Zagreb: Naprijed. Popović. 34. Parker. Vrcan. Sport i politika. 31. M. 25. Gledišta. Sport . (1982). A. 37.) Sport und industriegesellschaft München. Lj. Milić. (1984). Vrcan. 48. (1983).. Lj. 3-4. C. . 52. 51. . 33. (1978. br. The Sociology of Leisure. (1987). Marjanović. 45. Sociološki metod. A. Sport i nasilje danas u nas. 41. 1. Prilozi za sociologiju sporta .). (1971). Uzelac. Hošek. Bjelajac. Sociologija. G. Ideje. M. (1972). Petrović. D. religija. 3-4. R. 42. Zagreb: IDIS. (1984).. Kučinar. manipulacija. Sportska štampa . 50. Moljković. 44. (1994). Petrović. Mihailović. Beograd: Nolit. Simonović. Određivanje položaja sportske aktivnosti u u strukturi manifestnih i latentnih dimenzija socijalne stratifikacije.

S.. The Curious Drama of the President of a Republic Versus a Football Fan Tribe: A Symptomatic Case in the Post-Communist Transition in Croatia. Žugić. M. Vrcan. From Ends to Trenches. i Lalić. International Review for the Sociology of Sport. (1999. S. Vrcan. Sociologija sporta. 58.3-4. 1. Zagreb: Jesenski i Turk. (2002)..). (2003). Z. London: Macmillan Press LTD. 59. politika. D. Z. 60..) «Football Cultures and Identities». (1983). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. S. In: Gary Armstrong and Richard Giulianotti (ed. Žvan. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Nogomet. 57. nasilje – ogledi iz sociologije nogometa . 56. 175 . Olimpizam i olimpijske igre. Vrcan. Ideje.Uvod u sociologiju sporta. Hrvatsko sociološko društvo. and Back: Football in the Former Yugoslavia.Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 55. (2000). Žugić. (1996).

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 176 .

........ RAZLOG DOLASKA BAŠ U TAJ FITNESS KLUB.............. BAVLJENJE SPORTOM I POSJEĆIVANJE SPORTSKIH PRIREDBI PO TIPOVIMA ŠKOLA (U %) .152 TABLICA 27................ KOJIM SE SPORTOM BAVIŠ?..............144 TABLICA 20... ZADOVOLJAVAJU LI?......149 TABLICA 25..........................................160 TABLICA 31...................................122 TABLICA 13..82 TABLICA 7..........82 TABLICA 6............................................................................. RAZLIČITI FAKORI KOJI OMETAJU IZVOĐENJE NASTAVE PO MIŠLJENJU NASTAVNIKA .. PRIMJER DINAMIČKE SERIJE:KRETANJE STANOVNIŠTVA SPLITA 1948-2001...................................................145 TABLICA 22............................................................................................140 TABLICA 18.......144 TABLICA 21...............................................................128 TABLICA 14............. POSTOTAK ZADOVOLJNIH DVORANOM PO ELEMETIMA........................ INDIKATORI BOGATSTVA ISPITANIKA PO KLUBOVIMA......................................................... AUTOPERCEPCIJA SLOJNE PRIPADNOSTI I SADRŽAJI U KUĆANSTVU (U%) ............. IMA LI ŠKOLA SVLAČIONE I AKO IMA...................................170 TABLICA 42....................... POVRŠINA SPORTSKIH OBJEKATA .....163 TABLICA 36.......153 TABLICA 29..133 TABLICA 16..169 TABLICA 40...........................................57) ...............................................................................................164 TABLICA 37......... KOJE SVE PROSTORE KORISTITE ZA IZVOĐENJE NASTAVE TZK (U%) ............................................................................................. U OKVIRU NASTAVE TZK U ŠKOLI SE ORGANIZIRAJU SLJEDEĆE AKTIVNOSTI (U %)...25 TABLICA 5............................................................................................................ PRIMJER KORELACIJSKE ANALIZE (STRANKA ZA KOJU BI GLASAO PO OBRAZOVANJU ISPITANUIKA)...152 TABLICA 26.................................... ODGOVORI NA PITANJE: „KOJI TI JE NAJDRAŽI SPORT?“(U %) .......141 TABLICA 19............ DOBNA STRUKTURA IGRAČA I IGRAČICA KOD RUKOMETA..................................................... ODGOVORI NA PITANJE: „KAKVA JE PO TVOM MIŠLJENJU TZK?“(U %) ..................................................................................... DOBNA I SPOLNA STRUKTURA PUBLIKE .121 TABLICA 12.................................161 TABLICA 33............... NAJPOPULARNIJA SPORTAŠICA PO PODRUČJIMA.......................152 TABLICA 28..............................................160 TABLICA 30................................149 TABLICA 24............................................................... PRIDAVANJE ZNAČAJA SPORTSKOJ PUBLICI ............. ŠTO TI JE NAJVEĆI PROBLEM KOD TZK? (U %)........................ DUŽINI BORAVKA I REZIDENCIJALNOM PORIJEKLU........... RADNI STATUS ISPITANIKA PO KLUBOVIMA (C=0.... NAJPOPULARNIJI SPORTAŠ PO PODRUČJIMA ..........................................128 TABLICA 15......... OBRAZOVNA STRUKTURA PUBLIKE I SPLITSKE POPULACIJE.. IMATE LI OPREMU ZA MJERENJE ANTROPOMETRIJE? ...........................................................22 TABLICA 3................... NAJDRAŽI SPORT PO PODRUČJIMA ..................................................... BAVLJENJE SPORTOM S OBZIROM NA USPJEH U ŠKOLI (U %)..Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO POPIS TABLICA TABLICA 1.................................................. ŠKOLSKA SPREMA RUKOMETAŠA I RUKOMETAŠICA (U %)..................................... BALESOV MODEL PROMATRANJA MALIH GRUPA (MILIĆ................................118 TABLICA 10...162 TABLICA 34...................................8 TABLICA 2........................ MJESTO ROĐENJA NASTAVNIKA..................................... STAROSJEDIOCI I DOSELJENICI PO MJESTU STANOVANJA..................................... 1978) .................................................................................................................................................... SOCIJALNA STRATIFIKACIJA PUBLIKE .................................................................... SPORT KOJIM SE UČENICI BAVE (U %) ........168 TABLICA 38.......147 TABLICA 23................. SPORTOVI IZ KOJIH SE ORGANIZIRA IZBORNA NASTAVA (% ODGOVORA) ............................................ KOLIKO ČESTO SE U ŠKOLI ORGANIZIRAJU SLJEDEĆE AKTIVNOSTI (U %) .... OSOBNA ISKAZNICA JEZGRE (PO LALIĆU......... ZAVRŠENA ŠKOLA KORISNIKA KLUBOVA (C=0...92 TABLICA 9..............170 177 ....... 1993A) ....163 TABLICA 35.................................................................... DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE PO KLUBOVIMA (U%) . NAJDRAŽI SPORTAŠ..120 TABLICA 11..161 TABLICA 32....................83 TABLICA 8................. INTERES ZA SPORT PO DRUŠTVENIM OBILJEŽJIMA.. ZANIMANJE I PREFERENCIJA SPORTOVA............................................................................................................................... STRUKTURA ZANIMANJA RUKOMETAŠA I NJIHOVIH MAJKI .................... NAJDRAŽA SPORTAŠICA ................ NAČIN PROVOĐENJA SLOBODNOG VREMENA UČENIKA PO PODRUČJIMA.......................................22 TABLICA 4..............................................................37) ...........................................168 TABLICA 39...........................140 TABLICA 17.....................................169 TABLICA 41........

............................ PONAŠANJE LJUDI U RATU.................................................................................................................... OBRAZOVNA STRUKTURA BBB IZ DEVEDESETIH I TORCIDE 2003...................... POLITIČARI I SPORT ........ 21 SLIKA 10............................................................... 132 SLIKA 54................................ ........ 67 SLIKA 21............. 15 SLIKA 6................................................................ DOBNA STRUKTURA PUBLIKE I PUNOLJETNE POPULACIJE........................ RUKOMETNA PUBLIKA PO ŠKOLSKOJ SPREMI ............................................................................................................................................................................................ 49 SLIKA 14...................................... AUTOPERCEPCIJA STANDARDA RUKOMETNE PUBLIKE..................... 18 SLIKA 9............................ MJESTO STANOVANJA .......................................................... 100 SLIKA 28................................. STRUKTURA DRUŠTVA................................... SOCIJALNA STRATIFIKACIJA PUBLIKE....... 8 SLIKA 3.......... 106 SLIKA 35................................... UVJETOVANI REFLEKS ........................................ SPOLNA STRUKTURA PUBLIKE KOD MUŠKOG I ŽENSKOG RUKOMETA (U %)........................................................................................................................ SHEMA DETERMINISTIČKE SITUACIJE....... MJESTO ROĐENJA PUBLIKE I NJIHOVIH RODITELJA (U %) ........... REKLAME NA STADIONIMA............ 121 SLIKA 51...................... 111 SLIKA 44....................................................................................................................................... 108 SLIKA 37.... POVRŠINA DVORANA I IGRALIŠTA PO STANOVNIKU U VRTIĆIMA (U M2 )... 53 SLIKA 16.................................................................................................. ADIDAS .............................................................................................................................. EUGEN FINK .........................PROIZVODNJA SPORTSKE OPREME ...................................... 66 SLIKA 19.................................................. SPOLNA STRUKTURA ORGANIZIRANE I NEORGANIZIRANE PUBLIKE................................................................... ZANIMANJE I PROSJEK POZNAVANJA SPORTSKIH VJEŠTINA................................................................................................................................................................ 102 SLIKA 31... DOBNA STRUKTURA NOGOMETNE PUBLIKE TE STANOVNIKA SPLITA (U %) ............................................................... NAPORNI KOŠARKAŠKI TRENING .................... POVRŠINA ZATVORENIH SPORTSKIH OBJEKATA (U M2/STANIVNIKU) ................................... 93 SLIKA 25............................... 110 SLIKA 42. ZAČECI SOCIOLOGIJE SPORTA ... ZANIMANJE MAJKE PUBLIKE MUŠKOG I ŽENSKOG RUKOMETA ....... RADNI STATUS RUKOMETNE PUBLIKE (U %) ........................................................ .......................... DVIJE PUBLIKE PO ZANIMANJU ................................ 39 SLIKA 13................... ZATVORENI I OTVORENI BAZENI (U M2/STANOVNIKU) .......................... OBRAZOVANJE PUBLIKE I POPULACIJE. 67 SLIKA 20...... DJELATNOST MAJKI KOD RAZLIČITIH PUBLIKA...................................................... 107 SLIKA 36......... POVRŠINA IGRALIŠTA PO STANOVNIKU (U M2/STANOVNIKU) ............................................................................ DOBNA STRUKTURA TORCIDE I BBB S POČETKA DEVEDESETIH I 2003... STRUKTURA ZANIMANJA ISPITANIKOVIH RODITELJA 2003.................................................................................................Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO POPIS SLIKA SLIKA 1.... 134 SLIKA 58...... ZANIMANJE I INTERES ZA SPORT................................. 133 SLIKA 56.... 7 SLIKA 2........ 101 SLIKA 30............................................... 135 SLIKA 60........................ DRUŠTVENA STRUKTURA SPORTA .............................. STRUKTURA MOĆI TORCIDE ...... 110 SLIKA 41............ 112 SLIKA 45........................ PRIMANJA PO ČLANU KUĆANSTVA (U %).......................................... ISTRAŽIVANJE NAKON POTRESA ................................................................................ 64 SLIKA 18..................................................... RUSKI NAVIJAČI DEMOLIRAJU SREDIŠTE MOSKVE ........................................................ 134 SLIKA 59......................... 111 SLIKA 43.................................................................................. «POLJUDSKA LJEPOTICA» AUTORA BORISA MAGAŠA (MIS '79).............................................................................................................. ODGOVORI NA PITANJE: "ČIME SE BAVITE U SLOBODNOM VREMENU?"(U %) ........................................... 90 SLIKA 24. ŠKOLSKA SPREMA PUBLIKE I SPLIĆANA (U %) ................................... ČLANOVI TORCIDE PO DOBNIM SKUPINAMA............................................................................................... 88 SLIKA 23.......... STRUKTURA ZANIMANJA BBB IZ DEVEDESETIH I TORCIDE 2003........................................ SOCIOGRAM ... 134 SLIKA 57.............. PRIMANJA KUĆANSTVA PO ČLANU................ IZGLED SJEVERA NA POLJUDU .......................... 113 SLIKA 48.......... 18 SLIKA 8................................. 109 SLIKA 39............ 9 SLIKA 4................................................................. 140 178 .. BROJ RAZLIČITIH SPORTSKIH SADRŽAJA PO VRSTAMA TERIOTORIJALNIH ZAJEDNICA....................................... 9 SLIKA 5.................................................... 105 SLIKA 33................................................... NAJDRAŽI SPORT RUKOMETNE PUBLIKE... SOCIOLOGIJA SPORTA IMA JAKO UPORIŠTE I U SPLITU ..... 108 SLIKA 38......................................................................................................................................................................... SPORTSKI STATUS PO MJESTU STANOVANJA ........................ 100 SLIKA 27....................................................................................................... 101 SLIKA 29................................................................................ 122 SLIKA 52............................................................................ RUKOMETNA PUBLIKA PO MJESTU ROĐENJA........................ 57 SLIKA 17. PRIMJER STATIČKE SERIJE: ODGOVORI NA PITANJE:..................................................................................... 99 SLIKA 26..................................... 17 SLIKA 7........... 113 SLIKA 47............................................ 123 SLIKA 53..... 132 SLIKA 55............................................................... ZANIMANJE RUKOMETNE PUBLIKE......................... BROJ STANOVNIKA PO IGRALIŠTU ..................... 112 SLIKA 46........................... POVRŠINA DVORANA I IGRALIŠTA PO STANOVNIKU U ŠKOLAMA (U M2 ) ................... 50 SLIKA 15.... RASPOREĐENOST ČLANOVA TORCIDE PO STADIONU........................................................ REZIDENCIJALNI STATUS SPORTSKIH PUBLIKA............................................ 105 SLIKA 32..................... 35 SLIKA 12.......................................................... DOBNA STRUKTURA PUBLIKE RAZLIČITIH SPORTOVA U SPLITU ................................ 109 SLIKA 40. PIERE DE COUBERTIN ...................... DOB RUKOMETNE PUBLIKE...... 114 SLIKA 49................................ 70 SLIKA 22........... 106 SLIKA 34......................... 118 SLIKA 50............. 33 SLIKA 11.................................................................................................

........................ RAZLOZI BAVLJENJA FITNESSOM ......151 SLIKA 67......................................172 179 ......................................................... UČINCI BAVLJENJA FITNESSOM..Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO SLIKA 61........................................................................... ODGOVORI NA PITANJE “KAKVA JE PO TVOM MIŠLJENJU TZK?” (C= 0......................... IZBORNA NASTAVA IZ TZK NA OBALI I U ZAGORI ....150 SLIKA 66.................143 SLIKA 62......... IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI KOJE SE U ŠKOLI ORGANIZIRAJU U OKVIRU TZK (U %).147 SLIKA 63..................................... PROVOĐENJE SLOBODNOG VREMENA U REGIJI I GRADU SPLITU (U %) .............................................................148 SLIKA 64........355)........................149 SLIKA 65..................... RAZLOZI NE POHAĐANJA IZBORNE NASTAVE IZ TZK PO PODRUČJIMA.......... KOJA TVRDNJA NAJBOLJE OPISUJE TVOJ ODNOS PREMA TZK? (C=0...........................171 SLIKA 68.....308) ...........

Slobodan Bjelajac: SPORT I DRUŠTVO 180 .

PRILOZI: UPITNICI 181 .

182 .

radnik 2. Anketa je anonimna. Uspjeh na kraju prošlog razreda: 1) odličan 2) vrlo dobar 3) dobar 4) dovoljan 5) ponavljač 3. službenik 3. Ako drugačije nije naglašeno u pitanju Upitnik se popunjava zaokruživanjem samo jednog odgovora. rukovoditelj 5. Gdje stanuješ? 1) s roditeljima u stanu/kući 2) podstanar sam 3) u đačkom domu 5. Radni status tvojih roditelja majka otac zaposlen 1 1 vlasnik firme 2 2 nezaposlen 3 3 umirovljenik 4 4 8. Imaš li mjesečni džeparac? 1) imam 2) nemam 7. stručnjak (liječnik.Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti Sveučilišta u Splitu UPITNIK . poslovođa 4.Što su po zanimanju tvoji roditelji? 1. Jesi li sam u sobi? 1) da 2) ne 6. profesor.U kojoj djelatnosti rade tvoji roditelji? majka otac 183 . ostala zanimanja 8. i sl. 1. Mjesto rođenja: 1) veći grad 2) manji grad/gradić 3) selo 4. Spol: 1) muški 2) ženski 2. inž. izvan djelatnosti majka 1 2 3 4 5 6 7 8 otac 1 2 3 4 5 6 7 8 9.za istraživanje odnosa učenika splitskih škola prema sportu i TZK Molimo te za sudjelovanje u istraživanju koje treba ispitati odnos mladih prema sportu.) 6. domaćica 7.

.industrija građevinarstvo trgovina i ugostiteljstvo promet i veze zdravstvo i socijalna skrb obrazovanje i kultura uprava i javne službe ostale djelatnosti izvan djelatnosti 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10...........Koliko članova broji tvoja obitelj?..... 184 ....

razgledavam izloge 14) uopće ga nemam 16....KN 12. ljenčarim 7) čitam knjige 8) gledam TV 9) za računalom 10) idem u kino 11) imam hobi 12) posjećujem galerije... muzeje...11.Može li to podmiriti sve vaše potrebe? 1) može u potpunosti 2) može većinom 3) i može i ne može 4) može zadovoljiti osnovne potrebe 5) nedostaje nam i za osnovne potrebe 13. izložbe 13) šetam po gradu..............Prema primanjima i načinu života...... predmet tjelesna i zdravstvena kultura (TZK)? 1) važniji od drugih predmeta 2) jednako važan kao i drugi predmeti 3) manje važan od drugih predmetia 17. nisam sportski tip 5) opterećuje me jer je u suprotnoj smjeni 6) nešto drugo 185 ..Koja tvrdnja najbolje opisuje tvoj odnos prema predmetu TZK? 1) volim taj predmet jer sam sportski tip 2) volim jer nije «naporan» kao drugi predmeti 3) ništa posebno.Kakav je po tvom mišljenju..Kolika su bila primanja tvojih roditelja prošlog mjeseca: . kojem društvenom sloju pripada tvoja obitelj: 1) višem 2) srednjem 3) nižem 4) ne mogu procijeniti 14. utakmice i sl...Kako najčešće provodiš slobodno vrijeme? (moguće je više odgovora) 1) bavim se sportom 2) šetam u prirodi 3) odlazim na sportske događaje.. kao i svaki drugi predmet 4) ne volim TZK.. spavam.... 4) družim se s prijateljima/cama 5) družim se s društvom u kafićima 6) odmaram..Što misliš o opterećenju učenika gradivom u školi: 1) preopterećeni su jer su programi opsežni 2) preopterećeni su jer je previše predmeta 3) preopterećeni su jer nastavnici previše zahtijevaju 4) nisu preopterećeni jer je svako znanje korisno 5) nisu preopterećeni 6) nisam o tome razmišljao 15.

Što ti misliš o tome? 1) mislim da je to točno 2) ima puno boljih načina borbe protiv droge jedan od načina borbe protiv 186 . kome je malo neka se bavi sportom 6) ne znam. spravama. U okviru TZK u tvojoj školi organizira se: 1) izborna nastava 2) izleti u prirodu 3) posjete športskim manifestacijama 4) posjete športskim klubovima 5) školska natjecanja 6) ništa od navedenog 21. Bi li po tvojem mišljenju treblo povećati broj sati TZK tjedno? 1) da. Neki smatraju kako se sport može uzeti kao narkomanije. Ako pohađaš. to je dodatno opterećenje za učenike 5) ne. nisam o tome razmišljao 20. Pohađaš li izbornu nastavu iz TZK? 1) da 2) ne 3) prije da. Ako ne pohađaš koji je glavni razlog? 1) ne organizira se iz sporta kojega bi htio/la 2) bavim se sportom van škole 3) želio/la bih ali nemam vremena 4) želio/la bi ali to bi me još dodatno opteretilo 5) nemam sklonosti 6) nešto drugo 24. iz kog sporta? 1) nogomet 2) košarka 3) rukomet 4) odbojka 5) atletika 6) gimnastika 23. pod uvjetom da se poboljšaju uvjeti 3) svejedno mi je 4) ne. rekvizitima 2) nemogućnost održavanja higijene nakon TZK 3) pristup nastavnika 4) veličina grupe/razreda 5) što je u suprotnoj smjeni ili međusmjeni 6) nema nikakvih problema 7) neki drugi 19.18. sada više ne 4) ne organizira se 22. bilo bi korisno više tjelesne aktivnosti 2) da.Što ti je najveći problem u svezi nastave TZK? 1) loše stanje s dvoranom.

......... talent 4) sport je nadmetanje u kom pobjeđuje bolji 5) sport je mogućnost da se zaradi novac 29... Koja bi... slobodno penjanje i sl.......... 32.. Završi rečenicu: Vrhunski sportaši… 1) … su uložili veliki napor i žrtvu da bi to postali 2) … su uspjeli zato što su talentirani 3) … su rijetki među talentiranima koji su uspjeli 4) … su to postali jer su imali najbolje uvjete 5) . Koji ti je nadraži sport? ………………………….... ronjenje...... previše je nasilja 5) ne pratim............. Koji ti je najdraži sportaš? ….. uzbudljivo je i napeto 2) to je vrhunac borilačkih sportova 3) to nema nikakve veze sa sportom 4) ne sviđa mi se.. su uspjeli jer su bili u povoljnoj sredini 6) … su zahvaljujući sportu ostvarili dobar status 187 ...3) poznajem slučajeve koji to ne potvrđuju 4) nisam siguran/a 5) uopće se ne slažem s tim 25.....………….... prema tvom mišljenju. Što misliš o spotrovima kao što su padobranstvo.....………………………………...... tvrdnja ponajbolje određivala sport? 1) u zdravom tijelu zdrav duh 2) sport je igra 3) sport je vještina. Što misliš o borilačkim sportovima kao što je ultimate fight? 1) volim gledati.... 31...…………..? 1) rizični su i nikad se time ne bih bavio/la 2) ne smatram ih sportom 3) bavljenje tim sportovima je pomodarstvo 4) uzbudljivi su i volio/la bih to probati 5) takvi sportovi donose nesvakidašnja i nezaboravna iskustva 6) bavim se jednim od tih spotova 7) ne znam što bih o tome mislio 27..... Koja ti je najdraža sportašica? ………………………. nisam upoznat/a 28........ Slažeš li se da bavljenje sportom pridonosi očuvanju zdravlja? 1) slažem se 2) nisam siguran/a 3) ne slažem se 26... 30.

...7) nešto drugo 33... niti se bavi sportom 35.... 188 ..... Baviš li se nekim sportom? 1) da.............. Bavi li se netko u tvojoj obitelji sportom? 1) otac ili majka su članovi sportskog kluba 2) netko od roditelja se bavi rekreativno 3) brat/sestra je član sportskog kluba 4) brat/sestra se bavi rekreativno 5) prije se netko bavio sada više ne 6) nitko u obitelji se nije bavio............. član sam sportskog kluba 2) bavim se rekreativno 3) prije sam se bavio/la sada više ne 36.. Završi rečenicu: Vrhunski sport je… 1) … sport samo na višoj razini 2) … show i zabava za mase 3) … način da se zarađuje novac 4) … industrija i trgovina 5) nešto drugo 34...... Koji je to sport? .....

37. Koji je glavni razlog tvoga bavljenja tim sportom? 1) volim taj sport 2) imam talenta 3) na nagovor roditelja 4) uspješni u tom sportu mogu dobro zaraditi 5) nastavnik TZK je uočio moju nadarenost 6) na nagovor prijatelja 7) radi zdravlja i tjelesne kondicije 8) nešto drugo 38. Ako si se bavio/la i prestao/la se baviti sportom koji je razlog tome? 1) pokazalo se da nisam talent 2) nisam imao/la vremena 3) dosadilo mi je 4) odustali su prijatelji, pa i ja 5) roditelji nisu to mogli financijski izdržati 6) počeo/la sam se baviti nekim drugim sportom 7) nešto drugo ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI!

189

190

Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu

UPITNIK - za istraživanje nastavnika TZK splitskih škola Poštovani! Molimo Vas za sudjelovanje u ovom istraživanju, koje ima za cilj ispitati uvjete rada i izvođenja nastave TZK. Anonimnost je zagarantirana jer će se podaci korišteni isključivo u znanstvene svrhe. Stoga Vas molimo za iskrenost u odgovorima. 1. Spol: 1) muški 2) ženski Dob: 1) 2) 3) 4) do 30 godina 31-40 41-50 50 i više

2.

3. Koje obrazovanje imaju Vaši roditelji? Majka Otac osnovno i niže 1 1 srednje 2 2 Više i visoko 3 3 4. Gdje ste rođeni? 1) na selu 2) u manjem gradu 3) u velikom gradu 5. Koliko godina radite kao profesor TZK? 1) manje od godinu dana 2) 1-3 godine 3) 4-5 godina 4) 6-10 godina 5) 11 i više godina 6. Radite li još negdje osim u školi? 1) ne 2) da, povremeno, poslove vezane uz sport 3) da, stalno, na poslovima vezanim uz sport 4) da, poslove koji nisu povezani sa sportom

7. Jeste li zadovoljni s plaćom u školi? 1) u potpunosti sam zadovoljan 2) zadovoljan sam 3) osrednje 4) nisam zadovoljan 5) nikako nisam zadovoljan 8. Kako je organizirana nastava TZK u Vašoj školi? 1) u sklopu redovne nastave
191

2) u suprotnoj smjeni 3) u međusmjeni 4) kombinirano 9. Kako ocjenjujete uvjete izvođenja nastave TZK? 1) odlični 2) vrlo dobri 3) dobri 4) loši 5) izrazito loši 10. Koje od navedenih dodatnih prostora koristite za održavanje nastave TZK: 1) Marjan 2) bazen 3) fitness centar 4) stadion 1) 11. Škola u kojoj radite ima: 1) dvoranu 2) igralište 12. Stanje dvorane u kojoj zvodite nastavu je: 1) odlično 2) vrlo dobro 3) dobro 4) loše 5) izrazito loše 13. U svezi s dvoranom, čime niste zadovoljni? (moguće je više odgovora) 1) električnim instalacijama 2) rasvjetom 3) vlagom 4) prozračnošću 5) veličinom 6) grijanjem 7) parketom 8) nečistoćom 9) dotrajalosti cijele zgrade 3) 14. Ima li škola svlačionice za TZK? 1) ima i zadovoljavaju 2) ima ali ne zadovoljavaju 3) nema 15. Postoje li tuševi uz svlačionice? 1) da 2) ne 16. Imate li potrebna nastavna pomagala za TZK? 1) sva potrebna 2) većinu potrebnoga 3) samo osnovna
192

2)

...... Imate li izbornu nastavu iz navedenih sportova? često ponekad nikad nogomet 1 2 3 košarka 1 2 3 odbojka 1 2 3 rukomet 1 2 3 atletika 1 2 3 gimanastika 1 2 3 24..... .....................……………….......... ali nedostaje kaliper 3) da..………………............. Imate li sve potrebne rekvizite za TZK: 1) sve potrebne 2) većinu potrebnih 3) samo osnovne 4) niti osnovne 20...... ...................... Navedite pomagala koja nemate: .......................4) niti osnovna 17... Odrađujete li teorijski dio nastave TZK? 1) da 2) ne 22..........………………........ Zadovoljavaju li pomagala koja imate? 1) uglavnom zadovoljavaju 2) manji dio zadovoljava 3) uglavnom ne zadovoljavaju 18. Koliko često organizirate izvannastavne aktivnosti? redopovrevito meno izleti u prirodu 1 2 izborna nastava 1 2 posjete športskim priredbama 1 2 posjete klubovima 1 2 školska natjecanja 1 2 ne 3 3 3 3 3 23................ kompletnu 2) da... nedostaje više stvari 4) uopće nemam 21........ Imate li opremu za mjerenje antropometrije? 1) da....... Kako najčešće postupate s učenicima kod kojih uočite posebnu nadarenost? 1) organiziram dodatnu nastavu 2) upućujem ih na izbornu nastavu 193 ... 19................

Kakvo je ponašanje učenika? 1) ima ponašanja koje ometa nastavu 2) ima problema. ali ih ne smatram posebnim 3) nema takvih problema 29. a neki ne čuvaju 3) većinom ne 194 . Je li veličina grupa problem u izvođenju nastave? 1) da 2) ne 28. Čuvanju li učenici opremu za TZK? 1) većinom da 2) neki čuvaju. redovito 2) rijetko 3) nikako 26. Zahtijevate li posebnu odjeću na nastavi TZK? 1) tražim uniformnu sportsku odjeću 2) tražim prikladnu sportski odjeću 3) ne tražim 27. Sudjeluje li Vaša škola na međuškolskim sportskim natjecanjima? 1) da.3) odvojim dio sata za rad s njima 4) savjetujem im da se učlane u neki klub 25.

u potpunosti 2) da. ali nisam uspio 195 . kad je neophodno 4) najčešće nema razumijevanja 5) nikada ne pokazuje razumijevanje 37.30. ali neizvediv 3) loš 35. manji dio 34. Uspijevate li odraditi nastavni plan i program? 1) da. većinu 3) da. Koliko izvođenje nastave ometaju sljedeći problemi: Pun o Sred nje Malo nedostatak/loše stanje dvorane nedostatak/loše stanje igrališta nedostatak/loše stanje svlačionica nedostatak/loše stanje pomagala nedostatak/loše stanje rekvizita održavanje nastave u suprotnoj smjeni općenito loše ponašanje učenika loš odnos učenika prema predmetu brojnost učenika u grupi/razredu 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 33. Nailazite li na razumijevanje ravnatelja kada je u pitanju nabava nove opreme? 1) da. uvijek 2) da. Kakav je odnos većine učenika prema TZK? 1) izrazito su zainteresirani 2) uglavnom su zainteresirani 3) nezainteresirani su 31. Kako reagirate na probleme nastave TZK? 1) ne držim da su značajni 2) snalazim se 3) razočaran sam i deprimiran 36. Postojeći plan i program TZK je: 1) dobar i izvediv 2) dobar. Jeste li pokušali poduzeti nešto za rješenje problema izvođenja TZK? 1) jesam i u nekim stvarima sam uspio 2) jesam. u ovisnosti od financijske situacije 3) ponekad se nešto kupi. kakav bi po Vašem mišljenju bio odnos učenika prema TZK? 1) isti 2) bolji 3) gori 32. Ako bi se uvjeti poboljšali.

Tko je po Vašem mišljenju odgovoran za probleme u nastavi TZK? 1) uprava škole 2) lokalna vlast 3) državna vlast 196 . znam da ne bih uspio 38.3) nisam pokušavao.

39. Što mislite koji je razlog presudan za problematiku u nastavi TZK? 1) nedotatak novca 2) nebriga i nezainteresiranost nadležnih 3) TZK je podređen drugim predmetima 4) odraz je cjelokupno loše situacije u društvu 39. biste li to i učinili? 1) da 2) ne Zahvaljujemo na suradnji! 197 . Kada biste imali priliku promijeniti radno mjesto.

198 .

Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

UPITNIK - za istraživanje odnosa prema sportu i TZK učenika izvan Splita Molimo te za sudjelovanje u istraživanju koje treba ispitati odnos mladih prema sportu. Anketa je anonimna. Ako drugačije nije naglašeno u pitanju Upitnik se popunjava zaokruživanjem samo jednog odgovora. 1. Spol: 3) muški 4) ženski 2. Uspjeh na kraju prošlog razreda: 6) odličan 7) vrlo dobar 8) dobar 9) dovoljan 10) ponavljač

3. Mjesto rođenja: 4) veći grad 5) manji grad/gradić 6) selo 4. Gdje stanuješ? 1) s roditeljima u stanu/kući 2) podstanar sam 3) u đačkom domu 5. Jesi li sam u sobi? 3) da 4) ne 6. Imaš li mjesečni džeparac? 3) imam 4) nemam 7. Radni status tvojih roditelja majka otac zaposlen 1 1 vlasnik firme 2 2 nezaposlen 3 3 umirovljenik 4 4 8.Što su po zanimanju tvoji roditelji? 1. radnik 2. službenik 3. poslovođa 4. rukovoditelj 5. stručnjak (liječnik, profesor, inž. i sl.) 6. domaćica 7. ostala zanimanja 8. izvan djelatnosti majka 1 2 3 4 5 6 7 8 otac 1 2 3 4 5 6 7 8

9.U kojoj djelatnosti rade tvoji roditelji? majka otac
199

industrija građevinarstvo trgovina i ugostiteljstvo promet i veze zdravstvo i socijalna skrb obrazovanje i kultura uprava i javne službe ostale djelatnosti izvan djelatnosti

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1 2 3 4 5 6 7 8 9

10.Koliko članova broji tvoja obitelj?................... 11.Kolika su bila primanja tvojih roditelja prošlog mjeseca: ....................................KN 12.Može li to podmiriti sve vaše potrebe? 6) može u potpunosti 7) može većinom 8) i može i ne može 9) može zadovoljiti osnovne potrebe 10) nedostaje nam i za osnovne potrebe 13.Prema primanjima i načinu života, kojem društvenom sloju pripada tvoja obitelj: 5) višem 6) srednjem 7) nižem 8) ne mogu procijeniti 14.Što misliš o opterećenju učenika gradivom u školi: 7) preopterećeni su jer su programi opsežni 8) preopterećeni su jer je previše predmeta 9) preopterećeni su jer nastavnici previše zahtijevaju 10) nisu preopterećeni jer je svako znanje korisno 11) nisu preopterećeni 12) nisam o tome razmišljao 15.Kako najčešće provodiš slobodno vrijeme? Če- Pone- Nisto kad kad bavim se sportom 15.1. 1 2 3 šetam po prirodi 15.2. 1 2 3 15.3. idem na utakmice 1 2 3 15.4. izlazim s društvom 1 2 3 idem u kafiće 15.5. 1 2 3 idem i disco 15.6. 1 2 3 ljenčarim 15.7. 1 2 3 15.8. čitam knjige 1 2 3 15.9. gledam TV 1 2 3 15.10. za računalom 1 2 3 15.11. idem u kino 1 2 3 15.12. idem u kazalište 1 2 3 15.13. imam hobi 1 2 3 15.14. idem u galerije i muzeje 1 2 3
200

15.15.

šetam po gradu

1

2

3

16.Kakav je po tvom mišljenju, predmet tjelesna i zdravstvena kultura (TZK)? 4) važniji od drugih predmeta 5) jednako važan kao i drugi predmeti 6) manje važan od drugih predmetia 17.Koja tvrdnja najbolje opisuje tvoj odnos prema predmetu TZK? 7) volim taj predmet 8) ništa posebno, kao i svaki drugi predmet 9) ne volim TZK 10) opterećuje me jer je u suprotnoj smjeni 11) nešto drugo 18.Što ti je najveći problem u svezi nastave TZK? 8) loše stanje s dvoranom, spravama, rekvizitima 9) nemogućnost održavanja higijene nakon TZK 10) pristup nastavnika 11) veličina grupe/razreda 12) što je u suprotnoj smjeni ili međusmjeni 13) nema nikakvih problema 14) neki drugi 19. Je li broj sati TZK tjedno po tvom mišljenju zadovoljavajući? 7) ne, koristilo bi više tjelesne aktivnosti 8) da, zadovoljava 9) svejedno mi je 10) previše je sati pa opterećuje učenike 11) ne znam, nisam o tome razmišljao

20. Je li se u okviru TZK organizira: 20.1. 20.2. 20.3. 20.4. 20.5. 20.6. izborna nastava izleti u prirodu posjete športskim priredbama posjete športskim klubovima školska natjecanja ništa od navedenog da 1 1 1 1 1 1 ne 2 2 2 2 2 2

21. Pohađaš li izbornu nastavu iz TZK? 5) da 6) ne 7) prije da, sada više ne 8) ne organizira se 22. Ako pohađaš, iz kog sporta? 7) nogomet 8) košarka 9) rukomet
201

10) odbojka 11) atletika 12) gimnastika 23. Ako ne pohađaš koji je glavni razlog? 7) ne organizira se iz sporta kojega bi htio/la 8) bavim se sportom van škole 9) želio/la bih ali nemam vremena 10) želio/la bi ali to bi me još dodatno opteretilo 11) nemam sklonosti 12) nešto drugo 24. Neki smatraju kako se sport može uzeti kao narkomanije. Što ti misliš o tome? 6) mislim da je to točno 7) ima puno boljih načina borbe protiv droge 8) poznajem slučajeve koji to ne potvrđuju 9) nisam siguran/a 10) uopće se ne slažem s tim 25. Što misliš je li sport čuva zdravlje? 4) da 5) nisam siguran/a 6) ne 26. Što misliš o spotrovima kao što su padobranstvo, ronjenje, slobodno penjanje i sl.? 8) rizični su i nikad se time ne bih bavio/la 9) ne smatram ih sportom 10) bavljenje tim sportovima je pomodarstvo 11) uzbudljivi su i volio/la bih to probati 12) takvi sportovi donose nesvakidašnja i nezaboravna iskustva 13) bavim se jednim od tih spotova 14) ne znam što bih o tome mislio 27. Što misliš o borilačkim sportovima kao što je ultimate fight? 6) volim gledati, uzbudljivo je i napeto 7) to je vrhunac borilačkih sportova 8) to nema nikakve veze sa sportom 9) ne sviđa mi se, previše je nasilja 10) ne pratim, nisam upoznat/a jedan od načina borbe protiv

28. Koja bi, prema tvom mišljenju, tvrdnja ponajbolje određivala sport? 6) u zdravom tijelu zdrav duh 7) sport je igra 8) sport je vještina, talent 9) sport je nadmetanje u kom pobjeđuje bolji 10) sport je mogućnost da se zaradi novac 29. Koji ti je najdraži sportaš? .....……………….
202

.......... 37.. Ako si se bavio/la i prestao/la se baviti sportom koji je razlog tome? 8) pokazalo se da nisam talent 9) nisam imao/la vremena 10) dosadilo mi je 11) odustali su prijatelji....... član sam sportskog kluba 5) bavim se rekreativno 6) prije sam se bavio/la sada više ne 36. 32..... Koji je glavni razlog tvoga bavljenja tim sportom? 9) volim taj sport 10) imam talenta 11) na nagovor roditelja 12) uspješni u tom sportu mogu dobro zaraditi 13) nastavnik TZK je uočio moju nadarenost 14) na nagovor prijatelja 15) radi zdravlja i tjelesne kondicije 16) nešto drugo 38.... Baviš li se ti nekim sportom? 4) da. A najdraža sportašica?....30. Bavi li se netko u tvojoj obitelji sportom? 7) otac ili majka su članovi sportskog kluba 8) netko od roditelja se bavi rekreativno 9) brat/sestra je član sportskog kluba 10) brat/sestra se bavi rekreativno 11) prije se netko bavio sada više ne 12) nitko u obitelji se nije bavio.............. Koji ti je nadraži sport?...... 31.... niti se bavi sportom 35......... pa i ja 12) roditelji nisu to mogli financijski izdržati 13) počeo/la sam se baviti nekim drugim sportom 203 .......…………........................ su uspjeli jer su bili u povoljnoj sredini 13) … su zahvaljujući sportu ostvarili dobar status 33........... Koji je to sport? .... Završi rečenicu: Vrhunski sport je… 6) … sport samo na višoj razini 7) … show i zabava za mase 8) … način da se zarađuje novac 9) … industrija i trgovina 34..... Završi rečenicu: Vrhunski sportaši… 8) … su uložili veliki napor i žrtvu da bi to postali 9) … su uspjeli zato što su talentirani 10) … su rijetki među talentiranima koji su uspjeli 11) … su to postali jer su imali najbolje uvjete 12) ..

14) nešto drugo ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI! 204 .

205 .

Gdje ste rođeni? 4) na selu 5) u manjem gradu 6) u velikom gradu 7. Koliko godina radite kao profesor TZK? 1) manje od godinu dana 2) 1-3 godine 3) 4-5 godina 4) 6-10 godina 5) 11 i više godina 8. Stoga Vas molimo za iskrenost u odgovorima. Radite li još negdje osim u školi? 5) ne 6) da.za istraživanje nastavnika TZK škola izvan splita Poštovani! Molimo Vas za sudjelovanje u ovom istraživanju. 3. poslove vezane uz sport 7) da. koje ima za cilj ispitati uvjete rada i izvođenja nastave TZK. poslove koji nisu povezani sa sportom 7. Jeste li zadovoljni s plaćom u školi? 6) u potpunosti sam zadovoljan 7) zadovoljan sam 8) osrednje 9) nisam zadovoljan 10) nikako nisam zadovoljan 8. 3. Koje obrazovanje imaju Vaši roditelji? Majka osnovno i niže 1 srednje 2 Više i visoko 3 4. na poslovima vezanim uz sport 8) da.Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti u Splitu UPITNIK . stalno. Spol: 1) muški 2) ženski Dob: 1) 2) 3) 4) do 30 godina 31-40 41-50 50 i više Otac 1 2 3 4. Anonimnost je zagarantirana jer će se podaci korišteni isključivo u znanstvene svrhe. Kako ocjenjujete uvjete izvođenja nastave TZK? 6) odlični 7) vrlo dobri 8) dobri 9) loši 10) izrazito loši 206 . povremeno. Kako je organizirana nastava TZK u Vašoj školi? 5) u sklopu redovne nastave 6) u suprotnoj smjeni 7) u međusmjeni 8) kombinirano 9.

Ima li škola u kojoj radite igralište i/ili dvoranu? Ima 11. U kojoj ste mjeri zadovoljni sljedećim elementima dvorane? ZadoDjelomice Nezado voljan zadovoljan voljan 13. igralište 1 11.2.1.5.8. parket 1 2 3 13.1.3. instalacije 1 2 3 13. Ima li škola svlačionice za TZK? 1) ima 2) nema 15. Postoje li uz svlačionice tuševi? 3) da 4) ne 17. prozračnost 1 2 3 13. rasvjeta 1 2 3 13. stadion 1 2 11.2. grijanje 1 2 3 13. fitness centar 1 2 10. bazen 1 2 10.9. Stanje dvorane u kojoj zvodite nastavu je: 6) odlično 7) vrlo dobro 8) dobro 9) loše 10) izrazito loše 11) nema dvorane 13. nečistoća 1 2 3 13. Koje od navedenih dodatnih prostora koristite za održavanje nastave TZK: Koristim Ne koristim 10. veličina 1 2 3 13. Imate li potrebna nastavna pomagala za TZK? 5) sva potrebna 6) većinu potrebnoga 7) samo osnovna 8) niti osnovna Nema 2 2 18. Zadovoljavaju li pomagala koja imate? 4) uglavnom zadovoljavaju 5) manji dio zadovoljava 6) uglavnom ne zadovoljavaju 19.4. Jesu li one zadovoljavajuće? 1) jesu 2) donekle 3) nisu 16.3.7. vlaga 1 2 3 13. Imate li sve potrebne rekvizite za TZK: 5) sve potrebne 6) većinu potrebnih 7) samo osnovne 8) niti osnovne 207 .1.6.10. dvoranu 1 12. dotrajalost 1 2 3 1) 14.2.

20. ne 3 3 3 3 3 208 . Imate li opremu za mjerenje antropometrije? 5) da. kompletnu 6) da. Odrađujete li teorijski dio nastave TZK? 3) da 4) ne Koliko često organizirate izvannastavne aktivnosti? redopovrevito meno izleti u prirodu 1 2 izborna nastava 1 2 posjete športskim priredbama 1 2 posjete klubovima 1 2 školska natjecanja 1 2 22. ali nedostaje kaliper 7) da. nedostaje više stvari 8) uopće nemam 21.

kakav bi po Vašem mišljenju bio odnos učenika prema TZK? 4) isti 5) bolji 6) gori Koliko izvođenje nastave ometaju sljedeći problemi: Pun o nedostatak/loše stanje dvorane 1 nedostatak/loše stanje igrališta 1 nedostatak/loše stanje svlačionica 1 nedostatak/loše stanje pomagala 1 32. a neki ne čuvaju 6) većinom ne 30. Ako bi se uvjeti poboljšali. Sred nje 2 2 2 2 Malo 3 3 3 3 209 . Kakav je odnos većine učenika prema TZK? 4) izrazito su zainteresirani 5) uglavnom su zainteresirani 6) nezainteresirani su 31. ali ih ne smatram posebnim 6) nema takvih problema 29.23. Kakvo je ponašanje učenika? 4) ima ponašanja koje ometa nastavu 5) ima problema. Imate li izbornu nastavu iz navedenih sportova? često ponekad nogomet 1 2 košarka 1 2 odbojka 1 2 rukomet 1 2 atletika 1 2 gimanastika 1 2 nikad 3 3 3 3 3 3 24. Sudjeluje li Vaša škola na međuškolskim sportskim natjecanjima? 4) da. Kako najčešće postupate s učenicima kod kojih uočite posebnu nadarenost? 5) organiziram dodatnu nastavu 6) upućujem ih na izbornu nastavu 7) odvojim dio sata za rad s njima 8) savjetujem im da se učlane u neki klub 25. Zahtijevate li posebnu odjeću na nastavi TZK? 4) tražim uniformnu sportsku odjeću 5) tražim prikladnu sportski odjeću 6) ne tražim 27. redovito 5) rijetko 6) nikako 26. Čuvanju li učenici opremu za TZK? 4) većinom da 5) neki čuvaju. Jesu li grupe za izvođenje nastave prevelike ili premale? 3) Prevelike su 4) Sasvim su adekvatne 5) Premale su 28.

............. manji dio 34...... uvijek 7) da. većinu 6) da... 210 .. znam da ne bih uspio 38............. ali nisam uspio 3) nisam pokušavao.......... Postojeći plan i program TZK je: 4) dobar i izvediv 5) dobar........... 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 Uspijevate li odraditi nastavni plan i program? 4) da. kad je neophodno 9) najčešće nema razumijevanja 10) nikada ne pokazuje razumijevanje 37..... ali neizvediv 6) loš 35................... Nailazite li na razumijevanje ravnatelja kada je u pitanju nabava nove opreme? 6) da..... Jeste li pokušali poduzeti nešto za rješenje problema izvođenja TZK? 1) jesam i u nekim stvarima sam uspio 2) jesam.... Što mislite koji je razlog presudan za probleme u nastavi TZK? 1) nedotatak novca 2) nebriga i nezainteresiranost nadležnih 3) TZK je podređen drugim predmetima 4) odraz je cjelokupno loše situacije u društvu 40.............Škola...... . Kako reagirate na probleme nastave TZK? 4) ne držim da su značajni 5) snalazim se 6) razočaran sam i deprimiran 36... u ovisnosti od financijske situacije 8) ponekad se nešto kupi................. Tko je po Vašem mišljenju odgovoran za probleme u nastavi TZK? 4) uprava škole 5) lokalna vlast 6) državna vlast 39............. Kada biste imali priliku promijeniti radno mjesto.............. 43................... biste li to i učinili? 3) da 4) ne 41....... u potpunosti 5) da......nedostatak/loše stanje rekvizita održavanje nastave u suprotnoj smjeni općenito loše ponašanje učenika loš odnos učenika prema predmetu brojnost učenika u grupi/razredu 33................Ime i prezime anketara ....................... 42....................................... Naziv naselja.....................

ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI 211 .

. IDETE LI ČESTO NA UTAKMICE? ..... 7. SMATRATE LI SE VATRENIM NAVIJAČEM ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI ! 212 ....... SPOL 2.... STUPANJ ŠKOLSKE SPREME 9....………....-tehničko osoblje 6) službenik VŠS 7) služb................. MJESTO STANOVANJA....... ZANIMANJE I KVALIFIKACIJA OCA 10. 4.. OD KADA STANUJETE U TOM NASELJU? 5.... AKO NE ŽIVITE ODUVIJEK U SADAŠNJEM MJESTU BORAVKA NAVEDITE ODAKLE STE SE DOSELILI? 1) od rođenja 2) od...../stručnjak VSS 8) ostala zanimanja 8..... 1) gotovo uvijek 2) često 3) povremeno 4) vrlo rijetko 1)......godine 1) od rođenja živim tu 2) doselili smo sa sela 3) doselili iz malog grada 4) doselili iz velegrada 6... A N K E T N I L I S T ... NAVEDITE VAŠ ZADNJI OSOBNI DOHODAK …………....…………………......... 2)....…………… 1) da 2) ne 14......……………….. NAVEDITE UKUPNA PRIMANJA VAŠEG DOMAĆINSTVA ……… Kn 12..... VAŠA TRI NAJDRAŽA SPORTA 15...............1.........) 1) poljoprivrednik 2) privatni obrtnik 3) NK i PK radnik 4) KV i VKV radnik 5) adm..za istraživanje socijalne strukture publike 1) muški 2) ženski 3. GODINE STAROSTI.......... KOLIKO ČLANOVA BROJI VAŠE DOMAĆINSTVO? 13.............. POLOŽAJ U ZANIMANJU 1) izvršitelj 2) niži rukovoditelj 3) viši rukovoditelj 4) direktor 5) generalni direktor 6) nezaposlen 1) nezavršena osn..................OPĆINA.…………… 3)....... ZANIMANJE ………………………….. škola 2) osnovna škola 3) škola za KV radnike 4) škola za VKV radnike 5) viša škola 6) visoka škola (fak.……………..... Kn 11......

213 .

Dob: 1) do 20 2) 20-29 3) 30-39 4) 40-49 5) 50-59 6) 60 i više 3. fakultet. Spol: 1) muški 2) ženski 2. Anonimnost je zagarantirana jer će se podaci koristiti isključivo u znanstvene svrhe. i sl..Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu UPITNIK . prof. Ako ste zaposleni. akademija 4. u kojoj djelatnosti radite: 1) industrija 2) građevinarstvo 3) trgovina i ugostiteljstvo 4) promet i veze 5) zdravstvo i socijalna skrb 6) obrazovanje i kultura 7) uprava i javne službe 8) ostale djelatnosti 9) izvan djelatnosti 6. odvjetnik. Vaš radni status: 1) stalno zaposlen 2) povremeno zaposlen 3) vlasnik obrta ili poduzeća 4) nezaposlen (traži posao) 5) umirovljenik 6) učenik/student 5. Zanimanje: 1) radnik 2) službenik 3) poslovođa 4) direktor/ravnatelj 5) stručnjak (liječnik. ing. Završena škola: 1) do završene osnovne škole 2) srednja škola 3) viša škola 4) visoka škola.za istraživanje posjetitelja fitness klubova Poštovani! Molimo Vas za iskrenost u odgovorima na donja pitanja čiji je cilj istražiti strukturu posjetitelja fitness centara.) 214 . 1.

.... Bračno stanje: 1) neudata/neoženjen 2) udata/oženjen 3) razvedena/razveden 4) udovica/udovac 9. Ukupni novčani prihodi Vašeg domaćinstva prošli mjesec iznosili su: ………………………………………………KN 11... životne uvjete i način života pokušajte odrediti kojem društvenom sloju pripadate? 1) višem 2) srednjem 3) nižem 4) ne mogu procijeniti 215 ... 12.. S obzirom na primanja. Kako biste procijenili Vaš životni standard? 1) znatno iznad prosjeka 2) iznad prosjeka 3) prosječan 4) ispod prosjeka 5) znatno ispod prosjeka 14.. U kakvom ste naselju rođeni? 1) selo 2) manji grad 3) veći grad 8. Broj članova Vašeg domaćinstva ..6) 7) 8) 9) vlasnik obrta ili poduzeća domaćica učenik/student ostala zanimanja 7... Gdje stanujete? 1) u vlastitom stanu 2) u vlastitoj kući 3) kao podstanar 4) kod roditelja 13.. Broj djece? 1) nijedno 2) jedno 3) dvoje 4) troje 5) četvero 6) petero i više 10..

15..Eura) 3) stroj za pranje posuđa 4) DVD 5) kućno računalo 6) klima uređaj 7) veći čamac ili jahtu 8) vikendicu/apartman 16.. jednu 2) da..Eura) 2) novi automobil (od ..... Koliko često dolazite u fitness centar? 1) svaki dan 2) 2-3 puta tjedno 3) jednom tjedno 4) jednom mjesečno 20. rekreativno 3) prije sam se bavio/la.. Idete li zimi na višednevno skijanje? 1) redovito 2) povremeno 3) rijetko ili nikako 17.... sada ne 4) ne bavim se 18..... više 3) nemam ali ću nabaviti 4) nemam nijednu 21. Bavite li se sportom? 1) da..... Koji je glavni razlog Vašeg bavljenja fitnessom? (moguće je više odgovora) 1) zdravlje 2) izgled tijela 3) u trendu je 4) zabavno je 5) kondicija 6) da mi prođe vrijeme 7) idu moji prijatelji.. Imate li kod kuće neku od sprava za vježbanje? 1) da..... pa idem i ja 216 . aktivno 2) da. Što od navedenog posjeduje vaše kućanstvo? 1) stari automobil (od ........... Koliko ste dugo član fitness centra? 1) do godinu dana 2) 2-3 godine 3) duže od 3 godine 19...

dva do tri puta dnevno 3) ne 29. Posjećujete li centre za ljepotu i zdravlje (sauna. pazim što jedem radi tjelesne težine 3) da. moderna. redovito 2) ponekad 3) ne 25. Pijete li crnu kavu? 1) da. Vodite li računa o svojoj prehrani? 1) da. više od kutije dnevno 4) ne pušim. Koristite li neke dopune prehrani (vitamini. do 10 cigareta dnevno 2) pušim. udobna 2) sportska. više puta dnevno 2) da. od 10 do 20 cigareta dnevno 3) pušim. minerali i sl. Koji je učinak Vašeg bavljenja fitnessom? (moguće je više odgovora) 1) osjećam se bolje i zdravije 2) tijelo mi bolje izgleda 3) prestao/la sam pušiti 4) promijenio sam način prehrane 5) stekao/la sam novi krug prijatelja 6) širi je krug ljudi među kojima se krećem 7) porastao mi je ugled među prijateljima 23. kozmetika) ? 1) da. Pušite li i koliko dnevno 1) pušim. poznatih marki 3) ne vodim o tome posebno računa 26. posebno otkada se bavim fitnessom 2) da.22. jedem sve što volim 5) ne vodim računa o prehrani 27. Odjeća koju nosim dok vježbam je: 1) sportska. Koji je glavni razlog da ste se odlučili baš za ovaj fitness centar? (moguće je više odgovora) 1) odgovara mi lokacija 2) instruktori su stručni 3) radi dobre opremljenosti spravama 4) radi urednosti i čistoće 5) jer tu idu moji prijatelji i poznanici 6) nešto drugo 24. masaža. ali sam pušio/pušila 217 .)? 1) da 2) ponekad (prema potrebi) 3) ne 28. nastojim se hraniti što zdravije 4) ne pazim.

Pijete li alkohol? 1) da. često 2) da.5) niakada nisam pušio/pušila 30. rijetko 3) ne Zahvaljujemo se na strpljenju i suradnji! 218 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful