PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GOSPODARSKI SUSTAV EU
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

EZUČ. generalnog komesara za plan. 3. izmeĎu članica. od čega je 85% u obliku poklona. EVROPSKA ZAJEDNICA ZA UGALJ I ČELIK Robert Šuman. Imaju potpunu nezavisnost od svojih Vlada i rade u interesu EU. To je prva supranacionalna organizacija zapadno evropske integracije.COM . Zapadna Evropa je poduzela sve oko prijedloga pomoći Marshallov plan 05. što je 1947. Tim je govorom poticao stvaranje Sjedinjenih drţava Evrope (SDE) bez V. UvoĎenjem zajedničkih vanjskih tarifa. odrţanog u Cirihu. 1965.zemlje osnuju Evropsku zajednicu za ugalj i čelik. šest zemalja se zaštićuje od vanjske konkurencije. omogućuju da Komisija neovisno i efikasno djeluje kao 2 WWW.1947.BH-PRAVNICI. izvršava i kontrolira. Italija. čelik i ţeljezne rude.g.BH-PRAVNICI. godine biraju na razdoblje od 5 godina. predlaţe da ev. Uvedena je Evropska obračunska jedinica a kompenzacija se vrši preko MeĎunarodne banke u Bazelu. Američka se ideja trebala realizovati osnivanjem zajedničke organizacije. EVROPA HLADNOG RATA-MARŠALOV PLAN Atlantska Evropa polazište „hladnog rata“. jer sredstva alimentira izravno od poreza na proizvodnju. prekid je odnosa izmeĎu Sovjetskog Saveza i Zapada. fuzionirale se se sa institucijama osnovanim Rimskim ugovorom (EEZ i EURATOM). kao odgovor na ideju Ţan Moneta. Ideja o ujedinjenju Evrope.g. Takva nepristranost i takav angaţman. INSTITUCIJE EU: KOMISIJA EU. pojavila se kao sredstvo pomirenja Fra ncuske i Njemačke. OEEC-organizacija za evropsku ekonomsku suradnju. 1950.WWW. potpisale su 18. VIJEĆE MINISTARA I PARLAMENT EU KOMISIJA EU Komisija predlaţe. usmjerena obnovi Evrope. to je smisao govora Winstona Churchilla.04. odbile su tu pomoć. pod pritiskom SSSR-a . 2. Zemlje Istočne Evrope koje su pristupile Vijeću za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV). IzmeĎu 1948 i 1951 godine američka po moć u okviru Marshallovog plana iznosila je 13 milijardi USD. Pariški ugovor. ministar vanjskih poslova Francuske. godine.04.1951. zbog primjene Marshallovog plana. stimulirala je proizvodnju čelika a odigrala je negativnu ulogu prema uglju.1948. Neovisna je u financijskom planu. Ta supranacionalna organizacija sama je donosila odluke. odnosno Komesara. smjestila se iznad drţava. godine dovelo do stvaranja dviju Evropa odvojenih ţeljeznom zavjesom (Zapadna i Istočna Evrop a). osnovana je 16. posebno zemalja članica. Sjedište Komisije je u Briselu. Francuska. Ugovor o EUZČ prestaje 2002. EZUČ-funkcionira pod okriljem kolegijalnog organa „Visoke vlasti“ čiji je prvi predsjednik bio Ţan Monet. Zapadna Njemačka i Nizozemska. Preko OEEC-u vršila se podjela američke pomoći.g.g. u Parizu. te se asecijalno posvećuje publiciranju izvještaja o ekonomskoj situaciji.imala je ulogu Francusko-Njemaćke pomirbe. Glavne korisnice bile su Velika Britanija. nakon II SV.06. Nizozemska i Luksemburg).rata.COM 1. koji se od 1995. prepušta svoje mjesto OECD-organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj. koja prestaje biti samo Evropska. Njemačka. Šest zemalja: Francuska. godine. Njome se ukidaju kontingenti i carine na ugalj. institucije EZUČ. Komisija se sastoji od 20 članova. kojim se osniva EZUČ-CEL. Italija te zemlje Beneluksa (Belgija. Nakon što je ostvarila ciljeve OEEC.Britanije.

Predstavlja oko 380 milijuna graĎana. 3 WWW. Komisija se sastaje jednom tjedno radi prihvaćanja prijedloga. Evropski parlament se bira izravnim općim izborima. izrade dokumenata i razvoja prioritetnih politika. kao što je bilo 1999. Članove Komisije u većini prihvata Evropski parlament. Izvršana vlast se dijeli izmeĎu Komisije i Vijeća ministara. objedinjeni u Evropskom vijeću. utvrĎuje političke ciljeve. Jedino Parlament kontrolira Komisiju i moţe joj izglasati nepovjerenje i zatraţiti kolektivnu ostavku članova Komisije. Vijeće EU u isto vrijeme ima supranacionalne i meĎuvladine nadleţnosti. U odreĎenim pitanjima odlučuje kvalificiranom većinom a u drugim jednoglasno.čuvar je ugovora i predstavlja Uniju u pregovorima sa trećim zemljama te MeĎunarodnim organizacijama. EVROPSKI PARLAMENT Sjedište u Strazburu. sve je više pod parlamentarnom kontrolom.ona je izvršni organ Zajednice.WWW. Predsjednika komisije biraju šefovi drţava i vlada.u budţetskoj vlasti . kao i s ostalim institucijama.pravo inicijative u legislativnim predlaganjima . donosi zakone Unije. poput GATT i WTO-a Rad predsjednika i komesra Komisije. Po svojoj prirodi. kooperira i suodlučuje. predlaţući Vijeću komunitarne uredbe .u kontrolnom izvršavanju Kontrola Evropskog parlamenta posebno se odnosi na budţet.COM .godine. a njegovi ciljevi su slični onima ostalih parlamenata: prihvaćanje zakona i kontrola izvršne vlasti. bitno komunitarno tijelo koje povezuje zemlje članice.čuvar je ugovora -izvršni je organ politike Unije i MeĎunarodnih trgovačkih sporazuma. Komisiji u radu pomaţu Generalne direkcije i Specijalne sluţbe. Parlament je garant evropskih intere sa i zaštite prava graĎana. Vijeće EU je tijelo koje izraţava nacionalne interese. konzultira. Tri su osnovne funkcije Komisije .COM posrednik u sukobima interesa zemalja članica.u zakonodavnoj vlasti . predstavlja narode.BH-PRAVNICI. nakon konsultacije Evropskog parlamenta. VIJEĆE EVROPSKIH MINISTARA (VIJEĆE EU ILI VIJEĆE MINISTARA) Sjedište je u Briselu i Luksemburgu. najvaţnije zakonodavno tijelo unije.ima komunitarnu političku inicijativu. najveća je multinacionalna skupština svijeta. Nadleţnosti komisije: . zadaća joj je primjena zajedničkih politika . Dok je Komisija čuvar interesa EU. Glavna snaga parlamenta očituje se: . Ostale članove odreĎuju zemlje članice u suradnji sa novim predsjednikom. Vijećem predsjedava svakih 6 mjeseci druga zemlja članica po abecednom redu. predstavlja izraz političke demokratske volje naroda EU. Evropski Parlament odrţava usku vezu s nacionalnim parlamentima preko regularnih sastanaka predsjednika i parlamentarnih komisija. Komisija podrţava politike koje se prihvaćaju većinom. Svi graĎani individualno ili kolektivno mogu Parlamentu proslijediti peticiju i traţiti naknadu štete od EU. Parlament provodi političku kontrolu nad ukupnom politikom Evropske Unije. koordinira nacionalne politike i uravnoteţava razlike izmeĎu njih. Ne smije se mješati s Evropskim vijećem niti s Vijećem Evrope. U posebnim slučajevima Parlament moţe odbiti budţet-kada su pojedine zemlje nedovoljno uzete u obzir. U sastav Vijeća ulazi po jedan predstavnik zemalja članica s ministarske razine.BH-PRAVNICI.

Osnovan je 1952. U duhu Jedinstvenog akta.g. provjerava legalnost i regularnost prihoda i rashoda i razmatra financiranje budţeta Zajednice.g. EVROPSKO VIJEĆE Evropsko Vijeće je institut EU osnovan 1974. Od 1977 godine njegovo sjedište je u Luksemburgu. Ţalbe zbog neizvršavanja moţe se podnijeti protiv komunitarnih institucija (u praksi Komisije).COM Parlament svakih pet godina nominira predsjednike i članove komisije. čoje se značenje potvrdilo i ugovorom o EU. nego i na nacionalnu. EVROPSKI REVIZIJSKI SUD Sud je komunitarna kontrolna finansijska institucija EU. u Parizu. Članove jednoglasno nominira Vijeće nakon konsultacije s Evropskim parlamentom.BH-PRAVNICI. Broj članova Suda adekvatan je broju zemalja članica.g. nominiranih zajedničkim sporazumom zemalja članica na razdoblje od šest godina (mandat).COM .g. Postoji dakle rizik da se komunitarno pravo ne primjenjuje uniformirano. budţetsku.07.1975. Čini ga 15 sudaca nominiranih na 6 godina. zemlje članice ili pojedinca. na zahtjev Suda. U pravnoj sferi Sud kontrolira zakonitost komunitarnih akata. 4 WWW. To je i bio razlog osnivanju institucije Suda pravde Zajednice. odluku o osnivanju Prvostuanjskog suda Evropske zajednice. Sastoji se od 15 sudaca i 9 drţavnih pravobranitelja. U zajednici drţava. Isključiva zakonodavna nadleţnost Suda odnosi se na nepoštivanje ili tumačenje kominitarnih pravila.BH-PRAVNICI. na zahtjev evropskih institucija daje primjedbe o posebnim pitanjima kao što su naplate carina i upravljanje kreditima Evropskog fonda za orijentaciju i garanciju poljoprivrede. Regionalnu i lokalnu administraciju te meĎunarodne institucije koje koriste komunitarna sredstva Unije. odlučuje o ţalbama protiv zemalja članica koje ne poštuju obaveze Ugovora.WWW. Vijeće je donijelo 1988. Ta kontrola se ne odnosi samo na evropske institucije. U izuzetnim slučajevima Parlamant moţe izglasati nepovjerenje Komisiji. političku i kontrolnu. Parlament danas ima četiri funkcije: zakonodavnu. mogu tumačiti i primjeniti različito u pojedinim zemljama. Osigurava poštivanje uniformiranih pravila i načina tumačenja i primjene ugovora i donesenih pravnih akata vijeća i Komisije. radi definiranja značajnih orijentacija komunitarnih politika. SUD PRAVDE Opća načela suda pravde EU utrĎena su Pariškim i Rimskim ugovorima. Sud provjerava ukupne račune prihoda i rashoda unije i svih organizacija koje je osnovala Unija. Svaka institucija ili organ koji koristi sredstva unije podvrgnut je kontroli Suda. osnovana Briselskim sporazumom 22. Prvostepeni sud nije nova institucija nego pomoćno tijelo Evropskom sudu pravde. Nadleţan je za rješavanje odreĎenih vrsta tuţbi pravnih i fizičkih osoba i donosi odluke u prvom stupnju protiv koje postoji pravo ţalbe i to samo na osnovu pogrešne primjene materijalnog prava. i sjedište suda je u luxemburgu. ako se nadgledaju nacionalnom jurisdikcijom. zajednička se pravila. Sastoji se od šefova drţava i Vlada zemalja članica EU.

5. pored MeĎunarodnog Monetarnog fonda i Svjetske Banke.Konvencija o zaštiti ljudskih prava). Luksemburg. Vijeće Evrope ima četiri glavna cilja: .g. Činilo ga je 10 zemalja osnivača: Belgija. koje se usvaja postupkom suodlučivanja izmeĎu Evropske komisije.g.zaštitu ljudskih prava .BH-PRAVNICI. Vijeća ministara. 4. broji 45 članica. a to mogu biti pojedine zemlje ili sve zemlje članice. 5 WWW. Teoretski. predvidio je i osnivanje MeĎunarodne trgovinske organizacije (ITO-OIC). uključivanjem u nacionalno pravo. Komunitarno pravo je supranacionalno a supranacionalizam znači kada predstavnici drţava članica ne zastupaju nacionalne interese nego opće interese EU. predstavljaju izravno neposredna prava i obaveze graĎana Direktive-odnose se na sve zemlje članice i moraju se provesti.1949. Vijeće Evrope ne pripada zajedničkim institucijama EU. odbijena je u Kongresu SAD-a. djelokrug njegova rada sva su područja.realizaciju kompaktnije EU . Zbog tog neuspjeha 30. smanjenja carinskih i necarinskih barijera. Uredbe-direktno se primjenjuju na zemlje članice. Osnovana je 05. U okviru Unije Evropsko vijeće ima sve veće i veće značenje. Šefovi drţava i vlada sastaju se barem dva puta godišnje. Početkom 2003. Krucijalno mjesto ima zaštita ljudskih prava (Ev.g.KOMUNITARNO ZAKONODAVSTVO Sukladno članku 189. Parlamenta i Evropskog vijeća imaju slijedeće oblike.COM Predsjednik komisije prisustvuje samitu na kojem predsjednik Evropskog Parlamenta drţi prigodni govor. ali nacionalne institucije odreĎuju oblike i načine provoĎenja Odluke-obavezuju u svim elementima one na koje se odnose. Nakon rušenja Berlinskog zida Vijeće se proširilo i na zemlje istočne Evrope u cilju povezivanja dviju Evropa. OdreĎuje prioritete. s misijom unaprjeĎenja meĎunarodne razmjene.09. Nizozemska.BH-PRAVNICI. V.WWW.05.poboljšanje uvjeta ţivota Evropljana Vijeće Evrope zagovara tješnju suradnju izmeĎu evropskih zemalja. MEĐUNARODNE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE "GATT" I "WTO" Bretonvudski sporazum 1944.g. Norveška. suglasno Havanskoj povelji: Opći sporazum o carini i trgovini. daje političku orijentaciju.COM . Irska. poduzeća ili pojedinci Preporuke i mišljenja-predstavljaju zajedničku volju članica bez obaveznih posljedica. stimulira razvoj te regulira sporna pitanja koja nije moglo riješiti Vijeće ministara. Danska. Nakon svakog sastanka i svake godine Evropsko vijeće podnosi Evropskom Parlamentu Izvještaj o stanju i progresu Unije. Evropsko Vijeće donosi opću orijentaciju unije i odreĎuje njene ciljeve. Italija. VIJEĆE EVROPE Regionalna je politička organizacija neovisna od EU. potpisan je privremeni sporazum izmeĎu 23 zemlje članice. Francuska. zatim kultura te zaštita okoliša. (predstavlja nastavak Haškog Kongresa). osim obrane. Ono je mnogo šira organizacija (preko 40 zemalja).1947. komunitarno pravo. Havanska povelja kojom se trebala osnovati MeĎunarodna trgovinska organizacija.Britanija i Švedska.zaštitu demokracije . Ugovora EEZ.

Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS). aeoronauci. sektoru mlijeko i goveĎe meso. zemlje čla nice zone ili unije ukidaju carine izmeĎu sebe. IZUZECI OSNOVNIH PRINCIPA I MJERE IZ SPORAZUMA Drţave članice Sporazuma prilagoĎavaju se pragmatizmu uzimajući u obzir kontekst i odnos političke snage. koji sadrţi glavne principe o liberalizaciji razmjene. trebaju biti na recipročnoj osnovi i uzajamnim koristima. Opći sporazum oslanja se na četiri glavna principa: -jednakost tretmana izmeĎu trgovačkih partnera -odobrenje koncesije (princip reciprociteta). kada se zemlje tako grupiraju. a sastoje se u izuzecima općih principa slobodne trgovine GATT-WTO-a.glavni izuzeci nacionalnog tretmana odnose se na nametanje kontingenta za ekrane na filmove nacionalnog porijekla 6 WWW. dodana su tri nova sektora 1997. telekomunikacije.transparentnost trgovačke prakse. Ima Sekretarijat ograničene moći i leţernu administraciju koja se oslanja na temeljni tekst. WTO ima 144 članice.g. osnivanje je Svjetske trgovinske organizacije. čime su stekle pravo ulaska na teritorij. financijske usluge i proizvodi informatičke tehnologije. nego i Općim sporazumom o trgovini i uslugama (GATS). Osnovni izuzeci jesu: . Sporazum o tehničkim preprekama trgovini (TBT). lansiranim za vrijeme WTO-a. To nije meĎunarodna organizacija nego sporazum potpisan izmeĎu "ugovornih strana". kompezatornim mjerama i o antidampinškoj praksi. ima mnogo šire polje djelovanja u odnosu na GATT.BH-PRAVNICI. princip najpovlaštenije nacije više se ne poštuje.COM . WTO – Svjetska trgovinska organizacija WTO je u oblasti trgovine pandan dvjema meĎunarodnim organizacijama. GATT GATT je nadomjestio MeĎunarodnu trgovinsku organizaciju (ITO) s reduciranim djelovanjem.g. ali se te dispozicije ne proširuju na sve sudionike vanjske trgovine . podvrgava inozemne proizvode istim tretmanima kao i slične proizvode nacionalnog porijekla. nameću upotrebu carina umjesto svih protekcionističkih instrumenata. javnim nabavkama. četirima sektorima. carinske unije i povremene ugovore nuţne za njihovo uspostavljanje.izuzetak od klauzule najpovlaštenije nacije. Urugvajske runde. jer ne upravlja samo Općim sporazumom modificiranim novim Sporazumom o mjerama zaštite subvencije. U odreĎenim slučajevima odobravaju se izvanredne ili retorzivne mjere. da zemlje korisnice smanjenja carina sustavom najpovlaštenije nacije same moraju povratno omogućiti smanjenje carina . zabranjuje kvote jer su nevidljive i delikatnije u procjenjivanju i rušenju barijera.BH-PRAVNICI. Sporazumom o pravima intelektualnog vlasništva povezanim s trgovinom (TRIPS). kada je počela s radom Svjetska trgovinska organizacija (WTO) koja je preuzela pravila GATT-a. Jedan od posljednjih rezultata u okviru GATT-a.WWW. tj. MeĎunarodnom Monetarnom fondu i Svjetskoj Banci. Osnovni je tekst GATT-a sporazum od 38 članaka.razmjena izmeĎu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju moţe biti osloboĎena pravila reciprociteta . odnosi se na zonu slobodne trgovine.princip nacionalno tretmana.COM GATT je upravljao meĎunarodnom trgovinom do 1995. 6. .

BH-PRAVNICI. higijenske norme.BH-PRAVNICI. odobrava uvoĎenje antidampinške carine. ali zadrţavaju svoje nacionalne barijere u razmje ni s ostatkom svijeta. Zemlje su pribjegavale različitoj tehnici. ali se toleriraju u osjetljivim sektorima gdje supstituiraju mjere carinske zaštite. Jednostavno zona slobodne trgovine uključuje općenito osjetljive sektore (čelik. Takva ograničenja koncentrirana su na ograničeni broj proizvoda koji se odnose na industriju u padanju (čelik. Otvaranje trţišta pregovorima – garantira zemljama izvoznicama odreĎeni opseg ili minimalni udio na trţištu zemalja uvoznica. jer kontingent garantira da se uvezene količine striktno ograničavaju i u slučaju smanjenja cijena inozemnih proizvoda.u slučaju kada uvoz prijeti nanošenjem teţe štete lokalnoj proizvodnji.kontingenti i kvote .COM . carine) . radi orijentacije na zemlje gdje su one više.otvaranje trţišta pregovorima . 7 WWW. tehnička pravila. ASOCIJATIVNI SPORAZUM Asocijativni sporazum – predstavlja pred-etapu "uvoĎenja u razumnom roku.u slučaju kada partner prakticiran "dumping" tj. Taj tip sporazuma pribliţava se zoni slobodne trgovine ali sadrţava derogaciju o sektorima. Ostali su mnogobrojni oblici neprotekcionizma. 8. ţivotinja i biljaka.instrumenti). tarife i trgovinske politike.odobrene povlastice Kontingenti i kvote . ali takoĎer u industriji budućnosti (elektronika. Djelimično je zasnovan na principu reciprociteta. nadgledavaju neškodljivost prehrambenih proizvoda. u jednoj takvoj zoni zadrţana je kontrola carina izmeĎu zemalja članica kako bi se izbjegao uvoz roba u zemlju gdje su carine relativno niske. a najznačajnije su : . Dobrovoljno ograničavanje izvoza – zemlja uvoznica radije od kontingentiranja uvoza odreĎenog proizvoda. automobili). Japan i juţna Koreja dvije su zemlje koje su najviše primijenile samoograničavanje svojih izvoza.WWW. u kojima zemlje članice ukidaju sve barijere izmeĎu sebe. etiketiranje i drugo. trebaju biti relativno bliske. što je jamstvo minimalnog otvaranja vlastitog trţišta. tekstil. U principu su zabranjene.kojima je cilj ograničiti količinu uvoznih proizvoda količinske su barijere koje supstituiraju mjere carinske zaštite. prodaju po cijenama mnogo niţim od normalne vrijednosti. uvode se restrikcije u razmjeni (kvote. EU prešla je na sporazume ovog tipa sa zemljama srednje i istočne evrope.dobrovoljno ograničavanje izvoza . Sanitarne i fitosanitarne mjere i tehničke prepreke trgovini – te mjere štite zdravlje ljudi. proizvodi crne metalurgije. instrumentima komercijalne politike i slobodnom kretanju. ambalaţu. pribjegava ograničenju na vlastitoj granici. carinske unije ili zone slobodne trgovine" pa sadrţava plan i program prelaska u tu fazu. Zona slobodne trgovine-je grupiranje viših carinskih teritorija.COM -mnogi se izuzeci ekskluzivnog korištenja carina kao sredstvo zaštite-osloboĎeni su poljoprivreda i ribarstvo Protekcionističke mjere koje odobrava Sporazum: Opći sporazum predviĎa protekcionističke mjere u kriznim situacijama u nelojalnoj praksi: . strojevi. MJERE NECARINSKE ZAŠTITE (neprotekcionizam) Necarinski protekcionizam razvio se kao reakcija na smanjenje klasičnih restrikcija GATT-a i nemogućnosti korištenja instrumenata carinske zaštite. 7. Da bi sustav bio tolerantan. Pravilo porijekla je od velike vaţnosti. Drţava više preferira korištenje kvantitativnih barijera od carina.sanitarne i fitosanitarne mjere i tehničke prepreke trgovini . zaštita okoliša.

01. Paragvaj i Urugvaj. izmeĎu Kanade. u okviru Evrope stvaranje velikog trţišta cilj je dvaju sporazuma Rimskog ugovora iz 1957. kumulativan i poţeljan proces razvoja dinamike. radne snage i kapitala. slobodno cirkuliranje faktora proizvodnje. ekonomska politika treba biti unificirana ili barem usko koordinirana. norme itd) trebaju se ostvariti na način da se uklone distorzije i da se izazove dio ekonomije razmjera koji omogućava porast veličine trţišta. tekstil).g. koje objedinjuje Argentinu. pretpostavlja savršeno cirkuliranje roba. ZAJEDNIČKO TRŢIŠTE. Uspostavljanje zajedničkog trţišta na prvom mjestu zahtjeva ukidanje svih carina na uvoz i izvoz. politika konkurencije i politika imigracije. a ostali su procesi pozitivni procesi integriranja. unapreĎenje usklaĎenog razvoja ekonomske aktivnosti u ukupnoj zajednici“. Zemlje članice ukidaju izmeĎu sebe sve trgovačke barijere. kapitala i usluga. Lihtenštajn. Trgovinska politika postaje zajednička. EFTA.g. Osnivajući EEZ. Zadrţan je nacionalni suverenitet na trţište i organizacije koje vrše kontrolu tarifa.Unutarnje trţište 9. Na inicijativu V. Evropska ekonomska zajednica bila je od 1968 do 1992 g. Od 01.Carinska unija . osnovana je 1960.Zona slobodne trgovine . usvajaju zajedničku carinsku tarifu prema ostatku svijeta.g. koje su bile na snazi izmeĎu zemalja članica prije utemeljenja zajednice.WWW.1994. odgovara tim kriterijima. bilo je stvaranje jedinstvenog ekonomskog evropskog prostora. tehničkih i trgovinskih prepreka.BH-PRAVNICI.g. usluga. Zajedničko trţište-nije automatski osnovano realizacijom carinske unije. Primerenija podjela integracijskog procesa za EU: . Rimski ugovor odreĎuje „Zajednica ima zadaću osnivanja zajedničkog trţišta i postupno pribliţavanje ekonomskih politika zemalja članica. Zajedničko trţište Srednje Amerike (CACM) i Andski pakt su carinske unije. Norvešku i Island. roba. Da bi zajedničko trţište i makroekonomska stabilizacija zemalja članica postalo u potpunosti efikasno. Zajedničko trţište značajna je etapa evropske integracije. te kapitala izmeĎu zemalja članica.g. čak i radnika.prostor (EEA).COM poljoprivredu.BH-PRAVNICI. koji je lansirao ciljeve zajedničkog trţišta i Jedinstvenog akta iz 1986. Zajedničko trţište Juga (MERCOSUR).Britanije.Zajedničko trţište . te politika emigracije radnika postaje zajednička.1995. JEDINSTVENO TRŢIŠTE I UNUTARNJE TRŢIŠTE CARINSKE UNIJE Zajedničko trţište-Od samog početka bitan cilj EZ zasnovane na zajedničkom trţištu. Udruţena je u jedinstveno trţište koje karakterizira jedinstveni ev. Brazil.COM . Na tim se temeljima zasnivaju osnovne slobode: 8 WWW. kao protuteţa Evropske zajednice.01. dakle eliminiranje fiksnih granica. Meksika i SAD.Jedinstveno trţište . koja danas okuplja Švicarsku. Sjevernoamerički sporazum zone slobodne trgovine (NAFTA) u primjeni od 01. koji je kreirao jedinstveno trţište afirmacijom četiri slobode: slobodnog kretanja ljudi. Zona s lobodne trgovine i Carinska unija nazivaju se negativnim procesom integriranja. uvode veliko trţište koje bi se zasnovalo na slobodnom kretanju roba. Npr. Carinska unija-karakterizira veće napuštanje suverenosti u odnosu na zonu slobodne trgovine. Integracija je postupan. carinska unija. Harmonizacije vlastitih politika u svakoj zemlji (porezi. jer se njihova intervencija smješta na razini istog proširenog trţišta s teţnjom nastavljanja reguliranja. Ekonomska unija-je najviši oblik regionalnog procesa integracije. diplome. Da bi trţište postalo zajedničko u okviru istog carinskog entiteta.

carine.COM sloboda kretanja ljudi. zatim ukidanjem prepreka slobodnom kretanju ljudi. Trgovinske zapreke u Jedinstvenom trţištu Cecchinijevo Izvješće identificiralo je prepreke razmjene koje onemogućavaju konsolidaciju evropskog trţišta: . Zadrţane su mnoge prepreke u okviru zajedničkog trţišta.COM . koje su pojačane s razvojem necarinskih prepreka.BH-PRAVNICI. čime je omogućena slobodna igra faktora proizvodnje. regularna trţišta i sva ograničenja uz pravo nastanjivanja. imao je za cilj postupno stvaranje zajedničkog trţišta.BH-PRAVNICI. koje su teoretski nestale u okviru zajednice. Zajedničko trţište etapa je ekonomske integracije koja prema odluci Suda pravde cilja eliminiranju svih prepreka u komunitarnoj razmjeni radi spajanja nacionalnih trţišta u jedinstveno trţište. Radnici mogu slobodno prihvaćati posao tamo gdje postoji veća potraţnja i koristiti najpovoljnije radne uvjete i zaradu.Pojmovi zajedničkog trţišta.kvantitativna ograničenja. prije svega uvoĎenjem Carinske unije. Jedinstveno trţište vodi povećanju konkurencije koja naglašava pritisak na troškove poduzeća i vodi smanjenju njegove marţe. sanitarne odredbe i fitosanitarne mjere. transporta i konkurencije. bivši generalni direktor Komisije.prepreke koje utiču na povećavanje troškova-carinske procedure. Komisija je zatraţila da Paolo Cecchini. ponovo su uvedene kompenzatornim monetarnim iznosom. Potrošači imaju slobodan izbor proizvoda najbolje kvaliteta ili niţih cijena proizvedenih u zemljama članicama. jedinstvenog trţišta i unutrašnjeg trţišta jednoznačno se koriste premda svaki od tih integracijskih stupnjeva sadrţava odreĎene signifikantne nijanse. 10. ponovo su uvedena u području čelika i poljoprivrede .WWW. Jedinstveno trţište-Produbljenje zajedničkog trţišta je Jedinstveno trţište čiji je nastavak Unutarnje trţište. usluga i kapitala. SLOBODNA TRGOVINA I REGIONALNI PREFERENCIJALI 9 WWW. Unutarnje trţište . koja su u načelu bila ukinuta. pravno je potvrĎenje Bijele Knjige. Ona se mogu stacionirati gdje ţele u zajedničkom trţištu i kombinirati izvore kapitala svih zemalja članica.g.restriktivne odredbe pristupa trţištu odnose se posebno na javna trţišta. Rimski ugovor iz 1957.g. roba. rada i kapitala. stvarajući što je moguće bliskije uvjete za istinsko unutarnje trţište. roba. Mogu se nastaniti sa svojom obitelji u bilo kojoj zemlji članici i obavljati posao. norme i različite tehničke odredbe . ubrzava realizaciju unutarnjeg-jedinstvenog trţišta dokumentom „Bijela Knjiga“ koja detaljizira oko 300 mjera kojima treba ukinuti prepreke slobodnom kretanju. Poduzeća mogu proizvoditi i prodavati proizvode prema reţimu slobodne konkurencije u zemljama članicama gdje su najpovoljniji uvjeti. procijeni učinak jedinstvenog trţišta. Radi poticanja novih dinamika Predsjednik Delaros 1985. usluga i kapitala te uvoĎenjem zajedničkih ploha oblasti poljoprivrede. Ključ zajedničkog trţišta je sloboda. Radi potrebe ekonomske analize.g. koji pogaĎa kretanje tečaja jedinstvenošću cijena na trţištu poljoprivrednih proizvoda . Jedinstveni akt iz 1986.

njih 46).prihvaćanje programa komunitarnog rada .g.konzultativna institucija od vanjske politike. sigurnosti. 11.g. Ostvarivanjem carinske unije 1968. financijska pomoć.g. Mreţe preferencijalnih sporazuma ili geekonomija evropske razmje ne 90-ih godina evropska trgovačka politika posebno se usmjerila na druge kontinente.novi okvir za ekonomsku i trgovinsku suradnju . te se trgovačka politika koristi različitim arsenalom sporazuma.USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA ZAJEDNIČKOG TRŢIŠTA 10 WWW.BH-PRAVNICI.opseţna politička dimenzija .postepeno prihvaćanje pravila komunitarnog trţišta . trgovačka politika postala je zajednička prema ostatku svijeta. suradnja u području kulture. Ovakva jedna integracija uspostavljena je potpisivanjem Konvencije iz Lome (Togo) kojom su se u ovakvu integraciju povezali EZ i zemlje ACP (African Cariben and Pacific.reforma finansijske suradnje.COM . učvrstiti rezultate Urugvajskih pregovora i pridonijeti primjeni multilateralnih pravila WTO-a. Ovaj ugovor potpisan je 2000.pristup sudjelovanju . 1998. već je interes EU jačati multilateralni trgovački sistem. razvoj infrastrukture i sl. dogovoren je novi ugovor o suradnji koji je potpisan na rok od 20 godina s revizijom svakih 5 godina.WWW. Bilo je 5 konvencija iz Lomea u razdoblju od 25 godina. Amsterdamski ugovor odreĎuje (precizira) okvire te politike. Konvencija se odnosila na zemlje koje su bile bivše kolonije Francuske i Velike Britanije. iako su se njima definirali liberalizacija trgovine. osiguranja ekonomske stabilnosti regija oslanjaju se na okvire tvrde jezgre eurobloka (15 zemalja EU i budu podvrgnuti istim uvjetima procesa priključivanja). unutrašnji poslovi i pravosuĎe Preferencijalno grupiranje ureĎuje tekuću razmjenu zemalja koje nis u smještene u istoj regiji i čija ţivotna razina nije ista. Komunitarno zakonodavstvo o carinama vrlo je razraĎeno: 11000 tarifnih pozicija za carinsku nomenklaturu s više od 400 članaka. Da bi olakšao proces uključivanja novih zemalja EU i partnerstvo sa svakom od 13 kandidata donosi slijedeće: .BH-PRAVNICI.COM Zemlje EU na teţe stvaranju „Evropske tvrĎave. bliţa regionalna suradnja. Tim sporazumima dopušteno je odstupanje od principa recipročnosti. a uz to bile su veliki izvoznici sirovina. ali one nisu da le zadovoljavajuće rezultate.naglasak na smanjenju siromaštva . Problemi sigurnosti. demokracije. u Cotonu a postavio je 5 meĎuzavisnih stupova nove suradnje: .

Uvedeno je 1. liberalizacija kapitala neodvojiva je od jedinstvenog trţišta i procesa monetarne unije. Konvencija Šengen integrirana u Amsterdamskom ugovoru uvodi tu slobodu izmeĎu 13 zemalja. evropski menadţer mogu transferirati svoja sredstva izvan nacionalnih granica u druge zemlje.smanjenje proizvodnih poticaja zbog postojanja niţih cijena 11 WWW. To treba potvrditi priznata nadleţna organizacija. Ta potvrda se zove certifikat i potvrĎuje je Evropski odbor za normizaciju. odrţano u Berlinu 25. Treba omogućiti da financijske usluge uvedu jedinstvenu valutu ekonomskom subjektu. i 26. Sporazum „Aganda 2000“ Aganda 2000. Da bi norme imale pozitivne učinke moraju biti potvrĎene. stabilizacija trţišta. javna trţišta. Sloboda kretanja ljudi uvjetovana je integracijom trţišta rada. Cilj zajedničke agrarne politike je organizacija zajedničkog poljoprivrednog trţišta. garantiranje sigurnosti. s prihvaćanjem direktive koja obvezuje zemlje članice da obavijeste unaprijed komisiju o svojim projektima na uvoĎenju normi i tehničkih pravila kako bi se kontroliralo uvoĎenje referenca. Zato je bilo neophodno spriječiti nacionalne intervencije kako bi se omogućila slobodna razmjena i slobodno odvijanje konkurencije u sektoru poljoprivrede. Povećanje produktivnosti u poljoprivredi. ZAJEDNIČKA AGRARNA POLITIKA Poljoprivreda je neupitno gospodarski sektor gdje je proces evropske integracije najdalje otišao. treba omogućiti otvaranje računa. Kretanje kapitala gotovo je savršeno. Norme definiraju tipove postupka proizvodnje radi racionalne proizvodnje. suprotno tehničkim pravilima koja se nameću nacionalnim proizvodima i inozemstvu. To su dva meĎuzavisna procesa.BH-PRAVNICI. certifikat. opskrbljenje potrošača po raznim cijenama ciljevi su zajedničke agrarne politike.WWW. S prvom naznakom zajednice da uvede zajedničko trţište utvrĎeno je mnoštvo normi i tehničkih pravila koja su cjepkala evropsko trţište. slobodno obavljanje usluga i slobodno kretanje kapitala. dok pravila skrbe zaštitu potrošača i zaštitu okoliša. kupovinu vrijednosnih papira u zemljama gdje nemaju prebivalište. koju je potvrdilo Evropsko Vijeće. podrazumijeva novo smanjenje cijena kojim bi se trebalo omogućiti: .BH-PRAVNICI.1990.COM UsklaĎivanje zakonodavstva zajedničkog trţišta kao što su: Normizacija (norma).07. sloboda nastanjivanja. osiguranje primjerenog ţivota poljoprivrednog stanovništva.g. Zajednica je ispočetka smjerala uskladiti zakonodavstva.COM . Prije stvaranja zajedničkog trţišta poljoprivreda je bila izloţena jakim intervencijama zemalja članica.g.1999. Norme i tehnička pravila treba razlikovati. slobodno kretanje radnika. Zajednica je definirala zajedničke norme 1983.03. Norme nisu prinudne. Jedinstveno trţište znači da investitor poduzeća. 12.g. koje bi osiguralo sigurno opskrbljenije prehrambenim proizvodima po razumnim cijenama. Jedino javne sluţbe su isključene.

poskupljenja i sl. To je drama transportne politike zajednice. Usporedo s integracijom trţišta kopnenog transporta. Nasuprot toga pomorski i zračni promet ušli su na komunitarnu scenu od sredine 70 godina i u novije vrijeme pokazuju napredak u ostvarivanju unutarnjeg trţišta.COM . poboljšanju komfora putnika i ţivotnog standarda stanovništva.BH-PRAVNICI. znači da roba porijeklom iz jedne zemlje članice moţe biti uskladištena u drugoj zemlji članici a komercijalizirana u trećoj zemlji članici i moţe je izvesti u treće zemlje iz bilo koje zemlje članice. Ekonomski i pravni okviri trans portne politike Rimski ugovor predviĎa tri zajedničke politike poljoprivrednu. što se doista ne procjenjuje kao realizacija komunitarne politike. tj samo na cestovni transport. To bi pridonijelo da transport udovolji: maksimalnim potrebama prijevoza.COM . Organizacija zajedničkog poljoprivrednog trţišta donijela je ukidanje carina kvantitativnim ograničenjima te je razmjena izmeĎu zemalja potpuno slobodna. Koncepcija zajedničke transportne politike kojom se utvrĎuju okvirni uvjeti za razne grane transporta. jer se transport pojavljuje kao nuţna podloga mobilnosti roba i ljudi. ţeljezni promet te vodene putove.olakšavanje integracije zemalja CEEC-a. Snaţan razlog za uvoĎenje zajedničke transportne politike izbjegavanje je parcijalnih i ad hoc odluka Vijeća ministara o pojedinim granama transporta. . zaposlenosti.transport ulaţe oko 40% javnih investicija zemalja EU 12 WWW.ekonomska integracija izaziva rast raznjene a time i priljev prometa. Rimski ugovor pokazuje poseban interes za transport. Ugovorom se ţeljela osigurati zajednička politika za kopneni. TRANSPORTNA POLITIKA EU Rimski ugovor ţelio je stvoriti zajedničku politiku.WWW. trgovačku i transportnu. komunitarnoj politici bio je cilj da se organiziraju i druge transportne grane. omogućila bi racionalan prijevoz roba i putnika unutar Unije kao i meĎunarodnom prometu s najmanje rizika od nezgoda. a s obzirom na posebnu situaciju u kojoj se nalaze ţeljeznice i navigacijski putovi. cestovni.pribliţavanje evropskih cijena svjetskim cijenama . stabilnosti cijena. što moţe postati prepreka razmjeni . Pojam zajedničkog transporta u početku je bio ograničen samo na kopneni transport. Jedinstveno poljoprivredno trţište. prilično opterećuju cijenu. Prema tim ugovorima transportna politika treba biti voĎena prema komunitarnim pravilima koja primjenjuje meĎunarodni transport. Kada je u pitanju ţeljeznički promet komunitarni ciljevi vezani su za saniranje financijske situacije.transportni troškovi. no mnoge odredbe radi toga nisu imale veći rezultat. ali u stvarnosti samo je stvorio komunitarnu politiku koja se limitira na harmonizaciju i okvirenju nacionalnih politika. Na tu granu transporta u zajednici otpada najveći dio tra nsporta roba njegovo mjesto je odlučujuće u funkcioniranju jedinstvenog trţišta. Organizacija zajedničkog trţišta zaštićuje evropsko poljoprivredno trţište od velikih talasanja svjetskog trţišta u pogledu ponude proizvoda. uslaklaĎenom razvoju gospodarstva unutar cijele unije te njenoj većoj ekspanziji. što je i Vijeće uzelo u obzir te je ostvareno unutarnje trţište cestovnog prometa.BH-PRAVNICI. Promet bitno utiče na slobodnu cirkulaciju proizvodnje. 13. jer sluţbeni tekst uvijek govori o zajedničkoj transportnoj politici. sprečavajući podizanje cijena izjednačavanjem s praksom u evropskoj Uniji -pristup boljem pozicioniranju multilatelarnih pregovora. Za to postoje tri glavna razloga: .

13 WWW.COM Transport je industrija budućnosti.BH-PRAVNICI.COM . glavni faktor njegova rasta jesu strukturne promjene preraĎivačkih industrija. koja sve više prenješta mjesto proizvodnje iz urbanih zona u nova industrijska mjesta.BH-PRAVNICI.WWW.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful