Seminarski rad

UGOVOR O DJELU

maj 2008.g.

.... ROK TRAJANJA UGOVORA..........2.......................................................................................................... UVOD............8 4.. LITERATURA........................9 4.................................. 2 1..................................6 3...2......................................................8 4.3 2..............................................................................5 2... OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O DJELU................................. RIZIK PROPASTI STVARI...........................................................................................................................1..... POJAM...............9 4........................................... ZAKLJUČAK................................................ 3 2...........3............. PREDMET UGOVORA............6 3...................6 3......3..............................3 2......... SAGLASNOST UGOVARAČA O BITNIM ELEMENTIM.................................................................. OBAVEZE I PRAVA UGOVARAČA...............SADRŽAJ SADRŽAJ.........................................................................1........................... DEJSTVO UGOVORA O DJELU............ NAKNADA................................................................. PRESTANAK UGOVORA O DJELU..................... ZNAČAJ UGOVORA O DJELU........4...................8 4.............................................................................. NASTANAK UGOVORA O DJELU.............10 4................... Obaveze naručioca posla – Prava poslenika....3............................................... POJAM UGOVORA O DJELU.....6 3.............................3......... Obaveze poslenika – Prava naručioca posla.........7 3.............................................................. OBILJEŽJA UGOVORA O DJELU................3...... NASTANAK OBLIGACIJE........................................18 2 ............................................................................13 5............1...2...............1.................................................17 7..........................16 6..2..

39/85. Ugovarač koji se obavezuje da izvrši neku radnju i njome postigne određeni rezultat tj. 29/78. da nešto napravi. kao što je izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i sl. popravka neke stvari (popravka računara. (Čl.Člana 629. obaveze poslenika i naručioca posla. a naručilac se obavezuje da mu za to plati nknadu. a ugovarač koji se obavezuje dati za to naknadu naziva se naručilac (naručitelj posla). „Sl. POJAM. rizik i odgovornost za nedostatke. taj posao može obuhvatati najrazličitije stvari i to: izrada neke stvari (šivenje odjela. ZOO).). preduzetnik). list SRJ“. pravljenje stola i sl. kao i prestanak ugovora. obraditi pojam i obilježja ugovora o djelu. br. Budući da je predmet ugovora o djelu izvršenje određenog posla. UVOD Ugovor o djelu je obligacioni ugovor regulisan Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO. 600. list SFRJ“. naziva se poslenik (preduzimač. br. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O DJELU 2. način zaključivanja. 45/89 i „Sl. POJAM UGOVORA O DJELU Ugovorom o djelu poslenik (preduzimač. u skladu sa pomenutim Zakonom i svrhom ovog rada. 3 .. stoga je predmet ugovora rezultat koji treba radom postići a ne sam po sebi rad.1. Pojam ugovora dat u Zakonu o obligacionim odnosima možemo smatrati nepotpunim jer nije riječ samo o obavljanju posla nego i o izradi određenog djela. U ovom radu ćemo. Cilj zaključenja ovog ugovora je u tome da određenom radnjom poslenik postigne određeni rezultat. 2.1. izvođač radova) se obavezuje da obavi određeni posao.. 31/93) od Člana 600.

Nasuprot tome. na ugovor o djelu primjenjivana su pravna pravila imovinskog prava. izrada umjetničkog djela i sl. Građansko – pravni obligacioni ugovori. predmet ovog ugovora može biti i nematerijalna produkcija kao što je na primjer pjevanje u horu.). b) Ugovor o djelu. 1165 . Ugovor o djelu je regulisan u svim većim građanskim kodifikacijama1. izvršenje fizičkog rada (prenošenje stvari iz jednog stana u drugi. Ugovor o djelu se može zaključiti i sa više izvođača.automobila. Na prostorima bivše Jugoslavije. Švicarski zakonik o obligacijama (čl. kojim se 4 . u ime i za račun drugog. a i Rimsko pravo je poznavalo ugovor o djelu pod nazivom locatio conductio operis i to kao jedan od oblika ugovora o najmu. kojim se izvjesno lice obavezuje da će. Italijanski građansli zakonik (čl. moguće je da svi izvođači rade zajedno i da se njihov rad cijeni kao jedan. tako da ako bi jedan od uzvođača odustao ili ne bi ispunio uslove ugovora. kojim se izvjesno lice obavezuje da će izvršiti neki posao u korist drugog lica pri čemu se kao glavni predmet ugovora javlja izvršenje toga posla kao rezultata radne djelatnosti. 1 Tako npr. Iako je predmet govora o djelu najčešće izrada materijalnih predmeta. Beograd. dok ga drugi posmatraju kao podvrstu ugovora o radu2. obavezuje da izvrši odnosno vrši kakvu radnju u korist drugog lica”.Blagojević.) i izvršenje intelektualnog rada (držanje predavanja. Postoje četiri glavne vrste ugovora o radu: a) Ugovor o radu u užem smislu.). U tom slučaju. djelimično ili u cijelosti. kopanje kanala i sl. na raspoloženje drugom licu. 1655 – 1678) 2 B. 1947. posao bi se u svakom slučaju mogao odraditi. ugovor o djelu zakonski uređuju: Njemački građanski zakonik (BGB čl. odustajanje od posla ili neispunjavanje obaveza jednog izvođača može da ugrozi izvršenje cijelog posla i postizanje ugovorenog rezultata. d) Ugovor o ostavi (depozitu).1171. do stupanja na snagu ZOO. str. 631 - 651). pa bilo uz naknadu ili ne. Prema ovom autoru ugovor o radu je “ugovor kojim se jedna strana. Pojedini stariji teoretičari ugovor o djelu svrstavaju u jednu od podvrsta ugovora o službi. izvršiti kakav pravni posao. c) Ugovor o punomoćstvu.. a ne sama djelatnost odnosno radna sposobnost. veš mašine i sl. 149. U situaciji kad svaki izvođač djeluje samostalno i nezavisno od drugih može se zaključiti više pojedinačnih ugovora. odnosno ugovor o službi kojim se neko lice obavezuje da za izvjesnu naknadu stavisvoje radne sposobnosti. 363 – 379). Opći austrijski građanski zakonik (ABGB čl.

čuvati stvar drugog lica koja mu bude kao depozit povjerena. ZOO). Naime. Građansko pravo. 2. Za perfekciju ugovora zakonom nije predviđena posebna forma tako da ugovor o djelu spada u neformalne ugovore.2. koji se u pravnoj teoriji karakteriše kao specifična vrsta ugovora o djelu. Ugovor o djelu je konsenzualan jer je nastao onoga momenta kada su se ugovarači saglasili o izvršenju radnje i postizanju određenog rezultata i o drugim pitanjima. str. izvjesno lice obavezuje da će.. treba da za postizanje ugovorenog rezultata posla utroši određeno vrijeme. 2000. Poslenik u pravilu..600. str. Zagreb. komutativan (ekvivalentan) i trajan ugovor3. i to kontonuirano. 847 – 858. dvostrano obavezan. Izuzetak od neformalnosti bio bi onda kad ugovorne strane dogovore fromu ili kod ugovora o građenju. Beograd. jer za obje ugovorne strane nastaju prava i obaveze. 5 . 1995. Klarić. i poslenik i naručilac javljaju se i kao povjerilac i kao dužnik. 3 Uporediti sa M. S. ugovor o kontroli robe i usluga (čl. 648–685. Komentar Zakona o obligacionim odnosima. ZOO). 1084 i 1085. Ugovor o djelu je imenovan.Vedriš – P. OBILJEŽJA UGOVORA O DJELU Ugovor o djelu je uzajaman tj. jer strana koja dobije predmet djela (naručilac) obavezna je za to dati (posleniku) odgovarajuću naknadu.630–647.Petrović. Temeljna karakteristika ovog ugovora je i naplativost (teretnost). On je i ekvivalentan jer vrijednost utrošenog rada od strane poslenika za postizanje ugovorenog rezultata treba u pravilu da bude u srazmjeri sa vrijednosti naknade koju je naručilac posla dužan da da posleniku.g.Iz grupe ugovora koji potiču iz ugovora o djelu treba navesti ugovor o građenju (čl.g. ugovor o prijevozu (čl. ZOO) i dr. besplatno ili uz naknadu. Poslenik po pravilu nije dužan predati rezultat rada naručiocu posla dok mu ovaj ne dadne naknadu. čl. Ugovor o djelu je trajan jer obično traje relativno duže vrijeme. 506.

pa je i izvršenje obaveze vezano za ličnost (npr. odnosno izrade određenih predmeta koji su im svakodnevno potrebni. tj. ugovora kod kojih je ličnost ugovarača dominantna. ZNAČAJ UGOVORA O DJELU Ugovor o djelu se vrlo često zaključuje. te da se obaveza poslenika iscrpi u samom radu. Iz toga proizilazi da rad sam po sebi. I rad poslenika i rezultat koji se želi postići moraju biti dopušteni i mogući. samo je preduslov rezultata koji se želi.2. Rezultat rada koji se ugovorom želi postići može biti vrlo različit. a ne pravi posao. jer su i usluge 6 . Može se desiti da postizanje određenog rezultata rada nekada izostane iz objektivnih razloga ili krivicom naručioca posla. 3. muzički koncert mora izvesti poznati pjevač koji se na to obavezao. Zbog toga on spada u grupu ugovora intuiti personae. Primjer navedenog je kada naručilac posla ne može da pribavi ostatak materijala da se izrada predmeta dovrši.1. u pravilu. još ne predstavlja predmet ugovora o djelu. Pregovarači mogu povećati broj bitnih elemenata u ugovoru time što će usloviti valjanost ugovora o djelu saglasnošću o još nekim pitanjima. SAGLASNOST UGOVARAČA O BITNIM ELEMENTIM Kao bitni elementi ugovora o djelu javljaju se: predmet. rok trajanja i naknada. Sam rad koji poslenik treba da uloži u postizanje određenog rezultata. Mnogima služi kao pravni instrument iskorišćavanja radne snage i stručne sposobnosti drugih lica u cilju postizanja određenog rezultata. Naručilac i poslenik se moraju sporazumjeti bar o najbitnijim elementima ugovora kao što je posao koji poslenik treba da obavi da bi postigao određeni rezultat.) 3. potrebno je da se dogovore u kom vremenu je poslenik dužan da obavi taj posao. PREDMET UGOVORA Predmet ugovora je izvršenje neke radnje i postizanje određenog rezultata od strane poslenika. a iz nekog razloga nisu u stanju da ih sami izrade. Zatim. Takođe trebaju utvrditi koliku naknadu će narčilac da isplati posleniku za urađeni posao. a ne neko drugi i sl.2.3. U svakom slučaju rad treba da bude fizički ili intelektualni. a koji je stvaran predmet ugovora. NASTANAK UGOVORA O DJELU 3.

ukoliko nije predviđena tarifom ili nekim drugim aktom. Ona se obično sastoji u novcu. 3. NAKNADA Pored predmeta. ugovor bi imao dobročini karakter i ne bi se mogao okvalifikovati kao ugovor o djelu. koja ne mora biti uslovljena količinom uloženog rada. pa se u toku posla prekoračenje proračuna pokaže neizbježnim. Visina naknade može biti uslovljena obimom obavljenog posla. određena tom tarifom. naknada se može ugovoriti i na osnovu proračuna poslenika o uloženom radu i materijalu. U svakom slučaju ne bi smjelo da dođe do prekomjernog oštećenja. Ako je poslenik dao izričito jemstvo za tačnost proračuna. 624. gdje je naknada ustanovljena kao protuvrijednost za izvođačev rad. Prema tome. jer inače gubi pravo na potraživanje zbog povećanih troškova. ZOO) U ovom slučaju sav rizik tačnosti proračuna pada na poslenika. o izvršenju neke fizičke radnje ili o izvršenju neke intelektualne radnje. naknada kod ugovora o djelu mora biti određena ili odrediva. Ukoliko poslenik nije dao izričito jemstvo za tačnost proračuna. naknada je drugi bitan elemenat ugovora o djelu. u stvarima). Ugovor o djelu je teretan i ekvivalentan (komutativan) ugovor. Ipak u ovom slučaju je moguća primjena instituta promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus) ako su ispunjeni uslovi. onda on ne može zahtjevati povećanje naknade čak i ako je u posao uložio više rada i ako je za izvršenje posla bilo potrebno više materijala i veće troškove nego što je predviđeno U ovom slučaju poslenik može raskinuti ili tražiti izmjenu ugovora ako su se promijenile okolnosti. ali se može izraziti i u drugim vrijednostima (npr. Besplatno izvršenje djela ne potpada pod odredbe Zakona o obligacionim odnosima kojima je regulisan ugovor o djelu. tako da vrijednot uloženog rada može biti veća ili manja od vrijednosti ugovorene naknade. (čl. Ako je naknada određena obaveznom tarifom.3. tada naručilac nije dužan platiti višu cijenu od one koja je Ugovarači mogu odmah tačno odrediti visinu naknade. Ako ne bi bila ustanovljena naknada. Visinu naknade ugovarači najčešće određuju sporazumom. poslenik mora bez odlaganja obavijestiti naručioca. Takođe. U ovom slučaju razlikuje se situacija kada je poslenik jemčio i kada nije jemčio za tačnost proračuna. 7 .koje možemo tražiti od drugih raznovrsne jer se može raditi o preradi neke stvari.

prema normalno potrebnom vremenu za takav posao. Ako ne postoji obavezna tarifa. ima slučajeva kada je zakonom određena visina naknade za izvršenje određenog posla.2. prije izvršenja djela.Određivanje visine naknade može biti prepušteno i trećem licu. sukcesivna isporuka rezultata posla. 3. Takođe. st. kao i prema uobičajenoj naknadi za tu vrstu posla (čl. ipak ne znači da se naknada ne mora isplatiti.4. nisu sporazumjele o visini naknade. (tzv razumno vrijeme potrebno za takav posao iz čl. Postojanje naknade kod ugovora se uvijek pretpostavlja. a ugovarači nisu odredili visinu naknade. Radi obezbjeđenja naplate potraživanja.1. Ukoliko u ugovoru nije ništa u ovom pogledu određeno. odnosno postizanje određenog rezultata rada. poslenik ima pravo zahtjevati od suda da se te stvari. ZOO) Nekada se određuje da posao treba obaviti i postići određeni rezultat posla u cijelosti do određenog roka. Ukoliko se ugovarači prilikom zaključiavanja ugovora nisu izjasnili povodom visine naknade. U krajnjem slučaju utvrdiće ju sud. 4.. Ako naknada ne bi bila plaćena. poslenik je dužan da do određenog roka postigne rezultat posla u cijelosti. kao i ostalim predmetima koje mu je naručilac predao. Zaključenje ugovora o djelu nema jačeg dejstva od zasnivanja 8 . ROK TRAJANJA UGOVORA Neophodno je da se zna do kog roka je poslenik dužan da obavi predviđeni posao i postigne određeni rezultat posla. DEJSTVO UGOVORA O DJELU 4. on će se odrediti po prirodi same stvari odnosno u zavisnosti od karaktera posla koji treba da se obavi i postigne određeni rezultat. a moguće je i odrediti da se pojedini dijelovi rezultata posla obave do predviđenih rokova tzv. a nema ustanovljenih tarifa niti zakonom ustanovljene visine naknade. 607. Ukoliko u ugovoru ovaj rok nije određen. NASTANAK OBLIGACIJE Zaključivanjem ugovora o djelu zasniva s eobligacioni odnos između naručioca posla i poslenika. 623. poslenik ima pravo zaloge na stvarima što ih je napravio ili popravio. a nije obavezan da ga predaje u dijelovima. utvrdit će je sud pri tom cijeneći posebno vrijednost rada. ZOO). Iz ovakve zakonske formulacije može se zaključiti da je ugovor valjan i u onim slučajevima kada se ugovorne strane. odnosno predmeti prodaju i od dobivene cijene namiri njegova naknada.

RIZIK PROPASTI STVARI Predmet ugovora . Ako bi naručilac pao u docnju. OBAVEZE I PRAVA UGOVARAČA Na osnovu zasnovanog obligacionog odnosa koji je nastao zaključenjem ugovora o djelu. Naručilac posla će tada biti dužan da posleniku da ugovorenu naknadu. biće dužan da naručiocu posla naknadi svu štetu koja mu je time prouzrokovana.3. poslenik nema pravo niti na naknadu za materijal niti za svoj rad. a dođe do slučajne propasti ili oštećenja stvari. 9 . izrađena stvar ili materijal mogu propasti ili biti oštećeni usljed slučaja ili drugog uzroka za koji ne odgovara nijedna strana. Ako je naručilac posla pregledao i odobrio izvršeni rad rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari prelazi na njega. Ako je došlo do slučajne propasti materijala za vrijeme docnje poslenika. Ako je materijal za izradu djela dao poslenik. Zakonom o obligacionim odnosima regulisano je da rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi ona strana koja je dala materijal za izradu djela u skladu sa općim pravilom da stvar pripada vlasniku. aprila 1971.obligacionog odnosa između ugovarača. on snosi i rizik slučajne propasti stvari4. Rizik slučajne propasti materijala do predaje izrađenog djela naručiocu posla snosi sam poslenik. Rizik rada u ovom slučaju nosi poslenik. rizik slučajne propasti stvari i u ovom slučaju snosi naručilac posla.2. iako određenu stvar nije primio. ZOO). uredan poziv da stvar pregleda. (čl. a da je kod poslenika ostala na čuvanju. onda će on za to biti odgovoran tj. Ista je stvar i ako je naručilac u zakašnjenju (docnji) sa prijemom djela. Naručilac posla je taj koji snosi rizik za slučajnu propast materijala koji je dao posleniku na izradu ako je propast nastupila u roku predviđenom za postizanje rezultata rada. U ovom slučaju rizik slučajne propasti stvari će snositi naručilac posla. 4. smatra se da mu je stvar i predata. jer je on i njegov vlasnik. ako bezrazložno odbije da primi ponuđenu stvar ili ako se nije odazvao na tim da je obavezan dati dogovorenu naknadu posleniku. Ove 4 Ako materijal pribavlja naručilac. ako je naručilac posla dao materijal za izradu stvari. za oba ugovarača proističu određene obaveze i određena prava. a nije dužan da posleniku da ugovorenu naknadu (čl. br. Pž-1050/70 od 22. 626. tj. Ali ako je naručilac pregledao izvršeni rad i odobrio ga.g. ZOO) S druge strane. on snosi štetu zbog uništenja materijala do kojeg je došlo bez krivice poslenika – presuda Vrhovnog suda Slovenije. s 4. 625.

s tim da odmah po njihovom ustanovljenju obavijesti poslenika. te o nastalim nedostacima da obavijesti poslenika bez odlaganja. 4. ima pravo da traži od poslenika da nedostatak ukloni. U ovom slučaju naručilac nije dužan dati dodatni rok posleniku da otkloni nedostatak (čl. Obaveze poslenika – Prava naručioca posla Osnovne obaveze poslenika po ugovoru su: a) da postigne određeni rezultat posla tj. (čl. ZOO) Međutim. Poslije pregleda i primanja izvršenog posla od strane naručioca. onda naručilac ima pravo da raskine ugovor i zahtjeva naknadu štete. da postignuti rezultat posla blagovremeno preda naručiocu posla i c)odgovornost za nedostatke izvršenog djela. Ukoliko u ugovoru nije predviđen kakav kavlitet rezultata posla poslenik treba da postigne. Ako su nedostaci takvi da djelo čine neupotrebljivim. tj. 615. naručilac posla se može na njih pozivati. a nije naručioca posla na to upozorio.1. 618. 619. ako se po prijemu i pregledu djela pokaže da postoje nedostaci koji se nisu mogli otkriti uobičajenim pregledom (skriveni nedostaci). b) predaja predmeta posla tj. Ovim obavezama poslenika odgovaraju sljedeća prava naručioca posla: a) da traži izvršenje određenog rezultata posla i b) da zahtjeva blagovremenu predaju rezultata posla. tada naručilac posla ima 10 . Ukoliko su u pitanju nedostaci koji ne čine djelo neupotrebljivim. ono što predstavlja obavezu jednog ugovarača u isto vrijeme predstavlja pravo drugog pregovarača. ZOO) Naručilac posla koji je uredno obavijestio poslenika o nedostacima na primljenoj stvari.obaveze i prava su uslovljeni. Naručilac posla je dužan da pregleda izvršeno djelo. 1) Postizanje određenog rezultata posla – Zahtijevanje postizanja Poslenik je na prvom mjestu obavezan da postigne rezultat posla koji je u ugovoru predviđen. ZOO). (Čl. Pri tome on mora postupiti savjesno i u skladu sa stručnim sposobnostima koje posjeduje. čim je to po redovnom toku stvari moguće. 614. pravilo je da on mora biti takav kakav se redovito očekuje u takvom poslu pri normalnim okolnostima. Naručilac ove nedostatke treba da otkrije najdalje u roku od dvije godine dana po prijemu stvari. određujući mu primjeren rok za to. izvršenje djela. ZOO) Ukoliko poslenik u tom roku ne ukloni nedostatak. (čl.3. prava naručioca zavise od karaktera nedostatka. poslenik više ne odgovara za nedostatke na djelu koji su se mogli opaziti običnim pregledom izuzev ako je znao za njih.

(čl. Međutim. jer se pretpostavlja da poslenik bolje od naručioca poznaje oblast iz koje treba uraditi djelo. Zweiter Band. On prema opštim pravilima treba da izbjegava takvo obavljanje posla koje bi nanijelo štetu naručiocu ili trećem licu. pa i onda kad je naručilac dao konkretne smjernice. poslenik neće biti dužan da mu nadoknadi štetu koju bude kasnije imao.Kohler. U svakom od navedenih slučajeva naručilac posla ima pravo i na naknadu štete koja mu je usljed toga prouzrokovana. poslenik će odgovarati za štetu koju naručilac usljed ovih okolnosti bude pretrpio. (čl. moguće je ugovorom dati pravo naručiocu da se miješa u manjoj ili većoj mjeri u rad poslenika. u pravilu ne može da se miješa u posao poslenika. 620 ZOO) Naručilac će sam odlučiti koje pravo će iskoristiti. erster Teil: Schuldrecht.pravo. poslenik će koristiti materijal uobičajenog standardnog kvaliteta. Lehrbuch des buergerliches Rechts. Poslenik je tada dužan da primi direktive naručioca posla i 5 J. 602. Berlin 1906. odnosno da ne bi pretrpio štetu što izrađeno djelo ne bi mogao upotrebljavati u svrhu koju je je imao u vidu prilikom sklapanja ugovora. pa čak i onda kada naručilac nije dao potrebne upute i smjernice za rad u dovoljnoj mjeri. ili da sam ukloni nedostatak a na teret poslenika. naručilac se ne bi mogao koristiti pravom na raskid ugovora. Ukoliko su nedostaci na stvari neznatni. poslenik će biti dužan naručiocu nadoknaditi svu. bilo da mu daje određene direktive. bilo da u određuje način izrade. ZOO) Ukoliko u ugovoru nije ništa navedeno o kvaliteti materijala koju poslenik treba da upotrijebi za izradu djela. Takođe je dužan savjetovati naručioca o tome kakvo je djelo najpovoljnije za njega. ako naručilac i pored upozorenja poslenika bude zahtjevao da se djelo izradi. Poslenik je dužan da naručiocu posla skrene pažnju na nedostatke koje materijal ima kada je ovaj dat na izradu da naručilac posla ne bi uzalud davao naknadu za izradu. Ako nesavjesnim radom poslenika. str. tj. na taj način prouzrokovanu štetu. 5 Međutim. njegovom krivicom propadne materijal koji je naručilac posla dao za postizanje određenog rezultata. (čl. Ukoliko propusti da upozori naručioca o nedostacima materijala ili njegovom ložem kvalitetu. Poslenik je dužan izvršiti posao u skladu sa pravilima struke i u skladu sa načelom savjesnosti i poštenja. ZOO) Naručilac posla. ili da srazmjerno smanji naknadu ili da raskine ugovor. 606.355 i dalje 11 . Poslenik je samostalan u vršenju posla koji treba da obavi i njme postigne određeni rezultat.

ako izvođač umre poslije završenog posla. Međutim. Ukoliko je poslenik bio obavio dio posla. Dogodi li se da poslenik ne obavlja posao onako kako je dogovoreno ili u skladu sa odgovarajućim standardima. Ukoliko poslenik ne prihvati direktive naručioca posla.06. i ovaj to ne učini. (čl. 6 U tom smislu se izjašnjava i sudska praksa. U protivnom. a poslenik odgovara za treća lica koja je angažovao kao da je posao sam izvršio. prilikom izvođenja djela poslenik može angažovati treća lica. poslenik odgovara u svemu za rad svojih radnika. (čl. U ovom slučaju poslenik odgovara naručiocu posla kako za kvalitet rezultata posla tako i za propast materijala koji je naručilac dao na preradu. 610 – 611. a naknadno se pojave nedostaci koje nasljednici ne mogu otkloniti. Ako se naručilac posla ni u ovom roku ne izjasni. naručilac ima pravo raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete. ZOO) Da li poslenik mora ličnoda obavi posao koji treba da dovede do ugovorenog rezultata ili može obavljanje posla povjeriti trećem licu. Treće lice odgovara za prouzrokovanu štetu prema opštim pravilima odgovornosti za štetu. poslenik može raskinuti ugovor.da postupa po njegovim naređenjima. ako iz prirode posla ne proizilazi nešto drugo. naručilac ima pravo da raskineugovor i zahtjeva naknadu štete. a njegovi nasljednici nisu dužni završiti započeti posao. naručilac ga može opomenuti i dati mu primjeren rok u kojem će biti obavezan svoj posao uskladiti sa utvrđenim pravilima. Ako nije ništa posebno ugovoreno ili ako prilikom ugovaranja naručilac nije imao u vidu isključivo lične kvalifikacije poslenika koje su ga navele da izvršenje posla povjeri baš njemu. poslenik će ga pozvati da to učini dodređenog roka.1968. naručilac ima pravo na naknadu štete od izvođačevih nasljednika. Tako prema jednoj odluci bivšeg Vrhovnog privrednog suda – Sl. a bio je obavezan da poso obavi lično.. tada ugovor prestaje. ali i drugih lica kojima je povjereni posao djelimično ili u cijelosti ustupio 12 . 608. 124/68 od 11. Naručilac ima pravo da mu se predati materijal vrati. naručilac će u tom slučaju preuzeti dio posla koji je poslenik završio uz srazmjerno davanje naknade ako time može bar djelimično ostvariti cilj koji je imao prilikom zaključivanja ugovora. ali je dužan da upozori naručioca posla na eventualne nedostatke direktiva i naređenja.g. Ako je naručilac bio dužan dati posleniku direktive i naređenja do određenog roka. ZOO)6 Ako poslenik umre prije isteka roka ugovora. kako bi se oslobodio odgovornosti za slab rezultat radakoji ove direktive i naređenja izazovu. prvenstveno zavisi od ugovora. kada je on to pravo zadržao za sebe i umjesne su. poslenik nije dužan lično obaviti povjereni posao. Znači.

st. U ovom slučaju može doći do raskidanja ugovora sporazumom između naručioca posla i nasljednika poslenika. naručilac posla može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Naručilac može sve dok posao nije završen u cjelini. Obaveze naručioca posla – Prava poslenika Osnovne obaveze naručioca posla iz ugovora o jdelu su: 1) da da naknadu posleniku za postignuti rezultat posla. (čl. Rezultat posla ima se predati u ugovoreno vrijeme. 629. 609. Mjesto predaje ugovorenog rezultata posla je ono koje je naznačeno u ugovoru.3. ako se radi o takozvanom fiksnom ugovoru.Ako poslenik nije bio obavezan da lično obavi posao. nije dovoljno da se samo postigne ugovoreni rezultat posla nego da se on i preda naručiocu posla. ZOO). Dolaze u obzir uglavnom faktička i simbolička predaja. ili što je ovaj zakasnio u ispunjenju nekih drugih obaveza. 607. vrijede opšta pravila o mjestu ispunjenja ugovora kao dispozitivna. Poslenik ne odgovara za zakašnjenje nastalo zbog toga što mu naručilac nije predao materijal za izradu navrijeme. tada njegova smrt u toku trajanja ugovora ne dovodi automatski do prestanka ugovora. Poslenik može u svako vrijeme dok posao nije završen odustati od ugovora s tim da naručiocu posla nadoknadi svu štetu koju mu je time izazvao. 2) da primi od poslenika rezultat posla i 3) da da materijal za preradu ako je to ugovoreno. ZOO) 4. (čl. Treba naglasiti da obaveza predaje rezultata posla nije svojstvena svakom ugovoru o djelu. ili što mu nije isplatio dužni predujam. (čl.2. a ako u ugovoru o ovome nije ništa rečeno. ili zbog toga što je tražio izmjene. Ovim obavezama naručioca posla odgovaraju slijedeća prava poslenika: 1) da traži davanje naknade za 13 . u svako doba rakinuti ugovor pod uslovom da plati ugovorenu naknadu. Predaja je svojstvena kod onih ugovora kod koih se treba izraditi ili popraviti neka stvar. a poslenik je u tolikoj docnji sa započinjanjem ili završavanjem posla da je očigledno da ga neće završiti u roku. Ako je rok za predaju rezultata posla bitan sastojak ugovora. od koje može odbiti samo iznos koji je poslenik uštedio zbog neizvršenog posla.1. a i jednostranim raskidanjem od strane nasljednika. ZOO) 2) Predaja rezultata posla – Zahtijevanje predaje rezultata posla Da bi došlo do izvršenja ugovora o djelu. tj.

Iz ovoga proizilazi pravo poslenika da zahtijeva davanje naknade za postignuti rezultat posla. poslenik ima pravo zaloge na stvarima koje je napravio ili popravio. Naručilac je dužan izvršiti pregled i prijem predmeta ugovora što je prije moguće i pri tom “bez odlaganja” obavijestiti poslenika o eventualnim nedostacima. kao i sva odtala potraživanja po osnovu ugovora o djelu. i to prilikom preuzimanja rezultata posla.postignuti rezultat posla. naknada se tada ima dati pri završetku svake etape posla. Ako u pogledu načina i vremena davanja naknade nije ništa ugovoreno. (čl. Naručilac ponekad ne posjeduje potrebno znanje za pregled stvari. sve dok ih drži i ne prestane da ih drži. na način. Prijem rezultata posla se posmatra kao prijem ispunjenja ugovora. dispozitivno je pravilo da se naknada ima dati odjedanput. Obaveza prijema se sastoji. 1) Davanje naknade za postignuti rezultat posla – Zahtijevanje davanja naknade za postignuti rezultat posla Ovo je osnovna obaveza koja tereti naručioca posla. ZOO). tzv. Naručilac posla je dužan da da naknadu posleniku u iznosu. izuzev ako ugovorom nije drugačije ugovoreno. 628. (čl. prije svega. naknade za utrošeni materijal. Ukoliko u ugovoru nije drugačije određeno. 623. Radi obezbjeđenja naplate svojih potraživanja: nagrade za rad. st. naručilac posla je dužan ove izdatke nadoknaditi posleniku unaprijed. 14 . U tom slučaju može angažovati stručnjaka (vještaka) koji će izvršiti pregled. ZOO) 2) Prijem rezultata posla – Zahtijevanje prijema rezultata posla Naručilac posla ima pravo i obavezu da primi izvršeni posao tj. kao i na ostalim predmetima koje mu je predao naručilac u vezi s njegovim radom.3. Ukoliko se obavljanje posla sastoji iz više etapa. poslenik nije dužan da naručiocu posla preda rezultata posla dok mu ovaj ne dadne naknadu. davanje avansa. rezultat posla – djelo. 2) da zahtjeva od naručioca posla prijem rezultata posla i 3) da zahtijeva predaju materijala za preradu ako je tako ugovoreno. u vrijeme i u mjestu kako je ugovoreno. u preduzimanju određenih radnji koje omogućavaju preuzimanje rezultata posla. odnosno prilikom prijema svakog dijela rezultata posla. Ako je postizanje rezultata posla u vezi sa određenim izdacima koje poslenik nije primio na sebe. ali mu to ne može poslužiti kao opravdanje za nepotrebno odugovlačenje prijema posla. odnosno ako se rezultat posla u dijelovima predaje. naručilac nije dužan isplatiti naknadu prije nego što je pregledao izvršeni rad i odobrio ga.

s eventualnim zahtjevom za naknadu štete.614. smatra se da je djelo primio bez prigovora. Za kašnjenje u postizanju rezultata u ovom slučaju poslenik nije odgovoran..94. 1980.3 ZOO). Komentar ZOO II. (čl.Ukoliko poslenik određen rezultat posla ne postigne na vrijeme. st. ZOO). i 3. Beograd. 3) Davanje materijala za preradu – Zahtijevanje predaje materijala za preradu Obaveza davanja materijala za preradu na strani poslenika postojaće samo u slučaju ako je to predviđeno u ugovoru. poslenik može odustati od ugovora sa pravom na naknadu štete koja mu je time prouzrokovana. ZOO) Ovoj obavezi naručioca odgovara obaveza poslenika da zahtijeva od naručioca da preuzme rezultat posla. a poslenik bi odgovarao samo za štetu koja nastane njegovom nepažnjom ili usljed događaja za koje on odgovara (čl. st. 327 -335. 15 . Poslenik u ovom slučaju nije dužan da da svoj materijal za preradu. naručilac posla može takođe odbiti njegov prijem.622. Naručilac posla je dužan da preda materijal posleniku ukoliko želi da poslenik postigne ugovoreni rezultat. Zatim na naručioca prelazi rizik za slučajnu propast stvari. Ako se naručilac nalazi u povjerilačkoj docnji. Isto tako. izvođač može predmet ugovora položiti kod suda. Poslenik ne može ni početi sa poslom dok mu naručilac posla ne preda materijal. poslenik ga može deponovati kod suda za naručioca posla i na taj način se osloboditi obaveze iz ugovora. Ako naručilac sa zakašnjenjem preda materijal. 7 Uporediti B. Ako naručilac bez razloga odbije njegov prijem. odnosno može tužbom kod suda tražiti njegovo preuzimanje. pada u povjerilačku docnju (zakašnjenje) i snosi sve štetne posljedice te docnje7. te ako ima bitnijih nedostataka. samim tim će doći i do produženja roka trajanja ugovora za onoliko vremena koliko je iznosilo kašnjenje predaje materijala. naručilac nije dužan da ga kasnije primi i može tražiti raskidanje ugovora. čl. Ako naručilac ne izvrši pregled i prijem predmeta ugovora. 625. ako je predmet ugovora izrašen protivno odredbama u ugovoru. str. a dalji postupak bi se odvijao u skladu sa pravilima polaganja i prodaje ugovorene stvari.Blagojević – V. Prije svega. te da ne može isticati nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom (čl.2. Ukoliko naručilac posla ne preda posleniku do određenog roka materijal za preradu. Krulj.

“ 16 . sve dok djelo nije izvršeno. a koja se posebno odnose na: ispunjenje. raskid zbog neispunjenja. ZOO)8. Izvršenje posla je redovan način prestanka ugovora o djelu. Ugovor prestaje i protekom vremena kad je rok bitan element ugovora. angažuje radi njegovih ličnih svijstava koja ga čine podobnim za izvršenje određenog djela. Rjeđe. Tako . 8 O tome se izjasnila i sudska praksa i to prije donošenja ZOO-a. PRESTANAK UGOVORA O DJELU Na prestanak ugovora o djelu primjenjuju se opšta pravila o prestanku ugovora. Isto tako. ali je u tom slučaju obavezan posleniku isplatiti ugovorenu naknadu. najčešće. Kad se radi o raskidu ugovora. Propašću stvari usljed više sile ili slučaja nastupa naknadna nemogućnost uzvršenja obaveze. broj Sl-1159/56 od 19. 5. umanjenu za iznos troškova koje poslenik nije imao. Poslenik ne može jednostrano raskinuti ugovor bez odgovarajuće krivice naručioca posla. naručilac može umanjiti naknadu za iznos zarade koju je poslenik ostvario na drugoj strani ili koju je mogao ostvariti. Tako je u jednoj presudi bivšeg Vrhovnog suda FNRJ. Smrt je uzrok prestanka ugovora ako je on zaključen intuitu personae. Naručilac posla ima pravo u svakom momentu jednostrano raskinuti ugovor. odustati od ugovora bez navođenja razloga. ali je moguće. da ličnost naručioca bude bitna za izvršenje djela. a koje bi bio dužan učiniti da ugovor nije raskinut. ali ju je namjerno propustio (čl. 629. protek vremena i dr. on može raskinuti ugovor ako je naručilac povrijedio svoju obavezu saradnje pri izvršenju posla ili ako bi usljed neadekvatnog materijala ili neprikladnih naloga naručioca izvršenje posla škodilo poslenikovom ugledu. Ugovor o djelu češće nastaje s obzirom na ličnost izvođača nego naručioca posla. odlučeno da „naručilac može u svako doba.. Izvođač se.Ovoj obavezi naručioca odgovara pravo poslenika da zahtjeva od naručioca posla predaju materijala za preradu s tim da ne odgovara za neizvršenje ugovornih obaveza ukoliko mu se materijal ne preda. U određenim slučajevima ima pravo i na naknadu štete koja mu je prouzrokovana zakašnjenjem u predaji materijala ili kada mu se ovaj uopšte ne preda. ali je dužan izvođaču nadoknaditi stvarnu štetu i izmaklu dobit. Izvršenjem ugovorne strane postižu cilj radi kojeg su zaključile ugovor. marta 1957. nemogućnost ispunjenja.g. ugovarači nemaju istu poziciju.

6. ZAKLJUČAK 17 .

Redaktori: S.g. Sarajevo. 1995. posebni dio). „Sl. Zečević Enver. Perović Slobodan. 1978. Komentar Zakona o obligacionim odnosima. 7. II Posebni dio.g. LITERATURA 1. Obligaciono pravo. Obligaciono pravo (skripta. Obligaciono pravo. Sarajevo. 6. 5.2929/78. Beograd. Zakon o obligacionim odnosima. 11.g. Beograd.7. 2003. Mijačić Mirsa.g. Beograd.g. 9. Krulj. G. Perović.g.Blagojević – V. Građansko-pravni obligacioni ugovori. list SFRJ“.. Milošević Ljubiša. 1988. 3. Milanovac. 12. Beograd. 8. Komentar Zakona o obligacionim odnosima. 1982. Abedin Bikić. Redaktori: B. Pravila građanskog i porodičnog prava sa sudskom praksom. Obligacioni pravo. Loza Bogdan – Misita Nevenko.g. Komentar Zakona o obligacionim odnosima. 2000. 1947. Blagojević Borislav. Komentar Zakona o (obveznim) obligacionim odnosima.g. Beograd.g. Knjiga prva. Bukljaš Ivan – Vinzer Boris. Redaktori: S. 1980. 45/89 i „Sl. Beograd. br. Obligacioni ugovori. 1980. 1980.g. 39/85. 10. Zagreb. br. list SRJ“. Stojanović. Perović – D. 31/93 2. Sarajevo.g. 1980. 4. 18 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful