Osnove nosivih konstrukcija I

7. STATIKA LINIJSKIH KONSTRUKCIJA U RAVNINI

Ravninska konstrukcija

Usvojeni linijski model

7.1. Vrste linijskih konstrukcija u ravnini
Punostjeni nosači

Poligonalni nosači

Okviri i lukovi

Rešetke

Lančanice

Osnove nosivih konstrukcija I

7.2.

Unutrašnje sile u presjecima linijskih nosača u ravnini
1 F2 Trokut sila F 1 F 1 F3 F 2 F 3

1 Presjek

F1-1

F 2 M 1-1

F 1

M 1-1

F 1-1

F3 Sile presjeka:

T1-1 N 1-1

F 2 M 1-1 N 1-1 T 1-1 F3

F 1

M 1-1

T1-1 - poprečna (transverzalna) sila N1-1 - uzdužna (normalna) sila M1-1 - moment

POPREČNA SILA u presjeku jednaka je vektorskom zbroju projekcija u smjer normale osi štapa svih sila lijevo ili desno od promatranog presjeka. UZDUŽNA SILA u presjeku jednaka je vektorskom zbroju projekcija u smjer tangente osi štapa svih sila lijevo ili desno od promatranog presjeka. MOMENT SAVIJANJA (MOMENT) u presjeku jednak je vektorskom zbroju momenata svih sila lijevo ili desno od promatranog presjeka.

Osnove nosivih konstrukcija I

Dogovor o predznacima (konvencija)

M N T T

M x N

pozitivni smjerovi

7.3. Dijagrami unutrašnjih sila Unutrašnje sile u svim presjecima konstrukcije se praktično prikazuju pomoću dijagrama unutašnjih sila. F 2 1 2 3 4 5 6

F 1x F 1

2

3

4

5

F 3x F3 - Tlak

F1y

F 3y

F 1x

-

F3x

Nx

+ -

F 3y

F1y

F 2

Tx

+

Mx

3 .3 = 0 s = 2 .konstrukcije sastavljene od niza ravnih štapova međusobno vezanih čvorovima koje opterećenja prenose putem uzdužnih sila u štapovima.broj vanjskih veza .n .1. Definicija.4. Podjela rešetkastih konstrukcija a) prema obliku konstrukcije: ravninske i prostorne b) prema statičkoj određenosti: statički određene i statički neodređene Elementarni geometrijski nepromjenjivi lik . Rešetkaste konstrukcije 7. 6 13 7 14 8 15 9 5 1 1 9 6 2 10 7 3 11 8 4 5 3 1 L1 L2 L1 1 1 L2 2 L3 1 L1 L2 3 1 2 2 L3 12 š = 2 .3 vrijedi za svaku ravninsku rešetku Rešetke sastavljene iz trokutova su geometrijski nepromjenjivi likovi.Osnove nosivih konstrukcija I 7.3 . uvjeti geometrijske nepromjenjivosti Rešetkaste konstrukcije .3 = 0 s = 2. 9 . Opterećenja su uvijek zadana u čvorovima.3 = 15 1 4 2 3 Broj stupnjeva slobode rešetkaste konstrukcije s = 2.2 .1 .trokut 3 š . n .š.1 .3 .4. podjela.broj veza-štapova 3 1 1 š = 2.broj čvorova š = 2.2 = 0 Općenito s = 2.L = 0 s .broj stupnjeva slobode L .3 = 3 2 2 n .

0 = 0 2 7 4 13 12 6 14 7 Primjeri geometrijski promjenjivih i nepromjenjivih rešetki Geom.Osnove nosivih konstrukcija I Uvjeti za stabilnu statički određenu rešetkastu konstrukciju: Nužan uvjet geometrijske nepromjenjivosti s=0 Dovoljan uvjet . 9 .14 . i stat.15 . određena Geometrijski promjenjiva Geom. nepromj. 7 .3 = 0 1 2 3 1 5 4 6 3 9 8 10 11 5 s = 2 .pravilan raspored veza u konstrukciji Primjeri dokazivanja geometrijske nepromjenjivosti i statičke određenosti 6 5 1 1 1 2 13 9 6 2 3 7 14 10 7 3 4 8 15 11 8 4 9 12 5 s = 2 . neodređena a) Geometrijski nepromjenjiva i statički određena b) Geometrijski promjenjiva i statički neodređena . i stat. neprom.

Osnove nosivih konstrukcija I 7.tlak Si i Si+2 i+2 Si+2 Si+1 Si Si+1 sile u čvoru i štapu prema zakonu akcije i reakcije i+1 i Si .kolinearne .istog iznosa .suprotnog smjera Čvor rešetkaste kontrukcije Pj j Si + vlak Si i .kao kod ostalih štapova rešetke Sile na štap Si .kao kod krutih tijela u ravnini ili . Sile u rešetkastim konstrukcijama 1. Vanjske sile (sile opterećenja): aktivne i pasivne (reakcije) 2.4. Unutrašnje sile: sile štapova i sile čvorova Određivanje sila u ležajnim vezama (reakcija): .2.

6-12=0 tg α =3/4 ∑ X = 0.0 3.tg α S10 S8 =-P-H . S11 ⋅ cos α + S3 = 0 → S11 = S12 H cos α + S11 ⋅ sin α − S9 = 0 → S12 = − P − 3 ⋅ H ⋅ tgα .3. ∑ X = 0.0 Čvor 1 H S6 S1 1) S=2.0 3. S1 = −H S6 = 0 S 4 ⋅ cos α + S1 = 0 → S 4 = H cos α H ⋅ sin α cos α Čvor 2 S1 S4 P S8 ∑ Y = 0. ∑ Y = 0. S2 = − Čvor 4 S2 =-H S5 S7 =H.0 2) S=2.Osnove nosivih konstrukcija I 7. S 4 ⋅ sin α + S3 + P = 0 → S8 = − P − Čvor 3 S6 =0 H S4 = cosα S7 S2 H cos α = −H cos α H ∑ Y = 0. S5 ⋅ cos α − H = 0 → S5 = H cos α S9 + S5 ⋅ sin α − S8 = 0 → S9 = −P − 2 ⋅ H ⋅ tgα Čvor 5 S5 = S3 H cosα S3 + S5 ⋅ cos α = 0 → S3 = − H S 7 + S5 ⋅ sin α − S10 = 0 → S10 = 2 ⋅ H ⋅ tgα Čvor 6 S3 =-H S11 S9 =-P-2 . ∑ Y = 0. ∑ Y = 0.H. ∑ Y = 0.4. Određivanje sila u štapovima rešetkastih konstrukcija Analitička metoda čvor po čvor H 6 3 1 7 10 L1 α P 1 4 2 5 3 11 L2 4.6-9-3=0 ili 8 9 2 12 L3 3.tg α S9 ∑ X = 0.tg α S12 ∑ X = 0. ∑ X = 0. S7 = S4 ⋅ sin α = cos α ⋅ sin α = H ⋅ tgα ∑ X = 0.

Osnove nosivih konstrukcija I Grafičke metode čvorova • Metoda čvor po čvor ( zasebno crtano) • Metoda čvor po čvor (zajedno crtano) → Cremona Određivanje vanjskih sila A A 1s 1 2 B P B 1 s 2 O Uravnoteženje čvorova (crtano zasebno) 4 3 1 A 1 1 7 4 2 P 5 5 6 2 Čvor 1 S3 S1 Čvor 5 (kontrola) S5 S7 S6 A S4 Čvor 4 S7 S3 S4 Čvor 3 (kontrola) B S6 S2 S1 Čvor 2 S2 S5 P 3 B .

Analitička metoda (Ritter-ova metoda) Svodi se na analitičko uravoteženje poznate sile s 3 nepoznate sile na zadanim pravcima. tako u ravnoteži mora biti svaki njen odsječeni dio. R10 .Osnove nosivih konstrukcija I Metode presjeka Promatrana rešetka sa zadanim opterećenjem i reaktivnim silama je u ravnoteži. S10 = M0 R d10 . ∑ M R9 ∑ M R10 S8 = M0 R d8 8 = 0.moment vanjskih sila na 9 Ritter-ovu točku i 10 = 0. S9 = M0 R d9 0 MRi . R9 . Iz 3 uvjeta ravoteže za odsječeni dio određuju se 3 nepoznate sile u presječenim štapovima. Pri primjeni metoda presjeka izvrši se presijecanje rešetke kroz tri štapa. R l =A+P P 1 R9 A d 10 S10 t R8 S9 d8 B P 2 R 10 S8 t d9 R8 .Ritter-ove točke Ravnoteža lijevog dijela: ∑ M R8 = 0. Kako je rešetka kao cjelina u ravnoteži. Kao analitički uvjeti ravnoteže koriste se jednadžbe za sumu momenata svih sila na odabrane Ritter-ove točke. Poznata sila je rezultanta vanjskih sila na odsiječenom dijelu. Promatra se jedan od odsiječenih dijelova uz nadomiještanje odbačenog dijela nepoznatim silama u presiječenim štapovima.

Osnove nosivih konstrukcija I Grafička metoda (Culmann-ova metoda) Uravnoteženje poznate sile R s tri nepoznate sile na poznatim pravcima vrši se grafičkim Culmann-ovim postupkom... Iz poligona sila očitaju se grafički dobivene veličine sila... S9 = .. .. . S10 = . R l =A+P c P 1 S10 S9 P 2 A s S8 3 1 2 B A S10 S8 B P 2 Rl S9 c P1 1 2 s 3 O Očitano: S8 = . .

0 .31 0.45 0.1 MN P 1.60 P P P P - - P - - 0.35 - + 0.25 0.36 + 0.28 + 0.08 + 1.19 + 0.58 + + - 0.1 MN 4.60 + 0.50 0.24 - P 0.56 6 x 5.19 + + - 0.6 MN Primjer N.32 0.58 0.45 0.0 + 0.0 + 0.90 5.56 P P P P=0.35 + 0.75 0.72 + 1.rešetke P .rešetke P=0.36 - 0.38 0.12 P 0.58 0.64 8 x 4.48 + 0.08 - - - 0.35 0.0 1.28 P - 0.45 0.48 P 0.58 + - + 0.0 0.48 + 0.13 .9 MN 8 x 4.35 + 0.Osnove nosivih konstrukcija I Primjer V.05 0.0.0.19 + 0.35 - 0.15 0.0 P 0.0 + 0.72 1.94 F=0.45 0.24 + 0.35 0.44 F=0.06 + - 5.56 + 0.12 + 0.

Osnove nosivih konstrukcija I 7.5. Gredni nosači u ravnini Gredni nosači su konstrukcije koje opterećenja u ravnini prenose putem poprečnih i uzdužnih sila i momenata savijanja. Prosta greda Konzola Greda s prepustima Poligonalna greda Gerberov nosač Trozglobni okvir .

....Osnove nosivih konstrukcija I 7. ∑ Y = 0..5.... ∑ M K = 0. Lokalna os y p(x) M0 Tl M l Nl Nx Mx Tx x p(x) n(x) dx K Mx+dMx Tx+dT x N x+dN x N0 O T0 n(x) Lokalna os x x+dx a) Element linijskog nosača b) Izdvojeni diferencijalni element Uvjeti ravnoteže: 1.( 2' ) dx Deriviranjem (2') po x i uvrštavanjem u (1) dobiva se d2M x dT =− x 2 dx dx 2 d Mx odnosno = −p( x )..( 2) dx 2 3. Ako se na udaljenosti x izdvoji diferencijani element linijskog nosača duljine dx.. ∑ X = 0.. − Tx + (Tx + dTx ) − p( x )dx = 0 dTx = p( x )dx dTx = p( x ).(3) dx .. Izvod diferencijalnih veza između opterećenja i sila presjeka Zadan je element linijskog nosača opterećen raspodijeljenim linijskim silama koji se nalazi u stanju ravnoteže.........(1) dx dx 2 2.. on mora biti u stanju ravnoteže.. − N x + n ( x )dx + ( N x + dN x ) = 0 − dN x = n ( x )dx dN x = −n ( x )............ M x − Tx dx − p( x ) − (M x + dM x ) = 0 2 dx 2 − dM x = Tx dx + p( x ) 2 dM x = −Tx ..1...

l /2 B L Ax = 0 P 2 P ∑ MA = 0. Prosta greda Najjednostavniji nosač sastavljen od jednog štapa pridržanog s jednim zglobnim nepomičnim i jednim zglobnim kliznim ležajem.simetričan Prosta greda opterećena nesimetričnom silom P A . L − B ⋅ l + P ⋅ l / 2 = 0 → B = 2 ∑ MB = 0. L ∑ MB = 0. Ay = P b l Nx Tx 0 P Ay + B a l b B B= Pa l ∑ X = 0.5.simetričan Tx . Broj stupnjeva slobode: s = 3n-L = 3x1-2-1 = 0 Prosta greda opterećena simetričnom koncentriranom silom P A l /2 P A y =P/2 Nx Tx 0 P AY + B ∑ X = 0. L Ay ⋅ l − P ⋅ l / 2 = 0 → Ay = B=P/2 Poprečno opterećenje .2. L Ax = 0 Ay ⋅ l − P ⋅ b = 0 Ay = P⋅b l ∑ MA = 0.simetrično Nx .antisimetričan Mx + Pl/4 Mx . L − B ⋅ l + P ⋅ a = 0 P⋅a B= l Mx M= Pab l + .Osnove nosivih konstrukcija I 7.

antisimetričan + Mmax=ql /8 2 Mx Mx = q⋅l x q⋅ x ⋅ x − q⋅ x⋅ = ⋅ ( l − x) 2 2 2 Mx .antisimetričan Mx .simetričan Prosta greda opterećena jednoliko raspodijeljenim opterećenjem q A l Ay=ql /2 Nx 0 + Tx Ay B B=ql /2 B ∑ X = 0. L Ay ⋅ l − q ⋅ l ⋅ Ay = q⋅l 2 q⋅l ∑ MA = 0. L B = 2 Tx = q⋅l ⎛l ⎞ − q ⋅ x = q ⋅ ⎜ − x⎟ ⎝2 ⎠ 2 Tx .simetričan Tx .Osnove nosivih konstrukcija I Prosta greda opterećena dvjema koncentriranim silama P A Ay=P Nx 0 P Tx Ay Ay Mx 1 + M=P.simetrično Nx . L Ax = 0 l =0 2 ∑ MB = 0.a) = 0 → A y = P ∑ MA = 0.simetričan .a 1 P P + B a c l P a B B=P ∑ X = 0. A x = 0 ∑ MB = 0. A y ⋅ l − P ⋅ a − P(l . − B ⋅ l + P ⋅ a + P(l − a) = 0 → B = P Poprečno opterećenje .

3.Osnove nosivih konstrukcija I 7. Desna konzola A M=3/2Pl P P Broj stupnjeva A slobode: l M s = 3n-L = 3x1-3 = 0 l/2 l /2 Nx 0 M Ay=2P Nx - Tx 0 M ∑ X = 0.5. Konzola Nosač sastavljen od jednog štapa ukliještenog na jednom ili drugom rubu. Ay P Ax = 0 Mx M Tx Mx 3 P⋅l 2 ∑ Y = 0. M = 3Pl /2 Pl /2 Lijeva konzola p(x)=q l M=ql2/2 p(x)=q l /2 Nx Tx 0 ql 2 ql 8 2 M=1/8ql A l /2 2 A=ql Ay=ql /2 Nx Tx 0 + ql 8 2 Ay Mx Mx qx Mx = 2 2 - ql 2 2 p(x)=q l /2 Nx Tx 0 l /2 M=3/8ql A 2 A y =q l /2 + Ay Mx ql 8 2 - 3 ql 8 2 . A y = 2 ⋅ P ∑MA = 0.

l 2 q. a B l B Nx + + Tx 0 ∑MB = 0 A y ⋅ l − q ⋅ ( l + 2a) ⋅ Ay = q ⋅ ( l + 2a) =B 2 l =0 2 Tx .simetričan .antisimetričan qa 8 2 - qa 2 2 q l2 8 + q l2 q a 2 8 2 Mx Mx .Osnove nosivih konstrukcija I 7.4.5. Greda s prepustima q A Ay q .

5.5.Tlak - Nx AV B . P 2 Ravnoteža čvora 1 TD T =0 L NL=TD ND=0 P 2 Pl 4 + Mx Simetrično H AV + B T h AH=H l /2 Av=Hh/l + l /2 B H x H Mx Hh + . Poligonalna greda P AV =B= AH =0 A l /2 P 1 px Simetrično l /2 P 2 P P 2 Nx Tlak B P + Simetrično P 2 Tx Antisim.Osnove nosivih konstrukcija I 7.

l + + Mx Tx + W W Nx + Ay W Ax=A y=B=W A .Osnove nosivih konstrukcija I P P P c a b a c P Mx + Nx - + Tx N P T + T1 Ravnoteža T2 M1 M2 N1 N2 ΣX=0 ΣY=0 ΣM=0 B B w W=w.l W.h Ay h=2 l Ax l W.

poprečna sila. Unutrašnje sile: moment savijanja. .. krovnih konstrukcija..5. Kosi gredni nosači B A Koriste se kod stubiša. hala. q h α B Q = ql Q T = ql cos α Q N = ql sin α A l q Q N AV T α Q Q N BV BV N α BV T AV α AV 1/2 qlsinα T ql 2 ql A T = cos α V 2 ql N A V = sin α 2 AV = 1/2 qlsinα TX 1/2 qlcosα MX ql /8 2 + NX 1/2 qlcosα ql 2 ql B T = cos α V 2 ql N B V = sin α 2 BV = + TA = − q ⋅l cos α 2 q ⋅l NA = − sin α 2 q ⋅l 2 = 8 M max . uzdužna sila.6.Osnove nosivih konstrukcija I 7.

Gerberovi nosači Statički određeni sklopovi sastavljeni iz više zglobno vezanih greda koji služe za premoštenje prepreka na kojima postoji više mogućih mjesta oslanjanja.7.5. 2 1 Dokaz kinematičke statičke određenosti: 1 2 3 stabilnosti i Nosač preko dva polja s = 3⋅n–v = 3⋅n–2⋅z–L = 3⋅2-2⋅1-4 = 0 Nosač preko tri polja s = 3⋅n–v = 3⋅n–2⋅z–L = 3⋅3-2⋅2-5 = 0 1 2 3 1 Analitički postupak određivanja dijagrama unutrašnjih sila P l/2 l/2 l/2 l/2 P l/2 l/2 l P P/2 P P/4 P/2 5P/4 Pl/4 P/2 P/2 3P/4 Pl/4 P/4 M Pl/8 Pl/4 P T Pl/2 Pl/2 Pl/4 Pl/4 .Osnove nosivih konstrukcija I 7.

Osnove nosivih konstrukcija I l l/2 l q ql/2 q ql/2 15ql/8 3ql /8 ql /16 M 2 2 ql/2 ql/8 ql /8 7ql/8 T 2 ql/2 ql/8 ql Grafoanalitički postupak određivanja dijagrama unutrašnjih sila P l l/2 l/2 l/2 l/2 l + Pl/4 + Pl/4 Pl/2 - Pl/4 - .

B H = 2 ∑M B = 0.1. Trozglobni okvir s ležajevima na istoj visini – vertikalno opterećenje P C l/2 AH A 0 P Dokaz kinematičke stabilnosti i statičke određenosti: s = 3⋅n–v = 3⋅n–2⋅z–L = 3⋅2-2⋅1-4 = 0 Uvjeti ravnoteže: BH B 0 1. Okviri i lukovi 7. l/4 l/4 l/4 l/4 Ako su ležajevi na istoj visini vertikalne reakcije trozglobnog luka su iste kao na ekvivalentnoj prostoj gredi. A 0 − A H − P = 0. A 0 l − P Primjena načela superpozicije pri određivanju unutrašnjih sila trozglobnog okvira P C l/2 AH A 0 P P P BH B l/4 l/4 l/4 l/4 + Pl/4 0 H=P A 0 H=P Pl/4 B 0 Pl/4 Pl/4 Pl/4 l/4 l/4 l/4 l/4 . Trozglobni okvir Koristi se kada treba nadsvoditi veći raspon koji ne mogu zadovoljiti poligonalne grede. ∑ FH = 0.Osnove nosivih konstrukcija I 7. A 0 = P 4 4 3l l 2.6. B 0 = P 4 4 P l l l L 3. A H − B H = 0. ∑ M A = 0.6. A H = 2 2 2 4 P 4. 3l l − P = 0. B 0 l − P − P = 0. ∑ M c = 0. a ležajni uvjeti omogućuju prihvat horizontalnih sila.

W/2 Wh/l W/2 Wh/l Wh/2 Wh/2 M Wh/l T + + W/2 W/2 N W/2 + + + Wh/l Wh/l . H A = − 2 2 l W = 0.Osnove nosivih konstrukcija I Trozglobni okvir s ležajevima na istoj visini . HB h HA AV l/2 l/2 ∑M 2.horizontalno opterećenje W C Uvjeti ravnoteže: 1. BV L c L D W 4. ∑ M ∑M ∑M B A = 0. B 0 l − Wh = 0. H B = 2 2 3. B 0 = Wh / l = 0. B 0 − H B h = 0. A 0 W l − H A h = 0. A 0 = − Wh / l = 0. A 0 l + Wh = 0.

B0.687 P H = H' cos β A0 Pl/3 AFINI LIK MX M x = M x − H ⋅ h(x) MC = MC 0 0 M 2 − H ⋅ hC = 0 → H = C = P hC 3 0 . A 0 = P 3. L A 0 l/4 l/4 2. ∑ M B = 0. B 0 = P l l − H ' cos β h C − P = 0 2 4 H ' = 0. H’ Uvjeti ravnoteže: l/2 HL h(x) H Lcos β hc B 0 β l/4 l/4 Pl/4 H Lsin β 1. ∑ M A = 0.Osnove nosivih konstrukcija I Trozglobni okvir s ležajevima na različitoj visini P C P HL l/4 Reakcije: A0. ∑ M c = 0.

Znatno veće uzdužne sile (u odnosu na poligonalnu gredu) MX + TX + NX P C P M x = M x − H ⋅ h(x) ≡ 0 → M x ≡ H ⋅ h(x) Tx ≡ 0 ⇒ Dijagram momenata ekvivalentne proste 0 0 hc H A 0 H B 0 grede se poklapa s afinim likom Mx =Hh(x) 0 .Osnove nosivih konstrukcija I Usporedba prijenosa sila trozglobnog luka i poligonalne grede iste geometrije P C P hc H A 0 H B 0 - Znatno manji momenti kod trozglobnog luka .Znatno manje poprečne sile .

Osnove nosivih konstrukcija I 7. a ležajni uvjeti ne omogućuju prihvat horizontalnih sila. Okvir s jednom zategom S=3x3-2x3-2-1=0 Okvir s vješaljkom i dvije zatege S=3x5-2x2-4x2-2-1=0 Okvir s više vješaljki i zatega S = 3n-(4z1+2z)-L = 3x11-(4x4+2x6)-2-1=0 . Okviri sa zategama Koriste se kada treba nadsvoditi veliki raspon koji ne mogu zadovoljiti poligonalne grede.2.6.

Osnove nosivih konstrukcija I 7. Lukovi Konstrukcije s krivocrtnom osi čiji je poprečni presjek relativno mali u usporedbi s ukupnom dužinom. . elipsasti ili po nekoj drugoj krivulji. Oblik luka može biti kružni. Oblik luka je proizvoljan. Nastoji se da se parabolična linija momenata najvećega opterećenja podudara s oblikom nosača. industrijske hale). Služe za premoštenje velikih raspona (mostovske konstrukcije. Najčešći su u praksi simetrični lukovi. Ukoliko djeluje jednoliko raspodijeljeno vertikalno opterećenje onda je najbolji oblik paraboličnog luka. Prema statičkoj određenosti dijelimo ih na: Statički određene: TROZGLOBNI LUK LUK SA ZATEGOM LUK SA ZATEGAMA I VJEŠALJKOM statički neodređene: DVOZGLOBNI LUK UPETI LUK JEDNOZGLOBNI LUK Mogu se izvesti kao simetrični i nesimetrični lukovi (gdje jedan oslonac niži od drugoga).6.3. parabolični.

Postižu se optimalne dimenzije poprečnog presjeka (opterećen je samo jednolikim naprezanjem).Osnove nosivih konstrukcija I q N y=qx /8 f l 2 Na taj način su momenti na nosaču jednaki nuli i nosač je opterećen samo uzdužnom silom. Karakteristične dimenzije svih lukova su raspon l i visina f. A) U izgradnji zgrada B) Hidro objekti C) Tuneli D) Mostovi . Kreće se od 1/1 do 1/12 ovisno o namjeni konstrukcije. Kod statički neodređenih nosača ona je veća. Odnos f/l se zove spljoštenost luka. u izradi tunela i kod hidrotehničkih građevina. Uporaba lučnih nosača Upotrebljavaju se u zgradarstvu i u mostogradnji od cjevnih propusta manjeg raspona do mostova velikih raspona.

mogu prenijeti opterećenje na podlogu -kinematsku stabilnost .Osnove nosivih konstrukcija I Trozglobni luk To je statički određen nosač.zglobovi A. B i C nisu na istom pravcu. Dovoljan uvjet statičke određenosti je nepreklapanje veza . .minimalan broj veza sustava. -statičku nosivost . Pri bilo kojem opterećenju postoje na osloncima četiri nepoznate veličine. Analitičkim putem možemo reakcije oslonaca rastaviti na vertikalne komponente A0 i B0 i komponente koje se nalaze na spojnici oslonaca HA' i HB' . Primjenjuje se kada postoje uvjeti za dobar prihvat vertikalnih i horizontalnih sila na ležajevima. Osim tri jednadžbe ravnoteže koje možemo postaviti za konstrukciju u cjelini. tako da je broj stupnjeva slobode u ravnini: S=3⋅n-š=3⋅2-3⋅2=0 Nužan uvjet statičke određenosti je pokazan danim izrazom. Zadovoljavaju : -geometrijsku nepromjenjivost (nisu mogući pomaci bez sila). Dva tijela I i II vezani su s po dvije veze u svakom zglobu. imamo i četvrtu na unutarnjem zglobu u kojem mora moment svih sila s jedne ili druge strane biti jednak nuli.

moment savijanja ekvivalentne proste grede H ⋅ h ( x ) . Za određivanje horizontalne komponente imamo još dvije jednadžbe: ∑ H = 0 = H 'A ⋅ cosα −H 'B ⋅ cosα ∑ L MC ⇒ H 'A = H 'B =0 ⇒ H 'A L MC ⋅ cosα = hC Horizontalna sila se javlja iz razloga što oslonci sprječavaju nosivu konstrukciju da se ispruži.Osnove nosivih konstrukcija I Iz ravnotežnih uvjeta: M B = 0 = A 0 ⋅ l − q ⋅ l ⋅ l/2 ⇒ A 0 = MA q⋅l 2 q⋅l = 0 = B 0 ⋅ l − q ⋅ l ⋅ l/2 ⇒ B 0 = l Vidimo da su vertikalne komponente A0 i B0 u osloncu trozglobnog luka iste kao i kod proste grede raspona l. uvjetovan oblikom osi luka i horizontalnom silom luka. Pri određivanju sila T i N u svakoj točki presjeka se mijenjaju sin ϕ i cos ϕ.horizontalna komponenta sila H 'A i H 'B Mx0 .predstavlja afini lik. . Horizontalna sila H povoljno djeluje u smislu smanjivanja momenta savijanja grede na mjestu x: M x = A0 ⋅ x − q x2 − H 'A ⋅ y 2 M x = M x 0 − H ⋅ h(x) H = H 'A ⋅ cosα .

.Osnove nosivih konstrukcija I a) H A0 x M T N y N 1 N T 2 T 0 2 T 0 N 1 b) M H A0 f x 1 T N N N 1 0 y N T 0 T 2 T 2 1 Rezne sile lijevo a)desno b) lijevo od unutarnjeg zgloba a) T = T0 ⋅ cosϕ − N 0 ⋅ sinϕ N = −T0 ⋅ sinϕ − N 0 ⋅ cosϕ b) T = T0 ⋅ cosϕ + N 0 ⋅ sinϕ N = T0 ⋅ sinϕ − N 0 ⋅ cosϕ odnosno: Tx = Tx 0 cos α x + H' sin(α x − β) N x = Tx 0 sin α x + H' cos(α x − β) Oblikom osi luka utječe se na veličine T i M.

(d) Nx dijagram .Osnove nosivih konstrukcija I Trozglobni luk izložen vertikalnom opterećenju (a) (b) (c) (d) Kružni trozglobni luk: (a) vertikalno opterećenje. (b) Mx dijagram konstruiran pomoću afinog lika. (c) Tx dijagram.

da li je luk trozglobni. M x = 0. N x = Tx sin α + H 1 cos(α x − β) . Svejedno je gdje se nalazi srednji zglob.Izabrati os luka tako da momenti za dominantno opterećenje budu u svim presjecima jednaki nuli. .Postoje samo uzdužne tlačne sile.Dominantno opterećenje trozglobnog luka je vlastita težina. .Položaj osi određuje se iz izraza: h(x) = Mx H 0 0 . Tx = 0.Osnove nosivih konstrukcija I Trozglobni luk izložen horizontalnom opterećenju (a) (b) (c) (d) Izbor osi trozglobnog luka . → Mx≡0 .Idealni oblik luka za konstantno raspodijeljeno vertikalno opterećenje je kvadratna parabola.Oblik osi luka je afin dijagramu momenata na prostoj gredi. . dvozglobni. jednozglobni ili potuno upet.

1. Ojačana greda Langerova greda . Složeni gredni nosači 7. Ojačane grede Koriste se kada jedan gredni nosač nema dovoljnu duljinu za premoštavanje traženog raspona pa se cilj ostvaruje spajanjem dviju ili više greda. Neprekinutost sklopa na mjestu spajanja osigurava se ojačanjem.7.Osnove nosivih konstrukcija I 7.7.

Jednostavna poduprta greda Složena poduprta greda . Poduprte grede Koriste se za racionalno premoštavanje velikih raspona.7. Najviše se koriste kao mostovske konstrukcije. Uvjet korištenja je osigurano preuzimanje vertikalnih i horizontalnih sila na osloncima.2.Osnove nosivih konstrukcija I 7.

.3.Osnove nosivih konstrukcija I 7. Sastoje se od glavne grede koja se sastoji od dva dijela i vješaljki. Ovješene grede Slične poduprtim gredama.7.