1. UVOD Predstavnici porodice Rosaceae, koje se uzgajaju kao vo ne vrste, imaju u ekonomskom pogledu vrlo veliki zna aj.

Njihovi plodovi su izvor va nih organskih spojeva, prvenstveno ugljikohidrata I organskih kiselina, a sadr e I razne vitamine neophodno potrebne u ljudskoj prehrani. Sistematika:       vi e biljke : CORMOPHYTA pododjeljak: MAGNOLIOPHYTINA podrazred: ROSIDAE nadred: ROSANAE red: ROSALES porodica: ROSACEAE

2. PORODICA ROSACEAE U ovu porodicu spadaju drvenaste ( drve e ili grmovi) I zeljaste biljke (jednogodi nje I vi egodi nje ) s izmjeni no raspore enim, zimzelenim ili listopadnim listovimarazli itog oblika. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, rje e jednospolni, prostolati ni, s 5 (ponekad 4, 6 ili 8) latica I mnogo pra nika. Ginecej je apokarpan ili sinkarpan, plodnica nadrasla, obrasla ili podrasla. Porodica Rosaceae je osobita po razli itim oblicima specijalizacije kod plodova. Javljaju se ora i , mjehur, ipurak, mnogoko tunica, ko tunica, jagoda, jabuka. Porodica obuhva a oko 100 rodova s oko 3000 vrsta rasprostranjenih prete no u umjerenom pojasu sjeverne hemisphere. Najprimitivnija podporodica je Spiroidae od koje su se vjerojatno u procesu specijalizacije razvile paralelno podporodice Rosoideae I Maloideae a kao odraz genetskog razvoja podporodica Prunoideae. Podporodica Spiroideae, u ovu podporodicu spadaju grmovi ili zeljaste trajnice. Ginecej im je apokarpan, izgra en ve inom od pet plodni kih listova. Plodnica je nadrasla ili obrasla, plod je mjehur. U Hrvatskoj zastupljene su vrste roda Spiraea (suru ica), vrste S. ulmifolia, S. oblongifolia, S. cana, koje su ra irene u umama, a ukrasne vrste su S. salicifolia, S. bumalda, S. filipendula, S. vanhouttei. Itd. U umskoj vegetaciji kontinentalnih podru ja esta je vrsta roda Aruncus, vrsta A. Sylvester, visoka trajnica s dvostruko sastavljenim listovima bez palisti a, s jajolikim, u iljenim, dvostruko pilastim listovima. Cvjetovi su u kastobijeli, maleni, skupljeni u velikim, gustim piramidalnim metlicama.

1

Podporodica Rosoideae obuhva a grmove I vi egodi nje ili jednogodi nje zeljaste biljke. Plodni kih listova mo e biti jedan ili vi e, a cvijetna lo a je ravna, ispup ena ili ili vr asto udubljena. Ginecej je apokarpan, plodnica je nadrasla ili obrasla. Plod je ora i , , ipurak, jagoda ili mnogoko tunica. U ovoj podporodici umjesto mjehura nalazimo monokarpne nepucavce, naj e e ora i . Ora i i mogu biti povezani u zbirne plodove sa so nim cvjeti tem ili na unjasto izbo enoj osi, npr. kod roda Fragaria. Rod Rosa ( ru a ) obuhva a mnoge ukrasne vrste. Spomenit u vrstu R. canina, iz koje potje e najvi e kultiviranih kultivara. R. galica je niska grmolika ru a obrasla gustim ljezdastim dlakama I bodljama, s tamnocrvenim cvjetovima zbog kojih se uzgaja kao ukrasna vrsta. Rod Rubus ,najzna ajniji predstavnici su R. plicatus ( R. fruticosus ) kupina I R. idaeus, malina, va ne vo ne vrste. Navesti u jo I R. caesius, vrstu ra irenu u vla nim poplavnim umama. Rod Fragaria tako er obuhva a va ne vo ne vrste, poput F. vesca, autohtona vrsta zna ajna u uzgoju te F. ananassa, iji se brojni kultivari uzgajaju u Hrvatskoj. Rodu Sanguisorba pripada vrsta S. officinalis (krvara mo varna ), s perasto rasperjanim listovima I malenim tamnocrvenim cvjetovima skupljenim u glavice. Stani te su joj vla ne livade, a ima ljekovito I ftocidno djelovanje I veliku hranjivu vrijednost. Rodu Alchemilla pripadaju vrste A. pratensis I A. arvensis, jednogodi nje zeljaste biljke s dlanasto rascijepanim listovima I cvijetovima u upercima. Njihovo stani te su livade. Rod Potentilla obuhva a brojne vrste ra irene na livadama I pa njacima. Zna ajne vrste su P. fruticosa I P. hybrida. Podporodica Maloideae , njeni predstavnici imaju podraslu plodnicu, koja se sastoji ve inom od 5 plodni kih listova koji su srasli s cvjeti tem, a plod je jabuka. Cvijetovi su dvospolni I pentamerni s mnogo pra nika (20-50 ). Cvjetovi su skupljeni u cvat gronju. Ova podporodica obuhva a vi e samoniklih vrsta u Hrvatskoj, kao I u uzgoju zastuplenih rodova ( Malus, Pyrus, Cydonia I Mespilus ). Rod Malus ( jabuka ) je zna ajan po tome to su mu vratovi tu ka pri bazi me usobno srasli, a latice izvana crvenkaste. Plod je jabuka ( pomum ), na kojoj ostaje a ka. Vrsta M. domestica je poznata po mnogobrojnim kultivarima. M. floribunda je ukrasna vrsta. M. sylvestris, samonikla vrsta, obitava u mezofilnim umama te se mo e koristiti kao podloga. Rod Pyrus ( kru ka ) je specifi an po tome to ima vratove tu ka slobodne, bijele latice, a u mesnatom dijelu ploda brojne sklerenhimske stanice ( kamen ice ). Brojni kultivari ove vrlo zna ajne vo ne vrste su u uzgoju. Samonikle vrste P. communis ( divlja kru ka ) s granama bez trnova I P. piraster s trnovitim granama slu e kao podloge.

2

Iz roda Cydonia najpoznatija je vo na vrsta C. vulgaris ( C. oblonga ) sa brojnim kultivarima. Dunja je nisko drvo bez trnja s velikim listovima. Cvjetovi su veliki, pojedina ni, blijedoru i asti, a plodovi su krupni, uti. U mesnatom dijelu ploda nalaze se skupine sklerenhimskih stanica. C. japonica je grm s ko natim listovima I crvenim cvijetovima, uzgaja se kao ukrasna vrsta. Iz Roda Mespilus ( mu mula) se kod nas kao vo na vrsta kultivira M. germanica, drvo s lancetastim ili okruglastim, prema vrhu ponekad pilastim, s gornje strane tamnozelenim , a sdonje strane sivkastozelenim listovima, koji su ponekad do 12 cm dugi. Plodovi su okruglasto spljo teni ili kru koliki, promjera 2-3 cm, sme e boje s mnogo sklerenhimskih zrnaca. Rod Sorbus obuhva a zna ajne vrste S. torminalis, brekinja, s perasto dlanolikim listovima, S. aucuparia, jarebika s neparno perastim listovima I crvenim plodovima, raste prete no na kiselim tlima, S. aria, mukinja, esta je u uzgoju zbog lijepih plodova I listova. Vrste roda Crataegus imaju esto bodljikave grane, a listove dlanoliko iscjepane. U Hrvatskoj obitavaju vrste C. monogyna I C. oxyacantha, pogodne za ivice. Vrste su I ljekovite. Sorte sa crvenim I punim cvjetovima uzgajaju se kao ukrasne. Podporodica Prunoideae Ova podporodica obuhva a mali broj rodova, neki su vrlo zna ajni u vo arstvu. Drve e ili grmovi. Cvjetovi s 5 latica, plodnica je obrasla, izgra ena od jednog plodni kog lista. Plod je ko tunica. Sve vrste podporodice Prunoideae sadr e glukozid amigdalin zbog kojeg pri kori tenju plodova treba biti na oprezu. Rod Prunus obuhva a drve e I grmove. Listovi su cjeloviti, izmjeni ni. Cvjetovi su dvospolni, pentamerni, dolaze na stapkama, pojedina ni ili 2-3 zajedno. Najpoznatija vrsta je Prunus domestica ( ljiva ). U uzgoju su I ukrasne vrste P. triloba, P. rosea-plena, P. serrulata I dr. Rod Armenica je veoma zna ajan u vo arskoj proizvodnji. U nas se uzgaja vrsta A. armenica ( marelica ). Rod Persica podrijetlom je iz Kine. Najzna ajnija je vrsta P. vulgaris ( Prunus persica ), breskva. Rod Cerasus u nas je najzastupljeniji sa vrstama C. avium ( tre nja ) I C. vulgaris ( vi nja ). Uzgajaju se zbog kuglastih plodova, blijede ili tamnocrvene ko tunice s intezivno crvenim sokom. Rod Amygdalus u Hrvatskoj je zastupljen u obalnom podru ju sa vrstom A. communis ( Prunus domestica ), bajam , badem.

3

3. KUPINA ( Rubus fruticosus L. )

Kupina ( Rubus fruticosus L. ) pripada porodici Rosacaea, podrodu Eubatus I rodu Rubus. Kultivari kupine nastali su kri anjem I mutacijama. Odlikuju se poliploidijom, tj. Pove anjem broja kromosoma u odnosu na normalan. Ima ih od diploidnih sa 14 kromosoma u spolnim stanicama, sa 84 kromosoma u spolnim stanicama, ime su uvijetovane I biolo ko-privredne karakteristike kultivara kupine. Kupina je u svijetu uvedena u proizvodnju prije oko 170 godina, kod nas prije 60 godina. Ima veliki privredni zna aj zbog velike hranjive I tehnolo ke vrijednosti plodova, jednostavnosti uzgoja I za tite od bolesti I tetnika, rana rodnost, redoviti I obilni prinosi ( od druge godine ), bez opasnosti od mrazova. Uspijeva I u brdsko-planinskim podru ijima ( do 800 m nadmorske visine ), na te im pa I nedovoljno plodnim zemlji tima na kojima bi ostale vo ke ili ratarske biljke te ko uspijevale. Prilago ena je strmim padinama, djeluje antierozivno. Obilno cvate, ime pobolj ava p elinju pa u, a plodovi I listovi su ljekoviti.

Slike 1 I 2, kupina ( Rubus fruticosus )

4

70-1. molbiden I dr. Mogu biti okruglasti. ovalni. Listovi su slo eni od tri do sedam jajastih ili elipti nih nazubljenih listova svjetlo do tamnozelene boje. 32 mg P. srednje visoki I niski. minerali ( kalcij.3. I ako je vla no. kobalt.. o iljavaju se. ulja ( oko 1 % ). sa po pet a kinih listi a na rodnim gran icama. bijeli ili ru i asti. B I dr.2 % ). bakar. Svje e kupine I sok su odli no laksativno sredstvo. Sastoji se iz podzemnog stable I razgranatih skeletnih ila iz kojih se razvijaju izdanci. u drugoj donose rod.1 BIOLO KE KARAKTERISTIKE KUPINE Korijen kupine je plitak sa slabo razgranatim skeletnim ilama. Kupina je grm s ve im brojem visokih izdanaka iz korijena koji se pri vrhu obi no savijaju u luk. enzimi I dr. magnezij. celuloza. visoki. mladih I rekonvalescenata. Izdanci u prvoj godini narastu 2-4 metra. Zbog bogatstva eljezom sprije ava slabokrvnost. vitamini ( C. eljezo. Sazrijevaju od srpnja do polovine rujna. cink. Kemijski sastav I organolepti ke osobine u inile su kupinu tra enom sirovinom za dobivanje sokova. izdu enokupasti. ). fosfor. Prema sortama a donekle I prema uvijetima klime izdanci su tamnozeleni do tamnocrveni. Plodovi su slo ene ko tunice. organske kiseline ( 0. Mogu biti sa I bez trnova. U 100 grama ima 32 mg Ca. d emova . a aj od listova se koristi za ispiranje grla. bjelan evine ( 1. pektini.( www. 1 Fe. Mo e ih biti manje ili vi e ovisno o kultivaru I uvijetima zemlji ta. Plodovi divlje kupine sazrijevaju od kolovoza do rujna. Vrhovi esto dopiru do zemlje.5 % ). Cvjetovi su sitni do srednje krupni. ).ru/en/) 3. vina elea.2 SASTAV PLODOVA KUPINE Plodovi kupine sadr e mnoge sastojke koji pozitivno djeluju naro ito na organizam djece. puze i. a u tre oj se su e. To su e eri ( 10-12 % ).agroatlas. provitamin A. naj e e sjajnocrne boje. Grmovi kupine mogu biti uspravni. kupasti. 5 .

5. od ega iznad 400 mm u period vegetacije. tra i mnogo sun anih dana.3 IZBOR I URE ENJE PROIZVODNOG PROSTORA Kupine najbolje uspijevaju na toplim I umjereno toplim polo ajima. a pod snijegom izdanci podnose do -25. dubokim I dobro dreniranim tlima. Stupovi se prije utiskivanja u tlo impregniraju ili nagore kako bi du e trajali. Stupovi mogu biti drveni.80%. zbog ega ni plodovi ne mogu normalno sazrijeti. bar pri vrhu. a pH im se kre e izme u 5. 3. od armiranog betona ili eljezni. 3. Kupina je heliofit. pa prema tome na 1 ha stane od 1670 do 3200 sadnica. Prije sadnje tlo treba dobro pripremiti. 75% . Za puzaju e sorte uzimaju se stupovi du ine 3 m. 6 . deformira se I su i. U prolje e se javljaju uredospore. Kod gnojenja kalijevim gnojivima prednost treba dati kalijevom sulfatu. U sustavu ive ograde razmak izme u redova uzima se od 3 m. Osjetljiva je na kolebljive temperature koje se javljaju u prolje e. Tokom ljeta izdanci se obi no su e. Najotpornija sorta je thornfree. a u redu oko 1 m do 2 m. 140 I 200 cm ) ice. to uklju uje dublje rahljenje tla I meliorativnu gnojidbu sa 400 t/ha stajnjaka I 800 kg NPK 6:26:26.2 m. Pepelnica izdanaka kupine ( Lepthosphaeria conthyrum ) Pojavljuje se u vidu sme kastih ili bezbojnih mrlja na mjestima na kojima je list vezan za izdanak. Praksa je pokazala da izdanci sorti kupina mogu pozepsti kod temperature od -10 C do -17 C. a za sorte uspravnog rasta 2. Gljiva mo e prezimiti I na zara enim izdancima u obliku micelija.5 BOLESTI KUPINE uta hr a ( Kuehneola uredinis ) Pri jakom napadu li e kupine se uvija ka unutra njosti.4 SUSTAV UZGOJA I GUSTO A SKLOPA Kupina se uzgaja u obliku ive ograde uz upotrebu naslona od stupova na svakih 5 do 7 m I dva ( na 60 do 120 cm ) ili tri reda ( na 70. Za uzgoj kupina trebalo bi birati najbolja tla I bre uljkaste polo aje. Najbolje uspijeva na pjeskovito-ilovastim. od kestena. Najvi e se upotrebljavaju drveni. Zahtjeva ve u relativnu vlagu zraka. Prikladna su tla koja imaju 4 do 5 % humusa do dubine od 0 30 cm ili od 0 40 cm. bagrema ili hrastovine.3.5 I 6. Za sorte uspravnog rasta manji su razmaci nego za sorte puzaju eg rasta. Godi nja koli ina oborina potrebna za uzgoj je iznad 800 mm. Ako niska temperature traje kratko tada mogu podnijeti I ni e temperature.

U Hrvatskoj je najra irenija u uzgoju. Cvate kraje svibnja ili po etkom lipnja a samooplodna je. Na izdancima nema trnja. krajem svibnja ili po etkom lipnja. Plodovi su prikladni za potro nju u svje em stanju I razli ite namjene. crnosvjetlucave boje s laganim ljubi astim tonom. Ebony King. Himalaya . Darow. krajem srpnja.Lisna pjegavost kupine ( Micosphaerella ribis ) Napada sve dijelove kupine. ugodna kiselkasta okusa. virozna kovr avost li a 3. Black Satin je vrlo perspektivna ameri ka sorta. aromati no. Cvate srednje kasno. cvjetove I plodove. Thornless Evergreen. Bailey. Prirodi do 25 t/ha. a ra irena je u mnogim europskim zemljama. Posebno dolazi do izra aja kada je vrijeme vla no I prohladno.. I kiselo. Jednogodi nji se izdanci jako razgranjavaju I daju obilan plod. uzrok su razli ite gljive kao to su Botrytis ssp. 7 . a naro ito li e. Plod je srednje velik do velik ( prosje ne mase oko 5 g. Pljesnivost I trule plodova. Bujnog je rasta I vrlo rodna. Gigante dell giardino. popularna I u Europi. Plodovi su uglavnom namijenjeni industrijskokoj preradi.6 SORTE KUPINE Thornfree je nastala u SAD-u. Eldorado. Dozrijeva krajem srpnja ili po etkom kolovoza. s malo e era . Plod je velik. Boysen. Mucor ssp. Ostale zna ajne sorte su Thornless Logan. tamnocrne boje. Rhizopus ssp. naro ito po ki nom vremenu. Smoothstem. oblika izdu enog zastupljenog sto ca. Za uzgoj je obavezan naslon. Napada izdanke. Antraknoza kupine ( Gleosporium ribis ) Javlja se u svako doba godine. s puno jakih I uspravnih izdanaka. Meso je vrlo so no. ). Viroze kupine su este I mnogobrojne. Oboljeli plodovi zakr ljaju. Biljka je vrlo bujna. Preporu uje se za uzgoj u ku nom vrtu I za komercijalne vo njake. na ijem se nalii ju u prolje e javljaju pjege koje se ire ka vrhu. Dozrijeva vrlo rano.

8 %.2-1.agroatlas. Pektinske tvari ima 0.8-31.78 %. Plinije ( 1.9-10.3 %. glukoza 2. salicilne I mravlje kiseline. dvospolni. ili se ne granaju.5 m. Korijen Ima jasno izra ene godi nje prstenove ( godove ) a slabo razvijenu sr . a neki plodovi te e I do 12 g. rijetko su izbojci sasvim goli. Broj kromosoma u malini je 2n=14.8-10.8 %. Vitamina C ima 12. Sastoji se od izbojaka na kojima su sitni trni i. Rasprostranjena je u cijeloj Europi. Ukupno ima 4.6 % e era. Prema granjanju izdanaka mogu se podijeliti na sorte koje se jako granaju. fruktoza 0. slabo. a dose e starost I do 20 godina.4-4. a Paladius je u IV stolje u malinu nazvao vo nom kulturom. Sa starenjem korijenovog sustava pove ava se broj I grananje izdanaka.2 SASTAV PLODA MALINE Prosije na te ina ploda umske maline je 1. Rodi odmah poslije sadnje.8-8.5-10.4 %.45-2. Sjevernoj I Ju noj Americi.ru/en/) 4. a punu rodnost dose e u tre oj godini. MALINA ( Rubus idaeus ) Do danas je poznato oko 195 vrsta malina.4. ju nom dijelu Afrike I Australiji.1 BIOLO KE KARAKTERISTIKE MALINE Malina je zeljasta biljka niskog rasta. Kratke cvjetonosne grane imaju vr ne I pazu ne cvasti u obliku grozda.6 %. a plemenite maline 1. kompaktan ili rastresit.9 mg/100 g. Cvate u svibnju I lipnju 20-25 dana. topljivih tvari 8.4 g. Rodi jednom ili vi e puta u godini ( remontantna ).4 % I netopljivih tvari 5. Ujupno kiseline variraju od 0. srednje. saharoza 0. Rimljani I Grci su je prete no koristili kao lijek. (www. od njega I potje e ime Rubus idaeus.1 %. Grm je visok do 3. U XVI stolje u javlja se u uzgoju u zapadnoj Europi. Crveni ili crveno uti plod se sastoji od ve eg broja ko tunica.3-5. 4. Kemijska gra a: u plodu maline ima ima 77. ivi u prosijeku 8 14 godina. samooplodni. Aziji.6 g.4-8.44-0. Cvijetovi su bijeli. od ega je invertni e er 3.3-90. oko 1 cm u promijeru. crvena malina I ljubi asta malina. od ega najvi e ima limunske.9-2. me u kojima su najva nije europska malina. List je perast I sastoji se od 3 do 5 listi a. jabu ne. 8 .5 %. stolje e ) spominje divlju malinu na planinama Ida u Srednoj Aziji. pepela 0.08-0.8 % vode.

tako da planta u treba za titi izgradnjom zaklona ili sadnjom vjetroza titnih pojaseva.i mikropora. Za uspje an uzgoj maline vrlo su pogodna dobro rastresita. Svakako treba izbjegavati zbita glinena tla. Blagi povjetarac je po eljan jer utje e na smanjenje napada gljivi nih bolesti. drveni.Pozornost tako er treba posvetiti i rezidbi maline. pod snijegom podnese i do -35 ºC.Naj e i sustav uzgoja malina jest uspravni niz uz icu jer malina intenzivno tjera izdanke iz korijena. Sadnji treba posvetiti punu pa nju. dok dvorodne sorte nisu pokazale najbolje rezultate. metalni) i 2-3 reda pocin ane ice. ukoliko nema snje nog pokriva a. 3 IZBOR I URE ENJE PROIZVODNOG PROSTORA Malina je vrlo otporna na niske temperature. Nakon berbe treba odrezati sve grane koje su te godine rodile.000 komada sadnica na povr ini od jednog hetara. Malina ima velike potrebe za vodom tijekom vegetacije obzirom na plitku korjenovu mre u tako da nasad mora biti opskrbljen sustavom za natapanje. Pri razmaku izme u redi od 2. dobro opskrbljena humusom i vodom. Maline.4. Prema rokovima rezidba mo e biti: osnovna rezidba nakon berbe. a u ki nom razdoblju bubre. Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati. koji e roditi idu e godine.000 kuna na zemlji tu povr ine 1.4 REZIDBA MALINE Rezidba je jedna od najva nijih agrotehni kih mjera u uzgoju malina. Prosje ni urodi plodova maline na povr ini od jednog hektara kre e se oko 12 tona. Njome se regulira vegetativni rast i rodnost te odr ava sustav uzgoja. Cvijet u pravilu nikada ne pozebe u prolje e jer dosta kasno cvijeta.5m potrebno je osigurati 8. a posljedica toga je gu enje korijenja. obzirom na plitku korijenovu mre u. a na svakom grmu ostaviti samo 3 do 4 mlada izboja. humusom bogata. su najpo eljnija za uzgoj malina. jer se takva tla tijekom ljeta raspucaju pa dolazi do kidanja korijena. 4. koja sadr e puno koloidne gline. Pri podizanju planta e malina postavljaju se stupovi (betonski.000 etvornih metara. rezidba na zeleno tijekom prolje a 9 .Naj e e se u nas sade jednorodne sorte maline. Malina zahtjeva dosta svjetla i vlage. jer o tome uvelike ovisi kakav e biti nasad s obzirom na to da je malina vi egodi nja kultura koja na istom mjestu ostaje i petnaestak godina. tako er mogu donijeti dobar prihod do 40. Treba je saditi isklju ivo kao monokulturu. koje popunjava voda. Za sadnju su najbolji jednogodi nji dobro o iljeni izbojci iz korijena. obi no Willamette i Tulameen. a slabo podnosi ja e zasjenjenje. Me utim. Malina je dosta osjetljiva prema vjetru. slabo kisela tla.5m i razmaka u redu od 0. Pjeskovita i pjeskovita-ilovasta tla. istiskuje se zrak iz makro. mo e se dogoditi da korijen pozebe i kod -12 ºC do -15 ºC. a neke sorte mogu dati ploda i preko 15 tona/ha. ako ih pravilno sadimo i dobro njegujemo.

Treba obaviti prikra ivanje na 2 pupa iznad gornje ice. i to tijekom prolje a pa sve do sredine svibnja. koje su este u nekih sorti npr.tj. PRVA GODINA NAKON SADNJE U prvoj godini nakon sadnje mlade izdanke maline treba ostaviti da se slobodno razvijaju. 1.uspravni niz uz icu. ukupno 6-7 po du nom metru. rezidba od kolovoza do studenog.REZIDBA NAKON SADNJE Nakon sadnje sadnice treba skratiti na 3 razvijena pupa. U rano prolje e odabiru se i prikra uju jednogodi nji izdanci za rod.Pri uzgojnom sustavu malina . 10 . Dvogodi nje izdanke koji su donijeli rod treba odrezati do zemlje. tj. do tla.Ostavljenim izdancima omogu ena je bolja osvijetljenost. Ako su povoljni uvjeti. iz korijena svake sadnice izrastu 2-4 nova izdanka s postranim izbojima.Uklanjanje mladih izdanaka obavlja se mehani ki ili kemijski. Tijekom vegetacije intenzivan je porast mladih izdanaka. Osim prikra ivanja. Na sadnom mjestu ostavljaju se 2 izdanka s dobro razvijenim pupovima po cijeloj duljini.uklanjaju se. potrebno je na svakih 15-18 cm ostaviti jedan izdanak. na oko 20-30 cm iznad tla. 2. ukupno 20-25 pupova. i prije nego odrvene. vi e hranjiva i vi e vlage.Uklanjaju se sve do osnove. budu i da su slabiji.o te ene i prekobrojne ovogodi nje izdanke. Za rod se ostavljaju izdanici debljine olovke. na visinu od oko 170 cm i vezati ih za icu. Prvi izdanci razvijaju se iz najpli eg sloja tla. koliko je prijeko potrebna za dobivanje visokih i kvalitetnih prinosa. sazrijevanje i otpornost prema mrazevima. Istodobno treba ukloniti slabije. OSNOVNA REZIDBA NAKON BERBE Razlikujemo dvije osnovne rezidbe nakon berbe: 1. tj. iznijeti iz malinjaka i spaliti.Za rod u idu oj godini najbolji su izdanci koji ni u u svibnju. nego ih pu tamo da se slobodno razvijaju. u gradine i willameta. treba prorijediti i prikratiti postrane gran ice. tj. Time se posti e povoljan u inak obrastanje rodnim pupovima. rezidba u rano prolje e.Njih ne uklanjamo. 2.

enke pola u jaja u cvijetove. Mucor ssp Su enje izboja ( Verticillium sp. ).. ) I rutava buba ( Tropinota hirta ) tetnici su cvijetova. u crnim tjele cima iz kojih se u prolje e osloba aju spore koje vr e primarnu zarazu u drugoj polovini svibnja. Grinje ( Acarinae ) su polifagni tetnici. uvenu e pupa I smanjenje rodnosti. bakreni preparati. Borba protiv ove bolesti su prorje ivanje izbojaka.5 BOLESTI I TETNICI MALINE Ljubi asta pjegavost maline ( Didymella apllanata ) Jedna je od najopasnijih bolesti maline u nas. Rhizopus ssp. Malinina pipa. pa je ote ano pomla ivanje maline orezivanjem. Slika 3. Razvojem bolesti su i se I osnova stable. Viroze se nemogu lije iti. Malinina pipa ima jednu generaciju godi nje. Izlazi po etkom svibnja I hrani se cvijetnim pupoljcima I otvorenim cvjetovima. Pljesnivost I trule plodova.4. vektori virusnih oboljenja. Viroze su sve e e. Izaziva prijevremeno su enje li a I izbojaka. Izra enija pojava u zasadima bli e uma. stoga je osnovna mjera borbe nabavljanje zdravog materijala I uni tavanje zara enih izboja. Li inke se hrane plodom maline. malinar ( Byturus tomentosus ) prezimljuje u zemlji. Cvjetojed ( Anthonomus sp. zdrav sadni material. uklanjanje onih koji su donijeli prinos. malina ( Rubus idaeus ) 11 . opadna je bolest iji je uzro nik gljiva koja prezimi na oboljelim ljetorastima. Oboljeli izdanci se masovno su e. Lisne u i ( Aphididae ) napadaju mlade izboje. Prezimljuje na jednogodi njim izbojima I malinu napada u drugoj godini. uzrok su razli ite gljive kao to su Botrytis ssp.

Ra a redovito I obilno. pripravu sokova I smrzavanje. Ostale zna ajne sorte su Hilton. Dvorodna je. Ovu sortu potiskuju nove. Nije prikladna za vjetrovite polo aje jer joj ogranci pod teretom ploda pucaju. ugodne arome. September. u nas se ve dugo uzgaja. gradina. Preporu uje se za uzgoj u ku nom vrtu. Rodni postrani izboji se javljaju uzdu itavih izdanaka. Jednogodi nji izdanci su vrsti I trnoviti. Plodovi su prikladni za potro nju u svije em stanju. Plod je vrlo velik ( prosje na masa iznosi 4. Plodovi se upotrebljavaju u svje em stanju I za preradu. ra a obilno ( preko 10 000 kg/ha ). Meso ploda je intezivno crveno. Dozrijeva u tre oj dekadi lipnja. Dozrijeva srednje rano. slatkokisela okusa. Rodni izdanci su dosta dugi I ne lome se pod rodom. Mo e dati prirod od oko 6000 kg/ha. Rodni izdanci su dugi I dosta elasti ni. Plod je vrlo velik ( prosje ne mase oko 5 g ) Meso ima harmoni an odnos izme u e era I kiselina. vrlo ugodnu aromu I miris. Ra a vrlo obilno. Loyd George je stara engleska sorta. Osijetljiva je prema lisnim u ima. Jednorodna je I lako se bere. vrlo dobra okusa. Daje prirode od oko 8000 kg/ha. Malling Promise. Willamet je vode a sorta u SAD-u I Kanadi. Plod je vrlo velik. 12 . bolje sorte. Dozrijeva rano.6 SORTE MALINE Podgorina je sorta dobivena u Institutu za vo arstvo u a ku.56 g ). Izdanci su bujni I uspravnog rasta. Malling Exploit je odli na sorta velikog gospodarskog zna enja. u drugoj polovici lipnja.4. pa se bere u dva navrata.

Jagoda ( Fragaria x ananassa Duch. Sorte jagoda koje su danas u proizvodnji uglavnom su samooplodne. i Potentilla L. Kao samonikle u prirodi javljaju se na svim kontinentima. Cvijet je dvospolan ima 10 do 16 a i nih listi a i u pravilu 5 do 8 latica. vi egodi nja biljka. a 14 do 20 dana nakon listanja u travnju po inje cvatnja i traje 10 do 25 dana. Intenzivna proizvodnja organizira se polovicom 20.5. Prvi zapisi se u u vrijeme Rimskog carstva. dok su trenuta no najzna ajnije oktoploidne vrste s 56 kromosoma. a naziva se jagoda. Cvat se sastoji od cvjetova koji su smje teni na malim dr cima koje nosi glavni dr ak. JAGODA ( Fragaria x ananassa Duch. Svaka sorta jagode u uzgoju ima specifi ne zahtjeve za fotoperiodom i temperaturama u periodu diferencijacije generativnih organa. x ananassa i razli itih tehnologija. ovisno o vremenu. U srednjem vijeku na dvoru Luja XIV organiziran je uzgoj iste vrste. Za jagodu je karakteristi no da se razmno ava vrije ama.1 BIOLO KE I MORFOLO KE KARAKTERISTIKE JAGODE Rast jagode po inje u prolje e pri temperaturi iznad 5° C. stoga ne trebaju druge sorte opra iva e u nasadu.agroatlas. Plod je sastavljen.) je grmolika zeljasta. a o tome e ovisiti potencijal rasta i rodnosti biljke. glavna mu je masa u tlu do 25 centimetara dubine i irine. vesca. Ve ina vrsta iz ovog roda ima diploidni broj kromosoma (14).) Jagoda je u svijetu prisutna ve stolje ima. stolje u. nalazi se 47 opisanih vrsta jagoda. a najsli nije su vrstama iz rodova Duchesnea Smith. List je trodijelan i nazubljen. Korijen jagode je vlasast. 13 .ru/en/) 5. (www. kada su konzumirani plodovi F. izuzev Australije. Najpoznatiji su afrodizijak me u vo em. Unutar roda Fragaria Linn. stolje a nakon razvoja novih sorata unutar F. Bolji prirodi se posti u ukoliko osiguramo insekte za opra ivanje (naj e e p ele ili bumbari). Ozbiljnije irenje uzgoja jagode zapo inje tek nakon stvaranja hibrida Fragaria x ananassa u 18.

a u listu od 220 do 482 mg.3 mg/100 g. glukoza 1. Slike 4 I 5.1 %.02 % ( uglavnom limunska I jabu na ).2 SASTAV PLODOVA U plodu nalazimo 82.4-1.6 % vode I 0.76-6.82-6. od ega je saharoza 0-2.6 % pepela. Ukupne kisline variraju od 0.6 % a tannin I obojene tvari 0. Vitamin C ( askorbinska kiselina ) nalazi se u plodu od 24.6 % e era. Ukupno ima 4. Pektinske tvari su zastupljene s 5. jagoda 14 .5.85-7.7 % I fruktoza 1.59 do 2. 3 do 116.11-041 %.27-12.66-88.34 %.

uklanjanja starog li a i sl. a kod kojih postoje brojne modifikacije. mogu e je opstati na sve zahtjevnijem tr i tu. onda u prvom redu mislimo na sve agrotehni ke i pomotehni ke zahvate koje provodimo u nasadu. sve do intenzivnih nasada koji zauzimaju vi e hektara. Ako gledamo gdje je smje ten korijen biljke tada postoji klasi an uzgoj u tlu i onaj u kojem se umjesto tla koriste razli iti supstrati ili otopine (hidroponika). Me u brojnim vrstama vo aka. te brzog ulaska u rodnost. Samo stalnim unapre enjem postoje ih spoznaja u tehnologiji koju imamo. a provode se do kr enja nasada. Za koju tehnologiju uzgoja emo se odlu iti ovisi o itavom nizu initelja. Ovisno o sistemu uzgoja odabire se najprikladnija tehnologija uzgoja. Stoga se uzgaja od teglice na balkonu. Kada govorimo o tehnologijama uzgoja jagoda. te brzog ulaska u rodnost. sve do intenzivnih nasada koji zauzimaju vi e hektara. No kori tenjem novih tehnologija posti u se u proizvodnji jagoda brojne prednosti. kao to su pove anje rodnosti i kvalitete plodova. same sadnje. jagoda se u svijetu trenuta no uzgaja na razli ite na ine. jagode se izdvajaju po svojoj popularnosti zbog relativno malog prostora neophodnog za rast i razvoj. Ako uzmemo u obzir mjesto gdje se biljke nalaze. Stoga se uzgaja od teglice na balkonu. 15 . jagode se izdvajaju po svojoj popularnosti zbog relativno malog prostora neophodnog za rast i razvoj. Kod uzgoja jagode od velike va nosti je odabrati odgovaraju u sortu i tip sadnice. Zahvati obuhva aju postupke od pripreme za sadnju. Tako razlikujemo uzgoj jagode na otvorenom i u za ti enom prostoru. Grmovi jagode u uzgoju bez tla mogu se nalaziti u horizontalnom ili okomitom rasporedu.. Kod uzgoja jagode od velike va nosti je odabrati odgovaraju u sortu i tip sadnice. Ovisno o sistemu uzgoja odabire se najprikladnija tehnologija uzgoja.3 UZGOJ JAGODE Me u brojnim vrstama vo aka. gnojidbe.5.

U suzbijanju ovog tetnika jedna od bitnih preventivnih mjera je fitohigijena. ako tada ima dosta ki e mo e uni titi gotovo sav prinos. Bolesti korijena jagode mogu se sprije iti uzgojem otpornih sorti Senga Sengana. Ostali va ni tetnici su jagodina mala lisna u (Aphis forbesi ). mogu pre ivjeti i na konstrukciji objekta.Zara eno li e puno je sitnih bjeli astih to kica. plod dobija bjeli astu prevlaku i cijeli grm slabije napreduje. koje se spajaju. prekriven s finim sivim dla icama. plodovi su sitniji i slabije kvalitete. Bolesti korijena jagode uzrokuju brojne vrste gljivica Verticulum albo-atrum. Kasnije se li e su i. i plodoredom.jagodina lisna u (Chaetosiphon fragaefolii )..hru t ( Melolontha melolontha ). a ako se radi o uzgoju u za ti enim prostorima. s dvije izrazite tamne pjege na hrptu. Tretiranje se provodi specifi nim akaricidima. Na nali ju li a nalaze se pauci u finoj pre i koji mogu povezati i vi e listova zajedno. enka rilom bu i rupu u pupu cvijeta i tamo odla e jaje.4 TETNICI I BOLESTI JAGODE Koprivina grinja ( Tetranycus urticae ) je ute ili naran aste boje. porodicu pipa (Curculionidae). Jagodin cvjetar (Anthonomus rubi Herbst) spada u red kornja a (Coleoptera). iako jo napada malinu i druge vrste iz porodice Rosaceae. Ujedno uni ti i stapku cvijeta tako da se cvijet objesi. Bolest se prepoznaje po op em slabljenju i propadanju biljke i smanjenju prinosa. Simptomi sive plijesni ( Botrytis cinerea ) javljaju se prije zriobe ploda. Takav pup se ne razvija. crvenosme e boje. ve su i. Truljenje se brzo iri na cijeli plod. Glavni doma in ovog tetnika je jagoda. nematode.5. naj e e prije cvatnje. U novije vrijeme za suzbijanje koprivine grinje u za ti enom prostoru koriste se predatori. Phytophtora fragariae. li e postaje pro arano. Na zara enim biljkama prinos je ni i. Early dawn itd. Odrasli oblici prezime na okolnim korovima. sli no mramoru. a na kraju i otpada. jagodin savija ( Acleris comariana ). 16 . Viroze ine jagodama veliku tetu Kod jagoda je do sada uo eno oko 20 virusa ija se nazo nost prepoznaje smanjenjem bujnosti i rodnosti i manjim brojem izbojaka. Pri kupnji sadnica treba paziti na odgovaraju i atest na viruse. Odrasli oblik je 2 do 4 mm duga ak. Pepelnica jagode ( Sphaeroteca humili ) napada sve nadzemne organe jagode. po emu su tete koje radi ovaj tetnik lako prepoznatljive. Zara eno li e se svija. Armilaria mellea i druge. Na plodovima se pojavljuju sme e pjege. gdje tkivo omek ava i truli.

Meso je srednje mekano. Belruby. Sorta je prikladna za uzgoj I u sjevernim podru jima. 17 . a prikladni su I za izradu ukusnog likera od jagoda.5 g ). pro irena je u cijeloj Europi. Dozrijeva krajen svibnja ili po etkom lipnja. okruglasto sto asta oblika. lijepog sjaja s bjelkastim vrhom. Porijeklom je iz Njema ke. Plodovi dobro podnose transport. Kvalitetna nizozemska sorta bujnoga rasta s malim listovima. Senga precosana. svjetlocrven. karakteristi nog kiseloslatka okusa I ugodne arome. dozrijeva polovinom svibnja. Relativno je otporna prema bolestima. Cvate srednje kasno. Pocahontas. Trebalo bi je uzgajati kao jednogodi nju kulturu zbog opasnosti od Rhizcotonia phytum.5 SORTE JAGODE Senga Precosa je vrlo omiljena sorta srednje bujnosti. Ra a 12 do 14 tona/ha. Early dawn. Sirovina su za razli ite prera evine. prikladni su za duboko smrzavanje I potro nju u svije em stanju. svijetlocrvene boje. Udio plodova prvog razreda je oko 90 %. Senga Sengana je pro irena njema ka sorta bujnog rasta. intenzivno crvene boje. Plod je srednje velik do velik ( prosje na masa iznosi oko 8. Plod je srednje velik ( prosje ne mase 12 g ). Gorella je vrlo pro irena sorta u Europi. Najranija je sorta.5. Razvija malo vrije a a puno cvijeta pa vrlo dobro rodi. Postoje jo mnoge sorte jagode poput a anska velika. Vrlo dobro rodi. Tardiva di Romagna. Plodovi su veliki ili vrlo veliki ( prosje na masa 15 g ). a anska rana je sorta dobivena u Institutu za vo arstvo u a ku.

Kr.agroatlas. kao i ni u relativnu vlagu. Od kontinentalnih vo aka jabuka je po koli inskoj proizvodnji plodova prva u svijetu. od ega je najve i proizvo a Kina (20 mil) koju slijedi SAD (5mil) te europske i azijske zemlje sa po 2 mil (Turska. Jabuka se mo e uzgajati u raznim oblicima. da mu korijenova mre a osvoji sav prostor raspolo iv razmakom sadnje. Proizvodnja jabuka u svijetu je oko 50 mil. Aleksandar Veliki je jednu vrstu jabuke prona ao u Maloj Aziji oko 300 pr. 51. plodovi dozrijevaju od srpnja do listopada. pale i. Naj e i uzgojni oblici su vitki vretenasti grm. su eni i smrznuti oblik. Tijekom vegetacije je osjetljiva na visoke temperature i to preko 35°C. bijeli ili ru i asti. Bouche Thomas. ispod 60%. jer kod odre enih podloga mo e ograni iti razvitak karakteristi nog oblika (habitusa) korijenove mre e. sa iljastim vrhom. 6. boji I teksturi ko e. Gusto a sklopa odre ena je razmakom sadnje.ru/en/) 6. iza agruma I banana. plo nih I uzgojnih oblika u pravcu. Promjer debla dose e 90 cm. Isto na Turska i Kavkaz ine sredi te raznolikosti roda Malus. sa dovoljnim sadr ajem humusa (minimalno 2%) i hranjivih tvari. pravilna I slobodna paleta. Stoga. itd. Italija. Prosje na masa ploda je od 150-160 g. gdje x stoji za odre eni naziv hibrida. Broj kromosoma 2n=34. Iskustvo je pokazalo da jedan tip tla ne odgovara jednako za razli ite podloge. ilovastim i glinasto-ilovastim tlima. tzv. Cvijetni vijen i ima 1-2 do 4-5 cm u promjeru. klimatskim prilikama.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA JABUKE Jabuka je stablo od 3 do 14 m visoko. kasniji naziv je bio Malus sylvestris. Cvijeta u travnju. Listovi su duga ki 5-10 cm. Plodovi se razlikuju po obliku. Iran. a danas je uobi ajen zajedni ki naziv za kultiviranu jabuku Malus X domestica. izborom uzgojnog oblika. vremenu dozrijevanja I sposobnosti skladi tenja. Poljska). bujno u sorte I podloge. 2 UZGOJ JABUKE Jabuka. Jabuka je tamo prvotno i uzgajana. slijedi jabu ni ocat te konzervirani. metri kih tona. Jabuka najbolje uspijeva na dubljim dobro prorahljenim pjeskovito-ilovastim. i donio ih u Gr ku. Sorte jabuka uzgajamo u obliku prostornih. U svjetskoj proizvodnji vo a dolazi na tre e mjesto. JABUKA ( Malus domestica ) Linnaeus je kultiviranu jabuku nazvao Pyrus malus. Dobro podnosi niske temperature tijekom zime i do -25°C. ovalni. veli ini ( obi no su ve i od 3 cm u promjeru ). je najmanje zahtjevna prema toplini. za intenzivan uzgoj jabuke neophodno je osigurati sustav navodnjavanja. Jabuka se najvi e konzumira u svje em stanju (preko 50%). Francuska. 68. plodno u tla. Zahtjevna je prema oborinama. Njema ka. a po eljna relativna vlaga zraka tijekom vegetacije je oko 75%. U tom slu aju mo e do i do izra enih o te enja li a i plodova. ali ponekad I 900 g. piramida. Osnovno je osigurati svakom pojedinom stablu da potpuno razvija najve u mogu u rodnu povr inu. nagibom terena. 18 . odakle se ra irila po Europi.6. u odnosu na ostale vo ne vrste. vaza. (www.

0.hr/post/voce/) Slika 6.raffaello007.23 % ukupnih kiselina.3 mg/100 g vitamina B1. (/www.23-1.3 mg/100 g vitamina B2.2-0.3 % pektinske tvari.1 mg/100 g vitamina A. 5. 0. Jabuka sadr i I 0. 3 SASTAV PLODOVA Jabuka sadr i od 12-22 % suhe tvari.5 % saharoze. 0.44.16-1. 0.7 % protein. jabuka Malus domestica 19 .bloger. 70 mg/100 g vitamina C. 0.6. 0.5-13 % invertnih e era.

Jabu ni savija ( Cydia pomonella ) je najopasniji tetnik jabuke koji napada I druge vo ne vrste ( kru ka. plod ostaje nerazvijen I kasnije mu puca poko ica. Bolest napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova.6.4 BOLESTI I TETENICI JABUKE Bakterijska pale ( Erwinia amylovora ) je opasna bakterijska bolest ne samo jabuke ve i brojnih drugih vrsta. Zara eni su listovi tvrdi. Pepelnica jabuke ( Podosphaera leucotricha ) je nakon krastavosti (fuzikladija) naj e a bolest u nasadima jabuke. Zara ena stabla su kr ena i spaljivana. mladicama i plodovima. prije nego se osu i preko peteljke prodire u izbojak (sl. nemaju normalnu (ru i astu) boju. Bolest se tako er pokazuje na cvijetovima.479 kru aka.cvjetove i plod. Jabu na krvava u ( Eriosoma lanigerum ) je esta u intenzivnim vo njacima. godine. Zara eni listovi postepeno se su e i otpadaju. listovi pocrne i dr e se jo uvijek na izboju. 148 dunja i 152 mu mule.s karakteristi nom arom na kraju krila. pa je intenzivna i pojava pepelnice na biljkama kojima se hrani. Stoga je na stablu jabuke karakteristi an veliki broj golih ili polugolih izboja s nekoliko suhih ili polusuhih listova na vrhu dok je kro nja stabla rijetka. nego to sredstvo uni tava u . Krastavost ili fuzikladij ( Venturia inaequalis ) je kod nas i u svijetu najva nija i naj tetnija bolest jabuke. Na plodu se pojavljuju mrlje. pa na granu. Izlu uje mnogo medne rose. Oboljelo se stablo prepoznaje po suhom li u. osicu Aphelinus mali.432 stabla jabuka. osim vr nog li a koje otvrdne poprimi metalnu boju i sasu i se. Jabu na zelena u ( Aphis pomi ) je est tetnik. 5). ). Ta bolest napada li e. Na listu se bolest poka e odmah nakon listanja. Primjena ve ine sredstava za za titu katkad vi e uni tava vrlo u inkovitog prirodnog neprijatelja te u i. esto se naseljuje na brojnim ranama koje su nastale rezidbom. Latice cvjetova zaostanu u rastu te ostaju vrlo malene. Svi su listovi koji izbijaju iz jednog pupa pokriveni bijelo-pepeljastom prevlakom. tetnik ima dvije generacije. 20 . ive na vr nom li u. Prvi simptomi bolesti primje uju se u cvatnji.mladice. nego zelenkasto-vodenastu. uspravni i kao lijevak uvijeni. Jabu ni savija je leptir sive boje. 142. esto puta mladi izboji se osu e. Bakterija iz cvijeta. dok se izboj svine u obliku dr ke ki obrana. Najvi e nastrada li e jer se smanjuje asimilacijska povr ina.. Bolest je donesena iz Amerike u Europu 1957. osobito na licu plojke. poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. to uzrokuje velike tete. Nakon pojave bolesti u Republici Hrvatskoj 1995. orah itd. U vrijeme bubrenja pupova javlja se osniva ica koja si e pupove sve ostale generacije (do 17 generacija). suhim izbojcima i plodovima koji izgledaju kao opaljeni vatrom. U toj akciji je prema HZPSS-u iskr eno 199. i u deblo. Svi napadnuti dijelovi potamne i osu e se. Li inke o te uju plodove I uzrokuju crvljivost ploda. ali ostane na vrhu izboja. Napadnuti cvijet se su i. Na listu se pojavljuju tamne maslinaste mrlje.

Plodovi su krupni do vrlo krupni (200 . pa postoji niz crvenih mutanata npr. Galaxy. okruglasto konusnog oblika. Plodovi su aromati ni. 21 . Njena je glavna karakteristika ljep ru i ast ma ak koji prekriva utozelenu pozadinu.250 g). Granny Smith potje e iz Australije. U proizvodnju je uvedena 1968. To je vrlo aromati na jabuka. Fuji je dobiven kri anjem dobro poznate sorte Red Delicious i mnogo manje poznate Ralls Janet koja je vjerojatno razlog atraktivnog ru i astog preljeva. Postoji oko 7000 tisu a sorti jabuka. Temeljna je boja utozelena. Plodovi su temeljne u kastozelene boje.konusnog oblika.6. Dozrijeva u drugoj dekadi mjeseca listopada.Dobivena je kri anjem Golden Deliciousa i Jonathana. okruglog I malo spljo tenog oblika. Temeljna boja je uta s pramenovima crvenila na sun anoj strani sorta je slabo stabilna. Dolazi iz Japana. umjereno ili potpuno prekriveni crvenilom. Odli na je za potro nju u svije em stanju I za preradu. Gala Must. hrskavi I so ni. itd.180g). vrlo je cjenjena. Zbog krupnog i lijepog ploda. Temeljna boja je tamno zelena koja dozrijevanjem postaje svjetlija. Royal Gala. Dozrijeva krajem kolovoza . dozrijeva prvih desetak dana u listopadu. jo neke zna ajne su zlatna pramenka. Visokoproduktivna je planta na sorta I danas najpopularnija sorta u Hrvatskoj. Jongold je ameri ka sorta. godine i odtada je postala naro ito popularna u Europi. prekrivena utonaran astom i pro arano crvenom bojom s ru i astim ma kom. Dobivena je kri anjem sorata Golden Delicious i Kidd s Orange Red. Golden Delicious. slatko . nje ne teksture. Plodovi su mali do srednje veliki (150-180 g). Plodovi su krupni do vrlo krupni ( 180-250 g ).5 SORTE JABUKE Idared je ameri ka sorta nastala 1935 kri anjem sorti Jonathan I Wagner. Braeburn.kiselkastog okusa i nenametljive arome.uto meso je so no. Hrskavo. Gala je sorta sa Novog Zelanda. Okus je nagla eno kiselkast. Dozrijeva u drugoj dekadi mjeseca listopada.po etkom rujna. Prikladna je za potro nju u svije em stanju I za preradu. Summerred. Idared je zimska sorta. Dozrijeva sredinom rujna krajem rujna. Jerseymac. blijedo . okruglastog oblika. Fuji je jedna od atraktivnih sorti jabuke. dobrog okusa i neobicno dugog skladistenja plodova. okruglasto. fine. Okus je nagla eno sladak i vrlo osvje avaju .Plodovi su veliki do vrlo veliki (180-250 g).Plodovi su srednje veliki (150 .

Unutar so na tkiva cvjeti ta nastaju iz plodnih listova suhoko i aste tvorevine. a slijede je Italija ( 5% ).7. Na podlozi dunje kru ka ranije prorodi I daje obilnije prirode ve u prvim godinama nakon sadnje.2 UZGOJ KRU KE Za uzgoj kru aka va no je odabrati prikladan proizvodni prostor.3 milijona hektara.5-10 cm duga ki I 3-5 cm iroki. a uzgaja se na 4. Europska kru ka potje e iz isto ne Europe I Male Azije. Najve i uzgajiva je Kina sa 56 % svjetske proizvodnje. neutralne do slabo kisele reakcije. U intenzivnom uzgoju kru aka najvi e je pro iren uzgoj u obliku vitkog vretenastog grma I slobodne palmete s kosim granama. Osim toga. kru ka zahtijeva tlo bogato humusom i hranjivim elementima. stoje na gronjama. Dvije vrste se kultiviraju. a neke sorte i do -30°C. nazub enog ruba. SAD ( 5% ). boja i oblik kru ke ovise o sorti. neugodna mirisa. jednostavni. gdje se vjerojatno uzgajala ve 1000 g. panjolska ( 4% ) I Njema ka ( 3 % ). Kru ka ne podnosi velike hladno e.8 m. Danas se proizvede 17 900 000 mt kru ke. 68.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA KRU KE Kru ka je stablo do 10 m visine ( od 3-5 m u intenzivnom uzgoju ). Kru ka ne podnosi visoke temperature i nisku relativnu vlagu zraka tijekom vegetacije. Ova pojava mo e se djelomi no neutralizirati sistemom navodnjavanja. 7. sastavljen od 2-5 plodnih listova. (www.agroatlas. Kru ka prirodno oblikuje piramidalnu kro nju. 1. Europi i sjevernoj Africi. sazrijevanjem stvara jezgri ast plod. Broj kromosoma 2n=34. 51. Plodovi su duga ki od 4-12 cm. Uz temperaturu iznad 34°C i relativnu vlagu zraka ispod 60% (kraj srpnja i tijekom kolovoza) dolazi do pojave pale i li a kod ve ine sorte. koje se nalaze u Aziji. KRU KA ( Pyrus communis ) Rod Pyrus se sastoji od 22 vrste. Tijekom dubokog zimskog mirovanja mo e kra e vrijeme izdr ati do 25°C.5-2. ali u posljednjih 20 godina I na zapadu raste interes za ovu vrstu. Plodovi nashije vi e podsje aju na jabuku nego na europsku kru ku.5-3.5 m. 22 .ru/en/) 7. dobro drenirana i teksturno lak a pjeskovito-ilovasto ili ilovasto pjeskovita i ilovasta tla. Ginecej je cenokarpan. Za intenzivan uzgoj kru ke nu no je osigurati dublja. Plod. europska kru ka ( Pyrus communis ) I azijska kru ka ( Pyrus pyrifolia ) poznata I kao japanska ili nashi. Kod uzgoja kru aka u obliku slobodne palmete uzimaju se izme u redova razmaci od 3. a u redu. Cvjetovi su bijeli ili ru i asti. Listovi su naizmjeni ni. prije Krista. a izbijaju zajedno s listovima. ovisno o bujnosti sorte. Nashi se ve inom uzgaja u Aziji. elipti no/ovalni. plodnica je podrasla. 3.

hr/post/voce/) Slika 7. 0.51 % kiselina.24 mg/100 g vitamina A.3 SASTAV PLODOA KRU KE Plod kru ke se sastoji od 13. 7.2 % e era.5 % suhe tvari. 16 mg/100 g vitamina C. 0.raffaello007. 1% saharoze. Pyrus communis 23 . 0.bloger.7. (/www.2 % pektina. kru ka.

24 . a potom naseljavaju gljive a avice. a tamo odla u i jaja. a najbrojnija je prva generacija li inki koja se javlja u svibnju na cvjetovima i mladim plodovima. bolest se mo e pojaviti na dunji. Bolest se tako er javlja tamo gdje se na kru kama ne provodi za tita od krastavosti. kru ku.Naro ito je brojna na bujnim pregnojenim nasadima. Kru kin pikac ( Gymnosporangium sabinae ) ima dvije biljke hraniteljice I javlja se u blizini gdje ima borovice. Prezime zimska jaja ca. marelicu. Posljedica je defolijacija vo ke. Zaraze su jake i listovi mogu biti tako o te eni da otpadaju ve u ljeto. Kod marelice plod postaje kvrgav.4 BOLESTI I TETNICI KRU KE Krastavost kru ke ( Venturia pyrina ) napada sve dijelove biljke. Suzbija se u vrijeme po etka bubrenja pupova uljanim organofosfornim sredstvima. nedozrelih mladica i pupova te slabog ili nikakvog roda idu e godine. Takvi plodovi trunu I otpadaju. Sve vrste u i si u sokove na listu. Kru kina buha je najopasniji tetnik kru ke. a suzbijanje je potrebno i radi preno enja virusa. te na listovima. Opasnost od ovebolesti je od travnja do lipnja. Zatim napada plodove gdje se javljaju pjege koje se kasnije pove avaju. to je posljedica medne rose koju izlu uju li inke. Kru kin trips ( Taeniothrips incosequens ) napada tre nju. Bolest se javlja na kori stabla gdje uzrokuje stvaranje rak rana. Takve vo ke ulaze oslabljene u zimu. te starim i zapu tenim vo njacima. Kasnije tretiramo li inke po potrebi. Siva pjegavost kru ke ( Mycosphaerella sentina ) e bolest koja se naj e e javlja na samoniklim ili zapu tenim kru kama po oku nicama i vikendicama. pa ak i na jabuci u iznimnim slu ajevima. Suzbijanje se vr i na kraju cvatnje. Mogu e je da takva vo ka kasnije opet potjera krajem ljeta ili po etkom jeseni i takva nepripremljena do eka zimu ta rezultira dodatnim iscrpljivanjem i neotporno u na mraz i zimske uvjete. Li inke si u na pupovima i li u. Odrasli prezime u tlu. Jedna li inka mo e o tetiti vi e plodova koji se su e i otpadaju. Za vrijeme bubrenja pupova odrasli kukci se zavla e ispod ljuski i tamo si u. breskvu. ima etiri generacije godi nje. posebno u uvjetima ki nih prolje a. Li e je puno nekroti nih pjega te postaje pro upljeno (izre etano) jer nekrotizirani dijelovi otpadnu. tetu pri injavaju li inke pagusjenice koje o te uju mlade plodove. Prvi pregled na ovog tetnika se vr i uo ujku na zimska jaja i za tita po inje ve tada. zastoj u rastu i deformaciju plodova. Osim na kru ki. a medna rosa koju izlu uju li inke predstavlja medij na kojem se razvijaju gljive a avice i takvi plodovi gube tr nu vrijednost. tetnik se hrani sokovima na mladim izbojcima i li u to slabi stablo. Za razliku od krastavosti jabuke ova bolest prezimi u obliku micelija na granama I predstavlja izvor primarne zaraze. Osa kru karica ( Haplocampa brevis ). Sme a kru kina u ( Melanaphys pyralus ). badem i vi nju. odnosno potpuno gubljenje listova. Kru kinu buhu ( Cacopsylla pyri ) prepoznajemo po tamnoj boji grana i lista. stabljici i plodovima. Kru kina buha uzrokuje direktne i indirektne tete.7. ljivu. uzrokuju venenje.

kojoj pogoduju ti uvjeti. Kru ka cvate srednje rano i dobro se opra iva. Etruska je rana ljetna sorta kru ke koja je nastala kri anjem sorti Coscia X Gentile u proizvodnju je dana 1991.ute boje s blagim crvenilom na sun anoj strani. Toska je ljetna sorta kru ke koja je uzgojena kri anjem sorti Coscia x Williams u proizvodnju i razmno avanje je dana 1993 godine.5 SORTE KRU KE Williams jedna od najpopularnijih kru aka. sa drugim sortama kru ki.7. Plod je velik. Ukratko re eno to je sorta izvrsne kakvo e. koji prelazi u kratki i iroki vrat koji zavr ava ravnim vrhom i srednje duga kom peteljkom.Plodovi su zelekasto. Kru ka Toska je rana ljetna sorta koja dozrijeva oko 21. 25 . Plod je zeleno ute boje koji je manje prekriven crvenilom. Ova sorta se esto susre e u hladnijim i vla nijim klimama. Plodovi su zlatno. Conference Sorta koja podnosi niske temperature. a redovito i obilato ra a Plodovi dozrijevaju krajem srpnja. Plod je je malen do srednje velik. krajem lipnja. te ponekad ima i veliku gusto u plodova. Lipanjsko zlato Plodovi ove sorte dozrijevaju rano. Plodovi su veliki sa prelijepom utom bojom koji je s jedne strane prekriven crvenilom.a mo e se i preraditi u rakiju Viljamovku. sa peteljkom koja je izrasla na jednu stranu i prili no je duga ka i srednje debela. Sorta obilno i redovito rodi. Rana Moretinijeva je jedna rana sorta koja razvija stabla velike bujnosti. ko ica ploda je srednje debela svijetlozelene boje koja dospijevanjem prelazi na utozelenu na sun anoj strani sa ne to marmoriranog crvenila. a i uvijek obilno i redovito rodi. Ubraja se u kasne sorte pa dozrijeva krajem rujna.Plodovi se mogu dugo uvati u skladi tu. Vanjski izgled i oblik ploda Toske je vrlo lijep. Meso ploda je so no i vrlo ukusno. zbog toga jer ima veliku rodnost. Plod kru ke je kru kolikog izdu enog oblika koji se prema vrhu postupno su ava. sve je u odvisnosti na kojem podru ju je posa ena i od vremenskih uvjeta dozrijevanja. koji daje plodu kru ke privla an izgled. godine.07. Otporna je na su u i hladno u. lijepoga kru kolikog oblika. u cvatnom brstu ima prosje no 7 cvijetova.ute boje prekriveni r astim to kicama. pa je stoga potrebno i ponekad prorijediti kro nju. Sorta zahtijeva toplije polo aje i plodnija tla. kru kolikog oblika ( 225 grama ). Razvija srednje bujna stabla koja obilno rode. Zacijelo zbog toga to joj plodovi dozrijevaju ujedna eno(krajem kolovoza) i to je u svje em stanju jako ukusna. Stablo je srednje bujnosti. Plod je srednje velik. tj.

a veliki pojedina ni cvjetovi bijele su ili ru i aste boje. dunja. jajoliki. Dunje obvezno treba brati prije prvog mraza. B2.80 % ploda. Vrlo su osjetljivi na udarce i o te enja. i to u trenutku kad je cijela povr ina ploda blijedo ute boje i lako se otkida uvrtanjem peteljke.4 % masti. kao ni oni prekasno ubrani. Sirovi plodovi se ne koriste jer su trpki. fosfor. znatno su slabije kakvo e i ne mogu se dugo uvati. Champion I leskova ka. Cydonia Oblonga 26 . B12. danas grad Chania na otoku Kreti. i treba ih uvati u nezagrijanim prostorijama. Cvate od svibnja do lipnja. Preko Italije stigla je u Europu. B1. cjelovitog ruba. obi no s tamnim pjegama.8 DUNJA ( Cydonia Oblonga ) Dunja je jedina vrsta iz roda Cydonia koja pripada subporodici Maloideae iz porodice Rosaceae. Tu su i vitamini C. magnezij. Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo. kalcij. Najpoznatije sorte su vranjska. Odatle poti e naziv marmelada. dunje rastu u divljini. dugi 5 . zelenkasti plodovi. Od hranjivih tvari sadr avaju oko 14 % ugljikohidrata. 0. Listovi su ko asti. provitamin A te minerali kalij. Bereczki. natrij. Prerano ubrani. Slika 8. spremni su za kori tenje.10. ovisno o klimatskim prilikama stani ta na kojem se uzgajaju. a dose u te inu od 300 do 500 grama. a u na im krajevima dobro uspijeva. Svoje latinsko ime je dobila po starom gr kom gradu Kydonia. u jednom sloju i s peteljkom okrenutom prema gore. a iroki oko 7 cm. koja se prvobitno pravila od dunje. Voda ini 70 .5% bjelan evina i oko 0. eljezo i bakar. Plodovi dozrijevaju od sredine rujna do kraja listopada. a zna ajno je i 2 % neprobavljive celuloze koja je va na za normalan rad crijeva. Pokriveni su dlakama koje se lako skidaju. drvenasti i te ko probavljivi. sivkastim dla icama. Kad se boja plodova promijeni iz blijedo ute u zlatno utu. U Armeniji i Iranu. gusto obrasli finim.

75 cvjetova skupljeno u 6 . U Hrvatskoj raste u umama hrasta crnike. 3-8 cm duga ke. pokriveni ve im brojem ljusaka.Li e je 15 . ptice i glodavci. vi e ili manje sjajne. crvenkastosme a do tamnosiva. ljepljive. U kontinentalnom dijelu je rijetka.Kora je pepeljastosiva. sme e. a tek nakon stajanja i prvih mrazova postaju sme i. Lapova aske i latica ima 5. djelomi no pokriveni sivkastim slojem epiderme. posuti lenticelama. Trpko su kiselkastog okusa. u iljenog vrha. Izbojci su u kastosme i. jabu asti ili kru koliki. Vr ni pup je ve i i izdu eniji od postranih pupova. Palisti i rano otpadaju. promjera do 60 (-100) cm. Te i te areala je na Balkanskom poluotoku. koje su usko duguljaste. Sjeme raznosi divlja . Slika 9. odozdo pahuljasto pustenaste. iroko jajaste. OSKORU A ( Sorbus domestica ) Rasprostranjena je u ju noj i srednjoj Europi. jajasto sto asti.9. uz vinograde. sadr e 5-6 sjemenki. na Krimu i u Maloj Aziii. bijeli. simetri ne osnove. otklonjenih vrhova. Kratki izbojci su brojni i prstenasto sme urani. u jesen pocrvene. okruglasto jajaste kro nje. tupo u iljenog vrha. oskoru a. kasnije gole i plavkastozelene. mekani.Cvjetovi su dvospolni. Te ko je odrediti to ne granice prirodne rasprostranjenosti. Cvjetanje je u svibnju i lipnju. Apeninskom poluotoku i u ju noj Francuskoj. do 3 cm duga ki. oko 1 cm duga ki. posuti lenticelama. pra nika 20. gole. entomogamni. sjajne. Ljuske pupova su iroke. u vo njacima. Oskoru a je 15-20 (-30) m visoko drvo iroke. sjevernoj Africi. Prividni plodovi su so ni. s pet tragova provodnih snopi a. o tro napiljenog ruba. Dozrijevaju u rujnu i listopadu.10 cm iroke gronje. 35 . goli. hrasta medunca i bijelog graba. s tamnijim rubovima. budu i da je od davnina sa ena i spontano pro irena. koje su do 7 mm duga ke. Korijenov sustav je srcolik s vi e razgranatih. plodnih listi a 5. vratova tu ka 5. djelomi no crvenkaste. Lisni o iljak je trokutast do polumjese ast. oko 1.18 cm duga ko. Pupovi su spiralno raspore eni oko izbojka. potpuno su srasli. putove i sl. Sorbus domestica 27 .5 cm iroki. kasnije je duguljasto plo asto ispucala. djelomi no se odlupljuje. u kastozeleni do sme kasti. a s osun ane strane crvenkasti. koji su djelomi no priklonjeni uz izbojak. Tako er dolazi kultivirana. spljo tene. neparno perasto sastavljeno od 11 do 21 liske. zelenkaste. ukusni i slatki. odozgo gole. dobro razvijenih ila sr anica.

na dubokim. Okrugli i kru koliki plodovi. Na vrhovima gran ica javljaju se krupni cvjetovi bijele boje. Cvate u svibnju I lipnju. U podru jima umjereno vla ne i tople klime. mu mula. Mu mula potje e iz Azije. Cvate kasno. u kojima je 5 sjemenki. elipti ni. vrsto i ilavo drvo sporo raste pa ne strada ni pri temperaturama od minus 35 °C. Plodovi se beru poslije prvih mrazeva i ostavljaju se da ugnjile i postanu mekani. propusnim. plodnim. bez dla ica. Odli no podnosi su u i niske temperature. Mo e se uzgajati u krajevima sa srednjom godi njom temperaturom 8-9 °C. Mu mula je grm ili drvo koje naraste do 8 m visine. a potom i u cijeloj Europi. umjereno vla nim tlima. Slika 10. Cvjetovi su u promjeru 3-5 cm. mesnati su i jestivi nakon to odstoje i potamne. Listovi su tamnozeleni. potkraj svibnja. sa a kom na vrhu. sa du im a kinim listi ima od kruni nih. Mu mula raste samonikla po umama. ali se uzgaja I po vrtovima.Mespilus germanica 28 . najbolje uspijeva. utozelene do tamnosme e boje. 6-15 cm duga ki I 3-4 cm iroki. prije Krista. Broj kromosoma 2n=32. odakle je prenesena u Europu oko 200god. sa 600-700 mm oborina na godinu. pa joj ne kode ni kasni proljetni mrazovi.10 MU MULA ( Mespilus germanica ) Rimljanima je mu mula bila omiljena vo ka pa su je sadili u svojim vojni kim taborima. te se udoma ila u Gr koj i Italiji. ak i na nadmorskim visinama 900-1000 ma.

LJIVA ( Prunus domestica ) Najstariji sa uvani zapis o ljivi je iz 479 pr. Sve sorte svrstane su u dvije grupe (kojima je dan taksonomski rang podvrste): prave ljive. Latice su bijele. Do danas je proizveden veliki broj sorti doma e ljive. koje imaju trnje. Podrod Prunus se od ostalih podrodova razlikuje po tome to ima usamljene terminalne i lateralne pupoljke.11. plavi. spljo teni endokarp (ko tica). do 2. preko 2000. subsp. sjevernoj i ju noj Africi. P. crveni. Aleksandar Veliki je doneo ljivu u Europu. uti. Smatra se da je doma a ljiva nastala hibridizacijom izme u trnjine i d anarike. Plodovi su 4-10 cm duga ki I 3-5 cm iroki. isto bijele kruni ne listi e.d anarika i P. isto noj Aziji. 29 . kompot.Schneider. Prunocerasus i Armeniaca. Listovi su elipti ni ili jajasti. insititia (L. okrugli ili ovalni sa bo nom brazdom.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA LJIVE ljiva je drvo. okruglast endokarp za koji je srastao mezokarp. po dva u grupi ( rijetko od 1-5 ). sa jajolikom kro njom. Sjevernoj Americi. 6-15 m visine. sjeverozapadnoj Indiji. spinosa L. cerasifera Ehrh. d em. Uzgaja se u itavoj Europi osim krajnjeg sjevera. Plodovi se koriste za potro nju u svje em stanju. domestica. za su enje I razne prera evine ( marmalade. Rod Prunus sadr i nekoliko podrodova.5 cm u promjeru. koji je ljivu stavio na popis popularne hrane u Kini.5-5 cm iroki. subsp. imaju zelenobijele kruni ne listi e.K. Cvijetovi su na kratkim stapkama. doma a ljiva. 11. esto sa vo tanom prevlakom. koji se lako odvaja od mesa" ploda (mezokarp).) C. trno ljive. Kr. Iz sekcije Prunus kod nas iroko su rasprostranjene P. ma ak. u spisima I pjesmama Konfucija. od 10 do 70 g te ine. trnjina. 4-10 cm duga ki I 2. sok ) a puno se prera uje I u rakiju. domestica L. kao i glatku ko ticu. koja je po svojoj kvaliteti poznata I izvan na e zemlje. koji se dalje deli na tri sekcije: Prunus. koje su bez trnja. Plodovi su ljubi asti. me u kojima je i podrod Prunus.

0.78% pektina. 3.5 % saharoze.bloger. (/www. 5 mg/100 g vitamina C.21 % kiseline.hr/post/voce/) Slika 11.11.7 % e era. 0. ljiva.65% suhe tvari. 9. 2 SASTAV PLODA LJIVE Plod ljive se sastoji od 17.raffaello007. Prunus domestica 30 .

arka ljive.koja se pro iruje na nezara ene sadnice. svibnju ili lipnju. Bolest izaziva smanjenje klorofila.Znaci zaraze mogu se primjetiti na listovima.dok nekim sortama po uti i cijeli list. krajem o ujka ili po etkom travnja. Dakle. Razvija se u dvije generacije.11. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za idu u godinu. a leptir leti u travnju. ) se javlja svake godine i nekih godina nanosi i katastrofalne tete. te vo ka ostaje u kolovozu bez lista to utje e na dozrijevanje i kvalitetu ploda. posljedice su su enje stabala i grana te propadanje vo ke. Preobrazba u lutku nastaje rano u prolje e. Imago izlazi u prolje e iz zemlje. list prerano otpada. a potom idu e ili ak i idu e druge godine slabo i nikako. Lako ju je prepoznati u po etku u kastim. a nastavlja se po normalizaciji uvijeta. to utje e na propadanje cijelog stabla. Plum pox virus najopasnija je bolest ljive. izostanak cvatnje idu e godine i iscrpljivanje vo ke tijekom zime. ljivin savija ( Grapholita funebrana ) je jedan od najopasnijih tetnika koji napada ljivu. Plamenja a ljive ( Polystigma rubrum ) njena osnovna zna ajka je da ljiva rodi jedne godine izvrsno. Osobito su osjetljive ranije sorte. ljivina titasta u ( Parthenolecanium corni ). 31 . Bistrica (Po ega a). Napadu podlije u gotovo sve sorte. ali najja e je sklona bistrici. Virus arke u vo njake se naj e e unosi zara enim sadnim materijalom. Poznato je da na tok i du inu leta imaju najve i uticaj klimatski faktori te ukoliko je manja vla nost i vi e temperature.te kao takav. opredenom ispod kore ljive ili u raznim zaklonima. tetnik prezimljuje u stadiju larve na kokonu. Ako je broj pjega na listu velik ( ak i do 10).granama. ja i napad (dosta est kod nas) mo e uzrokovati da ljive ve u kolovozu potpuno ogole. Plamenja a ljive parazitira na svim sortama ljive. obi no ve krajem o ujka. te ringlo grupa ljiva. lo e ili nikakvo dozrijevanje plodova.plodovima. List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispup ena.ostaje izvor zaraze.lisne u i tako er prenose ovu bolest sa zara enih. Neke sorte su tome prirodno sklone. let po inje ranije i traje kra e.na zdrave vo ke.Ja ina i simptomi ovise o biljnoj sorti.Osim toga. ljivina osica ( Hoplocampa spp.Kod osjetljivih sorti ko ti avog vo a plodovi su deformirani i izbrazdani.cvjetovima. Rogati cvr ak ( Stitocephala bisonia ) itd. Ako iza tog napada slijedi ja a zima.kao i o vrsti arke.U prolje e se na listovima uo ava prstenasto arenilo. Kru kin trips ( Taeniothrips inconsequens ). lo eg okusa. ali kod ve ine drugih sorata uzrok tome je prvenstveno lo a za tita.3 BOLESTI I TETNICI LJIVE Hr a ljive ( Transzchelia pruni spinosae ) u ja em napadu uzrokuje defolijaciju ljive. Nagla zahla enja i ki ni dani prekidaju let ljivinih osica. a kasnije crveno utim do naran astim pjegama na listovima (veli ine 2 15 mm).

su enje i preradu. mase oko 47 grama. a I dobar je opra iva za druge sorte.Ko tica se lagano odvaja od mesa.Ko tica se lako odvaja od mesa. Plod je dosta krupan. Nije samooplodna te su joj potrebni opra iva i (ostale a anske sorte). slatkastog okusa. Rano ulazi u rod. Bistrica je samooplodna. California blue je ameri ka sorta ljive. Plod je prikladan za potro nju u svje em stanju i za su enje. Ma arka ) je poznata doma a sorta odli ne kvalitete. a anska rodna je srednje bujna sorta. dozrijeva polovicom srpnja. za su enje I za razne prera evine. prosje ne mase 17-19 grama. Pogodna je za stolnu potro nju. so no i aromati no slatko kiselkastog okusa. srednje je bujnosti s rastresitijim kro njama. 32 . Rano ulazi u rod. Izvrsna stolna sorta. so no. izdu eno okruglog oblika.11. Meso je so no. Plod je srednje velik do sitan. dozrijeva krajem kolovoza. Plodovi su prikladni za potro nju u svije em stanju. ko tica se odvaja od mesa (kalanka). Dozrijeva u drugoj polovici kolovoza. Meso je vrsto. dobre kvalitete. ali je osjetljiva na rani proljetni mraz. Meso je so no. U uzgoju dolazi veliki broj tipova koji se razlikuju po bujnosti. ra a obilno i redovito. Plod je krupan. Stablo je srednje bujno. mase oko 40 grama. a spade me u najbolje ljive na svijetu. slatko i aromati no. tamno plave boje. ra a redovito i obilno. Dozrijeva krajem srpnja. Plod je krupan. Ra a ve u 4 godini I daje obilne prirode. Smatramo je na im velikim nacionalnim bogatstvom. Samooplodna je. U Hrvatskoj se puno prera uje u rakiju koja je poznata u svijetu. Dobro podnosi niske temperature. rano ulazi u rod i obilno ra a. Meso je srednje vrsto e. mase 30 grama. Plod je dosta krupan. prekrivene ma kom. 4 SORTE LJIVE Stanley je porijeklom iz SAD-a. okruglastog oblika plavo ljubi aste boje. pa je izrazito atraktivna za stolnu potro nju. vremenu dozrijevanja veli ini I kvaliteti plodova. Bistrica ( Po ega a. Osjetljiva je na su u i niske temperature. jajolikog oblika. po etkom kolovoza. Rano ulazi u rod te ra a redovito i obilno. mase 30-40 grama. ima veliku ko ticu koja se lagano odvaja od mesa. Samooplodna je. uspravno s prirodno elipti no-okruglastim kro njama. a anska ljepotica je srednje bujna sorta. ovalnog oblika tamno plave ko ice. tamno plave boje. rodnosti.

wikipedia. iz oblasti u blizini ruske granice. Prema statisti kim podacima iz 2005. a njeno drvo je visoke mehani ke i dekorativne kvalitete. Mogu e je da prirodno podru je vrste obuhva a i Korejski poluotok i Japan. breskvama. pa esto imaju izgled sjede ih cvjetova. promjera 1.000 tona godi nje]). Promjer cvijeta je 2 4. dugi 5 10 cm. pro irili po cijeloj Europi.5 2. Kirgistanu i Uzbekistanu. Mlade grane i lisne dr ke su esto crvenkaste boje. mediteranskom klimom. oko 70.. kao i polifenoli. naj e e kao zamjena za sjemenku badema. Razvijaju se usamljeno ili u parovima. 1 BIOLO KE I MORFOLO KE KARAKTERISTIKE Marelica raste kao grm ili nisko drvo. sjemenka kajsije se koristi u prehrambenoj industriji. Marelica je samooplodna.org/wiki/Marelica) 12. marelica se koristi kao dekorativna vrsta. Od ove sjemenke se spravlja talijanski liker amareto. naj e e prije listanja biljke. bademima. rijetko stranooplodna biljka. Jedna sjemenka se nalazi unutar tvrde ko tice. vrsta Prunus armeniaca smatra se ugro enom.12 MARELICA ( Prunus armenica ) Marelica (lat. Oblik kro nje je okrugao. tako er poznata pod imenom kajsija. uzdu no ispucala. Najva niji opra iva je p ela. (http://hr. godine.5 cm. tur. iako to njeno botani ko ime sugerira. Tijekom male brojnosti ovih populacija. Osim ploda. Iranu (285. Marelica. divlje (nepripitomljene) jedinke marelice rastu u vrlo malim grupama u Kini. Kora stabla je tamnosiva.. U Armeniju su kajsije stigle ire i se du Puta svile. Prunus armeniaca. Osim za potrebe prehrane stanovni tva. Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se su enjem ili termi kom obradom. ponekad i crvene na strani izlo enoj suncu. Danas. Odatle su je Rimljai.(www. Najzastupljenija kiselina u plodovima kajsije je limunska kiselina. najvi e marelica se proizvodi u Turskoj (390. vi njama i tre njama pripada podrodu Prunoideae. Na podru ju biv e SFRJ.000) i Italiji (232. visoko 8 12 m. ponekad plosnat. je kontinentalna ko tuni ava vo ka koja zajedno sa ljivama.ru/en/) 33 . ne potje e iz Armenije. Cvjetovi imaju kratku cvjetnu dr ku. sa stablom promjera do 40 cm. ute do naran aste boje. Ulje iz sjemenka kajsije se ponegdje upotrebljava kao jestivo ulje. tijekom ega se u takvim podru jima intenzivno komercijalno uzgaja. Marelice najvjerojatnije potje u iz predjela Srednje Azije i sjeveroisto ne Kine. kay s ). Uzgojene sorte marelica ra irene su irom planeta. Listovi su ovalni. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini. Lisne dr ke su duge 2 4 cm.000). Plod je ko tunica. podsje a na malu breskvu. Kazahstanu. godine prije nove ere. Najbolje uspijeva u podru jima s blagom.agroatlas. podru je gdje su se najvi e uzgajale marelice 1960-ih godina je bila Suboti o-horgo ka pje ara u Ba koj. sa picastim vrhom i nazubljenim rubom.5 cm. iroki 5 8 cm.

Slika 12 marelica. Prunus armenica 34 .

i do 28°C. sa svjetlijim sivkastim ili sivkastosme im poljima. Gotovo prije 2000 god. tokom zime izdr i. Tre nja uzgajana na divljoj tre nji (podlozi) bolje podnosi ne to te a zemlji ta ilovastoglinaste teksture. Plod tre nje je crvena bobica. Duga je 8-12 mm. jajasto koni ni. 13. naro ito tre njine muhe. tamo je podivljala pa je presa ivana iz uma u rasadnike i ku ne vrtove da bi se oplemenila u nove sorte. dugi od 7-14 cm.hr/~dendrolo/atlas) Cvjeta rano u prolje e u isto vrijeme kad i lista. Izbojci su ravni. korjen po inje 35 . mat zelene boje. u starosti se lju ti u horizontalnim trakama. pa je oko 800 god. nejednako obojeni. a 4-7 cm iroki. Ukoliko je zemlji te du e vrijeme previ e vla no (slaba prozra nost). od po 2 do 6 cvjetova. Raspored oborina tokom vegetacije je vrlo bitan u fazi rasta ploda. O iljak otpalog lista srcasto razvu en. a posebno u fazi bubrenja elija i dozrevanja. sjajni. posuti krupnijim. Cvjetovi su grupirani u cvatove. rimski je vojskovo a i proslavljeni sladokusac Lucije Lukul donio prvu tre nju u Rim. Ljuske pupova su crvenosme e. ovalni. a debela 6-8 mm. nalaze se na jako uzdignutom lisnom jastuku. kasnije ve u propisima Karla Velikoga bilo preporu eno za uzgoj nekoliko sorti tre anja. i to u prvom redu apsolutne minimalne tokom zimskog mirovanja. Prilikom odabira parcele za podizanje zasada treba imati u vidu mogu nost pojave kasno proljetnih mrazeva.5-10 g. Unutar ploda nalazi se mala ko tica.13 TRE NJA ( Prunus avium ) Domovina tre nje nalazi se u pontskoj flori Turske. ne podnosi te a zbijena zemlji ta. crvenkastosme i. iroka 7-10 mm.sumfak.agroatlas. (/www. kra e vrjeme. gole. Redovnici su se trudili da tre nju kao drvo koje voli topla podru ja priviknu na hladnija podru ja. dobro drenirana i plodna zemlji ta. (www. ostaje dugo glatka i sjajna. u kojoj se nalazi sjeme. Intenzivan uzgoj tre nje zahtjeva duboka. Pojedina ni cvjetovi su bijeli sa pet latica. prili no krupni.ru/en/) 13. ovisno o sorti. te ine 2. Od onog vremena tre nja se udoma ila u umama srednje Europe. 2 UZGOJ TRE NJE Od klimatskih uvjeta za uzgoj tre nje posebno zna enje ima temperatura. s pet tragova provodnih snopi a. ovalno produ enim lenticelama Pupovi spiralno raspore eni. Nasuprot tome.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA TRE NJE Tre nja je do 20 m visoko stablo. na po etku i na kraju vegetacije. Opra uju ih p ele. 1-2 cm u promjeru. Kora je tamnosiva. Dosta je otporna na niske temperature. u iljenog vrha. Ve e koli ine oborina u fazi dozrevanja plodova uzrokuju pucanje plodova i izra eniji napad bolesti i teto ina. Broj kromosoma 2n=16. Postrani pupovi koso otklonjeni. Zrije krajem prolje a. Listovi su joj jednostavni.

Da bi unakrsno opra ivanje bilo uspje no potrebne su 2 do 3 unakrsno kompatibilna opra iva a sa istim vremenom cvijetanja ili ije se vrjeme cvijetanja preklapa. vretenasta piramida I eeta na piramida.da truli. kloroza li a. Tre nja zahteva gnojiva sa ve im sadr ajem organske materije i koja su biolo ki aktivna. kao popravljena piramidalna kro nja. Jako karbonatna i alkalna nisu pogodna za gajenje tre nje. Slika 13. Po eljno je da reakcija zemlji ta bude neutralna do slabo kisele reakcije. Tre nja se uzgaja s piramidalnom kro njom. Iako postoji nekoliko samooplodnih sorti. jer je u njima prisutan poreme aj u ishrani eljezom. tre nja. tre nja je stranooplodna vrsta i zahtjeva unakrsno opra ivanje. tj. Prunus avium 36 .

a isto tako napada i tre nju. ljivu. Osim gran ica i mumija na stablu mogu i je razvoj i iz ostavljenog i trulog vo a ispod stabala u prolje e. posebno na vi njama i tre njama. ali se esto uop e ne za ti uju pa isto tako poprili no nastradaju. Naj e a je na vi nji i breskvi.13. Penju se u kro nje ko ti avih vo aka gdje se intenzivno hrane peteljkama. Najvi e napada srednje i kasne sorte. postoje odre ene forme speciale za svaku vrstu ko ti avih vo aka. koje su znatno sitnije od onih uzrokovanih upljikavo u lista (Stigmina carpophila). Broj se pjega u slu aju povoljnih prilika brzo pove ava tako da mogu po etkom ljeta potpuno prekriti list. ali se mjestimi no javlja kao jaka zaraza uzrokuju i epidemije. Crna tre njina u je migrantna vrsta. porazbacane su i obi no ne ispadaju. Su enje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Na listovima se s gornje strane razvijaju sitne. dug je od 18 do 28 mm i tamnocrne je boje. listovima i korom jednogodi njih mladica. su iti se i propadati. breskvu. Mladica procvate. crveno-ljubi aste pjege. Iznimno je na ena i na ljivi. Tre njina muha (Rhagoletis cerasi L. a kasnije i cijelog stabla.3 BOLESTI I TETNICI TRE NJE I VI NJE Monilija ( Monilia laxa ) napada prete no ko ti ave vo ke: tre nju. prezimljava u obliku jaja polo enih na gran ice tre nje. Nadvratnjak mu je bijelosiv i na njemo se isti u ve a i manja uzvi enja crne boje. Spoje se pa itav list poprimi crvenkastu boju. Bakterijska pale ko ti avih vo aka ( Pseudomonas mors-prunorum ) je bakterija. ali tada ve i ili manji broj cvjetova po inje naglo sme iti. osobito na nekim sortama. Na njegovu tvrdom pokrilju nalaze se sitne bijele to kice. esta je na alost slika krajem 7. Tehnolo ki je tetnik. Kozi avost tre anja I vi anja ( Blumeriella jaapii ) je naj tetnija bolest vi anja.) najva niji je tetnik tre nje. vi nju. Bolest nije posvuda ra irena. Veli ina im je do 1 mm. Gljiva prezimljuje u zara enim suhim granama na kojima u prolje e nastaju le i ta konidija i u takozvanim mumijama. 37 . Bolest postepeno uzrokuje propadanje i su enje pojedinih grana. Razvojni put ilogroza po inje krajem srpnja i tijekom kolovoza izlaskom odraslih oblika iz napadnutih stabala. Nakon cca. Li inka se razvija u plodu koji gubi na kvaliteti. marelicu. Piljenje enke po inje rano u prolje e ve po etkom travnja tako da u toku vegetacije stvore vi e generacija koje izazivaju deformiranje odnosno kovr anje lista. ilogriz ( Capnodis tenebrionis ) je tvrdokrilac. 3 tjedna li inka napu ta plod tre nje kako bi se kukuljila u tlu. mjeseca da jedna tre nja ili vi nja na oku nici ostane potpuno bez li a. Odrasla muha odla e jaja u plod tre nje koji mijenja bolju iz ute u ru i astu. Na tre nji su tete malene.

Meso je vrsto i hrskavo. 4 SORTE TRE NJE Bing je jedna od najstarijih sorti koje se jo uvjek uzgajaju. Sorta je djelimi no samoplodana i opra uje se tako e sa drugim ranim sortama tre anja. kao i osijetljivost cvijetnih pupoljaka na proljetne mrazeve zbog ranog vremena cvijetanja ove sorte. Ko ica ploda je sjajna. Formira izrazito velike plodove prosje ne mase 12 grama. srednje veli ine ili veliki. oko 9 g. To je samooplodna sorta koja rano dolazi u rod. Plod je tamnocrvene boje. Regina je nova sorta. Iako ima veoma kvalitetan plod ova sorta tako e ima slabosti u pogledu uzgoja. veoma dobrog ukusa. porjeklom iz Njema ke koja je tr i no sve zastupljenija me u komercijalnim sortama tamno crvene tre nje. Plod je krupan. Dobri opra iva i su Van. ugodna okusa koji je posljedica specifi nog odnosa kiselina i e era. Plodovi lako pucaju usljed ki e i ovu sortu treba uzgajati u podru jima u kojima nema ki e 2 3 nedelje pred berbu. Mo e se uzgajati na blago-kiselim zemlji tima. Stranooplodna je. 38 . veoma lijepe arome. Nastala je kri anjem dviju visokovrijednih sorti Stella i Van. Plodovi sorte su krupni. Isabella je novija talijanska sorta za koju se predvi a da e zamijeniti dosada najzastupljenije sorte u na em podneblju. Lionska rana i Suvenir. Sorta kasnog vremena cvijetanja i sazrevanja. vrst. ne tako poznata. dobro podnosi transport. meso je blijedocrvene boje. Kao rana tre nja u vrijeme zrenja nije podlo an napadu tre njine muhe. slatkastog okusa. Regina dobro podnosi zimske mrazeve i tolerantna je prema hladnijim vremenskim uslovima sa ve om koli inom padalina. slatko i so no. vrlo atraktivna. ali nimalo manje vrijedna sorta tre anja.13. sa vrstim mesnatim dijelom. Sunburst je samooplodna. Burlat je francuska sorta srednje ranog cvijetanja. otporan je na pucanje. Plodovi su so ni. Niske zimske temperature mogu predstavljati problem. plodovi su veliki. Stela. veoma sladak i so an. Redovito ra a.

sumfak. karbonatnom ernozemu umjerene vla nosti i dovoljne plodnosti. u iljenog vrha. koji su je ra irili po cijelom carstvu. sjajni. sa svjetlijim sivkastim ili sivkastosme im poljima. lju ti se u horizontalnim trakama. Ipak. te ine 2. od po 2 do 6 cvjetova. ovisno o sorti. 14. Osnovna masa korijena nalazi se na dubini od 40 do 80 cm.Prije sadnje 39 . Opra uju ih p ele. nalaze se na jako uzdignutom lisnom jastuku. VI NJA ( Prunus cerasus ) Kultivirana vi nja je selektirana od raznih divljih vrsta Prunus cerasus. ovalno produ enim lenticelama.2 UZGOJ VI NJE Vi nja je u pogledu polo aja i tla vrlo skromna vo ka.hr/~dendrolo/atlas) Cvjetovi su bijeli sa pet latica. a isto tako uspje no podnosi i niske zimske temperature.14. sve do 40°C. Mo e se uzgajati u izrazito su nim podru jima. posuti krupnijim. goli. osim na previ e vla nim i te kim tlima. Stablo plemenitih sorti vi anja do ive 25 do 30 godina. jajasto koni ni. Plod vi nje je crvena bobica. crvenkastosme i. Ljuske pupova su crvenosme e. dok pojedina na stabla i do 50 godina. sjajna. Najproduktivnija je ako se zasadi na lakoj pjeskovitoj ilova i. Kora joj je crvenkastosme a. 14. Kro nja je razli ite bujnosti i oblika a najvi e zavisi od sorte. Vi nja stupa u rod u tre oj godini nakon sadnje. sa duga kim cvatnim stapkama. doma e tre nje sa divljim. Kr. Cvjetovi su grupirani u cvatove. Obi no je okrugla. (/www. Mo e se uspje no uzgajati na gotovo svim. 1-2 cm u promjeru. prili no krupni. gole. Vi nja je plod koji je nastao kri anjem slatke. jugoistoku i istoku. kiselijim vrstama. Bila je dosta popularna kod Perzijanaca i Rimljana. vi e joj odgovaraju otvoreni nego zatvoreni polo aji. Prve kultivirane vrste su se pojavile na obalama Kaspijskog i Crnog mora.1 BIOLOGIJA I MORFOLOGIJA VI NJE Vi nja je 5-10 m visoko stablo. nejednako obojeni. U pogledu klimatskih uvjeta vi nja podnosi velike nadmorske visine. razgranata s uspravnim ili povijenim granama. a bila je poznata starim Grcima u stplje u pr. U irinu se prostire van opsega kro nje.5-10 g. Izbojci su tanki. Pupovi spiralno raspore eni. Najbolje uspjeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu. s oborinama od 400 do 500 mm godi nje. tako da se uspje no mo e uzgajati na svim polo ajima.

Kro nja je razli ite bujnosti i oblika a najvi e zavisi od sorte. 40 . Razmak sadnje izme u redi i u redu ovisi od sorte. Ako se radi o plodu vi nje za industrijsku preradu. Za na e prilike razmak izme u redi je 5 metara a u redu 4 metra. odnosno opskrbljeno u pojedinim hranjivima. U ovakvom sklopu vi njika (5x4m) mogu e je berbu obaviti i strojnotresa ima. Korijenov sustav ne prodire duboko u tlo. Zna i.000 kg uz prosje nu cijenu ploda vi nje za industrijsku preradu od 3.700 kg kompleksnog PK (fosfor-kalij) gnojiva. onda se podrazumijeva da se berba plodova obavlja strojno-tresa ima (90-120 otresenih stabala u jednom satu).u tlo treba rigolanjem (duboko oranje 40-60 cm) unijeti u prosjeku oko 30 do 40 tona stajnjaka i 1. U irinu se prostire van opsega kro nje. Neka su prosje ni tro kovi odr avanja nasada oko dvadesetak tisu a kuna ostaje dobit od izme u pedeset i estdeset tisu a kuna po jednom hektaru. na jednom hektaru povr ine (10.000-1. formulacije 0:15:30.50 eura). mo emo precizno odrediti koli inu mineralne gnojidbe. Uzimanjem uzoraka i kemijske analize tla. ostvari se prihod od oko 75.000 m2) potrebno je oko 500 sadnica vi nje.75 kn/kg (0. Osnovna masa korijena nalazi se na dubini od 40 do 80 cm. Ukoliko se ne provede mjera rigolanja potrebno je iskopati rupe oko 60 cm iroke i oko 50 cm dubok. sistema uzgoja. Pri prosje nom urodu od oko 40 kg po stablu (za cijeli eksploatacijski vijek vi nje-od sadnje do 20 godina starosti). Obi no je okrugla. razgranata s uspravnim ili povijenim granama. ukupan urod po jednom hektaru (500 stabala) iznosi 20.000 kuna. plodnosti tla i na ina berbe (ru no ili strojno).

Slika 15. Jedinstvena je po kvaliteti i tehnolo koj vrijednosti plodova. Sok je izrazito tamne boje. vi nja. da je meso odli ne kvalitete. Rano prorodi I obilno ra a. slatkokiselkasta okusa i vrlo aromati no. Plod je srednje velik do velik. Maraska se preporu uje za sve komercijalne vo njake i planta e na jugu na e zemlje. a anski rubin je sorta slabijeg do srednje bujna rasta. srednje vrsto. Meso je tamnocrveno. 3 SORTE VI NJE Maraska dozrijeva krajem lipnja i po etkom srpnja. 41 . plodovi su vrlo tra eni na doma em i inozemnom tr i tu. Obzirom. Dozrijeva krajem lipnja. Sorta je dosta otporna prema kasnim proljetnim mrazevima. so no. Meso je tamnocrveno. Prunus cerasus 14. okruglastosrcolika oblika s ko icom intenzivno crvene boje. redovite i obilne rodnosti u povoljnim klimatskim prolikama te relativno velike skromnosti prema edafskoj situaciji. a li tako er i za ku ne vrtove.7 grama. Zbog odli ne kvalitete plodova. kiselkastoslatkasta okusa I pomalo trpko. prosje ne mase 5. Osnovna karakteristika Maraske je da ima srednje velik plod. Okruglasta je oblika s ko icom tamnocrvene boje.

Schattenmorelle ( Duga Lotova ) je stara poznata sorta. veoma pro irena u starijim vo njacima. a da je preko Perzije i Mediterana. marmeladu. Ko ica je tanka. Keleris 14 gospodarski je vrlo vrijedna sorta. Breskve su tako er bile simbol besmrtnosti i dugog ivota. Cvetovi su usamljeni ili u paru. so no. Cvjeta rano. koje nemaju izra enu tendenciju ogoljavanja. dugi od 7-15 cm i 2-3 cm iroki. okruglasta oblika s dugom I debelom peteljkom. Meso je tamnocrvene boje. s dosta kiselina I vrlo izra ena ugodna mirisa. 15. naraste od 5-10 m.5 do 3 cm u promjeru. gdje se naziv "breskva" odnosio na mladenku. Dana nji botani ari su zaklju ili da je stvarno porijeko breskve Kina. 1 BIOLO KE I MORFOLO KE KARAKTERISTIKE Breskva je listopadno drvo. a kad plodovi posve dozriju onda je tamnocrvene do crne boje. Potje e iz Danske. Dozrijeva po etkom srpnja. tamnocrvene boje . 2. Dozrijeva po etkom srpnja. Stabla su slabijeg do srednje bujnog rasta s izdu enim I rastresitim kro njama. ru i asti 42 . Otporna je prema proljetnom mrazu I prema moniliji. Cvate srednje kasno I samooplodna je. a od breskve se pe e I rakija. Koristi se kao svje a i prera ena u kompot. 15 BRESKVA ( Prunus persica ) Breskva nosi znanstveno ime persica. nastalo od vjerovanja starih europljana da su breskve porijeklom iz Perzije (dana nji Iran). Meso je tamnocrveno.2 grama. sladoled. Stabla su bujna. samooplodna je. Plod je velik. stigla u Europu Putem svile davno prije nove ere. Plod je srednje veli ine s prosje nom masom od 4. pre listanja. sok. vo nu salatu. Cvate srednje rano. su ene proizvode i kandirane proizvode. Uzgoj breskvi po eo je prije 4000 godina u Kini. Listovi su joj iljasti..

pojedina ni ili do tri zajedno. Izbojci su goli. bijelo dlakave. Za uspje an uzgoj breskve treba osigurati duboka. Plod je ko tunica. vrlo ukusno.Vr ni pup uvijek je lisni. nu no je osigurati dosta topline. vanjske mogu biti djelomi no gole. dvobojni: s osun ane strane ljubi astosme i. sa jednom velikom sjemenkom zatvorenom u tvrdoj ko tici.sumfak. priklonjeni uz izbojak. dobre strukture i dobro opskrbljena humusom (najmanje 2-2. o ekivanu rodnost i postizanje dobre kvalitete plodova. potrebna je ve a koli ina vode.sa 5 latica. Kasni proljetni mrazevi mogu biti velika opasnost uzgoju breskve. razlikuju se manji lisni i ve i cvjetni. sa glatkom i mekanom ko om zavisno od sorte. svjetlijim lenticelama. jajasti. U toplijim ju nim krajevima gdje su ve e temperature tijekom vegetacije. a ina e gusto. Pojava tu e mo e biti opasna za plodove. gusto posuti vrlo sitnim. mladice i jednogodi nje izboje. Plod breskve ima uto ili bjelkasto tijelo. Po eljna su pjeskovito-ilovasta i ilovasto-pjeskovita tla u kojima se korjenova mre a mo e nesmetano iriti u dubinskom i lateralnom smjeru. lak eg teksturnog sastava. dobro drenirana tla. pokriveni ve im brojem ljusaka. 2 UZGOJ BRESKVE Za po eljan rast. a s druge zelenkasti. Pogodna su neutralna do slabo kisela tla.( /www. Ljuske pupova su crvenkastosme e. Ve ina sorti breskve mo e podnijeti relativno niske apsolutne temperature tijekom zime i do 22°C. Pupovi su spiralno raspore eni. 43 .5%) i biogenim elementima.hr/~dendrolo/atlas ) 15. gdje je ve a evapotranspiracija. Hladni vjetrovi za vrijeme cvatnje mogu zna ajno smanjiti oplodnju a time i ugroziti urod. podjednako velik kao postrani lisni pupovi.Postrani pupovi u gornjem dijelu izbojka su gu e raspore eni.

Prema tome. Zaraza breskve i nektarine uzro nikom kovr avosti lista mogu a je samo na mladom. nediferenciranom tkivu uz dovoljno ki e. kriti no razdoblje za primarnu infekciju breskve je od po etka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vr ka. a za ostvarivanje infekcije je (uz prisustvo uzro nika bolesti) potrebna i ki a. ali ne to rje e.Slika 16. sim na li u. Ubrzo se nakovr ani listovi osu e i otpadnu pa je u svibnju i lipnju mogu potpuni gubitak li a. 3 BOLESTI I TETNICI BRESKVE Kovr avost lista breskve (Taphrina deformans) je najva nija bolest breskve. 44 . a na plodovima se javljaju mjehurasta ispup enja. Optimalna temperatura za ostvarivanje zaraze je 15. esto ve i od normalnih listova i lako se lome. Po zavr etku listanja pojedini listovi postaju nakovr ani.Uzro nik kovr avosti lista breskve koja prezimljava na kori. pojava simptoma bolesti na mladicama i plodovima. a za razvoj kovr avosti breskve oko 20°C. Bolest se po nakovr anom li u lako prepoznaje.5-21°C. gran icama ili ljuskicama pupova. mjehuravi i zadebljali. mogu a je. Prunus persica 15. breskva. Zara ene mladice su zadebljale i deformirane. Ovisno o sorti. nakovr ani dijelovi lista mogu biti zelenobijele ili crvene boje.

persica ) je kod nas esta bolest bresaka. Bolest se kod nas javlja na plodovima i gran icama.Takav plod u pravilu pukne sve do ko tice ili se sme ura i zasu i. ljivama.Jedna enka odlo i oko 80 jaja na cvjetne organe. Berba je izgubljena. Bolesti posebno pogoduje zapu tena i gusta kro nja. Na plodu je pokrivena cijela poko ic. Na mjestu bijele pjege plod kasnije posme i. irine 2-5 mm. Pepelnica napada listove.Prezimi odrasli oblik ispod kore i u pukotinama stable. Za nju je karakteristi no da se naglo razvije i pojavi. gotovo crne pjege. Na plodovima nastane ove a pjega bijele boje. pjege se spajaju. plodove i mladice. Dok su plodovi mali. Li inke o te uju plodnicu i tek zametnuti plod. tako i u kontinentalnom podru ju. Plod se mo e na tom mjestu i raspuknuti. i to najvjerojatnije radi velike dlakavosti. deformiraju se. Napadnuti listovi ute. Broj pjega se brzo pove ava ako je ki no ljeto i tom prilikom. na poko ici se javljaju tamnosme e. breskvin moljac ( Anarisa lineatella). U vrijeme cvatnje hrani se dijelovima cvijeta. na karanfilima i na drugom bilju. Pepelnica breskve ( Sphaeroteca pannosa var. a katkad nekrotizirano tkivo puca. esta je na plodovima i sluzasta izlu evina. Ve e nekrotizirane povr ine spre avaju pravilan rast ploda. Bolest je vrlo neredovita u svojoj pojavi. Na nali ju (rije e i na gornjoj strani) listova nalazimo za pepelnice karakteristi nu bijelu prevlaku. a tada ga ve inom zarazi monilija. zaraze nema. pra nike. zaostanu u rastu i na kraju otpadnu. Njezin je razvoj u velikoj mjeri ovisan o ljetnim ki ama. Kad plodovi porastu. plodovi se deformiraju. i dr. Ko ica ploda postaje hrapava. o te uju i latice. Izlu uju slinu koja sadr i toksine pa su tragovi sisanja na epidermi ja e uo ljivi. kako u primorskim krajevima. 45 . Ostali zna ajni tetnici su breskvina crna u ( Brachycaudus persicae ). breskvina u uvijalica ( Myzus varians ). Plod se deformira i esto otpadne prijevremeno. Breskvin trips ( Taeniothrips meridionalis ) je noviji tetnik u Hrvatskoj. Megacladosporium carpophilum) je bolest koja napada divlje i kulturne sorte bresaka. Me u vrstama i sortama bresaka postoje dosta velike razlike u osjetljivosti. Na epidermi nastaju nekroze nepravilna oblika. breskvina osa predivica ( Neurotoma nemoralis ).Krastavost breskve ili pjegavost breskve (Fusicoccum carpophilum. Prisutnost tripsa zabilje ena je i na marelicama. zelena breskvina u (Myzus persicae ). plojka lista se izme u ila uvija.

Dozrijeva 20 dana prije Redhavena. Meso je uto. Relativno je otporna na mraz. Otporna na mraz. U odnosu na tu sortu odre uje se vrijeme dozrijevanja ostalih sorti. okruglog ovalnog oblika. rod obilan. Dixired je sorta nastala samooplodnjom Redhavena. Plod je krupan okruglog oblika. Meso je uto. Plod srednje krupan do krupan i okrugao. Plod joj je velik i okruglast. Meso je uto s crvenim ilicama. veoma ugodne arome i ukusa. Plod je srednje krupan do krupan. a rodnost je dobra. U mediteranskom dijelu potrbno ju je natapati kako bi bila uspje no uzgojena. Dozrijeva dva tjedna prije Redhavena. razmno ava se od 1940. Fayette ima srednje bujno stablo. Zbog svoje kasne cvatnje ima manju mogu nost o te enja od mraza.15. Dozrijeva mjesec dana poslije Redhavena. Dobro se odvaja od ko tice. Collins je srednje bujna sorta. Redhaven je stara dobro poznata sorta. Ko a je uta s crvenilom do 80 posto na povr ini. Meso je uto i so no i djelomi no se odvaja od ko tice. Sorti ima vi e od 3000. Stablo je bujno. vrlo so no i odvaja se od ko tice. Ne zahtijeva veliku temperaturu pa je pogodna za sadnju na jugu mediterana. Ko a ute boje a na sun anoj strani prekrivena 70 posto crvrnom bojom. cvatnja srednje rana i vrlo dobra rodnost. Ko a uta s pramenovima crvene boje. 46 . Dozrijeva polovicom srpnja. Stablo srednje bujno i rodnost dobra. odli ne kvalitete. Ko a uta te na sun anoj strani 70 posto prekrivena crvenilom. 4 SORTE BRESKVE Sve sorte breskvi djelimo na one utog i bijelog mesa a prema odvajanju mesa od ko tica na kalanke kod kojih se meso lako odvaja od ko tice i durancije gdje se meso ne odvaja od ko tice. Zbog svoje obilne rodnosti zahtijeva prorje ivanje plodova. ugodne arome i mirisa te se odvaja od ko tice.

s s 47 .

48 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful