sijft

ZAKON O RADU Predmet Zakona o radu Uređuju se radni odnosi u RH. POJAM RADNIKA I POSLODAVCA odvozu kućnoga otpada i pogonima za spaljivanje,  industriji u kojoj se rad ne može prekidati zbog tehnoloških razloga,  djelatnosti istraživanja i razvoja,  djelatnosti javnog gradskog prijevoza, 1. ako se radi o djelatnosti s izraženom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u: – poljoprivredi, – turizmu, – poštanskim uslugama, 2. ako se radi o radu izvršnih radnika u djelatnosti željezničkog prometa, 3. u slučaju više sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i događaja. Ugovorom kojim se osigurava odgovarajući zamjenski odmor u trajanju = propuštenim satima odmora, radniku se ne može odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od 10h dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraćem od 20h, pri čemu se tom radniku korištenje dnevnog zamjenskog odmora mora osigurati u svakom razdoblju od 7 dana, a korištenje tjednog zamj. odmora u svakom razdoblju od 4 tjedna. EVIDENCIJA O RADNICIMA ZAPOSLENIM KOD POSLODAVCA:  Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.  Evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.  Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti te podatke.  Ministar će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima. TEMELJNE OBVEZE I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA:  Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao i za obavljeni rad isplatiti mu plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.  Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Dužan je osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika.  Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji.  Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno. DUŽNOST POŠTIVANJA PROPISA U SVEZI S RADNIM ODNOSOM:  U radnom odnosu poslodavac i radnik dužni su pridržavati se odredbi ZOR i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na

➢ Radnik-ca je fizička osoba koja u radnom odnosu ➢ Poslodavac je fizička ili pravna osoba koja ➢
zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Fizička osoba koja je kao član uprave, izvršni direktor ili u drugom svojstvu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca. Na nju se ne primjenjuju odredbe o prestanku ugovora o radu. obavlja određene poslove za poslodavca.

OGRANIČENJA U PRIMJENI


Na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru. Ministar nadležan za poslove rada, uz suglasnost ministra nadležnog za ribarstvo, donijet će pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Na radnika koji je kao rukovodeće osoblje statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima poslodavca ovlašten voditi poslove poslodavca i koji samostalno donosi odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca, te na radnika člana obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca, ne primjenjuju se odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom određivanju. Ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, kolektivnim ugovorom mogu se za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je tim ugovorom radniku osiguran zamjenski odmor, u kojem je poslodavac obvezan omogućiti ostvarenje tog prava, i to: 1. ako je to neophodno zbog udaljenosti između mjesta rada radnika i njegovog prebivališta ili zbog udaljenosti između različitih mjesta rada radnika, 2. ako se radi o djelatnosti zaštite osoba i imovine, 3. ako se radi o djelatnosti pružanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o:  uslugama vezanim uz prijam, liječenje i njegu u bolnicama ili sličnim ustanovama te uslugama u domovima socijalne skrbi i u zatvorima,  radu radnika u lukama i zračnim lukama,  uslugama vezanim uz tisak, radio, TV, poštu i elektroničku komunikaciju, hitnu pomoć, vatrogastvo i civilnu zaštitu,  proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, električne energije, skupljanju i

1

sijft
 snazi,2.propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu. Prije stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. Propisi o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnima radnicima. Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca, a koje nije uređeno zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opći propisi obveznoga prava.

* *

 

nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kol. ugovorom. Prekid kraći od 2 mj ne smatra se prekidom razdoblja od 3 g. Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno ZOR ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

SLOBODA UGOVARANJA: ♥ Poslodavac, radnik i RV te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih ZoR ili drugim zakonom. ♥ Mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih, samo ako ih ZOR ili poseban zakon na to izričito ovlašćuje. ♥ Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo. II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA: Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME: Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme. Obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen ZOR. Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME: * Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. * Poslodavac ne smije sklopiti 1 ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od 3g. * Iznimno, ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od 3 god, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog

UVJETI RADA RADNIKA KOJI RADE NA TEMELJU UGOVORA O RADU NA ODREĐENO VRIJEME:  Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem ili, prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.  Ako kod poslodavca nema radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.  Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu uređeni uvjeti rada, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme dužan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.  Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. OBLIK UGOVORA O RADU:  Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.  Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost ugovora.  Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.  Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.  Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odn početka rada.  Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima mora se registrirati pri uredu

2

sijft
 državne uprave u županiji, odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. Ministar će pravilnikom propisati postupak registracije i sadržaj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose. OBVEZNI SADRŽAJ PISANOG UGOVORA O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odn potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, uz onih 9 uglavaka, mora sadržavati i dodatne uglavke o: 1) dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnosti radnika na mjestu rada, 2) rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika, 3) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, 4) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time, 5) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova, 6) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika. Na ugovor primjenjuju se odredbe ugovora o radu u pisanom obliku. Plaća radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima. Ugovor ne može se sklopiti za obavljanje poslova na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja. Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera. O svakom sklopljenom ugovoru poslodavac je dužan obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. Odredbe ZOR o rasporedu radnog vremena, skraćenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, primjenjuju se i na ovaj ugovor, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili ugov. o radu. Količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odn pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u INOZEMSTVO Ako se radnik privremeno upućuje na rad u inozemstvo, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo mora sadržavati, osim onih 9 navedenih sadrži i dodatne uglavke o: a. trajanju rada u inozemstvu, b. rasporedu radnog vremena, c. neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće, d. novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća,

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu: Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odn potvrda o mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o: 1. strankama te njihovom prebivalištu, odn sjedištu, 2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, 3. nazivu posla, odn naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova, 4. danu početka rada, 5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme, 6. trajanju plaćenoga GO na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odn izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora, 7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova, 8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo, 9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Umjesto uglavaka PODVUČENIH iznad, može se u ugovoru, odn potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.-isto vrijedi I za sezonske poslove. OBVEZNI SADRŽAJ PISANOG UGOVORA O RADU NA ODREĐENO VRIJEME ZA STALNE SEZONSKE POSLOVE Ako poslodavac pretežno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. U slučaju sklapanja ugovora, obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je poslodavac. Osim gore navedenih 9 uglavaka mora sadržavati i uglavke o: 1. uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje, 2. roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni, 3. roku u kojem se radnik dužan izjasniti o ponudi, a koji ne može biti kraći od 8 dana.

3

sijft
e. f. drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu, uvjetima vraćanja u zemlju. zdravstvene sposobnosti za njihovo obavljanje, odn ako sudjeluje u aktivnostima bez njegovog prethodnog odobrenja. Na zahtjev maloljetnika, njegovog roditelja, odn skrbnika, RV, sindikata ili inspektora rada, poslodavac je dužan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati pod uvjetima propisanima ZoR.

*

Umjesto uglavaka podvučenih, može se u ugovoru, odn potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja. Primjerak prijave poslodavac mora uručiti radniku prije odlaska u inozemstvo. NAJNIŽA DOB ZA ZAPOSLENJE: Osoba mlađa od 15 god ili osoba s 15 i starija od 15, a mlađa od 18 god koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti. Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika koji je zaposlen u takvom slučaju. POSLOVNA SPOSOBNOST MALOLJETNIKA ZA SKLAPANJE UGOVORA O RADU;  Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s 15 i starijeg od 15 god za sklapanje određenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz ugovora ili u svezi s ugovorom.  Od ovlaštenja, izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.  U slučaju spora između zakonskih zastupnika ili između 1 ili više zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odlučuje tijelo nadležno za poslove soc. skrbi, vodeći računa o interesima maloljetnika.  Zakonski zastupnik može povući ili ograničiti ovlaštenje, odn u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.  Skrbnik može ovlaštenje dati maloljetniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadležnog za poslove soc. skrbi.  Ovlaštenje mora se dati u pisanom obliku.
ZABRANA RADA MALOLJETNIKA NA ODREĐENIM POSLOVIMA

Nadziranje rada maloljetnika na određenim poslovima  Ako posumnja da poslovi koje obavlja maloljetnik ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, inspektor rada može u bilo koje vrijeme zahtijevati od poslodavca da ovlašteni liječnik pregleda maloljetnika i da nalaz i mišljenje o tom.  U tom slučaju, inspektor rada će odrediti rok u kojem poslodavac mora pribaviti nalaz i mišljenje o tome da li poslovi koje obavlja maloljetnik, ugrožavaju njegovo zdravlje ili razvoj. Troškove liječničkoga pregleda, nalaza i mišljenja snosi poslodavac.  Na temelju nalaza i mišljenja liječnika, inspektor rada može zabraniti rad maloljetnika na određenim poslovima.  Prijavu za vođenje postupka može inspektoru rada podnijeti maloljetnik, njegov roditelj, odn skrbnik, RV ili sindikat.  U tom slučaju, poslodavac je dužan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na način i pod uvjetima propisanima ZOR. POSEBNI UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA O RADU Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji udovoljava tim uvjetima. Ministar će, uz suglasnost ministra zdravstva, pravilnikom propisati poslove na kojima radnik može raditi samo nakon, prema posebnom propisu provedenog, prethodnog i redovnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova. Pravilnikom propisat će se način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, rokovi u kojima se mora ponoviti utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, sadržaj i način izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti te druga pitanja važna za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova. Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ZOR i posebnim zakonom kojim se uređuje zapošljavanje tih osoba. Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima: Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir. Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled. Troškove liječničkog pregleda snosi poslodavac.

*

*
*

*

* *

Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj. Ministar će pravilnikom propisati koji su to poslovi. Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja te sposobnosti. Ministar će pravilnikom propisati poslove na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova, kao i aktivnosti u kojima uz prethodno odobrenje inspektora rada smiju uz naplatu sudjelovati osobe maloljetne osobe. Pravilnike ministar će donijeti uz sugl. ministra zdravstva. Inspektor rada zabranit će rad maloljetnika na poslovima ako ih obavlja bez prethodno utvrđene

4

sijft
PODACI KOJI SE NE SMIJU TRAŽITI Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Na nedopuštena pitanja ne mora se odgovoriti. III. PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE_  Agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju sporazuma o ustupanju radnika ustupa radnika (ustupljeni radnik) drugom poslodavcu (korisnik) za obavljanje privremenih poslova.  Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost, da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za poslove rada.  Agencija ne može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva. Sporazum o ustupanju radnika Sporazum o ustupanju radnika između agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku. Uz opće uvjete poslovanja agencije, mora sadržavati i uglavke o: 1. broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku, 2. vremenskom razdoblju na koje se ustupaju radnici, 3. mjestu rada, 4. poslovima koje će ustupljeni radnici obavljati, te znanjima i vještinama potrebnim za njihovo obavljanje, 5. uvjetima rada koji se odnose na radna mjesta na kojima će ustupljeni radnici obavljati poslove, 6. načinu na koji i razdoblju u kojem korisnik mora ispostaviti agenciji obračun za isplatu plaće, te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrđivanje plaće, i 7. osobi koja je ovlaštena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima. U slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, uza sve to još mora sadržavati i uglavke o: a. zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika, b. pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovog i drugih zakona RH i koja je korisnik dužan osigurati ustupljenom radniku, c. obvezi plaćanja troškova vraćanja u zemlju. Sporazum se ne može sklopiti: 1) za zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi štrajk, 2) ako je korisnik u prethodnom razdoblju od 6 mj poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore o radu radnika koji su radili na poslovima za obavljanje kojih traži ustupanje radnika,

3) za obavljanje poslova na kojima, uz primjenu
mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja 4) za ustupanje radnika drugoj agenciji, 5) u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje korisnika. Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija može sklopiti s radnikom na određeno ili neodređeno vrijeme. Ugovor mora sadržavati sljedeće uglavke: 1. strankama te njihovom prebivalištu, odn sjedištu, 2. danu početka rada, 3. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme, 4. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora, 5. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova, 6. da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika, 7. naznaku poslova za obavljanje kojih će se radnik ustupati, 8. obveze agencije prema radniku u vrijeme kada je ustupljen korisniku. U vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca. Ugovor koji se sklapa na određeno vrijeme koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku, mora sadržavati uglavke o: strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu, očekivanom trajanju ugovora, sjedištu korisnika, mjestu rada, poslovima koje će ustupljeni radnik obavljati, datumu početka i završetka rada, plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće, trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđeni u iznosu manjem, odn nepovoljnijem od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom. Ako se plaća, odn drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi onda se utvrđuju sporazumom o ustupanju radnika. Otkaz ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova

5

sijft

 Na otkazivanje ugovora o radu za obavljanje 
privremenih poslova ne primjenjuju se odredbe ZOR o zbrinjavanju viška radnika. Ugovor agencija može ustupljenom radniku izvanredno otkazati, ako su opravdani razlozi za otkaz nastali kod korisnika i ako korisnik agenciju o tome pisano obavijesti u roku od 8 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je ustupljen ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova.Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, zaštitu povrijeđenog prava ostvaruje kod poslodavca putem sudske zaštite.

• •

Za štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom uzrokuje korisniku, odgovara agencija sukladno općim propisima obveznoga prava. Ako ustupljeni radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom kod korisnika, naknadu štete može potraživati od agencije ili korisnika.

Ograničenje vremena ustupanja radnika Agencija ne smije ustupati radnika korisniku za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od 1 god. Prekid kraći od 1 mj ne smatra se prekidom razdoblja od 1.g. Obveze agencije prema ustupljenom radniku:  Prije upućivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija mu je dužna uručiti ugovor o radu, odn uputnicu, ako s ustupljenim radnikom ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ili ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju dužem od vremenskog razdoblja na koje se radnik ustupa korisniku.  Uputnica mora sadržavati potrebne podatke.  Prije upućivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija ga je dužna upoznati s posebnim profesionalnim znanjima ili vještinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim rizicima obavljanja posla, a koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i u tu svrhu, dužna je ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, osim ako sporazumom o ustupanju radnika nije ugovoreno da te obveze izvrši korisnik.  Agencija je dužna ustupljenog radnika usavršavati i upoznavati s novim tehnologijama rada za obavljanje poslova za koje je ugovoreno da će se radnik ustupati, osim ako sporazumom o ustupanju tu obvezu nije preuzeo korisnik.  Agencija je dužna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu plaću za obavljeni rad kod korisnika i u slučaju kada korisnik ne ispostavi agenciji obračun za isplatu plaće. Obveze korisnika: Korisnik je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radničko vijeće o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i ustupljene radnike o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete. Naknada štete • Štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom kod korisnika uzrokuje trećoj osobi, dužan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika smatra poslodavcem.

EVIDENCIJA  Prijavu u evidenciju agencija podnosi ministarstvu u pisanom obliku.  Uz prijavu u evidenciju, agencija mora dostaviti dokaz da je registrirana prema posebnom propisu.  O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadrži broj pod kojim je agencija upisana i datum upisa u evidenciju.  Agencija je dužna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva.  Potvrdu ministarstvo izdaje u 3 istovjetna primjerka, od kojih se 1 dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za poslove inspekcije rada. IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA Obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika: Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja. Dužan upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja. Dužan je osposobiti radnika za rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća. Ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika, pri izvršenju te obveze mora voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoređa te vjeroispovijedi radnika. Zaštita privatnosti radnika  Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati 3. osobama samo ako je to određeno ZR ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odn u svezi s radnim odnosom.  Ako je osobne podatke potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.  Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati 3. osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac.  Netočni osobni podaci moraju se odmah ispraviti.  Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.  Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika, dužan je imenovati osobu koja je osim njega

6

• Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova. Trajanje pripravničkog staža Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najduže godinu dana. pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca. • Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu uređuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. osim odredbi o sklapanju ugovora o radu. omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad. zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja. osposobljavati i usavršavati se za rad. • Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca. Ta Osoba mora uživati povjerenje radnika. RADNO VRIJEME Pojam radnog vremena Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove. poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad). Stručno osposobljavanje za rad 7 . Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena. Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme. Radi osposobljavanja za samostalni rad. ako zakonom nije drukčije određeno. pripravnik polaže stručni ispit ako je to zakonom.  Radnik je dužan. Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati. otkazni rok je najmanje 7 dana. u skladu s mogućnostima i potrebama rada. kolektivnim ugovorom. Može trajati najduže koliko traje pripravnički staž. osposobljavanje i usavršavanje. Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena. Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja. na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno. drugim propisom. radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za  V. ako se ukaže takva potreba. a podatke koje sazna u obavljanju svoje dužnosti mora brižljivo čuvati.  Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada. pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. Pripravnik se osposobljava za samostalni rad u zanimanju za koje se školovao. Na radnike koji rade u nepunom radnom vremenu se primjenjuju odredbe ZOR. Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad  Poslodavac je dužan omogućiti radniku. obrazovanje. Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku. smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno. Stručni ispit Nakon što završi pripravnički staž. Način osposobljavanja pripravnika Način osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti propisan pravilnikom o radu ili određen ugovorom o radu. Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s njim sklopiti ugovor o radu Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala poslodavac može zaposliti kao pripravnika (pripravnik). u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada. nije određeno radno vrijeme. na osobu koja se stručno osposobljava za rad se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona. smatra se radnim vremenom. Ne smije trajati duže od 6mjeseci. plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu. Ako je stručni ispit ili radno iskustvo. u skladu s potrebama i mogućnostima rada. Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano. Ako je ugovoren probni rad.sijft ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisano. Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme. sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili ugovorom o radu. odn u kojem je spreman obavljati poslove prema uputama poslodavca. koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom. Ako zakonom. drugim propisom ili kolektivnim ugovorom. obrađuju. obrazovati. sadržaj i način polaganja stručnog ispita propisuju se pravilnikom o radu. Puno i nepuno radno vrijeme Ugovor o radu može se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Ako sadržaj i način polaganja stručnog ispita nije određen zakonom. VI. školovati se. školovanje. PROBNI RAD. poslodavac je dužan. neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Ugovaranje i trajanje probnog rada Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Kod poslodavca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama. radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. ne smije biti duže od 48 sati tjedno. najduže do punog radnog vremena. poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme. ali najviše do 8 sati tjedno.. ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena. Ako je istekom 48h tjedno. skraćeno radno vrijeme = se s punim radnim vremenom. 8 . ♥ Iznimno. pri čemu odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi više od 12 sati mjesečno. radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog. Ti poslovi I trajanje radnog vremena na njima utvrđuju se posebnim propisom. radnu sposobnost i sigurnost radnika. rad duži od punog. puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom 1 kalendarske god u 1 razdoblju traje duže. Skraćeno radno vrijeme Na poslovima na kojima. nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja. sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili ugovorom o radu. Ako prekovremeni rad određenog radnika traje duže od 4tjedna neprekidno ili više od 12 tjedana tijekom kalendarske godine. pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.sijft nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem. Raspored radnog vremena Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije određen propisom. Ako inspektor rada posumnja da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje. Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed. Radnik koji radi na tim poslovima ne smije raditi duže od radnog vremena koje je utvrđeno. a ako nisu utvrđeni posebnim propisom. roditelj s djetetom do 3 godine starosti. odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). ministar će na prijedlog osobe koja prema ZR može biti stranka kolektivnog ugovora. može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. odnosno ako se obavlja protivno ZOR. Inspektor rada zabranit će prekovremeni rad ako štetno utječe na zdravlje. odn nepunog radnog vremena. Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem. Trudnica. o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom. puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima. o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada u roku od 8 dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti. kolektivnim ugovorom. odredit će rok u kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i mišljenje liječnika ovlaštenog posebnim propisom. Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu se može odrediti da radnik koji na poslovima ne radi u punom radnom vremenu. radnik može raditi najviše 48 sati tjedno. uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva pravilnikom urediti ta pitanja. dio radnoga vremena. razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu. Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika. odn ako prekovremeni rad svih radnika određenog poslodavca prelazi 10% ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu. prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog. odn sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca. Prekovremeni rad U slučaju više sile. ♥ Ako preraspodjela radnog vremena nije predviđena kolektivnim ugovorom. te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada. ako kod njega postoje mogućnosti za takvu vrstu rada. Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme. odn drugim poslodavcima. koji nemaju narav poslova štetnog utjecaja. a u 2 razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena. Maloljetnom radniku se raspored punog radnog vremena ne smije utvrditi duže od 8h dnevno. na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 h tjedno. uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. radi na nekim drugim poslovima. osim u slučaju više sile. U tom slučaju. izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe. te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od 4 mj. radnu sposobnost i sigurnost radnika. Preraspodjela radnog vremena ♥ Ako narav posla to zahtijeva. Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme. niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca. ♥ Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 32 sata mjesečno niti duže od 180 sati godišnje. odn nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom. osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. ali ne duže od 56 h tjedno. uključujući i prekovremeni rad. samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu. ♥ Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno.

poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada. obavlja u vremenu između 22h uvečer i 6h ujutro idućega dana. prije započinjanja tog rada. a koji. Smjenski radnik je radnik koji. Inspektor rada zabranit će ili ograničiti preraspodijeljeno radno vrijeme. smatra se noćnim radom. rad u vremenu između 20h uvečer i 6h ujutro idućega dana. Poslodavac je pri utvrđivanju dnevnog rasporeda radnog vremena dužan voditi računa da rad radnika ne smije trajati duže od 8 sati. trajati duže od 8h. u 9 . odn koji tijekom kalendarske godine radi najmanje 1/3 svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada. Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad. moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. smatra se noćnim radom. sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. priložiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad.  Dužan je noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja. Poslodavac je dužan na zahtjev inspektora rada. radnu sposobnost i sigurnost radnika.  Za maloljetnike zaposlene u industriji. drugim propisom. Trudnica. U tom slučaju noćnog rada. koji može biti prekinut ili neprekinut. rad u vremenu između 19h uvečer i 7h ujutro idućega dana. Inspektor rada će zabraniti noćni rad trudnica I maloljetnika. niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do 4h ujutro. neovisno o njegovom trajanju. Zabrana noćnog rada Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici. osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno. Zabranjen je noćni rad maloljetnika. kao i život ili zdravlje djeteta. što je više moguće. Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 4 mj. a punoljetni radnici nisu dostupni. proizlazi da takav rad ugrožava zdravlje. Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima:  Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni. kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika. kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba. ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom.  Poslodavac je dužan noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati u razdoblju od 24 sata u kojem radi noću. mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan. poslodavac je dužan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.  Ako se zdravstvenim pregledom utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema. može raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu. Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu. kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama. ODMORI I DOPUSTI Stanka Radnik koji radi najmanje 6h dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30min. u kojem slučaju ne može trajati duže od 6 mjeseci. Noćni radnik je radnik. Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od 8h dnevno.  Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik. Noćni rad Noćni rad je rad radnika kojeg. VII. osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice. roditelj s djetetom do 3 g starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 g starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu. kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i RV nije drukčije određeno. posao obavlja u različitim smjenama.  Troškove zdravstvenog pregleda snosi poslodavac. uz plan. dužan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban. ako je protivan ZR. Ministar će pravilnikom propisati koje se djelatnosti smatraju industrijom.sijft ♥ ♥ ♥ Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ♥ ♥ ♥ ♥ ne pristane na rad duži od 48h tjedno. a u poljoprivredi između 22h uvečer i 5h ujutro idućega dana. Rad u smjenama Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena. tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena. poslodavac je dužan omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu. samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. u kojem slučaju isti ne može.  Ako poslodavac radniku ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnoga rada.  Za maloljetnike zaposlene izvan industrije. razdoblju od 24h. osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima. ako je isto protivno ZR ili ako iz nalaza i mišljenja pribavljenog od ovlaštenog liječnika. osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje. uključujući izmjenu smjena. koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje 3h u vremenu noćnog rada.

nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja. zbog neispunjenja šestomjesečnog roka. Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima. utvrđuje se kolektivnim ugovorom. sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. isplatiti naknadu umjesto korištenja GO. ne smatra se prekidom rada. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u 2 dijela. uz koji se ne pribraja dnevni odmor. uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. koje ne može biti duže od 2 tjedna. ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka. Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48h. punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10h neprekidno. Ako radnik ne može koristiti odmor na taj način. koje je utvrdio ovlašteni liječnik. poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio GO u cijelosti. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora. u trajanju jednakom propuštenim satima odmora. lipnja iduće godine. zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni. c. pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Iznimno. ako radni odnos prestane prije 1. iskoristiti najmanje 2 tjedna u neprekidnom trajanju. Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora. u slučaju: a. Iznimno. Dnevni odmor Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24h. Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora Trajanje godišnjeg odmora duže od 4 tjedna te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika. a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad. Privremena nesposobnost za rad. Odmor radnik koristi nedjeljom. vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada. Iznimno. pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Za vrijeme korištenja GO radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom. pod uvjetom da se tom radniku u svakom razdoblju od 8 dana osigura zamjenski dnevni odmor. odn iza nje slijedi. te u dan koji nedjelji prethodi. radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12h neprekidno. godišnji odmor. Ako radnik koristi GO u dijelovima. 10 . odn dio GO koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen. Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora. odn o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. roditeljski i posvojiteljski dopust. radnik ima pravo iskoristiti do 30. Rok stjecanja prava na godišnji odmor Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između 2 radna odnosa duži od 8 dana. nije stekao pravo na godišnji odmor.sijft Maloljetni radnik koji radi najmanje 4. sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora. za svakih navršenih mjesec dana rada. kolektivnim ugovorom. b. radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada. najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan GO. Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora. pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 2 tjedna. ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora. osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori. Poslodavac nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje GO iskorištenog prije ispunjenja uvjeta. Najkraće trajanje godišnjeg odmora: Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna. ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana. Naknada određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga GO. srpnja. kojem se pribraja dnevni odmor. pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24h. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor U slučaju prestanka ugovora o radu. Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor. mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju određenom kolektivnim ugovorom. lipnja iduće godine.5h dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 min neprekidno. Tjedni odmor Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24h. stječe pravo na godišnji odmor (4 tjedna najkraće) nakon šest mjeseci neprekidnog rada. mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na GO. ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Prenošenje GO u sljedeću kalendarsku godinu: Neiskorišteni dio GO radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme. Blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Pretpostavka rada u punom radnom vremenu Ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa. pastorčad i posvojenici. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja GO moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. smatrat će se radom u punom radnom vremenu. a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju GO.sijft Član posade broda. Istekom vremena (dopusta) I sporazuma radnica vraća na poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu. ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom. Ako poslodavac nije u mogućnosti ponuditi drugi posao. Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju. Raspored korištenja godišnjeg odmora Raspored korištenja GO utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom. Neplaćeni dopust Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Ako radnica radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje. na pisanu obavijest. roditeljskog. a osobito u svezi sa sklapanjem braka. a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama. posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici. više sile i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe. ako zakonom nije drukčije određeno. težom bolesti ili smrću člana uže obitelji. odn ženi koja doji dijete može. posvojiteljskog dopusta. pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. namjerava mijenjati način korištenja tog prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskorišteno pripadajuće pravo. Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada. a koji će za određeno vrijeme zamijeniti odgovarajuće uglavke ugovora o radu. dopusta trudnice ili majke koja doji dijete. uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije njegovog korištenja. Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod 2 ili kod više poslodavaca. poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu. Članom uže obitelji smatraju se: supružnik. dužan je o tome obavijestiti poslodavca. srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici. odnosno žene koja doji dijete Poslodavac trudnici. te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. te o rasporedu obavještava radnike. VIII. pravilnikom o radu. Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje. 11 . rada s polovicom punog radnog vremena. Sporazum ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice. sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Zaštita trudnice. odnosno djetetov život ili zdravlje. svojom izjavom može iskazati neprihvaćanje takve radnikove namjere. ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok. razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. braća i sestre. U sporu između poslodavca i radnice samo je ovlašteni liječnik nadležan ocijeniti da li su drugi poslovi ponuđeni odgovarajući. izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri.  Ako poslodavac ne izda pisanu izjavu u roku od 15 dana.  Poslodavac je dužan. lipnja tekuće godine. na njezin prijedlog. osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica. radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost građana u obrani. ugovorom o radu i ZR. smatra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika. u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom. Plaćeni dopust Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust). Radnici – dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi. ponudi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Najava i korištenje prava  Radnik koji tijekom korištenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore. Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke. niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu. Jedan dan GO radnik ima pravo koristiti kada on to želi. ZAŠTITA TRUDNICA. poslodavac joj je dužan ponuditi sklapanje sporazuma kojim će se odrediti obavljanje drugih odgovarajućih poslova. razdoblja rodiljnog. Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja GO obavijestiti o trajanju GO i razdoblju njegovog korištenja. RODITELJA I POSVOJITELJA Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoće. djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji. a u slučaju izvanrednog povećanja opsega rada. porodom supruge. a najkasnije do 30. za važne osobne potrebe. očuh i maćeha. može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini. pod uvjetima. radnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom propisu. rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta.

a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova. pravilnikom propisati sadržaj i način izdavanja potvrde. poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava. ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. roditeljskog. poslodavac je dužan. u roku od mjesec dana od dana kada ga je radnik obavijestio o prestanku korištenja tih prava. Zabrana otkaza Za vrijeme trudnoće. posvojiteljskog dopusta. te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. ovlašteni specijalist medicine rada. ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio. roditeljskog. uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog tijela. istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor. odnosno oporavka. Zabrana ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na određeno vrijeme. dopust trudnice ili majke koja doji dijete. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove Nakon proteka rodiljnog. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu. dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do 3godine života djeteta. dužan je to učiniti što je moguće prije. odnosno ovlašteno tijelo sukladno posebnom propisu. rad s polovicom punog radnog vremena. kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi ima pravo. te dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do 3 godine života djeteta. ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban. Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika. utvrdi da je sposoban za rad. odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava.sijft  Ako poslodavac ne prihvati namjeru radnika. a najkasnije u roku od 3 dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju. korištenja rodiljnog. posvojiteljskog dopusta. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka. ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada. Navedene okolnosti ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme. radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava. uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva. radnik može odustati od najave korištenja tih prava. Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu Radnik koji koristi pravo na rodiljni. a za kojega nakon liječenja. poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. Ministar će. čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava. ili ako radnik u roku od 15 dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju tih okolnosti te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela. roditeljski i posvojiteljski dopust. poslodavac ga je dužan vratiti na poslove na kojima je radio prije korištenja prava. Radnik koji se koristio pravom ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje. Ako radnik prestane koristiti pravo. rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta. rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta. Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad. Ovlašteni liječnik dužan je radniku izdati potvrdu o nesposobnosti. dopusta trudnice ili majke koja doji dijete. odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da radniku osigura odgovarajuće poslove. poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova. a najkasnije tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao. 12 . a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova. rada s polovicom punog radnog vremena. Ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu. Ugovor o radu može se otkazati najkasnije 15 dana prije onoga dana kojeg se radnik dužan vratiti na rad. bolesti ili profesionalne bolesti. IX. koji što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Zabrana štetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava Ozljeda na radu. može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. izmijeniti raspored radnog vremena. Otkaz je ništetan ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje tih okolnosti. odnosno profesionalna bolest. Pravo zaposlenja na drugim poslovima Ako ovlašteno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

drugim propisom ili kolektivnim ugovorom. Plaća i naknada plaće su u bruto iznosu. Ministar će pravilnikom propisati sadržaj obračuna. naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku osigura odgovarajuće poslove. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću. 3. ima pravo na naknadu plaće. = vrijednosti kao rad koji obavlja druga. Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu.sijft Otkaz u slučaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti  Poslodavac može otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Isprave o plaći. dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu. odn ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze RV. Plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno. poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika. na temelju ugovora o radu.  Ako RV uskrati suglasnost na otkaz.  RV će dati poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu. pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad. odgovornost. također se određuje vrijeme za koje se naknada isplaćuje na teret poslodavca. PLAĆE Određivanje plaće  Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga kolektivnim ugovorom. X. onda plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja. poslodavac je dužan isplatiti radniku primjerenu plaću. 2. radnik ima pravo na naknadu plaće. 2 osobe različitog spola obavljaju = rad i rad = vrijednosti ako: 1. Isplata plaće i naknade plaće Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada. a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti. Plaća i naknada plaće se isplaćuje u novcu. Pravo na povećanu plaću Za otežane uvjete rada. blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.  Pod primjerenom plaćom smatra se plaća koja se redovito isplaćuje za jednaki rad. je rad koji 1 od njih obavlja. naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti. suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka. u visini kao da je radio. ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao. radnik ima pravo na povećanu plaću. vještine.  Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe. samo uz prethodnu suglasnost RV. prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom. najkasnije 15 dana od dana isplate plaće. dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće. kolektivnog ugovora. je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radu koji obavlja 2. a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad. obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju. ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove. Jednakost plaća žena i muškaraca Poslodavac je dužan isplatiti = plaću ženi i muškarcu za =rad i rad jednake vrijednosti. Odredba ugovora o radu. nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti. naknadi plaće i otpremnini Poslodavac je dužan. za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. uzimajući u obzir kriterije kao što su stručna sprema. Naknada plaće  Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom. Prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac. 13 . u novcu ili naravi. kolektivnog ugovora. a ako takvu plaću nije moguće utvrditi. uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi. odnosno tijela. a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih. radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta protivno određenom. ništetna je.  Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom. odn koji je obolio od profesionalne bolesti. dana u idućem mj. Ako je neopravdano odbio ponuđene poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu. Obračuni su ovršne isprave. plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do 15.  Ako plaća nije određena na način određen tako. Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. naknade plaće ili otpremnine. odn ako dokaže da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima.  Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca. dužan mu je isplatiti nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom. radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca. ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. Radnik ne može suglasnost dati prije nastanka potraživanja. na ništetnost ugovorne zabrane natjecanja ne može se pozivati poslodavac. pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom. smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima. Ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zaštita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na područje. Visina naknade usklađuje se s kretanjem prosječne plaće u RH. ➢ Ugovorna zabrana natjecanja ♥ Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu. sud će odrediti primjerenu nadoknadu. ➢ Ako radnik postupi protivno zabrani. osim ako poslodavac u roku od 15 dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati naknadu u iznosu prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku tijekom 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Prestanak ugovorne zabrane natjecanja  Ako radnik otkaže ugovor o radu izvanrednim otkazom iz razloga što je poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora o radu. poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu. Zaštita plaće pri prisilnom ustegnuću Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu. ➢ Pravo poslodavca prestaje u roku 3 mj od dana ➢ kada je poslodavac saznao za sklapanje posla. naknada se može razmjerno umanjiti. radnik je dužan obavijestiti poslodavca ako je izum u svezi s djelatnošću poslodavca. ♥ U tom slučaju. odn da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla. vrijeme i cilj zabrane. Poslodavac je dužan u roku od mjesec dana očitovati se o ponudi radnika. Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova.  Podatke o izumu radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca.  Izum pripada poslodavcu. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA Izum ostvaren na radu ili u svezi s radom  Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom. poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun. Naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanja Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće. XI. sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja). na odgovarajući se način primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu. Izum koji je u svezi s djelatnošću poslodavca O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom. radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun 3 osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja). nerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnika. kolektivnim ugovorom. XII. a nema za to opravdani razlog. odnosno 5 g od dana sklapanja posla. ♥ Ništetan je ako ga sklopi maloljetni radnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plaću manju od prosječne plaće u RH. Ako je dio plaće radnika namijenjen za pokriće određenih troškova u svezi s obavljanjem rada. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM Zakonska zabrana natjecanja ➢ Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca. drugim propisom. Poslodavac može odobrenje opozvati. Tehničko unapređenje Ako poslodavac prihvati primijeniti tehničko unapređenje koje je predložio radnik. 14 . Ako nadoknada nije utvrđena tako.  Ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti i kada poslodavac otkaže ugovor o radu. Zabrana prijeboja Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezinog dijela.  Visina naknade plaće usklađuje se s kretanjem prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti. ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. sud će odrediti primjerenu nadoknadu. isplaćene radniku u 3mj prije prestanka ugovora o radu. Mora se sklopiti u pisanom obliku. te mu pisano ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom.sijft  Ako ZR ili drugim zakonom. Može biti sastavni dio ugovora o radu.  Ako nadoknada nije utvrđena. Naknadu poslodavac je dužan isplatiti radniku krajem svakoga kalendarskog mjeseca. ♥ Ugovor se ne smije zaključiti za razdoblje duže od 2 godine od dana prestanka radnog odnosa. a radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom. Na ustupanje prava na izum. za svoj ili tuđi račun.

ako pisano obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane natjecanja. poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. XIV.  Ako štetu uzrokuje više radnika. smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima. invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. poslodavac može. poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrđene štete. b) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz). odlukom nadležnog suda. Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. u skladu s općim propisima obveznoga prava. ne navodeći za to razlog. Regresna odgovornost radnika Radnik koji na radu ili u svezi s radom. Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom. c. Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok. u slučaju: a) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih. Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja oslobađa poslodavca obveze plaćanja naknade nakon što su prošla 3mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku. Smanjenje ili oslobođenje radnika od dužnosti naknade štete Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja radnika od dužnosti naknade štete. a štetu je naknadio poslodavac. Ugovorna kazna može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja. d. f. Pravila iznad ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapošljava manje od 20 radnika. Redoviti otkaz ugovora o radu Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz). NAKNADA ŠTETE Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu  Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu. namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu 3 osobi.  Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao. Otkaz ugovora o radu Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu. tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz). istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene 3 osobi. 15 . za štetu odgovaraju solidarno. ako za to ima opravdani razlog. svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. sporazumom radnika i poslodavca. osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore. a ne i ispunjenje obveze ili naknadu veće štete. Unaprijed određeni iznos naknade štete Ako bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo nerazmjerne troškove. dužan je štetu naknaditi. Ugovorna kazna Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna. starosti. Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku.  Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom. b. e. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. • Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima. kada radnik navrši 65 g života i 15 g mirovinskog staža. g. • Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu. XIII. otkazom.sijft Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja Poslodavac se može osloboditi obveze plaćanja naknade. Štetne radnje i naknade mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. može se unaprijed za određene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete. PRESTANAK UGOVORA O RADU Načini prestanka ugovora o radu Ugovor o radu prestaje: a. Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom veća od utvrđenog iznosa naknade. smrću radnika. ne smije 6 mj na istim poslovima zaposliti drugog radnika. odn ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima. ili c) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa. tražiti samo isplatu te kazne. Pravo na naknadu štete odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku.

posvojiteljskog dopusta. d. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. ➢ Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu. Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće. obrazloženje i dostava otkaza Otkaz mora imati pisani oblik. mjesec dana. povećava se za 2 tjedna ako je radnik navršio 50 g života. privremene nesposobnosti za rad. Oblik. ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina. poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu. drugog propisa. Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca. GO. 2 mjeseca. 3 mjeseca. b. uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka. poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga. ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza. Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti. vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu. dopusta trudnice ili majke koja doji dijete. 16 . Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora Odredbe koje se odnose na otkaz. ➢ Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu. 2 tjedna. od roka određenog. f. za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu. Najmanje trajanje otkaznog roka U slučaju redovitog otkaza. Neopravdani razlozi za otkaz Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 2 godine. primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti. otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana. roditeljskog. e. rada s polovicom punog radnog vremena. otkazni rok je najmanje: a. kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu. korištenja rodiljnog. Postupak prije otkazivanja • Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika. utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova. Otkazni rok Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu. plaćenog dopusta. c. • Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika. Podnošenje žalbe ili tužbe. Izvanredni otkaz ugovora o radu Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme. ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 10 godina. mjesec dana i 2 tjedna. ako on za to ima osobito važan razlog. Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka.sijft Ako u roku 6 mj nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz). ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 1 godinu. Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje 4h tjedno radi traženja novog zaposlenja. rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta. osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Ako radnik otkazuje ugovor o radu. osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. a za mjesec dana ako je navršio 55 g života. ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od 1 godine. ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice. 2 mjeseca i 2 tjedna. odn sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona. Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka. ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 5 godina. poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze. nastavak radnog odnosa nije moguć. Otkazni rok radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 g.

b.  Iznimno. u razdoblju od 90 dana prestati ugovori o radu.  RV može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge o dostavljenom programu zbrinjavanja viška radnika. Program zbrinjavanja viška radnika. o kojima će poslodavac voditi računa pri odlučivanju o otkazivanju. dužan je.sijft Ako radnik prihvati ponudu poslodavca. mogućnost promjena u tehnologiji i organizaciji rada u cilju zbrinjavanja viška radnika. nadležna javna služba zapošljavanja može u očitovanju. a ako se u tom roku ne očituje. Obavješćivanje o programu zbrinjavanja viška radnika  Poslodavac je dužan nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i radničkom vijeću dostaviti program zbrinjavanja viška radnika. u cilju provođenja obveze savjetovanja. ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa. broju ukupno zaposlenih radnika. uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka. poslodavac je dužan savjetovati se s nadležnom javnom službom zapošljavanja o mogućnostima uključivanja radnika u programe aktivne politike zapošljavanja.  Otpremnina se ne smije ugovoriti. mogućnost zapošljavanja radnika na drugim poslovima. Program zbrinjavanja viška radnika Poslodavac koji i nakon provedenog savjetovanja o zbrinjavanju viška radnika namjerava poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu. RV u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima za namjeravane otkaze. osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.  Poslodavac ne može provesti otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika u roku od 30 dana od dana dostave programa nadležnoj javnoj službi zapošljavanja. Savjetovanje o zbrinjavanju viška radnika Poslodavac koji utvrdi višak od najmanje 20 radnika i kojima će neovisno o načinu prestanka ugovora o radu. mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika. Radnik koji osporava dopuštenost otkaza može tražiti da sud privremeno. odnosno koji će biti obuhvaćeni otkazivanjem. Sudski raskid ugovora o radu Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten. Poslodavac je dužan. ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka. naloži njegovo vraćanje na posao. pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora. d. mogućnost rada u nepunom radnom vremenu. savjetovati se s RV u cilju otklanjanja potrebe za otkazivanjem. a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna 3 mjeseca. ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac. podnijeti do okončanja glavne rasprave pred sudom 1°. ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. te iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja. pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije. odn odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. do okončanja spora. za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. naložiti odgodu provođenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima za koje je 17 . Otpremnina  Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon 2 g neprekidnog rada. ovisno o trajanju radnoga odnosa. Vraćanje radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao. Savjetovanje radničkog vijeća o otkazu Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu poslodavac je dužan priopćiti RV te je dužan o toj odluci savjetovati se s RV. a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos.  Ako zakonom. Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu. posebno o mjerama koje bi trebalo poduzeti da se spriječe ili na najmanju mjeru ograniče očekivani otkazi ugovora o radu te o mjerama ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu. dobi. c. zvanju i radnom mjestu radnika koji bi mogli biti višak. a koji ne smije biti kraći od 8 dana. Poslodavac je dužan u izradi programa zbrinjavanja viška radnika izjasniti se o primjedbama i prijedlozima RV. broju. U slučaju otkaza. smatra se da nema primjedbi i prijedloga. mogućnost pronalaženja zaposlenja kod 2 poslodavca. dodatnim kriterijima. rok teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. Tijekom izrade programa zbrinjavanja viška radnika. roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu. Takvu Odluku sud može donijeti i na zahtjev poslodavca. ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje 3. starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika. nije moguć. naložit će vraćanje radnika na posao. O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi poslodavac.  Nadležna javna služba zapošljavanja dužna je očitovati se o programu zbrinjavanja viška radnika u roku od 8 dana od dana primitka programa. kolektivnim ugovorom. dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika. e. mora sadržavati i: a. spolu. ako će poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa Na dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te donesenih odluka primjenjuju se odredbe o dostavi iz propisa kojim je uređen parnični postupak. ovlaštenja ima osoba ili organ za to ovlašten statutom. Razdoblje koje je radnik proveo na radu u inozemstvu ubraja se pri određivanju otkaznoga roka i otpremnine u razdoblje neprekinutog trajanja radnog odnosa s poslodavcem. ➢ Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca. odn od saznanja za povredu prava. Pravilnik o radu može se mijenjati i dopunjavati.  Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev. kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora. zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva. Ne može stupiti na snagu prije isteka roka od 8 dana od dana objave. kolektivnim ugovorom. uz prethodno mišljenje sindikata i udruga poslodavaca. radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor. Posebna prava radnika upućenih na rad u inozemstvo Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo. odn od saznanja za povredu prava. ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.sijft izrađen program zbrinjavanja viška radnika za najduže 3 mj. rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka. može pisanom punomoći ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu. Zaštita dostojanstva radnika ♥ Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom. organizacija rada. PRAVILNICI O RADU Obveza donošenja pravilnika o radu ➢ Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće. zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. u trgovačko društvo ili drugo poduzeće u vlasništvu tog poslodavca. U pravilniku mora se naznačiti dan stupanja na snagu. ♥ Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe. sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. * Dužan je u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. ili ako će u odgođenom razdoblju na radnika primijeniti mjere aktivne politike zapošljavanja. naknaditi troškove preseljenja i osigurati mu odgovarajuće zaposlenje u zemlji. osim ako se radi o otkazu uvjetovanom ponašanjem radnika. odn pojedine skupine radnika. pravilnikom propisati koja pitanja poslodavac mora urediti i na koji način će se objaviti pravilnik. ➢ Ministar može.  Iznimno. osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.  Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu. RV može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima.  Nadležan sud je onaj za radne sporove. radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. drugim propisom. Ako je poslodavac pravna osoba. Ministar će pravilnikom propisati način objave pravilnika. u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa Poslodavac koji je fizička osoba. ♥ Poslodavac ili ta osoba koju imenuje dužna je. XV. * U potvrdi ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu. Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava * Poslodavac je dužan u roku od 8 dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa. ako za to postoje opravdani važni gospodarski ili socijalni razlozi. Sudska zaštita prava iz radnog odnosa  Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo. dužan je radniku.  Ako je zakonom. XVI. društvenim ugovorom. u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom. sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca ili 18 . a ove odredbe se ne primjenjuju na postupak zaštite dostojanstva radnika. ako postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom. Osoba ili organ može svoja ovlaštenja pisanom punomoći prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu. Postupak donošenja pravilnika o radu • O donošenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s RV. postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca. ako ugovor o radu koji je taj radnik sklopio s inozemnim trgovačkim društvom ili poduzećem prestane. zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

dijelu poduzeća. teret dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu.  U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti. sklopljenim kolektivnim ugovorom. Arbitraža i mirenje Rješavanje radnog spora ugovorne strane mogu sporazumno povjeriti arbitraži. 2) razlozima prenošenja ugovora o radu. a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa. a najduže do isteka mandata na koje je izabrano. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni. postupak i 2 pitanja važna za rad arbitraže/ mirenja. gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na novog poslodavca. Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu.sijft pravilnikom o radu. • Ako se prijenos poduzeća. gospodarski ili socijalni položaj radnika. dijela poduzeća. obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti dužan je novog poslodavca potpuno i istinito pisano izvijestiti o pravima radnika čiji se ugovori o radu prenose. prije dana prijenosa pisano obavijestiti RV i sve radnike koji su prijenosom obuhvaćeni. U obavijesti moraju biti navedeni podaci o: 1) danu prenošenja ugovora o radu. ono nastavlja s radom. • Ako je u poduzeću. teret dokazivanja leži na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno. u skladu s propisima koji reguliraju pravni posao na temelju kojega se vrši prijenos. 4) mjerama predviđenim u svezi s radnicima čiji se ugovori prenose. Ako poslodavac u roku ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja. dio poduzeća. a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost. preuzima s danom prenošenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu. radnici čiji se ugovori prenose zadržavaju pravo na zastupljenost sve dok se ne ♥ ♥ ♥ ♥ ♥ ♥ Teret dokazivanja u radnim sporovima  U slučaju spora iz radnog odnosa. gospodarskoj djelatnosti ili dijelu gospodarske djelatnosti koje je preneseno i koje je zadržalo svoju samostalnost utemeljeno RV. odn koja pokreće spor. pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od 8 dana od dana prekida rada. Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa. teret dokazivanja prelazi na poslodavca. Prenošenje ugovora na novog poslodavca Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće. • Ako ne zadržava svoju samostalnost i nastavak rada RV nije moguć. Poslodavac je dužan o prijenosu poduzeća. a na radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu. ugovorom može se urediti sastav. Kolektivnim 19 . odn mirenju. radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita. ako poslodavac ne vodi evidenciju. pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa. gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti. odn koji su vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja. dijela poduzeća. na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja. Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzeće. 3) utjecaju prenošenja ugovora o radu na pravni. Ugovori o radu prenose se na novog poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica. teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac. a najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe. prava koja se prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti u skladu s posebnim propisom. odn sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca. dio poduzeća.  U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu. radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad. ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji. Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika. obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti obavlja u sklopu stečajnog postupka ili postupka sanacije. pravodobno. ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene. Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju. Propust poslodavca da novog poslodavca pisano izvijesti o pravima radnika čiji se ugovori prenose ne utječe na ostvarivanje prava radnika čiji su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca. zadržava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenošenja ugovora o radu.  U slučaju spora u svezi s radnim vremenom. Radnik čiji je ugovor o radu prenesen. Za vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

500 radnika. kako bi RV. RADNIČKO VIJEĆE Za svakih sljedećih započetih 1000 radnika. Pretpostavka suglasnosti s odlukom poslodavca Ako je poslodavac dužan pribaviti suglasnost RV. sindikata. novi poslodavac solidarno s poslodavcem koji prenosi poduzeće.. 3 predstavnika. Izborni odbor Za provođenje izbora utemeljuje se izborni odbor. očitovati se o davanju ili uskrati te suglasnosti. Postupak utemeljenja RV pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 10% radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Pri predlaganju članova RV potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu. u roku 8 dana od dostave zahtjeva poslodavca. smatra se da su suglasni s odlukom poslodavca. inspektora rada ili nadležne javne službe zapošljavanja za svoju odluku. Izborni odbor ima najmanje tri člana. gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti ili na drugi način zlonamjerno izbjegava ispuniti svoje obveze prema radniku. nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao prije promjene poslodavca. na radnike se do sklapanja novoga kolektivnog ugovora. a najkasnije 5 tjedana prije isteka mandata radničkog vijeća. inspektor rada. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU 1. Izborni odbor utvrđuje listu radnika koji imaju biračko pravo. Brine se o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora. obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti odgovara za obveze prema radnicima nastale do dana prenošenja. može se organizirati više radničkih vijeća koja omogućuju odgovarajuće sudjelovanje radnika u odlučivanju. U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela listu kandidata daje 1 svojeg predstavnika. mora se predložiti i najmanje 3 zamjenika. • Ako se prenosi na novog poslodavca. njihova je dužnost. 3) od 251 . Pravo na sudjelovanje u odlučivanju Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje 20 radnika. odn do isteka mandata njihovog dotadašnjeg predstavnika. XVII. imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima. O radu odbora vodi se zapisnik koji se javno objavljuje nakon provedenih izbora. Glavno radničko vijeće Ako je poslovanje poslodavca organizirano u više organizacijskih jedinica. a najduže godinu dana. dobi. Izborno razdoblje RV se bira na izborno razdoblje od 3 godine. sindikat. 5 predstavnika. Onda se organizira Glavno RV sastavljeno od predstavnika radničkih vijeća organizacijskih jedinica. izborni odbor se imenuje na skupu radnika. Broj članova radničkog vijeća Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. RV imenuje izborni odbor prilikom raspisivanja izbora.  Ako se bira 1 predstavnik. 9 predstavnika. Ako kod poslodavca nema RV. uvijek bilo u punom broju. • Ako je sklopljen kolektivni ugovor. stručnoj spremi. 20 . • Ovo se primjenjuje sve i na ustanove i pravne osobe koje se prenose. osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave. 2) od 76 . Zastara potraživanja iz radnog odnosa Potraživanje iz radnog odnosa zastarijeva za 3 godine. 4) od 501 . a prije objave rezultata izbora može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi.  Svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata koliko se predstavnika radnika bira. nadležni će sud na zahtjev radnika obvezati na ispunjenje njezinih obveza i u slučaju da ugovor o radu nije sklopljen s tom osobom. Član izbornog odbora ne može biti radnik koji je kandidat za člana RV. ovlaštenja i druga pitanja važna za rad Glavnog radničkog vijeća. ako bi nekom od izabranih kandidata prestao mandat. Ako u roku 8 dana RV.750 radnika. Članovi upravnih i nadzornih organa poslodavca i članovi njihovih obitelji te radnici koje je poslodavac ovlastio. tajnim glasovanjem izabrati 1 ili više svojih predstavnika koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. 7 predstavnika. povećava se broj članova RV za 2. Biračko pravo Pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca. odn nadležna javna služba zapošljavanja ne dostave poslodavcu svoje očitovanje o davanju ili uskrati suglasnosti. To se ne odnosi na predstavnike radnika u organima poslodavca. ima neparni broj članova. Liste kandidata  Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje 10 % radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca. i to: 1) do 75 radnika. a ako se bira 3 ili više predstavnika. Sporazumom između poslodavca i RV uređuje se sastav. Izbori se redovito održavaju u ožujku. 1 predstavnik. dijela poduzeća. • Osobu koja prenošenjem poduzeća. nemaju pravo biti birani. poslovima na kojima rade i slično). dio poduzeća. mora se predložiti i najmanje 1zamjenik.sijft stvore uvjeti za izbor novog RV. Pravo na izbor radničkog vijeća Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima. 5) od 751 – 1 000 radnika.250 radnika. Rad izbornog odbora Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje.

te o utjecaju takvog prijenosa na radnike koji su prijenosom obuhvaćeni. Izbori su valjani ako je glasovala najmanje 1/3 radnika s pravom glasa. broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni. savjetovanjem. prije konačnog očitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca. dijela poduzeća. suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom. 9) naknadama za izume i tehničko unapređenje. kretanju i promjenama u plaćama. U slučaju da se bira tri ili više predstavnika. očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika. svaka lista dobit će onoliko predstavničkih mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja. Utvrđivanje rezultata izbora Ako se bira 1 predstavnik. 5. 3. kao i ugovora o radu radnika na novog poslodavca. sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja 1 pa do rednoga broja koji odgovara broju predstavničkih mjesta koje je određena lista dobila. rezultatima poslovanja te organizaciji rada. premještaju i otkazu. svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg. po redu od 1. stanju. Troškove provođenja izbora snosi poslodavac. Važnim odlukama smatraju se osobito odluke o: 1) donošenju pravilnika o radu. izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali. Lista koja na izborima dobije manje od 5% glasova radnika koji su glasovali ne sudjeluje u diobi predstavničkih mjesta. bez ometanja i pritisaka te provedeni na način koji osigurava rezultate izbora sukladno stvarnoj i slobodno iskazanoj volji radnika. Provođenje izbora Izbori za RV. 6. istinito i cjelovito. strukturi zaposlenosti te razvoju i politici zapošljavanja. U tom slučaju. zaključno. Temeljna ovlaštenja radničkog vijeća RV štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. Postupanje protivno tomu može imati za posljedicu ništetnost izbora. 3) očekivanim pravnim. 2. tako da mu se omogući davanje 21 . poslodavac se mora savjetovati s RV o namjeravanoj odluci te mora RV dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezinog utjecaja na položaj radnika. niti se smije na bilo koji način miješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do takve akcije. a nakon što se iscrpi lista kandidata.sijft Izborni odbor odlučuje običnom većinom. ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između 2 ili više lista dobila koje predstavničko mjesto. Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti RV potpuno i pravodobno. Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sindikatima koji su podnijeli listu kandidata. 2) planu te razvoju i politici zapošljavanja. 10)donošenju programa zbrinjavanja viška radnika te sve druge odluke za koje je ZR ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje RV u njihovu donošenju. Ako 2 ili više kandidata dobiju isti broj glasova. zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada. 4) mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. Ministar će pravilnikom propisati postupak izbora radničkih vijeća. Dužan je obavijestiti RV pravodobno. Pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa sukladno posebnom propisu. Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani. izabran je kandidat koji je duže neprekidno zaposlen kod poslodavca. gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnike mogu proizaći. slobodni i pošteni. o pitanjima važnima za položaj radnika. kolektivnih ugovora te drugih propisa. Pazi na poštivanje ZR. dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje. neizabranoga pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta. a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira je zajednički djelitelj. 7. 11) prijenosu poduzeća. Ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka. 5) uvođenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i načinu rada. poslodavac je RV na njegov zahtjev. gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti. drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika. 7) rasporedu radnog vremena. ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova. broja predstavnika koji se bira. 6) planu godišnjih odmora. U tom slučaju. pravilnika o radu. Obveza savjetovanja prije donošenja odluke Prije donošenja odluke važne za položaj radnika. broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se na sljedeći način: • ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do. isključenja s rada ili druge industrijske akcije. kandidacijski i izborni postupak moraju biti otvoreni. 8) noćnom radu. Obveza obavješćivanja Poslodavac je dužan najmanje svaka 3mj obavijestiti RV o: 1. zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata. 4. obimu i razlozima uvođenja prekovremenog rada.

poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka. a ako je prestala potreba za 22 . obrađuju. ako poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa. 7) prikupljanju. odn protivno ZR. 3) otkazu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Predsjednik ili član RV koji je poslove za RV obavljao u punom radnom vremenu. 5) otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca. otkazu radniku osobi s invaliditetom. uz obvezu isplate mjesečne naknade plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna 3 mj. Nastupanje pred sudom RV može tužiti ili biti tuženo samo na temelju ovlaštenja. Ako kod poslodavca djeluje više sindikata. do okončanja sudskog spora. poslodavac je dužan radnika vratiti na rad u roku od 8 dana od dana dostave obavijesti i dokaza o podnošenju tužbe i zadržati ga na radu do okončanja sudskog spora. Poslodavac iznimno može bez prethodne suglasnosti RV. može radnika privremeno udaljiti s posla do okončanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza. Troškovi stručnog savjetovanja terete poslodavca u skladu sa sporazumom sklopljenim između poslodavaca i RV. koriste i dostavljaju 3. donijeti odluku ako se njome rješava o pravima radnika koji je ujedno i sindikalni povjerenik koji uživa zaštitu. Mora članovima RV omogućiti osposobljavanje za rad u radničkom vijeću. Uvjeti za rad radničkog vijeća RV zasjeda i na drugi način obavlja svoje poslove u radno vrijeme. Obveza obavješćivanja radnika Radničko vijeće je obvezno redovito obavješćivati radnike i sindikat o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge. a sindikati ne postignu sporazum o sindikalnom povjereniku. korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku.sijft primjedbi i prijedloga. a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od 5 dana. sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze RV. osoblje. smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca. Član RV može nesmetano nastaviti rad u sindikatu. oslobodi obveze vraćanja radnika na rad i isplate naknade plaće. obrađivanju. Ako se ono protivi izvanrednom otkazu. Poslodavac snosi i druge troškove koji nastanu djelatnošću RV. RV je dužno u roku od 8 dana. Ne može imati vlastitu imovinu. Ako se RV u roku od 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti. Odnos sa sindikatom Radničko vijeće. Suodlučivanje Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o: 1) otkazu članu radničkog vijeća. 6) uvrštavanju osoba u program zbrinjavanja viška radnika. Sporazumom poslodavca s RV mogu se utvrditi i druga pitanja o kojima poslodavac može donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu. RV mora obrazložiti svoje protivljenje odluci poslodavca. RV može zatražiti mišljenje stručnjaka o pitanjima iz svog djelokruga. Ako broj raspoloživih radnih sati to dopušta. U tom slučaju. a niti njegovi članovi. Donosi poslovnik o svom radu. Rad radničkog vijeća Ako RV ima 3 ili više članova. poslodavac može od suda tražiti da ga privremeno. u punom povjerenju surađuje sa svim sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca. Ako sporazumom poslodavca s RV nije drukčije određeno. ne odgovaraju građansko-pravno za odluke koje ono donosi. nakon prestanka obavljanja tih poslova ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio. Poslodavac mora RV osigurati potreban prostor. 4) otkazu radniku starijem od 60 godina. kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke. Za rad u RV svaki član ima pravo na naknadu plaće za 6 radnih sati tjedno. odn obveza utvrđenih ZR ili drugim zakonom. osobama. Ako kod poslodavca nije utemeljeno RV. Ako je protivljenje RV izvanrednom otkazu očito neutemeljeno. 8) imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju. Na sjednicama mogu biti nazočni predstavnici sindikata koji imaju članove zaposlene kod poslodavca. spor će se riješiti odgovarajućom primjenom odredbi ZR o izborima za radničko vijeće. odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze. sredstva i druge uvjete za rad. sud 1° je dužan odlučiti u roku od 30 dana od dana podnošenja tužbe. poslovi predsjednika ili člana RV mogu se obavljati u punom radnom vremenu. O tužbi poslodavca u slučaju. drugim propisom ili kolektivnim ugovorom. osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca. Članovi RV mogu jedan drugome ustupati radne sate. RV se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden postupak otkazivanja. u svrhu zaštite i promicanja prava i interesa radnika. bez prava sudjelovanja u odlučivanju. Ako se RV u roku ne očituje o namjeravanoj odluci. Ako uskrati suglasnost. radi na sjednicama. u razdoblju od 3 mjeseca nakon utvrđenja izbornih rezultata. Odluka poslodavca donesena protivno ZR o obvezi savjetovanja s radničkim vijećem ništetna je. 2) otkazu kandidatu za člana RV koji nije izabran te članu izbornog odbora. smatra se da nema primjedbi i prijedloga. Radničko vijeće. a radnik u sudskom sporu osporava dopuštenost otkaza i traži od poslodavca da ga zadrži na radu.

odn povezanih poslodavaca. Zabrana nejednakog postupanja RV prema radnicima U svom djelovanju RV ne smije radnika ili određenu skupinu radnika povlašćivati. primjenjuju se na radnike koji su zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU i koji ima sjedište u RH.  Član organa izabran na taj način. skupovi mogu se održati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama. u podjednakim vremenskim razmacima. a može se povećati i opseg oslobođenja članova RV od obveze rada. O sazivanju skupa poslodavac se mora savjetovati s RV. izborni odbor. odn 1 član organa javne ustanove (upravno vijeće. odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi. Ako kod poslodavca nije utemeljeno RV. te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU. Povećanje broja i ovlaštenja radničkog vijeća Sporazumom RV s poslodavcem može se povećati broj članova RV preko određenog broja. a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika. Također se mogu proširiti ovlaštenja radničkog vijeća. ♥ Gospodarsku djelatnost na razini EU obavlja poslodavac. ili ako za vrijeme izbornog razdoblja. sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za RV. uz prethodno savjetovanje s poslodavcem. 2. odno povezani poslodavci koji ispunjavaju uvjete. ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi organa. Ako veličina poslodavca ili druge posebnosti to zahtijevaju. a koja bi mogla imati učinak na gospodarska i socijalna prava i interese radnika u najmanje 2 države članice. EUROPSKO RADNIČKO VIJEĆE Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju ♥ Radnici zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU. koja je utjecala na rezultate izbora. na način propisan za izbor RV koje ima 1 člana.  Ako pri izboru članova RV nije osigurana ravnomjerna zastupljenost članova po spolu. sazvati skup radnika vodeći pri tome računa da se time ne ograniče ovlasti RV. biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima. moraju se 2X godišnje. imaju pravo sudjelovati u odlučivanju putem europskog RV ili putem 1 ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja.  Ako RV ili neki njegov član teško povrijedi obveze koje ima. Sporazumom između poslodavca i RV pobliže se uređuju uvjeti za rad radničkog vijeća. upravni odbor. Odnos RV i poslodavca temelji se na povjerenju i međusobnoj suradnji. a isto može zatražiti i najmanje 25°% radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavac. Ne dirajući u pravo RV da saziva skup radnika iz. onda ga između radnika zaposlenih kod poslodavca. Ta obveza postoji i nakon isteka izbornoga razdoblja. 1 član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova. vodeći pri tome računa da se odabirom vremena i mjesta održavanja skupa radnika ne šteti poslovanju poslodavca. raspuštanje RV i isključenje njegova člana  RV. te o radu RV. održati skupovi radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca. raspuštanje RV može zatražiti najmanje 25% svih radnika zaposlenih kod poslodavca. poništi provedene izbore. 4. Poništenje izbora. skup radnika iz dužan je sazvati poslodavac.. sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca. osim ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke toga sporazuma. dobi itd. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU POSLODAVCA Predstavnik radnika u organu poslodavca  U trgovačkom društvu ili zadruzi. poslodavac može. može od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede u provođenju izbora za radničko vijeće. poslodavac mu je dužan ponuditi obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Skup radnika saziva RV. Sporazum radničkog vijeća s poslodavcem • RV može s poslodavcem sklopiti pisani sporazum koji može sadržavati pravna pravila kojima se uređuju pitanja iz radnog odnosa. • NJime se ne smiju urediti pitanja plaća. o pitanjima koja se odnose na poslovanje poslodavca. utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor.  NJega u organ imenuje i opoziva radničko vijeće.sijft obavljanjem tih poslova. poslodavac. mogu zatražiti od nadležnog suda da raspusti RV ili da isključi određenoga člana. ako ocijeni da je to potrebno. • Sporazum primjenjuje se neposredno i obvezno na sve radnike zaposlene kod poslodavca koji je sklopio sporazum. odn drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika. Odredbe ZR. a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika. SKUPOVI RADNIKA Skupovi radnika U cilju sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca. 3. trajanja radnoga vremena te druga pitanja koja se redovito uređuju kolektivnim ugovorom. uz naknadu plaće. tajnim glasovanjem. Čuvanje poslovne tajne Član radničkog vijeća dužan je čuvati poslovnu tajnu koju je saznao u obavljanju svojih ovlaštenja. Zabrana nejednakog postupanja prema članovima RV Poslodavac ne smije članove radničkog vijeća povlašćivati. ♥ Države članice su države članice EU i države koje su stranke Ugovora o europskom gospodarskom prostoru. te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na 23 .  Ako kod poslodavca nije utemeljeno RV. u odnosu na nekog člana nastupe zapreke za njegovo članstvo u RV.

ili b. Društvo ima prevladavajući utjecaj. Odgovornost poslodavaca u Republici Hrvatskoj Povezani poslodavci u Republici Hrvatskoj koji su podružnice poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini Europske unije ili su ovisna društva poslodavca s vladajućim utjecajem koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU. ili c. ne smatra koncentracijom poduzetnika. Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost i povezani poslodavci na razini EU Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU je društvo koje u državama članicama zapošljava najmanje 1000 radnika. 24 . izravno ili neizravno. Pravo koje se primjenjuje pri utvrđivanju vladajućeg utjecaja između povezanih društava je pravo države članice u kojoj se nalazi sjedište poslodavca koji ima vladajući utjecaj. imati prevladavajući utjecaj. a od toga najmanje 150 radnika u svakoj od barem 2države članice. ima većinski udio u upisanom temeljnom kapitalu ovisnih društava. Kod određivanja poslodavca s vladajućim utjecajem. Povezani poslodavci su poslodavac s vladajućim utjecajem i svi poslodavci pod njegovim vladajućim utjecajem. odredbe ZR primjenjuju se pod sljedećim uvjetima: a.sijft razini EU. nadzornog ili upravnog odbora ovisnih društava. Ako više poslodavaca udovoljava uvjetima poslodavcem s vladajućim utjecajem smatra se poslodavac koji može imenovati više od polovice članova uprave nadzornog odbora ovisnih društava. ako izravno ili neizravno: a. Poslodavac s vladajućim utjecajem Poslodavac s vladajućim utjecajem označava pravno samostalno društvo koje je s drugim pravno samostalnim društvom ili društvima povezano tako da nad njima može. Povezani poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU su najmanje 2 povezana društva sa sjedištem u različitim državama članicama u kojima zapošljavaju najmanje 150 radnika i koji u državama članicama zapošljavaju najmanje 1000 radnika. može imenovati više od polovice članova uprave. u kojoj je središnja uprava društva pod vladajućim utjecajem koje zapošljava najveći broj radnika. Središnja uprava  Središnja uprava je središnja uprava poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU ili središnja uprava poslodavca s vladajućim utjecajem koji obavlja posao na razini EU. Savjetovanje obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga predstavnika radnika i središnje uprave ili druge odgovarajuće razine uprave. radi ostvarivanja prava radnika. ako poslodavac s vladajućim utjecajem ima sjedište u Republici Hrvatskoj. Središnja uprava je dužna na zahtjev predstavnika radnika dostaviti podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim državama članicama te o broju radnika i strukturi poslodavaca.  Središnjom upravom smatraju se i osobe ovlaštene da u poslovanju zastupaju podružnicu poslodavca ili uprava poslodavca pod vladajućim utjecajem s najviše zaposlenih u bilo kojoj državi članici u odnosu na druga povezana društva. Poslodavci dužni su na zahtjev središnje uprave dostaviti podatke o broju radnika.  Dužna je osigurati uvjete i potrebna sredstva za osnivanje europskog RV ili postupaka za obavješćivanje i savjetovanje. u kojem slučaju će se primijeniti pravo države članice u kojoj sjedište ima ovlašteni predstavnik društva s vladajućim utjecajem ili ako takav predstavnik ne postoji. obuhvaća obavješćivanje i savjetovanje. Neće se smatrati da poslodavac nad drugim poslodavcem ima vladajući utjecaj. a za račun društva s vladajućim utjecajem ili ovisnih društava. Sudjelovanje radnika u odlučivanju Sudjelovanje radnika u odlučivanju u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima. Utvrđivanje broja radnika Broj radnika kod poslodavaca u RH. ako je poslodavac ili vladajući poslodavac ovlastio kao svojeg predstavnika podružnicu poslodavca ili poslodavca pod njegovim vladajućim utjecajem koji imaju sjedište u RH ili b. pravu imenovanja i pravu odlučivanja pribrajaju se odgovarajuća prava svih ovisnih društava te prava svih fizičkih i pravnih osoba. ako poslodavac ili vladajući poslodavac nije ovlastio svojeg predstavnika. ako se njihov međusobni utjecaj prema posebnom propisu koji uređuje tržišno natjecanje. Kada poslodavac ili vladajući poslodavac nema sjedište u državi članici. nadzire većinsko pravo odlučivanja u ovisnom društvu. osim kada to mjerodavno pravo nije pravo države članice. dužni su osigurati uvjete i potrebna sredstva za ostvarivanje prava radnika na sudjelovanje u odlučivanju. Radnici sudjeluju u odlučivanju putem europskog radničkog vijeća osnovanog sporazumom ili putem jednog ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja uređenog sporazumom ili ZR. Pregovarački odbor Pregovarački odbor je odbor utemeljen radi pregovaranja sa središnjom upravom o osnivanju europskog RV ili uređenju postupaka obavješćivanja i savjetovanja radnika radi ostvarivanja prava radnika. a podružnica poslodavca ili poslodavac pod vladajućim utjecajem s najviše zaposlenih u odnosu na druga povezana društva ima sjedište u Republici Hrvatskoj. utvrđuje se na osnovi prosječnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u prethodne 2 godine. koje djeluju u svoje ime.

Središnja uprava podatke dostavlja upravi poslodavca ili podružnice. osoblje. ukupan broj podnositelja utvrđuje se zbrajanjem broja podnositelja svakog pojedinačnog zahtjeva. Dužna je u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti sazvati osnivačku sjednicu pregovaračkog odbora. Pregovarački odbor je dužan središnju upravu najkasnije u roku od 8 dana od dana imenovanja obavijestiti o imenima svojih članova. c. njihovom prebivalištu i podacima o poslodavcu. Središnja uprava je dužna pregovaračkom odboru pravodobno dostaviti podatke važne za donošenje odluke. Broj članova pregovaračkoga odbora Pregovarački odbor čine predstavnici radnika iz svake države članice u kojima poslodavac ili podružnica poslodavca. koja je o tome dužna obavijestiti RV. Središnja uprava snosi troškove jednog stručnjaka. Iznimno. Uvjeti za rad pregovaračkog odbora Središnja uprava snosi troškove utemeljenja i rada pregovaračkog odbora. podružnice ili povezanog poslodavca. što uključuje i postojeća pregovaračka pravila. solidarno odgovara i poslodavac. te određivanju njihovog broja i pravnog položaja. upućen središnjoj upravi ili na inicijativu središnje uprave. Pregovarački odbor ima najmanje 3. sastav pregovaračkog odbora može se povećati dodatnim predstavnicima radnika. Sudjelovanje predstavnika radnika u radu pregovaračkog odbora iz država koje nisu članice Europske unije Ako se središnja uprava i pregovarački odbor dogovore da će se sporazum primjenjivati i na radnike zaposlene kod poslodavaca i podružnica iz država koje nisu države članice. 3 dodatna predstavnika. Ako je podneseno više zahtjeva. O odluci i provedbi glasovanja. iz svake države članice u kojoj je zaposleno najmanje 75% ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca. 2 dodatna predstavnika.sijft Radnici zaposleni kod poslodavaca i povezanih poslodavaca imaju pravo pokrenuti postupak utemeljenja odbora. Odbor se utemeljuje na pisani zahtjev najmanje 100 radnika ili njihovih predstavnika zaposlenih u najmanje 2 povezana poslodavca ili 2 podružnice u različitim državama članicama. na kojoj se bira predsjednik i donosi poslovnik o radu odbora te s pregovaračkim odborom sporazumno određuje vrijeme. ne može se podnijeti prije proteka roka od 2 godine od donošenja odluke. taj sporazum mora sadržavati odredbu o načinu uključivanja u pregovarački odbor predstavnika radnika zaposlenih kod poslodavaca. uključujući i sredstva za naknadu plaće. ➢ Liste kandidata za predstavnika radnika mogu predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca. osim ako pregovarački odbor i središnja uprava ne postignu drukčiji pisani sporazum. Sloboda ugovaranja načina sudjelovanja radnika u odlučivanju 25 . smještaja i prijevoda. Ponovni zahtjev za utemeljenje pregovaračkog odbora. sastavlja se zapisnik kojeg potpisuje predsjednik. iz svake države članice u kojoj je zaposleno najmanje 25% ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca. a najviše onoliko članova koliki je broj država članica. 1 dodatnog predstavnika. podružnice ili povezanog poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje 10% radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Suradnja središnje uprave i pregovaračkog odbora Središnja uprava dužna je pokrenuti postupak utemeljenja odbora. odn podružnici u kojima su zaposleni. troškove puta. a primjerak istog dostavlja se središnjoj upravi. odn povezani poslodavci zapošljavaju radnike. odn stručnu pomoć stručnjaka. sredstva i druge uvjete za rad. Suradnja središnje uprave i pregovaračkog odbora temelji se na međusobnom povjerenju. Predstavnik radnika iz RH u pregovaračkom odboru ➢ Predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor biraju radnici svih poslodavaca. i to za: a. Predstavnici radnika se biraju. Za obveze središnje uprave. Prekid pregovora Pregovarački odbor može najmanje 2/3 većinom glasova svojih članova odlučiti da ne započne pregovore ili da već započete pregovore prekine. odn imenuju u pregovarački odbor sukladno pravu i praksi država članica. tajnim glasovanjem. Dužna je pregovaračkom odboru osigurati potreban prostor. podružnica poslodavaca ili povezanih poslodavaca na slobodnim i neposrednim izborima. podružnica poslodavaca ili povezanih poslodavaca iz država koje nisu države članice. Pregovarački odbor može o pitanjima iz svog djelokruga zatražiti mišljenje. Ako je zahtjev podnesen poslodavcima oni su dužni takav zahtjev proslijediti središnjoj upravi najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva i o tome obavijestiti podnositelje. iz svake države članice u kojoj je zaposleno najmanje 50% ukupnog broja radnika poslodavca ili povezanih poslodavaca. ➢ Ministar će pravilnikom pobliže propisati izbor i opoziv predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor. b. vođenje i dovršetak pregovora.

sastavu i broju članova europskog RV te trajanju njegovog mandata. primjeni sporazuma. ovlaštenjima europskog radničkog vijeća. Ima onoliko članova koliki je broj država članica u kojima poslodavac. Sporazum primjenjuje se na sve radnike zaposlene kod poslodavaca i podružnica. podružnicama poslodavca ili povezanim poslodavcima. koji se sastoji od 3 člana zaposlena u različitim državama članicama. odn podružnici u kojima su zaposleni. ovlaštenjima i radu europskog RV. odn povezanih poslodavaca iz država članica. podružnice ili povezanog poslodavca. dijela poduzeća. primjenjuju se odredbe ZR ako: tako odluče središnja uprava i pregovarački odbor. radi obavješćivanja i savjetovanja u pogledu pitanja koja se odnose na poslodavca. obvezi i postupku obavješćivanja i savjetovanja s ERV. sve radnike 26 . ali ne manje od 3 niti više od 30 članova. b) uvođenje novih tehnologija. ERV dužno je o sadržaju i ishodu postupaka obavješćivanja i savjetovanja obavijestiti predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavca. način rada i ovlaštenja europskog radničkog vijeća. ako sporazumom nije uređeno šire područje primjene. obavijestiti o imenima svojih članova. odn mogu. razvojne planove i njihov utjecaj na gospodarski i socijalni položaj radnika. Iznimno. zamjenika predsjednika i donose poslovnik o radu ERV. podružnice ili povezanog poslodavca te prijenos poduzeća. njihovom prebivalištu i podacima o poslodavcu. te mu o tome pravodobno dostaviti izvješće s odgovarajućom dokumentacijom. izmjenama i dopunama sporazuma u slučaju izvanrednih okolnosti koje u znatnoj mjeri utječu na interese radnika. Obavijest o članovima europskog radničkog vijeća ERV dužno je središnju upravu. roku na koji je sporazum sklopljen i o postupku ponovnog pregovaranja o sklapanju sporazuma. mjestu održavanja. a poslodavca. podružnica ili povezanih poslodavaca na koja se sporazum odnosi. c) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapošljavanja. podružnice i povezane poslodavce sporazum primjenjuje 2. većinom glasova odlučiti o utemeljenju europskog RV ili o uređenju 1 ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja. e) organizacijske i statusne promjene poslodavca. ERV može urediti osnivanje izbornog odbora. Ono zastupa i predstavlja predsjednik. d) planirano zbrinjavanje viška radnika. koja je o tome dužna obavijestiti RV. a u njegovoj odsutnosti. Ako je postignut sporazum. Središnja uprava te podatke dostavlja poslodavcu. Mogu se sporazumjeti o načinu sudjelovanja radnika u odlučivanju. 4. učestalosti i trajanju sastanaka ERV 6. Rad europskog radničkog vijeća Središnja uprava saziva osnivačku sjednicu ERV na kojoj članovi većinom glasova biraju predsjednika. koji posluju na razini Europske unije. Sporazum o uređenju postupaka obavješćivanja i savjetovanja Središnja uprava i pregovarački odbor pisanim sporazumom uređuju jedan ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja. a ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani. Sporazumom uređuju se uvjeti održavanja sastanaka i savjetovanja predstavnika radnika sa središnjom upravom o pitanjima koja utječu na interese radnika kod svih poslodavaca. sastav. f) promjenu sjedišta poslodavca. zamjenik predsjednika. podružnice ili povezanog poslodavca. Europsko radničko vijeće Na osnivanje. 8. sredstvima koja je potrebno osigurati za rad ERV 7. podružnica poslodavca ili povezanih poslodavaca. 5. gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti. Središnja uprava je dužna najmanje 1 u kalendarskoj godini obavijestiti ERV i s njime se savjetovati o rezultatima poslovanja i planovima poslodavca ili povezanog poslodavca koji posluju na razini EU. Ovlaštenja europskog radničkog vijeća ERV ima pravo jedanput godišnje održati sastanak sa središnjom upravom. Poslovni rezultati i planovi odnose se na: a) stanje i rezultate poslovanja poslodavca ili povezanog poslodavca. odn o tome na koje se poslodavce. podružnicu ili povezane poslodavce u cjelini ili na najmanje dva poslodavca ili podružnice koji se nalaze u različitim državama članicama.sijft Središnja uprava i pregovarački odbor dužni su pregovarati u dobroj vjeri u skladu s načelom slobode ugovaranja. središnja uprava ne započne pregovore u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva se niti u razdoblju od 3 godine od dana podnošenja zahtjeva ne sklopi sporazum. najkasnije u roku od 8 dana od dana imenovanja ili izbora. njegove će se odredbe primjenjivati neovisno o slobodi ugovaranja prema ZR. 3. čine ga i dodatni predstavnici radnika određeni odgovarajućom primjenom odredbe ZR. Sastav europskog radničkog vijeća ERV sastoji se od predstavnika radnika poslodavca. Europsko radničko vijeće utemeljeno sporazumom Središnja uprava i pregovarački odbor utemeljuju europsko RV sklapanjem pisanog sporazuma o osnivanju. podružnice poslodavca ili povezane poslodavce obavijestiti o sastanku. Odbor zamjenjuje ERV u slučajevima predviđenim ZR. podružnica ili povezani poslodavac obavlja gospodarsku djelatnost i zapošljava radnike. Poslovnikom. Sporazum o utemeljenju europskog radničkog vijeća mora sadržavati uglavke o: 1.

 Središnja uprava je dužna ERV. predstavnike radnika u okviru postupaka odlučivanja i savjetovanja. b. predstavnike radnika u europskom radničkom vijeću zaposlenih kod poslodavaca i u podružnicama u RH. PREDSTAVNIK RADNIKA U ORGANU EUROPSKOG DRUŠTVA Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju u europskom društvu Radnici zaposleni u europskom društvu. Obavješćivanje i savjetovanje u posebnom slučaju Središnja uprava je dužna izborni odbor. gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti. Zainteresirani poslodavac jeovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koje se predlaže da nakon osnivanja europskog društva. odn kod poslodavca sudionika. Poslodavac sudionik je društvo koje izravno sudjeluje u osnivanju europskog društva. Prije održavanja sastanka. Mandat europskog radničkog vijeća  ERV se imenuje.  Član ERV može biti opozvan. III. te mu predočiti odgovarajuću dokumentaciju i s njime se o tome savjetovati. 5. Suradnja središnje uprave i europskog radničkog vijeća Suradnja središnje uprave i ERV temelji se na međusobnom povjerenju. Ovisni poslodavac je društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj. podružnica ili povezanih društava. podružnica ili povezanog poslodavca. iii. Članovi ERV koji su predstavnici radnika zaposlenih kod poslodavca ili podružnice kod kojih je nastao poseban slučaj.sijft zaposlene kod poslodavca. protekom razdoblja od 2 godine od dana osnivačke sjednice ERV. postanu njegovo ovisno društvo ili podružnica. na odgovarajući se način primjenjuje i na: I. Zaštita predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj Na članove ERV koji su zaposleni u RH. podružnice ili povezanog poslodavca te prijenos poduzeća. II. predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja i savjetovanja u pogledu prevoditelja i stručnjaka koji im pomažu kao i u odnosu na predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavaca. na odnose s predstavnicima radnika u organima poslodavca. pravodobno obavijestiti o posebnim slučajevima koji u bitnome utječu na interese radnika. imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u poslovima europskog društva. zbrinjavanje viška radnika. podružnica poslodavca ili povezanih poslodavaca.  Ako podaci o promjenama radnika upućuju na potrebu promjene broja članova i sastava ERV. u pogledu provođenja postupaka obavješćivanja i savjetovanja s drugim članovima ERV i s predstavnicima radnika kod poslodavca. odn bira na razdoblje od 4 godine. podružnica ili povezanih poslodavaca u RH. stručnjake i prevoditelje. ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europskog društva koji će imati ili ima sjedište u državi članici EU. ERV odn odbor. statusna promjena poslodavca. Obveza čuvanja poslovne tajne ne primjenjuje se: i. U tom slučaju. Postupci obavješćivanja i savjetovanja u posebnom slučaju. članove pregovaračkog odbora u pogledu stručnjaka i prevoditelja. ovoga članka ne primjenjuje se na: a. Dužnost čuvanja poslovne tajne. na prevoditelje ili stručnjake koji pomažu ERV Obveza čuvanja poslovne tajne iz stavka 4. dijela poduzeća. ii. imaju pravo sudjelovati u radu izbornog odbora. ako odbor nije osnovan. Pojam europskog društva Europsko društvo je društvo osnovano sukladno posebnom zakonu. bez prisutnosti uprave poslodavca kod kojeg je nastao poseban slučaj. odn ERV. podružnice ili povezanog poslodavca. 27 . broj članova i sastav predstavnika radnika u ERV će se ponovno odrediti za predstavnike one države članice EU u kojima je došlo do promjene broja radnika. u pogledu prava i zaštite.  ERV mora većinom glasova donijeti odluku o tome da li će započeti pregovore za sklapanje sporazuma. te sudjelovati na sastanku. na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZR. ERV prestaje mandat.  Ako ERV odluči započeti pregovore. odn državi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru. dostaviti podatke o promjenama broja radnika u državama članicama EU i kod poslodavaca. odn ERV ima pravo na sastanak sa središnjom upravom. Članovi ERV dužni su i po proteku mandata čuvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju ovlaštenja koja imaju. TO se na odgovarajući se način primjenjuje i na suradnju između središnje uprave i predstavnika radnika u okviru postupaka obavješćivanja i savjetovanja. ima pravo na pripremni sastanak sa središnjom upravom. ima ista prava i obveze kao pregovarački odbor. ne smiju umanjivati obveze uprave poslodavaca kod kojih je nastao poseban slučaj da provedu postupak obavješćivanja i savjetovanja sukladno propisu države članice. Posebnim slučajem smatra se osobito: promjena sjedišta poslodavca. IV. izborni odbor.  Ako dođe do sklapanja sporazuma o obavješćivanju i savjetovanju s radnicima.. članove pregovaračkog odbora.

međusobnoj povezanosti. broju radnika zaposlenih kod svakog pojedinog poslodavca. pregovarati u razdoblju od 6mjeseci od dana osnivanja pregovaračkog odbora. savjetovanja te suodlučivanja radnika. pravo na dodatnog predstavnika imat će radnici poslodavaca sa sjedištem u različitim državama članicama koji zapošljavaju najveći broj radnika. dobi. Broj članova pregovaračkog odbora određuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika. iii. upravni odbor. obuhvaća pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva (nadzorni odbor. poslovima na kojima rade i slično).  Postupak savjetovanja obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajuće razine uprave. odnosno izabranim predstavnicima radnika kod poslodavaca. niti dovesti do toga da radnici zaposleni kod poslodavca kojem osnivanjem ED prestaje svojstvo pravne osobe. odnosno drugo odgovarajuće tijelo) poslodavaca Ako kod poslodavaca nema predstavnika radnika. Na postupak pregovora primjenjuje se zakonodavstvo države članice u kojoj će biti sjedište europskog društva. i iv. odn pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva. broju predstavnika radnika koji imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u organima koji nadziru vođenje poslova (nadzorni odbor. Ako se europsko društvo osniva spajanjem poslodavaca. radnici iz svake države članice mogu ostvarivati pravo na dodatnog predstavnika. odnosno drugo odgovarajuće tijelo).  Pregovarački odbor i poslodavci sudionici mogu. u cilju usuglašavanja stajališta pri donošenju odluka u europskom društvu. o postizanju pisanog sporazuma o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu.  Postupak obavješćivanja obuhvaća obavješćivanje vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na europsko društvo i na poslodavce koji imaju sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici. Pregovarački odbor Pregovarački odbor je odbor utemeljen radi uređenja postupka sudjelovanja predstavnika radnika u odlučivanju u europskom društvu. u roku od 8 dana od dana objave prijedloga za osnivanje europskog društva. Predstavnici radnika u pregovarački odbor biraju se. te predstavnicima radnika poslodavaca o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu. budu dvostruko zastupani. Radi provođenja pregovora utemeljuje se pregovarački odbor. ovisnih poslodavaca ili zainteresiranih poslodavaca.sijft Sudjelovanje radnika u odlučivanju  Sudjelovanje radnika u odlučivanju u europskom društvu je postupak obavješćivanja. a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izvrše procjenu mogućeg utjecaja i da se pripreme za moguće savjetovanje. sjedištu poslodavaca ii. kao i drugi uređeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odlučivanje. Ako je broj poslodavaca sudionika kojima osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe veći od ukupnog broja dodatnih predstavnika. podacima u pogledu pravnog oblika. Postupak pregovora Svi poslodavci sudionici dužni su. odnosno imenuju sukladno pravu države članice. Predstavnici radnika prije započinjanja pregovora moraju biti obaviješteni o: i. zaključno s poslodavcem koji je prema broju zaposlenih radnika redoslijedom na onom mjestu koliko dodatnih predstavnika se može izabrati. imenovanim. a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izraze svoje mišljenje o predloženim mjerama. pregovori mogu trajati najdulje godinu dana od osnivanja pregovaračkog odbora. odnosno imenovanje i opoziv predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u pregovarački odbor primjenjuje se ZR. upravni odbor. započeti pregovore s predstavnicima svojih radnika. osim ako se drukčije ne dogovore. Pri izboru ili imenovanju članova pregovaračkog odbora potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih skupina zaposlenih radnika (po spolu. takav poslodavac je o pitanjima dužan obavijestiti sve radnike. kojim će se osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavca sudionika kojem osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe.  Suodlučivanje radnika. Broj dodatnih predstavnika u odnosu na ukupan broj članova pregovaračkog odbora ne smije prelaziti 20%. Predstavnik radnika iz RH u pregovaračkom odboru Na izbor. Broj radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih na dan objavljivanja prijedloga za osnivanje europskog društva. na način da radnici iz svake države članice imaju pravo na jednog predstavnika za svakih započetih 10% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u svim državama članicama. Uvjeti za rad pregovaračkog odbora 28 .  Ako pregovarački odbor i poslodavci sudionici ne postignu sporazum. stručnoj spremi. Suradnja poslodavaca i pregovaračkog odbora  Poslodavci sudionici su dužni pregovarački odbor obavještavati o prijedlogu i provođenju postupka osnivanja ED.

te snositi troškove za jednog stručnjaka. uključujući i sredstva za naknadu plaće. iii. se ED osniva kao holding ili se osniva ovisni poslodavac. u pogledu prava i zaštite. Prekid pregovora Pregovarački odbor može. Ovo se na odgovarajući se način primjenjuje i na suradnju između organa koji nadzire vođenje poslova poslodavaca sudionika i predstavnika radnika u okviru postupaka obavješćivanja. Umanjenje prava suodlučivanja radnika iz označava umanjenje udjela broja predstavnika radnika u organima ED u odnosu na najveći udio broja predstavnika radnika u organima poslodavaca sudionika. Pregovarački odbor se mora ponovno sazvati na pisani zahtjev najmanje 10% radnika ED ili njihovih predstavnika. ovisnih poslodavaca i podružnica. Poslodavci sudionici dužni su im omogućiti prisutnost na sastancima pregovaračkog odbora. ako: i. predstavnike radnika u pogledu stručnjaka i prevoditelja. savjetovanja i suodlučivanja. Obveza čuvanja poslovne tajne iz stavka 3. sredstva i druge uvjete za rad. c. Zaštita predstavnika radnika u Republici Hrvatskoj Na predstavnike radnika koji sudjeluju u postupcima obavješćivanja. troškove puta. na prevoditelje ili stručnjake koji pomažu predstavnicima radnika. savjetovanja i suodlučivanja u pogledu prevoditelja i stručnjaka koji im pomažu kao i u odnosu na predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika. Iznimno. Odlučivanje pregovaračkog odbora Pregovarački odbor odlučuje većinom glasova koja ujedno predstavlja i većinu ukupnog broja radnika zaposlenih kod svih poslodavaca sudionika. smještaja i prijevoda. koja ujedno predstavlja dvije trećine radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz najmanje 2 države članice. sastavu i broju članova. savjetovanja i suodlučivanja s drugim članovima vijeća radnika ED i s predstavnicima radnika kod poslodavaca sudionika. Članovi pregovaračkog odbora dužni su i po proteku mandata čuvati poslovnu tajnu koju su saznali u obavljanju svojih ovlaštenja. a pravo na suodlučivanje ostvaruje najmanje 25% radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika. Obveza čuvanja poslovne tajne iz stavka 4. osim ako se strane pregovora ne dogovore o ponovnom početku pregovora. a koji su zaposleni u RH. na odnose s predstavnicima radnika u organima poslodavca. Poslodavci sudionici su dužni pregovaračkom odboru osigurati potreban prostor. ovoga članka ne primjenjuje se: a. predstavnike radnika u vijeću radnika europskog društva. osoblje. se ED osniva spajanjem. a pravo na suodlučivanje ostvaruje najmanje 50% radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika. članstvu te trajanju mandata predstavničkog tijela radnika ED koji obavješćivanjem ili savjetovanjem sudjeluje u odlučivanju. Sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u ED Pregovarački odbor i poslodavci sudionici pisanim sporazumom uređuju postupak sudjelovanja radnika u odlučivanju u ED. odn stručnu pomoć stručnjaka te o početku pregovora obavijestiti udrugu sindikata. o čemu je pregovarački odbor dužan u roku od 8 dana obavijestiti sve te poslodavce. savjetovanja i suodlučivanja. 29 . najmanje 2/3 većinom članova koja ujedno predstavlja 2/3 radnika zaposlenih u najmanje 2 države članice. b. u pogledu provođenja postupaka obavješćivanja. a pregovarački odbor ne odluči koji će se oblik suodlučivanja primijeniti u europskom društvu. Dužnost čuvanja poslovne tajne. 2. na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZR. Iznimno. Ako kod poslodavaca sudionika postoje različiti postupci suodlučivanja radnika. kod donošenja odluka koje umanjuju prava suodlučivanja radnika. stručnjake i prevoditelje. pregovarački odbor odlučuje najmanje 2/3 većinom svojih članova. savjetovanja i suodlučivanja. pregovarački odbor ne može odlučiti na propisan način. Sporazum mora sadržavati uglavke o: 1. predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja. ovisnih poslodavaca ili podružnica u RH. Suradnja poslodavaca i predstavnika radnika Suradnja između organa koji nadzire vođenje poslova poslodavaca sudionika i predstavnika radnika temelji se na međusobnom povjerenju. predstavnike radnika u okviru postupaka obavješćivanja. ili ii.sijft Poslodavci sudionici snose troškove utemeljenja i rada pregovaračkog odbora. Član pregovaračkog odbora imenovan ili izabran u pojedinoj državi članici ima jedan glas i zastupa sve radnike zaposlene kod poslodavaca sudionika u toj državi. a najranije 2 godine nakon donošenja odluke. odlučiti da ne započne pregovore ili da već započete pregovore prekine. primijenit će se onaj postupak suodlučivanja radnika koji se primjenjivao za većinu radnika zaposlenih kod svih poslodavaca sudionika. ii. području primjene sporazuma. na odgovarajući se način primjenjuje i na: i. Pregovarački odbor može o pitanjima iz svog djelokruga zatražiti mišljenje. ii. ako kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko društvo postoji postupak sudjelovanja radnika u odlučivanju. ovoga članka ne primjenjuje se na: i.

6) promjenu sjedišta europskog društva te prijenos gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti. odn pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih članova organa koji nadzire vođenje poslova ED. sredstvima koja je potrebno osigurati za rad predstavničkog tijela radnika europskog društva. Vijeće radnika europskog društva sudjeluje u odlučivanju glede pitanja koja se odnose na europsko društvo i na poslodavce koji imaju sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici. sazvati osnivačku sjednicu vijeća radnika ED. a u njegovoj odsutnosti. 6. se stranke pregovora tako dogovore. uključujući i broj predstavnika radnika u organima koji nadziru vođenje poslova ED te pravo izbora ili imenovanja članova. uskladiti broj članova. u roku nije postignut sporazum o postupcima sudjelovanja radnika u odlučivanju u ED. obavijestiti organ koji nadzire vođenje poslova ED. vijeće radnika ED može.  Vijeće radnika ED je dužno. Vijeće radnika ED ili njegov odbor dužni su o sadržaju i ishodu postupaka sudjelovanja u odlučivanju u ED. 5) organizacijske i statusne promjene europskog društva. Vijeće radnika europskog društva utemeljuje se radi sudjelovanja radnika europskog društva u obavješćivanju i savjetovanju. načinu i postupku obavješćivanja i savjetovanja s predstavničkim tijelom radnika europskog društva. a poslodavci sudionici se odluče za primjenu odredaba ZR o vijeću radnika ED te nastave s postupkom osnivanja ED. roku na koji je sporazum sklopljen. Sastav vijeća radnika europskog društva ♥ Vijeće radnika europskog društva sastoji se od predstavnika radnika zaposlenih u europskom društvu.. ♥ Broj članova vijeća određuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca. vijeće radnika ED nastavlja s radom. u trenutku obavješćivanja.  Organ dužan je u roku od 30dana od dana primitka obavijesti. slučajevima i postupku ponovnog pregovaranja o sklapanju sporazuma. 2) uvođenje novih tehnologija. ima ista prava i obveze kao pregovarački odbor. dnevni red sjednica organa koji nadzire vođenje poslova europskog društva. najkasnije u roku od 8 dana od dana imenovanja ili izbora. u roku od 4 godine nakon svog utemeljenja. odlučiti hoće li započeti pregovore za sklapanje sporazuma ili će nastaviti s radom. zamjenika predsjednika i donose poslovnik o radu. a koji ima sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici. zamjenik predsjednika. ♥ 10% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca određuje po 1 predstavnik. te dokumentaciju o radu glavne skupštine osnivača europskog društva. 3) broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapošljavanja. Organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva.  Ako vijeće radnika europskog društva odluči započeti pregovore. 5. ovisnih poslodavaca i podružnica. odnosno kod poslodavca sudionika. na kojoj članovi većinom glasova biraju predsjednika. Rad vijeća radnika europskog društva  Imenovani ili izabrani članovi vijeća radnika ED dužni su o tome.  Vijeće radnika europskog društva zastupa i predstavlja predsjednik. urediti osnivanje tročlanog odbora.  Poslovnikom. obavijestiti predstavnike radnika zaposlene kod ED. 7. Sporazumom stranke pregovora mogu urediti postupke suodlučivanja radnika. Vijeće radnika ED dužno je na temelju godišnjeg izvješća o broju zaposlenih radnika u ED. sporazumom mora biti utvrđen njihov sadržaj i način provođenja. a pregovarački odbor nije donio odluku. Ovlaštenja vijeća radnika europskog društva Vijeće radnika ED ili njegov odbor ima pravo 1 godišnje održati sastanak s organom koji nadzire vođenje poslova europskog društva. a o istome je dužan obavijestiti i uprave poslodavaca sudionika. dužan je vijeću radnika ED redovito dostavljati izvješća o stanju poslovanja ED i razvojnim planovima. za svakih započetih 30 . radi obavješćivanja i savjetovanja u vezi s pitanjima koja se odnose na poslovanje i planove razvoja europskog društva. 4. ako ima više od 10 članova. Poslovanje i planovi razvoja odnose se na: 1) stanje i rezultate poslovanja europskog društva. Odredbe ZR o vijeću radnika ED neće se primijeniti ako nakon ponovnog započinjanja pregovora nije zaključen sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu. Ako sporazumom stranke pregovora utvrde da će se umjesto osnivanja predstavničkog tijela radnika ED uspostaviti 1 ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja.sijft 3. 4) planirano zbrinjavanje viška radnika. a Vijeće radnika europskog društva Odredbe ZR o vijeću radnika ED primijenit će se na europsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ako: i. ovisnog poslodavca ili podružnice.  Ako u roku nije postignut sporazum o sudjelovanju radnika u odlučivanju u ED. mjestu. učestalosti i trajanju sastanaka predstavničkog tijela radnika europskog društva. 8. ili ii. U slučaju osnivanja ED preoblikovanjem. na način da se u vijeće radnika europskog društva. sporazumom osigurat će se najmanje ona razina sudjelovanja radnika u odlučivanju koja postoji kod poslodavca koji se preoblikuje u europsko društvo. načinu izmjena i dopuna sporazuma u slučaju izvanrednih okolnosti koje u znatnoj mjeri utječu na interese radnika. razvojne planove i njihov utjecaj na gospodarski i socijalni položaj radnika.

a imaju najveći udio zaposlenih radnika.  Ako bi pri odlučivanju. odn kod poslodavca sudionika. vijeće radnika ED dužno je ponovno odlučiti o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika. u europskom društvu nije potrebno urediti pravo na suodlučivanje radnika. ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi toga organa. Sprječavanje zlouporabe postupka osnivanja ED Radnicima. Ako organ nadležan za vođenje poslova europskog društva ne prihvati mišljenje ili prijedlog vijeća radnika europskog društva. imaju pravo sudjelovati na sastancima. imenuje ili bira vijeće radnika europskog društva. Iznimno.  Ako se promijeni sastav i broj članova u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društva. zbrinjavanje viška radnika. ako tako odluči pregovarački odbor. razmjerno udjelu radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika u pojedinoj državi članici u odnosu na ukupan broj radnika zaposlenih u europskom društvu. vijeće radnika ED dužno je ponovno odlučiti o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika. radnici zaposleni kod poslodavaca sudionika jedne države članice bili nadzastupljeni. Suradnja nadležnog organa europskog društva i vijeća radnika europskog društva Primjenjuju se odredbe ZR. odn njegov odbor ako je osnovan. pravodobno obavijestiti o posebnim slučajevima koji u bitnome utječu na interese radnika te mu predočiti odgovarajuću dokumentaciju i na posebnom sastanku se s njime o tome savjetovati. iii. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU U EUROPSKOJ ZADRUZI Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju u eur. odnosno državi 31 . Posebnim slučajem smatra se osobito: i. vijeće radnika odn odbor. 3) se ED osniva kao holding ili se osniva ovisni poslodavac. Zastupljenost radnika u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društva  Vijeće radnika ED odlučuje o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika u organu koji nadzire vođenje poslova imenovanjem ili izborom predstavnika radnika iz različitih država članica EU. ne smije biti oduzeto niti uskraćeno pravo na sudjelovanje u odlučivanju. obveza je društva odn poslodavaca sudionika da na temelju te odluke ponovi postupak pregovora.  U tom slučaju. postupkom osnivanja ED. 6. Sudjelovanje u odlučivanju u ED u posebnom slučaju Organ koji nadzire vođenje poslova dužan je vijeće radnika ED. 2) se ED osniva spajanjem. o tome izvijestiti sve poslodavce sudionike. potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika u državi članici koji nisu bili zastupljeni. zadruzi Radnici zaposleni u europskoj zadruzi. u roku od 8 dana od donošenja odluke o izboru postupaka suodlučivanja. Prije održavanja sastanka. Suodlučivanje radnika u europskom društvu Na postupak suodlučivanja radnika u europskom društvu primjenjuju se odredbe ZR ako: 1) se ED osnovalo preoblikovanjem. Predstavnik radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire vođenje poslova europskog društva Predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u organu koji nadzire vođenje poslova u europskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.  Predstavnik radnika imenovan ili izabran u organ koji nadzire vođenje poslova europskog društva.sijft ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani. Članovi vijeća radnika koji su predstavnici radnika na čije interese utječu posebni slučajevi. a ujedno radnici zaposleni kod poslodavaca sudionika drugih država članica ne bi bili zastupljeni. ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europske zadruge koja će imati ili ima sjedište u državi članici EU. sve radnike zaposlene u ED. Ako je odlukom nadležnog suda utvrđeno da je zlouporabom postupka osnivanja ED došlo do oduzimanja ili uskraćivanja prava radnika na sudjelovanje u odlučivanju.  Pri ponovnom odlučivanju o raspodjeli mjesta između predstavnika radnika. vijeće radnika ED ima pravo na ponovni sastanak s organom koji nadzire vođenje poslova ED radi postizanja dogovora. potrebno je osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika iz države članice EU u kojoj će ED imati sjedište. ako tako odluči pregovarački odbor. a ako su ti radnici već zastupljeni. potrebno je osigurati zastupljenost radnika poslodavaca sudionika iz država članica Europske unije koji prethodno nisu bili zastupljeni. ima pravo održati pripremni sastanak bez prisutnosti ostalih članova organa koji nadzire vođenje poslova europskog društva. a pravo na suodlučivanje je prije registracije ED ostvarivalo najmanje 25% ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika ili je kod 1 ili više tih poslodavaca prije registracije pravo na suodlučivanje ostvarivalo i manje od 25% ukupnog broja radnika. ii. a radnici su prije preoblikovanja imali pravo na suodlučivanje u upravnom ili nadzornom tijelu društva preoblikovanog u europsko društvo. vijeće radnika ED ili radnici zaposleni u ED dužni su. Pregovarački odbor. a pravo na suodlučivanje je prije registracije ED ostvarivalo najmanje 50% ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika ili je kod 1 ili više tih poslodavaca prije registracije pravo na suodlučivanje ostvarivalo i manje od 50% ukupnog broja radnika. promjena sjedišta ED te prijenos gospodarske djelatnosti ili dijela djelatnosti. statusna promjena europskog društva. ako se održavaju s odborom. ako takvo pravo prije osnivanja društva nije postojalo niti kod jednog poslodavca sudionika.

Pravo imenovanja ili izbora radnika u opću. Udruge mogu se osnovati bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja. odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge. ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca tog društva. XVIII. uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima te udruge. da sukladno posebnom propisu. uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata. uz ograničenje. Odredbe primjenjuju se na društvo nastalo prekograničnim pripajanjem ili spajanjem. obuhvaća pravo na imenovanje ili izbor predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova europske zadruge (nadzorni odbor. 2) u jednom od poslodavaca sudionika već postoji takav oblik suodlučivanja. Zainteresirani poslodavac je ovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koji se predlaže da postane ovisno društvo ili podružnica društva nastalog prekograničnim pripajanjem ili spajanjem. po svojem slobodnom izboru.  Postupak obavješćivanja obuhvaća obavješćivanje vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika o pitanjima koja se odnose na EZ i na poslodavce koji imaju sjedište u drugoj državi članici ili o odlukama za čije donošenje nije nadležna uprava u samo jednoj državi članici. 7. savjetovanja te suodlučivanja radnika. odn pravo na predlaganje ili protivljenje imenovanju pojedinih ili svih predstavnika u organ koji nadzire vođenje poslova EZ. kao i drugi uređeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odlučivanje. postanu njezino ovisno društvo ili podružnica. Pojam poslodavca nastalog prekograničnim pripajanjem ili spajanjem Poslodavac nastao prekograničnim pripajanjem ili spajanjem je društvo osnovano sukladno posebnom zakonu. bez bilo kakve razlike. odn državi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u poslovima društva nastalog prekograničnim pripajanjem ili spajanjem. odn sektorsku skupštinu. imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u poslovima EZ.sijft koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru. Sudjelovanje radnika u odlučivanju  Sudjelovanje radnika u odlučivanju u EZ je postupak obavješćivanja. odn poslodavac slobodno odlučuje o svojem pristupanju udruzi i istupanju iz udruge. ➢ Postupanje protivno predstavlja diskriminaciju. utemeljiti sindikat te se u njega učlaniti. odnosno sektorske skupštine s pravom glasa. a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izvrše procjenu mogućeg utjecaja i da se pripreme za moguće savjetovanje. koje će imati ili ima sjedište u državi članici EU. Poslodavci imaju pravo. Primjenjivat će se. isti u njezinom radu ne mogu nadzirati više od petnaest posto glasova. Dobrovoljnost članstva u udruzi ➢ Radnik. ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca. ♥ Zainteresirani poslodavac je ovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koje se predlaže da nakon osnivanja europske zadruge. Poslodavac sudionik je društvo koje sudjeluje u prekograničnom pripajanju ili spajanju. odnosno drugo odgovarajuće tijelo). upravni odbor. u cilju usuglašavanja stajališta pri donošenju odluka u europskoj zadruzi. na radnike tog društva koji su u RH zaposleni kod poslodavca sudionika. Pojam europske zadruge ♥ EZ je zadruga osnovana sukladno posebnom zakonu. OPĆE ODREDBE O UDRUGAMA Pravo na udruživanje Radnici imaju pravo. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU KOD PREKOGRANIČNOG PRIPAJANJA ILI SPAJANJA POSLODAVACA Pravo radnika na sudjelovanje u odlučivanju Radnici zaposleni u društvu nastalom prekograničnim pripajanjem ili spajanjem. bez obzira na sjedište društva nastalog prekograničnim pripajanjem ili spajanjem.  Postupak savjetovanja obuhvaća razmjenu stajališta i uspostavu dijaloga vijeća radnika ili drugih predstavnika radnika i odgovarajuće razine uprave.  Suodlučivanje radnika. radnici imaju i u slučaju kada: 1) se zadruga u kojoj već postoji takav oblik suodlučivanja preoblikuje u europsku zadrugu. utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju učlaniti. ♥ Poslodavac sudionik je društvo ili zadruga koja izravno sudjeluje u osnivanju europske zadruge. Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvršne vlasti Djelatnost udruge ne može se privremeno zabraniti niti se udruga može raspustiti odlukom izvršne vlasti. koje ima ili će imati sjedište u RH. SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA 1. koji ima ili će imati sjedište u drugoj državi članici. a u vrijeme i na način koji omogućava predstavnicima radnika da izraze svoje mišljenje o predloženim mjerama. ♥ Ovisni poslodavac je društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj. po svojem slobodnom izboru. odn kod poslodavca sudionika. Sudjelovanje radnika u općoj ili sektorskoj skupštini Radnici imaju pravo sudjelovanja u općoj ili sektorskoj skupštini europske zadruge ako je sporazumom o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskoj zadruzi dogovoreno suodlučivanje radnika na način da radnici imaju pravo imenovanja ili izbora svojih predstavnika radnika koji sudjeluju u radu opće. bez bilo kakve razlike. 32 . Ovisni poslodavac je društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj. ➢ Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva u udruzi.

postupak učlanjivanja i prestanak članstva. mora imati statut utemeljen i donesen na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova. Statutom udruge utvrđuje se svrha udruge. odnosno udruge više razine. Registar udruga Udruge i udruge više razine koje djeluju na području samo jedne županije. tijela udruge. Statut udruge Udruga / udruga više razine.  Ako u roku 15 dana podnositelji zahtjeva ne otklone nedostatke u statutu ili ne podnesu dokaze o ispunjenju uvjeta propisanih ZR za utemeljenje udruge. Statutom. imena osoba ovlaštenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge. Ministar će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja registra udruga. Obvezno sadrži: datum upisa i broj pod kojim je udruga upisana. Otklanjanje nedostataka u statutu ili postupku utemeljenja  Ako tijelo ovlašteno za registraciju utvrdi da priloženi statut nije u skladu s ZR ili da podneseni zahtjev ne sadrži dokaze o ispunjenju uvjeta predviđenih ZR za utemeljenje udruge. način donošenja i izmjene statuta. područje djelovanja te ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje. u mirenju i arbitraži te pred državnim tijelima zastupati svoje članove. odlukom o utemeljenju ili udruživanju u udrugu više razine. područje djelovanja. ovlaštenja tijela udruge. statut. mora se jasno razlikovati od naziva već registriranih udruga. Statutom određena svrha udruge mora biti sklapanje kolektivnih ugovora. sjedište. naziv. udruga se upisuje u registar. Zahtjev za upis u registar udruga ♥ Na zahtjev utemeljitelja.  Udruge i udruge više razine imaju pravo slobodno se udruživati i surađivati s međunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa. ovlaštenje za sklapanje kolektivnog ugovora može se prenijeti na udrugu više razine.  Udruga može u radnim sporovima kod poslodavca. način izbora i opoziva tih tijela.  Naziv udruge. UTEMELJENJE I REGISTRACIJA UDRUGA Utemeljenje udruge  Sindikat može utemeljiti najmanje 10 punoljetnih poslovno sposobnih fizičkih osoba. 2. U registar se upisuje: dan utemeljenja. tijelo ovlašteno za registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga. Statut udruge mora sadržavati odredbe o tijelima ovlaštenima za sklapanje kolektivnog ugovora te uvjetima i postupku organiziranja industrijskih akcija. upisuju se u registar udruga koji se vodi u uredu državne uprave u županiji. Rješenje o zahtjevu za upis u registar udruga O zahtjevu za upis udruge u registar donosi se rješenje. utemeljiti druge pravne osobe u skladu s posebnim propisima. sjedište. zapisnik skupštine utemeljitelja. naziv izvršnog tijela. znak. Ovlaštenja udruge  Udruga može biti stranka kolektivnog ugovora samo ako je utemeljena i registrirana sukladno ZR. naziv udruge. Podružnica ili drugi oblik unutarnjeg organiziranja stječe ovlaštenja u pravnom prometu danom utvrđenim odlukom o njezinom osnivanju u skladu sa statutom udruge. ♥ Zahtjevu za upis mora se priložiti: odluka o utemeljenju. Statutom udruge određuje se ima li udruga podružnice ili druge oblike unutarnjeg organiziranja te koja ovlaštenja podružnice ili drugi oblici unutarnjeg organiziranja imaju u pravnom prometu. Utemeljenje drugih pravnih osoba Udruge mogu. odn udruga više razine. pravila i drugih općih akata te prestanak djelovanja udruge. odnosno udruge više razine. pred sudom. ♥ Tijelo nadležno za registraciju dužno je izdati potvrdu o zaprimanju zahtjeva za upis u registar udruga. pozvat će podnositelje zahtjeva da usklade statut s ZR ili podnesu odgovarajuće dokaze te im za to odrediti rok koji ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana.  Udrugu poslodavaca mogu utemeljiti 3 pravne osobe ili punoljetne poslovno sposobne fizičke osobe.sijft Udruge više razine  Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike udruživanja u kojima se njihovi interesi povezuju na višoj razini (udruge više razine).  Udruge više razine uživaju sva prava i slobode zajamčene udrugama.  Udrugu više razine mogu utemeljiti najmanje dvije udruge. popis utemeljitelja i članova izvršnog tijela. ♥ Utemeljitelji su dužni zahtjev za upis u registar udruga podnijeti u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. područje djelovanja. ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje. naziv. Rok za donošenje rješenja o zahtjevu za upis u registar udruga 33 . sjedište. radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka predviđenih statutom ili pravilima. upisuju se u registar udruga koji se vodi u ministarstvu. Pravna osobnost udruge Udruga i udruga više razine stječe pravnu osobnost danom upisa u registar udruga. Udruge i udruge više razine koje djeluju na području Republike Hrvatske ili na području dviju ili više županija.

sijft
Tijelo ovlašteno za registraciju dužno je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u registar udruga najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Ako ovlašteno tijelo ne donese rješenje u roku smatrat će se da je udruga registrirana idućega dana od isteka toga roka. U tom slučaju, tijelo ovlašteno za registraciju dužno je u roku od 7 dana od proteka roka za donošenje rješenja izdati potvrdu o registraciji udruge sa propisanim sadržajem. Odbijanje zahtjeva za upis Tijelo ovlašteno za registraciju donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga, ako udruga nije utemeljena u skladu s ZR. Rješenje kojim se odbija zahtjev za upis mora biti obrazloženo. O žalbi protiv rješenja ureda državne uprave u županiji, odn Grada Zagreba nadležnog za poslove rada odlučuje ministarstvo. Ako ministarstvo donosi rješenje u 1°, ono je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Prijava promjene podataka U registar udruga mora se prijaviti svaka promjena naziva udruge, sjedišta, područja djelovanja, naziva tijela, osoba ovlaštenih za zastupanje te prestanak djelovanja udruge. Osoba ovlaštena za zastupanje udruge dužna je promjene prijaviti tijelu koje vodi registar udruga, u roku od 30 dana od dana nastale promjene. Na upis promjene podataka, primjenjuju se odredbe ZR o upisu udruga u registar. 3. IMOVINA UDRUGA Prikupljanje i zaštita imovine od prisilnog izvršenja Udruge mogu prikupljanjem upisnina i članarina te kupnjom, darovanjem ili na drugi zakonit način, stjecati imovinu bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja. Prisilno izvršenje ne može se provesti na nepokretnoj i pokretnoj imovini udruga nužnoj za održavanje sastanaka, provođenje obrazovnih djelatnosti te knjižnicama udruga. Podjela imovine udruge Ako se udruga razdijeli ili se znatniji dio članstva izdvoji u novu udrugu, imovina udruge dijeli se među udrugama, razmjerno broju članova, ako statutom udruge, ugovorom ili drugim sporazumom nije drukčije određeno. Ako udruga prestane djelovati, imovinom udruge postupa se na način propisan statutom udruge. Ako udruga prestane djelovati, imovina udruge ne može se podijeliti članovima udruge. 4. DJELOVANJE UDRUGA Zabrana nadzora Poslodavci i njihove udruge ne smiju nadzirati utemeljenje i djelovanje sindikata, odn njihovih udruga više razine, niti u cilju ostvarenja takvoga nadzora smiju financirati ili na drugi način podupirati sindikate, odnosno njihove udruge više razine. Zabrana nadzora, primjenjuje se i na odnos sindikata, odn njihovih udruga više razine prema poslodavcima i njihovim udrugama. Sudska zaštita članskih prava Član udruge može tražiti sudsku zaštitu u slučaju povrede njegovih prava utvrđenih statutom ili drugim pravilima udruge. Sudska zaštita prava na udruživanje Udruga ili udruga više razine može zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruživanje radnika, odnosno poslodavaca. Može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela zbog djelatnosti. Zabrana nejednakoga postupanja zbog sindikalnoga članstva ili djelatnosti Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog članstva u sindikatu, a osobito nije dopušteno: I. ugovor o radu s određenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odn pod uvjetom da istupi iz sindikata, II. otkazati ugovor o radu ili na drugi način staviti radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika, zbog njegovog članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnoga vremena, a uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnoga vremena. Članstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada, stručnom obrazovanju, napredovanju, plaćanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu. Poslodavac, direktor ili neko drugo tijelo te zastupnik poslodavca, ne smije se koristiti prisilom u korist ili protiv bilo kojega sindikata. Sindikalni predstavnik i povjerenik  Sindikati samostalno odlučuju o načinu njihovog zastupanja kod poslodavca.  Sindikati koji imaju članove zaposlene kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati 1 ili više sindikalnih predstavnika, odn sindikalnih povjerenika koji će ih zastupati kod toga poslodavca.  Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca.  Sindikalni predstavnici, odn sindikalni povjerenici imaju pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.  Poslodavac je dužan sindikalnom predstavniku, odn sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava te pristup podacima važnim za ostvarenje toga prava.  Sindikalni predstavnik, odn sindikalni povjerenik mora pravo ostvarivati na način koji ne šteti poslovanju poslodavca.  Sindikat mora obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odn sindikalnog povjerenika.

34

sijft
 Sindikalni predstavnik ima sva prava i obveze sindikalnog povjerenika, osim prava i obveza koje sindikalni povjerenik ima iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Izrjeka pravomoćne presude o zabrani djelovanja udruge objavit će se u »Narodnim novinama«. XIX. KOLEKTIVNI UGOVORI Stranke kolektivnog ugovora Stranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavaca 1 ili više poslodavaca ili njihove udruge, a na strani radnika 1 ili više sindikata ili njihove udruge, koje su spremne i sposobne sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih članova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora na području za koje se kolektivni ugovor sklapa. Odbor sindikata za kolektivne pregovore Ako je na području za koje se sklapa kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata, odn udruga sindikata više razine, poslodavac ili više poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine, može o sklapanju kolektivnog ugovora pregovarati samo s pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika sindikata. O broju članova i sastavu pregovaračkog odbora odlučuju sindikati sporazumno. Ako se sindikati ne sporazumiju o broju članova i sastavu pregovaračkog odbora, o tome odlučuje Gospodarsko-socijalno vijeće, odn ministar, ako Gospodarsko-socijalno vijeće nije utemeljeno. U tom slučaju, broj članova i sastav pregovaračkog odbora određuje se tako da pregovarački odbor ima najmanje 3, a najviše 9 članova, vodeći računa o broju članova sindikata zastupljenih na području za koje se sklapa kolektivni ugovor. Poslodavac, udruga poslodavaca, odn udruga poslodavaca više razine, ovisno o području za koje se sklapa kolektivni ugovor, dužni su u roku od 15 dana od primitka zahtjeva GSV, na temelju njima raspoloživih podataka, dostaviti potvrdu o broju članova sindikata zastupljenih na tom području. Pregovarački odbor utvrđuje način rada i donošenja odluka. Predmet kolektivnog ugovora Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja radničkog vijeća, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima. Pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru primjenjuju se neposredno i obvezno na sve osobe na koje se primjenjuje kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor može sadržavati i pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova. Obveza kolektivnoga pregovaranja u dobroj vjeri Osobe koje mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dužne su u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi s pitanjima koja mogu biti predmet kolektivnog ugovora.

Zaštita sindikalnih povjerenika Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i 6mj nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće: i. otkazati ugovor o radu, ili ii. na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike. Ako se sindikat u roku od 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca. Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka. Zaštitu uživa najmanje 1 sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu, određuje se odgovarajućom primjenom odredbi ZR o broju članova radničkog vijeća. Sindikalna članarina Na zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu pisanu suglasnost radnika – člana sindikata, poslodavac je dužan obračunavati i iz plaće radnika ustezati sindikalnu članarinu te je redovito uplaćivati na račun sindikata. 5. PRESTANAK DJELOVANJA UDRUGE Načini prestanka djelovanja udruge Udruga prestaje djelovati: 1) ako tako odluči tijelo udruge koje je statutom ovlašteno da odlučuje o prestanku djelovanja udruge, 2) ako je od održavanja sjednice najvišeg tijela udruge proteklo dvostruko duže vrijeme od vremena za koje je statutom određeno da se takva sjednica mora održati, 3) ako se broj članova udruge smanji ispod broja određenog ZR za utemeljenje udruge, 4) ako sud zabrani djelovanje udruge. Odluku o prestanku djelovanja udruge PODVUČENO donosi nadležni sud. Tijelo nadležno za vođenje registra brisat će udrugu iz registra, na temelju pravomoćne sudske odluke. Zabrana djelovanja udruge Djelovanje udruge zabranit će se presudom županijskog suda nadležnog prema sjedištu udruge, ako je njezina djelatnost protivna Ustavu i zakonu. Postupak za zabranu djelovanja udruge pokreće se na zahtjev tijela ovlaštenog za registraciju ili ovlaštenoga državnog odvjetnika. U obrazloženju presude o zabrani djelovanja udruge moraju se označiti djelatnosti zbog kojih je djelovanje udruge zabranjeno. Presudom kojom zabranjuje djelovanje udruge, sud mora odlučiti o imovini udruge u skladu sa statutom udruge.

35

sijft

Osobe koje obvezuje kolektivni ugovor Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor. Obvezuje i sve osobe koje su pristupile kolektivnom ugovoru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru. U njemu se mora naznačiti područje njegove primjene. Oblik kolektivnog ugovora Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku. Dužnost ispunjavanja obveza iz kolektivnog ugovora u dobroj vjeri Stranke kolektivnog ugovora i osobe na koje se on primjenjuje dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe. Zbog povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete. Punomoć za pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora  Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora moraju imati pisanu punomoć za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora.  Ako je stranka ugovora pravna osoba, punomoć mora biti izdana u skladu sa statutom te pravne osobe.  Ako je jedna od strana kolektivnog ugovora udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine osobe koje ju zastupaju uz pisanu punomoć, moraju drugoj strani dostaviti popis poslodavaca članova udruge u čije ime pregovaraju, odn sklapaju kolektivni ugovor. Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora Kolektivni ugovor može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje duže od 5 godina. Produžena primjena pravnih pravila sadržanih u KU Ako KU nije drukčije određeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu. Otkaz kolektivnog ugovora Kolektivni ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme može se otkazati. Kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. KU sklopljen na neodređeno vrijeme i KU sklopljen na određeno vrijeme u kojem je predviđena mogućnost otkazivanja, moraju sadržavati uglavke o otkaznim razlozima i rokovima.

Ako se KU može otkazati, a ne sadrži uglavak o otkaznom roku, otkazni rok je 3 mjeseca. Otkaz se mora dostaviti svim strankama KU. KU mora sadržavati odredbe o postupku izmjene i obnove. Dostava kolektivnog ugovora nadležnom tijelu ➢ Svaki KU te svaka promjena (izmjena, dopuna, otkaz ili pristup) mora se dostaviti, ovisno o području primjene, ministarstvu ili uredu državne uprave u županiji odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. ➢ Ministarstvu se dostavlja KU ili njegova promjena u kojem je kao područje primjene navedeno područje RH ili područje 2 ili više županija, a svi ostali KU ili nove promjene dostavljaju se uredu državne uprave u županiji odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. ➢ Kolektivni ugovor ili promjenu KU nadležnom tijelu dostavlja stranka koja je prva navedena u tom ugovoru, odnosno stranka koja otkazuje kolektivni ugovor. ➢ Udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine dužna je nadležnom tijelu dostaviti popis poslodavaca koje obvezuje kolektivni ugovor sklopljen od strane udruge poslodavaca ili udruge poslodavaca više razine te sve promjene u članstvu udruge nastale za vrijeme važenja kolektivnog ugovora. ➢ Ministar će pravilnikom propisati postupak dostave kolektivnih ugovora ili njihovih promjena nadležnom državnom tijelu te način vođenja evidencije o dostavljenim kolektivnim ugovorima i njihovim promjenama. Objava kolektivnog ugovora Kolektivni ugovor se mora javno objaviti. Ministar će pravilnikom propisati način objave. Propust poslodavca da objavi kolektivni ugovor koji ga obvezuje, ne utječe na izvršenje njegovih obveza iz kolektivnog ugovora. Pristupanje kolektivnom ugovoru ♥ Kolektivnom ugovoru mogu naknadno pristupiti osobe koje mogu biti stranke kolektivnog ugovora. ♥ Izjava o pristupanju kolektivnom ugovoru mora se dostaviti svim strankama koje su sklopile kolektivni ugovor te osobama koje su mu naknadno pristupile. ♥ Osobe koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru imaju jednaka prava i obveze kao i stranke koje su ga sklopile. Proširenje primjene kolektivnog ugovora  Ministar može na prijedlog stranke KU proširiti primjenu KU sklopljenog s udrugom poslodavaca ili udrugom poslodavaca više razine, na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odn nisu mu naknadno pristupile.  Odluku ministar može donijeti, ako iz procjene učinaka proizlazi javni interes za proširenje kolektivnog ugovora i ako je istom utvrđeno da su KU zaključili sindikati koji imaju najveći broj članova i udruga poslodavaca koja ima najveći broj radnika, na području na kojem se isti proširuje.

36

U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk. GSV se uređuje način izbora miritelja. arbitraža će temeljiti svoju odluku na zakonu. Odluka o proširenju primjene KU i KU koji se proširuje. Sporazum postignut u slučaju spora o sklapanju. provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka. XX. Pitanje o kojem odlučuje arbitraža U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu. Odluku o visini naknade troškova rada miritelja donosi ministar. Mirenje provodi osoba (miritelj). ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.sijft  Procjenu učinaka. Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja kada je takav postupak predviđen. Sporazum postignut u slučaju spora zbog plaće. Arbitražna odluka  Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona. u roku od 90 dana od dana podnošenja prijedloga za proširenje kolektivnog ugovora. odn naknade plaće ako nisu isplaćene protekom roka od 30 dana od dana dospijeća. U odluci. Štrajk solidarnosti se smije započeti bez provedbe postupka mirenja. ali ne prije isteka roka od 2 dana od dana početka štrajka u čiju se potporu organizira. izmjeni ili obnovi KU. Arbitražno rješavanje spora Stranke spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži. Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća te druga pitanja arbitražnoga postupka. arbitražna odluka mora biti obrazložena.      Sudska zaštita prava iz kolektivnog ugovora Stranka kolektivnog ugovora može tužbom pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz kolektivnog ugovora. mjesto. arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti. ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Štrajk i štrajk solidarnosti Sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova ili zbog plaće. koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje GSV ili koju sporazumno odrede. koju je ministar dužan donijeti u roku od 15 dana od dana dostave procjene učinka. ima pravnu snagu i učinke nagodbe. Sporazum stranaka i njegovi učinci Stranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom. mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora. odn odluka o opozivu proširene primjene kolektivnog ugovora. ministar je dužan naznačiti područje primjene KU čija se primjena proširuje. odnosno naknade plaće. Ako je primjena kolektivnog ugovora proširena. bio sklopljen. Arbitraža može odlučiti samo o pitanju koje su pred nju iznijele stranke spora. odn udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren. 37 . Štrajk se mora najaviti poslodavcu. dan i vrijeme početka štrajka.  Ako se radi o sporu o sklapanju. Sporovi u kojima je obvezno mirenje U slučaju spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije. Isključenje s rada ne smije započeti prije isteka roka od osam dana od dana početka štrajka. arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke KU. odn prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.  Ako se radi o sporu o sklapanju. uz prethodno mišljenje GSV i uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. drugog propisa ili kolektivnog ugovora. Odluka o proširenju primjene KU može se opozvati. njegova pravna pravila neće primjenjivati.  Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba. a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. dužno je izvršiti i dostaviti ministru tripartitno tijelo GSV. mora se objaviti u »Narodnim novinama«. mirenje se mora dovršiti u roku od 5 dana od dana dostave obavijesti o sporu GSV ili uredu državne uprave u županiji. odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. Istekom roka na koji je kolektivni ugovor čija je primjena proširena. stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu. mora se provesti postupak mirenja ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegovog mirnog rješavanja. a nakon proširenja je došlo do njegove izmjene ili obnove. Isključenje s rada (lockout) Poslodavci mogu isključiti radnike s rada samo u odgovoru na već započeti štrajk. prestaje njegova proširena primjena te se na području na kojem je bio proširen. izmjeni ili obnovi KU.  Ako stranke spora u KU ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drukčije. izmjeni ili obnovi KU ili drugog sličnog spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije. Lista miritelja Lista miritelja koju utvrđuje GSV vodi se pri GSV. Rok za okončanje postupka mirenja Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju. na proširenje takve izmjene ili obnove kolektivnog ugovora primjenjuju se isto ove odredbe. ako nisu isplaćene protekom roka od 30 dana od dana dospijeća. drugom propisu ili kolektivnom ugovoru.

osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva (nužni poslovi). Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati Na prijedlog poslodavca. a odluku o poslovima donosi predsjednik arbitražnog vijeća. sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o proizvodnoodržavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada. Određivanjem tih poslova ne smije se onemogućiti ili bitno ograničiti pravo na štrajk. mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku. obuhvaća područje samo jedne županije.. ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika. njega će imenovati predsjednik suda. Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum o određivanju poslova u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga poslodavca. kolektivnog ugovora i pravilima sindikata. Gospodarsko-socijalno vijeće: 38 . u prvom stupnju odlučuje nadležni županijski sud u vijeću sastavljenom od 3 suca. Razmjerno umanjenje plaće i dodataka na plaću Radniku koji je sudjelovao u štrajku. Za radnike isključene s rada poslodavac je dužan uplatiti doprinose na najnižu osnovicu utvrđenu posebnim propisom. postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka. pitanja i problema. vođenja usklađene gospodarske. Odluku o poslovima arbitraža mora donijeti u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog postupka. postupak će se provesti bez njezinog sudjelovanja. Odluka o žalbi mora se donijeti u roku od 5 dana od dana dostave prvostupanjskog predmeta. redarstvu. organiziranom u skladu s odredbama zakona. Štrajk u oružanim snagama. Odredbe ZR o štrajku na odgovarajući se način primjenjuju i na pravo poslodavaca da u kolektivnom radnom sporu isključe radnike. prava odn interesa radnika i poslodavaca. • Radniku se može otkazati samo ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom. Ako jedna stranka odbija sudjelovati u arbitražnom postupku utvrđivanja poslova koji se ne smiju prekidati. Odluka o zahtjevu za zabranu štrajka. ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. XXI. KU i pravilima sindikata. Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika arbitražnog vijeća. osim doplatka na djecu. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE Ovlaštenja Gospodarsko-socijalnoga vijeća Radi utvrđivanja i ostvarivanja usklađenih djelatnosti u cilju zaštite i promicanja gosp. mora se u prvom stupnju donijeti u roku od 4 dana od dana podnošenja zahtjeva. Sudska zabrana nezakonitoga štrajka i naknada štete Poslodavac.sijft Broj radnika isključenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku. Ta Pravila sadrže osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji će ih obavljati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada. Radnik ne smije ni na koji način biti prisiljen sudjelovati u štrajku. državnoj upravi i javnim službama uređuje se posebnim zakonom. Djelatnost GSV temelji se na ideji trostrane suradnje Vlade RH. Može zahtijevati naknadu štete koju su on ili radnici pretrpjeli zbog isključenja s rada koje nije organizirano i poduzeto u skladu s odredbama zakona. o zabrani štrajka odnosno isključenja s rada. Arbitraža sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno određuju sindikat i poslodavac. odn isključenje s rada. odn s ciljem obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života. nadležnost kojeg se određuje sukladno ZR o određivanju nadležnosti u 1° za zabranu štrajka ili isključenja s rada. a ta pitanja nisu drukčije uređena KU ili sporazumom stranaka. poslodavac odn sindikat može u roku od daljnjih 15 dana tražiti da o tim poslovima odluči arbitraža. Sudska zabrana nezakonitog isključenja s rada i naknada štete Sindikat može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje isključenja s rada protivnog odredbama zakona. Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje poslova do dana početka postupka mirenja. može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje štrajka protivno odredbama zakona. KU ili pravilima sindikata ili ako za • vrijeme štrajka počini neku drugu tešku povredu obveza iz radnog odnosa. odn isključenja s rada. na rješavanju gosp i soc. O žalbi protiv odluke donesene odlučuje VSRH. i razvojne politike. Sudska nadležnost za zabranu štrajka i isključenja s rada Ako štrajk. i soc. soc. državnoj upravi i javnim službama Štrajk u oružanim snagama. plaća i dodaci na plaću. o zabrani štrajka odnosno isključenja s rada u 1° odlučuje Županijski sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od 3 suca. Ako obuhvaća područje 2 ili više županija. poticanja sklapanja i primjene KU te njihovoga usklađivanja s mjerama gosp. • Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku. može se osnovati GSV. Posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku • Organiziranje ili sudjelovanje u štrajku organiziranom u skladu s odredbama zakona. odn udruga poslodavaca. Poslodavac može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i poduzet u skladu s odredbama zakona. redarstvu. sindikata i udruga poslodavaca. a s ciljem omogućivanja obnavljanja rada neposredno nakon završetka štrajka (proizvodno-održavajući poslovi). socijalne i razvojne politike.

 Ako u tom slučaju poslodavac ne može vratiti radnika na rad. ♥ Kandidat za člana gradskog ili općinskog vijeća ima za vrijeme predizborne promidžbe. odn za donošenje odluke iz nadležnosti GSV. Radnik. 4) daje obrazloženo mišljenje ministru o svim problemima vezanim uz sklapanje i primjenu KU. izučava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaća na gospodarsku stabilnost i razvoj. XXII. ova će pitanja urediti ministar u daljnjem roku od 30 dana. 2) prati. poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova. 8) potiče mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova. sindikata i  Sporazumom o osnivanju GSV pobliže se određuju njegova ovlaštenja. ODREDBE O ZASTUPNICIMA I DUŽNOSNICIMA Prava kandidata za predsjednika Republike Hrvatske. pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše 15 radnih dana. a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova. Donijet će poslovnik kojim će urediti način donošenja odluka iz svojega djelokruga. POSEBNE ODREDBE 1. i javnih djelatnosti. te drugih zakona i propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika. čim sazna dan prestanka vršenja dužnosti građana u obrani. dužan mu je isplatiti naknadu plaće za razdoblje propisanog ili ugovorenog otkaznog roka. i soc.  Vršenje dužnosti građana u obrani nije dopušteni razlog za otkaz ugovora o radu. pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše 5 radnih dana. poslodavac je dužan vratiti na poslove na kojima je radio prije početka vršenja dužnosti građana u obrani. Ako se GSV ne osnuje ili ako ono u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga ne utvrdi listu miritelja. Pri utvrđivanju sastava mora se voditi računa o odgovarajućoj zastupljenosti sindikata i poslodavaca iz gosp.  Radnik kojega nije moguće vratiti na rad u smislu prethodnih stavaka ovoga članka. dužan je. pitanja i problema. radničko vijeće. inspektor rada ima ovlaštenja utvrđena zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom. izučava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na gospodarsku stabilnost i razvoj. poslodavcima i sindikatima. 5) predlaže Vladi. udruga poslodavaca. 7) donosi pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja. ima tijekom godine dana od dana prestanka vršenja dužnosti građana u obrani prednost pri zapošljavanju kod istoga poslodavca. 9) daje mišljenje o prijedlozima zakona iz područja rada i socijalne sigurnosti. 10)promiče ideju trostrane suradnje Vlade.  Radnika koji je dao izjavu. pripadajuću otpremninu.. pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše 10 radnih dana. radnik ima sva prava koja su predviđena za slučaj nedopuštenog otkaza. sindikata i udruga poslodavaca na rješavanju gosp. vođenje usklađene politike cijena i plaća. prava i obveze iz radnog odnosa miruju. te ako su za to ispunjeni uvjeti.   Sastav Gospodarsko-socijalnoga vijeća Sporazumom o osnivanju GSV određuje se njegov sastav. ♥ Kandidat za zastupnika u HS ima za vrijeme predizborne promidžbe. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU Upravni nadzor Upravni nadzor nad primjenom ZR i na temelju njega donesenih propisa. listu arbitara. a najkasnije u roku od mjesec dana od dana prestanka vršenja dužnosti građana u obrani. obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove rada. XXIII. odn članova arbitražnog vijeća ili ako u tom roku ne donese pravilnik o načinu izbora miritelja i postupku mirenja. te procjenu učinka proširenja KU.  Za vrijeme vršenja dužnosti građana u obrani poslodavac ne može redovito otkazati ugovor o radu. 3) prati. 6) utvrđuje listu miritelja. ODREDBE U SVEZI S DUŽNOSTIMA GRAĐANA U OBRANI  GSV osniva se sporazumom Vlade. obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada. te drugih zakona i propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika. sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskoga nadzora.  Ako poslodavac otkaže ugovor o radu protivno odredbama ovoga članka. Svaki član GSV može podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja. Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor nad provedbom ZR i na temelju njega donesenih propisa. odn njihovim udrugama i udrugama više razine. ♥ Kandidat za člana županijske skupštine ima za vrijeme predizborne promidžbe.sijft 1) prati.. 39 . zastupnike i članove skupština ili vijeća ♥ Kandidat za predsjednika RH ima za vrijeme predizborne promidžbe pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše 20 radnih dana. o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca. Utjecaj vršenja dužnosti građana u obrani na radni odnos  Za vrijeme vršenja dužnosti građana u obrani. Ono može osnovati povjerenstva za pojedina pitanja iz svoga djelokruga.  Radnik koji nakon završetka vršenja dužnosti građana u obrani želi nastaviti rad kod istoga poslodavca.  Poslodavac je dužan vratiti radnika na rad u roku od mjesec dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca. 11) daje mišljenje i prijedloge ministru u svezi s drugim pitanjima U provođenju nadzora. 2. izučava i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj.

Poslodavac koji nakon prestanka ugovora o radu nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu. drugim propisom. Poslodavac je dužan radniku vratiti radnu knjižicu nakon prestanka ugovora o radu. radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje 24 sata ranije. osobama 10)ako s osobom koja se stručno osposobljava za rad ne sklopi ugovor u pisanom obliku 11)ako radniku ne omogući korištenje stanke na način i pod uvjetima propisanim ZR 12)ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ZR 13)ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ZR 14)ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u dijelovima pod uvjetima propisanim ZR 15)ako raspored korištenja GO ne utvrdi u skladu s ZR ili ako u propisanom roku radnika ne obavijesti o trajanju i razdoblju korištenja GO ili ako radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod 2 ili kod više poslodavaca. propisanim zakonom. obrađuje. Dopust radnik ne može koristiti u razdobljima kraćim od 1 radnoga dana.000. na svakom dopisu ili ugovoru ne navede broj pod kojim je kao agencija upisana u evidenciju ministarstva 9) ako prikuplja. a koji nisu postigli sporazum o istodobnom korištenju GO. postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjižica. umjesto dopusta adnik može pod istim uvjetima koristiti GO. dužan ju je dostaviti uredu državne uprave u županiji. poslovnim ispravama.000.000. postupak izdavanja. odn ako radniku ne uruči primjerak prijave na obvezno mirovinsko ili 40 . sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme 2) ako zaposli maloljetnika bez odobrenja njegovoga zakonskog zastupnika 3) ako sklopi ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa. način upisivanja podataka. Na pisani zahtjev radnika poslodavac je dužan i prije prestanka ugovora o radu vratiti radniku radnu knjižicu. Na dan početka rada radnik predaje radnu knjižicu poslodavcu. XXIV. u trajanju na koje ima pravo do prvoga dana glasovanja. ne omogući korištenje GO prema njegovom zahtjevu 3. testiranje. osobama osobne podatke radnika protivno odredbama ZR ili ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljanje. 2) ako propise o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te kolektivni ugovor i pravilnik o radu ne učini na prikladan način dostupnima radnicima 3) ako ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima ne registrira pri uredu državne uprave u županiji. prema mjestu prebivališta radnika. oblik i način izrade te prodaje radnih knjižica uređuje se pravilnikom.00 kuna za prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.) i sklapanja ugovora o radu od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom 5) ako sklopi ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova koji ne sadrži podatke propisane ZR 6) ako korisniku ustupi radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od 1 godine 7) ako RV ne obavijesti o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika u roku propisanom ZR ili ako ustupljene radnike ne obavijesti o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete 8) ako u pravnom prometu. KU ili pravilnikom o radu 4) ako prilikom postupaka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor. odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: 1) ako u slučaju koji nije predviđen zakonom ili kolektivnim ugovorom. KAZNENE ODREDBE Lakši prekršaji poslodavca Novčanom kaznom od 10. zdravstveno osiguranje prije upućivanja na rad u inozemstvo 7) ako sklopi ugovor o radu u kojemu je probni rad ugovoren u trajanju dužem od zakonom dopuštenoga 8) ako sklopi ugovor o radu u kojem je pripravnički staž ugovoren u trajanju dužem od zakonom propisanoga Novčanom kaznom od 1. Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem. Teži prekršaji poslodavca Novčanom kaznom od 31.00 do 30.000. razdoblja neplaćenoga dopusta izjednačuju se s vremenom provedenim na radu i ubrajaju u staž potreban za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Na zahtjev radnika. način vođenja registra izdanih radnih knjižica. korištenje i dostavljanje tih podataka 3. odnosno izda potvrdu koja ne sadrži uglavke propisane ZR 5) ako sklopi ugovor o radu za stalne sezonske poslove koji ne sadrži uglavke propisane ZR 6) ako ugovor ili potvrda ne sadrži uglavke propisane ZR. anketiranje i sl. Sadržaj.00 do 3.sijft ♥ ♥ ♥ ♥ O korištenju dopusta. obradu. iznos novčane kazne uvećava se dvostruko. RADNA KNJIŽICA Radna knjižica i postupanje poslodavca s radnom knjižicom Radna knjižica je javna isprava. koristi i dostavlja 3. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika.00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: 1) ako prije početka rada. odn nadležnom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjižice. odn ako ga ne upozna s organizacijom i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. radniku ne omogući da se upozna s propisima o radnim odnosima. ako je prebivalište radnika nepoznato.000.000.00 do 60. odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada 4) ako sklopi ugovor o radu.

osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica 18)ako radnika nakon proteka rodiljnog.sijft 16)ako radniku ne omogući korištenje plaćenog dopusta na način i pod uvjetima propisanim ZR 17) ako traži podatke o trudnoći žene ili uputi drugu osobu da traži takve podatke. pravodobno ne obavijesti o posebnim slučajevima koji u bitnome utječu na interese radnika ili mu ne predoči odg. pravodobno ne obavijesti o posebnim slučajevima koji u bitnome utječu na interese radnika ili mu ne predoči odgovarajuću dokumentaciju ili se na posebnom sastanku s njime o tome ne savjetuje. a u mogućnosti je radniku osigurati obavljanje takvih poslova 21)ako bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplati uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela. odn ERV ako odbor nije osnovan. odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće 22)ako prije isteka roka od 6 mjeseci zaposli 2 radnika na poslovima za koje je utvrdio da je prestala potreba za njihovim obavljanjem. bolesti ili profesionalne bolesti ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova 20)ako radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. ako je osnovan. dokumentaciju ili se s njime o tome ne savjetuje. ili ako ga. ne ustegne ili ne uplati sindikalnu članarinu 41 . ne vrati na poslove na kojima je radio prije korištenja tih prava ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova. ne dostavi podatke o promjenama broja radnika u državama članicama EU ili kod poslodavaca. 19) ako radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu. odnosno javne ustanove 35)ako na zahtjev predstavnika radnika ne dostavi podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim državama čl. roditeljskog. u pisanom obliku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban. pod uvjetima propisanim ZR. dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta sukladno posebnom propisu. podružnica ili povezanog poslodavca 44)ako u propisanom roku ne započne pregovore s predstavnicima radnika o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u ED i odlučivanju u EZ ili ako predstavnike radnika ne upozna s propisanim podacima 45)ako ne osigura uvjete za rad pregovaračkog odbora na način propisan ZR 46)ako u propisanom roku ne sazove osnivačku sjednicu vijeća radnika ED i vijeća radnika EZ 47)ako vijeću radnika ED ili vijeću radnika EZ redovito ne dostavlja izvješća o stanju poslovanja europskog društva i razvojnim planovima ili dnevni red sjednica organa koji nadzire vođenje poslova europskog društva ili dokumentaciju o radu glavne skupštine osnivača ED 48)ako vijeće radnika ED ili EZ odn njihov odbor. 43)ako protekom razdoblja od 2 godine od dana osnivačke sjednice ERV. posvojiteljskog dopusta. ne vrati na poslove na kojima je radio prije njihovog korištenja. u slučaju prestanka korištenja tog prava. zadruge. EU i kod pojedinih poslodavaca ili o strukturi poslodavca 36)ako u propisanom roku ne sazove osnivačku sjednicu pregovaračkog odbora 37)ako pregovaračkom odboru pravodobno ne dostavi podatke važne za donošenje odluke 38)ako ne osigura uvjete za rad pregovaračkog odbora na način propisan ZR 39)ako ne sazove osnivačku sjednicu ERV 40)ako ERV ne osigura uvjete za rad na način propisan ZR 41)ako najmanje 1 u kalendarskoj godini ne obavijesti ERV i s njim se ne savjetuje o rezultatima poslovanja. 49)ako ne osigura uvjete za rad vijeća radnika EDili EZ odnosno njihovog odbora na način propisan ZR 50)ako pokuša ostvariti ili ostvari zabranjeni nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata ili udruge sindikata više razine 51) ako ne obračuna. u roku od mjesec dana od dana obavijesti o prestanku korištenja prava. odn drugom odgovarajućem tijelu trgovačkog društva. a nije ponudio sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga 23)ako ne izradi program zbrinjavanja viška radnika u skladu s ZR 24) ako nadležnoj javnoj službi zapošljavanja ili radničkom vijeću ne dostavi program zbrinjavanja viška radnika 25) ako provede otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika prije isteka roka od trideset dana ili prije isteka roka na koji je nadležna javna služba zapošljavanja odgodila provođenje otkazivanja 26)ako ne donese. ili u svezi s tim ne dostavi pravodobno izvješće s odgovarajućom dokumentacijom 42)ako izborni. ako ne objavi pravilnik o radu ili ako pravilnikom ne uredi pitanja koja moraju biti uređena 27)ako pravilnik o radu donese prije savjetovanja s RV 28)ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika ili ako otkrije podatke utvrđene u postupku zaštite dostojanstva 29)ako onemogući radnike u izboru radničkog vijeća 30)ako ne obavijesti RV o pitanjima o kojima ga je dužan obavijestiti 31)ako se s RV ne savjetuje o pitanjima o kojima se dužan savjetovati na način propisan ZR 32)ako bez prethodne suglasnosti RV donese odluku koju može donijeti samo uz suglasnost radničkog vijeća 33)ako ne osigura uvjete za rad radničkog vijeća 34)ako ne omogući imenovanom odn izabranom predstavniku radnika članstvo u organu poslodavca.

Najteži prekršaji poslodavca Novčanom kaznom od 61. ili se zabranjuje sudjelovanje u aktivnostima bez njegovog preth. a mlađe od 18 godina koja pohađa obv. 12)ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad maloljetnog radnika na određenim poslovima 13) ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova kada je to dužan učiniti na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenoga liječnika 14) ako obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva 15)ako ustupi radnika bez sklopljenog sporazuma o ustupanju. 9) ako ne postupi po nalogu inspektora rada kojim se zabranjuje rad maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost. bez njegovog pisanog pristanka. odobrenja 10)ako maloljetniku ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova 11)ako u roku koji odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje o utjecaju poslova na zdravlje i razvoj maloljetnog radnika. KU i pravilima sindikata stavi u nepovoljniji položaj od 2 radnika Novčanom kaznom od 4.000.00 kuna za prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.000.000. odstupanje od punog radnog vremena utvrđenog iznosi više od 12h mjese. ćudoređe ili razvoj 8) ako prije utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposli maloljetnika na poslovima na kojima može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti. radnu sposobnost i sigurnost radnika 23)ako maloljetnom radniku naredi prekovremeni rad 24)ako trudnici. poslodavac pravna osoba odgovara i u slučaju da ne postoji prekršajna odgovornost odgovorne osobe. ćudoređe ili razvoj.000. roditelju s djetetom do 3. radi duže od skraćenoga radnoga vremena 19)ako od radnika zahtijeva da radi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad) veći broj sati od zakonom određenog najdužeg trajanja takvoga rada 20)ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od trideset 2 sata mjesečno ili duže od 180 sati godišnje 21)ako u propisanom roku ne obavijesti inspektora rada o prekovremenom radu o kojem ga je dužan obavijestiti 22)ako u roku kojeg odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišljenje o utjecaju poslova prekovremenog rada ili rada u preraspodijeljenom radnom vremenu na zdravlje.00 do 6. ZR 26)ako radnika ne obavijesti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed.g starosti ili radniku koji radi u nepunom radnom vremenu. ne dostavi KU ili promjenu kolektivnog ugovora nadležnom tijelu 53) ako kolektivni ugovor ne objavi na propisani način 54)ako odbije sudjelovati u postupku mirenja predviđ. kojim se zabranjuje rad maloljetnog radnika mlađeg od 15 godina ili osobe s 15 ili starije od 15. a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 3. Pravne osobe smatraju se poslodavcem. ili ako sklopi sporazum o ustupanju radnika koji ne sadrži podatke propisane ZR ili ga sklopi u slučajevima kada ga ne može sklopiti 16)ako uputi radnika korisniku bez ugovora o radu. na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja. zdravlje. već se isto utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od 4mj.000. naredi prekovremeni rad 25)ako ne postupi po rješenju inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad koji štetno utječe na zdravlje. ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu 2) ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku. osim u slučaju hitnog prekovremenog rada 27)ako u slučaju organiziranja procesa rada u smjenama uslijed kojeg puno ili nepuno radno vrijeme nije raspoređeno jednako po tjednima.000. prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno MO i zdra. ZR 55)ako radnika koji je organizirao ili sudjelovao u štrajku organiziranom u skladu s ZR. odnosno uputnice ili ako uputnica ne sadrži podatke propisane ZR 17)ako sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju dužem od zakonom dopuštenog.00 kuna. Za prekršaje. osnovno obrazovanje 7) ako zaposli maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika.00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: 1) ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili istu ne vodi na propisan način. osiguranje u propisanom roku 3) ako sklopi ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada koji ne sadrži uglavke propisane ZR ili ga sklopi za poslove za koje ga ne smije sklopiti 4) ako o sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada u propisanom roku ne obavijesti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada 5) ako zaposli osobu mlađu od 15 ili osobu s 15 i stariju od 15. a mlađu od 18 koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje.00 kuna. Za prekršaj poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 10. radnu sposobnost i sigurnost radnika ili se obavlja protiv. kada je to dužan učiniti. 28)ako maloljetnom radniku utvrdi raspored radnog vremena duže od 8 sati dnevno 42 .00 do 100. 6) ako ne postupi po nalogu inspektora rada.g starosti ili samohranom roditelju s djetetom do 6. 18)ako od radnika zahtijeva da na poslovima.sijft 52)ako u slučaju. iznos novčane kazne uvećava se dvostruko. zdravlje.

sijft

29)ako u slučaju kada preraspodjela radnog vremena
nije predviđena KU odn sporazumom sklopljenim između RV i poslodavca, ne utvrdi plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadržajem, te ako takav plan preraspodjele prethodno ne dostavi inspektoru rada 30) ako je preraspodijeljeno radno vrijeme duže od zakonom utvrđenog 31)ako na zahtjev inspektora rada, uz plan preraspodjele radnog vremena, ne priloži popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom radnom vremenu 32)ako maloljetnom radniku naredi rad u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od 8 sati dnevno 33)ako trudnici, roditelju s djetetom do 3.G starosti ili samohranom roditelju s djetetom do 6 g starosti ili radniku koji radi nepuno radno vrijeme, bez njegovog pisanog pristanka, naredi rad u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu ili ako takav rad traje dulje od 48h tjedno 34)ako ne postupi po rješenju inspektora rada o zabrani ili ograničenju preraspodijeljenog radnog vremena 35)ako dnevni raspored radnog vremena radnika koji radi u vremenu noćnog rada, odredi u trajanju dužem od 8 sati 36)ako, trudnici ili maloljetnom radniku naredi noćni rad 37)ako ne osigura da se noćni rad maloljetnika obavlja pod nadzorom punoljetne osobe, ili ako ne postupi po rješenju inspektora rada o zabrani noćnog rada 38) ako u slučaju kada je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, ne osigura izmjenu smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan 39)ako radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, prije započinjanja ili tijekom trajanja toga rada, ne omogući zdravstveni pregled 40)ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije započinjanja toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvrđeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, rasporedom radnog vremena ne osigura obavljanje istih poslova izvan noćnog rada 41) ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije započinjanja toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvrđeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, a rasporedom radnog vremena ne može osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada, ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnog rada za koje je sposoban, a koji što je više moguće odgovaraju poslovima na kojima je radnik prethodno radio 42)ako noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, ne utvrdi raspored radnog vremena tako, da ne radi više od 8h u razdoblju od 24h u kojem radi noću 43)ako radniku ne omogući korištenje GO u najkraćem trajanju ,

44)ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od
prava na GO, odn o isplati naknade umjesto korištenja GO, 45)ako radniku ne omogući korištenje razmjernog dijela GO , 46)ako radniku ne isplati naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u visini i na način određen ZR, 47)ako zbog trudnoće odbije zaposliti ženu, otkaže joj ugovor o radu ili joj protivno odredbama ZR, ponudi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu , 48)ako za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s ½ punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odn u roku od 15 dana od dana prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, otkaže ugovor o radu trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava, 49) ako za vrijeme privremene nesposobnosti za rad otkaže radniku koji je privremeno spriječen za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti 50) ako radniku u propisanom roku ne dostavi obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj 51)ako radniku ne dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili ako isti nema propisani sadržaj 52)ako otkaz ne obrazloži ili ako ga ne dostavi radniku 53)ako radniku na njegov zahtjev, u propisanom roku ne izda potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa 54)ako nakon prestanka radnog odnosa, radniku ne vrati u propisanom roku sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga MO i zdravstvenog osig ili mu ne izda potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa 55)ako u potvrdi o zaposlenju, osim podataka o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, naznači nešto što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu, 56)ako u slučaju prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca, potpuno i istinito pisano ne izvijesti novog poslodavca o pravima radnika čiji se ugovori o radu prenose 57)ako o prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gosp. djelatnosti na novog poslodavca, pravodobno, prije dana prijenosa, pisano i potpuno ne obavijesti RV ili sve radnike koji su prijenosom obuhvaćeni 58)ako onemogući ili pokuša onemogućiti inspektora rada u provođenju inspekcijskog nadzora 59) ako radniku ne vrati radnu knjižicu kada je to dužan učiniti 60) ako radniku ne vrati radnu knjižicu u propisanom roku Novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

43

sijft
Za prekršaj, poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kuna, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna. Prekršaji sindikata i udruga sindikata više razine Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sindikat ili udruga sindikata više razine: 1) ako u roku od 30 dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba ovlaštenih za zastupanje, te prestanak djelovanja udruge 2) ako u slučaju, kada je to dužan učiniti, ne dostavi kolektivni ugovor ili promjenu kolektivnog ugovora ministarstvu ili uredu državne uprave u županiji, odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada 3) ako ne najavi štrajk 4) ako započne štrajk prije provođenja postupka mirenja, predviđenog ZR, odn prije provođenja 2 postupka mirnoga rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele 5) ako u pismu kojim se štrajk najavljuje, ne naznači razloge za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka 6) ako odbije sudjelovati u postupku mirenja Prekršaji udruga poslodavaca i udruga poslodavaca više razine Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine: 1. ako u roku od 30 dana od dana nastale promjene ne prijavi promjenu statuta, osoba ovlaštenih za zastupanje, te prestanak djelovanja udruge 2. ako u slučaju kada je to dužna učiniti, ne dostavi KU ili promjenu KZ ministarstvu ili uredu drž uprave u žup., odn uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada 3. ako kolektivni ugovor ne objavi na propisan način 4. ako odbije sudjelovati u postupku mirenja 5. ako organizira ili poduzme isključenje s rada koje nije odgovor na već započeti štrajk 6. ako isključenje radnika s rada započne prije roka 7. ako isključi s rada radnike u broju većem od dopuštenog 8. ako isključi radnike s rada protivno odredbamaZR 9. ako za vrijeme isključenja s rada onemogući radnicima obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE I. OPĆE ODREDBE Svrha zakona Osigurava se zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka RH, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, .., rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Diskriminacijom smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po gore navedenoj osnovi kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju. II. OBLICI DISKRIMINACIJE Izravna i neizravna diskriminacija Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od navedenih osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje  Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.  Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Poticanje na diskriminaciju i propuštanje razumne prilagodbe Poticanje na diskriminaciju, ako je počinjeno s namjerom, smatrat će se diskriminacijom. Diskriminacijom smatrat će se i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući: – korištenje javno dostupnih resursa, – sudjelovanje u javnom i društvenom životu, – pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na 2 način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti. Segregacija Diskriminacijom smatra se i segregacija. Ona predstavlja prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od osnova. Teži oblici diskriminacije Težim oblikom diskriminacije smatrat će se diskriminacija počinjena prema određenoj osobi po više osnova (višestruka diskriminacija), diskriminacija počinjena više puta (ponovljena diskriminacija), koja

44

sijft
je počinjena kroz dulje vrijeme (produljena diskriminacija) ili koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu diskriminacije. Sud će voditi računa o okolnostima pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete te pri odmjeravanju kazne za utvrđene prekršaje. Zaštita od viktimizacije Nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog toga jer je u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju, nazočio diskriminaciji, odbio nalog za diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji način sudjelovao u postupku vođenom povodom diskriminacije. Područje primjene Ovaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (reg) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, osobito u područjima: 1. rada i radnih uvjeta; mogućnosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju; pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije, 2. obrazovanja, znanosti i športa, 3. socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti, 4. zdravstvene zaštite 5. pravosuđa i uprave, 6. stanovanja, 7. javnog informiranja i medija, 8. pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih, 9. članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnoga društva, političkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama, 10. sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu. III. ZABRANA DISKRIMINACIJE Zabrana diskriminacije i iznimke od zabrane diskriminacije • Diskriminacija u svim pojavnim oblicima je zabranjena. Iznimno ne smatra se diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj u sljedećim slučajevima: 1) kada je takvo postupanje određeno zakonom u cilju očuvanja zdravlja i prevencije kaznenih i prekršajnih djela te kada su upotrijebljena sredstva primjerena i nužna cilju koji se želi postići, 2) pozitivne akcije, odn kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa, mjera ili odluka u cilju poboljšanja položaja etničkih, vjerskih, jezičnih ili drugih manjina ili drugih skupina diskriminiranih građana 3) pogodovanja trudnicama, djeci, mladeži, starijim osobama, osobama s pravnom obvezom uzdržavanja koje redovito ispunjavaju obvezu uzdržavanja i osobama s invaliditetom u cilju njihove zaštite kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa i mjera, 4) u odnosu na određeni posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja u takvim uvjetima da karakteristike povezane s nekim od osnova predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla pod uvjetom da je svrha koja se time želi postići opravdana i uvjet odmjeren, 5) pri zasnivanju radnog odnosa, uključenja u članstvo te u djelovanju koje je u skladu s naukom i poslanjem crkve i vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u RH, te druge javne ili privatne organizacije koje djeluju u skladu s Ustavom i zakonima, ako tako zahtijevaju vjerska doktrina, uvjerenja ili ciljevi, 6) na temelju dobi i spola pri ugovaranju premija, osiguranina i drugih uvjeta u osiguranju u skladu s relevantnim i točnim statističkim podacima i pravilima aktuarske matematike, pri čemu troškovi vezani uz trudnoću i majčinstvo ne mogu opravdati razlike, 7) određivanja najniže dobi i/ili profesionalnog iskustva i/ili stupnja obrazovanja kao uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ili kao uvjeta za stjecanje drugih pogodnosti vezanih uz radni odnos kada je to predviđeno posebnim propisima, 8) određivanja prikladne i primjerene najviše dobi kao razlog za prestanak radnog odnosa te propisivanje dobi kao uvjeta za stjecanje prava na mirovinu, 9) na temelju državljanstva prema posebnim propisima, 10)stavljanje u nepovoljniji položaj pri uređivanju prava i obveze iz obiteljskog odnosa kada je to određeno zakonom, a osobito u cilju zaštite prava i interesa djece, što mora biti opravdano legitimnom svrhom, zaštitom javnog morala, kao i pogodovanju braka u skladu s odredbama Obiteljskog zakona. Sve iznimke trebaju se tumačiti razmjerno cilju i svrsi zbog kojih su određene. Obveza prijavljivanja i davanja podataka Tijela i osobe dužni su prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima, uz pristanak osobe za koju postoji sumnja da je žrtva diskriminacije. Dužni su u roku od 15 dana dati sve podatke i tražene dokumente vezane uz diskriminaciju na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnih pravobranitelja. Pravo na naknadu štete Žrtva diskriminacije ima pravo na naknadu štete prema propisima koji uređuju obvezne odnose. IV. INSTITUCIONALNI OKVIR Središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije Poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije obavlja pučki pravobranitelj. Pučki pravobranitelj u okviru svoga rada:  zaprima prijave svih fizičkih i pravnih osoba,,  fizičkim i pravnim osobama koje su podnijele pritužbu zbog diskriminacije pruža potrebne obavijesti o njihovim pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge zaštite,  ako nije započet sudski postupak, ispituje pojedinačne prijave i poduzima radnje iz svoje nadležnosti potrebne za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe,  upozorava javnost na pojave diskriminacije

45

Zahtjevi mogu se istaknuti zajedno sa zahtjevima za zaštitu drugih prava o kojima se odlučuje u parničnom postupku ako su svi zahtjevi u međusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno nadležan za njih. 4) da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.sijft     uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogućnost sklapanja izvansudske nagodbe. na prijedlog stranke. veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Privremene mjere  Prije pokretanja ili u tijeku postupka povodom zahtjeva sud može. sud može odrediti da se presuda objavi u dijelovima ili da se iz teksta presude uklone određeni osobni podaci ako je to potrebno radi zaštite privatnosti stranaka i drugih osoba. Socijalni partneri su reprezentativne udruge sindikata i poslodavaca više razine. odrediti privremene mjere. Nadležnost Za sporove po tužbi u 1°je stvarno nadležan općinski sud. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i posebni pravobranitelji dužni su dostaviti evidencije i statističke podatke o sudskim predmetima vezanim za diskriminaciju. a ne dovodi u pitanje svrhu pružene pravne zaštite. 2) da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje. Iznimno. Posebni pravobranitelji dužni su voditi evidencije o slučajevima diskriminacije iz njihove nadležnosti. Iznimno. bez obzira na to je li bio stranka u postupku. Socijalni dijalog i suradnja s organizacijama civilnog društva Pučki pravobranitelj pri izradi redovitih izvješća. daje mišljenja i preporuke te predlaže Vladi RH odgovarajuća zakonska i strateška rješenja. odn boravište te sud mjesta gdje se dogodila šteta ili je počinjena radnja diskriminacije. podnosi kaznene prijave u vezi sa slučajevima diskriminacije nadležnom državnom odvjetništvu prikuplja i analizira statističke podatke o slučajevima diskriminacije. Ako usvoji zahtjev za objavom presude. nastojeći da se sve tvrdnje o diskriminaciji što prije ispitaju. osim sporova o smetanju posjeda. da je informacija o postupanju koje krši pravo na jednako postupanje bila objavljena u medijima. pretpostavke za određivanje privremenih mjera jesu:  Posebni pravobranitelji Pojedine poslove obavljaju posebni pravobranitelji kada je to utvrđeno posebnim zakonom. a objavljivanje presude je potrebno radi potpune naknade učinjene štete ili zaštite od nejednakog postupanja u budućim slučajevima. Nadležan je pored suda opće mjesne nadležnosti i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište. bez obzira na to je li za te zahtjeve propisano rješavanje u redovitom ili u posebnom parničnom postupku. sud će naložiti da se presuda objavi u cijelosti. Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije 46 . u svom godišnjem izvješću. organizacije koje se bave zaštitom prava skupina izloženih visokom riziku diskriminacije. pučkom pravobranitelju do 1. Sud i druga tijela koja provode postupak dužna su radnje u postupku poduzimati hitno. ili 2. a po potrebi i izvanrednim izvješćem Hrvatski sabor izvješćuje o pojavama diskriminacije. da je do povrede prava na jednako postupanje došlo posredstvom medija.  Na privremene mjere se primjenjuju odredbe Ovršnog zakona. provodi istraživanja u području diskriminacije. odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije). U tom slučaju primjenjuju se mjerodavna pravila za vrstu spora o kojoj je riječ. 3) da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom zaštićenih prava (tužba za naknadu štete). Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti: 1) da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje. Pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelji dužni su sve evidencije o slučajevima diskriminacije iz njihove nadležnosti iskazati po spolu. Presuda kojom se nalaže objava u medijima obvezuje nakladnika medija u kojem treba objaviti presudu. odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije). Posebni postupci za zaštitu od diskriminacije u području rada i zapošljavanja smatrat će se sporovima iz radnih odnosa. mišljenja i preporuka o pojavama diskriminacije konzultirat će socijalne partnere i organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava. Zahtjev za objavu presude sud će usvojiti ako utvrdi: 1. O zahtjevima odlučuje sud primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku. a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku. crkve i vjerske organizacije upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u RH na temelju Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica te Savjet za nacionalne manjine. POSTUPAK PRED SUDOM Zajedničke odredbe Svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu toga prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju. Vođenje evidencija Sva pravosudna tijela dužna su voditi evidencije o sudskim predmetima vezanim za diskriminaciju i osnovama diskriminacije po kojima se ti postupci vode te ih dostavljati ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. V.

Udružna tužba za zaštitu od diskriminacije  Udruge. ili ŽS mjesta na kojem je počinjena radnja diskriminacije ili ŽS u Zg. VI.00 kn.00 do 20.00 do 40. bračnom ili obiteljskom statusu. kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000. tijela.  Sud će dopustiti sudjelovanje umješača samo uz pristanak tužitelja. ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja radnjama spolne naravi povrijedi njegovo dostojanstvo. Sudjelovanje trećih  U parnicu povodom tužbe može se kao umješač na strani tužitelja diskriminacije pridružiti tijelo. organizacija.  Za prekršaj koji učini obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u vezi s obrtom ili djelatnošću koju obavlja. O sudjelovanju umješača odlučuje sud primjenjujući na odgovarajući način odredbe ZPP. U tužbi mogu se istaknuti zahtjevi da se: a. Pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom od 30.00 do 350.  Tom Kaznom kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi. osobito teške povrede prava na jednako postupanje. članstvu u sindikatu. Tko s namjerom dovede u nepovoljniji položaj osobu koja je u dobroj vjeri prijavila diskriminaciju ili na bilo koji način sudjelovala u postupku zbog diskriminacije. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. c.00 kuna.000. u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva ne podnese očitovanja. kaznit će se $ od 10. Rok za ispunjenje činidbe. ovršnost U povodu zahtjeva sud može odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu ili odrediti kraći rok za ispunjenje činidbe koje su naložene tuženiku. PREKRŠAJNE ODREDBE Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog. Tom Kaznom kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (reg) samouprave koja na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnog pravobranitelja u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva ne omogući uvid u spis.00 kuna. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci..000. pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. povrijedi njegovo dostojanstvo.000. pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (reg) samouprave.000. državnom tijelu. Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog.00 kuna. b. Izvanredni pravni lijekovi Revizija je uvijek dopuštena. Tom Kaznom kaznit će se za prekršaj tko s namjerom dovede u nepovoljniji položaj osobu koja je nazočila diskriminaciji ili koja je odbila nalog za diskriminatornim postupanjem.sijft a.30.000.00 do 250. kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5. Teret dokazivanja Ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. spolu.  Umješač može poduzimati radnje u postupku i ima u postupku sva prava koja pripadaju umješaču.00 kuna. odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice u odnosu na članove skupine.00 kuna.00 .000. ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti. ustanova. Odredba ne primjenjuje se u prekršajnom i kaznenom postupku. udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o čijim se pravima odlučuje u postupku.000. jeziku. Tom Kaznom kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti pravo na jednako postupanje. utvrdi da je postupanje tuženika povrijedilo pravo na jednako postupanje u odnosu na članove skupine. 47 . kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1. društvenom položaju. ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi.00-200.000. b. imovnom stanju.000.000.00 kuna. pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (reg) samouprave.000. Kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi. Za taj prekršaj obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kaznit će se novčanom kaznom od 10..00 do 5. nacionalnom ili socijalnom podrijetlu.000. O tužbi u 1° odlučuje ŽS opće mjesno nadležan za tuženika. ili sprječavanja nasilja. državnom tijelu. da je podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim da je povrijeđeno njegovo pravo na jednako postupanje te da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti od nenadoknadive štete. vjeri. Odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (reg) samouprave koja na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnog pravobranitelja. boji kože. državnom tijelu. ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom.000. podatke i dokumente vezane uz diskriminaciju i ne omogući uvid u njih kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1. a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje. političkom ili drugom uvjerenju. etničkoj pripadnosti.

a koji je veći od najniže mjesečne osnovice na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja. te novog zapošljavanja i samozapošljavanja. 3) novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja. 6) nije korisnik mirovine. 2) nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu. na temelju osiguranja. Zatim dužne su pružiti osobama za koje su posredovale u inozemstvu svu potrebnu pomoć u ostvarivanju njihovih prava po osnovi rada nakon povratka s rada u inozemstvu. Nezaposlene osobe. Ove djelatnosti mogu obavljati i pravne osobe kao trgovačka društva. slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva. osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad. u dobi 15 . osiguranje za slučaj nezaposlenosti. prostorne. 2) ispunjavaju kadrovske. Za slučaj nezaposlenosti obvezno su osigurani svi radnici u radnom odnosu. Smatra se da nezaposlena osoba aktivno traži posao ako: . Smatra se da je nezaposlena osoba raspoloživa za rad ako se odaziva na svaki poziv HZZ radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja. ostvaruju prava na: 1) novčanu naknadu. 7) ne ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu. Također snose odgovornost prema osobama za koje su posredovale u inozemstvu za zakonitost njihovog zapošljavanja i rada sukladno zakonodavstvu zemlje u koju posreduju. . Kada pravne i fizičke osobe obavljaju djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu. – podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i natječaje. Nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad. pored ovlaštenih tužitelja propisanih. odn nema više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi. aktivno djelovanje na tržištu rada u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage.65 g koja nije u radnom odnosu. Državljani država članica Europskoga ekonomskog prostora u pravima i dužnostima = s hrvatskim državljanima. a fizičke osobe kao samostalnu djelatnost. Ovo se ne odnosi na posredovanje pri zapošljavanju pomoraca koje je uređeno posebnim propisima. – se pridržava profesionalnog plana. Iznimno srednjoškolske ustanove mogu obavljati samo poslove posredovanja za povremeni rad redovitih učenika u zemlji. 5) nije zaposlena prema posebnim propisima. Pravne i fizičke osobe uz obavljanje ovih djelatnosti mogu obavljati još samo djelatnosti istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja. dužne su ih obavljati u suradnji s nadležnim tijelima pojedinih zemalja. MINISTAR NADLEŽAN ZA RAD će pravilnikom propisati posebne uvjete i način obavljanja djelatnosti. odn dohodak od druge samostalne djelatnosti. 48 . pravima i obvezama po osnovi rada i drugim bitnim elementima zakonitosti rada i radnim uvjetima. Pravne i fizičke osobe obavljaju djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju za tražitelje zaposlenja bez naknade te djeluju nepristrano u odnosu na tražitelje zaposlenja i poslodavce. izvori sredstava za djelatnosti HZZ te ustroj. aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako: 1) ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga ili ne ostvari mjesečni primitak. obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage. Dužne su izvijestiti osobe za koje posreduju o uvjetima života i rada.sijft Za prekršaje propisane ovim Zakonom.se redovito mjesečno javlja Zavodu. 8) nije redoviti učenik ili student. II. te snose troškove prijevremenog povratka osobe za koju su posredovali ukoliko je isti uzrokovan nezakonitim zapošljavanjem ili radom. ZAKON O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI I. 3) nema registrirani obrt. 4) nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o MO. organizacijske. tehničke i ostale propisane uvjete za obavljanje tih djelatnosti. 2) mirovinsko osiguranje. optužni prijedlog može podnijeti pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelj. 4) jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova. Pravne i fizičke osobe i srednjoškolske ustanove mogu obavljati djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem pod uvjetom da: 1) prije upisa u odgovarajući registar imaju dozvolu ministarstva rada. upravljanje i obavljanje djelatnosti Zavoda. OPĆE ODREDBE Ovim se Zakonom uređuje: posredovanje pri zapošljavanju. Dužne su podatke iz evidencije koju vode dostaviti ministarstvu nadležnom za rad. EVIDENCIJA NEZAPOSLENIH OSOBA I OSTALIH TRAŽITELJA ZAPOSLENJA Evidenciju nezaposlenih osoba vodi Zavod na osnovi prijave nezaposlene osobe. a odgovaraju i za eventualnu štetu koju bi osoba mogla pretrpjeti zbog pogrešnih informacija o bitnim elementima uvjeta života i rada.provodi aktivnosti radi utvrđivanja profesionalnog plana traženja posla. Osiguranje za njih provodi se na načelu solidarnosti. profesionalno usmjeravanje.

Prijavljuje se prema mjestu odobrenoga privremenog boravka. HZZ-u se. -može se javiti ponovno u zavod nakon 6 mjeseci. Ovo se ne odnosi na trudnicu. roditeljsku. Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji. odn ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. može prijaviti nezaposlena osoba stranac kojem je prestao radni odnos u RH bez njegove krivnje ili uz pristanak ako ima odobren privremeni boravak u RH. ili kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod 17) bude uključena u program obrazovanja od strane HZZ do isteka toga programa.-može se ponovno javiti u HZZnakon 6 mj 21) se odjavi s evidencije.kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod 12) postane redoviti učenik ili student...-->može se ponovno javiti na zavod nakon onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka.kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod 11) ostvari prava na rodiljnu.kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod 13) nastupi na dragovoljno služenje vojnog roka. + ostvari naknadu prema posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane naknade Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji (prestaje pravo na naknadu) ako ta osoba ne prihvati ponuđena zaposlenja u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva do utvrđivanja profesionalnog plana. Podatke o nezaposlenim osobama i ostalim tražiteljima zaposlenja vodi HZZ na propisanim obrascima i u elektroničkom obliku. a koji je veći od najniže mjesečne osnovice na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima. -može se nakon 3 mjeseca ponovno javit na zavod. prestati voditi kao nezaposlenu ako ta osoba ne prihvati ponuđeno zaposlenje koje odgovara njezinim procijenjenim 49 ..sijft Nezaposlena osoba prijavljuje se i evidentira u HZZ prema mjestu prebivališta. 20) ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad. odnosno privremene zaštite. -može se ponovno javiti u HZZ nakon isteka tog programa obrazovanja s tim da se vrijeme provedeno u program obrazovanja smatra vremenom provedenim u evidenciji HZZ u status nezaposlene osobe.kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod 8) ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu. bez obveze redovitog javljanja.. jednog od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu ako je drugi roditelj zaposlen. -kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod 7) zaposli se prema posebnim propisima.duže od 3mj 16) navrši 65 godina života.. Po iskorištenosti novčane naknade. radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu. a ne obavijesti Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja. osim ako dade pisanu izjavu da prihvaća posao. odn dohodak od druge samostalne djelatnosti. Prestaju se voditi u evidenciji Zavoda po prestanku supsidijarne. odn radi posredovanja. odn adresi stanovanja. Zavodu se. 10) obavlja volonterski rad prema propisima o radu. 2) izvan mjesta prebivališta ili boravišta udaljenom do 50 km ako poslodavac snosi troškove putovanja sredstvima javnog prijevoza ili organizira prijevoz na posao i s posla. može se javiti u zavod ponovno kad ostane bez posla 2) ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema ili ostvari mjesečni primitak. odn po isteku privremenog boravka prestaje se voditi u evidenciji Zavoda./istekne razdoblje u kojem je imala pravo na novčanu naknadu. 9) ima utvrđenu opću nesposobnost za rad. Oni se prijavljuju i evidentirju prema mjestu boravka. odn dohotka s najnižom mjesečnom osnovicom na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima. odnosno stekne više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi. roditelja koji samostalno skrbi o djetetu do 15 godine života. također se može javiti u zavod ponovno nakon 6 mjeseci 3) obavlja posao bez potvrde. ako ta osoba: (podvučeno je kad nezaposlenoj osobi prestaje pravo na novčanu naknadu) 1) zasnuje radni odnos. Zavodu se može prijaviti azilant. odn ne završi obrazovanje koje je sukladno njezinim procijenjenim psihofizičkim mogućnostima organizirao i troškove snosi HZZ u cilju povećanja njezine mogućnosti zapošljavanja.-kad prestane okolnost može se ponovno javiti u HZZ 6) postane poljoprivredni osiguranik po propisima o MO. odn uobičajenog boravišta. stranac pod privremenom zaštitom u RH koji je u pravima i dužnostima izjednačen s hrvatskim državljaninom. jednog od roditelja s 3 i više malodobne djece ako je drugi roditelj zaposlen. mogu prijaviti i ostali tražitelji zaposlenja koji se ne smatraju nezaposlenim osobama.kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod 14) bude pritvorena. radi promjene zaposlenja.-može se ponovno javiti u zavod nakon 6 mjeseci 19) se ne javi HZZ u 2 uzastopna mjeseca. ugovora. a nakon toga ponuđena zaposlenja iz utvrđenoga profesionalnog plana ili ako svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca: 1) u mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta. 3) izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta bez obzira na udaljenost pod uvjetom da je osiguran odgovarajući smještaj. odn rješenja na temelju kojeg radi. starosnu mirovinu. ili kad prestane ta okolnost 5) registrira obrt.kad prestane ta okolnost može se ponovno javiti u zavod 15) nastupi na izdržavanje kazne zatvora.-kasnije se može ponovno prijaviT. 18) odbije se uključiti u obrazovanje ili bez opravdanog razloga prekine. slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva. osim ako odbije zaposlenje iz razloga što poslodavac redovito ne ispunjava obveze prema radnicima. 4) registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu. jednog od roditelja s djetetom do 8g. Iznimno Zavod će nezaposlenu osobu koja se vodi u evidenciji Zavoda duže od 12 mj. posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada po posebnom propisu.

U inozemstvu se obavlja u suradnji s nadležnim tijelima pojedinih zemalja. 3) radno osposobljavanje. zanimanje. Metode i tehnike aktivnog traženja posla podrazumijevaju stjecanje znanja i vještina potrebnih za povećanje zapošljivost i unapređenje profesionalnog razvoja pojedinca. osposobljavanju i zapošljavanju i upravljali vlastitim profesionalnim razvojem. poštom. praćenje njihove uspješnosti. Profesionalni odabir može obuhvatiti i upućivanje nezaposlenih i drugih osoba na ispitivanje njihovih psihofizičkih sposobnosti. Priprema za zapošljavanje Priprema za zapošljavanje uključuje: 1) profesionalno usmjeravanje. potrebna znanja. sklonosti i zdravstvenog stanja. savjetovanje i praćenje profesionalnog razvoja osoba. . savjetovanje i procjenu mogućnosti. IV. Uključuju informiranje i savjetovanje nezaposlene osobe i ostalih tražitelja zaposlenja kako djelotvornije doći do odgovarajućeg posla. dokvalifikaciju i programe održavanja i usavršavanja radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja. prekvalifikacije. Poslodavac može potrebu za radnikom dostaviti HZZ osobno.sijft psihofizičkim sposobnostima. III. e-mailom ili na drugi način. ako se ta osoba: 1) ne javi Zavodu u roku od 6 mjeseci od zadnje prijave. stručnog osposobljavanja. Zavod prestaje voditi ostalog tražitelja zaposlenja u evidenciji.U svrhu pripreme za zapošljavanje nezaposlenih osoba s invaliditetom HZZ može osobu uputiti na postupke profesionalne rehabilitacije: 1) utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti. te na za to propisanom obrascu ako je zakonom propisana obveza popunjavanja slobodnoga radnog mjesta putem javnog natječaja. HZZ će u roku od 5 dana od dana primitka potrebe za radnikom izvijestiti poslodavca o mjerama koje HZZ može poduzeti ili poduzima radi traženja potrebnih radnika. 2) profesionalno informiranje. pravima iz rada i posebnim obvezama te im pružati pomoć u ostvarivanju prava po osnovi rada nakon povratka s rada u inozemstvu. 1. poticanja prilagodljivosti poslodavaca i radnika uvjetima na tržištu rada. PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE I POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJU 4) pojedinačne i skupne programe unapređenja radnosocijalne uključenosti u zajednicu. kako bi donijeli odluke o obrazovanju. Profesionalno usmjeravanje jest skup različitih stručnih postupaka kojima se identificiraju mogućnosti. Profesionalnim odabirom smatraju se stručne metode i tehnike koje uzimaju u obzir zahtjeve i uvjete određenog posla. prekvalifikaciju. odn zadržavanje zaposlenja. nadležnih ministarstava i ostalih interesnih skupina koje djeluju na tržištu rada. 50 . Ove usluge pružaju se nezaposlenim osobama i ostalim tražiteljima zaposlenja. Posredovanje pri zapošljavanju HZZ obavlja bez naknade. 3) obrazovanje za zapošljavanje. Obrazovni programi namijenjeni su povećanju zapošljivosti i odnose se na stjecanje kvalifikacija za 1. U tom postupku HZZ će izvješćivati radnike o uvjetima života i rada. 4) profesionalnu rehabilitaciju. ako u evidenciji nezaposlenih i ostalih tražitelja zaposlenja nema osoba koje u potpunosti zadovoljavaju traženim uvjetima. upućivanja kandidata u programe obrazovanja. 2) odjavi s evidencije. predselekciju i selekciju nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja iz evidencije HZZ. AKTIVNA POLITIKA U ZAPOŠLJAVANJU Vlada RH donosi nacionalne akcijske planove zapošljavanja. Za praćenje provedbe plana Vlada RH osniva povjerenstvo sastavljeno od socijalnih partnera. te njihove osobne uvjete. Profesionalna rehabilitacija omogućuje nezaposlenim osobama s invaliditetom stjecanje znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje. Troškove nastale na temelju posebnih zahtjeva poslodavca i troškove posredovanja u inozemstvu HZZ-u nadoknađuje poslodavac. interesi i kompetencije korisnika. Na temelju plana Zavod i druge nadležne pravne osobe provode mjere za poticanje zapošljavanja. 2. . Zavod u suradnji s nezaposlenom osobom utvrđuje profesionalni plan nezaposlene osobe radi pripreme za zapošljavanje i traženja posla u roku od 60 dana od dana prijave nezaposlene osobe HZZ. vještina i sposobnosti za rad na određenim poslovima u neposrednoj suradnji s poslodavcem. 2) upoznavanje metoda i tehnika aktivnog traženja posla. učenicima i studentima. stjecanje i produbljivanje stručnih znanja i vještina nezaposlenih osoba radi zapošljavanja i zaposlenih osoba radi zadržavanja zaposlenja.Obuhvaća profesionalni odabir nezaposlenih i drugih osoba čije stručne i druge radne sposobnosti najbolje odgovaraju potrebama poslodavaca. kao i poticanju istih uvjeta pri zapošljavanju žena i muškaraca.Uključuje informiranje. Obrazovanje za zapošljavanje obuhvaća aktivnosti pripreme. a prema utvrđenim potrebama poslodavaca. . iskustvo i sposobnosti osoba za koje se posreduje. vještine. Osoba može biti uključena u obrazovanje za zapošljavanje ukoliko je obrazovni program sukladan potrebama tržišta rada i njezinim psihofizičkim mogućnostima. u cilju unapređenja zapošljavanja razvijanja poduzetništva. Posredovanje pri zapošljavanju Posredovanje pri zapošljavanju je skup aktivnosti koji obuhvaća stručni odabir. – Posredovanje obavlja na osnovi evidencije nezaposlenih i ostalih tražitelja zaposlenja te na osnovi procjene potrebnih znanja. odabira. Zavod će potrebu za radnikom objaviti u svojim sredstvima informiranja. te financiranje i sufinanciranje programa obrazovanja.

4) zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). 9) programe obrazovanja nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada. razloga. Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do zaposlenja. Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće. 51 . roditeljskom. Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba ako se prijavi HZZ i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdr. Pravo na novčanu naknadu NEMA nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao: 1) zbog toga što je otkazala radni odnos. roditeljskog. odn izvanbračnog druga u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima. U osnovicu ne ulaze naknade plaće ostvarene po posebnim propisima. kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz). Nezaposlena osoba koja iz opravdanog razloga propusti rok za prijavu. a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 80% iznosa minimalne plaće. 5) programe pripreme radnika kod poslodavaca koji prelaze na nove proizvodne programe ili na nove tehnologije. 3) zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog. 4) programe samozapošljavanja nezaposlenih osoba. 180 dana ako je provela na radu više od 4 god. Kao vrijeme provedeno na radu. odn vježbeničkog staža. V. infrastrukturnih sadržaja. a prethodni radni odnos odn služba prestao njezinom krivnjom ili uz pristanak. odnosno službe. osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca. odn nije u propisanom roku položila stručni ispit. odn rodiljnom. PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI 1. očuvanja kulturnih i povijesnih spomenika i drugih djelatnosti ako neposredno zapošljavaju nezaposlene osobe. Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od iznosa minimalne plaće. Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odn službe.sijft Predsjednik povjerenstva je ministar nadležan za rad. Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi. 2) promjene mjesta prebivališta iz zdrav. zapošljavanja posebno osjetljivih skupina nezaposlenih osoba kojima prijeti socijalna isključenost. 6) programe prostorne i profesionalne pokretljivosti. ekoloških. 120 dana ako je provela na radu više od 2 god. a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar zdravstva. može se prijaviti i podnijeti zahtjev Zavodu u roku od 8 dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka. posvojit. umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom. Nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos pisanim sporazumom. umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom. 2) programe prilagodbe radnih mjesta za pojedine skupine nezaposlenih. 8) programe izrade studija. 210 dana ako je provela na radu više od 5 god. Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%. 150 dana ako je provela na radu više od 3 god. 7) programe humanitarnih. odn rodiljnog. iznimno pripada pravo na novčanu naknadu. umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. ovisno o postotku vremena provedenom na radu. Mjere za poticanje zapošljavanja provode se na temelju programa koje donosi Zavod. ako je radni odnos prestao zbog: 1) premještaja bračnog druga. istraživačkih i drugih projekata vezanih za tržište rada. odnosno službene dužnosti. ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa. odn u slučaju njegove spriječenosti državni tajnik za rad. a najkasnije 60 dana od propuštanja roka. a obuhvaćaju osobito: 1) programe za otvaranje novih radnih mjesta. odn službe. 2) pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa. 5) zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca. a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 50% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu RH u prethodnoj god prema posljednjem službeno objavljenom podatku. 3) p. odn ako nastupe okolnosti zbog kojih prestaje pravo na novčanu naknadu najviši iznos novčane naknade nakon 12 mj korištenja ne može biti viši od 40% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. 240 dana ako je provela na radu više od 6 god. Novčana naknada Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. odn ako nastupe okolnosti zbog kojih prestaje pravo na novčanu naknadu najviši iznos novčane naknade nakon 12 mjeseci korištenja ne može biti viši od 60% iznosa minimalne plaće. komunalnih. ako je taj radni odnos trajao kraće od 3mj. osiguranju. Osobama kojima je novčana naknada utvrđena sve do zaposlenja. smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o MO ostvareno na temelju radnog odnosa u RH i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju. prestanka bolovanja. Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od: 90 dana ako je provela na radu od 9 mj-2 god. umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom. posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa. umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom. nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće.

kojoj je jednokratno isplaćena novčana naknada. odn rodiljnom. 10 g. 6) za vrijeme pritvora. isplatiti naknada u jednokratnom iznosu ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu radi zapošljavanja. uračunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije prestanka posljednjega utvrđenog prava na ovu naknadu. Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi od prvog dana po prestanku radnog odnosa.ali najdulje u trajanju5g. 15 g. 20 g. roditeljskom. odnosno službe. Iznimno nezaposlenoj osobi može se. odn do nastupa okolnosti kad im prestane pravo na naknadu. ako je to za nju povoljnije. ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju ostvarenog nakon isteka vremena za koje je nezaposlena osoba primila jednokratnu isplatu. na njezin zahtjev. ne može se prijaviti HZZ prije isteka vremena za koje je primila jednokratnu isplatu. 3. Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se. ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju. Ako nezaposlena osoba podnese zahtjev u roku od 8.. roditeljsku. Korisniku novčane naknade nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za ostatak razdoblja do kojeg je priznato pravo na ovu naknadu pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana po prestanku okolnosti koja je dovela do obustave. posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa. posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa/ službe. 5) u tijeku izdržavanja kazne zatvora do 3 mjeseca.. isplatiti naknada u jednokratnom iznosu za razdoblje koje ne može biti duže od 2 g od dana kada je podnesen zahtjev za isplatu novčane naknade u jednokratnom iznosu. Nezaposlenoj osobi koja je u cijelosti iskoristila novčanu naknadu. dok ne stekne prvi uvjet mirovinskog staža za starosnu mirovinu. 3) za vrijeme trajanja obrazovanja na koji ga uputi Zavod.. Nezaposlena osoba. Nezaposlena osoba može ponovno steći pravo na novčanu naknadu ako od trenutka prestanka prava na novčanu naknadu ima 9 mjeseci staža u poslijednja 24 mjeseca. a koja je ponovno ostala nezaposlena. posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada. 4) za vrijeme dragovoljnog služenja vojnog roka. Mirovinsko osiguranje Pravo na MO ima nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu i koja ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu. roditeljskog. Zahtjev za MO nezaposlena osoba može podnijeti u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa. 2. 8) za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu. Isplaćivanje novčane naknade obustavlja se korisniku: 1) za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka. nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko joj je preostalo za primanje i u utvrđenoj visini. Razdoblja koja je nezaposlena osoba kao invalid rada provela koristeći se pravom na PR uračunavaju se u vrijeme provedeno na radu za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu. odn 60 dana novčana naknada pripada od dana podnošenja zahtjeva. u vrijeme provedeno na radu. Iznimno nezaposlenoj osobi koja se ponovno zaposlila duže od 3mj nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko joj je preostalo za primanje te naknade i u visini utvrđenoj prema novoj osnovici. Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu uračunava se u vrijeme provedeno na radu vrijeme obveznog osiguranja po propisima o MO ostvareno na temelju radnog odnosa u RH i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju. na njezin zahtjev. 25 g obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnom propisu 2) ako se ne javi Zavodu jedanput mjesečno.osim osoba koje nemaju pravo na novčanu naknadu. samozapošljavanja i volontiranja prema propisima o radu. prestanka bolovanja. ima u tijeku trajanja toga obrazovanja Nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 god ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja. roditeljskom. odn rodiljnom. kod ponovnog stjecanja toga prava. Nezaposlena osoba kojoj je pravo na novčanu naknadu prestalo ponovnim zapošljavanjem prije isteka vremena u kojem je imala pravo na novčanu naknadu. odn dohotka s najnižom mjesečnom osnovicom na koju se 52 . Pravo na MO nezaposlena osoba gubi nastupanjem okolnosti gdje joj prestaje pravo na novčanu naknadu osim ako istekne razdoblje za koje je imala pravo na novčanu naknadu. odn rodiljnog. posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa. Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu u vrijeme provedeno na radu uračunava se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o MO ostvareno na temelju radnog odnosa u RH i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju. Novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme obrazovanja Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje. Invalidi rada kojima je priznato pravo na PR osnovi MO ostvaruju pravo na naknadu plaće po propisima o MO. Može ponovno steći pravona novčanu naknadu ako ima najmanje 9 mjeseci rada u poslijednja 24 mjeseca. 7) za vrijeme volonterskog rada prema propisima o radu. ako podnese zahtjev za novčanu naknadu HZZ u roku od 30 dana.sijft 270 300 330 360 390 420 450 dana dana dana dana dana dana dana ako ako ako ako ako ako ako je je je je je je je provela provela provela provela provela provela provela na na na na na na na radu radu radu radu radu radu radu više više više više više više više od od od od od od od 7 god 8 god. 9 god.

analizira i istražuje gospodarska. VII. U postupku rješavanja o pravima nezaposlenih osoba za vrijeme nezaposlenosti primjenjuju se odredbe ZOUP.sijft pravo na: 1) novčanu pomoć u visini neoporezivog iznosa stipendije prema posebnom propisu. pravnih i dr. odn nadoknaditi učinjene izdatke: 1) ako je na osnovi netočnih podataka za koje je znala ili morala znati da su netočni. obrazovanja 4) surađuje s obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa s potrebama za radnicima i provođenja profesionalnog usmjeravanja. 2) 6 članova od kojih 3 predstavnika sindikata i 3 predstavnika poslodavaca na prijedlog Gospodarskosocijalnog vijeća ili na prijedlog reprezentativnih udruga poslodavaca i sindikata ako Gospodarsko-socijalno vijeće nije osnovano. 3) 1 član na prijedlog radnika Zavoda izabranog sukladno propisima o radu. NJime se osobito uređuje: ustrojstvo Zavoda. socijalna i druga kretanja. posreduje pri zapošljavanju između poslodavaca i osoba koje traže zaposlenje. Pravo na novčanu naknadu osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu Hrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama međunarodnog ugovora. obuću i druga pomagala u slučaju obrazovanja za deficitarna zanimanja po posebnim ovlastima i licencijama. Predsjednika Upravnog vijeća biraju članovi Upravnog vijeća od članova koje predloži ministar. Postupak se pokreće na zahtjev nezaposlene osobe. ako je doprinos za zapošljavanje plaćao Zavodu za vrijeme od najmanje 9 mjeseci u posljednjih 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu. obrazovnim ustanovama i drugim pravnim osobama organizira i provodi programe profesionalnog usmjeravanja. Predsjednik Upravnog vijeća može obustaviti od 53 . radnik je dužan vratiti HZZ iznose isplaćene novčane naknade. 6) obavlja poslove zapošljavanja hrvatskih državljana u inozemstvu i ostvarivanja njihovih prava. odn u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti.4. obveze i odgovornosti tijela koja upravljaju Zavodom. prava. poslova i druga pitanja od važnosti za rad Zavoda. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI Prava za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena osoba ostvaruje u HZZ. Statut Zavoda donosi Upravno vijeće Zavoda. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE HZZ je javna ustanova u vlasništvu RH na koju se primjenjuju propisi o ustanovama. 4.U ovom slučaju HZZ ima pravo na povrat uplaćenog doprinosa za MO. Upravno vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom ukupnog broja članova. dužna je vratiti primljene iznose. odn okolnosti koje utječu na prestanak prava ili obujam njegovog korištenja. za proteklu god. ili na drugi protupravan način ostvarila pravo. te naknadu troškova hranarine izvan mjesta prebivališta ili boravišta. Nezaposlena osoba koja ostvaruje prava dužna je u roku od 15 dana prijaviti HZZ svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava. Ako je na osnovi pravomoćne sudske odluke ili odluke poslodavca radnik vraćen na rad i počeo raditi te su mu uspostavljena prava po osnovi rada za razdoblje u kojem je bio nezaposlen. odn izvanbračnog druga i djecu. a koja sama ili posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć te na naknadu putnih ili selidbenih troškova za sebe. a znala je ili je morala znati za nastale promjene ili okolnosti. 3) troškove za propisanu zaštitnu odjeću.Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. VI. 7) rješava o pravima nezaposlenih osoba i obavlja isplatu naknada na temelju donesenih rješenja. 5. O žalbi protiv 1° rješenja odlučuje nadležno tijelo Zavoda određeno Statutom Zavoda. bračnog druga. od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja. 8) usmjerava i upravlja sredstvima ostvarenim po osnovi doprinosa za zapošljavanje i drugim sredstvima osiguranim za namjene utvrđene ovim Zakonom. 2) naknadu troškova prijevoza za vrijeme toga obrazovanja u visini stvarnih troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza. 5) provodi međunarodne ugovore o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. 9) podnosi 1 godišnje Vladi RH i Gospodarskosocijalnom vijeću izvješće o radu HZZ i to do 30. Zavodom upravlja Upravno vijeće. a potvrđuje Vlada RH. javnost rada Zavoda i njegovih tijela. Hrvatski državljanin koji je radio u državi s kojom RH nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti. 4) 1 član na prijedlog udruga nezaposlenih. zaposlenost. obavljanje stručno-administrativnih. može ostvariti novčanu naknadu. 3) u suradnji s poslodavcima. Upravno vijeće čini 11 članova koje imenuje Vlada RH i to: 1) 3 člana na prijedlog ministra nadležnog za rad. zapošljavanje i nezaposlenost 2) vodi evidencije o nezaposlenima i drugim osobama. Zavod obavlja sljedeće poslove: 1) prati. ili ga je ostvarila u obujmu većem nego što joj pripada. Nezaposlena osoba kojoj je na teret Zavoda izvršena isplata ili je ostvarila neka primanja na koja nije imala pravo. Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova Nezaposlena osoba kojoj HZZ nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta. 2) ako je ostvarila novčanu isplatu ili drugo davanje zbog toga što nije prijavila nastale promjene.

zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zašite. uključujući tijela državne uprave. Zavod je obvezan najmanje jedanput godišnje podnijeti izvješće o svom radu ministarstvu nadležnom za rad. u svrhu unapređivanja mjera zaštite na radu. Vlada RH osniva Nacionalno vijeće za zaštitu na radu. učenici i studenti koji kod poslodavca rad obavljaju na temelju posebnog propisa. Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova u svezi sa zapošljavanjem pravnih i fizičkih osoba obavlja Državni inspektorat. osobe koje poslove obavljaju osobnim radom. djelatnici tijela državne uprave. IZVORI SREDSTAVA ZA DJELATNOSTI ZAPOŠLJAVANJA Izvori sredstava za djelatnosti zapošljavanja su: 1) doprinos poslodavca. Radi promicanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša. tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba te kolektivnim ugovorima. predlaže. sprječavanje ozljeda na radu. Rashodi djelatnosti zapošljavanja su: 1) novčana naknada i druga prava za vrijeme nezaposlenosti.sijft izvršenja odluke Upravnog vijeća koje imaju negativne posljedice na financijsko poslovanje Zavoda. volonteri. korisnici usluga i druge osobe). u okvirima svoje nadležnosti. Drugim osobama smatraju se osobe koje se po bilo kojem osnovu rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (na pr. Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom urediti vrste priznanja i nagrada. profesionalnih bolesti. utvrđuje. Zavod ima ravnatelja kojeg imenuje Vlada RH na prijedlog ministra rada. međunarodnoj organizaciji ili predstavništvu koje na teritoriju RH ima diplomatski imunitet. Osobita zaštita propisuje se radi očuvanja nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvitka mladeži. Preventiva obuhvaća planirane ili poduzete mjere u svim radnim procesima kod poslodavca. s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu. Posebno osjetljive kategorije radnika moraju biti zaštićene od onih opasnosti koje na njih štetno utječu. Njegov Djelokrug rada. ovlasti i odgovornosti utvrđuju se Statutom. na njegov zahtjev mora osigurati zdravstveni pregled u skladu s posebnim propisom. osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere. Pojmovima mjesto rada i radni okoliš obuhvaćaju se sva mjesta i prostori pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada. provodi i povremeno preispituje politiku i potiče rad na usklađivanju zakonodavstva. Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda obavlja ministarstvo rada. poslovni suradnici. postupak. Djelokrug rada. 4) troškovi provedbe djelatnosti zapošljavanja i troškovi tijela upravljanja Zavodom. zaštite osoba s invaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Prava. Ne odnose se na kućne pomoćnice. Rashodi za djelatnost zapošljavanja u jednoj kalendarskoj godini pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini. Poslodavac je svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava 1 ili više radnika i koji je u skladu s općim propisima radnog zakonodavstva odgovoran za osiguranje uvjeta za rad radnika na siguran način. 3) troškovi provedbe aktivne politike u zapošljavanju. a na temelju provedenoga javnog natječaja. poslodavaca. pravnim i fizičkim osobama mogu se dodijeliti priznanja i nagrade. zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva. Osobe koje obavljaju posao za poslodavca su: radnici. Vlada RH sustavno prati stanje u zaštiti na radu te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika. obveze i odgovornosti u svezi zaštite na radu uređuju se na izravan i neizravan način i propisima radnog zakonodavstva. 2) doprinos radnika zaposlenog u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu države. OPĆE ODREDBE Svrha Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu.g. radnika i istaknutih stručnjaka zaštite na radu. 4) doprinos radnika zaposlenih u inozemstvu. način i uvjete njihove dodjelE. Zakon se ne odnosi na pripadnike oružanih snaga i redarstvene službe uključene u održavanje javnog reda i sigurnosti. 54 . radniku se jednom u 3. ovlaštenja i odgovornosti Upravnog vijeća utvrđuju se Statutom Zavoda. 3) doprinos radnika u osobnoj službi kod stranih državljana. 5) drugi troškovi. koje čine predstavnici države. VIII. MO. 2) troškovi pripreme za zapošljavanje i posredovanja pri zapošljavanju. Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za zdravlje i sigurnost na radu kojima su izloženi radnici. ZAKON O ZAŠTITI NA RADU I. regionalne i lokalne uprave i samouprave i javne ustanove.To se ne primjenjuje se na radnike kojima je obveza redovitoga zdravstvenog pregleda utvrđena posebnim propisom.

. riječnoga. odnosno stručnom udruženju. Popis stranih propisa koji će se kao pravna pravila u području zaštite na radu primjenjivati u RH utvrđuje Vlada RH.sijft Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju. prijevozna sredstva željezničkoga. skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću radnici izvan objekata. Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju. sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati). osiguranja od udara električne struje. duševnih i tjelesnih sposobnosti. prijevoz i za evakuaciju radnika. smatraju se: građevine namijenjene za rad s pripadajućim prostorijama. pušenje i povremeno zagrijavanje radnika). Ona sadrže uvjete glede dobi života. profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike. biti uključene u sve radne procese poslodavca i na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja. jednoličnog rada i rada po učinku. a to su: pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada. primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika i drugih osoba. garderobe. pomorskog. Ministar rada uz mišljenje predstavnika poslodavaca i sindikata propisuje podzakonskim propisima osnovna i posebna pravila zaštite na radu. pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu. osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika. jezerskog i zračnog prometa. Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima. instalacijama i uređajima. a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih. njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu. ugovorenih.. ustanovi. a naročito glede: opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama. Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu. postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravst. do razine državnih ustanova zaštita radnika. Vrste pravila zaštite na radu. Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa. osiguranja čistoće. način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci. preko njihovih predstavnika i udruga. Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za obavljanje aktivnosti 55 . a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu. stručne spreme i osposobljenosti. osiguranja potrebnih puteva za prolaz. cestovnoga.osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu. Pravila zaštite na radu za pripadnike oružanih snaga i redarstvenih službi donose nadležni ministri. te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova.. Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku dužan voditi računa o svim sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu njegova zdravlja i sigurnost na radu. a) Osnovna pravila b) Posebna pravila c) Priznata pravila Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi. spola. dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima. Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila zaštite na radu). potrebne temperature i vlažnosti zraka. Posebna pravila zaštite na radu sadrže i: obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava. obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti. Sredstvima rada. zdravstvenog stanja. Izradu stručnih podloga podzakonskih propisa ministar može povjeriti odgovarajućoj znanstvenoj ili stručnoj ustanovi. strojevi i uređaji (osim postrojenja. osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora. . koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. primjenjuju se pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike i na način obavljanja radnog postupka (posebna pravila zaštite na radu). sprečavanja nastanka požara . ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu. Preventivne mjere te radni i proizvodni postupci koje poslodavac primjenjuje na temelju procjene ili u slučaju potrebe moraju: osigurati najveći mogući stupanj zaštite sigurnosti i zdravlja radnika. posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari. Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima. Djelatnost zaštite na radu je od javnog interesa. pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada. prostorijama i površinama za kretanje radnika te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima (sanitarne prostorije. prostorije za uzimanje obroka hrane. kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca. a posebno glede trajanja posla. obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova. trgovačkom društvu.

Svaki poslodavac je dužan odrediti 1 ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. Smatrat će se da je poslodavac ispunio obvezu ako je s drugim poslodavcima osnovao zajedničku službu. u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena propisima. Radnik mora posjedovati potrebna znanja i sposobnosti za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. ustroja rada. te stupnju opasnosti. Podloga za izradu akta je prethodna procjena opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu . Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti 1 ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu. te koja u tu svrhu objedinjava i usklađuje rad na poslovima provedbe zaštite na radu. Upute moraju biti istaknute na mjestu rada radi njihovog korištenja. UREĐIVANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU Poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potreba sredstva. može poslove zaštite na radu obavljati sam. obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika. OPĆA NAČELA ZAŠTITE NA RADU KOD POSLODAVCA Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite: izbjegavanja opasnosti i štetnosti. odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika. profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti. određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu. 56 . zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu. procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu. II. pravila zaštite te prava. Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. Poslodavci koji istodobno obavljaju poslove na 1 radilištu odno poslodavci koji obavljaju posao na istom mjestu rada. kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje. Ovlaštenje poslodavac daje ugovorom o radu. uvjeta rada. se može osloboditi odgovornosti ili s ograničiti odgovornost prema općim propisima obveznog prava. planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike.sijft zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti (više sile). Iznimno. Obveza donošenja akta ne odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika. sukladno broju zaposlenih. ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto. odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu. Dužan je u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu. prilagođavanja tehničkom napretku. naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada. sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru. izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku. a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati. (ovlaštenik). pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti. dužni su surađivati u primjeni zdravstvenih i sigurnosnih odredbi. na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu. i s kojim poslodavac ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova zaštite na radu. davanje prednosti skupnim mjerama pred pojedinačnim. Stručnjak zaštite na radu je radnik koji ispunjava uvjete. odn ugovorio s drugim poslodavcem pružanje usluga službe. Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti. Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu. odn drugim aktom kojim se utvrđuje ovlaštenje vezano za provedbu zaštite na radu. Ovlaštenik je svaka osoba koja rukovodi radom 1 ili više radnika na kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku. Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu. obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu. Primjena pravila zaštite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zaštite ne smije povlačiti nikakve troškove za radnike. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU 1. Radnik/ poslodavac moraju biti osposobljeni za obavljanje tih poslova. stanju zaštite na radu. Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svojeg ovlaštenog predst. 2. zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim. prilagodbe rada radnicima. Poslodavac mu je dužan osigurati uvjete za rad te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog obavljanja aktivnosti propisanih propisima.

3. odn jedan poslodavac. Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. Ministar nadležan za rad propisuje program. odn trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti. kao i potrebnu opremu. kao i o podacima o radnicima zaduženima za pružanje prve pomoći. Obavljanje poslova zaštite na radu ne smanjuje odgovornost poslodavca niti ga oslobađa odgovornosti za provođenje zaštite na radu. te o svim preventivnim mjerama i mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda na radu. Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada može dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika. Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama. Ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni. kod uvođenja nove tehnologije.. suradnja s tijelima inspekcije rada. kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene. Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana. suradnja sa specijalistima medicine rada. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN Poslodavci ili njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu.sijft Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini poduzeća. sa zavodom nadležnim za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te ovlaštenim ustanovama i trgovačkim društvima koji se bave poslovima zaštite na radu. Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika. Stručnjaci zaštite na radu i službe zaštite na radu na temelju praćenja stanja zaštite predlažu poslodavcu. To može narediti inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja. Poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na radu kao i službi za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad i pomoć drugog stručnog osoblja. a vanjskoj službi ili stručnoj osobi osigurati sve potrebne podatke. provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak. a usluge službe ugovoriti ostali poslodavci na lokaciji. Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. rad u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca. profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika. praćenje stanja. Osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen. praćenje i rasčlamba podataka u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te izrada godišnjeg izvješća za potrebe poslodavca. unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu. sadržaj i način provjere znanja. ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera. radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje. osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i pomaganje u njihovom radu. zaposlenog stručnjaka zaštite na radu. Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. kod promjena u procesu rada. poticanje poslodavca i njegovih ovlaštenika da nadležne službe poslodavca otklanjaju utvrđene nedostatke glede zaštite na radu. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove: prije početka rada. Stručnu službu za pružanje stručne pomoći. odn službu obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika. odn službi su naročito: stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima te radnicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu. stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može biti manji od 3 stručnjaka zaštite na radu. nabave strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava. 4. OBAVJEŠĆIVANJE O ZAŠTITI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU Poslodavac je dužan radnike i njihove predstavnike obavijestiti i dati pisane upute o svim opasnostima i štetnostima koje utječu ili bi 57 . Poslodavac je dužan omogućiti osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca. kod upućivanja radnika na novi posao. Obveze stručnjaka zaštite na radu. te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati. gašenje požara i spašavanje radnika. odnosno odboru zaštite na radu mjere za poboljšanje stanja. organizaciji posla. suradnja sa stručnim službama polodavca prilikom građenja i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad. Dužan imenovanog ovlaštenika. unutarnji nadzor i ostale poslove zaštite na radu može osnovati više poslodavaca na jednoj lokaciji. Stručnjaci imaju potpunu stručnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike i ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj dok postupaju prema pravilima. njegovim ovlaštenicima.

evidencijama i ispravama koje je dužan voditi i čuvati. cytomegalo. ozljede na radu. gašenja požara i spašavanja radnika. odn specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje poslova. 58 . tjelesnog ili psihičkog stanja te psihička sposobnost.. prema posebnom zakonu. u buci i vibracijama. a osobito o: procjeni opasnosti i o mjerama koje se provode u cilju uklanjanja ili smanjenja procijenjenih opasnosti. Poslodavac je dužan na mjestima rada.. opasnih radnih tvari i opreme. poslove na visini. rubella.. Dužan najmanje svaka 3mj izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o opasnostima i štetnostima po sigurnost i zdravlje te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja. Poslodavac je dužan radniku. Dužan je prestati s radom u građevinama namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. zdravstvenoga. Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje. prostorija. skupnu ili smrtnu ozljedu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati povjerenika radnika. ZAŠTITA POSEBNIH KATEGORIJA RADNIKA Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima. slučaja profesionalne bolesti. zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti. halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika. Ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je to bio dužan učiniti.. Poslodavac je dužan radnika. spola. poslodavac je dužan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora. svim informacijama koje se odnose na preventivne i zaštitne mjere. KORIŠTENJE SREDSTAVA RADA I OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA TE RADNI POSTUPCI Poslodavac je dužan građevine namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u utvrđenim rokovima. odn pisane upute dati i svim drugim osobama koje po bilo kojoj osnovi obavljaju posao za poslodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima poslodavca. 6. skupne i teške ozljede na radu.. pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te virusima: hepatitis B. Radnici smanjenih radnih sposobnosti su radnici čija je radna sposobnost smanjena zbog starosti. ozljede. Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati poslove vatrogasca. kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa. HIV te bakterijama. dimu i parama olova i njegovih spojeva. koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada. Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi. kao i mogućim mjerama. a vezano uz obavljanje poslova. u nepovoljnoj mikroklimi. ženama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika. kojoj je izložen ili bi mogao biti izložen. Poslodavac je dužan obavijesti. osim u slučajevima utvrđenim u Zakonu o radu.sijft mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika. Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima. odn radnog mjesta i zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima vezanim uz djelatnost i uz svaki pojedini radni proces i posao. što je moguće prije. ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja njegove preostale radne sposobnosti. ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom zaštite na radu ili kada to ocijeni specijalist medicine rada. herpes. kao i nalaza nadležnog tijela kojim je utvrđen nedostatak u primjeni pravila zaštite na radu. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje mogu obavljati samo radnici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života. Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada. sredstava rada.. dati upute o postupanju u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje. mjerama i ovlaštenim radnicima koji provode mjere pružanja prve pomoći. profesionalnih ili ostalih bolesti te dr. varicella. 7. Dužan je radniku i povjereniku zaštite na radu predočiti odgovarajuću dokumentaciju. stručnih sposobnosti. razloga koji se utvrđuju kolektivnim ugovorom ili općim aktom. Za svaku težu. koje je u tom slučaju potrebno poduzeti kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje. invaliditeta. 5. ne smiju raditi noću i u prekovremenom radu. Za vrijeme dojenja djeteta žena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izložena prašini. prašini i dimovima mangana i spojeva. Poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom da radnik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti. određenih od strane tijela ovlaštenih za provođenje nadzora. na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti u skladu s odgovarajućim propisima. a osobito o: opasnostima i štetnostima posla. Obvezu ima posebno nakon smrtne.

odn njihovim predstavnicima. uvažavajući najvišu moguću razinu zaštite radnika i okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih opasnosti. rad po učinku i na vrijeme. Kod skladištenja opasnih tvari poslodavac je dužan osigurati primjenu propisanih pravila zaštite s obzirom na svojstva tih tvari. vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari. u kojima pri radu nastaju opasna zračenja. o njihovom utjecaju na sigurnost i zdravlje radnika posavjetuje s radnicima. eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. Dužan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. U procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje. odn prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način. medicine rada. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari. 3. Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika. Kada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika. jednostrano opterećenje. poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih radnici koriste pri obavljanju poslova. poslodavac je dužan pri utvrđivanju radnih postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene napretke u području tehnike. 9. Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je dužan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene tvari. Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova. u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija. Dužan je osigurati da su za opasne radne tvari dani podaci o opasnostima u svezi njihovog korištenja kao i o pravilima zaštite. 2.. Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja radnog okoliša i u radnim prostorima izvan radnih prostorija.sijft Obveza je poslodavca da se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i opreme. u kojima je pri radu potrebno osigurati rasvjetu. pare i aerosole s mjesta nastanka. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova. Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. smije dozvoliti rad radnicima na tim poslovima. Poslodavac je dužan osigurati da su opasne radne tvari tako pakirane i označene da prilikom njihove primjene ne postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. na temelju utvrđenih razloga primijeniti i druga pravila zaštite. Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je to moguće smanje jednoličnost. 1. Ako posebnim propisima nije drukčije određeno ispitivanja 59 . onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: količinu opasne tvari. ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih spoznaja. para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš. Poslodavac koji koristi. ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA TE STROJEVA I UREĐAJA S POVEĆANIM OPASNOSTIMA Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama: u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu. Dužan je provesti potrebne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika. 8. para i aerosola što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija. uključujući planiranje. ako se pravilima gore navedenom ne može postići zadovoljavajuća zaštita. Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od max dopustivih poslodavac mora neodložno: utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti. Obvezan je poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup područjima s posebnim opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute i zaštitna sredstva. pripremu i provedbu radnog procesa. vlažnost i brzinu strujanja zraka. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove. osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete. rad s nametnutim ritmom. radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati stanje zaštite na radu. Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. Ne smije staviti u uporabu sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. u kojima se pri radu koriste/proizvode opasne tvari. broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari. poslodavci moraju skrbiti da radnici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva. U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje i sigurnost rada radnika. OPASNE RADNE TVARI Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija. nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon što je mjerenjem utvrđeno da je koncentracija ispod maksimalno dopustivih.

industrijski transporteri. odn ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo te postupak ispitivanja. Ako samo 1 poslodavac izvodi radove u trajanju dužem od 5 dana isti je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada uz dostavu plana izvođenja radova. odn poslodavac ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova. Investitor u djelatnosti graditeljstva. prije početka korištenja na novom mjestu uporabe. Imenovanje koordinatora ne oslobađa izvođače i druge osobe na radilištu od njihove odgovornosti za provedbu zaštite na radu. PRIVREMENA I ZAJEDNIČKA PRIVREMENA RADILIŠTA Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove. . posebno u slučaju pojave profesionalne bolesti. Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno. Za koordinatore za zaštitu na radu se mogu imenovati osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima. Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito: teretna dizala. 60 ..a prije ponovnog početka korištenja. strojevi za obradu i preradu drveta. vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon.. odn poslodavac u djelatnostima brodogradnje i šumarstva je dužan prijaviti radilište na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba. kompresori. koji se izvode istodobno i u slijedu. Investitor ne može svoje obveze prenijeti na izvođača/izvođače radova. Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na gradilištu. poslodavaca.g njihove uporabe. Ovlašten je narediti da se obavi ispitivanje radnog okoliša i strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i izvan utvrđenih rokova ako opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja radnika. Investitor u graditeljstvu. poslije rekonstrukcije. koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom. niti je dužan izraditi plan izvođenja radova. Plan izvođenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisom. Može narediti ispitivanje i u radnim prostorijama i radnom prostoru izvan radnih prostorija u kojima proces rada ne utječe na stanje u radnom okolištu na temelju zahtjeva radnika. Prijavu radilišta dužan je investitor.. metala i sličnih materijala. Poslodavci i druge osobe na radu su dužni uvažavati upute koordinatora zaštite na radu. Ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu odn obavlja posao na istom mjestu rada. kotlovi za centralno grijanje. Koordinator zaštite na radu na radilištu po posebnom propisu. dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu. centrifuge. Poslodavac nije dužan dostaviti prijavu radilišta niti plan o izvođenju radova ako radovi na privremenom radilištu traju kraće od 5 dana. strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje radnika O obavljenim ispitivanjima sastavlja se zapisnik i izdaju odgovarajuće isprave. odn odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova. sadržaj. odn odgovorna osoba u drugim djelatnostima dužna je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i radnika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu. . 10. ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena. Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova je dužan: koordinirati primjenu načela zaštite na radu kod donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada. Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika. kao i nakon svake promjene u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem. svaki od njih dužan je provoditi zaštitu na radu radi zaštite svojih radnika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da njegovi radnici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika dr. Ministar nadležan za rad propisuje uvjete pod kojima ova ispitivanja može obavljati sam poslodavac. Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima: prije njihovog stavljanja u uporabu. Ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne može organizirati. odn poslodavac koji je glavni izvođač u djelatnosti brodogradnje i šumarstva je prema posebnom propisu obvezan imenovati koordinatora za zaštitu na radu. oblik i način izdavanja isprava. kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada. Investitor odn poslodavac je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom radilištu dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odn drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova. najmanje jedanput nakon 2. radove na iskorištavanju šuma ili radove u brodogradilištima. odn njegovog povjerenika ili ako sam opravdano pretpostavi da postojeće stanje nije u skladu s pravilima zaštite na radu. ….sijft poslodavac je dužan obaviti u rokovima koji ne mogu biti duži od 2 godine. poslodavci su dužni radove obavljati naizmjenično prema postignutom sporazumu. Inspektor rada ovlašten je narediti ispitivanje pojedinih instalacija u građevinama namijenjenim za rad kada opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu zaštite radnika.

poduzeti radnje i dati upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto. EVAKUACIJA I SPAŠAVANJE Poslodavac je dužan u svakoj građevini uzimajući u obzir tehnološki proces. Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema. kako bi opasnost otklonili ili smanjili. čak i u slučaju kada o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu. • obavješćivanja i osposobljavanja radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost. uskladištene tvari kao i veličinu građevine. organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište. povjerenika radnika za zaštitu na radu. ZAŠTITA NEPUŠAČA. Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima i u radnim prostorijama i prostorima osim onih u kojima poslodavac utvrdi da je pušenje dozvoljeno gdje mora biti istaknut znak mjesta za pušenje. ZABRANA UZIMANJA ALKOHOLA I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenje od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji. u provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti. odrediti radnika koji će provoditi navedene mjere i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKA POMOĆ Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći. obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi. a u pravilu sadržavaju aktivnosti: • sprječavanja uzimanja alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provođenje zabrane njihovog unošenja u radne prostorije i prostore. 13. da se opasnost po sigurnost i zdravlje radnika smanji na najmanju moguću mjeru. ZAŠTITA OD POŽARA. Dužan je osigurati potrebne zaštitne uređaje i opremu. njihovu osposobljenost i potrebnu opremu. dokaze o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova. 11. 12.sijft izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokum. osim u slučaju ako su postupali nemarno ili su propustili postupati uz dužnu pažnju. tvari koje se u radu koriste. način rada. Poslodavac je dužan čuvati na radilištu dokaze o osposobljenosti radnika. Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine. Poslodavac je u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika dužan: što je prije moguće. vrsta testa ili aparata. Radnici zbog svog postupanja ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj. sukladno utvrđenim potrebama. Dužan je osposobiti sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje. mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima. kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi. Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje 1 od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu utvrđivanja plana evakuacije i spašavanja ako je izradio takav plan na temelju drugih propisa. Prikladne mjere su mjere primjerene utvrđenim potrebama zaštite na radu. Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore. djelatnika službe medicine rada. Dužan je poduzeti potrebne mjere za zaštitu od požara i spašavanje radnika. veličini poslodavca te ukupnog broja radnika. mora utvrditi u skladu s posebnim propisom. ali može zatražiti 61 . • uređivanja protokola suradnje i postupanja poslodavca ili njegovog ovlaštenika. Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zabranu uzimanja alkoholnih pića i sprječavati zlouporabu sredstava ovisnosti na radnom mjestu. način provjere. Poslodavac ne može provesti postupak provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti kod radnika koji ima potvrdu da se nalazi u programu liječenja. ovisno o prirodi procesa rada. • uređivanja postupka provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika. stručnjaka za zaštitu na radu. kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje. način bilježenja i konfirmacije rezultata). Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njim upoznati sve radnike. poduzeti mjere da do požara ne dođe. osigurati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika. kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene. dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada. provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti. • izrade i provedbe programa prevencije ovisnosti na radnom mjestu. sa svim promjenama na gradilištu. Broj radnika. a ako ipak do njega dođe. osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih razloga. organizirati nastavak rada tek nakon isteka opasnosti.

Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu Odbora za zaštitu na radu u roku predviđenom. Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se. Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom. odn pogone na više mjesta izvan sjedišta. Sindikat ili sindikati mogu imenovati povjerenika za zaštitu na radu ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom. a inspektor će ocijeniti je li nužna njegova nazočnost na sjednici. Povjerenik radnika i član radničkog vijeća dužni su poticati rad Odbora. da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti. Potvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja. podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada. vodi politiku sprečavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i potiče stalno unapređivanje zaštite na radu. Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na radu. Povjerenik ima i sljedeća prava i dužnosti: podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. SAVJETOVANJE I SUODLUČIVANJE RADNIKA Poslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja. 15. Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu. izbor i njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo. 14. biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika. rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu. odn imenovana osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada.« Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika. staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje. a poslodavac to propušta/odbija učiniti. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik. Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu. osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi.sijft ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika za obavljanje poslova za koje je zaključen ugovor o radu. savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu: savjetovanje s radnicima. zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti. Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik. Postupak se može provesti samo od strane ustanove kod koje se radnik nalazi u programu. obavještavanje i obrazovanje iz zaštite na radu. pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika. 62 . obrazovati se za obavljanje ovih poslova. Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu dva puta zaredom u rokovima utvrđenim. primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu. prisustvovati inspekcijskim pregledima. rad na izdvojenim mjestima i sl. Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona. specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator. Za povjerenika može biti izabrana. odnosno u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji. Predsjednik odbora o sjednicama odbora obavještava inspektora rada. Odbor se sastaje najmanje jedanput u 3 mjeseca. Utvrđivanje se obavlja alkometrom ili drugim pogodnim aparatom ili postupkom. izdaje zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. povjerenik radnika ili koordinator ima pravo sazvati sjednicu odbora. pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu. stalno proširivati i unapređivati znanje. U slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu predsjednik odbora dužan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati od nastanka ozljede. Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika oni između sebe biraju ili imenuju svog koordinatora. Ako radnik odbija napustiti mjesto rada udaljenje će po pozivu poslodavca omogućiti nadležna redarstvena služba. izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik. analizirati uzroke i predložiti odgovarajuće mjere zaštite.). uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca na provedbu zaštite na radu. povjerenik radnika ili koordinator povjerenika ima pravo sazvati sjednicu odbora.. Bez obzira na broj radnika povjerenik će biti izabran ili imenovan svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika. Postupak izbora članova odbora poslodavac uređuje općim aktom. imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika. uvođenja nove tehnologije.

Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti. seminari. težoj ili skupnoj (2 ili više radnika) ozljedi odmah po nastanku događaja. isprave o obavljenim ispitivanjima. radničko vijeće i sindikat. Smatrat će se da je poslodavac izvršio obvezu ako je u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede izvijestio HZZO. Obvezan je u roku od 8 dana od isteka roka utvrđenog rješenjem inspektora rada izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno. da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna. -II. smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete. Poslodavac je dužan voditi evidencije o: radnicima osposobljenim za rad na siguran način.slučajevima profesionalnih bolesti. propisima donesenih na temelju njega. Uvjeti za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima se uređuju uvjeti za rad članova radničkih vijeća s tim da povjerenici za zaštitu na radu i koordinatori imaju pravo na naknadu plaće za najmanje 4 sata tjedno bez mogućnosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako se kolektivnim ugovorom drugačije ne uredi. da radnici rade prema zakonu. 63 . dati potrebna obavještenja. uputa poslodavca. upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA RADU Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu. primanja i ostala materijalna prava kao i izostanak s rada radi osposobljavanja (tečajevi. ISPRAVA I EVIDENCIJE Poslodavac je dužan čuvati: glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja. plaće. ozljedama na radu. ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima. Mora odrediti svog ovlaštenika koji će inspektoru pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica.raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada. DUŽNOSTI PREMA TIJELIMA NADZORA Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora. staviti na uvid isprave i predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza.. a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada propisano pisano izvješće. koordinatora za zaštitu na radu. O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka 3 mjeseca izvještavati radničko vijeće. tijekom obnašanja dužnosti. HZZO zaštite zdravlja na radu dužan je u roku od 8 dana izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o svakom utvrđenom slučaju profesionalne bolesti odnosno ozljede na radu. bez pristanka radničkog vijeća i sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu. strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi. Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o smrtnoj. odnosno sindikati mogu posebnim sporazumima regulirati i druga specifična pitanja vezana za broj povjerenika u izdvojenim mjestima rada. da koriste propisana osobna zaštitna sredstva. 16. dužan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga. davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga. otkazati ugovor o radu. opasnim tvarima koje proizvodi. dokaze o ispravnosti instalacija. Obvezan je inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora omogućiti da utvrđuje činjenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima zaštite na radu. da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete da se malodobnicima.a naročito: da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način. 17. da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje kao i za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu. planove uređenja privremenih radilišta dok ih koristi. Poslodavac. 18. da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te uzimaju druga sredstva ovisnosti. Obvezan je izvijestiti inspekciju rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada 3 ili više dana.). poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. prerađuje ili koristi. drugih propisa zaštite na radu. obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu. ženama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati. da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno gore navedenom.sijft svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način. odn da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada.i sl.

alat. SLUŽBA MEDICINE RADA Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi. Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju. ne vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na uređaju koje koristi (stroj. Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac. Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada: prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika. Prije rasporeda na poslove i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan obavijestiti liječnika o bolesti ili dr. 2. inspektor rada. odmah obavijesti poslodavca i osobu o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika. alate. te dok se u cijelosti ne postigne zaštita sigurnosti i zdravlja radnika na radu sukladno zahtjevima tijela nadležnih za provedbu i nadzor zaštite na radu. pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje. Poslodavac. odn radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE IZ ZAŠTITE NA RADU Programi osnovnog obrazovanja obuhvaćaju osnovne sadržaje zaštite na radu. njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na radu moraju obavijestiti radnika o svim promjenama u radnom procesu koje utječu na njegovu sigurnost i zdravlje. III. ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica. sadržaj i način vođenja knjige nadzora kao i sadržaj godišnjeg izvješća o ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih bolesti i rok do kojeg ga poslodavac treba podnijeti. Poslodavac ili njegov ovlaštenik.sijft Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke: ovlaštenici poslodavca. radnika. Najmanje sadržaje programa propisuje ministar prosvjete i športa u suradnji i na prijedlog ministra nadležnog za rad. stručnjak za zaštitu na radu. ovlaštena fizička ili pravna osoba. osposobljavanje ili usavršavanje. programi prekvalifikacije.Radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu. okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje dr. opasne tvari. Radnik je dužan surađivati s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom te s povjerenikom zaduženim za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu. usmjerenja. odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. napusti svoje radno mjesto i opasno područje. pravilno upotrebljava strojeve. Ministar nadležan za rad propisuje način čuvanja isprava i vođenja evidencija. transportnu opremu i druga sredstva rada. aparat. odnosno predmetnog područja. Može obavljanje poslova medicine rada ugovarati sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada. pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na prikladno mjesto. surađuje s poslodavcem. osobom za obavljanje zaštite na radu i povjerenikom za zaštitu na radu. Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada. sve dok mu ne omogući da osigura radni okoliš i uvjete rada koji ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika. postrojenje. Radnik koji u slučaju ozbiljne. prekvalifikacija. osobom i povjerenikom za zaštitu na radu. aparate. posao obavlja sukladno pravilima struke te uputama. koji je dužan u roku od 48 h utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika. prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge radnike i sredstva rada. Programi srednjoškolskog obrazovanja. kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu. 64 . osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje određenih poslova obuhvaćaju i posebne sadržaje o zaštiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi struke za koju se provodi obrazovanje. Programi višeg i visokog obrazovanja obuhvaćaju specifične sadržaje iz zaštite na radu u opsegu koji odgovara potrebi odgovarajućeg studija. DJELATNOST U SVEZI SA ZAŠTITOM NA RADU 1. zgrada). ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo. neposredne i neizbježne opasnosti. Dužan je odmah izvjestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu. OBVEZE I PRAVA RADNIKA Radnik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. IV. Dužan je surađivati s poslodavcem. Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj.

žena i radnika sa smanjenim radnim sposobnostima. opasnostima i naporima planira. suradnja s tijelima nadzora glede provedbe zadaća Ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo propisat će ovisno o vrsti djelatnosti najmanji broj sati koje poslodavac mora ugovoriti sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja poslove djelatnosti medicine rada. sigurnosti. u okviru svojih nadležnosti surađuje s međunarodnim i nacionalnim organizacijama i ustanovama za zdravlje i sigurnost na radu izrađuje stručna mišljenja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za različite subjekte. organizirano provodi specifičnu zdravstvenu zaštitu u cilju prevencije oštećenja zdravlja radnika. bolesti. praćenje činitelja u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika. sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zaštite i nomenklature dijagnostičkih i terapijskih postupaka . uključujući njihov smještaj i prehranu. Služba medicine rada dužna je surađivati s ostalim službama poslodavca. 3. kako bi bila u mogućnosti utvrditi vezu između uzroka bolesti ili odsutnosti s posla i štetnosti za zdravlje koje mogu biti prisutne na mjestu rada. mladeži. savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada. Kada određene poslove mogu obavljati radnici koji ispunjavaju posebne uvjete glede zdravstvenog stanja. a posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada. odnosno specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji po propisima o zdravstvu obavljaju djelatnost medicine rada.sijft Dužan je djelatnicima službe medicine rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore. Zadaće službe medicine rada su osobito: utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada. sudjelovanje u izradi programa unapređivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta. U obavljanju djelatnosti. stručnom osposobljavanju i obrazovanju u oblasti medicine rada. Psihičke sposobnosti radnika dokazuju se ispravom koju izdaje zdravstvena ustanova koja po propisima o zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada. osobnim i skupnim zaštitnim sredstvima. isprave kojima se dokazuje da te uvjete ispunjavaju. sindikatima. izdaju ovlaštene ustanove. Praćenje stanja i unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu provodit će zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Služba medicine rada mora izvijestiti tijela nadzora o svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti. istražuje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. higijene rada… sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profes. utvrđuje kriterije i postupke u svezi s organizacijom rada provodi statistička istraživanja iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu naročito glede broja i vrste ozljeda na radu. suradnja u obavještavanju. Služba medicine rada mora biti obaviještena o učestalosti obolijevanja među radnicima i izostancima s posla iz zdravstvenih razloga. odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praćenju zdravst. praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad. o izboru. ustanovama i trgovačkim društvima i fizičkim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite zdravlja i sigurnosti na radu . trajno unapređivanje prilagođenosti rada radnicima. vodi registre profesionalno oboljelih radnika te radnika izloženih pojedinim štetnostima. održavanju i stanju strojeva i uređaja te o tvarima koje se koriste pri radu. oblikuje doktrinu. predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje zdravlja i sigurnosti radnika. 65 . stanja radnika izrađuje metode ispitivanja te modele za rješavanje problema u svezi sa zaštitom na radu . zavod: prati stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. odnosno zdravstvene ustanove koja je izdala ispravu o sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada glede zdravstvenog stanja. Nadležno tijelo određeno propisima o zdravstvu dužno je na prijedlog nadležnog tijela inspekcije rada odrediti da se izvrši nadzor nad stručnim radom djelatnika. odnosno psihičkih sposobnosti. uključujući oblikovanje radnog mjesta. odnosno specijalist medicine rada u privatnoj praksi uz prethodnu konzultaciju psihologa. Djelatnici službe medicine rada imaju potpunu profesionalnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike. savjetovanje poslodavca o unapređivanju zaštite zdravlja. Poslodavac i njegov ovlaštenik te radnici i njihovi povjerenici dužni su izvijestiti službu medicine rada o svim čimbenicima na mjestu rada i u radnom okolišu za koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika. USTANOVE I TRGOVAČKA DRUŠTVA ZA ZAŠTITU NA RADU Određene poslove u svezi s provedbom i unapređenjem zaštite na radu obavlja zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu te druge ustanove i trgovačka društva koja te poslove obavljaju kao sastavni dio svoje djelatnosti. pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca. sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije. daje prijedloge Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu glede unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

po osnovi te djelatnosti. pologa i slično). Ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu mogu na zahtjev poslodavca izrađivati procjene opasnosti. privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda svih članova obitelji korisnika prava iz Zakona. »DRUGI DOHODAK« je primitak fizičke osobe koji se utvrđuje u skladu s propisima o oporezivanju dohotka. II.sijft provodi akcije s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i priprema promidžbene materijale. obavlja i ostale poslove u djelatnosti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu sukladno posebnim propisima. sudjeluje u dopunskom stručnom osposobljavanju liječnika i stručnjaka zaštite na radu. OPĆE ODREDBE Ministarstvo nadležno za obitelj nadzire provedbu ovoga Zakona. ministru nadležnom za zdravstvo predlaže plan i program mjera specifične zdravstvene zaštite radnika. osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje. »RAD S POLOVICOM PUNOGA RADNOG VREMENA« je rad s polovicom radnog vremena. s namjerom ostvarivanja. ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima. 2. odn profesionalnu djelatnost kao svoje jedino ili glavno zanimanje. i ispitivanja u radnom okolišu te izdavati isprave o provedenim ispitivanjima. koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno 66 . »SAMOZAPOŠLJAVANJE« je rad fizičke osobe kojim ona samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. odnosno jedinici lokalne i podr. osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja. ZAKON O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA I. osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog CZSS radi koristi djeteta za koje su ostvarene. Također potpore ne mogu iznositi manje od 50% proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (samozaposleni roditelj). na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (zaposleni roditelj). samouprave ako za taj rad prima plaću ili rad fizičke osobe koja je član uprave trgovačkog društva ako po toj osnovi ostvaruje primitak ili rad fizičke osobe koja je prema propisima o radu sklopila ugovor o volonterskom radu s poslodavcem. KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora je djetetov roditelj koji: 1. »PUNO RADNO VRIJEME« je rad od 40 sati tjedno. koordinira i stručno nadzire ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika na području RH sukladno pravilniku Sredstva za financiranje rada Zavoda osiguravaju se iz državnog proračuna. osig. Za provedbu prava propisanih Zakonom nadležan je HZZO ako nije utvrđeno drugo nadležno tijelo. održava savjetovanja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. »MJESEC« je jedinična vremenska vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi za izračun trajanja prava. kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu. Novčane potpore ostvarene ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja (kredita. što obuhvaća: osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u RH. »ZAPOŠLJAVANJE« je rad fizičke osobe koji ona obavlja za plaću po osnovi ugovora o radu ili drugog akta zaključenim s poslodavcem kojim se uređuje radni odnos ili rad fizičke osobe koja je izabrana ili imenovana na stalnu dužnost u određenom tijelu državne vlasti. »STAŽ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA« je vremensko razdoblje u kojem je fizička osoba imala utvrđen status zdravstveno osigurane osobe od strane HZZO ako međudržavnom ugovorom o soc. a nisu osigurane po osnovi rada. obavljati osposobljavanje za rad na siguran način. Primjenjuje se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici. nije drugačije određeno. službenike vjerske zajednice. »KUĆANSTVO« je zajednica života. u skladu s poreznim propisima. što obuhvaća: osobe koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti. provodi drugostupanjski postupak po posebnim propisima iz područja zdravstva u okviru svoje nadležnosti. ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.-20h tjedno. bez zasnivanja radnog odnosa nakon završenog obrazovanja radi stručnog osposobljavanja. »STAŽ OSIGURANJA« je staž koji je fizička osoba ostvarila na temelju svog nesamostalnog ili samostalnog rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka toga rada ostvarene prema propisima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. primitka podložnog plaćanju poreza na dohodak ili prihoda podložnog plaćanju poreza na dobit. odn koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju.

stanku za dojenje djeteta. To je i stranac s odobrenim stalnim boravkom u RH koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. rad s polovicom punoga radnog vremena. rodiljni dopust produžuje se za onoliko vremena za koliko je dijete prerano rođeno. PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE 1. 4. ima pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mj života djeteta. rodiljni dopust. prema nalazu i ocjeni ginekologa. zavisno od njegova radnopravnog statusa. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (roditelj koji ostvaruje drugi dohodak). Prava ne mogu istodobno koristiti oba roditelja. 4. 2. IV. roditeljsku poštedu od rada. To je i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj (skrbnik). pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta može koristiti djetetov otac. radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta. Korisnik koji nije iskoristio prava ne može potraživati novčanu naknadu za neiskorišteno pravo. Svi Korisnici. osim novčanih potpora. PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE Zaposleni roditelj I samozaposleni roditelj ima pravo na: 1. je poljoprivrednik koji u RH obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik. poroda i njege novorođenog djeteta. mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta. prema propisima o zapošljavanju ima priznat status nezaposlene osobe (nezaposleni roditelj). Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora je i osoba koja je stekla status posvojitelja koji ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. Za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima. ako se roditelji tako sporazumiju. dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. 7. 3. odnosno jedinicama lokalne i područne samouprave ako za taj rad primaju plaću i ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i MO. 5. Ona obvezno koristi rodiljni dopust 28 dana prije dana očekivanog poroda i koristi ga u neprekidnom trajanju do 42. imaju pravo i na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete. članovi uprave trgovačkih društava ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i MO. Dan očekivanoga poroda utvrđuje izabrani doktor opće/obiteljske medicine na prijedlog ginekologa. za vrijeme korištenja jednog od tih prava. Svi gore navedeni korisnici imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete. korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju RH ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznik redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija (roditelj izvan sustava rada). 67 . dopust trudnice ili majke koja doji dijete. 6. Državljani država članica Europskoga ekonomskog prostora u pravima i dužnostima = su s hrvatskim državljanima. roditeljski dopust. osobe koje su prema propisima o radu sklopile ugovor o volonterskom radu. 6. Rodiljni dopust Zaposlena majka ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće. pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć. III. na posvojiteljski dopust ili posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te. posjednik ili zakupac te ako je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. dana poslije poroda (obvezni rodiljni dopust). 8. Ona majka može početi koristiti rodiljni dopust i 45 dana prije dana očekivanog poroda. 2. + imaju pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak. Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta. koje se bez zasnivanja radnog odnosa nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i MO. rodiljnu poštedu od rada. Ako je dijete prerano rođeno. 3. rad u skrać. + imaju pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu Korisnik mirovine (roditelj izvan sustava) po rođenju djeteta ima pravo na novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o djetetu. je korisnik mirovine. Osnovom pravomoćnog rješenja o posvojenju po propisima o obiteljskim odnosima ima pravo. 5. poljoprivrednik I nezaposleni roditelj ima pravo na: 1.sijft državno tijelo. a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada. ako nisu osigurani po osnovi rada. Iznimno od stavka zaposlenim roditeljem smatraju se i: osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti.

Rad s polovicom punoga radnog vremena Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može pravo na rodiljni dopust i roditeljski dopust koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena. za rođene blizance. kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan RH ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od 1. To je osobno pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena roditelja i koriste ga.g. Opravdani razlozi su: kad je jedan od roditelja lišen roditeljske skrbi. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj po isteku rodiljnog dopusta ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mj. Roditeljski dopust Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj. Ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od: 6 mjeseci. Može koristiti roditeljski dopust do 8. Nakon isteka obveznoga rodiljnog dopusta. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose. Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja. ima pravo koristiti preostali dio rodiljnog dopusta. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski u cijelosti ili u njegovim dijelovima. roditeljski dopust produžuje se za dva mjeseca.sijft 2. Ima pravo nakon navršenih 6 mj života djeteta koristiti rad s polovicom punoga radnog vremena u onolikom trajanju koliko je to pravo koristio do 6. kao i pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena. Iznimno pravo na roditeljski dopust može koristiti samo jedan od roditelja. nepoznatog prebivališta ili boravka. roditelja. u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci. 5. Dopust za slučaj smrti djeteta Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust. potpuno lišen poslovne sposobnosti. pravo korištenja pripadajućeg prava u cijelosti se prenosi na drugog roditelja. Za vrijeme korištenja ovog prava zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima. a najduže do 9. kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora u kojem dijete živi. 7. nepoznat. ako su radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s jednim od roditelja zabranjeni ili ograničeni ili je jednom od roditelja. a sve pod uvjetom da se je roditelj iz ovoga podstavka svojom pisanom izjavom odrekao prava na korištenje roditeljskog dopusta u korist 2. 30 mj. izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja djetetu ili udaljenja iz stana. a mogu ga koristiti pojedinačno. prema propisima o zaštiti od nasilja u obitelji. i svako sljedeće dijete. radi potrebne pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3. Za slučaj da roditeljski dopust koristi u dijelovima može ga koristiti najviše dva puta godišnje. Stanka za dojenje Zaposlena majka i samozaposlena majka. 3. Ministar zdravstva + ministra za obitelj pravilnikom će propisati uvjete i postupak stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu. ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno.g života djeteta. sukladno osobnom dogovoru i pod uvjetom da pravo na roditeljski dopust ne koristi samo jedan od roditelja. Stanka za dojenje djeteta i pravo na dopust trudnice i majke koja doji dijete 7. svaki put u trajanju od najmanje 30 dana. obostrano istodobno ili naizmjenično. Po iskorištenju prava na rodiljni dopust ili prava na rad s 1/2 punoga radnog vremena. za prvo i drugo rođeno dijete. 4. mjeseca života djeteta.Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose. korisnik tog dopusta ima pravo nastaviti njegovo korištenje još 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je rođeno mrtvo dijete ili nastupila smrt djeteta.1. ako je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je spriječen u obavljanju roditeljske skrbi prema ocjeni liječničkog povjerenstva. ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja. nestao. 6. koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete. nakon proteka rodiljnog dopusta ima pravo na roditeljski dopust. U broj rođene djece uračunavaju se i mrtvorođena djeca te umrla djeca majke i posvojena djeca. 68 .g neprekidno. tijekom rada u punom radnom vremenu. u jednakom dijelu.g djeteta ako mu je potrebna pojačana briga i njega. Korištenje prava na roditeljski dopust od jednog roditelja Ako za vrijeme korištenja jednog od prava jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojega drugoga opravdanog razloga onemogućen koristiti pripadajuće pravo. neovisno od toga koristi li zaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih Zakonom. djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb. 3. Ako djetetov otac koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od najmanje 3mj. mjeseca života djeteta. ako se o tome pisano izjasne oba roditelja. može pravo na roditeljski dopust koristiti i kao pravo na rad s 1/2 punoga radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenoga roditeljskog dopusta. u pravilu. Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta Po iskorištenju roditeljskog dopusta ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 3.

prava i obveze zaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju. zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta ima pravo na naknadu plaće. Za vrijeme korištenja ovog prava. g djetetova života ima pravo za puno radno vrijeme na naknadu plaće u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno. ona ima pravo na trudnički ili dojenački dopust. Jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja punoljetnog djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi skraćeno radno vrijeme do završetka redovitog školovanja ili dok ta potreba traje. a na teret poslodavca.ministra za rad pravilnikom će propisati uvjete i postupak ostvarivanja prava zaposlene trudnice i zaposlene majke koja doji dijete. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj. Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme. Zaposlena majka i samozaposlena majka za vrijeme korištenja prava ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice. počevši od 1. 9. koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osn. ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust. Roditelj koji koristi ova prava ima pravo na naknadu plaće. 7. preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće. Mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s 1/2 punoga radnog vremena. godine života djeteta. a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na MO ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo. Za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta ima pravo na naknadu plaće koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno. 8. uz naknadu plaće u visini njezine pripadajuće plaće. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose.g djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije.dana korištenja prava. Iznimno u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punoga radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći 1/2 punoga radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu. Pravo ne može ostvariti zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj koji prema propisima iz socijalne skrbi ima priznat status roditelja njegovatelja. godine djetetova života na temelju nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva. a koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda. Nakon prestanka korištenja prava ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu. života djeteta. osnovice mje. a koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose. Zaposlenom roditelju ili samozaposlenom roditelju naknada plaće ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice. neovisno radi li ili volontira u 69 . Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose. Za vrijeme korištenja prava zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u visini od 50% proračunske osnovice mjesečno. koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće. Pravo na dopust koristi od prvoga sljedećeg dana od dana kad je prema propisima o radu i zaštiti na radu utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje zaposlene trudnice ili majke koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života. Dopust zaposlene trudnice i majke koja doji dijete Ako zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete radi na poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i zdravlje djeteta koje doji.2. Ministar za obitelj + sugl. Također ima pravo na naknadu plaće. Zaposlena majka ili samozaposlena majka može koristiti to pravo do navršene 1. a poslodavac nije osigurao raspoređivanje zaposlene trudnice ili majke na druge odgovarajuće poslove. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili prava na rad s 1/2 punoga radnog vremena zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće. G. U preostalom trajanju (po isteku 6 mj njegova korištenja) ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 50% prorač. Poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do 3. koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno. za vrijeme korištenja prava utvrđenih Zakonom ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 50% proračunske osnovice. u trajanju od 6 mj.sijft To pravo se može koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od sat vremena. mj. 10. Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene 3.

Ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada Korisnik prava za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 50% proračunske osnovice mjesečno. VI. u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija ili u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. 11. Korisnik prava. ako u trenutku prestanka tih okolnosti ima najmanje 6 mjeseci neprekidnoga radnog staža. 2. Nezaposleni roditelj može ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete: 1. Za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada. ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada. PRAVA RODITELJA KOJI OSTVARUJE DRUGI DOHODAK. a nisu u roku od 30 dana stekli novi status osigurane osobe kod Zavoda. uz majčinu pisanu suglasnost. RODITELJA POLJOPRIVREDNIKA I NEZAPOSLENOG RODITELJA Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak. Majka djeteta rodiljnu poštedu od rada ima pravo koristiti do navršenog 6. mj života djeteta. Smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava uvjet ako je do prestanka njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ došlo: radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak. ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu poštedu od rada. da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada. radi zaposlenja ili samozaposlenja. Ona nakon isteka 42 dana može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu poštedu od rada. sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ najmanje 9 mj neprekidno ili 12 mj s prekidima u posljednje 2 godine prije rođenja djeteta ili da se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavio: u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana završnog ispita. V. nakon 42. 3. trećeg i svakoga sljedećeg djeteta. koji je u istom radnopravnom statusu kao i 70 . g života djeteta. dana od dana rođenja djeteta. za blizance. za prvo i drugo rođeno dijete. kao nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja. pri čemu otac djeteta. koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom. rođeno dijete ili do navršene 3. može prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu. – 30 mjeseci. mjeseca života djeteta. počevši od dana rođenja djeteta. Za slučaj smrti djeteta pripada mu pravo na isplatu novčane naknade još 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt djeteta. za 1. kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod uvjetima iz Zakona. radi korištenja prava iz ovoga Zakona. Rodiljna i roditeljska pošteda od rada Rodiljnu poštedu od rada obvezno od rođenja djeteta do 42. mj do navršene 1. može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju. Ostvarivanje prava u većem opsegu Prava zaposlenog roditelja mogu se u većem opsegu urediti kolektivnim ugovorom. Po isteku prava na rodiljnu poštedu od rada korisnik(majka ugl)ima pravo na roditeljsku poštedu od rada u trajanju od: – 6 mjeseci. g djeteta kod rođenja blizanaca. pri čemu otac djeteta. službe ili obavljanja samostalne djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog bolovanja. Korisnik ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada pod uvjetom da pravo na roditeljsku poštedu od rada nije prenio na drugog roditelja. koji je u istom radnopravnom statusu kao i majka djeteta. gube pravo na korištenje prava. dana od dana rođenja djeteta koristi majka djeteta. a pod roditeljskom brigom razdoblje od 6. uz korisnikovu suglasnost. 4. Korisnici koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju. PRAVO RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADA Majka izvan sustava rada ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu. roditelj poljoprivrednik i nezaposleni roditelj. 1. ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava.sijft punom ili nepunom radnom vremenu. na koji se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima. pravilnikom o radu i ugovorom o radu na teret sredstava poslodavca pod uvjetom i na način utvrđen općim aktom poslodavca. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 3 godine. Naknada plaće isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. u neprekinutom trajanju. Majka. Korisnik (isto se odnosi i na majku izvan sustava rada) koji na radu nije proveo najmanje 9 mj prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada iz razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost. i 2. Zatim može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na roditeljsku poštedu od rada te nastaviti njegovo korištenje. a na radu je proveo najmanje 3 mj neprekidno. Pod rodiljnom brigom o djetetu podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. ima prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose. ako je proveo na radu najmanje 9 mj neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava. 2. treće i svako sljedeće dijete.

Za slučaj smrti djeteta. g. dana od dana rođenja djeteta. majka izvan sustava rada. Novčana pomoć iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno. Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 3. Nakon 42. Prava drugih posvojitelja Korisnik koji je roditelj koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada. posvojenika skraćuje se za 30 dana po svakoj navršenoj godini života posvojenika iznad te dobi. 1. gubi pravo na korištenje prava. odn 3. ako se u roku od 30 dana od dana prekida ili završetka redovitog školovanja ili pohađanja sveučilišnog studija prijavila u evidenciju nezaposlenih osoba kod HZZ.2. ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu brigu o djetetu. pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu. koja u tijeku korištenja prava na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu završi redovito školovanje ili pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija ili joj obveze redovitog školovanja ili pohađanje sveučilišnog i stručnog studija miruju ili prekine redovito školovanje. 1. Korisnik. g. godine života ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog roditelja i samozaposlenog roditelja. korisnike rodiljnog. ima pravo na pripadajuće vremenske dopuste ili poštede od rada te pravo na naknadu plaće ili drugi oblik novčane naknade. pravo na roditeljski dopust do navršene 8. koji je osoba izvan sustava rada i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj (posvojitelj izvan sustava rada).g djeteta ako je provela na radu najmanje 9 mj neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava. Majka izvan sustava rada pravo na novčanu pomoć može ostvariti počevši od dana rođenja djeteta. Iznimno. pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada. da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Za slučaj posvojenja djeteta u dobi iznad 3 g. uz majčinu pisanu suglasnost.sijft majka djeteta. pod uvjetom da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Za vrijeme korištenja prava korisnik ima pravo na novčanu naknadu ili novčanu pomoć u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno. Pravo na posvojiteljski dopust stječe s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju. Posvojiteljski dopust korisnik može koristiti u neprekinutom trajanju ili na način propisan za korištenje rodiljnog dopusta. ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada. 5 mj. do navršene 5. ostvaruje pravo na novčanu pomoć još 3mj od mjeseca u kojem je nastupila smrt djeteta. Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodilje i roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete: da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u RH da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u RH u trajanju od najmanje 5 godina. 4 mj. 2. 71 .1. odn roditeljskog dopusta. odnosno roditeljskog dopusta. Posvojiteljska pošteda od rada i posvojiteljska briga o djetetu Korisnik. ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog posvojitelja ili samozaposlenog posvojitelja. ili djeteta s teškoćama u razvoju. Prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja djeteta. može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu te započeti ili nastaviti koristiti preostali dio roditeljske brige o djetetu do navršene 1g. zadržava pravo korištenja priznatog prava do roka propisanog za njegovo korištenje. posvojiteljski dopust produžuje se za 60 dana. za posvojenika u dobi od 5. VII. ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu. Majka koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju. ima pravo na posvojiteljski dopust. za posvojenika mlađeg od 3 godine. G. Posvojiteljski dopust Zaposleni posvojitelj i samozaposleni posvojitelj. PRAVA POSVOJITELJA DJETETA Posvojitelj. pod uvjetom da supružnik posvojitelja djeteta nije roditelj djeteta. Ostvaruje posvojiteljski dopust u trajanju od: 6 mjeseci. Za slučaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje 3. kao zaposleni roditelj ili samozaposl. koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koji je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postao posvojitelj. koja je prema propisima o obiteljskim odnosima postala posvojitelj djeteta ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu. pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija. neovisno o broju posvojene djece. Korisnici za vrijeme korištenja prava imaju prava iz obveznoga MO i pravo na plaćene doprinose.1. a nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda. za posvojenika u životnoj dobi od 3. Naknada plaće za vrijeme korištenja prava na posvojiteljski dopust Za vrijeme korištenja posvojiteljskog dopusta korisnik ima pravo na naknadu plaće pod uvjetima i u visini propisanoj za zaposlene roditelje i samozaposlene roditelje. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja 1. do navršene 18. roditelj. Opseg prava posvojitelja ovisi o radnopravnom statusu korisnika prava i životnoj dobi posvojenika. odn drugih prava propisanih za zaposlene ili samozaposlene roditelje 2.

JEDNOKRATNA NOVČANA POTPORA ZA NOVOROĐENO DIJETE Korisnik zaposleni roditelj. Korisnik. do navršene 5. za posvojenika u dobi od 5.ako novčana potpora za to dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku. za posvojenika u dobi do 3 godine. do navršene 18. posvojiteljska pošteda od rada ili posvojiteljska briga o djetetu produžuje se za 60 dana.nezaposlena osoba i osobe koje se iznimno smatraju zaposlenim roditeljem može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete: da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mj. a na prijedlog ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o danu očekivanog poroda na kojoj izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite obvezno naznačuje samo početni datum korištenja prava. dana prije očekivanog termina poroda i pravo na obvezni rodiljni dopust ostvaruje se na temelju izvješća o bolovanju kojeg izdaje doktor primarne zdravstvene zaštite. prekinuti korištenje prava ili to pravo prenijeti na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta. O pravima u 1° rješava nadležna ustrojbena jedinica Zavoda na čijem je području prebivalište ili stalni boravak podnositelja zahtjeva. g. a na radu je proveo najmanje 3 mj neprekidno. Iznimno pravo na rodiljni dopust od 45. samozaposleni roditelj. Korisnik mirovine ili prava na prof. kao nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja. roditelj koji ostvaruje drugi dohodak. Za slučaj posvojenja blizanaca ili djeteta koje posvojenjem postaje 3. 9 mj. koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu. poljoprivrednik. 4 mj. može nastaviti njegovo korištenje kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ako je proveo na radu najmanje 9 mj neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava i pod uvjetom da pravo korištenja posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu nije prenio na drugog roditelja. zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Korisnik. za posvojenika u dobi od 3. Korisnik koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo pravo na korištenje posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu za vrijeme korištenja preostalog dijela neiskorištenog prava iz ostvaruje pravo na naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno. Korisnici gore navedeni svi mogu podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na jednokratnu novčanu potporu pod uvjetom da je dijete: upisano u maticu rođenih prijavljeno kao član njihovog kućanstva. ili djeteta s teškoćama u razvoju. uz njegovu pisanu suglasnost i pod uvjetom da ima isti radnopravni status osobe koji prenosi pravo. Rješenje o pravu nezaposlenog roditelja obvezno se dostavlja nadležnoj ustrojbenoj jedinici HZZZ u čijoj se evidenciji nezaposlenih osoba vodi korisnik prava. Rješenje o pravu obvezno se dostavlja poslodavcu ako je korisnik prava zaposleni roditelj. ima i korisnik za posvojeno dijete u dobi do njegove navršene 3. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. za vrijeme korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno. IX.sijft Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju od: 12 mjeseci. Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada može.2. Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se najkasnije 30 dana prije naznačenog roka za početak njegova korištenja. Korisnik koji potražuje prava dužan je na zahtjev nadležne ustrojbene jedinice Zavoda dostaviti dokaze 72 . Pravo na novčanu potporu. Rješenje o žalbi donijeto u 2° konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA Prava se ostvaruju na temelju rješenja Zavoda donesenog na osnovi pisanog zahtjeva korisnika. U postupku rješavanja po zahtjevu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. za posvojenika u dobi od 8. radi zaposlenja ili samozaposlenja.rehab. Pravo na novčanu naknadu Korisnik koji je roditelj koji ostvaruje drugi dohodak. O žalbi protiv 1° rješenja Zavoda rješava Direkcija Zavoda. da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. zaposleni posvojitelj ili zaposleni skrbnik. ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu. ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja ili posvojitelja izvan sustava rada. Jednokratna novčana potpora iznosi 70% proračunske osnovice. godine. G djeteta. da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba. do navršene 8. koji na radu nije proveo najmanje 9 mj prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu iz razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost. 2. godine. 6 mj. ili invalidsku mirovinu može ostvariti pravo na novčanu potporu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete: da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 5 g. VIII.

Prijava okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava i naknada štete Korisnik je dužan Zavodu prijaviti svaku promjenu. opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava i obveze osoba. Ko ne postupi tako dužan je Zavodu nadoknaditi nastalu štetu i ostvareni nepripadajući primitak. uključujući i prava i obveze ugovornih subjekata nositelja provedbe zdravstv. OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE  Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezne su se osigurati sve osobe s prebivalištem u RH. rodnog lista djeteta. 1.sijft koji su uvjet za ostvarenje traženog prava. FINANCIRANJE Sredstva za financiranje prava i potpora osiguravaju se u državnom proračunu izuzev sredstva koja se odnose na dopust zaposlene trudnice ili majke koja doji dijete i ostvarivanja prava u većem opsegu. Najava i ostvarivanje prava zaposlenog roditelja Zaposleni roditelj. Ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete Svi korisnici nabrojani na početku pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete može ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za priznavanje prava podnio nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta. X. kao što je smrt u obitelji. odnosno u roku od 30 dana od dana posvojenja djeteta. II. dužan je nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda uz zahtjev za rješavanje o pripadajućem pravu priložiti i pisanu izjavu poslodavca. roditelja. XI. obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava podnijeti pisani zahtjev Zavodu. U prikupljanju dokaza kojima se utvrđuje opravdanost zahtjeva korisnika Zavod ima pravo služiti se svim raspoloživim podacima o korisniku kao osiguranoj osobi prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju te koristiti službene podatke nadležnih središnjih tijela državne uprave i javnih ustanova. pripada pravo na korištenje odnosnog prava od dana rođenja djeteta. osig. daje nadležnom ministarstvu za obitelj i Zavodu mišljenja i prijedloge za provedbu Zakona. bez donošenja pisanog rješenja. Zavoda. kao i druga nadležna tijela. Povjerenstvo prati provedbu ovoga Zakona. Hrvatske obrtničke komore. u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti koja utječe na korištenje priznatog prava. dužni su Zavodu dostaviti ili staviti na raspolaganje tražene podatke u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava. ako Zavod istima ne raspolaže ili ih ne može pribaviti po službenoj dužnosti. Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete ostvaruje se na osnovi zahtjeva.2. roditelja. daje prijedloge za unapređenje sustava obiteljskih potpora iz Zakona te donosi poslovnik o svom radu. kojem se o pravu odlučuje. POVJERENSTVO ZA PRAĆENJE PROVEDBE ZAKONA Ministar za obitelj osniva Povjerenstvo koje se sastoji od 7 članova. Nadležna središnja tijela državne uprave i javne ustanove. prava i obveze nositelja osiguranja. Pravo ostvaruje se. Članove Povjerenstva imenuje ministar za obitelj i to 2 predstavnika ministarstva obitelji. Stručne i administrativne poslove Povjerenstva obavlja ministarstvo nadležno za obitelj. teška bolest jednog od članova obitelji ili drugog roditelja ili zaposlenje ili samozaposlenje.4. ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I. u pravilu. uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim osiguranim osobama prava i obveze na načelima uzajamnosti. Iznimno. a koji ne može biti kraći od 8 dana. Hrvatske udruge poslodavaca i Koordinacije sindikalnih središnjica. Zaposleni roditelj. Najava i korištenje prava drugih korisnika iz Zakona Samozaposleni roditelj koji u tijeku korištenja prava namjerava mijenjati način korištenja tog prava.3. Korisniku koji zahtjev za korištenje prava podnese Zavodu u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta. s pripadajućom kamatom te ga uplatiti na račun državnog proračuna. o čemu Zavod odlučuje. OPĆE ODREDBE Ovim se Zakonom uređuje obvezno zdravstveno osiguranje u RH. solidarnosti i jednakosti. a sve u roku od 8 dana od dana zaprimljene pisane obavijesti Zavoda o utvrđenim okolnostima. drugi korisnik podnosi najkasnije 30 dana prije naznačenog roka za prekid ili prijenos korištenog prava na 2.1. od kojih je 1 predsjedavajući Povjerenstva te po jednog predstavnika ministarstva rada. pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri. ako je uvjetovan nepredviđenim socijalnim okolnostima. zdr. te stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH. koji u tijeku korištenja prava namjerava mijenjati način korištenja tog prava. 1. s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu. Na pisanu obavijest poslodavac je dužan izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja. 73 . zahtjev za prekid ili prijenos korištenog prava na 2. U zahtjevu za korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada ili s osnove rodiljne ili roditeljske brige o djetetu. roditelja može biti podnijet u roku kraćem od utvrđenog. Korisniku koji zahtjev za korištenje prava ne podnese u roku propisanom. pripada pravo na korištenje odnosnog prava od dana podnošenja zahtjeva. Zahtjev za prekid korištenja ili prijenos korištenja prava na 2. kao i drugih nadležnih tijela iz kojih se može utvrditi osnovanost stjecanja traženog prava. te dokumentacije kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta. Obvezno zdravstveno osiguranje provodi HZZO. na način i pod uvjetima utvrđ Zakonom. a zahtjev podnese u roku od 120 dana od rođenja djeteta. 1. korisnik obvezno naznačuje način korištenja odnosnog prava. zaštite iz obv. 1. .

radnog odnosa(volonterski rad). 3) osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima.. a ostala su neisplaćena zbog smrti osigurane osobe.  Iznimno. u roku od 30 dana od otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija. dok traje obrazovanje. članovi obitelji osiguranika i 2 osigurane osobe obvezno osigurane u određenim okolnostima. ili profesionalne djelatnosti u RH. djeca do navršene 18. obveznici civilne službe 9) osobe koje su prekinule rad zbog toga što ih je pravna ili fizička osoba uputila na obrazovanje ili stručno usavršavanje. i šum. posjednici ili zakupci 8) svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice 9) korisnici mirovine i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u RH. u roku od 30 dana od dana prijevremenog prestanka drag...  Iznimno. iz zdravstvene ustanove. u roku od 30 dana od dana navršenih 18 g života e. f. 12) osobe s prebivalištem. a nisu zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika. osiguranja.. ako se Zavodu prijavio u roku od 30 dana od smrti supružnika. 3) supružnik umrlog osiguranika koji nakon smrti supružnika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu. te stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH. od prestanka primanja naknade plaće b. 4) osobe s prebivalištem te stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog invalida . služenja vojnog roka. OSIGURANICI Na obvezno zdravstveno osiguranje prema ovom Zakonu obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika: 1) osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u RH. ako za taj rad primaju plaću. odn u roku od 30 dana od dana položenoga završnog ispita. OSIGURANE OSOBE 1. 5) osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasn. 2) dužnosnici u tijelima državne vlasti. liječenja ili liječenja od ovisnosti u zdr... u roku od 90 dana od dana isteka šk. 10) korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mir. s time da to pravo mogu koristiti najduže do isteka ŠK godine u kojoj su završili redovito školovanje. d. 7) poljoprivrednici koji u RH obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su vlasnici. nasljeđivati se mogu prava na novčana primanja koja su dospjela za isplatu. i invalid.  Prava i obveze koje pripadaju osiguranim osobama ne mogu se prenositi na druge osobe niti nasljeđivati.  Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze smatraju se osiguranici. 11) osobe koje su u vrijeme prestanka radnog odnosa zatečene u korištenju prava na naknadu plaće za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.. III. osiguranju nije drukčije određeno. 2) osobe s prebivalištem u RH koje su izgubile status učenika.. odn od dana isteka roka za dragovoljno služenje vojnog roka c. g života s prebivalištem. kao jedino ili glavno zanimanje.  Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se osiguravaju i stranci s odobrenim privremenim boravkom u RH. godine u kojoj su završile redovito školovanje u RH. Ustan. 74 . 4) članovi uprave trgovačkih društava ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada. osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljo. 1) učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta državljani RH. 6) osobe koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom = djelatnosti. u roku od 30 dana od dana prestanka primanja naknade plaće. u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa. odn usavršavanje. pričuvnici za vrijeme obavljanja službe u oružanim snagama RH.. ako je bila primijenjena mjera psih. 7) osobe s prebivalištem u RH koje su bile korisnici zdravstvene zaštite po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca . a na temelju radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u RH. zdravstvenog osiguranja. 8) osobe na odsluženju vojnog roka. odn redovitog studenta ako su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana gubitka statusa učenika ili redovitog studenta.. 5) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata. 6) osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog . odn odobrenim stalnim boravkom u RH smatraju se osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obv. odn na temelju obavljanja gospodarske.sijft ako međunarodnim ugovorom o soc. odn odobrenim stalnim boravkom u RH koje su prijavljene HZZO: a..

Status osigurane osobe kao članovi obitelji osiguranika mogu steći: 1) supružnik (bračni i izvanbračni). djed i baka koji s osiguranikom žive u zajedničkom kućanstvu ako –II-. godine života postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima. Zavod će općim aktom utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je osoba nesposobna za samostalan život i rad i nema vlastitih sredstava za uzdržavanje. izvan braka ili posvojena. ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne može ostvariti po drugoj osnovi. djeci osiguranika koja su zbog bolesti ili ozljede prekinula redovito obrazovanje. . Supružnik razvodom braka zadržava status osigurane osobe kao član obitelji supružnika od kojeg se razveo: a. 11) osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje.. imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao članovi obitelji tog osiguranika.. c.i da živi u zaj.. 14) osobe kojima je priznat status azilanta u RH Pod radnim odnosom podrazumijeva se odnos poslodavca i radnika prema propisima o radu i drugim propisima koji uređuju pitanja zapošljavanja.. status osiguranika utvrđivat će se prijavom Zavodu.. 12) osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegov.. ako ih osiguranik uzdržava.g. Djeca osiguranika zadržavaju status člana obitelji osiguranika i nakon navršene 18. Članovi obitelji osiguranika stječu pravo pod uvjetom da isto pravo ne mogu ostvariti po drugoj osnovi te da imaju prebivalište. 15. godine života ako su na redovitom srednjem. su: registrirana djelatnost obrta. zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja . Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima prije navršene 18. očuh. dok traje uzdržavanje. upisane u odgovarajući registar toga tijela. odn odobrenim stalnim boravkom u RH kojima je po osnovi primitaka uplaćen jednokratnom ili višekratnim uplatama u posljednjih 5 godina doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje najmanje u visini doprinosa obračunatog na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za razdoblje od 6 mjeseci. Djelatnosti osoba koje obavljaju godspodarsku djelatnost. Pod redovitim obrazovanjem smatra se obrazovanje do završetka stručnog studija. odn odobren stalni boravak u RH. dok se nalaze u inozemstvu po toj osnovi. maćeha i posvojitelj) koji s osiguranikom žive u zajedničkom kućanstvu ako su nesposobni za samostalan život i rad. Iznimno. 75 . Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u opsegu u kojem pripadaju osiguranicima. ako se roditelji te djece zbog svojega zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom uzdržavanju. 2. pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke. braća. slobodnog zanimanja (profesionalna djelatnost) i ostale samostalne djelatnosti za čije je obavljanje odobrenje izdalo mjerodavno tijelo za samostalno obavljanje djelatnosti fizičke osobe. ako je sudskom odlukom stekao pravo na uzdržavanje. majka..dok traje praktični rad. ako je u vrijeme razvoda braka bio potpuno i trajno nesposoban za rad sukladno propisima o mirovinskom osiguranju. pastorčad). Za osobe iz točke 12. ali najduže do navršene 26. Produžava im se pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za vrijeme nastavka redovitog obrazovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovitog obrazovanja... b. Za članove uprave trgovačkih društava. Djeca koja imaju 1 ili oba roditelja. odn ozljeda. 3) roditelji (otac. odn za vrijeme trajanja redovitog obrazovanja. imaju pravo na obvezno zdr osiguranje za sve vrijeme trajanja te nesposobnosti. HZZO i HZZZ međusobno će razmjenjivati podatke o nezaposlenim osobama koje se vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. do kraja redovitog obrazovanja. produžava se pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za onoliko vremena koliko je trajala bolest. ako su mu sudskom odlukom o razvodu braka djeca povjerena na čuvanje i odgoj. . imaju i osobe s prebivalištem.. odn diplomskoga sveučilišnog studija. 13) članovi obitelji smrtno stradalog. 14. sestre. ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA 4) unuci. ili visokom obrazovanju. ako nemaju sredstava za uzdržavanje i ako ih osiguranik uzdržava. Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju i djeca osiguranika koja su nakon navršene 18.. kućanstvu sa osiguranikom. te druga djeca bez roditelja. i 17. a koje je osiguranik uzeo na uzdržavanje. poljoprivrede i šumarstva..sijft 10) osobe koje je pravna ili fizička osoba prije stupanja u radni odnos uputila na praktičan rad u drugu pravnu osobu ili kod fizičke osobe. Te Osobe imaju status osiguranika Zavoda za sve vrijeme dok. a koje se ne vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe. imaju mjesečno uplaćen doprinos najmanje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa. ako ih osiguranik uzdržava. 2) djeca (rođena u braku. godine života.

f. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. PRAVA IZ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOGA OSIGURANJA Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju: 1) pravo na zdravstvenu zaštitu. pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke. DRUGE OSIGURANE OSOBE Osobe s prebivalištem.   Osigurane osobe (a-e) zdravstvenu zaštitu na teret sredstava Zavoda mogu ostvariti u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je Zavod sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite. pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova Zavoda. Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite za: 1) specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. osobe. 2) specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite. bolničku zdravstvenu zaštitu. PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU Pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaća pravo na: a. odn promet na malo ortopedskim i drugim pomagalima. osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije – 0.sijft 3. Državljani RH na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca obvezni su se osigurati i uplaćivati propisani doprinos za svakog člana svoje obitelji s prebivalištem.. Osigurane osobe (f) zdravstvenu zaštitu na teret sredstava Zavoda ostvaruju kod pravnih ili fizičkih osoba koje imaju odobrenje za proizvodnju. 7) stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba starijih od 65 godina – 15. primarnu zdravstvenu zaštitu. odn odobrenim stalnim boravkom u RH koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje imaju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe osnovom rješenja koje donosi ured državne uprave nadležan za poslove socijalne skrbi. 5) troškove bolničke zdravstvene zaštite – 3. a najdulje za razdoblje od 12 mj. ortopedska i druga pomagala – 1. 3) specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući – 0. u RH koji nije zdravstveno osiguran kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja.45% od proračunske osnovice za: a. osiguranje traje za sve vrijeme dok se ne promijene okolnosti na osnovi kojih je pravo priznato. zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne 76 . Pravo na zdravstvenu zaštitu osigurava se pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe. d. pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu. učenika.75% proračunske osnovice po danu. studenata na redovitom obrazovanju te odraslih osoba ✔ Kemoterapija ✔ Radioterapija ✔ Zdravstvena zaštita u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela ✔ Hitna medicinska i stomatološka pomoć i sl. uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici.07 proračunske osnovice. Pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu PODVUČENA osigurava se provedbom mjera zdravstvene zaštite. e. IV. 4) liječenje u inozemstvu sukladno općem aktu Zavoda. Pravo na obvezno zdravst. a bio je prije njegova odlaska na rad u inozemstvo zdravstveno osiguran u RH kao član njegove obitelji. odn odobrenim stalnim boravkom u RH. Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0. 6) stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba od 18 do 65 godina starosti – 30. 2) prava na novčane naknade. g.01% proračunske osnovice po danu. a s kojima je Zavod u skladu s uvjetima i na način utvrđen općim aktom Zavoda sklopio ugovor o isporuci ortopedskih i drugih pomagala osiguranim osobama (ugovorni isporučitelji pomagala). c.75% proračunske osnovice. Mjerila i postupak utvrđivanja nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatka sredstava za uzdržavanje propisat će ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Mjere zdravstvene zaštite utvrđuju se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje donosi ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Zavoda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Osobe s prebivalištem. a sukladno osiguranim financijskim sredstvima te raspoloživim zdravstvenim kapacitetima. uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora. pravo na ortopedska i druga pomagala.50% proračunske osnovice. koje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti prema jednoj od osnova obvezne su se osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe.03 proračunske osnovice. b. 1. Osiguranim osobama Zavoda u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti (100%) za: ✔ Preventivna zdravstvena zaštita djece. Te Osobe prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplatile doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa od dana prestanka ranijeg statusa osig.

20% proračunske osnovice. odn spriječenosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite pripada  osiguranicima osobama u radnom odnosu u RH. klasifikacije lijekova Svjetske zdravstvene organizacije.. . Iznimno.. Referentna cijena lijekova (cijena koju Zavod plaća iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na razini najniže cijene koja jamči opskrbu osiguranih osoba Zavoda) utvrđuje se u postupku javnog nadmetanja prema posebnim propisima. Osnovna lista lijekova sadrži najsvrsishodnije lijekove za liječenje svih bolesti. Liste lijekova sadrže lijekove prema šifri anatomskoterapijsko-kemijske. ➢ zahvate estetske kirurgije. Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite.sijft b. PRAVO NA NOVČANE NAKNADE Osiguranici u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja imaju pravo na:  naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti. ginekologije i stomatologije. Ako komora u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo Zavodu ne dostavi mišljenje o osnovnoj. 2. i to na teret sredstava bolničke zdravstvene ustanove koja je obvezna osigurati nabavu lijeka. Pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu podrazumijeva pravo na upućivanje na liječenje u inozemstvo. Pravo na upućivanje na liječenje u inozemstvo osigurana osoba može ostvariti samo ako se radi o potrebi liječenja koje se ne provodi u ugovornim zdravstvenim ustanovama u RH.  osobe koje pružaju njegu i pomoć invalidu DOM rata i Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je obvezna snositi osigurana osoba može po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu iznositi najviše 90. Dopunska lista lijekova sadrži lijekove s višom razinom cijene u odnosu na cijene iz osnovne liste lijekova pri čemu Zavod osigurava pokriće troškova u visini cijene ekvivalentnog lijeka određenog prema posebnom zakonu.. ➢ liječenje dobrovoljno stečenog steriliteta.  dužnosnicima. odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdr.  Osnovnu i dopunsku listu lijekova. Osigurana osoba troškove zdravstvene zaštite plaća osobno prilikom korištenja zdravstvene zaštite ili putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja. osigurana osoba kod koje liječenje iz medicinskih razloga nije moguće provoditi lijekovima utvrđenim osnovnom i dopunskom listom lijekova. ♥ Osigurane osobe imaju pravo na ortopedska i druga pomagala te stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke.  novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci. ➢ liječenje medicinskih komplikacija koje nastaju kao posljedica korištenja zdravstvene zaštite izvan obveznoga zdravstvenoga osiguranja.. ➢ kirurško liječenje pretilosti. Osnovna i dopunska lista lijekova sadrži lijekove koji imaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj. ako ispunjavaju uvjet prethodnoga obveznoga zdravstvenog osiguranja u Zavodu u trajanju od najmanje 12 mj neprekidno. a može se uspješno provesti u inozemstvu.  osobama koje obavljaju gosp djelatnost i s njom = djelatnost. 77 . odn 18 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine prije nastupa osiguranog slučaja.  osobama u radnom odnosu u inozemstvu. može ostvariti pravo na lijek koji nije utvrđen tim listama lijekova. zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine. Provedbene propise o pravima. donosi Upravno vijeće Zavoda. PRAVO NA NAKNADU PLAĆE Pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti. djelatnost poljopriverede i šumarstva  svećenici.  Osim pune cijene lijeka obvezno sadrži iznos sudjelovanja u cijeni lijeka koju osigurava osigurana osoba neposredno ili putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja. članovima uprave trg društva. Osiguranim osobama Zavoda u okviru zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ne osigurava se plaćanje troškova zdravstvenih usluga kao: ➢ razliku za povećane troškove liječenja koji su posljedica osobne želje osig osobe zbog njezinog vjerskog uvjerenja ➢ eksperimentalno liječenje. To se ne odnosi na osigurane osobe mlađe od 18 godina te osigurane osobe sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju koje su nesposobne za samostalan život i rad. pod uvjetom da je potrebu korištenja lijeka odobrilo povjerenstvo za lijekove bolnice u kojoj se osigurana osoba liječi. uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu donijet će Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo. s osnovne liste lijekova.  naknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.. zaštite. pravo na korištenje zdravstvene zaštite za vrijeme boravka u inozemstvu u skladu s međunarodnim ugovorima te drugu zdravstvenu zaštitu.. uobičajenom imenu. ♥ Osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova. izdavanje lijeka po receptu. uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore i Hrvatske stomatološke komore. odn dopunskoj listi lijekova. smatra se da je dano pozitivno mišljenje.

s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat. odn fizička osoba – poslodavac. 4) određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje izvan mjesta prebivališta. Izabrani doktor utvrđuje dužinu trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti. a najduže u trajanju propisanom ZOZO. po prethodno pribavljenom mišljenju stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora. Zacrnjeno!!Naknadu plaće za vrijeme bolovanja od prvog dana bolovanja obračunava i isplaćuje pravna. Pod bolovanjem za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede. odnosno naknadu plaće u trajanju od najmanje 3kalendarska mjeseca. potrebno trajanje njege određuje ovlašteni doktor Zavoda. odn drugih okolnosti radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu. pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – djeteta s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana. dana bolovanja obračunava i isplaćuje pravna. odn Hrvatske stomatološke komore donosi ministar nadležan za zdravstvo. Naknada plaće za vrijeme bolovanja pripada osiguraniku za sve vrijeme bolovanja. iz razloga nelikvidnosti. odn prije roka koji je utvrdio ovlašteni doktor Zavoda ako utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika poboljšalo tako da može nastupiti na rad. Koso-Naknadu plaće za vrijeme bolovanja od 43. Ako je prema ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite zdravstveno stanje člana obitelji – djeteta do 18. odn 8. 9) privremeno nesposoban za rad zbog rane. Naknada plaće za vrijeme bolovanja (podvučeno) isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava Zavoda od prvog dana korištenja prava. odn fizička osoba – poslodavac nije utvrdila naknadu plaće na način i u visini utvrđenoj u roku od 60 dana. 7) privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punoga radnog vremena 8) privremeno spriječen za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta. 5) određen da njeguje oboljelo dijete ili supružnika 6) privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem. Nakon proteka roka pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje ovlašteni doktor područnog ureda Zavoda. 3) izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini. ako je: 1) privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede.. U slučaju kada osiguraniku pravna. odn fizička osoba nije u mogućnosti. ratu. osiguraniku isplaćuje Zavod. Pravna. ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Dom. u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta. Pravo osiguranika na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi. godine života takvo da duljina trajanja njege roditelja neće biti dovoljna. godine života najviše do 40 radnih dana. odn boravišta osigurane osobe koja se upućuje. odn u privatnoj praksi.sijft  one osobe koje imaju status roditelja njegovatelja. a za dijete do 7. isplatu naknade plaće izvršit će Zavod. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – supružnika s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 15 radnih dana. U slučaju stečajnog postupka poslodavca naknadu plaće zbog bolovanja kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava Zavoda. osiguranik ima pravo uložiti prigovor Zavodu. Naknada plaće pripada osiguraniku samo za dane. 2) privremeno nesposoban za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika. odn radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu. isplatiti plaću. odn sate. odnosno fizičkoj osobi u roku od 30 dana. dana. Zavod će obračunati naknadu plaće i obračun dostaviti osiguraniku i pravnoj. a najdulje do roka utvrđenog propisom koji na prijedlog Hrvatske liječničke komore. Poslodavac osiguranika može zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti bolovanja za sve vrijeme trajanja bolovanja osiguranika. 78 .--> isplaćuje osiguraniku na teret sredstava državnog proračuna. Izabrani doktor dužan je prekinuti bolovanje osiguranika i prije roka utvrđenog. Pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. za koje bi osiguranik imao pravo na plaću da radi. odn pravna ili fizička osoba – poslodavac za osiguranika radnika – invalida rada za prvih 7 dana bolovanja. s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat. Naknadu plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite isplaćuje osiguraniku iz svojih sredstava: 1) pravna ili fizička osoba – poslodavac za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na 2) koji ga je uputila pravna ili fizička osoba ili je sam zaposlen u inozemstvu. U slučaju kada pravna. odn fizička osoba – poslodavac. odn fizička osoba dužna je osiguraniku isplatiti naknadu plaće u roku od 30 dana prema obračunu koji je dostavio Zavod. drugim ugovorom ili aktom.

Ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini utvrđenoj do isteka 18 mjeseci trajanja bolovanja. odn obavljanje djelatnosti osobnim radom. te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga izabranog doktora medicine.  namjerno sprječava ozdravljenje. odnosno dok mu nalazom. još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa. mišljenju i ocjeni navesti poslove i radne zadatke koje osiguranik s obzirom na preostalu radnu sposobnost može obavljati. odn profesionalna nesposobnost za rad.. mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad nema pravo na 79 . koji je na hemodijalizi ili peritonejskoj dijalizi te koji je na bolovanju u svezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela. osiguraniku koji koristi jedno od navedenih prava pripada pravo na naknadu plaće i po prestanku radnog odnosa.sijft Osiguranik ima pravo u roku od 8 dana staviti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite o pravu na korištenje bolovanja ovlaštenom doktoru područnog ureda Zavoda. te prava na dopust za slučaj smrti djeteta. Poslodavac koji ne postupi tako obvezan je naknadu plaće za vrijeme bolovanja osiguraniku isplaćivati na teret svojih sredstava. odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok nije pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost osiguranika. mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost. odn u roku od 3 dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio. odn obavljanja djelatnosti osobnim radom. Za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem. odn obavljanja djelatnosti osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposoban. Osiguranik ima pravo na teret sredstava Zavoda ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja po istoj dijagnozi bolesti u maksimalnom trajanju od 3 godine bez prekida. nalazom i mišljenjem liječničkog povjerenstva područnog ureda Zavoda izdat će se rješenje u upravnom postupku. nalaz i mišljenje daje liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda. Iznimno. a nakon toga u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime toga bolovanja. U 2° upravnom postupku ocjenu. korištenja prava na rodiljni dopust i prava na rad s polovicom punoga radnog vremena. Osiguranik ima pravo na naknadu plaće sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite. Osiguranik koji je navršio 65 godina života i 20 godina staža osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme bolovanja već na teret sredstava poslodavca.  se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora    Osiguranika. pripada naknada plaće. ako je osiguranik u vrijeme prestanka radnog odnosa bio u korištenju bolovanja koje je neposredna posljedica sudjelovanja u Dom.  ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio u roku od 3 dana nakon početka bolesti. odn koje poslove i radne zadatke ne može obavljati. Ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti. kod kojeg je nalazom. pripada mu naknada plaće za navedeno bolovanje i nakon prestanka radnog odnosa. Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom. Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:  je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad. Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. Nadležno tijelo vještačenja mirovinskog osiguranja u nalazu. To se ne odnose se na osiguranika koji je na bolovanju zbog liječenja zloćudnih bolesti. odn obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka korištenja istog prava. mišljenje i ocjenu i ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i nadležni područni ured Zavoda u rokovima osiguranik od prvoga idućeg dana nakon isteka roka od 30 dana ostvaruje naknadu plaće kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na teret sredstava toga Zavoda. Osiguranik točke 6. Osiguraniku koji je tijekom korištenja prava zasnovao radni odnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili je počeo obavljati djelatnost osobnim radom prestaje pravo na naknadu plaće. Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos. obvezno je u nalazu. Ako ne donese nalaz. naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme bolovanja. ratu. i 8. poslodavac je obvezan od prvoga idućeg dana od donošenja navedene ocjene rasporediti na druge poslove i radne zadatke koji u skladu s tom ocjenom odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti ili s njim sklopiti ugovor o radu u radnom vremenu koje odgovara osiguranikovoj preostaloj radnoj sposobnosti. kod kojeg je nalazom. odnosno osposobljavanje  za vrijeme bolovanja radi. a najduže do isteka roka ostvarivanja prava na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. Kad utvrdi da je kod osiguranika nastupila profesionalna nesposobnost za rad. odn na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa. odn u radnom vremenu koje je manje od polovice punoga radnog vremena. mišljenju i ocjeni koje donosi prema prijedlogu izabranog doktora obvezno utvrđuje samo da invalidnost kod osiguranika ne postoji ili da je kod osiguranika nastupila opća. mišljenjem i ocjenom nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

osiguranicima koji pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruju na teret sredstava Zavoda ili državnog proračuna. ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće ne može iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28% osim naknade za vrijeme rodiljnog dopusta i dopusta z aslučaj smrti djeteta. osnovica za utvrđivanje naknade povećava se sukladno porastu plaće zaposlenih u RH. poreze i prireze. redovita mjesečna plaća osiguranika. s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od 25% od proračunske osnovice. ako je taj porast veći od 5%.ili bez suglasnosti izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta ili zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način. koji obavljaju gosp djelatnost. osnovicu za naknadu čini plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće. tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu bolovanja. NOVČANA NAKNADA ZBOG NEMOGUĆNOSTI OBAVLJANJA POSLOVA NA TEMELJU KOJIH SE OSTVARUJU PRIMICI OD KOJIH SE UTVRĐUJE DRUGI DOHODAK SUKLADNO PROPISIMA O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA Novčana naknada zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak određuje se od prosječne osnovice za uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. pripada u iznosu od 25% od proračunske osnovice. Naknada plaće. Pod prosječnom osnovicom podrazumijeva se prosjek osnovica osiguranja na koji je uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje u posljednjih 6mj prije mjeseca u kojem je nastupila nemogućnost osiguranika za obavljanje poslova na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak. U tim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka. da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja na temelju radnog odnosa. plaćeni dopust i bolovanje) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen. obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja. ➢ Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu. Iznimno. izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite. U slučaju kad se osnovica za naknadu ne može na takav način. koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja. odn na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa. za sve vrijeme trajanja bolovanja. Za osiguranika člana udruge trgovačkog društva. Osiguraniku. utvrđuje drugi dohodak. 80 .  za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena  za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta . te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor.  za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. odn ovlašteni doktor Zavoda utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje.osobe zaposlene u inozemstvu. odn ovlaštenog dokotora Zavoda. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu:  za vrijeme bolovanja zbog rane.  za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom. te da imaju ostvaren staž osiguranja u Zavodu. Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda pripada osiguraniku u visini propisanoj pod uvjetom. kada se naknada isplaćuje na teret sredstava Zavoda. pripada osiguraniku od prvoga dana idućeg mjeseca po isteku 3 mjeseca neprekidnog korištenja bolovanja. važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj. odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu. i svećenike osnovica za naknadu plaće jest mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće. naknada plaće. Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu. odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih. Kada osiguranik prima naknadu plaće neprekidno dulje od 3mjeseca. u osnovicu za naknadu plaće uračunavaju se i drugi dohoci ostvareni prema primicima od kojih se.  za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od 3. ako je ispunjen uvjet za povećanje naknade. neovisno na čiji se teret isplaćuje.g života.  za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini. Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se.sijft  medicine primarne zdravstvene zaštite. umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose. odnosno prestanku obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine (prethodno osiguranje). ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Dom ratu. Visinu naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda utvrđuje Zavod. prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja pod uvjetom da su isplaćeni u šestomjesečnom razdoblju na temelju kojih se utvrđuje osnovica za naknadu. drugom ugovoru ili aktu s tim da tako određena osnovica.

Osiguranik kojem je prestao status osiguranika ostvaruje pravo na novčanu naknadu najviše 30 dana od dana prestanka statusa osiguranika. 10) prihodi od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. dana u mjesecu za protekli mjesec. 2) doprinosi poslodavaca.sijft Novčana naknada iznosi 70% od prosječne osnovice s time da iznos naknade ne može biti viši od proračunske osnovice uvećane za 28% osim naknade za vrijeme rodiljnog dopusta i dopusta z aslučaj smrti djeteta. Prihod od obveznog osiguranja od auto odgovornosti uplaćuju društva za osiguranje u visini od 7% naplaćene funkcionalne premije osiguranja. odn boravka.  Smatra se da je djeci do 18. Iznimno. Pravo na naknadu troškova prijevoza. V. ako je toj osobi izvršena eksplantacija organa u svrhu transplantacije izvan mjesta njezina prebivališta. tkiva ili stanica te osigurana osoba koja hemodijalizu koristi kao kronični bubrežni bolesnik. a isplaćuje se od prvog dana korištenja prava na teret sredstava Zavoda. 5) posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. Ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako je zdravstvenu zaštitu koristila u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi. osiguranoj se osobi zbog njezinoga zdravstvenog stanja može odobriti korištenje skupljega javnoga prijevoznog sredstva. Zavod snosi troškove prijevoza umrle osigurane osobe koja je upućena na liječenje izvan mjesta prebivališta. odnosno korisnici osiguranoga motornog vozila. odn boravka. 7) prihodi od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite osigur. 4) doprinosi drugih obveznika plaćanja doprinosa. godine života kao i osigurane osobe nesposobne za samostalan život. osigurana osoba upućena na liječenje u inozemstvo. u trajanju najdulje 6mj neprekidno. 81 . ima osigurana osoba do 18. Taj iznos predstavlja naknadu prouzročene štete Zavodu koju su prouzročili vlasnici. godine života. 8) prihodi od dividendi. neovisno o udaljenosti. FINANCIRANJE OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 1. Osiguranik ostvaruje novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova pod uvjetom da je privremeno nesposoban za obavljanje ugovorenih poslova zbog bolesti koju utvrđuje ovlašteni doktor Zavoda. Snosi troškove prijevoza umrle osigurane osobe do mjesta njezina prebivališta. osoba. odn boravka jer potrebnu zdravstvenu zaštitu nije mogla ostvariti u bližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi. dana u mjesecu za protekli mjesec na ukupan iznos naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u korist računa Zavoda. ili kod bližeg ugovornog isporučitelja pomagala. Pod troškovima prijevoza podrazumijevaju se troškovi prijevoza javnim prijevoznim sredstvima po najnižoj cijeni i prema najkraćoj relaciji prema službenom daljinomjeru javnog prijevoznika. 4) naknade troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. odn njihovih osiguravatelja u DZO. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA U SVEZI S KORIŠTENJEM PRAVA NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU IZ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Osigurana osoba u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena izvan mjesta prebivališta. 3) doprinos za nezaposlene osobe koji se vode u evidenciji nezaposlenih osoba prema propisima o zapošljavanju. 6) prihodi iz državnog proračuna. način plaćanja i izvješćivanja te postupak i ovlaštenje utvrdit će pravilnikom ministar financija. odn ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja pomagala na području RH. Izvori sredstava Prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja su: 1) doprinosi osiguranika. Društva za osiguranje obvezna su sredstva na ime prihoda uplatiti do 10.  Pravo na naknadu troškova prijevoza ima i jedna osoba određena za pratitelja osigurane osobe ako izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite utvrdi potrebu pratnje. osigurana osoba darivatelj organa. Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju izdatke za: 1) zdravstvenu zaštitu. 2) naknade plaća zbog bolovanja. Osigurana osoba koja zdravstvenu zaštitu želi koristiti u drugoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi. Uvjete. ali bez prava na naknadu troškova prijevoza i prava na sanitetski prijevoz. 3) novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja. 9) prihodi od posebnog poreza na duhanske prerađevine. Prihod od posebnog poreza na duhanske prerađevine u visini od 32% od ukupnog prihoda doznačuje se iz državnog proračuna na račun Zavoda do 5. odno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse ili kod ugovornog isporučitelja pomagala u mjestu koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta njezina prebivališta.. kamata i drugih prihoda. a ne tamo gdje je upućena ima pravo ostvariti tu zdravstvenu zaštitu na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja.

dopunsko zdravstveno osiguranje sukladno posebnome zakonu. Radi utvrđivanja točnosti podataka i činjenica o kojima ovisi ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod ima pravo kontrole poslovnih knjiga. Središnji registar osiguranika. e) razliku u troškovima zdravstvene zaštite izazvane većim odstupanjem u organiziranju zdravstvene zaštite od propisanih normativa zbog demografskih karakteristika (otoci. f) osobe čije je prebivalište nepoznato. Ako se po završnom računu utvrdi višak prihoda.sijft 5) provedbu obveznoga zdravstvenog osiguranja. Zavod ima pričuvu za provedbu prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. gustoća naseljenosti). osim prava na hitnu medicinsku pomoć. ako su zdravstvenu zaštitu u inozemstvu osigurali o svojem trošku. od dana podmirenja dužnog iznosa doprinosa s pripadajućim kamatama. Osnovicu i stopu te način obračuna i uplate posebnog doprinosa utvrđuje Zavod. Stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje utvrđuju se na način da se očekivanim prihodima od doprinosa i drugim prihodima pokriju očekivani izdaci. 2. c) liječenje po posebnim propisima. 4. Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja u jednoj kalendarskoj godini pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini. taj se višak unosi u pričuvu izdvajanjem najmanje 50% viška prihoda. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti Zavodu sve evidencije koje se odnose na uplatu doprinosa i ostalih prihoda obveznog zdravstvenog osiguranja za koje je nadležna i za koja vodi evidenciju. 6) rad tijela upravljanja Zavodom. Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu mogu plaćati i osigurane osobe Zavoda koje po privatnom poslu borave u inozemstvu.) sredstva za troškove zdravstvene zaštite za: a) provođenje mjera povećane zdravstvene skrbi za osigurane osobe starije od 65 god kao i za osigurane osobe djecu do navršene 18. tijela državne vlasti i druga nadležna tijela obvezni su Zavodu dostavljati podatke kojima raspolažu i o kojima vode službene evidencije potrebne za ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Obustavljeno korištenje prava uspostavlja se unaprijed. Ako Zavod u postupku provjere utvrdi nepravilnosti. 7) ostale izdatke. Na zahtjev obveznika uplate doprinosa oslobađanje plaćanja doprinosa utvrđuje Zavod rješenjem prema svom općem aktu. g) međunarodne obveze na području zdravstvenog osiguranja. Nadzor nad korištenjem pričuve obavlja Upravno vijeće Zavoda. Poljoprivrednik koji je navršio 65 godina života oslobađa se plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ako ispunjava uvjete koje propisom utvrđuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Pod hitnom medicinskom pomoći podrazumijeva se pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje. osiguravaju se iz istih izvora sredstava iz kojih se osiguravaju sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika. Osiguranje sredstava u državnom proračunu RH osigurava u državnom proračunu posebna sredstva za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. a koji nisu uplatili doprinos za najmanje 30 dana ograničava se korištenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Doprinosi i obveznici doprinosa Porezna uprava obvezna je do 20. d) hitnu medicinsku pomoć na državnim cestama. o tome sastavlja zapisnik koji dostavlja Poreznoj upravi na nadležno postupanje utvrđeno propisom ministra financija. Osigurana osoba koja ne podnese Zavodu prijavu boravka u inozemstvu i prethodno ne uplati poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za sve vrijeme planiranog boravka u inozemstvu. Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje članova obitelji osiguranika. i to za: 1. Tijekom godine pričuva se može koristiti kao obrtna sredstva za podmirivanje tekućih obveza Zavoda te kao pozajmica uz obvezu vraćanja najkasnije do kraja iduće godine uz 82 . 3. b) zdravstveno prosvjećivanje. financijske dokumentacije i drugih evidencija obveznika uplate doprinosa. Obveznici plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu mogu biti oslobođeni plaćanja tog doprinosa za osiguranika koji nije osiguran kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja pod uvjetom da djelatnost obavljaju u državi s kojom RH nema zaključen ugovor o socijalnom osiguranju ili je međudržavnim ugovorom drukčije određeno. godine života. Zavod ima poslovne fondove za: prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.    Korisnicima mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja te obveznicima obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Pričuva može iznositi najviše 1/12 planiranih rashoda u tekućoj godini za provedbu utvrđenog opsega prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. nema pravo na teret sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvariti naknadu troškova te zdravstvene zaštite. Financijsko poslovanje Zavoda. Sredstva uplaćuju se na račun Zavoda do 10. Porezna uprava. dana u mjesecu za prethodni mjesec i prihod su Zavoda. 2.)sredstva za isplatu naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja rješava: 1. Dodatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se viši standard zdravstvene zaštite u odnosu na standard zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te veći opseg prava u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Dopunsko zdravstveno osiguranje jest osiguranje kojim se osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. odnosno odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod će donijeti rješenje o prestanku statusa osigurane osobe. Opće akte o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite donijet će Zavod uz mišljenje nadležne komore i suglasnost ministra zdravstva. Sve pravne i fizičke osobe obvezne su dostaviti Zavodu sve podatke u svezi s prijavom i odjavom osiguranih osoba. odn na osnovi kojih je osobi priznao taj status. ovlastima i načinu rada liječničkog povjerenstva Zavod ZAKON O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I. Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnosi se u roku od 15 dana od dana nastanka. Opći akt o sadržaju. a koje se nisu obvezne osigurati sukladno Zakonu o 83 . 2. Status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje koju podnosi obveznik plaćanja doprinosa. a najmanje u trajanju od 1. donijet će Upravno vijeće Zavoda. b) dodatno i c) privatno zdravstveno osiguranje.sijft kamatu. O pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja odlučuje Zavod u pravilu bez donošenja rješenja. odnosno valjanost važećeg statusa osigurane osobe. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje jest: a) dopunsko zdravstveno osiguranje. OPĆE ODREDBE Ovim se Zakonom uređuju vrste. uvjeti i način provođenja dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Pričuva služi za pokrivanje viška rashoda nad prihodima i sanaciju gubitaka Zavoda. odnosno sastavu. Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje ugovaraju se kao dugoročna osiguranja. obliku. Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje. Zavod donosi rješenja o pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja kada je to utvrđeno općim aktom Zavoda ili na zahtjev osigurane osobe. odnosno boravišta osigurane osobe. VIII. Osobi za koju obveznik plaćanja doprinosa ne podnese prijavu. 2° rješenje Zavoda je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Zavod ima pravo i obvezu po zaprimanju prijave na obvezno zdravstveno osiguranje kao i za sve vrijeme trajanja statusa osigurane osobe provjeravati postojanje okolnosti na osnovi kojih je prijava podnesena. Osigurana osoba bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite za razdoblje od najmanje jedne godine. osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite. odnosno pravna ili fizička osoba za osiguranu osobu. u drugom stupnju – Direkcija Zavoda. U postupcima za priznavanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja sudjeluje ovlašteni doktor. sadržaju i rokovima evidencije te obveznicima vođenja evidencija. Radi zaštite prava. Opći akt o ovlastima i načinu rada ovlaštenog doktora Zavoda. Privatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se zdravstvena zaštita fizičkim osobama koje borave u RH. promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe. obliku i naknadi za troškove izdavanja isprave. podnositelji prijave na obvezno zdravstveno osiguranje i osigurana osoba obvezni su na traženje Zavoda predočiti sve činjenice i dokaze kojima se dokazuje osnovanost prijave na obvezno zdravstveno osiguranje. Status osigurane osobe dokazuje se posebnom ispravom. Ako obveznik plaćanja doprinosa u roku od 30 dana od dana nastanka okolnosti za stjecanje statusa osigurane osobe ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje Zavod će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznavanju statusa osiguranika. odn osigurane osobe Zavoda. dok u drugim postupcima sudjeluje liječničko povjerenstvo Zavoda. To su neživotna osiguranja sukladno Zakonu o osiguranju. Opće akte o načinu i mjestu vođenja. prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju. odnosno ospori status osiguranoj osobi u obveznom zdravstvenom osiguranju zbog nepostojanja okolnosti na osnovi kojih joj je taj status utvrđen o tome donosi rješenje koje dostavlja podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi sukladno općem aktu Zavoda. U svrhu osiguravanja podataka potrebnih za provođenje obveznoga zdravstvenog osiguranja te nadzor nad ostvarivanjem prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u Zavodu se vode evidencije. Osiguranoj osobi prestaje status osigurane osobe prestankom okolnosti na temelju kojih je stekla taj status. a radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave. u prvom stupnju – područni uredi Zavoda nadležni prema mjestu prebivališta. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje utvrđuje se priznavanjem statusa osigurane osobe u Zavodu. Ako Zavod ne prihvati podnesenu prijavu ili utvrdi status osigurane osobe po nekoj drugoj osnovi. donijet će Zavod. osiguranim se osobama u Zavodu osigurava 2° rješavanje u postupku koji je pokrenula osigurana osoba. osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa.g. Pravne i fizičke osobe.

59% proračunske osnovice (prihodovni cenzus). DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Dopunsko zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o dopunskom zdravstvenom osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja. dobit ostvarena od samostalne djelatnosti obrta. . rata i članova njihovih obitelji. dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu. odn s više od 25 davanja (žene). Osiguranik može biti samo osoba koja ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. iskazan po članu obitelji. slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz ranijih godina. osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima. Osiguravatelj ne smije započeti obavljati poslove dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja bez prethodno pribavljene suglasnosti ministra zdravstva. odnosno Zavod obvezni su: sklopiti ugovor o osiguranju sa svakom osiguranom osobom Zavoda koja se želi osigurati za prava iz DZO po programima osiguravatelja. kapitala. Iznimno. mjesečno nije veći od 45. slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina. 6) osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen Zakonom. kojima je priznato pravo na osobnu invalidninu prema posebnim propisima. smatra se fizička osoba koja je sklopila ili za koju je. Pod dohotkom smatra se: plaća i drugi oporezivi primici za rad ostvareni od poslodavca (tuzemnog ili inozemnog) umanjena za izdatke prema propisima o porezu na dohodak. za sve osiguranike osigurati jednaka prava i obveze iz dopunskoga zdravstvenog osiguranja po pojedinom programu osiguravatelja. Sredstva za premiju DZO koje provodi Zavod osiguravaju se u državnom proračunu za osiguranike: 1) osigurane osobe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te za osigurane osobe kojima je priznat status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Dom. Gubitkom statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju gubi status osiguranika u DZO. odn Zavoda. dohodak od imovine i imovinskih prava. dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti. Zavod općim aktom određuje cijenu premije za DZO s obzirom na opsege pokrića iz ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju. na temelju njezine suglasnosti. 84 . Zavod vodi sredstva dopunskoga zdravstvenog osiguranja odvojeno od sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja. sklopljen ugovor o DZO i koja koristi prava utvrđena ugovorom o osiguranju. prihodovnog cenzusa osiguranika i statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju. osiguranik – umirovljenik samac ima pravo na plaćanje premije ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58. Osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije DZO iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini. 5) osigurane osobe – hrvatske branitelje iz Dom. primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak.31% proračunske osnovice. imovine i imovinskih prava. rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%. smatra se osiguranik. mirovina od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja. dohodak od samostalne djelatnosti obrta.. Osiguravatelj određuje premiju za DZO s obzirom na opsege pokrića iz ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju. II. Ugovarateljem dopunskoga zdravstvenog osiguranja. koje imaju najmanje 80% tjelesnog oštećenja prema propisima o MO . 2) osigurane osobe s invaliditetom i druge osobe kojima se priznaje pravo na pomoć i njegu u obavljanju većine ili svih životnih funkcija prema posebnim propisima.sijft obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH.. dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak. dopunsko zdravstveno osiguranje za pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja provodi i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (Zavod). On će postupak i način davanja suglasnosti propisat će pravilnikom. 4) osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18GOD. odn pravna ili fizička osoba. Iznimno. Pod prihodom smatraju se svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada. Osiguranikom dopunskoga zdravstvenog osiguranja. 3) osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja(muškarci). Osiguravatelj dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu za obavljanje te vrste osiguranja od nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja sukladno Zakonu o osiguranju (osiguravatelj). tijelo državne vlasti ili drugo tijelo koje je za osiguranika sklopilo ugovor o DZO i koje se obvezalo na uplatu premije osiguranja.

III. uzimajući u obzir dob. izvan ugovorenog radnog vremena sa Zavodom. U prihod uračunava se: naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje). odnosno trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost može sklopiti ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju na temelju prethodne odluke upravnog vijeća. pomoć za podmirenje troškova stanovanja. Ugovarateljem dodatnoga zdravstvenog osiguranja. Postupak i način provođenja dodatnoga zdravstvenog osiguranja uređuje se općim aktom koji donosi upravno vijeće zdravstvene ustanove. doplatak za djecu. Za korištenje kapaciteta izvan ugovorenih kapaciteta Zavoda za provođenje dodatnoga zdravstvenog osiguranja zdravstvene ustanove. Osiguranik može biti samo osoba koja ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. zdravstvena ustanova. smatra se osiguranik. doplatak za pomoć i njegu. dohodak od osiguranja te dohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa. tijelo državne vlasti ili drugo tijelo koje je za osiguranika sklopilo ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju i koje se obvezalo na uplatu premije osiguranja. odnosno nadležno tijelo trgovačkog društva. Pobliže uvjete i način provođenja DZO utvrđuje pravilnikom ministar zdravstva. Osiguravatelj određuje premiju za dodatno zdravstveno osiguranje s obzirom na opseg pokrića iz ugovora o dodatnom zdravstvenom osiguranju te rizik kojem je osiguranik izložen. jesu li sposobni za samostalan život i rad i imaju li sredstva za uzdržavanje. na temelju njezine suglasnosti. IV. Zdravstvene ustanove. 85 . neovisno o tome jesu li zdravstveno osigurani kao članovi obitelji.sijft dohodak od dividenda i udjela u dobiti. odnosno Zavoda. bonus i malus. opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima. odn pravna ili fizička osoba. ortopedski doplatak. Pravila provođenja DZO koje provodi Zavod utvrdit će Upravno vijeće Zavoda. Osiguravatelj dodatnoga zdravstvenog osiguranja obvezan je: sklopiti ugovor o osiguranju sa svakom osiguranom osobom Zavoda koja se želi osigurati za prava iz dodatnoga zdravstvenog osiguranja po programima osiguravatelja. tablice smrtnosti i tablice bolesti te trajanje sklopljenog ugovora o osiguranju. za sve osiguranike osigurati jednaka prava i obveze iz dodatnoga zdravstvenog osiguranja po pojedinom programu osiguravatelja. novčana naknada za slučaj nezaposlenosti. Prihod umanjuje se za iznos koji na temelju propisa o obitelji član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji. stalna pomoć. Pobliže uvjete i način provođenja dodatnoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo. naknada do zaposlenja. Po ishođenoj suglasnosti ministra zdravstva. Sadržaj podataka i rokove za dostavljanje podataka propisat će pravilnikom ministar zdravstva. smatra se fizička osoba koja je sklopila ili za koju je. Osiguranikom dodatnoga zdravstvenog osiguranja. sklopljen ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju i koja koristi prava utvrđena ugovorom o dodatnom zdravstvenom osiguranju. trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici sa sklopljenim ugovorom o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom mogu sklopiti ugovor o dodatnom zdravstvenom osiguranju samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta sa Zavodom i za osiguranje većeg opsega prava na zdravstvenu zaštitu u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja kao i za osiguranje višeg standarda zdravstvene zaštite u odnosu na standard zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama osim jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete. Postupak utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna provodi se sukladno općem aktu Zavoda. osobna invalidnina. Osiguravatelj je obvezan podatke o sklopljenim ugovorima sa zdravstvenim ustanovama. Pokriće troškova sudjelovanja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ugovorni subjekt Zavoda naplaćuje od osiguravatelja. trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici kod kojih osiguranik može koristiti prava iz dodatnoga zdravstvenog osiguranja. odnosno nadležnog tijela trgovačkog društva. trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnim zdravstvenim radnicima kod kojih osiguranik može koristiti prava iz dodatnog zdravstvenog osiguranja dostavljati na uvid ministarstvu nadležnom za zdravstvo. trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici obvezni su ishoditi suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo. spol. PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Privatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o privatnom zdravstvenom osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja. Ugovorom o dodatnom zdravstvenom osiguranju određuju se zdravstvene ustanove. DODATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Dodatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se ugovorom o dodatnom zdravstvenom osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja. Pod obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug te ostali članovi obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu.

uključujući vrijeme. trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici sa sklopljenim ugovorom o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom mogu sklopiti ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta sa Zavodom i izvan ugovorenoga radnog vremena sa Zavodom. tablice smrtnosti i tablice bolesti te trajanje sklopljenog ugovora o osiguranju. 8. 7. trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici kod kojih osiguranik može koristiti prava iz privatnoga zdravstvenog osiguranja. Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika provode zdravstvene ustanove. Pobliže uvjete i način provođenja privatnoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje pravilnikom ministar zdravstva. bonus i malus. spol. Zakon O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU Uređuje se sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu. prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. 12. način i uvjete rada. 10. liječničke preglede i dijagnostičke postupke radi utvrđivanja radne sposobnosti. trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnici obvezni su ishoditi suglasnost ministra zdravstva. stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz zaštite zdravlja na radu. promociju zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje. Obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu provodi HZZO zaštite zdravlja na radu. odnosno trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost može sklopiti ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju na temelju prethodne odluke upravnog vijeća. 9. Osiguranikom privatnoga zdravstvenog osiguranja smatra se fizička osoba koja je sklopila ili za koju je. trgovačka društva koja u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada te specijalisti medicine rada u privatnoj praksi s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite. stalnu skrb o boljoj prilagođenosti rada. odnosno nadležno tijelo trgovačkog društva. Osiguravatelj privatnoga zdravstvenog osiguranja obvezan je za sve osiguranike osigurati jednaka prava i obveze iz privatnoga zdravstvenog osiguranja po pojedinom programu osiguravatelja. sigurnosti na radu i organizacije rada. 5. sklopljen ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju i koja koristi prava utvrđena ugovorom o osiguranju. 3. odnosno fizička ili pravna osoba koja je za osiguranika sklopila ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju i koja se obvezala na uplatu premije osiguranja. uključujući i prava i obveze ugovornih subjekata nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu. uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Osiguravatelj je obvezan podatke o sklopljenim ugovorima sa zdravstvenim ustanovama. nositelj obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu. sudjelovanje u obavješćivanju. Po ishođenoj suglasnosti ministra nadležnog za zdravstvo. smatra se osiguranik. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite radnika od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u vezi s radom. na temelju njezine suglasnosti. II. Za korištenje kapaciteta izvan ugovorenih kapaciteta Zavoda za provođenje privatnoga zdravstvenog osiguranja zdravstvene ustanove. sudjelovanje u mjerama PR radnika. praćenje i analizu pobola s osnove ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. organizaciji rada i zaštitnim sredstvima. opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava osoba osiguranih po toj osnovi. Postupak i način provođenja privatnoga zdravstvenog osiguranja uređuje se općim aktom koji donosi upravno vijeće zdravstvene ustanove. 6. 2. trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnim zdravstvenim radnicima kod kojih osiguranik može koristiti prava iz privatnoga zdravstvenog osiguranja dostavljati na uvid ministarstvu nadležnom za zdravstvo. SPECIFIČNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RADNIKA Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća: 1. Obveznim zdravstvenim osiguranjem zaštite zdravlja na radu osiguravaju se: 1. 11. praćenje zdravstvenog stanja radnika. Sredstva za specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika osiguravaju se iz sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu sukladno posebnome zakonu. Zdravstvene ustanove. Osiguravatelj određuje premiju za privatno zdravstveno osiguranje s obzirom na opseg pokrića iz ugovora o privatnom zdravstvenom osiguranju te rizik kojem je osiguranik izložen. kao i prava i obveze nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu. 4. 2.sijft Ugovarateljem privatnoga zdravstvenog osiguranja . Sadržaj podataka i rokove za dostavljanje podataka propisat će pravilnikom ministar zdravstva. mjere za sprečavanje ozljeda na radu te mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti (specifična zdravstvena zaštita radnika). preventivne preglede radnika s obzirom na spol. provođenje dijagnostičkih postupaka radi utvrđivanja profesionalnih bolesti. organiziranje pružanja prve pomoći i hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada. davanje savjeta o zdravlju. Standarde i normative zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu za svaku kalendarsku godinu donosi Upravno vijeće Zavoda uz prethodno pribavljeno mišljenje 86 . uzimajući u obzir dob. Ugovorom o privatnom zdravstvenom osiguranju određuju se zdravstvene ustanove. sigurnosti. odnosno nadležnog tijela trgovačkog društva. zdravstvena ustanova. dob i uvjete rada te pojavu profesionalne bolesti i ozljede na radu.

osobe koje kao članovi terenskih sastava sudjeluju u spašavanju i zdravstvenoj zaštiti u prirodnim i drugim nepogodama i nesrećama (poplave. osobe koje na poziv državnih i drugih ovlaštenih tijela obavljaju dužnosti u interesu RH. zaštite i spašavanja u slučaju drugih nepogoda. Pravne i fizičke osobe. osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje i koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. 2. ozljeda. športaši. ozljeda nastala koju osigurana osoba zadobije u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa. odn profesionalne bolesti. odn jedinicama lokalne i područne samouprave. 9. osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa. odn ozljeda neposredna posljedica priznate ozljede na radu. osobe koje pružaju njegu i pomoć HRV ratnom vojnom invalidu Dom. koju vodi nadležno tijelo.. članovi uprave trgovačkih društava ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi. 10. Sredstva za zdravstvenu zaštitu osoba osiguravaju se iz 87 . 8. fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela. Pored osiguranika obvezno su zdravstveno osigurani za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti: 1.. 13. 2. 6. 4.. Ozljeda na radu Ozljedom na radu smatra se: 1. osobe koje je pravna ili fizička osoba prije stupanja u radni odnos uputila kao svoje stipendiste na praktičan rad u drugu pravnu osobu ili kod fizičke osobe radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja.. ozljeda nastala koju osiguranik zadobije u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju i prava na PR 5. 5. odn za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju učenika i studenata. osobe koje kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija obavljaju zadatke gašenja požara. 6. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima u RH. odnosno sprečavanja opasnosti koje neposredno ugrožavaju život građana. osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u RH. III. ozljeda nastala koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran. 3. za vrijeme stručne prakse. 12. dok traje praktičan rad. djeca i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se posebnim zakonom. IV. Profesionalne bolesti Profesionalne bolesti su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. osobe koje sudjeluju u akcijama spašavanja ili u zaštiti i spašavanju u slučaju prirodnih i drugih nepogoda. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim. osobe na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira HZZ 3. odn djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana. . osobe koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost. Za prava na zdravstvenu zaštitu za slučaj profesionalne bolesti u statusu osigurane osobe osigurani su i umirovljenici te nezaposlene osobe koje su bile profesionalno izložene fibrogenim prašinama ili karcinogenima ako su bile zaposlene kod pravnih ili fizičkih osoba s registriranom djelatnošću u RH Pored osoba navedenih za prava na zdravstvenu zaštitu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti osigurani su i umirovljenici te nezaposlene osobe kojima je bolest. 2. stručnih putovanja. 6. osobe koje kao pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja ili ronioci obavljaju zadatke spašavanja života ili otklanjanja. odn tijela državne vlasti obvezne su osigurati na zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti osobe. osobe koje pomažu redarstvenim službama u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti. 5. 3. rata s oštećenjem organizma 100% I. odn na posao na osnovi kojeg je osigurana. treneri ili organizatori u sklopu organizirane amaterske športske aktivnosti. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada. 2.. OZLJEDA NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI 1. 9. učenici i studenti na redovitom školovanju za vrijeme praktične nastave. 7. obveznici civilne službe (civilni obveznici) te pričuvnici za vrijeme obavljanja službe u Oružanim snagama RH. 8.sijft Hrvatskog zavoda za medicinu rada i suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo. odn bolest koja nastane kod osobe osigurane. osobe na odsluženju vojnog roka (ročnici). ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili obvezu sudjelovanja u službi obavješćivanja. 4. osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja. 7. potresi i sl. grupe. . 11. svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajed.). 4. OSIGURANE OSOBE Obveznim zdravstvenim osiguranjem zaštite zdravlja na radu obvezno su zdravstveno osigurani sljedeći osiguranici: 1. odn obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana. osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti.

specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja. 3. odnosno profesionalnom bolešću. Osigurana osoba zdravstvenu zaštitu ostvaruje kod isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala s kojima je Zavod sklopio ugovor o isporuci ortopedskih i drugih pomagala. Nadzor nad ostvarivanjem prava s osnove privremene nesposobnosti za rad obavlja HZZO. odn trgovačkom društvu koje u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili specijalist medicine rada u privatnoj praksi. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom bolešću ne može iznositi manje od 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. PRAVA ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI Prava koja se ostvaruju za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti su: 1. pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke. nalazom i mišljenjem liječničkog povjerenstva Zavod će izdati rješenje u upravnom postupku. O utvrđenoj privremenoj nesposobnosti osiguranika kao i o prestanku privremene nesposobnosti osiguranika za rad doktor specijalist medicine rada obvezno u roku od 3 dana dostavlja obavijest izabranom doktoru primarne zdravstvene zaštite osiguranika sukladno ZOZO. 5. naknadu pogrebnih troškova u slučaju smrti osigurane osobe ako je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu. Privremenu nesposobnost osiguranika za rad uzrokovanu ozljedom na radu. trgovačkim društvima i kod zdravstvenih radnika privatne prakse uključenim u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti Zavod može sklopiti samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta s HZZO. primarnu zdravstvenu zaštitu. odn liječničko povjerenstvo HZMR ne utvrde da je sposoban za rad ili dok nije konačnim rješenjem nadležnog tijela MO utvrđena invalidnost osiguranika. kao i u zdravstvenim ustanovama.sijft sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu sukladno posebnome zakonu. naknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite. 4. Uvjete i način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. odn profesionalnom bolešću utvrđuje doktor specijalist medicine rada u zdravstvenoj ustanovi. Zdravstvenu zaštitu osigurane osobe ostvaruju u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada te kod specijalista medicine rada u privatnoj praksi. 1. s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.Protiv rješenja nije dopuštena žalba. pravo na korištenje lijekova. Osiguranik ima pravo na naknadu plaće po osnovi ozljede na radu i profesionalne bolesti sve dok doktor specijalist medicine rada. 2. bolničku zdravstvenu zaštitu. Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom. Naknadu plaće obračunava i isplaćuje pravna. Zavod je obvezan osobama osiguranim osigurati. Osiguranik ima pravo u roku od 8 dana staviti prigovor na ocjenu specijalista medicine rada o privremenoj nesposobnosti za rad liječničkom povjerenstvu HZMR. Poslodavac osiguranika može zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti korištenja prava s osnove privremene nesposobnosti za rad osiguranika. Pravo na novčane naknade Pravo na novčane naknade obuhvaća pravo na: 1. 2. pravo na ortopedska i druga pomagala. odn profesionalnom bolešću. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama. pravo na zdravstvenu zaštitu. ali se može pokrenuti upravni spor. odn profesionalne bolesti. odn profesionalne bolesti. 2. doktor specijalist medicine rada obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te sa svom propisanom dokumentacijom 88 . odnosno liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za medicinu rada. 2. zdravstvenu zaštitu najmanje u standardu koji se osigurava osiguranim osobama HZZO u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te je obvezan u cijelosti snositi troškove te zdravstvene zaštite. naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu. u slučaju profesionalne bolesti i ozljede na radu. odn fizička osoba. postupak i uvjete sklapanja ugovora s ugovornim subjektima te obrasce uputnica. trgovačkih društava koja u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada te specijalista medicine rada u privatnoj praksi s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite (mreža ugovornih subjekata medicine rada). Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća pravo na: 1. Ako privremena nesposobnost za rad traje neprekidno 6 mj zbog iste ozljede na radu. pravo na novčane naknade. recepata i drugih isprava na temelju kojih se ostvaruje zdravstvena zaštita propisat će općim aktom Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo. V. Općim aktom određuje se i potreban broj zdravstvenih ustanova. 3. Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad Pravo na naknadu plaće pripada osiguranicima od prvog dana privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu. trgovačkim društvima i kod zdravstvenih radnika privatne prakse uključenim u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti s kojima je Zavod sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite. 6.

4. odn obavljanja djelatnosti osobnim radom. odnosno trgovačkim društvima koje u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada i privatnim ordinacijama medicine rada u postupku ocjenjivanja profesionalne bolesti. VI. odn profesionalne bolesti osigurane osobe ostvaruju nakon prethodno provedenog postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. tijelo državne vlasti. – se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled doktora specijalista medicine rada. Osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće i dok se nalazi u pritvoru. odn profesionalne bolesti od strane Zavoda. Provedbene propise o utvrđivanju i priznavanju ozljede na radu. odn profesionalnoj bolesti u roku. pripada naknada plaće i nakon prestanka radnog odnosa. odn profesionalnoj bolesti Zavod je obvezan u roku od 8 dana obavijestiti HZZO. 2. odnosno tijela državne vlasti ima pravo zahtijevati i ozlijeđena ili oboljela osigurana osoba kojoj se osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu. Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. Prijava o ozljedi na radu.sijft uputiti osiguranika nadležnom tijelu MO koje donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga doktora specijalista medicine rada. uz pravo na naknadu plaće ostvaruje i pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na troškove prijevoza u vezi s korištenjem te zdravstvene zaštite zbog ozljede na radu. odn profesionalne bolesti od strane Zavoda.3. O priznatoj ozljedi na radu. Osigurana osoba za koju Zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu. odn po prijedlogu liječničkog povjerenstva HZMR. gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. općim aktom HZZO. Pravo na naknadu troškova prijevoza Pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti ostvaruje se najmanje u visini naknade troškova prijevoza sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. POKRETANJE POSTUPKA UTVRĐIVANJA I PRIZNAVANJA OZLJEDE NA RADU. odn profesionalne bolesti pokreće pravna ili fizička osoba. – namjerno sprječava ozdravljenje. trgovačkog društva koje u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili od privatne ordinacije medicine rada kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest. 2. odn profes. ODNOSNO PROFESIONALNE BOLESTI Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu. Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu. odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom. ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU 89 . HZMR. izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite osigurane osobe sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. odn osposobljavanje. odn profesionalne bolesti i u slučaju prestanka radnog odnosa. – radi za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. odn profesionalnom bolešću prestao radni odnos. – doktor specijalist medicine rada. HZMR i doktoru primarne zdravstvene zaštite osiguranika izabranom sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Primjerak prijave obvezno se podnosi i HZZO. Stručni nadzor nad zdravstvenim ustanovama. odn osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost podnošenjem prijave Zavodu o ozljedi na radu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Državni inspektorat – Inspekciju rada. Podnošenje prijave od strane pravne ili fizičke osobe. odn prestanka posljedica njima uzrokovanih. odn profesionalne bolesti. 2. odn obavljanje djelatnosti osobnim radom. Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako: – je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad. odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom Osiguranik koji se ozlijedio na radu ili obolio od profesionalne bolesti. odnosno profesionalne bolesti. odnosno liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za medicinu rada (HZMR). odn liječničko povjerenstvo HZMR utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje. odnosno profesionalne bolesti uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo donijet će Zavod. odn profesionalnoj bolesti u roku od tri godine od isteka rokova. Obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti tereti sredstva HZZO samo u slučajevima kada je doktor specijalist medicine rada uputio osiguranika. odn bez suglasnosti doktora specijalista medicine rada otputuje iz mjesta prebivališta. Pravo na naknadu pogrebnih troškova U slučaju smrti osigurane osobe osigurava se pravo na naknadu pogrebnih troškova ako je smrt osigurane osobe neposredna posljedica priznate ozljede na radu. Pravo na naknadu plaće osiguranik ostvaruje sve dok ponovno nije radno sposoban. odn do konačne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti. – za profesionalnu bolest – u roku od 8 dana od dana kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove.2. bolesti podnosi se: – za slučaj ozljede na radu – u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede na radu. Uvjete i način ostvarivanja prava na naknadu troškova prijevoza propisat će uz suglasnost ministra zdravstva. odnosno zdravstvene sposobnosti osiguranika sukladno posebnim propisima provodi Hrvatski zavod za medicinu rada. Opći akt o visini. Osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka. Prava po prestanku radnog odnosa. uvjetima i načinu ostvarivanja prava na naknadu pogrebnih troškova donijet će Zavod.

Obvezno su osigurani: 1) obrtnici i trgovci pojedinci. osnovi. OSIGURANICI 1. 8) naknadu zbog tjelesnog oštećenja. dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. -Smatra se da ne obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po drugoj osnovi. 2) prijevremenu starosnu mirovinu. a nisu osigurane po drugoj osnovi. međunarodna organizacija i ustanova). Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dužnosti prema djetetu. ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u RH. II. lok. 4) obiteljsku mirovinu. Obvezno se osiguravaju PRAVA NA (vrste mirovine podvučeno): 1) starosnu mirovinu. ili su na redovitom školovanju. liječnici). drugi obveznici plaćanja doprinosa i RH. 9) roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u 1. prije navršetka prve godine života prethodnog djeteta. zaposleni na teritoriju RH 2) izaslani radnici koji za poslodavca sa sjedištem u RH obavljaju poslove u drugoj državi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu. a novčana primanja iza korisnika koji nema nasljednika pripadaju RH. a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika. 3) vrhunski športaši i šahisti. Prava iz MO: ♥ neotuđiva su osobna materijalna prava. prestaje pravo na obvezno osiguranje po prethodno rođenom djetetu. ✔ inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem/sjedištem u RH. ako su korisnici mirovine. zemljišta. a nisu osigurani po drugoj 90 . 3) osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi (volonteri). ♥ ne mogu zastarjeti. Sredstva za mirovinsko osiguranje osiguravaju osiguranici. obrtnika i drugih osiguranih osoba osniva se javna ustanova Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. 3) invalidsku mirovinu. ili ✔ u osobnoj službi kod stranih državljana 1) strani državljani i osobe bez državljanstva. -osiguranici mlađi od 40 god Stopa doprinosa ne može biti manja od 5% od osnovice za plaćanje doprinosa za MO na temelju generacijske solidarnosti. 2) III. zakupci ili koncesionari polj.sijft Sustav mirovinskog osiguranja: I. odn korisnika mirovine. jed. ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. ♥ ne mogu se prenijeti na drugoga ♥ ne mogu se naslijediti. upisani u odgovarajući registar. 6) osnovnu mirovinu. 7) profesionalnu rehabilitaciju. a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi. osim dospjelih a neisplaćenih mirovina i drugih novčanih davanja. uprave i samouprave.godini života djeteta. Obvezno osiguranje Obvezno su osigurani: 1) radnici i s njima izjednačene osobe. 5) najnižu mirovinu. 4) osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak/dobit. II. odn državnom proračunu. ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. 8) svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice. Za ostvarivanje prava radnika. 9) naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava. ako nisu osigurani po 2. Rođenjem sljedećeg djeteta. Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja. VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE A. 7) članovi uprave trgovačkih društava. poljoprivrednika. poslodavci. osobe koje su imenovane na dužnosti u tijelima državne vlasti. posjednici. Dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. 5) osobe koje ostvaruju prihod i upisane su u registar obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. 4) hrvatski državljani zaposleni kod: ✔ inozemnih organizacija sa sjedištem u RH koje ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo. ako za taj rad primaju plaću. ✔ diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države sa sjedištem u RH koji uživaju diplomatski imunitet. 6) Poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje obvezno se osiguravaju ako su vlasnici. djelatnost (odvjetnici. koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno središnje tijelo državne uprave. Načela u mirovinskom osiguranju:  uzajamnosti  solidarnosti Njima se obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i invalidnosti. 2) osobe koje samostalno obavljaju prof. Stečena prava mogu se ukinuti samo u slučajevima određenim ZOMO. bez obzira na to primaju li za taj rad plaću. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. 3) Nezaposlene osobe 4) Osobe koje pružaju pomoć i njegu ratnim vojnim invalidima iz Dom rata.

sijft osnovi. i to:  udovica/udovac. ako za to vrijeme nije obvezno osigurana u RH. osigurane su osobe koje na zahtjev državnih tijela pruže pomoć tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole. Na produženo osiguranje osigurava se osoba za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.  razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje. obvezno se osigurava majka djeteta. očuh. c. i drugim organizacijama na osnovi međunarodnih ugovora. Smatra se da je osiguranik. članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava sudjelujući u gašenju požara. 11) Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju hrvatski državljani zaposleni u inozemstvu kod međ. 8) nezaposlenosti pomoraca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme. /po načelu dobrovoljnosti!?/Može se osigurati na produženo osiguranje za vrijeme: 1) neplaćenog dopusta. Org. prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji. 10) osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za MO prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja.  djeca bez roditelja . Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i isključivo kao posljedica obavljanja tih poslova. sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje. ako dospjeli doprinosi nisu uplaćeni u roku od 3 mjeseca od dana dospijeća. sudjelujući u spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda ili radi otklanjanja materijalne štete koja prijeti imovini.ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad. spašavanju ljudi i imovine . Za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su ozlijeđene na teritoriju RH: a.g 3) stručnog usavršavanja nakon prestanka ugovora o radu. 2) mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navrši 3. Na produženo osiguranje može se osigurati i osoba koja ima prebivalište na teritoriju RH za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obveznoga MO u državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju. Pravo na produženo osiguranje prestaje i prije prestanka okolnosti. te odgojnih mjera.  osobe koje obavljaju određene poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. 6) zaposlenja u inozemstvu u međ. odn kod stranog poslodavca. ako se roditelji drukčije ne dogovore. neovisno o tome je li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj. na koje ih je uputio HZZ. 7) boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika hrvatskog državljanina na radu u inozemstvu. i stranih poslodavaca ili na brodovima pod stranom zastavom.braća.  roditelji . za vrijeme stručne prakse kod poslodavca  nezaposleni za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije. 2. Za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja nastaloga zbog ozljede na radu. 4) nezaposlenosti. 5) privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti.otac. koji nemaju registriranu podružnicu u RH. maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao. jer nema dohodak od poljoprivrede i šumarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije bio veći 91 . majka. kao i za vrijeme obučavanja koje organizira vatrogasno društvo. b.  To se odnosi i na strane državljane koji se nalaze na školovanju u RH. pod uvjetom uzajamnosti.  djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena. ako nisu obvezno osigurani prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o soc. primjene sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti. C. osiguranju. unučad koju je osiguranik uzdržavao . Produženo osiguranje Ulazi u mirovinski staž!!!!! Osobe kojima je prestalo obvezno MO mogu se osigurati na produženo osiguranje ako od prestanka nije proteklo više od 12 mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku.. u skladu s propisima o obrani. odn korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji: * ako je član obitelji živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje. prigodom obavljanja dužnosti građana u obrani. Pod tim uvjetima obvezno se osiguravaju i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu. ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad. B. ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne.  pastorčad koju je osiguranik uzdržavao. OSOBE OSIGURANE U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA Za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani su: učenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične nastave. Tim osobama ne osiguravaju se prava za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti u vezi s poslovima za koje ostvaruju druge dohotke.

6) provedeno u zaposlenju na katol-bogos. 3) dokupljenog staža osiguranja. Mirovinski staž obuhvaća razdoblje: 1) provedeno u osiguranju. Taj Staž osiguranja priznaje se u staž osiguranja u trajanju najviše 12 mjeseci za pojedinu kalendarsku godinu. Dokupljeni staž U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik odn. mirovinskog staža: Staž osiguranja Pridodani staž Dokupljeni staž roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s 1/2 punoga radnog vremena. 3. radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima. Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara 2X vremenu provedenom u zaposlenju. U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba. kao slijepa osoba.1990) 7) navršeno do 31.99. Staž osiguranja Računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršenih 15'g u obveznom mirovinskom osig.. . U staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o radu. c. odnosno osiguranik proveo: 1. i produženom osiguranju. III. MIROVINSKI STAŽ ➢ To je širi pojam od pojma staž osiguranja!! Podjela a. Kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom smatra se i razdoblje koje u zaposlenju sa skraćenim radnim vremenom koje provedu: a. prema podacima Državnog zavoda za statistiku. c. koje se računalo u mirovinski staž kao staž osiguranja. a za to je razdoblje primao naknadu plaće. ako su u cijelosti plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje i obveze koje proizlaze iz neuplaćenih doprinosa. Iznimno. odn naknadu plaće b. a umrli osiguranik odnosno korisnik mirovine redovito mu je osigurao sredstva za uzdržavanje u prosječnoj svoti od najmanje 80% svote najniže starosne mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža . računa se kao staž osiguranja razdoblje provedeno u osiguranju. Razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punoga radnog vremena računa se u trajanju preračunatom na puno radno vrijeme. osigurani su za slučaj smrti osoba. zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog vremena nakon proteka obveznoga porodiljnog dopusta.98. 92 . Pravo na obiteljsku mirovinu prestaje: ➢ kada dođe do promjene u prihodima korisnika mirovine. tako da pređu svotu od 80%. odn osiguranik proveo izvan zaposlenja na osnovi kojega je bio osiguran.sijft * od 66% svote najniže starosne mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža . 4) pridodanog staža.g. Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima na koju su obračunati i uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u RH u istoj god. s povećanim trajanjem i posebni staž. redovnica ili redovnik dokupio za razdoblje provedeno u svećeničkoj ili redovničkoj službi prije 1. Članovi obitelji. Pridodani staž b. na profesionalnoj rehabilitaciji na koju je bio upućen kao invalid rada ili kao vojni invalid. ili ako član obitelji nije živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje. c. učilištima (1952. staž osig. ali najduže u trajanju do punoga radnog vremena. za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom. 5) provedeno u Domovinskom ratu. 1. i to: a. To vrijedi i kad je radno vrijeme ostvareno u zaposlenju kod dva ili više poslodavaca. bez obzira je li prije toga bio osiguran. U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba. kao i u slučaju rada sa skraćenim radnim vremenom zbog pojačane brige i njege djeteta. 2. Pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3. za koje je ostvario pravo na mirovinsko osiguranje. U staž osiguranja računa se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom. obavljanja roditeljske dužnosti U staž osiguranja računa se i razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni doprinosi . b.12. . 2) provedeno u osiguranju za vojne osiguranika. za koje je primao plaću. na bolovanju nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojega je bio osiguran. dok su obavljale poslove. koristeći se s naknadom plaće u svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju.1. 2. 3. ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu ili bolesti. korisnik mirovine – svećenik. u skladu s propisima o zapošljavanju. obračunatih na puno radno vrijeme. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku. Osiguranicima koji su sami obveznici plaćanja doprinosa. u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine.

fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla kao i slijepe osobe. a u skladu s ugovorom o socijalnom osiguranju s tom državom. Kada se to pravo ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja. Invalidnost postoji kada je kod osiguranika. Prijevremena starosna mirovina Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima: • muškarac kada navrši 60 god + 35 god mirovinskog staža • žena kada navrši 55 god života + 30 god mirovinskog staža mirovinu ne prestaje. radna sposobnost trajno smanjena za više od 1/2 prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad).na dan nastanka invalidnosti... ako je zahtjev podnesen u roku od 6 mjeseci od prestanka osiguranja. on ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja. Invalid rada. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima. s obzirom na njegovo zdravstveno stanje. Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad. Ostvarivanjem prava na 93 . ili prijevremenu starosnu mirovinu. životnu dob. koje se ne mogu otkloniti liječenjem. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka tog roka. nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad). Def. Invalidnost može nastati zbog bolesti. u skladu s propisima o radu. s tim što se pravo na mirovinu može ostvariti nakon prestanka osiguranja. do navršene 60. Ozljedom na radu smatra se svaka: 1. a nakon 55. Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti postoji kada pri obavljanju određenih poslova uvjeti rada. Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju. premjestiti ga na drugi posao primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnostima na kojemu može raditi s radnim naporom koji ne pogoršava njegovo zdravstveno stanje. zakonu. osobe oboljele od distrofije. u svrhu kompletiranja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći. ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema pos. osiguranja 1. IV. može ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na mirovinu na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. 4. Obavijest osiguranika prema ovoj odredbi ne smatra se zahtjevom za priznanje prava na mirovinu. a za razdoblja u kojima osiguranik nije ostvario staž osiguranja. osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6m unatrag. koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje. ozljede na radu ili profesionalne bolesti. pridodani se staž određuje razmjerno udjelu mirovinskog staža koji se računa i ukupnoga mirovinskog staža obračunatog pribrajanjem staža iz te države. utvrđuje se preostala radna sposobnost ako se. Zajedničke odredbe Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu. Starosna mirovina Pravo na starosnu mirovinu ima: muškarac kada navrši 65 god +i 15g mirovinskog staža žena kada navrši 60 god života +i 15g mirovinskog staža.) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim. utječu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika radnika i s njim izjednačene osobe toliko da je prijeko potrebno. za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen.g u trajanju od 2/3. može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. odnosno osnovici. fizikalnim ili kemijskim 3. kod obiteljske mirovine . 2.na dan smrti osiguranika. Osiguranici koji rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima i osiguranici kojima nakon određenih godina života. Prava na osnovi invalidnosti Prava: * profesionalna rehabilitacija * invalidska mirovina Def. PRAVA IZ Mir.  Važan je za invalidsku i obiteljsku mirovinu jer utječe na njihovu veličinu. a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. On može šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijestiti Zavod o svojoj namjeri za podnošenje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu. a ne na priznavanje prava.sijft Pridodani staž je razdoblje koje se pridodaje kod određivanja visine invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navršio 60 g. Kada je osiguranik bio osiguran u državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju. je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.. Pridodani staž počinje: kod invalidske mirovine . naobrazbu i sposobnost. Zahtjev može se podnijeti najranije 2mj prije prestanka osiguranja. Trajanje pridodanoga staža računa se tako da se pribroje razdoblja do navršene 55. obveza uplate dospjelih doprinosa.g osiguranika u trajanju od 1/2. Osiguranik. zbog naravi i težine posla. ozljede izvan rada. zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem. radi sprječavanja nastanka invalidnosti. bez obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti.

nezaposlena osoba i koja obavlja poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. 4. ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom. Za vrijeme PR ima pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad. a zbog invalidnosti se ne može služiti sredstvima javnog prijevoza.) ozljeda koju osiguranik pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju. 5. i šumarstva. Troškove profesionalne rehabilitacije za radnike isplaćuje poslodavac na teret Zavoda. Ako takva mogućnost ne postoji. kada je ono potrebno radi postizanja normalnoga radnog učinka uz normalan napor. G. kojemu je za odlazak na PR i povratak s rehabilitacije potreban prijevoz. osobe koje samostalno obavljaju profes djelatnost (odvj). Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju. a) Profesionalna rehabilitacija def. PR smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten. odn bolest koje pretrpe osigurana osoba u određenim okolnostima. Naknada plaće pripada invalidu rada najduže 12 mj od dana završetka PR pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka PR prijavio 94 . Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima : osiguranik radnik. pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine za slučaj profesionalne nesposobnosti za rad. kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu. Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti. osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. invalid rada može se osposobljavati i za poslove za koje se traži neposredno niži stupanj stručne spreme. koje obavljaju samostalnu djelatnost polj. osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se traži isti stupanj stručne spreme. To je skup aktivnosti(praktično stjecanje i primjena znanja i vještina) radi osposobljavanja invalida rada uz očuvanje njegove preostale radne i opće spsobnosti. a za „ostale navedene“ osiguranike troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje Zavod. Poticaj za pregled može dati i poslodavac. Invalid rada koji je stekao pravo na PR. od dana nastanka invalidnosti do dana početka PR i od dana završetka PR do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu. Ako se profesionalna rehabilitacija ne može obaviti kod poslodavca. te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela. a „ostalim navedenim“ profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod. Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit će se i korisnik prava na PR. poljoprivrednici (kao jedino i gl zanimanje). odn na posao na osnovi kojega je osiguran.) ozljeda koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa. bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada. ✔ ✔ ✔ Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima. Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada uređuju se ugovorom koji sklapa Zavod s poslodavcem. Pravo na PR ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalidnost prije navršene 50. Zavod upućuje na pregled ovlaštenom vještaku radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti. Ako je nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. osposobljava se za rad na poslovima za koje se traži stupanj stručne spreme koji odgovara stupnju stručne spreme koji bi stekla ili je školovanjem stekla prije nastanka invalidnosti. (ispod „ostali navedeni“) obrtnici. 3. odno upućen nakon završene PR. osobe upisane u registar obveznika poreza na dohodak. Osigurana osoba učenik. ugovor se onda zaključuje s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida. Def. koji nije u roku od 6mj od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na PR.) ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno. Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.) ozljeda. 6.sijft djelovanjem. Invalidu rada s pravom na PR. te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran. osiguranik ima pravo na PR bez obzira na dužinu mirovinskog staža. a ima stručnu spremu za posao na kojemu je radio prije nastanka invalidnosti. i osoba osigurana u određenim okolnostima kod koje je nastala profesionalna nesposobnost za rad i kod koje postoji preostala radna sposobnost. Osiguraniku radniku kojemu je priznato pravo na PR dužan je tu rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti. koja stekne pravo na PR.. vrhunski športaši. Zavod osigurava poseban prijevoz. članovi uprave trgovačkih društava. Zavod ima pravo i dužnost prema ugovornim stranama provjeravati provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s zakonom i sklopljenim ugovorom.

Osiguranik. a osiguranik koji ima visoku stručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio 1. i to: 1) ako ne stupi na PR u roku od mjesec dana od dana upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju. invalidska mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana kada je rješenje o priznanju prava na mirovinu postalo pravomoćno. a invalidnost je postojala prije podnošenja zahtjeva. invalidska mirovina isplaćuje se. Osiguraniku.      Osoba koja je namjerno izazvala svoju invalidnost ne može na temelju te invalidnosti ostvariti pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu. mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana do kojega je nakon utvrđene invalidnosti ostvario plaću. a nije u tome spriječen razlozima koji su protiv njegove volje. b) Invalidska mirovina Pravo na invalidsku mirovinu imaju osiguranici na temelju opće i profesionalne nesposobnosti za rad.) kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. Kao radni vijek. kao i za vrijeme prilagođavanja za rad. pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staža. Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka invalidnosti. a koji je primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju. a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu . uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti. Invalid rada koji je stekao pravo na PR zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima. a osiguranik poljoprivrednik koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje na temelju opće nesposobnosti za rad. za vrijeme PR i od dana završetka PR do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu.sijft nadležnoj službi zapošljavanja i da se redovito prijavljuje toj službi. nesposobnosti za rad. god života.    Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u određenom roku. Invalid rada ima pravo na naknadu plaće i za vrijeme naknadnog liječenja. radni vijek računa se od navršene 23. A ako mu je nakon utvrđene invalidnosti prestao radni odnos/ osiguranje. Osiguraniku kod kojega je utvrđena invalidnost na temelju koje ima pravo na invalidsku mirovinu. ako je navršio najmanje 1 god staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od 1 god nakon prestanka osiguranja. odn medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na PR zbog bolesti i drugih uzroka. pripadala naknada plaće. c) Zajedničke odredbe  Kada se PR obavlja izvan mjesta prebivališta invalida rada. 2) kod kojeg je invalidnost nastala prije 30-g. od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije. ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65g i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje 1/3radnog vijeka. ako je do dana nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje 2g. a ne može se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja PR. Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju prof. može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu na temelju 95 . prema propisima o zdravstvenom osiguranju. osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad. od prvoga idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa/osiguranja. ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mjeseci od dana nastanka invalidnosti.od navršene 26. a koji je nakon utvrđene invalidnosti nastavio raditi a nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osig. a ima višu stručnu spremu. invalidu se osigurava smještaj i prehrana ili naknada troškova smještaja i prehrane za vrijeme PR u drugom mjestu u svoti koju odredi Zavod općim aktom. invalidska mirovina se isplaćuje. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka.g staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja. god.od dana utvrđene invalidnosti. bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje. Kada se pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja. Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik: proveo na odsluženju vojnog roka. osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag. a koji nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima iz zdravstvenog osiguranja. Iznimno pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik i to: 1. godine života bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu stručnu spremu. koji je nakon navršene 20.g. zbog kojih bi mu. koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje. Naknada plaće pripada invalidu rada najduže 24 mjeseca od dana završetka PR pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka PR prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se redovito prijavljuje toj službi. 2) prekine započetu PR tijekom njena trajanja ili ako ne obavlja dužnosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom.

p. Ako nastanu promjene zbog kojih se utvrđeno pravo gubi. Naknada zbog tjelesnog oštećenja Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka. koji se namjerno onesposobio za rad. obveza uplate dospjelih doprinosa. za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na naknadu prema ZoR i prema drugim propisima. a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. po kojem joj to pravo pripada. Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti član obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuđen pravomoćnom presudom. radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Naknada zbog tjelesnog oštećenja se određuje ovisno o postotku tjelesnog oštećenja u odgovarajućem postotku od osnovice i iznosi: ____________________________________________________ Zbog tjelesnog oštećenja osnovice 100% 90% 80% Stupanj od 1 2 3 Naknada iznosi u postotku od 40% 36% 32%    Osnovicu za određivanje naknade utvrđuje Zavod općim aktom. Ako u tom slučaju postoji pravo članova obitelji osiguranika na uzdržavanje od osiguranika. na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja. ne može po toj osnovi steći pravo na tu mirovinu. bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba. članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika. ali nakon navršene 45g. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje. Član obitelji umrlog osiguranika. pravo se gubi od prvoga dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja o prestanku prava. pravo se mijenja. Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu. postala pravomoćnom. stječe 96 . Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se utvrđeno pravo mijenja ili zbog kojih nastanu uvjeti za stjecanje nekoga drugog prava na osnovi invalidnosti. osigurane osobe ili korisnika mirovine. njegova će se invalidska mirovina isplaćivati tim članovima obitelji u visini obiteljske mirovine. utvrđuju se zakonom. Naknada zbog tjelesnog oštećenja usklađuje se na isti način kao i mirovine. 6. osiguranik ima pravo na naknadu od 1. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. Prava stečena na osnovi invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti. Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe zbog drugih okolnosti nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili ako je osiguranik bio korisnik prava na PR. prema kojoj je pravo određeno. Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomoćnom presudom osuđen prema kaznenom zakonodavstvu za KD protiv RH i KD protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ne stječe.      5. može koristiti samo jedno od tih prava. prema vlastitom izboru. bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mj unatrag.sijft staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. Obiteljska mirovina Članovi obitelji umrlog osiguranika (oni prije navedeni) imaju pravo na obiteljsku mirovinu: ako je osiguranik navršio najmanje 5 g. ali je imala navršenih 45 god.  Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. navršila 50g. Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu:  ako je do smrti bračnog druga. navršila 50 godina života ili  ako je mlađa od 50 god i ako je do smrti bračnog druga nastupila opća nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od 1 godine nakon smrti bračnog druga ili  ako je nakon smrti bračnog druga ostalo 1 ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu. za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen. odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom idućega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u k. Udovica koja je do smrti bračnog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 god. a ako udovici to pravo prestane prije navršene 50 g.dana idućega mj. Osiguranik ima pravo na naknadu od dana nastanka tjelesnog oštećenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mj od dana nastanka tjelesnog oštećenja. zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno. Udovica koja do smrti bračnog druga nije navršila 50..  Ako osiguranik. može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50g.staža osiguranja ili najmanje 10 god mirovinskog staža ili ako je osiguranik ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili ako je osiguranik bio korisnik starosne. odnosno stječe se novo pravo od dana nastanka promjena u stanju invalidnosti. ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.  Vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja.

pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu.sijft   pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 god ako kod nje nastupi opća nesposobnost za rad. ➢ Dijete kod kojega nastupi opća nesposobnost za rad nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu. uz uvjete kao i udovica GORE. Ako obiteljsku mirovinu koriste 2 ili više članova obitelji. ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti. Kada netko od članova obitelji podnese zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu poslije drugih članova obitelji koji su već ranije ostvarili pravo na mirovinu. Ako se isplaćivanje dijela obiteljske mirovine obustavi. ukupna se svota dijeli na jednake dijelove. pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine. ukupna se svota prethodno podijeli na dio koji pripada udovici.50 godina života ili  ako je otac mlađi od 60 g. a neki od njih žive odvojeno. zbog zaposlenja. ali najduže do navršene 26. kao i nakon tih godina . a prije smrti osiguranika ili korisnika prava. Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom nakon navršene 15. odn obavljanja djelatnosti ili korištenja starosne. a majka mlađa od 50 g.60 g. do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu. Član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od dana kada su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na mirovinu.ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje. ukupna Pravo na obiteljsku mirovinu. trajno zadržava pravo na mirovinu. obiteljska se mirovina ponovno ne određuje za razdoblje dok te okolnosti traju. obiteljska se mirovina određuje u visini koja pripada za jednog člana obitelji. god ako je prijavljeno radi zaposlenja nadležnoj službi za zapošljavanje. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od 97 . obiteljska mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana nakon prestanka zaposlenja. ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od 6 mj od dana ispunjenja uvjeta. a neki od njih žive odvojeno. član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 6 mjeseci unatrag. Ako zahtjev za obiteljsku mirovinu podnese nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje je bio osiguran. Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod istim uvjetima kao što gore piše za udovicu. Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovica. ima pravo na obiteljsku mirovinu za svo vrijeme dok takva nesposobnost traje. ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina. godine života. ✔ Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica. Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti i to joj pravo pripada od dana smrti osiguranika. ostalim se članovima obiteljska mirovina ponovno određuje kao da udovica. a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove. dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti . obiteljska mirovina koja mu pripada unatrag. djeca i roditelji osiguranika. ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje. odn udovcu i djeci osiguranika i na dio koji pripada roditeljima osiguranika. a ponovno određena mirovina isplaćuje se počevši od prvoga dana idućega mjeseca nakon nastale promjene. ostalim članovima koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ponovno se određuje visina mirovine. djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez roditelja. ili samo roditelji osiguranika ili samo druga djeca bez roditelja. ➢ Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi opća nesposobnost za rad. odn do 18. 6mj od dana ispunjenja uvjeta. određuje se nova obiteljska mirovina i isplaćuje od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti.g.g. To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja. odn obavljanja djelatnosti. Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:  ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio. ➢ Dijete kod kojega nastupi opća nesposobnost za rad. ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opća nesposobnost za rad. ne isplaćuje se za ono razdoblje u kojem je bio zaposlen ili obavljao djelatnost na temelju koje je bio osiguran. odn udovac i bivši bračni drug osiguranika. ✔ Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica.g ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. a neki od njih žive odvojeno. zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. a majka .do navršene 26. Kada se udovici ili udovcu. Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima SAMO udovica ili udovac i djeca osiguranika. odn udovac. odn udovcu. i to: otac . sve dok takva nesposobnost traje. odn 60. Ako tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navrše 50god. odn udovac nema pravo na obiteljsku mirovinu i tako određena mirovina isplaćuje se dok traje obustava isplate dijela mirovine koji pripada udovici. Ovo vrijedi i u slučaju kada obiteljska mirovina pripada i udovici ili udovcu i razvedenom bračnom drugu. Ako je u trenutku podnošenja zahtjeva i ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran. ako se samo 1 od njih obustavlja isplata pripadajućeg dijela mirovine. prijevremene starosne ili invalidske mirovine ne isplaćuje obiteljska mirovina koja mu pripada. odn udovac. Tako određena mirovina pripada od dana od kojega nekom od korisnika prestane pravo na mirovinu. Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i može se tim pravom koristiti do navršene 15.

tada se ukupni mirovinski staž računa tako da se za svaki dodatni mjesec navršenoga staža punim godinama dodaje po 0. kao i za razdoblja u kojima su osiguranici dok su imali status prognanika imali pravo na minimalnu plaću. tako da se plaća. uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi. djeci ili roditeljima osiguranika i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja. uz plaću ostvarenu u odnosnoj kalendarskoj godini. braća.škol. 7. Obiteljska se mirovina dijeli. počevši od 1.0834. drugu iz novoga braka ili nove izvan. vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća koje bi pripadale na osnovi zakona. mjesecima i danima. odn izvanbr.12.sijft se svota prethodno podijeli na dio koji pripada udovici-cu. Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obračunati. siječnja 1970.  djeca osiguranika.1. Osiguraniku kojem se ne mogu utvrditi vrijednosni bodovi ni za jednu kalendarsku godinu nakon 1. uspostavlja se pravo na prijašnju obiteljsku mirovinu uz uvjet da u trenutku prestanka novog braka ili nove izvan. Udovici/cu koji je stupanjem u novi brak ili izvanbr. Invalid rada kojemu je priznato pravo na PR ima pravo na naknadu prijevoznih troškova ako mu je zbog korištenja priznatog prava prema stanju invalidnosti i s obzirom na udaljenost mjesta određenog za PR potreban stalni prijevoz. uputi u drugo mjesto radi profesionalne rehabilitacije.1970. Za utvrđivanje vrijednosnih bodova za kalendarske godine. vrijednosni bodovi će se utvrditi tako da će se za svaku godinu mirovinskog staža uzeti jedan vrijednosni bod. Za razdoblja mirovinskog staža navršenog do 31. uzima se i osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje razmjerno stažu osiguranja ostvarenom prema toj odredbi. 98 . u kojima je osiguranik ostvario osnovicu (plaću) veću od najviše godišnje osnovice za obračunavanje doprinosa. Naknada putnih troškova Osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem. a po bračnom. uzimajući u obzir zdravstveno stanje osiguranika i dužinu puta. osim ako to pravo imaju zbog opće nesposobnosti za rad. Plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova.1969.. Za utvrđivanje vrijednosnih bodova za staž osiguranja navršen (puno radno vrijeme).00274.1970. sestre i druga djeca bez roditelja. a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove. bez kamata po toj osnovi. a ako su u neto svoti s prosječnom neto plaćom. Osiguraniku. Prosječni vrijednosni bodovi uzimaju se i za razdoblja mirovinskog staža navršenog nakon 1. ostvario pravo na plaću. odn osnovici osiguranja. ugovora o radu. uzima se najviša godišnja osnovica za godinu za koju se utvrđuju vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja ostvarenom u toj godini. u kojima nije ostvarena plaća.ima dijete iz prijašnjeg braka ili izvan. Određivanje mirovine = OBxMFxAVM Svota mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu. i u slučaju kada se nekome od korisnika privremeno obustavi isplata obiteljske mirovine koja mu pripada ako se obiteljska mirovina ponovno ne određuje. odn osnovica osiguranja ili ne postoje podaci o plaći. odnosno korištenjem prava kada ju Zavod: uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i mišljenja od strane ovlaštenog vještaka. zajednice koje se koristi obiteljskom mirovinom i da prema tome djetetu obavlja roditeljske dužnosti. zajednicu izgubio pravo na obiteljsku mirovinu. Naknada putnih troškova obuhvaća: naknadu za troškove prijevoza. zajednice nije ostvario obiteljsku mirovinu. odn korisniku mirovine koji je pravomoćnom sudskom presudom.1. sudskom nagodbom ili izvansudskom nagodbom potvrđenom kod javnog bilježnika. Plaće ili osnovice koje su u bruto svoti dijele se s prosječnom bruto plaćom. osim djece koja to pravo imaju zbog opće nesposobnosti za rad i djece koja se nalaze na red. Vrijednosni bodovi utvrđuju se i na temelju drugih dohodaka na koje su plaćeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje. zbog toga što osiguranik nakon toga dana nije bio osiguran ili za razdoblja nakon toga dana nema podataka o plaći.1.Zaj. Pravo na naknadu putnih troškova ima i osoba određena kao pratitelj osigurane osobe. potanje uvjete i način ostvarivanja naknade putnih troškova i svotu naknade za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu. a za svaki dodatni dan po 0. Jedan vrijednosni bod predstavlja plaću u visini prosječne plaće u RH u jednoj kalendarskoj godini. odn osnovici osiguranja. već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja u toj godini. kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu u odgovarajućem razdoblju. Ovo se primjenjuje za razdoblje ✔ Stupanjem u brak odnosno izvanbračnu zajednicu gube pravo na obiteljsku mirovinu:  Udovac/ica mlađi od 50 godina. (osnovica) osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u RH za istu kalendarsku godinu. Vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih nakon 1.2003. Zavod općim aktom utvrđuje vrstu i način uporabe prijevoznog sredstva. 8. Kada je ukupni mirovinski staž navršen u god. naknadu za troškove prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu.

uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staža.15% osiguraniku prije navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu. za određivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staža.6667 7.1999. Pri određivanju osobnih bodova umrlog osiguranika. Za razdoblja staža osiguranja nakon 1. za određivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža.0 3. a u slučaju naknade plaće zbog manje plaće na drugom poslu za izračun se uzima ostvarena naknada.sijft na koje se odnosi pravomoćna sudska presuda. za izračun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade odnosno osnovice prema kojoj su doprinosi obračunati. koja mu je za razdoblje njegova zaposlenja. Polazni faktor određuje u kojem se opsegu uzimaju u obzir vrijednosni bodovi pri utvrđivanju mjesečne svote mirovine. ili braći. u kojima su ostvarene naknade plaće prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. kod obiteljskih mirovina nakon smrti osiguranika. odnosno sudska ili izvansudska nagodba. obiteljska mirovina odredit će se od svote mirovine koja je korisniku pripadala u trenutku smrti uz primjenu mirovinskog faktora. koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja. uzrokovana djelomično ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.za određivanje obiteljske mirovine. prijevremenu starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu.. Nakon smrti korisnika starosne mirovine.0): kod invalidskih mirovina. za izračun vrijednosnih bodova uzimaju se osnovice od kojih su određene te naknade plaće. odn udovcu i djeci odredi prema zadnje navedenom iznad. odn obavljanja samostalne djelatnosti isplaćivana. invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad 0. odn udovac. za to razdoblje uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi iz razdoblja u kojem je osiguranik ostvario plaću. mirovinski se faktor određuje tako da se udovici.9 .5 6. do 31. Pri određivanju osobnih bodova osiguranika za određivanje invalidske mirovine. invalidska mirovina koja osiguraniku pripada odredit će se kao jedna mirovina od zbroja osobnih bodova obračunatih u razmjernom dijelu za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti i u razmjernom dijelu za slučaj bolesti ili ozljede izvan rada.7 . i to ako mirovinu koristi: . djeca i roditelji osiguranika. na osnovi koje osiguranik stječe pravo na invalidsku mirovinu.četiri i više članova obitelji 1. ako je invalidnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću. sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje. umrlog osiguranika .1.0 Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica. Iznimno. za izračun vrijednosnih bodova uzima se ostvarena naknada plaće. invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti 0. nakon smrti oba roditelja koji su ostvarili starosnu mirovinu.1970.12. a djelomično bolešću ili ozljedom izvan rada.1998. ili samo roditeljima. Osnovica za utvrđivanje osobnih bodova su vrijednosni bodovi: 1) osiguranika . Vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu (polazni faktor 1. Ako je invalidnost. prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine. Osobni bodovi za određivanje mirovine dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažom i polaznim faktorom. odn obavljanja samostalne djelatnosti 0. kada je osiguranik ostvario naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju u razdoblju do 31. Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu. prijevremenu starosnu mirovinu 1. obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo udovici.1998.za određivanje starosne mirovine. invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad 1. Ako je smrt uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću. Mirovinski faktor iznosi za: 1.1. Za razdoblja staža osiguranja navršenog od 1. Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju samo djeca.0 2. a roditeljima ostatak 2) 99 .12. starosnu mirovinu 1. uz primjenu mirovinskog faktora. za određivanje obiteljske mirovine uzet će se u obzir zbroj osobnih bodova oba umrla osiguranika. osobni bodovi umrlog osiguranika odredit će se tako da će se uzeti u obzir i vrijednosni bodovi za staž osiguranja nakon nastanka njegove invalidnosti.jedan član obitelji 0. Kada je osiguranik tijekom kalendarske godine ostvario naknadu plaće prema kojoj je propisana obveza obračunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja.8 5. prijevremene starosne mirovine ili invalidske mirovine.invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad.tri člana obitelji 0. u kojima je ostvarena naknada plaće u svezi s pravom na PR. Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine utvrđuje se tako da se polazni faktor iznad za svaki kalendarski mjesec smanjuje za 0. odnosno osnovicu osiguranja. kod starosnih mirovina. obiteljska mirovina odredit će se od svote koju čini zbroj tih mirovina koje su korisnicima pripadale u trenutku smrti. Ako je osiguranik umro kao korisnik invalidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nesposobnosti za rad.0 4.dva člana obitelji 0.8 . odnosno udovcu i djeci osiguranika. Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju samo djeca nakon smrti oba roditelja.

na dan primjene obveznog MO na temelju individualne kapitalizirane štednje. i koji je po svom izboru osiguran na temelju individualne kapitalizirane štednje. gubitku i ponovnom određivanju prava 100 . čija je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. ili osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kraće od 5g. određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Osiguraniku osiguranom u obveznom MO na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih ZMO. Aktualna vrijednost mirovine utvrđuje se za svako polugodište tako da se aktualna vrijednost mirovine uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. odn korisnika mirovine. Osnovna mirovina određuje se kao zbroj dijelova mirovine određenih u visini: 0. Najniža mirovina Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0. Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora. za 40 godina mirovinskog staža. odn udovac i bivši bračni drug osiguranika. 25% aktualne vrijednosti mirovine za osobne bodove ostvarene nakon početka primjene obveznoga MO na temelju individualne kapitalizirane štednje. Osnovna mirovina Osiguraniku koji je na dan početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje mlađi od 40 g odn koji ima 40 g. srpnja svake kalendarske godine prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine..0. odn koji ima 40 g. određuje se. starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina određuje se na način da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Ako bi udovici. Osiguraniku mlađem od 50 g. Utvrđuje ju upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku najkasnije 2mj nakon isteka svakog polugodišta 9. Ne pripada korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti. za 40 g mirovinskog staža. mirovinski faktor iznosio 1.25% prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnoj godini na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staža navršenog nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. odnosno udovca i djecu iznosi 0. ili više.9 a za roditelje 0. a djelomično posljedica bolesti ili ozljede izvan rada. Usklađivanje mirovina Mirovine se usklađuju od 1. Članovima obitelji umrlog osiguranika mlađeg od 50g. određuje se invalidska mirovina za ukupni mirovinski staž. određuje se obitelj. 12. čija je invalidnost djelomično posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. i koji je po svom izboru osiguran na temelju individualne kapitalizirane štednje. Članu obitelji osiguranika osiguranog u obveznom MO na temelju individualne kapitalizirane štednje čija su sredstva s osobnog računa naslijeđena. Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju i drugi članovi obitelji (brat. obiteljska mirovina na koju ima pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti određuje se kao osnovna mirovina. Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica. siječnja i od 1. a manje od 50 g. starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina određuje se kao osnovna mirovina. 10.0.1. smatraju 1 članom obitelji pa im se mirovinski faktor određuje za 1 člana obitelji. odn udovcu i djeci s obzirom na njihov broj. čija je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Aktualna vrijednost mirovine je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod.0. Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine. a manje od 50 g. mirovinski faktor za udovicu. nositelj provedbe obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje nadoknađuje Zavodu kapitaliziranu ukupnu svotu doprinosa koju je osiguranik uplatio u tom osiguranju.825% od prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u 1998.sijft do 1. određuje se. mirovina za ukupni mirovinski staž umrlog osiguranika.ostatak do 1. radi određivanja obiteljske mirovine. ili osiguranom kraće od 5 godina u obveznom MO na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastala invalidnost. sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje). mirovinski se faktor određuje tako da drugim članovima obitelji ostaje . U slučajevima ostvarivanja prava na mirovinu. Najniža mirovina korisnika obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika. Zajedničke odredbe o korištenju. i razmjernom dijelu za slučaj bolesti ili ozljede izvan rada. oboje se. određuje se od zbroja najnižih mirovina obračunatih u razmjernom dijelu za slučaj invalidnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću. a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž nakon toga određuje se kao osnovna mirovina. Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine. Osiguraniku koji do početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje nije bio osiguran prema odredbama ZMO a bio je mlađi od 40 g. ili više. 11.

Korisniku starosne mirovine može se odrediti nova mirovina. Korisnik mirovine može ovlastiti opunomoćenika da u njegovo ime prima mirovinu. Evidenciju o vremenu koje su osiguranici proveli na određenim poslovima u Ministarstvu obrane. U postupku kontrole podataka osiguranika. Središnji registar osiguranika. Porezna uprava i druge nadležne institucije dužne su Zavodu dostavljati podatke propisane posebnim propisima.15 % za svaki mjesec za koji je osiguranik primao mirovinu. odn korisnik mirovine stekne pravo na 2 ili više mirovina može koristiti samo jednu mirovinu. pravo na starosnu mirovinu. Korisnik prava. Zavod osigurava tajnost podataka unesenih u matičnu evidenciju na način propisan zakonom i općim aktom Zavoda. polazni faktor se određuje prema starosti osiguranika na dan ponovnog ostvarivanja prava. odn kojima je razdoblje provedeno u osiguranju upisano u radnu knjižicu (osiguranici). Zavod je dužan donijeti rješenje u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Iznimno. koja nisu isplaćena zbog okolnosti koje je izazvao korisnik primanja. kao što je nedostavljena obavijest o promjeni adrese. odn naknadu zbog tjelesnog oštećenja. odn opunomoćenik dužan je u roku od 15 dana prijaviti Zavodu svaku promjenu nastalu u osobnim ili u stvarnim okolnostima koja utječe na pravo ili na opseg korištenja toga prava. a za ostala potraživanja najviše 1/3. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu pravosuđa vode ta tijela. ako je navršio najmanje 1 g. isplata mirovine se obustavlja. Osiguranik koji smatra da podaci iz potvrde nisu točni. obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava iz MO na način i u skladu s odredbama ovoga Zakona. starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. U matičnu evidenciju unose se podaci: osiguranicima i osobama koje nisu osigurane. Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa dužni su omogućiti Zavodu provjeru dostavljenih podataka. MATIČNA EVIDENCIJA Zavod obvezno vodi matičnu evidenciju o osiguranicima. korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne obustavlja se isplata te mirovine. Potvrda je javna isprava. prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. nova mirovina odredit će se na temelju mirovinskog staža i ostvarene plaće do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ako ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. mogu se naknadno mijenjati samo u slučajevima ako se utvrdi da su netočni. Podaci uneseni u matičnu evidenciju. Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja. i umanjen za 0.sijft Mirovine i ostala novčana primanja iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuju unatrag. Zavod je dužan osiguraniku. staža osiguranja nakon priznanja prava na starosnu mirovinu. Korisnik prijevremene starosne mirovine koji je nakon stjecanja prava na mirovinu navršio najmanje 1 g. može ostvariti. prema vlastitom izboru. a kojima je mirovinski staž utvrđen rješenjem. na njegov zahtjev. Ako poslodavac ili sam obveznik ne dostavi podatke u roku. Kada Zavod u postupku kontrole utvrdi da obveznik plaćanja doprinosa ne obavlja poslovnu djelatnost za koju je registriran donijet će po službenoj dužnosti rješenje o utvrđivanju te činjenice. Ako osiguranik. staža osiguranja. Zavod utvrđuje metodološka načela i kodeks šifara za vođenje matične evidencije nakon što pribavi mišljenje Državnog zavoda za statistiku. ako su ispunjeni uvjeti godina života. o obveznicima uplaćivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje. Nova mirovina odredit će se prema ukupnom navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Dospjela primanja. Naknada zbog tjelesnog oštećenja ne podliježe postupku ovrhe radi naplate potraživanja. Mirovina podliježe postupku ovrhe tako da se za naplatu potraživanja u ime zakonskog uzdržavanja može uzeti najviše 1/2. provedbu toga osiguranja i za druge potrebe. nedostavljena potvrda o životu ili neobnovljena punomoć i drugo. Punomoć vrijedi jednu godinu. 101 . odnosno prijevremenu starosnu mirovinu. odn u postupku ostvarivanja prava iz MO obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa obvezan je na zahtjev Zavoda dostaviti podatke o stažu osiguranja i osnovici na propisanoj prijavi. Podaci sadržani u matičnoj evidenciji koriste se za ostvarivanje prava iz MO. računajući od dana podnošenja zahtjeva za isplatu. mogu se naknadno isplatiti najviše za 12 mj unatrag. Zavod je obvezan utvrditi točnost i potpunost podataka koji se unose u matičnu evidenciju i koji služi za ostvarenje prava iz mirovinskog osiguranja. Podaci o poslovima i osiguranicima evidentiraju se u matičnoj evidenciji na način i u postupku koji utvrđuje Zavod općim aktom. Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa dužni su Zavodu dostavljati podatke. Nova mirovina odredit će se prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na starosnu mirovinu. Isplata mirovina u inozemstvo obavlja se u skladu s međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju ili na temelju uzajamnosti. Zavod će poduzeti mjere. V. Pri određivanju mirovine. izdati potvrdu o podacima unesenim u matičnu evidenciju. ima pravo zahtijevati u roku od 15 dana od dana primitka potvrde da Zavod o tome donese rješenje. o osobama koje su ostvarile pravo iz mirovinskog osiguranja (korisnici prava).

odnosno osoba provela u sastavu Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. Nadležnost O pravima na MO i iz mirovinskog osiguranja rješava: a) u 1° .prema sjedištu trgovačkog društva. prijevremene starosne ili invalidske mirovine rješava ustrojstvena jedinica Zavoda na čijem je području bilo prebivalište korisnika mirovine od kojega se izvodi pravo. odn u zarobljeništvu kao pripadnik Hrvatske domovinske vojske u tom razdoblju. O pravu na obiteljsku mirovinu nakon smrti korisnika starosne. a najkasnije do kraja tekuće godine za prethodnu godinu.u roku od 15 dana od dana početka poslovanja. Ovjerena preslika prijave je javna isprava.1945. Umjesto izvornih čuvaju se prijave snimljene na informatičkom mediju koji osigurava istovjetnost reprodukcije s izvornom prijavom. ako je od prestanka osiguranja do pokretanja postupka za priznanje prava proteklo više od 12 mj. Utvrđivanje prava na osiguranje 102 .5. može se dokazivati i izjavama svjedoka.1941. Dokumentacijom smatraju se i podaci pohranjeni na informatičkim medijima u Zavodu. Dokumentacija koja služi za ustanovljavanje i vođenje matične evidencije čuva se najmanje 30 g. odn od koje se izvodi pravo bila posljednji put osigurana. a koji su dostavljeni i preuzeti od tijela odgovaraju obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa. Vrijeme koje je osiguranik.4. a koje nisu stekle pravo iz MO.prema sjedištu nadležne službe zapošljavanja. i to: za osiguranike zaposlene kod poslodavca prema sjedištu poslodavca odn prema sjedištu njegove podružnice. odn od dana nastale promjene u poslovanju obveznika plaćanja doprinosa. za osiguranike u produženom osiguranju prema prebivalištu osiguranika. O pravima iz mirovinskog osiguranja koja se ostvaruju primjenom međunarodnih ugovora rješava: u 1° . odn obavljanja djelatnosti. o pravu rješava ustrojstvena jedinica Zavoda na čijem je području prebivalište osobe koja ostvaruje pravo. odn ustrojstvena jedinica Zavoda koja obavlja isplatu mirovinskog primanja.sijft Za točnost podataka za osiguranike zaposlene kod pravnih i fizičkih osoba. VI. naknade plaće i doprinos utvrđuju se na osnovi isprava izdanih u skladu sa zakonom. Nakon isteka rokova. Za vođenje matične evidencije mjesno je nadležna područna ustrojstvena jedinica Zavoda.posebna ustrojstvena jedinica u središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. računajući od dana stjecanja prava utvrđenih na osnovi te dokumentacije. za osiguranike članove uprave trgovačkih društava . 2. do 15. odn o prestanku tog prava postalo pravomoćno. kada podatke o tome nije moguće pribaviti zbog okolnosti uzrokovanih Domovinskim ratom. osnovice osiguranja. kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu u razdoblju od 16.prema mjestu prebivališta. prestanku osiguranja.prema prebivalištu osiguranika. odn od dana promjena tijekom osiguranja. podatke o početku osiguranja.prema prebivalištu koje je osiguranik imao prije odlaska u inozemstvo.središnja ustrojstvena jedinica Zavoda. plaće.središnja ustrojstvena jedinica Zavoda. za osiguranike samostalnih djelatnosti . do otpuštanja iz zarobljeništva. odn prestanka ili gubitka tih prava. Podaci dostavljeni na prijavama unose se u matičnu evidenciju na informatičkom mediju radi čuvanja i pohranjivanja.u roku od 15 dana od dana kada je rješenje o priznanju tog prava. za korisnike prava . Svojstvo osiguranika i mirovinski staž. u 2° . od dana prestanka zaposlenja ili osiguranja. od dana prestanka poslovanja.u roku od 15 dana od dana početka zaposlenja ili osiguranja ili od pravomoćnosti rješenja o svojstvu osiguranika i osnovici osiguranja.. podatke o invalidima rada s pravom na PR . stručno povjerenstvo Zavoda odabire i izlučuje registraturnu građu u skladu s propisima o zaštiti arhivske i registraturne građe. ali ne manje od 10 g od dana smrti korisnika prava. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA 1. Podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku poslovanja. promjenama tijekom osiguranja. čuvaju se najmanje 40 g. mirovinski staž.1945. za poljoprivrednike . za osiguranike pomorce zaposlene na brodovima pod stranom zastavom . kao i promjene podataka .ustrojstvena jedinica Zavoda na čijem je području osigurana osoba koja ostvaruje pravo. Iznimno. Podaci za osobe o kojima se vode podaci u matičnoj evidenciji. prestanku poslovanja i promjenama u poslovanju obveznika plaćanja doprinosa . za nezaposlene . b) u 2° . za osiguranike zaposlene u inozemstvu . računajući od posljednjeg unosa podataka u matičnu evidenciju. Ravnatelj Zavoda može ovlastiti pojedinu područnu ustrojstvenu jedinicu Zavoda da rješava o pravima.5.ustrojstvena jedinica Zavoda u kojem je osiguranik ostvario pravo iz MO. te u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijave. Zavod je dužan unijeti podatke u matičnu evidenciju u roku od 8 dana od dana zaprimanja prijave. Svojstvo osiguranika. može se dokazivati i izjavama svjedoka.prema mjestu registracije.

prijavu na osiguranje podnosi roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti. Pri obavljanju revizije može se obaviti izravni pregled osiguranika. kao i sadržaj nalaza i mišljenja koja daju. Postupak za ostvarivanje prava vodi nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda na zahtjev osigurane osobe. način imenovanja. Opseg i sadržaj medicinske dokumentacije propisuje Vlada RH Kada se pri rješavanju o pravu iz MO utvrđuje invalidnost. nadležna ustrojstvena jedinica službe Zavoda koja rješava o pravu utvrđuje te činjenice na osnovi nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka. Svojstvo osiguranika utvrđuje Zavod na osnovi prijave osiguranja koju podnosi obveznik plaćanja doprinosa. područje i način njihova rada. dužan je donijeti novi nalaz i mišljenje. Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti mora biti obavljena u roku od 30 dana. Vlada RH propisuje tko su ovlašteni vještaci. Za utvrđivanje činjenica ne mogu se kao jedino dokazno sredstvo koristiti izjave svjedoka. Zavod će. uspostaviti prijavu o prestanku osiguranja za osiguranika prijavljenog kod toga obveznika plaćanja doprinosa i o tome obavijestiti osiguranika. odnosno osigurane osobe obvezno podliježe reviziji. Mirovinski staž.Kontrolnom pregledu ne podliježe korisnik prava na temelju invalidnosti nakon navršene 65. Postupak za ostvarivanje prava iz MO pokreće se na zahtjev osiguranika. postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće se i u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o zdravstvenom osiguranju. Ako Zavod na temelju prijave na osiguranje ne prizna svojstvo osiguranika ili to svojstvo prizna po nekom drugom temelju. nastanak invalidnosti/tjelesnog oštećenja. prije obavljenog pregleda može se utvrditi na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja. odn odjavu osiguranja može zahtijevati da Zavod donese rješenje o priznanju. broj 103 . po službenoj dužnosti. prije donošenja rješenja o pravu osiguranika. Za osobe koje nemaju svojstvo osiguranika. a po pravomoćnosti rješenja o utvrđivanju prestanka poslovanja obveznika plaćanja doprinosa. plaća. osim u određenom slučaju. Iznimno. Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je temelj osiguranja. Ako osiguranik u roku od 30 dana od dana nastanka obveze na osiguranje ne podnese prijavu na osiguranje. Osobe stječu svojstvo osiguranika danom uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje. 3. može se odrediti da navedeni korisnik ne podliježe kontrolnom pregledu. dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i zajedno sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti je Zavodu radi vještačenja. odn osigurane osobe. Nalaz i mišljenje o invalidnosti. odn osigurane osobe. odn prestanku svojstva osiguranika. Iznimno. To vrijedi i u slučaju kada se prava iz MO ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju invalidnosti. Vlada RH općim aktom. Osoba za koju obveznik plaćanja doprinosa ne podnese prijavu. Ovlašteni vještak čiji nalaz i mišljenje treba mijenjati u povodu revizije. na temelju kojega se stječe pravo. prestaje pravo na temelju invalidnosti s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon donošenja rješenja. Postupak radi kontrolnog pregleda pokreće nadležna ustrojstvena jedinica službe Zavoda po službenoj dužnosti. Kada se rješava o pravu člana obitelji osiguranika na temelju opće nesposobnosti za rad. od dana davanja nalaza i mišljenja. pri utvrđivanju dana nastanka takve nesposobnosti uzima se u obzir dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu. donosi o tome rješenje. a u slučaju utvrđivanja invalidnosti na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja MO koji nije utvrdio i obvezu kontrolnog pregleda korisnika invalidske mirovine. Iznimno. a osigurane su za određene okolnosti. Utvrđivanje prava iz osiguranja Prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju se u Zavodu. Osiguraniku prestaje svojstvo osiguranika prestankom okolnosti na temelju kojih je stekao svojstvo osiguranika i u slučaju stjecanja prava na mirovinu. Nalazom i mišljenjem koje daju ovlašteni vještaci u slučaju utvrđivanja invalidnosti obvezno se utvrđuje da se kontrolni pregled mora obaviti najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrđene invalidnosti. uzimaju se pri ostvarivanju prava na mirovinu na osnovi podataka utvrđenih u matičnoj evidenciji. kao dan nastanka invalidnosti/tjelesnog oštećenja uzima se dan kada je na temelju pregleda ovlaštenog vještaka dano mišljenje. odn osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa. kojim uređuje postupak vještačenja u MO propisuje postupak revizije. Iznimno.sijft Pravo na MO utvrđuje se priznanjem svojstva osiguranika. Zavod će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznanju svojstva osiguranika. držeći se uputa danih u postupku revizije. Reviziju obavlja stručno povjerenstvo sastavljeno od istaknutih stručnjaka na području ocjene radne sposobnosti koje imenuje Vlada RH. pravo na osiguranje utvrđuje se kada nastane osigurani slučaj koji daje pravo iz mirovinskog osiguranja. Na temelju svojstva osiguranika Zavod utvrđuje staž osiguranja. Svojstvo osiguranika i staž osiguranja utvrđuje se na temelju podataka o osnovicama prema kojima su obračunati i uplaćeni doprinosi koje Zavodu dostavlja Središnji registar osiguranika i Porezna uprava. tjelesno oštećenje ili opća nesposobnost za rad članova obitelji. Kada liječnik koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastala invalidnost. Ako se korisnik prava na temelju invalidnosti ne odazove na kontrolni pregled na koji je uredno pozvan.g. Kada se rješava o pravu osiguranika. osnovice osiguranja te druge činjenice koje utječu na stjecanje i utvrđivanje prava.

donosi novo rješenje. Ako se revizija rješenja. Za poništenje. Zahtjevi i ostali podnesci. Osiguraniku. Rješenje kojim je u reviziji izmijenjeno rješenje nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda. o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem. novo rješenje donijet će se po SD kada se u cijelosti uplate dospjeli doprinosi s pripadajućim kamatama. U reviziji se može na rješenje dati suglasnost. odn osigurane osobe. Reviziju obavlja središnja ustrojstvena jedinica Zavoda. Pravomoćno rješenje može se izmijeniti novim rješenjem ako je prvim rješenjem povrijeđen zakon ili opći akt Zavoda na štetu osiguranika. a pripadajuća svota mirovine ne može se odmah odrediti ili se postupak ne može završiti zbog rješavanja nekoga prethodnog pitanja. a ako je postupak pokrenut po SD . Ako je protiv rješenja u 1° izjavljena žalba. Rješenje o priznanju prava iz MO izvršava se odmah nakon donošenja. smatra se da je revizija obavljena i da je na rješenje dana suglasnost.sijft članova. odn u povodu žalbe. ima svojstvo upravnog akta protiv kojega se može voditi upravni spor. odn nadležno tijelo upravnog vijeća Zavoda. Novo rješenje donijet će se i onda kada se sazna za nove činjenice koje utječu na pravo osiguranika. dana idućega mjeseca od mjeseca u kojem su u cijelosti uplaćeni dospjeli doprinosi s pripadajućim kamatama. podliježe reviziji. 4. ne obavi u roku od 3mj od dana proteka roka za žalbu. odn osigurane osobe. rješenja. U izreci rješenja određuju se poslovi za koje se korisnik prava može PR osposobiti. dana idućega mj nakon donošenja novog rješenja. pripadaju od 1. Kada je u postupku za priznanje prava iz MO utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za mirovinu. odn osiguranoj osobi pripada pravo na temelju rješenja donesenog od 1. Novo rješenje podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li ono u skladu s razlozima zbog kojih je prijašnje rješenje poništeno. čije je rješenje u reviziji poništeno. ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI I.od 1.dana idućega mj nakon podnošenja zahtjeva za obnovu postupka. može se iznimno obnoviti postupak iz MO. Nadležna područna ustrojstvena jedinica Zavoda. Konačno rješenje o priznatom pravu na PR izvršava nadležna područna ustrojstvena jedinica službe Zavoda rješenjem o upućivanju na PR. protiv kojega nije izjavljena žalba. rješenje kojim je priznato pravo na PR izvršava se upućivanjem na PR kad postane konačno u upravnom postupku. Prava utvrđena rješenjem donesenim u obnovljenom postupku. Iznimno. Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. izmijeniti ga ili poništiti. OPĆE ODREDBE Uređuje se način obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi. Upravni spor ne može se voditi protiv rješenja donesenog u reviziji. kojim se rješava o svojstvu osiguranika i mirovinskom stažu. način imenovanja i rada povjerenstva i ostala pitanja u svezi s provedbom revizije. Protiv rješenja o pravu iz MO primjenom međunarodnog ugovora može se izjaviti žalba posebnoj ustrojstvenoj jedinici središnje ustrojstvene jedinice Zavoda. oglasiti ništavim ili ukinuti po pravu nadzora u slučajevima i uz uvjete propisane Zakonom o općem upravnom postupku. Samac je osoba koja nema obitelj ili živi bez članova obitelji. potvrde i druge isprave u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. kao i tužbe te sudske odluke u postupku u upravnim sporovima oslobođeni su od plaćanja upravnih i sudskih pristojbi. trajanje PR kao i ustanovu u kojoj će se PR provoditi.odn od 1. Mirovina određena pripada osiguraniku od 1. Zajedničke odredbe Protiv rješenja o pravima i obvezama iz MO donesenog u 1° može se izjaviti žalba središnjoj ustrojstvenoj jedinici službe Zavoda. prava korisnika socijalne skrbi. Kada je mirovina određena. odrediti isplatu predujma mirovine. odn rješenje doneseno pri obavljanju prava nadzora konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. odn dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku. Pravomoćno rješenje Zavoda može se poništiti. Ako se žalbom pobija nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka u 1°. Ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku. ako je s tim rješenjem rješenje 1° poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak. sazna za nove činjenice ili se nađe. postupak za ostvarivanje tih prava te druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi.dužnosti. dana idućega mj nakon podnošenja zahtjeva. na način da će se mirovina odrediti i na temelju staža osiguranja za koji su u cijelosti uplaćeni dospjeli doprinosi. privremenim rješenjem.dana idućega mj nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku pokrenutom po služ. a koje su nastale nakon donošenja rješenja o pravu. 104 . središnja ustrojstvena jedinica Zavoda dužna je prije donošenja rješenja o žalbi pribaviti mišljenje ovlaštenog vještaka u 2°. Rješenje izvršava Zavod. odn stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u svezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. držeći se pravnog shvaćanja i primjedbi iznesenih u rješenju kojim je to rješenje poništeno. korisnici. Rješenje. Rješenje doneseno u 2° u povodu žalbe. Revizija rješenja odgađa njihovo izvršenje. osim u slučajevima u kojima je to Zakonom određeno. Zavod će obvezno. oglašavanje ništavim ili ukidanje po pravu nadzora nadležna je središnja ustrojstvena jedinica Zavoda.

nemoćnih i drugih osoba koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih. namještaja . djeci i drugim osobama koje se ne mogu brinuti same o sebi. Jedinica lokalne samouprave posebno će poticati dobrosusjedsku pomoć. . Vjerska zajednica. pravne i fizičke osobe koje su po posebnim zakonima određeni za brigu o obitelji.sijft Obitelj čine bračni drugovi. Jedinica lokalne samouprave obvezna je u svom proračunu osigurati sredstva za ostvarivanje prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja. kao i socijalne ugroženosti članova svoje obitelji. kamate i ostali financijski izdaci). II.. briga o zdravlju i obrazovanju i njegove druge potrebe. godine. dijete žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te dijete prema kojem je ili bi trebala biti primijenjena mjera obiteljsko ili kaznenopravne zaštite. U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za: izdatke za zaposlene (bruto plaće. Sredstva za ostvarivanje prava socijalne skrbi. starija. te druge vrste pomoći. Obavljanje djelatnosti socijalne skrbi nadzire ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi a ministarstvo nadležno za obitelj nadzire obavljanje poslova obiteljskog centra.izdatke za materijal (uredski i ostali potrošni materijal). i ostali nespomenuti izdaci (izdaci za reviziju. te upravna tijela jedinica lokalne i područne samouprave. U proračunu jedinice područne samouprave osiguravaju se sredstva za: . Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za RH kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih. a jedinica područne samouprave za podmirenje troškova ogrjeva. nabavku kapitalnih sredstava (zemljišta. Svatko je dužan brinuti se za zadovoljavanje svojih životnih potreba i potreba osoba koje je po zakonu ili po drugoj pravnoj osnovi dužan uzdržavati. izobrazbu i stručno usavršavanje zaposlenika. financijske izdatke (izdaci za platni promet i bankarske usluge. osiguravaju se u državnom proračunu. prijevozna sredstva. posebice djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi. Svatko je svojim radom. socijalnih i drugih okolnosti. uredski namještaj i oprema. čuvanje. a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili iz drugih izvora. tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete. odgoj. energiju. Samohrani roditelj je roditelj koji nije u braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici. tekuće održavanje (prijevoznih sredstava.. službena putovanja. trgovačko društvo. doprinosi poslodavca. osim prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja. policija. a sam skrbi i uzdržava svoje dijete. građevinski objekti. 105 . . privređuju. tjelesno ili mentalno oštećena ili bolesna odrasla osoba.. Udomiteljstvo je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se korisniku osigurava stanovanje. prehrana. informiranje. školske i zdravstvene ustanove. odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno. komunalne i ostale usluge (izdaci za komunikacije. posebice djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu sami o sebi brinuti.Jedinica područne samouprave osigurava sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Radi sprječavanja. Djelatnost socijalne skrbi obavljaju centri za socijalnu skrb i druge ustanove socijalne skrbi. KORISNICI SOCIJALNE SKRBI Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.. Sredstva za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prava socijalne skrbi osigurava RH i jedinica lokalne i područne samouprave.. investicijsko održavanje). članarine. prihodima i imovinom dužan pridonositi sprječavanju. Sredstva za financiranje obiteljskih centara i domova socijalne skrbi čiji je osnivač RH osiguravaju se u državnom proračunu. nemoćna i druga osoba koja zbog trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju ne može udovoljiti osnovnim životnim potrebama. Jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za ostvarivanje drugih prava u većem opsegu. dobrovoljni rad i druge oblike dobročinstava. Ministarstvo za poslove socijalne skrbi i jedinice područne samouprave ustrojavaju i usklađuju djelatnost socijalne skrbi. Mogu se osnivati zaklade i fundacije.).. Mlađa punoljetna osoba je osoba do navršene 21. Jedinica područne samouprave može osigurati sredstva za podmirenje troškova ogrjeva u većem opsegu od propisanog. radi zaštite njihovih interesa dužne su surađivati s ustanovama socijalne skrbi. naknade troškova zaposlenima). ublažavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji. Predškolske. .). Sredstva za financiranje centra za socijalnu skrb osiguravaju se u državnom proračunu i u proračunu jedinice područne samouprave na čijem području centar djeluje. izgradnja kapitalnih objekata.). Korisnik socijalne skrbi je i: 1. Korisnik je osoba ili obitelj koja ostvaruje prava iz socijalne skrbi na osnovi ZSS. gospodarskih. djeca i drugi srodnici koji zajedno žive. naknade plaće. udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba mogu sredstvima koja osiguraju za tu namjenu pružati novčanu. savjetodavnu i drugu pomoć osobama za koje ocjenjuju da im je pomoć potrebna te obavljati djelatnost socijalne skrbi. otklanjanju ili ublažavanju vlastite socijalne ugroženosti. pravosudna i druga državna tijela. 2.

• potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi u obitelji za 30% osnovice. Visina stalne pomoći uvećava se za iznos troškova smještaja u učeničkom domu ako je član obitelji. skrb izvan vlastite obitelji i status roditelja njegovatelja. neovisno o njegovim prihodima ili prihodima njegove obitelji. šumarstvo i ribarstvo. koji zbog tjelesnoga ili mentalnoga oštećenja pohađa školu po posebnome programu izvan mjesta prebivališta priznaje se pravo na stalnu pomoć. prihoda od imovine ili na neki drugi način. smještenom u učeničkom domu. U prihode ne uračunava se pomoć za podmirenje troškova stanovanja. a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi način. ne prelazi ili je jednak iznosu od 150% osnovice. ovisnosti o alkoholu. • dijete od 15 do 18 godina. doplatak za pomoć i njegu. član obitelji ili obitelj u cjelini. odnosno do završetka redovnog školovanja 100% osnovice Iznosi utvrđeni povećavaju se ako je korisnik: • potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi sama za 50% osnovice. Odredba ne primjenjuje se na poljoprivrednika samca starijeg od 65 g. • dijete od 7 do 15 godina 90% osnovice. – ako se radi o djetetu samohranoga roditelja čiji prosječni mjesečni prihod po članu obitelji. • ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim odnosima. ne prelazi ili je jednak iznosu od 200% osnovice. druga osoba koja je u nevolji zbog poremećenih odnosa u obitelji. drogama ili drugim opojnim sredstvima ili zbog drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja i drugih uzroka. Poljoprivredniku i članu njegove obitelji.Stalna pomoć Pravo na stalnu pomoć priznaje se samcu ili obitelji koji nemaju sredstava za uzdržavanje u visini utvrđenoj. polaznik srednje škole i smješten u učeničkom domu. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI prava na: stalnu pomoć. Osnovicu na temelju koje se utvrđuje visina pomoći za uzdržavanje određuje Vlada RH. osobna invalidnina. kao ni na obitelj koja obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje. tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. a iznos prihoda umanjuje se za iznos koji na temelju propisa o obiteljskim odnosima član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji. prosječni mjesečni prihod utvrđuje se prema poreznoj prijavi ili prema rješenju nadležne porezne uprave o godišnjem paušalnom iznosu poreza na dohodak. mirovine. osim dohodovne potpore. Osoba koja nije obuhvaćena pravilom iznad može privremeno ostvariti prava socijalne skrbi pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Prava socijalne skrbi osiguravaju se hrvatskim državljanima i osobama bez državljanstva koje imaju stalni boravak u RH. Pravo na stalnu pomoć priznaje se obitelji za člana – polaznika srednje škole smještenoga u učeničkom domu u visini troškova smještaja. Visina pomoći za uzdržavanje utvrđuje se u postotku od osnovice i iznosi za: 1. ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se našla. pod uvjetom: – da prosječni mjesečni prihod po članu obitelji. odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti. visina stalne pomoći utvrđuje se kao razlika između sredstava za uzdržavanje i prihoda ostvarenog u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke. Prava iz socijalne skrbi ne mogu se prenositi na drugu osobu niti nasljeđivati. 2. naknadu do zaposlenja. novčana naknada za tjelesno oštećenje. 106 . tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. – ako se radi o djetetu pod skrbništvom čiji vlastiti prihod ne prelazi ili je jednak iznosu od 250% osnovice. ortopedski dodatak. 1. obitelj za: • odraslu osobu 80% osnovice. Visina pomoći za uzdržavanje utvrđuje se kao razlika između iznosa sredstava za uzdržavanje utvrđenih i iznosa prosječnoga mjesečnoga prihoda samca ili obitelji ostvarenog u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje stalne pomoći. Prihodima smatraju se sva financijska i materijalna sredstva koja samac ili obitelj ostvari po osnovi rada. osobnu invalidninu. • trudnica nakon 12 tjedana trudnoće i • rodilja do 2 mjeseca nakon poroda za 50% osnovice. ostvarene prema posebnim propisima. osim ako CZSS utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje. • dijete samohranog roditelja za 25% osnovice. a svi članovi obitelji su stariji od 65 g. državna potpora za poljoprivredu. CZSS skrb može odrediti odraslu osobu koja predstavlja obitelj radi ostvarivanja prava. Pravo na stalnu pomoć nema samac niti član obitelji koji: • može sam sebe uzdržavati. Stranim državljanima s stalnim boravkom u RH osiguravaju se ona prava iz socijalne skrbi koja su u odnosu na njih.sijft 3. koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju poljoprivredne djelatnosti ima obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. • dijete do 7 godina 80% osnovice. Iznimno. doplatak za djecu. Korisnik socijalne skrbi može biti samac. doplatak za pomoć i njegu. pomoć za podmirenje troškova stanovanja. odnosno prestanka zaposlenja ili gubitka prihoda stečenog na drugi način. Ako samac ili obitelj u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke o ostvarivanju prava na stalnu pomoć ostvaruje drugačiji ukupni mjesečni prihod zbog zaposlenja ili stjecanja prihoda na drugi način. polazniku srednje škole. III. pomoć i njegu u kući. samca 100% osnovice.

ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan. blizance do tri godine života ili troje i više djece do 10 g. a za nezaposlene radno sposobne korisnike czss će po službenoj dužnosti svaki mjesec pribaviti od nadležne službe za zapošljavanje skupno uvjerenje o njihovoj urednoj prijavi. na izdržavanju kazne zatvora. ili mu je u svezi sa školovanjem u cijelosti osigurano besplatno stanovanje i prehrana. nije bila u radnom odnosu. ako svakog mjeseca više od 15 dana boravi u inozemstvu. Samac ili odrasla osoba koja predstavlja obitelj. električnu energiju. Stalna pomoć može se odobriti u cijelosti ili djelomično kao pomoć u naravi kad CZSS utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da se pomoć u novcu ne koristi ili postoji velika vjerojatnost da se neće koristiti za podmirenje osnovnih životnih potreba. a pravo se ostvaruje od dana podnošenja zahtjeva. kuću ili drugi objekt koji ne služi njemu ili članu obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba. Uvjete i način za ostvarivanje prava propisat će ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. • radno sposobnu osobu stariju od 55 g koja u posljednjih deset godina. odn do završetka redovnog školovanja a najdulje do navršene 26. CZSS donijet će rješenje o prestanku prava na stalnu pomoć samcu ili obitelji ako praćenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika ocijeni da su te prilike znatno povoljnije od onih koje se mogu osigurati sredstvima predviđenim. sezonskim. ili teže tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete pod roditeljskom skrbi. grijanje. starije teško pokretne osobe.. ali ih ne može trenutačno prodati ili na drugi način od toga ostvariti prihod ili drugu korist ili nije u mogućnosti 107 . u inozemstvu. novu odluku ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje i visina stalne pomoći. odnosno ako ima prilike makar privremenim. u pritvoru. članove poljoprivrednog domaćinstva starije od 55 g. a nije pokrenuo postupak za raskid tog ugovora. • • Smatra se da osoba može sama sebe uzdržavati ako prihode može ostvariti prodajom imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj ni članovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba. u neprekidnom trajanju do 2 mjeseca. te osobe kojima do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje 5 godina života ili mirovinskog staža. Ako je utvrđena nova osnovica o promjeni iznosa pomoći. • dijete do navršene 15. a ostvaruje stalnu pomoć dužan je u roku od osam dana prijaviti centru za socijalnu skrb svaku promjenu koja utječe na ostvarivanje ili na visinu pomoći za uzdržavanje. te mora omogućiti centru za socijalnu skrb uvid u svoje prihode i imovno stanje.sijft • • ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju. Korisnik koji prima stalnu pomoć dužan je davati točne podatke o svim svojim redovitim i drugim prihodima. CZSS donijet će. nekretninama ili drugoj imovini. plin. Pravo na stalnu pomoć miruje za vrijeme dok se samac ili član obitelji nalazi na vojnoj obvezi. Stalna pomoć isplaćuje se mjesečno. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja Troškovi stanovanja odnose se na najamninu. OVO iznad ne odnosi se na: • potpuno radno nesposobnu osobu. kao i korisniku koji je na stalnom ili tjednom smještaju u udomiteljskoj obitelji ili u domu socijalne skrbi. Stalna pomoć može se odobriti i u obliku zajma.g – trudnicu nakon 12 tjedana trudnoće i rodilju do dva mjeseca nakon poroda. odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti. dulje od roka utvrđenog. a rješenjem ako korisnik to traži. ima u vlasništvu registrirano osobno vozilo. odvodnju i druge troškove stanovanja u skladu s posebnim propisima. korisnik se izvješćuje putem isplatnice. U obliku zajma može se odobriti samcu ili obitelji koji ima u vlasništvu nekretnine i drugu imovinu ili pravo.. Samac ili obitelj koji su ostvarili sredstva prodajom imovine ili su darovali svoju imovinu nemaju pravo na stalnu pomoć za razdoblje za koje iznos pomoći odgovara visini osnovice za plaćanje poreza na promet nekretnina. do navršene 18. a korisnik stalne pomoći koji ostvaruje prihod dužan je svaki mjesec dostaviti dokaze o visini ostvarenog prihoda. o čemu odlučuje CZSS. može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi. većeg broja djece. a u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbije ponuđeno zaposlenje neovisno o stručnoj spremi . imovina djeteta može se izuzeti od opterećenja ili otuđenja. te boravku u inozemstvu. privremenom smještaju u domu socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji. Smatra se da osoba može sama sebe uzdržavati ako nije uredno prijavljena kod službe za zapošljavanje ili ako je prijavljena kod službe za zapošljavanje. izdržavanju kazne zatvora. godine života. ostvariti kakvu tražbinu ili je zbog izvanrednih okolnosti ostao bez svojih redovitih prihoda. god. Pravo na stalnu pomoć prestaje samcu ili članu obitelji ako je na bolničkom liječenju. • osoba čija je nesposobnost za rad utvrđena prema općim propisima. komunalne naknade. na bolničkom liječenju. Potpuno nesposobnim za rad smatra se: • osoba starija od 65 godina. niti je obavljala obrt ili drugu samostalnu djelatnost po posebnim propisima. Iznimno. povremenim i sličnim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba ili ostvariti druge prihode. na osnovi prijave korisnika stalne pomoći ili na osnovi podataka prikupljenih po službenoj dužnosti. 2. – dijete od 15. te roditelja koji čuva i odgaja dijete do godinu dana života. osim ako CZSS utvrdi da se vozilo koristi za potrebe prijevoza člana obitelji-korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobne invalidnine. vodu.

Doplatak za pomoć i njegu. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja odobrava se. Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu. ako prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 200% osnovice. iako je prihod po članu obitelji. oblačiti se i svlačiti.u smanjenom iznosu 70% od osnovice Korisnik kojemu je osiguran stalni ili tjedni smještaj ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu . Jedinica lokalne samouprave dužna je na propisani način voditi evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja. Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema dijete čiji roditelj koristi porodni dopust ili dopust do sedme godine života djeteta radi njege toga djeteta. uzimati hranu. rujna za tekuću godinu.skrbi 3. kao ni obavljati druge osnovne fiziološke potrebe. gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad. jer sama ne može udovoljavati osnovnim životnim potrebama. – slijepa. Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi: . odn pokrenut postupak po službenoj dužnosti. odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti. ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu. odobrit će se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji. ako doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi. mjesečno. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti u novcu izravno korisniku ili na način da nadležno tijelo djelomično ili u cijelosti plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je izvršila uslugu. odnosno prihod samca veći od prihoda utvrđenog. Doplatak za pomoć i njegu odobrava se u punom ili u smanjenom iznosu. do iznosa polovice sredstava potrebnih za uzdržavanje samca ili obitelji. te način i rokove za dostavu izvješća propisuje nadležna jedinica područne samouprave uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove soc. Mjerila o obilježjima stana potrebnog za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca ili obitelji propisat će ministar nadležan za poslove ss. te o tome dostavljati izvješća nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave koja će objedinjeno izvješće dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Prijeka potreba stalne pomoći i njege druge osobe u punom opsegu postoji kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sama udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima jer se ne može.sijft Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji ako plaćanje tih troškova ne osigurava po drugoj osnovi. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji koje ne koriste stan koji je po svojim obilježjima iznad obilježja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca ili obitelji. Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu. Postoji i kada osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može potpuno udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima. slijepa. odnosno prihod samca veći od prihoda utvrđenog ima: – osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti ako nema teže tjelesno ili mentalno oštećenje ili težu psihičku bolest ili teže trajne promjene u zdravstvenom stanju. Pravo može se odobriti i do iznosa sredstava navedenih ako se po ocjeni centra za socijalnu skrb samo na taj način može izbjeći odvajanje djece od roditelja. Samcu ili obitelji koja se grije na drva može se. Osoba čiji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po posebnim propisima može 108 . Odluku nadležna jedinica područne samouprave donijet će najkasnije do 30. odnosno ako prosječni mjesečni prihod samca ne prelazi iznos od 250% osnovice a u prethodna 3mj prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev. osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju. jer se ne može samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite. Sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije. jednom godišnje. ima: teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba. održavati osobnu higijenu. kao i o drugim pravima iz socijalne skrbi utvrđenim njihovim općim aktima. osigurati 3 mł drva ili se može odobriti novčani iznos za podmirenje tog troška u visini koju odlukom odredi nadležna jedinica područne samouprave. Prijeka potreba privremene pomoći i njege u punom ili smanjenom opsegu postoji i kada osoba zbog promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja ne može udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima. ne prelazi visinu sredstava za uzdržavanje utvrđenih. Doplatak za pomoć i njegu Doplatak za pomoć i njegu može se odobriti osobi: kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. ni uz pomoć ortopedskih pomagala samostalno kretati u stanu i izvan stana.u punom iznosu 100% od . Radi osiguravanja sredstava za odobrenje pomoći jedinica lokalne samouprave podnosi zahtjev nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave najkasnije do prosinca tekuće godine. iako je prihod po članu obitelji. ako mjesečni prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev. gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad. prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. teže psihički bolesna osoba.

a dijete je na poludnevnom ili cjelodnevnom boravku u predškolskoj. trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju. a dijete dnevno boravi u predškolskoj. Korisnik koji ostvaruje pravo na osobnu invalidninu ne može istodobno ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu. Pomoć i njegu u kući pruža ustanova socijalne skrbi. moguće osigurati takvu pomoć. 6. Pomoć može se odrediti u trajanju do 5 sati tjedno. održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju. Postojanje vrste. a može i vjerska zajednica. pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege teže tjelesno ili mentalno oštećenoga djeteta. potpune nesposobnosti za rad. Osobna invalidnina Pravo na osobnu invalidninu ima teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba ili osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju. 5. bračni drug i djeca. Pomoć i njega u kući može se odobriti tjelesno ili mentalno oštećenoj osobi i psihički bolesnoj odrasloj osobi pružanjem usluga psihosocijalne rehabilitacije koja se osigurava kao stručna pomoć u obitelji (patronaža) u obliku i na način koji odgovara dobi korisnika te vrsti i stupnju tjelesnoga ili mentalnoga oštećenja. propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. U prihod ne uračunava se stalna pomoć ostvarena na temelju ovoga Zakona. zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Korisniku kojem je odobren doplatak za pomoć i njegu iznimno se može osigurati i pomoć i njega za zadovoljenje pojedine potrebe koju mu ne mogu pružiti članovi obitelji. nabava lijekova i drugih potrepština).). Dnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 i više sati tijekom dana. g. pranje posuđa i dr. odobrit će se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja. osim ako je smještena u dom za samostalno stanovanje s tim da osobnom invalidninom sudjeluje u plaćanju troškova smještaja. ogrjeva i slično. ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po 2 osnovi. 4. vrste i težine psihičke bolesti. koja nema mogućnosti da pomoć i njegu osigura na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju. školskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi. donošenje vode. Pomoć i njega u kući može obuhvatiti: organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću. Ministarstvo nadležno za međugeneracijsku solidarnost može sklopiti ugovor s ustanovama socijalne skrbi ili s drugim pravnim ili fizičkim osobama za pružanje usluga pomoći i njege starijim i nemoćnim osobama. Ako roditelji osobe koja ostvaruje pravo na osobnu invalidninu koriste: porodni dopust. prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe. obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana. prijeke potrebe stalne ili privremene pomoći i njege druge osobe i njezin opseg. postojanje sposobnosti osposobljavanja za samostalan rad i postojanje potrebe individualnog rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije. stupnja i težine tjelesnoga ili mentalnoga oštećenja. dopust do sedme godine djetetova života po posebnim propisima. osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa gore navedenog i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna 3mj podnošenja zahtjeva. trgovačko društvo. ako prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice.sijft ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu. Pravo na pomoć i njegu u kući nema dijete čiji roditelj koristi porodni dopust ili dopust do sedme godine života djeteta radi njege teže tjelesno ili mentalno oštećenog djeteta. odnosno nabava živežnih namirnica. pomoć u pripremanju obroka. Pomoć i njega u kući. osobna se invalidnina isplaćuje u iznosu od 125% osnovice. Pravo na pomoć i njegu u kući nema dijete čiji roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju za njegu tog djeteta. . Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi. Pravo na naknadu do zaposlenja 109 . organiziranje pranja i glačanja rublja. ako joj je na području njenog prebivališta. u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba). Osobna invalidnina iznosi mjesečno 250% osnovice za osobu koja nema vlastitog prihoda. školskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi. . kao ni iznos koji osoba ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima od zakonskog obveznika uzdržavanja (alimentacija) i obiteljska mirovina. postojanje sposobnosti osposobljavanja za samozbrinjavanje. Ako osoba koristi stalni ili tjedni smještaj izvan vlastite obitelji ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu. ako je takvo oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. Pomoć i njega u kući koja se osigurava pružanjem usluga psihosocijalne rehabilitacije (patronaža) može se ostvariti neovisno o uvjetima propisanim. odnosno vrsti i težini psihičke bolesti. udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba s kojom CZSS sklopi ugovor. Pomoć i njega u kući Pomoć i njegu u kući može se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe: koja nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju roditelj.

radne aktivnosti. čuvanje. a pravo se može ponovno priznati ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i on ne ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti prema drugim propisima. 7. poludnevni boravak povremeni boravak. srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja. a najranije s navršenih 15 godina života. U sklopu povremenog boravka osiguravaju se tjelesno ili mentalno oštećenoj osobi usluge psihosocijalne rehabilitacije. nakon završetka osnovnoškolskog. Skrb izvan vlastite obitelji Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaća: – sve oblike smještaja i boravka u domu socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. 110 . tjedni smještaj. njega. odgoj i obrazovanje. odijevanje. Rješenje o ostvarivanju skrbi izvan vlastite obitelji u obliku povremenog boravka donosi CZSS uz prethodno pribavljeno mišljenje tijela vještačenja o potrebi individualnoga rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije i ocjene pružatelja usluga o trajanju i učestalosti povremenog boravka. Ovlaštena osoba može iznimno raspolagati novčanim sredstvima pomoći za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja koji nije u mogućnosti njima raspolagati. njega. i organizirano stanovanje. Povremenim boravkom smatra se boravak u trajanju od najviše 12 sati tjedno. udomiteljskoj obitelji i organiziranom stanovanju. psihosocijalna rehabilitacija. Pomoć neće se odobriti korisniku koji zbog svoga psihofizičkog stanja nema osobne potrebe koje se po svojoj prirodi podmiruju tom pomoći. prehrana. Rješenje o ispunjenosti uvjeta za provođenje programa predškolskog odgoja donosi županijski ured. cjelodnevni boravak. Djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem priznaje se pravo na skrb izvan vlastite obitelji u obliku pomoći pri uključivanju u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova. prihodima ili imovinom ne može osigurati taj iznos. u kojem vremenu se osigurava pružanje usluga. ako vlastitim Cjelodnevni boravak je boravak dulji od 8 sati u sklopu kojega se osigurava zadovoljavanje životnih potreba: boravak. čuvanje. održavanje osobne higijene. Pravo na naknadu do zaposlenja prestaje zaposlenjem korisnika. – pomoć za osobne potrebe za korisnike stalnoga smještaja. – jednokratni dodatak za slučaj smrti korisnika stalnoga smještaja. privremeni smještaj. U slučaju smrti korisnika stalnog smještaja koji nema zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja može se pružatelju usluga stalnoga smještaja odobriti jednokratni dodatak za osnovne pogrebne troškovi. briga o zdravlju. odgoj i obrazovanje. osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja po posebnim uvjetima i programima koje propisuje ministar nadležan za prosvjetu. briga o zdravlju. čuvanje. a za provođenje programa obrazovanja donosi ministar nadležan za prosvjetu. psihosocijalna rehabilitacija i korištenje slobodnog vremena. – osposobljavanje za samostalan rad ili samozbrinjavanje (prijevoz i smještaj). Smještaj ili boravak ostvaruju se kao: stalan smještaj. Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% od osnovice. u mjesečnim iznosima isplaćuje nadležan CZSS.sijft Pravo na naknadu do zaposlenja ima tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički bolesna osoba kojoj je tjelesno ili mentalno oštećenje ili psihička bolest utvrđena. Naknada do zaposlenja koju na temelju svoje odluke. njega. Korisnik koji ostvaruje naknadu ne može istodobno ostvariti doplatak za pomoć i njegu. radne aktivnosti. korištenje slobodnog vremena i organiziranje prijevoza. tereti sredstva državnoga proračuna na poziciji Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. prehrana. – pomoć pri uključivanju djeteta i mlađe punoljetne osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova . obiteljskom domu. – financijsku potporu studentima – korisnicima skrbi izvan vlastite obitelji kojima je prestao stalni smještaj. korištenje slobodnog vremena. Korisniku stalnog i privremenog smještaja može se odobriti pomoć za osobne potrebe mjesečno. psihosocijalna rehabilitacija. Poludnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 do 8 sati dnevno. održavanje osobne higijene. Uslugu osiguravaju domovi socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe i pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. U sklopu stalnog smještaja osigurava se tijekom duljeg vremenskog razdoblja zadovoljavanje životnih potreba kao što su: stanovanje. u visini 20% iznosa osnovice. U domovima socijalne skrbi može se provoditi program predškolskog odgoja. Odluku o priznavanju prava na naknadu do zaposlenja donosi mjesno nadležan CZSS. organiziranje prijevoza i druge potrebe ovisno o vrsti korisnika. U sklopu tjednog smještaja osigurava se tijekom radnih dana zadovoljavanje životnih potreba kao što su: stanovanje. radne aktivnosti. odgoj i obrazovanje. održavanje osobne higijene. odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove odgoja i naobrazbe. briga o zdravlju. prehrana.

Tjelesno ili mentalno oštećena osoba ili psihički bolesna osoba koja pohađa nastavu radi stjecanja srednjoškolskoga obrazovanja po posebnome programu ili osposobljavanja za samozbrinjavanje izvan mjesta svoga prebivališta. odnosno nema osiguran smještaj ili zbog poremećenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obiteljskom domu. neriješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaća nisu u mogućnosti privremeno brinuti o djetetu. popunjenosti doma socijalne skrbi i vrstama usluga koje on pruža. te socijalnih. Skrb izvan vlastite obitelji neće se osigurati osobi kojoj pomoć i njegu mogu pružiti članovi obitelji ili se pomoć i njega može osigurati na drugi način. CZSS odlučuje o izboru doma socijalne skrbi. kulturnim navikama. Osobi kojoj u cijelosti troškove smještaja snosi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. može osposobiti za samozbrinjavanje. Djetetu koje se zatekne u skitnji bez nadzora roditelja ili drugih odraslih osoba. ili kad je to iz drugih razloga u interesu djece ili mlađih punoljetnih osoba. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se odrasloj i starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i nemoći prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. nabava prijeko potrebne odjeće i obuće. Rješenje o pravu. radnih. Uslugu pružaju domovi socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe i pravne osobe. Novčana pomoć za pokriće troškova prijevoza obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku. a u skladu s mišljenjem tima za profesionalno usmjeravanje nadležne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje prema mjestu prebivališta.sijft Pravo osigurava se korisniku pružanjem stručne podrške odgajateljima. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se teško oboljeloj osobi kojoj se dugotrajna zdravstvena zaštita i njega ne može osigurati u obitelji ili u zdravstvenoj ustanovi. učiteljima i nastavnicima u redovitim predškolskim i školskim ustanovama. Novčana pomoć za pokriće troškova prijevoza priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnoga prometa za najkraću relaciju. Pomoć može se pružati u stanu ili izvan njega. stalni smještaj osigurava se. kulturnih. prehrana. u pravilu. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do 6 mj. prirodnom okruženju i drugim prilikama u kojima je korisnik živio prije smještaja. dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu. odnosno podružnice doma za stalni smještaj osobe ovisno o psihičkim i tjelesnim sposobnostima korisnika. a ne postoji potreba skrbi izvan vlastite obitelji u okviru smještaja. vrsti i stupnju njihova tjelesnog i mentalnog oštećenja. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima. stupanj i težinu oštećenja. Rješenje o priznavanju prava donosi CZSS na temelju prethodno pribavljenoga mišljenja predškolske ili školske ustanove i ocjene pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge. u domu socijalne skrbi treće kategorije. kojoj nije potreban smještaj u bolnici. a ako korisnik upotrebljava osobno vozilo. Skrb izvan vlastite obitelji osigurat će se osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi način. i to u obliku i na način koji odgovara njihovoj dobi. troškovi prijevoza u mjesto prebivališta u vlastitu ili udomiteljsku obitelj. te drugih razloga zbog kojih se skrb o toj osobi. novčana pomoć za troškove prijevoza pripada mu u visini cijene vozne karte javnoga prijevoznog sredstva. u pravilu do pet osoba. te djeci i mlađim punoljetnicima s poremećajima u ponašanju. osposobljavanja ili psihosocijalne rehabilitacije. njegovim materijalnim mogućnostima. ne može osigurati na drugi način. tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe u osiguravanju osnovnih životnih potreba. rekreacijskih i drugih potreba. Rješenje o pravu na novčanu pomoć za pokriće troškova prijevoza donosi CZSS. privremeno ili trajno. radi provođenja osposobljavanja za samostalan rad potrebno osigurati stalni smještaj. Skrb izvan vlastite obitelji priznaje se tjelesno ili mentalno oštećenoj i psihički bolesnoj odrasloj osobi ako joj je. Pravo ne može ostvariti korisnik koji ostvaruje pravo na skrb izvan vlastite obitelji kao smještaj ili boravak u domu socijalne skrbi i pravnoj osobi. a skrb joj se ne može pružiti u vlastitoj obitelji. hitna medicinska pomoć. ima pravo na novčanu pomoć za pokriće troškova prijevoza. djeci koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti. Skrb izvan vlastite obitelji priznaje se tjelesno ili mentalno oštećenoj i psihički bolesnoj osobi ako se s obzirom na vrstu. školovanja. na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja donosi CZSS. drogi ili drugim opojnim sredstvima. Rješenje o pravu na skrb izvan vlastite obitelji donosi CZSS na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja. odnosno s obzirom na vrstu i težinu psihičke bolesti. Ako to interesi djeteta zahtijevaju. Pod osposobljavanjem za samostalan rad podrazumijeva se srednjoškolsko obrazovanje po posebnome programu. osobi ovisnoj o alkoholu. a iznimno ako je to u interesu djeteta do godine dana života djeteta koji nema stana. kao i odrasloj osobi koja se 111 . U sklopu privremenog smještaja osigurava se: privremeni boravak. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se tjelesno i mentalno oštećenoj osobi kad je to najsvrhovitije radi njihova čuvanja i odgoja. Organizirano stanovanje podrazumijeva stanovanje jedne ili više osoba zajedno. na temelju posebnih rehabilitacijskih programa. skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djetetu čiji roditelji zbog bolesti. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se djeci bez roditelja. Skrb izvan vlastite obitelji osigurava se psihički bolesnoj osobi.

8. Korisnici ostvaruju skrb izvan vlastite obitelji na temelju rješenja cZSS. roditelj ostvaruje i nakon punoljetnosti djeteta dok takva potreba traje. dok traje potreba. Ako se osobi ne može osigurati skrb izvan vlastite obitelji u domu socijalne skrbi čiji je osnivač RH odnosno jedinica područne samouprave. odrasla osoba i odrasla osoba i dijete – žrtva obiteljskog nasilja i žrtva trgovanja ljudima. odnosno jedinica područne samouprave. djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima. a nije u stanju brinuti se o sebi ili ga je zatekla druga nedaća. Odrasla osoba ostvaruje smještaj u dom čiji osnivač nije RH na temelju ugovora o smještaju. zbog čega je potpuno ovisno o brizi roditelja. Rješenje doneseno u prvom stupnju kojim se priznaje pravo na status roditelja njegovatelja podliježe reviziji. listopada svake godine dok traje studiranje te izvijestiti CZSS o završetku studiranja. mogu biti smješteni na temelju ugovora o smještaju u dom socijalne skrbi čiji osnivač nije Republika Hrvatska. Pravo priznaje se jednom od roditelja ako zbog težine oštećenja ili bolesti djeteta njegovo zbrinjavanje nije moguće osigurati uključivanjem u programe boravka. korisniku prestaje pravo na stalni smještaj. CZSS dužan je pratiti prilike u kojima živi korisnik smješten izvan vlastite obitelji i u tu svrhu ga je dužan obići najmanje jedanput u šest mjeseci. Iznimno. kojemu je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata. Ako je protiv rješenja prvostupanjskoga tijela. osim u hitnim slučajevima. Roditelj koji ima status njegovatelja ima pravo na naknadu u iznosu pet osnovica. 112 . zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti. Skrb izvan vlastite obitelji može se pružiti na zahtjev ili uz pristanak korisnika ili njegovog zakonskog zastupnika. Revizija odgađa izvršenje rješenja. Pravo. kao i osobi bez državljanstva. uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. CZSS koji je donio rješenje o priznavanju prava na skrb izvan vlastite obitelji maloljetnoj osobi u obliku smještaja. obvezan je brinuti da se ostvare uvjeti za što brži povratak maloljetne osobe u vlastitu obitelj ili za njezino posvojenje ako je to u najboljem interesu djeteta. a za koje je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen. osigurava se privremena skrb izvan vlastite obitelji dok se ne ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj. dom socijalne skrbi ili se njegov smještaj osigura na drugi način. pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja ako dijete ima težinu oštećenja zbog kojega je u potpunosti nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala ili kod djeteta postoji više vrsta težih oštećenja. ako se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora dulje od 2 mjeseca te smrću roditelja njegovatelja ili djeteta. CZSS priznaje pravo na mjesečnu financijsku potporu u visini četverostrukog iznosa osnovice. prava iz mirovinskoga osiguranja. Korisniku stalnoga smještaja koji upiše studij kao redovit student. Reviziju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi. Osnovica za uplatu doprinosa je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu. Korisnik je obvezan dostaviti dokaz o upisanoj godini najkasnije do 31. Postupak pokreće se na zahtjev roditelja. Privremeni smještaj može se osigurati i stranom državljaninu. Privremeni smještaj osigurava se. ako posebnim propisom nije drukčije određeno. CZSS može je smjestiti u dom socijalne skrbi čiji osnivač nije RH. a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu. Status roditelja njegovatelja ne može se priznati roditelju djeteta kojem je priznato pravo na skrb izvan vlastite obitelji u okviru smještaja ili boravka. Korisniku se može odobriti financijska potpora i tijekom ponavljanja godine u slučaju bolesti ili drugoga opravdanoga razloga. kod pravne osobe i u obiteljski dom koji je pribavio rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje skrbi izvan vlastite obitelji navedenim korisnicima. koja nema prebivalište u Republici Hrvatskoj. Danom pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na financijsku potporu. Odredba ne primjenjuju se na roditelja njegovatelja. Ako protiv rješenja nije izjavljena žalba. kojim je priznato pravo na status roditelja njegovatelja izjavljena žalba. Pravo na status roditelja njegovatelja Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta. ako zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove roditelja njegovatelja. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi isplaćuje naknadu i uplaćuje sve doprinose za obvezna osiguranja. zajedno sa spisima predmeta ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi u roku od osam dana od isteka roka za žalbu. a najdulje do dana ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Pravo na financijsku potporu traje do završetka redovnoga studiranja u skladu s programom studija koji pohađa. prvostupanjsko tijelo dostavit će rješenje. kao zaposlena osoba prema posebnim propisima. o reviziji i žalbi odlučuje se istim rješenjem. Ako je korisnik smješten zbog hitnosti. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi vodi evidenciju fizičkih osoba kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja. CZSS dužan je donijeti rješenje o smještaju u roku 8 dana.sijft zatekne izvan mjesta prebivališta ili stalnog boravišta. Pravo na status roditelja njegovatelja prestaje kada roditelj nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu djetetu zbog svojeg psihofizičkoga stanja. kao i kod pravne ili fizičke osobe koja pruža skrb izvan vlastite obitelji. Iznimno.

nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu. ali se može pokrenuti upravni spor. Pomaganje uključuje pravnu i drugu pomoć vezano uz sklapanje. Može se odobriti i korisnicima prava na skrb izvan vlastite obitelji zbog potrebe školovanja. nabavke neophodne odjeće i obuće i sl. odnosno raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju i druge pravne poslove kojima se pojedincu i obitelji osigurava zadovoljavanje životnih potreba. O ocjeni dokaza i očitovanju stranke službena će osoba sačiniti zapisnik. čiji je sastavni dio zaključak u predmetnoj stvari. smrću člana obitelji. obitelji i društvu. Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća pružaju stručni radnici centra za socijalnu skrb u pravilu u domu korisnika. osobi koja je snosila troškove pogreba korisnika stalne pomoći. Jednokratna pomoć može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe vezane uz rođenje djeteta. Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća za korisnika je besplatno. starošću. OPĆE ODREDBE Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba. Protiv rješenja donesenog u postupku revizije ne može se izjaviti žalba. poništiti ili ukinuti. izjednačava se bračnom zajednicom. Radi prevladavanja komunikacijskih i mobilnih teškoća. nabavu odjeće. a u cijenu se uračunavaju i troškovi prijevoza pokojnika. nabavke potrebne odjeće i obuće. Ako protiv rješenja prvostupanjskog tijela. Ako je zaključkom odobrena jednokratna pomoć. nije izjavljena žalba. dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvarivati. Prvo na doplatak za djecu može se ostvarivati samo po jednoj osnovi. Iznimno. uvjeta.To je osobno pravo korisnika koje se ne može prenositi na drugu osobu. Može se odobriti do iznosa koji podmiruje potrebu za koju je odobrena. Po pribavljanju dokaza. Ako iznos potrebe prelazi peterostruki iznos osnovice. uključivanjem u svakodnevni život nakon duljega boravka u domu socijalne skrbi ili duljega liječenja te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima. III. klubove. koje podliježe reviziji. osim ako međunarodnim ugovorom 113 . službena osoba koja je vodila postupak i ravnatelj centra za socijalnu skrb. ako je u postupku revizije potrebno pribaviti nalaz i mišljenje tijela vještačenja. Pogrebni troškovi će se odobriti u iznosu cijene osnovnih troškova pogreba u mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba. Postupak za odobravanje jednokratne pomoći pokreće se na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti. Može se odobriti u novcu ili u naravi. Savjetovanje i pomaganje pruža se samcu ili obitelji radi svladavanja nedaća i teškoća u svezi s bolešću. smatra se da je revizija provedena i da je dana suglasnost na rješenje. rođenja djeteta. koju pružaju stručni radnici centra za socijalnu skrb. ako pravna pomoć nije osigurana drugim propisima. ZAKON O DOPLATKU ZA DJECU I. elementarne nepogode. a počinje teći od dana zaprimanja predmeta. radi potpore uzdržavanja i odgoja djece.Iznimno. Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća jest sustavna stručna pomoć čija je svrha uspješnije prevladavanje nedaća i teškoća. u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi vezano uz sklapanje pravnih poslova. službena osoba obvezna je pozvati stranku. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja. Zapisnik potpisuje stranka.a DRUGI OBLICI POMOĆI CZSS može odobriti druge oblike pomoći i to: – jednokratnu pomoć i – savjetovanje i pomaganje u prevladavanje posebnih teškoća.sijft U postupku revizije ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti. školovanje djeteta. rješavanje problema stanovanja i drugo. uključivanje u javne kuhinje. upoznati je s ocjenom dokaza i dati joj mogućnost da se očituje. rok za provođenje revizije ne teče za vrijeme provođenja postupka vještačenja. Rok za provođenje postupka revizije je tri mjeseca. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna zajednica. doplatak za djecu može se isplaćivati drugoj osobi. Prvostupanjsko rješenje doneseno u ponovnom postupku podliježe reviziji ako je njime priznato pravo na status roditelja njegovatelja. Prije donošenja odluke potrebno je pribaviti dokaze o postojanju potrebe i i visini iznosa kojim se potreba može podmiriti. Ako oba bračna druga mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu. osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. bolesti. stvaranje uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornoga odnosa pojedinca prema samom sebi. bolest ili smrt člana obitelji. Jednokratna pomoć može se odobriti. CZSS obvezan je pribaviti prethodnu suglasnost ministarstva za poslove socijalne skrbi. problemima u odgoju djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstava korisnika i dr. raspolaganje novcem. Savjetovanje i pomaganje odnosi se na vođenje kućanstva. organizirano učenje djeteta. invalidnošću. a revizija ne bude provedena u roku tri mjeseca od dana zaprimanja predmeta. zapisnik je osnova za isplatu jednokratne pomoći. gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na stručnog prevoditelja. pronalaženje posla. CZSS obvezan je u predmetnoj stvari donijeti odluku u roku od 8 dana od dana pokretanja postupka. bez prethodne suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

po djetetu. Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16. prema propisima iz socijalne skrbi. III. koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u srednjoj školi. za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja. godine života. i to: za vlastitu djecu. Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja.34 i 33. Korisnik može biti hrvatski državljanin koji ima neprekidno prebivalište u RH najmanje 3. Za dijete koje je strani državljanin i za dijete bez državljanstva. ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15.33% proračunske osnovice. i to: kad im se roditelj nalazi na odsluženju vojnog roka. baka. ako je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo. Doplatak za djecu pripada do navršene 15. odnosno duže bolesti. Za unučad i drugu djecu uzetu na uzdržavanje pripada doplatak za djecu korisniku i kad ta djeca imaju roditelje. Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16. Iznimno pravo na doplatak za djecu. posvojenu djecu ili postorčad. STJECANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU I VISINA DOPLATKA ZA DJECU Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom:  da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice (dohodovni cenzus). odnosno proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnim propisima. do završetka osnovnog školovanja. godine života. po djetetu. i nakon navršene životne dobi iz stavka 2. Korisnik može biti i stranac koji ima neprekinuti odobreni stalni boravak u RH najmanje 3. za dijete s oštećenjem zdravlja pripada doplatak za djecu. Za dijete. posvojitelj. II. godine života djeteta. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga. očuh. godine života. ne pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu. ako su im roditelji potpuno i trajno nesposobni za privređivanje. prestaje pravo na doplatak za djecu za to dijete. Za dijete stranca kojem je odobreno trajno nastanjenje pripada pravo na doplatak za djecu po ovome Zakonu. odn odgojne ili zaštitne mjere u ustanove prema propisima o izvršenju kaznenih sankcija. skrbnik.66% proračunske osnovice. osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života. U postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu osigurava se dvostupnost rješavanja u HZMO kao i sudska zaštita prava. KORISNICI DOPLATKA ZA DJECU I DJECA KOJIMA PRIPADA DOPLATAK Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju. ako im se roditelji nalaze na izdržavanju kazne zatvora ili su upućeni radi primjene mjere sigurnosti.g prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane Zakonom. utvrđenom prema propisima iz socijalne skrbi. Doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno redovito pohađati srednju školu. ovoga članka do završetka redovitog školovanja u srednjim školama. djed i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava. s prebivalištem na teritoriju RH. a dijete nema drugog roditelja. a najduže do 21. produljuje se pravo na doplatak za djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u osnovnoj ili srednjim školama. ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu. odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života. korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7. Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu. Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava. ne pripada pravo na doplatak za djecu. ali koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku. Za dijete koje je državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u inozemsvu.g prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete. Primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Korisnik može biti i stranac na privremenom boravku u RH ako to pravo ostvaruje na osnovi međunarodnog ugovora ili primjene pravila EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Za dijete s težim oštećenjem zdravlja. osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. a čije je oštećenje nastalo prije navršene 18. a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Iznimno. Stupanjem djeteta u brak. a najduže do 21. maćeha.i  da živi u kućanstvu s djetetom. Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnog proračuna.sijft ili pravilima EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije uređeno. 114 . i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti.5% proračunske osnovice. korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% proračunske osnovice. osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno.

Doplatak za djecu isplaćuje se u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec. isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu i bez donošenja rješenja. Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost. Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti u pogledu visine ukupnog dohotka kućanstva koje su isključivale stjecanje prava na doplatak ili zbog kojih je korisniku pripadao manji iznos doplatka za djecu (zbog promjene u broju ili svojstvu djece ili članova kućanstva). na čijem je području prebivalište podnositelja zahtjeva. naknade za porodni dopust i naknade zbog nezaposlenosti. po djetetu. radi koje je došlo do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu ili izmjenu svote doplatka za djecu i to u roku od 15 dana od dana nastale promjene.67 i 50% proračunske osnovice. O pravu na doplatak za djecu rješava u prvom stupnju ustrojstvena jedinica Zavoda. o tome se donosi rješenje. dohodak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava. doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% od proračunske osnovice. soba i apartmana putnicima i turistima. dohodak od osiguranja) i drugih primanja koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva prema propisima o porezu na dohodak i odredbama ovoga Zakona.sijft Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33. iznos doplatka za djecu uvećava se za 15%. dohodak od kapitala. Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj dohotka (dohodak od nesamostalnog rada. Za dijete s težim oštećenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi. Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti zbog kojih korisniku prestaje pravo na doplatak. neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno. O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu rješava središnja ustrojstvena jedinica Zavoda. Rješenje o žalbi donijeto u drugom stupnju konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% proračunske osnovice. dohodak od iznajmljivanja postelja. iznos doplatka za djecu uvećava se za 25%. prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava. Druga primanja su: mirovine ostvarene u inozemstvu. dohodak od otuđenja i davanja na korištenje nekretnina i imovinskih prava. a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je došlo do promjene. Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500. . dohodak od samostalne djelatnosti. Pod ukupnim dohotkom članova kućanstva. Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece. osim kada to korisnik izričito zahtijeva. OSTVARIVANJE PRAVA I ISPLATA DOPLATKA ZA DJECU Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće korisnik pisanim zahtjevom. Korisnik doplatka za djecu podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda dokaze o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini. privređivanja i trošenja ostvarenoga ukupnog dohotka svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva. dohodak od zakupnina i najamnina. Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva. poljoprivrede i šumarstva i od drugih samostalnih djelatnosti. Kod određivanja prava na doplatak za djecu i visine doplatka primjenom dohodovnog cenzusa ukupan dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini dijeli se na sve članove kućanstva. dohodak od obrtničke djelatnosti. Za dijete bez oba roditelja ili ako su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost i za dijete s oštećenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi. ožujka radi utvrđivanja prava i određivanja visine doplatka za tu godinu. korisnik stječe pravo na doplatak ili mu se povećava iznos doplatka za djecu od prvog dana idućeg mjeseca po prijavi nastale promjene. ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak. pravo se gubi od prvoga dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene. mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Kada se u tekućoj kalendarskoj godini poveća ukupan dohodak kućanstva koji uvjetuje gubitak prava na doplatak. naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad. kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka svojstva osobe koja može biti korisnik ili dijete umre ili izgubi svojstvo za koje je utvrđeno pravo. Pod kućanstvom korisnika razumijeva se zajednica života. prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva. Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda prijaviti svaku promjenu u tijeku godine. podrazumijeva se dohodak umanjen za iznos poreza i prireza. u svakoj godini do 1. Iznimno. nadležno tijelo 115 . IV. Dohodak smatra se: plaća ostvarena kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu.00 kuna za treće i četvrto dijete. dohodak od imovine i imovinska prava. slobodnih zanimanja. dohodak od dividenda i udjela u dobiti i kamata i dohodak po osnovi osiguranja života i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.

dnevnim migrantima koji su u RH zasnovali radni odnos pod uvjetom uzajamnosti. U godišnju kvotu radnih dozvola ne uračunavaju se radne dozvole koje se izdaju: 1. 2. Godišnja kvota radnih dozvola utvrđuje se u skladu s migracijskom politikom i stanjem na tržištu rada. žena i maloljetnih radnika. Može se utvrditi i kvota za sezonsko zapošljavanje. Ne smatra obavljanje prethodnih radnji za osnivanje i registraciju trgovačkog društva. podružnicama i predstavništvima. Hrvatske obrtničke komore i predstavnika socijalnih partnera. osim međunarodnih ugovora o stručno-tehničkoj pomoći. smatra i volonterski rad kako je uređen općim propisima o radu. 2. 6. zaštitne mjere za zapošljavanje i rad trudnica. VII. odnosno kolektivnim ugovorima ili arbitražnim pravorijecima. ministarstvo rada osigurat će potrebnu uzajamnu administrativnu suradnju i pomoć kako bi podaci o uvjetima zapošljavanja i rada bili dostupni svim zainteresiranima.000. HGK. najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora. radnicima i članovima njihovih obitelji. ako u određenom roku ne prijavi promjene koje uzrokuju gubitak prava na doplatak za djecu ili utječu na visinu doplatka. na temelju međunarodnog ugovora. drugom državom ili međunarodnom organizacijom. VI. ostvari pravo na doplatak za djecu na osnovi neistinitih i netočnih podataka datih nadležnom prvostupanjskom tijelu. Zavod je obvezan najmanje jedanput godišnje podnijeti izvješće o svojem radu na poslovima doplatka za djecu ministarstvu nadležnom za obitelj. ako mu je isplaćen doplatak na koji nije imao pravo prema rješenju ili je doplatak isplaćen u većoj svoti od svote određene u rješenju kojim je utvrđeno pravo i svota doplatka. Prijedlog godišnje kvote radnih dozvola izrađuje ministarstvo rada na temelju mišljenja HZZ. propisano najduže trajanje radnog vremena i najkraće trajanje odmora. Strancima se jamči razina prava u odnosu na uvjete zapošljavanja i rada utvrđena radno pravnim propisima RH. Zajamčena prava osobito se odnose na: 1. Radom se. rade u RH 7. 3. 5.10 tekuće godine za sljedeću godinu i to za produženje već izdanih radnih dozvola i za novo zapošljavanje. strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama.000. 6. U cilju ostvarivanja potpunog informiranja o zaštiti i opsegu prava i potrebne međunarodne suradnje. Zavod vodi očevidnik o korisnicima prava na doplatak za djecu i o djeci za koju pripada doplatak. 8. 2. NADZOR Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u poslovima provedbe doplatka za djecu obavlja ministarstvo nadležno za obitelj. najniže plaće uključujući plaće za prekovremeni rad. KAZNENE ODREDBE Korisnik doplatka za djecu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1. 5. registraciju obrta ili slobodnog zanimanja. profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji na temelju valjano zaključenog ugovora o radu. Ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak. Godišnjom kvotom radnih dozvola utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje te broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja. 9. strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima. 116 . VIII. 4. . učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina. ZAKON O STRANCIMA Stranac može raditi u RH na temelju radne ili poslovne dozvole.00 kuna ako: 1. čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i RH 3. ne prijavi u propisanom roku svaku promjenu koja utječe na gubitak prava na doplatak za djecu ili na smanjenje svote doplatka za djecu. koje su registrirane kao strana udruga u RH i još najmanje 3 države.sijft socijalne skrbi odredit će isplatu doplatka drugoj osobi i o tome izvijestiti Zavod. Vlada RH utvrđuje godišnju kvotu radnih dozvola najkasnije do 31. kako je definirano Protokolom o pristupanju RH Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije. ključnom osoblju. zdravstvene uvjete i zaštitu na radu. strancima koji su članovi zakladnih tijela predstav. koje je Rh sklopila s EU. Prava jamče se i radnicima ustupljenim putem agencija za privremeno zapošljavanje. Radi zaštite i ostvarivanja prava na zajamčene uvjete zapošljavanja i rada propisane ovim člankom stranac može protiv pravne ili fizičke osobe poslodavca. FINANCIRANJE DOPLATKA ZA DJECU Sredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju se u državnom proračunu. V.00 do 5. u skladu s posebnim propisom. odn primatelja usluge pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom u RH. a znao je ili morao znati za te promjene. 4. zabranu diskriminacije. NAKNADA ŠTETE Korisnik doplatka za djecu dužan je Zavodu nadoknaditi štetu koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate doplatka: ako ostvari doplatak za djecu na koji nema pravo ili ga ostvari u višoj svoti nego što mu pripada na temelju neistinitih i netočnih podataka za koje je znao/morao znati da su netočni. stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Rh. strancima koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava.

Radna dozvola za obavljanje sezonskih poslova može se izdati na vrijeme koje je jednako vremenu trajanja sezonskih poslova. 2. radna dozvola može se izdati s rokom važenja do 2. radna dozvola izdat će se samo jednom strancu. Dnevni migrant. koja se dostavlja poslodavcu. boravak i rad stranaca. i MO ili ako stranac krši odredbe Zakona koje se odnose na ulazak. zdravstv. Osobom koja obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu.000. a najduže do 1. Radna dozvola će se poništiti ako: 1. obrta. ima pravo boraviti u RH do isteka odobrenja privremenog boravka.G. stranac radi za poslodavca koji za njega nije ishodio radnu dozvolu. Ako više stranaca obavlja ključne poslove u jednom trgovačkom DOO ili komplementarnom komanditnom društvu (osnivači. poslodavac i stranac dužni su obavijestiti policijsku upravu. podružnice. a najduže do 6 mjeseci godišnje. Poslovna dozvola može se izdati: 117 . ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor. je izdana na temelju neistinitih podataka o radniku ili poslodavcu. odnosno policijsku postaju. stranac na temelju radne dozvole obavlja poslove za koje mu nije izdana radna dozvola. podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva. a najduže do 6 mj godišnje te se ne može produžavati.udruge ili ustanove u RH.sijft Strancima koji namjeravaju boraviti u RH duže od 90 dana godišnje može se izdati radna dozvola izvan godišnje kvote na vrijeme koje je potrebno za izvršenje posla. podružnici ili predstavništvu ima viši položaj. otpuštanje ili druge kadrovske poslove. obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca. 3. odnosno policijskoj postaji najkasnije u roku od 15 dana od dana izdavanja radne dozvole. zdravstvenom i MO Stranac kojem je neskrivljeno prestao ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor. dokaz o registraciji trgovačkog društva. odn davanje preporuka vezanih uz zapošljavanje. Policijska uprava. Ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor poslodavac je dužan dostaviti policijskoj upravi.00 kuna. Radna dozvola/poslovna dozvola za stranca prestaje važiti: 1. Zahtjev za produženje radne dozvole poslodavac mora podnijeti policijskoj upravi najkasnije 45 dana prije isteka roka važenja radne dozvole. Radna dozvola izdaje se na određeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se zasniva radni odnos. 3. prokuristi. istekom roka važenja. u roku od 8 dana. Protiv odluke može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostave. 6. osoba koja u trgovačkom društvu. poništenjem. članovi uprave i članovi nadzornog odbora). se krše propisi o radu. koja posjeduje posebna stručna znanja i/ili ovlasti prijeko potrebne za pružanje usluga. podružnici ili predstavništvu. poslodavac ne dostavi ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor u roku. U slučaju prestanka ugovora o radu ili drugog odgovarajućeg ugovora te prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana radna dozvola. • praćenje i nadziranje rada drugih zaposlenika. predstavništva. može odbiti izdavanje radne dozvole ako poslodavac krši propise o radu. primjenu tehnika ili vođenje poslovanja trgovačkog društva. • ovlaštenje za zapošljavanje i otpuštanje radnika. dokaz o stručnoj spremi i osposobljenosti stranca. 2. odn članova trgovačkog društva te osoba koja obnaša neku istovjetnu dužnost uključujući: • upravljanje radom odjela ili pododjela društva. služenje opremom za istraživanje. podatke o radnom mjestu ili vrsti posla i uvjetima rada. dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima. odnosno samo kod onog poslodavca s kojim je na temelju radne dozvole zasnovao radni odnos. Radna dozvola neće se izdati poslodavcu ili strancu ako nije podmirena izrečena novčana kazna ili ako nije izvršena zaštitna mjera. 5. osoba koja se nalazi pod općim nadzorom ili rukovodstvom uprave ili dioničara. 2. Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za izdavanje radne dozvole zbog popunjenosti godišnje kvote radnih dozvola nije dopuštena žalba. Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole poslodavac je dužan priložiti: 1. 6. 3. podružnice ili predstavništva. osoba koja upravlja poslovanjem.G. Nadležna policijska uprava o zahtjevu donosi odluku. a najduže do 6 mjeseci godišnje. prestankom postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana. osoba koja radi u trgovačkom društvu. 2. Poslodavac može zaposliti stranca samo na onim poslovima za koje mu je izdana radna dozvola. 4. a čija ukupna vrijednost temeljnog kapitala ne prelazi iznos od 100. Ugovor o radu za obavljanje sezonskih poslova sklapa se na vrijeme koje je jednako vremenu trajanja sezonskih poslova. ali se može pokrenuti upravni spor. Stranac može raditi u RH samo na onim poslovima za koje mu je izdana radna dozvola. smatra se: 1. 5. 4. odn obavljanje nadzornih ili voditeljskih poslova. Zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi pravna ili fizička osoba koja zapošljava stranca ( poslodavac). strancu nije odobren ili mu je prestao privremeni boravak. Iznimno. je državljanin susjedne države u kojoj ima prebivalište i redovito dolazi na rad poslodavcu u RH i vraća se u matičnu državu.

ako se uvode novi proizvodni postupci. Davanje ili uskrata suglasnosti mora biti obrazložena i dostavljena nadležnoj policijskoj upravi. Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnose policijskoj upravi. odnosno policijskoj postaji u roku od 15 dana. odnosno policijskoj postaji u roku od 15 dana. ako trgovačko društvo. osobama koje pružaju usluge turističkog zastupnika poslovna dozvola izdaje se na temelju potvrde o upisu ugovora o turističkom zastupanju turističkih agencija u Upisnik ugovora o turističkom zastupanju koji vodi ministarstvo nadležno za poslove turizma. osnivaču vlastitoga trgovačkog društva u RH ili strancu koji u trgovačkom društvu ima većinski udio najmanje 51%. Zahtjev za produženje poslovne dozvole stranac mora podnijeti policijskoj upravi. odnosno podružnice ili predstavništva s kojim inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor. odnosno prema mjestu pružanja usluge u turizmu. vlasniku obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u RH. Poslovna dozvola može se izdati osobama iz točke 3 ako imaju odgovarajuću kvalifikaciju. a bez suglasnosti nadležne županijske komore. Poslovna dozvola izdaje se s rokom važenja do jedne godine.može na temelju poslovne dozvole raditi na cijelom području RH. Stranac kojem je izdana poslovna dozvola dužan je u roku od 8 dana od nastanka okolnosti koje predstavljaju razlog za prestanak poslovne dozvole obavijestiti policijsku upravu. Strancima poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti nadležne županijske komore. strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca. nova oprema i suvremena tehnologija te potiče otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje domaće radne snage. odn obrt svojim poslovanjem utječe na povećanje gospodarske aktivnosti u HR. strancu nije odobren ili mu je prestao privremeni boravak. i mirovinskom osiguranju te dr propise u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati. stranac u roku od 4 mj od odobrenja privremenog boravka ne započne obavljanje djelatnosti za koju mu je izdana poslovna dozvola. prema mjestu obavljanja slobodnog zanimanja 4. • učenici koji putem ovlaštene organizacije ili kroz program razmjene učenika dolaze na praksu.sijft 1. 5. Osobe koje pružaju usluge turističkog zastupnika. a ostvaruje poslovnu aktivnost radi obavljanja djelatnosti u RH. a inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor s trgovačkim društvom odnosno obrtom u RH. financijska sredstva i ako obavljanje njihove djelatnosti predstavlja interes za Republiku Hrvatsku. a može se produžavati sve dok stranac ispunjava uvjete za izdavanje poslovne dozvole te ako priloži dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima u Republici Hrvatskoj. • stručnjaci na području zaštite kulturne baštine. odn policijskoj postaji najmanje 30 dana prije isteka roka važeće poslovne dozvole. 3. strancu koji se bavi slobodnim zanimanjem. Poslovna dozvola će se poništiti ako: 1. Nadležna županijska komora dužna je suglasnost dostaviti nadležnoj policijskoj upravi. odn policijsku postaju. O žalbi odlučuje Ministarstvo. društvo s kojim inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor. odnosno jednom od suvlasnika zajedničkog obrta. odnosno upisom u registar propisan pravilnikom koji donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za određenu djelatnost. Bez radne. sukladno propisima RH Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnosi policijskoj upravi. odn poslovne dozvole. 3. Poslovna dozvola se izdaje na temelju ugovora o pružanju usluga sklopljenim između inozemnog poslodavca ili obrtnika s trgovačkim društvom ili obrtom u Republici Hrvatskoj. prema sjedištu trgovačkog društva. • stranci koji provode stručnu izobrazbu i usavršavanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u RH 118 . odnosno policijskoj postaji prema sjedištu trgovačkog društva ili obrta u RH. stranac krši propise o radu. Iznimno. odnosno turističkog animatora sukladno posebnom propisu. 4. Strancima iz točke 1. poslovna dozvola može se izdati na temelju upisa u odgovarajući registar RH sukladno posebnim propisima. poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti koju izdaje HGK putem nadležne županijske komore. Protiv rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana dostave. i 2. Stranci koji su državljani država članica Europske unije nisu dužni ispuniti uvjete. dozvola. Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnosi policijskoj upravi. Stranac koji se bavi slobodnim zanimanjem i pružatelj usluge koji radi za isto trg. do 90 dana godišnje. 2. zdravst. Davanje ili uskrata suglasnosti mora biti obrazložena. pod uvjetom da se radi o specifičnom pružanju usluga u djelatnosti visoke tehnologije te da pružanje usluga predstavlja interes za RH. za izdavanje poslovne dozvole ne moraju ispunjavati uvjete. a nisu u radnom odnosu. Protiv odluke o izdavanju poslovne dozvole može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostave. i 2. Strancima iz točke 3. ključno osoblje i članovi nadzornog odbora trgovačkog društva koji obavljaju poslove za trgovačko društvo. Poslovna dozvola može se izdati osobama iz točke 1. stranac obavlja poslove za koje mu nije izdana posl. 2. Poslovna dozvola može se izdati strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca ako je pružatelj usluge zaposlen kod tog poslodavca i ima odgovarajuće kvalifikacije. Policijska postaja donosi rješenje. knjižničarstva i arhivistike. • stranci koji sukladno posebnim propisima pružaju usluge u turizmu. mogu raditi sljedeće kategorije stranaca: • prokuristi. Stranac ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak. je izdana na temelju neistinitih podataka.

strancem na stalnom boravku ili azilantom. odnosno policijske postaje prema mjestu obavljanja poslova. lektori i drugi nastavnici koji izvode nastavu na poziv hrvatskih visokih učilišta. Pravne i fizičke osobe koje koriste usluge stranca moraju imati sklopljen ugovor ili drugu odgovarajuću potvrdu. strani dopisnici. odn autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti. akreditiranim u RH. a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme. Stranci koji namjeravaju boraviti duže od 90 dana dužni su regulirati privremeni boravak u svrhu rada. do 60 dana godišnje. koji u RH dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom RH. predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove isključivo vezane uz vjersku ili karitativnu službu. studenti koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija dolaze na volonterski rad u radnim kampovima i na sličnim radno-obrazovnim programima. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država. odnosno poslovne dozvole. odn poslovne dozvole. likovne i druge kulturne priredbe. odnosno poslovne dozvole. mladi koji obavljaju poslove u organizacijama civilnog društva u sklopu programa međunarodne razmjene i suradnje volontera EU. ako ti stranci dolaze iz te tvrtke u sjedištu. istraživanja u RH. koncertne. koji u RH obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje. montažu ili servis strojeva ili opreme. 3. odnosno konzularne urede države čije državljanstvo imaju. stranci – predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima. obrazovnih i znanstvenih institucija. odnosno poslovne dozvole. dužni su od nadležne policijske uprave.. kazališne. stranci koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova.sijft • stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne • • • osobe sa sjedištem u RH koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem. ispostavi nadležnoj prema sjedištu pravne ili fizičke osobe koja koristi usluge stranca. dužni su prije početka rada pribaviti potvrdu o prijavi rada stranca bez radne. Bez radne. odnosno policijske postaje pribaviti potvrdu o prijavi rada bez radne. bez zasnivanja radnog odnosa. Bez radne ili poslovne dozvole mogu raditi sljedeće kategorije stranaca: 1. znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju. Pravne i fizičke osobe koje koriste usluge stranca. 5. Bez radne. Pravne ili fizičke osobe koje koriste usluge stranaca dužne su dostaviti ugovor o obavljanju poslova prije započinjanja ugovorenog rada i to poreznoj upravi. stranci koji u RH dolaze obaviti vježbenički staž u trgovačka društva. stručnjaci. . stranci koji rade na stranim plovilima i upisani su u popis posade.. 4. odnosno poslovne dozvole za strance dostaviti poreznoj upravi. mogu raditi sljedeće kategorije stranaca: autori i izvođači na području glazbene. stranci koji obavljaju poslove iz područja obrane i unutarnjih poslova ili stručnog usavršavanja na tim područjima. akreditirani u RH ili izvjestitelji stranih medija. organizacijsko i tehničko osoblje. koje je odobrila Vlada RH. stranci kojima je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom. na temelju međunarodnog ugovora. misija. mogu raditi sljedeće kategorije stranaca: umjetnici i tehničko osoblje za operne. klubova ili državnih reprezentacija. Stranci ili pravne i fizičke osobe koje koriste njihove usluge. izvorni govornici stranih jezika. 2. koji obavljaju posao znanst. stranci koji u RH nastupaju na športskim priredbama i natjecanjima kao predstavnici stranih ekipa. nastavnici i predavači stranih kulturnih. ispostavi nadležnoj prema sjedištu pravne ili fizičke osobe. stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku. članovi međun.. stranci s odobrenim stalnim boravkom. a kada je mjesto izvršenja ugovorenog rada različito od sjedišta pravne li fizičke osobe i ispostavi nadležnoj prema mjestu u kojemu će se ugovoreni rad izvršiti. studenti koji putem ovlaštene organizacije dolaze na praksu. podružnice ili predstavništva kojih su vlasnici strane tvrtke. 119 . upravno osoblje. glazbeno-scenske i plesne umjetnosti kao i prateće izvjestiteljsko. stranci kojim je odobren privremeni boravak iz humanitarnih razloga. stranci koji u RH imaju status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika.. . stranci koji sudjeluju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac. do 30 dana godišnje. Stranci koji će raditi kraće od 90 dana ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njihovim uslugama. stranci koji sukladno posebnim propisima dolaze kao instruktori letenja odnosno kao polaznici obrazovne nastave u zrakoplovstvu. bez radne. moraju imati sklopljen ugovor ili drugu odgovarajuću potvrdu. odnosno iz njezinog predstavništva ili podružnice u nekoj drugoj državi.. stranci kojima je odobren azil. baletne. Bez radne/poslovne dozvole mogu raditi sljedeće kategorije stranaca: profesori. Policijske uprave dužne su potvrde o prijavi rada bez radne. odnosno poslovne dozvole od nadležne policijske uprave. studenti koji dolaze na praksu u diplomatske misije. stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima.

♥ posvojenici i pastorčad državljanina države članice EEP-a ili njegovog bračnog ili izvanbračnog druga. stranci koji imaju autonomno odobrenje boravka u RH. ULAZAK. XI. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na članove obitelji državljana države članice EEP–a primjenjuju se na strance-članove obitelji hrvatskih državljana. BORAVAK I RAD DRŽAVLJANA DRŽAVA ČLANICA EEP-a I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI Državljaninom države članice EEP-a smatra se stranac koji ima državljanstvo jedne od država članica EEP-a. drugom državom ili međunarodnom organizacijom te na rad volontera koji rade u neprofitnim udrugama i ustanovama u RH. 120 . koje je državljanin države članice EEP-a ili njegov bračni ili izvanbračni drug dužan uzdržavati i stvarno ih uzdržava. ♥ srodnici državljanina države članice EEP-a te njegovog bračnog ili izvanbračnog druga po krvi u uspravnoj liniji nishodno. Članovima obitelji državljana države članice EEP-a smatraju se: ♥ bračni drug. koje je RH sklopila s EU. ♥ srodnici po krvi u uspravnoj liniji ushodno. do navršene 21 g. ♥ osobe srodnici i posvojenici državljanina države članice EEP stariji od 21 godine života. koje je državljanin dužan uzdržavati i stvarno ih uzdržava. 7. ♥ izvanbračni drug. Državljani država članica EEP-a i članovi njihovih obitelji mogu u RH raditi i pružati usluge bez radne i poslovne dozvole. Ovo se ne odnosi se na stranca koji u RH obavlja poslove i provodi projekte na temelju međunarodnih ugovora o stručno-tehničkoj pomoći.sijft 6. istraživanja. do navršene 21 godine života. stranci koji imaju privremeni boravak u svrhu znan.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful