Najopstija i uobicajena definicija pedagogije je da je ona nauka o vaspitanju.

Pedagogija se cesto odredjivala kao nauka o vaspitanju, obrazovanju i nastavi cime se u centar stavlja organizovani proces vaspitanja u skoli.(skolsko obrazovanje,posebno nastava). Krulj,Kacapor i Kulic smatraju da nauku o vaspitanju treba tretirati kao socijalnu nauku, koja vaspitanju, pa i prakticno vaspitno obrazovnom radu, prilazi intedisciplinarno.Pedagogija je slozena nauka koja se oslanja na tri bitna elementa-antropoloski (u okviru kojeg se ukazuje na vaspitanje kao na fenomen primjeren i neophodan covjeku ), teleoloski ( koji se odnosi na utvrdjene ciljeve i zadatke vaspitno obrazovnog rada ) i metodoloski ( koji se odnosi na metode,oblike i sredstva usvajanja vaspitnoobrazovnih sadrzaja).Predmet proucavanja pedagogije se nalazi u neprestalnom mijenjanju,razvijanju i redefinisanju. Nova ljudska saznanja i pojava pisma usloznjavaju vaspitanje ,te se tako pojavljuju i prve institucije ( vise milenijuma prije nove ere u doba vavilonskog carstva, Asiriji, Kini, u Srednjem egipatkom carstvu, a vaspitaci su bili posebno odabrani svestenici ). Malo je zapisa is tog doba, a najvise ih je iz anticke Grcke iz doba procvata filozofije. Kasnije u carskom Rimu, u prvom vijeku nove ere javlja se prvo posebno djelo posveceno vaspitanju `Vaspitanje govornika` od Kvintilijana. U 19om vijeku pedagogija je konstituisana kao samostalna drustvena nauka.Rijec pedagogija je grckog porijekla i njena upotreba potice iz antickog doba.Sastavljena je od dvije rijeci pais,paidos-dijete,djecak i ago,agein-voditi.Dakle, osnovno znacenje jeste voditi dijete.. (pedagog=paid-agogos tj onaj koji vodi dijete).Kasnije u antickom Rimu pedagog postaje onaj koji vodi ,usmjerava,potpomaze i omogucava cjelokupan ( fizicki i duhovni ) razvoj licnosti djeteta,dakle onaj koji vaspitava dijete.Pedagogoija je nauka o zakonitostima vspitanja I obrazovanja.Svaka nauka,pa tako i pedagogija da bi bila validna i samostalna nauka mora da zadovolji odredjene kriterijume:1.predmet(objekat)proucavanja;2.metodologiju sa svojom aparaturom,pomocu koje proucava i bavi se putevima vaspitanja.;3.sistematizovano znanje i iskustvo tj mora da posjeduje naucna saznanja,4.svoju terminologiju,leksiku i jezik,i da se po tome razlikuje od drugih nauka.Vaspitanje je process izgradjivnja,formiranja i samoformiranja licnosti. Pedagozi kazu da je vaspitanje cilj,process i sredstvo,cilj je svestran razvoj licnosti a njega postavlja drustvo,zajednica,drzava,vaspitanje je proces zato sto traje dok je covjek ziv tj od rodjenja pa do kraja zivota i vaspitanje je sredstvo jer pomocu vaspitanja vaspitac djeluje na vaspitanika.

navike i umijenja.nastavnik i nastavni sadrzaj ).Prevaspitavanje je specifican vid procesa vaspitanja koje se primjenjuje onda kada se kod jedne licnosti ispoljavaju odredjene osobine koje nisu u skladu sa ciljem vaspitanja.DZON LOK. Vaspitanje je najsiri i najsveobuhvatniji pedagoski pojam i proces.Razni pedagozi su potcjenjivali ulogu i moc vaspitanja precjenjujuci ulogu naslednih faktora i obrnuto.vrijednosti.Pored navedenih postoje i mnogi drugi vazni osnovni pojmovi u pedagogiji: ucenje.skolski sistem.NATIVIZAM precjenjuje ulogu nasledja.a tvoja stvar je da toj savitljivoj prilagodljivoj masi das najbolju formu. Cinioci razvoja licnosti su nasledje ( bioloski factor ).mislim da mogu tvrditi da od 10 ljudi koje susrecem 9 njih je ono sto jesudobri ili zli.samoizgradjivanje i samoformiranje sopstvene licnosti.VELIKANI HUMANIZMA I RENESANSA su bili opijeni vjerom u svemoc vaspitanja i preobrazaja svijeta putem vaspitanja. drustvena sredina ( socijalni factor).On nije nista drugo do ono sto iz njega ucini vaspitanje.kompjuter itd ) odredjena znanja. vec samo u vidu odredjenih mogucnosti I dispozicija.moralno vaspitanje itd.E.a potcjenjuje ulogu vaspitanja ( iver ne pada .najopstiji pojmovi jedne nauke ( u pedagogiji su to vapitanje.Iz navedenih pedagoskih kategorija ( vaspitanje i obrazovanje ) izvedeno je vise osnovnih pedagoskih pojmova:samovaspitanje je proces nastojanja i aktivnost usmjerena na samorazvijanje.Obrazovanje je srz i jezgro cjelokupnog procesa vaspitanja.obrazovanje i nastava ).Kategorije su osnovni.sistem obrazovanja.EPIKUREJCI I STOICI su govorili o sudbinskoj predodredjenosti covjekove licnosti i nasledjem.Nastava je posebno organozovan planski i sistemastki process ostvarirvanja zadataka vaspitanja i obrazovanja u skoli.Samoobrazovanje je poseban vid obrazovanja i njegov osnovni smisao je da sama individua bez neposrednog i stalnog prisustva drugih lica ( nastavnika ) usvaja. skola. Nasledje je proizvod dosadasnjeg razvoja zivota ljudi i ono obezbjedjuje putem gena preduslove koji su osnova daljeg razvoja licnosti. ne u vidu gotovih i nepromjenljivih sposobnosti i karakteristika licnosti.cilj vaspitanja.Nastavom su uvijek obuhvacena 3 cinioca ( tkzv didakticki trougao-ucenik.ERAZMO ROTERDAMSKI –priroda ako ti je podarila sina nije ti dala nista drugo do sirovu masu .radio. posredstvom drugih sredstava (stamapa.sistem vaspitanja i svjesna stvaralacka aktivnost vaspitanika.KANT-covjek moze postati covjekom samo putem vaspitanja.korisni ili stetni za drustvo-postalo putem vaspitanja koje su imali.

stalozen. 2.kolericki(jaka osjecanja.3.lako resavanje na akciju.crte koje se odnose na sposobnosti neke licnosti.Ipak postoji saglasnost da crte licnosti treba klasifikovati 4 grupe:1.uzdrzljivost u ispoljavanju emocija. postoje dva osnovna nacina reagovanja a to su: ekstravertni.Savremena pedagogija je odbacila ove tri teorije a prihvatla MULTIFAKTORSKU TEORIJU koja pored nasledja i sredina uzima u obzir ulogu covjekove aktivnosti u vlastitom oblikovanju.preovladjuju osjecanja tuge i zabrinutosti ).N.3.sklonst vedrom raspolozenju. realisticnost I lako socijalno prilagodjavanje i drugi introvertni.povucenost.Po njemu.Rotlicnost je jedinstvena organizacija osobina koja se formira uzajamnim djelovanjem organizma i socijalne sredine ( uzajamno djelovanje ).Jedna od najcesce pominjanih tipologija licnosti u istoriji psihologije je Hipokratova podjela temperamenta: 1.intenzitet reakcija u odredjenoj situaciji ( intenzitet obicnih uzbudjenja ili fobija ).crte karaktera koje ukazuju na tipicne nacine reagovanja jedne osobe u medjuljudskim odnosima.povrsnost emocija). osjecanja slaba i tesko se ispoljavaju.crte konstitucije kojim najcesce opisujemo tjelesni oklop jedne osobe. 2.Medju psiholoski najvrijednije tipologije spada ona koju je predlozio Jung. melanholicki ( rijetko reaguje.vaspitanje nas cini onim sto smo).razdrazljivost I sklonost agresivnm reagovanju).STERNOVA TEORIJA KONVERGENCIJE o pomirenju nativista i empirista je vjestacko pomirenje jednostranih teorija.ucestalost sa kojom neko lice prihvata odredjeni tip prilagodjavanja (snalazljivost ).osjetljivost na . EMPIRISTICKE TEORIJE precjenjuju ulogu sredine i vode nas u zabludu o svemoci vaspitanaj i iskustva (vaspitanje je svemocno.crte koje se odnose na temperament jedne osobe a pod tim se podrazumijeva nacin i ntenzitet emocionalnih reakcija. 3. spremnost na neposrednu akciju.niz situacija u kojima se neko ponasa dosledno.2. osjecanja intenzivna i dugo traju.zatvorenost.tj okrenuti ka spolja prema stvarnosti i ljudima .slabija osjetljivost.slabo osjetljiv i slabo pokretljiv covjek ).Olport je predlozio tri mjerila za odredjivanje crta licnosi odredjene osobe: 1. jer na indirektan nacin shvata licnost vaspitanika kao pasivnu i nebitnu u citavom procesu razvoja. sto znaci da savremena pedagogija vaspitnaje shvata aktivisticki.Olport-licnost je dinamicka organizacija onih psihofizickih sistema unutar individue koji odredjuju njeno karakteristicno ponasanje i njen karakteristican nacin misljenja. tj licnost okrenutu ka sebi karakterise sklonost razmisljanju.daleko od klade ).4.karakterisu otvorenost ponasanja.sangvihicki (lako mijenja raspolozenja. flegmaticki ( reaguje rijetko i sporo.

Obezbjedjuje neophodni nivo organizovanosti I koordiniranosti vaspitne djelatnosti. Funkcije cilja vaspitanja su veoma brojne i znacajne: Njegovim formulisanjem civjek postaje svjesniji svojih namjera u vaspitanju. Motivaciona funkcija ideala kome se tezi. Nije samo norma I ideal.oblika rada.utilitaristicko.2. emotivnog i voljnog. Cilj obicno sadrzi smisao djelatnosti vaspitanja. afektivni i psihomotorni razvoj.3. Dva osnovna nacina formulisanja i definisanja cilja vaspitanja su – cilj kayo gotova staticna i udaljena slika i cilj kao odlika i svojstvo samog procesa kojim se dolazi do njega.tempu razvoja vaspitanika. Covjek pripada tipu.kritiku.cini ga promisljenim I racionalnim procesom.moralisticko. jer je okrenut buducnosti.on ga ne posjeduje.redji i slabiji kontakt sa ostalim ljudima. vec I osnova za razradu zahtjeva I odgovornosti u odnosu na ucenike vaspitnog procesa I one koje obezbjedjuju neophodne uslove. Realizaciju pojedinih ciljeva I zadataka vaspitanja prate i objedinjuju 3 etape: racionalnog.U udzebinicima pedagogije prije prvog svjetskog rata razlicita gledista o cilju vaspitanja su razvrstana u 4 grupe: 1.primjeni metoda I sredstava vaspitanja. Cilj vaspitanja vodi racuna o kontinuitetu I adekvatnosti razvoja vaspitanika I planiranih aktivnost.4. Njime se odrzava odredjeni kontinuitet ideja I vrednosnih sistema oko njih se okuplja I ujedinjuje odredjena socijalna grupa. te okupiranost vlastitim mislima i dozivljajima.Tako se osnovna podrucja razvoja licnosti obicno dijele na kognitivni. Futuroloska funkcija. On je pretpostavka planiranja I predvidjanja optimalnih rjesenja u izboru i redosledu sadrzaja. Dva osnovna nacina formulisanja I edfinisanja cilja vaspitanja su cilj kao gotova staticna I udaljena slika I cilj kako odlika I svojstvo samog procesa kojim se dolazi do njega.socijalno glediste. .hedonisticko.

zelje I potrebe.afektivni. moralno. saznanja o covjeku i njegovoj licnosti. Zadaci vaspitanja koji se odnose na sistem vaspitanja i obrazovanja: porodica.estetsko. i druga da niko van same licnosti nema pravo da odredjuje ciljeve vaspitanja i da su ciljevi vaspitanja u samoj licnosti. 3. vrtic. drustvene svjesne aktivnosti i emocionalne veze.Vaspitanje treba da ispuni 3 bitna zadatka: kognitivni. personalna tj vezane za licni zivot. Savremeno vaspitanje obuhvata sledece bitne komponente.Konkretizacija ciljeva i zadataka vaspitanja se sprovodi na svim nivoima i svim pdrucijima vaspitnog rada ( prema nivou drustvene kompetentnosti.Determinante cilja i zadataka vaspitanja su ( sta sve uslovljava cilj vaspitanja? ).estetsko i fizicko vaspitanje. grupa vrsnjaka.Zadaci vaspitanja koji se odnose na zadatke nastave: materijalni( nastavna materija). prema nastavnim predmetima i programima. drustvena tradicija.Zadaci vaspitanja koji se odnose na osnovne komponente vaspitanja. Zadaci vaspitanja koji se zasnivaju na vaspitnim vrijednostima: genericke ili opste ljudske vrijednosti.moralno. Dvije tendencije pri odredjivanju cilja vaspitanja: -insistiranje na jasnom i preciznom formulisanju ciljeva vaspitanja koji svi moraju postovati i iz kojih sve institucije treba da izvode svoje zadatke vaspitanja. ideoloska i politicka shvatanja. skola.psihomotoricki. interesi i ambicije samih licnosti na koje se vaspitanje odnosi. prema programskim cjelinama pa sve do konstatovanja ciljeva i zadataka jednog nastavnog casa pri obradi odredjene nastavne jedinice) 1.To znaci da vaspitanje treba da ispuni 5 osnovnih zadataka. prema stranama vaspitanja.mas mediji.prakticnih i izrazajnih) i vaspitni (komponente) 4.razvijenost pedagoske nauke i sistema vaspitanja (skolstva).slobodno vrijeme i permanentno obrazovanje. prema vrstama skola.drustvena zajednica. 2. . radno i fizicko vaspitanje.intelektualno. funkcionalni (psihomotoricko podrucje tj razvijanje brojnih i raznovsrnih sposobnosti: senzorskih. Zadaci vaspitanja koji se odnose na strukturu psihickog zivota.sistem vrijednosti.intelektualno. 5.radon.

razvijanju pozitivnih moralnih osobina licnosti U ostvarivanju ovih zadataka znacajnu ulogu imaju porodica.racionalnosti i jedinstva teorije i prakse. Radno vaspitanje je planski . tj podsticanja samostalnog misljenja ucenika.budjenju i razvijanju interesovanja.produktivnom i stvaralackom bicu.profesionalnom informisanju i usmjeravanju ucenika 6.Umjesto cistog memorisanja.razvijanje radne i tehnicke kulture 2.umjetnickog i filozofskog znanja.umijenja i sposobnosti koje omogucuju i usmjeravaju intelektualni razvoj. za samoobrazovanje i razvijanje kultura i tehnika. ekonomicnog i visoko produktivnog rada 3 ovladavanje radnim vjestinama i navikama 4. intelektualnog i drugog rada.Intelektualno vaspitanje podrazumijeva izbor.Sadrzaj obrazovanja treba shvatiti ne samo kao odredjenu sumu gotovih znanja.usvajanje naucnih znanja.usvajanje odgovarajucih znanja o principima savremene organizacije rada i pretpostavkama racionalnog.sistematski i cjelishodno organozovan process razvoja culture mladih koji je usmjeren na sticanje znanja.Ono povezuje teoriju i praksu i prevazilazi formalizam u znanjima ucenika.Intelektualno vaspitanje – americki psiholog i didakticar Dzerom Bruner istice da nije toliko bitan obim znanja koliko razvijena snaga razuma i svjesna sposobnost ponasanja. predskolske ustanove.U ostvarivanju zadataka radnog vaspitanja neophodno je dosledno postovanje sledecih principa:prakticne svrsishodnosti.Zadaci intelektualnog vaspitanja: 1.umijenja i navika i formiranje osnove za pogled na svijet.Ono obuhvata dvije dimenzije. vec kao instrument trazenja i istrazivanja. potreba i sposobnosti 5.razvnijanje motivacije za ucenike 4. 2.informativnu i formativnu.skole.logicko pamcenje.preradu i usvajanje vrijednosti u formi sistema znanja.vjestina i navika i razvijanje sposobnosti neophodnih svakom covjeku kao radnom.razvijanje intelektualnih sposobnosti 3.Pedagoski pravlino odabrani I realizovani sadrzaji radnog vaspitanja treba da doprinesu ostvarivanju sledecih zadataka radnog vaspitanja: 1.navika.radne organizacije i mas mediji.individualizacije. Tako Djovani Bertin istice vaznost svestranosti intelektualnog vaspitanja sa komponentama istorijskog. .mnogostranosti.knjizevnog.naucnog.osposobljavanje ucenika za samostalno sticanje znanja.

Moral obuhvata principe.odgovorno ponasanja kao i formiranje moralnog lika pojedinca kao clana drustvene zajednice putem prakse moralnog ponasanja. aktivni karakter moralnog vasptianja. planski i sistemski se razvijaju sposobnosti uocavanja.Ono je znacajan cnilac preventivne medicine.Osnovni zadaci su: 1. socijalizacije i moralnog razvoja maldih. dozivljavanja .vaspitanje u kolektivu.obrazovni. Estetsko vaspitanje.u procesu e.zivotu i radu.razvnijanje stvaralackih. Fizicko-zdravstveno vaspitanje-pravilan tjelesni razvoj i zdravlje cine pretpostavku i prirodnu osnovu cjelovitog i svestranog razvoja licnosti. posebno su znacajni principi kvalitetnosti estetskih sadrzaja i sredstava.poput istine i dobrote.V. U moralnom vaspitanju zadaci obuhvataju:usvajanje odgovarajucih etickih znanja.V.pripodi.vrednovanja i stvaranja lijepog u umjetnosti.uvazavanja interesovanja ucenika .uvazavanje individualnih i uzrasnih osobenosti.Sistem moralnog vaspitanja principa cine:kompleksni prilaz vaspitanju.sposobnost vrednovanaj lijepog 4.razvijanje sposobnosti uocavanja lijepog 2.individualizacije i aktivnosti. E. .normi i principa opstedrustvenog morala.jedinstvo zahtjeva i postovanje licnosti ucenika.usavrsava motoriku.formiranje sposobnosti dozivljavanja lijepog 3.vrijednosti.v.estetskih sposobnosti U ostvarivanju zadataka estetskog vaspitanja najcesce se koriste metoda posmatranja.Zadaci su zdravstvenohigijenski.vaspitni i rekreativni. svijest o znacaju fizickog vaspitanja i potrebi njegovog unapredjivanja. metoda slobodnog izrazavanja i estetske analize.oslanjanje na pozitivno.Potreba za lijepim je jedna od osnovnih potreba i vrijednosti covjeka.Moralno vaspitanje je uvijek i drustveno vaspitanje jer priprema pojedinca za zajednicki zivot u zajednici.norme. ima sire znacenje od umjetnickog vaspitanja jer je usmjereno na razvoj svestrane licnosti.razvijanje moralne volje.Potreba za razlicitim vidovima fizickih aktivnosti spada u red osnovnih ljudskih potreba. Ono podstice tjelesni razvoj.slobodu moralnog izbora.Za E.pravila i zahtjeve koji odredjuju i regulisu ponasanje ljudi u svim oblastima drustvenog i licnog zivota.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful