RASIM LJAJIC, SRBIJANSKI MINISTAR ZA ZLO^INE: GDJE JE RATKO MLADIC

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

TABUT TEMA
Ubistvo u Zavidovi}ima otvorilo najza{ti}eniju bo{nja~ku “nacionalnu tajnu”

VEHABIJSKA PEDOFILIJA
CIRINA SELEKCIJA BUDUCNOSTI

Eksplozija bh. nogometne dijaspore

SADR@AJ
12 VEHABIJSKA LJUBAV PO [ERIJATU
Pedofilija u Zavidovi}ima po vjerskim propisima
najbolje pro{ao u Vladinim mjerama {tednje i kakve }e biti posljedice eventualnog odustajanja od smanjenja javne potro{nje

50 TRAVNI^KA HRONIKA
SRBIJANSKOG PREMIJERA Nepoznati Zoran \in|i}
Svirepo ubijeni premijer Srbije ZORAN \IN\I], {to je malo poznato, jedan dio svog djetinjstva proveo je u Travniku, gdje je zavr{io gimnaziju; ovih je dana Zoranova sestra GORDANA \IN\I]-FILIPOVI] nakon mnogo godina posjetila Travnik i u razgovoru sa na{om novinarkom podsjetila se sretnih godina koje je u “vezirskom gradu“ provela njihova obitelj 60-ih godina pro{log stolje}a

Brutalno ubistvo VELIDA ZAHIROVI]A u Zavidovi}ima po~etkom ovog mjeseca, zabilje`eno u dnevnim medijima kao me|usobni obra~un “nesta{nih vehabija“, javnost u BiH nije posebno uznemirila jer se i dalje uspje{no skrivaju razlozi koji su do tog zlo~ina doveli, kao i sukobi vehabija s onima koji nisu ~lanovi tamo{nje, sada ve} brojne vehabijske zajednice; kroz {okantnu ispovijest maloljetnice iz sela 26 SRBIJANSKI Me~evi}i, `rtve ”novih tuma~a” [erijata, MINISTAR ZA HAAG otkrivamo okolnosti zbog kojih Zavidovi}ani `ive u strahu 17 godina i ~ekaju da se Rasim Ljaji} za “SB“ oglasi Islamska zajednica, policija, socijalni psiholozi... RASIM LJAJI], ministar u Vladi Srbije, u do sada najotvorenijem intervjuu obja{njava za{to optu`eni ratni zlo~inci Ratko Mladi} i Goran Had`i} jo{ uvijek nisu u Haagu

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija

16 KRAH PRUDSKOG PROCESA
Za{to je Tihi} izbjegao banjalu~ki sastanak
Ekskluzivno: “Slobodna Bosna“ do{la je posjed pisma ambasadora PIC-a zbog ~ijeg je sadr`aja lider SDA Sulejman Tihi} odbio sudjelovati na banjalu~kom samitu prudske trojke

IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Lektor: Sedina LON^ARI]

32 DR@AVA KAKVU NE POZNAJEMO
Osovina zla
Na{ je novinar prvi istra`io kako se preko legalnih dr`avnih institucija podriva dr`avno-pravni poredak Bosne i Hercegovine

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI] i Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

20 UDAR NA FEDERALNU VLADU
Izme|u bankrota i socijalnog bunta
Prijedlog interventnog zakona koji je Vlada Federacije BiH po hitnoj proceduri uputila federalnom Parlamentu, izazvao je `estoke reakcije bud`etskih korisnika, prije svih predstavnika bora~kih udruga koji su najavili masovne demonstracije; SLOBODNA BOSNA otkriva {ta su od Vlade Federacije tra`ili predstavnici MMF-a, ko je
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

3

MINI MARKET
TRAKTORISTI NA CRNOJ LISTI IZBORNA GROZNICA TRESE SINDIKAT

Dnevni avaz ignorira proteste poljoprivrednika
S vidljivim entuzijazmom novinari Dnevnog avaza posljednjih dana usijavaju atmosferu protiv Vlade Federacije BiH. Prijedlog federalnog zakona kojim se predvi|a kresanje pla}a za 10 posto svim bud`etskim

Većini sindikalnog rukovodstva odavno istekao mandat
SAMOSTALNI ZASTUPNIK KOLEKTIVNIH FRUSTRACIJA
Edhem Biber

korisnicima u Dnevnom avazu je predstavljen kao “okida~ socijalnih nemira“, “sramotni zakon“ kojim je najavljena “objava rata“, i “ukinuta demokratija“ . Zbog ovog zakona “policija ne}e raditi no}u“ a silni sindikalni vo|a Edhem Biber, ozloje|en lo{im zakonskim rje{enjima, najavio je “ru{enje federalne Vlade“. Ko god je posljednjih dana imao ne{to re}i protiv federalne Vlade na{ao je prostora u Dnevnom avazu. Izuzetak je samo Udru`enje poljoprivrednika ~ije masovne proteste najavljene za ~etvrtak, 18. juna, Dnevni avaz nije ni spomenuo. Razlog je vi{e nego o~igledan: ~elnici ovog udru`enja nedavno su ustvrdili da je Razvojna banka Federacije BiH dala vi{e novca Dnevnom avaza nego svim

Opse`ne mjere {tednje koje su predvi|ene Interventnim zakonom Vlade FBiH me|u prvima je osudio dugogodi{nji ~elnik Saveza samostalnih sindikata BiH Edhem Biber. Kresanjem pla}a svim bud`etskim korisnicima za 10 posto, veli Biber, “dio Vlade Federacije BiH `eli da uvede vanredno stanje“! Zaprijetio je da }e u slu~aju primjene Interventnog zakona Sindikat organizirati “generalne {trajkove i razne proteste“ i da }e se u krajnjem slu~aju “sindikat potruditi da sru{i federalnu Vladu!“ Koji dan kasnije nakon Bibera, zapa`en istup imala je i predsjednica Sindikata tekstilaca BiH Ferdija Koj~i}. U razgovoru s federalnim ministrom finansija V jekosla vom Bevandom, od kojeg je zahtijevala interventnu pomo} za neku tekstilnu tvornicu, Koj~i}eva je tako|er prijetila {trajkovima i blokadama. Prijetnje nisu prestale ni nakon {to je Bevanda obe}ao uplatiti tra`ena sredstva.

“Uplatio ti ne uplatio, mi }emo iza}i na ulicu“, povjerila se Koj~i}eva ministru Bevandi. I Edhem Biber i Ferdija Koj~i}, kao i desetine drugih sindikalnih “aktivista“ s dugogodi{njim profesionalnim sta`om, posljednjih sedmica napadno ustaju u za{titu radni~kih prava, ~ak i u slu~ajevima kada je njihov anga`man ne samo besmislen nego i {tetan. Iza navodne brige za radni~ka prava kriju se zapravo sasvim banalni privatni interesi profesionalnih sindikalnih birokrata: sindikalna organizacija, naime, nalazi se pred skorim unutarnjim izborima u kojima bi trebala biti pometena ve}ina sada{njeg sindikalnog rukovodstva, budu}i da im je odavno istekao mandat. No, nikome me|u njima ne napu{ta se atraktivna, odli~no pla}ena funkcija koja podrazumijeva ~itav niz privilegija, nerijetko ve}ih od ministarskih privilegija. Razlika je samo u tome {to ministri imaju kakvu-takvu odgovornost a sindikalni ~elnici ba{ nikakvu! (A. Metiljevi})
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

poljoprivrednim proizvo|a~ima u Federaciji BiH zajedno! (S. B.)

PREDSJEDNIK HAA[KOG TRIBUNALA PATRICK ROBINSON U RAZGOVORU SA ^LANOM PREDSJEDNI[TVA BiH NEBOJ[OM RADMANOVI]EM

PUN(T)O ZA PRAZNO

Bud`etska podr{ka RS-a autoindustriji Srbije
Predstavnici Vlade Republike Srpske i Vlade Srbije prije nekoliko dana u Beogradu potpisali su Sporazum o privrednoj saradnji koji se u osnovi svodi na bud`etsku pomo} RS-a autoindustriji Srbije. Sporazumom je naime omogu}eno gra|anima RS-a da kupe novi automobil FIAT Punto po principu staro za novo uz popust od 1.000 eura, i to na kredit sa subvencioniranim kamatama od svega 4,5 posto. Popust od 1.000 eura i subvencioniranje kamata padaju na teret bud`eta Republike Srpske. Zauzvrat, Republika Srpska se izborila za povoljniji tr`i{ni tretman namje{taja na srbijanskom tr`i{tu. Tako }e gra|ani Srbije imati jedinstvenu priliku da na kredit kupe namje{taj proizveden u Republici Srpskoj uz subvencioniranu kamatu od 6 posto i rok otplate od {est do 12 mjeseci. Problem je, me|utim, {to je proizvodnja namje{taja u Republici Srpskoj krajnje skromna i {to se namje{taj u Srbiji (kao i u BiH) uobi~ajeno prodaje na beskamatni kredit. Sporazum o privrednoj saradnji o~igledno je skrojen po diktatu Beograda. (A. M.)

Haag u Sarajevu
SASLU[ATI SVE ARGUMENTE

ROBINSON NA SARAJEVSKOJ TURNEJI

GAZDA BUD@ETA
Milorad Dodik
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

VRIJEME BUD@ETSKOG PATRIOTIZMA

Pi{e: SENAD AVDI]

A ja, trenutačno, nemam savršenije, plastičnije, dirljivije ilustracije, kojom bih potkrijepio dosta upitnu tezu kako je svaki patriotizam u osnovi finansijske naravi. Traju nedjeljama pregovori između Svjetske banke, nešto na temu kredita, i naših adekvatnih finansijskih vlasti. Mučna priča jeste, ima tu nesporazuma; ali kako god se taj dijalog završio, previše, brate, izdvajamo para za “socijalni sektor“
Sretne me ( ili me presretn,e hajd’ znadni!) neki dan prijatelj, veteran ~ar{ijskog pokreta otpora. Namrgo|en, neveseo, zabrinut... Veli mi tokom tog ad hoc susreta moj drug koji ima impresivan stambeno-komunalni i pri tom finansijski saldo: “[ta se ovo de{ava, izgleda da }e i nas zlatne ljiljane po~eti provjeravati?“ Provjerati, ili provjetravati, pitanje je sad! Nekome mo`e djelovati kao tema iz sfere “stilistike i kulture govora“; me|utim u toj ozbiljnijoj operaciji stvar i nije ba{ bezazlena. Patriotska liga, jedna krajnje rastezljiva i zakonski nedefinirana skupina neobaveznih, interesno ~vrsto uvezanih/povezanih lica odlu~ila je posthumno nagraditi i pomaziti HAKIJU TURAJLI]A, svirepo likvidiranog potpredsjednika Vlade Bosne i Hercegovine, kao i kolegu iz njegovog kabineta IRFANA LJUBIJANKI]A i posthumno ih proglasiti “zlatnim ljiljanima“. smo odli~ni, dok je trajalo! Zadnji prijeratni broj Slobodne Bosne sa `eljezni~ke stanice u Biha}u na svojim je rukama nosio i distribuirao ugledni doktor i narodni poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Irfan Ljubijanki}.

PRAGMATI^NI ZLO^INI
Ubili su Marti}evi/Mladi}evi protuzrakoplovni ~etnici ministra vanjskih poslova BiH Irfana Ljubijanki}a negdje iznad Krajine. Tu`no, jezivo, grozno... i dan danas, za ne vjerovati. Dan-dva prije tog u`asnog doga|aja ministar Ljubijanki} mi je po hodnicima Predsjedni{tva BiH lamentirao: “Imamo u zagreba~koj ambasadi skoro 150 ljudi zaposlenih; samo da mi neko da podr{ku da to osoblje reduciram na pedeset“. Ovo pri~am po sje}anju, a uvjeren sam da ima i neki tonski zapis tog samozatajnog

Profesionalni patrioti dr`avu svjesno guraju u propast
Mislim da sam dovoljno znao i Turajli}a i Ljubijanki}a da mogu re}i da ne bi bili najsretniji da im se “lik i djelo“ ovako estradno-atraktivno licitiraju i zloupotrebljavaju. dijaloga. Bio je ~estit, bio je fin, bio je kraji{ki tvrdoglav moj prijatelj Irfan Ljubijanki}, dakle, negdje se neko dosjetio, u konkretnom slu~aju fantomska “Patriotska liga“ (udruga koja se jo{ nije programski opredijelila i izjasnila je li za Cecu ili za Seku) da Hakiji Turajli}i i Irfanu Ljubijanki}u da odre|ene nagrade. Uostalom, kad Patriotska lioga nekog nagradi za doprinos u odbrani, ko to na koncu plati? Emin [vraki} ili ministarstvo finansija kantona, Federacije? Recimo, nema bitke u Drugom svjetskom ratu, ne postoji metak koji je proma{io mog }a}u? I {ta je moj stari radio nakon rat? Radio. A ja, trenuta~no, nemam savr{enije, plasti~nije, dirljivije ilustracije, kojom bih potkrijepio dosta upitnu tezu kako je svaki patriotizam u osnovi finansijske naravi. Traju nedjeljama pregovori izme|u Svjetske banke, ne{to na temu kredita, i na{ih adekvatnih finansijskih vlasti. Mu~na pri~a jeste, ima tu nesporazuma; ali kako god se taj dijalog zavr{io, previ{e, brate, izdSLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

TURAJLI] I LJUBIJANKI]
I Turajli}a i Ljubijanki}a sam upamtio, prije svega, kao odgovorne, ozbiljne ljude. Nije neka ~etni~ka zvijer tek tako, bez veze i konteksta ubila Hakiju na fatalnoj raskrsnici u Ned`ari}ima; da je rije~ o pojedina~noj, ishitrenoj pojavi, taj bi zlo~inac ubio barem pet-{est puta Ejupa Gani}a. Tog fatalnog zimskog popodneva, zima je bila rane 1993., Hakija Turajli} je ubijen zato {to je krenuo u Moskvu da bi neke u`asno velike pare Energoinvesta vratio ku}i - u bud`et Bosne i Hercegovine. Ni sa rahmetli ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Irfanom Ljubijanki}em nisam bio u lo{im odnosima. Dapa~e, bili samo dobri. Ama {ta dobri: bili
6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

Za{ta se borci bore u miru

LICE I NALI^JE RATA

vajamo para za “socijalni sektor“. Sa druge strane pregovara~kog stola, doma}eg, dakle, nalazi se birokratska, korumpirana, beznade`na vlast koja ne bi da se zamjeri borcima, {ehidskoinvalidskoj populaciji koja je krvlju platila ono {to mi imamo. A {ta mi zapravo imamo, kakvim se tekovinama omamljujemo i nadahnjujemo? Mi smo, barem {to se Federacije BiH ti~e, u svojevrsnoj latentnoj “tala~koj“ krizi. Nemilosrdni jezik brojki }e nas suo~iti sa
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

franken{tajnskom ~injenicom da je milion i po branitelja nas oslobodilo od razjarenih milion i po agresora, koji se odre|enom tehnikom mogu smatrati i osloboditeljima. Hajdemo malo logike udjenuti u ovaj ko{mar. Malo sam se i ja bavio odbranom ku}nog praga; je li ~injenica da sam to uspje{no obavio dovoljna da ispostavim fakturu nadle`nim ministarstvima? Vra}amo se na po~etak: nema, niti postoji, niti }e postojati nijedan patriota ukoliko nije platio porez!
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 11. JUNI
Jeste li primijetili da danas na kioscima nema senzacionalnog Avazovog dnevnog tabloida AS? Niste? Nisam ni ja. Kad Radon~i} odlu~i ugasiti “najtira`niji nedjeljnik“ GLOBAL, niko ne}e osjetiti, niti primijetiti. patrijahom Srpske pravoslavne crkve. Gospo|a Vlaisavljevi} o~ito u to vrijeme nije ~itala novine. Imala je pametnija posla u sferi raspirivanja kulture dijaloga. ko{arci odano bratstvo, “od Kanade do Australije“ silom raspr{eno po svim kontinentima, zdu{no mi {alje poruku: “Jesi li vidio kako je Howard profulio dva slobodna bacanja? Isto Ra{o Radovanovi} protiv Rabotni~kog“.

NEDJELJA, 14. JUNI
Uz predsjednika Afganistana Hamida Karzaija samo je jo{ Dnevni avaz, sadzasad, ~estitao novom-starom predsjedniku Irana MAHMUDU AHMEDINED@ADU portretiraju}i ga kao “velikog dr`avnika“ ~iju “podr{ku u narodu nisu ugrozile ni zapadne sankcije... ni u~estala optu`ivanja SAD-a i Izraela“. “Veliki dr`avnik“ i jo{ ve}i “prijatelj BiH“ Ahmedined`ad danas je u krvi ugu{io prosvjede opozicije koja tvrdi da je pokrao predsjedni~ke izbore, hapsi i premla}uje politi~ke protivnike, lokalne i strane novinare, “zaustavlja internet“. Takvih “velikih dr`avnika“ , na{ih “osvjedo~enih prijatelja“ mi je, objektivno, pun kufer, ima tome ve} trideset godina: kad su nas oslobodili nastave kako bismo u “veli~anstvenoj povorci mladosti“ pozdrav-

UTORAK, 16. JUNI
Neki beogradski list objavljuje prili~no mu~nu pri~u o nepodno{ljivom `ivotu biv{e prve dame SFRJ, udovice na{eg vjerovatno najve}eg sina Tita, JOVANKE BROZ. Te neuslovni joj uvjeti, te joj krov

PETAK, 12. JUNI
Sa relativno pristojnim i intelektualno znati`eljnim dru{tvom na{iroko komentiram sino}nji “svjetski ekskluziv“ prikazan na Federalnoj televiziji - Ratko Mladi} u akciji. Pri~amo o temi banalnosti zla i zlo~ina.

Veli mi dobronamjena prijateljica: “Nema tu ni{ta novog, tematski uokvirenog {to JONATHAN LITTELL nije opisao u svojoj knjizi“. Potrudim se danas i zabezeknuto konstatujem: katalonski Francuz, sa ameri~kim dr`avljanstvom, gospodin Littell, kojeg svjetski mediji, oni koji se “pikaju“, predstavljaju kao “Tolstoja 21. vijeka”. Knji`evnik Littel je neko vrijeme, ne{to malo ili puno, ne znam, boravio u BiH. Odradio je svoju {ihtu i ^e~eniji. Nije isklju~eno da smo se nekada i sreli u Sarajevu (on bio pijan, pa se ja ne sje}am) ali bi bilo lijepo da se na ove na{e jezike prevede njegovo knji`evno remekdjelo. ^ovjek na primjeru glavnog junaka svoje knjige SS oficira dokazuje da se zlo~ini nerijetko isplate u smislu obiteljske sre}e i zadovoljstva. Prevedite, prevedite!

ili dolazak jednog sli~nog nesvrstanog diktatora Roberta Mugabea, u to vrijeme omiljenog “dr`avnika“ i “prijatelja“. Kako bi to rekao, davno nekada, moj kolega i prijatelj MANOJLO TOMI]: “Ja protiv Hitlera nemam ni{ta privatno, gnu{am ga se principijelno“.

proki{njava, stan samim time jo{ vi{e, a jo{, pride, ni penzija joj ne sti`e na vrijeme... Pa se sjetih vica uslijed kojeg se i{lo bar pet godina, fakultativno, u }uzu. Sjede Tito i Jovanka nekih godina na Brijunima pa drug Stari pita odabranicu svog srca: “Je li ti fino ovdje, du{o?“ “Aha, ljubavi“ , mazno odgovara prva dama Jovanka. “A zamisli kako bi nam tek lijepo bilo da oboje radimo“, zaklju~i mudro drug Tito.

PONEDJELJAK, 15. JUNI
Zavr{ila se jutros oko {est moja tradicionalna NBA mora - LA Lakersi glatko pobijedili u finalnom obra~unu Orlando Magice. Moje malo, ali kompaktno i

SRIJEDA, 17. JUNI
Ni{ta, vjerovatno, ne rje{ava rukometni obra~un izme|u Bosne i Hercegovine i Rusije; na{a je selekcija svoje izglede za sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu prosula mnogo ranije, mislim u Italiji. Ali, nije neva`no pobijediti Rusiju u bilo ~emu pa rukometu; dapa~e vrlo je va`no - krasna je to ekipa, na golu nam fenomenalni Grahovac, Mirso Terzi} na vanjskoj lijevoj poziciji, Vuka{in Stojanovi} preko puta njega, na krilu, a na liniji vreba Muhamed Toromanovi}, po mom skromnom ukusu najbolji svjetski pivot trenuta~no. Nema druge opcije: samo neka djeca ostanu zajedno, nekad }e upaliti!
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

SUBOTA, 13. JUNI
Za moj poslovi~no agresivni senzibilitet je mo`da prekasno, me|utim, ve} je i vakat i vrijeme da se osvrnem, nikad nije kasno, na kulumnisticu Dnevnog avaza SANJU VLAISAVLJEVI]. Iz sedmice u heftu, iz hefte u sedmicu, `ena drobi li drobi, dobro, to je valjda dio kulture dijaloga. “Kad }e ne(t)ko u Fedaraciji BiH objaviti intervju sa patrijarhom Pavlom?“ Imali smo te{kih, nepremostivih problema, najprije kolegica Mirha Dedi}, koja je radila intervju sa
8

MINI MARKET
PISMO GLAVA[

NEMA NOVCA BEZ GRADSKOG OCA

Jesu li roditelji Branimira Glava{a ro|eni u BiH ili u Hrvatskoj
Premda se, nakon {to je iz Republike Hrvatske u Sarajevo upu}en zahtjev za ekstradiciju Branimira Glava{a, uveliko spekulira da je ve} nalo`ena nova revizija njegovog bh. dr`avljanstva, nedvojbeno je da je bjegunac iz Osijeka bosanske dokumente dobio na zakonit na~in. I ma koliko u Tu`iteljstvu BiH inzistirali na detaljnoj provjeri svih ~injenica, Rje{enje kojim je Glava{u odobren naknadni upis u mati~nu knjigu dr`avljana BiH posve je legalno, {to je, uostalom, potvr|eno i zvani~nim aktom Dr`avnog ministarstva civilnih poslova. Branimir Glava{ kojeg je @upanijski sud u Zagrebu 8. maja proglasio krivim za ratni zlo~in nad srpskim civilima u Osijeku i osudio na deset godina zatvora, bh. dr`avljanstvo je stekao prema porijeklu svojih roditelja: oca Ljubomira i majke Zorke Glava{ koji su ro|eni u selu Drinovci pored Gruda. No, kako nezvani~no doznajemo, u Tu`iteljstvu BiH je posljednjih dana ozbiljno provjeravano i da li su Grude 1921. godine, kada su ro|eni Glava{evi roditelji, bile u sastavu BiH, {to bi, u kona~nici, mogao biti posljednji argument onima koji tra`e da se Glava{u oduzme bh. dr`avljanstvo, kako bi se mogao izru~iti hrvatskim vlastima. (S. M.)

SDA Mostara usvajanje gradskog proračuna uvjetuje izborom gradonačelnika
Uposlenici Gradske uprave Mostara, kao i svi drugi korisnici gradskog prora~una, jo{ }e se na~ekati prije nego {to dobiju svoje pla}e koje nisu primili ve} puna dva mjeseca. Iako je iz Gradske uprave mostarskim vije}nicima upu}ena druga, izmijenjena verzija nacrta prora~una za 2009. godinu, u najboljem bi slu~aju prora~un mogao biti usvojen koncem juna, odnosno, po~etkom jula. No, sude}i prema dosada{njem pona{anju vije}nika iz SDA koji su usvajanje prora~una uvjetovali izborom novog gradona~elnika Mostara, uistinu je te{ko povjerovati da }e, nakon osam mjeseci jalovih me|ustrana~kih pregovora, dogovor biti postignut u narednih petnaestak dana. Dakako, ukoliko vije}nike SDA i njihove politi~ke partnere iz HDZ-a od kojih ponajvi{e ovisi izbor nove gradske vlasti, na postizanje kompromisnog rje{enja ne natjeraju njihove kolege - dr`avni slu`benici i namje{tenici u Gradskoj upravi Mostara koji su ve} zapo~eli {trajk. (S. M.)

KO BI REKO ^UDA DA SE DESE...

Emisija “Nedjeljom u 2“ s Halidom Bešlićem oborila rekorde gledanosti
Foto: Milutin Stoj~evi}

BOLJE ART NEGO RAT

MEDIJSKOESTRADNI TRIJUMF
Aleksandar Stankovi} i Halid Be{li}

Praljak u Hagu sa sucima }aska o umjetnosti
Su|enje {estorici visokih politi~kih i vojnih du`nosnika „Herceg Bosne“ koje Ha{ki tribunal tereti za najte`a kaznena djela ratnog zlo~ina zasigurno je jedan od najzanimljivijih sudskih procesa koji je do sada vo|en pred Sudom u Den

Nije bilo nikakve sumnje da }e emisija Nedjeljom u 2, koju jo{ od septembra 2000. na HTV-u ure|uje i vodi Aleksandar Stankovi}, biti vrlo gledana 14. juna. Jer, gost je bio Halid Be{li}. Nije nas iznenadila ni informacija da je upravo taj talk show, po istra`ivanju javnog mnijenja, bio ubjedljivo najgledaniji program u Hrvatskoj - gledaniji ~ak i od Dnevnika

u 19.30 sati. Imao je Stankovi} i do sada briljantnih izdanja, nema koga nije ugostio u svojoj Nedjelji, ali ipak... Halid Be{li} u razgovoru za SB pro{le sedmice re~e da su ga, u danima njegovog oporavka nakon te{ke saobra}ajne nesre}e, najvi{e iznenadili Hrvati. Pozitivno, naravno. [teta samo {to nismo mogli ~itati SMS poruke pred kraj emisije. (D. B.)

10

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA Podr`avate li prijedlog u{teda federalne Vlade po kojem se svim bud`etskim korisnicima primanja smanjuju za 10 posto?
MUHAMED PILAV
vlasnik UNIPROMETA Haagu. U protekle vi{e od dvije godine, koliko traje su|enje Jadranku Prli}u, Bruni Stoji}u, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkovi}u, Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u, publika u sudnici mogla je svjedo~iti svakojakim situacijama, nimalo uobi~ajenim za Haa{ki tribunal. Pa se tako de{avalo da se usred su|enja otvoreno sukobe odvjetnici {estorice optu`enih, ~este su bile i sva|e izme|u braniteljskih timova s jedne i predstavnika Tu`iteljstva s druge strane, optu`enici su bojkotirali su|enja... No, najve}u je pozornost, ipak, privukla neobi~na prisnost koja se razvila izme|u Slobodana Praljka i predsjedavaju}eg suca Jeana Claudea Antonettija. Biv{i zapovjednik HVO-a Praljak koji se u sudnici pojavljivao i kao optu`enik i kao odvjetnik, i francuski sudac Antonetti do sada su se, naime, nekoliko puta na su|enju upustili u rasprave o knji`evnosti, filmu, ili kazali{tu. Nakon {to, poput dvojice starih znanaca, razmijene mi{ljenja o temama koje ih, kako se ~ini, jednako privla~e, Antonetti i Praljak su pokazali i da se, bez ikakvih pote{ko}a, s razgovora o umjetnosti, za~as mogu vratiti izvo|enju dokaza i utvr|ivanju ratnih fakata. (S. M.)

FADIL BANJANOVI]
poslanik u Vije}u naroda NSRS-a

DA
Podr`avam mjere {tednje, ali one smiju biti na snazi najdu`e {est mjeseci jer se smanjenje javne potro{nje uvijek negativno odra`ava na privredni razvoj. Manja javna potro{nja zna~i manju potra`nju, manju proizvodnju, a samim tim i zatvaranje radnih mjesta u proizvodnji. Jedine prave ekonomske mjere su otvaranje radnih mjesta u proizvodnji.

DA
Ekonomska kriza je u cijelom svijetu i u{tede su neminovne. Podr`avam Vladine mjere jer druga~ije ne mo`e. Koliko }e one imati efekta, to je diskutabilno, ali u{teda mora biti. Kako sre}e da se u{tede naprave i u drugim institucijama na svim nivoima, u raznim korporacijama, udru`enjima.

SLAVKO JOVI^I] ZIJAD ARAP^I]
predsjednik Saveza invalida FBiH zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH

KO GRIJE[I KESU DRIJE[I

DA
Podr`avam mjere {tednje, ali one ne}e imati efekta jer su isuvi{e male. Podr`ao bih svaku vladu koja radi za dobrobit gra|ana. Jedine prave mjere su one ~iji je efekat bolji `ivot gra|ana. Treba donijeti ozbiljnu ekonomsku strategiju za izlazak iz recesije koja u BiH traje od zavr{etka rata samo {to to gra|anima niko ne smije da saop{ti.

NE
Naravno da ne podr`avam. Neratni invalidi su ve} u kolapsu. Sramota je da se predla`e Zakon a da uop}e nije poznato ko }e konkretno ostati bez novca. Vjerovatno }e novac biti uzet i iz stavke za neratne invalide. Svakako se spremamo na obra~un sa Vladom, odnosno predsjednicom i potpredsjednicima Federacije, ~im bude poznat novi federalni premijer.

Zastupniku \edovi}u Federacija BiH mora isplatiti 100.000 KM
Biv{em zastupniku DNZ-a u Federalnom i Parlamentu BiH Ibrahimu \edovi}u koji je uhap{en po~etkom maja 1997., pod optu`bom da je po~inio kazneno djelo ratnog zlo~ina, bit }e ispla}eno gotovo 100.000 KM na ime naknade {tete. \edovi} je za trajanja su|enja u pritvoru sarajevskog Centralnog zatvora proveo skoro tri godine, a na slobodi se na{ao koncem marta 2000., kada je pravomo}no oslobo|en krivnje. Pored naknade nematerijalne {tete \edovi}u, danas predsjedniku Glavnog odbora DNZ-a, iz federalnog }e prora~una biti pla}eni i svi tro{kovi tog sudskog procesa koji iznose vi{e od 13 tisu}a KM. (S. M.)
11

[EVKO BAJI] EDHEM BIBER
predsjednik Saveza sindikata BiH predstavnik Centra civilnih inicijativa

NE
Ne podr`avam Vladine mjere jer idu preko le|a gra|ana. Da ukinemo samo po jedno ministarstvo na svim nivoima za ~etiri godine bismo imali u{tede koje sad poku{avaju napraviti. Kada bismo ukinuli sva silna neproduktivna radna mjesta, brojne sekretarice, savjetnike, kada bismo smanjili pau{ale poslanicima, bili bismo jedna od najbogatijih evropskih zemalja.

NE
Prije svega, Zakon koji je Vlada predlo`ila je protivan Ustavu BiH, odnosno Federacije. To je uvo|enje na mala vrata ekonomskog kolapsa u Federaciji. Neustavnim smatamo i na~in na koji Vlada nastoji donijeti te mjere i Sindikat }e se svim demokratskim sredstvima suprotstaviti usvajanju takvog zakona.
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

VEHABIJSKA LJUBAV PO [ERIJATU

Pripadnici sve brojnije tzv. vehabijske zajednice u BiH uvode “svoja pravila”

NOVI “TUMA^I” [ERIJATA

Foto: Milutin Stoj~evi} 12

Djevoj~ica A. L. iz
Brutalno ubistvo VELIDA ZAHIROVIĆA u Zavidovićima početkom ovog mjeseca, zabilježeno u dnevnim medijima kao međusobni obračun “nestašnih vehabija“, javnost u BiH nije posebno uznemirila jer se i dalje uspješno skrivaju razlozi koji su do tog zločina doveli, kao i sukobi vehabija s onima koji nisu članovi tamošnje, sada već brojne vehabijske zajednice; kroz šokantnu ispovijest maloljetnice iz sela Mečevići, žrtve “novih tumača” Šerijata, otkrivamo okolnosti zbog kojih Zavidovićani žive u strahu 17 godina i čekaju da se oglasi Islamska zajednica, policija, socijalni psiholozi...
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

MOJ MU@, UBICA, ME ZLOSTAVLJAO, L

PEDOFILIJA U ZAVIDOVI]IMA PO VJERSKIM PROPISIMA
BATINE PO [ERIJATU BATINE PO [ERIJATU k}erka premlada za brak. Trebali su se sastati u sjedi{tu Zahirovi}eve firme Tad`ir u centru Zavidovi}a. Ubica je, me|utim, na razgovor do{ao sa pi{toljem ~iju je cijev zamotao tkaninom, kako bi prigu{io zvuk tri ispaljena metka kojima je usmrtio “brata“ Zahirovi}a, a potom pobjegao. Policija je na lice mjesta stigla nakon {to su ih uposlenici firme “Tad`ir” obavijestili da na asfaltu pred ulazom u zgradu le`i Zahirovi}evo be`ivotno tijelo. Budu}i da je nekoliko trenutaka ranije na istom mjestu vi|en Abdurahmanovi}ev sivi Pasat italijanskih registarskih oznaka, nije bilo te{ko otkriti po~initelja zlo~ina. Abdurahmanovi} je nakon policijske potjere uhap{en u @ep~u i trenutno se nalazi u pritvoru u Zenici. “Dogovorili smo se da niko iz porodice ne daje izjave za medije. Vjerujemo u pravni sistem ove dr`ave i sve prepu{tamo

Maloljetna A.L. iz Zavidovi}a Maloljetna A.L. iz Zavidovi}a nakon tri godine zlostavljanja pobjegla nakon tri godine zlostavljanja pobjegla od biv{eg supruga, vehabije Smaje od biv{eg supruga, vehabije Smaje Abdurahmanovi}a Abdurahmanovi}a

PEDOFIL SA PEDOFIL SA VJERSKIM ALIBIJEM VJERSKIM ALIBIJEM

Smajo Abdurahmanovi} Smajo Abdurahmanovi}

z Zavidovi}a
Pi{e: NERMINA [UNJ Foto: MARIO ILI^I]

JEZIVA ISPOVIJEST A. L.: “Prvi put me je istukao jer.... Rekao mi je da ne može menstruacija trajati sedam dana, nego od jednog do tri dana“
institucijama. To je sve {to `elim re}i, a tu su i svjedoci koji znaju {ta sam rekao za va{e novine“, kazao nam je Vehid Zahirovi}, brat ubijenog Velida, tokom kratkog telefonskog razgovora. Porodica ubijenog, saznajemo, bila je ranije u dobrim odnosima s ubicom. “Zahirovi} je tako|er bio vehabija, ali smo ga svi poznavali kao po{tenog, vrijednog ~ovjeka. Imao je nekoliko svojih radnji u Zavidovi}ima. @ivio je normalnim `ivotom za razliku od brojnih vehabija zbog ~ijih ekstremnih pogleda na islam strepimo godinama a niko o tome ne}e javno da progovori“, ka`e nam jedan od gra|ana Zavidovi}a ogor~en {to o “novim obi~ajima“ koje su donijele poslijeratne kom{ije, ali i njihovi sljedbenici, niko ne `eli da “otvori temu“. Navodno, policija zna da sklapanje brakova sa maloljetnicama u Zavidovi}ima nije incident, nego bezmalo “porodi~no pravo“. Vjen~anja
13

LEGALNO, PO [ERIJATU...
“I poslanik Muhamed je imao mlade `ene. Pa {ta je sporno {to sam ja htio da o`enim mladu `enu“. Ovim je rije~ima Smajo Abdurahmanovi} (30) iz sela Borovnica u Zavidovi}ima po~etkom juna poja{njavao policajcima kako nema ni~eg spornog u tome {to je `elio da o`eni 11godi{nju djevoj~icu!? Samo sat vremena prije nego {to }e ovom izjavom jo{ jednom zaprepastiti policajce koji su ga uhapsili u
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

@ep~u, hladnokrvno je pucaju}i iz pi{tolja ubio svog prijatelja i “istomi{ljenika“ Velida Zahirovi}a Tad`ira, oca djevoj~ice, samo zato {to je Abdurahmanovi}eve “nemoralne ponude“ energi~no odbio.

USPJELA SAM POBJE]I OD MONSTRUMA
Kako je znao za “nezgodnu“ narav prosca, pa i za mogu}nost da }e oteti njegovu k}erku, navodno je Zahirovi} svom krvniku li~no predlo`io da se 6. juna ove godine sastanu i razgovaraju. Namjeravao mu je pojasniti da je njegova 11-godi{nja

VEHABIJSKA LJUBAV PO [ERIJATU
se obavljaju po {erijatskim propisima, o ~emu nemaju zvani~nih podataka niti dojava da se brakovi sklapaju pod prisilom, pa ne mogu ni reagirati. Brak sa maloljetnim djevoj~icama nije jedina nova pojava koju su vehabije donijele u ove krajeve. Stanovnici Zavidovi}a, uvjerit }emo se tokom razgovora na koji pristaju samo pod uvjetom anonimnosti, ve} godinama su prestra{eni da bi njihove djevoj~ice mogle zapasti za oko nekom od “novih tuma~a” {erijatskog prava. Tragaju}i za jednom od ranijih `rtava Abdurahmanovi}evog shva}anja institucije braka po [erijatu, sti`emo u selo Me~evi}e. Pokucali smo na vrata skromne porodi~ne ku}e na koja su nas boja`ljivo uputile kom{ije. Vrata je otvorila 17-godi{nja A.L., biv{a supruga okrutnog ubice Abdurahmanovi}a. Pristala je, u prisustvu majke i uz uvjet za{tite identiteta, progovoriti o paklu kroz koji je pro{la. Po strogim propisima [erijata koji se po{tuju i u ovoj ku}i, s na{im je fotoreporterom koji je naravno ~ekao van ku}e od ~lanova porodice komunicirao jedini mu{ki ~lan koji se tu zatekao, devetogodi{nji brat A.L. Jo{ uvijek maloljetna A.L. razgovor po~inje “od kraja“, od pri~e kako je u septembru pro{le godine uspjela pobje}i iz porodi~ne ku}e u selu Borovnica gdje je nakon udaje `ivjela sa Abdura hma novi}em. “Za ramazan je Smajo oti{ao u Zenicu da udijeli vitre. Po{to nikog nije bilo u ku}i, pozvala sam majku. Ona je odmah poslala ro|aka da do|e po mene”, pri~a nam A.L. o razlozima bijega od supruga, ali cijelo vrijeme stidljivo gleda u majku. “Prvi put me je istukao jer.... Rekao mi je da ne mo`e menstruacija trajati sedam dana, nego od jednog do tri dana“. Majka se upli}e u razgovor i opominje nas da nisu sve vehabije poput njenog zeta psihopate. “[to ih zovete vehabijama? Oni su vjernici kao i mi, samo su malo stro`iji”. Maloljetna A.L. se, kako tvrdi, nije udala za Abdurahmanovi}a bez blagoslova roditelja. Imala je tada nepunih 14 godina a Smaju je navodno slu~ajno upoznala krajem aprila 2006. godine na putu od ku}e do seoske osnovne {kole. Njen otac, kao i Abdurahmanovi}, povremeno radi u Italiji ali A.L. ka`e kako je to samo slu~ajnost. Smajo Abdurahmanovi} presreo ju je tada voze}i se u svom Pasatu, po~eo razgovor a ona prihvatila njegovo udvaranje. Po~eli su se vi|ati svakodnevno i uglavnom je nakon nastave ~ekao pred ulazom u {kolu. “Mobitel mi je jednog dana ostao na stolu u dnevnom boravku. Babo je tada bio ku}i i valjda pro~itao Smajinu sms poruku. Pitao me je ko je taj momak {to me zove da se udam. Rekao mi je da mu ka`em da do|e u ku}u da porazgovaramo“, pri~a A.L. kako je sve
14

SLU^AJ ZA POLICIJU I PSIHIJATRE

Molim Boga samo da Smaju ne proglase ludim i puste na slobodu
“Meni je od Allaha do{lo da rije{im ovu situaciju. Ne znate vi {ta se sprema“, kazao je navodno ubica Smajo Abdurahmanovi} majci A.L. samo nekoliko dana prije nego }e ubiti Velida Zahirovi}a. Naviknuta, me|utim, na stalne Smajine prijetnje, ka`e da ni slutila nije {ta bi to moglo da zna~i. Prijetnje koje je Abduramanovi} upu}ivao njima svaki su put prijavljivali policiji. Nakon nekoliko policijskih intervencija, izuzev pomo}i kom{ija, nisu imale ni~iju za{titu. “Jednom sam nazvala da prijavim Smaju da nas uznemirava i ka`e mi policajac koji se javio na telefon: gospo|o, uzmi sohu ({tap) i udri. Valjda im je dodijalo da stalno dolaze u selo zbog istog problema. Ko je mogao znati kakav je zapravo Smajo“. Na{a sagovornica ka`e kako je tragi~no {to je ubio ~ovjeka ali da su nakon {to je Abdurahmanovi} uhap{en kona~no malo odahnuli. “Jedino ako ga na kraju ne proglase ludim i ne puste na slobodu“, prokomentirala je.

Maloljetna A.L. pristala govoriti za SB Maloljetna A.L. pristala govoriti za SB kako bi upozorila druge djevoj~ice na kako bi upozorila druge djevoj~ice na zamke {erijatskog braka zamke {erijatskog braka

JAVNOST TREBA DA ZNA

@IVOT ISPO^ETKA

A. L. iz ku}e po~ela izlaziti tek nakon A. L. iz ku}e po~ela izlaziti tek nakon {to je njen suprug Abdurahmanovi} {to je njen suprug Abdurahmanovi} pritvoren zbog ubistva koje je pritvoren zbog ubistva koje je po~inio po~etkom juna po~inio po~etkom juna

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

PEDOFILIJA U ZAVIDOVI]IMA PO VJERSKIM PROPISIMA
SELO ME^EVI]I modra od njegovih udaraca. Nakon {to sam pobjegla po~eo mi je dolaziti ku}i po dva puta dnevno i tra`io da se vratim. Stalno je prijetio. Prijavljivali smo policiji, ali ni oni nakon odre|enog vremena vi{e nisu htjeli da dolaze. Do|u, otjeraju ga a on se opet vrati. Sre}a pa su na{e kom{ije sve znale. Kad vide da u selo sti`e njegov sivi Pasat, odmah nam jave telefonom da se sakrijemo“. Nakon bijega ku}i i ponovnih svakodnevnih no}nih mora koje joj je Abdurahmanovi} prire|ivao pred ku}nim pragom, ka`e. A.L., redovno joj je pisao sms poruke o tome kako, istovremeno, poku{ava od Velida Zahirovi}a dobiti pristanak i za brak sa njegovom k}erkom.

@rtva zavidovi~kog monstruma danas neza{ti}ena `ivi u rodnom selu sa majkom dvije sestre i bratom

BRAK BEZ VOZNOG REDA
Tek nakon ubistva Velida Zahirovi}a 6. juna, A.L. je shvatila da je imala sre}u da na vrijeme pobjegne od svog biv{eg supruga. Sre}om smatra i to {to se njen otac nalazi u Italiji. “Jednom mi je Smajo poru~io da ka`em ocu da se spremi, jer }e do}i da ga ubije“, ka`e A.L. i pita se koliko bi vreme. na Smajo mogao da provede u zatvoru. Ispri~ala nam je o svojoj `elji da se preseli u Sarajevo kod familije. Najvjerovatnije }e, za po~etak, zavr{iti kurs {ivanja dok ne prona|e na~in da naknadno zavr{i srednju {kolu, jer za vr{njacima kasni ve} tri godine. Dok se poku{ava vratiti normalnom `ivotu, A.L. ka`e kako nakon ubistva koje je po~inio njen biv{i suprug svakodnevno slu{a nove pri~e o ostalim njegovim `rtvama. Donedavno nije znala za javnu tajnu u gradu o slu~aju devetogodi{nje djevoj~ice iz Zavidovi}a koju je Abdurahmanovi} uznemiravao dok je njen otac Suad bio na privremenom radu u Puli!? A.L. ka`e kako se u Zavidovi}ima godinama zna o “novim” obi~ajima koje su donijele vehabije ali da niko ni{ta ne ~ini i tek se nakon ubistva po~etkom juna glasnije po~inje govoriti o tome koliko jo{ mnogo monstruma abdurahmanovi}a ima u Zavidovi}ima. Nusret Imamovi}, {ejh u vehabijskoj zajednici u Gornjoj Mao~i kod Br~kog, navodno se osobno “anga`irao” kako bi svaka sli~na pri~a bila sakrivena od javnosti. Jo{ uvijek samo {apatom Zavidovi}ani govore i o pro{logodi{njem slu~aju kada je desetogodi{nju djevoj~icu nakon ~asova vjeronauke poku{ao napastvovati 70-godi{nji S.B., ~uvar jedne od d`amija u koje dolaze djevoj~ice iz vehabijskih porodica. Niko ne `eli javno komentirati ni slu~aj iz jednog od maglajskih vehabijskih mesd`ida kada su djevoj~ice poku{ale objasniti svojim roditeljima da ih u~itelji na ~asovima stalno “pregledaju“. U Zavidovi}ima nam ka`u kako roditelji te djece nikada nisu ni poku{ali provjeriti o ~emu njihove djevoj~ice pri~aju.
15

KO JE ODGOVORAN: Niko ne želi javno komentirati ni slučaj iz jednog od maglajskih vehabijskih mesdžida kada su djevojčice pokušale objasniti svojim roditeljima da ih učitelji na časovima stalno “pregledaju“
“bezazleno“ po~elo. Radovalo je tada {to je otac sa Abdurahmanovi}em ve} za sredinu juna dogovorio vjen~anje. A.L. nam je pokazala video-snimak skromnog slavlja po {erijatskim obi~ajima i svog mlado`enju ~ije }e pravo lice upoznati samo nekoliko dana nakon udaje. “^im sam se udala za njega, po~eo je telefonirati
Foto: Milutin Stoj~evi}

nekoj N. iz Zenice. Pri~ao joj je o bra~nom putovanju. Prvo je mene pitao da li bi mi smetalo da u ku}u dovede jo{ jednu `enu. Rekla sam ako to uradi da }u se odmah vratiti roditeljima “. Ni ovo “suprotstavljanje“ suprugu nije pro{lo bez batina i A.L. ka`e kako je nakon toga definitivno odlu~ila da ga napusti. “Znala sam biti sva

PODR[KA BRA]I

Tzv. vehabijska zajednica u BiH poznata je po ~vrstim me|usobnim vezama svojih ~lanova; me|usobni obra~uni “ostaju u zajednici”

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

KRAH PRUDSKOG PROCESA
NESLAVNI KRAJ PRUDSKE AVANTURE
Lider SDA Sulejman Tihi} i lider HDZ-a Dragan ^ovi}

PRUDSKI DEBAKL SULEJMANA TIHICA
Diplomatski skandal - Turska eliminirana iz PIC-a
16
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

ZA[TO JE TIHI] IZBJEGAO BANJALU^KI SASTANAK
Foto: Mario Ili~i}

EKSKLUZIVNO: “Slobodna Bosna“ došla je posjed pisma ambasadora PIC-a zbog čijeg je sadržaja lider SDA Sulejman Tihić odbio sudjelovati na banjalučkom samitu prudske trojke

N

Pi{e: ASIM METILJEVI]

akon trijumfalne pobjede ostvarene na strana~kom kongresu krajem proteklog mjeseca, lider SDA Sulejman Tihi} prolazi kroz svojevrsnu ideolo{ku metamorfozu: u samo nekoliko posljednjih sedmica pre{ao je dugi put od umiljatog politi~kog goluba do krvo`ednog jastreba. Prije nepunih mjesec dana Tihi}u su sa svih strana stizali komplimenti za pokazanu hrabrost u “prudskom procesu“. Krajem pro{le godine izabran je za li~nost godine u Republici Srpskoj, u`ivao je u sna`noj podr{ci hrvatskog koalicionog partnera Dragana ^ovi}a, komplimentirao mu je nedavno i ameri~ki dopredsjednik Joseph Biden prilikom posjete Sarajevu, na nje-

PODR[KA DODIKOVOM MODELU RASPODJELE DR@AVNE IMOVINE

Kopija pisma {est ambasadora dr`ava PIC-a

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

17

KRAH PRUDSKOG PROCESA
Foto: Milutin Stoj~evi}

govu adresu stizale su pohvale iz Brisela, u ~emu je osobito prednja~io Javier Solana koji mu je nekoliko dana pred Kongres SDA priredio prijem u Briselu kako bi podupro izbor umjerenog lidera na ~elo najve}e bo{nja~ke politi~ke partije. Rije~ju, Tihi} je u`ivao status najprihvatljivijeg politi~kog lidera u cijeloj BiH, s podjednakim simpatijama i me|u Srbima i me|u Hrvatima.

Dodiku, Tihi}u i ^ovi}u uskoro }e se pridru`iti Silajd`i}, Ljubi} i \oki}

KRAJ POLITI^KE TROJKE

RAST INOSTRANE I PAD LOKALNE PODR[KE
Problem je, me|utim, {to se njegov politi~ki rejting me|u Bo{njacima kretao u posve drugom smjeru. Stoga i Tihi}evu aktuelnu ideolo{ku metamorfozu prvenstveno treba posmatrati kao njegov poku{aj popravljanja do dna srozanog politi~kog rejtinga u sopstvenom narodu. Za pobjedu na strana~kom kongresu Tihi}u je od presudne va`nosti bila naklonost mo}nih inostranih adresa, no njegova, kao i sudbina njegove politi~ke partije, ipak }e se odrediti u BiH, i to uskoro, na parlamentarnim izborima u jesen naredne godine. Posve je

IDEOLOŠKA TRANSFORMACIJA: Sulejman Tihić prolazi kroz svojevrsnu ideološku metamorfozu: u samo nekoliko posljednjih sedmica prešao je dugi put od umiljatog političkog goluba do krvožednog jastreba
jasno da na te izbore Tihi} izlazi s velikom zebnjom u srcu. U tom klju~u treba posmatrati Tihi}evu ideolo{ku metamorfozu, pa i onaj neo~ekivano odva`ni ultimatum koji je pred sastanak “prudske trojke“ u Banjoj Luci uputio goropadnom lideru SNSD-a Miloradu Dodiku. Svoje sudjelovanje na sastancima s Dodikom i ^ovi}em, Tihi} je uvjetovao Dodikovim eksplicitnim priznanjem da je “gra|anin BiH i da se RS ne}e otcijepiti“ a svoj izostanak sa banjalu~kog sastanka “prudske trojke“ Tihi} je obrazlo`io Dodikovim ponovnim napadom na institucije BiH. Takvo bi obrazlo`enje bilo sasvim uvjerljivo da se Tihi} ranije dr`ao makar pribli`no odlu~no kod sli~nih Dodikovih antidejtonskih proklizavanja kojih je bilo napretek. Ne{to je drugo, dakle, primoralo lidera SDA da zauzme borbeni stav. ambasadora dr`ava ~lanica PIC-a vrlo detaljno i skoro naredbodavnim tonom predla`u model raspodjele dijela dr`avne imovine “u skladu s prudskim sporazumom iz novembra 2008. godine“. Pismo ambasadora PIC-a , ~iju smo kopiju uspjeli dobiti, odaslano je 5. juna ove godine na nekoliko va`nih dr`avnih i entitetskih adresa, a i iz njegovog sadr`aja je vidljivo da ambasadori PIC-a eksplicitno zagovaraju primjenu tzv. teritorijalnog principa raspodjele dr`avne imovine. U konkretnom slu~aju, rije~ je o raspodjeli 69 vojnih objekata, no identi~an princip nesumnjivo bi va`io i za cjelukupnu preostalu dr`avnu imovinu. Ambasadori PIC-a eksplicitno predla`u da se vojna imovina raspodijeli “u skadu sa prudskim dogovorom iz novembra 2009. godine“. Tihi} je, istina, na~elno pristao na teritorijalni princip raspodjele dr`avne imovine, no u me|uvremenu je pod pritiskom javnosti, koalicionih partnera i opozicije svoj stav korigirao zahtjevom da se dr`avna imovina knji`i na BiH i da se onaj dio imovine koji nije potreban institucijama BiH ustupi na kori{tenje entitetima.

(NE)DIPLOMATSKI DIKTAT
Po svemu sude}i, Tihi}a je iz prudskog sna trgnulo pismo napisano na slu`benom memorandumu OHR-a u kojem {est

IZNEVJERENA O^EKIVANJA LIDERA HDZ-a

Čovićev neuspjeli pokušaj rekonstrukcije Vlade Federacije BiH
Pored pritiska me|unarodne zajednice koja od Tihi}a o~ekuje brzu realizaciju dogovora iz Pruda, lider SDA Sulejman Tihi} nalazi se i pod pritiskom koalicionog partnera Dragana ^ovi}a. Na nedavnom “tajnom sastanku“ u sarajevskom Golf klubu, ^ovi} je od Tihi}a zahtijevao opse`nu rekostrukciju Vlade Federacije BiH, koja bi zapravo podrazumijevala djelimi~no ili pak potpuno istiskivanje iz vlasti rivalskog HDZ-a 1990. Kako doznajemo, ^ovi}ev prijedlog je odbijen budu}i da je Tihi} uvjeren kako bi rekostrukcija federalne Vlade mogla potrajati mjesecima i kako bi izazvala nove napetosti me|u koaliDragan cionim partnerima. ^ovi}

UVERTIRA ZA DISOLUCIJU
Model teritorijalne raspodjele dr`avne imovine, na koji je Tihi} neoprezno najprije pristao pa pod pritiskom javnosti odustao, apsolutno je neprihvatljiv za najve}i dio bo{nja~kih politi~ara, uklju~uju}i i
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

18

ZA[TO JE TIHI] IZBJEGAO BANJALU^KI SASTANAK
TIHI]EV STRAH OD USAMLJENOSTI kolebljivog Tihi}a. Taj se model s pravom do`ivljava kao uvertira za disoluciju dr`ave i neodoljivo podsje}a na model po kojem je svojevremeno dr`avnu imovinu raspodijelila biv{a dr`avna zajednica Srbija i Crna Gora. I u tom slu~aju primijenjen je teritorijalni model, na ~emu su izri~ito insistirali politi~ari iz Crne Gore: sva dr`avna imovina na tlu Srbije pripala je Srbiji a sva dr`avna imovina na tlu Crne Gore pripala je Crnoj Gori. Zahtjev {est ambasadora PIC-a u dubokom je nesuglasju s modelom koji je nekoliko godina ranije primijenjen u slu~aju raspodjele sredstava dobivenih od prodaje dijela vojne karsarne Mar{al Tito u Sarajevu. Kao {to je poznato, skoro tre}ina ove kasarne prodata je Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i na toj parcelu upravo se privodi kraju izgradnja nove zgrade ameri~ke ambasade. Novac od prodaje zemlji{ta (oko 14 miliona KM) nije pripao ni federalnom ni kantonalnom bud`etu, nego je zavr{io u bud`etu Vije}a ministara BiH i knji`en je kao prihod od prodaje dr`avne imovine. Naravno, bilo bi posve neosnovano tvrditi da u pozadini zahtjeva ambasadora PIC-a za teritorijalnim modelom raspodjele dr`avne imovine stoje lo{e namjere prema BiH, ali se sasvim osnovano mo`e utvrditi da je takav zahtjev u dlaku identi~an zahtjevu premijera Republike Srpske Milorada Dodika, koji pritom bez i najmanjeg ustezanja zagovara disoluciju BiH. Podr{ka Dodikovom modelu raspodjele dr`avne imovine jasno pokazuje da je Tihi} u “prudskom procesu“ pretrpio te`ak politi~ki debakl. Svojim popustljivim stavom zapravo je naveo ambasadore PIC-a da idu linijom manjeg otpora. Jer, za{to bi se iko konfontirao s Dodikom ako se problem mo`e rije{iti popu{tanjem kooperativnog Tihi}a?! Indikativna je ~injenica da je sporno pismo potpisalo {est ambasadora dr`ava ~lanica PIC-a (Francuska, SAD, Velika Britanija, Njema~ka, Rusija i Italija) pa bi se prije moglo re}i da su sporno pismo potpisali ambasadori nekada{nje Kontakt grupe a ne ambasadori aktuelnog PIC-a. Naime, ravnopravna ~lanica PIC-a je i Turska, ~iji ambasador u BiH iz za sada nepoznatog razloga nije konsultiran niti je pak potpisao sporno pismo. Kako smo doznali, tursko Ministarstvo vanjskih poslova o ovom diplomatskom incidentu zatra`ilo je slu`beno obja{njenje Washingtona.

Šestorka umjesto prudske trojke
Za srijedu, 17. juna, lider SDA Sulejman Tihi} zakazao je vanrednu sjednicu Predsjedni{tva SDA sa samo jednom ta~kom dnevnog reda: aktuelna politi~ka situacija u dr`avi. Kako smo doznali, iza ove uop}ene formulacije krije se Tihi}ev zahtjev da se strana~ko Predsjedni{tvo izjasni o nastavku prudskog procesa. Evidentno je, naime, da se Tihi} nalazi pod sna`nim pritiskom me|unarodne zajednice da nastavi prudski proces, ali je jednako tako evidentno da Tihi} u taj proces nastoji uvu}i i ostale bo{nja~ke lidere (prije svih Harisa Silajd`i}a) kako bi se rije{io te{kog balasta odgovornosti za eventualne proma{aje. Stoga je Tihi} danas najve}i zagovornik ideje da nastavak prudskog dogovora preuzmu lideri {est politi~kih stranaka. Pred propali sastanak u Banjoj Luci, Tihi} je rekao da }e to biti “posljednji susret prudske trojke“.
Foto: Mario Ili~i} Prudskom dogovoru priklju~it }e se Bozo Ljubi} i Haris Silajd`i} i umjesto Mladena Ivani}a Petar \oki}

[ESTORKA PONOVO NA OKUPU

PODRŠKA DODIKU: Ambasadori PIC-a eksplicitno predlažu da se vojna imovina raspodijeli “u skadu sa prudskim dogovorom iz novembra 2009. godine“
Foto: Mario Ili~i}

NI[TA OD REKONSTRUKCIJE REKONSTRUKCIJE FEDERALNE VLADE
Tajni susret Dragana ^ovi}a ii Tajni susret Dragana ^ovi}a Sulejmana Tihi}a u Sulejmana Tihi}a u sarajevskom sarajevskom Golf klubu Golf klubu

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

19

UDAR NA FEDERALNU VLADU

Prijedlog interventnog zakona koji je Vlada Federacije BiH po hitnoj proceduri uputila federalnom Parlamentu, izazvao je žestoke reakcije budžetskih korisnika, prije svih predstavnika boračkih udruga koji su najavili masovne demonstracije; SLOBODNA BOSNA otkriva šta su od Vlade Federacije tražili predstavnici MMF-a, ko je najbolje prošao u Vladinim mjerama štednje i kakve će biti posljedice eventualnog odustajanja od smanjenja javne potrošnje

FEDERALNI USTANAK ZA ODBRANU PRIVILEGIJA
Alternativa predlo`enim mjerama {tednje - bankrot Federacije BiH
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

P
20

rijedlog interventnog zakona koji su ministri u federalnoj Vladi usvojili po~etkom tjedna, kao klju~ni uvjet za realizaciju stand-by aran`mana s Me|unarodnim monetarnim fondom izazvao je,

o~ekivano, `estoko protivljenje na tisu}e prora~unskih korisnika i, posve neo~ekivano, o{tre kritike onih koji su, koliko do ju~er, tra`ili smanjenje prekomjerne javne potro{nje u BiH - novinara, nevladinih udruga, nezavisnih ekonomskih “eksperata”... Premda predlo`ena zakonska rje{enja,

nakon vi{egodi{njeg rasipni{tva na svim razinama vlasti u Federaciji BiH, donose prve racionalne mjere {tednje bez kojih od obe}ane financijske injekcije MMF-a ne}e biti ni{ta, na federalnu Vladu sru~ila se lavina prijetnji masovnim demonstracijama od sindikata dr`avnih slu`benika kojih se
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

IZME\U BANKROTA I SOCIJALNOG BUNTA
Foto: Milutin Stoj~evi}

NEUMOLJIVI MMF NEUMOLJIVI MMF

Vlada FBiH mora u{tedjeti 414 milijuna Vlada FBiH mora u{tedjeti 414 milijuna KM da bi dobila svoj dio pomo}i od KM da bi dobila svoj dio pomo}i od obe}anih 1, 2 milijarde eura obe}anih 1, 2 milijarde eura

bud`etskih korisnika, Vlada Federacija }e, definitivno, ostati bez dvije tre}ine od 1,2 milijarde eura sredstava koje su predstavnici MMF-a u naredne tri godine obe}ali BiH, a bez kojih, opet, neminovno slijedi bankrot. Ostatak novca bi, prema ranije dogovorenoj raspodjeli, trebao biti upla}en dr`avnim institucijama, te Vladi Republike Srpske i Br~ko Distrikta.

URAVNOTE@ENE MJERE
Usugla{eni Prijedlog interventnog zakona o pla}ama i naknadama uposlenika federalnih, kantonalnih, gradskih i op}inskih institucija, vanbud`etskih fondova, javnih poduze}a i direkcija za ceste koji je Vlada, po hitnoj proceduri, uputila Parlamentu Federacije BiH, predvi|a isplatu pla}a i naknada u visini onih iz decembra pro{le godine, umanjeno za deset posto. Pored toga, nala`e se i smanjenje naknada za topli obrok (koje }e iznositi do jedan procenat od prosje~ne pla}e, odnosno, oko 8 KM dnevno), sredstava regresa (u iznosu 50 posto od prosje~ne pla}e), te isplata svih naknada za rad u komisijama i prema ugovorima o djelu (izuzetak je oblast obrazovanja), kao i naknada za prekovremeni rad, ukoliko to nije zakonska obveza uposlenika. Naknade ratnim vojnim invalidima, dobitnicima najve}ih ratnih priznanja i vojne mirovine koje su ostvarene pod povoljnijim uvjetima tako|er }e se ispla}ivati u iznosu iz decembra 2008., umanjene za deset posto. Ista mjera odnosi se i na isplate neratnim invalidima i civilnim `rtavama rata. Na taj bi na~in, uz smanjenje tro{kova administracije i pla}a dr`avnim ~inovnicima, dijelom bio ispunjen i uvjet MMF-a ~iji su predstavnici izri~ito tra`ili radikalno kresanje socijalnih davanja na koja se, ina~e, tro{i gotovo polovina federalnog prora~una. Unato~ agresivnim istupima predstavnika bora~kih, udruga ratnih vojnih invalida i

ekonomska kriza gotovo i nije doticala (za razliku od 8.000 radnika koji su, samo u prva dva mjeseca ove godine, ostali bez posla), do ~elnika bora~kih udruga i predstavnika umirovljenika.

NEOPRAVDANI PROTESTI
Svi oni su ve} zaprijetili dolaskom pred federalni Parlament, gdje }e u narednim danima biti donesena kona~na odluka o prihva}anju ili neprihva}anju Vladinog plana u{tede 414 milijuna KM, za koliko se mora smanjiti javna potro{nja u Federaciji BiH. No, podlegnu li federalni zastupnici ucjenama socijalnim buntom i prosvjedima
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

obitelji poginulih koji su, odmah nakon prvih najava smanjenja njihovih naknada za deset posto, poru~ivali kako }e u Vladi Federacije “letjeti glave”, ~injenica je da su federalni pregovara~i, u razgovorima s izaslanstvom MMF-a i Svjetske banke, izvukli maksimum upravo kada je posrijedi bora~ka populacija. Manje je, naime, poznato da su zahtjevi me|unarodnih predstavnika u pogledu bud`etskih izdvajanja za borce bili neuporedivo rigorozniji nego {to bi se dalo zaklju~iti iz posljednje verzije Prijedloga interventnog zakona, i da su federalni ministri, te{kom mukom, uspjeli isposlovati kompromisno rje{enje. Odnosi se to, prije svega, na isplate 150 KM mjese~ne pomo}i nezaposlenim demobiliziranim borcima, kojih, prema spiskovima korisnika, u Federaciji BiH ima oko 58 tisu}a. Budu}i da se za naknade nezaposlenim borcima mjese~no tro{i gotovo devet milijuna KM, ~lanovi su izaslanstva MMF-a, odmah na po~etku razgovora, tra`ili obustavu daljih isplata toj kategoriji korisnika. Federalnim je vlastima, istodobno, sugerirano da bi vi{emilijunska sredstva namijenjena demobiliziranim borcima valjalo preusmjeriti u kvalitetne programe zapo{ljavanja, odnosno, njihove prekvalifikacije. Druga je primjedba bila da je, prije nego {to su korisnicima pomo}i odobrene isplate, trebalo uvesti strogi imovinski cenzus, kako bi s popisa primatelja dr`avne skrbi bili eliminirani demobilizirani borci koji u vlasni{tvu imaju vrijedne nekretnine ili, primjerice, skupe automobile. No, pritje{njeni sve ~e{}im javnim prosvjedima i blokadama puteva koje su demobilizirani borci organizirali kada su im kasnile isplate naknada, predstavnici su Vlade Federacije ostali dosljednji u zahtjevima da se ta stavka ne ukida. ^elnici su MMF-a popustili tek nakon {to su dobili uvjeravanja da }e Zakon o pravi21

UDAR NA FEDERALNU VLADU
ma demobiliziranih branitelja biti na snazi do konca ove godine, te da izdvajanja za njihove naknade vjerojatno ne}e opteretiti prora~un u 2010. IMA LI REVIZIJE ZA REVIZORA

UNOV^AVANJE RATNIH PRIZNANJA
Jednako bi tako predstavnici bora~kih udruga koji su najavili masovni izlazak na ulice i blokadu federalnih institucija morali znati da su pregovara~i iz MMF-a tra`ili i suspenziju Federalnog zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i ~lanova njihovih obitelji, uz obrazlo`enje kako vojna odli~ja predstavljaju moralnu satisfakciju za iskazanu hrabrost i po`rtvovanost, i ne mogu se koristiti za ostvarivanje dodatnih nov~anih beneficija. Prema Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja koji je, ina~e, donesen samo u Federaciji BiH (u RS-u nositelji ratnih odli~ja ne primaju nikakve nov~ane nadoknade), svi pripadnici Armije BiH i MUP-a koji su nositelji ratnih priznanja prve kategorije - Zlatnog ljiljana i Zlatne policijske zna~ke, te vojnici HVO-a koji su odlikovani Redom hrvatskog trolista, dobijaju naknadu u iznosu 50 posto od mjese~ne pla}e, odnosno, oko 350 maraka. Budu}i da uz njih i nositelji odlikovanja II kategorije imaju pravo na mjese~ni dodatak koji iznosi 25 posto prosje~ne pla}e, dok se dobitnicima priznanja III kategorije ispla}uje deset posto prosje~ne pla}e, godi{nje se za ovu kategoriju izdvaja blizu 18 milijuna KM. Na popisu primatelja naknada koji iz federalnog prora~una mjese~no dobijaju po 350 maraka nalaze se, izme|u ostalih, i iznimno dobro pla}eni dr`avni zastupnici (Vinko Zori}), direktori V i menad`eri (Tomo Kre{i}, Ivica Primorac), T privatni poduzetnici (Emin Pivi}, Fikret E Prevljak), ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko POSLJEDNJE UPOZORENJE

Glavni federalni inspektor Omer Bašić lažni invalid?!
Premda bi revizija spiskova ratnih vojnih invalida trebala utvrditi jesu li svi korisnici invalidnina u ratu bili i pripadnici oru`anih snaga, kao i okolnosti ranjavanja i provjeru tjelesnog o{te}enja, ~injenica je da je taj posao povjeren glavnom federalnom inspektoru Omeru Ba{i}u koji je i sam stradao pod sumnjivim okolnostima. Glavni inspektor u Ministarstvu za pitanja branitelja Federacije BiH, naime, nije ranjen u borbi, nego je “stradao“ u zatvoru Armije BiH, nakon {to je u prolje}e 1994. uhap{en u Sarajevu, po nalogu tada{nje Uprave vojne bezbjednosti. Ba{i} je u zatvoru proveo vi{e od mjesec dana, tvrdi da je bio izlo`en te{kim fizi~kim torturama, zbog ~ega je rapidno smr{ao i obolio od tuberkuloze. No, iako se poslije uspje{no izlije~io i nastavio voditi normalan `ivot (u junu 2001. imenovan je za pomo}nika biv{eg federalnog ministra obrane Ferida Buljuba{i}a), Omer Ba{i} je upravo na temelju lije~ni~ke dijagnoze iz ’94., dvanaest godina kasnije, ostvario status ratnog vojnog invalida ~etvrte kategorije?! Agilni dr`avni slu`benik Ba{i} tako uz punu mjese~nu pla}u u Ministarstvu za pitanja branitelja, od 2006. prima i invalidninu od 350 KM.

Omer Ba{i} dobio je status ratnog invalida nakon {to je obolio od tuberkuloze

SPORNA DIJAGNOZA

Kom{i}, potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, savjetnik federalnog ministra policije Kemal Ademovi}, dozapovjednik Ka`njeni~ke bojne HVO-a, odbjegli Ivan Andabak... Kako su, me|utim, predstavnici federalnog Ministarstva za pitanja brani-

^elnici udruga RVI ii ^elnici udruga RVI obitelji poginulih obitelji poginulih pred najavljene pred najavljene demonstracije u demonstracije u Sarajevu Sarajevu

telja, pod pritiskom ~elnika Saveza dobitnika najvi{ih ratnih priznanja, odbili svaku mogu}nost ukidanja nov~anih naknada za ovu kategoriju, na koncu je dogovoreno da }e i njihova primanja biti umanjena za simboli~nih deset posto. Za predstavnike su MMF-a, {to je ~elnicima federalne Vlade, tako|er, jasno stavljeno na znanje, jednako neprihvatljiva i izdvajanja za mnogobrojnu populaciju ratnih vojnih invalida ~iji je broj u pro{loj godini narastao na blizu 55.000. Stoga je, osim temeljite provjere svih korisnika invalidnina, tra`eno i da se obustave isplate pomo}i invalidima s manje od 50 posto tjelesnog o{te}enja, kao {to, uostalom, nala`u i nova zakonska rje{enja kada su posrijedi neratni invalidi. No, iako se za ratne vojne invalide u Federaciji BiH mjese~no izdvaja oko 28 milijuna maraka, ~elnici Ministarstva za pitanja branitelja, i pored vi{e upozorenja, odbili su sve prijedloge o smanjenju broja korisnika, {to, dakako, ne zna~i da se ta tema ne}e ponovno na}i na dnevnom redu nekog od narednih sastanaka.
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

22

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

23

SKANDAL NEDJELJE

Tajkun Alija Budnjo izabran u Glavni odbor SDA

Za višegodišnje besplatne usluge koje uživa u Budnjinim hotelima na Ilidži, Tihić se odužio izborom Budnje u najviši stranački vrh
Foto: Milutin Stoj~evi} Predsjednik GO Halid Genjac i novi ~lan strana~kog rukovodstva Alija Budnjo

POSLOVNOPOLITI^KI USPON

Pi{e: ASIM METILJEVI]

S

koro posve neopa`eno u javnosti je pro{la vijest o izboru ilid`anskog tajkuna Alije Budnje u Glavni odbor SDA. U najvi{i strana~ki organ vlasti Budnjo nije izabran u redovnom postupku na nedavno odr`anom strana~kom Kongresu, nego u naknadnom postupku u kojem je predsjedniku SDA dato diskreciono pravo da sam predlo`i desetak kandidata za Glavni odbor kako bi se ispravili eventualni propusti u pogledu spolne, starosne ili regionalne zastupljenosti ~lanova Glavnog odbora SDA. Budnjo dakle u strana~ki vrh SDA nije dospio voljom delegata Kongresa, nego voljom lidera SDA Sulejmana Tihi}a koji s ilid`anskim tajkunom Budnjom ve} dulje vremena gaji vrlo prisne relacije. U jednom od pet Budnjinih hotela na Ilid`i, koje je Budnjo kupio za samo dva miliona KM, Tihi}u na raspolaganju stoji prostrani i, {to je puno

va`nije, besplatni hotelski apartman sa svim prate}im sadr`ajima prilago|enim zahtjevima visokog politi~kog gosta. Umjesto novcem iz vlastitog d`epa, fakturu za hotelske usluge Tihi} je platio tako {to je Budnju progurao u sami vrh strana~ke vlasti. Rije~ je dakle o klasi~nom obliku korupcije koja bi u svakoj civiliziranoj dr`avi bila tretirana kao prvorazredni politi~ki skandal. Budnjin izbor u najvi{i organ strana~ke vlasti zanimljiv je i zbog jo{ jedne ~injenice. SDA je naime prva stranka u BiH koja se usudila u prvi politi~ki saf izabrati nekog iz plejade novokomponiranih bogata{a koji su imetak stekli u ratu ili poratnoj privatizaciji dr`avnih dobara. Sve politi~ke partije, skoro bez ijednog izuzetka, odr`avaju bliske i u pravilu vrlo diskretne veze s tajkunima koji politi~ku za{titu pla}aju obilatim donacijama u ke{u. SDA je prva partija u BiH koja je prestala skrivati svoju vezu s tajkunom Budnjom, ~ije je poslijeratno bogatstvo, mjereno desetinama

miliona KM, ste~eno na krajnje sumnjiv na~in. Budnjo je svojevremeno bio zahva}en istragom Finansijske policije zbog sumnje da je sudjelovao u organiziranoj plja~ki 14 miliona KM namijenjenih za popravku ku}a izbjeglom i raseljenom stanovni{tvu. Iz ove afere Budnjo se uz pomo} politi~kih pokrovitelja vje{to izvukao a samo godinu-dvije kasnije, sumnjivo zara|eni novac plasirao u hotelski biznis na Ilid`i gdje je u bescjenje preuzeo cjelokupne hotelske kapacitete gra|ene kroz dugo razdoblje od preko 100 godina, od austrougarske uprave do socijalisti~ke Jugoslavije. Sve je to poklonjeno predratnom elektri~aru Budnji i to za samo dva miliona KM ~ije porijeklo sasvim sigurno nije u stanju opravdati legalnim biznisom. Budnjin izbor u sami vrh SDA predstavlja svojevrsnu prekretnicu u politi~kom `ivotu BiH: do sada su politi~ke partije imale svoje tajkune, no uskoro }e sve ve}i broj tajkuna, poput Budnje, imati svoje politi~ke partije!
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

24

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

25

SRBIJANSKI MINISTAR ZA HAAG

INTERVIEW

Rasim Ljajić

srbijanski ministar za zločince

RASIM LJAJIĆ, ministar u Vladi Srbije, u do sada najotvorenijem intervjuu objašnjava zašto optuženi ratni zločinci Ratko Mladić i Goran Hadžić još uvijek nisu u Haagu

Previ{e sam ozbiljan ~ovjek da bih koketirao sa ratnim zlo~incima...
Razgovarala: MIRHA DEDI] Foto: PREDRAG MITI]

akon {to je pro{le nedjelje FTV prikazao snimke o Mladi}evom kretanju Rasim Ljaji}, koordinator Akcionog tima za saradnju sa ha{kim Tribunalom i ministar rada i socijalne politike u Vladi Srbije, burno je reagovao. Ljaji} je o{tro demantovao navode da se radi o snimcima iz 2008. godine i izrazio bojazan da su snimci u medjima prikazani kako bi se minimizirao pozitivan izvje{taj glavnog tu`ioca Ha{kog tribunala Sergea Brammertza o saradnji Srbije sa Tribunalom. ^ovjek koji je posljednjih godina naj~e{}e spominjao ime Ratka Mladi}a i koji je najvi{e upu}en u detalje potrage za ovim ratnim zlo~incem za na{ list iznosi do sada nepoznate pojedinosti vezane za Mladi}evo kretanje i obja{njava razloge svog revolta.

N

~injenica. Najva`nije za mene je da se ova pri~a zavr{i i da se Mladi} na|e u Haagu. Sve drugo je manje bitno, ali sigurno nikada ne bih iznosio informacije koje su neistinite, ma u ~ijem interesu to bilo. I van svake pameti je da bih ja govorio ne{to {to ide u Mladi}evu korist. Ja sam celo jutro gledao te snimke, ustanovili smo od kada svaki snimak datira i rekao sam to {to jeste. Ja bih voleo da je to ta~no, odnosno da su snimci stari godinu ili dve. Jer bi to zna~ilo da smo mi blizu Mladi}a, ali na`alost to nije ta~no. Dakle, svi emitovani snimci su dosta, dosta stari. Mi imamo obilje tog materija koje i dan danas gledamo. To je 215 audio i video snimaka i razli~itog materijala. Mi smo te snimke predali Tribunalu i oni }e se koristiti u postupcima koji se vode pred Tribunalom za zlo~ine po~injene u Srebrenici, ne samo za Mladi}a

ve} i za jo{ ~etvoricu optu`enih za Srebrenicu. Dakle, da je neko hteo ne{to ovde da sakrije, ne bi sve to predao Haagu. [ta se sve nalazi na tim snimcima? Pravo da vam ka`em, tu ima svega i sva~ega. Dosta stvari koje su potpuno nebitne za pri~u vezanu za Mladi}a, recimo od srna i jelena koji {etaju po nekim {umama koje Mladi} snima po sat i po vremena, {to je prosto neverovatno. Iz operativnih razloga ne mogu da govorim {ta sve drugo ima, ali ono {to je meni zapalo za oko su te potpune banalnosti. Zna~i, ti snimci koji traju do beskona~nosti, na njima su {ume, i `ivotinje koji {etaju u nekom nacionalnom parku. Me|utim, ima i drugih porodi~nih situacija koje su za nas va`ne, ali koje nisu za javnost. Emitovanjem snimaka na FTV-u ponovo je postavljevo pitanje Mladi}evog statusa u Srbiji u posljednjih desetak godina i odnosu srbijanskih vlasti prema njemu. Ako su snimci koji su prikazani na~injeni 2001. godine, kako Vi ka`ete, to zna~i da se Mladi} ipak slobodno kretao po Srbiji u vrijeme demokratske vlade? Po prvi put }u, evo, vama ispri~ati hronologiju Mladi}evog kretanja do koje smo mi do{li. Kada je Mladi} iza{ao iz BiH, odnosno RS-a, on je 1996. godine jedno kratko vreme bio u Rusiji. Marta 1997. godine Mladi} dolazi u Srbiju i od tada ovde boravi. U leto 1998. godine na 15 dana odlazi na odmor u Re`evi}e pored Budve. Tu je bio sme{ten u jednoj velelepnoj ku}i, razapinje
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

SVE SMO DALI
Gospodine Ljaji}u, na konferenciji za {tampu koju ste uprili~ili prije nekoliko dana, zbog objavljivanja Mladi}evih snimaka na FTV-u, moglo se zaklju~iti da ste bijesni na sarajevske medije? Ne radi se ni o kakvoj ljutnji jer moja pozicija je tu prili~no neugodna. S jedne strane, neko ko me gledao u Sarajevu mo`e da ka`e evo ga ovo je neka prodana du{a i da mi psuje sve po spisku, a s druge strane ja moram da govorim jezikom istine i
26

O MLADIĆU: “Dosta stvari koje su potpuno nebitne za priču vezanu za Mladića, recimo od srna i jelena koji šetaju po nekim šumama koje Mladić snima po sat i po vremena, što je prosto neverovatno”

RASIM LJAJI] ZA “SB”
MINISTAR NA UDARU

Rasim Ljaji}, srbijanski ministar, govori o brojnim konfliktnim situacijama izme|u Beograda i Haaga

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

27

SRBIJANSKI MINISTAR ZA HAAG
DIJALOG ILI ULTIMATUM

Rasim Ljaji} i glavni tu`itelj Haa{kog tribunala Serge Brammertz a

Rasim Ljaji} na provjeri od strane evropskih eksperata

HOLANDSKA ZAPREKA SRBIJANSKIM EUROINTEGRACIJAMA

JAVNO MNJENJE: Prema istraživanju javnog mnjenja kojeg smo radili prošle nedelje, pre emitovanja snimaka, 29 odsto ispitanih bilo je za izručenje, 49 odsto protiv i 21 odsto nema stav. Tačno je da se većina, iz mnogih razloga, protivi tom izručenju, ali to nije razlog da bi građani zbog toga izašli na ulice štrajkovali, demonstrirali, razbijali izloge ili sekli vene
{ator u dvori{te ku}e za svoje obezbe|enje koje je tada bilo brojno. Na pedeset stepeni ti ljudi su spavali u {atoru dok se on sam ba{kario u toj velikoj ku}i. Po{to je crnogorska vlast bila upla{ena da }e imati posledice ukoliko on tu bude du`e boravio, sugerisala je da Mladi} napusti Crnu Goru i vrati se u Srbiju. To je on i u~inio. @iveo je mirno u svojoj ku}i i povremeno odlazio u vojne objekte. Zna~i, on tada nije imao razloga da se skriva jer ga niko nije ni tra`io. Posle 2000. godine, odnosno posle demokratskih promena, on pove}ava stepen svoje sigurnosti i po~inje da se skriva u kasarnama, ali i u svojoj ku}i. Od trenutka izru~enja Milo{evi}a, zna~i 28. juna 2001. godine, on odlazi u ilegalu. Tada definitivno napu{ta svoju ku}u i odlazi u kasarnu Stragari kod Kragujevca. Sve do 1. juna 2002. godine on je boravio u tri vojna objekta - Stragari, Rajac i Kr~mar kod Valjeva. Za to vreme Mladi} je bio izuzetno rigorozan prema pripadnicima svog obezbe|enja. Kada bi napu{tao jednu kasarnu i odlazio u drugu, on bi sve one koji su znali da je bio u tom objektu postrojio i pretio im da }e stradati njihovo tre}e i ~etvrto koleno ukoliko neko re~ ka`e o njegovom skrivanju. Nakon {to je donet Zakon o saradnji sa Tribunalom u aprilu 2002. godine, Mladi} postaje sve vi{e upla{en, ali i vojni vrh zbog toga {to se krije u vojnim objektima i {alju mu poruke da napusti kasarne. On to odbija. Indirektni pritisak na njega, me|utim, u to vreme bio je sve ve}i, dobijao je poruke sa raznih strana da on tu vi{e nije siguran. Na nagovor svog obezbe|enja on 1. juna 2002. napu{ta kasarne. Iz Kr~mara ga odvede u jedan stan na Novom Beogradu. Od tada pa
28

do novembra 2005. godine on je na Novom Beogradu promenio sedam stanova u kojima je boravio. Stanove su iznajmljivali njegovi najbli`i saradnici. Tada se nalazio u dubokoj ilegali i uz sebe imao jednog do dva svoja ~oveka koji su ga opslu`ivali. Naravno, ve}i broj ljudi je znao da je on tu. To je kompletna rekonstrukcija njegovog kretanja. Najbli`i smo mu bili u februaru 2006. godine. Tada je Mladi} izbegao hap{enje. Posle toga njemu se gubi svaki trag. To je sva istina i o svim tim detaljima je upoznat i Ha{ki tribunal.

GDJE JE MLADI]
Ka`ete da se Mladi} skrivao u dvije kasarne u Valjevu. Da li je policija prije {est mjeseci zbog toga nekoliko dana pretresala Fabriku stolarije “Vuji}” u Valjevu? Ne zbog toga, nego {to smo imali podatke da firma ”Vuji} Valjevo” posluje sa firmom sina Ratka Mladi}a. Mi moramo da prekinemo vezu potencijalnih finansijera, da ta sredstva ne idu kao logistika za skrivanje Mladi}a. Novi detalji o skrivanju Mladi}a procurili su pro{le nedelje od Branislava Puhala, jednog od Mladi}evih jataka, kome se sudi zbog pomaganja ratnom komandantu VRS-a. On je kazao da je Mladi} bio {ti}en od vojnog vrha do 2002. godina i da je 30. kadrovski centar obezbje|ivao Mladi}a u njegovoj ku}i. Ko je odgovoran za to? Mladi}evo obezbe|enje u tom periodu ~inilo je 47 osoba. Svi oni su boravili u Top~ideru, me|utim, Mladi} sugurno nije bio u Top~ideru. On je u to vreme bio u svojoj ku}i, a oni su se smenjivali i ~uvali ga. Obezbe|enje

je funkcionisalo tako {to je razmenjivalo pisane ceduljice, koje je posle cepalo. Prenosili su jedni drugima poruke ne ostavljaju}i trag. Pla}ao ih je od 150 do 200 maraka za 15 dana. Me|utim pojedici koji su skupljali novac za Mladi}evo skrivanje od raznih privatnika i bosanskog lobija u Beogradu dnevno su u kockarnicam u hotelu “Interkontinental” tro{ili na desetine hiljada maraka. Me|u obezbe|enjem je ~esto dolazilo do sva|e zbog ~ega su tako malo pla}eni. Dakle, do 1. juna 2002. godine na taj na~in je Mladi} skrivan. Ako me pitate da li su predstavnici Vojske znali gde se on nalazi, nema nikakve dileme da jesu i da su potpuno kontrolisali tu situaciju. Verovatno je znao i deo politi~kog vrha.

NISAM U “NEMOGU]OJ MISIJI“
Da li je Puhalo u svom iskazu rekao ne{to {to je Vama do sada bilo nepoznato? Ne, sve smo znali. Na saslu{anju nije sve rekao, ali {to je rekao ta~no je. Na snimcima se vidi da su u Mladi}evom dru{tvu bile neke poznate osobe, kao {to je general Zdravko Tolimir, zatim nekada{nja misica Daliborka Stoji{i}, koja mu je pjevala. Da li su te osobe na neki na~in opservirane od strane policije gdje su se i kada vi|ale sa Mladi}em? Za nas koji du`e vreme radimo na ovom predmetu nema tu novih lica. Te osobe mi nismo prvi put videli pored Mladi}a i one su svakako opservirane. U nedjelju je beogradski dnevnik “Pravda“ objavio da se Mladi} nalazi drogiran u ameri~koj bazi u Tuzli i da se ~eka
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

RASIM LJAJI] ZA “SB”
pravi momenat da bude isporu~en Tribunalu. Da li ste provjerili ovu informaciju? Tu nema {ta da se proveri jer nikakve akcije nisu izvedene u smislu da Mladi} bude izru~en. Sve je izmi{ljeno. Na snimcima se vidi da se Mladi} te`e kre}e, navodno zbog mo`danog udara kojeg je imao. U kakvom se zdravstvenom stanju Mladi} nalazi, imate li uvid u njegov zdravstveni karton? Imamo, ali ja o tome ne mogu da govorim. Pri~a o mo`danom udaru je stara. Mladi} se le~io od ishemije, odnosno posledice mo`danog udara na VMA i to 1997. godine. Tada se le~io na VMA pod tri razli~ita imena, iako ga niko nije tra`io. Eto koliki je paranoik bio. Emitovanje snimaka o Mladi}u u beogradskim medijima je predstavljeno kao medijska priprema za skoro izru~enje Mladi}a Tribunalu. Koliko tu ima istine? Nema potrebe da pravimo bilo kakvu medijsku pripremu jer to mora da se desi. Kakvo god raspolo`enje bilo i {ta god ljudi mislili, ova dr`ava je pretrpela ogromnu {tetu, odnosno cela dr`ava je bukvalno talac jednog ~oveka. Ja sam siguran da, ukoliko se dogodi to hap{enje, u Srbiji ne}e biti protesta. Prema istra`ivanju javnog mnjenja kojeg smo radili pro{le nedelje, pre emitovanja snimaka, 29 odsto ispitanih bilo je za izru~enje, 49 odsto protiv i 21 odsto nema stav. Ta~no je da se ve}ina, iz mnogih razloga, protivi tom izru~enju, ali to nije razlog MLADI]EVI DERNECI

Haagu smo dostavili sve što smo imali
Iskren da budem, mi smo jutros imali sastanak Akcionog tima i ja sam predlo`io da mi po~nemo da objavljujemo te snimke. Da ~ak po~nemo da objavljujemo i delove ratnog dnevnika. Pustili bismo sve ono {to ne}e ugroziti neke operativne radnje. Javnost treba da vidi s kim imamo posla. Mi smo to krili ne zbog nas ve} zbog toga {to je Haag od nas to tra`io, ~ak i kad je odbrana optu`enih to dobila od Tribunala i pri tom potpisala da nikom ne smeju davati te snimke. Po{to je to provaljeno, onda ne vidim nikakvog razloga da to ne objavljujemo. Vi ste se nedavno zalo`ili za to da osu|eni u Ha{kom tribunalu kaznu slu`e u zemljama biv{e SFRJ. Da li ste to tra`ili zbog Mladi}a? Nema to nikakve veze s Mladi}em, jer nije realno o~ekivati da Mladi} nakon {to bude osu|en do|e da kaznu izdr`ava u Srbiji. To tako|e ne zna~i da svi dr`avljani Srbije koje je Tribunal osudio do|u ovde na izdr`avanje kazne. To je samo potpisivanje jednog sporazuma koji je potpisalo 17 zemalja sa Tribunalom. U praksi zna~i da neki od njih, za koje Sekretarijat tribunala odlu~i, kaznu slu`i u Srbiji. Me|utim postoje dve prepreke da se to realizuje. Osnovna prepreka u tome je {to na osnovu sporazuma iz 1993. godine zemlje biv{e Jugoslavije ne mogu potpisati takav sporazum sa Tribunalom, a druga je da, sve dok Srbija ne zavr{i sa svim izru~enjem, ne mo`e dobiti tu mogu}nost.

Mladi}a }emo prije ili kasnije uhapsiti

RODITELJSKA PA@NJA

Kada se u javnosti objave video-kasete Karad`i}evih {enlu}enja javnost }e biti zgro`ena

JEZIVI DOKUMENTI

da bi gra|ani zbog toga iza{li na ulice {trajkovali, demonstrirali, razbijali izloge ili sekli vene. Jer suvi{e dugo ta pri~a traje. Prema tome, nema potrebe da se pravi bilo kakva medijska priprema i jedino {to radimo jesu operativne aktivnosti da se on izru~i do kraja godine. Ja sam kazao da, ukoliko on ne bude u Haagu do kraja godine, ja }u iz moralnih razloga da podnesem ostavku na mesto koordinatora Akcijskog tima za saradnju s Ha{kim tribunalom. Na osnovu ~ega Vi dajete izjave da }ete Mladi}a do kraja godine izru~iti Tribunalu? ^ime ih potkrepljujete? Mi koji na tome radimo ovde, bukvalno smo kao u nekom rudniku. Pre svega, ja verujem ljudima koji su ~elni ljudi civilne i vojne slu`bi bezbednosti koji ga tra`e. Vidim koliko ljudi na tome radi i koliko im je stalo da se ta pri~a zavr{i. Osim toga, postoji potpuna svest o va`nosti ovog pitanja za Vladu Srbije. Imamo poverenje Tribunala, {to je jako va`an element, imamo saradnju organa bezbednosti drugih zemalja. Ako sve to ne da rezultat, odnosno ukoliko je Mladi}

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

29

SRBIJANSKI MINISTAR ZA HAAG
NACIONALNI PROGRAM
Rasim Ljaji} sa kolegom Predragom Bubalom iz Vlade Srbije

JEDINSTVEN PROGRAM
Rasim Ljaji} i predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad ^anak

SLUČAJ KARADŽIĆ: Kod Karadžića je, recimo, bio daleko manji stepen bezbednosne kulture, kod Mladića je neuporedivo veći. Još dok je boravio u kasarnama preduzimao je neviđene bezbednosne mere
od svih nas uspe{niji, onda je uzaludno da ostanem i dan na ovom poslu. ispunjavamo te uslove iz Mape puta, Evropska komisija }e to pratiti. O~ekujemo da bi od 1. janura slede}e godine gra|ani mogli da putuju bez viza. Zna~i, snimak nema veze sa viznom liberalizacijom. Me|utim, politi~ki uslovi, odnosno Haag, imaju veze sa privremenim Trgovinskim sporazumom i Sporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju, odnosno na{om namerom da dobijemo status kandidata. Da li su pozicije Srbije u tom smislu poljuljane nakon ovih snimaka? Ako ho}ete da budem iskren, mislim da nam je koristilo. Tu`ila{tvo je bilo prili~no ogor~eno zbog objavljivanja tog snimka Tribunala. Oni su dostavili te snimke odbranama i oni sada vr{e istragu ko je te snimke mogao da dostavi. Oni znaju da su ti snimci stari, a sve je predstavljeno u smislu da mi kao ne{to krijemo, odnosno da skrivamo Ratka Mladi}a. Tu`ilac Ha{kog tribunala Serge Brammertz je na ju~era{njem sastanku vrlo otvoreno rekao da se radi o starim snimcima i zahvaljuju}i tome {to smo dva paketa tih snimaka predali Tu`ila{tvu dobili smo pozitivnu ocenu za saradnju sa Tribunalom. Odnosno, pokazali smo potpuno spremnost za saradnju sa Haagom. Sve {to smo u Mladi}evoj ku}i na{li, a vezano je za istragu i predmete koje se vode pred Tribunalom, predali smo. Tako da nam je to vi{e koristilo nego {to je {tetilo. Da li je ostalo ne{to {to vam je Tribunal tra`io, a Vi niste dali? Ne. Bukvalno, sve smo dali osim Mladi}a. Nemamo ni jedan zaostali zahtev za bilo koga kome se sudi u Tribunalu. Ha{ko tu`ila{tvo je 23 puta izvr{ilo uvid u na{e arhive, vojne, policijske i arhive Bezbednosno-informativne agencije (BIA). Dali su nam najvi{u ocenu za saradnju, e sada kada vam neko toliki trud i rad dovede u pitanje, onda ba{ nije prijatno. Koliko je Mladi}ev dnevnik kojeg je vodio u ratnom periodu bitan za Ha{ki tribunal? Za sve je ve}e iznena|enje predstavljao dnevnik u odnosu na objavljene snimke. Dakle, za javnost, stru~njake, bezbednjake ~udnije je bilo pojavljivanje tog dnevnika. Kako neko ko je ratni komandant ima toliko vremena da vodi dnevnik svaki dan? Prije godinu dana kazali ste da bi general Zdravko Tolimir mogao da pru`i vrlo korisne infomacije o Mladi}u? Mogao je da pru`i, ali nije pru`io nikakve. Ne postoji bilo kakva mogu}nost da se na njega uti~e u tom smislu. On je sada u Haagu. Istina, bilo je poku{aja od strane Tu`ila{tva i Carle Del Ponte da se s njim razgovara, ali nije dalo rezultate. Od kada u Srbiji postoji politi~ki konsenzus da se Mladi} isporu~i Haagu? Treba re}i da su sve vlade odradile veliki deo posla posle 2000. godine. Za vreme \in|i}eve vlade izru~eno je ukupno 13 osoba. Najvi{e je izru~eno za vreme Ko{tuni~ine Vlade. Istina, kroz formu dobrovoljne predaje. Od 1996. godine izru~ena su ukupno 44 optu`ena. Mislim da od formiranja ove vlade postoji potpuna politi~ka volja da se Mladi} izru~i. To vi{e niko ne dovodi u pitanje. Mi posledice {to Mladi} nije u Hagu itekako ose}amo. Ne mo`emo dobiti status kandidata za prijem u EU, ne mo`emo ratifikovati Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju. Mladi} nas je zaustavio na putu ka Evropskoj uniji. Mladi} nas je potpuno “zakucao“ i mi tapkamo u mestu zbog njega.
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

ZLO^INCE ]E HAPSITI VLAST A NE MEDIJI
U ~emu se razlikuje potraga za Mladi}em od potrage koju ste provodili za Radovanom Karad`i}em? U samom operativnom smislu ne razlikuje se puno, s tim {to je psiholo{ki profil jednog i drugog dijametralno razli~it i to onda povla~i razlike u na{im aktivnostima. Dok je Karad`i} bio egzibicionista u pravom smislu te re~i, ovaj je to manje. Mada ne ka`em da ni Mladi} nema te sklonosti. Kod Karad`i}a je, recimo, bio daleko manji stepen bezbednosne kulture, kod Mladi}a je neuporedivo ve}i. Jo{ dok je boravio u kasarnama preduzimao je nevi|ene bezbednosne mere. O~evici su nam svedo~ili da su to neverovatne mere bezbednosti, kakve mo`da ne poznaju ni agenti CIA-je. On je, recimo, obuvao vunene ~arape i zimi i leti da mu se ne bi ~uli koraci, tako|e je pu{tao vodu na slavini da me se ne bi ~uo glas. Tako se pona{ao dok je bio u kasarnama i stanovima. Me|utim, mi o~ekujemo da on napravi gre{ku. I drugi su se vrlo uspe{no skrivali, ali su ipak na kraju bili locirani. Kada zavr{imo pri~u sa Mladi}em, javnosti }emo izneti mnoge detalje Karad`i}evog skrivanja, koje }e mnogima biti ne samo interesantni nego i {okantni. Javnost }e videti, recimo, na koji na~in je dr. Dabi} le~io ljude alternativnim metodama. Mnogima }e to biti prili~no neprijatno gledati. Koliko je opravdan strah da }e objavljivanje Mladi}evih snimaka uticati na liberalizaciju viznog re`ima gra|anima Srbije? Za viznu liberalizaciju nema nikavih politi~kih uslova. To se ovde me{a. Mi
30

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

31

DR@AVA KAKVU NE POZNAJEMO

Naš je novinar prvi istražio kako se preko legalnih državnih institucija podriva državno-pravni poredak Bosne i Hercegovine

FINGIRANJE PRAVNE D
Rasprodaja dr`avnih interesa
32
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

OSOVINA ZLA
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

DR@AVNA KONTROLA

Na braniku domovine

D

a bi osigurao kontinuitet u uni{tavanju ve} poodavno devastiranog Finansijsko-obavje{tajnog odjela SIPA-e, direktor Mirko Luji} je u ponedjeljak, 15. juna, na mjesto zamjenika na~elnika Kriminalisti~ko-istra`nog odjela postavio Miju Goluba. Imenovanje ovog nesposobnog i korumpiranog policajca, ina~e osvjedo~enog prijatelja biv{eg na~elnika Finansijskoobavje{tajnog odjela SIPA-e Sini{e Karana, nije sprije~ila ni ~injenica da ne ispunjava niti jedan od uslova koji su predvi|eni Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji SIPA-e.

NEKE PTICE NEKAD I POLETE
Miji Golubu, koji je prije imenovanja na mjesto zamjenika na~elnika Kriminalisti~ko-istra`nog odjela SIPA-e bio zadu`en za ~uvanje ~vrstih objekata BiH od “raznih {arenih revolucija“, OHR je 2005. godine izdao uvjetnu saglasnost za policijski anga`man zbog njegove dugotrajne i otvorene podr{ke organizovanim kriminalnim grupama u Sarajevu uz ~iju pomo} je stekao zna~ajno bogatstvo za koje nema

legalno pokri}e. Sam Mijo Golub javno priznaje da nema pojma o poslu koji treba da radi, ali se uzda da }e mu profesor geografije koji sjedi u direktorskoj fotelji SIPA-e Mirko Luji} pru`iti obe}anu stru~nu pomo} u prikrivanju sumnjivih finansijskih transakcija. U prvom redu to se odnosi na prikrivanje sumnjivih nov~anih transakcija vezanih za izgradnju velebne porodi~ne vile Luji}a u Bosanskoj Gradi{ci vrijedne oko pola miliona KM, poslovnih transakcija Slobodana Stankovi}a, vlasnika i direktora Integral in`injeringa kao i ostalih ~lanova zlo~ina~ke organizacije okupljene oko Milorada Dodika. Direktora Luji}a u provo|enju kadrovske politike ne zabrinjava ni sadr`aj preliminarnog izvje{taja eksperata Vije}a Europe, MANIVAL-a. Naime, u spo menutom izvje{taju stanje u Finansijskoobavje{tajnom odjelu SIPA-e u prevenciji i istrazi pranja novca i finansiranju terorizma opisuje se kao katastrofalno lo{e, te se zahtijevaju radikalni zahvati u svim segmentima njegove organizacije, upravljanja, operativne samostalnosti i sl. Naravno, to ne zabrinjava Luji}a jer je imenovanjem Goluba korak bli`e realizaciji cilja koji su pred njega stavili njegovi mentori i za{titnici - Sredoje Novi},
Foto: Mario Ili~i}

DR@AVE
DVOSMISLENA ULOGA
Mirko Luji}, direktor SIPA-e 33
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

DR@AVA KAKVU NE POZNAJEMO
Foto: Mario Ili~i}

biv{i direktor SIPA-e i ministar civilnih poslova BiH, Nikola [piri}, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH, i M ilorad Dodik, premijer RS-a, “[to gore i nefunkcionalnije u institucijama BiH, to bolje za RS”!!!

KLIJENT ILI ARBITAR

Milorad Dodik, Milorad Dodik, premijer RS-a premijer RS-a

RAZORNA KADROVSKA POLITIKA
Imenovanje Mije Goluba za zamjenika na~elnika Kriminalisti~ko-istra`nog odjela SIPA-e samo je nastavak vi{egodi{nje razorne kadrovske politike koja za cilj ima nefunkionisanje spomenutog odjela SIPA-e. Naime, 2004. godine tada{nji direktor SIPA-e Sredoje Novi}, uz izda{nu pomo} Jelene Sesar i Michaela Hanera, uspje{nog bizmismena i vi{egodi{njeg uposlenika OHR-a, izdejstvovao je da korumpirani, ali slatkorje~ivi Sini{a Karan dobije uslovnu saglasnost OHR za imenovanje na

ISTRAGA NA NAJVIŠEM NIVOU: Finansijsko-obavještajnom odjeljenju SIPA-e prijavljuju sumnjive, gotovinske transakcije preko 30.000 KM i vezane transakcije iznad propisanog limita od 30.000 KM
poziciju na~elnika Finansijskoobavje{tajnog odjeljenja u SIPA-e. Pri realizaciji ove Novi}eve kadrovske podvale svim akterima bila je dobro poznata ~injenica da Sini{a Karan nije moralno prihvatljiva osoba jer se njegovo ime nalazilo na spisaku policijskih slu`benika koji su okrvavili ruke u Srebrenici i Bijeljini. U “relativiziranju“ Karanove uloge u ratnim zlo~inima nad bo{nja~kim stanovni{tvom Srebrenice i Bijeljine, pored Novi}a i navedenih uposlenika OHR-a, zna~ajnu ulogu je odigrao i biv{i DB-ovac iz Livna An|elko Hrgi} koji je u odsustvu na~elnika Centra za istra`ivanje ratnih zlo~ina u SIPA-i “obavljao“ tu du`nost i energi~no spre ~avao svaki ozbiljan poku{aj istra`ivanja Karanovih ratnih zlodjela. Zbog navedenih i sli~nih “zasluga“ Novi} je Hrgi}a 2006. godine unaprijedio u ~in glavnog inspektora bez propisane procedure i konkursa i postavio na mjesto na~elnika Odjeljenja za za{titu objekata i lica SIPA-e. Polovinom 2006.godine Finansijskoobavje{tajni odjel postaje jedna od ~lanica

Egmont grupe, udru`enja finansijskih obavje{tajnih slu`bi iz cijelog svijeta. Iako nisu imali nikakvih zasluga za ~lanstvo u Egmont grupi, tom ~inu u SAD-u prisustvuje kriminalizirani dvojac Novi} - Karan uz turisti~ku pratnju bezveznjakovi}a iz OHR-a Edina Jahi}a i njegove supruge Mirsade (Edin Jahi} trenutno (ne)uspje{no obavlja poslove {efa kabineta ministra sigurnosti BIH Tarika Sadovi}a).

SVO\ENJE RA^UNA
Od 2004. godine institucije ~ija je obaveza spre~avanje pranja novca, uglavnom banke, revnosno na propisanim obrascima Finansijsko-obavje{tajnom odjeljenju SIPA-e prijavljuju sumnjive, gotovinske transakcije preko 30.000 KM i vezane transakcije iznad propisanog limita od 30.000 KM. Prema informacijama koje smo dobili od kompetentnih predstavnika Ministarstva sigurnosti BiH, u periodu od 2004. do 2006. godine Finansijsko-obavje{tajnom odjeljenju SIPA-e prijavljeno je oko 180.000 finansijskih transakcija u vrijednosti od vrtoglavih 3.000.000.000 (tri milijarde) KM koje, prema instrukcijama na~elnika Sini{e Karana nisu formalno ni su{tinski kontrolisane, analizirane niti su pohranjene u bazi podataka Finansijsko-oba vje{tajnog odjeljenja SIPA-e. Nakon izvjesnog vremena, na zaprepa{tenje zaposlenih u Finansijsko-obavje{tajnom
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

PAKLENI PARALELNI PLAN

Direktora SIPA-e Lujića nametnuo je beogradski obavještajno-sigurnosni lobi
Radi poduzimanja aktivnosti iz plana “A“ koje je utvrdilo Predsjedni{tvo SNSD-a, a koji podrazumijeva stvaranje kanstantnog i nepodno{ljivog pritisaka na SIPA-u i Tu`ila{tvo BiH sa ciljem diskreditacije svih u~esnika u razotkrivanju kriminala Milorada Dodika i spre~avanja pokretanja istrage protiv Milorada Dodika i ostalih ~lanova zlo~ina~ke organizacije, u restoranu Toplik nedavno je odr`an sastanak kojem su, pored ostalih, prisustvovali ministar civilnih poslova BiH Srdoje Novi}, direktor SIPA-e Mirko Luji} i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri}. Nakon konsultacija, analizirani su efekti poduzetih aktivnosti i utvr|eni su pravci djelovanja svih prisutnih koji su podrazumijevali policijske, obavje{tajne, medijske i druge aktivnosti za spa{avanje od zakona kriminalne grupe Milorada Dodika za ~ije odobrenje su morali vi{e puta telefonirati svojim “gazdama“ u Banjoj Luci i Beogradu...

34

OSOVINA ZLA
SREDOJE NOVI], MINISTAR uskra}ene za dragocjene informacije. Tek uo~i dolaska eksperata MANIVALA, krajem pro{log mjeseca, izvr{en je brzinski unos podataka iz skladi{tenih obrazaca u improvizovanu bazu podataka koju je do kraja 2004. godine koristio Ured za spre~avanje pranja novca u RS-u, a koja, na sre}u Karana, Novi}a i Luji}a i njihovih kriminaliziranih sponzora, nije kompatibilna sa postoje}om bazom podataka Finansijsko-obavje{tajnog odjela. Posebnu pa`nju kriminalni dvojac Novi} - Karan je posvetio prikrivanju i uni{tavanju dokaza koji se odnose na prijavljene finansijske transakcije koje su se odnosile na Milorada Dodika i njegove poslovne suradnika kao i dvije predstavke iz 2005. godine kojim se Novi} i SIPA detaljno obavje{tavaju o aktivnostima kriminalne grupe u RS-u na ~elu sa Miloradom Dodikom i modalitetima nihovih kriminalnih aktivnosti. Ali Novi} i Karan se ne zaustavljaju na opisanom krimnalu ve} mimo Zakona o spre~avanju pranja novca u periodu 2006 - 2008. godine vi{e od 850 obveznika osloba|aju obaveze prijavljivanja gotovinskih transakcija iznad limita od 30.000 KM i vezanih transakcija iznad limita od 30.000 KM. Na spisku oslobo|enih obveznika zna~ajno mjesti zauzima omiljeno akcionarsko dru{tvo Milorada Dodika Integral in`enjering iz Lakta{a. Prema procjeni doma}ih i me|unarodnih eksperata, vrijednost oslobo|enih transakcija za oko 850 pravnih lica iznosi oko 2.000.000.000 KM. To bi moglo imati ogromne posljedice po BiH i njen put ka evropskim integracijama, a koje }e vjerovatno dovesti do isklju~enja Finansijsko-obavje{tajnog odjela SIPA-e iz Egmont grupe. Kona~no, nakon Karanovog odlaska iz SIPA-e po~etkom aprila 2008. godine na njegovo mjesto u svojstvu koordinatora, voljom direktora Luji}a, postavljen je nesposobni i kriminalizirani Ahmed Bjelopoljak kojeg, zbog o~iglednog nesnala`enja i nesposobnosti, Luji} zamjenjuje Damirom Muhidinovi}em, zamjenikom na~elnika Regionalnog ureda Tuzla. Na Luji}evu sre}u, novopostavljeni na~elnik Finansijsko-obavje{tajnog odjeljenja SIPAe Damir Muhidinovi} i zate~eni kadar nisu ni poku{ali sprije~iti veliku bruku koja tek slijedi nakon izvr{enog “nadzora“ koji su u BIH izvr{ili eksperti MANIVAL-a Vije}a Evrope, Damir Muhidinovi} vratio se u Tuzlu, a “prolazna” na~elni~ka uloga dodijeljena je novoimenovanom zamjeniku Golubu.
35

Šef svih hulja
U kampanje protiv policijskih slu`benika Kriminalisti~ko-istra`nog odjeljenja i Finansijsko-obavje{tajnog odjeljenja SIPA-e koji su po nalagu Tu`ila{tva BiH poduzimali zakonom propisane radnje i aktivnosti protiv kriminalne grupe Milorada Dodika, Sini{a Karan se uklju~io po direktivi dru{tva iz hotela TEREX, Sredoja Novi}a i njegovog {efa Nikole [piri}a, uz prethodno neovla{teno prikupljanje informacija iz SIPA-e koje mu sukcesivno dostavljaju njemu odani policijski slu`benici iz SIPA-e. NAVODNI [EF DODIKOVOG “POKRETA OTPORA U SARAJEVU”

Sredoje Novi}, ministar u Vije}u ministara

PRIKRIVANJE DOKAZA: Kriminalizirani Karan daje svojim podređenima nalog da se obrasci i dokumentacija koju su dostavljale uglavnom banke Finansijsko-obavještajnom odjeljenju SIPA-e izmjeste iz odjeljenja i skladište u metalni kontejner
odjeljenju SIPA-e, kriminalizirani Karan daje svojim podre|enima nalog da se obrasci i dokumentacija koju su dostavljale uglavnom banke Finansijsko-obavje{tajnom odjeljenju SIPA-e izmjeste iz odjeljenja i skladi{te u metalni kontejner u dvori{tu SIPA-e. Na taj na~in su Karanovom samovoljom i zloupotrebom amnestirani svi kriminalci koji su prijavljenim sumnjivim transakcijama oprali kriminalom ste~eni novac u periodu od 2004. do 2006.godine i sprije~eno njihovo procesuiranje. Njegove kriminalne postupke su, iz samo njima znanih razloga, odobravali direktori Sredoje Novi}, nakon njega i Sead Lisak, i kona~no Mirko Luji}. Njihovim svjesnim ne~injenjem kontejneri su i dalje puni kriminala, a baze Finansijsko-obavje{tajnog odjela SIPA-e

TAJNA DR@AVNOPRIVATNOG PARTNERSTVA SA DODIKOM
Slobodan Stankovi}, direktor firme Integral in`enjering
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

DOSJE RATKO MLADI]

“Slobodna Bosna” otkriva do sada nepoznate detalje o višegodišnjem skrivanju ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji i BiH, njegovim jatacima s obje strane Drine i beogradskim adresama na kojima je boravio

\in|i} sa vi{e pla{io izru~it
U februaru 2002. godine obavje{tajne slu`be BiH su srbijanskim vlastima dale preciznu adresu Ratka Mladi}a

36

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

TAJNA SKLONI[TA RATNOG ZLO^INCA

ti Mladi}a nego Milo{evi}a

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

37

DOSJE RATKO MLADI]
Pi{e: DANKA SAVI]

N

a konferenciji za {tampu, povodom objavljivanja snimaka Ratka Mladi}a u Beogradu u vrijeme njegovog “skrivanja” u Beogradu koje je prikazala Federalna televizija, Rasim Ljaji}, predsjednik srbijanskog Nacionalnog vije}a za suradnju s Ha{kim tribunalom, potvrdio je da se nakon izru~enja Slobodana Milo{evi}a Mladi} skrivao u tri vojna objekta u Srbiji - Rajcu, Stragarima i Kr~marima kod Valjeva, gdje je i vi|en posljednji put 1. juna 2002. godine. Spomenuti snimci, dio materijala koji je Srbija predala Ha{kom sudu (prema Ljaji}evim rije~ima, niti jedan od njih nije mla|i od osam godina), zaplijenjen je u porodi~noj ku}i Ratka Mladi}a u Beogradu prilikom pretresa po~etkom decembra pro{le godine, a materijal je uru~en

OBILJE OBILJE DOKUMENTACIJE ZA HAAG: DOKUMENTACIJE ZA HAAG:

Zaplijenjene video-kasete iz ku}e Zaplijenjene video-kasete iz ku}e Ratka Mladi}a Tu`iteljstvu su Ratka Mladi}a Tu`iteljstvu su predate 27. marta ove godine tokom predate 27. marta ove godine tokom posjete glavnog tu`itelja Sergea posjete glavnog tu`itelja Sergea Brammertza Beogradu Brammertza Beogradu

ZAHTJEV IZ BiH: Pokojnom srbijanskom premijeru Zoranu Ðinđiću je februar 2002. godine uručena adresa (ulica Gračanička, područje Novog Beograda), na kojoj se, prema pouzdanim podacima, pojavljivao Ratko Mladić
VIDEO-ARHIV RADOVANA KARAD@I]A

Degutantni snimci Karadžićevih seksualnih perverzija
Srbijanske vlasti dostavile su Ha{kom tribunalu sav materijal prona|en u stanu u kojem je boravio Radovan Karad`i}, a koji mo`e pomo}i u aktuelnom procesu pred Tribunalom. Pored toga, pripadnici srbijanske policije sa~inili su izvje{taj u kojem stoji da stan na Novom Beogradu u kojem je `ivio Radovan Karad`i}, podsje}a na ku}u strave i u`asa. Naime, osim dokumenata General{taba Vojske RS-a, rokovnika i rukopisa, policija ja zaplijenila i materijal koji se nalazio na video-kasetama. Na tim video uratcima se vidi kako nadriljekar i stru~njak za lije~enje impotencije dr. Dragan David Dabi} na osebujan na~in lije~i brojne bolesti. Na svom primjeru dr. Dabi} je pacijentima demonstrirao da je vlastita mokra}a jedan od naju~inkovitijih lijekova za odre|ene vrste bolesti, kao {to je karcinom i problemi sa prostatom. Osim {to na video-snimcima Karad`i} ispija litre mokra}e, ovom {izofreniku je bilo zabavno da snima svoje seksualne perverzije. Naime, u stanu biv{eg predsjednik RS-a prona|eno je desetak video-kaseta sa pornografskim sadr`ajem koje govore da je Karad`i}ev tajni ljubavni `ivot bio vi{e nego skandalozan. “Prvo se mislilo da se radi o nekom ozbiljnom materijalu, koji bi mo`da mogao pomo}i u nastavku daljnje istrage o otkrivanju njegovih jataka. Me|utim, ispostavilo se da je u pitanju tvrda pornografija. Kada smo vidjeli s kim Karad`i} u krevetu op{ti, tr~ali smo do kupatila i satima povra}ali. Njegove seksualne sklonosti govore da se radi o pravom monstrumu”, ka`e jedan od policajaca koji je imao priliku da pogleda perverzije koje je Karad`i} snimao u svom krevetu. (M. Dedi})

Pored ispijanja mokra}e Pored ispijanja mokra}e Karad`i} je u`ivao u snimanju Karad`i} je u`ivao u snimanju seksualnih perverzija seksualnih perverzija

POMRA^ENI UM

38

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

TAJNA SKLONI[TA RATNOG ZLO^INCA
BOSANSKA ADRESA DURMITORSKOG ZLO^INCA rane je bio sada{nji srbijanski predsjednik Boris Tadi}. “Ja sam po ovom pitanju potpuno nemo}an“, poru~io je tada, prema tvrdnjama na{ih sagovornika, srbijanski premijer gostima iz BiH. U martu naredne godine \in|i} je ubijen u Beogradu.

Karadžićeve šetnje po Bratuncu
Tokom 2003. godine, prema tvrdnjama na{ih sagovornika, Radovan Karad`i} se slobodno kretao po centru Bratunca. U isto vrijeme, u jednom od obli`njih restorana vi|eni su i ~lanovi njegovog obezbje|enja, a u istom objektu vi|en je i Karad`i}. On je tokom boravka u Bratuncu, navodno, spavao u ku}i Spasoja Ili}a, jednog od osniva~a SDS-a u ovom kraju. Krajem ljeta naredne godine, nedaleko od manastira Ra~a u Srbiji bio je Vladimir Vlado Ili}, {ef obezbje|enja Radovana Karad`i}a, od kojeg se, navodno, Karad`i} nije odvajao, a koji je nekoliko dana kasnije uhap{en od strane MUP-a Srbije. Vjerovalo se da se Karad`i} tada krije u spomenutom manastiru ili da boravi u obli`njoj vikendici Franka Simatovi}a Frenkija, biv{eg drugog ~ovjeka srbijanske policije koji je zajedno sa Jovicom Stani{i}em, biv{im na~elnikom Slu`be dr`avne bezbjednosti Srbije (SDB), uhap{en u Beogradu dan nakon ubistva Zorana \in|i}a i preba~en u Haag.

BORAVI[TA U SRBIJI, POSJETE BiH
Spomenuta beogradska adresa Ratka Mladi}a samo je jedno od odredi{ta na kojima je vi|en u Srbiji. Postojale su tako|er pouzdane informacije o njegovom boravku u BiH - tokom 2003. godine posje}ivao je podru~je Gornje Bor~e, nedaleko od Kalinovika, i kretao se putem koji od Uloga preko Gacka vodi prema Crnoj Gori. Zapa`eni su ostali i njegovi dolasci u ku}u preko puta Po{te na Sokocu, te vo`nja u Golfu 3, automobilu Vojske Republike Srpske. Sredinom 2004. godine, preko ljudi koji su mu omogu}avali da se krije i nabavljali sve {to mu je potrebno za `ivot, „procurila“ je vijest da je Mladi} boravio u jednoj od vikendica nedaleko od Novog Pazara. [to se ti~e mjesta u Srbiji na kojima je jo{ boravio (gotovo svako od tih mjesta bilo je poznato po okolnim lovi{tima), postojali su podaci o tome da se krio u Po`arevcu, nedaleko od gradskog izleti{ta, hotela i manastira Gornjak, zatim u blizini vojnog poligona iznad Despotovca, nedaleko od manastira Rovanica, okolini Vrnja~ke Banje gdje postoji atomsko skloni{te.

Tu`iteljstvu 27. marta ove godine tokom posjete glavnog tu`itelja Sergea Brammertza Beogradu. Prema Ljaji}evim rije~ima, zaplijenjeno je 50 audio kaseta, 37 CD-a, 19 disketa, 103 VHS kasete i 17 super VHS kaseta.

MLADI]EVA BEOGRADSKA ADRESA
Postojalo je mno{tvo vrlo pouzdanih dokaza koji su bili poznati vlastima u BiH a koji govore o tome na kojim su se mjestima, u periodu od 2002. od 2005. godine, skrivali optu`eni ratni zlo~inci Ratko Mladi} i Radovan Karad`i}. Tako|er postoji ~itav niz ilegalnih grani~nih prelaza preko kojih su, u to vrijeme, uz podr{ku svojih za{titnika, bez problema prelazili iz jedne u drugu dr`avu. Mladi} je u`ivao za{titu vojnih struktura i uglavnom se krio u vojnim objektima, dok je Karad`i} skloni{te pronalazio u vjerskim objektima.

Nakon jedne od sjednica Stalnog odbora za me|udr`avnu suradnju izme|u BiH i tada{nje Savezne Republike Jugoslavije, odr`ane u februaru 2002. godine, ~lanovi bh. delegacije razgovarali su sa pokojnim Zoranom \in|i}em, premijerom Srbije. \in|i}u je tada uru~ena adresa (ulica Gra~ani~ka, podru~je Novog Beograda), na kojoj se, prema pouzdanim podacima, pojavljivao Ratko Mladi}. Prema tvrdnjama na{ih sagovornika, \in|i} je odgovorio da on ni{ta ne mo`e u~initi jer je Mladi} tada bio “pokriven“ od strane Vojske Jugoslavije i u`ivao njihovu za{titu. Zahtjev je do{ao u vrlo neugodnom trenutku za \in|i}a. Samo pola godina ranije \in|i} je u Haag poslao Slobodana Milo{evi}a, zbog ~ega je bio izlo`en pravom pogromu srpskih “patriota“. U tom periodu ministar odb -

SVI PUTEVI VODE PREKO DRINE
Du`ina bh. granice sa Srbijom je 611 kilometara, od ~ega je 352 kilometra zelene povr{ine, a preostali dio granice su rijeke. Na ovom potezu ima 27 grani~nih prelaza, a pored toga postoji jo{ 139 mjesta na kojima se mo`e pre}i granica. Od ovog broja automobilom se mo`e pre}i preko 41 mjesta, uskom stazom preko 21, a ~amcem na 77 mjesta. Postoji oko 300 ~amaca na ovom potezu koji se mogu upotrijebiti za {verc ili druge nelegalne aktivnosti. Na podru~ju op}ine Zvornik i Bratunca, te naselja Skelani granica je rijeka Drina i Zvorni~ko jezero du`ine 160 kilometara, ali na ovom potezu postoje pogodna mjesta za prelaz granice kao {to su Branjevo, udaljen samo kilometar od grani~nog prelaza [epak. Postoji tako|er dobar pristup obali Drine motornim vozilima i ~amcima. U selu Bjelovac, nedaleko od Bratunca, smje{tenom izme|u Srbije i Bosne i Hercegovine, bila su smje{tena dva velika ~amca kojima su se dva najtra`enija optu`ena ratna zlo~inca prebacivala u Srbiju, nekoliko kilometara od Ljubovije prema Bajinoj Ba{ti. Drugi nelegalni prelaz koji su koristili je @lepac koji do Srbije vodi preko sela Fakovi}i (tako|er op{tina Bratunac), i Skelana (podru~je Srebrenice).
39

Ratko Mladi} je tokom 2003. godine vi|en nedaleko od rodnog Kalinovika

IZLETI U BiH

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

FELJTON

SLOBODAN MILO[EVIC
DIKTATURA TELEFONOM
, MILO[EVI] - JOVANOVI]U: Svako mi svoj pos o tutka, ja sam referent za svakog

Priredila: MIRHA DEDI]

U knjizi Slobodan Milo{evi} tajni transkripti 1995-1998. godine, koja je objavljena u Beogradu pro{le nedjelje, sakupljeni su razgovori koje je Slobodan Milo{evi} u tom periodu vodio sa svojim najbli`im saradnicima i ~lanovima porodice. Glavni junak ove knjige, kojeg su o~igledno godinama prislu{kivali, prolazi kroz mukotrpan put upravljanja postdejtonskom dr`avom, u kojoj po prvi put opozicija ja~a i po~inje da predstavlja opasnost po njegov re`im. Sporedna lica u ovom istinitom komadu su ~lanovi njegove porodice - supruga Mira, sin Marko i k}erka Marija. Ova knjiga govori i o burnim i smije{nim de{avanjima u porodici Milo{evi}.
40
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

TAKO JE (TELEFONOM) GOVORIO SLOBODAN MILO[EVI] (2)

Ti si krele, bre, stalno nešto radiš
(Razgovor Slobodana Milo{evi}a s Milanom Milutinovi}em o skora{njoj posjeti ameri~kog predsednika Billa Clintona, ameri~kim trupama u Bosni. Pri tom Milo{evi} pjevu{i “Moj Vilijame kad u vojsku po|e{, nemoj moju kapiju da pro|e{“, tra`i od Milutinovi}a da preko Richarda Holbrookea dogovori i njegovu posjetu Beogradu. Milutinovi} mu se `ali kako je Holbrooke zapravo “vrlo nekulturan”...) (7.1. 1996.)
Milo{evi}: Milane, {ta radi{? Milutinovi}: Evo pi{em, bri{em i uzdi{em. Milo{evi}: Ti si krele, bre. Milutonovi}: Molim? Milo{evi}: Stalno radi{ ne{to. Milutonovi}: [ta da radim, Slobo, bombardiraju me, ne vredi. Svi mi ~estitaju kao Bo`i}, od ovih Iforo-vaca, te jedni zovu iz Zagreba, te drugi iz Sarajeva, te Rupert Smith.. Milo{evi}: Lepo {to ti ~estitaju Bo`i}. Milutinovi}: Zna{ i onda se izvine i nastave da me drndaju. Milo{evi}: Da. A, slu{aj, kad Holbrookea zove{, prvo se raspitaj. Ti ka`i: “Bi}e nam mnogo drago da te vidimo” i da do|e na ru~ak u jedan u petak i tako dalje. Onda }emo sve da pri~amo. Milutinovi}: Dobro. Milo{evi}: A ka`i dobili smo informaciju da ovaj {ef njihov (Bill Clinton, op.a) dolazi za vikend u Bosnu i ovamo i da bi bilo, kako ka`e ona na{a narodna pesma: “Nemoj moju kapiju da pro|e{....” (smijeh) Milutinovi}: (smijeh) Dobro. Milo{evi}: “Moj Vilijame kad u vojsku po|e{, nemoj moju kapiju da pro|e{...”

Milutinovi}: Va`i. Milo{evi}: Tako mu ka`i. A mo`da on ide da vidi samo njihove trupe, jer je u Zagrebu ta logisti~ka baza, mo`da ne}e ni da ide kod ovoga (Franje Tu|mana, op.a). Milutinovi}: Ne, pa ide, osnovna mu je namera trupe i Sarajevo i Zagreb, sad ja nemam potpunu informaciju. Milo{evi}: [ta }e u Zagreb? Milutinovi}: Pa, otkud znam {ta }e? Milo{evi}: Ako je samo Sarajevo, to razumem, da ide da vidi trupe u Sarajevu, ali ako ide u Zagreb, onda je red i u Beograd. Milutinovi}: Da, da, nema logike. Milo{evi}: Nema logike. Pa mu reci neka ti da obja{njenje o ~emu se radi. Milutinovi}: Pa verovatno zato i dolazi u petak da tebi objasni. (smijeh) Ali dobro, zva}u ga ja sutra, ne brini ni{ta. Milo{evi}: Sutra popodne. Milutinovi}: Da, znam. Milo{evi}: Pa se ~uj ti s njim, nemoj preko Krisa (nije potpuno jasno o kome se radi. Mogu}e da je rije~ o Cristopheru Hillu, Holbrookeovom saradniku) Milutinovi}: Ne, ne. Milo{evi}: Iako je Kris fini ~ovek, mislim, ali dok Kris njemu objasni, ovaj ovo-ono, onaj kao tebi mora da se opravdava. Milutinovi}: Ne, ne}u ja preko Krisa, ja samo moram da budem uporan, zna{, jer Holbrooke kad on nas treba, i mene treba, onda on mene proganja i na|e. A kad ja njega trebam, onda da ...me~ku, zna{. On je vrlo nekulturan. Milo{evi}: ^uj, dodu{e, ako ti ho}e{ da se ~uje{ sa Krisom, ti se ~uj sa Krisom. Vrati mu nazad poziv i ka`i mu ovo, da do|e u jedan na ru~ak i tako dalje. Milutinovi}: Da. Milo{evi}: Tako da to sve bude u redu Kris je na{ prijatelj i dobar ~ovek. Milutinovi}: Da, da.

(NE)PRIJATELJSKI RAZGOVOR

Richard Holbrooke i Slobodan Milo{evi}

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

41

FELJTON

Ova dva prva pasusa nisu ni za k... krasni
(Razgovor Slobodana Milo{evi}a i @ivadina Jovanovi}a, visokog funkcionera SPS-a i diplomate, a kasnije ministra inostranih poslova, u vezi s odgovorom na Gonzalesov izve{taj OEBS-a u vezi lokalnih izbora odr`anih u novembru 1996. godine. Na tim izborima opozicija je ostvarila ubjedljivu pobjedu, ali su vlasti na ~elu sa Slobodanom Milo{evi}em odbile to da priznaju, nakon ~ega u Beogradu i {irom Srbije uslijedili tromjese~ni gra|anski protesti. Krajem decembra Beograd je posjetio visoki predstavnik OEBS-a Felipe Gonzales. On je svoje rezultate objavio u posebnom izve{taju glavnom {efu misije OEBS-a u @enevi Flaviju Cottiju. Milo{evi} je u to vrijeme bio izuzetno bijesan na nesposobnost svojih saradnika, posebno Milana Milutinovi}a, za kojeg ne {tedi ni najgore rije~i, da sastave suvislo pismo koje bi bilo odgovor na izvje{taj Felipea Gonzalesa.) (31.12. 1996.)
Milo{evi}: (...)Ja jednostavno samo {to nisam pao u nesvest. Reko sam, preneo sam mu ja (Milanu Milutinovi}u, op.a), da

Cotti od njega o~ekuje odgovor. Ne znam da ga nije ne{to ...po glavi. Jovanovi}:... Milo{evi}: Je l’ on normalan? Jovanovi}: Bilo je to mnogo druga~ije, mnogo groznije, gore bilo. Milo{evi}: Nek on ide u pi~ku materinu, nek izvadi Slobodana Milo{evi}a iz usta i iz papira njegovih, jebem ja njemu mater! Jovanovi}:.. Milo{evi}: Ne odgovara on Cottiju {to je ovaj razgovarao sa mnom telefonom, pi~ka mu materina, nego valjda odgovara {to je Gonzales poslo pismo. Ne odgovara ... njegov telefonski razgovor sa mnom, pi~ka mu materina! Stvarno, to, to, to je dripa~ko pona{anje! Dripa~ki da mi ovako spakuje stvari i po{alje ko da sam vam ja referent, bog te jebo! I ..., pa ne bi {efu svog kabineta tako poslo na takav na~in papir i pripadaju}u dokumentaciju, pa idi vidi i re{avaj tamo {to ti odgovara. Daj da tra`imo drugog da radi taj poso, nek ide u pi~ku lepe materine! Jovanovi}: ... Milo{evi}: Pa, mislim ja }u svoju bole}ivost prema svakoj {u{i jednom da prevazi|em. Svako mi svoj pos’o tutka, ja... referent za svakog: i za vladu i za elektroprivredu i za penzionerski fond i za, svakome moram ja da re{avam probleme i na kraju }u da pi{em pisma Milanu Milutinovi}u. I pro{lo pismo {to sam trebao da pi{em Christopheru u tri verzije...”Nisam ja znao {ta si hteo”, pa sam ja moje napisao. Nek on ide u pi~ku materinu! Jovanovi}:... Milo{evi}: Ajd, molim te, to napravite. Ova dva prva pasusa nisu ni za kurac krasni. Kakve veze ima, bre, {to je ovaj sa mnom razgovarao telefonom i tako? Nek zaboravi da sam mu reko to, nek’ odgovori na pismo koje je dobio od Gonzalesa u vezi sa sastankom, pi~ka mu lepa materina. Informiso sam ja njega, pa od njega se o~ekuje, pa jel’ on shvata da to pismo treba da bude objavljeno, bog te jebo?! Pa ne znam stvarno. Kako ti tuma~i{ takvo na{e pona{anje? Jovanovi}: Malo, ovaj {ta ja znam, malo se mo`da previ{e intimizirao... Milo{evi}: Ja ne razumem to, bre, jesam ja kod njega ministar, ili je on kod mene, pi~ka mu materina! Daj molim te to, taj po~etak, to ne vredi...To izbaci,bre!.... Jovanovi}: Dobro. Milo{evi}: Kako mo`e takve gluposti da pi{e? Sve je to uostalom la`. Nikad mu nisam reko da Cotti od njega o~ekuje odgovor, niti je Cotti njega spomenuo. Mislim kakve su to budala{tine, bre? On, on, on je bolestan, pi~ka mu materina! Il je poludeo... Jovanovi}: Malo, malo se uzbudio oko svega ovoga, ovaj, ne znam koliko... Milo{evi}: Pa ako se uzbudio, pa mu je te{ko, ‘ajde da na|emo nekog kome nije te{ko. Pa jebi ga, svaki put sve ja moram da zavr{im sam. Svaki put od Dejtona, pa nadalje. I pre Dejtona i posle Dejtona. Pa gospodin ministar ako ne mo`e jedno pismo da napi{e nek ide u pi~ku materinu!... Jovanovi}: Da, da, da. Milo{evi}: Vi napi{ite jedno normalno, ljudsko, nikako arogantno, ne ni, ni guzila~ko pismo, bre. Mene je bilo sramota da ~itam, pravo da ti ka`em, u ovom drugom delu. Uzmi, @iko, radi na tome, pa }emo se ~uti. Jovanovi}: Dobro, dobro!

NAJPOSLU[NIJI MILO[EVI]EV POLTRON

Milan Milutinovi} tokom cijele Milan Milutinovi} tokom cijele karijere bio je marioneta u karijere bio je marioneta u Milo{evi}evim rukama Milo{evi}evim rukama

42

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

TAKO JE (TELEFONOM) GOVORIO SLOBODAN MILO[EVI] (2)

Leškarimo u krevetu, gledamo zabavnu emisiju na televiziji
(Razgovor Slobodana Milo{evi}a i Mire Markovi} sa sinom Markom o useljenju u novi stan.) (3.1.1997.)
Milo{evi}: Marko! Marko: Molim? Milo{evi}: Zdravo, lepi. Marko: [ta radite, tajkice? Milo{evi}: Evo le{karimo u krevetu, gledamo onoga, zabavnu emisiju na televiziji. Marko: Da li zna{ da mi je voda u bazenu 38 stepeni? Milo{evi}: Ti si budala, bre! To je nezdravo! Marko: Pa da, bez veze. Treba da bude 18, to je prava stvar. Milo{evi}: Pa ne, ali ne sme preko 30, bre, {ta se zeza{!? Marko: [to da ne sme, kupam se na 40. Milo{evi}: Pa nemoj bre, na 38 stepeni, to je iznad normalne temperature ~oveka, bre. Kako mo’{ u vru}oj vodi, to mo`e ~ovek {ok da dobije. Marko: [ta da dobijem, bre? Milo{evi}: [ok! Ne mo`’ da se vr{i razmena toplote. Marko: Dobro {to me pla{i{ sada. Kako da do|em u d`akuzi pa se kupam 42-3... Milo{evi}: Dobro, ali mama se kupa na 30 i smatra da je pretoplo. Mama... Marko: Dobro, pitaj ~ika doktora, pa mi se javi. Evo kod ku}e sam i ~ekam da me zove{. Milo{evi}: ‘Ajde zva}u ga. Marko: ‘Ajde. Milo{evi}: Evo ti da ~uje{ mamu. Mira: Mili, kuco moja slatka! Marko: Zagrejo sam vodu, cicko, na 38 u bazenu, zna{ kako je divno. Mira: Sad }emo da pitamo doktora.

Marko: I uradio sam jednu pametnu stvar. Po{to ja ne nosim papu~e, Ljubi{a me pitao dva dana pred Novu godinu {ta ho}u da mi kupi za Novu godinu i ja sam mu rek’o samo da mi kupi neke mnogo lepe patike koje }e mi i ovako i onako trebati za po ku}i i kad izlazim napolje i sad imam ovde patike nove, nisam etiketu skinuo sa njih i onda kad u|em u ku}u odma’ se izujem pa u|em u patike i po ku}i sam u ~istim patikama. Mira: Ali nosi papu~e, molim te. Marko: Kako, bre? Mira: Pa uve~e kad legne{ onda mora{ da ima{ papu~e pored sebe kad ide{ da pi{ki{. Marko: A pa onda ne moram jer imam podno grejanje pa mogu bos. Mira: Nemoj, to je nepristojno. To je selja~ki. To je d`uka~ki. To je ko Marinko Rokvi}. Marko: Dobro, mama...}u ne{to, ali u svakom slu~aju ho}u da ti ka`em da se higijena odr`ava na najvi{em mogu}em nivou. Mira: Mamica te voli.

VLADARI SRBIJE

Mirjana Markovi} imala je presudan utjecaj na odluke supruga

Lep si k’o lutka na tatu
(Razgovor Slobodana Milo{evi}a sa sinom Markom Milo{evi}em u kojem otac poku{ava da ga nagovori da odustane od plasti~ne operacije koju Marko namjerava obaviti u Rimu.) (15.3.1997.)
Milo{evi}: Marko! Marko: Ka`i. Milo{evi}: Ja sam malo razgovarao sa jednim doktorom, i ja sam malo razmi{ljao svojom glavom, to da se uop{te ne operi{e{. Marko: ]ao, tata, pa mislim znao sam da }e{... Milo{evi}: ^ekaj, samo da ti objasnim ne{to, zna{ za{to to tebi izgleda sad tako. Tebi to izgleda tako je l’ ti si u`asno mr{av i svaki magarac u tvojim godinama izgleda tako i ~im se malo popuni{ i {to se ka`e stabilizuje{ to }e sve da legne kako treba, tako se.. i ja sam izgledo jo{ gore kad sam bio mr{av. Marko: Pa vidi, sla`em se, ali ja nemam nameru da se prolep{am za 15 godina.

Milo{evi}: Marko i pile ima iza u{iju malo da se skine onog mi{i}a da se pojede, a ti ima{ samo kosti, razume{? Prema tome, svako nasilje nad prirodom je glupo i, a drugo lep si k’o lutka na tatu... nemoj da se zajebava{, eto. Marko: Tata. Milo{evi}: Ja sam protiv i ja sam roditelj, eto. Marko: Odli~no i ja sam za i ja sam punoletan. Milo{evi}: E, ako si punoletan, ima da te prebijem kad se pojavi{ ovde. Marko: Dobro, {ta jo{ ima novo? Milo{evi}: Ni{ta nema novo, je l’ smo se dogovorili da to ne radi{? Marko: Ne, nismo se dogovorili, nego ‘o}u da ti ka`em drugu stvar. Milo{evi}: Ka`i. Marko: Uvalio si me u govna do daske. Milo{evi}:..bre? Marko: Lepo sam te molio da pazi{ {ta pri~a{ sa Marijom, je l’ zna{? Milo{evi}: Samo sam rek’o {to si mi ti rek’o.

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

43

FELJTON

Marko, nemoj da stavljaš bele zube!
(Podu`i razgovor Slobodana Milo{evi}a i Mire Markovi} sa sinom. Njih dvoje ne kriju svoje nezadovoljstvo zbog toga {to }e se Marko u Rimu podvrgnuti brojnim estetskim operacijama.) (23.3.1997. godine)
Mira: Marko, molim te nemoj da se operi{e{! Marko: Ma ide, bre! Cico, ne mogu da verujem da ti daje{ primedbe {to neko ho}e da bude lep{i. Mira: Ti si lep dovoljno. Nema{ nikakve mane. Marko: Pa ne mogu da budem ru`niji nikako. Mira: Ja ne `elim da moj sin ima intervencije koje nisu potrebne. Marko: Mama, skidam o`iljke s ~ela, skra}ujem u{i, menjam zube, popravljam vid... Mira: Zube u redu. To podr`avam potpuno. Za to sam te molila. O~i i zube, to da. Marko: A ko`a? Ko`a mi je ve}i problem od zuba i o~iju zajedno. Mira: A ono na le|ima? Marko: Pa to ti pri~am. Mira: Aaaaa, a ja mislim na lice. Marko: (...) Pazi, meni su aterol operisali na VMA, a ja bi’ po tom kriterijumu sad trebao da imam jedno preko 10 operacija na telu {to na le|ima, {to na grudima, {to na vratu. Pa sigurno ne}u da se iskasapim k’o budala. Ja ne skidam majicu, mama. Ne idem na pla`u. To mi je stra{no neprijatna stvar. Zato mi je sad dao preparate da mi se to sklanja i ovo je magija. Magija! Mira: Dobro, du{o, `elim ti da sve bude kako `eli{. @elim ti da sve bude ok. Marko: Pravo da ti ka`em da ne vidim razloga za{to ne bi bilo. Jedino tvoj mu`. Ja mama ne vidim u ~emu je fora od minimiziranja. To je neka inferiornost, neki kompleks iz detinjstva ili ne{to. Njemu sad da stavi{ lepu tortu i manje lepu tortu na sto, on }e se uhvatiti za manje lepu. Stavi zlatan i srebrni sat, on }e uzet srebrn. On uvek ide na manju varijantu. Cic’o, o}u da

imam zube ko reklama za kaladont! Uop{te nisam skroman; ono da, kao, kao daj da mi sredimo ovo {to ne valja, dobro je. Ne zanima mene medicinsko stanje. ‘O}u da budu najlep{i na svetu. ‘O}u da imam zube ko Majkl D`ekson, razume{. I sad tata ono, ne, ne, nemoj da se vide da su ve{ta~ki. Dodu{e, doktor me zaklo, ali jasno mi je {to me je zaklo i neka me zaklo. Na kraju krajeva, zar ja imam moralno pravo da pri~am o ceni? Tolike sam pare potro{io na koje{ta. Zar uop{te postoji cena kad je moje telo u pitanju? Mira: Ne, Marko, ali mo`da si mogao sve to ovde da uradi{. Marko: Pa, nisam. Da te podsetim da su mi 30 dana bez prestanka radili na VMA i nisu ni{ta uradili. Mama, menjam sve zube. 29 zuba imam u glavi i sve menjam. Mira: Poznata je stvar da svugde na zapadu je stra{no zdravstvo nehumano, naro~ito strance stra{no plja~kaju(...) Marko: Ovo je Hrvat. Mira: Ti si stvarno blesav. Marko: Usta{a. Zna{ kako pri~a. Ni{ta ga ne razumem. Isti Tu|man, onako stisnute usne, izba~en pogled. Sav onako fa{isti~ki feminiziran. Ko mu jebe mater! Mira: To, Marko, ti je prevarant jedan, to da ti ka`em odma’, ali nema veze. Marko: Ja kad zavr{im ovo ovde petog, {estog se skuplja ekipa i idem u Afriku. Mira: Nemoj, mili, nemoj, sunce, nemoj s mamom tako. Marko: Kakva glupost? Pa ne idem kamionom za Peking, nego potpuno kulturno i civilizovano idem kolima sa prijateljima kroz ju`nu Francusku i [paniju i svratimo do Maroka i vra}am se nazad. Milo{evi}: Marko, nemoj da stavlja{ bele zube. Ne, ne, onda dre~i kao, vidi se da je ve{ta~ko! Zamisli da da slonu metne{ ~isto belo, znali bi da je belo od kre~a, a da nije slonova kost. Marko: Pa nek se vidi da je ve{ta~ko. [to? Pa svakoj faci na televiziji se zna da su ve{ta~ki zubi. Milo{evi}: Nemoj, molim te, samo to da pogre{i{, molim te! To je katastrofalno kako izgleda kad se stavi ~isto belo. To je neprirodno, ~ovek izgleda kao da je od krede, jebo te bog! Marko: Molim te, je l’ gleda{ ti televiziju ponekad? Evo ti tata, svi ovi voditelji, ovi RAI Uno, Duo, Tre... Milo{evi}: Ama, Marko, mora da bude prirodna! Nemoj da se zeza{, da belo.. ja stvarno ne znam kako mo`e{ takva budala da bude{?(...)

Ova naša opozicija, to su sami, bre, falsifikatori i lopovi
(Razgovor Slobodana Milo{evi}a sa izvjesnim [ukijem (o~ito da se radi o Uro{u [uvakovi}u, visokom funkcioneru SPS-a), kojem Milo{evi} daje jasne instrukcije o djelovanju protiv opozicionih lidera Zorana \in|i}a i Vuka Dra{kovi}a.) (25. 4. 1996.)
Milo{evi}: Naravno, ali treba da se i ovde iz centrale napravi, brate, jedna organizacija, da se mlati po ovima, po ovim lopovima. Ova na{a opozicija, to su sami, bre, falsifikatori i lopovi; oni se ni~im ne bave drugim nego bla}enjem pojedinaca. X: Tako je. Milo{evi}: Ve} o meni i mojoj porodici da ne govorim. Mi smo otkad smo jo{ pokrali zajam za privredni preporod Srbije najve}i kriminalci. X: (smije se) Milo{evi}: Pa onda dalje... pa Mikija, pa ove. X: E pa sve sad je izmislio Vuk (misli na Vuka Dra{kovi}a) kako je Borka (Vu~i}, tada generalni direktor „Beogradske banke”) stavila na privatni ra~un ni manje ni vi{e nego petsto miliona dolara slovena~kih obveznica nekakvih.
44

Milo{evi}: Ma, mislim op{te, zna{ sve {ta je izmislio. Mislim, vidi{ {ta sam zaboravio, trebalo bi da zovne{ Borku, molim te. X: Da. Milo{evi}: Zapi{i tih nekoliko stvari; trebalo bi da zovne{ Borku i da joj ka`e{ da bi dobro bilo i imalo bi lep efekt da njen advokat ovaj… X: A to sam ve} dogovorio. Milo{evi}: Tu`i „Srpsku re~” za onaj izmi{ljeni intervju. X: To sam ve} dogovorio, predsedni~e, to je po~elo... Milo{evi}: Ona nije dala `ena nikakav intervju. To je izmi{ljeno. To je kod njih sasvim logi~no. I nek’ ih tu`i, neka tra`i veliku od{tetu. X: To, to, to. Milo{evi}: Da ih zatvorimo. X: To sam dogovorio. Milo{evi}: Onda ovaj Da~i} (tada „portparol” SPS-a), daj mu instrukcije kad istupa na tom Studio B da ka`e da je na{a opozicija jedna najobi~nija, da je ona nazadovala poslednjih godina jer se svela na kriminal. X: Aha. Milo{evi}: I da pomene \in|i}a, i da ka`e „na{a opozicija je nazadovala poslednjih nekoliko godina jer se ona, u stvari, svela na kriminal. Ona se ni~im drugim ne bavi nego li~nim boga}enjem ili bla}enjem najvi{ih predstavnika vlasti po~ev od predsednika Republike i njegove porodice, predsednika Vlade, do svih ostalih”. X: Tako je. Milo{evi}: Jer lopov za svakog misli da je lopov. X: Va`i, predsedni~e, zdravo!

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

45

EVROPA ODMAH U BIH OSTAJE Zatvorenici iz Guantanama m VIZNI RE@IM, A kontrole prije nego što budu UKIDA SE U
MAKEDONIJI, SRBIJI, CG-u
Ministri vanjskih poslova zemalja EU-a na sastanku u Luxemburgu su izdali saop}enje kojim od Evropske komisije tra`e da pripremi prijedlog za “demontiranje“ viznog re`ima koji bi omogu}io sloOdluka o prihvatanju zatvorenika iz Gvantanama i o njihovom statusu, ipak je u isklju~ivoj nadle`nosti svake dr`ave EU-a

NA^ELNA SPREMNOST EU-a DA POMOGNE SAD-u

bodan ulazak gra|anima zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju ukoliko do kraja 2009. ispune sve standarde. Makedonija je najnaprednija i zadovoljila je sve potrebne uvjete - uklju~uju}i “sigurnost dokumenata, javni red i sigurnost, vanjske odnose i temeljna ljudska prava”, a Crna Gora i Srbija su ispunile ve}inu uvjeta i o~ekuje se daljnji napredak do kraja godine. Nakon {to Komisija donese svoj prijedlog, u konzultacijama sa Evropskim parlamentom i dr`ave ~lanice EU-a daju zeleno svjetlo za kona~nu liberalizaciju viznog re`ima, on }e stupit na snagu prije kraja godine. BiH, kako sada stvari stoje, mo`e o~ekivati ukidanje viza tek u drugoj polovini naredne godine. [ef pregovara~kog tima za BiH Samir Rizvo, koji ina~e boravi na trosedmi~nom studijskom putovanju u SAD-u, te sedam od ukupno 11 ~lanova na{eg tima iz drugih razloga nisu se uop}e ni pojavili na sastanku sa predstavnicima Evropske komisije pro{le sedmice u Briselu. Ekspertni tim Evopske komisije }e tek krajem ove godine ponovo do}i u BiH kako bi provjerili {ta je BiH ispunila od tra`enih uvjeta.

Na temelju ranijih izjava o suradnji Sjedinjenih Država i Evropske unije na zatvaranju Guantanama, potvrđen je sporazum o prihvatu dijela oslobođenih zatočenika u državama članicama EU-a

Z

INFLACIJA NULA POSTO U EU
Godi{nja stopa inflacije u eurozoni u maju je iznosila nula posto, dok je na razini cijele Evropske unije bila 0,7 posto,

ajedni~kom izjavom Evropske unije i Sjedinjenih Dr`ava, objavljenom nakon sastanka ministara vanjskih poslova 27 ~lanica EU-a u Luxembourgu, po~etkom sedmice potvr|en je sporazum o prihvatu dijela oslobo|enih zato~enika iz Guantanama na Kubi u dr`avama ~lanicama EU-a. U zajedni~kom saop}enju se navodi da su neke ~lanice EU-a spremne “pomo}i u prihvatu odre|enog broja zato~enika iz Guantanama, na temelju razmatranja pojedina~nih slu~ajeva“. Nisu imenovane zemlje EU-a koje su spremne

primiti zato~enike niti njihov broj, ali jeste da }e Washington podmiriti tro{kove njihovog nastanjivanja. Odluka o prihvatanju zatvorenika iz Guantanama i o njihovom statusu je u isklju~ivoj nadle`nosti svake dr`ave EU-a. Sjedinjene Dr`ave tra`e smje{taj za one zato~enike iz Guantanama kojima je odobreno osloba|anje bez su|enja, a ne mogu se vratiti u svoje zemlje zbog straha od lo{eg postupanja prema njima, a u tu kategoriju spada oko 50 od 240 zato~enika Guantanama. Pro{log mjeseca italijanski ministar vanjskih posloSLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

46

moraju proći stroge sigurnosne primljeni u evropske zemlje
pro{le godine poveo raspravu kao prva zemlja EU-a koja je pokazala spremnost da prihvati zato~enike iz Guantanama. Prema tada{njima najavama portugalskog ministra vanjskih poslova Luisa Amada, {est ili sedam zemalja EU-a je spremno da to uradi. Njema~ki magazin Spiegel u posljednjem broju pi{e kako se o~ekuje da }e Berlin odbiti zatvorenike iz Guantanama. Kako navodi ovaj list, njema~ko ministarstvo unutarnjih poslova nema planove o prihvatanju zahtjeva iz Washingtona o preuzimanju dvojice zatvorenika. “Berlin se pla{i

objavio je evropski statisti~ki ured Eurostat. Najni`e godi{nje stope u maju su zabilje`ene u Irskoj (minus 1,7 posto), Portugalu (minus 1,2 posto), [panjolskoj i Luksemburgu (po minus 0,9 posto). S druge strane, najvi{e godi{nje stope inflacije u tom su mjesecu zabilje`ene u Rumuniji (5,9 posto), Litvi (4,9 posto) i Latviji (4,4 posto), objavio je Eurostat. Usporedbe radi, godi{nja stopa inflacije u maju 2008. u eurozoni je iznosila 3,7 posto, a u EU 4,0 posto. S druge strane, eurozona je u prvom ovogodi{njem tromjese~ju izgubila rekordnih 1, 22 miliona radnih mjesta, pokazale su procjene evropskog statisti~kog ureda Eurostata.

EU PODRŠKA SAD-u: Portugal je sredinom decembra prošle godine poveo raspravu kao prva zemlja EU-a koja je pokazala spremnost da prihvati zatočenike iz Guantanama

ISTRAGA O BRITANSKOM U^E[]U U RATU U IRAKU
Britanski premijer Gordon Brown najavio je detaljnu istragu o opravdanosti i provedbi britanskog vojnog anga`mana u Iraku od 2003. godine do dana{njih dana. Istraga }e, prema najavama, obuhvatiti pripreme za ratni anga`man, koji je po~eo 2003. godine, same ratne operacije koje su uslijedile, kao i razdoblje “obnove“ Iraka, javljaju mediji u ovoj zemlji. Po{to je premijer Brown saop}io vijest u britanskom parlamentu, vi{e opozicionih zastupnika Konzervativne stranke popratilo je odluku uzvicima negodovanja, prenosi BBC.

va Franco Frattini izjavio da Italija razmatra zahtjev SAD-a da primi dva tuniska zato~enika iz Guantanama, a ameri~ki predsjednik Barack Obama izjavio je po~etkom sedmice, nakon zavr{etka sastanka u Bijeloj ku}i s italijanskim premijerom Silvijom Berlusconijem, da }e Italija primiti tri zato~enika iz zatvora Guantanamo na Kubi. Pojedine evropske zemlje ve} su ranije primile svoje dr`avljane iz Guantanama, dok su Albanija, Francuska, [vedska i Velika Britanija primile i one koji nisu njihovi dr`avljani. Ministri unutarnjih poslova Evropske unije dogovorili su se po~etkom mjeseca da zatvorenici iz Guantanama moraju pro}i stroge sigurnosne kontrole prije nego {to budu primljeni u evropske zemlje. Svaka zemlja koja zatvorenicima `eli pru`iti uto~i{te mora prikupiti op{irne informacije o njima, koje zatim mora proslijediti svim evropskim zemljama. Portugal je sredinom decembra
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

PROTESTI PROTIV BOLONJE U NJEMA^KOJ
da bi ovi ljudi, koji su navodno obu~eni u teroristi~kom kampu, mogli biti opasni“, navodi ovaj list, dodaju}i da njema~ka vlada jo{ uvijek nije zvani~no odgovorila na zahtjev da se u njoj ponovo nastane jedan Sirijac i Tuni`anin. Po~etkom ove sedmice The Financial Times Deutschland pi{e o tome kako se Tuni`anin zato~en u Guantanamu Rafiq Bin Bashir al-Hami, koji je navodno pod la`nim imenom u Njema~koj `ivio od 1996. do 1999. godine (a potom oti{ao u Pakistan i Afganistan), nada povratku u ovu zemlju. “Ve`u ga lijepe uspomene na vrijeme provedeno u Njema~koj“, citira ovaj list njegovog odvjetnika Marka Denbeauxa. (D.Savi})
Blokadama sveu~ili{nih dvorana i prosvjedima studenti i u~enici njema~kih obrazovnih institucija zapo~eli su po~etkom sedmice petodnevni “obrazovni {trajk” kojim zahtijevaju bolje obrazovne uvjete te ukidanje {kolarina i tzv. bolonjskog sistema. Jedan od glavnih ciljeva protesta je i ukidanje {kolarina na njema~kim sveu~ili{tima uvedenih posljednjih godina u ve}ini njema~kih saveznih pokrajina. Osim toga, studenti `ele povla~enje tzv. bolonjske reforme koja se posljednjih godina postupno uvodi na njema~ka sveu~ili{ta jer je, smatraju, snizila kvalitetu obrazovanja na njema~kim sveu~ili{tima.
47

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Drasti~an pad cijena elektri~ne energije Mjere {tednje razbjesnile Sindikat Tr`i{ni uspjeh tvrtke “IGS Hamidovi}“
ODLI^AN POSLOVNI POTEZ

Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagi}

Sindikat protiv kresanja javne potrošnje
Prijedlog interventnog zakona kojim Vlada FiBiH nastoji skresati bud`etsku potro{nju za 10 posto, izazvao je skoro histeri~nu reakciju ~elnika Saveza samostalnih sindikata BiH Edhema Bibera. Na vanrednoj konferenciji za novinare Biber je zaprijetio da }e “sru{iti federalnu Vladu ako Prijedlog zakona ne bude povu~en“. Primjena ovog zakona, tvrdi ~elnik Sindikata, dovela bi do haosa u Federaciji BiH i do potpunog kolapsa fondova za penziono i zdravstveno osiguranje. Tvrdnja sindikalnog ~elnika Bibera posve je neutemeljena. Prema zvani~nim podacima s kojima se Biber trebao upoznati prije izno{enja pau{alnih ocjena, prihodi u dva federalna fonda, penzionom i zdravstvenom, u prvih pet mjeseci ove godine ve}i su za 7 posto nego u istom razdoblju protekle godine, {to zna~i da smanjenje pla}a od 10 posto bud`etskim korisnicima ne}e dovesti do ozbiljnijih poreme}aja. Osim toga, pla}a bud`etskih korisnika sudjeluju tek s oko 30 posto u svim pla}ama u Federaciji BiH, {to je dodatni argument koji Biber svjesno zanemaruje. No, najva`nija je ~injenica da su mjere {tednje koje predla`e federalna Vlada uvjet za povla~enje zna~ajnih sredstava iz Me|unarodnog monetarnog fonda. Samo u ovoj godini, BiH mo`e ra~unati na 400 miliona eura, od kojih }e najve}i dio biti plasiran u Federaciju BiH, i to najve}im dijelom u mala i srednja preduze}a. Ovaj plasman MMF-a nesumnjivo }e doprinijeti efikasnijem punjenju federalnih fondova za penziono i zdravstveno osiguranje. Skandalozna Biberova prijetnja upu}ena federalnoj Vladi predstavlja `alosni primjer jeftine sindikalne demagogije.

Elektroprivreda BiH blagovremeno prodala višak struje
Sredinom protekle godine menad`ment Elektroprivrede BiH predvo|en direktorom Amerom Jerlagi}em i predsjednikom Nadzornog odbora Edhemom Bi~ak~i}em, objavio je tender za prodaju vi{kova elektri~ne energije u 2009. godini. Na tenderu je postignuta najve}a poslijeratna cijena - u prosjeku 82 eura za GVh - {to je skoro 70 posto vi{e od prosje~ne cijene postignute tokom 2008. godine. Zahvaljuju}i ovom aran`manu, Elektroprivreda BiH u 2009. godini na inostranom tr`i{tu zaradit }e ravno 270 miliona KM, {to je tako|er najve}i prihod koji je ova kompanija ostvarila prodajom na inostranom tr`i{tu. Koliko je ovaj potez menad`menta EPBiH bio dobar, postaje vidljivo tek ovih dana kada je ogla{ena prodaja dodatnog vi{ka od 250 GVh koji je nastao usljed vrlo povoljne hidrolo{ke situacije. Na objavljeni tender javilo se ~ak devet kompanija iz inostranstva, no ponu|ena otkupna cijena ni izbliza ne}e biti povoljna kao pro{logodi{nja. Kako smo doznali, EPBiH u najboljem slu~aju
48

mo`e posti}i 50 posto ni`u cijenu od pro{logodi{nje, dakle oko 42 eura za GVh! Do prije nekoliko sedmica, cijena elektri~ne energije na evropskom tr`i{tu bila je jo{ i ni`a, ali je u me|uvremenu ne{to porasla zbog rasta potra`nje u nekoliko dr`ava orijentiranih na turizam, poput Gr~ke, Italije, Hrvatske. Kada je sredinom pro{le godine menad`ment EP BiH odlu~io unaprijed prodati ve}inu vi{kova za 2009. godini, u dijelu opozicije i nekim medijima pojavile su se sumnje da }e ova “brzopleta rasprodaja“ proizvesti veliku {tetu EPBiH. No, pokazalo se upravo obrnuto: zahvaljuju}i blagovremeno raspisanom tenderu, EPBiH zaradit }e skoro duplo vi{e novca nego {to bi zaradila da je otezala s objavom tendera. Prema raspolo`ivim podacima, od ukupnog plasmana elektri~ne energije na inostranom tr`i{tu, EPBiH u 2009. godini zaradit }e oko 300 miliona KM, a da je kojim slu~ajem menad`ment kompanije poslu{ao “stru~ne savjete“ sa strane, zarada bi bila manja za nekih stotinjak miliona KM!

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

Bosanska kuća za 15 hiljada KM
Privatna gra|evinska tvrtka iz Kalesije IGS Hamidovi} od prije nekoliko mjeseci iza{la je na tr`i{te s vrlo originalnim proizvodom: monta`nom ku}om dizajniranom u stilu tradicionalne bosanske gradnje. Bosanska ku}a tvrtke IGS Hamidovi} prvi put je predstavljena na sajmu Interio u Sarajevu na kojem je bila svojevrsni sajamski hit. Povratak tradicionalnom na~inu gradnje izveden je dosljedno, od rasporeda prostorija do upotrebe gra|evinskog materijala. Ideja da se tr`i{tu ponudi monta`na bosanska ku}a nastala je prije dvije godine, kada je tvrtka IGS Hamidovi} u jednom naselju nadomak Kalesije restaurirala staru bosansku ku}u gra|enu prije vi{e od 300 godina. Ta je ku}a poslu`ila kao uzor za serijsku proizvodnju koju je tvrtka IGS Hamidovi} s dosta uspjeha zapo~ela prije nekoliko mjeseci. Trenutno se na tr`i{tu nude dvije vrste monta`nih bosanskih ku}a, a najve}u pa`nju privla~e minijaturne ku}e veli~ine do 30 kvadratnih metara koje uglavnom slu`e kao vikendice. Takva ku}a po principu klju~ u ruke mo`e se dobiti za nepunih 15.000 KM.

SAJAMSKA ATRAKCIJA

Bosanska ku}a u kratkom vremenu postala je tr`i{ni hit

BUSINESS KOMENTAR

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

Kako pove}ati efikasnost ogla{avanja u vrijeme recesije
Oglašavati se, ali koliko - više, manje, jednako? Ili uopšte ne?
U savremenom poslovnom okru`enju, oni koji donese odluke shvataju da marketing i ogla{avanje nisu puko rasipanje sredstava ve} da se radi o inteligentnom na~inu investiranja. Danas kada smo u{li u doba recesije, ~ak i oni koji pridaju veliki zna~aj investicijskoj dimenziji marketin{kih aktivnosti, vjerovatno se pitaju da li je sada pravi trenutak za ”tro{enje” novca na oglase. Da bismo pokazali kako izvu}i najvi{e koristi iz svog smanjenog marketin{kog bud`eta, poslu`i}emo se primjerom stru~njaka British Telecoma, koji su kod svih svojih klijenata (~ije podatke imaju u svojoj bazi podataka) identifikovali potro{a~ke sklonosti i vjerovatno}u njihovog pozitivnog odgovora na ponudu. Nakon {to su segmentirali potro{a~ke profile, kompanija je razvila nove proizvode ciljaju}i sa specifi~ne potro{a~ke grupe. BT je za predikciju koristio software PASW Modeler (biv{i SPSS Clementine) i izgradio prediktivni model za svoju usmjerenu marketin{ku kampanju putem tzv. direktne po{te (oglas koji se ciljano tivno odgovara na ponudu. Ako, me|utim, klijente razvrstamo po vjerovatno}i pozitivnog odgovora, {to je u gore navedenom primjeru u~inio BT, onda je dovoljno da po{aljemo ponude samo onima koje je odabrao software. Na taj na~in smo uveliko optimizirali kampanju jer smo smanjili tro{kove, tako {to nismo slali ponude i onim klijentima koji ne bi odgovorili pozitivno na ponudu. Grafi~ki prikaz nam jasno pokazuje kako 35% od svih klijenata (`uto polje unutar grafi~kog prikaza), kojima smo poslali ponudu putem direktne po{te predstavlja 90% svih onih koji }e pozitivno odgovoriti na ponudu. Zna~i, software je iz baze podataka svih klijenata izabrao samo one klijente koji }e pozitivno odgovoriti na novi proizvod. Takvu efikasnost marketing koji se obra}a cijeloj populaciji klijenata ostvaruje uz upotrebu znatno vi{e resursa jer {alje ponude svim klijentima, {to tro{i vi{e novca i vremena. Dakle, ako bismo izra~unali koliko suvi{nih ponuda {aljemo, primijetili bismo da standardna vrsta ogla{avanja bez prediktivnog modela nije najefikasnije rje{enje, naro~ito u vrijeme recesije.

isporu~uje na adresu svakog klijenta). Nakon {to su obradili bazu podataka svojih klijenata, identifikovali su vjerovatno}u pozitivnih odgovora na ponudu za svakog pojedinog korisnika. Direktna po{ta je poslana samo njima i time je, uz zna~ajno smanjenje tro{kova, ostvaren maksimalan uspjeh marketin{ke kampanje. Kolika je korist ovakve tehnike, posebno u ovo recesijsko vrijeme, govori grafi~ki prikaz uz tekst koji predstavlja jo{ jedan stvarni primjer iz prakse. Naime, ukoliko ponudu za proizvod koji `elimo plasirati po{aljemo svim klijentima, samo manji procenat njih pozi-

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

49

TRAVNI^KA HRONIKA SRBIJANSKOG PREMIJERA
Foto: Arhiva “SB”

BRILJANTNA, ZLO^INOM PREKINUTA KARIJERA

Zoran \in|i}, biv{i premijer Srbije, Zoran \in|i}, biv{i premijer Srbije, ro|en je u Bosanskom [amcu, ro|en je u Bosanskom [amcu, a najljep{i dio djetinjstva proveo a najljep{i dio djetinjstva proveo je u Travniku je u Travniku

50

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

NEPOZNATI ZORAN \IN\I]

Svirepo ubijeni premijer Srbije ZORAN ÐINÐIĆ, što je malo poznato, jedan dio svog djetinjstva proveo je u Travniku, gdje je završio gimnaziju; ovih je dana Zoranova sestra GORDANA ÐINÐIĆ-FILIPOVIĆ nakon mnogo godina posjetila Travnik i u razgovoru sa našom novinarkom podsjetila se sretnih godina koje je u “vezirskom gradu“ provela njihova obitelj 60-ih godina prošlog stoljeća

POTRESNO SVJEDO^ENJE
GORDANA \IN\I]: MOJ BRAT ZORAN Dolazim u Travnik jer me sve ovdje podsje}a na mog brata Zorana...
Foto: Mario Ili~i}

POVRATAK U TRAVNIK
Gordana \in|i}-Filipovi} iz Valjeva je doputovala u Travnik da bi se prisjetila sretnih obiteljskih dana i susrela sa starim kolegama i prijateljima

Pi{e: MIRHA DEDI]

S

estra Zorana \in|i}a, ubijenog premijera Srbije, Gordana \in|i}-Filipovi} boravila je proteklog vikenda u Travniku, kako bi prisustvovala obilje`avanju ~etrdesetogodi{njice mature u travni~koj Gimnaziji. Ova tiha `ena je tokom svog trodnevnog boravka sa prijateljima, kroz suze i jecaje, evocirala uspomene na djetinjstvo i mladost provedenu s bratom u ovom gradi}u. Brat i sestra Zoran i Gordana \in|i} ro|eni su u Bosanskom [amcu. Njihova majka Mila je tako|er Bosanka. Porodica
51

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

TRAVNI^KA HRONIKA SRBIJANSKOG PREMIJERA
\in|i} se iz BiH preselila u Srbiju krajem {ezdesetih godina, ali njihova veza sa Bosnom nikada nije prekinuta. Prijatelji i uspomene na sretno i bezbri`no djetinjstvo predstavljali su nit koja ih je vezivala za zemlju u kojoj su ro|eni. “Mi smo u Travnik do{li da `ivimo 1962. godine, a odselili smo se 1969. godine. Poslednji put u Travniku sam bila 1989. godine na obele`avanju dvadeset godina mature. Tada sam bila lepo raspolo`ena. Do{la sam da vidim svoje prijatelje. Pri~ali smo ko je {ta postigao u `ivotu, dru`ili se i veselili. Me|utim, sada kada proslavaljamo ~etrdeset godina mature, jako mi je te{ko, jer me sve podse}a na mog brata Zorana. Sebe sada ne posmatram kao Gordanu koja je ovde zavr{ila gimnaziju, ve} osobu koja je provela najlep{e dane sa svojim bratom. Svaka ulica me ovde podse}a na na{ zajedni~ki `ivot. Na na{ odlazak u {kolu, {etnje do Plavih voda, mesta gde smo se sve kretali. Zoran je u ovde zavr{io dva razreda gimnazije. Bio je jako nemiran, `iv, pokretan. Osim {to je bio odli~an |ak, stizao je sve, da se bavi {ah klubom, karateom i devojkama. Pored toga njegovim nesta{lucima nije bilo kraja. Se}am se kako smo u Popovskom vrtu brali zelene zerdelije i od njih dobijali herpese na usnama. Onda smo od mame dobijali batine jer nas je upozoravala da ne smemo da diramo tu|e, me|utim Zoran se nije izdvajao iz dru{tva. On se u Travniku skijao niz nasip kuda je prolazila pruga iza zgrade u kojoj smo `iveli. Jutros sam bila u stanu u kojem smo `iveli. Nalazi se na tre}em spratu u zgradi stotinjak metara od Gimnazije, u blizini katoli~ke crkve. Imam fotografiju gde se spu{ta na tim pravljenim drvenim skijama. Ja ih imam kod ku}e, kao i njegovu gitaru na kojoj je svirao u Travniku. Odlu~ila sam da ih dam u Arhiv Srbije, gde postoji postavka njegovih li~nih stvari“, govori kroz suze Gordana \in|i}Filipovi} dok je pogled luta po dvori{tu travni~ke Gimnazije u kojem je vrijeme provodila sa tri godine mla|im bratom.
Foto: Arhiva “SB”

JURI[ NA JURI[ NA MILO[EVI]EVU MILO[EVI]EVU BASTILJU BASTILJU

Zoran \in|i} ii Vuk Zoran \in|i} Vuk Dra{kovi} 9. marta Dra{kovi} 9. marta 1991. godine 1991. godine

BUNTOVNIK SA RAZLOGOM BUNTOVNIK SA RAZLOGOM

Zoran \in|i} po~etkom 70-tih je bio Zoran \in|i} po~etkom 70-tih je bio nositelj pobune protiv konzervativnih ii nositelj pobune protiv konzervativnih dogmatskih snaga u tada{njoj SFRJ dogmatskih snaga u tada{njoj SFRJ

i i{ao u razred, a u to vreme pratio sina na odslu`enje vojnog roka u Novi Sad, molio me da mu {to pre na|em telefon Jove Leti}a. Ja ga nisam uspjela na}i, onda je do{ao 12. mart, ubili su ga i ja ga posle toga nisam ni tra`ila.“ Sestra ubijenog srbijanskog premijera tokom na{eg razgovora posljednjeg vikenda u Travniku nije prestajala plakati prisje}aju}i se pokojnog brata: “Zoran je neobi~no voleo Bosnu. Podse}ala ga je na jedan lep period njegovog `ivota. Beograd je velegrad u kojoj nema te opu{tenosti i DIRLJIV SUSRET U TRAVNIKU

bezbri`nosti. Na{ otac je bio vojno lice i mi smo u tom duhu vaspitani. Nikada nismo gledali na nacionalnost na{ih prijatelja. Zoran je u du{i bio Jugosloven, kao {to sam i ja bila i ostala Jugoslovenka i ne mogu nikako da se pomirim sa tim da me|u narodima postoje razlike koje treba da ih dele. Kakav je ko, sve zavisi od ~oveka, a ne da li je Musliman, Srbin ili Hrvat. Moj mu` je, recimo, imao jako dobrog prijatelja Avdu Had`iahmetovi}a iz Te{nja, s kojim je studirao pet godina. Nakon studija ostali su veliki prijatelji. Avdo je pro{le godine
Foto: Mario Ili~i}

Gordanu \in|i} njeni biv{i sugra|ani do~ekali su u Travniku sa rado{}u

TRAVNIK, ZAUVIJEK
“Zoran je neobi~no voleo Travnik. Imao je svoje dru{tvo sa kojima je sve vreme kontaktirao. U prvom razredu gimnazije imao je i prvu ljubav, zvala se Du{ka. Kada je bio premijer Srbije, do njega se te{ko dolazilo. Jednom prilikom u Beograd su do{li njegovi travni~ki {kolski drugovi. Obezbe|enje u Vladi Srbije ih nije pustilo, jer nisu bili najavljeni. Me|utim, oni su se dosetili i poslali mu zajedni~ku fotografiju. On je odmah prekinuo va`an sastanak i potr~ao da se vidi s njima. Kada sam mu u januaru 2003. godine rekla da sam se ~ula sa {kolskom drugaricom koja `ivi u Banjoj Luci sa ~ijim je on bratom bio najbolji drug
52
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

NEPOZNATI ZORAN \IN\I]
Foto: Reuters

POSLJEDNJA BOSANSKA KAFA
Zoran \in|i} ii Zlatko Zoran \in|i} Zlatko Lagumd`ija u Sarajevu Lagumd`ija u Sarajevu 2001. godine 2001. godine

DJELO KOJE SE NE ZABORAVLJA
\in|i}eva udovica Ru`ica i potpredsjednik SAD-a Joseph Biden

umro. Me|utim, tokom rata u BiH, dok je Te{anj bio u okru`enju, mi smo Avdi pomagali preko Slovenije. Posle rata svake godine dolazili smo kod njega. Dakle, nikada na{e veze nisu prekinute. Ja sam tako|er sa Nadirom, drugaricom iz Sarajeva, bila godinama u kontaktu. Ho}u da ka`em, pored svega onog u`asa koji se desio, na{i prijatelji se nisu promenili, kao {to se nismo bili promenili Zoran i ja“. Gordana \in|i}-Filipovi} govori da je za brata Zorana bila izuzetno vezana. Da su

On je moj jedini brat i od kako znam za sebe znam za njega. Moj mu` nema brata niti sestru. Ru`ica, Zoranova supruga, tako|e nema nikoga, samo smo mi u porodici imali jedno drugo. Kada pre`ivite ovakvu tragediju, onda vi{e nikada niste isti. Jednostavno dela du{e vi{e nemate. Nau~ila sam da `ivot `ivim s tim da ga vi{e nema. Mnogo je te{ko da to izgovorim. Majka se trudi da meni ne poka`e tu svoju patnju. Mislim da je ona mnogo ja~a od mene. Ali kada ostanemo same znamo kako nam je.“

koji su na sebi imali kombinezone sa policijskom zna~kom zaprijetili su njoj i njezinoj porodici, upozoriv{i da }e u slu~aju da Milorad Ulemek Legija, prvooptu`eni za ubistvo njenog brata, bude osu|en, pobiti cijelu njenu obitelj. Tako|er su od nje tra`ili spisak na kome su se nalazile sve osobe koje su radile Zoranu \in|i}u o glavi i bili umije{ani u njegovo ubistvo. Kada je Gordana kazala da nema pojma o kakvom spisku govore, napada~i su joj u venu ubrizgali injekciju. Nakon {to je odmah

SESTRA GORDANA: “Zoran je neobično voleo Bosnu. Podsećala ga je na jedan lep period njegovog života. Beograd je velegrad u kojoj nema te opuštenosti i bezbrižnosti. Naš otac je bio vojno lice i mi smo u tom duhu vaspitani.”
se, i pored njegovih velikih obaveza, redovno ~uli telefonom i dugo razgovarali. Nakon {to je na njega nekoliko puta poku{an atentat njihova majka Mila ga je jednom prilikom pozvala i preklinjala ga da se ~uva. Kazala mu je ako se njemu ne{to desi, da njegova sestra Gordana ne}e pre`ivjeti. Gordana \in|i}-Filipovi} je ljekar specijalista medicine rada, sa mu`em i tri k}erke `ivi u Valjevu. U Travnik je pro{log vikenda doputovala u pratnji dvojice policajaca; svi ~lanovi porodice \in|i} od 2003. godine imaju stalnu policijsku za{titu. “Biti ~lan porodice \in|i} i dalje je te{ko, jer iako su Zoranove ubice osu|ene, naredbodavce za sada niko ne tra`i”, ka`e Gordana. Ona je nakon ubistva svog brata Zorana, premijera Srbije, pro{la pravi pakao. Osim {to su joj obijali ku}u i preko telefona prijetili i uznemiravali Legijini saborci, tra`ili da se sa njom sretnu, smatraju}i da mo`e da uti~e da Legija bude oslobo|en, ona je i dva puta bila `ivotno ugro`ena. Sredinom 2004. godine napadnuta je na ku}nom pragu u Valjevu. Napada~i preba~ena na VMA pod sumnjom da je te~nost koja joj je ubrizgana otrovna, ljekari se ustanovili da se radi o ja~em sedativu. [est mjeseci kasnije, ponovo je poku{ana likvidacija ove krhke, ponosne `ene. Na Ibarskoj magistrali na putu Beograd Valjevo dok se vozila u d`ipu srpske policije sa pratiocima, “Zastavino” vozilo koje je ovaj d`ip obilazio naglo je skrenulo pod to~kove d`ipa. Tom prilikom \in|i}eva sestra je pro{la samo sa bla`im ozljedama glave. Od tada obezbje|enje svakodnevno {titi nju i njenu porodicu. Me|utim, u po~etku je bilo problema i sa njima. Kada bi zavr{ili smjenu, u sobi bi na stolu ostavljli otvorenu Legijinu knjigu. Danas, me|utim, kako ka`e Gordana \in|i}Filipovi}, vjeruje momcima iz obezbje|enja koje se ne odvajaju od nje i koji su sa
53

ZLO^INA^KI LOV NA FAMILIJU \IN\I]
“Bili smo jako vezani. Pro{le nedelje na Novom groblju, gde je Zoran sahranjen, pri{la mi je jedna mla|a `ena i kazala: ‘Znate imam i ja mla|eg brata, njemu kada bi se ne{to desilo ja ne bih ostala `iva’. Ja sam je upitala: ‘Koji je va{ predlog? [ta da ja radim?’ Najte`e je `iveti sa tim! Zapravo te`e je `iveti sa tim nego ne `iveti uop{te. Jer jednostavno sve me podse}a na njega.
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

TRAVNI^KA HRONIKA SRBIJANSKOG PREMIJERA
ATENTAT NA \IN\I]A

“Voljela bih da uhapse političke nalogodavce atentata na mog brata Zorana”
Atentat na premijera Zorana \in|i}a organizovali su i izveli pripadnici zemunskog kriminalnog klana i pripadnici Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije. U prvostepenom postupku za ubistvo \in|i}a, pred Specijalnim sudom, atentatori su osu|eni na ukupno 378 godina zatvora, a biv{em komandantu “crvenih beretki” Miloradu Ulemeku Legiji i njegovom zamjeniku Zvezdanu Jovanovi}u izre~ene su maksimalne kazne od 40 godina zatvora. Milorad Ulemek osu|en je za organizovanje ubistva premijera Zorana \in|i}a, a kao neposredni izvr{ilac ubistva na istu kaznu osu|en je i Zvezdan Jovanovi}. Pravosna`no su osu|eni samo izvr{ioci, me|utim istraga koja bi otkrila inicijatore, inspiratore, podstreka~e, nalogodavce i finansijere ubistva srpskog premijera nikada nije pokrenuta. “Nikada nalogodavci nisu osu|eni niti je takav proces protiv njih pokrenut. Mi smo zbog toga jako nezadovoljni. Po proceduri, Vrhovni sud treba da potvrdi presudu Specijalnog suda. Posle pravosna`nosti presude mo`e da bude otvorena rasprava o politi~koj pozadini ubistva, odnosno dr`avni tu`ilac mo`e da pokrene slu~aj protiv nalogodavaca. Po{to u Srbiji postoji mogu}nost i zastarevanja slu~aja, mi se pla{imo da se upravo to ne desi. Odnosno da nam ne ka`u za{to to niste pokrenuli pre dve-tri godine. Mi }emo svakako preko na{ih advokata Sr|e Popovi}a i Rajko Danilovi}a tra`iti

U Travnik je sestra pokojnog U Travnik je sestra pokojnog premijera stigla u pratnji premijera stigla u pratnji jakog obezbje|enja jakog obezbje|enja

ZAVJERA JE BILA ZAVJERA JE BILA KOMPLETNA KOMPLETNA

da se to otvori. Me|utim iskreno, mama i ja smatramo da u Srbiji nema dovoljno politi~ke volje da postupak za ubistvo mog brata Zorana \in|i}a bude nastavljen kako bi se do{lo do naru~ioca ubistva”, ka`e Gordana \in|i}-Filipovi}. Na pitanje na koga porodica \in|i} sumnja da stoji iza ubistva, Gordana ka`e da ne `eli da spekuli{e, me|utim isti~e da je \in|i}ev najve}i politi~ki protivnik u to vrijeme bila Ko{tunicina Demokratska stranka Srbije, uz [e{eljeve radikale i Milo{evi}eve socijaliste.

njom boravili tri dana u Travniku. “Momci su fini i nemam razloga da im ne verujem. Tu su iza va{ih le|a“, ka`e Gordana i pokazuje u pravcu svoje stra`e u civilu. Na pitanje da li je nakon stra{nih psihi~kih malteretiranja i fizi~kih napada ikada dobila policijski izvje{taj ko su zapravo bili njeni napada~i Gordana ka`e: “Ne nikada, u policiji ka`u da slu~aj istra`uju. Eto, jo{ od 2004. godine ga istra`uju.“

KOLEGE I PRIJATELJI

POKOJNOG ZORANA NIKO NIJE MOGAO NADMA[ITI
Prema rije~ima \in|i}eve sestre, predsjednik Srbije Boris Tadi} koji je nakon atentata postao predsjednik Demokratske stranke, na ~ijem se ~elu nalazio Zoran \in|i}, porodici ubijenog premijera je ponudio svaku vrstu pomo}i. “Me|utim, moram da ka`em da su Zoranovi istomi{ljenici i najbli`i saradnici uglavnom skrajnuti i ne nalaze se u aktuelnoj vlasti Srbije. Da li je to slu~ajno ili je to politi~ka odluka, ne mogu da komentari{em, jer nisam politi~ar. Ali nas svakako boli {to njegove kolege iz Demokratske stranke pominju Zorana i zlouptrebljavaju njegovo ime samo da bi u odre|enom trenutku stekli
54

Zoran \in|i} i biv{i britanski premijer Tony Blair

ČUDO NEVIÐENO: Kada je postao premijer, pored svih državnih obaveza, za šest meseci je naučio da govori engleski jezik, jer mu je trebao
politi~ke poene. Zoran je bio lider u pravom smislu te re~i. Me|utim, mome pokojnom bratu ni{ta nije palo sa neba. Bio je jako vredan i natprose~no inteligentan. Mi u stanu na Novom

Beogradu gde smo `iveli no}ima nismo mogli od njega da spavamo. Imao je jednu pisa}u ma{inu nad kojom je provodio puno vremena. Zatrpan knjigama sa svih strana, udarao je po ma{ini do kasno u no}. Kako su zidovi u tim zgradama tanki mama, tata i ja nismo mogli zaspati od tog lupanja. Kada god bi ulazili u sobu da ga opomenemo, on bi govorio — evo sad }u zavr{iti. Ja sam, recimo, imala kompleks da mu po inteligenciji nisam dorasla. Imao je kliker i brzo je ka~io stvari. On je tako|e znao dobro da se organizuje, svaku minutu je racionalno koristio. Kada je postao premijer, pored svih dr`avnih obaveza, za {est meseci je nau~io da govori engleski jezik, jer mu je trebao. Nas raduje {to u Srbiji danas Zoran ima jako puno svojih pristalica. To su uglavnom mladi ljudi koji se ulicom mogu sresti kako u ruci nose Zoranove knjige sa njegovim mislima i citatima. Njegov grob na Novom groblju tako|e posje}uju mlade osobe koje dolaze da mu zapale svije}u i odaju po~ast. To zna~i da sve ono {to je govorio i za {ta se borio nije bilo uzalud”, ka`e na kraju svog potresnog podsje}anja na brata Gordana \in|i}-Filipovi}.
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

55

STOMATOLO[KA MISIJA

“Ambulanta za stomatološko zbrinjavanje pacijenata s posebnim potrebama u opštoj anesteziji”, vrata otvara u ponedjeljak, 22. juna; doc. dr. SAMIR PROHIĆ, šef “Klinike za oralno-hirurške discipline” Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, glavni je koordinator ovog projekta, a za SB govori o realizaciji projekta čija je ideja stara gotovo osam godina
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

S

tomatolo{ki fakultet sa klinikama, tako je sada registrovan, u Sarajevu, osnovan je 1960., kao odsjek na Medicinskom fakultetu. ^etrnaest godina kasnije upisan je u registar kao samostalna visokoobrazovna institucija. Klinika za oralno-hirur{ke discipline jedna je od

DENTALNO, LJUDSKI I IS
Prvi put u istoriji Stomatolo{kog fakulteta u Sarajevu pacijenti }e biti zbrinuti u op{toj anesteziji
onih koje su u sklopu Stomatolo{kog fakulteta. U ponedjeljak, 22. juna, prvi put u BiH po~inje s radom Ambulanta za stomatolo{ko zbrinjavanje pacijenata s posebnim potrebama u op{toj anesteziji. Univerziteta u Sarajevu, sa kojim Stomatolo{ki fakultet u Sarajevu, na`alost, nema nikakvu pravnu vezu. Pacijenti su bili tretirani, dakle, na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju u op{toj anesteziji, u kojoj su obi~no ra|ene isklju~ivo ekstrakcije, va|enje zuba. I to je bila ogromna stvar i velika pomo} ugro`enoj kategoriji pacijenata. Ono {to }emo mi raditi je polivalentno zbrinjavanje pacijenata. Potrudi}emo se, dakle, da radimo i lije~enje i popravku zuba, skidanje kamenca, a kasnije mo`da ~ak i protetiku. Kad jednog pacijenta uvedemo u anesteziju, ~lanovi tima sa Stomatolo{kog fakulteta, koji su educirani svaki za svoju oblast i specijalnost, maksimalno }e se potruditi da najkvalitetnije urade svoj dio posla. To tvrdim! Ve}a pomo} za takvu kategoriju pacijenata od samog va|enja zuba je korijensko lije~enje i spa{avanje zuba kao `va~ne jedinice. U kratkotrajnoj anesteziji ti bi mo`da i izlije~io zub, ali nema{ vremena. Onda radije izvadi{ zub da dijete li{i{ boli. U ovom slu~aju, ako spasi{ `ivac ili korijenske kanale, taj pacijent mo`e `vakati
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

POLIVALENTNO ZBRINJAVANJE
I prvi put u istoriji ovog fakulteta pacijenti }e biti zbrinuti u op{toj anesteziji. “Do sada su pacijenti s posebnim potrebama bili tretirani na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju, koja je u sastavu Klini~kog centra
56

SAMO ZA NA[U DJECU
IZ OPERACIONE SALE HUMANISTI BEZ GRANICA

Profesor Sulejmanagi} (lijevo) Profesor Sulejmanagi} (lijevo) inicirao je prije osam godina inicirao je prije osam godina otvaranje Ambulante za stomatolo{ko otvaranje Ambulante za stomatolo{ko zbrinjavanje pacijenata s posebnim zbrinjavanje pacijenata s posebnim potrebama u op{toj anesteziji potrebama u op{toj anesteziji

Doc. dr. Samir Prohi} rukovodi Doc. dr. Samir Prohi} rukovodi Klinikom za oralno-hirur{ke discipline Klinikom za oralno-hirur{ke discipline Stomatolo{kog fakulteta u Sarajevu Stomatolo{kog fakulteta u Sarajevu

BESPLATNO, NEGO KAKO: Svi zaposlenici Stomatološkog fakulteta ovo rade pro bono; niko u našem timu od ovoga neće imati ni centa
ovakvo odjeljenje funkcioni{e u sklopu nekog Klini~kog centra. Ali tako, na`alost, nikada nije bilo. A koji su problemi? Prije svega, ~vrsto sam odlu~io da ovu stvar izguramo do kraja. Mi imamo vrhunske stomatologe i u ovoj oblasti mo`emo napraviti polivalentne stomatolo{ke intervencije u op{toj anesteziji, ali, na`alost, nemamo uposlene op{te anesteziologe i anesteziolo{ke tehni~are. Najvi{e vremena progutale su mi administrativne stvari. Da ugovorom uve`emo Stomatolo{ki fakultet i Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu, kako bi njihovi vrhunski anesteziolozi: doktorice Vatrenjak i Leki}, i tehni~ar ^izmi}, bili u na{em timu, dva puta mjese~no”, obja{njava Samir Prohi}, “Nekada davno bilo je jedno nebo a dva Boga. Stomatolo{ki fakultet i Maksilofacijalna hirugija, koji su u jednoj zgradi, na istom spratu, odvajao je zid. A da bi mi pacijenta uveli u op{tu anesteziju trebali bi imati neku komunikaciju sa Maksilofacijalnom hirugijom. Oni imaju poluintenzivnu njegu, a mi nemamo. Tako je direktor KCUS-a, prof. dr. Faris Gavrankapetanovi}, pokazao veliko razumijevanje i dao saglasnost za uspostavljanje komunikacije, kako bi probili taj zid i postavili vrata. Za komunikaciju, u slu~aju incidentnih situacija koje bi se mogle desiti. [tavi{e, u sklopu ugovora dao nam je mogu}nost podr{ke kolega sa Maksilofacijalne hirurgije i Klinike za reanimaciju, koji pripadaju KCUS-u, na ~emu sam mu neizmjerno zahvalan.” Osim oralnih hirurga, u stru~nom timu Stomatolo{kog fakulteta bi}e anga`ovani i stru~njaci dje~ije stomatologije, endodoncije, dentalne patologije, proteti~ari. A pacijente do osamnaest godina starosti, mada ni to nije limit, zbrinjava}e dva puta mjese~no. U ponedjeljak, 22. juna, prvi put: “Prvi pacijent }e nam biti jedno takvo dijete. Njegov otac poprili~no je zadu`io ovaj grad, a njegova majka ve} nekoliko mjeseci moli me da stomatolo{ki zbrinem njeno dijete. Tom djetetu konkretno planiram ispopravljati i izlije~iti zube, te izvaditi bolne mlije~ne, kako bih obezbijedio nicanje stalnih zuba. U jednoj seansi, zna~i, puna skrb za to dijete.” Skoro osam godina bilo je potrebno za realizaciju ovog projekta. “Finansijski su nam pomogli biv{i gradona~elnik Sarajeva Muhidin Hamamd`i} i Vlada Kantona Sarajevo (70.000 KM), te Uprava grada Sarajeva posredstvom Federalnog ministarstva zdravstva (60.000 KM) i UniCredit Banka (80.000 KM). ^ak smo od tvrtke Bosnamed dobili pulsni oksimetar, kao donaciju. Sada{nji ministar zdravstva u Vladi Kantona Sarajevo Mustafa Cuplov, sa svojom ekipom, pomogao nam je institucionalno, da se uve`emo sa Klini~kim centrom. A pomogao nam je, naravno, i nezaobilazni menad`ment na{eg fakulteta. Zahvaljujem se redom: profesorima Halidu Sulejmanagi}u i To{ku Gojkovu, dekanesi Stomatolo{kog fakulteta Hajriji Konjhod`i} na velikom razumije57

SKRENO
hranu”, govori doc. dr. Samir Prohi}, {ef Klinike za oralno-hirur{ke discipline i glavni koordinator ovog projekta.

“JEDNO NEBO A DVA BOGA”
Prvo je tim Samira Prohi}a poku{ao do}i do opreme za op{tu anesteziju. Kao {to su: aparat za op{tu anesteziju, defibrilator, pulsni oksimetar... “To su aparati koje smo zakonski morali imati da bi pacijente uveli u op{tu anesteziju. Uglavnom, ideja je jo{ davno inicirana od profesora Sulejmanagi}a i Gojkova. Tako se formirala grupa entuzijasta koja poku{ava izna}i rje{enje da na Stomatolo{kom fakultetu organizira Ambulantu za stomatolo{ko zbrinjavanje pacijenata s posebnim potrebama u op{toj anesteziji, jer, na nivou dr`ave ne postoji takva jedinica. Logi~no bi bilo da jedno
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

STOMATOLO[KA MISIJA
vanju, prof. dr. Sedinu Koba{liji, profesorici Amiri Duri}, {efici Klinike za anesteziju i reanimaciju KCUS-a, a osobito generalnom direktoru KCUS-a, prof. dr. Farisu Gavrankapetanovi}u, te docentima Farisu Fo~i i Tariku Ma{i}u, novoj snazi sa Maksilofacijalne hirurgije”, veli Samir Prohi}. ZUB ZA ZUB

“Izguraću ili me neće biti”
Samir Prohi} ro|en je 1968. u Sarajevu. Sedamnaest godina kasnije upisuje se na Stomatolo{ki fakultet u istom gradu, a diplomira 1990., sa prosjekom klini~kih predmeta 10, a ukupnim 9,02. Ratne, 1992., zapo{ljava se na tom fakultetu, na Katedri za oralnu hirugiju. Dvije godine kasnije promovisan je u asistenta, a 1998. pola`e specijalisti~ki ispit iz oralne hirurgije. Magistrirao je 2001., a te godine biraju ga i za predsjednika Sekcije oralnih hirurga BiH. Vi{i asistent postaje 2002., a 2005. uspje{no brani doktorsku disertaciju. Naredne godine sti~e akademsko zvanje: docent za nau~nu nastavu, oblast Oralna hirurgija i Dentalna implantologija. Na mjesto {efa Klinike za oralnohirur{ke discipline Stomatolo{kog fakulteta u Sarajevu imenovan je prije jedanaest mjeseci. Postavio je sebi, u startu, dva cilja: realizaciju projekta Ambulante za zbrinjavanje pacijenata s posebnim potrebama u op{toj anesteziji: “ovo }emo izgurati ili nas ne}e biti”, te otvaranje Odjeljenja za dentalnu implantologiju. Odjeljenje za Dentalnu implantologiju, na{ sagovornik o~ekuje punim jedrima u septembru. Na taj na~in }e bosanski pacijenti na na{im klinikama (Oralna hirurgija i Protetika) mo}i dobiti i ugradnju dentalnih implantata sa protetskom opskrbom. “Ne vidim niti jedan ovozemaljski razlog da se na{ Fakultet po bilo ~emu razlikuje od bilo kojeg u regionu”, ka`e Samir Prohi}. “Ustvari, mo`e se razlikovati! Budu}i da je bosanski, mo`e biti samo bolji!”

LISTA PRIORITETA
“Nakon razgovora s vama (utorak, 16. juni, op. a.), u organizaciji Sumero imam sastanak. To je jedna od organizacija koja vodi brigu o osobama s posebnim potrebama. Ja sam njihov partner, a `elim da oni, me|u sobom, delegiraju osobu koja bi prikupljala podatke i nama dostavljala listu prioriteta. Da ne bih ja, kao tehni~ki izvo|a~, prstom upirao i govorio: ti mo`e{, a ti ne mo`e{. Svakako da }e ovi pacijenti sa svojim roditeljima prije intervencije morati ishoditi internisti~ke, pedijatrijske i laboratorijske nalaze, radi potvrde indikacije za op{tu anesteziju. Svi zaposlenici Stomatolo{kog fakulteta ovo rade pro bono. Niko u na{em timu od ovoga ne}e imati ni centa. [tavi{e, po starom cjenovniku usluga u ministarstvu zdravstva, mi na{ rad ne mo`emo ni naplatiti. Jedino {to `elim jeste da, u budu}nosti, Kantonalno ministarstvo zdravstva ima razumijevanja i da na{ rad uvede u cjenovnik, pa da se makar negdje zabilje`i da smo radili ovaj posao. Nadalje, siguran sam da }e nam, kad ambulanta proradi punim plu}ima, Kantonalno ministarstvo obezbijediti zaposlenje jedne medicinske sestre, za {to ve} imamo usmena obe}anja. Radimo iz srca, a ne iz glave. U mom timu }e i raditi stomatolozi koju imaju DJECA KAO I SVAKA DRUGA DJECA KAO I SVAKA DRUGA
Ambulanta za djecu s posebnim Ambulanta za djecu s posebnim potrebama po~inje raditi 22. juna potrebama po~inje raditi 22. juna

BRILJANTNA KARIJERA
Samir Prohi} ispred zgrade Stomatolo{kog fakulteta, na kojem je diplomirao prije skoro dvadeset godina

iskreni motiv i volju da to rade, a da su pri tom vrhunski stru~njaci, ka`e Samir Prohi}.

Ambulanta po~inje s radom 22. juna, a od septembra stru~ni tim Samira Prohi}a zbrinjava}e djecu s posebnim potrebama dva ponedjeljka u mjesecu. “Svaki od ta dva dana u mjesecu mo`emo zbrinuti dva ili tri pacijenta. Nakon svakog zahvata u operacionoj sali, najmanje sat i po do dva anesteziolozi, tehni~ari i sestre moraju, sa aspiratorom, oksigenatorom i ostalom opremom za monitoring, biti uz pacijenta, da ga skroz reanimiraju, uz opse`an monitoring. Na{a klinika radi samo do 15 sati, {to nam dodatno ote`ava stvar, jer }u, pretpostavljam, morati animirati moje sestre sa Klinike da nakad ostanu i prekovremeno. To im ne}e te{ko pasti, jer imam najbolje sestre na svijetu”, ka`e doc. Prohi}. “Treba}emo otkinuti na{ jedan regularni radni dan, jer se sve de{ava u istoj sali u kojoj i ina~e radimo. Molimo roditelje i staratelje tih osoba za razumijevanje.” Ambulanta za stomatolo{ko zbrinjavanje pacijenata s posebnim potrebama u op{toj anesteziji jedina je u Bosni i Hercegovini. Pacijenti }e, sigurno, pristizati iz svih dijelova na{e dr`ave. A onda }e trebati i vi{e termina, a i vi{e razumijevanja svih nas. Nek’ je sa sre}om, gospodo stomatolozi, anesteziolozi i tehni~ari!
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

58

NEKI NOVI KLINCI

]IRINI SINOVI BUDU]NOSTI
1988. 1991. HARIS BUKVA
AUSTRIA

DAMIR ]

HERT

NIKOLA SARI]
LIVERPOOL

1991. EMIR BAJRI]
SCHALKE

1990.

1990.

ERM

S

1991. HARIS VU^KI]
NEWCASTLE

1992.

1989.

OGNJ

CRV

ARMIN PA[AGI]
BOCHUM

1992. MAHIR HAD@IRE[I]
WEST HAM

1992.

ANES MR

MALM

Odluka FIFA-e da dopusti svim mladim nogometašima da igraju za zemlje svoga porijekla obradovala je selektora Miroslava Ćiru Blaževića, koji je tako, neočekivano, dobio na raspolaganje nekoliko izvanrednih igrača s kojima može nastaviti svoj pohod ka SP-u 2010.; naš novinar istražio je karijere talentiranih nogometaša iz BiH koji igraju i treniraju u evropskim klubovima i pokušao od ovih nogometaša sastaviti tim reprezentacije naše zemlje u narednim godinama
60

o} prije prijateljske utakmice koju je reprezentacija BiH igrala u Sarajevu protiv selekcije sportskih novinara, Eldin Jakupovi}, stasiti Kraji{nik iz Kozarca, golman {vicarske reprezentacije, proveo je u jednom sarajevskom klubu, u dru{tvu Emira Spahi}a, Edina D`eke i ostalih “]irinih sinova”. U jednom trenutku, ponesen atmosferom, prijateljstvom i vezano{}u koje vlada me|u bh. nogometa{ima, Jakupovi} je zaplakao i priznao kapitenu Spahi}u kako je napravio najve}u gre{ku u `ivotu kada je pristao igrati za [vicarsku. “Kada do|em ovdje, kada sam sa vama,
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

N

Pi{e: NEDIM HASI]

BLISTAVA BUDU]NOST BH. NOGOMETA

I
]ORI]
THA

MIN BI^AK^I]
STUTTGART

1987.

NOVI BOSANSKI LAVOVI
Sa ovakvom omladinom, bh. nogomet ne treba brinuti za svoju budu}nost
bilo koje zemlje, koji nikada nije nastupao za A reprezentativni tim dr`ave, mo`e prihvatiti poziv mati~nog Saveza i nastupati za svoju zemlju. Prvi koji je napravio takav korak bio je Jermaine Jones, nekada{nji mladi njema~ki reprezentativac, koji je odlu~io u budu}nosti igrati za reprezentaciju Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Igra~ kojeg bi selektor Miroslav Bla`evi} hitno, prvog i bez ikakvog okoli{anja, morao pozvati u bosanskohercegova~ku reprezentaciju, zove se Haris Vu~ki}. Ovaj stameni, 1.90 cm visoki veznjak, ve} je neko vrijeme najbolji nogometa{ ~uvene nogometne akademije engleskog Newcastlea i okosnica njihovog rezervnog tima. Kako sada stvari stoje, Vu~ki} je zbog svojih fantasti~nih predispozicija, brzine, sjajnog pasa i pregleda igre ali i visine neobi~ne za nogometa{a, na najboljem putu da veoma brzo postane ~lanom slavnog madridskog Reala. Vu~ki} je svoj nogometni put po~eo u slovena~kim Dom`alama. U augustu 2008. godine postao je njihov prvotimac, no svega ~etiri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, potpisao je troipogodi{nji ugovor sa Newcastle Unitedom. Britanski ga stru~njaci, bez imalo zadr{ke, smatraju jednim od najtalentiranijih mladih nogometa{a svijeta u ovome trenutku. Njihovu je procjenu potvrdila i proba koju je Vu~ki} nedavno imao u AC Milanu i konkretni razgovori o njegovoj budu}nosti koje je imao sa vode}im ljudima
61

JEN VRANJE[ ASMIR BEGOVI]
PORTSMOUTH

VENA ZVEZDA

RAVAC

LME

`alim zbog svega. Dao bih sve na svijetu da sam i ja me|u reprezentativcima svoje zemlje“, kazao mu je Jakupovi}.

NOGOMETNO ^UDO HARIS VU^KI]
Jakupovi}, nekada{nji golman {vicarskih Thuna i Grashoppersa, te moskovskog Lokomotiva, izgubljen je za bh. nacionalni tim, no zahvaljuju}i odluci koju je nedavno donijela FIFA, sudbinu Eldina Jakupovi}a mogli bi izbje}i Asmir Begovi}, golman Portsmoutha, ili jo{ na desetine drugih bh. nogometa{a koji su nekada igrali za omladinske selekcije drugih zemalja. Naime, na svom kongresu odr`anom na Bahamima, FIFA je odlu~ila promijeniti dobnu granicu igra~ima koji `ele mijenjanje dr`avnog dresa. Ta~nije, svaki nogometa{
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

HARIS VU^KIC: Bosanac koji sanja nastup za reprezentaciju BiH

NEKI NOVI KLINCI
Nikola Sari} Damir ]ori} Ermin Bi~ak~i} Haris Bukva

GALERIJA BUDU]IH BOSANSKOHERCEGOVA^KIH ZVIJ
ovoga tima. [tavi{e, novinari engleskih listova koji prate Newcastle a s kojima smo razgovarali o Vu~ki}u, o njemu pri~aju samo u najbolje i uvjereni su kako }e Haris svoju karijeru nastaviti u jednom od ova tri kluba Realu, Milanu ili Barceloni! Ono {to je najva`nije u cijeloj pri~i o talentiranom Bosancu iz Newcastlea jeste njegova i volja njegovih roditelja da on zaigra za BiH. Pravnih prepreka za to, odlukom FIFA-e, vi{e nema, stoga je sada samo na ~elnicima NS BiH da jednom urade ono {to im je doma}a zada}a i Harisa Vu~ki}a dovedu pod bh. zastavu. “Svima nama je stalo da se na{a djeca okupe pod na{om zastavom“, ka`e nam sarajevski advokat koji brine o karijeri Harisa Vu~ki}a. “Momak je nevjerovatno talentiran, njemu ve} sada sti`u ponude najve}ih evropskih klubova i mi moramo u~initi sve da zaigra za BiH. Niko ne treba govoriti ]iri Bla`evi}u {ta da radi, jer on nogomet zna bolje od svih nas, ali kada Haris jednom u|e u reprezentaciju, iz nje ne}e iza}i u narednih 15 godina.“ bo~nim pozicijama. “Imam uvid u sve {to se de{ava, odnosno na promjenu pravila u FIFA-i. Nama ovakva odluka u svakom slu~aju ide u prilog. Sada treba vidjeti s ~im mi to sve raspola`emo, odnosno koji bi igra~i mogli u budu}nosti nositi dres reprezentacije BiH“¸ komentirao je Bla`evi} vijesti sa Bahama. Najvi{e na{ih mladih nogometa{a, koji bi mogli koristiti Bla`evi}u, ukoliko im karijera nastavi te}i uzlaznom putanjom, igra u Njema~koj, {to je i logi~no, jer je ova zemlja, ‘90-ih godina pro{log stolje}a, primila najvi{e izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Djeca koju su njihovi roditelji iz Bosne iznijeli u naru~ju ili su ro|ena u izbjegli~kim godinama, sada su stasala i ve} imaju va`ne role u omladinskim ili prvim sastavima najja~ih klubova Bundeslige. U klubovima njema~kog prvenstva u ovome trenutku igra tridesetak mladih nogometa{a ro|enih ili porijeklom iz BiH koji bi u narednoj deceniji trebali biti oslonac nogometne reprezentacije na{e zemlje. Svakako najva`nije ime je Ermin Bi~ak~i}, kapiten omladinskog pogona Stuttgarta, a njegovi suigra~i su i Haris Me{i} te Adnan Harbig. Kapiten njema~ke U-19 reprezentacije je tako|er Bosanac, 18-godi{nji Damir ]ori}, koji igra za berlinsku Herthu, no kako sada stvari stoje, te{ko da }e ovaj talentirani momak igrati za bilo koju drugu reprezentaciju osim Njema~ke. No, zato dilema o dresu kojeg bi trebali nositi nemaju Mario Vran~i} iz Mainza, zatim Dino Bi{anovi} i Ajdin Mejinovi} iz Kelna, Denis Pozder iz Duisburga, Aldin Rizvanovi} iz frankfurtskog Eintrachta, Moris Fiki} iz Hanse Rostock te D`enan Durak iz Freiburga. Njima treba dodati i trio iz Alemanije Aachen, Zlatka Muhovi}a, Zlatana Alomerovi}a i Admira Terzi}a, kao i
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

BOSANSKA OSOVINA BUNDESLIGE
Odluka FIFA-e najvi{e }e pomo}i selektoru Miroslavu Bla`evi}u koji bi izborom igra~a koji su mu do sada bili nedostupni, mogao rije{iti svoje probleme u odbrani ili na

SUZE ELDINA JAKUPOVICA: Kada do|em ovdje, kada sam sa vama, `alim zbog svega. Dao bih sve na svijetu da sam i ja me|u reprezentativcima BiH

NAPOKON NA VRATIMA BLA@EVI]EVOG DREAM TIMA

Asmir Begovi}, golman Portsmoutha

62

BLISTAVA BUDU]NOST BH. NOGOMETA
Anes Mravac

drugoliga{ 1860 u svojim redovima ima Du{ana Jevti}a, Koblenz Denija Alagi}a, Sanela Rahi}a i Eldina Had`i}a. Listu bh. talenata “na privremenom radu u Njema~koj“ zaklju~uju Armin Bjelak iz St. Paulija, Edis Fazlija iz Oberhausena, Marcel Avdi} iz Karslruhea te Damir Kurtovi} i Sadam Mehovi} iz Ahlena.

ITALIJANSKI NAPAD I AUSTRIJSKA ODBRANA
Sli~no kao i Njema~ka, i Skandinavija, kao dio Evrope koji je u posljednjih petnaestak godina gusto naseljen Bosancima i Hercegovcima, ima {ta ponuditi Miroslavu Bla`evi}u. Banjalu~anin Anes Mravac, stoper FF Malmea, doskora je bio kapiten {vedske U-19 reprezentacije. Sa njim u klubu igraju Ervin Ahmetovi} i Jasmin Sudi}. U Elfsborgu su Deni i Ermin Avdi}, u Kalmar FF Zlatan Azinovi} a u Djurgaardenu iz Stockholma, kojeg je s klupe vodio i nekada{nji igra~ Sarajeva, Zoran Luki}, igra 20-godi{nji Denis Bo{kailo. Igra~ Liverpoola od pro{le godine je Sarajlija Nikola Sari}, koji je karijeru po~eo u Danskoj. U istoj zemlji, u dresu AGF Aarhusa je i 18-godi{nji Sanel Kapid`i} koji je odbio poziv da nastupa za dansku reprezentaciju, nadaju}i se kako }e

IJEZDA
Dinu Fazli}a, nogometa{a Werdera iz Bremena. No, tu se lista ne zavr{ava. U Bochumu, tako, igra Armin Pa{agi}, mladi} koji ima na{e i {vedsko dr`avljanstvo, kao i Demir Musti}, dok je u Bayeru iz Leverkusena Adis Omerba{i}. Minhenski

zaigrati za BiH. I u ostalim evropskim zemljama nogometni su klubovi “pretrpani“ talentiranim bh. nogometa{ima. U {vicarskom Grashoppersu igra bosanski trojac Izet i Sead Hajrovi} te Haris Seferovi}, Aleks Dragosavljevi} je u Zurichu, dok Nedim [a}irovi} i Ibrahim Samard`i} igraju u Lausannei. “Bio sam dva puta pozivan na probne treninge u U-21 reprezentaciju, selektor Tuli} je pri~ao sa mojim menad`erom, kazao mi da prate moje igre i da `ele da igram za BiH. To je i moja `elja jer, iako sam Srbin, srce me vi{e vu~e Bosni i Hercegovini, nego [vajcarskoj“, kazao je u jednom intervjuu Dragosavljevi}. U Francuskoj su Sanjin Prci} (Sochaux) i Dino Jusi} (Grenoble) a u Austriji Elmir Hrustanbegovi} (Mattersburg), Mihret Top~agi} (Admira Wacker), Haris Bukva (Austria Kärnten), te Arvedin Terzi} i [emsudin Mehi} (Rapid Be~). Na ovoj listi nipo{to ne smijemo izostaviti ni Italiju, odnosno, na{e nogometa{e koji stasavaju u tamo{njim klubovima. U Ceseni je Milan \uri}, u Fiorentini Haris Vignozi, dijete iz braka Bosanske i Italijana. U milanskom Interu trenira iznimno talentirani 14godi{njak Armin ]erimagi}, a od januara ove godine ~lan Rome je 20-godi{nji napada~ Amel Bale{i}.

MAHIR HAD@IRE[I], BOSANAC IZ KANADE

Uvijek sam želio igrati samo za svoju domovinu
Uz Harisa Vu~ki}a vjerovatno najtalentiraniji mladi nogometa{ iz BiH je 17-godi{nji Mahir Had`ire{i}, nogometa{ kanadske Ottawe. Pro{log oktobra Mahir je igrao na turniru u Londonu, gdje su ga zapazili ~elni ljudi tamo{njeg West Hama i ponudili mu suradnju. Od ove jeseni Mahir bi trebao igrati i u~iti u {koli “~eki}ara“ iz koje su, kako je pokazala historija, uvijek izlazili vrsni igra~i kakvi su, primjerice, Rio Ferdinand, Frank Lampard, Michael Carrick ili Jermaine Defoe. Iako mu je kanadski Savez ve} nudio nekoliko puta da igra za tamo{nju reprezentaciju, Mahir je to uvijek odbijao. Svjestan svoga talenta, kazao je kako je njegova najve}a profesionalna `elja igrati za svoju domovinu, zemlju koju su njegovi roditelji zbog rata morali napustiti i odseliti u Kanadu ali koju, o~ito je, nikada nisu zaboravili.

BUDU]A ZVIJEZDA WEST HAMA

Mahir Had`ire{i}

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

63

CARE, SULEJMANE

Sa našom saradnicom u Cannesu je, za vrijeme majskog “Filmskog festivala”, razgovarao ugledni palestinski scenarista, glumac i reditelj ELIA SULEIMAN; njegov posljednji dugometražni igrani film “Vrijeme koje preostaje”, prikazan u takmičarskom programu, većina novinara i filmskih kritičara ocijenila je najboljim

ELIA IZ NAZARETA
Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI] Foto: REUTERS

P

oslije du`eg odsustva, palestinski scenarista, glumac i reditelj Elia Suleiman vratio se u Cannes. Ovog puta sa polubiografskim filmom Vrijeme koje preostaje u kojem, kroz niz {armantnih epizoda, prati `ivot i stradanje svoje porodice od 1948. i progla{enja dr`ave Izrael na palestinskim teritorijama, do dana{njih dana.

Palestina je zemlja koja je nekada postojala i koja }e opet postojati
niti mora zna~iti da }e uvijek biti saglasja. Naj~e{}e ga nema, nego se sve pretvori u serijal kompromisa. I Vi se sa tim mirite? Apsolutno!

spadam u one kojima je otac kupio na poklon kameru jo{ sa pet godina i koji je prve kratke filmove snimao Super osmicom. To nije moja pri~a. Bio sam izba~en iz {kole, bio sam “dijete ulice”, ali sam uvijek imao osje}aj da posjedujem talenat za pri~anje pri~a. Tada nisam ni pomi{ljao da }e moje sredstvo za to biti film. Pisao sam i objavljivao pri~e, uvijek tragaju}i za razli~itim na~inima sopstvenog izra`avanja. Tako sam do{ao do filma u koji sam kro~io bez prethodnih velikih iskustava. Morao sam mnogo da u~im. I da osvojite povjerenje svijeta filma? Moram priznati da je bilo veoma te{ko osvojiti povjerenje nekog ko treba da ti da novac da snimi{ prvi film. Taj koji ti pru`i povjerenje mora da bude veliki vizionar. Pri tome, ja nisam imao ni{ta da poka`em kao prethodno iskustvo. Da ironija bude ve}a, pokazalo se da iskustvo nije presudno. Dokaz za to je da mi je bilo potrebno {est godina da snimim Vrijeme koje preostaje, uprkos velikom svjetskom uspjehu prethodnog filma Bo`anska intervencija i osvojenom Grand Prixu u Cannesu. Sve to, dakle, ukazuje na koli~inu povjerenja i vizije oko tebe.

UZBUDLJIVO, DIRLJIVO, KOMI^NO
Film je posvetio ocu i majci, ~ije je dnevnike i pisma ~lanovima porodice {to su se svojevremeno raselili po svijetu, koristio kao svjedo~anstva burne istorije zemlje i njenih ljudi. Kombinuju}i intimna porodi~na sje}anja sa portretom svakodnevnog `ivota Palestinaca, Suleiman gradi uzbudljivu, dirljivu i komi~nu pri~u, punu sjajnih detalja i metafora. U stilu Bustera Keatona i u ovom svom filmu pojavljuje se kao glumac, ~ija je {utnja subverzivna, a nagoni na smijeh. Elia Suleiman je ponovo pobrao velike simpatije filmske kritike i ovacije kanske publike. Njegov film se sa lako}om uvrstio me|u ovogodi{nje festivalske favorite. Zato je intervju sa njim zapo~et ovako: [to se mene ti~e, a sa mnom su se slo`ile mnoge moje kolege Vi ste, zbog nevjerovatne svje`ine s kojom ste uradili ovaj film, dobili Zlatnu palmu. Kakav je Va{ odnos prema tome? Hvala i vama i kanskoj publici na gromkim komplimentima, ali je poznato da je glavna vrijednost Zlatne palme u tome {to je ona uvijek krajnje neizvjesna i {to nikada ne zna~i da }e je najbolji film i osvojiti. Poznato je i to da `iri nikada ne slu{a i ne slijedi publiku. Znam to i iz li~nog iskustva. Da, ali kada ste Vi prije nekoliko godina bili ~lan kanskog `irija, pobijedio je najbolji - Ken Loach sa filmom Vjetar }e zanjihati je~am? U pravu ste, ali tada su ~lanovi `irija bili jednoglasni, {to nije unaprijed zadato pravilo,
64

FILM JE MJESTO ZADOVOLJSTVA
Jednom ste rekli da je neophodno `ivjeti `ivot da bi ste se bavili filmom? Kakvim `ivotom Vi `ivite? Ne gledam previ{e filmova. Tako|e, smatram da sam i intelektualno bi}e i da mnogo sadr`aja postoji i van filma. Ne

Elia Suleiman sa ekipom svog Elia Suleiman sa ekipom svog novog filma Vrijeme koje preostaje novog filma Vrijeme koje preostaje

SA CRVENOG TEPIHA U CANNESU

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

ISPOVIJESTI PALESTINSKOG REDITELJA
SVOJ NOVI FILM POSVETIO JE OCU I MAJCI

Elia Suleiman

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

65

CARE, SULEJMANE
Nije li to, uostalom, sudbina svih filmskih stvaralaca - stalno dokazivanje drugima? U osnovi jeste. Ali, film je mjesto zadovoljstva, sredstvo za razvijanje ma{te i skrovi{te za snove u kojima se smjenjuju najfantasti~nije slike. Film zaista jeste sve to zajedno, ali film je i skupa stvar, a njegovi finansijeri ~esto nepovjerljivi i nemilosrdni. Mnogi su i ovaj Va{ film do`ivjeli kao direktnu politi~ku provokaciju? Nisam snimao film da bih bilo koga povrijedio, ali naravno da }e uvijek postojati neko ko }e ga tuma~iti onako kako ja ne bih `elio. No, na to ne mogu da uti~em. Film koji ne provocira, koji ne izaziva emociju ili reakciju, makar i prikrivenu, pa bilo to i gnu{anje - nije film. U ~emu bi onda bila njegova funkcija? injenica jeste da su i Bo`anska intervencija i Vrijeme koje preostaje filmovi o Palestincima koje je re`irao Palestinac, a u trenutnim politi~kim okolnostima ta ~injenica sigurno izaziva reakcije izvjesnog broja ljudi. Me|utim, da li sam ja mogao da snimim druga~iji film ili film koji se ne bi ticao Palestinaca? Mnogi ne znaju da li mi vi{e postojimo i ako postojimo, gdje to postojimo. Raseljeni {irom svijeta? Mo`e li se tako postojati? U Parizu u jednom japanskom restoranu kelnerica me je pitala {ta je to i gdje je Palestina, a ja sam uhvatio sebe kako po ko zna koji put u mom `ivotu dajem isti odgovor: “Palestina je zemlja koja je nekada postojala i koja }e opet postojati.” Druga~iji odgovor nisam umio da dam. PALESTINAC SAM...

Dostojanstveno, filozofski mirno, pomalo ironično
Elia Suleiman ro|en je u Izraelu, u Nazaretu 1960. godine. Poput mnogih njegovih zemljaka, selio se po svijetu, te je tako u New Yorku boravio od 1981. do 1993., rade}i kao gostuju}i predava~ na tamo{njim univerzitetima, umjetni~kim institucijama i muzejima, paralelno snimaju}i i svoje prve kratke igrane filmove Upoznavanje sa krajem sporazuma i Oma` pogubljenjima, za koje je osvojio veliki broj nagrada. Tokom 1994. Suleiman se nakratko preselio u Jerusalem, a Evropska komisija ga je anga`ovala da osnuje Odjeljenje za film i medije pri univerzitetu “Bir Cajt”. U me|uvremenu, Suleimanovi eseji i ~lanci objavljivani su u mnogim ~asopisima na engleskom, francuskom i arapskom jeziku, ali njegova filmska znati`elja nastavila se i prvim igranim filmom Hronika nestanka, za koji je u Veneciji 1996. osvojio Zlatnog lava za najbolji debitantski film. Sa {esnaestominutnim filmom Sajber Palestinac predstavio se u Cannesu 2000. u programu Petnaest dana autora. Svaki

UMJETNIK UMJETNIK BEZ GRE[KE BEZ GRE[KE

Palestinski Palestinski reditelj ro|en je u Izraelu reditelj ro|en je u Izraelu

njegov nastup u takmi~arskim programima Kanskog festivala, po automatizmu ima politi~ke konotacije koje on podnosi sa dostojanstvom, sa filozofskim mirom, pa i sa finom dozom ironije. Kada je 2002. u Cannesu primao Grand Prix `irija za film Bo`anska intervencija, sa scene Teatra Lumiere, tje{io je publiku izjaviv{i da ne}e govoriti na arapskom i da bar za to ne moraju da brinu... Na scenu Teatra Lumiere nedavno se vratio sa filmom Vrijeme koje preostaje, koji je bio jedan od najboljih u ovogodi{njem takmi~arskom programu.

INTIMNO OSTVARENJE
Va{i filmovi su anga`ovani, satkani od simbola, savremeni nijemi filmovi? Mo`e se re}i i tako, jer su moja poimanja filma mo`da pomalo staromodna. Uvijek od filma o~ekujem da bude odraz autorskog anga`mana i ne dopadaju mi se filmovi u kojima to ne mogu da prona|em. I Vrijeme koje preostaje i Bo`anska intervencija jesu filmovi simbola koji su u funkciji socijalne ili politi~ke pozadine osnovne pri~e, u funkciji slikanja stanja stvari u Svetoj zemlji. Oni su i u funkciji hronike ljubavi i bola, a za ljubav i bol rije~i nisu potrebne. Zato u oba filma moji filmski junaci malo govore.

Me|utim, to nije bilo moje iskustvo ve} mog brata. On je imao obi~aj da sve {to ~uje u ku}i ili u kom{iluku prenese svojim {kolskim drugovima, zbog ~ega je stalno bio ka`njavan. Ovaj film obuhvata period od 60 godina. ^ini li ga to i pravim istorijskim filmom? @elio sam da snimim epski film koji nije nalik nijednom drugom. @elio sam da snimim li~ni i intimni film koji }e biti povezan sa istorijskim faktima, ali i onaj koji }e iznositi svu intenzivnost emocija bez manipulacija. Pravi izazov je bio prevesti nasilje na kinematografski jezik, oslobo|en bilo kakvog senzacionalizma. Nasilje ~itavog ovog perioda istorije bilo je ~esto brutalno i ekstremno, ali moja namjera je bila “udariti” u to, a ne sakrivati se.

Bo`anska intervencija je tako|e bila crnohumorna komedija, ali sa elementima ~iste fantazije? ^ista je fantazija to {to sam izraelski tenk digao u vazduh, ali ne u Izraelu tokom rata, ve} u jednom vojnom kampu u Francuskoj! Moj otac, da je kojim slu~ajem jo{ `iv, bio bi veoma ponosan na mene!
66

VIZIJA ZA BUDUĆNOST: Bilo je veoma teško osvojiti povjerenje nekog ko treba da ti da novac da snimiš prvi film; taj koji ti pruži povjerenje mora da bude veliki vizionar
U Vremenu koje preostaje kroz dvije duhovite scene iznosite da su Amerikanci kolonijalisti i imperijalisti? Ha! Te dvije scene u mom filmu, u kojima direktor mje{ovite izraelskopalestinske {kole, u panici grdi mene kao {kolskog |aka, preuzeta je iz `ivota.

Vrijeme koje preostaje pokazuje Palestince na sasvim druga~iji na~in od slika koje nam se svakodnevno serviraju na televizijskim stanicama? Treba ugasiti televizor! Ali, ne samo zbog iskrivljene slike o mojim zemljacima ve} zbog nametanja la`nih vrijednosti i serviranja la`i o svim temama.
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

67

AMERI^KA MODERNA IKONOGRAFIJA

Naša novinarka ovih dana na poziv američke vlade boravi u SAD-u i obilazi najznačajnije kulturne institucije ove zemlje; posebnu pažnju u Americi trenutno pobuđuje velika retrospektiva provokativnog indijanskog umjetnika FRITZA SCHOLDERA, koji se uporno odricao svog porijekla a slavu i bogatstvo stekao slikajući Indijance na šokantan način; SB također prenosi atmosferu iz veleljepne kuće RICHARDA KELLYJA, poslovnog magnata koji spada u najznačajnije američke kolekcionare umjetnina

KRV I COCA COLA
Iako je slikao genocid, Scholder je bio bogat, slavan i istinska pop ikona
“Indijanac za dvjestotu godi{njicu”, 1976.

68

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

NEKI DRUGI KAUBOJI I INDIJANCI

Pi{e: ADISA BA[I]

J

(Washington, New York)

“Indijanac sa konzervom piva”, 1969.

edan od najljep{ih i najrasko{nijih modernih muzeja u svijetu svakako je Nacionalni muzej ameri~kih Indijanaca u Washingtonu. Izgradnja i opremanje ove zgrade ko{tali su preko dvjesto miliona dolara, a rezultat je impresivan: artefakti koji svjedo~e o indijanskoj historiji, od zlatnih maski iz pro{losti do predmeta za svakodnevnu upotrebu ono malo pre`ivjelih Indijanaca u rezervatima - sve to izlo`eno je na moderan, multimedijalan i vrlo atraktivan na~in. Posjetioci sami ulaze u pri~u, pristiskom na razli~ite dugmi}e otvaraju i zatvaraju ladice sa eksponatima, biraju koji dio pri~e o Indijancima ih zanima. Iako poprili~no izgleda kao umirivanje ne~iste savjesti, ova institucija je istinsko ~udo savremene muzeologije.

Izlo`ba Fritza Scholdera paralelno je organizovana u Washingtonu i u New Yorku “Crveni broj 7”, 1994.

INDIJANAC KOJI NE]E DA BUDE INDIJANAC

“^istili{te”, 1997.

INDIJANAC FRITZ
Upravo u tom prostoru otvorena je nedavno fascinantna izlo`ba Fritza Scholdera, jednog od najprovokativnijih ameri~kih SLIKU TVOJU LJUBIM

Najpopularnija američka savremena umjetnina
Najpopularnija ameri~ka umjetnina trenutno je zasigurno portret predsjednika Baracka Obame koji je nastao pro{le godine, u vrijeme njegove predizborne kampanje. Milioni ljudi imaju reprodukciju ovog djela u svojim ku}ama, neki i u vi{e primjeraka, a ono je reprodukovano i na bezbrojnim suvenirima: majicama, {oljama za kafu, ka~ketima, pa ~ak i na velikim privjescima koje Amerikanke nose vrlo rado i to sa gotovo pobo`nim odu{evljenjem. Ova slika djelo je Sheparda Faireyja (umjetnika koji je karijeru zapo~eo grafitima i uli~nim crte`ima), a trenutno privla~i veliki broj posjetilaca u Nacionalnoj galeriji portreta Smithsonian u Washingtonu.

slikara, Indijanca koji se javno odricao svog porijekla a stekao bogatsvo upravo slikaju}i svoje sunarodnjake. Samo ime Fritz Scholder zvu~i kao umjetni~ka kreacija: otac ovog umjetnika bio je dijete iz mije{anog njema~ko-indijanskog braka, tako da su za Fritza svi govorili da je samo jednu ~etvrtinu Indijanac. “Kad si jedna ~etvrtina ne~ega, onda Boga mi nisi ni{ta“, odgovarao je ljutito Fritz negiraju}i svoje veze sa plemenom Luiseno kojem je njegov otac pripadao. Fritz je bio mladi slikar nezainteresovan za svoje porijeklo, vi{e gladan nego sit, jedan od bezbroj sli~nih koji su po~etkom {ezdesetih godina pro{log vijeka poku{avali da se probiju i da naprave karijeru. Odbijao je da se deklari{e kao Indijanac sve dok mu u okviru jednog projekta za podr`avanje manjinske umjetnosti nisu ponudili zaposlenje kao indijanskom slikaru.

HVALA BOGU PA SAM LUD
Odmah je prihvatio uz tvrdnju da ga niko ne mo`e natjerati da zaista i slika Indijance. Prije Scholdera indijanskom umjetno{}u smatrane su samo naivne, dvodimenzionalne, dosadne slike koje su navodno bile autenti~na indijanska umjetnost, a zapravo su vi{e odgovarale onome {ta su profesori na akademijama (sve odre69

ZALJUBLJENI U PREDSJEDNIKA

Ameri~ko kolektivno odu{evljavanje Ameri~ko kolektivno odu{evljavanje Obamom ne jenjava Obamom ne jenjava

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

AMERI^KA MODERNA IKONOGRAFIJA
SB U POSJETI KOLEKCIONARU EKSCENTRIKU

Richard Kelly nije tipični bogataš koji umjetnine kupuje odreda
“Molimo vas da iz sigurnosnih razloga za vrijeme boravka u ovoj ku}i ne snimate nikakve fotografije“, obavje{tavaju organizatori putovanja dok se po{ljun~anom stazom pribli`avamo veleljepnoj vili porodice Kelly. Na{ doma}in je Richard Kelly, jedan od najzna~ajnijih ameri~kih kolekcionara umjetnina, ekscentrik holivudske biografije. Richardovi roditelji su nakon Drugog svjetskog rata osnovali agenciju za zapo{ljavanje sekretarica i na tome izgradili pravu poslovnu imperiju. “Kelly girls“ u Americi je op{teprihva}en izraz za djevojke stalno zaposlene kao radna snaga u poslovnim uredima. Richard Kelly rodio se kao bogata{ko dijete sa ogromnom stra{}u prema sakupljanju, za po~etak svega i sva~ega. Njegovu prvu veliku kolekciju ~inile su bezbrojne limenke piva koje je sakupljao u podrumu svoje ku}e. Zatim su uslijedili stripovi, pa razne nau~nofantasti~ne publikacije. Mladog Kelliya {ezdesetih godina poznanici su zainteresovali za likovnu umjetnost i tako je po~ela nastajati jedna od najzna~ajnijih privatnih kolekcija u Americi. Za razliku od ostalih bogata{a koju su zbirke stvarali tako {to bi do{li u atelje i pokupovali sve na {ta nai|u, ostavljaju}i stru~njacima kasnije da razvrstaju {ta je tu zaista vrijedno, Richard je odlu~io da se obrazuje u polju vizuelne umjetnosti i da sam bude dobro upu}en u to {ta kupuje. Magistrirao je i usavr{avao se na najpresti`nijim univerzitetima poput Harvarda. “Fokusirao sam se na ameri~ke ilustracije, zanemaren i potcijenjen vid umjetnosti. Izme|u 1890. i 1930. bile su zlatne godine za ilustratore, svi slikari su jurili da se time bave: oslikavali su magazine, crtali reklame, ilustrovali romane u nastavcima. Slikali su na velikim platnima uglavnom u ulju a kasnije je to prebacivano na male novinske formate. Moja strast postala je da nabavljam te originalne slike najboljih od njih“, obja{njava Richard za na{ list. Tada je broj novina eksponencijalno rastao, ilustracije su bile sve bogatije a tira`i sve ve}i. Tako je potrajalo sve do velike depresije tridesetih godina kada listovi propadaju a rasko{ne ilustracije bivaju luksuz (vrijeme koje u ameri~kim medijima mnogi porede sa dana{njim). Richard je vrlo cijenjen u umjetni~kim krugovima i najve}i muzeji poput njujor{kog muzeja moderne umjetnosti MoMA ili Dahesha posu|uju od njega djela za svoje izlo`be. Svoju rasko{nu vilu na obali rijeke potomak Richard je izgradio namjenski da bi ugostila njegovu kolekciju a u isto vrijeme bila i udoban dom. U ovom spoju galerije, biblioteke i privatne ku}e Richard `ivi sa suprugom i dvojicom sinova. Petogodi{nji dje~aci azijatskog porijekla Richardu su, ka`e, upotpunili `ivot i do kraja ga usre}ili. Posjetilac se ipak te{ko mo`e oteti dojmu da su i dje~aci dva savr{ena primjerka u savr{enoj zbirci velikog kolekcionara. Na zidovima Kellyjeve vile se pored Leyendeckera, Pylea, N. C. Wyetha i drugih klasika mogu na}i i brojni dje~iji crte`i a u ku}noj galeriji mogu se vidjeti “eksponati“ poput roza pli{anog zeca, u vi{emilionskoj kolekciji o~igledno zaboravljenog nakon igre.

da bijelci) mislili da bi trebala biti autenti~na narodna umjetnost. Nakon {arenih idili~nih prizora Indijanaca u lovu ili narodnim plesovima, pojavljuje se serija Fritzovih Indijanaca koja je ameri~koj javnosti {ezdesetih bila pravi {amar u lice. Indijanci, te dobro poznate naiv~ine i zlo}e iz vestern filmova koje je Hollywood uvijek predstavljao stereotipno, sad su dobili ljudsko lice. Scholderovi Indijanci piju pivu, gluhare ispred ku}a, voze se u autima, vode ljubav... Na~in na koji ih je predstavio bio je vizuelno vrlo upe~atljiv: jarke boje, velika ekspresivnost, pop art motivi... Svojim vizuelno dopadljivim i vrlo modernim slikama on je pri~ao pri~u o socijalnoj nepravdi prema Indijancima, o siroma{tvu, marginaliziranosti u dru{tvu, a kr{io je i najve}i tabu progovoriv{i o genocidu po~injenom nad ameri~kim starosjediocima.
70

Na pitanje kako je mogu}e da je Ameriku otvoreno suo~avao sa zlo~inima iz pro{losti a da je opet postao bogat i slavan, prava pop ikona {ezdesetih i sedamdesetih, zvijezda ~ije su fotografije objavljivali najzna~ajniji ~asopisi tog vremena, kustos izlo`be Paul Chaat Smith (pripadnik plemena Koman~i) za na{ list ka`e: “Ma on je prvo postao bogati i slavan, a onda se poduhvatio najbolnijih i najpre{u}ivanijih tema poput genocida. Kasnije }e Scholder poku{ati da se odmakne od cijele ove indijanske ikonografije, ali bezuspje{no. Slike i skulpture iz te faze osta}e osrednje popularne“. Amerika ga je definitivno `eljela kao Indijanca koji slika Indijance, {ta god da je on mislio o sebi. Njegova neindijanska djela, u isto vrijeme sa washingtonskom izlo`bom, izlo`ena su u New Yorku. To su vrlo mra~na djela iz perioda kad Scholder

postaje opsjednut smr}u, krvlju, vampirima i postaje pravi mra~njak. Poznata je serija lobanja koje je naslikao mje{avinom svoje krvi i dijetalne Coca-cole. Scholderova poznata izjava je bila “Hvala bogu pa sam lud, a svoje ludilo uspijevam zauzadati tako da ga okrenem u svoju korist“. Gledaju}i njegove posljednje radove koje je stvarao devedesetih godina pro{log vijeka, pa skoro sve do svoje smrti, ~ini se da su te uzde pred sami kraj pomalo po~ele popu{tati. Tople tonove polako je zamjenjivala crna boja, a lijepa indijanska lica mjesto su ustupila iske`enim demonima. Svojih strahova Scholder se zauvijek rije{io 2005. godine oti{av{i u vje~na lovi{ta u kojima vjerovatno ispija pivo iz konzerve naslonjen na {ank, sa {e{irom natu~enim do o~iju, da ga kakav kafanski dave` ne prepozna i slu~ajno mu se ne obrati.
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

71

PREDSJEDNICI U STRIPU

Od JOHNA F. KENNEDYJA, preko REAGANA i BUSHA do BARACKA OBAME, američki predsjednici oduvijek su bili omiljeni junaci kreatora stripa; šta se dešava kada se susretnu Obama i Spiderman, Kennedy i Supermanova djevojka, Reagan i Nevjerovatni Hulk…

SUPERJUNAK OBAMA
Mo`e li jedan ~ovjek spasiti planetu Zemlju od ratova, mr`nje, nasilja, siroma{tva i gladi, bolesti i svih oblika prirodnih katastrofa?

72

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

KAKO SMO SPA[AVALI PLANETU
Pi{e: MAJA RADEVI]

o`e li jedan ~ovjek spasiti planetu Zemlju od ratova, mr`nje, nasilja, siroma{tva i gladi, bolesti i svih oblika prirodnih katastrofa? Upravo to svijet je o~ekivao od prvog afroameri~kog predsjednika SAD-a Baracka Obame, eufori~no proslavljaju}i njegovu pobjedu na izborima, od njegovih danas ve} zaboravljenih ro|aka iz Afrike koji su se nadali da }e im krvna veza sa najmo}nijim ~ovjekom na svijetu obezbijediti bolji (bogatiji) `ivot, pa sve do bosanskih politi~ara koji su sa nestrpljenjem i{~ekivali svaki govor novoizabranog predsjednika ne bi li on negdje, makar onako usput, spomenuo i na{e razoreno postdejtonsko podru~je.

M

FEMALE FORCE
O~ekivanja su bila toliko velika da se i sam Obama jednom prilikom na ve~eri u New Yorku, dok je jo{ bio “samo” kandidat za Bijelu ku}u, na{alio rekav{i prisutnima: “Ja sam ustvari ro|en na Kriptonu i ovdje me je poslao moj otac, Jor-el, da spasim planetu Zemlju!” Bilo je sasvim logi~no da novoizabrani ameri~ki predsjednik i vjerovatno najinteresantniji lik iz politi~kog `ivota svjetske sile jo{ od doba Johna F. Kennedyja zavr{i, poput mnogih drugih njegovih prethodnika - kao junak svjetski popularnog stripa. Obama nije jo{ ni zagrijao fotelju u Ovalnom uredu, a kompanija Marvel Comics ve} je u ~ast njegove inauguracije izbacila na tr`i{te specijalno izdanje Spidermana, pod nazivom Spidey Meets the President (Spidey upoznaje predsjednika). Uzbudljiva strip-epizoda odvija se na dan Obamine inauguracije. Dok fotografi{e predsjednika, Spidermanov alter-ego Peter Parker primje}uje na sve~anosti njegovog dvojnika, to jest klona kojeg na kraju raskrinka uz pomo} igre ko{arke (ko{arka je, pored stripa, jedan od omiljenih Barackovih hobija). “Kada smo ~uli da je predsjednik Obama kolekcionar stripova o Spidermanu, znali smo da ove dvije istorijske figure moramo spojiti zajedno u na{em stripu. Fan Spidermana koji ulazi u Ovalni ured je trenutak koji mora ostati zabilje`en na na{im stranicama”, ka`e Joe Quesada, glavni Marvelov urednik.

J.F. KENNEDY, REAGAN, CLINTON

Biv{i ameri~ki predsjednici kao strip-junaci

SATIRI^NE STRANICE O GEORGEU W. BUSHU
U mjesecima nakon inauguracije, Barack Obama postao je junak i brojnih drugih stripova, poput Savage Dragona kreatora Erika Larsena. Strip-avanturu nedavno je do`ivjela i njegova supruga Michelle u serijalu Female Force, u okviru kojeg su ranije predstavljene jo{ neke od politi~ki najutjecajnijih `ena SAD-a, poput Hillary Clinton i Sarah Palin. Na 22. stranice ovaj svojevrstan biografski strip predstavlja `ivot ameri~ke prve dame od
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

njenog odrastanja u ju`nom dijelu Chicaga, preko {kolovanja na Princetonu, do podr{ke suprugu u predsjedni~koj kampanji. I prije Obame, ameri~ki predsjednici redovno su predstavljani kao strip-junaci u brojnim avanturama. Me|u najuspje{nijim “predsjedni~kim” stripovima bila su izdanja Supermana iz 60-ih godina, u kojima se predsjednik John F. Kennedy pojavljuje kao ~uvar tajne o Supermanovom pravom identitetu. Kada je februara 1962. Superman prvi put predstavio svijetu svoju partnericu u borbi

protiv negativaca zvanu Supergirl, predsjednik Kennedy li~no ju je “primio” u Bijeloj ku}i. “Supergirl”, rekao je sve~anim glasom predsjednik, “uvjeren sam da }e{ koristiti svoje mo}i ne samo da se bori{ protiv kriminala nego i da sa~uva{ mir u na{em problemati~nom svijetu”. “Hvala vam, gospodine predsjedni~e”, umiljato je procvrkutala Supergirl. “... Ho}u!” Superman je tih godina bio ~ovjek od povjerenja za razli~ite Kennedyjeve va`ne misije. Naprimjer, onda kada je predsjednik odlu~io pokrenuti kampanju da se pobolj{a fizi~ka spremnost ameri~ke omladine, ili kada mu je Superman pomogao da onemogu}i ruske {pijune pri sabota`i lansiranja svemirske letjelice Project Mercury. Me|utim, ostala je tajna kakva je bila prava priroda Kennedyjevog odnosa sa Supergirl... Ameri~ki predsjednik koji se najvi{e pojavljivao u stripovima bio je Ronald Reagan. Reagan je tokom svog osmogodi{njeg mandata, ali i kasnije, “gostovao” u
73

PREDSJEDNICI U STRIPU
62 strip-izdanja, a me|u zapa`enijim epizodama bile su one u kojima se ovaj biv{i predsjednik susre}e sa Nevjerovatnim Hulkom. Hulk nije bio me|u omiljenim likovima Reaganove administracije i saradnika. Tako general Ross u stripu iz 1981. tra`i od ameri~kog predsjednika dozvolu da upotrijebi vojsku u borbi protiv Hulka. No, nekoliko mjeseci kasnije, superjunak Hulk brani Bijelu ku}u od invazije vanzemaljaca i tako zadobija Reaganovo povjerenje. Nisu svi stanovnici Bijele ku}e predstavljeni kao pozitivni likovi u ameri~kim stripovima. Bilo je i onih koji su u ma{ti kreatora stripa vi|eni kao antiheroji - poga|ate, rije~ je o Obaminom prethodniku Georgeu W. Bushu, jednom od najomra`enijih predsjednika SAD-a. O Bushu su uglavnom ispisivane satiri~ne stranice, kroz stripove ili novinske komentare. Tako su trojica autora, Joshua

EVROPSKI POLITI^ARI KAO STRIP-JUNACI

Heroj Brown i porno-zvijezda Richter
Vlastiti strip u Marvelovom izdanju pro{le godine dobio je i britanski premijer Gordon Brown. U epizodi Captain Britain and MI13 Brown je predstavljen kao junak koji spa{ava planetu od invazije vanzemaljaca. Mnogi su mi{ljenja da je ovaj strip, za koji je scenarij napisao Paul Cornell, doprinio rastu popularnosti britanskog premijera kojeg, za razliku od njegovog karizmati~nog prethodnika Tonyja Blaira, prati imid` “dosadnog” politi~ara. A prije godinu dana u ^e{koj je izbio veliki skandal - ~lan vladaju}e ~e{ke stranke ODS Milan Richter i njegova zaru~nica, biv{a Miss svijeta Tatjana Kucharova, bili su glavne “zvijezde” pornografskog stripa koji je kru`io internetom. Richter je tada ponudio milion ~e{kih kruna (vi{e od 40.000 eura) kao nagradu za pronala`enje autora ovog uratka. “Da je rije~ o obi~noj karikaturi, ja bih se nasmijao, ali ovdje se ipak radi o ne~emu {to izlazi iz okvira politi~ke karikature”, izjavio je ~e{ki politi~ar.

Dysart, Brad Rader i Mike Wellman, u njihovom stripu Tex! kroz analizu posljednje ~etiri godine njegovog mandata predstavili Busha onako kako ga je vidjela i ve}ina ljudi u svijetu - kao lika u kaubojskom {e{iru koji sa umije}em politike i diplomacije nema ba{ prevelike veze, a ni sa znanjem op}enito.

BILL I HILLARY NA SUPERMANOVOJ SAHRANI
Ne postoji razlog zbog kojeg se politika i stripovi ne bi trebali mije{ati, smatra Jeff Mariotte, jedan od veterana ameri~ke stripindustrije. “Umjetnost bilo koje vrste predstavlja umjetnikovo vi|enje svijeta, a politi~ka sfera

VJE^NA SLAVA I HVALA, SUPERMANU

Jedno od najtu`nijih strip-izdanja u istoriji

ima neposredni uticaj na na{e `ivote. Stripovi bi trebali ukazivati na odre|ene politi~ke probleme i anga`man javnih li~nosti i to na onaj na~in kako su to zamislili njihovi kreatori”, ka`e Mariotte. Upravo je autorska sloboda u predstavljanju li~nosti iz politi~kog `ivota kao stripjunaka ~esto predmetom brojnih diskusija. Rob Williams, tvorac kritiziranog serijala Com.X Cla$$war u kojem se Amerikanac superheroj pobuni protiv Vlade i javno ponizi predsjednika, ka`e da je sasvim u redu ako se politika promi{ljeno koristi u stripu: “Li~no, svi|a mi se kada autor ponudi suptilan, duhovit komentar na dnevnu politiku. Strip i jeste subjektivni odraz realnosti, i osobni politi~ki stav kreatora tu se poka`e kroz tekst ili crte`, bez obzira na to da li portretira mu{karca ili `enu, njihov na~in na koji vide borbu izme|u dobra i zla u svijetu i sli~no. Politika ne zna~i samo borbu republikanca protiv demokrate.” Jedno od najtu`nijih strip-izdanja svih vremena za ljubitelje ove umjetnosti bio je album o Supermanu, objavljen po~etkom devedesetih pod nazivom Funeral For a Friend (Sahrana za prijatelja), poznat i kao World Without a Superman (Svijet bez Supermena). U ovom izdanju najpoznatiji superheroj u povijesti umire, a na njegovoj sahrani na{li su se, me|u o`alo{}enima, biv{i predsjedni~ki par Bill i Hillary Clinton. Bez obzira na ~esto bizarne situacije koje nam strip-autori donose u avanturisti~kim susretima izme|u superheroja, politi~ara i predsjednika dr`ava, ovakva specijalna izdanja koja se prodaju u ograni~enom tira`u i po znatno ve}oj cijeni od “obi~nih” stripova, predstavljaju sjajan marketin{ki potez i pravi su mamac za kolekcionare. Spiderman je, kako smo ve} rekli, uspio bezbjedno dovesti Baracka Obamu do Bijele ku}e. [ta }e se dalje de{avati - pogledajte u nekoj od narednih strip-epizoda.
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

74

BALKANSKA RAPSODIJA

HOCE LI \ENERAL UMETI DA PEVA...
Ratko Mladi} i njegov Orkestar za svadbe i sahrane
Pi{e: ANDREJ NIKOLAIDIS

Veliki, ogromni srpski pisac Borislav Pekić je jednom primijetio kako ljudi kažu “to je ljudski” samo kada treba opravdati neku svinjariju. Nikada nećemo čuti da nečiji veličanstveni gest praštanja ili žrtve bude objašnjen kao “ljudski”. Ali griješiti - to je ljudski
eseo je ~ovjek Ratko Mladi}. Dok sam ga gledao kako igra i pjeva u nagradnom `ivotu koji je u Beogradu dobio za svoje bosanske zlo~ine, neprekidno mi se vra}ala jedna misao: ovako su se veselili i holandski vojnici, kada su napustili Srebrenicu i tako omogu}ili Mladi}u da prolije svu onu krv koja je bila potrebna da bi se on, godinama kasnije, ~uvan kao najve}a dragocjenost dr`ave Srbije, radovao u Beogradu. Takvo pijano veselje ne donosi mirna savjest, nego odsustvo savjesti - nije to veselje onih koji se nemaju zbog ~ega kajati: to je veselje onih koji se nikada ne}e kajati. Za{to su snimci Mladi}evih derneka tako sna`no uznemiruju}i? Zato {to je to filmski dokaz kako stoje stvari sa zlom: uop{te nije nalik na filmove. Zlo ne odlazi sa hepiendom. Niti dolazi sa maglom, pa da preko no}i smrtonosno zagrli na{e gradove. Ne postoji nikakav Doctor Evil, kojega bi na{ predstavnik, superheroj sa plemi}kim manirima i spektakularnim visokotehnolo{kim spravicama mogao pobijediti u napetom, ali ipak okr{aju sa unaprijed poznatim ishodom - jer dobro, napokon, na koncu uvijek pobje|uje, zar ne?

V

karikaturalne: kao da se neko u vladaju}im srukturama u Beogradu u nevrijeme sjetio mudrosti - “napad je najbolja odbrana”. Lako mo`emo zamisliti kako neko, recimo pitbulasti Jeremi}, ministar spoljnih poslova, brifuje FIN JE ON MOMAK IZ KVARTA

Baveći se prošlošću mi se, zapravo, bavimo budućnosti
^ovjek decenijama `ivi u “miru i slozi” sa svojim susjedima. Pitajte bilo koga u kvartu za njega i re}i }e vam: miran, ljubazan, dobar. Ne govore li izvje{taji u crnoj hronici uvijek isto, ne opisuju li ljudi uvijek istim rije~ima ~ovjeka koji je `ivio do njih a onda - iznenada! po~inio stra{an, krvavi zlo~in. Do jednoga dana, on se povinuje dru{tvenim konvencijama. Onda do|e dan kada se povinuje svojoj `elji. Odlazi u ku}u ljudi sa kojima je decenijama u miru i ljubavi `ivio i - sve ih ubija. Ko je taj ~ovjek, koji `ivi pored mene? Ko je zlo~inac iz na{ih ratova? Obi~an ~ovjek koji je 40 godina bio dobar susjed, a onda je, pod uticajem ideologije, religije, bilo ~ega, pukao i po~inio zlo~in? Ili je to je ubica koji je 40 godina `elio smrt svojih susjeda, a onda jednoga dana napokon uradio ono {to je oduvijek `elio. Postoji jedna stvar jo{ u`asnija od zla koje iznenada izbije iz ljudi kraj nas, ljudi sa kojima smo u dobru `ivjeli. Tu stvar ilustruju snimci iz Beograda: nakon sveg zla koje je po~inio, Ratko Mladi} je ponovo, kao prije njega i Radovan Karad`i}, postao ~ovjek iz kom{iluka jo{ jedan susjed kojega sre}emo na zajedni~kim veseljima i tugama. Zlo je ponovo navuklo masku svakodnevnog i obi~nog. Zato je moj odgovor onima koji zamjeraju da se “previ{e bavimo pro{lo{}u” jednostavan: mi se, bave}i se pro{lo{}u, zapravo bavimo budu}nosti. Sa~ekajte malo, i vidje}ete.

Z

li kad smo ve} kod filmova... ima jedan koji nudi precizan odgovor na pitanje: gdje le`i zlo? Sjajni Session 9 Brada Andersona, koji je nakon tog filma snimio jednako dobri The Machinist, donosi kraj koji je te{ko zaboraviti. U napu{tenoj ludnici, na traci na kojoj je zabilje`ena posljednja, deveta sesija, pacijent psihijatru saop{tava gdje on, zlo, `ivi: u slabosti i ranjivosti. Ko tu slabost i ranjivost ne prepoznaje u ljudima oko sebe, i jo{ va`nije: u sebi, njemu preostaje da se ~udi nad ni~im izazvanim erupcijama zla koje je, nevjerovatno! ne~uveno!, stiglo niotkuda. Preostaje mu da se nada da }e se odnekud pojaviti Dobro koje }e zalijepiti njegov svijet napukao pod udarom zla, da }e odnekud sti}i neka vi{a Pravda koja }e na svoje mjesto vratiti sve ono {to je zlo, kada je udarilo kao siloviti potres, oborilo. Zato beogradski snimci Ratka Mladi}a tako bole - jer demantuju na{u vjeru u takvo dobro i pravdu. Ljutite reakcije Srbije na objavljivanje snimaka Ratka Mladi}a i njegovog Orkestra za svadbe i sahrane bile su

76

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

BALKANSKA RAPSODIJA

indisponiranog Rasketa Ljaji}a: majstore, sad udri kontru, sad ih za muda, neka osete pritisak - oni snimke, a ti njima - sram vas, bre, i stid bilo, odakle vam, uop{te, snimci.

Ilustracija: BRANCAGLIONI

D

a, Ratko Mladi} je sve vrijeme u Beogradu, gdje bi drugo bio. Da, njemu je tamo odli~no. Ne, ne ~ami u memljivoj sobi 2 sa 2, opremljenom bijelim bolni~kim krevetom i portabl televizorom, u toj sobi nije prepu{ten vlastitim mislima, u toj sobi ne pita se gdje je i za{to pogrije{io. Ne, ne krije se u strahu i ne osvr}e se na svaki {um. Ne, ljudima koje se svih ovih godina sretao nije palo na pamet da ga prijave tamo gde treba, jer da, ti ljudi misle da bi bilo nepravedno da se Haag do~epa generala. Ne, Srbija ne}e imati ve}ih posljedica zbog skrivanja Mladi}a, jer Srbija nije imala ve}ih posljedica ni zbog vlastite uloge u bosanskom ratu, kao ni zbog skrivanja te uloge. Kada su objavljeni Mladi}evi beogradski snimci, u medijima su se pojavile nove anegdote koje su trebale da, jo{ jednom, posvjedo~e o kakvom se monstrumu radi. Pa smo saznali da se |eneralo-

va k}i ubila zbog njega, jer je skrivio smrt mladi}a kojeg je voljela, pa smo saznali i o njegovim brutalnim seksualnim avanturama... Napor da se Mladi} prika`e kao ne{to ne-ljudsko bio je golem... i uzaludan. Tu smo mogli vidjeti razliku izme|u umjetnosti i stvarnosti: umjetnost je, naime, prije svega stvar mjere, dok je stvarnost, po pravilu, odsustvo svake mjere: stvarnost je uvijek ili previ{e ili premalo. Nove anegdote o Mladi}u bile su, ho}u re}i, posve izli{ne: {ta se uop{te jo{ ima re}i o ~ovjeku koji je po~inio Srebrenicu? Veliki, ogromni srpski pisac Borislav Peki} je jednom primijetio kako ljudi ka`u “to je ljudski” samo kada treba opravdati neku svinjariju. Nikada ne}emo ~uti da ne~iji veli~anstveni gest pra{tanja ili `rtve bude obja{njen kao “ljudski”. Ali grije{iti - to je ljudski. Kad je ve} tako, preostaje re}i jo{ jedno da. Ako je neko sumnjao, da, Ratko Mladi} jeste ~ovjek. Kao {to smo ljudi i mi. To je najbolje {to se mo`e re}i o njemu. I to je najgore {to se mo`e re}i o nama.
77

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
ERIC JOHN ERNEST HOBSBAWM

KNJI@EVNA KRITIKA KNJIŽEVNA KRITIKA: Roman Enesa Karića “Pjesme divljih ptica“ (Tugra, Sarajevo, 2009.)

Zanimljiva vremena
U svojoj biografiji Zanimljiva vremena: `ivot kroz dvadeseto stolje}e (Disput, Zagreb, 2009.) poznati britanski histori~ar Eric John Ernest Hobsbawm opisuje svoj `ivot kao intelektualca koji je vi{e od osam decenija svog `ivota svjedo~io dramati~nim de{avanjima dvadesetog vijeka. Cijena je 45 KM.

Historijski roman o današnjoj Bosni
Skender Humo mostarski je dje~arac ro|en u {esnaestom vijeku od majke Mevlije, travarke, pjesnikinje, sposobne `ene ka`njene te{kom kaznom da ra|a mrtvu djecu. Kada Skender pre`ivi, Mevlija svoj dug koji osje}a prema KARI]EVO Bogu odu`i tako VI\ENJE BOSNE {to sina po{alje da 16. (ILI 21.) u~i medresu VIJEKA Carigradu. Nakon Intelektualno po{tenje i {to skupi znanja u integritet lako su kvarljiva roba a korupci- raznim nau~nim centrima svog vreja i prevrtljivost glavna odlika slabe i iskvarene mena, Skender se vlasti vra}a u domovinu, dobiva posao u medresi i sprijateljuje se sa slikarom Mustafom i filozofom Hasanom. Idilu povratka kvari mu stra{ni osje}aj podijeljenosti me|u narodom i netrpeljivost koja lako plane u nasilje, a u svim tim previranjima spa{avanje `ive glave postaje najte`i zadatak. Intelektualno po{tenje i integritet lako su kvarljiva roba a korupcija i prevrtljivost glavna odlika slabe i iskvarene vlasti. Sa`etak je to romana Pjesme divljih ptica koji je po mnogo ~emu istinsko iznena|enje na bh. knji`evnoj sceni. Ovaj historijski roman iznutra prikazuje dervi{ke krugove, islamsku ulemu i vjerske u~enjake, milje koji je ina~e opasan visokim zidom opreza i sklonjen od pogleda izvana. Enes Kari}, profesor na Fakultetu islamskih nauka, prevodilac i esejist, Pjesmama divljih ptica po prvi put se javlja kao romansijer i ova knjiga je utoliko zanimljivija. Kari} je talentovan pisac, napojen na isto~nja~koj knji`evnoj tradiciji, refleksivan, spreman da kroz razmi{ljanja svojih likova daje odgovore na najzahtjevnija filozofska pitanja. (Scena u kojoj buntovni {ejh Hamza Orlovi} mirno i ~vrsto ~eka svoje pogubljenje, rezimiraju}i svoj ovozemaljski `ivot, jedna je od upe~atljivijih u romanu). Iako je izmje{tena ~etiri i po stolje}a unazad, radnja ovog romana oslikava de{avanja u dana{njoj Bosni i Hercegovini koju razaraju besmislene podjele i jalova raspredanja velikih historijskih pri~a. Dana{njem ~itaocu Kari} }e biti pomalo anahron, njegov starinski, ponekad kitnjasti stil (monolo{ke propovijedi likova javljaju se svako malo) i blaga otomanska nostalgija ne}e kod svakoga nai}i na simpatije, ali njegova univerzalna razmi{ljanja o `ivotu i smirena zrela religioznost zaslu`uju svaku pa`nju i po{tovanje.
(A.Ba{i})

NADE@DA ^A^INOVI]

Za{to ~itati filozofe
Hrvatska profesorica Nade`da ^a~inovi} ve} se oku{ala u nauu~nopopularnom `anru svojim vodi~em kroz knji`evnost, a sada u svojoj novoj knjizi Za{to ~itati filozofe: u pedeset kratkih poglavlja (Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.) ona obja{njava koji su unutra{nji razlozi zbog kojih je za ~itaoca vrijedno da se pozabavi djelima velikih filozofa i kad za to nema nikakve spoljnje prinude u vidu ispita ili {kolskih obaveza. Cijena je 25 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon) 1. William P. Young: The Shack 2. Alexander Green: The Secret of Shelter Island 3. Stephenie Meyer: Breaking Dawn 4. Stephenie Meyer: New Moon 5. Doug Stanton: Horse Soldiers PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Interliber) 1. Avdo Huseinovi}: D`elati naroda mog 2. Dubravko Lovrenovi}: Ste}ci 3. Zilhad Klju~anin: [vedsko srce moje majke 4. Radomir Konstantinovi}: Filosofija palanke 5. Aleksandar Hemon: Ljubav i prepreke

ANA GRIGORJEV

Knjiga za svaku djevoj~icu
Knjige Kreativnog centra iz Beograda poznate su po tome {to na jednostavan, duhovit i neo~ekivan na~in uz nezaboravne ilustracije ~itaocima predstavljaju teme iz svakodnevnog `ivota. U Knjizi za svaku djevoj~icu koja je namijenjena publici od 9 do 19 godina nalaze se obja{njenja za sve burne promjene kroz koje se u to doba prolazi. Cijena je 29 KM.

78

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

KULT MARKET
LIFESTYLE Paja Patak, jedan od najpoznatijih junaka iz radionice Walta Disneyja
OGOVARANJEM DO ZDRAVLJA

Tra~ umanjuje stres
Omiljena aktivnost nje`nijeg spola tra~anje - podi`e razinu progesterona, hormona koji smanjuje osje}aj tjeskobe i stresa, otkrili su znanstvenici sa Sveu~ili{ta Michigan. Istra`ivanje provedeno na 160 studentica pokazalo je da je kod onih koje su ogovarale tokom ove “aktivnosti” progesteron porastao ili ostao na istom nivou, dok je kod djevojaka koje nisu tra~ale nivo ovog hormona opao. Znanstvenici ka`u da je va`no prona}i vezu izme|u biolo{kih mehanizama i socijalnog pona{anja ljudi.

Sreken rodenden, Pajo Patorot

PUSTI NEK’ PRENO]I…

MORNARSKA BLUZA I PRIPADAJU]A KAPICA
Paja Patak, vje~iti ne`enja

San rje{ava probleme
Stara narodna mudrost da je za rje{enje nekog problema najbolje “pustiti da preno}i”, sada je dobila i nau~nu potvrdu. Ameri~ko istra`ivanje u kojem je u~estvovalo 77 osoba pokazalo je da san uistinu poma`e ljudima da rije{e probleme koji “mu~e” njihov mozak, te da nakon kratkog dnevnog po~inka ljudi mnogo br`e i bolje razmi{ljaju. Ipak, du`i i duboki san mo`e podsta}i ~ovjeka da razmi{lja o novim problemima.

Vje~iti ne`enja, blefer i ~angrizavac, najpoznatiji patak na svijetu, proslavio je svoj 75. ro|endan; bio je i ostao jedan od najomiljenijih junaka crti}a ikada. Paja Patak jedan je od najpoznatijih junaka iz radionice Walta Disneyja. Godina se nakupilo, svijet se od Pajinog ro|enja do danas vi{e puta okrenuo naglava~ke, ni crti}i nisu {to su nekad bili... Ali najpoznatiji patak na svijetu, na svu sre}u, jo{ uvijek se odli~no dr`i! Paja Patak ro|en je 9. juna 1934., a planeta ga je prvi put upoznala u animiranom filmu Pametna mala koko{. Do 1941. pojavio se ve} u oko 50 crti}a, a od 1941. do 1965. snimio ih je jo{ vi{e od stotinu! Osam puta je nominiran za Oscara, osvojio ga je jednom - 1943. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao pravi patriota, snimao je i “vojni~ke” filmove. Njegov prepoznatljivi imid` ~ini mornarska bluza i pripadaju}a kapica, ponekad i {e{ir, kad se uredi za posebne prilike. Pantalone rijetko nosi. @ivi u Patkovgradu i vozi krntiju od auta sa registracijom 313. Od familije Paja ima tri ne}aka - Raju, Vlaju i Gaju, kao i bogatog strica Baju, koji je velika cicija (Bajina `ivotna deviza glasi: “bolje biti bogat i zdrav, nego siroma{an i bolestan” - {to jest, jest). [to se ti~e ljubavnog `ivota, ve} dugi niz godina vjeran je svojoj djevojci Pati, koja `ivi u nadi da }e je Paja jednog dana
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

zaprositi. No, ako je suditi po proteklih sedam i po decenija, Paji je ipak dra`i moma~ki `ivot. Za razliku od njegovog najve}eg rivala Mikija Mausa, koji je {est godina mla|i, Paja je prili~no neozbiljan i neodgovoran lik, a tvrdoglavost i ~angrizavost su mu upe~atljive karakterne crte. Neki su mi{ljenja da su upravo to razlozi zbog kojih se Patak jo{ nije o`enio... U svojoj karijeri promijenio je vi{e od stotinu poslova! Premda mu biznis ne ide ba{ najbolje, Paja se nikad ne predaje i hrabro se nosi sa svim `ivotnim neda}ama. “On je gubitnik, ali ne odustaje. Ako ide dolje, ne ide bez borbe. [ta god mu se dogodi, koliko god nisko padne, Paja Patak se uvijek di`e i poku{ava ponovo”, opisali su Patka na slu`benoj web stranici Disneyja. Otkada se rodio pa sve do 1985., Paji je glas “posu|ivao” glumac Clarence Nash. Nakon Nashove smrti, zamijenio ga je animator Tony Anselmo, kojeg je sam Nash trenirao za tu ulogu. Pajino puno ime u “originalu” je Donald Fauntleroy Duck. Na danskom ga zovu Anders And, na italijanskom je Paperino, na indonezijskom Donal Bebek, na hrvatskom Pa{ko Patak, na makedonskom Pajo Patorot... Na bosanskom je do dana dana{njeg ostao - Paja Patak.
(M.Radevi})

IMPOTENCIJA

^udotvorna krema
Novi medikament iz New Yorka mogao bi da pomogne mu{karcima u otklanjanju problema impotencije. Specijalna krema ra|ena savremenim metodama nanotehnologije aktivno dejstvo proizvodi odmah po utrljavanju na polni organ. Istra`ivanja su pokazala odli~ne rezultate bez pojave kontraindikacija - dodu{e, do sada su ra|ena samo na mi{evima, a testiranje na ljudima trebalo bi po~eti uskoro.

79

KULT MARKET
BILL KARN

KINO KRITIKA KINO KRITIKA: Film ”Poljupci”, scenariste i reditelja Lancea Dalyja

Five minutes to live
Veoma zanimljiva debitantska uloga pjeva~a Johnnyja Casha. Radi se o trileru koji se uvelike naslanja na film noir. Cash glumi opasnog kriminalca. On ucjenjuje menad`era banke tako {to zaprijeti da }e mu ubiti suprugu ukoliko u roku od pet minuta ne uplati 70.000 dolara. “Pet minuta do kraja `ivota“ je veoma interesantno filmsko iskustvo. Ocjena: 4

Toplina iz solidarnosti
VELIKA PRI^A O LJUBAVI
Scena iz filma Poljupci

DIVNO, MODERNO, DRUGA^IJE

Lance Daly

JONATHAN BLANK

Sex, Drugs, and democracy
Nagra|ivani film Jonathana Blanka je kultni nezavisni film, koji je uspio zaraditi vi{e od milion dolara kroz svoje prikazivanje u art-house bioskopima. Nizozemska je veoma otvoreno dru{tvo za konzumiranje ha{i{a i marihuane, konzumiranje jednakosti spolova, ~ak imaju i pomo} od dr`ave prilikom poba~aja, te eutanazije, a uz sve to paze na seksualnu edukaciju u {kolama. Da li se tu radi o modernoj Sodomi i Gomori? Ipak, tamo je najni`i postotak poba~aja, nisku stopu trudno}e kod tinejd`era, te zaraze HIV-om na svijetu! Ocjena: 5

PHILIPPE GARREL

Birth of love
Francuski novi val je devedesetih nastavio svoje djelovanje kroz pri~u o smislu `ivota, odnosu mu{karaca, ljubav i odrastanje posljednjih dana rata u Zaljevu. Dva prijatelja, obojica u krizi srednjih godina, pate od neuzvra}enih ljubavi. Obojica se na|u u labirintu `udnje. Ocjena: 4

Film Poljupci vizualno prenosi jednu veliku pri~u o prijateljstvu i ljubavi. Radi se, tako|er, i o velikoj temi odrastanja. Naime, dvoje tinejd`era, susjeda, u Irskoj, se nalazi u nezavidnom polo`aju. Radnja filma se de{ava u bezbojnom predgra|u Dublina. Kylie i Dylan tamo nesretno odrastaju. Njihovi roditelji ih ne razumiju, maltretiraju. Djeca to ne mogu vi{e trpjeti. Dje~ak se usprotivi o~evom maltretiranju majke. Otac je ljut i poku{ava da ga uhvati da bi ga kaznio. Jer, {ta }e otac nego da ka`njava, kad ve} ne zna pru`iti ljubav, tako potrebnu djetetu u odrastanju. Dje~ak bje`i, a djevoj~ica mu poma`e u bijegu. Odlu~uju se na veliki korak, kona~ni bijeg od ku}e od nenje`nosti. Za vrijeme svog bijega dolaze u nezavidne situacije, do`ivljavaju nove boli. Kada djevoj~icu otmu na ulicu ljudi koji imaju zle namjere, dje~ak odlu~uje da im se suprotstavi. Uspijeva u tome. Djeca su se me|usobno spasila. Djeca su se poljubila i postala - jedno. Ljubav je pobijedila mu~nu realnost. Ipak, policija ih vra}a ku}i. Njihove obitelji ne znaju kako da reagiraju. Ali, oni znaju. Na kraju filma se pogledaju najiskrenije na svijetu i po{alju si poljupce. Poljupce koji su njihov {tit od zla. Neither Kelly O’Neill i Shane Curry igraju glavne uloge i ve} prije su glumili u filmovima. I uvjerljivi su. Gluma se kod njih ne osjeti. Lance Daly je napisao i

re`irao divan, moderan i druga~iji film, koji se bavi `ivotom djece u Irskoj. Film podsje}a na ostvarenja o te{kom odrastanju djece kao {to su Sje}a{ li se Dolly Bell, 400 udaraca... Stilski, film je strahovito jednostavan, minimalisti~an u kori{tenju sredstava. Po~inje kao crno-bijeli film, u kojem se postupno, u odre|enim trenucima, dodaje boja. Dakle, veliki posao obavljen je u postprodukciji filma, naro~ito u radu u telekinu i color korekcijama. Kori{tenje boje je su{tinsko, a boja u filmu zna~i toplinu njihovog odnosa. Toplinu koja nastaje iz solidarnosti, empatije, suosje}anja tako rijetkog kod dana{njeg ~ovjeka.
(D. N. Jane~ek)

AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. X-Men Origins: Wolverine (Gavin Hoodb) Ghosts of Girlfriends Past (Mark Waters) Obsessed (Steve Shill) 17 Again (Burr Steers) Monsters vs Aliens (Rob Letterman, Conrad Vernon)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Elitna postrojba (Jose Padilha, IFC Films/Discovery film) 2. Zatvorska posla (Rob Schneider, Odeon Films/Blitz film i video) 3. Sjena sumnje (Alfred Hitchcock, Universal Pictures/Continental film) 4. Madagaskar 2 (Eric Darnell, Tom McGrath, Dreamworks Pictures/Blitz) 5. Madagaskar (Eric Darnell, Tom McGrath, Dreamworks/Blitz)

80

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

KULT MARKET
CRVENI FENJER O aseksualnosti se u društvu počelo razgovarati tek nakon istraživanja koja su dokazala da oko jedan posto ljudi ne osjeća seksualnu privlačnost
[PANIJA

Umjetna oplodnja
[panija ovog ljeta, uz sunce, more i zabavu, nudi i sklapanje istospolnih brakova i umjetnu oplodnju. Sve je krenulo s naglim dolaskom Britanki u zemlju s jednim od najliberalnijih zakona u Evropi. Njih 30-ak godi{nje dolazi na umjetnu oplodnju u [paniju jer su donori sperme u Velikoj Britaniji 2005. godine izgubili pravo na anonimnost. Lezbijke nakon toga, ako ispune zakonske uvjete, mogu sklopiti i brak.

Aseksualnost kao orijentacija

HOLANDIJA

Doutzen Kroes
Calvin Klein znao je kako }e nabolje prezentirati novu kolekciju kupa}ih kostima

Stru~njaci su utvrdili kako je ovo postala ~etvrta kategorija seksualne orijentacije

ASEKSUALNOST

Potreba da se trima postoje}im seksualnim orijentacijama, heteroseksualnosti, homoseksualnosti i biseksualnosti, pridoda i ~etvrta - aseksualnost, pojavila se tek 2004. godine. Tada je profesor Anthony Bogaert, voditelj zdravstvenih nauka na Univerzitetu Brock u Ontariju, proveo opse`no istra`ivanje, kojim je dokazao da doista postoje ljudi koji ne osje}aju apsolutno nikakvu seksualnu privla~nost prema nijednom spolu. Od 18 hiljada ispitanika obuhva}enih Bogaertovom studijom, oko jedan posto njih izjavilo je da ne osje}a seksualnu privla~nost. “To je karika koja je

nedostajala, odnosno ~etvrta kategorija seksualne orijentacije“, istakao je profesor Bogaert. S njim se sla`e i Lori Brotto, nau~nica koja se bavi prou~avanjem fenomena aseksualnosti. “To {to se ovaj fenomen u javnosti sve ~e{}e spominje tek u posljednje vrijeme ne zna~i da on davno prije nije postojao“, ka`e ona. Kao stru~na suradnica, ona aktivno sudjeluje i u radu specijaliziranog portala AVEN, kojeg je 2001. pokrenuo deklarirani ameri~ki aseksualac i student menad`menta David Jay. Osnovni je cilj portala i ljudi koji se oko njega okupljaju posti}i ve}e i bolje razumijevanje aseksualnosti. “Osim u dru{tvu op}enito, ve}e razumijevanje za aseksualnost nastojimo posti}i i me|u psiholozima. Jedino {to tra`imo je da aseksualnost bude poimana kao legitimna seksualna orijentacija, a ne kao psihi~ki poreme}aj, {to je danas slu~aj“, isti~e Jay. Portal je namijenjen pru`anju podr{ke i uto~i{ta ljudima koji se smatraju aseksualcima. “Oni su“, obja{njava Jay, “tokom odrastanja suo~eni s izrazito seksualnim dru{tvom. Sa svih strana vrebaju plakati, reklame i fotografije obna`enih mu{karaca i `ena, razgovori maloljetnih prijatelja vrte se oko seksa... Osnovna poruka koju dobivaju glasi kako je seks preduvjet sre}e”, tvrdi Jay, dok stru~njaci ka`u kako se veza aseksualnih ljudi mo`e usporediti s vrlo bliskom vezom najboljih prijatelja.
(N.Hasi})

jer je za taj posao anga`irao Doutzen Kroes. Njezine fotografije }e kreatoru sigurno osigurati veliko zanimanje ne samo `enskog ve} i mu{kog dijela publike. Za razliku od svojih kolegica, koje ~esto izbjegavaju iole eksplicitnija snimanja, Doutzen je stekla titulu kraljice goli{avih editorijala me|u modelima.

AUSTRALIJA

Emily Scott
Prsatu ljepoticu Emily Scott australski magazin Ralph nedavno je proglasio najseksi `enom godine. Atraktivna Australka slavu je stekla zahvaljuju}i svojim ogromnim grudima koje se, na mu{ku radost, ne srami pokazati. Emily priznaje da joj se na tijelu ipak najvi{e svi|aju no`ni prsti, ali otkriva da je zapravo vi{e nego zadovoljna svojim izgledom. 81

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
JET

MUZIKA “Dragonslayer”, četvrti studijski album grupe “Sunset Rubdown”

Shaka Rock
Australski bend Jet krajem augusta }e objaviti svoj novi, tre}i studijski album. Prvi je bio Get Born, 2003., a drugi - Shine On, tri godine kasnije. Njihov nasljednik se zove Shaka Rock, a ~lanovi Jeta su se odlu~ili da na ovaj CD uvrste dvanaest pjesama. K.I.A (Killed In Action), Beat On Repeat, Shes A Genius, prve su tri, recimo.

Ovaj Krug sam smislio

ALICE IN CHAINS

Black Gives Way To Blue
Novi Alice In Chains izlazi u septembru teku}e godine. Black Gives Way To Blue, naslovi{e tu plo~u, u shopovima }e se pojaviti 28. septembra. To je prvi album grupe Alice In Chains od 1995., kada su promovisali CD koji se zove, jednostavno, Alice In Chains. Sviraju, ako vas i to interesuje, u augustu, u Njema~koj i u Holandiji.

PROVOKATIVNE SLAGALICE
Krug je vlasnik jedinstvenog, ranjivo-mo}nog vokala koji }ete, kada ga jednom ~ujete, razlikovati od svih drugih

THE ROOTS

How I Got Over
Album se zove How I Got Over, prvi singl je I Walk Alone, a grupa je The Roots. Hiphoperi iz Philadelphije promociju svog novog, jedanaestog studijskog albuma najavljuju za oktobar ove godine. A CD How I Got Over bend The Roots }e najaviti kroz nastupe u TV emisijama, koje }e biti emitovane u okviru brojnih programskih shema u SAD-u.

Sunset Rubdown je band Spencera Kruga, koji sa Danom Boecknerom ~ini ki~mu fantasti~nog kanadskog benda Wolf Parade. Nastao kao off-projekat, Sunset Rubdown je danas `estoka konkurencija Krugovoj mati~noj grupi. Nakon vrlo zanimljivog debija Random Spirit Lover, Krug je pod SR etiketom snimio jedan od najuzbudljivijih albuma ove godine. Krug je vlasnik jedinstvenog, ranjivomo}nog vokala koji }ete, kada ga jednom ~ujete, razlikovati od svih drugih. Njegovi tekstovi su intelektualno provokativne slagalice, ali ono {to ga uistinu ~ini jednom od najva`nijih autorskih figura dana{nje pop muzike jeste njegovo kompozitorsko umije}e: zbog strukture njegovih pjesama, mi ih slu{amo kao ne{to {to nismo o~ekivali. U pop muzici, gdje su {abloni i ponavljanje siguran put do uspjeha, to nije malo. Dragonslayer otvara krasna, “velvetundergroundovska” Silver Moons. Druga stvar, Idiot Heart, di`e atmosferu i o~eki-

vanja: ne{to vi{e od {est minuta duga~ka, ova pjesma je primjer, dr`im, jedinstvenog Krugovog talenta. Slijedi ~arobna Apollo And The Buffalo And Anna Anna Anna Oh!, koja bi bila savr{en soundtrack za, zamislimo to na tren, Lynchov remake nekog klasi~nog Disneyjevog filma. Vrhunac plo~e je, ipak Nightingale/December Song, neka vrsta futuristi~kog folka i apsolutni hit mjeseca ovog recenzenta. Album zatvara desetominutna Dragon’s Lair. Najtoplija preporuka.
(A.Nikolaidis)

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. The Crystal Method: Drown in the now (ft. Matisyahu) 2. Dub Pistols ft. Ashley Slater: Back to daylight 3. Black Eyed Peas: Boom Boom Pow 4. Ida Maria: I like you so much better when you’re naked 5. Yppah: Gumball Machine Weekend 6. Empire of the Sun: We are the people 7. Röyksopp: The Girl And The Robot 8. DatA: One in a million 9. Sonic Youth: Sacred trickster 10. Lily Allen: Not Fair

82

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

KULT MARKET
SPORT Predstavnici engleske Premier League i NBA dogovorili su zajedničku prodaju medijskih prava azijskom i tržištima Bliskog istoka
AUTOMOBILI

Hyundai Accent
Hyundai je na ju`nokorejskom tr`i{tu premijerno predstavio osvje`eni model Verna Transform, u svijetu poznatiji pod imenom FOTO: Mario Ili~i}

Čega se boje veliki?
Klubovi Bundeslige zara|uju Klubovi Bundeslige zara|uju milijardu eura manje od tv prava u milijardu eura manje od tv prava u odnosu na timove iz Engleske odnosu na timove iz Engleske

ZVJEZDAN MISIMOVI]

Accent. Podmla|en je tipi~nim zahvatima, najo~itijim na prednjem dijelu gdje se mo`e uo~iti nova prednja maska i svjetla, a potom i ne{to modernije oblikovan odbojnik. U duhu novih trendova automobil ima retrovizore s integriranim `migavcima, a suvremeniji izgled podaren je i pokrovima stra`njih svjetala.

MOTOCIKLI

Zero X
[ef NBA David Stern na sastanku u Londonu je pohvalio Premier League zbog na~ina na koji prodaje medijska prava na tr`i{tu. Po rezultatima istra`ivanja revizorske ku}e Deloitte, Premier League je u pro{loj sezoni ostvarila ukupni promet od 2,2 milijarde eura. Mnogo vi{e od njema~ke Bundeslige (1,5 milijardi eura) i {panjolske Primere (1,6 milijardi eura). Oko 50% prihoda Premier League realizira od prodaje televizijskih prava Pay-TV stanicama. Najva`niji partner Engleza je ameri~ki koncern News Corp koji u Engleskoj posjeduje postaju Sky, a ujedno je i najve}i dioni~ar njema~ke postaje Premiere (koja }e od jula dobiti novo ime - Sky). Milijarde od prodaje prava prijenosa zara|uje i NBA koja je sklopila ugovor do 2016. s Waltom Disneyem i Time Warnerom, na temelju CRISTIANO RONALDO kojeg }e liga zaraditi 7,6 milijardi dolara. Sli~no kao i Premier League i NBA dobro zara|uje od prodaje TV prava u inozemstvu. Samo od prodaje prava na prijenos utakmica engleske lige, Premier League godi{nje zaradi oko 225 miliona eura. Bundesliga u usporedbi s tim brojkama zara|uje si}u, otprilike deset puta manje od Engleza. Konkurencija sa strahom prati pregovore. Ukoliko NBA i Premier League dogovore suradnju, vode}e europske nogometne lige }e biti gubitnici. Ionako ve} sada primjetan finansijski jaz izme|u velikih engleskih klubova i evropskih velikana, poput Reala, Barcelone, AC Milana, Intera ili minhenskog Bayerna, u tom bi slu~aju postao predubok. Britanci su ve} sad prakti~no bez konkurencije po likvidnosti. Nije ~udo da se posljednjih godina najve}i transferi, s iznimkom Reala, realiziraju u Engleskoj, u kojoj je pola lige u vlasni{tvu privatnih investitora. Kriti~ari se ve} pitaju kakva je budu}nost vrhunskog nogometa ukoliko se nastavi trend po kojem u polufinalu Lige prvaka iz godine u godinu nastupaju po tri engleska predstavnika? Ne}e li gledatelji izgubiti zanimanje za sport u kojem je krug potencijalnih osvaja~a trofeja sve manji i prili~no predvidiv? A pogotovo kad za prijenose u`ivo moraju mjese~no platiti i po 30-50 eura Pay-TV stanicama.
(N.Hasi})
18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Potaknuti globalnom krizom, ameri~ka firma za izradu elektri~nih motocikala izbacila je na tr`i{te supermoto koji se puni klasi~nom 220V uti~nicom te stoji manje od 10.000 dolara. Model Zero S prati linije offroad izvedbe, nazvane Zero X, snage je 31 KS koja se prenosi na stra`nji kota~ bez pomo}i kva~ila i prijenosnih omjera.

DESIGN

Aston Martin Rapide
Dugo o~ekivani Aston Martin Rapide snimljen je “sasvim slu~ajno” na autoputu, a zatim i na parkingu bez ikakve kamufla`e. Prema najavama, Porsche Panamera bi pravog rivala trebala dobiti ve} u septembru, kada }e biti prikazan prvi Aston Martin kupe sa ~etvoro vrata. Rapide }e pokretati V12 motor zapremine 6 litara sa 470 KS i 600 Nm.

Akter najve}eg transfera u historiji nogometa

83

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U omladinskom hostelu Feri, na Igmanu, 15. juna sve~ano je otvorena manifestacija Kamp animacije Igman 2009. “Do 21. juna, u ovom Kampu 40 srednjo{kolaca iz vi{e gradova Federacije BiH, poha|at }e predavanja i radionice iz oblasti 2D i 3D animacije, istorije animiranog filma, procesa nastajanja filma, te tonskog snimanja”, najavili su organizatori. U Narodnom pozori{tu Tuzla 16. juna bi}e promovisana monografija Ste}ci, autora Dubravka Lovrenovi}a. Naredni dan, pak, premijerno }e biti izvedena predstava: Emigranti Slawomira Mro`eka, u kojoj igraju Sini{a Udovi~i} i Adnan Omerovi}. A 18. juna gostuje Gradsko pozori{te Jazavac iz Banje Luke, sa predstavom Gavrilo. Nastupom ansambla Kazali{ta slijepih i slabovidnih Novi `ivot, tri dana zaredom (17., 18. i 19. juna) u Sarajevu, Busova~i i u Biha}u, a sa predstavom Cirkuski sloni} Charlie, bi}e zavr{eni ovogodi{nji Dani hrvatske kulture u BiH. Ovu predstavu je, prema motivima Helen Aberson, re`irala Anica Tomi}. Otvorena je, u utorak, 17. juna, obnovljena knji`ara Svjetlost u Titovoj ulici u Sarajevu, “koja je kao jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini smje{tena u reprezentativnoj Salomovoj pala~i”. Za mnoge generacije prije rata znanu kao Stipina knji`ara, zvani~no ju je otvorio gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen. “Nakon realizacije Sedmice evropskog filma u maju u Sarajevu i u Banjoj Luci, ovaj filmski program }e se tokom juna odr`ati u Tuzli, Zenici i u Mostaru. Na programu su sljede}i filmovi: Haritonov Hor, Moje ime je Eugen, ^etiri minute, Sre}a i Bijeg.” Poslije Mostara, filmovi “sele” u Trebinje, Biha}, Br~ko, Gora`de, Gradi{ku i Isto~no Sarajevo. Festival animiranog filma Neum (NAFF), odr`a}e se od 27. juna do 2. jula, u hotelu Zenit u Neumu. “Na ovogodi{nji NAFF prijavljeno je vi{e od 400 filmova, od kojih je 54 izabrano u natjecateljski dio na{eg Festivala, dok }e u Panorami biti prikazana 22 filma”, najavljuju organizatori NAFF-a.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BILJANA MATIJEVIĆ, portparol 3. međunarodnog festivala kratkog filma “Kratkofil” u Banjoj Luci

U takmi~arskom programu prikaza}emo 55 filmova
U Banjoj Luci je 16. juna otvoren 3. me|unarodni festival kratkog filma Kratkofil, u Narodnom pozori{tu Republike Srpske. Kratkofil je sino} (utorak, 16. juni, op.a.) otvorio beogradski glumac Milutin Milo{evi}, koji utjelovljuje glavni lik u filmu Beogradski fantom. Na otvaranju su bili prisutni brojni gosti, iz svih sfera javnog `ivota, po~ev{i od ministra kulture u Vladi Republike Srpske Antona Kasipovi}a. Imali smo kratku projekciju jednog filma iz takmi~arskog programa, a poslije toga organizovali smo koktel. Koliko filmova je uvr{teno u takmi~arski program Kratkofila? Ukupno pedeset i pet filmova se nalazi u takmi~arskom programu. Po blokovima upakovano, to je sedam takmi~arskih programa. Plus prate}i programi. Sve do 20. juna o~ekuje nas mno{tvo projekcija, u premijernom i u

repriznom programu, dva master classa, promocije, koncerti. Interes Banjalu~ana za Kratkofil je veliki, uglavnom su to mladi ljudi, sala je uvijek puna, a nadam se da im mo`emo puno toga pru`iti.

RUŽDIJA METANOVIĆ, direktor Udruženja muzičkih aktivnosti “Art Forum” iz Sarajeva

RU@DIJA METANOVI]
“@elimo vratiti Sarajevo na mjesto koje mu pripada i gdje je uvijek i bilo”

84

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

ALEŠ KURT, reditelj

Topli skandinavski sevdah
U produkciji Bosanskog narodnog pozori{ta iz Zenice re`irali ste predstavu [vedsko srce moje majke, po tekstu Zilhada Klju~anina, a kojom je otvoren 8. festival bh. drame u Zenici, 28. maja. [vedsko srce moje majke je predstava o obi~nim ljudima, njihovim patnjama i njhovom humoru. Imali smo sjajnu ekipu glumaca koja je ovu predstavu podigla na vi{i nivo od inscenacije jednog dobrog teksta. To su Faketa Salihbegovi}-Avdagi}, Muhamed Bahonji}, Robert Krajinovi}, Sne`ana Bogdanovi}, Haris Burina, Sa{a Hand`i}, Tarik Markovi}, I{tvan Gabor, Miroljub Mijatovi} i Adis Mehanovi}. Kada se Bosanci na|u u [vedskoj, onda dobijemo ne{to {to sli~i na topli skandinavski sevdah. E, takva je i ova predstava. Kostime je kreirala Sanja D`eba, scenografi su Tanja i Stjepan Ro{, kori{tena je muzika u rasponu od Himze Polovine do Damira Imamovi}a. Upotrijebio sam, u velikoj mjeri, video u ovoj predstavi, i to je nai{lo na izvrsne rekcije publike. Gdje }e ova predstava biti odigrana u narednom periodu? Nisam upoznat da smo ve} dobili neke pozive, ali svakako nam je namjera da gostujemo u svim ve}im gradovima u Bosni i Hercegovini. A mo`da nas zadesi i turneja po [vedskoj, gdje je Klju~aninov roman ve} objavljen. U utorak, 16. juna, imali smo prvu reprizu. Sala puna. Publika odu{evljena. Ispalo je da Klju~aninov tekst u mojoj re`iji odli~no komunicira sa publikom. Kako su sala i scena BNP-a najve}e u BiH, to isku{enje je

uspje{no okon~ano. Kao {to dobro znate, `ivot predstave je ne{to drugo.

@elimo revitalizirati muzi~ku urbanu scenu u Sarajevu
Program revitalizacije muzi~ke urbane scene u Sarajevu javno je predstavljen 5. juna, u Domu mladih. Program su omogu}ili KSC Skenderija i Udru`enje muzi~kih aktivnosti Art Forum. “Teatar amfiteatar je mala sala, za otprilike pet stotina posjetilaca, u prizemlju Doma mladih, ispod Dancing dvorane, gdje je bio studio TV Pink BH. Koliko god je Dancing dvorana {minkerska, toliko je Teatar amfiteatar underground. Ono {to je veoma bitno jeste da se iza te scene, a to su nekada bile {minkernice, garderobe, nalazi pet prostorija koje su u funkciji i u kojima ve} uveliko vje`baju mladi sarajevski bendovi. Njih dvadesetak”, govori Ru`dija Metanovi}, direktor Art Foruma. Prvi koncert u Teatru amfiteatru bi}e odr`an u utorak, 23. juna, a svira}e tri benda. “Na{ osnovni cilj je revitalizacija, rekonstrukcija muzi~ke urbane scene u Sarajevu, ali i u BiH. @elimo vratiti Sarajevo na mjesto koje mu pripada i gdje je uvijek i bilo, u kontekstu o kojem sada i razgovaramo. Veliki broj tih klinaca nema uslove da vje`ba. Mi smo im sada stvorili uslove da sviraju, a u tim prostorijama mogu vje`bati besplatno. A, osim toga, uspostavljena je i ta stalna scena - Teatar amfiteatar, mada je to jo{ uvijek radni naslov. No, to nije ni va`no, mo`e naziv biti kakav god ho}ete. Va`no je da klinci sviNOVA SCENA
Teatar amfiteatar mjesto za underground muzi~are

raju. Priklju~io nam se i Zoran Red`i}, biv{i ~lan Bijelog dugmeta, koji }e nam pomo}i svojim muzi~kim iskustvom, a i svoj razglas je stavio na raspolaganje”, obja{njava Ru`dija Metanovi}. U Sarajevu je ina~e trenutno aktivno {ezdeset i pet demo bendova.

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

85

PUT OKO SVIJETA

Pi{e: Nedim Hasi} Foto: REUTERS

Mali radnici
Milioni djece uvu~eni su u opasne situacije, te rade u iznimno opasnim uvjetima. Rad u rudnicima, s hemikalijama i pesticidima u poljoprivredi te rad s opasnim strojevima, samo su dio poslova na koje su djeca diljem svijeta prisiljena. Djeca-radnici su posvuda; kao posluga u domovima gospodara, radna snaga u radionicama te skriveni na planta`ama. Prema podacima Me|unarodne organizacije rada (ILO), 218 miliona djece izme|u pet i sedamnaest godina prisiljeno je na rad. ILO smatra da bi taj broj mogao porasti zbog poskupljenja hrane. ^ak 165 miliona djece prisiljene na rad staro je izme|u pet i ~etrnaest godina, a od njih 74 miliona radi poslove koji se smatraju opasnim. U siroma{im zemljama kriza je ve} pogor{ala stanje siroma{nih porodica s vi{e djece, koje su i prije davale prednost dje~acima, a sada jo{ vi{e, kad odlu~uju kojemu }e djetetu dati prednost u obrazovanju, redovito biraju dje~ake, dok djevoj~ice po~inju raditi. Zbog krize dr`ave smanjuju novac iz prora~una za {kolstvo, strani radnici useljenici prvi gube poslove, {to izaziva pad nov~anih doznaka koje {alju porodicama u domovinu, a sve to pridonosi padu broja djece koja se mogu redovito {kolovati. Djevoj~icama prijete i druge opasnosti jer ~esto rade u doma}instvima tre}ih porodica gdje, skrivene od javnosti, ~esto bivaju izrabljivane. Uz obaveze u vlastitom domu dvostruko su optere}ene, a kako zbog rada nemaju pristup obrazovanju, nemaju ni izgleda da izi|u iz zlokobna kruga siroma{tva. ILO pozdravlja postotak smanjenja dje~ijeg rada u svijetu, no upozorava da finansijska kriza sada ugro`ava taj proces. O najte`em obliku rada svjedo~i pri~a s Filipina gdje je 2001. godine radilo ~etiri miliona djece od pet do sedamnaest godina, a ~ak 2,4 miliona na opasnim poslovima, a me|u njima vi{e od 18.000 u rudnicima i kamenolomima. Polovica djece koja rade u rudnicima u dobi su izme|u deset i ~etrnaest godina, a me|u njima je i djevoj~ica Aiza koja u vodi sa `ivom ispire blato u potrazi za zlatom, posao koji je nau~ila od majke i sada tom poslu ve} u~i {estogodi{nju sestru. Djeca za osam do dvanaest sati rada u rudnicima zarade dolar na dan, pri ~emu zbog stalnog ka{lja, prehlada, groznica i prvenstveno `ive te{ko ugro`avaju i naru{avaju zdravlje. ILO objavljuje i pri~u siroma{ne petero~lane obitelji iz Tad`ikistana koja se u potrazi za kruhom u Moskvi nastanila u prostor od devet kvadratnih metara i pre`ivljava ~i{}enjem ulica. Njihova desetogodi{nja k}i Marifat ima dva posla i nema vremena i}i u {kolu, a na upit o budu}nosti, djevoj~ica odgovara: “Nemam budu}nosti jer u deset godina `ivot me nau~io da ne valja suvi{e planirati.“

86

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

PATINASTA KUTIJA

Komandante Che Guevara
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

REVOLUCIONARNO I UMJETNI^KI
Alberto Korda snimio je “Che” Guevaru u Havani, 5. marta 1960. godine
Portret Ernesta “Che” Guevare, koji je snimio kubanski fotograf Alberto Korda, jednostavno ste morali vidjeti barem jednom u `ivotu. Jednom? Ma, ko zna koliko puta, i ko zna vi{e gdje... Chea je Alberto fotografisao u Havani, 5. marta 1960., na sahrani poginulih u eksploziji broda La Coubre. U decenijama koje su slijedile, ovaj portret postao je jedan od najeksploatisanijih i najreprodukovanijih na planeti. Po{tovaoci Cheovog lika i djela proslavili su 14. juna njegov osamdeset i prvi ro|endan. Jer, on je jo{ uvijek itekako prisutan u njihovim `ivotima. To se posebno odnosi na mla|e nara{taje, pa su se zbog toga i ugledni svjetski teoreti~ari i sociolozi slo`ili u ocjeni da je Che bio adolescentski revolucionarni tip. Ernesto “Che” Guevara de la Serna ro|en je 14. juna 1928. u Rosariju, u Argentini. U~estvovao je u Kubanskoj revoluciji i bio ministar u Vladi Fidela Castra od 1961. do 1965. godine. Naredne, 1966., postaje vo|a gerilaca u Boliviji. “Ogor~en jer su mu u borbi protiv gerilaca poginuli prijatelji”, bolivijski vojnik Mario Teran ubio je Chea iz poluautomatske pu{ke, 9. oktobra 1967. godine. Tek je 1997. otkriven Cheov grob, a njegovi ostaci preneseni su na Kubu. Fotograf Alberto Korda preminuo je ~etiri godine kasnije. A fotografija ~iji je naziv Guerrillero Heroico zauvijek }e ostati simbol jednog vremena, jedne revolucije, sje}anje na ~ovjeka kojeg }e generacije koje dolaze slaviti kao “svog” heroja i ~iji }e ro|endan obilje`avati svakog 14. juna. Dok je svijeta i vjekova, valjda.

STRIP ARTIST

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

87

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

MEDIOKRITETI
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

A što ne bi Milorad Dodik rušio ovu državu, kada je na drugim stranama takođe ruše mnogobrojni kantonalni i opštinski mediokriteti, i niko ni za šta ne odgovara; svakog dana novine su pune prevaranata i lopova na najvišem nivou, a da niko nije u hapsani

I

dakle je iskrsao Mustafa Mujezinovi} ne mogu da ufer~im, bi}e da se za`elio javnosti, dojadila mu tajnost i tajni poslovi. Sad }e on srediti poslove u Federaciji, a na prvom mjestu }e kao ispravan musliman pripomo}i reisu da bez problema zavr{i dvore na Kova~ima. A treba i jo{ koju d`amiju otvoriti da se imaju d`ematlije gdje obavijestiti ko je na pravom putu, a koga treba sikterisati. ^ovjek je iz raje, nije iz pozori{ta, ne slu{a nikakve bahove ve}, ako treba da se kulturno uzdi`e, ide s hanumom slu{ati Seku Aleksi} na Bazenima. Svi na{i funkcioneri u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti do{li su iz naroda, njih su izabrale narodne stranke, koje strogo dr`e do svog nacionalnog integriteta. Samo ih nemoj pitati {ta zna~i taj integritet, nisu oni u~ili {kole da ne{to znaju, nego da dobiju diplomu. Svi ti na{i drmatori su fini i ugla|eni mediokriteti, koji su sva{ta nau~ili, {to im je dovoljno da napi{u amandman kako su protivni.
88

O

z pouzdanih sam izvora saznao da je proteklih dana Sulejman Tihi} i{ao po ~ar{iji i svakog drugog ~ovjeka zaustavljao i pitao ho}e li da bude premijer Federacije BiH. Nije mi jasno {to niko od tih ljudi nije htio, valjda su skontali da je Ned`ad Brankovi} profu}kao sve pare u bud`etu, pa se ne mo`e mnogo omastiti, ili se ljudima ne isplati za godinu i po dana trpiti na sebi prozivke i psovke. Pitao me Hanefija (znate vi njega, onaj {to vazda ne{to zapitkuje) je li istina da je Suljo po ~ar{iji tra`io premijera. Ka`em ja Hanefiji da ne znam sigurno, ali se pri~a po raji. Uh, majku mu, veli Hanefija, kud se tad nisam zatekao na ~ar{iji, nego me ona moja Habiba ru`i {to hodam sokacima, a vidi{ kako je dobro ne biti u ku}i. Da sam ga sreo, odmah bih prihvatio, zna{ gradim ku}u, pa mi je potrebno pedeset hiljada moralnih podr{ki. A ja se ne{to pitam {to Suljo nije oti{ao u pozori{te, pa tamo tra`io nekoga za premijera, jer je poznato kako su u teatru sve pristojni ljudi. Nema fajde od fatanja kadrova po ulici, ali kad Suljo tako misli, ne}u da se petljam. A onom Hanefiji sam na kraju kazao za{to nije fino oti{ao do prvog ~ovjeka SDA i zamolio ga da njega postavi za premijera. Suljo je fin ~ovjek, ho}e svakome iza}i u susret, pa je tako usli{ao molbu i Rasimu D`aferovi}u, te mu ispunio `elju da ga metne za direktora Razvojne banke. I ~ovjek dobro profitirao.

Svaki od njih gura svoje, pa tako Du{anka Majki}, dr`avni poslanik iz RS-a, tra`i da kad se vozi d`adom policijska pratnja trubi i svijetli. Nisu joj iza{li u susret, {to me ~udi, jer kad `enska voli cirkusijadu {to joj ne iza}i u susret, kad svi ionako prave cirkus od na{ih parlamenata. Kad mo`e Tihi} postavljati za premijera koga ho}e, {to ne mo`e Dodik u svojoj Republici Srpskoj me}ati svoje ljude na sve va`ne funkcije. I niko neka mu se ne petlja u njegovoj teritoriji, koja je osvojena srpskim narodnim glasovima. Ko je kriv Hrvatima {to ne mogu osvojiti Mostar, a ima ih vi{e nego balija. rebalo mi je dosta vremena da shvatim kako kod nas na{i demokratski izabrani mediokriteti rade kako se kome }efne. Koga pita Vahid He}o kada potpisuje neke ugovore? A {to da pita Gavrila Grahovca, kad ni ovaj njega ne pita kada on potpisuje ra~une. Svi se oni sla`u jedino u tome da se ne sla`u. I {ta da radi narod s takvom vla{}u, nego da vlada kako mu se svidi, ne slu{aju}i nikakve propise i zakone. I sad o~ekujemo da nam visoki predstavnik, bilo koji, pa i ovaj Valentin Inzko, sredi situaciju. On mo`e jedino da ponavlja kako treba da budemo tolerantni i da vodimo dijaloge, a ina~e drugo ne}e ni{ta u~initi, niti ima muda. [ta je briga me|unarodnu zajednicu i samog Inzka {to ovdje vladaju nacionalisti, a ne ljudi, {to se sve broji po nacionalnim bojama, pa zato na vlasti imamo obojene mediokritete, umjesto normalnih u~enih ljudi. A {to ne bi Milorad Dodik ru{io ovu dr`avu, kada je na drugim stranama tako|e ru{e mnogobrojni kantonalni i op{tinski mediokriteti! I niko ni za {ta ne odgovara. Svakog dana novine su pune prevaranata i lopova na najvi{em nivou, a da niko nije u hapsani. Jedino je nepravomo}no osu|en Ante Jelavi}, ali su ga pustili da pobjegne u drugu dr`avu. Ni{ta ne vjerujem Medd`idi Kreso kad brani sudije i tu`ioce, jer je zemlja pokradena, a niko nije kriv. A za{to raja uop{te da glasa, neka svako uzme za sebe neku funkciju, svako neka na|e neki resor, neko ministarstvo, neku instituciju, neku dr`avnu, federalnu, kantonalnu ili op{tinsku upravu, pa neka upravlja kako mu volja. I neka brani tu zauzetu poziciju, kad i oni mu{ki brane svoje. Za{to ovu Bosnu i Hercegovinu ne proglasimo anarhijom, pa da zvani~no znamo da svaki mediokritet mo`e biti vlast?

T

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

89

90

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful