VISOKA POSLOVN ŠKOLA STRUKOVNIH NOVI SAD

SEMINARSKI RAD
POSLOVNA ETIKA

Mentor: Vukovic Marija

Student: Daniel Avramovic 102/09PB

.3 3.......................... Edukcija menadžera u poslovnoj etici.................................................................................................................................................................................................. Razvoj i značaj etike.... Etičke dileme i izvori neetičkog ponašanja zaposlenih....2 2.............................................. UVOD( Poslovna etika )................................1 2.......................1........ Definisanje etike................................5 6.......................6 7.....2 2............ najčešće zablude...................................2......................... nedostatak poslovne etike...SADRŽAJ: 1.........................3 4...4 5............................. Odgovornost etike.... Međunarodna etika................................................7 ........

(poso. Određuje što je u poslu pravedno. odnosno djelovanje u prostoru i vremenu sa zadanim ciljem i svrhom. U svom najopštijem smislu sistemačno nastojanje da se naše individualno i naše društveno moralno iskustvo učine smisao onima tako što će se odrediti pravila koja treba da vladaju ljudskim ponašanjem vrednosti dostojne stremljene i karakterne crte koje zaslužuju da u životu dodju do izražaja. poput potkazivanja. Određuje što je u poslovanju dobro i etično sa stajališta poslovnog morala.(busy) djelovanje. posso. ili djelovanje u zamjenu za nešto. odnosno neetično. Poslovna etika je sustav poslovnih načela ili vrijednosti koji se odnosi na poslovne sudove. Poslovanje – slav. Etika poučava moral. Spajanjem pojmova posso-business. etičke dileme. dužnosti i obveze. Takodje pratimo istorijski razvoj i značaj poslovne etike. i probleme zaposlenih . poslanjem i misijom. kojim se odredjuje granice do koje se može ići. analiziramo izvore neetičkog ponašanja. i ethos-etika dobivamo definiciju pravednoga ili prirodnog poslovanja. . a da se ne izazovu nepovoljini odnosi unutar preduzeća i u njenom okruženju. a što nepravedno. ali i svih drugih aktera poslovanja u pogledu njihove etičke odgovornosti.busso). i ukazujemo na začaj edukacije menadžera.UVOD Poslovnu etiku definišemo kao skup ličnih i kolektivnih moralnih postupaka koji se koriste u poslovnom odlučivanju. a što je slabo. engl.

i davanja prednosti sopstvenom interesu. koja mogu biti u okviru: zakonskih propisa. norme i standardi provođenja upravljanja i osobni ili grupni stavovi o vođenju. kao i njihove izbore u procese odlučivanja. kreira osnovni kontekst za fnkcionisanje mikrokulture i etičnog ponašanju samih kompanija. Drugi nivo poslovnog odlučivanja se odnosi na načine na koje jedna ličnost tretira druge i pored poštovanja zakona uključuje i šire moralne standarde i pitanje zaštite integriteta pojedinca. pravila i zakonii koji predstavljaju oblike drušetveno prihvatljivog ponašanja.DEFINISNJE POSLOVNE ETIKE Definisanje etike u poslovanju jeste izuzetno kompleksno. . Način na koji se u odredjenom društvu definiše makrokultura i njene karakteristike. koji propisuju opšta pravila ponašanja u okviru određene socijalne i ekonomske sredine. U domenu obavljanja ekonomskih aktivnosti . Ona predsavlja način moralnog procenjivanja pojedinih načela ponašanja pojedinca koji obavlja poslovnu delatnost. Imamo tri poslovne oblasti odlučivanja. ili drugih pojedinca unutar i izvan organizacije. ali i navike koje imaju rukovodioci organizacija. ili ne. jer različite mikro i makro kulture na različit način definišu svoje vrednosti i time stvaraju različiti etički i legalni kontekst za donošenje poslovnih odluka. šitih ekonomskih i socijalnih pitanja izvan granica zakona. takodje. Definicija etike – principi. I treća oblast odlučivanja se odnosi na pitanje do kog nivoa dobrobig pojedinca ima prednost nad interesima organizacije. Prvi nivo odlučivanja podrazumeva analizu zakonskih propisa sa aspekta da li su oni odgovarajući. I ako dobar odgoj može osigurati moralni kompas koji će pojedincu pomoći da utvrdi ispravan put koju će slijediti odluke da čini dobre stvari zasigurno nije jedina stvar koja određuje etično ponašanje. kakvi bi trebalo da budu i da li ih treba poštovati. Poslovna etika proučava primenu etičkih normi na aktivnosti i ciljeve komanije. postoje običaji. Etično ponašanje ne ovisi samo o dobrom karakteru. U danjašnjem visoko kompleksnom poslovnom okruženju pojedincima supotrebne dodatne smjernice.

a nekada deluje i na svetske ekonomske i poslovne tokove. onda se može govoriti o “eldoradu” za različite vrste prevara i poslovnih skandala. mogućnosti dodatnog rada i povećanja zarada. bez obzira na veličinu preduzeća ili poslovnog subjekta. kao i njihov odnos prema zaposlenima u kompaniji mora se posmatrati kroz prizmu poslovne etike i moralnog postupanja. Organizacija koja nema problema sa zakonom znači ima dobru poslovnu etiku. u preduzeće. U poslovnoj etici (dobri momci) pridikuju (lošim momcima) 6. neizgrađane moralne norme u radu i poslovanju. ona je važna i u odnosima unutar same kompanije. Protok informacija je važan elemenat poslovne etike. 3. 9. 10. Nijedan segment rada i poslovanja. u rukovodstvo i slično. Odnos poslodavaca. Ako informacije od značaja za uspeh i pruženje šansi svima u preduzeću zadržavaju i “obrađuju” pojedinci ili grupe. to se više otvara mogućnost za različite oblike prevara. iznošenje poslovnih tajni. predstavljaju stalni izazov za primenu ili izostanak principa poslovne etike. kako u sredini gde se kompanija nalazi. onda je tu izostanak poslovne etike očigledan. Poslovna etika je više pitanje religije nego menadžmenta. Zaposleni su sami po sebi etični. Recimo. ako je nizak moral zaposlenih u jednom preduzeću (slabo se zalažu na poslu. onda je i najboljem menadžmentu teško da postigne neke značajnije poslovne rezultate. 4.Najčešće zablude: 1. nenefikasno koriste radno vreme. koji tako stiču prednost nad ostalim zaposlenim. poslovna etika je suviše jedino je važnoo (dobro raditi) 5. poslovna etika i društvena odgovornost su isti pojmovi . kao što je to slučaj u tri prethodno pomenuta primera poslovnih skandala. 8. česte konfliktne situacije. Poslovna etika je pomodna. kakva je naša. Upravljanje etikom u radnom okruženju ima mali praktični značaj. Gubitak poverenja u poslovanje. skrivenih i nedobronamernih postupaka u poslovanju. 2. Šta dovodi do gubitka poverenja? Pre svega reč je o prevarama i iskazanim namerama da se ostvari prevara. Treba naglasiti da je poverenje danas jedan od ključnih uslova za uspešno poslovanje i razvoj preduzetničke i poslovne klime na svim nivoima i u svim sredinama. ne može se zapostaviti i “osloboditi” od brige za etičkim delovanjem i postupanjem. . menadžmenta i rukovodstva međusobno. Poslovna etika je disciplina za filozofe. tako i u širem okruženju. Poslovna etika nije samo prisutna u odnosima između kompanija i okruženja. NEDOSTATAK POSLONE ETIKE Nedostatak poslovne etike dovodi do poremećaja uobičajenih tokova poslovanja. Pokretljivost osoblja unutar preduzeća. slaba lojalnost preduzeću). Etikom se ne može upravljti. teoretičare i telologe. Što se više širi potreba za poverenjem i jedinstvenim poslovnim standardima. razoren sitem pozitivnih poslovnih i životnih vrednosti u narazvijenim sredinama (društvo u tranziciji). ogovaranja i podmetanja. tako da kompanija ne mora da obraća pažnju na poslovnu etiku. (nova priča u kraju) 7. Ako se tome doda nedostatak poslovne tradicije. uspon u karijeri.

dioničare. a neka su jednostavno prihvaćena kao takova.pošteno-nepošteno. okruženje se u ovom kontekstu proteže od unutrašnjosti organizacije do globalnog sustava. vladanje nekog čovjeka. postoji nekoliko mogućnosti i modela pomoću kojih se može izanalizirati etička dilema. Zašto jednostavno. orijentacija tehničkog razvoja i institucionalne promjene (promjene u obrazovnom. Upravo iz razloga složenosti etičkih pitanja ponekad je jedan model prikladniji od drugog. Prema normi ISO 14001 Sustavi upravljanja okolišem. prema Daftu. ako može složenije. kao pojam za životni prostor. organizacije. odnosno stvara najveći odnos dobrog prema lošem. Odluka se treba donositi tako da uvijek za ishod ima najveći mogući odnos između dobra i lošeg . kriterij prava 4. zemlju. pravnom. četiri različita pristupa odnosno modela za ocjenu i donošenje etične odluke. dopuštenonedopušteno. etika podrazumijeva skup navika. uključujući zrak. zaposlene. Ovaj pristup suočava se s posljedicama. Ovako općenite i načelne pristupe lakše je razumjeti na primjerima iz našeg okruženja. ljude i njihove međusobne odnose. Menadžeri koji su suočeni s etičkom dilemom na raspolaganju imaju. KAKO DONIJETI ETIČNU ODLUKU U kompleksnom globalnom svijetu danas je rijetko jednostavno i lako donijeti etičnu odluku. Neka pravila su propisana. To vrednovanje se temelji na načelima/pravilima koje postavlja neka zajednica i razlikuje se ovisno o društvenom i kulturnom okruženju. stoljeću filozofi Jeremy Beneth i John Stuart Mills. Prema tom pristupu odluke se donose isključivo na temelju njihovih ishoda ili posljedica. često ide pojam održivi razvoj za koji u literaturi možemo naći objašnjenje da je to proces promjena u kojem su iskorištavanje resursa. Uz okoliš. Za potrebe ovog rada. Ako se razmisli o različitim mogućnosti. biljni svijet. kao član neke organizacije. veća je vjerojatnost da će se donijeti odluka za koju se smatra da je etički korektna. odnosno situacija koja je moralno upitna i kada je potrebno odlučiti kako ispravno postupiti. prirodne izvore. kriterij pravde Utilitaristički su kriterij razvili u 19. sustavu) u međusobnom skladu i omogućavaju ispunjavanje potreba i očekivanja sadašnjih i budućih naraštaja. skupine. životinjski svijet. Donositelj odluke treba razmotriti efekte svake od mogućih opcija rješenja problema i odabrati onu koja optimizira zadovoljstvo najvećeg broja ljudi. utilitaristički kriterij 2. nastoji istodobno povećati dobro učinjeno i smanjiti loše učinjeno . vodu. Prema tome etička odluka organizacije je ona koja donosi najviše dobra i čini najmanje zla za sve koje odluka uključuje – kupce. Drugi kriterij je individualistički kriterij koji ističe da je djelovanje moralno kada . individualistički kriterij 3. Međutim. a to su sljedeća četiri pristupa odnosno kriterija: 1. Već nekoliko godina okolišu i održivom razvoju pridružuju se društvena odgovornost i poslovna etika. i moralna odluka je ona koja donosi najveće dobro za najveći broj ljudi ili čini najmanje zla. S obzirom na njegovo učestalo korištenje u poslovnom svijetu kao čest kriterij za najveće dobro većine koriste se učinkovitosti. produktivnosti i visoki profiti jer se smatra da će upravo ti ciljevi donijeti najveće zadovoljstvo najvećem broju ljudi unutar organizacije.RAZVOJ I ZNAČAJ POSLOVNE ETIKE U ovom radu preuzeto je objašnjenje okoliša kao okruženja u kojem neka organizacija radi. dakle suprostavljenim vrijednostima. financijskom itd. ispravno-neispravno. naroda vrednovane s moralnog stajališta kao dobro-loše. smjer ulaganja. zajednicu i okoliš.

Proces donošenja etične odluke prikazan je na sljedećoj slici. Pojedinac izračunava dugoročne prednosti za njega osobno kao mjeru koliko je odluka dobra. Naposljetku individualizam vodi ponašanju prema drugima koje odgovara standardima ponašanja kakvo ljudi očekuju prema njima samima. Tako isključivo usredotočivanje na utilitarizam može zanemariti prava pojedinaca u manjini budući se orijentira na dobro za većinu. Vjeruje se da individualizam vodi iskrenosti i povjerenju jer to najbolje djeluje u dugom roku.pravo na život Četvrti kriterij je kriterij pravde prema kojemu se etične odluke moraju temeljiti na trima principima: jednakosti. budući da se pojedinac može orijentirati isključivo na zadovoljenje kratkoročnih potreba koje mogu biti u potpunoj kontradikciji s dugoročnim potrebama. . donijeli etički ispravnu odluku. bit će ona koju treba provesti.pravo na vlasništvo . To je kriterij koji ističe da pojedinci imaju osnovna prava i slobode koja se moraju poštovati i ne ugrožavati nečijom odlukom.promiče dugoročno najbolje interese za pojedinca. godina 5. Naglasak na pravdi štiti podjednako sve uključene. Pristup promiče pravdu preko uspostavljanja pravila i regulativa koje bi trebale osigurati pravednu raspodjelu koristi za sve. ali na taj način ne znači da potiče podjednako i na produktivno djelovanje. pravednosti i nepristranosti. naravno. Ta temeljna prava uključuju sljedeća prava: . budući da svatko ustraje u svom interesu. Treći kriterij je kriterij prava. 2007.pravo na slobodu . daje podjednako slabijima i onima u manjini. No ujedno moraju biti upoznati i s pozitivnim i negativnim stranama pojedinog pristupa.pravo na samoodređenje . više dobro se automatski postavlja jer se ljudi nauče prilagođavati međusobno na dugi rok. ne smiju doći u konflikt s temeljnim pravima drugih. Principi. Korištenje individualističkog pristupa u praksi ne mora uvijek dovesti do dugoročnog dobra za sve. Korištenje prava kao kriterija stvara ograničenja u djelovanju zbog jakog naglaska na temeljnim pravima i pravima opterećenu okolinu. stoga će etički ispravna odluka biti ona kojom se poštuju temeljna ljudska prava. Odluka koja ima više dobrih nego loših strana u odnosu na druga rješenja problema. U teoriji. Da bi menadžeri 424 Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. nisu univerzalni i nude samo općenite smjernice koje menadžeri mogu smatrati korisnim prilikom donošenja etične odluke.

osim zaposlenika. Etički konzultanti predstavljaju konzultante specijalizirane za područje poslovne etike te nude svoje savjetodavne usluge. Stoga. stavovima i uvjerenjima kao i vrijednostima organizacije. ali ne bi smjela predstavljati striktna pravila ponašanja u svakoj potencijalnoj situaciji. Takvim izjavama organizacije iznose svoj smjer djelovanja u smislu etike te iznose etičke ciljeve organizacije. Veće organizacije.ETIČNO POSLOVNO UPRAVLJANJE Često je teško nešto neopipljivo i nevidljivo ljudskom oku mjeriti. Kako onda uspostaviti jedinstvena pravila i donijeti univerzalno primjenjivu etičnu odluku? Rješenje se donekle nameće u činjenici da etika. a posebice time upravljati. posebice u današnjim globalnim uvjetima poslovanja. Tako upravljanje poslovnom etikom organizacije ima zadatak formalnog i neformalnog upravljanja pitanjima poslovne etike putem obrazaca. kako ističe Takala. Sustav upravljanja poslovnom etikom obuhvaća puno širu problematiku od same izrade i korištenja etičkog kodeksa. kako bi ipak postojao određeni mehanizam i etički principi. kodeks je tek početak etičkih nastojanja. koncept etike koji u sebi zapravo sadržava ideju univerzalnosti odnosno jednakost u primjenjivosti pravila. zaposlenici i odbori dio su organizacije koji regulira poslove vezane uz poslovnu etiku. jer što je dobro za jednoga. okolini i okolišu. razne alate za rješavanje etičkih dilema. Linije izvještavanja i savjetovanja imaju za svrhu ranu identifikaciju etičkih problema i pravovremenu reakciju. programa i praktičnih procedura Prema istom izvoru upravljanje poslovnom etikom organizacije sadrži sljedeće komponente: Vrjednote poduzeća koje obuhvaćaju općenite izjave o ciljevima poduzeća. kako ističe Trevino. Etički menadžeri. Što je etika i etično u jednoj zemlji i kulturi može biti sasvim nepojmljivo u drugoj zemlji i kulturi. Nastoji se stvoriti takav komunikacijski kanal koji će omogućiti Bitno je istaknuti da su mnoge organizacije uvele takav sustav komunikacije koji zaposlenima pruža mehanizam za pomoć i savjetovanje o etičkim dilemama. odnosno etičnim poslovanjem. Etički kodeks predstavlja pravila poželjnog ponašanja koja se baziraju na temeljnim vrijednostima. ipak podrazumijeva takvo djelovanje koje će donijeti dobro i sa stajališta socijalne jednakosti i individualnog dobra za određenu organizaciji i njenim interesnim skupinama – kupcima. No i samo njegovo korištenje može se smatrati početnim i pohvalnim korakom u uvođenju i upravljanju poslovnom etikom. Njihova dužnost očituje se u razvijanju strategije i upravljanja koji će osigurati da se etički standardi organizacije provode i komuniciraju svima u organizaciji. zaposlenima. potrebno je unutar organizacije razviti sustav i standarde etičkog djelovanja. ponajviše malim organizacijama kojima je takvu uslugu jednostavnije eksternalizirati nego razvijati unutar vlastite organizacije. Ponekad je. Etička edukacija i trening pomaže da se raznim metodama nastoji educirati zainteresirane za primjenu načela poslovne etike. iako je prihvaćanje etičkog kodeksa prihvaćanje minimalnih standarda u upravljanju etikom. iako objedinjuje ideju univerzalnosti. može biti loše za drugoga. načelima i pravilima odgovornog poslovanja i ponašanja organizacije. Upravo je i informacijska tehnologija poboljšala i olakšala komunikaciju unutar organizacije razvojem raznih sustava elektroničkog komuniciranja. ali i osvještavanje . dioničarima. etička načela koja će usmjeravati etičko ponašanje organizacije ka dobrom. teško provoditi. mogu osnovati i etičke odbore ili komisije koje pružaju etički nadzor i kontrolu. Etički kodeks je najrazvijenija i najzastupljenija komponenta upravljanja poslovnom etikom u svjetskoj poslovnoj praksi.

a podrazumijeva ekonomsku uspješnost poduzeća uz istodobnu društvenu odgovornost za zaštitu prirodnih i ljudskih potencijala. računovodstvo. Uz navedene bitno je naglasiti i suvremeni koncept u upravljanju poslovnom etikom. Cilj treninga nije podučiti etiku. Kitson i Campbell ističu također kako poduzeća da bi preživjela. zaključio je da ga ne može priuštiti. jer su one povezane s cijelim društvenim sustavom. moraju se uskladiti sa zakonom i vrijednostima društva . a to su briga za kvalitetu života i zaštitu okoliša. zaštite potrošača i mnogih drugih mjera s ciljem odgovornosti prema društvu. treba li ga obavijestiti o tome ili dopustiti da ode bez nečega što mu je potrebno. kao jedan od načina etičkog djelovanja organizacije s ciljem postizanja javnog dobra.) u ističu kako poslovne odluke imaju društvene posljedice.o nužnosti uspostave kvalitetnog sustava upravljanja poslovnom etikom. odnosno za dobrobit društva općenito. tri su pitanja na koje treba odgovoriti kada se susretnete s etičkom dilemom: .) u isključivo kao jedinu odgovornost poduzeća vidi stvaranje i maksimiziranje novca za njegove vlasnike. pomoću transfera znanja i tehnologije. raznih društvenih donacija. Shawn ističe da smo posljednjih godina postali sve svjesniji loših strana poslovne aktivnosti. razvoja ljudskih potencijala i pružanja jednakih mogućnosti svim zaposlenima. dužnostima i odgovornostima. U međuvremenu poslodavac me obavijestio da me neće unaprijediti jer je odlučio unaprijediti tog mog kolegu. ali i pokušaj da se izmjeri učinak koji upravljanje poslovnom etikom ima na cjelokupnu uspješnost organizacije. Također ističe kako danas društvo ima brige i interese koji nisu isključivo brz gospodarski rast. Prema Daftuu društvena odgovornost poduzeća – Corporate social responsibility (CSR) podrazumijeva obvezu menadžmenta organizacije da donosi odluke i poduzima akcije koje će doprinijeti povećanju blagostanja društva. a to je koncept društvene odgovornosti poduzeća. Etičke dileme tjeraju pojedince da se zapitaju o svojim obvezama. Friedman (1962. Znamo da adekvatan proizvod može dobiti na drugom mjestu po nižoj cijeni. Nakon što je obaviješten o cijeni. revizija samo su neki od načina kontrole poslovanja. Što da napravim?"Po Kennethu Blanchardu and Normanu Vincent Peale. Poslovni ljudi ne mogu donositi odluke koje su isključivo ekonomske odluke. Što učiniti?""Kolega na poslu mi je u povjerenju rekao da napušta tvrtku za par mjeseci jer mu je obećan bolji posao u drugoj tvrtki. ETIČKE DILEME Etičke dileme su situacije koje su moralno problematične i u kojima se moramo zapitati što je ispravno učiniti. takozvanih eksternalija. poput Davisa (1975. već potaknuti svijest i promišljanja o poslovnoj etici. Izvještavanje."Klijent je od nas zatražio neki proizvod. U nastavku je par primjera etičkih dilema s ciljem ilustriranja njihove složenosti. Društvena odgovornost poduzeća manifestira se putem aktivnih mjera zaštite okoliša. međutim dok to čine. autorima knjige "The Power of Ethical Management". Upravo se u tome nadzire i svrha društvene odgovornosti poduzeća. moraju stvarati profit. mogu biti vrlo složene i teško razrješive. ali i same organizacije. dok njegovi protivnici.

u dugom i kratkom roku? Je li to win-win situacija za sve direktno i indirektno uključene? Je li to ispravno? Većina ljudi osjeća razliku između ispravnih i neispravnih postupaka i mogu dati odgovor na pitanje: kako se osjećam u svezi s tom odlukom? Jesam li ponosan/ponosna na nju i bih li volio/voljela da drugi znaju za tu odluku? ZAKLJUČAK Etične organizacije rade za dobro cijelog društva. Je li to uravnoteženo? Je li to što ću napraviti pravedno prema svim uključenim stranama. Organizacije u današnjem okruženju imaju odgovornost. LITERATURA .Jel to zakonito? Ili. motivira i zadržava već prethodno zaposlene. Pred organizacije se postavlja uvjet društveno odgovornog ponašanja koje počiva na temeljnim etičkim principima. drugim riječima. Zaposleni iako prethodno već imaju razvijeni sustav vlastitih etičkih standarda. hoću li povrijediti zakon ili propise tvrtke upuštajući se u neku aktivnost. a ne isključivo za maksimizaciju profita. privlači nove zaposlene. već kao i djelovanje u skladu s etičkim standardima. trebaju prihvatiti etičke standarde organizacije i raditi u interesu organizacije u postizanju društvene odgovornosti i etičnog poslovanja. etičkih odbora. ne samo za vlastiti probitak već moraju djelovati u skladu s društvenim i socijalnim okolnostima i zahtjevima. Ti etički principi trebaju biti ukomponirani u svaku organizaciju prvenstveno putem etičkih standarda same organizacije koji se manifestiraju preko etičkih kodeksa. omogućuje dugoročnu konkurentsku snagu i sliku organizacije kao "uzornog građanina". Društvena odgovornost ne samo da omogućuje organizaciji prepoznatljivu sliku u okolini. treninga te postaju sastavni dio organizacijske kulture.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful