Podgorica

,
2007.
NAŠA ŠKOLA
Matematika i nadareni/e
učenici/e

φ
α = φ

a s g n a
a a
a a
a a m a x
a
0 ,
0 ,
,
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
ZAVOD ZA ŠKOLSTVO
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
ZAVOD ZA KOLSTVO
NAA KOLA
Matematika i nadareni/e uenici/e
Podgorica
2007.
2
NAA KOLA Matematika i nadareni/e uenici/e
Izdavac: Zavod za skolstvo
Urednik: dr Dragan Bogojevic
Pripremili: Miljan Vujosevic, Milonja Ojdanic i Miodrag Lalic
Dizajn i tehnicka priprema: Nevena Cabrilo
Redakcija: Bozidar Scepanovic, Miodrag Vuceljic, Ljubomir Kovacevic i Nevena Cabrilo
Lektura: Jasmina Radunovic
Stampa: 3M Makarije Podgorica
Tiraz: 500 primjeraka
Podgorica 2007.
CIP – Kafanorusauuja y nyõnukauuju
Ueufpanua uaponua õuõnuofeka Upue Fope, Uefune
376. 1 – 056. 45 : 51
Nasa skola: matematika i nadareni/e ucenici/e
/ [pripremili Miljan Vujosevic, Milonja Ojdanic i
Miodrag Lalic]. – Podgorica : Zavod za skolstvo,
2007. (Podgorica : 3M Makarije). – 60 str. ; 25 cm
Na vrhu nasl. str. : Crna Gora, Vlada Crne Gore. –
Podatak o priredivacima uzet iz impresuma. –
Tiraz 500
ISBM 978 – 86 – 85553 - 39 - 4
a) Hanapeuu y¬euuuu – raferafuka
COBISS.CG – ID 12270352
3
Postovani/e kolege i koleginice,
Pred vama je jos jedno izdanje publikacije »Nasa skola« Zavoda za skolstvo.
Nastala je kao odgovor na potrebe skolske prakse, s namjerom da se nadarenim
ucenicima/ama posveti vise paznje i pomogne nastavnicima/ama u realizaciji
nastave matematike.
U okviru publikacije je dat veliki broj zadataka koji su bili na takmicenjima
ucenika/ca osnovnih skola u posljednjih deset godina. Njima su pokrivene sve
oblasti predvidene obrazovnim programom matematike za osnovnu skolu: algebra
i aritmetika, geometrija i logika sa kombinatorikom.
Posebno se vodilo racuna o izboru metoda i strategija za rad sa ucenicima/ama
koji pokazuju smisao za ovaj predmet. Namjera nam je da ukazemo kako se kroz
rad u sekcijama i dodatnoj nastavi mogu prosiriti znanja i postignuca ucenika/ca iz
ovog predmeta.
Zelja nam je da ovako koncipirana publikacija pruzi podrsku i bude od koristi
nastavnicima/ama u radu sa ucenicima/ama koje/i pokazuju sklonost i
interesovanje za ovaj predmet. Nadamo se da cemo vam na ovaj nacin pomoci da
lakse prepoznate takve ucenike/ce, razvijate njihove individualne potencijale i
podstakneta njihova dodatna interesovanja za matematiku. Nastavnici/e je takode
mogu koristiti za pripremanje ucenika/ca za naredna takmicenja.
Posto iskustvo pokazuje da se radu sa nadarenom djecom ne poklanja dovoljno
paznje, ovom problematikom bavicemo se mnogo vise ubuduce.
S postovanjem,
D I R E K T O R
dr Dragan Bogojevic
4
5
S A D R A J
1. RAD SA NADARENIM UCENICIMA/AMA.............................................. 7
1.1 Metode i oblici rada .............................................................................. 9
1.2. Prosireni dio nastavnih aktivnosti ....................................................... 10
1.3. Dodatna nastava ................................................................................ 10
1.4. Matematicke sekcije........................................................................... 11
1.5. Matematicka takmicenja..................................................................... 11
1.6. Istrazivacka metoda ........................................................................... 12
2. ALGEBRA I ARITMETIKA.................................................................... 19
2.1. Izbor zadataka.................................................................................... 21
2.2. Zadaci sa rjesenjima........................................................................... 21
3. GEOMETRIJA...................................................................................... 31
3.1. Predmet geometrije............................................................................ 33
3.2. Konstruktivni zadaci ........................................................................... 36
3.3. Zadaci sa rjesenjima........................................................................... 37
3.4. Zadaci sa takmicenja.......................................................................... 40
4. LOGIKA I KOMBINATORIKA ............................................................... 51
4.1. Logicki i kombinatorni zadaci.............................................................. 53
4.2. Logicki zadaci ..................................................................................... 53
4.3. Kombinatorni zadaci ........................................................................... 54
4.4. Zadaci sa rjesenjima........................................................................... 55
6
7
1 . R A D S A N A D A R E N I M U E N I C I M A / A M A
8
9
1.1. Metode i oblici rada
Nastava kao slozen i dinamican proces, neprestano pokrece nova i zanimljiva pitanja.
Usljed tradicionalnih pristupa i cestih predrasuda ova pitanja su narocito izrazena kod
nastave matematike. Postoji mnogo razloga (na koje ovom prilikom necemo ukazivati),
zbog kojih u nastavi ovog predmeta dolazi do povremenih teskoca, pa su i postignuca
ucenika
1
niza nego u drugim oblastima.
Zbog specificnosti predmeta, nastava matematike zahtijeva od nastavnika
2
dobro
poznavanje metodike, kako se ne bi pretvorila u tezak i neinterensantan predmet za
vecinu ucenika, sto je, nazalost, cest slucaj. Medutim, ucenicima koji vole ovaj predmet,
vecina nastavnika omogucava da se detaljnije i dublje upoznaju sa ljepotama matematike.
Najcesce se to ostvaruje na casovima dodatne nastave ili matematicke sekcije. Ovo su
specificni oblici nastave i zahtijevaju puno angazovanje nastavnika.
Prema misljenju psihologa, u ukupnoj populaciji nadarenost je zastupljena sa 2-3%.
Poznati svajcarski psiholog Pijaze smatra da su osnovne mentalne strukture rezultat
interakcije jedinke i njene sredine, nasljeda i iskustva, sazrijevanja i ucenja.
Prva sistematska i temeljna proucavanja nadarenih ucenika u svijetu zapoceo je Luis
Terman sa saradnicima tzv. longitudinalnim studijama, pocev od 1921. godine. U
razlicitom ekonomsko-socijalnom miljeu, nailazimo na razlicite definicije nadarenosti.
Najcesce koriscena i naucno prihvatljiva definicija nadarenosti, temelji se na postignucima
ucenika. Pod nadarenou podrazumijevamo osobine uenika koje omoguavaju
ostvarivanje izrazito natprosjenih postignua u jednoj ili vie oblasti ljudskih
djelatnosti.
Otkrivanje i prepoznavanje nadarenih ucenika je slozen, i strucno, i eticki odgovoran
zadatak. Izuzetno je znacajno stvaranje ambijenta koji stimulise nadarenu djecu da iskazu
svoje intelektualne sposobnosti. Primjetno je da se talentovanoj djeci u nasem drustvu, jos
uvijek, ne poklanja dovoljno paznje. Neophodno je aktuelizovati problematiku nadarenosti i
iskoristiti postojeci zakonski osnov za organizovanje rada sa nadarenim ucenicima
3
.
Nastavnike treba osposobljavati da u svojim sredinama prepoznaju nadarene ucenike, ali
isto tako i da pruze maksimalnu podrsku razvoju individualnih potencijala ucenika.
Iskusni nastavnici lako prepoznaju ucenike koji posjeduju matematicke sposobnosti, ali i
pored toga, tokom skolovanja, jedan broj djece ostaje nezapazen. Radu sa nadarenim
ucenicima treba pristupati planski, sa diferenciranim programima za prosireni rad u
istrazivackim radionicama, pri cemu se vodi racuna o individualnim osobinama i
potencijalima ucenika.
U praksi najcesce srecemo dva pitanja:
1) Koje osobine karakterisu ucenike koji ispoljavaju smisao za matamatiku?
2) Kako kod ucenika razviti sposobnosti za matematiku?
1
U daljem tekstu podrazumijeva se ucenika/ca
2
U daljem tekstu podrazumijeva se nastavnika/ce
3
U daljem tekstu podrazumijeva se ucenicima/ama
10
Smisao za matematiku pokazuju ucenici koji umiju da:
- postavljaju smislena pitanja;
- na razlicite nacine rjesavaju zadatke;
- pokazuju spremnost i upornost u rjesavanju zadataka;
- precizno koriste matematicku simboliku.
Matematicku sposobnost kod ucenika razvijamo tako sto ih kroz razlicite oblike rada ucimo
kako da rjesavaju probleme.
1.2. Proireni dio nastavnih aktivnosti
Plan devetogodisnje osnovne skole, pored redovne nastave, predvida i prosireni dio
nastavnih aktivnosti. Prosireni dio nastavnog plana cine:
- Slobodne aktivnosti i fakultativna nastava;
- Pomoc djeci sa posebnim potrebama (nadarena djeca i djeca sa smetnjama u
razvoju);
- Dopunska nastava;
- Dodatna nastava.
Dopunska nastava se organizuje za ucenike koji tokom redovne nastave nijesu u stanju da
usvoje znanja na nivou minimalnih zahtjeva programskih ciljeva, i ona nije predmet naseg
interesovanja.
1.3. Dodatna nastava
Pod dodatnom nastavom podrazumijevamo rad sa ucenicima koji pokazuju zelju da se
dublje upoznaju sa ovim predmetom. Preko dodatne nastave, rada u sekcijama, ucesca
na takmicenjima pojacava se i produbljuje znanje ucenika steceno na casovima redovne
nastave. Svaki oblik prosirenih aktivnosti ima svoje specificnosti u smislu razvijanja
interesovanja za ucenje.
Osnovni ciljevi dodatne nastave su:
- prosirivanje i produbljivanje stecenih znanja,
- razvijanje interesovanja ucenika za matematiku,
- razvijanje matematickih sposobnosti ucenika,
- podsticanje na samostalno bavljenje matematikom,
- podsticanje ucenika da razvijaju stvaralacke sposobnosti.
Za uspjesno izvodenje dodatne nastave potrebno je:
- postojanje fleksibilnog orijentacionog programa rada,
- obezbijediti potrebnu literaturu, nastavna sredstva i pristup posebnim izvorima
znanja,
- odabrati zadatke koji se odlikuju tematskom i problemskom raznovrsnoscu,
- da nastavnici osavremene metodiku rada u dodatnoj nastavi, podrobnije
prostudiraju odredenu materiju, ali i da pojacaju rad sa nadarenim ucenicima,
- osposobiti nastavnike da prepoznaju nadarene ucenike.
Na casovima dodatne nastave rad se u principu organizuje sa ucenicima jednog razreda,
na nivou grupa. Grupe ne mogu biti previse brojne. Zadatak nastavnika je da utvrdi
11
kriterijume za formiranje grupa. Prilikom selekcije grupa paznju treba posvetiti,
intelektualnim karakteristikama ucenika i njihovim zeljama. Treba jasno ustanoviti obim i
kvalitet znanja kojima ucenici raspolazu, zelju za rjesavanje problema, i istrajnost koja se
manifestuje ostvarivanjem definisanog cilja. Nijedna od ove tri komponente pojedinacno
nije dovoljna za postizanje dobrih rezultata, ali sve zajedno, cine dobru podlogu za
uspjesno bavljenje matematikom.
1.4. Matematike sekcije
Razvijanje i produbljivanje interesovanja za izucavanje matematike moze se ostvariti i u
okviru matematicke sekcije. Na sekcijama se obraduju razlicita poglavlja matematike. Svi
ucenici koji vole matematiku mogu biti clanovi matematicke sekcije. Prilikom rada u sekciji,
obaveze nastavnika su vece, jer treba osmisliti zanimljiv program, koji odgovara ucenicima
razlicitog uzrasta, a samim tim i razlicitog obrazovnog nivoa. Jasno je da nastavnik mora
obratiti posebnu paznju ne samo na izbor sadrzaja, nego i na metodicki pristup.
Dobro osmisljen i sistematski voden cas, omogucava utvrdivanje znanja stecenih na
casovima redovne nastave, prosiruje obrazovni nivo ucenika i upoznaje ih sa
zanimljivostima iz istorije matematike, odnosno sa razvijanjem pojedinih matematickih
ideja.
Cesto se u praksi poistovjecuju dodatna nastava i matematicka sekcija. Prednost rada na
casovima dodatne nastave je velika, ali i rad u okviru matematickih sekcija, posebno u
skolama sa manjim brojem ucenika je veoma koristan.
Na ovim casovima ucenike treba posmatrati kao male istrazivace, ili naucnike koji slijedeci
svoje ideje tragaju za izumima i odgovarajucim rjesenjima. Bilo bi neopravdano i krajnje
necjelishodno traziti od ucenika da brzo, povrsno i nedovoljno studiozno donose sudove, a
nedopustivo, nuditi im zakljucke i gotova rjesenja.
1.5. Matematika takmienja
Matematicka takmicenja su jedan od uspjesnijih oblika podsticanja ucenika za ucenje
matematike. Na takmicenjima ucenici uporeduju svoja znanja sa vrsnjacima iz svoje i iz
drugih skola. Pripreme za takmicenja obavljaju se na casovima redovne nastave, dodatne
nastave, matematicke sekcije, ili kroz samostalan rad ucenika.
Za ucenike osnovne skole od 2007. godine organizuju se skolska takmicenja, republicko
takmicenje i takmicenje ucenika jugoistocne Evrope (Balkanijada). Ranije je broj
takmicenja bio veci: skolska, regionalna, Republicko, Savezno i Balkanijada. Primjeri sa
kojima cete se upoznati u narednom dijelu ove publikacije predstavljaju zadatke sa
pomenutih takmicenja. Preporucljivo je da se na skolskim takmicenjima daju zadaci koji su
uskladeni sa ciljevima predmetnog programa, odnosno sa njegovim naprednijim
zahtjevima. Izbor zadataka za Republicko takmicenje se uskladuje sa programom rada u
dodatnoj nastavi. Ispitni centar Crne Gore, kao organizator Republickog takmicenja,
ubuduce ce vrsiti detaljnu analizu ostvarenih rezultata ucenika, sto ce koristiti skolama da
razviju mjere za poboljsanje postignuca ucenika.
Podsticanje nadarenih ucenika na intezivno ucenje i razvijanje interesovanja za
matematiku treba da bude stalna briga skole, roditelja i drustva u cjelini.
12
1.6. Istraivaka metoda
Prakticari u nastavi, metodicari i drugi koji kreiraju obrazovni sistem, stalno tragaju za
novim oblicima i metodama rada, koje omogucavaju da se slozena matematicka grada na
najjednostavniji nacin prilagodi psihofizickim mogucnostima i uzrastu ucenika.
Iz mnostva metoda i oblika nastave koji se primjenjuju u nasim skolama, paznju
fokusiramo na istrazivacku ili razvojnu metodu, koja je veoma bliska metodi problemske
nastave.
Ova metoda zahtijeva strpljivost i takticnost nastavnika, od koga se ocekuje da umjesno
vodi cas, podstice ucenike da samostalno uocavaju bitne elemente problema, ali i da
tacno i precizno predvidjaju, i definisu postupke koji vode ka njegovom rjesenju. Svojom
strpljivoscu nastavnik pomaze ucenicima da dodu do rezultata, pa i kada im dopusta da
ponekad realizuju ideje za koje je siguran da ne mogu dati rezultat. I na greskama se uci!
Ko se na greskama ne uci stalno ce ih ponavljati.
Osnovni zadatak nastavnika je da sigurnim putem vodi ucenika do cilja, dok je zadatak
ucenika da uloze sve svoje intelektualne kapacitete kako bi stvorili jasan i tacan misaoni
uvid u strukturu sadrzaja koje razmatraju. Produkt njihovog zajednickog rada je trajno,
funkcionalno i primjenljivo znanje.
Istrazivacka, pronalazacka ili poznata jos i kao heuristicka metoda, je vrlo podesna za rad
sa nadarenim ucenicima. Ona predstavlja tipican put za induktivni prilaz nastavi
matematike. Na vjesto postavljena pitanja nastavnika ucenici daju odgovore koji
predstavljaju premise za donosenje konacnih sudova. Ovo je ujedno razvojna metoda, jer
pitanja, odgovori i konstatacije predstavljaju karike jednog lanca.
Klasicnu strukturu ove metode prikazuje sema:
1. pitanje → 1. odgovor → 1. konstatacija
2. pitanje → 2. odgovor → 2. konstatacija
3. pitanje → 3. odgovor → 3. konstatacija
4. ....................................................................
5. ....................................................................
6. ....................................................................
.........................................................................
Zakljucak
Aktivnosti nastavnika i ucenika na istrazivackom casu sadrze sljedece faze:
I Na poetku asa nastavnik izlae problem.
Ne treba podsjecati da su zadaci slozeni i nestandardni.
II Priprema se plan za rjeavanje problema – vri se analiza zadatka.
U ovoj fazi osnovno je razumjeti zadatak. Pozeljno je, ali ne pretendujemo da je i nuzno,
da ucenik priprema strategiju za rjesavanje problema po sljedecem scenariju:
æ Sto je zadatkom dato, a sto se trazi? Kako glasi uslov zadatka?
13
æ Je li moguce zadovoljiti uslov? (o ovome brinu autori zadataka, ali se desava da
uslovi za odredivanje nepoznate nekada budu suvisni ili kontradiktorni. Ko ukaze na
eventualne manjkavosti, rijesio je zadatak).
æ Nacrtati sliku, ili uvesti prepoznatljive oznake.
æ Da li je ranije viden isti zadatak (u drugoj formi), ili, da li je rjesavan slican zadatak?
æ Koja matematicka znanja treba primijeniti da bi rijesili zadatak?
æ Ukoliko je rjesavan slican problem, provjeriti da li njegovo rjesenje moze pomoci pri
rjesavanju postavljenog zadatka.
æ Da li su iskorisceni svi uslovi zadatka?
æ Da li su razmotreni svi bitni pojmovi u zadatku?
III Postavljaju se pretpostavke ili hipoteze, ime se vri dekompozicija zadatka.
Poslije pripremljene strategije pristupa se:
æ Pojedinacnoj analizi svakog dijela zadatka;
æ Grupisanju dobijenih segmenata u cjelinu.
Prilikom realizacije plana, strogo se kontrolise svaki korak, pri cemu, kada god je moguce,
treba dokazivati njihovu ispravnost.
IV Uenici zadatak rjeavaju samostalno, u parovima ili grupama, u zavisnosti od
prirode problema i strategije koju odabere nastavnik.
V Izvode se zakljuci i eventualno vri uoptavanje dobijenih rezultata.
U ovoj fazi treba odgovoriti na sljedeca pitanja:
æ Moze li se provjeriti rezultat, odnosno dokaz?
æ Da li se do rezultata moze doci i na druge nacine?
æ Moze li se dobijeni rezultat, ili dokaz primijeniti u nekoj drugoj prilici?
Sljedeci primjer ilustruje nacin primjene izlozenog algoritma.
Primjer 1.
Grupa kosaca je kosila dvije livade od kojih je jedna dva puta veca od druge. Pola
dana grupa je kosila vecu livadu, a na podne se podijelila, tako da je polovina grupe
ostala da kosi vecu, a ostali su presli na manju livadu. Na kraju dana veca livada je
bila pokosena. Sjutradan, jedan kosac, radeci od ujutro do uvece, pokosio je manju
livadu. Koliko je bilo kosaca u grupi?
Rjeenje I:
BR. PITANJE ODGOVOR KONSTATACIJA
1.
Sta je poznato
u zadatku?
Grupa kosaca od jutra do
veceri kosila je
dvije livade, od kojih je
jedna dva puta veca od
druge.
Grupa kosaca od jutra do
veceri kosila je dvije
livade, od kojih je jedna
dva puta veca od
druge.
2.
Koliko je kosaca
u grupi?
Ne znamo.
Neka je u grupi x
kosaca.
3.
Koliku povrsinu
pokosi jedan kosac za
jedan dan?
Ne znamo.
Oznacimo trazenu
povrsinu sa y .
14
BR. PITANJE ODGOVOR KONSTATACIJA
4.
Na koji nacin su kosaci
podijeljeni u grupe?
Cijela grupa je do podne
kosila vecu livadu, a
poslije podne polovina
grupe je
kosila vecu, a druga
polovina grupe manju
livadu.
x kosaca je do podne
kosilo vecu livadu. Poslije
podne
2
x
je kosilo vecu,
a
2
x
manju livadu.
5.
Koliku je povrsinu
pokosila grupa za jedan
dan?
Ako jedan kosac za jedan
dan pokosi y kvadratnih
jedinica, x kosaca ce za
dan pokositi x y ⋅ takvih
jedinica.
Povrsina vece livade je
1 3
2 2 4
x
x y y x y
| `
⋅ + ⋅ · ⋅

. ,
,
a od manje je pokoseno
1
2 2
x
y ⋅ ⋅
1
.
4
x y · ⋅
6.
Da li je manja livada
pokosena toga dana?
Nije. Jedan radnik je
sjutradan pokosio manju
livadu.
Ukupna povrsina manje
livade je
1
.
4
x y y ⋅ +
7.
Kakav je odnos povrsina
dviju livada?
Jedna je dva puta veca
od druge (konstatovano je
u odgovoru na 1. pitanje).
3 1
2
4 4
x y x y y
| `
⋅ · ⋅ +

. ,
8.
Kako rjesiti jednacinu sa
dvije promjenljive?
Posto je po prirodi
zadatka 0 y ≠ , dijeleci
obje strane jednacine sa
y , dobicemo linearnu
jednacinu po . x
Prethodnoj jednacini
odgovara linearna
jednacina:
3 1
2 1
4 2
x x
| `
· +

. ,
9.
Sta je rjesenje posljednje
jednacine?
8. x ·
Rjesenje jednacine je broj
8. x ·
Zakljuak: U grupi je bilo 8 kosaca.
Jedan od efikasnijih metoda za mobilisanje intelektualnih mogucnosti ucenika je
rjesavanje problema na vise nacina. Na taj nacin se produbljuju znanja, dobija vise ideja
za resavanje zadataka i razvijaju stvaralacke sposobnosti ucenika.
Ova metoda je korisna i zbog toga sto se moze primjenjivati u skoro svim oblicima ucenja
(frontalni oblik rada, rad u parovima, rad u grupama i sl.). Potrebno je ucenike informisati o
vaznosti rjesavanja istog zadatka na vise nacina. Treba ukazivati da to nije gubljenje
vremena, vec, naprotiv, razvijanje stvaralackih sposobnosti i kreativnih mogucnosti
ucenika. Treba insistirati, da ucenici uvijek, kada je to moguce, tragaju za rjesavanjima
problema na druge nacine.
15
Posto su autori ove studije dugogodisnji clanovi takmicarskih komisija, imaju uvid u citavu
lepezu ideja koje su ucenici koristili pri rjesavanju zadataka. Cesto su takmicari rjesavali
zadatke na elegantnije nacine, nego sami autori .
Kako se zadatak moze rijesiti na vise nacina pokazacemo rjesavajuci prethodni primjer.
Rjeenje II:
Vecu livadu kosilo je do podne
1
2
grupe kosaca, zasto je utrosila
1
2
radnog dana, a
poslije podne
1
4
grupe sto iznosi
1
4
radnog dana. Znaci da je veca livada pokosena za
3
4
radnog dana. Za popodnevno kosenje manje livade utroseno je
1
4
radnog dana cijele
grupe. Posto je druga livada dva puta manja od prve, za njeno kosenje potrebno je dva
puta manje vremena, tj.
3
8
radnog dana. Buduci da je za kosenje druge livade potreban
jos jedan kosac, znaci da bi cijela grupa pokosila manju livadu za
3
8
1 1
4 8
− · radnog
dana. Kako je jedan kosac zavrsio kosenje za jedan dan, slijedi da citava grupa broji 8
kosaca.
Rjeenje III - Tolstojevo
4
rjeenje zadatka
Posto je vecu livadu do podne kosila cijela grupa, a poslije podne
1
2
grupe, znaci da ce
poslije podne biti pokosena
1
3
vece livade. Kako drugu livadu koja je 2 puta manja od
prve kosi dva puta manje kosaca, poslije podne ce biti pokosena takode njena trecina.
Ostalo je da se sjutradan pokosi
1 1 1
2 3 6
− · livade. Znaci da jedan kosac za jedan dan
pokosi
1
6
livade. Dakle, prvog dana je pokoseno
6
6
vece livade i
1
3
manje livade, sto
iznosi
8
6
vece livade. Kako jedan kosac za jedan dan pokosi
1
6
livade, zakljucujemo da je
u grupi bilo 8 kosaca.
Neke zadatke mogu resavati ucenici razlicitih uzrasta.
4
Zadatak iz Primjera 1 u matematickoj literaturi je poznat kao Tolstojev zadatak, ili zadatak o
Tolstojevim kosacima. Malo je poznato da je slavni ruski pisac Lav Nikolajevic Tolstoj (1828-1910)
jedno vrijeme predavao matematiku u svojoj rodnoj Jasnoj Poljani i da je autor originalnog udzbenika
ARITMETIKA. Veliki pisac je imao obicaj da u prigodnim prilikama svojim gostima postavlja
raznovrsne matematicke zadatake. Jedan od takvih zadataka je i ovaj.
16
Primjer 2.
Razlika dva komplementna ugla je
0
25 30 . ′ Odrediti mjere tih uglova.
Zadatak mogu rijesiti ucenici petog razreda osmogodisnje, odnosno VI razreda
reformisane osnovne skole, ali i ucenici starijeg uzrasta.
Razmotrimo, kako zadatak rjesavaju najmladi ucenici.
Rjeenje I
Koji je mimimalni matematicki instrumentarij potreban za rjesavanje zadatka?
Ocigledno, da se mora znati pojam dva komplementna ugla, graficko sabiranje i
oduzimanje uglova, aritmeticko sabiranje i oduzimanje uglova, elementarne jednacine i
nacini njihovog rjesavanja.
Oznacimo trazene uglove sa . i α β Prema definiciji
komplementnih uglova vazi
0
90 . α β + · Ne umanjujuci
opstost rezultata mozemo pretpostaviti da je . α β >
Nacrtajmo prav ugao, a zatim u njegovoj oblasti uglove i α β ,
tako da je
0
90 , α β + · i
0
25 30 α β ′ − · (slika 1.).
Ocigledno je
0 0
25 30 90 . β β ′ + + · Rjesavajuci ovu jednacinu dobijamo:
0 0 0
2 90 25 30 , . 32 15 . tj β β ′ ′ · − · Konacno je
0
57 45 . α ′ ·
Rjeenje II
Neka su i α β komplementni uglovi. Tada prema uslovima zadatka vaze relacije:
0
90 α β + · (1.1)
0
25 30 α β ′ − · (1.2)
Uocimo da je uslov | ) 1.2 ekvivalentan sa
0
25 30 α β ′ · + (1.3)
Ako uvrstimo | ) 1.3 u | ) 1.1 dobijamo jednacinu
0 0
2 25 30 90 β ′ + · , cije smo rjesenje
ranije odredili.
Rjeenje III
Formirajmo sistem
0
0
90
.
25 30
α β
α β
¹ + ·
¹
'
′ − ·
¹
¹
Rjesavanjem sistema jednom od poznatih metoda
dobijamo vrijednosti uglova . i α β
α
β
β
25
0
30'
Slika 1.
17
Nije tesko zakljuciti koja su matematicka znanja potrebna ucenicima starijih razreda za
rjesavanje ovog zadatka.
Ucenike tokom rada treba ohrabrivati i ne dopustati im da pri prvom neuspjehu pokleknu,
izgube samopouzdanje i vjeru u sopstvene mogucnosti.Treba im jasno staviti do znanja da
ce upornim i strpljivim radom rijesiti i najkomplikovanije zadatke. Ucenici moraju znati da
su se i najveca matematicka imena suocavala sa slicnim problemima.
Zadaci u ovoj publikaciji predstavljaju dio Zbirke zadataka sa matematickih takmicenja,
koja je u pripremi i koja ce sadrzati oko 500 rijesenih zadataka. Posto su, u principu, na
takmicenjima algebra (aritmetika) i geometrija zastupljene sa po 40% zadataka, a logicko-
kombinatorni zadaci sa 20%, takav pristup zadrzali smo i u ovom prilikom.
Zadaci VI, VII i VIII razreda osmogodisnje osnovne skole uglavnom odgovaraju zadacima
VII, VIII i IX razreda reformisane skole.
18
19
2 . A L G E B R A I A R I T M E T I K A
20
21
2.1. Izbor zadataka
Iz ove oblasti izabrano je 20 rijesenih zadatka sistematizovanih po razredima i po tezini.
Iako broj zadataka nije veliki, pazljivom citaocu nece promaci mnostvo ideja koriscenih za
rjesavanje pojedinih problema.
Prilikom selekcije zadataka nastojali smo da oni budu raznovrsni i da pokrivaju vecinu
sadrzaja aritmetike i algebre. Nezaobilazna i inspirativna teorija brojeva je zastupljena sa
nekoliko zadataka. Jednacinama, nejadnacinama, sistemima jednacina i problemima koji
se svode na njihovo rjesavanje takode je poklonjena znacajna paznja. U Publikaciji su
izdvojeni i zadaci koji nijesu strogo vezani za programske sadrzaje jednog predmeta, te je
za njihovo rjesavanje potrebno logicko rasudivanje i sposobnost ucenika da dobijene
rezultate povezu u cjelinu.
2.2. Zadaci sa rjeenjima
1. Zadatak
5
Marko je trazio od mame 200C za ljetovanje. Majka je predlozila da Marko za 20 dana
stedi novac koji ce mu ona davati , tako sto ce prvog dana dobiti 1C, drugoga 2C,
treceg 3C i svakog narednog po jedan euro vise nego prethodnog dana. Marko nije
pristao na maminu ponudu. Je li Marko pogrijesio?
Rjeenje:
Marko je pogrijesio, jer bi umjesto 200 € dobio 1 + 2 + 3 +⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ + 18 + 19 + 20 = (1+20) +
(2+19) + (3 + 8) + + (10+11) = 10 ⋅ 21 = 210 € ®
2. Zadatak
6
Kojih sedmocifrenih brojeva ima vise i za koliko: onih koji pocinju brojem 2007, ili
onih koji se zavrsavaju brojem 2007?
Rjeenje:
Trazeni brojevi su oblika 2007abc i abc 2007, gdje , , a b c { ] 0,1,..., 9 ∈ . U prvom slucaju
abc je bilo koji broj (jednocifren, dvocifren ili trocifren). Brojeva oblika abc koji pocinju sa
nulom ima tacno 100 (000,001,..., 099). Takode, brojeva koji pocinju sa 1 ima 100 itd.
Dakle, sedmocifrenih brojeva koji pocinju sa 2007 ima ukupno 1000.
Ako se sedmocifreni broj zavrsava sa 2007, cifra a broja abc ne moze biti 0 (jer bi u
protivnom broj bio sestocifren), pa se broj mogucnosti smanjuje za 100. Otuda, takvih
brojeva ima 900.
Konacno, sedmocifrenih brojeva koji pocinju sa 2007, ima za 100 vise od onih koji se
zavrsavaju brojem 2007 ®
5
Memorijal Aleksandar - Aco Pavicevic; Bar, 2007. godine, 3. razred
6
Memorijal Aleksandar - Aco Pavicevic; Bar, 2007. godine, 5. razred
22
3. Zadatak
7
Dokazati da je broj
| )
2000
3 1 − djeljiv sa 10.
Rjeenje:
Kako je
4
3 81, · broj
| )
500
2000 4 500
3 3 81 · · i ocigledno se zavrsava sa 1. Ako se od
takvog broja oduzme 1, dobija se broj cija je cifra jedinica 0, a takav broj je djeljiv sa 10 ®
4. Zadatak
8
Pri rjesavanju jednacine | ) | )
3 15
2 2 6 5 0
3
x
x x
+
− − + − − · ucenik je umjesto
koeficijenta - 2 uz x u drugom clanu izraza, napisao neki drugi broj i na taj nacin
dobio za 24 vecu vrijednost nepoznate u odnosu na njenu stvarnu vrijednost. Koji
broj je ucenik napisao umjesto koeficijenta - 2?
Rjeenje:
Data, pogresno napisana jednacina (sa koeficijentom - 2 uz x u prvoj zagradi) ima
rjesenje 3. x · Dakle, sa pogresnim koeficijentom ucenik je dobio rjesenje
3 24 27. x · + · Oznacimo sa k pogresan koeficijent. Vazi tacna jednakost
| ) | )
3 27 15
27 2 6 5 27 0
3
k
⋅ +
− ⋅ + − − · .
Odavde je 6 k · , sto znaci da je ucenik umjesto broja - 2 napisao broj 6 ®
5. Zadatak
9
Odrediti sve cijele vrijednosti x za koje je:
1 1 1 1 1 1 1
3 2 1
1
1 2 2 3 3 4 4 5 98 99 99 100
1
1
1
2
x
| `
− − − −⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ − − ⋅ + · + ⋅

⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
. ,
+
+
7
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2000. godine, 6. razred
8
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2000. godine, 6. razred
9
Ibid
23
Rjeenje:
Primjenom elementarnih transformacija datu jednacinu zamjenjujemo nizom prostijih
jednacina:
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
3 2
1
2 2 3 3 4 4 5 9 8 9 9 9 9 1 0 0
1
3
2
x
] | ` | ` | ` | ` | `
− − − − − − − ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ − − − − ⋅ + ·
]
. , . , . , . , . , ]
+
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
3 2 1
2
2 2 3 3 4 4 5 98 99 99 100
1
3
x
| `
− + − + − + − ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ − + − + ⋅ + · +

. ,
+
,
1 1
2 3 1
5
100
3
x ⋅ + · + ;
1 3
3 2 1
100 5
x ⋅ + · + ;
1 8
3 2
100 5
x ⋅ + · . Odavde slijedi
jednacina, 3 2 160 x + · , odnosno 3 2 160, 3 2 160. x ili x + · + · −
Rjesenje prve jednacine je
158
,
3
x · ∉Z dok je rjesenje druge, 54 x · − , trazeno
rjesenje ®
6. Zadatak
10
Dati su brojevi A, B i C takvi da je svaki od njih veci od 0 i manji od 1. Ako je A
najveci od brojeva A, B i C dokazati da je: 1 - (1 - A) (1 - B) (1 - C) > A.
Rjeenje:
Neka je 0 < A < 1, 0 < B < 1 i 0 < C < 1. Uocimo da je – 1 < - A < 0,odnosno da je 0 < 1 –
A < 1. Isto vazi za brojeve B i C, tj. 0 < 1 – B < 1 i 0 < 1 – C < 1. Posto je 1 – A > 0, a iz
posljednje dvije nejednakosti slijedi da je 0<(1-B)(1-C)<1, zakljucujemo da je (1 - A) (1 - B)
(1 - C) < 1 - A. Ako datu nejednakost napisemo u obliku – 1 + (1 - A) (1 - B) (1 - C) < -A, i
pomnozimo sa - 1 dobijamo tvrdenje ®
7. Zadatak
11
Odrediti sve uredene parove | ) , x y cijelih brojeva x i y takvih da je:
2
6
10. x
y
+ ·
Rjeenje:
Iz date jednakosti slijedi
2
6
10 x
y
· − . Cijeli broj y je djelilac broja 6, ako
{ ] 6, 3, 2, 1 . y ∈ t t t t Samo u tri slucaja vrijednost desne strane predstavlja kvadrat
cijelog broja. Naime, jedino za 1 y · − , bice
2
16; x · za 1 y · ,
2
4 x · , i za 6 y · je
2
9. x · Rjesenja zadatka su parovi: (4,-1), (-4,-1), (2,1), (-2,1), (3,6) i (-3,6)®
10
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2001. godine, 6. razred
11
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2000. godine, 6. razred
24
8. Zadatak
12
Koliko puta ce se od ponoci do podne poklopiti velika i mala kazaljka na satu, ne
racunajuci ponoc, a racunajuci podne? Izracunati vremena tih poklapanja.
Rjeenje:
Prvo poklapanje ce biti poslije vise od jednog sata, tj. Izmedu 1 i 2 sata. Drugo poklapanje
ce biti izmedu 2 i 3 sata, itd. Pretposlednje poklapanje je izmedu 10 i 11 sati i poslednje,
jedanaesto,poslije 11 sati, odnosno tacno u 12 sati. Posto je brzina kretanja kazaljke na
satu stalna izmedu dva poklapanja proteci ce isto vrijeme. Dakle, prvo poklapanje je bilo
poslije
12
11
casova, tj. u 1
1
11
casova. Ostala poklapanja dogodice se u
2
2 3 10 11
, 3 ,...., 10 , 11 12
11 11 11 11
· casova ®
9. Zadatak
13
Koloniju od 200 bakterija napao je jedan virus. U toku prvog minuta virus unisti
jednu bakteriju, a zatim se on podijeli na dva nova virusa i svaka od preostalih
bakterija se podijeli na dvije nove bakterije. U sljedecem (drugom) minutu, dva
virusa uniste dvije bakterije, svaki po jednu, a zatim se svaki od njih podijeli na dva
virusa i svaka od prezivjelih bakterija podijeli se na dvije bakterije.Proces se dalje
nastavlja na isti nacin. Za koje ce vrijeme virusi unistiti sve bakterije?
Rjeenje:
Poslije prvog minuta broj virusa bice 2, a broj bakterija | ) 2 200 1 − . Poslije drugog minuta
virusa ce biti
2
2 2 2 , ⋅ · a bakterija | ) | ) | )
2
2 2 200 1 2 2 200 2 , − − · − poslije treceg
minuta broj virusa je
2 3
2 2 2 , ⋅ · a broj bakterija | ) | ) | )
2 2 3
2 2 200 2 2 2 200 3 − − · − itd.
Poslije n minuta bice 2
n
virusa i | ) 2 200
n
n − bakterija. Broj bakterija ce biti nula ako je
| ) 2 200
n
n − 0, · sto je moguce za 200. n · Poslije 200 minuta sve bakterije bice
unistene ®
12
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2001. godine, 6. razred
13
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2002. godine, 6. razred
25
10. Zadatak
14
Niz brojeva se formira na sljedeci nacin: na prvom mjestu je broj 9, a dalje iza
svakog broja je zbir cifara njegovog kvadrata uvecan za 1, tj. na drugom mjestu je
broj 10, na trecem 2 itd. Koji broj se nalazi na 2000-om mjestu?
Rjeenje:
Prema datom pravilu formirajmo nekoliko clanova niza: 9,10, 2, 5, 8, 11, 5, 8, 11,...
Ocigledno je, da se trojka brojeva 5, 8 i 11, ovim redom ponavlja. Iz 2000 = 3⋅ 666+2,
zakljucujemo da ce poslije 666 ponavljanja na 1998. mjestu biti broj 11, a na 2000-om
broj 8 ®
11. Zadatak
15
Dokazati da je broj
2000 1001 1000
444 4 111 1 666 6 ⋅ ⋅ ⋅ + ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅ ⋅
14 2 43 1 2 3 14 2 43
kvadrat nekog broja.
Rjeenje:
Uocimo da je
| )
1001
1001 1001
1 1
111...1 999...9 10 1
9 9
· ⋅ · −
1 2 3 1 2 3
, zatim da
2000
444...4 ·
1 2 3
4
{
| )
2000
2000
4
11...1 10 1
9
⋅ · − , i
| )
1000
1000
6
666...6 10 1
9
· −
1 2 3
. Slijedi da je dati broj
| ) | ) | )
2000 1001 1000 2000 1000 1000
4 1 6 4 10 6 4
10 1 10 1 10 1 10 10 10
9 9 9 9 9 9 9
− + − − − · ⋅ + ⋅ − ⋅ − −
1 6
9 9
+ =
| )
| )
2
1000 2
2
2000 1000 1000
2
2 10 1
4 4 1 1 200...1
10 10 2 10 1
9 9 9 9 3 3
⋅ +
| `
⋅ + ⋅ + · ⋅ + · · ·

. ,
2
999
666...67
1 2 3
®
14
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2000. godine, 7. razred
15
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2000. godine, 7. razred
26
12. Zadatak
16
Teretni voz dug 110 metara krecuci se brzinom od 30km/h sustize pjesaka u 9 sati i
10 minuta i prolazi ga za 15 sekundi. U 9 sati i 16 minuta voz susrece drugog
pjesaka i mimoilazi se sa njim za 12 sekundi. U koliko sati ce se sresti pjesaci?
Rjeenje:
U svakoj sekundi voz prede
30000
3600
m , odnosno
25
.
3
m Ako pjesak za 15 sekundi prede
x metara, tada voz prede 110+ x , pa je
25
110 15, tj. 15 ,
3
x x m + · ⋅ · tj. brzina prvog
pjesaka
1
1 .
m
v
s
· Ako drugi pjesak za 12 sekundi mimoilazenja prede y metara, za to
vrijeme voz prede 110 - y , pa je
25
110 12, . 10 ,
3
y tj y m − · ⋅ · sto znaci da je brzina
drugog pjesaka
2
5
/ .
6
v m s · Za 6 minuta voz je presao
25
6 60 3000 .
3
m ⋅ ⋅ · Ako su se
pjesaci sreli poslije t sekundi, tada je | )
5
1 360 3000, 1800 30
6
t t t ′′ ′ ⋅ + − ⋅ · · · , sto
znaci da se susret dogodio u 9 sati i 40 minuta ®
13. Zadatak
17
Ako su a i b pozitivni brojevi | ) 0 a b > > takvi da je
2 2
4 , a b ab + · tada je
a b
a b
+

iracionalan broj. Dokazati.
Rjeenje:
Ako lijevoj i desnoj strani jednakosti
2 2
4 a b ab + · dodamo i oduzmemo 2 ab dobijamo:
| )
2
6 a b ab + · | ) 1.1
| )
2
2 a b ab − · | ) 1.2
Dalje iz (1.1) i (1.2 ) slijedi:
| )
| )
2
2
6
, 3.
2
a b
ab a b
ili
ab a b
a b
+
+
· ·


16
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2001. godine, 7. razred.
17
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2006. godine, 7. razred.
27
Pretpostavimo da je 3 racionalan broj, tj. broj oblika
p
q
, pri cemu su p i q uzajamno
prosti brojevi. Dakle,
p
q
= 3 . Kvadriranjem ove jednakosti dobijamo:
2 2
3 , p q · odakle
zakljucujemo da 3|
2
p ( p i q su uzajamno prosti, pa su takvi i njihovi kvadrati), odnosno
da 3| . p Iz ove relacije slijedi da postoji broj , s takav da je 3 . p s · Dalje je
| )
2
2 2 2
3 3 , 3 , s q ili q s · · odakle, analogno prethodnom rezonovanju zakljucujemo da
3| . q Relacije 3| p i 3| q su u suprotnosti sa pretpostavkom da su p i q uzajamno
prosti brojevi, sto pokazuje da ne postoji razlomak koji je jednak 3 ®
14. Zadatak
18
Za realne brojeve a i b vazi nejednakost
2
1
1
ab
a b
+
| `
<

+
. ,
. Dokazati da je apsolutna
vrijednost jednog od brojeva a i b manja od 1, a drugog veca od 1.
Rjeenje:
Mora biti 0, a b + ≠ tj, , a b ≠ − pa datu nejednakost transformisemo na oblik
| ) | )
2 2
1 , ab a b + < + odakle je
2 2 2 2
1 0, a a b b − + − < odnosno,
| )
2 2 2
1 1 0. a b a − − − < Odavde dobijamo
| ) | )
2 2
1 1 0, a b − − < pa je
2
1 0 a − < i
2
1 0 b − > , ili obrnuto, tj.
2 2
1 0 1 0. a i b − > − <
Odavde je
2
1 a > i
2
1 b < , odnosno 1 1 a i b > < , ili obrnuto, sto je i tvrdeno ®
15. Zadatak
19
Postoje li prirodni brojevi m i n , takvi da su brojevi
2
m n + i
2
n m + kvadrati
prirodnih brojeva?
Rjeenje:
Za prirodne brojeve m i n vazi samo jedna od tri relacije: , . m n m n ili m n · > <
Pretpostavimo da je . m n · Tada vazi
2 2
m n k + · , ili
| )
2
2 2 2 2 2
2 1 1 m k m n m m m m m < · + · + < + + · + , tj. | )
2
2 2
1 m k m < < + . Odavde
slijedi da postoje prirodni brojevi i m k takvi da je 1 m k m < < + sto nije moguce.
18
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2000. godine, 7. razred
19
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2001. godine, 7. razred
28
Neka je m n > . Tada je
2 2
m n k + · , odakle dobijamo
| )
2
2 2 2 2
1 m k m n m m m < · + < + < + , sto se svodi na prethodni, nemoguci slucaj.
Provjerimo tacnost relacije . m n < Postupajuci slicno kao u prethodnim slucajevima, iz
2 2
n m p + · dobijamo | )
2
2 2
1 n p n < < + , sto je nemoguce. Dakle, trazeni prirodni
brojevi i m n ne postoje ®
16. Zadatak
20
Za koje vrijednosti realnog broja a jednaina 1 1 x x a − + + · ima:
a) najvie rjeenja,
b) nema rjeenja,
c) ima tano dva rjeenja?
Rjeenje:
Nacrtajmo grafik funkcije 1 1 . y x x · − + + Prema definiciji apsolutne vrijednosti broja,
odnosno izraza vazi:
1, 1
1 ,
1 , 1
x za x
x
x za x
− ≥
¹
− ·
'
− ≤
¹
i
1, 1
1 ,
1, 1
x za x
x
x za x
+ ≥ −
¹
+ ·
'
− − ≤ −
¹
pa je
1 1, 1
1 1, 1 1,
1 1, 1
x x za x
y x x za x
x x za x
− − − ≤ −
¹
¹
· − + − − ≤ ≤
'
¹
+ + − ≥
¹
odnosno,
2 , 1
2, 1 1.
2 , 1
x za x
y za x
x za x
− ≤ −
¹
¹
· − ≤ ≤
'
¹

¹
Grafik funkcije prikazan je na slici 2.
Presjek grafika funkcije i prave y a · , odreduje broj rjesenja date jednacine
a) Najvise rjesenja se dobija za 2 a · (
| }
1,1 x ∀ ∈ − je rjesenje jednacine).
b) Ako je 2 a < prava y a · ne sijece grafik funkcije, i jednacina nema rjesenja.
c) Ako je a >2, jednacina ima samo dva rjesenja (apscise tacaka A i B) ®
20
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2000. godine, 8. razred
Slika 2.
29
17. Zadatak
21
Petar i Ivana stanuju u istom soliteru u kojem svaki sprat ima po 10 stanova.
Stanovi pocinju od prvog sprata i numerisani su brojevima 1, 2, 3... Petar stanuje na
spratu ciji je broj jednak broju stana u kojem stanuje Ivana. Zbir brojeva stanova
Ivane i Petra je 239. Koji je broj stana u kojem stanuje Petar?
Rjeenje:
Neka je 1 x + broj Ivaninog stana | ) 0 . x > Prema uslovu 1 x + je istovremeno broj sprata
na kojem stanuje Petar. Oznacimo sa 10x y + broj Petrovog stana | ) 0 9 . y ≤ ≤ Na
osnovu uslova i naznacenih pretpostavki formiramo jednacinu | ) | ) 1 10 239, x x y + + + ·
odnosno, 11 238. x y + · Odavde je
238
,
11
y
x

· ili
21 11 7
,
11
y
x
⋅ + −
· odnosno
7
21
11
y
x

· + . Iz poslednje jednacine zakljucujemo da x ∈N, samo ako je
7
11
y −
∈N,
sto je s obzirom na uslov | ) 0 9 , y ≤ ≤ moguce jedino za 7. y · Tada je 21, x · pa je
broj Petrovog stana 217 ®
18. Zadatak
22
Rijesi jednacinu:
| ) | ) | ) | ) | ) | )
1 1 1 1
1.
1 1 1 2 2 3 x x x x x x x x
+ + + ·
− + + + + +
Rjeenje:
Transformisimo lijevu stranu jednacine na sljedeci nacin:
1 1 1 1 1 1 1 1
1.
1 1 1 2 2 3 x x x x x x x x
| ` | ` | ` | `
− + − + − + − ·

− + + + + +
. , . , . , . ,
Poslije anuliranja
suprotnih izraza dobijamo
1 1
1,
1 3 x x
− ·
− +
pri cemu je 0, 1, 2 3. x x x i x ≠ ≠ t ≠ − ≠ −
Odavde se dobija kvadratna jednacina
2
2 7 0, x x − − · koju svodimo na oblik
2
2 1 8 x x − + · , tj, | )
2
1 8 x − · . Odavde je 1 2 2 x − · t , odnosno 1 2 2 x · t ®
21
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2002. godine, 8. razred
22
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2006. godine, 8. razred
30
19. Zadatak
23
Proizvod prvih n prirodnih brojeva | ) 1 2 3 1 , n n ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ naziva se,en faktorijel' i
oznacava se sa !. n Da li se iz proizvoda sto faktorijela: 1!, 2!, 3!, ...,99!, 100! moze
izostaviti samo jedan, tako da proizvod ostalih 99 faktorijela bude kvadrat nekog
broja?
Rjeenje:
Moze! Treba izotaviti broj 50!, jer je 1!2!3!4! 97!98!99!100! P · ⋅ ⋅ ⋅ =
| ) | ) | ) | ) | ) | )
| )
100 99 98 97 4 3 2
1 1 2 1 2 3 1 2 3 4 1 2 3 4 97 98 1 2 3 4 97 98 99
1 2 3 4 97 98 99 100 1 2 3 4 97 98 99 100.
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ · ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
Svi stepeni sa neparnom osnovom su kvadrati, jer su im izlozioci parni, odnosno djeljivi sa
2, a stepeni sa parnom osnovom imaju neparne izlozioce. Daljom transformacijom
dobijamo:
| )
98 98 96 4 2 2
2 3 4 97 98 99 2 4 6 98 100 P · ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ·
| )
2
49 49 48 2
2 3 4 97 98 99 ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ | ) · ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ 50 49 3 2 1 2
50
| ) ! 50 2 99 98 97 4 3 2
2
25 2 48 49 49
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ®
20. Zadatak
24
Ako su , x y i z realni brojevi za koje vazi
2
2
2
2
2
2
x yz x
y zx y
z xy z
¹ + ·
¹
+ ·
'
¹
+ ·
¹
dokazati da je
1 1
.
2 2
x y z + + − ·
Rjeenje:
Neka je . a x y z · + + Sabiranjem desnih i lijevih strana
dobijamo: | )
2
2 2 2 2
2 2 2 , a x y z x y z xy xz yz x y z a · + + · + + + + + · + + · odakle
slijedi da je: | )
2
1 0. a a a a − · − · Iz poslednje jednakosti je 0 a · ili 1. a · Za obje
vrijednosti broja a je
1 1 1 1 1
2 2 2 2 2
x y z a a + + − · − · − · t · ®
23
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2000. godine, 8. razred
24
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2002. godine, 8. razred
31
3 . G E O M E T R I J A
32
33
3.1. Predmet geometrije
Nas okruzuje mnostvo predmeta koje mozemo posmatrati i izucavati vodeni razlicitim
interesima. Tako nas moze zanimati njihova velicina, hemijski sastav, tvrdoca, boja, oblik
itd., pa zavisno od osobina tijela koje nas interesuju i koje istrazujemo, to istrazivanje
moze da spada u podrucje geometrije, hemije, fizike itd.
Jednostavnije receno, geometrija je nauka koja ispituje oblik, velicinu i medusobni polozaj
predmeta. Kako te osobine nazivamo geometrijskim, to se moze reci da je geometrija
nauka koja proucava geometrijske osobine predmeta. Za geometriju nijesu znacajna
druga svojstva predmeta koja nijesu geometrijska (na primjer tezina, boja, hemijski sastav
itd.).
Dio geometrije koji se bavi geometrijskim figurama u ravni zove se planimetrija (latinski
planus znaci ravan), dok stereometrija proucava geometrijske figure cije sve tacke nijesu
u jednoj ravni (grcki stereo znaci prostor).
Predmet kod koga nas interesuju samo oblik, velicina i polozaj (tj. njegova geometrijska
svojstva) nazivamo geometrijskim tijelom ili, kratko, tijelom. Geometrijsko tijelo zauzima
ograniceni dio prostora. Tijelo ima tri dimenzije: duzinu, sirinu i visinu.
Tijelo je od ostalog dijela prostora odvojeno svojom povrsi. Povrs ima dvije dimenzije:
duzinu i sirinu. Na primjer, povrs je sjenka koju osvijetljeni predmet baca na tlo ili na
zaklon. Pribliznu predstavu povrsi daju nam, na primjer, mjehur od sapunice, list sasvim
tanko izvaljanog metala, list tanke hartije itd.
Za povrs koja potpuno ogranicava neko tijelo kazemo da je zatvorena.
Takve su na primjer, povrs lopte (ova povrs zove se sfera), povrs kocke itd sto je
prikazano na slici 3.
Povrs koja ne ogranicava tijelo nazivamo otvorenom povrsi; takve su, na primjer, uglasta i
talasasta povrs (slika 4.).
Povrsi koje imaju oblik mirne povrsine vode nazivamo ravnim povrsima, ili ravnima.
Ravan se beskrajno prostire u duzinu i sirinu. Na modelu ravan predstavljamo samo
jednim njenim dijelom. Ravan je, dakle, otvorena beskrajna povrs.
Slika 4.
Slika 3.
34
Liniju cesto zamisljamo: kao putanju kojom je ptica sljetjela s drveta na zemlju, kao
putanju bacene lopte, kao putanju aviona, vjestackog satelita, kosmickog broda, uopste
kao putanju kojom se neko tijelo krece.
Dvije povrsi mogu se sjeci; njihov presjek je linija. Presjek dvije ravni je prava linija, ili
kratko prava (slika 5.).
Linija je zatvorena ili otvorena. Na primjer, kruznica je zatvorena linija, a spirala je
otvorena linija (slika 6).
Prava je najprostija linija, isto kao sto je ravan najprostija povrs. Tacka je presjek dviju
linija (slika 7.).
Geometrija kao nauka nastala je iz prakticnih covjekovih potreba, prije svega iz potrebe
mjerenja. Redovne poplave Nila u Egiptu zahtijevale su cesta mjerenja zemljista
posjednika da bi se izbjegli sukobi oko podjele zemljista i razrezivanja poreza. Gradenje
kanala za navodnjavanje, hramova i piramida, trazilo je mjerenje i znanje geometrije. Iz
egipatskih papirusa saznajemo da se vec u egipatskim skolama ucila prakticna geometrija.
Poslije Egipcana, geometriju su u staro doba najbolje poznavali Vavilonci. Ali tek su Grci
od cisto prakticne i zanatske geometrije Egipcana i Vavilonaca izgradili geometriju kao
nauku, uvodeci u nju umjesto ociglednog saznanja logicke dokaze i zakone deduktivnog
misljenja.
Slika 5.
Slika 6.
Slika 7.
35
U stvaranju geometrije (nauke) mnogi matematicari starog vijeka dali su svoj doprinos, ali
medu njima se najvise isticu: Apolonije, Arhimed i Euklid.
Ovaj poslednji velikan grcke matematike prvi je sistematizovao dotadasnja
znanja iz geometrije do kojih se doslo induktivnim putem kroz
dugogodisnje covjekovo iskustvo i objavio ih u svom naucnom djelu-
»Elementi« (oko 300.g.p.n.e.). To spominjemo zbog toga sto je to prvi i
vrlo uspjesan pokusaj deduktivnog zasnivanja i sto je od ogromnog
znacaja za raznovrsne primjene u tehnici, nauci i prakticnom zivotu.
Euklidovi Elementi (13 knjiga) izucavani su u skolama vise od 2000
godina, sve do naseg doba kada je i sistem geometrije usavrsen.
Velika zasluga pripada Euklidu sto je vrlo vjesto i potpuno izlozio osnove
geometrije i sav njen materijal sistematizovao u jednu cjelinu. On je definisao geometrijske
pojmove, uocio veci broj geometrijskih cinjenica podijelivsi ih u dvije grupe: aksiome i
teoreme. Formulisao je i dokazao sve do tada poznate cinjenice
pokazujuci ih u vidu teorema i rasporedujuci ih u jedan postupak i
logican lanac. Pored vrlo uspjesne i rigorozno sprovedene
deduktivne metode dokazivanja geometrijskih istina, valja
odmah istaci da Euklid nije uspio besprekorno logicki zasnovati
geometriju. Njegove definicije cesto su nejasne, novi pojmovi
definisani su pojmovima koje bi takode trebalo definisati. No,
najvaznije je to da je Euklidov sistem izgraden na malom broju
aksioma pa se on cesto pri dokazivanju poziva na ociglednost i sliku,
sto je u smislu geometrijskog dokaza sasvim neprihvatljivo.
Z A N I M LJ I V O S T I
Po predanju, na Ptolomejevo pitanje, ima li jednostavnijeg nacina da se nauci geometrija, Euklid je
odgovorio: "Nema kraljevskoga puta u geometriju."
Drugu anegdotu o Euklidu saopstava Stabaeus. Jedan ucenik je upitao Euklida sto ce dobiti
ucenjem geometrije. Euklid je pozvao roba da uceniku da novcic jer ucenik tezi za materijalnim
dobitkom, a ne za znanjem.
Za izgradnju geometrije najcesce se koriste tri osnovna pojma: tacka, prava i ravan. Tacan
i za matematicke svrhe potpun opis odnosa daju aksiome geometrije koji se rasporeduju u
pet grupa:
Ø 8 aksioma pripadnosti;
Ø 4 aksiome rasporeda;
Ø 5 aksioma podudarnosti;
Ø 1 aksioma paralelnosti;
Ø 2 aksiome neprekidnosti.
Polazeci od skupa ovih 20 aksioma, Hilbert, 1899. godine izvodi pojedine teoreme
Euklidove geometrije i dokazuje ih bez poziva na ociglednost.
Pored euklidske geometrije postoje i druge neeuklidske geometrije: projektivna geometrija,
geometrija Lobacevskog i geometrija Rimana.
U Euklidovoj geometriji, kroz jednu tacku van date prave moze se povuci samo jedna
prava, koja lezi u istoj ravni i ne sijece je. U geometriji Lobacevskog uvazavaju se svi
Euklidovi postulati, izuzev petog, koji glasi da takvih pravih ima beskonacno mnogo. U
Rimanovoj ravni ne moze se tackom izvan prave povuci ni jedna paralela sa tom pravom.
Euklid
36
U geometriji Euklida: ''zbir unutrasnjih uglova u trouglu iznosi 180'', a u geometriji
Lobacevskog ''zbir unutrasnjih uglova u trouglu manji je od 180'', dok u geometriji Rimana
taj zbir je veci od 180''.
Uobicajeno je da skolsku matematiku dijelimo na geometriju i aritmetiku (algebru). U prvoj
ucimo o figurama u drugoj o brojevima. Ali isto tako uvidamo da to nijesu sasvim odvojene
oblasti - postoje -''mostovi'' koji ih vezuju. Jedan (prvi) most je mjerenje. Figure imaju neka
svojstva koja se mogu izrazavati brojevima: linije-duzinu, povrsi povrsinu, tijela zapreminu
i sl. U aritmetici, pak, sluzimo se raznim dijagramima, graficima i skalama da bismo
predstavili odnose medu brojevima (brojevna prava) i sl. Sto vise ulazimo u matematiku i
njene tajne uvidamo da je tih ''mostova'' sve vise.
U novije vrijeme, negdje od pocetka proslog vijeka, matematicari nastoje da cijelu
matematiku (aritmetiku, geometriju i druge matematicke discipline) postave na jedinstvene
temelje. Jedan od glavnih ''kamena temeljaca'' su skupovi.
Geometrijskim mjestom tacaka
25
(g.m.t.) nazivamo figuru koja se sastoji iz svih tacaka
ravni koje imaju odredeno svojstvo. Na primjer, kruznica je g.m.t. jednako udaljenih od
date tacke. Ili, g.m.t. jednako udaljenih od dvije date tacke A i B je simetrala duzi AB.
Sustinski doprinos g.m.t. u konstruktivnim zadacima se sastoji u sljedecem: Ako treba
konstruisati figuru X koja zadovoljava dva uslova, prvo se konstruise figura F
1
kao g.m.t.
ravni koja zadovoljava prvi uslov, zatim figura F
2
kao g.m.t. koja zadovoljava drugi uslov.
Trazena figura X pripada presjeku figura F
1
i F
2
.
3.2. Konstruktivni zadaci
Izvrsiti geometrijsku konstrukciju neke figure znaci odrediti sve tacke te figure koristeci se
samo sestarom i lenjirom. Zato kad se govori o konstruisanju neke figure ili elementa te
figure, misli se na geometrijsko konstruisanje.
Lenjir je instrument pomocu kojeg se moze konstruisati:
• proizvoljna prava koja sadrzi datu tacku,
• prava koja prolazi kroz dvije tacke,
• poluprava sa datim krajem i jos jednom svojom tackom,
• duz ciji su krajevi poznati.
estar je instrument kojim se mogu konstruisati:
• kruznica sa datim poluprecnikom i centrom,
• kruznica sa datim poluprecnikom i koja sadrzi datu tacku,
• kruzni luk kojem je poznat centar kruznice kojem pripada i dvije krajnje tacke,
• prenijeti datu duz na datu pravu od date tacke.
Svaki konstruktivni zadatak se sastoji iz cetiri etape:
1. analiza zadatka,
2. konstrukcija,
3. dokaz,
4. diskusija.
25
Dr Radoje Scepanovic, Dragoje Kasalica, ZBIRKA ZADATAKA IZ MATEMATIKE, za I razred
srednjih skola, Podgorica, 20001.godine.
37
1. Analiza zadatka, predstavlja trazenje nacina da se dode do rjesenja, pri cemu se
obicno koristi pomocni crtez (crtnje figure sa datim elementima). Polazi se od
pretpostavke da je zadatak rijesen, pa se zatim uocavaju veze izmedu datih
podataka i figure koju treba konstruisati, tj. vrsi se izbor metode rjesavanja;
2. Konstrukcija se sastoji u tome da se na osnovu zakljucaka donijetih u analizi
konstruise figura konacnim brojem elementarnih i osnovnih konstrukcija;
Neke osnovne konstrukcije su:
2.1 sredina date duzi;
2.2 simetrala duzi:
2.3 simetrala ugla;
2.4 duz podudarna datoj duzi;
2.5 tacka N simetricna tacki M u odnosu na pravu p;
2.6 normala iz tacke A na pravu p;
2.7 prava koja prolazi kroz datu tacku M i paralelna je datoj pravoj p:
2.8 za datu duz AB i ugao α odrediti skup tacaka C takvih da je ∠BAC= α ;
2.9 za date duzi cije su duzine a i b konstruisati duz cija je duzina ab .
Osnovne konstrukcije se zasnivaju na poznatim teoremama, te ih cesto ne dokazujemo.
Konstrukcija je kompletna ako se svaki korak opise.
3. Dokaz ima za cilj da utvrdi, koristeci sve poznate aksiome i teoreme, da li dobijeno
rjesenje ispunjava uslove zadatka. Ukoliko je neka cinjenica takva da vec nacin
konstrukcije potvrduje da ona ispunjava uslove zadatka, kaze se da je to tacno po
konstrukciji.
4. Diskusija treba da ispita uslove rjesivosti i da otkrije sva rjesenja zadatka.
3.3. Zadaci sa rjeenjima
1. Zadatak
26
Kroz datu tacku konstruisati pravu koja od krakova datog ugla odsijeca jednake
odsjecke.
Rjeenje:
1) Analizirajuci zadatak (to jest trazeci nacin na koji ga treba rijesiti), pretpostavimo da je
on vec rijesen, to jest da je kroz tacku P (slika 8.) vec povucena prava p koja krake
ugla A sijece u tackama B i C tako da je AB=AC. Iz AB=AC zakljucujemo da su tacke
B i C simetricne u odnosu na osu s koja prolazi kroz tacku A, te da je zato BC . s ⊥
Odatle vidimo nacin rjesenja zadatka: prava p treba da je normalna na simetralu s
datog ugla α (ova simetrala je istovremeno i osa simetrije za tacke B i C).
2) Sada je jednostavno izvesti konstrukciju. Prvo se konstruise simetrala s ugla α , a
zatim se iz tacke P konstruise normala p - prava trazena u zadatku na simetralu s .
26
Dr Milica Ilic-Dajovic, GEOMETRIJA za I razred gimnazije, Zavod za izdavanje udzbenika
Republike Srbije 1961. godine.
38
3) Treba dokazati da B i C – presjecne tacke prave p i krakova ugla α - zadovoljavaju
uslove zadatka, t.j.da je AB=AC. Zaista, simetrala s je i osa simetrije krakova tog
ugla, pri tom je duz koja spaja dvije simetricne tacke B i C normalna na s . Posto je
BC⊥ s (po konstrukciji), zakljucujemo da su B i C dvije simetricne tacke u odnosu na
s i da je, na osnovu poznatog svojstva simetrale dviju tacaka, AB=AC, sto je i trebalo
dokazati.
4) Potrebno je jos ispitati da li je zadatak moguc pod datim uslovima i koliko ima rjesanja
(ovo ispitivanje zove se diskusija). Zadatak je moguc jer se iz date tacke moze
kontruisati normala na datu pravu. Zadatak ima, ocigledno, samo jedno rjesenje
(usljed jedinstvenosti normale).
α
p
o
2. Zadatak
27
Konstruisati trougao ako su dati njegov obim i dva ugla.
Rjeenje:
1) Analiza. ÷ Neka je trougao ABC (slika 9.) trazeni trougao i neka su α i β njegovi dati
uglovi. Produzimo stranicu AB preko tacaka A i B.Iz tacke A konstruisimo na pravu AB
duz AA
1
=AC, iz tacke B duz B
1
=BC. Dobili smo duz A
1
B
1
= c b a + + i dva
jednakokraka trougla A
1
AC i BB
1
C kod kojih je ∠A
1
=
2
α
, a ∠B
1
=
2
β
, jer je α
spoljasni ugao prvog trougla, a β spoljasnji ugao drugog trougla. Dakle, u trouglu
A
1
B
1
C znamo jednu stranicu A
1
B
1
i dva nalegla ugla.Ovim elementima taj trougao
je jednoznacno odreden te se moze konstruisati.
2
α
2
β
β α
1
A
1
B
2) Konstrukcija. Na datu duz
1 1
B A = c b a + + konstruisimo uglove
2
α
i
2
β
; presjek
njihovih krakova je jedno tjeme C trazenog trougla. Sada konstruisimo simetrale duzi
27
Dr Milica Ilic-Dajovic, GEOMETRIJA za I razred gimnazije, Zavod za izdavanje udzbenika
Republike Srbije 1961. godine.
Slika 8.
Slika 9.
39
A
1
C i B
1
C; presjeci ovih simetrala i duzi
1 1
B A su druga dva tjemena trazenog
trougla. Trougao ABC je trazeni trougao (slika 10.).
2
α
2
β
β α
1
A
1
B
3) Dokaz. Tacka A je na simetrali duzi A
1
C, zato je AA
1
=AC=b . Tacka B je na simetrali
duzi B
1
C pa je BB
1
=BC= a . Prema tome je AB + BC + CA=
1 1
B A . Uglovi ∠A i ∠B
su spoljasnji uglovi jednakokrakih trouglova A
1
AC i BB
1
C. Stoga je ∠A=2( ∠A
1
),
∠B=2( ∠B
1
), sto znaci da je ∠A=α i ∠B= β , odnosno da trougao ABC
zadovoljava uslove zadatka.
4) Diskusija. Zadatak je moguc ako je, razumije se, < + β α 180, to jest
∠A
1
+∠B
1
<90 (sto znaci da je trougao A
1
B
1
C tupougli).
4.1. Zapazimo da se konstruisane simetrale sijeku van trougla A
1
B
1
C. Kad bi se one
sjekle na duzi
1 1
B A ili u trouglu A
1
B
1
C , zadatak ne bi bio moguc. To je u vezi sa
uslovom da, prirodno, mora biti < + β α 180, t.j. ∠A
1
+∠B
1
<90 ( sto znaci da
je trougao A
1
B
1
C tupougli, a simetrale stranica takvog trougla sijeku se van
trougla).
4.2. Dakle, zadatak je uvijek moguc kad je < + β α 180. Zadatak ima samo jedno
rjesenje, jer su tjeme C (na osnovu II pravila podudarnosti trouglova) i tjemena A i
B (na osnovu jedinstvenosti simetrala duzi) jednoznacno odredeni.
Slika 10.
40
3.4. Zadaci sa takmienja
Zadatak
28
Kvadrat je dvijema pravama podijeljen na dva kvadrata i dva pravougaonika. Koliki
su obimi datog kvadrata i dobijenih pravougaonika, ako su obimi dobijenih kvadrata
16 cm i 36 cm?
Rjeenje:
Stranica prvog kvadrata je 16 cm:4 = 4 cm, a stranica drugog kvadrata je
36 cm :4 = 9 cm. Sa slike 11. je ocigledno da je stranica velikog kvadrata
4 cm + 9 cm = 13cm, njegov obim 4·13 cm =52 cm. Stranice dobijenih
podudarnih pravougaonika su 4 cm i 9 cm, pa su njihovi obimi jednaki i
iznose 2·(4 cm + 9 cm) = 26 cm.
Zadatak
29
Dvije njive, jedna oblika kvadrata i druga u obliku pravougaonika imaju jednake
obime. Zbir tih obima je 320m, pri cemu je sirina pravougaone njive dva puta manja
od duzine njive u obliku kvadrata. Odrediti dimenzije kvadrata i pravougaonika.
Rjeenje:
Obim svake od njiva jednak je 320 : 2 = 160 m. Stranica kvadrata je 160 : 4 = 40 m, a
sirina pravougaonika je 40 : 2 = 20 m. Druga stranica je (160 – 20 2⋅ ) : 2 = 60 m.
3. Zadatak
30
U pravouglom trouglu ABC povucena je hipotenuzina visina CD. Neka su sredista
kateta AC i BC redom tacke E i F. Dokazati da je ugao EDF prav.
Rjeenje:
Trouglovi ACD i BCD su pravougli. Poznata nam je
osobina da je hipotenuza dva puta duza od odgovarajuce
tezisne duzi. Zbog toga je DE = EC, pa je ∆CDE
jednakokraki i DCE EDC ∠ · ∠ . Slicno, trougao CDF je
jednakokraki pa je i DCF CDF ∠ · ∠ .
Dakle, ° · ∠ · ∠ + ∠ · ∠ + ∠ · ∠ 90 ECF DCF DCE CDF EDC EDF (slika 12.).
28
Memorijal Aleksandar - Aco Pavicevic; Bar, 2007. godine, 3. razred
29
Ibid
30
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2003. godine, 6. razred
4
4
9
9
Slika 11.
Slika 12.
41
4. Zadatak
31
Konstruisati trougao ABC ako mu je dato: , 5cm c · cm b a 5 , 3 · − i 30 · β º.
Rjeenje:
Naka je ∆ABC (slika 13.) trazeni, tada uocimo tacku A
1
na stranici BC, takva da je C A AC
1
· =b pa je ∆A A
1
C
jednakokrak, a BA
1
= cm b a 5 , 3 · − . Prvo cemo
konstruisati ∆ABA
1
, jer su mu date stranica AB= 5cm,
ugao 30 · β º i stranica BA
1
= cm b a 5 , 3 · − ( na osnovu
SUS). Tacku C nalazimo u presjeku simetrala duzi AA
1
i produzetka stranice BA
1
.
Spajanjem tacke A, B i C dobijamo trazeni ∆ABC.
5. Zadatak
32
Tezisna duz i visina iz tjemena A u trouglu ABC dijele ugao α na tri jednaka dijela.
Koliki su uglovi trougla ABC?
Rjeenje:
Neka su D i E podnozja visine i tezisne linije iz tjemena A i neka je EF normalno na AC
(vidi sliku 14.). Trouglovi ABD, ADE i AEF su podudarni, sto treba dokazati.
Iz podudarnosti tih trouglova slijedi da je BD=DE=EF=x. Kako je
E podnozje tezisne duzi, to je BE=EC=2x. Kako je ∆CEF
pravougli trougao, a CE je dva puta vece od EF, slijedi da je
∠E=60º a ∠C=30 º, kako je ∠DAC=∠FEC=60º (kao uglovi
sa normalnim kracima), dobijamo da je 2ϕ =60º, ϕ =30 º. Otuda
je ∠A=3ϕ =90º i ∠B=60º.
6. Zadatak
33
Iz tjemena A, B i C jednakostranicnog ∆ABC povucene su poluprave Ax, By i Cz
tako da je ∠BAx =∠CBy =∠ACz =α . Dokazati da je ∆MNP jednakostranican, pri
cemu je Ax ∩ Cy = {M}, Ax ∩ By = {N}i By ∩ Cz= {P}.
Rjeenje:
Iz ∆AMC dobijamo ∠MAC+∠ACM+∠AMC=180º, odnosno
60º -α +α + ∠AMC=180º. Otuda je ∠ AMC=120º, odnosno
∠PMN=60º. Na isti nacin se pokazuje da je ∠MNP=60º.
Ovim je tvrdenje dokazano (slika 15.).
31
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2004. godine, 6. razred
32
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2003. godine, 6. razred
33
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2004. godine, 6. razred
B A
b a −
1
A
M
N
P
C
B A
α
α
α
A
F
C E
D
B
x x
2x
ϕ
ϕ
ϕ
C
Slika 13.
Slika 14.
Slika 15.
42
7. Zadatak
34
Dat je jednakostranican trougao ABC, stranica AB=12cm. Neka je M tacka na stranici AC,
tacka P podnozje normale iz M na AB, tacka Q podnozje normale iz P na BC i tacka R
podnozje normale iz Q na AC. Izracunaj rastojanje AM, ako se R poklapa sa M.
Rjeenje:
Obiljezimo trazenu duz AM sa x . Tada iz ∆APM je
2
x
AP · , pa
2
12
x
PB − · . Iz
∆PBQ je BQ=
4
6 )
2
12 (
2
1 x x
− · − , a QC=12-
4
6 )
4
6 (
x x
+ · − . Iz ∆QCR je RC=3+
8
x
. Iz
uslova M N ≡ slijedi AM+RC=12, odnosno cm x
x x
x 8 ; 9
8
9
; 12
8
3 · · · + + (slika 16.).
8. Zadatak
35
Dat je jednakokraki trougao ABC, kod koga je AC=BC. Simetrala ∠ABC sijece krak
AC u tacki D. Prava p sadrzi tacku D, normalna je na AD i sijece pravu AB u E.
Dokazati da je BE=2AD.
Rjeenje:
Neka prava p sijece BC u tacki F i neka je DM|BC. Trougao BEF je jednakokraki, jer je
simetrala ∠EBF normalna na osnovicu EF. Zakljucujemo da je
ED=DF. Kako je DM|BC, to je DM srednja linija ∆BEF, pa je
EM=MB. Tada je tezisna duz DM pravouglog ∆BDE jednaka
polovini duzi BE, tj. DM=
2
1
BE. Kako je ∆AMD jednakokrak
( ∠DAM=∠DMA=2ϕ ) to je DM=AD=
2
1
BE, pa je BE=2AD (slika
17.).
34
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2004. godine, 6. razred
35
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2005. godine, 6. razred
Q
C
B A
M
R
P
x
2
x
E
M
D
C
B A
ϕ
ϕ
ϕ 2 ϕ 2
F
Slika 16.
Slika 17.
43
9. Zadatak
36
Koliki je poluprecnik kruznice koja prolazi kroz tjeme C pravog ugla pravouglog
trougla ABC, podnozje H visine CH i tacku K koja je srediste katete BC, ako je
hipotenuza trougla jednaka c .
Rjeenje:
Prema uslovima zadatka je CK=KB. Kako je ∆CHB pravougli, to je CK=KB=KH. Sa M
oznacimo presjecnu tacku kruznice i katete AC. Kako ie ∠ MCK=90º, to je MK precnik
kruznice. Kako su tetive KC i KH jednake, to je precnik normalan na CH, sto znaci da je
MK|AB. Prema tome MK je srednja linija ∆ABC, tj.
c AB MK
2
1
2
1
· · . Trazeni poluprecnik je c MK r
4
1
2
1
· · (slika 18.).
10. Zadatak
37
Konstruisati pravilan sestougao cija je povrsina jednaka zbiru povrsina tri data
pravilna sestougla sa stranicama
2 1
, a a i
3
a .
Rjeenje:
Data su tri pravilna sestougla sa stranicama
2 1
, a a i
3
a . Potrebno je konstruisati pravilan
sestougao tako da njegova povrsina bude jednaka zbiru povrsina datih pravilnih
sestouglova, tj. ) (
2
3 3
2
3
2
2
2
1
a a a P + + · . Ako sa a oznacimo stranicu trazenog
sestougla, bice ·
2
a
2
3
2
2
2
1
a a a + + (*). Duz a se moze lako konstruisati primjenom
Pitagorine teoreme. Obiljezimo sa
2
t zbir prva dva sabirka desne strane napisane
jednakosti (*), tj. ·
2
t
2
2
2
1
a a + , pa se t konstruise kao hipotenuza pravouglog trougla sa
katetama
1
a i
2
a . Dalje je
2 2 2
a t a + · , pa se a konstruise kao hipotenuza pravouglog
trougla sa katetama t i
3
a . Na kraju se konstruise sestougao stranice a .
36
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2004. godine, 7. razred
37
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2006. godine, 7. razred
M
C
K
B H A
Slika 18.
44
11. Zadatak
38
Data je kruznica K (O, r) i dvije njene uzajamno normalne tetive BC i DE. Dokazati da
je AB
2
+ AC
2
+ AD
2
+ AE
2
= 4r
2
, ako je A tacka presjeka tetiva BC i DE.
Rjeenje:
Iz trougla MOE slijedi:
2 2 2
OM EM r + · ,
2 2 2
)
2
1
( )
2
1
( AB BC ED r − + ·
,
2 2 2
) ) (
2
1
( ) (
4
1
AB AC AB AE AD r − + + + ·
, pa je
(*)
2 2 2
) ( ) ( 4 AB AC AE AD r − + + · .
Iz trougla ONC slijedi:
2 2 2
NC ON r + · ;
2 2 2
)
2
1
( )
2
1
( BC AD ED r + −
;
2 2 2
) (
4
1
) ) (
2
1
( AC AB AD AE AD r + + − + · ,
pa je (**)
2 2 2
) ( ) ( 4 AC AB AD AE r + + − · . Sabiranjem (*) i (**) dobijamo
·
2
8r
2 2
) ( ) ( AB AC AE AD − + + +
2 2
) ( ) ( AC AB AD AE + + −
Sredivanjem poslednje jednakosti dobijamo trazenu jednakost (slika 19.).
12. Zadatak
39
Duzine kateta pravouglog trougla su 1 i 3. Nad hipotenuzom tog trougla je
konstruisan kvadrat tako da tjeme pravog ugla trougla ne pripada kvadratu. Naci
rastojanje tjemena C pravog ugla od centra kvadrata.
Rjeenje:
Podnozje normale iz tacke O (presjek dijagonala kvadrata) na prave CA i CB su tacke D i
E. Uocimo trouglove EBO i DAO i dokazimo njihovu podudarnost. Iz podudarnosti slijedi
da je OD=OE, odnosno da je cetvorougao ECDO kvadrat ciju duzinu dijagonale treba
izracunati · x |CO|=? Hipotenuza ABC je 10 · c , a dijagonala kvadrata odredenog je
5 2 · d . Oznacimo stranice kvadrata ECDO sa y , pa je
2 2
2y x · ...............................................................................(1)
Iz pravouglog trougla ∆DAO postavimo jednacinu
2 2 2
) 3 ( )
2
( y
d
y − − · ...........................................................(2)
Rjesavanjem jednacine (2) dobijamo da je 2 · y ili 1 · y .
Ocigledno je |CD| = |CE|=2, pa zamjenom u jednacinu (1) dobijamo
da je trazeno rastojanje x = 2 2 . (slika 20.)
38
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2003. godine, 7. razred
39
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2004. godine, 7. razred
M
N
O
A
E
C
B
D
O
F
G
A
C B E
Slika 19.
Slika 20.
45
13. Zadatak
40
Neka je ABC jednakokraki trougao sa pravim uglom kod tjemena C. Tacka D pripada
kateti AC, tacka G pripada kateti BC, a tacka E i F su redom podnozja normala iz D i
G na hipotenuzu AB. Ako je AC=1 i ako se povrsine trougla BGF i petougla CDEFG i
trougla ADE odnose kao 2 : 2 : 1, izracunati obim petougla CDEFG.
Rjeenje:
Oznacimo sa P povrsinu ∆ABC, sa P
1
povrsinu petougla ∆BFG, sa P
2
povrsinu
petougla CDEFG i sa P
3
povrsinu ∆AED. Data je kateta
jednakokrakog-pravouglog ∆ABC: 1 · a . Tada je
2
1
2
2
· ·
a
P .
Iz uslova zadatka je P=P
1
+P
2
+P
3
= 5 P
3
. Trouglovi BGF i AED
su jednakokrako-pravougli, pa je FG=FB i ED=EA, odakle je
(1) FG+FE+ED= 2 .
Neka je BF=
1
a i BG=
1
c . Tada je P
1
=
2
2
1
a
, a kako je P P
5
2
1
· to je
2 5
2
2
2
2
1
a a
· ,
odnosno
5
2
2
1
· a , tj.
5
10
1
· a i
5
2 2
2
1 1
· · · a BG c . Sada je
(2) GC=BC-BG=1-
5
5 2
=
5
5 2 5 −
.
Slicno, iz ∆AED je
2
2
3
a
P · i P P
5
1
3
· ( pri cemu )
2
ED a · , pa je
5
1
2
2
· a , odnosno
5
5
2
· a , a
5
5
2
2 2
· · · a AD c , odakle je
(3) CD=AC-AD=1-
5
10
=
5
10 5 −
.
Konacno, sabiranjem (1), (2) i (3) dobijamo obim petougla CDEFG (slika 21.):
O=FG+FE+ED+GC+CG=
5
10 5 2 2 5 10
5
10 5
5
5 2 5
2
− − +
·

+

+ .
40
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2003. godine, 7. razred
D
G
C
B
F E A
Slika 21.
46
14. Zadatak
41
Neka je ABC jednakokraki trougao kod koga je AC=BC i ugao pri vrhu C jednak je 20º.
Ako je M tacka na kraku BC i CM =AB, odrediti velicinu ∠AMB.
Rjeenje:
Neka je N tacka takva da je ∆MCN≅ ∆ABC(N je sa iste strane prave BC sa koje je i
tacka A).
∠NCA=∠NCM- ∠ACM=80º -20º=60º.
Kako je CN=CA trougao ACN je jednakostranican, pa je i
∠CNA=60º.
Slijedi da je
∠MNA=60º-20º=40º.
Trougao AMN je jednakokrak jer je AN=MN. Njegov ugao pri vrhu N je
∠MNA=∠CNA- ∠CNM=60º -20º=40º, pa je ugao pri osnovici ∠NMA=70º. Kako je
∠CMA=70º +80º =150º, pa je
∠AMB=180º -150º =30º (slika 22.).
15. Zadatak
42
Data je kocka ivice a cm. Neka je S jedno tjeme te kocke.
a) Izracunati povrsinu piramide cije su tri ivice kocke koje prolaze iz tacke S.
b) Odrediti odnos zapremina pomenute piramide i preostalog dijela kocke.
Rjeenje:
a) Povrsina piramide se sastoji od tri pravougla trougla cije katete imaju duzine a cm i
jednakostranicnog trougla ABC, stranice a 2 cm. Otuda je
2
2 2 2
) 3 3 (
2 4
3 ) 2 (
2
3 cm
a a a
P + · + ⋅ ·
b) Za izracunavanje zapremine piramide za osnovicu uzmimo
trougao ABS, a za visinu duz CS.
3
2
1
6
1
2 3
1
a a
a
V · ⋅ ⋅ · ,
3 3 3
2
6
5
6
1
a a a V · − · ,
pa je 5 : 1 :
2 1
· V V (slika 23.).
41
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2005. godine, 7. razred
42
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2003. godine, 8. razred
A
B
S C
M
N
C
B
A
º 20
Slika 22.
Slika 23.
47
16. Zadatak
43
U jednakostranicnom trouglu stranice a upisana je kruznica
1
k . Jedno tjeme trougla je
centar kruznice
2
k poluprecnika
2
a
. Izracunati povrsinu lika izmedu
1
k i
2
k .
Rjeenje:
Povrsinu dijela izmedu kruzne linije (slika 24.) dobijamo kao razliku povrsina kruznog
isjecka i trecine razlike povrsine trougla i kruga
1
k .
) 3
6
5
(
12 36 12
3
24 3
)
2
3
3
1
( 3 )
2
(
360
60
)
2
(
2 2 2 2
2 2
2
− · + − ·
⋅ −
− ·
π π π
π
π
a a a a
a a
a
P .
17. Zadatak
44
Jednakokraki trapez rotira oko ose koja sadrzi jedan njegov krak. Izracunati
povrsinu i zapreminu tako nastalog tijela, ako osnovice trapeza imaju duzine
cm 3 20 i cm 3 6 , a krak cm 14 .
Rjeenje:
Sa slike 25. se uocava da se povrsina rotacionog tijela moze
izracunati po formuli
4 3 2 1
M M M M P
T
− + + · povrsine
omotaca koji nastaju rotacijom trouglova ∆ABB
1
, ∆DCC
1
,
∆EBB
1
, i ∆ECC
1
.
43
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2006. godine, 8. razred
44
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2003. godine, 8. razred
C
B A
a
2
a
A
r
R
O
x
x
E
D
C
B
1
B
1
C
1
O
r
x
x
C
E
F
D
1
O
Slika 24.
Slika 25.
48
Kako je ∆ABE ~ ∆DCE, slijedi da je x x : ) 14 ( 3 6 : 3 20 + · , pa je 6 · x . Kako je ,
dalje, DF=
2
1
CD= 3 3 3 6
2
1
⋅ · ⋅ ⋅ , tada se iz pravouglog trougla ∆DEF dobija
FE 9
2 2 2
· − · DF x , pa je FE=3.
IZ ∆CDO
1
~ ∆DFE, slijedi FE r x CD : : · , pa je 3 : 6 : 3 6 r · , tj. 3 3 · r . Na
slican nacin se dobija 3 10 · R . Kako su izvodnice omotaca M
1
, M
2
, M
3
i M
4
odgovarajuce stranice zadanog trapeza, tada se mogu izracunati njihove povrsine.
Sprovodeci racunanje tih povrsina dobija se
2
) 3 91 327 ( 2 cm P
T
+ · π .
Postupajuci na slican nacin kao kod izracunavanja povrsine, zapreminu rotacionog tijela
izracunavamo po formuli
4 3 2 1
) ( V V V V V
T
+ + − · , gdje su
3 2 1
, , V V V i
4
V
zapremine kupa
koje nastaju rotacijom trouglova ∆ABB
1
, ∆DCC
1
, ∆EBB
1
, i ∆ECC
1
. Posto se mogu
izracunati visine tih kupa, dobija se da je
3
1946 cm V
T
π · .
18. Zadatak
45
Osnovice trapeza su AB=50cm i CD=30cm. Osnovica CD produzena je preko
tjemena C do tacke M. Koliko je rastojanje CM, ako se zna da duz AM dijeli trapez na
dvije figure jednakih povrsina?
Rjeenje:
Kako je
ABCD ANCD ABN
P P P
2
1
· ·

, (slika 26.) to je
) )( (
4
1
2
1
2 1 1
h h CD AB ABh + + ·
. Dakle,
) ( 80
4
1
25
2 1 1
h h h + ⋅ ·
,
pa je
2 1
4h h · , odnosno 1 : 4 :
2 1
· h h .
Kako je ∆ABM ~ ∆CMN, to je AB:CM= 1 : 4 :
2 1
· h h . Znaci, CM=
. 5 , 12
4
1
cm AB ·
19. Zadatak
46
Osnovna ivica pravilne trostrane prizme ABCDA
1
B
1
C
1
D
1
je AB = a , a visina je
CC
1
= 2 a . Neka je α ravan odredena tackama A,C
1
i sredistem ivice BB
1
, a β
ravan odredena tackama C, B
1
i sredistom ivice AB. Odrediti duzinu duzi koja
pripada presjeku ravni α i β i nalazi se unutar prizme.
45
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2004. godine, 8. razred
46
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2004. godine, 8. razred
B A
N
D C
2
h
M
1
h
Slika 26.
49
B
A
C
B
A
B
A C
1
1
1
1
K
N
M
L
x
1
x
2
x
a
2 a
Rjeenje:
Neka je K srediste bocne ivice BB
1
i L srediste osnovne ivice AB (slika 27.). Presjek prve
ravni i prizme je ∆AKC
1
, a presjek druge ravni i prizme je ∆LCB
1
. Uoceni trouglovi imaju
presjek duz MN= x ciju duzinu treba izracunati. Iz ∆ACC
1
,
∆ABK i ∆KC
1
B
1
izracunajmo redom
AC
1
2
=AC
2
+CC
1
2
=a
2
+2a
2
=3a
2
⇒AC
1
= 3 a ,
AK
2
= a
2
+
2 2 2 2
2
3
2
1
)
2
2
( a a a a · + · ⇒AK=
2
6
a ,
C
1
K
2
= a
2
+
2 2 2 2
2
3
2
1
)
2
2
( a a a a · + · ⇒ C
1
K =
2
6
a ,
Posmatrajmo prvo bocnu stranu ABB
1
A
1
, odnosno ∆ABB
1
. Duz MK= x
1
=
3
1
AK=
6
6
a ,
jer je tacka M teziste ∆ABB
1
i MK trecina tezisne duzi AK. Posmatrajmo zatim bocnu
stranu BCC
1
B
1
, odnosno ∆BC
1
B
1
. KN=
2
x =
3
1
C
1
K=
6
6
a , jer je tacka N teziste
∆BC
1
B
1
i KN je trecina njegove tezisne duzi C
1
K. Sada mozemo zakljuciti da je
∆AKC
1
~ ∆MKN , odakle je AC
1
: MN=AK : MK=KC
1
: KN, odnosno , 1 : 3 : 3 · x a
3 3 a x · ,
3
3 a
x · , MN=
3
3 a
.
20. Zadatak
47
Osnovna ivica pravilne trostrane piramide je 3dm. Piramida je presjecena sa ravni
koja sadrzi jednu osnovnu ivicu i normalna je na naspramnu bocnu ivicu i pri tome
je dijeli u odnosu 9 : 8, racunajuci od tjemena osnove. Izracunati povrsinu piramide.
Rjeenje:
Trouglovi AOS i ADE (slika 28.) su slicni jer je ∠AOS = ∠DEA = 90º (iz uslova zadatka) i
∠OAS =∠ADE (kao uglovi sa normalnim kracima). Iz uocene slicnosti postavimo
proporciju AD : AS = AE: AO, gdje djelimicnom zamjenom dobijamo:
AS AE a ⋅ ⋅ · 2
2
(1)
47
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2005. godine, 8. razred
Slika 27.
50
Dalje iz uslova zadatka imamo AE : ES = 9 : 8 i AS = AE + ES, pa je AE ES
9
8
· i
AE AS
9
17
· . Zamjenom u jednakost (1) dobijamo
34
9
· AE i
34
17
· AS
Iz pravouglog trougla AOS i pomocu Pitagorine teoreme je
2 2 2
AO AS OS − · , gdje je
3
2
3
3
2
· ⋅ ·
a
AO , dobijamo
2
11
2
· OS .
Primjenom Pitagorine teoreme na trougao ODS koji je takode
pravougli,
2 2 2
OS OD SD − · , gdje je
2
3
2
3
3
1
· ⋅ ·
a
OD , izracunajmo visinu bocne strane
2
5
· SD . Konacno zamjenom u formuli
2
2
) 5 3 (
4
9
2
3
4
3
dm
SD a a
P + ·

+ ·


h H
D
O
E
S
C
B
A
Slika 28.
51
4 . L O G I K A I K O M B I N A T O R I K A
52
53
4.1. Logiki i kombinatorni zadaci
Matematicka logika i kombinatorika se izucavaju u srednjoj skoli, a samo neki njihovi
elementi u dodatnoj nastavi matematike, odnosno kroz izborni predmet Matematicka
radionica – kombinatorika i elementarna teorija brojeva, u VII razedu devetogodisnje
osnovne skole. Na nasim takmicenjima, pored ostalih, zadaju se logicki i kombinatorni
zadaci za cije rjesavanje je dovoljno matematicko znanje koje se stice tokom osnovnog
skolovanja.
Ucenika osnovnoskolskog uzrasta najlakse je zainteresovati za matematiku ako ga
stavimo u situaciju da rjesava raznovrsne i zanimljive zadatke. Pri rjesavanju
nestandardnih zadataka dolazi do izrazaja logicko i stvaralacko misljenje i osjecaj
zadovoljstva kad se samostalno rijesi tezi zadatak. Zadovoljstvo je kruna umnog napora,
procesa misljenja i zakljucivanja kroz koje je ucenik prosao. Matematicki problemi nas uce
pazljivom citanju teksta, pravilnom uocavanju bitnog, tacnom izrazavanju i zakljucivanju.
Na pocetku svake teme preporucljivo je ucenicima zadavati karakteristicne zadatke i na taj
nacin ih uvoditi u metodologiju rjesavanja nestandardnih zadataka.
U ovom tekstu je izabran jedan broj raznovrsnih, karakteristicnih nestandardnih zadataka
sa nasih takmicenja, koji mogu pomoci da se ucenici lakse uvedu u metodologiju njihovog
rjesavanja.
Nastavnikova uputstva, po pravilu, treba da podsticu i razvijaju kreativnost kod svakog
ucenika pojedinacno s ciljem razvijanja njegovih matematickih sposobnosti.
4.2. Logiki zadaci
Logicki zadaci, u najsirem smislu, nijesu samo klasicni logicki zadaci vec i bilo koji drugi
gdje je rjesenje dobijeno na osnovu uvjerljivog logickog rasudivanja i sa malo
izracunavanja. To su glavolomke, odnosno zadaci za razvijanje ostroumnosti.
Logicki zadaci pripadaju raznim oblastima matematike: zadaci o „lazovima“; matematicki
rebusi; tekstualni zadaci; zadaci sa interesantnim svojstvima brojeva itd.
Dirihleov princip
Princip nazvan u cast njemackog matematicara P. G. L. Dirichlet (1805 – 1859), koristimo
u rjesavanju raznih zadataka, a narocito za dokazivanje postojanja objekata sa odredenim
svojstvom.
Dirhleov princip se najcesce iskazuje na popularan nacin u verziji „zeceva i kaveza“. Ako
je u m kaveza smjesteno n zeceva, pri cemu je m n > , onda mora postojati kavez u
kojeme su smjestena bar dva zeca.
U matematicki strozijoj formulaciji Dirihleov princip se moze iskazati na sljedeci nacin: Ako
se skup od n elemenata razbijen na m disjunktnih (nepresijecajuih) djelova, koji
nemaju zajednikih elemenata, gdje je m n > , onda e u krajnjem sluaju u jednom
dijelu biti vie od jednog elementa. Dirihleov princip se cesto primjenjuje u situacijama
koje na pvi pogled nemaju veze sa zecevima i kavezima i sl. Tako pomocu Dirihleovog
principa je moguce rjesavati zadatke iz djeljivosti brojeva, geometrije, skupova, nizova
brojeva itd. pri cemu je bitno shvatiti smisao zadatka i rasudivati postupno i logicki.
54
Primjer: Petnaest djecaka je sakupilo 100 oraha. Dokazite da su neka dva od njih sakupili
jednak broj oraha.
Rjeenje:
Pretpostavimo da nije tako, ocigledno je da djecaci nijesu sakupili manje od
105 14 2 1 0 · + ⋅ ⋅ ⋅ + + + oraha – protivurjecnost. Vazi tvrdenje: Neka dva od njih su
sakupili jednak broj oraha.
4.3. Kombinatorni zadaci
Oblast matematike koja se bavi izucavanjem mogucih rasporeda, metoda za
prebrojavanje i pravila grupisanja elemenata najcesce konacnih skupova zove se
kombinatorika.
Prilikom rjesavanja zadataka preporucljivo je koristiti pogodne graficke interpretacije npr.
crtanje odgovarajuceg stabla i pogodne nacine zapisivanja rasporeda.
Primjer: Pred vama je „TROUGAO“ sastavljen od rijeci TROUGAO:
T R O U G A O
R O U G A O
O U G A O
U G A O
G A O
A O
O
Na koliko nacina je moguce, krecuci se od slova do njemu susjednog slova, procitati rijec
TROUGAO? Na slici je dat jedan od mogucih nacina.
Rjeenje:
Pocetno slovo je T u lijevom gornjem uglu. Do sljedeceg slova R mozemo doci na dva
nacina (iduci u desno i dolje), TR se moze procitati na dva nacina. TRO mozemo procitati
na 4 2 2 · ⋅ nacina, jer se od slova R do sljedeceg slova O moze stici na dva nacina. Ova
se situacija ponavlja u svakom koraku, pa se rijec TROUGAO, iduci od slova do njemu
susjednog slova mozemo procitati na 64 2 2 2 2 2 2 · ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ nacina.
Mnogi kombinatorni zadaci se mogu rijesiti pomocu dva osnovna pravila: pravilo zbira i
pravilo proizvoda.
Pravilo zbira: Ako je presjek konacnih skupova A i B prazan i ako skup A ima m
elemenata, a skup B n to je broj elemenata njihove unije jednak n m+ .
55
Primjer:
Na jednoj polici u biblioteci je 30 razlicitih knjiga, a na drugoj 40 takode razlicitih knjiga.
Knjige na drugoj polici su razlicite od knjiga na prvoj polici. Na koliko nacina je moguce
izabrati jednu knjigu?
Rjeenje:
Knjigu sa prve police je moguce izabrati na 30 nacina, a sa druge na 40 nacina. Na kraju
knjigu je moguce izabrati na 70 40 30 · + nacina.
Pravilo proizvoda: Ako u skupu A ima m, a u skupu B n elemenata tada izbor po
jednog elementa iz skupova A i B mozemo uraditi na n m⋅ nacina.
Primjer: Ksenija ima tri suknje i cetiri bluze. Na koliko nacina ona moze da se obuce?
Rjeenje:
Suknju moze izabrati na 3, a bluzu na 4 nacina. Ksenija moze da se obuce na 12 4 3 · ⋅
nacina.
4.4. Zadaci sa rjeenjima
1. Zadatak
48
Kako se moze pomocu dvije posude od l 3 i l 7 sa cesme u cajnik nasuti tacno
l 2 vode?
Rjeenje:
Tok punjenja odnosno presipanja pogodno je predstaviti sa sljedecom semom:
Redni broj
punjenja,odnos
no presipanja
Punjenje, odnosno presipanje
Broj litara u
sudu od 3 litra
Broj litara u
sudu od 7
litara
1
Punjenje sa cesme suda od 3l.
l 3 l 0
2
Presipanje iz suda od 3l u sud od
7l.
l 0 l 3
3
Punjenje sa cesme suda od 3l.
l 3 l 3
4
Presipanje iz suda od 3l u sud od
7l.
l 0 l 6
5
Punjenje sa cesme suda od 3l.
l 3 l 6
6
Presipanje iz suda od 3l u sud od
7l.
l 2 l 7
7
Presipanje iz suda od 3l u cajnik.
l 0 l 7
48
Memorijal Aleksandar - Aco Pavicevic; Bar, 2006. godine, 5. razred
56
2. Zadatak
49
Kvadrat stranice cm a 4 · podijeljen je na kvadratne centimetre. Nacrtaj sliku i
prebroj koliko ima duzi, a koliko kvadrata na tako dobijenoj kvadratnoj mrezi?
Rjeenje:
Nacrtajmo kvadrat (slika 29.) i podijelimo ga na kvadratne centimetre. U dobijenoj mrezi
linija (duzi) imamo 10 duzi. Svaka duz je podijeljena na manje duzi sa 5 tacaka. Oznacimo
tacke na jednoj stranici sa D C B A , , , i E , pa duzi mozemo brojati po nekom sistemu:
AE AD AC AB , , , ; B C D E
BE BD BC , , ;
CE CD, ;
. DE
Znaci na jednoj duzi npr. AE ima: 10 1 2 3 4 · + + + duzi. Na svih 10 duzi ima ukupno
100 10 10 · ⋅ duzi.
Broj kvadrata cija je stranica cm 1 je 4·4, stranica cm 2 je 3·3, stranica cm 3 je 2·2 i jedan
kvadrat cm 4 . Dakle, kvadrata ukupno ima: 30 1 1 2 2 3 3 4 4 · ⋅ + ⋅ + ⋅ + ⋅ .
3. Zadatak
50
Iz grada A u grad B vode 3 puta , iz grada B u grad C vode 2 puta a iz grada C u grad
D 4 puta. Na koliko se razlicitih nacina moze stici iz grada A u grad D preko gradova
B i C bez vracanja u grad kroz koji smo jednom prosli?
Rjeenje:
Situacija opisana u zadatku prikazana je slikom 30.
• • • •
Iz grada A u grad C preko grada B stize se na 6 2 3 · ⋅ nacina. Grad B izostavljamo iz
dalje analize.
49
Memorijal Aleksandar - Aco Pavicevic; Bar, 2007. godine, 4. razred
50
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2004. godine, 6. razred
Slika 29.
Slika 30.
57
Nova situacija (kada iz A stizemo u D preko grada C) prikazana je na slici 31.
• • •
Sa slike31. zakljucujemo da iz grada A u grad D preko C stizemo na 24 4 6 · ⋅ razlicita
nacina.
4. Zadatak
51
Da li je moguce od bilo kojih 2005 prirodnih brojeva izabrati 25 tako da razlika
izmedu svaka dva od njih bude djeljiva sa 83? Dokazati.
Rjeenje:
U odnosu na dijeljenje sa 83 bilo kojih 2005 prirodnih brojeva mozemo rasporediti u 83
kategorije: u prvoj su brojevi koji su djeljivi sa 83, u drugoj su oni koji daju ostatak 1, u
trecoj su oni koji daju ostatak 2, ...u osamdeset trecoj su oni koji daju ostastak 82.
Buduci da je 13 83 24 2005 + ⋅ · , to znaci da postoji kategorija u kojoj ima bar 25
brojeva takvih da je razlika izmedu svaka dva od njih djeljiva sa 83 (Dirihleov princip).
Dokazimo da je razlika izmedu bilo koja dva iz iste kategorije djeljiva sa 83. Neka su
b i a prirodni brojevi koji pri dijeljenju sa 83 imaju jednake ostatke i neka je a b > . Iz
jednakosti r k b i r k a + ⋅ · + ⋅ · 83 83
2 1
, gdje je
0 2 1
, N k k ∈ i
1 2
k k > , a
{ ] 2 8 ,..., 2 , 1 , 0 ∈ r , pa je | ) 83
1 2
⋅ − · − k k a b . Prema tome razlika a b − je djeljiva sa 83.
Dakle, moguce je, a i dokazali smo da je razlika bilo koja dva od njih djeljiva sa 83.
5. Zadatak
52
Ukupna masa nekoliko sanduka je 10 tona, pri cemu je masa svakog sanduka manja
od jedne tone. Koliko je najmanje kamiona, nosivosti tri tone potrebno da bi se cio
teret od 10 tona prevezao odjednom (u jednoj turi)?
Rjeenje:
Ocigledno je neophodno 4 ili vise kamiona nosivosti 3 tone. Medutim, ako je teret od 10
tona rasporeden u 13 jednakih sanduka, dakle, svaki mase
10
13
tona, tada se ne moze sav
teret natovariti na 4 kamiona. Ako 13 sanduka tovarimo na 4 kamiona, tada po
Dirihleovom principu, bar na jedan kamion moramo staviti 4 sanduka. Medutim, taj teret ne
moze ponijeti kamion nosivosti 3 tone, jer je
10 40
4 3
13 13
⋅ · > tone. Nije tesko utvrditi da se
na 5 kamiona moze uvijek rasporediti 10 tona, tako sto na 4 stavimo izmedu 2 i 3 tone, a
ostatak na peti kamion. Dakle, potrebno je raspolagati sa najmanje 5 kamiona.
51
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2005. godine, 7. razred
52
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2000. godine, 8. razred
Slika 31.
58
6. Zadatak
53
Bracni par Mirko i Ljubica pozovu na veceru svoje prijatelje, tri bracna para. Posto
su svi stigli istovremeno, poceli su da se rukuju, pri cemu se svako rukovao sa
nekoliko ljudi, a niko se nije rukovao sa svojim bracnim drugom. Kada su zavrsili sa
rukovanjem Mirko je pitao svakog (i Ljubicu) koliko se puta rukovao. Dobio je
sedam razlicitih odgovora. Sa koliko se ljudi rukovala Ljubica?
Rjeenje:
Ocigledno je da je najveci broj rukovanja 6. Posto je dato 7 razlicitih odgovora oni mogu
biti: 0, 1, 2, 3, 4, 5 i 6. Neka se osoba A rukovala 6 puta. Ona se rukovala sa svima, osim
sa sobom i sa svojim bracnim drugom. Ostali su se rukovali bar po jednom sem bracnog
druga osobe A koja se nije rukovala (rukovala se 0 puta). Slicno utvrdujemo da se u
preostalom skupu (lica koja su se rukovala 1, 2, 3, 4 i 5 puta) nalazi osoba B koja se
rukovala 5 puta (sa osobom A i sa jos 4 osobe iz preostalog skupa). Bracni drug osobe B
se rukovao samo jednom (sa osobom A, ali ne i sa osobom B). Od preostale 3 osobe (koje
su se rukovale 2, 3 i 4 puta) osoba C rukovala se 4 puta (sa osobama A i B, sa Mirkom i
sa Ljubicom), a bracni par osobe C se rukovao 2 puta (sa osobama A i B). Preostaje da se
Ljubica rukovala 3 puta.
7. Zadatak
54
7. Gradani grada A uvijek govore istinu, gradani grada B uvijek lazu, a svaki
gradanin grada C naizmjenicno govori istinu i laz. Dezurni vatrogasac je telefonom
primio poruku iz jednog od ovih gradova: ,Kod nas je pozar!' - javio je jedan
gradanin. ,Gdje?'- pitao je dezurni vatrogasac. ,U gradu C' - odgovorio je isti
gradanin. U koji grad treba da ode vatrogasna ekipa?
Rjeenje:
Sigurno se nije javio gradanin iz A, jer on govori istinu, pa ne bi mogao dati lazan odgovor
„u gradu C“. Takode, nije moguce da je zvao gradanin iz C, jer bi u tom slucaju oba
odgovora bila tacna, ili bi oba bila lazna, sto se kosi sa pretpostavkom da je jedan odgovor
tacan a drugi lazan. Znaci, zvao je gradanin iz grada B, koji uvijek laze. Iz prvog
odgovora(„kod nas je pozar“) slijedi da pozar nije u B, a iz drugog („u gradu C“) da nije ni u
C. Dakle, pozar je u gradu A.
53
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2001. godine, 6. razred
54
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2001. godine, 7. razred
59
8. Zadatak
55
Na pravoj p dato je 8 tacaka, a na pravoj q , koja je paralelna pravoj p dato je 7
tacaka. Koliko ima: a) trouglova; b)cetvorouglova, cija su tjemena neke od tih
tacaka?
Rjeenje:
a) Neka su H i G F E D C B A , , , , , , tacke na pravoj p . Treba izbrojati, koliko je svega duzi
sa njima odredeno.Tacka A sa svih 7 tacaka obrazuje 7 duzi. Slicno vazi za tacku B , a i
za tacke H i G F E D C , , , , . Na ovaj nacin dobijamo 56 7 8 · ⋅ duzi. Medutim, tako su
sve duzi brojane dva puta – npr. duz AB brojali smo i kao duz BA. Zbog toga je na pravoj
p odredeno 28
2
7 8
·

duzi. Na slican nacin izbrojimo da je na pravoj q odredeno
21
2
6 7
·

duzi. Ako su dva tjemena na pravoj p , a trece tjeme moze da bude bilo koja
tacka sa prave q . Zakljucujemo da takvih trouglova ima 196 7 28 · ⋅ . S druge strane ako
su dva tjemena na pravoj q , a trece tjeme bilo koje tjeme sa prave p , tada takvih
trouglova ima 168 8 21 · ⋅ . Ukupno trouglova ima 196 + 198 = 364.
b) Izbrojali smo da na pravoj p ima 28, a na pravoj q 21 duz. Cetvorouglovi koje treba
da prebrojimo nastaju tako sto krajnje tacke bilo koje duzi sa prave p spojimo sa krajnjim
tackama bilo koje duzi sa prave q . Dakle cetvorouglova u ovom slucaju imamo
588 21 28 · ⋅ .
9. Zadatak
56
Na zemljistu oblika kvadrata | ) km km 1 1 × raste borova suma u kojoj ima 3110
stabala precnika 50 . cm Dokazati da se u toj sumi moze pronaci prostor za tenisko
igraliste duzine 25m i sirine 12m, na kojem nema nijednog stabla.
Rjeenje:
Kako je 1000:25,5=39,22 i 1000:125=80, zakljucujemo da se na
uocenu kvadratnu povrsinu moze smjestiti 39⋅ 80=3120
pravougaonika dimenzija 12mX25m, pri cemu izmedu njih
postoje trake siroke bar 50cm. Kako u sumi ima 3110 stabala,
znaci da postoji bar 10 pravougaonika u kojima nema stabala.
Dakle, zakljucujemo da se moze naci prostor za izgradnju
teniskog igralista, a da se ne sijeku stabla (slika 32.).
55
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2005. godine, 7. razred
56
Republicko takmicenje ucenika osnovnih skola, 2002. godine, 7. razred
Slika 32.
60
10. Zadatak
57
Na sahovskom turniru svaki igrac je odigrao po jednu partiju sa preostalim
ucesnicima turnira. Koliko je sahista ucestvovalo na turniru, ako je remijem
(nerijeseno) zavrseno 18 partija, sto iznosi 40% ukupnog broja odigranih partija.
Rjeenje:
Oznacimo sa m ( mCN) broj odigranih partija. Saglasno uslovima zadatka dobijamo
jednacinu 40%m=18, cije je rjesenje 45. Dakle, ukupno je odigrano 45 partija. Neka je n
( n CN) oznacava broj ucesnika turnira. Bilo koji od sahista odigrao je n -1 partiju (igrao je
sa svakim od preostalih n -1 sahista). Ukupno je odigrano
2
) 1 ( − n n
partija. Prema
uslovima zadatka dobijamo jednacinu
2
) 1 ( − n n
=45, pa je n ( ) 1 − n =90. Kako je
n ( ) 1 − n =10·9, zakljucujemo da je n =10, tj. da je na turniru ucestvovalo 10 takmicara.
11. Zadatak
58
Na jednom ostrvu postoji ukupno 9 drzava. Dokazati da na ovom ostrvu postoji
drzava koja medu njima ima paran broj prijateljskih drzava. Ako je drzava A
prijateljska sa drzavom B , onda je i drzava B prijateljska sa drzavom A.
Rjeenje:
Pretpostavimo da sve drzave imaju neparan broj prijateljskih drzava. Tada bi broj svih
prijateljstava bio jednak zbiru 9 neparnih brojeva, sto daje neparan broj. S druge strane,
taj broj je ocigledno djeljiv sa 2, jer mora biti jednak dvostrukom broju svih mogucih
parova prijateljskih drzava. Dakle, postoji bar jedna drzava koja ima paran broj prijateljskih
drzava.
57
Regionalno takmicenje ucenika osnovnih skola, 2003. godine, 7. razred
58
Savezno takmicenje ucenika osnovnih skola, 1997. godine, 6. razred

CRNA GORA VLADA CRNE GORE ZAVOD ZA KOLSTVO

NA A KOLA
Matematika i nadareni/e u enici/e

Podgorica 2007.

NA A KOLA Matematika i nadareni/e u enici/e Izdava : Zavod za kolstvo Urednik: dr Dragan Bogojevi Pripremili: Miljan Vujo evi , Milonja Ojdani i Miodrag Lali Dizajn i tehni ka priprema: Nevena abrilo Redakcija: Bo idar epanovi , Miodrag Vu elji , Ljubomir Kova evi i Nevena abrilo

Lektura: Jasmina Radunovi tampa: 3M Makarije Podgorica Tira : 500 primjeraka Podgorica 2007.

CIP – , 376. 1 – 056. 45 : 51 Na a kola: matematika i nadareni/e u enici/e / [pripremili Miljan Vujo evi , Milonja Ojdani i Miodrag Lali ]. – Podgorica : Zavod za kolstvo, 2007. (Podgorica : 3M Makarije). – 60 str. ; 25 cm Na vrhu nasl. str. : Crna Gora, Vlada Crne Gore. – Podatak o prire iva ima uzet iz impresuma. – Tira 500 ISBM 978 – 86 – 85553 - 39 - 4 ) – COBISS.CG – ID 12270352

2

ovom problematikom bavi emo se mnogo vi e ubudu e. DIREKTOR dr Dragan Bogojevi 3 . Njima su pokrivene sve oblasti predvi ene obrazovnim programom matematike za osnovnu kolu: algebra i aritmetika. Namjera nam je da uka emo kako se kroz rad u sekcijama i dodatnoj nastavi mogu pro iriti znanja i postignu a u enika/ca iz ovog predmeta. s namjerom da se nadarenim enicima/ama posveti vi e pa nje i pomogne nastavnicima/ama u realizaciji nastave matematike. geometrija i logika sa kombinatorikom. Nadamo se da emo vam na ovaj na in pomo i da lak e prepoznate takve u enike/ce.Po tovani/e kolege i koleginice. Nastala je kao odgovor na potrebe kolske prakse. Po to iskustvo pokazuje da se radu sa nadarenom djecom ne poklanja dovoljno pa nje. Posebno se vodilo ra una o izboru metoda i strategija za rad sa u enicima/ama koji pokazuju smisao za ovaj predmet. S po tovanjem. elja nam je da ovako koncipirana publikacija pru i podr ku i bude od koristi nastavnicima/ama u radu sa u enicima/ama koje/i pokazuju sklonost i interesovanje za ovaj predmet. U okviru publikacije je dat veliki broj zadataka koji su bili na takmi enjima enika/ca osnovnih kola u posljednjih deset godina. razvijate njihove individualne potencijale i podstakneta njihova dodatna interesovanja za matematiku. Nastavnici/e je tako e mogu koristiti za pripremanje u enika/ca za naredna takmi enja. Pred vama je jo jedno izdanje publikacije »Na a kola« Zavoda za kolstvo.

4 .

40 4............................ Zadaci sa takmi enja.......... 19 2............3.. 53 4............................................................2........................ Izbor zadataka...................................... ALGEBRA I ARITMETIKA ...................................................................... RAD SA NADARENIM U ENICIMA/AMA ................... 37 3.... Predmet geometrije ............................................................................. Logi ki i kombinatorni zadaci................................ Konstruktivni zadaci ....................................6.................................................................. 10 1......................... 7 1..................................... Zadaci sa rje enjima................................................................ 53 4.................... 36 3.. Istra iva ka metoda ...................1....................... 31 3......3..... 9 1.......1 Metode i oblici rada ......21 2...........................3.1. Logi ki zadaci ................... 51 4... 10 1. 12 2................................................................................................................... GEOMETRIJA ........................................ Zadaci sa rje enjima........4.................1......... Pro ireni dio nastavnih aktivnosti .......................................................4.......... 55 5 ...... Zadaci sa rje enjima.....................5............ Matemati ka takmi enja ............... 54 4............................SADR AJ 1.... LOGIKA I KOMBINATORIKA ... Matemati ke sekcije .......... Dodatna nastava .. 33 3............4............................................ 11 1... 21 3....... 11 1...................................2.................................................................................................................................................................................................................................2.....................................................2... Kombinatorni zadaci ......

6 .

1. RAD SA NADARENIM U ENICIMA/AMA 7 .

8 .

i stru no. Poznati vajcarski psiholog Pija e smatra da su osnovne mentalne strukture rezultat interakcije jedinke i njene sredine. pa su i postignu a enika1 ni a nego u drugim oblastima. Naj e kori ena i nau no prihvatljiva definicija nadarenosti. tokom kolovanja. U praksi naj e sre emo dva pitanja: 1) Koje osobine karakteri u u enike koji ispoljavaju smisao za matamatiku? 2) Kako kod u enika razviti sposobnosti za matematiku? U daljem tekstu podrazumijeva se u enika/ca U daljem tekstu podrazumijeva se nastavnika/ce 3 U daljem tekstu podrazumijeva se u enicima/ama 2 1 9 . neprestano pokre e nova i zanimljiva pitanja. est slu aj. nastava matematike zahtijeva od nastavnika2 dobro poznavanje metodike. i eti ki odgovoran zadatak. zbog kojih u nastavi ovog predmeta dolazi do povremenih te ko a. Usljed tradicionalnih pristupa i estih predrasuda ova pitanja su naro ito izra ena kod nastave matematike. pri emu se vodi ra una o individualnim osobinama i potencijalima u enika. jo uvijek. na alost. ne poklanja dovoljno pa nje. naslje a i iskustva. Postoji mnogo razloga (n ovom prilikom ne emo ukazivati). Otkrivanje i prepoznavanje nadarenih u enika je slo en. U razli itom ekonomsko-socijalnom miljeu. Metode i oblici rada Nastava kao slo en i dinami an proces. jedan broj djece ostaje nezapa en. Nastavnike treba osposobljavati da u svojim sredinama prepoznaju nadarene u enike. kako se ne bi pretvorila u te ak i neinterensantan predmet za ve inu u enika. Neophodno je aktuelizovati problematiku nadarenosti i iskoristiti postoje i zakonski osnov za organizovanje rada sa nadarenim u enicima3. temelji se na postignu ima enika. Naj e se to ostvaruje na asovima dodatne nastave ili matemati ke sekcije. ali isto tako i da pru e maksimalnu podr ku razvoju individualnih potencijala u enika. nailazimo na razli ite definicije nadarenosti. ali i pored toga. Pod nadareno u podrazumijevamo osobine u enika koje omogu avaju ostvarivanje izrazito natprosje nih postignu a u jednoj ili vi e oblasti ljudskih djelatnosti.1. po ev od 1921. longitudinalnim studijama. u enicima koji vole ovaj predmet. Ovo su specifi ni oblici nastave i zahtijevaju puno anga ovanje nastavnika. Zbog specifi nosti predmeta.1. ve ina nastavnika omogu ava da se detaljnije i dublje upoznaju sa ljepotama matematike. Radu sa nadarenim enicima treba pristupati planski. godine. Me utim. Prva sistematska i temeljna prou avanja nadarenih u enika u svijetu zapo eo je Luis Terman sa saradnicima tzv. Primjetno je da se talentovanoj djeci u na em dru tvu. to je. Izuzetno je zna ajno stvaranje ambijenta koji stimuli e nadarenu djecu da iska u svoje intelektualne sposobnosti. Iskusni nastavnici lako prepoznaju u enike koji posjeduju matemati ke sposobnosti. u ukupnoj populaciji nadarenost je zastupljena sa 2-3%. sa diferenciranim programima za pro ireni rad u istra iva kim radionicama. Prema mi ljenju psihologa. sazrijevanja i u enja.

1. pored redovne nastave. predvi a i pro ireni dio nastavnih aktivnosti. .2.osposobiti nastavnike da prepoznaju nadarene u enike.3. Osnovni ciljevi dodatne nastave su: .da nastavnici osavremene metodiku rada u dodatnoj nastavi. . . Zadatak nastavnika je da utvrdi 10 . podrobnije prostudiraju odre enu materiju. . . Preko dodatne nastave.obezbijediti potrebnu literaturu. . Na asovima dodatne nastave rad se u principu organizuje sa u enicima jednog razreda. Grupe ne mogu biti previ e brojne.podsticanje na samostalno bavljenje matematikom. Dodatna nastava Pod dodatnom nastavom podrazumijevamo rad sa u enicima koji pokazuju elju da se dublje upoznaju sa ovim predmetom. Matemati ku sposobnost kod u enika razvijamo tako to ih kroz razli ite oblike rada u imo kako da rje avaju probleme.pro irivanje i produbljivanje ste enih znanja. i ona nije predmet na eg interesovanja. nastavna sredstva i pristup posebnim izvorima znanja. .postojanje fleksibilnog orijentacionog programa rada.precizno koriste matemati ku simboliku.postavljaju smislena pitanja. u a na takmi enjima poja ava se i produbljuje znanje u enika ste eno na asovima redovne nastave.razvijanje interesovanja u enika za matematiku. Dopunska nastava. rada u sekcijama. Pro ireni dio nastavnog plana ine: Slobodne aktivnosti i fakultativna nastava. .odabrati zadatke koji se odlikuju tematskom i problemskom raznovrsno u. Dodatna nastava.pokazuju spremnost i upornost u rje avanju zadataka. Dopunska nastava se organizuje za u enike koji tokom redovne nastave nijesu u stanju da usvoje znanja na nivou minimalnih zahtjeva programskih ciljeva. ali i da poja aju rad sa nadarenim u enicima.na razli ite na ine rje avaju zadatke.razvijanje matemati kih sposobnosti u enika. Za uspje no izvo enje dodatne nastave potrebno je: .podsticanje u enika da razvijaju stvarala ke sposobnosti. Pomo djeci sa posebnim potrebama (nadarena djeca i djeca sa smetnjama u razvoju). 1. . . . Pro ireni dio nastavnih aktivnosti Plan devetogodi nje osnovne kole.Smisao za matematiku pokazuju u enici koji umiju da: . Svaki oblik pro irenih aktivnosti ima svoje specifi nosti u smislu razvijanja interesovanja za u enje. na nivou grupa.

intelektualnim karakteristikama u enika i njihovim eljama. Preporu ljivo je da se na kolskim takmi enjima daju zadaci koji su uskla eni sa ciljevima predmetnog programa. Na ovim asovima u enike treba posmatrati kao male istra iva e. Matemati ka takmi enja Matemati ka takmi enja su jedan od uspje nijih oblika podsticanja u enika za u enje matematike. Bilo bi neopravdano i krajnje necjelishodno tra iti od u enika da brzo. Savezno i Balkanijada. nuditi im zaklju ke i gotova rje enja. ali i rad u okviru matemati kih sekcija. obaveze nastavnika su ve e. republi ko takmi enje i takmi enje u enika jugoisto ne Evrope (Balkanijada). 1. to e koristiti kolama da razviju mjere za pobolj anje postignu a u enika. Na sekcijama se obra uju razli ita poglavlja matematike. esto se u praksi poistovje uju dodatna nastava i matemati ka sekcija. povr no i nedovoljno studiozno donose sudove. dodatne nastave. Pripreme za takmi enja obavljaju se na asovima redovne nastave. Svi enici koji vole matematiku mogu biti lanovi matemati ke sekcije. a samim tim i razli itog obrazovnog nivoa. 1. Izbor zadataka za Republi ko takmi enje se uskla uje sa programom rada u dodatnoj nastavi. Za u enike osnovne kole od 2007. Jasno je da nastavnik mora obratiti posebnu pa nju ne samo na izbor sadr aja. Matemati ke sekcije Razvijanje i produbljivanje interesovanja za izu avanje matematike mo e se ostvariti i u okviru matemati ke sekcije. a nedopustivo. odnosno sa njegovim naprednijim zahtjevima. Dobro osmi ljen i sistematski vo en as. Na takmi enjima u enici upore uju svoja znanja sa vr njacima iz svoje i iz drugih kola. elju za rje avanje problema. odnosno sa razvijanjem pojedinih matemati kih ideja. Republi ko. i istrajnost koja se manifestuje ostvarivanjem definisanog cilja. ali sve zajedno. Treba jasno ustanoviti obim i kvalitet znanja kojima u enici raspola u. Nijedna od ove tri komponente pojedina no nije dovoljna za postizanje dobrih rezultata. regionalna. jer treba osmisliti zanimljiv program. Prilikom selekcije grupa pa nju treba posvetiti. ubudu e e vr iti detaljnu analizu ostvarenih rezultata u enika. godine organizuju se kolska takmi enja. pro iruje obrazovni nivo u enika i upoznaje ih sa zanimljivostima iz istorije matematike. matemati ke sekcije. nego i na metodi ki pristup. ili kroz samostalan rad u enika. Podsticanje nadarenih u enika na intezivno u enje i razvijanje interesovanja za matematiku treba da bude stalna briga kole.5. roditelja i dru tva u cjelini.kriterijume za formiranje grupa. Ispitni centar Crne Gore. ili nau nike koji slijede i svoje ideje tragaju za izumima i odgovaraju im rje enjima. kao organizator Republi kog takmi enja. ine dobru podlogu za uspje no bavljenje matematikom. Prilikom rada u sekciji.4. Primjeri sa kojima ete se upoznati u narednom dijelu ove publikacije predstavljaju zadatke sa pomenutih takmi enja. posebno u kolama sa manjim brojem u enika je veoma koristan. koji odgovara u enicima razli itog uzrasta. omogu ava utvr ivanje znanja ste enih na asovima redovne nastave. Ranije je broj takmi enja bio ve i: kolska. Prednost rada na asovima dodatne nastave je velika. 11 .

.. pa nju fokusiramo na istra iva ku ili razvojnu metodu. ali i da ta no i precizno predvidjaju..... .1. a to se tra i? Kako glasi uslov zadatka? 12 .............. Istra iva ka......... odgovor → 3. stalno tragaju za novim oblicima i metodama rada.. ... pronalaza ka ili poznata jo i kao heuristi ka metoda.. .. koja je veoma bliska metodi problemske nastave........... pitanje → 1. 5.. Osnovni zadatak nastavnika je da sigurnim putem vodi u enika do cilja... koje omogu avaju da se slo ena matemati ka gra a na najjednostavniji na in prilagodi psihofizi kim mogu nostima i uzrastu u enika.......... jer pitanja. ......... Ona predstavlja tipi an put za induktivni prilaz nastavi matematike... da u enik priprema strategiju za rje avanje problema po sljede em scenariju: æ to je zadatkom dato..... I na gre kama se u i! Ko se na gre kama ne u i stalno e ih ponavljati.. Produkt njihovog zajedni kog rada je trajno. Svojom strpljivo u nastavnik poma e u enicima da do u do rezultata....... pitanje → 2... Ne treba podsje ati da su zadaci slo eni i nestandardni. konstatacija 2. i defini u postupke koji vode ka njegovom rje enju. odgovor → 2.... Iz mno tva metoda i oblika nastave koji se primjenjuju u na im kolama........ Istra iva ka metoda Prakti ari u nastavi........ podsti e u enike da samostalno uo avaju bitne elemente problema........... II Priprema se plan za rje avanje problema – vr i se analiza zadatka........... odgovori i konstatacije predstavljaju karike jednog lanca...... Zaklju ak Aktivnosti nastavnika i u enika na istra iva kom asu sadr e sljede e faze: I Na po etku asa nastavnik izla e problem. pitanje → 3.. ali ne pretendujemo da je i nu no....... funkcionalno i primjenljivo znanje........ Ova metoda zahtijeva strpljivost i takti nost nastavnika........ Klasi nu strukturu ove metode prikazuje ema: 1. metodi ari i drugi koji kreiraju obrazovni sistem......... 6... pa i kada im dopu ta da ponekad realizuju ideje za koje je siguran da ne mogu dati rezultat................... dok je zadatak enika da ulo e sve svoje intelektualne kapacitete kako bi stvorili jasan i ta an misaoni uvid u strukturu sadr aja koje razmatraju... Na vje to postavljena pitanja nastavnika u enici daju odgovore koji predstavljaju premise za dono enje kona nih sudova. U ovoj fazi osnovno je razumjeti zadatak......................................... je vrlo podesna za rad sa nadarenim u enicima.................... konstatacija 3.......6... od koga se o ekuje da umje no vodi as......... Ovo je ujedno razvojna metoda............... Po eljno je......... odgovor → 1.. konstatacija 4......

Neka je u grupi x kosa a. Primjer 1. KONSTATACIJA Grupa kosa a od jutra do ve eri kosila je dvije livade. od kojih je jedna dva puta ve a od druge. odnosno dokaz? æ Da li se do rezultata mo e do i i na druge na ine? æ Mo e li se dobijeni rezultat. jedan kosa . ili dokaz primijeniti u nekoj drugoj prilici? Sljede i primjer ilustruje na in primjene izlo enog algoritma. u parovima ili grupama. kada god je mogu e. da li je rje avan sli an zadatak? æ Koja matemati ka znanja treba primijeniti da bi rije ili zadatak? æ Ukoliko je rje avan sli an problem. od kojih je jedna dva puta ve a od druge. ili. provjeriti da li njegovo rje enje mo e pomo i pri rje avanju postavljenog zadatka. æ Nacrtati sliku. æ Da li je ranije vi en isti zadatak (u drugoj formi). a ostali su pre li na manju livadu. rade i od ujutro do uve e. pokosio je manju livadu. ili uvesti prepoznatljive oznake. tako da je polovina grupe ostala da kosi ve u. ali se de ava da uslovi za odre ivanje nepoznate nekada budu suvi ni ili kontradiktorni. Ne znamo. ime se vr i dekompozicija zadatka. 13 1. Poslije pripremljene strategije pristupa se: æ Pojedina noj analizi svakog dijela zadatka. 3. U ovoj fazi treba odgovoriti na sljede a pitanja: æ Mo e li se provjeriti rezultat. Na kraju dana ve a livada je bila poko ena. æ Grupisanju dobijenih segmenata u cjelinu. . Koliko je bilo kosa a u grupi? Rje enje I: BR. IV U enici zadatak rje avaju samostalno. V Izvode se zaklju ci i eventualno vr i uop tavanje dobijenih rezultata. Pola dana grupa je kosila ve u livadu. a na podne se podijelila. æ Da li su iskori eni svi uslovi zadatka? æ Da li su razmotreni svi bitni pojmovi u zadatku? III Postavljaju se pretpostavke ili hipoteze. Prilikom realizacije plana. Sjutradan. Grupa kosa a je kosila dvije livade od kojih je jedna dva puta ve a od druge. strogo se kontroli e svaki korak. Ne znamo. Ko uka e na eventualne manjkavosti. u zavisnosti od prirode problema i strategije koju odabere nastavnik. treba dokazivati njihovu ispravnost. pri emu. rije io je zadatak). Ozna imo tra enu povr inu sa y . PITANJE ta je poznato u zadatku? Koliko je kosa a u grupi? Koliku povr inu pokosi jedan kosa za jedan dan? ODGOVOR Grupa kosa a od jutra do ve eri kosila je dvije livade.æ Je li mogu e zadovoljiti uslov? (o ovome brinu autori zadataka. 2.

Jedan radnik je sjutradan pokosio manju livadu. rad u grupama i sl. rad u parovima. Na koji na in su kosa i podijeljeni u grupe? ODGOVOR Cijela grupa je do podne kosila ve u livadu. ta je rje enje posljednje jedna ine? x = 8. x = 8. 4 3 1 x ⋅ y = 2 x ⋅ y + 4 4  y  8. dijele i obje strane jedna ine sa y . 2 x manju livadu. x kosa a e za dan pokositi x ⋅ y takvih jedinica. Potrebno je u enike informisati o va nosti rje avanja istog zadatka na vi e na ina. pitanje). naprotiv. a poslije podne polovina grupe je kosila ve u. Na taj na in se produbljuju znanja. 2 Povr ina ve e livade je Koliku je povr inu pokosila grupa za jedan dan? Ako jedan kosa za jedan dan pokosi y kvadratnih jedinica. tragaju za rje avanjima problema na druge na ine.). 2 2  4 a od manje je poko eno 1 x 1 ⋅ ⋅ y = x ⋅ y. Jedna je dva puta ve a od druge (konstatovano je u odgovoru na 1. PITANJE 4. 5. kada je to mogu e. Da li je manja livada poko ena toga dana? Kakav je odnos povr ina dviju livada? Nije. Treba ukazivati da to nije gubljenje vremena. 1 x  3 x ⋅ y + ⋅ y = x⋅ y . Poslije podne a x je kosilo ve u. da u enici uvijek. Zaklju ak: U grupi je bilo 8 kosa a. 1 x ⋅ y + y. 2 2 4 Ukupna povr ina manje livade je 6. ve . KONSTATACIJA x kosa a je do podne kosilo ve u livadu. a druga polovina grupe manju livadu. Jedan od efikasnijih metoda za mobilisanje intelektualnih mogu nosti u enika je rje avanje problema na vi e na ina. razvijanje stvarala kih sposobnosti i kreativnih mogu nosti enika. 7.BR. dobi emo linearnu jedna inu po x. Treba insistirati. 14 . Ova metoda je korisna i zbog toga to se mo e primjenjivati u skoro svim oblicima u enja (frontalni oblik rada. Kako rje iti jedna inu sa dvije promjenljive? Prethodnoj jedna ini odgovara linearna jedna ina: 3 1  x = 2  x + 1 4 2  Rje enje jedna ine je broj 9. Po to je po prirodi zadatka y ≠ 0 . dobija vi e ideja za re avanje zadataka i razvijaju stvarala ke sposobnosti u enika.

nego sami autori . Kako drugu livadu koja je 2 puta manja od 3 prve kosi dva puta manje kosa a.Tolstojevo4 rje enje zadatka Po to je ve u livadu do podne kosila cijela grupa. esto su takmi ari rje avali zadatke na elegantnije na ine. Malo je poznato da je slavni ruski pisac Lav Nikolajevi Tolstoj (1828-1910) jedno vrijeme predavao matematiku u svojoj rodnoj Jasnoj Poljani i da je autor originalnog ud benika ARITMETIKA. Za popodnevno ko enje manje livade utro eno je radnog dana cijele 4 4 grupe. a poslije podne poslije podne biti poko ena 1 grupe. Kako se zadatak mo e rije iti na vi e na ina pokaza emo rje avaju i prethodni primjer. za njeno ko enje potrebno je dva 3 radnog dana. Zna i da jedan kosa za jedan dan 2 3 6 1 6 1 pokosi livade. 15 4 . poslije podne e biti poko ena tako e njena tre ina. Rje enje II: Ve u livadu kosilo je do podne 1 1 grupe kosa a. Po to je druga livada dva puta manja od prve. zna i da e 2 1 ve e livade.Po to su autori ove studije dugogodi nji lanovi takmi arskih komisija. prvog dana je poko eno ve e livade i manje livade. Budu i da je za ko enje druge livade potreban 8 3 1 1 − = radnog jo jedan kosa . Ostalo je da se sjutradan pokosi 1 1 1 − = livade. slijedi da itava grupa broji 8 kosa a. Jedan od takvih zadataka je i ovaj. dana. Zadatak iz Primjera 1 u matemati koj literaturi je poznat kao Tolstojev zadatak. Kako jedan kosa za jedan dan pokosi livade. zaklju ujemo da je iznosi 6 6 u grupi bilo 8 kosa a. imaju uvid u itavu lepezu ideja koje su u enici koristili pri rje avanju zadataka. Rje enje III . Neke zadatke mogu re avati u enici razli itih uzrasta. Veliki pisac je imao obi aj da u prigodnim prilikama svojim gostima postavlja raznovrsne matemati ke zadatake. Zna i da je ve a livada poko ena za poslije podne 4 4 3 1 radnog dana. zna i da bi cijela grupa pokosila manju livadu za 8 4 8 puta manje vremena. za to je utro ila radnog dana. Dakle. to 6 6 3 8 1 ve e livade. tj. a 2 2 1 1 grupe to iznosi radnog dana. ili zadatak o Tolstojevim kosa ima. Kako je jedan kosa zavr io ko enje za jedan dan.

Razmotrimo. ali i u enici starijeg uzrasta. grafi ko sabiranje i oduzimanje uglova. kako zadatak rje avaju najmla i u enici. 0 0 tako da je α + β = 90 . Rje enje I Koji je mimimalni matemati ki instrumentarij potreban za rje avanje zadatka? igledno. Prema definiciji 0 komplementnih uglova va i α + β = 90 .2) α = β + 25030′ (1. β + β + 25030′ = 900. 0 Zadatak mogu rije iti u enici petog razreda osmogodi nje. a zatim u njegovoj oblasti uglove α i β . ije smo rje enje ranije odredili. da se mora znati pojam dva komplementna ugla. tj.1 ) dobijamo jedna inu 2 β + 25 30′ = 90 . tra ene uglove sa β β 25 30' 0 α Slika 1. α + β = 900 16 . Odrediti mjere tih uglova.). Ne umanjuju i op tost rezultata mo emo pretpostaviti da je α > β . Rje enje III Formirajmo sistem    . Razlika dva komplementna ugla je 25 30′.3 ) u (1. aritmeti ko sabiranje i oduzimanje uglova.2 ) ekvivalentan sa (1.1) (1. Tada prema uslovima zadatka va e relacije: α + β = 900 α − β = 25030′ Uo imo da je uslov (1. igledno je Rje enje II jedna inu dobijamo: Neka su α i β komplementni uglovi. Rje avaju i ovu 0 0 0 0 2 β = 90 − 25 30′. i α − β = 25 30′ (slika 1. β = 32 15′. elementarne jedna ine i na ini njihovog rje avanja. Ozna imo α i β .3) 0 0 Ako uvrstimo (1. odnosno VI razreda reformisane osnovne kole. Rje avanjem sistema jednom od poznatih metoda 0 α − β = 25 30′   dobijamo vrijednosti uglova α i β .Primjer 2. Nacrtajmo prav ugao. Kona no je α = 57 45′.

Po to su. VII i VIII razreda osmogodi nje osnovne kole uglavnom odgovaraju zadacima VII. 17 . izgube samopouzdanje i vjeru u sopstvene mogu nosti. a logi kokombinatorni zadaci sa 20%. na takmi enjima algebra (aritmetika) i geometrija zastupljene sa po 40% zadataka. Zadaci VI. VIII i IX razreda reformisane kole. u principu. takav pristup zadr ali smo i u ovom prilikom.Treba im jasno staviti do znanja da e upornim i strpljivim radom rije iti i najkomplikovanije zadatke.Nije te ko zaklju iti koja su matemati ka znanja potrebna u enicima starijih razreda za rje avanje ovog zadatka. U enici moraju znati da su se i najve a matemati ka imena suo avala sa sli nim problemima. enike tokom rada treba ohrabrivati i ne dopu tati im da pri prvom neuspjehu pokleknu. Zadaci u ovoj publikaciji predstavljaju dio Zbirke zadataka sa matemati kih takmi enja. koja je u pripremi i koja e sadr ati oko 500 rije enih zadataka.

18 .

ALGEBRA I ARITMETIKA 19 .2.

20 .

9 } U prvom slu aju . tre eg 3 i svakog narednog po jedan euro vi e nego prethodnog dana. Majka je predlo ila da Marko za 20 dana tedi novac koji e mu ona davati .. Zadatak 5 Marko je tra io od mame 200 za ljetovanje. pa ljivom itaocu ne e proma i mno tvo ideja kori enih za rje avanje pojedinih problema. Otuda..Aco Pavi evi . takvih brojeva ima 900. tako to e prvog dana dobiti 1 . nejadna inama. Marko nije pristao na maminu ponudu.. dvocifren ili trocifren). godine. Iako broj zadataka nije veliki. godine. Prilikom selekcije zadataka nastojali smo da oni budu raznovrsni i da pokrivaju ve inu sadr aja aritmetike i algebre. Ako se sedmocifreni broj zavr ava sa 2007. Nezaobilazna i inspirativna teorija brojeva je zastupljena sa nekoliko zadataka. 2. Dakle. sedmocifrenih brojeva koji po inju sa 2007. sedmocifrenih brojeva koji po inju sa 2007 ima ukupno 1000. razred Memorijal Aleksandar . 099). ili onih koji se zavr avaju brojem 2007? Rje enje: Tra eni brojevi su oblika 2007 abc i abc 2007. Tako e. Je li Marko pogrije io? Rje enje: Marko je pogrije io. b. 2007.. sistemima jedna ina i problemima koji se svode na njihovo rje avanje tako e je poklonjena zna ajna pa nja. Zadaci sa rje enjima 1.001.. jer bi umjesto 200 € dobio 1 + 2 + 3 + ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ + 18 + 19 + 20 = (1+20) + (2+19) + (3 + 8) + + (10+11) = 10 ⋅ 21 = 210 € ® 2. Bar. 3. abc je bilo koji broj (jednocifren.. Jedna inama. Zadatak6 Kojih sedmocifrenih brojeva ima vi e i za koliko: onih koji po inju brojem 2007. U Publikaciji su izdvojeni i zadaci koji nijesu strogo vezani za programske sadr aje jednog predmeta. Brojeva oblika abc koji po inju sa nulom ima ta no 100 (000. Izbor zadataka Iz ove oblasti izabrano je 20 rije enih zadatka sistematizovanih po razredima i po te ini. drugoga 2 . 2007. Kona no. c ∈ {0.. brojeva koji po inju sa 1 ima 100 itd.. pa se broj mogu nosti smanjuje za 100.2. razred 21 . 5. ima za 100 vi e od onih koji se zavr avaju brojem 2007 ® 5 6 Memorijal Aleksandar . Bar. gdje a.Aco Pavi evi . cifra a broja abc ne mo e biti 0 (jer bi u protivnom broj bio estocifren).1. te je za njihovo rje avanje potrebno logi ko rasu ivanje i sposobnost u enika da dobijene rezultate pove u u cjelinu.1.2.

pogre no napisana jedna ina (sa koeficijentom . Koji broj je u enik napisao umjesto koeficijenta . Zadatak9 Odrediti sve cijele vrijednosti x za koje je: 1 1 1 1 1  1  1  1 ⋅ 2 − 2 ⋅ 3 − 3 ⋅ 4 − 4 ⋅ 5 −⋅⋅⋅⋅⋅ − 98 ⋅ 99 − 99 ⋅ 100  ⋅ 3x + 2 = 1 + 1   1+ 1+ ⋅ 1 2 Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola. Zadatak8 Pri rje avanju jedna ine 3x + 15 − ( −2 x + 2 − 6 5(− x =)0 u enik je umjesto ) 3 koeficijenta . to zna i da je u enik umjesto broja . ) 3 Odavde je k = 6 . Va i ta na jednakost 3 ⋅ 27 + 15 − ( k ⋅ 27 + 2 − 6 5(− 27 =)0 . razred 9 Ibid 8 7 22 . 6.2 uz x u prvoj zagradi) ima rje enje x = 3. napisao neki drugi broj i na taj na in dobio za 24 ve u vrijednost nepoznate u odnosu na njenu stvarnu vrijednost. Ozna imo sa k pogre an koeficijent.2? Rje enje: Data. broj 3 4 2000 ( 2000 − 1 djeljiv sa 10.2 napisao broj 6 ® 5. Dakle. 2000. sa pogre nim koeficijentom u enik je dobio rje enje x = 3 + 24 = 27. Ako se od takvog broja oduzme 1. a takav broj je djeljiv sa 10 ® 4. Zadatak7 Dokazati da je broj 3 Rje enje: Kako je 3 = 81. godine. 6.2 uz x u drugom lanu izraza.3. 2000. dobija se broj ija je cifra jedinica 0. razred Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. ) = ( 34 ) 500 = 81500 i o igledno se zavr ava sa 1. godine.

Rje enje: Neka je 0 < A < 1. za y = 1 . 2001. zaklju ujemo da je (1 .1). dok je rje enje druge. ±2.-1). razred Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. ⋅ 3x + 2 = . godine.A) (1 . odnosno 3x + 2 = 160. i pomno imo sa . ili 3x + 2 = −160. a iz posljednje dvije nejednakosti slijedi da je 0<(1-B)(1-C)<1. Uo imo da je – 1 < . B i C dokazati da je: 1 . Naime. 0 < 1 – B < 1 i 0 < 1 – C < 1. 6. Cijeli broj y je djelilac broja 6. Rje enja zadatka su parovi: (4. bi e x = 16. (-4.Rje enje: Primjenom elementarnih transformacija datu jedna inu zamjenjujemo nizom prostijih jedna ina:  1 1  1  1  1  1  1  1  1  1  1  1  2 −  2 − 3  −  3 − 4  −  4 − 5  − ⋅⋅⋅⋅⋅ −  98 − 99  −  99 − 100  ⋅ 3x + 2 = 1            1 + 3 2 . y x 2 = 10 − 6 . Zadatak10 Dati su brojevi A. Ako datu nejednakost napi emo u obliku – 1 + (1 . tra eno 3 ) cijelih brojeva x i y takvih da je: x 2 + 6 = 10. 6.A) (1 . Odavde slijedi 5 100 100 5 100 5 3 jedna ina.B) (1 .C) > A. B i C takvi da je svaki od njih ve i od 0 i manji od 1. ako y 2 y ∈ {±6. 0 < B < 1 i 0 < C < 1. x = 4 .} Samo u tri slu aja vrijednost desne strane predstavlja kvadrat cijelog broja. godine. ⋅ 3x + 2 = 1 + . Ako je A najve i od brojeva A.6)® 10 11 Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. x = −54 . 1 1 1 1  1 1 1 1 1 1 1 1 + − +  − + − + − + − ⋅⋅⋅⋅⋅ −  ⋅ 3x + 2 = 1 + 2 2 2 3 3 4 4 5 98 99 99 100   1+ 3 1 1 1 3 1 8 ⋅ 2x + 3 = 1 + . (-2. jedino za y = −1 . (3.B) (1 .C) < -A. y Rje enje: Iz date jednakosti slijedi 158 ∉ Z.1). Rje enje prve jedna ine je x = rje enje ® 6.B) (1 . ±1 . Zadatak11 Odrediti sve ure ene parove ( x. (2. tj.C) < 1 .A < 0. razred 23 .odnosno da je 0 < 1 – A < 1. 3x + 2 = 160 .1 dobijamo tvr enje ® 7.-1).(1 . ±3.A) (1 . Isto va i za brojeve B i C.A. i za y = 6 je 2 x 2 = 9.6) i (-3. 2000. Po to je 1 – A > 0.

odnosno ta no u 12 sati. u 1 asova. Dakle. Za koje e vrijeme virusi uni titi sve bakterije? Rje enje: Poslije prvog minuta broj virusa bi e 2. tj. svaki po jednu. razred Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. virusa − e biti 2 ⋅ 2 = 2 . 3 . Izme u 1 i 2 sata. ) ( 200 − 2 ) 2 2 poslije tre eg = 23 ( 200 − 3 ) itd.8. 10 . U toku prvog minuta virus uni ti jednu bakteriju. a zatim se svaki od njih podijeli na dva virusa i svaka od pre ivjelih bakterija podijeli se na dvije bakterije. 11 = 12 asova ® 11 11 11 11 9. razred 24 ... a ra unaju i podne? Izra unati vremena tih poklapanja. 2002. 6. to je mogu e za n = 200. Ostala poklapanja dogodi e se u 11 11 2 3 10 11 2 .. Zadatak13 Koloniju od 200 bakterija napao je jedan virus.Proces se dalje nastavlja na isti na in. Broj bakterija ( ( 200 − 2 )− 2 2 . Poslije 200 minuta sve bakterije bi e uni tene ® ( 200 − n ) bakterija. tj. dva virusa uni te dvije bakterije. a broj bakterija 2 ( 200 − 1 ) Poslije drugog minuta . Po to je brzina kretanja kazaljke na satu stalna izme u dva poklapanja prote i e isto vrijeme. 6. prvo poklapanje je bilo poslije 12 1 asova. a broj bakterija 2 2 Poslije n minuta bi e 2 virusa i 2 n n n 2 ( 200 − n )= 0. godine. jedanaesto. 2001. Drugo poklapanje e biti izme u 2 i 3 sata. Rje enje: Prvo poklapanje e biti poslije vi e od jednog sata. a bakterija 2 2 ( 200 − 1 ) 2 = 2 2 2 3 ( minuta broj virusa je 2 ⋅ 2 = 2 . a zatim se on podijeli na dva nova virusa i svaka od preostalih bakterija se podijeli na dvije nove bakterije. itd. ) e biti nula ako je 12 13 Savezno takmi enje u enika osnovnih kola.. godine. U sljede em (drugom) minutu. Pretposlednje poklapanje je izme u 10 i 11 sati i poslednje. ne ra unaju i pono .poslije 11 sati.. Zadatak12 Koliko puta e se od pono i do podne poklopiti velika i mala kazaljka na satu.

. 7. razred 25 . razred Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. 8 i 11.. ) 666.672 ® 123 2 ) 200. 5. ) zatim da 1 3 9 123 9 2 1001 1001 4 6 444. Iz 2000 = 3 ⋅ 666+2.9 = (101001 − 1 . a na 2000-om broj 8 ® 11. 2. a dalje iza svakog broja je zbir cifara njegovog kvadrata uve an za 1. 7. tj... igledno je. 8. mjestu biti broj 11.. 11. na drugom mjestu je broj 10.10.. 8.. da se trojka brojeva 5. godine.10..4 = 4 ⋅11.. na tre em 2 itd.1 = (102000 − 1 . Zadatak14 Niz brojeva se formira na sljede i na in: na prvom mjestu je broj 9.. godine. 2000.. 1 24 123 1 24 4 3 4 3 2000 1001 1000 Rje enje: Uo imo 1 1 111.1 = ⋅ 999..1  =   3 2  =  999 14 15 Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola. ovim redom ponavlja. 2000.. zaklju ujemo da e poslije 666 ponavljanja na 1998. 5. ) i 123 Slijedi da je dati broj { 123 9 9 2000 1000 2000 4 6 4 6 (102000 − 1 + )1 (101001 − 1 − )9 (101000 − 1 = )9 ⋅102000 + 10 ⋅ 101000 − 9 ⋅ 101000 − 4 − 9 9 9 9 da je 2 ( 2 ⋅101000 + 1 4 1000 1 1 1 6 4 2000 1000 + = ⋅ 10 + ⋅ 10 + = ( 2 ⋅ 10 + 1 = ) 9 9 9 32 9 9 9 666.... Koji broj se nalazi na 2000-om mjestu? Rje enje: Prema datom pravilu formirajmo nekoliko lanova niza: 9.6 = (101000 − 1 . 11.. Zadatak 15 Dokazati da je broj 444 ⋅⋅⋅ 4 + 111 ⋅⋅⋅ 1 − 666 ⋅⋅⋅ 6 kvadrat nekog broja.

tj. za to s 25 ⋅12.1 ) (1. U koliko sati e se sresti pje aci? Rje enje: U svakoj sekundi voz pre e 30000 25 m .2 ) = 6ab a+b . U 9 sati i 16 minuta voz susre e drugog pje aka i mimoilazi se sa njim za 12 sekundi. razred. a−b 2ab 16 17 Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. to zna i da je brzina vrijeme voz pre e 110 . tj. to ⋅ 6 zna i da se susret dogodio u 9 sati i 40 minuta ® 13. tada je t ⋅ 1 + ( 360 − t ) = 3000. 2001.y . x = 15m. pa je 110 − y = 3 5 25 drugog pje aka v2 = m / s. Zadatak17 Ako su a i b pozitivni brojevi iracionalan broj. odnosno m. 7. tada je a+b a−b ( a + b ) = 6ab 2 ( a − b ) = 2ab 2 (a + b ) Dalje iz ( 1. Dokazati. tj. 2006.12. tada voz pre e 110+ x . 7. 26 . Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. Ako su se 6 3 5 pje aci sreli poslije t sekundi. Rje enje: Ako lijevoj i desnoj strani jednakosti a + b = 4ab dodamo i oduzmemo 2 ab dobijamo: 2 2 ( a > b > 0 )takvi da je a 2 + b2 = 4ab. pa je 110 + x = ⋅ 15. brzina prvog 3 m pje aka v1 = 1 . Zadatak16 Teretni voz dug 110 metara kre i se brzinom od 30km/h susti e pje aka u 9 sati i 10 minuta i prolazi ga za 15 sekundi. godine.2 ) slijedi: 2 (a − b ) 2 (1. godine. y = 10m. Za 6 minuta voz je pre ao 6 ⋅ 60 ⋅ = 3000m. Ako pje ak za 15 sekundi pre e 3600 3 25 x metara. Ako drugi pje ak za 12 sekundi mimoila enja pre e y metara. razred. ili = 3.1 ) i ( 1. t = 1800′′ = 30′ .

7. a ≠ −b. 1 − a 2 > 0 i 1 − b 2 < 0. 1 − b 2 > 0 . 2000. Odavde dobijamo (1 − a 2 1 − b2 < ) pa je 1 − a 2 < 0 i 0. odakle. Kvadriranjem ove jednakosti dobijamo: p = 3q . ili obrnuto. 2 2 2 2 18 19 m = n. to je i tvr eno ® 2 2 15. 2001. Dalje je = 3q 2 . takvi da su brojevi m + n i n + m kvadrati prirodnih brojeva? 2 2 Rje enje: Za prirodne brojeve m i n va i samo jedna od tri relacije: m = n. Iz ove relacije slijedi da postoji broj s . Relacije 3 | p i 3 | q su u suprotnosti sa pretpostavkom da su p i q uzajamno prosti brojevi. to pokazuje da ne postoji razlomak koji je jednak 3 ® 14. 7. godine. ili Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. razred 27 . ili obrnuto. broj oblika p . Dokazati da je apsolutna  a+b  vrijednost jednog od brojeva a i b manja od 1. Zadatak 18 ( 3s ) 2  1 + ab  Za realne brojeve a i b va i nejednakost   < 1 . Zadatak19 Postoje li prirodni brojevi m i n . a drugog ve a od 1. pri emu su p i q uzajamno q p 2 2 = 3 . odnosno da 3 | p. Pretpostavimo 2 2 2 da 2 je 2 m < k = m + n = m + m < m + 2m + 1 = ( m + 1 ) . pa su takvi i njihovi kvadrati). m > n ili m < n. odnosno a > 1 i b < 1 . takav da je p = 3s. ( odakle je 1 − a 2 + a 2b2 − b2 < 0. tj. Odavde slijedi da postoje prirodni brojevi m i k takvi da je m < k < m + 1 to nije mogu e. tj. ili q 2 = 3s 2 . analogno prethodnom rezonovanju zaklju ujemo da 3 | q. godine. tj. tj. Dakle. Tada va i m2 + n = k 2 . odnosno. Odavde je a > 1 i b < 1 . m < k < ( m + 1 ) . pa datu nejednakost transformi emo na oblik 2 1 − a 2 − b2 (1 − a 2 < 0.Pretpostavimo da je prosti brojevi. 3 racionalan broj. ) ) ( (1 + ab ) < a + b ). Rje enje: Mora biti 2 2 a + b ≠ 0. razred Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. odakle q 2 zaklju ujemo da 3 | p ( p i q su uzajamno prosti.

b) Ako je a < 2 prava y = a ne sije e grafik funkcije.m>n. za x ≤ −1 1 − x − x − 1. i x +1 =  . za x ≤ −1  odnosno. Provjerimo ta nost relacije m < n. nemogu i slu aj. c) Ako je a >2. to se svodi na prethodni. za x ≥ −1  x − 1. 2000. iz Neka je n 2 + m = p 2 dobijamo n 2 < p 2 < ( n + 1 ) . za x ≤ 1  − x − 1. to je nemogu e. c) ima ta no dva rje enja? Rje enje: Nacrtajmo grafik funkcije y = x − 1 + x + 1 . 1 − x. Postupaju i sli no kao u prethodnim slu ajevima. odre uje broj rje enja date jedna ine a) Najvi e rje enja se dobija za a = 2 ( ∀x ∈ [ −1. Grafik funkcije prikazan je na slici 2. odnosno izraza va i: x − 1 =   x + 1. za x ≥ 1  Slika 2. godine. y =  2. razred 28 . Prema definiciji apsolutne vrijednosti broja. za − 1 ≤ x ≤ 1 . Dakle. za x ≥ 1   −2 x. jedna ina ima samo dva rje enja (apscise ta aka A i B) ® 20 Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola. za x ≥ 1 . tra eni prirodni brojevi m i n ne postoje ® 2 16. Zadatak20 Za koje vrijednosti realnog broja a jedna ina x − 1 + x + 1 = a ima: a) najvi e rje enja. Tada je m2 + n = k 2 . odakle dobijamo 2 2 2 2 2 m < k = m + n < m + m < ( m + 1 ) . 8. za − 1 ≤ x ≤ 1 . i jedna ina nema rje enja. za x ≤ −1  pa je y = 1 − x + x − 1. Presjek grafika funkcije i prave y = a . 2 x.1 ] je rje enje jedna ine). b) nema rje enja.  x + 1 + x − 1.

godine. mogu e jedino za y = 7. odnosno 11 11 7− y 7− y x = 21 + . razred 29 . Zbir brojeva stanova Ivane i Petra je 239. Petar stanuje na spratu iji je broj jednak broju stana u kojem stanuje Ivana. na kojem stanuje Petar. Odavde je x = ( 0 ≤ y ≤ 9 . razred Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. x −1 x + 3 2 Odavde se dobija kvadratna jedna ina x − 2 x − 7 = 0.. 2006.)Na inu ( x + 1) +( 10 x + y ) = 239. x ≠ ±1. x ≠ −2 i x ≠ −3. godine. samo ako je ∈ N. ( x − 1 ) = 8 . Tada je x = 21. tj. Poslije anuliranja         1 1 suprotnih izraza dobijamo − = 1. 238 − y 21 ⋅ 11 + 7 − y . pa je ) broj Petrovog stana 217 ® 18. Iz poslednje jedna ine zaklju ujemo da x ∈ N.17. 2. 2002. 11x + y = 238. Stanovi po inju od prvog sprata i numerisani su brojevima 1. 8. 8. pri emu je x ≠ 0. Ozna imo sa 10x + y broj Petrovog stana osnovu uslova i nazna enih pretpostavki formiramo jedna odnosno. Odavde je x − 1 = ±2 2 . ili x = . 3.. Koji je broj stana u kojem stanuje Petar? Rje enje: Neka je x + 1 broj Ivaninog stana ( x > 0 ) Prema uslovu x + 1 je istovremeno broj sprata . ( x − 1 )x x ( x + 1 ) ( x + 1 ) x + 2 ) ( x + 2 )( x + 3 ) ( Rje enje: Transformi imo lijevu stranu jedna ine na sljede i na in: 1 1 1   1 1   1 1   1  x − 1 − x  +  x − x + 1  +  x + 1 − x + 2  +  x + 2 − x + 3  = 1. koju svodimo na oblik x 2 − 2 x + 1 = 8 . Zadatak22 Rije i jedna inu: 1 1 1 1 + + + = 1. Zadatak21 Petar i Ivana stanuju u istom soliteru u kojem svaki sprat ima po 10 stanova. 11 11 to je s obzirom na uslov ( 0 ≤ y ≤ 9 . odnosno x = 1 ± 2 2 ® 2 21 22 Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola.

2000. Zadatak24  x 2 + 2 yz = x  2 Ako su x. a stepeni sa parnom osnovom imaju neparne izlo ioce.99!. y i z realni brojevi za koje va i  y + 2 zx = y dokazati da je  z 2 + 2 xy = z  x+ y+z − Rje enje: 1 1 = . 8. jer je P = 1!2!3!4!⋅⋅⋅ 97!98!99!100! = 1 2 ⋅ 97 (1 )(1 ⋅ 2 )(⋅ 2 ⋅ 3 1 ⋅)( ⋅ 3 ⋅ 4 ⋅ ⋅⋅ 1 ⋅)2 ⋅ 3( 4 ⋅⋅ ⋅ 97 ⋅ 98 1 ⋅ 2 ⋅ 3 ⋅ 4 ⋅ ⋅⋅)( ⋅ 98 ⋅ 99 ) (1 ⋅ 2 ⋅ 3 ⋅ 4 ⋅⋅⋅ 97 ⋅ 98 ⋅ 99 ⋅ 100 ) = 1100 ⋅ 2 99 ⋅ 398 ⋅ 497 ⋅⋅⋅ 974 ⋅ 983 ⋅ 992 ⋅ 100.19. 2 2 2 Sabiranjem 2 desnih i lijevih 2 strana slijedi da je: a − a = a (1 − a )= 0. odnosno djeljivi sa 2. odakle 1 1 1 1 1 = a − = a− = ± = ® 2 2 2 2 2 23 24 Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. 2 2 Neka je a = x + y + z. 2!. Svi stepeni sa neparnom osnovom su kvadrati. Zadatak23 Proizvod prvih n prirodnih brojeva 1 ⋅ 2 ⋅ 3 ⋅ ⋅⋅ ( n − 1 )⋅ n. Za obje vrijednosti broja a je x + y + z − dobijamo: a = x + y + z = x + y + z + 2 xy + 2 xz + 2 yz = ( x + y + z ) = a 2 .... 8. 2002. Iz poslednje jednakosti je a = 0 ili a = 1. razred 30 . naziva se en faktorijel i ozna ava se sa n !. 3!. razred Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. Da li se iz proizvoda sto faktorijela: 1!. godine. . Daljom transformacijom dobijamo: P = ( 298 ⋅ 398 ⋅ 496 ⋅⋅⋅ 974 ⋅ 982 ⋅ 99 2 ) ⋅ 2 ⋅ 4 ⋅ 6 ⋅⋅⋅ 98 ⋅ 100 = 49 (2 (2 ⋅ 349 ⋅ 4 48 ⋅⋅⋅ 972 ⋅ 98 ⋅ 99 ) ⋅ 250 (1 ⋅ 2 ⋅ 3 ⋅ ⋅ ⋅ 49 ⋅ 50 =) 2 49 ⋅ 349 ⋅ 4 48 ⋅ ⋅ ⋅ 97 2 ⋅ 98 ⋅ 99 ⋅ 2 25 ⋅ 50! ® ) 2 20. tako da proizvod ostalih 99 faktorijela bude kvadrat nekog broja? Rje enje: Mo e! Treba izotaviti broj 50!. jer su im izlo ioci parni. godine. 100! mo e izostaviti samo jedan.

GEOMETRIJA 31 .3.

32 .

geometrija je nauka koja ispituje oblik. Za geometriju nijesu zna ajna druga svojstva predmeta koja nijesu geometrijska (na primjer te ina. takve su. Tako nas mo e zanimati njihova veli ina. to istra ivanje mo e da spada u podru je geometrije. tijelom. ili ravnima. list sasvim tanko izvaljanog metala. povr prikazano na slici 3. na primjer. Pribli nu predstavu povr i daju nam. Povr i koje imaju oblik mirne povr ine vode nazivamo ravnim povr ima. Povr ima dvije dimenzije: du inu i irinu. hemijski sastav.). dakle. Tijelo ima tri dimenzije: du inu. Tijelo je od ostalog dijela prostora odvojeno svojom povr i. fizike itd. Geometrijsko tijelo zauzima ograni eni dio prostora. Povr koja ne ograni ava tijelo nazivamo otvorenom povr i.). dok stereometrija prou ava geometrijske figure ije sve ta ke nijesu u jednoj ravni (gr ki stereo zna i prostor). Kako te osobine nazivamo geometrijskim. na primjer. boja. Ravan je. veli inu i me usobni polo aj predmeta. njegova geometrijska svojstva) nazivamo geometrijskim tijelom ili. Ravan se beskrajno prostire u du inu i irinu. otvorena beskrajna povr . Takve su na primjer. boja. list tanke hartije itd. Dio geometrije koji se bavi geometrijskim figurama u ravni zove se planimetrija (latinski planus zna i ravan). tvrdo a.1. to se mo e re i da je geometrija nauka koja prou ava geometrijske osobine predmeta. lopte (ova povr zove se sfera).. irinu i visinu. Slika 4. oblik itd. veli ina i polo aj (tj. kratko. Za povr koja potpuno ograni ava neko tijelo ka emo da je zatvorena. Jednostavnije re eno. Na modelu ravan predstavljamo samo jednim njenim dijelom. Predmet kod koga nas interesuju samo oblik. hemijski sastav itd. uglasta i talasasta povr (slika 4. Na primjer. 33 . pa zavisno od osobina tijela koje nas interesuju i koje istra ujemo. hemije. povr kocke itd to je Slika 3. povr je sjenka koju osvijetljeni predmet baca na tlo ili na zaklon. mjehur od sapunice.3. Predmet geometrije Nas okru uje mno tvo predmeta koje mo emo posmatrati i izu avati vo eni razli itim interesima.

geometriju su u staro doba najbolje poznavali Vavilonci. vje ta kog satelita. Slika 6. kao putanju aviona. Iz egipatskih papirusa saznajemo da se ve u egipatskim kolama u ila prakti na geometrija. 34 . ili kratko prava (slika 5. kosmi kog broda. njihov presjek je linija.Liniju esto zami ljamo: kao putanju kojom je ptica sljetjela s drveta na zemlju. Slika 7. kao putanju ba ene lopte. Linija je zatvorena ili otvorena. Ali tek su Grci od isto prakti ne i zanatske geometrije Egip ana i Vavilonaca izgradili geometriju kao nauku. Poslije Egip ana.). Presjek dvije ravni je prava linija.). Redovne poplave Nila u Egiptu zahtijevale su esta mjerenja zemlji ta posjednika da bi se izbjegli sukobi oko podjele zemlji ta i razrezivanja poreza. uop te kao putanju kojom se neko tijelo kre e. Na primjer. Gra enje kanala za navodnjavanje. hramova i piramida. Geometrija kao nauka nastala je iz prakti nih ovjekovih potreba. Dvije povr i mogu se sje i. Slika 5. Prava je najprostija linija. isto kao to je ravan najprostija povr . Ta ka je presjek dviju linija (slika 7. uvode i u nju umjesto o iglednog saznanja logi ke dokaze i zakone deduktivnog mi ljenja. prije svega iz potrebe mjerenja. kru nica je zatvorena linija. tra ilo je mjerenje i znanje geometrije. a spirala je otvorena linija (slika 6).

najva nije je to da je Euklidov sistem izgra en na malom broju aksioma pa se on esto pri dokazivanju poziva na o iglednost i sliku. uo io ve i broj geometrijskih injenica podijeliv i ih u dvije grupe: aksiome i teoreme. Euklid je odgovorio: Nema kraljevskoga puta u geometriju. Arhimed i Euklid. U Euklidovoj geometriji. Ø 5 aksioma podudarnosti. Ta an i za matemati ke svrhe potpun opis odnosa daju aksiome geometrije koji se raspore uju u pet grupa: Ø 8 aksioma pripadnosti. Z A N I M LJ I V O S T I Po predanju. Njegove definicije esto su nejasne. To spominjemo zbog toga to je to prvi i vrlo uspje an poku aj deduktivnog zasnivanja i to je od ogromnog zna aja za raznovrsne primjene u tehnici. U geometriji Loba evskog uva avaju se svi Euklidovi postulati. Ø 4 aksiome rasporeda. No.p.). nauci i prakti nom ivotu.g. ima li jednostavnijeg na ina da se nau i geometrija. Za izgradnju geometrije naj e se koriste tri osnovna pojma: ta ka. ali me u njima se najvi e isti u: Apolonije. to je u smislu geometrijskog dokaza sasvim neprihvatljivo. a ne za znanjem. prava i ravan. geometrija Loba evskog i geometrija Rimana. sve do na eg doba kada je i sistem geometrije usavr en.e. 1899. On je definisao geometrijske pojmove. Pored vrlo uspje ne i rigorozno sprovedene deduktivne metode dokazivanja geometrijskih istina. Ø 1 aksioma paralelnosti. valja odmah ista i da Euklid nije uspio besprekorno logi ki zasnovati geometriju. 35 . Ø 2 aksiome neprekidnosti.n. Ovaj poslednji velikan gr ke matematike prvi je sistematizovao dotada nja znanja iz geometrije do kojih se do lo induktivnim putem kroz dugogodi nje ovjekovo iskustvo i objavio ih u svom nau nom djelu»Elementi« (oko 300. Jedan u enik je upitao Euklida to e dobiti enjem geometrije. Polaze i od skupa ovih 20 aksioma. Formulisao je i dokazao sve do tada poznate injenice pokazuju i ih u vidu teorema i raspore uju i ih u jedan postupak i logi an lanac.U stvaranju geometrije (nauke) mnogi matemati ari starog vijeka dali su svoj doprinos. kroz jednu ta ku van date prave mo e se povu i samo jedna prava. izuzev petog. koja le i u istoj ravni i ne sije e je. Euklid Velika zasluga pripada Euklidu to je vrlo vje to i potpuno izlo io osnove geometrije i sav njen materijal sistematizovao u jednu cjelinu. Pored euklidske geometrije postoje i druge neeuklidske geometrije: projektivna geometrija. Euklid je pozvao roba da u eniku da nov jer u enik te i za materijalnim dobitkom. novi pojmovi definisani su pojmovima koje bi tako e trebalo definisati. koji glasi da takvih pravih ima beskona no mnogo. U Rimanovoj ravni ne mo e se ta kom izvan prave povu i ni jedna paralela sa tom pravom. Hilbert. Euklidovi Elementi (13 knjiga) izu avani su u kolama vi e od 2000 godina. Drugu anegdotu o Euklidu saop tava Stabaeus. godine izvodi pojedine teoreme Euklidove geometrije i dokazuje ih bez poziva na o iglednost. na Ptolomejevo pitanje.

3. Lenjir je instrument pomo u kojeg se mo e konstruisati: • proizvoljna prava koja sadr i datu ta ku. Ili.U geometriji Euklida: ''zbir unutra njih uglova u trouglu iznosi 180 ''. • prenijeti datu du na datu pravu od date ta ke.t. slu imo se raznim dijagramima. Svaki konstruktivni zadatak se sastoji iz etiri etape: 1. 25 Geometrijskim mjestom ta aka (g. a u geometriji Loba evskog ''zbir unutra njih uglova u trouglu manji je od 180 ''. ravni koja zadovoljava prvi uslov. • prava koja prolazi kroz dvije ta ke. matemati ari nastoje da cijelu matematiku (aritmetiku. Su tinski doprinos g. U prvoj imo o figurama u drugoj o brojevima.m. Dr Radoje epanovi . negdje od po etka pro log vijeka. konstrukcija. graficima i skalama da bismo predstavili odnose me u brojevima (brojevna prava) i sl.t. jednako udaljenih od dvije date ta ke A i B je simetrala du i AB. 4. Tra ena figura X pripada presjeku figura F1 i F2. 2. pak. Uobi ajeno je da kolsku matematiku dijelimo na geometriju i aritmetiku (algebru).t. • du iji su krajevi poznati. U novije vrijeme. Na primjer.t. Podgorica. koja zadovoljava drugi uslov.m. Zato kad se govori o konstruisanju neke figure ili elementa te figure. jednako udaljenih od date ta ke.2. g.m.t. u konstruktivnim zadacima se sastoji u sljede em: Ako treba konstruisati figuru X koja zadovoljava dva uslova. Jedan od glavnih ''kamena temeljaca'' su skupovi. dok u geometriji Rimana taj zbir je ve i od 180 ''. to vi e ulazimo u matematiku i njene tajne uvi amo da je tih ''mostova'' sve vi e. 20001.postoje -''mostovi'' koji ih vezuju. 36 . 25 analiza zadatka.m. • kru nica sa datim polupre nikom i koja sadr i datu ta ku. • poluprava sa datim krajem i jo jednom svojom ta kom. zatim figura F2 kao g. Figure imaju neka svojstva koja se mogu izra avati brojevima: linije-du inu.) nazivamo figuru koja se sastoji iz svih ta aka ravni koje imaju odre eno svojstvo. povr i povr inu.godine. misli se na geometrijsko konstruisanje.m.t. dokaz.m. geometriju i druge matemati ke discipline) postave na jedinstvene temelje. Dragoje Kasalica. • kru ni luk kojem je poznat centar kru nice kojem pripada i dvije krajnje ta ke. kru nica je g. U aritmetici. ZBIRKA ZADATAKA IZ MATEMATIKE. tijela zapreminu i sl. Ali isto tako uvi amo da to nijesu sasvim odvojene oblasti . diskusija. 3. estar je instrument kojim se mogu konstruisati: • kru nica sa datim polupre nikom i centrom. Jedan (prvi) most je mjerenje. prvo se konstrui e figura F1 kao g. za I razred srednjih kola. Konstruktivni zadaci Izvr iti geometrijsku konstrukciju neke figure zna i odrediti sve ta ke te figure koriste i se samo estarom i lenjirom.

du podudarna datoj du i. Diskusija treba da ispita uslove rje ivosti i da otkrije sva rje enja zadatka. Odatle vidimo na in rje enja zadatka: prava p treba da je normalna na simetralu s datog ugla α (ova simetrala je istovremeno i osa simetrije za ta ke B i C). ta ka N simetri na ta ki M u odnosu na pravu p.3 2. ka e se da je to ta no po konstrukciji.6 2. 2) Sada je jednostavno izvesti konstrukciju. vr i se izbor metode rje avanja. 3. 3. prava koja prolazi kroz datu ta ku M i paralelna je datoj pravoj p: za datu du AB i ugao α odrediti skup ta aka C takvih da je ∠ BAC= α . 2. Zadaci sa rje enjima 1. Zadatak26 Kroz datu ta ku konstruisati pravu koja od krakova datog ugla odsijeca jednake odsje ke. GEOMETRIJA za I razred gimnazije.1.9 za date du i ije su du ine a i b konstruisati du ab . pri emu se obi no koristi pomo ni crte (crtnje figure sa datim elementima). tj. te ih esto ne dokazujemo.2 2. Ukoliko je neka injenica takva da ve na in konstrukcije potvr uje da ona ispunjava uslove zadatka. pretpostavimo da je on ve rije en. Iz AB=AC zaklju ujemo da su ta ke B i C simetri ne u odnosu na osu s koja prolazi kroz ta ku A. a zatim se iz ta ke P konstrui e normala p .) ve povu ena prava p koja krake ugla A sije e u ta kama B i C tako da je AB=AC. simetrala du i: simetrala ugla. koriste i sve poznate aksiome i teoreme. Polazi se od pretpostavke da je zadatak rije en. Konstrukcija se sastoji u tome da se na osnovu zaklju aka donijetih u analizi konstrui e figura kona nim brojem elementarnih i osnovnih konstrukcija. Osnovne konstrukcije se zasnivaju na poznatim teoremama.5 2. Zavod za izdavanje ud benika Republike Srbije 1961. Analiza zadatka.7 2.prava tra ena u zadatku na simetralu s .4 2. Neke osnovne konstrukcije su: 2. Rje enje: 1) Analiziraju i zadatak (to jest tra i na in na koji ga treba rije iti). da li dobijeno rje enje ispunjava uslove zadatka. ija je du ina 2. predstavlja tra enje na ina da se do e do rje enja.8 sredina date du i. Konstrukcija je kompletna ako se svaki korak opi e. normala iz ta ke A na pravu p. Dr Milica Ili -Dajovi . 37 26 . to jest da je kroz ta ku P (slika 8. 4. Dokaz ima za cilj da utvrdi. pa se zatim uo avaju veze izme u datih podataka i figure koju treba konstruisati. Prvo se konstrui e simetrala s ugla α . te da je zato BC ⊥ s.1 2.3. godine.

3) Treba dokazati da B i C – presje ne ta ke prave p i krakova ugla α - zadovoljavaju uslove zadatka, t.j.da je AB=AC. Zaista, simetrala s je i osa simetrije krakova tog ugla, pri tom je du koja spaja dvije simetri ne ta ke B i C normalna na s . Po to je BC ⊥ s (po konstrukciji), zaklju ujemo da su B i C dvije simetri ne ta ke u odnosu na s i da je, na osnovu poznatog svojstva simetrale dviju ta aka, AB=AC, to je i trebalo dokazati. 4) Potrebno je jo ispitati da li je zadatak mogu pod datim uslovima i koliko ima rje anja (ovo ispitivanje zove se diskusija). Zadatak je mogu jer se iz date ta ke mo e kontruisati normala na datu pravu. Zadatak ima, o igledno, samo jedno rje enje (usljed jedinstvenosti normale).

α

o

p

Slika 8. 2. Zadatak
27

Konstruisati trougao ako su dati njegov obim i dva ugla. Rje enje: 1) Analiza. Neka je trougao ABC (slika 9.) tra eni trougao i neka su α i β njegovi dati uglovi. Produ imo stranicu AB preko ta aka A i B.Iz ta ke A konstrui imo na pravu AB du AA 1 =AC, iz ta ke B du B 1 =BC. Dobili smo du A 1 B 1 = a + b + c i dva jednakokraka trougla A 1 AC i BB 1 C kod kojih je ∠ A 1 =

spolja ni ugao prvog trougla, a β spolja nji ugao drugog trougla. Dakle, u trouglu A 1 B 1 C znamo jednu stranicu A 1 B 1 i dva nalegla ugla.Ovim elementima taj trougao je jednozna no odre en te se mo e konstruisati.

α β , a ∠ B 1 = , jer je α 2 2

A1

α 2

α

β

β 2

B1

Slika 9. 2) Konstrukcija. Na datu du

A1 B1 = a + b + c konstrui imo uglove

α i 2

β ; presjek 2

njihovih krakova je jedno tjeme C tra enog trougla. Sada konstrui imo simetrale du i
Dr Milica Ili -Dajovi , GEOMETRIJA za I razred gimnazije, Zavod za izdavanje ud benika Republike Srbije 1961. godine. 38
27

A 1 C i B 1 C; presjeci ovih simetrala i du i A1 B1 su druga dva tjemena tra enog trougla. Trougao ABC je tra eni trougao (slika 10.).

A1

α 2

α

β

β 2

B1

Slika 10. 3) Dokaz. Ta ka A je na simetrali du i A 1 C, zato je AA 1 =AC= b . Ta ka B je na simetrali du i B 1 C pa je BB 1 =BC= a . Prema tome je AB + BC + CA= A1 B1 . Uglovi ∠ A i ∠ B su spolja nji uglovi jednakokrakih trouglova A 1 AC i BB 1 C. Stoga je ∠ A=2( ∠ A 1 ),

∠ B=2( ∠ B 1), to zna i da je ∠ A= α i ∠ B= β , odnosno da
zadovoljava uslove zadatka.

trougao ABC

4) Diskusija.

Zadatak

je mogu

ako

je,

razumije se,

α + β < 180 , to jest

∠ A 1 + ∠ B 1 < 90 ( to zna i da je trougao A 1B 1C tupougli).
4.1. Zapazimo da se konstruisane simetrale sijeku van trougla A 1B 1C. Kad bi se one sjekle na du i A1 B1 ili u trouglu A 1B 1C , zadatak ne bi bio mogu . To je u vezi sa uslovom da, prirodno, mora biti α + β < 180 , t.j. ∠ A 1 + ∠ B 1<90 ( to zna i da je trougao A 1B 1C tupougli, a simetrale stranica takvog trougla sijeku se van trougla). 4.2. Dakle, zadatak je uvijek mogu kad je α + β < 180 . Zadatak ima samo jedno rje enje, jer su tjeme C (na osnovu II pravila podudarnosti trouglova) i tjemena A i B (na osnovu jedinstvenosti simetrala du i) jednozna no odre eni.

39

3.4.

Zadaci sa takmi enja

Zadatak28 Kvadrat je dvijema pravama podijeljen na dva kvadrata i dva pravougaonika. Koliki su obimi datog kvadrata i dobijenih pravougaonika, ako su obimi dobijenih kvadrata 16 cm i 36 cm? Rje enje:
9

Stranica prvog kvadrata je 16 cm:4 = 4 cm, a stranica drugog kvadrata je 36 cm :4 = 9 cm. Sa slike 11. je o igledno da je stranica velikog kvadrata 4 cm + 9 cm = 13cm, njegov obim 4·13 cm =52 cm. Stranice dobijenih podudarnih pravougaonika su 4 cm i 9 cm, pa su njihovi obimi jednaki i iznose 2·(4 cm + 9 cm) = 26 cm.

9 4 4

Slika 11.

Zadatak29 Dvije njive, jedna oblika kvadrata i druga u obliku pravougaonika imaju jednake obime. Zbir tih obima je 320m, pri emu je irina pravougaone njive dva puta manja od du ine njive u obliku kvadrata. Odrediti dimenzije kvadrata i pravougaonika. Rje enje: Obim svake od njiva jednak je 320 : 2 = 160 m. Stranica kvadrata je 160 : 4 = 40 m, a irina pravougaonika je 40 : 2 = 20 m. Druga stranica je (160 – 2 ⋅ 20 ) : 2 = 60 m. 3. Zadatak30 U pravouglom trouglu ABC povu ena je hipotenuzina visina CD. Neka su sredi ta kateta AC i BC redom ta ke E i F. Dokazati da je ugao EDF prav. Rje enje: Trouglovi ACD i BCD su pravougli. Poznata nam je osobina da je hipotenuza dva puta du a od odgovaraju e te ne du i. Zbog toga je DE = EC, pa je ∆ CDE jednakokraki i ∠EDC = ∠DCE . Sli no, trougao CDF je jednakokraki pa je i ∠CDF = ∠DCF . Slika 12. Dakle,

∠EDF = ∠EDC + ∠CDF = ∠DCE + ∠DCF = ∠ECF = 90°

(slika 12.).

Memorijal Aleksandar - Aco Pavi evi ; Bar, 2007. godine, 3. razred Ibid 30 Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola, 2003. godine, 6. razred
29

28

40

tada uo imo ta ku A 1 na stranici BC. 5. ϕ =30 º. Ovim je tvr enje dokazano (slika 15. ADE i AEF su podudarni. a CE je dva puta ve e od EF. razred 33 Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. odnosno 60º .5cm ( na osnovu Spajanjem ta ke A. Dokazati da je ∆ MNP jednakostrani an. Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola. pri emu je Ax ∩ Cy = {M}. razred Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola.). Zadatak33 ϕ ϕ ϕ F E 2x B x D x C Slika 14. 6. a BA 1 = a − b = 3. dobijamo da je 2 ϕ =60º. to je BE=EC=2x. takva da je AC = A1C = b pa je ∆ A A 1 C jednakokrak. Na isti na in se pokazuje da je ∠ MNP=60º. kako je ∠ DAC= ∠ FEC=60º (kao uglovi sa normalnim kracima). 2004. Trouglovi ABD.α + α + ∠ AMC=180º.5cm i β = 30 º. ugao β = 30 º i stranica BA 1 = a − b = 3. Otuda je ∠ AMC=120º. Te na du i visina iz tjemena A u trouglu ABC dijele ugao α na tri jednaka dijela. 2003. 2004.). α C P N A α α M B Slika 15. By i Cz tako da je ∠ BAx = ∠ CBy = ∠ ACz = α . Kako je ∆ CEF pravougli trougao. godine. slijedi da je ∠ E=60º a ∠ C=30 º. odnosno ∠ PMN=60º. SUS). Rje enje: Iz ∆ AMC dobijamo ∠ MAC+ ∠ ACM+ ∠ AMC=180º. Zadatak31 Konstruisati trougao ABC ako mu je dato: c = 5cm. a − b = 3. godine. Zadatak32 B Slika 13.4. Iz tjemena A. Koliki su uglovi trougla ABC? Rje enje: Neka su D i E podno ja visine i te ne linije iz tjemena A i neka je EF normalno na AC (vidi sliku 14. Ax ∩ By = {N}i By ∩ Cz= {P}. 6. A Iz podudarnosti tih trouglova slijedi da je BD=DE=EF=x. 6. 6. jer su mu date stranica AB= 5cm. Ta ku C nalazimo u presjeku simetrala du i AA 1 i produ etka stranice BA 1 . to treba dokazati. Prvo emo A C A1 a−b konstruisati ∆ ABA 1 . godine.) tra eni. Otuda je ∠ A=3 ϕ =90º i ∠ B=60º. B i C jednakostrani nog ∆ ABC povu ene su poluprave Ax. B i C dobijamo tra eni ∆ ABC. Rje enje: Naka je ∆ ABC (slika 13.5cm . razred 32 31 41 . Kako je E podno je te ne du i.

x = 8cm (slika 16. ta ka Q podno je normale iz P na BC i ta ka R podno je normale iz Q na AC. Iz 2 2 4 4 4 8 x 9x uslova M ≡ N slijedi AM+RC=12. Kako je ∆ AMD jednakokrak 2 1 ( ∠ DAM= ∠ DMA=2 ϕ ) to je DM=AD= BE. Zadatak35 Dat je jednakokraki trougao ABC. Trougao BEF je jednakokraki.7. pa je EM=MB. razred Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. Zadatak34 Dat je jednakostrani an trougao ABC. Prava p sadr i ta ku D. 2005. Neka je M ta ka na stranici AC. Iz ∆ QCR je RC=3+ . Tada je te na du DM pravouglog ∆ BDE jednaka polovini du i BE. Iz 2 2 x x 1 x x x ∆ PBQ je BQ= (12 − ) = 6 − . Kako je DM BC. pa PB = 12 − .). 8 8 AM sa x . godine.). Dokazati da je BE=2AD. normalna je na AD i sije e pravu AB u E. Rje enje: Obilje imo tra enu du x x . kod koga je AC=BC. Tada iz ∆ APM je AP = C R M x Q A x 2 P Slika 16. jer je simetrala ∠ EBF normalna na osnovicu EF. B 8. 2004. a QC=12. odnosno x + 3 + = 12. godine. ta ka P podno je normale iz M na AB. 34 35 Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. 6. 6. Izra unaj rastojanje AM. stranica AB=12cm. Slika 17. = 9.(6 − ) = 6 + . pa je BE=2AD (slika 2 2ϕ 2ϕ ϕ ϕ E A M B 17. Zaklju ujemo da je ED=DF. Rje enje: Neka prava p sije e BC u ta ki F i neka je DM BC. DM= C F D 1 BE. to je DM srednja linija ∆ BEF. tj. Simetrala ∠ ABC sije e krak AC u ta ki D. ako se R poklapa sa M. razred 42 .

7. a 2 i a3 . Kako je ∆ CHB pravougli. podno je H visine CH i ta ku K koja je sredi te katete BC. godine. pa se a konstrui e kao hipotenuza pravouglog 2 trougla sa katetama t i a3 . Obilje imo sa t 2 2 1 2 2 2 zbir prva dva sabirka desne strane napisane 2 jednakosti (*). 7.). pa se t konstrui e kao hipotenuza pravouglog trougla sa katetama a1 i a 2 . razred 43 . to je MK pre nik kru nice. godine. Sa M ozna imo presje nu ta ku kru nice i katete AC. Kako ie ∠ MCK=90º. to je pre nik normalan na CH. 36 37 Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola.9. tj. bi e a = a1 + a 2 + a 3 (*). a 2 i a3 . 2004. Rje enje: Data su tri pravilna estougla sa stranicama a1 . to zna i da je MK AB. Du a se mo e lako konstruisati primjenom 2 Pitagorine teoreme. Dalje je a = t + a . 2006. 2 2 2 4 C M A H K B Slika 18. Zadatak37 Konstruisati pravilan estougao ija je povr ina jednaka zbiru povr ina tri data pravilna estougla sa stranicama a1 . 10. Potrebno je konstruisati pravilan estougao tako da njegova povr ina bude jednaka zbiru povr ina datih pravilnih estouglova. MK = 1 1 1 1 AB = c . t = a + a . Prema tome MK je srednja linija ∆ ABC. Ako sa a ozna imo stranicu tra enog 2 2 2 2 2 estougla. Tra eni polupre nik je r = MK = c (slika 18. tj. tj. Zadatak36 Koliki je polupre nik kru nice koja prolazi kroz tjeme C pravog ugla pravouglog trougla ABC. Na kraju se konstrui e estougao stranice a . Kako su tetive KC i KH jednake. Rje enje: Prema uslovima zadatka je CK=KB. ako je hipotenuza trougla jednaka c . P = 3 3 2 2 2 (a1 + a 2 + a 3 ) . to je CK=KB=KH. razred Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola.

......... razred Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. Sabiranjem (*) i (**) dobijamo 8r 2 = ( AD + AE ) 2 + ( AC − AB ) 2 + ( AE − AD) 2 + ( AB + AC ) 2 2 Slika 19.... 2 4 2 pa je (**) 4r = ( AE − AD) 2 + ( AB + AC ) 2 .. Nad hipotenuzom tog trougla je konstruisan kvadrat tako da tjeme pravog ugla trougla ne pripada kvadratu..(1) Iz pravouglog trougla ∆ DAO postavimo jedna inu d y 2 = ( ) 2 − (3 − y ) 2 .... pa zamjenom u jedna inu (1) dobijamo da je tra eno rastojanje x = 2 2 ...... odnosno da je etvorougao ECDO kvadrat iju du inu dijagonale treba izra unati x = |CO|=? Hipotenuza ABC je c = 10 .... Na i rastojanje tjemena C pravog ugla od centra kvadrata.) G A O F D E B C Slika 20... Iz podudarnosti slijedi da je OD=OE. godine. 2 1 1 r 2 = EM 2 + OM 2 . godine... ako je A ta ka presjeka tetiva BC i DE....). r) i dvije njene uzajamno normalne tetive BC i DE.. Sre ivanjem poslednje jednakosti dobijamo tra enu jednakost (slika 19...11.. 2 2 1 1 r 2 = ( AD + AE ) 2 + ( ( AB + AC ) − AB ) 2 ........ Dokazati da je AB + AC + AD + AE Rje enje: Iz trougla MOE slijedi: 2 2 2 2 = 4r ....(2) 2 Rje avanjem jedna ine (2) dobijamo da je y = 2 ili y = 1 . 12.... Uo imo trouglove EBO i DAO i doka imo njihovu podudarnost... r 2 = ( ED ) 2 + ( BC − AB ) 2 ........... r 2 ( ED − AD ) 2 + ( BC ) 2 ....... (slika 20. a dijagonala kvadrata odre enog je d = 2 5 .. igledno je |CD| = |CE|=2.... 38 39 Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola... pa je x 2 = 2 y 2 .... 2003............. E M B A N C O 1 2 1 2 1 1 r = ( ( AD + AE ) − AD) 2 + ( AB + AC ) 2 ... Rje enje: Podno je normale iz ta ke O (presjek dijagonala kvadrata) na prave CA i CB su ta ke D i E...... 7. Iz trougla ONC slijedi: r 2 = ON 2 + NC 2 ...... razred 44 . Zadatak38 Data je kru nica K (O.......... 2004...... pa je 4 2 (*) 4r 2 = ( AD + AE ) 2 + ( AC − AB ) 2 ...... 7.. Ozna imo stranice kvadrata ECDO sa y ....... Zadatak39 Du ine kateta pravouglog trougla su 1 i 3...........

sa P 1 povr inu petougla ∆ BFG. razred 45 . a c 2 = AD = a 2 2 = 5 5 10 5 − 10 (3) CD=AC-AD=1= . odakle je a2 = . ta ka G pripada kateti BC. iz ∆ AED je P3 = 2 i P3 = P ( pri emu a 2 = ED) . Rje enje: Ozna imo sa P povr inu ∆ ABC. izra unati obim petougla CDEFG. a kako je P = P to je 1 = . 2 a2 1 jednakokrakog-pravouglog ∆ ABC: a = 1 . Trouglovi BGF i AED su jednakokrako-pravougli. tj. odnosno 2 5 5 5 5 . 1 2 5 2 5 2 10 2 2 2 2 odnosno a1 = . a1 = .13. 5 5 5 40 Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. 5 5 Kona no. pa je a 2 = . sa P 2 povr inu petougla CDEFG i sa P 3 povr inu ∆ AED. sabiranjem (1). 7.): O=FG+FE+ED+GC+CG= 2 + 5 − 2 5 5 − 10 10 + 5 2 − 2 5 − 10 + = . Data je kateta C D G A E F B Slika 21. pa je FG=FB i ED=EA. a2 a 2 a2 2 Neka je BF= a1 i BG= c1 . godine. Ta ka D pripada kateti AC. Ako je AC=1 i ako se povr ine trougla BGF i petougla CDEFG i trougla ADE odnose kao 2 : 2 : 1. a ta ka E i F su redom podno ja normala iz D i G na hipotenuzu AB. Tada je P 1= 1 . Sada je i c1 = BG = a1 2 = 5 5 5 2 5 5−2 5 = . (2) GC=BC-BG=15 5 a 1 1 2 Sli no. Zadatak40 Neka je ABC jednakokraki trougao sa pravim uglom kod tjemena C. Tada je P = = . 2 2 Iz uslova zadatka je P=P 1+P 2 +P 3 = 5 P 3 . (2) i (3) dobijamo obim petougla CDEFG (slika 21. 2003. odakle je (1) FG+FE+ED= 2 .

3 2 6 6 6 pa je V1 : V2 = 1 : 5 (slika 23. Trougao AMN je jednakokrak jer je AN=MN. a za visinu du CS. Zadatak41 Neka je ABC jednakokraki trougao kod koga je AC=BC i ugao pri vrhu C jednak je 20º. godine. 41 42 Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. Zadatak42 Data je kocka ivice a cm. 2003.14. Neka je S jedno tjeme te kocke. 2005. 7. 20 º Kako je CN=CA trougao ACN je jednakostrani an. 1 a2 1 1 5 ⋅ ⋅ a = a 3 .∠ACM=80º -20º=60º. V1 = A Slika 23. Ako je M ta ka na kraku BC i CM =AB. A B Slika 22. Rje enje: Neka je N ta ka takva da je ∆ MCN ≅ ∆ ABC(N je sa iste strane prave BC sa koje je i ta ka A). Njegov ugao pri vrhu N je ∠MNA= ∠CNA. stranice a 2 cm.∠CNM=60º -20º=40º. V2 = a 3 − a 3 = a 3 . Kako je ∠CMA=70º +80º =150º. razred 46 . razred Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola. pa je i M ∠CNA=60º. C Otuda B S je P = 3⋅ (a 2 ) a + 2 4 2 3 = a (3 + 3 )cm 2 2 2 b) Za izra unavanje zapremine piramide za osnovicu uzmimo trougao ABS.). b) Odrediti odnos zapremina pomenute piramide i preostalog dijela kocke. a) Izra unati povr inu piramide ije su tri ivice kocke koje prolaze iz ta ke S. godine. C ∠NCA= ∠NCM. pa je ∠AMB=180º -150º =30º (slika 22. 8. 15. Rje enje: a) Povr ina piramide se sastoji od tri pravougla trougla ije katete imaju du ine a cm i jednakostrani nog trougla 2 ABC. N Slijedi da je ∠MNA=60º-20º=40º. pa je ugao pri osnovici ∠NMA=70º. odrediti veli inu ∠ AMB.).

Izra unati povr 2 k1 . Izra unati povr inu i zapreminu tako nastalog tijela.) dobijamo kao razliku povr ina kru nog isje ka i tre ine razlike povr ine trougla i kruga k1 . i ∆ ECC 1 . 2 360 3 24 12 36 12 6 C a A a 2 B Slika 24. 43 44 Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola. razred 47 . x r C R B x E F x O1 O C1 C B1 r O1 E ∆ EBB 1 . 2003. Zadatak43 U jednakostrani nom trouglu stranice centar kru nice a upisana je kru nica k2 polupre nika a .16. Zadatak44 Jednakokraki trapez rotira oko ose koja sadr i jedan njegov krak. Rje enje: Povr inu dijela izme u kru ne linije (slika 24. razred Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. ako osnovice trapeza imaju du ine 20 3cm i 6 3cm . godine. 17. Jedno tjeme trougla je inu lika izme u k1 i k 2 . a 1 a 3 2 ( )2 3 − ( ⋅ ) π a 2 60 a 2π a 2 3 a 2π a 2 5π 2 3 2 P=( ) π − = − + = ( − 3) . 2006. se uo ava da se povr ina rotacionog tijela mo e izra unati po formuli PT = M 1 + M 2 + M 3 − M 4 povr ine omota a koji nastaju rotacijom trouglova ∆ ABB 1 . A Rje enje: D D x Sa slike 25. ∆ DCC 1 . 8. Slika 25. godine. 8. a krak 14cm .

dobija se da je VT = 1946πcm . M 2 . B 1 i sredi tom ivice AB. A B Slika 26. ∆ EBB 1 . Sprovode i ra unanje tih povr ina dobija se PT = 2π (327 + 91 3 )cm . DF= IZ ∆ CDO 1 ~ ∆ DFE. a visina je CC 1 = a 2 . pa je x = 6 . 2004. V3 i V4 zapremine kupa koje nastaju rotacijom trouglova ∆ ABB 1 . Zadatak46 Osnovna ivica pravilne trostrane prizme ABCDA 1 B 1 C 1 D 1 je AB = a . V 2 . Neka je α ravan odre ena ta kama A. Na sli an na in se dobija R = 10 3 . 2 4 4 pa je h1 = 4h2 . tada se mogu izra unati njihove povr ine. 3 18. godine. r = 3 3 . tada se iz pravouglog trougla ∆ DEF dobija 2 2 2 2 2 FE = x − DF = 9 . Koliko je rastojanje CM. odnosno h1 : h2 = 4 : 1 . slijedi da je 20 3 : 6 3 = (14 + x) : x . tj. ako se zna da du AM dijeli trapez na dvije figure jednakih povr ina? Rje enje: Kako je P∆ABN = PANCD = 1 PABCD . Zna i. i ∆ ECC 1 . pa je 6 3 : 6 = r : 3 .) to je 2 D C h2 M N h1 1 1 1 ABh1 = ( AB + CD )(h1 + h2 ) . razred 48 . 8.5cm. razred Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. dalje.Kako je ∆ ABE ~ ∆ DCE. ∆ DCC 1 . slijedi CD : x = r : FE . Kako su izvodnice omota a M 1 . CM= AB = 12. 25h1 = ⋅ 80(h1 + h2 ) . Zadatak45 Osnovice trapeza su AB=50cm i CD=30cm. 8. 2 Postupaju i na sli an na in kao kod izra unavanja povr ine. 1 Kako je ∆ ABM ~ ∆ CMN. Odrediti du inu du i koja 45 46 Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. godine. (slika 26. Dakle. 4 19. a β pripada presjeku ravni α i β i nalazi se unutar prizme. to je AB:CM= h1 : h2 = 4 : 1 . 1 1 CD= ⋅ 6 ⋅ 3 = 3 ⋅ 3 . zapreminu rotacionog tijela izra unavamo po formuli VT = V1 − (V2 + V3 ) + V4 . Kako je .C 1 i sredi tem ivice BB 1 . Po to se mogu izra unati visine tih kupa. pa je FE=3. M 3 i M 4 odgovaraju e stranice zadanog trapeza. 2004. gdje su V1 . ravan odre ena ta kama C. Osnovica CD produ ena je preko tjemena C do ta ke M.

Posmatrajmo zatim bo nu stranu BCC 1 B 1 . Uo eni trouglovi imaju presjek du MN= x iju du inu treba izra unati. Presjek prve ravni i prizme je ∆ AKC 1 . KN= x 2 = 6 1 . 3x = a 3 . jer je ta ka N te C 1 K= a 3 6 te ∆ BC 1 B 1 i KN je tre ina njegove te ne du i C 1 K. 3 6 ne du i AK. 8. Piramida je presje ena sa ravni koja sadr i jednu osnovnu ivicu i normalna je na naspramnu bo nu ivicu i pri tome je dijeli u odnosu 9 : 8. Iz ∆ ACC 1 . Posmatrajmo prvo bo nu stranu ABB 1 A 1 . 2005. odnosno a 3 : x = 3 : 1. godine. razred 49 . odnosno ∆ ABB 1 . Iz uo ene sli nosti postavimo proporciju AD : AS = AE: AO. Izra unati povr inu piramide. A1 2 2 2 C1 B1 ∆ ABK i ∆ KC 1 B 1 izra unajmo redom AC 1 =AC +CC 1 =a +2a =3a ⇒ AC 1 = a 3 . gdje djelimi nom zamjenom dobijamo: a 2 = 2 ⋅ AE ⋅ AS (1) 47 Savezno takmi enje u enika osnovnih kola.). Sada mo emo zaklju iti da je ∆ AKC 1 ~ ∆ MKN .) su sli ni jer je ∠ AOS = ∠ DEA = 90º (iz uslova zadatka) i ∠OAS = ∠ADE (kao uglovi sa normalnim kracima). 2 2 2 a 2 1 B A 2 2 1 3 6 a ) = a 2 + a 2 = a 2 ⇒ AK= a . MN= .Rje enje: Neka je K sredi te bo ne ivice BB 1 i L sredi te osnovne ivice AB (slika 27. Rje enje: Trouglovi AOS i ADE (slika 28. 2 2 2 2 2 2 1 3 6 2 2 a) = a 2 + a 2 = a 2 ⇒ C 1 K = a . Zadatak47 a 3 a 3 . ra unaju i od tjemena osnove. C 1K = a + ( 2 2 2 2 AK = a + ( 2 2 N x x2 A L M x1 K C a B Slika 27. Du MK= x 1 = jer je ta ka M te te ∆ ABB 1 i MK tre ina te 6 1 AK= a . a presjek druge ravni i prizme je ∆ LCB 1 . odnosno ∆ BC 1 B 1 . 3 3 Osnovna ivica pravilne trostrane piramide je 3dm. odakle je AC 1 : MN=AK : MK=KC 1 : KN. x = 20.

gdje je E ⋅ B H h 1 a 3 3 OD = ⋅ = . 50 . pa je ES = 8 AE i 9 17 AE . dobijamo OS 2 = .Dalje iz uslova zadatka imamo AE : ES = 9 : 8 i AS = AE + ES. SD = OD − OS . 3 2 2 2 2 2 Primjenom Pitagorine teoreme na trougao ODS koji je tako e pravougli. Kona no zamjenom u formuli 2 a 2 3 3a ⋅ SD 9 P= + = ( 3 + 5)dm 2 4 2 4 A O ⋅ C D Slika 28. izra unajmo visinu bo ne strane 3 2 2 5 SD = . gdje je S AO = 2 a 3 11 ⋅ = 3 . Zamjenom u jednakost (1) dobijamo 9 9 17 AE = i AS = 34 34 AS = Iz pravouglog trougla AOS i pomo u Pitagorine teoreme je OS 2 = AS 2 − AO 2 .

4. LOGIKA I KOMBINATORIKA 51 .

52 .

L. koristimo u rje avanju raznih zadataka. gdje je n > m . ta nom izra avanju i zaklju ivanju. 4.1. koji mogu pomo i da se u enici lak e uvedu u metodologiju njihovog rje avanja. Logi ki i kombinatorni zadaci Matemati ka logika i kombinatorika se izu avaju u srednjoj koli.2. Na po etku svake teme preporu ljivo je u enicima zadavati karakteristi ne zadatke i na taj na in ih uvoditi u metodologiju rje avanja nestandardnih zadataka. geometrije. u VII razedu devetogodi nje osnovne kole. pri emu je n > m . Dirihleov princip Princip nazvan u ast njema kog matemati ara P. Matemati ki problemi nas u e pa ljivom itanju teksta. a naro ito za dokazivanje postojanja objekata sa odre enim svojstvom. skupova.4. pravilnom uo avanju bitnog. zadaci sa interesantnim svojstvima brojeva itd. 53 . tekstualni zadaci. Na na im takmi enjima. Logi ki zadaci pripadaju raznim oblastima matematike: zadaci o „la ovima“. enika osnovno kolskog uzrasta najlak e je zainteresovati za matematiku ako ga stavimo u situaciju da rje ava raznovrsne i zanimljive zadatke. Tako pomo u Dirihleovog principa je mogu e rje avati zadatke iz djeljivosti brojeva. To su glavolomke. karakteristi nih nestandardnih zadataka sa na ih takmi enja. G. odnosno zadaci za razvijanje o troumnosti. pored ostalih. Dirhleov princip se naj e iskazuje na popularan na in u verziji „ze eva i kaveza“. Nastavnikova uputstva. onda e u krajnjem slu aju u jednom dijelu biti vi e od jednog elementa. Dirihleov princip se esto primjenjuje u situacijama koje na pvi pogled nemaju veze sa ze evima i kavezima i sl. u naj irem smislu. nizova brojeva itd. nijesu samo klasi ni logi ki zadaci ve i bilo koji drugi gdje je rje enje dobijeno na osnovu uvjerljivog logi kog rasu ivanja i sa malo izra unavanja. pri emu je bitno shvatiti smisao zadatka i rasu ivati postupno i logi ki. onda mora postojati kavez u kojeme su smje tena bar dva zeca. po pravilu. Ako je u m kaveza smje teno n ze eva. odnosno kroz izborni predmet Matemati ka radionica – kombinatorika i elementarna teorija brojeva. zadaju se logi ki i kombinatorni zadaci za ije rje avanje je dovoljno matemati ko znanje koje se sti e tokom osnovnog kolovanja. matemati ki rebusi. Zadovoljstvo je kruna umnog napora. Pri rje avanju nestandardnih zadataka dolazi do izra aja logi ko i stvarala ko mi ljenje i osje aj zadovoljstva kad se samostalno rije i te i zadatak. a samo neki njihovi elementi u dodatnoj nastavi matematike. treba da podsti u i razvijaju kreativnost kod svakog enika pojedina no s ciljem razvijanja njegovih matemati kih sposobnosti. Dirichlet (1805 – 1859). procesa mi ljenja i zaklju ivanja kroz koje je u enik pro ao. Logi ki zadaci Logi ki zadaci. U matemati ki stro ijoj formulaciji Dirihleov princip se mo e iskazati na sljede i na in: Ako se skup od n elemenata razbijen na m disjunktnih (nepresijecaju ih) djelova. koji nemaju zajedni kih elemenata. U ovom tekstu je izabran jedan broj raznovrsnih.

Prilikom rje avanja zadataka preporu ljivo je koristiti pogodne grafi ke interpretacije npr. Rje enje: Pretpostavimo da nije tako. crtanje odgovaraju eg stabla i pogodne na ine zapisivanja rasporeda. Rje enje: Po etno slovo je T u lijevom gornjem uglu. o igledno je da dje aci nijesu sakupili manje od 0 + 1 + 2 + ⋅ ⋅ ⋅ + 14 = 105 oraha – protivurje nost. Primjer: Pred vama je „TROUGAO“ sastavljen od rije i TROUGAO: T R O U G A O R O U G A O O U G A O U G A O G A O A O O Na koliko na ina je mogu e. Mnogi kombinatorni zadaci se mogu rije iti pomo u dva osnovna pravila: pravilo zbira i pravilo proizvoda. pa se rije TROUGAO. TR se mo e pro itati na dva na ina. kre i se od slova do njemu susjednog slova. 4.3. jer se od slova R do sljede eg slova O mo e sti i na dva na ina. Pravilo zbira: Ako je presjek kona nih skupova A i B prazan i ako skup A ima m elemenata. metoda za prebrojavanje i pravila grupisanja elemenata naj e kona nih skupova zove se kombinatorika.Primjer: Petnaest dje aka je sakupilo 100 oraha. pro itati rije TROUGAO? Na slici je dat jedan od mogu ih na ina. a skup B n to je broj elemenata njihove unije jednak m + n . Va i tvr enje: Neka dva od njih su sakupili jednak broj oraha. Ova se situacija ponavlja u svakom koraku. Doka ite da su neka dva od njih sakupili jednak broj oraha. Do sljede eg slova R mo emo do i na dva na ina (idu i u desno i dolje). TRO mo emo pro itati na 2 ⋅ 2 = 4 na ina. idu i od slova do njemu susjednog slova mo emo pro itati na 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 = 64 na ina. 54 . Kombinatorni zadaci Oblast matematike koja se bavi izu avanjem mogu ih rasporeda.

odnosno presipanje Punjenje sa esme suda od 3l. a bluzu na 4 na ina. Na kraju knjigu je mogu e izabrati na 30 + 40 = 70 na ina.odnos no presipanja 1 2 3 4 5 6 7 Broj litara u sudu od 3 litra Broj litara u sudu od 7 litara Punjenje. Primjer: Ksenija ima tri suknje i etiri bluze.Primjer: Na jednoj polici u biblioteci je 30 razli itih knjiga.Aco Pavi evi . Zadatak48 Kako se mo e pomo u dvije posude od 3l i 7l sa esme u ajnik nasuti ta no 2l vode? Rje enje: Tok punjenja odnosno presipanja pogodno je predstaviti sa sljede om emom: Redni broj punjenja. Presipanje iz suda od 3l u sud od 7l. a sa druge na 40 na ina. Na koliko na ina ona mo e da se obu e? Rje enje: Suknju mo e izabrati na 3. 5. Na koliko na ina je mogu e izabrati jednu knjigu? Rje enje: Knjigu sa prve police je mogu e izabrati na 30 na ina. 4. 3l 0l 3l 0l 3l 2l 0l 0l 3l 3l 6l 6l 7l 7l 48 Memorijal Aleksandar . Presipanje iz suda od 3l u ajnik. Punjenje sa esme suda od 3l.4. razred 55 . Ksenija mo e da se obu e na 3 ⋅ 4 = 12 na ina. Presipanje iz suda od 3l u sud od 7l. godine. a na drugoj 40 tako e razli itih knjiga. Pravilo proizvoda: Ako u skupu A ima m . Bar. Presipanje iz suda od 3l u sud od 7l. Punjenje sa esme suda od 3l. 2006. a u skupu B n elemenata tada izbor po jednog elementa iz skupova A i B mo emo uraditi na m ⋅ n na ina. Zadaci sa rje enjima 1. Knjige na drugoj polici su razli ite od knjiga na prvoj polici.

a koliko kvadrata na tako dobijenoj kvadratnoj mre i? Rje enje: Nacrtajmo kvadrat (slika 29. Nacrtaj sliku i prebroj koliko ima du i. 2007. CE . Grad B izostavljamo iz dalje analize. Bar. Broj kvadrata ija je stranica 1cm 4·4. razred Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. BD. kvadrata ukupno ima: 4 ⋅ 4 + 3 ⋅ 3 + 2 ⋅ 2 + 1 ⋅ 1 = 30 . 3. 2·2 i jedan • • • • Slika 30. pa du i mo emo brojati po nekom sistemu: AB.2. BE . Svaka du je podijeljena na manje du i sa 5 ta aka. godine. 4. Iz grada A u grad C preko grada B sti e se na 3 ⋅ 2 = 6 na ina. godine.Aco Pavi evi . 49 50 Memorijal Aleksandar . CD. AE . C . Na koliko se razli itih na ina mo e sti i iz grada A u grad D preko gradova B i C bez vra anja u grad kroz koji smo jednom pro li? Rje enje: Situacija opisana u zadatku prikazana je slikom 30. AC. B. AE ima: 4 + 3 + 2 + 1 = 10 du i. B C D E Slika 29. Na svih 10 du i ima ukupno 10 ⋅ 10 = 100 du i. Zadatak49 Kvadrat stranice a = 4cm podijeljen je na kvadratne centimetre. Zna i na jednoj du i npr. Ozna imo ta ke na jednoj stranici sa A. iz grada B u grad C vode 2 puta a iz grada C u grad D 4 puta. U dobijenoj mre i linija (du i) imamo 10 du i. DE. razred 56 . stranica 3cm kvadrat 4cm . D i E . BC . Dakle. Zadatak50 Iz grada A u grad B vode 3 puta . 6. stranica 2cm 3·3. 2004.) i podijelimo ga na kvadratne centimetre. AD.

8. svaki mase 10 tona. to zna i da postoji kategorija u kojoj ima bar 25 brojeva takvih da je razlika izme u svaka dva od njih djeljiva sa 83 (Dirihleov princip). razred 57 . a ostatak na peti kamion. nosivosti tri tone potrebno da bi se cio teret od 10 tona prevezao odjednom (u jednoj turi)? Rje enje: igledno je neophodno 4 ili vi e kamiona nosivosti 3 tone. Dakle. gdje je k1 . tada se ne mo e sav 13 teret natovariti na 4 kamiona.... dakle. potrebno je raspolagati sa najmanje 5 kamiona.82 . Zadatak51 Da li je mogu e od bilo kojih 2005 prirodnih brojeva izabrati 25 tako da razlika izme u svaka dva od njih bude djeljiva sa 83? Dokazati. u tre oj su oni koji daju ostatak 2..1.}pa je b − a = (k 2 − k1 ⋅ 83 . 4. Budu i da je 2005 = 24 ⋅ 83 + 13 . razred Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. Ako 13 sanduka tovarimo na 4 kamiona.Nova situacija (kada iz A sti emo u D preko grada C) prikazana je na slici 31. Doka imo da je razlika izme u bilo koja dva iz iste kategorije djeljiva sa 83. pri emu je masa svakog sanduka manja od jedne tone. Me utim.. tada po Dirihleovom principu. 5. u drugoj su oni koji daju ostatak 1. • • • Slika 31. a i dokazali smo da je razlika bilo koja dva od njih djeljiva sa 83.2. godine. bar na jedan kamion moramo staviti 4 sanduka. 2005. Iz jednakosti a = k1 ⋅ 83 + r i b = k 2 ⋅ 83 + r . Rje enje: U odnosu na dijeljenje sa 83 bilo kojih 2005 prirodnih brojeva mo emo rasporediti u 83 kategorije: u prvoj su brojevi koji su djeljivi sa 83. godine. mogu e je. 7. tako to na 4 stavimo izme u 2 i 3 tone. Prema tome razlika b − a je djeljiva sa 83.. k 2 ∈ N 0 i k 2 > k1 . taj teret ne mo e ponijeti kamion nosivosti 3 tone. Me utim. a r ∈ {0. .u osamdeset tre oj su oni koji daju ostastak 82. Zadatak52 Ukupna masa nekoliko sanduka je 10 tona. Neka su a i b prirodni brojevi koji pri dijeljenju sa 83 imaju jednake ostatke i neka je b > a . 2000. 51 52 Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola. ) Dakle. Nije te ko utvrditi da se 13 13 na 5 kamiona mo e uvijek rasporediti 10 tona. ako je teret od 10 tona raspore en u 13 jednakih sanduka. jer je 4 ⋅ 10 40 = > 3 tone. Koliko je najmanje kamiona. Sa slike31. zaklju ujemo da iz grada A u grad D preko C sti emo na 6 ⋅ 4 = 24 razli ita na ina.

ali ne i sa osobom B). tri bra na para. 53 54 Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. 2. De urni vatrogasac je telefonom primio poruku iz jednog od ovih gradova: Kod nas je po ar! . Gra ani grada A uvijek govore istinu. 7.javio je jedan gra anin. Neka se osoba A rukovala 6 puta. 3 i 4 puta) osoba C rukovala se 4 puta (sa osobama A i B. Dobio je sedam razli itih odgovora. a bra ni par osobe C se rukovao 2 puta (sa osobama A i B). 3. 2001. pa ne bi mogao dati la an odgovor „u gradu C“. Od preostale 3 osobe (koje su se rukovale 2. 4. Zadatak53 Bra ni par Mirko i Ljubica pozovu na ve eru svoje prijatelje. nije mogu e da je zvao gra anin iz C. Preostaje da se Ljubica rukovala 3 puta. ili bi oba bila la na. razred 58 . 4 i 5 puta) nalazi osoba B koja se rukovala 5 puta (sa osobom A i sa jo 4 osobe iz preostalog skupa). Ona se rukovala sa svima.odgovorio je isti gra anin. Bra ni drug osobe B se rukovao samo jednom (sa osobom A. a svaki gra anin grada C naizmjeni no govori istinu i la . razred Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. U gradu C . Po to su svi stigli istovremeno. 3. sa Mirkom i sa Ljubicom). 7.pitao je de urni vatrogasac. Kada su zavr ili sa rukovanjem Mirko je pitao svakog (i Ljubicu) koliko se puta rukovao. Tako e. 2001. 5 i 6. 2. Ostali su se rukovali bar po jednom sem bra nog druga osobe A koja se nije rukovala (rukovala se 0 puta). Zadatak54 7. Gdje? . zvao je gra anin iz grada B. 6. godine. Zna i. po eli su da se rukuju. to se kosi sa pretpostavkom da je jedan odgovor ta an a drugi la an. a niko se nije rukovao sa svojim bra nim drugom. pri emu se svako rukovao sa nekoliko ljudi. U koji grad treba da ode vatrogasna ekipa? Rje enje: Sigurno se nije javio gra anin iz A. jer bi u tom slu aju oba odgovora bila ta na. Sa koliko se ljudi rukovala Ljubica? Rje enje: igledno je da je najve i broj rukovanja 6. koji uvijek la e. osim sa sobom i sa svojim bra nim drugom. a iz drugog („u gradu C“) da nije ni u C. gra ani grada B uvijek la u. Po to je dato 7 razli itih odgovora oni mogu biti: 0. po ar je u gradu A. Iz prvog odgovora(„kod nas je po ar“) slijedi da po ar nije u B. Dakle. 1. Sli no utvr ujemo da se u preostalom skupu (lica koja su se rukovala 1. godine. jer on govori istinu.6.

Na ovaj na in dobijamo 8 ⋅ 7 = 56 du i. zna i da postoji bar 10 pravougaonika u kojima nema stabala. na kojem nema nijednog stabla. b) Izbrojali smo da na pravoj p ima 28. godine.8.22 i 1000:125=80. Me utim. a tre e tjeme bilo koje tjeme sa prave p . du AB brojali smo i kao du BA. E . G i H ta ke na pravoj p . b) etvorouglova. a tre e tjeme mo e da bude bilo koja 2 ta ka sa prave q . Zbog toga je na pravoj p odre eno 7⋅6 = 21 du i. Rje enje: Kako je 1000:25. Sli no va i za ta ku B .). zaklju ujemo da se mo e na i prostor za izgradnju teniskog igrali ta. tako su sve du i brojane dva puta – npr. Na sli an na in izbrojimo da je na pravoj q odre eno 2 28 ⋅ 21 = 588 . 55 56 Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. Zadatak55 Na pravoj p dato je 8 ta aka. D. koliko je svega du i sa njima odre eno. 2002. ija su tjemena neke od tih ta aka? Rje enje: a) Neka su A. Dakle etvorouglova u ovom slu aju imamo 8⋅7 = 28 du i.5=39. a na pravoj q . Dokazati da se u toj umi mo e prona i prostor za tenisko igrali te du ine 25 m i irine 12 m . zaklju ujemo da se na uo enu kvadratnu povr inu mo e smjestiti 39 ⋅ 80=3120 pravougaonika dimenzija 12mX25m. S druge strane ako su dva tjemena na pravoj q . Koliko ima: a) trouglova. a da se ne sijeku stabla (slika 32. D. etvorouglovi koje treba da prebrojimo nastaju tako to krajnje ta ke bilo koje du i sa prave p spojimo sa krajnjim ta kama bilo koje du i sa prave q . razred 59 . E . C . B. pri emu izme u njih postoje trake iroke bar 50cm. godine. tada takvih trouglova ima 21 ⋅ 8 = 168 . Zaklju ujemo da takvih trouglova ima 28 ⋅ 7 = 196 . a i za ta ke C . Ako su dva tjemena na pravoj p . 7. 7. Treba izbrojati. F . Kako u umi ima 3110 stabala. 9. Zadatak56 Na zemlji tu oblika kvadrata (1km × 1km )raste borova uma u kojoj ima 3110 stabala pre nika 50 cm. koja je paralelna pravoj p dato je 7 ta aka. a na pravoj q 21 du . razred Republi ko takmi enje u enika osnovnih kola. G i H .Ta ka A sa svih 7 ta aka obrazuje 7 du i. Dakle. 2005. Slika 32. Ukupno trouglova ima 196 + 198 = 364. F .

Rje enje: Ozna imo sa m ( m N) broj odigranih partija. 6. razred 60 . jer mora biti jednak dvostrukom broju svih mogu ih parova prijateljskih dr ava. Tada bi broj svih prijateljstava bio jednak zbiru 9 neparnih brojeva. pa je n ( n − 1) =90.10. 11. ije je rje enje 45. Kako je 2 n(n − 1) partija. Saglasno uslovima zadatka dobijamo jedna inu 40% m =18. godine. postoji bar jedna dr ava koja ima paran broj prijateljskih dr ava. Bilo koji od ahista odigrao je n -1 partiju (igrao je sa svakim od preostalih n -1 ahista). Prema 2 Na jednom ostrvu postoji ukupno 9 dr ava. Rje enje: Pretpostavimo da sve dr ave imaju neparan broj prijateljskih dr ava. to iznosi 40% ukupnog broja odigranih partija. ukupno je odigrano 45 partija. Ukupno je odigrano uslovima zadatka dobijamo jedna inu n ( n − 1) =10·9. Neka je n ( n N) ozna ava broj u esnika turnira. tj. Dakle. 7. 1997. Zadatak58 n(n − 1) =45. taj broj je o igledno djeljiv sa 2. Dokazati da na ovom ostrvu postoji dr ava koja me u njima ima paran broj prijateljskih dr ava. to daje neparan broj. S druge strane. 2003. Dakle. onda je i dr ava B prijateljska sa dr avom A . 57 58 Regionalno takmi enje u enika osnovnih kola. da je na turniru u estvovalo 10 takmi ara. Ako je dr ava A prijateljska sa dr avom B . razred Savezno takmi enje u enika osnovnih kola. Koliko je ahista u estvovalo na turniru. Zadatak57 Na ahovskom turniru svaki igra je odigrao po jednu partiju sa preostalim esnicima turnira. godine. zaklju ujemo da je n =10. ako je remijem (nerije eno) zavr eno 18 partija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful