FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Essert, Grilec, Žilić:

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
- fizikalne osnove Ver. 1.0 – priprava (nije za objavljivanje)

Zagreb, 2006.

SADRŽAJ 1. ELEKTROSTATIKA ....................................................................................... 9 1.1. Struktura materije............................................................................................... 9
1.1.1. 1.1.2. Elementarni naboj ...................................................................................................11 Električna svojstva tvari.................................................................................. 12 Polarizacija i influencija ................................................................................... 16 Gustoća električnog toka ................................................................................. 18 Homogeno električno polje .............................................................................. 18 Coulombov zakon................................................................................................. 19

1.2.

Električno polje naboja..................................................................................... 13

1.2.1. 1.2.2. 1.2.3. 1.2.4.

1.3. 1.4. 1.5.

Električni potencijal .......................................................................................... 19 Električni kapacitet ........................................................................................... 21 Kondenzator ...................................................................................................... 22
Spojevi kondenzatora....................................................................................... 23 Serijski spoj....................................................................................................... 24 Paralelni spoj ...................................................................................................... 25 Mješoviti spoj..................................................................................................... 26 Energija nabijenog kondenzatora .................................................................. 27 Prirodni kondenzator........................................................................................ 29 Električno polje naboja ................................................................................... 30 Test naboj u električnom polju....................................................................... 31 Elektroskop ........................................................................................................ 32 Kapacitet pločastog kondenzatora................................................................ 32 Prirodni kondenzator........................................................................................ 33

1.5.1. 1.5.2. 1.5.3. 1.5.4. 1.5.5. 1.5.6.

1.6.

Appleti................................................................................................................ 30

1.6.1. 1.6.2. 1.6.3. 1.6.4. 1.6.5.

1.7. 2.

Zadaci ................................................................................................................. 34

ISTOSMJERNA STRUJA ............................................................................. 37 2.1. Električni napon................................................................................................ 37 2.2. Električni izvori................................................................................................. 38 2.3. Električna struja ................................................................................................ 40 2.4. Električni otpor ................................................................................................. 40
2.4.1. Promjena otpora s temperaturom .................................................................. 41

2.5. 2.6.

Ohm-ov zakon................................................................................................... 43 Kirchhoff-ovi zakoni ........................................................................................ 44
I. Kirchhoff-ov zakon....................................................................................... 45 II. Kirchhoff-ov zakon .................................................................................... 46 Serijski spoj otpora ......................................................................................... 47 Paralelni spoj otpora......................................................................................... 48

2.6.1. 2.6.2.

2.7.

2.7.1. 2.7.2.

Spajanje električnog otpora u strujnom krugu............................................. 47

2.8. 2.9.

2.9.1. 2.9.2. 2.9.3.

Električna struja u ioniziranom plinu............................................................ 50 Elektrokemijske pojave .................................................................................... 52
Faraday-evi zakoni elektrolize....................................................................... 52 Primarni elementi .............................................................................................. 53 Sekundarni elementi......................................................................................... 55

.. 96 Lenz-ovo pravilo........13..........1............................................... 3..10...........................3........................... 76 Kirchhoff-ovi zakoni. Mjerenje struje..............................106 Naboj u magnetskom polju .......................................2...... 3.............17..............................1......................7...............................................2................................ 3................. 108 3..........................................................13.................................4............ 92 Sila na gibljivi naboj .........10..... 76 2............8.................... 73 Mjerenje napona......6....................... 98 3................... Elektromagnetska indukcija ....................1.................................................................. 2....................................................................................................... 75 Paralelni spoj otpora.................................................................. 2............................................. Zakon protjecanja ................8........ 73 Ohmov zakon ..........7.......................... 113 4 ......................... 2.................................................... 2..8......................2..................................................... 3...........9........7.................. 63 2..................................................... 81 3........................ 2..............................................17.......................................................................................................................................................................... 3................. 62 Spojevi električnih izvora........................................................5.......................................... 94 Sila između dva vodiča kroz koje teče struja.................. 104 3............................................................................ 66 Mjerni instrumenti: voltmetar....................3......... 83 3............................... 2.... 110 3........................................................ 92 Sila na vodič kojim teče struja... 61 Vanjska karakteristika realnih izvora ...........12..... 2........ Magnetsko polje ravnog vodiča ......17... Magnetske veličine............6................. 73 Jednostavni strujni krug .1..................109 Lennz-ovo pravilo..... struje i snage u strujnom krugu ....... 82 3............................. 90 Djelovanje magnetskog polja.............. 58 Složeni strujni krug ................................................. 59 Realni naponski izvori ......................................................................2........................1.................................................................. ampermetar.... napona i otpora...................................17... 81 3....... 101 Međuindukcija .......................................................................................11...........................17....................... 3...............102 Izmjenično magnetiziranje željeza ....................100 Samoindukcija .................................. 89 Magnetski krug...................................... 2..............9...................................................................9.............................................. Magnetsko polje.. Zadaci......................................................... 3................................................... 3........................................2......9... 3... 3...................... 74 Multimetar ................18....................... 2..... 113 4..15............ 2............ 3....................... 3........................6..........1.......................... 4............................. 2..................................... 75 Serijski spoj otpora..1............3.................... 67 Rad i snaga istosmjerne struje ...........4..................17..................................................... Zadaci...................................2.... 111 PRIJELAZNE POJAVE.....6...................... 2........3..14.................................................................................................. 3..5.............................17.. 3.................. ommetar .............105 Privlačna sila magneta ...................................2..........................1...................................2..........4....................... RC-krug.............. 3.. 2...........17................. 57 Realni jednostavni strujni krug ...... 85 Magnetska histereza ..................... Energija magnetskog polja ....................108 Faraday-ev zakon .........................................ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2..............108 Lorentz-ova sila ................. 70 Appleti ........................................9.................16................6. 2. 3.... 78 MAGNETIZAM ......................1........................................................................3.. Jednostavni strujni krug ......................................13.......7.. Appleti ............................. 2......7........................

. 161 Naponi i struje u spoju trokut ...........................158 Naponi i struje u spoju zvijezda........................................ 123 RC-krug..........1..........................5...............3..............................2................................. 4............... 130 5.............1............. 5......................... 5............ 147 5.................................................3......................2........................ Elektromagnetski oscilirajući krug ......149 Serijski RLC –krug .....................1.................154 5.................................136 Prikazivanje rotirajućim dužinama i vektorima .............................4.........2................... L i C u krugu izmjenične struje.................4............................. Zadaci ......... 5....................................................................................................................................... 126 IZMJENIČNE STRUJE .2. 117 Iskapčanje RL – kruga........................................................... L i C u krugu izmjenične struje....................3...................1.......162 Električni elementi u krugu izmjenične struje ..............................4........................................................................................... 4............. 5...... Harmonijski oblik ....................................................... 4.............................124 4..................... 5 .1...1................................ 5................2. 157 Trokut snaga ..2..6...3...................2............138 Fazni pomak u vektorskom prikazu ...................................7..........................................................7... 5...1.............................. 4............. 5...........................1........................... Energija nabijenog kondenzatora ................. Frekvencija i kružna frekvencija...................................... Predočavanje izmjeničnih veličina .................................................krug.3......... 142 Otpor u krugu izmjenične struje.....1....6................................................ RL-krug ..... 4........................................ 115 Energija svitka... Trofazni sustav..................... 5.......................... 5.......................................................... 141 5.. 5..........163 Kombinacija R............... 138 5...........................................4........5...................3.................. 4..152 Paralelni RC – krug .............123 RL-krug ...................5.........................1......2.....................8............1.................................................... Appleti..................................... 114 Izbijanje (pražnjenje) kondenzatora ............ 4............................ 121 Appleti..................................3....... 116 4....................................153 Paralelni RLC – krug ..................134 Faza i razlika faza... 118 4.......... 5.... 163 5..148 Serijski RC – krug ............. 116 Ukapčanje RL – kruga...............................1....................... 4...................................... 5.........................4.....................................3............1...... 113 Energija na otporu ........... 161 Snaga trofaznog sustava ...............2.3........143 Induktivitet u krugu izmjenične struje ..........1..................................4.....2..............1........................8.....6........................................5................ Spojevi R...................................164 5.................2........................... 5................................................. Jednostavni krug izmjenične struje.................... 5..........................................Sadržaj ________________________________________________________________________ 4.. 4..................4.......2..................................................4..................1......................... 5..............................142 Kapacitet u krugu izmjenične struje ............................................. 5..................... Rezonancija..................5..4..................8................................................... 5.. 131 Srednja i efektivna vrijednost ...................................2...........................................................7................................................................. 5.......................................3......... 155 Snaga izmjenične struje i faktor snage......4............................1....................... 160 5.6..............................1...................150 Paralelni RL – krug.................7...............124 Elektromagnetski oscilirajući krug .......................... 129 5........................................2.......................2..145 Serijski RL .......... 5................................ 5..................................................... 4............... 4...............3.........3.............2.. 113 Nabijanje (punjenje) kondenzatora .. 119 Elektromagnetski valovi ....5................................

.................................... 7...............9........................................................................................................ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 5.................... Zadaci...............WEB-adrese applet-a . 171 Stvarno kazalo .. 165 Dodatak ............................... 169 Literatura.......... 173 6 ........................... 6.................. 8.............................................................................................

za provjeru naučenog gradiva. svi prikupljeni applet-i prilagođeni su našim prilikama (za slučaj da u nastavi nema mogućnosti korištenja Interneta i/ili da korisnici ne znaju engleski). dok nam uzrok i bit zakona ostaju skriveni. Kvalitetan prijenos znanja traži danas i nove alate. u takvim je metodama. od mjeriteljstva do automatskog vođenja proizvodnih procesa. Računala i programi omogućuju da korisnik više razmišlja o tomu 'što' i 'zašto'. Sam izračun . Pojam elektrotehnika. programima. Svako poglavlje uključuje i niz zadataka s rješenjima. a praktičnu orjentaciju interaktivnim applet-ima na CD-u zahvaljuje diplomskom radu Valentine Franković. a drugi njihovu primjenu u tehničkoj praksi. Udžbenik koristi većinu gradiva obrađenog u rasprodanom izdanju udžbenika M. koja se uči u fizici. Essert. u ovom radu pokušalo se prikupiti najbolje uzorke za područje fizikalnih osnova elektrotehnike. Iako postoje applet-i za mnoga područja fizike (i ne samo nje). Prvi je upoznavanje osnovnih fizikalnih zakona o elektricitetu i magnetizmu. ovaj udžbenik može poslužiti i strojarskim stručnjacima u njihovoj svakodnevnoj praksi. fizike. magnetizam. Oni su prisutni ponajviše zahvaljujući računalima i različitim edukacijskim programima. 7 . Java applet-i su popularni programi koji nude sve nabrojeno i danas su zahvaljujući Internetu dostupni na mnogim sveučilištima i školama. Upoznati fizikalni zakon najčešće znači opisati posljedice njegova djelovanja. Poštujući autorska prava. čije se discipline znatno isprepleću. Pisani su u besplatnom Java okruženju pa su već od samih početaka (oko 1995. Elektrotehnika i strojarstvo dva su vrlo bliska znanstvena područja. Temeljna značajka takvih programa je interaktivnost i usmjerenost na fizikalne modele. Z. Gradivo izneseno u ovom udžbeniku koristi matematički aparat primjeren srednjoškolskoj matematici. Valter: "Osnove elektrotehnike". manje značajan.Sadržaj ________________________________________________________________________ PREDGOVOR Ovaj udžbenik iz područja elektrotehnike. Budući da su mnoge tehnologije u strojarstvu usko vezane uz elektrotehniku. SNL Liber 1991. kako bi lakše svladali predmet ELEKTROTEHNIKA na studiju. istosmjernu struju. god. uključuje u sebi dva pojma. Namijenjen je ponajprije studentima Fakulteta strojarstva i brodogradnje.. prijelazne pojave i izmjenične struje. želi pomoći studentima obnoviti srednjoškolsko znanje elektrotehnike.) postali osnovna nastavna pomagala. ali može korisno poslužiti i drugima. Matematički aparat kojim se u teoriji služimo i instrumenti kojima mjerimo ovise dakako o dubini naših proučavanja. Gradivo je podijeljeno u pet poglavlja koji obuhvaćaju osnovna elektrotehnička područja: elektrostatika. nego o 'kako'. prof.dobivanje numeričkog ili grafičkog rezultata.

.

neutroni i ostale čestice. Elektrostatika opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko mirujućih električnih naboja. Složene pak tvari nastaju spajanjem elemenata. a to su električne i magnetske sile. Spoznat ih se može preko njihovih vanjskih manifestacija. U prostoru oko naboja u gibanju odvijaju se uz električne i magnetske pojave. pa se to stanje prostora naziva električnim poljem. a oni u usmjerenom gibanju nazivaju se električnom strujom. imaju potpuno nova svojstva i nazivaju se spojevi. Struktura materije Poznato je da se materija sastoji od tvari u čistom stanju i od onih u obliku smjesa. U tumačenju električnih i magnetskih pojava polazi se od poznavanja strukture materije i njezinih električnih svojstava. U njemu se pored električnog javlja i magnetsko polje. a time i 105 različitih vrsta atoma. . prostora u kojem se izražavaju njihove manifestacije. Najsitnije su čestice elementa koje još predstavljaju element atomi. Oko jezgre atoma kreću se velikim brzinama elektroni tako da čine omotač oko nje. To su protoni. U središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnute su elementarne čestice koje čine njegovu jezgru. a zajednički se naziva elektromagnetskim poljem. Rutherford i N.3 10-10 m. a dio koji se bavi primjenom u korisne i praktične svakodnevne svrhe čini nadgradnju i pripada tehničkim znanostima. Svaki atom sastavljen je od jezgre i omotača (slika 1-1). Električni naboji mogu se smatrati svojevrsnim elementarnim česticama. Najmanji među njima je atom vodika i može ga se zamisliti kao kuglicu promjera 2 ·10-10. Djelovanje naboja u prostoru tumači se električnim poljem koje svaki naboj stvara u svom okolišu. Svi atomi izgrađeni su od elementarnih čestica. promjera 5.1. a najveći je atom cezija.ELEKTROSTATIKA Elektrotehnika kao znanost i ljudska djelatnost bavi se izučavanjem i primjenom električnih i magnetskih pojava. Smjese su sastavljene od različitih elemenata i spojeva. U prostoru oko statičkih naboja zbivaju se električne pojave. Ta se svojstva pripisuju postojanju električnih naboja u osnovnoj strukturi svake tvari. Jednostavne se nazivaju kemijskim elementima. Naboji u gibanju mogu imati različite smjerove. Za cjelovitu spoznaju prisutnosti djelovanja električnih naboja pored položaja u strukturi materije potrebno je poznavati i osobitosti prostora oko njih. 1. Danas je poznato 105 elemenata. Električni naboji mogu u prostoru mirovati ili biti u pokretu. Bohr. Čiste tvari mogu biti jednostavne i složene. a njihovu građu utvrdili su fizičari E. Naboji u mirovanju nazivaju se statički naboji. Veličina svih ostalih atoma kreće se u spomenutim granicama. Dio koji se bavi izučavanjem pripada prirodnim znanostima i čini njezinu fizikalnu osnovu. djelićima materije i nosiocima njezinih električnih svojstava. jer se nikakvim kemijskim postupkom ne daju razložiti na jednostavnije.

Uz to se mijenja i položaj omotača u odnosu na jezgru. odnosno broju elektrona u omotaču. Takvi atomi se nazivaju izotopi. Bez značenja su za električne pojave. neutrona i ostalih čestica u jezgri djeluju vrlo jake sile koje ih drže na okupu. Dimenzije elektrona i protona nije moguće pouzdano odrediti. Sastav atoma Količina naboja koju posjeduje elektron i proton označuje se kao elementarni naboj. odnosno mase koju ima najmanji atom. Oni pritom imaju isti atomski broj jer posjeduju isti broj protona. Između protona i elektrona. To su nuklearne sile. mezon. Pri raspadanju pretvaraju se jedne u druge. Masa protona približno je jednaka jedinici atomske mase. Atomi različitih elemenata međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri. jer ga u prirodi nema manjeg. ali se razlikuju u masi zbog različitog broja neutrona. a masa im je približno jednaka masi protona. međutim. dosta su nestabilne i brzo se raspadaju. pozitron. Iz tih tragova moguće je odrediti njihovu brzinu. U normalnim uvjetima broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Elektroni su elementarne čestice koje posjeduju negativni električni naboj. Najsloženiji atom je izotop urana U koji ima 146 neutrona. Tako atom vodika kao najjednostavniji ima jedan proton u jezgri i jedan elektron u omotaču. Masa elektrona je oko 1836 puta manja od jedinice atomske mase. Neutroni nemaju električnog naboja. ali suprotnog predznaka. odnosno jedinici atomske mase. Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. već je moguće u određenim uvjetima vidjeti i snimiti trag koji one ostavljaju pri prolazu kroz određena sredstva. Nije ih moguće ni vidjeti. što znači da svaki atom sadrži jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja i promatrano izvana električki je neutralan. omotač elektroni naboj atom jezgra protoni neutroni naboj ostale čestice Slika 1-1. Atom helija ima dva protona i dva elektrona. 10 . Između protona. jer te čestice nemaju oštre granice. masu i naboj. neutrino i hiperon pojavljuju se samo povremeno. atom vodika. vladaju električne sile koje zajedno s nuklearnim drže atom jednom cjelinom. Protoni su elementarne čestice koje posjeduju naboj jednak po veličini naboju elektrona. jer oni pored gibanja u omotaču istovremeno rotiraju i oko vlastite osi. 92 protona i 92 elektrona. Ostale čestice u jezgri kao npr. energiju. Ta rotacija naziva se elektronski spin. litija tri protona i tri elektrona itd. Gibanje elektrona u atomu ima složen karakter. Neki jednostavniji primjeri modela atoma prikazani su na slici 1-2.

Elektroni u atomu mogu posjedovati samo određenu konačnu količinu energije i gibati se putanjama određenim njihovom energijom. a unutrašnje do 2 n2. a izražava se u ampersekundama [As] ili kulonima [C]. U tim reakcijama dolazi do fizičke transformacije jezgre. nuklearnim reakcijama. Njegovo sudjelovanje u električnim pojavama je stoga aktivnije. a najudaljenija s Q. jer se u procesu ionizacije atoma može osloboditi veze s jezgrom. 1. Iako je masa protona veća od mase elektrona.1.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Jedino je jezgra atoma običnog vodika bez neutrona. Elementarni naboj U prirodi. pri čemu se ljuska najbliža jezgri označava s K. Takav se atom nalazi u normalnom stanju. gdje je n broj ljuske računajući od jezgre. jednima je dogovorno pridodan naziv 'pozitivni' (kod protona). L.A.Millikan. p-proton.1. postoje dvije vrste elementarnih naboja. dakle. Elektron u normalnim uvjetima postoji i slobodan. P i Q. Svi elektroni u omotaču nemaju jednaku energiju. L e p e p K n p n e p n e 1 vodik 1 H helij He litij Li Slika 1-2 Modeli jednostavnih atoma (e-elektron. N. dok jezgre svih ostalih atoma pored protona sadrže i neutrone. S obzirom na sadržaj energije pojedinih elektrona u atomu. a treći dvije ljuske. njihov naboj je po apsolutnom iznosu jednak i iznosi: Q0 = 1. a traju vrlo kratko. elektroni se mogu u omotaču raspodjeliti u 7 ljusaka ili ovojnica. Elektroni u ljuskama bližim jezgri imaju energiju manju od onih u udaljenijim ljuskama. O. Oni nastoje zaposjesti putanje koje odgovaraju najnižoj energetskoj razini i popunjavaju ljuske bliže atomskoj jezgri. Na slici 1-2 prva dva atoma imaju jednu. a drugima 'negativni' (kod elektrona). 11 . Proton je čvrsto vezan u jezgri i pojavljuje se slobodan samo u reakcijama među jezgrama. M. n-neutron) Te se ljuske prema svojem redoslijedu označavaju slovima K. fizičar R. Vanjska ljuska sadrži najviše do 8 elektrona.6 ⋅10 −19 [As ] ili [C ] Veličinu elementarnog naboja utvrdio je 1917.

To su tvari s kristalnom strukturom. on postaje negativni ion (slika 1-3). topline ili svjetlosti. U tako nastaloj skupini atoma elektroni mogu istovremeno i u jednakoj mjeri pripadati svim atomima u njoj. atom e e atom pozitivni ion negativni ion Slika 1-3 Ionizacija atoma Svaka kemijska veza među atomima osniva se na razmjeni elektrona među njima. Pri tom vezivanju javlja se veliki broj slobodnih elektrona koji se lako stavljaju u gibanje i pritom nailaze na razmjerno mali otpor u kristalnoj rešeci. a zbog prevladavanja pozitivnih naboja postaje pozitivni ion.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Dovođenjem energije atomu izvana u obliku npr. mogu izvana biti ubačeni u putanje oko jezgre. Elektroliti su soli odnosno krute tvari kristalne strukture s ionskom vezom među atomima. Ako iz atoma izleti jedan elektron. električnu vodljivost. Atom izvana više nije neutralan. kojih se atomi međusobno povezuju metalnom vezom. jer ukupni pozitivni naboj protona postane veći od ukupnog negativnog naboja preostalih elektrona. U vodiče se uvrštavaju i elektroliti i vodljivi plinovi. Dok negativni naboj u normalnim uvjetima može biti prisutan ili kao naboj elektrona ili kao naboj negativnih iona. Kako i skupina atoma može biti izvrgnuta procesu ionizacije. Električna svojstva tvari Pokretljivost elektrona. 1. Ako međutim u atom uđe jedan elektron i time ukupni negativni naboj elektrona postane veći od ukupnog pozitivnog naboja protona. te 12 . To su kruti vodiči. Tvari koje se odlikuju velikom električnom vodljivošću nazivaju se vodičima. pri čemu elektroni mogu primiti toliko energije da mogu promijeniti ljusku i prijeći u ljuske dalje od atomske jezgre. postiže se njegovo uzbuđeno stanje.2. oslobođenih ionizacijom. Ili obratno. U njih se ponajprije ubrajaju metali i njihove legure. među atomima ili molekulama pojedinih tvari određuje osnovno električno svojstvo tvari. narušava se nabojska ravnoteža atoma. pozitivni naboj prisutan je samo kao naboj pozitivnih iona. Takav postupak koji vodi do promjene broja elektrona naziva se ionizacijom. ionima se smatraju električki nabijeni atomi ili njihove skupine. Mogu se i osloboditi veze s jezgrom i biti izbačeni izvan atoma.1.

godine uočio i formulirao osnovni zakon o sili između električki nabijenih tijela. koja se mogu smatrati matematičkim točkama (tzv. Pri tom otapanju javlja se određeni broj suprotno nabijenih iona. a električno polje se zamjećuje kao polje sila oko nabijenih čestica. guma. germanija i selena. Pri prolazu struje kroz pojedine tvari opažaju se sljedeći učinci: toplinski. te uz njih čista voda. slijedi da se elektrizirana tijela mogu i odbijati. Analiza uočenih sila dovela je do zaključka da u električnim pojavama postoje dvije električne veličine: naboj i polje. Pri gibanju iona javlja se i gibanje materije.2. a ne samo privlačiti. mineralna ulja. Pored vodiča postoje i tvari koje se odlikuju vrlo malom ili gotovo nikakvom električnom vodljivošću. Zakon se može eksperimentalno potvrditi samo za silu između vrlo malih električnih tijela. Najpoznatiji način elektriziranja (odvođenja ili dovođenja naboja nekom tijelu) bio je trenjem. Među tvarima s kristalnom strukturom nalaze se i tvari u kojih veza među atomima može biti bliska i kovalentnoj i ionskoj vezi. ali većom od one izolatora. Tu se ubrajaju npr. Kod krutih vodiča koji električnu struju vode slobodnim elektronima javlja se njihovo kaotično gibanje između atoma.Elektrostatika ________________________________________________________________________ kiseline i lužine otopljene u vodi. Te se tvari nazivaju izolatorima ili dielektricima. Slično se stanje javlja i kod nekih plinova. a fiziološki u utvrđivanju korisnog i štetnog djelovanja električne struje na žive organizme. magnetski kod električnih strojeva. Elektrolite i vodljive plinove za razliku od metala odlikuje istovremena pokretljivost i iona i elektrona. magnetski. Oni se mogu vrlo uspješno koristiti i njima se bavi tehnički dio elektrotehnike. koje podsjeća na gibanje molekula plina. Usmjereno gibanje slobodnih elektrona javlja se u vodiču tek pod vanjskim utjecajem. kojih se atomi međusobno povezuju kovalentnom vezom. papir. Pored krutih tvari s kristalnom strukturom u izolatore se ubrajaju i neke tvari nekristalne strukture kao npr. A. Električni naboj javlja se kao svojstvo čestica. nevodljivi plinovi i vakuum. Električno polje naboja Proučavanje elektriciteta povijesno se odvijalo proučavanjem sila koje se uočavaju između nabijenih. točkasti 13 . Toplinski učinci koriste se u elektrotermiji.Coulomb je još 1785. elektriziranih tijela. a s obzirom da mogu biti i pozitivni i negativni. kemijski u elektrolizi. olovni sulfid i neki spojevi silicija. Vodljivost im je jako ovisna o vanjskim fizičkim i kemijskim utjecajima. svjetlosni i fiziološki. Srednja brzina kaotičnog gibanja elektrona u vodiču reda je veličine 106m/s. 1. kemijski. oko naboja. staklo. Oni se stoga za razliku od krutih nazivaju ionskim vodičima. a brzina njihova usmjerenog gibanja 10-2 m/s. Te se tvari odlikuju znatno manjom vodljivošću nego što je imaju vodiči. kojim se elektronu privodi dodatna energija. pa se nazivaju poluvodičima. čega pri gibanju elektrona nema. Coulombova sila se oblikom izraza podudara s Newtonovom gravitacijskom silom. Slobodni elektroni se pritom rasporede tako da je vodič izvana promatrano električki neutralan. samo što u njoj umjesto masa dolaze električni naboji. U njih se ubrajaju krute tvari s kristalnom strukturom. U toj vezi elektroni su čvrsto vezani uz jezgre fiksirane u kristalnoj rešeci.

eksperimentalno: nabijena kuglica). nabijenog tijela (slika 1-4). Sila ovisi dakle i o fizikalnoj veličini stvorenoj prisutnošću nabijenog tijela. u nekoj točki (prije stavljanja naboja Q) jednaka je omjeru sile F na naboj (postavljen u tu točku) i veličine naboja Q. poznavajući silu F na naboj Q (doveden u tu točku) pomoću jednadžbe 14 . tada se ukupna sila na taj naboj može dobiti superpozicijom. P2. Električno polje zamjećuje se dakle. Neka se pretpostavi da su i tijelo i kuglica nabijeni pozitivnim električnim nabojem.1) Q . Isto tako prilike postaju jednostavne za proučavanje i mjerenje kad se točkasti naboj nađe u okolišu velikog. Sila na točkasti naboj može se prema tome izraziti umnoškom dviju nezavisnih veličina: F = Q ⋅ E [N ] gdje su: (1. kao polje sila oko nabijenih čestica. tj. a smjer polja jednak je smjeru koji bi imala električna sila na pozitivni naboj postavljen u tu točku. . Ta se veličina zove električno polje nabijenog tijela i njen iznos označuje se s E. dodavanjem pojedinih sila svakog od okolnih naboja po smjeru i po iznosu (vektorski zbroj).). Električno polje je rezultat djelovanja svih naboja koji se nalaze u nekom prostoru (unošenjem dodatnog naboja u taj prostor mijenja se i polje).. U svakoj točki prostora sila na kuglicu imat će općenito različitu veličinu i smjer. P3. Jakost električnog polja E. E . P3 + P2 + P1 + + + + + + + + Slika 1-4 Električna sila u okolišu nabijenog tijela Umjesto promjene naboja kuglice moguće je mijenjati njezin položaj oko metalnog tijela (P1.jakost električnog polja [V/m]. Pokusom se opaža da je sila na nabijenu kuglicu to veća što je veći iznos naboja kojim je nabijena i to u bilo kojoj točki prostora. Jakost polja u određenoj točki prostora može se odrediti.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ naboj ili test-naboj. na primjer metalnog.naboj [As].. Kad se u okolišu nekog naboja nalazi više drugih naboja.

znači da se i polje mijenja. Dugo vremena su polja bila shvaćana kao matematičke konstrukcije kojima su se pregledno mogle prikazati sile u okolišu električnih naboja. Silnice električnog polja su linije po kojima bi se. Silnice izlaze (izviru) iz pozitivnih naboja i usmjerene su prema negativnim nabojima u kojima završavaju (poniru). polja dobivaju realna obilježja. koja se zbog toga i grafički predočuju. nego i svakog naboja posebno. 15 . pod djelovanjem električne sile u polju. Realnim su smatrane samo sile i naboji. tj. na iznos vektora. može se izravno iz izraza (1. Odavde se razabire praktična korist električnih polja. Odredi li se polje u svakoj točki prostora. Električno polje nije rezultat samo nabijenog tijela.1) izračunati sila na bilo koji električni naboj koji se dovede u bilo koju točku tog prostora. Budući da se sila u svakoj točki općenito mijenja (po smjeru i/ili iznosu). pa je u okolišu pozitivnog naboja suprotan od onog u okolišu negativnog naboja.Elektrostatika ________________________________________________________________________ E= F Q (1. To se vidi po vektoru sile na test naboj koji je doveden u njihov okoliš. Gustoća silnica razmjerna je gustoći električnog polja. Tu je polje u svakoj točki vektorski zbroj polja iz slike 1-5. Smjer električnog polja jednak je smjeru djelovanja električne sile na pozitivan naboj (slika 1-5). Zahvaljujući Maxwell-u i Faraday-u. gibao pozitivni naboj. I ovdje se ta sila zorno uočava kao vektor sile test naboja. ništa manje stvarna nego su vidljivi mehanički predmeti koji nas okružuju. Slika 1-5 Električno polje naboja a) pozitivnog b) negativnog Električno polje dvaju naboja prikazano je na slici 1-6. Budući da predstavlja polje sila. Obično se pod pojmom "električno polje" misli na "jakost električnog polja". dakle vektorsko polje.2) Jedinica za jakost električnog polja je volt po metru (V/m). Dokaze o opstojanju takvih polja iznijeli su proučavanjem elektromagnetskih valova. može se predočiti linijama polja ili silnicama. Tangenta u svakoj točki silnice pokazuje pravac djelovanja sile.

jer kroz njih djeluju električne sile. Budući da se naboji kojim je elektroda nabijena (zbog istog polariteta) međusobno odbijaju. Budući da i dovedeni električni naboj stvara vlastito električno polje. Svojstvo električnih polja da završavaju na površinama vodiča koristi se kod zaštite tijela od djelovanja električnih polja zastorima od metalnih limova ili metalnih mreža. Statička električna polja pri mirujućim nabojima moguća su samo u električki nevodljivim sredstvima. pa je njegovo djelovanje zanemarivo. 1. a za negativan da je ponor električnog polja (slika 1-6). E → F Q + Q F - Slika 1-7 Homogeno električno polje Polje oko elektroda. Faraday-evog kaveza. već polje. vodljivih tijela izoliranih od okoline. a sila na negativni naboj -Q suprotna je smjeru polja.kroz).2. Polarizacija i influencija Kao neposredni rezultat djelovanja sile u električnom polju uočavaju se dvije važne pojave: polarizacija dielektrika u izolatoru i influencijski učinci u vodljivim tijelima. To je načelo tzv. sav se naboj rasporedi po površini.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 1-6 Električno polje dvaju naboja a) suprotnog polariteta b) istog polariteta Tu naboji nemaju više svoja primarna značenja. Naboji postaju samo mjesta u prostoru u kojima izviru ili poniru električne silnice.1. Izolatori se stoga nazivaju i dielektrici (grčki: dia . pa u unutrašnjosti elektrode nema električnog polja. 16 . počinje i završava na nabojima smještenim na površini. Sila na dovedeni pozitivni naboj +Q u homogeno električno polje (slika 1-7) je u smjeru polja. redovito se pretpostavlja da je iznos tog naboja malen. izolatorima. Za pozitivan naboj kaže se da je izvor. Za električno polje veli se da je homogeno ako u svakoj točki ima jakost jednakog inteziteta i smjera. tj.

zatim razdvojene u polju. u njima može doći samo do određenog razmještanja naboja u atomima i molekulama: pozitivni naboji se malo pomaknu u smjeru polja. stvarajući tako dipole. djelovanje polja na vodiče.Elektrostatika ________________________________________________________________________ U njima normalno nema slobodnih naboja. Slika 1-8 Polarizacija dielektrika S druge pak strane. Ta je pojava nazvana polarizacija (slika 1-8). Ta se pojava zove influencija (slika 1-9). E → E → α a) pod 900 Slika 1-9 Električna influencija b) pod 450 Može se pokazati da količina influenciranog naboja ovisi i o površini na koju je polje djelovalo. primit će svaka otprilike 71 % naboja u odnosu na pokus a). koji imaju slobodne naboje. Ako se takvi materijali unesu u električno polje. Metalne pločice postavljene u homogeno polje na slici 1-9 b) pod kutem od 45°. pa izvučene van. 17 . negativni u suprotnom. Količina influenciranog naboja (razdvojenog) jednaka je količini naboja koje je influenciju izazvalo (slučaj a). manifestirat će se u razdvajanju naboja suprotnog predznaka.

Gustoća električnog toka Sve silnice koje izlaze iz nekog naboja Q. za svaku točku polja vrijedi D = konst.3) Faktor razmjernosti ε. a najveće vijednosti idu čak i do 10000. naziva se dielektričnost (ili dielektrična konstanta) i značajka je tvari u kojoj je električno polje uspostavljeno. Naziv tog vektora je gustoća električnog toka. Radi lakšeg proučavanja pojava u polju pri različitim dielektricima uvodi se nova vektorska veličina D . 2-4 za staklo). Dielektričnost vakuma je ε0 = 8. u nekim keramičkim masama do 100.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. bila u vakumu.5) Smjer homogenog polja svugdje je isti. Homogeno električno polje Polje je homogeno ako mu je gustoća silnica jednolika. i E = konst. Gustoća električnog toka D u nekoj točki prostora razmjerna je jakosti polja E : D =ε ⋅E (1. uz istu jakost polja.6) U slučaju nabijene kugle površinska gustoća naboja je iz razloga simetrije istog iznosa u svakoj točki površine: D= Q C / m2 4 R02π [ ] (1.2. dielektrični pomak. Poznavanjem naboja. 6 za porculan. 1. Relativna dielektričnost εr je bezdimenzionalni broj i za većinu materijala manji je od 10 (3 za gumu. a iznos joj je jednak gustoći influenciranog naboja koji bi se na vodiču u toj točki električnog polja izdvojio. koja pokazuje koliko puta je veća gustoća električnog toka u toj tvari nego što bi. za gustoću električnog toka D u homogenom polju vrijedi jednadžba D= Q A (1. Uz naboj na jednoj ploči Q i površinu ploče A.4) Reletivna dielektričnost εr je značajka pojedine tvari. jednoliko razmaknute crte.85⋅10-12 As/Vm. inducirao. Istog je smjera kao i jakost polja. Dielektričnost tvari iskazuje se pomoću dielektričnosti vakuma i relativne dielektričnosti εr ε = ε0 ⋅εr (1. čine u prostoru oko naboja električni tok Ф.2. a silnice su ravne. ili električna indukcija. (1.7) 18 . paralelne. Homogeno polje ima u svakom dijelu prostora jednoliku gustoću toka D i jednaku jakost E tj.3. geometrije tijela i materijala u prostoru električno je polje u svakoj točki potpuno određeno.2.

slika 1-10 a) jednaka je: F = Q′ ⋅ E = Q′ 1 4π ε 0ε r Q Q Q′ = k ⋅ 2 [N] 2 4π ⋅ ε ⋅ r r (1. Jakost polja može se odrediti ako znamo napon V i udaljenost d između ploča 1.8) k= je konstanta.3.1). lako mjerljivom skalarnom veličinom.7).9) jednak F=QA Erez. na primjer naboja na elektrodama. Sila na neki naboj QA u točki A imala bi iznos i smjer prema (1.Elektrostatika ________________________________________________________________________ gdje je R0 polumjer kugle.2.3) i (1. U homogenom polju napon ravnomjerno opada u smjeru polja.4. (1. Očita je potreba za jednostavnijom. Coulombov zakon Sila F kojom električno polje jakosti E stvoreno od naboja Q djeluje na naboj točkasti naboj Q' (u točki A. 2 A → → E. a dobiven je povezivanjem izraza (1. 1. F → → + Q2 E2 + Q1 Slika 1-10 Sila na naboj Vidi se da se sila između dvaju naboja smanjuje. kao na primjer +Q1. − Q3 E1 → E rez → +Q r + Q' A E3 → E 1. Električni potencijal Određivanje jakosti polja u nekoj točki kao rezultat djelovanja više polja pojedinačnih naboja. koja bi ipak pružala bitne 19 . Ako se u prostoru nalazi više točkastih naboja. Ovisnost električnih sila o prisutnosti materije jedan je od osnovnih utjecaja materije izolatora na prilike u električnom polju. Ovaj izraz (1. ako izolator zamijenimo s nekim veće dielektričnosti. jakost polja u nekoj točki A određuje se vektorskom superpozicijom jakosti polja svakog pojedinog naboja. zahtijeva zbog svoje vektorske prirode složeni matematički aparat i duži račun. +Q2 i Q3 na slici 1-10 b).8) zove se Coulombov zakon.

= ϕ − ϕ1 = V (1. a i samim točkama u kojima se naboj nalazi ili ga tamo zamišljamo. Ako se pozitivni naboj Q dovede iz beskonačnosti u neku točku električnog polja izvršeni rad jednak je elektrostatskoj potencijalnoj energiji u toj točki.10) Prema tome. krivuljni integral vektora E po bilo kakvoj zatvorenoj krivulji imat će vrijednost nula: 20 . Drugim riječima.9) W = Q ⋅ϕ [ J ] (1. naponu: (s) ∫E s ⋅ ds = ( s1 ) ∫E s ⋅ ds = . Ako se tijelo spusti pod utjecajem gravitacijske sile. Tijelima na istoj razini pripisuje se jednaka "potencijalna energija". Treba uočiti da bi rad između dviju točaka u električnom polju E bio isti bez obzira na krivulju s (s1. Do pojma električnog potencijala može se doći ako se električni naboj Q pod utjecajem vektora jakosti polja E slobodno ili djelovanjem sile giba po nekoj stazi..12) E=− dl Razlika potencijala dviju točaka u električnom polju zove se napon i označuje se s V.9 i 1. potencijal promijeni za ϕ1 − ϕ = −dϕ = E ⋅ dl (1. Analogne prilike postoje i u mehanici. na novoj razini pripisuje mu se energija niža za onoliko koliko se rada dobije kod tog spuštanja.11) onda iz gornjih izraza (1. Rad je pritom jednak nuli za elementarne pomake okomite na smjer polja. Slično se i naboju u električnom polju. . tj.11) slijedi i osnovni izraz za jakost polja izražen s pomoću potencijala: dϕ (1.. pa niti promjene energije pri pomicanju. Ako bi pak pozitivan naboj pod utjecajem polja bio odveden u beskonačnost. odnosno energetske razine. Tu potrebu zadovoljava električni potencijal. na tom putu bi se dobio (a ne utrošio) rad. tj. ako se kod pomaka dl u smjeru djelovanja polja od bilo koje točke potencijala φ do bilo koje točke potencijala φ1 . kad su izvorišna i odredišna točka iste. Potencijal φ u nekoj točki polja je: ϕ = − ∫ E ⋅ cos α ⋅ ds = − ∫ E ⋅ dl⋅ [V ] a potencijalna energija naboja Q u nekoj točki električnog polja bit će: (1. Omjer između rada i naboja na kome je rad izvršen zove se električni potencijal.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ informacije o prilikama u električnom polju.13) U posebnom slučaju. Matematički je najjednostavnije da se početni nivo potencijalne energije uzima u beskonačnosti.. S druge pak strane pomaci tijela po putu okomitom na smjer djelovanja sile ne daju rad.. mogu pripisati različite potencijalne energije. to znači da rad ovisi samo o razlici potencijala. kad je krivulja puta zatvorena. Tamo je jakost električnog polja jednaka 0 i nema sile na naboj. Napon je jedan od najvažnijih pojmova u elektrotehnici i za razliku od E lako se mjeri.) po kojoj bi se naboj gibao.

u ovom sustavu vodljivih elektroda razdvojenih dielektrikom. C= Q V da se pod utjecajem (1.15) napona Kapacitet pokazuje sposobnost tijela pohranjuje naboj. Odspojimo li potom elektrode od izvora. na njima će se pod utjecajem napona izvora razdvojiti jednake količine naboja suprotnog predznaka. Taj omjer naziva se električni kapacitet sustava. 1. a jedinica je farad (F). Linije istog potencijala prema latinskom zovu se ekvipotencijalne linije (slika 1-11). a odvojeni dielektrikom u kojem stvaraju električno polje. na bateriju ili akumulator). jakost električnog polja može se odrediti s pomoću izraza: 21 . Budući da za gibanje naboja po ekvipotencijalnoj plohi nije potreban rad. To sad možemo izvesti. Na taj način. Električni kapacitet Priključimo li pločaste elektrode na električki izvor (npr. razdvojeni naboji ostat će i dalje na pločama vezani međusobno električnom silom. ako se gibanje izvodi po linijama istog potencijala (pa je razlika potencijala između dviju točaka jednaka nuli). Slika 1-11 Ekvipotencijalne linije S obzirom da je prostiranje električnog polja trodimenzionalano. ne troši se (niti dobiva) rad. Količina pohranjenog naboja Q pritom je razmjerna naponu V između elektroda. različito nabijenih elektroda.Elektrostatika ________________________________________________________________________ ∫E s ⋅ ds = 0 (1. govorimo o ekvipotencijalnim plohama. može se pohraniti električni naboj. paralelno razmaknutih za udaljenost d. Oznaka kapaciteta je C. vektori jakosti električnog polja (električne silnice) okomiti su na ekvipotencijalne plohe. To znači da je za određeni sustav elektroda (i vrstu dielektrika) stalan omjer pohranjenog naboja Q i napona V između elektroda. Između pločastih.4.14) Isto tako. koji će u dielektriku među pločama stvoriti električno polje.

. keramički. cilindrični. 22 .).) i vrstu izolatora (zračni... Kondenzator Pločaste elektrode između kojih se nalazi izolator tvore kondenzator. pa je V12<0..φb = V. kuglasti. pa slijedi da je jakost polja unutar elektroda jednaka: E= V [V / m] d (1. a ne dobiven pomicanjem pozitivnog naboja. što daje negativan rezultat: rad je utrošen.5. svuda konstantnog iznosa.18) Treba uočiti da je φ1<φ2. d −Q E → +Q Q V V2 V1 M1 M2 l Slika 1-12 Električno polje i potencijal kondenzatora 1.17) Na slici 1-12 vidi se homogeno polje unutar elektroda i potencijal svake točke između njih. a dφ = φa . elektrolitski. Rad utrošen u pomaku pozitivnog naboja iz točke M1 u točku M2 bit će: W = Q ⋅ ϕ1 − Q ⋅ ϕ 2 = Q (ϕ1 − ϕ 2 ) = Q ⋅ V12 (1.16) Kako je polje homogeno.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Es = − dϕ ds (1. Izvedbe kondenzatora razlikuju se s obzirom na oblik elektroda (pločasti. može se uzeti da je ds=d. .

S obzirom na stalnost kapaciteta razlikuju se nepromjenljivi i promjenljivi kondenzatori. Na svakoj elektrodi naći će se jednaka količina naboja.17). nazivni radni napon [V] i napon proboja. Složeni ili mješoviti spojevi dobiju se kombinacijom osnovnih načina s tri i više kondenzatora. a) stalnog kapaciteta b) promjenljivog c) elektrolitski Slika 1-13 Simboli kondenzatora Osnovna obilježja kondenzatora su: • • • • nazivni kapacitet Cn u [F]. slijedi: Q = D⋅ A = ε ⋅E⋅ A = ε V A A = ε V = C ⋅V d d (1. 23 . Simboli kondenzatora prikazani su na slici 1-13. 1.19) Konstanta C zove se kapacitet kondenzatora. a realne izvedbe kondenzatora imaju kapacitete u iznosima μF (10-6F). samo suprotnog predznaka. Vrijednosti kapaciteta standardizirane su u nizove. Spojevi kondenzatora Ako su u praksi potrebni kapaciteti čija vrijednost se ne nalazi u nizu raspoloživih. dopušteno temperaturno područje u °C. moguće je različitim spajanjem više kondenzatora postići željenu vrijednost kapaciteta.5. i ona za pločasti kondenzator. tolerancija (dopušteno odstupanje od Cn ) u postocima. naboj iz izvora strujat će prema elektrodama dok se između njih ne uspostavi isti napon.6) i njezine veze s jakošću električnog polja D=ε·E (izraz 1.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Ako se kondenzator priključi na izvor napona V.3). Kapacitet se mjeri u faradima F [As/V]. Spajanje dvaju kondenzatora moguće je na dva osnovna načina: serijski i paralelno. Polazeći od površinske gustoće naboja na pločama D=Q/A (izraz 1. razmaku ploča i dielektriku. nF (10-9F) i pF(10-12F). Izolator između elektroda spriječava da se naboji ponište.1. kako se vidi iz izraza (2. Taj proces zovemo nabijanje kondenzatora.27) ovisi o površini ploča. te odnosa jakosti polja s primijenjenim naponom E=V/d (izraz 1.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Serijski spoj postiže se tako da se jedna stezaljka kondenzatora (jedna elektroda) spoji s jednom stezaljkom drugog, a paralelni da se međusobno povežu obje stezaljke. Paralelnim spajanjem kondenzatora povećava se kapacitet spoja, a serijskim se smanjuje. S obzirom da kapacitet kondenzatora predstavlja vezu dovedenog naboja i dobivenog napona na kondenzatoru, prema izrazu 1.20, za razumijevanje spojeva kondenzatora potrebno je dva ili više kondenzatora spojiti (priključiti) na izvor napona.

1.5.2.

Serijski spoj

Priključi li se serijski spoj triju kondenzatora na izvor napona V (slika 1-14), lijeva ploča kondenzatora C1 i desna ploča kondenzatora C3 nabit će se u kratkom vremenu nabojima istog iznosa i suprotnog predznaka. Influencijom će se i na desnoj ploči kondenzatora C1, kao i na lijevoj ploči kondenzatora C3, pojaviti jednak naboj, dakako suprotnog predznaka. Lijeva ploča kondenzatora C2 osiromašena odlaskom negativnog naboja na desnu ploču C1 postaje pozitivna, a njegova druga ploča s istog razloga negativna. Tako se nakon nabijanja (prijelaznog procesa strujanja naboja) na svakom kondenzatoru nalazi jednak iznos naboja, i to je ujedno ukupni naboj Qs serijskog spoja doveden iz izvora napona V :

C1 +

C2 +

C3 +

V1

V2

V3

+ V −

Slika 1-14 Serijski spoj triju kondenzatora

Q1 = Q2 = Q3 = Qs

(1.20)

gdje je Qs očevidno onaj naboj kojim bi se i kondenzator ekvivalentnog kapaciteta Cs nabio na isti napon izvora V, prema:

V = Vs =

Qs Cs

(1.21)

Cs se naziva kapacitet serijskog spoja kondenzatora. Ukupna razlika potencijala jednaka je zbroju pojedinačnih:

V = V1 + V2 + V3
Iz (1.20) mora i za svaki kondenzator vrijediti:

(1.22)

24

Elektrostatika ________________________________________________________________________

V1 =

Q Q1 Q V2 = 2 V3 = 3 C1 C2 C3

(1.23)

što zajedno s (1.21) i (1.22) daje za spoj na slici 1-14:

1 1 1 1 = + + C s C1 C 2 C3
odnosno općenito:

(1.24)

1 1 =∑ Cs n Cn
Kapacitet serijskog spoja dva kondenzatora prema (1.25) iznosi tako:

(1.25)

Cs =
a za n jednakih kondenzatora C1 :

C1C 2 C1 + C 2

(1.26)

Cs =

C1 n

(1.27)

1.5.3.

Paralelni spoj

Priključe li se dva ili više kondenzatora paralelno spojena na izvor napona V, kao na slici 1-15, na svakom će od njih postojati isti napon:

V = V1 = V2 = V3

(1.28)

a naboj na pojedinom kondenzatoru ovisit će od veličine njegova kapaciteta. Za pojedine kondenzatore vrijedi:

Q1 = C1 ⋅ V1

Q2 = C2 ⋅ V2

Q3 = C3 ⋅ V3

(1.29)

+

+

V

+

C1

C2

+
C3

Slika 1-15 Paralelni spoj kondenzatora

25

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Za ekvivalentni kondenzator kapaciteta Cp bilo bi:

Qp = C p ⋅V
S obzirom kondenzatora: da je naboj paralelnog spoja zbroja naboja

(1.30) pojedinih (1.31)

Q p = Q1 + Q2 + Q3

iz izraza (1.28), (1.29) i (1.30) slijedi da ekvivalentni kapacitet Cp paralelno spojenih kondenzatora jednak:

C p = C1 + C2 + C3
odnosno općenito:

(1.32)

C p = ∑ Cn
n

(1.33)

Za paralelni spoj n kondenzatora jednakog kapaciteta C, ekvivalentni Cp jednak je:

C p = nC

(1.34)

1.5.4.

Mješoviti spoj

Paralelnim spajanjem povećava se ukupni kapacitet spoja, a serijskim smanjuje. Kod serijskog spoja ukupni priključeni napon dijeli se na pojedine kondenzatore, a kod paralelnog spoja je napon na svim kondenzatorima isti. Ponekad je potrebno realizirati kapacitet čija vrijednost nije u standardiziranom nizu. U tu svrhu koriste se različiti mješoviti spojevi, od kojih jedan prikazuje slika 1-16.

26

1. kao na slici 1-17. kondenzatoru se dovodi naboj i time povećava razlika potencijala V među pločama.5. i poprimi napon izvora V. Nakon određenog kratkog vremena kondenzator se nabije nabojem Q=C·V.5. već prema tome da li prevladava utjecaj serijskih ili paralelnih skupina. Energija nabijenog kondenzatora Kad se prazan kondenzator priključi na izvor napona V. On može biti manji ili veći od kapaciteta pojedinog kondenzatora ili pojedine skupine kondenzatora.Elektrostatika ________________________________________________________________________ C2 C1 C3 C1 C23 C4 V C5 C45 V C23 = C1 C2 ⋅ C3 C2 + C3 CP C45 = C4 ⋅ C5 C4 + C5 C V V C p = C23 + C45 C = C1 ⋅ C p C1 + C p Slika 1-16 Mješoviti spoj kondenzatora Mogu se ostvariti različite kombinacije. Ukupni kapacitet mješovitog spoja dobije se postupnim određivanjem kapaciteta pojedinih paralelnih i serijskih grupa. 27 .

Kod gibanja naboja dq. Pritom se nabijeni kondenzator može izbiti u dužem ili kraćem vremenu. prema: dq = C ⋅ dv (1. Kod izbijanja kondenzatora.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Q + C − i + V − Slika 1-17 Nabijanje kondenzatora Tijekom nabijanja kondenzatora porast naboja za dq uzrokuje porast napona za dv.35) Malim slovima označuju se trenutne vrijednosti pojedinih veličina.19) i (1. Ta se energija oslobađa i može se pretvoriti u neki drugi oblik energije: toplinsku. električno polje prema izrazu (1. 28 . svjetlosnu ili opet u električnu.18) obavlja rad: dW = v ⋅ dq = v ⋅ C ⋅ dv = C ⋅ v ⋅ dv Ukupni obavljeni rad za vrijeme nabijanja kondenzatora je: (1. lako se vidi povezujući izraze (1. može biti velika. Srednja snaga kod izbijanja.39) gdje je: Vol .17): W= CV 2 A 2 A 2 2 ε E2 ε E2 V =ε E d = A d= Vol =ε 2 2d 2d 2 2 (1.19) slijede još dva ekvivalentna izraza za energiju nabijenog kondenzatora: W= CV 2 QV Q 2 = = 2 2 2C (1.36) C V2 W = C ∫ v dv = 2 0 V [J ] (1. Kod pražnjenja u zraku ili izolacijskoj tekućini mogu nastati iskre. Da je energija u kondenzatoru lokalizirana u izolatoru kao energija električnog polja. To se koristi kod elektronskih bljeskalica. (1.37) S pomoću izraza (1.38). za paljenje stroboskopskih cijevi i sl.38) Energija nabijenog kondenzatora sadržana je u izolatoru između ploča (elektroda). ako se odvija u kratkom vremenu.volumen kondenzatora. kao energija električnog polja. električno polje u izolatoru se razgrađuje. pa se na tome zasniva i načelo elektroerozijske obrade metala.

6. koji se nakuplja u podnožju oblaka. Taj naboj uzrokuje nakupljanje pozitivnog naboja na zemlji. U tim sudarima elektroni izbijeni iz čestica čine negativan naboj. Prirodni kondenzator Oblaci i zemlja se mogu usporediti s velikim kondenzatorom.5. ioni. Električno polje između oblaka i zemlje može proizvesti ione i slobodne elektrone u zraku. fotoni). Tako se podnožje oblaka može usporediti s negativnom pločom kondenzatora. Razlika potencijala između oblaka i zemlje može postati tako velika da se zračni dielektrik počinje raspadati.Elektrostatika ________________________________________________________________________ 1. Proces isparavanja i kondenziranja vode u unutrašnjosti oblaka uzrokuje sudare između kapljica vode i različitih čestica u oblacima (prašina. Zrak između oblaka i zemlje postaje dielektrik prirodnog kondenzatora. 29 . Ioni i slobodni elektroni omogućuju kratki spoj (struju) između oblaka i zemlje. koja se zbog toga može usporediti s pozitivnom pločom kondenzatora. Tada se pojavljuju munje i svjetlost.

Boja linija ide od tamno zelene do svijetlo zelene.6. Bijele krivulje oko njih su ekvipotencijalne linije (linije istog potencijala).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. zatim postaje bijela kako polje MOUSE – određuje što će se događati lijevim click-om miša: SHOW – određuje što će biti prikazano na ekranu: • 30 . Žuti krug predstavlja pozitivni naboj. kako polje postaje jače. a plavi krug negativni naboj. od kojih je ovog časa zanimljivo samo električno polje naboja (pozitivnih i negativnih): • • • • • • • • • SINGLE CHARGE – jedan pozitivan naboj DOUBLE CHARGE – dva pozitivna naboja DIPOLE CHARGE – jedan pozitivan i jedan negativan naboj MOVE OBJECT – vući ćemo objekte po ekranu DELETE OBJECT – brišemo objekte sa ekrana ADD +DRAGGABLE CHARGE – dodajemo na ekran pozitivne naboje ADD −DRAGGABLE CHARGE – dodajemo na ekran negativne naboje CLEAR SQUARE – brišemo pozadinu SHOW ELECTRIC FIELD (E) – bit će prikazano električno polje pomoću strelica. Slijedi opis padajućeg izbornika: SETUP – pruža mnogo mogućnosti. SHOW E LINES – bit će prikazane linije električnog polja. Zelene strelice pokazuju vektore električnog polja. zatim postaju bijele. Električno polje naboja Ovaj applet omogućuje promatranje električnog polja dobivenog različitim kombinacijama pozitivnih i negativnih naboja.1. Strelice idu od tamno zelenih do svijetlozelenih. Naboje možemo pomicati po ekranu pomoću miša.6. Appleti 1.

pa ako nas zanima jačina polja trebamo gledati boju linija. animacija. Click-om na restart/play započinje djelovanje polja. Test naboj u električnom polju Ovaj applet omogućuje promatranje djelovanja električnog polja na test naboj. Mogu se prikazati ekvipotencijalne plohe. Pomoću klizača: • • • 1.Elektrostatika ________________________________________________________________________ postaje jače. Gustoća linija se skoro ne mijenja. 31 . na test naboj. Električno polja može se stvoriti s jedinim ili dva naboja u različitim kombinacijama polariteta i iznosa.6. Naboji se također mogu pomicati po ravnini. a ne njihovu gustoću. Biranjem opcije: • • • STOP CALCULATION – zaustavljamo računanje polja ENABLE CURRENT – prikazan je tok struje DRAW EQUIPOTENTIALS – prikazane su ekvipotencijalne linije (linije istog potencijala) RESOLUTION – podešavamo rezoluciju BRIGHTNESS – podešavamo osvjetljenje EQUIPOTENTIAL COUNT – podešavamo broj ekvipotencijalnih linija bez obzira na osvjetljenje.2. • ACCURACY – određuje točnost prikazivanja polja Lijevim click-om na gumb CLEAR ALL brišemo cijeli ekran. silnice i vektori polja.

q m⋅ g k ⋅ q2 4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2 Θ3 = k ⋅ q2 4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2 Ovaj applet omogućuje animaciju elektroskopa za različite m. obješenih na klatno duljine L vrijede jednadžbe: k ⋅ q2 r2 T ⋅ cos Θ = m ⋅ g L Θ T T ⋅ sin Θ = Fe = r = 2 ⋅ L ⋅ sin Θ tan Θ ⋅ sin 2 Θ = m. Elektroskop Za model elektroskopa sastavljenog od dvije kuglice jednakih masa m i naboja q. q i L.4. 1.6. Kapacitet pločastog kondenzatora 32 .6.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1.3.

ZAKLJUČAK: Povećanjem površine ploča. To znači da je kapacitet proporcionalan dielektričnosti i površini ploča. biramo udaljenost između ploča Za odabrane vrijednosti ε (dielektričnost). DISTANCE (udaljenost). biramo površinu ploča. a obrnuto proporcionalan razmaku između ploča. capacitance). dobit ćemo vrijednost kapaciteta kondenzatora (engl.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Otvaranjem padajućeg izbornika (lijevi click): • • • DIELECTRIC (dielektrik). 33 . povećava se i kapacitet. S (površina ploča) i d (udaljenost ploča). 1. kondenzatora.5. Dielektrik veće dielektričnosti uzrokovat će i veći kapacitet.6. Ako povećavamo udaljenost među pločama . Prirodni kondenzator Skupljanjem (gomilanjem) pozitivnog naboja na zemlji i negativnog u oblacima (atmosferi) dolazi do prirodnog izbijanja naboja (munje). kapacitet se smanjuje. biramo dielektrik između ploča PLATE AREA ( površina ploča).

Dvije kuglice jednakih masa i polumjera obješene su na nitima tako da im se površine dodiruju. a koliki u točki B i kojeg je smjera. Kolika je jakost električnog polja u sredini između njih? Rješenje: 2498 [N/C] 5. d) koliki je iznos energije po jedinici volumena među pločama. Pošto smo ih nabili nabojem 5·10-9 C. Rješenje: a) 8. kolika je razlika u broju elektrona na pločama. a) koliki je napon između ploča. c) koliki je iznos vektora električne indukcije u točki A. Dvije paralelne nabijene ploče svaka s površinom 1 m2 nalaze se u vakumu udaljene 2 cm. e) ako naboj negativne ploče čine elektroni.202·10-8 [N] b) 2. b) linearnu brzinu elektrona.1844·106 [m/s] 3. Koliki rad moramo utrošiti da u električnom polju premjestimo naboj 10-9 C iz jedne točke polja u drugu ako je razlika potencijala između tih točaka 200 V? Rješenje: 2·10-7 [J] 4.364·10-6 [kg] 2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. nađite: a) silu kojom međusobno djeluju proton i elektron ako je razmak između tih dviju čestica 5. Kolika je masa svake kuglice ako je udaljenost od mjesta gdje je nit obješena do središta kuglice 20 cm? Rješenje: 3. Dva naboja Q1 = 1. b) koliki je iznos plošne gustoće na pločama.5 ·10-9 C i Q2 = 6 ·10-8 C nalaze se u zraku i udaljeni su međusobno za r = 70 cm.7. a naboj pozitivne se sastoji u manjku elektrona. Uz pretpostavku daje staza elektrona kružna. Zadaci 1. Atom vodika ima jedan proton u jezgri i jedan elektron koji kruži oko jezgre. + − A B 10 m m 5 5 34 .3·10-11 m. one su se otklonile tako da međusobno zatvaraju kut 40°. Između točaka A i B postoji razlika potencijala 5 V.

iznosa D.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Rješenje: a) 10 [V] b) 4.6 uF nabijemo na napon 200 V i zatim ga isključimo s izvora napona.7·103 km/s.88 [cm] b) parabola (horizontalni hitac) 7.8 [m 35 . Kondenzator kapaciteta 0. b) koliki je napon izvora E. c) kolika je energija pohranjena u spoju.4 uF. Zatim paralelno kondenzatoru priključimo drugi kondenzator kapaciteta 0. a) koliki je napon na C1 ako je na C2 napon E2=50 V. e) koliki naboj sadrži tada C1? Rješenje: a) b) c) d) e) 150 [V] 200 [V] 15 [mJ] 120 [V] 1.534·1010 [elektrona] 6. Na istosmjerni izvor stalnog napona E serijski su spojeni kondenzatori C1=1μF i C2=3 μF. d) ako se paralelno kondenzatoru C1 doda još jedan istog kapaciteta. Odredi energiju iskre koja preskoči pri spajanju kondenzatora. U homogeno električno polje jakosti 4 000 V/m uleti okomito na silnice polja elektron brzinom 5. smjer A→B d) 1. Rješenje: a) 4.427·10-9 [C/m^2] c) D je neovisan o točki. a) Koliko će elektron skrenuti od svojega početnog smjera pošto u polju prijeđe put od 8 cm? b) Kakav oblik ima staza elektrona? Rješenje: a) 6.2·10-4 [C] 8. koliki će napon biti na njemu.101·10-6 [J/m^3] e) 5.

.

dakle suprotan je smjeru gibanja elektrona. U praktičnoj primjeni izvori konstantnog električnog polja najčešće su elektrokemijski izvori (ili galvanski elementi). Ponekad štetne. Napon između točaka B i A. 2. Električni potencijal (prema izrazu 1. Takvi izvori pretvaraju kemijsku energiju u električnu i pritom na svojim stezaljkama osiguravaju stalnu razliku potencijala. onda je struja stalna ili konstantna istosmjerna struja. ϕ= W Q (2. koje nazivamo električni potencijal. nužna su dva uvjeta: postojanje slobodnog (pokretnog) naboja i postojanje električnog polja. VBA . pa će kroz sve paralelne presjeke vodiča istodobno proći isti broj elektrona. Električno polje je vektor. a jedinica mu je volt (V). a .0 ISTOSMJERNA STRUJA Električnom strujom nazivamo usmjereno gibanje električnih naboja. Omjer te energije i veličine naboja u nekoj točki je stalan i predstavlja svojstvo pojedine točke električnog polja. Zbog jednostavnosti prikaza i tumačenja promatrat će se u nastavku djelovanje električnog polja na metalne vodiče. prijenos tvari u elektrolitičkim otopinama. sve te pojave praktično su iskorištene u velikom broju trošila.2. uređaja i procesa. te emitiranje zračenja pri vođenju u plinu. tj. Slobodan naboj je za različite tvari različit: u metalima i njihovim legurama slobodni naboj čine elektroni. ne mijenja se ni smjer gibanja naboja u vodiču. stvaranje magnetskog polja u njegovu okolišu. Svi slobodni elektroni unutar metalnog vodiča konstantnog presjeka spojenog na takav izvor bit će izloženi djelovanju sile iste jakosti i smjera. Smjer istosmjerne struje jednak je smjeru električnog polja. pa osim inteziteta (sile na naboj) ima i smjer. Ako se smjer električnog polja ne mijenja. Gibanje naboja ima za posljedicu nekoliko različitih učinaka: zagrijavanje vodiča (Jouleov efekt). elektroni kroz to vrijeme prođu neznatan put. a kod plinova elektroni i ioni.10) označavamo sa ϕ. kod poluvodiča elektroni i šupljine. Da bi gibanje bilo moguće. Ako se uz to ni jakost polja ne mijenja.1 Električni napon Energija koju tijelo ima zbog svojeg naboja nazivamo električna potencijalna energija (W). pa odatle naziv istosmjerna struja. a struji u elektrolitskim otopinama i plinovima posvetit će se posebna potpoglavlja. je pozitivan ako je točka B na većem potencijalu od točke A. različite vrste baterija i akumulatora. u elektrolitskim otopinama to su pozitivni i negativni ioni.1) Razlika potencijala između dvije točke naziva se napon. Brzina gibanja pojedinačnog naboja mnogo je manja od brzine širenja električnog efekta: iako žarulja u New Yorku spojena preko transatlanskog kabela zasvijetli gotovo istodobno s uključenjem izvora u Zagrebu.

Trošilo će u načelu obavljati neki koristan rad. Veličina tog napona ovisi o razlici temperatura i vrsti upotrijebljenih materijala. Na elektrodama se pojavljuje napon kao posljedica kemijskog procesa u kojem sudjeluju tvari od kojih su elektrode napravljene i elektrolitska otopina u koju su one uronjene. što znači da se električna energija dovedena iz drugog izvora može u izvoru koji je "ispražnjen" opet povratiti u kemijsku. 2. kod para željezokonstantan dobiva se prosječno 52 μV/°C. Ako se spojno mjesto izloži višoj temperaturi. najvažniji tipovi električnih izvora su : Kemijski električni izvori: pretvaraju kemijsku energiju u električnu. Solarni silicijevi elementi daju i do 180 W/m2 ovisno o svjetlosnom zračenju. Takav izvor se (nazvan galvanski element u čast L. Nuklearni izvori : atomska se energija složenim postupkom preko toplinske i mehaničke putem generatora (atomske centrale) pretvara u električnu energiju. dok trošilo radi obrnut postupak. Električne izvore dijelimo na naponske i strujne. Zadatak naponskog izvora je da na svojim stezaljkama (vanjskim priključnicama) daje konstantan napon. Ekonomični i neopasni izvori s izravnim pretvaranjem nuklearne energije u električnu još se očekuju. utrošiti energiju. Napone dijelimo na istosmjerne i izmjenične. onda se na hladnijim krajevima javlja istosmjerni napon. površini i tehnologiji. U načelu se za tu svrhu uzmu dvije žice različitog materijala i na jednom kraju međusobno spoje. u sekundarnima je kemijski proces reverzibilan. polaritet se izmjenično mijenja. Razlikujemo primarne i sekundarne elemente. toplinsku i sl.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ negativan je ako je obrnuto. Vrlo efikasnim smatraju se silicijevi fotonaponski elementi. kemijsku. Pozitivni i negativni naboji se razdvajaju u izvorima električnog napona. Istosmjerni se napon lako dobiva iz izmjeničnog s pomoću ispravljača.2 Električni izvori Električni izvor je uređaj koji na svojim stezaljkama trajno održava razliku potencijala kako bi mogao davati struju priključenom trošilu. Napon takvog fotoelementa iznosi do 0. a za to je potrebno uložiti rad. Termoelementi: izvori koji daju napon pretvorbom toplinske energije. a 38 . Instrument za mjerenje napona zove se voltmetar.6 V. tj. S obzirom na vrstu i način pretvorbe jednog oblika energije u drugi. Galvaniu) sastoji u načelu od dviju elektroda i elektrolita. Daleko najveći dio električne energije dobiva se danas putem generatora. Generatori: strojevi koji mehaničku energiju (rotacija rotora) magnetskim putem (indukcija) pretvaraju u (izmjenični) napon.) u električnu. Primjerice. Izvor ima zadatak pretvoriti jedan oblik energije (mehaničku. Istosmjerni napon stalnog je polariteta. Na temelju ponašanja poluvodiča kao osnovni materijal koristi se silicij i galijev arsenid. Za razliku od primarnih. Fotonaponski elementi: izvori koji djelovanjem vidljivog svjetla stvaraju električni napon. koji danas pretvaraju do 20 % dobivene svjetlosne energije u električnu. a kod izmjeničnog. a maksimalna postiziva struja ovisi o materijalu. Zbog toga se priključnice napona označavaju sa „+“ i „−“ i nazivaju se polovi naponskog izvora. Za uspostavljanje električnog napona treba razdvojiti raznoimene naboje.

39 . odnosno. neovisno o opterećenju. Istosmjerni naponski i strujni izvori u električnim shemama obilježavaju se simbolom kao na slici 2-1.2) Ako je algebarski iznos Vab pozitivan. Smjer struje izvan izvora poklapa se s orijentacijom od točke višeg prema točki nižeg potencijala i u spojnim shemama najčešće se označuje strelicom (slika 2-2).Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ strujnog izvora da daje konstantnu struju. Za slučaj negativnog iznosa V točka "b" ima viši potencijal od točke "a". Dobro je uočiti da je Vab=-Vba. onda je točka koja odgovara prvom indeksu (a) pozitivna. stezaljke izvora). pa se dogovorno E + I a) naponski Slika 2-1 Istosmjerni izvori b) strujni označuje indeksima: Vab = Va − Vb (2. tzv. a druga s oznakom "b" (to mogu biti i elektrode. Zbog uobičajenog korištenja promatrat će se samo ponašanje realnog naponskog izvora. a + a I I Vab > 0 Vab < 0 b Slika 2-2 Označavanje naponskih i strujnih veličina + b Uvedenim označivanjem potencijala određen je i smjer struje koja u strujnom krugu s takvim izvorom teče izvan izvora. onda je napon između točaka "a" i "b" jednak razlici potencijala "a" i "b". Elektroda na višem potencijalu označuje se oznakom "+". Označi li se u spojnoj električnoj shemi jedna točka s oznakom "a". nalazi se na višem potencijalu od točke drugog indeksa (b).

Trenutna vrijednost jakosti struje opisana je izrazom: i= dQ dt (2. Prema tomu. što se očituje kao opiranje tvari protoku električne struje. Električna struja je usmjereno gibanje naboja.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Ako se priključnice izvora vodljivo spoje.3 Električna struja Među raznoimenim nabojima. a jedinica Ω. Možemo zamisliti da atomi tako priječe slobodni put elektronima. Jakost električne struje skalarna je veličina definirana kao količina naboja koja prođe kroz jedinicu površine u jedinici vremena. Glavna značajka električne struje je njena jakost.5) 2. Kao dogovorni smjer struje uzima se smjer kojim bi se gibali pozitivni naboji. Oznaka za jakost struje je I. naboji pri strujanju nailaze na otporna djelovanja. a obrnuto proporcionalan njegovu presjeku A. dok se kod izmjenične struje smjer s vremenom periodički mijenja. Jakost struje jednaka je količini naboja koja prođe presjekom vodiča u jednoj sekundi. Gustoća struje definirana je kao kvocijent iznosa struje i površine okomitog presjeka kroz koji teče: J= I A [A / m ] 2 (2. Za stalnu istosmjernu struju izraz (2. koja se nazivaju električni radni otpor (kraće električni otpor ili samo otpor). razdvojenim na priključnicama izvora. Uzrok struje je napon. a mjerna jedinica je amper (A). Kao i napone.3) gdje je dQ diferencijal (djelić) naboja.4 Električni otpor Pri toku struje kroz metalnu žicu (vodič) slobodni elektroni nailaze na atome. Oznaka za električni otpor je R. Faktor proporcionalnosti različit je za pojedini materijal i predstavlja svojstvo tvari koje se naziva otpornost (ili specifični otpor) i označava sa ρ. koje nazivamo električna struja. Općenito. kroz koji nastaje gibanje naboja. između naboja se uspostavi vodljivi put. a dt diferencijal vremena.4) Instrument za mjerenje jakosti struje zove se ampermetar. struje dijelimo na istosmjerne i izmjenične.3) postaje: I= Q t (2. vlada privlačna sila. Otpor vodiča proporcionalan je duljini vodiča l. otpor vodiča računa se kao: 40 . Istosmjerna struja teče stalno istim smjerom. koji zbog topline titraju oko svojih ravnotežnih položaja u kristalnoj rešetki metala.

7) Gdje je specifična vodljivost: γ= 1 ρ [S / m]. o prirastu temperature ( Δϑ = ϑ − 20 C ) i početnoj vrijednosti otpora R20 : ΔR = α Δϑ R20 (2.vrijednost otpora kod sobne temperature (20°C). a električne vodljivosti simens (S). otpor vodiča se kod većine materijala povećanjem temperature povećava: Rϑ = R20 + ΔR gdje su: • • • R20 . Rϑ .4.povećanje otpora s porastom temperature. (2. Dakle.9) ΔR . To uvjetuje povećanje broja sudara slobodnih elektrona i smanjenje gustoće struje.nova vrijednost otpora na temperaturi ϑ.6) Recipročna vrijednost otpora zove se vodljivost i označuje sa G: G= 1 1 A A = ⋅ =γ R ρ l l (2. a zbog čestog izražavanja presjeka vodiča u mm2 i duljine u m koristi se i Ω·mm2/m.10) 41 .Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ R=ρ l A (2. R Slika 2-3 Simbol i oznaka električnog otpora 2.8) Specifični otpor ρ ima jedinicu Ω·m. Simbol i oznaka električnog otpora prikazan je na slici 2-3.1 Promjena otpora s temperaturom Povećanje temperature metalnih vodiča izaziva veću amplitudu titranja kristalne rešetke. Prirast otpora ovisi o materijalu (temperaturni koeficijent otpora α[1/°C]). jer se smanjuje njihova rezultantna brzina. (2. Pad jakosti struje uz isti napon odgovara povećanju otpora . Jedinica električnog otpora je om (Ω).

0039 0.48 0.9) dobiva se: Rϑ = R20 (1 + α Δϑ ) = ρl A [1 + α (ϑ − 20)] (2. specifičnom vodljivosti i temperaturnim koeficijentima.15°C).000032 0.8 8.14) slijedi ϑ=-235. supravodljivost.7 2.0278 0.00392) iz izraza (2.14 2. Za točniju temperaturnu ovisnost linearni model nije dovoljan.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Naziv Aluminij Bakar (mek) Bronca Kositar Mjed Nikal Olovo Srebro Željezo Živa Cekas Kanthal Manganin Konstantan Oznaka Al Cu Bc Sn Mj Ni Pb Ag Fe Hg ρ[Ω mm2/m] 0.6 13.000015 0.3 11 4.115 0.0042 0. Uvrsti li se izraz (2.0043 0.00019 0.0270 0. pa se proširuje s kvadratičnim koeficijetnom β i početak izraza (2. nastaje tek na temperaturama oko apsolutne nule (0K = -273. Električna svojstva metalnih vodiča Tablica 2. pokazuje metale i metalne legure s njihovim specifičnim otporom. tzv. Treba napomenuti da je temperaturni koeficijent α konstantan samo za uski temperaturni opseg.12) Zanimljivo bi bilo izračunati kod koje temperature otpor vodiča postaje jednak nuli.1.8 61.0009 0.1 1. 42 .49 γ[Sm/mm2] 37 58 35. Međutim.11 1.0065 0. To ujedno potvrđuje da ovisnost R=f(ϑ) nije linearna.45 0.098 0.04 0.958 1.09 0. Iz izraza (2. tj.13) ϑ = −⎜ ⎛1 ⎞ − 20 ⎟ ⎝α ⎠ (2.0163 0.0172 0.0041 0.11) uz pretpostavku konstantnog α slijedi: R20 ⎡1 + α (ϑ − 20 ) ⎤ = 0.1 α[1/C0] 0.10) u izraz (2.075 0.4 10. da je za temperature manje od 20°C otpor Rϑ manji od R20 .11) postaje: Rϑ = R20 1 + α Δϑ + β [Δϑ ] ( 2 ) (2.0040 0.004 0.0016 0.00005 Tablica 2.14°C. mjerenja pokazuju da bezotporno stanje.006 0. ⎣ ⎦ pa je (2.11) Lako se iz ovog izraza vidi da se kod pozitivnog a smanjivanjem temerature kod istog materijala smanjuje i njegov otpor.208 0.93 0.14) Primjer: Za bakar (α=0.1.

Pri stanovitoj kritičnoj temperaturi ϑK (koja je. 2. na primjer.15) Ohm-ov zakon općenito se može iskazati ovako: u zatvorenom strujnom krugu jakost struje I razmjerna je priključenom naponu V. kao uzroka pojave. a obrnuto razmjerna otporu kruga R. za živu 4. R ΘK Θ Slika 2-4. cink 0.12 K. a obrnuto proporcionalna otporu vodiča. i njegove 43 .5 Ohm-ov zakon Jakost struje kroz otpornik ovisi samo o naponu na otporiniku i otporu otpornika: raste s naponom V. To je Ohm-ov zakon. I I1 I2 −V a b α V −I Slika 2-5 I=f(V) u metalnom vodiču Jakost struje kroz vodič proporcionalna je naponu na krajevima vodiča. pa nema toplinskih gubitaka. Iz grafičkog prikaza tog zakona (slika 2-5) zorno je predočena linearnost između napona. a opada s porastom otpora R. aluminij 1. Usmjereno gibanje naboja u takvoj okolini ne nailazi na prepreke.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Veza otpora i temperature može se prikazati dijagramom kao na slici 2-4. Ovisnost otpora i temperature Pojava supravodljivosti za buduću elektrotehniku je od izuzetnog značenja.79 K) otpor naglo pada i približno je jednak nuli.14 K. koji napisan u obliku jednadžbe izgleda ovako: I= V R (2.

44 . Za veći otpor (pravac b) uz isti napon teče manja struja (I2<I1). U električnim mrežama vrijede tri zakona. Ohmov zakon nije ograničen materijalom.9 ⋅10 −8 1. Pritom je bitno samo kako su elementi međusobno spojeni (topologija mreže). a u drugoj. i jednak je kotangensu tog kuta.0 ⋅10 −6 2. što dakako ovisi o vrsti elementa. Realni električni elementi koji se ovdje spominju (otpornik.6 Kirchhoff-ovi zakoni Spajanjem dvaju ili više električnih elemenata dobiva se električna mreža. U tablici 2-2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ posljedice. U jednoj grani je simbol naponskog izvora. Tip Materijal srebro bakar vodiči aluminij željezo konstantan germanij poluvodiči izolatori silicij staklo teflon kvarc Tablica 2-2. kako bi se što bolje istaknule podjele materijala s obzirom na njihov specifični otpor.7 ⋅10 −8 2. i to s dvije grane i dva čvorišta. zavojnica. kondenzator.0 ⋅10 −7 6. Iako pokazan na metalnom vodiču. Otpor vodiča može se povećati (izraz 2.6 ⋅10 −8 1. paralelno spojenoj. Teorijsko proučavanje električnih mreža temelji se na teoriji grafova. izvor) imaju po dvije stezaljke ili priključnice. Specifični otpori različitih materijala ρ [Ω m] 1. Opisani jednostavni strujni krug je također električna mreža. simbol otpornika. a nije bitan karakter (vrsta) elemenata. Za otpor je ovaj odnos već izrečen u obliku Ohmova zakona.6) smanjenjem presjeka. predočeni su iznosi veličina specifičnih otpora različitih materijala pri sobnoj temperaturi. Osnovni elementi grafa su grane i čvorišta. Prva dva se zovu Kirchhoff-ovi zakoni i izriču strujno-naponske prilike u mreži.0 ⋅10 −7 5. Stezaljkama odgovaraju čvorišta grafa.3 ⋅10 −2 1010 do 1014 1013 1015 2. Svaka grana ima dva čvorišta. električne struje. Treći zakon definira odnos struje i napona u pojedinoj grani. a elementi se označuju odgovarajućim simbolima u granama. I još nešto: električni otpor R u grafičkom prikazu predočen je kutem α nacrtanog pravca. jer se svaka realna električna mreža može predočiti grafom. povećanjem duljine vodiča ili uporabom materijala većeg specifičnog otpora.

6. Kirchhoff-ovom zakonu vrijedi: I1 + I 2 + I 3 = I 4 + I 5 I1 + I 2 + I 3 − I 4 − I 5 = 0 45 . Ulazak struje u čvorište razlikuje se po predznaku od izlaska struje iz čvorišta. da je zbroj jakosti struja koji u bilo koje čvorište ulaze jednak zbroju jakosti struja koje iz tog čvorišta izlaze. a iz tog čvorišta izlaze struje I1. za bilo koje čvorište mreže. a izlazne s negativnim predznakom. onda vrijedi: I = I1 + I 2 + I 3 (2. a negativan predznak imaju one struje koje iz čvorišta izlaze. nestajao ili stvarao. dakle glasi: ∑I i =1 n i =0 (2.17) Prebacimo li sve struje na lijevu stranu gornje jednadžbe dobivamo sljedeći izraz: I − I1 − I 2 − I 3 = 0 (2. I2 i I3. a eksperimentalno potvrditi. Kada algebarski zbrojimo pojedine struje Ii u svim granama promatranog čvorišta (ulazne s pozitivnim. Općenito. Koliko naboja uđe u neku točku. po I.1 I. Ovo je lako objasniti imajući u vidu da električna struja pretstavlja protok naboja u vremenu. ili obratno). Ako imamo neko čvorište u koje ulazi struja I. Pozitivan predznak pritom imaju struje koje ulaze u čvorište. za svaku točku dijeljenja struje vrijedi: zbroj struja koje ulaze u točku (čvorište mreže) jednak je zbroju struja koje iz te točke (čvorišta) izlaze. rezultat mora biti nula. To znači da se u strujnom krugu ne može pojaviti točka (čvorište) u kojoj bi se naboj gomilao. Prvi Kirchhoff-ov zakon izražen jednadžbom. Primjer: Za čvor na slici 2-6.16) gdje je n broj grana spojenih u promatrano čvorište. toliko mora iz nje i izaći.18) S lijeva strane jednadžbe nalaze se (s različitim predznacima) sve struje iz promatranog čvorišta.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2. iz zakona o očuvanju materije može se zaključiti. To vrijedi za bilo kako složeni električni krug u kojem možemo odabrati bilo koje čvorište s bilo kojim brojem grana. Kirchhoff-ov zakon Budući da je električna mreža izoliran sustav.

a • m . zove se petlja. nego već poznati izraz (1. ali ovog puta suprotnog smjera (struja I5 utječe u čvorište). znači da je I5=4A.6.2 II. Ako u strujnom krugu imamo izvor napona E. Zakon se obično formulira u sljedećem obliku: n m ∑ Ei = ∑ I i Ri i =1 i =1 (2.15) iz elektrostatike.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ I2 I4 I1 I3 I5 Slika 2-6. primijenjen na prilike u električnoj mreži.20) Prebacimo li sve napone na jednu stranu gornje jednadžbe. Budući da je napon u svakoj grani mreže razlika potencijala dvaju njezinih čvorišta. onda se sigurno zna (nesigurni neka provjere). Kirchhoff-ov zakon Drugi Kirchhoff-ov zakon odnosi se na naponske prilike u mreži. Put kojim se iz bilo kojeg čvorišta. idući po uvijek novim granama mreže. Ako je uz iste vrijednosti struja I1. taj zakon ne govori ništa drugo. dođe u isto čvorište. a I4=1A. I Kirchhoff-ov zakon Ako je mjerenjem utvrđeno da su I1=I2=I3=2A. da je I5=5A. 2. Drugi Kirchhoffov zakon izriče da je zbroj napona u bilo kojoj petlji u električnoj mreži jednak nuli.19) gdje je: • n . dobivamo sljedeći izraz: 46 . I2 i I3 izmjereno I4=10 A.broj otpora u ostalim granama iste petlje. i dva otpora na kojima su padovi napona V1 i V2 vrijedi E = V1 + V2 (2. U serijskom krugu ukupni napon izvora jednak je ukupnom zbroju napona na otporima.broj električnih izvora u promatranoj petlji.

na kraju se vratimo na istu točku.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ E − V1 − V2 = 0 (2.23) V = V1 + V2 = I1 R1 + I 2 R2 R1 (2. pokazuju i tehniku rješavanja električnih mreža.21) S lijeve strane jednadžbe nalaze se (s različitim predznacima) svi naponi iz promatrane petlje. ∑ Ei − ∑Vi = 0 i =1 i =1 n m (2.7. kao što prikazuje slika 2-7. 2. 2. što potvrđuje opći oblik da je algebarski zbroj napona uzduž (zatvorene) petlje električnog kruga jednak nuli. Sljedeći primjeri.22) Ovo vrijedi za bilo kako složeni električni krug u kojem možemo odabrati bilo koju zatvorenu putanju (petlju) i obići je zbrajajući algebarski pojedine napone Vi svakog električnog elementa na tom putu. koristeći Ohm-ov zakon i Kirchhoff-ove zakone.1 Serijski spoj otpora Neka se spoje serijski dva otpornika u strujni krug. osim rješavanja tog zadatka. a) : I1 = I 2 = I a po II.24) I1 + I2 + R2 I + RS I V V a) dva serijski spojena otpornika b) ekvivalentni nadomjesni spoj Slika 2-7 Serijski spoj otpornika 47 . Rezultat uvijek mora biti nula. Kombinacijom tih načina dobivaju se različite složene sheme. tj. To je lako objasniti gledamo li napon kao razliku potencijala: iz koje god točke kruga započeli obilazak. a to znači na isti potencijal. Pri rješavanju odnosa u strujnim krugovima česta je potreba da se spoj s više otpora zamijeni ili izrazi ekvivalentnim otporom. Po I Kirchhoff-ovom zakonu vrijedi da je struja kroz oba otpora ista (slika 27. Kirchhoff-ovom zakonu da je: (2.7 Spajanje električnog otpora u strujnom krugu U bilo kojem dijelu strujnog kruga dva otpornika mogu biti međusobno spojena samo na dva načina: serijski ili paralelno.

2 Paralelni spoj otpora Paralelno spojeni otpori imaju isti napon. jer imaju zajednička čvorišta 48 .25) IRs = IR1 + IR2 odnosno: (2.30) Na serijskom spoju otpora napon se dakle. Ako mijenjamo serijski spojene otpore u strujnom krugu. ukupni otpor je n puta veći od pojedinog otpora u spoju.25) dobiva se: (2.28) Kroz serijski spojene elemente teče ista struja.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Za ekvivalentni strujni krug (slika 2-7. pa se može zaključiti: ekvivalentni otpor serijski spojenih otpora jednak je njihovu zbroju: Rs = ∑ Ri i =1 n (2. zbroj padova napona na otporima neće se promijeniti i bit će uvijek jednak ukupnom naponu izvora.29) V1 R1 = V2 R2 (2.23). vrijedi: V = IRs Povežu li se sva tri izraza: (2.b)) u kojem pod djelovanjem iste EMS (elektromotorne sile.24) i (2. (2. razmatranje bi bilo analogno. naponskog izvora E) teče ista struja I kao u a) slučaju. dijeli u omjeru veličina otpora. Kod serijskog spoja n jednakih otpora. Općenito.27) Za više serijski spojenih otpora. Zbog toga se ampermetar uvijek spaja serijski. za serijski spoj raznih otpora omjer napona dobiva se iz uvjeta jednakosti struja I = I1 = I 2 V1 V2 = R1 R2 iz čega proizlazi: (2. 2.26) Rs = R1 + R2 (2.7. Priključak na izvor serijskog spoja otpora opterećuje izvor isto tako kao jedan otpor koji bi bio jednak ukupnom otporu tog serijskog spoja.

kad bismo paralelno nekom otporu imali kratki spoj (otpor jednak nuli) tad bi sva struja tekla kroz kratki spoj.33) Struja se dijeli na paralelne grane električnog kruga tako da se jakosti struja u granama odnose obrnuto razmjerno otporima grana.32) I1 R1 G2 = = I 2 R2 G1 gdje su G1 i G2 vodljivosti.15) slijedi: (2. Ako imamo strujni krug sa izvorom napona V i dva paralelno spojena otpora R1 i R2. (2. to jest upravo razmjerno vodljivostima grana. vrijedi Kirchhoff-ova jednadžba za struje (2.34) I I1 I 2 = + V V V (2. bit će jednaki V1 = V2 Iz Ohmovog zakona (2.31) I1 R1 = I 2 R2 Iz ovoga proizlazi sljedeći odnos struja kroz paralelno spojene otpore (2.35) Omjer struje i napona jednak je recipročnoj vrijednosti otpora ili električnoj vodljivosti G.16) I = I1 + I 2 Dijeljenjem obje strane jednadžbe s naponom izvora dobivamo (2. dok lijeva strana (omjer struje i napona izvora) pretstavlja ukupnu vodljivost kruga. naponi na njima V1 i V2. što se može napisati kao: G p = G1 + G2 (2. U krajnjem slučaju. Na desnoj strani jednadžbe su vodljivosti pojedinih paralelnih grana. Ovo znači da u paralelnom spoju otpora jača struja teče kroz manji otpor.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I I I1 + + I2 R2 + + + R1 Rp Slika 2-8 Paralelni spoj otpornika a) dva paralelno spojena otpornika b) ekvivalentni nadomjesni spoj Ako u strujnom krugu imamo dva paralelno spojena otpora R1 i R2.36) 49 .

za što su neophodni dakako naboji i polje.. Intenzivno eksperimentiranje strujom u plinu. a druga elektroda (anoda) ih skuplja.37) vidi se da povećanjem broja paralelno spojenih otpora raste ukupna vodljivost. Ruk = R n (2. već od sredine 19. pa se može zaključiti: ekvivalentna vodljivost (vidi 2. do Rn: 1 1 1 1 = + + . n puta je manji od pojedinog otpora. + Ruk R1 R2 Rn (2. U prvom slučaju jedna od elektroda (katoda) žarenjem isijava elektrone u plin (katodne zrake). tj. Također je problematično da li struja može teći u vakuumu (plinu pri tlaku 0) ili ne.37) odnosno n 1 1 =∑ R p i =1 Ri (2.39) Na temelju ove jednadžbe (2. tj. Za više paralelno spojenih otpora razmatranje bi bilo analogno.7) paralelno spojenih otpornika jednaka je zbroju njihovih pojedinačnih vodljivosti: G p = ∑ Gi i =1 n (2.41) 2. Struja u plinu znači naboj u gibanju.38) što se može raspisati za otpor Ruk paralelnog spoja n otpora: R1.8 Električna struja u ioniziranom plinu Dok je u metalnim vodičima struja moguća pod djelovanjem polja zahvaljujući postojanju slobodnih elektrona. Otpor paralelnog spoja n jednakih otpora R. 2. unaprijed nije sigurno da i u plinovima ima slobodnih naboja. računa se kao Ruk = R1 ⋅ R2 R1 + R2 (2. ukupni otpor dvaju paralelno spojenih otpora R1 i R2. Na prvi pogled nisu jasne okolnosti pod kojima struja nastaje i održava se u plinu. Pojava struje u plinu ovisi o porijeklu naboja. smanjuje se ukupni otpor spoja. a u drugom slučaju 50 . Polje se održava vanjskim izvorom priključenim na granice prostora s plinom (elektrode).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Ukupna vodljivost paralelnog spoja otpora jednaka je zbroju vodljivosti paralelnih grana.39). dovelo je do spoznaja koje se mogu sažeti u nekoliko točaka: 1.40) Iz jednadžbe za vodljivost (2.. R2. stoljeća.

Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ (hladna katoda). pa porastom napona ne raste jakost struje.C : udarna ionizacija. neon. koji to prestaje biti kada se u njega ubace. Za lučni izboj karakteristične su velike gustoće struje (od 102 do 104 A/cm2 ) i smanjenje napona na samo 15 do 55 V. Oni sudarom s drugim česticama plina generiraju nove slobodne ione i taj se učinak razvija poput lavine. Premda pojedini efekti imaju štetan karakter. Plin vodi struju kod normalnog tlaka (oko 100 kPa). b) A . Povećanjem napona između elektroda raste brzina slobodnih naboja u plinu. 51 . 4. uslijed čega se broj nosilaca naboja (ioni i elektroni) povećava. kao na primjer iskrenje na kontaktima ili pojava korone na dalekovodima visokog napona. c) B .D : daljnjim povećanjem napona gustoća struje na katodi raste. idealni vakuum predstavlja savršen izolator. Na slici 2-9. elektroni. Dakako. premda izuzetno male jakosti. živine i litijeve pare itd. U točki C pojavljuje se tinjavi izboj . Na jakost struje u plinu. Kinetička energija slobodnih elektrona tako je mala da se poništava prilikom sudara s molekulama plina. osim jakosti električnog polja utječe i vrsta korištenog plina (helij. Elektroni dobivaju povećanjem napona dovoljnu energiju za ionizaciju plina. na primjer. zavarivanje (iznad točke D). elektrofilter. argon.pojava svjetla između katode i anode. naboj se stvara ionizacijom atoma plina preko stranog zračenja i/ili djelovanjem polja. te uz tehnički vakuum (između 1 i 100 mPa).A : vrijedi Ohmov zakon . I) karakteristika zraka za normalni tlak uz razmak elektroda od 1 mm. elektrostatsko lakiranje i slično.B : područje zasićenja. I [A] 1 D 10−12 10 −15 10−3 10 −6 10−9 C A 10 B 102 103 V [V ] Slika 2-9 (V.za veći napon imamo veću struju. svjetlosni učinak se pojačava i u točki D dolazi do lučnog izboja. pri razrijeđenom plinu (između 100 i 1000 Pa). 3. prikazana je (V.I) karakteristika električne struje u zraku d) C . Među 27ÿ1018 molekula po cm2 zraka postoji samo 100 do 1000 ioniziranih molekula.) i njegov tlak. ipak električna struja u plinu ima brojne primjene: različite svijetleće cijevi (područje C-D). Slijedi kratak opis pojedinih područja: a) 0 .

Urone li se elektrode u takvu otopinu (elektrolit) i na njih priključi istosmjerni napon dolazi do elektrolize. Prvi izriče da je količina izlučenih čestica materije na elektrodama ovisna o vrsti tvari koja se izlučuje i količini protjecanog elektriciteta koji u elektrolizi djeluje.42) Faktor proporcionalnosti a nazvan je elektrokemijski ekvivalent i razlikuje se za pojedine tvari. prenijelo na katodu. 2. Kako je Q=I t .dajući opet AgNO3 u otopinu. Pozitivna elektroda (anoda) privući će k sebi negativne ione. Koncentracija soli AgNO3 ostaje tako u otopini nepromijenjena i konačni rezultat je da se srebro s ploče. Ako sa m označimo masu izlučene tvari. Kao anoda koristi se srebrena pločica.9 Elektrokemijske pojave Kad se u vodi ili nekom otapalu otope molekule soli. +A −K Ag AgNO3 Cu Ag V Slika 2-10 Proces elektrolize Ioni srebra koji su predali svoje valentne elektrone kiselinskom ostatku NO3 postaju pozitivni. gdje se na predmete zbog zaštite od korozije ili estetskih razloga električnim putem nanosi sloj metala. onda vrijedi: m=aQ (2. dolazi do dijeljenja neutralnih molekula na pozitivno i negativno nabijene ione. posredstvom elektrolita i električne struje. a kao katoda neki metalni predmet. dok će negativna elektroda (katoda) privući pozitivne ione. Atomi vodika i metala predaju svoje valentne elektrone ostalom dijelu molekule koja tako postaje negativni ion.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. dok se NO3 lako spaja sa srebrom anode. Gibanje iona . To je jedan od brojnih postupaka u galvanostegiji. Kao primjer može se promotriti proces elektrolize u vodenoj otopini srebrnog nitrata AgNO3.9. sekundarne kemijske reakcije. isti se izraz može napisati i kao: 52 . a sa Q količinu elektriciteta. kiseline ili lužine. To znači da će za istu količinu elektriciteta količina izlučene tvari za različite tvari biti različita.1 Faraday-evi zakoni elektrolize Proučavajući elektrolitičke reakcije Faraday je uočio i formulirao dva zakona.molekula i/ili dijelova molekule znači prijenos tvari prema elektrodama. pa se talože na bakrenoj katodi. na primjer od bakra (slika 2-10). na kojima su moguće i naknadne.

(Prvi element konstruirao je A. Pritom svaki ion u elektrolitu u sebi nosi određenu količinu naboja (koja je za različite tvari različita. prenose dvostruku. trostruku. količinu naboja.Volta 1800. onda za dva kemijska elementa vrijedi: a1 : a2 = A1 A2 : v1 v2 (2.46) i time elektrolitički odnosi postaju potpuno određeni.44) To znači da se elektrokemijski ekvivalenti dvaju elemenata odnose kao njihove ekvivalentne mase (omjer atomske mase i valencije). godine. a za iste ista). 2. nego egzaktna veličina koja se za svaki element može unaprijed izračunati (a=A/QFv). pojavit će se napon.. Tako su dobiveni prvi električni izvori... . Između takvih dviju elektroda. te međusobne odnose elektrokemijskih ekvivalenata različitih kemijskih elemenata.. tri. (2.42) i II.489ÿ106 As/kg (Faraday-eva konstanta).489 ⋅10 v v QF (2. Iznos napona osim o kemijskom sastavu elektroda ovisi također i o elektrolitu.45) Elektrokemijski ekvivalent nije neka empirijska konstanta proporcionalnosti. Na istim načelima. Ako se s A označi atomsku masa. Iz izraza (2. četiri. Faraday-ev zakon (2. bez vanjskog djelovanja. puta veća u odnosu na vodik.44) slijedi još jedan zanimljiv rezultat: A1 A A = 2 = . Faraday-ev zakon (2.42) moglo pomisliti.. uz stanovita poboljšanja u veličini napona i vijeku trajanja. četverostruku. . Drugi Faraday-ev zakon opisuje elektrokemijski ekvivalent elementa s obzirom na njegovu atomsku strukturu.2 Primarni elementi Do sada je bilo opisano ponašanje elektrolita pod djelovanjem električnog napona priključenog na elektrode uronjene u elektrolit.9.45)) za masu izlučene tvari kao rezultat elektrolize dobije: m= A 1 1 A ⋅ ⋅I t = ⋅ ⋅ Q [ kg ] 6 96.43) Količina izlučene tvari na elektrodama proporcionalna je ukupnoj količini elektriciteta koja je prošla kroz elektrolit. kako bi se to iz izraza (2. = = QF a1v1 a2 v2 a⋅v gdje je QF = 96..Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ m=aI t (2. Druga zanimljiva pojava vezana je uz elektrolitsku polarizaciju koja se događa kad se u elektrolit urone dvije elektrode različitog kemijskog sastava.) Ne ulazeći u kemijske promjene koje se pritom događaju vrijedno je napomenuti da se izmjenom kemijskog sastava (kako elektroda tako i elektrolita) 53 . a s v valencija. ti elementi nalaze svoju široku primjenu gotovo već dva stoljeća. nazvani galvanski elementi. Drugim riječima: ioni elemenata kojih je valencija dva. Tako se povezujući oba izraza (I.

13 +0. To smanjenje napona zbog promjena na elektrodama zove se polarizacija. 54 . već samo razlika potencijala između dviju elektroda.02 -2. Bunsen.52 +0. ovisno o trošilu i naponu između svojih elektroda. Meidinger. teći i u samom izvoru: od katode preko elektrolita do anode.92 -2. on će. što će smanjivati prvotni napon između njh.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ mijenja i potencijal pojedine elektrode. ako se na anodi Voltina elementa Cu/H2SO4/Zn (prva elektroda/elektrolit/druga elektroda) vodik razvija brže nego što se može ukloniti. Na primjer. navedeni su potencijali nekih elemenata s obzirom na vodikovu elektrodu u elektrolitskoj otopini vodikovih iona. Taj nepoželjni efekt nastojali su mnogi znanstvenici u prošlom stoljeću (Daniel. U Leclanche-ovom elementu (slika 3.79 Tablica 2-3. Elektroda Li K Ca Mn Zn Pb Cu Ag Potencijal [V] -3. U tablici 2-3. dogovorno je proglašen njezin potencijal jednakim nuli. Elektrokemijski naponski niz Ona će dakako. osim u vanjskom krugu. Kemijski elementi poredani po veličini njihova potencijala prema vodikovoj elektrodi tvore elektrokemijski naponski niz.11) kao depolarizator služi MnO2 kojim je obložena ugljikova anoda. dogovorno je utvrđeno da se svi potencijali uspoređuju s potencijalom vodikove elektrode.76 -0.10) iz kojeg se razvio najveći broj današnjih baterija (slika 3. Budući da se ne može mjeriti apsolutni potencijal jedne elektrode.Depolarizatori služe da bi se najčešće oksidacijom uklonio vodik s pozitivnog pola. Spoji li se galvanski element kao izvor napona u zatvoreni strujni krug. Leclanche) poništiti korištenjem takozvanih depolarizatora. To se događa čak i kad je elektroda uronjena u otopinu vlastitih iona.05 -0. dobiva se novi element H2/H2SO4/Zn kojem je napon između elektroda puno manji nego prvotnom.87 -1. Drugim riječima. Pritom će se zbog elektrokemijskih procesa neutralizacije iona elektrolita s molekulama elektroda događati promjene u kemijskom sastavu elektroda. davati električnu struju.

srebrene (srebrni oksid . Zahtjev za regeneracijom ostvaren je kod akumulatora. Sve one uglavnom služe za posebne (vojne) svrhe. godine. osnovna načela izvedbe i rada bit će u nastavku prikazana na olovnom akumulatoru. čak do 20 godina). i obično se 6 ili 12 ćelija povezuje serijski. Spomenuta izvedba pripada baterijama s tekućim elektrolitom koji je pogodnim dodacima zgusnut (suhe baterije). regeneracija se ostvaruje strujom iz stranog električnog izvora koji se na elektrode akumulatora priključuje tako da struja u elektrolitu teče u suprotnom smjeru od onog kojim je tekla kad je akumulator davao struju priključenom trošilu. zatim baterije koje se aktiviraju tekućinom (nalivne baterije). odnosno 24 V.3V do 3V). koje se odlikuju stabilnim naponom (od 1. S obzirom da se radi o reverzibilnom kemijskom procesu. Prvi olovni akumulator načinio je G. U klasu suhih baterija ubrajaju se i živine baterije (održavaju razmjerno konstantan napon do potpunog iskorištenja). Iako danas postoji više različitih vrsta akumulatora. dok je ugljeni štapić pozitivna elektroda obložena praškastim manganovim superoksidom. Regeneracija takvih elemenata nije moguća. srebrno-kloridne (nizak napon i dug vijek trajanja). Plant'e 1859. plinom ili grijanjem (termalne baterije).5 V.5 V. četvrtaste od 9 V i sl. Jedna ćelija akumulatora prikazana je na slici 2-13.9. vanadijeve i druge. magnezijeve i litijeve baterije. širokim područjem radnih temperatura. anoda je olovni superoksid.cink).cink).3 Sekundarni elementi Osnovno svojstvo akumulatora kao električnog izvora u kojem se kemijska energija pretvara u električnu je njegova mogućnost regeneracije. a serijskim spojem takvih elemenata dobivene su plosnate baterije od 4. Elektrolit je razrijeđena sumporna kiselina. Napon jedne ćelije olovnog akumulatora je oko 2 V. pa daju ukupni napon od 12 V. Postoje i baterije s krutim elektrolitom (malih dimenzija i naponom vrlo duga vijeka. 2. Danas su sve više u uporabi živine (živin oksid . mehaničkom čvrstoćom i dugim vijekom skladištenja. Napon jednog elementa je 1. a katoda čisto olovo.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ C MnO2 NH Cl 4 Zn Zn C MnO2 Slika 2-12 Element baterije Slika 2-11 Leclanche-ov element Takve baterije koriste cinkovu limenu posudu kao negativnu elektrodu. pa su istrošene baterije neupotrebljive. Priključi li se trošilo na stezaljke napunjenog 55 .

Omjer ς= Ah praznjenja Ah punjenja (2.48)). Postoje još tri pojma koja je korisno poznavati u radu s akumulatorima: kapacitet akumulatora. nego manje. Izvor istosmjerne struje za regeneraciju akumulatora treba sada spojiti tako da na anodu dođe " + " pol. a na katodu " . što će dakako smanjivati njihovu međusobnu razliku potencijala. potrebno je akumulator "napuniti". poteći će struja.47) i (2. koje osigurava i prvotne naponske prilike (usporedite kemijske jednadžbe (2. Kapacitet ipak nije konstanta akumulatora nego ovisi o uvjetima eksploatacije. Posebno izgrađeni areometri za mjerenje gustoće kiseline koriste se za takva mjerenja. Iz kemijske reakcije (2. elektrode i elektrolit vraćaju se po svom kemijskom sastavu u prvotno stanje. pa je kod olovnih akumulatora dobrota oko 0. 56 . To će rezultirati odvijanjem suprotnog kemijskog procesa: + − + PbSO4 + PbSO4 + 2 H 2O → PbO2 + Pb − + 2 H 2 SO4 (2.47) vidljivo je još nešto: u elektrolitu se kiselina sve više razrjeđuje vodom. koja će u elektrolitu potaknuti sljedeću kemijsku reakciju: + + − PbO2 + Pb − + 2 H 2 SO4 → PbSO4 + PbSO4 + 2 H 2 O (2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ akumulatora. Za gornji primjer: strujom od 15 A isti akumulator ne bismo mogli opteretiti 6 sati. Za struje manje od nazivnih.49) zove se dobrota akumulatora. Kad napon akumulatora padne ispod 90% nazivnog. za intermitirajući pogon.95. dakle. Kapacitet akumulatora je umnožak struje i vremena u kojem tu struju akumulator može davati. dobrota i korisnost. Punjenje će trebati više ampersati nego što se dobiva pri pražnjenju. pa nam uz naponske promjene i gustoća kiseline može poslužiti kao kazalo da li je akumulator pun ili prazan. može njome opteretiti 9 sati." pol izvora. te pri višim temperaturama kapacitet je veći. Označenje na izvedenim akumulatorima za nazivnu struju.47) I + A trošilo K − PbO2 Pb H 2 SO4 Slika 2-13 Olovni akumulator To znači da se obje elektrode postupno kemijski izjednačuju i pretvaraju u olovni sulfat. što znači da se akumulator kapaciteta 90 Ah i nazivne struje 10 A.48) Za vrijeme punjenja.

trošila i dvožičnog voda (slika 2-14).) da gibanje naboja u prostoru u kojem se električni potencijal tog naboja mijenja predstavlja rad (W=Q·V). i obratno. Neka se pretpostavi da su svi otpori strujnog kruga izraženi otporom R. Općenito. Osim olovnih postoje i "alkalijski" željezno-nikaljni (otporni na električne i mehaničke udarce). To rezultira naponom na polovima (stezaljkama) izvora čiji se najveći mogući iznos zove elektromotorna sila izvora i najčešće se označuje s E ili EMS. srebreno-cinčani (mala težina i volumen) i drugi akumulatori. Trošilo će primljenu energiju izvora u načelu pretvarati u koristan rad. Dakako. energetski omjer koji se zove korisnost η =ς ⋅ U praznjenja Wh praznjenja = U punjenja Wh punjenja (2. Prvi zakon izriče da je energija u izoliranom sustavu (nezavisnom od svoje okolice) uvijek konstantna. na njemu vrijedi Ohm-ov zakon: struja će uz isti napon biti manja ako je otpor veći. nikaljno-kadmijevi (najveća brzina punjenja). To znači da je u idealnom slučaju energija koju daje izvor jednaka energiji koja se dobiva u trošilu: 57 . Iz elektrostatike je poznato (poglavlje 1.10 Jednostavni strujni krug Električni strujni krug nastaje povezivanjem električnog izvora s trošilom.80. I I + A + E + − RT E + − RT V a) bez mjernih instrumenata b) s mjernim instrumentima Slika 2-14 Jednostavni strujni krug Najveći potencijal bit će na pozitivnom ("+") polu. Jednostavni strujni krug sastoji se dakle od tri osnovna dijela: električnog izvora.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ S obzirom da se prilikom punjenja privodi viši napon na stezaljke akumulatora nego što je napon pražnjenja. te za olovne akumulatore iznosi oko 0. a onda će u smjeru struje potencijal opadati. Najmanji potencijal imat će negativna stezaljka. U električnom izvoru se djelovanjem neelektrične sile razdvajaju raznoimeni naboji i povećava njihova potencijalna energija. Vodljiva veza izvora s trošilom zove se vod. u prirodi postoje dva temeljna zakona: zakon o očuvanju energije i zakon o očuvanju materije (moglo bi se u načelu govoriti o istom zakonu). 2.50) bit će manji od ζ.

58 .15. a to znači da je količina naboja koja iz izvora ode jednaka količini naboja koja kroz trošilo prođe i natrag se u izvor vrati (Qi=QT). Da bi što manje utjecao na prilike u krugu.11 Realni jednostavni strujni krug U realnom strujnom krugu pojave su nešto složenije u odnosu na idealni. jednak je elektromotornoj sili izvora: E = VT (2. Voltmetar mjeri razliku potencijala između dviju točaka.51) Prema drugom zakonu količina je naboja (materije) u izoliranom sustavu također konstantna. magnetska i sl. Da bi što manje utjecao na prilike u krugu. zahtijeva se da mu je otpor što manji. Napon VT na R (tzv.52) 1. gornji izraz (2. zahtijeva se da mu je otpor što veći. a kroz vanjski strujni krug od "+" pola prema "-" polu. pad napona na trošilu). Zato se priključuje paralelno izvoru ili trošilu čiji napon želimo mjeriti. Iznos napona mjeri se voltmetrom. Veliki otpor instrumenta paralelno spojenog manjem otporu trošila ne mijenja značajno ukupni otpor paralelnog spoja.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ E ⋅ Qi = VT ⋅ QT (2. Svi navedeni zaključci mogu se provjeriti spajanjem mjernih instrumenata (slika 2-14. Budući da na otporu trošila vrijedi Ohm-ov zakon (VT=I·RT). samo je smjer s obzirom na stezaljke u izvoru od "-" prema "+" polu. Jakost struje jednaka je u svakom dijelu jednostavnog strujnog kruga. realni izvor nema na svojim stezaljkama isti napon kad ga priključimo na trošilo i kad je neopterećen. Realno ponašanje takva izvora može se prikazati dijagramom kao na slici 2.54) 3. kemijska. Ampermetar se u strujni krug priključuje serijski (prekidom vodiča i spajanjem instrumenta na prekinute priključke).51) sad izgleda: E = I ⋅ RT Iz dobivenog rezultata može se zaključiti sljedeće: (2. b). pa dovedena energija (mehanička.) nije jednaka odvedenoj električnoj energiji. 2. Prije svega električni izvor ima svoje gubitke. Struja koja u jednostavnom strujnom krugu teče ovisi o naponu izvora i otporu kruga: I= E RT (2. Jakost struje mjeri se ampermetrom. Nadalje.53) 2.

Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ U 0 I Slika 2-15 Vanjska karakteristika realnog izvora napona Da bi se takvo ponašanje uzelo u obzir. Zato se u realnom izvoru uz simbol elektromotorne sile E crta i otpor Ru. Sve tehničke tvorevine rade s nekim stupnjem iskorištenja. I 1 RV 2 + RU E + + RT 1 RV 2 Slika 2-16 Realni jednostavni strujni krug Dakako. vod ima svoj električni otpor (označuje se najčešće s Rv).. 2. kondenzator. Isto tako. ako nije zanemariv prema otporu trošila. tj.12 Složeni strujni krug Zadatak rješavanja električne mreže je potpuno odrediti struje u svim granama (po veličini i smjeru) i razlike potencijala između čvorova.. izvor. Svaki električki element (otpornik. oznakom i iznosom fizikalne veličine koju predstavlja. koji se zove unutarnji ili nutarnji otpor izvora (slika 2. dobiveni učinak manji je od uložene energije..54) već će biti manja (zbog dodanih otpora izvora i otpora voda). korisni. koji treba uzeti u obzir. U novim okolnostima struja I više neće zadovoljavati izraz (2. Zbog manje struje je i napon na trošilu VT također manji od napona izvora E. Za rješavanje električne mreže razvijene su 59 .) predočen je u električkoj mreži s vlastitom granom i to obično sa svojim simbolom. pretpostavlja se da u svakom realnom izvoru postoji stanoviti otpor Ru na kojem dolazi do pada napona. u praksi se ni trošilu dovedena električna energija ne pretvara potpuno u koristan rad. pa se u slučaju priključenog trošila na vanjskim stezaljkama izvora pojavljuje elektromotorna sila umanjena za taj pad napona.16).

5. metoda superpozicije. Smjer je onaj koji se dobiva kretanjem kroz izvor od negativne prema pozitivnoj stezaljki. Uočiti smjer djelovanja izvora elektromotorne sile. Naime. 3. Primijeniti II. Millman-ov teorem i drugi). 2. Treba naglasiti da sve metode i teoremi samo doprinose brzini i lakoći rješavanja naponsko-strujnih prilika u mreži. 4.55) 60 . onda se ta EMS u jednadžbi uzima s pozitivnim predznakom. vrijedi: E1 − E2 = I1 R1 − I 2 R2 + I 3 R3 Treba postaviti toliko nezavisnih jednadžbi koliko je potrebno da se riješe sve nepoznanice. kao na slici 2. onda se pad napona I·R uzima s pozitivnim predznakom. Norton-ov teorem. te izvedeni brojni teoremi koji pomažu u analizi električnih mreža (Thevenen-ov teorem. crtkano) ili suprotno od smjera kazaljke na satu. da bi se primijenio II.17. metoda konturnih struja. ukoliko je numerički rezultat za pojedinu struju negativan. a da se temelji rješavanja uvijek nalaze u Ohm-ovu zakonu i Kirchhoff-ovim zakonima. Za shemu na slici 2-17. Osmisliti predznake dobivenih rezultata. Po volji možemo odabrati u smjeru (kao na slici. različite transfiguracije i slično). Kirchhoff-ov zakon. Tako na primjer za izdvojenu petlju u nekoj složenoj mreži. Ako se smjer struje I kroz otpornik R podudara sa smjerom obilaženja. znači da joj je stvaran smjer suprotan pretpostavljenom. I3 R3 E1 + R1 Slika 2-17 Primjer rješavanja petlje u električnoj mreži Ako se smjer djelovanja EMS podudara sa smjerom obilaženja. Definirati smjer obilaženja petlje. Kirchhoff-ov zakon potrebno je: 1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ brojne metode (metoda napona čvorova. Po volji odabrati smjerove struja u pojedinoj grani. Primjer: Na slici 2-18. prikazan je jedan složen strujni krug: + + + I1 R2 I2 E2 (2.

Jednadžbe (2) i (3) napisane su po II. Te jednadžbe za poznate vrijednosti otpora R. Kirchhoff-ovu zakonu. I1 i I2. a (1) po I. te naponskih izvora E1 i E2. 2. realni naponski izvor predočuje se (slika 2-19) serijskim spojem idealnog naponskog izvora elektromotorne sile E i nutarnjeg otpora Ru.13 Realni naponski izvori Kako je već opisano. Kirchhoffovu zakonu. R1 i R2.56) Jednadžbe su napisane tako da se uoči mogućnost matričnog rješavanja.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I I1 R1 I2 R2 + R3 + E1 E2 + Slika 2-18 Složeni strujni krug Vodeći računa o prethodnom naputku mogu se napisati tri jednadžbe: (1) (2) (3) I1 + I 2 − I = 0 I1 R1 − I 2 R2 = E1 − E2 I 2 R2 + IR = E 2 (2. IZVOR RU V RT E Slika 2-19 Realni naponski izvor 61 . daju rješenja za struje I.

58) slijedi: E = I ⋅ RT odnosno: (2.59) može se predočiti i grafički.62) Struja Ik zove se struja kratkog spoja. 2. Ako je RT=0. kad je RT=0 i kad je RT=∞. uz pretpostavku Rv=0): I= E Ru + RT (2.1 Vanjska karakteristika realnih izvora Zanimljivo je promotriti dva krajnja slučaja. Ik = E Ru (2.58) jednak: V = E − I ⋅ Ru (2. pa je kratki spoj izvora nepoželjan za izvor i vodiče.58) Napon V (V=I·RT) koji se može mjeriti na stezaljkama izvora je prema gornjem izrazu (2. Iz izraza (2. a iz (2. strujnim krugom će poteći struja I čija jakost iznosi (uz zanemarenje otpora voda.60) V = I ⋅ RT = 0 (2. Izraz (2.13.61) Ovaj slučaj zove se kratki spoj izvora: na stezaljkama je 0 V. Odavde je: E = I ⋅ Ru + I ⋅ RT (2.57) vidi se da će struja I biti jednaka nuli. a krugom teče maksimalna struja Ik. Prazni hod izvora je slučaj s RT=∞. napon idealnog izvora elektromotorne sile E umanjen za pad napona na nutarnjem otporu. kao V=f(I). iz izraza (2. tj.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Priključi li se na izvor trošilo otpora RT. jer ih može oštetiti. Redovito je mnogo puta veća od nazivne. što je učinjeno na slici 220. (2.63) 62 .57) (Ekvivalentna pretpostavka bila bi da su svi otpori izvan izvora obuhvaćeni s RT ).59) da će napon na stezaljkama izvora biti jednak elektromotornoj sili E (jer je I·Ru=0. Uočite da izraz (2. uz I=0).59) dakle.59) preuređen izgleda ovako: V = − Ru I + E što grafički predstavlja pravac s odsječkom E na ordinati i nagibom -Ru.

(prema slici 2-5.I ) sustavu. onda se kut β povećava. u kojem bi bio Ru=0 vanjska karakteristika bio bi horizontalan pravac u točki E (β=0). U idealnom naponskom izvoru. 2. Serijski spoj dvaju izvora ostvaruje se tako da stezaljku jednog izvora spojimo sa stezaljkom drugog. Kod ovakvog spajanja imamo dakako dvije mogućnosti. Tako na primjer. A + E1 RU 1 + E2 RU 2 B A + E1 RU 1 E2 + RU 2 B Slika 2-21 Serijski spoj realnih električnih izvora 63 . RT odgovara tangensu kuta  na slici 2-20. te uz isto trošilo RT imamo i manju struju (I' < I) i manji napon na stezaljkama izvora (V'<V). koriste se različiti spojevi više električnih izvora. pa bi napon V bio stalan za sva opterećenja (V = E). točka P se pomiče prema E. pa slobodne stezaljke postaju stezaljke novodobivenog izvora. b). što je prikazano na slici 2-21.13. raste napon V na stezaljkama izvora.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ V [V ] E R'T > RT RT V [V ] E V RT E β P' E I ⋅ RU P V V' β V' V β' P' P α I' I V α IK I [A] I ' I I 'K IK I [A] Slika 2-20 Vanjska karakteristika naponskog izvora Prikaže li se otpor RT u istom koordinatnom (V. onda na istom dijagramu možemo pratiti sve moguće promjene. a). točka Ik primiče se ishodištu.). Poraste li pak nutarnji otpor izvora (slika 2-20. struja I se smanjuje (I' < I) i napon na nutarnjem otporu pada. a struja kratkog spoja bila bi Ik=∞.2 Spojevi električnih izvora U slučaju da jedan izvor nema dovoljan napon ili ne može dati dovoljnu struju trošilu. ako otpor trošila RT raste (slika 2-20.

onda će struja I teći kroz otpor i sve izvore u iznosu: I= E1 + E2 + . + Rn + RT (2.. protuspoju (slika 2-21. i =1 n I1 = I 2 = . = I (2.b)) EAB=E1-E2.65) postaje: I= nE nRu + RT (2. kroz njega će poteći ista struja kao kroz priključeno trošilo.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ U prvom slučaju (slika 2-21.65) s odgovarajućim predznakom EMS-a svakog pojedinačnog izvora. Spojimo li izvore jednakih EMS-a E i nutarnjeg otpora Ru gornja jednadžba (2.64) Ako se trošilo otpora RT priključi u krug s više serijski spojenih izvora.. kako je prikazano slikom 2-22. Ukupni napon E bit će jednak zbroju napona pojedinačnih izvora uz odgovarajući polaritet (negativan za protuspoj).a)) ukupni napon EAB=E1+E2. Spoji li se novi izvor u strujni krug... a u drugom. tzv. Stoga treba voditi računa o nazivnim (pretpostavljenim) strujama pojedinih izvora od kojih je novi izvor sastavljen. + En R1 + R2 + .66) Kod paralelnog spoja dvaju izvora imamo također dvije mogućnosti. + A E1 RU 1 + B A I + E1 + RU 1 B RU 2 + E2 RU 2 + I + E1 + + RU 1 + E2 + I Slika 2-22 RU 2 + + RT Paralelni spoj realnih naponskih izvora 64 . Poopćenje na više serijski spojenih izvora analogno je prije opisanom spoju... te spoj izvora koristiti samo za takva trošila koja neće uzimati struju veću od najmanje pojedinačne nazivne struje. a struja kroz svaki izvor bit će ista: E = ∑ Ei .

= E (2.. Razlog uporabe paralelnog spoja dvaju ili više izvora je u struji koju taj izvor može dati trošilu.67) + E1 RU 1 + E2 + I RU 2 + + RT I= slijedi: E1 − E2 Ru1 + Ru 2 (2. uz isti napon. koja može biti i veća od nominalne pojedinog izvora.Treba uočiti da na jakost struje pojedine grane u slučaju istih elektromotornih sila presudnu ulogu ima nutarnji otpor pojedinog izvora..69) slijedi EAB=E1=E2. po I. Ako naponi nisu jednaki. i =1 E1 = E2 = . onda u samim izvorima teče stalna struja. pa tako uništiti sam izvor. Kirchhoff-ovu zakonu slijedi da će takav izvor dati ukupnu struju jednaku zbroju svih struja pojedinih grana u toj točki (slika 2-22.71) 65 . c). jednake EMS-e E i jednakih nutarnjih otpora Ru struja kroz trošilo bit će jednaka: I= E Ru + RT n (2.68) E AB = E1 − (E1 − E2 )Ru1 Ru1 + Ru 2 (2.70) Pri paralelnom spajanju n jednakih izvora.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Izvor će u praznom hodu za slučaj na slici 2-22 a) na svojim stezaljkama imati napon E jednak: E AB = E1 − I ⋅ Ru1 pa kako je: (2. Paralelni spoj izvora omogućuje dakle. veću struju za trošilo: n I = ∑ Ii . iz izraza (2.69) Ako su E1 i E2 jednaki. S obzirom da se radi o dvije ili više grana spojenih u jednu točku. što se u načelu od takva izvora i traži.

za koji se s obzirom na njegovo paralelno spajanje traži da otpor bude jako velik (idealno: beskonačan). na primjer. pa će i napon na trošilu biti manji s obzirom na prilike bez ampermetra. a) koristi se za mjerenje napona izvora i struje koja teče kroz trošilo. otpora. Odabir ispravnog spoja ovisi o zahtjevu koji se na mjerenje postavlja. Ako je pogreška ipak prevelika. pritom će na ampermetru postojati pad napona (I·RiA). Slično razmatranje vrijedi i za voltmetar (slika 2-23. onda je potrebna analitička korekcija. To je identično razmatranju da je uz manji I i pad napona na trošilu (I·RT) također manji. struja u jednostavnom strujnom krugu (slika 2-23. (Struja kroz trošilo jednaka je struji izvora umanjenoj za iznos struje koja teče kroz voltmetar). Spajanje bilo kojeg realnog instrumenta (ima konačni otpor) u strujni krug mijenja prilike u krugu. Ukoliko se mjerenja više električnih veličina izvode istodobno. potrebno je primijeniti takve načine spajanja. Samo beskonačno velik otpor spojen paralelno trošilu ne mijenja vrijednost njegova otpora. I + RiA A I − Ii RU + + RT RU + + + RT V E + RiV E a) struje Slika 2-23 b) napona Pojedinačno mjerenje u jednostavnom strujnom krugu Dakako. Tako će ampermetar sa svojim otporom RiA utjecati da se. jer se ukupni otpor zbog instrumenta povećava (serijski spoj otpornika). Prvi način spajanja (slika 2-24. Zato se zahtijeva da otpor ampermetra bude što manji (idealno: jednak nuli) u odnosu na otpor trošila. napona i otpora Mjerni se instrumenti spajaju u strujni krug radi mjerenja željenih veličina: struje. Neka se ampermetar i voltmetar spoje u strujni krug kao na slici 2-24. 66 . napona. a) smanji. b).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. pri kojima se pogreške zbog instrumenata mogu zanemariti.14 Mjerenje struje. snage.

ampermetar. ommetar Postoje različite izvedbe mjernih instrumenata. 67 . to znači da instrument može mjeriti struju do 2 mA. još je važno poznavati jakost struje Ii kod koje kazaljka pokazuje puni otklon.paralelno. dakle. Veća jakost struje dat će veći moment. a ovdje će biti spomenuta samo izvedba vrlo poznatog i često korištenog instrumenta s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom. a za mjerenje većih struja . U tom pak slučaju ampermetar mjeri struju koju daje izvor. Ovakvi instrumenti.1 V. temeljene na različitim fizikalnim efektima. a napon do Vi = RiA · Ii = 0. temeljen na Ohm-ovu zakonu. Protumoment djelovanju električnog momenta ostvaren je s pomoću spiralne mehaničke opruge.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I RiA + RiA A A RU + + V + + RT RV + + V + + RT RiV RiV E E a) struje trošila i napona izvora b) struje izvora i napona trošila Slika 2-24 Istodobno mjerenje Ovim se spojem ne bi mogao točno mjeriti napon na trošilu. posredno ih koristimo i za mjerenje napona (voltmetar) i za mjerenje otpora (ommetar). Za mjerenje viših napona otpornike treba spajati serijski sa Riv. a veći moment veći otklon. Za mjerenje otpora najčešće se koriste tri načina: V/I metoda. jer voltmetar istodobno mjeri i pad napona na trošilu i pad napona na ampermetru. sasvim je jednostavan: nepoznati otpor odredi se kao kvocijent izmjerenog napona i struje. mjerila su jakosti istosmjerne struje (ampermetar). Kako mjeriti veće napone i struje? Proširenje mjernog područja instrumenta ostvaruje se dodavanjem otpornika. b). Ako kroz svitak smješten unutar polova permanentnog magneta (kao na slici 2-25) prolazi struja. Prvi način. Uz otpor instrumenta RiA (to je otpor žice svitka).15 Mjerni instrumenti: voltmetar. 2. ommetar i Wheatstone-ov most. a Ii = 2 mA. djelovat će na njega moment (u poglavlju o magnetizmu bit će to objašnjeno) koji uzrokuje otklon kazaljke instrumenta. Zato se za mjerenje napona na trošilu koristi spoj prikazan na slici 2-24. Međutim. Ako je na primjer otpor instrumenta RiA = 50 Ω. a koja (zbog konačnog otpora voltmetra) ne teče čitava kroz trošilo.

72) Rs = V − I i Riv V − Vi = Ii Ii (2.74) 68 . prikazuje proširenje mjernog područja voltmetra dodavanjem serijskog otpora Rs. otpornik Rs dimenzionirati prema: (2. dakle.73) + Riv V + RS voltmetar Ii Vi V + − Slika 2-26 Proširenje mjernog područja voltmetra Iz izraza (2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-25 Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom Slika 2-26.73) uz V>>Vi (V puno veće od Vi ) slijedi: Rs = V Ii (2. Napon koji voltmetar mjeri pri punom otklonu je: V = I i ( Riv + Rs ) Potrebno je.

kako je to prikazano na slici 2-28.76) Uz I >> Ii gornji izraz (2.). uz stanovite prilagodbe. Priključimo li na stezaljke A i B otpornik nepoznatog otpora Rx struja koju će ampermetar pokazivati bit će određena izrazom: I= E Ru + RiA + Rreg + Rx (2. Ampermetar se može upotrijebiti i za mjerenje električnih otpora.79) 69 .75) Rp = I i ⋅ RiA V = i I − Ii I − Ii (2.77) Dok je kod mjerenja napona (serijskog spoja) bilo nužno da otpornik Rs ima veću vrijednost od Riv puta).. kako bi na sebe preuzeo veći dio mjerenog napona. pa vrijedi: ( I − Ii ) ⋅ R p = I i ⋅ RiA odnosno: (2. koji se naziva shunt (čitaj: šent).78) a nepoznata vrijednost otpornika Rx je dakle: Rx = E − (Ru + RiA + Rreg ) I (2.76) postaje: Rp = Vi I (2. čime se dobiva ommetar.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Za mjerenje većih struja od Ii (proširenje mjernog područja ampermetra) svitku treba paralelno spojiti otpornik Rp (slika 2-27. Ii RiA ampermetar A I I − Ii + RP − + Slika 2-27 Proširenje mjernog područja ampermetra kod mjerenja struje (paralelnog spoja) Rp je toliko puta manji od RiA koliko je približno željena struja I puta veća od struje instrumenta Ii (Rp/RiA ≈ Ii/I ).

∞ 20 10 5 3 100 1000 2 1 Ω Slika 2-29 Skala ommetra 0 Umjeravanje (baždarenje) ommetra prije svakog mjerenja izvodi se tako da stezaljke AB kratko spojimo.) i jednostavnom strujnom krugu (potpoglavlje 2. a sa Rreg namjestimo otklon kazaljke na oznaku 0 (RAB=0).10. Tim otpornikom unose se također i korekcije zbog starenja naponskog izvora (baterije).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ A RX + B I + Rreg RiA A + + Ru + Slika 2-28 Nadomjesna shema ommmetra Struja ima najveću vrijednost (kazaljka pokazuje maksimalni otklon). To znači da je skala ommetra označena tako da za otklon pri struji 0 ima oznaku ∞Ω. kad su stezaljke ommetra AB kratko spojene (Rx=0). 2. S obzirom da je struja naboj 70 .16 Rad i snaga istosmjerne struje O energiji naboja u gibanju već je bilo govora u elektrostatici (poglavlje 1. Za vrijednosti otpora Rx između tih krajnjih vrijednosti i otklon kazaljke bit će odgovarajući. Između tih dviju oznaka raspodijeljene su ostale vrijednosti (slika 2-29). pa nema ni otklona kazaljke. a za struju punog otklona oznaku 0Ω.). Za prekid između stezaljki (Rx=∞) struja u strujnom krugu ne teče.

što ovisi o snazi P koja se definira kao : P= W t [W ] (2.81) W= V2 ⋅t R (2. Kako na otporniku vrijedi Ohm-ov zakon. energiju naboja: W = Q·V može se pisati kao: W = V ⋅ I ⋅t [J ] (2. Ws (čitaj: vatsekunda) ili J .85) Korisnost se za slučaj istog vremena t može izraziti i s pomoću omjera snaga (uz iste oznake indeksa): 71 . izraz (2.84) Nazivna snaga trošila (obično je označena na električnim trošilima.(2.82) Isti se rad može obaviti u dužem ili kraćem vremenu. Osim nazivne snage. Ukupna privedena energija Wu nije u trošilu u potpunosti iskorištena.83) proizlazi da je jedinica za snagu VA (čitaj: voltamper).80) Uvrste li se u desnu stranu gornjeg izraza pripadne mjerne jedinice. na primjer 100 W žarulja) definirana je s pomoću nazivnog napona.4.80) možemo pisati na još dva načina: W = I 2 ⋅ R ⋅t i (2.1.80) i (2. onda se korisnost nekog uređaja definira kao: η= W W = Wu W + Wg (2. Treba uočiti da stvarnu (trenutnu) vrijednost snage određuje otpor tog trošila i trenutna vrijednost priključenog napona ili struje koja kroz njega teče.. ipak promjenjiv).Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ koji se u vremenu giba (Q = I·t ). temperature.83) Iz izraza (2. Štoviše.83) slijedi da je snaga na otporniku : P =V ⋅I = I2 ⋅R = V2 R (2. a W korisna energija. izraz za rad tj. za električne uređaje zanimljiva je i njihova korisnost ili stupanj djelovanja. joul (čitaj: džul). Ono što trošilo trajno posjeduje jest njegov otpor (premda je u praksi uslijed vanjskih utjecaja: starenja. vlage. brojnim pokusima je dokazano da je na otporniku dobivena toplinska energija (Jouleova toplina) izravno ovisna o naponu na njemu. Ako je Wg gubitak energije. vidi se da je mjerna jedinica za rad istosmjerne struje VAs (čitaj: volt-amper-sekunda). struji kroz njega i vremenu. Ona se kraće zove vat i označuje sa W.80) . Već je prije razmotrena (potpoglavlje 2. Preko navedenih izraza (2.) temperaturna ovisnost otpora i ustanovljeno da se prolazom struje kroz otpornik njegova temperatura povećava. nečistoće i sl.

Za mjerenje električne energije koriste se električna brojila. a voltmetrom napon željenog dijela strujnog kruga. nazvani vatmetri. Faktor vremena t uzima se u obzir time što će moment koji bi u vatmetru djelovao na otklon kazaljke instrumenta ovdje okretati okruglu pločicu spojenu na brojčanik instrumenta. 72 . Uz istu snagu.83). dok se u istosmjernim krugovima snaga lako određuje kao umnožak izmjerene struje i napona. Naponske stezaljke spajaju se paralelno mjerenom objektu (kao voltmetar). a strujne serijski (kao ampermetar). kroz duže vrijeme. pa su ti instrumenti zapravo modificirani vatmetri. u istom vremenu. Po tom načelu napravljeni su instrumenti. Prilikom spajanja vatmetra potrebno je osobitu pozornost obratiti na ispravno spajanje strujnih i naponskih stezaljki. također će se registrirati veći broj okretaja (jer će se pločica brže okretati). kojima je skala označena proporcionalno mjerenom umnošku struje i napona. Treba napomenuti da se vatmetri ipak najčešće koriste pri mjerenju izmjenične snage (gdje mjerenje napona i struje nije dostatno. Električna energija je W = P·t (iz izraza 2. instrument će registrirati veći broj okretaja (više će se puta pločica okrenuti). S obzirom da je jedinica vremena u tim uređajima sat. a jedinica snage kilovat (1 kW = 1000 W). Umnožak izmjerenih veličina daje snagu izraženu u vatima. jer ne uključuje fazni pomak).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ η= P P + Pg (2. a za veću snagu.86) Snaga se može odrediti tako da se ampermetrom izmjeri struja. ti se instrumenti još zovu kilovatsatna brojila.

4). Ako povećavamo napon. povećavat će se i struja. uz isti napon.17.2 Jednostavni strujni krug Strujni krug se sastoji od četiri dijela: • • Baterija – click-om na bateriju željenog napona. možemo je „dovući“ u strujni krug.17 Appleti 2. a smanjenjem napona. Struja je razmjerna naponu i obrnuto razmjerna otporu prema (2. struja se smanjuje. Otpor – click-om možemo „dovući“ različite kombinacije otpornika u strujni krug. 73 . Provjerimo ovu jednadžbu (Ohmov zakon) za R = 8Ω. V = 16V. I = ? I= V 16 V = =2 A R 8Ω 2. Povećanjem otpora.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2.17.1 • • Ohmov zakon Pomoću klizača mijenjamo : RESISTANCE – vrijednost otpora od 2 do 10 Ω VOLTAGE – vrijednost napona od 5 do 20 V Ampermetar je priključen u strujni krug serijski sa otporom i mjeri struju koja teče krugom. smanjit će se i struja. a smanjenjem otpora struja se povećava.

Ako je otpor premali. pa će žarulja pregorjeti (uz uključene zvučnike. Žarulja – promatramo što se s njom događa za različite kombinacije napona i ukupnog otpora. te očitavanje mjernog rezultata na zaslonu instrumenta. Žarulja svijetli samo kada je iznos otpora dvostruko manji od iznosa napona. kada uključimo strujni krug. kroz žarulju teče premala struja. Kod toga je važno uočiti i odrediti polaritet napona i struje. na računalu se čuje prasak). To znači da je jakost struje potrebna da žarulja svijetli 2A. 2. a snaga u vremenu električku energiju.17. žaruljom će poteći prevelika struja. Umnožak napona i struje određuje snagu.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ • • Sklopka – clickom na sklopku uključujemo i isključujemo strujni krug. 74 . Zaključak: Ako je otpor prevelik. Zadatak je složiti strujni krug tako da žarulja svijetli. Applet pokazuje serijsko uključivanje ampermetra i paralelno priključivanje voltmetra u strujni krug. pa ona ne svijetli. struje i snage u strujnom krugu Pomoću klizača R mijenja se otpor u strujnom krugu s naponskim i strujnim izvorom.3 Mjerenje napona. Žarulja će svijetliti ako je iznos napona tri puta veći od iznosa ekvivalentnog otpora. Moguće je pozvati applet tako da je jakost struje potrebna da žarulje svijetli jednaka 3A.

4 Multimetar S pomoću ovog applet-a moguće je razumjeti i naučiti mjerenje osnovnih električnih veličina (napon. otpor) s idealnim i realnim instrumentom (Rm – realni otpor instrumenta). R2 i Vs podešavamo vrijednosti otpora serijski spojenih otpornika R1 i R2 (od 2 do 49 Ω ) i napon naponskog izvora Vs (od 1 do 49 V ).17. Ruk = R1 + R2 75 . 2. Struju mjeri ampermetar koji spojen serijski sa otporima R1 i R2. Applet pokazuje nutarnju strukturu galvanometra i dodavanje odgovarajućih (engl. shunt) otpornika za proširivanje mjernog područja. Prema (2.5 Serijski spoj otpora Pomoću klizača R1.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2.27) vrijednost ekvivalentnog (ukupnog) otpora jednaka je zbroju otpora R1 i R2.17. struja. U krugu teče struja I. koja je proporcionalna naponu izvora Vs.

7 Kirchhoff-ovi zakoni Pored izvora napona i otpornika u strujnom krugu napisane su njihove vrijednosti u voltima odnosno ohmima. i Is pdešavamo vrijednosti otpora paralelno spojenih otpornika (od 2 do 99 Ω ) i jakost struje strujnog izvora (od 1 do 19 A ). Ekvivalentni (ukupni otpor) računamo prema jednadžbi (2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.17.38) Ruk = R1 ⋅ R2 R1 + R2 V = I ⋅ Ruk = I ⋅ R1 ⋅ R2 R1 + R2 2.17. koji je spojen paralelno strujnom izvoru (a time i otpornicima R1 i R2 ) mjeri napon na strujnom izvoru i na otpornicima. Voltmetar. R2. 76 .6 Paralelni spoj otpora Pomoću klizača R1.

Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Click-om miša (lijevi click) ispod ili iznad napisane vrijednosti. Isto tako oni se mogu maknuti (izbrisati) iz strujnog kruga s pomoću brisača (engl. a otpore na otpornicima od 1 do 10Ω. eraser). smanjujemo ili povećavamo te vrijednosti. Moguće je s pomoću miša u strujni krug dovući vodič ili otpornik (prikazani su s lijeve strane strujnog kruga) i smjestiti ih između točaka A i C. Iznad izvora strujnog kruga (u elipsi) upisana je jakost struje koju daje izvor. U pravokutnicima možemo očitati vrijednost napona između pojedinih točaka VAC = VBD i VCE = VDF. 77 . B i D. Napon izvora možemo mijenjati od −10 do 10V. C i E ili D i F.

a) koliki je iznos struje kratkog spoja baterije sastavljene od 6 serijski spojenih izvora.75 [Ω] d) 4 [W] e) 12 [A]. Odredite jakost električnog polja u bakrenom vodiču promjera 0. daje struju od 4 A trošilu čiji otpor iznosi 0. Struja kratkog spoja izvora iznosi 120 A.55 g srebra. 78 . a paralelno spojeni imaju napon praznog hoda 1 V. spojena serijski imaju struju kratkog spoja 1 A. b) koliki napon vlada na trošilu.18 Zadaci 1.377 [A] 3. a napon praznog hoda 2 V.93 [V/m] 2.333 [V] 5. e) koliki je napon na stezaljkama serijski spojenih izvora ako je otpor tereta 2 Ω? Rješenje: b) 1 [V] c) 4 [Ω] d) 1 [Ω] e) 1. Pri elektrolizi neke srebrne otopine izlučilo se za 3 sata 4. Kolika je bila jakost struje pri elektrolizi? Rješenje: 0. e) koliki je iznos struje kratkog spoja baterije.5 V.25 Ω. a) nacrtajte električku shemu spoja. c) koliki je unutarnji otpor serijski spojenih izvora. Četiri jednaka istosmjerna izvora. d) koliki je unutarnji otpor svakog pojedinačnog izvora.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.01 mm kad njime teče struja jakosti 0. Baterija od 6 jednakih paralelno spojenih članaka od kojih svaka ima elektromotornu silu E=1. a koliki pojedinog članka? Rješenje: b) 1 [V] c) 0. d) za koju snagu mora biti građeno trošilo. Rješenje: 64. c) koliki je unutrašnji otpor svakog članka. a) nacrtajte shemu serijskog i paralelnog spoja i označite elemente. b) koliki je napon praznog hoda E svakog pojedinačnog izvora. b) koliko će iznositi struja kratkog spoja baterije sastavljene od 6 paralelno spojenih izvora. 2 [A] 4.3 A.

e) kolika je u slučaju d) struja kratkog spoja izvora? Rješenje: a) 0. e) koliku električnu energiju mora razviti baterija iz c) za 1 sat? Rješenje: a) 120 [A] b) 720 [A] c) 65. c) kolika je korisnost spoja η (otpor vodova se zanemaruje).906 e) 9 [A] 7. a) kolika struja teče trošilom. b) kolika struja teče kroz žarulju. a) nacrtajte električnu shemu spoja. d) koliki je faktor iskoristivosti spoja iz c).8 [Wh] c) 0. a koliki napon idealni voltmetar prema shemi. b) kolika se energija troši za 24 sata na trošilu.9523 e) 0. d) kako se promijeni korisnost ako se unutrašnji otpor udvostruči.3 [W] d) 0. Izvoru s EMS=36 V i nutarnjim otporom 2 Ω priključi se trošilo s oznakama 24 V. c) na koju vrijednost se promijeni pokazivanje voltmetra. Na djelitelj napona treba spojiti žarulju s oznakama 12 V.9 [V] e) da. struja smanjuje zbog porasta 8. ako se R2 odspoji? 79 . Na naponski izvor unutarnjeg otpora Ru=3 Ω spojen je djelitelj napona (potenciometar) otpora R=100 Ω.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ c) koliku snagu ima trošilo otpora 2 Ω priključeno na bateriju iz a).3 A. 15 W. b) koliku struju pokazuje idealni ampermetar. ako izvor daje struju jakosti 3. c) kako je podešen klizni kontakt djelitelja napona. 36 W tako da svijetli punim sjajem. a) označite polaritete napona i smjerove struja.891 [A] b) 731.0653 [kWh] 6.95 d) 0. d) kolika je elektromotorna sila izvora. e) hoće li se struja iz izvora promijeniti ako žarulju odspojimo i zašto? Rješenje: b) 3 [A] c) 60 [Ω] / 40 [Ω] ukupnog otpora d) 219. Sklop prema slici spojen je na izvor 12 V.

Koliku jakost ima struja koja teče tramvajskim motorom ako se kola mase 10 tona pokrenu iz stanja mirovanja i nakon 20 s postignu brzinu 36 km/h? Motor je priključen na napon 600 V. a krugom teče struja 1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ R1 100Ω V E = 12V R2 100Ω A R3 100Ω Rješenje: b) 0. Rješenje: 1. 8 [V] c) 6 [V] 9. Faktor trenja je 0.04 [A]. Koliki je nutarnji otpor svakog članka? Nacrtaj shemu kruga struje.067 [Ω] 10. Vanjski otpor kruga je 4 Ω. Rješenje: 58 [A] 80 . Deset galvanskih članaka elektromotornog napona 2 V spojeno je u paralelne grane po pet serijski spojenih članaka.5 A.02.

Godine 1820. koji se zovu sjeverni i južni pol. Djelovanje gibljivog naboja u prostoru tumači se magnetskim poljem koje svaki gibljivi naboj stvara u svom okolišu. zemaljska kugla. a na drugoj južni pol. Njegovo postojanje može se ustvrditi uočavanjem i mjerenjem sile na (male) magnete u blizini vodiča kojim električna struja teče (slika 3-1. Tako je nađena veza između magnetizma i elektriciteta.North). Sve to vodi na izravnu povezanost magnetizma i elektriciteta. a). Obje polovice magneta opet pokazuju oba svoja pola na svojim završecima. Djelovanje bilo kojeg pola magneta na sitne čestice željezne piljevine stvara geometrijske oblike identične silnicama električnog polja. a raznoimeni privlače. Potpuno podudaranje ipak ne postoji.South). kao veliki prirodni magnet. Čestice željezne piljevine u ravnini okomitoj na vodič poredat će se upravo po takvim linijama (slika 3-1.C. . to je otkriće dobilo veliku vrijednost u praksi. onda nipošto ne dobivamo na jednoj polovici sjeverni. nikla i kobalta. H. a suprotan pol južnim (S . Magnetizam je i dobio ime od minerala željeznog oksida . također ima svoje magnetske polove koji su koncentrirani (razlika je samo 15°) uz geografski sjeverni i južni pol: točke kojima prolazi zamišljena os zemljine rotacije.magnetita. kako se to u prvi mah čini. Magnetsko djelovanje koncentrirano je na suprotnim krajevima magneta. već je pojava magneta prouzrokovana na drugi način. može prikazati linijama polja ili silnicama. Pol magneta (kompasa) koji pokazuje sjeverni pol zemaljske kugle nazvan je sjevernim polom (N . Ako magnetski štap presiječemo na polovici. postavljena je hipoteza o elementarnim strujama u molekulama i atomima po kojoj se objašnjava postojanje permanentnog magneta. Električna struja proizvodi dakle oko sebe magnetsko polje. Örsted je otkrio da se u okolišu vodiča kroz koji teče električna struja stvara magnetsko polje. b). Njihova imena preuzeta su iz zemljovidne orijentacije. Činjenica je da se pol magneta nikad ne pojavljuje samostalno. 2. To temeljno iskustvo pokazivalo je da ne postoji neki "magnetski naboj". Magnetsko polje je polje sila. pa se slično kao električno.MAGNETIZAM Magnetizam opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko gibljivih električnih naboja. Zbog mogućnosti stvaranja jakih magnetskih polja s pomoću električne struje i dodatnih elektromagnetskih pojava nastalih njihovom promjenom. Naime.19 Magnetsko polje Proučavanje magnetizma povijesno je prethodilo proučavanju električnih pojava i temeljilo se na uočavanju i mjerenju sila uzrokovanih permanentnim (trajnim) magnetima koji se u prirodi nalaze najčešće u rudama željeza. Istoimeni polovi međusobno se odbijaju.

Tako su se potpuno neočekivano povezala dva dotada potpuno odijeljena područja: magnetizam i optika.20 Zakon protjecanja Temeljni zakon odnosa magnetskih polja i struja koja polje proizvode dan je relacijom: ∫H l dl = ∑ I (3.1) koja se zove zakon protjecanja ili Amperov zakon. u dvostrukoj udaljenosti je polje dvostruko slabije). Smjer odgovara smjeru vrtnje desnog vijka. Jakost magnetskog polja koja se označava sa H veća je što je struja veća (npr. strujom protjecani. jakost polja pada s udaljenosti od vodiča (npr. po zakonu protjecanja linijski integral dat će: 82 . vodič. Nadalje. ako je smjer struje u pravcu pomicanja vijka duž njegove osi. Po tom zakonu integral umnožaka jakosti polja koje na djeliću puta djeluje i infinitezimalne duljine tog djelića puta po zatvorenoj krivulji l jednak je sumi struja koje krivulja obuhvaća. dvaput jača struja daje dvaput jače magnetsko polje). polja koja su nastala protjecanjem struje daleko su važnija i češća od onih koja su nastala djelovanjem trajnih magneta. Herz). Smjer magnetskog polja definiran je smjerom sjevernog pola magnetske igle. U korištenju efekata magnetskih polja u praksi.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-1 Magnetsko polje oko vodiča kojim teče struja a) djelovanje sile na magnetsku iglu b) silnice magnetskog polja Povezanost magnetskog polja i električne struje nudi zgodnu mogućnost da se osnovne veličine magnetskog polja upoznaju upravo na primjeru najjednostavnijeg polja koje u svojem okolišu stvara ravni. 2. Promjenom smjera struje promijenit će se i smjer magnetskog polja. Za slučaj prikazan slikom 3-2. Kasnije se ta veza teorijski i eksperimentalno dokazala (Maxwell.

1) na ravni vodič kojim teče struja jakosti I. Po analogiji s elektrostatikom. 3 ∑ I = −I + I4 . može poništiti. umnožak Hÿl odgovarao bi "magnetskom potencijalu" Vm . ali se dakle. ∑ I = 0. 2. Struja I5 koja nije obuhvaćena krivuljama ne utječe na vrijednost linijskog integrala u navedenim slučajima.20.za krivulju l3: ∑I = I 1 − I2 − I3 + I4 . Magnetski učinak koji je stalan pratilac električne struje ne može se izbjeći.za krivulju l1 : .4) 83 . Dobro je uočiti da će u slučaju istih jakosti struja I3 i I4 za krivulju l2 rezultat biti jednak nuli.Magnetizam ________________________________________________________________________ Slika 0-2 Primjer uz zakon protjecanja .2) odakle uz H konstantno i: ∫ dl = l = 2π r slijedi: (3. za magnetsko polje na koncentričnim kružnicama (silnicama) oko vodiča (slika 3-3) vrijedi: ∫ H dl = I l (3.3) H= I I = [ A / m] l 2π r (3.za krivulju l2 : .1 Magnetsko polje ravnog vodiča Primijeni li se zakon protjecanja (3.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Jakost magnetskog polja opada dakle. nego i u njemu samome (jakost struje jednog dijela I' ). onda će sve silnice prolaziti kroz površinu koju zavoj okružuje (slika 3-5.5) Promjena jakosti polja H u ovisnosti od udaljenosti r od osi vodiča prikazana je na slici 3-4 za nekoliko vrijednosti jakosti struja. Slika 0-5 Magnetsko polje a) zavoja b) zavoja ( u presjeku ) c) magnetskog valjka 84 . a) i b) ). obrnuto proporcionalno s udaljenošću od osi vodiča. Slika 0-3 Magnetsko polje ravnog vodiča kroz koji teče struja Magnetsko polje ne nastaje samo u okolišu vodiča protjecanog strujom I. Može se pokazati da je jakost magnetskog polja u vodiču (r ≥R): H= I′ 2π r = I 2π R 2 r (3. Slika 0-4 Ovisnost H=f(r) ravnog vodiča kroz koji teče struja Ako se od vodiča kroz koji teče struja načini zatvorena petlja (ili zavoj).

ali se uvijek nastavljaju kroz tijelo (elektro)magneta od južnog do sjevernog pola. Na primjer. svitak protjecan strujom se zove još i elektromagnet.6) Gustoća toka mjeri se u T (čitaj: Tesla). Skup svih silnica zove se magnetski tok i označuje simbolom φ. magnetske domene ili magnetski dipoli) u željeznom uzorku djelovanjem će se magnetskog polja permanentnog magneta usmjeriti iz svog dotad slučajnog rasporeda tako da će sjeverni pol magneta privući južni pol molekularnih magneta.Magnetizam ________________________________________________________________________ Dobiveno magnetsko polje potpuno se podudara s magnetskim poljem kratkog magneta u obliku valjka (slika 3-5. Nizanjem više magnetskih valjaka s istim smjerom polja dobio bi se snažniji magnet (slika 3-6. c). Naime. Jače magnetsko polje ima veći tok nego slabije polje. 2. molekularni magneti (tzv.) (elektro)magneta i završavaju na južnom. b). 85 . Budući da je magnetsko polje i ovdje identično. Magnetske silnice su dakle zatvorene linije. u smislu promjene električnog ili magnetskog stanja tijela na koji se djeluje. Gustoća toka B je broj magnetskih silnica po jedinici površine A okomite na smjer magnetskog toka: B= φ A [T ] (3. Slika 0-6 Magnetsko polje a) magneta u obliku šipke b) elektromagneta Umnožak broja zavoja i struje koja kroz njih teče zove se magnetska uzbuda ili magnetomotorna sila (MMS) i često se izražava u Az (amper zavojima) kako bi se istaknulo značenje broja zavoja (a ne samo jakosti struje) u stvaranju magnetskog polja. zove se indukcija. permanentni magnet će inducirati nemagnetizirano željezo da i ono postane magnet (slika 3-7). što je ekvivalentno povezivanju više zavoja u tzv. a).21 Magnetske veličine Magnetske silnice (silnica = linija sile) prikazane su linijama koje izlaze iz sjevernog pola (slika 3-6. svitak ili zavojnicu (slika 3-6. Elektromagnetski utjecaj jednog tijela na drugi bez njihova fizičkog dodira. Magnetski tok mjeri se u Wb (čitaj: Weber).

onda je polje nehomogeno.7) i (3. Najčešće se permeabilnost materijala μ izražava u relativnim jedinicama μr s obzirom na permeabilnost vakuuma μ0 . preko permabilnosti materijala.8): B = μ ⋅ H = μ r ⋅ μ0 ⋅ H (3. Treba uočiti da je inducirani pol uvijek suprotnog polariteta od pola koji ga je inducirao. Ako to nije ispunjeno. s magnetskom indukcijom B pa vrijedi: B = μ ⋅ H [T ] (3.novi magnet bit će privučeno. magnetska indukcija B može se također smatrati vektorom. Magnetsko polje je homogeno ako je veličina indukcije u svakoj točki promatranog prostora jednaka. To objašnjava činjenicu zašto bilo koji pol magneta privlači magnetski materijal. Budući da je H vektor.8) μ0 = 4π ⋅10−7 [Vs / Am ] (3. To slijedi izravno iz izraza (3. tako da je permeabilnost μ = μ0 ⋅ μ r a permeabilnost vakuuma eksperimentalno je dobivena kao: (3. pol tog magneta bit će suprotan polu koji ga je inducirao i željezo .7) Veća indukcija postiže se ili većom jakosti polja ili/i korištenjem materijala veće permeabilnosti. Sposobnost koncentriranja magnetskog toka zove se permeabilnost i označuje se s μ. Magnetski materijali međusobno se razlikuju s obzirom na indukciju.9) Vrijednosti relativne permeabilnosti μr za feromagnetske materijale kreću se između 100 i 190000. Što je permeabilnost materijala veća.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-7 Magnetiziranje željeza s pomoću indukcije Nemagnetizirano željezo postat će magnet. to je uz istu jakost magnetskog polja gustoća silnica B u induciranom materijalu veća. Jakost magnetskog polja H povezana je dakle. Zato se gustoća silnica zove još i magnetska indukcija.10) 86 . Zbog visoke permeabilnosti feromagnetski materijali se koriste kao jezgre elektomagneta. Svaki materijal koji se lako magnetizira ima veliku permeabilnost i naziva se feromagnetski. Ista magnetska uzbuda će u zatvorenoj jezgri stvoriti μr puta veću gustoću silnica nego u slučaju kad jezgre nema. a μ skalar.

a).9999736 0. Ona ovisi o prethodnom magnetiziranju materijala. Slika 3-9.99984 0. Međutim. a) zavojnice s jezgrom Slika 0-8 Magnetsko polje b) zavojnice na torusnoj jezgri c) zavojnice na željeznom okviru Jezgre od neferomagnetskih materijala ponašaju se slično kao vakuum: njihova relativna permeabilnost približno je jednaka jedinici. Ta se pojava objašnjava postavljanjem gotovo svih magnetskih 87 . Homogeno polje duž čitave jezgre postiže se izvedbom feromagnetske jezgre u obliku prstena (slika 3-8.9999999979 1.00027 1. U tablici 3.000000181 1. napisane su vrijednosti relativnih permeabilnosti nekih neferomagnetskih materijala.Magnetizam ________________________________________________________________________ Polje unutar jezgre je homogeno. c). diamagnetske materijale μr < 1. b) ili okvira (slika 3-8. a s poljem i indukcija B. Permeabilnost feromagnetskih materijala pak nije konstantna veličina. povećanjem uzbude krivulja postupno ulazi u zasićenje.0000196 1. Povećanjem struje magnetiziranja raste polje H. Ipak.00000036 Tablica 3. Diamagnetici Paramagnetici Materijal bizmut srebro voda vodik platina aluminij kisik zrak μr 0. tzv.999991 0.1. a) prikazuje krivulju magnetiziranja nekog feromagnetskog materijala. Neferomagnetski materijali Permeabilnost vakuuma je konstantna veličina i označuje se kao apsolutna permeabilnost. paramagnetske materijale μr > 1.1. iznosu polja H i temperaturi. dok je za drugu grupu. preciznija mjerenja pokazuju da je za jednu grupu materijala tzv. a nije homogeno na krajevima jezgre i izvan nje (slika 3-8. nakon linearnog dijela. gotovo linearno u početnom dijelu karakteristike.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ dipola u smjeru djelujućeg polja, pa novi prirast uzbude više ne doprinosi porastu indukcije.

Slika 0-9 Magnetiziranje feromagnetskog materijala a) krivulja magnetiziranja b) strujni krug za magnetiziranje (uz primjer)

Primjer: Uz pretpostavku promjene napona od 20V do 100V, otpora zavojnice od 10 Ω, te željezne jezgre duge l=0.2 m u zavojnici sa N=100 zavoja (slika 3-9. b) sljedeća tablica 3.2. (uz mjereni B ) pokazuje ponašanje feromagnetskog materijala čija je krivulja magnetiziranja prikazana slikom 3-9. a).

V [V] 20 40 60 80 100

I [A] 2 4 6 8 10

N·I [Az] 200 400 600 800 1000

H [Az/m] 1000 2000 3000 4000 5000

B [T] 0,126 0,252 0,378 0,428 0,441

μr
100 100 100 85 70

Tablica 3.2. Magnetiziranje željezne jezgre Iz krivulje magnetiziranja kao i izračunatih vrijednosti iz tablice 3.2. u primjeru vidi se da relativna permeabilnost nije konstantna veličina. Što krivulja magnetiziranja prije postiže zasićenje, to μr brže pada, približavajući se vrijednosti apsolutne permeabilnosti vakuuma. Sa slike 3-9. a) nije vidljivo kolika je magnetska indukcija uzorka kad je uzbuda jednaka nuli. Ta veličina ovisi o njegovoj dotadanjoj magnetiziranosti. Ako se pokus magnetiziranja načini s potpuno razmagnetiziranim feromagnetskim materijalom (B=0 za H=0), onda se dobivena krivulja zove krivulja prvog magnetiziranja. Feromagnetici gube svoja magnetska svojstva kad im temperatura prijeđe stanovitu vrijednost (Curieeva točka), koja je za željezo jednaka 760°C, za nikal 360°C, a za kobalt 1120°C.

88

Magnetizam ________________________________________________________________________

2.22 Magnetska histereza
Magnetska indukcija B mijenja se u magnetskom materijalu promjenom magnetske uzbude. Ako magnetski materijal nije magnetičan, onda se povećanjem uzbude od vrijednosti nula na više dobiva krivulja prvog magnetiziranja. Zanimljiva pojava nastaje ako se kod neke maksimalne uzbude +Hmax (i postignute gustoće +Bmax) uzbuda počne smanjivati. Magnetska gustoća odupirat će se promjeni - nastojat će zadržati prijašnje stanje magnetičnosti (slika 3-10 a). To se očituje u indukciji koja će za istu vrijednost uzbude koja opada imati veću vrijednost u odnosu na onu kad je uzbuda rasla. Dapače, nakon što uzbuda padne na nulu, materijal će još zadržati stanovitu vrijednost indukcije, tzv. remanentni magnetizam Br. Permanentni magneti nisu dakle ništa drugo nego feromagnetski materijal sa zaostalim, remanentnim magnetizmom.

Slika 0-10 Magnetska histereza a) Krivulja prvog magnetiziranja i remanentni magnetizam

b) Koercitivnost

Taj se magnetizam može poništiti samo uzbudnom strujom suprotnog predznaka. Vrijednost uzbude kod koje se to postiže zove se koercitivnost ili koercitivna sila H (slika 3-10. b). Nastavi li se povećanje uzbude suprotnog smjera, stvara se magnetski tok i gustoća suprotnog predznaka (promjena magnetskih polova uzorka). Porast takve uzbude također vodi do magnetskog zasićenja -Bmax uz -Hmax. Sličnim postupkom (smanjivanje uzbude, tj. struje do nule i povećanjem do +Hmax) zatvara se ciklus, a nastala krivulja zove se petlja histereze (slika 3-11).

Slika 0-11 Petlja histereze

89

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Magnetski materijali dijele se s obzirom na koercitivnost na meke i tvrde materijale. Meki materijali (slika 3-12. a) imaju malu koercitivnost, dakle usku petlju histereze, i veliku relativnu permeabilnost. Takvo je na primjer čisto željezo sa najvećim μr=180.000, legirani limovi sa 2 do 4% silicija, feriti i drugi. Treba istaknuti i leguru permaloj (78,5% Ni + 21,5% Fe) sa najvećim μr=85.000. Ti materijali koriste se za jezgre transformatora, statore i rotore električnih strojeva, releje i sl.

a) meki
Slika 0-12 Magnetski materijali

b) tvrdi

Tvrdi magnetski materijali imaju veliku koercitivnost i veliku remanenciju, dakle veliku petlju histereze (slika 3-12 b). Služe za izradu trajnih magneta, a proizvode se od legura čelika s dodatkom volframa, kobalta, nikla, aluminija i titana. Ugljični kaljeni čelik ima na primjer Hc=5000 A/m i Br = 0,9 T.

2.23 Magnetski krug
Koristeći opisane magnetske veličine moguće je, po analogiji s električnim krugom, govoriti o magnetskom krugu. Rasipanje magnetskih silnica u prostor oko takva kruga se zanemaruje - velika permeabilnost feromagnetskog materijala čini da sve silnice prolaze kroz materijal (osim u slučaju zračnih raspora). Za jednostavni magnetski krug prikazan slikom 3-13. magnetski tok φ jednak je:

φ = B⋅ A = μ ⋅H ⋅ A = μ

N ⋅I N ⋅ I MMS = A= [Wb] 1 l l Rm ⋅ μ A

(3.11)

gdje su Rm tzv. "magnetski otpor", a MMS "magnetomotorna sila". Dobiveni izraz sličan je izrazu za Ohmov zakon:

I=

E 1 l ⋅ γ A

=

EMS R

(3.12)

90

slijedi da se magnetski tok smanjuje (uz konstantnu struju) . Permeabilnost magnetskog materijala odgovara specifičnoj vodljivosti metalnog vodiča.15) H1 ⋅ ll + H 2 ⋅ l2 = N ⋅ I (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ pa se stoga izraz (3. b) u jednostavnom magnetskom krugu. analogno električnom otporu R. S obzirom da ukupni otpor raste.13) Dobro je uočiti da se i ovdje serijski spoj magnetskih otpora dobiva njihovim zbrajanjem (kao što bi se njihov paralelan spoj dobio kao recipročna vrijednost zbroja pojedinačnih recipročnih vrijednosti). a magnetomotorna sila MMS elektromotornoj sili EMS. Magnetski otpor zračnog raspora razlikuje se od magnetskog otpora feromagnetskog materijala. To znači da je potrebno više amper-zavoja uzbude da bi se dobila ista indukcija kao u slučaju bez zračnog raspora: φ= N ⋅I MMS = 1 l1 1 l Rm1 + Rm 2 ⋅ + ⋅ 2 μ1 A1 μ2 A2 (3. Iz izraza (3. U slučaju složenog magnetskog kruga.14) B1 ⋅ odnosno: μ1 l1 + B2 ⋅ μ2 l2 = N ⋅I (3.1).13) slijedi: φ A1 μ1 odakle je: ⋅ l1 + φ A2 μ2 ⋅ l2 = N ⋅I (3. pa se uz sličnost odnosa duljine i presjeka. Najopćenitije gledajući zakon protjecanja može se prikazati u obliku diskretnog (pojedinačnog) zbroja: 91 . U magnetskim krugovima dakle zakon protjecanja odgovara drugom Kirchhoffovu zakonu u električnim krugovima. govori o magnetskom otporu Rm.12) naziva Ohmov zakon za magnetske krugove. prilike se mijenjaju. a) jednostavan b) složen Slika 0-13 Magnetski krug Tok φ odgovara električnoj struji I. dobivenog na primjer zračnim rasporom (slika 3-13.16) što je u skladu s već dobro poznatim zakonom protjecanja (3.

Smjer djelovanja sile određen tim umnoškom na magnetsko polje (njegovu indukciju B).je li to magnetsko polje permanentnog magneta.1 Sila na gibljivi naboj Ako se naboj kreće u magnetskom polju. Sila će djelovati i na struju koja teče kroz vodič. Isto tako rečeno je da je magnetsko polje karakterizirano silom kojom se dva pola magneta (ovisno o polaritetu) privlače ili odbijaju.21) Izraz u zagradi predočuje vanjski umnožak ("ex-produkt") vektora v i B.24. Kirchhoff-ova zakona za magnetski krug : φ= N ⋅I 1 l ∑ μ ⋅ Ai i i i (3. jer struja nije ništa drugo nego niz naboja u gibanju. Pritom nije važno kako nastaje magnetsko polje koje djeluje silom . onda je sila okomita istodobno i na vektor brzine i na vektor 92 . a budući da su sila. To znači da će i na gibljivi naboj u magnetskom polju djelovati sila.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ ∑H i i ⋅ li = N ⋅ I = ∑ I (3. Svaki od tih slučaja razmatrat će se posebno. Pokusom se potvrđuje navedeni zaključak.17) gdje se svaki pojedinačni element magnetskog kruga može razlikovati po bilo kojoj magnetskoj ili geometrijskoj veličini: Hi = μi Bi = Ai ⋅ μi φi (3.24 Djelovanje magnetskog polja Već je u uvodu o magnetizmu konstatirano da svaki gibljivi naboj stvara magnetsko polje. ako se ovaj nađe u magnetskom polju.18) slijedi: N ⋅I = ∑ i φi ⋅ li Ai ⋅ μi (3. na njega djeluje sila.19) što za zatvoreni krug (bez grananja i rasipanja. 2.18) Ako se povežu izrazi (3. brzini i indukciji. elektromagneta ili jednostavno žice kojom struja teče. brzina i indukcija vektorske veličine. slijedi: ur r u r F = Q⋅ v × B ( ) (3.17) i (3.20) 2. a magnetskog polja njegova indukcija. dakle uz konstantni tok φ ) daje ekvivalent II. Veličine koje karakteriziraju gibljivi naboj su iznos naboja i njegova brzina. To navodi na zaključak da postoji sila i među vodičima kojima teku struje. Sila će ovisiti o naboju.

Okomit smjer od oka promatrača na površinu označuje se s križićem (x). Ako vektor brzine pak zatvara bilo koji kut a s vektorom indukcije. Kako se vidi na slici 3-15. onda se iznos vektora (v x B) izračunava kao: Slika 0-14 Djelovanje sile na naboj koji se giba u magnetskom polju pod kutem a) a = 90 b) a < 90 F = Q ⋅ v ⋅ B ⋅ sin α (3. Djelovanjem sile na naboj objašnjava se promjenama nastalim u magnetskom polju u kojem se naboj kreće.smjer suprotan.23) Slika 0-15 Magnetsko polje naboja u gibanju a) zajedno sa poljem u kojem se naboj giba b) rezultantno polje 93 .). b).Magnetizam ________________________________________________________________________ indukcije. a). a suprotan smjer s točkom (. Rezultantno polje prikazano je na slici 3-15. b).22) a smjer vektora ima smjer napredovanja vijka s desnim navojem kad rotira preko manjeg kuta od v u B (slika 3-14. silnice magnetskog polja Bv stvorenog gibanjem pozitivnog naboja u području -1podudaraju se sa smjerom polja Bm u kojem se naboj kreće. iz čega proizlazi i smjer sile. dok im je u području -2. Treba naglasiti da je smjer djelovanja sile za negativan naboj suprotan smjeru sile na pozitivan naboj: ur r u r F − Q = −Q ⋅ v × B = − F+ Q ( ) (3.

prikazani su vektori brzine i sile. može se.24) pa je polumjer kružne putanje nabijene čestice jednak: r= m⋅v Q⋅B (3. već samo njezin smjer. Korištenjem izraza (3. opisana s konstantnom tangencijalnom brzinom v.2 Sila na vodič kojim teče struja Magnetska sila na vodič kojim teče električna struja posljedica je već opisane sile na svaki pojedini naboj koji se kreće u magnetskom polju. odnosno frekvencija kruženja čestice: T= 1 l 2π ⋅ r 2π ⋅ m = = = f v v Q⋅B (3. iz drugog Newtonova zakona slijedi: Q⋅v⋅ B = m⋅ v2 r (3. ali smjer je uvijek pod pravim kutem na brzinu čestice. 2. Na slici 3-16.25). sila F jednaka (Q·v·B) djelovat će na česticu u svakoj točki.25) Ako je poznata masa čestice m i njezin naboj Q. Čestica se dakle kreće pod djelovanjem sile koje je iznos konstantan. a sila F je centripetalna sila. Budući da je centripetalna akceleracija jednaka v2 /r.16).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Primjer: Uleti li nabijena čestica u homogeno magnetsko polje indukcije B s brzinom v okomitom na polje (slika 3.24.21) za magnetsku silu na naboj dobiva se izraz za silu na 94 . Opisani primjer temelj je rada akceleratora čestica (ciklotrona) koji se koriste u nuklearnim fizikalnim pokusima. koristeći izraz (3. Slika 0-16 Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju Budući da je sila okomita na brzinu neće se mijenjati iznos te brzine. odrediti vrijeme jednog obilaska. kao i indukcija B u kojoj se čestica kreće. Iz toga slijedi da je putanja čestice kružnica.26) Dobro je uočiti da frekvencija ne ovisi o polumjeru kružne staze i da se povećanjem indukcije povećava.

nazvan galvanometar. Svitak je postavljen unutar polova Slika 0-18 Dijelovi galvanometra a) spiralna opruga s kazaljkom b) svitak s više zavoja permanentnog magneta (slika 3-19. kako se vidi na slici 3-19. Kad kroz svitak poteče struja. a).Magnetizam ________________________________________________________________________ vodič kojim teče struja (gibanje diferencijala naboja brzinom v ).29) što je prikazano na slici 3-17. javlja se sila na svakoj strani svitka. Slika 0-17 Sila na vodič kojim teče struja Primjer: Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom. b).27) pa je na duljini l ukupna sila prema (4.). Električni moment jednak je: 95 . dF = B ⋅ dQ ⋅ v = B ⋅ dQ ⋅ dl dQ = B⋅ ⋅ dl = B ⋅ I ⋅ dl dt dt (3.32) jednaka: F = B ⋅ I ⋅l (3. Zbog preglednosti je nacrtan samo jedan zavoj. Protumoment ovoj sili drži mehanička spirala na kojoj je pričvršćena kazaljka instrumenta (slika 3-18.28) postaje: ur r u r F = B ⋅ I ⋅ l ⋅ sin α ili vektorski F = I ⋅ l × B ( ) (3. izraz (3. a vodič je postavljen okomito na magnetske silnice. Na svitak je namotano N zavoja tanke žice promjera zavoja d i duljine zavoja l (slika 3-18. radi na načelu opisane sile koja se javlja na vodič kroz koji teče struja u magnetskom polju.28) Ako vodič zatvara kut α s magnetskom indukcijom.

Zbog jednostavnosti izvoda pretpostavlja se da su vodiči ravni. a posredno i kao voltmetar i ommetar.24. dugi i međusobno paralelni na udaljenosti d. Povezujući oba izraza (3.32) Otklon je dakle proporcionalan jakosti struje koja svitkom teče.30) i (3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ M el = B ⋅ I ⋅ l ⋅ N ⋅ d = ke ⋅ I a mehanički protumoment (3. pa se galvanometar ponajprije koristi za mjerenje struje (ampermetar). biti jednaka: F1 = B1 ⋅ I 2 ⋅ l = μ0 ⋅ H1 ⋅ I 2 ⋅ l a jakost magnetskog polja: (3.34) Povezujući izraze (3.35) 96 . a α otklon kazaljke.3 Sila između dva vodiča kroz koje teče struja Između dva vodiča kroz koje teku struje javlja se sila.31) gdje su ke i km električna i mehanička konstanta proporcionalnosti.30) M meh = km ⋅ α (3.33) i (3. vidi se da će sila F1.31) slijedi: α= ke ⋅I = k⋅I km (3.33) H1 = I1 2π ⋅ d (3. Iz slike 3-20. kojom magnetsko polje H1 (nastalo strujom I1) privlači vodič kroz koji teče struja I2. Slika 0-19 Galvanometar 2.34) dobiva se: F1 = μ0 ⋅ I1 ⋅ I 2 ⋅ l [N] 2π ⋅ d (3.

izraz (3.35). I1=I2=1 A.). Slika 0-21 Definicija jedinice amper Iznos sile slijedi iz izravnog uvrštavanja vrijednosti d=1 m. pa je: F= μ0 ⋅1⋅1⋅1 4π ⋅10−7 = = 2 ⋅10−7 [ N ] 2π ⋅1 2π (3. Koristeći pravilo za smjer sile. dok će se u paralelnim vodičima u kojima teku struje u različitom smjeru međusobno odbijati. u izraz (3. U internacionalnom SI sustavu jedinica definiran je amper (A) na temelju predočenog elektrodinamičkog djelovanja: Električna struja ima jakost jedan amper (A) ako prolazeći kroz jako dugi i jako tanki vodič djeluje u vakuumu na isto takvu paralelnu struju u udaljenosti od jednog metra silom 2ÿ10-7 njutna po jednom metru duljine vodiča (slika 3-21.36) 97 . lako je zaključiti da će se dva paralelna vodiča u kojima teku struje u istom smjeru međusobno privlačiti.22). Takvo djelovanje dviju struja naziva se elektrodinamičko djelovanje.Magnetizam ________________________________________________________________________ Slika 0-20 Sila između dva vodiča protjecana strujom Treba uočiti da i magnetsko polje struje I2 djeluje istom silom na vodič kojim teče struja I1.

Pokusom se to može provjeriti tako da se vodič prilikom gibanja prepolovi. Svaka polovica bit će nabijena. godine nezavisno i istodobno dva znanstvenika: M. Svaka promjena. Onda je naglo udaljio magnet (ili zavoj.23). No kako ta sila prema (3. jer bez njega nema ni struje. A posljedica svakako je električno polje.25 Elektromagnetska indukcija Neposredno pretvaranje mehaničke energije u električnu je moguće. koje prema (3. Ako se vodič duljine l kreće u magnetskom polju brzinom v okomito na polje (prema slici 3-23. Henry u Americi. Današnja proizvodnja. 98 .4) trne tek u beskonačnosti. slijedi da će se slobodan. onda na svaki naboj u tom vodiču djeluje sila F=QÿvÿB. prema (3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. svejedno): u žici je potekla električna struja ! Slika 0-22 Faraday-ev pokus elektromagnetske indukcije Magnetski se zavoj nije nalazio u polju iste jakosti prije i poslije udaljavanja (jakost polja i broj silnica koje kroz zavoj prolaze opada s udaljenošću). Gibanje naboja u magnetskom polju ne ostaje nazapaženo . Do tog izuzetnog otkrića došla su 1831. magnetske silnice idu od oka promatrača okomito na površinu). a. svako djelovanje u prirodi ima svoju posljedicu. i to nabojem suprotnog polariteta. Faraday u Velikoj Britaniji i J. prijenos i potrošnja električne energije nezamislive su bez tog otkrića. Postavlja se pitanje: može li možda magnetsko polje pokretati električni naboj.na njega djeluje sila. Opisanu pojavu vrijedno je pobliže razmotriti. Tako na primjer gibanje naboja stvara magnetsko polje. negativan naboj vodiča pomaknuti na jednu. uzrokovati struju? Odgovor je: Može.21). ako se polje mijenja ! Faraday je u okoliš magneta donio žičani zavoj (slika 4.23) ima suprotan smjer za naboje različitog polariteta. Uzrok je dakle promjena magnetskog toka. a pozitivan naboj na drugu stranu.

pomak naboja Q od točke a do b znači rad ostvaren silom F na putu l. b) prikazane su i silnice električnog polja koje nastaje zbog prisutnosti nabijenih krajeva vodiča. a dobiveni naboj inducirani naboj.Magnetizam ________________________________________________________________________ a) gibanje vodiča u magnetskom polju b) stvaranje naboja i električnog polja Slika 0-23 Elektromagnetska indukcija Na slici 3-23. prema slici 3-24. Ta se pojava naziva elektromagnetska indukcija. pa slijedi: W = F ⋅l = Q ⋅l ⋅v ⋅ B [J ] No kako je prema (1. Ako se to kretanje vodiča ostvari na vodljivom okviru (slika 3-24). površina okvira abcd se poveća (ako je pomak u desno.38) e = l ⋅v⋅ B (3.10) (3.21). Za infinitezimalni pomak vodiča u gibanju.38) slijedi: W Q (3. Iznos sile je poznat (3.37) i (3.42) 99 .41) Taj se pomak dogodio u infinitezimalnom vremenu dt.40) Budući da magnetski tok φ ovisi o površini A. slijedi da će se i on promijeniti: dφ = B ⋅ dA = B ⋅ l ⋅ ds (3. Naime.39) Inducirani napon ovisi dakle o duljini i brzini vodiča koji se kreće u magnetskom polju i iznosu magnetske indukcije tog vektora v i B. Izraz za iznos induciranog naboja najlakše se dobiva preko energetskih odnosa.37) e= iz (3. Ta se struja naziva inducirana struja. Inducirani napon može se promotriti i s druge točke gledišta.41) postaje: dφ ds = l ⋅ B⋅ = l ⋅ B⋅v dt dt (3. ili smanji ako je pomak u lijevo). onda će inducirani naboj poteći okvirom i struja će teći sve dok se vodič po okviru giba. pa (3. za iznos dA = l ⋅ ds (3.

okretanjem ili pomakom zavoja) ili izmjeničnom strujom koja stvara izmjenični tok. Neka se u razmatranje uzme već opisani primjer sa slike 3-24.E. Inducirana struja pak smanjuje iznos toka (jer generira drugi tok suprotnog smjera). prema (3. Na slici 3-24. a postoji vremenska promjena polja . Izraz (3.43) Negativan predznak govori o smjeru induciranog napona (koji će se suprostavljati promjeni polja). Svejedno je da li pomičemo magnet ili zavoj: napon se inducira kako god se tok mijenja. To na stanovit način predstavlja analogiju s mehaničkim načelom inercije.43) poznat je kao Faraday-ev zakon elektromagnetske indukcije. Faraday-ev zakon sadrži mnogo više nego što je bilo pokazano.4). sustav će učiniti sve moguće da nas u tome spriječi. pa se iz (3. Kad bi se vodič kretao u suprotnom smjeru.1 Lenz-ovo pravilo Njemačkom znanstveniku F.25.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-24 Gibanje vodiča po metalnom okviru Budući da je (lÿBÿv) jednako induciranom naponu slijedi da je trenutna vrijednost napona numerički jednaka brzini promjene magnetskog toka. Po pravilu desnog vijka njegov će se tok suprotstavljati polju u kojem se vodič kreće.42) dobiva: e=− dφ dt (3. Vremenska promjena toka dφ obično se ostvaruje ili promjenom efektivne površine u stalnoj magnetskoj indukciji B (npr. U ovom smislu negativan predznak Faradayeva zakona (3-43) postaje jasniji. ima slučaja kad je i vodič i polje (magnet) u mirovanju. 2. a inducirana struja bi ga podržavala (uvećavala). Štoviše. Ono glasi: Smjer inducirane struje uvijek je takav da se suprotstavlja ili opire uzroku koji ju je proizveo.39) i (3. Lenz-u pripisuje se sljedeće korisno pravilo za predviđanje smjera inducirane struje. površina se povećava. U tom bi slučaju polje opadalo. Inducirana struja će također. a s njom i magnetski tok. i struja bi imala suprotan smjer od prikazanog. 100 . stvarati magnetsko polje. Kad god pokušamo promijeniti status quo prirodnog sustava.i onda se u vodiču obuhvaćenom tim promjenama inducira napon.

Dakako.45) u (3. inducira napon. a izračunava u H (henri). U zavojnici kojom teče izmjenična struja inducirat će se dakle napon zbog promjene vlastite struje (koja mijenja magnetski tok).47) Koeficijent μN2A/l zove se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice i označuje se s L.2 Samoindukcija Istosmjerna struja stvara stalni (konstantni) magnetski tok. prema Faraday-evu zakonu (3-43) kako god se tok mijenja. Ta se pojava induciranja napona proizvedenog od vlastitog promjenljivog toka zove samoindukcija.44) dobiva se: μ⋅N ⋅A es = − N ⋅ odakle slijedi: l dt ⋅ di (3.46) es = − N ⋅ μ ⋅ N ⋅ A di l ⋅ dt =− μ ⋅ N 2 ⋅ A di l ⋅ dt (3. prema (3-43) : es = − N ⋅ dφ dt (3. napon će se inducirati.25. 101 . Neka je idealna zavojnica s N zavoja smještena na jezgru torusnog oblika kao na slici 3-25. a izmjenična izmjenični.45) Uvrštenjem (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ 2. Svaki promjenljivi tok. Slika 0-25 Samoindukcija Napon samoindukcije es ovisi o broju zavoja i brzini promjene toka.11) za jednostavni magnetski krug vrijedi proporcionalnost promjene toka i promjene struje: dφ = μ⋅N ⋅A l ⋅ di (3. a to znači i izmjenični.44) Prema (3.

25. (3.49) 2. kako je prikazano na slici 3-26.51) dobiva se: N1 ⋅ i1 ⋅A l (3. napisati uzrok njegove promjene. Kirchhoff-ovu zakonu mora vrijediti : es+e=0.52) e2 = − μ ⋅ N1 ⋅ N 2 ⋅ A di1 l ⋅ dt = −M ⋅ di1 dt (3. Promjenljiva struja u prvoj zavojnici stvara promjenljivo magnetsko polje dφ1/dt koje prolazi jezgrom. ovisno o broju njezinih zavoja e2 = − N 2 ⋅ dφ1 dt (3. Slično kao kod samindukcije iz (3. (3.3 Međuindukcija Zanimljivo je promotriti utjecaj promjenljivog toka jednog svitka (zavojnice) na drugi svitak koji obuhvaća čitav ili dio promjenljivog toka.6). Neka se na istu jezgru sa slike 3-25 namota nova zavojnica s N2 zavoja. Zato će se i u njoj inducirati napon.50) Međutim i druga zavojnica obuhvaća isti promjenljivi tok.48) Induktivitet od 1H znači da se za promjenu od 1A/s inducira napon u zavojnici od 1V.7) i (3. Zbog samoindukcije u prvoj će se zavojnici inducirati napon: e1 = − N1 ⋅ dφ1 dt (3. [H ] = [Vs / A] = [Wb / A] Prema II.11) slijedi: φ1 = B ⋅ A = μ ⋅ H1 ⋅ A = μ ⋅ Uvrštenjem u (3.53) 102 .51) Slika 0-26 Međuinduktivna veza Treba još pogledati o čemu ovisi promjenljivi tok φ1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ es = − L ⋅ di dt (3.

Ako to nije slučaj.57) Primjer: Zanimljivo je pokazati vezu induciranog napona u drugoj zavojnici (sekundar) s naponom prve zavojnice (primar).59). prema slici 3-26.51) dobiva se: e1 N1 = e2 N 2 iz čega slijedi napon sekundara: (3.59) Iz (3. Na tom načelu radi transformator (slika 327). 103 .54) i potpuno analogno za L2 : L2 = μ ⋅ N 22 ⋅ A l = 2 N2 N2 = 2 1 l Rm ⋅ μ A (3.51) i (3.50) podijeli s izrazom (3.58) e2 = N2 ⋅ e1 N1 (3. za L1 slijedi: L1 = μ ⋅ N12 ⋅ A l = N12 N2 = 1 1 l Rm ⋅ μ A (3.sav tok od prve zavojnice prolazi kroz drugu zavojnicu.53) dobiva se: M= N1 ⋅ N 2 = Rm L1 ⋅ Rm ⋅ L2 ⋅ Rm odakle je Rm (3.59) vidi se da se naponi primara i sekundara odnose kao omjeri njihova broja zavoja.56) M = L1 ⋅ L2 Ta je veza dobivena za slučaj potpunog magnetskog vezanja . u proračun međuinduktiviteta treba uzeti i dodatni faktor k magnetskog vezanja.55) Povezujući (3. izraz (3. M = k ⋅ L1 ⋅ L2 (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ Koeficijent M zove se međuinduktivitet i ima istu dimenziju (H) kao induktivitet. Ako se izraz (3. Međuinduktivitet se može izraziti i preko induktiviteta pojedinih svitaka.50) sa (3. Izlazni napon se može mijenjati (povećavati ili smanjivati) s različitim brojem zavoja. Budući da oba svitka obuhvaćaju istu jezgru.

16) slijedi: 104 .48) jednak: es = − L ⋅ Iz toga slijedi da je učinjeni rad: di dt (3.63) Dok teče struja zavojnica induktiviteta L ima energiju.61) dW = −es ⋅ dQ = L ⋅ di ⋅ i ⋅ dt = L ⋅ i ⋅ di dt (3.60) a samoinducirani napon koji sprečava gibanje naboja je prema izrazu (3. Zanimljivo je pogledati gdje je ova energija uskladištena (u električnom polju kondenzatora bila je u dielektriku između ploča).54) i I iz (3. Dobiti veći napon na sekundarnoj strani (povećanjem broja zavoja) moguće je samo uz smanjenje sekundarne struje. onda će ta energija sprečavati pad struje. neka je i=0. 2. što znači da je pri višem sekundarnom naponu (veći broj zavoja sekundara).63) uvrsti L iz (3. Iznos energije W pohranjene u zavojnici induktiviteta L jednak je radu koji se obavi pomicanjem naboja protiv napona samoindukcije es. što u praksi znači da se izmjenični napon primara transformira u izmjenični napon željenog iznosa na sekundaru.26 Energija magnetskog polja Magnetsko polje. 2 (3. kao i električno. uz malu struju. Visokonaponski dalekovodi imaju vrlo visok napon. snage na primarnoj i sekundarnoj strani su jednake. U vremenskom intervalu dt naboj koji kroz zavojnicu prođe je prema (2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-27 Transformator Dobro je odmah uočiti da je inducirani napon također promjenljiv. Ako se u (3. posjeduje energiju. čime se minimiziraju gubici zbog zagrijavanja vodiča (voda). sekundarna struja manja.3) dQ = i ⋅ dt (3. a nakon toga neka struja raste s prirastom di/dt. U početku t=0.62) Ukupan rad W potreban za povećanje struje od početne do konačne vrijednosti je prema tome: W= 1 L ⋅ i2. Transformatori tako i služe pri prijenosu energije na velike udaljenosti. Kod idealnog transformatora (bez gubitaka). pa njezin iznos neće trenutno pasti na nulu. Ako napon na zavojnici koji je struju prouzrokovao nestane.

Magnetizam ________________________________________________________________________ W= 1 1 μ ⋅ N 2 ⋅ A ⎛ H ⋅l ⎞ μ⋅H2 = ⋅ A⋅l L ⋅ i2 = ⋅ ⎜ ⎟ 2 2 l 2 ⎝ N ⎠ 2 (3. Diferencijal utrošene energije za porast struje i u vremenu dt koja uzrokuje promjenu jakosti polja. W= μ⋅H2 2 Vol = B2 B⋅H ⋅ Vol = ⋅ Vol 2μ 2 (3.65) 2.66) dW = H ⋅ Vol ⋅ dB Ukupna energija dovedena u jednom periodu bit će: (3. Periodu izmjenične struje odgovarat će jedna petlja histereze. Integraciju treba dakle obaviti po zatvorenoj krivulji histereze.64) Budući da je Aÿl=Vol može se zaključiti da je energija pohranjena u volumenu Vol koji zavojnica obuhvaća i da ovisi o kvadratu jakosti magnetskog polja. Govori se o stanovitoj vrsti "unutrašnjeg trenja" prilikom njihova okretanja.68) gdje je Vol -volumen koji zavojnica.68) ne može izračunati analitički. a s njim i promjenu indukcije dB jednak je: dW = e ⋅ i ⋅ dt = N ⋅ odakle slijedi uz Vol=A l dφ H ⋅ l ⋅ ⋅ dt = d ( B ⋅ A ) ⋅ H ⋅ l = H ⋅ A ⋅ l ⋅ dB dt N (3. Poteškoća je međutim što H nije moguće izraziti kao jednostavnu funkciju od B.67) W = ∫ dW = Vol ∫ H ⋅ dB (3.1 Izmjenično magnetiziranje željeza Ako se feromagnetski materijal nalazi u magnetskom polju kojem se neprestano mijenja smjer (na primjer. odnosno indukcije koja tu postoji. odnosno torusna jezgra unutar zavojnice ima.4. kao što je to prikazano na slici 3-28. polje koje stvara izmjenična struja). a okretanjem smjera magnetskih dipola u feromagnetskom materijalu razvijat će se toplina. 105 . onda će promjena jakosti polja mijenjati indukciju na način opisan u potpoglavlju 3. pa se integral u izrazu (3.26.

Posljedica pak induciranog napona su vrtložne struje. Ako se izmjenična struja nakon svakog perioda smanji za odgovarajući iznos. Toplinski gubici zbog vrtložnih struja nisu zanemarivi. Osim gubitaka zbog histereze u jezgri postoje i gubici zbog tzv.2 Privlačna sila magneta Poznavajući energiju koju (elektro)magnet ima nije teško odrediti silu kojom magnet privlači ili nosi feromognetski uzorak. Da bi se gubici energije zbog histereze smanjili. pa kao neposredni zaključak slijedi da je utrošena energija to veća što je površina histereze veća.66) može se pisati : dW = i B2 B2 ⋅ dV = ⋅ A ⋅ dl 2 μ0 2 μ0 (3. jednak sili na određenom putu.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-28 Izmjenično magnetiziranje feromagnetskog materijala Integracija po zatvorenoj krivulji rezultira površinom koju zatvara. S obzirom da je energija. Promjenljivo magnetsko polje ima za posljedicu ne samo induciranje napona u zavojnici oko jezgre nego i u jezgri kao vodiču. kako se vidi na slici 3-29. vrtložnih struja. pa se toplinski gubici prilikom magnetiziranja i zovu gubici petlje histereze. To isto slijedi i za razvijenu toplinu. odnosno rad. poželjno je da njezina površina bude što manja. Nakon smanjivanja iznosa struje na nulu jezgra više nema magnetska svojstva (B=0 uz H=0). Zbog toga se dijelovi električkih strojeva izloženi izmjeničnom magnetiziranju izrađuju od međusobno izoliranih limova kako bi se vrtložne struje smanjile. Taj se postupak zove razmagnetiziranje jezgre.69) dW = F ⋅ dl pa je iz (3.70) i (3. Slika 0-29 Razmagnetiziranje jezgre 2.70) 106 .69): (3. prema slici 3-30 i izrazu (3.26. onda se i petlja histereze smanjuje.

71) Slika 0-30 Privlačna sila magneta Nosiva. 107 .Magnetizam ________________________________________________________________________ B2 F= ⋅ A [N] 2 μ0 (3. odnosno privlačna sila magneta proporcionalna je kvadratu magnetske indukcije i efektivnoj površini predmeta i magneta na kojoj ta indukcija djeluje.

108 .27 Appleti 2.2 Lorentz-ova sila Click-om na gumb: • ON/OFF.gustoću magnetskog toka u donjoj polovici prozora MASS – masu naboja koji ulijeće u magnetsko polje VELOCITY – brzinu s kojom naboj ulijeće u magnetsko polje ANGLE – kut ulijetanja naboja Click-om na gumb RESET vraćamo simulaciju na početak. 2. uključujemo i isključujemo struju.27.27.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.1 Naboj u magnetskom polju Pomoću klizača podešavamo: • • • • • B (UPPER) – gustoću magnetskog toka u gornjoj polovici prozora B (LOWER) .

gustoća magnetskog toka l . Lorentzove sile (crne strelice). tako da će ga gurati u područje manje gustoće silnica ukupnog magnetskog polja. Magnetskog polja (plave strelice). mijenjamo smjer struje. magnetsku silu Pomoću izbornih ponuda biramo da li će se vidjeti strelice koje pokazuju: 109 . mijenjamo smjer magnetskog polja.sila na vodič B . TURN MAGNET. Ako se taj vodič nalazi u vanjskom magnetskom polju.27. na njega će djelovati sila.3 Faraday-ev zakon Click-om na gumb: • • • START – pokrećemo simulaciju.duljina vodiča 2.2) Iznos Lorenzove sile je F = B ⋅ I ⋅l gdje su • • • F . Prema (3. STOP – zaustavljamo simulaciju.Magnetizam ________________________________________________________________________ • • REVERSE CURRENT. Na posljednje tri opcije biramo da li ce se vidjeti strelice koje pokazuju smjer: • • • Struje (crvene strelice). Oko vodiča kojim teče struja postoji magnetsko polje. koje se dobiva zbrajanjem magnetskog polja vodiča i vanjskog magnetskog polja. Ova sila zove se Lorentzova sila.

U prstenu se inducira napon i poteče struja.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ • magnetsko polje. povećanjem brzine i jačine magnetskog toka struja će rasti i obrnuto. Vertikalni štap (koji se pomiče). Kada magnet približavamo vodiču (prstenu). na dva horizontalna štapa (koji su vodljivo spojeni).27. inducirana struja i magnetsko polje oko vodiča imat će suprotan smjer nego kad smo magnet približavali.4 Lennz-ovo pravilo Pomoću miša (lijevi click spušten) možemo približavati i udaljavati magnet od vodiča (prstena). zatvara strujni krug. Klizači služe za podešavanje brzine promjene toka (vary speed) i jakosti magnetskog polja (vary field strenght). Lenzovo pravilo: Inducirani napon stvara struju takvog smjera da se ona svojim djelovanjem suprotstavlja promjeni (magnetskog toka) koja ga je izazvala. čiju jakost pokazuje ampermetar. tok magnetskog polja kroz prsten se povećava. U ovom se slučaju magnetsko polje oko vodiča suprotstavlja smanjenju magnetskog toka. Smjer struje je takav da se magnetsko polje oko vodiča suprotstavlja povećanju magnetskog toka. 110 . 2. Budući da je inducirana struja proporcionalna induciranom naponu ui=B·l·v. Kada udaljavamo magnet. Pomoću miša možemo vući vertikalni štap lijevo – desno i promatrati kako smjer i brzina povlačenja utječu na induciranu struju. U krug je priključen ampermetar koji mjeri struju koja se inducira.

111 .6 m i presjeka 5 cm2 namotano je 450 zavoja kroz koje teče struja 8.12 ⋅10−16 [N] 4. c) kako se mijenja iznos magnetskog polja od osi vodiča prema površini. H= I ⋅r . prikažite grafički. Nađi jakost struje koju moramo propustiti kroz vodič da on u magnetskom polju miruje. Ravan vodič duljine 1m. d) izvedite ovisnost c)? Rješenje: a) 2H1 d) H = I 1 ⋅ . Rješenje: 9. proton 5.8 A i stvara magnetski tok 700 μWb.0 ≤ r ≤ R 2π R 2 2. Na polovici radiusa jednog vodiča kružnog presjeka kroz koji teče struja konstantne gustoće J postoji magnetsko polje H1.00784 kg. Koliki je specifični naboj čestice ako je ona u polju opisala luk polumjera 4 cm? Koja je to čestica? Rješenje: 9. Kolika sila djeluje na elektron ako vodičem prolazi struja jakosti 5 A? Rješenje: 4.34ÿ103 A/m. Na zatvorenu željeznu jezgru srednje duljine 0. Elektron ubrzan razlikom potencijala 300V giba se usporedno s ravnini vodičem od njega udaljenim 4mm. b) koliki je iznos jakosti magnetskog polja. b) označite na presjeku vodiča smjer magnetskog polja na površini vodiča uz slobodno izabran smjer struje. mase 0.65 [A] 3.R ≤ r ≤ ∞ 2π r .Magnetizam ________________________________________________________________________ 2. a) koliki je iznos magnetskog polja na površini vodiča (izrazite ga pomoću H1). Nabijena čestica uleti u homogeno magnetsko polje magnetske indukcije 0.615 ⋅107 [C/kg].52T brzinom 2ÿ106 m/s. a) kolika je indukcija.28 Zadaci 1. smješten je u zraku okomito na horizontalno magnetsko polje jakosti 6.

Kroz 800 zavoja namotanih na nemagnetično tijelo oblika torusa srednje dužine 0.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ c) koji je iznos relativne permeabilnosti željeza.136 [Ω] e) 0. koliki je iznos presjeka bakrene žice namotaja? Rješenje: a) 1. d) koliki otpor ima zavojnica ako je na nju priključen napon 10 V.1 [V] 10. Rješenje: 5 [cm] 8. Koliki je induktivitet zavojnice? Rješenje: 0. Koji se napon inducira u zavojnici sa 10 zavoja površine 5cm2 ako tu zavojnicu za 0.2 π [m] i presjeka 50cm2 teče struja I=10A.08 [H] 112 . Kolika sila djeluje među vodičima na duljinu 1m ako su oni međusobno udaljeni 10 cm? Rješenje: 0. Pritom se inducira napon 2V. b) koliki je induktivitet zavojnice. U homogeno magnetsko polje magnetske indukcije 2ÿ10-4 smješten je dugi ravni vodič okomito na silnice.4 [mH] c) 0.32 [J] 9. Rješenje: 0. a) koliki je iznos jakosti magnetskog polja u zavojnici.0001 [N] 7. Kroz dva ravna usporedna vodiča teku struje 5A i 10A.4 [T] b) 6600 [A/m] c) 168.005s unesemo u magnetsko polje jakosti 8ÿ104 A/m? Površina zavojnice okomita je na silnice. U zavojnici se za vrijeme 0.623 [mm] 6. Vodičem teče struja jakosti 50A.8 [Vs/Am] d) 1. Nađi geometrijsko mjesto točaka u kojima je magnetska indukcija jednaka nuli. Rješenje: a) 12734 [A/m] b) 6.2 s promijeni jakost struje od 15A na 10A. e) uz kvadratični profil presjeka jezgre i jednoslojan namot. c) koliku magnetsku energiju sadrži zavojnica.

električno polje obavlja rad: (4.2) W = C ∫ v ⋅ dv = C ⋅V 2 Q ⋅V Q 2 = = 2 2 2C (4. mogu se nalaziti u dva stacionarna stanja: sa i bez energije. svjetlosnu ili opet u električnu). Tijekom nabijanja. Druga polovica energije izvora potroši se na otporu kruga R. između ploča.29. 2. 2. uzrok je porast naboja dq: dq = C ⋅ dv Malim slovima označuju se trenutačne vrijednosti pojedinih veličina. što je čest slučaj u praksi. Skup svih događaja pri tom prijelazu obuhvaća naziv "prijelazne pojave".1) dW = dq ⋅ v = C ⋅ v ⋅ dv Ukupni obavljeni rad za vrijeme nabijanja kondenzatora je: (4.3) Energija nabijenog kondenzatora sadržana je u izolatoru između ploča (elektroda). jer se njima obuhvaća preraspodjela energije u strujnim krugovima. električno polje u izolatoru se razgrađuje. Kod gibanja naboja dq. Glavno pitanje koje se u sljedećim točkama rješava jest: kako se mijenja napon i struja na kondenzatoru i zavojnici između dva stacionarna stanja. Ta se energija oslobađa i može se pretvoriti u neki drugi oblik energije (toplinsku. . porastu napona kondenzatora v. Kod izbijanja kondenzatora.2 Energija na otporu Kod nabijanja kondenzator dobije samo polovicu energije izvora. za vrijednost dv.29.29 RC-krug 2. Nakon određenog kratkog vremena kondenzator se nabije nabojem Q=C⋅E. kondenzatoru se dovodi naboj i time povećava razlika potencijala v.PRIJELAZNE POJAVE Električki elementi koji mogu uskladištiti energiju električnog (kondenzator) i magnetskog (zavojnica) polja. i poprimi napon izvora E. Od interesa je upoznati pojave koje nastaju pri prijelazu iz jednog u drugo stacionarno stanje.1 Energija nabijenog kondenzatora Kad se prazan kondenzator priključi na izvor napona E. kao energija električnog polja.

2.3 Nabijanje (punjenje) kondenzatora Uključenjem kondenzatora u strujni krug s otporom R (slika 4-1) događa se prijelazna pojava nabijanja kondenzatora. Slika 0-1 RC krug Struja u trenutku priključenja I određena je samo naponom E i otporom kruga R.29.5) Nakon isteka jedne vremenske konstante kondenzator se nabije na 63% konačnog napona. tj. pa kažemo da je kondenzator nabijen. a s njime i jakost struje u krugu i (i = vR/R ). tako se smanjuje napon na otporu uR (uR = E−uC). Umnožak vrijednosti kapaciteta i otpora također ima dimenziju vremena i zove se vremenska konstanta: τ = RC (4. tako njezin iznos pada (opiranje dotoku istovrsnog naboja). Kako nakon priključenja napon kondenzatora uC nabijanjem postupno raste. a prema završetku nabijanja sve sporije.4) Na otporu kruga potroši se do kraja nabijanja toliko energije koliko je dobije kondenzator. Trajanje nabijanja je dulje što su veći kapacitet C i otpor kruga R. pet vremenskih konstanti).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ WR = Wi − WC = Q ⋅ V − Q ⋅ V V = Q ⋅ = WC 2 2 (4. 114 . Ohm-ovim zakonom (I=E/R). Struja nabijanja kondenzatora u početku je velika. Napon kondenzatora raste sve sporije prema konačnoj vrijednosti (napona izvora E. Naponi se na početku nabijanja mijenjaju brže. Struja tada praktički više ne teče iz izvora. a uzima se da je kondenzator nabijen nakon vremena t = 5⋅τ (tj. a kako naboj na pločama raste. dok mu napon ne poprimi vrijednost napona izvora.

Ovo predavanje energije nazivamo izbijanje (ili pražnjenje) kondenzatora.6) Nabijeni kondenzator ponaša se kao naponski izvor samo u početku izbijanja.29. Stoga je početna struja izbijanja I određena samo naponom nabijenog kondenzatora VC i otporom R vodljivog spoja između priključnica kondenzatora: I= VC R (4. Slika 0-2 v=f(t) u RC krugu 115 . Kako ima ograničenu količinu naboja.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ 2. U svakom trenutku vrijedi Kirchhoff-ov zakon za napone tj. napon (a s njime i struja) izbijanjem se smanjuje. Kod izbijanja. pa je time preko Ohm-ovog zakona u svakom trunutku određena i veza između napona kondenzatora vC i struje izbijanja i kao: i R = vR (4. preko kojeg su elektrode vodljivo spojene. Vodljivim spajanjem njegovih elektroda višak elektrona s negativne elektrode odlazi na pozitivnu tvoreći tako struju kroz vodljivi spoj između elektroda. prikazana je naponska funkcija nabijanja i izbijanja kondenzatora v=f(t). a prema završetku izbijanja sve sporije. vR = vC (4.7) U svakom trenutku je napon na otporu vR jednak naponu kondenzatora vC.8) Na slici 4-2. Strujom kondenzator predaje energiju otporu. u početku brzo.4 Izbijanje (pražnjenje) kondenzatora Nabijeni kondenzator odspojen od izvora sadrži električnu energiju. kondenzator se ponaša kao izvor zanemarivo malog nutarnjeg otpora.

63). Snaga na zavojnici određena je u svakom trenutku umnoškom struje i i induciranog napona vL : pL = i ⋅ vL = i ⋅ L Δi Δt (4. pa ćemo ukupnu energiju svitka dobiti zbrajanje. Smanjenjem struje magnetsko polje se razgrađuje i svitak putem induciranog napona energiju vraća natrag u krug. nego se javlja prijelazno stanje u kojem se postupno uspostavljaju konačne veličine struje i napona.1 Energija zavojnice Rastom struje zavojnice od nule do neke vrijednosti I u svitku se stvara magnetsko polje. stacionarno stanje se zbog toga ne uspostavlja trenutačno. Kod ukapčanja i iskapčanja strujnog kruga sa svitkom (RL – krug).9) Energija svitka jednaka je umnošku snage i promjene vremena: ΔWL = pL ⋅ Δt = i ⋅ uL ⋅ Δt = i ⋅ L ⋅ Δi ⋅ Δt = i ⋅ L ⋅ Δ i Δt (4.10) Ukupna energija svitka jednaka je zbroju svih diskretnih porasta energije ΔWL pri porastu struje od 0 do I. odnosno integriranjem jednadžbe (4. tako nije moguća ni trenutačna promjena struje svitka i on se tome opire svojim induciranim naponom. 116 .30.30 RL-krug 2. Promjena struje svitka znači promjenu njegove energije.11) gdje je • • • WL – energija pohranjena u svitku L – induktivitet svitka I – struja svitka što je identično već izvedenom izrazu u (3. Energija svitka (stalnog induktiviteta) određena je njegovim induktivitetom i jakošću struje.10): ΔWL = i L Δi I2 W = ∑ i ⋅ L Δi = L 2 0 I (4.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Kako nije moguća trenutačna promjena energije. Energija tog polja pohranjuje se u svitku.

Vrijednost stacionarnog stanja praktički se postiže već nakon vremena od 4 do 5 vremenskih konstanti. Za vrijeme jedne vremenske konstante (t=τ) struja postigne 63. neposredno prije ukapčanja. Dovede li se napon u strujni krug u koji je spojena realna zavojnica (spajanje preklopke u položaj 0-1 na slici 4-3) struja će od početne vrijednosti i = 0 do svoje stacionarne vrijednosti i = V/R s vremenom mijenjati svoj iznos. To se osobito zorno vidi na slici 4-4. koji će se po Lenz-ovu zakonu suprotstavljati promjeni struje. kako se u svitku postepeno uspostavlja magnetski tok.2% svoje konačne vrijednosti.12) 117 . inducirani napon na svitku u trenutku ukapčanja mora poništiti napon izvora. Stoga. Inducirani napon najveći je u trenutku ukapčanja. Da bi struja neposredno nakon ukapčanja bila ista kao u času neposredno prije toga.2 Ukapčanje RL – kruga Svaka se realna zavojnica može predočiti kao spoj radnog otpora R i induktiviteta L. Promjena struje inducirat će prema (3. Slika 0-4 i=f(t) za uključenje RL kruga Suprotstavljajući se trenutačnoj promjeni struje. Time se postupno smanjuje i inducirani napon vL.48) napon samoindukcije. Potom. smanjuje se brzina njegove promjene. a to jest nula. Slika 0-3 RL krug Jakost struje raste u zavojnici po eksponencijalnom zakonu. inducirani napon na induktivitetu po iznosu je jednak naponu izvora.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ 2. Napon na otporu vR u svakom je času jednak razlici napona izvora E i napona na induktivitetu vL vR = E − vL (4. tj. usporavat će njezin porast.30. na svitku se nakon ukapčanja javlja inducirani napon polariteta suprotnog polaritetu izvora. jer je tad najveća promjena magnetskog toka.

15) Jedinica za vremensku konstantu je sekunda. Promjene struje neizbježne pri smanjivanju stacionarne vrijednosti I na stacionarnu vrijednost i=0 uzrokom su napona samoindukcije. Porast struje je sporiji i prijelazno stanje traje dulje. na primjer spajanjem preklopke u položaj 0-2 u shemi na slici 4-3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Kako se smanjuje napon vL tako raste napon na otporu vR. a uzima se da je realno doseže (te nastupa stacionarno stanje) nakon vremena Tuk = 5τ (4. a isto tako postupno raste struja: i= v R E vL = − R R R (4. Struja se sve sporije približava svojoj konačnoj vrijednosti I. Slika 0-5 i=f(t) za isključenje RL kruga 118 . Ovaj omjer označava se s τ i naziva vremenska konstanta RL–kruga. Vremenska konstanta τ je vrijeme nakon ukapčanja svitka. čiji je smjer po Lenzovom zakonu takav da se suprotstavlja promjeni.14) koja je određena samo naponom izvora i otporom kruga.16) 2.3 Iskapčanje RL – kruga Drugi slučaj prijelazne pojave u RL-krugu jest prekidanje toka stacionarne struje I. u kojem struja RL – kruga poraste na 63% svoje konačne vrijednosti.13) Struja raste od nule do konačne vrijednosti: I= E R (4. τ= L R Ωs [τ ] = = s Ω (4. U strujnom krugu bez izvora struja mora pasti na nulu (utrnuti). što je veći omjer induktiviteta i otpora kruga. U istom vremenu napon na induktivitetu padne na 37% svoje početne vrijednosti. To je veličina struje u stacionarnom stanju. nastoji održati dotadašnju struju. tj.30.

koja je jednaka omjeru induktiviteta i otpora iskapčanja. Ako je početna energija kruga bila Q2/(2⋅C). naboj i napon su harmoničkog oblika. iznos induciranog napona u tom času jednak je umnošku veličine struje prije iskapčanja i otpora preko kojeg se svitak kratko spaja. na induktivitetu se javlja inducirani napon vrlo velikog iznosa (može biti i nekoliko kilovolti). govori se o električnim oscilacijama. Može se primjetiti da je polaritet suprotan prvotnom polaritetu. na otporu). a nakon pet vremenskih konstanti praktično padne na nulu (tis = 5τ). Struja. Zatim se. 2. ako se nabijeni kondenzator spoji u strujni krug sa zavojnicom. ako nema gubitaka (npr. Polaritet induciranog napona vL je takav da on djeluje kao izvor. Struja je kod iskapčanja jednaka omjeru induciranog napona i otpora preko kojeg je svitak kratko spojen. pomoću sklopke. Veličina induciranog napona. nakon jedne vremenske konstante padne na 37% početne vrijednosti. Promjena toka naboja u zavojnici inducira napon i energija magnetskog polja raste. nastojeći održati struju kroz svitak i nakon iskapčanja izvora.17) 119 . kao i napon vL. Nakon prijelaznog procesa. suprostavljajući se padu struje.) da zbog prisutnosti induktiviteta L strujni krug pokazuje stanovitu tromost pri promjeni struje. Vidi se (slika 4-5. Tada se kondenzator počinje izbijati preko zavojnice. koji potom postupno pada prema nuli. U trenutku prekida struje otvaranjem sklopke. kad je kondenzator izgubio svoju potencijalnu energiju Q2/(2C).31 Elektromagnetski oscilirajući krug Zanimljive pojave nastaju. određuje vremenska konstanta τ. a struja. s vremenom postupno pada od početne vrijednosti I do nule. jednaka prvotnoj električnoj. kao i trajanje prijelaznog stanja pri iskapčanju svitka. koja je. Tada slijedi ponovno nabijanje kondenzatora na račun magnetske energije zavojnice. To je i najveća vrijednost induciranog napona. zavojnica ima najveću energiju L⋅I2/2. Ona. Kondenzator se nabije u strujnom krugu koji ima izvor istosmjernog napona. može se ograničiti tako da se svitak pritom kratko spoji. ukupna energija u bilo kojem vremenu izračuna se iz: q2 i2 Q2 +L = 2C 2 2C (4. Brzinu smanjivanja struje svitka. Da bi struja u času neposredno nakon iskapčanja bila jenaka I kao prije iskapčanja. Budući da se proces ponavlja. Pri tom se potpuno razgradi magnetsko polje svitka i potroši njegova energija. Kod iskapčanja. zatvori krug u kojem se nalaze samo kondenzator i zavojnica.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ Struja dakle eksponencijalno trne u beskonačnosti (praktički nakon 4-5 τ). slično kao napon vL. svitak djeluje kao naponski izvor koji nastoji i dalje tjerati struju u istom smjeru. Brzina pada opet ovisi o vremenskoj konstanti.

Nakon prijelaznog procesa.1. Dobro je primjetiti da je polaritet suprotan prvotnom polaritetu. ako nema gubitaka. Usporedba nekih izraza koji vrijede za oba oscilacijska kruga. Ako je m masa tijela obješenog na spiralnoj opruzi krutosti k. Povezanost između električnih i mehaničkih sustava je toliko velika da je moguće riješiti složene mehaničke ili akustičke probleme postavljanjem analognih električnih krugova i mjerenjem na lak način napona i struja koje odgovaraju mehaničkim i akustičkim "nepoznanicama". zbroj kinetičke i potecijalne (elastične) energije je konstantan i jednak potencijalnoj energiji koju tijelo ima na maksimalnoj udaljenosti xm . koja je.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Gdje se q i i trenutne vrijednosti naboja. kondenzator se počinje izbijati preko zavojnice. 120 . kad je kondenzator izgubio svoju potencijalnu Q2/(2C) energiju. odnosno struje. jednaka prvotnoj električkoj. onda će kružna frekvencija ω toga sustava biti ω= k m (4. To odgovara trenju u mehaničkom sustavu. Promjena toka naboja u zavojnici inducira napon i energija magnetskog polja raste. zavojnica ima najveću energiju LI2/2. Slika 0-6 LC oscilator U trenutku kad se sklopka S zatvori. Utjecaj otpora u oscilatorima je potrošak energije u vidu topline.20) Budući da je sustav zatvoren. mehaničkog i električnog dana je u tablici 4.19) što odgovara električnim oscilacijama: ω= 1 L ⋅C (4. Ono što je pritom zadivljujuće jest povezanost sa sličnim fizikalnim veličinama mehaničkih oscilacija. Sada (slika 4-6) slijedi ponovno nabijanje kondenzatora na račun magnetske energije zavojnice.18) iz čega se vidi da je frekvencija (brzina promjene) to veća što su induktivitet i kapacitet manji. Rješenjem te jednadžbe slijedi da je frekvencija oscilacija f jednaka: f= 1 1 = T 2π L ⋅ C (4.

32 Elektromagnetski valovi Elektricitet i magnetizam promatrani su i proučavani kao različita područja. Na tome je Maxwell gradio svoju teoriju o nerazdvojivosti električkog i magnetskog polja.1). a valova . pokazao da oscilacijski krugovi (odašiljači) mogu poslati energiju kroz prostor do sličnog kruga (prijemnika). Osim potvrde poznatih zakona iz optike. stvara magnetsko polje (3.zbog njihove formalne podudarnosti s jednadžbama širenja mehaničkih valova. stoljeća. da se tu stvara i električno polje (3. Godine 1864. koja je sigurno jedan od najvećih uspjeha znanosti 19.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ Hertz je 1888. elektromagnetska indukcija pokazala je da gdje god postoji promjena u magnetskom polju. Međutim.zbog električne (E) i magnetske (B) veličine od koje su sastavljeni. istodobno okomiti na smjer širenja vala (slika 4-7). koje svoje minimalne i maksimalne vrijednosti imaju na istom mjestu i u isto vrijeme. Otkrivena veza električnog i magnetskog polja može se sažeti u nekoliko važnih činjenica: a) Sve promjene se istodobno događaju u oba polja (električnom i magnetskom). Masa na elastičnoj opruzi 2 mv 2 kx 2 kxm + = 2 2 2 k 2 xm − x 2 v= m dx v= dt x = xm sin ω t LC krug Li 2 q 2 Q 2 + = 2 2C 2C 1 i= Q2 − q2 LC dq i= dt q = Q sin ω t Tablica 4. uspio je postaviti zakone u općem matematičkom obliku. te njihova širenja kroz prostor. nemoguće je postojanje jednog efekta bez pojave drugog. Isto tako gibanje naboja. postojanje i promjena električnog polja. Očevidno. Ti zakoni zajedno daju diferencijalne jednadžbe širenja elektromagnetskih valova . Usporedba mehaničkih i električkih oscilacija 2.43). tj. elektromagnetskih . b) Jakosti električnog polja B i indukcije magnetskog polja E međusobno su okomiti vektori. 121 .1. Hertz-ovi pokusi dokazali su i Maxwell-ovu teoriju elektromagnetskih valova.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

Slika 0-7 Elektromagnetski valovi

c) Iznosi tih dvaju vektora povezani su s konstantom c:

E = c⋅B

(4.21)

d) Elektromagnetski valovi nose energiju i njihovo širenje je tok energije električne gustoće (ε0E2/2) i magnetske gustoće (B2/2μ0). e) Brzina širenja elektromagnetskih valova u vakuumu je

c=

1

μ0 ⋅ ε 0

= 3 ⋅108 m / s

(4.22)

Elektromagnetski valovi šire se dakle u vakuumu brzinom svjetlosti ! Izražena u strogom matematičkom obliku Maxwell-ova teorija dovela je do zaključka da je svjetlost elektromagnetski val. Hertz-ovi pokusi, kako je već rečeno, potvrdili su ispravnost te teorije.

122

Prijelazne pojave ________________________________________________________________________

2.33 Appleti 2.33.1 RC-krug

Pomoću tri padajuća izbornika biramo vrijednosti otpora, kapaciteta i napona. Nakon svakog odabira moramo clicknuti na gumb UPDATE , da bi se odabrane vrijednosti upisale pored odgovarajućih elemenata u strujnom krugu. Napon još možemo mijenjati tako da clicknemo iznad baterije i vučemo mišem stupac, koji prikazuje napon baterije, gore ili dole. Click-om na crveni prekidač pokrećemo simulaciju. Trenutne vrijednosti napona na kondenzatoru i otporniku prikazane su pored tih elemenata. Crvena krivulja prikazuje napon kao funkciju vremena, a plava struju, također kao funkciju vremena. Clickom na gumb RESET vraćamo vrijeme na nulu. Clickom na crveni prekidač mijenjamo njegov položaj, tj. zatvaramo veći ili manji strujni krug. U većem krugu imamo izvor napona (bateriju), pa se zatvaranjem tog kruga kondenzator puni. Ako, nakon što se kondenzator napuni, zatvorimo manji strujni krug, kondenzator će se prazniti preko otpora R. Simulaciju možemo zaustaviti držanjem pritisnute lijeve tipke miša, a kod otpuštanja simulacija se nastavlja.

123

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

2.33.2

RL-krug

Click-om miša (lijevi click) na prekidač uključujemo, odnosno isključujemo strujni krug. S pomoću klizača podešavamo otpor na reostatu (0–10Ω) i induktivitet na zavojnici (0–2H). Nakon zatvaranja strujnog kruga, iznad zavojnice se pojavljuju dvije strelice: plava pokazuje smjer struje koja teče krugom, a crvena pokazuje smjer inducirane struje u zavojnici. Ako želimo da na ekranu osciloskopa napon bude prikazan krivuljom, trebamo clicknuti na oznaku „curve“ (hrv. krivulja).

2.33.3

Elektromagnetski oscilirajući krug

Click-om na gumb: • RESET – kondenzator će se spojiti na izvor napona, pa će se na njemu razdvojiti naboji. Gornja ploča bit će pozitivna, a donja negativna.

124

ENERGY – grafički će biti prikazana transformacija energije (energija električnog polja kondenzatora – crveno. induktiviteta (INDUCTIVITY: 1–10H). otpora (RESISTANCE: 0–1000Ω) i napona na izvoru (MAX. Možemo odabrati jednu od dvije opcije u donjem desnom kutu: • • VOLTAGE. VOLTAGE). a ispod piše period oscilacija. Opcije SLOW MOTION omogućuju 10 ili 100 puta sporiji prikaz oscilacija od realnih.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ • START – prekidač će doći u drugi položaj i oscilacije će započeti. U prozore upisujemo vrijednosti kapaciteta (CAPACITY: 100–1000μF). energija magnetskog polja zavojnice – plavo i energija potrošena na otporniku – crno) 125 . Na lijevoj strani appleta piše vrijeme proteklo od početka oscilacija. AMPERAGE – u dijagramu će biti prikazani napon V (plavo) i jakost struje I (crveno) kao funkcije vremena. Nakon toga isti gumb nam omogućuje prekidanje (PAUSE) i nastavljanje simulacije (RESUME).

U jednom specifičnom trenutku nakon uključivanja baterija.34 Zadaci 1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.02 [s] c) 2. Δt a) Koliki je napon baterije? b) Koja je vremenska konstanta kruga? c) Koja je konačna vrijednost struje? d) Kolika je konačna vrijednost energije zavojnice? Rješenje: a) 12 [V] b) 0. poteče struja u zavojnici iznosa 2 A i promjene Δi = 20 A/s. Kondenzator je u početku prazan. Kondenzator ima napon od 500 V.288 [J] 3. a napon na njemu je 350 V. Kondenzator je sastavljen od dviju paralelnih ploča od površine 60 cm2 koje su jedna od druge udaljene 3 mm. Među njima je bakelit. 126 .85 [µJ] 2. U jednom specifičnom trenutku nakon uključivanja baterije teče struja koja puni kondenzator. Kondenzator ima kapacitet 15 µF. a baterija napon 800 V. Zavojnica ima otpor 5 Ω i induktivitet 100 mH. otpornik ima otpor 8 MΩ.4 [A] d) 0. Kolika se energija oslobodi izbijanjem tog kondenzatora? Rješenje: 8. kojemu je relativna dielektričnost 4.

Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ a) Kolika je brzina promjene napona na kondenzatoru trenutku nakon uključivanja? b) Koja je vremenska konstanta kruga? c) Koja je konačna vrijednost struje? d) Koja je konačna vrijednost energije kondenzatora? ΔU C u odabranom Δt Rješenje: a) 0.375 [V/s] b) 120 [s] c) 0 [A] d) 4.8 [J] 127 .

.

a smjer negativnog naboja negativnim. Njihove vrijednosti poprimaju u svakom trenutku drugi iznos. je istosmjerna. gdje je i = I. a na slici 5-3 b. ostaje istosmjerna (slika 5-1 b. Dva primjera periodički promjenljivih struja prikazuje slika 5-3. elektromotorne sile) koje nisu vremenski konstantne. Slika 0-2 Izmjenična struja Promjena struje može biti periodička. zove se izmjenična (slika 5-2). .). Općenito se trenutna vrijednost.. a ne i predznak. istosmjerna bez promjene iznosa. Slika 0-1 Istosmjerne struje Ako struja i = f(t) uz iznos mijenja i predznak. uzmimo struje.1) Konstantna struja. Obično se smjer gibanja pozitivnog naboja pridružuje pozitivnim iznosima u izrazu i = f(t). izmjenična periodička struja. tek je specijalni slučaj gornjeg izraza.IZMJENIČNE STRUJE Već pri prijelaznim pojavama u strujnom krugu uočene su električne veličine (struje. Minimalni vremenski razmak takvih točaka zove se period T. Na slici 5-3 a. Fizikalno to znači da ima vremenskih odsječaka u kojima se nosioci naboja gibaju i u suprotnom smjeru. može iskazati izrazom: i = f (t ) (5. Ako struja i = f(t) mijenja samo iznos. kakva je prikazana na slici 5-1a. što znači da se u izrazu i = f(t) u konstantnim vremenskim razmacima ponavljaju iste vrijednosti s istom derivacijom i da to vrijedi za bilo koji trenutak. naponi.

. a među takvima najzastupljeniji je harmonički oblik (slika 5-5).35 Harmonijski oblik Ako je dobivena srednja vrijednost Isr različita od nule.3) 2. tada je ta periodička struja sastavljena od dvije komponente: od konstantne istosmjerne iznosa Isr i čiste izmjenične. Struja u lijevom dijagramu jednaka je zbroju komponenata prikazanih na preostala dva dijagrama. (5. struja i(t) je čista izmjenična. Mnoge prirodne pojave često se odvijaju po harmoničkoj promjeni. Tako su češći oblici u kojih je negativni dio iznosima jednak pozitivnom. Slika 0-4 Periodička struja sa Isr≠0 Među čistim izmjeničnim strujama neki se oblici pojavljuju češće. 2.. definirana izrazom: T (5.2) 1 I sr = ∫ i ( t ) ⋅ dt T 0 jednaka nuli.. kako je za jedan slučaj prikazano na slici 5-4. Važno je njezino svojstvo da joj derivacija i integral ostaju harmonički uz vremenski pomak.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ a) Slika 0-3 Periodičke struje b) Periodička struja prema tome zadovoljava izraz: i (t ) = f (t + kT ) gdje je k = 0. 130 . Ako je srednja vrijednost periodičke struje i(t). 3. 1.

amplituda. Često se takav oblik jednostavno zove sinusnim ili sinusoidalnim.6). Uobičajeno je da se fizički smjer struje u vodiču kome pripadaju pozitivni iznosi u izrazu i(t) utvrđuje kao referentni i označuje strelicom u shemama strujnih krugova (slika 5. U nastavku se pod pojmom izmjenične struje podrazumijeva struja harmoničkog oblika.4) Neharmonički periodički oblici mogu se primjenom Fourier-ove analize predočiti kao zbroj harmoničkih komponenata i jedne konstantne. jednostavno zvana sinusoidalnom strujom. (5.kut.5) 131 . uz pozitivnu derivaciju. ω . Za struju to je izraz: i ( t ) = I m ⋅ sin ωt gdje je Im .35. ⎣ ⎦ (5.konstanta. Njemu pripada referentni polaritet napona izvora koji se može označiti oznakama + i -.1 Frekvencija i kružna frekvencija Za vrijeme jednog perioda T izmjenična struja izvrši jedan potpuni titraj. Nju daje izvor napona istog oblika. Pri negativnim trenutnim vrijednostima i(t) i v(t) smjer struje i polaritet napona su suprotni od naznačenog. Slika 0-6 Referentni smjer struje i pripadajući polaritet napona izvora 2. Broj titraja N u vremenu Δt naziva se frekvencijom: frekvencija f = broj titraja N vrijeme Δt ⎡1⎤ ⎢ s ⎥ = [Hz ].Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-5 Harmonička struja Najjednostavniji matematički opis harmoničkog oblika je onaj pri kojem je u vremenu t = 0 iznos funkcije nula. a ωt .

a frekvencija iznosi: f = 1 [Hz ] T (5. a u drugome dva. a na slici 5-7. U istom vremenu rotor generatora na slici 5-7 a) prijeđe kut αgeom=2π. u generatoru na slici 5-7 b) n·2 titraja. Kod p pari polova u jednom okretaju inducirat će se p titraja. Ako se vrijeme promatranja iste pojave svede na period Δt=T. ili (5. a) ima dva. broj titraja N je jedan. b) četiri magnetska pola. a rotor na slici 5-7 b) kut αgeom=2π/2.7) f = uz n u [min-1].ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Jedinica frekvencije je Hz (Herc).8) Jednom titraju induciranog napona pripada kut αel=2π. Rotor s p pari polova prijeći će u istom vremenu kut αgeom=2π/p. Frekvencija izmjenične struje ovisi o brzini vrtnje i o broju magnetskih polova generatora u kojem se proizvodi. Kod n broja okretaja u generatoru na slici 5-7 a) inducira se n titraja. pa je: 132 . Slika 0-7 Shematizirani prikazi generatora izmjenične struje Rotacijom magnetskih polova u statorskom namotu se inducira izmjenični napon. Rotor na slici 5-7. a u jednom okretaju rotora na slici 5-7 b) induciraju se dva titraja. n⋅ p [ Hz ] 60 (5. što se može prikazati slikom 5-7.6) Vrijeme trajanja jednog titraja ili period T recipročno je vrijednosti frekvencije. a u generatoru s p pari polova nÿp titraja. Električkom kutu odgovara p puta manji geometrijski kut. U jednom okretaju rotora na slici 5-7 a) inducira se jedan titraj. U jednoj sekundi inducirat će se općenito titraja: f = n ⋅ p [ Hz ] uz n u [s-1]. Broj pari polova p u prvom slučaju je jedan. Tu se nalaze shematizirani presjeci dvaju generatora s jednim namotom na statoru i s magnetskim polovima na rotoru.

Izmjenična struja ________________________________________________________________________

α geom =

α el
p

(5.9)

Uz konstantnu kutnu brzinu vrtnje rotora ωgeom vrijedi:

α geom = ω geom ⋅ t
a uz konstantnu frekvenciju:

(5.10)

α el = ω ⋅ t
gdje se ω naziva kružnom frekvencijom. Za αel=2π, t=T, pa je:

(5.11)

2π = ωT
i

(5.12)

ω=

2π T

[Hz ]

(5.13)

Kružna frekvencija jednaka je kutnoj brzini generatora samo ako ovaj ima jedan par polova, jer je tada električki kut jednak geometrijskom. Uz f=1/T slijedi povezanost frekvencije i kružne frekvencije:

ω = 2π f

(5.14)

Primjer: Struja javne električne mreže ima frekvenciju 50 Hz, pa trajanje jednog perioda kod nje iznosi:

T=

1 1 = = 0,02 s = 20ms f 50

a kružna frekvencija:

ω = 2π ⋅ 50 = 314s −1
Ako se ona proizvodi npr. u generatorima s brojem pari polova p=2, oni se moraju vrtjeti brzinom:

n=

60 ⋅ f 60 ⋅ 50 = = 1500 min −1 . 2 p

Izmjenične struje niskih frekvencija koriste se u prijenosu energije, a one srednjih i visokih frekvencija u prijenosu informacija. U prijenosu energije pored frekvencije od 50 Hz u nekih zemalja susreću se i frekvencije od 60 Hz. U prijenosu informacija koriste se frekvencije u vrlo širokom rasponu, od praga čujnosti u iznosu od oko 15 Hz pa do nekoliko GHz (gigaherca).

133

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

2.35.2

Srednja i efektivna vrijednost

Srednja i efektivna vrijednost su statističke veličine, a služe za skraćeno i efikasno opisivanje neke promjenjive veličine koje se trenutne vrijednosti mijenjaju s vremenom. Srednja vrijednost je očekivanje trenutnih vrijednosti, a efektivna njihovo standardno odstupanje. Obje se vrijednosti određuju za sve vremenski promjenjive električne veličine. Efektivna osobito za struje i napone, a srednja i za snage. Srednja vrijednost struje zanimljiva je sa stanovišta pretvorbe električne u kemijsku ili mehaničku energiju kod istosmjernih trošila, a njezina efektivna vrijednost sa stanovišta pretvorbe u toplinsku energiju i kod istosmjernih i kod izmjeničnih trošila. Iz definicije srednje vrijednosti za kontinuirane slučajne varijable s periodom T:

Fsr =

1 f ( t ) ⋅ dt T∫ 0

T

(5.15)

slijedi srednja vrijednost Isr struje i(t) u periodu T:

I sr =

1 i ( t ) ⋅ dt T∫ 0

T

(5.16)

Integral određuje površinu omeđenu krivuljom i(t) i apscisom t i predstavlja količinu električnog naboja koji protekne u vremenu T. Dijeljenje s iznosom tog vremena daje vrijednost konstantne istosmjerne struje kojoj odgovara ista količina naboja. Srednja vrijednost izmjenične struje matematičkog opisa:

i = I m ⋅ sin ωt
u vremenskom intervalu koji odgovara periodu struje T, jednaka je nuli:

(5.17)

I sr =

1 I m ⋅ sin ωt dt = 0 T∫ 0

T

(5.18)

jer je jednak nuli njezin integral (slika 5-8 a). U matematičkom opisu te struje oznaka Im predstavlja maksimalnu, vršnu ili tjemenu vrijednost koju ona poprima u određenom trenutku (T/4, 3T/4 itd), a ω kružnu frekvenciju. Srednja vrijednost struje zadržava isti iznos ako je vremenski interval u kojem se određuje višekratnik perioda T. Na isti način mogu se odrediti srednje vrijednosti struja i napona sličnih matematičkih opisa. Tako npr. za srednju vrijednost struje (slika 5-8 b), koja se javlja kod poluvalnog ispravljanja, vrijedi da je:

134

Izmjenična struja ________________________________________________________________________

Slika 0-8 Srednje vrijednosti struja

i = I m sin ωt i=0

za 0 < t < za

T 2

T <t <T 2

(5.19)

u vremenskom intervalu koji odgovara periodu T, jednaka je:

I sr = I sr =

1 1⎡ ∫ i ⋅ dt = T ⎢ T 0 ⎣
T

T /2


0

I m ⋅ sin ωt dt +

T

T /2

∫ 0 ⋅ dt ⎥ ⎦


(5.20)

Im

π

= 0.318 I m

Efektivna vrijednost I struje i(t) određuje se na temelju usporedbe toplinskog učinka struje i(t) i konstantne istosmjerne struje na jednakom otporu R u istom vremenskom intervalu T. Jednaka je onoj vrijednosti konstantne istosmjerne struje I koja u otporu R za vrijeme perioda T proizvede istu količinu topline Q (slika 5-9):

Q1 = I R T = Q2 = ∫ i 2 (t ) R dt
2 0

T

(5.21)

pa slijedi:

1 2 I= i (t ) dt T∫ 0

T

(5.22)

Označava se kao i istosmjerna struja, slovom I. Kod periodičkog oblika i(t) vremenski interval T mora biti period ili njegov višekratnik.

Slika 0-9 Određivanje efektivne vrijednosti struje

135

35.25) Efektivna vrijednost struje ucrtana je u slici 5-10. T ∫ 0 T (5. Tako je u izrazu za napon: v = Vm ⋅ sin ωt (5. Izmjenične veličine vrlo se često izražavaju u svojim efektivnim vrijednostima.24) Zamjenom kvadrata sinusa poznatim izrazom iz trigonometrije: sin 2 ωt = 1 (1 − cos 2ωt ) = 1 ⎛1 − cos 4π ⎜ 2 2⎝ T ⎞ t⎟ ⎠ te integriranjem i uvrštavanjem granica integrala slijedi: I= Im = 0.3 Faza i razlika faza Pojmovi faza i razlika faza javljaju se kod istofrekventnih harmoničkih oblika. pa se u njima najčešće označavaju i skale instrumenata namijenjenih mjerenju struja i napona.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Efektivna vrijednost izmjenične struje: i = I m ⋅ sin ωt jednaka je: (5.707 ⋅ I m 2 (5. 2.23) I= 1 2 ⋅ I m ⋅ sin 2 ωt ⋅ dt . a time i kod istofrekventnih izmjeničnih struja i napona. Fazom ili faznim kutom naziva se kut u matematičkom izrazu izmjenične veličine.26) 136 . Slika 0-10 Izmjenična struja i njezina efektivna vrijednost Na isti se način mogu odrediti efektivne vrijednosti struja i napona sličnih matematičkih opisa.

. Zornija predodžba faze i razlike faza dobije se prikazom izmjeničnih veličina u vremenskom dijagramu. 2T. 4π... (5. a u izrazu za struju: i = I m ⋅ sin (ωt − ϕ ) kut (ωt – φ). faza ωt rast će linearno s vremenom od 0 do 2π postižući u vremenima T. Veličina koja ima veći kut ili vrijeme u takvoj točki uspoređivanja zaostaje. Može se slično kao i faza izražavati u radijanima ili stupnjevima. 6π.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ to kut ωt. Razlika faza može određivati i odnos između dvaju napona ili dviju struja. pri čemu se na vremensku os mogu nanositi vrijednosti ili vremena ili faze.29) Za odnos u pomaku kaže se da prethodi ona veličina koja pri manjim iznosima kuta ili vremena prolazi kroz istovrsnu točku. a protufazne s faznim pomakom π. 3T. (5. Slika 0-11 Fazni pomaci napona i struje 137 .. Ako za vrijeme trajanja perioda vrijeme t raste od 0 do T..28) Razlici faza ϕ pripada vremenski pomak najbližih istovrsnih točaka (primjerice prolaz kroz nulu s pozitivnom derivacijom ili pozitivno tjeme): Δt = ϕ ω (5.27) Razlikom faza ili faznim pomakom naziva se razlika kutova dviju izmjeničnih veličina. Za gore navedene napon i struju fazni pomak je: ωt − ( ω t − ϕ ) = ϕ Istofazne su veličine s ϕ=0. vrijednosti 2π.

a ima u trenutku kada je njezina faza jednaka Struja prethodi naponu za Δt2=ϕ2/ω. kao što to ima napon.36 Predočavanje izmjeničnih veličina Izmjenične veličine do sada su prikazivane ili algebarskim izrazima ili vremenskim dijagramima. a s njima se može računati i u Gauss-ovoj ravnini. na vertikalnu os (slika 5. sinusoida opiše puni titraj.36. odnosno za vremenski pomak Δt1 = ϕ1 / ω .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Uz izbor bilo kojeg referentnog trenutka napon v = Vm sin ωt (slika 5-11 a) i struja i=I1m sin(ωt-ϕ1) dali bi grafički prikaz na slici 5-11 b) Struja i1 nema vrijednost nula s pozitivnom derivacijom u trenutku t=0. Tako se na primjer sinusoida napona v=Vm sin ωt može dobiti projekcijom rotirajuće dužine Vm. a prethodi naponu za fazni kut ϕ2 .1 Prikazivanje rotirajućim dužinama i vektorima Prikazivanje izmjeničnih veličina rotirajućim dužinama zasniva se na grafičkoj konstrukciji sinusoide pomoću dužine koja rotira jednoličnom kutnom brzinom iz početnog horizontalnog položaja. a struja zaostaje za naponom za fazni kut ϕ1 . Radi jednostavnijeg računanja. 2. Ove metode prikazivanja i računanja nazivaju se simboličkim metodama. Za neku drugu struju. faza će biti (ωt+ϕ2). 2. Kada rotirajuća dužina opiše puni kut α=2π. (5. nego kada je njezina faza jednaka nuli (ωt-ϕ1)=0. crtanja i tumačenja odnosa u strujnim krugovima one se mogu prikazivati i rotirajućim dužinama. Struja i2 vrijednost nula s pozitivnom derivacijom nuli (ωt+ϕ2)=0. 138 . Slika 0-12 Dobivanje sinusoide pomoću rotirajuće dužine Projekcija rotirajuće dužine Vm na vertikalnu os za bilo koji kut α=ωt jednaka je trenutnoj vrijednosti napona v=Vm sin ωt.30) i2=I2m sin (ωt+ϕ2). Struja i3=I3m sin ωt i napon (slika 5-11 d) imaju istu fazu i među njima je fazni pomak nula. kutne brzine ω=2πf. na primjer fazni pomak prema naponu ϕ2. Između napona v i struje i1 postoji razlika faza ϕ1 . pa je ωt=ϕ1.12). pa je ωt=-ϕ2 (slika 5-11 c).

31) 139 .Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Prikaz sinusoida napona v=Vm sin ωt i struje i=Im sin (ωt-ϕ) odgovarajućim rotirajućim dužinama daje slika 5. Uobičajeno je da se pri crtanju više vektora jedan uzima kao referentni i postavlja u pozitivni smjer osi apscisa ili ordinata.1). ali se u praksi najčešće poklapa s prolazom kroz nulu ili π/2 veličine koja se smatra referentnom. jer se grafičko zbrajanje i oduzimanje rotirajućih dužina može izvesti na isti način kao zbrajanje i oduzimanje planarnih vektora. tj. odnosno struju. To opravdava postupak da se rotirajuće dužine zamijene mirujućim vektorima.13. Slika 0-14 Vektor koji rotira u koordinatnom sustavu Vektor koji predstavlja napon. a razlika faza očituje se kao kut među njima. a ostali se. a razlika faza ϕ očituje se kao geometrijski kut. s odgovarajućim faznim pomacima. Oni s pozitivnim kutovima prema referentnome prethode mu. rotira u koordinatnom sustavu (sl. uspravna koordinata vektora mijenja u vremenu po sinusnoj funkciji: Y ( A) = A sin (ω t ) (5. crtaju prema njemu. Izbor tog trenutka je slobodan. Dužine su prikazane u položaju koji zauzimaju u trenutku t1.5. čije dužine odgovaraju efektivnim vrijednostima prikazanih veličina. pa se pri tom projekcija vektora na os y. Obje rotiraju istom kutnom brzinom jer su istih frekvencija. Kut α tog vektora raste s vremenom t od nule (stalnom kutnom brzinom ω ). tako da je α =ωt. Slika 0-13 Prikaz sinusoida rotirajućim dužinama Prikazivanje istofrekventnih izmjeničnih veličina rotirajućim dužinama omogućava jednostavnije računanje s njima. a oni s negativnim zaostaju.

struje I1 i I2 iz slike 5-16. vektor I3 je s njime u fazi. Slika 0-15 Vektorski prikaz napona i struja Dužine tih vektora odgovaraju.uspravna koordinata vektora A – vektor koji rotira Vektor može započeti vrtnju iz početnog položaja (α=0) ili iz bilo kojeg drugog položaja određenog nekim početnim kutem α0 (sl.34) i2 = I 2 m sin (ωt − ϕ 2 ) (5. npr.5-2 b). čije su trenutne vrijednosti: i1 = I1m sin (ωt − ϕ1 ) i (5. Rezultat je novi vektor I koji predstavlja efektivnu vrijednost zbroja struja i=i1+i2. pa je: i = i1 + i2 = I m ⋅ sin (ωt − ϕ ) (5.35) može se to načiniti grafički (slika 5-16). Vektori izmjeničnih veličina mogu se nacrtati tako da se napon V uzme kao referentna veličina i postavi u pozitivni smjer osi apscisa. pri čemu je duljina vektora jednaka vršnoj vrijednosti sinusoide.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Y{A} . a vektor I1 zaostaje za njim za kut ϕ1.33) Sinusoida se na ovaj način može predstaviti rotirajućim vektorom. a kutovi ϕ1 i ϕ2 faznim pomacima prema naponu kao referentnoj veličini. α izražena je jednadžbom α = (ω t + α 0 ) (5. Vektor I2 prethodi naponu za kut ϕ2. Trebaju li se zbrojiti dvije izmjenične veličine.32) pa vremenska promjena uspravne koordinate vektora ima oblik opće sinusne funkcije Y ( A) = A sin (ω t + α 0 ) (5. a posredno i efektivnim vrijednostima prikazanih veličina. Njegova faza ϕ je kut koji on zatvara s vektorom napona. u određenom mjerilu.36) 140 . a struje se crtaju pomaknute prema njemu (slika 5-14). tjemenim. kutna brzina vrtnje vektora jednaka je kružnoj frekvenciji sinusoide. a početni kut vektora jednak je početnom kutu sinusoide. U tom slučaju vremenska promjena kuta vektora.

Ovaj pomak sinusoide od ishodišta naziva se još i fazni pomak. Pritom se zbrajati i oduzimati mogu samo iste fizikalne veličine.2 Fazni pomak u vektorskom prikazu Početni kut sinusode α0. pa njihov vektorski prikaz ima simboličko značenje i služi samo za grafičko predočavanje i jednostavnije grafičke operacije zbrajanja i oduzimanja. što vremenski znači prethođenje nultočke trenutku t=0. Negativni početni kut pokazuje pomak nultočke sinusne funkcije udesno od ishodišta. a vremenski označava kašnjenje nultočke iza trenutka t=0.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-16 Zbroj dviju struja Izmjenične veličine nemaju svojstva vektora i nisu vektori. U vektorskom prikazu pozitivni fazni pomak (prethođenje) znači zakret vektora od osi +x u smjeru suprotnom okretanju kazaljki sata. određen je vremenom t0 za koje je nultočka sinusoide pomaknuta od trenutka t=0. dok negativni fazni pomak (kašnjenje) znači zakret vektora u suprotnom smjeru.36. Slika 0-17 Fazni pomak u vektorskom i vremenskom prikazu U vektorskom prikazu fazni pomak određen je početnim kutem koji vektor sinusne veličine zatvara s pozitivnim dijelom osi x. koji pokazuje pomak nultočke sinusoide od ishodišta. Pozitivni početni kut pokazuje pomak nultočke sinusne funkcije ulijevo od ishodišta. 2. 141 . tako da vrijedi α0 = ωt0 (slika 5-17).

37) jednaka je u svakom trenutku umnošku otpora i trenutne vrijednosti struje: 142 . a Ohm-ov samo za odnose na otporu R. tako su i u krugu izmjenične struje. ako su one fazno pomaknute. Fazni pomak između dviju sinusoida jednak je razlici njihovih početnih kuteva.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Fazni pomak može se odrediti samo između harmonijskih veličina jednakih frekvencija. Kao fazni pomak uzima se manji (nutarnji) kut. Najprije se to može pogledati na pojedinim elementima. 2. Kako je s trenutnim vrijednostima teško i analitički i grafički manipulirati. struja i napon na otporu povezani preko Ohm-ovog zakona (2. dok je Ohm-ov zakon ostao mjerodavan samo za trenutne iznose struja i napona na otporu R.37 Jednostavni krug izmjenične struje U istosmjernim krugovima konstantnih struja odnose između struja i napona određivali su Ohm-ov i Kirchhoff-ovi zakoni. Slično vrijedi i kod izmjeničnih struja. I tu moraju vrijediti oba Kirchhoff-ova zakona.37. 2. Kod prijelaznih pojava Kirchhoff-ovi zakoni su vrijedili i dalje. pogodnije je to činiti s efektivnim. Slika 0-18 Radni otpor u strujnom krugu Trenutačna vrijednost napona v(t) na otporu R. kroz koji teče izmjenična struja oblika i (t ) = I m sin (ω t ) (5. Prijelazne pojave iskazivane su trenutnim vrijednostima napona i struja.1 Otpor u krugu izmjenične struje Kao i u krugu istosmjerne struje. a zatim dobivene odnose primijeniti u složenim strujnim krugovima. ali ne i na induktivitetu L i kapacitetu C u njihovom specifičnom impedancijskom obliku. Isti tretman mora vrijediti i kod harmoničkih oblika.15). Postavlja se pitanje kako se kod efektivnih veličina mogu primijeniti Ohm-ov i Kirchhoff-ovi zakoni. jer se na njih mogu primijeniti ranije navedeni načini izražavanja i računanja. U vektorskom prikazu fazni pomak jednak je kutu između vektora dviju veličina.

Slika 0-19 Napon i struja kroz radni otpor R U grafičkom prikazu određenog mjerila.39) Omjer vršnih (a time i efektivnih) vrijednosti vrijednosti napona i struje jednak je otporu R: Vm U = =R Im I (5. mora vrijediti: i = iC i v = vC (5.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ v (t ) = R ⋅ i (t ) = R ⋅ I m sin (ω t ) (5. pri čemu je vršna vrijednost napona jednaka umnošku otpora i vršne vrijednosti struje Vm = R ⋅ I m (5. tj.20. zbog stalne promjene polariteta napona.40) 2. Iz odnosa koji vrijede za kondenzator. kondenzator se naizmjence nabija i izbija. energija koju daje izvor pretvara se u njemu u električnu.41) pri čemu izraz za struje odgovara prvom. Za trenutne vrijednosti napona i struje prema slici 5. sinusoide struje i napona na otporu razlikuju se samo po vršnoj ili tjemenoj vrijednosti.42) 143 . a za napone drugom Kirchhoff-ovu zakonu.38) To znači da sinusoida napona na otporu ima nule i maksimume istodobno kad i sinusoida struje.2 Kapacitet u krugu izmjenične struje Dovede li se na kondenzator kapaciteta C izmjenični napon. između struje i napona na otporu nema faznog pomaka: na otporu su struja i napon u fazi. gdje je: dq = C ⋅ dvC slijedi struja kondenzatora: i iC = dq dt (5.37.

144 .44) vidljivo je da je vršna vrijednos ICm jednaka: (5. Iz gornjeg izraza (5.46) Kako ova relacija izražava Ohm-ov zakon za efektivne vrijednosti harmoničkih napona i struja na kondenzatoru kapaciteta C.44) I Cm = Vmω C a prema (5.46) može se pisati kao: IC = V .43) Uz v=vC=Vm sin ωt. trenutna vrijednost struje kroz kondenzator kapaciteta C slijedi iz: iC = C i iznosi: d (Vm sin ωt ) dt (5.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-20 Kapacitet u strujnom krugu iC = C dvC dt (5. Uz: XC = 1 1 = [Ω] ω ⋅ C 2π ⋅ f ⋅ C (5.45) IC = V ⋅ ω ⋅ C = V 1 ω ⋅C (5.25) to vrijedi i za efektivne vrijednosti: (5. XC (5.44) iC = Vm ⋅ ω ⋅ C ⋅ cos ωt = I Cm ⋅ sin (ωt + π / 2 ) . njezin se nazivnik naziva kapacitivni jalovi otpor i označava se s XC.47) izraz (5.48) što ukazuje da na kondenzatoru postoji čvrst odnos između efektivnih vrijednosti napona i struje ovisan o kapacitetu C i frekvenciji f.

22. Ako se na izvor izmjeničnog napona v=Vm sin ωt priključi samo zavojnica induktiviteta L zanemarivog radnog otpora R. zbog njenog vremenskog mijenjanja na induktivitetu se javlja napon samoindukcije.49) pri čemu izraz za struje odgovara prvom. S porastom frekvencije kapacitivni otpor se smanjuje.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-21 Napon i struja kroz kondenzator kapaciteta C Za strujnu frekvenciju ω=0 (istosmjerna struja) kapacitet pretstavlja beskonačni otpor. energija koju daje izvor pretvara se u njoj u magnetsku. mora vrijediti: i = iL i v = vL (5. Za trenutne vrijednosti napona i struje prema slici 5. Struja i napon na kapacitetu nisu u fazi. Ovakav odnos sinusoida ukazuje na njihov fazni pomak koji se može prikazati i vektorski. Slično tomu i sinusoida struje kroz kapacitet ima maksimum kad je sinusoida napona na nuli. nego su fazno pomaknuti za kut ϕ=π/2=90°. Kod nabijanja kondenzatora struja kondenzatora je najveća u trenutku kad je napon kondenzatora jednak nuli (kondenzator prazan).3 Induktivitet u krugu izmjenične struje Teče li kroz svitak induktiviteta L izmjenična struja. a jednaka je nuli kad je napon najveći (kondenzator nabijen). što znači da struja na kapacitetu prethodi naponu za 90°.37. a za napone drugom Kirchhoffovu zakonu. Slika 0-22 Induktivitet u strujnom krugu 145 . a jednaka je nuli kad sinusoida napona ima maksimum. 2. Kapacitivni otpor obrnuto je razmjeran frekvenciji.

57) IL = V .51) vL = L odnosno: diL dt (5.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Iz zakona o samoindukciji (3.58) što ukazuje da na zavojnici induktiviteta L pri frekvenciji f postoji čvrst odnos između efektivnih vrijednosti napona i struje. 2⎠ ⎝ (5.55) IL = V . označava se s XL i naziva se induktivni jalovi otpor.53) L: Uz v=Vm sin ωt slijedi trenutna vrijednost struje kroz zavojnicu induktiviteta iL = ∫ V 1 ⋅Vm ⋅ sin ωt ⋅ dt = m ( − cos ωt ) = L ω⋅L π⎞ ⎛ = I Lm ⋅ sin ⎜ ωt − ⎟ . XL (5.48): e = −L di dt (5. ωL (5.52) diL = 1 vL ⋅ dt L (5.54) Ono što vrijedi za tjemene vrijednosti: I Lm = vrijedi i za efektivne: Vm ω⋅L (5.56) Kako ovaj izraz s efektivnim vrijednostima napona i struje strukturom podsjeća na Ohm-ov zakon. Struja iL=ILm sin (ωt-π/2) zaostaje za naponom v=Vm sin ωt za kut π/2 (slika 5-23). Uz: X L = ω ⋅ L = 2π ⋅ f ⋅ L [ Ω ] je: (5. umnožak ω·L mora imati jedinicu koja vrijedi i za otpore (Ω=V/A).50) slijedi odnos između napona i struje na induktivitetu: vL = − e = L pa je: di dt (5. 146 .

Na svakom elementu vrijede upravo izvedeni odnosi između napona i struje. S porastom frekvencije raste brzina promjene struje (a toj promjeni se induktivitet opire). pa se stoga povećava (induktivni) otpor svitka. na induktivitetu napon prethodi struji za 90°. Strmina sinusoide struje najveća je u času kad je struja jednaka nuli. tada prestaje rasti i u tom času je inducirani napon jednak nuli. Fazni pomak među njima ovisi o karakteru složenog strujnog kruga. ϕ=π/2 =90°.59) Ovaj izraz ima strukturu Ohm-ova zakona. između struje i napona postoji fazni pomak 2. induktivni otpor je razmjeran frekvenciji. S porastom frekvencije raste i induktivni otpor XL. Slično kao kod kapaciteta. što znači da za istosmjernu struju induktivitet predstavlja kratki spoj.38 Spojevi R. teče iz njega struja trenutnog iznosa i i efektivnog I. a odnos između napona i struje izvora ovisi o načinu njihova spajanja. L i C u krugu izmjenične struje Elementi obrađeni u jednostavnim strujnim krugovima mogu u složenim krugovima biti spojeni serijski. Za vremenski nepromjenjive parametre u krugu efektivni iznosi napona V i struje I moraju biti proporcionalni: V = I ⋅Z (5. Porast induktivnog otpora može se objasniti pomoću svojstva svitka da se opire promjeni struje (koja znači promjenu energije magnetskog polja svitka).Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-23 Napon i struja kroz zavojnicu induktiviteta L Za frekvenciju jednaku nuli i induktivni otpor jednak je nuli. paralelno i mješovito. U tom času inducirani napon ima najveći iznos. Njegov iznos određuje se iz iznosa pojedinih radnih i jalovih 147 . koja je određena strminom sinusoide. U trenutku kada struja dosegne najveći iznos. Za razliku od kapaciteta. pa se Z izražava u Ω i predstavlja 'ekvivalentni otpor' složenog strujnog kruga. Napon samoindukcije razmjeran je brzini promjene struje u vremenu (Δi/Δt). tj. Ako izvor napona trenutne vrijednosti v i efektivne V napaja složeni strujni krug. a naziva se prividni otpor ili impedancija.

38. U tu svrhu se crta vektorski prikaz napona (vektorski dijagram). 2. Ova tri napona čine pravokutni trokut. nego treba uzeti u obzir i njihov fazni pomak.1 Serijski RL . pa se prema njemu postavljaju vektori napona na induktivitetu VL i napona na otporu VR .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ otpora ovisno o načinu njihova spajanja.krug Slika 0-24 Serijski RL-krug Kod serijskog spoja (slika 5-24) raznih vrsta otpora (ovdje su to radni otpor R i induktivni otpor XL). Recipročna vrijednost prividnog otpora je vodljiva vrijednost ili admitancija: Y [S ] = 1 ⎡1⎤ Z ⎢Ω ⎥ ⎣ ⎦ (5. Vektor struje I uzima se s početnim kutem 0. pa vrijedi V 2 = VR 2 + VL 2 (5. Vektor napona izvora V jednak je vektorskom zbroju napona na otporu VR i induktivitetu VL.61) 148 . dok napon na induktivitetu VL prethodi struji za 90°. Vektorski dijagram (slika 5-25) započinjemo crtati sa zajedničkom veličinom. pa se ne može jednostavno zbrojiti njihove efektivne vrijednosti. naponi su međusobno pomaknuti u fazi. i naponi se zbrajaju vektorski. a to je u serijskom spoju struja. Slika 0-25 Vektorski dijagram serijskog RL-kruga Napon na otporu VR u fazi je sa strujom I.60) s kojom se može jednostavnije računati kod paralelnih i mješovitih spojeva.

Ovi naponi čine pravokutni trokut iz kojeg proizlazi da je V 2 = VR 2 + VC 2 (5. dobiva se sličan pravokutni trokut s katetama jednakim radnom otporu R i induktivnom otporu XL. Z 2 = R2 + X L2 Kut ϕ (između R i Z ) naziva se kut impedancije. (5.2 Serijski RC – krug Slika 0-27 Serijski RC-krug U vektorskom dijagramu za serijski RC-spoj vektor struje I uzimamo referentnim (s početnim kutem 0°). On se naziva trokut otpora (slika 5-26 b). pa se naziva prividni otpor (ili impedancija) i označava sa Z. Napon na otporu VR u fazi je sa strujom. Dijeljenjem svake stranice trokuta napona (slika 5-24 a) s I.62) 2. Taj omjer ne predstavlja nikakav stvarni otpor. a napon na kapacitetu VC zaostaje u fazi iza struje za 90°.63) 149 . ukupni napon prethodi struji za neki kut ϕ (0<ϕ<90°).38. b)trokut otpora Hipotenuza ovog trokuta jednaka je omjeru ukupnog napona V i struje I spoja. tj. a) Slika 0-26 b) a)Trokut napona.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Kut napona V prema struji je pozitivan. Vektorski zbroj napona na otporu VR i napona na kapacitetu VC daje napon izvora V.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Ovdje je kut napona V prema struji negativan (slika 5-28 a). dobivenom iz trokuta napona. zbog negativnog kuta ϕ kapacitivni otpor XC je ispod radnog otpora R (nasuprot induktivnog otpora XL u trokutu otpora RL– kruga).3 Serijski RLC –krug Slika 0-29 Serijski RLC-krug U serijskom RLC-krugu uz radni otpor R su induktivni otpor XL i kapacitivni otpor XC (slika 5-29). radni i reaktivni (kapacitivni) otpor povezani su i ovdje Pitagorinim poučkom Z 2 = R2 + X C 2 (5. 150 . pa je kut između ovih napona 180°. napon V zaostaje iza struje za kut ϕ (−90°<ϕ<0). tj. To znači da su ovi naponi u svakom času suprotnih polariteta (kažemo da su naponi u protufazi). vektori napona na induktivitetu i kapacitetu suprotnog su smjera. a) Slika 0-28 Trokuti b) a)napona b)otpora serijskog RC-kruga U trokutu otpora (5-26 b). Napon na induktivitetu VL prethodi struji za 90°. U serijskom spoju. Prividni. a napon na kapacitetu VC istodobno zaostaje za strujom za 90°. U vektorskom dijagramu (slika 5-30).38. vektor napona na otporu VR u fazi je s vektorom struje I.64) 2. koju uzimamo kao referentnu (s početnim kutem 0°).

Iz trokuta napona proizlazi jednadžba: V 2 = VR 2 + (VL − VC ) 2 Dijeljenjem ove jednadžbe s I dobiva se izraz (5. U tom slučaju kažemo da je u serijskom RLC – krugu došlo do rezonancije. U slučaju kad je VC veći od VL tad ukupni napon zaostaje u fazi iza struje (ϕ < 0°). tad je napon na LC – spoju jednak nuli i sav napon izvora je na otporu R. Kad je VL = VC. induktivitetu i kapacitetu. Vektor ukupnog napona V jest vektorski zbroj napona na otporu. pa ukupni napon V prethodi struji za kut ϕ.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-30 Vektorski dijagram serijskog RLC-kruga Napon na serijskom spoju induktiviteta i kapaciteta iznosom je jednak razlici napona VL i VC. a ima smjer većeg od ovih napona. Slika 0-31 Trokut otpora serijskog RLC-kruga 151 . U slučaju prikazanom na slici 5-29 napon VL veći je od napona VC.65) ⎛ V ⎞ ⎛ VR ⎞ ⎛ VL VC ⎞ ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ +⎜ − ⎟ I ⎠ ⎝I⎠ ⎝ I ⎠ ⎝ I 2 2 2 2 (5. U rezonanciji napon V je u fazi sa strujom (ϕ = 0°).66) Z 2 = R2 + ( X L − X C ) = R2 + X 2 Ova jednadžba opisuje trokut otpora (slika 5-31) gdje je ukupni reaktivni otpor X jednak razlici induktivnog i kapacitivnog otpora (X = XL−XC).

zajednički za oba elementa.4 Paralelni RL – krug Slika 0-32 Paralelni RL-krug Kod paralelnog spoja otpora R i induktiviteta L (slika 5-32). a taj trokut nazivamo trokut vodljivosti (slika 5-33). tj. 152 . 2. Ova tri vektora čine pravokutan trokut gdje je: I 2 = I R2 + I L2 (5. ne predstavlja vodljivost nijednog elementa. Označavamo ih s G=IR/V=1/R (radna vodljivost) i BL= IL/V = 1/XL = 1/ωL (induktivna vodljivost).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ U rezonanciji je ukupni reaktivni otpor X jednak nuli. vodljivostima elemenata. Struja kroz otpor IR u fazi je s naponom. Vektor struje I je zbroj vektora struja IR i IL. čije su katete jednake recipročnim vrijednostima radnog i induktivnog otpora.38. napon je isti na oba elementa.67) Dijeljenjem stranica trokuta struja s naponom I. a) b) Slika 0-33 Grafički prikaz paralelnog RL-kruga: a)trokut struja. uzimamo kao referentan i crtamo s kutem jednakim nuli. b)trokut vodljivosti Hipotenuza ovog trokuta. pa je prividni otpor jednak radnom (Z = R). Pri zbrajanju treba uzeti u obzir fazni pomak između struja. a ukupna struja je zbroj struja pojedinih elemenata. pa se naziva prividna vodljivost (ili admitancija) i označava s Y. jednaka omjeru ukupne struje i napona (I/V). a struja kroz induktivitet IL zaostaje za naponom za 90°. U vektorskom prikazu vektor napona V (slika 5-30 a). dobivamo sličan pravokutni trokut.

a predznakom suprotan kutu impedancije: Kut ukupne struje I prema naponu V naziva se kut admitancije i označava s ϕY = − ϕ (5. pa je kut admitancije negativan (−90°<ϕY<0).38. 2.71) 153 . što znači da napon V prethodi struji I (to je opće svojstvo induktivnog spoja).68) Admitancija Y pretpostavlja vodljivost cijelog spoja i jednaka je recipročnoj vrijednosti impedancije Z paralelnog RL – spoja (Y=1/Z).5. Katete ovog trokuta jednake su radnoj vodljivosti G (G=IR/V=1/R) i kapacitivnoj vodljivosti (BC=IL/V=1/XC=ωC). gdje je I 2 = I R2 + IC 2 (5. To znači da je kut impedancije ϕ pozitivan. On je po iznosu jednak. ϕY.70) Dijeljenjem stranica trokuta struja s naponom V dobiva se sličan trokut nazvan trokut vodljivosti (slika 5-35 b).14).5 Paralelni RC – krug Slika 0-34 Paralelni RC-krug Kod paralelnog spoja otpora R i kapaciteta C (sl. gdje je Y 2 = G 2 + BC 2 (5. Struja kroz otpor IR u fazi je s naponom V. Vektor struje I je zbroj vektora struja IR i IC. Ova tri vektora čine pravokutni trokut (slika 5-35 a).69) Ukupna struja I ovdje zaostaje iza napona.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Pritom vrijedi: Y 2 = G 2 + BL 2 (5. napon V isti je na oba elementa. a hipotenuza je jednaka prividnoj vodljivosti spoja Y. a struja kroz kapacitet IC prethodi naponu za 90°.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ a) b) Slika 0-35 Grafički prikaz paralelnog RC-kruga: a)trokut struja. vektori struja kroz induktivitet i kapacitet suprotnog su smjera. što znači da napon zaostaje za strujom (to je opće svojstvo kapacitivnog spoja). pa je kut između ovih struja 180°. a ima smjer veće od tih struja.6 Paralelni RLC – krug Slika 0-36 Paralelni RLC-krug U paralelnom RLC-krugu (slika 5-36) uz radni otpor R paralelno su spojena i oba tipa reaktivnih otpora. induktivni otpor XL i kapacitivni otpor XC. To znači da je kut impedancije ϕ negativan. Kad je IC=IL. tad je ukupna struja LCspoja jednaka nuli i sva struja izvora teče kroz otpor R. pa je kut admitancije pozitivan (0<ϕY<90°). U paralelnom spoju. Struja paralelnog spoja induktiviteta i kapaciteta iznosom je jednaka razlici struja IC i IL. 2.38. vektor struje kroz otpor IR u fazi je s vektorom napona V. U vektorskom dijagramu (slika 5-37 a). Struja kroz induktivitet IL prethodi naponi za 90°. Kažemo da su ove struje u protufazi. 154 . koji uzimamo kao referentan (s početnim kutem 0°). dok struja kroz kapacitet IC zaostaje iza napona za 90°. Tada kažemo da je nastupila rezonancija. b)trokut vodljivosti Ukupna struja I ovdje prethodi naponu V.

pa je prividna vodljivost jednaka radnoj (Y=G). a ako su spojeni paralelno naziva se paralelnom ili strujnom.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-37 Grafički prikaz paralelnog RLC-kruga a)vektorski dijagram. Iznosi struja međusobno su povezani jednadžbom: I 2 = I R 2 + ( I C − I L )2 Dijeljenjem ove jednadžbe sa V dobiva se izraz: (5. Za prividni otpor u serijskom RLC spoju vrijedi: 155 . induktivitet i kapacitet. pa ukupna struja I prethodi naponu V za kut ϕY.72) ⎛ I ⎞ ⎛ I R ⎞ ⎛ IC I L ⎞ ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ +⎜ − ⎟ ⎝V ⎠ ⎝ V ⎠ ⎝ V V ⎠ Y 2 = G 2 + ( BC − BL ) 2 2 2 2 (5. Ukupna reaktivna vodljivost B jednaka je razlici kapacitivne i induktivne vodljivosti (B=BC−BL). U slučaju kad je IL veća od IC tada ukupna struja zaostaje u fazi za naponom (ϕY<0). 2. U rezonanciji struja I je u fazi s naponom (ϕY = 0).74) Ako su ovi otpori spojeni u seriju rezonancija se naziva serijskom ili naponskom.73) Ovaj izraz opisuje trokut vodljivosti (slika 5-37 b).39 Rezonancija Rezonancija je pojava koja se javlja u strujnom krugu kada je induktivni jalovi otpor jednak kapacitivnom: XL = XC (5. U rezonanciji je ukupna reaktivna vodljivost B=0 (otpor paralelnog spoja L i C je beskonačan). U slučaju prikazanom na slici 5-37 struja IC veća je od struje IL. b)trokut vodljivosti Vektor ukupne struje I jednak je vektorskom zbroju struja kroz otpor.

što može dovesti do njihova proboja i oštećenja. Struja izvora je maksimalna.84) a među njima je fazni pomak π.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Z = R 2 + (X L − X C ) 2 (5. 156 . naponi na zavojnici i kondenzatoru mogu biti znatno veći od napona izvora. V V = Z R (5. Za prividni otpor u paralelnom RLC spoju vrijedi: Z= 1 1 ⎞ ⎛1⎞ ⎛ 1 ⎜ ⎟ +⎜ ⎜X −X ⎟ ⎟ ⎝R⎠ ⎝ L C ⎠ 2 2 (5.80) pa je pri rezonanciji uz XL=XC on maksimalan i jednak radnom: Z = R. i VC = X C ⋅ I (5.78) VL = X L ⋅ I a među njima je fazni pomak π. Struja izvora je stoga minimalna i jednaka: (5.77) Jednake su i efektivne vrijednosti napona na zavojnici i kondenzatoru: VL = VC jer je: (5.75) pa je pri rezonanciji uz XL=XC on minimalan i jednak radnom: Z = R.79) Kako je pri serijskoj rezonanciji struja izvora maksimalna. V V = Z R (5.76) I= i u fazi je s naponom.83) IL = V XL i IC = V XC (5. jer je ovisna samo o radnom otporu: (5.81) I= i u fazi je s naponom.82) Jednake su i efektivne vrijednosti struja kroz zavojnicu i kondenzator: I L = IC jer je: (5.

Prijem elektromagnetskih valova određene frekvencije odvija se tako da se u prijemnom antenskom krugu. (5. a rad umnošku napona. struje kroz zavojnicu i kondenzator mogu biti znatno veće od struje koju daje izvor. Rezonancija ima primjenu u radio-tehnici.90) 157 . što može dovesti do njihova oštećenja i razaranja. Oni se mogu iz okolnog prostora i primati. 2. Srednja snaga P. iznosi: (5. Pri rezonanciji je uz XL=XC jednako i: ω L= pa je: 1 ωC (5.86) Uz povezanost frekvencije i kružne frekvencije: f = ω 2π (5. struje i vremena: P = V ⋅ I i W = P ⋅ t = V ⋅ I ⋅ t.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Kako je pri paralelnoj rezonanciji struja izvora minimalna i jednaka struji kroz radni otpor.40 Snaga izmjenične struje i faktor snage Pri određivanju snage i rada konstantne istosmjerne struje utvrđeno je da je snaga jednaka umnošku napona i struje.87) slijedi da pri rezonanciji iznosi induktiviteta i kapaciteta određuju rezonantnu ili vlastitu frekvenciju po izrazu: f = 1 2π L ⋅ C [ Hz ]. razvijena u vremenskom intervalu T.85) ω= 1 . vlastita frekvencija strujnog kruga izjednači s frekvencijom tih valova. Strujni krugovi koji sadrže L i C te imaju tu funkciju nazivaju se antenski krugovi. podešavanjem iznosa L ili C. gdje se izmjenom magnetske energije zavojnice i električne energije kondenzatora mogu emitirati elektromagnetski valovi u okolni prostor.89) To istovremeno znači da će rezonancija nastupiti u strujnom krugu s L i C i u slučaju ako izvor struje ima frekvenciju jednaku vlastitoj frekvenciji toga kruga. L ⋅C (5.

Ako je fazni pomak struje prema naponu -π/2. Radnom otporu pri tom odgovara radna ili srednja snaga. jalovom jalova i prividnom prividna snaga (slika 5-38).1 Trokut snaga Izraz za srednju snagu P=V·I·cosϕ navodi na predodžbu trokuta s hipotenuzom V·I i katetom V·I·cosϕ.40. Izraz cos ϕ stoga se naziva faktorom snage.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ P= 1 1 ∫ p ( t ) dt = T ∫ v i dt = T 0 0 T T T 1 = ∫ ⎡VI cos ϕ − VI cos ( 2ωt − ϕ ) ⎤dt ⎦ T 0⎣ Kako je integral drugog dijela izraza jednak nuli.95) 2.93) Srednja snaga jednaka je umnošku efektivnih vrijednosti napona i struje s kosinusom njihova faznog pomaka. srednja snaga je: P = V ⋅ I ⋅ cos π 2 =0 (5.91) P = V ⋅ I ⋅ cos ϕ [W ] a rad: (5. Kako fazni pomak ϕ može pri trošenju energije poprimiti vrijednosti -π/2≤φ≤π/2. kao na induktivitetu L srednja snaga je: ⎛ π⎞ P = V ⋅ I cos ⎜ − ⎟ = 0 ⎝ 2⎠ (5. Slika 0-38 Trokuti otpora i snaga 158 . faktor snage kreće se između 1 i 0 (0≤cos ϕ≤1). Time su dobivene tri komponente snage koje grafički tvore trokut. Druga kateta odgovarala bi umnošku V·I·sinϕ. Za svaki dio strujnog kruga koji se dade predočiti trokutom otpora moguće je postaviti i trokut snaga.92) W = P ⋅ T = V ⋅ I ⋅ cos ϕ ⋅ T [J ] (5.94) Ako je fazni pomak struje prema naponu π/2. onda je: (5. kao na kapacitetu C.

(5. onda u trokutu snaga za taj dio prevladava induktivna jalova komponenta pa trokut izgleda kao na slici 537 a). onda prevladava kapacitivna jalova komponenta pa trokut snaga izgleda kao na slici 5-37 b). Zbrajanje se obavlja tako da se algebarski zbroje radne i istoimene jalove (npr. U prvom slučaju se kaže da je fazni pomak induktivan. jalova služi za izgradnju magnetskog polja u zavojnici i električnog u kondenzatoru. a u drugom kapacitivan.96) P = PS cos ϕ i PQ = PS sin ϕ (5. a prividna snaga je mjerodavna za dimenzioniranje izvora struje koji treba podmiriti potrebu za radnom i jalovom snagom. Za međusobni odnos komponenata snage vrijedi: PS = P 2 + PQ2 gdje su: (5. a radna snaga jednaka je prividnoj. Ako vrijedi da je XL<XC.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Radna snaga predstavlja korisno upotrebljivu snagu u trošilu.jalova snaga . Slika 0-39 Trokut snaga Za složene strujne krugove trokuti snaga se mogu zbrajati. Ako za neki dio strujnog kruga vrijedi da je XL>XC. Kod raznoimenih jalovih komponenata njihovi iznosi se oduzimaju. dobije se rezultantna prividna snaga. Za svaku komponentu snage koristi se uz drugu oznaku i druga jedinica. Ako je jalova snaga PQ na slici 5-39 a) jednaka PQ = PQL = VL I L . pa je: . povezivanjem njihovih vrhova. induktivna i induktivna ili kapacitivna i kapacitivna) komponente.prividna snaga P=V·I·cosϕ PQ=V·I·sinϕ PS=V·I· [W] [VAr] [VA] Jedinica VAr čita se 'reaktivni voltamper'.98) 159 .97) Za fazni pomak napona i struje jednak nuli je cos ϕ=1.radna ili srednja snaga . a grafički.

Trenutne vrijednosti napona trofaznog sustava su: v1 = Vm ⋅ sin ωt v2 = Vm ⋅ sin (ωt − 2π / 3) v3 = Vm ⋅ sin (ωt − 4π / 3) Krivulje trenutnih vrijednosti i vektorski prikaz efektivnih vrijednosti napona prikazani su na slici 5-40. u serijskom spoju je onda: (5. Ukupna jalova snaga npr.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ onda može jalova snaga PQ na slici 5-39 b) biti jednaka: PQ = PQC = VC I C . bit će simetrični i inducirani naponi. Kako je geometrijski raspored namota kod trofaznog sustava simetričan. (5. (5. te na priključke izvora i trošila.100) 2. onda će se pri rotaciji magnetskog polja permanentnog magneta u njima inducirati naponi pomaknuti u fazi. a linijske na vodiče koji spajaju izvor s trošilom. jer su iznosom jednaki i međusobno jednako fazno pomaknuti za 2π/3. razlikuju se dvije vrste veličina: fazne i linijske.99) PQ = PQL − PQC .41 Trofazni sustav Ako se umjesto jednoga u statoru generatora nalaze tri međusobno odvojena namota. 160 .100) Slika 0-40 Krivulje trenutnih vrijednosti i vektorski prikaz Neovisno o načinu spajanja kod trofaznog sustava. Fazne se odnose na jednu fazu izvora ili trošila.

a kako su struje faza istovremeno struje koje teku kroz vodiče između izvora i trošila. Slika 0-42 Naponi i struje u spoju trokut Fazni i linijski naponi su jednaki. Fazne i linijske struje međusobno se razlikuju.41. pa u spoju trokut vrijede izrazi: 161 . Stoga u zvijezda spoju vrijede izrazi: I = If V = 3 ⋅V f (5. čime se dobiju tri spojne točke. za sve tri faze.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2. jer je napon jedne faze istovremeno i napon između dva vodiča mreže. fazne i linijske struje su jednake. Vodič koji izlazi iz zvjezdišta naziva se nul-vodič. a ostali krajevi namota su slobodni i služe za priključak na mrežu.41. Slika 0-41 Naponi i struje u spoju zvijezda Kod spoja u zvijezdu postoji razlika između faznih i linijskih napona.1 Naponi i struje u spoju zvijezda Kod spoja u zvijezdu krajevi namota spajaju se u zajedničku točku koja se naziva zvjezdište ili nul-točka.2 Naponi i struje u spoju trokut Kod spoja u trokut spaja se kraj jednog namota s početkom susjednog.101) 2.

3 Snaga trofaznog sustava Ukupna trenutna snaga simetričnoga trofaznog sustava jednaka je zbroju snaga pojedinih faza: P = 3 ⋅ V f ⋅ I f ⋅ cos ϕ [W ] (5.104) Pored srednje (radne) snage.jalova snaga: PQ = 3 ⋅ V ⋅ I ⋅ sin ϕ .prividna snaga: [VAr ] [VA] (5.103) Kada se naponi i struje izraze preko linijskih vrijednosti.106) 162 . tada je srednja snaga za spoj trokut i spoj zvijezda opisana istim izrazom: P = 3 ⋅ Vl ⋅ I l ⋅ cos ϕ [W ] (5.105) PQ = 3 ⋅ V ⋅ I ⋅ (5.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ V = Vf I = 3⋅I f (5. postoje još kao i u jednofaznom sustavu: .102) 2.41.

možemo usporiti simulaciju pet puta. Pomoću opcije SLOW MOTION.42 Appleti 2. zaustavljamo i nastavljamo simulaciju. To nam omogućuju tri prozora u koja upisujemo željene vrijednosti. Clickom na gumb: • • • RESET. odabiremo osnovni element strujnog kruga (otpor. Možemo mijenjati vrijednosti frekvencije.1 Električni elementi u krugu izmjenične struje Ovaj applet prikazuje jednostavni krug izmjenične struje sa jednim elementom (otpor. Ispod strujnog kruga prikazane su oscilacije napona i struje. START/PAUSE/RESUME. odnosno kapaciteta ili induktiviteta. U krug su uključeni ampermetar i voltmetar koji mjere jakost struje i napon. pomoću vektora (fazora) i sinusoida. kondenzator ili zavojnica). a struja crvenom. 163 .42. kondenzator ili zavojnica). vraćamo krug u početni položaj. Za odabrane vrijednosti možemo očitati maksimalnu jakost struje. Pomoću prve tri mogućnosti (desni gornji kut). maksimalnog napona i otpora.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2. Napon je prikazan plavom bojom. pokrećemo.

koje se odnose na označeni dio (ili element) strujnog kruga.42. kapaciteta (capacitance) ili induktiviteta (inductivity). REMOVE – vraćamo se korak nazad. Click-om miša (lijevi click) na gumb: • REPLACE – zamjenjujemo označeni (narančastim pravokutnikom) element (ili dio) strujnog kruga sa elementom koji smo odabrali iz padajućeg izbornika.2 Kombinacija R. ADD (IN PARALLEL) – dodajemo odabrani element u paralelu označenom elementu (dijelu) strujnog kruga. Izborom: • • VOLTAGE – priključujemo voltmetar. AMPERAGE – priključujemo ampermetar. 164 . impedancije (IMPEDANCE) i faznog kuta (PHASE ANGLE). koji će mjeriti jakost struje kroz označeni element (dio) strujnog kruga. jakosti struje (AMPERAGE). u prozor upisujemo iznos otpora (resistance). Pomoću padajućeg izbornika odabiremo element strujnog kruga: otpornik (resistor). L i C u krugu izmjenične struje U prva dva prozora upisujemo iznos napona na izvoru (VOLTAGE) i frekvanciju (FREQUENCY). Ispod strujnog kruga možemo očitati vrijednosti napona (VOLTAGE). koji će mjeriti napon na označenom elementu (dijelu). kondenzator (capacitor) ili zavojnicu (inductor). Ispod.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. • • • Lijevim click-om miša označujemo elemente u strujnom krugu. ADD (IN SERIES) – dodajemo odabrani element u seriju sa označenim elementom (dijelom) strujnog kruga. ovisno o tome koji smo element odabrali.

Na napon u=220 2 sin 100 t [V] spojena je preko voda otpora 6 Ω žarulja s oznakama 150 W 220 V. 2 0 [V] 2. f) kolika je snaga na trošilu. d) izrazite analitički struju koja teče kroz kondenzator od 1 μF na koji je priključen ovaj napon. a kolika im je srednja vrijednost? Rješenje: a) 1. b) kolika joj je kružna frekvencija ako je pojava harmonička. 100 sin (200 t) [V] je analitički izražen napon. e) kolika je efektivna vrijednost oba napona.86 [W] c) 2.43 Zadaci 1. a) Ako je period neke pojave 2/3 sekunde. a u početku promatranja ima pozitivni maksimum.693 [W] d) 0.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2.982 e)36.67 [A] b) 144.71 [V] b) 31. i) kolika bi struja potekla da se žarulja kratko spoji? Rješenje: a) 0.83 [Hz] c) 31. e) kolika efektivna struja teče kroz trošilo.67 [A] 165 . c) koliko milisekundi mu traje period. b) kolika mu je frekvencija. c) izrazite pojavu analitički ako joj amplituda iznosi 1 volt.5 [Hz] b) 3π [rad/s] c) cos(3πt) d) -sin(3πt) e) 1 [V]. kolika je njena frekvencija.02 ⋅ sin(200t + ) 2 π 3. h) koliki je stupanj djelovanja (korisnost) spoja. a) kolika je efektivna vrijednost napona. d) izrazite analitički napon iste amplitude i frekvencije koji onome iz c) prethodi za π/2. Rješenje: a) 70. g) koliki je gubitak snage na vodu.4 [ms] d) 0.

38 c) 308 [VA] 7. a) ako je IR=15 A.4 A. a) kolika je vrijednost kapaciteta kondenzatora. c) vektorski skicirajte odnose pri a) i b). d) koliki je faktor snage. Kroz kondenzator priključen na linijski napon mreže 220/380 V.2273 [A] b) 774. c) skicirajte vektorski dijagram napona i struje. Rješenje: a) 0.8 e) 62. 50 Hz. e) kolika je snaga ako se priključi istosmjerni napon 220 V. 166 .2 [Ω] c) 1. a) koliki je induktivitet zavojnice. a) kolika struja teče krugom. d) nacrtajte i=f(t) i u=f(t) na istoj apscisi za vrijeme 0≤t≤0. b) koliki je faktor snage zavojnice. e) skicirajte pripadni vektorski dijagram.849 [H] d) 0. b) kolike će biti struje u granama ako se frekvencija poveća dvostruko. c) koliki je induktivitet zavojnice. Ako li se priključi na 220 V. b) kolika je jalova snaga na kondenzatoru. c) kolika je njezina prividna snaga. d) skicirajte u približnom mjerilu trokut impedancije. Kad se realna zavojnica priključi na istosmjernih 12 V. 50 Hz teče struja 1 A.5 [W] 6.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 4. b) koliki je omski otpor. teče struja 0. Zavojnica s omskim otporom ima radnu snagu 40 W. d) da li ukupna struja prethodi ili zaostaje za naponom. uzima struju 1.04 [s] s potrebnim oznakama. Rješenje: a) 0.38 [µF] b) 380 [VAr] e) struja prethodi naponu za 90° 5.2 A. Rješenje: a) 8. e) koja veličina prethodi. a prividnu 50 VA kad je priključena na 220 V/50 Hz. Paralelni spoj otpora R i induktiviteta L priključen je na napon 120 V.4623 [H] b) 0. IL=8 A i f=1 kHz koliki su R i L.

Serijski spoj omskog i jalovog otpora priključi se na napon u=220 2 sin(100πt) [V]. c) odredite faktor snage. d) kolike su vrijednosti elemenata. IR =15 [A] d) zaostaje e) 533 [Hz] 8. zavojnica c) 22 [Ω] d) 1. d) izračunajte radnu i jalovu snagu spoja.39 [mH] b) IL = 4 [A] . 1.5 [mΩ] . a) o kojim je elementima riječ.81 [kW] 167 .1 [kVAr] e) kondenzator. e) kolika se energija pretvara u toplinu za 1 minutu? Rješenje: a) 1 [A] c) 0. skicirajte spoj. b) nacrtajte pripadni vektorski dijagram. L=0.9 [kW] .6065 [H] e) 6600 [J] 9. 5. 72. b) nacrtajte električnu shemu spoja i vektorski prikaz napona i struje.5 d) R=4. π⎞ ⎛ Krugom teče struja i = 2 sin ⎜100 π t − ⎟ [ A] . c) izračunajte impedanciju spoja. Ukupna struja paralelnog spoja dva elementa priključenog na 220 V/50 Hz iznosi 10 A i zaostaje sa naponom 30°. 3⎠ ⎝ a) koliku efektivnu vrijednost ima struja.8 [A] .3 [µF] 10.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ e) pri kojoj frekvenciji će struje u granama biti jednakog iznosa? Rješenje: a) 8 [Ω] . 2. e) koji elenemt i kojeg iznosa treba dodati paralelno da ukupna struja dođe u fazu s naponom? Rješenje: a) otpornik. Kolike su fazna struja i snaga peći koja ima tri grijača tijela od po 25 Ω spojena u zvijezdu i priključena na napon 380/220 V ? Rješenje: 8.

.

edu/vlab/Voltage/index.clarkson.) Kirchhoff–ovi zakoni http://webphysics.edu/javamirror/ipmj/java/resist4/index.html 08.edu/electromag/java/capacitance/index. Istosmjerna struja 04.uoregon.html 09.br/fisicanet/simulacoes/simulacoes/lei_de_ohm.htm . Magnetizam 10. html 11.html 03.) Kapacitet pločastog kondenzatora http://micro.) Električno polje naboja http://www.fsu.de/ph11e/lorentzforce.) Serijski spoj otpora http://people.) Lorenz-ova sila http://www.edu/~svoboda/eta/designLab/ParallelRDesign.WEB-adrese applet-a 1.walter-fendt.) Jednostavni strujni krug http://jersey.zaz.magnet.Dodatak .html 07.html 05.clarkson.falstad.com/emstatic/ 02.com/Applets/Electricity/MovChgMag/MovChgMagApplet.) Naboj u magnetskom polju http://surendranath.magnet.html 2.) Mjerenje napona.edu/~svoboda/eta/ClickDevice/refdir.msstate.html 06.edu/electromag/java/lightning/index.ph.) Ohmov zakon http://www.html 3.) Prirodni kondenzator http://micro.com.edu/~svoboda/eta/designLab/SeriesRDesign.clarkson.) Paralelni spoj otpora http://people.fsu. struje i snage u strujnom krugu http://people.tripod. Elektrostatika 01.

htm 18. Izmjenična struja 19.phy.de/ph14e/combrlc.tw/java/rc/rc.walter-fendt.com/englishhtm/RL.walter-fendt.com/englishhtm/Induction.de/ph14e/accircuit.) Lennz-ov zakon http://micro.) RC-krug http://www.edu.ngsir. L i C u krugu izmjenične struje http://www.edu/electromag/java/lenzlaw/index.ngsir.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 12.htm 5.) Elektromagnetski oscilirajući krug http://www. Prijelazne pojave 16.htm 13.) Faraday-ev zakon http://www.walter-fendt.) RL-krug http://www.) Električni elementi u krugu izmjenične struje http://www.ntnu.htm 170 .) Kombinacija R.html 4.de/ph14e/osccirc.netfirms.fsu.htm 20.netfirms.magnet.html 17.

3. 1999. Osnove elektrotehnike. Tehnička knjiga Zagreb. 4. Osnove elektrotehnike. M. 1. 1988. dio. 2. Valter. 1991. Edward M. Armin Pavić. Elektricitet i magnetizam. Z. Element Zagreb. 1997. Armin Pavić.dio. Essert. Element Zagreb. Osnove elektrotehnike. Purcell. .Literatura 1. SNL Zagreb. 2.

.

94 kavez · 16 konstanta · 51 zakoni elektrolize · 50 fazne veličine · 157 fazni kut · 132 fazni pomak · 138 frekvencija · 127 B broj pari polova · 128 C ciklotron · 91 Coulombov zakon · 18 Curieeva točka · 84 G galvanometar · 91 galvanski elementi · 51 generator · 128 D depolarizator · 52 diamagnetici · 83 dielektričnost · 17 H harmonički oblik · 126 Henry · 94 E ekvipotencijalne linije · 20 električna energija korisnost · 68 električna struja · 35 Električni izvor · 36 električni naboj · 9 Elektron · 10 Protoni · 10 električni potencijal · 19 električno brojilo · 68 električno polje · 14 gustoća električnog toka · 17 homogeno · 16. 93 ampermetar · 38. 22 Faraday · 15.Stvarno kazalo A admitancija · 145 akumulator · 53 dobrota · 54 kapacitet · 54 korisnost · 54 amper · 38. 18 jakost · 14 silnice · 14 elektrodinamičko djelovanje · 93 I impedancija · 145 inducirana struja · 95 induktivitet · 98 u izmjeničnom krugu · 142 influencija · 17 istosmjerna struja rad · 67 snaga · 68 izolator · 13 izvor paralelni spoj · 61 serijski spoj · 61 . 63 Amperov zakon · 78 atom · 9 elektronski spin · 10 ion · 12 ljuska · 11 neutron · 10 elektrokemijske pojave · 49 elektrokemijski ekvivalent · 51 elektrokemijski naponski niz · 51 elektromagnet · 81 elektromagnetska indukcija · 95 elektromagnetski valovi · 119 elektromotorna sila · 55 elektrotehnika · 9 F faktor snage · 155 farad · 21.

111 izbijanje · 113 mješoviti spoj · 26 nabijanje · 112 paralelni spoj · 25 prirodni · 27 serijski spoj · 23 krivulja histereze · 102 krivulja prvog magnetiziranja · 84 P paramagnetici · 83 permeabilnost · 83 petlja histereze · 85 gubici · 102 polarizacija · 16 poluvodič · 13 površinska gustoća · 18 prijelazne pojave · 111 prijelazno stanje · 114 prividna snaga · 156 privlačna sila magneta · 103 proširenje mjernog područja · 64 L LC-oscilator · 118 Lenz-ovo pravilo · 96 linijske veličine · 157 R razmagnetiziranje jezgre · 102 RC-spoj paralelni · 150 serijski · 146 realni izvor vanjska karakteristika · 59 remanentni magnetizam · 85 rezonancija · 148. 36 naponski izvor · 37 realni · 59 nutarnji otpor izvora · 56 174 . · 116 simboličke metode · 134 snaga trofaznog sustava · 159 spoj u trokut · 158 spoj u zvijezdu · 158 srednja snaga · 154 struja efektivna vrijednost · 132 izmjenična · 125 N napon · 20. 86 magnetsko polje · 77 energija · 100 homogeno · 82 jakost · 78 ravni vodič · 79 sila · 88 Maxwell · 15 međuinduktivitet · 99 mjerni instrumenti · 63 S samoindukcija · 97 samoindukcija. 152 RLC-krug paralelni · 151 serijski · 147 RL-krug iskapčanje · 116 RL–krug ukapčanje · 116 RL–spoj serijski · 150 M magnetomotorna sila · 86 magnetska indukcija · 81. 82 magnetski dipol · 81 magnetski krug · 86 Ohm-ov zakon · 87 magnetski tok · 81.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ J jalova snaga · 156 O Ohm-ov zakon · 41 om · 39 ommetar · 66 otpor · 38 induktivni jalovi · 143 kapacitivni jalovi · 141 paralelni spoj · 46 serijski spoj · 45 u izmjeničnom krugu · 139 otpornost · 38 K kapacitet u izmjeničnom krugu · 140 Kapacitet · 21 Kirchhoff-ov zakon drugi · 44 prvi · 43 Kirchhoff-ovi zakoni · 42 koercitivnost · 85 kondenzator · 22 energija · 26.

Stvarno kazalo ________________________________________________________________________ periodička · 125 srednja vrijednost · 130 u plinu · 48 struja kratkog spoja · 60 strujni krug · 55. 56 supravodljivost · 40 V vodič · 12 voltmetar · 63 vremenska konstanta · 112 vrtložne struje · 102 T temperaturni koeficijent otpora · 39 transformator · 100 trofazni sustava · 157 trokut otpora · 146 Z zavojnica · 81 energija · 114 zvjezdište · 158 175 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful