1.

Uvod
Seminarski rad je podijeljen u šest dijelova, a to su: uvod, makroekonomija, makroekonomski pokazatelji, makroekonomski pokazatelji FBiH, makroekonomski pokazatelji USK-a i zaključak. U ovom seminarskom radu, objasnit ćemo osnovne pojmove iz makroekonomije, sa osvrtom na ciljeve i instrumente makroekonomije. Politička, društvena i socijalna sudbina zemalja ovisi o privrednom uspjehu i njeno područje ekonomije nije danas važnije za nacionalni uspjeh od njenih makroekonomskih učinaka. U makroekonomskoj analizi postoji nekoliko ključnih makroekonomskih varijabli, kao što su bruto društveni proizvod, stopa nezaposlenosti, inflacija, neto uvoz, neto iznos, koje ćemo teoretski objasniti. U predzadnjem i zadnjem dijelu navedene makroekonomske pokazatelje koje smo teoretski objasnili, potkrijepit ćemo dokazima, odnosno izvještajem Federalnog zavoda za razvoj, tako da ćemo pokazati vrijednosti makroekonomskih pokazatelja Federacije Bosne i Hercegovine i UnskoSanskog kantona za 2009. godinu. Kroz rad ćemo utvrditi da li Bosna i Hercegovina, kao zemlja u tranziciji, pokazuje tendenciju ekonomskog rasta ili pada, da li ima deficit ili suficit, kolika je zaposlenost, a kolika nezaposlenost i mnoge razradit ćemo druge probleme koji su zanimljivi za ovu zemlju.

1

ravnoteža i neravnoteža ekonomskog sistema. odnosno javne potrošnje. Ako je Centralna banka suočena s recesijom. nastavnike. a koja može utjecati na jedan ili više makroekonomskih ciljeva. što uzrokuje smanjivanje GDP-a i nižu inflaciju. oni koji formiraju ekonomsku politiku posvećuju sve veću pažnju politici međunarodnih odnosa. ekonomski odnosi sa inostranstvom i 4. agregatna potražnja roba. 2. cijene stanovanja i devizni kurs. fiskalnu ili druge politike vlade mogu voditi privredu prema boljoj kombinaciji outputa. 2. Makroekonomija Opće prihvaćena. što na kraju smanjuje ostvareni GNP. Mijenjajući monetarnu. Fiskalna politika Fiskalna politika označava upotrebu poreza izdataka države. najjednostavnija i najrazumljivija definicija makroekonomije glasi: „Makroekonomija je proučavanje ponašanja ekonomije u cjelini. proizvodnje i inflacije. policajce. Mc. Ostavljajući kućanstva s manje raspoloživog dohotka. utječući na taj način na poticaje i ponašanje. Prvi su kupovine države. ne privatno. poduzeća se obeshrabruju da ulažu u nova kapitalna dobra. stabilnosti cijena. znači koliko GNP-a se troši kolektivno. Instrumenti makroekonomske politike Instrument ekonomske politike je ekonomska varijabla koju kontrolira vlada. Porezi smanjuju dohotke stanovništva. javna potrošnja utječe na opću razinu potrošnje i na taj način utječe na razinu GNP-a. investicije. 1990. inflacija deflacija. odnosno nezaposlenost. Instrumenti makroekonomske politike su: 1. Uz to. Novac se sastoji od sredstava razmjene ili metoda plaćanja.. ekonomski rast i razvoj.2. str.3. utječe na ukupnu privredu na dva načina. Monetarna politika Monetarnu politiku vlada vodi upravljanjem novcem. oporezivanje. ona može povećati ponudu novca i sniziti kamatnjake da bi potaknula ekonomsku aktivnost. Danas.1.. jedno je od najvažnijih i najproturječnijih područja makroekonomije. Tačna priroda monetarne politike. politika dohotka. Drugi dio fiskalne politike. ljudi koriste gotov novac i depozite po viđenju da bi platili svoje račune. To smanjuje potražnju za dobrima i uslugama. porezi imaju tendenciju smanjivanja potrošnje stanovništva na dobra i usluge. a one obuhvataju izdatke na dobra i usluge. i bankarskim sustavom. Iz makroekonomske perspektive. Centralna banka može regulirati količinu novca dostupnu ekonomiji. cijene dionica. Ograničavanje ponude novca uzrokuje veće kamatnjake i smanjuje ulaganja.2. Politika međunarodnih ekonomskih odnosa Kako privrede postaju sve povezanije.1. fiskalna politika. nabavke tenkova. Macroeconimics. Na primjer. Izdaci države javljaju se u dva oblika. koje se sastoje od carina. Graw – Hill International. što se više oporezuju profiti poduzeća. 2. agregatna ponuda roba.1.3 2 . Ovi instrumenti svrstavaju se u dvije kategorije.1. opći nivo cijena. trgovinska odnosno platna bilanca itd. profesionalne vojnike. Mijenjajući ponudu novca Centralna banka može utjecati na mnogo financijskih i ekonomskih varijabli kao što su kamatnjaci. Potrošnja države određuje relativnu veličinu javnog i privatnog sektora. porezi utječu na tržišne cijene.. zdravstvene radnike. Prvo su politike razmjene. Fisher S.1. kreditom. 2. 3.“1 Glavne kategorije i varijable kojima se bavi makroekonomija su: ukupna proizvodnja ili bruto domaći proizvod. izgradnju cesta. zaposlenosti i međunarodnoj razmjeni. 2. monetarna politika. plaće za suce. zaposlenost. kvota i ostalih mjera koje 1 Dornbuch R. način na koji Centralna banka nadzire novac i veze između novca. štednja.

Zemlja raspolaže širokom paletom instrumenata ekonomske politike koje može upotrijebiti da bi postigla svoje makroekonomske ciljeve. Potrebno je hiljade milijardi dolara gubitka GNP-a da bi se inflacija smanjila za nekoliko procenata. Na međunarodnu razmjenu zemlje. ta tradicionalna strategija pokazale se izuzetno skupom. Zemlje usvajaju različite sisteme regulisanja svojih deviznih kurseva. ograničenja međunarodne razmjene postaju toliko velika da uzrokuju velike ekonomske poremećaje. Tradicionalni put za usporavanje inflacije bio je da vlade poduzmu korake monetarne ili fiskalne politike. Druga skupina mjera politike posebno namijenjena vanjskom sektoru je upravljanje tržištem deviznih kurseva. da smanje proizvodnju i povećaju nezaposlenost. drugi uspostavljaju fiksne devizne kurseve u odnosu na druge valute. da se miješaju u djelovanje slobodnih tržišta. Neki sistemi dopuštaju da devizni kursevi budu određeni samo ponudom i potražnjom. Politike dohotka Kada inflacija prijeti da izmakne kontroli. Suočene s potrebnom da uzmu tako neugodan lijek.1. Međutim. utječe njezin devizni kurs koji predstavlja cijenu njene vlastite valute izraženu u valutama drugih zemalja.4. vlade često traže druge metode za suzbijanje inflacije. Drugi smatraju da one ne samo da su nekorisne.ograničavaju ili potiču uvoz ili izvoz. Politike za kontrolu nadnica i cijena poznate su kao politike dohotka. s vremena na vrijeme. Te alternative nalaze se u rasponu od kontrole nadnica i cijena do manje dramatičnih mjera poput dobrovoljnih smjernica za nadnice i cijene. Većina trgovinskih politika ima malo utjecaja na makroekonomsko ponašanje. bilo verbalnim uvjeravanjem ili propisanom kontrolom nadnica i cijena. da kvare promjenjivost relativnih cijena i ne uspijevaju smanjiti inflaciju. međutim. 2. 3 . već i gore od toga. inflacije ili recesije. Politike dohotka su pokušaji vlade da ublaži inflaciju direktnim koracima. a one su kontraverzne svim makroekonomskim politikama. vlade traže put za stabiliziranje cijena. Ekonomisti smatraju da su ove politike neefikasne.

Stopa nezaposlenosti ima tendenciju kretanja kao i privredni ciklus. tekući GNP odstupa od potencijalnog. Makroekonomski pokazatelji Pri procjeni uspješnosti sveobuhvatne privredne efikasnosti. niska nezaposlenost Ljudi žele biti u mogućnosti pronalaska dobrog. Realni GNP je procijenjen u konstantnim ili nepromjenjivim cijenama. kad je jaz malen. Cilj ostvarenja dobrog zaposlenja za sve koji ga žele pokazao se sve teže ostvarivim. Proizvodnja Sveobuhvatna mjera ukupne proizvodnje u jednoj privredi je bruto društveni proizvod (GNP)2. Kad privreda djeluje na svom potencijalnom GNP-u. 14. a vrijednost proizvodnje je visoka. McGraw-Hill. a koji ga ne traže. Radna snaga uključuje sve zaposlene osobe i one nezaposlene pojedince koji traže posao. u posljednja dva desetljeća došlo je do značajnog povećanja dijela radne snage koji je nezaposlen. Isključeni su oni koji su bez posla. kako pokazuje rast potencijalnog proizvoda. nezaposlenost je niska. Potencijalni proizvod se također ponekad zove proizvod na razini visoke zaposlenosti. ona je izvor velike patnje. Kao ekonomski problem.1. stabilnost cijena i međunarodnu razmjenu. Nestalnosti u sveobuhvatnoj privrednoj aktivnosti su poznate kao privredni ciklusi. potražnja za radom pada. ekonomska se tegoba prenosi i štetno djeluje na osjećaje ljudi i živote obitelji. 398. jer se nezaposleni radnici muče sa smanjenim dohotcima.A. Visoka zaposlenost.. izdanje. To je mjerilo tržišne vrijednosti svih roba i usluga finalne potražnje proizvedenih u jednoj zemlji tokom jedne godine. 3. god. Zagreb 1992. MATE. što znači da kad je proizvodnja smanjena.3. str. Tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti. Visoka je nezaposlenost i ekonomski i društveni problem.3 Potencijalni GNP je dugoročni trend realnog GNP-a. Stanovništvo se prema zaposlenosti dijeli na četiri skupine: 2 3 gross national product Samuelson P. Tokom silaznog privrednog ciklusa milioni ljudi gube posao. Tokom privrednih ciklusa. ona je rasipanje dragocjenih sredstava. Nominalni GNP je mjeren u tekućim tržišnim cijenama. Promjene realnog GNP-a su najbolje i široko pristupačne mjere nivoa i rasta proizvodnje. a stopa nezaposlenosti se povećava. On predstavlja dugoročne proizvodne mogućnosti proizvodnje koju privreda može ostvariti uz održavanje stabilnih cijena. a depresija kad je jaz velik.2. Iako je zemlja izbjegla veliku depresiju. i Nordhaus W. visoko plaćenog posla bez predugog traženja ili čekanja. 4 . a služe kao pažljivi posmatrač pulsa nacionalne privrede. a to napredovanje je poznato kao privredni rast. ekonomisti promatraju četiri područja: proizvodnju. a država ostaje bez roba i usluga vrijednih milijarde dolara zbog velikog smanjenja proizvodnje. 3. Primjer toga je američka privreda. Postoje dva načina za mjerenje GNP-a. koja je moćna lokomotiva napretka u razdoblju dužem od jednog stoljeća. Kretanje privrede silaznom putanjom naziva se recesija. zaposlenost. Veliki GNP jaz znači da je privreda u silaznom kretanju i da djeluje unutar granice svojih proizvodnih mogućnosti. Razlika između potencijalnog i stvarnog GNP-a zove se GNP jaz. Nezaposlenost je dosegla empirijske razmjere u velikoj krizi 1930-tih godina kad je četvrtina radne snage bila nezaposlena. Ekonomija. Kao društveni problem. Usprkos kratkoročnim kolebanjima GNP-a koja se vide u privrednim ciklusima suvremene ekonomije najčešće pokazuju stabilan dugoročni rast realnog GNP-a i napredak u životnom standardu.

Kada se ekonomsko mjerilo naglo mijenja u razdobljima rasta cijena. što znači da je neto izvoz jednak vrijednosti izvoza minus vrijednost uvoza. stopa inflacije je negativna. 3. Uvoze i izvoze dobra. Međunarodna trgovina Većina zemalja nastoji plodonosno sudjelovati u međunarodnoj trgovini. Samo dopuštajući poduzećima da slobodno određuju cijene. Većina zemalja teži zlatnoj sredini cjenovne fleksibilnosti. Veličina nezaposlenosti mjeri se stopom nezaposlenosti koja je jednaka odnosu broja nezaposlenih (N) i veličine radne snage (RS). Njihovi ljudi putuju na sve strane svijeta zbog posla ili užitka. te penzija i socijalnih davanja. 3. omogućuje uspoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regiona. što označava stopu rasta ili pada razine cijena od jedne do druge godine. države obično nastoje održati uvoz i izvoz u ravnoteži.• • • • zaposleni – stanovništvo koje obavlja bilo koji plaćeni posao. CPI prati cijene fiksne košare dobara koju kupuje tipični urbani potrošač (uključujući stavke poput hrane. kao i ono koje ima zaposlenje ali je odsutno sa posla zbog bolesti. najefikasniji način za organiziranje većine privrednih aktivnosti. koje je u mirovini. koje je suviše bolesno da bi moglo raditi ili jednostavno oni koji ne traže posao. ali aktivno traži posao ili čeka da se vrati na posao. Imitiraju strane tehnologije ili prodaju nove proizvode u inozemstvu. štrajkova ili praznika. te služi kao osnovu za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i dr. tj.3. koja uključuje ocjenu da je tržišna privreda koja glatko funkcionira. Nagle promjene cijena vode u ekonomsku neefikasnost. a država ne kontrolira cijene pojedinačnih dobara. Na slobodnom tržištu cijene su do najveće moguće mjere određene ponudom i potražnjom. stanovanja. da opća razina cijena naglo raste ili naglo pada. Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama. izvan radne snage – stanovništvo koje se školuje. nezaposleni – stanovništvo koje nije zaposleno. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih podijeljen ukupnom radnom snagom. radna snaga – svi oni koji su zaposleni ili nezaposleni. Tržišna ekonomija koristi cijene kao mjerilo za mjerenje ekonomske vrijednosti i kao način za vođenje poslova. Promjene u razini cijena se zovu stope inflacije. Daju ili uzimaju kredite od inozemnih partnera. godine u BiH se izračunava i prati indeks potrošačkih cijena (CPI). ljudi postaju zbunjeni i troše mnogo vremena brinući se o vrijednosti svoga novca. Najuobičajenije mjerilo opće razine cijena je indeks potrošačkih cijena poznat kao CPI4. održava kuću. Stabilne cijene Održati stabilne cijene unutar slobodnog tržišta je suptilan posao. omogućuje uspoređivanja stope inflacije s drugim zemljama. Veličina zaposlenosti mjeri se stopom zaposlenosti koja je jednaka odnosu broja zaposlenih (Z) i veličine radne snage (RS). često tolerirajući blagu inflaciju kao najbolji način da se sistemu cijena dopusti da funkcionira efikasno. Stoga je prestalo praćenje cijena na malo i troškova života. odjeće i medicinske skrbi). Kada je neto izvoz 4 consumer price index 5 . Pored toga indeks potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima. Deflacija se zbiva kada cijene opadaju. Od 2008.4. usluge i kapital. Dugoročno. Brojčana razlika između vrijednosti izvoza neke zemlje i njezina uvoza zove se neto izvoz. može se osigurati da tržište usmjerava resurse ka njihovoj najefikasnijoj upotrebi. Federalni zavod za statistiku počinje sa praćenjem indeksa potrošačkih cijena koji sukladno međunarodnim standardima predstavlja opće priznatu mjeru inflacije. Drugi dio ovog cilja je sprječavanje.

6 .pozitivan prisutan je trgovinski suficit. Trgovinski deficit nastaje kada je vrijednost uvoza veća od vrijednosti izvoza.

KM: 15.7 Kantoni: 10 Općine: 79 Naseljena mjesta: 3.686 Investicije u mil. U 2009.314 Gustina naseljenosti: 89. godinu 7 .516 KM.4. pod uticajem svjetske ekonomske krize.109. KM: 3. godini u procentu od 3%.516 Uvoz u mil. prouzrokovali pad GDP-a u 2009.330 Stanovništvo: 2.202 Izvoz u mil. Karta BiH podijeljena po kantonima Trenutna ekonomska situacija u Federaciji BiH. KM: 8. godini GDP po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) iznosi 6. ima sljedeće karakteristike: • pad proizvodnje i prometa u najvažnijim privrednim granama • otežan pristup financijskim sredstvima • pad izvoza i uvoza • pad agregatne tražnje • smanjenje priliva iz inostranstva • povećanje nezaposlenosti • smanjenje fiskalnih prihoda.157 2 Slika 1.318 Prirodni priraštaj: 3. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI FBIH5 Površina u km : 26. KM: 4. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima za 2009.1 Neto plaća u KM: 792 GDP u mil.165 GDP per capita u KM: 6. Bruto domaći proizvod (GDP) i GDPa po stanovniku daju se u sljedećem pregledu: Tabela 1. Procjena je da su navedeni negativni trendovi prema dostupnim statističkim pokazateljima. godinu Općina Stanovništvo GDP – u GDP po GDP po hiljadama KM stanovniku u stanovniku u KM 5 za 2009.327.

9 123./2008.245 15.2 91.468 2. 4.327.450 227.1 137.0 102.4%).9 0.9 102.3 Federacija BiH 100.012 204. prikolica i poluprikolica (70.553 KM 4 4.5 BPK 0. proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda (3%).886 498.3 3.2 189.5 112.516 FBiH = 100 5 63. godini u Federaciji BiH ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3.114 39.2 TK 28.8 2.371 4.0 107.10 2.6 82.202 miliona KM ili 27.388.8 HNK 10.318 3 1.6 96.703 4. 3.4 U 2009.4 POK 1.602. 2008.721 1.645 80. godini daju se u slijedećoj tabeli: Tabela 2./2007.6 20.671 1.9 83.805 5.7%.167. proizvodnje duhanskih proizvoda (12. derivate nafte i nuklearnog goriva (3.8 94. U 2009.842 6.6 ZHK 1.2 ZDK 20.8 76.9 107.1 87.0 U 2009.870 391.579 7. 2009.686 miliona KM što je u odnosu na 2008.3 25. i rast fizičkog obima industrijske proizvodnje u 2009.8%% manje u odnosu na prethodnu godinu.549 400. godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u vrijednosti od 8. Najveći pad industrijske proizvodnje ostvaren je u oblasti prerađivačke industrije.6%.800 2.602 33. 8 .3 94.093 254.0 27.193.164.9 74. 2009.3 110. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje po kantonima u industrijskoj proizvodnji Federacije.5 K . godinu manje za 20.3 91. Industrijska proizvodnja po kantonima STRUKTURA U % INDEKS KANTON 2008. godini došlo je do smanjenja obima industrijske proizvodnje tako da je zabilježen pad ukupne industrijske proizvodnje u procentu od 11.4 SBK 5.8 1. 2.3 100.4 87.9 113.305.3 108. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom 2009.419 12.8% u odnosu na prošlu godinu). a posebno u djelatnosti Proizvodnja motornih vozila.8% u odnosu na prošlu godinu).5 73.417 2.893 442.240.2 SAK 25.8 5.5 88.0 100.1 USK POK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SAK K . proizvodnje koksa.186 4.7 112.142 5.9%.8 102.930 81.791 5.0 1.9 70. papira i proizvoda od papira(2.095 5.754 6.10 Federacija BiH 2 288.6 11. godini iznosi 44.9 88.7 89.6%).707 423.6 87.992 225. Rast proizvodnje ostvaren je u djelatnostima: 1. proizvodnja celuloze.1 94. USK 3.

o.o.302 754.1 72.604 660.7 21.o.091 471.243 3. Sarajevo • Borac export – import d.772 191. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima u 2009.o. godini Pokrivenost INDEKS 2009/2008 U HILJADAMA KM KANTON USK POK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SAK K .651 3. Visoko • TMD Ai d.4% manje od prošlogodišnjeg deficita). Ukupan broj zaposlenih je rastao do kraja 2008.2 65. godinu.o.o. Sarajevo. Zbog 9 . Godinu u FBiH su: • Aluminij d.o.990 829. Gradačac • Hifa – oil d. • Global ispat koksna industrija d. Sarajevo • Kapis d.581 1.0 % u odnosu na 2008.o. Mostar • Mittal Steel Zenica d. Mostar • Volkswagen Sarajevo • Mittal Steel Zenica d. Vrijednosti izvoza i uvoza kao i pokrivenosti uvoza izvozom roba daje se u sljedećoj tabeli: Tabela 3. Sarajevo • Petrol BiH oil company d.10 Federacija BiH IZVOZ 158. godini.3 88.3 UVOZ 74.o.3 105.1 72. Gradačac • JP Elektroprivreda BiH d.o.079. Tešanj • Holdina d.o.6 62.951 396.914 40.d.Trgovinski deficit Federacije BiH u 2009.013 UVOZ 246.1 106. Godinu u FBiH su: • Aluminij d.998 113.o.9 72.686.o.489 882.092.o.d.248 173.o.9 84.8 97.o.9 Najveći uvoznici za 2009.o.1 79.1 85.0 82.0 85. • Global ispat koksna industrija d. Tomislavgrad.556 zaposlenih u 2009.o. Lukavac • Volkswagen Sarajevo • Prevent cutting d.6 79.d.o.107 123. kada je sa 430.6 72.5 65.1 21.189 ili za 1. Treba imati na umu da se ovdje radi o podacima o registriranoj. što je manje za 4.335 65.721 905.d. Najveći izvoznici za 2009.o.142 974.2 uvoza izvozom robe u% 64.6 32.943 IZVOZ 82.745 pao na 426. Sarajevo • TMD Ai d.2 44. godini ostvaren je u iznosu od 4.9 65.148 68.d. Lukavac • JP Elektroprivreda HZ HB d.334 miliona KM (35.o.o.2 73.d.1 60 52.4 63.9 83.663 8. a ne stvarnoj zaposlenosti.201. I ovdje se može uočiti da je recesija sa značajnim kašnjenjem zahvatila Federaciju BiH.d.6 84.2 81. Mostar • Energoinvest d. te je razumno pretpostaviti da su se na udaru otkaza najprije našli neprijavljeni zaposleni.006 659. godine. Travnik • Standard d.5 51.

godinu.645 80. dok je 129.327.127 74. stepen zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa prisutnim stanovništvom i pomnoži sa 100 8 Stepen zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno sposobnim stanovništvom (stanovništvo staro od 15-65 godina) i pomnoži sa 100 9 Stepen zaposlenosti se izračunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj.8 14.194 781.6 54. Od ukupnog broja nezaposlenih.7% ih je bilo ranije zaposleno.4 %.1 18.602 33.310 119.4 13.318 3 32. godini u odnosu na 2008. Prema izvještaju Federalnog zavoda za statistiku u strukturi zaposlenih 62. 10 .114 39.794 5.8 47.298 42. za zaposlenost: Federalni Zavod za statistiku .5 28. nije razvrstan po općinama i kantonima.018 14.896 37.852 171.poznatog problema rada na crno nije moguće iz službenih statističkih podataka izvući zaključke o razmjerama uticaja recesije na zaposlenost u Federaciji BiH.6 18. Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u FBiH u 2009.0 26.5% manje u odnosu na 2008.9 28. Broj zaposlenih u odbrani (8. odbrani i policiji. U 2009.392 manje zaposlenih u odnosu na 2008. 47.0 16.133 6 11.093 254.338 275.577 lica što je više za 15.7% čine zaposleni u privredi.8 25.643 10.301 1.9 53.8 22.707 423.6 49. Prosječna penzija u decembru 2009.45% više u odnosu na prethodnu godinu.7 14.549 400.2 12.219 22.4 17. Stepen zaposlenosti po kantonima u 2009.Mjesečni statistički pregled FBiH 10/09.83 KM pri čemu je minimalna iznosila 296. 7 U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH.907 4.1% ). sa 44. godini KANTON 1 USK POK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK SAK K – 10 FBiH Stanovništvo Broj zaposlenih6 Radno sposobno stanovništvo Aktivno stanovništvo Stepen zaposlenosti u %7 Stanovništvo8 Radno sposobno stanovništvo9 Aktivno stanovništvo10 2 288.827 5 71.992 225.132 136. godine iznosila je 353.8 51.556 4 199. su stručne osobe.6 Na evidencijama službi za zapošljavanje 31. godini iznosi 45. Za penzije/mirovine koje se finansiraju iz proračuna Federacije BiH koeficijent za obračun i isplatu penzija/mirovina za mjesec decembar 2009. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa 100 10 Izvor podataka za broj stanovnika: Federalni Zavod za statistiku .9 58. Ukupan broj penzionera u decembru mjesecu 2009.197 170. 6 Ukupna zaposlenost na teritoriji FBiH obuhvaća zaposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama).614 23.6 23. godini u FBiH prosječna mjesečna neto plaća iznosi 792 KM ili 5.Mjesečni statistički pregled po kantonima u FBiH 3/10.943 52.000).36 KM. godinu ili 5.1 21.4% .6%) nestručnih osoba.063.2 42.753 426.886 498.0 8 45.564 150. godine u Federaciji BiH je bilo registrovano 354.4 18.6 47.1 18.3% prvi put traži zaposlenje.6 27. a 52. obrtu i slobodnim profesijama. Stepen zaposlenosti stanovništva u Federaciji BiH u odnosu na aktivno stanovništvo iznosi 54.444 27.456 185.4%).685 zaposlenih ili 6.800 2.7 61.g. Najveći pad zaposlenih zabilježen je u prerađivačkoj industriji (5.166 81. 224.) i građevinarstvu (1.0 64.328 54.793 343. godine iznosio je 356. Broj zaposlenih i stepen zaposlenosti stanovništva po kantonima daje se u sljedećoj tabeli: Tabela 4.831 18.6%.688 71.930 81.893 (36.934 ili 4.532 9.684 (63.6 17.596 9.3 7 16. Stopa nezaposlenosti porasla je u 2009. Obrada: Federalni Zavod za programiranje razvoja.2009.3% su zaposleni u vanprivredi.3 53.579. Od ukupnog broja nezaposlenih.882 70.700 283. godinu.0% na 45.7% u odnosu na 2008.12. a 37.

3%. godine registrovano je u sastavu pravnih lica ukupno 23. Na dan 31. godini iznosio 51. te tijela državne vlasti.93 107.12. uredi. predstavništva.89 101. Dijelovi poslovnog subjekta su organizacione jedinice u sastavu poslovnog subjekta – poslovne jedinice (radionice. 11 . Od 2008. skladišta. Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama. godine iznosio je 1.5% u odnosu na isti period prethodne godine. godine iznosi 43. Stoga je prestalo praćenje cijena na malo i troškova života.4% u odnosu na 2008. Pored toga indeks potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima. prodajna mjesta) smještene na geografski određenom mjestu. Ostvaren rast indeksa potrošačkih cijena u FBiH se kretao kako slijedi: 2006 2007 2008 2009 2005 2006 2007 2008 105. Federalni zavod za statistiku počinje sa praćenjem indeksa potrošačkih cijena koji sukladno međunarodnim standardima predstavlja opće priznatu mjeru inflacije. godine u BiH se izračunava i prati indeks potrošačkih cijena (CPI). Godinu bilježi pad po stopi od 0.619 što je više za 4.2009. godinu.2009.7 Poslovni subjekti su pravne i fizičke osobe koji obavljaju djelatnost sukladno sa propisima. te penzija i socijalnih davanja. te služi kao osnov za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i dr. Za sve ostale penzije/mirovine koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009. a odnose se na obrt i slobodna zanimanja.674 što je više za 1.70 99. Fizičke osobe su osobe koje obavljaju djelatnost u svoje ime i za svoj račun. omogućuje upoređivanja stope inflacije s drugim zemljama. tako da je broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u 2009.godine je 1.65.485.4% više nego u 2008. tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave. Ukupan indeks potrošačkih cijena u FBIH u 2009. u odnosu na 2008.120 poslovnih jedinica ili 4.12. stovarišta. Registrovan broj pravnih lica sa stanjem 31. omogućuje upoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regiona. godini.

5. KM: 159 Investicije u mil.6 45.516 GDP po stanovniku u KM-FBiH = 100 5 99.8 Neto plaća u KM: 739 GDP u mil. Pregled GDP-a po općinama u kantonu kako slijedi: Tabela 5.273 166.142 6.450 15. kantonima i općinama izvršio Federalni zavod za programiranje razvoja prema slijedećoj formuli: broj zaposlenih u općini x prosječna plaća u općini broj zaposlenih u F BiH x prosječna plaća u FBiH x GDP FBiH 12 . godini Općina 1 Bihać Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bužim Cazin Ključ Sanski Most Velika Kladuša Stanovništvo 2 61.142 Uvoz u mil. KM: 1.6 100. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI USK-a Površina u km2: 4. KM (uključena neregistrirana ekonomija – NOE).137 7.508 3.553 GDP po stanovniku u KM 4 6.527 37.126 6.5 55. Bruto domaći proizvod (GDP) u 2009. dok u Unsko sanskom kantonu iznosi 4.516 KM.122 2.164.114 2. godinu u FBiH.287 28.234 4.193. godini GDP po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) iznosi 6.468 19. godinu.0 32.125 Općine: 8 Naseljena mjesta: 355 Stanovništvo: 288.318 GDP .601 17.u hiljadama KM 3 398.620 3.954 48.139 1.6 57.327. KM: 246 Izvoz u mil.0 98.144 Prirodni priraštaj: 622 Gustina naseljenosti: 69.384 2.962 3.865 62.508 46. GDP (bruto domaći proizvod) u Federaciji BiH iznosi 15.911 185.6% od prosjeka Federacije.828 87. U Unsko sanskom kantonu procjenjuje se da je ostvaren GDP u iznosu od 1. KM: 170 Slika 2. Karta USK-a Prema procijenjenim podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za 2009.748 4.165 mil.193 GDP per capita u KM: 4.0 USK Federacija BiH Procjenu za 2009.810 197.0 63.193 mil KM što u odnosu na GDP Federacije iznosi 7.142 mil KM ili 63.008 71.9%.687 44.5 65.561 288.9 48. U 2009.

7 USK 82.6% u 2009. gasom i vodom 95. godini ostvaren je uvoz u Federaciji BiH u vrijednosti od 8. tako da broj nezaposlenih u odnosu na FBiH iznosi 7. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje 2009/2008 OPIS FBiH Industrija ukupno 88. godine iznosi 354.189 zaposlenih.9 96.Ovim se dobija približna procjena GDP-a kantona i općina. iznosila je 44.proizv.686 miliona KM ili 20.16 13 . Rudarstvo 96. a u USK 64. godini u FBiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 426.9 .1 . godini. Učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u ovom kantonu u industrijskoj proizvodnji Federacije iznosi 3.12.5% manje u odnosu na 2008. U USK zaposlenost iznosi 32. dok je u USK vrijednost uvoza iznosila 246 miliona KM ili 25.556 što je u odnosu na isti period prethodne godine manje za 1.proizvodnja hrane i pića 93. godinu. a u USK 54.794.2009. Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u FBiH u 2009. godini iskazan je u slijedećoj tabeli: Tabela 7.0 E.08% u odnosu na prethodnu godinu. dok je u USK iznosio 159 miliona KM ili 17. jer nisu uzete sve komponente koje utiču na obračun stvarnog GDP-a. U 2009. što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 1. Broj zaposlenih u USK učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u FBiH sa 7. godinu.5 U Federaciji BiH u 2009.840 zaposlenih ili 5. kemikalija i kemikalijskih proizvoda 103.849 lica koja traže zaposlenje.69%.0% od ukupnog uvoza FBiH u 2009.8 75.0% ili za 4. Snabdijevanje el.4 %.4 74. dok je u ovom kantonu ostvaren pad fizičkog obima po stopi od 17.7% u odnosu na 2008.1% manje u odnosu na 2008.7% manje u odnosu na 2008.11 U 2009. U 2009.7 96.6%.2%. Prerađivačka industrija 83. godinu ili 4. godini iznosi 45.8% manje u odnosu na prethodnu godinu. Stepen nezaposlenosti u 2009. Tabela 6. Registrovana nezaposlenost u USK u 2009. što je više za 4. godini ostvaren je izvoz u vrijednosti od 3. godinu ili 3.3% od ukupnog izvoza FBiH u 2009.0%. godinu. godini na kraju decembra iznosi 38.9 78. str.577.6%.4 D.202 miliona KM ili 27. godini 11 Federalni zavod za programiranje razvoja.9%. što je više za 7. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u FBiH u 2009. Makroekonomski pokazatelji FBiH za 2009.69%. godini.3% manje u odnosu na 2008. godini u FBiH ostvaren je pad fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 11. godinu. Pregled nezaposlenih po općinama u USK u 2009. energ.4 C. Registrovan broj nezaposlenih u FBiH sa stanjem na dan 31.

133 5 43. Prema statističkim podacima broj registrovanih pravnih osoba 31. Plaće u USK po općinama u 2009.167 8.285 ili 5.2 54.643 781.381 5.890 14.988 71.803 4.3 100. godine 51. Za penzije koje se finansiraju iz proračuna Federacije BiH koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009.08 Ukupan broj penzionera u FBiH u decembru mjesecu 2009.6 56.5 87. Prosječna penzija u decembru 2009.0 84.36 KM.4 60.12.83 KM pri čemu je minimalna iznosila 296.556 4 20. što je više za 738 registrovanih obrtnika ili 2.826 1.78 660.12.65. godine iznosio je 1.485.726 2. godine je 1.98 674.3% u odnosu na prosjek FBiH.08 642. U USK prosječna plaća iznosila je 739 KM što je više za 7.104 1.509 8.849 354.3 81.40 606.152 4.85 792. godini Općina 1 Bihać Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bužim Cazin Ključ Sanski Most Velika Kladuša USK Federacija BiH Prosječna neto plaća u KM 2 FBiH = 100 3 107.674 u FBiH.7% od ukupnog broja penzionera u FBiH.365 10. godine je bio 43. što je u odnosu na prošlu godinu više za 123 ili 2.577 3 11. godine iznosila je 353. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika sa stanjem 31.20 668.2 85. U USK broj penzionera u istom periodu iznosi 20.9% u odnosu na 2008.2009.779 što je manje za 13 registrovanih u obrtu ili 0.72% u odnosu na 2008.897 novoregistronih ili 4.1%.428 1.2 45. Za sve ostale penzije koeficijent za obračun i isplatu penzija za mjesec decembar 2009.1 52.794 426.614 98. godinu.260 1.5% u odnosu na 2008.418.7 50. godini dajemo u slijedećoj tabeli: Tabela 8.213 6.0 89. godinu i što je 93.3% u 14 . godinu.132 4.2 64.063.5 61.309 3.205 2.45% više u odnosu na prethodnu godinu.364 4. godini prosječna mjesečna neto plaća iznosi 792 KM ili 5.706 7.4 60.4 U 2009.980 4.4 93.59 708.32 738. Broj registrovanih pravnih osoba u USK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 10.2 83.07 689.2009.9% u odnosu na prethodnu godinu.704 2. dok je u USK broj registrovanih iznosio 4. Prosječna neto plaća u 2009.086 2.0 847.4 76. dok je u USK broj registrovanih obrtnika iznosio 3.374 32.Općina Nezaposleni Broj zaposlenih Aktivno stanovništvo Stepen nezaposlenosti u % 1 Bihać Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bužim Cazin Ključ Sanski Most Velika Kladuša USK Federacija BiH 2 8.619 u Federaciji BiH što je više za 1. godine iznosio je 356.

godinu.odnosu na 2008. Broj registrovanih fizičkih lica-obrtnika u USK učestvuje u ukupnom broju registrovanih fizičkih lica-obrtnika u Federaciji BiH sa 7. 15 .3%.

kao tranziciona zemlja. suočava sa recesijom. Prije izbijanja spomenutih ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. Svi makroekonomski pokazatelji su negativni za FBiH u smislu da pokazuju ekonomski pad. zaključila sam da se BiH. pretvorene su u ekonomski pad. Stope ekonomskog rasta koje su se kretale u prosjeku 5-6% u posljednjih pet godina.6. kao i FBiH. Proučavajući podatke koji su mi bili dostupni. ZAKLJUČAK Bosna i Hercegovina je jedna od država u regiji koja je u posljednjoj deceniji XX stoljeća doživjela tako obimna ratna razaranja koja nisu upamćena na ovim prostorima još od Drugog svjetskog rata. Recesija je dovela do diskontinuiteta u ekonomskom rastu u FBiH. Bosanskohercegovački GDP-a danas je tek na razini od oko 60 % prijeratnog nivoa. rasta i razvoja kompanija. te enormni rast nezaposlenosti. probleme financiranja tekućeg prihoda. 16 . nelikvidnost realnog sektora. Bosna i Hercegovina je po svojim makroekonomskim performansama bila razvijenija od nekih tranzicijskih zemalja koje su sada punopravne članice Evropske unije. depresiju potrošnje građana i agregatne potrošnje. Globalna recesija je u svjetskoj ekonomiji prouzrokovala pad ekonomske aktivnosti.

Fisher S. godine 17 .. Graw – Hill International. Uvod u makroekonomiju. Macroeconimics. godine 2. al. Graw – Hill International 4. Zagreb..A. godine 3. et.. Omerdić M. Babić M. 2004. Samuelson P. Mc. Mate Zagreb. Bihać. Grafičar Bihać. 2005. 1990. Dornbuch R. Mc...7. Makroekonomija. Ekonomija. Literatura: 1.

Karta BiH podijeljena po kantonima 2. Vanjskotrgovinska razmjena po kantonima u 2009. Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje 7. Industrijska proizvodnja po kantonima 3. godini 5.9. Karta USK-a Tabele 1. godinu 2. Prosječna neto plaća u 2009. Bruto domaći proizvod (GDP) u 2009. Popis ilustracija: Slike 1. Stepen nezaposlenosti u 2009. godini 18 . godini 8. godini 4. godini 6. Stepen zaposlenosti po kantonima u 2009. Bruto domaći proizvod (GDP) po kantonima za 2009.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful