You are on page 1of 130

N A S TAVA M O D E R N E H I S TO R I J E J U G O I S TO Č N E E V R O P E Dodatni nastavni materijali

Balkanski ratovi

Izdavači: Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi, Solun i CPU, Sarajevo Za izdavače: Dževdet Tuzlić i Nenad Šebek Urednik bosanskog izdanja: Enes Milak Naslov originala: Teaching Modern Southeast European History, Alternative Educational Materials, Balkan Wars, Thessaloniki 2005. Prijevod: Dženisa Bužimkić, Lejla Nuhodžić Lektura: Hadžem Hajdarević Korektura: Fahrija Šulejić Prijelom i štampa: CPU Sarajevo Tiraž: 750 primjeraka CDRSEE Rapporteur to the Board for the Joint History Project: Costa Carras Executive Director: Nenad Šebek Director of Programmes: Corinna Noack-Aetopulos Bosnian Project Director: Dževdet Tuzlić Project Co-ordinator: George Georgoudis and Biljana Meškovska Bosansko izdanje štampano uz velikodušnu pomoć:

Current Copy based on the Original English Edition: Sponsors: The United States Department of State, the United States Agency for International Development (USAID), the German Ministry of Foreign Affairs, and the Stability Pact for South Eastern Europe.

Disclaimer: The designations employed and presentation of the material in this book do not imply the expression of any opinion whatsoever on the part of the publisher (Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe), nor on the part of the sponsors (the US State Department, USAID, the German Ministry of Foreign Affairs, and the Stability Pact for South Eastern Europe). This book contains the vienws expressed by the authors in their individual capacity and may not necessarily reflect the vienws of the CDRSEE and the sponsoring agencies. Copyright: Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe (CDRSEE) Krispou 9, Ano Poli, 54634 Thessaloniki, Greece tel.: +30 2310 960820-1, fax: +30 2310 960822 email: info@cdsee.org, web: www.cdsee.org ISBN: 978-9958-9304-5-4

c d s e e .N A S TAVA M O D E R N E H I S TO R I J E J U G O I S TO Č N E E V R O P E Dodatni nastavni materijali Čitanka 3 Balkanski ratovi Urednici izdanja: Valery Kolev i Christina Koulouri Urednica cjelokupnog projekta: Christina Koulouri Urednik serije na bosanskom jeziku: Enes Milak Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi. 2007. Solun CPU Sarajevo Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe w w w . . o r g Sarajevo.

.

............ Prijevozna sredstva u Albaniji početkom XX............................................................................................ 8................... 28 Prekomorske migracije iz balkanskih nacionalnih država.................................. 1901.......... stoljeća)................................................................... 26 Svakodnevni život na ulicama i pijacama......................13 Hronologija ........... 1913............................................................. prva decenija XX............................................................. 1897..................................................................................................................................-1912........................................................... 28 Grčki doseljenik u SAD Stiv Hadžis priča o svome životu ................................................................. stoljeća .................... 36 I-4......................................................................30 Tabela 6: Budžeti balkanskih država............... 32 Tabela 8b: Balkanski uvoz................................................................................................................... 7........... 11.......... 1867............... godinu ...... Solun ............................................... 25 Žene u Kastoriji.................................................................................................................. 1912......... Solun.......... Analiza bugarskih željeznica načelnika generalštaba bugarske vojske .................................................................................... 24 Monastir / Bitolj .........-1910...............................................-1912............................................................................................................................. Poljoprivreda u osmanskoj Makedoniji. 6...................... 37 Tabela 11: Nepismenost početkom XX........................... 30 I-2... .........................-1915........................................................... ............. ......................... 5.... 35 Ic..... 2.......................................................................... stoljeća ................ Jevrejske žene plešu............. i početkom XX......................................17 Prvo poglavlje: Ekonomije i društva ................................................. ...................................... stoljeća ................................................................................................. Porast balkanskog stanovništva............. 1860............................... ................................... 39 5 .................................................................................................................................................................................................................. – prvi balkanski film ...................................................... Predionica braće Sajas u Solunu ................................. 31 Tabela 8a: Balkanski izvoz.............. 26 Pijaca ovaca u Istanbulu .................................................... 1.................. 31 Sl....................................... godine..................................Sadržaj Uvod .......................................................................................................................... Telegrafi 1910........................................................................................ 38 Sl. 3........ s početka XX.23 Ia................................................. 32 Sl................... 25 Procjena broja stanovnika u evropskim pokrajinama Osmanskog carstva za 1911.................................................................................................................................................. Kultura ....... Tkalje............................. Atina 1911..................................................................................... Tabela 4: Sl..................................... stoljeća ................... Sl.............................................................24 Tabela 1: Sl.............................................36 Sl............................. ...... Ekonomija...................................................................... ............... 35 Sl................................ 34 I-3................. ................. 9.................................................................................................... 10............................................................. 30 Tabela 7: Struktura državnih troškova po glavi stanovnika u 1911............................ 33 Tabela 9: Balkanske željezničke pruge u upotrebi........... 39 Sl.............................................................. 38 Tabela 12: Osnovne škole i učenici (krajem XIX.................................................................................. 27 Pastiri u Epiru....... 4................................................-1911....................................................................................................................-1912............................................................... 1862.... 1898......................................................... 1878.............................. Tabela 5: I-1........................... Tabela 2: Sl......................................................... Ljudi .. 27 Etnička podjela stanovnika Istanbula........................... 24 Stanovništvo u gradovima i prijestolnicama balkanskih nacionalnih država.................................... Sat historije u ženskoj gimnaziji................. Avdela 1907... Tabela 3: Sl.............. 1901.............................................................................. Vila Alatini u Solunu............................ Jevrejski dječak opisuje svoje školovanje u Solunu .............. 29 Ib..-1911.. 34 Tabela 10.....................................................

..................... 46 II-5.................. 50 Tumačenje rumunskih interesa od strane profesionalnog historičara neposredno poslije II-10............ 43 II-1................ Iz govora člana Socijaldemokratske partije D................................................. 54 Cirkularno pismo ruskog ministra spoljnih poslova Sazonova ruskim diplomatskim predstavnicima u inostranstvu...................................... 48 II-9..................................... B............................................ Albanija brani Skadar i Janjinu od majmuna-Crne Gore.................................................. 1912.......................................................... Islamizam protiv kršćanstva B...... 16.................... Sl........................................... II-16................. 47 Tabela 14................................ prema opisu makedonskog revolucionara iz Velesa ................................... Balkanski savez prema Srpskoj socijaldemokratskoj partiji ... Rumunija pod teretom mandata evropske civilizacije .... 54 „Dobri monarh“ ......................................................... 47 II-8............................. „Istočno pitanje“ .............................................................................................. 55 Evropa i bijesna djeca (rumunska karikatura) ...................................................... .........................41 IIa........................................................................................... II-17........................... 15.................. 49 Sl....................... 54 Uloga velikih sila................ Pokretačke ideologije ... 1912....................................................... Izvještaj Socijalističke federacije Soluna poslat ISB-u................... – dan bugarskog napada na Srbiju ............... Turci i osmanizam .................................................................................................... 53 Krava muzara (osmanska karikatura................................................................. II-14................................. 56 Sl............. .................................... Novine vladajuće partije u Bugarskoj o srpsko-bugarskom sukobu oko Makedonije 1913............................................................................................... rumunski vojnik.................. 12.... Očekivanja srpskog vojnika ........................................................................................................................SADRŽAJ Drugo poglavlje: Politika ............................. 1909...........-1913..... 44 II-4................................................................................................................................................................................................ bugarskog pjesnika ............................................ 14........ 55 Članak u rumunskim novinama....... tigra-Grčke i zmije-Srbije .......... oktobar 1912.................................. II-12........ II-13............42 Karta 1: Nacionalne aspiracije balkanskih zemalja .................. II-15... Ljudski resursi za vrijeme balkanskih ratova 1912.......... 42 Sl.... 1913........................................ Osmansko carstvo i balkanski narodi C.. Ideologija žrtve. ....... Osjećanja seljaka kršćana prema Mladoturcima u osmanskoj Makedoniji .............................. Prikaz „Istočnog pitanja“ jednog francuskog historičara........................................ Iz govora lidera Srpske socijaldemokratske partije Dimitrija Tucovića na antiratnim demonstracijama 1912..................... Evropski koncept Divno strašilo za ptice.. 44 II-3............................................. karikatura E.......................... Muanovića (Beograd..................... 45 Sl....................................... 55 Podjela ratnog plijena .51 II-11..................... 1912........................................ ......................................................................... jun 1913..... Sl...................................... 18..............................) .......................................................................................... 17........................................ Lapčevića u Narodnoj skupštini 7................................. 55 Odlomak iz knjige jednog rumunskog političara .......... Rumunska karikatura.......... 51 A............ ....... Ideja o balkanskom savezu Ivana Vazova..................................................................................................... 46 A. 49 Sl......................................................................................................... 16...................................... Komite u oblasti Kastorija................................................................... II-7.. 1898.............................................. 18........ 44 II-2.......................................................................... (20) oktobra 1912................................................... 46 II-6................................................................................................ Izvještaj Centralnog komiteta Bugarske laburističko-socijaldemokratske partije (lijevo krilo) ISB-u.) ................................. ............. balkanskih ratova....................... stoljeća ............. 13..................... 42 Tabela 13: Suparničke statistike o Makedoniji................................... 6 ............................. 51 IIb............................................................. početak XX..

.......... maja (1............................................ 25.................................................................... Sl............ 29.................................... 28....... Sl. III-1..... Iz novina izdatih u Bostonu B.......................................................... II-20.................................. rumunska karikatura ................. Sl.......................) ............................................................. 5............... III-2............. 27.......................................... 21........ 68 Bugarski car Ferdinand na ruševinama tvrđave u Kavali ........................................ III-3................................66 Sl.. Sl................................... oktobar 1912.......................................... 70 Srpski vojnik pomaže turskoj djeci .................... 61 Proklamacija crnogorskog kralja Nikole......................................... Daneva o rumunskoj invaziji na Bugarsku ......... 1912............................................... oktobra 1912.... 26................. Sl................ 62 Članak u rumunskim novinama kojim se žele objasniti razlozi i ciljevi rumunskog napada na Bugarsku ........ 59 A........................................................ II-22...... 27......................................................... 71 7 ............. oktobra 1912.................................. 19...................... 1912...... 5.................................... ................ 23............................ 69 Grčko-bugarsko „bratstvo“.. 62 A................................ II-26................ II-19...................... o objavi rata Osmanskom carstvu.................................. ........... 58 Očekivanje rata u Srbiji............................................................... .. 24......... 8.......... potpisanog 19......... 70 Turska djeca pozdravljaju srpske vojnike..................................... juna 1913.. 56 Saopćenje Đorđa I........................................................................................................ ............................................... Hoćemo rat B....................... 5............... ............ II-29.......65 IIIa................................................. ............. kralja Grčke............................. (grčka litografija) .......................................................... Očekivanje i objava rata ............................................................................ oktobar 1912................ II-21...... juna) 1913......................................................... III-4............................... II-28................................ Sl......................... 60 Crnogorci se raduju objavi rata.................. 63 Treće poglavlje: Društva u ratu ....................................... ............................................................................ 20............................................ II-23.................................. 61 Novinsko i javno mnjenje u Rumuniji pred rumunsku invaziju Bugarske u Drugom balkanskom ratu ....................................... 5....... 70 Riza Nur objašnjava uzroke osmanskog poraza ..................... ....... 67 Grčka vojska zauzima Solun ...............56 II-18... II-24.................................... 62 Izjava bugarskog premijera St................................ 57 Putovanje iz zadovoljstva (osmanska karikatura.......................................... 67 Posljednji pozdrav (Kumanovska bitka) .................................. 66 Opis pobjede srpske vojske kod Kumanova .. Sl...... Iz novina izdatih u Sofiji Ispraćaj – u Sofiji i u Istanbulu ............................................ Neočekivanje rata u Osmanskom carstvu..................................... II-27............................................. Ogromna masa svijeta Hora – rumunski vojnici igraju tradicionalno rumunsko kolo na putu za Bugarsku ..... 8....... 59 Jedan Bugar opisuje narodno raspoloženje pred rat .................. II-25............................................. II-30.............................................................................................................................................................. oktobar 1912.....BALKANSKI RATOVI IIc.......... 57 Proglas komandanta Istočne turske armije Abdulah-paše vojnicima.............................................................. Ratni frontovi ..................................................................... 56 Manifest bugarskog cara Ferdinanda o objavi rata Osmanskom carstvu............................................................................................................................ 60 Dijelovi iz sporazuma o savezu između Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije...................................................... 67 Prijestolonasljednik Grčke ulazi u Solun ........................ oktobar 1912...................................... Sl......... 22............ Bugarska vojska ................................................................................. jula 1913.................. 61 Proklamacija grčkog kralja Konstantina........................................ 21........................................... 59 Odlomci iz dviju novina izdavanih na albanskom jeziku u inostranstvu koji iznose dva različita stava o Prvom balkanskom ratu............................. 58 Balkan protiv tiranina.................................................................. Sl...................................................................................... Sl..........................................................................................

....................... 30..................................................... 35.................. 82 Bugari dijele hljeb izgladnjelim stanovnicima Edrena ..................................... rumunska karikatura 1913.......... IIId................... 36. Iza linije fronta ............................................. 82 Gladna sirotinja opsjeda bašču italijanskog konzulata.. 80 Bugarska egzarhija pokušava preobratiti bugarske muslimane u kršćane ................. koji ilustruje situaciju u srpskoj vojsci......................... oktobar 1912............ III-19............................ 75 Češki ljekar dr............... prema opisu italijanskog novinara ....... 33. 77 Grčki logor kod Ksantija................................ III-13................. 83 Opis Istanbula jednog francuskog novinara ............ ..... 75 Izet Fuad-paša opisuje oskudicu u hljebu u turskoj vojsci.... Od planine Starac do Bitolja: Dnevnik jednog obveznika Dunavske sanitetske kolone (Kumanovska bitka)............................ III-23...... 82 III-18................ B........................ Skadar ....... 85 Situacija u Skadru za vrijeme opsade grada. 77 Moral u bugarskoj vojsci..................................................... III-14................. III-17................... 74 Patnje konja................................................. 71 Izvještaj francuskog vojnog atašea u Sofiji o tome kako je tvrđavu u Edrenama osvojila bugarska vojska .... 38............................... prema priči turskog poručnika....................................................... grčkog dobrovoljca .................79 Pismo Ipokrata Papavasilijua svojoj ženi Aleksandri ................................. III-22.................................................................................................................................................... 79 Karnegijeva fondacija za međunardni mir komentira „paralelne“ gubitke poslije spaljivanja sela i egzodusa ljudi ................................................. III-16..................... Sl..... III-11............................ Sl......................... Sl....................................... 1913................................. III-12...................................................................... 39... Sl.................. III-15..........................................................................SADRŽAJ III-5........................................................................... Podjela pomoći porodicama vojnika mobiliziranih u rumunsko-bugarskom ratu.................................................................................... 85 Na Cetinju – žene.................................... 77 Odlomci iz dnevnika Vasilisa Surapasa............................................................... 37.............. III-6............ 8 ......... U novembru 1912.......................... Život na frontu...................... III-9....................................................................................83 III-24............................................ Opis Beograda jednog hrvatskog dopisnika . 78 Susret turskih i crnogorskih vojnika u Skadru poslije predaje grada ................................... analiza bugarskog načelnika generalštaba mnogo godina poslije rata ........................................................................................................ U martu 1913................................................................................................................................. 76 Odlomci iz sjećanja rumunskog vojnika................................... 72 Edrene su pale! – članak u rumunskim novinama ...... 73 Namirenje tursko-bugarskog sukoba......... III-10.......................................................................................................................... 74 Stanje bugarske vojske u Trakiji..................................................... 80 Bugarski konvoj Crvenog križa ............... Major Milovan Gavrilović opisuje kako je zarobio Šukri-pašu ................................................. 32...................................................... Jan Levit u krugu bolnice Srpskih sestara ...................................................................... 77 Iz sjećanja rumunskog oficira o prelasku pontonskog mosta na Dunavu kod Korabije ........................................................................... 31...... Sl................................................................................ 74 Transport ranjenih vojnika iz solunske luke ... 75 Hrvatski ljekar iznosi svoja osjećanja poslije posjete bojištu kod rijeke Marice ................ III-25............................... III-21............................................................................................................................... 81 Zvanična osuda nasilničkog postupanja bugarskog generalštaba ................................................... 79 Ruševine Sera .... III-7.......... Sl............................................................................... ... Sl........................................................................... Sl............................................................................. Paralelni rat ................................. 84 A............................................................ djeca i ranjeni vojnici ......................................... 73 IIIb......................................... III-26..................................................................... Sl.................... III-20................................... 80 Borba muslimana................................ 34.............................. 86 Sl........................................................................................................................................................ 81 Razaranja uzrokovana ratom u selima oko Skadra i agonija stanovništva koje pokušava naći „opravdanje“ za svoju patnju – prikaz Meri Edit Daram .... opis jednog Francuza ................ 78 IIIc.....................................74 III-8............................................................

................. Sl.............................. organizovan radi prikupljanja pomoći za ranjenike . Srpska žena .... prema priči rumunskog oficira..... od juna 1913............................................................................................. oktobar 1912............................................................................................................................................ .......... 89 Djeca kao bolničari u Podgorici .................................................... 1912................................................................ 14........................ 96 Grčki i srpski diplomati i vojni predstavnici na Kajmakčalanu raspravljaju o utvrđivanju granica poslije podjele Makedonije ............................ III-33................ 46.......................................... Sl.............................. 47......................... IV-4...... III-30.......................... Sl..... Sl........................ 88 Djeca se igraju rata u Vranju...................................................................................................................................................... zagrebački dnevni list.......... .......................................................BALKANSKI RATOVI III-27......................................................................................................... 50......... Valona....................................................................... 94 Telegram predsjednika albanske privremene vlade ministrima spoljnih poslova Crne Gore....... Odlomci iz knjige „Rat na Balkanu 1912-1913“............................................................................. Bugarske i Grčke.............................. 41.............................................................................. 91 Reklama za mlijeko u Grčkoj ................... Balkanske pokrajine Osmanskog carstva ....... 1913..................... Sl................ 42................................. 87 Turkinje nude svoje usluge bolničarki u Istanbulu..............97 IV-8...... III-31. 1912............................. novembra 1912........... u Ljubljani.................... 90 Kiparski dobrovoljac u balkanskim ratovima........................................................ 40................................ Sl........... Sl........ 48........................................................................................................................ ......................... IV-6... .................................... Sl............................. 95 Opasnosti razgraničenja Albanije po svjetski mir – francusko viđenje ............................... IV-10....... Sl................................ 87 Turci i Jevreji u Beogradu za vrijeme Prvoga balkanskog rata ................................................. Sl................................ 94 Albanski ustanici iz Mirdite spremni poći u rat protiv turske vojske........ . 97 Slovenačko viđenje situacije u Makedoniji ......................... 88 Djeca se igraju rata u Beogradu............................................................ III-29........ 92 Četvrto poglavlje: Frontovi i posmatrači ........ IV-5....................... 44.......................................... nudi svoje usluge bolničarke i govori o svojim iskustvima ............................................ 99 9 ........ 1912........... 86 Srpkinje vježbaju gađanje iz puške.......... IV-11................ IV-9.............. 91 Bugarski mljekar u Istanbulu ......................... 87 Incident između bugarskih građana i naoružanih rumunskih vojnika u bugarskoj kafani........ Sl............................. IV-3............... 29................. Odluke o stavu Albanije u slučaju Balkanskog rata............................. 95 Zvanična poruka austrougarskog konzula poslata ministarstvu spoljnih poslova AustroUgarskog carstva........................................................ oktobar 1912.. IV-7..................93 IVa................................. Teritorije Austro-Ugarske ....................................................................... 96 IVb..... 89 Srpski ženski odbor Crvenog križa u New York-u.............................................. pripadnica više klase..................................... Slovenija................................................................................. 45...................... upućeno „vladama i društvima savezničkih balkanskih država“ ........ III-32............................. august 1912.................. ......................................................................................................................................... 49.................. 30........ 90 Dobrovoljci i novčana pomoć s Kipra ........................................................ Srbije....................................... 10............... 95 Memorandum grupe makedonskih intelektualaca koji žive u Sankt Petersburgu....................................................................................................................................................................................... 96 Francuski novinar o ideji autonomije Makedonije............................... Sl...... novembra 1912............. 93 Herbert Adam Gibons o skadarskom otporu ......... 98 Obzor................................... III-34........................................ 86 Grkinja................................................................. IV-2............ 98 Hrvatska karikatura ............................... 94 Prije napuštanja Skadra: crnogorska majka sa sinom na grobu svoga muža i njegovog oca......................................................... 51.......93 IV-1............................................. objavljene 1914.... 89 Akcije za prikupljanje novca za „južnoslavensku braću“ u Hrvatskoj ................................................ Srbija ......................................... III-28............. 43.................................. (prije Balkanskog rata) .......... 87 Bolničarke s pacijentima............................ 99 Pokrajinska habzburška vlast uvodi posebne mjere u Bosni i Hercegovini........

................... 55........... Promjena imena gradova: Uskub u Skoplje ........ i Sl..107 Vb....................... oktobra 1913............................................. 59........................................................................ Ekonomske posljedice po Solun......... 18....................................... Izbjeglice ........................................................................... prema opisu Socijalističke federacije Soluna.......................105 V-4...............108 Tabela 16: Gubici u balkanskim ratovima ........................................................................................................107 V-7..............................................................111 Tabela 17: Balkanski doseljenici u Tursku ............................. Srpska vojska u Bitolju ......................................................107 V-8.......................................... 1914.................... Posjledice balkanskih ratova po Rumuniju viđene očima rumunskog historičara Konstantina Kiritescua .............. 54............................................................... Radoslavova na 17................................................................................................................................................ Članak u rumunskim novinama o reakcijama naroda upravo pripojene južne Dobrudže kao rezultat Drugoga balkanskog rata .. Bugarski nacionalni interesi ........ Muslimanske izbjeglice u Solunu..............................................................105 Sl......... sjednici Narodne skupštine ...............................................................106 V-6.......113 10 ..........................110 Sl...................... Finis Turljuiae? (Da li je Turska gotova) – komentar francuskog novinara.................................................................101 Karte 2 i 3: Teritorijalne promjene na Balkanu.......................................................................................................................................110 V-10........................................................................................... 1913................................................................................. Odlomak iz članka u bugarskim novinama......100 Srpski dobrovoljci u Bosni i Hercegovini .............................................................................................................................................................................100 Peto poglavlje: Poslije rata ........................... Ideološke posljedice.....112 V-14.............................................................103 V-3............................................ ............................. Iz govora Jovana Skerlića.......... Londonski i Bukureštanski mirovni sporazum.............................................103 Sl..................................................................................................................................105 Sl...............112 Vc...............106 V-5..........104 Sl.............................113 V-15.... .............................................................. 58.................. Socijalno-ekonomski rezultati ...................................................................................................................................................................................................................................108 Sl......................... 52..................................................103 V-2............................. 26................................................ 57.........................101 Va..................................................................................... februara 1913............................................................................... .............................................................. Ograničavanje dobrovoljačkog pokreta u Bosni i Hercegovini .. maj 1913.................... Zastave velikih sila na skadarskoj tvrđavi............................ Broj i smještaj izbjeglica u Bugarskoj................... Bukureštanska mirovna konferencija – rumunska karikatura ............................................ juli 1913................................................................110 V-11................................................. Veličanje Balkanskog rata – rumunska karikatura ....................................... Političke posljedice...........SADRŽAJ IV-12................................................................................................................................................................... u jesen 1912........................................................................................ Martulkovljevo sjećanje o prvom susretu srpske vojske i građana njegovoga rodnog grada Velesa........................101 Tabela 15: Područje i populacija balkanskih država prije i poslije rata...................................... ........... Gubici srpske vojske u balkanskim ratovima ........... IV-13... Nova Srbija – rezultati popisa stanovništva ........... Prvi svjetski rat: drukčiji rat.......................................................111 V-13..............111 V-12.................106 Sl................................................................................................... prema izvještaju premijera V......................... 56................................................................... ........................ Srpski kralj Petar obećava jednaka prava svim narodima različitog etničkog porijekla koji žive na teritorijama pripojenim Srbiji .... pisca i narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Srbije........................................................................................ Oslobođenje porobljene Grčke (grčka litografija) .....................102 V-1.....................................109 V-9..................... 53.......................................... Iz čitanke za peti razred osnovne škole....

Bibliografija .. poznatog hrvatskog pisca..........116 V-21.................................. Oblast Kilkis poslije balkanskih ratova ................. D............................. u kojem on govori o svome bolu zbog sinovljeve smrti .........................................................121 11 ..................... V-16...........................................113 Kritički komentar na grčke udžbenike...... iz izjveštaja pedagoga i pobornika narodnog jezika........... Odlomak iz sjećanja Mihaila Madžarova............. Strah – roman Nekatija Kumalija o naslijeđu balkanskih ratova..........................115 V-19............................ u kojem on govori o svome bolu zbog izgubljenih srpskih prijatelja ..................................................................................................114 V-18........... Susret s jednim Bugarom V-22..................... Radikalizacija nacionalnih osjećanja u Bugarskoj...... Glinosa.......................................................................... Osjećanja Turčina Iboš-age B.............................................................................................................................................................................................. 60............... Komentar Antuna Gustava Matoša....117 Karta 4: Jugoistočna Evropa poslije balkanskih ratova ..............115 V-20............... poslije poezije Ivana Vazova ............ ......................................................................................................................................... bugarskog političara iz Narodne partije................................119 Sl..........113 V-17.......................... napisan 1926......................BALKANSKI RATOVI Naslovna strana čitanke za peti razred osnovne škole ........................................................................................................................................................ Rezultati ratova viđeni od strane Međunarodne komisije za istraživanje uzroka i načina ratovanja u balkanskim ratovima.....116 A...................................

.

došlo je vrijeme da konsoliduju svoje nacije. balkanski ratovi su iz različitih razloga bili dio jednoga šireg okvira u koji je spadao i Prvi svjetski rat za Srbiju. grčkoturski rat 1897.Uvod Balkanski ratovi 1912. Reforme i autonomija morale su biti provedene i u drugim evropskim zemljama Visoke porte: u Albaniji. Sistem dva antagonistička 13 . U zemljama kao što su Bugarska i Turska. a za Grčku rat u Maloj Aziji. Korijeni balkanskih ratova leže u posljedicama Rusko-turskog rata 1877.-1913.-1878. Motivacija za ovo varirala je od etnografskih. Ipak je glavna tendencija u historiji balkanskih zemalja bila miran razvoj i modernizacija. u širenje komunikacionih mreža s naglaskom na željeznicu i izgradnju puteva. koje su sve. dobile nove teritorije i stvorivši kneževinu Bugarsku i autonomnu pokrajinu Istočnu Rumeliju. ratnim „pobjednicama“. a ono je postalo glavni cilj spoljne politike svake od njih. i 1878. aneksija Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske i proglašenje nezavisnosti Bugarske 1908. stoljeća situacija u Evropi doprinosila je ovakvom razvoju događaja. dok je Austo-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu i Novi Pazar. Njih su podržavali svi građanski i iredentistički pokretači. To je stvorilo duh nadmetanja i progresa. Najefikasniji instrumenti ove politike državnog nacionalizma bile su miletske škole. a neke su i danas predmet naučnih. Na mnogim mjestima gde su stoljećima živjeli ljudi različitih nacionalnosti.. U Srbiji i Grčkoj. Posljedice tog nastojanja bile su sljedeće krize: ujedinjenje Istočne Rumelije i Bugarske i kao njegova posljedica srpsko-bugarski rat 1855. Makedoniji. trauma poraza pokrenula je traganje za „odgovornostima“.. Epiru itd. komunalne strukture u osmanskim pokrajinama u Evropi i sukob između Vaseljenske patrijaršije i Bugarske egzarhije. geopolitičkih i ekonomskih realnosti do historijskih i kulturnih prava.-1878. stoljeća. socijalno-ekonomskom i kulturnom razvoju.. Međutim Berlinski mirovni sporazum je doveo do niza sukoba i napetosti među balkanskim narodima. Tokom prve decenije XX. Sredstva korištena u tu svrhu bila su narodno obrazovanje. Kipar je bio prepušten britanskoj administraciji. koji je obilježio kraj „istočne krize“ 1875. Duh nacionalizma dominirao je svakim događajem i procesom. . imaju izuzetan značaj za historiju jugoistočne Evrope XX. kao i još neke manje tenzije. jedne od najvećih kriza u historiji takozvanog „Istočnog pitanja“. postepene propasti sultanovog carstva i nacionalnih oslobodilačkih pokreta balkanskih naroda za uspostavljanje nacionalnih država.1912. Istovremeno. Rumunije i Srbije. a identifikacija „uzroka“ rata imala je politički cilj. Krizu između 1875. nacionalne vjerske zajednice. Nacionalna kultura bila je jedna od glavnih oblasti modernizacije i nadmetanja i tu je država djelovala kao ključni graditelj nacionalnog identiteta. godine riješile su velike sile na Berlinskom kongresu proglasivši nezavisnost Crne Gore.. a najviše na račun Osmanskog carstva. ustanak u Makedoniji 1903. Balkanske zemlje su se u svakom pogledu suočavale s integracijom u Evropi. kao i Grčka. sve balkanske zemlje su se trudile osigurati svoju egzistenciju stvarajući perspektivu za dalje širenje svojih teritorija na račun susjeda. pa i javnih rasprava. ustanak Albanaca 1910. vojna služba. u razvoj industrije i aktiviranje unutrašnjih i spoljnih trgovačkih veza. jer se pri stvaranju novih granica nije držao etničkih principa. nacionalni praznici i proslave. To pitanje sastojalo se od tri glavna elementa: diplomatske borbe između velikih sila oko uticaja nad osmanskim teritorijama. taj sporazum je bio neprovediv.. Nijedna balkanska zemlja nije postigla nacionalno ujedinjenje unutar svoje države. Historiografije zemalja učesnica u tim ratovima nude nam protivurječna tumačenja koja su različita ne samo između tih zemalja već i unutar njih samih. Kako su balkanske zemlje gradile svoje nacionalne države.. Ulagani su napori u uspostavljanje modernih liberalnih ustavnih institucija i političkih sistema. Njihove dugoročne posljedice decenijama su se osjećale u političkom.

Podjela dobitka među državama postala je veliki problem koji je doveo do raspada Balkanskog saveza. ali je kasnije. Sve je bilo spremno za rat. aprila 1913. snažno je uticao na međubalkanske veze. na konferenciji u Sankt Petersburgu pristala ustupiti grad Silistriju. a maja iste godine sličan pakt između Grčke i Bugarske. s idejom da se iskoristi u predstojećem svjetskom ratu. godine potpisan je mir. dok je Bugarska ratna mornarica uradila isto u Crnom moru. To je dovelo do državnog udara u Istanbulu. Preuzeli su inicijativu i zatražili reforme od osmanske vlade kao i autonomiju u Albaniji i Makedoniji. predskazao je radikalnu promjenu u ravnoteži sila na Balkanu. Turski nacionalizam organizacije „Jedinstvo i napredak“ ojačao je kršćansko neprijateljstvo.. Antanta i Centralne sile. Hios i Samos u istočnom Egeju. dok je bugarska vojska zaposjela Edrene.. sjevernu Albaniju i dio Makedonije. jula su zahtijevali raspuštanje osmanskog parlamenta u roku od 48 sati. gdje su ambasadori velikih sila zasjedali razrađujući uvjete mira. do kraja prve faze rata. balkanski saveznici su pobjeđivali. Saveznici su dobili sve osmanske teritorije u Evropi zapadno od linije EnosMidija i ostrvo Krit. interesi balkanskih saveznika osujetili su taj plan. a 30. Italijansko-turski rat 1911. albanski ustanici su porazili tursku vojsku. Albanski ustanak 1911. A prava podjela ratnog plijena tek je predstojala. početkom oktobra 1912. koja je nastavila rat zauzimajući ostrva Lemnos. gdje se teritorijalno razgraničenje pokazalo gotovo nerješivim problemom. srpska i crnogorska vojska su zauzele Kosovo. Bugarska vojska se približila Istanbulu i Solunu. kao i egejska ostrva zajedno s Kritom. Augusta 1912. grčka vojska je ušla u Solun i držala pod kontrolom Epir i dio Makedonije. udaljujući od sebe jedini narod tradicionalno lojalan režimu. Udvostručile su svoje vojske i nabavile novo naoružanje iz Evrope. Vlada je sredinom januara 1913. crnogorska vojska je zauzela utvrđenje Skadar. u Londonu. Bugarska je u početku to odbijala. Dok je podjela između Srbije 14 . zahtijevali su sve više teritorija. ali da ona sama ne izgubi nijednu teritoriju.-1912. počeo je rat usprkos naporima velikih sila da ga odlože. „Jabuka razdora“ bila je Makedonija. Grčka ratna mornarica je paralizirala osmanske komunikacije u Egejskom moru. prekinula pregovore i obnovila neprijateljstva.. Velike sile. Sredinom jula 1912. Kad je Porta to odbila. koji se završio italijanskim zauzećem Libije i Dodekaneza. Prije košmarne podjele među susjedima – što je bila moguća perspektiva i za Albaniju poslije osmanskog poraza u italijansko-turskom ratu – albanske vođe su se odlučile na veliki ustanak radi osiguravanja svoga autonomnog položaja. Pod stalnim pritiskom Antante. Druga faza rata trajala je gotovo tri mjeseca. naoružani svim mogućim argumentima.UVOD vojna bloka. i dalje napredujući prema južnoj Albaniji. a najviše Rusije. Krajem novembra potpisano je primirje. Osmanske protivnapade u istočnoj Trakiji odbila je bugarska vojska. Mirovni pregovori započeti su u decembru 1912. Porta je predložila da Makedonija i Albanija dobiju autonomiju. Međutim.. postignut je usmeni dogovor između Bugarske i Crne Gore. maja 1913. Februara 1912. a grčka utvrđenje Janjinu. Albance. Novi Pazar. Lezbos. i permanentna nestabilnost u evropskim osmanskim teritorijama još više su požurivali balkanske političare. Sporazum koji su predložile velike sile bio je sličan prijedlogu saveznika. ali bez Grčke. Rumunija je zahtijevala nadoknadu u južnoj Dobrudži. postala je vrlo popularna ideja o stvaranju balkanskog saveza koji bi riješio zajedničke probleme svih balkanskih zemalja. godine potpisan je pakt o savezništvu između Srbije i Bugarske. Do početka novembra. Balkanski saveznici su pokušali dobiti sve evropske osmanske teritorije zapadno od linije Enos – Midija. bile su zabrinute za sudbinu Albanije.. Ratni budžeti vlada zemalja jugiostočne Evrope iznosili su trećinu državnog budžeta. Svi balkanski državnici. godine. naročito Italija i Austro-Ugarska. dok su susjedne balkanske zemlje imale druge ambicije u istoj regiji. Pokušaji da se Rumunija uključi u Balkanski savez ostali su bezuspješni. Savez je sklopljen pod strogim nadzorom zemalja Antante. Trka u naoružavanju i militarizam postali su glavna odlika i društava jugoistočne Evrope. Raspad Osmanskog carstva ubrzan je poslije Mladoturske revolucije 1908. Mirovni pregovori u Londonu su obnovljeni i 17.

Bugarska je uzela pirinsku Makedoniju i zapadnu Trakiju. ljudi su u zajedničkoj patnji uspostavljali veze preko borbenih linija. I Osmansko carstvo je podiglo vojsku protiv Bugarske. ovoga puta protiv bivših saveznika. Mirovni ugovori potpisani u Bukureštu i Istanbulu donijeli su novi teritorijalni sporazum u jugoistočnoj Evropi. Narodne priče su izbrisale lična sjećanja i osjećanje zajedništva među susjednim zemljama. Cilj ove historijske čitanke jest raskid s tradicionalnim načinom prezentiranja balkanskih ratova u školama i na univerzitetima kao pretežno političkih događaja u kojima su glavne figure kraljevi. koja opisuje početak raspada Osmanskog carstva. Rumunija je uzela južnu Dobrudžu. juna 1913. sjedinila se s novom traumom koju je izazvao Prvi svjetski rat. pod unakrsnom vatrom. ona 15 . oni su igrali značajne uloge. balkanski ratovi su sobom donijeli mržnju. Srbija izlaz na more i Bosnu i Hercegovinu. Čak i u rovovima. a Rumunija ih je podržala. pobjede i poraze ima malo veze s realnošću. sumnju i strah među balkanske narode. godine potpisale pakt o savezništvu i postigle opsežan teritorijalni sporazum. Grčka je dobila Epir i egejsku Makedoniju. jačajući ideju nacionalne solidarnosti i zajedničke sudbine. Grčka je zahtijevala ostrva u Egejskom moru. ali u vojnim operacijama su sudjelovali niže rangirani ljudi. Nijedna zemlja nije bila potpuno zadovoljna novim granicama. Istovremeno.BALKANSKI RATOVI i Grčke bila lakša. U balkanskim državama opozicione partije bile su ekstremno radikalne i zahtijevale su novi rat. Upoređivanjem različitih savremenih i modernih stanovišta izbjeći ćemo iluziju „monolitne“ historije u kojoj se relativnost „istine“ vidi kao prepreka za razumijevanje prošlosti. Grčka i Srbija su 19. Bugarski car Ferdinand je 16. Novi Pazar i vardarsku Makedoniju. a koja je bila posebno izražena u Osmanskom carstvu i u Bugarskoj. smatra „homogenim“. Drugo. a Rumunija je bila zainteresirana za Transilvaniju i Besarabiju. Ratovi su na tom temelju razvijali nacionalne osjećaje i nacionalni identitet. U tim teškim vremenima bilo je mnogo okrutnosti i zvjerstava. a ratovi su uticali na svakodnevni život cijeloga društva. Decenijama su je prenosile izbjegličke porodice i tako uticale na zajedničko sjećanje svih balkanskih naroda. mada je u Osmanskom carstvu. Naša ideja je pokazati razne vidove rata i način na koji su ih doživljavale različite grupe ljudi širom jugoistočne Evrope. Ove aspiracije su oblikovale politiku balkanskih država u vrijeme izbijanja Prvoga svjetskog rata koji je počeo na Balkanu i koji su mnogi savremeni historičari smatrali novim balkanskim ratom u koji su se ovoga puta umiješale i velike sile. Ovu historijsku čitanku treba čitati uporedo i paralelno s ostalim trima čitankama. Crna Gora je htjela Skadar. Prvo. Crna Gora je pripojila sebi neke susjedne teritorije. Taj uporedni pristup će nam pomoći razumjeti različito gledanje na historijske procese. Srbija Kosovo. Počeo je Drugi balkanski rat. Psihološka trauma ratova koji su u svakoj od zaraćenih zemalja trajali dugo. po definiciji. Poslije više od mjesec dana žestokih borbi. Osmansko carstvo je povratilo istočnu Trakiju. ali i mnogo humanosti i solidarnosti. jer su i obični ljudi u pozadini živjeli teško i u stalnom strahu da će izgubiti svoje najmilije. u Bugarskoj i u Albaniji nezadovoljstvo bilo najveće. Balkanski ratovi su stvorili novu situaciju na Balkanskom poluostrvu. aspiracije Bugarske bile su horizontalne. Pokušaj Rusije da se održi još jedna konferencija balkanskih predsjednika vlada u Sankt Petersburgu u cilju rješenja teritorijalnih sporova bio je zakasnio i bezuspješan. maja 1913. Srbija i Crna Gora objavile su rat Bugarskoj. Uobičajena predstava da rat predstavljaju samo bojišta. uzimajući u obzir ne samo drukčije pozicije država i naroda već i različite trendove unutar jednog društva koje se. Naravno. ministri i generali. presijecajući grčke i srpske okupacione zone. ljudi koji su u svakodnevnom životu bili civili. Grčka. stvarajući neprijateljsku sliku. naredio generalu Savovu da izvrši napad na srpske i grčke linije fronta u Makedoniji. ona je dodatak Historijskoj čitanci 1. velike sile su opet intervenirale i zaustavile vojna djelovanja. Albanija je proglašena nezavisnom državom.

najzad. 16 . koja prati proces stvaranja država u jugoistočnoj Evropi. može se koristiti kao tačka upućivanja na ostale tri radi boljeg razumijevanja fenomena rata i ratnog iskustva u XX. stoljeću. I. koja pokriva Drugi svjetski rat. Historijska čitanka 4.UVOD se preklapa s Historijskom čitankom 2. Balkanski ratovi su bili važna epizoda u konsolidiranju balkanskih nacionalnih država i u kulminaciji suprotstavljenih nacionalizama.

maj 19. Mirovni sporazum između Italije i Osmanskog carstva potpisan u Ušiju Porta odbacuje ultimatum i prekida diplomatske odnose s Bugarskom. Osnivanje 70 malih grupa aktivista VMRO-a u Sofiji za izviđanje i sabotaže u Makedoniji i Trakiji Tajni vojni pakt između Bugarske i Grčke Osnivanje Makedonsko-edrenskog VAD-a (dobrovoljačkog odreda) od izbjeglica generala Petra Darvingova – oko 14. juli 15. Srbija) Porti: neodložna autonomija Makedonije prema Berlinskom mirovnom sporazumu. august (oko) 15. Makedonija. 16. Vanredno stanje i opća mobilizacija objavljena u Turskoj i u balkanskim zemljama (18. Mjesec ljeto sredina jula Događaj Oživljavanje albanskog nacionalnog pokreta Napad Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO) u Štipu. Osmanske protivmjere razjaruju balkanske kršćanske države. da albanski vojnici služe samo u toj pokrajini. da svi Albanci imaju pravo nositi oružje). Janjina i Bitolj budu ujedinjeni u jednu pokrajinu. Osmanske protivmjere podstiču početne razgovore između Bugarske i Srbije.-27. septembar 22. septembar 26. septembar 23. Crnom Gorom i Srbijom. da albanski bude jezik administracije i obrazovanja. Crna Gora.600 učesnika 16. oktobar 3. maj 21. septembar 17. Albanski pobunjenici zahtijevaju raspuštanje Osmanskog parlamenta u roku od 48 sati i uručuju zahtjev za autonomiju (da vilajeti Skadar. 17 . Italija objavljuje rat Osmanskom carstvu zbog pripajanja Libije. Crna Gora pristaje da zarati protiv Porte bez provokacije. Napad VMRO-a u Kozani. oktobar Crnogorska vojska započinje ratna djelovanja protiv Porte. septembar 2. Grčka.BALKANSKI RATOVI Hronologija Godina 1911. septembar 1912. Kosovo. Tajni bugarsko-grčki mirovni sporazum o odbrambenom savezu Italija preuzima ostrva Dodekanez. Srbije i Crne Gore: Bugarska daje vojni zajam Crnoj Gori i plaća crnogorsku vojsku u vrijeme rata. Srpska vlada izdaje tajno uputstvo broj 5669 svojim ambasadama da djeluju u cilju pripajanja Ohrida i Prilepa Srbiji. ali pokušava popraviti odnose s Grčkom. septembar 18. Makedonija. Usmeni sporazum između Bugarske. juli 30. Ultimatum Balkanskog saveza (Bugarska. septembar).

7. oktobar 28. a bugarska Rilska divizija popodne. a Druga bugarska armija opkoljava Edrene. Kumanovo.-25.-13.-15. oktobar 17. oktobar Događaj Osmansko carstvo objavljuje rat saveznicima. oktobar 27. 13. Primirje između saveznika i Porte. Početak vojnih djelovanja.-20. oktobar 19. novembar 20. Veles i Štip u Makedoniji. Sljedećih dana Bugarska. ali kralj Ferdinand I primorava bugarsku vladu da zanemari taj prijedlog i prikrije ga od saveznika. Početak pokrštavanja Pomaka u Rodopima. novembar 4. oktobar 1. oktobar 8. oktobar 29. oktobar 16. Prva i Treća bugarska armija vrše neuspješan napad na osmanski odbrambeni front kod Čataldže Deklaracije Centralnog komiteta VMRO-a protiv srpskih i grčkih aktivnosti u Makedoniji Uvođenje bugarske administracije na novim teritorijama Makedonsko-edrenski dobrovoljački odredi porazili osmanske snage u zapadnoj Trakiji. zauzimaju Lozengrad. novembar 9.-9. Makedonsko-rumunsko društvo vrši pritisak na vladu da nešto preduzme. Bugarska vojska zauzima Istočne Rodope i zaustavlja osmansku kontraofanzivu (15. Grčka odbacuje primirje i nastavlja vojna djelovanja u sjevernom Epiru. oktobar 9. Prva i Treća bugarska armija probijaju prvi osmanski odbrambeni front Eskipolos – Petra. Početak spora oko Soluna Porta traži primirje u Sofiji. novembar 14.HRONOLOGIJA Godina 1912. novembar 18 . Mjesec 4. oktobar 15. Grčka.-20. novembar 18.-5. oktobra) ujutro. Grčka vojska dobija bitku kod Sarantaporosa.-10. novembar 4. Misija zvanične bugarske crkve poslana u decembru. Crna Gora i Srbija (7. oktobar). Rumunija objavljuje neutralnost.Bunarhisara Grčka vojska dobija bitku kod Janice U Rumuniji formirana nova vlada na čelu s Tituom Majoreskuom Grčka vojska ulazi u Solun (predat 27. oktobra srpska vojska zauzima Skoplje. oktobra) objavljuju rat Porti. Uvođenje srpskog administrativnog sistema na novim teritorijama u Makedoniji i na Kosovu Prvo bombardovanje iz aviona u historiji ratovanja – bugarska avijacija bombarduje edrensko utvrđenje Prva i Treća bugarska armija šrobijaju drugi osmanski odbrambeni front kod Lile Burgas .

Bugarska tajna misija u Istanbulu radi separatnog mira s Osmanskim carstvom Grčko-turska pomorska bitka kod Lemnosa Bugarsko-rumunski protokol u Londonu za korigiranje teritorija u Dobrudži. Na dan Božića Porta se povlači iz pregovora. mart – 26. mart 18. januar 26. februar 5.-17. april 10. sa nekoliko izuzetaka. januar 21. Londonski mirovni sporazum Grčko-srpski sporazum u Solunu 19 8. Crnogorska vojska zauzima utvrđenje Skadar.BALKANSKI RATOVI Godina 1912. Grčko-turska pomorska bitka kod ostrva Eli Londonska mirovna konferencija. februar 21. april 22. feb 5. Nacionalni kongres u Valoni proglašava nezavisnost Albanije. Porta predlaže da se dadne autonomija Makedoniji i odbija predati teritorije. maj 17. Mjesec 20. velike sile vrše pritisak (nota od 4.-21. mart 2. decembar 1913. januar 30. maj . Porta osuđuje primirje i kreće u neprijateljstva sa pokličem „Sofija ili smrt!“ Osmanske kontranapade u Galipolju i Čataldži i iskrcavanje u Šarkeju odbija bugarska vojska. a za njim i vojni pakt (1. Konferencija velikih sila u Sankt Petersburgu o sporu oko Dobrudže. januar 16. januara 1913. novembar 28. Do kraja mjeseca razgraničenja su. Na sastancima bugarsko-grčke komisije o razgraničenju u Solunu postignut sporazum. jan.-24. maj 1913. april 13. i 11. Bugarsko-grčki incidenti kod Nigrite Ubistvo grčkog kralja Đorđa I u Solunu Bugarska vojska zauzima Edrene.). april 19.-21. izglađeni krajem mjeseca. maj 19. dovršena. Pod pritiskom Rusije. Londonska konferencija ambasadora najavljuje da Albanija treba postati nezavisna država (20. Bugarska predaje Silistriju Rumuniji i garantira prava Vlaha u Makedoniji. 5. Primirje između Porte i Balkanskog saveza Potpisan grčko-srpski protokol.-28. Sofija je spremna na korekciju granica.-13. decembar 3. Grčka vojska zauzima Janjinu. – 2.) i prijedlog saveznika biva prihvaćen. Saveznici traže osmanske pokrajine u Evropi zapadno od linije Enos – Midija i ostrvo Krit. novembar 3. decembar Događaj Prvi sukobi između bugarske i grčke vojske nedaleko od Soluna. decembar). Bezuspješni bugarsko-rumunski pregovori o Dobrudži u Sofiji Obnavlja se tajni mirovni sporazum između Rumunije i Austro-Ugarske. ali tenzije ne prestaju.

– 28. Bugarska vojska zauzima Pirot u Srbiji Rumunija objavljuje rat Bugarskoj i do 5. juni 30. maj 1. juni 15. juli 17. juli -15. august 25. Drugi dio bugarske vojske zauzima luku Leftera i granatira grčke krstarice. princ Vilhelm bježi iz zemlje Konferencija mira u Bukureštu.HRONOLOGIJA Godina 1913. Bugarsko-srpski vojni sukobi oko Zletova Tikveški ustanak VMRO-a u pozadini srpske vojske uz pristanak bugarske komande Po usmenoj komandi cara Ferdinanda I. juni 16. Bugarska vlada odlaže sva vojna djejstva. jula primirje. 3. smjenjuje glavnokomandujućeg bugarske vojske i postavlja na to mjesto proruski orijentiranog generala Radka Dimitrieva. juli 22. Početak Drugoga balkanskog rata. Objema ostavkama vrši se pritisak na Rusiju u vezi s nagodbom o arbitraži. za vladara Albanije. juni 21. juni 3. juni – 11. 5. Mjesec 30.-13. juli). august Evakuacija rumunske vojske iz Bugarske 20 . juli 29. juli). Rumunska vojska okupira Varnu u Bugarskoj 6. Bugarska kontraofanziva protiv grčke vojske kod Kresne Konferencija ambasadora odlučuje da Albanija treba biti „nezavisna. juli 4. Osnovana nova proaustrijska bugarska vlada na čelu s Vasilom Radoslavovim Muslimanski ustanak u zapadnoj Trakiji protiv povlačenja bugarske vojske – „republika Đumurđina /Komotini“. Pašić podnosi ostavku u Beogradu. juni 19. jula bez otpora zauzima sjevernu Bugarsku. 35-godišnjeg nemačkog kapetana u vojsci. jula. 18. gdje je zaustavlja bugarska vojska. suverena kneževina“. jula Austro-Ugarska zaustavlja napredovanje Rumunije. Rumunski konjički odred stiže u Sofiju. juni Događaj Srbija prekida željezničke veze s Bugarskom. 11. bugarska vojska napada srpsku kako bi pomogla pobunjenicima. juni 18. jula 15-17.-21. N. Velike sile biraju princa Vilhelma fon Vida. Bugarski predsjednik vlade Ivan Gešov daje ostavku. Grčka vojska zauzima zapadnu Trakiju. septembra 1914. juli 13. juni 28. a smjenjuje ga Stojan Danev. juli 15. Bugarsko-grčka bitka kod Kilkisa Grčka ofanziva u istočnoj Makedoniji stiže do Simitlija (13. juli-16. Ruska vlada predlaže konferenciju. Porta počinje napredovanje u istočnoj Trakiji i zauzima Edrene (10.

august 21 . 13. Početak „julske krize“. Zografosa. Sve druge balkanske zemlje ostaju neutralne. Grčka dobija sva ostrva u istočnom Egeju osim Ivrosa. februar 28. Atentat na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji – izbija Prvi svjetski rat. bivšeg ministra inostranih poslova Grčke. Ova druga ponovo uzima istočnu Trakiju sa korigiranjem granice u korist Bugarske koja uzima zapadnu Trakiju.BALKANSKI RATOVI Godina Mjesec 16. Grci iz južne Albanije (koju oni zovu sjeverni Epir) proglašavaju nezavisnost pod vodstvom G. koje je okupirala Grčka. C. Tenedosa i Kasteloriza i povlači vojsku s teritorija dodijeljenih Albaniji. 1. decembar 1914. februar 28. septembar Događaj Istanbulski mirovni sporazum između Bugarske i Porte. juni 1. Granična komisija koju je postavila Londonska konferencija ambasadora određuje albansku južnu granicu i Albaniji dodjeljuje Korču i Đirokastru. Bosna. novembar 19. Mirovni sporazum između Grčke i Porte potpisan u Atini Firentinski protokol.

22 .

na ljude koji žive u tradicionalnim multietničkim gradovima kao što je Solun – tipična poliglotska osmanska luka – na ljude koji odlaze u Ameriku slijedeći svoj san o boljem životu. Vladini zajmovi su se najviše koristili za gradnju željeznica. 23 . Osim toga. impresivna izgradnja.). kino i telegraf. Poslije Krimskog rata na Balkanu je počela izgradnja željeznica. stoljeća (balkanski ratovi i Prvi svjetski rat) uglavnom tumačeni u svjetlu rastućeg nacionalizma u Evropi. I Osmansko carstvo i balkanske države bili su izloženi snažnom prodoru zapadne ekonomije – prema riječima L. trgovinski odnosi. ekonomiji i političkom sistemu. stoljeća sve balkanske države su. I na kraju. kao i prenaseljenost. što je zadovoljavalo ekonomske i političke interese Zapada u jugoistočnoj Evropi. bila zainteresirana za gradnju pruge od sjevera ka jugu kroz Bosnu i Srbiju prema Solunu. Britanski interesi su davali prednost željezničkim prugama od pomorskih luka ka unutrašnjosti Balkana. već i u selima. bicikli i nove razonode samo su dio onoga što će nam pomoći da bolje razumijemo deceniju prije balkanskih ratova. u trećem dijelu. oni se ne mogu u potpunosti razumjeti oslanjajući se isključivo na politiku i ideologije. pojava tržišne ekonomije i prelazak s tradicionalne na novčanu ekonomiju. poljoprivreda. Krajem XIX. U drugom dijelu. bile primjer brzog društvenoekonomskog razvoja. Industrijski razvoj je bio prilično spor i sve balkanske zemlje ostale su pretežno poljoprivredne. S. centralnoj i južnoj Evropi. na seljake koji obrađuju zemlju ili gaje ovce. što je odslikavalo izrazito zapadnjački model privrednog razvoja ali i sukobljene ekonomske i političke interese velikih sila. Ta tendencija išla je rame uz rame s razvojem vojske i ratne mornarice i s pravom trkom u naoružavanju u decenijama prije balkanskih ratova. Austrija je. koje je karakterizirala „trka za kolonije“ i potraga za stranim tržištima od strane industrijaliziranog Zapada. bilježimo kulturne i tehnološke promene koje su znatno uticale na život ljudi. urbanizacija. industrija i izgradnja željeznica.BALKANSKI RATOVI PRVO POGLAVLJE Ekonomije i društva Iako su ratovi s početka XX. Nove ideje u svakodnevnom životu i promjene u načinu života su zajedno s uspostavljanjem moderne birokratske države podrivale tradicionalno društvo. ne samo u gradovima. Stavrianosa – „u vrijeme imperijalizma i kapitalizma“. i početkom XX. Druga strana privrednog rasta bili su sve veći vladini zajmovi i dugovanja balkanskih zemalja. industrijski razvoj. nepovoljno su uticali na balkanske seljake koji su ostali bez zemlje i bili primorani na emigraciju. Neophodno je dublje razumijevanje ekonomskih i društvenih promjena. Ovo poglavlje daje opći pregled predratnih balkanskih društava u poređenju s paralelnim promjenama u zapadnoj. pojava novih tehnologija. Tako su nacionalne ekonomije došle pod stranu kontrolu ili da bi izbjegle bankrot ili kao posljedica bankrota (slučaj Grčke 1893. uprkos međusobnim razlikama u organizaciji društva. Školovanje i pismenost. Međutim. i na globalnom i na lokalnom planu. jer bi to olakšalo britansku trgovinu s poluostrvom. da bismo problematizirali naše viđenje rata koji je izmijenio kartu jugoistočne Evrope. aktivne trgovačke veze i širenje obrazovanja bili su najvažniji pravci u procesu modernizacije. znatno su uticali na život ljudi. Porast stanovništva i razvoj gradova. privredni razvoj se dokumentuje kroz različite aspekte kao što su državni budžeti. pak. Prvi dio je fokusiran na demografske i društvene probleme. nov način transporta i masovno osnovno školovanje.

1879.-1912.689 2.957 3.235 2.494 2.338 7.1896. Generalno gledano. Ljudi TABELA 1 Porast balkanskog stanovništva.902 3. . 1912. str.632 Izvor: Jackson-Lampe.312 2.744 4.. Atina. 1895. 1. .679 Srbija Grčka 1884. Grčka je pripojila pokrajine Tesaliju i Artu 1881.1871 2. 1910. . Rumunija Datum popisa 1878. 1.154 5.162 2. 4.823 Bugarska (u hiljadama) 1. 1887.EKONOMIJE I DRUŠTVA Ia. Koji faktori su uticali na porast stanovništva u balkanskim zemljama? Sl.434 2. 1905. K2 1581.038 3. 1907.406 5.036 4.. 1892. 1899. 166. Usporedite svoje rezultate i pokušajte objasniti razlike između zemalja.912 2. treba uzeti u obzir izmjene u granicama između država u tom periodu kako bismo bolje ocijenili demografske promjene. 1880. 1894.486 2.1890.311 5. 1889. što objašnjava njen porast stanovništva.1900. 1878. 24 . . Izračunajte stopu porasta u svakoj zemlji. Monastir/Bitolj Kojim religijama pripadaju ljudi koji žive u ovom gradu? 1 Nacionalni historijski muzej.

996 Urb. 174 177 220 1. st.318 5.684 6.912 Urb.918 12 4. 1895.) živio je i radio u Kastoriji.-1879.-1861. str. 1874.434 2. 2. stan. 1889. 313 Bugarska Ukup.716 18 19 19 ∗ Napomena: (a) Minimum od 2. st. st. gde su braća učila fotografski zanat. Rumunija Ukupno stan.-1896. 1889.862 5.195 276 341 543 610 700 829 20 45 67 103 236 286 319 351 483 35 54 59 70 90 Izvor: Jackson-Lampe.354 1.-1890.-1910.-1896. 1884. 1899. 19 Sofija Urb. stan. 1860.-1900. Urbano % 1860. ili 1899.632 18 Bukurešt 122 4.306 Urb.654 12 13 14 14 14 Beograd 27 293 465 526 628 63 108 111 167 2. 1860. 2 25 . zajedno s roditeljima i mlađim bratom Pantelisom preselio se u Istanbul. 1874.-1900. 1907. .486 4.000 ljudi. 51. 1899. 1910. st.493 2. i uspjeli u cijeloj regiji ostati jedini fotografi. 1877. 24 Atina 41 18 Grčka Ukup. Prokomentirajte porast urbanog stanovništva u poređenju s porastom balkanskog stanovništva u cjelini. 1877. 1884. s početka XX.232 3.312 1.441 3.957 6. 1.024 3.700 1. 17 19 3.187 2. Počeli su karijeru fotografa u Kastoriji 1898.BALKANSKI RATOVI TABELA 2 Stanovništvo u gradovima i prijestolnicama balkanskih nacionalnih država.-1890.120 1. Zašto je broj stanovnika u prijestolnicama rastao brže nego u ostalim gradovima? Usporedite ove podatke s današnjim: koji je procenat urbanog stanovništva danas? Sl. Žene u Kastoriji. 1907. 240 Urbano % 11 1.902 2. stan. str.162 2. Kao mladić .-1979. 1895. 1910.-1861. Urbano % Srbija Ukup.710 5. (u Urbano % hiljadama) 3.-1918. Fotograf Leonidas Papazoglu (1872. stoljeća Kako su ove žene obučene? Šta možete zaključiti iz istovremenog tradicionalnog i zapadnjačkog načina odijevanja? Papazoglou2.

614 Ukupno 1. Souvenir. 26 .720 218.789 531 .835 1. Ovo objašnjava zašto.575 Izvor: Cem Behar.531 6.949 61.175 2.089 959.706 604. Etno-lingvističke kategorije koje su izmislili osmanski zvaničnici gotovo su se izjednačile s vjerskim podjelama koje su iznikle poslije raspada klasičnog sistema miletskih škola. 3. Svi muslimani su ubrajani u jednu homogenu grupu usprkos etničkim i jezičkim razlikama među njima.220. Posljednji osmanski popis vršen je 1905.651 Ostali 44. Svakodnevni život na ulicama pijačnog dijela grada Soluna Pažljivo pogledajte odjeću ljudi na ulicama: kako su odjeveni? Kojoj nacionalnosti mislite da pripadaju? Da li znate koji narodi su živjele zajedno u osmanskom Solunu prije balkanskih ratova? Da li vas ova slika podsjeća na slična mjesta na kojima ste bili? Megas.175 3.242. kao što su žene.541 10.783 Jevr 9.352.290 3.780 244.611 14.032 349. na tabeli nema Albanaca ili Srba (koji bi bili brojani prema vjeri ili crkv noj jurisdikciji.650 87 Katol 12. 50. brojno stanje nekih grupa.426.281 Bugari 171.755 92.557.287 89.EKONOMIJE I DRUŠTVA TABELA 3 Procjena broja stanovnika u evropskim pokrajinama Osmanskog carstva 1911.455 1./1906. Pored toga.604 1.552 11. Pitanje pouzdanosti osmanskih popisa predmet je opsežnih rasprava. jer su podržavali Vaseljensku patrijaršiju.795 311.606 1.108 Grci 395. 54. ili kao na Bugare privržene Egzarhiji. naprimjer. Sl. str.746 3. Sve u svemu.632 1.347.034 62.990 10.541 1.638 455. godine.064.211 33.915 560.872 397. str.536 246.602.344 9 120. Tendencija je bila da se na pravoslavne kršćane gleda ili kao na Grke. bilo je umanjeno.359 Ermeni 33.453 1. a ne prema nacionalnosti). godine Pokrajine Edrene Solun Janjina Monastir (Bitolj) Skadar Kosovo Ukupno Muslimani 795.055 271.162 349. treba biti vrlo obazriv s upotrebom podataka iz tog perioda čak i kad nisu namjerno iskrivljeni iz političkih razloga (kao što je slučaj s tabelom 13).887 148.

4.000 1.000 236. str. Etnička grupa Turci Albanci Kurdi Grci Ermeni Jevreji Srbi Kršćanski Arapi Ukupno Broj 597. Pijaca ovaca u Istanbulu Historijsko i etnološko društvo Grčke. Atina TABELA 4 Etnička podjela stanovnika Istanbula.000 1.000 5.000 162.000 1. 1897.000 10.000 47.BALKANSKI RATOVI Sl.000 Izvor: Karpat.059. 27 . 104.

EKONOMIJE I DRUŠTVA

Sl. 5. Pastiri u Epiru, 1912.

Boissonas, L’image de la Grece... Ženeva 1913., u Hadjiiossif, tom. A1, str. 57.

TABELA 5 Prekomorske migracije iz balkanskih nacionalnih država, 1876.-1915.
U regije izvan Evrope* 1876.-1885. 1886.-1890. 1891.-1895. 1896.-1900. 1901.-1905. 1906.-1910. 1911.-1915. Samo u SAD 1876.-1885. 1886.-1890. 1891.-1895. 1896.-1900. 1901.-1905. 1906.-1910. 1911.-1915. Rumunija bruto 1.224 5.224 2.211 10.541 37.225 20.707 15.295 Rumunija bruto 1.224 5.135 2.209 10.541 35.181 17.823 11.187 neto Bugarska Bruto Srbija bruto Grčka bruto 530 1.881 4.790 11.189 51.479 122.275 127.811 Grčka neto bruto neto

160 6.661 37.643 35.836 Bugarska Bruto neto***

42 228 1.117 Srbija** bruto 530 1.881 4.790 11.189 49.962 228 1.052

14.239 9.057

160 6.662 32.643 21.487

42 21.889 1.575

* Uključuje Kanadu, Australiju, Novi Zeland, Argentinu, Brazil i SAD. ** Srbija i Crna Gora zajedno. *** Predviđanja na osnovu podataka iz perioda 1908.-1910.

117.557 84.355 118.916 46.577 Izvor: Jackson-Lampe, str. 196 .

28

BALKANSKI RATOVI

Kakve migracije poznajete? Kako biste okarakterizirali prekomorske migracije? Naprimjer: iz ekonomskih, kulturnih, etničkih, religioznih razloga ili neželjene/prisilne (npr. ratne izbjeglice, ili zbog promjena granica) ili zbog nečeg drugog? Kako porast stanovništva ili urbanizacija utiču na emigraciju? Koji ekonomski faktori utiču na emigraciju?

I-1 Grčki doseljenik u SAD Stiv Hadzis3 priča o svome životu Prvo su moja dva brata došla u SAD i počela raditi u Chicagu (Čikago). Bilo nas je šestorica braće. Ova dvojica u Chicagu nisu slala novac kojim bi porodica u Grčkoj otplatila dugove, kako je bilo dogovoreno. Onda se otac razbolio i pisao sinovima u Chicagu da dođu i vide ga posljednji put. Samo jedan od njih, Perikle, koji je bio veći trošadžija, pozajmio je novac i došao u Grčku. Kad je stigao, moj otac se potpuno oporavio. Poslije sedmicu dana otac je htio da kupi vreću brašna. Upitao je mog brata iz Amerike: „Perikle, imaš li mi pozajmiti malo para da kupim vreću brašna?“ Iako je došao iz Amerike, moj brat nije imao ni pare. Otac je morao pozajmiti od strica. Po selu se ubrzo počelo pričati kako Hadžisov sin iz Amerike nema para. Kad je čuo šaputanja seljaka, Perikle se posramio i rekao našoj majci: „Poći ćete sa mnom u Ameriku da zaradimo novac i pokažemo ovim budalama koliko vrijedimo.“ Tako smo se svi odlučili na emigraciju. […] Prije nego što sam otišao iz Grčke, Amerika mi je izgledala kao šarena slika iz kaleidoskopa, kao zemlja puna para. Nikad nisam mislio da ću živjeti ovdje. Samo smo znali da ovdje ima svega i svačega.
Vlachos, σ. 122.

Oko 1890. godine emigracija je u Grčkoj postala masovna pojava, a najviše emigranata otišlo je u SAD. Iako taj egzodus nikad nije dostigao nivo nekih drugih evropskih zemalja, procjenjuje se da je tokom posljednjih decenija XIX. stoljeća sve do 1924. godine oko 500.000 Grka emigriralo u SAD. Razlozi koji su natjerali Grke u emigraciju slični su onima koji su u tom istom periodu otjerali i druge evropske narode u SAD: mogućnost da se nađe posao i poboljša ekonomska situacija u punom jeku američke industrijalizacije, kao i socijalno-ekonomska situacija u domovini. Zbog uvođenja tržišnih pravila u tradicionalni sistem malih kompanija, poljoprivreda Peloponeza je, posebno u oblastima koje su proizvodile suho grožđe, poslije perioda prosperiteta zapala u tešku krizu, pa mnogi seljaci nisu mogli platiti porez zbog visokih kamata i povećanih cijena rada i proizvodnje. Sve ovo, i činjenica da Grčka nije stvorila industrijski sektor, kao i priče o bogatstvu u Americi, bolje transportne mogućnosti za emigraciju, bili su glavni razlozi da Grci napuste svoja sela i odu u daleko inostranstvo. Uglavnom su to bili muškarci koji su se zapošljavali u fabrikama, u raznim preduzećima, u rudnicima i na željeznici. Međutim, znatan broj prvih doseljenika je, zadovoljavajući potrebe narastajućega urbanog stanovništva, otvarao prodavnice.

3 Stiv Hadzis je bio grčki emigrant s Peloponeza koji je otišao u Ameriku početkom XX. stoljeća. On je bio jedan od Grka koji se poslije nekoliko godina provedenih u SAD naselio u Andersonu, u Indijani, privučen mogućnošću da otvori malu prodavnicu koja bi pomogla da se u gradu uveća radno stanovništvo.

29

EKONOMIJE I DRUŠTVA

Pogledajte odlomke iz filma „Amerika, Amerika“ E. Kazana; razgovarajte o „američkom snu“ i o načinu na koji se širio po svim krajevima balkanskih zemalja, o njegovoj ulozi u motiviranju migracija i o tome kako je pomagao iseljenicima da prevaziđu svoje strahove. Pokušajte doći do informacija o životu emigranata koji su početkom XX. stoljeća iz vaše zemlje otišli u Ameriku i usporedite njihova očekivanja s njihovim iskustvima tokom prvih godina života tamo. Pročitajte dokumente III-19, III-20, V-10 i V– 11 i usporedite iskustvo ljudi koji su bili primorani na emigraciju s iskustvom opisanim u tim dokumentima.

Opća pitanja za poglavlje Ia Uradite istraživanja o svome gradu s početka XX. stoljeća: da li je to bio osmanski grad ili grad nacionalne države? Znate li neke romane koji opisuju gradski život tog perioda? Usporedite multietničke gradove (kao što je Solun ili Istanbul) s prijestolnicama ili urbanim centrima nacionalnih država: ima li razlika u arhitekturi, svakodnevnom životu, načinu zabave ili bilo čemu drugom? Kombiniranjem različitih dokumenata iz drugih poglavlja, zajedno s gornjim tabelama, pokušajte kategorizirati kretanja stanovništva jugoistočne Evrope prije i za vrijeme balkanskih ratova.

Ib. Ekonomija
TABELA 6 Budžeti balkanskih država, 1898.-1912.4
Prihod 210 308 583 644 Rumunija Rashod P-R 237 -27 263 +45 525 +58 533 +111 Prihod 81 128 81 199 Bugarska Rashod P-R 96 -15 125 +3 198 -17 181 +18 Prihod 75 95 126 140 Srbija Rashod 84 87 128 125 P-R -9 +8 -2 +15 Prihod 120 130 175 240 Grčka Rashod 109 116 141 181 P-R +11 +14 +34 +59

1900. 1905. 1910. 1911.

Izvor: Jackson-Lampe, str. 234.

Usporedite brojke za četiri zemlje. Šta primjećujete? TABELA 7 Struktura državnih troškova po glavi stanovnika u 1911.5
Troškovi Rumunija Srbija Bugarska Grčka Austro-Ugarska Njemačka Francuska Velika Britanija
4 5

Ukupno 75 43 42 67 62 55 114 126

Javni dug 13 12 9 28 10 5 32

Vojni 12 10 9 11 16 25 19

Infrastruktura 13 5 10

Obrazovanje 7 3 5 2 2 8 11

Poljop. i Ind. 1 1 2

1 Izvor: Jackson-Lampe, str. 234.

U milionima leja, leva, dinara i drahmi.. U francima.

30

a velika u ravnicama. od toga 350 mladih jevrejskih djevojaka. Predionica braće Sajas osnovana je 1873. stoljeća 1. 6. ali su njihova imanja mala. Predionica braće Sajas u Solunu Megas. Zapošljavala je oko 470 radnika. Souvenir.-53. uglavnom uspijeva da im otme. 86. čiji rad iskorištava kako mu se svidi. […] Napoličarstvo je jedan od glavnih uzroka strašne bijede kršćanskoga seoskog stanovništva jer im beg. fabrika je bila oštećena u zemljotresu koji je pogodio grad. a potpuno je uništena u požaru 1917. Oni sami obrađuju zemlju i mogli bi uživati u izvjesnom blagostanju da su porezi pravičnije razrezani i poštenije raspoređeni i da životi i imanja kršćana nisu u stalnoj opasnosti. 43. […] Kršćanski zemljoposjednici su često Bugari. str. Ali. Zemljoposjednici 2. najbolji dio koji inače sljeduje njima. Poljoprivreda u osmanskoj Makedoniji. Zašto je toliko mladih djevojaka radilo u ovoj fabrici? Znate li kakvi su bili uvjeti rada? Kako bi vama bilo da radite u predionici umjesto što idete u školu? 31 . Radnici i posluga u kući Prva grupa su muslimanski begovi koji su gospodari čivčija.-227. druga grupa su kršćanski seljaci. Beg osigurava i sjeme i besplatan smještaj. Teorijski. Draganof.200 kvadrata). veća su uglavnom u rukama begova. zemljoposjednik. Ima i kršćanskih zemljoposjednika. od kojeg se ne mogu zaštiti.. starih između 14 i 18 godina. Manja imanja preovlađuju u planinskim krajevima. 225. prijetnjama ili silom. najčešće nezadovoljan ovom podjelom. stalno presuđuje i kinji ih. 92.) str.BALKANSKI RATOVI Usporedite i prokomentirajte razlike u troškovima između država. ne prelaze 200 dunuma (jedan dunum je oko 1. godine. čifluci funkcioniraju ovako: beg. njihova imanja rijetko zauzimaju više od 200 dunuma. poslije odbijanja desetka. str. daje im dio zemlje na obradu prema broju porodica u čifluku. Kao što smo već rekli. sl. prva decenija XX. kao apsolutni gospodar sudbine svojih kršćanskih napoličara. La Macedoine et les Reformes (Pariz 1906. Veliki kršćanski zemljoposjednici su rijetki i to su uglavnom Grci sa prostranim imanjima u oblastima Ser. Ovakva podjela može donijeti vlasniku dobitak od 18% do 25% od njegovog kapitala. koji je vlasnik zemlje.2. dijeli na jednake dijelove između vlasnika i napoličara. Kakav je bio položaj kršćanskih seljaka u osmanskoj Makedoniji? Sl. u Issanji. Drama i Solun. 1902. u zavisnosti od broja njenih članova. Kako se tendencije u troškovima balkanskih zemalja podudaraju s onima velikih sila? Zašto su vojni troškovi tako visoki? I. godine. Proizvod se. 60-100 dunuma po porodici. Čivčije (napoličari) 3.

EKONOMIJE I DRUŠTVA

TABELA 8a Balkanski izvoz, 1901.-1911.
Prosječni izvoz % u Austro-Ugarsku %u Njemačku %u Franc. % u Vel. Br. % u Belg. % u Osm. car.

Rumunija 1901.-1905. 1906.-1910. 1911. Bugarska 1901.-1905. 1906.-1910. 1911. Srbija 1901.-1905. 1906.-1910. 1911. Grčka 1901.-1905. 1906.-1910. 1911.

(mil.leja) 361 501 692 (mil.leva) 120 119 185 (mil. din.) 66 84 117 (mil. drah) 87 120 141

13 10 9 10 8 6 86 28 41 14 10 10

7 6 5 9 12 12 5 25 25 8 10 11

3 7 7 6 6 6 1 1 1 10 8 10

9 10 8

29 30 28 16 18 28 19 27 16 6 10 8

12 13

27 26 24

6 11 4 Izvor: Jackson-Lampe, str. 174.

TABELA 8b Balkanski uvoz, 1901.-1911.
Prosječni uvoz % iz Austro-Ugarske % iz Njemačke % iz Franc. % iz Vel. Brit. % iz Osm. car.

Rumunija 1901.-1905. 1906.-1910. 1911. Bugarska 1901.-1905. 1906.-1910. 1911. Srbija 1901.-1905. 1906.-1910. 1911. Grčka 1901.-1905. 1906.-1910. 1911.

(mil. leja) 299 409 570 (mil. leva) 95 140 199 (mil. din.) 53 70 115 (mil. drah.) 140 149 174

27 25 24 27 27 24 58 33 41 14 12 17

28 34 32 15 17 20 13 33 27 9 9 9

6 5 6 6 6 13

17 15 15 17 16 15 9 12 8 14 14 8

8 7 8

21 22 4

10 9 5 Izvor: Jackson-Lampe, str. 181.

32

BALKANSKI RATOVI

Koji su trendovi u trgovini s inostranstvom u balkanskim zemljama? Prokomentirajte razlike.6 Zašto su, u poređenju s Bugarskom, Rumunija i Srbija imale tako ograničene trgovačke odnose s Osmanskim carstvom? Kako je trgovina s inostranstvom uticala na rast privrede?

Sl. 7. Prijevozna sredstva u Albaniji početkom XX. stoljeća

Gjurme te Historise Kombetare ne Fototeken e Shkodres, str. 60.
6

Uzmite u obzir mogućnost da je Grčka možda već imala suficit zbog pomorskog saobraćaja.

33

EKONOMIJE I DRUŠTVA

TABELA 9 Balkanske željezničke pruge7 u upotrebi, 1870.-1912.
Rumunija 248 921 1.356 2.424 2.534 3.100 3.179 3.437 3.532 Bugarska 221 224 224 803 861 1.566 1.567 1.897 2.109 Srbija 0 0 253 540 540 571 707 892 976 Grčka 12 12 222 697 916 1.033 1.351 1.573 1.584 Izvor: Jackson-Lampe, str. 211.

1870. 1880. 1885. 1890. 1895. 1900. 1905. 1910. 1912.

Da li je željeznica smatrana sredstvom ili dokazom privrednog rasta i zašto? Je li bilo moguće da se njena izgradnja ne vezuje za privredne razloge?

I-3. Analiza bugarskih željeznica načelnika generalštaba bugarske vojske, generala Fičeva8 Operativni projekti u 1911. i 1912. godini Nedavno istraživanje je pokazalo da naše željeznice neće biti u stanju odgovoriti vojnim potrebama u slučaju rata. Znači, naši operativni projekti teško bi mogli biti zadovoljavajući kad se uzmu u obzir potrebe prijevoza za vrijeme mobilizacije i koncentracije vojske na terenu. Zbog vrlo kratkog postojanja bugarskog kraljevstva, željeznica nije mogla dostići svoj puni razvoj i tako postati pouzdano sredstvo u odbrani države. Dvije teretne željezničke pruge koje su prolazile kroz sjevernu i južnu Bugarsku i transbalkanska pruga – Gornja Orahovica, Trnovo, Stara Zagora, postale su najvažnije pruge za vojni transport u vrijeme mobilizacije. Tehnički gledano, naše željezničke pruge, koje su građene isključivo za potrebe trgovine, imale su mnogo nedostataka: oštar nagib, mali radijus, mali broj skučenih željezničkih

stanica, nisu imale platforme za utovar vojnih vozova, nezadovoljavajuće zalihe vode u većini željezničkih stanica i vrlo malo okretnica.
Fičev, Izabrani radovi.

Koji vojni problemi su iskrsli zbog situacije u bugarskoj željeznici opisane u ovom članku? Na koji način su željeznice povezane sa mogućnostima uspješnog ratovanja? Kako se može nadoknaditi nepodesnost željeznice?

7 U kilometrima. 8 General Ivan Fičev (1860.-1931.) bio je načelnik generalštaba bugarske vojske 1910. godine. Razradio je novi plan za rat protiv Turske. Protivio se početku Drugoga balkanskog rata. Bio je član bugarske delegacije na mirovnim pregovorima u Bukureštu jula 1913. godine.

34

393 1.644 7.634 13. 120.220 12.849 559 1.752 32. Vila Alatini u Solunu.842 36.884 41. 523.361 45. mreža Dužina linija u km Dužina žica u km 4.423 2.636 92. 35 . Megas.317 3.959 20. centrale 208 350 3.443 3. stoljeća? Kad se u vašoj zemlji pojavio prvi telefon? Šta mislite.880 98.711 26. 1913.332 235.. i početkom XX. str. str.625 182. sl.794 42.952 23.303 1.760 20. godine Zemlja Srbija Bugarska Rumunija Rusija Švedska Danska Holandija Belgija Velika Brit.068 8.116 6.593 46.592 173 Telegraf.902 7.935 49.858 931. i Irska Francuska Španija Italija Švicarska Njemačka Austrija Mađarska Bosna i Hercegovina Telegr.664 2.321 199.526 7.493 144.935 7. Znate li neki drugi tehnološki izum koji je promijenio način komunikacije u životu Evrope krajem XIX.970 4.502 9. kakve su bile reakcije ljudi na ove inovacije? Sl.641 705.124 7. Souvenir. 8.374 Izvor: Sundhaussen.127 8.532 690.289 12.050. 107.BALKANSKI RATOVI TABELA 10 Telegrafi 1910.109 203.350 5.614 274.021 2.

godine zauzela ju je grčka vojska. godine kupljena je za potrebe Trećeg korpusa osmanske vojske. po odluci vlasti živio u vili Alatini. Historija. 9. 12. godine izgradio Karlo Alatini kao privatnu rezidenciju po nacrtu italijanskog arhitekte Vitalijana Pozelija. je poslije neuspjeha kontrarevolucije i njegovog obaranja s prijestola aprila 1909. Raspitajte se o prijevoznim sredstvima u vašoj zemlji krajem XIX. str. Abdul Hamid II. Oktobra 1912. osnovanih 1880. i početkom XX. Kultura Sl. Atina 1911. Jevrejska porodica Alatini bila je jedna od najbogatijih u Solunu i bila je vlasnik dvije najveće fabrike u gradu (ciglane Alatini i mlinova Alatini. Koga vidite na slici? Kako su obučeni? Da li je bicikl bio uobičajena pojava u jugoistočnoj Evropi u to vrijeme? Za šta se koristio – za rekreaciju ili za prijevoz? Znate li kako se gledalo na žene koje voze bicikl? Opća pitanja za poglavlje Ib Napišite hronologiju i opišite tehnološke promjene u vašoj zemlji krajem XIX. bio je vraćen u Istanbul. i 1882). Atina 1912. i početkom XX. Ic. a 1912. Kako su učenice obučene? Da li znate je li bilo odvojenih škola za djevojčice i dječake u vašoj zemlji? Da li vaša učionica izgleda kao ova na slici? Šta je na zidovima? Statistiki tis Dimosias ekpaideuseos. 1909. kad se grčka vojska počela približavati. benzin. automobil. telefon itd. 36 . u Koulouri..EKONOMIJE I DRUŠTVA Vilu Alatini je 1895. Sat historije u ženskoj gimnaziji. stoljeća. stoljeća: električna struja.

jedan Grk. sjedeći jedan pored drugog u klupama. Od Papopulosa smo saznali da su mnogi grčki običaji isti kao srpski kad nam je Ivan. Le Petit Lycee Francais (Mali francuski licej) je otvorio svoja vrata 1904. kako nam govori o školskim predmetima. četiri španska Jevreja. godine. jedan Turčin i jedan Crnogorac koji je došao pravo sa Cetinja. jedan Mamin10. godine emigrirao u New York. Umro je u Meksiko Sitiju 1958. bolje smo upoznali jedni druge i saznali mnogo toga što bi. Iako smo svi tečno govorili francuski. Otvoreno i slobodno razgovarajući i igrajući se među sobom. rođen je u Solunu 1893. ispričao kako se u Srbiji slavi Uskrs. Leon je studirao mašinstvo na Institutu Prat u Bruklinu. Jevrejski dječak9 opisuje svoje školovanje u Solunu 1904. Nižu grupu. 152. činili su tri mala Francuza. Kakav je bio etnički sastav Soluna početkom XX. 37 . Vincenta de Pola. majka Paloma. autor ovoga odlomka. str. u koju sam ja bio smješten. Leon je 1915. 154. 10 Sljedbenici Sabetaja Zevija koji su prešli u islam. 1922. prvi put. Prvi put je objavio svoja sjećanja iz detinjstvu u Solunu 1946. Godine 1908. srpske i rumunske institucije. direktora crvenog lica. 7 francuskih i razne italijanske. A ovdje smo. Namjeravali su se vratiti kad se situacija u Turskoj smiri. Većina jevrejske gradske dejce sticala je obrazovanje u institucijama koje su bile van kontrole njihovih vjerskih vlasti. a njegova porodica ubrzo za njim (otac Salomon. Škole na francuskom jeziku bile su Alliance Israelite Universelle. Djeca u dva početna razreda predstavljala su presjek heterogenog stanovništva Soluna. rođak crnogorskog kralja Nikole. iz Italije 1493. turski dječak. Sciaky. stičući međusobno povjerenje. 32 turske. sam javio da nam objasni obred Kurban-bajrama. Jovanović.. jedan Srbin. gledano spolja. gledajući u tablu na tronošcu. Thierrya (Tijeri). stoljeća? Da li su učenici bili pod uticajem svojih škola i kako? Kakav je etnički sastav vašeg razreda? Imate li drugove i drugarice drugih nacionalnosti? 9 Leon Sciaky. sklapajući prijateljstva i odlazeći jedni drugima u kuće. i iz Portugala 1497. Njegova porodica potiče od Jevreja protjeranih iz Španije 1492. godine. bugarske. oženio se Fransis Hilman iz Litvanije. Bio je smješten na nižem spratu skromne male kuće u Kampaniji na istočnom obodu grada. 20 grčkih pravoslavnih škola. došli smo iz državnih škola ili od privatnih učitelja i niko od nas nije imao nekih bližih kontakata s djecom druge nacionalnosti. sestre Elda i Lora i brat Moris). plavih očiju i plavih brkova. 153. jedan Ermen.. zajedno slušali M. slobodno je pričao o svome narodu i svojim planinama.BALKANSKI RATOVI I-4. ali se to nije desilo. godine. Mission Lailjue. konzulov sin. Lycee i Braća i sestre sv. izgledalo čudno i besmisleno. praznika koji slijedi poslije ramazana. godine. u Solunu je bilo 48 jevrejskih škola. […] Njegovo iskreno zanimanje za običaje u našim zemljama oslobodio je i one najstidljivije i najpovučenije među nama. Ubrzo se Mehmed.

) Mađarska (1900.) Portugal (1890. str.5 49.) Srbija (1900.4 Djeca** 16.9 93.500 7.207 84.292 18.777 21. i početkom XX. dio Rusije (1897.) * Godina školovanja Škole 1.) Austrija (1903.) Francuska (1903.4 77.9 83.) Bosna i Hercegovina (1899.9 31.437 5.0 79. str. 555.) Mađarska (1905.) Rusija (1903.0 78.) Rumunija (1903.) Belgija (1905.8 40.2 55.7 87.) Španija (1901.1 73.0 68.5 67.8 25.) Evr.8 Muškarci 14.9 Žene 19.5 78.1 34. stoljeća) Učenici na 1000 stanovnika 46 81 96 75 44 121 155 47 105 84 146 133 18 Učenici na 1000 stan. stoljeća (procenat nepismenih) Zemlja* Francuska (1901.4 41. (od 5 do 15 godina) 175 376 436 351 187 608 899 238 525 393 670 598 76 Izvor: Sundhoussen.) Bosna i Hercegovina Ukupno 17.) Grčka (1902.) Austrija (1900.) Italija (1901.EKONOMIJE I DRUŠTVA TABELA 11 Nepismenost početkom XX.339 33.8 57.263 4.763 61.686 4.3 82. * Godina školovanja ** Školskog uzrasta – obično od 4 do 14 godina ***Od 6 do 10 godina **** Od 7 do 20 godina Mislite li da postoji razlika između muškaraca i žena.6 79.8 72.3 87.7 60. Zemlja* Srbija (1904.) Grčka (1907. južnih i jugoistočnih zemalja: da li se školovanje podudara s ovom kategorizacijom? 38 .9 62.976 293 Usporedite tabele 11 i 12: možete li otkriti vezu između školovanja i pismenosti? Usporedite podatke iz zapadnih.8 22.8 86.1 70.144 85.. 102.267 3.) Bugarska (1900.) Rumunija (1899. kad je riječ o pismenosti? TABELA 12 Osnovne škole i učenici u Evropi (krajem XIX.4 23.3*** 36.) Bugarska (1898.3**** Izvor: Mayer.6 92.

– prvi balkanski film Chr./1922. godine.1964. Nađite neki udžbenik s početka XX. 10. 10 i 11. 39. Film Tkalje (1907. Snimali su mnoge događaje. Opća pitanja za poglavlje Ic Nađite podatke o obrazovnom sistemu u vašoj zemlji 1900-tih: osnovne i srednje škole. obrede i običaje u oslabljenom Osmanskom carstvu i smatraju se očevima filmske umjetnosti na Balkanu. Jevrejski muzičari su se zvali „tchalghidjis“.) Manaki. udžbenici itd. vlaškog porijekla. 39 . Pred balkanske ratove u Solunu je živjelo oko 60. stoljeća i usporedite ga s nekim svojim udžbenikom.) i Miltijadis (1883. Avdela 1907. Souvenir. rođeni su u Avdeli (oblast Grevena). 1921. otvorili su prvu stalnu kino salu u Monastiru. 27. a živjeli su u Monastiru (Bitolj) do 1905.) smatra se prvim filmom snimljenim na Balkanu. U Solunu je bilo mnogo grupa profesionalnih pjevača koje su nastupale na svadbama. Solun Sl. 11. od ukupno 150. Usporedite slike 2. ljude.000 stanovnika. Christodoulou. K. Braća Janis (1878. obrezivanjima i drugim društvenim skupovima. Tkalje. Pokušajte sastaviti dva pitanja koja se odnose na sve slike.-1945. Megas.BALKANSKI RATOVI Sl. Otkrijte razlike i sličnosti. str. nastavni planovi. Jevrejske žene plešu. str.000 Jevreja. pohađanje nastave.

.

Pokretačke ideologije se mogu naći ne samo u suprotstavljenim nacionalizmima već i u ideološkim promjenama širom Evrope na prelasku iz XIX.BALKANSKI RATOVI DRUGO POGLAVLJE Politika Ratovi su uglavnom rezultat politike određene države ili grupe država sa zajedničkim interesima. Oni ne teže zabilježiti različite ideološke trendove koji su se u regiji proširili krajem XIX. izazivao je protivljenje i zavjere i kršćanskih i muslimanskih podanika. dalje opstajanje Osmanskog carstva ili njegova podjela između velikih sila. Politike balkanskih vlada koje su vodile u rat. 41 . Međutim. ona je doprinijela raspadu Carstva. pozitivna slika rata bili su ideološki trendovi koji su pripremili evropska društva za rat koji se predviđao i očekivao. uticaj ovih grupa bio je beznačajan i one nisu predstavljale pravu alternativu dominantnoj politici. stoljeća osmanski nadnacionalni koncept je obećavao mirnu koegzistenciju svih naroda unutar moderniziranog carstva. osporavali su samo pojedinci i male političke grupe u balkanskim društvima. Međutim. Umjesto da pomiri nemuslimanske podanike sa osmanskom vlašću. stoljeća. potraga za „novim čovjekom“. glavni problem za države u jugoistočnoj Evropi bio je nacionalno ujedinjenje ili „nacionalno pitanje“. Dvjema alternativama. novi ideal militantne muškosti. Od XIX. stoljeće. iz straha od nekog evropskog rata i zbog riješenosti da se održi status quo. koji je 1877. stoljeća na samom vrhu diplomatskog dnevnog reda. Socijaldemokrati su bili jedina dobro organizovana politička grupa koja se protivila ratnoj politici. Balkanski ratovi nisu bili izuzetak od ovoga pravila. usprotivile su se nove balkanske države koje su nacionalnu integraciju zamišljale kroz teritorijalnu ekspanziju. i početkom XX. Trajnija posljedica osmanskog poraza u balkanskim ratovima zapravo je bilo napuštanje osmanskog nadnacionalnog koncepta u korist agresivnog nacionalizma. Poslije Berlinskog kongresa velike sile su bile primorane da integriraju budućnost balkanskih država u svoju politiku kroz sfere interesa. Napor da se pomire raspad Osmanskog carstva i evropska ravnoteža snaga generirao je nebrojeno planova za moguće rješenje. Ideja života u homogenoj jednonacionalnoj državi. Zato su teritorijalna razgraničenja određivana mirovnim sporazumima smatrana neprihvatljivim ili privremenim. najzad.. koje su željele ojačati svoj uticaj na Poluostrvu u slučaju diplomatskog ili vojnog sukoba. Balkanski iredentizam se suočio sa turskim nacionalizmom Komiteta za jedinstvo i napredak. Izvori u ovom poglavlju se ne trude detaljno dokumentirati mnoge vidove unutrašnje politike balkanskih zemalja i njihovu spoljnu politiku u kontekstu „istočnog pitanja“. Kult mladosti. autokratski režim Abdula Hamida. koja je morala obuhvatiti sve teritorije za koje se iz historijskih ili demografskih razloga smatralo da pripadaju jednom narodu. Takozvano „Istočno pitanje“ bilo je sve od početka XIX. kako se to tad zvalo. Mladoturska revolucija dovela je i do izbora i do pojave turskog nacionalizma. ali nam pomažu shvatiti složenost političkih i ideoloških faktora koji su balkanske narode uvukli u međusobni rat. Poslije Berlinskog sporazuma u julu 1878. društveni darvinizam i. u XX. Veliki dio Balkanskog poluostrva ostao je pod vladavinom sultana i susjedne zemlje su ga smatrale teritorijom za osvajanje. dominirala je kolektivnim mišljenjem. Poslije 30 godina autokratije. raspustio prvi osmanski parlament. Politiku suparništva u regiji pokrenule su velike sile. Kreirali su ideju o balkanskoj federaciji koja bi bila jedno opće rješenje za sve političke i društvene probleme južnoevropskih zemalja.

str. Rumunski đon – rumunska karikatura. br. zašto je uzalud popravljate kad nećete da zakrpite i đon? – Kakav đon? – Đon države. 17. 1913. Pokretačke ideologije Karta 1: Nacionalne aspiracije balkanskih zemalja Carnegie. Tekst karikature: – Gazda Karole. jan. Sl. IX. 20. 12.. 1913. 38. Furnica.POLITIKA IIa. Zar ne vidite u kakvom je stanju? 42 .

711 80. Valter Šuking.400 57. H. izdavač „Ekonomista“ (Velika Britanija). Pokušajte objasniti zašto prema bugarskoj statistici Bugari čine većinu stanovništva.) Turci Bugari Grci Albanci Vlasi Jevreji Romi Srbi Ostali Ukupno 231.730 2.620 69.162 652. 43 . Žasten Godar pravnik i poslanik u donjem domu parlamenta (Francuska).) (bez Kosovskog vilajeta) Turci Bugari Grci Albanci Vlasi Jevreji Romi Srbi Ostali Ukupno 634.500 2.724. Semjuel Daton.665 64. 1904.. na univerzitetu Kolumbija (SAD).702 128.840 54. 1900. američki industrijalac i filantrop.) Turci Bugari Grci Albanci Vlasi Jevreji Romi Srbi Ostali Ukupno 499.140 165. profesor javnog prava na Bečkom univerzitetu (Austrija). novinar (Velika Britanija).620 Obično se smatralo da se Makedonija sastoji od vilajeta Solun.017 332. 28.557 700 16. 11 Karnegijev komitet: poslat od strane Fondacije Karnegi da istraži zločine počinjena za vrijeme balkanskih ratova. dr.870. Jozef Redlih.224 Srpska statistika (Gopčević.818 Carnegie11.336 228. baron Deturnel de Konstan.147 8.BALKANSKI RATOVI TABELA 13 Suparničke statistike o Makedoniji Grčka statistika (Delijani. profesor na Tičers koledžu. dr. a Srbi prema srpskoj statistici.320 3. Članovi Balkanske istražne komisije: dr.767 67. profesor Pavle Miliukov.204 1. Fransis Herst. 30. Usporedite ovu tabelu sa tabelom 3 bez pokrajina Edrene i Skadar.795 — 25. Fondaciju je osnovao Endru Karnegi. Grci prema grčkoj. profesor prava na Univerzitetu u Marburgu (Nemačka).600 201. senator (Francuska).911 — 18.685 1.181.407 2. Na karti 1 identificirajte teritorije gdje se interesi balkanskih zemalja preklapaju. Janjina (Kosovo) i Bitolj. Breilsford.048. str. član Ruske dume.645 28.101 53. Bugarska statistika (Kančev. 1889.258. dr N.

čvrsto vjerovao da će u Makedoniji naći sunarodnike. historije i kulture. mora ispunjavati neke moralne uvjete. Nijemac je Nijemac gdje god da živi. Teorija o postojanju srpske Makedonije i grčke Makedonije koju je naučio u mladosti bila je pogrešna. Samo sam želio uporediti čudne ideje našega prosvijećenog naroda s društvenim realnostima. ako već nije. narodom koji govorimo turski. Nije postojala mogućnost formiranja zajedničke nacije od pojedinaca drukčijeg jezika. Svaki pojedinac pod osmanskom jurisdikcijom pripada osmanskoj naciji (Osmanli milleti) bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost (bila tefrik i cins-u mezheb)“. ova ideja bila je obična iluzija u onim umovima koji su bili produkt nenacionalnoga obrazovnog sistema tanzimata. 52. određeni stepen kulture. Na koji način je ovaj tekst povezan sa statistikama prikazanim u gornjim tabelama? Možete li naći bilo kakav dokaz u ovoj čitanci. Očekivanja jednoga srpskog vojnika Srpski vojnik je. Nesumnjivo da je Makedonija za njega bila onakva kakva je bila u vrijeme Dušana Silnog ili u vrijeme bizantskih careva. Mi smo bili Turci Kako su vojnici bili obučavani? Pokušajte shvatiti zašto su bili obučavani na taj način. Ta moralna crta zahtijeva određeno materijalno stanje. 5. srpska ili grčka. zatim predvodnici bandi i njihovi članovi. Ali njegovo patriotsko uvjerenje da Makedonija mora postati grčka ili srpska. Međutim. Turci i osmanski nadnacionalni koncept Predgovor Napisao sam ovaj kratak roman prije pet godina. narodom s hiljadugodišnjom historijom i još starijom mitologijom. žrtvom osloboditi svoj narod od ugnjetavanja. seljaci koji su ih snabdijevali hranom i novcem – jednom riječju cjelokupno muško stanovništvo u zavisnosti od toga koliko je bilo obrazovano i informirano. Ali našao je ljude koji su govorili drukčijim jezikom. iako ni on ni njegova volja neće pobijediti. to su bili svećenici. Ali agitatore treba protjerati iz zemlje i ona će postati ono što je uvijek bila. određena građanska prava i takva vojska će ili biti nepobjediva. 6. ljude koji govore njegov jezik i koji će ga pozdravljati sa „živio“. Da li je „osmanski“ značio još nešto osim imena naše države? Nijemce. Upoznao sam mnoge naše velike ljude čitajući ustav.POLITIKA II-1.. zatim učitelji i. koji bi osporio tumačenje gornjeg teksta? II-2. ili da će. Ideologija žrtve. Gotovo sve njihove ideje mogu se sabrati u sljedeće: „Biti Osmanlija je zajednička oznaka nacionalne pripadnosti. mora biti uvjeren da će svojom 44 . poput grčkog. Moj cilj nije bio stvoriiti književno djelo. vjere. Bugarski agitatori i aktivisti su stanovništvu usađivali ideju da su Bugari. koji su uzvikivali „hura“! Ili je pogrešno shvatao ili ništa nije shvatao.. Ko su bili ti agitatori koji su primorali narod da zaboravi srpski i grčki jezik? Prvo. koji su živeli u Austriji. str. str. pojedinaca koji su se ponosili različitim stvarima. ili će veoma skupo platiti svoj poraz.. Koji muški ideal je predstavljen u ovom dokumentu? Da li vi mislite da su regruti išli u borbu „ne oklijevajući“? II-3. Tako je i s nama. morala. to krvoproliće biti od koristi njegovoj zemlji i ljudima uopće. Carnegie.. najzad. koji se odriče najsnažnijeg instinkta za samoodržanjem i mirno ide pred cijev puške. revolucionarni elementi koji su pod starim režimom osnovali jednu „organizaciju“. ostalo je netaknuto. niste mogli zvati Austrijancima ili Habzburgovcima. 51. ili bilo gde. rumunski vojnik Mladi čovjek koji ne oklijevajući ode u borbu dobro znajući da tamo može i poginuti. Biti Osmanlija ne znači samo biti Turčin ili musliman. Popescu.

248. Omer Sejfedin (1884. Ali. po imenu Hajkijan. brutalnosti vojnika. bila je dolina u kojoj je živio. godine. svi su bili isti. malo prije njegove smrti. Njegov roman Naših sedam spavača pisan je u vidu dnevnika izmišljenog Ermena. Kakva je bila ideologija osmanskog nadnacionalnog koncepta? Zašto Sejfedin misli da je njegova ideja bila „iluzija“? II-4.). Umro prije kraja Prvoga svjetskog rata. „Kaurine“13. Svoje volove. Okovali su ga i odveli u Konak14. Predao svu vlast CUP-u i političarima.-1920. na Kavkazu. Uzalud je pokušavala povratiti povjerenje naroda koje je imala na početku kad je u Solun dovela novog sultana15 i prikazala ga na paradi u Albaniji. Niko nije znao za šta je optužen. Neki su o balkanskim ratovima i o bugarskim zvjerstvima. A onda su jednog dana anadolski vojnici opkolili seoce. S druge strane. godine. svoju njivu i svoju crkvu – to je bilo sve od Carstva što je želio sačuvati. Mladoturci. vatreni modernist-nacionalist. Sve što je znao o Carstvu Sloboda. Godine 1911. Ali nije bilo tako. nekoliko stvari u kolibi. Svećenik njegove crkve u selu iza planine bio je uhapšen. Pretukli su ga i izvrijeđali njegovu ženu kad je rekao da nema pušku. dajući mistično značenje terminu „osmanski“. U predgovoru iz 1918. Znači „nevjernik“. Mladoturska partija i njen novi režim postali su prava mora. bivšeg revolucionara. Pogrdni turski naziv za kršćane. Ne. u vojsku s Turcima. rekli su. otvarali sanduke i cijepali slamarice. prema Halilu Berktaju. Htjeli su da im se kršćani klanjaju. u Buhari. da padaju na koljena. Nadao se da će sad bez straha moći obrađivati svoju njivu. u Turkistanu. propagandist. Naslijedio starijeg brata Abdulahamida (1909. Stari Turci. sultan i sin Abdulmedžida. u Azerbejdžanu. roman je napisan 1918. . Turcima se nije moglo vjerovati. Iznenada su došli i rekli da njegov sin mora u vojsku. Možda će mu ostati više hrane koju su on i njegova porodica teškom mukom proizveli. Tvorac je konsolidirane demonologije.“ Sreća što je imao nešto para da im dadne. Osjećanja kršćanskih seljaka prema Mladoturcima u osmanskoj Makedoniji Seljak koji je živio u kolibi od blata u svome udaljenom seocetu nije nimalo mario za integritet Osmanskog carstva. "hurriet" ili ne. naša inteligencija je. „daj pušku ili ćemo te ubiti. 13 12 45 . Traže puške. u Kašgaru ili bilo gdje drugdje.. Ashab-Kehfimiz. rekli su. Sejfedin tvrdi da je roman napisao 1913.BALKANSKI RATOVI bilo da smo živjeli u Osmanskom carstvu. Upadali su u kuće. 15 Mehmed V Rešat (1911.) – pisac kratkih priča. 35. begovoj aroganciji. Sciaky. da se čovjek zaplače! Omer Seyfeddin. zagovornik govornog (ili narodnog) turskog jezika. str. U većini njegovih romana najčešće teme su nacionalizam i manjine. kao direktno izvinjenje ili odbrana od optužbe za ratne zločine na suđenju koje je počelo u okupiranom Istanbulu. U Solunu zgrada vlade. A on se nadao da to znači kraj iznudama poreznika. palača. Rekli su mu da će biti drukčije sad kad je proglašen hurriet12. imala tako besmislene političke poglede i društvene ciljeve. Tako je on shvatao slobodu.-1918). 14 Velika zgrada.

str. naš urednik je zamolio mnoge slavne bugarske političare. bugarskog pjesnika Prije osam godina. A zašto još nisu postale stvarnost? Za to ima mnogo razloga: greške iz naše historije (i srpske i bugarske). rekao o balkanskom savezu: „Balkanski savez su dvije riječi kojima od sveg srca želim da dobiju tijelo 46 . moćan samo u bratskom maršu napred i u čvrstom političkom savezu.“ Balkanski rat u slici i riječi. Turaka itd.POLITIKA Sl. rođen 1878. sklonost ka međusobnim sukobima i suparništvo tipično samo za Slavene. Komite u oblasti Kastorija. i Grci. Treba se naoružati hrabrošću za međusobne ustupke. 106. Ako bi se Makedonija prisajedinila Bugarskoj. Mi hoćemo slobodu svog naroda ne uništavajući slobodu drugih. 13. početak XX. odgovarajući na naš zahtjev. Kao što se vidi. nedostatak zrele političke misli među onima koji upravljaju sudbinom ili našim dvjema državama. Rumuna. Ako bi se Stara Srbija pridružila Srbiji. 6. II-5.. Desno je vojvoda (vođa) Marko Ivanov iz Kailara (danas Foufa u oblasti Kastorija) rođen 1877. Grka. kad su učestali bratski sastanci srpske i bugarske akademske mladeži i kulturnih radnika. prema Srpskoj socijaldemokratskoj partiji A. br. a umro u Sofiji 1933. godine. naša prošlost. i Bugari. dolazio po jedan ili više porobljenih Srba. U sredini vojvoda Manol Rozov iz Bobišta (danas Verga u oblasti Kastorija). socijaldemokrati se u pogledu na nacionalnu slobodu razlikujemo od buržoazije. onda bi opet na jednoga slobodnog Srbina dolazila po dva porobljena Arnautina. balkanskim narodima bilo vrlo teško ujediniti se. po Vazovu. Jer buržoazija hoće slobodu za svoj narod po cenu uništenja slobode drugih naroda. 24.. i Rumuni. Mislite li da je početkom XX. Pokušajte objasniti zašto je. javne ličnosti da daju svoje mišljenje o balkanskom savezu koji je u to vrijeme bio samo san patriota na objema stranama. itd. mart) 1913. pisce. Ovaj cilj se može postići jedino stvaranjem na Balkanu jedne političke celine u kojoj bi svi narodi bili potpuno ravnopravni: i Srbi. stoljeća i krv i da što prije postanu stvarnost. septembra 1903. i dalja i bliža. bez obzira na to u kojoj je oblasti prije nekoliko vekova koji vladar vladao. stoljeća susjednim zemljama bilo moguće „da zaborave svoje sebične nacionalne interese?“ Da li je to moguće danas? Papazoglu. Evo šta je najveći živi bugarski pjesnik Ivan Vazov. ubijen 3. Fotografija je vjerovatno snimljena pred sami Ilindenski ustanak. ima mnogo prepreka realizaciji ove ideje. Balkanski savez. godine Mi. onda bi na svakog jednog Bugarina koji bi bio oslobođen. treba nam hrabrost da zaboravimo sve sebične nacionalne interese i da mislimo samo na jedno: da će i bugarski i srpski narod biti slobodan. Turčina. Ideja o balkanskom savezu Ivana Vazova. i Crnogorci i Cigani. II-6. Iz govora vođe Srpske socijaldemokratske partije Dimitrija Tucovića na antiratnom protestu 1912. feb. (9.

kao zrela kruška.. mi nismo za održanje feudalnog i kastinskog carstva turskog. 7. ne može biti ni pravog ni konačnog saveza balkanskih naroda pošto 4-5 miliona Turaka živi na Balkanu. protiv rata između balkanskih naroda ne samo zato što bi on bio krvav i strašan i što bi nas ponizio i uništio. prema socijalističkim partijama Bugarske i Srbije. Borba između njih bila je bezuspješna. ustanovljen 1889.. Lapčevića u Narodnoj skupštini. je bio osnivač Bugarskog socijalističkog pokreta 1891. podržavamo ideju da se narodima koji žive na ovim prostorima ostavi mogućnost da slobodno pokazuju svoje težnje i izražavaju svoju volju. Međutim. pasti u ruke pohlepnih evropskih kapitalista sa imperijalističkim apetitima i kolonijalnom žeđi. (20) oktobra 1912.. ovo će biti odlučujući korak prema čvršćem i jačem savezu balkanskih naroda. buržoazija i vladajuće dinastije u čijim rukama je danas moć na Balkanu.BALKANSKI RATOVI B. mi smo prilično daleko od onoga 16 Međunarodni socijalistički biro – odjeljak Druge internacionale – međunarodnog saveza socijalističkih partija. prema balkanskoj federaciji. Blagoev 17 . svi bi se borili protiv autoritarnog režima. To će izazvati beskrajne sukobe. osim ako se evropske sile već nisu dogovorile da odmah i direktno podele Balkan. 9. [. novembar 1912. 13. br. jer nijedan narod ne ostvaruje svoje interese namećući se drugima. Onda će Srbi krenuti da oslobode Srbe pod bugarskom vladavinom. nego bi i njegove posledice bile užasne. Ako taj sporazum bude na snazi i pošto ove zemlje potpuno poraze zajedničkog neprijatelja. koja bi bila jedina garantija ne samo za naše oslobađanje i za davanje otpora kapitalističkim zemljama evropskim. Naša je težnja da i Turska uđe u Balkanski savez.] Podela Balkana u zasebne male zemlje stvaraće razlog za nova trvenja među balkanskim narodima i državicama. 61. alternativa podjeli i aneksiji Makedonije? Usporedite dokumente II-6 i II-7... nazvan je Bugarska komunistička partija. protivnici status quo-a. Šta je. Balkanski narodi su toliko izmiješani unutar jedne teritorije da bi interesi svakog od njih bili zadovoljeni jedino u režimu potpune nacionalne ravnopravnosti. pokušajte ih objasniti. godine Mi smo. a Bugari da oslobode Bugare pod srpskom vladavinom.. ekonomskog. Izvještaj Socijalističke federacije Soluna.. Ali sporazum koji su postigle balkanske vlade obeshrabruje protivnike ideje Balkanskog saveza. i vođa BLSDP-a (lijevo krilo). kao što nismo za održanje carstava i kraljevstava drugih. već naprotiv. ujedinjeni i zajedno s turskim stanovništvom. Vidite li neke razlike? Ako vidite. Savez balkanskih zemalja koji su donedavno buržoaske vođe smatrale utopijom. Lapčević. političkog i kulturnog saveza koji je cilj balkanskih socijaldemokrata. Da li je ona bila ostvariva u ono vrijeme? II-8. Dajte svoj komentar o ideji balkanske federacije. preferirale su kršćanski savez balkanskih zemalja protiv Turske. ako hoćete.-66. kao nezavisne države. BLSDP se 1903. danas je fait accompli. [.] II-7. gospodo.-1924. čvrstim savezništvom i saradnjom. nego. gospodo. u Parizu. [. oslabljeni balkanski narodi će stradati i Balkan će polako. Iz govora člana Srpske socijaldemokratske partije D. Rat i srpska socijalna demokratija.] Mi smo. jedini put za naše nacionalno ujedinjenje i nacionalno ujedinjenje svih balkanskih naroda. U stvari. 1919. Bulletin. Tako se oni nikad ne bi borili jedni protiv drugih. Zasnovano na realnosti činjenica. 17 Dimitar Blagoev (1856. poslat MSB-u 1913. D. str. podijelio na dva dijela. jer bez Turske. 47 . Poslije Prvoga svjetskog rata se raspao. Izvještaj Centralnog komiteta Bugarske laburističke socijaldemokratske partije (lijevo krilo) ISB-u 16 Sofija. mi smo za ukidanje status quo-a na cijelom Balkanskom poluostrvu i za jednu demokratsku revoluciju..).

ideju o autonomnoj Makedoniji i ideju o balkanskoj federaciji: možete li prepoznati zajedničke elemente i razlike? TABELA 14 Ljudski resursi za vrijeme balkanskih ratova 1912. Ljudski resursi zamalja koje su sudjelovale u Balkanskom ratu 1912. str. Ako bi stare pokrajine evropske Turske bile razdijeljene. Grčke. pretvorio u polje anarhije i suparništva. Srbija 3.253 1. za razliku od ostalih balkanskih socijalista (npr. 48.350 127 5. Turska Stanovništvo (u hiljadama) 4..-1913. a za ukidanje osmanskog apsolutizma i za uspostavu socijalizma. Zemlja 1.630 247 10. umjesto da donese zadovoljstvo.870 4. Grčka 4.000 Muškarci (u hiljadama) 2. podržala Mladotursku revoluciju očekujući od CUP-a (Komitet za jedinstvo i napredak) političku i društvenu modernizaciju Osmanskog carstva.230 12. a posebno Makedonije. Socijalistička federacija Soluna osnovana je 1909.910 2. Federacija je bila protiv podjele osmanskih teritorija u Evropi. snaga oružanih sila (u hiljadama) 67 175 90 30 902 40 G. godine kad je. Njeni članovi su uglavnom bili Jevreji. A Balkan bi se. To je razlog što je ona. ali je bilo i Bugara i nešto Grka i muslimana. više nego sad. Crna Gora Ukupno 5. samo bi otvorilo novo razdoblje patnji za njih. Napravite dva spiska argumenata. Federacija je.-1913. i opstala je do 1918. Usporedite brojke i napišite zaključak o vojnom potencijalu zemalja u ratu.POLITIKA Neostvariva podjela I tako. Federacija je revidirala svoje pozicije. Poslije Prvoga balkanskog rata i prije Bukureštanskog mirovnog sporazuma. ovog puta podržavajući autonomiju Makedonije (i Trakije).217 23. Dok su bugarski socijalisti slijedili njemački model Karla Kauckog (zahtijevajući princip nacionalne nezavisnosti). slijedila austrijski model Karla Renera i Ota Bauera koji su odvajali pojam nacionalnosti od nacionalne teritorije. svako rješenje pitanja Makedonije i Trakije koje bi imalo za cilj podjelu ovih pokrajina između starih i novih balkanskih saveznika. 48 .200 Maks. II-7 i II-8 opišite dva rješenja koja su predlagali balkanski socijalisti o budućnosti cijeloga Balkana.500 1. umjesto da ljudima koji su se toliko mučili donese olakšanje. Ova nova pozicija ponavlja se u izvještaju poslanom MSB-u pod naslovom „Rješenje balkanskog pitanja“ i anonimno potpisanom sa „Balkanac“. Opće pitanje Usporedite osmanski nadnacionalni koncept.000 Opća mobilizacija (u hiljadama) 800 530 480 60 1. Koristeći tekstove II-6. postala Laburističko-socijalistička partija Grčke... zajedno s drugim socijalističkim organizacijama. kao i srpski socijalisti. Bugara). 44. Georgiev. Elefantis.430 2. Balkan bi bio stalna prijetnja evropskom miru. čak i samo između posljednja tri. Srbije i Crne Gore. Bugarska 2.. Bugarske.

Novine vladajuće partije u Bugarskoj o srpsko-bugarskom sukobu oko Makedonije 1913. 17. U KIŠKILOVA. ni pod kojim uvjetima. Bugarska je potpisala mirovni sporazum sa Srbijom koji će. 49 . Da Bugarska u početku nije preuzela obavezu prema Srbiji da teritorije u Makedoniji treba podijeliti prema ugovoru. Bugarska bi odavno našla druge saveznike uz čiju pomoć bi i Srbija mogla biti podijeljena. ona ne bi nikad. BALKANSKITE VOINI. februar 1913. Vjerovali smo Srbiji na riječ koju su sa suzama u očima dali njezini zvanični predstavnici. pokazati da ona više brine o dobrobiti Srbije nego o oslobađanju kršćana pod turskim jarmom. kad bude objavljen. 13. Albanija brani Skadar i Janjinu od majmuna-Crne Gore. ratovala protiv Srbije. Sl. str. rusofil. Da je u pitanju bilo cijepanje i ustupanje bugarskih teritorija.. „Mir“ je bio organ Narodne partije.BALKANSKI RATOVI II-9. 3887. godine Od početka do kraja ovaj veličanstveni ep u vezi je sa sudbinom Makedonije. MIR. tigra-Grčke i zmije-Srbije Tekst karikature: „Bježite od mene! Krvopije!“ Dielli (Sunce). 14. 3. vladajuće partije za vrijeme Balkanskog rata. MAJ 1913.

POLITIKA Sl. juli 1913. 15.. Bugari – varvari sa Balkana. Kako su predstavljeni susjedi ovih zemalja? 50 . Prijevod: Rumunija zastupa evropsku civilizaciju. 6. Rumunija pod teretom mandata evropske civilazije Gazeta Ilustrata II. str. 1. Opišite simboličke figure na slikama 14 i 15.

Grunberg. „Istočno pitanje“ II-11. Nacionalno pitanje predstavljeno: a. Napori da se glas Rumunije čuje u odlučujućim trenucima na Balkanskom poluostrvu. namećući svoju religioznu i političku vladavinu. Usporedite dokumentaciju Balkana i onu Zapadne Evrope i pokušajte prepoznati zajedničke elemente. već kao globalni problemi u koje su Peking. str. kao historiju odnosa između islama i kršćanskog svijeta. U Srednjem vijeku su im se samo Španija i neka mediteranska ostrva uspjela oduprijti. Ali od XVII. u periodu od hiljadu godina. London ili Berlin. Prikaz „Istočnog pitanja“ jednog francuskog historičara. Cape Town (Kejptaun) i New York upleteni isto koliko i Pariz.BALKANSKI RATOVI II-10. Islam se od 7.. 7. Najbolji način da se bavimo problemima koje sam naveo jeste da ih smjestimo u kontekst 18 historije cijelog islamskog svijeta. proširio na cijelu zapadnu i južnu Aziju. I nije moglo biti drukčije pošto su jedini problemi s kojima su se evropski političari suočavali bili nezavisnost dunavskih kneževina18 ili nezavisnost Grčke. Tumačenje rumunskih interesa od strane jednog profesionalnog historičara neposredno poslije balkanskih ratova Operacija nazvana „Vojna akcija Rumunije“ bila je zasnovana na trima tačkama važnim za ostvarivanje vitalnih rumunskih interesa na Balkanskom poluostrvu: 1. Koji su bili vitalni interesi Rumunije pred sam rat? U kojoj mjeri se oni razlikuju od interesa drugih balkanskih zaraćenih zemalja? Ima li sličnosti u držanju Rumuna prema Bugarskoj i držanju drugih balkanskih naroda prema Osmanskom carstvu? Da li su rumunski interesi mogli biti nametnuti u ratnoj situacij. Političke i organizacione državne tendencije Rumunije koja kao susjed balkanskih saveznika ima društvene i ekonomske interese u održavanju stalne ravnoteže. Napori kršćanske Evrope da se križarskim ratovima odupre islamu bili su slabi pa su kršćanske zemlje u Osmanskom carstvu potražile saveznika. Mi se moramo suočiti s političkim problemima u skladu s njihovim značajem za globalni razvoj. 3. autonomija Egipta. stoljeća Osmansko carstvo je počelo Vlaška i Moldavija. 1898. Islam protiv kršćanstva „Istočno pitanje“ je dugo bilo ograničeno na odnose između Osmanskog carstva i kršćanskih evropskih zemalja. osiguranjem teritorije Dobrudže. Simulirani dijalog Podijelite se u dvije grupe i koristeći dokumenta iz ovoga poglavlja i pokušajte dati argumente (a) za rat i (b) protiv rata.] Ali termin „Istočno pitanje“ trebalo bi imati šire značenje. Treba dati jasnu i kratku skicu „Istočnog pitanja“ u širem smislu. regulacijom statusa sunarodnika iz Makedonije. stoljeća. na sjevernu Afriku i južnu Evropu. rat između Rusije i Turske oko premoći na Crnom moru. a da ne vode u rat? Opća pitanja za poglavlje IIa Istražite postojeće dokumente o entuzijazmu regruta za rat (a) na početku balkanskih ratova i (b) na početku Prvoga svjetskog rata.. A.. diplomatski odnosi između kršćanskih sila i sultana [. IIb. Svi politički (i društveni) problemi našeg doba više se ne predstavljaju kao stvar Evrope. unutrašnja organizacija i administrativne reforme Osmanskog carstva pod evropskim uticajem. 51 . b. 2. do 17.

Šta je suština „Istočnog pitanja“ prema Gabrijelu Monou? Kako je „Istočno pitanje“ predstavljeno u vašim udžbenicima? 52 .. vrlo je siromašan. da ih sjedini s Turcima. 72. ova politika statusa qvo je za nas konačno rješenje. ako egoistički slijedimo svoje interese. Osmansko carstvo i balkanski narodi Što se evropske Turske tiče. a cilj im je zauzeti i cijelu Makedoniju. Grka i Austrije onemogućuju bilo kakvo razumijevanje među ovim silama. B. mnogi Grci bi prihvatili tursku hegemoniju samo zbog mržnje prema kršćanskim suparnicima. U tom slučaju bi Makedonija bila potpuno odvojena od Bugarske i podijeljena između Crne Gore. Međutim.-1947. Albanije i Grčke. ali ona nikad ne bi dozvolila Bugarima da se smjeste na Bosfor.. Ali njihovi snovi su osujećeni i. 73. među svim turskim neprijateljima. Već su zauzeli veliki dio Trakije. Evropski koncert I tako se tokom posljednjih začkoljica Istoka.. francusko-ruski savez vidio samo kao dirigent evropskog koncerta. Danas su Bugari najborbeniji narod na Balkanu. da su Turci umjeli organizirati dobru administraciju. str.-1912. koncerta gdje su instrumenti bili usaglašeni jedino kad se ne čuju. Bugarska zajedno sa Rumunijom blokira Rusiju tako da ova više ne može doći do Istanbula kopnenim putem. najvećim dijelom seljački narod. trajanje i rezultat niko ne može predvidjeti. 66. borbene težnje Bugara. 75. U jednom periodu su.). primorana da gleda prema Solunu. 67. Gabrijel Mono (1844. Eduar Drio (1864. koja izgleda nije u stanju stvoriti veliku Srbiju svojih snova. koliko sa Austrijom koja je. a još više zbog svoje nesposobnosti da asimilira podjarmljene narode. koji su ostali osvajači na neprijateljskim teritorijama. prijeteći mu napadom koji nikad nisu izveli. zbog okupacije Bosne. zemlja se najbrže razvija i ima najstabilniju i najaktivniju vladu. ovaj. C. Ovaj tekst je odlomak iz predgovora Gabrijela Monoa u knjizi njegovog studenta Eduara Drioa o „Istočnom pitanju“. A Grci su sanjali o tome da Istanbul opet postane grčki. Ambicije Bugara prema Makedoniji nisu toliko u suprotnosti sa Srbijom. Oni nisu u stanju preduzimati vojne operacije i zadovoljavaju se time da od sultana izvlače stalne koncesije. Grci smatrani prirodnim nasljednicima tih evropskih oblasti. Srba. Rusija bi to mogla preko Male Azije. koji nema trgovinu ni industriju.POLITIKA slabiti zbog zloupotrebe vlastite snage i napretka.) bio je profesor historije i geografije na Sorboni.. profesor u Ecole Pratiljue des Hautes Etudes (Škola praktičnih studija) i na College de France (Francuski koledž). Na kraju krajeva. bio je osnivač pozitivističke historije u Francuskoj. Jedino ona neće dovesti do opasnosti od iznenadnog izbijanja evropskog rata čiji obim. Driault.

Divno strašilo za ptice. 1912.) Objavljena u ruskim novinama Iskr 45. Tekst karikature: Austrijanac: „Stražar! Pljačka!“ 53 . 1912. 16. Muanovića (Beograd.BALKANSKI RATOVI Sl. karikatura E.

54 . Zapravo je bilo potpuno obrnuto. 18. 18. Uloga velikih sila. Velike sile nisu tražile od Turske takvu deklaraciju i Turska je Tekst karikature – Turski vojnik: Dosta ste uzeli. Koja je bila uloga velikih sila u balkanskoj politici. prema opisu makedonskog revolucionara iz Velesa Izgledalo je da su svi poludjeli. Sankt Petersburg. 17.. str. treba istovremeno preduzeti mjere za lokalizaciju rata u slučaju njegovog izbijanja.] Ako i dalje nastavimo s ocjenama značenje ovih akcija. u Brummett. oktobar 1912. Martulkov. [. 1909.POLITIKA Sl. A ko ih je spriječio u tome? Balkanske zemlje? Ne. Samo poslije toga Balkan više ne bi bio izvor ratova i nemira. Pokušavao sam dokazati da te iste velike sile – u slučaju pobjede Bugarske – neće dozvoliti da interesi Srbije i Grčke budu ugroženi. Ostavite malo i za gazdu. Nisu mogli ni zamisliti da pobjednička bugarska vojska može biti poražena. Čvrsto su vjerovali u njenu pobjedu. Kako je neophodno učiniti sve za mir u regionu. Krava muzara (osmanska karikatura. Pogledajte obje karikature: koga predstavljaju figure na njima? Kako je predstavljena politika velikih sila prema Osmanskom carstvu? II-12. oni su tvrdili da je u interesu velikih sila da Bugarska pobijedi jer bi u tom slučaju ona preuzela dominantan položaj na Balkanu i mogla bi sačuvati mir u tom dijelu Evrope. MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA CIRKULARNO PISMO RUSKIM DIPLOMATSKIM PREDSTAVNICIMA U INOSTRANSTVU Kalem. možemo očekivati direktan kontakt s bečkim kabinetom. prvo moramo ukazati na deklaraciju o nepovrjedivosti teritorijalnog statusa qvo i drugo.) Naprotiv. one su samo provele istraživanje o značaju ugovorenih garancija. Cirkularno pismo ruskog ministra inostranih poslova Sazonova ruskim diplomatskim predstavnicima u inostranstvu. Tek kad se postignu ova dva cilja. juli 1909. str. Isticao sam im da će Bugarska protiv sebe imati velike sile Antante koje su tada dominirale Evropom. 22. Nisam mogao ni zamisliti veću budalaštinu od podržavanja tog stava. oktobar 1912.. Od početka pogoršanja krize na Balkanu sljedeće dvije tačke jasno su predočene carskom ministarstvu: 1. moramo biti svjesni sljedećih faktora: Opće je poznato da je ova deklaracija bila neraskidivo povezana s još jednim faktorom – da će i velike sile preuzeti odgovornost za uspjeh reformi. prema ovom autoru? II-13. 172. Da je izbijanje rata na Balkanu gotovo neizbježno i 2. 275..

Ali... Austrija je aneksijom Bosne i Hercegovine ojačala srpski iredentizam i to je razlog što podržava Bugare s kojima nije ni u kakvom etničkom sukobu.] Pod ruševinama evropske Turske ostao je novi vulkan koji će zauvijek tresti evropski mir.. 1921. Podjela ratnog plijena Konačni poraz Turske neće biti kraj balkanske tragedije. .. u slučaju njegovog kršenja treba istaći sljedeće: 1.. juna 1913. mart i 2. Miscarea. po našem mišljenju. [. koja nije dozvolila stranu intervenciju. princip „ravnoteže“ između balkanskih zemalja zasnovan na ugovorima koji su prethodili njihovom savezu. koji mu je Evropa nadjenula. Države koje su osnovale Balkanski savez počele su osvajački rat za teritorije. ona podržava Bugare. Odlomak iz knjige jednog rumunskog političara Rat između balkanskih saveznika sigurno je pripreman u Beču. da će najkritičniji trenutak u razvoju događaja južno od Dunava biti trenutak kad saveznici budu morali podijeliti ratni plijen. Car želi mir. Srbija je neka vrsta iredentističkog aneksa Habzburške monarhije..] Miran je. Pošto se Ferdinandovo naređenje vojsci da napadne Srbe podudarilo s bečkim čvrstim obećanjem da će mu pomoći Rumuni. Ako razmišljajući na ovakav način pitanje statusa quo nije za nas od presudnog značaja.. bolje nego svi mi. II-16. 1. U potpisu: Sazonov Balkanski rat ili Ruska narandžasta knjiga. ovaj starac ne bi oklijevao da. [. „Dobri monarh“19 U ovoj krizi car se dobro drži. juni 1913. VI. april 1913. Ovakva situacija se ne može izliječiti polumjerama i platonskim intervencijama. Evropa ima moralnu obavezu da pokaže ogromnu snagu kako bi na vrijeme spriječila nadmetanja i borbe koje razaraju balkanski svijet. Njegova sposobnost da u osamdeset trećoj godini donosi odluke je za divljenje. I sasvim je prirodno. Srpsko 19 Članak je izašao u jednim austrijskim novinama.. 34. jer je njen interes da Srbija ne ojača.. mi nećemo biti prepreka balkanskim zemljama u ovom pitanju. Tako je drugo pitanje koje se odnosi na deklaraciju – provođenje reformi od strane velikih sila – ostalo neriješeno zbog Turske. 20.. kako mu i priliči. To je van svake sumnje. Diaconescu. Članak u rumunskim novinama od 16. str. Uprkos tome. [. str.-35./29. 16. Grof Berhtold se nadao podršci bugarskog cara Ferdinanda i rumunskog Karola I. Zašto je austrougarska politika bila važna za balkanske zemlje? Koja je bila uloga AustroUgarske u međubalkanskim odnosima u vrijeme balkanskih ratova? II-17. br. stanovništvo u Mađarskoj se očajnički bori protiv ideje mađarske države. 2. Hrvatski pokret. Kao kompenzacija... Ovo. str. poništava deklaraciju o nepovrjedivosti teritorijalnog statusa quo. Austro-Ugarska je na sve načine htjela spriječiti jačanje Srbije. Bukurešt.] Želi prevazići spor sa Srbijom i opravdati svoj nadimak Car mira. rješava probleme savjesno i brižno. Nedostatak interesiranja velikih sila za teritorijalna širenja i 2. decembar 1912.-21.. Da li znate kakav je stvarno bio stav cara Franca Jozefa za vrijeme balkanske krize? Je li bio odlučan ili je oklijevao? Da li se slažete s opisom austrijskog monarha u ovom tekstu? II-15. 19. bude li neophodno. kad se uzme u obzir sekularno rivalstvo između ovih naroda i njihov ograničeni mentalitet. II-14. a onda i u Hrvatskom pokretu 55 .BALKANSKI RATOVI odgovorila da neće dozvoliti stranu intervenciju i da će sama provesti neophodne reforme. – dana kad je Bugarska napala Srbiju Srpsko-bugarski sukob Što se Austrije tiče. Vitorul.

POLITIKA Sl. 33. 17. Neočekivanje rata u Osmanskom carstvu Niko iz našeg okruženja nije vjerovao da će biti rata s Bugarskom.22 MOM NARODU Naša sveta obaveza prema našoj voljenoj zemlji. januar 1913. a još manje sa ostale četiri balkanske zemlje. Svi i svuda su govorili: „To je blef. „kralj Helena“ (1863-1913).. ubio ga je neki luđak u Solunu. Originalni dokument koji je potpisao kralj Đorđe. str. Grčka će zajedno sa svojim saveznicima istrajati u ovoj svetoj borbi po svaku cijenu. bio je drugi sin danskog kralja Kristijana IX. nisu nam smjele dati vremena da jednog dana postanemo veoma moćni. 1913) IIc. 20. već dugo je bilo očigledno da ove male zemlje. potpuno svjesne svojih obaveza prema naciji i kršćanstvu. Evropa i bijesna djeca (rumunska karikatura. 20 21 22 Izet-Fuad-paša je bio generalni inspektor osmanske konjice i bivši komandant Treće armije Trakije. Saopćenje Đorđa I21o objavi rata Osmanskom carstvu. Tekst karikature: Evropa i bijesna djeca: Zašto punica nije ništa rekla o Balkanskom ratu? Opća pitanja za poglavlje IIb Kako su balkanski narodi shvatali ulogu evropskih sila u balkanskim sukobima? Kakva je bila politika evropskih zemalja na Balkanu? Simulirani dijalog Podijelite se u grupe koje predstavljaju evropske sile. Naša vojska i ratna mornarica. Izzet-Fuad pasha20. pune obzira prema nacionalnoj tradiciji i ponosne na svoju moralnu superiornost i vrijednost. oktobar 1912. osigura ljudska prava kršćana pod turskom vladavinom. Grčka. 18. zajedno sa svojim saveznicima koje nadahnjuju ista osjećanja i vezuju iste obaveze. Pokušajte da predstavite interes svake evropske zemlje na Balkanskom poluostrvu i njen položaj u „Istočnom pitanju“.“ Ipak. a 5. Da je režim Abdula Hamida opstao. ulaze u bitku s vjerom i sa spremnošću da proliju svoju časnu krv u cilju vraćanja slobode potlačenima. našoj porobljenoj braći i cijelom čovječanstvu zahtijeva da država. poslije neuspješnih pokušaja. zajedno sa Rusijom i Austrijom. E. IX br. U kojim okolnostima ne bi došlo do rata prema Izet-Fuad-paši? Koga on krivi za rat? II-19.. Đorđe I. Rođen je u Kopenhagenu 1845. str. Usrdno moleći za Božiju pomoć u ovoj potpuno opravdanoj Furnica. do rata ne bi došlo. Venizelos i članovi kabineta 56 .. 9. marta 1913. jer su političari tih malih i velikih sila dobro znali da bi nas taj režim vrlo brzo doveo do rezultata koji su oni sanjali. preduzima svetu borbu za pravdu i slobodu potlačenih naroda Orijenta. oružanom pobunom prekine patnje koje oni stoljećima trpe. Očekivanje i objava rata II-18. 5..

njemački knez.BALKANSKI RATOVI civilizacijskoj borbi. oktobar 1912. što smo i mi tražili.. Gardika-Katsiadaki. 19. 35 godina poslije oslobođenja. Iza Rile i Rodopskih planina naša braća po krvi i vjeri još nemaju tu sreću da žive dostojanstveno. slobode protiv tiranije. pridobit ćemo simpatije svih pravdoljubivih i naprednih naroda.) Cem 41. do 1918. čast i dostojanstvo Bugarske nameću mi dužnost da pozovem pod zastavu sinove zemlje koji su spremni da je brane. Sasvim je očigledno da je to jedini način da tim ljudima sačuvamo živote i imetak. Da bismo pomogli potlačenim kršćanima u Turskoj. Tokom 25 godina moje vladavine uvijek sam mirno radio za napredak. To je bio pravac kojim sam želio da i bugarski narod ide. oktobar 1912. Bugarski kralj Ferdinand objavljuje rat Manifest bugarskom narodu 5. str. 221. bio je na čelu kneževine Bugarske i bugarski car od 1908. Došao je kraj našem mirnom životu. 8. oktobar 1912. nisu stvorili uvjete da ovi kršćani steknu ljudska prava i slobodu. I u toj borbi križa protiv polumjeseca. Poslije masakra u Štipu i u Kočanima. slavan i svet. Svi napori da se dostigne taj cilj. zajedno s nama će se boriti vojske naših saveznika – Srbije. 23 Ferdinand I. Grčke i Crne Gore. sveta dužnost da se pomogne braći kad im je ugrožena sama egzistencija. uzvikujemo: „Živjela Grčka! Živio naš narod!“. ne samo od strane velikih sila već i bugarskih vlada.). turska vlada je naredila mobilizaciju. Margaritis Egejski arhipelag II-20. Ali sudbina je drukčije odlučila.. u Heinzelmann. Našoj zemlji prijeti i anarhija u Turskoj. Naređujem hrabroj bugarskoj vojsci da napadne teritoriju Turske! Protiv našeg zajedničkog neprijatelja i sa istim ciljem. Tad je došao kraj našem dugotrajnom strpljenju. Putovanje iz zadovoljstva (osmanska karikatura. oglašavam bugarskom narodu da je rat za ljudska prava kršćana u Turskoj objavljen. Saks-Koburgotski (1848. čak ni sad.. 57 . Humano kršćansko osjećanje. Došlo je vrijeme da bugarski narod prekine svoj miran život i da s oružjem u rukama izvrši svoj slavni zadatak. sreću i slavu Bugarske. Ferdinand 23 Kiškilova. S poniznom vjerom u zaštitu i pomoć svemogućeg Boga. str.-1861. Naš povod je ispravan. ne preostaje nam ništa drugo nego da se latimo oružja. 5. Balkanskite voйni Sl. 5. umjesto da tom jadnom narodu ispuni njegove zahtjeve.

55 x 41 cm/ 62 x 47 cm/ ИEEE kolekcija br. Trifonov.000. Moji hrabri i nepokolebljivi prijatelji! Vjerujem da će žudnja za osvetom koju osjećate u svojim srcima biti garancija da ćete ispuniti tu dužnost. Proglas komandanta Istočne turske armije Abdulah-paše24 vojnicima 8. str. Prvi broj je izašao 10.. mora se smatrati svetom dužnošću svakog muslimana. S nama je Bog kao Litografija u boji na kartonu. a dijelom na francuskom jeziku. Zato svaki oficir i svaki bratski vojnik treba se boriti do kraja za spas naše domovine u kojoj je svaka stopa zemlje natopljena krvlju naših predaka. 4951/1 y Baλκανικοί Pόλεμοι 1912. II-20 i II-21. povratak neobavezan. Balkan protiv tiranina. Konačni poraz neprijatelja koji toliko godina uznemirava našu zemlju i naš narod i koji ne ostavlja na miru našu braću koja žive u Bugarskoj. Koja osjećanja ona nadahnjuju? Koji su ciljevi rata prema zvaničnim izjavama i jednog i drugog vladara? Koji su ciljevi rata prema osmanskom komandantu? Sl. Usporedite tekstove II-19. Prijevod: Putovanje iz zadovoljstva! – Dajte mi karte za kružno putovanje Sofija – Beograd – Cetinje – Atina. i Muhammedov duh i molitve halife zemaljskog – našeg dragog sultana. (grčka litografija) II-21. 57. Zato ovo naređenje mora biti izvršeno. 58 . Naziv Cem dolazi od prezimena izdavača Mehmeda Džemila. – Koliko karata? – Za sada 700. Pogodite ko je na plakatu. draga moja djeco! Zapamtite da vas čeka sreća na zemlji i raj poslije smrti. Identifikujte simbole i usporedite ih sa ključnim riječima iz manifesta vladara Grčke i Bugarske. Da li vjerujete da je Carstvo unaprijed određena žrtva kao što je opisano? Kako ovaj poster utiče na javno mjenje? 24 Abdulah-paša bio je glavnokomandujući turske Istočne armije na početku Prvoga balkanskog rata. Braćo po oružju i zemljaci. oktobar 1912. Naprijed.POLITIKA Sedmični časopis Džem smatra se konkurentom i nasljednikom časopisa Kalem (pero). možemo reći da su oni kukavice i da će se razbježati čim se suoče sa pravom snagom. Spas naše domovine i našeg naroda zavisit će od hrabrosti i odlučnosti koje ćete vi pokazati u naredna dva dana. Kao i Kalem. odlučili smo poraziti neprijatelja koji gazi po svetoj zemlji naše domovine. oktobar 1912.-1913. Sutrašnji i preksutrašnji dan bit će najsvetiji dani Bajrama za svakog muslimana. novembra 1910. V.000 ili 800. Georgiev – St. Podvucite zajedničke riječi i izraze. Cem je izlazio dijelom na turskom. 20. Poslije sukoba s neprijateljima koji smo imali ovih dana. 5.

1. Šipka. ima veliki značaj u historiji albanskog pokreta. Dielli (Sunce).. Pred sobom smo imali jakog neprijatelja. održao je govor. Nije bilo nevažno sakupiti patriote sa svih strana Amerike koji jednoglasno izjavljuju da je interes Albanije potpuni savez s Turskom protiv balkanskih zemalja.. vrijeme značajnog nacionalnog i ekonomskog uspona. Beograd. Sjećam se tih trenutaka kao nekog sna. bugarski historičar. Šeinovo. Da Srbinu dadete da bira: mir ili koleru? – on bi obim rukama zahvatio koleru [. S druge strane.. 8. decembar 1912. „Miriši mirom!“ Govorili su Beograđani zaklonivši si maramicom nos. Čudno. Očekivanje rata u Srbiji. 8. u interesu Turske bilo da Grčkoj. Iz novina izdatih u Sofiji Ovaj program četiri ujedinjene sile je prihvatljiv. poslije pet vijekova pod turskim jarmom sad. 59 . ako odustane od odbrane Albanije. oktobra pokazao je još nešto neočekivano. str. Radev27. 9. a Metodije Kusevič. Zato je htjela da nas nagradi zalažući se da Janjina. Juče se proniješe gradom nepovoljne vijesti. B. Ovaj sastanak je donekle uticao na to da osmanska vlada brani albanska prava na konferenciji u Londonu. Ne može se poreći da bi. Iz novina izdatih u Bostonu Veliki sastanak koji su patrioti održali u Bostonu 6. U novinama je sultan uvijek prikazivan kao bolesnik s povezom oko glave.). pa bi joj ostalo da se suoči samo s Bugarskom.] Kad će započeti rat? Svi pitaju. no nitko od ovih neće da progovori. Jedan Bugar opisuje narodno raspoloženje pred rat Petoga oktobra održana je sveopća molitva. Ali naše zajedničko djelovanje ublažilo je stav Turske i naša politika ih je natjerala da shvate svoje greške i štetu koje je u prošlosti pravila. Šeinovo. potcijenili smo ih. što su dugo u noć osvijetljeni električnim svjetlom. diplomat. Zato se Albanija ne smije ujediniti s Turskom i boriti se sa zemljom koja je osuđena na smrt. što piri s maćedonske strane i ministarski stolovi. Bitolj budu dio nove Albanije.-31. mitropolit Stare Zagore. U vojsci su mnogi Bugari na vježbama gađanja iz puške pucali u metu u obliku lutke s fesom na glavi da bi uvjerili sebe da je sultan unaprijed određena žrtva. – ulila je bugarskom narodu ogromno samopouzdanje.. 19. Šipka i Slivnica26 su pokazali da su Bugari ostali neoslabljeni i pokazali hrabrost po kojoj su njihovi preci vijekovima bili poznati. stoljeća). koeto vidah. Odlomci iz dvoje novina izdavanih na albanskom jeziku u inostranstvu koji iznose dva različita stava o Prvome balkanskom ratu A. ali i poneseni oduševljenjem da ćemo pobijediti. Treba pokazati cijelom svijetu da je albanska država 25 26 27 Bugarski „preporod“. Ferdinand je pročitao proklamaciju o objavi rata. Hrvatski pokret. i početak XIX. Uporna borba za vrijeme „preporoda“25 koja je uvijek bila hrabra i uspješna – posljednji primjer je ujedinjenje Istočne Rumelije i kneževine Bugarske 1885.-1967. Srbiji i Crnoj Gori da ono što zahtijevaju i pomiri se sa njima. mogu čak reći. Ona treba podići svoj glas i zahtijevati svoja prava od velikih sila. stoljeću. po mogućnosti. pošto smo vladali Turcima u Bugarskoj samo trideset četiri godine. izuzetno i vrlo rijetko. S. ali smo potcijenili njegovu snagu. oktobar 1912. oktobar 1912. novu vjeru u nacionalni optimizam. Skadar i. Simeon Radev (1873. Albanija je u opasnosti da bude podijeljena i mogu je spasiti samo njeni pristalice i prijatelji. publicist. I drugi sastanci održani u Americi izražavaju patriotizam i ideale naše omladine. Hoću da govorim o njegovom političkom značenju. oktobra 1912. II-23. Dok smo izlazili iz crkve bili smo duboko dirnuti. Slivnica: historijska mjesta. Tova. Šta su obični ljudi mislili o ratu? Zašto su bili tako sigurni u pobjedu? Koja je bila uloga zvanične propagande u oblikovanju takvog mišljenja? II-24. slavna po velikim pobjedama Bugarske u XIX.BALKANSKI RATOVI II-22. okotobar 1912. Ali sastanak od 6. U Bugarskoj je bila omiljena priča da je Turska država na samrti. period u bugarskoj historiji (kraj XVIII. to znade samo hladan vjetrić.

potpisanog 19. oktobar 1912. str. 1. dvije Visoke Ugovorne strane obavezuju se da neće ulaziti ni u kakvo posebno sporazumijevanje s Bugarskom. Liri et Shljiperise (Sloboda Albanije) bio je drugi sedmičnik koji je izlazio na albanskom jeziku u Sofiji. 301 60 . Član 3 Dvije Visoke Ugovorne strane. „Mbi Aleancen Ballkanike“ (O Balkanskom savezu). patriot i intelektualac. t. II-25. da će se stalno potpomagati i da će uvijek istupati sporazumno podržavajući uzajamno svoje teritorijalne zahtjeve i niže navedene granične linije. CXL (1. maja (1. juna) 1913. decembar 1912) str. Koje su razlike.POLITIKA u ropstvu i da se već četiri godine bori i traži svoju autonomiju. smatrajući da je životni interes njihovih kraljevina da nikakva druga država Dielli (Sunce) je bio sedmičnik koji je u Bostonu štampao jedan od najistaknutijih albanskih intelektualaca Faik Konica. a koje sličnosti? L’Illustration.. a čiji je izdavač bio Kristo Luarasi. koje će po završetku sadašnjeg rata biti ustupljene balkanskim državama ugovorom o miru sa Osmanskim carstvom. Liri e Shljiperise. Dijelovi sporazuma o savezu između Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije. 21. 12. juli – 31. Koja su dva stava prema ratu i koje argumente koriste ovi članci kako bi ih podržali? Sl. Ispraćaj – u Sofiji i u Istanbulu Usporedite ove dvije slike. (Sloboda Albanije). Član 2 Prilikom podjele teritorije evropske Turske.

iskorjenjujući hegemonističke težnje i osiguravajući među balkanskim državama ravnotežu prijeko potrebnu za njihovu mirnu koegzistenciju.. (27) juli 1913. Imajući u vidu sramno ponašanje Bugarske. 27. želeći prigrabiti najveći dio plodova zajedničke pobjede. juni 1913. 24 Φεβρουαρίου (9 Μαρτίου) 1913 II-26.] Skoko. Grčki narod.] Baltsa. naš četvrti drug htjede nasilno prigrabiti naše zajedničke tekovine. željela prijateljsku podjelu oslobođenih oblasti u skladu s pravima svake države.. gorkog iskustva kršćanskih naroda sa ovoga poluostrva zbog njihovog iskonskog porijekla i izvanrednih rezultata zahvaljujući njihovoj saradnji.] Nikola.] Bugari. čiji blagoslov ja sad prizivam. Proklamacija grčkog kralja Konstantina. jer se ruka rukom mora sjeći. 61 . 20.. Proklamacija crnogorskog kralja Nikole.“ [. otrgoše se od našeg slovenskog jata. solidaran sa Srbijom i Crnom Gorom i uvjeren u svetost te ideje. odbila je svaki razgovor o nagodbi. Moju dušu tuga obuzima. Balkanski rat u slici i riječi 23. pozivaju se da nastave svoju plemenitu borbu u spašavanju od turske tiranije i od prijetnje novoga strašnog ropstva. Poraženo Carstvo ustupilo je oslobođene teritorije saveznicima. 22. Bugarska je otišla tako daleko da je pokušla povesti neoslobodilački rat. opet se diže na oružje u borbi za ognjište i oltar. što sam prinuđen vašu hrabrost obodravati.] Opijen stečenim uspjesima i slavom saveznika. Ruski car Dokument koji su potpisali kralj Konstantin. Koristeći se svim vrstama prevare i samovolje i nesvjesna oslobodilačkog karaktera rata. dužnost ostalih saveznika bila je sasvim očigledna. kršeći i prisvajajući njihova prava.. Bugare treba suzbiti istim oružjem i uputiti ih na uvažavanje zajedničkih interesa i slovenske uzajamnosti. 28 29 Službeni list Kraljevine Grčke 121. Morali su opet zbiti redove kako bi sačuvala svoj savez i kako bi se suočila sa nezasitom pohlepom svoga bivšeg saveznika. ali se inače nije moglo.. kad jednom Anđeo mira raširi krila svoja nad Balkanom iznići svježe i jako drvo slovenske zajednice [.. 1912. zavedeni. juna 1913. dosljedno poštena i u sporazumu sa svoja dva saveznika. [.. ne priznajući ni etnička prava. na Cetinju 27. 21. Crnogorci! [. 14. Ova odluka bolno je pala na Moje srce. njen pohlepni saveznik. ne osvrćući se ni na pravdu Božiju ni na očinski sud Cara Pokrovitelja28 [. Moja vojska i ratna mornarica koje su proslavile Grčku. Balkanski rat u slid i red 6.. da bugarske nasrtaje oštro odbijete.. okrećući se protiv saveznika. [.29 Sl... skrnaveći tako svetost i ideju zajedničke borbe... juli 1913. juni 1913. 21. u obrani svojih vitalnih interesa. Crnogorci se raduju objavi rata. II-27.] Ta nova borba je isto tako sveta kao i borba koju je vodio Bog. Grčka je. Osnivajući savez s drugim kršćanskim državama za oslobađanje naše jadne braće. sretni smo što je naša zajednička borba dovela do pobjede i uništenja tiranije i što je grčka vojska trijumfirala i na kopnu i na moru. 405. jula 1913. ali nadu gajim da će iz međusobne naše savezničke krvi. ni žrtve drugih. izjavljuju da će jedna drugoj ukazivati podršku kako bi Grčka i Srbija dobile zajedničku granicu.BALKANSKI RATOVI ne bude između njihovih posjeda zapadno od rijeke Aksios (Vardar).-408. str. niti ikakve druge racionalne potrebe za ravnotežom. Bugari nasrnuše na braću i saveznike. Međutim. Bugarska. obaveze prema saveznicima. Mom narodu! Pozivam svoj narod u novu borbu. premijer Elefteros Vanizelos i članovi vlade. „jer kralj vjeruje u Isusa i u milost gospodnju. pa je predložila da se neslaganja riješe nagodbom..

. Sl. br.. Naša vojna djejstva s druge strane Dunava moraju biti prave hirurške operacije.POLITIKA Usporedite tekstove II-26 i II-27. Bugarska osjeti snagu našeg oružja i težinu našeg jarma. II-28. 8/21 juli 1913. 23. str. želimo da živimo u miru.] Rumunski narod. 1. a uzvici „Mobilizacija!“ čuli su se iz hiljada grla. 176. i svaki Rumun ponaosob. Novine i javno mnjenje u Rumuniji neposredno pred rumunsku invaziju na Bugarsku u Drugome balkanskom ratu A. Mnogi transparenti bili su posvećeni ratu. 1. zauvijek će odustati od svojih ambicija koje ne priliče njenoj nejakosti. 152. II-29.. vozovi su krcati. br. Ali ako sad... Ukaz o mobilizaciji podiže buru oduševljenja. [.. Universul. 31. da se samostalno razvijamo.. Koje je značenje riječi „brat“ u jednom i drugom slučaju? Identifikujte značenje iste riječi u tekstu II-20. juni / 12. a što ćemo joj mi svakako pokazati. politička.. Hoćemo rat Sa svih strana naše zemlje čuje se samo jedan uzvik koji dolazi iz svih srca: Hoćemo rat! Nema sile u cijeloj Rumuniji koja može zaustaviti rat. Gomila je bila ogromna Gomila je bila ogromna. 62 .4.. a ne sredstvo za trenutno sniženje temperature koje neće dovesti do toga da nam se sutra ista opasnost vrati u još težem vidu. str. str. 116. Članak u rumunskim novinama kojim se žele objasniti razlozi i ciljevi rumunske invazije na Bugarsku Zauvijek bismo ostali pod prijetnjom bugarskih topova i sa ratom na našem pragu bio bi usporen procvat naše države. Pronađite i analizirajte propagandne elemente u ovom tekstu.mirna koegzistencija“. juli 1913. prizivajući veliki rat. B. str. 29. na samom početku. juli 1913. da u korijenu sasiječemo svaku moguću prijetnju. Rezervisti hrle u Bukurešt iz najudaljenijih mjesta. zna da je velika Bugarska nacionalna opasnost. Onoga ko se izdigne iz te vodene struje. [. etnička i ekonomska prijetnja za Kraljevinu Rumuniju i za sav rumunski narod. Zašto je „veliki susjed“ bio nacionalna opasnost? Smatrate li da je to tačno? Nađite i objasnite razlike između ovih tekstova i proglasa grčkog kralja i bugarskog cara kojima objavljuje rat Osmanskom carstvu. Hora – tradicionalno rumunsko kolo koje igraju rumunski vojnici na putu za Bugarsku Gazeta Ilustrata II. Objasnite značenje izraza „braniti vitalne interese. 13. Miscarea V. Današnja Rumunija ima ulogu vještog i hrabrog hirurga koji bez milosti mora zasjeći u meso kako bi odstranio zlo koje predstavlja prijetnju cijelom organizmu. Usporedite tu ideju sa idejom ravnoteže između evropskih sila u istom periodu. slomit će udar njenih talasa.] Ovo je čisto preventivan rat. Bacalbasa. da uklonimo opasnost koja može da joj naudi. Mi želimo osigurati budućnost našoj zemlji. br.. ljudi sjede na krovovima vagona i pjevaju. XXX.

mi smo ga izazvali. po njima. a državnim službenicima da ostanu tamo i pokušaju da na svaki način umire narod. Kroz svoju nacionalnu ideju objasnite zašto uopće treba zauzimati određene oblasti Osmanskog carstva. ne bi trebalo preduzimati tako ekstremne mjere za koje mi odbijamo svaku odgovornost. Svi znate da su naši odnosi sa Rumunijom uvek bili prijateljski. 36. Juče u 18 sati me je rumunski ambasador u Bugarskoj obavijestio da je rumunska vlada naredila svojoj vojsci da napadne Bugarsku.): pravnik. upućujemo ovu stvar evropskom javnom mnjenju i nadamo se da će naša prava biti pravedno ocijenjena. Narodna volja. Narod. 230. c) Srbi i pokušajte razgovarati o svojim pravima u Osmanskom carstvu. Bugarskoj od juče prijeti nova opasnost. Bugarska. U takvoj situaciji nikakav oružani otpor ne dolazi u obzir. jula 1913. juli 1913. 15. Gospodo! Rumunska vojska napada dijelove zemlje koji su u ovom trenutku naseljeni samo starcima. juli 1913. Simulirani dijalog Podijelite se u grupe: a) Bugari. 22 i 23. narodni poslanici.] Prema našem mišljenju. Imajući u vidu nekadašnje prijateljske odnose između naše dvije zemlje. lider rusofilske Progresivno-liberalne partije i premijer (1. Balkanskite voйni Opća pitanja zaa poglavlje IIc Usporedite slike 21. 63 . Njihov motiv je to što je Rumunija zadržala potpunu slobodu da reaguje u slučaju rata među balkanskim zemljama i to što je rat izbio. bugarska vlada smatra ponašanje Rumunije neopravdanim [. 2. Držeći se ovoga stava.. rumunska vlada. 3929. 1. br. br. Daneva30 o rumunskoj invaziji na Bugarsku Prekjuče je premijer i ministar inostranih poslova dr. b) Grci. Osim ovog. naredili smo graničarima da se povuku. Izjava bugarskog ministra St. Da bismo spriječili bilo kakvu akciju te vrste. ženama i djecom. političar. . Kakva osjećanja one prenose i kakva osjećanja pokušavaju izazvati? Pokušajte pronaći slike iz svoje zemlje koje ilustriraju osjećanja prema ratu.-1949. juna – 4. stava utvrđenog reda i pravde. br. i štaviše. u Kiškilova. profesor.).BALKANSKI RATOVI II-30. koje god razloge za takvo ponašanje imala. br. 30 Stojan Danev (1858. 30. juni 1913. Želim da kažem nekoliko riječi o našim odnosima. Mir. možemo samo da protestujemo protiv ove nepravedne invazije na našu otadžbinu... Danev rekao u narodnoj skupštini: Dame i gospodo.

.

Navođenje izvora koji prikazuju međusobno suprotstavljene stavove ima za cilj da demitologiziraherojske nacionalne ratne priče i da pokaže svu kompleksnost tih ratova. Ovo poglavlje daje priliku da se stvori uravnoteženiji pogled na život i vojnika i civila. svi sudjeluju u naporima koje društvo voljno ili nevoljno čini. Osim toga. Ratni front je uvijek bio mjesto gdje se kreira zvanična ratna historija. i na frontu i u pozadini za vrijeme balkanskih ratova. nacionalni sukobi na frontu uticali su na položaj manjina iza linije fronta. Gotovo je nemoguće živjeti normalnim životom. Početkom rata uglavnom su ujedinjena u svojim krajnjim idealima i u težnji za pobjedom. Spaljivanja sela„onih drugih“. I pobjede i porazi stvaraju galeriju idealiziranih natprirodnih junaka i situacija koje čine mitologiju svakog rata. često nekontrolirane naoružane bande. Ali u isto vrijeme. ona su podijeljena ne samo na osnovu politike već i na osnovu realnosti: dok je većina muškaraca na frontovima. majke i supruge. I uloga žene u ratnim vremenima dokumentirana je iz dva ugla: (a) idealizirane žene – kao majke i heroine i (b) žene na frontu ili iza linije fronta – kao bolničarke. provale nasilja. u kojoj vlada vojna disciplina. ali i rat kroz svakodnevne doživljaje koji su u ljudima stvarali osećaj drugarstva. Ni balkanski ratovi nisu bili izuzetak. Istovremeno. U želji da pokažemo ono zajedničko u patnjama. ranjenih i osakaćenih. prisilna preobraćanja i preseljenja i tradicionalna razbojništva bila su sastavni dio historije ovih ratova. stavljamo naglasak na ratna iskustva vojnika različitih nacionalnosti. 65 . Rat neminovno utiče na sve i svakog. u svakom ličnom sjećanju uvijek prevagne ono užasno lice rata: hiljade mrtvih. Bilo da su na frontu ili u pozadini. iscrpljenost. vještih ili loših manevara samo su jedna strana onoga što se zapravo događa na frontovima. žene. ali malo-pomalo ona se suočavaju s brutalnošću rata. djeca i stari ostaju kod kuće u stalnom strahu da će izgubiti najmilije. Za razliku od regularne vojske.BALKANSKI RATOVI TREĆE POGLAVLJE Društva u ratu U svakom ratu društva koja u njemu sudjeluju istovremeno su i ujedinjena i razjedinjena. Razne paravojne grupe. Detaljni opisi pobjeda i poraza. dale su značajan doprinos u cjelokupnoj slici balkanskih ratova. ove grupe bile su najčešće glavni uzročnici nasilja nad civilima u područjima zahvaćenim ratom. Kršćani u Osmanskom carstvu i muslimani u balkanskim nacionalnim državama bili su nesigurni i primoravani na iseljavanje.

Ratni frontovi Sl.. 66 . januar – decembar 1913. 24. str.DRUŠTVA U RATU IIIa. Bugarska vojska L’ Illustration. 249.

Vojni atašei stranih sila. a ne bi joj mogla odoljeti nijedna druga vojska. februar) 1913. posebno u ovo doba godine kad je neprijatelj. kada s dužnim poštovanjem ne bismo govorili o hrabrosti turskih trupa. 27. jer gdje se sto hiljada junaka riješi na smrt i pođe u vatru s čvrstom odlukom „Živ natrag ne!“ tu se mora pobijediti neprijatelj ma koliki on bio. Sl. ali u suštini. prsa u prsa. a naše juriše više puta uspijevali su zadržati sve dok na cijelom frontu naši redovi nisu pošli na bajonet s čvrstom odlučnošću. Balkanski rat u slici i riječi 2. januar (9. prezirući smrt. kojima se junaštvo nikako poreći ne može. Posljednji pozdrav (Kumanovska bitka) Balkanski rat u slici i riječi 2. Grčka vojska zauzima Solun TELEGRAM NAJAVLJUJE ZAUZIMANJE SOLUNA KRALJ PUTUJE SPECIJALNIM VOZOM Zauzimanje Soluna Zauzimanje Soluna se očekuje posljednja 24 sata. poslije velikih događaja osjetili su neopisivo olakšanje koje izbija iz duše cijele nacije. Toj bujici Turci. Usporedite tekst i sliku. Niko nije mogao vjerovati da će u ratu protiv Turske grčka vojska tako brzo pobjednički ući u ovaj najveći makedonski grad. Što su ih Srbi onako sjajno nadbili i silno bacili iz tih utvrđenih položaja dokaz je i sposobnosti i besprimjerne hrabrosti srpskih vojnika. a to nije u krvi našeg naroda. koji su poslije borbe radi studija razgledali kumanovske položaje izjavljuju. sudeći po izboru položaja i po načinu utvrđivanja kod Turaka jasno vidi. da su Turci imali odlične komandante. 25. koji su u tančine upoznali sa svim pravilima modernog ratovanja i da su ta pravila u borbi na Kumanovu u svemu primijenili s puno razumijevanja. 27. U tome momentu blizu sto hiljada Srba imalo je za cilj samo jedno: pobjeda ili smrt ravna smrti kosovskih mučenika. Grčki vojnici su oslobodili prvi makedonski grad. pokušavali jurišem probiti naše redove. kao i nekad turske. Opis pobjede srpske vojske kod Kumanova Bitka je trajala dva dana i jednu noć.BALKANSKI RATOVI III-1. nisu mogli odoljeti. januar (9. a onda i ostali dijelovi Grčke. Dva dana i jednu noć oni su nebrojeno puta. kojima je ideja vodilja bila: osveta Kosova! Bili bismo nepravedni prema protivniku. Da li fotografija odgovara opisu bitke? III-2. da bajonetskom borbom. . uništio mostove pa se vojska borila s nabujalim rijekama – dobija još više na značaju zbog ironije s kojom je evropsko javno mnjenje u početku primilo objavu grčko-turskog rata i zbog brojnosti neprijateljskih vojnika protiv kojih se naša vojska borila. da se. Turci su zauzeli vanredno dobre pozicije. koje su blagovremeno dobro utvrdili i svoje položaje vješto maskirali. A ova pobjeda – čiji su gubici poslije duge i teške borbe srazmjerni njenom značaju. ali objava da je grčka vojska juče umarširala u grad dovela je do snažnih izliva emocija i radosti. 67 . kao nekad na Kosovu. povlačeći se. riješe – na kome je carstvo. februar) 1913. Prvo Atina.

Kojih nacionalnosti su ljudi koji dočekuju grčkog prijestolonasljednika? 68 . bar za neke sunarodnike. 42 h 62 cm /Kolekcija ИEEE. pa njihovo stanovništvo. Atina. 27. to je bilo samo zato što sami nisu imali sreće sudjelovati u toj plemenitoj pobjedi. 103. Grčka krv prolivena u ovoj borbi došla je kao kap rose da oživi zavehlo cvijeće makedonske slobode. sad su okrenuti prema poljima Makedonije. Zbog toga niko nije tužan. Robovi mogu dići glave i slaviti svoju slobodu. Ulaskom u Solun. 4951/99 u Baλκανικοί Pόλεμοι 1912. a ako je neka majka i prolila suzu. Roditelji koji su izgubili sinove u svetoj borbi za svoju zemlju blagosiljali su svoju sreću. sad može konačno slobodno disati. koje je do juče bilo pod turskom dominacijom. Sestre nisu oplakivale braću. Embros. stvara osjećanje opće. br. str. to je bilo samo zato što je shvatila da je smrt njenog voljenog sina donijela slobodu hiljadama naše braće. neograničene radosti. ma gdje na planeti. svaki grčka duša. Da li nalazite sličnosti u opisima bitke kod Kumanova i zauzimanja Soluna? Vidite li pretjerivanja? Čemu ona služe? Sl.-1913. oktobar 1912. A ako su mlađa braća i izražavala tugu.DRUŠTVA U RATU uvijek grčke pokrajine.. grčka vojska je dodala još jednu slavnu stranicu grčkoj historiji i stekla novo poštovanje svoje snage. Ostvarenje ideala nacije. Svako grčko srce. Prijestolonasljednik Grčke ulazi u Solun Litografija u boji na kartonu. 26.

Kako su ove dvije ličnosti predstavljene? Koje je simboličko značenje obje slike? 69 .BALKANSKI RATOVI Sl. str.. i 27. 27. januar-decembar 1913. Bugarski car Ferdinand na ruševinama tvrđave u Kavali L’Illustration. 17. Usporedite slike 26.

III-3. Uvijek je on plaćao životom. Grčko-bugarsko „bratstvo“ „Kavadarci puni turske sirotinje koja umire od gladi. Kažu da su albanski bataljoni pobjegli s fronta. Bili su naši državljani. str. Gonjeni glađu. Vojska se povukla duboko u Albaniju. objema ih rukama zagrlio. 8353. Turska nacija je izumirala. Naša vlast mora da je to iskusila hiljadu puta tako da ne bi smjela primati u vojsku nikog osim muslimana. na jedan kamen. III-4 Riza Nur objašnjava uzroke osmanskog poraza O bici kod Lile Burgasa Kažu da su neki vojnici kod štaba vikali: „Bježite! Šta ćete tu? Gotovo je. Da li su ovakvi izrazi humanosti odlike pojedinih naroda? Vjerujete li da su ovakvi izrazi saosjećanja mogući u ratnim vremenima? Da li ste u svojim udžbenicima nalazili neka čovekoljubiva djela„suprotne strane“? Da li mislite da je ovo stvarna situacija ili je možda propagandna priča? Adevarul. koji su širili te glasine. jer je on izazvao nesreću ogromnih razmjera. Da. Neki kažu da su paniku izazvali unionisti. Srpski vojnik pomaže turskoj djeci Kakav je srpski vojnik? Saosjećanje prema protivniku. da snimim ovu veličanstvenu sliku ljubavi srpskog vojnika prema djeci pobijeđenog neprijatelja i njegovog saučešća prema nesreći njihovoj. Mnogi od njih su se godinama borili protiv nas. primorani su prositi koru hljeba. Nastala je nepotrebna panika. 11. Sva veća mjesta u novooslobođenim krajevima puna su bijedne. Turčeta. Ja mislim da je to istina. starci i djeca ostali bez zaštite i oni od straha pred neprijateljem ostaviše svoje domove i sve u njima. Tekst karikature: U Solunu je car Bugarske poljubio kralja Grčke. a da mu ne dosadi turska sirotinja molbama da im nešto udijeli. Ja stadoh u prikrajak i srce me zaboli. (20. Jedan oficir mi iznosi jednu ovakvu sliku iz Kavadaraca: 70 .DRUŠTVA U RATU Sl. decembar 1912. drugi drugom Turčetu. a treći uzima sebi. Srbi su navukli Albance da to urade. bili su Bugari.. u drugoj tesak. u jednoj šaci drži tajin (vojnički hljeb).“ I to je bila istina. I oni su naši građani. ali možeš da se pozdraviš sa Solunom. gladne i žedne turske sirotinje. koji su navodno vikali: „Bježite!“ Našu vojsku u Rumeliji porazili su Srbi. Vojnici. I otuda u novooslobođenim varošima čovjek ne može proći ulicom. 7. Uvijek je Turčin bio taj koji plaća krvavi danak. Ali svi oni su bili turske izdajice. Tesakom reže tajin. gole i bose. prost redov. 28. XXV.) april 1913.“ Balkanski rat u slici i riječi 12. Bugari su postavili topove na brda oko Soluna! (telegrafske vijesti) Ferdinand: Hajde da se poljubimo. Na jednom uglu sjeo jedan srpski vojnik. Svako na svoju stranu!“ Tako su neki vojnici pobjegli sa fronta. ali situacija je bila ovakva. Bilo je Grka i Bugara u našoj vojsci. a žene. Ali oni (unionisti) kažu: „Takav je Ustav. 1. Hranitelji i branitelji im pošli uz vojsku carevinu da brane. i strani element treba da umre. pobjegoše u varoši verujući da će ondje prije naći zaštite. što nisam imao pri ruci fotografski aparat. Ovo nam je lekcija. To ne može tako. Oni su s nama i u dobru i u zlu. prvi zalogaj daje jednom. jednog na jedno drugog na drugo koljeno. br. u krilo uzeo dva muškarčeta.

. Turski vojnici su bili gladni i bolesni. koji je još davno primorao Abdulhamida na abdikaciju. Hasan Riza je bio izuzetan vojnik. išao snažno napred goneći pred sobom na bajonet i razbijajući tursku pešadiju. Albanac Tašin-paša bezuvjetno je predao Solun bez borbe. Hrabri vojnici su dugo branili Janjinu.. Na kraju je albanski Esad-paša. I doista. Sjećanja. naredio da se Hasan Riza pogubi. 1912. Komandant Soluna. Ali-Fuad.] Bio je snažno dočekan. Zahvaljujući njemu. Njegova smrt bila je veliki gubitak za Turke. Esad je bio pravi nitkov. To je bila istina.. Kažu da je za to uzeo novac od Grka. Kasnije. juli – 31. i u širokom talasu.) str. 71 . Koji su razlozi poraza prema autoru ovih memoara? Zašto on kaže da bi vojnici trebali biti samo muslimani? III-5. naročito artiljerijskom vatrom. Turska djeca pozdravljaju srpske vojnike. Njihov glavnokomandujući. [. Tamo su Vehip-paša i njegov brat Esad-paša pružali žestok otpor. Hasan Riza-paša pokazao je veliko junaštvo u Skadru. Albanci su ga ubili. CXL (1. U definitivnu našu pobedu nije moglo biti više sumnje. Tekst ispod slike: Na „marginama“ rata.BALKANSKI RATOVI Sl. dvadeseti. Lanac događaja pokazuje da su sve te nesreće izazvali Albanci. [. imao je da zauzme Kazan tepe. Djeca nesvjesna poraza pozdravljaju pobjednike. decembar 1912. ali je na kraju i ona pala. opsada ovoga grada trajala je veoma dugo.. I albanski vojnici su dezertirali iz Janjine. ali šta su time dobili? Skadar je pao. Major Milovan Gavrilović opisuje kako je zarobio Šukri-pašu 31 „Moj puk. Grci su izveli opsadu Janjine..] Puk je ipak. L’Illustration. Odličan 31 način da se pokaže šta znači postaviti strane elemente na važna mjesta! Ovaj kabinet je zaista bio glup Riza Nur. pokazao je veliko junaštvo i bio je ranjen. na forovima se brzo zalepršale Šukri-paša je bio komandant turske vojske opjsednute u edrenskom utvrđenju. 373. poslije sticanja nezavisnosti. 29.

ruskom ambasadoru u Srbiji. Matarel32 Viđenje Balkanskog rata jednog Francuza Ko je zauzeo Edrene po majoru Gavriloviću. i ranije znao da je srpski narod valjan i hrabar narod. Priđem mu. [. Očigledno je da su imali dovoljno vremena da u drugim sektorima unište sve. može ići tamo odmah. Odnosi između Bugara i Srba su danas krajnje zategnuti. Čim se vrata kancelarije otvoriše ja stupih unutra. zarobio ga je on 13. 20. Bugarske jedinice na istočnom sektoru su u žestokoj borbi zauzele glavni položaj. I samo zahvaljujući tome Turci su se predali i na drugim sektorima. 72 . želi noćas ostati i dovesti stvari u red.] Vreme je odmicalo i ja sam morao da prekinem ovaj prijatan razgovor. I bugarski i srpski komandant su tvrdili da su odbrambene linije probili njihovi vojnici i da su oni jedini „pobjednici“. Slične rasprave su se vodile i oko drugih mjesta. dok je na istočnom sektoru materijal neoštećen.] Izađem opet pred Šukri-pašu. jer zbog žestokog bugarskog napada nije bilo vremena za to. Tek što sam izašao. može mirno prenoćiti ovde. (26) tog mjeseca. 14 (27) Απριλίου 1913. napustili svoje položaje i predali utvrđenje pred neprijateljskim napadima. ali ko mi garantuje da ste vi uopšte oficir? Meni su potrebne legitimacije i ovlašćenje da vam predam Šukri-pašu. glavno osmansko utvrđenje u Trakiji. Ipak. stiže jedan bugarski oficir u utvrđenje i javi mi da dolazi s nalogom da odvede Šukri-pašu. Tvrde i da se Šukri-paša predao 20. – Svi smo mi pod komandom generala Ivanova. Odmah me je predstavio ostalim generalima i celoj sviti i ponudio da sednem.. odgovori on. Jedna od tih prilika je okupacija Edrena.] Oficir me provede kroz mračne kazamate i dovede do pred samu kancelariju Šukri-paše. a ko prema Matarelu? Da li znate neke druge slučajeve neslaganja oko toga kome pripada pobjeda? Major Matarel. puka tražeći izrično komandanta srpske armije Stepu Stepanovića da s njim pregovara o predaji [. a dokaz za to može se naći u mnogim prilikama. marta 1913.] Tako je učinjeno. Turci imali vremena da unište materijal... obratim se rečima: – Ekselencijo! Majoru srpske vojske Milovanu Gavriloviću čast je obavestiti vas.. – Po nalogu generala Ivanova. ovde je jedan bugarski oficir koji kaže da je za vašu ekselenciju spremljen stan. Svi oficiri su pod komandom generala Ivanova. odgovori Šukri uzbuđenim glasom. prema ličnoj izjavi pukovnika Marholeva. U toku ovoga rata o tome sam se lično uverio. zauzeli su saveznici 13. srpski puk je kasnije samo dobio zadatak da ga čuva. Šukri je prenoćio u našem utvrđenju gde je bio i zarobljen. 1913. Ako vaša ekselencija želi poći. da ste u ovom trenutku pod zaštitom srpske vojske. Međutim. Zamolim njegovu ekselenciju da se udaljim i izađem napolje. Izvještaj francuskog vojnog atašea u Sofiji koji kaže da je utvrđenje Edrene zauzela bugarska vojska 22. što je kasnije uticalo na javno mnjenje i na pisane historije svih balkanskih zemalja. – Po čijem nalogu? – upitah. Namerno sam hteo da izbegnem teže izraze kao što je „zarobljenik“.[. Odmah sam ga zamolio da sa svima svojim oficirima primi najiskrenije komplimente cele srpske vojske na herojskoj odbrani Edrena. Neklijudovu. rekao sam mu mirno.. – Ja sam.. 32 Poslije petomjesečne opsade i žestokih napada bugarske vojske i dvije srpske divizije i isto tako herojske odbrane osmanskog garnizona. do aprila 1913. Šukri-paša ustade sa celim svojim štabom. osim istočnog. g. srpske novine tvrde da su njihove divizije same zauzele glavne položaje na njihovom sektoru. – Ekselencijo. srpskom puku. komandanta bugarskog puka. pozdravim vojnički i u ovom momentu koji nikad neću zaboraviti. [. III-6. Najsvečaniji čin osvajanja Edrena bio je svršen. – Tako je. francuski vojni ataše u Sofiji od maja 1912..DRUŠTVA U RATU bele zastavice i jedan izaslanik Šukri-paše priđe jednom oficiru 20. Pregled ovih položaja pokazuje da su u svim ostalim sektorima. – Imate li legitimacije? – Nemam! – Ja vas ne poznajem. rekoh. 4.“ Balkanski rat u slici i reči 13. Ako. pak. Edrene..

„Edrene je palo!“ – članak u rumunskim novinama Pad ovoga utvrđenja poslije gotovo pet mjeseci. br. 15/28 mart 1913. Turci ne treba da se stide.. str. Ujedinjene evropske sile odlučile su da joj ga vrate. 29. str. 1. rumunska karikatura 1913. br. IX. august 1913. Adevarul. Tekst karikature: Namirenje tursko-bugarskog sukoba Turska ispušta Edrene iz ruku. 30.BALKANSKI RATOVI III-7. 52. okruženog neprijateljem. izoliranog od turske vojske. Sl. municije. Furnica. naravno. Kako autor objašnjava pad Edrena? Na čijoj strani su njegove simpatije? Pokušajte objasniti zašto. Herojski otpor Hadrijanovoga grada je donekle rehabilitovao Osmansko carstvo koje su mnogi sramni porazi teško moralno kompromitirali i koje teško podnosi to što je gotovo prognano iz Evrope.. XXVI. Namirenje tursko-bugarskog sukoba. 73 . 12. jer ovaj sveti grad se nije predao. 8443.. ne može se smatrati ni bugarskom pobjedom. već je zauzet poslije očajničke borbe zbog koje će se hrabro ime Šukri-paše zauvijek pamtiti. izgladnjelog i primoranog na predaju samo zbog nedostatka hrane i.

izdišu pored njih. Srce vam se cijepa od njihove pomaganje. Transport ranjenih vojnika iz solunske luke Η Αθήνα των Βαλκανικών Πολέμων 1912. Poslije dugih marševa i svih manevara.] Bolničara ima malo. za dobro i slavu naše opšte Otadžbine. E sad pomislite kako je ovim grešnicima bilo gledati kako njihovi drugovi. pogledali su nas tako blago.. Priđem da vidim ko je 33 34 taj i sa cedulje koja mu je visila na grudima pročitah da je seljak iz Žarkova33. Jadna životinja je već umorna. a ja ću cijelu borbu proći na njenim leđima. I stoka se mnogo napatila. a i ono što ih ima zavuklo se po bolničkim sobama pa ne obilazi ove grešnike. godine. bolje ga zagleda i vidje da je mrtav. ali šta možemo? [. aman“ i još nešto što ga nismo razumjeli.) [..] Čuje se opasno zapomaganje ranjenika kojima su rane zahladile. kako su nam ovi sirotani blagodarni! „Bog neka ti svako dobro da. Skuhamo manjerku čaja te im nosimo i svakog sa jednom šoljom napojimo. mnogi pomrli. Major Milan Popović. Mnogi pak. Naš trupni ljekar dr Međera trčao je neumorno oko ranjenika. koji ilustruje situaciju u srpskoj vojsci 12. iako je on svojih poslova u koloni imao. Život na frontu III-8. ali kad ne dobi odgovora. da mu vode damo.. Tako nam je prošao cijeli dan. tako milo. koji je među našim vojnicima ležao. Selim. već od noćne studeni i bez pomoći onih čija je dužnost da nad njima lebde. kao što sami kažu. Prenoćili smo pod šatorom mokri do gole kože. 28. preklinjući. 13. pa i svoje živote.. Jedan je. ne od rana i bola. mnogi su govorili. 3. priđe mu i ponudi mu čaj. i sirotim ranjenicima bar koliko mu je u moći bilo stanje olakšao [. oktobar Ranjenici strašno jauču. Od planine Starac do Bitolja: Dnevnik jednog obveznika Dunavske sanitetske kolone (Kumanovska bitka).DRUŠTVA U RATU IIIb. oktobar (1912. Jedan turski vojnik-ranjenik. grešnici. da ni govoriti nisu mogli. (16) mart 1913. Cijelu noć je prolamalo noćnu tišinu jaukanje ranjenika. ove jadne životinje su zaslužile malo udobnosti. Selo nedaleko od Beograda. Ali. Ah..“ „Ovo je baš dobro“. 31. po priči turskog poručnika34 Od juče kiša nije prestala padati.. misleći da je živ. 29.] Balkanski rat u slici i riječi 7. Izgledalo je kao da sjedi i da se nešto zamislio. kad nas spazi molio nas je sklopljenim rukama: „Aman. Paćenje konja. šta ćete. Sl. Te su noći od zime i kiše koja je pred zoru padala. siromah. državi žrtvovaše. nisu dobili kapi vode da žeđcu ugase. Šta mislite o autoru ovoga teksta i njegovoj pomoći turskom vojniku? Zašto ranjenici nisu imali potrebnu njegu? III-9.] Koristim današnji dan da završim svoje bilješke i da se pobrinem za svoju lijepu kobilu Kara Čebak (Crnu Majmunicu).. mjerodavni su slabo o tome vodili računa. da ste im iz očiju mogli čitati blagodarnost... Komandir naređuje da im ponude vode jer. kardaš.-1913. Njegov dnevnik objavljen je na francuskom jeziku 1913. Dadoh i njemu šolju čaja i pokrijem ga slamom i šatorskim krilom. 74 . i moleći bolničare i mjerodavne da pomognu njima koji su žrtvovali sve.[. sjedeći na municionom sanduku podlakćen umro. Poručnik Selim-beg napisao je dnevnik u kojem je opisao operacije u Trakiji od oktobra do decembra 1912. Konji su bili vezani.. koji su iznemogli. danas predgrađe Beograda. str. što svoj život i spokojstvo svojih milih kod kuća.

te nas je poveo da s njim razgledamo zemunice (izbe ispod zemlje) u kojima su si vojnici u velikom kotlu priređivali grah za objed. 75 . krenusmo pješke put Drinopolja. mnogi su ostali invalidi zbog uskraćene njege. bit će strijeljani. preduzete su neke mjere. To je veliki gubitak. Sl.] Nakon hodanja od ure i pol. februar) 1913. koga nađosmo pod šatorom kako čita novine.] Kad smo se vratili s mosta u logor.BALKANSKI RATOVI III-10. ali kapetan odredi da na njegovu odgovornost poveze nas. pošto je među vojnicima bilo 30 slučajeva tifusa. Što se njihovih ranjenika tiče. Treba imati na umu da će Bugarskoj biti potrebni ljudi za njen ekonomski razvoj poslije rata. Nekoliko dana poslije dolaska naše vojske u Čataldžu. koja je zbog bolesti izgubila mnogo ljudi. Neoprezna bugarska komanda nije preduzimala osnovne preventivne higijenske mjere: u blizini logora nije bilo poljskih klozeta. Naravno. Stanje bugarske vojske u Trakiji prema opisu jednog Francuza Dvadeset četvrtog. Broj njihovih mrtvih se nedavno popeo sa 30. 32. „milu braću kud god zaželimo“. Tako iznureni. 27.. Tokom ovoga rata bilo je nebrojeno svirepih prizora. Zdravstveno stanje u nekim jedinicama bilo je vrlo loše čak i u vrijeme kad su ušli u Tursku. Srpski vojnik. III-11. kočijaš. a momak priopći kapetanu da je general zabranio ikoga voziti bez njegove dozvole. Danas se čini da je kolera bila suzbijena.. u stjenama su prozori. Jan Levit u bolnici Srpskih sestara Balkanski rat u slici i riječi 2. te nakon sat i pol vožnje stigosmo do sela Keml.. Komandant čete.000. jer su mnogi koji su mogli biti spašeni umrli su zbog njihove nemarnosti prema ranjenicima. ali samo je nekoliko bilo fatalno. Oni koji ga se ne pridržavaju. Od Mustafa-paše do Drinopolja ima oko 35 kilometara puta [. najljubaznije nas je primio. stignu nam prazna vojnička kola s prilično dobrim konjima. Bugari će platiti za to. Ali sutuacija je postala zaista ozbiljna kad je vojska upućena prema Čataldži zamijenila tursku vojsku u logoru. Bile su preduzete energične mjere u smislu poboljšanja uvjeta života u logorima.000 na 32. ljudi su se lako razbolijevali. Odmorni ljudi su opet bili u stanju izvršavati zadatke. marta 1913. ali većinu ljekara zaduženih za njihovo provođenje nije bilo briga i ranjenicima je pomoć ukazivana samo povremeno. januar (9.000 slučejeva kolere. svuda okolo su ležali nepokopani leševi ljudi i životinja. Vojnici u njima bijahu bodri i veseli [. pojavila se kolera. ima u njima mjesta za po prilici 12 vojnika. kad smo mu pokazali propusnicu i predstavili se. Ljudi su se odmarali. A od 50. rado nas je povezao sa sobom. Automobil je na raspoloženju generalu Rašiću. Češki ljekar dr. gdje je srpska pionirska četa gradila most preko Marice. visina im je nešto viša od čovječje visine. Izdato je izričito naređenje da se pije samo prokuhana voda. po zemlji su slamnjače. Bugari su se prema njima ophodili s istom nemarnošću i nezainteresiranošću kao i prema svima ostalim. Bilo je prijavljeno 15. Balkanski rat viđen očima jednog Francuza. a za staklo u prozorima služe velike boce. Te su zemnice sasma udobne. Čim je prešao granicu. kapetan Ružić.000 ranjenika. Sedmi pješadijski puk je morao u karantenu. pozove kapetan sebi jednog momka sa šoferskom kapom i naloži mu da priredi automobil te nas poveze na pozicije.. Hrvatski ljekar iznosi svoja osjećanja poslije posjete bojištu kod rijeke Marice Put do Drinopolja Dobivši propusnicu od ađutanta generala Stepanovića i propitavši se za put i njegovu duljinu.

Sada za primirja često se sastaju na neutralnoj zoni s turskim vojnicima. 16. Izzet-Fuad pasha. odmah neprijatelj tamo saspe žestoku vatru. te nas darivahu posudama od nerasprsnutih turskih šrapnela. ne može se nikako sakriti. pokazivahu punjenje topova šrapnelama i granatama. a oni njih hljebom. ministar rata 76 . glavni grad je odmah iza nas. kakva sreća ne pripadati nijednoj strani! Ova priča o uskraćivanju hljeba vojnicima se sve češće potvrđuje. da ih uzmemo za uspomenu. 28. jer na čitavom ovom velikom prostoru oko Drinopolja nema niti drveta niti grma za koji bi se mogao sakriti. da nas nije doktor u Mustafa-paši prestrašio karantenom. ja sam sad u takvoj situaciji. svi smo poludjeli. ali i Srbi osvjetljuju svojim reflektorima turske pozicije. Hrvatski i slovenački ljekari su dobrovoljno odlazili u balkanske zemlje za vrijeme ratova da liječe ranjenike. str. kako šeću. komandant Istočne armije Nazim-paša. Hrvatski pokret. Za vremena noćne bitke osvjetljeno je sve turskim reflektorima od kojih je samo jedan do sada razbijen. decembar Sa raznih strana u isti mah sam čuo da naši vojnici dva dana nisu dobijali hljeba. 255.. te da nam što više ugode. Sa svih strana. Još su nam mnogo pripovijedali hrabri vojnici o svojim bojevima i kod Drinopolja i kod Kumanova i mi bi ih još dugo slušali. i sigurno bi to učinili. odigraće se velika vojna fudbalska utakmica između nas. A naši jadni vojnici se do posljednjeg trenutka nisu žalili. T. Kad se potpiše mir. svi napadaju Hademkoja Ravnodušnog. U razgovoru opazili su da turski vojnici misle da su Turci zauzeli Niš i Plovdiv i opkolili bugarsku vojsku u Mustafa-paši te neće nikako da vjeruju da je Drinopolje sa svih strana opkoljeno. Kakvi hrabri ljudi! Ljudi izuzetnog kova. kakvi su bili motivi tih ljekara da obilaze bojno polje? Šta dr T. putovao je u Edrene s preporukom bugarskog Crvenog križa zajedno s jednim bugarskim i slovenačkim ljekarom. Da li je bio isti kao za vrijeme borbenih dejstava? Šta mislite o životu u podzemnim skloništima? Da li je bio „udoban“ kako ga je opisao dr T? Šta mislite.DRUŠTVA U RATU Automobilom oko Drinopolja Vojnike nađosmo nedaleko od topova. puše. a sunce toplo. nego samo sitna trava. ako do sutra ostanemo. Pripovijedali su nam vojnici kako sad obje stranke kroz dugotrajnu vježbu i kontrolu dobro gađaju. Od mene su skrivali istinu da je Hademkoj Ravnodušni36 tako isplanirao zalihe da bi nam naudio. Vojnici bijahu vrlo veseli. Izet-Fuad-paša35 opisuje oskudicu u hljebu u turskoj vojsci 15. Ali čim bi se vojnici pokazali na vidiku. decembar Da li ste nekad u životu bili među 21. 20 To ime sam dao našem inspektoru (primjedba autora) Abdulah-paša. Neki ljudi tri dana nisu okusili hljeba. 35 36 37 38 O Izet-Fuad paši vidjeti fusnotu br. Opišite vojnički život na bojištu za vrijeme obustave vatre. Ovo je ludilo. vojni zapovjednici su poludjeli. što smo ih posjetili. koji je autor ovoga teksta. decembar 1912. misli o ovom ratu i o ratovima uopće? Kako su vojnici prihvatali ljekare? III-12. iz svih korpusa. Vrijeme bijaše lijepo. zrak malo svjež.000 ljudi koji četiri dana nisu okusili hljeba? E. Željeznica je blizu. Komandant je poludio. čiste si odijelo te donose vodu. ali ipak kako ih malo pogiba i kako malo topova je oštećeno. Tko se pojavi na brdu. između abdulahista37 i nazimista38. Turci ih daruju cigaretama. tako da nam se prohtjelo ostati do drugog dana i prenoćiti u zemnici. Kakva prilika. ali ne hladan. Dr. Mnogo srpskih vojnika nađosmo u društvu i prijateljskom saobraćanju s bugarskim vojnicima. jer su dobro zaklonjeni. da se nismo morali žuriti u Mustafa-pašu. Odmah sam proveo istragu.

niko se nije rukovao sa mnom kad sam odlazio u karantin.. Tužnim glasom mi je jedan čovjek rekao: to je azijska kolera! Moji vojnici su me gledali očima punim straha. Kao scena iz nekog filma. Shvatio sam da sam se odjednom u njihovim očima pretvorio u apokaliptičnu zvijer. grčkog dobrovoljca Stigli smo u jedno bugarsko selo.] Mogu vam reći da nisam bio ni očajan ni mnogo tužan. str. Jedan dio sam pojeo oko osam sati. Kad smo najzad stigli do mosta. vratio se u Grčku da se bori. [. kojem žanru bi pripadao? Kako se ona uklapa u tradicionalni epski opis balkanskih ratova? Da li je krađa živine u ovom dokumentu opisana kao čin nasilja ili kao pitanje preživljavanja? III -15. Ja sam naložio veliku vatru i ispekao ćurku. U dva poslije ponoći probudio nas je stariji vodnik. Moral u bugarskoj vojsci. Pojurili smo ih kamenicama i sabljama i ubrzo je svaki vojnik iz bataljona u rukama imao po dva živinčeta i nekoliko jaja. 188.. ulogorili se. Usprkos tome. 175. Naši vojnici su bili uznemireni zbog dugih političkih pregovora. Svi su bili nostalgični i željeli da se što Η Αθήνα των Βαλκανικών Πολέμων 1912. Ja sam uhvatio ćurku.BALKANSKI RATOVI Zašto Izet-Fuad-paša zove vojnog inspektora Ravnodušni? III-14. Nisam imao soli. Poslije dugih nestašica i bolesti. Sl. pataka. dok su se s druge strane rijeke čuli neki glasovi. Možete li da zamislite širenje kolere na Balkanu? Odakle je došla? Zašto su se i vojnici i civili toliko plašili te bolesti? Vasilis Surapas je u osmoj godini emigrirao u Ameriku. godine izbio rat. neki je čerupali. Odlomak iz dnevnika Vasilisa Surapasa.. radujući se kao dijete. ćurki i gusaka. Poslije rata vratio se u Ameriku. Na kraju je u meni ostalo dovoljno moralne snage da mi niko nije bio potreban. zatekli smo 19. Preuzeli smo taj zadatak od njih. vojska je bila deprimirana. Odlomci iz sjećanja jednog rumunskog vojnika Najzad je presuda izrečena.] Ali kad sam povjerio svoje želje onima najbliskijima i dao im uputstva za moje voljene koji su me čekali. Bila je teška oko pet oka. bataljon kako ga čuva. Bio sam ispunjen samo jednim osjećanjem. To smo i uradili. a ostatak.. III-13.] Bio sam sretan što sam se ubrzo vratio u puk svojim drugovima vojnicima. Trichas. naložili vatre i počeli da pečemo svoj plijen. Naređeno je da ugasimo vatre i da spavamo. Neki od nas su ustali i otišli na stražu.. Baš smo bili prizor za gledanje! Neki su klali živinu. vidio sam stvaran bol u njihovim očima. Sadoveanu.. prema analizi bugarskog načelnika generalštaba mnogo godina poslije rata Moral vojske uopće nije bio visok. spakovao u ranac. a neki i dalje jurili za njima.-277. 33. Naišli smo na mnogo kokošaka. Savršeno se ispekla. 77 . str.-1913.. pa sam je napunio sirom. Čuvao sam se i čekao. 187. 276.. Kad je 1912. Grčki logor kod Ksantija Kad bi se po ovoj priči snimao film. [. Poslije smo krenuli dalje prema mostu. [.

] Gane. [. brzo Opća pitanja za poglavlje IIIb Kakva su bila iskustva vojnika na frontu? Pokušajte pronaći negativna i pozitivna iskustva. znali o tome kuda idu i za šta se bore? Pažljivo sam ih posmatrao dok su prelazili posljednju dasku na mostu i stupali na bugarsko tle. 27. ali ona nije bila opasna kao lično uvjerenje svakog vojnika pojedinačno da taj bratoubilački rat neće donijeti nikakvo dobro. Idući prema bazaru. Fičev. bilo kud.-28. Susret turskih i crnogorskih vojnika u Skadru poslije predaje grada 24. pomisao da ratuju protiv svojih saveznika nije bila mnogo omiljena među vojnicima i oni su svi željeli da se to izbjegne. Usporedite sa poglavljem IIc. Oficiri su stalno krili činjenicu da je u svim jedinicama bilo demonstracija i pobuna protiv rata. a poneki zauzvrat nude cigarete. Mislite li da postoji razlika u ponašanju vojnika s obzirom da je u prvom slučaju riječ o neuspješnom ratu. Izabrani proizvedeniя. kao da on može da sačuva živote svih koji odlaze u rat. Naravno. Da li su ratna iskustva opravdala predratno oduševljenje? 78 . Crnogorci se sreću s turskim vojnicima koji idu prema mostu odakle će napustiti grad. Uporedite tekstove III-15 i III-16. jer im je zamjenik glavnokomandujućeg prijetio otpuštanjem ako bude nereda. neki ekstremni elementi su širili defetističku propagandu. Zašto svakodnevni život na frontu neprijatelje pretvara u prijatelje? Nađite različite razloge za vojničko nezadovoljstvo kroz ove dokumente. Iz sjećanja jednog rumunskog oficira o prelasku specijalnog pontonskog mosta na Dunavu kod Korabije Šta su mnogobrojni Rumuni koji su išli nekud u borbu.. Pored toga.DRUŠTVA U RATU prije vrate svojim kućama. Berri. 252. str. Zemljotresi u Velikom Trnovu i Gornjoj Orahovici doprinijeli su ovom stanju depresije. Neki su počeli pjevati i vikati. bacati kape uvis. Neki dojučerašnji neprijatelji se rukuju. su se prekrstili kao da naš Bog nije isti kao i bugarski. a drugi su tužno gledali ispred sebe. a u drugom o „pobjedničkoj vojsci“? Da li u oba teksta možete otkriti neke zajedničke elemenate kod „neprijatelja“? III-17. Zastaju i kratko razgovaraju. A najveći broj njih. Crnogorci im nude bijeli hljeb koji Turci sa zahvalnošću primaju. Oko podneva su se turski vojnici u koloni spustili sa Tepea i konačno napustili grad. Ovakve kratke epizode su se često ponavljale pred ljudima koji se nisu miješali niti pokazivali ikakve znake dirnutosti. Zato niko nije smio kazati istinu. Zašto Fičev naziva ovaj rat „bratoubilačkim“? III-16. str. april 1913.. neću pogriješiti ako kažem osmorica od desetorice.

Bugari su pobjegli. Draga moja ženo. ljubavi moja. koji su izgleda mnogo trpjeli pod Bugarima. Carnegie. To su i zaslužili. Draga. Gorio je dva dana. jer ona znači da nećemo još dugo biti rastavljeni. Paralelni rat III-18. glupi svijet da ih smatra Prusima Istoka! Nezadovoljni onim što imaju. onih koji su im pomogli u osvajanjima i bez kojih bi odavno nestali pod Turcima. ali izgleda da nije imao mnogo dejstva. 79 . Sad će izgubiti sve što su imali. Poslije borbe su ga zapalili. Kasnije je jedno vrijeme bio otpušten iz vojske zbog rojalističkih uvjerenja. sad se svete paleći njihova sela i sve u njima. Stanovnici. sve Bugari.. bilo je tajno skrovište bugarskih gerilaca. rodnom mjestu Daneva. u Solunu sa zadatkom da se postigne puna politička autonomija Makedonije i edrenske Trakije. ne možeš ni zamisliti kakav je ovo rat. 23. što nam je omogućio da upoznamo jedni druge.BALKANSKI RATOVI IIIc. odmah poslije bitke kod Kilkisa – poslije velike pobjede. str. ti prevaranti su htjeli da otmu i dio od svojih saveznika. Negdje se moraju zaustaviti. 73. Sad. Bio je ministar ratne mornarice u diktatorskoj vladi L. Trichas. Čudovišta su otišla zauvijek. Ljudi koje zarobljavamo tresu se od straha. pišem ti iz bugarskih sela. O ratu u Turskoj pisao sam ti iz turskih sela. Trebala bi vidjeti kakve su kukavice. Da li su „spaljivanje sela i egzodus poraženog stanovništva“ stvarno bili„normalna i tradicionalna pojava“? Da li se slažete da je„spaljivanje sela“ i„egzodus poraženog stanovništva“ (a) balkanska tradicija i (b) nije se događalo više nigdje u Evropi ni u svijetu? VMRO (Unutrašnja makedonsko-odrinska revolucionarna organizacija) osnovana 1893.-1941. nitkovi. njih koji su samo svojom drskošću prevarili ovaj smiješni. Bio je oficir u grčko-turskom ratu 1897. To su mogl spriječiti samo izričitim naredbama iz Atine. Kraljica Olga i prijestolonasljednik Konstantin kumovali su na njegovom vjenčanju (1909). Bježe prebrzo za nas. Žudim za tobom. juni 1913. str. U Kilkisu. već su ga bili napustili. Ne vjerujem da će rat trajati duže od dvije sedmice. komita. što smo uspjeli da im skinemo lavlju kožu i razotkrijemo ih. Metaksasa (1936. Na vidiku nam je uvijek neko selo koje gori. Nema više Bugara u Makedoniji. i u balkanskim ratovima. stoljeću i usporedite njihove sadržaje.-319.). 39 Papavasiliu je studirao na Vojnoj školi u Atini i na Ratnoj akademiji u Berlinu. Beograda i Sofije i to samo ako bi crkve i pobunjeničke organizacije podržale odlučnost njihovih vlada. progoneći pomamljene Bugare koji bježe kao zečevi. III-19. ali tješi me pobjeda. Ono što su sami propatili oni za uzvrat nanose drugima. Šta sad Evgenios kaže o Bugarima kojima se toliko divio? Voli te tvoj muž. To je običaj kod svih ovih naroda. Gdje god dođemo. zatičemo očaj i bijedu. Uvijek te osjećam pored sebe. o ratu u Bugarskoj. Toliko sam sretan što nas je ovaj rat zauvijek oslobodio tih siledžija. Opći apel na humanost objavila je makedonska ustanička „Unutrašnja organizacija“39. Pismo Ipokratisa Papavasiliua svojoj ženi Aleksandri Sneftsi. 318. Turci. Oni su živi primjer za bajku o psu i mesu. Zašto je Papavasiliuu pobjeda bila važna? Kakva je bila slika o Bugarima u grčkom društvu prije balkanskih ratova? Šta biste vi pisali svojoj porodici da ste vojnik na frontu? Pokušajte pronaći pisma vojnika koji su sudjelovali u drugim ratovima u XX. ali mi ćemo ih pohvatati. Karnegijeva fondacija za međunarodni mir komentira „paralelne“ gubitke poslije spaljivanja sela i i egzodusa ljudi Spaljivanje sela i egzodus poraženog stanovništva je normalna i tradicionalna pojava u svim balkanskim ratovima i ustancima. Naša vojska stalno napreduje. Pisao sam ti prije dva dana. u trku. tebe i našu dragu djecu. Bio je to veličanstven prizor.

Borba muslimana. Prijetnje zajedno s otvorenom demonstracijom sile bile su dovoljne da se cijela sela podvrgnu obredu 80 ... III-21. Ali prilike su ih često primoravale da postanu fanatični muhamedanci. Jadni ljudi! Svi su u suzama. da ne spominjemo paravojne bande. Oni ne govore turski i zadržali su neka sjećanja na svoju kršćansku prošlost. str. 24. stokom. 86. sl. U novoosvojenim područjima ima ih najmanje 80.-87. 7. 34. Užas rata je već počeo. Bugarski Sveti sinod je zamislio da ih masovno preobrati i često je u tome mogao računati na podršku vojnih i civilnih vlasti. III-20. Putevi su bili zakrčeni zapregama. To je naše muslimansko stanovništvo koje se povlači prema unutrašnjosti. ali napredovanje je bilo skoro nemoguće. 8. Krenuli smo. 9. Pomaci su Bugari po rasi i jeziku koji su u jednom periodu turskog osvajanja silom preobraćeni na islam.000 i uglavnom su skoncentrirani sjeverno i istočno od Nevrokopa. Ruševine Sera Carnegie. Obično nije bilo potrebno primijeniti otvorenu silu. jer su napustili svoje domove i svoja imanja. običaj nasilnog preobraćanja Pomaka u kršćanstvo. str. Selim. oktobar 1912. Bugarska egzarhija pokušava preobratiti muslimane koji govore bugarski u kršćanstvo Treba spomenuti običaj koji su Bugari provodili na širokom području.DRUŠTVA U RATU Sl. ženama i djecom koja su tumarala lijevo– desno.

εικ. sasvim suprotno od tolerancije koju je carevina Bugarska obično pokazivala prema muslimanima unutar svojih granica. Nekoliko puta je bio ministar rata i ima velike zasluge za stvaranje bugarske armije. Ovo odstupanje. Sve vojnike i podoficire treba upozoriti da je civilno stanovništvo na osvojenim teritorijama. naređujem: 1. I na kraju. Kako ovi nehumani postupci koji su za svaku osudu s jedne strane kompromituju bugarski narod. . Bugarski konvoj Crvenog križa Carnegie. kasnije je to postala zvanična državna politika. pošto su Pomaci silom preobraćani u islam. Do nas u štabu stigla je informacija koja nas navodi na sumnju da su se neki ljudi i oficiri usudili da pljačkaju i vrše nasilje nad civilnim stanovništvom na osvojenim teritorijama. malo sile može upotrijebiti i kad je u pitanju obrnut proces. III-22. Krivci moraju odmah biti izvedeni pred sud. Zašto se ovaj slučaj dogodio za vrijeme Prvoga balkanskog rata? Kakva je bila uloga religije u procesu stvaranja država na Balkanu? Pokušajte pronaći relevantne dokumente u Historijskoj čitanci 2. str. uz podršku paramilitarnih grupa. 69 ZAMJENIKA GLAVNOKOMANDUJUĆEG GENERALA SAVOVA40 O ODBRANI ŽIVOTA. Treba preduzeti stroge mjere za uspostavljanje reda i discipline u pozadini. Svako ko ne pripada vojsci ili ne radi za nju mora biti vraćen u Bugarsku. jer će inače i sami odgovarati. decembar 1912. Za vrijeme Prvoga balkanskog rata bio je postavljen za zamjenika glavnokomandujućeg (car Ferdinand lično bio je glavni komandant). V. nezavisno od njihove nacionalnosti ili vjere. Dok su ove akcije u početku podržavali samo razni intelektualci-nacionalisti. Bog pomaže svojim hrabrim bugarskim sinovima da ostvare ovaj plemeniti cilj. Sl. posebno civila muslimana. jedan je od inicijatora i podstrekača Drugoga balkanskog rata. 35.. Svi koji su dio vojske. Zvanična osuda nasilničkog postupanja bugarskog generalštaba NAREĐENJE BR. slabe povjerenje naših budućih podanika. u cilju odbrane njihove časti. tj. U ovom času ja ih molim da ne dozvole nekim ljudima da u očima civiliziranog svijeta kompromituju ovo veliko i veličanstveno junačko djelo.BALKANSKI RATOVI pokrštavanja. Trifonov. svojine i života. SVOJINE I ČASTI STANOVNIŠTVA NA OSLOBOĐENIM TERITORIJAMA Lozengrad. Georgiev – St. želim vas podsjetiti da smo započeli ovaj rat u ime jedne uzvišene ideje.) – poznata bugarska vojna figura. 77. 3. ali zbog svoje nepouzdanosti služe u pozadini. nezavisno od njihovog čina i položaja. 4. 81 . da „oslobodimo ovaj narod režima koji je nepodnošljivo nasilan i nepravedan“. Ta politika je provođena sistematski i mnogo prije izbijanja drugog rata. pokušala da preobrati muslimane koji govore bugarski u kršćanstvo. spada među najmanje opravdane brutalnosti ovoga rata. σ. Sveti sinod je dokazivao da se. pod zaštitom naših vojnih zakona i svaka nepravda protiv njih bit će kažnjena prema tim istim zakonima. Carnegie. moraju biti poslani na front. Pomaci u većini okruga su se povinovali bugarskoj crkvi i pokorno slušali pouke svećenika i monahinja koje je poslao Sveti sinod da ih uputi u dogme kršćanstva. Bugarska egzarhija je u Rodopskim planinama.-1928. Da bismo ovo postigli. 23. a s druge. Svi komandanti moraju bez milosti kazniti ove zločinačke postupke. molim sve vojne i civilne vlasti za saradnju. 217. 40 General Mihail Savov (1857. Vojni komandanti i vojni namjesnici moraju preduzeti hitne i stroge mjere protiv ovakvih postupaka koji su se desili u oblasti koju je zaposjela njihova vojska. 2. 13.

Αδριανούπολης. str. Najtužnije od svega mi je to što neke od tih nesretnih žrtava nisu imale pojma zašto im se to zlo događa. Sl. po 10-12 sati. A oni su uzeli naše koze. Razaranja uzrokovana ratom u selima oko Skadra i agonija stanovništva koje pokušava da nađe „valjan“ razlog za svoju patnju – prikaz Meri Edit Daram Neka sela su bila tako raštrkana da mi je trebalo tri dana jahanja. za vrijeme i poslije Prvoga balkanskog rata. str. 347. slikajući akvarele iz seoskog života i sakupljajući narodne umotvorine. Gladna sirotinja koja je zaposjela baštu italijanskog konzulata. „Borba za Skadar“ je svjedočenje o događajima kojima je autorka bila očevidac prije. Za vrijeme ovoga putavanja otkrila je svoj poziv. obišla sam 1022 porodice u okolini Skadra kojima su spaljene kuće. naše ovce. godini otišla je brodom na Cetinje. Napisala je sedam knjiga o balkanskim događajima. Umiremo od gladi na ovom putu. Skadar (sredina januara 1913. ukažem pomoć i vratim se u Skadar. 37. Berri. Žene sa izgladnjelom djecom su pitale: „Zašto su veliki vladari (velike sile) dozvolili da vojnici dođu.. glavni grad Crne Gore. 296. 36. da ih obiđem. januar – decembar 1913.“ M. oni su ga ustrijelili.) III-23. 82 . u kojim slučajevima? Ako uzmemo u obzir datum izdavanja naređenja. U 37. Tokom sljedećih 20 godina često je putovala na južni Balkan radeći u raznim potpornim organizacijama. Naša kuća je spaljena. april 1913. A kad je moj muž pokušao spasiti ovce. Bugari dijele kruh gladnim stanovnicima Edrena. 149. Απρίλιος 1913.DRUŠTVA U RATU Šta je bila najveća opasnost za civile na osvojenim teritorijama? Da li ovakva vojna naređenja imaju direktan uticaj na aktivnost paravojnih bandi ili regularne vojske? Ako imaju. str. sve. Meri Edit Daram je bila saradnik na Kraljevskom antropološkom institutu kao i član Kraljevskog instituta za međunarodne poslove i autor nekoliko knjiga. da nas pljačkaju i ubijaju? Nikom nismo učinili ništa nažao. Sve u svemu. da li to znači da je do tada nasilje bilo dozovoljeno? Sl. L’illustration. Edith Durham.

promotrivši pozornije.] Pošao sam prema kolodvoru. a osim toga lagan je [. Osjećao sam kako mi ta bojna svirka naglo tjera krv k srcu i natrag. Da ga znatiželjnici ne zaustavljaju. Iza linije fronta III-24. Došavši do jedne stupe opazimo vojnika što mu je po gole noge virilo iz čizme. opisao je Beograd pred početak Prvoga balkanskog rata.. kaže. da su Beograđanima sada sve pripreme i žurbe obična stvar. vidi se da je gotovo velika prednost u opancima pred postolama. Izgleda da nije uspio ni otići na ratište. Idući širokim raskopanim ulicama sa oniskim kućama. Tek jedna žena. drže se vojnici mirno. sastojeći se od trubalja razne veličine. Hodajući po njoj kao da hodaš po obrnutim tanjirima. Neka sluškinja navaljivala je u „Narodnoj odbrani“ da je upišu u Kolo sestara i to da je odašalju na granicu. Hrvatski pokret.. List Hrvatski pokret poslao je u Srbiju dopisnika Slavka Vorosa krajem 1912. Opis Beograda jednog hrvatskog dopisnika Dolazak u Beograd Uspeli smo se čuvenom beogradskom kaldrmom... zasvira. u čakširima iz domaćeg sukna smeđe boje.BALKANSKI RATOVI IIId. Ti. zaposjevši ju od jednog kraja do drugoga. za koje bi Zagrepčani rekli da su turske. Hrvatski pokret je objavio desetak vrlo atraktivnih izvještaja iz ratnog Beograda. Sav prostor pred lijepom i modernom stanicom pun je seljaka i seljakinja što su pratili sinove na vojnu. gdje se sastaje đon sa košom. što prikazuju nekadašnje turske ratove. 9.] Beograd. oktobar 1912. naše teške postole ili čizme. U tim zvukovima bilo je i plača.. kasnije samo pobrati ordene [.] Vanredno je tužan i značajan slučaj s majorom Keserićem koji se ubio radi toga što ga radi starosti ne primiše u vojsku [..] Cijelim putem sretamo vojnike i one koji imadu da se obuku. 9. silno me uzbuđujući. idu laganim odmjerenim korakom. Na očima seljakinja nijesam vidio suza. već da mora doći do rata.) pod nazivom „Put ka balkanskom ratištu“. Velike i crne njene oči zažarile se od vrućine i zadržanih suza... do 31. niske i mračne. Čuvaju ga vojnici. oktobra 1912. Obuća balkanskih seljaka. taj bi u njima kretao kao mi da nam na noge navuku škrinje [. što su se neprestano fućkajući razmještali. dok žene stoje na ulici čekajući dok muškarci izađu [. Samo da Francuska ne pomrsi račune.. i ta činjenica što polaze u boj čini sliku tajanstvenom i svečanom. patosanom okruglim kamenom jošte za turskih vremena. bojni poklici i sitan glas gusala42 što na ratištu bodre vojnike [. i gorčine. Opanak je (sam sam ga već nosio) u tom spretniji od postole..] Najveće ratničko 41 42 raspoloženje uhvatilo je šire i najšire slojeve. Čula se rika topova. pune su seljaka... Jašući na vitim konjima sa razvijenim prsima. tupo je gledala na vlakove. Mi koji smo vični gledati vojnike sa ulaštenim cipelama ili omašnim cokulama. godine.] Da navuku vojniku rođenom u opancima. jer voda i blato ne ulazi u nj sa strane. zabrinuto propovijeda dječak od 14 godina svome drugu na uglu čaršije [. ne da će biti rata.. Glazba na konjima. Gudački instrument s jednom žicom 83 . protestujući protiv toga da tamo odlaze samo gospoje koje će.] Ovdje su se već tako privikli ratnim pripremama.. No. Gostionice. da ih blato odviše ne poprska [. U svojim izvještajima (objavljivanim od 9. vikao je cijelim putem: „Juče ja čizme namazao. kakovih nalazimo na dobrim slikama. Sveopće mnijenje jest. prolazeći kraj vojnog ministarstva.-31 oktobar. sretamo na svakom koraku vojnike obučene u sivo ili modro odijelo sa sivim kabanicama i opancima. a za njima žene u zobuncima i podignutim suknjama. pa mi ih parcovi izjedoše!“ I požurio se da ih zamijeni drugima. i radosti. čudimo se kad u bečkim ilustriranim listovima vidimo srpsku pješadiju u opancima41.] Vojnici razne vrsti neprestano pridolaze. Jučer poslije podne sretoh u jednoj ulici srpsku konjicu što se je poput mora razlila ulicom. na ulici i uz trpeze govori samo o ratu. 1912. stisla uz nekakav kup drva. odjevena na građansku. svrstavaju se u redove i ravnodušno stupaju mjeseći marno blato beogradskih ulica... mada se po kavanama.

Možda malo manje automobila i tramvaja. iako djeluju sasvim ravnodušno. Osim pogleda u očima jednog ranjenika kojega nosi konj kroz ravnodušnu gomilu i koga njegov drug vodi u bolnicu. 320. 2. Maskirani ljudi užurbano prolaze velikom ulicom Pere zajedno s bolesnicima i ranjenicima s borbenih linija Čataldže i Galipolja. Međutim. Teško je pobuditi zajedničku strast za istim idealima. iste pozorišne trupe kao prošle godine. Zašto je autor impresioniran tim ponašanjem? bez riječi.. Šta autor misli o vojnoj i „herojskoj“ atmosferi po cijelom Beogradu? Da li on odobrava rat? Da li je svjestan užasa rata? Objasnite. [. Ako prođe neki bataljon. str. ili bar toliko slične da izgledaju isto. uz pomoć jednog veterinara. Mislili smo da ćemo zateći prazan Istanbul. Zašto je narod priželjkivao rat? Razgovarajte o slučaju majora Keserića. usahlih ruku. Georges Remond. niko od ovih ljudi ni ne skrva svoj prezrivi osmijeh. 15.. kako se priča. 84 . Rezultat: više nije bilo nigdje konja. Ukratko. Opišite ponašanje žena. Morali smo kazati lozinku. Njihov vlasnik ih je sakrio u podrum iz straha od rekvizicije. Teško je vladati kosmopolitskim gradom. rekao je juče jedan Grk koji je stajao pored moga turskog prijatelja kojeg je tako stavio u vrlo težak položaj. Na ulicama Pere. na veliko veselje i odobravanje gomile. Dijete ljubavi. Ljudi smrznutih stopala. mart 1913. odmah bi nam ispregli konje i odveli ih. str. Ništa ne izmišljam. Mart 1913. repertoari svakavi samo ne ratni. ovi posljednji su čauši i sluge. Opis Istanbula jednog francuskog novinara B. skoro ništa drugo ne odaje osjećanje poraza. Italijana usprkos progonu. isti koncerti. puna tuge i straha da će novi mirovni pregovori. a kočijaš i putnici bi morali sami vući kola. Sasvim je jasno da jedna polovina carstva mrzi drugu polovinu iz dna duše. koji kao da je potpuno ravnodušan prema ratu. A. kosmopolitskog kao uvijek. L’Illustration 3636. Vidim to po posterima: Jadnici. Svi oni se miješaju s Turcima i iskreno žele njihovo istrjebljenje. Ako ne bismo imali dokumente. niko ništa ne vidi. Georges Remond „Impressions de Constantinopole“. bar na izgled: ista kina. 3655. Crnogoraca usprkos njihovim nedavnim pobjedama. Sedmično ima i po pet balova. Ovih dana svakog zaustavljaju. Magda. ali nije bilo nikakve promjene. „Zoa! Zoa! (oni su životinje)“. Turčin ga je prodrmao i upitao: „Hoćeš li da im prevedem tvoje riječi?“ Grk je pobjegao Karneval i logorske vatre Kakav čudan grad! Koliko kontrasta! Karneval je u jeku. dokazati da konji nisu pod rekvizicijom.. U mnoštvu ljudi ima Grka. itd. Istina je. samo malo.DRUŠTVA U RATU Opišite atmosferu u Beogradu prije početka rata. usprkos ratu. a niko ne obraća pažnju.. masa svijeta. 237. novembar 1912. značiti gubitak Edrena.] Samo su lica patriota uznemirena nesigurnošću trenutka. Novembar 1912. Ja sam ipak. „A Constantinopole“ L’Illustration. III-25. uspio pronaći par konja koji su bili sakriveni. nose nacionalne vojničke uniforme. kraj tragedije. kraj ljudi koji hrle u grad. Više nisam siguran ni da svi Turci imaju jedan isti ideal kako bi se suprotstavili neprijateljstvu koje su akumilirali protiv sebe u svojoj zemlji.

koja se hrabro borila.BALKANSKI RATOVI Sl. Nedostaju drvo i ugalj za pečenje hljeba. Kažu sedam. Zatvaranje radnji nije imalo nikakvog učinka. Danas je jedini dan Bajrama. osam hiljada džakova. pobjeđivali su oni jači. što je oko 60 centi. novembar 1912. 31. Top je ispalio pet puta po 21 plotun. novembar 1912. tražili su hljeba od onih koji su ga dobili. Nesretnica je ostala skamenjena praznih šaka i nijemo gledala 85 . 13 Ιουλίου 1913. Ali prije nego što je počeo bježati. Ali one su mogle samo prekinuti tuču.. Oni koji su bili izgurani iz reda ili se samo tako pretvarali.] 21. To što ste uspjeli kupiti veknu hljeba nije značilo da će on sigurno ostati vaš.] Iz pekare nedaleko od novog Konaka. ali su ga zbog okolnosti skratili na jedan. 38. Situacija u Skadru za vrijeme opsade. [. kako njihova vjera i tradicija nalažu. kao i svih drugih dana opsade. Po selima su pokupjeli sve. Odjednom se pojavio mladić. σ. bacio je novac na zemlju. II. U magacinima ima nekoliko hiljada džakova brašna.. Kilogram staje tri albanska pijastra. rade neke poslove za šta dobijaju bonove za koje im u pekarama daju hljeb. drvo i ugalj i više ga nema.. prema opisu jednog italijanskog novinara 13. Svega je nedostajalo. III-26. U ovakvim okršajima nekad su intervenirale rijetke žandarmerijske patrole. jedna žena. barut uludo potrošen. U svađama oko hljeba. Jutros je hljeb opet poskupio. Oni koji ga ne mog kupiti. Ni taj jedini dan muslimansko stanovništvo nije uspjelo proslaviti svoj Bajram svečano. čak i kršćanske. Treba biti četiri dana. ali ne i riješiti tu tešku situaciju. Svečanost je bila nevesela. Podjela pomoći porodicama vojnika mobiliziranih u rumunsko-bugarskom ratu 1913. [. 9. izašla je s hljebom u rukama. Razlog za povećanje cijene hljeba nije nedostatak brašna. Valija (namjesnik) je priredio prijeme za uglednike i ujutro je kratko svirala vojna muzika ispred Konaka (gradske vijećnice). αρ. oteo joj dragocjeni dobitak i pobjegao. Gazeta Ilustrata. Namjesnik je naredio da se zatvore sve radnje..

Kćeri moje mile i zlatne. Ljubav svoju materinsku ona je potčinila velikoj ljubavi prema otadžbini. supruga svoga. Kopala je. str. 38. da bi ratnicima ponuda poslala i da bi imala slavskog kolača i mogla dati državi poreza. Večeras neće ništa odnijeti kući. Ona je shvatila da samo srećna Srpkinja može biti i srećna majka. nazivala je škartom i prezirala ih najrevnosnije. sina svoga ispraćala je na bojno polje cvijećem i oduševljenjem. Klekla je da pokupi bačeni novac iz blata.. Plela je čarape i šila rublje pa ih slala ratnicima na daleke strane najsvesrdnije. brata svoga. orala je. vrhla je.. σ. t.. prljavi i dronjavi i toliko su se osjećali da mi je pripala muka. 9. Čika Miroslav. Slava ti. stigli smo u Larisu. 39. Sve je to činila najistrajnije. Svima je govorila da je otadžbina preča od života. Pacijenti koji su pristizali bili su iz nižih slojeva. (25.. III-27. rasplakala se. srpska ženo! Slavna si! Nadmašila si sve dosadašnje najslavnije žene svih naroda na svijetu. Na Cetinju – žene. III-28.U ovim ratovima. Ubijeđena je da je otadžbina važnija od svega. Kad su se ljudi oko nje počeli smijati. Oca svoga. Đino Beri bio je mladi italijanski novinar i ratni dopisnik koji je ušao u grad Skadar prije početka njegove posljednje opsade i ostao u njemu šest mjeseci koliko je opsada trajala. zemaljski zakoni mnogo su nepravedni prema vama. 35.DRUŠTVA U RATU kako otimač odmiče. Nismo L’ Illustration. Obrađivala je njive i sređivala ljetinu. Slika bijede bila je vrlo upečatljiva. najbrižljivije. U njegovoj knjizi događaji su hronološki predstavljeni prema dnevniku koji je Beri vodio za vrijeme rata. Balkanski rat u slici i riječi 27. Srbine. 293. Ali sad joj taj novac ništa ne vrijedi. deca i ranjeni vojnici Kakva je svrha pisanja ovakvog teksta? Usporedite odlike ženske heroine sa muškim herojem (u tekstu II-2). Njegovala je ranjenike i svoje i protivničkih vojski. žnjela je. 86 .] Poslije dvije ili tri stanice. i moralni i materijalni. tvoja je žena snaga tvoja. Srpska žena Srpska žena nadmašila je sve dosadašnje najslavnije žene svih naroda na svijetu. Muževi i država treba sad da pokažu i dokažu da su vas dostojni. u ovim velikim i istorijskim danima vi ste svojim besprijekornim držanjem dokazale da naši zakonodavci i državnici vašu veliku dušu poznavali nisu. izvršavala je sve težačke radove da bi nejač ishranila. One koji su mogli s puškom poći a nisu. [. Sl. sijala je. (1 Ιουλίου-31 Δεκεμβρίου 1912).. U tome leži veliki njihov interes. Jedna Grkinja iz više klase nudi svoju pomoć kao bolničarka i govori o svojim iskustvima Prvog dana sam se mnogo trudila da se priviknem na okolinu. Berri. 11. 39.) august 1913. Čuvala je ženski obraz svoj najčednije. Ona je i stub porodice i stub države tvoje. CXL..

po priči jednog rumunskog oficira U Oraniji. Poslije kratke obuke bila je u pratnji princeze Jelene na prvom putovanju bolničkog voza i zabilježila svoje doživljaje. 42. 41. Ponudio sam pet leva. decembar 1912. uprkos muslimanskoj tradiciji. Situacija je bila užasna. Potpis ispod slike: Turske gospođe iz Crvenog polumjeseca u bolnici Gulane. L’Illustration CXL (1. pisanog 1912. Ubrzo poslije mobilizacije ponudila se da kao bolničarka pomaže ranjenicima s fronta. Jedan jedini bolničar je pospano išao okolo gazeći ljude po podu. Sl. Λιουμπλιάνα 1914.). 1912.BALKANSKI RATOVI imali gdje da odsjednemo. Trichas. Incident između bugarskih građana i rumunskih vojnika u bugarskoj krčmi. Niko se nije odazivao na vapaje bespomoćnih bolesnika. Cijelu noć smo pomagali koliko smo mogli. udate ili vjerene. Turkinje nude svoju pomoć kao bolničarke u Istanbulu Slika 40. a ujutro smo se vratili na stanicu. zabrinute majke. pomažu u bolnicama. Jedna mala soba na stanici bila je na brzinu pripremljena za princezu. Ova fotografija svjedoči da su gospođe iz turskog visokog društva. Srpkinje vježbaju gađanje iz puške. III-29. na zidu jedne krčme našao sam kartu Bugarske koja me je zainteresirala. str. Nije htio. Primijetili su pa su četiri Bugara Historijski arhiv muzeja Benaki u Atini. str. Gazda mi je nije htio prodati. godine. Mi ostali morali smo da spavamo u vagonima. Neki od njih su bili teško ranjeni. Fotopoulos. juli – 31. kćerke jednog grčkog premijera i žene drugog grčkog premijera. uzdasi i plač. Kakva je svrha pisanja ovakvog teksta? Usporedite odlike ženske heroine sa muškim herojem (u tekstu II-2). Sve bolnice su bile improvizirane. Vojska na Balkanu [Ο πόλεμος στα Βαλκάνια]. odlučile da. Odlučila sam da uzmem taksi i da obiđem neke bolnice. str. Odlomci iz dnevnika Aspazije Mavromihali-Rali. 35. Pokušao sam je ukrasti. Htio sam je kupiti. Mogla je koštati najviše jedan lev. Čuli su se samo jauci. ali ja sam ponudio dva. 87 . bez dovoljno kreveta i bolničarki. 32. 1913.. 266. Bolničarka s pacijentima. Sl. 372.

oktobra Beogradski derančići već su zaigrali igre predstavljajući srpsko-turski rat. str. 9-13. Isto se događa i u pokrajini. oktobar 1912. no sve je to gotovo sama žena. Djeca se igraju rata u Beogradu Pred turskom džamijom Kako je danas lijep jesenski dan. Oni se sakriše iza ugla „Zlatnog burenceta“. Pripovijedaju kako se svakoga petka uveče. a ovi su bili nenaoružani. po svoj prilici. Krčma je bila puna naoružanih rumunskih vojnika. Gerilac. Do sada su oni čuli samo općeniti razgovor o srpsko-turskom ratu.DRUŠTVA U RATU stala ispred karte. militantni srpski nacionalista. ta džamija što nalikuje velikom kaminu ili krušnoj peći. Najviše se ti mali ratnici sakupljaju na zelenom trgu između ulice kneza Mihaila i uličice koju resi krčma „Kod zlatnog burenceta“. imao je biti Kosovsko polje jer je sav vrvio dječurlijom koja su vikala: „Živeo Isa Boljetinac! Udri Turčina!“ „Turaka“ je naravno bilo mnogo manje. No o četnicima43 što ih ovdje nazivaju komitama44 toliko se pripovijeda da su djeca dobila o njima već sasvim realnu sliku. Zar se je veliki prorok posramio sramotnih djela svoje djece u Staroj Srbiji i Makedoniji? Dugo stojim pred ovim ostatkom sile što je tolike vjekove davila nas i našu braću i nekako mi je neprijatno kad pomislim na starog mujezina koji se sakrio u te zidine kao pile pred olujom. a kasnije. čiji polumjesec blješti na šiljku minareta džamije. Turci i Jevreji u Beogradu za vrijeme Prvoga balkanskog rata III-31. sakuplja pred džamijom mnoštvo djece nabacujući se kamenjem na tursko svetište.-13. stara. pa ne znadu kako da si ga predstave. tog nekadašnjeg i današnjeg stjecišta beogradskih boema i artista. tako da ti je nekako nezgodno zaći među ženskadiju. Pa njihov pustolovan život pun junaštva u borbi s Turcima. Nađem se nekako u jednoj kaldrmisanoj uličici pred muhamedanskom džamijom. ali to je ipak bila samo drskost! Gane. oktobar 1912.. Hrvatski pokret. 90. Oveća jednostavna. Kakvo je bilo držanje dvije manjine u Beogradu? Pokušajte objasniti zašto su se tako ponašale. naročito u Drugom svjetskom ratu. III-30. stoji mirno usred grada čiji se narod digao da vojuje protiv ugnjetavača svoje braće.Taj trg. ne možda radi toga što su se bojali „Srba“. ne pojavljuje se više stari mujezin na minaretu i ne čuje se više ime Alahovo nad niskim kućama Beograda. spremni da me udare ako je samo pipnem. kad bi se stari mujezin pojavio na balkonu minareta da saziva Alaha. izašao je svijet na šetnju i to na zidove Kale Megdana i na Topčider. najviše raspaljuje maštu čaršije živo djelujući na djecu. 88 . Ali hjteli su da se tuku! Njihova drskost je bila skoro herojska. Sjetio sam se kako su ovih dana beogradski mojsijevci sabrali oveće sume za 43 44 U Beogradu. već zato što su oni morali biti Turci. 16. Otkada je došlo do vrhunca napetosti između Turske i Srbije.. potporu obitelji čiji su branitelji otišli na vojnu. Mojsijevci Nedaleko turske džamije opazim izraelitsku sinagogu. Hrvatski pokret. što je nedavno ispratila svoje muževe i sinove na bojište. što će ju Turčin klati u ime proroka. 9. Na Kale Megdanu sve vrvi svijetom. Gerilac. Bi li se i u nas našlo Izraelićana koji bi se u ovako odsudnim časovima ovako ponijeli? Ja mislim da bi.

346. 20. decembar 1912). 43. 45. Djeca se igraju rata u Vranju. str. novembar) 1913. str. Srbija Sl. L’Illustration CXL.BALKANSKI RATOVI Sl. Djeca kao bolničari i bolničarke u Podgorici L’Illustration CXL (1. Srpski ženski komitet Crvenog krsta u New Yorku. Da li djeca danas igraju ratne igre? Ko su „neprijatelji“? Sl. juli – 31. (1. organizovan radi sakupljanja pomoći za ranjenike Balkanski rat u slici i riječi 35. Kako je rat uticao na dječije igre? Zašto je u tekstu III-31 samo malo djece igralo „Turke“? Sjetite se sličnih igara iz vašeg djetinjstva. juli – 31. oktobar (13. decembar 1912). 44. 346. 89 .

. Izgleda da nije bilo mjesta na slovenskim teritorijama Austro-Ugarske gdje nije prikupljana pomoć za „južnoslavensku braću“. Akcije za prikupljanje novca za „južnoslovensku braću“ u Hrvatskoj ZAGREB ZA CRVENI KRIŽ BALKANSKIH NARODA III-33. 7. Kipar je poslao oko 1. Bilo je vrlo popularno u vrijeme nacionalnog buđenja. u Papapolyviou. Taj će predlog naravski biti prihvaćen. Da su bolje gospodarske prilike. (976. votira iz svojih sredstava za Crveni križ balkanskih naroda svotu od 20. Ovo je aluzija na bizantskog cara Vasilija II. Papapoliviju je zabilježio 776 imena. Ljudi su bacali uvis šešire i mnogi su ljubili sveti simbol otadžbine. Paleologa. P. kako je kasnije bio poznat.-1025. U ponoć su demonstracije bile završene. Koji je bio razlog za dobrotvornu akciju u Zagrebu? Zašto su pisci tih vijesti bili tako sigurni da će gradski oci podržati donaciju? Da li je sudjelovanje u takvim akcijama bilo pitanje društvenog prestiža? 45 46 47 48 Kolo – narodna igra. Kaligerijem. Ispred „Jednakosti“ vihorile su se zastave Srbije i Crne Gore zajedno sa grčkom. posljednjeg bizantskog cara. poslaće svoju plemenitu djecu što prije.DRUŠTVA U RATU III-32. Stotine mladih iz grada i okoline bilo je spremno za pokret. studenog priredi koncert kojeg će čisti prihod biti namijenjen Crvenom križu.. prijestolnica Kraljevine Hrvatske. Odjednom su niotkuda počele velike zajedničke demonstracije. Dobrovoljci i novčana pomoć sa Kipra46 Te noći je stigao Rojtersov telegram o potpunom porazu Bugara. Vasileosa Evagorosa.000 K (dvadeset tisuća kruna).) „koljača Bugara“. 5. juli 1913. Ta je vjest naišla na neopisivo oduševljenje. stao je na čelo narodnih masa svirajući ratne pjesme. praćeni vatrometom.. Živeo Konstantin XII47! Živjeli Voulgaroktonoi48! Živio enosis! Dvije hiljade ljudi pjevalo je himnu uz muziku. Limasol. Kolo45. Na pjevačkom pokusu našeg hrvatskog pjevačkog društva „Kolo“ u četvrtak objavio je potpredsjednik g. U današnjoj sjednici gradskog zastupstva u 4 sata poslije podne bit će stavljen u ime većine predlog da grad Zagreb.] Sutradan je održana vrlo posjećena svečanost u Svetoj Napi gde je kitionski episkop održao govor kojim je izazvao nove emocije i novo uzbuđenje. „Bugaroubice“. Prve grupe su kličući počele izlaziti iz kafana Jamude idući prema gradu. Ta vijest je na sve susjede djelovala kao udar groma. Prethodnica kolone demonstranata bila je kod „Ateneona“ a kolona se protezala sve do ulice Konstantinosa Papajologosa. idući ulicama i pjevajući nacionalne pjesme. Izražavajući podršku južnoslavenskim zemljama i narodima. Zagreb bi dao i više. Svetog Andreje i ulicom Kritis i nazad prema udruženjima. Demonstranti. 4. 73. predvođen maestorm g. Grčkog kralja Konstantina I. zaustavljajući se ispred udruženja. Orkestar je skrenuo u ulicu Đorđa I i. novembar 1912. zvali su Konstantin XII pošto je naslijedio Konstantina XI. Filharmonijski orkestar.500 dobrovoljaca u balkanske ratove. Ali mnoge grupe su nastavile s demonstracijama i poslije ponoći. U nedjelju je grad počeo opet s prikupljanjem novca kako bi uvećao fondove za državne potrebe. kad god je to potrebno. 90 . Onda je zaključeno da se za četvrtak. To je do sada najveća svota koja je za tu svrhu od kojeg gradskog zastupstva votirana. [. on veličanstvenim akcijama pokazuje da zna kako treba služiti velikim idejama svoga naroda. Hrvatski pokret. Sve udari u buran pljesak i klicanje. pa da onda mora i „Kolo“ svoje doprinijeti. narodi Hrvatske i Slovenije preduzeli su brojne akcije za prikupljanje novca. Alitheia (Istina). Ovaj grad je ponosan jer. Vijesti o ovim akcijama redovno su objavljivane na naslovnim stranicama novina. čijih se sedam studenata borilo na frontu. išli su ulicama Đorđa I. Kroz demonstrante se zavihorila velika zastava koja je bila pozdravljena s ogromnim oduševljenjem. str. Prilepić sakupljenim članovima da će naskoro biti dozvoljeno sabiranje priloga za Crveni križ balkanskih naroda. Udruženja kao i mnoge privatne kuće istakli su zastave. koji duboko u sjećanju čuva svoju slavnu tradiciju. odsvirao himnu.

BALKANSKI RATOVI Na Berlinskom kongresu (1878. Ideja „enosis“ (ujedinjenja) sa Grčkom pojavila se na Kipru zajedno s grčkim iredentizmom i „idejom velike Grčke“. Pod britanskom vladavinom javio se snažan pokret za ujedinjenje. a nisu pretrpjeli ni najmanju neprijatnost od Turaka. je 1935. Ali Fuad. sve do 1951. Ali jasno je da su sve to laži. Zato se mi ponosimo svojim osjećanjem za pravdu. Kad posmatrate situaciju u Evropi i ovdje. Već to je dovoljan dokaz o veličini i plemenitosti turskog naroda cijelom zapadnom svijetu. U cilju da prikriju svoja zvjerstva.) uprava nad Kiprom data je Britaniji. Poslije ulaska Osmanskog carstva u Prvi svjetski rat na strani Centralnih sila. 46. liku iz tradicionalnog osmanskog pozorišta sjenki. shvatite da je osmansko mlijeko zdravije od pokvarenog mlijeka bugarskih mljekadžija. Časopis je tokom svoje duge historije dvaput mijenjao izdavača. kao što nije bilo ni Francuza u Njemačkoj. str. zatvorenika koje nisu pogubili? Iako stvari tako stoje. Katia Hadjidemetriou.-1871. Bugarski mljekari u Istanbulu I tako smo stalno u nekom ratnom stanju s Bugarima. Misli se na njemačko-francuski rat 1870. Kiparski dobrovoljac u balkanskim ratovima Karađoz je izlazio od 10. A da je nekog i bilo. Ime Karađoz dobio je po komičnom. još ima bugarskih mljekadžija koji rade u Istanbulu i koji se usuđuju nositi kalpak49. Usporedite tekstove III-32 i III-33. u skladu s mirom u Lozani (1923. Da li nalazite neke sličnosti? O kakvoj je solidarnosti riječ? Kakva su bila očekivanja Hrvata. koja se smatra civiliziranom. ne bi građani jedne od dvije zaraćene zemlje mogle živjeti u onoj drugoj zemlji. Njegov nasljednik. Nigdje u Evropi. Prijevod: Za vrijeme nedavnoga balkanskog rata hrabri grčki vojnici su pili mnogo mlijeka „VLAHAS“ koje im je davalo snagu i zdravlje.-247. ijedne džamije koju nisu srušili? Ima li žena i djece koje nisu pobili. odnosno Kiprana? III-34. osnivač. u Heinyelmann. str. Kipar je proglašen kolonijom Krune.). augusta 1908. Ali Fuadova sestra Fatma. 331 49 50 Krznena kapa nalik na fes. Za vrijeme njemačko-francuskog rata50 nije bilo nijednog Nijemca na francuskom tlu. 91 . Ostrvo je ostalo pod turskim suverenitetom do 1914. Bugari su jednom rekli za evropsku štampu kako smo i mi zlostavljali njih. dvaput sedmično. 1925. Cijeli svijet je svjestan zvjerstava koje nam je taj surovi narod počinio. narod bi ga rastrgao. 246. Turska je priznala pripajanje Kipra Britaniji. prilično sirovom. godine. Karađoz 548 23. izdavao ga je sve do svoje smrti 1919. august 1913. A voljeli bismo da vidimo čime se to zločinci ponose! „Sütçülerimiz“ (Naš mlekadžija) Rubrika: Hasb-i Hal (Prijateljsko ćaskanje). godine prodala časopis Republikanskoj narodnoj partiji (Cumhuriyet Halk Partisi). Ima li ijednog sela koje nisu spalili. Sl..

Možete li opisati sliku rata u svim slučajevima? 4. 3. Nađite dokumente koji se odnose na ratna iskustva za vrijeme Prvoga svjetskog rata (u zapadnoj Evropi) i pokušajte otkriti sličnosti. Klasifikujte tekstove koji se odnose na (a) prije rata. Opća pitanja za poglavlje IIId 1. (b) za vrijeme rata. Pokušajte pronaći sve slike u ovoj čitanci na kojima su djeca. Istražite u Historijskoj čitanci 4 i usporedite tekstove odavde sa ulogom žena u Drugom svjetskom ratu. Kako ova reklama koristi događaje iz Balkanskog rata? Da li znate neku današnju reklamu s vojnicima? Ko bi danas bio glavni junak u sličnoj reklami? Kako to objašnjavate? Η Αθήνα των Βαλκανικών Πολέμων 1912-1913. (v) poslije rata.DRUŠTVA U RATU Slika. Usporedite tekstove i slike koji se odnose na ulogu žena za vrijeme rata. 47. Identifikujte stereotipe i realne situacije. Vidite li razlike ili sličnosti s balkanskim ratovima? 2. Reklama za mlijeko u Grčkoj Prijevod: Za vrijeme nedavnoga balkanskog rata hrabri grčki vojnici su pili mnogo mlijeka „VLAHAS“ koje im je davalo snagu i zdravlje. Opišite različite aspekte uticaja rata na život djece. 92 .

kao predstavnik albanskog naroda. Balkanske pokrajine Osmanskog carstva U balkanskim pokrajinama Osmanskog carstva. vladajući krugovi susjednih nezaraćenih zemalja shvatali su kao ozbiljnu prijetnju sebi i mnogo godina poslije završetka ratova. ne poštujući potrebe drugih. Balkanski ratovi su inicirali nove političke i diplomatske razgovore o budućnosti regiona. Osmanski porazi u Prvom balkanskom ratu primorali su Albance da odustanu od svoje tradicionalne autonomističke strategije i da se bore za potpunu nezavisnost. ako je moguće. Ponovo su se pojavili planovi za stvaranje novih država u evropskim pokrajinama Osmanskog carstva. posebno među slavenskim narodima. Proglas koji je 16.BALKANSKI RATOVI ČETVRTO POGLAVLJE Ratišta i posmatrači Početak balkanskih ratova izazvao je brojne reakcije i pomiješana osjećanja među stanovništvom ovoga poluostrva. dok su se drugi borili za stvaranje vlastitih nacionalnih država. 14. Formirati delegaciju za raskid sporazuma skadarskih brđana s Crnom Gorom. obični ljudi su bili potreseni ratnim nesrećama i nejasnom perspektivom mira u kojima će pobjednici nametnuti svoje uvjete. Neki narodi su se priključili osmanskoj vojsci u nadi da će uništiti njene neprijatelje i sačuvati njen integritet. oktobra 1912. oktobar 1912. Ono varira od potpunog miješanja i formiranja dobrovoljačkih odreda do relativne ravnodušnosti i odobravanja. Poslati proglas velikim silama. Obje zaraćene strane imale su jake i podržavaoce i protivnike. potpisalo „Crno društvo“ glasio je: „Crno društvo“. Glavni cilj je bio osiguranje i. stav prema zaraćenim stranama nije bio izdiferenciran. IVa. Paralelno s ovim prirodnim reakcijama postojali su međusobno suprotstavljeni dugoročni politički planovi. Međutim. IV-1. Dok su politički krugovi pokušavali iskoristiti novu situaciju za vlastite ciljeve. 3. Ogranak komiteta „Spas“ u Skoplju i „Crno društvo“ održali su hitan sastanak na temu: Turska će započeti rat. To se moglo postići djelajući na strani pobjednika i uz podršku velikih sila. Zvanično proklamovana neutralnost Antante i Centralnih sila u oružanom sukobu išla je zajedno sa oduševljenjem i podrškom „braći po vjeri i oružju“. Kako je odmah poslije izbijanja balkanskih ratova Albanija dobila ograničenu autonomiju. Ova delegacija će biti ovlaštena da ide u albanske oblasti u cilju spašavanja zemlje od komadanja. balkanski ratovi su dočekani s različitim nadama. zbog suprotstavljenih interesa velikih sila. Kako ćemo spasiti Albaniju? Odlučeno je: 1. Odluke o stavu Albanije u slučaju Balkanskog rata – Skoplje. proširivanje autonomije u oblastima koje su se smatrale dijelom albanskih zemalja. 2. Dokumenti u ovom poglavlju pokušavaju rekonstruirati raspoloženje balkanskih naroda pred balkanske ratove pod različitim političkim režimima. opstanak nove Albanije je sljedećih nekoliko godina bio neizvjestan. ALBANIJA. Solidarnost među narodima različitih vjeroispovesti. jer je ona bila meta diplomatskih intriga i oružanih napada. ima čast da vas obavijesti da se 93 .

ali Crnogorci. Bitolj i Janjina u jednu autonomnu političku jedinicu s albanskom vladom i zasebnim parlamentom. str.-1912. Korča.. Gibbons. Queveria e Perkoheshme e Vlores. protiv osmanske vladavine u Albaniji. već da zauzme cijelu albansku teritoriju. student historije koji je u vrijeme balkanskih ratova putovao Balkanom i radio za Crveni križ. januar – decembar 1913. Akte te Rilindjes Kombetare Shljiptare.RATIŠTA I POSMATRAČI albanski narod ne bori da učvrsti tursku dominaciju na Balkanu. str.. 449. L’Illustration. Albanci neće nikad prihvatiti četiri uprave nad četiri vilajeta. A u samom gradu Skadru Albanci su se borili za život svog naroda.. Bitolj. Održavalo je i bliske veze s albanskim patriotskim društvima u inostranstvu.. IV-2.-1912. Skoplje itd.000 ljudi. Srbije. Velika tvrđava Talaboš na visokom brdu nad gradom Skadrom i donjim dijelom jezera. da će svako neprijateljsko djelovanje vaše vojske u našoj zemlji prestati i da će sve albanske teritorije koje su sad zaposjednute od strane savezničkih vojski. Bugarske i Grčke. I zato. 42. već samo jednu zajedničku vladu.. Prije napuštanja Skadra: crnogorska majka sa sinom na grobu svoga muža i njegovog oca. Sl. opet biti slobodne. To je bilo društvo radikalnih stavova koje je oružane ustanke smatralo sredstvom za ostvarivanje svojih ciljeva. Predstavnici svih albanskih oblasti. Nadamo se da će ovu promjenu u životu našeg naroda. objavili su nezavisnost Albanije i izabrali privremenu vladu. 29. 256.) bilo je albansko revolucionarno i nacionalističko društvo aktivno u nekoliko gradova kao što su: Valona. Herbert Adams Gibons. 274. bila je nedostupna za njihovu vojsku i artiljeriju. maj 1913. 255. Albanci su sretni što se pridružuju porodici slobodnih naroda istočne Evrope s jedinim ciljem da žive u miru sa svim susjedima. „Crno društvo za spas“ (1911.-43. priznati vlade vaših ekselencija. i davali veličanstven i dugotrajan otpor. piše o albanskoj odbrani Skadra. 275. različitih vjeroispovijesti. 48. koji su se sastali juče u Narodnoj skupštiti u gradu Valoni. Zašto su Albanci u početku rata podržavali Osmansko carstvo? Da li su se oni borili za sultana u Istanbulu ili za svoju nacionalnu stvar? Šta je bilo dobro. Pažljivo pogledajte sliku. Đirokastra. novembra 1912. Želim obavijestititi vaše ekselencije o izuzetnom događaju u narodnom životu Albanaca. ostali su tu cijelu zimu. koji su na bojnom polju jedva mogli skupiti 30. Njegov primarni cilj bio je ujedinjenje vilejeta Skadar. str. kakav god ishod rata bio. kao i našu privremenu vladu. a šta loše u takvoj politici? 94 . str. a ne za Turke. Skadar je bio opsjednut. Mislite li da je slika spontana ili su pozirali? IV-3. Telegram predsjednika albanske privremene vlade ministrima inostranih poslova Crne Gore. Kosovo. Odigralo je značajnu ulogu u organizovanju i koordiniranju ustanaka 1911.

115. novembra 1912. 127 IV-4. u Italiji. umorne i neopremljene. Aktivno je sudjelovao u Mladoturskom pokretu. str.BALKANSKI RATOVI Sl. ali je jasno da teritorija ove Albanije mora biti ograničena kako bi se pomirili interesi Austrije s pravima pobjedničkih balkanskih saveznika. u Leskoviku pod komandom Ali Riza-paše.. samo ima za cilj da Crnogorce. Situacija u Makedoniji52 bila je mnogo složenija negoli u Albaniji. 1914. organizovao je nekoliko sastanaka sa Albancima iz dijaspore o albanskom pitanju. Javno je iznosio svoje stavove o budućnosti Albanije u nekoliko članaka i intervjua stranim novinama. decembra 1908. a sahranjen u svome rodnom gradu Valoni. manje-više. Trojnog saveza Antante čiju je doktrinu 9. Odobravajući princip autonomije Albanije. proglasio je nezavisnost Albanije od turske vlasti i postao prvi albanski premijer. u Beratu pod komandom Džavid-paše. godine njegova vlada je podnijela ostavku i evropske sile su za albanskog kralja postavile jednog evropskog princa. godine. Njegova uprava u neokupiranim dijelovima zemlje priznata je. Osnovnu školu je završio u svome rodnom gradu Valoni. proklamovao g. 49. Gjurme te Historise Kombetare ne Fototekene Shkodres. Srba. podržavaju Njemačka i Italija. Opasnosti od albanskog razgraničenja po svjetski mir – francusko viđenje Upletenost Evrope u albansko pitanje Kako razgraničenje Albanije može biti prijetnja evropskom miru? Razlog za ovu opasnost je jednostavan. 246. kojem je prisustvovao i naš italijanski kolega. Ismail Kemal je izabran za člana osmanske skupštine za sandžak (pokrajinu) Berat. februar 1913. Međutim. balkanski saveznici imaju. Srbe i Grke liši glavnih rezultata njihovih pobjeda. neki politički krugovi u emigraciji opet su pokrenuli ideju o autonomiji izrečenu u članu broj 23 Berlinskog mirovnog sporazuma iz 1878. Za vrijeme današnjeg razgovora sa Ismail Kemal-begom51 u našem konzulatu. 19. Poslije izbijanja Prvoga balkanskog rata. 8. 95 . s grupom albanskih patriota. str. 52 Različito definirana: vidjeti Tabelu 13. 51 Ismail Kemal-beg (1844. 28. str. Austro-Ugarska. 1859. (prije Balkanskog rata) IV-5. 30.“ Dakle. projekat Albanije koji je predstavila vlada u Beču. Ove vojske su potpuno demoralizirane. zapravo nema pravo intervenirati u podjeli evropske Turske između saveznika. Eskvit. 1912. novembra 1912. on nas je uvjeravao da je zadovoljan dosadašnjim administrativnim mjerama.. u Kelkiri pod komandom Seid-paše. Andre Cheradame. novembra se vratio u Albaniju i poslije sastanka predstavnika svih oblasti nastanjenih Albancima. koja nije sudjelovala u ratu. Zvanična poruka austrougarskog konzula poslana ministarstvu spoljnih poslova AustroUgarskog carstva. Štaviše.. turski vojnici i generali na ovim teritorijama potpuno su neutralni. velike sile su već ustupile mnogo AustroUgarskoj. Albanski ustanici iz Mirdite spremni krenuti u rat protiv turske vojske. oko albanskog pitanja se bore dvije značajne evropske grupacije. ali se usprotivio njihovoj politici kad su uspostavili autoritarnu vlast. kao prirodnu podršku. novembra 1912. Ismail Kemal je umro 1919. godine se s porodicom preselio u Istanbul gdje je započeo istaknutu karijeru u osmanskoj službi zahvaljujući kojoj je značajno doprinosio sticanju albanske nezavisnosti..-1919. britanski premijer..] Vojnici turske Zapadne armije su u velikom broju locirani u Lušnju pod komandom Mahmud-paše. Ali. ako Austriju u njenim ambicijama. a zatim je pohađao višu školu „Zosimea“ u Janjini.. Kakva je bila situacija u albanskim zemljama krajem rata? Zašto je privremena vlada željela dobre odnose s balkanskim saveznicima? Da li je bilo međusobnih razilaženja u zahtjevima Albanaca. On je na gradonačelnikovom banketu rekao: „Pobjednici ne bi smjeli biti lišeni tako skupe pobjede.) rođen je u Valoni u bogatoj feudalnoj porodici. L’Illustration 3650. Usprkos protivljenju Mladoturaka njegovoj kandidaturi. [. kako ljudskih tako i finansijskih. Dok su neki dijelovi stanovništva tražili priliku da se pridruže susjednim nacionalnim državama. koji se pozivaju na pravo osvajača i svojih ogromnih žrtava. Ismail Qemal and Documents. Bugara i Grka? MAKEDONIJA.

ruskom. u ime historije. svoje ideale. od juna 1913. prema tome. koji je u prošlosti imao svoju državu. Ali trzavice koje neprestano potresaju ovu pokrajinu izgleda da prije dolaze iz bugarskog negoli iz makedonskog pokreta. treba što prije osnovati jedno zajedničko predstavničko tijelo (narodnu ustavotvornu skupštinu) u Solunu putem općih izbora pod patronatom ostalih država. U crkvenim pitanjima u Makedoniji je neophodno opet uspostaviti staru autokefalnu Ohridsku crkvu koja bi onda uspostavila kanonske odnose s drugim pravoslavnim crkvama: grčkom. Pokušajte shvatiti značenje „Balkanskog saveza“ u svakom od njih. U cilju boljeg rješavanja unutrašnjeg uređenja makedonske države. ima i pravo da sam odlučuje.. Braćo saveznici – oslobodioci! Nadamo se da će naše riječi naći put do vašeg srca i duše i da ćete. Koje su glavne političke ideje u ovom tekstu? Zašto mislite da upućuju na „velikodušnu Rusiju“? Usporedite ga sa tekstovima II-4. Ništa nije legitimnije od toga. Konstantinović. srpskom. G. geografskih i kulturno-historijskih granica. to bolje za sve nas.RATIŠTA I POSMATRAČI IV-6. Potpis: Dimitar Čupovski (vjerovatno autor). iz straha od hegemonije slavenskog elementa. Georgov. str..] Balkanski rat bi u ovom trenutku bio velika opasnost za Evropu. Georgij A. Alberic Cahuet „La situation en Turljuie et la proposition Berchtold“. preklinjemo vas. Nace D. upućen „vladama i društvima savezničkih balkanskih država“ [. a u interesu je svjetske kulture i pravde. Treba učiniti napor kako bi se otklonila ova opasnost svim raspolaživim sredstvima. 24. [. II-6. rumunskom i sirijsko-arapskom crkvom. Makedonija treba biti nezavisna država unutar svojih etničkih. Ovo bi izazvalo očajnički otpor i u samom srcu Makedonije. 810. Ovakvo rješenje potiče od velike slavensko-helenske ideje o Balkanskom savezu. Ideju o autonomiji Makedonije dovodi u pitanje jedan francuski novinar.] U ime zakona prirode. da prihvatite sljedeće obavještenje: Makedonija je naseljena homogenim slavenskim narodom koji ima svoju historiju. K. Dimov. Makedonska država bi trebala biti zasebna i ravnopravna jedinica unutar Balkanskog saveza sa zajedničkom carinskom granicom. L’Illustration 3626. str. II-5.. bugarskom. 50. ne treba zaboraviti da su makedonski Grci i Kuco-Vlasi (Cincari). svoj način života. s vladom odgovornom narodnoj skupštini. Sl.-812. u ime zdravog razuma. Najzad. G. i koji. august 1912. Grčki i srpski diplomati i vojni predstavnici na Kajmakčalanu.. Memorandum grupe makedonskih intelektualaca koji žive u Sankt Petersburgu. 123 96 . Georgov Odbrani tekstovi za historijata na makedonskiot narod. Da li ćemo pristati na stremljenje Makedonije ka autonomiji? Ideja Makedonija Makedoncima se u posljednjih nekoliko godina razvila i ima tendenciju da zamijeni opasniju ideju cijepanja Makedonije i njene podjele između balkanskih zemalja. I. bilo bi teško organizovati autonomiju Makedonije bez znatnog favoriziranja bugarske partije u odnosu na druge nacionalne partije. slijedeći primjer velikodušne Rusije i u interesu vlastite budućnosti. gdje bi trebalo da raspravljaju o određivanju granica poslije podjele Makedonije IV-7. august 1912. Što prije. braćo.. više za status quo. U tim uvjetima. podržati neodložno stvaranje nezavisne makedonske države čime ćete sačuvati mir i sklad između sebe.

Samo ako bi dobila Staru Srbiju iz koje bi imala najkraći pristup jadranskoj obali. […] . . Slovenci su pokazivali veliko zanimanje za balkanske ratove i velika simpatija za južnoslavenske narode bila je očigledna. duž obala rijeke Drima do luka Sv. i Grci su patili pod turskom vlašću. . kao kulturni i religiozni (kršćanstvo protiv islama) rat. Vojska na Balkanu. ako imaju. Lješ i Drač... Nisu se povukli u planine da se sakriju od Turaka.. [. zašto ne priznaju interese Osmanskog carstva? 97 . Neposredno pred rat. surova buna bješnjela je na ostrvu Samos.] Ali Grčka je imala i druge razloge za to. već ih je izmamio blistavi sjaj koji je najavio novi. Kao Slaveni. „Rat na Balkanu 1912-13“. bilo je ostrvo Krit. uzroka i posljedica tog rata Prije rata – razlozi za rat . i kao rat za ujedinjenje južnoslavenskih naroda. 42. i Makedonci su opet ustali.. Šta je za Slovence glavni razlog za izbijanje balkanskih ratova? Da li su oni upoznati sa problemima na Balkanu? Iako priznaju interese balkanskih nacionalnih država. Teritorije Austro-Ugarske Austrougarske pokrajine na Balkanu morale su slijediti zvaničnu neutralnost. str.. knjiga objavljena 1914.Bugarska će osloboditi Makedonce Sad kad su njihova srećnija balkanska braća otišla u borbuza oslobođenje od strašnog ropstva. […] osvetiti svoje očeve i majke. SLOVENIJA. Neki su otišli u bugarsku vojsku kao dobrovoljci.Grčka zahtijeva Krit Razlog zbog kojeg su se Grci pridružili balkanskim državama u ratu protiv Turske. IVb. zaboravili su stranačke svađe i zagrlili se u duhu bratstva.. slobodan život za njihovu otadžbinu. Naročito u Epiru gdje su ih Turci i Albanci neprestano klali. Ivan. Ni na ostrvima nije bilo mira. Boreći se za svoju otadžbinu. Srbija bi imala neophodne uvjete za normalan život i ekonomski razvoj. a drugi u planine. Došao je veliki dan. Ali su se i jedni i drugi borili za slobodu za kojom su tako dugo žudjeli i za koju je već proliveno toliko mnogo krvi.. Iako politika slovenačkih partija nije bila usmjerena ka nalaženju rješenja za slovenačko nacionalno pitanje izvan granica Austro-Ugarske. predstavlja duboku analizu naroda upletenih u rat. 27.BALKANSKI RATOVI Opća pitanja za poglavlje IVa Koji su zajednički elementi u očekivanjima političkih krugova u Albaniji i Makedoniji na kraju balkanskih ratova? Imaju li oni nečeg zajedničkog s očekivanjima drugih balkanskih zemalja i. u kojem smislu? Pokažite razlike u tim očekivanjima i pokušajte iznaći „najbolje rješenje“.. žene i djecu. koju je proklamovao Beč. Rat je bio predstavljen kao borba potlačenih naroda protiv turske prevlasti. ali stanovništvo u njima se iz mnogo razloga osjećalo mnogo više angažiranim od kabinetskih ministara u carskoj prijestolnici.. one su dijelile uverenje da bi oslobađanje južnoslovenskih naroda ojačalo položaj slovenskih naroda unutar Austro-Ugarske monarhije. IV-8.Srbija hoće na more Jasno je da se Srbija ne bi mogla razvijati u tim granicama. Ustali su osvetiti se za nebrojena zla i zvjerstva.

. koji je izlazio između 1860. mogu steći nove sljedbenike i budućnost im se može neočekivano osmijehnuti. kad sve ostale mjere postanu nedjelotvorne.] Konačni uspjeh balkanskih država ovisi naravno o njihovoj ratnoj spremi i o shvaćanju i provađanju zajedničkih interesa. bio jedan od najčitanijih dnevnih listova u Zagrebu. svih Južnih Slavena. Hrvatska je imala neposredniji i konkretniji pogled na balkanske ratove. HRVATSKA.. 10. Pisac ovoga teksta je Anton Bezenšek. kao arbitri.] „Ruska riječ“ (Ruskoe slovo) direktno upozorava Srbe – i indirektno Bugare – da u slučaju rata ne računaju na rusku podršku kao ni na simpatije Antante. maj 1913. Slovenac. Slovenci ne staju ni na čiju stranu i ponašaju se nepristrasno. Ako je taj savez učinjen na solidnim temeljima uspjeh će mu biti siguran. 31. Obzor. kao najstarija braća. i 1941. to im može uliti hrabrost. već sudbina cijeloga Balkana. Mjesecima se u užim krugovima na Balkanu zna da postoji jedna partija – po svoj prilici značajna partija – koja bi voljela da stvori autonomnu Makedoniju: to je partija separatista. RAT NA BALKANU Balkanske države sigurno ne polaze u rat samo zato da dobiju nešto obećanja za reforme u Turskoj. Ali to ne znači da su oni ravnodušni posmatrači tog spora. već s nadom da će polučiti potpunu autonomiju za kršćanske pokrajine ili se barem donekle teritorijalno proširiti [.“ Mišljenje ovoga ruskog lista nije za svijet ništa novo. kao jedna nova vlast. Jedna takva mjera je autonomija Makedonije. i jasno je zašto. Nijedan Slaven ne smije ni na kojin način podsticati ovaj spor.RATIŠTA I POSMATRAČI IV-9. i Slavena uopće. a moći će se usprotiviti kao jedna cjelina. neki Hrvati su u zagrebačkim novinama pisali o svojim ličnim utiscima o zaraćenim stranama. „Nikako se ne smije dozvoliti novi balkanski rat. Zato sa žaljenjem gledaju na razmirice između Srba i Bugara. jer mi dobro znamo da ovdje nije važna samo sudbina pojedinačnih etničkih grupa. Jasno je da će ona biti preduzeta samo u krajnjem slučaju. izbjegavaju direktno miješanje u ovaj sukob. Velike sile imaju na raspolaganju neophodna sredstva da zaustave glupe sporove i nepromišljenosti i na jednoj i na drugoj strani.. urednik je bio Slavko Vodvarka. „Slovenac“ je bio katolički dnevni list. Čak i Rusi. zagrebački dnevni list. Obzor. Svi si im dragi. Slovenačko viđenje situacije u Makedoniji Spor oko Makedonije Slovenci su svakako prijatelji slavenskih naroda na Balkanu. slovenački stenograf i prevodilac koji je živeo u Sofiji. [. 122. svim pokušajima izvana.. Oba gledišta su bila izložena kritici u karikaturama. Oni djeluju u tajnosti. IV-10. prema gornjem tekstu? 98 . Kakav je bio stav hrvatskog javnog mnjenja prema Balkanskom savezu i prema Osmanskom carstvu. Pošto je bila bliža savezničkim balkanskim zemljama. oktobar 1912. Uz analitičke tekstove. Kad su izbili balkanski ratovi. Ali ako dobiju podršku tako moćne strane kao što je Rusija..

. Kao nova pokrajina u Austro-Ugarskoj od 1908.. 1912. 51. Pokrajinske habzburške vlasti su uvele posebne mjere u Bosni i Hercegovini Od početka balkanskih ratova šef državne vlade (u Bosni i Hercegovini) Oskar Poćorek učinio je mnogo toga u Bosni i Hercegovini s ciljem da se pripremi za rat protiv Srbije i Crne Gore. . str. plakati s obavještenjem o posebnim mjerama bili su istaknuti po cijeloj Bosni i Hercegovini. maja. 1912. BOSNA I HERCEGOVINA.. ali stanovništvo nije bilo tako suzdržano. mama. Madžar. 99 . bila je u vrlo specifičnoj situaciji kad su počeli balkanski ratovi. a već 3.. IV-11. suspendirani neki članovi bosanskog ustava. Ove mjere su vrlo negativno uticale na cijelo stanovništvo u Bosni i Hercegovini. Hrvatska karikatura. Privremena vlada je morala objaviti neutralnost. ograničene slobode kretanja i sloboda štampe. Odobrenje za ovu akciju car je dao 1. 64. Tekst karikature: Mama. kao i zajednički austrougarski ministar rata. i kao dio Osmanskog carstva stoljećima. Samo su čekali dobar razlog. On lično silno želi ovaj rat. U okviru posebnih mjera ograničene su ili ukinute neke slobode građana. Balkanski ratovi i iznimne mjere u Bosni i Hercegovini.BALKANSKI RATOVI Sl. objavljen je rat – Pokazat ću ja tebi šta je pravi rat! Zašto su neki Hrvati oduševljeni objavom Balkanskog rata? Da li se u gornjim tekstovima vidi zvanična neutralnost Austo-Ugarske? Kakve sličnosti i razlike vidite u stavovima Hrvata i Slovenaca? Koprive. Mobilizacija regruta je počela. 65. maja 1913. Poćoreku su proširene vojne funkcije pa je unaprijeđen u vojnog inspektora i glavnokomandujućeg generala. Poćorek je još prije Prvoga balkanskog rata pripremio uvođenje takozvanih posebnih mjera u Bosni i Hercegovini da bi osigurao svoja leđa u slučaju eventualnog rata protiv Srbije. Skadarska kriza bila je za njega dobar povod da za uvođenje specijalnih mjere u Bosni i Hercegovini uz dogovor sa zajedničkim ministrom finansija Bilinskim i zajedničkim ministrom spoljnih poslova Bertholdom.

Zašto mladi ljudi idu kao dobrovoljci u rat u kojem njihova zemlja ne sudjeluje? Usporedite to s pokretom dobrovoljaca u Prvom svjetskom ratu? Znate li neke slučajeve kad su mladi ljudi dobrovoljno odlazili u rat iz nekog drugog motiva. a ne nacionalnog (recimo iz Zapadne Evrope u balkanske zemlje)? Opća pitanja na poglavlje IVb Zašto su neki narodi u balkanskim pokrajinama Austro-Ugarske željeli sudjelovati u balkanskim ratovima. oni koji su bili odbijeni izraznoraznih razloga. kao dobrovoljaca. Zajedničko ministarstvo je protestiralo protiv ovakvog vida javne podrške jednoj od strana u ratu. Ekmečić.RATIŠTA I POSMATRAČI Kakve mjere su habzburške vlasti provele u Bosni i Hercegovini? Da li su one posljedica izbijanja balkanskih ratova ili su imale dublje ciljeve? Zašto stanovništvo ima negativan stav prema državnoj politici? IV-12.-16. Tako su se ispred komandnog mesta Tankosićeve jedinice mogli videti prizori i tuge i sreće. čak i uplakani. bio je jedan nizak tamnoputi mladić. Uticaj balkanskih ratova. Srpski dobrovoljci u Bosni i Hercegovini Nije bilo lako postati član dobrovoljačkih jedinica. naročito ne specijalne jedinice. A tom prilikom je zajedno s dobrovoljcima grupa od hiljadu muslimanskih demonstranata marširala pod zelenim zastavama sve do željezničke stanice. Od tog vremena dobrovoljci su prelazili granicu samo ilegalno. Naravno. Srpski dobrovoljci u ratovima. Mićević. U grupi koju je vojvoda Tankosić odbio. ali mnogi Srbi su želeli baš u njihove jedinice. Regionalnim institucijama je odmah poslano naređenje pa je već 14. str. Kriterij je bio posebno strog za prijem u jedinice koje su vodili vojvode Vojislav Tankosić i Vuk Popović. Ograničavanje dobrovoljačkog pokreta u Bosni i Hercegovini Poslije ispraćaja 300 vojnika. a tužni. uglavnom zbog godina ili fizičkog stanja. 416. U njih su primani samo visoki muškarci. IV-13. u tursku vojsku oktobra 1912. oktobra zabranjeno svako okupljanje dobrovoljaca. Bio je to Gavrilo Princip.. dok su drugi bili samo zainteresirani? U kojoj mjeri postoji među njima osjećanje zajedničke pripadnosti ili zajedničke lojalnosti prema zemlji u kojoj žive? Možemo li to usporediti s osjećanjem naroda koji žive u balkanskim pokrajinama Osmanskog carstva ili u balkanskim nacionalnim državama? Opća pitanja za poglavlje IV Koji su bili ključni faktori u formiranju javnog mnjenja na Balkanu na početku balkanskih ratova? Da li su Osmansko carstvo ili Austro-Ugarska mogli računati na lojalnost svojih građana? 100 . javno odlaženje u dobrovoljce postalo je protivzakonito. srećni su bili oni koji su primljeni u jedinicu. str. 15.

418 2.350 10. ljudi su se preseljavali ostavljajući za sobom spaljena sela.891. ratovi uzrokuju trajan poremećaj u životu svake države.418 7. Ti politički rezultati su lako uočljivi u novim granicama na političkim kartama i podacima o dobitku i gubitku u teritorijama i stanovništvu.933 3. za izgubljenim gradom ili selom.363.882 Procjena broja stnovnika Prije rata Poslije rata — 850. Va. Zato mnogi savremenici i historičari na Prvi svjetski rat gledaju kao na „nastavak balkanskog rata“. samo godinu dana poslije kraja balkanskih ratova. Tranzicija u nacionalnu državu nije bila samo politička stvar. za „izgubljenom otadžbinom“ stotina i hiljada izbjeglica.666.000 500.992 6.000 Carnegie.000 4. Njegova jedina svrha je izborom dokumenata pomoći učenicim da shvate složenost i dalekosežnost posljedica rata.230.650 33.000 4.701 4. dok su se one koji su se osjećale poniženim.467. 418. Razaranja.310 25. već i patnja za izgubljenim rođacima.516.603 50. Političke posljedice TABELA 15 Područje i populacija balkanskih država prije i poslije rata Oblast u kvadratnim miljama Prije rata Poslije rata — 11.014 41. A neke uopće i nisu imale izbora. kako se obično govorilo u ta vremena.130. str.474 5. Posljedice su postale još teže zbog izbijanja Prvoga svjetskog rata. Zajedno s ovim formalnim posljedicama.317 33.489 18.000 250. a oni koji su ostali u pokrajinama koje su sad postale dio drugih država teško su se prilagođavali. jer su ih napale strane vojske.200 1.337. To traumatično sjećanje prenosi se na sljedeću generaciju i često se i dugo prepričava u historijskim prikazima.006 2. pridružile su se državama Antante. To su ne samo sjećanja na užasno ružne i strašno nehumane događaje. Posljedice balkanskih ratova nisu izuzetak. bolesti i rane su kratkotrajni problemi koje svaka država i svako društvo prevazilazi relativno brzo.516 4. Bol i strah ostajali su do samog kraja. Albanija Bugarska Grčka Crna Gora Rumunija Srbija Turska u Evropi 101 .911.720 53.891 65.527.BALKANSKI RATOVI PETO POGLAVLJE Poslije rata Rezultati svakog rata se obično procjenjuju iz ugla pobjednika i iz ugla poraženih.000 7.647 43. pridružile njihovim protivnicima iz Centralnih sila. Ono što se ne može prevazići za života cijele jedne generacije je psihološka trauma – „užasi rata“. Zemlje koje su se osjećale pobjednicama u balkanskim ratovima. Ovo poglavlje ne pokušava detaljno dokumentirati sve moguće kratkotrajne i dugotrajne posjledice balkanskih ratova. svakog društva i svake porodice.

POSLIJE RATA Karta 2 : Teritorijalne izmjene na Balkanu Karta 3: Londonski mirovni sporazum i Bukureštanski mirovni sporazum Carnegie. str. 102 . 70.

januara.. str. 79.izdaja onih na koje su se oslanjali. (…) Kad se kaže „rezultat“. Iz govora Jovana Skerlića. da li je Srbija danas dobila apsolutno sve što je mogla dobiti. oktobar 1913. nemilosrdnost neprijateljskog dijela Evrope. ali na Balkanu neće biti mira. Sutradan. juli 1913. a Mladoturci su državnim udarom srušili osmansku vladu. Ali prije svega.. Skerlić. Mirovni sporazum potpisan u Bukureštu je odobravanje najbrutalnijeg nasilja. Ne može biti mira tamo gdje ima nasilja. i kulturno i fizički. organ opozicione Radikalno-demokratske partije 103 . 343. skice i govori. L’Illustration 3649. politička mržnja – jedina koja je izvjesna – bojni brodovi stranih sila koji nadziru palaču i grad.. Bugarska se nikad neće pomiriti s tim. kako bi 53 Pokušajte odrediti raspoloženje u ovom odlomku. 26. suženih granica. 58. ima nekoliko pitanja koja treba prethodno raspraviti. Posle nedavnog arnautskog upada. 23. da li je njen položaj bolji i sigurniji no što je ranije bio. Nije dovoljno samo ukazati na proširenu teritoriju. januara poslije sastanka Velikog divana na kojemu je ministar Ćamil-paša ovlašten da preda Edrene balkanskim saveznicima. Smanjena. Skrhani starac s jednom nogom u grobu kome je sluga pomagao da hoda i svećenik koji se molio. opljačkana. ravnodušnost naroda. V-2. pisca i narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Srbije. „Les angoisses et les convulsions de Constantinopole“. stoljeća. posle brutalnog ultimatuma Austrije da izlazimo iz Albanije. silovana. materijalni moralni ukrasi ovakvog prozora. br. Balkanskite voini Pokušajte objasniti reakcije u Bugarskoj. mi možemo imati sumnje u potpunost tih rezultata. Ako pretpostavimo da su ti rezultati idealno dobri. 26. treba videti kako se do tih uspeha došlo. Zar ne izgleda da se sve ovo može izraziti sa samo nekoliko riječi: Finis Turljuiae? Georges Remond. treba proceniti da li se do njih nije moglo doći sa manje žrtava i treba utvrditi kome se za sve te uspehe ima zahvaliti. Kakav je odnos između početnih aspiracija i konačnog ishoda? V-1. 18. str. otmjeno su pušili svoj mirišljavi duhan na stepeništu palače. Šta je bio glavni rezultat ratova u poređenju sa situacijom prije njih? Usporedite karte 1. Feljtoni. juli 1913. Narodna volja53. klanjali su okrenuti ka istoku okruženi evropskim namještajem pretenciozne dnevne sobe. vratila ono što joj pripada. POTPISAN MIROVNI SPORAZUM Mirovni sporazum je potpisan u Bukureštu. i po nacionalnom i po historijskom pravu. ugušena. februar 1913. ipak i o njima može biti reči. ministar rata Nazim-paša ubijen je u parlamentu. Novine. Odlomak iz članka u bugarskim novinama. Da li se slažete sa tvrdnjom da „neće biti mira na Balkanu“? V-3. Finis Turquiae? – komentar francuskog novinara. 354. sistemom alijansija koji u ovaj čas vlada na Balkanskom poluostrvu. 1. i ekonomski.BALKANSKI RATOVI Proučite karte i tabelu i nađite teritorijalne promjene. februar 1913. Dvojica ulema koji su ličili na ljude iz XV..Prvo se mora rešiti: da li je sve to definitivan rezultat. da li je Srbija Bukureškim ugovorom i stanjem u kom se danas nalazi. u Kiškilova.. 347. čim joj se ukaže prilika. 2 i 3. Prizori opisani u ovom odlomku odigravali su se 22. počeće u novim granicama raditi na tome da deset puta ojača.

POSLIJE RATA Sl. Kompozicija sadrži historijske simbole. str. 104 . br. razbija okove i vraća slobodu našim zarobljenim sestrama.-1913. Litografija na kartonu u boji 5 x 41/ 64 x 45/ Kolekcija ИEEE. alegorijske figure i forme vezane za ideju velike Grčke.. Prijevod: Premijer Elefterios Venizelos zajedno sa pobjedničkim princem prijestolonasljednikom vodi našu hrabru vojsku. Oslobođenje porobljene Grčke Popularna alegorijska slika s premijerom Elefteriosom Venizelosom kao glavnom figurom. Možete li pronaći oznake koje otkrivaju ideju velike Grčke? Razgovarajte o „historijskim pravima“ Grčke da Istanbul bude u njenim granicama. 4951/14 u Bαλκανικοί Poλεμοι 1912. Označite simbole i njihovo značenje. sve poznate motive iz drugih popularnih slika balkanskih ratova. 52. 203. Ova slika je objavljena prije grčko-bugarskog rata. ali posvećena svima koji su dali doprinos oslobađanju grčkih porobljenih krajeva.

s značajnim evropskim ugledom. ona je na kraju ovih zbivanja izašla sa svojom cjelokupnom teritorijom.. Furnica IX. maj 1913..BALKANSKI RATOVI Sl. sa granicom južne Dobrudže. br. njegova zemlja morala da „plati račun“ za svoju pohlepu 105 . Što se naše zemlje tiče. 53. godine prema kojem je. 1. Zastave velikih sila na skadarskoj tvrđavi. razočaranja i dugotrajnog i žestokog poniženja. 48. Istoria razboiului. Tekst karikature: Bukureštanska mirovna konferencija (fotografije) Za vrijeme sastanka Sastanak je završen V-4– Kako posljedice balkanskih ratova po Rumuniju vidi rumunski historičar Konstantin Kiritescu Mirovni pregovori koje je vrlo autoritativno vodio Majoresku. str. august 1913. Ko je prema ovom tekstu „nemilosrdni neprijatelj“ Rumunije? Kakve su političke posljedice ratova po Rumuniju? Sl. Bukureštanska mirovna konferencija – rumunska karikatura i političku kratkovidost. doveli su do zaključenja Bukureštanskog mirovnog sporazuma 1913. Kiritescu. str. 54.. 12. ali i s nemilosrdnim neprijateljem čija mržnja proizlazi iz zavisti. po riječima bugarskog vojnog delegata generala Fičeva. 96..

str. Sl. izgradnju zemlje i odbranu interesa makedonskog naroda. ali sad ćete biti dobri Srbi. Ali. 56. 373. Navedite na koje se sve načine može promijeniti nečija nacionalna samoidentifikacija. Naši „oslobodioci“ nisu krili svoje velikosrpske aspiracije. decembar 1912. Mislite li da da se ta promjena jednako odnosi na sve ljude u Makedoniji? Koje izraze možete vezati za konkurentske nacionalne ideje u Makedoniji? Prokomentirajte posljednju rečenicu. Zašto mislite da su se ta imena mijenjala (ako jesu)? L’Illustration CXL (1. sa malo izuzetaka. i da je ovo kraj teške prošlosti. Ratni album. Konačno je došao kraj petovjekovnom turskom jarmu! Bili smo ispunjeni nadom da će se steći uvjeti za Pokušajte objasniti razloge za promjenu stava ljudi prema „oslobodiocima“ Makedonije. jesen 1912. mi građani smo „oslobodioce“ prihvatili vrlo dostojanstveno. juli – 31. 55. 243-244 Marzinović. ali ubuduće više neće. rekli bi: „Tako je bilo do sada. Moeto učevstvo.POSLIJE RATA Sl. Treba priznati činjenicu da je u prvim danima rata najveći dio stanovnika. Bugari su radili na tome da vas pretvore u Bugare. V-5. 106 . Srpska vojska u Bitolju bolji život. odmah bi pitali: „Šta si ti?“ I ako bi dobili odgovor da taj nije Srbin. Promjena naziva: Uškup u Skoplje Obavite istraživanja o vašem kraju zemlje i pokušajte pronaći različite nazive koje su vaš grad ili gradovi u okolini imali a) u osmansko doba i b) poslije uspostavljanja nacionalne države. Martulkovljeva sjećanja o prvom susretu između srpske vojske i građana njegovoga rodnog grada Velesa. Od samog početka su balkanski saveznici – „oslobodioci“ bilježili velike pobjede protiv Turske. Prilikom zauzeća Velesa od strane srpske vojske.) str. to će biti Srbija. bio u deliriju od sreće. Treba da znate ovo: tamo gdje kroči srpska noga. Kad bi započeli razgovor sa nekim građaninom. na nesreću. i kakva iznenađenja se uskoro mogu očekivati. „oslobodiocima“.“ Martulkov. od samog početka se moglo vidjeti kakvi vjetrovi pušu među saveznicima.

ali mnogi Tatari i Turci su se tome radovali. Poslije neoprostive i nemoralne invazije neutralne Belgije. 31. Koliko je zlobe i neprijateljstva bilo u pogledima Bugara.. august (13. s jedne. januar 1915. i Tatara i Turaka. Oni su se nadali da će Rumunija samo privremeno okupirati Kvadrilater i da će se poslije zaključenja mira vojska povući. Moja će vlada bez prekida raditi na prosvetnom. toliko je prijateljstva bilo u pogledima muslimana i Turaka. s druge strane. Srpski kralj Petar obećava jednaka prava za sve narode različitoga etničkog porijekla koji žive na teritorijama pripojenim Srbiji Iz proklamacije srpskog kralja Petra Mom dragom narodu oslobođenih i prisajedinjenih oblasti Mojim današnjim proglasom. Ali kad smo im objasnili da će ova teritorija zauvijek ostati rumunska. imanje i ličnost bit će poštovani kao svetinja. I žene su tražile objašnjenje. Svi ćete biti pred zakonima i vlastima jednaki. Kako se promijenio život ljudi pošto su teritorije prešle iz jedne države u drugu? V-8. Vera svačija. vidimo da jedini mogući i zadovoljavajući način za rješavanje vitalnih problema zemlje jeste uz pomoć sila Antante. Petar (potpis) 25.BALKANSKI RATOVI V-6. rumunski vojnici“. br. svakim danom je sve manje vjerovatna pobjeda austro-njemačkog saveza. kao rezultat Drugoga balkanskog rata Iz Kvadrilatera U ljeto 1913. [... privrednom i svakom drugom polju našeg napretka. 5. prosvećeni i zakriljeni pravdom i bezbednošću koje će vam ujemčiti vladavina slobodne Srbije. kao da ga je pogodio grom. dobila je smještaj kod jedne bogate bugarske porodice. [. ali njihov zao pogled je govorio da su i one shvatile okrutnu istinu. Prvo. u Kvadrilateru. Bugarski nacionalni interesi SAOPĆENJE VRHOVNOG SAVJETA NARODNE PARTIJE O BUGARSKOJ SPOLJNOJ POLITICI Usporedite ovaj tekst s prethodnim i recite da li vidite neke razlike. rekli smo članovima porodice. ratoborni njemački imperijalizam se suočio ne samo s pravim otporom svojih neprijatelja već i sa savješću civiliziranog svijeta./8. septembar) 1913.. Članak u rumunskim novinama koji govori o reakcijama naroda u nedavno pripojenoj južnoj Dobrudži. prisajedinjene su na osnovu zaključenih međunarodnih sporazuma vaše zemlje Kraljevini Srbiji. 1.. A najmlađem smo rekli da će služiti u rumunskoj vojsci. vidjeli smo bol na njihovim licima.. uključujući i vojnike. Sve staranje moje biće upravljeno da svi vi bez razlike vere i porekla budete u svakom pogledu zadovoljni. str.] Bugari su s tugom u očima gledali kako njihova teritorija odlazi Rumunima.. 213.] praveći hladnu i trezvenu procjenu bugarskih nacionalnih interesa. august 1913.. u selu u Kvadrilater grupa Rumuna.. razdore i nesloge pa složno u bratskom zagrljaju izbrišemo sa lica naših lepih postojbina sve tragove dugog robovanja. da odbacite dosadašnje zablude. august 1913. Čuvši to. u Ribarskoj Banji (slijede potpisi članova srpske vlade) Balkanski rat u slici i riječi 29. Pokušajte objasniti razliku između reakcije Bugara. A vi samo treba da prionete iz sve snage na rad. Universul XXXI. „Odsad ćete biti Sofija. Pokazalo se da ovo neočekivano neprijateljstvo ima dovoljno snage osuditi austro-njemački savez i ostavi 107 . 4. V-7.

Ovo stoga što su neka područja tih zemalja. A to se može postići samo kroz mirno namirenje bugarskih prava uz posredovanje Trojne Antante. Crna Gora Ukupno u koeficijentima 5.18 0.22 4. njeni neprijatelji. ekonomskih i političkih interesa pojedinih zemalja. Zbirka vojne historije. Turska Stanovništvo (u hiljadama) 4. Drugim riječima. u osnovi bugarske politike mora postojati elemenat sporazuma sa susjednim zemljama. Najvažniji interes Bugarske jest da osigura najšire moguće nacionalno jedinstvo teritorija..75 50 Koeficijent gubitaka Koeficijent gubitaka za za stanovništvo oružane snage (u %) (u %) 0. Narodna partija. Srbija 3. 108 . vjerna svojim političkim idejama.9 2.68 0.910 2. 258.000 Maksimalna sila oružanih snaga (u hiljadama) 607 175 90 30 902 400 Ubijeni i preminuli (u hiljadama) 30 5 4.-259. Grčka 4. pošto se završi tekuća evropska kriza. Ovaj interes je u skladu s ciljevima i političkim interesima zemalja članica Trojne Antante. u čiju korist će se ovo događati.POSLIJE RATA ga u potpunoj izolaciji.75 2 41. Socijalno-ekonomski rezultati TABELA 16 Gubici u Balkanskom ratu Zemlja 1. januar 1915. čvrsto je uvjerena da se rješenje naših nacionalnih problema može postići kroz iskreno razumijevanje između Bugarske i našeg oslobodioca Rusije i njenih saveznika Engleske i Francuske. To će biti korak ka potpunoj solidarnosti i udruživanju kulturnih. Treći važan interes Bugarske je da podrži nezavisnost Balkana.217 23. samo je Trojna Antanta u poziciji nametnuti povraćaj tih teritorija... u V. Drugi važan cilj kojem će Bugarska težiti.-1913. Ljudski resursi zemalja koje su sudjelovale u Balkanskom ratu 1912. str. [.80 0. Mir. To se može ostvariti samo kroz povraćaj susjednih zemalja koje su bile oduzete sporazumima u Bukureštu i Istanbulu.17 0.8 5. desilo se potpuno obrnuto: među masom je sve više rasla popularnost intervencije protiv austro-nejmačkog saveza.46 0. 1. Trifonov. 4451.6 4.630 247 10. Bugarska 2.430 2. Osim toga. Njihov cilj je da se na Balkanu utvrde snažne i slobodne zemlje kako bi služile kao barijera aspiracijama ekspanzivnog njemačkog imperijalizma na Istoku. Neutralnim država je postalo moralno nemoguće da interveniraju u korist Njemačke i Austro-Ugarske.9 12. tom 1.] Zbog gore navedenih razloga i obzira.2 6. Georgiev i St. Zapravo. Vb. a druga njeni prijatelji (jer se nadaju da će Trojna Antanta zadovoljiti njihove nacionalne aspiracije). jest da sa susjednim zemljama živi u miru i da se kroz taj mir potpuno posveti kulturnom i ekonomskom razvoju. One jasno izražavaju ovu nadu kroz svoj stav prema Prvom balkanskom savezu.5 Georgiev.

august 1913. Tekst karikature: Veličanje smrti balkanskog rata: „Bravo i hvala! Da nije bilo vas. ovoga ljeta bih umrla od žeđi!“ 109 . 1.BALKANSKI RATOVI Sl. 49. br. IX.. str. Veličanje balkanskog rata – rumunska karikatura Furnica. 57. 8.

Krivorečka Palanka 4. To je bio rat u doba tehnologije.756.783. Novi krajevi – rezultati popisa stanovništva u oblastima pripojenim Srbiji Prema popisu stanovništva koji su vojne vlasti izvršile u gradovima nove Srbije. i 1914. Prvi svjetski rat je imao i druge važne dimenzije koje su uticale na to kako su muškarci i žene na njega gledali. Nađite još informacija o ekonomskoj situaciji u balkanskim zemljama poslije ratova.000.935. Gostivar 4. Prizren 21.893. str. gradovi u novooslobođenim oblastima Srbije imaju sljdeći broj stanovnika: Bitolj 59. taj sukob je uveo nov način ratovanja na Zapadnom frontu koji je uticao na poimanje rata u životima većine vojnika.000 Francuza. Kavadarci 5..174.780 Prusa. Kičevo 5.000 je poginulo na svim stranama u neriješenoj bici na rijeci Somi 1916. dok je u borbama palo 44.] Više nego dvostruko ljudi umrlo je u borbama ili od ranjavanja u Prvom svjetskom ratu nego u svim velikim ratovima između 1790.000 i 12. V-10.593. Kako su balkanske zemlje uglavnom bile poljoprivredne. Dok je Napoleon u pohodu na Rusiju. Vučitrn 5. Do početka Prvoga svjetskog rata sjećanje na velike gubitke Napoleonovih ratova već je izblijedjelo. Prvi svjetski rat: drukčiji rat [. a 4. 4. Markov Prilep 21. Neke brojke će pomoći da se shvati pojam masovne smrti koji je bez presedana i koji dominira sjećanjem na taj rat.624. kao i slikovnicama i ratnim filmovima. Zapadni front sa svojim osobenim i jedinstvenim načinom ratovanja dominirao je prozom i poezijom.856. ranjenih 18. Đevđelija 6. Novi Pazar 13. Gubici u ratovima XIX.199. stoljeća.749. Kumanovo 44.400.384. Veles 16. Priština 18. kao što su Dojran..244.500.354. 395.434. Ferizaj (Uroševac) 4. [.861. Prijepolje 3. stoljeća nisu se mogli porediti sa onim što je tek Usporedite brojke iz tabele 16 sa brojkama u Moseovom tekstu. 110 . Skoplje 47. Orahovac 4. što je sve pomoglo bržem rasprostranjenju slika rata koje su podsticale maštu.000 umrlo je od bolesti.300 od kolere..000 ljudi – 600.050. Kruševo 7. godine.903.000. Đakovica 14. februar 1914. dolazilo. Debar 10. Nova dimenzija smrti u ratu iziskivala je veći napor da se maskira i izbjegne smrt u ratu nego ikad.000. Kroz moderan rat mnogi su se prvi put sreli oči u oči sa organizovanom masovnom smrću. novih i efektivnijih sredstava komunikacije.355.384. U najvećem sukobu XIX. str. Carnegie.POSLIJE RATA V-9. 3.405.038. razmislite o razmjerama i o posljedicama ljudskih gubitaka.000. Resan 4.] Suočavanje s masovnom smrću je možda najistinskije ratno iskustvo. Sjenica 4.120.070.020 i Nova Varoš 2. Dvije i po hiljade vojnika umrlo je od posljedica ranjavanja. godine. – 4. On je odredio šta će o njemu misliti i savremenici i buduće generacije. poginulo je 150.. najvažnije od svega. Srpsko-bugarski rat: mrtvih 7. Ohrid 11.909.000-8. francusko-pruskom ratu (1870. Struga 4. Gubici srpske vojske u balkanskim ratovima Pod datumom 13. Kosovska Mitrovica 9. Među ovim posljednjim. Tetovo 10. najkrvavijem ratu do tada.000. Ratovanje u rovovima odredilo je ne samo percepciju rata onih koji su kroz njega prošli već i budućih generacija.210. Ali.539. Mosse. U I svjetskom ratu smrt je odnijela oko 13 miliona ljudi. Kratovo 3.-1871). Pljevlja 7.000 je umrlo za vrijeme srpsko-bugarskog rata. Nekoliko drugih gradova. Kakva je razlika u ljudskim gubicima u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu? V-11. Negotin 4. srpski vojni ministar je saopćio Skupštini sljedeće brojke koje govore o gubicima srpske vojske u protekla dva rata: Srpsko-turski rat: mrtvih 5. izgubio 400. Između 11. ranjenih 30.

bez komiteta. Usporedite brojke iz tabele 16 sa brojkama u Moseovom tekstu.000 muslimanskih izbjeglica od kojih je većina prispjela poslije drugog rata. Neke izbjeglice su se same smjestile. Grčka vlada je obećala šest parobroda i u posljednjih nekoliko dana njih 3. Moram priznati da im lokalno stanovništvo ili ne vjeruje. ali ima ih oko 150. Adaliju i Skenderon. Kakva je razlika u ljudskim gubicima u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu? Sl. septembra obavijestili da u gradu i njegovoj okolini ima 130.. V-12.BALKANSKI RATOVI Gnjilane.) – bugarski pravnik. Šest hiljada ili osam hiljada njih je već otišlo u Malu Aziju. Priboj. Broj i smještaj izbjeglica u Bugarskoj. itd. Bilo je pritužbi da su izbjeglice istjerane iz škola u nekim selima i to po velikoj hladnoći. političar. april 1914. Broj urbanog stanovništva nove Srbije iznosi preko 400. prema izvještaju premijera V. Izabrali su neka sela i mi ih ostavljamo na miru. pošto strahuju da će im izbjeglice uzeti zemlju. str. jer se ne žele pridržavati pravila komiteta. Komitet je podsjetio grčku vladu da je sad ona odgovorna za solunske izbjeglice. St. V. Preševo. uglavnom u Mersinu. V-13. Nekoliko puta je bio premijer. jer ih je Vasil Radoslavov (1854.000 ljudi. Ostavio sam ih. 54 Šta je prouzrokovalo rijeke izbjeglica poslije balkanskih ratova? Možete li pronaći neku vezu između problema izbjeglica i ekonomskih procesa? Mislite da se ljudi plaše izbjeglica? Pokušajte doći do više informacija o izbjeglicama u vašoj zemlji. i sl. 43 i 48.. sjednici Narodne skupštine Sofija.) oktobar 1913. Georgiev. 111 . Radoslavova54 na 17. Muslimanske izbjeglice u Solunu Zvaničnici Islamskog komiteta Soluna su nas 1. Trifonov.000 više ili 10. pa smo morali intervenirati i preduzeti neke mjere u cilju spašavanja njihovih života. 21. ili se plaši da će im u budućnosti oteti imovinu. 253. 13. iako ima mnogo poteškoća jer ih lokalno stanovništvo ne želi.-1929. nema na spisku. (26. Balkanski rat u slici i riječi.000. sl.000 manje. 34. 10. 58. Izbjeglice Carnegie. u svakom slučaju nije prema njima gostoljubivo. 256.000 je dobilo karte. lider Liberalne partije koja je bila orijentirana protiv Zapadne Evrope. 59.

Sa federacijom ćemo ne samo biti u stanju ostvariti politički i kulturni razvoj kao i ekonomski napredak. vidjećemo da osvojene teritorije koje saveznici hoće među sobom da podijele nikad neće dostići ekonomski nivo očekivan u prošlosti. Ankara 1996. Komitet nije vjerovao da će znatan broj muslimanskih izbjeglica dobiti zemlju u grčkoj Makedoniji.-1927. TABELA 17 Balkanski doseljenici u Tursku (uglavnom iz Trakije i Makedonije) Godina 1912. Ekonomske posljedice po Solun. Njih je zanimalo samo širenje vlastitih teritorija. Gradsko jezgro Soluna će biti pod restrikcijom.-67. ‘L’enjeu du Nombre.. str. Istanbul 1993. Što se tiče ekonomske situacije Soluna.-1919. WWI and in the Turkish War of Indepedence. Stoga. Poslije podjele pokrajina evropske Turske. prema opisu Socijalističke federacije Soluna. Tako će jedinstvo balkanskih zemalja postati realnost za vrlo kratko vrijeme. La population de la Turljuie de 1914 a 1927.nego ćemo izbjeći novi osvetnički rat. jer je pitanje evropske Turske i nacionalno i ekonomsko. Štaviše. zapravo više ekonomsko nego nacionalno. istražimo ga sad s ekonomskog gledišta. Essays in honor of Andreas Tietze. Daniel Panzac.922 Izvori: Cem (Džem) Behar. Neki će je možda dobiti u Kukušu. ujedinjene balkanske zemlje bile bi sila koja će biti u stanju uspješno se oduprijeti djelovanju Rusije i Austrije i odvratiti svaku osvajačku prijetnju. 4. jedino rješenje ovoga problema jeste autonomija pokrajina evropske Turske.912 22. str.POSLIJE RATA nagovorila da napuste svoje domove. 1913.352 120. neke industrijske grane će biti uništene – uglavnom duhanska industrija koja je od vitalnog značaja za zemlju.. Zapošljava 160. ali više od dvije hiljade ili tri hiljade ljudi ne mogu dobiti posao na farmama. Revue du Monde Musulman et de la Mediterranee. autonomija zagarantirana međunarodnim sporazumom. Ukupno Broj doseljenika 177. 1919.-1915.848 413. pokrajine evropske Turske treba da se pridruže balkanskoj federaciji. ako pogledamo to pitanje iz tog ugla. Balkanske zemlje ne bi onda morale tražiti pomoć i zaštitu od tobožnjih zaštitnika balkanskih naroda kao što su Austrija i Rusija. 1916. Ovaj grad je opsluživao sve vilajete evropske Turske osim edrenskog. a to će biti propast za najveći grad evropske Turske. 1988. Osmanli Imparatorlugunun ve Turkiyenin Nufusu (Stanovništvo Osmanskog carstva i Turske) 1500. ova tvrdnja je tačna. Ujedinjene balkanske zemlje nisu bile zainteresirane ni za rješavanja nacionalnih problema ni za sudbinu kršćanskog stanovništva u ovim pokrajinama. V-14. 45. Zahtijevao je od vlade da osigura hljeb za izbjeglice. str. Ako teritorijalna podjela postane stvarnost.-1913.244 74.-1917. oblasti koje su koristile usluge Soluna moraće iznaći drugo rješenje. 1918. Ali da li možemo očekivati takvu ekonomsku uniju na Balkanu poslije ovoga strašnog rata i poslije tolikih pokolja koje su činile sve zaraćene strane? Kao što smo ranije rekli. Odgovarajući na razna pitanja. Skoro sav uvoz i izvoz makedonskih pokrajina i veliki dio albanskih odvijao se preko solunske luke.-1920. „Muslim Refugees in Turkey in The Balkan Wars. 49. Carnegie. Elefantis. 1914. Komitet je tada trošio 50 dolara dnevno za hljeb.566 18. 278. Justin McCarthy. propast koja će se sigurno desiti ukoliko se ne uspostavi carinska unija između saveznika. Pošto smo istražili ovo pitanje s gledišta interesa pojedinih naroda. novi „nacionalni“ rat i rat „za slobodu“.000 radnika od kojih je većina u moćnim sindikatima. 112 .. Naprotiv.

ali uzalud. poznata književnica i pisac dječijih knjiga. 2. Kritički komentar i izvještaji pedagoga i zagovornika narodnog (govornog) jezika D. Ovu čitanku je objavila Galatija Kazantzaki. Ovi prvi su vrlo opasni i nečovječni. posebno poslije 1870. Na koricama su aluzije na drevna vremena i na Bizant. ako sadašnji status qvo u „Istočnom pitanju“ ostane nepromijenjen. ojačali su patriotizam i nacionalni ponos i podstakli nacionalističke ideale. Naslovna strana čitanke za peti razred osnovne škole 113 . Iz čitanke za peti razred osnovne škole. dostigli vrhunac u kultiviranju nacionalizma i rasnog antagonizma. Prešli su Dunav i zatražili gostoprimstvo u našim zemljama. godine nova obrazovna reforma u osnovnim školama – nadahnuta liberalnim duhom. do 1917. napisan 1926. 1917. Ideološke posljedice V-15. ali i vrlo žestoko protiv Grka.BALKANSKI RATOVI Vc. odnosno želja da se oslobode svi Grci od turske vladavine i ponovo uspostavi bizantska država s Istanbulom kao glavnim gradom. pravdu i kršćansku vjeru kako bi spasili svoje duše. sigurnost. – kad su Bugari. Početkom XIX. V-16. Njen naziv je „Vojnik“. Ostali su Tatari. Oni su Tatari i u srodstvu su s Turcima. koje je izgovorila jedna spartanska majka sinovima koji su pošli u rat. Grčko obrazovanje je bilo pod jakim uticajem ovoga stanja. 1914. kao posljedica toga postaje veća od one prema Turcima. Na druge kršćanske narode na Balkanu – koji su tek trebali pokazati snažne znake nacionalnog buđenja. Glinosa o grčkim udžbenicima. Možda će zbog nedavne katastrofe u Maloj Aziji i iseljavanja grčkog stanovništva iz Male Azije i Trakije. koja je samo nakratko prestala za vrijeme grčko-srpsko-bugarskog saveza. stoljeća grčko obrazovanje bilo je nadahnuto toplim patriotskim osjećanjima. sa starom spartanskom izrekom: „Vratite se sa štitom ili na njemu“. stoljeća. Dali smo im zemlju da obrađuju. godine Osvrćući se na opće nalaze ove studije. postaje sve jača. Ovaj nacionalni ideal protiv Turaka ostao je do danas neokrnjen. 4. potpomognuti Rusijom. ova mržnja. ideja velike Grčke. i sa dvoglavim orlom. Dva najveća neprijatelja grčkog naroda su Bugari i Turci. 60. na kraju odustati od ove ideje. U drugoj polovini XIX. Ipak. U vrijeme balkanskih ratova i neposredno poslije njih. počeli tragati za vlastitim nacionalnim korijenima i okrenuli se protiv Turaka. U našoj historiji ima strašnih opisa okrutnosti i grozota ovoga divljeg naroda koji sebe naziva kršćanima. Grčki uspjesi tokom ovih ratova. s izuzetkom Srba – gledala je kao na braću u muci i požurivala ih na borbu za slobodu (Riga od Fere). možemo reći sljedeće: 1. sjećanja na srednjovekovne sukobe između Grka i Bugara postepeno opet izlaze na površinu i rasna mržnja. fokusirana na njegovanje pozitivnih Sl. Ovo objašnjava zašto su školski udžbenici iz svih predmeta od 1914. uperena je isključivo protiv Turaka. 3. koji su doveli Grčku bliže realizaciji ideje velike Grčke. zasnovana na boljem poznavanju dječije duše.

spaljena sela nad grobnicama. pa sve do danas. do 1926. ali nije bila u stanju otići dalje od četvrtog razreda osnovne škole.. Odlomci iz čitanke i izvještaja citirani su u: F. i 1922.. odnosno za vrijeme obnavljanja monarhije pod kraljem Konstantinom. elemenata... prema nacionalnoj slobodi i nezavisnosti. Gospode – a ipak sveti rat! B.) […] [. Glinosa) u H Eλλάδα των Βαλκανικών Ρολέμων.. Ove knjige su istinsko svitanje vedrog dana.] Da li su za ovo naši hrabri sinovi žnjeli lovore i posipali grobovima polja i snjegove Trakije da bi i danas gledali samo robove? [. bič koji tamani. Makedoniji (maj 1913. [. nemilosrdni rat. tutnjava jecaja. da li si za ovo sahranila tolike junake? Da li si za ovo hrabro prolivala vrelu krv iz svojih vena? Da li si se za ovo borila? C. nije bilo nikakvih promjena od 1914. more suza. kad su Grci vjerovali da je došlo vrijeme za ostvarivanje „velike ideje“.. Ovaj komentar. U višim razredima. objašnjava zašto su najgori udžbenici oni napisani odmah poslije balkanskih ratova. Pristup D. [.] Rat užasan i zao izaziva bijes. Obrazovna reforma prekinuta je između 1920. posuti leševima polja i jaruge. godine. str. Usporedite pjesme Ivana Vazova s njegovim idejama o Balkanskom savezu (tekst II-5).) Gomile krvavih tijela ubijenih u borbi za bratsku slobodu. i nastavljena od 1923.] Nećemo te napustiti! Nek kletva padne na naše glave i na našu slavu ako ne pokidamo lance naše jadne braće svojim snažnim šakama. H πρσέγγιση του Δημτρη Γληνού“ (Školski udžbenici i nacionalizam. Moguće je gajiti nacionalne ideale i bez prezira i mržnje prema drugim narodima. 5. One su lucidne i humane..] Dimitrios Glinos je sudjelovao u pisanju nacrta obrazovne politike E. prirode. ostali su pod uticajem starih metoda. razredi koje reforma nije zahvatila. prema vašem mišljenju.POSLIJE RATA elemenata mirnije i plemenitije civilizacije – predstavila je seriju udžbenika za prva četiri razreda osnovne škole koji su bili daleko od podsticanja slijepog. Istovremeno. Da li smo se za ovo borili? (april 1913. Venizelosa 1917. Kako su djeca u Grčkoj obrazovana poslije balkanskih ratova? Kakav može biti efekt takvog obrazovanja? Da li je. ispravno da obrazovni sistem propagira ovakvu sliku o susjednim narodima? Nađite udžbenike vaše zemlje iz vremena neposredno poslije balkanskih ratova i pogledajte kakvu sliku daju o susjedima vaše zemlje. ali je kasnije postao komunista.] Bugarska. ali nije propustila da nadahne učenike pozitivnom ljubavi prema svojoj zemlji i grčkoj kulturi. između ostalog.. isključivog nacionalizma ili rasnih strasti.. 278 V-17.. 271. 114 . i naročito u srednjoj školi. 277. Iliou „Σχολικά εγχειρίδια και εθνικισμός. bola. slavno veličanstveno junačko djelo u strašnoj borbi protiv dušmana. putevi omeđeni grobovima.) Od olujnog Lozengrada do egejske obale. [. Ovaj rat (novembar 1912.. Radikalizacija nacionalnih osjećanja u Bugarskoj poslije pjesama Ivana Vazova A.

Obavijestio me je da žali. Prije ovoga sam bio uvjeren u našu bahatost i sljepilo. ne dajući i ne priznajući Bugarskoj ništa od onoga što je bilo dogovoreno sporazumom. Parizu. Međutim. 185. uspijevao sam da ne primjećujem sve greške i zločine cara Ferdinanda i njegovog aparata moći. čak su me nervirali. U času kad ga je granata pogodila. ranila je granata u toj bici. dragomanskog puka. Samo me je samoća i nekakva usredsređenost donekle smirivala. nehotice poželio da i svi drugi osjete to poniženje kako bi shvatili do koje mjere su velikodušnost i snishodljivost potrebni ne samo pojedincu. str.-1944. Od tog trenutka sam čovjek obhrvan bolom. ali kad sam vidio zlobu naših susjeda. Moja duboka tuga bila je u skladu s tugom Bugarske. pisac pripovijedaka. V-19. Poslije Balkanskih ratova podržavao je sljedeće ideje: zadržavanje bliskih odnosa s Rusijom i Antantom. Pozvao sam ga da uđe. moj sin je zamjenjivao komandanta čete koji je poginuo. pošto je čuo za sinovljevu smrt na Solunskom frontu juna 1913. Živio je u Zagrebu. došao mi je jedan bugarski oficir želeći nasamo razgovarati sa mnom. Izgubio sam i posljednju nadu. Bio je zastupnik i ađutant Drugog bataljona 25.. hrvatski pjesnik. uveče. Odlomak iz sjećanja Mihaila Mađarova. Poznati hrvatski pisac Antun Gustav Matoš55 je na početku Prvoga rata napisao komentar u kojem je bol za izgubljenim srpskim prijateljima. Svaki razgovor s prijateljima i rođacima završavao se pričom o stradalima. Svaka stvar u kući me je podsjećala na moju izgubljenu sreću. Mihail Mađarov (1854. Sav jad i tuga Bugarske izgledali su mi dvostruko veći. Bio je stidljiv i zbunjen. Oko mene je bio samo mrak. Mog sina. već me je ostavio u uvjerenju da je moj sin ostao na ratištu i da će ga. godine. Samo tako. Odmah sam poslao telegram Venizelosu zahtijevajući da me obavijesti da li je moj sin pronađen među ranjenim zarobljenicima sa Solunskog fronta. I Bugarska je na isti način gubila ono najdraže i najdragocjenije. čini mi se. bugarskog političara iz Narodne partije. potpisivanje bugarsko-srpskog sporazuma. Rekao mi je da se borio u bici kod Lahane na Solunskom frontu. Umjesto toga usmjerio sam sav svoj bijes ka jučerašnjim saveznicima. Matoš se smatra jednim od začetnika moderne hrvatske književnosti. Mađarov. esejista. koji su moju otadžbinu lišili onoga što joj pripada.). Danas je Lazarević Antun Gustav Matoš (1873.) bio je bugarski političar. Minhenu. ako pošaljem telegram Venizelosu. oni morati potražiti. Naša vojska je dotad već bila potučena. bio je opunomoćeni ministar Bugarske u Londonu i u Sankt Petersburgu. član Narodne partije. koji su poginuli u ratu pomiješan s izrazito ideološkim pogledima Gledam moja četiri prijatelja koji leže preda mnom i na tijelu mi se otvaraju četiri rane. do 1915. ali da moj sin nije među preostalim ranjenim zarobljenicima. već i cijelom narodu. pomirenje s Grčkom i Rumunijom (prije kroz politiku zasnovanu na političkim razlozima nego na osjećanjima i fanatizmu). Bila mi je potrebna samoća. kolumnista i kritičar. 55 115 . ovaj odlomak iz njegovih sjećanja ilustruje njegovu ličnu bol i osjećanja. Nepotrebno je reći kakav je to šok bio za moju porodicu i mene. koji je bio ponos mlađe srpske književne kritike. shvatio sam da je to zajedničko osjećanje za sve nas. Oficir mi nije objasnio sve okolnosti. koji mi je bio prijatelj još sa Londonske konferencije. a ja sam prolazio kroz užasne muke. Nekoliko dana su Sofijom kružile strašne glasine o sudbini moja dva sina.BALKANSKI RATOVI V-18. Onda sam. Beogradu. Istančan lirski pjesnik. poručnika Iv. u kojem izražava svoj bol zbog sinovljeve smrti Juna 23. Poslije nekoliko dana dobio sam telegram od grčkog premijera.-1914. ali i vrlo angažovan društveni kritičar. Vidim glavu s plavom kosom i sa isusovskom bradom mog prijatelja Branka Lazarevića. Mađarova. Od 1912. Osjećao sam se kao da mi se stalno otvara užasno bolna rana. okružen svojom nesrećom. Bio je diplomata. Utjeha mojih prijatelja i rodbine ispunjavala me je još većom nesrećom. novinar i javna ličnost.

ogledao se kao što bi se ogledala neka žena i mi smo ga voljeli kao što bismo voljeli neku lijepu mladu devojku. Te rane su najbolji lijek za veliku bolnu ranu Kosova57. Kosovo je 1389. pored Miloša i Lazara56. Ljudski život je bio jeftin. 303. najveća prijetnja moralu i društvenoj dobrobiti balkanskih zemalja je sve veći militarizam. „Živi i mrtvi“. str..POSLIJE RATA mrtav. Nijedna od ovih zemalja ne može svesti vojsku na mirnodopsko stanje. kako ih vidi Međunarodna komisija za istraživanje uzroka i vođenje balkanskih ratova Prema onom što je vidjela i čula. V-21. a Grčka još nije sigurna koliki dio nove teritorije je njezin. koliko god gnusni bili. 1. Rezultati ratova. kao i u uvjetima koji su ih snašli tokom dugog vazalstva. prerana smrt nemalog broja stanovnika. što uključuje ogromne troškove i vodi ka nacionalnom osiromašenju. Da li se slažete s autorom da smrt njegovih prijatelja može zacijeliti bolnu kosovsku ranu? Mislite li da je ispravno „osvetiti se“ za neke historijske događaje? Šta biste vi mislili i osjećali u sličnoj situaciji? proizvođača oružja i drugog ratnog materijala. Stvar postaje ozbiljna kad o tome mislimo kao o nečemu što su narodi apsorbirali u sam život – kao neki virus. br. ali ne za one koji znaju. pričao je o svojim doživljajima u nekoliko posljednjih dana. I moj Vladeta Kovačević. Ovdje možemo dati i konačan rezultat: zastrašujući ekonomski gubici.. Sve te rane peku. V-20. Događaje. I on je pao. „uglavnom komite i malo regularne vojske s Misli se na kneza Lazara i Miloša Obilića. „Tamo prema Kilkisu bili su Bugari“. Bio je kritičar i novinar. koju su Srbi izgubili (mada neki historičari još misle da ishod bitke nije sasvim jasan). svakakve opasnosti bile su uvijek prisutne. sad je junak. To je zastrašujuće naslijeđe za buduću generaciju. koji je kroz uobičajene kanale kretanja. godine bilo poprište velike bitke između Srba i Turaka. a narodi će uglavnom u sebi patiti zbog gubitka morala i samopoštovanja. rekao je. 116 . Srbija je u ratu s Albanijom. Samobor 2003. Bez sumnje. Da li se slažete s tvrdnjama o razlozima i posljedicama ratova? Da li su ti komentari objektivni ili ne? Dokažite svoje stavove. Komisija nije optimistična kad je riječ o neposrednoj političkoj budućnosti Makedonije. Već smo govorili o psihološkom učinku ovih zločina protiv pravde i čovječnosti. u nezrelosti nacionalnog i građanskog karaktera. 272. Carnegie. Bože moj! Oblačio se kao dendi tamo u Parizu. sin ministra i poznatog historičara Kovačevića. str. zarazio cijelo političko tijelo. prvo objavljeno u časopisu Obzor. a oni leže mrtvi. spoljni svijet brzo zaboravi. Ako tražimo olakšavajuće razloge za velika ogrješenja o čovječnost i zakonitost. nepravda i nasilje bili su dio svakodnevnog života. i u Pjesme/Pečalba.. novembra 1912. tiho pućkajući svoju cigaretu na kraju dugačkog čibuka. Ja sam danas živ. moramo ih naći u nedoraslosti ovih država. Oblast Kilkis poslije balkanskih ratova A. 2. jer njeni susjedi pokazuju istu spremnost da prekrše sporazume kao i da ih sklope. Mišljenje Turčina Iboš-age Sjedeći prekrštenih nogu na divanu. ništa nije bilo apsolutno sigurno i stalno. bar donekle shvaćen strah i bol i kolektivna nacionalna svijest o zločinima koje historija nije zabilježila. sretna je zemlja koja ga je rodila i grudi koje su ga mlijekom othranile. rođak pjesnika Rakića. Antun Gustav Matoš. Bugarsku more mračne misli o onom što smatra nepravednim tretmanom prema sebi. 3. pri čemu postaju plijen agenata 56 57 Razgovarajte o komentarima komisije.

pošto smo pobjegli od duhova Kilkisa. „Nećeš nikog sresti. kao da su danima pješačili. Sve je to bila volja Alahova! I on je znao svoju namjeru. mi smo se približili. Kako je toliko dana uspijevao izbjeći smrt bila je tajna. kao kuglice brojanice“. on je sjedio baš u ovoj sobi i molio se. dijelilo nas je 40-50 koraka.] Koračali su i dalje. tri. Ništa se u njihovom ponašanju nije promijenilo. koji je. Susret sa jednim Bugarom Na putu za Sarigol. Zašto je Kara-Mahmud pomogao bugarskom seljaku? V-22. shvatili smo da neki pjevaju. Gledali su napred u našem pravcu. ali ni djed ni ja nismo ništa pitali. mi Turci..“ Zamišljeno je zamotao još jednu cigaretu. „vuk ga napadne.. rekao je.“ [.“ A čovjek je. divlji staklasti pogled straha u očima životinje satjerane u ugao. kad ga je već primijetio. dok smo mi imali konje. Počeo sam skretati konja s puta da bi prošli. zbunjeno oklijevao. Podigaosam ruku B. Usrdno ga je uputio ka Kara-Mahmudovoj kući u 56 57 Zaboga! O autoru ovog odlomka. Bugarski seljak je vodio mršavog magarca na čijem drvenom sedlu je postrance sjedio dječak njišući bosim nogama. šta bi moglo spriječiti grčkog narednika i desetara da ne ubiju dva Turčina u toj divljini. tjerao čovjeka da ustukne od sramote i poniženja. „Idi krajnjom stazom“. Jad. Puške su im bile obješene o rame dok su. vjerovatno sjećajući se kako su Bugari postupali s Turcima za vrijeme njihove okupacije. rekao je s uzdahom. Imao sam nešto novca kod sebe. Šta je to sad sjedilo u tišini sobe pune mračnih sjenki i slušalo Iboša? Govorio je bez mržnje.BALKANSKI RATOVI topovima. dok su meci fijukali iznad njegove glave. „Dani muškarca su odbrojani. 269. izgledali su umorno. Djed ga je ohrabrivao.“ Bio je zatečen između dvije vatre i cijeli dan. jedan.. ne ljudskog. sramote što je to ljudski pogled. prokomentirao je. Prethodnog dana je otišao na stanicu i vojnici su mu to rekli. Naše kese su bile pune. u plamenu.. Naravno. Ne. Vojnici su slijedili naš primjer.“ Sciaky59 str. Što je najvažnije. Onda su Grci došli u njegovo dvorište i nastavili s pucnjavom iza zidova. „Bit će sve u redu. Podigao je ruku do kape u znak pozdrava. išli uzbrdo. Bio je to pogled. Njegovo vrijeme još nije bilo došlo i on se zahvaljivao Alahu na njegovoj milosti. Leonu Sciaky. I dalje su držali ruke na vrhovima svojih pušaka koje su im pod uglom visile preko ramena. rekao je s jednom rukom na grudima. „mislio sam da je anđeo smrti na mojoj strani. Razdaljina između nas i njih bila je oko 200 do 250 koraka. videti tekst I-4. dim koji je zacrnio nebo na sjeveroistoku bio je Kilkis. osam vojnika s poručnikom kao zapovjednikom. njihov narednik i desetar išli su pješice. mi muslimani. naišli smo u sumraku na jednu jadnu grupicu. Osjetio sam malo straha. S te strane su Grci držali željezničku stanicu. 117 .. roman Nedžati Džumali o naslijeđu balkanskih ratova Izbrojao sam ih. Rekli su mu da donese vode i on je otišao do bunara gdje je napunio zemljane krčage. Ipak. Nisu prekinuli pjesmu. Žandarmska uniforma bila je prevelika za narednika. Oni su bili kršćani. Kad bi se dogovorili da čuvaju tajnu. Samo jednom je spomenuo poraz Turske. ne žureći. „Vallah“58. vidjeli su nas. pogled pun straha i užasne agonije u trepćućim sitnim okicama na boginjavom licu s rijetkom žutom bradicom bili su otjelovljenje ljudskog straha i očaja. da ne moraju pešačiti po toj vrućini? [. Po pokretima glave i ruku. pet.] Aša mahali. Opišite osjećanja i Bugara i Turaka. Da. Djed nije postavljao pitanja. Bio je to životinjski strah stoke u klanici. Mora da su prenoćili u Soroviču i krenuli rano ujutro. Pobrinut će se za vas i za malog. Mi smo ušutjeli. dva. Bili su svi mladi momci. Strah. 267. Oni su bili Grci. Narednik je bio brži i skrenuo sa staze prije mene. „Kad lav ostari“. Lahnulo mi je i nasmiješio sam se.

u Eideneier-Toker.. na kojem jeziku su dvije grupice razgovarale? Opća pitanja za poglavlje V. Ko zna koliko mladih ljudi je izgubilo živote baš na ovom mjestu kojim mi sad idemo na konjima? Planine su još bile pune dezertera. Divno je kad se naoružani ljudi koji govore različitim jezicima i pripadaju različitim vjerama. Prošlo je tek dveij godine od kraja Balkanskog rata. Nedžati Kumali (1921. U ovom romanu „Strah“. Mustafa. Niko nije uzviknuo „pucaj!“ ili „ubij!“ Oni nisu mislili o sebi kao o vojnicima niti su nas vidjeli kao neprijatelje. Šta su grčki vojnici mislili kad su sreli dva Turčina? Šta mislite.. gospodine! – Dobar dan. naredniče! – Imate li vatre? Ponudio sam mu paklo cigareta i kutiju šibica..] Mi smo se u tišini jutra susreli na obodu prazne šume kao ljudi.] Plašio sam se. sretnu u planini.] Radost je opet došla da ostane ovdje. sakupljač danka.. str.. [. šireći svoje zastave i puštajući zmajeve u znak početka slavlja.POSLIJE RATA do glave pa do grudi: – Dobar dan. ponude jedni druge cigaretama i požele jedni drugima „sretan put!“ N.. a djeca bježala kućama da se sakriju. „The Fear“.. [. Živio je u Izmiru i studirao u Atini. 543. Mnogi su ubijeni u tim krajevima. U gradovima su se žene još sklanjale kad bi vidjele nekog vojnika. 540. Pisac i pjesnik.“ On je jedan od rijetkih turskih autora koji Balkan smatraju „izgubljenom otadžbinom“. sa Jasinom. 542. Da li u vašoj zemlji ili u vašem gradu ima praznika koji se vezuju za balkanske ratove? Koji događaji se slave? Znate li neki roman nadahnut balkanskim ratovima? Kako on prikazuje te ratove? 118 .) je rođen u Florini a u Tursku se preselio u razmjeni stanovništva. 541. [. napisao je i knjigu „Makedonija 1920. I to s pravom. Cumali... Divno je kad među ljudima postoji povjerenje i naklonost. svojim ćehajom putuje područjem Florine augusta 1914.-2000.

Annexe 119 . Istanbulskom i Bukureštanskom mirovnom sporazumu) Napomena: Pripajanje novih teritorija obilježeno je tamnijim bojama. Carnegie.BALKANSKI RATOVI Karta 4: Jugoistočna Evropa poslije balkanskih ratova BALKANSKE DRŽAVE (nove granice prema Londonskom.

BALKANSKI RATOVI

Bibliografija
Adevărul, novine, 8353, 11. decembar 1912.; 8443, 15/28. mart 1913. Adevărul, novine, 8353, 11. decembar 1912.; 8443, 15/28. mart 1913. Akte të Rilindjes Kombëtare Shljiptare, 1878-1912 [Djela albanskog nacionalnog otpora, 1878.-1912.] Izdavači: Stefanalj Pollo i Selami Pulaha, Tirana 1978. Constantin Bacalbaşa, Bucureştii de altădată [Stari Bukurešt,]knjiga IV, Bukurešt 1933. Balkanskata voüna prez pogleda na edin francuzin Sbornik ot dokumenti [Balkanski rat viđen očima jednog Francuza, Zbirka dokumenata] Sofija 1977. Balkanskata voйna ili ruskata oranževa kniga (diplomatičeski dokumenti, izdadeni ot ruskoto vÍnšno ministerstvo, dokosvaщi se do sъbitiяta na balkanskiя poluostrov – avgust 1912 g.-юli 1913 g.) [Balkanski rat ili Ruska narandžasta knjiga. Diplomatski dokumenti objavljeni od strane Ruskog ministarstva spoljnih poslova o događajima na Balkanskom poluostrvu, august 1912 – juli 1913.] Sofija 1914. Βαλκανικοι Pόλεμοι 1912-1913. Ελληνική λαϊκή εικονογραφία [Balkanski ratovi 1912.-1913., grčke popularne slike] Atina, Historijsko i etnološko društvo Grčke – Vojni generalštab, 1992. Balkanski rat u slici i riječi 2,27. januar (9. februar) 1913; 6., 24. februar (9. mart) 1913; 7., 3. (16. mart) 1913; 12,7. (20. april) 1913.; 13. 14. (27. april) 1913.; 29., 31. august (13. septembar) 1913; 35, 20. oktobar (13. novembar) 1913; izdavač Dušan Mil. Šijački, 2. izdanje, Beograd 1922. Cem Behar, Osmanli Imparatorluğunun ve Türkiyenin Nüfusu (Stanovništvo Osmanskog carstva i Turske) 1500.-1927., Historijska statistika, knjiga 2, Ankara 1996. Gino Berri, L’Assedio di Scutari. Sei mesi dentro la citta accerchiata [Opsada Skadra, Šest mjeseci u opsjednutom gradu] Milano, Editori Fratelli Treves, 1913. D. Blagoev, Bulletin Périodiljue du Bureau Socialiste International, Bruxelles, br.9. Palmira Brummett, Slika i imperijalizam u osmanskoj revolucionarnoj štampi, 1908./1911., Nenj York, State University of Nenj York Press, 2000. Fondacija Karnegi za međunarodni mir, Izvještaj Međunarodne komisije za istraživanje uzroka i vođenja balkanskih ratova, Vašington, 1914. Chr. K.Christodoulou, Τα φωτογενή Βαλκάνια των αδελών [Fotogenični Balkan braće Manaki] Solun 1989. Emil Diaconescu, România şi Marile Puteri după congresul de la Berlin până 1914 [Rumunija i velike sile poslije Berlinskog kogresa do 1914] Jaši 1937. Dielli [Sunce] novine, 13., februar 1913. Ed. Driault, La ljuestion d’Orient depuis ses origines juslju’ŕ la paix de Sévres (1920), prevela na grčki Lina Stamatiadi, Atina 1997. M. Edith Durham, Borba za Skadar, London, Ednjard Arnold, 1914. Niki Eideneier, Arzu Toker (ed.), Kalimerhaba. Griechisch-Deutsch-Türkisches Lesebuch, Köln 1992. Milorad Ekmečić, Uticaj balkanskih ratova 19121913. na društvo u Bosni i Hercegovini u „Radovi iz historije Bosne i Hercegovine XIX. stoljeća“, Beograd 1997.

121

BIBLIOGRAFIJA

Angelos Elefantis, «Η Φεντερασιόν Θεσσαλονίκης και το εθνικό ζήτημα. Από την αλληλογραφία της Εργατικής Σοσιαλιστικής Ομοσπονδίας Θεσσαλονίκης με το ραφείο της Βă Σοσιαλιστικής Εργατικης Διεθνούς» [Federacija Soluna i nacionalno pitanje. Dokumenti iz korespondencije Laburistič kosocijalističke federacije Soluna sa Biroom Druge socijalističke radničke internacionale] O Πολίτης 28 (1979), str. 34-49 List Embros, Atina, 27. oktobar 1912.

[Pobjeda, sredstvo za sticanje imovine u okviru međunarodnog prava] Iaşi 1913. H Eλλάδα των Βαλκανικών Πολέμων 1912-1913. Αναμνηστικσ Λεύκωμα [Atina za vrijeme balkanskih ratova 1912-1913] Atina, Atinska općina, ELIA, 1993. H Eλλάδα των Βαλκανικών Πολέμων 1910.-1914. [Grčka za vrijeme balkanskih ratova 1910.-1914.] Atina, ELIA 1993. Katia Hadjidemetriou, Historija Kipra, Nikozija 2002.

General Ivan Fičev, Izbrani proizvedeniя [Izabrana djela], Sofija 1988. Dionyssis Fotopoulos, Atinska moda krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Atina 1999. Furnica, IX, 20, 17. januar 1913; 48, 1. august 1913; 49, 8. august 1913.; 52, 29. august 1913. Constantin Gane, Amintirile unui fost holeric [Sećanja bivšeg kolerika] 2. izdanje, Bukurešt 1915. E. Gardika-Katsiadaki, G. Margaritis (ed.), Το Αιγαιο των Βαλκανικών Πολέμων 1912-1913 [Egejski arhipelag u balkanskim ratovima 1912-1913] Atina, Ministarstvo Egeje, ELIA, 2002. Gazeta Ilustrată, II 6. juli 1913., 13. juli 1913., 10. august 1913., 24. august 1913. G, Ljudski resursi zemalja koje su sudjelovale u Balkanskom ratu 1912.-1913. Zbirka vojne historije, 1983., knjiga 1. V. Georgijev i St. Trifonov, Istoriя na bÍlgarite v dokumenti [Bugarska historija u dokumentima] knjiga 2: 1912.-1918., Sofija 1996. Gjurme te Historise Kombetare ne Fototekene Shkodres [Tragovi nacionalne historije u foto-arhivu Skadra] izdavač Kahreman Ulljini, Tirana 1982. Elias Grunberg, Ocupaţiunea mijloc de dobândirea proprietăţii după Dreptul Internaţional Public

Ch. Hadjiiossif (ed.), Іστορία της Ελλάδος τού 20ού αιώνα 1900.-1922. Oι Απαρχές, [Historija Grčke u XX. stoljeću. 1900.-1922., Početak], knjiga 2, Atina, Vivliorama, 1999. Tobias Heinzelmann, Die Balkankrise in der osmanischen Karikatur. Die Satirezeitschriften Karagöz, Kalem und Cem 1908-1914, Istanbul 1999. Novine Hrvatski pokret, 9. do 31. oktobra 1912; 2. decembar 1912; 28. decembar 1912. L’Illustration, t. CXL (1. juil-31. decembar 1912); januar-decembar 1913. Charles Issanji, Ekonomska historija Turske 1800.1914., Chicago and London, The University of Chicago Press, 1980. Izzet-Fuad pasha, Paroles de Vaincu… Aprés le désastre – avant la revanche, Paris 1913. Kemal H. Karpat, Osmansko stanovništvo 1830.1914., Demografske i socijalne karakteristike, The University of Wisconsin Press 1985. Constantin Kiriţescu, Hstoria războiului pentru întregirea României 1916-1919 [Istorija rata za integraciju Rumunije 1916-1919] 3. izdanje, knjiga 1, Bukurešt 1989. P. Kiškilova, Balkanskite voйni po stranicite na bъgarskiя pečat 1912-1913 [Balkanski ratovi u bugarskim novinama 1912-1913] Sofija 1999.

122

Constantin Popescu. Daniel Panzac. Bloomington 1982. Jahrhunderts…” in Norbert Reiter. „L’enjeu du nombre.-1918.-1918. Zbirka Georgea Golobiasa. Solunski muzej fotografije. Diplomatičeska podgotovka na našite voini. novine. Samobor 2003. Justin McCarthy. Rat i srpska socijalna demokratija. u Prvom svjetskom ratu i u turskom ratu za nezavisnost. Moeto učevstvo vo revolucionernite borbi na Makedonija [Moje učešće u revolucionalnim borbama u Makedoniji]. 4. Revue du Monde Musulman et de la Méditerranée.. Univerzitet Kiril i Metodij. Qeveria e Përkohëshme e Vlorës dhe Veprimtaria 123 . Slavko Mika Mićević. Leonidas Papazoglou.-67.. Prilog historiji kiparskih dobrovoljaca] Nikozija 1997. 1550. Balkanska ekonomska historija. Oksford. Solun 1993. 12. Spomeni. Συμβολή στην ιστορια του Κυπριακού [Kipar i balkanski ratovi. 1990. Istanbul 1993. novine. br. Božo Madžar.. Muslimanske izbjeglice u Turskoj u balkanskim ratovima.BALKANSKI RATOVI Koprive. Mişcarea. Zur Geschichte der Elementarbildung in Südosteu- ropa von Aufklärung bis zum Znjeiten Weltkrieg. Oxford University Press. maj 1913.. godine u „Godišnjak društva historičara Bosne i Hercegovine XXXV“. Institut za nacionalnu historiju. Eseji u čast Andreasa Tietze. privatna pisma. Η Κύπρος και οι Βαλκανικοί Πόλεμοι. Dragiša Lapčević. Γνωστικό αντικείμενο και ιδεολογικές προεκτάσεις. Berlin 1994. 8/21 juli 1913.. P. Solun 2004. Alekso Martulkov. 17. Odbrani tekstovi za istorijata na makedonskiot narod [Odabrani tekstovi za historiju makedonskog naroda] drugi dio. Balkanski ratovi i iznimne mjere u Bosni u Hercegovini 1912-1913. Skoplje 1954. Preoblikovanje sjećanja na svjetske ratove. Atina 1988. Pali vojnici. 1912. Mosse. Sarajevo 1984. Din impresiile unui mobilizat [Utisci jednog regruta]. George L. Bukurešt 1913. Holm Sundha ssen (ed. Bibliografija školskih udžbenika]. april 1913. Slovo ljubve. Papapolyviou. šifrirani telegrami. šifrirani telegrami i poveritelni dokladi [Diplomatske pripreme naših ratova. tajni izvještaji] Sofija 1998.-1950. 3887.). Antun Gustav Matoš. Martin Mayer. Foto-portreti iz Kastorije i njene okoline u vrijeme makedonske borbe. Mihail Mađarov. „Dečje novine“ – Arhiv Srbije. Istanbul 1992. mart/2. satirički časopis. Ratni album Riste Marjanovića 1912. 45. Skopje 1976. Bukurešt. častni pisma. Pjesme/Pečalba. Jackson and J. Liri e Shljiperise [Sloboda Albanije] novine.. Slike jevrejske zajednice Soluna 1897. Hayat ve Hat¨rat¨m I [Moj život i moja sjećanja I]. „Grundshülen in Serbien njärend des 19. Ανθολόγιο κειμένων. Yannis Megas. Βιβλιογραφία σχολικών εγχειριδίων [Historija i georafija u grčkim školama (1834-1914) Sadržaj i ideološke implikacije. Allgemeinbildung als Modernisierungsfaktor. Mir. Antologija tekstova. Beograd 1987. La population de la Turljuie de 1914 à 1927“. 1988. Banja Luka 1998. Riza Nur. Lampe. Sjećanja. oktobar 1912. Beograd 1978. Ιστορία και γεωγραφία οτα ελληνικά σχολεία (1834-1914). 20. M.-1917. Srpski dobrovoljci u ratovima 1912. Christina Koulouri. str.

Feljtoni. Ημερολόγια και γράμματα αρό το μέτωπο.BIBLIOGRAFIJA e Saj. grada na raskršću. Historische Statistik Serbiens 1834-1914 Mit europäischen Vergleichsdaten. Oproštaj od Soluna. Xh. Tirana 1963. Βαλκανικοί Πόλοι 1912-1913 [Dnevnici i pisma sa fronta. F. Beograd 1965. Slovenac 122. Asimilacija Grka u Sjedinjenim Američkim Državama. Beograd 1968. Ev. Struga. koeto vidah ot Balkanskata voüna [Ono što sam vidio od Balkanskog rata] Sofija 1993. Nentor 1912-Janar 1914 [Privremena vlada Vlore i njene aktivnosti. Skoko. 44 de zile in Bulgaria [44 dana u Bugarskoj] Bukurešt 1916. 5. Balkanski ratovi 1912-1913] Atina. SÍbrani sÍčineniя [Sabrana djela]. juni/12 juli 1913. L. kraljevski profesori u Katoliška bukvarna v Ljubljani. Sjećanja jednog mladog Ermena] 1918. maj 1913. Atina 1968./18. K. Pariz-Nansi 1913. 31. Universul XXXI. Selim bey lieutenant. Ashab-Kehfimiz – Bir Ermeni Gencinin Hatralar [Naših sedam spavača. Munich. Drugi balkanski rat 1913. Mihail Sadoveanu. Kotini. knjiga 3. august 1913. Sofija 1943. Ljubljana 1914. ELIA 1993. Dedi. S. Vojska na Balkanu [Rat na Balkanu] izdali Anton Šušnik i Vinko Šarabon. 1989. Shuterilji. skice i govori. Holm Sundhaussen. 124 . Veizi. Trichas. C. novembar 1912-januar 1914] Izdavači: Dh. St.Oldenbourg Verlag. Filadelfija: Paul Dry Books. Omer Seyfeddin. 2003. Radev. Carnet de campagne d’un Officier Turc (oktobar– decembar 1912) De Sul-Oglou ŕ Tchataldja. Ivan Vazov. 213. 176. Jovan Skerlić. 29. R.. Tova. M. Leon Sciaku. Vlachos.

Formular za evaluaciju možete naći na: www./jhp/index. vrijeme i dragocjene dokumente u projekt „Nastava moderne historije jugoistočne Evrope“. voljeli bismo da date svoju ocjenu projekta.html . cdsee.OCIJENITE OVU KNJIGU! Vaše mišljenje kao čitaoca ove knjige veoma nam je važno. nađete History Workbooks section i popunite obrazac za ocjenjivanje. molimo vas da odete na našu vebstranicu. i kao ocjena našeg rada i za planiranje naših budućih poduhvata. a rezultat je ova knjiga koju držite u rukama. Poslije čitanja ove knjige. Da bismo provjerili uspješnost našeg metoda. Molimo za vaše iskreno mišljenje za šta će vam biti potrebno izvjesno vrijeme i trud. Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi (CDRSEE) je zajedno s brojnim kolegama i saradnicima uložio ogroman trud. korisnost ovoga poduhvata i vrijednost naše investicije. ili čak njenog korištenja u razredu. org.

. 121-124 ISBN 978-9958-9304-5-4 COBISS. urednik serije na bosanskom jeziku Enes Milak . urednica cjelokupnog projekta Christina Koulouri. : ilustr. 2007.3) 94(497) "1878/1913" Balkanski ratovi : historijska čitanka 3 / urednici izdanja Valery Kolevi i Christina Koulouri. Sarajevo 355.126 str. . Lejla Nuhodžić].BH-ID 16052998 Ova knjiga pomoćno je nastavno sredstvo u nastavi historije. – Sarajevo : Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Evropi = Thessaloniki . 27 cm. . Prijevod djela: Balkan Wars – Bibliografija: str.01:327] (497)"1912/1913" (075.CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. [prijevod: Dženisa Bužimkić. .