You are on page 1of 46

6.

KAMATNJAK I POTRAŽNJA ZA NOVCEM

Cijena novca izažena je visinom tržišnog kamatnjaka. Budući da kamatnjak definira trošak zaduživanja
i prinos od ulaganja, on predstavlja važnu odrednicu štednje, investicija i potrošnje svoih sektora
gospodarstva. Promjene tržišnih kamatnjaka djeluju na kretanja cijena gotovo svih oblika imovine,
uključujući obveznice, dionice, nekretnine itd.

6.1. CIJENA NOVCA I PRINOSI NA TRŽIŠTU

- poduzeća, pojedinci i ostali pozajmljivači međusobno konkuriraju za sredstva raspoloživa za
pozajmljivanje, a kamatna stopa alocira ta sredstva subjektima koji su spremni platiti zahtjevanu
kamatu
- smanjenje kamatnih stopa = povećanje potražnje za bankovnim kreditima
- porast kamatnih stopa = porast ponude kredita ( stanovništvo zauzima pozicije neto vjerovnika što
bankama omogućuje pribavljanje većeg iznosa slobodnih novčanih sredstava za odobravanje kredita)

Slika 6.2. TRŽIŠTE SREDSTAVA ZA POZAJMLJIVANJE I ODREĐIVANJE KAMATNJAKA
= tržište bankovnih kredita

Ponuda sredstava raspoloživih za pozajmljivanje = ponuda bakovnih kredita i zajmova, ponuda
sredstava raspoloživih za ulaganje u obveznice države i korporacija, trezorski zapisi i druge dužničke
vrijednosnice = FUNKCIJA PONUDE
Potražnja za sredstvima raspoloživim za pozajmljivanje = potražnja za bankovnim kreditima i
zajmovima te pribavljanje sredstava prodajom emitiranih obveznica ili drugih dužničkih vrijednosnica
= FUNKCIJA POTRAŽNJE

Uz pozitivno nagnutnu funkciju ponude i negativno nagnutu funkciju potražnje, ravnotežna kamatna
stopa formira se pri jednakosti tražene i ponuđene količine sredstava u nekoj jedinici vremena.
- kamatne stope više od ravnotežne kamatne stope = iznos kredita koji se nudi je veći od onog
koji se potražuje – VIŠAK KREDITA. Budući da neki neto vjerovnici nisu u mogućnosti
zaraditi bilo kakvu kamatu oni će pristati palsirati sredstva i uz nižu cijenu novca—smanjenje
tržišnog kamatnjaka.
- kamatne stope niže od ravnotežne = iznos potražnje za kreditima je veći od ponude kredita. Dio
nositelja viška potražnje pristaje platiti veću cijenu zaduživanja – tržišni kamatnjaci rastu.

- banke određuju visinu kamatnjaka uzimajući u obzir troškove pribave sredstva ( pasivni kamatnjaci),
troškove poslovanja i premiju rizika na koju utječe ocjena kreditne sposobnosti klijenta kao i niz
rizika kojima je banka izložena u budućem razdoblju otplate kredita.

- tržište dužničkih vrijednosnica = vrlo važan segment financijskog tržišta.
•najvažniji oblici : državne obveznice, korporacijske obveznice, trezorski i komercijalni zapisi

- za poduzeća i državu koji novčana sredstva pribavljaju prodajom obveznica, poželjno je da trošak
financiranja bude što niži. Trošak financiranja mjeri kamatna stopa, a u novčanom iznosu kamata kao
naknada koju dužnik plaća za korištenje novca u sadašnjosti.
•poduzeća i država voljni su prodati veći iznos obveznica, odnosno pribaviti veći iznos sredstva za
pozajmljivanje u uvjetima nižih kamatnjaka = krivulja potražnje Ld padajuća funkcija kamtnjaka
•nositelji ponude Ls spremni su držati veći iznos obveznica, odnosno ponuditi veći iznos sredstva
pozajmljivanje, ukoliko je prinos od ulaganja veći = krivulja ponude sredstva raspoloživih za
pozajmljivanje Ls rastuća funkcija kamatnjaka

VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA
- prinos od ulaganja uobičajeno mjeri kamatna stopa.
- kod zajma s jednokratnom otplatom za godinu dana, godišnja kamatna stopa jednaka je omjeru
kamate i glavnice duga:
100
i= = 0,10 = 10%
1000
- produžetkom broja godina zahtjeva primjenu koncepcije vremenske vrijednosti novca i diskontnog
faktora
1
(1 + i) t
•diskontni faktor = pokazuje sadašnju vrijednost jedne novčane jedinice primljene u godini t
= korištenje diskontnog faktora vezano je uz proces računanja sadašnje vrijednosti
budućih primitaka, pri čemu se polazi od opće prihvaćene pretpostavke da je
novčana jedinica koju ćemo primiti za godinu dana (za t godina) manje vrijedna
od novčane jedinice koju primamo danas

Osnovni elementi koncepcije vremenske vrijednosti novca:
•pojam sadašnja vrijednost označava parametar koji izjednačava budući novčani tok ( budući novčani
primitak) sa sadašnjim ulaganjem. Pomoću koncepcije vremenske vrijednosti novca i izračuna sadašnje
vrijednosti budućih novčanih tokova moguće je usporediti novčane tokove različitih oblika imovine, u
različitim razdobljima
• sadašnju vrijednost budućeg novčanog toka utvrđujemo postupkom diskontiranja, koji se u slučaju
jednostavnog zajma s jednokratnom otplatom može izraziti:
FV
PV =
(1 + i ) t
PV= sadašnja vrijednost i = god. kamatna stopa t = godina(za t=1,2,3..n)
FV= vrijednost budućeg primitka(budućeg novčanog toka) koji će biti isplaćen u godini t
•uz pozitivnu vrijednost kamatnjaka, sadašnja diskontirana vrijednost budućeg primitka jedne kune je
1
manja od jedan. Jedna kuna primljena za t godina danas vrijedi kuna.
(1 + i) t
•sadašnja vrijednost niza budućih primitaka od dužničkog instrumenta jednaka je zbroju sadašnjih
vrijednosti svih budućih primitaka
6.1.1. Prinos do dospijeća

- najtočnija mjera kamatnih stopa na dužničke instrumente
- označava kamatnu stopu uz koju je današnja vrijednost dužničkog instrumenta jednaka sadašnjoj
vrijednosti svih njegovih budućih primitaka.
- model izračuna podrazumijeva da će imovina držati do dospijeća i da će se sve periodične isplate
(kuponske isplate kamata kod obveznica, otplate kredite i sl. ) reinvestirati po stopi prinosa do
dospijeća.

6.1.1.1. Zajam s fiksnom anuitetskom otplatom

- anuiteti otplate kredita uključuju jednake mjesečne ili godišnje rate koje se djelom sastoje od otplate
glavnice, a djelom od plaćanja kamata
- izjednačavajući današnju vrijednost zajma sa sadašnjom vrijednošću svih budućih isplata na temelju
tog zajma ( zbroj sadašnjih vrijednosti svih budućih rata otplate kredita )
- za kredit koji će bit konačno otplaćen u godini t = n, možemo pisati :

FP FP FP FP
LV = + + + ...... +
1 + i (1 + i ) 2
(1 + i ) 3
(1 + i ) n

LV = današnja vrijednost (vrijedost zajma)
FP = fiksna godišnja otplata ( isplata )
i = prinos do dospijeća
t = godina ( za t = 1,2,3…n )

6.1.1.2. Kuponska obveznica

- prinos do dospijeća utvrđujemo uzimajući u obzir zbroj sadašnjih vrijednosti svih budućih isplata
fiksnog iznosa kuponske kamate (svake godine do dana dospijeća) te sadašnju vrijednost konačne
isplate nominalne vrijednosti obveznice ( na dan njenog dospijeća, u godini t = n )
- primjeri kuponskih obveznica ( višekratno isplativih obveznica ): državne obveznice i obveznice
korporacija
•današnja vrijednost kuponske obveznice jednaka zbroju sadašnjih vrijednosti svih budućih isplata:
C C C C F
P= + + + ..... + +
1 + i (1 + i ) 2
(1 + i ) 3
(1 + i ) n
(1 + i ) n
P = današnja vrijednost-cijena obveznice
C = fiksni iznos godišnje kuponske isplate- iznos kuponske kamate koja se isplaćuje svake godine do
Dana dospijeća obveznice
F = nominalna vrijednost obveznice
i = prinos do dospijeća
t = godina ( za t = 1,2,…n )

- fiksni iznos godišnje kuponske kamate utvrđuje se pomoću kuponske kamatne stope ( nominalna ili
nazivna stopa ), kao postotak od nominalne vrijednosti obveznice

- za razliku od nominalne (kuponske) kamatne stope koja je unaprijed definirana i nepromijenjiva do
dospijeća obveznice, prinos do dospijeća mijenja se ovisno o promjenama na financijskom tržištu.
Promjene u obliku porasta ili smanjenja opće razine tržišnih kamatnjaka mjenjaju i razinu prinosa do
dospijeća na obveznice.
- između kretanja cijene pojedinačne obveznice i njezinog prinosa dospijeća postoje određene
zakonitosti:
• prinos do dospijeća jednak je kuponskoj kamatnoj stopi kad je trenutačna tržišna cijena obveznice j

jednaka njezinoj nominalnoj vrijednosti
• kad je cijena obveznice niža od nominalne vrijednosti prinos do dospijeća veći je od kuponske stope
• postoji inverzan odnos kretanja cijene obveznice i kretanja prinosa do dospijeća. Ako dođe do
porasta ( zahtjevnog ) prinosa do dospijeća, cijena obveznice će se smanjiti. Ako se prinos do
dospijeća smanji, cijena obveznice će se povećati.

- inverzan odnos kretanja cijene obveznice i kamatne stope mjerene prinosom do dospijeća posebno je
vidljiv u slučaju konzole ili tzv. vječne obveznice s vječnom fiksnom kuponskom isplatom, bez dana
dospijeća i bez otplate glavnice.
- cijena konzole jednaka je omjeru kuponske isplate C i kamatne stope mjerene prinosom do dospijeća i

C C
P= , ili i =
i P

6.1.1.3. Diskontne obveznice i trezorski zapisi

- diskontne obveznice i trezorski zapisi ne isplaćuju kuponsku kamatu, nego jedinu isplatu bilježe na
dan dospijeća kada se imatelju isplaćuje nominalna vrijednost

- trenutačna tržišna cijena jednogodišnjeg trezorskog zapisa:
F F −P
P= i=
1 +i P
P = današnja vrijednost ( trenutačna cijena vrijednosnice )
F = nominalna vrijednost vrijednosnice koja će biti isplaćena na dan dospijeća
i = prinos do dospijeća

- prodaja novoemitiranih diskontnih obveznica i trezorskih zapisa obavlja se uz diskont koji treba
osigurati interes investitora u visini kapitalizacije po zahtjevanoj stopi tržišnog prinosa do dospijeća
takve vrijednosnice
- na sekundarnim tržištima trguje se po cijeni ispod nominalne vrijednosti

6.1.2. Tekući prinos = i c

= mjera aproksimacije prinosa do dospijeća
= predstavlja omjer godišnje kuponske isplate C (nominalne god.kamate) i trenutačne tržišne cijene
obveznice P:
C
i=
P
- kada je trenutačna cijena obveznice jednaka njezinoj nominalnoj vrijednosti, tekući prinos jednak je
kuponskoj kamatnoj stopi, pa je jednak i prinosu do dospijeća = što je cijena obveznice bliže
nominalnoj vrijednosti, to je tekući prinos bolja mjera aproksimacije
- kada je tržišna cijena obveznice daleko ispod nominalne vrijednosti, tekući prinos predstavlja vrlo
lošu mjeru aproksimacije prinosa do dospijeća
- porast tekućeg prinosa usklađen je s porastom prinosa do dospijeća = kretanje obje mjere kamatne
stope u inverznom odnosu s kretanjem cijene obveznica – kad trž.kam. rastu, cijene obveznica se
smanjuju.
6.2. DETERMINANTE POTRAŽNJE ZA IMOVINOM

- oblici imovine međusobno se razlikuju s obzirom na očekivani povrat, rizik i likvidnost
- najlikvidniji oblik imovine je novac

kamatnjaka.. rente i dr.uz uvjet da je sve ostalo nepromijenjeno.niže očekivanje kamatne stope povećavaju očekivani povrat od ulaganja u obveznice i dionice --.mjeri mogući dobitak od držanja određenog oblika imovine tijekom definiranog razdoblja . Zajedno s veličinom bogatsva predstavljaju temeljne odrednice potražnje za imovinom. najamnine..predstavlja sposobnost brzog i lakog pretvaranja određene imovine u novac.uz nepromijenjenu razinu bogatstva. kao što su npr obveznice i dionice --.2. . jer se povećavaju resursi raspoloživi za kupnju nove imovine .uz uvjet da je sve ostalo nepromijenjeno. stvara se okruženje povoljno za rast cijena imovine. rizikom i likvidnošću određene imovine u odnosu na druge oblike.utvrđuje se kao ponderirani prosjek dvije ili više mogućih stopa povrata od ulaganja: R e = ρ1 R 1 + ρ2 R 2 +……+ ρn R n R e = očekivani povrat u definiranom razdoblju ( očekivana stopa povrata ) R i = stopa povrata ( povrat) za i = 1.u slučaju kuponske obveznice: C + Pt +k − Pt C Pt +k − Pt R= = + = ie + g Pt Pt Pt R = povrat od držanja obveznice od vremena t do vremena t+k ( za k = 1..porast potražnje za imovinom rezultira porastom tržišne cijene tih oblika imovine u odnosu na druge (ostali uvjeti neprom) .2.bogatstvo = zbroj vrijednosti ukupne financijske i realne imovine ( pojedinca ili ukupnog stanov.) .uz ostale stvari nepromjenjene : potražnja za imovinom raste kada raste bogatstvo.n i = broj mogućih ishoda .2.kapitalni dobitak ili gubitak jednak je stopi promjene cijene imovine koju imatelj drži od vremena t do vremena t+k : Pt +k − Pt Pt .m) Pt = cijena obveznice u vremenu t Pt+k = cijena obveznice u vremenu t+k C = isplata/e kuponske kamate ic = tekući prinos g = stopa kapitalnog dobitka . ostvarne kapitalne dobitke.stopa povrata Ri predstavlja omjer dohotka (zarade ) od imovine i kupovne cijene imovine .atraktivnost ulaganja određena je očekivanim povratom.…. potražnja za određenim oblikom imovine bit će to veća što je veći očekivani povrat te imovine u odnosu na očekivani povrat drugih oblika imovine . potražnja za određenim oblikom imovine bit će veća što je imovina likvidinija u usporedbi s drugom imovinom •OČEKIVANI POVRAT ( očekivana stopa povrata) .novčani tok koji tome pogoduje je porast dohotka stanovništva vezan uz rast plaća.. bez gubitaka i troška .u uvjetima snažne monetarno-kreditne ekspanzije i očekivanja smanjenja tržiš.. •LIKVIDNOST IMOVINE ...n ρi = vjerojatnost ostvarivanja stope povrata R i za i = 1. potražnja za određenim oblikom imovine mijenja se ovisno o očekivanom povratu i drugim karakteristikama te imovine u odnosu na druge oblike imovine .

tj prosječnu starost tijeka primitaka od dužničkog instrumenta ( imovina s dužim trajanjem karakteristična je po većem stupnju kamatnog rizika) . Ponuda i potražnja na tržištu obveznica .devijacija = veći rizik σ= p1 ( R1 − R e ) 2 + p 2 ( R2 − R e ) 2 +.1.izračun trajanja imovine koja dospijeva u godini t = n : C Pt t n (1 + i ) t D U R= ∑ t t =1 C Pt ∑ t = 1 (1 + i ) t DUR = trajanje CPt = novčane iplate/ primitci ( kamate i glavnice ) u vremenu t i = kamatna stopa ( prinos do dospijeća ) t = godina ( za t = 1..imovine banke) na promjenu kamatnih stopa moguće je korištenjem varijable trajanje ..n) •RIZIK .…n i = broj mogućih ishoda 6.2.izračun mjere osjetljivosti tržišne vrijednosti obveznice (zajma...2.u uvjetima monetarne restrikcije pad likvidnosti i očekivanje rasta tržiš.2.ona mjeri efektivno dospijeće imovine.trajanje je ponderirani prosjek dospijeća svih novčanih isplata/primitaka od imovine .neizvjesnost ostvarivanja očekivanog povrata . veća stand. + p n ( Rn − R e ) 2 Re = očekivani povrat u definirano razdoblju ( očekivana stopa povrata ) Ri = stopa povrata ( povrat ) za i = 1. kamatnjaka smanjuju stope očekivanog povrata na obveznice i dionice---pad potražnje za imovinom .2.…n pi = vjerojatnost ostvarivanja stope povrata Ri za i = 1.potražnja za određenim oblikom imovine je negativno korelirana sa stupnjem rizika te imovine u odnosu na stupanj rizika drugih oblika imovine ...mjera rizika je standardna devijacija .

potražnja za obveznicama se smanjuje kada se povećava kamatnjak •krivulja ponude obveznica Bs je pozitivno povezana s cijenom obveznica – uz višu cijenu izdavatelji su voljni ponuditi na prodaju veći broj obveznica .funkcija ponude obveznica negativno je korelirana s kretanjem kamatnjaka = veći kamatnjak označava veću cijenu zaduživanja 6.1. Ponuda i potražnja za obveznicama ( u terminima tržišne cijene obveznice ) Slika 6.Slika 6. .3.ravnoteža se postiže kada je količina traženih obveznica jednaka količini ponuđenih = sjecište krivulje potražnje za obveznicama Bd i krivulje ponude obveznica Bs • krivulja potražnje za obveznicama Bd je padajuća funckija cijene obveznica – tražena količina obveznica veća je uz nižu tržišnu cijenu. Ponuda i potražnja za obveznicama ( u terminima tržišnog kamatnjaka) . Pomaci krivulje potražnje za obveznicama .1.2.4.

smanjenje potražnje za obveznicama s dužim rokom dospijeća = Bd se pomiče paralelno ulijevo • niži očekivani kamatnjaci – povećavaju potražnju za dugoročnim obveznicama=Bd se pomiče udesno •porast volatilnosti cijena obveznica povećava nesigurnost ostvarivanja očekivanog povrata – s porastom rizičnosti obveznica u odnosu na druge oblike imovine potražnja za obveznicama se smanjuje = Bd se pomiče ulijevo • povećana volatilnost cijena na tržištu dionica ili druge alternativne imovine može povećati potražnju za obveznicama jer ulagači s averzijom prema riziku ocjenjuju obveznice sigurnijima • porast likvidnosti obveznica u odnosu na niži stupanj likvidnosti drugih oblika imovine pomiče krivulju udesno •veća likvidnost alternativnih oblika imovine u odnosu na likvidnost obveznice pomiče krivulju ulijevo 6. Djelovanje porasta očekivanje stope inflacije na tržišnu ravnotežu Slika 6.5.2. države i drugih emitenta za većim zaduživanjem--. Pomaci krivulje ponude obveznica Za svaku danu razinu cijena i kamatnjaka. za svaku danu razinu cijena i danu razinu kamatnjaka: • porast bogatstva uzrokuje povećanje potraživane količine obveznica – krivulja potražnje Bd pomiče se paralelno udesno = porast ravnotežne cijene i smanjenje ravnotežnog kamatnjaka • očekivanje rasta tržišnih kamatnjaka . realni kamatnjaci su daleko niži od nominalnih kamtnjaka što povećava motiv poduzeća. Učinak porasta očekivane stope inflacije na cijene obveznica .2. pomaci krivulje ponude obveznica događaju se pod djelovanjem čimbenika koji mijenjaju neto korist i atraktivnost pozajmljivanja novčanih sredstava putem emisije obveznica: •očekivana profitabilnost investiranja sredstava pribavljenih emisijom i prodajom obveznica na tržištu.povećava ponuđenu količinu obveznica = krivulja udesno 6.1. Porast proračunskog suficita djeluje na smanjenje ponude državnih obveznica na tržištu. S porastom mogućnosti za profitabilno investiranje.Uz ostale uvjete nepromijenjene. poduzeća i drugi emitenti obveznica spremni su ponuditi na prodaju veći broj obveznica kojima mogu pozajmiti sredstva potrebna za profitabilno investiranje = pomak krivulje ponude obveznica udesno – smanjenje cijena obveznica i povećanje tržišnih kamatnjaka •Porast proračunskog deficita koji se financira porastom javnog duga djeluje na rast ponude državnih obveznica i pomiče krivulju udesno.1.2.3. •očekivana stopa inflacije – kada je očekivana stopa inflacije visoka.

veći dohodak i bogatstvo stanovništva povećavaju potražnju za različitim oblicima imovine.na razinu cijena obveznica rezultat je neizvjestan: •ako se krivulja ponude pomakne vise udesno od krivulje potražnje = cijene obveznica se smanjuju • ako se krivulja potražnje pomakne vise od krivulje ponude = cijene obveznica se povećavaju . pomak krivulje potražnje može biti veći od pomaka krivulje ponude = veće cijene obveznica. kupovina dionica.a krivulju potražnje ulijevo pa je krajnji rezultat na visinu ravnotežne količine neizvjestan: •ako je pomak krivulje ponude udesno veći od pomaka krivulje potražnje ulijevo = ravnotežna količina obveznica bit će VEĆA •ako je pomak krivulje potražnje ulijevo veći od pomaka krivulje ponude udesno = ravnotežna količina obveznica bit će MANJA 6. zaduživanje emisijom obveznica može biti vise ili manje atraktivno pa će se funkcija ponude različito ponašati • štednja u banci.2.na formiranje ravnotežne cijene i količine na tržištu obveznica utječu i : • tržište kredita – alternativni oblik zaduživanja poduzeća.ako javnost očekuje značajan porast cijena obveznica koji će povećati stope kapitalnog dobitka i očekivani povrat na držanje obveznica.zlata ili nekretnina . manji kamatnjaci 6. a kamatnjaci povećati .4.porast očekivane inflacije istodobno pomiče krivulju ponude obveznica udesno.povećana gospodarska aktivnost pogoduje razvoju novih mogućnosti profitabilnog investiranja i povećava interes poduzeća i države za financiranjem putem emisije obveznica .ovisno o uvjetima na tržištu. države i drugih emitenta . uključujući i obveznice .3. POTRAŽNJA ZA NOVCEM – PREFERENCIJA LIKVIDNOSTI I PONAŠANJE KAMATNJAKA .. pomak krivulje potražnje moze biti manji od pomaka krivulje ponude = cijene obveznica će se smanjiti.1. Kretanje kamatnjaka u fazi ekspanzije poslovnog ciklusa .pomaci krivulje ponude obveznice Bs i krivulje potražnje za obveznicama Bd UDESNO dovode do povećanja ravnotežne količine obveznica .ako javnost ocijeni da ulaganje u dugoročne obveznice donosi mali očekivani povrat i visok stupanj rizika u odnosu na druge oblike imovine.bitne su preferencije stanovništva: .

Ona ovisi o: • nominalnoj vrijednosti kupljene robe i usluga – umnožak opće razine cijena P i obujma transakcija T • brzini optjecaja novca – broj obrtaja određene količine novca upotrijebljene za kupovinu roba i usluga -.potražnja za novcem će se povećati ukoliko dođe do povećanja obujma transakcija izraženih u tekućim cijenama PT ili ako se smanji brzina optjecaja . . . automobili) itd. .3. budući da svako povećanje ponude novca rezultira isključivo porastom opće razine cijena. godine.uvažavajući Sayov zakon i pretpostavku o funkcioniranju privrede u stanju pune zaposlenosti. dok realne kategorije ( obujam transkacija.1.ako uključimo pretpostavke o konstantnosti brzine optjecaja te punoj zaposlenosti uz koju je T = Q = y = konstanta.novac je neutralan na realna kretanja. odnosno M × V = P × y = Y Q= vektor količina proizvedenih roba i usluga qi ( realni output) y = realni dohodak Y = nominalni dohodak. Transakcijska varijanta klasične kvantitativne teorije novca . kolilina proizvodnje.budući da u situaciji monetarne ravnoteže vrijedi jednakost ponude i potražnje za novcem.Pristup preferencije likvidnosti promatra potražnju za novcem kao alternativu držanju drugog oblika imovine nižeg stupnja likvidnosti.) ostaju nepromijenjene . kasnije razvijene teorije promatraju potražnju za novcem nasuprot potražnje za brojnim oblicima imovne kao što su dionice. realna dobra (nekretnine.potražnja za novcem nije određena kretanjem kamatnjaka ( novac je isključivo sredstvo razmjene) .odnos između količine novca i razine cijena prikazuje jednadžba razmjene ( Irving Fisher ): M ×V = P × T .-potražnja za novcem često se naziva pojmom preferencija likvidnosti. a u ekonomsku teoriju uveo ga je John Maynard Keynes 1936. 6.potražnja za novcem u klasičnoj teoriji definitana je u terminima količine novca koju ljudi drže za potrebe obavljanja razmjene. Obujam transakcija T jednak je ukupnoj proivodnji Q odnosno veličini dohotka u stalnim cijenama y: M x V = P x Q . dolazimo do toga da je stopa promjene količine novca jednaka stopi promjene razine cijena ( ∆M/M= ∆P/P)--.dok u originalnoj Keynesovoj teoriji postoji samo jedan alternativni oblik imovine – obveznice..klasične kvantitativne teorije novca tumače povezanost promjena količine novca i razine cijena . slijedi da je sve što je proizvedeno ujedno i potrošeno. Y = P x y .. obveznice. Md=Ms transformacijom Fisherove jednadžbe razmjene dobivamo funkciju potražnje za novcem: 1 Md = × PT V M = količina novca V = transakcijska brzina optjecaja novca – prosječni broj obrtaja uporabe iste jedinice novca za nabavu finalnih dobara i usluga u jedinici vremena P × T = ∑ ( pi × qi ) = umnožak cijena i količina i-tih transakcija prodaje (kupnje) roba i usluga u i jedinici vremena – izražava vrijednost prodane/kupljene robe i usluga u tekućim cijenama P = opća razina cijena (vektor cijena pi uz koje je prodana količina qi) T = obujam transakcija (vektor količina prodane/kupljene robe i usluga qi) .

agregatne investicije su padajuća funkcija relanih kamatnjaka i odgovaraju funkciji potražnje sredstava za pozajmljivanje Ld ->ravnotežno stanje na tržištu sredstava za pozajmljivanje uspostavlja se uz realni kamatnjak kod kojega je željena štednja jednaka željenim investicijama •realni kamatnjaci veći od ravnotežnog = višak ponuđenih sredstava za pozajmljivanje (AŠ >AI). mjenjat će se samo razina nominalnih kamatnjaka . Y = nominalna vrijednost proizvodnje. kamate.potražnju za novcem zbog predostrožnosti. • Koeficijent k (Marshallov koeficijent k) = dio (postotak) nominalnog dohotka koji pojedinci žele držati u obliku novca. kretanjem kamatnjaka. rente.2. .što odgovara umnošku razine cijena P i dohotka izraženog u stalnim cijenama y k = koeficijent (0 < k < 1) određen postojećim sustavom plaćanja.dio nositelja novčanog suficita pozajmiti će novac i uz nižu cijenu -> realni kamatnjak konvergira ravnoteži • realni kamatnjaci niži od ravnotežnog = višak potražnje za zaduživanjem ( AI >AŠ) – dio nositelja novčanog deficita uzajmiti će novac uz više kamatnjake 6. ovisno o pogodnostima i osjećaju sigurnosti koji im držanje novca donosi. očekivanim promjenama cijena te drugim č čimbenicima koju utječu na transakcijsku potražnju za novcem i potražnju za novcem zbog predostrožnosti (neizvjesnosti).potražnja za novcem u Marshallovoj teoriji jednaka je dijelu nominalnog dohotka koji ljudi žele držati u obliku novca: jednadžba potražnje za novcem: Md = k × Y. Monetarni učinci u transkacijskoj i dohodovnoj varijanti kvantitativne teorije novca . . usklađenošću prihoda i rashoda ekonomskih subjekata.3.. jednaka nominalnom dohotku koji zarađuju kućanstva budući da posjeduju sve proizvodne čimbenike čije se usluge mogu prodati za nadnice.3. odnosno uloge općeprihvaćenog sredstva razmjene. odnosno Md = k × P × y Md = tražena količina novca.3. zatim o očekivanjima pojedinaca i njihovom ukupnom dohotku te oportunitetnim troškovima koji proizlaze iz držanja novca (oportunitetni trošak držanja novca predstavlja kamata) 6.u klasičnoj teoriji promjene nominalne količine novca nemaju nikakav učinak na formiranje ravnotežne razine realnog kamatnjaka. dividende i profite × Y = P y . Dohodovna varijanta kvantitativne teorije novca .agregatna štednja je rastuća funkcija realnih kamatnjaka i odgovara funkciji ponude sredstava raspoloživih za pozajmljivanje Ls . dohodovna ili kembričke varijanta kvantitativne teorije novca uvodi i dodatni motiv .osim motiva držanja novca kao transakcijskog sredstva.Alfred Marshall ističe da ljudi drže novac zbog brojnih pogodnosti koje proizlaze iz njegove kupovne moći.

ravnotežna razina cijena ostvaruje se u točki u kojoj je tražena količina novca Md = ky0P0 jednaka ponuđenoj količini novca središnje banke Ms = M0 ( slika 6.9.uz pretpostavku pune zaposlenosti. krivulja agregatne ponude predstavlja okomitu crtu povućenu na razini proizvodnje pri punoj zaposlenosti ys = y0 M0 Krivulja agregatne potražnje određena je funkcijom : y d = k×P  pokazuje sve kombinacije različitih cijena i prozivodnje ( realnog dohotka) uz koje je ukupna potražnja za novcem Md jednaka nominalnoj novčanoj ponudi Md = Ms = M0 .7) te pomak krivulje novčane ponude prema gore ( sl 6..8) .povećanje ponude novca uzrokovat će pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno ( sl 6.6) količina ponuđene proizvodnje jednaka je količini tražene prouzvodnje ys = y0 = yd pa se ostvaruje ravnotežna razina cijena: M0 p0 = k × y0 .u točki E ( slika 6.drukčije rečeno. ) .

mogućnost iznenadnih izdataka i izostanak očekivanih primitaka razlozi su zbog kojih ljudi drže znatno više gotovine i novca na tekućem računu. • povećanje dohotka pojedinca omogućuje veće izdatke za nabavu različitih dobara i usluga  transakcijska potražnja za novcem je rastuća funkcija dohotka. nova ravnotežna cijena iznosit će p1 = α ×M0 k × y0 . • transakcijska potražnja za novcem povećava se što je veća vremenska nepodudarnost između novčanih primitaka ( plaće. odnosno P1 = α× P0  nova monetarna ravnoteža ( slika 6.) uspostavlja se u točki F gdje je Md = Ms = α M0 .John Maynard Keynes dijeli ukupnu potražnju za novcem na tri komponente : transakcijska potražnja za novcem. 1.temeljni doprinos Keynesove teorije potražnje za novcem ( teorija preferencije likvidnosti)je naglašavanje veze između potražnje za novcem i kretanja kamatnjaka . mirovine ) i izdataka ( kupovina roba i usluga). Ona je najveća ako se svi izdaci javljaju neposredno prije primitaka. a najmanja ako se izdaci javljaju neposreno poslije primitaka 2.3. odnosno porastu opće razine cijena Zaključak: • uz konstantan koeficijent k (brzinu optjecaja novca) te nepromijenjenu razinu potencijalne proizvodnje( realnog dohotka y0 ) promjene količine ponude novca imaju proporcionalan učinak na razinu cijena ( sl 6.određena je visinom planiranih izdataka za potrošnju i investicije.) Potražnja za novcem kao transakcijskim sredstvom . Keynesova klasifikacija motiva držanja novca . .9.jednaka iznosu gotovg i depozitnog novca koji ljudi drže iznad iznosa potrebnog za obavljanje redovitih ili izvanrednih plaćanja .ukoliko se novčana ponuda poveća s razine M0 na razinu α M0 ( uz α >1 ).) Potražnja za novcem zbog neizvjesnosti .oblik potražnje za novcem kao imovinom . potražnja za novcem zbog neizvjesnosti (predostrožnosti) i špekulativna potražnja za novcem.neizvjesnost naplate potraživanja. nego što im je potrebno za obavljanje svakodnevnih transakcija •iznos potražnje za novcem zbog predostrožnosti određen je razinom očekivanih transakcija u budućem razdoblju  potražnja za novcem zbog neizvjesnosti je rastuća funkcija dohotka 3.4.na prvom mjestu to je visina dohotka. odnosno obujmom novčanih transakcija i čimbenicima koji određuju njihovu veličinu i učestalost.7) • u procesu monetarnog uravnoteženja potražnja za novcem raste proporcionalno porastu razine cijena 6.. odnosno gdje se potražnja za novcem prilagodila povećanju ponude novca.) Špekulativna potražnja za novcem .

ekstremni slučaj predstavlja stanje izrazito niskih kamatnjaka i vrlo visokih cijena obveznica kad javnost nije uopće zainteresirana za kupovinu obveznica.suprotan ekstrem prikazan je okomitim( neelastičnim) dijelom krivulje potražnje za novem u kojemu je špekulativna potražnja za novcem jednaka nuli ( vrlo visoki kamatnjaci i niske cijene obveznica pa javnost nije zainteresirana za držanje imovine u likvidnoj formi ) .Keynes je pretpostavljao da tržišni kamatnjaci fluktuitaju oko „normalne” razine kamatnjaka: • kamatnjaci će se povećati.Keynes je smatrao da ljudi žele držati određeni iznos realne količine novca. tj..ljudi drže novac (ne samo kao sredstvo razmjene) nego i kao instrument pohrane zalihe vrijednosti bogatstva.ljudi špekuliraju držeći svoje bogatstvo ili u novcu ili u obveznicama . cijene obveznica smanjiti svaki put kad javnost ocijeni da je tekuća razina kamatnjaka niža od „normalne” i obratno! • uz više kamatnjake od „normalne” razine javnost očekuje pozitivni povrat od držanja obveznica. špekulativna potražnja za novcem beskonačno velika = Keynesova zamka likvidnosti : . pa je ukupnu potražnju za novcem izrazio funkcijom preferencije likvidnosti oblika: .to su obveznice i novac . dok je očekivani povrat na držanje novca jednak nuli. pa je špekulativna potražnja za novcem jednaka nuli i obratno! . špekulativna potražnja za novcem mijenjat će se ovisno o visini očekivanog povrata na obveznice kao alternativnu imovinu •ako je zbog rasta tržišnih kamatnjaka očekivani povrat na držanje obveznica negativan. . dok je potražnja za likvidnom imovinom. ljudi će radije držati novac nego obveznice  špekulativna potražnja za novcem je negativno korelirana s kretanjem kamatnjaka .između dva ekstrema nalazi se stanje kombiniranog portfelja imovine i kombiniranih motiva držanja novca prisutan u teoriji portfolio potražnje za novcem .u originalnoj Keynesovoj teoriji postoje dva oblika imovne u kojima je alternativno pohranjeno bogatstvo .kako je očekivani povrat od držanja novca jednak nuli.

y ) • teorija preferencije likvidnosti dokazuje da brzina optjecaja novca nije konstanta i da je nestabilnost brzine optjecaja novca tim veća što je veća nestabilnost kamatnjaka (odnosno što su nestabilnija očekivanja promjene kamatnjaka) 6. zbog čega se potražnja za novcem promatra na isti način kao i potražnja za bilo kojim drugim oblikom imovine .prema reformuliranoj kvantitativnoj teoriji pojedinci mogu držati bogatstvo u pet oblika imovine koji su međusobno konkurentni s obzirom na očekivani povrat : • novac – donosi očekivani povrat rm definiran bankovnim kamatama na transakcijske depozite (iako je taj povrat često jednak nuli) ili mnogo češće povrat u obliku različitih pogodnosti koje banke pružaju klijentima zato što kod njih drže transakcijski račun (na primjer provođenje trajnih naloga i sl. • fizička dobra – kod kojih je očekivani povrat definiran očekivanom stopom inflacije πe koja mjeri kapitalne dobitke (gubitke) od držanja robe u uvjetima rasta (pada) tržišnih cijena robe i pada (rasta) realne vrijednosti novca • ljudski kapital (zaliha znanja. pa posljedično raste brzina optjecaja novca P×y y V = d = M f (i.u funkciji potražnje za novcem promatra se preko koeficijenta w koji je jednak omjeru ljudskog bogatstva u odnosu na neljudsko bogatstvo . vještina i sposobnosti) – donosi očekivani povrat koji je direktno teško utvrditi (recimo da je to porast plaće ili beneficija s prelaskom na „bolje“ radno mjesto) .potražnja novca promatra se kao funkcija dohotka.3.razvio je Milton Friedman tijekom 60-ih godina dvadesetog stoljeća . ukusa i preferencija te očekivanih povrata na alternativne oblike imovine. • obveznice .prema Friedmanu.donose očekivani povrat re u oblicima periodičnih primitaka dividenda te kapitalnog dobitka (gubitka) zbog promjene tržišne vrijednosti. .brzina optjecaja novca pozitivno je povezana s kretanjem (i očekivanjem kretanja) kamatnjaka:  kada se kamatnjaci povećavaju. .5. Md = f (i . • dionice . y ) P − + Md / P = realna potražnja za novcem (potražnja za realnom količinom novca y = realni dohodak (dohodak izražen u stalnim cijenama) i = kamatna stopa. smanjuje se potražnja za novcem. .model Friedmanove teorije potražnje za novcem polazi od opće teorije potražnje za imovinom.). Reformulirana kvantitativna teorija novca .ljudsko bogatstvo jednako je sadašnjoj vrijednosti budućeg dohotka od rada -neljudsko bogatstvo jednako je neto tržišnoj vrijednost realne i financijske imovine (tržišna vrijednost realne i financijske imovine umanjena za tržišnu vrijednost obveza).donose očekivani povrat rb u oblicima periodičnih primitaka kamata te kapitalnog dobitka (gubitka) zbog promjene tržišne vrijednosti obveznice. permanentni dohodak Yp važnija je odrednica potražnje za novcem nego što je tekući dohodak Y  tijekom faza recesije i ekspanzije poslovnog ciklusa promjene permanentnog dohotka znatno su manje izražene nego promjene tekućeg .

kao što su osjećaj sigurnosti i rizika. . Friedman pretpostavlja da je kretanje potražnje za novcem predvidivo i može se aproksimirati funkcijom: Md = f (Y p ) P . veća ili manja mobilnost itd.• uključivanjem koncepcije permanentnog dohotka. u  P  + − − −  Md/P = potražnja za realnom količinom novca Y p = permanentni dohodak jednak sadašnjoj vrijednosti svih očekivanih budućih dohodaka (očekivani prosječni dohodak u dugom roku) rb = očekivani povrat na držanje obveznica re = očekivani povrat na držanje dionica rm = očekivani povrat na držanje novca (nije konstanta) π e = očekivana stopa inflacije (očekivani povrat na držanje fizičke robe) w = odnos ljudskog bogatstva i neljudskog (realnog i financijskog) bogatstva u = ukusi i preferencije – u širem smislu mjeri niz varijabla koje mjere (individualnu) korisnost držanja.Friedmanovoj teoriji brzina optjecaja novca nije konstanta. • drugi razlog veće stabilnosti Friedmanove funkcije potražnje za novcem vezan je uz stabilnost razlike između očekivanog povrata na nenovčane oblike imovine u odnosu očekivani povrat na držanje novca. π e _ rm . funkcija potražnje za realnom količinom novca može se izraziti : Md = f Y p.budući da su čimbenici koji određuju funckiju potražnje za novcem stabilni. Navedeno podrazumijeva na primjer da u vrijeme rasta očekivane stope povrata na obveznice proporcionalno raste i očekivana stopa povrata na držanje novca. INFLACIJA . zbog čega je razlika između dvije očekivane stope povrata stabilna. ali je njezino kretanje predvidivo dok god postoji predvidivost odnosa tekućeg dohotka i permanentnog dohotka te stabilnost potražnje za novcem koja nije osjetljiva na promjene kamatnjaka. re _ rm .potražnje za novcem u Friedmanovoj teoriji je stabilnija od potražnje za novcem u Keynesovoj teoriji: • prvi razlog tome je relativna stabilnost permanentnog dohotka (kao odrednice potražnje za novcem) koji ostaje gotovo nepromijenjen čak i u razdobljima snažnih promjena konjunkture. 8. rb _ rm . odnosno izraženih fluktuacija tekućeg dohotka. .omjer se smanjuje u fazi recesije poslovnog ciklusa ( smanjenje tekućeg dohotka veće od smanjena potražnje za novcem) brzina optjecaja novca smanjuje se u fazi recesije . w. pa je time stabilan i učinak na potražnju za novcem  Friedman je stoga zaključio da je potražnja za novcem vrlo malo osjetljiva na promjene kamatnjaka.ako ovo uključimo u funkciju dohodovne brine optjecaja dobijemo : Y V = f (Y p ) • cikličnost ponašanja brzine optjecaj novca definirana je utjecajem konjunktiranih ciklusa na omjer tekućeg dohotka Y i potražnje za novcem .omjer se povećava u fazi ekspanzije poslovnog ciklusa ( rast tekućeg dohotka veći od rasta potražnje za novcem) .

POKUŠAJ DEFINIRANJA INFLACIJE .Inflacija uzrokovana sa strane ponude (inflacija troškova. prelazi u hiperinflaciju 4.brzo se razvija i ako se takav ritam nastavi.jednostavnije rečeno. socijalnih čimbenika. a ne prijeti ugrožavanju životnog standarda ljudi i obezvređivanju imovine 2.to znači da kronična inflacija može biti posljedica političkih.s obziroma na rok trajanja inflacija može biti: 1. APSOLUTNA 2.Inflacija uzrokovana povećanjem potražnje (osobna potrošnja. pogrešne monetarne politike i to sve zajedno u isto vrijeme 2.odnosi se na situaciju kad u zemlji dođe u kraćem razdoblju do općeg porasta cijena koji se potom raznim antiinflacijskim mjerama eliminira i ne pojavljuje se nakon toga duže vrijeme 3. a zatim pada cijena. političkih prilika i ekonomsko-političkih koncepcija uvjetuje da se inflacija veoma različito očituje . što je bilo podljedica kretanja izvoza i uvoza zlata. povećana količina novca ide u lov za istom količinom roba i usluga.s obzirom na intenzitet inflacija može biti: 1.Friedman definira inflaciju kao porast količine novca u optjecaju koji ne prati rast proizvodnje.situacija u kojoj cijene u dužem roku stalno rastu i to različitim godišnjim intenzitetom . nije štetna. državna potrošnja.raznovrsnost gospodarskih struktura. odnosno porast količine novca po jedinici proizvodnje . KRONIČNA. VRSTE INFLACIJE S OBZIROM NA INTENZITET I TRAJANJE . GALOPIRAJUĆA . prema njegovu mišljenju. RELATIVNA UZROCI INFLACIJE . uvezeni faktori proizvodnje. odnosno inflacije 8. izvoz) . smatra se poželjnom u gospodarstvu jer pozitivno utječe na njega – to se objašnjava činjenicom da u tom slučaju na tržištu postoji nešto veći prihvatljivi višak potražnje koji stimulira proizvodnju i zapošljavanje.treba istaknuti da se u nekim klasifikacijama galopirajuća i hiperinflacija smatraju istom pojavom i da nema jasno određene granice između navedenih vrsta inflacije s obzirom na intenzitet .najčešće je posljedica političkih poremećaja i sukoba i time izazvanog nereda . privatne investicije. PUZAJUĆA . ratne inflacije . tada se količina novca u zemlji povećavala i dolazilo je do porasta cijena i obrnuto.ako bi zemlja ostvarila suficit u razmjeni roba.danas se taj oblik inflacije može vidjeti na primjeru promjena cijena nafte -s obzirom na razinu cijena 1. rasta cijena nafte.2. PROLAZNA. JEDNOKRATNA.opći porast cijena u zemlji i to u visini od 50% mjesečno . KOTRLJAJUĆA 3.takve su npr. domaći faktori proizvodnje) .1.bila je posebno prisutna u vrijeme zlatnog standarda kad su postojale faze rasta. pa zbog toga mora doći do rasta cijena.ako u nekoj zemlji cijene tijekom godine porastu za 3-5 posto . HIPERINFLACIJA .8.

postoji još jedan oblik inflacije .različite su i brojne teorije koje pokušavaju objasniti uzrok inflacije .najvažnija pojava u proučavanju geneze inflacije je vezana uz nestanak zlata kao monetarnog standarda sa svjetske monetarne scene .ako SB i poslovne banke proizvode više novca od proizvodnje roba i usluga dolazi do porasta cijena.4.nakon 1971.situacija kad cijene dionica.to znači da su monetarna kretanja trebala biti usklađena s realnim kretanjima (proizvodnjom roba i usluga) . njegove zlatne rezerve su se sve više topile i na sceni ostaje čisti dolarski standard . ILI POVJERENJE KAO KRHKA ZAMJENA ZA ZLATO . te brojnih drugih geopolitičkih i geoekonomskih konsideracija -zbog takvih okolnosti.svj. pad cijena i pojava recesije) 8. pri čemu sindikati čine pritisak zahtijevajući rasta plaća kako bi se zaštitio životni standard radnika.zlato je kao vriejdan i poželjan plemeniti metal izvrsno obavljalo funkciju novca. FIAT NOVAC KAO IZVOR INFLACIJE.inflacija cijene imovine .uvedena je zlatno-dolarska konvertibilnost .dolaskom papirnatog novca na scenu otvoren je put bržeg ulaska u neravnoteže između ponude roba i usluga s jedne strane i ponude novca s druge. UZROCI I POSLJEDICE INFLACIJE .sustav zlatno-dolarskog standarda je bio sustav fiksnih deviznih tečajeva u svijetu .god na sceni ostaje papirnata valuta bez unutrašnje vrijednosti .ona bi se trebala ogledati u dobro vođenoj monetarnoj politici koja je trebala osiguravati optimalnu količinu novca. rast količine novca u optjecaju 2.svj rata izasao kao pobjednik. rast potražnje 3.njezinu stabilnost određuje bolja ili lošija monetarna politika središnje banke . dolar je preuzeo ulogu najvažnijeg sredstva međunarodnih rezervi likvidnosti i postao najvažnijom svjetskom valutom.novca.vrijeme zlatnog standarda bilo je vrijeme općeg povjerenja jer je takav zlatni novac sam po sebi bio vrijednost . kako na nacionalnoj.5.zbog toga je svjetska trgovina bila stalno u usponu . odnosno kupovna moć njihovih plaća koje postaju realno sve manje-sindikati u pravilu u tome uspijevaju i rast plaća počinje pratiti rast cijena-radnici imaju dojam da su svakog mjeseca sve bogatiji jer im plaća u apsolutnim (nominalnom) iznosu raste-no.u vrijeme inflacije javlja se fenomen poznat kao „novčana iluzija“.SAD počinje slabiti i ostvarivati stalni deficit. a ako je taj proces opći riječ je o inflaciji .80-tih izraženo u Japanu-udar na Tokijskoj burzi.budući da je SAD iz II.što je taj deficit bivao veći. pa se dojam o povećanom bogatstvu radnika zbog rasta plaća u apsolutnim iznosima pretvara u običnu iluziju-njihove plaće imaju sve manju kupovnu moć i oni postaju sve siromašniji .rata zlatni standard zapada u krizu zbog naglog rasta proizvodnje i trgovine s jedne strane i ograničenosti proizvodnje zlata s druge str.uzroci inflacije svode se na: 1.riječ je o pojavi kontinuiranog općeg rasta cijena u određenom razdoblju. nekretnina i drugih oblika imovine naglo rastu u određenom razdoblju ( u drugoj pol. 1944. promjene na strani ponude .god je održana konferencija u Bretton Woodsu na kojoj je osnovan MMF i SB. pokazalo se da je rast cijena uvijek bio brži i viši od rasta plaća. tako i na svjetskoj razini 8.bit njihovog osnivanja bio je da odrede što će zamijeniti zlato u f-ji svj..nakon I.

tada bi se povećala kol.oni smatraju da je inflacija stanje u kojem „mnogo novaca ide u lov za malenom količinom robe“ . i Marshallovoj varijanti inflacije. zbog čega su nacionalne ekonomije bile povezane automatizmom djelovanja tog monetarnog standarda. rat. kontinuirani deficit bilance plaćanja 6. nalazi objašnjenje u priljevu zlata pa time dolazi do zaključka o ovisnosti cijena o kol. te ima značenje kompenzacije. DEFICIT BILANCE PLAĆANJA KAO UZROK INFLACIJE . pad produktivnosti 7. Primitivne formulacije kvantitativne teorije novca koja.prema tom shvaćanju pritisak potražnje je nemoguć bez prethodnog povećanja količine novca . s tim da potražnju vežu isključivo za količinu novca i brzinu njegova optjecaja.novca u optjecaju. socijalna previranja i prirodne katastrofe 1. dok se zbog pomanjkanja deviza.takve stavove nalazimo kod klasičnih ekonomista poput D.tj. očekivanja 8. punovrijedni novac.E. a emisije bez pokrića se ubrzavaju.kad bi u određenoj zemlji došlo do znatnijeg priljeva zlata kao rezultat većeg izvoza od uvoza ili osvajanja novih kolonija. prodaja vlastite robe uz nižu cijenu: strane se kupnje povećavaju.opća potražnja robe se povećava. uvoz koji bi mogao usporiti rast cijena ne može više povećati.inflatorni proces počinje . rast troškova proizvodnje 5.nadnice rastu brže nego produktivnost rada pa dolazi do povećanja troškova proizvodnje. druga faza je period razrađene kvantitativne teorije poznate po Fisherovoj varijanti. što znači da se smatra kako na rast cijena u zemlji utječe porast cijena u nekoj drugoj zemlji.Ricarda koji su prethodnici kvantitativne teorije inflacije . pokušavajući objasniti uzroke porasta cijena.on također smatra da takovo objašnjenje danas ne vrijedi. novca.ova teza je poznata kao teza o „inflatornoj spirali nadnica“ . poznatoj i kao transakcijska.također kritizira postavku da nadnice najsnažnije utječu na porast cijena.Friedman smatra kako je to bilo moguće samo u vrijeme zlatnog standarda kad je u optjecaju bio zlatni.razlikujemo dvije osnovne faze razvoja kvantitativne teorije: .u tim uvjetima unutarnja emisija novca samo potvrđuje djelovanje tih čimbenika: devizne se rezerve iscrpljuju. smatra se inflacijom nadnica.Huma i D.kvantitativna teorija vrijednosti novca nije ništa drugo nego oblik teorije inflacije koja polazi od potražnje. prva faza je period Hume-Ricardove tzv. što izaziva rast cijena i inflatorni proces.inflacija na Zapadu 50-tih god. jer se one u cjelosti troše .kao čimbenici inflacije spominju se porasle uvozne cijene.a to može stvoriti i stanje oskudice ili povišenje cijena na domaćem tržištu . RAST KOLIČINE NOVCA U OPTJECAJU KAO UZROK INFLACIJE . RAST POTRAŽNJE KAO UZROK INFLACIJE . poznatoj kao dohodovna varijanta 2. inflacijom troškova proizvodnje. RAST TROŠKOVA PROIZVODNJE KAO UZROK INFLACIJE .proslog st.a zatim i porasle cijene nekih sektora koje vuku sve cijene prema gore 4. pokazuje da zemlja troši više nego što proizvodi .utječe na sniženje vrijednosti domaćeg novca na deviznom tržištu iz čega proizlazi povišenje cijena uvezenoj robi (posebno sirovinama).takva situacija vodila bi pojavi inflacije .često se kao uzrok inflacije u nekoj zemlji rabi i pojam „uvezena inflacija“.unutarnje cijene postaju spekulativne i nastoje u svom kretanju slijediti povišenje tečajeva deviza.James dokazuje da je porast nadnica induciran prethodnim porastom ostalih dohodaka i cijena.4.otvara putove inflacije. već za inflaciju krivi deficit državnog proračuna kao primarni uzrok koji mogu kontrolirati samo zemlje koje su ga i proizvele 3. dok bi ponuda roba i usluga ostala ista ili se neznatno povećala.

RAT I SOCIJALNA PREVIRANJA KAO UZROCI INFLACIJE .sve ono što dovodi do porasta dohotka dovodi i do porasta potražnje robe i izaziva porast cijena .Wicksell(gl.neravnoteža između štednje i investicija (to je posljedica nerazmjera između prirodne i bankarske kamatne stope) dovodi do monetarne neravnoteže. zemljotresi itd.neravnoteža platne bilance može utjecati na unutarnju ravnotežu i izazvati inflatorni proces i to posebno kod nedovoljno razvijenih zemalja 5. rizik se dramatično povećava. ponašanja i očekivanja igraju glavnu ulogu. pa i kretanja vrijednosti novca .buduća (očekivana) vrijednost novca utječe na njegovu vrijednost . pokreće se ratna ekonomija koja preferira oružane snage.kanali nabave se mijenjaju ili ukidaju. subjektivne procjene i uopće ponašanje kao bitne čimbenike inflatornog procesa .ocjena vrijednosti posljednje novčane jedinice dohotka ovisi ne samo o veličini dohotka već i o iskustvu iz prošlosti i očekivanju u budućnosti.predviđanja.remete normalno funkcioniranje proizvodnje i svih ostalih segmenata društvene reprodukcije .polazi se od toga da povećanje produktivnosti rezultira povećanjem proizvodnje istog proizvoda po jedinici vremena što povećava njegovu ponudu na tržištu i utječe na snižavanje cijene.on ističe da kretanje cijena ne ovisi samo o varijacijama dohotka već i o predviđanjima . dakle porast vrijednosti novca. pojedinci će biti skloni da skuplje plaćaju robu ako se njihovi prihodi povećaju . 7.on tvrdi da vrijednost nekog dobra ne ovisi o stvarnom zadovoljenju koje mu pruža posljednja jedinica. kupci će smanjiti kupovine i to će neposredno utjecati na pad cijena.u kombinaciji ovih čimbenika Wicksell vidi osnovne probleme gospodarskog kretanja.prema njemu razina cijena je funkcija varijacije dohodaka i funkcija predviđanja. PAD PRODUKTIVNOSTI KAO UZROK INFLACIJE . pa odatle i shvaćanje da je za konkretnu monetarnu politiku središnjih banaka najbitnije da u skladu s nekakvim planskim projekcijama djeluju na ponašanje ljudi.- sve to utječe na pad proizvodnje što smanjuje ponudu.slična je situacija u vrijeme prirodnih katastrofa kao što su velike suše.među teoretičarima psihološkog smjera istaknut je Aftailon ..novca.predstavnik švedske škole) odbacuje kvantitativnu teoriju novca i uvodi obujam potrošnje i investicija . već može nastupiti i zbog promjene deviznog tečaja ili promjene odnosa s inozemstvom .ovaj aspekt problema poveza je s platnom bilancom.a za njom i do stvarne neravnoteže u gospodarstvu . već o tome što se očekuje da će ona pružiti -iz takvog poimanja novca i cijena slijedi poimanje inflacije koje naglašava očekivanja.porast dohotka ne mora biti izazvan povećanjem kol. strani partneri otkazuju suradnju.ukoliko zbog određenih razloga dože do pada produktivnosti doći će i do smanjenja ponude na tržištu. i kad količina novca ne raste.takvi rezultati mogu nastati samo onda kada je deficit trajan i pokazuje izvjesnu opću neravnotežu -uvozne cijene također mogu izazvati inflatorni pritisak. OČEKIVANJA KAO PSIHOLOŠKI UZROK INFLACIJE .ako se očekuje pad cijena.6. a ne količina novca- prema tome. dok se globalna ponuda cijepa na proizvodnju dobara potrošnje i investicije. a to dovodi do rasta cijena .ističe da vrijednost novca ovisi o korisnosti posljednje jedinice dohotka.on je pokazao da se u dinamičnom gospodarstvu globalna potražnja cijepa na dva elementa: potrošačku potražnju i štednju. kako bi uskladili odnose koji se zbog ljudskog ponašanja deformiraju 8. pa ako je riječ o velikom broju roba i usluga to će izazvati rast inflacije 6. dolazi do razaranja proizvodnih pogona itd. MODEL INFLADORNO-DEFLATORNOG JAZA .

vrsti robe i njezinoj namjeni.npr. investicije. dok u prvo vrijeme. trebalo bi povećati kol.koji imaju utjecaja.dobara potrošnje pomnoženoj s nivoom cijena-Lindahl smatra da je kamatna stopa odlučujući faktor u upravljanju osnovnim veličinama (štednja. pa se s tim u vezi potrošačka potražnja povećava u odnosu prema proizvodnji dobara potrošnje.cijene .u situaciji deflatornog jaza terapija bi bila obratna. tj.E.u ovom slučaju riječ je o ekspanzivnoj monetarnoj politici .Lindahl smatra da kretanje ovih čimbenika određuje kamatna stopa. jaz.prvi način sastoji se u uspoređivanju predviđenih globalnih rashoda i predviđene globalne proizvodnje . porez. dolazi do porasta odnosno pada cijena. bilo drukčijom upotrebom viška dohotka (državni zajam.novca u optjecaju što bi kao posljedicu imalo rast potražnje i oživljavanje gosp.problem je što ovaj model ne vodi računa o brojnim čimb. utječe na povećanje zaliha i dovodi do smanjenja ponude (Q) . ponuda i . zbog sniženih kamatnjaka. tezauracija) *graf: model inflatornog jaza str 394 -ako je u nekom gospodarstvu prisutan inflatorni jaz terapija bi se sastojala u tome da se smanji kol. o odnosima cijena. dakle potražnju robe Q.pad kamatne stope povećava dohodak (E).najjednostavniji oblici modela inflatornog jaza tumače se ovako: ako se između raspoloživog dohotka (ukupna ili potencijalna potražnja) i ukupne ponude pojavi nesklad.primjenjuju se dvije metode procjene inflatornog jaza: .kad je novčani kamatnjak ispod prirodnig. o troškovima proizvodnje kao odlučujućem čimbeniku.Lindahl daje jednadžbu: E(1-s)=P*Q E(1-s) predstavlja potrošnju.. stoga se kod njega posebno ističe napomena ceteris paribus .ponuda P. o supstituciji.za objašnjenje se poslužio kamatnom stopom.novca u optjecaju. tada će.posljedica tog kretanja je rast cijena .inflatorni jaz pojavljuje se kao posljedica takvog porasta globalne potražnje koji ne prati odgovarajući porast globalne ponude.ponuda i potražnja same će se izjednačiti bilo porastom cijena. što bi povisilo kamatnu stopu i na kraju bi se stvorila nova ravnoteža kao rezulatat restriktivne monetarne politike .drugi način uzima u obzir samo rashode za potrošna dobra (predviđeni nacionalni dohodak minus predviđene neto-investicije) i predviđenu proizvodnju potrošnih dobara .aktivnosti.ako je Q neizmjenjena. elastičnosti ponude i potražnje i na kraju.Lindahlovo tumačenje proizlazi iz Wicksellove teorije po kojoj dio ukupnog nacionalnog dohotka koji nije ušteđen uvijek je jednak kol. što je veća E(1-s) i P biti veće: P=E*(1-s)/Q . investicije premašuju štednju.

kako punjenje tog deflatornog jaza proračunskim deficitom stvara potrošnju.smisao keynesijanske terapije upravo i jest u tome da država u tom slučaju mora destimulirati štednju. a osim toga svojom akcijom puniti taj jaz sve dotle dok sponrani odnosi ne budu u stanju to postići .Keynesov je inflatorni jaz za neki period jednak razlici između raspoloživog dohotka u tom periodu i predviđene količine robe koja će biti ponuđena za to vrijeme. NAČINI RJEŠAVANJA PROBLEMA INFLACIJE Svaki model antiinflacijskog programa treba najprije otkriti uzrok inflacije.politika jeftinog novca pogodnija od politike proračunskog deficita 8.država utječe na potražnju i mora smanjiti svoju potrošnju smanjenjem deficita proračuna ili samog proračuna . pa zbog toga potražnja premašuje ponudu. ali i inflacionira gospodarski proces. CB može poduzeti restriktivniju politiku i smanjiti novac u optjecaju čime rastu kamatne stope što destimulira investicijsku potrošnju .javlja se pojam prirodni kamatnjak.ako je glavni uzrok inflacije na strani potražnje. onda se antiinfl program treba temeljiti na njenom smanjenju. U provođenju antiinflacijskih programa Friedman predlaže postupnost i odlučnost kako bi ljudi imali dovoljno vremena za prilagođavanje svojih dužničko – vjerovničkih pozicija.7. naglasak antiinfl programa će biti na snižavanju troškova proizvodnje koji su doveli do porasta cijena).potražnja).ako se nađu rješenja da se suvišan dohodak izvuče. a zatim definirati mjere i instrumente borbe protiv nje (ako je riječ o inflaciji troškova. smatra se da je za taj intervencionizam tzv. izračunano u cijenama kakve su bile na kraju prethodnog perioda. pri čemu njegovo ostvarenje ovisi o sklonosti potrošnje *graf: školski primjer korekcije inflatorno-deflatornog jaza str 399 .rat traži određene izdatke kakvi normalno ne postoje. stimulirati investicije.prema njemu je potrošačka potražnja jednaka ponudi i cijene ne rastu: E=Pn plus S ili E-S=Pn E-raspoloživi dohodak Pn-raspoloživo za potrošnju S-štednja .kamatnjak kod kojeg su ponuda ušteđenih realnih dobara i potražnja tih dobara za investiciju sasvim jednake Keynes govori o problemu inflatornog jaza što ga izaziva rat. mora doći do porasta cijena . .

kontrarevolucionarni udar Keynes – revolucionarni udar ..1. realni kamatnjak i .8.rast troškova proizvodnje smanjuje potražnju po naravi stvari te se mora djelovati na potražnju kako bi se očuvala postojeća razina zaposlenosti i viša 8.nominalni kamatnjak ( i = r + p ) .prvu razrađenu i kvantitativno postavljenu verziju utjecaja količine novca na cijene je dao Irwing Fisher u svojoj jednadžbi: MxV=PxQ P . ali ne odgovara na pitanje što to utječe na promjenu količine novca te se stvara dojam da robe dolaze na tržište bez cijena. količina novca (gotov + depozitni novac) V . a novac bez vrijednosti. trgovački volumen po stalnim cijenama M ..stopu inflacije u idućem razdoblju je teško predvidjeti. brzina optjecaja novca . Marshall – pokušao ispraviti nedostatke ove teorije uvođenjem novih varijabli (kembridžska jednadžba) Fisherov efekt: r=i–p r .realni kamatnjak definiramo kao porast kupovne moći što je posljedica rasta prinosa koji je rezultat neke investicije .. opća razina cijena Q .kamatnjak u sebi može uključivati i premiju rizika koja se odnosi na porast inflacije...8.njegova visina ovisi o realnom kamatnjaku i stopi inflacije i kod njegovog određivanja može se uzeti u obzir samo očekivana stopa inflacije. TEORIJSKI PRISTUP UZROCIMA INFLACIJE 8.. nominalni kamatnjak p . možemo govoriti o očekivanoj stopi inflacije (ex ante) i onoj koju znamo kad to razdoblje prođe (ex post) .. a ugrađuje se i u devizni tečaj Friedman – monetarizam.. a on se (uz dani realni kamatnjak) kreće paralelno s promjenama očekivane inflacije = taj se odnos naziva Fisherov efekt .. Kvantitativna teorija inflacije . nema vremensku dimenziju i pojava se promatra u jednom trenutku d) Novac je promatran samo kao sredstvo prometa i plaćanja (transakcijska jednadžba)..ex ante i ex post realni kamatnjaci se razlikuju ako je stvarna stopa inflacije drukčija od očekivane . stopa inflacije .. zapostavljene ostale funkcije novca (posebno štednja) e) Transakcije se ne obavljaju samo valutarnim novcem već i surogatima Kvant...iz jednadžbe je vidljivo da razina cijena ovisi izravno o količini novca u optjecaju i brzini optjecaja Nedostaci: a) pretpostavka je konstantna količina roba i usluga što je nerealno b) Fisher navodi samo 4 varijable u jednadžbi c) Jedn.. teorija inflacije dokazuje da razina cijena ovisi o količini novca u optjecaju..

Nacionalni dohodak je rezultat rashoda ukupne društvene potražnje i veci je sto su rashodi za potrošnju i investicije veći. Cijene kao funkc novcanih rahoda – ne moze se dokazati jer u periodu nestabilnosti cijena novcana masa može cak rasti sporije od porasta nacionalnog dohotka (novcana masa se znatno jace aktivira jer se brzina optjecaja novca povecava.. ukupna proizvodnja I' .prijelaz od kvantitativne teorije prema suvremenijem shvaćanju . sklonost potrošnji. štednji i investiranju.cijena sredstava proizvodnje ne ovise samo o odnosu S : I.. a u periodu stabilnosti brže. tekuća potrošnja dobara potrošnje .prvi veliki teoretičar inflacije .banke se trebaju boriti protiv neravnoteže S : I pomoću diskontne politike ili politike otvorenog tržišta. Rashodi za potrošnju ovise o sklonosti potrošnji Rashodi za investicije ovise o graničnoj efikasnosti kapitala i kamatne stope.. štednja R . već i o očekivanju i kamatnoj stopi ... M. Razina cijena sredstava potrošnje ovisi o tome koliko dijelovi nacionalnog dohotka korišteni za štednju i osobnu potrošnju odgovaraju raspodjeli čistog društvenog proizvoda na sredstva potrošnje i proizvodnje. pa dijeli masu novca na dva dijela.u svojoj teoriji integrira različite uzroke inflacije.ravnoteža postoji kada su faktori proizvodnje potpuno zaposleni i kad je veličina štednje jednaka troškovima i vrijednosti novih investicija .. destimulira štednju i provocira nesklad i porast cijena) .nesklad između I i S izaziva proces pada ili rasta cijena u čemu glavnu ulogu ima kamatna stopa (nizak kamatnjak stimulira investicije.2. stope .8. novčani dohodak ostvaren proizvodnjom investicijskog dobra S . razina cijena tih sredstava će biti veća od njihovih troškova proizvodnje i obratno. dok je ona zavisno promjenjiva velicina..) U svom „Traktatu o novcu“ smatra da je nepravilno uspređivati robu i cjelokupnu masu novca. a potraznja za njim smanjuje). stoga su cijene funkcija novcanih rashoda. Keynesa . . uvodi psihološke kategorije poput sklonosti potrošnji. investicijama i likvidnosti). Novcani rashodi su funkcija cijena i vrijednosti novca Osnovna Keynesova pogreška je upravo u tome sto je sklonost likvidnoti postavio kao temeljnu nezavisno promjenjivu veličinu i odredujuci cimbenik gosp kretanja... a najprije ih segmentira (razradio je model inflatorno-deflatornog jaza.. Kamatna stopa ovisi o sklonosti likvidnosti i o kolicini novca Stvarno znacenje novca za Keynesa je funkcija sklonosti likvidnosti i kam. Ako je dio nac. tj od stope dobiti koja se ocekuje od svake jedinice investicija i razlika te stope od kamatne stope. a i politikom obveznih rezervi U „Općoj teoriji“ se Keynes jos vise udaljio od klasicne kvantitativne teorije te naglasava kvalitativne cimbenike psiholoskog znacenja (psih. a vezu s kvantitativnom teorijom pokazuje time što je priznaje kao ispravnu u hipotetskom stanju pune zaposlenosti. ukupan nacionalni dohodak O .8. . dohotka namijenjen osobnoj potrošnji veći od sredstava potrošnje i proizvodnje.pretpostavka: tekući rashodi za potrošna dobra = ukupni dohodak umanjen za štednju: PR = E – S Cijena potrošnih dobara (P): P = E / O + (I' – S) / R E . razlikuje osobnu od investicijske potrošnje. prihvaća značenje dohotka.. Teorija inflacije J..

duga i poreza kojima se moze stabilizirati gospodarstvo . kvantitativnu teoriju mozemo definirati ovako: Sve dok postoji nezaposlenost. razrađuje cimbenike poput javnih rashoda. Ako odbacimo pretpostavke.9. NADNICE I NEZAPOSLENOST (PHILLIPSOVA KRIVULJA) . monetarna politika treba jacati potrošnju. previsoke kamatne stope i prevelike težnje likvidnosti. Brunner. no pritom ce proizvesti visu inflaciju (razina od 2. Monetarizam . promjene kolicine novca dovode do povecanja efektivne potraznje sto ce znaciti povecanje zaposlenosti i povecanje razine cijena.kamatnu stopu Granična efikasnost kapitala – određuje obujam investicija -> ovisno o kretanju ovih nezavisno promjenjivih velicina formira se ukupna potrošnja.5% u njegovoj studiji) . povecanje kolicine novca dovodi do opadanja sklonosti prema likvidnosti Keynes povezuje inflaciju s rastom zaposlenosti.u uvjetima nedovoljne sklonosti potrošnji. INFLACIJA.ustvrdio je da postoji veza izmedu inflacije i nezaposlenosti i da razina nezaposlenosti moze biti smanjena. a da se ne poveća inflacija sve do granice gdje je krivulja horizontalna (5.MONETARIZAM – makroekonomski teorijski smjer koji se temelji na: 1) neutralnosti novca u dugom roku 2) djelotvornosti novca u kratkom roku 3) razlikovanju izmedu realne i nominalne kamatne stope 4) ulozi monetarnih agregata u monetarnoj politici . tj puzajuca inflacija je usadena duboko u strukturu moderne ekonomije. no ostaje pitanje sto je uzrok.određuje potrošnju i štednju Sklonost likvidnosti .grafikoni koje je Friedman izradio pokazuju da se kolicina novca i razina cijena uskladeno krecu.Phillips provodi empirijsko istrazivanje i rezultati pokazuju stabilnu vezu izmedu stope nezaposlenosti i pada nominalnih nadnica. smatra da vlada moze izabrati kao cilj nizu razinu nezaposlenosti od teorijski postavljene. a problem inflacije je nedostatak modernih sistema mjesovite privrede 8.3.kod velikih inflacija količina novca je uzrok. a sto posljedica .uvodi pojam kolicina novca po jedinici proizvoda i usporeduje tu velicinu s indeksom potrosackih cijena Samuelson: sistem je taj koji stvara inflaciju.Potrošnja i količina investicija određuju stupanj zaposlenosti – one su određene psihološkim sklonostima i prema tome je Keynesova pažnja koncentrirana na njih: Sklonost potrošnji .Milton Friedman (Schwarz. nadnica vodi povecanju nezaposlenosti .5% nezaposl zahtijeva prihvacanje stope inflacije od 2%) *graf str 417 Phillipsova krivulja . nezaposlenosti.8. a kad postoji puna zaposlenost. cijene ce se mijenjati u istom razmjeru s kolicinom novca. zaposlenost i nacionalni dohodak Keynesijanska revolucija – Keynes nastoji rijesiti probleme depresije. tj rast nom. a deflaciju s rastom nezaposlenosti 8. Meltzer) .također je ustvrdio da se ekonomska aktivnost može pokrenuti na razlicitim razinama zaposlenosti i proizvodnje. a visina cijena posljedica . zaposlenost ce se mijenjati u istom razmjeru s kolicinom novca. a slabiti kamatnjake i likvidnost Pretpostavka: ako postoji savrseno elasticna ponuda sve dok ima nezaposlenosti i savrseno neelasticna ponuda cim se ostvari puna zaposlenost te se efektivna potraznja mijenja u istom razmjeru kao i kolicina novca.

ali kako je stopa inflacije p1 nova je ravnoteza u tocki D .Tocka C: situacija u toj tocki moze potrajati samo dok radnici ne uvide da razina cijena nije konst vec da raste zajedno s p1.na desnoj ordinati su nominalna povecanja placa pri cemu je nulta tocka te skale premjestena prema dolje. tj kreatori ekonomske politike se koriste agregatnom potraznjom kako bi kombinirali razinu inflacije i nezaposlenosti . Točka B: tržište rada je uravnotezeno ako se ponuda i potraznja radnih mjesta za postojecu realnu placu podudaraju. razina cijena je stabilna.kad je nezaposlenost na svojoj prirodnoj razini.u ambijentu stalno prisutne i rastuce inflacije se pokazalo da kad ona raste.Friedman i Phelps su u srediste pozornosti stavili realne nadnice i pretpostavili da radnici uzimaju u obzir kretanje stope inflacije te na temelju toga kreiraju svoje stavove o buducoj inflaciji. inflacija se temelji na ocekivanjima i soku ponude kao vanjskom cimbeniku. gubitkom novcane iluzije ponuda radnih mjesta se vraca na omjer kao u pocetnoj ravnotezi. inflacija i nezaposlenost . spajajuci te krivulje dobivamo vertikalnu dugorocnu Phillipsovu krivulju na razini nezaposlenosti koja postoji kad je trziste u ravnotezi .objasnjenje: pretpostavlja se konst rast produktivnosti 3% . razmjerno vrijednosti rasta produktivnosti . stopa nezaposl se ne smanjuje.lijeva ordinata: stopa inflacije u pojedinom slucaju Koncept modificirane Phillipsove krivulje vodi do zakljucka da ekonomska politika moze birati izmedu odredene komb stopa inflacije i nezaposlenosti. poduzeca zele prosiriti proizvodnju i potraznja za radnom snagom je veca pa raste i nominalna placa  Ovo je jedino moguce ako postoji novčana iluzija koja se ogleda u tome da radnici polaze od prije postojece stabilnosti cijena pa porast nominalne place izjednacuju s odgovarajucim povecanjem realne place . radnici racunaju na realne nadnice jer se oslanjaju na racionalna ocekivanja zeleci izbjeci iluziju novca .zbog iskustva iz proslosti radnici ocekuju vece nadnice za isti rad pa se zbog toga stalno stvaraju kratkorocne krivulje u skladu s inflacijom kakvu ocekuju radnici. inflacija je 0 – ako ekon politika poveca potraznju cijene dobara rastu..najvaznija spoznaja za formiranje kratkorocne Phillipsove krivulje: stopa rasta inflacije ovisi o stopi rasta kolicine novca .zakljucak: postoje razlicite Phillipsove krivulje za svaku pojeidnu ocekvianu stopu inflacije u kratkom roku jer se stalno javlja jaz izmedu nominalnih i realnih nadnica koje radnici i sindikati preracunavaju i na temelju tog donose odluke . tj pri prirodnoj stopi nezaposlenosti inflacija moze imati razlicit intenzitet .promjenama agregatne potraznje mijenja se domaci proizvod.

smanjuju se rezerve likvidnosti.lagani i postupni pad opce razine cijena tijekom duzeg razdoblja.5%.drzava se zaduzuje i vraca kredite u domacoj valuti Deflator – daje prikaz realnosti odredene varijable (izracun realnih vrijednosti svih nominalnih velicina) BDP deflator – korekcija nominalnog bdp-a za stopu inflacije (nominalni bdp / realni bdp) 8.opci pad cijena. prirezi) 8. kamatnjak bi trebao porasti za oko 1. nekretnina) 8. trosarine.smanjuju se inozemne investicije .. a moze joj i prethoditi . POSLJEDICE INFLACIJE ..10. kamatnjak bi trebalo sniziti za 0.dugorocno.„asset price deflation“ – nagli pad cijena odrednih oblika imovine (dionica..takoder je jedan dio roba i usluga pod kontrolom drzave koja tako nastoji zastititi zivotni standard ugrozenih slojeva drustva.kupovnu moc bi bilo lako pratiti kad bi svi gradani kupovali iste proizvode i usluge . gubi se osjecaj za realnost.pad potraznje vodi gomilanju zaliha kod proizvodaca pa oni pocinju smanjivati proizvodnju i otpustati radnike.13. agregatna ponuda je veca od agregatne potraznje . povecana nesigurnost. tj potrosnje (drzava obicno pokrece velike infrastrukturne projekte kako bi se odrzala zaposlenost i potrosnja) . DEFLACIJA . pada bdp .banke nastoje indeksirati depozite. vracanje kupovne moci novca .negativne posljedice: .nuzno je povecanje potraznje.11. tj ocuvati kupovnu moc uvecavajuci iznos depozita za stopu inflacije . povecavaju se izdaci drzave.pozitivne posljedice . . socijalno raslojavanje. veza izmedu inflacije i nezaposlenosti nestaje (ako se zeli sniziti stopa inflacije mora se smanjiti kolicina novca sto dovodi do pada potraznje i rasta nezaposlenosti – koeficijent zrtvovanja) .preraspodjela bogatstva. a i zato jer drzava ciljano utjece na rast cijena odredenih proizvoda za povecanje proracunskih prihoda (porezi.Taylorovo pravilo: ako inflacija poraste za 1%. inozemna ulaganja. DEZINFLACIJA . ali s vremenskim pomakom i u manjem obujmu nego sto su rasli prihodi .obicno slijedi nakon recesije. domaca valuta deprecira ili cak i devalvira (dovodi se u pitanje odrzavanje likvidnosti prema inozemstvu) .drzava povecava prihode jer se porastom cijena povecava porezna osnova. a ako BDP padne za 1% u odnosu na bazno razdoblje. pitanje je na koje se robe i usluge odosi kupovna moc koju posjedujemo jer pojedinci nemaju iste preferencije glede potrosnje .kupovina deviza dovodi do smanjenja rezervi likvidnosti. siromasne jos siromasnijima .inflacija bogate cini jos bogatijima.inflacija smanjuje kupovnu moc novca. otezano i onemoguceno planiranje.5% (restriktivna politika u opasnosti od inflacije i ekspanzivna u recesiji) 8. obveznica. MJERENJE INFLACIJE .12.

obveza najave ciljane stope inflacije.jamci stabilnost u predvidanju troskova i prinosa . CILJANJE INFLACIJE . tj ona se obvezuje svim mjerama i instrumentima odrzati zadanu stopu. Sustav indirektnog kotiranja primjenjuje samo Velika Britanija (tamo se devizni tečaj definira kao broj jedinica strane valute koji treba dati za jedinicu domaćeg novca). Deviza predstavlja međunarodni depozitni novac koji se kao nematerijalan vodi na računima korespondentnih banaka zemlje A i zemlje B. tj. koristi sve raspolozive informacije s trzista koje bi mogle utjecati na kretanje inflacije . deviza je potraživanje u stranoj valuti.niska stopa inflacije je dugorocni cilj monetarne politike . a objavljuje se inflacija za iducu godinu dana . MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV 9. intervalutarnog tečaja.koncept koji kao nominalno sidro u provodenju monetarne politike uzima odrednu razinu inflacije .informativne var se koriste u sklopu tzv Indeksa monetarnih uvjeta u nekoj zemlji kako bi se mogla steci bolja slika o monetarnom okruzenju u kojem treba provoditi odredene mjere . objavljivanje redovnog izvjestaja o inflaciji u razuljivom obliku za najsiru javnost 9.CB priopcava javnosti da ce sljedece godine stopa inflacije biti u odredenom rasponu.temelji za provodenje koncepta ciljane inflacije su u EU udareni u kriterijima iz Maastrichta gdje je odreden visok stupanj autonomije CB. tj. Devizni tečaj je poveznica između raznih nacionalnih monetarnih sustava. kupovna moć određenog novca ne može na stranom tržištu neposredno doći do izražaja. konkurentnost gospodarstva itd. na području neke zemlje.CB se obicno sluzi kontrolom ponude novca kao posrednim ciljem u ostvarivanju primarnog cilja.1 Intervalutarni tečaj u uvjetima zlatne i papirne valute Nacionalna valuta je zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja samo na određenom valutnom području. Ona nije materijalni novac već pravo potraživanja prema inozemstvu. 1 DEVIZNI TEČAJ 9.1. za potraživanje u valuti zemlje B.8. Devizni tečaj predstavlja cijenu domaćeg novca izraženu u stranom novcu. Kupovna moć domaćeg novca u inozemstvu dolazi do izražaja tek u razmjeni za strani novac posredstvom deviznog. odnosno ne dopustiti da ona bude premasena .stopa ciljane inflacije varira tijekom vremena i prilagodava se konkretnim gosp uvjetima . Intervalutarni tečaj predstavlja razmjenu efektivnog novca jedne zemlje za efektivni novac druge zemlje. sustav direktnog kotiranja. Dakle. to je tzv. rentabilnost izvoza.indikativne i informativne varijable – koriste se u tzv strukturnom modelu ciljanja inflacije . Promjene deviznog tečaja utječu na kretanje uvjeta razmjene sa svijetom (na cijene izvoza i uvoza.14. U praksi banke posebno iskazuju visinu tečaja za efektivu (gotov novac) koji je u pravilu niži od tečaja za devize zbog rizika krivotvorenja novca i manipulativnih troškova prijenosa novca iz zemlje u zemlju.kocept ciljane inflacije smiruje inflacijska ocekivanja . dakle. Promjene tečaja utječu na promjene relativnih .rasprave o tome sto ciljati – razinu cijena ili inflacije .).ciljanje se uglavnom provodi za interval od 1 do 4 godine. Devizni tečaj predstavlja razmjenu potraživanja u valuti zemlje A.nedostatak ciljanja stope inflacije – neocekivani sokovi sto utjecu na razinu cijena mogu izmaknuti kontroli i nadmasiti ciljanu razinu inflacije sto dovodi u pitanje povjerenje javnosti u stabilnost . koliko jedinica domaćeg novca treba dati za jedinicu stranog novca.

6) tečaj vezan za košaricu valuta. 7) plivajući tečaj u okviru utvrđenih raspona. Slobodni (plivajući. promjena uvjeta na novčanom i financijskom tržištu itd.cijena. Zbog takva porasta tečaja devize zemlje B. koji je bio odnos količine zlata sadržane u dvjema valutama koje se uspoređuju. 2) valutni odbor. Za razdoblje zlatnog standarda se veže sustav fiksnih deviznih tečajeva. paritetnog tečaja. Nacionalna se vlast u tom slučaju prema deviznom tečaju odnosi neutralno. Devizni tečaj prvenstveno zavisi od ponude i potražnje za dotičnim novcem na deviznom tržištu. na koje se može utjecati mjerama ekonomske politike ili kupnjom i prodajom deviza. NOMINALNI DEVIZNI TEČAJ – promjena cijene domaće valute izražena u stranoj valuti bez uzimanja u obzir inflacije. resursa i dinamiju razvoja. Devizni tečajevi različito se formiraju u uvjetima zlatnog standarda i papirne valute. špekulativna kretanja kapitala. alokativnu i razvojnu funkciju. 5) puzajući vezani tečaj. Fluktuacije deviznog tečaja u uvjetima papirnatog novca praktički su neograničene sve dok postoji sustav automatskog-tržišnog-formiranja tečajeva. Sustav fluktuirajućih tečajeva potpuno prepušten tržišnim odnosima se smatra štetnim za međunarodnu trgovinu i za dugoročnu poslovnu politiku pa se on zamjenjuje sustavom fluktuirajućih tečajeva pod kontrolom (pod utjecajem službene intervencije koja se najčešće provodi pomoću deviznih ili robnih ograničenja i stabilizacijskih fondova). U uvjetima papirne valute na osnovi ponude i potražnje i kretanja cijena otvara se mogućnost neograničenog kolebanja deviznog tečaja. zemlja A nastojat će povećati izvoz u nju. koji utječe na kolebanje tečaja oko vrijednosti. Napuštanjem zlatnog standarda počinje se sve više prakticirati bilo politika manipuliranog fiksnog tečaja. a time i na redistribuciju nacionalnog dohotka. Ako nisu poduzete mjere da se ograničavaju i kontroliraju. Devizni tečaj postaje sve više instrumentom nacionalne ekonomske politike pa je sve više pod utjecajem te politike. Osim ponude i potražnje na kretanje deviznog tečaja utječu i druge varijable: osnovni trend tržišta. Frenkel navodi 9 tečajnih režima: 1) monetarna unija. otprilike za koeficijent pasiviziranja trgovinske bilance zemlje A. 9) slobodno plivajući tečaj. U uvjetima zlatnog standarda intervalutarni tečaj varirao je oko tzv. Utjecaj ponude i potražnje postaje odlučujući faktor za formiranje tečaja. 4) prilagođavajuće vezani tečaj. a prodaja u toj zemlji rentabilna. 3) pravi fiksni tečaj. . 8) upravljano plivajući tečaj. smanjuje njegovu kupovnu moć. REALNI DEVIZNI TEČAJ – nominalni tečaj korigiran za stopu inflacije. realokaciju gosp. fluktuirajući) tečaj formira se na slobodnom deviznom tržištu. a smanjiti uvoz iz nje. pregovaračka vještina subjekata u vanjskoj trgovini. Fiksni tečajevi su manipulirani tečajevi jer se oni održavaju samo mjerama devizne kontrole. Paritet je pri tome bio čvrsto podređen odnosu količine zlata sadržanog u valutama koje se uspoređuju. U tom se slučaju računa EFEKTIVNI DEVIZNI TEČAJ – vagani prosjek deviznih tečajeva između domaće valute i valuta zemalja nama najvažnijih trgovačkih partnera (pri tome svaki trgovački partner ima svoj ponder). Mnogo je važniji jer inflacija obezvrjeđuje vrijednost novca. fluktuirajućih (fleksibilnih) tečajeva pod stalnim utjecajem regulativnih mjera. a prema drugima deprecirati. a da se na to samo nadovezuje odnos ponude i potražnje. s ciljem spontanog osiguranja tržišne ravnoteže u ukupnoj bilanci plaćanja zemlje. redistributivnu. Fluktuirajući tečaj primjenjuje se u slučajevima kada se određivanje strukture tečajeva ili razine tečajeva želi prepustiti spontanim snagama i odnosima tržišta. a potražnja za devizama funkcija uvoza. U tom je sustavu vidljivo da odnos vrijednosti predstavlja osnovni determinator tečaja. sve dotle dok se te oscilacije ne počnu kontrolirati i sprječavati mjerama državne intervencije. Devizni tečaj ima informacijsku. Veća potražnja deviza jedne zemlje (B) u drugoj zemlji (A) izaziva porast tečaja devize zemlje B. oni variraju bez granica i tako postaju fluktuirajući tečajevi. Pri tome je ponuda deviza funkcija izvoza. bilo sustav tzv. Domaća valuta istovremeno može prema određenim valutama aprecirati. jer ponuda i potražnja dovodi do konačnog formiranja deviznog tečaja. jer joj zbog visokog deviznog tečaja devize zemlje B njezina roba postaje preskupa.

3) diverzifikacija proizvodnje/strukture izvoza (što je stupanj diverzifikacije niži. i svaka zemlja treba odabrati optimalni režim. Mundellova je regija. tečaja). dev. tj. homogeni skup proizvođača koji koriste istu tehnologiju. Nixon je 1971. 9. tečaja). Neki ekonomisti smatraju da je za veće i zatvorenije ekomonije bolji plivajući tečaj. Trebalo je da nov sustav bude nekakav osuvremenjeni zlatni standard. npr. Rješenja za prekid takvih kretanja su bila različita. a za manje i otvorenije fiksni. Uvođenje rezervne valute. sučeljavaju se s istom funkcijom potražnje i dijele iste ekonomske uvjete.Svaki režim ima svoje prednosti i mane. tečaja). WEO (World Economic Outlook) navodi sljedeće determinante koje utječu na izbor tečajnog režima: 1) veličina ekonomije (velika nacionalna ekonomija => bolji sustav fluktuirajućih deviznih tečajeva). a udio jednog vanjskotrgovačkog partnera visok to je bolje korištenje sustava „vezivanja“ deviznog tečaja uz valutu te zemlje). tečaja). tj. proglasio nekonvertibilnost dolara u zlato i time praktički dopustio da dolar pliva. 4) divergencija između stope domaće i inozemne inflacije (stupanj inflacije viši => sustav fluktuirajućeg dev. input-output modelu pri čemu su svi čimbenici proizvodnje mobilni. razina tehnologija. euro i jen – u jednu valutu. Trebalo je da taj novi sustav omogućuje valutnu stabilnost. vezani devizni tečaj. 2) otvorenost ekonomije ( otvorena ekonomija => sustav fiksnih tečajeva).1. Upravo je mobilnost radne snage i prema Mundellu jedan od ključnih uvjeta efikasnog funkcioniranja optimalnog valutnog područja. ujednačenost gospodarske strukture i stupnja životnog standarda. punu zaposlenost i vanjsku ravnotežu (ako nisu ostvarena sva tri cilja onda zemlja ne pripada opt. 11) kredibilnost nositelja makroekonomske politike (što je niža kredibilnost to je bolji sustav fiksnog dev. tečaja). 5) stupanj ekonomske/financijske razvijenosti (što je veći to je bolji sustav fluk. bolji je sustav fluk. području). . dev. Takav sustav koji funkcionira na toj osnovi da se rezerve međunarodne likvidnosti popunjavaju priljevom rezervne valute trebao je omogućiti nesmetano obavljanje međunarodnih plaćanja. Pod optimalnim valutnim područjem smatra se ono koje može istovremeno osigurati nisku inflaciju. tokova znači teškoće u održavanju sustava fiksnog deviznog tečaja). reakcije na vanjski šok i problem mobilnosti radne snage. 9) domaći nominalni šokovi (bolji sustav fiksnog dev. 6) mobilnost faktora rada (što je niža to je bolji sustav fluk. valute one zemlje koja posjeduje najveći dio svjetskih zlatnih rezervi . 10) realni šokovi ( ako ih ima. tečaja). 8) inozemni nominalni šokovi (ako ima tih šokova onda je bolji sustav fluk. dev. Kritične su točke optimalnog valutnog područja npr. uvođenje dvojnog tržišta zlata ( 35 dolara za 1 uncu zlata). tj. Kenen je naglasio da je riječ o umjetnoj regiji ili području. val. Tijekom vremena udio se zlata u ukupnim rezervama neprestano smanjivao (za 1%-tni poen godišnje) u korist porasta udjela deviza i tim rezervama.2 Problemi deviznih tečajeva u sustavu MMF-a Odmah po završetku Drugog svjetskog rata dolar je postao okosnica međunarodnog monetarnog sustava pa su se sve valute ravnale po njemu (dolar preuzeo funkciju rezervne valute). Zlato je zamijenjeno novim rezervnim medijem – posebnim pravima vučenja. trebalo je taj sustav uskladiti s potrebama razvitka i ukloniti deflatorne depresivne stege. 60 – tih godina se pojavljuje teorija optimalnog valutnog područja čija je praktična realizacija ostvarena kroz euro kao jedinstvenu valutu EMU. dev. 7) mobilnost kapitalnih tokova ( viši stupanj mobilnosti kap. tečajeva). Kasnije se pokazalo da ni zlatna ni dolarska komponenta međunarodnog monetarnog sustava nije više adekvatna potrebama svjetskog gospodarstva za rezervama likvidnosti. Često se pod pojmom optimalnog valutnog područja misli samo na područje ograničeno državnom ili regionalnom granicom. U skladu s tom teorijom male otvorene ekonomije trebaju se koristiti sustavom fiksnog fiksnog deviznog tečaja vezujući tečaj vlastite valute uz neku jaču svjetsku valutu. Mundell je iznio i prijedlog jedinstvene svjetske valute „intor“ koja bi tebala biti rezultanta stapanja triju valutnih blokova – dolar. prema Kenenu.

Red je uspostavljen 1971. sporazumom u „Smithsonian Institut-u“ u Washingtonu između 10 najrazvijenijih zemalja svijeta („grupa desetorice“). već kao mjera za otklanjanje tzv. prema svom vlastitom izboru. Pri tome se vodila briga da promjene tečaja ne proizlaze iz konkurentskih pobuda kako se devalvacija ne bi provodila kao mjera nelojalne (valutne) konkurencije. fundamentalne neravnoteže. tada je fluktuiranje moguće u granicama koje utvrdi MMF. zemlje članice dužne su obavijestiti MMF u roku od 30 dana o sporazumu koji će se držati u kretanju deviznog tečaja svoje valute i da na vrijeme obavještavaju MMF o promjenama u tom sporazumu o deviznom tečaju. Bezuvjetni svjetski vrijednosni standard postala su posebna prava vučenja – PPV. Nakon nekoliko burnih godina u praksi MMF-a i brojnih lomova u svjetskom monetarnom sustavu niz rješenja pokazao se neadekvatnim za uspostavljanje reda u poremećenim intervalutarnim odnosima zemalja članica Fonda. MMF je izradio poseban mehanizam promjene jednom utvrđenog fiksnog tečaja.25% u odnosu na središnji tečaj. g. a marža fluktuacija deviznog tečaja pojedine valute proširene su na ±2. Novi sustav (sustav fluktuirajućih tečajeva) stvorio je središnjim bankama više prostora i više mogućnosti u odlučivanju i prihvaćanju najprikladnije metode za utvrđivanje deviznog tečaja domaće valute. Prema odredbama II. Time su prestale obveze zemalja članica prema MMF-u da održavaju tečajeve svojih valuta prema dolaru i njegovom zlatnom paritetu u dogovorenim granicama od ±1%. Međutim. Iste te godine omogućeno je da se određivanje pariteta valute jedne zemlje može provoditi na razne načine. Praksa sustava slobodno fluktuirajućih tečajeva formalno je sankcionirana 1976. Praksa fiksnih tečajeva održavala se uspješno sve do početka svjetske monetarne krize kada započinje era fluktuirajućih deviznih tečajeva. Paritet se valuta i ne mora obavezno utvrditi. Glavne europske zemlje su počele primjenjivati praksu fluktuirajućih tečajeva najprije prema dolaru pa zatim i prema drugim valutama. Zemlje članice MMF-a mogu intervalutarnu vrijednost svoje valute utvrđivati na slijedeće načine: prema jedinici specijalnih prava vučenja. Tečajna prilagođavanja stavljena su pod njegovu kontrolu i on postaje mjesto usklađivanja tečajne politike zemalja članica. g. što je značilo raspad bretonvudskog sustava. Time je također cijeli međunarodni monetarni sustav transformiran iz zlatno-dolarskog u čisti dolarski standard (jer dolar više nije vezan sa zlatom). Uvodi se nov sustav deviznih tečajeva koji je trebao biti baziran na „stabilnim. Tako je nastao novi „režim stabilnog središnjeg tečaja“. Takav režim deviznih tečajeva bio je kratkotrajan. Time je sa 1972. konkretne situacije stalno su dovodile do primjene prakse fluktuirajućih tečajeva. službeno počela praksa plivajućih (fluktuirajućih) tečajeva. kada su SAD suspendirale službenu konvertibilnost dolara u zlato. a promjena pariteta moguća je samo u slučaju postojanja fundamentalne neravnoteže.Osnutkom MMF-a uspostavljen je sustav fiksnih deviznih tečajeva s maksimalnom maržom oscilacija ±1% od paritetnog tečaja. a granice fluktuiranja nadgleda MMF. ali ako se utvrdi. a flotiranje se može primjenjivati u posebnim slučajevima. a posebno na njemačku marku. na sjednici Privremenog komiteta MMF-a održanoj u Kingstonu na Jamajci. što je početak prakse i sustava slobodno fluktuirajućeg tečaja. Izmijenila se i obveza poduzimanja intervencija središnje monetarne vlasti radi održavanja . Tu je prihvaćena službena cijena zlata od 35 dolara za uncu zlata. Središnja je monetarna vlast obvezna da svu ponudu deviza otkupi po službenom tečaju uz eventualno dnevno tečajno odstupanje. g.g. Svjetska monetarna kriza počinje krajem 60-ih godina. 1973. a kulminira početkom 70-ih godina kad zbog slabosti dolara dolazi do sve većeg pritiska na druge valute. Amandmana sporazuma o MMF-u koji je stupio na snagu 1978. utvrđeni su novi pariteti valuta. ali prilagodljivim tečajevima“. Određujuća valuta je dolar. prema nekoj drugoj valuti ili grupi valuta. Sustav MMF-a dugo se zalagao za načelo jedinstvenog fiksnog tečaja. Trajnije „riješenje“ (koje se i danas primjenjuje) je napuštanje sustava fiksnih deviznih tečajeva. Zlato je suspendirano kao službena svjetska monetarna rezerva. uslijedila je druga devalvacija SAD dolara što je izazvalo nove mjere u sustavu deviznih tečajeva MMF-a.g. Jednom utvrđeni paritet zemlja može napustiti uz 85% glasova u MMF-u. Uzroci tome su ponekad u neravnoteži unutarnjih financija nakon nekog velikog poremećaja. s postojeće monetarno zlato postupno se prodaje. Vrhunac krize nastupa 1971. g. a ako ne postoje devizna ograničenja da proda devize po službenom tečaju.

Kod nekonvertibilnih valuta fiksni je tečaj manipuliran tečaj.1. Različiti devizni režimi klasificiraju se s obzirom na stupanj njihove fleksibilnosti te stupanj nezavisnosti monetarne politike.2. Domaća valuta se emitira samo ako ima potpuno pokriće u stranoj valuti. Temelji se na stvarno prisutnom režimu u nekoj zemlji koji se može razlikovati od onog zakonski određenog. bilo je 20 valutnih kriza. 2) Devizni tečaj u uvjetima valutnog odbora – monetarni režim koji se temelji na eksplicitnoj zakonskoj obvezi zamjene domaće valute nekom stranom valutom uz fiksni devizni tečaj. te se može održavati samo mjerama devizne kontrole i ograničenja. vezane valute mora u stopu pratiti kretanje deviznog tečaja valute o koju je okačena. marža fluktuacija = 0 (kretanje intervalutarne vrijednosti okačene.1 Novi sustav klasifikacije deviznih tečajeva MMF-a . potrebno je imati na umu:  Za valute „okačene“ samostalno tj. U slučaju nezavisnog fluktuiranja deviznog tečaja intervencijama se utječe na brzinu promjena. Otkad su službeno uvedeni fluktuirajući tečajevi u sustavu MMF. MMF razlikuje različite varijante deviznog tečaja u odnosu na one koje mu zemlje članice službeno prijave: 1) Devizni tečaj bez domaće valute u optjecaju – režim deviznog tečaja gdje valuta strane zemlje. Od ukupno 52 zemlje s plivajućim deviznim tečajem njih 24 je doživjelo valutnu krizu). usluga i kapitala zemalja o čijim se valutama radi. Monetarna politika se obvezuje održavati fiksni paritet putem intervencija na deviznom tržištu. Odabir strane valute uz koju će se vezati domaća valuta ovisi o stupnju međusobne razmjene roba.utvrđenog tečaja u predviđenim granicama oscilacija kod konvertibilnih valuta. Stupanj fleksibilnosti monetarne politike je veći nego u prethodna dva režima. Fleksibilnost može postojati do nekih franica ovisno o strogoći pravila valutnog odbora u pojedinoj zemlji (primjer valutnog odbora u BiH). sve je manji broj samostalnog vezivanja tečaja domaće valute za neku pojedinačnu valutu („pojedinačni valutni klin“). dok se broj sporazuma o deviznom tečaju domaće valute sve više kreće u smjeru vezivanja uz grupu valuta ili u smjeru veće fleksibilnosti deviznog tečaja.  Kod valuta koje su vezane za PPV ili „drugu košaricu valuta“ devizni tečaj se održava u vrlo uskim marginama oko tog „klina“ (peg) o koji su valute okačene. 3) Ostali konvencionalni aranžmani fiksno vezanog (okačenog) tečaja – Valuta neke zemlje može biti formalno ili stvarno vezana za neku drugu valutu ili košaricu valuta po fiksnom tečaju s mogućim odstupanjima tečaja unutar granica u rasponu od ±1% oko središnjeg tečaja.-96. marže ili ne postoje ili rijetko kada iznose ±1%. ili nadnacionalna valuta postoji kao jedino zakonsko sredstvo plaćanja ili određena zemlja pripada monetarnoj/valutnoj uniji u kojoj dijeli isto zakonsko sredstvo plaćanja s ostalim članicama. Time se eliminira uloga domaće CB u monetarnoj kontroli i ulozi oslonca likvidnosti za banke. tj. Prihvaćanje takvog režima podrazumijeva odricanje od nezavisne monetarne kontrole i odlučujućeg utjecaja domaćij monetarnih vlasti (npr. ali ne i na njihovo neutraliziranje. 9. (TABLICA: od ukupno 45 zemalja koje su imale režim vezanog deviznog tečaja od 1990. 90-ih godina situacija se mijenja pa sve više zemalja primjenjuje plivajući devizni tečaj. euro u EU). bilo slobodni ili upravljani. . vezane uz jednu valutu ne postoje nikakve mogućnosti osciliranja deviznog tečaja. Valutna kriza => deprecija od 25% ili više u određenoj godini koja slijedi nakon deprecijacije od najmanje 10% u prethodnoj godini. Ako se u kračim intervalima intervenira kupnjom ili prodajom deviza po određenim tečajevima riječ je o „upravljanom plivanju“ (bivša Jugoslavija). Da se cijeli sustav ne bi shvatio kao sustav apsolutno slobodnih fluktuacija deviznih tečajeva. Tu tečaj ne mora biti realan. Fluktuiranje deviznog tečaja prema setu određenih indikatora (crowling peg) znači da se intervalutna vrijednost valute kontinuirano mijenja u skladu i u razini promjena tih indikatora sa stopom inflacije u zemlji.

Monetarna politik je u načelu neovisna od politike deviznog tečaja. Efekti devalvacije ne vide se odmah. zaposlenosti itd. ako je sadašnji devizni tečaj 1€ = 7. zemlje obično pribjegavaju devalvaciji svoje valute. Stopa puzanja može biti takva da prouzrokuje inflacijske promjene vrijednosti valute („backward looking“) ili može biti na razini unaprijed određene fiksne stope ispod projicirane inflacijske razlike („forward looking“). s tim da ona u početku najprije donosi negativne posljedice (povećanje cijena uvoza). a izražava se deprecijacijom ili aprecijacijom. 7) Upravljano plivajući devizni tečaj bez unaprijed određenog smjera kretanja . deprecijacija domaćeg novca može biti jedno od sredstava borbe za povećanje izvoza i povećanje zaposlenosti u zemlji i uopće instrument antidepresivne politike. Ta promjena je jednokratna i službena te se mora prethodno dobiti odobrenje od MMF-a. Tu spadaju aranžmani deviznih tečajeva zemalja članica današnje EMU kao što je EMS. a deprecijacija devalvaciji. 3457 HRK na 1€ = 6. Postoje ograničenja monetarnoj politici. Aprecijacija prethodi revalvaciji. Aprecijacija domaće valute bi bila promjena sadašnjeg deviznog tečaja 1€ = 7. a smanjenje uvoza (proces koji će dovesti do ravnoteže u bilanci plaćanja). 1€ = 7. Postoje ograničenja monetarnoj politici kao u režimu fiksnog vezivanja valute. čime pojeftinjuju svoju robu i usluge za inozemstvo. 9871 HRK. Aprecijacija i deprecijacija predstavljaju stvarne promjene tečaja domaće valute. a tek poslije dolazi do rasta izvoza => „J“ krivulja.1. Npr. 3457 HRK deprecijacijom valute se smatra ako on bude npr. Devalvacija je u takvom slučaju u funkciji stjecanja veće konkurentnosti na svjetskom tržištu => konkurentska devalvacija. Indikatori za upravljanje tečajem su od velike važnosti. 9. Promjene koje se potaknu nisu i ne mogu biti automatske.Monetarna vlast putem intervencija na međunarodnim deviznim tržištima utječe na kretanja deviznog tečaja bez prethodnog specificiranja smjera njegova kretanja. Npr. Kod deprecijacije devizni tečaj strane valute se drži iznad ravnotežnog tečaja. podcjenjivanjem ili precjenjivanjem domaće valute. Ovime se očekuje povećanje izvoza. Intervencije monetarnih vlasti nemaju cilj direktnog utjecaja i određivanja razine deviznog tečaja. ali uz povećanu fleksibilnost. Ta krivulja . Prisutan je ograničen stupanj diskrecijske politike koji ovisi o širini granica u odnosu na središnji tečaj. Prosec čestih devalvacija je poznat kao „valutni damping“ a krajnji cilj mu je izboriti što povoljnije mjesto na svjetskom tržištu i otvoriti put povećanju vlastite proizvodnje. tj. 9483 HRK.3 Manipuliranje deviznim tečajevima i gledanje MMF-a na devizna ograničenja Manipuliranje deviznim tečajevima provodi se na razne načine. 6) Devizni tečaj unutar promjenjivih granica plivanja – Devizni tečaj održava se unutar određenih granica zone fluktuacija oko središnjeg tečaja koji se kontinuirano prilagođava unaprijed određenom tečaju ili odgovara na promjene određenih kvantitativnih indikatora. Kod deprecijacije i aprecijacije se radi o manjim korekcijama deviznog tečaja koje se dešavaju kroz dulje razdoblje i za takve promjene nije potrebna prethodna suglasnost MMF-a. 8) Slobodno plivajući devizni tečaj – Devizni tečaj se određuje tržišno. na temelju ponude i potražnje. Kod devalvacije i revalvacije riječ je o značajnim promjenama deviznog tečaja. pri čemu se formalno- pravno ne mijenja službeno utvrđeni devizni tečaj strane valute. a uključuju i npr. već prilagođavanja stope promjene i sprječavanja prekomjernih fluktuacija deviznog tečaja. 4) Fiksni devizni tečaj unutar zadanog raspona plivanja – visina deviznog tečaja održava se između dopuštenih granica fluktuacije koje dopuštaju odstupanja veća od ±1% oko središnjeg tečaja. Da bi se uspostavila ravnoteža u bilanci plaćanja i uklonio njen deficit. a revalvacija i devalvacija znače zakonsku promjenu razine deviznog tečaja. međunarodnih pričuva te sukladno s tim razvijanje tržišta. Zavisno od ekonomskih prilika i ciljeva koji se žele ostvariti primjenjuje se ovakva ili onakva politika deviznog tečaja. 5) Puzajuće prilagođavanje – Valuta se prilagođava povremeno u malim vrijednostima prema unaprijed određenom fiksnom tečaju ili s obzirom na određene kvantitativne indikatore unutar zone odstupanja. stanje bilance plaćanja.

ali i puno elastičniji od njega. MMF čine: Odbor guvernera. olakšavanja ekspanzije i uravnoteženja međunarodne razmjene. jer takav precijenjeni paritet domaćeg novca pojeftinjuje stranu robu. povećati zaposlenost i dohodak . da bi je nakon određenog vremena popravila. Podcijenjenost domaćeg novca (deprecijacija) može se dugo održavati bez mjera devizne kontrole. usklađenosti pojedinih segmenata ukupne ekonomske politike. 9. međunarodnog stabilizacijskog fonda čija bi se sredstva formirala na načelu kvota. nekonzistentna i sa drugim politikama nesinhronizirana devalvacija može dovesti do još većih problema i neravnoteža. dok bi CB uzajamno odobravale mjesečne kredite. Ima obvezu omogućiti pribavljanje sredstava članicama koje se susreću s neravnotežom u bilanci plaćanja.pokazuje da devalvacija u kratkom roku pogoršava vanjskotrgovinsku bilancu. pomoći uspostavljanju multilateralnog sustava plaćanja. a danas Fond ima 183 zemlje članice. Whitea. U posljednje je vrijeme sve češća praksa da vodeće svjetske valute umjesto jednokratne devalvacije primjenjuju snažnu deprecijaciju u kraćem vremenskom roku. na prvom mjestu dolar. Keynes je bio predvidio uvođenje svjetske novčane jedinice („bancor“) koja bi imala tečaj prema zlatu i drugim valutama. a davale bi pravo na određeni broj glasova u Skupštini Fonda i pravo na kupovinu od Fonda valuta drugih zemalja radi otklanjanja neravnoteže u platnoj bilanci. bancor bi bio zamjenik zlata koje bi se demonetiziralo. MMF – OSNUTAK I NAČIN FUNKCIONIRANJA Prije završetka drugog svjetskog rata postavljalo se pitanje kako da se svlada valutni kaos i teškoće u kojima će se naći sustav međunarodnih ekonomskih odnosa i plaćanja nakon završetka rata. pa rješenje treba tražiti u pokretanju proizvodnje i izvoza). Intervalutna vrijednost valuta zemalja članica Fonda utvrđivala bi se prema zlatu ili prema dolaru. ali je moguće da ona bude i instrument antiinflatorne politike (to je moguće u uvjetima kad inflacija proizlazi iz nedovoljnog izvoza i teškoća u kretanju reprodukcije. Taj Zajednički plan je bio usvojen na konferenciji u Bretton Woodsu 1944. te skratiti trajanje neravnoteže u međunarodnim bilancama plaćanja. MMF je u početku pristupilo 29 zemalja. Prihvaćanjem tog plana osnovan je MMF. Međunarodni monetarni i financijski komitet i Izvršni odbor. To je pitanje bilo predmet rasprave na međunarodnoj financijskoj konferenciji u Bretton Woodsu 1944. Kad je riječ o deviznom tečaju i bilanci plaćanja posljedice i problemi zavise od mnogo drugih faktora i odnosa u gospodarstvu. 2. Na temelju ta dva plana izrađen je Zajednički plan sa više elemenata Whiteova plana. MMF je s ciljem ostvarivanja sljedećih zadataka: 1) stabiliziranje deviznih tečajeva 2) ostvariti povjerenje zemalja članica u zaštitnu funkciju MMF-a 3) promovirati međunarodnu monetarnu suradnju rješavanjem konkretnih problema 4) ubrzati razvoj međunarodne trgovine. točnosti procjena itd.deprecijacija domaćeg novca može biti sredstvo antideflatorne politike i izvozne ekspanzije. Whiteov plan – polazio je od stabilnih deviznih tečajeva. Njom se može donekle olakšati opskrbljenost domaćeg gospodarstva uvoznim reprodukcijskim materijalima. Pozitivni učinci devalvacije u zemlji ovise od brojnih čimbenika. najprije od općih proizvodnih sposobnosti dotičnog gospodarstva. Ishitrena. a precijenjenost domaćeg novca (aprecijacija) ne može se dugo održati bez uvoznih ograničenja i devizne kontrole jer dovodi do pogoršanja bilance plaćanja i iscrpljivanja deviznih rezervi zemlje. osnivanja posebnog. MMF je osnovan s ciljem unapređivanja međunarodne monetarne suradnje. Kao osnova za rješenje problema bila su izrađena dva plana: Keynesov plan i plan H. tj. Aprecijacija (precijenjenost domaćeg novca. najvažniju ulogu u međunarodnim plaćanjima imalo bi zlato i konvertibilne devize.g.g. smanjivanja seviznih restrikcija. Npr. Keynesov plan – predviđao je osnivanje Međunarodne klirinške unije unutar koje bi se obavljala prebijanja salda krajem svakog mjeseca. a podcijenjenost deviznog tečaja stranog novca) može također biti instrument ekonomske politike. dosljednosti u provođenju.

. Najbitnije odluke Fonda donosile su se uz 50%-tnu većinu ( od 1969.g. zemlja članica danas 25% kvote uplaćuje u jednoj od zdravih valuta (dolar. a u slučaju poremećaja platne bilance bila je dopuštena revalvacija ili devalvacija (uz suglasnost Fonda).a VB 5% glasova. Maksimalni iznos financijskih sredstava koje zemlja članica može povući od MMF-a može dostići 300% njezine kvote. tj. ali je pri tome uvijek zadržan fiksni međusobni odnos vrijednosti pojedinih valuta. MMF povremeno prodaje i rezerve zlata koje mu stoje na raspolaganju. euro. dobiva kredit. funta ili PPV). maksimalne varijacije godišnjeg izvoza i prosječna vrijednost uvoza. automatskim pravom vučenja i ubraja se u službene rezerve likvidnosti dotične zemlje. Fond zaključio sa 10 najbogatijih zemalja članica i Švicarskom Nacionalnom bankom „Opći sporazum o posuđivanju“ (GAB – General Arrangements to Borrow) kojim se Fondu omogućuje da koristi sredstva GAB i sklapa aranžmane o posudbi i sa zemljama koje nisu članice GAB. s tim da nakon određenog vremena otkupi svoju valutu od Fonda i rekonstruira svoju kvotu u razmjeru 25% u zlatu i 75% u svojoj nacionalnoj valuti. Utvrđena kvota koja se unosi u Fond ima sljedeću strukturu: 25% u zlatu. a utvrđivali su se na paritetnom tečaju (paritetni tečaj dolara => 35 dolara za uncu zlata). Fond se zalagao za politiku fiksnih deviznih tečajeva. kojom se zemlja članica može u svakom trenutku koristiti kao tzv. odnosno. Tako je 1962. Do danas je MMF razvio niz novih formula. Danas SAD imaju 17. Dakle. a sve knjige Fonda vode se u PPV koja predstavljaju službene svjetske rezerve već od 1971. Sredstva su pod kontrolom zemalja članica GAB i Fond ih može koristiti samo uz njihovu suglasnost i samo u slučaju kad je dovedena u pitanje stabilnost međunarodnog monetarnog sustava. ali je početkom 70-ih godina bio prisiljen prihvatiti politiku fluktuirajućih deviznih tečajeva. Devizni tečajevi mogli su se utvrđivat prema zlatu ili dolaru. ubrzana globalizacija i liberalizacija trgovine i financijskih tržišta. pa je tako zemlja s više od 15% glasova imala pravo veta. Kvota se danas dijeli na 4 tranše od po 25% od kojih dio kvote uplaćen u PPV ili drugim valutama predstavlja rezervnu tranšu jer se uplaćuje u jednoj os svjetskih rezervnih valuta. Prvobitno je Fond utvrđivao zemljama članicama kvote po „bretonvudskoj“ formuli po kojoj se uzimala u obzir visina nacionalnog dohotka. Zlato je demonetarizirano.g. Svakih 5 godina slijedi opća revizija.. da za visinu svoje kvote u nacionalnoj valuti kupuje od Fonda. Primarni iznos financiranja MMF-a su kvote. Sustav kvota => svaka zemlja članica unosi u Fond određenu kvotu izraženu u PPV koja joj daje pravo na određenu glasačku snagu putem broja glasova i predstavlja osnovu za maksimalni iznos korištenja sredstava Fonda i za udjel u alokaciji PPV-a. a uzrok tome su rastuće neravnoteže u bilancama plaćanja.5%. Prilikom prve (1951) i druge (1956) revizije kvote se nisu povećavale jer su se u tom vremenu sredstva Fonda slabo koristila. 11. Ukupan iznos kvota se povećavao. Fond i sam može koristiti pozajmice od drugih institucija da bi povećao svoja sredstva i posudio ih drugim zemljama. uz 85%-tnu). Do sada je taj sustav 11 puta revidiran. Prvobitno su devizni tečajevi bili fiksni. Posljednja. a 75% u nacionalnoj valuti. opća revizija kvota obavljena je 1999. a moguću se i posebne ili opće izvanredne revizije što uz stalno povećanje broja članica MMF-a vodi stalnom povećanju sredstava Fonda. Tečaj je mogao fluktuirati ±1%. Na temelju utvrđene kvote svaka zemlja članica dobiva na svakih 100 tisuća PPV jedan glas plus 250 osnovnih glasova. a s druge strane od visine zavisi veličina sredstava na koju može računati pojedina zemlja članica. U tom smislu MMF sliči na kreditnu uniju. Ostatak se uplaćuje u domaćem novcu ili najsigurnijim vrijednosnicama. 5) uspostaviti multilateralni sustav plaćanja po računu tekućih transakcija 6) skratiti trajanje neravnoteža u bilancama plaćanja Bitna karakteristika MMF-a odnosi se na politiku deviznih tečajeva i na sustav kvota. zlatne i dolarske rezerve. Sustav kvota je važan zato što od visine kvota zavisi visina Fondovih sredstava koja služe kao podrška zemljama članicama.g. Na temelju uplaćene kvote zemlja ima pravo vučenja na Fond. jen. Iz tih razloga MMF je morao povećavati kvote kako bi mogao odgovoriti na moguće financijske krize.

svaka od po 25% kvote zemlje članice) povlače se pod određenim uvjetima. prihvatio odluku o uspostavljanju NAB-a koji je počeo s radom 1998.g. a uvjet za to je suglasnost svih sudionika GAB-a. Oni su namijenjeni za kratkoročnu podršku uravnoteženju bilance plaćanja. tj. Uz sve ovo. Time se osiguravaju dodatna sredstva koja MMF može koristiti u iznimnim situacijama prijetećim za stabilnost međunarodnog monetarnog sustava. ali postaje prvi i glavni izvor dodatnog financiranja MMF-a.g. u sklopu financijskog aranžmana s Rusijom. Tako je Izvršni odbor MMF-a 1997. Stand-by aranžmani uvedeni su prvobitno radi skraćivanja i izbjegavanja procedure odobravanja kredita za svaku novu tranšu iznad rezervne tranše. Sredstva iz stand-by kredita obično se povlače u tranšama u roku 12-24 mj.2. Sredstva iz NAB-a mogu se aktivirati samo ako odluku prihvate svi sudionici GAB-a i Izvršni odbor. tj. NAB predstavlja skupinu kreditnih aranžmana između MMF-a i 25 zemalja članica.1 Opći sporazum o posuđivanju (GAB) GAB omogućuje MMF-u posudbu određenog iznosa konvertibilnih valuta od 10 industrijski najrazvijenijih zemalja. slijede nove konzultacije s misijom Fonda. uz sudjelovanje Saudijske Arabije. a rok trajanja bio im je 6 mj. a odobravanjem stand-by kredita Fond postavlja zemlji članici „Kriterije izvršenja“ od kojih zavisi njeno pravo da vuče sredstva („koristi kredit“) Fonda. Danas je to glavni instrument korištenja kredita od Fonda. Najveći dio sredstava koji MMF odobrava u obliku kredita zemljama članicama odnosi se na ove aranžmane.g. Ukupan iznos sredstava kojima danas MMF raspolaže u sklopu NAB-a i GAB-a je 34 mlrd PPV-a. . Od dana uspostavljanja GAB-a pa do danas sustav je bio aktiviran 10 puta. Japan je poslije Kine najveći vlasnik deviznih rezervi u svijetu. kada je MMF na temelju GAB-a posudio određena sredstva VB i Italiji koje su bile pod stand-by kreditom. Uz zahtjev Fondu za dobivanje stand-by kredita zemlja članica prilaže Pismo o namjerama (poznatije kao Memorandum) koje sadrži stabilizacijski program i mjere ekonomske politike kojima to namjerava postići.2. MMF može posuđivati sredstva od niza institucija i kreditora. Vučenja u okviru kreditnih tranši danas se uglavnom realiziraju u obliku stand-by kredita (kreditna linija koja se povlači u određenim tranšama tijekom vremena). Prvo aktiviranje dogodilo se 1977. MMF uz vučenja. stand-by kredite uvodi razne olakšice čiji su korisnici isključivo zemlje u razvoju.g. u slučaju potrebe. a kreditne tranše (njih 4. NAB je do sada aktiviran samo jednom (za financiranje Brazila 1998.). Rezervna tranša (25% kvote) povlači se bezuvjetno i automatski od Fonda. a rok otplate je između 3 i 5 godina. ili. 9.g.2 Novi aranžman o posuđivanju (NAB – New Arrangement to Borrow) Meksička kriza potaknula je sudionike G-7 na konferenciji u Halifaxu 1994.9. s Japanom je potisan jednogodišnji ugovor od 100 mlrd dolara. da zajedno s ostalim financijski bogatim zemljama razviju takve financijske aranžmane koji će udvostručiti iznos sredstava dostupan MMF-u preko GAB-a. javnog i privatnog sektora. Taj zajam je stavljen na raspolaganje MMF-u a po isteku ugovora može se obnoviti. Pristup novim sudionicima je omogućen na temelju odobrenja sudionika NAB-a koji predstavljaju 80% ukupnog kreditnog potencijala ili putem amandmana koji NAB prihvaća prema odluci Izvršnog odbora MMF-a i odobrenjem sudionika NAB-a koji predstavljaju 85% ukupnog kreditnog potencijala. U početku je kamatna stopa GAB-a bila niža od tržišne kamatne stope da bi se kasnije izjednačila s kamatnom stopom na PPV te ujedno bila jednaka tržišnoj kamatnoj stopi. Pored GAB i NAB modela za pribavljanje dodatnih sredstava za funkcioniranje MMF-a početkom 2009. NAB ne predstavlja zamjenu za GAB koji je i dalje aktivan. po tržišnim uvjetima. neispunjavanjem tih kriterija nastupa obustava daljnjeg povlačenja sredstava Fonda. Opći sporazum o posuđivanju obnavlja se svakih 4- 5 godina. Posljednje aktiviranje GAB-a bilo je 1988.

te ne zahtijeva ispunjenje obveze otkupa vlastite valute. Kao doprinos smanjenju globalnog siromaštva MMF je zamijenio program ESAF bolje fokusiranim olakšicama za rast i smanjenje siromaštva – PRGF (Poverty Reduction and Growth Facility).st.3 Suvremene financijske olakšice MMF-a Zemljama članicama je osigurano korištenje MMF-ovih financijskih izvora kroz čitav niz financijskih olakšica koje im MMF pruža.9.2. Takvo vučenje ne predstavlja oblik kredita MMF-a. 2) Politike kreditne tranše – Krediti se odobravaju u iznosu od 25% kvote.a to su: • odgovarajući nadzor financijskog sektora • aktivna upotreba instrumenata za reduciranje duga i siromaštva • moderniziranje sredstava koja se koriste za rješavanje kriza u platnim bilancama zemalja članica • dogradnja financijske arhitekture te pružanje potpore zemljama koje su u najvećoj mjeri opterećene dugovima . ali samo u svrhu uravnoteženja bilance plaćanja. Mnogi ekonomisti smatraju da MMF mora reformirati svoj način rada i uvesti nove mehanizme djelovanja kako bi mogao efikasnije upravljati stabilnošć svjetskog monetarnog sustava i time osigurati temelje daljnjeg razvoja. 9. čija veličina ovisi o rezervnim sredstvima koje je pojedina članica transferirala Fondu. MMF upravlja raznim oblicima korištenja svojih financijskih sredstava. b) Zadovoljenje sistemskih potreba globaliziranog svijeta Problem prezaduženosti i velikog siromaštva u određenim zemljama prozvan je tzv. Te krize su se ubrzano širile i na druge zemlje. Reforma MMF-a mora se fokusirati i odvijati usporedno na dva područja: a) Zadovoljenje potreba svakog pojedinog člana – Fond mora pružiti pomoć svakoj zemlji u postizanju ciljeva stabilnosti i rasta gospodarstva i rako pridonijeti unapređenju visoke stope zaposlenosti i realnog dohotka. Svaka članica ima mogućnost kupovanja (vučenja) potrebnih rezervnih sredstava (konvertibilnih valuta ili PPV-a) odgovarajućom svotom vlastite valute. U tom cilju potrebno je usredotočiti se na 3 elementa: 1) prevencija krize.4 Suvremeni problemi MMF-a U posljednjem desetljeću 20. gdje je Svjetska banka vodeći kreditor u svrhu reduciranja siromaštva. Financijske politike MMF-a: 1) Politika rezervne tranše – Svaka članica ima rezervnu poziciju. Na takva vučenja MMF obračunava kamate i zahtijeva od članica da tijekom vremena otkupe svoju valutu (otplate kredit) od MMF-a pomoću rezervnih valuta. Odobravanje takve vrste pomoći zahtijeva izravnu kupovinu 25% uplaćene kvote pod uvjetom da zemlja članica surađuje s Fondom. „ultimativnom sistemskom prijetnjom“. Postoji 10 važnih stavki koje reforma MMF-a mora uzeti u obzir. svjetsko gospodarstvo je bilo izloženo pojačanim nestabilnostima koje su u pojedinim zemljama i regijama prerastale u financijske krize. Daljnje kreditne tranše se odobravaju s obzirom na ispunjenje uvjeta „Kriterija o izvršenju“. Za odobravanje prve kreditne tranše članice moraju pokazati određeni trud u provođenju mjera za uklanjanje neravnoteže u bilanci plaćanja. Zemlja može u bilo kojem trenutku iskoristiti svoju rezervnu poziciju do punog iznosa.2. 3) upravljanje krizom. Novi pristup rješavanju siromaštva i prezaduženosti baziran je na uskoj suradnji MMF-a i Svjetske banke. 2) položaj najsiromašnijih i najzaduženijih zemalja. U slučaju da se zemlja nalazi u poslijeratnom razdoblju MMF može osigurati dodatnih 25% od uplaćene kvote. 3) Politika izvanredne pomoći – Kod pojave deficita u bilanci plaćanja MMF je spreman pružiti izvanrednu pomoć. Mjera rezervne tranše je iznos za koji uplaćena kvota prelazi količinu valute određene zemlje koju posjeduje MMF.

2) Izdavanje obveznica – Zemlje članice potpisuju sporazum o kupnji obveznica u dogovorenom iznosu. 1) Bilateralni sporazumi o posuđivanju – MMF može povlačiti sredstva do određenog limita za vrijeme trajanja sporazuma. tj. gotov novac koji kreira MMF. koja bi imala svaka zemlja članica Fonda. Jedinica ove nove monetarne kategorije označava se sa SDR – special drawing rights.5 Posebna prava vučenja (Special drawing rights) 1967. Posebna prava vučenja predstavljaju jedini službeni denominator za izravnanje vrijednosnih relacija valuta u Fondu. postane glavna svjetska rezervna valuta • provođenje institucionalnih promjena koje će osigurati bolju percepciju političke odgovornosti MMF-a • osigurano sudjelovanje svake zemlje članice u procesu donošenja odluka • inovacije i provjera postojećih struktura koordinacije. tj. odnosno. svjetski čelnici su istakli namjeru povećanja MMF-ovih raspoloživih sredstava za financiranje za 500 mlrd dolara. Norveškom. SAD-om. „grupa desetorice“ usvojila je dokument o stvaranju novog sredstva plaćanja u formi posebnih prava vučenja. tj. MMF je sklopio bilateralne sporazume o posuđivanju s Japanom. Kanadom. kojima će se postići suvislost u donošenju odluka KAKO JE MMF PRIBAVIO POTREBNA SREDSTVA? 2009. na summitu G-20. novo sredstvo međunarodnih rezervi likvodnosti i sredstvo za pomoć u očuvanju sustava fiksnih deviznih tečajeva koje je promovirao ugovor iz Bretton Woodsa. PPV su potpuno poprimila ulogu zlata. amandmanu statuta Fonda.g. skupština MMF-a. MMF planira s vremenom sklopljene pojedinačne bilateralne sporazume i sporazume o kupnji obveznica uklopiti u prošireni i fleksibilniji NAB. U žargonu su ta prava u početku nazvana „papirnatim zlatom“ zato što se na temelju takva prava bez ikakvih poteškoća i automatski dolazi do bilo koje druge konvertibilne valute potrebne nekoj zemlji za podmirenje njezinih obveza iz tekućih transakcija. Obveznice će biti denominirane u PPV i njima se neće moći trgovati na sekundarnom tržištu. Ako količina PPV koju članica ima premašuje alociranu razinu zemlja članica će zaraditi na kamatama. MMF alocira PPV zemljama članicama u skladu s veličinom njihove kvote. koje je službeno demonetarizirano. Uključit će se i zemlje Europske Unije (ugovor su već potpisale VB. a dio zlatnih kvota prodan je na aukcijama. karakterizira ih fleksibilnost i mogućnost brze aktivacije.g. Njemačka. PPV nije valuta. 4) Prodaja zlata – MMF je odlučio prodati osminu svojih ukupnih rezervi zlata i to prvenstveno zemljama članicama. Ako članica . • prihvaćanje potrebnih promjena vezanih za liberalizaciju kretanja kapitala • kreiranje prikladnog instrumenta upotrebe PPV-a u slučaju iznenadnog globalnog kraha likvidnosti • stabilizacija međunarodnog monetarnog sustava kad euro dostigne svoj puni potencijal. 9.g. Singapur i Čile). njihovim središnjim bankama kako bi pribavio sredstva za financiranje siromašnih zemalja kroz subvencionirane kredite u sljedeće 2-3 godine..g. PPV su osmišljena i kreirana s ciljem da budu dodatak. pravo potraživanja prema MMF-u koje se realizira u nekoj od konvertibilnih svjetskih valuta. Taj je dokument usvojila 1969. Po I.2.g. i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita. Posebna prava vučenja danas su prvorazredne međunarodne monetarne rezerve i osnova sustava MMF- a. Švicarskom.a same obveznice će biti izdane u trenutku kad će Fondu biti potrebna sredstva za odobravanje zajmova drugim članicama. To je nematerijalan novac. a već 1970. Španjolska i Nizozemska). tj.888671 grama zlata. Odmah po uvođenju PPV određen je njihov paritet prema zlatu => 1 PPV = 0. 3) Proširenje postojećih kreditnih sporazuma – Neke od sudionica NAB-a su povećale svoje kreditne linije (npr. S vremenom će se ovi sporazumi uklopiti u novi prošireni NAB. ta su prava aktivirana u funkciji dodatnog izvora međunarodne likvidnosti. koji je stupio na snagu 1978. Francuska.

VB i Francuske • kamatna stopa na tromjesečne međubankarske depozite u Njemačkoj • tržišni prinos natromjesečne certifikate o depozitu u Japanu U skladu s uvođenjem eura. povećanjem vlastitih rezervi članica Fonda. a koriste se i kao obračunska jedinica MMF-a za službene međunarodne transakcije.g. 2) ona se mogla koristiti PPV-om da bi dobila svoju valutu od druge sudionice koja je posjeduje. reprezentativna kamatna stopa na PPV za područje Europe postaje tromjesečni Euribor („Euro Interbank Offered Rate“) koji zamjenjuje kamatne stope na ranije odabrane kratkoročne financijske instrumente Francuske i Njemačke. traži veći utjecaj na svjetske monetarne tokove i veću moć u odlučivanju. Kina i Japan su najveći vlasnici deviznih rezervi u svijetu pa u skladu s tim.). franak ili funtu od drugih zemalja sudionica koje je Fond odredio da osiguraju valutu u zamjenu za PPV. Jedan od razloga osnivanja i Europske monetarne unije bila je želja da se Europa odupre samovolji američkog dolara. mogla dobiti dolar. tj. odlučeno je o izmjenama vrednovanja PPV-a. banke i druge institucije kao i na ostale držatelje.posjeduje PPV ispod potrebne alocirane razine tada mora platiti kamate MMF-u. u budućim operacijama za davanje zajmova. ali i o određivanju kamatne stope na PPV koja se izračunavala temeljem prosjeka kamatnih stopa na odabrane kratkoročne instrumente novčanog tržišta onih zemalja čije valute čine košaricu valuta PPV-a. Krug imatelja PPV proširuje se na pojedine međunarodne organizacije. Financijska kriza koja se iz SAD proširila svijetom. Također se ponovno aktualizira pitanje dominacije dolara u strukturi PPV kao košare valuta. posebno Kina. jen (11%) i funta (11%).. 3) zemlja sudionica također se mogla koristiti PPV-om za otkup i plaćanje troškova u korist Općeg računa Fonda. te je potrebna temeljita rekonstrukcija koja mora zahvatiti i MMF kao njegovu najvažniju instituciju. To pitanje posebno ističu Kina. U skladu s uvođenjem eura 1999. Riječ je o sljedećim instrumentima i stopama: • tržišni prinos na tromjesečbe trezorske zapise SAD-a. Zemlje izvoznice nafte sve češće spominju mogućnosti prodaje nafte u drugim jakim valutama. Dakle. za obračunavanje financijskih obveza kao garancija za izvršenje financijskih obveza. Određuje se dnevno prema deviznom tečaju zabilježenom u podne na Londonskoj burzi. Sama vrijednost PPV-a izražava se kao prosječna suma vrijednosti izražena u američkim dolarima. nečlanove MMF-a. te recesija koja ju je pratila ponovno su u prvi plan izbacili pitanje efikasnog upravljanja međunarodnom likvidnošću i poziciju MMF-a u svemu tome. u swap aranžmanima. Kriteriji za vrednovanje pojedinih valuta u košari odnose se na izvoz roba i usluga u prethodnih 5 godina kao i na visini novčanih sredstava koje su u određenoj valuti povlačile zemlje članice MMF-a. Namjena PPV je povećanje međunarodne likvidnosti. Kina je nedavno odlučila ponuditi svijetu značajne mogućnosti zaduživanja u svojoj valuti (juan) kako bi proširila njegov međunarodni značaj. Prema prvobitnim pravilima postojale su 3 mogućnosti da se zemlja sudionica koristi posebnim pravima vučenja: 1) ona je npr. Danas se PPV mogu koristiti u dobrovoljnim transakcijama i drugim operacijama koje zemlje članice međusobno dogovore i to: za stjecanje valute drugih sudionica neovisno o platno-bilančnim potrebama. Brazil. devizne rezerve. SAD može blokirati svaku odluku koja joj ne odgovara.6% svih glasova. a temelji se na tržišnoj vrijednosti nacionalnih valuta koje se nalaze u košarici PPV-a. Sve se češće . Indija. euro (34%). Zemlje članice mogu kupovati i prodavati PPV kako bi izvršile svoje obveze prema MMF-u ili zbog toga štp žele promijeniti strukturu svoje rezerve likvidnosti. Neprihvatiljiva im je činjenica da SAD ima pravo veta na najvažnije odluke (SAD u strukturi glasova u MMF-u ima16. u davanju poklona (ali ni u jednom slučaju za PPV se ne može pribavljati zlato). U tom smislu dovodi se u pitanje i vodeća uloga SAD dolara u svijetu i pokušavaju se favorizirati druge valute. Međunarodni monetarni sustav ne može efikasno odgovoriti na suvremene izazove. Danas košaru valuta čine: dolar (44%). Niti jedna važnija odluka ne može biti donešena bez 85% glasova. Japan i Rusija gdje su koncentrirane najveće rezerve međunarodne likvidnosti. Sadržaj valutne košare i udjeli pojedinih valuta usklađuju se svakih 5 godina.

) zasnovan na ECU U ožujku 1971.god. Put do Europske monetarne unije . što je remetilo proces ekonomske i monetarne integracije.-svojim je djelovanjem trebala omogućiti prijelaz s bilateralizma na poseban oblik multilateralnih plaćanja među zapadnoeuropskim zemljama.osnovana 1950. 9. 1. koju je unutar Zajednice još više podgrijalo već vrlo snažno eurodolarsko tržište. na što su reagirale monetarne institucije i druge institucije Zajednice. na sastanku lidera zemalja EZ u Hagu. na snagu stupi Europski monetarni sporazum EMA (Europski monetarni sporazum) .1958.75% od utvrđenog pariteta čime je prestala s radom EPU.skolopile ga 1955. god.do koje će doći tek 15. Euroska zajednica za ugljen i čelik b)na monetarnom planu.Preoces ekonomskog i monetarnog povezivanja Zapadne Europe započet osnivanjem OEEC i EPU i dalje će se intezivno razvijati na oba područja: a) na ekonomskom povezivanju-osnovana Pariškim ugovorom 1950. koja već 1947. George Marshall iznio je ideju o pomoći zapadnoeuropskih zemalja pod unjetom da one donesu zajednički plan obnove i da se dogovore o veličini potrebne pomoći svakoj od zemalja. EUA-stvorena 1950 kao knjigovodstveni novac koji je korišten za ograničene svrhe. EUROPSKA MONETARNA UNIJA 9. 1969. prosinca 1991. 9.govori o novoj svjetskoj monetarnoj i financijskoj arhitekturi u kojoj bi zemlje koje posjeduju u međuvremenu stvorenu značajnu ekonomsku moć i vlasnici najvećeg dijela deviznih rezervi svijeta imale značajniju ulogu kako u prevenciji financijskih i monetarnih poremećaja tako i u njihovom saniranju. U prosincu 1969. 3. god. a tehničku stranu je obavljala Banka za međunarodne obračune u Baselu koja je bila euroski agent za raspodjelu Marshallove pomoći i obračunsko mjesto za EPU. a na monetarnom planu to su bile: pripreme za . Ratom opustošenoj Europi bila je potrebna pomoć za obnovu i oporavak razorenih i iscrpljenih gospodarstava. godine formirana je Organizacija za europsku ekonomsku suradnju( OEEC)koja je posebno djelovala na jačanju multilaterarne trgovine među zemljama članicama.2. god. 1948. zemlje članice OEEC. a već 1970.-dolazi do sve izraženije svjetske monetarne krize. Mehanizam deviznih tečajeva unutar Europskog monetarnog sustava (ERM I.god.3.to je uviđao SAD kao najznačajnija sila svijeta. EPU-Europska platna unija. Ovim sporazumom zemlje članice uvele su eksternu konvertibilnost svojih valuta čiji su tečajevi mogli oscilirati +/-0. u Maastrichtu- donesene su određene mjere u smjeru monetarne integracije kao što je osnivanje Europskog rezervnog fonda. U lipnju 1947.EMU Početak ujedinjavanja zapadnoeuropskih zemalja kako na ukupnom gospodarskom tako i ma monetarnom području nalazimo u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata. gdje je prvi put formirana ideja o stvaranju ekonomske i monetarne unije. EPU je djelovala kao multilateralna klirinška unija preko koje su se obavljala prebijanja međusobnih potraživanja zapadnoeuropskih zemalja jer su zapadnoeuroske valute bile međusobno zamjenjive.stvoren prostor da 27.12. proradio je mehanizam bezuvjetnog kratkoročnog kreditiranja središnjih banaka.Radi koordiniranja Marshallova plana i gospodarskog povezivanja Zapadne Europe. 3. god. Rezolucijom Savjeta ministara precizirane su mjere koje su trebale omogućiti ostvarenje planirane ekonomske i monetarne unije. godine razvija ideju o zajedničkom oporavju i ujedinjenju zapadnoeuropskih zemalja.god. a od preostalog kapitala i novouplaćenih kvota osniva se Europski monetarni fond.

koristila se redovna procedura. 9. a za talijansku liru 6%. s time da je ona i posljednja. te da pridonosi jačanju međunarodnih monetarnih odnosa u interese partnera u trgovini. -dopuštene oscilacije pojedine valute u odnosu na središnji tečaj kretale su se u rasponu od +/-2. osnivanjem Europskog monetarnog sustava i uvođenjem zajedničke valute- ECU. monetarna „zmija“ i EFMS. te u ograničenom flukturiranju središnjeg deviznog tečaja valute sudionice. etapa:određivanje deviznih tečajeva zemalja članica Europske unije prema dolaru uključujući i valute koje ne ulaze u ECU 2. EURO.3. koji će zemljama članicama omogućiti ne samo da uspješno prebrode svjetsku monetarnu krizu.četvrta po redu valutna jedinica koja se uvodi na prostor Europske unije.1999. Treća novčana jedinica uvedena u prostor današnje EU bio je „Eurco“ 1973.Tečajevi formirani u nacionalnim središnjim bankama potom su se priopćavali Europskoj komisiji koja ih je koristila za . radi stabiliziranja deviznih tečajeva između valuta zemalja članica Eurposke ekonomske zajednice i potiče daljnji razvoj integracije u njoj. -nju su činile valute 9 zemalja članica tadašnje Europske ekonomske zajednice EMS je stupio na snagu 13.1. EMS je zemljama članicama odobravao kreditne olakšice nastale zbog platno-bilaničnih teškoća.06.25%. Bit mehanizma EMS-a sastajala se u zajedničkoj valutnoj jedinici ECU kao denominatoru za utvrđivanje pariteta i usklađivanje deviznih tečajeva valuta zemalja članica u odnosu na drugu valutu. EMS i ECU-institucije koje su nastale kao reakcija na zbivanja u međunardonim plaćanjima i u intervalutnim odnosuma između valuta SAD i zapadnoeuropskih zemalja.1971. BIT MEHANIZMA EMS sastoji se: -zajedničkoj valutnoj jedinici ECU kao denominatoru za utvrđivanje pariteta i uspoređivanje deviznih tečajeva valuta zemalja članica -u ograničenom fluktuiranju središnjeg deviznog tečaja valute sudionice kako u odnosu na drugu valutu . ali se u okviru Zajednice javljaju novi mehanizmi. EMS i s novom zajedničkom valutnom jedinicom-ECU. Euro je 1. ECU PREDSTAVLJA SREDSTVO REZERVE I PLAĆANJA SREDIŠNJIH BANAKA. već da 1979.bileničnih teškoća.prosinca 1972. Daljnji postupak obračunavanja ECU-a provodio se u tri etape: 1.formiranje Europskog fonda za monetarnu suradnju . To znači da su središnje banke zemalja članica utvrdile devizni tečaj svojih valuta prema dolaru.3. god.12. koji je pčeo djelovati 01. održavanje valutnih tečajeva unutar još užih granica flukturiranja i uspostava dodatnog mehanizma srednjoroče financijske pomoći. pa je prema tome odnos zamjena bio 1ECU=1EURO. Pri računanju deviznih tečajeva službenoh ecua na dan 31. ali i zadržavanje plivajućeg tečaja prema trećim zemljama. etapa : obračun deviznih tečajeva ECU-a nasuprot dolaru. Od toga trenutka odgovornost za stabilnost eura preuzima Europska središnja banka i ona jedina ima pravo emitirati novac. KRAJNJI CILJ EUROPSKE UNIJE : uspostava fiksnih deviznih tečajeva unutar unije.) u Europskoj monetarnoj uniji zasnovan na euru Uvođenje jedinstvene valute –EURA. startaju sa svojim posebnim monetarnim sustavom tj. Mehanizam deviznih tečajeva (ERM II.predstavlja najznačajniji projekt u novijoj monetarnoj povijesti Nametnuta je potreba stvaranja još čvršće monetarne unije s jedinstvenom valutom čije je najznačajnije razdoblje počelo 1979.03.tako i u odnosu na ECU uz obvezu SB da intervenira kad se dostigne divergentni prag u fluktuiranju pojedine valute -u kreditnim olakšicama koje odobrava EFMS zemlji članici za financiranje platno.1998. preuzeo isti sastav košarice valuta kao što je to imao i ECU . TE KAO STANDARD ZA POTRAŽIVANJA I OBVEZE U EMS. Europski monetarni sporazum (EMA) i Europski monetarni fond prestali su s radom 31.1979.

VAŽAN DOGAĐAJ: rezolucija Savjeta Europe u Madridu 15.god. a ukupni javni dug 60% u odnosu na društveni bruto proizvod. Tu etapu koja je trajala do 1.g.1.1. 9.Nizozemska. EMU( Europsku monetarnu uniju) čine: Austrija. određuje temeljnu kamatnu stopu -ECB kao i svaka institucija koja okuplja veći broj subjekata posjeduje kapital koji su uplatile zemlje članice . s neopozivim fiksiranjem tečajeva prema Euru i svake valute međusobno unutar Europske monetarne unije. također je odlučeno koje će zemlje sudjelovati u EMU.Grčka pristupila EMU početkom 2001.kovanice emitiraju nacionalne središnje banke zbog visokih troškova transporta.1998.1995. žiralni novac sve do početka 2002.1.god.3.Njemačka.1999. izračunavanje deviznih tečajeva za ECU.1999. kad je u optjecaj uveden stvarni novac-novčanice i kovanice.g.Devizni tečaj $/ECU dobije se zbrajanjem dolarskog ekvivalenta koji predstavlja iznose nacionalne valute u ECU-u. -nacionalne središnje banke i dalje zadržavaju autonomiju u provođenju monetarne politike.12.1994. etapa : određivanje deviznih tečajeva ECU-a prema participirajućim valutama.Belgija.1994. pri čemu je EURO egzistirao samo kao knjižni.brine o likvidnosti bankarskog sustava. TREĆA ETAPA: Odvijala se u dva dijela. osnivanjem Europskog monetarnog instituta (EMI) sa sjedištem u Frankfurtu.7. a posebno monetarne i fiskalne.. kojom je određeno da se buduća jedinstvena valuta zove euro. ESCB(Europski sustav središnje banke). DRUGA ETAPA: Druga etapa započela je 11.Portugal.1990. a manje jedinice centi (1E=100 centi) Početkom 1998.g.Finska. 3. ECB je odgovorna za provođenje monetarne politike u Eurosustavu(Eurozoni). Prema kriterijima iz ugovora potpisanog u Maastrichtu 1991. provodi intervencije na deviznom tržištu .1. proračunski deficit u svakoj zemlji članici ne smije prijeći prag od 3% .g. Posljednje tri etape u razvoju eura (1990-2002. Irska.g.Danas Eurosustav čine 16 država za koje ECB koncipira.Francuska. -brine se o stabilnosti deviznog tečaja eura. a prva etapa je počela 1. Drugi važan zadatak koji je iniciran u prvoj etapi bio je što veća koordinacija ukupne ekonomske politike.4.EMI je prethodnica Europskog sustava središnjih banaka. Savjet Europe odlučio da je konačni rok početka EMU 1.Luxemburg. Od 1.g.Prvi je započeo 1.Španjolska. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE ECB osnovana 1998.1.god.čini ECB i sve središnje banke zemalja članica Europske unije -on će postojati toliko dugo dokle neke zemlje koje su članice Europske unije ne prihvate euro ECB-kreira i provodi monetarnu politiku -jedino ona emitira gotov novac i to novčanice .Italija.) PRVA ETAPA: Završni proces ostvarenja Europske monetarne unije odvija se u ri etape. a u suradnji s nacionalnim središnjim bankama i provodi zajedničku monetarnu politiku.g. -počela zamjena nacionalnih valuta za EURO i to prije svega u financijskom sektoru. karakteriziraju napori vezani za punu liberalizaciju kretanja kapitala kao važan preduvjet konačnog monetarnog ujedinjenja.g.

Posebni problemi sepojavljuju u slučaju asimetričnih šokov koji mogu nastati unutar zemlje ili doći izvana u obliku vanjskog šoka.za razliku od monetarne nije jedinstvena.S druge strane zemlja u tom slučaju potpuno gubi monetarni suverenitet. ali ima i svoje specifične zakonitosti i mogućnosti aktivnog utjecaja na realnu ekonomiju. jer je najzastupljenija strana valuta euro.korištenje strane valute u nekoj zemlji danas -naziv dolarizacija.Sve to predstavlja problem za monetarnu politiku.Pojedina država za euroizaciju praktično ne treba nikakvo službeno odobrenje zemlje emitebta.Kakva je situacija u EU i je Ii EMU doista optimalno valutno područje? Kada bi EMU činila samo čvrsta jezgra od 12 ranijih članica onda bi se o tome moglo govoriti.sustav paralelne i dvojne valute DOLARIZACIJA. Ako se u jednoj zemlji dešava rast nezaposlenosti a u drugoj zemlji unutar EMU raste stopa inflacije monetarna politika u isto vrijeme ne može riješiti oba problema Naime načelo je: jedan problem jedan instrument.S druge strane predlaže se fiksiranje deviznog tečaja koji potom služi kao sidro monetarne i ukupne ekonomske politike pa kombiniranim s tokovina kreiranja primarnog novca predstavlja u stvari valutni odbor. počev od stabilnijih cujena. prije svega eura ili dolara. .Međutim. brzim širenjem EU pa tako i EMU dovedena je u pitanje homogenost zajedničkog prostora u pogledu strukture gospodarstva. da bi se na kraju putem valutnog odbora službenom valutom proglasila samo konvertibilna marka. odnosno ECB predstavlja činjenica da fiskalna politika. Poseban problem za jedinstvenu monetarnu politiku. Vlastiti novac čini sastavni i bitan dio državnog suvereniteta svake države. Uvođenje zdrave valute u optjecaj značilo bi višestranu sigurnost. jer u tom slučaju preuzima od zemlje čiju je valutu prihvatila kao svoju.4.produktiovnosti i faze gospodarskog ciklusa u kojem se nalaze pojedine zemlje. BIH –gdje su nekoliko godina u optjecaju bili: njemačka marka. jer je novac u krajnjem slučaju odraz realne ekonomija. životnog standarda. mobilnosti radnika . stabilnijeg tečaja. MONETARNI SUVERENITET U UVJETIMA GLOBALIZACIJE 9. Za monetarnu politiku je u tom slučaju važno otkriti uzroke inflacije. sugurnost za strane investitore. Pored asimetričnih mogu se pojaviti simetrični šokovi u zemljama unutar Europske monetarne unije.dolaze li oni sa strane potražnje ili ponude. porast deficita državnog proračuna ili općenito rast javnog duga može proizvoditi suprotne posljedice od onih koje očekuje ECB kada određuje provodi monetarnu politiku. 9.zbog toga što se upravo dolar najviše koristi diljem svijeta U pojedinim zemljama u optjecaju je u isto vrijem i nekoliko valuta npr.hrvatska kuna. Euroizacija / dolarizacija – uzroci i vrste Danas se u tranzicijskim zemljama ali i iz Europske unije sve češće čuju zahtjevi za napuštanjem domaćih valuta i uvođenjem u optjecaj neke od zdravih svjetskih valuta. jugoslavenski dinar i BH dinar. što znači da joj ne treba ni središnja banka ni monetarna politika. U našem kontekstu može se govoriti o euroizaciji . Svijet se u monetarnom smislu polarizrao na 3 valutna bloka : DOLAR-JEN-EURO -oni su reprezenti triju gospodarskih blokova Tri dominantna valutna područja praktično su optimalna valutna područja za zemlje koje im gospodarski gravitiraju Prisutnost druge valute u novčanom optjecaju neke zemlje: takva praksa poznata je iz razdoblja bimetalizma. npr. u ovom slučaju Europske unije.4.1.

RAZLIKA DOLARIZACIJE I UVOĐENJA EURA ZEMLJE ČLANICE EMU: Zemlje članice EMU gube monetarni suverenitet. NESLUŽBENA DOLARIZACIJA: Podrazumijeva situaciju kad subjekti znatan dio svoje imovine drže u stranom novcu. kad subjekti drže veće iznose stranog novca u domaćim bankama bilo kao sredstvo plaćanja ili očuvanja realne vrijednosti imovine. U konačnoj fazi dolarizacije svi razmišljaju o okvirima strane valute. Cost benefit analiza euroizacije/dolarizacije Da bi dolarizacija bila efikasn aza neku zemlju ona mora najprije proći dulje razdoblje prilagođavanja u svim segmentima sustava. dok ponegdje kao u Andor mogu postojati i dvije strane valute. Neke dolarizirane zemlje ne emitiraju uopće svoj novac dok druge kao npr.Najveći broj zemalja pri tome koristi samo jednu valutu. Ako domaća valuta postoji ona igra sekundarnu ulogu. mogu položiti na račun u banci.4. 9. veličine javnog duga. već je stvorena nova valuta za sve. Dolar ili euro. Euroizacija i dolarizacija mogu biti: a) službene b) neslužbene c) unilateralne d) bilateralne Najveća država po broju stanovnika koja najdulje ima službenu dolarizaciju je Panama.Službena valuta je ona koja je zakonski određena za sve vrste plaćanja kao definitivna. premda strane valute. te glede stope inflacije. ali niti jedna od tih država nije nametnula svoj vlastiti novac. premda ta valuta nije službena valuta dotične zemlje.U drugoj fazi neslužbene dolarizacije često se pojam dolarizacije poistovijeti s pojmom „valutna supstitucija“. kretanje produktivnosti . jer se negdje npr. Panama koja emitira novac balboa što ima sekundarni značaj i paritet prema dolaru 1:1.Dolarizacija je nešto drugačija u odnosu na uvođenje eura zemlje članice EMU. SLUŽBENA ILI PUNA DOLARIZACIJA Postoji kada strani novac ima isključivu ili dominantnu ulogu valutnog novca koji se koristi za sva plaćanja. Pojam „neslužbena dolarizacija“ nije ista u svakoj zemlji. Za razliku od službene dolarizacije zemlja koja ima poluslužbenu dolarizaciju ima još uvijek svoju središnju banku. Izračunavanje dolarizacije: iznos dolara u optjecaju. ali igra sekundarnu ulogu i koristi se kod manjih plaćanja. udio deviznih depozita u pasivi ukupnog domaćeg bankarskog sustava U procesu dolarizacije najzastupljenije su dvije valute: dolar i euro POLUSLUŽBENA DOLARIZACIJA: Podrazumijeva upotrebu stranog novca kao legalnog koji može nadmašiti po iznosu veličinu depozitau domaćim bankama.2. Neslužbena dolarizacija podrazumijeva: a) strane obveznice i ostalu nemonetarnu imovinu koja se općenito drži u inozemstvu b) devizne depozite u inozemstvu c) devizne depozite u domaćim bankama d) strani efektivni novac u rukama građana Neslužbena dolarizacija zapravo postoji onda kadadomaći subjekti svoju imovinu drže u stranoj valuti bilo u zemlji ili inozemstvu kako bi sačuvali njezinu realnu vrijednost koja je u zemljama u razvoju često bila ugrožavana inflacijom i devalvacijom.

Troškovi zemlje koja se službeno dolarizira odnose se na : 1) gubitak prihoda segniorage od vlastite valute 2) ostali troškovi kao što su troškovi jednokratne konverzije cijena. Koristi od dolarizacije:niži transakcijski troškovi jer se eliminiraju mjenjački poslovi i nema valutnog rizika. dok je u našem slučaju quasi „currency boarda“ ta definicija proširena na novčanu masu. situacija prijeteće inflacije pa će se poduzeti mjere restriktivne monetarne politike S druge strane zemlja korisnik valute može biti u situaciji recesije što bi zahtjevalo ekspanzivniju monetarnu politiku.Neslužbena dolarizacija kao jednu od negativnih posljedica može imati destabiliziranje potražnje za domaćom valutom. jer je npr.Ako se neka zemlja službeno dolazira ona praktično preuzima monetarnu politiku zemlje vlasnika valute. 9.4.Hrvatska ima sve preduvjete za službenu euroizaciju. Mogućnosti i ograničenja monetarne politike u uvjetima euroizacije Sama činjenica da je u nekoj zemlji značajnije prisutna uoptreba strane valute govori da je time otežano vođenje nezavisne monetarne politike. .3. stabilnije cijene.63% je izraženo u stranim valutama. Od ukupnog iznosa javnog duga Hrvatske . HRVATSKA: u HR monetarna politika se vodi na temelju sekundarne valute. Udio deviznih depozita u ukupnim bankovnim depozitima oko 80%. No u „currency board“ sustavu primarni novac je u 100% iznosu pokriven devizama. Pozitivna posljedica je u tome što naslužbena dolarizacija omogućuje subjektima zaštitu relne imovine od inflacije.S druge strane tamo gdje subjekti drže značajnije iznose deviznih depozita u bankam. U Hrvatskoj je praktično novčana masa u vijelosti pokrivena rezervama što je inače osobina „currency board“ sustava.Oko 90% hrvatskog bankarskog sustava nalazi se u valsništvu stranaca. Kada bi zemlja htjela uvesti službenu dolarizaciju tada bi u startu morala imati dovoljno deviznih rezervi da povuče svoju valutu iz optjecaja. Alžko subjekti zamjenjuju domaći novac za strani to može izazvati pad tečaja domaće valute i pokrenuti inflatornu spiralu. U zemlji valsnici valutemože biti npr.Dodatna korelacija domaćeg novca povećava novčani optjecaj i može utjecati na rast cijena. Moguće je napuštanje službene euroizacije/dolarizacije i povratak u optjecaj nacionalne valute. Nestanak središnje banke kao davatelja posljednjeg utočišta vrlo je velik problem i u tom sličaju domaćim bankama u kritičnim situacijama likvidnosti ostaje mogućnost organiziranja kreditnih linija sa stranim bankama. kompjuterskih programa.veća gospodarska otvorenost i transparentnost Najveća je prednost službene dolarizacije u transparentnosti cijena i njihova izjednačavanja tijekom vremena Također je izražena tendencija izjednačavanja kamatnih stopa. promjena kamatne stopena jednu ili drugu valutu može izazvati prelijevanje depozita iz jedne u drugu valutu što sve skupa komplicira posao središnjoj banci.Gubitak nezavisne monetarne politike smatra se najvećim gubitkom.Ako nema dovoljno deviznih rezervi može se zadužiti kod neke odmeđunarodnih financijskih institucija.prvi razlog tomu: monetarna politika ograničava se samo na službenu. Svaki novi devizni priljev pojačava dolarizaciju i za monetarnu politiku stvara dodatne probleme. registar blagajni Najvažniji troškovi: 1) nestanak središnje banke kao davatelja posljednjeg utočišta 2) gubitak nezavisne monetarne politike Gubitak prihoda na temelju segniorage također je važan trošak euroizacije/dolarizacije. što daje sigurnost stranim investitorima i zaštitu realne vrijednosti imovine svima. domaću valutu.Otežana je analizai prognoza potražnje za novcem u ukupnom gospodarstvu. dok je strana valuta neslužbeno ili poluslužbeno u upotrebi.

odnosno danas Europske središnje banke. Službena dolarizacija gospodarskog sustava značila bi i eliminaciju valutnog rizika prema valuti koja jje preuzeta i smanjivanje valutnog rizika prema drugim valutama.4.M1 uvećan za štedne i oročene kunske depozite države i devizne depozite. Currency board na primjeru monetarnog sustava BiH Currency board.1997. To praktično znači da je BiH indirektno preuzela monetarnu politiku Njemačke. privatnim osobama ili državi 2. -„Centralna banka Bosne i Hercegovine“zbog načela „currency boarda“ djeluje drugačije u odnosu na tipične središnje banke: 1. platni sustav ili financijski sustav uopće Glavna osobina „currency board“ sustava:CBBIH može emitirati samo onoliko KM koliko ima deviznih rezervi. Ograničenja: najvažnije ograničenje je ono o uvjetovanosti emisije primarnog novcana temelju rezervi eura.1998. 9. ona ne odobrava kredite bankama. kamatne stope.Najšire definiran monetarni agregat u nas-M4( ukupna likvidna sredstva). CBBiH dodatnu emisiju KM može obavljati samo na temelju povećanja suficita u bilanci plaćanja.jesna od etapa u uvođenju potpune euroizacije -u toj situaciji zemlja još uvijek zadržava središnju banku i domaću valutu „Centralna banka Bosne i Hercegovine“ počela je djelovati 11. ne regulira rad banaka. Čitav problem euroizacije vezan je za teoriju optimalnog valutnog područja-što znači da se sve valute s vremenom trebaju integrirati u tri valutna bloka:dolarski.4. nije davatelj posljednjeg utočišta 3. komercijalnih banaka i bivše narodne banke BiH Valutni odbor kao monetarni sustav je rigidan i predstavlja inkarnaciju valutnog načela (currency principe) iz vremena zlatnog standarda.g.euro i jenski. Postoje dva snažna ograničenja: emisija domaćeg novca. . za razliku od klasične središnje banke koja emisiju primarnog novca može obavljati i „ex nihilo“ ( iz ničega) Glavni cilj CBBiH:održavanje stabilnosti domaće valute Inozemna aktiva banaka BiH obuhvaća inozemnu aktivu monetarnih vlasti . i predtavlja monetarnu vlast Federacije BIH i Republike Srbije u skladu s odlukama iz Daytonskog sporazuma Najvažnija odluka iz tog sporazuma: funkcioniranje CBBIH na načelima „currency boarda“ odnosno valutnog odbora -uvedena konvertibilna marka kao valuta BIH koja je neposredno vezana za njemačku marku : 1 DEM=1KM -konvertibilna marka prvi put emitirana 22.06. inozemnih transfera ili na temelju inozemnih kredita. imobilizacija novca u optjecaju Glavni i jedini argument za egzistenciju valutnog odbora u BiH leži u nesređenim političkim prilikama.08. Ključno pitanje vezano za uključivanje u valutno područje je stupanj korelacije između dvaju gospodarstava.