PROF.

G J U R O

SZABO

SREDOVJEČNI
u HRVATSKOJ I

GRADOVI
SLAVONIJI.

IZVANREDNO

IZDANJE

MATICE

HRVATSKE.

U ZAGREBU. TISAK KR. ZEMALJSKE TISKARE 1920.

Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji.
U našoj domovini Hrvatskoj i Slavoniji ima kojih dvjesta razvalina sredovječnih gradova (burga), a uz to ima i nekoliko još prilično saču­ vanih i znatan broj pregrađenih i dograđenih gradova. Istina, svi ti gra­ dovi i njihovi ostaci nisu još potanje ispitani, za to će trebati još kroz decenija rada, nu kako je ipak najveći dio ispitan, može se učiniti pri¬ kaz naših sredovječnih gradova. A to h o ć e da bude ovaj sastavak. Svrha je ovoj knjižici, pokazati, da razvaline naših gradova ne mogu biti samo objektom r o m a n t i č n o g snatrenja, već da se u p o z n a zadatak ovih građevina, da se u p o z n a , kako su ove gomile kamenja svjedoci ži¬ vota već davno minulih generacija, a bez rada ovih ne bi bilo ni našega sadašnjega kulturnoga stanja. A opet ne misli nitko, da u posmatrača ubije ono voljko osjećanje, koje m i s a o n o g a čovjeka snađe, kad ugleda koju razvalinu u r o m a n t i č n o m kraju: nasuprot ova će knjižica pokušati, da nauči vidjeti i one, koji su jedva vikli gledanju. O n a želi uputiti bez nasilnoga dociranja, da onaj golemi rad, onaj tegotni, često nevjerovatno tegotni rad, nije bio hir pojedinca, već da je taj rad p r o u z r o č e n n u ž d o m vremena, koje mi danas jedva tek kao kroz maglu razabiramo. N a š e je doba spojilo nevjerovatno čvrsto i najudaljenije prostore našeg planeta i svezalo ih nerazrješivim vezom, ali ni ono n e m a sile, da spoji čvrsto o n o , što je vremenom r a z d a l e k o : tu je svaki uspjeh tek teškim radom i z n u đ e n . I nijemi kamen može m n o g o pričati, ali će to razumjeti samo onaj, koji se potrudi, da taj govor i razumije, dok će svakomu drugom ostati kamen tek k a m e n o m , a razvalina bit će mu pusta rpa kamenja. Nu to nije jedina zadaća, koju h o ć e ovaj spis da p o l u č i . Za onoga, koji ne razumije govor prošlosti, što se čuje magički iz onog ziđa, za onoga je razvalina sve prije no zanimljiva: on se ne će žacati, da u zgod¬ n o m času upotrebi ove ostatke kao građevni materijal ili izvrsno sredstvo za pošljunčenje cesta. Nu onaj to sigurno ne će učiniti, koji dobro znade, da su ti ostaci isto takovi, nerijetko i važniji dokumenti prošlosti od onih pisanih na pergameni, koji znade, da svaki narod, ako želi da bude smatran kulturnim n a r o d o m , mora imati i dokumente, da se je razvio od nižega do višega kulturnoga s t e p e n a : jer svako je kulturno stanje samo
Prof. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 1

2 rezultanta svega dojakošnjega razvoja, a ovi su s p o m e n i c i svjedoci, da je i naš narod prošao dugim fazama razvoja do sadašnjega stanja. T k o to spozna i osjeti, ne će nikada bez n u ž d e uništavati tih razvalina, bilo da ih poruši, bilo da ih k a k o m glupom nazovi-restauracijom učini bez¬ vrijednima, da im o d u z m e m o ć tajanstvenoga govora, kojim nose glase iz dalekih stoljeća u naše dane. Jer u većini slučajeva ne m o ž e m o mi ništa drugo učiniti, već priječiti, da vandalizam neukih ljudi ne pospješi djelovanje vremena, koje kule niz kotare gradi, kule gradi pa ih razgra¬ đuje. Šta znade pastirče, da čini ludo, kad lomi gotsko kružište prozora propaloga grada, tko će ga prekarati, kad i tobožnja inteligen¬ cija ne čini često ništa drugo, samo to krsti boljim nazivljem! Nu još je j e d n a svrha ovome djelu. J e d a n ljudski vijek nije do¬ statan ni za to, da ispita samo nabrzo ni same naše gradine, a opet treba, da se u p o z n a d e m o i sa tuđim s p o m e n i c i m a , koji su u m n o g o č e m bili našim drevnim majstorima uzorom u radu. Z a t o bi ovo djelo bilo rado putokaz k daljem radu, ono bi htjelo stvo¬ riti nove ozbiljne saradnike i na tom polju. Ovdje je upotrebljen sav dojakošnji rad m n o g i h od m n o g o godina, nu opet ostaje još m n o g o i m n o g o neriješenih problema, n a m e ć u se sve češće novi problemi, nova pitanja, a samo dalja istraživanja, koja se ne mogu zamisliti bez požrtvov¬ noga rada, unijet će u ovu tamu n o v o g svijetla, riješit će mnogu SI. 1. Prosjek kroz branič kulu (berchfrit). Ulaz u I. spratu; u prizemlje (tamnicu) ulazi zagonetku i postaviti nove pro¬ bleme — koje mi danas ni na¬ se samo na otvor u stropu. slutiti ne m o ž e m o . D r u g i , sretniji narodi imadu dosta djela ove vrsti, u nas je takovo djelo još sasvim manjkalo. D a k a k o , ti su sretniji narodi živjeli oduvijek u boljim životnim prilikama, pa kako su i brojem veći bili, našao se u njih i u drugim vremenima obilan broj radnika. I u nas je radnika bilo, pa ću im djela kasnije prikazati, nu svi su ti radovi nastali u novije vrijeme, dok je prošlost u tom za nas gotovo posvema izgubljena. Mi i m a d e m o samo neznatna p o m a g a l a iz prošlih vijekova, dok su n. pr. Nijemci imali

Veliko njegovo djelo »Relazioni di anno 1639. vijeku još sve više činilo. pa sama Rijeka. u kojima su oni nikli. koji su upravo ču­ desna golema djela stvorili.3 svoga Vischera. kako brojni letači d o n o s e i slike i tek¬ stove. vijeku nastala divot-djela. dodavši i nacrte i tlocrte. da po višem nalogu u p o z n a stanje naših gradova. Laszowski u „ S t a r i n a m a " knj. 29. Od g. do 1639. nije z a č u d n o . koje smo mi tekar u najnovije doba mogli tek dijelom u p o z n a t i . Ogledat ćemo ovdje malo potanje ona pomagala. pa gradovi od K a r l o v c a do Senja. Pred osam g o d i n a osnovan je u Z a g r e b u p o s e b a n institut za proučavanje i čuvanje tih spo¬ m e n i k a : zem. ma da i nisu njihovi bezbrojni bakrorezi o n o . pa kad o n o j e d n o m dovrši pretraživanje i ispitivanje zemlje. što mi danas tražimo od vjernoga prikaza grada. Schlofiern und Stadte. M e r i a n a . U to su vrijeme bili ponajviše važni krajevi od K a r l o v c a do mora." nalazi se danas u Ljubljanskom R u d o l finumu. Ne mislim ovdje upozoravati na brojne zbirke starih isprava. čega ne bi bilo bez one naivnosti. vijeku p o s t a o tisak i drvorez o p ć e n i m d o b r o m naroda. m o ć i će kasniji radenici sabrani znatni materijal upotrebiti za dalje izučavanje. T e k a r je u X V I . Vrlo lijepu zbirku ovakovih slika posjeduje zemalj. povjerenstvo za očuvanje spomenika umjetnosti i povijesti. Pa dok su nam za poznavanje gradova u X V I . a to se u XVII. naročito L e n k o v i ć a . vijeku ipak najvažnija p o m a g a l a opširni izvještaji generala. R a t o v i su s T u r c i m a primorali strani svijet. što su ih izrađivali. 1660. Tu je prikazan K a r l o v a c . već samo na onake izvore. Senj s Nehajem. koja i danas služe na čast onima.) dao je i knez Raymond Montecucculi sabrati i nacrtati sbirku prikaza starih naših gradova. a potanje ga je prikazao E. Izvještaji su kratki — tek o Karlovcu i Rijeci nešto su p o v e ć i — nu ipak d o n o s e m n o g u značajnu crtu. arkiv. pa je P i e r o n i ocrtao u svojim izvještajima isključivo te krajeve. da se sebe samog radi zainteresuje za naše gradove. kad vidimo. dok će naj¬ veći dio ostati za istraživanje m o ž d a sretnijih generacija. prolazio je našim stranama vojni inžinir Ivan Pieroni. 1636. a uz taj zavod i arkeološki odjel n a r o d n o g a muzeja u Z a g r e b u . Baš u ovih zadnjih dvadesetak g o d i n a otkrilo se m n o g o toga. . Pa opet je to naivno prikazivanje krajeva i pojedinih gradova često iznijelo baš o n o . N e k a k o u isto vrijeme (oko god. to su u X V I I . koji se poglavito dotiču gradova i ure¬ đaja njihovih. a kako su u borbi s T u r c i m a postali i naši gradovi važniji. što su nam ih osta­ vili pređi naši. Nu kud i kamo su važniji i brojniji origi¬ nalni nacrti. a priloženi nacrti objašnjavaju te izvještaje vrlo d o b r o . pa se ta sbirka nalazi u b e č k o m ratnom arkivu pod n a p i s o m : Vierzig zwey saubre Abrisse verschiedener Granzfestungen. rasijani po svim većim knjižnicama i zbirkama E v r o p e . Ne z n a m o . Slovenci svoga Valvasora. kraj od Senja do Rijeke. koje nam toliko dragocjenih bilježaka i prikaza iz¬ nose. Ovdje ću s p o m e n u t i samo ponajglavnija. da u p o z n a d e m o barem nekako naše gradove i životne prilike.

wie sich solche anietzo befinden vor eines Feindes Gewalt in etwas verbessert undt dann Realiter konnten fortifiziert — werden mit der dartiber formirten Landtkarten und angehenckter Tabellen. 197. 8608. čuva se u rukopisu u bečkoj dvorskoj knjižnici potanje prikazao Laszowski u „Vjesniku zem. Legrada. prikaz Varaždina u gen. izmedju kula obram­ beni hodnici. U prvom su prikazani gradovi od V a r a ž d i n a do Petrinje. Koprivnice i Zagreba (to je do sada p o z n a t a najstarija slika grada Z a g r e b a ) . Zidovi imaju strijelnice. a razdijeljeno je u dva dijela. svjedoči i eksistencija analognih slika u drugim arkivima. jer je za ono doba z n a č a j a n : „Abrisz und Relationen tiber die windische und Banatische Grantzen. 1660. a p o d br. arkivu u Karlsruhe. Za nas vrijedi oso­ bito prikaz Čakovca. SI. Munition dess anderen Zeugss Requisiten auch wass zu Ausstehung einer dreymonatlichen Belagerung noch . vijeka veliki izvještaj inžinira učinjeno u vrijeme od g. do g. To je djelo u velikom folio formatu. n. pr.4 po kakovim su p r e d l o š c i m a narisani ovi prikazi — ima ih 29 na broj — nu svakako su gdjekoji iz znatno starijega vremena. nu priopćujem ga. str. Najljepše je djelo ove Martina Stiera. 1657. a u drugom od Karlovca do Trsta. Rekonstrukcija: oko tornjeva graba. koja su do biskupa Vrhovca bila jedini ulaz do crkve. 2. pa nekoliko istarskih gradova. dasz in jeden Orth vorhandenen Geschitz. preko nje vodi most do vrata u Bakačevoj kuli. arkiva" X. I to je djelo vrsti iz XVII. Utvrde oko stolne crkve zagrebačke. Varaždina. Naslov je odugačak. a da su učinjene po n e k o m predlošku.

i pla¬ nove. U drugom dijelu nalazimo na str. Bihaća. 117. str. na str.. Oštarija (sa slikom).—80. gdje je opet jasno ) Fotografske kopije nacrta i slika ovog djela čuva zem. 75. Barilovića i Skrada. . prikazan Brinj vrlo li¬ j e p o . Sudačkoga. 57. 48. 83. 47. 110. K a k o vidimo. Lede­ nicom. planove Siska. U kratko ću iznijeti sadržinu djela. nu u koliko je m o g a o upotrebio je Pieronijeve nacrte. 89. na str. tek je nekoliko sitnijih detalja doista p r i h v a ć e n o . 91. l . vidimo sliku i planove Otočca s forticom. plan Petrinje. Na str.9 9 . 86. 43. U koliko se do sada moglo ustanoviti.. plan Prozora i Brloga u Lici. str. plan Gjurgjevca. — 121. sliku Belaja i Velemerića. i str. povjerenstvo za oču­ vanje spomenika u Zagrebu. str. Na str. 107. kojima dodaje na str. 9 3 . On je to i u č i n i o : ostavio nam često izvrsne slike i tlocrte i opise.—114.. 3. a Brinja (Briindel) na str. Karlovca (na p o s e b n o m listu). a na ovećem listu prikazana je sisačka bitka. predloži za r e n o vaciju nigdje provedeni. U IV. 85. 39. isto za Koprivnicu. često vrlo opsežni. nalazimo vrlo lijepe slike Slu¬ nja. Virovitice.. Slunja. Zvečaja. ne samo da konstatuje sadašnje stanje utvrda. Rijeka s Trsatom. Modruša (sa slikom). Karlobag.1) Poslije Stierova djela m o r a m o s p o m e n u t i Valvasorovo: „ E h r e des H e r z o g t u m s K r a i n " . dok je na 92. d o n o s i plan Varaž­ dina i predlog za pregradnju. Na str. i 84. ne spomenuvši izvora. Sličan je napis i pred drugim dijelom ogromnoga izvještaja. Tovunja. svesci toga g r a n d i o z n o g a djela za ono d o b a nalaze se opisi naših mjesta i gradova. Senja (na p o s e b n o m listu). u ovom dijelu svoga djela n e m a slika mjesta i gradova. 66. 53. 49. 102. prikazan je SI. 35. 56. nisu njegovi. već da učini predloge za modernizovanje tada već zastarjelih utvrda. i 36. — 104. fablanac.5 darinen zu verschaffen vonndten". planove Karlovca.. P o k r e t n i most.—74. str.. plan i predlog za pregradnju Križevaca. 52. sliku Senja s p l a n o m i pri¬ kaz Nehaj-grada. pa su d o d a n e i slike: Zagreba. 59. Siska. Na str. planove Ivanića. Plan Ogulina nalazi se na str. Stierove su bilješke dragocjene: on je kao stručnjak inžinir poslan u ove strane. Petrinje. 40. 87. plan Barilovića. Tovunja i Ogulina. str. plan Svihovca. str.

kod Tovunja. Croatia et Dalmatia contra Turcas. Furjana i Modruša. Hrastilnice. Ostale ne trebam ni spominjati. welche fir die damalige Landesdefension gegen die Tirken wahrend der Jahre 1640—1740 durch die Ingenieure Tobias Breistaller. Siska. a slike su na str. jer si s onim slabim n a c r t o m u Valvasora ne bi nitko nikakove slike m o g a o stvoriti. adjectis simul delineationibus et prospectibus propugnaculorum et arcium. Od str. Bečki ratni arkiv ima u odsjeku Kartenabteilung G l a zbirku nacrta pod naslovom: „Sammlung einiger Plane und insbesondere alter Schlosser von Croatien. U istoj se knjižnici p o d br. Jesenke. R u k o p i s ima 41 list. Gjurgjevca. Bihać. ostalo je tekst. K a r l o v c a i okolice. 8609 u istoj knjižnici. XVIII.—35.) M a t t h . pa Budački. Holstein und Weiss zu befestigen projectiert und gezeichnet worden sind". 14. *Gjurgjevac. Na 60 listova (većina nalazi se u kopijama i u zem. Križevaca. Većina slika loši su akvareli. Nu i ovako nije Valvasorov rad bio u z a l u d a n : na tim slabim slikama vidimo ipak i promjene što su se zbile na onim gradovima. Slankamen. U bečkoj dvorskoj knjižnici čuva se rukopis (br. Labaci et illorum in Hungaria. Brinja. Drežnika. Zrina. . Zagreba*. Dabar. pa sve dalje do M o d r u š a i nekih gradova u Lici i Krbavi. koje je već Pieroni na¬ crtao n. *Mittergradac in Croatia. Weiss: Relatio germanica de statu li­ mitom contra Turcas in Croatia cum mappa. Zvečaja. iz g. Gradca i *Topolovca. Senj. prikaz Klokoča i Slunja. Vrlo je blizu ovomu rukopisu drugi p o d br. ako i nisu u svem p o t p u n o dovršeni. pr. 1748. * Križevci. 8607. D a k a k o da tu ima i brojnih slika madžarskih gradova. a najbolja je slika Senja. vijeka. potječe prikaz Krstinje. Iz g. Kopriv¬ nice i Crkvene. a napis mu j e : Mappae geographicae regni Hungariae adjectis ichnographiis. 3. Osim karte Hrvatske i Slavonije nalazimo tu nacrte Dabra. Zvjezdicom o z n a č e n i nacrti bolji su radovi. vijek nije zaostao za XVII. *Brinj. Zrina. Ant. 1744. čuva i rukopis n e z n a n a autora p o d napisom: Quadraginta ichnographiae et delineationes propu­ gnaculorum Graecii. *Cirkvena. 1746. Zagreba — taj je dapače vrlo dobar —. *Drežnik. koji nam nacrt tek podaje pravu sliku grada. Otočca. *Tržac. Slunja (vrlo dobra slika). a iz g. naslikani su naši gradovi: Trsat. Dubice. koji potječe iz XVIII. Koprivnica (plan). U istom su arkivu sačuvani i pojedini nacrti gradova naročito iz X V I I I . Sisak. Ovi su nacrti svi redom va¬ ljani. Senja. do 17. 8655. Spominjem samo Kladusu (vrlo lijep akvarel). arkivu) prikazani su nacrti primorskih gradova. nu bolji su prikazi: Varaždina. Slunja. 1729. a vrlo je bliz djelu Weissovu. vijeka. *Zrin. * Zagreb (plan)..6 nacrtan sisački grad. Otočac. Bihaća. Barilovič. pa slike Rijeke s Trsatom. Slike su te vrlo nejednake vrijednosti. I on sadržava nacrte i slike (većinom akvarele) naših gradova. većina ih je gotovo djetinjasto slabo nacrtana. I tu sam zvjezdicom označio vrednije k o m a d e .

pa Piller i Mitterpacher u svom puto¬ p i s n o m djelu: Iter per Poseganam Slavoniae provinciam. i Csaplovics: Slavonien und zum Teil Kroatien.7 K a k o se vidi iz ovoga prikaza. avec les Plans. Kdnigreichs Slavonien und des Herzogtums Syrmien. 205. gledeći dakako ponajpače na historiju naših gradova. tek u lijepom i zanimljivom rukopisu Prandstetterovu nalazimo vrlo dragocjenih prikaza.. G V I . pa ostavio svoj putopis. već se istinitost njihova m o ž e još i danas usta¬ noviti. . Prije svega valja da u p o z o r i m na v e o m a važne p o d a t k e . koje smo potonje našli i drugdje. koji su se pozabavili ovim s p o m e n i c i m a . Markgrof Badenski vojevao je u vrijeme oslobađanja Slavonije u ovim stranama. 1687. arkiva X I I . d o n o s e vijesti o turskim gospo¬ darima i u koliko je to još bilo m o g u ć e o prijašnjoj kršćanskoj vlasteli. a to je potraživanje p o č e l o tek u n e t o m minulim g o d i n a m a . a što se god nas tiče.". Nu kolikogod su nam dobro došle. ) . što ih sadržavaju službeni popisi. J o š se našao nacrt Požege sa starom utvrdom. vijeka ostavili su nam dobre bilješke naročito Taube u djelu: Hist. und geogr. vrlo dobar nacrt Petrovaradina iz vremena. nu slike. Lpz. nisu sasvim istinite. učinjeni o d m a h poslije reokupacije Slavonije g. Zagreba i Varaždina. opet manjkaju risarije. pa su nam p u t o p i s c i ostavili dosta bilježaka o srijemskim grado¬ vima. N a c r t e je narisao S. a da se i čitatelji u p o z n a d u s n a č i n o m prikazivanja ovih risača. dok još nije bio tvrđavom već je bio utvrđen o n a k o . P o d kraj XVIII. vijek. R u k o p i s se nalazi u ratnom arkivu u Beču (B. tri nacrta Vukovara. M a k s . nije uspjeh potraživanja uzmanjkao. a još nekoliko drugih Sparr u velikom ruko¬ pisnom djelu: Atlas du Cours du Danube. N e k o l i k o nacrta donio je Marsigli u svom a g r o m n o m djelu „ D a n u b i u s . 1608. jusque Widdin dessine sur le lieux. koji se čuva u knjižnici grofa Khuen-Hedervaryja. B u d a e 1771. pa nacrt Valpovačkoga grada i k o n a č n o nacrti Cernika. Ti n a m popisi d o n o s e opise tadašnjega stanja naših gradova. Schmalkalder. 1777. Fait en MDCCLI (1751). p r i o p ć e n o je u Vjesniku zem. To je tek j e d a n dio p o m a g a l a i izvora.. qui se trouvent le long du Cours de ce fleuve depuis Ulm. Vues et Perspectives des Villes. Vrlo se dragocjenih prikaza našlo u g e n e r a l n o m arkivu u Karlsruhe. Iloka. W i e n . K a k o se vidi. u Carigrad. . Prandstetter p u t o v a o je kao tajnik carskog poslanika A d a m a Herbersteina g. 1702. . Virovitice. Chateaux et Abbayes. a izdao ih je pokojni Tadija Smičiklas u svojoj 200-godišnjici oslobođenja Slavonije. Beschreibung d. pa nam je valjda on sačuvao izvrstan prikaz staroga Slankamena. 1819. . i to očito po naravi i nisu to nikakove fantastičke risarije. Baš su ovim stranama prolazila brojna poslanstva iz B e č a u Carigrad kroz cijeli X V I . iznijet će se u ovom djelu iz najglavnijih zbiraka barem po j e d a n nacrt ili slika. kako je opisao Pigafetta g. najmanje n a m je sačuvano slika gra¬ dova u Slavoniji. A sad treba da se s p o m e n u najglavniji pisci. premda su vrlo lijepo izrađene. IXb 113.

a kasnije je tu zadaću preuzela i „ P r o ¬ svjeta". djelo p o d na­ s l o v o m : Vollst. izašlo g. 1896. to je ipak Lika i Krbava najranije p o t p u n o opisana.) p o č e o izlaziti i „ V i e n a c " . U p r a v o je ogroman njegov neizdani rad. U 25 p o giavja opisao je L o p a š i ć sav kraj oko Kupe i K o r a n e . 818. u kojem je prikupio svoje rasijane radove. pa sav kraj oko Slunja. 1869. 1835. izdao Neke gradine i gradovi u kra¬ ljevini Hrvatskoj. sveske.. (XII svezaka) pribrao sam silu materijala i napisao uzornu monografiju: Dogođaji Medvedgrada (u III. mjerio. On se prvi u nas potanje osvrće na građevni sastav tih spomenika. ma da i ona sadržavaju nerijetko gdjekoju dobru vijest. tako da mu se i danas m o r a m o diviti i mi. K a k o g o d su ovi pisci važni naročito za Slavoniju. Turskoj Hrvatskoj. 1904. G. pa „Vjesnik zem. a k tomu su u ono doba naši gradovi bili daleko bolje sačuvani. risao. nu već slijedeće djelo: Oko Kupe i Korane. S a m o b o r . arkiva". Vienac. a opisi su mu zato veoma važni. dopunio je Laszowski. koji je u šezdesetim g o d i n a m a prolazio n e u m o r n o radeći cijelom našom zemljom. zv. 1895. nije sam R a d e dokrajčio.). nije došlo dalje od I. 1890. i 1870. te u tom djelu o p i s a o : Susedgrad. Krapinu. Zagreb 1875. ocrtao povijest gradova u t. gdje su prikazani bosanski sredovječni gradovi i njihove razvaline. što su v e ć i n o m vrlo dobri i točni. Osobito je vrijedan radnik bio major Mihajlo Sabljar1). istraživao svakuda i na sve strane. pa to tako. Senj. „Vjesnik hrv. A pet je go¬ dina kasnije izdao to djelo p o m n o ž a n o sa fotografijama S t a n d l o v i m : Fo¬ tograf ijske slike iz Dalmacije. arheološkog društva". pisao. Fras izdao je g. U to je doba (g. Brinj. 1869. . a što sam nije više m o g a o učiniti. a god. U t o m je djelu opisao cijelu Liku i Krbavu. Veliko zamišljeno djelo Laszowskovo: Hrvatske povjesne građevine. koji i m a d e m o daleko bolja p r o m e t n a sretstva. sv. Hrvatske i Slavonije. da ju preda „ S a v r e m e n i k u " . već je god. Drežnik. šteta ] ) H i r e : Spomen-listak Mijatu Sabljaru. a to je tek sačuvani dio cije¬ loga rada. izdao je Truhelka svoje djelo: „Naši najljepši gradovi". Topographie der Karlstddter Militargrenze. a nekih je međutim i sasvim nestalo. Ne samo da je u svom Arkivu za jugoslavensku povjesnicu. Trakošćan i V. „ S t a r i n e " sabrale su obilje zanimljiva materi¬ jala. To je djelo bilo zamišljeno kao p o č e t a k oveće serije sličnih djela. Kalnik. pa su i danas zadržala svoju vrijednost. izdavač bezbrojnih pisanih spome¬ nika. Slunj. koji je sve do svoga k o n c a donosio prikaze naših gradova. izađe djelo Rade Lopašića: Bihać i Bihaćka krajina. /. da se taj svezak može smatrati osebnim djelom. nu i u tom je djelu priku¬ pljeno toliko dobrog materijala. u kojem je pisac monografije Karlovca.8 Ova su djela pisali naobraženi ljudi velikoga znanja i poznavanja svijeta. Ivan je Kukuljević i na tom polju vrlo marljivo radio. Bilježio je. D r u g a manje važna djela ne spominjem. kako do danas nije ni jedan drugi kraj naše d o m o v i n e . Ozalj.

Nekoliko studija objelo­ danio je i pisac ovog djela. što su ih Madžari posudili. napose za urbs. kaku može napisati čovjek go­ lemog znanja. Uz to je naročito za ličke gra­ dove pribrao silu historijske građe. On je imao biti ujedno ) Riječ je indoevropska. koja se tiču gradova. Za nas je važno. 4. bilježeći izvatke isprava za građu ličko-krbavske županije u srednjem vijeku. a tako i u drugim brojnim djelima. burgus = manja utvrda. Piper: Burgenkunde. Pišući o Frankopanima iz­ nosi on spomenike iz njihova vladanja. a Klaić je napisao kao uvod monografiju.. koji je nastao. piše Ebner: Beschreibung der k. V.. dok Srbi upotrebljavaju za ovo potonje varoš. treba istaći naročito brojne radove Klaićeve. Samobora g. koji nisu posebno pisali djela ove vrste. 1877. donosi svu silu važnih vijesti. o plemićima Zemčejevcima itd. Ze­ mun. Vrste zidova u jednom gradu. kozepkori varak. Stadt. od 22 prikaza cijeloga djela otpada 12 baš na gradove ovoga kraja. koje je već prije opisao Lopašie. x . koji piše i s mozgom i sa srcem. jer su tu prikazani i gradovi u Turskoj Hrvatskoj. Od onih naših istraživača. nu žalibože nije se osvrtao na ostala pitanja. Petrovaradin. a za grad Za­ greb priredio je Ivša Tkalčič upravo monumentalnu monografiju u uvodima u svoje Spomenike grada Zagreba. Mi Hrvati nemamo napose riječi za burg. o Krapinskim gra­ dovima. o Zelini. 1912. Grad Zrin i njegovi gospodari monografija je Iv. O.9 samo. 0 pojedinim gradovima nastale su i monografije.). Noršić napisao je monografiju grada SI. U najnovije je doba izdao sam grad Zagreb djelo. Horvat monografiju grada Petrinje. pa već g. 1860. koji je tijekom stoljeća pregrađivan. iznoseći studiju o Duvanjskom polju. Kukuljević je napisao monografiju Senja (u „Leptiru" g. Krivo se uzimlje. 1912. Miinch. 1 G r a d (burg ) jest sredovječni utvrđeni stan. 1905. kad su prilike onoga doba zahtijevale njegovu eksistenciju. K6ny6ki J. veoma bliza grčkoj riječi nop^og toranj i lat. A. a Magdić je god. Rijeka pa Karlovac imadu također svoje monografije. gdje su naši umjetnici nastojali prikazati zanimivosti grada. Bp. Freistadt Varasdin. Kukuljevića iz g. 1883. da je ilustrativno slabo uspjelo. U zadnje vrijeme bavi se direktno ovim pitanjima. izdao djelo: Topografija i povjest grada Senja. to su tek riječi. kao da bi varoš ili var bila riječ madžarskoga porijetla. 1827.

a koliko sam mogao sam ispitati. pa naročito kule). jer su se tako mogli lako braniti sve do vremena. te visina nije više podavala nikakve sigurnosti. pa je morao grad biti tako stisnut. Grad se (burg) veoma razlikuje od dvora. dok su dijelovi. da ga i ona šaka ljudi uzmogne braniti. te zidova. kojeg svijet također obi­ čava nazivati gradom. Za obranu služe odsad tvrđave. Dvor se spustio. (okolni zidovi sa strijelnicama. koje su samo pregrađene rimske utvrde. nu to već i nisu pravo gradovi. zgrade za stanovanje tek su sporedna stvar. pa je glavna postala zgrada za stanovanje. po­ glavito glavna kula. već su nasuprot visoki tornjevi bili izvrstan cilj. to su već prelazi do kasnijih dvorova. Dugo su vremena mislili. ako se ikako moglo. tornjevi. Dakako da je bilo u vanjskom svijetu golemih burga sa velikim dvoranama i brojnim prostorijama sa sjajnim kapelama. potrebni za obranu. koji su bili neobično stiješnjeni. tek je sporedno. u nas nema uopće takih građevina. koje je vlast uzela u svoje ruke. da se je sredovječni grad razvio iz rim­ skih utvrda. nestalo je potrebe dijelova lih za obranu. Kad je nastao dvor. a konačno su ti dijelovi. nu ima i takovih. uvijek bi se pazilo. Samobor. po­ najviše na bregovima. sve. Prvo i najglavnije bila je čvrstoća i otpornost grada. na kojemu su građeni. i tu je redovno bio krut život. (Medvedgrad. A razlogu se nije teško domisliti.10 i tvrđava i stan. a i u gdjekojim se na­ šim gradovima dalo i udobno boraviti. da se danas teško može pojmiti. Grad je sagrađen na osobito zgodnom mjestu. dapače i kasnije prelazni . učinjene iz nasipa i graba. I doista ima i takovih utvrda. Ribnik). Orahovica. a za obranu gradova nije se moglo upotrebiti mnogo ljudi. a kod nas ih je najveći broj. izvedenih na daleko s bastijonima u obliku peterokuta. Zato je u sredo­ vječnom gradu sve ponajprije i ponajbolje udešeno za obranu. Nu zato je sve građeno neobično čvrsto. gdje se je pobrinulo dovoljno i za udobnost. te su jedva bedemi odskočili od tla. ili se smjestio barem na pristupačnijem mjestu. a tvrđava se priklonila sasvim ravnini terena. Dakako da je bilo dosta gradova. u nizinu. Prostor. zadržani neko vrijeme kao dekorativni elemenat. tako da je boravak u njima bio i za ono doba sve prije no udoban. Dakako da su se i u nas upotrebljavali ostaci rimskih građevina i za gradnju gradova. redovno je veoma malen. pa je sav stisnut i svi se dijelovi grada privinuli jedan do drugoga. da se svaka točka grada može lako obraniti. nu te su posvuda rijetke. Ta još u tursko doba traže komandanti kra­ jine tako neznatan broj stražara za gradove. pa je često prevladavala u gradnji briga za utvrđenjem svaku drugu brigu. što se zove udobnost. borba je bila uvijek glavno. kako je taj neznatni broj i onda mogao dostajati. sasvim napušteni. dižu se do znatne visine. T e k pod kraj srednjega vijeka nastaju prostranije građevine. Moramo se promatrajući gradove kloniti svakoga romantičnoga veličanja života u gradovima. kad je artilerija postala savršenijom. Sredovječni je grad sazidan ponajviše na visini. nu to su ipak iznimke.

što je kod rimskih građevina redovno bivalo. Štogod sam gradina u Hrvatskoj i Slavoniji prošao. gdje se je nekad nalazio golemi rimski tabor. Možda je barem dijelom rimska građevina ruševina Lopar kod Novoga Vinodolskoga. gdje je morao biti znatan broj utvrda. a u kasnije doba je mjesto ostalo pusto. jer i u nas se je našlo i ozbiljnijih ljudi. Dakako da je tu bilo i hoti­ mičnih neistina. Ovaj se je odnošaj naših gradova prema rimskima morao istaći. To vrijedi na­ ročito za osamljene tornjeve. a danas je jezgra grada Splita. te se u mnogom približavaju sredovječnom obliku grada. U Dalmaciji će biti i drugih primjera: Dioklecijanova je palača sagrađena sasvim prema osnovi rimskoga utvrđenoga logora. pa dalje do Taurunuma (Zemun). koje su sagrađene na teško pristupačnim mjestima pa su sasvim drugačijega oblika. zv. Slankamen = Acumincum). da je ta zagonetna utvrda postala u srednjem vijeku. Ilok = Cuccium.11 oblici sagrađeni su barem dijelom od takova materijala. Nu Piper je u svojem djelu Burgenkunde upozorio s pravom na dosta česte rimske utvrde. spojen nasipima i zidovima. jer se nalaze samo antikni fragmenti. gdje je nekad stajao rimski utvrđeni gradić Bassianae. t. koje su branile važnu cestu iz Optuja (Poetovium) do Osijeka (Murse). što je naličila rimskom taboru: kvadrat. a opet ne možemo ustvrditi. gdje je kamenje poredano u zidu u koso na lijevo i na desno poput ribljih kosti ili poput zrna u klasju. . Kako su limesi 1 ): pogranični niz utvrda. pri­ povijeda. kojim su dva puta prolazila unakrst. n. Petrovci u Srijemu. pr. ili D a ­ ruvar. Za mnoga mjesta znademo pouzdano. tako su i utvrde bile raznolike. Luka Ilić pripovijeda. opus spicatum. dapače i klesanoga kamenja. premda je osnovna vrsta utvrda bila uvijek ona. gdje se još i danas nalaze znatniji ostaci rimskoga naselja. nigdje nisam našao onoga značajnoga načina zidanja rimskih zidova. prolazili raznolikim terenom. kako je na Kamengradu lugar otkrio tri kamena s napisima. našla rimska ploča s napisom. kako to vidimo u gradu Sisku. Ima dapače i takovih lokaliteta. U našim je stra­ nama postojala također neka vrst limesa uz Dravu. da su sve sredo­ vječne utvrde u nas rimskoga podrijetla. da se je išta od rimskih građevina sačuvalo u kasnijim građevinama. kako se na Stupčanici. gdje se nalazi sijaset rimskih opeka. koji govore. na što upućuje upotreba stučene ciglje u mazu (mortu). a ono miješanje stučene ciglje u maz moglo je zaostati u onim stranama do srednjega vijeka po tradiciji. sredovječnom gradu nedaleko B a s taj a u Slavoniji. zvane specula (izgledišta). jer je tu veza s Italijom ostala življa sve do današnjega dana. da se nalaze na istom mjestu. gdje su stajala i rim­ ska (a sigurno i predrimska) naselja (Banoštor = Bononia ili Malata. Nu i tu ima i znatnih razloga. a u srednjem vijeku nije taj lokalitet bio utvrđen. koji su tvrdili. a *) Jedan od najznatnijih limesa je gornjo-germanski i raetijski limes od Rajne do Dunava.

znali su dobro u gorskom sklopu odabrati pravo brdo za gradnju i svojski ga utvrditi. dapače. čim je ne­ stalo tuđinskoga pritiska. Slankamen. Ti ostaci pomalo su jačali. Ilok je sav izgrađen od sre­ dovječne ciglje. pr. grobova i drugih starina na mjestima sredovječnih gradova ne dokazuju ništa. Rimljani su posvuda našli već autohtonu kulturu. pr. Sporadički je samo upotrebljena po koja rimska ciglja kod grada Slankamena. u Slavoniji. a ono malo tragova turskoga doba uskoro će nestati. Nerijetko je iz takovog prethistorijskoga utvrđenja nastao sredovječni grad. ma da je stalno tu bio rimski Cuccium. kao n. koji su oslobođeni od turskoga gospodstva. koji je postojao i prije Turčina. stara načela za gradnju postojala su pod onim narinutim i nametnutim tuđim pokrovom. pa su se u srednjem vijeku.12 kad tamo: sve te napise sastavio je sam Luka Ilić po napisima na rim­ skim novcima. dok bi unutar tih šančeva dogradili prebivalište od suhozida ili drveta. Ilok i Vukovar. da bi takova nastala nad grobom iz rim­ skoga doba. opet je bila nametnuta. Prethistorijski su ljudi bili neobične inteligencije. da je taj kraj bio sasvim poturčen. dok je u Bosni malo svijeta. jer i u to je doba graditelju najbolje pristajao onakav teren. raz­ vijala dalje do sredovječnoga grada. po koja riječ i pet. pr. ali ma da je ona potrajala i tisuću godina. Često dapače dokazuju takovi nahođaji. pa su se pojavili ostaci. I doista je bio sav poturčen: stari nacrti mjesta. tek je u Rumunjskoj prevladao ro­ manski jezik.pređašnje kulture. dokazuje. u Srbiji i Bugarskoj: kad je ugnjetavač Turčin izniknuo. kao što n. koje je našao. kako se je to zbivalo i u prethistorijsko doba. Nahođaji rimskih novaca. da se je sredovječni grad razvio iz prethistorijskih utvrda. nađen u ruševinama Krčin-grada nad Kozjak-jezerom kod Plitvica. U cijeloj su Evropi poznate takove utvrde: na zgodnom brijegu učinili bi šančeve i bedeme i prilagodili ih terenu. kako je nestalo svega turskog n. U nijednom sredovječnom gradu u Hrvatskoj (izuzevši grad Sisak) nisam našao nigdje rimskoga ciglja. da tamo nije bilo utvrde. a ta nije bila nipošto neznatna. Gdjekad prevlada da­ kako tuđinski upliv. oni su znali vrlo dobro izabrati gradilište za svoje utvrde. Mnogo je podesnije mišljenje. Osobito se dobro sačuvale takove utvrde na Glasincu kod Romanije planine u B o s n i . koja se je kasno oslobodila od Turčina. ostao je opet isti narod. rimski grob. pokazuju posve turska mjesta s džamijama i karavanserajima. Nešto — dakako tek u malom — slično zbilo se n. što je tuđa rimska kultura nametnula. Tako mo­ žemo zamisliti i razvitak gradova: stare forme. jer je slabo vjerovatno. . pr. rimskoj nema ni traga. Rimljanin je namijenio svoju kulturu tim narodima. kao što se to zbilo u Rumunjskoj ili u Bosni. ona je u mnogom bila barem ravna samoj rimskoj kulturi. da tamo nije postojala rimska utvrda. pa odbacili ili pro­ gutali sve. gdje samo po koji običaj. kad je nestalo pritiska i nastale nove potrebe. nego da je i tamo pro­ lazio Rimljanin. koji znade turski. šest građevnih ostataka svjedoči.

za lijepoga dana zagledaju Medvedgrad. kao što je na prethistorijskom tlu smješten i grad Kolođvar u virovitičkoj županiji. Isto je tako n. i takove. a baš se s toga mjesta vidi daleko u cijelu zagrebačku okolicu daleko u Turopolje. Taboru« SI. ipak su na raznolik način bile utvrđene s grabama i bedemima. koja je s druge strane okruživala grad. Slično su utvrđene bile terase za obitavanje Japoda u Lici. želja za iskorišćenjem terena uklonila je bezbrojne gradove. da grad mora biti sazidan na brdu.13 ma da su jednostavne građevine. Zagrepčanima je dostatno. što je daleko odmaklo od glavnoga gorskoga sklopa. na pr. pa baš s ove strane nije ni bilo ni gradske grabe. Nu i tamo ima pri­ mjera. Nu nije svako brdo podesno. pr. koji su nastali u ravnici. Strijelnice n starim dijelovima grada Ribnika. opet mu sa svojom artilerijom ne bi bio mo­ gao nahuditi. koji se uzdigao na pećini na brdu. da je tamo većina znatnijih gradova po­ stala od prethistorijskih utvrda. Zvonigrad ili Brinje. vidi se taj odnošaj j o š jasnije i sve da je neprijatelj zaposjeo sve visove nad Medvedgradom. koji su sagrađeni na brdu. ponajbolje su toj svrsi odgovarali onakovi dijelovi gorja. na kojem je sazdan Medvedgrad. da se na njemu gradi grad. pa je više no vjerovatno. pa se je samo s jedne strane moglo lakše doprijeti do . Po tom možemo razdijeliti gradove na ta­ kove. koji bi bili doduše u sklopu gor­ skom. a ta se predodžba učvrstila zato. gdje će se graditi. Nijedno gorsko brdo nije tako odijeljeno od masiva gorskog. ravnica nije podnosila ruševina. jer je poslije taj cijeli kraj opustio i nije se više naselio. nijedno se ne može tako lako braniti kao ono. ali opet dostatno odijeljeni od njega. Sačuvali su se ti ostaci zato tako dobro. jer se zaista najveći broj gradova sačuvao u brdima. pa je razumljivo. 6. da se je najprije gledalo na lokalitet. U široj se publici učvrstila nekako predodžba. Prozor s gotskim okvirom i pločom u V. Sigurnost je grada bio prvi postulat kod gradnje. smješten grad Okić. da se je koja prethistorička građevina upotrebljavala i u rimsko i u sredovječno doba. Kad se uspnemo na Sljeme. da SL 5.

od podnožja brijega. okrenuo se četverostrani toranj jednim kutom prema najslabijem otpor­ nom mjestu. Lede­ nice 378 m. da je to najviši lo­ kalitet. tako da je grad sagrađen na brdu 290 m. visokom. Dakako da nije uzmanjkala duboka graba. pojačana zidom u šilj prema livadi. Garić grad 356 m... dok je ravan pod njom 739 m. sagradili su tamo polukružni bastijon s 11 strijelnica za topove. tako je sazidan i grad Gjurgjevac u obliku nepravilnoga poligona. nad podnožjem brijega. Modruš 680 m. a dubok je samac odijelio grad od gorja. Okić je na brdu visokom oko 500 m. kako su tu duboke i široke grabe oko . da više od 600 m. Tako je sagrađen i grad Velika kod Požege: na vrhu brijega.. To je tako uvijek bivalo i uvijek je od one strane. Visina brijega sama po sebi nije odlučna. Kalnik . Mali 466 m. redovno dublja i šira od graba oko gradova na bregovima. Vrhovci kod Požege 443 m. Lijep primjer takove gradnje daje grad Ribnik na Kupi. Orahovica 387 m. Dakako da su se gradovi morali graditi i u ravnici. Prema prostranom zaravanku okrenuo se grad u Orahovici (Ružica). naročito njegov odnos prema okolnim brdima. — to je u ovim stranama najviši grad —... Grebengrad 502 m.. a prema toj je strani okrenuo grad svoju najjaču stranu.. visoko. Cetin 314 m. Tako su radili već ljudi u prethistoričko doba i upravo je začudno. a kad taj (9 metara debeli zid u šilj u) nije više do­ stajao za obranu.. a pred ulazom postavile se j o š dvije kule za obranu. a gdje nije bilo šilja. tima se dapače graditelji uklanjaju uvijek. koji su zgodni za obranu. Mislim... koji su nerijetko bili sasvim bez graba.. pa mislim. nad mo­ rem. do kojega se lako dopiralo samo sa strane gore. Mrzin grad u Lici leži na brdu 1097 m. Ruševina jugoistočno od Turjanskoga u Lici leži na visini od 1029 m.? Milengrad 465 m. Tako je bilo i u nekim ličkim gradovima. Grad je Komić (1029) na brijegu 350 m.. Vočin 302 m. Tako je glavna kula grada Čak lovca (nedaleko Pakraca). relativne visine nije u nas nikada sagrađen grad.. Drivenik 181 m. koja je iznutra četverostrana. dok se na Mrzin grad treba od podnožja penjati 432 m. prema kojoj je okrenut šilj. da okolni viši bregovi ne smetaju... koji se primaknuo do ravnice. ali rav­ nica je pod tim brijegom 665 m. Za druge gradove u raznim stranama Hrvatske i Slavonije iznosim visinu nad morem: Zvonigrad u Lici 392 m. gdje je u nas nastao grad. tako da se je lakše mogao braniti sa sviju strana. Tu prikladnost daje položaj brda. najlakši bio napadaj. nad morem. Kalnik Veliki oko 600 m.. Turjan 298 m.. Vrdnik 384 m. Medvedgrad je sagrađen na brdu visokom 587 m. Udbina 849 m. Zato i jesu ti gradovi drukčije gra­ đeni. Stupčanica 409 m.14 grada. Gradovi su u gorskim krajevima postavljeni na takove loka­ litete... što se tamo stere. koji je gra­ đen u okrug. Starigrad nad Orahovicom 664 m. Nitko ne će i ne može graditi grada na Sljemenu. pa se baš ovamo okrenuo šilj grada... koja znatno oteščava dostatno utvrđenje grada. Oštre u Zagorju 736 m. Bilaj 638 m. pa naši gradovi nisu ni sagrađeni na znatnim visinama. ali to je tako odabrano.

Iz tih je župa nastao sistem županija. castellanus. lokalizirati. tako je podjednako bilo i u Hrvatskoj. akad. Kad je uređen sustav županija. ali su dosta česti primjeri gradova. Osim njega bilo je i drugih činovnika: iudex regis (bilotus) za manje važne sudbene stvari. u koje se dovodila voda. jednu je takovu župu — podgorsku — prikazao Laszowski (u Radu jugosl. te se brinuo. pr. Do XIII. a poglavica župan. Verfassimgs u. sagrađen u obliku trokuta s tri kule na uglovima. 138). da se iz njenih strijelnica uzmognu zidovi lako braniti na sve strane. gdje već odavna nema Slavena. koji je bio glavni sudac comitata. pr. koje se spominju u spisima. već je u nas imalo i pojedino pleme svoj grad. Samo je tu birala župa svoga župana. a okolni posjed (često i blizo mjesto istoga imena) pripadao bi drugomu gospodaru. I u kasnija su se vremena gradile utvrde u ravnici drukčije: iz vremena prelaza od gradova do tvrđava postoji grad Sisak. Nu nije bilo samo ovakih gradova u privatnom posjedu. kao n. plem­ stvu je sudio samo s ovlaštenjem banovim. Ta je uredba ple­ menskih župa nešto prastaro slavensko. a usred svake stranice toga četverokuta izbočila se polukružna kula. kao središta županija. zamjenik comesa kao suca. satnik i pristav. jer je tu ban bio redovni sudac plemstva. a grad je Varaždin okružen golemim zemljanim bedemima i opkopima. Grad je bio redovno sijelo gospodara okolnoga posjeda. pa im tragove nalazimo i ondje. maior ili dux exercitusy nadglednik vojske. pa su se tragovi tomu sačuvali još u kasnija vremena (n. da se utjeraju kraljevski porezi. je vijeka uredba županija poglavito vojnička. nastali su županijski gradovi. Županije su nastale jamačno svuda iz plemenskih župa. baš se od gradova u ravnici sačuvalo tek malo njih. u okolici Kremsmunstera. vojvoda vojske županije. koji su imali drugoga vlasnika. župan Physso. ta mi ne možemo više ni sve županije. kako je to n.15 gradišta n. comes. Klokoč grad). gdje se spominje g. glavar grada i njegove oko­ line. a uz njega bio je podžupan. Iz kasnijega je vremena grad Konjščina u Zagorju: četverokut opasan grabom. koje su se opet u tragovima sačuvale do današnjega dana. 1914. pr. Danas ne možemo više odrediti. od kojih je jedna trećina pripadala njemu. comes je i kao sudac i kao vojvoda podređen banu. već su potpadali izravno pod kraljevski sud. Grabe oko gradova na bregovima nisu bile dakako ispu­ njene vodom. gdje je centar života bio castrum. I tu je župan bio sudac neplemićima. bio castrum de Zagoria (valjda Krapina). pr. koji su gradovi bili nekada župa­ nijski. Rechtsgeschichte. sijelo varaždinske žu­ panije. l ) Akos Timon: Ung. . Beri. ili castrum de Vorosd. 777. U toj je fazi razvitka plemstvo zadržalo svoj osobiti položaj: comes nije bio njihov sudac. a comes je činovnik kraljev. comes carialis castri. Žalibože. pa niži sudbeno-upravni činovnici: pristaldL Tako je bilo u Ugarskoj 1 ). kod Slakovaca u Srijemu.

Križevci g. jer se veli i jobagiones regni. što ga je već počeo bio graditi. na pr. a znači kmet. preuzela je mnoge gradove dr­ žavna vlast. 1257. pa su si nakon tatarske provale ishodili u kraljeva redom privilegija slobodnih općina. kad mu je vlasnik u doba razvratnosti postao prosti otimač. pa ona sad postaje privatno vlasništvo te porodice. pa Jastrebarsko g. 1242. a pri­ brajali bi ih i među castrenses. Pomalo je ponestalo krute organizacije comitata. vijeka kralj Andrija poklonio župu Podgorje Radoslavu Baboniću. Virovitica g. već oznaka odličnika. Tako nestade starih županija. da dogradi grad. a poslije njega sam je kralj posljednja instancija. 1231. kad je Turčin zaprijetio ovim stranama. Baš se po . pa im nitko drugi nema suditi do njega. nastanjeni oko castra u varoši ili suburbium. U prvo je vrijeme bila većina gradova u ru­ kama vladara. dobiva pravo.16 Narod se je u županiji dijelio — plemstvo je bilo izuzeto — na jobagjone. Hospites (cives) su kolonisti. Neispravno je nazivlje »viteški" grad. S jedne su strane kraljevi sami napuštali tu uredbu.. 1242. u Turopolju i oko Kalnika. da ih što jače vežu uza se. koji bi ih podjeljivali. castrenses i hospites (u Ugarskoj bila je posebna grupa. Naziv jobagjon potpuno je nejasan.. nu sve do danas sačuvali se ostaci ne samo tih državnih tvorevina. maior villae. kad župan Farkaš za zasluge.. a krivo je nazivlje grad viteza otimača (Raubritterburg): svaki je grad mogao takov postati. stečene u boju s Tatarima. Pravo gradnje gradova nastojali su u svako vrijeme vladari pridržati za sebe. tako je rod Celjskih knezova dobio županiju zagorsku i varaždinsku kao nasljedno imanje.. Samobor g. postali su posve neovisni od comesa i castra i stekli autonomiju. da hospites imaju pravo sami birati suca. hrvatskom knezu. pa su morali zato obavljati stanovite službe. kako je to njima najbolje odgovaralo. 1209. samo su rijetki vlasnici bili doista vitezovi u smislu sredovječnom.. da ne potječe iz madžarskoga jezika. Jobagjoni su neplemići slobodnjaci. darujući čitave županije pojedinim moć­ nim velikašima. U drugu su ruku ojačali hospites. naročito u vojsci.) Castrenses su bili jače vezani uz castrum. da pomoću njihovom organizira obranu zemlje. u nas ponajviše njemačkoga. Tako je koncem XIII. Vukovar g. Početkom novoga doba. tek je sasvim sigurno. koji su imali zemlje u županiji. U nas su po­ stali tako autonomni: Varaždin g. U današnjoj se varaždinskoj županiji spominje prvi put ca­ strum g. zalagali i prodavali. jednaka njemačkomu Graf. „udvornici" zvana). to jest. rihtardus. već i starih plemenskih župa. Nu čini se. 1247. (Dakako ne u kasnijem značenju kmet. Na pr­ vom se mjestu u tim dokumentima uvijek ističe. da se već u samo doba srednjega vijeka krnjilo to kra­ ljevsko pravo. da uzmognu podjeljivati dozvolu za gradnju onako. 1252. kako bi im ustrebalo. Gradec do Zagreba g. 1 2 3 4 . madžarskoga i talijanskoga podrijetla. pa naslov comes nije više oznaka kraljeva činovnika. pa nisu morali redovno u vojsku.

čini se. 1557. arheol. i 1516. čl. Jamnicu se javlja. kako je to učinio i kralj Matija. 382. dok je banovac ostao na mjestu sve dotle. (Smičiklas: Cod. društva X. . ali da nije sasvim razvaljen. Nu u to se vrijeme već slabo marilo za kraljeve naloge. kao prorex. da otvori gradska vrata. Prekovrško. pr. da su već porušeni. koji je g. i učinjeno. 39. već ih je mogao dati i porušiti. da je samo ispaljen. iz Lenkovićeva popisa utvrda. Gvozdansko preporuča. da se nije kod gradnje drugih gradova tražila i dobila dozvola. nala­ zimo slučaj. da se god. ne mogavši natrag zadobiti svoj grad Dobru kuću. . on je imao pravo ne samo gradove oduzimati. 1515. Kad su gradovi prešli u vojničku vlast. Kasnije nala­ zimo slučaj. . 1430. vrati se ban u Krapinu. daje se dozvola za gradnju grada u Siraču kod Daruvara. Hrastovicu. a dozvola je došla post festum.). Ne možemo ustvrditi. za Čuntić. zak. da se poruše. 27.. podigne u Hresnu kod Gline grad. tek nam nisu sačuvane takove isprave. a kad je taj bio porušen. da se već u to doba nije marilo puno za pravne odredbe. Ajtić. Za OberGradecz se javlja. Gradiusu. pa tako dozvoljava ban Erdody. Kad je Franjo Nelipić. kojom Bela daruje Ivanu sinu Jaroslavovu zemlje oko Okića. l ) Vjesnik hrv. Pedalj. jer po toj je darovnici Farkaš već započeo s gradnjom. naloži kralj Vladislav. faciendi habeat facultatem et pecuniam suam ad opus castri in eadem expendere v a l e a t . 2 . Pri tom se postupalo ovako — kako prikazuje Klaić u svojoj raspravi o krapinskim gradovima 1 ) —: Sam ban i banovac dođoše sa jedno 500 ljudi pred grad. . pa je ta odredba ušla u Corpus juriš hungar. već utvrđeni kašteli. što je g. U ispravi od g. uvijek bezuspješno. pa ban pozove upravi­ telja. jer nije bilo sredstava ni za obranu ni za uzdržavanje njihovo. 1251. . kako vidimo n. da se „curia Šabac in modo fortalitii erecta" u blizini Krapine ima po­ rušiti. a na to provale služ­ benici banovca Gregorijanca kroz prozor u grad i spuste pokretni most. J o š daleko kasnije. od 1471. IV. veli s e : montem quendam Lipouch nomine contulerimus pro castro constituendo et idem suis propriis sumptibus et expensis ad honorem et confortationem regni fidelitate previa castrum extruxit. sazidao pod tim gradom utvrđeni dvor. Sad navale svi u grad i počnu rušiti krov. Nu uvijek se kralj smatrao vrhovnim gospodarom gradova. Martina nedaleko Našica Aleksandru od plemena Aba g. a slično se daje dozvola za gradnju grada kod sv. da je vanredni sud pod predsjedanjem banovim zaključio. vršio to staro vladarsko pravo. Prof. . G. pr. 1581. gdje se n. Nitko se ne odazove. svoju zapovijed. dok nije grad do temelja bio porušen (ad fundamentum esset destructum). a za Svinicu. 1514.17 joj dozvoli vidi. da se taj kaštel poruši. u doba kad se burgi više nisu gradili. 1 3 1 2 — castrum edificare seu construere voluerit. dao radi nevjere porušiti gradove Blaža Huszara Farklevcz i Knesjevec u požeškoj županiji. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Gore. 1471. pa je doista mnogo gradova po odredbi zapovjednika porušeno. diplom. Zrin. pa je kralj opetovao g. da je ban. predloženi su mnogi na ru­ šenje.

pr. Između sjedala strijelnica. Germana. Istina je. N. Posega. kad se prvi put spominje. ali opet ima toliko bezbrojnih slučajeva. dapače rekao bih. Veoma je malo gradova.. Cris. kao n. Prozor sa postranim sjedalima. Nu mi nemamo iz kasnijega romanskoga vremena nijedan sigurni ostatak grada. gdje se spominju ili comes ili comitatus. koji grad nastao kasno zato. Na pitanje. Sigurno znademo. 1247. te je trebalo jačega impulza. po sastavu maza upravo ništa ne može odlučiti. a nešto je prije morao nastati Samobor. da svako doba ima svoj način gradnje. nego i u većih na­ roda. Varasd. da su ti gradovi kao i crkvene građevine bile ponajvećim dijelom sagrađene od drva. Walkow. pa se baš i u ovim stranama spominju izričito za obranu i sklonište podesni gradovi u ono vrijeme. možemo odrediti recimo godinu. u kojem je nastala većina zidanih gradova. ponovno otkriti. sposobnost i sprema za gradnju iz tvrdoga materi­ jala. da je takav sigurno postojao. kada se dižu uopće sredovječni gradovi. Medvedgrad postao u razdoblju od g. pr.18 Na pitanje.7. Ljudevit Posavski gradi grad kao sklonište svojima. vijeka ono doba. možda danas Kalnik). da su se razvile iz daleko starijih utvrda. pa moramo uzeti. koja govori o tom kraju. nu možemo uzeti. pr. castrum Greben g. Ivana Zeline. kada je koji grad postao. Nema sumnje. pr. da je castrum Nicola kod sv. kako se pravi ciglja i crijep. pa se svrnuti na ispravu. pa castra Graz ili Gradec.. 1217. pa je trebalo tek ponovno stvo­ riti tim poslovima vješte ljude.. 1245. pa je polovica XIII. pr. Za gdjekoje možemo približno sigurno naslutiti. a ničim se ne da dokazati. da se opet počne zidati kamenom i cigljom. nu s prestan­ kom rimske vladavine izgubila se je ne samo u nas. da je pojedini kameni grad već po­ stojao. za koje s pra­ vom sudimo.. 1202. da je n. . g. daje kralj Bela zagrebačkom SI. Susedgrad je morao postati poslije g. kojima bi iz pisanih spomenika znali za godinu osnutka. Nu taj jači impulz nije izostao. isto tako castrum Gregorii (g. 1209. da su već davno u doba narodnih vladara postojale utvrde. gdje se po sastavu zida i po kakovim osebinama n.—1250. da su tada još po­ svuda postojale i u nas rimske utvrde od kamena ili ciglje. Tako zvana provala Mongola primo­ rala je ljude. suditi po vrsti zidova o dobi postanja grada. bio zidan. možemo lakše odgovoriti. 1209. da je n. veoma je teško u većini slu­ čajeva dati približno ispravan odgovor: sasvim je nemoguće. jer se prije nigdje ne spominje. Istina je. da posvuda grade čvrste gradove. Možemo uzeti. spo­ menut g.. kada su građeni. a ne spominje nikako grada. što bi se moralo zbiti. kako su nekad pomišljali.

kasarne. Lepoglavu. koji ga je naravski dao porušiti. g. da su knezovi Celjski dali brojne svoje gradove srušiti. a ta se ne­ prestano pomicala. dobiva Ivan sin Irislavov mjesto i dozvolu za gradnju Lipovca. oficirski i župnički stanovi i t. koji su upropastili naše gradove. pr. omogućio. da je kralj imao pravo odrediti porušenje grada. 1251. kada se prestaje s gradnjom gradova u nas. Tako smo se domakli i pitanju. a pravi nam uzroci nisu poznati. jer se je većina gradova. bio više ni izdaleka sredovječni grad. koji su se i dalje mogli upotrebiti. Turske navale tražile su učvršćenje starih gradova na granici. vijeka: tu su . da nije bilo uputno graditi nove gradove. vijeka dalje već bitno različite od starih burga. kao što n. bastijonima i t. koji su dakako preudesili gradove za svoje potrebe. uzanj se vezala uspomena na ce­ tinski izbor. pa kako ih nisu mogli pregrađivati. kako i kada se gradovi i utvrde ruše. a sada nema tamo od grada ništa. koja je četiri do pet stotina godina bila nastavana. da si onđe sagradi utvrdu (Popov turen). gdje se rano spominje koji grad. da nisu pojedinci bili prepametni. Guščerovac (i taj je porušen). među njima n. pa ipak ga je krajiška vlast prodala na bubanj seljaku. Varaždinski grad primjer je građevine iz kraja XVI. prepustili bi ih njihovoj sudbini. Kod pojedinih gradova moći ćemo po cijelom sastavu građevine približno odrediti vrijeme po­ stanka. Nove su građevine od AVI. pr. kad se grad počeo širiti i kad su i one postale sasvim suvišne. pa je sve više gradova došlo u ruke krajišnika. Kadšto su velikaši dali srušiti koji grad. Možda je katkad bilo i političkih razloga. Ludbreg. koji nosi ime nekadašnjega grada. Virovitica. već se sav posao svraćao na izgradnju onakih gradova. To bi bili rijetki primjeri barem donekle datiranoga postanja sredovječnoga grada. da se zaštite daleki prostori oko gradova. svojinom Blaža Huszara. već postoji kasniji dvor. znademo. nu kod većine i to ne će biti moguće.19 kaptolu brdo Gradyz. ali se u njem pokazivao sav razvitak u gradnji gradova do najnovijega doba. Te je iste godine osnovao Stjepan grad u Jablancu. Mnoge su utvrde srušene samo iz gluposti. kad bi se međe neprijateljske pomakle ili bi se posjed priklopio drugom posjedu. n. Ima i dosta takovih slučajeva. da dobije svu kupovninu peterostruko iz bo­ gate drvene građe. Svakako su se prilike već početkom XVI. Dobro očuvani Cetingrad nije g. pr. Drugi su gradovi izgubili važnost i vrijednost uslijed novoga načina ratovanja. kad je nov način obrane u formi tvrđava s da­ lekim nasipima. 1866. bedemima. kad bi se vlasnik iznevjerio. te bi mogle j o š stoljeća potrajati. Nu o tom je već u javnosti izrečen sud. d. Ovdje možemo odgovoriti i na pitanje. Tako je pala Bakačeva kula u Zagrebu pred stolnom crkvom. Spomenuto je. d. naročito onda. često bitno promije­ nila i modernizovala. kao što se to zbilo s gradovima Farklevcz i Knezjevec u požeškoj županiji. Valjda im nije više trebalo utvrde. Utvrda gradova nestalo je. vijeka u toliko promijenile. Kamenjem drugih gradova gradile su se ceste.

vijeka. Kasnije bi takove rondelle gradili uz glavnu kulu ili koju važniju drugu kulu. tu je grad već za ono vrijeme moder­ nim bedemima utvrđen. ali i taj je grad zapravo tek noviji dvor. koji je nastao tek sredinom XVIII.20 sagrađeni teški baterijski tornjevi. pa se kasnije urešava usko dvorište galerijom. I prije je jamačno imala ova općina svoj grad. a spomenici to potvrđuju. Polovicom XVI. I tu se pomišljalo prije svega na obranu pomoću topništva. a opet je sva ta utvrda opasana grabom i nasipom sa četiri bastijona i dva rondela na ulaznoj strani. Malo ne u isto vrijeme sa sisačkim gradom nastao je Nehaj grad kod Senja: jedna jedinstvena gra­ đevina. spominjući dva grada. tu se pomišljalo prije svega na obranu pomoću artile­ rije. Taj je dvor opasan nasipom i grabom sa četiri omanja tornjića i petokutnim bastijonom pred ulazom u palaču. u V. da se je i malo mjesto zakrililo unutar tih utvrda. vijeka. Gotovo isti se način utvrđivanja upotrebio početkom XVII. vijeka nastaje sisački grad: tri teška okrugla baterijska tornja spo­ jena sa zidovima. U stare se gradove zidalo tada koješta: dvorišta su pomoću arkada pretvarali u renesanska dvorišta kao n. kad je svaka obrana s visine postala nemoguća. ostav­ ljajući da druge promjene istaknem na drugom mjestu. jer su topovi sve dalje nosili. čvrsto i masivno građena održala se gotovo intaktno do današ­ njega dana. pa opet u pre­ gledu napose svrnem na nje. Osobito je za­ nimljiv grad Novi Zrinj. pr. koji sa postojali već od prije. građena od drva. pa ću tu upozoriti na neke od tih promjena. tu se razabiraju ostaci graba i nasipa oko grada. Posljednja je utvrda ove vrsti današnji grad Lukavec. da je to zastarjelo. a sačuvao se u slici od g. uspomenom na nekadašnje braničkule. vijeka kod gradnje otočke fortice: opet tri tornja vezana zidom. djelo XVII. pak toranj nad gospodskim ulazom. Tu se nalaze već u velikom broju prostrane sobe za stanovanje. koji nije imao nikada prave obrambene vrijednosti. Sve su ove novogradnje kasnijih vijekova nastale u vrijeme. U to je doba mogao nastati i petokutni bastijon samoborskoga grada. Tu je glavni dio trokatna palača u oblicima njemačke renesanse. Tu su doduše četiri kule na uglovima. kad je usavršenje artilerije učinilo stare burge suvišnima. Oko cijele te građevine bila je napuštena voda. on je osjećao. što su ga sazidali Zrinjski na sutoku Mure i Drave. kako to vidimo kod grada Novoga u Vinodolu i kod Ogulina. da učine mjesto sadašnjem gradu. Taboru i gradu Varaž­ dinu. . Nu već malo poslije misli vojnički inžinir Stier. sa dva pokrajna tornja i jednim četverostranim tornjem u sredini. da je ta cijela građevina posve zlo sa­ građena. grad plemenite općine Turopoljske. 1664. koji su redom nestali. a nasipe su sa svake strane čuvali j o š i redovi palisada. tako. tu su j o š posvuda strijelnice. Nu usavršenje je artilerije promijenilo znatno i stare gradove. a valjda je sagrađen i onaj u gradu Orahovici sa 11 strijelnica za artiieriju baš u to vrijeme.

da je i tu probijao kamen. Buckelquaderima učvršćeni. t. u Garić gradu. Tako i na gradu Sokolcu u Brinju. Takov se barbakan sačuvao na pr. nepravilna jezgra obložena lijepo poredanim opekama na raznolik način. rondel do florijanskih vrata. uglovi t. Veliki je Tabor dobio valjda tek u to vrijeme treću najjaču kulu sa velikim strijelnicama u prizemlju. I oni zidovi. a sa svake bi strane obložili zid plaštem od lijepo tesanoga ili barem pritesanoga kamenja. a jamačno je u to vrijeme nastala okrugla kula do ulaza u grad Kostajnicu. već bi samo reske izmazali. t. Šarengrad. u tuđim je stranama nastao tu posebni građevni dio u tu svrhu. dostajao je puteljak. nu ponajviše tako. zv. gdje bi između slojeva velikog kamenja umetali slojeve manjega kamenja: na pr. Cesargrad je pregrađen i pojačan za topništvo. Nema ni kriterija. koji su građeni od cigle. Primjere daje grad Ilok. pa dogradnja Medvedgrada i t. da se pristup do grada očuva i za obranu podesnim učini. zv. ali je za napadača bio kud i kamo nezgodniji. Morović. gdje su svi stariji dijelovi prekriveni pomno izrađenim plaštem. U nas je zanimljivo smješten ulaz u Medvedgrad. U glav­ nom nisu se zidovi ožbukali. Osobito se pazilo na to. a i loše građenih zidova. a nije nipošto moguće po sastavu samih zidova odrediti postanje građevina.21 Samobor dobio je petokutni baterijski toranj. Kostelgrad dobio je okruglu kulu u istu svrhu. dočekali bi ga s lijeva s obzidanoga humka braniči. Orahovica velik bastijon sa 11 otvora za to­ pove. pa kako je plašta nestalo na nekim dijelovima. u Slankamenu. koji bi uvijek omogućio. S toga razloga nije do sredovječnoga grada gotovo ni­ kada vodila prava cesta. d. Lijepe primjere te gradnje vidimo u Medvedgradu. da se shema rimskoga načina gradnje u zidovima naših gradova ne razaznaje. u Krakovu. dok su noviji dijelovi izrađeni surovije. Debeli su zidovi svi tako zvani Gussmauer. Sastav sredovječnih zidova jest preraznolik. pa petokutnik za artileriju uz ulaz. Čini se. koja se s gornjih zidova dala . t. Belec okrugli bastijon pred ulazom. učinjeni su na sličan način. koji je doduše stanovnicima samim bio nezgodan. da se sredovječni zid uzmogne po svom sastavu razaznati od rimskoga i već je spomenuto. da pripada kasnijem vremenu onaki način gradnje. gdje je posljednji potres odvalio velike komade plašta s kapele. Čim je došljak prošao prva vrata. Rimski je maz bio često izmiješan komadićima opeke. ima u svako doba dobro i pomno. a tad mu je tek valjalo proći grabu. Zidovi su Modrušgrada učinjeni isto tako. vidi se dobro jezgra. nu to se nalazi i u kasno-sredovječnih građevina. barbakan. Preduga je bila stanka između drvenih građevina u ranom srednjem vijeku i sredovječnih kamenih gra­ đevina. ali ima i tako­ vih građevina. u okrugloj kuli na Cesargradu. Ne­ rijetko je već prije ulaza u grad stajala kakova brana. zv. u okrug izvedena građevina sa strijelnicama i inim napravama za obranu. j. jezgra sastoji od nabacanoga kamena lomljenca i morta. pa je tako posvuda bilo pokušaja preudezbe gradova. tek se te nisu sve sačuvale. koje su bile ožbukane.

Klokoč. proviđen nekada jamačno hod­ nikom za obranu. Samobor. koje su se u onim stranama poradi krvne osvete uzdržale do danas. Vrlo je zanim­ ljivo smješten ulaz u grad Orahovim (Ružicu). Stup>) U srednjem su vijeku imali pojedini plemići svoje kule i u samim varošima. Dalje je morao proći mimo oveće stražarnice. na lijevo mu je bio čvrst zid bez ikakvoga otvora. u San Giminanu u Toskani. a odavle polazilo kroz visoko smje­ štena vrata ljestvama opet na tle. Vrlo je zanimljiv i ulaz u grad Pernu. na pr. Bakačevu kulu. nu ima dosta gradova iz sviju vremena. a odavle je valjalo mimo osobito čvrste kule proći do unutrašnjega grada. Velika kod Požege) mogu smatrati u cijelosti braničkulom. Fallgitter. gdje se još danas nad kućama mjesta koči desetak takovih braničkula. kad bi već prodro u ulaz. koji te kule nemaju. i tu je valjalo proći vrlo dobro smješten ulazni trakt. gdje se osobito čvrsto građenom ulaznom kulom dolazilo u predvorje. (ako je istinit nacrt. sam ulaz je branila nerijetko pomična rešetka s oštrim zupcima. Brinje i drugi. a kula je bila samo ljuska (Schale). Napose ističem i tu ulaz u t. kada su se gradovi gradili. ona na Trakošćanu moderna je imitacija. Slunj. Kad je tko htio doći do prostorija za stanovanje u Cesargradu. zv. t. Svakako se uvijek dolazilo najprije u predvorje grada. da se uzmogne doći u predvorje. Put do Kostelgrada vodio je uz bastijonsku kulu do zida. a postavljena je na najopasnije mjesto (na pr. Ta je kula najjači dio grada i služi po­ glavito za obranu 1 ). Zvečaj i brojni drugi gradovi bili su sasvim opasani zidom. Kule u današnjoj Albaniji nisu drugo no sredovječne braničkule. dok se gdjekoji (na pr. pa se odavle opet kroz posebnu zgradu dolazilo do same glavne kule. što ga je Lopašić prerisao iz nezna­ noga arkiva). Mnogi su gradovi imali jednostav­ nije obranjene ulaze. koji je do biskupa Vrhovca bio uopće jedini put. podajući mjestu osebujan karakter. pa je tek okolišajući mogao doći do ulaznoga dijela grada. Za sredovječni je grad značajna glavna kula ili branič kula (Berch|rit).22 izvrsno braniti. naročito u Italiji. nakon što je prešao gradsku grabu. koji je zatvarao pristup. a tek tada bi dopro do četvrtih vrata. Ljestvama se polazilo do povišega ulaza. sveđer predan na milost i nemilost braniteljima. koja u ruševinama postoji i sada. da se neprijatelj ne bi mogao učvrstiti u kuli. kao na pr. kojim se dolazilo u predvorje crkve. trebalo je da prođe ulaznom kulom. Sličan je način ulaženja bio i kod grada Siska. Sačuvala se nije dakako ni jedna takova rešetka. Sama ulazna kula bila je redovno dobro građena. pa se ulazilo drvenim ljestvama do čardaka. a uz taj je ulaz bila smještena stražarnica. Kad je prošao kroz treća vrata i minuo grabu. zv. Slično je branjen bio pristup do nutarnjega Vrhovačkoga grada. gdje ih u jednom mjestu nalazimo katkada u velikom broju. koji za pravo ne spada više sredovječnim gradovima. . Posjetnik Okićgrada morao se proverati do ulaza. koji je nastao tako. da se dođe do predvorja. da se malo otesao kamen živac. pa obiđe kasnije sagrađenu okruglu kulu. ako je to postojalo. gdje se je do ulazne kule dolazilo pokretnim mostom preko gradske grabe. gdje se drvenim mostom valjalo popeti do ulaza u prvom spratu.

koji bi bili jednaki. dva susjedna grada. (Piper zove ove potonje: bewohnbarer Berchfrit. na pr. Tako je i sa braničkulama. U Zrinju je ta kula ujedno štitnica ulaza. Nu ima dosta i takovih braničkula. gdje se uspinjalo najprije ljestvama do čar­ daka pred ulazom. a to držim više no vjerovatnim. Katkada se u ino­ stranim gradovima nalaze i po dvije braničkule. Prozoru. Gracu kod Gline. četverostrane. u Driveniku je najvećim dijelom odskočila iz ugla grada. Takov se ulaz upotrebljavao i kod ulaza u sam grad. po većoj prostranosti odaja i ne spada zapravo među braničkule. ili u Vrdniku.) Koliko se po današnjim ostacima može zaključit^ nije u nas nikada i nigdje bilo takove braničkule. a prema strani napadaja priklopljen je četverokutu još trokut od zida sa stubištem. osim možda na Medvedgradu i Samoboru. gdje je zaštićena polukružnom pe­ ćinom. gdje se drvenim mostom na očuvanim zidanim potpornjima dolazilo do ulaza u visini prvoga sprata. kako se to vidi na Stupčanici. akoprem se posvuda zapaža ista ideja kod gradnje. Drežnik. U gradovima izvan Hrvatske ima brojnih drugih oblika braničkule. koja bi slu­ žila samo za obranu. nu po velikim i lije­ pim prozorima. koja ima oblik slova D. koja je ujedno za stanovanje udešena. U nas nema osim četverostrane i okrugle kule druge forme do braničkule u Čaklovcu i one u Vrdniku. da se donekle tu radilo po lokalnoj tradiciji. u Klokoč. Zvečaj. prošlo tim ulazom u zidu. Uređaj je braničkule prilično isti posvuda. a čini se. Dobroj kući. tako je bio udešen i ulaz u mnoge druge gradove i u kasnije vrijeme. Ulazilo se redovno ula­ zom u prvom spratu. a Stupčanica i Dobra kuća. Ona je peterokutna. Viškovcima. pa Viškovci i Vrhovci. da je između nje i okolnoga zida ostao uzan prolaz. već nalikuje većma na utvrđen -konak. ali u nas nema toga nikada. Tabora. U njemačkim se stranama razlikuje braničkula određena samo za obranu i kula. na pr. Po obliku je u nas ta kula ili četverokut ili krug. pa prema materijalu. u koje se ulazilo već u pri­ zemlju (Medvedgrad). Kalnika stajala branič­ kula. Vrdniku. ni u nas nema dvije jednake. koji je iz prvoga kata sačuvane kule vodio do vrhunca brijega. Lapcu i Brlogu u Lici. moglo se do nje samo uskim hodnikom. imali okrugle braničkule.23 čanica. tako su gradovi Požega. ako se i mogu po svojim osobinama smatrati vrlo blizima. u Vrhovačkom gradu iskače tek neznatno iz okolnoga zida. Osobita je braničkula grada V. a ovako se pokazuju i braničkule u Klokoču. kamo se dolazilo drvenim ljestvama ili stepenicama. Broj okruglih braničkula nekako je podjednak broju četverostranih kula. Ako je na najvišem mjestu V. u Dobroj kući kod Daruvara. na pr. Slunj. U Viškovačkom gradu smještena je tako. samo u Čaklovcu nalazimo peterokut. jer se uvijek gradilo prema zahtjevima terena i prilikama graditeljevim. gdje je sazidana na klisuri. nu i tu je iznutra kula četverostrana. pa u Driveniku. Uopće nema dva grada na svijetu. Caklovac) ili na najjače. u Orahovici. . pa silazilo opet ljestvama do tla.

u gradu Novom u Vinodolu. Gvozdanskom. tragova drugih većih zgrada redovno tu nema. Greben grad u Zagorju. Tršcu. Garić grad. opasane zi­ dovima. tako da se je cijeli grad pokazivao nekako kao veoma proširena braničkula. — Bosiljevo. Kad po) Sasvim je naravski. Samobor. Taboru. onda je taj konak bio na svaki način udešen za obranu. gdje su po temeljima su­ deći osim glavne kule postojale samo još neznatne građevine. t. Zvonigrad u Lici. Valpovo. pa je sasvim uzaludno govoriti o njima. u odaji drugoga kata braničkule u Čaklovcu. s većim i lijepo izrađenim prozorima. tek se po analognim građevinama u drugim zemljama može zaključiti. ono što nalazimo u nekim frankopan­ skim gradovima na pr. gdje osim te kule i nije bilo drugih znatnijih građevina u gradu. Udbini. to je ipak djelo kasnijega doba. u Furjanu. Ako ogledamo sastav gradova sa braničkulama. da je i u jednom našem doista sredovječnom gradu postojala kakova dvorana ovećih dimenzija. pa se na zidovima sačuvali i dijelovi pokrovaca. na koje se oslanjalo krovište kule. u Stupčanici i Čaklovcu. ugrađenim radi tijesnoga prostora u stijenu. Kalniku. gdje je na strani napadaja silno pojačan zid. To je bila redovno tamnica. da se i danas još upotrebljava. Svi ovdje spomenuti gradovi sastoje u glavnom od braničkule. Takova se braničkula sačuvala u Bosiljevu. M. nu nutarnjost je posve izmijenjena. T a k o je na pr. Bribir. zv. u Orahovici. koji se dao i ložiti. Krstinji. koja se nalazi do zazidanoga ulaza s frankopanskim grbom. Tu su bile bolje odaje. Brinje. Drugi su gradovi imali uz braničkulu poseban konak: Novi u Vinodolu. palača ili hiža. nerijetko bi se branič­ kula završavala kruništem. Lapcu. Medvedgrad. Perušiću i Karlobagu. a uvijek je gotovo svođen tako. tu je redovno bio jedan prostor. Velikoj kod Požege. kako je to na pr. Prozoru. Vrhovci. Tako je bilo i u Driveniku. Gracu kod Gline. — ako uopće mo­ žemo sačuvanu okruglu kulu sa velikim svođenim prostorijama smatrati braničkulom. pa nekoliko komina u Orahovici. Lijep nam primjer daje za to stara braničkula grada Ribnika uz Kupu. x . Tu su pokrovci komina počivali na lijepo tesanim konsolama. kroz koju bi puštali sužnjeve. Dobra kuća kod Daruvara.m 24 Donji sprat braničkule pod ulazom nije redovno imao postrance nikakvih otvora. pa se je i plašt komina sačuvao na pr. gdje se takova dvo­ rana sačuvala toliko. opazit ćemo. da se u svodu ostav­ ljala tek nevelika rupa. Velikoj kod Požege. da ih ima mnogo. da su tu bile prostranije i udobnije odaje. Viškovci. Ostatke nalazimo u V. Klokoču. Modrušgradu. Novi u Lici. kad su se gradovi počeli pretvarati u dvorove. konak (palas). na Cesargradu. da se u veoma razrušenim našim gradovima komini nisu baš često sačuvali. 1 ) Zidovi su prema višim spratovima bili sve tanji. Drugi su gradovi dakako imali osim glavn^ kule i posebne zgrade za stanovanje. U gornje se spratove polazilo ste­ penicama. gdje još staro krunište postoji. Kamengradu. Žalibože sve su te građevine veći­ nom nesmiljeno razrušene. Ako nije postojala bra­ ničkula. kako i pismeni spomenici potvrđuju. Zvečaju. Ne vjerujem.

žitnicu. Dobra kuća. spoznat ćemo. a znademo. koje bi dostajale i za kud i kamo veći broj stanovnika. stvorilo obilje velikih i veoma velikih prostorija. koje je u svemu nastojalo postići neku SI. bilo i takovih s ogrom­ nim palačama. Dakako da je drugdje. pa bi se nekako mogli odrediti i tipovi sredovječnoga grada u nas. Samobor. dok bi dakako ostalo još obilje gradova. omašnost. ali pravi sredovječni grad morao je biti u svem stiješnjen. pa su sve te viteške dvorane u romanima bile mnogo skromnije no što i zamisliti možemo. Brinje. gdje su i carevi i kraljevi boravili i prolazili. a razumljivo je. pa je tako nastao znatan broj velikih odaja. kad je polovicom XVI. romanski palas grada Heba (Eger) u Češkoj. Taboru. U ovom razmatranju spoznasmo dva glavna dijela grada. ali to su i u onim krajevima tek izuzetni slučajevi. 8. Tako je morao biti veoma tijesan i Ozalj grad. na pr. kao da se želi odštetiti za stiješnjenost prijašnjih dana. Nikola Zrinjski sagradio t. da tu nije nikad moglo biti pro­ stranih dvorana. v. da ima dosta gradova. Prema tomu spadali bi u jedan red gradovi sa četverostranom braničkulom i posebnim konakom: Medved­ grad. da ga uzmogne šaka ljudi braniti i obraniti. da su zahtjevi onih dana bili znatno manji od potreba kasnijih vremena. Sve one građevine s bezbrojnim velikim odajama u prednjem dijelu grada Ozlja djela su baroknoga doba. zv. Vrata sa kasnogotskim okvirom i komin u V. kad je počelo graditi u drugo doba dvorove. gdje su si sami kraljevi gradili gradove.25 mislimo na pr. Modruš. u drugi gradovi s okruglom . vidjesmo. no ih je ikada bilo. na Modrušgrad (Tržan) ili V. gdje se koji od tih dijelova ne nalazi. koji kao posvemašnji individualiteti ne bi spa­ dali ni u jednu grupu tih gradova. Kalnik. da si je plemstvo. zapravo palaču s velikom dvoranom u prvom spratu.

Ali i u poredbi s gradovima B o s n e i Dalmacije naši su gradovi kud i kamo neznatniji i opsegom i sastavom od onih u tim zemljama. kako će se to vidjeti u preglednom prikazu tih gradova. pa se trebalo braniti na sve strane. Kalnik razlikuju se ponešto od drugih gra­ dova. J o š bi valjalo dva grada napose istak­ nuti: Veliki Tabor i Vinicu. Karlobag. Oblik četverokuta s okruglim kulama na uglovima imao je grad Zemun. gdje su pri gradnji upotrebljene u velikom broju konzole. ako ih usporedimo s onima u drugim stranama. jer su dijelom ugrađeni u samu pećinu. pa kad vidimo na pr. od kojih je najpoznatija spilja pod gradom Krapinom i ona nedaleko grada Tovunja. Njemačkoj i Italiji. Što se tiče veličine gradova. Pakrac. pa su te zemlje ostale u jačoj vezi s drugim zemljama. kod nas ih nema. pa u rimsko doba jače razvijenu kulturu od ove u našim^stranama. a drugo među tim se konzolama ostavile izlijevnice (Gusslocher). vrelu vodu i t. iz kojih bi za obranu zidova lijevali rastopljenu smolu. Lapac. Grobnik i Ogulin možemo smatrati utvrđenim gradovima iz vremena prelaza k dvorovima. Grebengradu. u Bosni već u prethistorijsko. Sasvim je za­ seban grad Orahovica. moramo i u srednjem vijeku očekivati znatnije građevine. koji su sagrađeni u spiljama. d. pa kasnije Konjšćina. Dubrava. Gradovi Okić i V. Dri­ veniku. nešto više od one u Brinju. Slunj. pa se tamo veći broj gradova i bolje sačuvao. koji imaju zapravo sama konak: Cesargrad. Viškovci. dok su se u nas jedva tri četiri grada tek nekako uzdržala. A to nije ni čudo. a morala su tu do ulaza pred braničkulu biti još troja vrata. Uopće su frankopanski gradovi u mnogočemu građevine svoje vrsti. koji imaju kao glavni dio braničkulu. Prema posebnom položaju imaju posebne oblike gradovi: Ribnik. Od ulazne kule u Medvedgrad nije se sačuvalo gotovo ništa. ali ima znatan broj za obranu udešenih spilja. gorući sumpor. u treći onaki gradovi. pogotovo kad #se kroz cijeli srednji vijek Bosnom i Dalmacijom prolazilo na istok. a nemaju p o ­ sebnog konaka: Krstinja. Krapinska je spilja prorovom spojena s gornjim dijelom grada. jer su smješteni u ravnici. dok Bakar. (tu je zapravo ulaz pokraj kule u zidu grada). Mi vjerujemo u neprekidnost razvitka. Belec. Milengrad. a najbolje je saču- . U drugim zemljama ima i takovih gradova. Gvozdansko. Gdjekada i nema grad druge kule osim te ulazne. Kostel. Movigrad. Gjurgjevac i Slunj. Perušić. naši su gradovi poprijeko malene gra­ đevine. Klokoč. Ovim se postiglo dvoje: jedno su prostorije postale prostranije. Mnogi su gradovi imali ulazne kule. Grobnik. u četvrti red oni gradovi. recimo u Češkoj. Kamengrad u požeškoj župa­ niji. Vrhovci. Požega. Prozor. tako da na njima počivaju zidovi gornjih spratova.26 braničkulom i konakom: Barilović. Udbina.. na ne­ prijatelja. Kupinovo. Cernik. Malo se sačuvalo od ulazne kule u Samobor. Gračac. I susjedna Kranjska i Štajerska imala je i veći broj gradova i kud i kamo znatnije građevine od naših. nu kod mnogih je ulaz bio raz­ mjerno slabo zaštićen.

Tako je Varaždin bio optočen vodom do g. Pred svakim je ulazom bila graba. pa ući u ulaznu prostoriju i tek zakrenuvši doći u dvorište grada. platno. gdje i nema ničega drugoga do glavne kule. da se naročito kod gradova u ravnici gledalo. a k o j £ ispravan nacrt. tu dostaje strmina. To je vanredno lijepo izra­ đen stup s prostorijom u visini sprata. koja je j o š i onda ostala. na pr. 1 ) to se redovno i činilo. iskopana je barem tamo. što ga je pok. da bi dignuti dio mosta pristajao u okvir ulaznih vrata. Morović u Srijemu. koji je bio do ulaza. već su same po sebi služile za obranu. Lopašić prerisao u nekom arkivu. x . Grad opasuje redovno gradska graba. preći preko grabe mimo okrugle kule na lijevo i oveće zgrade na desno. tako Gjurgjevac. u koje se dakako i nije nikako mogla dopremiti voda. U gradu su Gjurgjevcu dvije kule stajale za obranu ulaza. nu stari na­ crt je j o š pokazuje i tako se može protumačiti uređaj velike ulazne zgrade. Medvedgrad nema na pr. Iz XVI. pa je baš tako pomno izrađen. Do nutrašnjosti Cesargrada valjalo je proći ulaznom kulom. tako te je potrebna bila građevina usred grabe za njenu obranu. gdje se gradište priključuje okolnomu terenu. tako je Konjšćina. otkuda se na sve strane mogla graba čuvati. Ribnik na Kupi. d. I oko utvrda stolne crkve bila je sigurno nekad graba barem na zapadnoj strani.27 vana ulazna kula u Ribniku na Kupi. preko koje je vodio drveni most. kao i drugi ) Dakako. a j o š ima i tragove naprava za dizanje po­ kretnoga mosta. koja i danas osamljena stoji. kad je odavna nestalo grada. a kad je grad sazidan na ta­ kovoj strmini. Zidani je most preko grabe nastao u kasno doba. nu većina gradova na bregovima opasana je grabama. gdje se već znatno manje pazilo na obranu ulaza. tragovi su se posvuda još sačuvali. u Gračanici kod Baćindola. U našim stranama rijetko bi se dvije grabe nalazile. Nerijetko je gradska graba zatrpana. Tako se nalazi još čunj. koji se mogao u onom dijelu. a jedan dio toga platna stoji i danas. gdje je danas sam ulaz sazidan. županiji. Katkada i nema za­ pravo tog platna. dignuti bilo lancima bilo gre­ dama i to tako. u Subockom gradu u pož. koji je po­ strance čuvala okrugla kula. prema sjevernoj strani grabe. Oko Medvedgrada obilazi platno cijeli grad. u Sagovini. 1S07. dok je katkada platno vanredno veliko. da budu u blizini ka­ kove rijeke ili potoka. na pr. drugi su gradovi sasvim okruženi grabom. Veoma je pros|rana graba oko grada Ozlja. da se uzmogne i voda za obranu upotrebiti. kao na pr.. dok se je to u dru­ gim krajevima nerijetko zbivalo. često veoma znatne dubine. Oso­ bito je pomno zaštićen bio ulazu grad Perriu. važan je dio gradskih utvrda. Izvrsno je zaštićen ulaz u Milengrad: preko duboke provalije vodio je most do ulaza. Stara Gradiška i t. Na tom stupu počiva i danas most preko grabe. da je graba uokolo suvišna. pogotovo tamo. u Varaždinskom gradu. da ga tako odijeli. Gdje se je mogla graba ispuniti vodom. na kojemu je stojao grad. je vijeka sačuvana ulazna kula grada Ozlja. Okolni zid gradova.

Kod frankopanskih gradova opkoljuje platno i grad. nu i u potonje je vrijeme dosta tornjeva. SI. ali jer su se mo­ rali spojiti s gradom vršci suprotnog brežuljka. kad je uslijed poboljšanja topništva prestao uopće svaki boj iz bliza. u raznim visinama. naročito iz onoga vremena. To su radili već i Rimljani (tornjevi Aurelijeva grada u Rimu). tek su na uglo­ vima kule pretvorene u bastijone. u No­ vom okrugla kula (sada porušena r t . obrambene trijemove (Wehrgang) i doksate. bilo je platno pojačano kulama i polukulama (Schalen). da su tek kasnije izvađali u gradskom platnu polukule. Uopće se čini. nu posve je sigurno. Cesargrad je razmjerno malena građevina. 9. orahovički grad ima samo jednu polukulu u gradskom platnu. koje su se katkad sačuvale. tabije. Grbovi u Nehaj gradu kod Senja. 1 ) Trag ) Kasnije su polukružne kule imale redovno donji dio u koso građen. koji bi mogli biti opasni i samom gradu. gdje se do ulaza u šilju smjestio peterokutni baterijski toranj za težu artileriju. nije se moglo učiniti drugo već sve dijelove spojiti zidom u jednu cjelinu. a tek od kordonskoga vijenca dizali se zidovi vertikalno u vis (na pr. Taboru. koji su davali zaštitu strijelcu. kako ga nalazimo u jednakom položaju i na pr. da se uzmogne taj gradski zid i postrance braniti. pa opasava dalje i mjesto.). kruništa sa zupcima.28 dijelovi grada. koje je (kao i u Vrdniku) po­ jačano izvanjskim otpornjacima. dok bi prije bio zid ravan ili bi ugradili okrugle kule. d. Ozaljsko je platno također znatno. Gdje je trebalo. nu tu su već upotrebljene druge naprave za obranu. Šest ovakovih polukula nalazi se i u platnu grada Ozlja. Medvedgradsko platno nije trebalo toga pojačanja. u samoborskom gradu. koje zakriljuje cijelo gradište gradsko. Kamengrad u požeškoj županiji očuvao je platno. veliki prijoratski grad Pakrac opasavao je gradski zid sa sedam okruglih kula. Slab je razmjerno zid predgrađa grada V. koji te osobitosti nemaju. da je redovno imalo naprave za obranu i strijelnice. Danas je svako gradsko platno znatno porušeno. u V. x . Tabora. kamengradsko platno ima šest polukula. Tako je sigurno nekada bio i Cetingrad opkoljen platnom. da se uzmogne lakše braniti podnožje zida. Na desno grb Lenkovićev.

Isto je tako u našim gradovima rijedak potajni izlaz. drugdje su bili samo maleni prozorčići. i Cetingrad postao od sredovječnoga grada turska tvrđa. na pr. u Samoboru u donjem dijelu pročelja prema ulazu gotske prozore. Zvonigrad i Novi u Lici. pa mi se čini. ranogotski dvostruki prozor postojao je do pred par godina na Medvedgradu. Veoma su veliki prozori očito iz kasnijega vremena i na sigurnim dijelo­ vima gradova upotrebljeni kao na pr. A najveći je dio grada. tako je grad u Valpovu posvema pregrađen. sagrađen poslije Zrinjskih i Frankopana. nema tim hod­ nicima danas traga. Taboru. koji je radi lakše obrane razdijeljen bio u pojedine odsječke. na pr. u gornjem renesanske. Medvedgrad. i u bosanskim gradovima. kojih ima doista nerijetko pod stranim gradovima. da je Ozalj grad pripadao u XIII. Zwinger. restauracija u profane zgrade umeću takovi prozori. Lijepo je uokviren kasnogotski prozor u gradu Ribniku na Kupi u drugom spratu kapele. gdje je gospodar prebivao sa svo­ jom svojtom. pa sklop kasarna. .. Kako su se gradovi dalje do novoga doba razvijali. kako danas postoji. zv. od grada Babonića nije ostao valjda ni jedan kamen.29 ovakovoga obrambenoga hodnika sačuvao se na platnu između kula oko prvostolne crkve zagrebačke. koji nije morao ni biti u istoj ravnini s drugim dijelovima grada. gdje su se sačuvali dijelovi i kamenih križeva prozorskih. kad se kod t. u Malom Kalniku (u gornjem spratu). U nas je to rijetkost. već renesanski. pa su rijetki gradovi. da se od prvotnoga stanja nije sačuvalo gotovo ništa ili baš ništa. koliko je sigurno istraženo. kasnije je grad Zrinjskih i Frankopana. Iz kasnijega se gotskoga doba sačuvalo nekoliko primjera lijepo urešenih prozora. koji ga dobiše iz kraljevih ruku. dok su drugi sačinjavali jedinstven sklop građevni. pokazuju nam brojni primjeri. U našim stranama. Kod kasnijih se dogradnja nisu nikada umetali gotski prozori. zv. Ovi su kasnogotski prozori !) Vrlo se često spominju u tradiciji podzemni hodnici. u donjem dijelu srednje zgrade u V. premda su se sigurno i tu nalazili. u Šarengradu. koji nalazimo na pr. 1 ) Mnogi su gradovi imali dva dijela: sam grad i predvorje. stoljeću Babonićima. Krstinja. prozori su u našim gradovima vrlo rijetko sačuvani. Takovim Zwingerom možemo smatrati i obzidani prostor s južne strane Medvedgrada. da je tek Cetingrad imao takovo drugo predvorje. tako je grad Novi u Vinodolu preinačen u pro­ strani dvor. pa tako vidimo na pr. s pomno izdjelanim doprozornicima. a tako je i u V. S a ­ mobor. pa tako stvorili jaču obranu t. U vanjskom bi svijetu pred predvorjem j o š jedan dio gradišta opasali zidom. a možda i neki lički gradovi kao na pr. sasvim je pogrješno. naročito oni u starijim građevinama. gdje se sačuvala i drvena greda u prozoru. da su se gradovi u toliko promijenili. P o ­ vijest nam kazuje na pr. koji bi od svoga postanja ostali nepromijenjeni. romanski se prozor nije nijedan sačuvao. Gotski prozori u šilj s križištem nalazili su se isključivo na kapelama. Tako je na pr. Ti su veliki prozori bili samo na onim dijelovima zgrada. Tako se događalo. Taboru.

ž d j e z o m < K a t k a d a . redovno su tek donje prostorije bile svođene (na pr. d. ali se dakako i važnije prostorije svo­ dile. 10. Milengradu. a oveći su jamačno imali i posebne građevine u tu svrhu. da bi mogli odrediti. Kasnije je po današnjem načinu bilo i prozora sa dva krila. si. u Dobroj se kući sačuvao s bačvastim svodom prekriti donji dio grada). redovno okruglim ili mnogokutnim. koji bi se turnuli u žlijeb u zidu. da se u postranim žljebovima dizala gore.30 imali redovno i kamenu ploču. Ovako su veoma često bili izvedeni prozori: u Orahovici. jer je bilo vanredno skupo. ili bi na kamenite konzole metali gredu. zv. Kalnik. u V. jednostavna ploča zatvarala prozor tako. pa se ti žljebovi sačuvali na pr. Klesarski znakovi. gdje se nekada kuhinja nalazila. koja su visjela u kretaljkama. pa su ih učvr­ stili dijelom u zidu. Valpovu (u glavnoj kuli). Butzenscheiben. Kasnogotski okvir vrata sačuvao se u ¥. Zanimljiv je takov prozor u gradu Ribniku. u Šarengradu sačuvali komadi rebara staroga svoda. S nekom vjerovatnošću možemo to samo učiniti kod grada Orahovice u Slavoniji. gdje se nalazi i sada ostatak . a u dvorani nad tim prizemljem već su gore zaob­ ljeni prozori. Prozori se u prijašnje doba nisu zatvarali krilima. Zrinjski. tako su u Valpovu u glavnoj kuli sa polukulama svođene prostorije. Jaka su bila vrata. pa naslon na vanjskoj strani. gdje se kuhinja valjda nalazila između glavnoga dijela grada i postranoga cetverostranoga tornja na zapadnoj strani. ti su prozori u prizemlju. kad bi vrata otvarali. U našim je gradovima sve suviše razrušeno. a tek na početku novoga vijeka dolaze prozori sa staklom u komadima. a kako je zid i tu veoma debeo. Medvedgrad). zv. već je pro-4-^ zor bio oblijepljen prozirnom kožom. u Dobroj kući kod Daru­ vara. što ju je polovicom XVI. Perušiču i t. koja su vodila u braničkulu. gdje je pod samim prozorom ostavljena okrugla strijelnica. Kuhinje su svakako postojale u svim gradovima. tako su se na pr. Gotski su graditelji poredali grede stropova veoma gusto (V. Vrata se nisu u starijim građevinama ni­ j < : a j c 0 sačuvala. Sasvim su sačuvani gotski prozori (s kamenitim prozornim križevima) u t. ostavili su u zidu do pro­ zora sa svake strane po jednu klupu. b i z a p j e š a k e _^ učinili u tim velikim vratima manja vrata. a nekoliko gotskih dovratnika u drugim gradovima (V. vijeka sagradio N. Cesargrad. t. već redovno balvanima. Taboru. Obično su prostorije bile stropom odijeljene. J platnom ili su umetnuti bili komadići roga. Staklo se nije mnogo upotrebljavalo. gdje su ostaci balvana ostali do današnjega dana. a zatvarali bi ih rijetko bra­ vama. žitnici grada Ozlja. već je. kao na pr. Kalnik). Svodovi nisu bili u sredovječnim gradovima česti. ' Q b i j e n a f. a na ovu učvrstili balvane. bila su redovno teška drvena _ f a Nalaze s e u starom dijelu grada u Varaždinu. Taboru. svilom.

Nekada se pomi­ šljalo. koji su imali lako pristupačne izvore unutar grada ili u neposrednoj blizini. gdje nisu nikomu smetali. drvom ili crijepom. ^ X V . Velika je cisterna po­ stojala u Garićgradu. mjesto polukružno završuje nerijetko u šilj. ostali su kanali u zidovima. kad su istrunule. Ima mnogo zidova od kamena. Krovovi su bili pokriti slamom. nu od starijeg se pokrovnoga materi­ jala nije do danas ništa sačuvalo do nekoliko komada u muzejima.31 komina. koji su nerijetko bili smješteni u doksatima. J o š je teže odrediti u ovim pustim ruševinama zahode. pa bi ga spo­ jili s gradom. n. naročito kod gradova u tuđim stranama. koja je postojala nad tom cisternom. Nu bilo je i u kasno doba naročito manjih kaštela od . a sad. vrlo teško izvedeni. pr. Ponajviše je upotrebljavan strmi krov t. nalik onima. Satteldach. još danas postoji u gradu Novom-Vinodolskom. koji je sve dalje u gotsko doba bivao sve strmiji. U potonjem se slučaju sagradio posebni toranj nad izvorom. koji su na lokalitetima. gdje se cisterna na­ XVII. što se zovu „Pechnase". nu ima i oblika. U glavnom je krov dosta strm. Krovovi se nisu u nas nigdje sačuvali. ako nemamo starih tlocrta. da su braničkule bile rijetko pokrivene krovom. a teško da je i jedan u nas imao kapu od kamena. v. 1 u nas nalazimo gdjegdje ta­ kovih zidova. tako da često mo­ X v/ žemo tek naslutiti mjesto. Vrlo se mnogo upotrebljavalo kod gradnje drvo.X V I . ali se to mišljenje pokazalo sasvim neispravno. a iz živca je ka­ mena istesana cisterna u Dobroj kući 14 me­ tara duboka. rijetko se upotrebljavalo pokrivanje krovova na način rimski a još rjeđe se pokrivalo škriljavcem. Brinje. zv. lazila. Rijetki su gradovi. pogotovo. koji su današnjem bliži. ma da je bilo i takovih. ili sa­ graditi cisterne. zv. u kojima su označeni. već radi toga. Veoma je važna opskrba grada vodom. U gdjekojim je krajevima uobičajeno bilo pokrivanje žljebnjacima kao u nas u Primorju i Bosni. Pultdach. Tornjevi su imali redovno visoke krovove. Crijep je sredovječni ponešto različit od današnjega. Jedan takov pri­ mjer pokazuje nam grad Ribnik na Kupi. jer je samo jedna ploha bila izvrgnuta napadaju. Nu na žalost je rušenje gra­ xv. Trebalo je ili kopati zdence. u kojima su nekad bile usađene drvene grede. naročito na zgradama za pre­ bivanje. da se lakše odbiju strijele i vijenci omazani go­ rućom smolom. nu nalazili se redovno ondje. kako nam to pokazuju sačuvani nacrti. ali ih dobro poznamo po sta­ rim nacrtima. gdje je grad sazidan. j o š se vide ostaci zgrade. dova i te opet zarušilo. a uz to je nerijetko upotrebljavan i t.

da su i prvi i drugi kaštel turopoljski (prvi oko g. a fotografija iz g. ulaz i uzlazi i u same gradove i u nutrašnjosti njihovoj. Kasniji popisi spominju često hiilzen Castell. obrambeni hodnici. u gradu Ribniku. . koji se dolje proširuje u okrug.. Smjestili bi ih ili u samom zidu. vijeku sazidano n. još g.) bili od drva. Kasnije bi strijelnice pomnije izrađivali. primitivnu drvenu tvrđavu. Dubica je nova na našoj strani također sabijena od drvenih balvana. rijetko bi postojao u nas posebni tornjić sa stubama (Valpovo). pr. vijeka. gdje bi s vremenom istrunuli. ponovno Rovišće u bjelovarsko-križevačkoj županiji. a već položaj i sićušnost tih „stri­ jelnica" pokazuje. 1576. da su to sve prije no strijelnice. a katkada bi u jednoj izdubli dvije takove strijelnice. Kostajnici. dok je sadašnji grad sagrađen tek u prvoj polovici XVIII. (StupčanicaCaklovac). Na žalost se nije kod nas sačuvalo mnogo strijelnica. koje su dakako raznolike i po vremenu gradnje. sve je okruženo palisadama i optočeno vodom. Slunju. V.). Ulazna kula grada Kostajnice imala je pod krovištem cijeli vijenac takovih kosih strijelnica. u gradu Varaždinu i drugdje. ili bi ih umetnuli poput prozora u strjeljačnice (Schiesskammern). pa bi im ostavljali u zidu samom toliko prostora. pa pred ulazom stoji na stupovima po jedan čardak. Zanimljive su strijelnice na tornju crkve u Moroviću. jer strijelnicama se je mijenjala forma prema savršenosti oružja i po mjestu. n. onaj Lenkovićev od g. a tako nalazimo i u starom gradu bi­ skupske palače u Đakovu. u ruševinama Rudinske opa­ tije. gdje su strijelnice bile smještene. Često se u zidovima vide okrugli otvori u velikom broju. T e š k o je bilo iz ovakih strjelnica braniti podnožje zidova. pa su dosta česte stri­ jelnice u koso. Često bi takove strijelnice izrezali iz jedne kamene ploče. XIX. Preraznovrsni su oblici strijelnica (Schiessscharte). drugi oko g. 98. 1441. kako ih nalazimo na Ka­ menitim vratima u Zagrebu. znamo. Grad je Ilok imao silu strijelnica na zupcima kruništa: sve su te strijelnice samo uske pukotine. koji su poslije izgradnje grada ostali u zidu. 1553. to su ostaci u zid ugrađenih dijelova skela. pokazuje još drveni obranbeni hodnik pod krovom kule grada Klokoča. da strijelac može gađati ne pruživši puške iz zida. die von gezain gemacht was.32 drveta. a u drugim dijelovima grada dostajale bi drvene stepenice. a Valvasor donosi sliku. da je najčešća forma uskoga otvora. Stepenice su u braničkuli sigurnosti radi bile redovno smještene unutar zida. 1479. Gotovo bih ustvrdio. Od drva su bili načinjeni mostovi. kako to nalazimo u gradu Konjšćini. jer je većina gra­ dova u nas veoma razrušena. koje izvana izgledaju kao kviz. iz kojeg se puca. Dapače i u Varaždinu bio je isprva grad od drva. n. pr. Wallachisch dorff (XII. Od drva su bili izgrađeni brojni tornjići na gradovima sve do kasnoga doba. Na takov je način još u XVII. u Klokoću. kako ih nalazimo u gradu Konjšćini. veli celjska kronika: do was ein burg in einem egg daselbst. pa bi ostao otvor u zidu. Malene su kućice stisnute u četverokut jedna do druge na uglovima i u sredini četverokuta. pr. T a ­ boru i Ribniku. Cetinu. v.

a tek se u XVI. za koji vele. to su tek kasna vremena činila. U XVI. pa dok u starijim gradovima nalazimo samo male strijelnice. kako ih mi danas upotrebljavamo. Od XVI. u gradu Sisku. Da bude sigurnost strijelcu veća. se vijeka dalje meću grbovi sve č e š ć e : nad ulazom u varaždinski grad grb je Erdody-Rakoczy od g. Vida u Bakovcu kod Kosinja u Lici. 1705. Nad sada zazidanim ulazom u grad Ribnik na Kupi stoji i sada frankopanski grb: šestero traka zvijezda. usjekli bi strijelnice koso u zid. quique. gdje je taj grb mogao postojati. Tu je vanredno fino izdjelan grb biskupa Ernušta Čakovačkoga s napisom: Arma Sigismundi epi. Godine su se pisale isprva rimskim pismenima. (Novi dvori kod Klanjca. muzeju u Za­ grebu). što lome kruh. danas neodgonetnutih slova. na pr. a gdje je bio smješten frankopanski grb. Horvacka). i XVIII. a danas je pohranjen u arheol. od kojega se tragovi nalaze u blizini. Uopće mi je poznat samo jedan napis s gradine. vijeka rijetko poznate. U XVII. Čim je artilerija postala veća. koji prikazuje dva lava. Spomenut je još grb kralja Matije i žene mu Beatrice u Kaštelu u Senju. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Grb Kaštelanovića resi ulaz grada Bisaga. već je jedino budi pismeno budi usmenom tradicijom sačuvana uspomena na njihovu eksistenciju. muzeju u Zagrebu. 1562. Prof. Meni je poznat samo napis nad vratima branič kule u Bribiru. 3 . u Garić gradu. Rijetki su bili grbovi. Nu doista se nad ulazom nalazi danas pra­ znina. sasvim je nepoznat grb nad ulazom u Mali Kalnik. U starijim se građevinama svega toga uopće ne nalazi. da je nekada bio na gradu Ribniku. da trojica mogu u isto vrijeme kroz isti otvor strijeljati. u kasnijim takovih sasvim nestaje. a na drugom mjestu toga grada g. a dugo je ležao u gradu Ozlju. s nejasnim da­ ljim datumom. zv. Vrlo je star onaj trostruki grb nad trećim vratima Medvedgrada.33 dok je iza toga križa unutri niša za streljača. nu to više nisu burgi već dvorovi. (sada je u arheol. Na gradu Krapini navodno je postojao grb Ivaniša Korvina. vijeku oblik tih cifra ustalio onako.. gdje je ubilježena godina MDCCCII i nekoliko. vijeku nalazimo nekoliko zapisa s godinom. pa Lenkovićev grb u Nehaj gradu. Najljepši je grb bio smješten na gradu Gjurgjevcu (i taj je^ danas u Zagrebu). rijetko se gdje metao grb. rijetko oznaka godine. nad prozorom glavne kule grb Erdod-Ungnadov. koji je žalibože veoma rastrošen. današnje t. napis na crkvi sv. U Nehaj gradu kod Senja nalaze se u donjem spratu strijelnice podijeljene tako. a i od tih se nije mnogo sačuvalo. 1562. vijeku nalazilo se češće zabilježenih godina: nad vratima u Trakošćanu zabilje­ žena je g. nad nu­ tarnjim ulazom grb Tome Erdoda s napisom i ubilježenom godinom 1592. arapske cifre bile su prije XIV. U našim je gradovima sigurno bilo rijetko kakovih napisa. kao na pr. morale su se dakako znatno povećati strijelnice. pa rijetko se nalaze i klesarski znakovi. ecclesiensis anno doi 1488. nije sasvim sigurno ustanovljeno. što ga je opisao Baltazar Krčelić.

Bili su dakako poznati već u antikno doba. koji je sačuvan u arheol. koja je imala šiljato završene prozore. pa i u ranogotsko doba. te se do sada nisu otkrili. Tabora. mnogi su kasnije prema­ zani. možda zato. nu naši su sigurno svi kasnogotski. kako se danas općeno sudi. Jakoba do danas sačuvala kao spomen na iščezlu kapelu. Njihova je svrha bila. vlasnici Bijele Stijene sam papa do­ zvolio upotrebu takovoga oltara. pa u gradu Valpovu L? ^ . I to je građevina na tri sprata. kako bi se plaća dala lakše ustanoviti. I ta je kapela nad svodom crkve imala prostoriju udešenu lih za obranu. Cesargrad imao je kapelu u prvom spratu. to je već skučeni prostor grada rijetko dozvoljavao. na glavnoj kuli grada varaždinskog. a gornji nije sačuvan. pa se je kapela na brdu sv. Ja mislim. nu po ostacima sudeći bio je i on udešen za obranu. najveću je kapelu imao grad Orahovica. koje su zapravo crkveni kašteli. Najljepša je građevina te vrsti svakako kapela grada u Brinju. Tlocrt je sasvim neobičan: zidovi su slomljeni tako. kako to viđamo kod obrambenih crkava u Sedmogradskoj. dok opet ima takovih građevina. ta je kapela posvećena bila sv. tu je bila zapravo prava crkva/gotski svođena s otpornjacima izvana i velikim šiljem završenim prozorima. a i tu su pro­ zori bili veliki. koji je upravljao gradnjom grada). nu po nacrtu oberstara Gideona Maretića morala je biti negdje na zapadnom dijelu. Filipu i Jakobu (File zvao se kanonik. za koji je do­ kazano. pa su se vlasnici poslužili katkada prenosnim oltarima. a što je meni poznato. muzeju u Zagrebu. mnogo ih nalazimo na kamenju crkve u Oštarijama itd. koji su imali svoje kapele. osim možda onoga znaka na kamenu u razvalima Krčingrada nad jezerom Kozjakom kod Plitvica: f"1""! . da . Samobor je imao pravu gradsku kapelu: donji je dio udešen za obranu. prizidanu kod ulaza s polukružnom apsidom. možda je to učinjeno radi terena. Među nje­ mačkim se gradovima nalazi dosta takovih. A opet je u mnogim gradovima bilo barem odaja prepuštenih bogoslužju. da je bio gradski toranj. označivanje rada pojedinih klesara. pa je samo srednji dio bio prava kapela. Ne znamo pravo. srednji za crkvu. Bilo je takih znakova na kamenju stolne crkve zagrebačke. neobično debeli zid. Nisu brojni gradovi. gdje nema nikakva znaka. ni gdje se je nalazila. Na profanim su gradjevinama još rjeđi. da svi ti znakovi potječu u nas iz kasnogotskoga doba. kako je na pr. nalaze ih i u romansko. kako ih redovno u gotsko doba nalazimo u crkvenim građevinama. da je nastao među njima dosta oštar kut. a valjda će ranogotski kapitel. Inače su se našli takovi znakovi na starijim L I dijelovima Vel.34 Klesarski znakovi nisu u nas uopće česti. Biskupska građevina Medvedgrad imala je dakako veću kapelu kao posebnu zgradu. svetište je stalo u sam pročelni. koji su posuti tim znakovima. potjecati od te građevine. Okič je imao kapelu. u šilj završeni. donji i treći udešen je za obranu.

35 i kapela pridonese svoje za obranu grada. Prozori su u kapeli također gotski, izrađeni kao sva klesarija crkvena veoma lijepo i pomno, veoma su veliki, sačuvalo im se dapače i kružište. Posebno je građenu kapelu imao grad Ozalj, koja je danas uklopljena u sastav u gradu, ali je nekada sigurno bila više osamljeno postavljena. Ne možemo ustvrditi, da je ka­ pela u gradu smještena uvijek na određeno mjesto, ali sigurno bi je smje­ štali tako, da i ona posluži obrani, naročito obrani ulaza, kako to vidimo u Okiću ili u Orahovici. I drugdje su se nalazile kapelice n. pr. u gradu Novom u Lici, u Karlovića dvorima na brdu Komiću i t. d. U njemačkim krajevima imaju t. zv. dvogube kapele: gornja, redovito bogatije izvedena, i donja, mnogo jednostavnije građena. Obje su bile spojene otvorom u svodu, koji je dopuštao i onima dolje, da čuju sve­ ćenika. Prava svrha tih „Doppelkapelle", kojih ima jedno trideset na broj, nije sasvim točno ustanovljena; kod nas ih nema, pa ako i pomislimo na ponešto slične kapele u Brinju i Samoboru, opet postoji bitna razlika. Donji dio nije nikada uređen kao kapela, već je mogao služiti ili kao grobnica ili kao prostor za obranu. Ovdje treba upozoriti na brojne crkve, koje su služile za obranu, ali tih je pomalo ponestalo. 0 utvrdama stolne crkve reći će drugo po­ glavlje. Tu moram istaknuti kao osobit primjer crkvu u Moroviću u Sri­ jemu, gdje je toranj opremljen strijelnicama za manje strijelno oružje. Jedno od najžalosnijih poglavlja u nauci o sredovječnim gradovima pitanje je o rekonstrukciji ili bolje tako zvanoj restauraciji gradova. Ne možemo zanijekati, da je tu odlučan osjećajni momenat: svijet s pravom osjeća, da je s tim ruševinama skopčan jedan dio njegove prošlosti, sve ako ona i nije poznata, pa želi, da bude opet onako, kako si to zamišlja u mislima. Ali pri tom se događa, da je sav kras i sva romantičnost, koja se u velike mase ljudi veže uz te gradove, samo u njihovoj fantaziji, da je nije nikad uistinu ni bilo. To je tako onima, koji si stvaraju ljepotu Venecije u duši, a ne nalaze je, kad stoje u tom gradu: prebujna je fan­ tazija dovela do spoznaje, da njihova Venecija postoji samo u duši nji­ hovoj. Prava je znanost neumitna: ona hladnim radom prikazuje istinu, pokazuje, da je mjesto onoga umišljenoga čara i sjaja tu postojala samo teška borba za život, kako je onaj život bio prema današnjem u mnogom i mnogom kud i kamo kukavniji. Ipak se nisu ljudi htjeli odvratiti od misli, da se nešto, što je iščeznulo zauvijek, može opet stvoriti, nisu htjeli vjerovati, da je ta nova tvorevina uvijek nešto sasvim različno od onoga, što je nekada tamo postojalo, nisu htjeli ni mogli pojmiti, da se ono, što je odgovaralo našemu životu prijašnjih stoljeća, ne može učiniti po­ desnim za današnje doba, nisu htjeli uvidjeti, da oni svojim radom ne dočaravaju prošlost, već krnje sadašnjost, pokazujući njenu nemoć, a ruše svetost prošlosti: što je mrtvo, nek ostane mrtvo, da se na njem nov život razvija, a ne stvaraj tobože oživjele mrtvace: taj je život samo prividan.

36 Istina, istraživanje nam je pokazalo sve jasniju sliku sliku sredo­ vječnih gradova, ali nikad ne će nitko moći sa svim istraživanjem i svim

trudom i najmanju stvar onako sagraditi, kako je nekada bila. U pede­ setim su godinama Nijemci obnovili neke svoje gradove na Rajni (n. pn

37 Rheinstein), a domala se našla sličica grada, koja je dokazala, da ta t. zv. restauracija nema ništa zajedničko s istinom, ma da su graditelji bili uvjereni, da su sve ,,u stilu" restaurovali. A tako je bilo posvuda i ka­ snije. Car je Vilim dao Hochkonigsburg restaurovati — on je uopće živio u sjaju sredovječnoga „viteškoga" doba — s troškom od milijuna, a kad je djelo bilo gotovo, mogao se svako nepristran uvjeriti, da je tu gotovo sve učinjeno, što prije nije ni moglo postojati. Grof Wilczek, prebo­ gati austrijski velikaš, dao je u novije doba „obnoviti" svoj grad Kreuzenstein na Dunavu. On je dao pokupovati pravo sredovječno kamenje

SI. 12. Utvrđena stolna crkva u Zagrebu. Dio staroga tlocrta iz g. 1517.—29.

za gradnju, prave ciglje, stupove i t. d. A kad je vrlo fragmentarna ru­ ševina postala opet gradom, bilo je sve tu pravo i istinsko, a sve je skupa bila puka igrarija, nalik na kazališnu kulisu. A opet su se graditelji trudili, da sve, što znanost i iskustvo podaje, bude u tom dvoru prikazano. Kako je bilo vani, tako je bilo i u nas, samo mi, siromašan i malen narod, nemamo toliko takih restauracija, koje traže silne svote i velikoga oduševljenja. Mi te rijetke ljude, koji su se laćali ovakovoga posla, ne grdimo, mi im se možemo diviti, ali djela su im bila i ostala jalova.

38 Jedan je od prvih takovih ljudi bio grof Laval Nugent, tuđinac pod­ rijetlom, svjetski čovjek osjećajem. On je ruševine Trso^-grada „obnovio", stvorio opet grad, pometao kruništa, gdje ih nije nikad bilo, metao stu­ pove, grčke trijemove i t. d. — i nestalo je staroga stanja grada zauvijek. Tako je obnovio Dubovac, pometao i tu kruništa, a što ima taj grad sada zajedničko sa starim gradom, kako nam ga još slika pokazuje?! T a k o je i Bosiljevo restaurirano, a sad je ponovno promijenjeno, tako da od sta­ roga stanja nije ostalo gotovo ništa. Istina je, da su i u pređašnja vremena pregrađivali gradove, ali nikad nisu oponašali prošlo stanje, već bi nove dijelove stvarali u novim formama, koje pristaju svom vremenu, kako se je zbilo to kod bezbrojnih gradova: kod Ozlja, V. Tabora, Varaždina i t. d. Najpoznatija je u nas restauracija grada Trakošćana, što ga je u pede­ setim godinama XIX. v. Juraj Drašković s velikim trudom dao „obnoviti", ali ta je obnova učinjena sasvim u duhu onih obnova na Rajni, pa je gotovo sasvim uništila staro stanje grada. Sve kad bi nam uspjelo, da s današnjim poznavanjem obnovimo koji grad, — već bi bu­ duća generacija vidjela, da je i ta obnova kriva. Svakako je bolje, da se gradovi, odnosno ruševine uzdrže u njihovu stanju, koliko je to moguće, a nikako, da se stvara tobože staro, što zapravo i nije ni staro ni novo. J o š treba u nekoliko redaka spomenuti sredovječno oružje. Za napadaj i za obranu služili su lukovi 1 , od kojih su se dva primjerka sačuvala iz kasnijega vremena u zagrebačkom arheo­ loškom muzeju. Za razaranje zidova upotrebljavali su u sred­ njem vijeku isto oružje, koje su poznavali Rimljani: baliste i katapulte, pa ovnove i pomični toranj. Bilo je svakojakih kon­ strukcija tih sredovječnih bacala, a sva su bila sazdana po istoj ideji: jakim se uzetima pritegao čvrst balvan, pa kad bi naglo na­ petost užeta popustila, odskočio bi balvan i odbacio često veoma teško kamenje ili druge štetne stvari. Preraznolika su i imena tih naprava, od kojih se nije dakako ništa sačuvalo do starih slika. Razlikovao se triboc, blidda, onager, a ima i brojnih drugih naz : va. Kamenje, izbačeno iz teških naprava te vrsti, bilo je teško i do 12 centi. Sve se znatno promijenilo, kad su se stale upotrebljavati puške i topovi. To se je zbilo u početku XIV. vijeka: oko g. 1326. Fiorenca je dala načiniti topove, g. 1334. podsjedan je s ognjenim oružjem grad Meersburg na Bodenskom jezeru, ali uz to su se i dalje upotrebljavali 2 stari strojevi. Kako je u nas bilo, nije u spomenicima ubilježeno, ali za susjednu Bosnu znamo, daje za bosanskog kralja Tvrtka I. učinjen prvi top (bombarda) 3 u Dubrovniku g. 1378. , pa ih je domala bio tu i velik broj. Najstarije
) Lukom, a i drugim se napravama izbacivale strjelice, od kojih željezne šiljke, nalik na rimske, često nalazimo u ruševinama gradova. U te su šiljke umetali drvene drške s perjem. 2 ) Piper: Bugenkunde. 401. 3 ) Glasnik muzeja za Bosnu i Hercegovinu. 1914. 244.
1

1379. Hackenbiichse. kasnije kuglja. U p oznije se doba skraćuje stražnji dio.. kukasta puška. sve to potječe iz kasnoga doba. u prednji širi dio kamen. vi­ jeka potječu topovi. no upotreba je za to­ pove novija. u dulju se stražnju cijev metao barut. Cijev (93 cm) okovana je jakim obručima.de pulvere pro bumbardis". Puška (scolpo. muzeju u Za­ grebu. U vri­ jeme turskih ratova li­ jevali su se topovi na bojištu samom. scioppo) javlja se ta­ kođer u polovici XIV. dozvoliše Dubrovčani kralju Tvrtku deset libara . no na­ skoro se počeo barut proizvađati u većim količinama. Isprva je barut bio skup. pa se nije mogao općenito upotrebljavati. kojih se nekoliko pri­ mjeraka sačuvalo u arheol. a proširuje prednji (Haubitze). metao se ba­ rut. Lafette su kasnije upotreblja­ vane. koja nije no dugoljasta cijev. pa se upo­ trebljavao i za mini­ ranje zidova. Što se to­ pova našlo u našim starim gradovima. a iz XV. zv. što bi se usadila otraga u jaki . koji se je skidao. Barut je star izum. G. vijeka. a luntom se pri­ paljivalo.). pa je u glavnom kod njih već moderna forma nađena.39 su bombarde vrlo primitivne. u stražnji dio (16 cm. Najstariji je oblik t.

kraljevi se bore za posjed grada. a Stupčanica je sigurno moderni pučko-etimološko protumačeni naziv grada. Ne vjerujem n. kako se je u bezbrojnim primjerima sačuvala u muzejima. vojno umijeće. . d. još jedino kamenje njihovo odaje nešto iz dana njihove prošlosti. lik T a hijev u župnoj crkvi u Stubici. Suploncha. je vijeka upotrebljavana općenito željezna odora. pravni na­ zori. po današnjem možda Šupljanica. Biskupi ga zidaju. koje su nam sačuvane na stećcima u Bosni i Hercegovini. Nelipića i t.. buzdovan i štit. gdje sve do najnovijega doba ne prestaje borba između križa i polumjeseca. grobni spomenici knezova iločkih. a sa kukom u prednjem dijelu u kaku gredu. Pri tom se očituje cijelo kulturno stanje pojedinoga odsjeka vremena. pr. što dolazi u ruke čas ovom čas onom velikašu. (N. a najjasnije nam ih prikazuju nadgrobni spomenici. Viteško doba poznaje isprva samo oklope od željeznih kolutića. Medvedgrad. Povijest gradova zapravo je redovno samo povijest izmjene gospo­ dara. a od XV. Nekoliko primjeraka imaju bosanski i zagrebački muzej. već se i samo ime izgubilo ili sasvim promijenilo. gdje se obavlja izbor kralja. koplje. Frankopana. Ali velik je broj onih. pa i privatni život i vlastele i kmetova. pr. Ili Cetin-grad. o kojima se ne može danas ništa više kazati. Kurjakovića. da je Gračanica kod Baćindola u požeškoj županiji imala od iskona ovo ime. Soploncha.) Inače se je u borbi upotrebljavao ravan mač s jednostavnim balčakom. uz koje se veže sva povijest zemlje. luk. koji se u starijim ispravama redovno zove Saploncha. što su bili svojina moćnih rodova Zrinjskih.40 drveni potporanj. pr. Koliko je gradova samo po tom do­ bilo cijenu. Dakako da ima brojnih gra­ dova. n. a mnogim se gradovima ne zna ne samo ništa iz njihove povijesti. koji imaju sudbinu zemlje u rukama. Forme štitova u našim stranama bit će da su bile jednake onim formama.

naročito to posvjedočavaju nalazi u današnjoj Petrinjskoj ulici. tek su doslije na­ đeni samo omanji. kad se u njem osnovala biskupija. dok je Gornji grad sačinjavao po­ sebni dio sve do najnovijega vremena. B dvorište. koji je u u srednjem vijeku već za rana postao važnim mjestom. A prostor za braniče. da se tu i u prethistorijsko vrijeme nalazilo napučeno mjesto. budući da je sisačke biskupije nestalo. kad je Gornji i Dolnji grad s Kap­ tolom ujedinjen u jedno tijelo. gdje je otkrito rimsko groblje. J o š je jasnije. Zagreb se spominje prvi put tek onda. Nu taj naziv Zagreb nije bio za cijelo SI. Nema sumnje. da je u to doba bilo znat­ nije naselje u današnjem Šćitarjevu (Andautonia). a sezalo je isprekidano gotovo do Stenjevca. koji štiti ulaz kod 29. 1093. naselje. F plateau za artileriju. Tlocrt ruševina Medvedgrada. . ali jasni dokazi za istinitost te tvrdnje. C ostatci zgrada za stanovanje. da je i u rimsko doba bio Zagreb nastavan. Taj je Gornji grad ili Varoš na Gričkih goricah tako zgodno smješten. I. i II. te se može lako braniti. DE okoliš grada opasan zidom. već samo za kasniji Kaptol. razvio se oko crkve sv. Dakako. 14. koji je sa tri strane teže pristupačan. Marka gradić. u prvo dvorište.Sredovječni gradovi u zagrebačkoj županiji. oko g. pa je takovim ostao do današnjega dana. kule. Zagreb je svojom prošlošću neobičan grad. da je tu od davnine moralo postojati mjesto: na ogranku zagrebačke gore.

15. da se u biti svojoj nisu te utvrde promijenile od svoga postanja. vijek. 1889. prije su tu bile strijelnice. Oko grada vodi zid. vijeka. kako to jasno pokazuju građevni oblici. jamačno odmah iza provale Mongola. a na jugu nešto istočnije od Dveraca opet okrugla kula. Prozori su u drugom spratu nad prolazom u Dugu ulicu nastali tek u najnovije doba. koji se vijuga prema obliku brijega. a prema zapadu je utvrđen sa pet četverostranih SI. pa i ako je dosta naivno narisan. koje su i kasnije opetovano popravljali. Spominje se doduše i kraljevska palača. Na sjever su vodila (kod Popova tornja) Nova Vrata ili „Frauenthor". te možemo uzeti. Medvedgradske ruševine g. Na starom nacrtu vidimo* . nego su bitno pregrađena valjda u XVL vijeku. gdje je stajala. 9609. ali o njoj ne znamo dalje ništa. nije dapače ni posve stalno utvrđeno. pa su dije­ lovi tih utvrda. sačuvan nacrt grada Zagreba iz XVI. Mjestimice je taj zid i dvostruk. koja su se sačuvala do danas. vijeka. Na sjeveru se digao Popov turen. valjda kod okrugle kule sjeverno od Kamenitih Vrata. Ban je stolovao neko vrijeme na Kaptolu. koja je stajala do današnje gimnazije sve u XIX. Ali cijelo je mjesto bilo utvrđeno. ipak se pokazuje u glavnom posve vjernim. ostali do današ­ njega dana. kula. na istoku okrugla kula nešto p o ­ dalje od Kamenitih Vrata. Nu Kamenita se Vrata nisu sačuvala u svojoj staroj formi. da je bila nasu­ prot Dveraca. premda tradicija hoće. na zapad Surove dverce. učinjen po svoj prilici lih u strateške svrhe.42 Pravoga burga nije Zagreb zapravo imao. U dvorskoj je knjižnici u Beču pod br. koja se spominju polovicom XIV.

uglu (iza Kaptolske škole) još i jedna kula. Stjepana. 1850. smještena su bila poviše Streljačke ulice. Arkiv za povjest. (g. prema jugu. 1792. i svojom veličinom i svojom poviješću. BakaČeva.) da se zbog turskih napadaja Kaptol utvrdi palisadama i gra­ bama: . bila su zapravo toranj. pa i dosta znatni. svezana s povješću 2 zemlje. u gradskom muzeju u Zagrebu. već je postojao samo onaj dio. zap. ali im ne možemo točno odrediti mjesto. jer nije Kaptol bio utvrđen. Kasnije je mjesto palisada sagrađen čvršći zid. kako spo­ menuti nacrt pokazuje. Sredovječni su gradovi u sadašnjoj zagrebačkoj županiji brojni. eccl. 2 *) V. kojom se jedino ulazilo u crkveno predvorje. Na spomenutom je nacrtu Kaptol još utvrđen palisadama. 16.. 1335. ima jedan „Pechnase". . a do toga je tornja stajala kućica za stražare. sjev. Sliku Zagreba iz g. da tu biskup Bakač sazida poznatu kulu. sačuvala se u sjev. 1 ) I prema zapadu vodila su jamačno kakova vrata. Nacrt ruševina Susedgrada. Baš su zato. ili pokraj te kule. Schale. 181. Na južnoj strani nije još bilo veli­ koga biskupskoga dvora. na sjevernoj strani još jedna omanja u sredini.) bila ni zatvorena ni pokrivena. u koju je valjalo najprije ući. 1811. kako spominje Krčelić (Hist. Emerika. koja se sačuvala i danas u susjednoj kući. 1854. kao u južnim vratima. zagr. već je bila t. nu toranj se i tu sačuvao do danas. Kukaljevič: Dogođaji Medvedgrada. jer je Kaptol bio tako slabo utvrđen. jugosl. Pred stolnom je crkvom bila župna crkva sv. ljene strijelnicama za tešku artileriju. i sagradili Popov turen u Gornjoj Varoši.). po­ stojala sve do polovine XIX... koji još dijelom po­ stoji i sada. Dvoja su vrata. pa su je porušili (g.43 da su i Kamenita Vrata kao i Dverce zapravo sastojali od nenatkrivene četverouglate zgrade. a sve su kule oprem­ Nacrt majora Sabljara oko g. ) V. druga. zvanim Dverce. vijeka. B a š zato.ut cum prope Turcarum incursiones fierent capitulum sepibus munire et fossatis cingere ac propugnaculis se possit". Ta nije u doba svoga postanka (godine 1517. danas biskupska bogomolja. kojim se prolazilo. Vrata su Dverce nastala oko g. kao što je povijest Medvedgrada ) nad Šestinama kod Zagreba. koja je najvećim dijelom sada zatrpana. kula SI. zv. u kojem se nalazi prastara kapela sv. Vide se tra­ govi obrambenog hodnika. Jaki zid opasao je cijelu građevinu. jedna prema sjeveru.). I Mesnička su vrata po­ stojala do prvih decenija XIX. Kaptol je utvrđen kasnije. Možda nema u svoj Hrvatskoj grada. a onda bi se prola­ zilo kroz kulu kod Kamenitih Vrata. Kralj je Matija dozvolio. zap. o koju su se kasnije bili ljuti bojevi. 1510. utvrdili su napose stolnu crkvu. na četiri su ugla postav­ ljene četiri jake kule. III. vijeka. a sačuvano je i ime vrata. čija bi povijest tako tijesno bila. a porušena su g.

) već u kraljevskim rukama. 1290. da je bi­ skupa Filu sklonulo na zidanje grada to. što je u to doba nastao grad Samobor. postavlja Nik. a s okolnih viših bregova ne može se nikako s uspjehom napasti. Samo par je go­ dina Gardun gospodar Medvedgrada. odabravši za smještaj grada zaravanak brijega. da opet zadobije grad. a sin Torustijev smatra grad svojim vlasništvom i prodaje ga rodu Babonića. 1323.44 Sredinom XIII. god. — misli se. Torustija upraviteljem. 1272. ostadoše Babonići gospodari grada do god. jer je kralj povratio bio grad biskupu Timoteju (g. koji je doduše u sklopu za­ grebačke gore. nećacima biskupa Eberharda. Tragovi prethistorijskoga naselja na Medved­ gradu samo posvjedočavaju. 1250. dok oko g. Malo zatim nalazimo za neko vrijeme bana Mikca Prodanića gospodarom grada. Grad se vidi u veliku da­ ljinu sa sviju strana. da se može lako braniti. ali se ipak tako poodmaknuo. 1870. Grad nije ostao dugo u rukama biskupovim. gradi biskup zagrebački taj grad. koji je grad prekupio od biskupa Ivana I. tu gospodari župan Gardun. 1297. Osobito se taj zgodni položaj razabira s piramide na Sljemenu. vijeka oko g. 1262. a i s grada se je mogao razgledati dalek komad naše domovine Hrvatske. dok ga kralj Sigismund ne pokloni Hermanu i Rudolfu Albenu. 17. nu i pogled na zagrebačku goru s juga pokazuje to dostatno.). Ruševine grada Suseda g. Ma da se kaptol trudio. da su već ljudi u kameno doba jasno i ispravno shvaćali važnost ove pozicije. djelo češkoga kralja Otokara. Knezovi Celjski . — jer je malo poslije dovršene SI. uzima ga kralj Andrija. a onda je opet svojina kraljevska.. gradnje (oko g.

koji su se svršili u Bečkom Novom Mjestu smrću Zrinskog 1 Frankopana. da se imaju prednji zidovi Medvedgrada opraviti. pa su ga god. Grad se dakako nije izgradio odmah sav. a kad je izumro njihov rod. g. po njemu spade grad — koji je već tada bio razvalina — na Julijanu Moskon. a po svoj prilici potječe od kapele sv. da u njem (g. koji je pohranjen u zagre­ bačkom arheološkom muzeju. Jakoba. izumro rod Gregorijančev. kad je na­ stao i velik broj drugih gradova: Samobor. se je i brijeg prozvao. Vidjet ćemo. C ostatak branič kule. Poslije kobne bitke na Muhačkom polju kupi Medvedgrad Ivan Karlović. potres oštetia silno Medvedgrad. Filipa i Jakoba. da je graditelj bio kanonik Benko. Poslije događaja. d. i kupili. (O gradnji drugih gradova ne­ mamo gotovo ništa ubilježeno). pa na neko vrijeme Erdddyjevi i Gregorijanci. dođu Zrinski po drugi put u posjed grada. te se g. nije Stjepan Gregorijanec mogao ostati više u gradu^ ) Među ruševinama našao se je ranogotski kapitel. Kad je g. Susedgrad. udovu grofa Sermaža. da je biskup File izmedju g. a gradom će zavladati Zrinski. Nevjera Vitovčevih sinova nadade kralju Matiji Korvinu priliku. nu založe ga grofu Tomi Mikuliću na neko vrijeme. ženi Ljudevita II. H peterokutni bastijon. a po Sermažima dođe u ruke da­ našnjega vlasnika grofa Kulmera od Rosenpichela. koji je oženio udovicu Ivaniševu. F no­ slije provale Mongola. 1 ) Grad SI. zidove Medvedgrada. za gospodovanja Stjepana Gregorijanca. 1657. sazidao grad. ono vrijeme. 1244. 1610. 1487. koji pripade dakako Korvinovu sinu Ivanišu. O k i ć . J .45 poželješe taj važni grad. opet vrate ovamo. pa je valjda on izveo i povišenje glavne kule s ciglom. 1531. zapade i taj grad njihova vojvodu Jana Vitovca. D kapela. koji su odlučivali sudbinom zemlje. Kad je g. Već iz ovoga se kratkoga pregleda vlasnika Medvedgrada vidi. 1574. već se dograđivao i popravljao tijekom stoljeća. da je u gradu bila kapela o s to /s ro -4 i 1 1 U2 sv. da je i danas na brdu nad Medvedgradom kapela sv. 1436. da po njegovoj smrti postane svojinom Jurja Brandenburškog. Pregledajmo još j e ­ dnom ono malo vijesti o gradnji Medvedgrada.) i umre. G predvorje. G. Filipa i Jakoba Zanimljivo je. dade komora zaplijenjeni Medvedgrad Franji barunu ČikuUnu. po kojoj. je dakle nastao u doba po­ A B polukule. Garićgrad i t. pa taj proda grad Mariji. kako je njegova povijest doista tijesno vezana s dogođajima stoljeća. da prisvoji i Medved­ grad. u viji dio grada. Tlocrt g r a d a u Samoboru. i 1250. određuje sabor. popravlja Jerolim Arkonati. sa silnim rodovima. 1590. 18.

širi od pol metra. SI. da je zemljište za gradnju sam darovao. što okružuje grad. da se tek u jednom može na­ slućivati grb Albena. Ruševine-grada u Samoboru. dok je na sjevernoj strani dostajala strmina brijega. Gradnja je potrajala više godina. Kod 35 bila su treća vrata. koji je nekada bio utvrđen zidom (35). pridružujući se predvorju F — E . Nalijevo se diže brežuljak sa zaravankom F F . To je lijepa gotska radnja. pa je služio kao neka vrsta bastijona. Svakako je i za gradnju Medvedgrada trebalo kraljeve privole. to su komadi duži od metra. Na stotine je preostalo još takvoga kamenja. kojim su bili zarubljeni uglovi. Kod 34 valjalo je proći drugim vratima. U nas ima sličnih kamenova samo j o š u onim dijelovima V. da se tu podigne grad.46 već se preselio u dvor u Šestinama. da je Medvedgrad arx diruta. pa valjda nije nitko više u gradu prebivao. pa nije ni trebalo grabe. što se pokazuje već po vrlo pomno tesanom kamenju. čuvajući ulaz 3 1 . pokazuje činjenica. Kalnika. Sad se nalazimo u predvorju D — D . te je već g. . tu se navodno nalazio onaj trogubi grb. Od ulaznih vrata (31) nije preostalo više mnogo zida. Buckelquader). 1642. a s krajeva pomno otesani (Bosselquader. koja je okruživala cijeli grad od a do x. a kako je kralju bilo milo. 19. gdje je nadesno zid (32) sasvim iščeznuo. nu žalibože je grb tako oštećen. Zid 28 postoji još i danas. a mi stupamo u prostor 6. koje je na jugu odijeljeno zidom 9 od predvorja 0. koji je sada prenesen u arheološki odjel narodnoga muzeja. Nalijevo se diže zid 29 do okolnoga zida. izrijekom spomenuto. očito utvrđena kulom. tu se je svršavala duboka gradska graba. koji pripadaju najsta­ rijoj građevini.

tek se može sasvim točno razabrati kod nastavka 3. Tu je stajala u kutu druga kula II. oveći prozor. još danas preko SI. dok je kasniji ciglom dozidani sprat utvrđen običnim kamenjem tesancem.47 Zid 27 veoma se porušio. da je ova kula [služila i za prebivanje i za obranu (bevvohnbarer Berchfrit). Zapadni se dio sasvim porušio. saču­ A grad.. koji se gotovo srasao sa brdom. Značajan primjer grada. kakovim vratima nema danas više ni traga. Ona je u dva sprata gra­ đena u prvo vrijeme. gdje zidovi 6 i 7 zatvaraju predvorje E pridružujući se okol­ nomu zidu 8. Prema jugu ima kula samo uzane prozorčiće. nad ulazom. pred kojim je spomenuta već duboka graba. nutrašnji prostor iznosi 7'45 m X 6*25 m. 21. kojima se pro­ grada Okića. pa mimo lošijega zida 4. dolazimo do 6. Prošavši mimo zida 18—19. koja se u novije doba gotovo sasvim zarušila. B kapela. pa je opremljen bio i obrambenim hodnikom. Zidovi su 2 4 0 m debeli. Strateški vanredan položaj brda. 20. Okić grad. lazilo u predvorje. Izvana je kula 11*50 m široka. vala se još najbolje. koji je bio prizemno. Tlocrt ostataka Kod 10 bila su mala vratašca. koji je izvrsno građen. SI. na kojem je sazidan. zidovi su joj na uglovima utvrđeni sa . a nekad je služio lih za obranu grada. Nema sumnje. Glavna branič kula I. 12 m visoka. gdje su sigurno postojala četvrta gradska vrata. koji je danas krcat ruševinama. u jednu cjelinu..Buckelquadrima". a još se do nedavna viđao dvogubi gotski prostor na . Poprečni zid 16 dijelio je prostor A od prostora B. pa sad ulazimo u prostor A.

Sa svake strane zida je lijepo obrađeno kamenje kao plašt. 22 je osobito jak zid. pred kojom je bio prostor C. x . I ta je kula na uglo­ vima bila pojačana pupčastim ugaonim kamenjem. tu nema više plašta. 1855. Tlocrt grada mnogo lošije izvedena od drugog ziđa. nu i taj je zid Lipovca.48 zapadnoj strani. quod edificari fecimus in portu Zaue". koja je znatno manjeg formata no današnja ciglja. pokazuje. kojima se danas ni temelj ne može razaznati. Kasniji dijelovi (zid 4. Nacrt majora Sabljara iz g. U novije se vrijeme vrlo porušio. str.sub castro nostro. i VII. kojim danas se fotografiji zapaža znatno više ziđa no SI. Na Standlovoj grad. da po njima brijegu. gdje čitamo: „castra nostra Zumzed. nu ono malo trošnih ostataka ne išta sudimo. a između njega ziđe. zem. Grad je smješten dobro na gospoduje putem u Zagorje. Ivančan: Pleme Aka. Ovaj je dio očito određen za prebivanje. ga danas nalazimo. 1299. 22. što je očito kasnija prigradnja. Kada je grad sazidan? Karlo Robert veli g. pa 20. također ostatak nekakove gra­ đevine. 23. Kod c c bile su oveće zgrade. 1316. Vjes. Susedgrad1) je također star dozvoljava nikako. palača. Tu je negdje morala opstojati i gradska kapela. Prosvjeta 1898. Zid 20 zanimljiv je stoga. gdje je i danas sačuvan komad kule.. uglovi su bili jednostavno otesanim kamenjem učvršćeni.: .. Vrbas et Galas". SI. Grad Slavetić. Tehnika je zidova u starim dijelovima posvud jednaka. 21) izrađeni su mnogo lošije. ) Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. Ta se kula vrlo često opravljala i to većinom cigljom. učinjen u gotsko vrijeme. tu je bio „palas". a ide i željeznica. koji se lagano brani. 157. da je grad imao prostrano predgrađe i gornji grad. Nu Ivančan upozoruje na ispravu od g. arkiva VI. (Gussmauer). Ziđe je manje pomno izrađeno. kako to gotski prozor po­ kazuje.

Nu g. jedan dio grada natrag dobili. pa u rukama te familije ostaje. što i ona isprava od g. ali nisu nikad grada doista posje­ dovali. koji je kasnije prigrađen sada zapuštenom dvoru. da je i Jakov Sekelj Kevendski faktički posjedovao grad. koji su bili muževi žen­ skih članova porodice Henning. a tek po smrti Tahijevoj (g. tek se u Dolj.quandam particulam terre sue hereditarie sub P o d gradie contiguam aque Zawa". pa biskup Šimun Erdody. 1287. Jednu godinu dana gospodova tu Ivan Kocijan (Katzianer) g. snije je imanje prelazilo u ruke raznih po­ rodica. zvanom Tot. 1574. gdje je stojao grad. nu osim nešto temeljnih zidova nije se ni tu ništa sačuvalo. pa je grad s imanjem doista pripao Andriji Batoru i Andriji Teufenbachu. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. gdje se spominje darovanje okolice Susedgrada cistercitima. Nije vjerovatno. nu od tog se nije ništa sačuvalo. dobiše doduše darovnice za Sused­ grad. jer se međutim s uspjehom borili za Susjedgrad članovi familije Henning po ženskoj lozi. (Standlove: Fotogr. 32). većinom uslijed ženidbenih veza. 24. pa je valjda u trećoj četvrti XIII.^ Henning-Teufenbach ovaj dio Tahijev.) kupe nasljednici Si. nu već slijedeće ga godine ubiše Zrinjski. 1345. 1912. da je grad već postojao. Kao većina gradova bio je i Susedgrad kraljevski posjed sve do g. pa se održi usprkos na­ valama Henningovaca. Prof. pa tu vidimo članove porodica Frankapana. Banfija od D... 1 5 7 1 . koji su tek g. 1537. domogne se nasiljem Franjo Tahi grada.49 pa na ispravu od g. Neko vrijeme zadrži silom Susedgrad Petar Keglević. sve dok se Dora kći Ivanova ne uda za Andriju Henninga. Lendave. pa je to bio i uzrok.. ne poriče. Ovo Podgradie svjedoči. — Noršić: Samobor. Grad Samobor1) spada među oveće podore sredovječnih gradova u Hrvatskoj. kad ga Ludovik predaje Nikoli sinu Grgura Arlandovića od ple­ mena Aka. a jedan je dio posjeda pripao i banu Jelačiću. Stubici pokazuje mjesto. U Gornjoj je Stubici također postojao grad. da se je dugo održao. 1 3 1 6 . Odsad su se brzo mijenjali gospodari grada. Ivan Ungnad. koji s njom dobije i susedgradsko i stubičko imanje g. . S poviješću Susedgrada tijesno je vezana i povijest grada Stubice. mijenjajući se dakako prema potrebi 0 Kukuljević: Grad Samobor. Deeshaza. slike str. vijeka nastao. KaOstaci grada u Žumberku. 4 . a don Pedro Lasa od Kastilije. a sazdan je neposredno poviše mjesta Samobora. 1439. 1 5 6 4 . a na to upućuju i ostaci grada sami.

4. t. Spojni zid između kule A i bastijona H proviđen je brojnim omanjim strijelnicama. gdje je odvajkada bila blizu međa. društva.6 . Po katastralnoj mapi: 1. a i ta je u donjim dijelovima mogla služiti i za obranu. ulazna kula. da je već otprije tu nekakova utvrda postojala. 8 . Nu nema dvojbe. svjedoči. a g. 1272. VII. Na južnu se stranu prislonio građevni sklop F. što od kapele vodi do ulaza kod L. Već pročelni zid. gdje su prije postojali tek mali gotski prozorčići. to se danas više ne da ustanoviti: tu se isprepleću zidovi iz raznih epoha. Tlocrt grada Ozlja.. 1242. . da ga već par godina kasnije pokloni Ivanu Okićkom skupa s portarinom. Vjesnik hrv. Iz kule A polazilo se u predvorje grada G. tu su duboki i široki podrumi. P a i Jakova. u barokno doba izgrađeni dijelovi s e n a i a z i a a n a s Kapela sv. 1351. Sama je građevina izvedena većim dijelom na pećini. dade kralj regiam villam Samobor Babonićima. i one su dakako znatno pro­ mijenile svoje l i c e : i tu su kasnije učinjeni veliki renesanski prozori. F i l i grada. žitnica. dobilo svoje sloboštine. 3. Porušeni dijelovi grada. zv. Grad je sačuvao dijelom svoju glavnu kulu C. 1. 1260. Kukuljević drži. kako smo to u Medvedgradu zapazili. a iz ovoga u kasnp dograđeni bastijon H s velikim strijelnicama za artileriju. nad kojim je bio sagrađen doksat za obranu (Pechnase). 2 kapela. 2 ) Klaić: „Indagines" i „Portae" u Hrv. i Slav. 'i * v } k skoga. a uređena je po prilici onako. da je Samobor sazidao češki kralj Otokar II. oko g.8 . smješten tamo. koji je svakako veoma kasno prigrađen. Ma da se grad veoma često pregrađivao. ono je već g. Iz pred­ građa C izilazilo se dobro obranjenim vratima kod L iz grada preko pokretnog mosta. 5 . 25. a u dva gornja sprata prostrani renesanski prozori. da se grad Samobor sam brani. tu se uz krasno uokvi­ reni gotski prozor nalaze stupovi baroknoga doba. 1 ) jer je Okićki oteo Samobor grad Otokaru. gl. ipak se vidi jezgra nje­ gova i dandanas.50 vremena. Mjesto je Samobor prastaro. morala je postojati nekakova utvrda. koja je imala više spratova. To je bio pravi sredovječni grad. koliko je bilo pregrađivanje: u donjem su dijelu j o š mali uzani gotski prozorčići. 6 . a i na SI. Što se još nalazilo u pro­ storu K i I. Kasniji vlasnici nisu određeni. arheol. 7 . kad je nestalo potrebe. Prema zapadu iskaču dvije jake polukule A i B iz zida. nedalekom Gradišću gdje toranj (?). Do te kule prislonila se gradska kapela D. koji je samo s jedne strane bio lako pristupačan. do 1264. zapravo konak N. Sagrađen je na ogranku Samoborske gore. g. Zrin. sazidan na nosu bri­ jega.

T o m o Bakač-Erdody. otevši jedan dio silom. a kasnije ga navodno kupi od senjskoga kapetana Petra Tarnoka kralj Matija. a god. Ulazna kula iz g. Franjo Tahi. Kerestinec. Li­ povac. U XV. Kasnije dobije Samobor Jelena Turijeva rodj. sazida u mjestu samostan franjevcima i ostavi grad zetu Ivanu Ungnadu.51 upravlja Samoborom meštar Petar. je vijeku i Samobor u rukama knezova Celjskih. pa Kulmeri. 1599. sjedini u svojoj vlasti Samobor. Frankapana. Okić. a kad se ovaj povratio iz zarobljeništva. Ivanu Henningu Susedgradskom. žena zarobljenoga N. Leonard Gruber. pa Kristofor Ungnad. udata za Muskona. Na desno se vidi „žitnica". Gregorijanca. Polovicu grada kupi g. g. bude uveden u posjed grada (g. 1395. da ga dade Barbari Frankapanki za grad Ormužd. kaštelan Mirko od Komte. Kasnije zagospoduju gradom Auerspergi. koji je opet sjedinio sve posjede Samobora. Zrinskoga. župan zagrebačke županije. zapravo konak N. svečano uveden u posjed. 26. od kojih prekupe grad Erdodyjevi. Ubrzo su se odsad mijenjali gospo­ dari uslijed obiteljskih veza i intriga: drugi muž Doroteje Gruberove Ni­ kola Frankapan Tržački. zet Ungnadov. Neko je vrijeme držala grad Katarina Brankovićeva.). 1534. a ženidbom pređe vlas­ ništvo na Kiepache i Alnoche. kupi tri godine kasnije grad. suprug Klare Tahijeve. Jastrebarsko. Grad Ozalj. Drugo je sve pregrađeno u doba baroka. Petheo. koji ga založiše svojim rođacima Albenima. Jelisava rođ. vlasnik Ruda. 1534. pa bude SI. Frankapanka. 1513. Kristofor Gruber. 1492. dok je drugi otkupio od B. a ova ga proda g. Grad se međutim promijenio sasvim u . a po njegovoj smrti dobi Samobor kći mu Jelena.

). kojom se Samoborcima daju sloboštine g. spominje se Okhuz. van dobi od kralja dozvolu. Cesargrada. Okić je bio već važan grad. koji je g. jer je Okić bio suviše izvrgnut napada­ jima. pa odsad nema spomena tomu rodu. kupi ga Martin Frankapan Tržački. pa doskora nalazimo novoga go­ SI. Međutim su gradom zavladali Babonići. pa je nacrt cijeloga grada još sačuvan. 27 Mosni stup grada Ozlja. koji su valjda kupom došli u posjed grada. 1282. u rukama kraljevim. a taj prodaje Okić Tomi uglastom donjem dijelu smještena pomoću konsola četverostrana sobica sa strijelnicama Bakacs-Erd6dyju. Krapine g. najlakše j o š sa zapada. kao posjednik zemalja oko V. a u borbi protiv kralja Karla R o ­ be rta izgube Okić. sazidali su Erdodyjevi pod Okićem dvor Kerestinec. Kao prvi vlasnik Okića navodi se Jaroslav (Irislav). vijeka bio je navodno j o š cijel. Lipovca. protiv Tatara. a sin njegov Ivan vojuje god. nu doskora se pretvorio u ruševinu. 1616. . opet je kraljevski. Okić je izvrsno smješten na brijegu. — Hire: Prosvjeta 1903.000 f. 1393. bio i ban hrvatski.. Kasnije dobiše dobro Pallavicinijevi. a g. Taj je Ivan dobio mjesto Samobor. bio je stalno Okić već razvaljen. tako te s njom *) Kukuljević u koledaru Dragoljub g. Rod Erdoda zadrži grad i okolni posjed sve do kasnijih vremena. Novi­ grada. prope castrum Oclych existentes. što je kralj Vladidislavg. Hrastilnice. J o š se g.52 dvor. Za Bele III. ali je s njom ipak u vezi. nu već g. Ime se Okić1) spominje veoma rano: već gubernator Kalan govori o desetini Okića. da si sazida Lipovac g. Kalnika. koji je još g. Ferdinand I. 1214. Zelina. 1251. — Laszowski: Prosvjeta 1897. 1470. 1393. potvrdi Petru posjed Okića. Sam je grad sagrađen na pećini. Jaske. Okićki. Sigismund dade Okić Tomi Bevenjudu za 10. (g. 1183. Pristupačan nije taj brijeg ni s jedne strane. a u ispravi. koji se dobrano udaljio od Plešivice. potvrdio. spodara Ivana Horvata od Saga i Jedinstvena građevina te vrste: na troBreze. Početkom XIX. spominje i Ivan II. 1494. God. 1349. a g. veli s e : hospites nostri de Zamobur. 1864. Podgorja. dakle sve ako je kakova utvrda u Samoboru po­ stojala. 1416. 1242. 1575.

Nije jasno.). . imala je polukružnu apsidu. Dok je taj sazidan na vrlo vidljivu mjestu. 139. otkuda se do grada može najlakše pristupiti. Iz g. Posjed se Lipovački spominje rano: već g. visokom brijegu (Okić je 495 m. a onda se mimo gradske kapelice ulazi u sam grad. Oblik se samoga grada priljubio obliku zaravanka brijega. 1599. kći Ivanova.ad honorem et confortationem regni". Kapela je sazidana na ma­ lom zaravanku. Po svom je sastavu Lipovac1) vrlo nalik na Okić grad. Tu je svakako bila stražarnica. te u nje­ govo ime gospoduje gradom Leukus. jelio u dvoje. Kako je grad bio dosta ma­ len. Odavle teče put strminom brijega do okrugle kule. sinu Jaroslavovu. sin Ivana sina Tyboldova od ple­ mena Zemče-Svetački. podloživši mu i neka mjesta podgorske župe. morao je biti znatnije visine. sve dok mu ne sti­ gneš na domak. proda županu Radoslavu od plemena Babonića. X.53 čini gotovo jednu cjelinu. članak Podgorje. 1209. jedna do druge. Sredovječni graditelj nije učinio nikakova pravoga puta do grada. pa sin Rafaelov Ivan. tek * se opaža fragment poprečSI. 1283. — Hrv. 28. kako su Babonići izgubili Li­ povac (oko g. a ti su tad učinili Lipovac središtem župe. uzidanoj u ulaznu noga zida. a šilj je okrenut prema za­ padu. da bi išta mogli tačnije odrediti. Bela IV. gospodar je grada Nikola Seč. Povj. Gradjevine. God. cognatus comitis Wratizlai. 1330. svje­ doče nalazi iz tog vremena. Odsad je povijest grada vezana usko s poviješću grada Okića. s koje se danas — tek su temelji ostali s a č u v a n i — vidi da­ leko do Zagreba.. x ) Laszowski: Rad jugosl. 1349. od koje se ra­ zabiraju tek fragmenti. udala se za Martina Frankapana. Sagrađen je na 589 m. koja se je sastojala od tri prostorije. koji dobije s njom i taj grad. daruje posjed Ivanu. Lipovac se ne vidi. koji je grad dikulu grada Ozlja. koji sazida grad Lipovac . go­ spodari tu Strizmer. tamo gdje se put do grada utisnuo u liticu. ostavio je među kršnim liticama tek neznatni puteljak. akad. Jelena. ali se je od ziđa pre­ malo sačuvalo. Da je kraj već u neolitičko doba bio nastavan. da ga 26. Samobor 248 m). pa je jedan dio grada sazidao znatno niže. Kasniji su gospodari grada vacki biskup Ivan i braća mu Rafael i Mihajlo de Mutina. Građevni napis na ploči.

a g. ) Laszowski: Hrv. koje je kralj Bela IV. Povj. Gradjevine I. U Jastreharskom1) stoji danas kasniji dvor grofova Erdoda sa dvije kule na uglovima pojačan. kupio Radoslav od Ivana sina Jaroslavova. 1. gdje su na lijevo bile prostorije za gradsku čeljad. sadašnji ulaz 2. Tu je već u srednjem vijeku stajao grad. da se nije sačuvalo više ziđa. . 1881. dobiva Jastrebarsko povlastice. Mjesto je vrlo staro i oduvijek bilo dosta znatno. posta ono nasljedno imanje toga roda. Drevna župa podgorska imala je svoj grad castellum Podgoria (1543. podario i Petrinji i Samoboru. akad.). ta već g. kasnije prozva Turerf). 17 branič kula. Kad je g. od koga se kod sela Drage sačuvao komad kule i nešto okolnoga ziđa. 151. Grad je smješten bio tako. Kostajnicom i Komogovinom u miraz svome mužu Martinu Frankapanu g. sazidan posve po osnovi Okić grada. 3. 29.4 zgrade za prebivanje. 1283. nad vratima grb Frankapana. pominje se castrum. Grad je sav sazidan od kamena lomljenca. 138. 16. Iz dvorišta A. SI. 23. br. 1257. Laszowski u Radu jugosl.. 1520. prilično po­ vršno. Tlocrt grada Ribnika. Središtem postade grad Lipovac. 9. ulazi se u zidom odijeljeni dio grada B. J 2 ) Lopašić: Vienac. Radoslav Babonić dobio županiju podgorsku. koji je vanjski šilj okrenuo prema pri­ stupačnoj strani. 1442.54 Lipovac je vrlo malen grad. koji donosi Jelena Muchyna sa Lipovcem. kapela. da je čuvao prelaz u goru. 1293. te nije ni čudo. T a d a se spominje samo oppidum. 15 sada sazidani glavni ulaz. pa je kaštel Podgorje prestao biti središtem županije. što ga je g.

nu zapis na desnoj zgradi 1763. ovaj potonji imao bi biti stari grad Žumberak. 1487. a na uglovima postavljeno rubno kamenje. da je taj grad bio 60 m. 1898. a tijekom stolje­ ća opetovano je pregrađivan i pomalo pretvoren u dvor. pa grad Varaždin. pokazuje i tu kasnu pregradnju. ) Tako je u isto doba urešen i V. Grad je smješten na zaravanku nevisokoga brijega. koji su pretvoreni u zahode. v. Građevni di­ jelovi. Nad ulazom ubilježena je g. ali ne možemo si više predočiti prijašnje stanje grada. te su odslije Oršići Slavetićki ostali gospodarima grada sve do g. 30. Ruševine u Žumberku slabo su dosad ispitane. gdje je na desno sačuvana glavna kula 3 ) s uzanim prozorčićima i s dva „Pechnase".. Tu su na granici stajala dva grada: Sichelberg i Sichelburg. 2 ) Na lijevo je kasnija zgrada SI. Prošavši ulazom dolazimo u tijesno dvorište. a nešto se tragova sačuvalo i na kuli kod Kamenitih vrata u Zagrebu. povjerenstvo istraživalo među.55 Nedaleko Podgorja-Turnja nalazi se mjesto Slavetič1) sa svojim gradom. jer se još sada pod krovom vidi ka­ menje (Kragsteine). Tabor. bio u rukama Babonića. ne podijeli [kralj Matija Korvin Petru Horvatu s pridjevom: Oršić de Gorica.. 18 m. Kad je g. čujemo za castrenses de Schlauetich. I Slavetić je pripadao podgorskoj županiji. 1869. i već u XIII. tada su na pročelju pod krovom naslikane strijelnice. kad je prešao u ruke Levina Raucha i ostao u vlasti te porodice sve do najnovijega vremena. Ribnik na Kupi. koje je nosilo iščezli doksat. sa dva doksata na uglovima prvoga sprata. također su pripadali starom gradu. Nu još se posvuda vide tragovi gotike: gotski prozorčići i gotski dovratnici. 3 ) Ta je morala nekad biti znatno viša. 1639. ustanovilo je. Ime se Slavetić spominje rano. dok ga g. a kasnije Frankapana. dok je nad Poganom ) Laszowski: Hrv. dugačak. Povj. Gradjevine I. 2 x . širok. 99. koji se prislanjaju uz tu kulu.

1398.. 1449. kog je prika­ zao naslikana Valvasor (XII 74). Vidi i Fras: Topographie d. 1244. Bild. i onaj od g. Po nacrtu M. u bečkom Kriegsarchivu odnose na taj Sichelberg.000 for. 1701.56 jamom stajao Sichelburg 1 ). Kralj ga SI. 31. pa nam slabo što kazuju. 73. kako pokazuju nalazi u ozaljskoj spilji. proda komora grad s posjedom ) Oster. i si. koji se pomalo sasvim pretvorio u dvor. Tada su grad nemilice oplijenili. Tlocrt tvrđave Karlovca. IXa. Stiera iz pol. 1639. Bd. dijelom Senja i Krke Nikolu. 433. 856. Monarchie in Wort u. Kod diobe imanja g. Str. proda tome rodu. te grad ostaje tom rodu. Kroatien. Već je u prethistorijsko doba bio taj kraj nastavan. v. Oko g. Nikola Zrinjski grad u svoje ruke. Ruševine nad selom Žumberkom sasvim su neznatne.). a kad je po­ sljednji Zrinjski Adam umro g. i 1399. 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane str. 193:. pa ga Stjepan Babonić otimlje. 68. Sigismund ponovno zalaže krčkim knezovima Frankapanima (g. 1 . Ung. 377. dobije g. dok ga nisu izgubili u borbi protiv Karla Roberta 1327. da ga naskoro za 42. Pjesmom proslavljeni grad Ozalp) lijep je primjer grada. Grižanima. XVIII. pa se nacrt Pieronijev od g. Prosvjeta 189fi. Militargrenze str. 1550. 1691. u rukama je kraljevim. pa tad ostaje grad u njihovu posjedu sve do kobnoga ustanka. zapade Ozalj s Ribnikom. a kad su ženidbom došli Frankapani u vezu sa Zrinjskima. a valjda ga prikazuje i slika na jednoj karti u Kriegsarchivu B.

koja ga i sada posjeduje. koje se viđaju j o š na fotografiji Standlovoj iz g. još ne pokazuje. pa se opaža. Na desno SI. stajale su neke zgrade. na lijevo je pećina doprla do malne prvoga sprata. 1556. • . u tom je traktu bio nekad i nekakov samostan. a tek su u XVIII. Kad dođeš u unutrašnjost. bio je tu diživ most. j o š se do sada sačuvali koloturi toga mosta. . 1599. dok je grad još čitav bio. . kako to pokazuje napis na gotskim vratima prvoga sprata SI. U drugom je spratu .» 57 Petazijevima i g. Ulazna je kula sagrađena g. gdje se ona prikučila polukružnoj grad­ skoj kuli. kako je tu grad pre­ stajao. danas ruševina. jer ih nacrt grada iz g. 1821. ma da ga je tek g. 1725.. f ^ prije par decenija imala svoj krov. Na litici tik uz Kupu (tom liticom prolazi sada željeznica) diže se t. koja je j o š .. 1556. Usred te grabe nalazi se stup. kupi ga s Grobnikom i Brodom grof Rajmund Perlas. NICO COM ZR Slika iz vremena. 1814. tako te se mogao odavle braniti pristup u gradsku grabu. remek-djelo klesar­ stva i ratnoga graditeljstva. Tu se izvana vide u zidu pod prozo­ rima kapele uzidani konsoli. a konačno dođe u ruke obitelji Thurn i Taxis. kupi ga Th. a za pravo pravi sredovječni palas. sazidao Nikola Zrinjski. Na dvorišnoj strani grada do kapele vide se gotski lukovi. Tlocrt grada Dubovca. tek je gradska kapela sačuvala svoj gotski dovratnik i gotske prozore. 1870. Kad dođeš u predsoblje. Dubovac (kod Karlovca). što se čuva u zem. 32. arkivu. 1766.. Zgrada ima dva sprata. Vrlo je kasno pregrađen istočni dio. zv. Od staroga grada nije se baš mnogo sačuvalo. G. Bathyany. Sve je ostalo pregrađeno u dvor s prostranim odajama. Na trokutnoj osnovci sazidana je pomoću konsola četverostrana pro­ storija sa strijelnicama na svakoj strani. kako to svjedoči i zapis na podnožju kule u kutu na desno. nad po­ drumskim vratima čitamo g. vijeku sagrađene. Antuna. Do g. koji imaju kameni gotski prozorni križ. 33. na desno je prostorija s ve­ likim četverostranim prozorima. Ulazi se u grad mostom preko gradske grabe. stajala je na lijevo gotska kapelica sv. 1770. žitnica.

kasnije Dovolića. a kasnije ga dobije Jos. Novigrad na Dobri. Gradjevine I. Danas je ulaz iz novijega doba Mrežnici. pa u njihovoj vlasti ostaje grad do pod kraj XVI. Očito je to bila velika dvorana Zrinjskih. a kasnije je predijeljena drvetom služila kao žitnica. koja prikazuje grad. Prema tome je i udešen. vijeka. 35. graditelj lujzinske ceste. a g. koji su imali sjedala po strani. Po nacrtu M. dobije grad general Filip Vukasović. u pri­ iz polov. 34. Ivana PeranNacrt prof. 1394. Poslije njihove propasti dobije Adam polovicu ribničkog imanja. Gal. pa se nalazi u vlasti Zrinj­ SI. kojim vodi cesta sasvim u ravnici. jer se sa sviju strana moSI. skog i kasnije drugih gospodara. nu taj je sada prodan u seljačke ruke. Tlocrt Zvečaj grada na ^rao braniti. G. Pod grad Ozalj spadalo je i dobro Brlog1). a sad je to sve poravnano. Brlog se spo­ minje tek u drugoj polovini XVI. pa je najvećim dijelom razvaljen. da je to bila stara braničkula. U samom se gradu sačuvala na stijeni slika. 1839. da bi tu bio postojao kakov sredovječni grad. . Grad je smješten uz obronak brijega. Tu je u predvorju ležala dugo ploča od crvenoga mramora s kasnijim gr­ bom Frankapana (dva lava lome hljeb). strani (1). Poslije dade gradačka komora grad grofovima Petazzi u za­ mjenu za posjede u Istri. Povj. pl. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane 228. Na desno je zgrada.^ a ona 3 u prvom spratu okruglu 1 2 ) Laszowski: Hrv. gdje je tijekom vremena nastao lijep dvor. Krambergera. Iz predvorja su vodila spomenuta već vrata drvenim hodnikom do suprotne kule. v. E. ona 4 ima sazidanu strijelnicu u prizemlju. vi­ jeka. Cijeli je grad bio okružen zidom pojačanim s pet polukula. i Lopašić: Oko Kupe i Korane 79. ka­ kav je bio sve do novijeg vremena. kad prelazi u ruke Zrinjskih. XVII. a Lazowski misli. zemlju razdijeljena na tri prostorije. Nema traga. nije nemoguće. da je to najstariji grb te vrsti.58 osim predsoblja samo jedan veliki prostor s pet gore zaokruženih pro­ zora. 173. prekupi grad knez Nikola Frankapan. skih. 2 Sudbina je grada Ribnika ) na Kupi srodna sudbini grada Ozlja. I tu su najstariji gospodari grada Babonići. Stiera na juž.

kako smo ih našli pri turopoljske. vijeka gradi se Karlovac. Varaždin. 3. 1660. ~ " ] ~ ~~ su tu dvije strijelnice usječene. K a r l o v a č k a je t v r đ a bila s početka slabo građena. stari grb Frankapana. kojima je nekad prolazio lanac diživoga mosta. a po svojoj biti najbliži je gradu Gjurgjevcu u bjelovarsko-križevačkoj županiji. Nestalo je srednjega vijeka. Nad tim se vratima vide otvori. gdje je taj hodnik zazidan. šiljem je okrenuta prema napadaču. nalaze se pomno klesanim okvirom opremljena vrata. Iz prostorije 7 ulazi se u kasnije prezidanu kapelu 9. pa se ovi modernizirali prema zahtjevu novoga doba. 1579. Kapela je imala obrambenu zadaću. starom ulazu. Kod 16. koja je očito prezidana u isto doba. Grad je raz­ mjerno dobro sačuvan. Prema istoku diže se braničkula. Karlovac je zamišljen i izgrađen kao tvrđava. javlja inžinir M. Uz ovaj su toranj prizidali Frankapani kasnije ulaznu zgradu 15. P o ­ drumska je prostorija 11 sada pra­ zna. na­ laze se gotski uokvirena vrata. gdje je lijepo uokviren gotski prozor. ili se posvema na­ puštali. a u prizemlju ima iste onakove SI. zid je tu 2*45 m. te se mora braniti sa sviju strana. pr. bila je očito kapela za gospoštiju. nestalo je prava za opstanak sredovječnih burga. Kod 13 ide se nekad diživim mostom preko gradske grabe. 36. 4 učvršćeni su tesanim kamenjem. da je tek nedavno sa 6 „Paluarden" od zemlje (Bollwerk) podignuta. a zidovi gradski okreću gotovo polukružno do braničkule. Stier. nu kako je spomenuto. Uglovi branič­ kule i zgrade 2. . pa tu vodi 14 ste­ penica do prvoga sprata. dalje. kao n. J o š g. do njih se sada ne može doprijeti. u prostoru 10 jedna. koje su sada nepristupačne. Očito je hod­ nik obilazio u samom zidu do stri­ jelnica. Prostorije drugoga kata nad 6 i 7 jamačno su kasnije prigradnje. stari grad plemenite općine strijelnice.59 puškarnicu. a nad njima zvijezda u štitu. Kod 14. kud se nekad ulazilo u dvorište. sve uokvirene gotskim rezom. koja je u prizemlju presvođena bačvastim svodom: u tom je svodu četverouglasti otvor. prva u svoj Hrvat­ skoj od g. kad su Fran­ kapani sazidali ulazni dio grada. U stijenama su brojne oveće strijelnice. U prostoru 7 probijen je zid. P o d kraj XVI. U prvom je spratu (gotski svod) bila kapela za služinčad. debeo. nu da su utvrde preslabe. Lukavec. I ta zgrada i bra­ ničkula i ulazna kula sazidana je u gornjem dijelu mnogo nehajnije. Četiri oveće strijelnice brane taj ulaz. koji je također sagrađen u ravnici. u drugom. pa T.

37. koji su konačno sasvim dobili grad u svoje ruke. a pogotovo bude to od g. da ne pruža baš ni­ kakve sigurnosti. Utvrda XVI. sačuvani su u djelu car. Grad je u Dubovcu bio pravi Ulazilo se prije samo kroz previsoki ulaz u kuli B. knezovi Frankapani. 1777. morao se Karlovac odupirati turskoj navali. ko­ ruškog. na svakom je uglu po jedan bastijon. kranjskog. zaključi baterijska tornja. 1896. ) Nacrti iz g. Lavalov sin Artur Nugent dade SI. ski grad dubovačkoga plemena. v. imamo nacrte Pieronijeve. danas u c kr. zastupstvo grada Karlovca otkup grada Dubovca. 1442. 1544. kad su u gradu pospodovali Čupori Moslavački. 1837. Koncem XIV. Tlocrt grada Siska. i kralj. Laval grof Nugent sazidao novu barutanu. još brojniji kojekakovi predloži za preinaku 1 ). da samo jedan čovjek za drugim može ići. Po ugovoru izmed Stjepana Frankapana i Nikole Zrinjskoga od g. 1650. valjda plemen­ Utvrda XVI. Iz g. 1639. dok nije g. Pomalo poče tvrđava svoju važ­ nost gubiti. vijeka.. 1594. inženjera Martina Stiera. Grad u Sisku. l . dvorskoj knjižnici u Beču. 1582. kad je Karlovac postao slob. Blagajski i od g. a ne za obranu ostataka kraljevine Hrvat­ ske. prekupi g.60 da nose teške topove. a kad je sagrađena karlovačka tvrđa. u kom se razvila vrlo živa trgo­ vina. koji nijesu nikada izvedeni.. U X IX . dobiju od kralja Ludovika zemlju oko Dubovca braća Zudar od Olnoda (Mirko je tada bio biskup jegarski) a domala dobiju i sam Dubovac. kralj Dubovac od Jurja Zrinjskog za 14000 for. Sve zidovlje je tako slabo. SI. Za izgradnju te tvrđave odabralo se mjesto na sutoku Kupe i Korane. da je ta tvrđa podignuta u prvom redu za obranu Kranjske i Štajerske. Tvrđa je građena u obliku šesterokuta. Brojni su nacrti tvrđave karlovačke sačuvani. turanjskog. pa odsad upravljaju njim karlo­ vački generali. a put na nasipu tako je uzak. kojim su nadjevena imena: novog. pa se tada grad ponešto opravio. Već g. dođe grad u ruke Zrinjskih. G. Auerspergova i Zrinjskog bastijona. je vijeku bila u gradu smještena barutana. vijeka za tešku artileriju sa tri skinuti s grada krov i providi grad kruništem. pa je jasno. 38. sredovječni grad. pa su pravo na taj grad zadržali i kasnije. gradom.

kad Houfnaglinsovu. a na druga tri polukružne kule. pa pro­ dao karlovačkom veleposjedniku Franji pl. a na istočnoj strani iskače manja polu­ kula iz zida. kada je dospio u nji­ SI. Restauracija Artura Nugenta pravi je primjer posve neistinske ob­ nove grada (isto tako Trsat). Četverokut. U rukama te obitelji osta Novi­ jih tvrđava u nas. 180. erar. a njegov ga je rod držao do g. 1146. Tlocrt Klinac g r a d a . zemalj.. 1809. Grad Turanj počeli su graditi g. 1580. Tlocrt Petrinje u kršćan­ skim rukama. kad ga je prodao Haraminčiću. Nacrt SI. 0 Grad je smješten na brdu nad rijekom ^umiiiili/inlliiiliiil//}^ Dobrom. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. . da se od obrambenih naprava nije sačuvalo ništa do nekoliko strijelnica. na drugim su uglovima još dvije kule. Turku. koja nije nikad izvedena. koja nema ništa zajedničkog na starim stanjem. 40. vijeka p o ­ kazuje grad već znatno blizu kasnim dvo­ rovima. bar. Temeljni je oblik nepra­ vilni četverokut. koji x 2 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. daju sliku grada. Pijeronijev iz g. Maltežani prodadu grad barunu Stj. Scherdinga u ark. Velika okrugla kula smještena je na šilju trokuta. 318. koji je podigao knez Petar oko g. koji prikazuje tlocrt te utvrde XVI. Novigrad1) na Dobri bio je posjed Fran­ kopana. ga general Herberstein dobi kao svoje vlasničtvo.. i to onaj dio nad Mrežnicom. 1639. sagrađen u obliku nepravilna tro­ kuta.. da ga ostavi maltežkom reda. opasan palisadama. Slika grada iz konca XVIII. pokazuje grad pri­ lično dobro. Patačiću (g. te se diživim mostom ula­ zilo preko grabe u grad. Po nacrtu grad sve do propasti roda Frankopana.61 Nacrt bar. 1790. vijeka i ujedno projekte za izgradnju. a tlocrt ga Pijeronijev predočuje još bolje. Grad je tako temeljito obnovljen. Scherndinga od g. nije se ništa sačuvalo. akademije. da li je četverostrana kula stara braničkula. kako se razvio do toga vremena. 1800. Od njegovih ga nasljednika kupio hrv. Nad Mrežnicom stoje ostaci Zvečaj ) grada. jugosl. Primjer najrani­ hove ruke.). kojem je na jednom uglu sagrađena četverostrana kula. Od Zrinjskoga grada na Švarči. a bio je četverokut na dva sprata. i drugi nacrt od g. Postoji i sada nacrt Ant. 1660. 39. nu nezna se. nije sigurno.

Sa karte Weigelove iz g. knjižnice u Beču br. Gradca (kod Gline). nu od toga se nije ništa sačuvalo. drugi muž B e a trice. a odavle se u prvom spratu ulazilo u grad. koji je sazidan tek u prvoj polovici XVIII. kad su gradom gospodovali kralj Matija.—1479. 41. pa tek oko g. Stara su vlastela bila rod Zvečajskih. Ivaniš Korvin. 8609. Tlocrt Ko­ četverostranim kulama. Da je i taj ve­ oma kasni grad imao obrambenu zadaću. Lukavca turopoljski grad Lukav ec1). Šematski prikaz V. sazidali Turopoljci nov grad od drva na istom mjestu. Glavni dio braničkula s ulazom u prvom spratu. pa ga ostavi Zrinjskima. možda i prije svoj grad. žene Ivaniša Korvina. to je bilo sve. vijeka. a u sredini okruglu glavnu kulu. 281. . obećali vratiti grad Turopoljcima. 1 Laszowski: Povijest Turopolja I. Ivan Karlović Krbavski kupi s Medvedgradom i Lukavec. Prastara je župa turopoljska imala SI. gdje i današnji stoji. prije bio pokrit baroknom kapom. koji je stajnice. u rukopisu dvor. 1553. grad od drva. 1700. Polazeći od Zagreba prema Sisku ravnim Turopoljem vidimo kod D. koji su g. kasnije dobiše dobro i grad Ozaljski Frankapani. Taj je grad sa­ zidan u formi četverokuta. dobiju ovi svoj grad natrag. svjedoče j o š brojne strijelnice u svim dijelovima grada. Ulazilo se drvenim stubama do čardaka izvan zida.62 na uglovima ima okrugle kule. Nu grad je bio razvaljen. pa su do g. No uskoro se tamo smjesti medvedgradski gospodar Ivan Thuz od Laka. nu nisu toga učinili. a njegovi su potomci tražili svoje pravo i kasnije. 1544. 1474. pa su tek u vrijeme turskih napadaja sagradili oko g. Nad ulazom je toranj. a poslije pada te familije pripoji general Ivan Herberstein Zvečaj karlovačkomu generalatu. pa markgrof Juraj Brandenburški. komu su uglovi utvrđeni SI. Ta je vrst ulaza bila uobičajena i kod drugih gradova. 1576. 42. Orig.

Na zidovima između kula bile su drvene izgradnje. nekad ulaz u grad. mogli su još do­ nekle služiti svojoj svrsi. l ) Laszowski: Hrv. kutni bastijon. Grad je imao iz­ nutra još jedan sprat. Od sviju nacrta (osobito je loš Valvasorov) najviše će odgovarati istini onaj iz c. pa tlocrti Martina Stiera iz g. da na sutoku Save i Kupe sagradi novi grad Sisak1) u vremenu od g. koji i danas stoji. 1672. nisu više ničemu služili. 1545.. do g. i kr. 181. Gradjevine. Dok je artilerija bila slabija. smještene tako. Cijelo je prizemlje danas zatrpano. da se je moglo na sve strane pucati.63 Kad je propao Keglevićev grad Ustilonja.. a branilo ga 10 topova razne veličine. pregledavao je prefekt pješaka zagrebačkih Grgur Mindszenti grad i ostavio točan opis grada. Povj. što ga je priopćio Klaić u svojoj Po vješti Hrvata. Već g. pa je cijeli grad dobio SI. 44. pa je na šilju tog novog trokuta sagrađen petovoj mapi iz g. G. Grad je bio sagrađen u formi trokuta sa tri bastijonska tornja. 1552. koji su od XV. vijeka postali obi­ čajni. hodnici sa strijelnicama za obične puške. da se grade okrugli tornjevi (grad su gradili talijanski majstori). nu čim je ona postala te­ škom. nu niti dva se ne slažu međusobom. SI. I. bila se ovdje glasovita bitka. Kasnije je mjesto palisada učinjen Dubice. primoran je Kaptol. Grad u Kostajnici na Uni. Doskora se naime uz postojeći tro­ kut učinio drugi od palisada. 1550. te nacrt iz g. ratnoga arkiva u Beču. Tlocrt grada oblik četvorine. Možda se isprvine nije ni pomišljalo. Iz raznih godina imamo u raznim djelima silu nacrta grada. Tornjevi su imali tri sprata. . 1650. 43. Po Weigelozid. U zidu tog novog trokuta bio je uz kulu B. u kojoj je potučen Hasan paša bosanski. 40 velikih i 4 manje puške. što ga je pri­ općio Lazowszki. 1700. 1593. u svakom su bile oveće strijelnice za artileriju.

Nu nije sigurno. da se donja Hrastovica razori. krajine II. Tlocrt grada stovicu i Gradac porušio. Houfnaglius g. pa je talijanski arhitekt Porta sagradio modernu tvrđavu u formi petokuta sa petokutnim bastijonima. 1700. da bolje čuva Hrastovicu. 1242. da se „Klinbnagor" poruši. 1573. knjižnice br. Na ušću Petrinjčice u Kupu sagradi Hasan paša g. Kasnije (g.).64 Petrinja je starodrevno mjesto. Zagrebački je biskup imao i dva grada u Hra­ stovicu gdje se oko stare (nedavno izgorjele) crkve sv. grad veoma zna­ tan. ali gornja čuva. bana i biskupa Jurja Draškovića. Thurn. potvrđene g. Kaptol je bio vlasnik Mitter Graza i Ober Gradacz. da je razorio Hra­ SI. kaptol i toranj u Čuntiću. pa se g. tvrđu: četverokut sa četverostranim tornjem: jedan iskače na svakom uglu.) dozvoljava kralj Rudolf. a po SI. 1617. G. 1479. Petrinja je stalno u hrvatskim rukama. jedan usred zidova. popaljen. 1563. predlaže. U svrhu obrane od Turaka podigao je g. Hrastovicu zauzeše Turci. da je stara Petrinja stajala na mjestu današnje Petrinje. Slika iz rukopisa bečke dvor. kojoj je dodao sličnu utvrdu (Hornwerk) na suprotnoj obali Kupe. Od g. 1240. 1584. koji i sada postoji. hrv. izvješćuje J o s . Houfnaglius. 1592. 46. po­ zivlje kralj Maksimilijan II. koje je g. 1596. 1578. Duha vide trošni ostaci grada. J o š g. Kasnije (g. a biskupu pripadao je i grad Pecki (Thurn und ringmauer Potsch bey Hrastobiz). Sliku nam je sačuvao iz g. 1583. koji tu podigoše tvrđu (Lopašić: Spom. Bubica. od kojih se nešto sačuvalo. koji je uz Sisak imao biti glavna utvrda na ovoj liniji (g. 8655. . toranj s puškarnicama. To je petokutni gelovoj iz god. 1552. a podigli su ga biskupi za­ grebački. Zrina. Po karti WeiKlinac grad postoji i danas.) posta grad svojinom biskupa zagrebačkih. 45. dobilo od kralja povlastice. 1597. 1563. I tu je tvrđavu narisao žalibože nepouzdani g. Ovaj je potonji g. 417).

od kog su s e tek tragovi sačuvali. u posjedu familije Arlandovića de gen. G. Ne­ kad je pripadao bisku­ pima zagrebačkim. Savremenik 1916. koji je nekad dijelio sudbinu Bijele Sti­ jene u požeškoj županiji. jer se izričito veli g. 12 haramija. s t a f i p f i k a z g f a d a Z f i n a a bio je svojina Vuka p 0 originalu u dvor. a u zidu je veliki (šesterokutni) toranj. SL 47. a ovaj ga dade Zrinjskima. Gjuro Szabo. Bliži grad Prevršac (Prekovrški) dao je Zrinjski g. koja se spominje g. 1442. Prema Ko­ stajnici postojao je grad Komogovina. Grad se spominje u XV. G o r e su bile sijelo župe ili županije. da se Turci u njem ne ugnijezde. u koji se ulazi ljestvama u prvi sprat i pod krovom ima drveni hodnik sa strijelnicama. koji ga vrati kralju. dozvo­ ljava se rušenje toga grada. 8655. 1485. Tako smo se primakli Kostajnici1). I u Gorama bio je grad. Brankovića i njegove že­ ne Barbare. Terram Gore po­ klanja Andrija samostanu Topuskom g. koje se spo­ minje već g. knjiž. a g. 1205. 1242. 1560. pa sve dalje do g. Sredovječni gradovi. . U Vinodolu kod Petrinje imali su svoj grad Kerečenji. quoddam castrum episcopatus zagrabiensis Wynodol vocatum. a za Mitter-Gradacz traži se još g. vijeku. 1550. 1579. a kasnije dospije u ruke Barilovića i Banffyja. pa je valjda od­ mah i porušen. Acha. kad bi Gore morale pasti u obranbenu liniju protiv Turaka. U dvor. 5 Prof. spominje se već castrum de Guora. nu od njega se nije ništa sačuvalo. (castrum Wiwar). u Beču br. 1211. ponovno daruje kralj Matija „castellum nostrum Komogoyna".65 ali nije razoren. dobiva grad kao miraz sa ženom Jelenom Muchyn de Lyppowch i castrum Koztanicha et Komogoyna x ) Szabo: Kostajnica. 1258. prastarom mjestu.. je vijeku pri­ padao Keglevićima. u koliko nije bila templarska. 1578. kojoj g. knjižnici u Beču narisan je u djelu Mappae geographicae regni Hugariae Mittergradaz: na brijegu nepravilan četverokut. sam razoriti. Često se spominjao i grad u Blinji. u koji se ulazi utvrđenim vratima. poklanja cijelu županiju. a u XVI. G. a g. 1200. jer se kasnije spominje samo kao castrum dirutum. 1577.

Kako su kasnije došli Zrinjski u posjed Kostajnice. To je mjesto bilo veoma znatno: po njem se prozvala stara županija dubička. kad je na hrvatskoj strani po­ stojala Nova Dubica: mali drveni kaštel. koja je sezala daleko preko Save. Lovri i Ugrinu za 250 maraka bečkih dinara na jednu godinu. 1258. Danas nema u Dubiti nikakova grada. 1700.) u rukama Babonića. nije jasno. Tu je kasnije prizidana polukružna kula. Tu su županiju dobili templari u zamjenu za grad Senj. a Gvozdanskoga. ali jer imamo i tlocrt i nacrt grada. Južna je strana sva porušena. 1480. u turske ruke. a između njih su sagrađene prostorije od drveta. 1788. već je grad poklonio Vuku Brankoviću. Nu kad je kralju Matiji ustrebao grad. Grad je Zrin1) bio središte ogromnoga posjeda Zrinjskih u ovim stranama. koja ima gore strijelnice za kosi hitac. vi­ jeka (u ruk. aug.). 1302. koji je skrenuo šilj prema strani. 1328. a na dva suprotna ugla dvije okrugle kule. možemo ga spomenuti. 1729. da ga založi. 48. knjižnici u Beču) opazit ćemo. . Ako pogledamo staru sliku Kostajnice iz XVIII.66 Martin Frankapan. 1699. 1556. Na sjevernoj strani sačuvala se dva četverostrana tornja. Tom je prilikom Weig. dvor. odakle se grad može najlakše napasti. nu poslije ubijstva Kocijanova oni su faktički gospodari grada. Drugi toranj prema sjevero-zapadu ima oblik peterokuta. Tlocrt grada samostani. a onda pokloni Ivanu Bevenjudu Ostrožinskom (g. 1689. Zadaća je grada Kostajnice obrana prelaza u Bosnu preko Une. koji ima na uglu prema Uni četverokutu kulu sa strijelnicama. vidimo tlocrt grada: četverokut. a kasnije dobije Ivan Bevenjud ipak K o ­ stajnicu natrag. i kr. 1538. mape iz g. a poslije njih dođoše tu do vlasti ivanovci i priorat vranski. Kasnije dobije grad kralj. kog im je i sam kralj Ferdinand potvrdio darovnicom. naslikao C Schutz i grad Dubicu. Z. ali se grad ne vrati nikad više u ruke Babonića. tek se oko njega sagradile moderne utvrde. da se stari grad nije bitno promijenio. Na vrlo solidnoj kamenoj supstrukciji uz Unu sagrađen je grad u formi ne­ pravilna trokuta. Grad je pao g. predao se Laudonu. 1883. Kralj je Ljudevit premještao opasne mu velikaše iz Bosne i Dalmacije u hrvatske krajeve. Na Weigelovoj karti karlovačkoga mira od g. da se je kraj oko grada znatno promijenio do današnjeg dana. pade Kostajnica u turske ruke i ostade turska sve do g. pa vidimo. pa im odu­ zimao stare djedovske domove i darivao im u novoj domovini nove. Ulaz je na istočnoj strani. Već g. djelu: Weiss Relatio.. T a k o *) Kukuljević: Zrin grad i njegovi gospodari. Tu su bili stari pavlinski i cistercitski SI. Već g. Zrinj meštrima Ivanu. a tako pokazuje Dubicu i Weissova slika iz vremena oko g. spominje se castrum Dobicha. nije se on mnogo obazirao ni na svoje darovnice. Sa 26. u c. pa s do­ zvolom Karla Roberta založi Ivan Babonić g. U prvo je vrijeme (od g.

tek poslije g. a glavni toranj ima Još i krov. ali grad se pretvorio u ruševinu. Gradjevine I. a kod ulaza se uzdigla visoka i jaka kula. vi­ jeka vrlo vjernu risariju. Grad Gvozdansko. Na nevisokom brijegu diže se grad u formi nepravilnika 1 2 ) Laszowski: Hrv. dođe u grad straža.67 je učinio s Kurjakovićima. kad su svi branitelji izginuli. 49. 1347. Hrvatinićima i drugima. ) Laszowski: Hrv. posta Zrin turski i ostade u njihovoj vlasti sve do konca XVII. 1635. Ilačom i Viljevom. kad je Turčin bio konačno protjeran. da se grad poruši. Zrin je pravi sredovječni grad. te se prozvaše po tom posjedu Zrinjski. kad je već Kostajnica pala. darovao Grguru Šubiću i njegovu sinovcu jurju na vječna vremena grad Zrin. do koje se dolazilo kroz predvorje. 105. 1578. 123. U ovom su kraju imali j o š ne­ koliko gradova: Gorička. Na mapi karlovačkoga mira od g. G. s privolom kraljice Jelisave. pa je ostao u vlasti Zrinjskih. Pedalj2) grad bio je veći od Gvozdanskoga. da se stalno otme grad Turčinu. VII. među ostalima i Leonardu Gruberu Samoborskom. kuta. jer se uvidjela važnost toga grada na turskoj međi. Tu nije nikad ni bilo ovećih zgrada: jaki zid okru­ žuje ovalno zaravanak. matere i vojvode Stjepana svoga brata. nala­ zimo prilično dobar tlocrt grada. Povj. zauzmu Turci grad. Povj. 1699. pa se prikučila do desnoga ugla nasuprot ulaznoj kuli. županu vašvarske i šopronjske županije. a ulazilo se u grad četverostranom ulaznom kulom. Šubići ostadoše do turske invazije gospo­ dari grada. Glavna je kula bila okrugla. što se od grada sačuvalo. ostadoše bezuspješni. što od rana. . što od gladi. a u Weissovu rukopisu iz XVIII. koji se postavio na brijegu nad selom istoga imena. premda se g. Grad je bio središte znatnoga rudarstva. Gvozdansko. komu su uglovi bili učvršćeni polukružnim kulama. Pedalj. a dosadašnjem vlasniku Zrina Lovri Totu. 1563. a valjda i sagrađen prije njega. tražilo. pa su davali rudnike u zakup. Ponovni pokušaj. a g. uspije osvojenje. koja po­ kazuje grad još u dobrom stanju. vijeka. 1577. Grad se Gvozdansko opirao dugo turskim navalama. Gradjevine I. pa tako je i 31. Rude su opet počeli razni zakupnici vaditi. u zamjenu za grad Ostrovicu. Ušavši u grad vidiš na lijevo još jednu kulu. dade u zamjenu Rahoczu s Bakvom. Jamnicu. 1654. to bi po prilici bilo sve. Rude su otkrili valjda tek Zrinjski. Gvozdansko1) bio je grad u formi četveroSI. G.

županu zoljskom i rođacima njegovima. a ti gospoduju tu do g. jer je Lenković izvijestio. B kule.. I grad­ A. 3 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. 1287. 267. . 1563. pa je taj cijeli kompleks zgrada bio opasan zidom. možda iz kojeg arkiva. Glavna se kula A ponešto sačuvala. 1380. a grad su zadržali do turske provale. po opisu Lopašićevu bio je veoma velik. 1347. G. G. Jugozapadno od Topuskog nalaze se neznatni ostaci grada Perne2). založi kralj Ludovik 2 *) Thaloczy-Barabas: Cod. Sjeverozapadno od Perne nalazi se i sada podor grada Steničnfakaz)> a mjesto se do njega zove sada Sjeničak. vijeka (Brumen. zidom opasan i posebnim braničem C branjen. Grad se osovio na teško pri­ stupačnom brdu. U Lopašićevoj se zbirci našao preris tlocrta grada Perne. a ulazilo se u gradsko predvorje SI. a mogle se razabrati još tri kule i ostaci zgrada za stanovanje. da su to učinili zagrebački kanonici. vijeka. pa je tada i Pedalj došao u ruke Zrinjskih. oštete Turci i grad Pedalj. sinu Pavla bd Bribira od plem. koji je i Pedalj dao razoriti. C branič ulaza. koji su grad opravili i zadržali ga do poslije g. Kralj Sigismund dade Pernu Jakovu. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. koji prodaje posjed Babonićima. obristen zerschlaifft". suprotna kula B. nu opet bude grad opravljen. G. ljestvama do ulaza c u glavnu kulu d. Međutim pade i Pedalj u ruke Turcima. Pernjani su prvi dobili sloboštine u svoj Hrvatskoj g. 1346. Tlocrt grada Pedlja kroz ulaznu kulu a.68 sazidan. kad su izgubili svoja imanja oko Save i Kupe. Posjed se Pedalj spominje rano. 1225. Šubića i njegovoj svojti. pa su ga držali sve do g. koji pokazuje grad u obliku četverokuta. mjesta. gdje su blagajski knezovi imali svoj grad od XIV. sko predvorje i sam grad opasavao je zid. Blagay. Grad je sva­ kako veoma star. a Vuk Geczi javlja. isti pukovnik. Grad je tada već postojao i ostao u rukama Zrinjskih. Najprije g. 1558.1 žara. 1261. kao svojina meštra Ratolda. ma da se mjesto spominje tek pod kraj XIII. pa se kod b uspinjalo Po nacrtu majora Sabljara. 50. Ti peranski Šubići kao da nisu bili iste loze sa Šubićima Zrinjskim. sina bana Rolanda. pa prodaju grad meštru Olivieru. Bruman) u kom je g. 1563. grad „durch h. te tragovi utvrđenoga ulaza. 1327. da je g. a iste godine daju taj posjed kralju u zamjenu za druge posjede. posve je razvaljena. Grad Gorička nije još ispitan. grad Jamnim uz Unu porušio je g. 1637. 210. Polazeći k zapadu dolazimo do Brub1 na ). utvrđen okruglim i četverostranim kulama. darova kralj Ludovik Zrin Šubićima. Babonići su mu najstariji gospodari. stajala posada od 14 stra.

a kad je izumro rod Celjskih. 1334. a po ženidbi zapade grad Kanižajeve. došao grad u ruke hrvatskog bana i kasnijega palatina Tome Nadažda* koji je grad i dobro zadržao uza sve napadaje knezova Frankapana. 1536.. 1543. 13.. G. V t ne vidi vise msta do gradišta J gradova. a tako i od onih ostalih. kćer Stjep. gdje je g. koji je ujedno bio i gospodar Bistrice. koji su g. koje spominje bilješka od g. . Vjes. To je castrum Nicola2) u kraju oko sv. G. a nema sumnje. poput kakova pisma. Primjer dobro branjenoga ) O B e v e n j u d i m a O s t r o ž i n s k i m v. 1434. veliko imanje Banluk u torontalskoj županiji. Od grada Ostrožina.). opozivlje kralj tu donaciju i daje Zelinu Ivanu Kaštelanoviću. 1334. spominje se uz Degoj. Već g. 1435. koji je oženio Elizabetu. Sredičkog. Isto se tako ° R. II. 1202. kćeri Ladislava Kanižaja. nu g. bila crkva sv. 1415. z. Frankapana. 1672. lipnja 1535. Tu se nalaze još funda­ menti prastaroga grada. a u rečenoj bilješci od g. 1672.• r žinski. pa je taj došao udajom kćeri Ivana ^ Bevenjuda Katarine za Ivana Zempčaja u ruke tom rodu. sinovac biskupa Šimuna Erdoda. dobije grad Fridrik Celjski. pa su zato dobili g. Kasnije gospodari gradom ban hrvatski Ladislav Egervarski. u vlasti je Nikole sina Petra od Ludbrega. Od g. . kupili Bevenjudi Okićki 1 ). 1527. Mnogo je sasvim iščezlih gradova u županiji zagrebačkoj. daruje Ferdinand castrum Zelyna Joannis de Zapolja Petru i Ivanu Mihaljeviću Sinjskom i Andriji sinu Petrovu. a g. dok nije udajom Uršule. koji se diže na vanredno istaknutom brdu jedno šest kilometara od Bovića. 1295. S. Ivana Zeline (g. 1788. dok nisu odstupili najveći dio posjeda za regulaciju krajine. Q u i r i n u s i Bowich. Nikole de Zelna. Ovaj S. . Kvirina de Bouvich. a kasnije je gospodar grada Ivan Zapolja. koji u l a z a su pripadali opatiji topuskoj: Bovića. a tu darovnicu potvrđuje kralj 1. Tlocrt grada Perne. Pokupskog. vijeka opustio. 51. grad je u rukama familije Bychkele. Ženidbom dođu u posjed imanja grofovi Draškovići. prozvani Oštro. G.69 za 10. Tu ću spomenuti samo jedan. u Lopašićevim Spomenicima hrv. ark.Lopašić u neznanom A-v . 1 2 arkivu. 345. koji se spominje u vrlo davno vrijeme. spominje se castellanus de Zelna. spominje se crkva sv.000 dukata imanje Stjepanu Frankopanu. nu samo za svog života. VIII. Spanougrad. društva XI. Poslije dobiva grad Petar Palffy. dobije Martin Frankapan Steničnjak. arheol.v. da je taj grad postojao u blizini Doljnje Zeline. pa 1. 1320. Quirinus bit će identičan sa Kiringradom. koji je već početkom XVII. Neko su vrijeme držali Auerspergi u zakupu grad. bari u ruke Stjepana Kapitanića. na ogromnim balvanima toga fundamenta usje­ čeni su čudni znakovi. krajine II. a po kćeri Ivanovoj Bar­ SI. 56. ) Klaić u Vjesniku hrv. nije se Precrta sačuvalo ništa do rpe kamenja. .

. vidjet ćemo. Osvrnemo li se još jedared na svekolike gradove u prostranoj žu­ paniji zagrebačkoj. prostranih gradova. kojima se jedva tragovi još zapažaju. pa i takovih.70 grad je u rukama Kerečenja. Na tom se teritoriju nalaze naši najviđeniji i najvažniji gra­ dovi Medvedgrad. koji su proživjeli stoljeća. malne sve pokazuje. Sisak. ima ih dosta dobro sačuvanih. da su u tim gradovima gospodovali svi rodovi. da se u tim gradovima. koji su bili i ostali svo­ jina plemena. udaljenim jedan sat od Sv. Možda je identičan s podorom. Ivana Zeline. a u XVII. koji su odlu­ čivali sudbinom zemlje. koji dosad još nije ispitan. Ima ih. Zrin i Samobor. Ozalj. a i takovih. pa opet malenih. što smo o našim gradovima uopćeno kazali. Ima tu i velikih. vijeku spominje se taj castrum kao posvema razvaljen. vidjet će. Tko pročita taj pregled. koji su bili sijela pojedinih rodova.

kada ga kralj Sigismund dariva Hermanu Celjskomu. koji se javlja već u XII. vijeku kao svojina plemića od Kunšperga. tako da ih ne trebamo postavljati naposeb. pa tako vidimo i u nas mnogo gradova. Ka­ snije nalazimo i taj grad u vlasti Hermana Celjskoga. kletvenika krčkih (Gurk) biskupa. Cesargrad i V. pa su i dugo vrvrijeme živjeli i razvijali se za sve to vrijeme. Stoga ćemo se morati barem katkada osvrnuti i na ove gradove prijeko u Š t a ­ jerskoj. Prvi se put spominje g. Danas je svojina kneza Windischgratza. od kojih preuzimlju grad Tattenbachi. da su često opse­ gom znatniji od gradova u drugim našim stranama. koliko za sigurnost. str. Taj grad ima na najvišem mjestu klisure sagrađen jak toranj. nu to je tek izuzetan slučaj: uopće su svi ti gradovi maleni. x . koji su taj posjed zadržali do novijeg vremena. 208. a poslije gospodare tu i prebivaju članovi hrvatske familije Erdoda. Ova je stiješ­ njenost baš osobita značajka naročito starijih gradova srednjega vijeka. jer Sutla je prastara međa.Sredovječni gradovi u Varaždinskoj županiji. koji i nemaju ništa do jedne kule. Prvi je na dohvatu grad Kunšperg1). društva XII. nu u glavnom se ipak i s njima po­ dudaraju. a u ono se doba i nisu brinuli toliko za udobnost. Polazeći Sutlom od Klanjca k sjeveru opažamo. A u tvrđavi nema komforta. ali ima ih neko­ liko i u ravnici.. U ono je doba u glavnom svaki grad ujedno i tvr­ đava. Tabor prikazani su potanje u Vjesniku hrv. oko kojega se na tijesno privinule druge zgrade za prebivanje. pa Erdody de Monyorokerek. Kao najznatniju osebinu možemo spomenuti. Za seljačke ) Gradovi Kunšperg. Važnije se zgode ne vežu uz spomen ovoga grada. da su se gotovo uvijek razvili gradovi s ove i one strane rijeke. 1399. Cesargrad se razlikuje od susjednoga Kunšperga gotovo u svemu. Razdragan sjajnim prikazama fantazije zamišlja svijet svaki sredovječni grad raskošno i bogato uređenim. i si. Gradovi se u varaždinskoj županiji razlikuju u mnogočemu od gra­ dova u drugima dijelovima Hrvatske. arh. Većina ih je i tu posagrađivana na bregovima. a kako su tu terenske prilike za svaki razvoj podesnije. komu su kasniji gospodari bili Andrija Paumkircher. često su se događale s njima znatnije građevne promjene. T o m a Bakocz. da nemaju glavnu kulu (berchfrit).

a spratovi su bili odijeljeni gredama. Sa­ građen je na brijegu tako. učvršćen okru­ glim kulama. . a za obranu protiv daljega prodiranja po­ dignuta je kasnije kula A (koja pokazuje i sasvim drugačiju gra­ đu). uz koji se prislonio bastijon E. Cesargrad. Mimo oveće zgra­ de B prolazi se neutrtim putem do glav­ noga dijela grada. a prostorije L M N tek tragove tih svodova. nu u XVII. Prednji dio grada ima neobično debele zidove. se vijeku napušta. Pred prostorom K na­ stao je neke vrsti hodnik J — I . a od toga vodi zid do kule A. 1673. koju je nekada branio zid. dolazi u odio K. te se po cijelom svom sastavu bitno razlikuje od susjednoga Kunšperga. nastalih u kasnije doba. grad postradao. da je ovo tip gradova. pa se čini vjerovatnim. 52. u koji se ulazi pokrajnim ulazom F. kad je za obranu grad­ sku trebalo više ljudi. gdje Položajni nacrt ruševina. pa se dolazi do grabe. da se je mo­ gao i s grada bra­ niti. Kula H sačuvala je u prizemlju svoj svod. ali je kasnije ipak opravljen. Te | S u ^prostorije služile lih za obrambene svrhe.72 je bune g. Nutarnjost glav­ noga dijela sastoji iz dvorišta G. da je s tri strane uspon do njega ve­ oma oteščan. Ulazi se kroz kulu S. Cesargrad nema braničkule. Cesargrad je prostran. pa i više prostora. su jedino bile odaje za ^stanovanje. Iz daleka se vidi samo glavni dio grada. otkuda se SI. a taj je vrlo zgodno smješten.

Kad su gradovi postali suvišni. pa je razumljivo. a s udovicom Ivaniševom dobi ga Juraj Brandenburški. iako da je cijeli prostor bio zatvoren.73 jer se tu trebalo pomišljati na navalu s artilerijom. građen u četverokut s kulama . dade on grad svomu sinu Ivanišu. Kostel uzanu dolinu Sutinsko kod Pregrade. koji su ostali gospodari grada do propasti njegove. sagrade si Erdody Nove Dvore pod Cesarom. kojoj je svetište bilo u deblji­ ni pročelnoga zida. % Cesargrad brani tjesnac Sutlin kod Klanjca. kad ga dobivaju knezovi Celj­ ski. Ni jedan ni drugi nemaju braničkule. 1398. tek se od toga malo sačuvalo. proda Keglevićima. nu slabo je sačuvan.. vojvodi kne­ zova Celjskih. U prvom spratu nad prostorijom N bila je kapelica. od kojih su zidovi polazili prema ulaznoj kuli S i k sjevernomu zidu do P. 1334. kako veli napis nad ulazom u grad: THOMAS E R D O D Y . Ime se Kostel spo­ minje prvi put u po­ pisu župa Ivana arciđakona iz g. 1523. da ostane Ivanu Vitovcu. te ga g.. Sta. da su valjda u kasnije doba sazidani bastijon Px i P 2 .: ra slika grada sa sli­ ke Vischerove (Topographia Styriae 1682) jedva će i približno vjerno predočivati sta­ ri grad. Kostel grad ne­ daleko Pregrade pravi je sredovječni grad. Kad su se Vitovčevi sinovi od­ metnuli od Ivana Korvina. COMES P E R P E T U U S MONTIS CLAUDII 1603. Grad je dakako imao više spratova. a grad g. To je tipičan dvor.

Grad je sagrađen na zaravanku brijega. da je došljak morao obilaziti gradsko platno i proći kulu K. Danas mu je gospodarom slikar Oton Iveković. .. već i klesarski znakovi na vanjskim kulama. Postanak grada pada jamačno pod kraj srednjega vijeka. Tabor kod Desinića. Kostel grad je vrlo slabo sačuvan. tek je nešto zemljišta preostalo. Novi Dvori kod Klanjca. pregrađen je kasnije u dvor. pa se naročito s istoka puna već odronilo. ako je htio do grada. Sada je sav gradski posjed rasparceliran. uperenima baš u dolinu Sutinsko. a sav je gradski prostor opasan slabim zidom. koje sad više nema. 1793. Tabor dobila je porodica Ratkaj od Ivana Korvina g. Grad V. Pristup je do grada smješten bio tako. SI. 1502. kako to svjedoče ne samo gra­ đevni oblici. Ulazilo se u grad sa zapada. kad ga je prisvojila komora. kasnije postaje grad opet vlas­ ništvo komore. koji i sada postoji. koji su bili graditelji toga grada. Nu Ratkaji su jamačno već nekakov grad tu našli. Od sviju se gotovo sredovječnih gradova najbolje sačuvao grad V. Tako nastaje pod K o stelom grad Gorica kod Pregrade. Kralj Franjo II. 54. pa ga je zadržala do izumrća g. snabdjeven strijelni­ cama za topove. djelo Keglevića. te je imao samo jednu ugaonu kulu... a kako je bio dugo nastavan.. U kasnije je vrijeme sazidan još najbolje uzdržani bastijon M. Na ist°čnoj je strani smješten sam grad. daruje ga ministru Thugutu. Žalibože ne znamo. Na desno od te kule podignut je peterokutni bastijon za težu artileriju. nu taj dvor nije ni­ kada bio dovršen. od kojega su ga prekupila braća Griinvvald.74 na uglovima. gdje je postojala po­ sebna ulazna kula. pa financijalnoga erara. hodnicima i s lukovima u dvorištu. pa ga izgrađivali dalje.

vijeka. Tloris kostelgradskih ruševina. Tu su još do nedavna bile prostorije s renesanskim stropovima. koji su do danas sačuvali gotske prozore. opet su drugačije. Peterokutnik je isprva imao samo dva sprata. jednostavnije konsole. . koje su nešto niže. Ulazni trakt ima dva sprata. U pokrajnoj kuli G smještena je u dva gornja sprata ka­ pela sv. Tabora. i XVII. 1497. e dok je gornji dio prigrađen u r e n e sansko doba. Zidovi dijela I prislonjeni su tek uz ziđe: tradicija priča. Sam grad osta svojinom Ivaniša Korvina. koje su danas djelomice zazidane. imaju drugačije. a kako se je to zbog prostranosti moglo lako učiniti. Kas­ nije se grad sve više preobražavao u dvor. Taborom nastao. dok još nije bio podignut ovaj ulazni dio grada. da je u odajama te prizidine svršila život Veronika Desinićeva. Isprave ga spominju ra­ nije od V. Između svakog drugog para konsola ostavljen je izljev (Gussloch). jer su sa­ građeni na konsolama. Prednje kule E i F. kako to po­ kazuju strijelnice. kako je to bio običaj u dvorova XVI. koja je tek do­ nekle bila glavna kula (Berchfrit). Značajno je za grad V.75 Ulaz kod a) morao je 1 prije tu postojati. 55.. Šilj je peterokutnika okrenut prema starom ulazu. Nedaleko prišlinske crkve stoji Mali Tabor. a pred tim su šiljem postavljene dvije polukule E i F. jer je udešena ponajprije za udobno sta­ novanje a manje za obranu. koje je kasnije do­ bilo renesansku galeriju. Tabor. da su gornji spratovi širi. Prošavši kroz vrata B stojimo u dvorištu grada. Dovratnik kod B po­ kazuje gotski rez. Na ka­ menju zidova prednjih kula nalaze se kasnogotski klesarski znakovi. Usred toga dvorišta stoji ve­ lika peterokutna kula. nije novi dvor pod V. daruje Ivan Korvin Nikoli Kotviću od Holdendorfa pristojališta toga grada. bogatije na drugim dijelovima građevine. iz kasnijeg doba. Nad tim (baroknim) ulazom smještena su dva izli­ zana grba. tu je u najvišem dijelu bila i kućna kapelica sa slikarijama. Velika kula H ima strijelnice za veću artileriju. gornji je udešen lih za obranu. od kojih je jedan navodno od ministra Thuguta. Prošavši pro­ storijama A i Hj prolazimo vratima B u dvorište. dakle prema naj­ slabijoj strani. današnji raspored nutrašnjosti te kule potječe SI. proviđene strijelnicama. Petra. nu ti su izljevi kasnije opet dijelom zatrpani.

već po­ nešto za obranu udešeh dvor s dva krila. arkeol društva. kad se spominje kao županija de Crapuna. U sredini kasnije prizidan toranj sa strijelnicama za artileriju. XIII.) i svoj grad. Loboru. Oštrcu. Krapina1) je prastaro mjesto. u koje se ulazilo kod A. Grad je imao predgrađe H H. v. Konjšćini i Gotalovcu Vjes. poče se SI. 56. 1222. g. gdje je i ) Vidi o Krapini. od koje se može umjetno učinjenim kominom doprijeti do gornjeg dijela grada. u rukama Petra Hercega Gissingovca. da je baš egzistencija spilje u gradu. a g. Po razmjerno neznatnim ostacima (danas se tamo učinilo šetalište) možemo još jedino zaključiti. Nema sumnje. i si. dok se kod B ulazilo u nutrašnji dio grada. kupuju Imreffyjevi i K e glevići Krapinu i Kostel s prostranim posjedima. da se je tu postavio sredovječni grad. Milengradu. Sada je vlasnik grada porodica baruna Kavanagha. Građevina. Kralj Matija pokloni i Krapinu svomu sinu Ivanu Korvinu. Belcu. sv. Ruševine Kostelgrada kod Pregrade. bila uzrokom. 1399. utvrđena s tri kule i jednom zgradom za obranu ulaza. koje se spominje već g. dok g.76 pa pređe u ruke Jurja Brandenburškog. 1523. Čini se. Kasnije je u kraljevskim rukama. 1524. 1330. Castrum se Krapina spominje prvi put g. hrv. 1193. l . Ladislava Ratkaja. da je Krapina bila prilično velik grad. nije više sredovječni grad. ne zavladaju i Krapinom knezovi Celjski. da je Krapina. Poslije Keglevića dopade grad u ruke obitelji baruna Lichtenberga. a kasnije je bio posjed baruna Ottenfelsa. što danas tu postoji. imala (g. komu je u ovim stranama jedino Greben grad i Varaždin ravan bio veličinom. grad rušiti. 106. Već u XVIII.

Nacrt grada na starom akvarelu. Berislavića. 57. U prednjem dijelu grada. ) Nedaleko mjesta Lobora sazidali su si Keglevići krasan dvor. Gtad je smješten na nosu brijega. Castrum Lobor spominje se g. stanovalo se. a dva polukružna zida opasavala su dvorište i sav grad pred tim dijelom za prebivanje. tako da se jedva može stvoriti ikakva slika. 1 ) Ostaci su grada neznatni. gdje se vide dva sprata. pa Jan Vitovec i njegovi sinovi. Lobor grad je smješten u uzanom defileju. pa je gradište uvalom odijeljeno od drugog dijela brijega. kojim se prolazi od L o bora do Lepoglave. a g. kad ga kraljica SI. u kojem su prebivali sve do najnovijih vremena. pređe u vlasništvo Fr. Tlocrt prizemlja grada V. Kasnije dobivaju i Lobor knezovi Celjski. 1504. zatim Jakov Sekelj.77 rečena spilja i gdje se na starim supstrukcijama kasnije sagradila zgrada C.. Na brijegu suprot ovomu gradu zabranio je prolaz do Krapine kasnije gradić (novum castrum ex opposito castri Castri Crapina fundatum). od kog su se sačuvali samo tragovi. da konačno postane svojina Petra Keglevića. T a b o r a . x . 1259. nije no više manje fantazija. Marija daruje sinu Puchyninovu. Sve je ostalo samo fragmentarno sačuvano. gdje je prikazan grad još čitav.

dobi . Podor grada Belec dosta je dobro sačuvan. a ka­ snije četverostrana kula na suprotnoj strani. u koje se ulazilo malom uskom kulom. kao i druge zagorske gradove. dok ne zavladaše prostranim imanjem Oštre grada Keglevići. Grad se podigao na šilju brijega. Ba- Sl. Donji je dio grada predgrađe. na kojem je sagrađen grad. Stanovalo se u najsigurnijem dijelu grada u prostoriji C. 1635. Kasnije je grad stigla ista sud­ bina. a spominje se g. v. kad se je razvila artilerija. Zidovi H—H i K .. Tu je na sjevernoj strani ziđa bila prizidana okrugla kula kao braničkula. pa u prostorijama D — G . 1615. ne zagospodova ovdje porodica Gjulaj. u vlasti P e ­ tra Hercega Gissingovca. God. 1334. stijon A prizidan je kasnije. 1330. pa kralj Matija zove g. glavni je ulaz bio kod 7. K čine uski hodnik i brane grad prema istočnoj strani. Sa zapadne je strane pristup moguć. proviđenom s nekoliko strijelnica. Gornji je dio ovalnog oblika. gdje su prozori sa sjedalima pretvoreni u strijelnice. a da bi ih mogli potanje protumačiti. gdje su se još sačuvali gotski prozori i dovratnici. 58. Čini se. a kasnije pade u ruke knezova Celjskih i Jana Vitovca. Grad Veliki Tabor kod Desinića. Ostali su dijelovi grada suviše raspali. da se grad Belec spominje prvi put g. dok u XVI. kad ga je (Bieltz) imao grof od Sanecka pre­ dati u vlast magistra Petra Gissingovca. Benedikta Turoczy de Ludbreg liber baro in Belecz. Oblik se grada prila­ godio formi zaravanka na nosu brijega. a po njoj obitelj Turoczy. Ivana Korvina i drugih gospodara.78 Oštre grad nije bolje sačuvan. s ostalih strana gotovo nemoguć.

U XVII. pa prelazi ženidbom u ruke familije Patačić. Po starim nacrtima i fotografijama vidimo. Ta je kula smještena na naj­ slabijem dijelu grada. . str. koji s tri strane ima izbočene polukružne kule u sredini zidova. 1824. postavivši ga na zaravanku od vapnenca tako. još je g. da ga jedva zapažaš. 1 ) Podor Milengrada (ili Melengrada) još je ponajbolje sačuvan. To je sijelo porodice Gotala. Prema prostranomu dvorištu B B okre­ nuti su prozori tih zgrada. 33. T a b o r . pa proviđen još strijelnicama..79 s Ludbregom Tomo Mikulić i Belec. Wildenstein. u koju se srušio g. ma da si pred njim. a polukružna je kula A na lijevo branila zgodno taj ulaz. od fiska. Četverokut. u kojima se nalaze strjeljačnice (Schiesskammer). 1864. Sjeverna je izvrsno obranjena zgodnim po­ ložajem nad dubokim ponorom. u vlasti je obitelji Herkffy. Grad je Gotalovec porušen u novije doba. Lijep primjer grada u ravSI. Ime je dobio grad od baruna. a još je god. Preko duboke provalije K dolazilo se drvenim mostom u grad. 59. da je tu bio grad pre­ tvoren u dvor. Erdody grad opravljati. Tri prostorije G I E služile su za prebivanje. Oko grada graba s vodom. u prostoru G saču­ vao se ostatak komina.000 for. a sada je posjed Amona bar. Otkako se spominje. l ) Laszowski: Grad Belec. Hrv. a mala četverostrana kula G brani južnu stranu gradsku. Rukavine. Ulaz u grad V. dao Stj. nici daje nam grad Konjšćina. bio čitav. Prosvjeta 1914. Kasnije ga kupe Erdody za 12. 1544. vijeku spominje se kao arx diruta. Na četvrtoj strani bio je utvrđen ulaz. J o š su se nekoliko puta promijenili vlasnici. Stari ga je graditelj izvrsno smjestio. Grad je prava sredovječna građevina. gdje je i zid 3—3 neobično pojačan. bje­ žeći nakon izgubljene bitke. kad je Aleksandar Mikulić izgubio grad.

Tabora. Nu nekada je bio glavni ulaz kod 2. Prošavši tim ulazom brani grad na desno jaki z. da je veća polo­ vica grada morala biti uklonjena. Danas je grad svojina nadbiskupije zagrebačke. da se mora ulaziti x ) Laszowski: Hrv. isCprema j. na lijevo je litica s trošnim ostacima glavnoga dijela grada B. gradjevine I. .id. Tu je postojala jaka kula. Pogled na najveću polukružnu kulu se prozor s postranim sje­ V. gdje nalazimo neko neznano gradište. da su se morali sazidati četiri nespretna stupa. koja svojom vrlo solidnom strukturom odaje drugo vrijeme gradnje. dalima. zahvata i u ovaj dio. bila je graba. koji se najranije spominju i najduže su bili nastavani. Grad je smješten na zaravanku 502 m visokoga brijega od sj. danas već gotovo sa­ svim zatrpana. gdje je kod 12 bila neka naprava za obranu toga dijela grada. Među zagorske gradove. pa je pokriven krovom tako. Kroz taj se ulaz dolazilo u predvorje A. povj. 30. gdje se i sada razaznaju zazidana vrata. koje su branile taj prvotni ulaz. pa se vide znatniji ostaci utvrda. Do toga je grada nastao kasnije omanji dvor. na kojoj je sazdan nutarnji dio grada. zap. koji drže krov. Odavle ide vrlo ruševan zid 13. Csanki: K6r6smegye. str. 60. Pred glav­ nim ulazom kod 1. vijeku. Nad dobro za­ štićenim ulazom kod 8 vidi SI. kog je potres tako oštetio.80 kasnijih grofova Konjskih. koji su izumrli u XVI. iz kojega se kod 6 ulazilo u nutrašnjost. taj je na uglo­ vima bio pojačan tesanim kamenom. koji s para­ lelnim zidom 15 čini uzak hodnik do drugoga dijela grada. Litica. spada Grebengrad1) nad Kamenom goricom. Posebni je dio kapela C. Danas je tako zarušena. 36.

. (Cod. Nikolu i Hermana. kako to svje­ doči silno krovno crepovlje. već stari vlasnici zadobili grad natrag. a to ne može biti no Grebengrad. Vidi i Thalloczy: Studien z. ) posljednji toga« roda. ako i nije falsifikat. str. koji su u velike prijateljevali s kraljem Andrijom. Gardun i brat mu Vukoslav bili su znatni boljari. Puneku potvrdi kralj Karlo Robert g. gdje je nekad bio svod. diplom. Treći dio grada G j o š je niži. Fyle. Njihov je grb zubato kolo s četiri žbice a nad njim kroči lav. da se listina od g. 1322. 63. 61. zahvaljuje Varaždincima. pa ga preda svojim sinovima. sin Punekov) gospodari grada sve do g. 1914. 221. koja je također vrlo oštećena. Vanjski su uglovi kapele zaobljeni. nije sasvim razjaš­ njena. 1209. Selk. što uokolo leži. komu su se rebra upirala j o š na sačuvane konsole. Potomci ovoga su gospodari Grebengrada. kad ga osvoji Ivan Vitovec.. nije imao djece. U toj listini daje Gardun sin Gardunov i brat Wlkuslav neke zemlje Jurju sinu Braničevu i braći Mark. 1481. da su j o š prije no su Vitovčevi sinovi grad izgubili. a danas je ta­ kođer sasvim prazan. Laszovvski drži s pravom. a kako Ladi1 slav. 1277. Njegovu sinu i sinovima Vukoslavovim Hektoru i SI.) tiče Grebengrada. nu ta listina. pa se pišu Hermanffjr de Gereben. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Grad se Greben spominje u listini od g. ma da je neko vrijeme bio u rukama Ivana ) Punekov sin Lorand imao je dva sina.. Tlocrt ruševina grada Krapine. Geschichte Bosniens und Serbiens in Mittelalter. 6 x . Nu čini se.81 u grad ondje. kojom kralj Andrija II. koji zadrži grad. a u njem nema danas ništa do kule F. Miinch. Sigurno su ovi gospodari Grebengrada sazidali lijepu gotsku crkvu (nekad franjevačku crkvu) u Remetincu pod Grebengradom. premda je tu moralo biti više zgrada. Prostor E je nešto niži. 1445. sve povlasticeo S malom stan­ kom ostadoše potomci Gardunovi (Petar. I u povijesti Medvedgrada sasta­ jemo se Gardunom. posini Baltazara Bacana g. VI. Prof. S t e phan i Pows-u za grad i zemlje na vrelištu Lonje. vojvoda knezova Celjskih.

Status familiae Patačić u svšuč. Zemčejevcitna. Petheovcima. da preda imanje sestri Ani. Ratkajevcima. Frankopana. a sačuvao se tako. U djelu „Status fam. Bradačima. dozvoli kralj Ma-' tija. 1445. kako ženidbom dolaze u vezu s Kaštelanovićima. Duha u današnjoj požeškoj županiji. str. Grb se Kaštelanovića nalazi i sada nad ulazom u grad. pa bude (nakon što je sastavljen inventar) uveden u posjed grada. muzeju u Zagrebu. Grad se Bisag2) spominje također veoma rano. 193. knjižnici u Zagrebu. zauze po nalogu kraljevu ban Nikola Frankapan Greben 1 ) g. koji ga posjeduju i danas. Gottalima.82 Korvina. da se je pomalo pretvorio u dvor. Stara slika mjesta Krapine s ostacima staroga grada. Već je g. . x 2 ) Klaić: Banovanje kneza N. Ma da su se i Hermanffy de Gereben otimali poslije za to dobro. 1710. Ipak se domognu Bacani (i suvlasnici dobara Greben grada. Original u grad. 62. SI. Bacan bio pristaša Bethlenov. udatoj za Nikolu Kaštelanovića od Sv. Najstariji su mu vlasnici Bisaški (Bikszadi) rođaci gospodara grebengradskih. pa vidimo. a pod njim se u ravnici diže dvor novomarofski. Patačićima. sinovi Mojsije Humskog) grada. a kad je njegov sin Petar umro bez odvjetka. pa že­ nidbom pređe grad u posjed Erdoda. P a t a č i ć " nalazi se potpuno rodoslovje familije Bikszadi. 1621. ostadoše Kaštelanovići posjednici grada do svog izumrća. ) Csanki: Korosmegve. podban. Grebengrad ruševina. Gereczyma. Gjuro Bisaški bio je g. Budući je Fr.

što je kralj Bela g. Orel ) Kukuljević: Neki gradovi i gradine III. Grad Mali Kalnik1) smjestio se baš na međi župe i varaždinske i bjelovarsko-križevačke. Mali Kalnik s posjedom u Gor. 1620. pa je stoga on i narisan u spome­ nutom djelu Status familiae Patačić. dok je od svega drugoga ostalo tek nešto fragmenata. Vel. koja je kasnije (za Draškovića?) znatno povišena. koja se dosta dobro sačuvala. pa je do­ lazio u sve tješnju vezu sa susjednim Vel. Oko g. 1245. 1581. Kasnije je mijenjao svoje gospodare. uze Fr. Rijeci Ivanu Gesztiju. Četiri okrugle kule razne veličine smještene su na četiri ugla gradska. U novije je vrijeme bio grad svojina grofova Draškovića. Grad je bio na dva sprata. Na istočnoj je strani prizidana gradska kapelica. kad su okolna zemljišta rasparcelirana. a g. Vidi se. a kad je SI. nepravilno polukružna oblika s jakom ulaznom četverostranom kulom. u najneprohodnijem dijelu. 1556. 63. Kalnik prešao u ruke Gašpara Alapića. i grad Rakovac. 64. potvrdio. gospodovao je tu neko vrijeme i Juraj Zrinjski. Oko grada bio je dubok šanac. a sad je prešao u druge ruke. Ti su ljudi od kralja dobili od g. Patačići su do­ ista neko vrijeme i posjedovali grad. osta u Malom Kalniku vlasnik Petar Balša. dobi oba grada Vladislav Kosaca. G. da je grad branio jedino njegov izvanredni položaj. pa je osamljen ostao. Bio je doista mali grada Lobora. 1481. gradić. . Od starog se sredovječnog grada sačuvalo tek nešto malo: donji dio ulazne kule. pa se drvenim mostom dolazilo preko njega do ulaza. U donjem su dijelu uzani gotski pro­ zori. Kalnikom. Te su se gornje pro­ storije mogle grijati. Podigao se na hrptu razderane i vrlo teško pristupačne kli­ SI. Nikola Balša proda god.83 Keglevićima. nu sve je to kasnije modernizovano. 1870. u gornjem široki pro­ zori s gotskim prozornim križem. M Grad je bio svojina Abrahama i Nikole sinova župana od Moravča. 1250. koji su dobivali i dijelove posjeda bisaškog. Ostaci Starog Lobora. Tlocrt ruševina surine.

novi dvor. 1591. Mjesto je bilo izvrsno odabrano: osamljeni humak davao je svojini položajem izvrsno sredstvo za obranii. 66. U blizini Gornje Rijeke.84 hovački grad u zakup. a kad je darovnicicu g. Saneck u. Lobor dvor Keglevića. potvrdio. Cilli. 1435. pa opet oba Kalnika sjedini u svom posjedu. 157. Dijelove posjeda dobiše kasnije Keglevići i Patačići.!) porušili znatan broj gradova. . dasselbst bei haben sie ein Kloster Hermaniterorderisaufgehobenundgestifftet". Ivana i gdje su se do nedavna nalazili još tragovi te građevine. da ga g. nalaze se neznatni ostaci gradića Čanjeva._ Nema sumnje. pa se u arkivu Keglevićevu sačuvalo dosta isprava. Na brijegu nad crkvom u Kamenici nalaze se ostaci nekadašnjega kaštela: donji dio peterokutnoga tornja. 1663. gdje se danas nalazi kapela sv. 1398. Među tim gradovima spominje se i „Schonhaupt. I taj je grad darovao g. Kalnika. koji je kao bra­ nič čuvao prilaz u lepoglavsku ni­ SI. *) Krones: die Freien v. II. . Sigismund Hermanu Celjskomu. otkupi. zinu. SI. ihre Chronik als Grafen v. 65. a nije sasvim jasno. zašto su to učinili. da je to bila utvrda u Lepoglavi na onom mjestu na brdu Gorici. Tlocrt ruševina grada Oštrca. gdje je Gašpar Orehovački sazidao oko g. koje se tiču M. kako priča njihova kronika. Knezovi su Celjski.

1740. žena Benka Petheoa — obitelj Petheo de Gerse dobila SI. da je kaštel u Ivancu po tradiciji sagrađen iz ruševina stare križarske crkve. Kad je izumro rod Petheoovaca (g. 191. 67. Kasnije dobije grad s posjedom Ivaniš Korvin. nad kojim je i sada grb Erdoda. 1632.). g. 1463. simul cum castello in eadem noviter exstructo. dok se g. preko koje je vodio most. koji je popravljao dvor do svoje smrti. je Ivanec na poklon od Ivana Korvina — u posjed kaštela Ivanca. spominje već kao razvalina.1) koji čuva taj drevni prolaz. pokloni Karlo VI. Ruševine grada Oštrca. 1558. a spo­ minje se u potvrdnici kralja Ferdinanda Ivancz. Tlocrt ruševina grada Belca. Kasnije dobiše taj dvor Kukuljevići kao potomci Petheoovaca. arheol.85 bio je grad j o š čitav. G. . već je taj kraj spadao pod posjed Ivanovaca u Beli. društva. Tamo. stoji četverouglata kula. Sačuvalo se l ) Laszowski: Vjes. Nije vjerovatno. spominje se. a desno od glavnoga ulaza. da je u Ivancu postojao u srednjem vijeku grad. valjda najstariji dio SI. Ivanec Ladislavu Erdodu. dvora. Ostalo je djelo Bastijon A kasnije prizidan. 68. nalazi se podor Pusta Bela. gdje se krasna gorska cesta iz Podruta spušta prema Beli. G. kasnijih generacija. Oko dvora je bila graba. hrv. 1730. VIII. uvedena je Frakcija Choron.

Ivan od Paližne. templari. pr. okružena zidom. sada sijelo bar. Johannis Jerosolimitani de Bela. koji ima na četiri ugla Četiri omanje okrugle kule. a prije njih g. To je po svoj prilici središte posjeda Bela. Vitovca i njegovih sinova. 1434. Kasniji priori nose naslov de Bela. Jedan sad sasvim na­ pušten ima dvije okrugle kule. izričito se spominje dirutum castrum Bela. P o d gradom nastadoše dva dvora. pa kasnije ju vlasništvo Ivana Korvina. vidi se. a da­ rovanjem familiji Petheo de Gerse. kog su držali ivanovci. I Bela dodje u ruke Jana SI. 1553. G. n. prior ordinis s. Ruševine grada B e l c a . gdje je bio ulaz. Ožegovića. a drugi. 69. po­ kazuje se kao masivna zgrada. ali nutrašnjost je sva rpa kamenja. . G.86 dosta okolnoga zida. posvoji prior Matko Talovac Belu. 1063.

spominje se prvi put. 234. Nema sumnje. kako ga pokazuje slika u samom gradu. koje su dobili knezovi Celjski. 1391. koji se dalje izgrađivao tijekom XVIII. Mitteilungen d. svom podbanu Ivanu Gjulaju. S jedne strane strmina brijega. 71. Pred ulazom je na obje strane. pregradi ga podmaršal grof Juraj Drašković onako. god. 1503. osterr. bratu zagrebačkoga biskupa. kada se je grad pregrađivao. Velikom i Zlogonjem Mihajlu. 1864. a u XIX. ) Od grada se Vinice2) razmjerno dosta sačuvalo. U pedesetim godinama XIX. I Maruševac je noviji dvor. v. Najpopularniji je od sviju zagorskih gradova svakako Trakoščan. ) Laszowski: Prosvjeta. posjed s gradom Gašparu Draškoviću. Kasnije dobiše posjed Draškovići.. Na nekim starijim dijelovima još su ubilježene go­ 1 dine 1564. str. gdje su se j o š saču­ vale strijelnice. 70. Nu kad je rod Gjulaja izumro. Kasnije je posjed Patačića. pa Ivana Korvina. koji ga po­ kloni g. jer je mjesto kao stvoreno SI. da je tu odavno postojao grad. koji su sazidali sadašnji dvor. grad Puchuni i daje ga zajedno s Loborom. u rukama je kralja Sigismunda. 1618. današnji grad Trakošćan nema mnogo zajedničko sa starim gradom. 2 . a kasnije je svojina Jana Vitovca. dade kralj Maksimilijan II. G. g. pa odsad ostade grad u vlasti Draškovića do danas. Klenovnik se rano spominje. s druge jezero Bednje. i 1592. Centralkommission. 1353. 1244 oduzimlje kralj Bela IV. Tlocrt ruševina Milengrada. vijeka. g. koje pokazuju. SI. 1899. Nu sredovječni je grad stajao nešto dalje.smje­ šten po jedan četverostrani toranj za obranu ulaza. Među gradovima. 1856. vijeku sagradi veliku kulu posjednik njegov Schlippenbach. 435. Nu to su sve igrarije. županu varaždinskomu. tu se j o š vide ostaci zidova. kako ga danas vidimo. stoljeća. Položajni nacrt grada Gotalovca iz god. za takovu građevinu. 1397. Najstariji je dio sagradio Baltazar Vragović g. str. spominje se i Tra­ koščan.87 U Klenovniku stoji danas dvor iz početka XVII. vlasnik 0 Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj.

popisana Gjulajeva imanja.. 1566. sa sjevera su vo­ dila srednja vrata. Pod krovom iznad kuhinje bile su tri omanje sobice. Nad ulaznim vratima bio je toranj. Draškovića. Od gornjega se dijela saču­ vala samo gomila kamenja. Tu je od davne davnine postojao grad. . odavle se stubama pola­ zilo u palaču. U okolišu Vinice nastali su tijekom vremena veći dvorovi: Opeka i Zelendvor. dok i taj grad ne dođe u ruke Ivaniša Korvina. dobije jedan dio grada g. 72. a kule se od kordonskoga vijenca prema tlu znatno proširuju. Gornji dio grada okrenuo se šiljem prema ulazu. glasoviti historičar Nikola Ištvanffy. Varaždinski je grad lijep primjer razvitka ratnoga graditeljstva. Taboru tako je i tu posvuda prvi kat bio građen na vrlo lijepo tesanim konzolima.88 mu je Herman Celjski. Dakako. da taj opis nije dostatan. a osim ovih postojao je još jedan ulaz. kraj nje „stara kuća" sa peći. „. 1568. sijelo drevne županije varaždinske. Na granici prema Štajerskoj nalazi se dvor Križovljan. Od okolnoga su se zida sačuvali još pojedini dijelovi s ku­ lama D i E. Ostaci grada Vinice pod­ sjećaju u mnogom na grad Vel. Kad su g. na ko­ jima se je digao most. a poslije izumrea knezova Celjskih gospodari tu Jan Vitovec sa svojima sinovima. spavaonicu i sobu za boravak. kod 4 čini se da su postojala vrata. pa se njegov lik vidi na grobnoj ploči u starinskoj župnoj crkvi u Vinici. U gornjem dijelu bila je kuhinja. Kad je posljednji Gjulaj umro. koji je nekad bio branjen opkopom i diživim mostom.. pa se još vide koloturi.„ Erdoda. Ruševine grada Gotalovca. Tabor. a u tornju (sa urom i zvonom) j o š dvije sobice. da si stvorimo točnu sliku grada. koji je bio u pred­ građu C Osim ulazne kule još su dvije polukružne kule A i B štitile ovu stranu grada. Nad tim (sada unutrašnjim) je vratima j o š grb nekadašnjih posjednika Bakica de Lak. Si. Malakocijevih. veliku dvoranu. Posjed pređe kasnije u ruke Keglevića. Dolje kod ulazne kule stanovali su stražari. Kao u V. dok drugi dobiše Turoczijevi. koji ga pokloni svom podbanu Ivanu Gjulaju. popisan je i opisan i grad Vinica. Sada je vlasnik grada grof Bombelles. Ban Benko Turoczi umre u Vinici. na zapadu branište (Wehrgang) i kupaonica.

I taj grad dopade ruku Jana Vitovca. Od toga se drevnoga grada ni je nista sacuvalo. da ni varos ni grad varazdinski nisu utvrdeni: Nu was dieselbe statt W a rasdin keinerley zain noch graben umbfangen. priSl. kasnije Ivanisa Korvina. . Po brojnim starim nacrtima. 1585. pade grada Konjscine. 1528. narocito po onom voj. drugoga muza udovice Korvinove. pa je u to vrijeme grad pretrpio navalu ceta Krste Frankopana. Iza Bathöryja dobi grad Ivan Ungnad. SL 74. die von gezein gemacht was. die hette der graff Ulrich von Cilli machen lassen.). Krsto pod Varazdinom. pa markgrofa Jurja Brandenburskog. poznamo dobro utvrde varosi i grada Varazdina. inzenjera Martina Stiera iz g. veli kronika celjska. 1660. a kad se kci Ungnadova Marija udala za bana Tomu Erdöda (g. pa ga posjeduju jos i sada. 27.89 Kroz cijelo se XIII. stoljece spominju imena zupana te zupanije. Tlocrt prvoga sprata stalice Ivana Zapolje. Do was ein burgg in einem egg daselbst. Povijest je grada Varazdina tijesno vezana s povijescu varosi varazdinske. 1441. Grad Konjscina (krov djelo novijega doba). J o s g. 73. IX. Zatim ga dobije ugarski palatin Stjepan Bathöry. dobiju Erdödy grad.

da je najstariji dio grada četverouglali toranj na desno od okrugloga tor nj a > kojim se sada ulazi u grad. već su tu bile varoške dveri. Jaki zemljani nasipi brane pristup sa sviju strana. a dvoja su vrata: Porta gegen Ungarn i Porta gegen Crobaten vodila iz grada mo­ stom preko gradske grabe. Tako se mnogo očekivalo od tih tornjeva.). U to su doba jamačno nastale one dvije bastijonske kule V. Zatim se dolazilo do ulazne kule. okruženo zgradama. kojima su dvorišne stijene urešene bile na slikanim stupovima i ornamentima. i VI. J o š su sačuvani okrajni kamenovi (Prellsteine) S desna i lijeva bile su dvije kamene klupe. koji se nisu baš nikako pokazali zgodni. Potanjim je istraživanjem ustanovljeno. (oko g. Napose je utvrđen grad Varaždin. koja je i sada j o š sačuvana. Isprva nije bio taj prostor svođen. dok je služio kao bastijonski t o ­ ranj. Na lijepo tesanom kamenju nalazimo i više klesarskih znakova. kako smo slično vidjeli u gradu V. Kula VI. Kasnije je toranj povišen. pa sada reže svod i dijelove onih klesarija nad klupama. Ta okru­ gla kula ima u gornjem spratu tek strijelnice za omanje oružje. Krov je kasnije tek metnut. Nad ulazom je grb Erdody-Rakoczyjev iz g. osobito je čvrsto (trbušasto) građena. U prizemlju je smješten dapače i komin za grijanje gradske straže. Zidovi su postojali sve do g. nu j o š u gotsko je doba načinjen svod s re­ brima. Iz varoši dolazilo se u grad kroz stražarnicu. . 1592. kojima su zasloni bili ukrašeni vanredno lijepom gotskom klesa­ njem. I po treći put je toranj povišen. a sad je tek fragmenat ostao. Taboru. grb Ungnadov pokazuje. Kroz okruglu se kulu polazi u grad. nije dakako ni moglo biti krova. 1705. gore za velike SI. kad se je grad opravljao. utisnutima u maz.. a zapravo nije pripadao gradu. Taj je toranj bio sprva znatno niži. te postao bastijonski toranj. Tlocrt ruševina Grebengrada. 75. 1807. pa učinio tako dvorište.90 Oko grada bili su zidovi s polukulama i bastijonima na uglu. dok je gradska graba sva zasuta.. pa je njegova platforma opremljena za tešku artileriju i stari je toranj dobio velike strijelnice. kroz koje se i kolima prolaziti moglo. dolje za manju artileriju. najčešće se ponavlja znak W. koje sada više nema. T o m o Bakač prizidao je zapadni i sje­ verni dio grada. u koje je to doba učinjeno.

Glavna kula Grebengrada. urešeno je galerijama na lukove.91 topove opremljena. U ovoj je županiji još jedino mjesto Rasinja. gdje je nekad stajalo znatnije rimsko naselje. Mjesto je prastaro. kako smo to sasvim jednako našli u V. Danas se tamo nalazi fragment okrugle kule do crkve. (fragment velikoga spomenika od bronca nalazi se u arheološkom muzeju u Za­ grebu). Uzano dvorište IV. 76. koje je osim dvora spasio barem jedan toranj sredovječne građevine. nije sačuvao ništa od svoga sredo­ vječnoga grada. dakako da je i ova kula i ona kula V. Ludbreg. u kojem je kralj Andrija bio zatvoren. tek naknadno pokrivena krovom od crijepa. Sat daleko od Varaždina nalazi se mjesto Kneginec. kasnije vlasništvo Turoczijevih. a još postoji opravdana tradicija. kad ga je brat kralj Emerik svladao. Ova nam kula ne kazuje ništa osobito. Već . a crkva da je ugrađena kasnije usred toga obzidanoga prostora. Taboru. da je tu postojao grad SI. koje se drži istovjetnim s mjestom Kene. s tri druge kule.

Potomci Opoj bana de gen. 77. da je g. daje biskup Prodan templarima zemljište oko Rasinje. 1527. gospodari su ovdje baruni Inkey de Pallin. oko g. poklonio je Opoj ban SI. 1746. Herbort de gen. 12. 78.92 oko g. Tlocrt ruševina Maloga Kalnika. Na jednom brdu u blizini Rasinje. a pri­ padala im je i bliza utvrda Herbortjra. Krsto Frankapan razvalio Pekrijevu Ra­ sinju. vijest Istvanffijevu. 1170. Oko g. Grad Bisag. koji su Rasinju zadržali. 1 } Iz kasnije povijesti grada bilježim SI. Gut-Keled bili su Bočkajevci i Apajfijevci. Osi s Ivanom radi posjeda Rasinje. 1329. L ) Csanki: Korosmegge. svoj grad templarima za pokoj duše svoje. . 1326. Po nacrtu u djelu Status familiae Patachich. koje nosi drevno ime Budim. parbi se Stj. vide se slabi tragovi grada Opoja (ili Apaja). Od g.

U zimsko doba nije pre­ stajao život. koji je vrlo često pregrađivan. što su našli. pa su gradovi iz­ gubili svoju važnost. Te su ceste ostale sve do srednjega vijeka. a uz to se j o š spominju omanje župe: hrašćinska i moravečka. Važni su se događaji odigrali na tlu te županije. Pomalo nestaje i županija. da je pre­ govaranje Kolomana s Hrvatima bilo kod Drave. pa opet uzima natrag dvorova pomalo već nestaje s površine zemlje. kad je ča­ mio u Knegincu. pa se baš tu razvila kultura svoje vrsti. sve se više diže polagano i nečujno stariji plemić toga kraja. To je ostatak sredovječnoga grada. Ulazna kula g r a d a Maloga Kalnika. taj zapravo naj­ svoje tlo — a i samih . U srednjem vijeku nastaju tu omanje plemenske župe pa se pomalo stvaraju oveće žu­ panije: zagorska s glavnim gradom (valjda) Krapinom i varaždinska žu­ panija. U kasnije mlađe kameno doba. 79. svojim novosagrađenim Ali pomalo nestaje toga seljak. Tradicija tvrdi. koji su od davnine vodili ovuda. U današnjoj je varaždinskoj županiji od pradavnih vremena bio ose­ bujan život. I kad je nestalo si. pa moćni rod knezova Celjskih do­ biva te krajeve u svoj posjed. kako je bio opremljen za obranu. ostaje plemstvo Zagorja u kurijama. Kralj se Andrija sjeća još zahvalno Varaždinaca. a do nje zgrada općinskoga ureda. pa se često spo­ minju kao via antiqua. plemstva. ta Rimljani su i u ovim stranama nadovezali na ono. pa u brončano doba još je život bio bujniji: na brojnim su mjestima ostali tragovi toga života do današnjega dana. a najvećim su dijelom ostale u porabi do da­ našnjih dana. Tu je j o š u pradoba živio čovjek: u krapinskim spiljama u pješčenjaku povlačio se u paleolitsko doba. srednjega vijeka. Rimske su ceste samo poboljšani putovi. koji ga nisu zaboravili. pa nam ne kazuje ništa o tom.93 U samom selu stoji četverouglata kula. Varaždinske su toplice jamačno već i prije bile poznate. a Rimljanin si ih je samo po svom preudesio.

Broj je gradova u današnjoj bjelovarsko-križevačkoj županiji sada razmjerno neznatan.l) Između dva gorska vrhunca odlo­ mio se u pravrijeme silan komad pećine: to je brdo Katalina između brda VuSI. Od davne je davnine ta klisura upotrebljena za utvrdu: i prethistorijski i rim­ ski je čovjek tu obitavao. Waldverhackima. Dvor u Ivancu. j o š je veći broj mjesta bio utvrđen. No u plodnim je ovim krajevima (koji su sačinjavali u XV. gdje su u tlo­ crtu prikazana i utvrđena mjesta onoga kraja u ono vrijeme. a od ovih su jedva tri četiri znatnija grada. Križa. a vjerovatno je. zv. da je i na nedalekom brijegu. C'sanki: X6rosmegye 7. kako je to narisao g. pa od današnjega Bjelovara do ispod Gjurgjevca. 1650. koji su u polukrugu pola­ zili od Koprivnice do Sv. osobito koplje iz rimskoga vremena. Počnimo s najstarijim gradom toga kraja. a kad se na izmaku srednjega vijeka pojavio Turčin. kako to pokazuju nahođaji. ) Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. postojala utvrda. a . Starec zvanom. s Ve­ likim Kalnikom. M. 80. Da­ pače se međa prema tur­ skom posjedu napose utvr­ dila t.Sredovječni gradovi u bjelovarsko-križevačkoj županiji. Stier na „Mappa iiber die Windische. klec i Vranilec zvanih. Pro­ svjeta 1903. vijeku dio ogromne županife krizevačke) bilo sva sila važnih gradova. P e trinianische und Banatische grantzen".

Vjerovatno je. da je Kalnik stajao još u doba narod­ nih kraljeva. ma da je ziđa gotovo SI. sve je ostalo podrtina kasnoga dvora. B e l a . Taj je hodnik dovodio u gornji sprat te prostorije. da je odavna na tom mjestu postojala utvrda i više je no vjerovatno. Nu ostaci. da je gornji (romanski) dio stariji. U kutu je stubište 8 s gotskim dovratnikom. dijelom na konsolama. uglovi su utvrđeni tesanim kamenom t. dvor XVIII. na lijevo je bila prostorija. da je to bila kapela. a doljnji. Buckelquader. sagrađen na raspukloj klisuri. koje nalazimo i u zgradama 1 i 2. Kula 7 bila je glavno obitavalište u gradu: vanredno je čvrsto građena. Već je Kukuljević opazio. Prozori su . 81. Podnice prvoga sprata — po gotskom običaju vrlo na blizu metnute — počivale su dijelom u rupama. nestalo. veoma razrušeni dio noviji. ma da su i kraljevi i kraljice opetovano boravile u njem. I on i drugi držali su. nu ispitivanje grada nije toga potvrdilo. Iz toga se najvišega dijela polazi uskim hodnikom 9 — 9 do glavne zgrade 7. a tradicija možda ima pravo. a inače ih u cijeloj Hrvatskoj nema osim na Medvedgradu. Katarini. posvećena sv. Taj je stari grad bio veoma malen.95 Sredovječni grad Kalnik nije nastao najednom. vijeka. Prizemlje je podijeljeno u dvoje: na desno je ostavljena pećina. zv. nu arhitekt je pukotinu prekrio balvanima. koji i sada postoje. koje danas tu nalazimo. jamačno je tu stajala uz utvrdu i kapela. Najviši je dio poligon 10. potječu iz daleko kasnijega vremena: samo je gornji dio razvaline pripadao starom sredovječnom gradu. pa se danas ne može do njega do­ prijeti. da je cijeli kalnički kraj prastara plemenska općina poput one u Turopolju.

tu je bio stari ulaz u grad. Iz starijega vremena SI. Nije baš sasvim stalno. oba su grada uzidana u pećinu i na nju. gdje se nalazi trošna gotska crkvica. 82. (Cod. do nekoliko u živac tesanih stuba) to se danas ne može više ustanoviti. a bio je znatno prostraniji od grada Kalnika. IV. ma da je njegova bila bliza Kamešnica. U zgradi 1 bilo je očito stubište. koji se sasvim ras­ pao. 1243. polukružno završeni. U ispravama se čita ovako: Dionisius. da je kraljev grad Kalnik . gore široki. da su vlasnici Okić grada bili i vlasnici Kalnika. . što prikazuje i zid. Kukuljević misli. 3.96 u prizemlju maleni. I tragovi se grabe j o š i danas razaznaju. u listini. Položajni nacrt g r a d a Trakošćana. da je ban Dioniz Ochuz posjedovao i Kal­ nik.). postoji jedna litografija. da se castrum Kalnik spominje prvi put g. dakle je pogrešno učiniti Dioniža komesom „novoga grada Okića". koja veli. Dva gotska otpornjaka jačaju zgradu. Tu nema nigdje ništa više romanskoga. 2. (pravoga puta nema ni tu između tih zgrada. Sve drugo ziđe nije no ruševje kasnoga dvora. Čemu su služile zapravo zgrade 1. dipl. comes Novi castri. grad je možda nastao tik pred mongolsku provalu ili koji čas poslije nje. . koji je na daleko pred gradom zatvarao gradsko predvorje. jer je Ochuz druga osoba. Meni se čini. pa doista u mno­ gom podsjeća Kalnik na Okić. 191. . pa i kula 6. O c h u z .

Nu ne za dugo. koji ga prodade Baltazaru Alapiću i Benku Bacanu. pa ga Vukoslav Grebenski brani protiv Austrijanaca. 83. Mali je Kalnik Prof. koji dade g. 1685. a poslije skoroga izumrća toga roda opet je grad kraljev. najstarijem sinu Stjepana Kosače. a župani ili ba­ novi upravljaju njim. 7 . d. Ovi su sazidali novi drugi dio grada.97 branio od Tatara Filip Bebek. Grad Trakošćan u sadašnjosti. Kem­ luk i t. biskupu Ivanu Albenu. pa ga proda zagreb. možda samo Malog Kalnika. 84.). Grad Trakošćan prije restauracije. koji se spominje god. pokloni kralj Stjepan Kalnik banu Rolandu od plemena Ratoldova. ali zagrebačka crkva podigne parnicu i dobije s njom grad natrag. G. grad je u rukama Ivaniša Korvina.. da je dakle i Kalnik bio isprva svojina kraljeva. SI.: castellum muratum sub castro Nagy Kemlek situatum defuncti Ladislai Orechoczi. Gjuro Szabo : Sredovječni gradovi. spominje se uvijek j o š samo terra Kemluk. Si. Nasljedstvom dođu u posjed grada Draškovići i Orehovački. 1453. U gradu su se brzo mijenjali gospodari. Taj je morao već biti otprije faktički posjednik Kalnika. 1481. 1245. pa grad dođe poslije smrti zadnjega kneza Celjskoga u ruke Janu Vitovcu i malo kasnije kralju Mati j i. 1264. 1270. neko vrijeme uze ga kralj Sigismund opet u svoju vlast. Već g. (Ime Kalnik pisalo se u službenim spisima svakojako: Kalnik. po njima Patačići.. spominje se comes de Kemnuk i iobagiones castri. God. U ispra­ vama od g. pa konačno familija Ožegović. Zatim steknu pravo na grad Keglevići. Nu i ta je darovnica sumnjiva. Kad je kralj Matija umro. Save. oba grada Vladislavu vojvodi od [sv. osvoji Ulrrik Celjski oba Kalnika. Kemnuk. 1244. Kasnije dobije grad Vuk Branković. Čini se.

ivanovaca. U Guščerovctf) stajao je do pred par decenija dvor Ožegovića. Apatovac je dobio ime po tom. da se nutarnji grad utvrdi (g. kasnije i isusovaca. koji je prodan i porušen. pa krvavi sabor g. časom ima opet zasebnu povijest. Nu već u drugoj polovici XV. Mihalja. 9. Između toga Gradca i sela Oseka nalazila se gotska crkva sv. Pekrija. Važni su se sabori držali često u Križev­ cima: g. koji je desetak godina poslije Zagreba dobio prava slobodnoga grada. 1390. Križevci su prastari grad. 1397. Sigismund odredi. 1324. što je to mjesto s posjedom pripadalo nekad opatiji tiirjejskoj u županiji zaladskoj. utvrda. koju su podigli Kustyeri de Szent Erno. 1405. U kraju kalničkom ima dosta lokaliteta. koji su sačuvali spomen prošlosti. Kasnije je u vlasti Ljud. petokutni bastijoni bili su na uglovima. koji više nije bio !) Csanki: K6r6smegye..). Jedna su vrata vodila u grad. od koje se sačuvalo spremište za sakramenat. .98 nastao jamačno kasnije. Od tih se utvrda nije sačuvalo ništa. pa se i posjed zove Kwsthyerolcz al. ali su se sačuvali tragovi kasnijega utvrđenja. nom. a drugima se išlo prema franjevačkom samostanu. Zenthernye već g. vijeka nalazila se tu SI. Kalnik. a svojom je historijom čas vezan uz V. 1299. Tlocrt ruševina g r a d a Vinice. Bedemom je bio cijeli grad opasan. 85.. Glogovnica s drevnom crkvom bila je posjed templara. Na brdu Gradcu su neispitani doslije ostaci utvrda s velikim opko­ pima.

Petru Čvrstecu (noviter erectum). 1543. zem. brata kralja Ludovika I. Križa nije bila unutar utvrda. 1. D o ­ skora zadobiju i Koprivnicu knezovi Celjski. da grad Kuvvar ima zapasti njegova brata Rudolfa Albena. da je ostavi svom sinu Ivanišu Korvinu. . zvali su se bastijoni: popovski. a taj je u oporuci odredio. tek se ne može stalno odrediti. arkiva II. 1504. vijeka. . Vitovec. gdje se danas nalaze neznatni ostaci i Staroga grada. ark. podijeli im te povlastice sam kralj Ludovik. . Kralj je Sigismund dao Koprivnicu s tvrđom u zalog Ivanu Albenu. Quadraginta iehnographiae . Stiera iz g. U XVII. Nu daleko je važnija utvrda bila u Koprivnici. gdje je stajala. dvorski i „Genssbiiller Pastey'\ U glavnom je ostala Koprivnica takova sve do druge polovice XIX. 215. I drevna crkva sv. 86. zem. još stare utvrde urisane. Nacrt utvrđenoga mjesta nalazi se u dvor. (Vjes.99 unutar opkopa. da li je stojao tamo. (po prilici sat daleko od Koprivnice) ili u Koprivnici samoj. 1303. 8 3 ) spominju se utvrde u županiji križevačkoj u odjelu Ivana Gerdaka. 1650. Od gradića u Lepavini nije ostalo ništa do gradišta. pa je napose bila utvrđena. koji ju je posjedovao do g.1) Mjesto je dobilo od Stjepana. 1356. u Sv. fortalicium Reuche domine Laszowski: Vjes. povla­ stice poput slobodnih varoši. Kralj Matija uze Koprivnicu u svoju vlast. U katastralnoj su mapi od g. a g. florijanski. knjižnici u Beču br. 1461. pa se razaznaje j o š mjesto. fortalicium novum Prasnycza Martini Keressy. Nu osim varoši postojao je tu i grad Kuwar ili Kukaproncza.. IX. Po nacrtu M. 8607. kad je utvrda nestalo do slabih osta­ taka. je vijeku bila Koprivnica pre­ tvorena u modernu tvrđavu s četiri bastijona i četiri „ravelina". koji je Koprivnicu s razvaljenim gradom „Kibrom" kupio g. g. Tlocrt S t a r o g a grada u Varaždinu. fortalicium Konzka Georgii Wragoych. U popisu daća kraljevine Slavonije od god. 1864. od Katarine Brankovićeve. 170. a i u nedalekom mjestu Trema postojala je dugo vremena utvrda. a po njihovu izumrću Ivan SI. udove posljednjega Celjskog. biskupu zagrebačkom.

koji ga dade Ivanu Karloviću. I vrbovečki je posjed došao u ruke Zrinjskih i kasnije Patačića.Vidi Vjes. — Lopašić: Urbari 166. 2 ) Csanki: K6rosmegye 6. Vrbovec2) je spadao nekada velikoj rakovečkoj gospoštiji. koja se je zvala vrbovečkom ili trsteničkom. fort. proda komora imanje Rakovec i Vrbovec barunu Baltazaru Patačiću. Kao jedina uspomena na vladanje Zrinjskih postojao je do nedavno zdenac. potomci prvih gospo­ dara Rakovečkih. Kochycze rel. a imalo je svoj grad. Swybowcz.1) koje se prije zvalo Rakonog. ark. nedaleko Raića. a po odmetnuću sinova Vitovčevih dobije i taj grad Ivaniš Korvin. od kog se danas razaznaje gradište. grad njegov nećak Nikola Zrinjski. pa Vitovec. 1 . Kerecheny. G. . Posjed Britvićevina ležao je blizu Trstenice u požeškoj županiji. gdje se i sad razaznaju ruševine Britvić grada. fortalicium Iwanch. VIII. pa su ovi ostali gospodari grada do propasti svoje. Johannis Bannffy. pa nam je u ) Csanki: K6rosmegye 4. Bwschyncz Michaelis Zempchey. razorili su navodno seljaci i grad Rakovec. 341. Slika sačuvana u rukopisnom djelu: v Status familiae Patachich". Chzyrquena Lad. 1540. sagrađen na uzvisini. 87. preko koje vodi diživi most. 1531. dok su drugi dio držali knezovi Celjski. 1 i VIII. Praschowczy. fort. Na zapadnoj strani županije nalazi se mjesto Rakovec. zvan Zrinjski zdenac. Po njegovoj smrti dobije god. poka­ zuje već noviji dvor. fortalicium Megywreche. opasanoj širokom grabom. z. jugosl. a za bune od 1755. fort. fort Praschowcz Steph. a pripadao je nekoč obitelji Borotva (Britvić). Stariji prikaz grada Varaždina. 21. SI. Jedan su dio grada držali sve do g. — Arkiv za povj. 1710. fort. nu i toga je ne­ stalo.100 relicte Dersfy. Zenth Pal Johannis Horwath. fort. fortalicium Gwdowcz Chrystophori Megywrechey. Pučići. V.

19. Koprivnica. z. Gjurgjevac. koji je Ferdi­ nand darovao Ambrozu Gregorijancu g. od Čazme . bila je obro utvrđena. Možemo je smatrati dosta vjernom.. Druge starije utvrde nisu u to doba imale strateške vrijednosti. 1393. Sigetec. Na spomenutoj već karti Martina Stiera od g. jer su SI. preko koje vodi most. Novigrad. a u jednom je kutu bio grad u obliku četvorine s četiri ugaone kule. Grad Varaždin u sadašnjosti. 1527. prikazuje se granica prema turskoj krajini. arkivu u Zagrebu. Reucsa i slično) imalo je i u srednjem vijeku utvrdu. Rovišće}) (Riucsa. R o višće. Gjurgjevca i Rovišća sve su to ma­ lene utvrde. Weissenthurn (Virje?). također vlasništvo biskupovo. 88. Legrad.Toproisa". načinjene nasipima u četverokut s kulama na uglovima. nu bliza Dubrava. Tu je bio glasoviti sabor g. Cirkvena. a mjesto je središte veli­ koga posjeda. sačuvani objekti doista točno urisani. Zanimljivo je. ako povjerujemo nacrtu u zem. Patachich" sačuvana slika grada Vrbovca. sve zajedno okruženo grabom. Čazma. 1650. Kakove je utvrde imao pra­ stari posjed zagrebačkih biskupa Gradec.. da je i Belovar označen takovom utvrdom. Ivanić i s. Crkva je stajala pred gradom. Svibovec. . pa Križevci. gdje su pristaše Ivana Zapolje njega izabrali hrvatskim kraljem. Uz crkvu se prislonio trostrani dvor sa dvije ugaone kule. vlasništvo Rakovečkih. U Lovrečini1) stojao je kaštel. Tu su unesene utvrde onoga doba na toj medji: Varaždin. 1550.) u vlasti !) Vjesnik z. Koprivnice. pred kojim je bila oveća graba. Trema. arkiva VIII. Belovar. Drnje. Topolovac. Mjesto je okruživao zid s devet polukula. danas više ne znamo. najprije u rukama kraljevim. kasnije (god.101 spomenutom djelu „Status fam. Osim Varaždina.

pa ju je kralj Sigismund g. za­ ložio Mikcu Prodaviću za 8000 for. u koji se ulazilo ljestvama u prvi sprat. a oko grada ograđen je prostor drvom (palisade). Novi grad (Ujudvar) traži Csanki negdje na zapad Palešniku. i pre- SI. arkivu u Zagrebu pokazuje. koji su imali i posjed Topolovac. a ovomu na zapad grad Mogor. da se dosadašnja jednostavna tvrđa izgradi daleko po modernom načinu. 154).102 Derzsfyevaca Sredičkih. Na sličan je način bio građen i kasniji kaštel u Rovišću. Čazma je pra­ stari posjed zagrebačkih biskupa. i 163.) javlja. 1597. do čega nije nikada došlo. Ivan. koji je stavio predlog. x . knjižnice br. arkiva VIII. 1455. 144. jer kapetan Laibacher (Starine 19. 1244. a po­ novno je sagrađena g. utvrđen na uglovima ba~ stijonima. U blizini današnjih Sredica stajalo je mjesto Svobočina. J o š se i danas razabiraju ostaci vrlo jakog zida od ciglje. 1559. 3 ). a blizu Ilove Berivoy Sz. te opasan grabom. Musina grad nalazio se po mi­ šljenju Csankijevu sj. Utvrdu je Malkoč beg g. Kako su utvrdu tamo cijenili u XVII. očito današnji Dišnik. Desnicza. I današnji su Zdenci. 8609. 2 ) Csanki: K6rosmegye 20. 69. z. ma da je bilo sijelo županije. pa niti mjesto grada Garešnice nije poznato. Stari nacrt u zem. a isto tako i Grđevac (Gordova). 5. Južno od Sredske nalazi se i danas sv. 257. izvješćuje Grasswein o gradnji Rovišća: visok plot opasuje utvrdu. 1396. razorio. (WenczelVII. gdje je po svoj prilici sta­ jala utvrda Jdko-Szerdahely. Toranj grada u Rasinji. ist. 89. te više boravili tamo no u Zagrebu. da je utvrda u Čazmi bila četverokut. kojem je pripadao i Svibovec2) gdje je i u srednjem vijeku stajao kaštel. imali svoju tvrđu.1) gdje su sa­ gradili utvrdu. bio je Topolovac u četverokut zidani grad. 3 ) Starine IV. Stiera. da je kaštel gotov. pokazuje nacrt u djelu M. od Rače. U blizini toga Novigrada ležale su i tvrđe Decse. koji se vrlo rano spominju. Vj. gdje se castrum spominje već g. iznutra je do polovice plota nabacana zemlja. U srednjem su vijeku bile u ovim stranama još druge utvrde. dana familiji Fanč. koja je u pri­ jašnja vremena imala veoma veliku važnost. Nu od sveg se toga nije ništa sačuvalo. gdje su oni podigli samostan i crkvu. Nu i osim ovih ima i drugdje ) Po nacrtu u rukopisu dvor. Jakob. vijeku. četiri male bastije i jedna kod ulaza pojačavaju utvrdu. pa da u ogradi ima još mjesta za 40 kuća. unutar toga prostora nalazilo se nekoliko kućica. okt. Raca je također bila utvrđena.

1^*1 SI. koje još postoje. .r « . u bližim se peskima našao kamen s rimskim napisom.irKalnika. blizini Virja. nad Turnašicom Gradačko brdo. Pogled na ruševine V. . i sada grad Gjurgjevac. otkuda ime selu Gračanici zapadno od Kutine. da se po­ zabavimo pobliže s ono par po­ znatih ruševina.« . Tlocrt ruševina V. . zapadno od Špišić Bukovice Gradina. đ i o s u o s t a d s t a r o g a b u r g a ^ d o n j i d i o j e znatno u srednjem vijeku. 91. koji ga izgubiše zbog nevjere. nedaleko Šandrovea ostaci su neznane kule. Preostaje dakle jedino. Neko se vrijeme zvalo mjesto Sušica ili je postojalo 1T . Nad Mikleuškom nedaleko Ku­ tine nalazi se također Gradina.s$ laziti i rimska cesta Podravinom. . . Spominjem i ova mjesta iz susjedne viro­ vitičke županije. ™ ™ * v . 90. stoji o s t a t a k kasnijega dvora. Kalnika. a do nje Zidina. . . U XIV. . Istočno od Koprivnice u ~. a nije poznato. a posjed dobi Detrik x ) Csanki: K6rosmegye 17. LR. tik današnjega Gjurgjevca. vijeku u vlasti je nasljednika bana Mikca Prodavića. SI. .103 tragova iščezlim utvrdama: nad Sirovom Katalenom nalazi se Gradina. Tuda je morala pro.1) Kraj je već u prethistorijsko doba nastavan. jer su očito bila u nekoj vezi. koje j e mjesto bilo Q o r n j .

dvije okrugle kule štitile su l ) Csanki: Kor6smegye 14. 22. Po nacrtu M. Tlocrt grada Dubrave. 1549. quique ecclesiensis anno doi 1488. Sliku Gjurgjevca sačuvao je rukopis dvor. Na mjestu te tvrđave stajao je valjda stari koprivnički burg. muzeju u Zagrebu. očito nekaki bastijonski toranj. Stiera iz pol. 92. arkiva XV. a dosta je vjerna slika na nekoj mapi iz vremena oko g. daje Ernuštu Čakovačkomu. 1660. v. 93. nacrt je učinio g. Martin Stier. 1800. Sad se taj fini posao nalazi u arheol. Jedan nacrt iz početka XVIII. v. Kasnije uze i taj grad Jan Vitovec. knjižnice u Beču br. 1477. 8607. nalazi se u zem.. SI. opet je kraljev. Opis Gjurgjevca od g. dok ne dođe u vlast knezova Celjskih. Grad je sagrađen u ravnici. u Vjes. Na gradu je do nedavna postojao van­ redno lijepo izrađen grb biskupa Sigismunda s napisom: Arma Sigismundi epi. koji ga založiše za 13. kamo su se često zalijetali. nu domala posta opet kraljevski grad. Pred ovim poligonom bio je zid u trokut. XVII.000 for. koji ga g. pa se morao sa sviju strana braniti. zato je građen u formi poligona. Tlocrt tvrđave Koprivnice. nu g. 1465. . te izmijeni ponovno gospo­ dare. zem. koji je zamislio znatno proširenje utvrda. U turskim je bojevima bio Gjurgjevac vrlo znano mjesto. arkivu. Kasnije je pred ulaz postavljen toranj SI. pa grad ostaje u rukama njegove svojte poslije njegove smrti. braći Talovcima.104 Bebek. s velikim strijelnicama na najvišem katu.

pa se biskupi pišu katkada comes de Garich. već se primiče tvrđavama. Utvrda u Čazmi. nu j o š se jasno razabiraju zgrade kod ulaza D D F . da je Garić grad bio nekad župski grad u kraljevoj vlasti. koja se pružila od jugozapada k sjeveroistoku. Pred ulazom bila je graba. a preko nje je vodio pokretni most. knjižnice. . građena od kamena. nu čini se. Nema sumnje. Ime se Garić opetuje često i u Hrvatskoj i u Bosni. Kako pokazuje nacrt iz rukopisa dvor. Danas je grad posve preudešen za školu. a šilj je okrenut prema napadaču. koji je podignut pristajao u okvir vrata. i grad i župu Garić na dar. 1277. velika iz kamena istesana cisterna C. U mnogom naliči na grad Ribnik na Kupi. Biskup Timotej dobi od kralja g. iz­ nutra je kula 8 m široka. jer je dugački most vodio do mjesta. U doljnjem je spratu oveća strijelnica za direktni hitac. Pravi je sredovječni grad Garićgrad. na kojem se navodno također nalaze ostaci utvrda. Svi su gotovo zidovi građeni od kamena lomljenca. Kula A je 12 m široka j o š jedno 18 m visoka. 1256. Stier također utvrditi. u gornjem su strijelnice u koso u zid usječene. da se je nekad ulazilo u prvom spratu. da na južnoj strani kod glavnoga ulaza ostaje veći prostor G. pa je među pojedinim sloje­ vima kamenja metnut po jedan sloj lapora. Stubama se u zidu može j o š i danas prilaziti do viših spratova. smje­ šten na kamenom brdu. Manja je kula B postavljena tako.105 uglove toga trokuta. Ulaz je danas do zemlje. Danas je put do gradine teži: gusta je šuma sa­ krila razvalinu. Kula je utvrđena na uglovima tesanim kamenjem. Taj je otočić htio M. nu popravljana je mnogo cigIjom. kao nekako pre­ dvorje. Usred Moslavačke gore. ugrađena druga kula B.. bio je Gjurgjevac donekle . da se priljubila zidu. a spominje se kao castrum g. Nutarnji je dio grada gotovo potpuni oval.Wasserburg". a među njima bio je vanjski ulaz. čini se da su vrata bila gore polukružno zatvorena. koje je stajalo podalje na nekom otočiću. Iz kasnoga vremena. a vanjski okružuje grad tako. Zidovi su 2 5 0 m debeli. pa samo komad gotskoga rebra pokazuje na vrijeme postanja grada. mjestimice i više. Zidovi su i tu debeli (oko 2*30 m). Unutrašnjost nutar­ njeg grada danas je za­ rasla velikim drvećem. da strijelac bude zaštićen. Glavni je ulaz kod E bio veoma masivno građen. pa branič-kula A i na najslabijoj strani SL 94. pa nedaleko Križevaca postoji Garić brdo.

tek se raza­ bira na nosu brijega obzidani četverokut. Ana SI. da nitko ne može lako do njega doprijeti. Sva dalja povijest grada nije no neprestana izmjena gospodara.Quadraginta ichnographiae. nalaze ostaci grada Bršljanca. pa opet je svojina biskupa. pade grad u turske ruke nehajstvom branitelja.). Od tog se drevnog samostana sačuvao samo komad zida. a 5. 1363. knjižnice br. in qua . g. a kad je kralj Ludovik opasne plemiće (Šubiće.. Nelipiće) preselio u one strane. ali sedam godina kasnije osvoji biskup Mihalj natrag Garić. U biskupskim su se rukama našla oba grada. gdje vojn. te daje castrum nostrum Borsonovvch . izdaje kralj Ludovik I. kod Bastaja). 15. Grad se u novije vrijeme veoma porušio. Smješten je tako u skrovište. Stari n a c r t g r a d a Gjurgjevca. 1412. koji su odslije i ostali gospodari grada. nu Medvedgrad je kud i kamo gospodskije građen. što se već po njegovu sastavu vidi. III. 1295. . Zapravo je tu Crkvina. gdje je ubilježen naziv Crkvena. cum villis Zenthamas. dade on Bršljanac Latku. formalnu darovnicu. u zamjenu za bosanski Ključ. . 8607. sinu Vukoslavovu. da je taj veoma razvaljen. 1290. kad je nastao i Medved­ grad. Dakako. koji su svi do nekolicine umaknuli u Ivanić. 95. Marije pod Garičem.106 Grad je dakle nastao nekako u isto doba. Zato nalaže g.. da ustanovi međe grada Bršćanovca. a j o š se više porušio samostan pavlina sv. karta bilježi oznaku Bela crkva. a spadali su pod taj samostan i samostani u Strezi (Pavlin Kloštar) i u Dobroj kući (sv. 1544. čazmanskom kaptolu. posjeduje ga Barbara Celjska. G. nu ta se nalazi nešto niže kod kote 161. prodao je biskup Ivan oba grada Gardunu. Nalazi se tamo. Isprva svojina kraljeva. žena kralja Sigismunda. a tamo se. si. Sjeverozapadno od sela M. koji spada među naj­ starije i najznatnije u Hrvatskoj (osnovan g. Bršljanice bilježi ta karta znak razvaline i označuje sa „Crkvena". grad je kraljev. Original u rukopisu bečke dvor.. . . biskupa zagrebačkog. Hrvatiniće. g. 1409. G. Nu grad se taj u povijesti ističe. 1380. a pred njim fundamenti okrugle kule. 1364.

107 ecclesia in honorem s. Thome apostoli constructa extitit item Zobochyna, in qua eccl. in honorem s. Johannis evangeliste extitit edificata, nec non Kotenya in qua eccl. in honorem 0. Sanctorum extitit. Zobochyna (koja se zvala i Latkovina) je, kako je gore spomenuto, bilo mjesto kod Sredica, a pripadao je k tomu mjestu i kasniji kaštel Svibovec God. 1366. izuze kralj Ludovik Latka od sudačke vlasti banove i palatinove, pa na­ laže g. 1367., da se protiv Latka ne izdaju inkvizitorni spisi. 1 ) Kasnije je grad u rukama Treutula Ivana od Nevne (Lev. Varoši). Kutina21) je prastaro mjesto, nu od svog sredovječnog grada nije sačuvala ništa do gradišta u šumi, okružena dubokim šancem. Jedan su dio posjedovali Bršljanovački, a glavni su gospodari grada bili Roh de Decse. Kasnije je Kutina u rukama Tome Bakača, a on ostavlja Kutinu s Moslavinom, Zarvaskoom (= Jelengradom), Dianvarom i Blodynom Erdodyma, koji su doista ostali vlasnici grada sve do novijega vremena (1521.). Gradište se grada Dijanovca j o š danas zna nedaleko Ilove, a Blodyn je utvrda južno od Kutine, gdje je na katastralnoj mapi zabilje­ ženo Balatin, dok narod zove grad Plodin. Među dva potočića nalazi se u okrug gradište, opasano dubokim šancem. 1529. tražio je Ivan Kaštelanović Dianvar, Plo­ din i opp. Kothin vlasništvo P. Erdoda uzaludno za sebe. U okolici se je kutinskoj našlo mnogo rimskih ostataka, naročito na oranici Crkvište kod Fratrice, nedaleko Repušnice. Ku­ SI. 96. Nacrt ruševina Garić grada. tina se spominje kao župa g. E gl. ulaz, G predvorje, D—D zgrade za sta­ 1334. i 1364., najprije s crkvom novanje, C cisterna, A gl. kula sa stubištem u sv. Svetih, g. 1488. sv. Kata­ zidu, B manja kula za obranu najslabijega dijela rine, a g. 1501. spominje se grada. samo pleb. de Kothenya. Sjeverno od Kutine nalaze se ostaci Kutinjca grada, koji je sazdan tamo, gdje vojn. karta bilježi kotu 184. To je sasvim neobično gradište: na ostrmom brijegu dva su cunja, pokrita ruševjem ciglje i kamenja, jedan do drugoga, svaki okružen dubokim šancem. Čini se, da su tu nekad stajala dva okrugla tornja. Moslavina ima dva novija dvora, sagrađena u doba, kad su tamo gospodovali Erdody. Od sredovječnoga grada nije se sačuvalo ništa više. Tu je već rano postojao grad, kako vidimo iz darovnice od 20. XII. 1316., kojom Karlo Robert daruje Ivanu B a b o n i ć u : posessionem Petri de ) Thalloczy: Studien z. Geschichte Bos. u. Serb. str. 337 i si. Glasnik z. mu­ zeja za Bos. i Herc. 1906. 401—444. Csanki: Korosmegye 28. Vjes. z. ark. 224. 2 ) Csanki: K6rosmegye 27. — Nadgrobna ploča jednog člana familije Roh de Decse s njihovim grbom prenesena je u arheološki muzej u Zagrebu.
1

108 Monozlou, cum castro similiter vocato, pa dalje: castrum Borsonouch c. possessione et villis Sup. et Inf. Gersunche, possess. Polosnycha (= Položitica) cum castro in com. de Garyg, poss. Megeryuche c. castro. U XV. je vijeku Moslavina vlasništvo Čupora Moslavačkih. Pavao Čupor bio je župan križevački, pa ban hrvatski g. 1412.—1415., Hrvoja ga je utopio zašivši ga u volovsku kožu. Sa Stjepanom Čuporom izumro je taj rod g. 1492., a dobra dobije T o m a Bakač, pa po njemu Erdodyjevi, koji nose i danas naslov Moslavački. Gjuro Čupor, miles Zagrabiensis, osnovao je prije g. 1460. u Varalji (Podgrađu, danas ostaci kod sela Hruškovice) samostan franjevački. Moslavina pade Turcima u ruke, ali je Tomo Erdody 1591. opet ote, pa zato svjetova general Grasswein, da se ta tvrđa opet opravi, jer Turci kane Jelengrad kod Moslavine opraviti. Podori Jelengrada i Košutgrada nisu još doslije ispitani. J o š bi dvije utvrde kasnijega doba u ovoj županiji zaslužile spo­ mena. Jedno je Ivanić tvrđa, drugo Cirkvena. Ivanić je staro mjesto, mlađe je Ivanić Kloštar, ali utvrđen nije bio sve do g. 1567., kad je u četverokut utvrđen velikim bedemima s četiri bastijona. Po nacrtu Martina Stiera vidimo, da je cijela ta utvrda bila u močvari, a most je vodio do biskup­ skoga grada, koji je Stier također htio utvrditi. Cirkvena je nekada bila dapače i kralj, i slobodni grad za kralja Leopolda, nu taj su privi­ legij izgubili, pa uzalud natrag tražili g. 1790.^ U rukopisnom djelu c. kralj. dvor. knjižnice br. 8607. narisan je kaštel u Cirkveni: velika kula s ulazom u prvom spratu, uz nju poveća zgrada. Oko cijele te zgrade podignut je zid od palisada, u kojem su bila dvoja napose utvrđena vrata.
l

) V. Vjes. zem. arkiva VIII. 193.

Sredovječni gradovi u županiji požeškoj.
Razmjerno se je mnogo gradova u ovoj županiji sačuvalo, naročito u gorskim stranama te županije. Ne smijemo zaboraviti, da je opseg te županije u srednjem vijeku bio znatno manji: gotovo cijela zapadna po­ lovica županije pripadala je staroj križevačkoj županiji. Gradovi su dakako iz raznih epoha opstanka sredovječnih gradova uopće, pa pokazuju i oso­ bine svoga vremena i osobine kraja, u kojem su nastale. Počinjem prikaz s gradovima sjeverozapadnoga dijela te županije, gdje je u rimsko, a sigurno i u predrimsko vrijeme postojala znatnija kul­ tura. Rimski tragovi vode od sela Kreštelovca prema Daruvaru (rimske terme) i dalje gore prema Bastajima. Stupčanica je gradina, sat daleko od mjesta Bastaja udaljena. Mjesto Bastaji nalazište je rimskih starina, naročito onoga rimskoga grobnoga napisa, što se čuva u dvoru u Daruvaru, kamo s j e donesen g . 1842. i z Bastaja. |K | ^

Gradić je Stupčanica sagrađen na tijesnom |,e ^ " • ^ I I T ^ ^ / **^!| zaravanku brežuljka tako, da se na daleko vidi. | Usred toga zaravanka diže se jedno 18 m vi» * >» ^ ^ \^ \ soko glavna kula (Berchfrit) 7 m široka. Vrlo je ^'^^^r pomno građena, a ulazilo se u nju vratima u S1 g? T l o c f t f u š e v i n a prvom spratu, donja prostorija nije imala ni vrata stupčanice. l. Branič kula, ni prozora. Unutra vode uzidane kamene ste- 7—10 zgrade za prebivanje, penice u prvi sprat, pa dalje u drugi, koji je kasnije nadozidan cigljom. U svakom je spratu samo po jedan prozor nad ulazom. Uglovi te glavne kule su pojačani tesanim kamenom, a oko nje je bilo prigradnja u kasnije doba, od kojih se tragovi razaznaju još i sada. J o š se nekoliko omanjih prostorija nalazilo na kraju uzanoga hodnika, nu svrhu im ne možemo razaznati. Prema jugu opada šilj bri­ jega, pa je tu grad čvrsto podzidan. Za obranu grada vrijedio je po­ najviše njegov položaj na teško pristupačnom brijegu, a zid prema jugu morao je baš zato i biti čvrst, što je tu pristup do grada prikladniji. Ovaj neznatni gradić ima veliku povijest. 1 ) U srednjem se vijeku zove u spisima „Soploncza", pa su u blizini te gradine postojala i dva
) Csanki: K6r6smegye XV. szazadban. Bp. Szabo: Vjesnik hrv. arheol. društva. XI. str. 40. Klaić: Plemići Svetački, naroč. str. 15.
a

110 mjesta: Gornja i Dolnja Soploncza. Sama je gradina od prvoga časa, kad se u povijesti javlja, u rukama plemena Tiboldovića; pa u njihovu posjedu ostaje i onda, kad je kralj Robert uzeo posjed Pavlu sinu Michalchovu od plemena Tiboldovića. Oko g. 1356. vlasnik je grada župan abaujske županije Petar Poharos, a oko g. 1408. u rukama je kraljevim. Sigismund pokloni grad ženi svojoj Barbari, nu još iste godine 1428. posta vlasni­ kom grada Nikola Gorjanski, rođak Sigismudov, ban hrvatski i palatin ugarski, pa je odslije Stupčanica po­ sjed Gorjanskih sve do g. 1481., kad je taj rod domro s Jobom Gorjanskim, a gradom i posjedom zavladaše Banfijevci de Also Lendva, pa ovi ostaju gospodari grada sve do turske invazije. Kralj je Ferdinand da­ rovao doduše g. 1527. castrum Soproncza, tada vlasnost Ivana Banfija, pri­ staše Zapoljina, Valentinu Toroku, ali to je tek papirnata darovnica, pa je isti Ferdinand g 1541. potvrdio Stje­ panu Banffyju sve posjede, pa i Viro­ viticu i Szopronczu. G. 1542. pade Stupčanica u turske ruke, te su se SI. 98. Stupčanica gradina kod Bastaja tu smjestili najgori turski age. Okolnedaleko Daruvara. noga je žiteljstva nestalo, pa si je Turčin amo dovukao Vlahe iz Bosne. G. 1702. opisuje popisivač i podor Stupčanice, te veli, da je posve raz­ rušena, zidovi goli, velik toranj bez krova, a Turci da su g. 1688. po_ ^ b j e g l i odavle u Gradišku. Tada su jr tu stanovali dva age Kassum i Murat sa 40 nefera (vojnika). Stanovnici su Stupčanice živjeli u vječnoj svađi s gospodarima su­ sjednoga grada Dobre kuće, koji je u srednjem vijeku spadao među naj­ važnije utvrde u ovom kraju, te se veoma često spominjao. Taj je grad SI. 99. Tlocrt ruševina Dobre kuće. bio u neku ruku središte svega života Na desno A branič kula, B, C, D zgrade u ovom nekada vrlo živom i bogatom za stanovanje, F cisterna; £ ulazna kula. k r a j u # Q r a d j e m o r a o n a s t a t i u X I V . vi­ jeku, možda nešto kasnije od Stupčanice, a spominje se prvi put g. 1335. Dok se podor Stupčanice na daleko vidi, Dobra je kuća sazidana na osamljenom brežuljku, okruženom sa sviju strana bregovima, pa je bila

jer se ne vidi. gospodari grada. a poslije g.111 pravi refugium. Dobru kuću dade kralj Hrvatinićima u zamjenu za bosanski grad Greben. od koje se jedva nešto sačuvalo. Jedan od gospodara Dobre kuće Benedikt Nelipič utemelji na svom pristojalištu ne­ daleko Bastaja g. a prozori su bili na jednoj strani (kao i u susjednoj Stupčanici). preuzeo od goričkog i tirolskog grofa Meinharda grad Ratspurch. koji su tu držali 30 vojnika. 1542. imala je ulaz u prvom spratu. Glavna kula A. te služi pravoslavnima kao proštenište. grad je u rukama Sekelja de Kevend. pod onom sa B označenom sačuvao se dijelom i svod podruma. 1412. pavlinski samostan sv. Poslije odlaska Turaka osta taj grad pust i razvaljen. nu sva je građevina izvedena znatno slabije i površnije od one u Stupčanici. tek kad je kralj Ludovik skršio premoć staroga Gregorija. dok ga g. nu već je g. 100. Na lijevo od ulaza vidi se podor četiriju prosto­ rija. ne oteše Turci. 1476. U dosta tijesnom dvorištu nalazi se cisterna. gospodar grada Gjurgjevca. a odavle je obilazio zid oko cijele građevine. već Ernušt Hampo. (pišu ga i Gregorij) kao kaštelan Dobre kuće. I taj je gradić malen. a crkva se tog samo­ stana sačuvala do danas. sazidana na litici. Ruševina Dobre kuće kod Daruvara u Slavoniji. javlja se njegov sin Georgij SI. Zidovi su glavne kule 1*5 m široki. Ane. nisu više Nelipići. sina Kurjakova. 1480. 14 m duboko isklesana iz živca kamena. Na desno ostaci branič kule. . ti potomci Hrvatinovi. 1358. sve dok nisi tik pod njom. Ulaz E branila je kula. biskup pečuvski. Grad je bio isprva kraljevsko dobro. Oko g.

). IX. društva.112 U okolici ima još gradišta. koji su još vi­ SI. sačuvalo se dosta tragova. sva­ kako utvrđena građevina. društva. Kasnije dođe u ruke svjetov­ njaka. pred kojim je na lako pristupačnim mjestima bila iskopana graba. ) jedno dva -i sata od Daruvara prema j. te je postojao već g. Vjes. pa u tursku vlast. žup. požeš. društva. 33. i. treće nedaleko Batinjana. 1234. nu starije fotografije pokazuju još dosta od drevnih utvrda. XI. kojemu je biJa zadaća braniti tjesnac. 201.). 1 ) Nedaleko Daruvara stajala je na osamljenom brežuljku bene­ diktinska opatija sv. ) Szabo: Tri benediktinske opatije u žup. Kud i kamo znatniji su ostaci druge benediktinske utvrđene 2 opatije u Bijeloj. a isprva se zvao samostan: monasterium Bela sive Grab. nu od nje su se sačuvali tek tragovi. udaljenoj. jedno je kod Končanice. koji su tu u blizini sazi­ dali manastir Pakru. 6 Nešto južnije od Bijele leži mjesto Sirac ) s građevno neznatnom ruševinom sredovječnoga grada. nu zato se i danas zapažaju ostaci rim­ skih građevina i utvrda u parku do kupališta. vijeka ostaviše nam Piller i Mitterpacher (iz god. Tlocrt ruševina utvrđenoga samo­ mostan s crkvom bio je okružen stana u Bijeloj. arh. 102. arheol. Ruševine utvrđenoga samostana u Bijeloj djeli i drevne slikari je (požeš. Helene. Vjes. Sada stoji još samo dio tornja na lijevo. a od okolnoga zida. na zidovima. Lijep opis te građe­ vine iz XVIII. Vjes. X. hrv. str. 101. U novije je vrijeme dakako i tu mnogo porušeno. 51. hrv. zvano Otkope. . a poslije izgona Turaka ostade u ruka­ ma pravoslavnih. Sa­ Sl. Ova velika i lijepa građevina djelo je članova obitelji Tiboldović-Zemče. arh. 1782. jakim kulama sa strijelnicama. hrv. drugo je kod Puklice. Sam Daruvar nije iz srednjega vijeka ništa sačuvao. ( n i 2 *) Szabo: Dobra kuća.

kao possessio Zirch. jeme kralja Ferdinanda igrao važnu ulogu. dobi Gašpar Kaštelanović do­ zvolu. arheol. što je pri­ padala plemenu Teteny. 1430. Tu su kasnije gospodovali Horvati Litavski. Ziđa se i tu malo sačuvalo. društva XI. Sat hoda od Sirača u brdima nalazi se podor grada Zelnjaka (Solnock). što ga zovu „zidina". 104. Sam je kaštel bio na četverostranom prostoru. u koji se mogla puštati voda. U Sat daleko od Pakraca stoji na brijegu kod sela Dragovića (u kojem su se sačuvali ostaci male gotske crkvice) gradina Čaklovac. opasan šancem tako. SI. spominje se mjesto: ad metas filiorum Bagin. G. pa Zapolja i Tahi. 8 . Nu do samoga mjesta nalazi se u ravnici gradište. Isprva je tu stajao castellum. 1343. Više je no vjerovatno. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. I taj je grad već g. 1. tik uz potok Bijelu. bio u turskim ru­ kama. koji je također bio u vlasti Kaštelanovića i ostao njiho­ vim posjedom do g. 1543. a spominje se od XIV. Tlocrt grada Caklovca Pekrijevci. nepravilno četverast prostor. Nije ispravno nazivati Pekrijevce „Pakračkima". žup. od kojeg su potekli SI. g. da tu sazida castrum. a g. da je tu pred nama ostatak Petrovine. opasanom šancem. Duha. pa dođe opet u ruke Tiboldovića. a pred tim je bio velik. 1542. da brani prelaz preko gore. 1537. Kasnije postaje vlasništvo Kaštelanovića od sv. 103. da je u stalnim razmacima polu­ kružna izbočina. U glav­ nom je četverokut s dvije kule. ali su ostale znatne utvrde od zemlje.113 nad kojim je sagrađen. Grad je bio *) Vjesnik hrv.1 I i 1 | jednom okruglom ijednom četvero­ stranom. Nacrt ruševina grada Željnjaka U susjednoj Badljevini1) bio kod Sirača. Obrambena vrijed­ nost toga gradića postojala je ponajpače u njegovu položaju: samo s jedne je strane grad bio pri­ stupačan. I to je bio posjed Tiboldovića-Zemčejevaca. jer s Pakracem nemaju nikakva posla. te je od njih Nikola Pekri za vri­ u pož. Poslije zgona Turaka do­ bije grad Arsenije Carnojević na neko vrijeme. 1343. nu od toga se nije ništa sačuvalo. J o š g. Prof. vijeka. je kaštel. Iz slabo sačuvanih ostataka jedva se može uspostaviti i u mislima slika toga grada. koji je položen tako. 53. zauzimlju se staleži za očuvanje toga grada.

in Puchruch. a glavna se kula porušila uzduž tako. 1446. a u bitci između Jana Vitovca. 2 ) Vjes. u rukama Petra Keglevića. Šilj je petokutnika okre­ nut prema onoj poljani. Cornuto Baudon i Bebek . Poslije zagospodovaše Zrinjski opet barem *) U blizom selu Brasniku našao se rimski nadgrobni spomenik. 3 ) Krones: Die Chronik der Grafen von Cilli. 55. Uopće je građevina izra­ đena veoma solidno. koji je prenesen u hrv. Branič kula grada Čaklovca okrenula šilj petokuta k pristupačnoj strani. Ivana i priorata vranskog u ovim stranama. Tu su u velikoj i jakoj utvrdi stolovali priori vranski Filip od Kapne. guber­ nator priorata. 1543. društva XI. 3 ) Poslije preuzima prioratska dobra Ni­ kola Zrinjski. Zloboschyna et Thernowa in regno nostro Sclavoniae. pa je tu odijeljen grad dubokim šancem i učvršćen jakim zidom. da se grad sačuva. gospodara Bijele Stijene. Od manjih se di­ jelova nije mnogo sačuvalo. smatra Pakrac vlasništvom njihovim. arheol. Pristup je do grada dosta tegotan. Po svojem sastavu spada grad u onu vrstu gradova. bio je već Pakrac napušten. muzej. 1523. otkud je pristup najlakši. 1439. 105. Ivanu Tahiju. G. U Pakracu je bila kratko vrijeme i kovnica novca. a prema j. vojvode Celjskih knezova i priorata pade tu g. is. nec non curiae Rasse. hrv. SI. nu poslije gospodari i tu Tahi.. vlasnik Kamengrada požeškog. ma đa su iste godine staleži u P o žunu tražili. Kasnije založi kralj Ludvik II. G. da se je u tom naj­ tvrđem dijelu grada stanovalo : u srednjoj je prostoriji sačuvan ostatak kamina. Božjakovinu. spominje kao Csaktornya u prioratskom posjedu. te je ostala polovica petokutnika. 1537. dok je g. Albert. branič Beograda. kako smo ih upoznali u Stupčanici i Dobroj kući. kao gubernatoru priorata Pa­ krac. leži pred njim poljana. te se još prije g. a u ono je doba spadao Pakrac možda još u dubičku župa­ niju. isklesan u got­ sko doba.114 vjerojatno dobro priorata vranskog. Graz 83. Uglovi su glavne kule utvrđeni napose tesanim kame­ njem. vel in domo nostra Pukricsa". Jovan Talovac. 1 ) Najznatniji je grad u ovom b e z sumnje Pakrac}) To je bilo sijelo vitezova reda sv. arheol. Gredysthyerew. nalazimo tu i braću Talovce. 1476. k r a J u b i o . pa se već god. Vidi se još i danas.

SI. 1691. kupi ga tada­ šnji podžupan požeški Janković. ponešto potkovasta oblika. kako se to vidi iz jednoga pisma od 26. Zrinyi I. Nepravilni peterokut opasan je čvrstim zidom. a g. 1 ) Pakrac postade sijelom sandžakata. jedna prema glavnom trgu sačuvala se do danas. Po tom tlocrtu i po starijim fotografijama možemo si dosta vjerno predočiti cijeli grad. koji je bio proviđen strijelnicama za veće i . pokazuje i pro­ zor na sačuvanoj kuli. ali još je do pred par godina bilo od njega znatnijih ostataka. Kasnije je gospodar Pakraca bio barun Imbsen. . predade se Pa­ krac carskom generalu Croyu. a njegova ga udovica proda barunu Trenku za 96. Marija Terezija pokloni Pakrac barunu Sandoru de Szlavnica. gdje su u srednjem vijeku gospodovali Morovićki. Grad u Pakracu u vrijeme dok je postojala glavna kula.115 na neko vrijeme gradom. kako je viđamo još na starim fotogra­ fijama. Da je grad j o š u renesansko doba bio izgrađivan. učinjen je tlocrt. 17. X. *) Barabas: Cod. Arsenije Čarnojević učini Pakrac sijelom eparhije. 1559. VI. kula. 107. a g. Iza ove sačuvane kule bila je glavna " ^ i ^ S S SI. 106. Grad je Pakrac danas gotovo sav razvaljen. kulica i nešto okolnoga ziđa.000 for. na međi županije. Osim tih kula još su dvije postojale. 1864. koji tu zaplijeni 40 konja. manje oružje. 513. 4 . a na uglovima su peterokuta bile okrugle kule. Zapadno od Pakraca. 150 Turaka i 6 topova. kad su se pravile katastralne mape. nalazi se gradište grada Međurtća. 1760. Tlocrt grada u Pakracu. pa Kanižajevci.

daruje kralj Ferdinand I. vijeka. da je tu doista postojala kakova opatija. a u su) Csanki: K6rosmegye XV.1) Cijeli je ovaj kraj do Save pripadao nekad ivanovcima. 1485. Tlocrt Gra­ Ivanu Hunyadu. Istina. 1476. a valjda već g. koja je dala i ime potoku Rašaški. kad je kralj Ladislav Posthumus darovao grad gubernatoru SI. koje narod zove Cogolj. SI. 6 cisterna. Nu svojim položajem bio je dostatno zaštićen. Marije de Bela Stena. koji je tu g. 1913. gradište opasano zidom sa 6 polukula. Frankapanki dobije grad Franjo Berislavić Grabarski. ali ipak ostade u rukama toga plemena sve do polovice XV. pa se mjesto zove u službenim spisima „Vas megywrechye". castellum in possessione Megyeriche Grguru Steffkoviću i Gašparu Gusiću. 1700. Grad je danas posvema razvaljen. Prosvjeta g. pa nije nemoguće. Ognjenom Vuku Greguroviću. unutarnji grad. II. dotično kasnije prioratu vranskom. x . umro. U nedalekom Ben­ kovcu gradište je nepoznatoga grada. a dolazi sprva pod imenom castrum nepotum Thyboldi. Zagr. Sa karte WeiMatija Korvin Bijelu Stijenu srpskom despotu Zmaj gelove iz g. 1529. grad je bio i drugima podijeljen. pa rod Banffy. a kasnije ga se dočepa biskup Petar Berislavić.. Klaić: Plemići Svetački. U staro se vrijeme ovdje kopala željezna rudača.116 a g. 109. Tlocrt ruševina Kamengrada. Po njegovoj udovici Barbari rodj. U neposrednoj blizini toga grada ležala je nekad prioratska tvrđa Racessa (Rača). jer je još danas sačuvan naslov opata sv. 1898. Polazeći prema jugu dolazimo do neznatnih ostataka grada Bijele Stijene. pa je kroz sve vrijeme turskoga gospodstva bio nastavan i ciljem brojnih navala. Kasnije je Bijela Stijena glavno sijelo zname­ nitoga plemena Tiboldović-Zemče. I. dade kralj diške.. jedva se vide tragovi triju polu­ kružnih kula. Laszovski. szazadban. 108.

Tu je još jedno neznano gradište na­ SI. 1471. . pa sada izgleda poput kratera. spo­ minje se castrum dicti Michaelis Z e m p t h e i . pa se g. a u Su­ zidani. koje treba utvrditi. već da valja Britvićevinu i Apparovac. pa pnoratu vranskom. što ga je Usref beg osvojio. Krambergera iz g. među onim grado­ . koja je glavni po­ sjed imala kod Vrbovca blizu Križevaca. dijelom Ivan Tahi (V. Na karti međa karlovačkoga mira narisan je i tlocrt stare tvrđice: tik do Save bio je četverokut sa dva bastijona. ne može se sasvim g. kao i u svem kraju oko Bijele Stijene. da je oko cunja načinjen dubok šanac. Tu se veli. Subocki grad bio je sazidan na vrhu brijega tako. 1537. To je mjesto prastari prelaz preko Save. G. Nekad je taj sav kraj pripadao do ^ Pakraca ivanovcima. (Šilj okrekasnije je preuzeo upravu toga posjeda velikim n u t p r e m a napadaču).1) gdje se na­ laze dva gradišta a nad se­ lom Roždanikom nalaze se ostaci Britvić grada. budući da su uništiti. 274. čunjevi opasani šancem s nešto ka­ mena. I taj je grad spadao familiji Zemče-Svetački. 121). vrh brijega. Kamengrad u Slavoniji. 1536. koji je pripadao Svetačkima. Jesenovacz vocatum. Kod Bujavice i kod Kukunjevca dva su druga gradišta. Stara Gradiška ima tvrđavu sazidanu g. U kraju na zapadu Bijele Stijene bilo je brojnih utvrda. Na karti učinjenoj nakon karlovačkog mira narisan je tlocrt toga grada: nepravilan trokut opasan šancem. koji je bio napunjen vodom iz Save. opasan šancem. 110. da Krsto dova čuvati. Brytwychewyna nobilium de Zemche". Vywar. za koji drži Klaić. pod kojim se Nacrt ravnatelja E. koji je nekada spadao familiji Britvić. Vywar je dana­ šnja Novska. „Borotva" de Verbovecz. Na sutoku Save i Une bio je grad Jasenovac. da je identičan s gradom Čubinom. spominje izričito: „Zombothel.117 sjednom selu Cagama našlo se rimskih ostataka. 1762. Barabas: Zrinyi Miklos levelek es okiratok II. Taj je srednji dio *) Vidi Šišić: Sabori II. a n e d a i e k o Požege. Zombathel Wywar i Brytwychewina se spominju vima. Zemčej ne može svojih gra­ su od drva. nu sačuvalo se nije ništa. . spaliti. prolazilo do Subockoga grada. koji bocki grad i Szenchewywar (== Novska). tim vadum Gradysche polazilo se od nepametara prema Jajcu. 1878.

a ulaz u taj ob­ zidani prostor bio je na zapadu. pa kad su si g. a iza bitke na Muhačkom polju boravi tu Krsto Frankapan. a Sigismund je pokloni Ivanu M o roviću i sinu mu Ladislavu. dok je jedna polukula iskočila na sjevernoj strani. Taj je dio grada opasan na daleko čvrstim zidom. leži mjesto Velika. oslobođen. bogati plemić požeške i vukovske županije. komu su u XV. u koji se ulazilo pod tornjem 7. Kasnije je vlasništvo roda Nadasdy. vijeka gospoduje tu kralj Ivan Zapolja.. te bude tek g. kako se to radilo pod kraj XVI. Ruševine grada u Velikoj u požeš. županiji. a kad je taj rod domro. Nacrt Gradišća in Schiavonia u zem. G. G. Početkom XVI. vijeka. jer da je bio samo Nikoli Treutulu samom poklonjen. nu g. I u selu Buču postojala je malena utvrda. posjed dijelili. Tu su se sačuvale razmjerno znatne ruševine kasno sredovječnoga grada. taj grad (papirnati dar) Ivanu Hoberdancu. a Franjo si dade taj posjed potvrditi još g. Nešto prema j. kad je grad već odavna bio u turskim rukama. a kralj Ferdinand dariva g. koja je sprva bila u rukama kraljevim. Turci su tu držali 35 konjanika i 50 pješaka. koje je sada sasvim nestalo. 112. Sve su polukule proviđene strijelnicama za manje oružje. koji ostadoše tu go­ spodarima do XVI. dobije grad ban Lad. Vlasnik je grada bio Nikola Treutul. Polazeći od Pakraca prema Požegi. ist. treba skrenuti kod Kamenskog mimo Striježevice (gdje su nađeni rimski spomenici) do Kamengrada. imala je nekad važnu utvrdu. nu ta je puka fantazija. odstupa Ferdinand svoja prava Franji i Gjuri Tahiju. 1687. spominje ga popisivač kao sasvim ruševnu. 1702. koje su danas gustom šumom prikrite. Lopašić je u svojem djelu: Dva „Dva hrvatska junaka" priopćio i sliku Kraljeve Velike. 1564. vijeku gospodovali Velički i rođaci im Bekefijevci. SI. veoma razvaljen. gdje se nalazila i cisterna. nakon njega zagospoduju Kanižajevci. 1528. arkivu u Zagrebu nije no fantazija. Ipak se domogne zet Treutulov Petar Čeh grada. spominje se i . 1535. gdje je nekad postojala i stražarnica. jednom osobito čvrstom prema za­ padu. Egervarski. danas bijedno selo. Kraljeva Velika. pade u turske ruke. jedva se viđaju neki ostaci odaja. 1435. Nad tim se mjestom dižu ostaci staroga grada Velike. koji je pojačan s četiri polukule (Schalen) prema jugu. vijeka. nu po njegovoj smrti dosudi palatin Gorjanski grad kralju. Nutarnji je grad.118 bio utvrđen zidom u trokut sa bastijonima. 1544.

. U mjestu Velikoj postojale su nakon izgona Turaka dvije crkve. Gradić je malen. koja danas služi kao magazin. a kraj je prema . Po temeljnom rasporedu građevine vidi se. Popisivač od g. Kutjevo. Kod Vranića na­ đeni su i rimski novci na skupu. kod Treštanovaca temelji rimske zgrade i rimske skulpture. I u Radovancima iska­ paju se rimske ciglje. i s t od Kaptola nalazi se Pogana gradina. da je grad — srodan onom u Cerniku — nastao negdje pred tursku invaziju. a od svoga gradića sačuvalo je tek nešto ziđa. 113. je i mjesto zadržalo svoje ime. I taj je završen okruglom kulom. koji je opasan bio dubokim šancem. gdje se brijeg prislanja na susjedni brijeg. Srednji je dio bio jamačno također pregrađen. Od ove je na lijevo jedan dio grada u ruševnom stanju s okruglom kulom na uglu. a na suprotnom je kraju u XVIII. una turris tecturis carens ac in medio ejusdem castri quaedam domus seu camere deserte et una cisterna seu puteus". I u prethistorijsko je vrijeme bio kraj dobro napučen. Utvrda je vrlo zgodno smještena. Jurja. od koga SI. gdje su bili umetnuti balvani. pa se pro­ lazi kroz četverouglatu ulaznu kulu.119 Velika: . a da su bila tu barem dva sprata. a prema onoj strani. Ne vidi se više nikakovih naprava. Gradište je također na­ lazište prethistorijskih ostataka. da grad nije od pamtivijeka nastavan bio. sačuvala j o š nešto iz doba gotike. unum palacium stratum et longum. ulazi se danas zidanim mostom. aedificiis ornatum. U Londžici našlo se ostataka iz broncanog doba. S. kod Vetova rimski spomenik. koja je podijeljena bila u tri dijela. U grad. Stari grad u Kaptolu. Bangradac i Gradac. vijeku sazidana lijepa crkva sv. U trokutnom dijelu grada bilo je također prostorija za stanovanje. . tu se j o š opažaju tragovi kamina. učinjen je šilj. Na sje­ veru je zid pojačan polukulom. Svakako je bio središte velike gospoštije. . Grad je pripadao kaptolu požeškom. očito prethistorijske kolonije. veli. pristup do nje — ona leži na kljunu kamenoga brijega — vrlo je težak i danas. koje su slu­ žile nekad za obranu grada. nije od sredovječnoga svoga stanja ništa sačuvalo. nekad samostanska.. nekad glasovita opatija templarskoga reda. pokazuju u zidu brojni otvori. 1702. za pravo samo oveća glavna kula. Kraj je ovaj u prošlosti imao daleko više utvrda. koji je zamijenio diživi most. ali i u okolini Kutjeva našlo se obilje i predrimskih i rimskih ostataka. a na desno je dio grada u novije vrijeme opet uspostavljen. U kraju sjeverno od Požege sačuvan je barem dijelom grad Kaptol usred istoimenoga mjesta. sadašnja je župna.

115. Da­ nas nema od toga grada go­ tovo ništa. da se uzmogne lakše obo­ desno okrugla kula. da se stvori še­ talište. darova kralj Ferdinand Požegu Ivanu Haber- . dosude velikaši Požegu Hedervarijevoj obitelji. da je opravdano mišljenje. Poslije g. gospoduje u P o ­ žegi familija Tamasi (Vajdafi). poklonio Požegu Orig. J. 1227. 1445... ubi erat curia reginalis.120 jugu ostao do danas slabo ispitan. Andrija II. dok je mjesto s okolišem Sl. te izdaje odavle povelje. 1423. kako se izraziti]e jedva gdje vidi. u Karlsruhe. 114. Od po­ četka XIV. Tlocrt grada u Požegi. Borba Hrvoja Vukčića Hrvatinića sa Sigismundom do­ vršila se je tako. gdje se kasnije digao lijep dvor.—1273. nadbiskupu kaločkomu Ugriljestvama se ulazi do gornjega dijela. u ark. da je Hrvoje za­ držao Požegu do svoje smrti (1416. od koga se nešto zida sačuvalo. Podvrško (u požeš. ma da se ne može ustvrditi. kao da je rimski Inicerum istovjetan s današnjom Požegom. zap. 1242. Hedervar izgubio Beograd. Mjesto se s gradom spominje g. a ovilo oko gradskoga brijega (Burgberg). a g. a od grada Stražemana. Kad je Fr. gdje je na nu. došlo u ruke obitelji Dežefi. tamo se redilo i planiralo. Kasnije je Požega u rukama ugarske kraljice Ma­ rije od g. da je samo grad bio u njihovoj vlasti. riti na bogomile. pravo patronata nad opatijom Rudinom i tamošnje posjede. ostala je rpa kamenja. koje je dalo cijeloj žu­ paniji ime. Kraljica Jelisava boravi sa kćeri Marijom in Posegavara. a i Sigismund daje povelje u Požegi. kad je kralj SI. a mati po­ sljednjega Arpadovića Tomasina Morosini boravi često u Požegi.). k prastaroj Požegi Mjesto seprivinulo uz požeška brda. su Hedervarijevi prodali za 6000 for. nu čini se. Tako smo se primakli mjestu. županiji). a jamačno je tu postojalo naselje već od pradavnih vremena. od Velike bio je u Poljanskof gotski samostan franjevačkoga reda. Na lijevo predgrađe. vijeka nose Frankapani i naslov župana požeških. kojoj zadnji ostatak staroga grada.

1210. Dvor u Cerniku (pož. 116. pa si možemo sad grad prilično točno predsta­ viti. 1751. hrv. grada u požeš. društva. Odmah do Orljavca nalazi se kod sela Čečavca nešto kamenja prastare benediktinske opatije R u d i n . Odavle se niže okolo Požege vijenac gradova i utvrda/od kojih su se neki dosta dobro sačuvali. koja se spo­ minje od g. trebalo je tvrđu pregledati. pa ma da su bile na njima izvrsno sačuvane fresko slikarije. Slika. 117. Vraćajući se na zapad prema Kamen­ skom nalazimo kod mjesta Orljavca ostatke cigljom zidanoga gradića. nema ništa za­ jedničko s istinskim stanjem grada.).) za 100 ljudi na dva sprata. 2 ) Prije par godina dao je vlasnik dr. Reiner zidove otkopati. a naročito onomu nad selom Viškovcima.) dala nekako i slika grada stvoriti. . arkivu u Zagrebu Possega in Schiavonia. jer je kći Lovre Iločkoga dobila od kralja Ferdinanda g. Možda su i Iločki imali neko pravo na Požegu. 1 ) Tvrđa je požeška bila još g. bila u njoj i posada. 201. koji je sezao do pod ra­ zinu samog mjesta Požege. Tlocrt Gračanice.121 danczu de Zalathnok (g. a usred toga dijela zasuti bunar. drugi u zem. srodan drugima u požeškoj okolici. do turskih vremena. a odavle se drvenim ljestva­ ma ulazilo u gornji sprat. G. žup. 1702. 1770. 1550. gdje je prema jugu bila vojarna SI. ) Vjes. Sve u svemu bio je to pravi burg. ali o njegovoj prošlosti nema spomena. a još je više fantazija nacrt u zemalj. SI. potvrdu i za grad Požegu. Nu kasnije su nađena i dva nacrta stare utvrde. a taj se zid do danas sačuvao. arheol. 1528. IX.). pa je do g. Pregrađen od staroga grada. je­ dan u ratnom arkivu u Karlsruhe. pa se iz za­ pisnika o tom pregledanju (Kempf: Požega 371. žup. arkivu u Zagrebu. razbiti i kamenje x 2 ) Kempf: Požega. Preko brda j o š je jedno oveće neznano gradište. Na kraju te zgrade bio je okrugli toranj. što ju je priopćio Lopašić u djelu: Dva hrv. U donjem trokutnom di­ jelu bio je ulaz i stražarnica. Prema zapadu silazio je zid iz polovine gor­ njega dijela grada prema mjestu do Kamenitih vrata. junaka. Za malo je godina pala Požega u turske ruke (1536. reparabilis.

Neki su komadi upotrebljeni pri gradnji crkve u blizom Čečavcu. 1443. a ma da je pre­ građen.122 razvesti. Mjesto se u SI. a mjesto je bila sandžakom proglašeno. 1453. spominje. Grad je smješten u ravnici. 1595. G. učinjen valjda odmah nakon reokupacije Slavonije. koji i danas nose pridjev de Csernek. Gradić je smješten pod brijegom. uze mu kralj za kaznu Pod­ vrško i dade uvesti Simeona Meršića u posjed te tvrđe. Arhitektonski fragmenti po­ kazuju na doba ranije gotike. založi Fr. G. gdje se mora proći iz Požege do Save. gdje je narisan grad Cernik. da je grad bio slično građen s onim u Kaptolu i u Cerniku. budući da se saču­ vala samo jedna okrugla kula. Hedervari posjed za 3000 f. nu konačno se oslobodi od turske sile nakon poraza Turaka kod Beča. 1 2 6 4 . Ipak se čini. 118. 1413. 1521. gdje su prije par godina našli rimski nadgrobni spomenik. G. ipak je temeljnu osnovu zadržao do dana­ šnjega dana. u kojem su bile isječene strijelnice za manje oružje. Ulazna kula grada Gračanice srednjem vijeku dosta često nedaleko Cernika u pož. a bilo je u vlasti Dežefijevaca. šancem uokrug. očito je i taj samostan bio utvrđen. Nešto južnije leže ostaci tvrđe Podvrško. 2 1 . zauzeše Herberstein i Lenković cernički grad.. a tlocrt se njegov jedva može konsta­ tirati. kad je kupuje Ivan de Thomassi. 2 Grad Cernik ) leži ne­ što južnije.1) Mjesto se spominje već g. ) Csanki: K6rosmegye. a curia Podvarsa g. a kad je Hedervari izgubio Beograd. okružen grabom i drugim velikim. Među tim kamenjem našlo se nekoliko lijepih klesanih komada našli se napisi i kamenje. prijašnji vlasnik Lorantović. Petru Kegleviću. a protiv toga prosvjeduje još g. žup. Tu su u Cerniku sjedjeli najljući turski age. ) U voj. uvađa budimski kaptol Lovru Hedervarskog i sina mu Emerika u posjed. arkivu u Karlsruhe nalazi se nacrt. Sav je drugi lokalitet utvrđen na daleko zemljanim nasipom s ba~ stijonima.

koje pokazuje. da je tvrđa bila veoma malena i služila za prebi­ vanje sve do u kasno vrijeme. 291. među njima naj­ gore Caprara. koji je g. k. Na zapadu je uzidana u okolni zid polukružna kula.) Turci su osvojeni gradić g. VII.u. Tu se našlo dosta predmeta iz rimskoga i ranijega srednjega vijeka. 1 ) Zapadno od Cernika nalazi se kod mjesta Šagovine nešto ziđa isto­ imenoga grada. Nad barok­ nim je ulazom grb familije Marković. zv. da je ta kula bila glavni dio grada za j / prebivanje. Hampel: A regibb kozepkor I. tako. (Vjes. y I Nad Dolcem sačuvali su se ostaci t. Građen je u okrug. opasan šancem. je vijeku grad znatno pregrađen. turskog ^ J grada. 2 ) Arneth: Die Antiken Gold. Čini se. na brdu Slavči kod N. 2 1 0 — 2 2 2 . d. Tu je bilo prstenja. Miinz.123 Sad su pak njemački generali bješnjeli u Cerniku. Na vrh brijega postavljen je gradić. oko kojeg je učinjen dubok šanac. x 0T\ . 3 ) Thalloczy-Horvath: Also szlavoniai okmanytar. a među pristojalištima toga castruma nalazi se i Dolac. u koji je dignuti most prista­ jao. arkiva. alio nomine Eleskevv. koja je viđena bila i u Zagrebu. potvrdio Fr. uze mu kralj Ferdinand Šagovinu i dade je Nik. Na vrhu se brijega posadio grad na po­ ravnatom prostoru. zem. Toliko se j o š sačuvalo. kako otvori za balvane svje­ doče. kojeg je dijelio poprečki zid u dvoje. k. Pred vratima bio je diživ most. U srednjem je vijeku Dolac pri(„Turski grad"). kako je građen i grad u Subockoj. Antiken Cabinets. Grad je četverouglat. tako. 191. pa budući je on skrivio gubitak „finitimae arcis Zwechan". opet opravili. ) Kraj je Cernički bio i u predrimsko doba nastavan. a ujedno se može sav kraj od zakreta ceste iz Požege u ravnicu pregledati. Monumente d. Možda je to za pravo castrum Brestovcz u požeškoj županiji. Gradiške našla se oveća neolitska kolonija. još se i sada vidi okvir. stojalište iščezle tvrđe Orljave. 3 ) Istočno od Dolca nalazi se Vrhovački grad. Dežefiju cerničkom: castrum Brewsthowcz. Istočno od Cernika vidi se u gori podor Gračanice. U jednom i drugom dijelu grada bilo je dakako pregradnja. koje je priopćio Arneth 2 ) u svom Nacrt ostataka djelu pod br. što bi prošlost toga gradića osvijetlilo. da se može dostatan tlocrt učiniti. 1821. Silber. d. U XVIII. a temeljna mu je osnova ostala: četverokut utvrđen sa 4 kule na četiri ugla.u. Grad je bio svo­ jina Andrije Drežničkog. Badava tražimo u spisima išta. odlomaka grada D o l c a * fibula. 1527. Sačuvalo se nešto malo ziđa. 1537. Ludovik II. kojom se ulazilo. 1525. koji je građen po onom načinu. tek mu fale zi­ dovi s prednje strane (kod F ) . naušnica i t. Ostrožiću de Giletinci g. Gradić je izvrsno smješten. U zid je ugrađena okrugla kula E. da se s ove točke vidi daleko k Savi. Britvićevina i t.

Miklosa. do 1500. izuzimlje kralj Matija Ivana Pleterničkog od Sz. čitamo na 7. Danas se tu nalazi (na prehistorijskom tlu) sredo­ vječna gotska crkvica. Kako se vidi iz dosadašnjih pri­ kaza. mačvanske banove. Ratkovice i Bučja. Orioa". 1471. da se jedva čovjek može provući. da s e : „idem quod castella infrascripta Knesjevec (Knežci?) et Farklevec in comitatu posegano Blasii Huszar sub nota infidelitatis infra viginti quinque dierum spatio a die datorum huius decreti computando distraSL 120. (starine XVII.124 da tek ponešto iskače iz zida. od g. U Pleternici stoji j o š dvor iz vremena Trenkovih. Nedaleko Stupnika vide se ostaci ne­ kog gradišta.: „castrum (regis) de P o s o g a Dornoch vocatum iuxta fluw. br. To je prehistorijski nakit. uzeo Turčin. Gračanica. ali je bez sumnje bio grad u Drenovcu. Nikoli. našao je graničar Ferić u Malinu „krunu" od zlata. za koju su mu platili u Beču. U po­ pisu tvrđa. U nedalekom selu Frkljevcima stojala je utvrda. Kubas a un Castelletto dishabitato che fuori ha da cento case et altretante persone. Nedaleko sela Viškovci nalazi se podor utvrde. čl. 1620. Viškovci. Kakova su gradišta kod Bzenice. gdje su bile prostorije za stanovanje. u koji se ulazilo ulazom u prvom spratu. hantur et penitus aboleantur". da je kralj Matija naložio. gdje se veli. o kojoj govori Corpus juriš z. Ta je kula sazidana tako. gdje je prelivena. Vrhovci. preko 900 for. da je između nje i okolnoga zida ostalo toliko pro­ stora. ) G. a ka­ snije u vlasti Banfijevaca. l . Grad je sazidan u oval­ nom obliku. koji se spominje već g. kojoj su skinuli svod nad svetištem. koje je g. pa se dosta dobro sačuvala. nu nije nedvojbeno ustanovljeno. kako potvrđuje Georgiceo g. ali od staroga se grada nije ništa sačuvalo. G. nad Slatinikom. koja je građena od izvrsnog materijala. Kobaš je imao također kaštel. mjestu i Kobach. Vidi Gundrum: Prosvjeta 1905. 21 i 22. Na suprotnoj je strani okrugla kula pravi sredovječni berfrit. 1536. 1470. gdje je sve učinjeno bilo. kojem je redu pripadala. Tu je još sačuvana u blizini gotska samostanska crkvica. 1818. Tu su nekad gospodovali Pleternički i Toroki. Kasnije su Berislavići došli u posjed toga grada. 39. Od g. a malim četverostranim predvorjem ulazilo se u nutrašnjost. 1444. 148). ne znamo danas više. bila je okrugla glavna kula bitna sastavina u gradovima Požega. kancelarije i brata mu Stjepana. Crkva je u Pleternici i sada posvećena sv. spominju se Vrhovci među pristojalištima grada Požege. da se otešča ulaz nepozvanom. Ostaci grada Dolca. Nu ulazilo se u grad kroz predvorje kod A. pa sazidali tu kulu na dva sprata za obranu. bilježnika kr. 1230. Ciglenik i Malino1) nalazišta su prethistorijskih starina. od svake županijske vlasti.

Svrnemo li još pogled na zapad Orljave. djelu s. koji je sačuvan u imenu potoka Mrsunje. Dolina. Entstehen d. 168). Dobochacz^ . 118) nabraja se posjed Berislavića ovim redom: Brod. d. naći ćemo u Tisovcu spo­ menut grad. S. Franjo B. d. Hrv. Polazeći uz Savu do Broda. 1470. U Vrbovi nalazi se gradište tvrđe. a nedaleko Zapolje smatralo se odavna za rodno mjesto Ivana Zapolje. spo­ minje sa na četvrtom mjestu: Brod — despoti. Oštri Vrh nad Petrovimselom nalazište je rimskih starina. Mačkovac. koja je g.125 alio nomine Gyleth Kaštel 1 ). Zagr. koja se spominje od g.. Brod je u srednjem vrjeku bio vla­ stitost obitelji Berislavića Grabarskih. koju donosi Ivić (u. A među onim gradovima. Starine V. Grad je bio vlasnost Berislavića barem neko vrijeme. 163. 1339. 115. na listu od god. Gesch. 121. našlo rimskih novaca. pa po Istvanffiju (XI.) nije Soliman dozvolio dalje pljač­ kanja. (Sta­ rine V. Militargrenze u.. a isto tako i Brod2) sa svom svojom okolinom. U ispravi g.) veli s e : . u koji je usađen stup mosta. 1536. 162. ) !) Ivić: Spomenici Srba u Ug. a kasnije u vlasti Gorjanskih. edificationem castelli Kobas Nad svetištem podignuta kula sa strijelnicama. N. nazvali Marsonija. 1910. 1914. Festung Brod a/S. kojim je ovaj cijeli kraj do turske invazije pri­ padao. Kanila je nahodište prethistorijskih predmeta. Već je Mesić ispravno naslućivao. 2 ) Lešić: D. ad ripas flumini Savi et ex~ pugnationem castelli de Brod in quo 1500 homines in presidiis reliquisse dicuntur". da to nije bosanski Dobor. U ispravi od g. a pišu se sve do pod kraj svoga vladanja „comes de Dobor" (na pr. Utvrđena crkva u Drenovcu požeškom. Rimljani su tu našli mjesto. Brod je j o š u predrimsko vrijeme morao biti važan prelaz preko Save. otočić pred Brodom činio je taj prelaz laganim. 3 ) Berislavići su potomci Borić bana. Siče nahodišta su pret­ historijskih ostataka. gdje je bila tvrđica. Thomycza. habetur. pa su ga po drevnom predrimskom na­ zivu. u posjedu S.Ex litteris episcopi zagr. 1536. dolazimo do staroga prelaza u Bosnu kod Dubočca. Turcos post SI. i Slav. 3 Taj despot bio je Berislavić. koje je uzeo Turčin g. 1516. Cimbe. kad je turska vojska došla do Zapolja. pala Turcima u ruke. sp. 1536. Na onom se otočiću. Stadt u.

pa možemo s pravom sma­ da je to j o š tvrđica iz predturskoga doba. Jarak. Lad. U tom su zidu bila troja vrata. uglu I Četverokut. Petra. 1282. Zalathnok. Mjesto je pri­ padalo vukovskoj županiji. minje g. mjesta vidjet ćemo. vijeku na istom Mi poznamo tlocrt te tvrđice po koji je na nacrtu na mapi karlovačkoga mira iz g. Benedikta. Hrwsthycza. 01/ ulaz^kod A. U kraju utvrdu. Zarwas et Petrocz in de Walko et Posega comitatibus aliisque. U onom popisu zauzetih tvrđa. drugi put Ovaru (Starigradu). u kasnije ga 4 spomenici Berislavića. dj. Petnja i Pleternica. Kasnije su Berislavići postali srpsk udespote (udova Vuka Brankovića preudala se za Franju Berislavića). bila nalazimo kasnije je vlasti Berislavića. Stjepana. (Csanki: Magyarorszag foldrajza II. 1536. dva ugla imao iskočio je mali bastijon. pa su zadržo svoj posjed sve do turske navale. gdje je stajao kaštel. Darnocz. Owari Zwyna. E braničkula. gdje je i prije stajala utvrda. Garčin. Na istoku je još valjda zakupu. Vinica je bila očito nad današnjim Podvinjem. Nad Petnjom ziđa od potokom je ostalo nešto Posjed se spo­ a grada Petnje. a opasana je bila šancem. uzidana u zid. . Libuguschy. T l o c r t grada u Vrhovcima. Lyzko. mjesto Brod bilo strane mjesto.126 Danas se ruši u Brodu tvrđava. kod Glogovice sačuvala se crkvica sv. utvrda u Garčinu. sive castro. 401). je Ta je utvrda ležala baš pred otočićem u Savi. Nad Pocrkavjem je žalibože u novije vrijeme porušena crkva sv. koja je pripadala bosanskim biskupima. da se posjed Berislavića nalazio u okolici Broda i uz Orljavu. Paka. 163) navodi se : Arky — despoti Vywar — despoti Brod — despoti Garchyn — despoti Wynycz — despoti Pethnyewar. možda prema Po-fi crkavlju. utvrđeno: zid s bastijonima opasavao samo je sa tri prema Savi nije bilo utvrde. *Mozuchky. ostali oko Pocrkavja. a malo podalje crkvica sv.. koji se već g. Dobowyk. despoti et nobilium communis Plethernycze — despoti. 1700. a malo podalje tekla je Mrsunja u Savu. jest posjed u blizini Broda. sagrađena u XVIII. Možda sama utvrda niti nije bila u današnjem Kopaš. okrugle kule. Boroschyan. *Boroschyan. Hrwsewa. *Ozonychky. spominje kao terra Burstian. koji se zvao i Redemlye. mjestu. Novigrad. 1282. Komoricza.. a na s. Valjda je i gradište nad Slatinikom ostatak utvrde Berislavića. koje e možemo sigurno odrediti. današnji Davor. Ta mjesta poznajemo i danas. Ono Zwyna bit će kasniji Svinjar. a pripadao je g. a spadao je jednom gradu Orjavi. Dobor. To su omanje gotske crkvice. su još gdje j o š rada danas naziv Gradina upućuje na iščezlu 1 f 7 U SI 122. Moreu. possessio Pethna cumturri u rukama u Veličkih i Bekefijevaca. Herman. Zenth Laczlo. U tom je kraju morao biti i Dobor. što ga je priopćia Ivić (sp. Ogle­ damo li ta. trati. zap. Brod.

što smo u požeškoj županiji opazili. vidimo. a u rimsko se doba ovdje SI. A iz u pož. Gdje je bio Ovar (Starigrad).) iz raznih vremena. Istočno od Požege kod Blackog vidio je Luka Ilić nekakovo crkvište s ostacima utvrde.127 mjestu. koja se spominje već g. županiij. a od Gradiške do Pakraca sav je kraj u vlasti ivanovaca i kasnije prio­ rata vranskog. Pregledamo li j o š jednom sve. vidjet ćemo. a dijelom se ne mogu s današnjim stanjem identifikovati. Nacrt ruševina od g. a po ispravama sudeći nalazio se taj grad na brdu Trbošnjaku kod Šapne. 1442. da ga moramo tražiti u okolici Broda. Kroz cijeli srednji vijek bilo je u toj županiji veoma živo. syjevi smatrali svojim j o š uvijek tvrđu Gradac. 123. Sama kraljica vlasnica je grada Požege. U XV. Orja grad i Csukancz. 1700. pa se tragovi Broda. . Po Weigelovoj mapi iz g. gdje karta bilježi Gardun grad. Tlocrt tvrđe i zidova mjesta digla znatnija mjesta. gdje se doista nalazi gradište. okmanytar. Od g. već podalje u gori. Možda je taj grad bio nad današnjim Orijovcem. v. kojima ne možemo od­ rediti točno mjesta. ne možemo ustanoviti. kralj Ivan Zapolja gospodar je Kamengrada.*). spominje se castellum Gradach. kao possessio Oryva cum castro suo. 1560. a dalje se mi­ jenjaju gospodari dosta brzo. po kojoj dobiva familija P a k s y : g r a d a kod Viškovaca Gradac. popisa pod kraj XVII. 445.Foldrajza II. Benediktinci imaju tri znatna manastira. U požeškoj je županiji bilo i drugih utvrda. 304. kojemu je gospodovala familija Pakosi. da su PakNa desno okrugla bra­ nič kula tik zida. gdje je stajala tvrđa Orljava. a budući da je ta imala posjeda u Ple­ ternici. u rukama Veličkih i Bekefijevaca. se vijeku spominje i castellum Terbus. foldrajza II. gdje je i danas mjesto istoga imena. veliki redovi imaju tu svoje posjede: Kutjevo u rukama templara. da je tu od prethistorij­ skoga vremena bilo posvuda sve na­ pučeno. ali ta imena su se dijelom izgubila. ne ćemo krivo poći. ne znamo. ako uzmemo. selo Orjavicu. možda je ispravno mišljenje Csankijevo. Sav kraj oko Broda 0 Thalloczy-Horvath: Also szlav. Ka­ kova je to bila utvrda. 393). 124. varoš Szent-Miklos (Pleternicu) i grad Csuckans. Isto je tako teško odrediti. Šagovinu. a danas se tamo nalazi samo gradište. str. da je Gradac bio tamo do Pleternice. Nešto nam pomaže tražiti tu utvrdu darovnica Ferdinanda I SI. Isprva je u rukama familije Treutul Čeh. koju je dapače i narisao. Mi doduše zna­ mo pristojališta te utvrde (Csanki: Tort. vlasništvo Berislavića. (Csanki: Tort. rimske kulture viđaju na mnogim mje­ stima. 1290.

U drugim se krajevima pod starim burgima kasnije podigli dvorovi. U kasnije doba nastaje Pakrac i Kamengrad. Inače su vlasnici gradova većinom tuđinci. koji su drugačije građeni. Po obliku (i po vremenu postanja) ima u ovoj županiji gotovo svih tipova sredovječnih gradova. pa oni omanji sredovječni gradovi: Gračanica. Duha (danas Dežanovac) domaći plemići. koji ga zadržaše sve do pada pod tursku vlast.128 u rukama je obitelji Berislavića. Viškovci i Vrhovci. kasnije Zemče prozvani a konačno Svetački pokazuju već u toj promjeni imena približavanje autohtonomu pučanstvu. centar prostrane gospoštije istoga imena. Dobra kuća. budući je stopedesetgodišnje tursko gospodstvo promijenilo tok života. nu ovdje je to tek iznimno učinjeno. dok je samoga grada posvema nestalo. Tu su najstarije forme u onim gradovima. lijep dvor u Stražemanu. jer su položeni u ravnici. koji imaju glavnu kulu (berfrit) četverostranu ili petostranu: Čaklovac. a rod Tiboldovića. Ipak je i tu nastao na pr. . Stupčanica. j o š su jedino Kaštelanovici od sv. Iz najkasni­ jega vremena bit će gradovi tipa grada u Kaptolu i Cerniku.

Tenja. 1684. IV. G. Original u Rano se već spominje i samostan fra­ arkivu u Karlsruhe. Valpovu. Satnice. God. Đ a ­ kovu. poglavito ona uz Dravu do Osijeka i dalje prema Dalju. njevaca u Virovitici g. Ova ravna i bogata županija nije dakako sačuvala mnogo sredovječ­ nih utvrda: kultura je tu skrivila. Samatovcima. . jasno svjedoče za istinitost gore iznesene tvrdnje.) Satnici. Virovitica je od davnine bila najznatnije mjesto te županije. županiji. 9 Prof. Grad se virovitički nalazio od iskona tamo. Nu g. Podgajaca (miljokaz). 1541. Bijelom brdu. Mikleušu. VII. potvrdi Ferdinand Stjepanu Banffyju sve njegove posjede. gdje se danas l ) C. uze mu Ferdinand g.. pa je već god. z. 1290. 1248. u ispra­ vama srednjega vijeka Bakva. kojom kraljica Marija potvrđuje sloboštine Virovitici. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. dobilo sloboštine od kralja Bele. Miholjcu. Viroviticu i daruje je kraljici Ani. da je već u predrimsko doba tu bio bogato napučen kraj: nahođaji u Marjancima. Današnja Špišić Bukovica. Prikaz oslobođenja Virovitice iz turskih ruku g. Pred turskom provalom bio je grad u rukama Ivana Banffyja od D. 1 ) SI. Dalju. 184 i 259). U srednjem su vijeku opet i ti krajevi bili često spominjani. Tu su prolazile i rimske ceste. A to prirodno bogatstvo bit će uzrok. D. Osijeka. nalaze se i dominikanci u tom mjestu.Sredovječne utvrde u županiji virovitičkoj. Točno su ozna­ čene međe grada Virovitice (Wereuche) u ispravi od g. Lendave. u Čepinu. 1243. 374-376. 1527. 125. Dalja. ark. Bijelog brda. nije sa­ čuvala ništa do gradišta svoga sredo­ vječnoga grada. kojom te sloboštine dobiva i grad Zagreb. 1280. a ovdje je izdana i isprava. Budincima. pa među ostalima i Viroviticu i Stupčanicu u požeš. nu budući da je pristajao uz Zapolju. Glavni nahođaji iz rimskoga doba našli su se kod Đakova. Naši­ cama. pa u Virovitici. da ih je gotovo sasvim nestalo. da druge i ne spominjem. Gorjanima. (Vjes. koje joj je dalo i ime. bogati nalazi u Bizovcu (80 kom.

g. Sam je grad bio unutar te utvrde. Bio je obzidan zidom sa bastijonima na uglovima te imao četiri tornja. dokazuje i SI. ) Graditelj je bio N. Vaška je bila ne­ kada posjed biskupa zagrebačkih. koji pri­ kazuju grad u vrijeme. *) Vjes. što je nekad pripadao grani Gorjanskih. a da­ nas je vlasništvo grofa Draškovića. vijeka ostaci grada (vojn. ne spada pod nje­ govu jurisdikciju 8 ). pa saziđe g. Ulaz je bio napose utvrđen. samo onaj dio. III. Mi ga donekle poznajemo iz nacrta. koji bude g. Sjeveroistočno od Virovitice dva su važna mjesta u srednjem vijeku. danas pusta sela. Nedaleko Sopje je također imalo svoj kaštel. cijelu tu župu svom vjernom banu Prijezdi. oteo Turcima.—1684. Novaki bilo je nekad sijelo župe. izdan tom prigodom. Roth. 1532. a spominje se već g. 1255. 1463. što su ga sazidali grofovi Pejačevići. Grad je od g. J3 rtno>sac 2 *) O toj stvari v. a sada dariva Bela IV. 276.. bio u turskom posjedu: zapovjednik grada Brodarić nije ga mogao od Turaka ni bra­ niti. 1841. što je po­ daren templarima. novi dvor 2 ). Za posjed se toga mjesta često bili ljuti bojevi. str. da je Gyula d.Wasserburgom". 127. kao ni od kaštela u Slatini menjem. a može se donekle smatrati . a diživim se mostom prelazilo preko široke grabe. nu ta je više no fantastična. 1193. prikaz u Prosvjeti od g. karta bilježi tu uz znak ruševine Ruine Zrinyi). arhiva VIII. 1904. koja je opkoljena bila i palisadama. Poslije reokupacije kupi grof Pejačević grad. Kan Novake dao nekada templarima. Ostaci grada u Vočinu. 237. koja je bila uvijek napunjena vodom. Iz ratnoga arkiva u Karlsruhe imamo sliku opsade Lesslijeve. pro­ dan knezu Schaumburg-Lippeu. žup. Kako su se u to doba veselili toj pobjedi. 1800.—1804. 126 Tlocrt ruševina grada njemački Flugblatt. Isprava od 30.) nu ni od toga se nije ništa sa­ Izvana su zidovi obloženi tesanim ka čuvalo. Kraj nedalekoga Mikleuša nalazile su se još u drugoj polovini XIX. 1 ) kod Drenovca u virov.130 nalazi dvor. vlasništvo Ivana Rachkusa i Martina Betlena (ili Beglina) koji se zovu sopjanski (g. SI. veli. zem. kad ga je general Leslie g. 1684. . a bio je malena zgrada.

dobiju Gorjanski i srodnici im Kishorvati-Hlapcici cijeli posjed. Aba grad u bastinu. sinu Lovre od plem. 1484. 1418.131 koji su posjedovali i Drenovac. . a g. ) Povijest grada Drenovca vezana je s povijescu grada Vocina. smjestene na tesko pristupacnom brdu povrh sela Drenovca. G. God./85. nu i ti dostaju. 1308. Na uzanom plateauu navrh brda poredale se tri okrugle 2 0 Csänki: Körösmegye 54. da nam pokazu sasvim neobican sastav gradine. ) Csänki: Körösmegye 52. Moslavackog svom zetu Nikoli. Odslije se ta grana Gorjanskih prozvala Bänffy de Därnocz. daje Egyd od plem. ) Od grada se Drenovca 2 1 sacuvalo dosta malo ostataka. gospodar je drenovacki Sigismund Vocinski. Kasnije dobise jedan dio grada i posjeda drenovackoga Desa i Ivan Gorjanski.

Vočinski1) se grad spominje od početka XV. dok se od srednje sJabi tragovi nalaze. 1686. te je ostalo tek nešto nutarnjih zidova. uze grad kralj Matija. taj posjed. 1508. Turski osta do g. Nu oko g. sama tvrđa bila je posve razvaljena. 1538. arhiva III. Turci su i krasni samostan — ) Csanki: K6r6smegye 50. Othyn. Sigismund Vočinski sve dobro posjedovao. 1687. Na­ ziv se nalazi i u Moslavačkoj gori. ) Kad su konačno Turci morali grad ostaviti.132 kule. Dakako. grad je u rukama Batthyana. od kojih se najveća A dobro razaznaje. (Vočin se zove u ispravama: Athyn. pa im je i sam kralj odstupio svoja prava na grad za 6000 f. Ma da im je kralj Sigismund i oduzeo dijelove dobra vočinskog. pa osta njihov do g. vijeka u vlasti familije de Atina. Kad je s Jobom rod Gorjanskih domro.) Ta je familija ogranak plemena Aba. pa se i Vočin spomi­ nje među posjedima Matijina sina Ivaniša Korvina. sept. Po opisu Ibrahim paše Merimbegovića imao je Vočin 70 kuća i davao je 70 vojnika. a najmanja C još je naj­ bolje sačuvana. koje se je za Anžuvinaca dostalo znatna ugleda. opet je uspjelo. da je g. koja i for­ mom i sastavom živo sjeća na rimsku ciglju.. koji je sagrađen na najpristupačnijem mjestu. 73. zem. 2 x . a i u Posavini nedaleko Kupinova nalazimo Vočinsku baru. a kad je taj umro bez potomstva. nije ni 10 kuća ostalo pošteđeno. da Turci nisu lako pustili grada. 1434. 10. 154. Isto se tako zove i današnji Šarengrad. kad ga zauzeše Turci. 1424. Sve tri kule spajao je zid. Materijal je građevine bila ciglja. Vjes. dobiše Gor­ janski g. a osobito je jak i dobro uzdržan branič zid E — E . ) Smičiklas: 200 godišnjica oslobođenja Slavonije II. 2 bio se ovdje ljuti boj.

133 crkva se gotska do danas barem dijelom sačuvala — upotrebljavali kao kamenolom. Iza Turaka dobije posjed s tvrđom general Caraffa (g. 1793.), nu domala zagospodova opet fiskus, dok nije g. 1776. kupio imanje Erdody, te je od ovih prešao posjed na grofove Jankoviće. Grad se osovio na brdu nad Vočinom, koje se dalo dobro braniti. Od tog je grada preostao samo komad zida, građen od kamena i ciglje, a izvana obložen vrlo lijepo tesanim kamenom. Tlocrt se po ovim slabim ruševinama više ne može učiniti. Ako nije najveća gradina u svoj Hrvatskoj, a ono je svakako jedna od najvećih ona kraj Orakovice,1) što je na­ rod zove Ružica. 2 ) S ime­ nom Orahovice sasta­ jemo se u historiji prvi put g. 1228. u međašnom listu, kojim se od­ ređuju međe neznanoga mjesta Aszuagy. (Da­ kako da ni ime Orahovica ne smijemo dovo­ diti u vezu s orahom, to ime dolazi svako­ jako pisano Raholcza, Rahocia i slično.) Grad se u Orahovici spominje g. 1357. kao kraljevski posjed. Knez je Ivan Blagajski (odnosno njegov zet Petar Herczeg d. g. Heder) založio g. 1328. Lovri, Ugronu i Ivanu svoj grad Zrin, nu nije grada nikad iskupio, već SI. 130. Ruševina gotske crkve g r a d a Ružice su sinovi Lovrini palatin kod Orahovice. Nikola Kont i Leukus i rođaci g. 1357. Zrin prepustili kralju, da ga on preda Šubićima, kako to posvjedočava kralj 28. III. 1357., a zato su ovi prijašnji vlasnici Zrina dobili Orahovicu. 3 ) Nikola je Kont (ime ovo svakako je u vezi s gradićem ) Szabo: Orahovičke gradine. Vjes. hrv. arheol. društva XIII. 94. ) Ime Ružica nema s ružom dakako ništa zajedničkog, te mu je tek pučka eti­ mologija dala to značenje. U srednjem se vijeku spominje Rosoncz u kraju oko Ča­ đavice (kako misli Csanki: K6r6smegye 52), a nije nemoguće, da je to ova ista gradina. 3 ) Vjes. zem. arkiva VIII. 250.
2 x

134 Kontovci nedaleko Grubišnogpolja, koji je do turske invazije pripadao tom rodu) član familije kasnijih knezova iločkih, pa je grana toga roda držala Orahovicu i prozvala se Raholezai t. j. Orahovički, nu i sami go­ spodari Iloka smatrali su se barem donekle gospodarima i Orahovice. Kad

SI. 131. T l o c r t Staroga grada nad Orahovicom.

je na posljednjeg kneza Iločkoga Lovru zavojštio kralj Ladislav, umaknuo je Lovro iz Iloka u Orahovicu, koja mu je j o š jedino preostala. Tu ga u kraljevo ime podsjedne despot Vuk, a branič te tvrđe, za koju veli Istvanffi: ,,arx natura et arte egregie munita", Lad. Backocz nije mogao grada obraniti. Kasnije se Lovro izmiri nekako s kra­ ljem, koji mu ostavi Oraho­ vicu. Kad se Lovrina druga žena Magdalena de Bakowcz preudala za Ladislava Morea de Chula, brata pečujskoga biskupa Filipa, dobije on s njom Orahovicu. More je bio tako opak čovjek, da su ga oba kralja i Ferdinand i Ivan Zapolja proskribovali, a Zapoljevci ga opsjednu u Orahovici, dignu lagumom gradske zidove u zrak, sasijeku sve branitelje, ali More umače. Ma da je Orahovica bila dana braći Rafaelu i Ivanu Podmanickom, osta faktičkim po­ SI. 132. Ostaci Bedemgrada nedaleko Našica. sjednikom grada i nadalje More, pa piše odavle o kret­ njama turske vojske g. 1536.; bio je dapače još g. 1543. u gradu. Odavle je konačno uzmaknuo u Gornju Ugarsku, ali ga Turci uhvatiše i odaslaše u Carigrad, gdje je prešao na islam. J o š g. 1550. potvrdi kralj Ferdinand

135 Katarini, kćeri Magdalene More, pravo na dobra iločkih knezova, pa se tu spominje i Raholcza. G. 1685. budu Turci kod Orahovice razbijeni, a g. 1687. izvješćuje Diinewald, da je Orahovicu zauzeo bez velikog na­ pora. Službeni popis od g. 1702. opisuje i grad Orahovicu. Zidovi su j o š bili visoki, nu krova nije nigdje bilo. U donjem dijelu grada bilo je devet odaja sa stropom, a tri odaje nisu više ni stropa imale. Gornji grad bio je sav razrušen, tek su postojali krasni podrumi. Dosta velika kapela imala je još svod. Pod gradom su bile ruševine plemićke kurije. Cijeli spahiluk dobi bar. de Cordua, g. 1723. kupi ga bar. T. Fleischmann, da ga doskora prepusti grofovima Pejačevićima, od kojih ga za 35.000 f. kupi Dimitrija Mihalović. Grad je Orahovica zapravo i grad i dvor i tvrđa. Danas se ulazi u grad kroz provaljenu kulu A., nu tu nije od prije bilo ulaza, već je trebalo preći mostom, kojemu su se sačuvale supstrukcije kod 14, 15 i 16. do ulaza u prvom spratu, te bi ovako dospjeli u predvorje O-O. Na desno je tu stajala kapela B, gra­ đena u gotskom slogu s otpornjacima, koja je nad svodom (s rebrima) imala prostoriju za obranu. Kasnije je kapela dobila bačvasti svod, ali i taj se već sasvim raspao. Kod 4. ulazi se u veliko predvorje E, gdje se vidi trag uzanog hodnika. Iz te prostorije, koja je tijekom vremena bila opetovano pregrađi­ vana, polazilo se na desno u četiri prosto­ rije F, koje su služile za stanovanje, pa imale velike prozore sa prostranim sjedalima. Na protivnoj je strani osam manjih prostorija, koje su dijelom i svodove sačuvale. Tu je prema jugu zid izrađen u šilj, komu je naj­ veća debljina 9 metara, a učinjeno je to zato, si. 133. Stari tlocrt grada u jer je na toj strani pred gradom prostrana Valpovu. Original u arkivu u livada. Sa polukružnim je zidom tu nekada Karlsruhe. grad bio završen i dubokom grabom odijeljen od drugoga dijela brijega. Na zapadnoj je strani prigrađen gradu toranj L sa renesanskim prozorima i teško protumačivim rovom kod 9. Polukula M štiti još napose prostor N N, koji se prislanja na bastijon I, uređen za težu artiljeriju i pojačan sa tri cunju slična otpornjaka. Toranj H spajao je zid 0 - 0 sa sakristijom kapele. Nu kad je artilerija teža postala, nisu te naprave dostajale, pa je učinjen polukružni zid na južnoj strani P P sa 11 ovećih strijelnica, koje su tako smještene, da se može svaka točka spomeuute opasne ravnine unišaniti. Sav je grad građen gotovo isključivo od kamena lomljenca, ovaj je dio sazidan ponajviše cigljom, tek je donji dio od kamena. Kako je pomno izrađivana ta građevina, o tom svjedoče

136 još pojedini dobro sačuvani tesani komadi: brojni konsoli po cijeloj vini, za koje dakako danas ne znamo, što su nosili. Na više je sačuvano tragova komina. građe­ mjesta

Sat daleko u gori baš nad samom Ružicom nalaze se ostaci Staroga grada, koji dužinom zidova gotovo prestižu i donji grad Ružicu. Dakako, taj je grad doista stariji, karakter je zidova posve drukčiji, a b a d a v a ćemo tražiti uređaj za raskošno stanovanje kao u donjem gradu. Tlocrt trošnih zidova pokazuje razdiobu grada u četiri dijela. Stari graditelj n i j e ni tu micao pećine, već ih je zgodno upotrebio za temelje svojim zidovima. Gradina se protegla od sjevera k jugu: na oba su kraja bili p o s e b n i ure­ đaji za što jaču obranu. Povijest ne zna ništa o toj građevini k a z a t i . Nekada se baranjskoj županiji 1 ) pribrajali gradovi i mjesta Našice, Matučina, Podgorač, Szeglak (kod Harkanovaca) i Valpovo. Našice (Nekche) spominju se već u XIII. vijeku, kad su tu gospodovali templari, nu uz ove imali su tu posjed i članovi plemena Aba, kojem kralj Karlo dariva g. 1310. i templarski po­ sjed u Našicama, p a g. 1312. i posjed s v . Mar­ tin kod Našica ( g d j e se i danas nalazi prastara crkvica). Tada dozvo­ ljava kralj Aleksandru od plemena Aba, da si „si in ipsa possessione Scenmortum . . . castrum edificare seu construere voluerit, faciendi habeat facultatem et pecuniam SI. 134. Glavna kula grada u Valpovu. suam ad opus castri in eadem expendere valeat tanquam in sua propria hereditaria possessione . . . V) Poslije ukinuća templarskoga reda preuzeše njihov posjed, barem u većem dijelu, Ivanovci. Za vrijeme kralja Sigismunda dobiše Gorjanski Našice, a ženidbom čini se da su Iločki došli u posjed grada, jer je god. 1499. Lovro Iločki od Fružine, udove Joba Gorjanskoga, dobio gradove Gorjan, Našice i Novigrad, a od Katarine, udove Ivana Krbavskoga grad Vočin. Protiv toga prosvjeduje Ivan Korvin 6. VII. g. 1499. 3 ) Te dvije žene bile su se­ stre Lovrine. G. 1532. padoše Našice u ruke Turcima. Da li je u samom mjestu Našicama postojao grad ili je našički grad bio podignut u nedalekim brdima nad selom Gradcem, gdje se danas vide
2

') Csanki: Foldrajza li. 456 i si. ) C. D. VIII. 329. 3 ) Vjes. z. ark. VIII. 265.

Valpovo (tu je navodno postojalo rimsko mjesto Jovalia) ima i danas sačuvane ostatke svoga grada. spominje se castellamus Poygoracz. pa se tu g. i to tek dijelom.137 ostaci Bedemgrada. dobili su stari gospodari grad i posjed natrag. Najprije je posjed u vlasti Ivana Solyaga. dobiva ga Ivan Morovićki. spominje i grad. g. I Podgorač je bio vlasništvo Gorjanskih. vijeka. 1469. . SI. tek su neko vrijeme ovdje gospodovali Morovićki (Marot). Utvrda u Motičini. a dijelom su uglovi tesancem pojačani. a g. Matucsina spominje se već u XIV. dok se od drugih građevina vidjaju tek temelji. 1467. 1481. nije lako odrediti.). nu g. Nu i ti ostaci pokazuju. pa ostadoše gospodari grada. Nu od tog se Bedemgrada sačuvao samo ulazni toranj. Zid između crkve i dvora ima krunište sa strijelnicama za kosi hitac. Đakovo. Po smrti Matije Morovićkog dobiše grad Petar i Matija Gerebi od kralja Matije (g. 1397. 1438. 135. vijeku u vlasti Motičinajevaca. koji se spominje od XV. da je tu opstojao vrlo lijepo građeni gotski grad: zidovi su dijelom tesanim kamenom obloženi.

U okruglom su tornju tri sprata. smještenim u posebnom tornjiću.. a po njemu naslijediše gospoštiju grofovi Normann Ehrenfelski. jer je Morovićki Ostaci grada po akvarelu Hotzendorfovom. ulazni okvir gotska je radnja. dok su krila tako pregrađena. Prozori su proviđeni sjedalima. koja i danas postoji. 1269. a odavde mostom do neke zgrade. vijeka. vlasnik je grada ban i palatin Emerik Perenj. ovijen zma­ SI. Kolođvar. Doroszma. Današnji dvor sagrađen je valjda i na starim temeljima. 1721. 136. grad i dobro barun Petar Prandau. 1512. opsjedne Murat beg Valpovo i osvoji ga teškom mukom. Krećući prema jugu nalazimo neznane ostatke sredovječnoga grada kod Budimaca. Kao terra Gora spominje se već g.. a sjeverno od Đakova leži Gorjan. da se je sačuvalo i nešto staroga grada. U vojnom arkivu u Karlsruhe sačuvao se nacrt grada iz XVII. Naročito se sa stražnje strane prikazuje grad kao sačuvan u starom stanju: započetu modernu „restauraciju" zaustavio je svjetski rat. . prvi na stuba- . da je nekada bio taj toranj drugačije vezan s okol­ nim zgradama. U prvom i drugom spratu nalazi se po jedna okrugla prostorija. pokloni kralj Bela to mjesto Ivanu de gen. svo­ đena niskom kupulom. 1543. da su od staroga grada ostali samo vanjski zidovi. Na kamenju stubišta i na prozorima. gdje se žalibože saču­ valo samo gradište znamenitoga grada cijele velike familije Gorjanskih. Dva se krila spajaju tako. neku vrstu plotom ograđe­ noga predvorja. 1244. pa na dovratniku svuda se nalaze kasnogotski klesarski znakovi CP ma i prozoru nekoliko puta. jem. Poslije oslobođenja od turskoga go­ spodstva dobije g. a oko cijeloga grada gradska graba. a prikazuje se kao lijepa dvospratna građevina s tornjem nad ulazom. da se u sastavku tih krila sačuvala gotovo intaktna okrugla kula. G. Mostom se dolazilo u „palatu". pa sad osta grad u rukama njegovim i njegove svojte. Početkom XIX. u koje se dolazi zavojitim stu­ bama. Tlocrt grada nije se bitno promijenio: oko dvorišta bila je galerija na stupovima. vi­ jeka bude tu sagrađen dvor i to tako. a po­ svuda se vide tragovi. U sredini kupule prvoga sprata nalazi se grb navodno Mo­ rovićki. bio vitez zmajskoga reda. otkuda se tek ulazilo valjda u prvom spratu u grad.138 G. a g. U srednjem se vijeku piše Gora i Gara.

okolo kojega i sada su grabe pojake. SI. 1467. koji su g. da su u novije doba razvaljeni i kameni fundamenti. U Selcima nađen je rimski mozaik. To je i izvrsno građena kula. Nu u prošlosti je od vajkada cijeli ovaj kraj bio veoma va­ žan i za naselja zgodan. a drugi palatinov dio Ivan Korvin. 1 ) U XV. kojega isto se nahode nikoji temelji i zlamenje. Tomu opisu ne može se ništa dodati. u Ivanovcima (gdje je u predtursko vrijeme postojala crkva sv. tek to. a nedaleko same gradine ostaci gotske crkve. dobi jedan dio posjeda Zay de Csomor. pa je kamen četverostranoga grada rasprodan. Martina) našlo se rimskih ostataka. Jugo­ istočno od Viškovaca nalazi se i predrimskih i rimskih starina. skih predmeta. — Pavić: Glasnik đakov. U Klokošici našlo se predrimNacrt slikara Hotzendorfa.139 praocu Gorjanskih. 1536. a u Štrbincima našli su se ostaci oveće zgrade s mozaikom. 282. Dosta je. Jedan je prozor zadržao u gornjem dijelu orijentalni luk. castellum Gara. se vijeku spominje č e š ć e : g. rim­ skih grobova i rimskih novaca. g. castrum Gora. ) Csanki: Tort. 1702. U okolici Gorjana nalazi se i prethistorijskih starina. 270. U Satnici su dva gradišta iz predrimskog vremena. 2 ) Smičiklas: 200-godišnjica oslobođenja Slavonije II. a mjesto je i u srednjem vijeku bilo znano. 1408. sa sviju strana prirodnom uzvisinom za­ tvorena kao bedemom. Opet nije taj pri­ rodni bedem nigdje priječio prometa. 2 ) opisuje se grad: ovdena u selu od starine jest grad bio. spominje se Gara —Petri Markos. 316. U službenom popisu Đakovštine od g. biskupije 52. x . U samom je mjestu kuća Jaić bega pretvo­ rena u crkvu. da ogledamo kartu. te se sada viđaju samo porazbacane ciglje. 137. te se uvjerimo o istinitosti te tvrdnje. iz rimskoga doba po­ tječe nalaz novaca u skupu. I u samom se Đakovu našlo rimskoga kamenja s na­ pisima. pali Turcima u ruke. Erdutski grad prije restauracije. Đakovo jest danas za pravo oveće selo. Kad su domrli Gorjanski s Jobom Gorjanskim. foldrajza II. proviđena u prizemlju na tri strane strijelnicama. koji sada sa svime jest ra­ zoren. građene iz ciglje. pa i to je naselje samo nastavak predrimskoga mjesta. Među gradovima. jer je cijeli kraj oko Đakova velika ravan.

a unutra u gradu bila je crkva za dosta velika. 1244. 361. Zapadno od Đakova nalazi se mjesto Levanjska Varoš. iz poja graba od grada i od onoga vrimena. pa je tu sačuvano krunište. U opisu Đakovštine od g. Bp. koji su kasnije ostali gospodarima grada i posjeda. a čini se opravdanim mišljenje.. 1898. a nije sasvim objašnjeno. — Pavić: Glasnik biskupije đakovačke g. U turske šake pade g. 281. u Đakovu. Nu ipak je još jedan komadić o s t a o : spojni zid između crkve i dvora ostatak je staroga grada. 2 ) g. Nema sumnje. G. 1238.. . foldrajza. da sazida sadašnju katedralu. veli s e : „ovde jošte grad stoji. — Csanki: Tort. *) Brunšmid: Kameni spomenici br. foldrajza II. vijeku tu postojala biskupska crkva. zašto se ovamo preselio. Kao castrum spominje se već g. Kasnije je toga sredovječnoga biskupskoga grada u Đakovu nestalo. i 1903. od kada je Turčin iz ovih strana odagnat". spominje se biskupska palača: . kako se u nas drugdje nije nigdje sačuvalo. 1355. a između tih zubaca izbočeni su dijelovi za kosi hitac na obranu podnožja zida. dade kralj Matija i taj posjed kaločkom biskupu Gabrijelu i bratu mu Sigismundu Matučinskom (po današnjoj Motičini). Bosanski kaptol (osnovan g. da je tu grad doista postajao i da je to 8 mjesto identično sa sredovječnom Nevnom ). koji je još vrlo bliz romanskom dobu. izvedene iz ciglje. . arkiva II.140 Kao possessio Dyacou spominje se Đakovo 1 ) prvi put u spomenicima g.in Dyaco. a pripadala je Treutulu od Nevne. 2 ) Od ove crkve potječe kapitel u arh. Iz sada poznatih ostataka je­ dva se može zaključiti. vijeka stalno boravi.) nije dugo Bosni ostao. — Hodinka: Tanulmanyok a bosnyak-diakovari piispokseg tortenetebol. a staru je crkvu Strossmayer dao porušiti. 3 ) Csanki: Tort. uz njega podor ovalne zgrade. 1526. 285. U parku biskupskoga dvora nalazi se podor tornja. pa je ženid­ bom došla u ruke Petra Čeha. 1474. muzeju u Zagrebu br. Pred tim ovećim tornjem nalazi se pod­ zemni hodnik. već je g. — Šišić: Županija virovitička u prošlosti. 1395. Stariji pisci spominju tu kraj sela ostatke sredovječnoga grada s bedemima. 1702. G. veli s e : in turri de Newna. 1399. 103. 1486. Kralj je Sigismund dva puta u Đakovu boravio. . pa ga je zamijenio novi dvor. II. — Fermendžin: Acta Bosnae. Neko je vrijeme Ču­ por Moslavački držao grad u zalog. čas u vukovarsku.Klaić: Vjes. 820. koju nastavlja zid. dok se drugi dio još pod zemljom nalazi.in Dyaco. da je to tek jedan dio građe­ vina. U srednjem su je vijeku pribrajali čas u požešku žu­ paniju. gdje od XV. kakovu su svrhu imale te građevine. in palacio solite nostre habitationis". Zupci su kruništa uređeni za ravni hitac. . 1437. nu ja ih više nisam vidio. pa dalje castrum Newnawara do g. 1893. z. koje temelji do sada nahode se . a g. Već je u XIV. od kojega spoja duvarovi jesu za asnu dobri. prope ecclesiam cathedralem". veli se izrijekom: . 1355. a ovaj je dade u zalog Korođijevcima.

Laszowski: Hrv. gotovo je nepre­ SI. šao je g. Zuaniju. 1472. 138. II. nu u glavnom bio je ipak. koji se spominje g.). bude prodan Ivanu Palfyju od Erdoda. Nad Dunavom diže se nešto ostataka grada Erduta2). proviđena neistinskim kruništem sa malenim zupcima i pretvorena u grobnicu. Lendave. J o š je najbolje saču­ vana okrugla kula s izbočenim gornjim dijelom (na konsolama. Kourough. Taj je humak s grabom još u prethistorijsko doba načinjen. ad quod nullus aditus ob palustria nisi hiberno gelido tempore. stoljeća grad Korođ1). Od g. u rukama je Rozgonjijevaca. koji se spominje g. nu na njem se nije kasnije ništa više gradilo. g. koje pod­ sjećaju na talijanske građevine XV. u vlasti titeljske prepoštije. osi. 60. grad u jeziku u arhivu u Karlsruhe. bude i Erdut oslobođen. 1526. ma da zapušten. Danas je glavna kula snižena. 1290. g. cuius dominus terrestris ignoratur tani turcicus quam Christianorum (Smičiklas: 200 god. napose upozorujem na crkvu sv. nu kasnije su Korođijevci opet gospodari grada. kao zalog Ivanu bar. 1474. To je nešto povišen humak. U Prandstetterovu je putopisu narisan grad Erdut sasvim šematički. 271. Slav.141 Porodica Korođijevaca držala je od XIII. dok i taj grad ne dobiju Nikola Ču­ por Moslavački i Ivan Ungor de Nadasd. iz vremena oslobođenja od Turaka. Tlocrt grada u Vukovaru kidno u turskim rukama. castr. okružen dubokom grabom. a takovo prethistorijsko gradište s dubokim šancem nalazi se i kod današnjega mjesta Slakovaca u Srijemu. ) Csanki: Tort foldrajza II. 1608. vrlo lošem stanju. 1687. Gradište s nešto ziđa postoji i danas južno od Osijeka. 2 . Građevine I. po smrti Čuporovoj dobije grad Ivan Pongracz de Dengeleg od kralja Matije. vijeka). Original s oznakama u španj. Drenovcu. 19. pa dođe u ruke komore. Od g. a ko­ načno dobije grad familija Adamovića Čepinskih i Ervin pl. spo­ minje se dirutum castellum Korogyvar. a na njem je u okrug sagra­ đen od ciglje grad. 1472. 1746. G. G. pa je još u srednjem vijeku poslužio za gradište. koji si tu dade urediti grobnicu. cijel sačuvan. 1730. Povj. castrum Koorong ultra fluv. Od okolnih zidova sačuvali *) Csanki: Tort foldrajza II. a kasnije ga na­ lazimo u rukama familije Banffy od D. Drauwe. Grad je danas putopisac Prandstetter na­ sasvim iščeznuo. g. Dimitrije u požeš. 1296. a g. 270. Slično se do­ godilo valjda i drugdje. Cseh. 1697.

dobiše posjed Rozgonjijevci. pa ga dade Gerebu Vingartskom. pa sve kroz XV. a poslije reokupacije bude od g. rano se spominje i tributum portus fluvii Draue. vijeka. 282. vijeku (g. Od sredovječnoga grada nema danas dakako ni najmanjega traga. a sudeći po ostacima i čestom spo­ minjanju bilo je to i tada veoma znatno mjesto. kako je to ono doba tražilo. tu sagrađena tvrđava. grad je u turskim ru­ kama. do g. 1460. 1472.—1687. Najvažniji grad virovitičke županije i drugi grad cijele zemlje Osijek1) prastara je ljudska naseobina. a poslije njih Nikola Čupor i Ivan Ungor. 1719. žalibože onako romantički. koja se dobrim dijelom do danas sačuvala. 1712. možda već i g.. I u srednjem je vijeku zadržao Osijek svoju važnost: već se rano spominje kao oppidum. l ) Csanki: T o r t foldrajza II. Kad su ovi domrli.). Od g. vijek. vijeka. Kaštel se u Osijeku spominje u XV. U rimsko doba zvalo se mjesto Mursa. . što pokazuju nahođaji iz neolitskoga doba. Kad je umro Čupor. Slikar Hotzendorf narisao je grad u polovici XIX. dobije grad s posjedom budimski kaptol. 1526.142 su se samo poveći fragmenti. Vlasnici mjesta i grada bili su Korođijevci od XIV.

o kojima baš ništa ne znamo. onda mora taj kon­ tinuitet posvjedočiti srijemska županija.Sredovječni gradovi u srijemskoj županiji. Hedervarijevih i Iločkih. gdje je despot Vuk Branković gospodovao. 1463. Castellum Belethyncz.000 for. Kraj sela Berkasova. da je život uvijek bez ikakvoga prekida trajao. što ga svijet nazivlje Despotovcem. misli se. 268 i si. od kralja Matije. U sred­ njem je vijeku bio veoma velik broj gradova u Srijemu. Velik je broj takvih utvrda. da za poznavanje gradova ne mogu ti ostaci mnogo značiti. 1608. . Csanki 1 ) je u biv­ šoj vukovskoj župa­ niji nabrojio 33 grada. da je to današnja Ašanja. bio je negdje kod Bosuta. našnji je Šarengrad. foldrajza II. Marsigli je našao isto tako malo ostataka. velik je broj gradišta sa­ čuvan. nalaze se i danas veliki opkopi grada. rimski kanal još danas postoji (Jarčina). za koje ni mje­ sta ne znamo. kasnije Morovićkih. Ako ikoji kraj naše domovine Hrvatske svje­ doči. sinovi Stjepana despota. vlasništvo Tamasijevih. od ovih su se tek tra­ govi sačuvali. Bezbrojna su mjesta dala do­ kaze za život u svim prethistorijskim epohama. 0 Tort. za 12. Castrum Alsan (g. Vukovar SL m G r a d Castellum Athya daiz Prandstetterova putopisaa iz g.) vlasništvo je Alsana. Castrum Berekszo jest bez sumnje identičan s Berkasovom. rimske se ceste vijugale mimo rimskih gradova. Sadašnja je srijemska županija nastala iz dviju sredovječnih županija: iz vukovarske i srijemske. ali se sačuvalo tako malo. kad je narisao tlocrt toga gra­ dišta. Poslije smrti Vukove dobiše grad Georgije i Ivan.

45. Bothos. bez sumnje ostaci Hermangrada. Misle. od koje se sačuvalo gradište kod Babine grede. 1461.exstat etiam in ruderibus castellum olim habitum dictumque Herman". koji su g. 1474.) ne može se od­ rediti. Garčin požešškoj županiji. 1495. U današnjem Borovu bio je kaštel: castellum Boroh (g. 1401. kad je Ferdinand darovao kaštel Valentinu Toroku. Bozotha..: castelum Nempthy iuxta Fluv. 1389. Castrum Marot jest Morović. a poslije smrti njihove od g. kad ga g. pa opet Korođijevci. ne može se odrediti. 1481. Csanki tek naslu­ ćuje. Stj. pa dalje g. Castellum Neszth. 1498. Kasnije je grad u kraljevskim rukama. Duha. U Smičiklasovoj: 200 godišnjici oslobođenja Slavonije ubilježeno je g. daje kralj Sigismund Petru Perenju. Po ovim gospodarima zove se kaštel Berzetemonostor. castrum Nevna postojao je kod Levanjske Varoši u virovitič­ koj županiji. K o ­ ro đ.): . Osijek i Gorjani pripadaju danas virovitičkoj županiji. pa Banfijevaca. Spiritus nunc apud Nicolaum. Kosztormdn Sz. 1491.. pa i patronat nad benediktin­ skom opatijom. 1427. castrum Mikola možda je postojao kod Mikluševaca. da je postojao kod današnje Trpinje. 1480.. Er­ dut. do g. mogao bi biti današ­ nji Neštin. Jednom se spominje castrum regale Borcz. (str. da je to ime postalo od castra romana. kralj Matija.) u vlasti Mirka i Filipa. ali se lokalizirati taj kaštel ne može. Od grada u Cerni sačuvalo se nešto malo ziđa. koji je imao i posjeda: 1377.144 Kod Nuštra nalazi se gradina zvan lokalitet. G. Gdje je bio kaštel Leve i uz taj kaštel mjesto. neko vrijeme Nikola Čupor. vlasništvo Iločkih. Gereb-Vingardski. 140. Gyorgy) spo­ minje se kaštel g. god. possessio Monostor. Tu je bio i znamenit samostan sv. Andr. vlasništvo Gorjanskih. kad je izumrla . Ivaniš Korvin SI. Korođ je spomenut među gradovima virovitičke županije. Dienes jest Kostroman.).. Lad. koji ga odstupaju Talovcima. Đakovo. utvrda. Kalatynch (g. 1435. Kod Antina nalaze se na obali Vuke ostaci velikoga gra­ da. U Ivankovu (Ivanka Sz. dictum Berzethe. a u Nijemcima spo­ minje se castrum od g.. 1453. a vlasnici su mu bili Nikola Gorjanski. Castrum Palina daruje g. preuzeli cijeli posjed u svoju vlast. Gdje je stajao kaštel Šarengrada. nu u isto su doba imali dijelove posjeda Gorjanski. 1408. Tlocrt ostataka grada i druge familije. vlastništvo Alšana. sinova Nikole. gdje je nekad stajao kaštel (g. 1697. abbatis S. 1527. spominje s e : castrum et districtus Ceuerna ubi fluvius Bygh et Baza conjunguntur.

gdje se nalazio također grad.). da se je taj Kaštel nalazio u današnjim Vinkovcima. Lorincz: ca­ strum S. T e š k o da će biti ispravno mišljenje. kasnije Talovaca. Ne može se odrediti ni mjesto. 10 Prof. Ilok i Vu­ kovar imali su utvrde. pa ga predali Klementu Berzsenyiju. vlasništvo kaločkih biskupa. Castrum Szata. 1437. Svakako je taj kaštel stajao u Virovcima kod Otoka. koje se mogu potanje prikazati. Raškajevih i Gereba vingardskih. gdje se i danas vidi gradište tik uz cestu. vlasništvo Iločkih. Castellum Zilzeeg. prepoštima Petru i Urbanu. kasnije posjed kaločkih biskupa. kasnije svojina Batorijevih. u vlasti Morovićkih. ne može se odrediti. Uz Bosut je negdje ležala utvrda Sz. 231. SI.145 familija Bakonyai sa Stjepanom. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Familija Gorjanskih držala je kaštel u današnjim Slakovcima: castellum Zlaakowcz. gdje je stajao Kaštel Poltos. Gorjan­ skih. vlas­ ništvo Gorjanskih.) x ) Csanki: T o r t Foldrajza II.) vlasništvo Horvata. bio je kod Sotina. od kralja Sigismunda castrum seu ca­ stellum VJeruar. Laurencii iuxta aquam Baza (1408. U negdašnjoj srijemskoj županiji nabrojio je Csanki 1 ) 17 gradova. postojao je kod mjesta Vučedola nedaleko Vukovara. vlasništvo Gorjanskih. vlasništvo Iločkih. U Podgrađu (Varalja) spominje se kaštel Alšanijevih. bit će da je postajao u današnjem Suseku. . Kaštel Arky (1465. Ruševine g r a d a Šarengrada. što ga traži Csanki zapadno od Rače. pa se i od tih jedva od triju sačuvali znatniji ostaci. gdje je bio castellum Sywycza. 141. Castrum Vicahdalpenes Danubium (1408. U Laslovu postojao je kaštel Berislavića Grabarskih. koji su nakon smrti Ivana Alšana dobili g.

arheol. koji se spominje među posjedima kaločkih biskupa. 1309. Kaštel de Dombo. traži Csanki mjesto kaštelu Kovalu. Vjes. 52. Mjesto se kao Ku (Ko) spominje vrlo rano: G. a od g. što se g. Petrovaradin. 183. stare serije g. pa V.. Gorjanski pa kasnije Ivaniš Korvin držali su kaštel u Čereviću.) s mjestom istoga imena. U Banoštru1) (Ban monostora) imali su srijemski biskupi svoj kaštel. 65. pokazao je Klaić u Vjes. kasnije je vlasništvo despota i Hunjadijevaca. IV. 1477. Despotima je pripadao kaštel u Irigu. 148. Kod Šimanovaca. Na lijevo dolje samo. gdje se nalazi Kuvalova bara. na desno palača knezova Odelscalchija. !) O rimskim ostacima (tu je bilo mjesto Bononia ili Malata) v. kasnije despota Georgija i Ivana Brankovića. spominje medju posjedima Iločkih. Karom (castellum SI. Povjesničke crtiee Srijema od Ilije Okrugića. Stephani prothomartvris situm in loco. 1495. . 221. nekada posjed Moro­ vićkih. Batorijevaca. a za kaštel Martonics. a okolni zid sa 3 polukule i tri četverostrane kule okružuje grad do samostana. društva (stare serije) 1880.) stari je naziv za današnje Karlovce. Karom 1465.. Da je u srednjem vijeku Banoštor. hrv. da li je ležao u srijemskoj županiji. U podrumu jedne kuće nalazi se i sad lijepo tesani romanski stup s dobro sačuvanim kapitelom. stan franjevaca. stajao je u Jarku. stajao je valjda kod Dumbova. 142.. Jurja. 1886. u blizini Beočina. Civitas de Ku que alio modo Monasterium Bani nominatur. 1388. Vrdnik. Na desno gore jak bastijon. S. jugosl. 1198. qui dicitur Keu. posjed Moro­ vićkih. kaštel Arpatarro (1498. Kaločki su biskupi imali kaštel Barić negdje uz S a ­ vu. to se ne može odrediti. pa g.146 posjed Morovićkih. traži Csanki u današnjoj Rumi. Kupinovo (Kolpenv) spominje se kao castrum regale Kulpen g. Gdje je ležao kaštel Bdrdnd. monast. Tlocrt grada Iloka. a ne Kamenica. gdje je postojala opatija sv. koja spaja zid sa 2 polukule. arh. ne može se odrediti položaj. gdje se govori o svim znatnijim mjestima u Srijemu. Csanki dvoji. društva I. Vidi i Arkiv za povjest.

da je to Teutoburgum. uči­ njenih od španjolskih mjer­ nika za vrijeme reokupacije. da je velika varoš i da je tamo znatan most. bio i Jtf CD • a c3 cd •4-* V * . koji ima . a pod kraj XV. vlas­ ništvo Ivana Hunjada i despota Georgija Brankovića. 1231 dobiše hospites juxta castrum Walkow po­ vlastice od slavonskoga vojvode Kolomana. U Georgiceovom opisu bosan­ skoga pašaluka veli se. kasnije (god. G. U turske ruke pade Vukovar g. 3 cd *3) g Castrum je u Vuko­ varu star. ma do toga nije nikad došlo. 1173. kasnije posjed Ni­ kole i Lovre Iločkoga (S.. Karlo Rym spominje tu gradić na brežuljku i drži. Po drugim nacrtima iz istoga arkiva sudeći. spominje putopisac Pigafetta Vukovar. 1567. f Tako ne preostaje dru­ go no prikazati ono malo gradova. G. pa odslije saznajemo za taj grad iz putopisa carskih poslanika u Carigrad. koji su nam po­ znati iz starijih nacrta ili po znatnijim ostacima. U ratnom arkivu u Karlsruhe postoji nekoliko nacrta gra­ da i mjesta Vukovara. J o š su prikazane mošeje i karavanseraj. 1382. da je Vukovar zidana varoš s gradom. taj je na­ crt vrlo točan. a ko­ liko se može po današnjem stanju prosuditi. najprije je po­ sjed kraljev. veleći. 1526. U Zemunu su sačuvani ostaci grada. pa do tur­ skih vremena. Napose je nacrtan profil grada. namjeravali su mjesto utvrditi kulama i zidom.) u rukama Barinskih Szentgyorgyskih grofova. ja S o o *-* 43 iž *o rt cd . To je uopće najstariji tlo­ crt ikojega grada u Hrvat­ skoj. Demetrius.147 Slankamen zaslužuju poseban prikaz. Mitrovica je imala svoj kaštel. vijeka u rukama Andrije Botha od Bajne. 13 jx 13 . Laurencii ducis castellum). koji se vrlo rano spominje kao castrum Zemlen g.

saznajemo o njemu nešto iz putopisa. tamo stoluje aga. Humak pred gradom SI. I to je dakako mjesto već u predrimsko doba bilo napučeno. Južno od Šarengrada nosi neka rudina j o š i sada naziv Vočin. 1608. 1275. koji je bio sagrađen tamo.. unnd hat klein einiche Wohnung . Dieser fluss ist sonst nit Schifreich. vijeka.. 1 5 5 3 . bawen lassen. Nu ime je Šarengrad niknulo u novije doba. Potanje opisuje Vukovar Prandstetter (g. wie der Augenschein gibt ein fein lustig und zimblich vest Hauss gewest.. dok se je prije mjesto zvalo Athya. arcem l ) Vjesnik zemaljskog arkiva XII. Vrančić kaže g. pa si po toj risariji i na­ crtima u Karlsruhe možemo predočiti sliku grada. thief und sumpfig. 1481. vast alles ganzt verw(iest und unsauber. 208. auf einem runden und freyen Perg ligent. Prandstetter je narisao vukovarski grad. wie andere tiirggische Heiiser. Othin ili u novijem obliku Vočin. Dariiber ein lange Pruggen so Kheyser Solimanus. a od ovoga je humka vodio pokretni most preko grabe do ulazne kule. dok se castellum Athya spominje po­ četkom XV. Šarengrad nad Dunavom sačuvao je dosta znatne ostatke svoga grada. und zeitlich auf Walkowar khomen. . Ilok u sadašnjosti. ograđen je palisadama. Das Schloss ist vor Jahren. znatan skupni nahođaj na brdu Bašćine iz halštatskoga doba to po­ tvrđuje. 144.148 u svem 100 kuća i 150 (!) stanovnika.) 1 ) „ • . . a to je bio naziv i mjestu i gradu Vočinu u današnjoj virovitičkoj županiji. Kao posjed Athya spominje se već g. a kao varoš g. Prošavši tim ulazom dolazilo se do uzanoga dvo­ rišta. Kad je i taj grad dopao u turske ruke. alda der fluss Valko in die Thonau fleust. pojačano jednom polukružnom i jednom četverostranom kulom. Oko cijele te gra­ đevine bilo je gradsko platno. als er fiir Sigeth dies belegern gezogen. u gradu da ima nešto artilerije. doch zimblich braidt. aber inwendig ist. • sein gleicwol zimblich viel Veldtstiickhel darinnen". okružena sa sviju strana zgradama za stanovanje. . .ad Athyavar. : . gdje se danas nalazi samostan franjevaca. wie es noch ein starckh gemeuer aussen herumb unnd seine Tacher hat.

K. koja je u donjem spratu bila bačvastim svodom pokri­ vena. Gereb. 57. zidovi su čvrsto izrađeni od ciglje. dobiše grad Matija i Petar Gerebi Vingardski. da se u ispravama spominje prvi put Šarengrad g. Sve što se j o š sačuvalo komadi su okolnoga zida: strijelnica i kruništa nema više. a drugo se drži još onako. Grad je sigurno djelo Ivana Morovićkoga. 1687.149 dirutam. 1507. . da ih nije ni bilo. S v a k i d r u g l d i o i m a stri elnicu konsol i komad rebra. nu sav dalji njegov izvještaj radi za pravo o Iloku. S južne se strane ulazilo u onisko četverostrano predvorje. koji su j o š u XVI. nu ne možemo kazati. 1 Povijest grada Iloka ) prikazao sam u Savremeniku g.Krunište zidova grada u Iloku. da je tu postojalo i znatno rimsko mjesto: čini se. da je Ivan Morovićki osnovao u svom gradu „Athia nuncupato" samostan sv. Rym (g. pa napose obloženi plaštem od iz­ vrsno pečene ciglje. 1572. pa se prostra­ nim vratima dolazilo u glavnu kulu B. kako ih u sredovječnom gradu nigdje ne nalazimo na takovom mjestu. da je tu odavna postojalo ljudsko naselje. vijeka. Kad je s Matijom Morovićkim domro taj rod. a Salomon Schweiger spominje u „Vokingu" bijeli zid od razvaljena gradića i crkve. 1 4 0 5 . 1571. J o š se SL 1 4 5 u kutu vidi kasnogotski .. Ladislav III. a nahođaji govore z a t o . Tako pomnu radnju nalazimo i u ostacima grada Moro vica. Povj. kad se javlja. nadbiskup kaločki. danas više ne znamo. dok je u drugom spratu bila gotski svo­ đena prostorija. pa je pokopan u samostanu pod svojim gradom Athyom g. J o š g. Sjevernih dijelova grada već je odavna nestalo. veli grof Aspermont u jednom pismu: Wotschin oder in den Landtkarten Attina genannt Čini se.) spominje četverast gradić na brdu nazvan Athya. u koji će uljesti bosanski franjevci. da se *) Laszowski: Hrv. kako to pokazuje slika iz XVIII. Tik uz Dunav diže se k zapadu mjesta Šarengrada ruševina opasana dubokim šancem. David Ungnad zna također (g. i Ta je prostorija bila rasvijetljena velikim prozorima. od ko­ jeg se nešto zidova sa­ čuvalo. 1917. Već sam lokalitet svjedoči.). umro je na svom dobru Teleku (južno od Bapske). Duha. Što se nalazilo u prostranom dvorištu grada. vijeku spomenuti kao vlasnici grada. Ochinum indigenae vocant". da gradinu Athiavar zovu domaći Otthin. Gradjevine I.

Na zapadnoj su strani bila . 1365. gdje je duboka graba (Halsgraben) dijelila varoš od da­ ljega dijela brijega. nu kralj mu ote Ilok. gospodari Ilokom Nikola Kont. u Karlsruhe. Od g. Nu po nacrtu iz arkiva u Karlsruhe poznamo dobro cijeli okolni zid. Sin mu Lovro samo je slaba kopija očeva. Lovro nema više naslova kralja Bosne. smrti lobije najveći dio iločkih imanja njegova udovica Magdalena od Bukovice. Stjepana i Nikolu. Predikat Iločki (Ujlaky) nose tek unuci Nikole Konta: Mirko i Ladislav. pa je napokon dobio i naslov kralja bosanskoga. Na tom je mjestu nastala kasnija tvrđava. obnašao brojne časti. Nikola nije uzmaknuo ni pred silnim kraljem Matijom. On je posljednji član toga r o d a . pa mu se tek prividno pokorio. te je dapače kovao kao kralj Bosne svoje novce. da je tu bio Cuccium. kad se s njim izmirio. da se uda za Ladislava More-a de Chula. Već je godinu dana iza smrti Lovrine bio Ilok u tuđim rukama (g. J o š se do danas uzdržao najveći dio okolnih zidova: samo na zapadnom dijelu. po njegovoj SI. a možda je baš tu stajao i rimski castrum. a za pravo se sav svoj vijek smatrao njemu ravnim. Za pravo tu moramo govoriti samo o sredovječnoj utvrđenoj varoši. 146. koji je bio najznatniji član cijele familije. ostali su tek fragmenti. jer se grad knezova Iločkih nije sačuvao: današnji dvor knezova Odescalchi (koji su nakon reokupacije Slavonije dobili ogromni posjed iločki i naslov vojvode Srijema) stoji na mjestu sredovječnoga grada. u ark.150 s pravom drži. Tlocrt utvrda staroga Petrovaradina. 1526. pa mu ga vrati. i on se je usprotivio svomu kralju Vladislavu. kasniji palatin. Ladislav je imao tri sina: Ivana. pod uvjet. praotac knezova Iločkih.) Grad se Ilok podigao na brijegu nad Dunavom. Orig.

XIX. Zidovi su građeni od izvrsne ciglje. Rym meće opis Iloka pogrješno kod Athyje. S karte Weigelove iz g. u koliko to možemo danas prosuditi. do kojih se dolazi mostom. Tlocrt . Pokriveni su ukoso crijepom. Na zidu se je sačuvalo krunište. Najkarakterističniji su zubci kruništa na istočnoj strani: svaki je 2*52 m širok. razmak između pojedinih zubaca iznosi 61 cm. koja i sada postoji. a dvije polukule pojačavaju nepravilno izveden zid na sjevernoj strani. Već g. pet ukoso ugrađenih kula i dvije polukružne pojačavaju zid s južne strane. 1553.151 vrata. pa su u svakom obziru bili podesni. Pigafetta spominje Ilok g. mjestimice svaki drugi zubac. 148. 147. a osim toga postoje dvoja manja vrata. dok je na sjeverozapadu zid samo u fragmentima sačuvan. te je priložio ovom opisu i sliku turskoga Iloka. koji je iščeznuo. da očuvaju strijelca. koji su nekad mogli nositi drveni obrambeni trijem. a najvažniji je prikaz Iloka iz god. Iz doba reokupacije potječe i slika. 1567.. kad se je ovdje učinio pristup do grada. 1700. Na sjevero­ istoku stoji i sada okrugla kula. Zupci kru­ tvrđave u Petroništa nisu posvuda isti: na sjevernoj su strani ma­ varadinu. koju je narisao neki Schmalkalder. leni: tu je na vanjskoj strani niz konsola. Slika Petrovaradina iz p o č . Zidovi da imaju „starke und weite stant zur Wehr" — krunište. učinjena dijelom franjevačkoga samostana. nu s obje je strane bio zid oblo­ žen plaštem najbolje ciglje. samo mu manjka krov. a svaki drugi ima usku strijelnicu. v. 2*35 m visok (s nutarnje strane). dok K.. zatim zidom i grabom na zapadu. U vrijeme turskoga gospod­ stva donose putopisci i o Iloku dosta bilježaka. Jugozapadno stoji i danas kolosalni bastijon. Na istoku je ne­ daleko polukružne kule. Nešto je opširniji prikaz Davida Ungnada iz g. str. danas Šaren­ grada. koja međutim nikako ne odgovara onomu. gdje se nalaze velika vrata. spominje Vrančić. koji je dosta dobro uzdržan. 2 0 5 . Mje­ stimice imaju svi zupci strijelnice. nutarnji je sloj s manje pomnje izveden. 1608. SI. bio omanji petokutnik uza zid. Taj je dio putopisa priopćen u Vjesniku zem. zaštićen nach teutscher Manier. i ona posve odgovara istini. arkiva XII. 1572. da je grad Lovre Iločkoga tada zapušten* ali ga Turci pomno čuvaju. Grad da SI. svez. : Grad da je sazidan na povišem brijegu. Na toj se slici vidi j o š i grad knezova iločkih. što možemo očekivati. što ga je dao Prand­ stetter.

1820. . ) Cistercite nalazimo u Topuskom g. VI. 1277. 1259. Mjesto je često promijenilo ime. U turske ruke pade g. ali Eugen Savojski porazi tu Ali pašu velikoga vezira hametom. ali taj je posve trošan. 236. okružen posebnim zidom. kamo je i opatija spadala. spratu.. Beschreib v. da je tu od iskona morala postojati utvrda. 1250. D braničkula s ulazom u 1. u njem se nalaze oštećene crkve i samostani. jula g. 1687. 1205. Mačvanski ban Lad. Locus ubi monasterium est constructum. na kojoj se danas diže kasnija tvrđava.).. koja je tu već g. x .. • Petrovaradin (rimski Cusum. U gradu je bio i dvor. pa i kraljevsku palaču u Petfovaradinu. na Savskom otoku g. na mjestu one. C predgrađe. od kralja Alberta grad i patronat nad opatijom. kasniji rcerpfaov) je smješten na tako zgodnom lokalitetu. Naziv Belefons ostaje i kasnije: Civitas Waradini Petri et abbacia B. 2 ) Csanki: Tort.. u Zagrebu g. 1526. 149. Belefontis de monte Waradinipetri (g. u Kutjevu g. .. kad ju je Weigel na mapi karlovačkoga mira narisao. 233. 1718. nu Turci pokušaše j o š jednom sreću g. . gradi Marija Terezija tvrđu. 1699. Od g. u Samoboru g. B ulazna kula. gdje kralj Bela daje cistercitskoj opatiji 1 ) dobra. 1754. qui antea Ukurd sed modo Belefons appellatur .. Izvan grada je veliko selo. Peturwarad et regale palacium ibidem. Koncem XV. 1439. 1237. vijeka spadala je i utvrda po svoj pri­ 2 lici tim biskupima ). Peterwardein. pa ostade turski do g. kako vidimo iz listine od 24.152 naliči na Ostrogon. Kad je skoro poslije Prandstettera putovao Ilokom biskup Katić. 1477.. primakne se grof Aspremont do Iloka. Nad zakukom Dunava diže se klisura. Tlocrt ruševina grada Vrdnika. V. pade Ilok Caprari u r u k e . Mjesto Petrovaradin i Kamenica pripadali su biskupima kaločkim. postojala. ali tek 12. — Schams: Topogr. 1688. M. foldrajza II. SI. G. držao je dvor ostatkom biskupskoga dvora. Gor­ janski dobiva g. 1716.. Svakako je tu posto­ jala i sredovječna utvrda.—1766. 1687.

sjev. 1572. stara slika (nacrt) Petrovaradina nije ni­ malo vjerodostojna. 150. nu on nije vidio ništa do u kuli. Braničkula staroga grada. Utvrdi stanuju sami T u r c i . posvjedočava istinitost opisa putopisaca. koji se visoko podizao. tamo se nalazi još stara kršćanska crkva. koju su Turci pretvorili dijelom u mošeju. Rednuk. foldrajza II. Schweiger opisuje put poslanika Sinzendorfa. biskupa srijemskoga. Vrdnik se spominje u srednjem vijeku kao Rednak. Jaki je zid okruživao brdo. nađen u Karlsruhe. Tuda je nekada valjda vodila cesta iz Rume do Dunava. na koru crke vidio je M 70 što drži godinom 1070. pa spominje Petrovaradin. Ungnada noćio je g. u Petrovaradinu. 1573. tu da su Turci za opsade izgubili 40. SI. 237. Osim ulazne kule još su dvije četverostrane kule branile grad prema Dunavu.00D ljudi. a u sredini je tvrđica na isti način sagrađena. Poslaniku su Turci pokazivali tvrdoću kule i topove s grbom cara Sigismunda.153 Od putnika XVI. 2 ) Csanki: Tort. a dvije polukule pojačavale su grad s protivne strane. jednim se samo ulazom ula­ zilo u unutarnjost te utvrde.) spominje Petrovaradin. a dijelom u hambar. K. a drugi napis kralja Vladislava. Rym (g. gdje se možda kod Ratkovca nalaze ruševine opatije Dumbovo. 233. nu tlocrt. 1567. stoljeća spominje Petrovaradin (g. od kojih je jedan imao grb Ivana Orsaga. Podalje od prastaroga glavnoga puta uz Dunav nalaze se ostaci grada Vrdnika1) 14 kim. koja naliči turskoj mošeji.) Pigafetta kao gradić na brijegu ograđen zidinama i kulama na okrug. od Rume. Vrdnik u Srijemu. Gerlach putopisac D. silu vreća s brašnom i tri topa. . To je sve dakako iščeznulo. gdje se je nalazio nutarnji grad s gotskom crkvom. 254.

Tlocrt ruše­ ulazom u prvom spratu. Na istočnoj }e strani bio valjda ulaz u grad. Na pećini sa­ zidao je graditelj okruglu kulu E za zaštitu glavnoj kuli D. l . Zid je u funda­ mentu 2-90 m debeo. te se rimske starine j o š i sada nalaze i na samoj površini gradine. pa kasnije g. — Vjes. se nešto niži zaravanak. ) Ruvarac: Stari Slankamen. 1700. Na sjeveru nema više zida. spominje ga Florianus. pa je već g. arheol. Prema zapadu nalazi iz g. i dalje. 225. Kameni okvir toga ulaza pokazuje got­ Slankamena. u predrimsko doba. na kojem se danas ne vidi ništa do malo ciglje. nu ipak je u svem Srijemu za pravo jedini sredovječni grad. komu se može još pri­ lično odrediti sastav. u koju se ulazilo sa zapadne strane SI. ski rez. Već g. otkuda su stube vodile u vina utvrde kod gornje prostorije. 1425. Uglovi su kule pojačani tesanim kamenjem. da se s temeljem urušio. IV. Na zaravanku ostavio je stari graditelj klisuru. Sa karte Weigelove nutrina je potpuno ruševna. podbočivši ga j o š otpornjacima. Danas je veoma razvaljena i obraštena. Original u Karlsruhe. kod zgrade B. branič kula u formi potkove. Mjesto se Slankamen1) spominje vrlo rano. kad ju je kralj Sigismund darovao ujedno s Kupinovom Gjurgju Brankoviću. a pred nju sagradio (s juga) čvrst zid. 1287. 181. 181. Taj je zaravanak (suburbium) bio odijeljen zidom od višega dijela. Nacrtao Schmalkalder. Nu mjesto je sigurno nastavano SI. imao svoje sajmove. društva 1. tek se u gornjim dijelovima vide opravci s cigljom iz kasnijega vremena.154 Regnicz. vijeka u vlasti kaločkoga nadbiskupa. a u rimsko je doba postojala tu varoš Acumincum. 1072. — Marsiglijevi nacrti u dijelu Danubius. Gradina se posadila na vrh nevisoka brijega. Slika utvrde i mjesta Slankamena iza oslobođenja od Turaka. hrv. Sredo­ vječna se tvrđa spominje g. — Arkiv za povj. Grad se spominje po­ lovinom XV. Sav je grad građen od smeđega kamena. čini se. to je pravi sredovječni berchfrit. 151. Zemun 1892. vlasnikom. 152. koji se može sa svih strana lako braniti.. jugosl. 1451. 1315. gdje stoji glavna kula. a on je još g.

(SmičiI klas: 200 godišnjica oslo­ c« & co « > bođenja Slavonije II. 1553. Službeni • * cd popis od g. t. a g. Mjesto Slanka­ ca men imalo je troja dobro . 292. bila se tu osudna bitka. 1 5 2 L nisu mogli Fr. Postojala je i turska kupka. varoš. 1702. Imalo je tri crkve. gdje su uneseni još dosta dobro sačuvani zidovi. kako se kasnije još izrijekom ističe. da je >o c "5 slab i starim zidovima ogra­ iS 73 đen. 8« C li 1577. tek bez krova. JZ vidio grad na brdu. Više je šematična slika Slankamena u c.) cd podaje sliku onoga. G.5 cd CO Vrančić je g. £ 1 0 . Za grad veli. a takov će biti i Marsiglijev nacrt u djelu „Danubius". Barić. pa i dijelove 4> zida. * 4 Schweiger spominje god. i kr. CL 67 hvati širok. Grad je bio posve o razrušen 131 hvat dugačak. zv. G.5 '> građena vrata. Do danas se od svega toga ponešto sačuvalo. a posred grada bila je lijepa crkva.. mjesto je u vlasti kraljevskoj: civitas regis Zalonkamen. Slankamen i Karlovce. pa Mitrovicu. Kako je izgledao Slankamen poslije od­ laska Turaka pokazuje vrlo dobra slika Schmalkalderova (iz voj. Petrovaradin i Ilok. Hedervari i Blaž Šuljok obraniti tvrđe od Turaka. Kupinik. pa sul­ tan javlja pobjedonosno. da je gradom gospodovao Peseyi. Sabac. pa je odavle prema Moro vicu tekla granica poslije karlovačkoga mira. da su njegove čete opustošile Berkasovo. Zemun. Drugi putopisci sla­ bo ističu Slankamen: Sal. 1502. ratnom arkivu u Beču. arkiva u Karlsruhe). a cd co dvije katoličke sasvim ruO cd T3 G ševne. 1691. gospoduje tu Ivaniš Korvin. što je a preostalo. cd k a m e n .I 155 Kasnije je u rukama Hunyada. Posla­ nici Ferdinandovi zatražili 1598. da se vrati SU g SlanBeograd. G. u Slankamenu veliku 5 w) razrušenu crkvu. . gdje su zapadno od mjesta urisani ostaci rimske utvrde. Marsiglijeva linija. Nejasno je. s s obzidanu tankim zidom u CD nizini. 1498.

Kulama ili drugim građevinama nema danas više traga. Ziđe je te crkvice naskroz različito. 1699. pa tu silazi lagano k Dunavu (jedno 90 m). 1691. kako se to vidi po tlocrtu sa mape Weigelove od g. tek je u sredini toga prostora ruševina 20 m dugačke. Kad je taj rod domro.. jelo članova od plemena Toranj sa strijelnicama u obliku križa. Tu je si­ SI 155. Materijal je ovoga grada svuda pješčenjak. u zidu. U dru­ gim dijelovima nalazi se nešto rimske ciglje. K jugoistoku je zid najbolje uščuvan. a narisao ga Weigel na karti karlovačkoga mira od g. pa je kanalom bio odijeljen od mjesta. na stijenama u maz utisnuti ornamenti. ostaci neznane građevine. da je to crkvica. koji je mjesto opasavao. ban mačvanski. I taj je kraj od pravijeka nasta­ van: prethistorijski i rim­ ski nahođaji govore jasno o tom. Zanimljivo je. SI. Sad je tu uokolo groblje. a nedaleko bližih Batrovaca sačuvana je neo­ litska kolonija. dade kralj Matija Morović . a postojalo je već od XVIII. 1702. Crkva u Moroviću. 154. kojemu se mogu posvuda barem tragovi ustanoviti. T l o c r t grada ta tu je bijesnila bitka g. Naročito se istaknuo Ivan. Na cijelom terenu opažaju se veliki šančevi. 1700. tamo na zakretaju ceste Sa karte Weigelove put Novoga Slankamena. da je u podrumu župne kuće u Slankamenu sačuvana još turska kupka: u zidovima su cijevi (kao i u srodnoj kupki u Iloku). veoma loše kvalitete. Tako je nastao nepravilno polukružni oblik toga utvr­ đenja. Grad je Morović (Maroth) sagrađen na sutoku Studve i Bosuta u formi nepravilna četverokuta. pa nema sumnje. Možda su to ostaci vrata iz g. U samom su mjestu Morovića.156 Ogromnu površinu praporastoga brijega uz Dunav okružuje danas sasvim trošan zid (oko 410 m dugačak). koji se zovu Morovićki ili službeno Marothi. 1699. koji ga je zatekao još čitava. gdje su krajne točke 140 m razdaleko. Grad se smatrao važnim: Nikola Olah zove ga propugnaculum Slavoniae. od okolnoga zida. koju spominje opisivač g. pa se domogli silne vlasti i ogromnoga posjeda u Hrvatskoj. osnivač -samostana u Šarengradu. 11*5 m široke crkvice. Gut—Keled. vijeka.

premda je 18. nešto više ostataka. s kulama na uglo­ vima utvrđen.. na molbu Ivana Morovićkoga darovao prepozituru. koju je narisao kapetan Mancini. Save. Umgebung. izdao bio darovnicu Vladislavu. . građena od vrlo dobre ciglje. I. Grad se spominje već g. 1890. 1388. Materijal je kamen lomljenac. *) Soppron: Monographie von Semlin u. Od Kupinova. Danas je tamo neukusni milenijski spomenik. 1789. koju je izravno sebi pod­ ložio. Ruševine su gotovo kao danas narisane na slici Beograda od g. opasana grabom.. Od grada Zemuna1). Od grada se sačuvalo i danas nešto okolnoga zida. tri su osmerostruke. Visoke su zidane bile do 4 m . Tu je papa Ivan 23. da se može ustanoviti oblik građevine: četverokut od ciglje sa polukrajnim kulama na uglovima. sa­ 156 T l o c r t fada građenog na brdu Gardošu (predSIg Kupinovahistorijski nalazi) sačuvalo se to­ liko. koje se spo­ minje kao castrum regale g. a kasnije je despotski grad. a bio je kasnije u vlasti Hunyadijevaca. taj je zid oko 2m debeo i potpornjacima utvrđen. u Floriana: castrum Zemlen. Grad je bio u četvero­ kut zidan. 1173. vojvodi od Sv.157 svom sinu Ivanišu Korvinu. Uz mjesto sačuvala se stara crkva s obrambeuim tornjem. nu većinom ciglja. 1905. jedna je navodno bila okrugla. stojalo je još g. Usred toga zidom opasanoga prostora stoji danas parohijalni stan. 1481. pa je već onda stajao usred tih ruševina drveni toranj za izgledanje.

pa Grobnik. Petar na Mrež­ nici. pod ko­ jim je u ravnici nastao rimski grad istoga imena. Stier g. ponajglavnija su nalazišta prethistorijskih predmeta. Gašpar Tomašić u Tursku pobjegao. a po njem je učinio kopiju M. Munjava. dala ga je vojna oblast ruševinu sasvim porušiti. l ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. gdje se već od god. Drežnik.. Bosiljevo. sudeći po nađenim ostacima. Josipdol. kako bi to za­ služile. strani Tržac. Novi sačuvali su ostatke rimskoga doba. . Otok. g. po koje^\ Iz Stierovog djela. j e dobila ime jedna grana Frankapana: Tržački. 1 Grada Belaja ) nema više. tek se nisu još ni izdaleka istražile onako. Nacrt je grada učinio Pieroni g. Ali osim ispitanih gradova ima sila tragova neistraženih gradišta. Oko g. 1639. Duga gora. Čakovac. Novi. Grižani. u koji se ulazilo kroz ulaznu kulu. Kad je g. 1639. pa se poturčio. Perjasica. Sv. Već u predrimsko doba bila je kultura u ovim dosta neprohodnim stra­ nama znatna. Glavnu kulu (četverokut) opasuje zid. 1360. spominju plemići Tomašići od plem. gdje je stojao japodski grad Metulum. 157. pa uz more: Grobnik. kasni Ogulin. 1834. Slika ruševina grada Belaja. Od sredovječnih su gradova najznatniji Cetin. Modruš. Trsat. Tribalj. Plaški. dade kralj Ferdinand grad Petru Kružiću. Budački. Bakarac. Bakar.Sredovječni gradovi u modruško-riječkoj županiji. 1660. Bribir i Novi. a na bosanskoj SI. pa im je i kralj Matija potvrdio imanje oko Korane. Slunj. Grižani. Čakovac. Turci su opetovano napali Belaj. Rijeka. U ovoj su županiji gradovi neobično brojni i znatni svojom histo­ rijom. 43. Rijeka. Mogorovića. Nekada je spadao Belaj pod Steničnjak. 1535. Naro­ čito treba istaknuti brdo Viničicu kod Čakovca.

— Laszowski: Hrv. 1564. koji su navodno došli ovamo iz Budaka u Lici. 1701. ma da je sam nasilni Stjepan Frankapan g. 35. Stier spo­ minje. smje sti tu kapetaniju (g. Pilara. 1596. 1672. pade grad u turske ruke. G. U Valvasorovu je djelu priopćena slika gra­ da Barilovića. Perjasica. opasan zidovima. pa obitelj Prešern.159 nadje ga Pieroni pusta. M. 2 Od blizoga grada Sudačkoga ) nije se sačuvalo ništa. Kupom dobije posjed g.) našao u Bariloviću: „ vielmehr etliche ubrige stickgh von alten gemauer" a sam donosi nacrt dobro uzdržanoga grada. 80 momaka) sa vojvod­ stvima: Budački. a posljednji je umro g. 219. a F toranj na uglu grada. Su­ deći po nacrtu iz g. 1690. nu to je sasvim neispravna djeti­ njasta crtarija. se stubama kod C u grad. pa su taj grad i zadržali. koji je sa dvije polukule bio pojačan. grad je dosta dobro do S l . Kad je g. Stierovom djelu. gdje je nekada bila straža. 158. Klokoč. To je bilo sijelo familije Budačkih. 1749. Kad je krajiška uprava uzela grad. B je okrugla glavna kula. Ulazilo Snimak arh. Do danas je sve sačuvano. Povj. ali ka1 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. kasnije zagospodova tu grof Fridrik Sauran. God. 1650. 1575. Tlocrt grada Barilovića. smještena je tu osma kumpanija slunjske regimente. D zgrade za obitavanje. Danas je ti gradu općinski ured. daje (oko g. uzela krajiška uprava grad. Skrad. po kojoj sudimo. 90. odoše Barilovački na svoje imanje kod Ozlja. Rudolf Paradeiser. 1638. ) Oko Kupe i Korane. Građevine I. oteo na čas grad Gašparu Barilovačkom. Od blizoga grada Velemerića nije se sačuvalo ništa do slike u M. . 1584. 1768. preuze Belaj Vojna Krajina. Grad je Barilović1) na na Korani posjed drevne familije Barilovačkih. da je bio dosta velik: nutarnji grad sa okruglom branič kulom. gdje je po­ sljednji član umro god. danas uzdržan. osim zgrade E (staje) i zgrade G. G.

urede za krajišku stražu. vijeka *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. pa je taj tlocrt sačuvan u bečkom ratnom arkivu.. Mogorovića. 1464. 1790. 259. U Skradu ) su Fran­ kapani najstarija vlastela. 1558. 1686. zidana u [če­ tverokut sa četverostranom glavnom kulom. svojine plemićke porodice istoga imena. a bar. i opet Frankapani. Kasniji su gospodari Zrinjski. do­ bije od Franje Frankapani. 1456. utvrđen sa dvije omanje i jednom većom polukružnom kulom. pa on preda g. u dru­ gom spratu sobe za kape­ tana. dozvoli.. Nu opet ostade grad u rukama Martina Frankapana. gospodaru Okića i Cetina. 1504. grad Ivanu. 159. nu već slijedeće godine ote grad Bernardin Frankapan. već je g. Grad se sastojao iz nutarnjega dijela. ne dobi od kralja Ladislava Andrija Kreiger. soba za sluge. Tada je u prizemlju bila staja. ma da je od toga grada sat daleko. a g. a kad su g. 1790. A. domrli. koji je bio posvojio i Kostelgrad u Zagorju. Iz XVIII.). da je taj ulaz napušten. Grad Barilović. grad bio zapu­ šten. SI. Kasnije steknu Bevenjudi opet Skrad. a novi je učinjen tamo u kuli. za njima gospoduju knezovi Celjski. vijeka narisao je grad Schiltinger prilično vijerno (i taj se nacrt nalazi u ratnom arkivu). Turci su češće bili pod Skradom. dok ga god. 1699. Slunjskog Juraj Babonožić od pl. popale Turci grad i on osta razvalinom zauvijek.160 snije ga oslobode i g. da pomogne Martinu. 1466. drvarnica. pa ga g. preudešeno je tako. Schernding načinio je dobre nacrte oko g. Valvasorova je slika djetinjasta risarija. koji je opasavao zid. Skoro iza toga snimio je tlocrt grada inžinir Hollstein (g. sinu T o m e Bevenjuda Ostrožinskog. Nedaleko Budačkoga nalaze se danas ostatci Z/~ mić grada. komu kralj Matija g. kuhinja i smočnica. da smije s gradom po volji raspolagati. 1585. u prvom spratu bile su tri sobe. God. te jednom četverostranom^ gdje je kaštelan stanovao. dade kralj Vladislav Skrad i Ostrožin Ivanu Bornemisi. 1569. Oko polovice XVIII. koga je Hanž zarobio. U grad se ulazilo stubama kod F. Valvasorova slika Skrada posve je neispravna: tu je Skrad narisan nasuprot Bariloviću. koji ga zatim odstupi u zalog Hanžu Frankopanu. 1 . gdje je ka­ štelan prebivao.

1701. u koji se ulazi stepenicama kod C. na jednom uglu odskače 2 *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. u svem sasvim po običaju frankapanskih gradova. kakov je bio od svoga postanja. 170L pokazuje j o š grad u glavnom onako. Prof. vidi se. 161. od kojega se zidovi odvajali dalje. a pomalo se SI. krajiški grad. Tlocrt grada od g. Do polo­ vice XIX. neovisno o tom castrumu. kasnije stvori od njega posve­ Po originalu u bečkom Kriegsarchivu B. 1701. 1387. vijeka bude po zaključku sabora opravljen. a. pokazuje grad. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Po nacrtu od g. zidan u trokut okružen zidom. pa Jan Vitovec. God. dok se ova ne odijeli u Veljun. zgrade. Pod kraj XVI. Četverostrani zid. Tlocrt od g. oko kojega su postojale nuz. 160. 1681. Kod ulaza bila je crkva. te sad spadne kape­ taniji barilovićkoj. 51. Poslije karlovačkoga mira bude grad opet opravljen. predvorjem i dvo­ kog iz g. Od svega se ponešto još sa­ čuvalo. mašnja ruševina. Blagaj je posve razvaljen. istočno od B l a ­ gaja. vijeka stanuje u njem krajiški časnik. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi.161 ima nacrt Skrada u ratnom arkivu u Beču. nu već je god. drevni posjed blagajskih knezova. da je tu još sa­ čuvan sredovječni burg sa glavnom SI. 1530. a malo po­ slije g. grad je vla­ sništvo Ivana Karlovića. pa postade sijelo blagajske kumpanije. Stara slika grada Budačkoga. a tu se vide tek puste razva­ line.. IX. zagospoduju tim gradom krčki knezovi Franka­ pani. Tlocrt ruševina grada Budačkulom (pačetvorina). u ratnom arkivu rištem. da ih kasnije zamijene knezovi Celjski. Poslije pada Bihaća ostaviše ga naši. koji su držali i Blagaj u Bosni. Središte plemena klokočkoga bio je Klokoč2) grad. 11 . Nešto je južnije grad Blagaj1) na Korani. 142. a g. poveljom kralja Bele IV. pa on osta napušten do g. To je pleme postalo g. pa dobije stražu od 40 momaka.u Beču G Ia2. 1584. 1224. AB nutarnji grad. kad ga je Herberstein zauzeo i opravio. 1557. 1865. 1701. pade cijeli kraj pod Turčina. da opašu cijelo mjesto. Orig. God.

197. P o d krovom glavne kule j o š je g. 1585. sijela plemena otmićkog. Drveni su čardaci bili na dva ugla grada sagrađeni. pa se i taj nacrt čuva u bečkom' ratnom arkivu. grad je turski. Malo koji nam je grad sačuvan u tolikim i tako dobrim nacrtima kao grad Slunj. Pro­ strano predvorje okružuje zid s SI. 1701. imala svoju župu. kad nam pokazuje fotografija grad. Oko grada palisade. 1572. pa dalje do ulaza u prvom spratu. Krstinja1) je g. . — Laszowski: Hrv. Klokoča ostali su još zidovi glavne kule i nešto ziđa grada Otmica. Po originalu u kr. 1863. na Korani g. preko koje vodi most. povj. Tlocrt ruševina grada Blagaja polukulom. koji opasuju varoš do grada. 166.. G. a iza njih pre­ uzima grad i posjed slunjska loza Frankapana. 1334. ) Kukuljević: Neki gradovi i gradine.2) Martin Stier. c inžinir. 1701. — Od grada se odvajaju zidovi. A B D nutarnji grad. — K ruševina crkve. — Klaić: Krčki knezovi Frankapani. 163. Tlocrt grada Skrada. Tu je prebivalo pleme Ladihovića. građevine. kasnije kupe to imanje Frankapani cetinski. a poslije g. zem. 1744. Okrugla glavna kula opasana je uokolo zidom. dobiva Krstinja krajišku posadu. Ulazilo se u grad ljestvama do čardaka. Unutar zida drvene građevine. Od god. narisao je dva nacrta i tri tlox 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. da se opet siđe do tla. arkivu u Zagrebu. koja je već g. pa graba.162 okrugla glavna kula. Ulaz kod F G. drveni obrambeni trijem. (živo vrelo). U bečkom je ratnom arkivu sa­ čuvana slika grada iz godine 1746. bila porušena. U blizini SI. 162. narisao je netko Krstinju. pojačanim s tri polukule i ulaznom kulom. Grad je od pada Bihaća ostao pust.

knezu Fridriku III. G. pa je tek poslije smrti nasilnoga Nikole Frankapana došlo do izmirbe.. a ta slunjska loza domre g. 1193. župu U grad se ulazilo ljestvama preko čardaka D. K graba. B je drežničku sa gradom Slubranič kula. Zrinjskima grad. ka­ snijim Frankapanima. Schernding učinio je oko g. 1390. . 1449. nu ne kao herediI je štit od palisada. pa je radi toga za­ loga došlo do svađe između Zrinjskih i Frankapana. preko koje vodi most kod L. koja je očito narisana po kakovom tlocrtu i ne odgovara baš nimalo istini.). . 165. jer su ovi uzeli iliiittiilii SI. podari Karlo Roberto SI. Kod diobe frankapanskih dobara g. dobije Slunj Dujam Frankapan. W e i s s : Relatio ^ H ^ m i n ^ germanica . a na Weigelovoj mapi karlovačkoga mira (od g. 1701. 1572. tarni posjed. 1790. Sav je kraj oko Slu­ nja darovan navodno god. krčkim knezovima. ne namirivši ih nikada. ima u bečkom rat­ nom arkivu nacrt grada. 8655. do­ bije na neko vrijeme Slunj u zalog Pavao Zrinjski.) narisan je dobar tlocrt grada. 164 Tlocrt grada Klokoča iz g. God. 1323. 1746. to­ čan nacrt Slunja. A. a iz god. 1700. Valvasor donosi sliku. 1660. narisana je izvrsna slika grada Slunja. pa i bar. U rukopisu dvorske knjižnice u Beču br. Klokoč u sadašnjosti. njem.163 crta grada Slunja (g.

kad je Slunj postao sjedište krajiškoga zapovjedništva.164 s Franjom Frankapanom. što se čuva u ratnom B I X . Gradac.. Na Stierovoj slici još je točno SI. dok je drugi Slunj nedaleko sela Zbijega). Komogovinu. grada Slunja. već G zarušena vanjska vrata. stajao je u Slunju barun de Vins. 1746. a . dao opravljati. uze državna vlast grad Slunj sasvim u svoju vlast. zapovijedajući general u Hrvat­ skoj. (koji se tu prvi put spominje. te ju nadvojvoda Ernest god. a tlocrt je prikazan na onom Po originalu u bečkom Kriegsarchivu. do 1775. kako se to vidi na Stierovoj slici. od g. dan mu je oblik nepravilnoga šesterokuta. Skoro pade na kratko vrijeme u turske ruke. uzaludno na Slunj. G. Poslije g. U Slunju je postojao / utvrđeni franjevački samostan. kupi Stjepan Frankapan o d l i k e . koji je g. Istočno od Slunja nalazi se podor Kremen grada 1 ). kćeri Blaža Kapitanića Kremen. postradao prigodom turske provale. G. 856. kako je po­ stojao i nedaleko grada Brinja. pa je pregrađen prema tadašnjim potrebama. Tlocrt grada Krstinje stvarna preko čardaka do ulazne kule. Svinicu i novi Slunj. posvećena sv. opasana okolnim zi­ dom s četiri polukule. pa sad traju bojevi o Slunj gotovo ne­ prekidno. Kako je iz g. bude u po­ sjed grada uveden Marko od Čave. 153. Prekovrški. a crkva mu. arkivu u B e č u G I a 28. a g. 1558. možda plemenski grad Ladihovića. 1790. 1442. koji je malo kasnije postao krajiškom utvr­ dom. B cisterna. osam­ ljen stražarski toranj. pa kasnije spade pod Herendiće iz *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. urisan. 1578. . Na zgodnom je mjestu podalje od grada narisan na Stierovoj slici i „Polterturm". 1454. uništila je vatra grad. 167. nu g. 1 7 8 8 — 1 7 9 0 . Grad je Slunj sagrađen na brdu uz Slunjčicu. znamo samo iz A branič kula. 1701. za ponovno utvrđenje grada. stojala je na mjestu današnje župne crkve. n a c r t a b a n Schernđinga od g. gdje utječe ova u Koranu. Stara slika ruševina grada Krstin je iz g. 166. a kako se mo­ gao sa sviju strana braniti. Niski krov nad nutarnjim gradom pokrivao je obrambeni hodnik. 1573. a šest godina kasnije određuju štajersko-kranjski staleži 5000 for. D polukule. 1744. U grad se ulazilo ljeSl. 1822. na uglovima smješteni su j o š drveni čardaci za lakšu obranu zidova. da kralj utvrdi i Zrin. 1671. C. F ulazna kula. pa je od g. udove Domše od Ladihovića. Prvi put navale Turci g. bio Slunj glavnim mjestom slunjske regi­ mente. Trojstvu. odluče staleži. bio izgrađen nutarnji grad. 1561.

165 Bužima u Lici. Dakako. — Napisi sa Drenđule: Vjes. 1866. 1527. 1790. sa­ građena u obliku nepravilna trokuta. hrv. Značajan pristup u grad po ljestvama do čardaka.. koja polovicom iskače iz okolnoga zida. opraviše. M. 169. a g. povjerenstva za očuvanje spomenika u Zagrebu. v. 76. uprave prodan i razoren. pa ga Turci j o š g. kasnijih tlocrta nalazi u arkivu zem. Grad sastoji od okrugle kule. 1645. zaposjedne ga opet naša vojska. 1699. komu je u šilj u ugrađena glavna kula. arh. sačuvala se i fotografija grada iz ovih posljed­ njih dana. urisan čitav grad. i Kukuljević. U dvorskoj se knjižnici u Beču sačuvao nacrt toga gradića. III. 1864. 1582. društva. XVII. S Cetingradom1) za uvijek je združena uspo­ mena na izbor kralja Ferdinanda g. hrv. — Vjes. Na lijevo gore na pogibeljnom mjestu zaseban toranj čuvar. Napisi. s hrpom g# 1700. n. Kako je još do g. društva. 1897. J o š je u katastralnoj mapi od g. 396. „Vijenac" god. stanovao u gradu vojnički zapovjednik korduna. i 1891. Kremen je turski. Po nacrtu inž. nekada vlasništvo Frankapana^ koje je spadalo pod Tržac. dok je j o š na kuli postojao dijelom krov. 101. Tlocrt pokazuje gradić u obliku nepravilnoga trokuta. a grad je malo zatim po nalogu krajiške SI. 239. G. Nešto prema jugoistoku leži kod Furjana gradić prozvan i Sokolac.Imanje je konačno ostalo frankapansko. a sV^e*WdgeTov^Tz izvrstan se tlocrt iz vremena oko g. — „Prosvjeta". 1884. ser. od staroga Cetina. . Slunj. Stiera iz pol. 49. arh. 173. 1888. nije tada Kukuljević: Neki gradovi i gradine. u kojem se birao kralj. — Lopašić: Oko Kupe i Korane.

g.. osvojen i razoren. Ali paša b o ­ sanski. kao što je i glavna kula Drenđula očito samo pregrađivana i ona nije drugo već sredovječna branič kula (berchfrit). (ili 1765. koja prilično vjerno pokazuje Cetin. 1866. Fotografija od g. podignuta je u gradu velika kasarna za 50. 1581. g. vijeka. arkivu u Zagrebu. 1849. 1790. 1559. Cetin se grad pretvorio u turska tvrđavu. u sredini Drenđula s drvenim . Tabije su se zvale: kod ulaza Begova tabija. Zanimljiva je slika zauzeća grada Cetina iz g. temeljito obnovljen. na­ pušten. Sada otpadoše kasnije SI.000 for. na zapadu kod ciganskih vrata Hergarska. a nalazi se u zem. zapadu Lenkovićeva tabija. lagumom dignut u zrak.) Mehmed paša. a kasnije u krajišku kasarnu. da su te tabije sagrađene na mjestu starih utvrda. a vole ih o s o ­ bito turski graditelji. na sjev. kakovi nastaju tamo od XVI. Nu čini se. kroz ciganska se vrata kod Hergarske tabije ulazilo u predvorje. 170. Nije čudo. već su na njihovu mjestu poligonalni bastijoni. g. 1739. 1756. muzeju) sagradio je glavnu kulu Drenđulu g. Pred glav­ nim je ulazom bila mošeja. pokazuje grad sa sjevera: na lijevo Lenkovićev bastijon. pa se pomalja jezgra kule. da se Cetingrad pokazivao sasvim drukčije no ostali naši gra­ dovi: nema tu više okruglih kula i polukula. 1670. a Hergarsku kulu g. 1646. postade turski grad i bude opet sasvim opravljen. Ruševina grada Slunja u sadašnjosti. Po turskim napi­ sima (sada u zagrebačkom arh. oko Drenđule kuće žitelja.166 više mnogo postojalo: grad je g. J o š g. na jugu Nebojša. 1638. prigrađeni zidovi. između Hergarske tabije i Nebojše bio je pašin stan.

bude trošan grad napušten. Krčki knez Ivan dobi Cetin od Sigismunda na dar. knjižnici u Beču. 171. 1542. sinu Nikolinu. Pokraj razvalina grada Modruša1) po­ SI. ~ " 1 g. 172 Furjan. jer se već g. osvoji general Wallisch grad. a u rimsko doba sigurno prava cesta. a Vuk Frankapan dobije g. pa mu osta­ SI. B kula. otkupe Frankapani Cetin. i g. ostave ga na neko vrijeme. 1809. na desno Begova tabija. ali bez uspjeha. 42—47. oteše Turci na neko vrijeme Cetin. mora.. opet domogoše na kratko vrijeme Cetina. ali Turci ne zaboraviše grada. 1739. 20—81. l ) Klaić: Krčki knezovi Frankapani I. . 1638. 1429. pa založi Cetin najprije Zrinjskima. Borba se ipak nastavila: Turci zauzmu Cetin g.167 čardacima. u dvor. Fotografske slike izdao Standl. pripao Jurju. koji su g. 1521. Grgur umre kao nadbiskup kaločki g. sinu Ivanovu. koji je kod diobe dobara A dvorište. o koji se veže uspo­ mena na izbor hrvatskoga kralja. Lopašić: Urbari I. ovadobra. pogibe kod Udbine (g. uzalud podsjeda careva vojska god 1737. 1438. lazio je već u predrimsko doba put do Po orig. 1834. pa pokušaše sreću i g. nu g. a g. da grad digne lagumom u zrak. grad utvrditi. Tek g. oteše ovi Anžu. vezir paša Ećimović dade da­ pače g. Nikola Frankapan ugovori s bosanskim pašom. G. Od g. 1713. Cetin. 1813. pred njom gradski zid s kruništem. C drve­ g. a g. ali Turci nisu za to marili. 1790. 146. 1435. ulaz s diživim mostom. preuze ga kralj Rudolf. kupili Ostrožin kod Bovića i prozvali se Ostrožinskima. 1696. — Laszowski: Prosvjeta.. E palisade. pa Cetin pripade slunjskoj lozi. 1894. Sve u svemu: porušeni Cetin-grad tek je u naj­ manjem dijelu bio onaj grad. Bevenjudima Okićkim. a i zadnji je cetinski knez Ivan Franjo ob­ našao istu čast i umro g. 1536. te se odslije na zgrada. 1449.. dozvolu. Kad su se Frankapani zavadili sa Sigismundom i njegovim banovima braćom Talovcima. D drveni tri­ ta grana Frankapana zove cetinska.). Ivan Cetinski jem. a sin Ivanov Nikola dobije ponovno potvrdu za Cetin od Sigismunda. 1387. 1670. 1646. grada iz g. da će Cetin ostati pust. 1578. 1493. 1584. Cetin je konačno turski. što mu ih ostavi tast Ivaniš Nelipić. Oko g.. nu već . Tlocrt Kremen doše samo prava frankapanska imanja. nu Gašpar im ga Frankapan ote i razori grad.). jer je oslobodio kraljicu Mariju (g.

§ r a d J e posvema stanje grada. pa ruševina gotske crkve sv. ^ d ^ ^ h nu Po službenom planu vojne krajine oko god. utemeljio je knez Ivan. a u spo­ menicima se spominje g. muzeju u Zagrebu. Uzalud su često tra­ žili Frankapani grad natrag. Grad se sam zvao Thersen. nu razvaline. te opravio grad tako. kad je Bela II. u njoj je stajala straža. a Fras u svojoj Vollst. 293) šest ruševina crkvi oko grad Modruša. zapremi grad krajiška voj­ ska. • «on Original u arheol. a po tradiciji i Širingrad i Trojangrad. koji se pretvorio u krajišku kasarnu. Iz g. Marije). 1193. poklonio župu Modruše trškim knezovima Frankapanima. od kojih je najveća sv. a opremljen je bio sa dva oveća topa. 1786.168 Ime je prastaro kao i mjesto. pa je u njem bilo 12—20 momaka. Duha.. Pieroni pro­ lazio ovim krajem. pa se nalazi i u drugim krajevima. 1642. Kad je g. Poslije g. Topographie spominje (na str. Marka (prije sv. 31 puškom i 10 manjih pušaka. T l o c r t grada Cetina. — 1 4 9 3 . 1791. odavle ode pred Turcima u Novi. kad je morao odseliti iz Udbine. Antuna. samo­ stan sv. 173. U Modrušama prebiva biskup krbavski od g. 1639. u kojem je živjelo do 80 redovnika pavlina. dok je kapela sv. da je daleko poslije njega ostao stolno mjesto. 1790. još i danas u porabi. pet mužara. otac bana Nikole. Turke od Modruša. ne potječu izravno od onoga samostana. koja se i danas razaznaje. nu na žalost je ta darovina sve prije no vjerodostojna. Nikole južno od Modruša. 1 4 6 0 . koji je odbio g. Oko g. te 10 centi praha. ukinuo. bila je SI. koje danas postoje. što ga je g. 1380. osta­ vio je opis grada Riceputi. Frankapani su u Modrušama gospodari do turske invazije. Tržan. navodno nekad samostanska crkva. napušten.! 7 2 0 . opisao je i grad Modruš: posto­ jala je četverostrana kula bez krova.. 1493. Matija Korvin potvrdi j o š posjed toga grada Stjepanu Frankapanu i sinu mu Bernardinu. 1553. U kaštelu se moglo stanovati tek u sobi nad ulazom. 1742. a sve do g. dozvoljen je za opravak Modruša i Ogulina iznos od 3000 for. a car ga je Josip II. . 1708. Tlocrt pokazuje g. obnovio pavlin Matevčić. G. g. već od onoga.

do nje zgrade za boravak. 1663. od koje se sa­ čuvao tlocrt u ratnom arhivu. pa se prikučili gradskim zidovima. zv. koje su zidovi opasavali. a još se daleko kasnije spominje comitatus Plazy. U izbočini toga zida stajala je župna crkva sv. zidovi su s obje strane oblo­ ženi plaštem od tesa­ nog kamenja. koja je pre­ tvorena u obrambenu kulu. visokoga cunja leži ruševina znatnoga nekada grada. Stier misli. 1185. Petar Zrinj­ ski. t. Ma­ rije (kasnije sv. (u ratnom arhivu u Beču G I a 46) nije sasvim ispravan. on je našao još ostatke kuća u podgrađu. 1660. Parochia Plaši spominje se u krbavskoj biskupiji već g. a sazidao je god. Gussmauer. dok je sredina samo masa lomljenca i maza. gdje je stajala četverostrana kula. Pieroni je vidio g. daleko više zidova. da je ta kula bila zvonik crkve. u predvorju stražarnicu E. 1639. Prelazeći iz M o ­ druša prema Plitvi­ cama dolazimo u mje­ sto Plaški. glavni dio gra­ da. koji se nalazi sat daleko od mjesta .. Stierova je slika iz g. Mar­ ka). Od staroga se frankapanskoga grada. 1701. ali pokazuje glavne dijelove: veliku kulu A. pa zi­ dove oko mjesta sa dva ulaza i tri polu­ kružna tornja. Sve je zidano od kamena. Tlocrt iz g. sa­ mo kopija Pieronijeve.169 Na vrhu 680 m.

1253. a ula*) Laszowski: Hrv. pa on bude g. nu samo na kratko vrijeme. 175. potvrdi. Herberstein osvojio. nu g. 1788. 1321. . pa je tek g. a skoro ga zatim posjedne krajiška vojska. nekad glavno mjesto istoimene župe. Nu borba za Plaški potraje i dalje. konačno turski i ostaje u njihovim rukama. povj. jer je već g. Tek g. koju je g. Gradić sastoji od zgrade. Carska vojska nije mogla obraniti Drežnika. grad posvema napušten. 1592. Bela III. građevine I. gospoduju tu Giissingovci. a na uglu dvorišnoga zida nalazi se treća okrugla kula. 201. kojoj su na uglovima prizidane dvije okrugle kule. Nelipići dobiju doduše opet grad od Karla Roberta g.170 Plaškoga. Prosvjeta". 1683. Nu Frankapani su grad uvijek držali svojim vlasni­ štvom. SI. a j o š g. U najnovije je doba svojina općine drežničke. 1475. vidi grad — dakako već sasvim pregrađen — j o š dosta dobro sačuvan. 2 ) Laszowski: „Hrv. 1592. 1323. potvrđuje Matija Korvin knezu Nikoli Frankapanu posjed toga grada. u vlasti Dujma Frankapana. J o š se na fotografiji od g. Glavni je dio nepravilan četverokut s okruglom kulom. koji predaju grad Babonićima. U Jesenki1) nastao je gradić Frankapana veoma kasno. Već g. opasan zidovima sa dvije četverostrane kule. 1 5 4 4 . Cetingradske ruševine u sadašnjosti. darovao pređima knezova Nelipića. ma da ga je na neko vrijeme g. U njemu je g. što im kralj Andrija II. Kasnije je tamo boravio časnik. prvi put se spominje g. nalazi još ostatak glavne kule i nešto okolnoga ziđa. 1588. veli procjembena isprava: castrum Plaaz est totale desertum.. 1914. oteše ga Turcima i preudesiše za stanovanje časnika. bilo 40 ljudi. 1871. 1278. Sjeveroistočno od Plitvica — prolaz do njih bio je također utvrđen — leži mjesto Drežnik2). a sada je u njem smještena škola. 1558.

Članak III. Kod diobe dobara Frankapana pripade Tržac. Gradišće". 1551. Po nacrtu Pieronijevu precrtao M. vijeka ne opraviše. 1486. 1588.171 žilo se u grad stepenicama do ulaza u visini prvoga sprata. Stier. pa je knez Nikola dobio za gradove Tržac. a Lenković preporuča kralju. 1530.. uzevši nešto zemlje od Modruša i . porušiti. 1576. Modruš. 1590. vijeka.M. 1500. pa „Gračac" za tu tvrdnju. G. Već g. da su Turci grad oplijenili. osvoje Turci ipak grad i zadržaše ga neko vrijeme. Jalovik. učvršćenim polukružnim kulama. oplijeni ga Herberstein. Mutnik i Drežnik 200 konjanika. Brinje. do g. nu ostade pust. pa se već sin njegov Nikola zove Tržački. Ogulinski je kraj od pravijeka nastavan: nedaleko mjesta svjedoče lokaliteti . Već je na Weigelovoj mapi karlovačkoga mira nacrtani tlocrt grada označivao grad ruševine m (1700. nu g. Po starom nacrtu u bečkoj dvor. da su Drežnik i Tržac Turci protiv ugovora opravili. mira u Gjarmatu od g. Ma da se zaključilo g. a mjesto s crkvom naokolo opasivao je drugi zid s četiri polukule. knjižnici sastojao je grad Tržac od okrugle kule.. traga. 1625. dok ga Turci polovicom XVII. 1685. da se Tržac brani (g. javlja se. 176 Modruški grad u početku XVII.).). Nu gradu Ogulinu nije bilo — kako Lopašić ispravno drži. već ga je vjerovatno poslije razorenja Modruša sagradio Bernardin Frankapan. Na Korani leži selo Tržac u staroj drežničkoj župi. i V. da se grad ima SI. čitav. koji je oko g. odredio međe grada Ogulina. spominje. opasane zidom. bio je ipak još g. Sokol i Bihać Bartolu Franka­ panu.

stajao je kaštel. inžinira i arhitekta. Pieroni i Stier ostavili su tlocrte i nacrte te građevine. već sa­ zidan bio Ogulin. g. a i u blizom Gomirju. Vijesti društva hrv. Grad J a s e n k a . po­ sjedu Frankapana. utvrđen sa dvije kule. zapao Stjepana Frankapana. 1449. 1701.. kojeg je davno ne­ stalo. gdje se nad selom toga imena vide i sada ruševine frankapanskoga grada. već je u doba Stierovo crkva bila razrušena. J o š se u dobro sačuvanim fragmentima vidi golemost ovoga djela. 1639. 1500. 20 m široka. 1701. br. Na desno grad. a kralj je Matija Korvin taj posjed potvrdio g. a budući da je oko g. 178. u sve­ tištu je danas samom župna crkva. Pieroni je nacrtao tlocrt grada g. sazidali su Frankapani u Osta­ ri/ama1) veliku crkvu. U susjednom Otoku postojao je frankapanski dvor. koji je za turskih provala iščeznuo. Tu je nekada bila katolička župa. ostade Vitunj za uvijek pust. možda ipak ostatak kakove pri­ jašnje utvrde. 1901. 1575.. Ruse\ine Modrusgtvda. Lokalitet je za grad bio već zato podesan.. koji i sada postoji. tlocrt četverostranoga tornja: „die Temnitz. Pred si. Q. koja se do danas sačuvala. dok je Valvasorova slika grada Ogulina neispravna. bio je grad već zapušten. služi danas kao zatvor. a drugi potječe iz g. a svetište 24-80 m dugo. koji je za SI. so aber'eingangen". diobe dobara g. .172 Vitunja. a kasnije osnuju pravoslavni žitelji iz Bosne tu svoj samostan. Gomirje je spadalo pod Vitunj. 1451. u kojoj je ladja 32 m duga. što se radi ponora Dobre dao lako braniti. 10'55 m široko. 1481. Oko g. U predvorju grada urisao je risač od god. 8. pokraj kojega je stajala kapela. Mostom se preko pro­ valije dolazilo do ula­ za. 177. jednom je kulom grof Strassoldo dao načiniti rondel.

te se nije nikad više vratio u ruke Frankapana. j o š jednu prizidanu Tlocrt je učinjen u vrijeme. (sa lijepom crkvom. Tu je još u XV. zaposjela. Unutar zidova postojale su drvene kućice stanovnika. 165. po­ kazuje uz glavnu kulu SI. 1870. 1558. nekada Tovunjska peć prozvan. kad je stari burg pretvoren. Lopašić: Urbari 306. gdje je knez Vuk Frankapan ute­ meljio kasnije samo­ stan dominikanaca) posvjedočuju to jasno. B ulaz. 11. povj. Stjepanu Frankapanu. 180. Tlocrt Drežnika oko g. a u njegovoj je zbirci j o š jedan zanimljiv. i II. pa ga je krajiška vojska g. a g. Kraj je oko Bosiljeva ) od iskona bio nastavan. Ostaci grada Drežnika g. 179. zgradu. Bosiljevo se spominje g. rimske starine iz Čatrnje kod Lešća. građ. bra slika u ValvasoIII. A i uz sam grad B o SI. I. Tlocrt od g. Gradišće kod Bosiljeva. Iznimno je do­ bio u boravište krajiške straže. doslije neobjelodanjen nacrt toga grada.173 Sjeverno od Ogulina leži Tovunj1). Neolitski hu­ mak kod sela Hrsine. I. I. Na Stierovu tlocrtu vidi se nasuprot glav­ noj kuli još jedna omanja okrugla kula. . kao župno mjesto u popisu župa te godine. I taj je grad spadao g. rovu djelu: Ehre des Herzogtums Krain. građ. našlo ga je povjerenstvo praznog. Na jednom se uglu po­ digla jaka braničkula. 1701. groblje kod Troš-Marije. 1334. povj. vijeku živjelo pleme bosiljevačko. Tlocrti Pieronijevi i Stierov poka­ zuju gradić obzidan u četverokut zidom. 1830. ) Laszowski: Hrv. 1481. 1577. glavna kula. tri humka kod Korenić sela. obrambeni tornjevi. siljevo bilo je rimsko groblje. a kada je grad 2 2 I? :f *) Laszowski: Hrv.

. 1862. stražare).174 sagrađen i kako je dospio u ruke Frankapana. Pred ulazom u grad nalazila se stražarnica sa sićušnim kruništem. koji je nekad bio spojen s građevinom. dolje sa štalom za konje. koji je dao grad sasvim „obnoviti". koje su već davno prije porušene. Grad Drežnik u sadašnjosti. kakovo je grof Nugent postavio tamo i nad sam ulaz s dva sitna tornjića po strani. 1697. za tamnicom turnić. nu ne mogu se pojedini dijelovi više točno odrediti. pređe u vlast Erdoda. 1449. koji je grad obnovio i u njemu umro g. druga i treća gradska vrata. a do nje stoji trospratni konak. a između konaka i kapele bilo je i drugih gradjevina. dolnja hiža. nu kasnije nalazimo grad i dobro u vlasti tržačke loze Frankapana. 1648. ne spominje se napose. Iz g. nije poznato. U njihovim se rukama spominje prvi put g. Ušavši u prostrano dvorište. dijelom na stupovima. postoji invetar grada Bosiljeva.. koje već odulje vremena nema. Pred gradom se spominje čardak. do kojega se digla okrugla kula. od kojih ga kupi Laval grof Nugent. trabantnica (za trabante. hrastova tamnica. 1461. stisnule se zgrade. koja je u novoj restauraciji izgubila krov i dobila terasu! Na lijevo od ulaza. spominje se most lančanik. koje je grof SI. G. U najnovije je doba došao grad u ruke Cossulicha. veletršca iz Rijeke. stara drobantnica. pivnica pod velikom palačom. Na jugozapadnom uglu grada stoji omanja nepravilno okrugla kula. na lijevo je u uglu trokuta kapela s kulom. dijelom podzidan. u kojem je grad potanko opisan. 181. Nugent preudesio. a ženidbom stekoše ga Auerspergi. a kod diobe dobara od g. gvozdena vrata. Glavni je dio grada jaka braničkula na tri sprata sa starim pravim kruništem.

u vlasti je Raimunda grofa Perlasa. 1803. Sadašnji je dvor dovršio Ivan Oršić g. od koje ga porodice kupi kneginja Viktorija Thurn-Taxis. učvršćen kulama i polukulama i opasan zidom.. pa ga g. 249. Stjepanu i sinu mu Bernardinu. (Možda je to isto ono zvono. 1480. Nutarnji grad s branič-kulom i omanjim vrijeme drži posljednji Zrinjski kulama. pa u vlasti Frankapana ostaje posjed do propasti toga roda. a u njegovo ime upravljahu gra­ dom podknežini.) 2 1 . te patroni crkve sv. Ne samo da je mjesto. Martina na Gorici. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. O njima postoji monografija u ark. kralj Matija Korvin. Grad je star. grad svojoj sestri Katarini. 1766. 1725. Tradicija hoće. i 1466. da se je grad nekada zvao Zelengrad. otkud su navodno g. Šematski prikaz T r š c a grada. posjed od kralja Leopolda. gdje su nedaleko Skrada imali posjed Oršovac i Lipovac (Generalski stol). a po njoj dobiše grad sinovi joj Nikola. vijeka. Po tom se mjestu Severinu prozvala i županija. 1460. a kad se javlja. a g. 1682. 1823.175 Uz Kupu leži danas mjesto Severin1) s dvorom. kad ga proda Ambrozu Vraniczaniju. Polazeći u primorske strane početi moramo s Grobnikom. Kralj je Matija potvrdio posjed g. 1481. pa ga još neko 8609. koje im je dobro darovao g. ) Postojbina Oršića bila je u krajevima oko Karlovca. Juraj i Krsto Zrinjski. 1558. u po­ SI. g. Tu gradska kapela. pojačanim jednom kulom i trima polukružnim kulama. rodici Zrinjskih ostaje grad do Original u rukopisu dvor. Ivan fr. Taj je grad već zapravo prelaz do kasnijih dvorova. gradačkoj komori. pa ga ta familija drži do g. sazidan u obliku trokuta. da potječe iz XIV. a njegova ga udova preda kulama. njihove propasti. Bili su vlastela u Gorici i Dolu kraj Krnjaka. knjižnice u Beču. 1550.). prenijeli zvono u Slavetić. 1776. a prigodom snimanja kod rekvizicije je uništeno. da su pod Grobnikom potučen tatarski čopori. koja je postojala od g. odstupiše Gašparu Frankapanu Tržačkom. okolo mjesto opasano zidom s polu­ Adam. a taj proda posjed g. 130. 1449. 182. Nasljedstvom su dobili Lukovdol Zrinjski. grofu Theodoru Bacanu. akademiji I. koje je svojom formom odavalo. 1580. postojao je već prije stvorenja zakonika vinodolskog (1288. b. tek g. našli su procjenitelji u Lukovdolu veliku kulu. nalazimo ga u rukama Frankapana. te stavio nanj spomenploču. 1786. Oršić 2 ) dobije g.. Taj je posjed pripadao Frankapanima. jugosl. te je kod diobe do­ bara g. odstupi Stjepan III. već je i njegova okolica veoma zanimljiva. a zvao se Lukovdol po bližnjem selu. zapao Stjepana II. Stjepanu Frankapanu. 1560.. G. U vojnićkom se kotaru nalaze tragovi njihova Mrsingrada. Grobnik je pravi frankapanski grad. nu grad se ne spominje. do g.

ne može se stalno odrediti. a g. Grad je Trsat1) nakon t. pa se pokazuje kao maskerada. Stiera. restauracije grofa Nugenta izgubio svoje obilježje sredovječnoga grada. 1533. građevine I. vać davno prije njih bio utvrđen. 1508. zajednički vladali. tek je nasljednik njegov Maksimilijan imao grad vratiti. 183. 1563. G. a te godine predali grad Martinu Frankapanu. pa se grad smatrao svojinom Zrinjskih i Frankapana. ote Bernardin Frankapan grad.176 Od grada se spuštahu zidovi oko cijeloga mjesta. Svakako su si Frankapani odmah tamo sagradili grad. To se međutim ne dogodi. Dali je rimska Tarsatica istovjetna s današnjim Trsatom. Nadvojvoda Karlo založi grad *) Laszowski: Hrv. . Tek u vrijeme gospodstva krčkih knezova. Po nacrtu M. po svoj prilici prethistorijsko naselje. gdje su do g. kasnijih Frankapana. javlja se opet Trsat. 1490. 1449. a na jugu kod ulaza postojala je velika okrugla kula. koje je nekad bilo također opasano starim zidom. pa on ostade u njegovim rukama po ugovoru požunskom. Tlocrt g r a d a Ogulina. već su Mlečani g. Do njega se nalazi lokalitet zvan Grobišta. zv. da je taj izvrsni lokalitet SI. zauze car Fridrih Trsat. ali nije nevjerovatno. da ga zadrži do svoje smrti g. osvojili i Rijeku i Trsat. 1509. Trsat baštini njegov unuk Stjepan Frankapan Ozaljski. pa g. 1. Nedaleko grada nalazi se brdo Straža. a još nije ispitano. povj. gospoduje tu Ivan Lenković sa svojim stražarima. nu kao važna utvrda ostade u rukama carske vojske. a stalno je.

12 l . pa ga dade po graditelju Pavonuzziju pregraditi. što nam i novije iskopine potvrđuju. U prostoru E bile su oveće zgrade za stanova­ nje. senjskom kapetanu Gašparu Raabu. i stražnji. opet je. Poslije njega dobije grad sin mu Artur Nugent (f 1897). već su fa­ lili krovovi i stubišta. sjeverni dio. a i danas je ta porodica vlasnica grada. pokazuje podrtine grada dosta vjerno. G. a i cisternu je valjalo opraviti. 1582. Nasuprot ulaz­ noj kuli nalazila se polu­ kula B na uglu. 1826. koji je učinio vrata na zapadu grada i ostavio Trsat svom zetu Gašparu Knežiću. kojih nije prije kada bilo. inžinir M. C je glavna kula. koji je narisao i sliku grada s gradom Rijekom. W. 1616. Tlocrt je narisao g. grad u rukama Nikole Frankapana. kako se to vidi na Valvasorovoj slici. barem za kratko vrijeme. Grad se dijeli u dvoje: u prednji dio. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Umgebung. 1660. Nu oko g. Pokraj polukule D učinio je Raab spomenuti već izlaz. da povjerujemo toj tradiciji. Na sve strane pometana su neznatna kruništa. Stier je našao grad dosta trošan. Na malenom zara­ vanku nad Rječinom diže se grad Trsat. koju je grof Nugent dao kasnije izgra­ diti. pred glavnom je kulom C izgrađena grobnica s antiknim stupovima. To znatno mjesto Liburnije možda Tersatica ) Topographie von Fiume u. gdje je i danas ulaz. v. Nakon tako zvane restauracije na­ stalo je tu nešto. a odslije pod krajiškom upravom. Stier. 1869. koju tradicija krsti rimskom ku­ lom. Silvio Gigante: Fiume nel Quattrocento.177 g. što nema ništa zajedničko sa sta­ rim gradom. Manzonijeva slika od g. kupi ga grof Laval Nu­ gent. hrvatskoga bana. nu nema nikakvoga razloga. 1913. 1827. Prof. Već je u rimsko doba Rijeka1) bila veoma znatno mjesto.

. G. Rijeka je u rukama Frankapana kao zalog. G. pa su g. 1639. 799. daju u leno knezovima divinskim.. ljubljanskom Rudolfinumu. Na kakov je bio za grofa Nugenta. 1776. a od g. 1809. po­ vrati Marija Terezija Rijeku Hr­ vatskoj. G. pa se opet javlja g. 1579. 1139. Od g. proglasi Karlo VI. jer je Rambert od toga plemena bio suprug UH zadnje divinske kneginje Katarine. sjeveru urisan je kaštel. 17. pa odslije upravljaju Rijekom do g. kamo je Rijeka tada spadala.kako Valvasorovo. 187. 185. 1471. 1399. Gigante donosi u svom djelu reprodukciju te slike kao naslov­ nu sliku. do 1814. 1822. kad ga biskupi u Pulju. Karlo Veliki. 1728. a onda ju opet priklope Ugarskoj. pa je g.. spada pod Austriju. do­ bili Rijeku od Austrije grofovi Wallsee. a iz­ Tlocrt je učinjen prije nedavno izvedene teme­ vještaj je o Rijeci štampan u ljite restauracije. koji se tik do mora spuštaju. Tovunja. dobila Rijeka i svoj stijeg. 1776. nalazi se u SI. Tovunj u vrijeme SI. 29. kad je grof Wolfgang odstupio caru Fridriku III. do g. vijeka. Najstarija se slika grada Rijeke nalazi u bečkom ratnom arkivu. koji tu gospoduju do kraja XV. 1659. od ko­ jega vode dvostruki zidovi oko grada. carski namjesnici.. do 1365. se već i prije priznavalo. Pieronijev tloris grada Rijeke iz g.178 uništio je g. Starinama sv. grad slobodnom lukom. Divinski su knezovi odbili gospodstvo patrijarke akvilejskog. Tlocrt grada Bosiljeva. potječe iz g. 1530. str. 1338. a pokazuje grad opasan zidovima.. gospoduju tu Francuzi. pa to ostade do g. pa je Rijeka napose potpisala prag­ matičku sankciju. prizna kralj Ferdinand Rijeku kao SI. 186. kad je priklope kao corpus separatum Ugarskoj. te prikazuje u glavnom grad. 1779. Grofovi Wallsee drže Rijeku do g. samo je na jugoistoku jednostruk . dok se u pozadini diže kaštel. a napose se ističe stolna crkva. Tlocrt samostalno tijelo.

u djelu o Carnioliji. vidi se po tom. I Merijan je nacrtao Rijeku g. Prilozi za povijest gr. učvršćeni na uglovima polukružnim kulama. 1660. „Vijenac". Do mora je mala fortezza. SI. 1875. — Sabljar: Bakar i Turopolje: Književnik. a i taj je dakako kasnije znatno pregrađen. 188. Stier je ostavio i dobru sliku grada Rijeke. Kaštel nema više vrijednosti. Veber: Bakar. 30—35. — Mažić M. 1871. koja se u koječem razlikuje od Stierove. da se opravi sjeverni zid kaštela. sve za težu artileriju. (možda ) Ad. pratilac Pieronijev. 495.179 zid. koji je od toga kaštela sasvim različit. da se između njih učini platforma. Sličan je i izvještaj Stierov. nu koliko to vrijedi. Salvator: Der Golf v. Posvuda treba dići bastije. 1896. Kreuzthaler. Tako je po Pieronijevu nacrtu mogao grad izgledati. traži. niti obale. a iz nešto je kasnijega doba slika Valvasorova. Stiera iz g. jer ne može ni grada braniti. 1649. str. gdje je sada grad Bakar1). Već je sigurno u predrimsko doba postojalo naselje tamo. br. L. pojačaju tornjevi.38. Sasvim je jednak nacrt inžinira Mart. U rimsko je doba bilo tu znatnije mjesto. Od svih tih utvrda stoji danas toranj sa satom na Corsu. Pogled na grad Bosiljevo prije restauracije u prošlom deceniju. usred kojega se diže braničkula. koji zidove zove Haupt und Zwingermauer. I. a i toranj Sokol treba poput bastije izgraditi. Nu ipak će biti približno dobro prikazan tu riječki kaštel: oko četverostranoga zida. što je riječki kaštel narisan sasvim jednako kao i Trsat grad. x . Bakra. 37. Sušak. jer ovako budući predaleko od bližnjega tornja ne štiti dovoljno zidove. Tornjevi su tek dijelom dobri. isto da se pojačaju i zidovi nove bastije. g. dižu se zidovi. I na sjeveru treba izgraditi bastijone. Buccari.

kćerju Stj. što odgovara glasovno riječi Bakar). te služio i kao bolnica i kao kasarna. Oko g. pa je dobio Bakar. 1422. dok Frankapani ne plate 32. 1449. arheol. Glavni je toranj do ulaza. 1480. Ljubić u Vjesniku hrv. ali ovi ga SI.180 Volcera. Odslije je Bakar podpadao čas pod ovu. zapade Bakar Martina Frankapana. Frankapanski je grad u Bakru utvrda iz gotskoga doba. oženio se Friderik Celjski s Jelisavom. Treći . društva od g. Položajni nacrt dvora u Severinu. ubio svoju ženu. 1577. nu kad je g. te se primaknuo tipu dvora.000 forinti. morade grad povratiti Frakapanima. 1405. Iz kat. oplijenili vojnički komesari. 1670. podijelili dobra. 1435. tek se u početku XV. da se ima Ulrik Celjski uvesti u posjed grada i ostati u njem dotle. Ugovorom predje g. uz njega se prislanja drugi u obliku potkove. mape. dobiju po kraljevoj smrti natrag. Frankapana. čas pod onu upravu. 1882.. G. Između ta dva tornja nalazi se u prvom spratu kapelica s ostacima gotike. o kojima izvješćuje S. pa su ga g. Ali kralj Sigmund izda nalog g. nu u renesansko je doba posve izmijenjen. grad u posjed Zrinjskih. 189. vijeka spominje grad u rukama Frankapana. Kad su si Frankapani g. ote Frankapanima Bakar kralj Matija. tu se našli brojni rimski spomenici. O sredovječnom Bakru ima malo vijesti.

U jugozapadnom je kutu sačuvano nešto SI. Nacrt majora Sabljara iz g. u kojem se nalazi cisterna. 1854. koje su vodile iz Bakra u Bakarac. L. sagrađena navodno g. sada sasvim preudešene. Oko malenoga dvorišta. 3-5 m. Nekad je zid polazeći od grada opasavao i mjesto Grobnik. . Buccari. Salvator. 31. frankapanskog grada. na mjestu starije frankapanske l ) Laszowski: Hrv. Građevine I. 190. široke). a do te zgrade stoji i sada uzdržana kapelica. koji veli. Hreljin1) je napušteno mjesto. Tu su nađena tri rimska miljokaza za ceste. 1530. kapitan armade kraljevske svitlosti g. koji je gromom oštećen. od kojeg obilaze zidovi oko cijeloga mjesta. a u sredini je mjesta velika građevina s tornjem. Položajni nacrt grada Grobnika. Sabljar je tu zgradu držao crkvom. Der Golf v. kao i Ledenice: mjesto nije više odgo­ varalo potrebama pučanstva. Povj.181 je toranj polukružan s glagolskim napisom. da je tu bastiju dao učiniti Jerolim iz Zadra. nižu se druge zgrade. pa dalje preko Triblja u Novi. U nedalekom Bakarca nalaze se doslije neispitane ruševine (40 m duge. 1699.

dolje na četverostranim. Povj. kad je znatno preudešen — dignut je za vrijeme boravka isusovaca cijeli sprat — ostadoše tragovi bogatoga *) Laszowski: Hrv. — L. Hreljin je zaplijenjen. ali su lijepi primjeri graditeljstva iz onoga vremena. Oko toga dvorišta — u njem je cisterna s grbom Zrinjskih i napisom C. — nižu se prostrane odaje. u bitci kod Slankamena) i taj posjed uzme komora. Stari grad uz crkvu ima dva dvorišta. U ovom su Hreljinu krčki kne­ zovi često boravili. što se danas čuva u arheol. 1449. 1649. a s jedne se strane prislonila crkva. a zovu ga Piket: u župnoj se crkvi saču­ vala iz frankapanskih vremena divotmonstranca. J o š i danas. G. 1651. Drugo je dvorište još] veće. Danas se mjesto pomaknulo dalje. da po njegovoj smrti (f 1691. a priopćen je u Laszowskovom djelu. P. remek djelo umjetnosti. potvrdi posjed Hreljina kralj Matija Stjepanu Franka­ panu i sinu mu Bernardinu. komu je na svakom uglu po jedna okrugla kula ugra­ đena. sagrađena na rtu do mora u formi četvero­ kuta. gore na oblim stupovima. 137. Tlocrt mjesta učinio je Sabljar. gospodari tu Petar Zrinjski. od kojih su doljnje polukružno završene. U sredini je dvorište s arkadama. a gornje imaju plosnate lukove.182 crkvice. Novi grad je prava renesanska građevina. BuccarL . dobi Hreljin knez Ivan Frankapan. okru­ žena arkadama. G. oni su doista samo dvorovi. Z. iz koje potječe lijepi kameni okvir za svetohranište. Salvator: Der Golf v. 1670. 1481. a tu su arkade u gornjim dijelovima za­ zidane. Dvorovi u Kraljevici1) ne spadaju za pravo u razmatranje o sredovječnim gradovima. te darovan posljednjem Zrinjskom Adamu. a g. A. a pri diobi dobara g. Građevine I. muzeju u Zagrebu.

koji spominje g. Na lijevo je štitila ulaz omanja kula. U arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se komad kamena s gla­ golskim napisom. koji je nešto viši — nisu bile nikada posve zatvorene. Ulaz u kulu bio je u prvom spratu. Na okretu ceste iz Drivenika u Crkvenicu stoji na brijegu Badanj grad. 1572. Jugoistočna fortica i nije za pravo drugo no zid s brojnim strijelnicama. Grad je sagrađen u formi četverokuta s četiri polukule u zidovima i s glavnom kulom na jugo­ istočnom uglu. 172. Ivana Frankapana. Gotovo polukružne kule na sjevernoj strani grada — sjeverni je dio dvorišta odijeljen zidom od većega dijela dvorišta.. a većim odskočila od njega. Iz djela M. a navodno potječe s ove građevine. koja je po nacrtu majora Sabljara imala nepravilno četverostran oblik. već za pravo samo . na desno je glavna kula. renesanski kipovi nad vratima. Na južnoj se strani ulazi u grad kroz polukružno završena SI. a pred njom bio je podignut zid.183 uresa grada. iza kojega se digla omanja građevina.. iznutra četverostrana. s prizidanom kulom i ulazom. Iz vinodolske se ravnice diže osamljeno sedlasto brdo: na jednom se njegovu kraju uzdigao stari grad Frankapana Drivenik. T l o c r t grada Trsata. koja se manjim dijelom utisnula u ugao zida. XVII. Kula je izvana okrugla. izvrstan branič pristupa u Vinodol s ove strane.Schale\ Strijelnice su gradske posve malene. Na rtu Srščici vide se ostaci fortice frankapanske. vlasništvo g. vrata pod djelomice sačuvanim bačvastim svodom. gospodara Hreljina. ma da su i taj grad nemilice poharali g. 1670. Na suprotnom . 1449. v. bogato urešeni podovi i stu­ povi. Stiera iz pol.

Badanj je frankapanski grad. Dragomir i Vidomir Vlčić zastupaju Grižane. te ga ujedini. koji g. Po ugovoru glede zajednice dobara familije Frankapana i Zrinjskih postadoše Zrinjski gospodari grada. . Dunat. tek Belgrad dade pavlinskom samostanu u Novom na brdu Ospu. SI. Grad T r s a t nakon nazovi-restauracije maršala Nugenta. Badanj s Griža­ nima sačinjavao jedno imanje. U vrijeme stvaranja Vinodolskog zakonika postojao je već grad u Grižanima1): Ljuban i Petar popovi. Belgrad. koji je u svojim ruše­ vinama sačuvao sliku sastava pravog sredovječnog grada: predvorje i glavni dio grada su ovalnoga oblika.184 je brijegu Kotoru danas ruševina stare crkve. pa gradačke komore i *) Lopašić: Urbari 82. 193. a Kotor dade franjevačkom samostanu na Trsatu. tu je Petar Zrinjski imao 360 kmetova. a tradicija hoće. Kasnije je grad u rukama ugarske. 1474. Kad je Petar Zrinjski bio zatvoren u Bečkom Novom mjestu. Prije je Kotor. oplijeni grad senjski potkapetan Gali. Damnjan satnik. a pri diobi dobara Frankapana zapade Belgrad i Kotor kneza Martina. te još i danas dominira svojim položajem nad cestom. u kojem su u najnovije doba učinjene strijelnice. oko kojeg se opet diže zid. Crikvenica je tada bila luka grižanska. kupi i druge dijelove posjeda. da je i tu postojao grad. ali poslije smaknuća Petra Zrinjskoga dobije grad Adam Zrinjski.

nu pod kraj XV. i doživi jednaku sudbinu kao i grižanski grad. 1480. " djelu M. te spade po ugovoru u vlast knezova Zrinjskih. XVII. I Bribir1) je dao svoje zastupnike. tonji posta gospodarom grada. . p Maroju Žunjeviču oteti. dade kralj Matija grad po senjskom kapetanu Blažu Mađaru i SI. da je grad posve propao. kad se je stvarao zakonik vino­ dolski. Rijeka i Trsat u XVII. koji je ženidbom došao za neko vrijeme G. l ) Klaić: Frankapani. I to je grad Frankapana. 56. SL 194. Stiera.185 konačno je upravljala njim Banco Gefohlen Administration im Herzgotgtum Krain und Littorale Austriacum tako. vijeka opet je u rukama Frankapana. Utvrde grada Rijeke. Po nacrtu Stierovu iz pol. v. dvije se dijelom sačuvale. v. pa ovaj po° °rig. Po onim osta­ cima sudeći imao je i taj grad četiri kule. 195.

. Iz djela Salvatorova: Der Golf v. pa je razumljivo. sad je tek jedan dio još. Buccari. Grad B a k a r . 1891. koji su cijelo mjesto opasavali. . G. Vanredno lijepo i pomno sagrađena je glavna kula (četverostrana). te je u profinjenoj formi svijetu dao. kad se gradio općinski ured. pa se žene redovno samo među sobom. drugi g. kad se gradila ženska škola. na jednim zazidanim vratima uklesano je Anno dni M C C C II i još neka neprotumačiva pismena. u kojem se *) Laszowski: Hrv. koji kazuje. stvara se u Novom. 1878. odlično svojim polo­ žajem. da baš iz. Novoga potječe tvorac Smrti Smail SI. 1288. Tolcrt prizemlja grada Bakra. Od grada su išli zidovi. narodna nošnja i narodna pjesma. Glavno je mjesto Vinodola ođ 1 davnine Novi ). age Čengića. ban Mažuranić. G. a SL 196. 225. da je knez Bernandin g. što se tamo sačuvali narodni običaji. J o š se i sada smatraju Novljani nečim poseb­ nim. 197. glavnom mjestu Vinodola. povj. sačuvan. osebujno po tom. građevine I. porušen je jedan dio.186 U arheološkom se muzeju u Zagrebu nalazi ploča s glagolskim napisom. J o š je do pred par decenija bio bribirski grad čitav. dozidao grad. 1527. Tradicija je narodna neobično jaka. koji je tu tradiciju u duši svojoj nosio. a bilo je napučeno jamačno i u predrimsko vrijeme. Mjesto je Novi nastavano u rimsko doba. zakonik vinodolski.

Nikoli i Jurju Frankapanu. kad je Markantun Venier navalio na grad i za neko ga vrijeme zauzeo. pa opet g. otimlje grad kralj Matija. 1647. Nu knez ga je Nikola opravio.) ostavio bratu si Vuku. posljednji toga roda. 1481. sjedini opet svu djedovinu u svo­ jim rukama. te ga po smrti (g. Razvaline mjesta Hreljina.) između Stjepana Frankapana i šurjaka mu Nikole Zrinjskog. 1598. 1613. i 1615. 1670. a Mlečani napadoše grad g. Starigradom. G. a od god. SI. da ga daruje Stjepanu Frankapanu i sinu mu Bernardinu.. upravlja i njim Banco Gefohlen . 1449. dođu Zrinjski u posjed grada. a g. 1692. Po uzajamnom ugovoru o zajednici dobara (g. Bribirom. 198. zaposjedne grad senjski potkapetan Ernest Gali. Franjo Krsto Frankapan. Već su češće dolijetali Turci pod Novi. G. 1580. ali g. pa je tamo često boravio. pa Novi spade pod komoru..187 kodificiraju tradicijonalni pravni običaji i uredbe. dobiva ga knez Martin s Okićem. 1544. Kotorom i Bakrom. odstupaju Juraj i Nikola Zrinjski grad Gašparu. I Novi je dakako u rukama Frankapana.

a bez nužde je porušena. 1858. u kojoj su veliki prozori i vrata u prizemlju učinjeni u novije doba. U g r a d a i mjesta Drivedrugom je spratu velika dvorana s predsobljem nika. urisan. Tlocrt dvora u Kraljevici iz g. Nekada je bio završetak tornja drukčiji. U to je doba bio grad okružen malim kućicama. Krunište je samo kasnija igrarija. U toj se dvorani sačuvao vrlo oštećeni Sam je grad . Položajni nacrt stražarnicu. četverostrana branič-kula. 200. C cisterna. Građen je u četverokut. općinski ured. Na suprotnoj je strani stajala okrugla kula. koje služe za SI. D—G sobe. Pred kulom bio je kasnije sagrađen „rondel". a tek u novije su doba odstranjene. mape. i pokrajnim prostorijama. a najstariji je dio jamačno „kvadrac". kako se i sada opaža. B ulaz. iz kojih se dolazilo do onoga krila. zatvor. gdje je danas škola.188 SI. koje su se priljubile uz njegove zidove. spremište. koji je još na katastralnoj mapi od g. Iz katastr. 199. stari uzani su dijelom sačuvani. Novi posve preudešen prema zahtjevima kasnijega vremena. Sačuvano gradsko krilo između tih dviju kula s nepravilnim pročeljem sklop je prostranih i omanjih odaja. 1701. koja je čuvala Vela vrata do nje.

kojoj se g. druga četverouglasta. Sjevernoga i istočnoga krila nema već odavna. SI. koji mu se učinio važnim. osnovao knez Martin Frankapan pavlinski samostan. svojina kneza Dujma IV. Tu je bio do crkve ulazu mjesto i još su do nedavna stajala tu gotski uokvirena . od kojeg se je na groblju sačuvala crkvica. Mjesto se oko grada SI 202. osnivača slunjske loze Frankapana. I Ledenice imaju davnu povijest. tek se grada kod Crkvenice. Nacrt ruševina Badanj savilo. 1916. 1660. 1827.189 stari drveni strop s bijelim ornamentima na modrom polju. 1449. U sam se grad ulazilo nekada tamo. Tradicija hoće. 21. pa je i opravke preporučao. Grad je bio g. 1572. kamo ga je doveo biskup Kristofor. Stier nacrt grada. učiniše ga senjski kapetani krajiškim gradom. Novi je postao g. da su i na sjevernoj strani bile dvije kule. svod urušio. i one su sudjelovale g. kod sastava zakonika vinodolskoga. 1462. župna crkva. gdje je sada škola. a g. Samo se crkvica sv. jedna okrugla. 1288. Grad Drivenik. učinio je inžinir M. pa dva pro­ zora sa sjedalima. a već odavna je napušteno.. 1463. Stjepana uzdržala i bila je sve do g. sijelom modruškoga kaptola. J o š g. tu je bila i gradska kapelica. Tu je g. podori kućica zapažaju.

. a možda i nije nikada više zida postojalo do onoga. Sam grad je danas iznutra hrpa kamenja. Prednji dio zida do mora fali. Diže se dosta dobro uzdržana tik uz more u obliku peterokutnika. da je to rimska građevina. koje vode na zid. Unu­ tar zidova još je kamenito tlo u svom prirodnom stanju: nije ga nitko trebao dirati i ravnati. Pri sastavu ovih dvaju dijelova vide se ostaci omanjih kula ili doksata na zi­ du. SI. Grad Belgrad kod Grižana. nu to je slabo vjerovatno. Na koncu mi je spomenuti zagonetnu ruševinu sa zagonetnim imenom Lopar kod Novoga. ali zadaća njena nije jasna. koji upućuju na to. 203. Iz kojega je vremena ova građevina? Ima znakova. a prednji dio uz more čuva sa svake strane po jedna kula. Ni­ gdje nema traga kakovim zgra­ dama za stanovanje. da je to sredovječna frankapanska građevina. Ali sa svake strane postoje velike kamene ste­ penice. što i sada postoji. a taj je nekada bio proviđen kruništem. nu opet se drugi tomu protive. nu vide se još vanjski zidovi s dvije okrugle kule. uz koje se na­ slanja trokutni dio. a dvije polukule iskaču iz gradskoga zida. da je do mora veliko četverostrano dvorište. Poprečni zid di­ jeli cijelu građevinu u dvoje tako. Ili je samo stražarnica ili stovarište r o b e ? Možda će se u kasnije vrijeme to moći odrediti. Oko te građevine velik je zid polukružno od mor­ ske obale do obale izveden. Pomišljalo se na škver.190 vrata. Vjerovatnije se čini. podi­ gnuta u pomorske svrhe. komu je šilj okre­ nut prema cesti.

— Klaić: Građa za topografiju ličkokrbavske županije u srednjem vijeku (Vjes. — Hire: Lika. Pilara. sasvim osebujan svijet živio je tamo. serije. prethistorije 1 ). Ancus. Curcum. U prošlosti je Lika bila kud i kamo važnija: upravo je nepregledan broj nalazišta predmeta iz sviju epoha t. VII. pa se i moderno prometno sredstvo. zv. bile su već u predrimsko vrijeme. Zeit W. dok se brojni drugi gradovi uopće i ne spo­ minju. VI. J o š danas Na lijevo sada porušena okrugla kula. preživjele su rimsko doba. Lika je od pradavnih vremena sasvim posebnim životom živjela. t. kako su se plemena Parentina i Ortoplina pogodili glede upotrebe vode. 204. tek se ne mogu točno lokalizirati. Vegium. pi­ sani kamen. željeznica prikučila pradavnom putu. svjedoče brojni nalazi. otučka. Drugi su poznati po imenu. *) Patsch: Die Lika in rom. krbavska. društva n. unska. danas se jošte upotrebljavaju. — Lopašić: Spomenici hrv. krajine. Arupium. na desno svjedoči napis na pećini u Lomkvadrac Snimak arh. lapačka. skoj dulibi j. ali o njihovoj egzistenciji SI. arheološkom muzeju u Zagrebu. Tlocrt grada u Novom Vinodolskom. Monetium. zv. — Brunšmidove radnje u Vjesniku hrv. Karlstadter Militargrenze. pa živi i danas.Sredovječni gradovi u ličko-krbavskoj županiji. U tom se obilju može s Likom isporediti u nas možda jedino još Srijem. Pa nisu to samo pojedini nalazi: tu je u predrimsko doba bilo veoma velikih naselja: dostaje pogled u niz ormara s nalazima iz Prozora u hrv.) — Klaić: Krčki knezovi Frankapani. hrv. Krasnoga. Sve glavne ceste. Po malo se javljaju u Lici sredovječne župe. arheol. I—III. lička. . Ausancalio. arheol. nebljuška. dr. kojima se da­ nas prolazi Likom. 1900. Epidotium. odnosno žu­ panije: odorjanska. U rim­ sko su doba nastali ili bolje tek proširili gradovi i gradići u Lici: Senia. — Frass: Vollst Topographie d. M.

SI. brinjska i podgorska. senjska. Brinje1). Pogled na pročelje i gl. pa se nekako začahurila i prividno obamrla. koji su bili nastavani do turskoga doba. 116. 1908. pa se mogu tek glavniji prikazati. postojao je tu grad Monetium. 202. — Klaić: Vjesnik hrv. 205. I njoj se sprema novo doba. Malo po malo ostaje Lika po strani velikih prometnih putova. a danas se još veći dio istih nalazi u ruševinama. Žalibože ti su gradovi doslije slabo ispi­ tani. 478. — Kukuljević: Neke gradine i gradovi. ali domrla nije. — Laszowski: Prosvjeta 1895. misli Patsch.192 buška. 97. — Valvasor XII. pa je niknuo silan broj gradova. kulu. . !) Devčić: Prosvjeta 1907. već je u prethistorijsko doba bio nastavan. 1. arheol. društva VI. gačka. Grad u Novom u Vinodolu. U rimsko doba. glavni grad brinjske županije. Na nedalekom Humcu nalazi se terasa s predrimskim opko­ pima. a za studij tih gradova trebat će život dugovječnoga marljivoga radnika.

Grad je ostao u rukama Frankapana do Matije Korvina. da se izmire i zajedno krenu na krbavsko polje. te ovaj morade SI.. Prof. 1493. kad se u Brinju sastaju Nikola Frankapan i Ivaniš Nelipić.193 Grad se u Brinju zove Sokol ili Sokolac. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. sastanu se vojske Frankapana s banskom vojskom. gdje ih dočekao silan poraz. a SI. koji ga otme knezu Anžu. 206. slijedeće godine boravi u Brinju i kralj Sigismund. Ulaz u grad Ledenice. 207. pa se spominje prvi put g. 1411. odseliti u najmijeni Kosinj. 13 . a tek poslije smrti kralja Matije dobije grad natrag. G. Tlocrt ruševina Lopara kod Novoga Vinodolskoga.

194 Ivan Anž osta do smrti g. 1521. u Brinju, a naslijedi ga sin Krsto, koji je bio na saboru u Cetinu kao pristalica Iv. Zapolje. Poslije Krstine smrti dobije brat mu Vuk Brinje; taj nasilni čovjek pogibe kao pristalica kralja

SI. 208. Ruševine Lopara kod Novoga u Vinodolu.

Ferdinanda g. 1546. Brinje spade g. 1537. pod vojničku upravu, pa se g. 1553. opravi grad na kraljev trošak. Turci su često dolazili pod grad (g. 1530., 1623., 1630., 1661.). G. 1613. grad je ruševan ,,an Gebaude zerissen und an anderen Kriegsnot,\\'!.W. "i/)„ durffen gar ode", a g. 1651. opet se opravljao, pa je tada i novi most učinjen. G. 1639. snimio g a j e carski inžinir Pieroni, a g. 1650. inžinir Mart. Stier, koji spominje, da je grad dobro sačuvan i ima dobre zidove. Unutar zidova ima mnogo drvenih kuća. Ulice su veoma uske. Obrambeni trijemovi na zidovima i podovi u kulama pro­ pali su. On predlaže opravak za 1850 for. Brinje je pravi frankapanski grad; sazidan na obranu mjesta, koje je zakriljeno zidovima grada, kao što sa SI. 209. Tlocrt grada Brinja i zidova gotovo svi oveći frankapanski gradovi. oko varoši. Po Pieroniju. Iz god. 1639. Nacrt Pieronijev (g. 1539.), Stierov (g, 1660.), nacrt iz g. 1701. (ratni a arhiv u Beču G. I 49.), slažu se u glavnom posvema. Pieronijeva je slika slabo risana, Stier je priložio izvrstnu risariju, Valvasorova je slika na­ risana samo na temelju tlocrta i posve je neispravna; dobar je šematički prikaz grada iz početka XVIII. vijeka u bečkoj dvorskoj knjižnici
r

195 (oko g. 1729.). U gradske zidove ulazilo se kroz čvrstu kulu, ulaz je bra­ nio mali doksat (Pechnase), četir polukružne kule, petokutnik i okrugli veliki bastijon (na Valvasorovoj slici je tu kula!) pojačavaju zidove. Sam grad sastojao je od branič-kule G, koja je bila vrlo pomno izrađena, pa u gornjim dijelovima lizenama raščlanjena. Na suprotnoj je strani bila kapela B, koja zaslužuje sama potanji prikaz, a između tih objekata bile su zgrade za prebivanje C. Spomenuti bastijon E branio je gradski zid, koji je spajao kapelu sa branič-kulom. Na Pieronovu su nacrtu urisane unutar zidova i skupine kuća: čini se, da se grad nije u bitnosti ništa promijenio do svoje propasti, pa je slika Stierova primjer grada i varoši i za daleko ranija vremena.

SI. 210. Brinje. Nacrt iz vremena M. Stiera, u pol. XVIII. v. Grad je čitav, na desno se vidi gl. kula i crkva.

Najbolje je od cijeloga drada sačuvana gradska kapela. Tlocrt joj je naskroz nepravilan. Kapela ima tri sprata: srednji sprat je prava kapela: rebra, okvir vrata, kružište prozora i doprozornici izvedeni su neobičnom pomnjom a sve upućuje na kasnije gotsko doba. I donja je prostorija svođena: strijelnica pokazuje, da se i tu pomišljalo na obranu, dok je gornji sprat s ovećim otvorima udešen lih za obranu. Sva je kapela građena od kamena, izvana je u znatnoj visini kordonski vijenac oko cijele građevine, a rubovi su njeni napose pojačani. U svem je ta kapela jedinstven spomenik graditeljstva, napose graditeljstva Frankapana. Gradina kod Starog Brinja nedaleko sela Lučana nije ispitana.

196 Glavno je mjesto senjske župe grad Senj1). Patsch drži, da je ime grada „keltsko". Rimskih spomenika našlo se dosta, gdjekoji su rimski napisi opet izgubljeni. Kod stolne crkve moralo je postojati rimsko groblje, a osim toga postojala su još dva rimska groblja. Jedan napis govori i o rimskim kupkama. U srednjem se vijeku spominje Senj rano: parochia (kotar senjski) već g. 1185. U to je nekako doba darovao kralj Bela II. (III.) Senj templarima, koji su ga držali tamo do godine 1269., kad ga je kralj preuzeo, a templarima dao u zamjenu dubičku županiju. Senj je odslije imao svoje knezove, načelnike i podnačelnike (potestates), suce i vijeć­ nike. G. 1271. izabrali su Senjani krčkoga kneza Vida IV. Frankapana i

SI. 211. Brinjski grad. Na lijevo kapela, na desno ostaci glavne kule. potomke mu nasljednim potestatima svoje općine, no već se doskora Dujam II. od g. 1302. poče nazivati knezom senjskim, prisvojivši si svu vlast nad gradom. Kralj Matija Korvin ote Frankapanima grad, pa on ostade kraljevskim gradom pod upravom kapetana, dok ga u XVIII. vijeku sasvim ne priklopiše krajini. Na kaštelu stoji i danas grb kralja Matije. Senj je također opasan zidom, g. 1558. porušeno je sve izvan grad­ skih zidova radi lakše obrane. Kako je duga borba s Mlečanima i Turcima ) M. Magdić: Topografija i poviest grada Senja 1877. — Kukuljević: Grad Senj (Leptir g. 1860.), pa kasnije u djelu: Neke gradine i-gradovi.- — Klaić: Krčki knezovi Frankapani.
l

197 Senj učinila poznatim i važnim mjestom, nije čudo, da su se sačuvali brojni nacrti i prikazi grada, tek se u svem ne slažu. Pieronijev nacrt

SI. 212. Slika grada Senja iz XVII. vijeka. Po nacrtu u djelu M. Stiera. Grad je opasan kulama, koje dijelom i sada opstoje, na desno je Nehaj grad, a pod njim crkvica Marije od Arta. potječe iz g. 1639., Stierov iz g. 1660,, a treći je iz g. 1701., prikazi su najbolji još onaj u Valvasorovu djelu r E h r e des Herzogtums Krain XII. 78." i u Stierovu rukopisu. Grad ima oblik pe­ terokuta; u jednom se je kutu smjestio ka­ štel Frankapana, današnji konvikt Ožegovićanum s četverostranim tornjem i okruglom kulom, što je Stier krsti Philippturm, pa dalje Turaš toranj, zlatni toranj (peterokut), Salapanock (okrugli to­ SI. 213. Tlocrt grada i utvrda oko varoši senjske. ranj), Trybenack (polu­ A mjesto, B kaštel. kružna kula), papinska kula (okrugla), St. Prossy Thurn, Turina, Šabac, naša Thurn i Mera Thurn 1 ). ) Lenković spominje g. 1550. druga imena. Na istoku: Radomerić, kulu kod v. vrata, na sjeveru Lipicu, rondel, papinsku kulu, na zapadu: barutanu, Lađarsku kulu, Gatsku kulu, Šabac, na južnoj strani Zvančić i Tulac.
l

već se tek mostom moralo hitac u Nehaj gradu kod Senja. što je Leo X. osim kaštela. druga na moru. Nehaj-grad kod Senja. za 3-struki građeno stubište. da je grad imao viel Thore. četverokut. Nehaj grad. Danas se. gdje je danas mlin. Šabac kula. 1701. od kojih je jedan strijela i oborila. Grad ima tri sprata. Sada je taj ulaz. zv. so zum Theil vermauert worden. zv. treća na južnoj strani. u donjem su najmanje strijelnice. vijeka za težu artileriju i strijelce. na troja vrata: jedna su bila kod kaštela. pa t. dao sredstva za njenu izgradnju i držao za svoga života tamo stražu. najveća u trećem. koj i se nalazio poviše nad tlom? pre­ inačen. sam grad se prema gore sužuje. Najdonje strijelnice su t. od kojeg su učinili nacrte Pieroni i Stier. Nad ulazom je odulji doksat. prije je pred njim bilo sa­ Strijelnica (Hosenscharte). koje nije dopiralo do vrata. 214. . Na pustom brdu nad Senjom sazidao je Lenković g. Valvasor spominje. sačuvao još neki dio utvrda s papinskom kulom. a uglove brane doksati na konsolima. U gradski se prostor ula­ zilo g.198 Papinska kula je dobila ime po tom. preći od toga stubišta do ulaza. a opet male pod krovištem. Tlocrt je te utvrde. veće u drugom spratu. Utvrda Lenkovićeva iz polovice XVI. SI. 1558.. za koju se upotrebljavao materijal porušenoga franjevačkog samostana i okolnih zgrada.

jer u isti čas mogu tu trojica strijeljati. v. koja na polovinu iskače iz zida.199 Hosenscharte. . Taj se castrum spominje g. spratu trostruki grb. dvogube strijelnice osobite vrsti. veli general L e n k o v i ć : Das od schloss Dabar an den guetigen Turkhen passen gelegen soli auf ir M. 1575. Nedaleko Brloga nalazi se Gusića grad na brdu Siminovcu. a Lenković opisuje Brlog g. Hosenscharten". kog je zajedno x 2 ) Mjesto je bilo i u rimsko i u predrimsko doba nastavano (Patsch 90). . a pod jednim prozorom u II. Prosjek kroz Nehaj grad. Turcima u ruke. kod mjesta Doljana. koji pade g. pa je stvoreno mjesta za brojne branitelje. 215. Nacrt M. dakle nekako bastijonski toranj. XVII. zv. ali ga Senjani oduzmu. Tlocrt Nehaj grada. Ta kula postoji i sada (Šimšanovka SI. dacher und wahr gebessert werden. Usred četverostranoga uskog dvorišta nalazi se cisterna. G. wird mit vier knechte fiir ain skardt peseczt. die tor. 1449. mjeri u opsegu 54 m. 1563. Od frankapanskoga se Dabra malo sačuvalo. Stiera pol. i 1502. pa Petar Zrinski sagradi u Drenovu klancu2) kulu za obranu toga klanca. Ruševine postoje još kod Brezovice. SI. U sredini dvorišta nalazi se cisterna. je zovu) u ravnici. 1550.. Nacrt M. Stier je predložio daleke utvrde od palisada. Polazeći prema Otočcu dolazimo do Brloga1) grada nad Gackom. bewilligung dieses 61 jahr eingenommen. U gornjim je spratovima bila smještena artilerija. Zanimljive strijelnice t. . a zidovi su nejednake debljine. kod Babinpotoka. Stiera. Četverokut s okruglom kulom. 216. Kod Vrhovina postojao je grad Stari Perušić. J o š se u sačuvanom dijelu vide tri strijel­ nice raznoga oblika. od kojih je onaj na lijevo (sa zmajem) grb Lenkovićev. ovako: Dieser stargher thurm von tuffstain mit angehengkhten vieregkhedten ringmauern . Prostor je izvrsno izrabljen. ) Frass 256. zidana od kamena lomljenca.

1461. 1650. javlja se. Utvrde Otočca porušene su do nekih ostataka g. po­ novnu darovnicu daje kralj Karlo Robert g. tada je još glavna kula postojala. Kralj Matija uze grad Ivanu Anžu g. Prikaz mjesta daje nam Valvasor u svom djelu: Ehre des Herzogtums Krain. krajine II. pa osnuje tu g. do­ šao inžinir Pieroni u Oto­ čac. Lopašić: Spom.. hrv. Po Pieroniju. već omanje utvrđeno mjesto. C. — B. 1642. A branič­ kula. G. Glavna je kula tada još postojala. item castrum Othochach cum terra Obrich. 50 o srušio se komad zida. . Iz g.. G. narisao je tlocrt grada. grad je trošan. Nikole. 1543. vijek. Lenković opisuje g. dobije g. daju nam posve jasnu sliku tih utvrda. Keglević Turke kod Otočca. pa sad upravljaju kaštelani gradom. da je platno mje­ stimice propalo. 1829. da se nov zid saziđe i okrugla kula poruši. nu g. Otočac. Na brdu nad Kozjak jezerom kod Plitvica nalazi se neznani Krčin grad. Otočac Sigismund. opet su Turci ku­ šali grad zauzeti. I. 1578. Stiera iz g. 85. T l o c r t utvrda grada Otočca. nu možemo ga smatrati donekle Wasserburgom. nu g. 1600. 1586. G. nu inžinir Stier nije je više g. Bolja je slika M. 1449. pre­ grade vrata i novi most sa­ gradi. biskupiju s crkvom sv. Dy kule. te g. da se učine palisade. dokinuta. kralj Sicilije. razbije P. da je glavna kula ve­ oma rastrošena. 1701.. Z). Građ. 1581. a kad je do diobe dobara došlo. kad Karlo II. 1535. Otočac1) nije bio za pravo grad. 1316. pa Lenković traži. koja je osamdeset godina opstojala. Frankapani gospoduju tu .200 s gradom u Crnoj Vlasti zauzeo i razorio Gašpar Frankapan g. E crkvica. 1300. . . bilo je sve u redu. (v. da se graba iskopa. 1486. 1639. l SI. a g. 1550. 100^ Kad je g.. za župu Gheczke . potvrđuje knezu Dujmu posjede. pa r ^ se grad ponešto opravio. Prvi se put spominje Otočac g. 1639. Povj. nu spome­ nuti nacrti i nacrt Jurja Frankapana od g. .. pa veli. 217. pa 1623. ) Laszowski: Hrv. 310) te nacrt od g. samo je krivo ubilježio nad slikom fortezze ime Prozor.V Otočci našem gradu" kroz cijeli XV. 1660. našao. 1660. 1551.

fortica opravljena. bila je najveća kula pokrivena. da je loše zidana. svaki drukčije veličine. U svojim relacijama prigovaraju vojni inžiniri Pieroni i Stier toj građevini. g. 1650. Ulaz je bio 2 hvata nad zemljom. 1619. J o š je g. a dolazilo se do njega najprije ljestvama. bila je čitava. koji je jedno osamdesetak godina prije nastao.zanimljiva građevina. Za tu fortezzu trebalo bi 60 ljudi. 1882. g. Na svakom je uglu po jedan toranj. U svojoj biti sasvim je nalik na grad Sisak. sazidana u formi trokuta na dva sprata. 1861. 1804. a danas je ta utvrda razrušena. Stier veli (g. Forticu na susjednom brijegu. onaj na istoku je najveći.201 Za obranu mjesta sagradili su g. da je pred jedno 20 godina sagrađena s troškom od 30 tisuća forinti. tako da bi trebalo jednu stranu ponovno zidati. Svakako je ta fortica . kasnije drvenim stubama.). .

— D ulaz stubama u nuspomenuti. ___ __ kapelica sv. pa do rimskoga vremena. dva mitre ja i t.202 Kraj oko današnjega mjesta Prozora bio je u prošlosti veoma znatan Nasuprot sredovj. Orig. Vital (557 m. serije III. kad ga je Anž Frankapan iznajmio na 7 godina od Jurja Kosinjskoga. variirati. brojne ličke gradove. 220. Rimski je grad Arupium bio u ravnici. (23). — Vjesnik hrv. 1578. opsjedaju ga Turci. Mjesto je u predrimsko i rimsko doba bilo nastavano 3 ). G. Tlocrt je grada sačuvan u Stierovu djelu. X. 219. samo će smještaj glavne kule trašnjost grada. 1619. još je jedan SI.. (11). a g. pa bude zapušten. nu 1499. 2 1 . pre­ uze Frankapan grad definitivno . Vida s glagolskim napisom. IX. (106 i 249). arheol. (Na tabli prikazan šematski položaj Vitla). Glavinić spominje u opisu Like g.. jer mu je kralj Matija oteo brinjski grad Sokolac. 1696. 1 7 0 1 . 1889. baza carskoga kipa itd. pa iz rimskoga doba: napisi.ki je v Bužah v B o ćaći i kneštvi Buškom". Tlocrt grada Prozora u tornjić. 1887. 1408. I blizu je Lešća nalazište starina iz halštatskoga vremena. Južno od Lešća nalazi se Kosinj Gornji. 1889. Sinac]e mjesto nastavano već u neolitsko doba. V. . a kod ulaza. (110). rudera modo supers u n t . 236). a kao villa Synacz spominje se g. Tlocrt grada stan pavlina. tu je bila japodska naselbina. gradini nalazi se Vel. koje je služilo i dalje u latensko doba. 1489. iz rimskoga je vremena ostao relijef Mitre. s velikim halštatskim grobljem na zapadnoj strani 1 ). Ovaj je grad tipičan za mnogo­ Lici g. na jednom uglu iskače jaka okrugla kula. dok je predrimsko naselje bilo na brdu Tu se našlo ostataka velikoga hrama: sarkofag s napisom. društva 1881. (1). a drugi je tlocrt iz god. brojni drugi napisi. Grad je sagrađen u podobi četvero­ kuta. Uz cestu prema zapadu nalazi se Perušića. 1701.).: Kossin. društva n. u gatskoj župi. . za koji drži Klaić. Grad se Kosinj spominje g. koji na) Patsch: Lika 76. (185. da je indentičan s ostacima Bočaj grada. arheol. kako ću ih kasnije arkivu. Sredovječni se grad spominje g. d. do kojeg se do­ lazilo ljestvama ili stubama. B glavna kula. Nedaleko mjesta nalaze se ostaci Karin grada (ne Carin grada): polukružna kula sa dva spoj na zida uzidana u liticu. na suprotnom je unutar zida četvero­ marnih strani toranj. tantum castrum est in edito situm. Tu je u srednjem vijeku bio samo­ SI. gdje je stajao Kosinj građ. ) O tim nalazima: Vjesnik hrv. u bečkom rat. 2 ). kad «lit ga dobiva kod diobe Frankapana Sigismund s Otočcem. 1449. (509). — Ljubić: Popis g. po­ novno utvrđen. in septem templis prius adorabat populus deum in hoc distričtu. 3 ) Patsch 71.

B dio sv. u širini 5*5 m. Ovo je Ostrovica u buškoj župi. Ostrovica je česti naziv lokaliteta u Lici (ima ih jedno dvanaest). 1372). gdje su se našli rimski mozaici i baza s nečitljivim napisom. Ckapela. a druga je u staroj ličkoj župi. kad je bi­ SI. ) Laszowski: Hrv.203 vodno potječe od grada Ribnika (i taj je bio frankapanski grad). Ta je još sada do 10 m. Grad je sijelo familije Perušićkih. 1527. Ostaci grada Perušića. debeli. Jugoistočno leži mjesto Kvar te. visoka. 9. Povj. sin Novaka Disislavića ustupi Nikoli IV..—1641. Drugi je Ribnik sjeverozapadno od Metka. dok se mjesto spominje g. U ne­ dalekom mjestu Štitaru nalaze se ostaci grada. J o š se razbiraju tragovi kruništa sa sjedalima. 1482. Tu je po svoj prilici stajalo mjesto Epiđotium. Ime je dobilo mjesto po javnim rimskim kamenim mjerama. 163. 1899. tri su prozora. 1636. 2 ") Radić: Starohrv. . prevezene u Zagreb. u sredini stoji razrušena okrugla kula. G. vijeka bio je još grad čitav. E pred­ utvrdom. komu se ruševine i sad razaznaju 1 ). od kojih je jedna držala 33*3 litre. drugi je istočno od Gospića. koji se u sred­ njem vijeku ne spominje. Ulazilo se sa zapada kroz poru­ šeni ulaz. U gornjem spratu kule SI. 222. Mihalja u Ostrovici pod istoimenom grada za stanovanje. — oprost onima. 1341. prosvjeta II. Grad je Perušić2) opasan dvostrukim zidom. Pazarišta zap. koji bi posjetili crkvu D predvorje. od kojih je Gašpar Perušić najpoznatiji. morali predati Herbersteinu. istočno od Gospića.—1492. treća 1 3 5 1. pa ostadoše u njem osim u razdoblju od g. Do XVIII. Turci su grad ponovno opravljali. ali su ga g. Građevine I. zidovi su joj do 1'60 m. Od prvoga se na strmom brijegu sačuvalo nešto ziđa u dužini od 16 m. u bečkom ratnon arkivu. građe. Dva se grada u Lici zovu tim imenom: jedan je kod D. 221. skup krbavski frater Radoslaus davao Po orig. postojbina Novaka Disislavića de Ostrovica de genere Mogorovich (g. 1685. koje se steralo oko humka zvanog Megdan. druga 7-95 1. uzeše grad Turci. od kojih dva imaju sjedala. A nutarnji dio. od Perušića. Tlocrt grada Novoga u Lici. Petar Novaković. Taj se castrum spominje g. koje su g.

posjeda krbavskih knezova (g. Budaka. Tu se našli pred­ meti halštatskog doba. visokom brdu. rimski miljokaz i rimski napisi. valjda ista. Sjeveroistočno od Grebenara nalazi se „Gradina kod razvala". o kojoj piše Glavinić: perampla curia alta simul et rotunda. ali ti su do— slije tek u najmanjem dijelu istraženi. tribus destructa contignationibus. vjerovatno rimskoga podrijetla.). Nešto se sjevernije od Mrzina grada nalaze ostaci Prozora (zapravo se zove Prozorina. n 4 . Po tom se gradu prozvala jedna grana krbavskih knezova mrsinjski. kojoj su vanjski uglovi bili zaobljeni. kula. Kralj Ladislav Posthumus i kralj Matija potvrdi im taj posjed 1 ). a mjestimice su još 12 m visoki. 2 . 1696. da bosanski paša utvrđuje Udbinu. (g. 75 m dugačka. Od grada Mrsina kod Korenice. 1527. Nešto južnije nalazi se neznana gradina na 1029 m. pa su Frankapani ostali gospodari grada. vodno Budački imali svoj grad. U oko­ lici Kule spominje Sabljar 22 gradine. na brdu Kozjanu nedaleko Bunića vide se ruševine u okrug sazidanog gradića. o o Tlocrt D M • i Polazeći _ d Gospića k sjeveru dolazimo o SI. središta sredo­ vječne župe istoga imena. sed tecto carentem (g. E. c i o 2 3 . 1468. a kod diobe njihovih dobara dobi Ostrovicu Dujam IV. s nešto preostaloga ziđa i ostacima dviju četverostranih kula. f do Po originalu u bečkom ratnom arkivu. B konak. Po svoj je prilici tu postojalo mjesto Ancus. a Fras veli. 1701. javlja Krsto Frankapan. ) V. dok je grad Pro­ zor kod Otočca).). za koji veli Glavinić: mons vicinus turrim habet olim sibi impositam. • / k \ . 1403. Na istočnoj strani ima ruševina gradića.). visok zid grada Starog Budaka (danas ga zovu Bešić gradina). pa si sagraditi grad Budački južno od Karlovca. F predgrađa. Mrsi nj i Komić). arheol. Kod Mušaluka postoji 6 m. U Turjanskom su ostaci Trojan grada: zidovi su 29 m dugački. hrv. sačuvalo se tek nešto zidova. grad se sastojao iz četverostrane kule. 25 m široka građe­ vina. satis altam et rotundam. 20 visoki. gradišta i crkvišta. da je to bio prostran grad. društva IV. koji se i kasnije spominje. Vjes.204 Frankapanu castrum Ostroviza in provincia Like "u zamjenu za grad Ozalj (g. Vrlo su brojni gradovi postojali i u južnom dijelu Like. Budak appelatam. Zapadno od kule nalaze se na 745 m l • y s 560. nu morali se odseliti pred Turcima. Po nacrtu iz g. ovalna. u kojem su naCglav. a za blizu razvalinu Grebenar: accedit hic arx Grebenar e ruderibus suis vix prospiciens. mjesta. Kod mjesta Nebljusi nalaze se ostatci Nebljuške gradine. 177. agrada Bilaja -u -Lici. U sjeveroistočnom dijelu Like ima još nekoliko omanjih podora. a pred njom je bilo oveće predvorje. .

na brdu Krčmaru do Smiljana vide se temelji grada. s Počiteljem. Mutnicom.205 visokom brdu ostaci Oteškoga grada. str... prema zapadu 30 m visoki. a i u samom mjestu Smiljanu pa u nedalekom Bogdaniću zapažaju se tragovi iščezlih. nekad svojina knezova Frankapana (u buškoj župi).. kojoj su zidovi 39 m dugački. po-svoj prilici sredovječnih građevina. imao l ) Devčić: Prosvjeta. Na istočnom je uglu kula 6 m duga 4*20 m široka. i kr. Nutarnji je grad bio sagrađen u formi nepravilnoga peterokutnika. 545. pripao kod diobe dobara g.Zlyvnykom".. 1449. provinciis". Sastav grada Novoga poznamo iz tlocrta u c. Belajem. Zthermechkym i Grahovcem . 224.) u vlasti Ivana Karlovića. je vijeka (g. 1906. . Komićem. Lukavcem. Ostaci grada Bilaja u Lici. Južno od Gospića nalaze se kod sela Novi temelji istoimenogaf grada.in Hothuza et Odria.. nekad frankapanska svojina. Lovincem. Grad Bužim1) nalazi se razrušen uz selo istoga imena na 654 ni visokom brdu. Kod Smiljana bilo je prethistorijsko groblje. šurjaka Nikole Zrinjskoga. SI. prema istoku 2 4 7 m.. Mnogima se od tih gradova zameo svaki trag. Novakima i Novigradom u ličkoj župi. Zvonigradom. Dujmu IV. . Barletama. a početkom XVI. 1507. koji je. Sagrađen je u obliku četvorine. ratnom arhivu u Beču.

a sastav nam njegov pokazuje tlocrt u bečkom ratnom arhivu. 8 m široka.206 toranj i konak. s 1*50 m debe­ lim zidovima. Lika. To je četvorina 10 m dugačka. odstupa Tomo Tvertkowich Petru Thallovczu. drugi Šupljača. svoj grad Belay in comitatu Like. Cijeli taj nutarnji grad opasavalo je gradsko ac -tSI. v r i 0 Blizu sela Barleta nalazi se podor grada. Vre­ bao je. vlasnik je grada Ivan Karlović. 225. koji okreće šilj prema najslabijoj strani) dignuo konak. Do glavne se kule (peterokutnik. da je tu možda bio rimski grad Ancus.platno. 1509. 1740. doklegod posjeduje castrum Osteruiza in com. opasano zidom. F ulazna kula. 1696. Holl. Od grada se do danas malo sačuvalo. C ulaz nalik na susjedni grad Novi. . 1451. 226. a tek tragovi gra­ dova kod Pavlovca: jedan više kuća Zorojevih. B glavna f a c tarum vestigia testantur . Frass ostatke Krmpotića kule. nalazište predmeta iz kame­ noga i halštatskoga. uz koji se nalazila kapela. te mu se obvezuje na službu. va c in gratioso colle. Glavinić opisuje g. Po . U neposrednoj se okolini grada našli bronsani prethistorijski predmeti. Po orig. quattuor habuit propugnacula dum floreret. Oko toga dijela bilo je pred­ građe.: castellum Faulo­ A glavna kula. Uz gl. ćuje g. Tlocrt g r a d a Udbine iz g.da je taj grad bio nekad rezidencija kojega veli­ steinovu u bečkom rat­ k a š a : ut valvarum et fenestrarum elegantius fabrenom arkivu.neka kapelica postojala. što ga narod zove Županskom gradinom. Po svom je sastavu kula. G. . banu hrvatskom. 1696. grad ovako: Novi in inferiori Lika arx est in colle sat alto posita. jam vero vix prostat ex ruderibus. G. pred kojim je još. nešto podalje. U Barletama spo­ minje Glavinić castellum. Od sredo­ vječnoga se grada nije navodno ništa sačuvalo. Glavinić primje­ Original u bečkom ratnom arkivu G l a 5 5 . Glavinić naslućuje. tvoreći tako predgrađe. usko dvo­ rište zatvarao je zid od glavne kule do nutarnjega ulaza. U Mogoriču sačuvala se kula sredovječnoga grada i nešto tragova zidova. muri adhuc assurgunt et iniuriis temporum sine tecto semper expositi. nika u Lici. SI. pa rimskoga d o b a : neki drže. a na sjeveru j o š omanje predvorje. pa i njegova sva oko­ lina. Tlocrt grada Rib. cestu iz Gospića u Gračac leži jugo­ istočno od Gospića grad Belaj ili Bilaj.

G. pa od zida. cetinskoga kneza Jovana Nelipića. 4 . 1263.207 svoj prilici postojbina plemena Mogorovića. grad: arx et turris destructa. miljokazi dva sarkofaga s napisima. ingressus ad portam versus ecclesian veterem. duge. Ostaci grada u Udbini. 1345. Glavinić opisuje g. gdje su se našli rim. tu se preko mosta dolazilo u grad ulazom. 1332. Među znatnije gradove u Lici moramo ubrojiti Počitelj1). široke). a 6 m. široke. 1691.. grad je svojina župana Jurja Vlaškovića. 1371. dugačke. za koje veli Glavinić: Medak est arx vetus ad litora fluminis Likae exaedificata. od druge manje (10 m. taj se kraj „terrae Mogorovich" spominje kao međa terrae Tethacsics 1248. a g. sagrađena u okuki potoka Like. Turris alta et integra adhuc perstitit. a g. 227. a narod ga zove Vuksanova gradina. Po Hollsteinovu tlocrtu u bečkom ratnom arkivu bio je to grad u obliku četverokuta s glavnom kulom na uglu. komu se podor sačuvao podalje od mjesta Počitelja. Grad se spominje prvi put g. koji prema zapadu ide 17 m.—1260. Mogorović. duge. Po opisu Devčićevu sastojao je grad od tri dijela: jedne 13-5 m. SI. davši ih Petru od plem. Vraćajući se do Metka. Zavoj Like bio je prokopan i utvrđen zidovima.. 4 m. Pred gradskim je platnom ostatak zgrade 12 m.. str. 467. Nešto sjevernije nalaze se tragovi grada Ribnika. 1-3 m. gospodari tu Petar de Bellanti. probijenim u tom zidu. kad je kralj Bela zamijenio grad Počitelj za neke druge zemlje. široke zgrade. i sastaje se s većom zgradom. namjerit ćemo se i na ostatke sredovječnoga grada. buški l ) Devčić: Prosvjeta 1907.

—1527. . Dva velika predgrađa bila su zidom opasana: ulaz u grad bio je kroz ulaznu kulu nasuprot mošejh Kasnije su se unutar starih zidova posagradile vojničke zgrade. Turci. g. Orig. Stolna je crkva stajala na brdu Kalauriji. mjestom. 1491. otkriveni mnogi ostaci. v.Q. .Vjes. 1509. Kad je grad došao u turske ruke opravljaju ga g. Fras je vidio još znatne ostatke grada. velike opkope. a Krčki knez Ivan Frankapan V. pa je svoj grad podigao nešto sjevernije od današnjega mjesta. Grad je g. 1460. na tvrdi turski grad Udbinu. 1527. 1620. (hrvatski Udvinac). Karlstadt. koji drži i Komić i Podlapčec. kao i na ostacima crkve. Metulum kod današnjega Čakovca nedaleko Josipdola bio je u ravnici. On je uvjeren. kneza krbavskoga. 1790. obzidanim terasama. grad je vlasništvo krbavskih knezova Kurjakovića. — Starine XVII. 1582. čitamo: in Vrpille. u rukama Ivana Karlovića. sve do g. n. a potomci mu se zovu Kurjakovići i kasnije Karlovići.n i ć d a | e Udbina postala stražom nom u XVIII. Glavna je kula okrugla. dok je taj istoimeni grad Japoda bio na brdu. Mil. pa okrugli toranj.208 knez. pa se nešto podalje rimsko podiglo. 1689. 1829. Nerijetko se tako doga­ đalo. Glavna kula Ds po. da je grad sagrađen ili dograđen od ruševina crkve i biskupije. in campis Corbaviae sub oppido Uduina.. gdje su g. izvješćuje biskup Glavistojala je od prije. pa donji dio glavne kule 1 ). da se predrimsko mjesto napustilo. 228. ' ' t protiv Turaka. 1493. *) Fras: Vollsi Topographie d. 144. jer se na utvrdama vide isti uresi. u bečkom ratnom arkivu. — Devčić: Pro­ svjeta. prope Uduinam. SI. opsjede ga i prisili glađu grad na predaju. Oko g. G. S punim pravom drži Klaić. Od g. Tlocrt Zvonigrada u Lici. Za vrijeme ustanka protiv kralja Sigismunda Počitelj je u rukama ustaša Ivana Paližne i braće Horvata. društva. 1696. 678. ruševine. 1894. stube su vodile do ulaza u prvi sprat. Grad okružen a bilo je i pješadije i konjaništva. da je Udbina identična s krbavskim gradom. drugo je sazdano veći. a dvostruki je zid uokolo opasavao tu kulu. U današnjoj je Udbini našao već Rimljanin naselje. U srednjem je vijeku u vlasti Kurjaka od plemena Gusić. koje se j o š za doba narodnih kraljeva spominje i koje je bilo dugo sijelo krbavske biskupije. 133. Sačuvalo se do danas nešto okolnoga zida. pr. arheol. kad su biskupi pobjegli pred Turcima u Modruše. oslobo­ đena je Udbina za uvijek turskoga gospodstva. kako se to vidi po nacrtu barona Scherndinga iz g. posto­ jala je tu turska varoš sa 300 kuća. VII. hrv. 1393. tek g. — Patsch: 36. Tlocrt je grada sačuvan u ratnom arkivu u Beču. Uzalud je Andrija Auesperg udarao g. Granze 177—184.

stolica krbavskih knezova. jedan je dio na vrhu brijega. findet man die Schlossruiue des Grafen Johann Carlovich (Carlovicha dvori genant).) nalazi se nad školskom zgradom ostatak predrimske utvrde. des Dorfes Komich.209 U kraju oko Udbine ima posvuda još neispitanih ostataka. kod Mekinjara (nekad Mekynjane g. gdje se nalazio grad. 5 m široka. a između Mekinjara i Udbine još je gradina na Crnom vrhu. Fras spominje nad Visučem podor većega grada. Fras opisuje ruševine toga dvora potanko: Auf dem sehr steilen und ziemlich hohen Berg Sarancsa nachst SI. bio u vlasti Ivana Karlovića i Nikole Zrinjskog. 1466. a drugi niže na jednom zara­ vanku. prema podacima Frasovim prostrana gradina gra­ bama i šančevima opasana). nu do danas se nije ništa sačuvalo. a spominje ga kasnije i Fras. (t. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 229. 60 m. Sehr dichte mit schon ausgehauten Steinen teils umgestiirzte und teils noch stehende Mauern nehmen in verschiedenen Richtungen diesen hier befindlichen Raum ein. U Lovincu spominje Glavinić (1696) castellum. u Podlapcu ostaci su castrum Podlapchec. koji je g. 14 . Kod sela Kurjaka nalaze se tragovi grada. Ruševine Zvonigrada u Lici. širok. U kraju oko Konića nalaze se još ostaci kula podno Mirkače i na Samogradu. kod Mutilića nalaze se predrimski grobovi i neznana gradina na Ivanovu vrhu. Po Devčićevu opisu sav je grad 90 m dugačak. a na polju pod ovom gradi­ nom nalazi se crkvica s građevnim ostacima nepoznate rimske naseobine. Polazeći od Udbine k jugu dolazimo do mjesta Komića. zv. U blizini je mjesta brdo Cvituša Prof. za koji Klaić drži da je postojbina Kurjakovića. 1509. Kapelica je 12 m duga. Rebrićka gradina. dessen Gipfel eine Felsenmasse bildet.

1302. Kod Raduča spominje Sladović i Fras gradinu. od druge gradine Petrovače nema navodno više ni tragova. G. a Glavinić veli. nad Otučom potokom: nepravilnik. g. gospodar je Zvonigrada Buysenus. vide se i danas nedaleko katoličke crkve na mjestu zvanom Gradina. 1699. 230. kad se nalazi u posjedu Ivana Karlovića. Položajni nacrt grada Jablanca. 1509. U bečkom vojnom arkivu-nalazi se tlocrt grada iz g. do g. nobilis vir de Luca in Suinigrado. I tu je dakako postojalo naselje i u predrimsko doba. sačuvalo se nešto vijesti o prošlosti Zvonigrada 1 ). Tragovi grada Gračaca. Iz djela M. od koga stoji još dio okrugle glavne kule i nešto okolnog ziđa. polovicom XVII. Kasnije je grad u rukama Kurjakovića. našlo se rimskih ostataka. 1509. a spominje se od g. *) Devčić: Prosvjeta. SI. Danas se jedva razbiraju tragovi. koji se digao na osam­ ljenom brijegu zrmanjske doline. otkrila se halštatska nekropola. 1412. negda sijela otučke županije. među kojima je castrum Zvonygrad cum contrata eius Odorya nuncupata. . gdje je Fras ruševine sviju kula naveo. što ju zovu i Vinodol. 1435. str. fautor hereticorum. a g. da slobodno raspolaže svojim gradovima. supruzi Ivana Frankapana. vlasnik mu je Ivan Karlović. daruje Ivaniš Nelipić taj grad svojoj kćeri Katarini. U staroj su se župi odorjanskoj prema dalmatinskoj međi sačuvala dva grada: Rakovnik. i Zvonigrad. Oko g. Dok pisani spomenici malo znaju za Rakovnik.210 s ostacima zidova. 1220. dozvoljava kralj Sigismund Ivanišu Nelipiću. da je taj grad nekada branio daleka polja. 82. Stiera. 1895. Kod Ploče. v. u koji se ulazilo kulom.

gdje je postojao grad. a g. Počitelj i Ezek. Stiera polovinom X V I I . identičan . Klaić misli. na Crkvini. Po tlocrtu na mapi Weigelovoj bio je to grad u četverokut s okruglom kulom nasuprot ulazu. kasnolatenskih predmeta itd. lapačka i nebljuška.) stanovala je neko vrijeme u Rmnju i pisala se kneginja Rmanjska. 1431. da je grad bio dobro sačuvan do g. što ga je kralj Sigismund založio Nikoli Frankapanu (g. da je grad dobio dvostruko predvorje. nu nije istraženo. kad je župnik Brkić dao kamenje lomiti i mlin si graditi. gdje je stajao castrum. a prigodom diobe g. našli su se ostaci starih šančeva. 231. građen u četvero­ kut s okruglom kulom na jednom uglu. pleme se Lapčana spominje od davne da­ vnine. 1525. daje castrum Conuba. Sabljar je spomenuo ništa manje no 11 gradišta i nalazišta u okolici Srba. 1699. G. dobio je knez Juraj Lapac i Rmanj. već u ono doba (g. 1345. koji je Ivan Nelipić g. nedaleko razvalina staroga srpskoga manastira. kad se grad znatno pregradio. G. Frankapanu. za­ lažu kralj Sigismud casi. Kod mjesta Boričevca nalaze se ostaci grada. v. spominje se kaštelan Georgij Kosatowyth castri Orman. među Oblajem i Lapcem na brdu Kuku. Na Oblaju. Udova Anža Frankapana (f 1436.). Baskom i Ribnikom. Glavno mjesto unske župe bilo je u srednjem vijeku Srb. Lapac. U bečkom ratnom arkivu postoji nacrt Zvonigrada iz vremena oko g. iz kojega doba ova gradina potječe. 1396 spominje se suppanus đe Lapach. No j o š se razaznaje glavna kula. Uz bosansku su granicu u južnoj Lici postojale župe: unska. 1449. Slika razvaljenoga Karlobaga iz djela strum Laab Nikoli knezu M . Orman). koji su opet tako razdijeljeni. morao ustupiti kralju Ljudevitu s gradovima Unac.. 1449.) razrušen. Na Netečkoj gradini usta­ novljeni su rimski ostaci. Grad je opasan na daleko zidovima. (Ermin. a glavno je mjesto župe moralo biti D. nu od ovih se danas ne da ni četvrtina konstatirati. nazvanoga Mišljenovac gradina. a valjda su i nove zgrade sagrađene na mjestu staroga konaka. dobio ga Juraj Frankapan s Cetinom. U lapačku je župu spadao grad Rmanj.. Ermen. koji se spominje u lapačkoj župi. 1431. 1699. Lapačka je župa stara. g.211 Sabljar spominje. Fras i izvještaji kasnijega doba upozoruju na Rađenovića gradinu. 1826. Razvaline se nalaze i danas podalje od mjesta.

riječi Stinica = mala stijena. 232. Kad je Stier do­ šao onamo. U Starigraday kamo Patsch meće rimsko mjesto Ortopla zvano. što ih imađahu Trogirani i Šibeničani. Grad je sam zasnovan g. Crnčić je pomišljao. Juraj templarima. a osnovao ga je Stjepan. te se svađali s Rabljanima. pa grad dobiva iste povlasti. postoje i sada dosta znatne ruševine grada. 1469. Stieru iz polovine XVII. i 1480. Gotska se crkvica s ornamentiranim kamenjem još do nedavno u tragovima sačuvala. Kasnije su tu gospodovali Frankapani. jer se zbog zgodnosti mjesta mogao tamo podignuti kr. Po nacrtu majora Sabljara kroz kulu B. nu između g. J o š se moramo osvrnuti na gradove u hrvatskom Primorju niže Senja. 1650. kaštel za obranu tamoš­ njega pučanstva. Za kralja P. pa je g. Maličnik sin župana Borislava i njegovi rođaci sklapaju ugovor s Rabljanima radi paše i upotrebe crkve sv. koji je tu doista svoje posjede imao. bio neki Georgius kaštelan grada. društva V. . Oko toga mjesta uokrug bilježi vojnička karta lokalitete crkvinu. a još ga Stier spominje g. jedno 515 m visoko. No sasvim je nevjerovatno mišljenje. 1489. 1449. 1251. Glavno mjesto nebljuške župe jest Nebljusi. U Stinici našlo se rimsko groblje. 1455. Krešimira spominje se g. U Sv. imena kneza Celjskoga. 59). P o M . J e r i m s k o mjesto Murula tu p o stojalo. da SI. Prvi put se javlja Ablana (s jablanom nema ime toga mjesta ništa posla) g. U srednjem je vijeku pripadao Sv. do­ spio je grad u vlast kraljevsku. 1179. drugo 684 m visoko i treće 1083 m visoko s oznakom Gradina. Jurju našlo se dosta ostataka predrimskoga i rimskoga doba. spominje. da bi ime Rmanj potjecalo od Hermana.212 s Rmnjem. a postojao je i veći komad gradskoga zida. pa tri brda. v. ban cijele Slavonije. a držao ga je i g. dobio knez Martin Fran­ kapan. koji je g. „castrum latine Murula vocitatum. da je tu postojalo mjesto Lopsica. Naziv Murula prijevod je hrv. a na izbočini brijega j o s je postojala omanja utvrda. Tlocrt g r a d a Karlobaga. sclavonice Stenice". Povijest grada Jablanca iznio je Brunšmid (Vjesnik hrv. Nikole. 1072. da je na­ šao fortezzu ganzlich ruiniert und blos etwa wenigs Gemauer steht da.. bio je grad sagrađen u obliku nepravilnoga četverokuta s prigrađenom kulom.: ein oedes kloster.. glavna kula A. selo s nebljuškom gradinom na sjeveru. pa Patsch misli. U Kladi spominje Fras ostatke grada. arheol.Ulazilo se .

1639. 1660. Taj je prostor razdijeljen s dva istosmjerna zida. Na brdu Klačenici j o š se danas nalaze prastari zidovi. G. tuži se Nikola Frankapan Tržački. prvi put spominje Karlobag. U srednjem onom razdjelu prema kopnu nalaze se ostaci japodskih kuća. nakon što je g. gdje je vjerovatno bio ulaz. jedan Stierov. dova i fragmenata od hrbina. grobljima Like i Krbave. nalazi se jedno 10 m zida s mazom. a poslije g.213 koje je štitio Pavao. da je grad imao ime Scrisia. G. 47. Danas zapušteni Karlobag1) bio je u pro­ šlosti kud i kamo važnije mjesto. . napis. pa se čini. gdje je Patsch našao mnogo zi. a Mlečani traže porušenje grada. 1537. U Prizni se nedaleko župnoga stana i sada nalaze ostaci grada. 1387. Tekar g. našao u razvalinama. koje im je kralj Matija g. Sličan je slučaj kod mjesta Blinje. daje nadvojvoda Karlo novu varoš podići. siječnja 1580.s . potvrdio. 1884. da se taj zid može pratiti sve do Apatišanske kose i Kosinja. pa se to mjesto protezalo oko Vidovgrada prema Drvišici. von Venetianern im vorigen Kriege ruiniert. Dva starija tlocrta. 1481. Mjesto se zove ka­ snije i Scrissa. obnovu Karlobaga. premda g. pokazuju grad u obliku nepravilnika. nu j o š ga je Stier g. pa se 26. 1579. 1525. Nu Jablanac je poznato nalazište i prethistorijskih predmeta: koji se bitno razlikuju od predmeta u drugim prethist. 1323. 1646. a narisao ga je j o š Valvasor. Takov je zid postojao i od Rijeke na sjever. 4 Knechte. 1889. imali svoje po­ vlastice. a groblje je rimsko otkriveno u Baskom dolcu. fibule i t d . samo tamo. 1531. popale Turci Bag. preporuča Herberstein obnovu grada. 150. utvrđenim sa četiri polukule. G. traže Bažani potvrdu svoga teritorija: .Vienac. HI. arheol. G. dozvoljava kralj Ferdinand HI. debelim suhozidom. G. društva 1885. smjestio je Ferdinand posadu u grad: 1 Pfleger u. posuđe. 1480. pa je obnova Patsch 106. .. Tu se našao rimski Značajne razne vrsti strijelnica. — Vjesnici hrv. uzimlje ban Pavao Bag Tugomirićima. a zid s dvije polukule bio je podno grada. u Cesarici spominje se castrum još g. drugi u bečkom ratnom arkivu. knez bribirski. grad oteo. 1891. gdje se utvrda u njem zove Novi. ser. 105. uzeše ga knezovi Kurjakovići. Obnovljeni Karlobag napadne mletački general T i e polo. pa grad ostaje dugo zapušten.a parte boreali dicti burgi nostri Scrisie". a žitelji tvrde. Bažani su od g. 97. U rimsko se doba zvalo mjesto \egium. krasan brončani sarkofag. okružena zidom. nu g. 321. Stier spominje u svojoj relaciji: ein Schlol3 auf einer Hohe liegend. — n. 1432. da mu Herberstein otimlje od Turaka opustošeni Starigrad i Jablanac.—170. 1307. Sjeverno od toga brežuljka ide suhozid 10 kilo­ metara prema Velebitu. da se odavle zapriječi ulaz u luku. a mjesto Vegium. Tu je vrh brijega opasan 2 — 4 m. m K u I a gimsanovka. 1639. kako Patsch ispravno misli.

a južno od te crkvice tragovi su napuštenoga mjesta. g. Marije još su postojali. utvrđenim s tri četverokutna tornja. G. Marija Terezija podvrgnu grad intendanti u Trstu. 1704. Stier je nacrtao tlocrt razrušenoga grada. Stier predlaže i plan za opravak grada. ostavljajući grad i opasujući mjesto zidovima sa bastijonima. iz kojih bi se godimice mogla sila novca zaslužiti. medju ruševjem ima sila ciglje. nu još je velik broj takovih. 1788. Velika okrugla glavna kula s manjom utvrdom pred ulazom opasana je zidovima. Južno od Karlobaga nalazi se Vidovgrad. G. Taj da je grad. u gradu. Od g. bombardira grad engleska flota. koji će se tek kasnije moći ispitati. 1813. 1773. Vanjski su zidovi široki 8 3 5 m. uglovi su tesanim kamenjem pojačani. a g. U ovom su pregledu sredovječnih gradova ličko-krbavske županije istaknuti tek poznatiji lokaliteti. spade Bag pod komoru.. 1825. — 1 7 7 6 . dok sada Mlečani odnose u potaji mnogo drveta. spominje biskup Brajković novosa­ građenu crkvu sv. 1693. ulaz je bio sa zapadne strane u visini gornjega sprata. Podgrađe je sasvim razvaljeno. g. dade malu luku sagraditi. Na Baskom dolcu nalazi se zidom opasana ruševina nekakove crkvice. sagrađen u četverokut od tesanoga kamenja. Franjevci se spominju od g. važan za obranu krasnih morlačkih šuma. a kralj Karlo VI. A za taj posao poslužit će i ovaj pregled. jer je prijašnja postradala za nasljednoga rata g. dobiva novu župnu crkvu. temelji crkve sv. G. I za većku kulu predlaže modernizovani opravak. . 1672. Karla Boromejskog. isto gotska građevina. razrušeni su stari zidovi. opet pripaja Krajini. Ivana i sv. ali je tu bila tada samo vojnička postaja. dok ga Josip II. Ispod Videvgrada ruševna je crkvica sv. grad je slobodna luka. 1704. bombarduje francuskošpanjolska flota grad.214 izvedena tek g. 1712. Od Senja do Veća branila bi ta utvrda Primorje. Grad je sagrađen na dva poda. veli on. Vida. 1700.

40. str. — Konak (palas). utvrda str. 19. str. — Napisi. 27. str. grbovi. — Povijest gradova. — Pravo gradnje gradova. — Kuhinje. 15. str. 11. 35.—214. str. 31. 27. — Kapele u gra­ dovima. str. str. 30. — Pregledni prikaz lokaliteta i gra­ dova po županijama. — Veličina gradova. 25. 29.. str. str. vrijeme i način rušenja. — Restaurovanje gradova. str. 26. na kojima nastaje grad. — Artilerija mijenja način gradnje gradova. 41. 30. — Župski i plemenski gradovi. — Razvitak burga iz rimskih ili prethist.. 33. — Okolni zidovi. 31. str. — Predvorje. str. str. Zadatak djela. str. 29. 20. Vrela. str. 22. . str. — Gradska graba. str. — Svodovi.Sadržina djela: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. klesarski znakovi u gradovima. — Prozori str. — Sredovječno oružje. — Krovovi. 1—9. 2 1 . str. str. — Vrijeme postanja grada. 16. str. — Braničkula str. 24 — Tipovi sredo­ vječnih gradova. str. 30. — Strijelnice. — Opskrba grada vodom. str. 34. — Lokaliteti. str. — Sastav zidova u gradovima. — Vrata u gradovima. 38. str. 32. 13. 12. str. 18.

Bedemgrad Bela u Zagorju Belaj Belec Berkasovo Bijela (pož.) Bijela Stijena Bilaj (Belaj) u Lici Bisag Blagaj na Korani Blinja (Ujvar) Boričevac Bosiljevo Bović Bribir Brinje Britvić grad Brlog na Kupi . Decse (Dišnik?) . . . Dijanovac Dobra kuća . . . . . . 123 . .) Drenovac (virov.) . . Arpatarro (Ruma?) Badanj kod Crikvenice . Dolac (Turski grad) Dombo (Dumbovo) Drenovac (pož. 183 113 119 181 146 146 159 206 137 85 • 158 78 143 112 116 206 82 161 65 211 113 69 . . • . 199 . . . . 102 107 . . . 143 144 145 146 . Strana: Strana: Alsan castrum Antin (Hermangrad) Arky (Jarak) . . Crni Vrh (Rebićka gr. . Bršljanac Brubno Budački Budak Bužim Cerna Cernik Cesargrad Cetingrad Cirkvena . .205 144 122 71 165 108 209 113 84 102 64 . 146 124 131 199 170 183 66 60 101 139 . Čaklovac Čanjevo Čazma Čuntić Dabar . 110 . . . . Brlog nad Gackom Brod na Savi . . koja se spominju u pregledu gradova po županijama. Badljevina Bakar Bakarac Banoštor (Ku) Barand Barilović Barlete . . .) Drenov klanac Drežnik Drivenik Dubica Dubovac * Dubrava Đakovo 106 68 159 204 . žup.Imena lokaliteta i gradova. 185 192 117 58 199 125 .

Mittergradacz) Gradec Gradiška Stara . . . 54 170 Kalnik V 94 Kalnik M 83 Kamengrad 118 Kamenica (varažd. Pregrade . . 65 Kostel 73 Kostroman (Kosztorman sz. Gorička . . . . . . . . . . 161 Kneginec 91 Kobaš 124 Komić (Karlovića dvori) . . . . . . . vci 108 144 139 212 68 117 Jastrebarsko (Jaska) Jesenice . . . .) . 59 Karom (Karlovci) 146 Kiringrad 69 Klada 212 Klenovnik 87 Klinac grad 64 Klokoč . 209 Komogovina 65 Konjšćina 79 Koprivnica 99 Korođ 141 Kosinj gornji . 202 Kostajnica . . . 146. . . . . . . . . . . . 204 Kunšperg 71 Kupinovo . .) Gradac kod Gline (Ober Gradacz. . 157 Kurjak . . . . . . . . Garićgrad • . . . Gomirje Gore . . . Gorjan . . . . . 103 141 165 102 105 112 65 14 68 138 19 210 123 64 101 117 119 204 80 102 184 175 199 98 67 64 181 149 146 . . . . 209 Kutina 107 Kutinjac grad . . . . Gorica k . . . . . . Gotalovec Gračac Gračanica (pož. .217 Strana: Strana: Đurđevac Erdut Furjan Garešnica . . 107 . . Gradište (pož. . Grebenar Grebengrad Grđevac .) 84 Kaptol 119 Karingrad 202 Karlobag 213 Karlovac . . . . Grižani (Belgrad) Grobnik Gusića grad Guščerovac Gvozdansko . . Dienes) 144 Krapina 76 Kraljeva Velika 118 Kraljevica 182 Krčingrad 199 Kremengrad 164 Križevci 98 Križovljan 88 Krstinja 162 Kula . Hrastovica Hreljin Ilok Irig Ivanec Ivanić tvrđa Ivankovo Ivano Jablanac Jamnica Jasenovac . .

218 Strana: Strana: .

219 Strana: .

Nacrt utvrđenoga Zagreba iz g.Pregled slika i nacrta. okvirom i kamin u V . 25 9. . Gornji grad Zagreb g. Vrata s kasnogot. Strana: 1.—1529. -36 12. Tlocrt grada u Samoboru • 45 19. . 54 30. Strijelnice u gradu Ribniku 13 7. B. Taboru 13 6. 1792. uzidanoj u ulaznu kulu grada Ozlja * • • 53 29. 1870. Taboru . Medvedgradske ruševine g.) 11. Prozor s postranim sjedalima 18 8 . Ostaci grada u Žumberku 49 25. Vrsti zidova 9 5. Utvrde oko stolne crkve zagrebačke.*Mostni stup grada Ozlja • • • -52 28. Građevni napis na ploči. Ribnik na Kupi 55 3 1 . Grad Slavetić * • 48 24. Šenoa. Ruševine grada u Samoboru • • 46 20. Utvrđena stolna crkva u Zagrebu • • • • • 37 13. . Tlocrt Medvedgrada 41 15. Rekostrukcija obrambenoga stanja • • 4 3. Tlocrt tvrđave Karlovca • • • 56 i f ! \ I k \ % \ l ): \ 1 l \ U l ^ \i !I 4 . Ruševine Susedgrada g. . Grad Ozalj • 51 27. . • • • 44 18. 39 14. 42 16. Pokretni most • 5 4. Prozor s gotskim okvirom u V. . 1889. Okić grad 47 22. Tlocrt grada Lipovca • • • • • 48 23. Tlocrt ruševine Susedgrada 43 17. Klesarski znakovi u starom dijelu grada u Varaždinu 50 (Nacrte 1—10 načinio dr. Grbovi u Nehajgradu kod Senja • • • • -28 10. 1517. . Tlocrt ostataka grada Okića • 47 2 1 . Tlocrt grada Ozlja 50 26. Tlocrt grada Ribnika . Prosjek kroz branič-kulu 2 2.

Grad Belec Tlocrt Milengrada • . Tlocrt grada Dubovca Dubovac • Novigrad na Dobri Tlocrt Zvečaj-grada na Mrežnici • • Lukavec. Tabor Pogled na najveću kulu V. 66. 48. 49. (Snimio arh. Pilar. Ruševine Gotalovca 7 3 . 36. Tlocrt grada Konjšćine 87 • • • 88 89 . 50. 56. grad u Turopolju Tlocrt grada Siska Grad u Sisku " • Tlocrt Petrinje Tlocrt Klinac grada Šematski prikaz V. 54. 52. 72 . 40. Tabor kod Desinića Ulaz u V. 58. 57. . 46. 62.) V. 45. • • • • • • * . 68. 43. 39. Novi dvori kod Klanjca Tloris ruševina Kostelgrada • • Kostelgrad kod Pregrade Tlocrt prizemlja V. 65. 47. 61. 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 -83 84 84 85 85 86 87 71. 37. 41.221 Strana: 32. 69. 51. Tlocrt grada Gotalovca • • 72. 63. 64. . 59. 60. 53. 67. 44. . grad na Uni Tlocrt grada Dubice • • • Dubica Tlocrt grada Zrina Stari prikaz grada Zrina • Tlocrt Gvozdanskoga • • • Grad Gvozdansko Tlocrt grada Pedlja Tlocrt grada Perne. 70. 33. Tabora Tlocrt ruševina grada Krapine Stara slika grada Krapine • Tlocrt ruševina Lobora • Ostaci Loborgrada Dvor Lobor • • Tlocrt Oštrc-grada Oštrc-grad Tlocrt grada Belca. Gradca kod Gline Tlocrt Kostajnice • • • Kostajnica. 42. 55. 35. ' • • 57 57 58 58 59 60 60 61 61 62 62 63 63 64 64 66 66 67 68 69 Tlocrt ruševina Cesargrada • • • • Pogled n a pročelje glavne zgrade Cesargrada . . 34. . M. 38. Tabora. .

80. Kalnika Mali Kalnik Grad u Ivancu Bela. 78. 88. Stari grad u Kaptolu . 79. 83. . Kalnika • Pogled na ruševine V. 96. . Branič-kula grada Čaklovca . • • • 113 1 0 5 . . Patachich. Kalnika Tlocrt grada Dubrave Tlocrt tvrđave Koprivnice Utvrda u Čazmi Stari nacrt grada Đurđevca • • • Nacrt ruševina Garić-grada • • • • 89 90 gi 92 92 93 94 • • • 95 95 97 97 98 99 100 101 -102 103 103 • • • 104 104 105 106 107 • • • 109 no 97. . . 77. .• . Grad Konjšćina Tlocrt Grebengrada Glavna kula Grebengrada Bisag. . . dok je postojala gl. 82. Nacrt ruševina grada Željnjaka kod Sirca 113 104. . Tlocrt grada Caklovca . . . Ruševine Dobre kuće m 1 0 1 . • . . Grad Pakrac u vrijeme. 93. 92. Branič-kula Stupčanice 9 9 .. .222 Strana: 74. . dvor XVII v. 85. . Ruševine utvrđenog samostana u Bijeloj • . Tlocrt grada u Požegi • 120 1 1 5 . 90. . Tlocrt grada kod Velike 117 112. 75. 114 1 0 6 . (Po nacrtu u status fam. 89.. 81. . . 95. Tlocrt ruševina Dobre kuće • • • no 100. Tlocrt ruševina Stupčanice • • • 9 8 . .) • Tlocrt M. • . 84. .".. Podvrško • • • • • 120 1 . 87. Tlocrt grada Pakraca 115 107.. . Tlocrt ruševina Kamengrada • • • 116 1 1 0 . kula • • 115 1 0 8 . 91. ' Položajni nacrt grada Trakošćana Grad Trakošćan Grad Trakošćan prije restauracije Tlocrt ruševina grada Vinice Tlocrt grada u Varaždinu • • • Stara slika grada Varaždina • Grad Varaždin u sadašnjosti • Toranj grada u Rasinji Tlocrt ruševina V. Tlocrt Gradiške 116 1 0 9 . . 119 1 1 4 . Tlocrt ruševina utvrđenoga samostana u Bijeloj •• 112 102. 76. 94.'• • • • 112 1 0 3 . Kamengrad u Slavoniji • 117 1 1 1 . 86. . Ruševine grada kod Velike 118 1 1 3 .

. Tlocrt utvrda staroga Petrovaradina 150 1 4 7 . Stara slika grada Iloka • • • . 131. Tlocrt grada u Vukovaru 141 139. . • Tlocrt ruševina grada kod Drenovca . . . . 122. 135. . . . Tlocrt ruševina grada Vrdnika • • 152 150. 132. Ostaci grada u Vočinu Tlocrt ruševina grada Ružice kod Orahovice • • . . . 127. 147 1 4 4 . Slankamen danas 155 154. 133. . . . 117. . • . . 126. 1608. Slika utvrde i mjesta Slankamena iza oslobođenja od Turaka • • 154 153.. . . . . 130. . . . . 138. 134 -135 136 137 138 139 . . 124. . 1684. 133 . Ruševine Šarengrada 145 142. Dvor u Cerniku ' . 136. . . Tlocrt grada Kupinova . . 121. Tlocrt Gračanice • Ulazna kula grada Gračanice Nacrt ostataka grada Dolca Ostaci grada Dolca Utvrđena crkva u Drenovcu požeškom • • Tlocrt grada u Vrhovcima • Nacrt ruševina grada kod Viškovaca Tlocrt tvrđe i zidova mjesta Broda Prikaz oslobođenja Virovitice god. . 118. . . 132 . 129. . 134. . . . 123. 157 .22 123 124 • • 125 126 127 127 129 130 130 • 131 . 134 . . 137. Tlocrt ruševina utvrde kod Slankamena 154 152. Ruševine grada Ružice kod Orahovice . . Vrdnik u Srijemu 153 151. 125. Ilok u sadašnjosti • • 148 145. 143 140. . « . 120. . Tlocrt ostataka Šarengrada 144 141. . . Utvrđena crkva u Moro vicu • 156 156. Tlocrt tvrđave u Petrovaradinu • -151 148. . . . . . . . 119. . . . . . Ostaci Bedemgrada nedaleko Našica • • . . Tlocrt grada Iloka 146 143. . Grad u Vukovaru god. . Slika Petrovaradina iz početka XIX. . . vijeka • • • • • • 151 149. .223 Strana : 116. Stari tlocrt grada u Valpovu Glavna kula grada u Valpovu Đakovo Kolođvar Erdutski grad -• • • • 121 121 . Tlocrt grada Morovića • • • • • 156 # • 155. . . Krunište zidova grada u Iloku 149 1 4 6 . . 128. . . .1. Ruševina gotske crkve grada Ružice kod Orahovice . . Tlocrt Staroga grada nad Orahovicom • • . .

224 Strana: .

15 .225 Prof. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful