PROF.

G J U R O

SZABO

SREDOVJEČNI
u HRVATSKOJ I

GRADOVI
SLAVONIJI.

IZVANREDNO

IZDANJE

MATICE

HRVATSKE.

U ZAGREBU. TISAK KR. ZEMALJSKE TISKARE 1920.

Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji.
U našoj domovini Hrvatskoj i Slavoniji ima kojih dvjesta razvalina sredovječnih gradova (burga), a uz to ima i nekoliko još prilično saču­ vanih i znatan broj pregrađenih i dograđenih gradova. Istina, svi ti gra­ dovi i njihovi ostaci nisu još potanje ispitani, za to će trebati još kroz decenija rada, nu kako je ipak najveći dio ispitan, može se učiniti pri¬ kaz naših sredovječnih gradova. A to h o ć e da bude ovaj sastavak. Svrha je ovoj knjižici, pokazati, da razvaline naših gradova ne mogu biti samo objektom r o m a n t i č n o g snatrenja, već da se u p o z n a zadatak ovih građevina, da se u p o z n a , kako su ove gomile kamenja svjedoci ži¬ vota već davno minulih generacija, a bez rada ovih ne bi bilo ni našega sadašnjega kulturnoga stanja. A opet ne misli nitko, da u posmatrača ubije ono voljko osjećanje, koje m i s a o n o g a čovjeka snađe, kad ugleda koju razvalinu u r o m a n t i č n o m kraju: nasuprot ova će knjižica pokušati, da nauči vidjeti i one, koji su jedva vikli gledanju. O n a želi uputiti bez nasilnoga dociranja, da onaj golemi rad, onaj tegotni, često nevjerovatno tegotni rad, nije bio hir pojedinca, već da je taj rad p r o u z r o č e n n u ž d o m vremena, koje mi danas jedva tek kao kroz maglu razabiramo. N a š e je doba spojilo nevjerovatno čvrsto i najudaljenije prostore našeg planeta i svezalo ih nerazrješivim vezom, ali ni ono n e m a sile, da spoji čvrsto o n o , što je vremenom r a z d a l e k o : tu je svaki uspjeh tek teškim radom i z n u đ e n . I nijemi kamen može m n o g o pričati, ali će to razumjeti samo onaj, koji se potrudi, da taj govor i razumije, dok će svakomu drugom ostati kamen tek k a m e n o m , a razvalina bit će mu pusta rpa kamenja. Nu to nije jedina zadaća, koju h o ć e ovaj spis da p o l u č i . Za onoga, koji ne razumije govor prošlosti, što se čuje magički iz onog ziđa, za onoga je razvalina sve prije no zanimljiva: on se ne će žacati, da u zgod¬ n o m času upotrebi ove ostatke kao građevni materijal ili izvrsno sredstvo za pošljunčenje cesta. Nu onaj to sigurno ne će učiniti, koji dobro znade, da su ti ostaci isto takovi, nerijetko i važniji dokumenti prošlosti od onih pisanih na pergameni, koji znade, da svaki narod, ako želi da bude smatran kulturnim n a r o d o m , mora imati i dokumente, da se je razvio od nižega do višega kulturnoga s t e p e n a : jer svako je kulturno stanje samo
Prof. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 1

2 rezultanta svega dojakošnjega razvoja, a ovi su s p o m e n i c i svjedoci, da je i naš narod prošao dugim fazama razvoja do sadašnjega stanja. T k o to spozna i osjeti, ne će nikada bez n u ž d e uništavati tih razvalina, bilo da ih poruši, bilo da ih k a k o m glupom nazovi-restauracijom učini bez¬ vrijednima, da im o d u z m e m o ć tajanstvenoga govora, kojim nose glase iz dalekih stoljeća u naše dane. Jer u većini slučajeva ne m o ž e m o mi ništa drugo učiniti, već priječiti, da vandalizam neukih ljudi ne pospješi djelovanje vremena, koje kule niz kotare gradi, kule gradi pa ih razgra¬ đuje. Šta znade pastirče, da čini ludo, kad lomi gotsko kružište prozora propaloga grada, tko će ga prekarati, kad i tobožnja inteligen¬ cija ne čini često ništa drugo, samo to krsti boljim nazivljem! Nu još je j e d n a svrha ovome djelu. J e d a n ljudski vijek nije do¬ statan ni za to, da ispita samo nabrzo ni same naše gradine, a opet treba, da se u p o z n a d e m o i sa tuđim s p o m e n i c i m a , koji su u m n o g o č e m bili našim drevnim majstorima uzorom u radu. Z a t o bi ovo djelo bilo rado putokaz k daljem radu, ono bi htjelo stvo¬ riti nove ozbiljne saradnike i na tom polju. Ovdje je upotrebljen sav dojakošnji rad m n o g i h od m n o g o godina, nu opet ostaje još m n o g o i m n o g o neriješenih problema, n a m e ć u se sve češće novi problemi, nova pitanja, a samo dalja istraživanja, koja se ne mogu zamisliti bez požrtvov¬ noga rada, unijet će u ovu tamu n o v o g svijetla, riješit će mnogu SI. 1. Prosjek kroz branič kulu (berchfrit). Ulaz u I. spratu; u prizemlje (tamnicu) ulazi zagonetku i postaviti nove pro¬ bleme — koje mi danas ni na¬ se samo na otvor u stropu. slutiti ne m o ž e m o . D r u g i , sretniji narodi imadu dosta djela ove vrsti, u nas je takovo djelo još sasvim manjkalo. D a k a k o , ti su sretniji narodi živjeli oduvijek u boljim životnim prilikama, pa kako su i brojem veći bili, našao se u njih i u drugim vremenima obilan broj radnika. I u nas je radnika bilo, pa ću im djela kasnije prikazati, nu svi su ti radovi nastali u novije vrijeme, dok je prošlost u tom za nas gotovo posvema izgubljena. Mi i m a d e m o samo neznatna p o m a g a l a iz prošlih vijekova, dok su n. pr. Nijemci imali

Baš u ovih zadnjih dvadesetak g o d i n a otkrilo se m n o g o toga. kako brojni letači d o n o s e i slike i tek¬ stove. 1636. Ne z n a m o . da u p o z n a d e m o barem nekako naše gradove i životne prilike. vijeku nastala divot-djela. koje nam toliko dragocjenih bilježaka i prikaza iz¬ nose. naročito L e n k o v i ć a . T e k a r je u X V I . Pa dok su nam za poznavanje gradova u X V I . . što su ih izrađivali. Senj s Nehajem. 29. koja i danas služe na čast onima. m o ć i će kasniji radenici sabrani znatni materijal upotrebiti za dalje izučavanje. U to su vrijeme bili ponajviše važni krajevi od K a r l o v c a do mora. pa se ta sbirka nalazi u b e č k o m ratnom arkivu pod n a p i s o m : Vierzig zwey saubre Abrisse verschiedener Granzfestungen. Nu kud i kamo su važniji i brojniji origi¬ nalni nacrti. Vrlo lijepu zbirku ovakovih slika posjeduje zemalj. N e k a k o u isto vrijeme (oko god. što mi danas tražimo od vjernoga prikaza grada. što su nam ih osta­ vili pređi naši. kraj od Senja do Rijeke." nalazi se danas u Ljubljanskom R u d o l finumu. već samo na onake izvore. koji se poglavito dotiču gradova i ure¬ đaja njihovih. Tu je prikazan K a r l o v a c . nije z a č u d n o . 1660.3 svoga Vischera. arkiv. a uz taj zavod i arkeološki odjel n a r o d n o g a muzeja u Z a g r e b u . ma da i nisu njihovi bezbrojni bakrorezi o n o . Ne mislim ovdje upozoravati na brojne zbirke starih isprava. R a t o v i su s T u r c i m a primorali strani svijet. koje smo mi tekar u najnovije doba mogli tek dijelom u p o z n a t i . vijeku p o s t a o tisak i drvorez o p ć e n i m d o b r o m naroda. da po višem nalogu u p o z n a stanje naših gradova. pa gradovi od K a r l o v c a do Senja. Slovenci svoga Valvasora. Ogledat ćemo ovdje malo potanje ona pomagala. Izvještaji su kratki — tek o Karlovcu i Rijeci nešto su p o v e ć i — nu ipak d o n o s e m n o g u značajnu crtu. vijeku još sve više činilo. Veliko njegovo djelo »Relazioni di anno 1639. to su u X V I I . da se sebe samog radi zainteresuje za naše gradove. pa kad o n o j e d n o m dovrši pretraživanje i ispitivanje zemlje. do 1639. Od g.) dao je i knez Raymond Montecucculi sabrati i nacrtati sbirku prikaza starih naših gradova. rasijani po svim većim knjižnicama i zbirkama E v r o p e . vijeku ipak najvažnija p o m a g a l a opširni izvještaji generala. povjerenstvo za očuvanje spomenika umjetnosti i povijesti. u kojima su oni nikli. Schlofiern und Stadte. čega ne bi bilo bez one naivnosti. koji su upravo ču­ desna golema djela stvorili. Pa opet je to naivno prikazivanje krajeva i pojedinih gradova često iznijelo baš o n o . Laszowski u „ S t a r i n a m a " knj. kad vidimo. a potanje ga je prikazao E. dodavši i nacrte i tlocrte. Pred osam g o d i n a osnovan je u Z a g r e b u p o s e b a n institut za proučavanje i čuvanje tih spo¬ m e n i k a : zem. M e r i a n a . pa je P i e r o n i ocrtao u svojim izvještajima isključivo te krajeve. a to se u XVII. pa sama Rijeka. dok će naj¬ veći dio ostati za istraživanje m o ž d a sretnijih generacija. Ovdje ću s p o m e n u t i samo ponajglavnija. prolazio je našim stranama vojni inžinir Ivan Pieroni. a priloženi nacrti objašnjavaju te izvještaje vrlo d o b r o . a kako su u borbi s T u r c i m a postali i naši gradovi važniji.

I to je djelo vrsti iz XVII. Koprivnice i Zagreba (to je do sada p o z n a t a najstarija slika grada Z a g r e b a ) . Utvrde oko stolne crkve zagrebačke. a u drugom od Karlovca do Trsta.4 po kakovim su p r e d l o š c i m a narisani ovi prikazi — ima ih 29 na broj — nu svakako su gdjekoji iz znatno starijega vremena. svjedoči i eksistencija analognih slika u drugim arkivima. SI. Rekonstrukcija: oko tornjeva graba. Varaždina. vijeka veliki izvještaj inžinira učinjeno u vrijeme od g. Naslov je odugačak. 197. arkivu u Karlsruhe. Za nas vrijedi oso­ bito prikaz Čakovca. 1660. koja su do biskupa Vrhovca bila jedini ulaz do crkve. a p o d br. a da su učinjene po n e k o m predlošku. jer je za ono doba z n a č a j a n : „Abrisz und Relationen tiber die windische und Banatische Grantzen. pa nekoliko istarskih gradova. Zidovi imaju strijelnice. Legrada. pr. dasz in jeden Orth vorhandenen Geschitz. 2. n. nu priopćujem ga. wie sich solche anietzo befinden vor eines Feindes Gewalt in etwas verbessert undt dann Realiter konnten fortifiziert — werden mit der dartiber formirten Landtkarten und angehenckter Tabellen. Munition dess anderen Zeugss Requisiten auch wass zu Ausstehung einer dreymonatlichen Belagerung noch . Najljepše je djelo ove Martina Stiera. prikaz Varaždina u gen. arkiva" X. U prvom su prikazani gradovi od V a r a ž d i n a do Petrinje. str. 8608. 1657. čuva se u rukopisu u bečkoj dvorskoj knjižnici potanje prikazao Laszowski u „Vjesniku zem. preko nje vodi most do vrata u Bakačevoj kuli. a razdijeljeno je u dva dijela. To je djelo u velikom folio formatu. izmedju kula obram­ beni hodnici. do g.

. plan Prozora i Brloga u Lici. Sličan je napis i pred drugim dijelom ogromnoga izvještaja. Petrinje. u ovom dijelu svoga djela n e m a slika mjesta i gradova. planove Ivanića. plan Petrinje. Virovitice. str. Slunja. Oštarija (sa slikom). 39. Na str. Na str. gdje je opet jasno ) Fotografske kopije nacrta i slika ovog djela čuva zem. P o k r e t n i most. i pla¬ nove. prikazan je SI. nu u koliko je m o g a o upotrebio je Pieronijeve nacrte. Na str. 89. 107. ne samo da konstatuje sadašnje stanje utvrda. dok je na 92. i 36. tek je nekoliko sitnijih detalja doista p r i h v a ć e n o . l . vidimo sliku i planove Otočca s forticom. Na str.—74. i 84. nisu njegovi. str. već da učini predloge za modernizovanje tada već zastarjelih utvrda. i str. Tovunja. U kratko ću iznijeti sadržinu djela. 43. Lede­ nicom. 117. na str. 35. str.. 75. — 121. — 104. d o n o s i plan Varaž­ dina i predlog za pregradnju. sliku Belaja i Velemerića. 57. U koliko se do sada moglo ustanoviti. nalazimo vrlo lijepe slike Slu¬ nja. 83. Stierove su bilješke dragocjene: on je kao stručnjak inžinir poslan u ove strane. 56. Zvečaja. plan i predlog za pregradnju Križevaca. 66. str. . 110. sliku Senja s p l a n o m i pri¬ kaz Nehaj-grada. fablanac. 102. str. planove Karlovca.. Sudačkoga. planove Siska. str. 52. plan Gjurgjevca. isto za Koprivnicu. predloži za r e n o vaciju nigdje provedeni.—80. U drugom dijelu nalazimo na str. Siska. U IV. 49. kojima dodaje na str.. pa su d o d a n e i slike: Zagreba.. On je to i u č i n i o : ostavio nam često izvrsne slike i tlocrte i opise. 86. Karlobag. ne spomenuvši izvora. a Brinja (Briindel) na str. Plan Ogulina nalazi se na str. 53. 47. 87. prikazan Brinj vrlo li¬ j e p o . 59. Modruša (sa slikom). svesci toga g r a n d i o z n o g a djela za ono d o b a nalaze se opisi naših mjesta i gradova. Barilovića i Skrada.. Karlovca (na p o s e b n o m listu).—114. Bihaća. 91. često vrlo opsežni. a na ovećem listu prikazana je sisačka bitka. Rijeka s Trsatom. 9 3 . povjerenstvo za oču­ vanje spomenika u Zagrebu.1) Poslije Stierova djela m o r a m o s p o m e n u t i Valvasorovo: „ E h r e des H e r z o g t u m s K r a i n " . na str. 3. plan Barilovića. 85. Tovunja i Ogulina. plan Svihovca.5 darinen zu verschaffen vonndten". 40. 48. K a k o vidimo. Senja (na p o s e b n o m listu).9 9 .

8607. adjectis simul delineationibus et prospectibus propugnaculorum et arcium. arkivu) prikazani su nacrti primorskih gradova. Ant. Weiss: Relatio germanica de statu li­ mitom contra Turcas in Croatia cum mappa. XVIII. 1729. Dubice. kod Tovunja. Zagreba*. koje je već Pieroni na¬ crtao n. Vrlo je blizu ovomu rukopisu drugi p o d br. Slunja (vrlo dobra slika). jer si s onim slabim n a c r t o m u Valvasora ne bi nitko nikakove slike m o g a o stvoriti. Koprivnica (plan). iz g. Zvečaja. vijeka. 8609 u istoj knjižnici. prikaz Klokoča i Slunja. Gjurgjevca. naslikani su naši gradovi: Trsat. Osim karte Hrvatske i Slavonije nalazimo tu nacrte Dabra. Zrina. a vrlo je bliz djelu Weissovu. Otočac. *Gjurgjevac.. I tu sam zvjezdicom označio vrednije k o m a d e . 3. do 17. pa sve dalje do M o d r u š a i nekih gradova u Lici i Krbavi. U bečkoj dvorskoj knjižnici čuva se rukopis (br. koji potječe iz XVIII. Od str. 14. *Cirkvena. Bečki ratni arkiv ima u odsjeku Kartenabteilung G l a zbirku nacrta pod naslovom: „Sammlung einiger Plane und insbesondere alter Schlosser von Croatien. Brinja. Slike su te vrlo nejednake vrijednosti. * Križevci. Gradca i *Topolovca. većina ih je gotovo djetinjasto slabo nacrtana. Barilovič. U istoj se knjižnici p o d br. Ovi su nacrti svi redom va¬ ljani. I on sadržava nacrte i slike (većinom akvarele) naših gradova. Labaci et illorum in Hungaria.) M a t t h . Holstein und Weiss zu befestigen projectiert und gezeichnet worden sind". Hrastilnice. Kopriv¬ nice i Crkvene. K a r l o v c a i okolice. nu bolji su prikazi: Varaždina. Drežnika. 1748. 1744. 1746. *Drežnik. Na 60 listova (većina nalazi se u kopijama i u zem. * Zagreb (plan). *Brinj. a slike su na str. a napis mu j e : Mappae geographicae regni Hungariae adjectis ichnographiis. Zagreba — taj je dapače vrlo dobar —. Zrina. čuva i rukopis n e z n a n a autora p o d napisom: Quadraginta ichnographiae et delineationes propu­ gnaculorum Graecii. D a k a k o da tu ima i brojnih slika madžarskih gradova. Furjana i Modruša. Zvjezdicom o z n a č e n i nacrti bolji su radovi. Croatia et Dalmatia contra Turcas. Slunja. U istom su arkivu sačuvani i pojedini nacrti gradova naročito iz X V I I I . Otočca. *Mittergradac in Croatia. welche fir die damalige Landesdefension gegen die Tirken wahrend der Jahre 1640—1740 durch die Ingenieure Tobias Breistaller. Iz g. Ostale ne trebam ni spominjati.6 nacrtan sisački grad. Križevaca. pa slike Rijeke s Trsatom. a iz g. Jesenke. R u k o p i s ima 41 list. . 8655. vijeka. Bihać. Većina slika loši su akvareli. Siska. *Tržac. potječe prikaz Krstinje. ostalo je tekst. ako i nisu u svem p o t p u n o dovršeni. pa Budački.—35. Nu i ovako nije Valvasorov rad bio u z a l u d a n : na tim slabim slikama vidimo ipak i promjene što su se zbile na onim gradovima. vijek nije zaostao za XVII. Bihaća. Dabar. Spominjem samo Kladusu (vrlo lijep akvarel). *Zrin. Sisak. pr. Slankamen. koji nam nacrt tek podaje pravu sliku grada. a najbolja je slika Senja. Senja. Senj.

a što se god nas tiče. pa nam je valjda on sačuvao izvrstan prikaz staroga Slankamena. a još nekoliko drugih Sparr u velikom ruko¬ pisnom djelu: Atlas du Cours du Danube. Prije svega valja da u p o z o r i m na v e o m a važne p o d a t k e . kako je opisao Pigafetta g. qui se trouvent le long du Cours de ce fleuve depuis Ulm.. Lpz.7 K a k o se vidi iz ovoga prikaza. N e k o l i k o nacrta donio je Marsigli u svom a g r o m n o m djelu „ D a n u b i u s . Beschreibung d. a izdao ih je pokojni Tadija Smičiklas u svojoj 200-godišnjici oslobođenja Slavonije.. M a k s . učinjeni o d m a h poslije reokupacije Slavonije g. pa Piller i Mitterpacher u svom puto¬ p i s n o m djelu: Iter per Poseganam Slavoniae provinciam. Ti n a m popisi d o n o s e opise tadašnjega stanja naših gradova. već se istinitost njihova m o ž e još i danas usta¬ noviti. A sad treba da se s p o m e n u najglavniji pisci. pa ostavio svoj putopis. premda su vrlo lijepo izrađene. vijeka ostavili su nam dobre bilješke naročito Taube u djelu: Hist. vrlo dobar nacrt Petrovaradina iz vremena. nisu sasvim istinite. und geogr. i Csaplovics: Slavonien und zum Teil Kroatien. opet manjkaju risarije. koji se čuva u knjižnici grofa Khuen-Hedervaryja. 205. . Zagreba i Varaždina. vijek. p r i o p ć e n o je u Vjesniku zem.". G V I . nije uspjeh potraživanja uzmanjkao. arkiva X I I . Chateaux et Abbayes. d o n o s e vijesti o turskim gospo¬ darima i u koliko je to još bilo m o g u ć e o prijašnjoj kršćanskoj vlasteli. Virovitice. ) . najmanje n a m je sačuvano slika gra¬ dova u Slavoniji. a da se i čitatelji u p o z n a d u s n a č i n o m prikazivanja ovih risača. što ih sadržavaju službeni popisi. 1687. koji su se pozabavili ovim s p o m e n i c i m a . pa su nam p u t o p i s c i ostavili dosta bilježaka o srijemskim grado¬ vima. Nu kolikogod su nam dobro došle. To je tek j e d a n dio p o m a g a l a i izvora. 1777. jusque Widdin dessine sur le lieux. dok još nije bio tvrđavom već je bio utvrđen o n a k o . 1702. tri nacrta Vukovara. Vrlo se dragocjenih prikaza našlo u g e n e r a l n o m arkivu u Karlsruhe. Vues et Perspectives des Villes. W i e n . Kdnigreichs Slavonien und des Herzogtums Syrmien. Fait en MDCCLI (1751). gledeći dakako ponajpače na historiju naših gradova. . a to je potraživanje p o č e l o tek u n e t o m minulim g o d i n a m a . tek u lijepom i zanimljivom rukopisu Prandstetterovu nalazimo vrlo dragocjenih prikaza. K a k o se vidi. 1819. nu slike. i to očito po naravi i nisu to nikakove fantastičke risarije. Iloka. 1608. Schmalkalder. iznijet će se u ovom djelu iz najglavnijih zbiraka barem po j e d a n nacrt ili slika. R u k o p i s se nalazi u ratnom arkivu u Beču (B. u Carigrad. J o š se našao nacrt Požege sa starom utvrdom. koje smo potonje našli i drugdje. . P o d kraj XVIII. avec les Plans. Markgrof Badenski vojevao je u vrijeme oslobađanja Slavonije u ovim stranama. pa nacrt Valpovačkoga grada i k o n a č n o nacrti Cernika. N a c r t e je narisao S. . IXb 113. B u d a e 1771. Baš su ovim stranama prolazila brojna poslanstva iz B e č a u Carigrad kroz cijeli X V I . Prandstetter p u t o v a o je kao tajnik carskog poslanika A d a m a Herbersteina g.

tako da mu se i danas m o r a m o diviti i mi. u kojem je pisac monografije Karlovca. koji i m a d e m o daleko bolja p r o m e t n a sretstva.). 818. te u tom djelu o p i s a o : Susedgrad. K a k o g o d su ovi pisci važni naročito za Slavoniju. sveske. 1896. „Vjesnik hrv. mjerio. a što sam nije više m o g a o učiniti. u kojem je prikupio svoje rasijane radove. Senj. a to je tek sačuvani dio cije¬ loga rada. Osobito je vrijedan radnik bio major Mihajlo Sabljar1). Brinj. Topographie der Karlstddter Militargrenze. pisao. pa sav kraj oko Slunja. U 25 p o giavja opisao je L o p a š i ć sav kraj oko Kupe i K o r a n e . pa su i danas zadržala svoju vrijednost. arheološkog društva". nije došlo dalje od I. To je djelo bilo zamišljeno kao p o č e t a k oveće serije sličnih djela.) p o č e o izlaziti i „ V i e n a c " . a opisi su mu zato veoma važni. 1869. Turskoj Hrvatskoj. to je ipak Lika i Krbava najranije p o t p u n o opisana. a kasnije je tu zadaću preuzela i „ P r o ¬ svjeta". Kalnik. U p r a v o je ogroman njegov neizdani rad. pa „Vjesnik zem. koji je u šezdesetim g o d i n a m a prolazio n e u m o r n o radeći cijelom našom zemljom. On se prvi u nas potanje osvrće na građevni sastav tih spomenika. a k tomu su u ono doba naši gradovi bili daleko bolje sačuvani. nu i u tom je djelu priku¬ pljeno toliko dobrog materijala. 1890. Fras izdao je g. G. a god. 1869. a nekih je međutim i sasvim nestalo. Drežnik. Veliko zamišljeno djelo Laszowskovo: Hrvatske povjesne građevine. šteta ] ) H i r e : Spomen-listak Mijatu Sabljaru. Ne samo da je u svom Arkivu za jugoslavensku povjesnicu. sv. 1895. A pet je go¬ dina kasnije izdao to djelo p o m n o ž a n o sa fotografijama S t a n d l o v i m : Fo¬ tograf ijske slike iz Dalmacije. Trakošćan i V. arkiva". zv. nu već slijedeće djelo: Oko Kupe i Korane. (XII svezaka) pribrao sam silu materijala i napisao uzornu monografiju: Dogođaji Medvedgrada (u III. izađe djelo Rade Lopašića: Bihać i Bihaćka krajina. /. što su v e ć i n o m vrlo dobri i točni. djelo p o d na­ s l o v o m : Vollst. D r u g a manje važna djela ne spominjem. izdao Neke gradine i gradovi u kra¬ ljevini Hrvatskoj. kako do danas nije ni jedan drugi kraj naše d o m o v i n e . da se taj svezak može smatrati osebnim djelom. dopunio je Laszowski. U to je doba (g.. Zagreb 1875. Hrvatske i Slavonije. i 1870. 1835. izašlo g. 1904. Vienac. Slunj. da ju preda „ S a v r e m e n i k u " . Bilježio je.8 Ova su djela pisali naobraženi ljudi velikoga znanja i poznavanja svijeta. već je god. Ivan je Kukuljević i na tom polju vrlo marljivo radio. risao. U t o m je djelu opisao cijelu Liku i Krbavu. ma da i ona sadržavaju nerijetko gdjekoju dobru vijest. S a m o b o r . pa to tako. „ S t a r i n e " sabrale su obilje zanimljiva materi¬ jala. Krapinu. koji je sve do svoga k o n c a donosio prikaze naših gradova. istraživao svakuda i na sve strane. nije sam R a d e dokrajčio. Ozalj. . izdao je Truhelka svoje djelo: „Naši najljepši gradovi". gdje su prikazani bosanski sredovječni gradovi i njihove razvaline. izdavač bezbrojnih pisanih spome¬ nika. ocrtao povijest gradova u t.

1 G r a d (burg ) jest sredovječni utvrđeni stan. burgus = manja utvrda. Miinch. U zadnje vrijeme bavi se direktno ovim pitanjima. 1827. dok Srbi upotrebljavaju za ovo potonje varoš. Mi Hrvati nemamo napose riječi za burg. kaku može napisati čovjek go­ lemog znanja. koje je već prije opisao Lopašie. K6ny6ki J. A. iznoseći studiju o Duvanjskom polju. 4. napose za urbs. nu žalibože nije se osvrtao na ostala pitanja. Uz to je naročito za ličke gra­ dove pribrao silu historijske građe. Ze­ mun. 1905. treba istaći naročito brojne radove Klaićeve. kao da bi varoš ili var bila riječ madžarskoga porijetla. koji je nastao. gdje su naši umjetnici nastojali prikazati zanimivosti grada. koji piše i s mozgom i sa srcem. jer su tu prikazani i gradovi u Turskoj Hrvatskoj. to su tek riječi. 1912. 1912. O. Rijeka pa Karlovac imadu također svoje monografije. V. a za grad Za­ greb priredio je Ivša Tkalčič upravo monumentalnu monografiju u uvodima u svoje Spomenike grada Zagreba. Noršić napisao je monografiju grada SI.. bilježeći izvatke isprava za građu ličko-krbavske županije u srednjem vijeku. koji nisu posebno pisali djela ove vrste. Pišući o Frankopanima iz­ nosi on spomenike iz njihova vladanja. Za nas je važno. o Zelini. Krivo se uzimlje. piše Ebner: Beschreibung der k. Bp. Stadt. Kukuljevića iz g. Grad Zrin i njegovi gospodari monografija je Iv. o plemićima Zemčejevcima itd. a tako i u drugim brojnim djelima. Vrste zidova u jednom gradu. donosi svu silu važnih vijesti. 1883. 1860. Samobora g. Nekoliko studija objelo­ danio je i pisac ovog djela. Petrovaradin. 1877. On je imao biti ujedno ) Riječ je indoevropska. a Magdić je god. pa već g. o Krapinskim gra­ dovima. Od onih naših istraživača.. kozepkori varak. Piper: Burgenkunde. Freistadt Varasdin. koja se tiču gradova. x . koji je tijekom stoljeća pregrađivan. da je ilustrativno slabo uspjelo.). Horvat monografiju grada Petrinje. a Klaić je napisao kao uvod monografiju. Kukuljević je napisao monografiju Senja (u „Leptiru" g. veoma bliza grčkoj riječi nop^og toranj i lat. kad su prilike onoga doba zahtijevale njegovu eksistenciju. izdao djelo: Topografija i povjest grada Senja. od 22 prikaza cijeloga djela otpada 12 baš na gradove ovoga kraja.9 samo. U najnovije je doba izdao sam grad Zagreb djelo. 0 pojedinim gradovima nastale su i monografije. što su ih Madžari posudili.

tornjevi. a kod nas ih je najveći broj. kako je taj neznatni broj i onda mogao dostajati. koje su samo pregrađene rimske utvrde. (Medvedgrad. dok su dijelovi. nu ima i takovih. I doista ima i takovih utvrda. pa je morao grad biti tako stisnut. te zidova. sve.10 i tvrđava i stan. pa je sav stisnut i svi se dijelovi grada privinuli jedan do drugoga. koje je vlast uzela u svoje ruke. pa je glavna postala zgrada za stanovanje. pa je često prevladavala u gradnji briga za utvrđenjem svaku drugu brigu. nu to su ipak iznimke. Zato je u sredo­ vječnom gradu sve ponajprije i ponajbolje udešeno za obranu. ako se ikako moglo. po­ najviše na bregovima. zadržani neko vrijeme kao dekorativni elemenat. potrebni za obranu. te visina nije više podavala nikakve sigurnosti. zgrade za stanovanje tek su sporedna stvar. Samobor. što se zove udobnost. Dakako da je bilo u vanjskom svijetu golemih burga sa velikim dvoranama i brojnim prostorijama sa sjajnim kapelama. gdje se je pobrinulo dovoljno i za udobnost. a konačno su ti dijelovi. Dugo su vremena mislili. Kad je nastao dvor. T e k pod kraj srednjega vijeka nastaju prostranije građevine. kojeg svijet također obi­ čava nazivati gradom. tek je sporedno. da se je sredovječni grad razvio iz rim­ skih utvrda. po­ glavito glavna kula. Prvo i najglavnije bila je čvrstoća i otpornost grada. borba je bila uvijek glavno. ili se smjestio barem na pristupačnijem mjestu. jer su se tako mogli lako braniti sve do vremena. Sredovječni je grad sazidan ponajviše na visini. da ga i ona šaka ljudi uzmogne braniti. dapače i kasnije prelazni . A razlogu se nije teško domisliti. redovno je veoma malen. učinjene iz nasipa i graba. Grad se (burg) veoma razlikuje od dvora. Orahovica. Dakako da su se i u nas upotrebljavali ostaci rimskih građevina i za gradnju gradova. pa naročito kule). na kojemu su građeni. uvijek bi se pazilo. a za obranu gradova nije se moglo upotrebiti mnogo ljudi. Za obranu služe odsad tvrđave. to su već prelazi do kasnijih dvorova. Dakako da je bilo dosta gradova. te su jedva bedemi odskočili od tla. a koliko sam mogao sam ispitati. nu te su posvuda rijetke. Grad je sagrađen na osobito zgodnom mjestu. da se svaka točka grada može lako obraniti. tako da je boravak u njima bio i za ono doba sve prije no udoban. izvedenih na daleko s bastijonima u obliku peterokuta. (okolni zidovi sa strijelnicama. a i u gdjekojim se na­ šim gradovima dalo i udobno boraviti. već su nasuprot visoki tornjevi bili izvrstan cilj. u nas nema uopće takih građevina. nestalo je potrebe dijelova lih za obranu. Dvor se spustio. Nu zato je sve građeno neobično čvrsto. Prostor. u nizinu. Moramo se promatrajući gradove kloniti svakoga romantičnoga veličanja života u gradovima. Ta još u tursko doba traže komandanti kra­ jine tako neznatan broj stražara za gradove. a tvrđava se priklonila sasvim ravnini terena. koji su bili neobično stiješnjeni. Ribnik). sasvim napušteni. i tu je redovno bio krut život. da se danas teško može pojmiti. dižu se do znatne visine. kad je artilerija postala savršenijom. nu to već i nisu pravo gradovi.

Možda je barem dijelom rimska građevina ruševina Lopar kod Novoga Vinodolskoga. jer i u nas se je našlo i ozbiljnijih ljudi. spojen nasipima i zidovima. premda je osnovna vrsta utvrda bila uvijek ona. gdje su stajala i rim­ ska (a sigurno i predrimska) naselja (Banoštor = Bononia ili Malata. jer se nalaze samo antikni fragmenti. kojim su dva puta prolazila unakrst. tako su i utvrde bile raznolike. pa dalje do Taurunuma (Zemun). t. n. a ono miješanje stučene ciglje u maz moglo je zaostati u onim stranama do srednjega vijeka po tradiciji. koje su sagrađene na teško pristupačnim mjestima pa su sasvim drugačijega oblika. kako se na Stupčanici. nigdje nisam našao onoga značajnoga načina zidanja rimskih zidova. dapače i klesanoga kamenja. koji su tvrdili. Ilok = Cuccium. gdje se nalazi sijaset rimskih opeka. da su sve sredo­ vječne utvrde u nas rimskoga podrijetla. a *) Jedan od najznatnijih limesa je gornjo-germanski i raetijski limes od Rajne do Dunava. Štogod sam gradina u Hrvatskoj i Slavoniji prošao. a u kasnije doba je mjesto ostalo pusto. a u srednjem vijeku nije taj lokalitet bio utvrđen. kako to vidimo u gradu Sisku. gdje se još i danas nalaze znatniji ostaci rimskoga naselja. sredovječnom gradu nedaleko B a s taj a u Slavoniji. a opet ne možemo ustvrditi. prolazili raznolikim terenom. Dakako da je tu bilo i hoti­ mičnih neistina. pri­ povijeda. jer je tu veza s Italijom ostala življa sve do današnjega dana. koji govore. da je ta zagonetna utvrda postala u srednjem vijeku. kako je na Kamengradu lugar otkrio tri kamena s napisima. Nu i tu ima i znatnih razloga. Ima dapače i takovih lokaliteta. Za mnoga mjesta znademo pouzdano. Slankamen = Acumincum). zv. Luka Ilić pripovijeda. To vrijedi na­ ročito za osamljene tornjeve. da se nalaze na istom mjestu. Petrovci u Srijemu. te se u mnogom približavaju sredovječnom obliku grada. opus spicatum. . koje su branile važnu cestu iz Optuja (Poetovium) do Osijeka (Murse). gdje se je nekad nalazio golemi rimski tabor. a danas je jezgra grada Splita. gdje je morao biti znatan broj utvrda. U našim je stra­ nama postojala također neka vrst limesa uz Dravu.11 oblici sagrađeni su barem dijelom od takova materijala. ili D a ­ ruvar. pr. na što upućuje upotreba stučene ciglje u mazu (mortu). Nu Piper je u svojem djelu Burgenkunde upozorio s pravom na dosta česte rimske utvrde. gdje je nekad stajao rimski utvrđeni gradić Bassianae. našla rimska ploča s napisom. Ovaj se je odnošaj naših gradova prema rimskima morao istaći. što je naličila rimskom taboru: kvadrat. gdje je kamenje poredano u zidu u koso na lijevo i na desno poput ribljih kosti ili poput zrna u klasju. U Dalmaciji će biti i drugih primjera: Dioklecijanova je palača sagrađena sasvim prema osnovi rimskoga utvrđenoga logora. Kako su limesi 1 ): pogranični niz utvrda. zvane specula (izgledišta). što je kod rimskih građevina redovno bivalo. da se je išta od rimskih građevina sačuvalo u kasnijim građevinama.

a ono malo tragova turskoga doba uskoro će nestati. pr. dok je u Bosni malo svijeta. Ilok i Vukovar. Rimljani su posvuda našli već autohtonu kulturu. u Srbiji i Bugarskoj: kad je ugnjetavač Turčin izniknuo. pokazuju posve turska mjesta s džamijama i karavanserajima. nađen u ruševinama Krčin-grada nad Kozjak-jezerom kod Plitvica. da je taj kraj bio sasvim poturčen. oni su znali vrlo dobro izabrati gradilište za svoje utvrde. pa odbacili ili pro­ gutali sve. pa su se pojavili ostaci. pr. gdje samo po koji običaj. ma da je stalno tu bio rimski Cuccium. ona je u mnogom bila barem ravna samoj rimskoj kulturi. opet je bila nametnuta. da tamo nije bilo utvrde. grobova i drugih starina na mjestima sredovječnih gradova ne dokazuju ništa. I doista je bio sav poturčen: stari nacrti mjesta. pr. Ti ostaci pomalo su jačali. kako je nestalo svega turskog n. dok bi unutar tih šančeva dogradili prebivalište od suhozida ili drveta. a ta nije bila nipošto neznatna. Gdjekad prevlada da­ kako tuđinski upliv. Slankamen. Često dapače dokazuju takovi nahođaji. koje je našao. pa su se u srednjem vijeku. Nahođaji rimskih novaca. da bi takova nastala nad grobom iz rim­ skoga doba. dapače. U nijednom sredovječnom gradu u Hrvatskoj (izuzevši grad Sisak) nisam našao nigdje rimskoga ciglja. dokazuje. jer i u to je doba graditelju najbolje pristajao onakav teren. Osobito se dobro sačuvale takove utvrde na Glasincu kod Romanije planine u B o s n i . znali su dobro u gorskom sklopu odabrati pravo brdo za gradnju i svojski ga utvrditi. kao što se to zbilo u Rumunjskoj ili u Bosni. čim je ne­ stalo tuđinskoga pritiska. što je tuđa rimska kultura nametnula. raz­ vijala dalje do sredovječnoga grada. stara načela za gradnju postojala su pod onim narinutim i nametnutim tuđim pokrovom. da tamo nije postojala rimska utvrda. Ilok je sav izgrađen od sre­ dovječne ciglje. jer je slabo vjerovatno. Tako mo­ žemo zamisliti i razvitak gradova: stare forme. U cijeloj su Evropi poznate takove utvrde: na zgodnom brijegu učinili bi šančeve i bedeme i prilagodili ih terenu. pr. nego da je i tamo pro­ lazio Rimljanin. koja se je kasno oslobodila od Turčina. kad je nestalo pritiska i nastale nove potrebe. koji su oslobođeni od turskoga gospodstva. po koja riječ i pet. Nerijetko je iz takovog prethistorijskoga utvrđenja nastao sredovječni grad.12 kad tamo: sve te napise sastavio je sam Luka Ilić po napisima na rim­ skim novcima. ali ma da je ona potrajala i tisuću godina. šest građevnih ostataka svjedoči. kao n. rimskoj nema ni traga. da se je sredovječni grad razvio iz prethistorijskih utvrda. Sporadički je samo upotrebljena po koja rimska ciglja kod grada Slankamena. Rimljanin je namijenio svoju kulturu tim narodima. koji je postojao i prije Turčina. rimski grob. Nešto — dakako tek u malom — slično zbilo se n. kao što n. koji znade turski. tek je u Rumunjskoj prevladao ro­ manski jezik. . ostao je opet isti narod.pređašnje kulture. Prethistorijski su ljudi bili neobične inteligencije. Mnogo je podesnije mišljenje. u Slavoniji. kako se je to zbivalo i u prethistorijsko doba.

da je tamo većina znatnijih gradova po­ stala od prethistorijskih utvrda. da SL 5. jer je poslije taj cijeli kraj opustio i nije se više naselio. Zagrepčanima je dostatno. smješten grad Okić. a ta se predodžba učvrstila zato. ipak su na raznolik način bile utvrđene s grabama i bedemima. Strijelnice n starim dijelovima grada Ribnika. želja za iskorišćenjem terena uklonila je bezbrojne gradove. opet mu sa svojom artilerijom ne bi bio mo­ gao nahuditi. vidi se taj odnošaj j o š jasnije i sve da je neprijatelj zaposjeo sve visove nad Medvedgradom. a baš se s toga mjesta vidi daleko u cijelu zagrebačku okolicu daleko u Turopolje. Taboru« SI. pa je više no vjerovatno. ali opet dostatno odijeljeni od njega. Kad se uspnemo na Sljeme. jer se zaista najveći broj gradova sačuvao u brdima. da grad mora biti sazidan na brdu. Nu nije svako brdo podesno. Po tom možemo razdijeliti gradove na ta­ kove. što je daleko odmaklo od glavnoga gorskoga sklopa. da se na njemu gradi grad. i takove. koja je s druge strane okruživala grad. Sačuvali su se ti ostaci zato tako dobro. za lijepoga dana zagledaju Medvedgrad. na kojem je sazdan Medvedgrad. kao što je na prethistorijskom tlu smješten i grad Kolođvar u virovitičkoj županiji. koji bi bili doduše u sklopu gor­ skom. gdje će se graditi. ravnica nije podnosila ruševina. Zvonigrad ili Brinje. da se je koja prethistorička građevina upotrebljavala i u rimsko i u sredovječno doba.13 ma da su jednostavne građevine. Nijedno gorsko brdo nije tako odijeljeno od masiva gorskog. nijedno se ne može tako lako braniti kao ono. koji su sagrađeni na brdu. pa je razumljivo. na pr. pr. U široj se publici učvrstila nekako predodžba. Sigurnost je grada bio prvi postulat kod gradnje. Isto je tako n. Slično su utvrđene bile terase za obitavanje Japoda u Lici. 6. da se je najprije gledalo na lokalitet. pa se je samo s jedne strane moglo lakše doprijeti do . koji se uzdigao na pećini na brdu. Nu i tamo ima pri­ mjera. koji su nastali u ravnici. pa baš s ove strane nije ni bilo ni gradske grabe. Prozor s gotskim okvirom i pločom u V. ponajbolje su toj svrsi odgovarali onakovi dijelovi gorja.

da više od 600 m.14 grada. Oštre u Zagorju 736 m. Mali 466 m. Ruševina jugoistočno od Turjanskoga u Lici leži na visini od 1029 m. visoko. Vočin 302 m. tima se dapače graditelji uklanjaju uvijek. Udbina 849 m. Zato i jesu ti gradovi drukčije gra­ đeni. kako su tu duboke i široke grabe oko . Grad je Komić (1029) na brijegu 350 m. što se tamo stere. pa naši gradovi nisu ni sagrađeni na znatnim visinama. Okić je na brdu visokom oko 500 m. Cetin 314 m. pa mislim.. prema kojoj je okrenut šilj. a gdje nije bilo šilja. koji su nerijetko bili sasvim bez graba. Mislim. dok se na Mrzin grad treba od podnožja penjati 432 m. Drivenik 181 m. pa se baš ovamo okrenuo šilj grada. redovno dublja i šira od graba oko gradova na bregovima. Garić grad 356 m. koji se primaknuo do ravnice. Tako je bilo i u nekim ličkim gradovima. Gradovi su u gorskim krajevima postavljeni na takove loka­ litete. Dakako da su se gradovi morali graditi i u ravnici. Za druge gradove u raznim stranama Hrvatske i Slavonije iznosim visinu nad morem: Zvonigrad u Lici 392 m. Starigrad nad Orahovicom 664 m. koja znatno oteščava dostatno utvrđenje grada. do kojega se lako dopiralo samo sa strane gore.. visokom. nad podnožjem brijega. a kad taj (9 metara debeli zid u šilj u) nije više do­ stajao za obranu. Medvedgrad je sagrađen na brdu visokom 587 m. relativne visine nije u nas nikada sagrađen grad. Tako je glavna kula grada Čak lovca (nedaleko Pakraca). ali to je tako odabrano.. naročito njegov odnos prema okolnim brdima... Turjan 298 m. Stupčanica 409 m. Kalnik .. najlakši bio napadaj. Dakako da nije uzmanjkala duboka graba. Vrhovci kod Požege 443 m. a dubok je samac odijelio grad od gorja. Visina brijega sama po sebi nije odlučna.. Tako su radili već ljudi u prethistoričko doba i upravo je začudno.... Grebengrad 502 m. Vrdnik 384 m. Orahovica 387 m. sagradili su tamo polukružni bastijon s 11 strijelnica za topove... tako da je grad sagrađen na brdu 290 m. tako je sazidan i grad Gjurgjevac u obliku nepravilnoga poligona. Prema prostranom zaravanku okrenuo se grad u Orahovici (Ružica). da okolni viši bregovi ne smetaju. Lijep primjer takove gradnje daje grad Ribnik na Kupi. a prema toj je strani okrenuo grad svoju najjaču stranu... okrenuo se četverostrani toranj jednim kutom prema najslabijem otpor­ nom mjestu.. — to je u ovim stranama najviši grad —.. Mrzin grad u Lici leži na brdu 1097 m. ali rav­ nica je pod tim brijegom 665 m... Nitko ne će i ne može graditi grada na Sljemenu. tako da se je lakše mogao braniti sa sviju strana. nad mo­ rem.. koji je gra­ đen u okrug. To je tako uvijek bivalo i uvijek je od one strane.? Milengrad 465 m. Tako je sagrađen i grad Velika kod Požege: na vrhu brijega. Kalnik Veliki oko 600 m.. koja je iznutra četverostrana. koji su zgodni za obranu. nad morem. Tu prikladnost daje položaj brda. gdje je u nas nastao grad. da je to najviši lo­ kalitet. Bilaj 638 m.. pojačana zidom u šilj prema livadi. od podnožja brijega. Lede­ nice 378 m. dok je ravan pod njom 739 m. Modruš 680 m. a pred ulazom postavile se j o š dvije kule za obranu.

Županije su nastale jamačno svuda iz plemenskih župa. je vijeka uredba županija poglavito vojnička. comes carialis castri. Iz tih je župa nastao sistem županija. plem­ stvu je sudio samo s ovlaštenjem banovim. ili castrum de Vorosd. kako je to n. Verfassimgs u. Grad je bio redovno sijelo gospodara okolnoga posjeda. kao n. pa su se tragovi tomu sačuvali još u kasnija vremena (n. kao središta županija. vojvoda vojske županije. pr. Samo je tu birala župa svoga župana. comes je i kao sudac i kao vojvoda podređen banu. Rechtsgeschichte. maior ili dux exercitusy nadglednik vojske. a grad je Varaždin okružen golemim zemljanim bedemima i opkopima. koji su gradovi bili nekada župa­ nijski. Danas ne možemo više odrediti. akad. jednu je takovu župu — podgorsku — prikazao Laszowski (u Radu jugosl.15 gradišta n. kod Slakovaca u Srijemu. ta mi ne možemo više ni sve županije. pa niži sudbeno-upravni činovnici: pristaldL Tako je bilo u Ugarskoj 1 ). Nu nije bilo samo ovakih gradova u privatnom posjedu. castellanus. sijelo varaždinske žu­ panije. koje se spominju u spisima. da se utjeraju kraljevski porezi. 138). Klokoč grad). lokalizirati. U toj je fazi razvitka plemstvo zadržalo svoj osobiti položaj: comes nije bio njihov sudac. u koje se dovodila voda. comes. da se iz njenih strijelnica uzmognu zidovi lako braniti na sve strane. koje su se opet u tragovima sačuvale do današnjega dana. Beri. I u kasnija su se vremena gradile utvrde u ravnici drukčije: iz vremena prelaza od gradova do tvrđava postoji grad Sisak. Osim njega bilo je i drugih činovnika: iudex regis (bilotus) za manje važne sudbene stvari. tako je podjednako bilo i u Hrvatskoj. glavar grada i njegove oko­ line. Grabe oko gradova na bregovima nisu bile dakako ispu­ njene vodom. a usred svake stranice toga četverokuta izbočila se polukružna kula. baš se od gradova u ravnici sačuvalo tek malo njih. pr. 1914. l ) Akos Timon: Ung. Kad je uređen sustav županija. Iz kasnijega je vremena grad Konjščina u Zagorju: četverokut opasan grabom. jer je tu ban bio redovni sudac plemstva. gdje se spominje g. I tu je župan bio sudac neplemićima. župan Physso. pa im tragove nalazimo i ondje. zamjenik comesa kao suca. a uz njega bio je podžupan. već je u nas imalo i pojedino pleme svoj grad. satnik i pristav. već su potpadali izravno pod kraljevski sud. pr. gdje već odavna nema Slavena. 777. . koji je bio glavni sudac comitata. a comes je činovnik kraljev. Do XIII. nastali su županijski gradovi. a poglavica župan. te se brinuo. sagrađen u obliku trokuta s tri kule na uglovima. od kojih je jedna trećina pripadala njemu. a okolni posjed (često i blizo mjesto istoga imena) pripadao bi drugomu gospodaru. Žalibože. gdje je centar života bio castrum. Ta je uredba ple­ menskih župa nešto prastaro slavensko. koji su imali drugoga vlasnika. ali su dosta česti primjeri gradova. bio castrum de Zagoria (valjda Krapina). pr. u okolici Kremsmunstera.

a pri­ brajali bi ih i među castrenses. 1231. tako je rod Celjskih knezova dobio županiju zagorsku i varaždinsku kao nasljedno imanje... U današnjoj se varaždinskoj županiji spominje prvi put ca­ strum g. pa su si nakon tatarske provale ishodili u kraljeva redom privilegija slobodnih općina. nu sve do danas sačuvali se ostaci ne samo tih državnih tvorevina. tek je sasvim sigurno. Pravo gradnje gradova nastojali su u svako vrijeme vladari pridržati za sebe. pa nisu morali redovno u vojsku. Križevci g. rihtardus. vijeka kralj Andrija poklonio župu Podgorje Radoslavu Baboniću. koji bi ih podjeljivali. hrvatskom knezu. u nas ponajviše njemačkoga. U drugu su ruku ojačali hospites. Na pr­ vom se mjestu u tim dokumentima uvijek ističe. Nu čini se. stečene u boju s Tatarima. Gradec do Zagreba g. u Turopolju i oko Kalnika. kako je to njima najbolje odgovaralo. a poslije njega sam je kralj posljednja instancija. maior villae. da hospites imaju pravo sami birati suca. kad je Turčin zaprijetio ovim stranama. jednaka njemačkomu Graf.16 Narod se je u županiji dijelio — plemstvo je bilo izuzeto — na jobagjone. samo su rijetki vlasnici bili doista vitezovi u smislu sredovječnom.. darujući čitave županije pojedinim moć­ nim velikašima. kad župan Farkaš za zasluge. madžarskoga i talijanskoga podrijetla. „udvornici" zvana). što ga je već počeo bio graditi. a krivo je nazivlje grad viteza otimača (Raubritterburg): svaki je grad mogao takov postati. 1252. da ih što jače vežu uza se. Samobor g. a znači kmet. pa Jastrebarsko g. da pomoću njihovom organizira obranu zemlje. pa ona sad postaje privatno vlasništvo te porodice. već oznaka odličnika. Vukovar g. koji su imali zemlje u županiji. (Dakako ne u kasnijem značenju kmet. U nas su po­ stali tako autonomni: Varaždin g. da se već u samo doba srednjega vijeka krnjilo to kra­ ljevsko pravo. 1209. S jedne su strane kraljevi sami napuštali tu uredbu. naročito u vojsci. castrenses i hospites (u Ugarskoj bila je posebna grupa. Naziv jobagjon potpuno je nejasan. Neispravno je nazivlje »viteški" grad. U prvo je vrijeme bila većina gradova u ru­ kama vladara. to jest. da ne potječe iz madžarskoga jezika. Jobagjoni su neplemići slobodnjaci. kad mu je vlasnik u doba razvratnosti postao prosti otimač. pa im nitko drugi nema suditi do njega.. dobiva pravo. Virovitica g. Hospites (cives) su kolonisti. kako bi im ustrebalo. 1242.) Castrenses su bili jače vezani uz castrum. Tako je koncem XIII. Pomalo je ponestalo krute organizacije comitata. pa su morali zato obavljati stanovite službe. pa naslov comes nije više oznaka kraljeva činovnika. 1 2 3 4 . Početkom novoga doba. 1257. Baš se po . na pr. već i starih plemenskih župa. postali su posve neovisni od comesa i castra i stekli autonomiju. Tako nestade starih županija.. 1247. da dogradi grad. da uzmognu podjeljivati dozvolu za gradnju onako. 1242. preuzela je mnoge gradove dr­ žavna vlast. nastanjeni oko castra u varoši ili suburbium. jer se veli i jobagiones regni. zalagali i prodavali.

iz Lenkovićeva popisa utvrda. Pri tom se postupalo ovako — kako prikazuje Klaić u svojoj raspravi o krapinskim gradovima 1 ) —: Sam ban i banovac dođoše sa jedno 500 ljudi pred grad. faciendi habeat facultatem et pecuniam suam ad opus castri in eadem expendere v a l e a t . čini se. kojom Bela daruje Ivanu sinu Jaroslavovu zemlje oko Okića. a na to provale služ­ benici banovca Gregorijanca kroz prozor u grad i spuste pokretni most. . Martina nedaleko Našica Aleksandru od plemena Aba g. zak. (Smičiklas: Cod. U ispravi od g. Zrin.). 39. Kad je Franjo Nelipić. pa je ta odredba ušla u Corpus juriš hungar. 27. pa je doista mnogo gradova po odredbi zapovjednika porušeno. 1430. pa tako dozvoljava ban Erdody. nala­ zimo slučaj. da se nije kod gradnje drugih gradova tražila i dobila dozvola. 1251. uvijek bezuspješno. jer po toj je darovnici Farkaš već započeo s gradnjom. Nu u to se vrijeme već slabo marilo za kraljeve naloge. i 1516. da se „curia Šabac in modo fortalitii erecta" u blizini Krapine ima po­ rušiti. Ajtić. Prekovrško. a slično se daje dozvola za gradnju grada kod sv. ali da nije sasvim razvaljen. sazidao pod tim gradom utvrđeni dvor. daje se dozvola za gradnju grada u Siraču kod Daruvara. pr. da je samo ispaljen. Kasnije nala­ zimo slučaj. 1514. IV. Nitko se ne odazove. već ih je mogao dati i porušiti. da se poruše. kao prorex. on je imao pravo ne samo gradove oduzimati. . 1471. koji je g. diplom. 1 3 1 2 — castrum edificare seu construere voluerit. 1581. i učinjeno. . Nu uvijek se kralj smatrao vrhovnim gospodarom gradova. pr. što je g. dao radi nevjere porušiti gradove Blaža Huszara Farklevcz i Knesjevec u požeškoj županiji. veli s e : montem quendam Lipouch nomine contulerimus pro castro constituendo et idem suis propriis sumptibus et expensis ad honorem et confortationem regni fidelitate previa castrum extruxit. za Čuntić.. arheol. vršio to staro vladarsko pravo. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. kako vidimo n. Gradiusu. dok nije grad do temelja bio porušen (ad fundamentum esset destructum). da je vanredni sud pod predsjedanjem banovim zaključio. Pedalj. pa ban pozove upravi­ telja. Prof. gdje se n. l ) Vjesnik hrv. da se već u to doba nije marilo puno za pravne odredbe. 1557. J o š daleko kasnije. Za OberGradecz se javlja. G. u doba kad se burgi više nisu gradili. dok je banovac ostao na mjestu sve dotle. da je ban. da se taj kaštel poruši. jer nije bilo sredstava ni za obranu ni za uzdržavanje njihovo. Gvozdansko preporuča. Gore. vrati se ban u Krapinu. čl. 2 . . a kad je taj bio porušen. svoju zapovijed. od 1471. da se god. pa je kralj opetovao g. Sad navale svi u grad i počnu rušiti krov. da su već porušeni. . ne mogavši natrag zadobiti svoj grad Dobru kuću. tek nam nisu sačuvane takove isprave. naloži kralj Vladislav.17 joj dozvoli vidi. Jamnicu se javlja. a za Svinicu. predloženi su mnogi na ru­ šenje. već utvrđeni kašteli. Hrastovicu. Ne možemo ustvrditi. da otvori gradska vrata. 1515. a dozvola je došla post festum. Kad su gradovi prešli u vojničku vlast. . društva X. kako je to učinio i kralj Matija. podigne u Hresnu kod Gline grad. 382.

pa se baš i u ovim stranama spominju izričito za obranu i sklonište podesni gradovi u ono vrijeme. 1217. kako su nekad pomišljali. kada je koji grad postao. Ljudevit Posavski gradi grad kao sklonište svojima. Istina je. pr. Sigurno znademo. pr.7. da se opet počne zidati kamenom i cigljom. dapače rekao bih. da posvuda grade čvrste gradove. . te je trebalo jačega impulza. da je takav sigurno postojao. jer se prije nigdje ne spominje. a ne spominje nikako grada. kada se dižu uopće sredovječni gradovi. da je castrum Nicola kod sv. Nema sumnje.. Za gdjekoje možemo približno sigurno naslutiti. kojima bi iz pisanih spomenika znali za godinu osnutka. Germana. a ničim se ne da dokazati. pa je polovica XIII. Nu mi nemamo iz kasnijega romanskoga vremena nijedan sigurni ostatak grada. pa castra Graz ili Gradec. castrum Greben g. vijeka ono doba. kada su građeni. da je n. možemo lakše odgovoriti. Veoma je malo gradova. nu možemo uzeti. Nu taj jači impulz nije izostao.. ali opet ima toliko bezbrojnih slučajeva. 1245. pr.18 Na pitanje. Prozor sa postranim sjedalima. spo­ menut g. Cris. u kojem je nastala većina zidanih gradova.. Na pitanje. koja govori o tom kraju. suditi po vrsti zidova o dobi postanja grada. ponovno otkriti. po sastavu maza upravo ništa ne može odlučiti. što bi se moralo zbiti. nu s prestan­ kom rimske vladavine izgubila se je ne samo u nas. bio zidan. Ivana Zeline. koji grad nastao kasno zato. pa je trebalo tek ponovno stvo­ riti tim poslovima vješte ljude. 1209. daje kralj Bela zagrebačkom SI. Varasd. kao n. pr. možda danas Kalnik). veoma je teško u većini slu­ čajeva dati približno ispravan odgovor: sasvim je nemoguće. gdje se po sastavu zida i po kakovim osebinama n. pa moramo uzeti. 1209. Tako zvana provala Mongola primo­ rala je ljude. kako se pravi ciglja i crijep. da je pojedini kameni grad već po­ stojao. pa se svrnuti na ispravu. gdje se spominju ili comes ili comitatus.. pr. sposobnost i sprema za gradnju iz tvrdoga materi­ jala. g. da su već davno u doba narodnih vladara postojale utvrde. N. možemo odrediti recimo godinu. da su ti gradovi kao i crkvene građevine bile ponajvećim dijelom sagrađene od drva. 1202. a nešto je prije morao nastati Samobor. nego i u većih na­ roda. kad se prvi put spominje. da su se razvile iz daleko starijih utvrda. Walkow. isto tako castrum Gregorii (g. da svako doba ima svoj način gradnje. 1247. Posega. da je n. Susedgrad je morao postati poslije g. da su tada još po­ svuda postojale i u nas rimske utvrde od kamena ili ciglje.—1250. Medvedgrad postao u razdoblju od g. Možemo uzeti. Istina je. Između sjedala strijelnica. za koje s pra­ vom sudimo..

Varaždinski grad primjer je građevine iz kraja XVI. da si onđe sagradi utvrdu (Popov turen). jer se je većina gradova. Ludbreg. kao što se to zbilo s gradovima Farklevcz i Knezjevec u požeškoj županiji. Spomenuto je. Kod pojedinih gradova moći ćemo po cijelom sastavu građevine približno odrediti vrijeme po­ stanka. Guščerovac (i taj je porušen). pa ipak ga je krajiška vlast prodala na bubanj seljaku. oficirski i župnički stanovi i t. već postoji kasniji dvor. d. kad je nov način obrane u formi tvrđava s da­ lekim nasipima. Tako je pala Bakačeva kula u Zagrebu pred stolnom crkvom. kada se prestaje s gradnjom gradova u nas. prepustili bi ih njihovoj sudbini. kao što n. bedemima. g. Lepoglavu. Dobro očuvani Cetingrad nije g. te bi mogle j o š stoljeća potrajati. koji nosi ime nekadašnjega grada. kad bi se međe neprijateljske pomakle ili bi se posjed priklopio drugom posjedu. nu kod većine i to ne će biti moguće. vijeka dalje već bitno različite od starih burga. koji ga je naravski dao porušiti. a pravi nam uzroci nisu poznati. Nove su građevine od AVI. da nisu pojedinci bili prepametni. ali se u njem pokazivao sav razvitak u gradnji gradova do najnovijega doba. da se zaštite daleki prostori oko gradova. naročito onda. Ovdje možemo odgovoriti i na pitanje. pr. koji su se i dalje mogli upotrebiti.19 kaptolu brdo Gradyz. pr. svojinom Blaža Huszara. kasarne. d. Tako smo se domakli i pitanju. To bi bili rijetki primjeri barem donekle datiranoga postanja sredovječnoga grada. koja je četiri do pet stotina godina bila nastavana. među njima n. da dobije svu kupovninu peterostruko iz bo­ gate drvene građe. kad se grad počeo širiti i kad su i one postale sasvim suvišne. Ima i dosta takovih slučajeva. kako i kada se gradovi i utvrde ruše. pa kako ih nisu mogli pregrađivati. da su knezovi Celjski dali brojne svoje gradove srušiti. gdje se rano spominje koji grad. 1251. n. Drugi su gradovi izgubili važnost i vrijednost uslijed novoga načina ratovanja. Valjda im nije više trebalo utvrde. vijeka u toliko promijenile. da je kralj imao pravo odrediti porušenje grada. Kadšto su velikaši dali srušiti koji grad. vijeka: tu su . koji su dakako preudesili gradove za svoje potrebe. često bitno promije­ nila i modernizovala. pa je sve više gradova došlo u ruke krajišnika. pr. Kamenjem drugih gradova gradile su se ceste. bastijonima i t. a ta se ne­ prestano pomicala. Nu o tom je već u javnosti izrečen sud. a sada nema tamo od grada ništa. znademo. Turske navale tražile su učvršćenje starih gradova na granici. dobiva Ivan sin Irislavov mjesto i dozvolu za gradnju Lipovca. Virovitica. uzanj se vezala uspomena na ce­ tinski izbor. 1866. već se sav posao svraćao na izgradnju onakih gradova. omogućio. Svakako su se prilike već početkom XVI. Te je iste godine osnovao Stjepan grad u Jablancu. koji su upropastili naše gradove. kad bi se vlasnik iznevjerio. Utvrda gradova nestalo je. Možda je katkad bilo i političkih razloga. Mnoge su utvrde srušene samo iz gluposti. da nije bilo uputno graditi nove gradove. bio više ni izdaleka sredovječni grad.

Oko cijele te građevine bila je napuštena voda. uspomenom na nekadašnje braničkule. Tu su doduše četiri kule na uglovima. I prije je jamačno imala ova općina svoj grad. a valjda je sagrađen i onaj u gradu Orahovici sa 11 strijelnica za artiieriju baš u to vrijeme. Taboru i gradu Varaž­ dinu. pak toranj nad gospodskim ulazom. djelo XVII. tu se pomišljalo prije svega na obranu pomoću artile­ rije. Malo ne u isto vrijeme sa sisačkim gradom nastao je Nehaj grad kod Senja: jedna jedinstvena gra­ đevina. pa opet u pre­ gledu napose svrnem na nje. Taj je dvor opasan nasipom i grabom sa četiri omanja tornjića i petokutnim bastijonom pred ulazom u palaču. U stare se gradove zidalo tada koješta: dvorišta su pomoću arkada pretvarali u renesanska dvorišta kao n. Gotovo isti se način utvrđivanja upotrebio početkom XVII. vijeka. čvrsto i masivno građena održala se gotovo intaktno do današ­ njega dana. sa dva pokrajna tornja i jednim četverostranim tornjem u sredini. vijeka nastaje sisački grad: tri teška okrugla baterijska tornja spo­ jena sa zidovima. kad je usavršenje artilerije učinilo stare burge suvišnima. što su ga sazidali Zrinjski na sutoku Mure i Drave. kad je svaka obrana s visine postala nemoguća.20 sagrađeni teški baterijski tornjevi. ali i taj je grad zapravo tek noviji dvor. da učine mjesto sadašnjem gradu. pa se kasnije urešava usko dvorište galerijom. vijeka kod gradnje otočke fortice: opet tri tornja vezana zidom. da je to zastarjelo. koji je nastao tek sredinom XVIII. Osobito je za­ nimljiv grad Novi Zrinj. Nu već malo poslije misli vojnički inžinir Stier. a opet je sva ta utvrda opasana grabom i nasipom sa četiri bastijona i dva rondela na ulaznoj strani. Polovicom XVI. koji su redom nestali. da se je i malo mjesto zakrililo unutar tih utvrda. Kasnije bi takove rondelle gradili uz glavnu kulu ili koju važniju drugu kulu. da je ta cijela građevina posve zlo sa­ građena. tu se razabiraju ostaci graba i nasipa oko grada. tu su j o š posvuda strijelnice. koji nije imao nikada prave obrambene vrijednosti. 1664. on je osjećao. Tu se nalaze već u velikom broju prostrane sobe za stanovanje. kako to vidimo kod grada Novoga u Vinodolu i kod Ogulina. a nasipe su sa svake strane čuvali j o š i redovi palisada. . pa ću tu upozoriti na neke od tih promjena. tako. tu je grad već za ono vrijeme moder­ nim bedemima utvrđen. grad plemenite općine Turopoljske. Posljednja je utvrda ove vrsti današnji grad Lukavec. koji sa postojali već od prije. a spomenici to potvrđuju. pr. Tu je glavni dio trokatna palača u oblicima njemačke renesanse. a sačuvao se u slici od g. U to je doba mogao nastati i petokutni bastijon samoborskoga grada. Sve su ove novogradnje kasnijih vijekova nastale u vrijeme. vijeka. I tu se pomišljalo prije svega na obranu pomoću topništva. Nu usavršenje je artilerije promijenilo znatno i stare gradove. u V. spominjući dva grada. jer su topovi sve dalje nosili. građena od drva. ostav­ ljajući da druge promjene istaknem na drugom mjestu.

u Slankamenu. dostajao je puteljak. U glav­ nom nisu se zidovi ožbukali. nu to se nalazi i u kasno-sredovječnih građevina. da se shema rimskoga načina gradnje u zidovima naših gradova ne razaznaje. Veliki je Tabor dobio valjda tek u to vrijeme treću najjaču kulu sa velikim strijelnicama u prizemlju. dok su noviji dijelovi izrađeni surovije. t. pa je tako posvuda bilo pokušaja preudezbe gradova. a nije nipošto moguće po sastavu samih zidova odrediti postanje građevina. ali je za napadača bio kud i kamo nezgodniji. Debeli su zidovi svi tako zvani Gussmauer. u tuđim je stranama nastao tu posebni građevni dio u tu svrhu. koji bi uvijek omogućio. Šarengrad. u okrug izvedena građevina sa strijelnicama i inim napravama za obranu. zv. tek se te nisu sve sačuvale. u Krakovu. rondel do florijanskih vrata. dočekali bi ga s lijeva s obzidanoga humka braniči. već bi samo reske izmazali. nepravilna jezgra obložena lijepo poredanim opekama na raznolik način. gdje bi između slojeva velikog kamenja umetali slojeve manjega kamenja: na pr. koje su bile ožbukane. a i loše građenih zidova. Nema ni kriterija. Orahovica velik bastijon sa 11 otvora za to­ pove. gdje je posljednji potres odvalio velike komade plašta s kapele. a tad mu je tek valjalo proći grabu.21 Samobor dobio je petokutni baterijski toranj. U nas je zanimljivo smješten ulaz u Medvedgrad. Belec okrugli bastijon pred ulazom. d. koji je doduše stanovnicima samim bio nezgodan. Kostelgrad dobio je okruglu kulu u istu svrhu. barbakan. u Garić gradu. Osobito se pazilo na to. t. ali ima i tako­ vih građevina. t. u okrugloj kuli na Cesargradu. jezgra sastoji od nabacanoga kamena lomljenca i morta. Primjere daje grad Ilok. uglovi t. j. da pripada kasnijem vremenu onaki način gradnje. S toga razloga nije do sredovječnoga grada gotovo ni­ kada vodila prava cesta. učinjeni su na sličan način. Buckelquaderima učvršćeni. koja se s gornjih zidova dala . Ne­ rijetko je već prije ulaza u grad stajala kakova brana. Preduga je bila stanka između drvenih građevina u ranom srednjem vijeku i sredovječnih kamenih gra­ đevina. Čim je došljak prošao prva vrata. da se pristup do grada očuva i za obranu podesnim učini. Lijepe primjere te gradnje vidimo u Medvedgradu. Tako i na gradu Sokolcu u Brinju. a sa svake bi strane obložili zid plaštem od lijepo tesanoga ili barem pritesanoga kamenja. da se sredovječni zid uzmogne po svom sastavu razaznati od rimskoga i već je spomenuto. vidi se dobro jezgra. Čini se. Takov se barbakan sačuvao na pr. I oni zidovi. ima u svako doba dobro i pomno. nu ponajviše tako. zv. koji su građeni od cigle. gdje su svi stariji dijelovi prekriveni pomno izrađenim plaštem. pa kako je plašta nestalo na nekim dijelovima. zv. pa dogradnja Medvedgrada i t. pa petokutnik za artileriju uz ulaz. a jamačno je u to vrijeme nastala okrugla kula do ulaza u grad Kostajnicu. da je i tu probijao kamen. Rimski je maz bio često izmiješan komadićima opeke. Cesargrad je pregrađen i pojačan za topništvo. Zidovi su Modrušgrada učinjeni isto tako. Morović. Sastav sredovječnih zidova jest preraznolik.

Velika kod Požege) mogu smatrati u cijelosti braničkulom. koji je do biskupa Vrhovca bio uopće jedini put. Brinje i drugi. trebalo je da prođe ulaznom kulom. Posjetnik Okićgrada morao se proverati do ulaza. nakon što je prešao gradsku grabu. gdje ih u jednom mjestu nalazimo katkada u velikom broju. Napose ističem i tu ulaz u t. da se dođe do predvorja. Stup>) U srednjem su vijeku imali pojedini plemići svoje kule i u samim varošima. da se malo otesao kamen živac. proviđen nekada jamačno hod­ nikom za obranu. u San Giminanu u Toskani.22 izvrsno braniti. ona na Trakošćanu moderna je imitacija. koje su se u onim stranama poradi krvne osvete uzdržale do danas. kao na pr. Fallgitter. zv. dok se gdjekoji (na pr. Slunj. zv. a uz taj je ulaz bila smještena stražarnica. pa se ulazilo drvenim ljestvama do čardaka. Sama ulazna kula bila je redovno dobro građena. kada su se gradovi gradili. a tek tada bi dopro do četvrtih vrata. Kad je prošao kroz treća vrata i minuo grabu. t. Svakako se uvijek dolazilo najprije u predvorje grada. i tu je valjalo proći vrlo dobro smješten ulazni trakt. da se neprijatelj ne bi mogao učvrstiti u kuli. koji je nastao tako. a odavle je valjalo mimo osobito čvrste kule proći do unutrašnjega grada. Samobor. Sačuvala se nije dakako ni jedna takova rešetka. a postavljena je na najopasnije mjesto (na pr. sam ulaz je branila nerijetko pomična rešetka s oštrim zupcima. Klokoč. Vrlo je zanimljiv i ulaz u grad Pernu. Zvečaj i brojni drugi gradovi bili su sasvim opasani zidom. Sličan je način ulaženja bio i kod grada Siska. Put do Kostelgrada vodio je uz bastijonsku kulu do zida. ako je to postojalo. kojim se dolazilo u predvorje crkve. Za sredovječni je grad značajna glavna kula ili branič kula (Berch|rit). Ljestvama se polazilo do povišega ulaza. pa se odavle opet kroz posebnu zgradu dolazilo do same glavne kule. gdje se osobito čvrsto građenom ulaznom kulom dolazilo u predvorje. pa obiđe kasnije sagrađenu okruglu kulu. . Kad je tko htio doći do prostorija za stanovanje u Cesargradu. Vrlo je zanim­ ljivo smješten ulaz u grad Orahovim (Ružicu). na lijevo mu je bio čvrst zid bez ikakvoga otvora. Ta je kula najjači dio grada i služi po­ glavito za obranu 1 ). naročito u Italiji. gdje se drvenim mostom valjalo popeti do ulaza u prvom spratu. da se uzmogne doći u predvorje. koji je zatvarao pristup. pa je tek okolišajući mogao doći do ulaznoga dijela grada. Slično je branjen bio pristup do nutarnjega Vrhovačkoga grada. koja u ruševinama postoji i sada. koji za pravo ne spada više sredovječnim gradovima. Kule u današnjoj Albaniji nisu drugo no sredovječne braničkule. koji te kule nemaju. gdje se je do ulazne kule dolazilo pokretnim mostom preko gradske grabe. gdje se još danas nad kućama mjesta koči desetak takovih braničkula. Dalje je morao proći mimo oveće stražarnice. kad bi već prodro u ulaz. Mnogi su gradovi imali jednostav­ nije obranjene ulaze. na pr. što ga je Lopašić prerisao iz nezna­ noga arkiva). Bakačevu kulu. sveđer predan na milost i nemilost braniteljima. nu ima dosta gradova iz sviju vremena. podajući mjestu osebujan karakter. (ako je istinit nacrt. a kula je bila samo ljuska (Schale). a odavle polazilo kroz visoko smje­ štena vrata ljestvama opet na tle.

koji bi bili jednaki. Ako je na najvišem mjestu V. koja ima oblik slova D. četverostrane. Osobita je braničkula grada V. Po obliku je u nas ta kula ili četverokut ili krug. na pr. kako se to vidi na Stupčanici. u Klokoč. a čini se. u koje se ulazilo već u pri­ zemlju (Medvedgrad). u Vrhovačkom gradu iskače tek neznatno iz okolnoga zida. pa Viškovci i Vrhovci.) Koliko se po današnjim ostacima može zaključit^ nije u nas nikada i nigdje bilo takove braničkule. Dobroj kući.23 čanica. Lapcu i Brlogu u Lici. Kalnika stajala branič­ kula. Uređaj je braničkule prilično isti posvuda. Uopće nema dva grada na svijetu. Zvečaj. Tako je i sa braničkulama. pa u Driveniku. na pr. tako su gradovi Požega. jer se uvijek gradilo prema zahtjevima terena i prilikama graditeljevim. ali u nas nema toga nikada. koja bi slu­ žila samo za obranu. prošlo tim ulazom u zidu. Broj okruglih braničkula nekako je podjednak broju četverostranih kula. da se donekle tu radilo po lokalnoj tradiciji. koji je iz prvoga kata sačuvane kule vodio do vrhunca brijega. kamo se dolazilo drvenim ljestvama ili stepenicama. nu i tu je iznutra kula četverostrana. gdje je zaštićena polukružnom pe­ ćinom. Ulazilo se redovno ula­ zom u prvom spratu. Slunj. u Dobroj kući kod Daruvara. Vrdniku. a prema strani napadaja priklopljen je četverokutu još trokut od zida sa stubištem. osim možda na Medvedgradu i Samoboru. moglo se do nje samo uskim hodnikom. a ovako se pokazuju i braničkule u Klokoču. u Driveniku je najvećim dijelom odskočila iz ugla grada. akoprem se posvuda zapaža ista ideja kod gradnje. imali okrugle braničkule. već nalikuje većma na utvrđen -konak. pa prema materijalu. U nas nema osim četverostrane i okrugle kule druge forme do braničkule u Čaklovcu i one u Vrdniku. U Viškovačkom gradu smještena je tako. Viškovcima. gdje se uspinjalo najprije ljestvama do čar­ daka pred ulazom. tako je bio udešen i ulaz u mnoge druge gradove i u kasnije vrijeme. U Zrinju je ta kula ujedno štitnica ulaza. koja je ujedno za stanovanje udešena. Ona je peterokutna. Takov se ulaz upotrebljavao i kod ulaza u sam grad. Tabora. ako se i mogu po svojim osobinama smatrati vrlo blizima. na pr. Caklovac) ili na najjače. U gradovima izvan Hrvatske ima brojnih drugih oblika braničkule. (Piper zove ove potonje: bewohnbarer Berchfrit. Drežnik. Katkada se u ino­ stranim gradovima nalaze i po dvije braničkule. a to držim više no vjerovatnim. gdje se drvenim mostom na očuvanim zidanim potpornjima dolazilo do ulaza u visini prvoga sprata. Nu ima dosta i takovih braničkula. pa silazilo opet ljestvama do tla. U njemačkim se stranama razlikuje braničkula određena samo za obranu i kula. u Orahovici. po većoj prostranosti odaja i ne spada zapravo među braničkule. dva susjedna grada. a Stupčanica i Dobra kuća. ili u Vrdniku. . samo u Čaklovcu nalazimo peterokut. Gracu kod Gline. ni u nas nema dvije jednake. da je između nje i okolnoga zida ostao uzan prolaz. nu po velikim i lije­ pim prozorima. Prozoru. gdje je sazidana na klisuri.

Garić grad. Udbini. Taboru. Novi u Lici. kroz koju bi puštali sužnjeve. pa se je i plašt komina sačuvao na pr. da su tu bile prostranije i udobnije odaje. da se i danas još upotrebljava. gdje još staro krunište postoji. Prozoru. gdje se takova dvo­ rana sačuvala toliko. Viškovci. s većim i lijepo izrađenim prozorima. Svi ovdje spomenuti gradovi sastoje u glavnom od braničkule. kad su se gradovi počeli pretvarati u dvorove. Lapcu. 1 ) Zidovi su prema višim spratovima bili sve tanji. tragova drugih većih zgrada redovno tu nema. Ako ogledamo sastav gradova sa braničkulama. Perušiću i Karlobagu. Krstinji. Zvečaju. ono što nalazimo u nekim frankopan­ skim gradovima na pr. tako da se je cijeli grad pokazivao nekako kao veoma proširena braničkula. Tršcu. Gracu kod Gline. T a k o je na pr. Ostatke nalazimo u V. tek se po analognim građevinama u drugim zemljama može zaključiti. Brinje. kako je to na pr. u Orahovici. da se u svodu ostav­ ljala tek nevelika rupa. palača ili hiža. konak (palas). Vrhovci. opazit ćemo. Kad po) Sasvim je naravski. da je i u jednom našem doista sredovječnom gradu postojala kakova dvorana ovećih dimenzija. pa je sasvim uzaludno govoriti o njima. Dobra kuća kod Daruvara. Samobor. u gradu Novom u Vinodolu. gdje osim te kule i nije bilo drugih znatnijih građevina u gradu. u Stupčanici i Čaklovcu. tu je redovno bio jedan prostor. kako i pismeni spomenici potvrđuju. da ih ima mnogo. gdje je na strani napadaja silno pojačan zid. Velikoj kod Požege. pa nekoliko komina u Orahovici. nu nutarnjost je posve izmijenjena. pa se na zidovima sačuvali i dijelovi pokrovaca. M. gdje su po temeljima su­ deći osim glavne kule postojale samo još neznatne građevine. u Furjanu. onda je taj konak bio na svaki način udešen za obranu. na koje se oslanjalo krovište kule. Zvonigrad u Lici. u odaji drugoga kata braničkule u Čaklovcu. Velikoj kod Požege. Gvozdanskom. Kamengradu.m 24 Donji sprat braničkule pod ulazom nije redovno imao postrance nikakvih otvora. Modrušgradu. Drugi su gradovi imali uz braničkulu poseban konak: Novi u Vinodolu. — Bosiljevo. Medvedgrad. opasane zi­ dovima. Tako je bilo i u Driveniku. koja se nalazi do zazidanoga ulaza s frankopanskim grbom. Bribir. U gornje se spratove polazilo ste­ penicama. Valpovo. To je bila redovno tamnica. to je ipak djelo kasnijega doba. Žalibože sve su te građevine veći­ nom nesmiljeno razrušene. Lijep nam primjer daje za to stara braničkula grada Ribnika uz Kupu. Takova se braničkula sačuvala u Bosiljevu. zv. Ako nije postojala bra­ ničkula. — ako uopće mo­ žemo sačuvanu okruglu kulu sa velikim svođenim prostorijama smatrati braničkulom. Kalniku. da se u veoma razrušenim našim gradovima komini nisu baš često sačuvali. na Cesargradu. Ne vjerujem. Tu su pokrovci komina počivali na lijepo tesanim konsolama. nerijetko bi se branič­ kula završavala kruništem. x . Greben grad u Zagorju. ugrađenim radi tijesnoga prostora u stijenu. t. koji se dao i ložiti. Tu su bile bolje odaje. a uvijek je gotovo svođen tako. Drugi su gradovi dakako imali osim glavn^ kule i posebne zgrade za stanovanje. Klokoču.

Tako je morao biti veoma tijesan i Ozalj grad. stvorilo obilje velikih i veoma velikih prostorija. koje je u svemu nastojalo postići neku SI. pa je tako nastao znatan broj velikih odaja. da ga uzmogne šaka ljudi braniti i obraniti. Sve one građevine s bezbrojnim velikim odajama u prednjem dijelu grada Ozlja djela su baroknoga doba. žitnicu. gdje su si sami kraljevi gradili gradove. Nikola Zrinjski sagradio t. da tu nije nikad moglo biti pro­ stranih dvorana. ali to su i u onim krajevima tek izuzetni slučajevi. u drugi gradovi s okruglom . Prema tomu spadali bi u jedan red gradovi sa četverostranom braničkulom i posebnim konakom: Medved­ grad. kao da se želi odštetiti za stiješnjenost prijašnjih dana. v. gdje se koji od tih dijelova ne nalazi. bilo i takovih s ogrom­ nim palačama. spoznat ćemo.25 mislimo na pr. a razumljivo je. Brinje. a znademo. Taboru. Kalnik. 8. koje bi dostajale i za kud i kamo veći broj stanovnika. Vrata sa kasnogotskim okvirom i komin u V. vidjesmo. gdje su i carevi i kraljevi boravili i prolazili. na pr. pa bi se nekako mogli odrediti i tipovi sredovječnoga grada u nas. Modruš. da su zahtjevi onih dana bili znatno manji od potreba kasnijih vremena. Dakako da je drugdje. kad je polovicom XVI. omašnost. da si je plemstvo. zapravo palaču s velikom dvoranom u prvom spratu. da ima dosta gradova. Dobra kuća. na Modrušgrad (Tržan) ili V. romanski palas grada Heba (Eger) u Češkoj. Samobor. U ovom razmatranju spoznasmo dva glavna dijela grada. pa su sve te viteške dvorane u romanima bile mnogo skromnije no što i zamisliti možemo. ali pravi sredovječni grad morao je biti u svem stiješnjen. kad je počelo graditi u drugo doba dvorove. koji kao posvemašnji individualiteti ne bi spa­ dali ni u jednu grupu tih gradova. zv. no ih je ikada bilo. dok bi dakako ostalo još obilje gradova.

Sasvim je za­ seban grad Orahovica. Njemačkoj i Italiji. dok su se u nas jedva tri četiri grada tek nekako uzdržala. Vrhovci. Ali i u poredbi s gradovima B o s n e i Dalmacije naši su gradovi kud i kamo neznatniji i opsegom i sastavom od onih u tim zemljama. Kalnik razlikuju se ponešto od drugih gra­ dova. A to nije ni čudo. Gračac. Cernik. Uopće su frankopanski gradovi u mnogočemu građevine svoje vrsti. nu kod mnogih je ulaz bio raz­ mjerno slabo zaštićen. Od ulazne kule u Medvedgrad nije se sačuvalo gotovo ništa. pa su te zemlje ostale u jačoj vezi s drugim zemljama. a nemaju p o ­ sebnog konaka: Krstinja. moramo i u srednjem vijeku očekivati znatnije građevine. Belec. Udbina. vrelu vodu i t. iz kojih bi za obranu zidova lijevali rastopljenu smolu. gdje su pri gradnji upotrebljene u velikom broju konzole. nešto više od one u Brinju. pogotovo kad #se kroz cijeli srednji vijek Bosnom i Dalmacijom prolazilo na istok. u Bosni već u prethistorijsko. Pakrac. koji su sagrađeni u spiljama. u treći onaki gradovi. Klokoč. pa u rimsko doba jače razvijenu kulturu od ove u našim^stranama. Gjurgjevac i Slunj. na ne­ prijatelja. (tu je zapravo ulaz pokraj kule u zidu grada). Ovim se postiglo dvoje: jedno su prostorije postale prostranije. Malo se sačuvalo od ulazne kule u Samobor. Kamengrad u požeškoj župa­ niji. Grebengradu. Dri­ veniku. koji imaju zapravo sama konak: Cesargrad. Dubrava. naši su gradovi poprijeko malene gra­ đevine. Kostel. Kupinovo.. koji imaju kao glavni dio braničkulu. pa kad vidimo na pr. Što se tiče veličine gradova. pa se trebalo braniti na sve strane.26 braničkulom i konakom: Barilović. a morala su tu do ulaza pred braničkulu biti još troja vrata. ali ima znatan broj za obranu udešenih spilja. Slunj. I susjedna Kranjska i Štajerska imala je i veći broj gradova i kud i kamo znatnije građevine od naših. Prozor. a drugo među tim se konzolama ostavile izlijevnice (Gusslocher). Mnogi su gradovi imali ulazne kule. kod nas ih nema. Krapinska je spilja prorovom spojena s gornjim dijelom grada. recimo u Češkoj. Požega. U drugim zemljama ima i takovih gradova. a najbolje je saču- . Milengrad. Karlobag. Grobnik. Grobnik i Ogulin možemo smatrati utvrđenim gradovima iz vremena prelaza k dvorovima. Movigrad. Perušić. Gradovi Okić i V. Gdjekada i nema grad druge kule osim te ulazne. tako da na njima počivaju zidovi gornjih spratova. kako će se to vidjeti u preglednom prikazu tih gradova. od kojih je najpoznatija spilja pod gradom Krapinom i ona nedaleko grada Tovunja. d. Mi vjerujemo u neprekidnost razvitka. Viškovci. jer su dijelom ugrađeni u samu pećinu. pa kasnije Konjšćina. Lapac. Prema posebnom položaju imaju posebne oblike gradovi: Ribnik. ako ih usporedimo s onima u drugim stranama. Oblik četverokuta s okruglim kulama na uglovima imao je grad Zemun. Gvozdansko. gorući sumpor. u četvrti red oni gradovi. jer su smješteni u ravnici. dok Bakar. pa se tamo veći broj gradova i bolje sačuvao. J o š bi valjalo dva grada napose istak­ nuti: Veliki Tabor i Vinicu.

nu većina gradova na bregovima opasana je grabama. u Sagovini. gdje i nema ničega drugoga do glavne kule. preko koje je vodio drveni most. Iz XVI. Do nutrašnjosti Cesargrada valjalo je proći ulaznom kulom. Oso­ bito je pomno zaštićen bio ulazu grad Perriu. a jedan dio toga platna stoji i danas. je vijeka sačuvana ulazna kula grada Ozlja. dok je katkada platno vanredno veliko. već su same po sebi služile za obranu. u Subockom gradu u pož. u Varaždinskom gradu. Morović u Srijemu. a k o j £ ispravan nacrt. Oko Medvedgrada obilazi platno cijeli grad. Nerijetko je gradska graba zatrpana. Veoma je pros|rana graba oko grada Ozlja. koji je bio do ulaza. otkuda se na sve strane mogla graba čuvati. Na tom stupu počiva i danas most preko grabe. na pr. pogotovo tamo. Izvrsno je zaštićen ulaz u Milengrad: preko duboke provalije vodio je most do ulaza. 1S07. tragovi su se posvuda još sačuvali. tu dostaje strmina. da se uzmogne i voda za obranu upotrebiti. Ribnik na Kupi. To je vanredno lijepo izra­ đen stup s prostorijom u visini sprata. pa je baš tako pomno izrađen. platno. koji je po­ strance čuvala okrugla kula. nu stari na­ crt je j o š pokazuje i tako se može protumačiti uređaj velike ulazne zgrade. 1 ) to se redovno i činilo. Tako je Varaždin bio optočen vodom do g. koja i danas osamljena stoji. u Gračanici kod Baćindola. Zidani je most preko grabe nastao u kasno doba. I oko utvrda stolne crkve bila je sigurno nekad graba barem na zapadnoj strani. važan je dio gradskih utvrda. a j o š ima i tragove naprava za dizanje po­ kretnoga mosta. kao na pr. Tako se nalazi još čunj. prema sjevernoj strani grabe. da je graba uokolo suvišna. preći preko grabe mimo okrugle kule na lijevo i oveće zgrade na desno. d. dignuti bilo lancima bilo gre­ dama i to tako. kad je odavna nestalo grada. gdje se gradište priključuje okolnomu terenu. tako Gjurgjevac. pa ući u ulaznu prostoriju i tek zakrenuvši doći u dvorište grada. Stara Gradiška i t. često veoma znatne dubine. Lopašić prerisao u nekom arkivu. iskopana je barem tamo. gdje je danas sam ulaz sazidan. Grad opasuje redovno gradska graba. da bi dignuti dio mosta pristajao u okvir ulaznih vrata. da se naročito kod gradova u ravnici gledalo. županiji. da budu u blizini ka­ kove rijeke ili potoka. tako te je potrebna bila građevina usred grabe za njenu obranu. Gdje se je mogla graba ispuniti vodom. koji se mogao u onom dijelu. na pr. tako je Konjšćina.27 vana ulazna kula u Ribniku na Kupi. da ga tako odijeli. dok se je to u dru­ gim krajevima nerijetko zbivalo. Medvedgrad nema na pr. Pred svakim je ulazom bila graba. U našim stranama rijetko bi se dvije grabe nalazile. gdje se već znatno manje pazilo na obranu ulaza. što ga je pok. drugi su gradovi sasvim okruženi grabom. Okolni zid gradova. U gradu su Gjurgjevcu dvije kule stajale za obranu ulaza. Katkada i nema za­ pravo tog platna. na kojemu je stojao grad. koja je j o š i onda ostala. kao i drugi ) Dakako.. x . u koje se dakako i nije nikako mogla dopremiti voda. a kad je grad sazidan na ta­ kovoj strmini.

koji te osobitosti nemaju. Kod frankopanskih gradova opkoljuje platno i grad. Šest ovakovih polukula nalazi se i u platnu grada Ozlja. koje je (kao i u Vrdniku) po­ jačano izvanjskim otpornjacima. u raznim visinama. Kamengrad u požeškoj županiji očuvao je platno. tek su na uglo­ vima kule pretvorene u bastijone.). Taboru. u samoborskom gradu. da se uzmogne lakše braniti podnožje zida. d. koji bi mogli biti opasni i samom gradu. Na desno grb Lenkovićev. kruništa sa zupcima. nije se moglo učiniti drugo već sve dijelove spojiti zidom u jednu cjelinu. koje zakriljuje cijelo gradište gradsko. Ozaljsko je platno također znatno. a tek od kordonskoga vijenca dizali se zidovi vertikalno u vis (na pr. kad je uslijed poboljšanja topništva prestao uopće svaki boj iz bliza. SI. veliki prijoratski grad Pakrac opasavao je gradski zid sa sedam okruglih kula. u No­ vom okrugla kula (sada porušena r t . koji su davali zaštitu strijelcu. nu i u potonje je vrijeme dosta tornjeva. nu tu su već upotrebljene druge naprave za obranu. Slab je razmjerno zid predgrađa grada V. Cesargrad je razmjerno malena građevina. naročito iz onoga vremena. dok bi prije bio zid ravan ili bi ugradili okrugle kule. 9. Tako je sigurno nekada bio i Cetingrad opkoljen platnom. Tabora. pa opasava dalje i mjesto. Grbovi u Nehaj gradu kod Senja. obrambene trijemove (Wehrgang) i doksate. da je redovno imalo naprave za obranu i strijelnice. da su tek kasnije izvađali u gradskom platnu polukule. ali jer su se mo­ rali spojiti s gradom vršci suprotnog brežuljka. x . kamengradsko platno ima šest polukula.28 dijelovi grada. Uopće se čini. orahovički grad ima samo jednu polukulu u gradskom platnu. Medvedgradsko platno nije trebalo toga pojačanja. nu posve je sigurno. To su radili već i Rimljani (tornjevi Aurelijeva grada u Rimu). u V. koje su se katkad sačuvale. Danas je svako gradsko platno znatno porušeno. Gdje je trebalo. kako ga nalazimo u jednakom položaju i na pr. da se uzmogne taj gradski zid i postrance braniti. tabije. gdje se do ulaza u šilju smjestio peterokutni baterijski toranj za težu artileriju. 1 ) Trag ) Kasnije su polukružne kule imale redovno donji dio u koso građen. bilo je platno pojačano kulama i polukulama (Schalen).

stoljeću Babonićima. koji nalazimo na pr. tako je grad Novi u Vinodolu preinačen u pro­ strani dvor. pokazuju nam brojni primjeri. koliko je sigurno istraženo. . P o ­ vijest nam kazuje na pr. pa sklop kasarna. gdje je gospodar prebivao sa svo­ jom svojtom. u Samoboru u donjem dijelu pročelja prema ulazu gotske prozore. premda su se sigurno i tu nalazili. U nas je to rijetkost. S a ­ mobor. i u bosanskim gradovima. naročito oni u starijim građevinama. već renesanski. pa su rijetki gradovi. i Cetingrad postao od sredovječnoga grada turska tvrđa. 1 ) Mnogi su gradovi imali dva dijela: sam grad i predvorje. ranogotski dvostruki prozor postojao je do pred par godina na Medvedgradu. kako danas postoji. koji nije morao ni biti u istoj ravnini s drugim dijelovima grada. Kako su se gradovi dalje do novoga doba razvijali. Krstinja. pa tako stvorili jaču obranu t. Isto je tako u našim gradovima rijedak potajni izlaz. Tako je na pr. da je Ozalj grad pripadao u XIII. zv. koji bi od svoga postanja ostali nepromijenjeni. gdje su se sačuvali dijelovi i kamenih križeva prozorskih. romanski se prozor nije nijedan sačuvao. Tako se događalo. A najveći je dio grada. na pr. Taboru. Iz kasnijega se gotskoga doba sačuvalo nekoliko primjera lijepo urešenih prozora. koji je radi lakše obrane razdijeljen bio u pojedine odsječke. gdje se sačuvala i drvena greda u prozoru.. da je tek Cetingrad imao takovo drugo predvorje. U vanjskom bi svijetu pred predvorjem j o š jedan dio gradišta opasali zidom. sasvim je pogrješno. pa tako vidimo na pr. nema tim hod­ nicima danas traga. u gornjem renesanske. kad se kod t. a možda i neki lički gradovi kao na pr. pa mi se čini. Lijepo je uokviren kasnogotski prozor u gradu Ribniku na Kupi u drugom spratu kapele. Takovim Zwingerom možemo smatrati i obzidani prostor s južne strane Medvedgrada. od grada Babonića nije ostao valjda ni jedan kamen. Veoma su veliki prozori očito iz kasnijega vremena i na sigurnim dijelo­ vima gradova upotrebljeni kao na pr. dok su drugi sačinjavali jedinstven sklop građevni. u Šarengradu. u Malom Kalniku (u gornjem spratu). Kod kasnijih se dogradnja nisu nikada umetali gotski prozori. prozori su u našim gradovima vrlo rijetko sačuvani. Ovi su kasnogotski prozori !) Vrlo se često spominju u tradiciji podzemni hodnici. kojih ima doista nerijetko pod stranim gradovima. sagrađen poslije Zrinjskih i Frankopana. drugdje su bili samo maleni prozorčići. u donjem dijelu srednje zgrade u V. Medvedgrad. a tako je i u V. Gotski prozori u šilj s križištem nalazili su se isključivo na kapelama.29 ovakovoga obrambenoga hodnika sačuvao se na platnu između kula oko prvostolne crkve zagrebačke. restauracija u profane zgrade umeću takovi prozori. s pomno izdjelanim doprozornicima. da se od prvotnoga stanja nije sačuvalo gotovo ništa ili baš ništa. da su se gradovi u toliko promijenili. U našim stranama. kasnije je grad Zrinjskih i Frankopana. tako je grad u Valpovu posvema pregrađen. Zvonigrad i Novi u Lici. na pr. Zwinger. Taboru. Ti su veliki prozori bili samo na onim dijelovima zgrada. zv. koji ga dobiše iz kraljevih ruku.

jednostavna ploča zatvarala prozor tako. Klesarski znakovi. Kasnogotski okvir vrata sačuvao se u ¥. Kalnik. Butzenscheiben. Cesargrad. Ovako su veoma često bili izvedeni prozori: u Orahovici. gdje se kuhinja valjda nalazila između glavnoga dijela grada i postranoga cetverostranoga tornja na zapadnoj strani. Sasvim su sačuvani gotski prozori (s kamenitim prozornim križevima) u t. ' Q b i j e n a f. jer je bilo vanredno skupo. redovno okruglim ili mnogokutnim. Kasnije je po današnjem načinu bilo i prozora sa dva krila. kao na pr. u Dobroj se kući sačuvao s bačvastim svodom prekriti donji dio grada). a zatvarali bi ih rijetko bra­ vama. tako su u Valpovu u glavnoj kuli sa polukulama svođene prostorije. Staklo se nije mnogo upotrebljavalo. ž d j e z o m < K a t k a d a . a na ovu učvrstili balvane. Medvedgrad). da se u postranim žljebovima dizala gore. u Dobroj kući kod Daru­ vara. Valpovu (u glavnoj kuli). Milengradu. vijeka sagradio N. već je. koji bi se turnuli u žlijeb u zidu. a oveći su jamačno imali i posebne građevine u tu svrhu. 10. već redovno balvanima. pa naslon na vanjskoj strani. Taboru. kad bi vrata otvarali. Taboru. žitnici grada Ozlja. bila su redovno teška drvena _ f a Nalaze s e u starom dijelu grada u Varaždinu. Svodovi nisu bili u sredovječnim gradovima česti. zv. koja su vodila u braničkulu. u V. u Šarengradu sačuvali komadi rebara staroga svoda. gdje su ostaci balvana ostali do današnjega dana. koja su visjela u kretaljkama. svilom. Prozori se u prijašnje doba nisu zatvarali krilima. Jaka su bila vrata. ali se dakako i važnije prostorije svo­ dile. što ju je polovicom XVI. J platnom ili su umetnuti bili komadići roga. S nekom vjerovatnošću možemo to samo učiniti kod grada Orahovice u Slavoniji. t. pa se ti žljebovi sačuvali na pr. Vrata se nisu u starijim građevinama ni­ j < : a j c 0 sačuvala. a kako je zid i tu veoma debeo. Kuhinje su svakako postojale u svim gradovima. gdje je pod samim prozorom ostavljena okrugla strijelnica. ostavili su u zidu do pro­ zora sa svake strane po jednu klupu. Zrinjski. gdje se nekada kuhinja nalazila. a tek na početku novoga vijeka dolaze prozori sa staklom u komadima. gdje se nalazi i sada ostatak . redovno su tek donje prostorije bile svođene (na pr. d. Gotski su graditelji poredali grede stropova veoma gusto (V. Perušiču i t. b i z a p j e š a k e _^ učinili u tim velikim vratima manja vrata. U našim je gradovima sve suviše razrušeno. zv. a nekoliko gotskih dovratnika u drugim gradovima (V.30 imali redovno i kamenu ploču. već je pro-4-^ zor bio oblijepljen prozirnom kožom. Zanimljiv je takov prozor u gradu Ribniku. a u dvorani nad tim prizemljem već su gore zaob­ ljeni prozori. pa su ih učvr­ stili dijelom u zidu. da bi mogli odrediti. tako su se na pr. Obično su prostorije bile stropom odijeljene. ili bi na kamenite konzole metali gredu. ti su prozori u prizemlju. si. Kalnik).

Tornjevi su imali redovno visoke krovove. ako nemamo starih tlocrta. n. Nu na žalost je rušenje gra­ xv. U potonjem se slučaju sagradio posebni toranj nad izvorom. ^ X V . koji su današnjem bliži. ostali su kanali u zidovima. zv. Ima mnogo zidova od kamena. jer je samo jedna ploha bila izvrgnuta napadaju. Ponajviše je upotrebljavan strmi krov t. ili sa­ graditi cisterne. dova i te opet zarušilo. Nekada se pomi­ šljalo. Rijetki su gradovi. U gdjekojim je krajevima uobičajeno bilo pokrivanje žljebnjacima kao u nas u Primorju i Bosni. Satteldach. nalik onima. Nu bilo je i u kasno doba naročito manjih kaštela od . vrlo teško izvedeni. ma da je bilo i takovih. koji su na lokalitetima. Krovovi su bili pokriti slamom. još danas postoji u gradu Novom-Vinodolskom. gdje se cisterna na­ XVII. nu od starijeg se pokrovnoga materi­ jala nije do danas ništa sačuvalo do nekoliko komada u muzejima. koji su nerijetko bili smješteni u doksatima. Trebalo je ili kopati zdence. gdje nisu nikomu smetali. naročito kod gradova u tuđim stranama. zv.X V I . rijetko se upotrebljavalo pokrivanje krovova na način rimski a još rjeđe se pokrivalo škriljavcem. J o š je teže odrediti u ovim pustim ruševinama zahode. da su braničkule bile rijetko pokrivene krovom. mjesto polukružno završuje nerijetko u šilj. nu ima i oblika.31 komina. tako da često mo­ X v/ žemo tek naslutiti mjesto. U glavnom je krov dosta strm. nu nalazili se redovno ondje. da se lakše odbiju strijele i vijenci omazani go­ rućom smolom. kad su istrunule. pogotovo. u kojima su nekad bile usađene drvene grede. v. pr. pa bi ga spo­ jili s gradom. Velika je cisterna po­ stojala u Garićgradu. j o š se vide ostaci zgrade. Crijep je sredovječni ponešto različit od današnjega. 1 u nas nalazimo gdjegdje ta­ kovih zidova. a teško da je i jedan u nas imao kapu od kamena. koji su imali lako pristupačne izvore unutar grada ili u neposrednoj blizini. naročito na zgradama za pre­ bivanje. a uz to je nerijetko upotrebljavan i t. a iz živca je ka­ mena istesana cisterna u Dobroj kući 14 me­ tara duboka. kako nam to pokazuju sačuvani nacrti. Pultdach. koja je postojala nad tom cisternom. već radi toga. a sad. ali se to mišljenje pokazalo sasvim neispravno. što se zovu „Pechnase". drvom ili crijepom. Veoma je važna opskrba grada vodom. lazila. gdje je grad sazidan. Jedan takov pri­ mjer pokazuje nam grad Ribnik na Kupi. ali ih dobro poznamo po sta­ rim nacrtima. koji je sve dalje u gotsko doba bivao sve strmiji. Krovovi se nisu u nas nigdje sačuvali. Brinje. Vrlo se mnogo upotrebljavalo kod gradnje drvo. u kojima su označeni.

onaj Lenkovićev od g. još g. koje su dakako raznolike i po vremenu gradnje. primitivnu drvenu tvrđavu. sve je okruženo palisadama i optočeno vodom. Kasniji popisi spominju često hiilzen Castell. Smjestili bi ih ili u samom zidu. Od drva su bili načinjeni mostovi. 1576. 98. da su to sve prije no strijelnice.). Malene su kućice stisnute u četverokut jedna do druge na uglovima i u sredini četverokuta. u gradu Ribniku. da strijelac može gađati ne pruživši puške iz zida. a fotografija iz g. kako ih nalazimo u gradu Konjšćini. u gradu Varaždinu i drugdje. Slunju. Cetinu. Gotovo bih ustvrdio. pa bi ostao otvor u zidu. jer je većina gra­ dova u nas veoma razrušena. pa pred ulazom stoji na stupovima po jedan čardak. iz kojeg se puca. to su ostaci u zid ugrađenih dijelova skela.. ili bi ih umetnuli poput prozora u strjeljačnice (Schiesskammern). 1553. ponovno Rovišće u bjelovarsko-križevačkoj županiji. T e š k o je bilo iz ovakih strjelnica braniti podnožje zidova. Na takov je način još u XVII. v. n. n. Dubica je nova na našoj strani također sabijena od drvenih balvana. Često se u zidovima vide okrugli otvori u velikom broju. Zanimljive su strijelnice na tornju crkve u Moroviću. Na žalost se nije kod nas sačuvalo mnogo strijelnica. drugi oko g. pr. Grad je Ilok imao silu strijelnica na zupcima kruništa: sve su te strijelnice samo uske pukotine. Kasnije bi strijelnice pomnije izrađivali. pa su dosta česte stri­ jelnice u koso. 1479. znamo.) bili od drva. da su i prvi i drugi kaštel turopoljski (prvi oko g. Wallachisch dorff (XII. T a ­ boru i Ribniku. vijeku sazidano n. a već položaj i sićušnost tih „stri­ jelnica" pokazuje. gdje bi s vremenom istrunuli. (StupčanicaCaklovac). da je najčešća forma uskoga otvora.32 drveta. kako to nalazimo u gradu Konjšćini. kako ih nalazimo na Ka­ menitim vratima u Zagrebu. gdje su strijelnice bile smještene. XIX. a Valvasor donosi sliku. Dapače i u Varaždinu bio je isprva grad od drva. koji su poslije izgradnje grada ostali u zidu. a katkada bi u jednoj izdubli dvije takove strijelnice. rijetko bi postojao u nas posebni tornjić sa stubama (Valpovo). u ruševinama Rudinske opa­ tije. vijeka. ulaz i uzlazi i u same gradove i u nutrašnjosti njihovoj. koje izvana izgledaju kao kviz. Preraznovrsni su oblici strijelnica (Schiessscharte). dok je sadašnji grad sagrađen tek u prvoj polovici XVIII. Ulazna kula grada Kostajnice imala je pod krovištem cijeli vijenac takovih kosih strijelnica. 1441. pr. V. pr. obrambeni hodnici. die von gezain gemacht was. veli celjska kronika: do was ein burg in einem egg daselbst. Kostajnici. u Klokoću. a u drugim dijelovima grada dostajale bi drvene stepenice. Od drva su bili izgrađeni brojni tornjići na gradovima sve do kasnoga doba. Često bi takove strijelnice izrezali iz jedne kamene ploče. koji se dolje proširuje u okrug. pa bi im ostavljali u zidu samom toliko prostora. a tako nalazimo i u starom gradu bi­ skupske palače u Đakovu. Stepenice su u braničkuli sigurnosti radi bile redovno smještene unutar zida. jer strijelnicama se je mijenjala forma prema savršenosti oružja i po mjestu. . pokazuje još drveni obranbeni hodnik pod krovom kule grada Klokoča.

nad nu­ tarnjim ulazom grb Tome Erdoda s napisom i ubilježenom godinom 1592. U XVI. 1562. zv. gdje je taj grb mogao postojati. (Novi dvori kod Klanjca. Najljepši je grb bio smješten na gradu Gjurgjevcu (i taj je^ danas u Zagrebu). rijetko se gdje metao grb. Uopće mi je poznat samo jedan napis s gradine. Grb Kaštelanovića resi ulaz grada Bisaga. u Garić gradu. vijeka rijetko poznate.33 dok je iza toga križa unutri niša za streljača. usjekli bi strijelnice koso u zid. Da bude sigurnost strijelcu veća. koji prikazuje dva lava. 1562. se vijeka dalje meću grbovi sve č e š ć e : nad ulazom u varaždinski grad grb je Erdody-Rakoczy od g. morale su se dakako znatno povećati strijelnice. danas neodgonetnutih slova. Čim je artilerija postala veća. u gradu Sisku. sasvim je nepoznat grb nad ulazom u Mali Kalnik. nad prozorom glavne kule grb Erdod-Ungnadov. nije sasvim sigurno ustanovljeno. rijetko oznaka godine. na pr. a tek se u XVI. Horvacka). Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. U našim je gradovima sigurno bilo rijetko kakovih napisa. U XVII. već je jedino budi pismeno budi usmenom tradicijom sačuvana uspomena na njihovu eksistenciju. Meni je poznat samo napis nad vratima branič kule u Bribiru. to su tek kasna vremena činila. vijeku nalazilo se češće zabilježenih godina: nad vratima u Trakošćanu zabilje­ žena je g. od kojega se tragovi nalaze u blizini. da trojica mogu u isto vrijeme kroz isti otvor strijeljati. ecclesiensis anno doi 1488. s nejasnim da­ ljim datumom. kao na pr. quique. Godine su se pisale isprva rimskim pismenima. vijeku oblik tih cifra ustalio onako. vijeku nalazimo nekoliko zapisa s godinom. (sada je u arheol. nu to više nisu burgi već dvorovi. U starijim se građevinama svega toga uopće ne nalazi. arapske cifre bile su prije XIV. Tu je vanredno fino izdjelan grb biskupa Ernušta Čakovačkoga s napisom: Arma Sigismundi epi. u kasnijim takovih sasvim nestaje. muzeju u Zagrebu. Rijetki su bili grbovi. koji je žalibože veoma rastrošen. pa dok u starijim gradovima nalazimo samo male strijelnice. 1705. Nad sada zazidanim ulazom u grad Ribnik na Kupi stoji i sada frankopanski grb: šestero traka zvijezda. muzeju u Za­ grebu).. a dugo je ležao u gradu Ozlju. što ga je opisao Baltazar Krčelić. gdje je ubilježena godina MDCCCII i nekoliko. Vrlo je star onaj trostruki grb nad trećim vratima Medvedgrada. pa rijetko se nalaze i klesarski znakovi. da je nekada bio na gradu Ribniku. današnje t. 3 . i XVIII. Od XVI. Prof. Na gradu Krapini navodno je postojao grb Ivaniša Korvina. Vida u Bakovcu kod Kosinja u Lici. Spomenut je još grb kralja Matije i žene mu Beatrice u Kaštelu u Senju. za koji vele. a danas je pohranjen u arheol. napis na crkvi sv. U Nehaj gradu kod Senja nalaze se u donjem spratu strijelnice podijeljene tako. što lome kruh. a na drugom mjestu toga grada g. Nu doista se nad ulazom nalazi danas pra­ znina. a gdje je bio smješten frankopanski grb. pa Lenkovićev grb u Nehaj gradu. kako ih mi danas upotrebljavamo. a i od tih se nije mnogo sačuvalo.

Cesargrad imao je kapelu u prvom spratu. koji su imali svoje kapele. da je nastao među njima dosta oštar kut. koje su zapravo crkveni kašteli. a valjda će ranogotski kapitel. prizidanu kod ulaza s polukružnom apsidom. koji je upravljao gradnjom grada). a i tu su pro­ zori bili veliki. osim možda onoga znaka na kamenu u razvalima Krčingrada nad jezerom Kozjakom kod Plitvica: f"1""! . Samobor je imao pravu gradsku kapelu: donji je dio udešen za obranu. a gornji nije sačuvan. označivanje rada pojedinih klesara. Njihova je svrha bila. Bilo je takih znakova na kamenju stolne crkve zagrebačke. Ja mislim. Bili su dakako poznati već u antikno doba. pa se je kapela na brdu sv. za koji je do­ kazano. I to je građevina na tri sprata. u šilj završeni. neobično debeli zid. srednji za crkvu. da . Među nje­ mačkim se gradovima nalazi dosta takovih. Inače su se našli takovi znakovi na starijim L I dijelovima Vel. nu po ostacima sudeći bio je i on udešen za obranu. potjecati od te građevine. kako to viđamo kod obrambenih crkava u Sedmogradskoj. to je već skučeni prostor grada rijetko dozvoljavao. pa su se vlasnici poslužili katkada prenosnim oltarima. kako ih redovno u gotsko doba nalazimo u crkvenim građevinama. kako bi se plaća dala lakše ustanoviti. koji su posuti tim znakovima. Biskupska građevina Medvedgrad imala je dakako veću kapelu kao posebnu zgradu. gdje nema nikakva znaka. Filipu i Jakobu (File zvao se kanonik. donji i treći udešen je za obranu. da svi ti znakovi potječu u nas iz kasnogotskoga doba. te se do sada nisu otkrili. Tabora. tu je bila zapravo prava crkva/gotski svođena s otpornjacima izvana i velikim šiljem završenim prozorima. a što je meni poznato. mnogo ih nalazimo na kamenju crkve u Oštarijama itd. možda je to učinjeno radi terena. kako se danas općeno sudi. Ne znamo pravo.34 Klesarski znakovi nisu u nas uopće česti. pa i u ranogotsko doba. Na profanim su gradjevinama još rjeđi. najveću je kapelu imao grad Orahovica. dok opet ima takovih građevina. mnogi su kasnije prema­ zani. Okič je imao kapelu. možda zato. Tlocrt je sasvim neobičan: zidovi su slomljeni tako. Najljepša je građevina te vrsti svakako kapela grada u Brinju. nalaze ih i u romansko. Jakoba do danas sačuvala kao spomen na iščezlu kapelu. koja je imala šiljato završene prozore. ta je kapela posvećena bila sv. na glavnoj kuli grada varaždinskog. A opet je u mnogim gradovima bilo barem odaja prepuštenih bogoslužju. ni gdje se je nalazila. nu po nacrtu oberstara Gideona Maretića morala je biti negdje na zapadnom dijelu. muzeju u Zagrebu. Nisu brojni gradovi. I ta je kapela nad svodom crkve imala prostoriju udešenu lih za obranu. koji je sačuvan u arheol. kako je na pr. svetište je stalo u sam pročelni. pa u gradu Valpovu L? ^ . pa je samo srednji dio bio prava kapela. da je bio gradski toranj. nu naši su sigurno svi kasnogotski. vlasnici Bijele Stijene sam papa do­ zvolio upotrebu takovoga oltara.

35 i kapela pridonese svoje za obranu grada. Prozori su u kapeli također gotski, izrađeni kao sva klesarija crkvena veoma lijepo i pomno, veoma su veliki, sačuvalo im se dapače i kružište. Posebno je građenu kapelu imao grad Ozalj, koja je danas uklopljena u sastav u gradu, ali je nekada sigurno bila više osamljeno postavljena. Ne možemo ustvrditi, da je ka­ pela u gradu smještena uvijek na određeno mjesto, ali sigurno bi je smje­ štali tako, da i ona posluži obrani, naročito obrani ulaza, kako to vidimo u Okiću ili u Orahovici. I drugdje su se nalazile kapelice n. pr. u gradu Novom u Lici, u Karlovića dvorima na brdu Komiću i t. d. U njemačkim krajevima imaju t. zv. dvogube kapele: gornja, redovito bogatije izvedena, i donja, mnogo jednostavnije građena. Obje su bile spojene otvorom u svodu, koji je dopuštao i onima dolje, da čuju sve­ ćenika. Prava svrha tih „Doppelkapelle", kojih ima jedno trideset na broj, nije sasvim točno ustanovljena; kod nas ih nema, pa ako i pomislimo na ponešto slične kapele u Brinju i Samoboru, opet postoji bitna razlika. Donji dio nije nikada uređen kao kapela, već je mogao služiti ili kao grobnica ili kao prostor za obranu. Ovdje treba upozoriti na brojne crkve, koje su služile za obranu, ali tih je pomalo ponestalo. 0 utvrdama stolne crkve reći će drugo po­ glavlje. Tu moram istaknuti kao osobit primjer crkvu u Moroviću u Sri­ jemu, gdje je toranj opremljen strijelnicama za manje strijelno oružje. Jedno od najžalosnijih poglavlja u nauci o sredovječnim gradovima pitanje je o rekonstrukciji ili bolje tako zvanoj restauraciji gradova. Ne možemo zanijekati, da je tu odlučan osjećajni momenat: svijet s pravom osjeća, da je s tim ruševinama skopčan jedan dio njegove prošlosti, sve ako ona i nije poznata, pa želi, da bude opet onako, kako si to zamišlja u mislima. Ali pri tom se događa, da je sav kras i sva romantičnost, koja se u velike mase ljudi veže uz te gradove, samo u njihovoj fantaziji, da je nije nikad uistinu ni bilo. To je tako onima, koji si stvaraju ljepotu Venecije u duši, a ne nalaze je, kad stoje u tom gradu: prebujna je fan­ tazija dovela do spoznaje, da njihova Venecija postoji samo u duši nji­ hovoj. Prava je znanost neumitna: ona hladnim radom prikazuje istinu, pokazuje, da je mjesto onoga umišljenoga čara i sjaja tu postojala samo teška borba za život, kako je onaj život bio prema današnjem u mnogom i mnogom kud i kamo kukavniji. Ipak se nisu ljudi htjeli odvratiti od misli, da se nešto, što je iščeznulo zauvijek, može opet stvoriti, nisu htjeli vjerovati, da je ta nova tvorevina uvijek nešto sasvim različno od onoga, što je nekada tamo postojalo, nisu htjeli ni mogli pojmiti, da se ono, što je odgovaralo našemu životu prijašnjih stoljeća, ne može učiniti po­ desnim za današnje doba, nisu htjeli uvidjeti, da oni svojim radom ne dočaravaju prošlost, već krnje sadašnjost, pokazujući njenu nemoć, a ruše svetost prošlosti: što je mrtvo, nek ostane mrtvo, da se na njem nov život razvija, a ne stvaraj tobože oživjele mrtvace: taj je život samo prividan.

36 Istina, istraživanje nam je pokazalo sve jasniju sliku sliku sredo­ vječnih gradova, ali nikad ne će nitko moći sa svim istraživanjem i svim

trudom i najmanju stvar onako sagraditi, kako je nekada bila. U pede­ setim su godinama Nijemci obnovili neke svoje gradove na Rajni (n. pn

37 Rheinstein), a domala se našla sličica grada, koja je dokazala, da ta t. zv. restauracija nema ništa zajedničko s istinom, ma da su graditelji bili uvjereni, da su sve ,,u stilu" restaurovali. A tako je bilo posvuda i ka­ snije. Car je Vilim dao Hochkonigsburg restaurovati — on je uopće živio u sjaju sredovječnoga „viteškoga" doba — s troškom od milijuna, a kad je djelo bilo gotovo, mogao se svako nepristran uvjeriti, da je tu gotovo sve učinjeno, što prije nije ni moglo postojati. Grof Wilczek, prebo­ gati austrijski velikaš, dao je u novije doba „obnoviti" svoj grad Kreuzenstein na Dunavu. On je dao pokupovati pravo sredovječno kamenje

SI. 12. Utvrđena stolna crkva u Zagrebu. Dio staroga tlocrta iz g. 1517.—29.

za gradnju, prave ciglje, stupove i t. d. A kad je vrlo fragmentarna ru­ ševina postala opet gradom, bilo je sve tu pravo i istinsko, a sve je skupa bila puka igrarija, nalik na kazališnu kulisu. A opet su se graditelji trudili, da sve, što znanost i iskustvo podaje, bude u tom dvoru prikazano. Kako je bilo vani, tako je bilo i u nas, samo mi, siromašan i malen narod, nemamo toliko takih restauracija, koje traže silne svote i velikoga oduševljenja. Mi te rijetke ljude, koji su se laćali ovakovoga posla, ne grdimo, mi im se možemo diviti, ali djela su im bila i ostala jalova.

38 Jedan je od prvih takovih ljudi bio grof Laval Nugent, tuđinac pod­ rijetlom, svjetski čovjek osjećajem. On je ruševine Trso^-grada „obnovio", stvorio opet grad, pometao kruništa, gdje ih nije nikad bilo, metao stu­ pove, grčke trijemove i t. d. — i nestalo je staroga stanja grada zauvijek. Tako je obnovio Dubovac, pometao i tu kruništa, a što ima taj grad sada zajedničko sa starim gradom, kako nam ga još slika pokazuje?! T a k o je i Bosiljevo restaurirano, a sad je ponovno promijenjeno, tako da od sta­ roga stanja nije ostalo gotovo ništa. Istina je, da su i u pređašnja vremena pregrađivali gradove, ali nikad nisu oponašali prošlo stanje, već bi nove dijelove stvarali u novim formama, koje pristaju svom vremenu, kako se je zbilo to kod bezbrojnih gradova: kod Ozlja, V. Tabora, Varaždina i t. d. Najpoznatija je u nas restauracija grada Trakošćana, što ga je u pede­ setim godinama XIX. v. Juraj Drašković s velikim trudom dao „obnoviti", ali ta je obnova učinjena sasvim u duhu onih obnova na Rajni, pa je gotovo sasvim uništila staro stanje grada. Sve kad bi nam uspjelo, da s današnjim poznavanjem obnovimo koji grad, — već bi bu­ duća generacija vidjela, da je i ta obnova kriva. Svakako je bolje, da se gradovi, odnosno ruševine uzdrže u njihovu stanju, koliko je to moguće, a nikako, da se stvara tobože staro, što zapravo i nije ni staro ni novo. J o š treba u nekoliko redaka spomenuti sredovječno oružje. Za napadaj i za obranu služili su lukovi 1 , od kojih su se dva primjerka sačuvala iz kasnijega vremena u zagrebačkom arheo­ loškom muzeju. Za razaranje zidova upotrebljavali su u sred­ njem vijeku isto oružje, koje su poznavali Rimljani: baliste i katapulte, pa ovnove i pomični toranj. Bilo je svakojakih kon­ strukcija tih sredovječnih bacala, a sva su bila sazdana po istoj ideji: jakim se uzetima pritegao čvrst balvan, pa kad bi naglo na­ petost užeta popustila, odskočio bi balvan i odbacio često veoma teško kamenje ili druge štetne stvari. Preraznolika su i imena tih naprava, od kojih se nije dakako ništa sačuvalo do starih slika. Razlikovao se triboc, blidda, onager, a ima i brojnih drugih naz : va. Kamenje, izbačeno iz teških naprava te vrsti, bilo je teško i do 12 centi. Sve se znatno promijenilo, kad su se stale upotrebljavati puške i topovi. To se je zbilo u početku XIV. vijeka: oko g. 1326. Fiorenca je dala načiniti topove, g. 1334. podsjedan je s ognjenim oružjem grad Meersburg na Bodenskom jezeru, ali uz to su se i dalje upotrebljavali 2 stari strojevi. Kako je u nas bilo, nije u spomenicima ubilježeno, ali za susjednu Bosnu znamo, daje za bosanskog kralja Tvrtka I. učinjen prvi top (bombarda) 3 u Dubrovniku g. 1378. , pa ih je domala bio tu i velik broj. Najstarije
) Lukom, a i drugim se napravama izbacivale strjelice, od kojih željezne šiljke, nalik na rimske, često nalazimo u ruševinama gradova. U te su šiljke umetali drvene drške s perjem. 2 ) Piper: Bugenkunde. 401. 3 ) Glasnik muzeja za Bosnu i Hercegovinu. 1914. 244.
1

U p oznije se doba skraćuje stražnji dio. zv. G. no upotreba je za to­ pove novija.de pulvere pro bumbardis". Najstariji je oblik t. pa se nije mogao općenito upotrebljavati. koji se je skidao. dozvoliše Dubrovčani kralju Tvrtku deset libara . vijeka. Što se to­ pova našlo u našim starim gradovima. a luntom se pri­ paljivalo. U vri­ jeme turskih ratova li­ jevali su se topovi na bojištu samom. pa se upo­ trebljavao i za mini­ ranje zidova. pa je u glavnom kod njih već moderna forma nađena. no na­ skoro se počeo barut proizvađati u većim količinama. 1379. kukasta puška. u prednji širi dio kamen.39 su bombarde vrlo primitivne.. što bi se usadila otraga u jaki . scioppo) javlja se ta­ kođer u polovici XIV. Puška (scolpo. muzeju u Za­ grebu. u dulju se stražnju cijev metao barut. kasnije kuglja. metao se ba­ rut. Hackenbiichse. Cijev (93 cm) okovana je jakim obručima. Barut je star izum. a proširuje prednji (Haubitze). kojih se nekoliko pri­ mjeraka sačuvalo u arheol. Lafette su kasnije upotreblja­ vane. koja nije no dugoljasta cijev. u stražnji dio (16 cm. vi­ jeka potječu topovi. Isprva je barut bio skup.). sve to potječe iz kasnoga doba. a iz XV.

Ili Cetin-grad. po današnjem možda Šupljanica. pr. već se i samo ime izgubilo ili sasvim promijenilo. pravni na­ zori. Forme štitova u našim stranama bit će da su bile jednake onim formama. a Stupčanica je sigurno moderni pučko-etimološko protumačeni naziv grada. Kurjakovića. gdje sve do najnovijega doba ne prestaje borba između križa i polumjeseca. Viteško doba poznaje isprva samo oklope od željeznih kolutića. kako se je u bezbrojnim primjerima sačuvala u muzejima. Pri tom se očituje cijelo kulturno stanje pojedinoga odsjeka vremena. koji imaju sudbinu zemlje u rukama. grobni spomenici knezova iločkih. uz koje se veže sva povijest zemlje. Nelipića i t. Koliko je gradova samo po tom do­ bilo cijenu. o kojima se ne može danas ništa više kazati. Medvedgrad. lik T a hijev u župnoj crkvi u Stubici. što su bili svojina moćnih rodova Zrinjskih. što dolazi u ruke čas ovom čas onom velikašu. . kraljevi se bore za posjed grada. Dakako da ima brojnih gra­ dova. Suploncha. vojno umijeće. još jedino kamenje njihovo odaje nešto iz dana njihove prošlosti. pr. pa i privatni život i vlastele i kmetova. d. Povijest gradova zapravo je redovno samo povijest izmjene gospo­ dara. a sa kukom u prednjem dijelu u kaku gredu. je vijeka upotrebljavana općenito željezna odora. luk. koji se u starijim ispravama redovno zove Saploncha. da je Gračanica kod Baćindola u požeškoj županiji imala od iskona ovo ime. gdje se obavlja izbor kralja. a najjasnije nam ih prikazuju nadgrobni spomenici. a od XV. Soploncha. koje su nam sačuvane na stećcima u Bosni i Hercegovini. pr. Frankopana.40 drveni potporanj. Biskupi ga zidaju.) Inače se je u borbi upotrebljavao ravan mač s jednostavnim balčakom. Ne vjerujem n. Ali velik je broj onih. koplje. n. buzdovan i štit.. (N. a mnogim se gradovima ne zna ne samo ništa iz njihove povijesti. Nekoliko primjeraka imaju bosanski i zagrebački muzej.

Nu taj naziv Zagreb nije bio za cijelo SI. da je tu od davnine moralo postojati mjesto: na ogranku zagrebačke gore. da se tu i u prethistorijsko vrijeme nalazilo napučeno mjesto. ali jasni dokazi za istinitost te tvrdnje. DE okoliš grada opasan zidom. a sezalo je isprekidano gotovo do Stenjevca. Marka gradić. koji je sa tri strane teže pristupačan. već samo za kasniji Kaptol. . razvio se oko crkve sv. dok je Gornji grad sačinjavao po­ sebni dio sve do najnovijega vremena. Tlocrt ruševina Medvedgrada. da je u to doba bilo znat­ nije naselje u današnjem Šćitarjevu (Andautonia). kad se u njem osnovala biskupija. da je i u rimsko doba bio Zagreb nastavan. 14. oko g. Zagreb je svojom prošlošću neobičan grad. Dakako. Taj je Gornji grad ili Varoš na Gričkih goricah tako zgodno smješten. kule. koji štiti ulaz kod 29. te se može lako braniti. pa je takovim ostao do današnjega dana. i II. F plateau za artileriju.Sredovječni gradovi u zagrebačkoj županiji. tek su doslije na­ đeni samo omanji. gdje je otkrito rimsko groblje. Zagreb se spominje prvi put tek onda. koji je u u srednjem vijeku već za rana postao važnim mjestom. kad je Gornji i Dolnji grad s Kap­ tolom ujedinjen u jedno tijelo. J o š je jasnije. C ostatci zgrada za stanovanje. B dvorište. Nema sumnje. u prvo dvorište. budući da je sisačke biskupije nestalo. A prostor za braniče. I. naselje. 1093. naročito to posvjedočavaju nalazi u današnjoj Petrinjskoj ulici.

a prema zapadu je utvrđen sa pet četverostranih SI. nije dapače ni posve stalno utvrđeno. na zapad Surove dverce. ostali do današ­ njega dana. da je bila nasu­ prot Dveraca. nego su bitno pregrađena valjda u XVL vijeku. 15. koji se vijuga prema obliku brijega. 1889. kako to jasno pokazuju građevni oblici. Prozori su u drugom spratu nad prolazom u Dugu ulicu nastali tek u najnovije doba. koja je stajala do današnje gimnazije sve u XIX. ali o njoj ne znamo dalje ništa. Spominje se doduše i kraljevska palača. valjda kod okrugle kule sjeverno od Kamenitih Vrata. Na sjeveru se digao Popov turen. ipak se pokazuje u glavnom posve vjernim. premda tradicija hoće. vijek. Na sjever su vodila (kod Popova tornja) Nova Vrata ili „Frauenthor". vijeka. te možemo uzeti. a na jugu nešto istočnije od Dveraca opet okrugla kula. sačuvan nacrt grada Zagreba iz XVI. Ban je stolovao neko vrijeme na Kaptolu. pa su dije­ lovi tih utvrda. gdje je stajala. Ali cijelo je mjesto bilo utvrđeno. jamačno odmah iza provale Mongola. pa i ako je dosta naivno narisan. 9609. da se u biti svojoj nisu te utvrde promijenile od svoga postanja. U dvorskoj je knjižnici u Beču pod br. Oko grada vodi zid. koje su i kasnije opetovano popravljali. kula. učinjen po svoj prilici lih u strateške svrhe. vijeka. Mjestimice je taj zid i dvostruk. prije su tu bile strijelnice. koja su se sačuvala do danas. Na starom nacrtu vidimo* . Medvedgradske ruševine g.42 Pravoga burga nije Zagreb zapravo imao. koja se spominju polovicom XIV. na istoku okrugla kula nešto p o ­ dalje od Kamenitih Vrata. Nu Kamenita se Vrata nisu sačuvala u svojoj staroj formi.

zv. u gradskom muzeju u Zagrebu. 1335. kao što je povijest Medvedgrada ) nad Šestinama kod Zagreba. Sredovječni su gradovi u sadašnjoj zagrebačkoj županiji brojni. Ta nije u doba svoga postanka (godine 1517..) da se zbog turskih napadaja Kaptol utvrdi palisadama i gra­ bama: .. pa su je porušili (g. B a š zato. ) V. prema jugu. sjev. zap. o koju su se kasnije bili ljuti bojevi. kojom se jedino ulazilo u crkveno predvorje. Nacrt ruševina Susedgrada. kako spominje Krčelić (Hist. Kralj je Matija dozvolio. III. po­ stojala sve do polovine XIX.). zap. ili pokraj te kule. kako spo­ menuti nacrt pokazuje. Stjepana. a sve su kule oprem­ Nacrt majora Sabljara oko g. Na južnoj strani nije još bilo veli­ koga biskupskoga dvora. BakaČeva. a do toga je tornja stajala kućica za stražare. jedna prema sjeveru. u kojem se nalazi prastara kapela sv. Kukaljevič: Dogođaji Medvedgrada. vijeka. na četiri su ugla postav­ ljene četiri jake kule. koji još dijelom po­ stoji i sada. čija bi povijest tako tijesno bila. koja je najvećim dijelom sada zatrpana.. uglu (iza Kaptolske škole) još i jedna kula. eccl. u koju je valjalo najprije ući. Dvoja su vrata. Emerika. ljene strijelnicama za tešku artileriju. i svojom veličinom i svojom poviješću. Vide se tra­ govi obrambenog hodnika.) bila ni zatvorena ni pokrivena. Baš su zato. Kaptol je utvrđen kasnije. a porušena su g. a onda bi se prola­ zilo kroz kulu kod Kamenitih Vrata. 181. a sačuvano je i ime vrata.43 da su i Kamenita Vrata kao i Dverce zapravo sastojali od nenatkrivene četverouglate zgrade. kojim se prolazilo. Na spomenutom je nacrtu Kaptol još utvrđen palisadama. pa i dosta znatni. Sliku Zagreba iz g. 1811. druga. zagr. nu toranj se i tu sačuvao do danas. . 1510. smještena su bila poviše Streljačke ulice. Arkiv za povjest.ut cum prope Turcarum incursiones fierent capitulum sepibus munire et fossatis cingere ac propugnaculis se possit". 1850. Pred stolnom je crkvom bila župna crkva sv. 1 ) I prema zapadu vodila su jamačno kakova vrata. Kasnije je mjesto palisada sagrađen čvršći zid. danas biskupska bogomolja. zvanim Dverce. Možda nema u svoj Hrvatskoj grada. ali im ne možemo točno odrediti mjesto. i sagradili Popov turen u Gornjoj Varoši. kula SI. 1854. 16. jugosl. kao u južnim vratima. na sjevernoj strani još jedna omanja u sredini. Schale. već je bila t. koja se sačuvala i danas u susjednoj kući.). utvrdili su napose stolnu crkvu. jer nije Kaptol bio utvrđen. ima jedan „Pechnase". bila su zapravo toranj. jer je Kaptol bio tako slabo utvrđen. Jaki zid opasao je cijelu građevinu. vijeka. Vrata su Dverce nastala oko g. već je postojao samo onaj dio. svezana s povješću 2 zemlje. 2 *) V. sačuvala se u sjev. da tu biskup Bakač sazida poznatu kulu. 1792. (g. I Mesnička su vrata po­ stojala do prvih decenija XIX.

Malo zatim nalazimo za neko vrijeme bana Mikca Prodanića gospodarom grada. da opet zadobije grad. a sin Torustijev smatra grad svojim vlasništvom i prodaje ga rodu Babonića.. 1323. nu i pogled na zagrebačku goru s juga pokazuje to dostatno. uzima ga kralj Andrija. a s okolnih viših bregova ne može se nikako s uspjehom napasti. postavlja Nik. Knezovi Celjski . 1297. koji je grad prekupio od biskupa Ivana I. nećacima biskupa Eberharda. 1250. ostadoše Babonići gospodari grada do god.). a i s grada se je mogao razgledati dalek komad naše domovine Hrvatske. gradnje (oko g. Grad nije ostao dugo u rukama biskupovim. djelo češkoga kralja Otokara. jer je kralj povratio bio grad biskupu Timoteju (g. Ma da se kaptol trudio. — misli se. 1272.44 Sredinom XIII. da su već ljudi u kameno doba jasno i ispravno shvaćali važnost ove pozicije. vijeka oko g. Torustija upraviteljem. 1290. dok oko g. da se može lako braniti. god. Ruševine grada Suseda g. 17. Grad se vidi u veliku da­ ljinu sa sviju strana. Osobito se taj zgodni položaj razabira s piramide na Sljemenu. dok ga kralj Sigismund ne pokloni Hermanu i Rudolfu Albenu. 1870. a onda je opet svojina kraljevska.) već u kraljevskim rukama. — jer je malo poslije dovršene SI. da je bi­ skupa Filu sklonulo na zidanje grada to. što je u to doba nastao grad Samobor. Samo par je go­ dina Gardun gospodar Medvedgrada. 1262. Tragovi prethistorijskoga naselja na Medved­ gradu samo posvjedočavaju. gradi biskup zagrebački taj grad. odabravši za smještaj grada zaravanak brijega. ali se ipak tako poodmaknuo. koji je doduše u sklopu za­ grebačke gore. tu gospodari župan Gardun.

Garićgrad i t. Kad je g. nije Stjepan Gregorijanec mogao ostati više u gradu^ ) Među ruševinama našao se je ranogotski kapitel. 1531. je dakle nastao u doba po­ A B polukule. 1487. već se dograđivao i popravljao tijekom stoljeća. dade komora zaplijenjeni Medvedgrad Franji barunu ČikuUnu. se je i brijeg prozvao. 1610. 18. popravlja Jerolim Arkonati. a po Sermažima dođe u ruke da­ našnjega vlasnika grofa Kulmera od Rosenpichela. a gradom će zavladati Zrinski. pa su ga god. zidove Medvedgrada. Grad se dakako nije izgradio odmah sav. ženi Ljudevita II. da se imaju prednji zidovi Medvedgrada opraviti. da u njem (g. zapade i taj grad njihova vojvodu Jana Vitovca. koji pripade dakako Korvinovu sinu Ivanišu. Poslije kobne bitke na Muhačkom polju kupi Medvedgrad Ivan Karlović. C ostatak branič kule. G predvorje. pa taj proda grad Mariji. J . d. a kad je izumro njihov rod. koji je oženio udovicu Ivaniševu. Poslije događaja. potres oštetia silno Medvedgrad. pa na neko vrijeme Erdddyjevi i Gregorijanci. i kupili. dođu Zrinski po drugi put u posjed grada. kako je njegova povijest doista tijesno vezana s dogođajima stoljeća. g. Kad je g. nu založe ga grofu Tomi Mikuliću na neko vrijeme. 1244. da je i danas na brdu nad Medvedgradom kapela sv. O k i ć . 1590. Jakoba. u viji dio grada. 1657. opet vrate ovamo. udovu grofa Sermaža.45 poželješe taj važni grad. 1 ) Grad SI. Filipa i Jakoba Zanimljivo je. te se g. izumro rod Gregorijančev. koji je pohranjen u zagre­ bačkom arheološkom muzeju. po njemu spade grad — koji je već tada bio razvalina — na Julijanu Moskon. 1574. pa je valjda on izveo i povišenje glavne kule s ciglom. G. D kapela. H peterokutni bastijon. Tlocrt g r a d a u Samoboru. Susedgrad. sa silnim rodovima. Filipa i Jakoba. Vidjet ćemo. da je graditelj bio kanonik Benko.) i umre. koji su odlučivali sudbinom zemlje. a po svoj prilici potječe od kapele sv. 1436. određuje sabor. po kojoj. da prisvoji i Medved­ grad. da je biskup File izmedju g. kad je na­ stao i velik broj drugih gradova: Samobor. (O gradnji drugih gradova ne­ mamo gotovo ništa ubilježeno). i 1250. sazidao grad. ono vrijeme. da je u gradu bila kapela o s to /s ro -4 i 1 1 U2 sv. Nevjera Vitovčevih sinova nadade kralju Matiji Korvinu priliku. Već iz ovoga se kratkoga pregleda vlasnika Medvedgrada vidi. da po njegovoj smrti postane svojinom Jurja Brandenburškog. za gospodovanja Stjepana Gregorijanca. F no­ slije provale Mongola. koji su se svršili u Bečkom Novom Mjestu smrću Zrinskog 1 Frankopana. Pregledajmo još j e ­ dnom ono malo vijesti o gradnji Medvedgrada.

Kalnika.46 već se preselio u dvor u Šestinama. Sad se nalazimo u predvorju D — D . tu se navodno nalazio onaj trogubi grb. Buckelquader). očito utvrđena kulom. Na stotine je preostalo još takvoga kamenja. 19. kojim su bili zarubljeni uglovi. Nalijevo se diže zid 29 do okolnoga zida. gdje je nadesno zid (32) sasvim iščeznuo. nu žalibože je grb tako oštećen. koja je okruživala cijeli grad od a do x. da je Medvedgrad arx diruta. Kod 34 valjalo je proći drugim vratima. Zid 28 postoji još i danas. pa valjda nije nitko više u gradu prebivao. a mi stupamo u prostor 6. da se tu podigne grad. pa nije ni trebalo grabe. Nalijevo se diže brežuljak sa zaravankom F F . što se pokazuje već po vrlo pomno tesanom kamenju. čuvajući ulaz 3 1 . koje je na jugu odijeljeno zidom 9 od predvorja 0. Svakako je i za gradnju Medvedgrada trebalo kraljeve privole. da se tek u jednom može na­ slućivati grb Albena. Gradnja je potrajala više godina. to su komadi duži od metra. a kako je kralju bilo milo. a s krajeva pomno otesani (Bosselquader. te je već g. pokazuje činjenica. pa je služio kao neka vrsta bastijona. pridružujući se predvorju F — E . Kod 35 bila su treća vrata. dok je na sjevernoj strani dostajala strmina brijega. koji pripadaju najsta­ rijoj građevini. 1642. tu se je svršavala duboka gradska graba. da je zemljište za gradnju sam darovao. koji je nekada bio utvrđen zidom (35). . koji je sada prenesen u arheološki odjel narodnoga muzeja. Od ulaznih vrata (31) nije preostalo više mnogo zida. što okružuje grad. Ruševine-grada u Samoboru. izrijekom spomenuto. SI. U nas ima sličnih kamenova samo j o š u onim dijelovima V. To je lijepa gotska radnja. širi od pol metra.

da je ova kula [služila i za prebivanje i za obranu (bevvohnbarer Berchfrit). u jednu cjelinu. gdje su sigurno postojala četvrta gradska vrata. koji je izvrsno građen. pa sad ulazimo u prostor A.47 Zid 27 veoma se porušio. dok je kasniji ciglom dozidani sprat utvrđen običnim kamenjem tesancem. a još se do nedavna viđao dvogubi gotski prostor na . Izvana je kula 11*50 m široka. vala se još najbolje. 21. Nema sumnje. još danas preko SI.. pa je opremljen bio i obrambenim hodnikom. koja se u novije doba gotovo sasvim zarušila. Zidovi su 2 4 0 m debeli. Zapadni se dio sasvim porušio. oveći prozor. koji je danas krcat ruševinama. dolazimo do 6. lazilo u predvorje. zidovi su joj na uglovima utvrđeni sa . 12 m visoka. Okić grad. gdje zidovi 6 i 7 zatvaraju predvorje E pridružujući se okol­ nomu zidu 8. SI. Tu je stajala u kutu druga kula II. koji se gotovo srasao sa brdom. Tlocrt ostataka Kod 10 bila su mala vratašca. kojima se pro­ grada Okića. nad ulazom. Strateški vanredan položaj brda. Poprečni zid 16 dijelio je prostor A od prostora B. Prema jugu ima kula samo uzane prozorčiće.. na kojem je sazidan. Prošavši mimo zida 18—19. Ona je u dva sprata gra­ đena u prvo vrijeme. Glavna branič kula I. nutrašnji prostor iznosi 7'45 m X 6*25 m. koji je bio prizemno. 20. saču­ A grad. kakovim vratima nema danas više ni traga.Buckelquadrima". a nekad je služio lih za obranu grada. pa mimo lošijega zida 4. tek se može sasvim točno razabrati kod nastavka 3. Značajan primjer grada. B kapela. pred kojim je spomenuta već duboka graba.

Grad je smješten dobro na gospoduje putem u Zagorje. x . Nacrt majora Sabljara iz g. Ovaj je dio očito određen za prebivanje. Tlocrt grada mnogo lošije izvedena od drugog ziđa. koji se lagano brani. Kada je grad sazidan? Karlo Robert veli g. Susedgrad1) je također star dozvoljava nikako. nu ono malo trošnih ostataka ne išta sudimo.sub castro nostro. ) Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. zem. 21) izrađeni su mnogo lošije. 22 je osobito jak zid. kojima se danas ni temelj ne može razaznati. U novije se vrijeme vrlo porušio. Vrbas et Galas". (Gussmauer). također ostatak nekakove gra­ đevine. Kod c c bile su oveće zgrade. Nu Ivančan upozoruje na ispravu od g. a između njega ziđe. pokazuje.. učinjen u gotsko vrijeme. Sa svake strane zida je lijepo obrađeno kamenje kao plašt. gdje je i danas sačuvan komad kule. arkiva VI. Tu je negdje morala opstojati i gradska kapela. što je očito kasnija prigradnja. da po njima brijegu. tu je bio „palas". uglovi su bili jednostavno otesanim kamenjem učvršćeni. pred kojom je bio prostor C. 1299. i VII. gdje čitamo: „castra nostra Zumzed. Ivančan: Pleme Aka. ga danas nalazimo. Ziđe je manje pomno izrađeno. tu nema više plašta. Kasniji dijelovi (zid 4. str.: . a ide i željeznica. Zid 20 zanimljiv je stoga. 22. Tehnika je zidova u starim dijelovima posvud jednaka. Grad Slavetić. Ta se kula vrlo često opravljala i to većinom cigljom. 1855. quod edificari fecimus in portu Zaue". pa 20. Prosvjeta 1898. nu i taj je zid Lipovca.. Na Standlovoj grad. kojim danas se fotografiji zapaža znatno više ziđa no SI. I ta je kula na uglo­ vima bila pojačana pupčastim ugaonim kamenjem. 23.48 zapadnoj strani. koja je znatno manjeg formata no današnja ciglja. kako to gotski prozor po­ kazuje. SI. palača. da je grad imao prostrano predgrađe i gornji grad. Vjes. 157. 1316.

) kupe nasljednici Si. 1 5 6 4 . ne poriče. Odsad su se brzo mijenjali gospodari grada. 1439.. slike str. Ovo Podgradie svjedoči. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. gdje je stojao grad. koji su tek g. pa biskup Šimun Erdody. a don Pedro Lasa od Kastilije. da se je dugo održao. 1287. domogne se nasiljem Franjo Tahi grada.^ Henning-Teufenbach ovaj dio Tahijev. što i ona isprava od g. 1537.. 32). . kad ga Ludovik predaje Nikoli sinu Grgura Arlandovića od ple­ mena Aka. KaOstaci grada u Žumberku. a tek po smrti Tahijevoj (g. — Noršić: Samobor. Nu g. nu već slijedeće ga godine ubiše Zrinjski. pa u rukama te familije ostaje. jedan dio grada natrag dobili. (Standlove: Fotogr. koji su bili muževi žen­ skih članova porodice Henning. većinom uslijed ženidbenih veza. snije je imanje prelazilo u ruke raznih po­ rodica. Kao većina gradova bio je i Susedgrad kraljevski posjed sve do g. 1912.. Prof. nu osim nešto temeljnih zidova nije se ni tu ništa sačuvalo. da je grad već postojao. jer se međutim s uspjehom borili za Susjedgrad članovi familije Henning po ženskoj lozi. Banfija od D. 1 5 7 1 . vijeka nastao. 1 3 1 6 . zvanom Tot. 1345. dobiše doduše darovnice za Sused­ grad. da je i Jakov Sekelj Kevendski faktički posjedovao grad. U Gornjoj je Stubici također postojao grad. a jedan je dio posjeda pripao i banu Jelačiću. pa je valjda u trećoj četvrti XIII. nu od tog se nije ništa sačuvalo. a sazdan je neposredno poviše mjesta Samobora.49 pa na ispravu od g. 1574. Ivan Ungnad. Stubici pokazuje mjesto. 4 . a na to upućuju i ostaci grada sami. Deeshaza. koji je kasnije prigrađen sada zapuštenom dvoru. Nije vjerovatno. tek se u Dolj. Grad Samobor1) spada među oveće podore sredovječnih gradova u Hrvatskoj. pa je grad s imanjem doista pripao Andriji Batoru i Andriji Teufenbachu. 24. Jednu godinu dana gospodova tu Ivan Kocijan (Katzianer) g. pa se održi usprkos na­ valama Henningovaca. Lendave. gdje se spominje darovanje okolice Susedgrada cistercitima. sve dok se Dora kći Ivanova ne uda za Andriju Henninga. mijenjajući se dakako prema potrebi 0 Kukuljević: Grad Samobor. Neko vrijeme zadrži silom Susedgrad Petar Keglević.quandam particulam terre sue hereditarie sub P o d gradie contiguam aque Zawa". pa tu vidimo članove porodica Frankapana. pa je to bio i uzrok. S poviješću Susedgrada tijesno je vezana i povijest grada Stubice. ali nisu nikad grada doista posje­ dovali. koji s njom dobije i susedgradsko i stubičko imanje g.

Kasniji vlasnici nisu određeni. Prema zapadu iskaču dvije jake polukule A i B iz zida. dade kralj regiam villam Samobor Babonićima. 2 ) Klaić: „Indagines" i „Portae" u Hrv. što od kapele vodi do ulaza kod L. To je bio pravi sredovječni grad. 2 kapela. Spojni zid između kule A i bastijona H proviđen je brojnim omanjim strijelnicama. tu su duboki i široki podrumi. VII. a u dva gornja sprata prostrani renesanski prozori. da ga već par godina kasnije pokloni Ivanu Okićkom skupa s portarinom. 8 . Mjesto je Samobor prastaro. Po katastralnoj mapi: 1. do 1264. kako smo to u Medvedgradu zapazili. sazidan na nosu bri­ jega. oko g. Sagrađen je na ogranku Samoborske gore. 25. a uređena je po prilici onako. ulazna kula. 'i * v } k skoga. a i na SI. 1272. nedalekom Gradišću gdje toranj (?). ono je već g. nad kojim je bio sagrađen doksat za obranu (Pechnase). Do te kule prislonila se gradska kapela D. Na južnu se stranu prislonio građevni sklop F.. zapravo konak N. gl. da se grad Samobor sam brani. koji je svakako veoma kasno prigrađen. žitnica. morala je postojati nekakova utvrda. da je već otprije tu nekakova utvrda postojala. Vjesnik hrv. 1351. P a i Jakova. 5 . 6 . a g. 4. Tlocrt grada Ozlja. društva. a iz ovoga u kasnp dograđeni bastijon H s velikim strijelnicama za artileriju. Zrin.6 . Iz pred­ građa C izilazilo se dobro obranjenim vratima kod L iz grada preko pokretnog mosta. dobilo svoje sloboštine.50 vremena. . Grad je sačuvao dijelom svoju glavnu kulu C. 7 . Iz kule A polazilo se u predvorje grada G. i one su dakako znatno pro­ mijenile svoje l i c e : i tu su kasnije učinjeni veliki renesanski prozori. da je Samobor sazidao češki kralj Otokar II. 1242. svjedoči. Sama je građevina izvedena većim dijelom na pećini. Kukuljević drži. gdje je odvajkada bila blizu međa. gdje su prije postojali tek mali gotski prozorčići. koja je imala više spratova. F i l i grada. kad je nestalo potrebe. Porušeni dijelovi grada. Ma da se grad veoma često pregrađivao. i Slav. 1 ) jer je Okićki oteo Samobor grad Otokaru. koji je samo s jedne strane bio lako pristupačan. t.8 . 3. Što se još nalazilo u pro­ storu K i I. Nu nema dvojbe. u barokno doba izgrađeni dijelovi s e n a i a z i a a n a s Kapela sv. smješten tamo. g. arheol. Već pročelni zid. to se danas više ne da ustanoviti: tu se isprepleću zidovi iz raznih epoha. a i ta je u donjim dijelovima mogla služiti i za obranu. 1. koliko je bilo pregrađivanje: u donjem su dijelu j o š mali uzani gotski prozorčići. 1260. tu se uz krasno uokvi­ reni gotski prozor nalaze stupovi baroknoga doba. ipak se vidi jezgra nje­ gova i dandanas. zv.

sjedini u svojoj vlasti Samobor. pa bude SI. zet Ungnadov. vlasnik Ruda. Franjo Tahi. sazida u mjestu samostan franjevcima i ostavi grad zetu Ivanu Ungnadu. žena zarobljenoga N. 1492. 1395. a ova ga proda g. koji ga založiše svojim rođacima Albenima. g. župan zagrebačke županije. Kerestinec. Frankapana. Jelisava rođ. Ulazna kula iz g. koji je opet sjedinio sve posjede Samobora.). da ga dade Barbari Frankapanki za grad Ormužd. 1513. Zrinskoga. kaštelan Mirko od Komte. Neko je vrijeme držala grad Katarina Brankovićeva. Kristofor Gruber. Li­ povac. a god. Drugo je sve pregrađeno u doba baroka. kupi tri godine kasnije grad. Jastrebarsko. Ivanu Henningu Susedgradskom. Grad se međutim promijenio sasvim u . Leonard Gruber. otevši jedan dio silom. Ubrzo su se odsad mijenjali gospo­ dari uslijed obiteljskih veza i intriga: drugi muž Doroteje Gruberove Ni­ kola Frankapan Tržački. Petheo. 26. a kasnije ga navodno kupi od senjskoga kapetana Petra Tarnoka kralj Matija. Polovicu grada kupi g. Na desno se vidi „žitnica".51 upravlja Samoborom meštar Petar. 1534. bude uveden u posjed grada (g. a po njegovoj smrti dobi Samobor kći mu Jelena. Okić. Kasnije dobije Samobor Jelena Turijeva rodj. od kojih prekupe grad Erdodyjevi. T o m o Bakač-Erdody. je vijeku i Samobor u rukama knezova Celjskih. Frankapanka. dok je drugi otkupio od B. Grad Ozalj. a kad se ovaj povratio iz zarobljeništva. zapravo konak N. suprug Klare Tahijeve. pa Kulmeri. 1534. 1599. Kasnije zagospoduju gradom Auerspergi. pa Kristofor Ungnad. a ženidbom pređe vlas­ ništvo na Kiepache i Alnoche. udata za Muskona. svečano uveden u posjed. U XV. Gregorijanca.

koji je g. Kao prvi vlasnik Okića navodi se Jaroslav (Irislav). kao posjednik zemalja oko V. nu doskora se pretvorio u ruševinu. pa odsad nema spomena tomu rodu. kojom se Samoborcima daju sloboštine g. a taj prodaje Okić Tomi uglastom donjem dijelu smještena pomoću konsola četverostrana sobica sa strijelnicama Bakacs-Erd6dyju. prope castrum Oclych existentes. Sam je grad sagrađen na pećini. koji se dobrano udaljio od Plešivice. Okić je izvrsno smješten na brijegu. Novi­ grada. 1616. dakle sve ako je kakova utvrda u Samoboru po­ stojala. van dobi od kralja dozvolu. Zelina. Okić je bio već važan grad. a u ispravi. Međutim su gradom zavladali Babonići. 1575. Lipovca. što je kralj Vladidislavg. ali je s njom ipak u vezi. opet je kraljevski. Taj je Ivan dobio mjesto Samobor. nu već g. 27 Mosni stup grada Ozlja. a sin njegov Ivan vojuje god. Ime se Okić1) spominje veoma rano: već gubernator Kalan govori o desetini Okića. sazidali su Erdodyjevi pod Okićem dvor Kerestinec. 1349. 1251. 1183. Pristupačan nije taj brijeg ni s jedne strane. 1282. Za Bele III. . veli s e : hospites nostri de Zamobur. Podgorja. da si sazida Lipovac g. Rod Erdoda zadrži grad i okolni posjed sve do kasnijih vremena. koji su valjda kupom došli u posjed grada. vijeka bio je navodno j o š cijel. (g. 1494. a g.52 dvor. bio i ban hrvatski. 1393. 1470. spominje se Okhuz. 1393. 1416. koji je još g. pa doskora nalazimo novoga go­ SI. 1242. najlakše j o š sa zapada. Cesargrada. tako te s njom *) Kukuljević u koledaru Dragoljub g. potvrdi Petru posjed Okića. pa je nacrt cijeloga grada još sačuvan.). a g. potvrdio. Ferdinand I. spominje i Ivan II. 1214. 1864. God. kupi ga Martin Frankapan Tržački. bio je stalno Okić već razvaljen. u rukama kraljevim. Okićki. Kalnika. a u borbi protiv kralja Karla R o ­ be rta izgube Okić. Hrastilnice. — Hire: Prosvjeta 1903. Krapine g. Kasnije dobiše dobro Pallavicinijevi. Početkom XIX. J o š se g.. protiv Tatara. spodara Ivana Horvata od Saga i Jedinstvena građevina te vrste: na troBreze. jer je Okić bio suviše izvrgnut napada­ jima.000 f. — Laszowski: Prosvjeta 1897. Jaske. Sigismund dade Okić Tomi Bevenjudu za 10.

svje­ doče nalazi iz tog vremena.ad honorem et confortationem regni". tamo gdje se put do grada utisnuo u liticu. 1330. članak Podgorje. Kapela je sazidana na ma­ lom zaravanku. sve dok mu ne sti­ gneš na domak. pa sin Rafaelov Ivan. da ga 26. sin Ivana sina Tyboldova od ple­ mena Zemče-Svetački. morao je biti znatnije visine. Gradjevine. a ti su tad učinili Lipovac središtem župe. ali se je od ziđa pre­ malo sačuvalo. Odsad je povijest grada vezana usko s poviješću grada Okića. udala se za Martina Frankapana. te u nje­ govo ime gospoduje gradom Leukus. sinu Jaroslavovu. 1209. akad. Iz g. otkuda se do grada može najlakše pristupiti. kći Ivanova. gospodar je grada Nikola Seč. Kasniji su gospodari grada vacki biskup Ivan i braća mu Rafael i Mihajlo de Mutina. od koje se ra­ zabiraju tek fragmenti. a šilj je okrenut prema za­ padu. 28. a onda se mimo gradske kapelice ulazi u sam grad. God. Nije jasno. Samobor 248 m). Sagrađen je na 589 m. 1349. podloživši mu i neka mjesta podgorske župe. koji sazida grad Lipovac . visokom brijegu (Okić je 495 m.. x ) Laszowski: Rad jugosl. Kako je grad bio dosta ma­ len. X. jelio u dvoje. Sredovječni graditelj nije učinio nikakova pravoga puta do grada. proda županu Radoslavu od plemena Babonića. ostavio je među kršnim liticama tek neznatni puteljak. koji je grad dikulu grada Ozlja. Bela IV. imala je polukružnu apsidu. s koje se danas — tek su temelji ostali s a č u v a n i — vidi da­ leko do Zagreba. 1599. — Hrv.). go­ spodari tu Strizmer.53 čini gotovo jednu cjelinu. da bi išta mogli tačnije odrediti. . kako su Babonići izgubili Li­ povac (oko g. koja se je sastojala od tri prostorije. pa je jedan dio grada sazidao znatno niže. jedna do druge. Odavle teče put strminom brijega do okrugle kule. cognatus comitis Wratizlai. Da je kraj već u neolitičko doba bio nastavan. Jelena. Oblik se samoga grada priljubio obliku zaravanka brijega. daruje posjed Ivanu. Građevni napis na ploči. 139. koji dobije s njom i taj grad. tek * se opaža fragment poprečSI. Lipovac se ne vidi. Po svom je sastavu Lipovac1) vrlo nalik na Okić grad. 1283. Tu je svakako bila stražarnica. Povj. uzidanoj u ulaznu noga zida. Dok je taj sazidan na vrlo vidljivu mjestu. Posjed se Lipovački spominje rano: već g.

koji je vanjski šilj okrenuo prema pri­ stupačnoj strani. T a d a se spominje samo oppidum. koje je kralj Bela IV. pominje se castrum. akad. što ga je g. Grad je smješten bio tako. SI. ) Laszowski: Hrv. prilično po­ vršno. posta ono nasljedno imanje toga roda. 138. ta već g. 1. 17 branič kula. kapela. Radoslav Babonić dobio županiju podgorsku. dobiva Jastrebarsko povlastice. Tlocrt grada Ribnika. 1442. Kad je g.. br. 23.4 zgrade za prebivanje. Gradjevine I. ulazi se u zidom odijeljeni dio grada B. . J 2 ) Lopašić: Vienac. da se nije sačuvalo više ziđa. Laszowski u Radu jugosl. a g. Tu je već u srednjem vijeku stajao grad. U Jastreharskom1) stoji danas kasniji dvor grofova Erdoda sa dvije kule na uglovima pojačan. gdje su na lijevo bile prostorije za gradsku čeljad. kasnije prozva Turerf). 15 sada sazidani glavni ulaz. Kostajnicom i Komogovinom u miraz svome mužu Martinu Frankapanu g. podario i Petrinji i Samoboru. sazidan posve po osnovi Okić grada.). te nije ni čudo. 151. sadašnji ulaz 2. Iz dvorišta A. koji donosi Jelena Muchyna sa Lipovcem. 1881. Grad je sav sazidan od kamena lomljenca. nad vratima grb Frankapana.54 Lipovac je vrlo malen grad. od koga se kod sela Drage sačuvao komad kule i nešto okolnoga ziđa. 9. Središtem postade grad Lipovac. kupio Radoslav od Ivana sina Jaroslavova. pa je kaštel Podgorje prestao biti središtem županije. Mjesto je vrlo staro i oduvijek bilo dosta znatno. 1520. 1293. 3. 16. da je čuvao prelaz u goru. 1283. Povj. 29. 1257. Drevna župa podgorska imala je svoj grad castellum Podgoria (1543.

2 ) Na lijevo je kasnija zgrada SI. Tu su na granici stajala dva grada: Sichelberg i Sichelburg. čujemo za castrenses de Schlauetich. širok. Gradjevine I. i već u XIII. gdje je na desno sačuvana glavna kula 3 ) s uzanim prozorčićima i s dva „Pechnase". a nešto se tragova sačuvalo i na kuli kod Kamenitih vrata u Zagrebu. ovaj potonji imao bi biti stari grad Žumberak. Grad je smješten na zaravanku nevisokoga brijega. 2 x . Ruševine u Žumberku slabo su dosad ispitane. 30.55 Nedaleko Podgorja-Turnja nalazi se mjesto Slavetič1) sa svojim gradom. 1639.. koji se prislanjaju uz tu kulu. Ime se Slavetić spominje rano. također su pripadali starom gradu. ne podijeli [kralj Matija Korvin Petru Horvatu s pridjevom: Oršić de Gorica. 1898. povjerenstvo istraživalo među. a tijekom stolje­ ća opetovano je pregrađivan i pomalo pretvoren u dvor. dok je nad Poganom ) Laszowski: Hrv. Prošavši ulazom dolazimo u tijesno dvorište. dok ga g. 99. 3 ) Ta je morala nekad biti znatno viša. koji su pretvoreni u zahode. ) Tako je u isto doba urešen i V. nu zapis na desnoj zgradi 1763. koje je nosilo iščezli doksat. Povj. kad je prešao u ruke Levina Raucha i ostao u vlasti te porodice sve do najnovijega vremena. Nu još se posvuda vide tragovi gotike: gotski prozorčići i gotski dovratnici. bio u rukama Babonića.. Građevni di­ jelovi. Ribnik na Kupi. Tabor. Kad je g. te su odslije Oršići Slavetićki ostali gospodarima grada sve do g. pa grad Varaždin. dugačak. a kasnije Frankapana. jer se još sada pod krovom vidi ka­ menje (Kragsteine). da je taj grad bio 60 m. 18 m. pokazuje i tu kasnu pregradnju. I Slavetić je pripadao podgorskoj županiji. ali ne možemo si više predočiti prijašnje stanje grada. 1487. v. a na uglovima postavljeno rubno kamenje. 1869. Nad ulazom ubilježena je g. tada su na pročelju pod krovom naslikane strijelnice. sa dva doksata na uglovima prvoga sprata. ustanovilo je.

zapade Ozalj s Ribnikom. 856. da ga naskoro za 42. Pjesmom proslavljeni grad Ozalp) lijep je primjer grada. IXa. dok ga nisu izgubili u borbi protiv Karla Roberta 1327. dobije g. 377. 193:. 433. pa nam slabo što kazuju. Nikola Zrinjski grad u svoje ruke. Prosvjeta 189fi. 1701. u bečkom Kriegsarchivu odnose na taj Sichelberg. i si. Kroatien. pa tad ostaje grad u njihovu posjedu sve do kobnoga ustanka.).000 for. kako pokazuju nalazi u ozaljskoj spilji. 1398. 1639. i onaj od g. proda komora grad s posjedom ) Oster. a kad je po­ sljednji Zrinjski Adam umro g. 1449. dijelom Senja i Krke Nikolu. Grižanima. u rukama je kraljevim. Već je u prethistorijsko doba bio taj kraj nastavan. Ung. pa ga Stjepan Babonić otimlje.56 jamom stajao Sichelburg 1 ). 31. Oko g. Vidi i Fras: Topographie d. Str. Tada su grad nemilice oplijenili. Sigismund ponovno zalaže krčkim knezovima Frankapanima (g. 1691. a valjda ga prikazuje i slika na jednoj karti u Kriegsarchivu B. te grad ostaje tom rodu. Stiera iz pol. 68. proda tome rodu. XVIII. Tlocrt tvrđave Karlovca. Kod diobe imanja g. 1244. a kad su ženidbom došli Frankapani u vezu sa Zrinjskima. Monarchie in Wort u. i 1399. Bild.. 1 . v. Militargrenze str. kog je prika­ zao naslikana Valvasor (XII 74). 73. Kralj ga SI. Ruševine nad selom Žumberkom sasvim su neznatne. Po nacrtu M. 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane str. 1550. koji se pomalo sasvim pretvorio u dvor. pa se nacrt Pieronijev od g. Bd.

na lijevo je pećina doprla do malne prvoga sprata. 1766. stajale su neke zgrade. kako je tu grad pre­ stajao. 1599. Ulazna je kula sagrađena g. Zgrada ima dva sprata. kupi ga Th. Na dvorišnoj strani grada do kapele vide se gotski lukovi. Dubovac (kod Karlovca). koja je j o š . G. Tlocrt grada Dubovca. U drugom je spratu . Od staroga grada nije se baš mnogo sačuvalo. remek-djelo klesar­ stva i ratnoga graditeljstva. Bathyany. što se čuva u zem. 1814. Do g. koji imaju kameni gotski prozorni križ. Kad dođeš u predsoblje. 33.» 57 Petazijevima i g. u tom je traktu bio nekad i nekakov samostan. koja ga i sada posjeduje. na desno je prostorija s ve­ likim četverostranim prozorima. Antuna. . NICO COM ZR Slika iz vremena. . tek je gradska kapela sačuvala svoj gotski dovratnik i gotske prozore. stajala je na lijevo gotska kapelica sv. 1821. gdje se ona prikučila polukružnoj grad­ skoj kuli. Kad dođeš u unutrašnjost. Sve je ostalo pregrađeno u dvor s prostranim odajama. 1556.. f ^ prije par decenija imala svoj krov. kupi ga s Grobnikom i Brodom grof Rajmund Perlas. Na desno SI. • . danas ruševina. još ne pokazuje. Na trokutnoj osnovci sazidana je pomoću konsola četverostrana pro­ storija sa strijelnicama na svakoj strani. zv. a za pravo pravi sredovječni palas. kako to svjedoči i zapis na podnožju kule u kutu na desno. 1556. ma da ga je tek g. 1870. koje se viđaju j o š na fotografiji Standlovoj iz g. 1725. 32. vijeku sagrađene. 1770. Usred te grabe nalazi se stup. bio je tu diživ most. nad po­ drumskim vratima čitamo g. sazidao Nikola Zrinjski. žitnica. Na litici tik uz Kupu (tom liticom prolazi sada željeznica) diže se t. Tu se izvana vide u zidu pod prozo­ rima kapele uzidani konsoli. pa se opaža. dok je grad još čitav bio. Ulazi se u grad mostom preko gradske grabe. arkivu.. kako to pokazuje napis na gotskim vratima prvoga sprata SI.. Vrlo je kasno pregrađen istočni dio. jer ih nacrt grada iz g. a tek su u XVIII. tako te se mogao odavle braniti pristup u gradsku grabu. a konačno dođe u ruke obitelji Thurn i Taxis. j o š se do sada sačuvali koloturi toga mosta.

Prema tome je i udešen. Stiera na juž. da je to najstariji grb te vrsti. 2 Sudbina je grada Ribnika ) na Kupi srodna sudbini grada Ozlja. Ivana PeranNacrt prof. pa je najvećim dijelom razvaljen. v. Očito je to bila velika dvorana Zrinjskih. G. nije nemoguće.58 osim predsoblja samo jedan veliki prostor s pet gore zaokruženih pro­ zora. pa se nalazi u vlasti Zrinj­ SI. kad prelazi u ruke Zrinjskih. strani (1). graditelj lujzinske ceste. Brlog se spo­ minje tek u drugoj polovini XVI. Novigrad na Dobri. XVII. a g. 1394. Danas je ulaz iz novijega doba Mrežnici. 173. I tu su najstariji gospodari grada Babonići. pl. Povj. nu taj je sada prodan u seljačke ruke. U samom se gradu sačuvala na stijeni slika. gdje je tijekom vremena nastao lijep dvor. Grad je smješten uz obronak brijega. Krambergera. vi­ jeka. a Lazowski misli. ka­ kav je bio sve do novijeg vremena. Iz predvorja su vodila spomenuta već vrata drvenim hodnikom do suprotne kule. da bi tu bio postojao kakov sredovječni grad. prekupi grad knez Nikola Frankapan. Cijeli je grad bio okružen zidom pojačanim s pet polukula. Tlocrt Zvečaj grada na ^rao braniti. Poslije dade gradačka komora grad grofovima Petazzi u za­ mjenu za posjede u Istri. Gradjevine I. a kasnije ga dobije Jos. i Lopašić: Oko Kupe i Korane 79. . da je to bila stara braničkula. 34. pa u njihovoj vlasti ostaje grad do pod kraj XVI. Nema traga. 35. Na desno je zgrada. Pod grad Ozalj spadalo je i dobro Brlog1). skog i kasnije drugih gospodara. a sad je to sve poravnano. kojim vodi cesta sasvim u ravnici. dobije grad general Filip Vukasović. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane 228. u pri­ iz polov. skih. 1839. Tu je u predvorju ležala dugo ploča od crvenoga mramora s kasnijim gr­ bom Frankapana (dva lava lome hljeb). a kasnije je predijeljena drvetom služila kao žitnica. Poslije njihove propasti dobije Adam polovicu ribničkog imanja. ona 4 ima sazidanu strijelnicu u prizemlju. E. Po nacrtu M. kasnije Dovolića. Gal. koji su imali sjedala po strani. koja prikazuje grad. jer se sa sviju strana moSI. vijeka. zemlju razdijeljena na tri prostorije.^ a ona 3 u prvom spratu okruglu 1 2 ) Laszowski: Hrv.

U prvom je spratu (gotski svod) bila kapela za služinčad. Kod 13 ide se nekad diživim mostom preko gradske grabe. Nestalo je srednjega vijeka. na­ laze se gotski uokvirena vrata. zid je tu 2*45 m. P o ­ drumska je prostorija 11 sada pra­ zna. a u prizemlju ima iste onakove SI. Lukavec. ili se posvema na­ puštali. 4 učvršćeni su tesanim kamenjem. stari grad plemenite općine strijelnice. pr. a nad njima zvijezda u štitu. K a r l o v a č k a je t v r đ a bila s početka slabo građena. u drugom. šiljem je okrenuta prema napadaču. kud se nekad ulazilo u dvorište. Stier. Uz ovaj su toranj prizidali Frankapani kasnije ulaznu zgradu 15. I ta zgrada i bra­ ničkula i ulazna kula sazidana je u gornjem dijelu mnogo nehajnije. kako smo ih našli pri turopoljske. ~ " ] ~ ~~ su tu dvije strijelnice usječene. javlja inžinir M. Iz prostorije 7 ulazi se u kasnije prezidanu kapelu 9. da je tek nedavno sa 6 „Paluarden" od zemlje (Bollwerk) podignuta. do njih se sada ne može doprijeti. debeo. koji je također sagrađen u ravnici. sve uokvirene gotskim rezom. 1660. pa tu vodi 14 ste­ penica do prvoga sprata. P o d kraj XVI. koja je očito prezidana u isto doba. koja je u prizemlju presvođena bačvastim svodom: u tom je svodu četverouglasti otvor. kojima je nekad prolazio lanac diživoga mosta. nu kako je spomenuto. U prostoru 7 probijen je zid. Četiri oveće strijelnice brane taj ulaz. Očito je hod­ nik obilazio u samom zidu do stri­ jelnica. Nad tim se vratima vide otvori. 36. 3. u prostoru 10 jedna. starom ulazu. koje su sada nepristupačne. nalaze se pomno klesanim okvirom opremljena vrata. 1579. vijeka gradi se Karlovac. gdje je taj hodnik zazidan.59 puškarnicu. Karlovac je zamišljen i izgrađen kao tvrđava. J o š g. Kapela je imala obrambenu zadaću. a po svojoj biti najbliži je gradu Gjurgjevcu u bjelovarsko-križevačkoj županiji. stari grb Frankapana. gdje je lijepo uokviren gotski prozor. a zidovi gradski okreću gotovo polukružno do braničkule. prva u svoj Hrvat­ skoj od g. Prema istoku diže se braničkula. Grad je raz­ mjerno dobro sačuvan. pa T. kao n. Uglovi branič­ kule i zgrade 2. kad su Fran­ kapani sazidali ulazni dio grada. dalje. bila je očito kapela za gospoštiju. . nu da su utvrde preslabe. Kod 16. te se mora braniti sa sviju strana. Varaždin. pa se ovi modernizirali prema zahtjevu novoga doba. Prostorije drugoga kata nad 6 i 7 jamačno su kasnije prigradnje. nestalo je prava za opstanak sredovječnih burga. U stijenama su brojne oveće strijelnice. Kod 14.

v. l . ko­ ruškog. kralj Dubovac od Jurja Zrinjskog za 14000 for. a kad je sagrađena karlovačka tvrđa. 37. Pomalo poče tvrđava svoju važ­ nost gubiti. Po ugovoru izmed Stjepana Frankapana i Nikole Zrinjskoga od g. 1594. dok nije g. valjda plemen­ Utvrda XVI. 1442. danas u c kr. G. Lavalov sin Artur Nugent dade SI. knezovi Frankapani. Već g. Utvrda XVI. sredovječni grad. na svakom je uglu po jedan bastijon. koji su konačno sasvim dobili grad u svoje ruke. Laval grof Nugent sazidao novu barutanu. 1639. zaključi baterijska tornja. Brojni su nacrti tvrđave karlovačke sačuvani. Grad je u Dubovcu bio pravi Ulazilo se prije samo kroz previsoki ulaz u kuli B. a ne za obranu ostataka kraljevine Hrvat­ ske. sačuvani su u djelu car. kad je Karlovac postao slob. pa se tada grad ponešto opravio. dvorskoj knjižnici u Beču. turanjskog. Sve zidovlje je tako slabo. gradom.60 da nose teške topove. i kralj. da ne pruža baš ni­ kakve sigurnosti. SI. morao se Karlovac odupirati turskoj navali. Iz g.. kojim su nadjevena imena: novog. Tlocrt grada Siska. da samo jedan čovjek za drugim može ići. 38. je vijeku bila u gradu smještena barutana. a pogotovo bude to od g. U X IX . inženjera Martina Stiera. zastupstvo grada Karlovca otkup grada Dubovca. kad su u gradu pospodovali Čupori Moslavački. još brojniji kojekakovi predloži za preinaku 1 ). pa su pravo na taj grad zadržali i kasnije. ) Nacrti iz g. da je ta tvrđa podignuta u prvom redu za obranu Kranjske i Štajerske. Tvrđa je građena u obliku šesterokuta. pa je jasno. Auerspergova i Zrinjskog bastijona. Blagajski i od g. 1582. ski grad dubovačkoga plemena. prekupi g. koji nijesu nikada izvedeni. 1544. 1837.. imamo nacrte Pieronijeve. dođe grad u ruke Zrinjskih. dobiju od kralja Ludovika zemlju oko Dubovca braća Zudar od Olnoda (Mirko je tada bio biskup jegarski) a domala dobiju i sam Dubovac. 1777. vijeka. Za izgradnju te tvrđave odabralo se mjesto na sutoku Kupe i Korane. kranjskog. a put na nasipu tako je uzak. 1650. pa odsad upravljaju njim karlo­ vački generali. u kom se razvila vrlo živa trgo­ vina. vijeka za tešku artileriju sa tri skinuti s grada krov i providi grad kruništem. 1896. Grad u Sisku. Koncem XIV.

318. koji x 2 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. 1146. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. . 1790. 39. jugosl. koji je podigao knez Petar oko g. daju sliku grada. vijeka p o ­ kazuje grad već znatno blizu kasnim dvo­ rovima. a tlocrt ga Pijeronijev predočuje još bolje. a na istočnoj strani iskače manja polu­ kula iz zida. a njegov ga je rod držao do g. bar. kad ga je prodao Haraminčiću. Restauracija Artura Nugenta pravi je primjer posve neistinske ob­ nove grada (isto tako Trsat).). Nacrt SI. a bio je četverokut na dva sprata. 1580. Scherndinga od g. zemalj. Grad Turanj počeli su graditi g. Grad je tako temeljito obnovljen. na drugim su uglovima još dvije kule. Slika grada iz konca XVIII. Tlocrt Petrinje u kršćan­ skim rukama. koji prikazuje tlocrt te utvrde XVI. Nad Mrežnicom stoje ostaci Zvečaj ) grada. da ga ostavi maltežkom reda. pa pro­ dao karlovačkom veleposjedniku Franji pl. kako se razvio do toga vremena. koja nije nikad izvedena. kojem je na jednom uglu sagrađena četverostrana kula. nije sigurno. Postoji i sada nacrt Ant. Temeljni je oblik nepra­ vilni četverokut. koja nema ništa zajedničkog na starim stanjem. sagrađen u obliku nepravilna tro­ kuta. akademije. Novigrad1) na Dobri bio je posjed Fran­ kopana. kada je dospio u nji­ SI. Četverokut.. Tlocrt Klinac g r a d a . Od Zrinjskoga grada na Švarči. pokazuje grad pri­ lično dobro. 1800. Maltežani prodadu grad barunu Stj.. 1660. Patačiću (g. 180. nu nezna se. Po nacrtu grad sve do propasti roda Frankopana. ga general Herberstein dobi kao svoje vlasničtvo. 0 Grad je smješten na brdu nad rijekom ^umiiiili/inlliiiliiil//}^ Dobrom. Pijeronijev iz g. da li je četverostrana kula stara braničkula. opasan palisadama. Primjer najrani­ hove ruke. Scherdinga u ark. nije se ništa sačuvalo. U rukama te obitelji osta Novi­ jih tvrđava u nas. i drugi nacrt od g. 1639.61 Nacrt bar. te se diživim mostom ula­ zilo preko grabe u grad. vijeka i ujedno projekte za izgradnju. da se od obrambenih naprava nije sačuvalo ništa do nekoliko strijelnica. erar. a na druga tri polukružne kule. kad Houfnaglinsovu. Od njegovih ga nasljednika kupio hrv. 40. Velika okrugla kula smještena je na šilju trokuta.. Turku. i to onaj dio nad Mrežnicom. 1809.

kasnije dobiše dobro i grad Ozaljski Frankapani. Ivaniš Korvin. Orig. obećali vratiti grad Turopoljcima. No uskoro se tamo smjesti medvedgradski gospodar Ivan Thuz od Laka. kad su gradom gospodovali kralj Matija. pa ga ostavi Zrinjskima. dobiju ovi svoj grad natrag. 1544. grad od drva. a u sredini okruglu glavnu kulu. 1474. a poslije pada te familije pripoji general Ivan Herberstein Zvečaj karlovačkomu generalatu. vijeka. Glavni dio braničkula s ulazom u prvom spratu. Taj je grad sa­ zidan u formi četverokuta. Tlocrt Ko­ četverostranim kulama. pa tek oko g. Da je i taj ve­ oma kasni grad imao obrambenu zadaću. Sa karte Weigelove iz g. koji je stajnice. koji je sazidan tek u prvoj polovici XVIII. 42. pa markgrof Juraj Brandenburški. Gradca (kod Gline). pa su do g. Nad ulazom je toranj. a odavle se u prvom spratu ulazilo u grad. 41. Stara su vlastela bila rod Zvečajskih. to je bilo sve. koji su g. žene Ivaniša Korvina. Ulazilo se drvenim stubama do čardaka izvan zida. gdje i današnji stoji. pa su tek u vrijeme turskih napadaja sagradili oko g. prije bio pokrit baroknom kapom. nu nisu toga učinili. drugi muž B e a trice. Lukavca turopoljski grad Lukav ec1). Nu grad je bio razvaljen. knjižnice u Beču br. Ta je vrst ulaza bila uobičajena i kod drugih gradova. 1576. komu su uglovi utvrđeni SI. Prastara je župa turopoljska imala SI. Šematski prikaz V. Ivan Karlović Krbavski kupi s Medvedgradom i Lukavec. možda i prije svoj grad.62 na uglovima ima okrugle kule. sazidali Turopoljci nov grad od drva na istom mjestu. 1 Laszowski: Povijest Turopolja I. u rukopisu dvor. 1700. Polazeći od Zagreba prema Sisku ravnim Turopoljem vidimo kod D. . nu od toga se nije ništa sačuvalo. a njegovi su potomci tražili svoje pravo i kasnije. 8609.—1479. svjedoče j o š brojne strijelnice u svim dijelovima grada. 281. 1553.

. pa je cijeli grad dobio SI. mogli su još do­ nekle služiti svojoj svrsi. da se grade okrugli tornjevi (grad su gradili talijanski majstori). nekad ulaz u grad. u kojoj je potučen Hasan paša bosanski. koji i danas stoji. 181. Grad u Kostajnici na Uni. nu niti dva se ne slažu međusobom. Tornjevi su imali tri sprata. Kasnije je mjesto palisada učinjen Dubice. 40 velikih i 4 manje puške. 1593. Doskora se naime uz postojeći tro­ kut učinio drugi od palisada. do g. 43. koji su od XV. SI. ratnoga arkiva u Beču. 1672. kutni bastijon.. G. Grad je imao iz­ nutra još jedan sprat. 1650. smještene tako. Po Weigelozid. pregledavao je prefekt pješaka zagrebačkih Grgur Mindszenti grad i ostavio točan opis grada. Povj. i kr. Gradjevine. nisu više ničemu služili. I. Na zidovima između kula bile su drvene izgradnje. 1700. Cijelo je prizemlje danas zatrpano. vijeka postali obi­ čajni. 44. . primoran je Kaptol. Od sviju nacrta (osobito je loš Valvasorov) najviše će odgovarati istini onaj iz c. nu čim je ona postala te­ škom. te nacrt iz g. a branilo ga 10 topova razne veličine. Već g. Tlocrt grada oblik četvorine. pa tlocrti Martina Stiera iz g. 1552. da na sutoku Save i Kupe sagradi novi grad Sisak1) u vremenu od g. Iz raznih godina imamo u raznim djelima silu nacrta grada. Možda se isprvine nije ni pomišljalo. 1545. Dok je artilerija bila slabija. hodnici sa strijelnicama za obične puške. bila se ovdje glasovita bitka. što ga je priopćio Klaić u svojoj Po vješti Hrvata. pa je na šilju tog novog trokuta sagrađen petovoj mapi iz g.63 Kad je propao Keglevićev grad Ustilonja. U zidu tog novog trokuta bio je uz kulu B. l ) Laszowski: Hrv. u svakom su bile oveće strijelnice za artileriju. da se je moglo na sve strane pucati. 1550. što ga je pri­ općio Lazowszki. Grad je bio sagrađen u formi trokuta sa tri bastijonska tornja.

koje je g.) dozvoljava kralj Rudolf. 8655. Zagrebački je biskup imao i dva grada u Hra­ stovicu gdje se oko stare (nedavno izgorjele) crkve sv. dobilo od kralja povlastice. Po karti WeiKlinac grad postoji i danas. grad veoma zna­ tan. Tlocrt grada stovicu i Gradac porušio. Bubica. . To je petokutni gelovoj iz god. popaljen. po­ zivlje kralj Maksimilijan II. knjižnice br.). 1592. koji i sada postoji. da je stara Petrinja stajala na mjestu današnje Petrinje. Duha vide trošni ostaci grada. Sliku nam je sačuvao iz g. tvrđu: četverokut sa četverostranim tornjem: jedan iskače na svakom uglu. 1597. Thurn. koji tu podigoše tvrđu (Lopašić: Spom. 1596. Houfnaglius. 1552. Houfnaglius g. potvrđene g.) posta grad svojinom biskupa zagrebačkih. Kasnije (g. a biskupu pripadao je i grad Pecki (Thurn und ringmauer Potsch bey Hrastobiz). 1573. kojoj je dodao sličnu utvrdu (Hornwerk) na suprotnoj obali Kupe. 1563. od kojih se nešto sačuvalo. I tu je tvrđavu narisao žalibože nepouzdani g. Slika iz rukopisa bečke dvor. bana i biskupa Jurja Draškovića. predlaže. da se „Klinbnagor" poruši. da se donja Hrastovica razori. 1700. hrv. 1240. 1578. 1479. Kaptol je bio vlasnik Mitter Graza i Ober Gradacz. izvješćuje J o s . koji je uz Sisak imao biti glavna utvrda na ovoj liniji (g. Zrina. U svrhu obrane od Turaka podigao je g.64 Petrinja je starodrevno mjesto. G. ali gornja čuva. Kasnije (g. 46. krajine II. da je razorio Hra­ SI. 1583. Hrastovicu zauzeše Turci. J o š g. toranj s puškarnicama. 1563. jedan usred zidova. Na ušću Petrinjčice u Kupu sagradi Hasan paša g. 1617. Od g. kaptol i toranj u Čuntiću. 45. 417). Petrinja je stalno u hrvatskim rukama. pa se g. Nu nije sigurno. a podigli su ga biskupi za­ grebački. 1242. da bolje čuva Hrastovicu. a po SI. pa je talijanski arhitekt Porta sagradio modernu tvrđavu u formi petokuta sa petokutnim bastijonima. Ovaj je potonji g. 1584.

a u zidu je veliki (šesterokutni) toranj. u posjedu familije Arlandovića de gen. knjižnici u Beču narisan je u djelu Mappae geographicae regni Hugariae Mittergradaz: na brijegu nepravilan četverokut. dobiva grad kao miraz sa ženom Jelenom Muchyn de Lyppowch i castrum Koztanicha et Komogoyna x ) Szabo: Kostajnica. I u Gorama bio je grad. Često se spominjao i grad u Blinji. Brankovića i njegove že­ ne Barbare. jer se izričito veli g. u Beču br. a ovaj ga dade Zrinjskima. 12 haramija. . pa je valjda od­ mah i porušen. Bliži grad Prevršac (Prekovrški) dao je Zrinjski g. a g. Grad se spominje u XV. 1200. Gjuro Szabo. ponovno daruje kralj Matija „castellum nostrum Komogoyna". 1258. 1560. od kog su s e tek tragovi sačuvali. da se Turci u njem ne ugnijezde. Sredovječni gradovi. 1579. a u XVI. dozvo­ ljava se rušenje toga grada. G o r e su bile sijelo župe ili županije. u koliko nije bila templarska. pa sve dalje do g.. Savremenik 1916. knjiž. 1205. a kasnije dospije u ruke Barilovića i Banffyja. 1442.65 ali nije razoren. koji je nekad dijelio sudbinu Bijele Sti­ jene u požeškoj županiji. Tako smo se primakli Kostajnici1). prastarom mjestu. jer se kasnije spominje samo kao castrum dirutum. G. sam razoriti. s t a f i p f i k a z g f a d a Z f i n a a bio je svojina Vuka p 0 originalu u dvor. quoddam castrum episcopatus zagrabiensis Wynodol vocatum. U Vinodolu kod Petrinje imali su svoj grad Kerečenji. Prema Ko­ stajnici postojao je grad Komogovina. 8655. 5 Prof. spominje se već castrum de Guora. a g. G. Terram Gore po­ klanja Andrija samostanu Topuskom g. Ne­ kad je pripadao bisku­ pima zagrebačkim. a za Mitter-Gradacz traži se još g. u koji se ulazi ljestvama u prvi sprat i pod krovom ima drveni hodnik sa strijelnicama. 1211. U dvor. nu od njega se nije ništa sačuvalo. kad bi Gore morale pasti u obranbenu liniju protiv Turaka. 1577. u koji se ulazi utvrđenim vratima. koje se spo­ minje već g. je vijeku pri­ padao Keglevićima. 1578. 1550. (castrum Wiwar). kojoj g. koja se spominje g. poklanja cijelu županiju. Acha. SL 47. 1485. 1242. koji ga vrati kralju. vijeku.

To je mjesto bilo veoma znatno: po njem se prozvala stara županija dubička. Ulaz je na istočnoj strani.). Zrinj meštrima Ivanu. a na dva suprotna ugla dvije okrugle kule. Grad je pao g. kad je na hrvatskoj strani po­ stojala Nova Dubica: mali drveni kaštel. Ako pogledamo staru sliku Kostajnice iz XVIII. nu poslije ubijstva Kocijanova oni su faktički gospodari grada. 1699. knjižnici u Beču) opazit ćemo. aug. Zadaća je grada Kostajnice obrana prelaza u Bosnu preko Une. djelu: Weiss Relatio. a tako pokazuje Dubicu i Weissova slika iz vremena oko g. a kasnije dobije Ivan Bevenjud ipak K o ­ stajnicu natrag. a onda pokloni Ivanu Bevenjudu Ostrožinskom (g. Kasnije dobije grad kralj. 1328. Već g. 1302. Tu je kasnije prizidana polukružna kula. Već g. da se stari grad nije bitno promijenio. dvor. a između njih su sagrađene prostorije od drveta. a poslije njih dođoše tu do vlasti ivanovci i priorat vranski. koji ima na uglu prema Uni četverokutu kulu sa strijelnicama. pa s do­ zvolom Karla Roberta založi Ivan Babonić g. Danas nema u Dubiti nikakova grada. Z. pa im odu­ zimao stare djedovske domove i darivao im u novoj domovini nove. kog im je i sam kralj Ferdinand potvrdio darovnicom. nije se on mnogo obazirao ni na svoje darovnice. Tom je prilikom Weig.66 Martin Frankapan. U prvo je vrijeme (od g. možemo ga spomenuti. 1556. 1700. 1788. ali jer imamo i tlocrt i nacrt grada. vidimo tlocrt grada: četverokut. Drugi toranj prema sjevero-zapadu ima oblik peterokuta. Tu su bili stari pavlinski i cistercitski SI. Nu kad je kralju Matiji ustrebao grad. u c. pa vidimo. mape iz g. Južna je strana sva porušena. koja ima gore strijelnice za kosi hitac. vi­ jeka (u ruk. 48. da se je kraj oko grada znatno promijenio do današnjeg dana. Grad je Zrin1) bio središte ogromnoga posjeda Zrinjskih u ovim stranama. a Gvozdanskoga. . Na vrlo solidnoj kamenoj supstrukciji uz Unu sagrađen je grad u formi ne­ pravilna trokuta. i kr. tek se oko njega sagradile moderne utvrde.. naslikao C Schutz i grad Dubicu. nije jasno. Lovri i Ugrinu za 250 maraka bečkih dinara na jednu godinu. predao se Laudonu. T a k o *) Kukuljević: Zrin grad i njegovi gospodari. koji je skrenuo šilj prema strani. 1480. 1258. Kralj je Ljudevit premještao opasne mu velikaše iz Bosne i Dalmacije u hrvatske krajeve. Kako su kasnije došli Zrinjski u posjed Kostajnice. pade Kostajnica u turske ruke i ostade turska sve do g. Tlocrt grada samostani. Tu su županiju dobili templari u zamjenu za grad Senj.) u rukama Babonića. 1689. odakle se grad može najlakše napasti. već je grad poklonio Vuku Brankoviću. Na Weigelovoj karti karlovačkoga mira od g. Sa 26. Na sjevernoj strani sačuvala se dva četverostrana tornja. da ga založi. spominje se castrum Dobicha. 1729. 1538. u turske ruke. ali se grad ne vrati nikad više u ruke Babonića. 1883. koja je sezala daleko preko Save.

da se stalno otme grad Turčinu. a g. ostadoše bezuspješni. to bi po prilici bilo sve. Ponovni pokušaj. 105. Pedalj. Grad Gvozdansko. tražilo. što se od grada sačuvalo. 1577. Gvozdansko1) bio je grad u formi četveroSI. G.67 je učinio s Kurjakovićima. Ušavši u grad vidiš na lijevo još jednu kulu. 1654. Jamnicu. VII. što od rana. uspije osvojenje. Ilačom i Viljevom. Gradjevine I. jer se uvidjela važnost toga grada na turskoj međi. kad su svi branitelji izginuli. ) Laszowski: Hrv. Povj. 1635. 1347. tek poslije g. . Na nevisokom brijegu diže se grad u formi nepravilnika 1 2 ) Laszowski: Hrv. dade u zamjenu Rahoczu s Bakvom. kad je već Kostajnica pala. Šubići ostadoše do turske invazije gospo­ dari grada. da se grad poruši. Zrin je pravi sredovječni grad. 49. Glavna je kula bila okrugla. pa su davali rudnike u zakup. koji se postavio na brijegu nad selom istoga imena. pa tako je i 31. zauzmu Turci grad. među ostalima i Leonardu Gruberu Samoborskom. u zamjenu za grad Ostrovicu. Gradjevine I. vijeka. s privolom kraljice Jelisave. a kod ulaza se uzdigla visoka i jaka kula. komu su uglovi bili učvršćeni polukružnim kulama. vi­ jeka vrlo vjernu risariju. a u Weissovu rukopisu iz XVIII. Rude su opet počeli razni zakupnici vaditi. pa se prikučila do desnoga ugla nasuprot ulaznoj kuli. što od gladi. Gvozdansko. 1563. 1578. županu vašvarske i šopronjske županije. kad je Turčin bio konačno protjeran. Rude su otkrili valjda tek Zrinjski. G. Grad je bio središte znatnoga rudarstva. a valjda i sagrađen prije njega. U ovom su kraju imali j o š ne­ koliko gradova: Gorička. ali grad se pretvorio u ruševinu. matere i vojvode Stjepana svoga brata. Hrvatinićima i drugima. a ulazilo se u grad četverostranom ulaznom kulom. pa je ostao u vlasti Zrinjskih. posta Zrin turski i ostade u njihovoj vlasti sve do konca XVII. Na mapi karlovačkoga mira od g. do koje se dolazilo kroz predvorje. 123. nala­ zimo prilično dobar tlocrt grada. premda se g. Pedalj2) grad bio je veći od Gvozdanskoga. a glavni toranj ima Još i krov. Tu nije nikad ni bilo ovećih zgrada: jaki zid okru­ žuje ovalno zaravanak. darovao Grguru Šubiću i njegovu sinovcu jurju na vječna vremena grad Zrin. a dosadašnjem vlasniku Zrina Lovri Totu. kuta. koja po­ kazuje grad još u dobrom stanju. Povj. 1699. Grad se Gvozdansko opirao dugo turskim navalama. dođe u grad straža. te se prozvaše po tom posjedu Zrinjski.

1327. 50. kao svojina meštra Ratolda. Polazeći k zapadu dolazimo do Brub1 na ). I grad­ A. ma da se mjesto spominje tek pod kraj XIII. Glavna se kula A ponešto sačuvala. kad su izgubili svoja imanja oko Save i Kupe. posve je razvaljena. stajala posada od 14 stra. ljestvama do ulaza c u glavnu kulu d. a grad su zadržali do turske provale. 1563. oštete Turci i grad Pedalj. 1346. Ti peranski Šubići kao da nisu bili iste loze sa Šubićima Zrinjskim. 267. a mogle se razabrati još tri kule i ostaci zgrada za stanovanje.. sina bana Rolanda. 210. po opisu Lopašićevu bio je veoma velik. . sko predvorje i sam grad opasavao je zid. pa se kod b uspinjalo Po nacrtu majora Sabljara. da je g. 1225. zidom opasan i posebnim braničem C branjen. nu opet bude grad opravljen. vijeka (Brumen. Međutim pade i Pedalj u ruke Turcima. Grad je tada već postojao i ostao u rukama Zrinjskih. te tragovi utvrđenoga ulaza. koji su grad opravili i zadržali ga do poslije g. a Vuk Geczi javlja. utvrđen okruglim i četverostranim kulama. da su to učinili zagrebački kanonici. darova kralj Ludovik Zrin Šubićima. Jugozapadno od Topuskog nalaze se neznatni ostaci grada Perne2). C branič ulaza. Grad se osovio na teško pri­ stupačnom brdu. Sjeverozapadno od Perne nalazi se i sada podor grada Steničnfakaz)> a mjesto se do njega zove sada Sjeničak. isti pukovnik. pa prodaju grad meštru Olivieru. obristen zerschlaifft". G. sinu Pavla bd Bribira od plem. Šubića i njegovoj svojti. Najprije g. županu zoljskom i rođacima njegovima. 1347. Bruman) u kom je g. G. Pernjani su prvi dobili sloboštine u svoj Hrvatskoj g. 3 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. 1637. 1287. a ti gospoduju tu do g. grad „durch h. Tlocrt grada Pedlja kroz ulaznu kulu a. Grad Gorička nije još ispitan. Posjed se Pedalj spominje rano. 1558. pa je tada i Pedalj došao u ruke Zrinjskih. založi kralj Ludovik 2 *) Thaloczy-Barabas: Cod. suprotna kula B. a ulazilo se u gradsko predvorje SI. 1563. Babonići su mu najstariji gospodari. pa su ga držali sve do g. Kralj Sigismund dade Pernu Jakovu. G. U Lopašićevoj se zbirci našao preris tlocrta grada Perne. Blagay. grad Jamnim uz Unu porušio je g. jer je Lenković izvijestio. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane.1 žara. koji je i Pedalj dao razoriti. koji prodaje posjed Babonićima. B kule. vijeka.68 sazidan. Grad je sva­ kako veoma star. gdje su blagajski knezovi imali svoj grad od XIV. mjesta. 1380. 1261. a iste godine daju taj posjed kralju u zamjenu za druge posjede. koji pokazuje grad u obliku četverokuta. pa je taj cijeli kompleks zgrada bio opasan zidom. možda iz kojeg arkiva.

G. pa 1. 1543. To je castrum Nicola2) u kraju oko sv. 1320. koji je oženio Elizabetu. Nikole de Zelna. dok nije udajom Uršule. vijeka opustio.v.).Lopašić u neznanom A-v . a u rečenoj bilješci od g. Sredičkog. Primjer dobro branjenoga ) O B e v e n j u d i m a O s t r o ž i n s k i m v. kćeri Ladislava Kanižaja. Tlocrt grada Perne. bari u ruke Stjepana Kapitanića. . Neko su vrijeme držali Auerspergi u zakupu grad. a po kćeri Ivanovoj Bar­ SI. daruje Ferdinand castrum Zelyna Joannis de Zapolja Petru i Ivanu Mihaljeviću Sinjskom i Andriji sinu Petrovu.• r žinski. nu samo za svog života. Vjes. Tu ću spomenuti samo jedan. krajine II. a kasnije je gospodar grada Ivan Zapolja. Frankapana. u Lopašićevim Spomenicima hrv. društva XI. 51. Već g. dok nisu odstupili najveći dio posjeda za regulaciju krajine. S. Ženidbom dođu u posjed imanja grofovi Draškovići. Tu se nalaze još funda­ menti prastaroga grada. spominje se crkva sv. V t ne vidi vise msta do gradišta J gradova. arheol. nu g. koji je već početkom XVII. 345.. poput kakova pisma. nije se Precrta sačuvalo ništa do rpe kamenja. kćer Stjep. koji su g. a tako i od onih ostalih. z. ark. koje spominje bilješka od g. 1295. 1434. koji u l a z a su pripadali opatiji topuskoj: Bovića. na ogromnim balvanima toga fundamenta usje­ čeni su čudni znakovi. gdje je g. Q u i r i n u s i Bowich. a g. pa su zato dobili g. a tu darovnicu potvrđuje kralj 1. opozivlje kralj tu donaciju i daje Zelinu Ivanu Kaštelanoviću.000 dukata imanje Stjepanu Frankopanu. bila crkva sv. Mnogo je sasvim iščezlih gradova u županiji zagrebačkoj. a po ženidbi zapade grad Kanižajeve. 1672. G.. spominje se uz Degoj. kupili Bevenjudi Okićki 1 ). II. 56. 1334. u vlasti je Nikole sina Petra od Ludbrega. da je taj grad postojao u blizini Doljnje Zeline. Kvirina de Bouvich. a nema sumnje. Pokupskog. Isto se tako ° R. Od grada Ostrožina. spominje se castellanus de Zelna. 1202. Spanougrad. 1788. Kasnije gospodari gradom ban hrvatski Ladislav Egervarski. . 1672. grad je u rukama familije Bychkele. dobije Martin Frankapan Steničnjak. 1435. G. 1536. Quirinus bit će identičan sa Kiringradom. veliko imanje Banluk u torontalskoj županiji. 1415. Ivana Zeline (g. Poslije dobiva grad Petar Palffy. koji je ujedno bio i gospodar Bistrice. sinovac biskupa Šimuna Erdoda. koji se diže na vanredno istaknutom brdu jedno šest kilometara od Bovića. koji se spominje u vrlo davno vrijeme. pa je taj došao udajom kćeri Ivana ^ Bevenjuda Katarine za Ivana Zempčaja u ruke tom rodu. 1334. Od g. Ovaj S. 1527. ) Klaić u Vjesniku hrv. dobije grad Fridrik Celjski. .69 za 10. prozvani Oštro. 13. VIII. 1 2 arkivu. došao grad u ruke hrvatskog bana i kasnijega palatina Tome Nadažda* koji je grad i dobro zadržao uza sve napadaje knezova Frankapana. a kad je izumro rod Celjskih. lipnja 1535. .

koji dosad još nije ispitan. koji su odlu­ čivali sudbinom zemlje. a i takovih. Ima tu i velikih. Zrin i Samobor. koji su bili i ostali svo­ jina plemena. vidjet ćemo. Na tom se teritoriju nalaze naši najviđeniji i najvažniji gra­ dovi Medvedgrad. da su u tim gradovima gospodovali svi rodovi. koji su proživjeli stoljeća. Ima ih.70 grad je u rukama Kerečenja. Sisak. Tko pročita taj pregled. pa i takovih. Osvrnemo li se još jedared na svekolike gradove u prostranoj žu­ paniji zagrebačkoj. udaljenim jedan sat od Sv. . kojima se jedva tragovi još zapažaju. što smo o našim gradovima uopćeno kazali. ima ih dosta dobro sačuvanih. da se u tim gradovima. vijeku spominje se taj castrum kao posvema razvaljen. a u XVII. koji su bili sijela pojedinih rodova. Ivana Zeline. vidjet će. Ozalj. prostranih gradova. Možda je identičan s podorom. pa opet malenih. malne sve pokazuje.

T o m a Bakocz. Gradovi se u varaždinskoj županiji razlikuju u mnogočemu od gra­ dova u drugima dijelovima Hrvatske. Stoga ćemo se morati barem katkada osvrnuti i na ove gradove prijeko u Š t a ­ jerskoj. komu su kasniji gospodari bili Andrija Paumkircher. i si. a poslije gospodare tu i prebivaju članovi hrvatske familije Erdoda. nu u glavnom se ipak i s njima po­ dudaraju. kada ga kralj Sigismund dariva Hermanu Celjskomu. Cesargrad se razlikuje od susjednoga Kunšperga gotovo u svemu. nu to je tek izuzetan slučaj: uopće su svi ti gradovi maleni. Važnije se zgode ne vežu uz spomen ovoga grada.Sredovječni gradovi u Varaždinskoj županiji. Taj grad ima na najvišem mjestu klisure sagrađen jak toranj. oko kojega se na tijesno privinule druge zgrade za prebivanje. str. Cesargrad i V. Danas je svojina kneza Windischgratza. pa tako vidimo i u nas mnogo gradova. koji su taj posjed zadržali do novijeg vremena. pa Erdody de Monyorokerek. Kao najznatniju osebinu možemo spomenuti. Većina ih je i tu posagrađivana na bregovima. Prvi se put spominje g. U ono je doba u glavnom svaki grad ujedno i tvr­ đava. društva XII. vijeku kao svojina plemića od Kunšperga. 1399. da nemaju glavnu kulu (berchfrit). ali ima ih neko­ liko i u ravnici. a kako su tu terenske prilike za svaki razvoj podesnije. od kojih preuzimlju grad Tattenbachi. arh. Ka­ snije nalazimo i taj grad u vlasti Hermana Celjskoga. Prvi je na dohvatu grad Kunšperg1). jer Sutla je prastara međa. a u ono se doba i nisu brinuli toliko za udobnost. x . Tabor prikazani su potanje u Vjesniku hrv. kletvenika krčkih (Gurk) biskupa. koji se javlja već u XII. koliko za sigurnost. A u tvrđavi nema komforta. Ova je stiješ­ njenost baš osobita značajka naročito starijih gradova srednjega vijeka. da su se gotovo uvijek razvili gradovi s ove i one strane rijeke. tako da ih ne trebamo postavljati naposeb. da su često opse­ gom znatniji od gradova u drugim našim stranama. 208. koji i nemaju ništa do jedne kule. Razdragan sjajnim prikazama fantazije zamišlja svijet svaki sredovječni grad raskošno i bogato uređenim. često su se događale s njima znatnije građevne promjene. Polazeći Sutlom od Klanjca k sjeveru opažamo.. pa su i dugo vrvrijeme živjeli i razvijali se za sve to vrijeme. Za seljačke ) Gradovi Kunšperg.

Kula H sačuvala je u prizemlju svoj svod. a za obranu protiv daljega prodiranja po­ dignuta je kasnije kula A (koja pokazuje i sasvim drugačiju gra­ đu). a taj je vrlo zgodno smješten. Prednji dio grada ima neobično debele zidove. 1673. u koji se ulazi pokrajnim ulazom F. a prostorije L M N tek tragove tih svodova. Iz daleka se vidi samo glavni dio grada. Cesargrad. ali je kasnije ipak opravljen. Te | S u ^prostorije služile lih za obrambene svrhe. da se je mo­ gao i s grada bra­ niti. a spratovi su bili odijeljeni gredama. pa se čini vjerovatnim. nu u XVII. Sa­ građen je na brijegu tako. grad postradao. koju je nekada branio zid. pa se dolazi do grabe. Pred prostorom K na­ stao je neke vrsti hodnik J — I . 52. pa i više prostora. kad je za obranu grad­ sku trebalo više ljudi. da je s tri strane uspon do njega ve­ oma oteščan.72 je bune g. te se po cijelom svom sastavu bitno razlikuje od susjednoga Kunšperga. . otkuda se SI. da je ovo tip gradova. dolazi u odio K. Ulazi se kroz kulu S. Nutarnjost glav­ noga dijela sastoji iz dvorišta G. nastalih u kasnije doba. Cesargrad je prostran. Cesargrad nema braničkule. Mimo oveće zgra­ de B prolazi se neutrtim putem do glav­ noga dijela grada. učvršćen okru­ glim kulama. se vijeku napušta. a od toga vodi zid do kule A. gdje Položajni nacrt ruševina. su jedino bile odaje za ^stanovanje. uz koji se prislonio bastijon E.

. U prvom spratu nad prostorijom N bila je kapelica. Grad je dakako imao više spratova. nu slabo je sačuvan. COMES P E R P E T U U S MONTIS CLAUDII 1603. te ga g. da ostane Ivanu Vitovcu. koji su ostali gospodari grada do propasti njegove. proda Keglevićima. kad ga dobivaju knezovi Celj­ ski. 1398. a grad g.73 jer se tu trebalo pomišljati na navalu s artilerijom. Ni jedan ni drugi nemaju braničkule. Ime se Kostel spo­ minje prvi put u po­ pisu župa Ivana arciđakona iz g. dade on grad svomu sinu Ivanišu. građen u četverokut s kulama . da su valjda u kasnije doba sazidani bastijon Px i P 2 . iako da je cijeli prostor bio zatvoren. od kojih su zidovi polazili prema ulaznoj kuli S i k sjevernomu zidu do P. 1334.: ra slika grada sa sli­ ke Vischerove (Topographia Styriae 1682) jedva će i približno vjerno predočivati sta­ ri grad. Kostel grad ne­ daleko Pregrade pravi je sredovječni grad. vojvodi kne­ zova Celjskih. a s udovicom Ivaniševom dobi ga Juraj Brandenburški. tek se od toga malo sačuvalo. kojoj je svetište bilo u deblji­ ni pročelnoga zida. sagrade si Erdody Nove Dvore pod Cesarom. Kad su gradovi postali suvišni. Kostel uzanu dolinu Sutinsko kod Pregrade. Kad su se Vitovčevi sinovi od­ metnuli od Ivana Korvina.. Sta. 1523. % Cesargrad brani tjesnac Sutlin kod Klanjca. pa je razumljivo. kako veli napis nad ulazom u grad: THOMAS E R D O D Y . To je tipičan dvor.

pa se naročito s istoka puna već odronilo. 1502. 1793. hodnicima i s lukovima u dvorištu. ako je htio do grada. Žalibože ne znamo. Pristup je do grada smješten bio tako. Novi Dvori kod Klanjca. a kako je bio dugo nastavan. a sav je gradski prostor opasan slabim zidom. od kojega su ga prekupila braća Griinvvald.. Na desno od te kule podignut je peterokutni bastijon za težu artileriju. već i klesarski znakovi na vanjskim kulama. Od sviju se gotovo sredovječnih gradova najbolje sačuvao grad V. Grad je sagrađen na zaravanku brijega. tek je nešto zemljišta preostalo. 54. Grad V. koji su bili graditelji toga grada. pregrađen je kasnije u dvor. Tako nastaje pod K o stelom grad Gorica kod Pregrade. . da je došljak morao obilaziti gradsko platno i proći kulu K. kasnije postaje grad opet vlas­ ništvo komore. Kostel grad je vrlo slabo sačuvan. pa ga je zadržala do izumrća g.. Nu Ratkaji su jamačno već nekakov grad tu našli. gdje je postojala po­ sebna ulazna kula.74 na uglovima. Kralj Franjo II.. kako to svjedoče ne samo gra­ đevni oblici. Sada je sav gradski posjed rasparceliran. koji i sada postoji. Na ist°čnoj je strani smješten sam grad.. Postanak grada pada jamačno pod kraj srednjega vijeka. koje sad više nema. djelo Keglevića. U kasnije je vrijeme sazidan još najbolje uzdržani bastijon M. nu taj dvor nije ni­ kada bio dovršen. pa financijalnoga erara. uperenima baš u dolinu Sutinsko. Tabor kod Desinića. te je imao samo jednu ugaonu kulu. Tabor dobila je porodica Ratkaj od Ivana Korvina g. Danas mu je gospodarom slikar Oton Iveković. pa ga izgrađivali dalje. kad ga je prisvojila komora. SI. daruje ga ministru Thugutu. snabdjeven strijelni­ cama za topove. Ulazilo se u grad sa zapada.

Dovratnik kod B po­ kazuje gotski rez. Kas­ nije se grad sve više preobražavao u dvor. iz kasnijeg doba. a pred tim su šiljem postavljene dvije polukule E i F. 55. Između svakog drugog para konsola ostavljen je izljev (Gussloch). Ulazni trakt ima dva sprata. Šilj je peterokutnika okrenut prema starom ulazu. Isprave ga spominju ra­ nije od V.. dakle prema naj­ slabijoj strani. Značajno je za grad V. Taborom nastao. kako to po­ kazuju strijelnice. daruje Ivan Korvin Nikoli Kotviću od Holdendorfa pristojališta toga grada.75 Ulaz kod a) morao je 1 prije tu postojati. a kako se je to zbog prostranosti moglo lako učiniti. koja je tek do­ nekle bila glavna kula (Berchfrit). Prednje kule E i F. U pokrajnoj kuli G smještena je u dva gornja sprata ka­ pela sv. Prošavši pro­ storijama A i Hj prolazimo vratima B u dvorište. Usred toga dvorišta stoji ve­ lika peterokutna kula. da su gornji spratovi širi. da je u odajama te prizidine svršila život Veronika Desinićeva. bogatije na drugim dijelovima građevine. gornji je udešen lih za obranu. jer su sa­ građeni na konsolama. koji su do danas sačuvali gotske prozore. Tabora. Prošavši kroz vrata B stojimo u dvorištu grada. jer je udešena ponajprije za udobno sta­ novanje a manje za obranu. koje su danas djelomice zazidane. 1497. Sam grad osta svojinom Ivaniša Korvina. nu ti su izljevi kasnije opet dijelom zatrpani. dok još nije bio podignut ovaj ulazni dio grada. Na ka­ menju zidova prednjih kula nalaze se kasnogotski klesarski znakovi. Tloris kostelgradskih ruševina. . Tu su još do nedavna bile prostorije s renesanskim stropovima. Tabor. današnji raspored nutrašnjosti te kule potječe SI. nije novi dvor pod V. koje su nešto niže. opet su drugačije. Petra. Nedaleko prišlinske crkve stoji Mali Tabor. jednostavnije konsole. od kojih je jedan navodno od ministra Thuguta. kako je to bio običaj u dvorova XVI. imaju drugačije. Velika kula H ima strijelnice za veću artileriju. tu je u najvišem dijelu bila i kućna kapelica sa slikarijama. Nad tim (baroknim) ulazom smještena su dva izli­ zana grba. Zidovi dijela I prislonjeni su tek uz ziđe: tradicija priča. i XVII. e dok je gornji dio prigrađen u r e n e sansko doba. vijeka. koje je kasnije do­ bilo renesansku galeriju. Peterokutnik je isprva imao samo dva sprata. proviđene strijelnicama.

od koje se može umjetno učinjenim kominom doprijeti do gornjeg dijela grada. Grad je imao predgrađe H H. da je Krapina bila prilično velik grad. Sada je vlasnik grada porodica baruna Kavanagha. u koje se ulazilo kod A. Oštrcu. 1523. Belcu. poče se SI. nije više sredovječni grad. kad se spominje kao županija de Crapuna. gdje je i ) Vidi o Krapini. komu je u ovim stranama jedino Greben grad i Varaždin ravan bio veličinom. a kasnije je bio posjed baruna Ottenfelsa. da je baš egzistencija spilje u gradu.76 pa pređe u ruke Jurja Brandenburškog. utvrđena s tri kule i jednom zgradom za obranu ulaza. 1330. 106. Čini se. koje se spominje već g. 1193. hrv. 1222. U sredini kasnije prizidan toranj sa strijelnicama za artileriju. Po razmjerno neznatnim ostacima (danas se tamo učinilo šetalište) možemo još jedino zaključiti. arkeol društva. Ruševine Kostelgrada kod Pregrade. grad rušiti. Ladislava Ratkaja. dok se kod B ulazilo u nutrašnji dio grada. Castrum se Krapina spominje prvi put g. što danas tu postoji. l . da se je tu postavio sredovječni grad. ne zavladaju i Krapinom knezovi Celjski. Milengradu. g. XIII.) i svoj grad. u rukama Petra Hercega Gissingovca. već po­ nešto za obranu udešeh dvor s dva krila. Građevina. kupuju Imreffyjevi i K e glevići Krapinu i Kostel s prostranim posjedima. Već u XVIII. Poslije Keglevića dopade grad u ruke obitelji baruna Lichtenberga. 56. imala (g. 1524. Loboru. a g. i si. Kralj Matija pokloni i Krapinu svomu sinu Ivanu Korvinu. v. Konjšćini i Gotalovcu Vjes. sv. Krapina1) je prastaro mjesto. Kasnije je u kraljevskim rukama. dok g. bila uzrokom. Nema sumnje. 1399. da je Krapina.

Tlocrt prizemlja grada V. kojim se prolazi od L o bora do Lepoglave. a g. Lobor grad je smješten u uzanom defileju. 1259. u kojem su prebivali sve do najnovijih vremena.77 rečena spilja i gdje se na starim supstrukcijama kasnije sagradila zgrada C. stanovalo se. tako da se jedva može stvoriti ikakva slika. nije no više manje fantazija. Marija daruje sinu Puchyninovu. 1504. od kog su se sačuvali samo tragovi. 57. a dva polukružna zida opasavala su dvorište i sav grad pred tim dijelom za prebivanje. Kasnije dobivaju i Lobor knezovi Celjski. Berislavića. x . da konačno postane svojina Petra Keglevića. U prednjem dijelu grada. gdje je prikazan grad još čitav. Gtad je smješten na nosu brijega. Na brijegu suprot ovomu gradu zabranio je prolaz do Krapine kasnije gradić (novum castrum ex opposito castri Castri Crapina fundatum). Nacrt grada na starom akvarelu.. kad ga kraljica SI. Castrum Lobor spominje se g. T a b o r a . pređe u vlasništvo Fr. Sve je ostalo samo fragmentarno sačuvano. zatim Jakov Sekelj. gdje se vide dva sprata. pa Jan Vitovec i njegovi sinovi. 1 ) Ostaci su grada neznatni. pa je gradište uvalom odijeljeno od drugog dijela brijega. ) Nedaleko mjesta Lobora sazidali su si Keglevići krasan dvor.

Gornji je dio ovalnog oblika. u vlasti P e ­ tra Hercega Gissingovca. God. Oblik se grada prila­ godio formi zaravanka na nosu brijega. ne zagospodova ovdje porodica Gjulaj. Stanovalo se u najsigurnijem dijelu grada u prostoriji C. a kasnije pade u ruke knezova Celjskih i Jana Vitovca. stijon A prizidan je kasnije. gdje su se još sačuvali gotski prozori i dovratnici. kao i druge zagorske gradove. 1334. dobi . dok u XVI. Ostali su dijelovi grada suviše raspali. u koje se ulazilo malom uskom kulom. a po njoj obitelj Turoczy. glavni je ulaz bio kod 7. pa u prostorijama D — G . 1635. Zidovi H—H i K . a da bi ih mogli potanje protumačiti. kad ga je (Bieltz) imao grof od Sanecka pre­ dati u vlast magistra Petra Gissingovca. Donji je dio grada predgrađe. a spominje se g. Sa zapadne je strane pristup moguć. Benedikta Turoczy de Ludbreg liber baro in Belecz. 1330. a ka­ snije četverostrana kula na suprotnoj strani. pa kralj Matija zove g. Ba- Sl. gdje su prozori sa sjedalima pretvoreni u strijelnice. K čine uski hodnik i brane grad prema istočnoj strani. Tu je na sjevernoj strani ziđa bila prizidana okrugla kula kao braničkula. dok ne zavladaše prostranim imanjem Oštre grada Keglevići. na kojem je sagrađen grad. Grad se podigao na šilju brijega.. Čini se. da se grad Belec spominje prvi put g.78 Oštre grad nije bolje sačuvan. Podor grada Belec dosta je dobro sačuvan. s ostalih strana gotovo nemoguć. 58. Grad Veliki Tabor kod Desinića. kad se je razvila artilerija. 1615. proviđenom s nekoliko strijelnica. Kasnije je grad stigla ista sud­ bina. Ivana Korvina i drugih gospodara. v.

bje­ žeći nakon izgubljene bitke. da je tu bio grad pre­ tvoren u dvor. Rukavine. Wildenstein. Prosvjeta 1914. 1824. u prostoru G saču­ vao se ostatak komina. Ime je dobio grad od baruna. Erdody grad opravljati. u koju se srušio g. u kojima se nalaze strjeljačnice (Schiesskammer). l ) Laszowski: Grad Belec. nici daje nam grad Konjšćina. Lijep primjer grada u ravSI. u vlasti je obitelji Herkffy. Četverokut. ma da si pred njim. Ta je kula smještena na naj­ slabijem dijelu grada. Stari ga je graditelj izvrsno smjestio. da ga jedva zapažaš. a sada je posjed Amona bar. pa proviđen još strijelnicama. Sjeverna je izvrsno obranjena zgodnim po­ ložajem nad dubokim ponorom. T a b o r . Tri prostorije G I E služile su za prebivanje. vijeku spominje se kao arx diruta. Na četvrtoj strani bio je utvrđen ulaz. Grad je prava sredovječna građevina. 1864. Ulaz u grad V. 1544.. Grad je Gotalovec porušen u novije doba.000 for.79 s Ludbregom Tomo Mikulić i Belec. postavivši ga na zaravanku od vapnenca tako. Hrv. Prema prostranomu dvorištu B B okre­ nuti su prozori tih zgrada. Preko duboke provalije K dolazilo se drvenim mostom u grad. od fiska. Po starim nacrtima i fotografijama vidimo. 33. Otkako se spominje. J o š su se nekoliko puta promijenili vlasnici. a mala četverostrana kula G brani južnu stranu gradsku. . U XVII. još je g. Kasnije ga kupe Erdody za 12. bio čitav. 1 ) Podor Milengrada (ili Melengrada) još je ponajbolje sačuvan. a još je god. dao Stj. To je sijelo porodice Gotala. 59. Oko grada graba s vodom. gdje je i zid 3—3 neobično pojačan. koji s tri strane ima izbočene polukružne kule u sredini zidova. a polukružna je kula A na lijevo branila zgodno taj ulaz. pa prelazi ženidbom u ruke familije Patačić. str. kad je Aleksandar Mikulić izgubio grad.

Nu nekada je bio glavni ulaz kod 2. Danas je grad svojina nadbiskupije zagrebačke. gdje se i sada razaznaju zazidana vrata. 36. Do toga je grada nastao kasnije omanji dvor. koje su branile taj prvotni ulaz. Grad je smješten na zaravanku 502 m visokoga brijega od sj.80 kasnijih grofova Konjskih. Litica. iz kojega se kod 6 ulazilo u nutrašnjost. 60. Pred glav­ nim ulazom kod 1. gdje nalazimo neko neznano gradište. koji su izumrli u XVI. Danas je tako zarušena. str. Među zagorske gradove. koji s para­ lelnim zidom 15 čini uzak hodnik do drugoga dijela grada. da se mora ulaziti x ) Laszowski: Hrv. gradjevine I. Posebni je dio kapela C.id. povj. 30. na lijevo je litica s trošnim ostacima glavnoga dijela grada B. gdje je kod 12 bila neka naprava za obranu toga dijela grada. danas već gotovo sa­ svim zatrpana. dalima. koja svojom vrlo solidnom strukturom odaje drugo vrijeme gradnje. vijeku. spada Grebengrad1) nad Kamenom goricom. . Tu je postojala jaka kula. pa se vide znatniji ostaci utvrda. bila je graba. da su se morali sazidati četiri nespretna stupa. kog je potres tako oštetio. koji se najranije spominju i najduže su bili nastavani. Prošavši tim ulazom brani grad na desno jaki z. zahvata i u ovaj dio. zap. Kroz taj se ulaz dolazilo u predvorje A. koji drže krov. Nad dobro za­ štićenim ulazom kod 8 vidi SI. Csanki: K6r6smegye. taj je na uglo­ vima bio pojačan tesanim kamenom. da je veća polo­ vica grada morala biti uklonjena. Odavle ide vrlo ruševan zid 13. Tabora. isCprema j. pa je pokriven krovom tako. na kojoj je sazdan nutarnji dio grada. Pogled na najveću polukružnu kulu se prozor s postranim sje­ V.

sve povlasticeo S malom stan­ kom ostadoše potomci Gardunovi (Petar. diplom. koji zadrži grad. a danas je ta­ kođer sasvim prazan. a u njem nema danas ništa do kule F. Gardun i brat mu Vukoslav bili su znatni boljari.) tiče Grebengrada. Grad se Greben spominje u listini od g. Miinch. VI. Nu čini se. a to ne može biti no Grebengrad.. 6 x . Njegovu sinu i sinovima Vukoslavovim Hektoru i SI. pa se pišu Hermanffjr de Gereben. ako i nije falsifikat.81 u grad ondje. posini Baltazara Bacana g. S t e phan i Pows-u za grad i zemlje na vrelištu Lonje. Vidi i Thalloczy: Studien z.. 61. Fyle. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Vanjski su uglovi kapele zaobljeni. Tlocrt ruševina grada Krapine. (Cod.. da se listina od g. a kako Ladi1 slav. Sigurno su ovi gospodari Grebengrada sazidali lijepu gotsku crkvu (nekad franjevačku crkvu) u Remetincu pod Grebengradom. 1445. I u povijesti Medvedgrada sasta­ jemo se Gardunom. kako to svje­ doči silno krovno crepovlje. koji su u velike prijateljevali s kraljem Andrijom. 1322. 221. 1209. Laszovvski drži s pravom. ma da je neko vrijeme bio u rukama Ivana ) Punekov sin Lorand imao je dva sina. nu ta listina. premda je tu moralo biti više zgrada. nije imao djece. gdje je nekad bio svod. 1277. Geschichte Bosniens und Serbiens in Mittelalter. Puneku potvrdi kralj Karlo Robert g. pa ga preda svojim sinovima. vojvoda knezova Celjskih. U toj listini daje Gardun sin Gardunov i brat Wlkuslav neke zemlje Jurju sinu Braničevu i braći Mark. zahvaljuje Varaždincima. nije sasvim razjaš­ njena. sin Punekov) gospodari grada sve do g. Njihov je grb zubato kolo s četiri žbice a nad njim kroči lav. 63. 1914. komu su se rebra upirala j o š na sačuvane konsole. koja je također vrlo oštećena. ) posljednji toga« roda. Prostor E je nešto niži. što uokolo leži. Potomci ovoga su gospodari Grebengrada. kad ga osvoji Ivan Vitovec. Prof. Treći dio grada G j o š je niži. Nikolu i Hermana. str. već stari vlasnici zadobili grad natrag. kojom kralj Andrija II. 1481. Selk. da su j o š prije no su Vitovčevi sinovi grad izgubili.

Ipak se domognu Bacani (i suvlasnici dobara Greben grada. podban. Već je g. 62. ) Csanki: Korosmegve. Grebengrad ruševina. ostadoše Kaštelanovići posjednici grada do svog izumrća. da se je pomalo pretvorio u dvor. dozvoli kralj Ma-' tija. pa že­ nidbom pređe grad u posjed Erdoda. Ratkajevcima. pa bude (nakon što je sastavljen inventar) uveden u posjed grada. koji ga posjeduju i danas. Budući je Fr. SI. Duha u današnjoj požeškoj županiji. Grad se Bisag2) spominje također veoma rano. kako ženidbom dolaze u vezu s Kaštelanovićima. Patačićima. a sačuvao se tako. Petheovcima. Zemčejevcitna. 1621. Gottalima. Status familiae Patačić u svšuč. 193. 1710. a pod njim se u ravnici diže dvor novomarofski. Frankopana. . Stara slika mjesta Krapine s ostacima staroga grada. Bradačima. pa vidimo. zauze po nalogu kraljevu ban Nikola Frankapan Greben 1 ) g. x 2 ) Klaić: Banovanje kneza N. Bacan bio pristaša Bethlenov. udatoj za Nikolu Kaštelanovića od Sv. 1445. Original u grad. U djelu „Status fam. P a t a č i ć " nalazi se potpuno rodoslovje familije Bikszadi. str. muzeju u Zagrebu. Gereczyma.82 Korvina. Najstariji su mu vlasnici Bisaški (Bikszadi) rođaci gospodara grebengradskih. Gjuro Bisaški bio je g. a kad je njegov sin Petar umro bez odvjetka. sinovi Mojsije Humskog) grada. Ma da su se i Hermanffy de Gereben otimali poslije za to dobro. da preda imanje sestri Ani. Grb se Kaštelanovića nalazi i sada nad ulazom u grad. knjižnici u Zagrebu.

. Oko grada bio je dubok šanac. nepravilno polukružna oblika s jakom ulaznom četverostranom kulom. 1250. Te su se gornje pro­ storije mogle grijati. 1581. Orel ) Kukuljević: Neki gradovi i gradine III. gospodovao je tu neko vrijeme i Juraj Zrinjski. koji su dobivali i dijelove posjeda bisaškog. a kad je SI. uze Fr. dok je od svega drugoga ostalo tek nešto fragmenata. 1245. Grad Mali Kalnik1) smjestio se baš na međi župe i varaždinske i bjelovarsko-križevačke. G. U donjem su dijelu uzani gotski pro­ zori. nu sve je to kasnije modernizovano. 1481. dobi oba grada Vladislav Kosaca. Podigao se na hrptu razderane i vrlo teško pristupačne kli­ SI. 63. i grad Rakovac. Bio je doista mali grada Lobora. Mali Kalnik s posjedom u Gor. 1620. u gornjem široki pro­ zori s gotskim prozornim križem. osta u Malom Kalniku vlasnik Petar Balša. kad su okolna zemljišta rasparcelirana. Kasnije je mijenjao svoje gospodare. Četiri okrugle kule razne veličine smještene su na četiri ugla gradska. Ti su ljudi od kralja dobili od g. koja se dosta dobro sačuvala. koja je kasnije (za Draškovića?) znatno povišena. pa je do­ lazio u sve tješnju vezu sa susjednim Vel. M Grad je bio svojina Abrahama i Nikole sinova župana od Moravča. a sad je prešao u druge ruke. 1870. a g. potvrdio.83 Keglevićima. Na istočnoj je strani prizidana gradska kapelica. pa je osamljen ostao. Nikola Balša proda god. Rijeci Ivanu Gesztiju. Kalnikom. Grad je bio na dva sprata. 1556. da je grad branio jedino njegov izvanredni položaj. Kalnik prešao u ruke Gašpara Alapića. pa se drvenim mostom dolazilo preko njega do ulaza. što je kralj Bela g. Vidi se. 64. Od starog se sredovječnog grada sačuvalo tek nešto malo: donji dio ulazne kule. U novije je vrijeme bio grad svojina grofova Draškovića. Patačići su do­ ista neko vrijeme i posjedovali grad. gradić. pa je stoga on i narisan u spome­ nutom djelu Status familiae Patačić. Vel. Tlocrt ruševina surine. Ostaci Starog Lobora. u najneprohodnijem dijelu. Oko g.

!) porušili znatan broj gradova. pa opet oba Kalnika sjedini u svom posjedu. zinu. Među tim gradovima spominje se i „Schonhaupt.84 hovački grad u zakup. Kalnika. gdje je Gašpar Orehovački sazidao oko g. 1663. SI. 1435. da je to bila utvrda u Lepoglavi na onom mjestu na brdu Gorici. nalaze se neznatni ostaci gradića Čanjeva. 1591. da ga g. gdje se danas nalazi kapela sv. koji je kao bra­ nič čuvao prilaz u lepoglavsku ni­ SI. Tlocrt ruševina grada Oštrca. Cilli. a kad je darovnicicu g. . Ivana i gdje su se do nedavna nalazili još tragovi te građevine. zašto su to učinili. ihre Chronik als Grafen v. Mjesto je bilo izvrsno odabrano: osamljeni humak davao je svojini položajem izvrsno sredstvo za obranii. Saneck u. . II._ Nema sumnje. *) Krones: die Freien v. a nije sasvim jasno. U blizini Gornje Rijeke. Na brijegu nad crkvom u Kamenici nalaze se ostaci nekadašnjega kaštela: donji dio peterokutnoga tornja. otkupi. pa se u arkivu Keglevićevu sačuvalo dosta isprava. 157. kako priča njihova kronika. 1398. Knezovi su Celjski. Sigismund Hermanu Celjskomu. 65. dasselbst bei haben sie ein Kloster Hermaniterorderisaufgehobenundgestifftet". koje se tiču M. I taj je grad darovao g. novi dvor. Lobor dvor Keglevića. 66. potvrdio. Dijelove posjeda dobiše kasnije Keglevići i Patačići.

a desno od glavnoga ulaza.1) koji čuva taj drevni prolaz. uvedena je Frakcija Choron. dok se g. spominje se. nalazi se podor Pusta Bela. G. valjda najstariji dio SI. Tlocrt ruševina grada Belca. Oko dvora je bila graba. 1463. VIII. 67. preko koje je vodio most. 1740. Ruševine grada Oštrca. gdje se krasna gorska cesta iz Podruta spušta prema Beli. spominje već kao razvalina. pokloni Karlo VI. stoji četverouglata kula. Kasnije dobije grad s posjedom Ivaniš Korvin. . arheol. 1632. simul cum castello in eadem noviter exstructo. Sačuvalo se l ) Laszowski: Vjes. nad kojim je i sada grb Erdoda. društva. a spo­ minje se u potvrdnici kralja Ferdinanda Ivancz. da je kaštel u Ivancu po tradiciji sagrađen iz ruševina stare križarske crkve. kasnijih generacija. 1730. Kasnije dobiše taj dvor Kukuljevići kao potomci Petheoovaca. žena Benka Petheoa — obitelj Petheo de Gerse dobila SI. Nije vjerovatno. Ivanec Ladislavu Erdodu. Kad je izumro rod Petheoovaca (g. dvora. 1558. Tamo.85 bio je grad j o š čitav. hrv.). g. Ostalo je djelo Bastijon A kasnije prizidan. već je taj kraj spadao pod posjed Ivanovaca u Beli. da je u Ivancu postojao u srednjem vijeku grad. je Ivanec na poklon od Ivana Korvina — u posjed kaštela Ivanca. koji je popravljao dvor do svoje smrti. 191. 68. G.

vidi se.86 dosta okolnoga zida. Jedan sad sasvim na­ pušten ima dvije okrugle kule. To je po svoj prilici središte posjeda Bela. Ivan od Paližne. koji ima na četiri ugla Četiri omanje okrugle kule. pa kasnije ju vlasništvo Ivana Korvina. Ožegovića. . a prije njih g. 1434. okružena zidom. po­ kazuje se kao masivna zgrada. pr. 1063. Johannis Jerosolimitani de Bela. sada sijelo bar. 69. a da­ rovanjem familiji Petheo de Gerse. I Bela dodje u ruke Jana SI. P o d gradom nastadoše dva dvora. posvoji prior Matko Talovac Belu. n. prior ordinis s. Vitovca i njegovih sinova. Ruševine grada B e l c a . Kasniji priori nose naslov de Bela. ali nutrašnjost je sva rpa kamenja. G. G. izričito se spominje dirutum castrum Bela. templari. gdje je bio ulaz. a drugi. kog su držali ivanovci. 1553.

jer je mjesto kao stvoreno SI. str. G. koji su sazidali sadašnji dvor.87 U Klenovniku stoji danas dvor iz početka XVII. 70.. stoljeća. 234. S jedne strane strmina brijega. pa Ivana Korvina. bratu zagrebačkoga biskupa. v. tu se j o š vide ostaci zidova. dade kralj Maksimilijan II. Mitteilungen d. Velikom i Zlogonjem Mihajlu. Kasnije je posjed Patačića. Nema sumnje. 1503. današnji grad Trakošćan nema mnogo zajedničko sa starim gradom. Klenovnik se rano spominje. spominje se prvi put. kako ga pokazuje slika u samom gradu. Najpopularniji je od sviju zagorskih gradova svakako Trakoščan. a kasnije je svojina Jana Vitovca. 1618. županu varaždinskomu. osterr. grad Puchuni i daje ga zajedno s Loborom. Nu kad je rod Gjulaja izumro. u rukama je kralja Sigismunda. Položajni nacrt grada Gotalovca iz god. U pedesetim godinama XIX. SI. Pred ulazom je na obje strane. spominje se i Tra­ koščan. koje pokazuju. Najstariji je dio sagradio Baltazar Vragović g. 1397. Među gradovima. a u XIX. Na nekim starijim dijelovima još su ubilježene go­ 1 dine 1564. koje su dobili knezovi Celjski. 2 . kako ga danas vidimo. 1856. pa odsad ostade grad u vlasti Draškovića do danas. ) Laszowski: Prosvjeta. vijeka. gdje su se j o š saču­ vale strijelnice. Kasnije dobiše posjed Draškovići. i 1592. str.smje­ šten po jedan četverostrani toranj za obranu ulaza. s druge jezero Bednje. Nu to su sve igrarije. 1391. Nu sredovječni je grad stajao nešto dalje. 1864. svom podbanu Ivanu Gjulaju. Centralkommission. 1899. 1244 oduzimlje kralj Bela IV. vlasnik 0 Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. god. kada se je grad pregrađivao. I Maruševac je noviji dvor. posjed s gradom Gašparu Draškoviću. koji ga po­ kloni g. za takovu građevinu. ) Od grada se Vinice2) razmjerno dosta sačuvalo. vijeku sagradi veliku kulu posjednik njegov Schlippenbach. da je tu odavno postojao grad. koji se dalje izgrađivao tijekom XVIII. Tlocrt ruševina Milengrada. g. pregradi ga podmaršal grof Juraj Drašković onako. 1353. 435. 71. g.

dok i taj grad ne dođe u ruke Ivaniša Korvina. koji ga pokloni svom podbanu Ivanu Gjulaju. kod 4 čini se da su postojala vrata. popisana Gjulajeva imanja. Na granici prema Štajerskoj nalazi se dvor Križovljan. da si stvorimo točnu sliku grada. pa se njegov lik vidi na grobnoj ploči u starinskoj župnoj crkvi u Vinici. Kao u V. U okolišu Vinice nastali su tijekom vremena veći dvorovi: Opeka i Zelendvor. Taboru tako je i tu posvuda prvi kat bio građen na vrlo lijepo tesanim konzolima. Varaždinski je grad lijep primjer razvitka ratnoga graditeljstva. Nad ulaznim vratima bio je toranj. a osim ovih postojao je još jedan ulaz.. Si. glasoviti historičar Nikola Ištvanffy. Posjed pređe kasnije u ruke Keglevića. Od gornjega se dijela saču­ vala samo gomila kamenja.„ Erdoda. koji je bio u pred­ građu C Osim ulazne kule još su dvije polukružne kule A i B štitile ovu stranu grada. . 1568. Tabor. Nad tim (sada unutrašnjim) je vratima j o š grb nekadašnjih posjednika Bakica de Lak. Dakako. Kad su g. Dolje kod ulazne kule stanovali su stražari. a poslije izumrea knezova Celjskih gospodari tu Jan Vitovec sa svojima sinovima. sijelo drevne županije varaždinske. pa se još vide koloturi. kraj nje „stara kuća" sa peći. Ruševine grada Gotalovca. Ban Benko Turoczi umre u Vinici. veliku dvoranu. Kad je posljednji Gjulaj umro. dobije jedan dio grada g. Od okolnoga su se zida sačuvali još pojedini dijelovi s ku­ lama D i E. Ostaci grada Vinice pod­ sjećaju u mnogom na grad Vel. 72. dok drugi dobiše Turoczijevi. Pod krovom iznad kuhinje bile su tri omanje sobice. a u tornju (sa urom i zvonom) j o š dvije sobice. na zapadu branište (Wehrgang) i kupaonica. 1566. popisan je i opisan i grad Vinica. na ko­ jima se je digao most. U gornjem dijelu bila je kuhinja. Draškovića. Gornji dio grada okrenuo se šiljem prema ulazu. da taj opis nije dostatan.. a kule se od kordonskoga vijenca prema tlu znatno proširuju. spavaonicu i sobu za boravak. sa sjevera su vo­ dila srednja vrata. „.88 mu je Herman Celjski. odavle se stubama pola­ zilo u palaču. koji je nekad bio branjen opkopom i diživim mostom. Tu je od davne davnine postojao grad. Malakocijevih. Sada je vlasnik grada grof Bombelles.

Iza Bathöryja dobi grad Ivan Ungnad. pa markgrofa Jurja Brandenburskog. veli kronika celjska. Od toga se drevnoga grada ni je nista sacuvalo. 27. Zatim ga dobije ugarski palatin Stjepan Bathöry. I taj grad dopade ruku Jana Vitovca. 73. dobiju Erdödy grad. J o s g. pa ga posjeduju jos i sada. die von gezein gemacht was. 1585. SL 74. Povijest je grada Varazdina tijesno vezana s povijescu varosi varazdinske. pa je u to vrijeme grad pretrpio navalu ceta Krste Frankopana. Grad Konjscina (krov djelo novijega doba). . 1441. priSl. narocito po onom voj. stoljece spominju imena zupana te zupanije.89 Kroz cijelo se XIII. a kad se kci Ungnadova Marija udala za bana Tomu Erdöda (g. inzenjera Martina Stiera iz g. drugoga muza udovice Korvinove. Krsto pod Varazdinom. da ni varos ni grad varazdinski nisu utvrdeni: Nu was dieselbe statt W a rasdin keinerley zain noch graben umbfangen. Do was ein burgg in einem egg daselbst. kasnije Ivanisa Korvina. 1660. pade grada Konjscine. die hette der graff Ulrich von Cilli machen lassen.). Po brojnim starim nacrtima. 1528. Tlocrt prvoga sprata stalice Ivana Zapolje. poznamo dobro utvrde varosi i grada Varazdina. IX.

a dvoja su vrata: Porta gegen Ungarn i Porta gegen Crobaten vodila iz grada mo­ stom preko gradske grabe. U prizemlju je smješten dapače i komin za grijanje gradske straže. dolje za manju artileriju. kako smo slično vidjeli u gradu V. dok je gradska graba sva zasuta. Kula VI. Na lijepo tesanom kamenju nalazimo i više klesarskih znakova. J o š su sačuvani okrajni kamenovi (Prellsteine) S desna i lijeva bile su dvije kamene klupe. i VI. gore za velike SI. (oko g. a zapravo nije pripadao gradu. pa sada reže svod i dijelove onih klesarija nad klupama. Ta okru­ gla kula ima u gornjem spratu tek strijelnice za omanje oružje. koji se nisu baš nikako pokazali zgodni. te postao bastijonski toranj.). 1592. okruženo zgradama. Napose je utvrđen grad Varaždin. da je najstariji dio grada četverouglali toranj na desno od okrugloga tor nj a > kojim se sada ulazi u grad. Zatim se dolazilo do ulazne kule. koje sada više nema. Kroz okruglu se kulu polazi u grad. koja je i sada j o š sačuvana. kroz koje se i kolima prolaziti moglo. već su tu bile varoške dveri. dok je služio kao bastijonski t o ­ ranj. najčešće se ponavlja znak W. pa učinio tako dvorište. kojima su dvorišne stijene urešene bile na slikanim stupovima i ornamentima. grb Ungnadov pokazuje. Isprva nije bio taj prostor svođen. Nad ulazom je grb Erdody-Rakoczyjev iz g. u koje je to doba učinjeno. nu j o š u gotsko je doba načinjen svod s re­ brima. Zidovi su postojali sve do g. Kasnije je toranj povišen. kojima su zasloni bili ukrašeni vanredno lijepom gotskom klesa­ njem. 1807. utisnutima u maz.. kad se je grad opravljao. Potanjim je istraživanjem ustanovljeno. Tako se mnogo očekivalo od tih tornjeva. Taboru. a sad je tek fragmenat ostao. U to su doba jamačno nastale one dvije bastijonske kule V.. osobito je čvrsto (trbušasto) građena. Iz varoši dolazilo se u grad kroz stražarnicu. . Krov je kasnije tek metnut. nije dakako ni moglo biti krova. I po treći put je toranj povišen. Taj je toranj bio sprva znatno niži. 75. pa je njegova platforma opremljena za tešku artileriju i stari je toranj dobio velike strijelnice. Jaki zemljani nasipi brane pristup sa sviju strana. 1705. T o m o Bakač prizidao je zapadni i sje­ verni dio grada. Tlocrt ruševina Grebengrada.90 Oko grada bili su zidovi s polukulama i bastijonima na uglu.

gdje je nekad stajalo znatnije rimsko naselje. tek naknadno pokrivena krovom od crijepa. kako smo to sasvim jednako našli u V. Ova nam kula ne kazuje ništa osobito. a još postoji opravdana tradicija. s tri druge kule. Već . u kojem je kralj Andrija bio zatvoren. da je tu postojao grad SI. dakako da je i ova kula i ona kula V. Danas se tamo nalazi fragment okrugle kule do crkve. kasnije vlasništvo Turoczijevih. (fragment velikoga spomenika od bronca nalazi se u arheološkom muzeju u Za­ grebu). Uzano dvorište IV. nije sačuvao ništa od svoga sredo­ vječnoga grada. Sat daleko od Varaždina nalazi se mjesto Kneginec. 76. Ludbreg. urešeno je galerijama na lukove. a crkva da je ugrađena kasnije usred toga obzidanoga prostora. koje je osim dvora spasio barem jedan toranj sredovječne građevine. kad ga je brat kralj Emerik svladao. Mjesto je prastaro. U ovoj je županiji još jedino mjesto Rasinja.91 topove opremljena. Taboru. koje se drži istovjetnim s mjestom Kene. Glavna kula Grebengrada.

vijest Istvanffijevu. 1326. 78. Gut-Keled bili su Bočkajevci i Apajfijevci. Herbort de gen. Po nacrtu u djelu Status familiae Patachich. 77. svoj grad templarima za pokoj duše svoje. Na jednom brdu u blizini Rasinje. 1746. 1 } Iz kasnije povijesti grada bilježim SI. Potomci Opoj bana de gen. Krsto Frankapan razvalio Pekrijevu Ra­ sinju. koje nosi drevno ime Budim.92 oko g. Grad Bisag. oko g. Tlocrt ruševina Maloga Kalnika. 1170. a pri­ padala im je i bliza utvrda Herbortjra. daje biskup Prodan templarima zemljište oko Rasinje. koji su Rasinju zadržali. Oko g. Od g. poklonio je Opoj ban SI. da je g. 1329. . 1527. vide se slabi tragovi grada Opoja (ili Apaja). Osi s Ivanom radi posjeda Rasinje. 12. gospodari su ovdje baruni Inkey de Pallin. L ) Csanki: Korosmegge. parbi se Stj.

U zimsko doba nije pre­ stajao život. koji ga nisu zaboravili. taj zapravo naj­ svoje tlo — a i samih . pa nam ne kazuje ništa o tom. U današnjoj je varaždinskoj županiji od pradavnih vremena bio ose­ bujan život. pa se često spo­ minju kao via antiqua. Rimske su ceste samo poboljšani putovi. ta Rimljani su i u ovim stranama nadovezali na ono. pa su gradovi iz­ gubili svoju važnost. pa u brončano doba još je život bio bujniji: na brojnim su mjestima ostali tragovi toga života do današnjega dana. a najvećim su dijelom ostale u porabi do da­ našnjih dana. a uz to se j o š spominju omanje župe: hrašćinska i moravečka. Te su ceste ostale sve do srednjega vijeka. Tu je j o š u pradoba živio čovjek: u krapinskim spiljama u pješčenjaku povlačio se u paleolitsko doba. Kralj se Andrija sjeća još zahvalno Varaždinaca. a do nje zgrada općinskoga ureda. U srednjem vijeku nastaju tu omanje plemenske župe pa se pomalo stvaraju oveće žu­ panije: zagorska s glavnim gradom (valjda) Krapinom i varaždinska žu­ panija. što su našli. Ulazna kula g r a d a Maloga Kalnika. svojim novosagrađenim Ali pomalo nestaje toga seljak. I kad je nestalo si. pa opet uzima natrag dvorova pomalo već nestaje s površine zemlje. koji su od davnine vodili ovuda. pa moćni rod knezova Celjskih do­ biva te krajeve u svoj posjed. srednjega vijeka. kad je ča­ mio u Knegincu. Pomalo nestaje i županija. a Rimljanin si ih je samo po svom preudesio. 79. To je ostatak sredovječnoga grada. plemstva.93 U samom selu stoji četverouglata kula. Tradicija tvrdi. da je pre­ govaranje Kolomana s Hrvatima bilo kod Drave. sve se više diže polagano i nečujno stariji plemić toga kraja. ostaje plemstvo Zagorja u kurijama. Varaždinske su toplice jamačno već i prije bile poznate. koji je vrlo često pregrađivan. Važni su se događaji odigrali na tlu te županije. pa se baš tu razvila kultura svoje vrsti. kako je bio opremljen za obranu. U kasnije mlađe kameno doba.

j o š je veći broj mjesta bio utvrđen. osobito koplje iz rimskoga vremena. 1650. kako je to narisao g. zv. klec i Vranilec zvanih. C'sanki: X6rosmegye 7. 80. koji su u polukrugu pola­ zili od Koprivnice do Sv. a vjerovatno je. kako to pokazuju nahođaji. Pro­ svjeta 1903. P e trinianische und Banatische grantzen". da je i na nedalekom brijegu. M. No u plodnim je ovim krajevima (koji su sačinjavali u XV. Waldverhackima. Stier na „Mappa iiber die Windische.Sredovječni gradovi u bjelovarsko-križevačkoj županiji. Da­ pače se međa prema tur­ skom posjedu napose utvr­ dila t. a kad se na izmaku srednjega vijeka pojavio Turčin. Križa. postojala utvrda. gdje su u tlo­ crtu prikazana i utvrđena mjesta onoga kraja u ono vrijeme. Starec zvanom. Od davne je davnine ta klisura upotrebljena za utvrdu: i prethistorijski i rim­ ski je čovjek tu obitavao. a . a od ovih su jedva tri četiri znatnija grada. ) Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. pa od današnjega Bjelovara do ispod Gjurgjevca. s Ve­ likim Kalnikom. vijeku dio ogromne županife krizevačke) bilo sva sila važnih gradova.l) Između dva gorska vrhunca odlo­ mio se u pravrijeme silan komad pećine: to je brdo Katalina između brda VuSI. Dvor u Ivancu. Počnimo s najstarijim gradom toga kraja. Broj je gradova u današnjoj bjelovarsko-križevačkoj županiji sada razmjerno neznatan.

Prozori su . vijeka. dijelom na konsolama. sve je ostalo podrtina kasnoga dvora. potječu iz daleko kasnijega vremena: samo je gornji dio razvaline pripadao starom sredovječnom gradu. uglovi su utvrđeni tesanim kamenom t. a tradicija možda ima pravo. sagrađen na raspukloj klisuri.95 Sredovječni grad Kalnik nije nastao najednom. posvećena sv. da je Kalnik stajao još u doba narod­ nih kraljeva. ma da su i kraljevi i kraljice opetovano boravile u njem. jamačno je tu stajala uz utvrdu i kapela. nu ispitivanje grada nije toga potvrdilo. da je gornji (romanski) dio stariji. B e l a . na lijevo je bila prostorija. Najviši je dio poligon 10. koji i sada postoje. da je to bila kapela. nestalo. Već je Kukuljević opazio. veoma razrušeni dio noviji. koje danas tu nalazimo. da je cijeli kalnički kraj prastara plemenska općina poput one u Turopolju. a inače ih u cijeloj Hrvatskoj nema osim na Medvedgradu. pa se danas ne može do njega do­ prijeti. nu arhitekt je pukotinu prekrio balvanima. Vjerovatno je. Iz toga se najvišega dijela polazi uskim hodnikom 9 — 9 do glavne zgrade 7. Kula 7 bila je glavno obitavalište u gradu: vanredno je čvrsto građena. Taj je stari grad bio veoma malen. Katarini. Taj je hodnik dovodio u gornji sprat te prostorije. a doljnji. Nu ostaci. koje nalazimo i u zgradama 1 i 2. ma da je ziđa gotovo SI. Prizemlje je podijeljeno u dvoje: na desno je ostavljena pećina. U kutu je stubište 8 s gotskim dovratnikom. Buckelquader. Podnice prvoga sprata — po gotskom običaju vrlo na blizu metnute — počivale su dijelom u rupama. I on i drugi držali su. dvor XVIII. da je odavna na tom mjestu postojala utvrda i više je no vjerovatno. 81. zv.

82. (Cod. U ispravama se čita ovako: Dionisius. pa i kula 6. comes Novi castri. O c h u z . Tu nema nigdje ništa više romanskoga. postoji jedna litografija. dipl. da se castrum Kalnik spominje prvi put g. 2. Iz starijega vremena SI. koja veli. gore široki. pa doista u mno­ gom podsjeća Kalnik na Okić.96 u prizemlju maleni. koji se sasvim ras­ pao. da su vlasnici Okić grada bili i vlasnici Kalnika. grad je možda nastao tik pred mongolsku provalu ili koji čas poslije nje. do nekoliko u živac tesanih stuba) to se danas ne može više ustanoviti. polukružno završeni. . . oba su grada uzidana u pećinu i na nju. što prikazuje i zid. . Nije baš sasvim stalno. (pravoga puta nema ni tu između tih zgrada. dakle je pogrešno učiniti Dioniža komesom „novoga grada Okića". jer je Ochuz druga osoba. a bio je znatno prostraniji od grada Kalnika. Meni se čini. Sve drugo ziđe nije no ruševje kasnoga dvora. 191. 1243. gdje se nalazi trošna gotska crkvica. da je kraljev grad Kalnik . u listini. Dva gotska otpornjaka jačaju zgradu. 3. ma da je njegova bila bliza Kamešnica. Kukuljević misli. U zgradi 1 bilo je očito stubište. Čemu su služile zapravo zgrade 1. da je ban Dioniz Ochuz posjedovao i Kal­ nik. tu je bio stari ulaz u grad. IV. I tragovi se grabe j o š i danas razaznaju. koji je na daleko pred gradom zatvarao gradsko predvorje. Položajni nacrt g r a d a Trakošćana.).

. ali zagrebačka crkva podigne parnicu i dobije s njom grad natrag. SI. Već g. U gradu su se brzo mijenjali gospodari. 1481. 1264. spominje se comes de Kemnuk i iobagiones castri. Save. pokloni kralj Stjepan Kalnik banu Rolandu od plemena Ratoldova. grad je u rukama Ivaniša Korvina. U ispra­ vama od g. 84. biskupu Ivanu Albenu. oba grada Vladislavu vojvodi od [sv. da je dakle i Kalnik bio isprva svojina kraljeva. koji se spominje god. Mali je Kalnik Prof.). 1270. 1685. Nasljedstvom dođu u posjed grada Draškovići i Orehovački. 1245. 7 . najstarijem sinu Stjepana Kosače. Kem­ luk i t. Grad Trakošćan prije restauracije. Taj je morao već biti otprije faktički posjednik Kalnika. pa ga Vukoslav Grebenski brani protiv Austrijanaca. God. pa konačno familija Ožegović. G. pa grad dođe poslije smrti zadnjega kneza Celjskoga u ruke Janu Vitovcu i malo kasnije kralju Mati j i. Nu ne za dugo. možda samo Malog Kalnika. Čini se. Si. pa ga proda zagreb. osvoji Ulrrik Celjski oba Kalnika.: castellum muratum sub castro Nagy Kemlek situatum defuncti Ladislai Orechoczi. d.. a poslije skoroga izumrća toga roda opet je grad kraljev. (Ime Kalnik pisalo se u službenim spisima svakojako: Kalnik. Kasnije dobije grad Vuk Branković. 1453. 1244. spominje se uvijek j o š samo terra Kemluk. Ovi su sazidali novi drugi dio grada. 83. neko vrijeme uze ga kralj Sigismund opet u svoju vlast.97 branio od Tatara Filip Bebek. Kemnuk. Nu i ta je darovnica sumnjiva. koji ga prodade Baltazaru Alapiću i Benku Bacanu. po njima Patačići. Kad je kralj Matija umro. a župani ili ba­ novi upravljaju njim. Gjuro Szabo : Sredovječni gradovi. Zatim steknu pravo na grad Keglevići. Grad Trakošćan u sadašnjosti. koji dade g.

1397. . pa krvavi sabor g. utvrda. da se nutarnji grad utvrdi (g. Sigismund odredi. Mihalja. 9. koji više nije bio !) Csanki: K6r6smegye. Tlocrt ruševina g r a d a Vinice. a drugima se išlo prema franjevačkom samostanu. U Guščerovctf) stajao je do pred par decenija dvor Ožegovića.. ali su se sačuvali tragovi kasnijega utvrđenja. pa se i posjed zove Kwsthyerolcz al. koju su podigli Kustyeri de Szent Erno. 1324. Apatovac je dobio ime po tom. vijeka nalazila se tu SI. koji je prodan i porušen. od koje se sačuvalo spremište za sakramenat. a svojom je historijom čas vezan uz V. Između toga Gradca i sela Oseka nalazila se gotska crkva sv. Glogovnica s drevnom crkvom bila je posjed templara. časom ima opet zasebnu povijest.98 nastao jamačno kasnije. što je to mjesto s posjedom pripadalo nekad opatiji tiirjejskoj u županiji zaladskoj.). Pekrija. Križevci su prastari grad. kasnije i isusovaca. 1299. Od tih se utvrda nije sačuvalo ništa. Kalnik.. 1390. Nu već u drugoj polovici XV. U kraju kalničkom ima dosta lokaliteta. 1405. ivanovaca. Zenthernye već g. nom. Na brdu Gradcu su neispitani doslije ostaci utvrda s velikim opko­ pima. 85. Kasnije je u vlasti Ljud. petokutni bastijoni bili su na uglovima. Važni su se sabori držali često u Križev­ cima: g. Jedna su vrata vodila u grad. koji su sačuvali spomen prošlosti. koji je desetak godina poslije Zagreba dobio prava slobodnoga grada. Bedemom je bio cijeli grad opasan.

Vitovec. podijeli im te povlastice sam kralj Ludovik. Križa nije bila unutar utvrda. (Vjes. fortalicium novum Prasnycza Martini Keressy. Po nacrtu M. .. a po njihovu izumrću Ivan SI. . 1461. Kralj je Sigismund dao Koprivnicu s tvrđom u zalog Ivanu Albenu. udove posljednjega Celjskog. Od gradića u Lepavini nije ostalo ništa do gradišta. je vijeku bila Koprivnica pre­ tvorena u modernu tvrđavu s četiri bastijona i četiri „ravelina". kad je utvrda nestalo do slabih osta­ taka. 1504. da grad Kuvvar ima zapasti njegova brata Rudolfa Albena. 1. 1650. pa je napose bila utvrđena. 8 3 ) spominju se utvrde u županiji križevačkoj u odjelu Ivana Gerdaka. Kralj Matija uze Koprivnicu u svoju vlast. a taj je u oporuci odredio. a g. još stare utvrde urisane. Quadraginta iehnographiae . 8607. u Sv. (po prilici sat daleko od Koprivnice) ili u Koprivnici samoj. zem. florijanski. U XVII. 1864. od Katarine Brankovićeve.1) Mjesto je dobilo od Stjepana. gdje je stajala. da li je stojao tamo. Stiera iz g. zvali su se bastijoni: popovski. Petru Čvrstecu (noviter erectum). . a i u nedalekom mjestu Trema postojala je dugo vremena utvrda. zem. koji je Koprivnicu s razvaljenim gradom „Kibrom" kupio g.99 unutar opkopa. 1543. biskupu zagrebačkom. knjižnici u Beču br. 86. 215. U katastralnoj su mapi od g. dvorski i „Genssbiiller Pastey'\ U glavnom je ostala Koprivnica takova sve do druge polovice XIX. U popisu daća kraljevine Slavonije od god. koji ju je posjedovao do g. Tlocrt S t a r o g a grada u Varaždinu. fortalicium Konzka Georgii Wragoych. brata kralja Ludovika I. 1303. Nu osim varoši postojao je tu i grad Kuwar ili Kukaproncza. vijeka. 1356. Nacrt utvrđenoga mjesta nalazi se u dvor. D o ­ skora zadobiju i Koprivnicu knezovi Celjski. I drevna crkva sv. Nu daleko je važnija utvrda bila u Koprivnici. povla­ stice poput slobodnih varoši. fortalicium Reuche domine Laszowski: Vjes. tek se ne može stalno odrediti. da je ostavi svom sinu Ivanišu Korvinu. gdje se danas nalaze neznatni ostaci i Staroga grada. arkiva II. 170. pa se razaznaje j o š mjesto. g. IX. ark.

fort. koja se je zvala vrbovečkom ili trsteničkom. fort. Bwschyncz Michaelis Zempchey. Po njegovoj smrti dobije god. pa su ovi ostali gospodari grada do propasti svoje. fort. proda komora imanje Rakovec i Vrbovec barunu Baltazaru Patačiću. Kochycze rel. . — Arkiv za povj. — Lopašić: Urbari 166. opasanoj širokom grabom.100 relicte Dersfy. a imalo je svoj grad. Kerecheny. 1710. Johannis Bannffy. koji ga dade Ivanu Karloviću. fort.Vidi Vjes. Zenth Pal Johannis Horwath. Chzyrquena Lad. 2 ) Csanki: K6rosmegye 6. 1540.1) koje se prije zvalo Rakonog. preko koje vodi diživi most. Kao jedina uspomena na vladanje Zrinjskih postojao je do nedavno zdenac. fortalicium Gwdowcz Chrystophori Megywrechey. fort. Stariji prikaz grada Varaždina. nu i toga je ne­ stalo. VIII. gdje se i sad razaznaju ruševine Britvić grada. 87. fortalicium Megywreche. potomci prvih gospo­ dara Rakovečkih. G. z. Slika sačuvana u rukopisnom djelu: v Status familiae Patachich". od kog se danas razaznaje gradište. Swybowcz. a pripadao je nekoč obitelji Borotva (Britvić). dok su drugi dio držali knezovi Celjski. Praschowczy. fortalicium Iwanch. SI. 341. nedaleko Raića. pa nam je u ) Csanki: K6rosmegye 4. zvan Zrinjski zdenac. pa Vitovec. 21. ark. Na zapadnoj strani županije nalazi se mjesto Rakovec. 1 i VIII. sagrađen na uzvisini. razorili su navodno seljaci i grad Rakovec. I vrbovečki je posjed došao u ruke Zrinjskih i kasnije Patačića. Pučići. jugosl. V. fort Praschowcz Steph. a po odmetnuću sinova Vitovčevih dobije i taj grad Ivaniš Korvin. Jedan su dio grada držali sve do g. poka­ zuje već noviji dvor. grad njegov nećak Nikola Zrinjski. 1531. Vrbovec2) je spadao nekada velikoj rakovečkoj gospoštiji. Posjed Britvićevina ležao je blizu Trstenice u požeškoj županiji. a za bune od 1755. 1 .

Na spomenutoj već karti Martina Stiera od g. Cirkvena. 1527. a mjesto je središte veli­ koga posjeda. sve zajedno okruženo grabom.. Čazma. Druge starije utvrde nisu u to doba imale strateške vrijednosti. Sigetec. Grad Varaždin u sadašnjosti. najprije u rukama kraljevim. Trema. Gjurgjevac. arkiva VIII. Mjesto je okruživao zid s devet polukula. Legrad. Novigrad.101 spomenutom djelu „Status fam. koji je Ferdi­ nand darovao Ambrozu Gregorijancu g. sačuvani objekti doista točno urisani. Koprivnica. 1550. Koprivnice.Toproisa". Osim Varaždina. Gjurgjevca i Rovišća sve su to ma­ lene utvrde. . U Lovrečini1) stojao je kaštel. 1650. jer su SI. Weissenthurn (Virje?). 88. preko koje vodi most. Belovar. da je i Belovar označen takovom utvrdom. danas više ne znamo. arkivu u Zagrebu. 1393. Uz crkvu se prislonio trostrani dvor sa dvije ugaone kule. kasnije (god. od Čazme . Ivanić i s..) u vlasti !) Vjesnik z. također vlasništvo biskupovo. Drnje. Crkva je stajala pred gradom. z. pa Križevci. ako povjerujemo nacrtu u zem. a u jednom je kutu bio grad u obliku četvorine s četiri ugaone kule. bila je obro utvrđena. Svibovec. Kakove je utvrde imao pra­ stari posjed zagrebačkih biskupa Gradec. Tu je bio glasoviti sabor g. pred kojim je bila oveća graba. Možemo je smatrati dosta vjernom. nu bliza Dubrava. prikazuje se granica prema turskoj krajini. načinjene nasipima u četverokut s kulama na uglovima. Reucsa i slično) imalo je i u srednjem vijeku utvrdu. Patachich" sačuvana slika grada Vrbovca. vlasništvo Rakovečkih. Topolovac. 19. Zanimljivo je. R o višće. gdje su pristaše Ivana Zapolje njega izabrali hrvatskim kraljem. Tu su unesene utvrde onoga doba na toj medji: Varaždin. Rovišće}) (Riucsa.

x .1) gdje su sa­ gradili utvrdu. Ivan. ist.102 Derzsfyevaca Sredičkih. pa ju je kralj Sigismund g. da se dosadašnja jednostavna tvrđa izgradi daleko po modernom načinu. za­ ložio Mikcu Prodaviću za 8000 for. Jakob. unutar toga prostora nalazilo se nekoliko kućica. Desnicza. a ovomu na zapad grad Mogor. 8609. imali svoju tvrđu. jer kapetan Laibacher (Starine 19.) javlja. Nu i osim ovih ima i drugdje ) Po nacrtu u rukopisu dvor. arkivu u Zagrebu pokazuje. Musina grad nalazio se po mi­ šljenju Csankijevu sj. i 163. te opasan grabom. četiri male bastije i jedna kod ulaza pojačavaju utvrdu. a isto tako i Grđevac (Gordova). 1597. a po­ novno je sagrađena g. gdje su oni podigli samostan i crkvu. okt. gdje se castrum spominje već g. 1559. Raca je također bila utvrđena. Novi grad (Ujudvar) traži Csanki negdje na zapad Palešniku. Nu od sveg se toga nije ništa sačuvalo. vijeku. 89. (WenczelVII. Utvrdu je Malkoč beg g. U blizini toga Novigrada ležale su i tvrđe Decse. Na sličan je način bio građen i kasniji kaštel u Rovišću. pokazuje nacrt u djelu M. da je utvrda u Čazmi bila četverokut. 144. ma da je bilo sijelo županije. i pre- SI. U blizini današnjih Sredica stajalo je mjesto Svobočina. Južno od Sredske nalazi se i danas sv. knjižnice br. da je kaštel gotov. 3 ). a blizu Ilove Berivoy Sz. iznutra je do polovice plota nabacana zemlja. kojem je pripadao i Svibovec2) gdje je i u srednjem vijeku stajao kaštel. 1396. očito današnji Dišnik. 1244. gdje je po svoj prilici sta­ jala utvrda Jdko-Szerdahely. 154). utvrđen na uglovima ba~ stijonima. bio je Topolovac u četverokut zidani grad. a oko grada ograđen je prostor drvom (palisade). do čega nije nikada došlo. Stiera. Vj. pa da u ogradi ima još mjesta za 40 kuća. dana familiji Fanč. Toranj grada u Rasinji. 5. koji su imali i posjed Topolovac. I današnji su Zdenci. pa niti mjesto grada Garešnice nije poznato. 69. Stari nacrt u zem. koji se vrlo rano spominju. U srednjem su vijeku bile u ovim stranama još druge utvrde. arkiva VIII. razorio. 2 ) Csanki: K6rosmegye 20. Čazma je pra­ stari posjed zagrebačkih biskupa. Kako su utvrdu tamo cijenili u XVII. koji je stavio predlog. 1455. 3 ) Starine IV. koja je u pri­ jašnja vremena imala veoma veliku važnost. z. od Rače. u koji se ulazilo ljestvama u prvi sprat. te više boravili tamo no u Zagrebu. izvješćuje Grasswein o gradnji Rovišća: visok plot opasuje utvrdu. 257. J o š se i danas razabiraju ostaci vrlo jakog zida od ciglje.

a nije poznato. a do nje Zidina. nad Turnašicom Gradačko brdo. zapadno od Špišić Bukovice Gradina. u bližim se peskima našao kamen s rimskim napisom. Spominjem i ova mjesta iz susjedne viro­ vitičke županije. ™ ™ * v . a posjed dobi Detrik x ) Csanki: K6rosmegye 17. Nad Mikleuškom nedaleko Ku­ tine nalazi se također Gradina.1) Kraj je već u prethistorijsko doba nastavan. . stoji o s t a t a k kasnijega dvora. Preostaje dakle jedino. koji ga izgubiše zbog nevjere. Istočno od Koprivnice u ~.irKalnika. otkuda ime selu Gračanici zapadno od Kutine. đ i o s u o s t a d s t a r o g a b u r g a ^ d o n j i d i o j e znatno u srednjem vijeku. tik današnjega Gjurgjevca. da se po­ zabavimo pobliže s ono par po­ znatih ruševina.r « . . . Tlocrt ruševina V. Kalnika. . LR.« . . . i sada grad Gjurgjevac. 90. .103 tragova iščezlim utvrdama: nad Sirovom Katalenom nalazi se Gradina. U XIV. SI. Tuda je morala pro. . Pogled na ruševine V. . nedaleko Šandrovea ostaci su neznane kule. Neko se vrijeme zvalo mjesto Sušica ili je postojalo 1T . blizini Virja. koje još postoje. koje j e mjesto bilo Q o r n j . vijeku u vlasti je nasljednika bana Mikca Prodavića. 91. 1^*1 SI.s$ laziti i rimska cesta Podravinom. jer su očito bila u nekoj vezi.

Na mjestu te tvrđave stajao je valjda stari koprivnički burg. Po nacrtu M. zem. quique ecclesiensis anno doi 1488. koji je zamislio znatno proširenje utvrda. 8607. Stiera iz pol. nu domala posta opet kraljevski grad. a dosta je vjerna slika na nekoj mapi iz vremena oko g. nacrt je učinio g. pa grad ostaje u rukama njegove svojte poslije njegove smrti. Grad je sagrađen u ravnici. v. knjižnice u Beču br. u Vjes. Sliku Gjurgjevca sačuvao je rukopis dvor. arkivu.104 Bebek.000 for. opet je kraljev. Kasnije uze i taj grad Jan Vitovec. dok ne dođe u vlast knezova Celjskih.. nalazi se u zem. Pred ovim poligonom bio je zid u trokut. 92. zato je građen u formi poligona. Tlocrt tvrđave Koprivnice. očito nekaki bastijonski toranj. daje Ernuštu Čakovačkomu. dvije okrugle kule štitile su l ) Csanki: Kor6smegye 14. nu g. U turskim je bojevima bio Gjurgjevac vrlo znano mjesto. kamo su se često zalijetali. s velikim strijelnicama na najvišem katu. Tlocrt grada Dubrave. muzeju u Zagrebu. pa se morao sa sviju strana braniti. arkiva XV. Martin Stier. 1465. 1800. 1477. Jedan nacrt iz početka XVIII. Opis Gjurgjevca od g. Kasnije je pred ulaz postavljen toranj SI. Na gradu je do nedavna postojao van­ redno lijepo izrađen grb biskupa Sigismunda s napisom: Arma Sigismundi epi. 22. te izmijeni ponovno gospo­ dare. koji ga g. 93. . v. Sad se taj fini posao nalazi u arheol. SI. 1660. 1549. koji ga založiše za 13. XVII. braći Talovcima.

u gornjem su strijelnice u koso u zid usječene. Manja je kula B postavljena tako. Pravi je sredovječni grad Garićgrad. Utvrda u Čazmi. Nema sumnje. a među njima bio je vanjski ulaz. a vanjski okružuje grad tako. Kula A je 12 m široka j o š jedno 18 m visoka. da na južnoj strani kod glavnoga ulaza ostaje veći prostor G. nu čini se. Ulaz je danas do zemlje. Kula je utvrđena na uglovima tesanim kamenjem. a preko nje je vodio pokretni most. Ime se Garić opetuje često i u Hrvatskoj i u Bosni. Svi su gotovo zidovi građeni od kamena lomljenca. jer je dugački most vodio do mjesta. Stier također utvrditi. već se primiče tvrđavama. Glavni je ulaz kod E bio veoma masivno građen. koji je podignut pristajao u okvir vrata.Wasserburg". Taj je otočić htio M. Stubama se u zidu može j o š i danas prilaziti do viših spratova. čini se da su vrata bila gore polukružno zatvorena. Danas je put do gradine teži: gusta je šuma sa­ krila razvalinu.105 uglove toga trokuta. pa je među pojedinim sloje­ vima kamenja metnut po jedan sloj lapora. pa branič-kula A i na najslabijoj strani SL 94. nu j o š se jasno razabiraju zgrade kod ulaza D D F . Usred Moslavačke gore. nu popravljana je mnogo cigIjom. U mnogom naliči na grad Ribnik na Kupi. a spominje se kao castrum g. da se je nekad ulazilo u prvom spratu. Danas je grad posve preudešen za školu. Pred ulazom bila je graba. pa samo komad gotskoga rebra pokazuje na vrijeme postanja grada. bio je Gjurgjevac donekle . smje­ šten na kamenom brdu. koje je stajalo podalje na nekom otočiću. iz­ nutra je kula 8 m široka. Unutrašnjost nutar­ njeg grada danas je za­ rasla velikim drvećem. Zidovi su 2 5 0 m debeli. 1277. Kako pokazuje nacrt iz rukopisa dvor. kao nekako pre­ dvorje. Nutarnji je dio grada gotovo potpuni oval. a šilj je okrenut prema napadaču. velika iz kamena istesana cisterna C. Iz kasnoga vremena. da se priljubila zidu. Zidovi su i tu debeli (oko 2*30 m). Biskup Timotej dobi od kralja g. ugrađena druga kula B. koja se pružila od jugozapada k sjeveroistoku. na kojem se navodno također nalaze ostaci utvrda. i grad i župu Garić na dar.. . U doljnjem je spratu oveća strijelnica za direktni hitac. 1256. mjestimice i više. pa nedaleko Križevaca postoji Garić brdo. da je Garić grad bio nekad župski grad u kraljevoj vlasti. knjižnice. građena od kamena. pa se biskupi pišu katkada comes de Garich. da strijelac bude zaštićen.

a tamo se. a spadali su pod taj samostan i samostani u Strezi (Pavlin Kloštar) i u Dobroj kući (sv. . koji su svi do nekolicine umaknuli u Ivanić. si. Zapravo je tu Crkvina. da nitko ne može lako do njega doprijeti. kod Bastaja). dade on Bršljanac Latku. nu Medvedgrad je kud i kamo gospodskije građen. čazmanskom kaptolu. 15. Zato nalaže g. žena kralja Sigismunda. što se već po njegovu sastavu vidi. Nu grad se taj u povijesti ističe. Marije pod Garičem. gdje je ubilježen naziv Crkvena. 8607. te daje castrum nostrum Borsonovvch . Od tog se drevnog samostana sačuvao samo komad zida. posjeduje ga Barbara Celjska.. 1295. prodao je biskup Ivan oba grada Gardunu. Sjeverozapadno od sela M. . Ana SI. grad je kraljev. pa opet je svojina biskupa. Dakako. koji spada među naj­ starije i najznatnije u Hrvatskoj (osnovan g. g. . 1409. cum villis Zenthamas. Isprva svojina kraljeva. Bršljanice bilježi ta karta znak razvaline i označuje sa „Crkvena". kad je nastao i Medved­ grad. G. Original u rukopisu bečke dvor. formalnu darovnicu.. tek se raza­ bira na nosu brijega obzidani četverokut. a kad je kralj Ludovik opasne plemiće (Šubiće.. g. . 1380. nu ta se nalazi nešto niže kod kote 161. knjižnice br.). sinu Vukoslavovu. Hrvatiniće. U biskupskim su se rukama našla oba grada. ali sedam godina kasnije osvoji biskup Mihalj natrag Garić. Nalazi se tamo. in qua . 1544. a pred njim fundamenti okrugle kule. 1364. Nelipiće) preselio u one strane. G. Stari n a c r t g r a d a Gjurgjevca. izdaje kralj Ludovik I. a j o š se više porušio samostan pavlina sv. koji su odslije i ostali gospodari grada. nalaze ostaci grada Bršljanca. 1290. Smješten je tako u skrovište. pade grad u turske ruke nehajstvom branitelja. 95. gdje vojn. 1363. 1412. a 5. Grad se u novije vrijeme veoma porušio. Sva dalja povijest grada nije no neprestana izmjena gospodara. III. karta bilježi oznaku Bela crkva. biskupa zagrebačkog.106 Grad je dakle nastao nekako u isto doba. da je taj veoma razvaljen. u zamjenu za bosanski Ključ. da ustanovi međe grada Bršćanovca.Quadraginta ichnographiae.

107 ecclesia in honorem s. Thome apostoli constructa extitit item Zobochyna, in qua eccl. in honorem s. Johannis evangeliste extitit edificata, nec non Kotenya in qua eccl. in honorem 0. Sanctorum extitit. Zobochyna (koja se zvala i Latkovina) je, kako je gore spomenuto, bilo mjesto kod Sredica, a pripadao je k tomu mjestu i kasniji kaštel Svibovec God. 1366. izuze kralj Ludovik Latka od sudačke vlasti banove i palatinove, pa na­ laže g. 1367., da se protiv Latka ne izdaju inkvizitorni spisi. 1 ) Kasnije je grad u rukama Treutula Ivana od Nevne (Lev. Varoši). Kutina21) je prastaro mjesto, nu od svog sredovječnog grada nije sačuvala ništa do gradišta u šumi, okružena dubokim šancem. Jedan su dio posjedovali Bršljanovački, a glavni su gospodari grada bili Roh de Decse. Kasnije je Kutina u rukama Tome Bakača, a on ostavlja Kutinu s Moslavinom, Zarvaskoom (= Jelengradom), Dianvarom i Blodynom Erdodyma, koji su doista ostali vlasnici grada sve do novijega vremena (1521.). Gradište se grada Dijanovca j o š danas zna nedaleko Ilove, a Blodyn je utvrda južno od Kutine, gdje je na katastralnoj mapi zabilje­ ženo Balatin, dok narod zove grad Plodin. Među dva potočića nalazi se u okrug gradište, opasano dubokim šancem. 1529. tražio je Ivan Kaštelanović Dianvar, Plo­ din i opp. Kothin vlasništvo P. Erdoda uzaludno za sebe. U okolici se je kutinskoj našlo mnogo rimskih ostataka, naročito na oranici Crkvište kod Fratrice, nedaleko Repušnice. Ku­ SI. 96. Nacrt ruševina Garić grada. tina se spominje kao župa g. E gl. ulaz, G predvorje, D—D zgrade za sta­ 1334. i 1364., najprije s crkvom novanje, C cisterna, A gl. kula sa stubištem u sv. Svetih, g. 1488. sv. Kata­ zidu, B manja kula za obranu najslabijega dijela rine, a g. 1501. spominje se grada. samo pleb. de Kothenya. Sjeverno od Kutine nalaze se ostaci Kutinjca grada, koji je sazdan tamo, gdje vojn. karta bilježi kotu 184. To je sasvim neobično gradište: na ostrmom brijegu dva su cunja, pokrita ruševjem ciglje i kamenja, jedan do drugoga, svaki okružen dubokim šancem. Čini se, da su tu nekad stajala dva okrugla tornja. Moslavina ima dva novija dvora, sagrađena u doba, kad su tamo gospodovali Erdody. Od sredovječnoga grada nije se sačuvalo ništa više. Tu je već rano postojao grad, kako vidimo iz darovnice od 20. XII. 1316., kojom Karlo Robert daruje Ivanu B a b o n i ć u : posessionem Petri de ) Thalloczy: Studien z. Geschichte Bos. u. Serb. str. 337 i si. Glasnik z. mu­ zeja za Bos. i Herc. 1906. 401—444. Csanki: Korosmegye 28. Vjes. z. ark. 224. 2 ) Csanki: K6rosmegye 27. — Nadgrobna ploča jednog člana familije Roh de Decse s njihovim grbom prenesena je u arheološki muzej u Zagrebu.
1

108 Monozlou, cum castro similiter vocato, pa dalje: castrum Borsonouch c. possessione et villis Sup. et Inf. Gersunche, possess. Polosnycha (= Položitica) cum castro in com. de Garyg, poss. Megeryuche c. castro. U XV. je vijeku Moslavina vlasništvo Čupora Moslavačkih. Pavao Čupor bio je župan križevački, pa ban hrvatski g. 1412.—1415., Hrvoja ga je utopio zašivši ga u volovsku kožu. Sa Stjepanom Čuporom izumro je taj rod g. 1492., a dobra dobije T o m a Bakač, pa po njemu Erdodyjevi, koji nose i danas naslov Moslavački. Gjuro Čupor, miles Zagrabiensis, osnovao je prije g. 1460. u Varalji (Podgrađu, danas ostaci kod sela Hruškovice) samostan franjevački. Moslavina pade Turcima u ruke, ali je Tomo Erdody 1591. opet ote, pa zato svjetova general Grasswein, da se ta tvrđa opet opravi, jer Turci kane Jelengrad kod Moslavine opraviti. Podori Jelengrada i Košutgrada nisu još doslije ispitani. J o š bi dvije utvrde kasnijega doba u ovoj županiji zaslužile spo­ mena. Jedno je Ivanić tvrđa, drugo Cirkvena. Ivanić je staro mjesto, mlađe je Ivanić Kloštar, ali utvrđen nije bio sve do g. 1567., kad je u četverokut utvrđen velikim bedemima s četiri bastijona. Po nacrtu Martina Stiera vidimo, da je cijela ta utvrda bila u močvari, a most je vodio do biskup­ skoga grada, koji je Stier također htio utvrditi. Cirkvena je nekada bila dapače i kralj, i slobodni grad za kralja Leopolda, nu taj su privi­ legij izgubili, pa uzalud natrag tražili g. 1790.^ U rukopisnom djelu c. kralj. dvor. knjižnice br. 8607. narisan je kaštel u Cirkveni: velika kula s ulazom u prvom spratu, uz nju poveća zgrada. Oko cijele te zgrade podignut je zid od palisada, u kojem su bila dvoja napose utvrđena vrata.
l

) V. Vjes. zem. arkiva VIII. 193.

Sredovječni gradovi u županiji požeškoj.
Razmjerno se je mnogo gradova u ovoj županiji sačuvalo, naročito u gorskim stranama te županije. Ne smijemo zaboraviti, da je opseg te županije u srednjem vijeku bio znatno manji: gotovo cijela zapadna po­ lovica županije pripadala je staroj križevačkoj županiji. Gradovi su dakako iz raznih epoha opstanka sredovječnih gradova uopće, pa pokazuju i oso­ bine svoga vremena i osobine kraja, u kojem su nastale. Počinjem prikaz s gradovima sjeverozapadnoga dijela te županije, gdje je u rimsko, a sigurno i u predrimsko vrijeme postojala znatnija kul­ tura. Rimski tragovi vode od sela Kreštelovca prema Daruvaru (rimske terme) i dalje gore prema Bastajima. Stupčanica je gradina, sat daleko od mjesta Bastaja udaljena. Mjesto Bastaji nalazište je rimskih starina, naročito onoga rimskoga grobnoga napisa, što se čuva u dvoru u Daruvaru, kamo s j e donesen g . 1842. i z Bastaja. |K | ^

Gradić je Stupčanica sagrađen na tijesnom |,e ^ " • ^ I I T ^ ^ / **^!| zaravanku brežuljka tako, da se na daleko vidi. | Usred toga zaravanka diže se jedno 18 m vi» * >» ^ ^ \^ \ soko glavna kula (Berchfrit) 7 m široka. Vrlo je ^'^^^r pomno građena, a ulazilo se u nju vratima u S1 g? T l o c f t f u š e v i n a prvom spratu, donja prostorija nije imala ni vrata stupčanice. l. Branič kula, ni prozora. Unutra vode uzidane kamene ste- 7—10 zgrade za prebivanje, penice u prvi sprat, pa dalje u drugi, koji je kasnije nadozidan cigljom. U svakom je spratu samo po jedan prozor nad ulazom. Uglovi te glavne kule su pojačani tesanim kamenom, a oko nje je bilo prigradnja u kasnije doba, od kojih se tragovi razaznaju još i sada. J o š se nekoliko omanjih prostorija nalazilo na kraju uzanoga hodnika, nu svrhu im ne možemo razaznati. Prema jugu opada šilj bri­ jega, pa je tu grad čvrsto podzidan. Za obranu grada vrijedio je po­ najviše njegov položaj na teško pristupačnom brijegu, a zid prema jugu morao je baš zato i biti čvrst, što je tu pristup do grada prikladniji. Ovaj neznatni gradić ima veliku povijest. 1 ) U srednjem se vijeku zove u spisima „Soploncza", pa su u blizini te gradine postojala i dva
) Csanki: K6r6smegye XV. szazadban. Bp. Szabo: Vjesnik hrv. arheol. društva. XI. str. 40. Klaić: Plemići Svetački, naroč. str. 15.
a

110 mjesta: Gornja i Dolnja Soploncza. Sama je gradina od prvoga časa, kad se u povijesti javlja, u rukama plemena Tiboldovića; pa u njihovu posjedu ostaje i onda, kad je kralj Robert uzeo posjed Pavlu sinu Michalchovu od plemena Tiboldovića. Oko g. 1356. vlasnik je grada župan abaujske županije Petar Poharos, a oko g. 1408. u rukama je kraljevim. Sigismund pokloni grad ženi svojoj Barbari, nu još iste godine 1428. posta vlasni­ kom grada Nikola Gorjanski, rođak Sigismudov, ban hrvatski i palatin ugarski, pa je odslije Stupčanica po­ sjed Gorjanskih sve do g. 1481., kad je taj rod domro s Jobom Gorjanskim, a gradom i posjedom zavladaše Banfijevci de Also Lendva, pa ovi ostaju gospodari grada sve do turske invazije. Kralj je Ferdinand da­ rovao doduše g. 1527. castrum Soproncza, tada vlasnost Ivana Banfija, pri­ staše Zapoljina, Valentinu Toroku, ali to je tek papirnata darovnica, pa je isti Ferdinand g 1541. potvrdio Stje­ panu Banffyju sve posjede, pa i Viro­ viticu i Szopronczu. G. 1542. pade Stupčanica u turske ruke, te su se SI. 98. Stupčanica gradina kod Bastaja tu smjestili najgori turski age. Okolnedaleko Daruvara. noga je žiteljstva nestalo, pa si je Turčin amo dovukao Vlahe iz Bosne. G. 1702. opisuje popisivač i podor Stupčanice, te veli, da je posve raz­ rušena, zidovi goli, velik toranj bez krova, a Turci da su g. 1688. po_ ^ b j e g l i odavle u Gradišku. Tada su jr tu stanovali dva age Kassum i Murat sa 40 nefera (vojnika). Stanovnici su Stupčanice živjeli u vječnoj svađi s gospodarima su­ sjednoga grada Dobre kuće, koji je u srednjem vijeku spadao među naj­ važnije utvrde u ovom kraju, te se veoma često spominjao. Taj je grad SI. 99. Tlocrt ruševina Dobre kuće. bio u neku ruku središte svega života Na desno A branič kula, B, C, D zgrade u ovom nekada vrlo živom i bogatom za stanovanje, F cisterna; £ ulazna kula. k r a j u # Q r a d j e m o r a o n a s t a t i u X I V . vi­ jeku, možda nešto kasnije od Stupčanice, a spominje se prvi put g. 1335. Dok se podor Stupčanice na daleko vidi, Dobra je kuća sazidana na osamljenom brežuljku, okruženom sa sviju strana bregovima, pa je bila

. nisu više Nelipići. Poslije odlaska Turaka osta taj grad pust i razvaljen. nu već je g. 14 m duboko isklesana iz živca kamena. ti potomci Hrvatinovi. Glavna kula A. pavlinski samostan sv. od koje se jedva nešto sačuvalo. U dosta tijesnom dvorištu nalazi se cisterna. gospodar grada Gjurgjevca. ne oteše Turci.111 pravi refugium. Na lijevo od ulaza vidi se podor četiriju prosto­ rija. 1476. biskup pečuvski. Dobru kuću dade kralj Hrvatinićima u zamjenu za bosanski grad Greben. Jedan od gospodara Dobre kuće Benedikt Nelipič utemelji na svom pristojalištu ne­ daleko Bastaja g. 1358. te služi pravoslavnima kao proštenište. već Ernušt Hampo. dok ga g. (pišu ga i Gregorij) kao kaštelan Dobre kuće. Ruševina Dobre kuće kod Daruvara u Slavoniji. I taj je gradić malen. a crkva se tog samo­ stana sačuvala do danas. gospodari grada. imala je ulaz u prvom spratu. Ulaz E branila je kula. Na desno ostaci branič kule. Ane. a prozori su bili na jednoj strani (kao i u susjednoj Stupčanici). a odavle je obilazio zid oko cijele građevine. 1542. koji su tu držali 30 vojnika. Grad je bio isprva kraljevsko dobro. Zidovi su glavne kule 1*5 m široki. nu sva je građevina izvedena znatno slabije i površnije od one u Stupčanici. sve dok nisi tik pod njom. pod onom sa B označenom sačuvao se dijelom i svod podruma. 100. sina Kurjakova. grad je u rukama Sekelja de Kevend. javlja se njegov sin Georgij SI. 1480. 1412. a poslije g. preuzeo od goričkog i tirolskog grofa Meinharda grad Ratspurch. sazidana na litici. Oko g. tek kad je kralj Ludovik skršio premoć staroga Gregorija. jer se ne vidi.

sva­ kako utvrđena građevina. Kasnije dođe u ruke svjetov­ njaka. nu starije fotografije pokazuju još dosta od drevnih utvrda. Vjes. Ruševine utvrđenoga samostana u Bijeloj djeli i drevne slikari je (požeš. i. pa u tursku vlast. . Sada stoji još samo dio tornja na lijevo.). hrv. a isprva se zvao samostan: monasterium Bela sive Grab. U novije je vrijeme dakako i tu mnogo porušeno. 6 Nešto južnije od Bijele leži mjesto Sirac ) s građevno neznatnom ruševinom sredovječnoga grada. Helene. Sa­ Sl. ( n i 2 *) Szabo: Dobra kuća. 101. Lijep opis te građe­ vine iz XVIII. Sam Daruvar nije iz srednjega vijeka ništa sačuvao. jakim kulama sa strijelnicama. 1782. koji su još vi­ SI. arh. te je postojao već g. društva. 51. pred kojim je na lako pristupačnim mjestima bila iskopana graba. požeš. društva. vijeka ostaviše nam Piller i Mitterpacher (iz god. sačuvalo se dosta tragova. drugo je kod Puklice. ) Szabo: Tri benediktinske opatije u žup. društva. 33. treće nedaleko Batinjana. udaljenoj. X. nu zato se i danas zapažaju ostaci rim­ skih građevina i utvrda u parku do kupališta.). zvano Otkope. nu od nje su se sačuvali tek tragovi. ) jedno dva -i sata od Daruvara prema j. arh. 1234. str. Vjes. a poslije izgona Turaka ostade u ruka­ ma pravoslavnih. a od okolnoga zida. žup. Kud i kamo znatniji su ostaci druge benediktinske utvrđene 2 opatije u Bijeloj. na zidovima. 201. 1 ) Nedaleko Daruvara stajala je na osamljenom brežuljku bene­ diktinska opatija sv.112 U okolici ima još gradišta. XI. koji su tu u blizini sazi­ dali manastir Pakru. 102. kojemu je biJa zadaća braniti tjesnac. Ova velika i lijepa građevina djelo je članova obitelji Tiboldović-Zemče. IX. jedno je kod Končanice. arheol. Tlocrt ruševina utvrđenoga samo­ mostan s crkvom bio je okružen stana u Bijeloj. Vjes. hrv. hrv.

jeme kralja Ferdinanda igrao važnu ulogu. I taj je grad već g. pa dođe opet u ruke Tiboldovića. Iz slabo sačuvanih ostataka jedva se može uspostaviti i u mislima slika toga grada. Nacrt ruševina grada Željnjaka U susjednoj Badljevini1) bio kod Sirača. arheol. Obrambena vrijed­ nost toga gradića postojala je ponajpače u njegovu položaju: samo s jedne je strane grad bio pri­ stupačan. nu od toga se nije ništa sačuvalo. 1343. što je pri­ padala plemenu Teteny. 1. Nu do samoga mjesta nalazi se u ravnici gradište. Isprva je tu stajao castellum. ali su ostale znatne utvrde od zemlje. da je tu pred nama ostatak Petrovine. Ziđa se i tu malo sačuvalo. tik uz potok Bijelu. u koji se mogla puštati voda. Grad je bio *) Vjesnik hrv. U glav­ nom je četverokut s dvije kule. Kasnije postaje vlasništvo Kaštelanovića od sv. 104. 53. Nije ispravno nazivati Pekrijevce „Pakračkima". nepravilno četverast prostor. J o š g. društva XI. Sat hoda od Sirača u brdima nalazi se podor grada Zelnjaka (Solnock). te je od njih Nikola Pekri za vri­ u pož. Poslije zgona Turaka do­ bije grad Arsenije Carnojević na neko vrijeme. pa Zapolja i Tahi. vijeka. 1430. koji je položen tako. a spominje se od XIV. Duha. Prof. žup. opasan šancem tako. 1537. g. a g. 103.1 I i 1 | jednom okruglom ijednom četvero­ stranom. Sam je kaštel bio na četverostranom prostoru. Više je no vjerovatno. da brani prelaz preko gore. 1343. U Sat daleko od Pakraca stoji na brijegu kod sela Dragovića (u kojem su se sačuvali ostaci male gotske crkvice) gradina Čaklovac. 1543. koji je također bio u vlasti Kaštelanovića i ostao njiho­ vim posjedom do g. a pred tim je bio velik. da je u stalnim razmacima polu­ kružna izbočina. dobi Gašpar Kaštelanović do­ zvolu. zauzimlju se staleži za očuvanje toga grada. opasanom šancem.113 nad kojim je sagrađen. bio u turskim ru­ kama. što ga zovu „zidina". da tu sazida castrum. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. spominje se mjesto: ad metas filiorum Bagin. 1542. 8 . Tlocrt grada Caklovca Pekrijevci. kao possessio Zirch. jer s Pakracem nemaju nikakva posla. I to je bio posjed Tiboldovića-Zemčejevaca. Tu su kasnije gospodovali Horvati Litavski. G. je kaštel. od kojeg su potekli SI. SI.

Od manjih se di­ jelova nije mnogo sačuvalo.114 vjerojatno dobro priorata vranskog. vlasnik Kamengrada požeškog. Kasnije založi kralj Ludvik II. arheol. 1446. Graz 83. Zloboschyna et Thernowa in regno nostro Sclavoniae. a u bitci između Jana Vitovca. 55. branič Beograda. a u ono je doba spadao Pakrac možda još u dubičku župa­ niju. Gredysthyerew. 1537. 3 ) Poslije preuzima prioratska dobra Ni­ kola Zrinjski. 1 ) Najznatniji je grad u ovom b e z sumnje Pakrac}) To je bilo sijelo vitezova reda sv. bio je već Pakrac napušten. Ivanu Tahiju. Tu su u velikoj i jakoj utvrdi stolovali priori vranski Filip od Kapne. Vidi se još i danas. guber­ nator priorata. Albert. spominje kao Csaktornya u prioratskom posjedu. is. SI. koji je prenesen u hrv. 1439. Božjakovinu. pa se već god. te se još prije g. dok je g. Poslije zagospodovaše Zrinjski opet barem *) U blizom selu Brasniku našao se rimski nadgrobni spomenik. U Pakracu je bila kratko vrijeme i kovnica novca. leži pred njim poljana. arheol. Po svojem sastavu spada grad u onu vrstu gradova. 3 ) Krones: Die Chronik der Grafen von Cilli. Ivana i priorata vranskog u ovim stranama. 105. nec non curiae Rasse. G. kao gubernatoru priorata Pa­ krac. otkud je pristup najlakši. vojvode Celjskih knezova i priorata pade tu g. Cornuto Baudon i Bebek . pa je tu odijeljen grad dubokim šancem i učvršćen jakim zidom. te je ostala polovica petokutnika. Pristup je do grada dosta tegotan. a glavna se kula porušila uzduž tako. k r a J u b i o . Branič kula grada Čaklovca okrenula šilj petokuta k pristupačnoj strani. muzej. da se grad sačuva. kako smo ih upoznali u Stupčanici i Dobroj kući. nalazimo tu i braću Talovce. Jovan Talovac. Uopće je građevina izra­ đena veoma solidno.. gospodara Bijele Stijene. da se je u tom naj­ tvrđem dijelu grada stanovalo : u srednjoj je prostoriji sačuvan ostatak kamina. 1523. 1476. G. 2 ) Vjes. Šilj je petokutnika okre­ nut prema onoj poljani. nu poslije gospodari i tu Tahi. društva XI.in Puchruch. u rukama Petra Keglevića. vel in domo nostra Pukricsa". ma đa su iste godine staleži u P o žunu tražili. hrv. isklesan u got­ sko doba. Uglovi su glavne kule utvrđeni napose tesanim kame­ njem. a prema j. 1543. smatra Pakrac vlasništvom njihovim.

106. Iza ove sačuvane kule bila je glavna " ^ i ^ S S SI. 1864.000 for. Grad je Pakrac danas gotovo sav razvaljen. Osim tih kula još su dvije postojale. . manje oružje. nalazi se gradište grada Međurtća. a g. 513. Tlocrt grada u Pakracu. kako je viđamo još na starim fotogra­ fijama. a na uglovima su peterokuta bile okrugle kule. Arsenije Čarnojević učini Pakrac sijelom eparhije. predade se Pa­ krac carskom generalu Croyu. Kasnije je gospodar Pakraca bio barun Imbsen. kulica i nešto okolnoga ziđa. 1691. 1559. gdje su u srednjem vijeku gospodovali Morovićki. kad su se pravile katastralne mape. učinjen je tlocrt.115 na neko vrijeme gradom. Grad u Pakracu u vrijeme dok je postojala glavna kula. kula. pokazuje i pro­ zor na sačuvanoj kuli. 107. Zapadno od Pakraca. 150 Turaka i 6 topova. a njegova ga udovica proda barunu Trenku za 96. ponešto potkovasta oblika. SI. koji je bio proviđen strijelnicama za veće i . a g. Zrinyi I. Da je grad j o š u renesansko doba bio izgrađivan. 4 . 1 ) Pakrac postade sijelom sandžakata. pa Kanižajevci. ali još je do pred par godina bilo od njega znatnijih ostataka. X. na međi županije. Nepravilni peterokut opasan je čvrstim zidom. VI. kako se to vidi iz jednoga pisma od 26. Marija Terezija pokloni Pakrac barunu Sandoru de Szlavnica. jedna prema glavnom trgu sačuvala se do danas. koji tu zaplijeni 40 konja. kupi ga tada­ šnji podžupan požeški Janković. *) Barabas: Cod. Po tom tlocrtu i po starijim fotografijama možemo si dosta vjerno predočiti cijeli grad. 1760. 17.

109. 1529. Istina. a dolazi sprva pod imenom castrum nepotum Thyboldi. daruje kralj Ferdinand I. Po njegovoj udovici Barbari rodj. 108. umro.. U nedalekom Ben­ kovcu gradište je nepoznatoga grada. Grad je danas posvema razvaljen. Nu svojim položajem bio je dostatno zaštićen. U neposrednoj blizini toga grada ležala je nekad prioratska tvrđa Racessa (Rača). grad je bio i drugima podijeljen. castellum in possessione Megyeriche Grguru Steffkoviću i Gašparu Gusiću. Tlocrt ruševina Kamengrada. Ognjenom Vuku Greguroviću.116 a g. Sa karte WeiMatija Korvin Bijelu Stijenu srpskom despotu Zmaj gelove iz g. a kasnije ga se dočepa biskup Petar Berislavić. unutarnji grad. Laszovski. vijeka. Tlocrt Gra­ Ivanu Hunyadu. SI. a u su) Csanki: K6rosmegye XV. 1476. Marije de Bela Stena. U staro se vrijeme ovdje kopala željezna rudača. x . kad je kralj Ladislav Posthumus darovao grad gubernatoru SI. pa rod Banffy. jer je još danas sačuvan naslov opata sv. pa je kroz sve vrijeme turskoga gospodstva bio nastavan i ciljem brojnih navala. 1700. szazadban. 6 cisterna. Prosvjeta g. Polazeći prema jugu dolazimo do neznatnih ostataka grada Bijele Stijene. da je tu doista postojala kakova opatija. gradište opasano zidom sa 6 polukula. koji je tu g. jedva se vide tragovi triju polu­ kružnih kula. I. ali ipak ostade u rukama toga plemena sve do polovice XV. Zagr. Frankapanki dobije grad Franjo Berislavić Grabarski. Klaić: Plemići Svetački. a valjda već g. 1485. koje narod zove Cogolj.. dotično kasnije prioratu vranskom. koja je dala i ime potoku Rašaški. II. pa se mjesto zove u službenim spisima „Vas megywrechye". dade kralj diške.1) Cijeli je ovaj kraj do Save pripadao nekad ivanovcima. 1913. Kasnije je Bijela Stijena glavno sijelo zname­ nitoga plemena Tiboldović-Zemče. pa nije nemoguće. 1898.

Krambergera iz g. Na karti međa karlovačkoga mira narisan je i tlocrt stare tvrđice: tik do Save bio je četverokut sa dva bastijona. . nu sačuvalo se nije ništa. Taj je srednji dio *) Vidi Šišić: Sabori II. koji je nekada spadao familiji Britvić. Tu je još jedno neznano gradište na­ SI. (Šilj okrekasnije je preuzeo upravu toga posjeda velikim n u t p r e m a napadaču).1) gdje se na­ laze dva gradišta a nad se­ lom Roždanikom nalaze se ostaci Britvić grada. Zombathel Wywar i Brytwychewina se spominju vima. Kod Bujavice i kod Kukunjevca dva su druga gradišta. Stara Gradiška ima tvrđavu sazidanu g. tim vadum Gradysche polazilo se od nepametara prema Jajcu. vrh brijega. opasan šancem. G. pa se g. 110. ne može se sasvim g. a n e d a i e k o Požege. spaliti. da je identičan s gradom Čubinom. Tu se veli. 1536. koji je bio napunjen vodom iz Save. Vywar je dana­ šnja Novska. To je mjesto prastari prelaz preko Save. Nekad je taj sav kraj pripadao do ^ Pakraca ivanovcima. a u Su­ zidani. pa pnoratu vranskom. spominje izričito: „Zombothel. koji bocki grad i Szenchewywar (== Novska). 1878. da je oko cunja načinjen dubok šanac. već da valja Britvićevinu i Apparovac. kao i u svem kraju oko Bijele Stijene. Kamengrad u Slavoniji. spo­ minje se castrum dicti Michaelis Z e m p t h e i . koje treba utvrditi. Vywar. Jesenovacz vocatum. Brytwychewyna nobilium de Zemche". budući da su uništiti. da Krsto dova čuvati. čunjevi opasani šancem s nešto ka­ mena. koja je glavni po­ sjed imala kod Vrbovca blizu Križevaca. 1762. prolazilo do Subockoga grada.117 sjednom selu Cagama našlo se rimskih ostataka. U kraju na zapadu Bijele Stijene bilo je brojnih utvrda. . za koji drži Klaić. Subocki grad bio je sazidan na vrhu brijega tako. 1471. 274. 121). koji je pripadao Svetačkima. I taj je grad spadao familiji Zemče-Svetački. 1537. Zemčej ne može svojih gra­ su od drva. Na sutoku Save i Une bio je grad Jasenovac. što ga je Usref beg osvojio. Barabas: Zrinyi Miklos levelek es okiratok II. pod kojim se Nacrt ravnatelja E. Na karti učinjenoj nakon karlovačkog mira narisan je tlocrt toga grada: nepravilan trokut opasan šancem. pa sada izgleda poput kratera. dijelom Ivan Tahi (V. „Borotva" de Verbovecz. među onim grado­ .

dok je jedna polukula iskočila na sjevernoj strani. koje su danas gustom šumom prikrite. nu po njegovoj smrti dosudi palatin Gorjanski grad kralju. 1435. Početkom XVI. ist. spominje se i . treba skrenuti kod Kamenskog mimo Striježevice (gdje su nađeni rimski spomenici) do Kamengrada. leži mjesto Velika. dobije grad ban Lad. I u selu Buču postojala je malena utvrda. jer da je bio samo Nikoli Treutulu samom poklonjen. posjed dijelili. nakon njega zagospoduju Kanižajevci. Kasnije je vlasništvo roda Nadasdy. nu g. koja je sprva bila u rukama kraljevim. Polazeći od Pakraca prema Požegi. imala je nekad važnu utvrdu. Tu su se sačuvale razmjerno znatne ruševine kasno sredovječnoga grada. pa kad su si g. 1544. Egervarski. bogati plemić požeške i vukovske županije.. komu su u XV. Lopašić je u svojem djelu: Dva „Dva hrvatska junaka" priopćio i sliku Kraljeve Velike. Nad tim se mjestom dižu ostaci staroga grada Velike. a iza bitke na Muhačkom polju boravi tu Krsto Frankapan. Taj je dio grada opasan na daleko čvrstim zidom. spominje ga popisivač kao sasvim ruševnu. 112. Turci su tu držali 35 konjanika i 50 pješaka. Nutarnji je grad. danas bijedno selo. kako se to radilo pod kraj XVI. Nešto prema j. a ulaz u taj ob­ zidani prostor bio je na zapadu. Ruševine grada u Velikoj u požeš. vijeku gospodovali Velički i rođaci im Bekefijevci. Nacrt Gradišća in Schiavonia u zem. vijeka. odstupa Ferdinand svoja prava Franji i Gjuri Tahiju. veoma razvaljen. pade u turske ruke. 1702. 1564. SI. 1528. gdje se nalazila i cisterna. 1687. jedva se viđaju neki ostaci odaja. Sve su polukule proviđene strijelnicama za manje oružje. gdje je nekad postojala i stražarnica. te bude tek g. Kraljeva Velika. 1535. G. Vlasnik je grada bio Nikola Treutul.118 bio utvrđen zidom u trokut sa bastijonima. Ipak se domogne zet Treutulov Petar Čeh grada. a kad je taj rod domro. G. vijeka gospoduje tu kralj Ivan Zapolja. koje je sada sasvim nestalo. kad je grad već odavna bio u turskim rukama. koji je pojačan s četiri polukule (Schalen) prema jugu. županiji. jednom osobito čvrstom prema za­ padu. arkivu u Zagrebu nije no fantazija. koji ostadoše tu go­ spodarima do XVI. u koji se ulazilo pod tornjem 7. taj grad (papirnati dar) Ivanu Hoberdancu. a Franjo si dade taj posjed potvrditi još g. nu ta je puka fantazija. a Sigismund je pokloni Ivanu M o roviću i sinu mu Ladislavu. oslobođen. vijeka. a kralj Ferdinand dariva g.

ulazi se danas zidanim mostom. gdje se brijeg prislanja na susjedni brijeg. a prema onoj strani. U Londžici našlo se ostataka iz broncanog doba. učinjen je šilj. gdje su bili umetnuti balvani. U trokutnom dijelu grada bilo je također prostorija za stanovanje. 1702. 113. sadašnja je župna. unum palacium stratum et longum. a na desno je dio grada u novije vrijeme opet uspostavljen. Kutjevo. kod Treštanovaca temelji rimske zgrade i rimske skulpture. aedificiis ornatum. Bangradac i Gradac. Popisivač od g. da grad nije od pamtivijeka nastavan bio. . pristup do nje — ona leži na kljunu kamenoga brijega — vrlo je težak i danas. tu se j o š opažaju tragovi kamina. veli. Stari grad u Kaptolu. a od svoga gradića sačuvalo je tek nešto ziđa. a kraj je prema . Po temeljnom rasporedu građevine vidi se. koji je zamijenio diživi most. da je grad — srodan onom u Cerniku — nastao negdje pred tursku invaziju. očito prethistorijske kolonije. vijeku sazidana lijepa crkva sv. i s t od Kaptola nalazi se Pogana gradina. nekad glasovita opatija templarskoga reda.. pa se pro­ lazi kroz četverouglatu ulaznu kulu. Kraj je ovaj u prošlosti imao daleko više utvrda.119 Velika: . U mjestu Velikoj postojale su nakon izgona Turaka dvije crkve. Na sje­ veru je zid pojačan polukulom. nekad samostanska. je i mjesto zadržalo svoje ime. Utvrda je vrlo zgodno smještena. U grad. koji je opasan bio dubokim šancem. a da su bila tu barem dva sprata. I u Radovancima iska­ paju se rimske ciglje. Srednji je dio bio jamačno također pregrađen. pokazuju u zidu brojni otvori. nije od sredovječnoga svoga stanja ništa sačuvalo. Od ove je na lijevo jedan dio grada u ruševnom stanju s okruglom kulom na uglu. Gradić je malen. Jurja. U kraju sjeverno od Požege sačuvan je barem dijelom grad Kaptol usred istoimenoga mjesta. kod Vetova rimski spomenik. I u prethistorijsko je vrijeme bio kraj dobro napučen. Ne vidi se više nikakovih naprava. . koje su slu­ žile nekad za obranu grada. za pravo samo oveća glavna kula. I taj je završen okruglom kulom. a na suprotnom je kraju u XVIII. Gradište je također na­ lazište prethistorijskih ostataka. ali i u okolini Kutjeva našlo se obilje i predrimskih i rimskih ostataka. Kod Vranića na­ đeni su i rimski novci na skupu. sačuvala j o š nešto iz doba gotike. una turris tecturis carens ac in medio ejusdem castri quaedam domus seu camere deserte et una cisterna seu puteus". koja danas služi kao magazin. . od koga SI. S. Grad je pripadao kaptolu požeškom. Svakako je bio središte velike gospoštije. koja je podijeljena bila u tri dijela.

zap. Poslije g. 1242. Andrija II. dosude velikaši Požegu Hedervarijevoj obitelji. Kraljica Jelisava boravi sa kćeri Marijom in Posegavara. došlo u ruke obitelji Dežefi. od koga se nešto zida sačuvalo.—1273. 1445. a i Sigismund daje povelje u Požegi. županiji). a jamačno je tu postojalo naselje već od pradavnih vremena. J. a mati po­ sljednjega Arpadovića Tomasina Morosini boravi često u Požegi. nu čini se. gdje je na nu. 1423. Podvrško (u požeš. koje je dalo cijeloj žu­ paniji ime. riti na bogomile. 114. k prastaroj Požegi Mjesto seprivinulo uz požeška brda. Na lijevo predgrađe. pravo patronata nad opatijom Rudinom i tamošnje posjede. da je samo grad bio u njihovoj vlasti. Od po­ četka XIV. a g. dok je mjesto s okolišem Sl. a od grada Stražemana. kojoj zadnji ostatak staroga grada. poklonio Požegu Orig.120 jugu ostao do danas slabo ispitan. da se stvori še­ talište. gospoduje u P o ­ žegi familija Tamasi (Vajdafi). ubi erat curia reginalis. da je Hrvoje za­ držao Požegu do svoje smrti (1416. Kasnije je Požega u rukama ugarske kraljice Ma­ rije od g. ostala je rpa kamenja. Tlocrt grada u Požegi. da se uzmogne lakše obo­ desno okrugla kula. 1227. Da­ nas nema od toga grada go­ tovo ništa. Hedervar izgubio Beograd. u Karlsruhe. tamo se redilo i planiralo. ma da se ne može ustvrditi..). u ark. da je opravdano mišljenje. 115. su Hedervarijevi prodali za 6000 for. Mjesto se s gradom spominje g. kad je kralj SI. nadbiskupu kaločkomu Ugriljestvama se ulazi do gornjega dijela. darova kralj Ferdinand Požegu Ivanu Haber- . a ovilo oko gradskoga brijega (Burgberg). gdje se kasnije digao lijep dvor. Kad je Fr. vijeka nose Frankapani i naslov župana požeških.. kako se izraziti]e jedva gdje vidi. Borba Hrvoja Vukčića Hrvatinića sa Sigismundom do­ vršila se je tako. te izdaje odavle povelje. kao da je rimski Inicerum istovjetan s današnjom Požegom. Tako smo se primakli mjestu. od Velike bio je u Poljanskof gotski samostan franjevačkoga reda.

a usred toga dijela zasuti bunar. 1528.) dala nekako i slika grada stvoriti. nema ništa za­ jedničko s istinskim stanjem grada. gdje je prema jugu bila vojarna SI. 1751. 201. Nu kasnije su nađena i dva nacrta stare utvrde. pa se iz za­ pisnika o tom pregledanju (Kempf: Požega 371. bila u njoj i posada. pa je do g. koja se spo­ minje od g. Odavle se niže okolo Požege vijenac gradova i utvrda/od kojih su se neki dosta dobro sačuvali. Reiner zidove otkopati. Slika. Možda su i Iločki imali neko pravo na Požegu. grada u požeš. je­ dan u ratnom arkivu u Karlsruhe. Sve u svemu bio je to pravi burg. a taj se zid do danas sačuvao. Odmah do Orljavca nalazi se kod sela Čečavca nešto kamenja prastare benediktinske opatije R u d i n . pa si možemo sad grad prilično točno predsta­ viti. a odavle se drvenim ljestva­ ma ulazilo u gornji sprat. 116. Prema zapadu silazio je zid iz polovine gor­ njega dijela grada prema mjestu do Kamenitih vrata. SI. 1550. Tlocrt Gračanice. Preko brda j o š je jedno oveće neznano gradište. koji je sezao do pod ra­ zinu samog mjesta Požege. a naročito onomu nad selom Viškovcima.) za 100 ljudi na dva sprata. drugi u zem. 2 ) Prije par godina dao je vlasnik dr. jer je kći Lovre Iločkoga dobila od kralja Ferdinanda g. hrv. što ju je priopćio Lopašić u djelu: Dva hrv. Za malo je godina pala Požega u turske ruke (1536. pa ma da su bile na njima izvrsno sačuvane fresko slikarije. junaka.121 danczu de Zalathnok (g. žup. potvrdu i za grad Požegu. trebalo je tvrđu pregledati. društva. IX. reparabilis.). 117. 1702. 1 ) Tvrđa je požeška bila još g. srodan drugima u požeškoj okolici. Vraćajući se na zapad prema Kamen­ skom nalazimo kod mjesta Orljavca ostatke cigljom zidanoga gradića. U donjem trokutnom di­ jelu bio je ulaz i stražarnica. .). Na kraju te zgrade bio je okrugli toranj. arkivu u Zagrebu Possega in Schiavonia. Dvor u Cerniku (pož. ali o njegovoj prošlosti nema spomena. a još je više fantazija nacrt u zemalj. 1770. arheol. ) Vjes. Pregrađen od staroga grada. arkivu u Zagrebu. G. 1210. do turskih vremena. žup. razbiti i kamenje x 2 ) Kempf: Požega.

1521. očito je i taj samostan bio utvrđen. da je grad bio slično građen s onim u Kaptolu i u Cerniku. zauzeše Herberstein i Lenković cernički grad. 1443. Petru Kegleviću. 2 Grad Cernik ) leži ne­ što južnije. Tu su u Cerniku sjedjeli najljući turski age. a mjesto je bila sandžakom proglašeno. 1 2 6 4 . učinjen valjda odmah nakon reokupacije Slavonije. a kad je Hedervari izgubio Beograd. G. Mjesto se u SI. gdje su prije par godina našli rimski nadgrobni spomenik. a tlocrt se njegov jedva može konsta­ tirati.1) Mjesto se spominje već g. gdje se mora proći iz Požege do Save. Sav je drugi lokalitet utvrđen na daleko zemljanim nasipom s ba~ stijonima. a ma da je pre­ građen. 2 1 . Ulazna kula grada Gračanice srednjem vijeku dosta često nedaleko Cernika u pož. 1413. uvađa budimski kaptol Lovru Hedervarskog i sina mu Emerika u posjed. nu konačno se oslobodi od turske sile nakon poraza Turaka kod Beča.. okružen grabom i drugim velikim. Ipak se čini. budući da se saču­ vala samo jedna okrugla kula. žup. spominje. Arhitektonski fragmenti po­ kazuju na doba ranije gotike. u kojem su bile isječene strijelnice za manje oružje. Nešto južnije leže ostaci tvrđe Podvrško. ipak je temeljnu osnovu zadržao do dana­ šnjega dana. šancem uokrug. a curia Podvarsa g. Gradić je smješten pod brijegom. kad je kupuje Ivan de Thomassi. a protiv toga prosvjeduje još g. založi Fr. Među tim kamenjem našlo se nekoliko lijepih klesanih komada našli se napisi i kamenje. ) Csanki: K6rosmegye. Hedervari posjed za 3000 f. ) U voj. a bilo je u vlasti Dežefijevaca. G. 1595. arkivu u Karlsruhe nalazi se nacrt. koji i danas nose pridjev de Csernek. 118. gdje je narisan grad Cernik. Neki su komadi upotrebljeni pri gradnji crkve u blizom Čečavcu. G.122 razvesti. Grad je smješten u ravnici. prijašnji vlasnik Lorantović. uze mu kralj za kaznu Pod­ vrško i dade uvesti Simeona Meršića u posjed te tvrđe. 1453.

Na vrhu se brijega posadio grad na po­ ravnatom prostoru. Grad je bio svo­ jina Andrije Drežničkog.123 Sad su pak njemački generali bješnjeli u Cerniku. da se može dostatan tlocrt učiniti. d. tako. 2 ) Arneth: Die Antiken Gold. da je ta kula bila glavni dio grada za j / prebivanje. alio nomine Eleskevv. potvrdio Fr. među njima naj­ gore Caprara. uze mu kralj Ferdinand Šagovinu i dade je Nik. Silber. odlomaka grada D o l c a * fibula. a među pristojalištima toga castruma nalazi se i Dolac. Miinz. stojalište iščezle tvrđe Orljave. Grad je četverouglat. a temeljna mu je osnova ostala: četverokut utvrđen sa 4 kule na četiri ugla. 1525. U XVIII. Antiken Cabinets. Na zapadu je uzidana u okolni zid polukružna kula. y I Nad Dolcem sačuvali su se ostaci t. Nad barok­ nim je ulazom grb familije Marković. U zid je ugrađena okrugla kula E. koje pokazuje. d. opet opravili. 191. Britvićevina i t. koji je g. Na vrh brijega postavljen je gradić. tek mu fale zi­ dovi s prednje strane (kod F ) . Možda je to za pravo castrum Brestovcz u požeškoj županiji. (Vjes. koja je viđena bila i u Zagrebu. 1821. kako je građen i grad u Subockoj. oko kojeg je učinjen dubok šanac. U srednjem je vijeku Dolac pri(„Turski grad"). U jednom i drugom dijelu grada bilo je dakako pregradnja. je vijeku grad znatno pregrađen. Hampel: A regibb kozepkor I. Gradić je izvrsno smješten. tako. Čini se. Tu je bilo prstenja. naušnica i t. Monumente d. Badava tražimo u spisima išta. koji je građen po onom načinu. VII. 291. Dežefiju cerničkom: castrum Brewsthowcz. k. Građen je u okrug. Sačuvalo se nešto malo ziđa. zv. Ludovik II. 1537. da se s ove točke vidi daleko k Savi. pa budući je on skrivio gubitak „finitimae arcis Zwechan". Istočno od Cernika vidi se u gori podor Gračanice. koje je priopćio Arneth 2 ) u svom Nacrt ostataka djelu pod br.u. 1527. da je tvrđa bila veoma malena i služila za prebi­ vanje sve do u kasno vrijeme. Pred vratima bio je diživ most.u. opasan šancem. 3 ) Thalloczy-Horvath: Also szlavoniai okmanytar. a ujedno se može sav kraj od zakreta ceste iz Požege u ravnicu pregledati. turskog ^ J grada. kako otvori za balvane svje­ doče. što bi prošlost toga gradića osvijetlilo. zem. Tu se našlo dosta predmeta iz rimskoga i ranijega srednjega vijeka. na brdu Slavči kod N. k. Toliko se j o š sačuvalo. 3 ) Istočno od Dolca nalazi se Vrhovački grad. 2 1 0 — 2 2 2 . kojeg je dijelio poprečki zid u dvoje. još se i sada vidi okvir. u koji je dignuti most prista­ jao. x 0T\ . Ostrožiću de Giletinci g. ) Kraj je Cernički bio i u predrimsko doba nastavan. 1 ) Zapadno od Cernika nalazi se kod mjesta Šagovine nešto ziđa isto­ imenoga grada. kojom se ulazilo. arkiva. Gradiške našla se oveća neolitska kolonija.) Turci su osvojeni gradić g.

da se otešča ulaz nepozvanom. 1471. 21 i 22. Crkva je u Pleternici i sada posvećena sv. 148). Nedaleko Stupnika vide se ostaci ne­ kog gradišta. od svake županijske vlasti. da je između nje i okolnoga zida ostalo toliko pro­ stora. Grad je sazidan u oval­ nom obliku. do 1500. Ostaci grada Dolca. (starine XVII. 1470. za koju su mu platili u Beču. ne znamo danas više. čitamo na 7. Gračanica. Nu ulazilo se u grad kroz predvorje kod A. Nedaleko sela Viškovci nalazi se podor utvrde. Viškovci. gdje je sve učinjeno bilo. pa se dosta dobro sačuvala. 1444. a malim četverostranim predvorjem ulazilo se u nutrašnjost. Orioa". bilježnika kr. Kobaš je imao također kaštel. 1536. Nikoli. Miklosa. Danas se tu nalazi (na prehistorijskom tlu) sredo­ vječna gotska crkvica. Tu je još sačuvana u blizini gotska samostanska crkvica. kako potvrđuje Georgiceo g. Kakova su gradišta kod Bzenice. gdje je prelivena. kancelarije i brata mu Stjepana. l .: „castrum (regis) de P o s o g a Dornoch vocatum iuxta fluw. mjestu i Kobach. ali od staroga se grada nije ništa sačuvalo. Vrhovci. br. kojoj su skinuli svod nad svetištem. gdje su bile prostorije za stanovanje. U po­ pisu tvrđa. U nedalekom selu Frkljevcima stojala je utvrda. hantur et penitus aboleantur". 1620. Ta je kula sazidana tako. spominju se Vrhovci među pristojalištima grada Požege. ali je bez sumnje bio grad u Drenovcu. pa sazidali tu kulu na dva sprata za obranu. o kojoj govori Corpus juriš z. uzeo Turčin.124 da tek ponešto iskače iz zida. preko 900 for. da se jedva čovjek može provući. gdje se veli. da je kralj Matija naložio. bila je okrugla glavna kula bitna sastavina u gradovima Požega. koje je g. da s e : „idem quod castella infrascripta Knesjevec (Knežci?) et Farklevec in comitatu posegano Blasii Huszar sub nota infidelitatis infra viginti quinque dierum spatio a die datorum huius decreti computando distraSL 120. izuzimlje kralj Matija Ivana Pleterničkog od Sz. kojem je redu pripadala. a ka­ snije u vlasti Banfijevaca. 1230. U Pleternici stoji j o š dvor iz vremena Trenkovih. nad Slatinikom. G. Kako se vidi iz dosadašnjih pri­ kaza. 1818. koja je građena od izvrsnog materijala. mačvanske banove. nu nije nedvojbeno ustanovljeno. Od g. Tu su nekad gospodovali Pleternički i Toroki. Ratkovice i Bučja. u koji se ulazilo ulazom u prvom spratu. od g. Kasnije su Berislavići došli u posjed toga grada. Ciglenik i Malino1) nalazišta su prethistorijskih starina. Kubas a un Castelletto dishabitato che fuori ha da cento case et altretante persone. Vidi Gundrum: Prosvjeta 1905. koji se spominje već g. ) G. To je prehistorijski nakit. čl. Na suprotnoj je strani okrugla kula pravi sredovječni berfrit. našao je graničar Ferić u Malinu „krunu" od zlata. 39.

118) nabraja se posjed Berislavića ovim redom: Brod. 163. 1536. Brod je j o š u predrimsko vrijeme morao biti važan prelaz preko Save. U ispravi od g. 115. Već je Mesić ispravno naslućivao. sp. 1470. 1910. 1516. Utvrđena crkva u Drenovcu požeškom. Oštri Vrh nad Petrovimselom nalazište je rimskih starina. na listu od god. i Slav. Brod je u srednjem vrjeku bio vla­ stitost obitelji Berislavića Grabarskih. našlo rimskih novaca. habetur. S. Turcos post SI. U Vrbovi nalazi se gradište tvrđe.125 alio nomine Gyleth Kaštel 1 ). a pišu se sve do pod kraj svoga vladanja „comes de Dobor" (na pr. Mačkovac. Dobochacz^ . gdje je bila tvrđica. edificationem castelli Kobas Nad svetištem podignuta kula sa strijelnicama.) nije Soliman dozvolio dalje pljač­ kanja. djelu s. 1339. koja je g.) veli s e : . Kanila je nahodište prethistorijskih predmeta. spo­ minje sa na četvrtom mjestu: Brod — despoti. Gesch. Zagr. u posjedu S. a nedaleko Zapolje smatralo se odavna za rodno mjesto Ivana Zapolje. U ispravi g. 1536. koje je uzeo Turčin g. Dolina.Ex litteris episcopi zagr. Franjo B.. koja se spominje od g. ) !) Ivić: Spomenici Srba u Ug. pa po Istvanffiju (XI. Entstehen d. naći ćemo u Tisovcu spo­ menut grad.. Starine V. Svrnemo li još pogled na zapad Orljave. 162. Hrv. d. Na onom se otočiću. kojim je ovaj cijeli kraj do turske invazije pri­ padao. u koji je usađen stup mosta. 3 ) Berislavići su potomci Borić bana. Rimljani su tu našli mjesto. koji je sačuvan u imenu potoka Mrsunje. kad je turska vojska došla do Zapolja. Thomycza. 1536. pa su ga po drevnom predrimskom na­ zivu. Siče nahodišta su pret­ historijskih ostataka. 2 ) Lešić: D. ad ripas flumini Savi et ex~ pugnationem castelli de Brod in quo 1500 homines in presidiis reliquisse dicuntur". koju donosi Ivić (u. 168). Militargrenze u. (Sta­ rine V. nazvali Marsonija. Cimbe. Festung Brod a/S. 3 Taj despot bio je Berislavić. A među onim gradovima. a kasnije u vlasti Gorjanskih. Polazeći uz Savu do Broda. dolazimo do staroga prelaza u Bosnu kod Dubočca. 121. 1914. otočić pred Brodom činio je taj prelaz laganim. a isto tako i Brod2) sa svom svojom okolinom. d. pala Turcima u ruke. Stadt u. da to nije bosanski Dobor. Grad je bio vlasnost Berislavića barem neko vrijeme. N.

minje g. mjesta vidjet ćemo. Benedikta. 1700. utvrda u Garčinu. kod Glogovice sačuvala se crkvica sv. 1282. *Mozuchky. sive castro. a malo podalje crkvica sv. Na istoku je još valjda zakupu. možda prema Po-fi crkavlju. despoti et nobilium communis Plethernycze — despoti. (Csanki: Magyarorszag foldrajza II. drugi put Ovaru (Starigradu). Stjepana. Zarwas et Petrocz in de Walko et Posega comitatibus aliisque. pa možemo s pravom sma­ da je to j o š tvrđica iz predturskoga doba. Kasnije su Berislavići postali srpsk udespote (udova Vuka Brankovića preudala se za Franju Berislavića). jest posjed u blizini Broda. Herman. U tom je kraju morao biti i Dobor. bila nalazimo kasnije je vlasti Berislavića. zap. gdje je stajao kaštel. Moreu. koja je pripadala bosanskim biskupima. Owari Zwyna. je Ta je utvrda ležala baš pred otočićem u Savi. *Ozonychky. Dobowyk. Paka. današnji Davor. da se posjed Berislavića nalazio u okolici Broda i uz Orljavu. mjestu. Komoricza. a spadao je jednom gradu Orjavi. utvrđeno: zid s bastijonima opasavao samo je sa tri prema Savi nije bilo utvrde. a na s. Ono Zwyna bit će kasniji Svinjar. trati. Nad Petnjom ziđa od potokom je ostalo nešto Posjed se spo­ a grada Petnje. Vinica je bila očito nad današnjim Podvinjem. *Boroschyan. a malo podalje tekla je Mrsunja u Savu. koji se zvao i Redemlye. u kasnije ga 4 spomenici Berislavića. Zenth Laczlo.. koji se već g. gdje je i prije stajala utvrda. Možda sama utvrda niti nije bila u današnjem Kopaš. okrugle kule.. Mjesto je pri­ padalo vukovskoj županiji. To su omanje gotske crkvice. Lad. Nad Pocrkavjem je žalibože u novije vrijeme porušena crkva sv. 1282. 163) navodi se : Arky — despoti Vywar — despoti Brod — despoti Garchyn — despoti Wynycz — despoti Pethnyewar. 01/ ulaz^kod A. spominje kao terra Burstian. Garčin. Petra. Ta mjesta poznajemo i danas. Valjda je i gradište nad Slatinikom ostatak utvrde Berislavića.126 Danas se ruši u Brodu tvrđava. koje e možemo sigurno odrediti. Petnja i Pleternica. Lyzko. 401). 1536. uzidana u zid. Dobor. Brod. Zalathnok. uglu I Četverokut. su još gdje j o š rada danas naziv Gradina upućuje na iščezlu 1 f 7 U SI 122. vijeku na istom Mi poznamo tlocrt te tvrđice po koji je na nacrtu na mapi karlovačkoga mira iz g. a pripadao je g. Hrwsthycza. a opasana je bila šancem. mjesto Brod bilo strane mjesto. U tom su zidu bila troja vrata. U onom popisu zauzetih tvrđa. sagrađena u XVIII. . Novigrad. dj. Jarak. Hrwsewa. što ga je priopćia Ivić (sp. E braničkula. possessio Pethna cumturri u rukama u Veličkih i Bekefijevaca. Boroschyan. dva ugla imao iskočio je mali bastijon. Libuguschy. pa su zadržo svoj posjed sve do turske navale. ostali oko Pocrkavja. Darnocz. T l o c r t grada u Vrhovcima. U kraju utvrdu. Ogle­ damo li ta.

Isprva je u rukama familije Treutul Čeh. Benediktinci imaju tri znatna manastira. v. veliki redovi imaju tu svoje posjede: Kutjevo u rukama templara. 393). Od g. 1290. možda je ispravno mišljenje Csankijevo. (Csanki: Tort. što smo u požeškoj županiji opazili. gdje je i danas mjesto istoga imena. da je tu od prethistorij­ skoga vremena bilo posvuda sve na­ pučeno. Mi doduše zna­ mo pristojališta te utvrde (Csanki: Tort. Isto je tako teško odrediti. Sav kraj oko Broda 0 Thalloczy-Horvath: Also szlav. 123. po kojoj dobiva familija P a k s y : g r a d a kod Viškovaca Gradac.Foldrajza II. str. Po Weigelovoj mapi iz g. . 1442. U požeškoj je županiji bilo i drugih utvrda. pa se tragovi Broda.*).) iz raznih vremena. selo Orjavicu. da ga moramo tražiti u okolici Broda. Istočno od Požege kod Blackog vidio je Luka Ilić nekakovo crkvište s ostacima utvrde. Možda je taj grad bio nad današnjim Orijovcem. Tlocrt tvrđe i zidova mjesta digla znatnija mjesta. 304. Sama kraljica vlasnica je grada Požege. već podalje u gori. kralj Ivan Zapolja gospodar je Kamengrada.127 mjestu. da su PakNa desno okrugla bra­ nič kula tik zida. a od Gradiške do Pakraca sav je kraj u vlasti ivanovaca i kasnije prio­ rata vranskog. Gdje je bio Ovar (Starigrad). a danas se tamo nalazi samo gradište. a u rimsko se doba ovdje SI. ne ćemo krivo poći. Orja grad i Csukancz. 1700. ne možemo ustanoviti. a dalje se mi­ jenjaju gospodari dosta brzo. gdje karta bilježi Gardun grad. da je Gradac bio tamo do Pleternice. Kroz cijeli srednji vijek bilo je u toj županiji veoma živo. Šagovinu. u rukama Veličkih i Bekefijevaca. se vijeku spominje i castellum Terbus. Nacrt ruševina od g. gdje je stajala tvrđa Orljava. kojemu je gospodovala familija Pakosi. gdje se doista nalazi gradište. vidimo. koju je dapače i narisao. okmanytar. 445. ali ta imena su se dijelom izgubila. spominje se castellum Gradach. varoš Szent-Miklos (Pleternicu) i grad Csuckans. kojima ne možemo od­ rediti točno mjesta. syjevi smatrali svojim j o š uvijek tvrđu Gradac. kao possessio Oryva cum castro suo. U XV. vlasništvo Berislavića. a po ispravama sudeći nalazio se taj grad na brdu Trbošnjaku kod Šapne. a budući da je ta imala posjeda u Ple­ ternici. vidjet ćemo. županiij. Nešto nam pomaže tražiti tu utvrdu darovnica Ferdinanda I SI. Ka­ kova je to bila utvrda. a dijelom se ne mogu s današnjim stanjem identifikovati. Pregledamo li j o š jednom sve. 1560. ako uzmemo. foldrajza II. ne znamo. popisa pod kraj XVII. 124. rimske kulture viđaju na mnogim mje­ stima. A iz u pož. koja se spominje već g.

budući je stopedesetgodišnje tursko gospodstvo promijenilo tok života. Stupčanica. Viškovci i Vrhovci. Po obliku (i po vremenu postanja) ima u ovoj županiji gotovo svih tipova sredovječnih gradova. koji ga zadržaše sve do pada pod tursku vlast. nu ovdje je to tek iznimno učinjeno. koji su drugačije građeni. Iz najkasni­ jega vremena bit će gradovi tipa grada u Kaptolu i Cerniku. centar prostrane gospoštije istoga imena. j o š su jedino Kaštelanovici od sv. dok je samoga grada posvema nestalo. koji imaju glavnu kulu (berfrit) četverostranu ili petostranu: Čaklovac. Inače su vlasnici gradova većinom tuđinci. . Ipak je i tu nastao na pr. a rod Tiboldovića. U drugim se krajevima pod starim burgima kasnije podigli dvorovi. lijep dvor u Stražemanu. kasnije Zemče prozvani a konačno Svetački pokazuju već u toj promjeni imena približavanje autohtonomu pučanstvu. U kasnije doba nastaje Pakrac i Kamengrad. Dobra kuća. jer su položeni u ravnici. Tu su najstarije forme u onim gradovima. Duha (danas Dežanovac) domaći plemići. pa oni omanji sredovječni gradovi: Gračanica.128 u rukama je obitelji Berislavića.

1541. Bijelog brda. koje joj je dalo i ime. 1 ) SI. u Čepinu. 374-376. Lendave. kojom te sloboštine dobiva i grad Zagreb. . da ih je gotovo sasvim nestalo. Virovitica je od davnine bila najznatnije mjesto te županije. Osijeka. uze mu Ferdinand g. Glavni nahođaji iz rimskoga doba našli su se kod Đakova. z.) Satnici. Đ a ­ kovu. Original u Rano se već spominje i samostan fra­ arkivu u Karlsruhe. pa među ostalima i Viroviticu i Stupčanicu u požeš. nije sa­ čuvala ništa do gradišta svoga sredo­ vječnoga grada. Budincima. Točno su ozna­ čene međe grada Virovitice (Wereuche) u ispravi od g. 1527. dobilo sloboštine od kralja Bele. potvrdi Ferdinand Stjepanu Banffyju sve njegove posjede. Nu g. Današnja Špišić Bukovica. jasno svjedoče za istinitost gore iznesene tvrdnje. Bijelom brdu. IV. pa u Virovitici. Grad se virovitički nalazio od iskona tamo.Sredovječne utvrde u županiji virovitičkoj. njevaca u Virovitici g. Podgajaca (miljokaz). bogati nalazi u Bizovcu (80 kom. pa je već god. 1280.. Naši­ cama. Pred turskom provalom bio je grad u rukama Ivana Banffyja od D. Mikleušu. D. kojom kraljica Marija potvrđuje sloboštine Virovitici. Valpovu. ark. u ispra­ vama srednjega vijeka Bakva. Miholjcu. a ovdje je izdana i isprava. 1684. 184 i 259). Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Satnice. Samatovcima. God. nu budući da je pristajao uz Zapolju. da druge i ne spominjem. 1243. 125. nalaze se i dominikanci u tom mjestu. VII. 9 Prof. A to prirodno bogatstvo bit će uzrok. G. Dalja. U srednjem su vijeku opet i ti krajevi bili često spominjani. Tu su prolazile i rimske ceste. Tenja. gdje se danas l ) C. poglavito ona uz Dravu do Osijeka i dalje prema Dalju. Ova ravna i bogata županija nije dakako sačuvala mnogo sredovječ­ nih utvrda: kultura je tu skrivila. da je već u predrimsko doba tu bio bogato napučen kraj: nahođaji u Marjancima. Viroviticu i daruje je kraljici Ani. Dalju. 1290. 1248. Prikaz oslobođenja Virovitice iz turskih ruku g. Gorjanima. županiji. (Vjes.

Ostaci grada u Vočinu. a bio je malena zgrada. kao ni od kaštela u Slatini menjem. 1255. što su ga sazidali grofovi Pejačevići. Grad je od g. 1841.—1684. Mi ga donekle poznajemo iz nacrta. a spominje se već g. str. SI. 127.. izdan tom prigodom. da je Gyula d. prikaz u Prosvjeti od g. 1904. ne spada pod nje­ govu jurisdikciju 8 ). Za posjed se toga mjesta često bili ljuti bojevi. Ulaz je bio napose utvrđen. a da­ nas je vlasništvo grofa Draškovića. 1463. vlasništvo Ivana Rachkusa i Martina Betlena (ili Beglina) koji se zovu sopjanski (g. bio u turskom posjedu: zapovjednik grada Brodarić nije ga mogao od Turaka ni bra­ niti. g. Novaki bilo je nekad sijelo župe. oteo Turcima. 1 ) kod Drenovca u virov. a sada dariva Bela IV.—1804. vijeka ostaci grada (vojn. što je nekad pripadao grani Gorjanskih. što je po­ daren templarima. Vaška je bila ne­ kada posjed biskupa zagrebačkih. koji bude g. III. Kraj nedalekoga Mikleuša nalazile su se još u drugoj polovini XIX. pro­ dan knezu Schaumburg-Lippeu. 1193. Isprava od 30. arhiva VIII. ) Graditelj je bio N. . samo onaj dio. Poslije reokupacije kupi grof Pejačević grad. 1800. pa saziđe g. koja je bila uvijek napunjena vodom. kad ga je general Leslie g. Sam je grad bio unutar te utvrde. Roth. veli. 237. Kako su se u to doba veselili toj pobjedi. J3 rtno>sac 2 *) O toj stvari v.Wasserburgom".130 nalazi dvor. novi dvor 2 ). Sjeveroistočno od Virovitice dva su važna mjesta u srednjem vijeku. 276.) nu ni od toga se nije ništa sa­ Izvana su zidovi obloženi tesanim ka čuvalo. cijelu tu župu svom vjernom banu Prijezdi. danas pusta sela. Kan Novake dao nekada templarima. Nedaleko Sopje je također imalo svoj kaštel. dokazuje i SI. *) Vjes. zem. koji pri­ kazuju grad u vrijeme. Iz ratnoga arkiva u Karlsruhe imamo sliku opsade Lesslijeve. nu ta je više no fantastična. 1684. karta bilježi tu uz znak ruševine Ruine Zrinyi). žup. Bio je obzidan zidom sa bastijonima na uglovima te imao četiri tornja. a diživim se mostom prelazilo preko široke grabe. a može se donekle smatrati . 126 Tlocrt ruševina grada njemački Flugblatt. koja je opkoljena bila i palisadama. 1532.

Na uzanom plateauu navrh brda poredale se tri okrugle 2 0 Csänki: Körösmegye 54./85. . daje Egyd od plem. dobiju Gorjanski i srodnici im Kishorvati-Hlapcici cijeli posjed. a g. Aba grad u bastinu. 1308. Kasnije dobise jedan dio grada i posjeda drenovackoga Desa i Ivan Gorjanski. ) Povijest grada Drenovca vezana je s povijescu grada Vocina.131 koji su posjedovali i Drenovac. gospodar je drenovacki Sigismund Vocinski. G. 1418. Moslavackog svom zetu Nikoli. sinu Lovre od plem. 1484. Odslije se ta grana Gorjanskih prozvala Bänffy de Därnocz. ) Csänki: Körösmegye 52. nu i ti dostaju. da nam pokazu sasvim neobican sastav gradine. God. smjestene na tesko pristupacnom brdu povrh sela Drenovca. ) Od grada se Drenovca 2 1 sacuvalo dosta malo ostataka.

a najmanja C još je naj­ bolje sačuvana. Sigismund Vočinski sve dobro posjedovao. od kojih se najveća A dobro razaznaje. 1424. pa se i Vočin spomi­ nje među posjedima Matijina sina Ivaniša Korvina. Ma da im je kralj Sigismund i oduzeo dijelove dobra vočinskog.132 kule. uze grad kralj Matija. vijeka u vlasti familije de Atina. 1687. 1434. a osobito je jak i dobro uzdržan branič zid E — E . pa im je i sam kralj odstupio svoja prava na grad za 6000 f. sama tvrđa bila je posve razvaljena. 10. Kad je s Jobom rod Gorjanskih domro. 1508. ) Smičiklas: 200 godišnjica oslobođenja Slavonije II. Isto se tako zove i današnji Šarengrad. dobiše Gor­ janski g. a i u Posavini nedaleko Kupinova nalazimo Vočinsku baru. 1538. arhiva III. Nu oko g. a kad je taj umro bez potomstva. Na­ ziv se nalazi i u Moslavačkoj gori. Po opisu Ibrahim paše Merimbegovića imao je Vočin 70 kuća i davao je 70 vojnika. te je ostalo tek nešto nutarnjih zidova. koja i for­ mom i sastavom živo sjeća na rimsku ciglju. zem. (Vočin se zove u ispravama: Athyn. koji je sagrađen na najpristupačnijem mjestu. opet je uspjelo. Othyn. sept.) Ta je familija ogranak plemena Aba. Sve tri kule spajao je zid. ) Kad su konačno Turci morali grad ostaviti. da je g. pa osta njihov do g. Vjes. nije ni 10 kuća ostalo pošteđeno. Materijal je građevine bila ciglja. 2 bio se ovdje ljuti boj. 73. Turci su i krasni samostan — ) Csanki: K6r6smegye 50. Dakako. grad je u rukama Batthyana. Turski osta do g. 2 x .. taj posjed. 1686. dok se od srednje sJabi tragovi nalaze. koje se je za Anžuvinaca dostalo znatna ugleda. Vočinski1) se grad spominje od početka XV. kad ga zauzeše Turci. da Turci nisu lako pustili grada. 154.

133 crkva se gotska do danas barem dijelom sačuvala — upotrebljavali kao kamenolom. Iza Turaka dobije posjed s tvrđom general Caraffa (g. 1793.), nu domala zagospodova opet fiskus, dok nije g. 1776. kupio imanje Erdody, te je od ovih prešao posjed na grofove Jankoviće. Grad se osovio na brdu nad Vočinom, koje se dalo dobro braniti. Od tog je grada preostao samo komad zida, građen od kamena i ciglje, a izvana obložen vrlo lijepo tesanim kamenom. Tlocrt se po ovim slabim ruševinama više ne može učiniti. Ako nije najveća gradina u svoj Hrvatskoj, a ono je svakako jedna od najvećih ona kraj Orakovice,1) što je na­ rod zove Ružica. 2 ) S ime­ nom Orahovice sasta­ jemo se u historiji prvi put g. 1228. u međašnom listu, kojim se od­ ređuju međe neznanoga mjesta Aszuagy. (Da­ kako da ni ime Orahovica ne smijemo dovo­ diti u vezu s orahom, to ime dolazi svako­ jako pisano Raholcza, Rahocia i slično.) Grad se u Orahovici spominje g. 1357. kao kraljevski posjed. Knez je Ivan Blagajski (odnosno njegov zet Petar Herczeg d. g. Heder) založio g. 1328. Lovri, Ugronu i Ivanu svoj grad Zrin, nu nije grada nikad iskupio, već SI. 130. Ruševina gotske crkve g r a d a Ružice su sinovi Lovrini palatin kod Orahovice. Nikola Kont i Leukus i rođaci g. 1357. Zrin prepustili kralju, da ga on preda Šubićima, kako to posvjedočava kralj 28. III. 1357., a zato su ovi prijašnji vlasnici Zrina dobili Orahovicu. 3 ) Nikola je Kont (ime ovo svakako je u vezi s gradićem ) Szabo: Orahovičke gradine. Vjes. hrv. arheol. društva XIII. 94. ) Ime Ružica nema s ružom dakako ništa zajedničkog, te mu je tek pučka eti­ mologija dala to značenje. U srednjem se vijeku spominje Rosoncz u kraju oko Ča­ đavice (kako misli Csanki: K6r6smegye 52), a nije nemoguće, da je to ova ista gradina. 3 ) Vjes. zem. arkiva VIII. 250.
2 x

134 Kontovci nedaleko Grubišnogpolja, koji je do turske invazije pripadao tom rodu) član familije kasnijih knezova iločkih, pa je grana toga roda držala Orahovicu i prozvala se Raholezai t. j. Orahovički, nu i sami go­ spodari Iloka smatrali su se barem donekle gospodarima i Orahovice. Kad

SI. 131. T l o c r t Staroga grada nad Orahovicom.

je na posljednjeg kneza Iločkoga Lovru zavojštio kralj Ladislav, umaknuo je Lovro iz Iloka u Orahovicu, koja mu je j o š jedino preostala. Tu ga u kraljevo ime podsjedne despot Vuk, a branič te tvrđe, za koju veli Istvanffi: ,,arx natura et arte egregie munita", Lad. Backocz nije mogao grada obraniti. Kasnije se Lovro izmiri nekako s kra­ ljem, koji mu ostavi Oraho­ vicu. Kad se Lovrina druga žena Magdalena de Bakowcz preudala za Ladislava Morea de Chula, brata pečujskoga biskupa Filipa, dobije on s njom Orahovicu. More je bio tako opak čovjek, da su ga oba kralja i Ferdinand i Ivan Zapolja proskribovali, a Zapoljevci ga opsjednu u Orahovici, dignu lagumom gradske zidove u zrak, sasijeku sve branitelje, ali More umače. Ma da je Orahovica bila dana braći Rafaelu i Ivanu Podmanickom, osta faktičkim po­ SI. 132. Ostaci Bedemgrada nedaleko Našica. sjednikom grada i nadalje More, pa piše odavle o kret­ njama turske vojske g. 1536.; bio je dapače još g. 1543. u gradu. Odavle je konačno uzmaknuo u Gornju Ugarsku, ali ga Turci uhvatiše i odaslaše u Carigrad, gdje je prešao na islam. J o š g. 1550. potvrdi kralj Ferdinand

135 Katarini, kćeri Magdalene More, pravo na dobra iločkih knezova, pa se tu spominje i Raholcza. G. 1685. budu Turci kod Orahovice razbijeni, a g. 1687. izvješćuje Diinewald, da je Orahovicu zauzeo bez velikog na­ pora. Službeni popis od g. 1702. opisuje i grad Orahovicu. Zidovi su j o š bili visoki, nu krova nije nigdje bilo. U donjem dijelu grada bilo je devet odaja sa stropom, a tri odaje nisu više ni stropa imale. Gornji grad bio je sav razrušen, tek su postojali krasni podrumi. Dosta velika kapela imala je još svod. Pod gradom su bile ruševine plemićke kurije. Cijeli spahiluk dobi bar. de Cordua, g. 1723. kupi ga bar. T. Fleischmann, da ga doskora prepusti grofovima Pejačevićima, od kojih ga za 35.000 f. kupi Dimitrija Mihalović. Grad je Orahovica zapravo i grad i dvor i tvrđa. Danas se ulazi u grad kroz provaljenu kulu A., nu tu nije od prije bilo ulaza, već je trebalo preći mostom, kojemu su se sačuvale supstrukcije kod 14, 15 i 16. do ulaza u prvom spratu, te bi ovako dospjeli u predvorje O-O. Na desno je tu stajala kapela B, gra­ đena u gotskom slogu s otpornjacima, koja je nad svodom (s rebrima) imala prostoriju za obranu. Kasnije je kapela dobila bačvasti svod, ali i taj se već sasvim raspao. Kod 4. ulazi se u veliko predvorje E, gdje se vidi trag uzanog hodnika. Iz te prostorije, koja je tijekom vremena bila opetovano pregrađi­ vana, polazilo se na desno u četiri prosto­ rije F, koje su služile za stanovanje, pa imale velike prozore sa prostranim sjedalima. Na protivnoj je strani osam manjih prostorija, koje su dijelom i svodove sačuvale. Tu je prema jugu zid izrađen u šilj, komu je naj­ veća debljina 9 metara, a učinjeno je to zato, si. 133. Stari tlocrt grada u jer je na toj strani pred gradom prostrana Valpovu. Original u arkivu u livada. Sa polukružnim je zidom tu nekada Karlsruhe. grad bio završen i dubokom grabom odijeljen od drugoga dijela brijega. Na zapadnoj je strani prigrađen gradu toranj L sa renesanskim prozorima i teško protumačivim rovom kod 9. Polukula M štiti još napose prostor N N, koji se prislanja na bastijon I, uređen za težu artiljeriju i pojačan sa tri cunju slična otpornjaka. Toranj H spajao je zid 0 - 0 sa sakristijom kapele. Nu kad je artilerija teža postala, nisu te naprave dostajale, pa je učinjen polukružni zid na južnoj strani P P sa 11 ovećih strijelnica, koje su tako smještene, da se može svaka točka spomeuute opasne ravnine unišaniti. Sav je grad građen gotovo isključivo od kamena lomljenca, ovaj je dio sazidan ponajviše cigljom, tek je donji dio od kamena. Kako je pomno izrađivana ta građevina, o tom svjedoče

136 još pojedini dobro sačuvani tesani komadi: brojni konsoli po cijeloj vini, za koje dakako danas ne znamo, što su nosili. Na više je sačuvano tragova komina. građe­ mjesta

Sat daleko u gori baš nad samom Ružicom nalaze se ostaci Staroga grada, koji dužinom zidova gotovo prestižu i donji grad Ružicu. Dakako, taj je grad doista stariji, karakter je zidova posve drukčiji, a b a d a v a ćemo tražiti uređaj za raskošno stanovanje kao u donjem gradu. Tlocrt trošnih zidova pokazuje razdiobu grada u četiri dijela. Stari graditelj n i j e ni tu micao pećine, već ih je zgodno upotrebio za temelje svojim zidovima. Gradina se protegla od sjevera k jugu: na oba su kraja bili p o s e b n i ure­ đaji za što jaču obranu. Povijest ne zna ništa o toj građevini k a z a t i . Nekada se baranjskoj županiji 1 ) pribrajali gradovi i mjesta Našice, Matučina, Podgorač, Szeglak (kod Harkanovaca) i Valpovo. Našice (Nekche) spominju se već u XIII. vijeku, kad su tu gospodovali templari, nu uz ove imali su tu posjed i članovi plemena Aba, kojem kralj Karlo dariva g. 1310. i templarski po­ sjed u Našicama, p a g. 1312. i posjed s v . Mar­ tin kod Našica ( g d j e se i danas nalazi prastara crkvica). Tada dozvo­ ljava kralj Aleksandru od plemena Aba, da si „si in ipsa possessione Scenmortum . . . castrum edificare seu construere voluerit, faciendi habeat facultatem et pecuniam SI. 134. Glavna kula grada u Valpovu. suam ad opus castri in eadem expendere valeat tanquam in sua propria hereditaria possessione . . . V) Poslije ukinuća templarskoga reda preuzeše njihov posjed, barem u većem dijelu, Ivanovci. Za vrijeme kralja Sigismunda dobiše Gorjanski Našice, a ženidbom čini se da su Iločki došli u posjed grada, jer je god. 1499. Lovro Iločki od Fružine, udove Joba Gorjanskoga, dobio gradove Gorjan, Našice i Novigrad, a od Katarine, udove Ivana Krbavskoga grad Vočin. Protiv toga prosvjeduje Ivan Korvin 6. VII. g. 1499. 3 ) Te dvije žene bile su se­ stre Lovrine. G. 1532. padoše Našice u ruke Turcima. Da li je u samom mjestu Našicama postojao grad ili je našički grad bio podignut u nedalekim brdima nad selom Gradcem, gdje se danas vide
2

') Csanki: Foldrajza li. 456 i si. ) C. D. VIII. 329. 3 ) Vjes. z. ark. VIII. 265.

1481. g. 1438. Utvrda u Motičini. Nu i ti ostaci pokazuju. Po smrti Matije Morovićkog dobiše grad Petar i Matija Gerebi od kralja Matije (g. nu g. 1467. dobiva ga Ivan Morovićki. i to tek dijelom. da je tu opstojao vrlo lijepo građeni gotski grad: zidovi su dijelom tesanim kamenom obloženi. dobili su stari gospodari grad i posjed natrag. a g. a dijelom su uglovi tesancem pojačani. tek su neko vrijeme ovdje gospodovali Morovićki (Marot). 1469. Valpovo (tu je navodno postojalo rimsko mjesto Jovalia) ima i danas sačuvane ostatke svoga grada. SI. Najprije je posjed u vlasti Ivana Solyaga. dok se od drugih građevina vidjaju tek temelji. 135. . pa se tu g. Matucsina spominje se već u XIV. I Podgorač je bio vlasništvo Gorjanskih.). vijeku u vlasti Motičinajevaca. vijeka. Nu od tog se Bedemgrada sačuvao samo ulazni toranj. spominje se castellamus Poygoracz. 1397.137 ostaci Bedemgrada. Đakovo. koji se spominje od XV. pa ostadoše gospodari grada. Zid između crkve i dvora ima krunište sa strijelnicama za kosi hitac. spominje i grad. nije lako odrediti.

opsjedne Murat beg Valpovo i osvoji ga teškom mukom. ovijen zma­ SI. U okruglom su tornju tri sprata. a prikazuje se kao lijepa dvospratna građevina s tornjem nad ulazom. Mostom se dolazilo u „palatu". Početkom XIX. Krećući prema jugu nalazimo neznane ostatke sredovječnoga grada kod Budimaca. U prvom i drugom spratu nalazi se po jedna okrugla prostorija. gdje se žalibože saču­ valo samo gradište znamenitoga grada cijele velike familije Gorjanskih. a po njemu naslijediše gospoštiju grofovi Normann Ehrenfelski. jem. Tlocrt grada nije se bitno promijenio: oko dvorišta bila je galerija na stupovima. 1721. smještenim u posebnom tornjiću. Poslije oslobođenja od turskoga go­ spodstva dobije g. svo­ đena niskom kupulom. Na kamenju stubišta i na prozorima. jer je Morovićki Ostaci grada po akvarelu Hotzendorfovom. neku vrstu plotom ograđe­ noga predvorja. Naročito se sa stražnje strane prikazuje grad kao sačuvan u starom stanju: započetu modernu „restauraciju" zaustavio je svjetski rat.. G. vlasnik je grada ban i palatin Emerik Perenj. 136. Kao terra Gora spominje se već g. prvi na stuba- . Prozori su proviđeni sjedalima. a g. koja i danas postoji. dok su krila tako pregrađena. a po­ svuda se vide tragovi. vi­ jeka bude tu sagrađen dvor i to tako. u koje se dolazi zavojitim stu­ bama. da je nekada bio taj toranj drugačije vezan s okol­ nim zgradama. Kolođvar.. otkuda se tek ulazilo valjda u prvom spratu u grad. a sjeverno od Đakova leži Gorjan. Današnji dvor sagrađen je valjda i na starim temeljima. U srednjem se vijeku piše Gora i Gara. U sredini kupule prvoga sprata nalazi se grb navodno Mo­ rovićki. da su od staroga grada ostali samo vanjski zidovi. 1512. 1543.138 G. . Doroszma. grad i dobro barun Petar Prandau. a oko cijeloga grada gradska graba. da se je sačuvalo i nešto staroga grada. 1244. da se u sastavku tih krila sačuvala gotovo intaktna okrugla kula. pa na dovratniku svuda se nalaze kasnogotski klesarski znakovi CP ma i prozoru nekoliko puta. bio vitez zmajskoga reda. U vojnom arkivu u Karlsruhe sačuvao se nacrt grada iz XVII. vijeka. a odavde mostom do neke zgrade. pokloni kralj Bela to mjesto Ivanu de gen. Dva se krila spajaju tako. ulazni okvir gotska je radnja. pa sad osta grad u rukama njegovim i njegove svojte. 1269.

pa je kamen četverostranoga grada rasprodan. da su u novije doba razvaljeni i kameni fundamenti. x . Đakovo jest danas za pravo oveće selo. 316. građene iz ciglje. okolo kojega i sada su grabe pojake. 137. proviđena u prizemlju na tri strane strijelnicama. Među gradovima. U službenom popisu Đakovštine od g. Dosta je. Nu u prošlosti je od vajkada cijeli ovaj kraj bio veoma va­ žan i za naselja zgodan. U okolici Gorjana nalazi se i prethistorijskih starina. U Satnici su dva gradišta iz predrimskog vremena. castrum Gora. dobi jedan dio posjeda Zay de Csomor. Tomu opisu ne može se ništa dodati. tek to. 282. 2 ) Smičiklas: 200-godišnjica oslobođenja Slavonije II. iz rimskoga doba po­ tječe nalaz novaca u skupu. biskupije 52. Jugo­ istočno od Viškovaca nalazi se i predrimskih i rimskih starina. 1702. a u Štrbincima našli su se ostaci oveće zgrade s mozaikom. Jedan je prozor zadržao u gornjem dijelu orijentalni luk. a nedaleko same gradine ostaci gotske crkve. te se uvjerimo o istinitosti te tvrdnje. 1 ) U XV. a mjesto je i u srednjem vijeku bilo znano. castellum Gara. I u samom se Đakovu našlo rimskoga kamenja s na­ pisima. sa sviju strana prirodnom uzvisinom za­ tvorena kao bedemom. 1467. — Pavić: Glasnik đakov. spominje se Gara —Petri Markos. jer je cijeli kraj oko Đakova velika ravan. 270. pa i to je naselje samo nastavak predrimskoga mjesta. a drugi palatinov dio Ivan Korvin. To je i izvrsno građena kula. u Ivanovcima (gdje je u predtursko vrijeme postojala crkva sv. Erdutski grad prije restauracije. Martina) našlo se rimskih ostataka. g.139 praocu Gorjanskih. se vijeku spominje č e š ć e : g. Kad su domrli Gorjanski s Jobom Gorjanskim. foldrajza II. 2 ) opisuje se grad: ovdena u selu od starine jest grad bio. da ogledamo kartu. kojega isto se nahode nikoji temelji i zlamenje. U Klokošici našlo se predrimNacrt slikara Hotzendorfa. 1408. rim­ skih grobova i rimskih novaca. te se sada viđaju samo porazbacane ciglje. Opet nije taj pri­ rodni bedem nigdje priječio prometa. koji su g. U samom je mjestu kuća Jaić bega pretvo­ rena u crkvu. U Selcima nađen je rimski mozaik. 1536. koji sada sa svime jest ra­ zoren. SI. ) Csanki: Tort. pali Turcima u ruke. skih predmeta.

veli s e : in turri de Newna. 1355. — Šišić: Županija virovitička u prošlosti. izvedene iz ciglje.. 2 ) Od ove crkve potječe kapitel u arh. 285. dade kralj Matija i taj posjed kaločkom biskupu Gabrijelu i bratu mu Sigismundu Matučinskom (po današnjoj Motičini). 1355. pa je ženid­ bom došla u ruke Petra Čeha. 1486. kako se u nas drugdje nije nigdje sačuvalo. — Csanki: Tort. 1893. 1437. foldrajza II. a staru je crkvu Strossmayer dao porušiti. pa dalje castrum Newnawara do g. 1474. uz njega podor ovalne zgrade. foldrajza. 103.Klaić: Vjes. Kao castrum spominje se već g. Neko je vrijeme Ču­ por Moslavački držao grad u zalog. . Bosanski kaptol (osnovan g. da je to tek jedan dio građe­ vina. G. spominje se biskupska palača: . od kojega spoja duvarovi jesu za asnu dobri. Već je u XIV. koji su kasnije ostali gospodarima grada i posjeda. Iz sada poznatih ostataka je­ dva se može zaključiti. pa ga je zamijenio novi dvor. 1702. a između tih zubaca izbočeni su dijelovi za kosi hitac na obranu podnožja zida. *) Brunšmid: Kameni spomenici br. od kada je Turčin iz ovih strana odagnat". II.140 Kao possessio Dyacou spominje se Đakovo 1 ) prvi put u spomenicima g. prope ecclesiam cathedralem". a čini se opravdanim mišljenje. 820. in palacio solite nostre habitationis". gdje od XV. G. iz poja graba od grada i od onoga vrimena.in Dyaco. 281. a g. — Pavić: Glasnik biskupije đakovačke g. U turske šake pade g. kakovu su svrhu imale te građevine. Pred tim ovećim tornjem nalazi se pod­ zemni hodnik. 1238. a pripadala je Treutulu od Nevne. pa je tu sačuvano krunište. a unutra u gradu bila je crkva za dosta velika. Kralj je Sigismund dva puta u Đakovu boravio. vijeku tu postojala biskupska crkva. dok se drugi dio još pod zemljom nalazi. zašto se ovamo preselio. . 1395. Zapadno od Đakova nalazi se mjesto Levanjska Varoš. da je tu grad doista postajao i da je to 8 mjesto identično sa sredovječnom Nevnom ). veli s e : „ovde jošte grad stoji. koju nastavlja zid. 3 ) Csanki: Tort. U parku biskupskoga dvora nalazi se podor tornja. čas u vukovarsku. koji je još vrlo bliz romanskom dobu. 2 ) g. koje temelji do sada nahode se .) nije dugo Bosni ostao. — Fermendžin: Acta Bosnae. Stariji pisci spominju tu kraj sela ostatke sredovječnoga grada s bedemima. 1898. 1399. Zupci su kruništa uređeni za ravni hitac. — Hodinka: Tanulmanyok a bosnyak-diakovari piispokseg tortenetebol. Kasnije je toga sredovječnoga biskupskoga grada u Đakovu nestalo. 1526.in Dyaco. već je g. a nije sasvim objašnjeno. Bp. i 1903. arkiva II. a ovaj je dade u zalog Korođijevcima. vijeka stalno boravi. veli se izrijekom: . U opisu Đakovštine od g. 1244. Nu ipak je još jedan komadić o s t a o : spojni zid između crkve i dvora ostatak je staroga grada. .. 361. da sazida sadašnju katedralu. u Đakovu. Nema sumnje. muzeju u Zagrebu br. . U srednjem su je vijeku pribrajali čas u požešku žu­ paniju. nu ja ih više nisam vidio. z.

Nad Dunavom diže se nešto ostataka grada Erduta2). Grad je danas putopisac Prandstetter na­ sasvim iščeznuo. 1730. 138. iz vremena oslobođenja od Turaka. nu na njem se nije kasnije ništa više gradilo. okružen dubokom grabom. šao je g. Lendave. a takovo prethistorijsko gradište s dubokim šancem nalazi se i kod današnjega mjesta Slakovaca u Srijemu. Građevine I. u rukama je Rozgonjijevaca. napose upozorujem na crkvu sv. Od g. Drenovcu. Cseh. bude prodan Ivanu Palfyju od Erdoda. Povj. koje pod­ sjećaju na talijanske građevine XV. 1290. Original s oznakama u španj. a g. Od g. To je nešto povišen humak. u vlasti titeljske prepoštije. proviđena neistinskim kruništem sa malenim zupcima i pretvorena u grobnicu. 1472. 1608. Gradište s nešto ziđa postoji i danas južno od Osijeka. ma da zapušten. g. G. Kourough. osi. koji si tu dade urediti grobnicu. gotovo je nepre­ SI. castrum Koorong ultra fluv. spo­ minje se dirutum castellum Korogyvar. Zuaniju. 19. 1474. 2 . bude i Erdut oslobođen. pa dođe u ruke komore. g. 60. G. Tlocrt grada u Vukovaru kidno u turskim rukama. Laszowski: Hrv.141 Porodica Korođijevaca držala je od XIII. stoljeća grad Korođ1). 270. Slično se do­ godilo valjda i drugdje. Danas je glavna kula snižena. 1526. J o š je najbolje saču­ vana okrugla kula s izbočenim gornjim dijelom (na konsolama. grad u jeziku u arhivu u Karlsruhe. U Prandstetterovu je putopisu narisan grad Erdut sasvim šematički. Taj je humak s grabom još u prethistorijsko doba načinjen.). 1472. a na njem je u okrug sagra­ đen od ciglje grad. Dimitrije u požeš. g. a kasnije ga na­ lazimo u rukama familije Banffy od D. vijeka). a ko­ načno dobije grad familija Adamovića Čepinskih i Ervin pl. Drauwe. 1296. 1697. castr. ad quod nullus aditus ob palustria nisi hiberno gelido tempore. dok i taj grad ne dobiju Nikola Ču­ por Moslavački i Ivan Ungor de Nadasd. cuius dominus terrestris ignoratur tani turcicus quam Christianorum (Smičiklas: 200 god. vrlo lošem stanju. 271. Slav. ) Csanki: Tort foldrajza II. 1687. pa je još u srednjem vijeku poslužio za gradište. 1746. cijel sačuvan. kao zalog Ivanu bar. nu u glavnom bio je ipak. Od okolnih zidova sačuvali *) Csanki: Tort foldrajza II. koji se spominje g. koji se spominje g. II. po smrti Čuporovoj dobije grad Ivan Pongracz de Dengeleg od kralja Matije. nu kasnije su Korođijevci opet gospodari grada.

. I u srednjem je vijeku zadržao Osijek svoju važnost: već se rano spominje kao oppidum. 1719. U rimsko doba zvalo se mjesto Mursa. pa ga dade Gerebu Vingartskom. tu sagrađena tvrđava. vijeka.). Slikar Hotzendorf narisao je grad u polovici XIX. Kad je umro Čupor. 1712. možda već i g. Kad su ovi domrli.142 su se samo poveći fragmenti. Kaštel se u Osijeku spominje u XV. vijeka. koja se dobrim dijelom do danas sačuvala. Najvažniji grad virovitičke županije i drugi grad cijele zemlje Osijek1) prastara je ljudska naseobina. vijek. vijeku (g. do g. dobije grad s posjedom budimski kaptol.—1687. Vlasnici mjesta i grada bili su Korođijevci od XIV. a poslije reokupacije bude od g. grad je u turskim ru­ kama. pa sve kroz XV.. 1472. 1526. rano se spominje i tributum portus fluvii Draue. a poslije njih Nikola Čupor i Ivan Ungor. dobiše posjed Rozgonjijevci. a sudeći po ostacima i čestom spo­ minjanju bilo je to i tada veoma znatno mjesto. što pokazuju nahođaji iz neolitskoga doba. l ) Csanki: T o r t foldrajza II. Od sredovječnoga grada nema danas dakako ni najmanjega traga. 1460. žalibože onako romantički. 282. kako je to ono doba tražilo. Od g.

od ovih su se tek tra­ govi sačuvali. 268 i si. velik je broj gradišta sa­ čuvan. 1608. . Sadašnja je srijemska županija nastala iz dviju sredovječnih županija: iz vukovarske i srijemske. Hedervarijevih i Iločkih. o kojima baš ništa ne znamo. gdje je despot Vuk Branković gospodovao. za koje ni mje­ sta ne znamo. 0 Tort.) vlasništvo je Alsana.Sredovječni gradovi u srijemskoj županiji. vlasništvo Tamasijevih. rimske se ceste vijugale mimo rimskih gradova. da je život uvijek bez ikakvoga prekida trajao. Kraj sela Berkasova. Vukovar SL m G r a d Castellum Athya daiz Prandstetterova putopisaa iz g. bio je negdje kod Bosuta. Ako ikoji kraj naše domovine Hrvatske svje­ doči. našnji je Šarengrad. Csanki 1 ) je u biv­ šoj vukovskoj župa­ niji nabrojio 33 grada. nalaze se i danas veliki opkopi grada. što ga svijet nazivlje Despotovcem. da za poznavanje gradova ne mogu ti ostaci mnogo značiti. od kralja Matije. onda mora taj kon­ tinuitet posvjedočiti srijemska županija. Velik je broj takvih utvrda. za 12. Castrum Alsan (g. Bezbrojna su mjesta dala do­ kaze za život u svim prethistorijskim epohama.000 for. Marsigli je našao isto tako malo ostataka. ali se sačuvalo tako malo. kasnije Morovićkih. Castellum Belethyncz. misli se. Castrum Berekszo jest bez sumnje identičan s Berkasovom. Poslije smrti Vukove dobiše grad Georgije i Ivan. kad je narisao tlocrt toga gra­ dišta. 1463. foldrajza II. rimski kanal još danas postoji (Jarčina). sinovi Stjepana despota. U sred­ njem je vijeku bio veoma velik broj gradova u Srijemu. da je to današnja Ašanja.

vlasništvo Iločkih. Er­ dut. Csanki tek naslu­ ćuje. pa i patronat nad benediktin­ skom opatijom. 1389. 1435. 1480. bez sumnje ostaci Hermangrada. vlastništvo Alšana.exstat etiam in ruderibus castellum olim habitum dictumque Herman".. Po ovim gospodarima zove se kaštel Berzetemonostor. possessio Monostor. 1453. castrum Nevna postojao je kod Levanjske Varoši u virovitič­ koj županiji.. ali se lokalizirati taj kaštel ne može. a poslije smrti njihove od g. pa Banfijevaca. Spiritus nunc apud Nicolaum. Kasnije je grad u kraljevskim rukama. Kalatynch (g. koji su g. kad je izumrla . gdje je nekad stajao kaštel (g. (str. kralj Matija.144 Kod Nuštra nalazi se gradina zvan lokalitet. castrum Mikola možda je postojao kod Mikluševaca. a u Nijemcima spo­ minje se castrum od g. dictum Berzethe. god. Castrum Marot jest Morović. koji je imao i posjeda: 1377. G. Bothos. K o ­ ro đ. neko vrijeme Nikola Čupor. 1527. utvrda. ne može se odrediti.) u vlasti Mirka i Filipa. 1408. 1474. da je to ime postalo od castra romana. Duha. Dienes jest Kostroman. a vlasnici su mu bili Nikola Gorjanski. 45. Andr. Gdje je stajao kaštel Šarengrada.. Od grada u Cerni sačuvalo se nešto malo ziđa. Bozotha. Kosztormdn Sz.. Stj. 1427. 1461. U Smičiklasovoj: 200 godišnjici oslobođenja Slavonije ubilježeno je g. od koje se sačuvalo gradište kod Babine grede. Castellum Neszth. preuzeli cijeli posjed u svoju vlast. mogao bi biti današ­ nji Neštin. Gereb-Vingardski. abbatis S. Misle. Gdje je bio kaštel Leve i uz taj kaštel mjesto. pa dalje g. Castrum Palina daruje g. kad ga g. Jednom se spominje castrum regale Borcz. Kod Antina nalaze se na obali Vuke ostaci velikoga gra­ da. Korođ je spomenut među gradovima virovitičke županije. 1498.: castelum Nempthy iuxta Fluv. 1401. 1697. Osijek i Gorjani pripadaju danas virovitičkoj županiji. U Ivankovu (Ivanka Sz. Gyorgy) spo­ minje se kaštel g. 1495. do g. Ivaniš Korvin SI. pa opet Korođijevci. sinova Nikole. kad je Ferdinand darovao kaštel Valentinu Toroku. U današnjem Borovu bio je kaštel: castellum Boroh (g.). 140. nu u isto su doba imali dijelove posjeda Gorjanski.): . Lad. Đakovo. daje kralj Sigismund Petru Perenju. 1481. Garčin požešškoj županiji. 1491..) ne može se od­ rediti. koji ga odstupaju Talovcima. spominje s e : castrum et districtus Ceuerna ubi fluvius Bygh et Baza conjunguntur. Tlocrt ostataka grada i druge familije. Tu je bio i znamenit samostan sv. vlasništvo Gorjanskih. da je postojao kod današnje Trpinje.

Castellum Zilzeeg. postojao je kod mjesta Vučedola nedaleko Vukovara.). vlasništvo Iločkih. vlas­ ništvo Gorjanskih. Raškajevih i Gereba vingardskih. prepoštima Petru i Urbanu. vlasništvo kaločkih biskupa. Kaštel Arky (1465. pa ga predali Klementu Berzsenyiju. U Podgrađu (Varalja) spominje se kaštel Alšanijevih. Gorjan­ skih. vlasništvo Gorjanskih.145 familija Bakonyai sa Stjepanom. bio je kod Sotina. gdje se nalazio također grad. od kralja Sigismunda castrum seu ca­ stellum VJeruar. U Laslovu postojao je kaštel Berislavića Grabarskih. koje se mogu potanje prikazati. . što ga traži Csanki zapadno od Rače. T e š k o da će biti ispravno mišljenje. Laurencii iuxta aquam Baza (1408. da se je taj Kaštel nalazio u današnjim Vinkovcima. ne može se odrediti. Uz Bosut je negdje ležala utvrda Sz. gdje je stajao Kaštel Poltos. 141. Lorincz: ca­ strum S. gdje se i danas vidi gradište tik uz cestu.) x ) Csanki: T o r t Foldrajza II. Ne može se odrediti ni mjesto. kasnije Talovaca. pa se i od tih jedva od triju sačuvali znatniji ostaci. Ruševine g r a d a Šarengrada. kasnije svojina Batorijevih. bit će da je postajao u današnjem Suseku. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 10 Prof. Castrum Szata. Castrum Vicahdalpenes Danubium (1408. SI. u vlasti Morovićkih. Ilok i Vu­ kovar imali su utvrde. U negdašnjoj srijemskoj županiji nabrojio je Csanki 1 ) 17 gradova. gdje je bio castellum Sywycza. Familija Gorjanskih držala je kaštel u današnjim Slakovcima: castellum Zlaakowcz. 231. kasnije posjed kaločkih biskupa.) vlasništvo Horvata. koji su nakon smrti Ivana Alšana dobili g. 1437. Svakako je taj kaštel stajao u Virovcima kod Otoka. vlasništvo Iločkih.

1495. Despotima je pripadao kaštel u Irigu. a za kaštel Martonics. pa g. Karom (castellum SI. gdje se nalazi Kuvalova bara.) s mjestom istoga imena. na desno palača knezova Odelscalchija. Vidi i Arkiv za povjest. Tlocrt grada Iloka. a ne Kamenica. gdje se govori o svim znatnijim mjestima u Srijemu. U Banoštru1) (Ban monostora) imali su srijemski biskupi svoj kaštel. to se ne može odrediti. 221. Batorijevaca.146 posjed Morovićkih. koja spaja zid sa 2 polukule. stajao je valjda kod Dumbova. Stephani prothomartvris situm in loco. Gdje je ležao kaštel Bdrdnd. kasnije despota Georgija i Ivana Brankovića. U podrumu jedne kuće nalazi se i sad lijepo tesani romanski stup s dobro sačuvanim kapitelom. Petrovaradin.) stari je naziv za današnje Karlovce. 65. da li je ležao u srijemskoj županiji. S. Vrdnik. traži Csanki mjesto kaštelu Kovalu. IV. Na desno gore jak bastijon. traži Csanki u današnjoj Rumi. jugosl. arheol. . kasnije je vlasništvo despota i Hunjadijevaca. 183. Kaštel de Dombo. društva I. 148. !) O rimskim ostacima (tu je bilo mjesto Bononia ili Malata) v. Karom 1465. stajao je u Jarku. Kaločki su biskupi imali kaštel Barić negdje uz S a ­ vu. gdje je postojala opatija sv. u blizini Beočina. Vjes. 1477. 1198. Gorjanski pa kasnije Ivaniš Korvin držali su kaštel u Čereviću. Csanki dvoji. pokazao je Klaić u Vjes. 1388. Kupinovo (Kolpenv) spominje se kao castrum regale Kulpen g. što se g. ne može se odrediti položaj. qui dicitur Keu. koji se spominje među posjedima kaločkih biskupa. stan franjevaca. posjed Moro­ vićkih. Jurja. monast. Na lijevo dolje samo.. Kod Šimanovaca. Civitas de Ku que alio modo Monasterium Bani nominatur. 1886. pa V. a okolni zid sa 3 polukule i tri četverostrane kule okružuje grad do samostana. Povjesničke crtiee Srijema od Ilije Okrugića. Mjesto se kao Ku (Ko) spominje vrlo rano: G.. arh. stare serije g. nekada posjed Moro­ vićkih. hrv. kaštel Arpatarro (1498. a od g. 52. 142. 1309.. spominje medju posjedima Iločkih. Da je u srednjem vijeku Banoštor. društva (stare serije) 1880.

1231 dobiše hospites juxta castrum Walkow po­ vlastice od slavonskoga vojvode Kolomana. a ko­ liko se može po današnjem stanju prosuditi. U Zemunu su sačuvani ostaci grada. U turske ruke pade Vukovar g. 1382. U ratnom arkivu u Karlsruhe postoji nekoliko nacrta gra­ da i mjesta Vukovara. ma do toga nije nikad došlo. 1173. vijeka u rukama Andrije Botha od Bajne. ja S o o *-* 43 iž *o rt cd . koji ima . Mitrovica je imala svoj kaštel. da je Vukovar zidana varoš s gradom. kasnije (god. Karlo Rym spominje tu gradić na brežuljku i drži. bio i Jtf CD • a c3 cd •4-* V * . taj je na­ crt vrlo točan. veleći. najprije je po­ sjed kraljev. koji su nam po­ znati iz starijih nacrta ili po znatnijim ostacima. J o š su prikazane mošeje i karavanseraj. pa do tur­ skih vremena. Napose je nacrtan profil grada. f Tako ne preostaje dru­ go no prikazati ono malo gradova. To je uopće najstariji tlo­ crt ikojega grada u Hrvat­ skoj. Po drugim nacrtima iz istoga arkiva sudeći. 1567. da je velika varoš i da je tamo znatan most.) u rukama Barinskih Szentgyorgyskih grofova. spominje putopisac Pigafetta Vukovar. U Georgiceovom opisu bosan­ skoga pašaluka veli se. pa odslije saznajemo za taj grad iz putopisa carskih poslanika u Carigrad. G. vlas­ ništvo Ivana Hunjada i despota Georgija Brankovića. da je to Teutoburgum. 3 cd *3) g Castrum je u Vuko­ varu star. 1526. a pod kraj XV. uči­ njenih od španjolskih mjer­ nika za vrijeme reokupacije. Demetrius. namjeravali su mjesto utvrditi kulama i zidom.147 Slankamen zaslužuju poseban prikaz. koji se vrlo rano spominje kao castrum Zemlen g. kasnije posjed Ni­ kole i Lovre Iločkoga (S.. Laurencii ducis castellum). G. 13 jx 13 .

Oko cijele te gra­ đevine bilo je gradsko platno. tamo stoluje aga. Prošavši tim ulazom dolazilo se do uzanoga dvo­ rišta. unnd hat klein einiche Wohnung . znatan skupni nahođaj na brdu Bašćine iz halštatskoga doba to po­ tvrđuje. Šarengrad nad Dunavom sačuvao je dosta znatne ostatke svoga grada. Dariiber ein lange Pruggen so Kheyser Solimanus. bawen lassen. aber inwendig ist. I to je dakako mjesto već u predrimsko doba bilo napučeno. saznajemo o njemu nešto iz putopisa. 1275.. : . 1608. Južno od Šarengrada nosi neka rudina j o š i sada naziv Vočin. ograđen je palisadama. . Ilok u sadašnjosti. a kao varoš g.. . arcem l ) Vjesnik zemaljskog arkiva XII. wie der Augenschein gibt ein fein lustig und zimblich vest Hauss gewest. Kad je i taj grad dopao u turske ruke. Nu ime je Šarengrad niknulo u novije doba. Prandstetter je narisao vukovarski grad. Potanje opisuje Vukovar Prandstetter (g. wie es noch ein starckh gemeuer aussen herumb unnd seine Tacher hat. pa si po toj risariji i na­ crtima u Karlsruhe možemo predočiti sliku grada. u gradu da ima nešto artilerije. Das Schloss ist vor Jahren. 144. und zeitlich auf Walkowar khomen. a od ovoga je humka vodio pokretni most preko grabe do ulazne kule. . 1 5 5 3 . Dieser fluss ist sonst nit Schifreich. auf einem runden und freyen Perg ligent.. vast alles ganzt verw(iest und unsauber.ad Athyavar. vijeka. Kao posjed Athya spominje se već g. pojačano jednom polukružnom i jednom četverostranom kulom.148 u svem 100 kuća i 150 (!) stanovnika. a to je bio naziv i mjestu i gradu Vočinu u današnjoj virovitičkoj županiji. . doch zimblich braidt. okružena sa sviju strana zgradama za stanovanje. Humak pred gradom SI. dok se je prije mjesto zvalo Athya. gdje se danas nalazi samostan franjevaca. thief und sumpfig. wie andere tiirggische Heiiser. koji je bio sagrađen tamo.) 1 ) „ • . dok se castellum Athya spominje po­ četkom XV. • sein gleicwol zimblich viel Veldtstiickhel darinnen". Othin ili u novijem obliku Vočin. alda der fluss Valko in die Thonau fleust. als er fiir Sigeth dies belegern gezogen. 1481. Vrančić kaže g. 208.

J o š se SL 1 4 5 u kutu vidi kasnogotski . 1571. umro je na svom dobru Teleku (južno od Bapske). .Krunište zidova grada u Iloku. nu sav dalji njegov izvještaj radi za pravo o Iloku. Duha. zidovi su čvrsto izrađeni od ciglje. Gradjevine I.149 dirutam. kako ih u sredovječnom gradu nigdje ne nalazimo na takovom mjestu. koja je u donjem spratu bila bačvastim svodom pokri­ vena. S južne se strane ulazilo u onisko četverostrano predvorje. da gradinu Athiavar zovu domaći Otthin. 1687. da ih nije ni bilo. vijeku spomenuti kao vlasnici grada. dok je u drugom spratu bila gotski svo­ đena prostorija. i Ta je prostorija bila rasvijetljena velikim prozorima. danas više ne znamo. nadbiskup kaločki. kad se javlja. Ochinum indigenae vocant". Tako pomnu radnju nalazimo i u ostacima grada Moro vica. Povj. da je tu odavna postojalo ljudsko naselje. dobiše grad Matija i Petar Gerebi Vingardski. Što se nalazilo u prostranom dvorištu grada. vijeka. nu ne možemo kazati. Sve što se j o š sačuvalo komadi su okolnoga zida: strijelnica i kruništa nema više. 1507. pa je pokopan u samostanu pod svojim gradom Athyom g. K. da je Ivan Morovićki osnovao u svom gradu „Athia nuncupato" samostan sv. da je tu postojalo i znatno rimsko mjesto: čini se. David Ungnad zna također (g. a nahođaji govore z a t o . 1572. Tik uz Dunav diže se k zapadu mjesta Šarengrada ruševina opasana dubokim šancem.). a Salomon Schweiger spominje u „Vokingu" bijeli zid od razvaljena gradića i crkve. u koji će uljesti bosanski franjevci. S v a k i d r u g l d i o i m a stri elnicu konsol i komad rebra. da se *) Laszowski: Hrv.. Sjevernih dijelova grada već je odavna nestalo. Rym (g. J o š g. kako to pokazuje slika iz XVIII. koji su j o š u XVI. Gereb. 1917. veli grof Aspermont u jednom pismu: Wotschin oder in den Landtkarten Attina genannt Čini se. a drugo se drži još onako. od ko­ jeg se nešto zidova sa­ čuvalo. 1 4 0 5 .) spominje četverast gradić na brdu nazvan Athya. Grad je sigurno djelo Ivana Morovićkoga. 57. pa napose obloženi plaštem od iz­ vrsno pečene ciglje. da se u ispravama spominje prvi put Šarengrad g. 1 Povijest grada Iloka ) prikazao sam u Savremeniku g. Već sam lokalitet svjedoči. Kad je s Matijom Morovićkim domro taj rod. Ladislav III. pa se prostra­ nim vratima dolazilo u glavnu kulu B.

Tlocrt utvrda staroga Petrovaradina. Orig. Nu po nacrtu iz arkiva u Karlsruhe poznamo dobro cijeli okolni zid. Ladislav je imao tri sina: Ivana. da je tu bio Cuccium. Na tom je mjestu nastala kasnija tvrđava. pa mu se tek prividno pokorio. Lovro nema više naslova kralja Bosne. Nikola nije uzmaknuo ni pred silnim kraljem Matijom. Sin mu Lovro samo je slaba kopija očeva. Za pravo tu moramo govoriti samo o sredovječnoj utvrđenoj varoši. nu kralj mu ote Ilok. smrti lobije najveći dio iločkih imanja njegova udovica Magdalena od Bukovice. gdje je duboka graba (Halsgraben) dijelila varoš od da­ ljega dijela brijega. 1526. u ark. kasniji palatin. J o š se do danas uzdržao najveći dio okolnih zidova: samo na zapadnom dijelu. 146. a za pravo se sav svoj vijek smatrao njemu ravnim. Već je godinu dana iza smrti Lovrine bio Ilok u tuđim rukama (g. jer se grad knezova Iločkih nije sačuvao: današnji dvor knezova Odescalchi (koji su nakon reokupacije Slavonije dobili ogromni posjed iločki i naslov vojvode Srijema) stoji na mjestu sredovječnoga grada. u Karlsruhe. i on se je usprotivio svomu kralju Vladislavu. pa mu ga vrati. Na zapadnoj su strani bila . On je posljednji član toga r o d a . po njegovoj SI. Stjepana i Nikolu.) Grad se Ilok podigao na brijegu nad Dunavom. pa je napokon dobio i naslov kralja bosanskoga.150 s pravom drži. a možda je baš tu stajao i rimski castrum. gospodari Ilokom Nikola Kont. Predikat Iločki (Ujlaky) nose tek unuci Nikole Konta: Mirko i Ladislav. pod uvjet. Od g. da se uda za Ladislava More-a de Chula. koji je bio najznatniji član cijele familije. kad se s njim izmirio. ostali su tek fragmenti. 1365. te je dapače kovao kao kralj Bosne svoje novce. praotac knezova Iločkih. obnašao brojne časti.

Već g. U vrijeme turskoga gospod­ stva donose putopisci i o Iloku dosta bilježaka. Tlocrt . Na sjevero­ istoku stoji i sada okrugla kula. koji su nekad mogli nositi drveni obrambeni trijem. 1608. Zidovi su građeni od izvrsne ciglje. da očuvaju strijelca. 2*35 m visok (s nutarnje strane). u koliko to možemo danas prosuditi. Taj je dio putopisa priopćen u Vjesniku zem. Na zidu se je sačuvalo krunište. mjestimice svaki drugi zubac. koja i sada postoji. a najvažniji je prikaz Iloka iz god. pa su u svakom obziru bili podesni. nutarnji je sloj s manje pomnje izveden. 147. Mje­ stimice imaju svi zupci strijelnice. 1572. : Grad da je sazidan na povišem brijegu. S karte Weigelove iz g. učinjena dijelom franjevačkoga samostana. Rym meće opis Iloka pogrješno kod Athyje. gdje se nalaze velika vrata. Pokriveni su ukoso crijepom. Na toj se slici vidi j o š i grad knezova iločkih. Na istoku je ne­ daleko polukružne kule. pet ukoso ugrađenih kula i dvije polukružne pojačavaju zid s južne strane. 2 0 5 . nu s obje je strane bio zid oblo­ žen plaštem najbolje ciglje. 148. a osim toga postoje dvoja manja vrata.151 vrata. do kojih se dolazi mostom. da je grad Lovre Iločkoga tada zapušten* ali ga Turci pomno čuvaju. 1700. danas Šaren­ grada. koju je narisao neki Schmalkalder. Iz doba reokupacije potječe i slika. spominje Vrančić. a dvije polukule pojačavaju nepravilno izveden zid na sjevernoj strani. što ga je dao Prand­ stetter. v. 1553.. razmak između pojedinih zubaca iznosi 61 cm. 1567. koja međutim nikako ne odgovara onomu. te je priložio ovom opisu i sliku turskoga Iloka. bio omanji petokutnik uza zid. zaštićen nach teutscher Manier. što možemo očekivati. Grad da SI. a svaki drugi ima usku strijelnicu. Najkarakterističniji su zubci kruništa na istočnoj strani: svaki je 2*52 m širok. leni: tu je na vanjskoj strani niz konsola. SI. Nešto je opširniji prikaz Davida Ungnada iz g. Zupci kru­ tvrđave u Petroništa nisu posvuda isti: na sjevernoj su strani ma­ varadinu. Slika Petrovaradina iz p o č . dok K. koji je iščeznuo.. zatim zidom i grabom na zapadu. kad se je ovdje učinio pristup do grada. XIX. svez. samo mu manjka krov. Zidovi da imaju „starke und weite stant zur Wehr" — krunište. i ona posve odgovara istini. koji je dosta dobro uzdržan. dok je na sjeverozapadu zid samo u fragmentima sačuvan. arkiva XII. str. Pigafetta spominje Ilok g. Jugozapadno stoji i danas kolosalni bastijon.

152 naliči na Ostrogon.—1766.. postojala. Tlocrt ruševina grada Vrdnika. gradi Marija Terezija tvrđu. G. U gradu je bio i dvor. 1205.). Peturwarad et regale palacium ibidem. ) Cistercite nalazimo u Topuskom g. u Zagrebu g. kako vidimo iz listine od 24. 1718. na kojoj se danas diže kasnija tvrđava. ali Eugen Savojski porazi tu Ali pašu velikoga vezira hametom. u njem se nalaze oštećene crkve i samostani. Kad je skoro poslije Prandstettera putovao Ilokom biskup Katić. ali taj je posve trošan. 1477. da je tu od iskona morala postojati utvrda. pade Ilok Caprari u r u k e . spratu. . od kralja Alberta grad i patronat nad opatijom. Mjesto Petrovaradin i Kamenica pripadali su biskupima kaločkim. držao je dvor ostatkom biskupskoga dvora. Naziv Belefons ostaje i kasnije: Civitas Waradini Petri et abbacia B. Svakako je tu posto­ jala i sredovječna utvrda. • Petrovaradin (rimski Cusum. kasniji rcerpfaov) je smješten na tako zgodnom lokalitetu.. 149. D braničkula s ulazom u 1. 233. 1687. 1716. qui antea Ukurd sed modo Belefons appellatur . Mjesto je često promijenilo ime. C predgrađe. pa ostade turski do g. Gor­ janski dobiva g. kamo je i opatija spadala. Belefontis de monte Waradinipetri (g. Nad zakukom Dunava diže se klisura. jula g. Mačvanski ban Lad. 1439.... 1259. foldrajza II. na mjestu one. . 1754. . u Samoboru g. Koncem XV. V. Beschreib v. Od g. 1526. Locus ubi monasterium est constructum. x . VI. B ulazna kula. koja je tu već g. vijeka spadala je i utvrda po svoj pri­ 2 lici tim biskupima ). 236. 1250. 1237. M. ali tek 12. gdje kralj Bela daje cistercitskoj opatiji 1 ) dobra. 2 ) Csanki: Tort. 1277. 1687. Peterwardein. okružen posebnim zidom.. na Savskom otoku g.. pa i kraljevsku palaču u Petfovaradinu. 1820. kad ju je Weigel na mapi karlovačkoga mira narisao. u Kutjevu g. 1699. primakne se grof Aspremont do Iloka. U turske ruke pade g. nu Turci pokušaše j o š jednom sreću g. SI. 1688. Izvan grada je veliko selo. — Schams: Topogr..

Poslaniku su Turci pokazivali tvrdoću kule i topove s grbom cara Sigismunda. koju su Turci pretvorili dijelom u mošeju. u Petrovaradinu. 254. Utvrdi stanuju sami T u r c i . 237.) Pigafetta kao gradić na brijegu ograđen zidinama i kulama na okrug. K. tu da su Turci za opsade izgubili 40. Ungnada noćio je g.00D ljudi. pa spominje Petrovaradin. stoljeća spominje Petrovaradin (g. nu tlocrt. gdje se je nalazio nutarnji grad s gotskom crkvom. a u sredini je tvrđica na isti način sagrađena. Rednuk. a drugi napis kralja Vladislava. koja naliči turskoj mošeji. od kojih je jedan imao grb Ivana Orsaga. stara slika (nacrt) Petrovaradina nije ni­ malo vjerodostojna. tamo se nalazi još stara kršćanska crkva. sjev. foldrajza II. Podalje od prastaroga glavnoga puta uz Dunav nalaze se ostaci grada Vrdnika1) 14 kim. Tuda je nekada valjda vodila cesta iz Rume do Dunava. To je sve dakako iščeznulo.) spominje Petrovaradin. biskupa srijemskoga. od Rume. SI. Vrdnik u Srijemu. koji se visoko podizao. Gerlach putopisac D. a dijelom u hambar. nu on nije vidio ništa do u kuli. Braničkula staroga grada. jednim se samo ulazom ula­ zilo u unutarnjost te utvrde. 1573. 233. Jaki je zid okruživao brdo. 2 ) Csanki: Tort. Vrdnik se spominje u srednjem vijeku kao Rednak. 1572. Osim ulazne kule još su dvije četverostrane kule branile grad prema Dunavu. na koru crke vidio je M 70 što drži godinom 1070. nađen u Karlsruhe. Rym (g. 1567. silu vreća s brašnom i tri topa. a dvije polukule pojačavale su grad s protivne strane. . 150.153 Od putnika XVI. Schweiger opisuje put poslanika Sinzendorfa. gdje se možda kod Ratkovca nalaze ruševine opatije Dumbovo. posvjedočava istinitost opisa putopisaca.

Na istočnoj }e strani bio valjda ulaz u grad. koji se može sa svih strana lako braniti. Prema zapadu nalazi iz g. Sa karte Weigelove nutrina je potpuno ruševna. 152. Tlocrt ruše­ ulazom u prvom spratu. u predrimsko doba. Već g. a pred nju sagradio (s juga) čvrst zid. čini se. 181. komu se može još pri­ lično odrediti sastav. i dalje. 1425. hrv. — Arkiv za povj. arheol. da se s temeljem urušio. društva 1.154 Regnicz. se nešto niži zaravanak. a u rimsko je doba postojala tu varoš Acumincum. Uglovi su kule pojačani tesanim kamenjem. 1287. na kojem se danas ne vidi ništa do malo ciglje. 1072. IV. otkuda su stube vodile u vina utvrde kod gornje prostorije. 225. 1700. Slika utvrde i mjesta Slankamena iza oslobođenja od Turaka. branič kula u formi potkove. kod zgrade B. 151. te se rimske starine j o š i sada nalaze i na samoj površini gradine. a on je još g. 1315. 181. l . imao svoje sajmove. Sredo­ vječna se tvrđa spominje g. spominje ga Florianus. pa kasnije g. Danas je veoma razvaljena i obraštena. gdje stoji glavna kula. nu ipak je u svem Srijemu za pravo jedini sredovječni grad. Taj je zaravanak (suburbium) bio odijeljen zidom od višega dijela. Gradina se posadila na vrh nevisoka brijega.. Sav je grad građen od smeđega kamena. — Marsiglijevi nacrti u dijelu Danubius. jugosl. Grad se spominje po­ lovinom XV. Na sjeveru nema više zida. to je pravi sredovječni berchfrit. pa je već g. podbočivši ga j o š otpornjacima. Zemun 1892. Mjesto se Slankamen1) spominje vrlo rano. ) Ruvarac: Stari Slankamen. 1451. kad ju je kralj Sigismund darovao ujedno s Kupinovom Gjurgju Brankoviću. Zid je u funda­ mentu 2-90 m debeo. Original u Karlsruhe. Nu mjesto je sigurno nastavano SI. u koju se ulazilo sa zapadne strane SI. vlasnikom. ski rez. Na zaravanku ostavio je stari graditelj klisuru. Kameni okvir toga ulaza pokazuje got­ Slankamena. tek se u gornjim dijelovima vide opravci s cigljom iz kasnijega vremena. Nacrtao Schmalkalder. vijeka u vlasti kaločkoga nadbiskupa. Na pećini sa­ zidao je graditelj okruglu kulu E za zaštitu glavnoj kuli D. — Vjes.

zv. cd k a m e n . 1553. Posla­ nici Ferdinandovi zatražili 1598. Kupinik. i kr. gospoduje tu Ivaniš Korvin. 1 5 2 L nisu mogli Fr. 1502. * 4 Schweiger spominje god. da je >o c "5 slab i starim zidovima ogra­ iS 73 đen. da se vrati SU g SlanBeograd. Sabac. (SmičiI klas: 200 godišnjica oslo­ c« & co « > bođenja Slavonije II. pa je odavle prema Moro vicu tekla granica poslije karlovačkoga mira.5 cd CO Vrančić je g. Službeni • * cd popis od g. Nejasno je. 292. arkiva u Karlsruhe). Mjesto Slanka­ ca men imalo je troja dobro ..) cd podaje sliku onoga. Za grad veli. G. t. gdje su zapadno od mjesta urisani ostaci rimske utvrde. da su njegove čete opustošile Berkasovo. £ 1 0 . G. pa sul­ tan javlja pobjedonosno. Imalo je tri crkve. Marsiglijeva linija. 1498. Do danas se od svega toga ponešto sačuvalo. bila se tu osudna bitka. Grad je bio posve o razrušen 131 hvat dugačak. kako se kasnije još izrijekom ističe. pa i dijelove 4> zida. Kako je izgledao Slankamen poslije od­ laska Turaka pokazuje vrlo dobra slika Schmalkalderova (iz voj. da je gradom gospodovao Peseyi. Slankamen i Karlovce. Barić. a g. varoš. Postojala je i turska kupka.I 155 Kasnije je u rukama Hunyada. 1702. a takov će biti i Marsiglijev nacrt u djelu „Danubius". 8« C li 1577. CL 67 hvati širok. Drugi putopisci sla­ bo ističu Slankamen: Sal. JZ vidio grad na brdu. ratnom arkivu u Beču. tek bez krova. Hedervari i Blaž Šuljok obraniti tvrđe od Turaka. G.5 '> građena vrata. a posred grada bila je lijepa crkva. što je a preostalo. a cd co dvije katoličke sasvim ruO cd T3 G ševne. Više je šematična slika Slankamena u c. u Slankamenu veliku 5 w) razrušenu crkvu. mjesto je u vlasti kraljevskoj: civitas regis Zalonkamen. pa Mitrovicu. gdje su uneseni još dosta dobro sačuvani zidovi. Petrovaradin i Ilok. Zemun. 1691. . s s obzidanu tankim zidom u CD nizini.

od okolnoga zida.156 Ogromnu površinu praporastoga brijega uz Dunav okružuje danas sasvim trošan zid (oko 410 m dugačak). pa tu silazi lagano k Dunavu (jedno 90 m). koji se zovu Morovićki ili službeno Marothi. Kad je taj rod domro. koji je mjesto opasavao. vijeka. Na cijelom terenu opažaju se veliki šančevi. 1702. na stijenama u maz utisnuti ornamenti. da je to crkvica. 11*5 m široke crkvice. 1699. 1691. u zidu. koji ga je zatekao još čitava. Sad je tu uokolo groblje. Možda su to ostaci vrata iz g. jelo članova od plemena Toranj sa strijelnicama u obliku križa. a nedaleko bližih Batrovaca sačuvana je neo­ litska kolonija. tamo na zakretaju ceste Sa karte Weigelove put Novoga Slankamena. veoma loše kvalitete. Kulama ili drugim građevinama nema danas više traga. Grad se smatrao važnim: Nikola Olah zove ga propugnaculum Slavoniae. U dru­ gim dijelovima nalazi se nešto rimske ciglje. Tako je nastao nepravilno polukružni oblik toga utvr­ đenja. a postojalo je već od XVIII. da je u podrumu župne kuće u Slankamenu sačuvana još turska kupka: u zidovima su cijevi (kao i u srodnoj kupki u Iloku). kako se to vidi po tlocrtu sa mape Weigelove od g. Gut—Keled. pa se domogli silne vlasti i ogromnoga posjeda u Hrvatskoj. U samom su mjestu Morovića. dade kralj Matija Morović . pa je kanalom bio odijeljen od mjesta. Ziđe je te crkvice naskroz različito. SI. Naročito se istaknuo Ivan. a narisao ga Weigel na karti karlovačkoga mira od g. osnivač -samostana u Šarengradu. Crkva u Moroviću. Materijal je ovoga grada svuda pješčenjak. Zanimljivo je. Tu je si­ SI 155. kojemu se mogu posvuda barem tragovi ustanoviti. pa nema sumnje. 154. Grad je Morović (Maroth) sagrađen na sutoku Studve i Bosuta u formi nepravilna četverokuta. tek je u sredini toga prostora ruševina 20 m dugačke. 1699. ban mačvanski. gdje su krajne točke 140 m razdaleko. ostaci neznane građevine.. K jugoistoku je zid najbolje uščuvan. I taj je kraj od pravijeka nasta­ van: prethistorijski i rim­ ski nahođaji govore jasno o tom. 1700. T l o c r t grada ta tu je bijesnila bitka g. koju spominje opisivač g.

*) Soppron: Monographie von Semlin u. građena od vrlo dobre ciglje. 1789. Umgebung. izdao bio darovnicu Vladislavu. Danas je tamo neukusni milenijski spomenik. Materijal je kamen lomljenac. stojalo je još g. s kulama na uglo­ vima utvrđen. nu većinom ciglja. 1481. Od Kupinova. Uz mjesto sačuvala se stara crkva s obrambeuim tornjem. I. na molbu Ivana Morovićkoga darovao prepozituru. a bio je kasnije u vlasti Hunyadijevaca. sa­ 156 T l o c r t fada građenog na brdu Gardošu (predSIg Kupinovahistorijski nalazi) sačuvalo se to­ liko. opasana grabom. Usred toga zidom opasanoga prostora stoji danas parohijalni stan. Ruševine su gotovo kao danas narisane na slici Beograda od g. jedna je navodno bila okrugla. Save. Grad je bio u četvero­ kut zidan. koje se spo­ minje kao castrum regale g.. da se može ustanoviti oblik građevine: četverokut od ciglje sa polukrajnim kulama na uglovima.. Grad se spominje već g. Od grada se sačuvalo i danas nešto okolnoga zida. 1905. Od grada Zemuna1). 1890. vojvodi od Sv. taj je zid oko 2m debeo i potpornjacima utvrđen. koju je izravno sebi pod­ ložio. pa je već onda stajao usred tih ruševina drveni toranj za izgledanje. . tri su osmerostruke. a kasnije je despotski grad. 1388. premda je 18. Tu je papa Ivan 23. 1173. koju je narisao kapetan Mancini. u Floriana: castrum Zemlen. Visoke su zidane bile do 4 m . nešto više ostataka.157 svom sinu Ivanišu Korvinu.

tek se nisu još ni izdaleka istražile onako. 43. Glavnu kulu (četverokut) opasuje zid. ponajglavnija su nalazišta prethistorijskih predmeta. Čakovac. kasni Ogulin. gdje se već od god. a na bosanskoj SI. pa uz more: Grobnik. Ali osim ispitanih gradova ima sila tragova neistraženih gradišta. dade kralj Ferdinand grad Petru Kružiću. Rijeka. pa im je i kralj Matija potvrdio imanje oko Korane. Naro­ čito treba istaknuti brdo Viničicu kod Čakovca. Otok. 1639. Rijeka. strani Tržac. Slika ruševina grada Belaja. Od sredovječnih su gradova najznatniji Cetin. sudeći po nađenim ostacima. Čakovac. 157. 1639.. Nacrt je grada učinio Pieroni g. Grižani. Slunj. Drežnik. kako bi to za­ služile. Petar na Mrež­ nici. Bosiljevo. Plaški. Bakarac. Josipdol. j e dobila ime jedna grana Frankapana: Tržački. 1660.Sredovječni gradovi u modruško-riječkoj županiji. Već u predrimsko doba bila je kultura u ovim dosta neprohodnim stra­ nama znatna. 1535. Budački. Tribalj. Novi sačuvali su ostatke rimskoga doba. Bakar. Munjava. u koji se ulazilo kroz ulaznu kulu. Grižani. po koje^\ Iz Stierovog djela. Sv. 1834. Gašpar Tomašić u Tursku pobjegao. pa Grobnik. 1 Grada Belaja ) nema više. Kad je g. l ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. U ovoj su županiji gradovi neobično brojni i znatni svojom histo­ rijom. dala ga je vojna oblast ruševinu sasvim porušiti. 1360. Perjasica. Nekada je spadao Belaj pod Steničnjak. Duga gora. g. a po njem je učinio kopiju M. Oko g. Turci su opetovano napali Belaj. pod ko­ jim je u ravnici nastao rimski grad istoga imena. Bribir i Novi. Novi. pa se poturčio. . Mogorovića. Modruš. gdje je stojao japodski grad Metulum. Stier g. spominju plemići Tomašići od plem. Trsat.

D zgrade za obitavanje. M. ) Oko Kupe i Korane. Do danas je sve sačuvano. grad je dosta dobro do S l . 90. uzela krajiška uprava grad. Kad je g. pa obitelj Prešern. opasan zidovima. po kojoj sudimo. Ulazilo Snimak arh. gdje je po­ sljednji član umro god. Rudolf Paradeiser. Kad je krajiška uprava uzela grad. 1749. Perjasica. smještena je tu osma kumpanija slunjske regimente.) našao u Bariloviću: „ vielmehr etliche ubrige stickgh von alten gemauer" a sam donosi nacrt dobro uzdržanoga grada. B je okrugla glavna kula. koji su navodno došli ovamo iz Budaka u Lici. oteo na čas grad Gašparu Barilovačkom. 1650. U Valvasorovu je djelu priopćena slika gra­ da Barilovića. Stierovom djelu. 2 Od blizoga grada Sudačkoga ) nije se sačuvalo ništa. Danas je ti gradu općinski ured. kasnije zagospodova tu grof Fridrik Sauran. Građevine I. Klokoč. 158. daje (oko g. God. G. odoše Barilovački na svoje imanje kod Ozlja. 1701. a posljednji je umro g. ali ka1 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Skrad. To je bilo sijelo familije Budačkih. 80 momaka) sa vojvod­ stvima: Budački. Grad je Barilović1) na na Korani posjed drevne familije Barilovačkih. Povj. 1672. da je bio dosta velik: nutarnji grad sa okruglom branič kulom. danas uzdržan. preuze Belaj Vojna Krajina. Pilara. 1575. 1768. Od blizoga grada Velemerića nije se sačuvalo ništa do slike u M. — Laszowski: Hrv. nu to je sasvim neispravna djeti­ njasta crtarija.159 nadje ga Pieroni pusta. se stubama kod C u grad. Su­ deći po nacrtu iz g. koji je sa dvije polukule bio pojačan. gdje je nekada bila straža. 219. 1564. pa su taj grad i zadržali. smje sti tu kapetaniju (g. 35. 1690. Stier spo­ minje. . Kupom dobije posjed g. ma da je sam nasilni Stjepan Frankapan g. osim zgrade E (staje) i zgrade G. Tlocrt grada Barilovića. 1596. a F toranj na uglu grada. pade grad u turske ruke. G. 1584. 1638.

grad Ivanu. 1504. koji ga zatim odstupi u zalog Hanžu Frankopanu. 259. utvrđen sa dvije omanje i jednom većom polukružnom kulom. Skoro iza toga snimio je tlocrt grada inžinir Hollstein (g. koga je Hanž zarobio. Valvasorova slika Skrada posve je neispravna: tu je Skrad narisan nasuprot Bariloviću. dozvoli. pa ga g. Nu opet ostade grad u rukama Martina Frankapana. do­ bije od Franje Frankapani. 1790. kuhinja i smočnica. 1464. 1558. 1585. gdje je ka­ štelan prebivao. 1686. sinu T o m e Bevenjuda Ostrožinskog. 1699. koji je opasavao zid. a kad su g. u dru­ gom spratu sobe za kape­ tana. te jednom četverostranom^ gdje je kaštelan stanovao. Slunjskog Juraj Babonožić od pl. grad bio zapu­ šten. 159. ma da je od toga grada sat daleko. Grad se sastojao iz nutarnjega dijela. u prvom spratu bile su tri sobe.). da je taj ulaz napušten.160 snije ga oslobode i g. U grad se ulazilo stubama kod F. SI. Kasnije steknu Bevenjudi opet Skrad. Schernding načinio je dobre nacrte oko g. koji je bio posvojio i Kostelgrad u Zagorju. preudešeno je tako. drvarnica. za njima gospoduju knezovi Celjski. vijeka narisao je grad Schiltinger prilično vijerno (i taj se nacrt nalazi u ratnom arkivu). God. pa on preda g. vijeka *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. popale Turci grad i on osta razvalinom zauvijek. soba za sluge. U Skradu ) su Fran­ kapani najstarija vlastela. 1 . a g. Oko polovice XVIII. a bar. da pomogne Martinu. domrli. Valvasorova je slika djetinjasta risarija. gospodaru Okića i Cetina. dade kralj Vladislav Skrad i Ostrožin Ivanu Bornemisi. Turci su češće bili pod Skradom. Iz XVIII. 1569. već je g. zidana u [če­ tverokut sa četverostranom glavnom kulom. 1790. nu već slijedeće godine ote grad Bernardin Frankapan. da smije s gradom po volji raspolagati. i opet Frankapani. svojine plemićke porodice istoga imena. Kasniji su gospodari Zrinjski. 1466. a novi je učinjen tamo u kuli. Tada je u prizemlju bila staja. Mogorovića. pa je taj tlocrt sačuvan u bečkom ratnom arkivu. 1456. urede za krajišku stražu. Nedaleko Budačkoga nalaze se danas ostatci Z/~ mić grada. komu kralj Matija g.. dok ga god. A.. ne dobi od kralja Ladislava Andrija Kreiger. Grad Barilović.

da ih kasnije zamijene knezovi Celjski. a. Do polo­ vice XIX. grad je vla­ sništvo Ivana Karlovića. vidi se. Blagaj je posve razvaljen. drevni posjed blagajskih knezova. 1701. poveljom kralja Bele IV. Poslije pada Bihaća ostaviše ga naši. koji su držali i Blagaj u Bosni. istočno od B l a ­ gaja.u Beču G Ia2. Tlocrt od g. Tlocrt ruševina grada Budačkulom (pačetvorina). 1701. Kod ulaza bila je crkva.. IX. 1530. pokazuje grad. 51. Poslije karlovačkoga mira bude grad opet opravljen. 11 . mašnja ruševina. 160. od kojega se zidovi odvajali dalje. a pomalo se SI. pa Jan Vitovec. na jednom uglu odskače 2 *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. da je tu još sa­ čuvan sredovječni burg sa glavnom SI. kasnije stvori od njega posve­ Po originalu u bečkom Kriegsarchivu B. krajiški grad. Nešto je južnije grad Blagaj1) na Korani. 1557. pa postade sijelo blagajske kumpanije. Tlocrt grada od g. kad ga je Herberstein zauzeo i opravio. God. Orig. zagospoduju tim gradom krčki knezovi Franka­ pani. pa on osta napušten do g. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. a malo po­ slije g. te sad spadne kape­ taniji barilovićkoj. 1584. Stara slika grada Budačkoga. 142. a g. Od svega se ponešto još sa­ čuvalo. u svem sasvim po običaju frankapanskih gradova. u ratnom arkivu rištem. a tu se vide tek puste razva­ line. 170L pokazuje j o š grad u glavnom onako. 161. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 1701.161 ima nacrt Skrada u ratnom arkivu u Beču. 1681. 1224. 1865. Središte plemena klokočkoga bio je Klokoč2) grad. Prof. pade cijeli kraj pod Turčina. da opašu cijelo mjesto. Po nacrtu od g. predvorjem i dvo­ kog iz g. AB nutarnji grad. vijeka bude po zaključku sabora opravljen. u koji se ulazi stepenicama kod C. dok se ova ne odijeli u Veljun. oko kojega su postojale nuz. zgrade. zidan u trokut okružen zidom. pa dobije stražu od 40 momaka. kakov je bio od svoga postanja. 1387. To je pleme postalo g. nu već je god. Pod kraj XVI. neovisno o tom castrumu. God. Četverostrani zid. vijeka stanuje u njem krajiški časnik.

. dobiva Krstinja krajišku posadu. Malo koji nam je grad sačuvan u tolikim i tako dobrim nacrtima kao grad Slunj. imala svoju župu. Ulaz kod F G. povj. Unutar zida drvene građevine. Krstinja1) je g. preko koje vodi most. građevine. 1572. grad je turski. Klokoča ostali su još zidovi glavne kule i nešto ziđa grada Otmica. na Korani g.. 166. bila porušena. (živo vrelo). arkivu u Zagrebu. 162. Tlocrt grada Skrada. Po originalu u kr. Tlocrt ruševina grada Blagaja polukulom.162 okrugla glavna kula. Tu je prebivalo pleme Ladihovića. pojačanim s tri polukule i ulaznom kulom. P o d krovom glavne kule j o š je g. a poslije g. 1744. — Laszowski: Hrv. 1334. c inžinir.2) Martin Stier. narisao je netko Krstinju. a iza njih pre­ uzima grad i posjed slunjska loza Frankapana. Grad je od pada Bihaća ostao pust. Okrugla glavna kula opasana je uokolo zidom. da se opet siđe do tla. A B D nutarnji grad. Drveni su čardaci bili na dva ugla grada sagrađeni. pa se i taj nacrt čuva u bečkom' ratnom arkivu. 1701. 1585. kad nam pokazuje fotografija grad. 163. drveni obrambeni trijem. — K ruševina crkve. U bečkom je ratnom arkivu sa­ čuvana slika grada iz godine 1746. koji opasuju varoš do grada. sijela plemena otmićkog. 1701. U blizini SI. Oko grada palisade. Ulazilo se u grad ljestvama do čardaka. — Klaić: Krčki knezovi Frankapani. narisao je dva nacrta i tri tlox 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. zem. pa graba. Pro­ strano predvorje okružuje zid s SI. 197. kasnije kupe to imanje Frankapani cetinski. 1863. koja je već g. — Od grada se odvajaju zidovi. pa dalje do ulaza u prvom spratu. Od god. ) Kukuljević: Neki gradovi i gradine. G.

. Valvasor donosi sliku. 165. 1390. U rukopisu dvorske knjižnice u Beču br. 1193. do­ bije na neko vrijeme Slunj u zalog Pavao Zrinjski. 8655. dobije Slunj Dujam Frankapan. G. W e i s s : Relatio ^ H ^ m i n ^ germanica . pa i bar. to­ čan nacrt Slunja. ka­ snijim Frankapanima.. preko koje vodi most kod L. 1790. narisana je izvrsna slika grada Slunja. tarni posjed. 1660. župu U grad se ulazilo ljestvama preko čardaka D. 1701.) narisan je dobar tlocrt grada.). a ta slunjska loza domre g. . God. 164 Tlocrt grada Klokoča iz g.163 crta grada Slunja (g. K graba. 1746. knezu Fridriku III. Kod diobe frankapanskih dobara g. Schernding učinio je oko g. 1700. njem. krčkim knezovima. Klokoč u sadašnjosti. 1449. pa je tek poslije smrti nasilnoga Nikole Frankapana došlo do izmirbe. nu ne kao herediI je štit od palisada. A. pa je radi toga za­ loga došlo do svađe između Zrinjskih i Frankapana. jer su ovi uzeli iliiittiilii SI. podari Karlo Roberto SI. ne namirivši ih nikada. 1572. a iz god. 1323. a na Weigelovoj mapi karlovačkoga mira (od g. ima u bečkom rat­ nom arkivu nacrt grada. Zrinjskima grad. B je drežničku sa gradom Slubranič kula. koja je očito narisana po kakovom tlocrtu i ne odgovara baš nimalo istini. Sav je kraj oko Slu­ nja darovan navodno god.

B cisterna. C. Na zgodnom je mjestu podalje od grada narisan na Stierovoj slici i „Polterturm". 166. Stara slika ruševina grada Krstin je iz g. U Slunju je postojao / utvrđeni franjevački samostan. Svinicu i novi Slunj. a crkva mu. . da kralj utvrdi i Zrin. do 1775. stojala je na mjestu današnje župne crkve. kako je po­ stojao i nedaleko grada Brinja. 167. odluče staleži. 1454. 1701. Istočno od Slunja nalazi se podor Kremen grada 1 ). Prvi put navale Turci g. dao opravljati. 1442. D polukule. a šest godina kasnije određuju štajersko-kranjski staleži 5000 for. bude u po­ sjed grada uveden Marko od Čave. urisan. Kako je iz g. F ulazna kula. pa kasnije spade pod Herendiće iz *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. kćeri Blaža Kapitanića Kremen. kupi Stjepan Frankapan o d l i k e . Komogovinu. te ju nadvojvoda Ernest god. zapovijedajući general u Hrvat­ skoj. uze državna vlast grad Slunj sasvim u svoju vlast. 1746. (koji se tu prvi put spominje. bio izgrađen nutarnji grad. možda plemenski grad Ladihovića. pa je od g. koji je g. Poslije g. 153. što se čuva u ratnom B I X . 1790. od g. Niski krov nad nutarnjim gradom pokrivao je obrambeni hodnik. Na Stierovoj slici još je točno SI. a . 1822. 856.. a kako se mo­ gao sa sviju strana braniti.164 s Franjom Frankapanom. pa sad traju bojevi o Slunj gotovo ne­ prekidno. za ponovno utvrđenje grada. Prekovrški. n a c r t a b a n Schernđinga od g. dan mu je oblik nepravilnoga šesterokuta. 1744. uništila je vatra grad. 1671. uzaludno na Slunj. bio Slunj glavnim mjestom slunjske regi­ mente. stajao je u Slunju barun de Vins. gdje utječe ova u Koranu. kad je Slunj postao sjedište krajiškoga zapovjedništva. arkivu u B e č u G I a 28. 1561. postradao prigodom turske provale. pa je pregrađen prema tadašnjim potrebama. na uglovima smješteni su j o š drveni čardaci za lakšu obranu zidova. kako se to vidi na Stierovoj slici. posvećena sv. već G zarušena vanjska vrata. G. nu g. dok je drugi Slunj nedaleko sela Zbijega). Gradac. opasana okolnim zi­ dom s četiri polukule. G. U grad se ulazilo ljeSl. 1573. 1 7 8 8 — 1 7 9 0 . Tlocrt grada Krstinje stvarna preko čardaka do ulazne kule. udove Domše od Ladihovića. koji je malo kasnije postao krajiškom utvr­ dom. 1558. 1578. Skoro pade na kratko vrijeme u turske ruke. a tlocrt je prikazan na onom Po originalu u bečkom Kriegsarchivu. znamo samo iz A branič kula. grada Slunja. osam­ ljen stražarski toranj. Trojstvu. a g. Grad je Slunj sagrađen na brdu uz Slunjčicu.

arh. 1582. Dakako. 1866. . arh. U dvorskoj se knjižnici u Beču sačuvao nacrt toga gradića. nije tada Kukuljević: Neki gradovi i gradine. stanovao u gradu vojnički zapovjednik korduna. u kojem se birao kralj. a sV^e*WdgeTov^Tz izvrstan se tlocrt iz vremena oko g. i Kukuljević. društva. XVII. urisan čitav grad. 396. 76. 101. M. n. — „Prosvjeta". III. komu je u šilj u ugrađena glavna kula. uprave prodan i razoren. Tlocrt pokazuje gradić u obliku nepravilnoga trokuta. Na lijevo gore na pogibeljnom mjestu zaseban toranj čuvar. Nešto prema jugoistoku leži kod Furjana gradić prozvan i Sokolac. 49. 173. pa ga Turci j o š g. hrv. 1888. povjerenstva za očuvanje spomenika u Zagrebu. G. društva. 1897. 1790. 239. J o š je u katastralnoj mapi od g. od staroga Cetina. — Vjes. Stiera iz pol. dok je j o š na kuli postojao dijelom krov. Napisi. v. koja polovicom iskače iz okolnoga zida. Kremen je turski. sa­ građena u obliku nepravilna trokuta. 1884. a g. nekada vlasništvo Frankapana^ koje je spadalo pod Tržac. — Napisi sa Drenđule: Vjes. Grad sastoji od okrugle kule. a grad je malo zatim po nalogu krajiške SI. Po nacrtu inž. Slunj. Kako je još do g. 1864. 1527. hrv. zaposjedne ga opet naša vojska. s hrpom g# 1700. 1645.. 169. „Vijenac" god. opraviše.165 Bužima u Lici. S Cetingradom1) za uvijek je združena uspo­ mena na izbor kralja Ferdinanda g. kasnijih tlocrta nalazi u arkivu zem. — Lopašić: Oko Kupe i Korane. i 1891. 1699. sačuvala se i fotografija grada iz ovih posljed­ njih dana. Značajan pristup u grad po ljestvama do čardaka. ser.Imanje je konačno ostalo frankapansko.

1866. 1670. Fotografija od g. J o š g. pokazuje grad sa sjevera: na lijevo Lenkovićev bastijon. u sredini Drenđula s drvenim . 1739. a Hergarsku kulu g. podignuta je u gradu velika kasarna za 50. 1581. Po turskim napi­ sima (sada u zagrebačkom arh.000 for. kakovi nastaju tamo od XVI. 170. koja prilično vjerno pokazuje Cetin. a vole ih o s o ­ bito turski graditelji. Zanimljiva je slika zauzeća grada Cetina iz g. Sada otpadoše kasnije SI. zapadu Lenkovićeva tabija. osvojen i razoren. pa se pomalja jezgra kule. arkivu u Zagrebu. da se Cetingrad pokazivao sasvim drukčije no ostali naši gra­ dovi: nema tu više okruglih kula i polukula. 1559. 1756. Cetin se grad pretvorio u turska tvrđavu. a nalazi se u zem. 1849. muzeju) sagradio je glavnu kulu Drenđulu g. prigrađeni zidovi. između Hergarske tabije i Nebojše bio je pašin stan. oko Drenđule kuće žitelja.. g. kroz ciganska se vrata kod Hergarske tabije ulazilo u predvorje. na zapadu kod ciganskih vrata Hergarska. Nu čini se. kao što je i glavna kula Drenđula očito samo pregrađivana i ona nije drugo već sredovječna branič kula (berchfrit). 1646. već su na njihovu mjestu poligonalni bastijoni. Tabije su se zvale: kod ulaza Begova tabija. na­ pušten. temeljito obnovljen. na sjev. g. a kasnije u krajišku kasarnu. (ili 1765. 1790. na jugu Nebojša. Pred glav­ nim je ulazom bila mošeja. lagumom dignut u zrak. Ruševina grada Slunja u sadašnjosti.166 više mnogo postojalo: grad je g. Ali paša b o ­ sanski. da su te tabije sagrađene na mjestu starih utvrda. 1638.) Mehmed paša. postade turski grad i bude opet sasvim opravljen. Nije čudo. vijeka. g.

1638. Lopašić: Urbari I. Borba se ipak nastavila: Turci zauzmu Cetin g. preuze ga kralj Rudolf. opet domogoše na kratko vrijeme Cetina. a g. 1696. grad utvrditi. Cetin. ali bez uspjeha. o koji se veže uspo­ mena na izbor hrvatskoga kralja. mora. G. nu g. te se odslije na zgrada. u dvor. kupili Ostrožin kod Bovića i prozvali se Ostrožinskima. 171. koji su g. 1834. da grad digne lagumom u zrak. D drveni tri­ ta grana Frankapana zove cetinska. 1813. l ) Klaić: Krčki knezovi Frankapani I. dozvolu. a Vuk Frankapan dobije g. 1438. Oko g. ali Turci nisu za to marili. — Laszowski: Prosvjeta. Bevenjudima Okićkim. Krčki knez Ivan dobi Cetin od Sigismunda na dar. da će Cetin ostati pust. B kula. a g. jer se već g. 1578. 1646. 1435. pa Cetin pripade slunjskoj lozi.. grada iz g. 1542. a i zadnji je cetinski knez Ivan Franjo ob­ našao istu čast i umro g.167 čardacima. ovadobra. jer je oslobodio kraljicu Mariju (g. oteše Turci na neko vrijeme Cetin... Grgur umre kao nadbiskup kaločki g. E palisade. 42—47. što mu ih ostavi tast Ivaniš Nelipić. Kad su se Frankapani zavadili sa Sigismundom i njegovim banovima braćom Talovcima. 1493. otkupe Frankapani Cetin. Ivan Cetinski jem. vezir paša Ećimović dade da­ pače g. oteše ovi Anžu. Tlocrt Kremen doše samo prava frankapanska imanja. pa pokušaše sreću i g. Sve u svemu: porušeni Cetin-grad tek je u naj­ manjem dijelu bio onaj grad. C drve­ g. .). ali Turci ne zaboraviše grada. 1449. uzalud podsjeda careva vojska god 1737. lazio je već u predrimsko doba put do Po orig. sinu Ivanovu. osvoji general Wallisch grad. 1809. i g. pa mu osta­ SI. Pokraj razvalina grada Modruša1) po­ SI. pa založi Cetin najprije Zrinjskima. 20—81. 172 Furjan. a sin Ivanov Nikola dobije ponovno potvrdu za Cetin od Sigismunda. nu već . 1584. bude trošan grad napušten. Cetin je konačno turski. 1536. 1713. Fotografske slike izdao Standl. 1387. Nikola Frankapan ugovori s bosanskim pašom. 1670. sinu Nikolinu.). pogibe kod Udbine (g.. 146. 1790. 1739. Od g. pred njom gradski zid s kruništem. ulaz s diživim mostom. ~ " 1 g. na desno Begova tabija. knjižnici u Beču. pripao Jurju. 1894. Tek g. koji je kod diobe dobara A dvorište. a u rimsko doba sigurno prava cesta. 1521. nu Gašpar im ga Frankapan ote i razori grad. 1429. ostave ga na neko vrijeme.

odavle ode pred Turcima u Novi. 293) šest ruševina crkvi oko grad Modruša. 1642. Antuna. opisao je i grad Modruš: posto­ jala je četverostrana kula bez krova. što ga je g. Matija Korvin potvrdi j o š posjed toga grada Stjepanu Frankapanu i sinu mu Bernardinu. Tlocrt pokazuje g. zapremi grad krajiška voj­ ska. pa je u njem bilo 12—20 momaka. • «on Original u arheol. poklonio župu Modruše trškim knezovima Frankapanima. navodno nekad samostanska crkva. dozvoljen je za opravak Modruša i Ogulina iznos od 3000 for. 1786. 1380. ^ d ^ ^ h nu Po službenom planu vojne krajine oko god. Grad se sam zvao Thersen. pet mužara. osta­ vio je opis grada Riceputi. još i danas u porabi. utemeljio je knez Ivan. koji je odbio g. Poslije g. 1639. U Modrušama prebiva biskup krbavski od g. kad je morao odseliti iz Udbine.! 7 2 0 . obnovio pavlin Matevčić. koja se i danas razaznaje.. 1 4 6 0 . pa ruševina gotske crkve sv. 1742. Pieroni pro­ lazio ovim krajem. G. a opremljen je bio sa dva oveća topa. muzeju u Zagrebu. kad je Bela II. Nikole južno od Modruša. samo­ stan sv. već od onoga. a po tradiciji i Širingrad i Trojangrad. otac bana Nikole. 31 puškom i 10 manjih pušaka. 173. T l o c r t grada Cetina. Marije). 1193. da je daleko poslije njega ostao stolno mjesto. a car ga je Josip II. Uzalud su često tra­ žili Frankapani grad natrag.. a Fras u svojoj Vollst. te opravio grad tako. Frankapani su u Modrušama gospodari do turske invazije. nu na žalost je ta darovina sve prije no vjerodostojna. . a sve do g. 1790. 1708. nu razvaline. koji se pretvorio u krajišku kasarnu. g. u njoj je stajala straža. ne potječu izravno od onoga samostana. Topographie spominje (na str. koje danas postoje.168 Ime je prastaro kao i mjesto. ukinuo. bila je SI. — 1 4 9 3 . Oko g. Iz g. napušten. a u spo­ menicima se spominje g. Tržan. 1553. pa se nalazi i u drugim krajevima. od kojih je najveća sv. Duha. 1791. te 10 centi praha. dok je kapela sv. u kojem je živjelo do 80 redovnika pavlina. Kad je g. Marka (prije sv. U kaštelu se moglo stanovati tek u sobi nad ulazom. Turke od Modruša. 1493. § r a d J e posvema stanje grada.

od koje se sa­ čuvao tlocrt u ratnom arhivu. 1185. (u ratnom arhivu u Beču G I a 46) nije sasvim ispravan. 1660. koja je pre­ tvorena u obrambenu kulu. on je našao još ostatke kuća u podgrađu. Sve je zidano od kamena. ali pokazuje glavne dijelove: veliku kulu A. gdje je stajala četverostrana kula. Petar Zrinj­ ski. pa se prikučili gradskim zidovima. glavni dio gra­ da. Od staroga se frankapanskoga grada. koji se nalazi sat daleko od mjesta . Parochia Plaši spominje se u krbavskoj biskupiji već g. koje su zidovi opasavali. Tlocrt iz g. 1639. Gussmauer. a sazidao je god. dok je sredina samo masa lomljenca i maza. Pieroni je vidio g. da je ta kula bila zvonik crkve. t. U izbočini toga zida stajala je župna crkva sv. sa­ mo kopija Pieronijeve. zv. do nje zgrade za boravak. Mar­ ka). pa zi­ dove oko mjesta sa dva ulaza i tri polu­ kružna tornja. visokoga cunja leži ruševina znatnoga nekada grada. a još se daleko kasnije spominje comitatus Plazy. Ma­ rije (kasnije sv.. zidovi su s obje strane oblo­ ženi plaštem od tesa­ nog kamenja. daleko više zidova. u predvorju stražarnicu E.169 Na vrhu 680 m. Prelazeći iz M o ­ druša prema Plitvi­ cama dolazimo u mje­ sto Plaški. 1701. Stier misli. Stierova je slika iz g. 1663.

nalazi još ostatak glavne kule i nešto okolnoga ziđa. U njemu je g. povj. pa je tek g.170 Plaškoga. jer je već g. koji predaju grad Babonićima. nu g. Već g. veli procjembena isprava: castrum Plaaz est totale desertum. gospoduju tu Giissingovci. nu samo na kratko vrijeme. vidi grad — dakako već sasvim pregrađen — j o š dosta dobro sačuvan. 1321. 1914. 1592. nekad glavno mjesto istoimene župe. prvi put se spominje g. pa on bude g. bilo 40 ljudi. potvrdi. konačno turski i ostaje u njihovim rukama. što im kralj Andrija II. 1558. 2 ) Laszowski: „Hrv. a ula*) Laszowski: Hrv. potvrđuje Matija Korvin knezu Nikoli Frankapanu posjed toga grada. 1588. . 1278. Kasnije je tamo boravio časnik. 1475. SI. Nu Frankapani su grad uvijek držali svojim vlasni­ štvom. u vlasti Dujma Frankapana. Bela III. a j o š g. Carska vojska nije mogla obraniti Drežnika. 1323. U Jesenki1) nastao je gradić Frankapana veoma kasno. J o š se na fotografiji od g. Glavni je dio nepravilan četverokut s okruglom kulom. 1592. Prosvjeta". Cetingradske ruševine u sadašnjosti. a skoro ga zatim posjedne krajiška vojska. a na uglu dvorišnoga zida nalazi se treća okrugla kula. U najnovije je doba svojina općine drežničke. Gradić sastoji od zgrade. Sjeveroistočno od Plitvica — prolaz do njih bio je također utvrđen — leži mjesto Drežnik2). Nelipići dobiju doduše opet grad od Karla Roberta g. Tek g. grad posvema napušten. a sada je u njem smještena škola. 1683. 201.. opasan zidovima sa dvije četverostrane kule. ma da ga je na neko vrijeme g. koju je g. građevine I. darovao pređima knezova Nelipića. 1871. Herberstein osvojio. 175. 1788. kojoj su na uglovima prizidane dvije okrugle kule. 1 5 4 4 . Nu borba za Plaški potraje i dalje. oteše ga Turcima i preudesiše za stanovanje časnika. 1253.

). učvršćenim polukružnim kulama. Već je na Weigelovoj mapi karlovačkoga mira nacrtani tlocrt grada označivao grad ruševine m (1700. Članak III. 176 Modruški grad u početku XVII. knjižnici sastojao je grad Tržac od okrugle kule. i V. vijeka ne opraviše. osvoje Turci ipak grad i zadržaše ga neko vrijeme. Već g. 1588. pa se već sin njegov Nikola zove Tržački. mira u Gjarmatu od g. vijeka. nu ostade pust. do g. 1530. traga. 1551. Po starom nacrtu u bečkoj dvor. pa je knez Nikola dobio za gradove Tržac. Na Korani leži selo Tržac u staroj drežničkoj župi. nu g. dok ga Turci polovicom XVII. uzevši nešto zemlje od Modruša i . da se grad ima SI. 1625. da se Tržac brani (g. 1576. pa „Gračac" za tu tvrdnju. koji je oko g. Sokol i Bihać Bartolu Franka­ panu. Gradišće". Nu gradu Ogulinu nije bilo — kako Lopašić ispravno drži.M. 1590. već ga je vjerovatno poslije razorenja Modruša sagradio Bernardin Frankapan. G. Jalovik..). Stier. 1685. spominje. Ogulinski je kraj od pravijeka nastavan: nedaleko mjesta svjedoče lokaliteti . Modruš. javlja se. Po nacrtu Pieronijevu precrtao M. porušiti. Brinje. da su Turci grad oplijenili. Kod diobe dobara Frankapana pripade Tržac. opasane zidom.171 žilo se u grad stepenicama do ulaza u visini prvoga sprata. čitav. a Lenković preporuča kralju. odredio međe grada Ogulina. 1500. a mjesto s crkvom naokolo opasivao je drugi zid s četiri polukule. 1486. bio je ipak još g. Ma da se zaključilo g.. oplijeni ga Herberstein. Mutnik i Drežnik 200 konjanika. da su Drežnik i Tržac Turci protiv ugovora opravili.

gdje se nad selom toga imena vide i sada ruševine frankapanskoga grada. po­ sjedu Frankapana. ostade Vitunj za uvijek pust. Gomirje je spadalo pod Vitunj. sazidali su Frankapani u Osta­ ri/ama1) veliku crkvu. Mostom se preko pro­ valije dolazilo do ula­ za. 1449.172 Vitunja. U predvorju grada urisao je risač od god. Vijesti društva hrv. 1639. 1500. stajao je kaštel. a i u blizom Gomirju. možda ipak ostatak kakove pri­ jašnje utvrde. 1901. Tu je nekada bila katolička župa. a svetište 24-80 m dugo. . 8. 20 m široka. Grad J a s e n k a . diobe dobara g. kojeg je davno ne­ stalo. već sa­ zidan bio Ogulin. Pieroni je nacrtao tlocrt grada g. 1575. utvrđen sa dvije kule. 1451. 1481. pokraj kojega je stajala kapela. a drugi potječe iz g. 178. zapao Stjepana Frankapana. 1701. koja se do danas sačuvala. br. 10'55 m široko. koji je za turskih provala iščeznuo. jednom je kulom grof Strassoldo dao načiniti rondel. U susjednom Otoku postojao je frankapanski dvor. služi danas kao zatvor. so aber'eingangen". u kojoj je ladja 32 m duga. Ruse\ine Modrusgtvda. g... što se radi ponora Dobre dao lako braniti. u sve­ tištu je danas samom župna crkva. dok je Valvasorova slika grada Ogulina neispravna. već je u doba Stierovo crkva bila razrušena. Pred si. a budući da je oko g. J o š se u dobro sačuvanim fragmentima vidi golemost ovoga djela. Oko g. Lokalitet je za grad bio već zato podesan. 177.. koji je za SI. tlocrt četverostranoga tornja: „die Temnitz. Q. Na desno grad. bio je grad već zapušten. Pieroni i Stier ostavili su tlocrte i nacrte te građevine. 1701. a kralj je Matija Korvin taj posjed potvrdio g. a kasnije osnuju pravoslavni žitelji iz Bosne tu svoj samostan. koji i sada postoji. inžinira i arhitekta.

A i uz sam grad B o SI. 165. 1334. 1830. zaposjela. povj. a kada je grad 2 2 I? :f *) Laszowski: Hrv. Lopašić: Urbari 306. te se nije nikad više vratio u ruke Frankapana. rovu djelu: Ehre des Herzogtums Krain. Iznimno je do­ bio u boravište krajiške straže. našlo ga je povjerenstvo praznog. obrambeni tornjevi. I. B ulaz. 1870. 1577. a u njegovoj je zbirci j o š jedan zanimljiv. Unutar zidova postojale su drvene kućice stanovnika. zgradu. tri humka kod Korenić sela. I. kao župno mjesto u popisu župa te godine. 11. Bosiljevo se spominje g. Ostaci grada Drežnika g. Na Stierovu tlocrtu vidi se nasuprot glav­ noj kuli još jedna omanja okrugla kula. povj. nekada Tovunjska peć prozvan. Kraj je oko Bosiljeva ) od iskona bio nastavan. a g. . 1558. gdje je knez Vuk Frankapan ute­ meljio kasnije samo­ stan dominikanaca) posvjedočuju to jasno. vijeku živjelo pleme bosiljevačko. Gradišće kod Bosiljeva. kad je stari burg pretvoren. 1701. Tlocrti Pieronijevi i Stierov poka­ zuju gradić obzidan u četverokut zidom. rimske starine iz Čatrnje kod Lešća. Stjepanu Frankapanu. I taj je grad spadao g. Na jednom se uglu po­ digla jaka braničkula. Tlocrt od g. građ. po­ kazuje uz glavnu kulu SI. j o š jednu prizidanu Tlocrt je učinjen u vrijeme. i II. pa ga je krajiška vojska g. 180. bra slika u ValvasoIII. ) Laszowski: Hrv. 1481. siljevo bilo je rimsko groblje. I. glavna kula. Tu je još u XV. Tlocrt Drežnika oko g. doslije neobjelodanjen nacrt toga grada. 179. građ.173 Sjeverno od Ogulina leži Tovunj1). groblje kod Troš-Marije. (sa lijepom crkvom. Neolitski hu­ mak kod sela Hrsine.

dijelom na stupovima. u kojem je grad potanko opisan. pivnica pod velikom palačom. za tamnicom turnić. a ženidbom stekoše ga Auerspergi. 181. hrastova tamnica. koji je dao grad sasvim „obnoviti". stražare). koji je grad obnovio i u njemu umro g. koje već odulje vremena nema. . trabantnica (za trabante. 1449. nu kasnije nalazimo grad i dobro u vlasti tržačke loze Frankapana. pređe u vlast Erdoda. koje je grof SI. U njihovim se rukama spominje prvi put g. dijelom podzidan. spominje se most lančanik. nu ne mogu se pojedini dijelovi više točno odrediti. druga i treća gradska vrata. Grad Drežnik u sadašnjosti. 1648. stisnule se zgrade. Iz g. Nugent preudesio. koje su već davno prije porušene. Ušavši u prostrano dvorište. nije poznato. 1461. Pred gradom se spominje čardak. U najnovije je doba došao grad u ruke Cossulicha. Na jugozapadnom uglu grada stoji omanja nepravilno okrugla kula. a između konaka i kapele bilo je i drugih gradjevina. od kojih ga kupi Laval grof Nugent.. kakovo je grof Nugent postavio tamo i nad sam ulaz s dva sitna tornjića po strani. koja je u novoj restauraciji izgubila krov i dobila terasu! Na lijevo od ulaza. gvozdena vrata. Pred ulazom u grad nalazila se stražarnica sa sićušnim kruništem. Glavni je dio grada jaka braničkula na tri sprata sa starim pravim kruništem. do kojega se digla okrugla kula. koji je nekad bio spojen s građevinom. veletršca iz Rijeke. ne spominje se napose. a kod diobe dobara od g.174 sagrađen i kako je dospio u ruke Frankapana. postoji invetar grada Bosiljeva. a do nje stoji trospratni konak. dolnja hiža. stara drobantnica. na lijevo je u uglu trokuta kapela s kulom. 1862. 1697. G. dolje sa štalom za konje.

odstupi Stjepan III. Stjepanu Frankapanu. a prigodom snimanja kod rekvizicije je uništeno. Bili su vlastela u Gorici i Dolu kraj Krnjaka. Martina na Gorici. Grad je star. postojao je već prije stvorenja zakonika vinodolskog (1288. pa ga još neko 8609. 130. Oršić 2 ) dobije g.175 Uz Kupu leži danas mjesto Severin1) s dvorom. Ivan fr. i 1466. 1560. te stavio nanj spomenploču. 249. da su pod Grobnikom potučen tatarski čopori. Nutarnji grad s branič-kulom i omanjim vrijeme drži posljednji Zrinjski kulama. u vlasti je Raimunda grofa Perlasa. Kralj je Matija potvrdio posjed g. koja je postojala od g. Šematski prikaz T r š c a grada. a taj proda posjed g. u po­ SI. otkud su navodno g... 1580. Polazeći u primorske strane početi moramo s Grobnikom. grad svojoj sestri Katarini. te patroni crkve sv. posjed od kralja Leopolda. pa ga g. a zvao se Lukovdol po bližnjem selu. njihove propasti. da se je grad nekada zvao Zelengrad. Tradicija hoće. Taj je posjed pripadao Frankapanima.. rodici Zrinjskih ostaje grad do Original u rukopisu dvor. 1786. pa u vlasti Frankapana ostaje posjed do propasti toga roda. vijeka. zapao Stjepana II. 1449. Grobnik je pravi frankapanski grad. O njima postoji monografija u ark. sazidan u obliku trokuta. gradačkoj komori.). 1682. našli su procjenitelji u Lukovdolu veliku kulu. 1766. (Možda je to isto ono zvono. Ne samo da je mjesto. grofu Theodoru Bacanu. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. 182. učvršćen kulama i polukulama i opasan zidom. nu grad se ne spominje. koje im je dobro darovao g. pojačanim jednom kulom i trima polukružnim kulama. koje je svojom formom odavalo. gdje su nedaleko Skrada imali posjed Oršovac i Lipovac (Generalski stol). Taj je grad već zapravo prelaz do kasnijih dvorova. kad ga proda Ambrozu Vraniczaniju. akademiji I. već je i njegova okolica veoma zanimljiva. a po njoj dobiše grad sinovi joj Nikola. tek g. 1480. Stjepanu i sinu mu Bernardinu. Sadašnji je dvor dovršio Ivan Oršić g. 1550.) 2 1 . nalazimo ga u rukama Frankapana. b. Nasljedstvom su dobili Lukovdol Zrinjski. jugosl. 1803. okolo mjesto opasano zidom s polu­ Adam. Tu gradska kapela. odstupiše Gašparu Frankapanu Tržačkom. Po tom se mjestu Severinu prozvala i županija. 1776. do g. a u njegovo ime upravljahu gra­ dom podknežini. te je kod diobe do­ bara g. Juraj i Krsto Zrinjski. U vojnićkom se kotaru nalaze tragovi njihova Mrsingrada. a njegova ga udova preda kulama. od koje ga porodice kupi kneginja Viktorija Thurn-Taxis. a kad se javlja. knjižnice u Beču. kralj Matija Korvin. 1460. da potječe iz XIV. 1823. 1481. 1725. G. pa ga ta familija drži do g. prenijeli zvono u Slavetić. a g. ) Postojbina Oršića bila je u krajevima oko Karlovca. 1558. g.

a g. Po nacrtu M. ote Bernardin Frankapan grad. povj. gdje su do g. Do njega se nalazi lokalitet zvan Grobišta. Stiera. pa on ostade u njegovim rukama po ugovoru požunskom. restauracije grofa Nugenta izgubio svoje obilježje sredovječnoga grada. ali nije nevjerovatno. pa se pokazuje kao maskerada. G. 1. . Dali je rimska Tarsatica istovjetna s današnjim Trsatom. ne može se stalno odrediti. već su Mlečani g. zauze car Fridrih Trsat. To se međutim ne dogodi. Nadvojvoda Karlo založi grad *) Laszowski: Hrv. 1490. 1449. 1509. Svakako su si Frankapani odmah tamo sagradili grad. koje je nekad bilo također opasano starim zidom. Tlocrt g r a d a Ogulina. tek je nasljednik njegov Maksimilijan imao grad vratiti. građevine I. da ga zadrži do svoje smrti g. kasnijih Frankapana. zajednički vladali. pa se grad smatrao svojinom Zrinjskih i Frankapana. Tek u vrijeme gospodstva krčkih knezova. Grad je Trsat1) nakon t. 1508. pa g. zv. javlja se opet Trsat. osvojili i Rijeku i Trsat. a stalno je. po svoj prilici prethistorijsko naselje. vać davno prije njih bio utvrđen. Trsat baštini njegov unuk Stjepan Frankapan Ozaljski. 1563. da je taj izvrsni lokalitet SI. nu kao važna utvrda ostade u rukama carske vojske. Nedaleko grada nalazi se brdo Straža. a te godine predali grad Martinu Frankapanu. 183. 1533. a još nije ispitano.176 Od grada se spuštahu zidovi oko cijeloga mjesta. gospoduje tu Ivan Lenković sa svojim stražarima. a na jugu kod ulaza postojala je velika okrugla kula.

1827. Stier je našao grad dosta trošan. nu nema nikakvoga razloga. pokazuje podrtine grada dosta vjerno. kojih nije prije kada bilo. pa ga dade po graditelju Pavonuzziju pregraditi. da povjerujemo toj tradiciji. opet je. i stražnji. grad u rukama Nikole Frankapana. Grad se dijeli u dvoje: u prednji dio. već su fa­ lili krovovi i stubišta. koji je učinio vrata na zapadu grada i ostavio Trsat svom zetu Gašparu Knežiću. kako se to vidi na Valvasorovoj slici. 12 l . Prof. Nasuprot ulaz­ noj kuli nalazila se polu­ kula B na uglu. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 1616. koji je narisao i sliku grada s gradom Rijekom. što nema ništa zajedničko sa sta­ rim gradom. Na malenom zara­ vanku nad Rječinom diže se grad Trsat.177 g. koju je grof Nugent dao kasnije izgra­ diti. senjskom kapetanu Gašparu Raabu. sjeverni dio. Silvio Gigante: Fiume nel Quattrocento. a i danas je ta porodica vlasnica grada. To znatno mjesto Liburnije možda Tersatica ) Topographie von Fiume u. Poslije njega dobije grad sin mu Artur Nugent (f 1897). 1826. gdje je i danas ulaz. hrvatskoga bana. 1582. U prostoru E bile su oveće zgrade za stanova­ nje. Na sve strane pometana su neznatna kruništa. inžinir M. G. koju tradicija krsti rimskom ku­ lom. v. Umgebung. kupi ga grof Laval Nu­ gent. Stier. Nakon tako zvane restauracije na­ stalo je tu nešto. Pokraj polukule D učinio je Raab spomenuti već izlaz. Nu oko g. C je glavna kula. barem za kratko vrijeme. 1913. a i cisternu je valjalo opraviti. Manzonijeva slika od g. pred glavnom je kulom C izgrađena grobnica s antiknim stupovima. Već je u rimsko doba Rijeka1) bila veoma znatno mjesto. Tlocrt je narisao g. 1869. a odslije pod krajiškom upravom. 1660. što nam i novije iskopine potvrđuju. W.

pa je g. 1776. 29. spada pod Austriju. ljubljanskom Rudolfinumu. do 1365. 1530. Od g. Tovunj u vrijeme SI. daju u leno knezovima divinskim. carski namjesnici. dobila Rijeka i svoj stijeg. proglasi Karlo VI. jer je Rambert od toga plemena bio suprug UH zadnje divinske kneginje Katarine. 187. prizna kralj Ferdinand Rijeku kao SI.. vijeka.178 uništio je g. grad slobodnom lukom. a napose se ističe stolna crkva. 1659.. do g.kako Valvasorovo. Gigante donosi u svom djelu reprodukciju te slike kao naslov­ nu sliku. 1338. 1399. nalazi se u SI. pa to ostade do g. Na kakov je bio za grofa Nugenta. Karlo Veliki. a pokazuje grad opasan zidovima. Divinski su knezovi odbili gospodstvo patrijarke akvilejskog. pa je Rijeka napose potpisala prag­ matičku sankciju. kad je grof Wolfgang odstupio caru Fridriku III. kad je priklope kao corpus separatum Ugarskoj. te prikazuje u glavnom grad. samo je na jugoistoku jednostruk . 186. a od g. po­ vrati Marija Terezija Rijeku Hr­ vatskoj.. G. dok se u pozadini diže kaštel. Tlocrt samostalno tijelo. Starinama sv. 1139. se već i prije priznavalo. a iz­ Tlocrt je učinjen prije nedavno izvedene teme­ vještaj je o Rijeci štampan u ljite restauracije. pa odslije upravljaju Rijekom do g. gospoduju tu Francuzi. Pieronijev tloris grada Rijeke iz g. do 1814. 1779. 1471. Najstarija se slika grada Rijeke nalazi u bečkom ratnom arkivu. sjeveru urisan je kaštel. str. 1822.. 799. kad ga biskupi u Pulju. pa se opet javlja g. kamo je Rijeka tada spadala. 185. Tlocrt grada Bosiljeva. do­ bili Rijeku od Austrije grofovi Wallsee. 1728. G. 17. Grofovi Wallsee drže Rijeku do g. pa su g. 1579. G. 1776.. a onda ju opet priklope Ugarskoj. Tovunja. 1639. koji tu gospoduju do kraja XV. koji se tik do mora spuštaju. 1809. potječe iz g. od ko­ jega vode dvostruki zidovi oko grada. Rijeka je u rukama Frankapana kao zalog.

x . Buccari. g. I Merijan je nacrtao Rijeku g. SI. Stiera iz g. isto da se pojačaju i zidovi nove bastije. jer ne može ni grada braniti. 37. Sasvim je jednak nacrt inžinira Mart. Već je sigurno u predrimsko doba postojalo naselje tamo. Sličan je i izvještaj Stierov. Kreuzthaler. 1871.179 zid. I. Kaštel nema više vrijednosti. da se između njih učini platforma. a i toranj Sokol treba poput bastije izgraditi. Od svih tih utvrda stoji danas toranj sa satom na Corsu. vidi se po tom. jer ovako budući predaleko od bližnjega tornja ne štiti dovoljno zidove. koji zidove zove Haupt und Zwingermauer. niti obale. da se opravi sjeverni zid kaštela. Veber: Bakar. Nu ipak će biti približno dobro prikazan tu riječki kaštel: oko četverostranoga zida. br. Pogled na grad Bosiljevo prije restauracije u prošlom deceniju. str. učvršćeni na uglovima polukružnim kulama. 188. 1649. a i taj je dakako kasnije znatno pregrađen. u djelu o Carnioliji. 1660. L. — Sabljar: Bakar i Turopolje: Književnik. I na sjeveru treba izgraditi bastijone. usred kojega se diže braničkula. Stier je ostavio i dobru sliku grada Rijeke. — Mažić M. pojačaju tornjevi. nu koliko to vrijedi. Bakra. sve za težu artileriju. Tako je po Pieronijevu nacrtu mogao grad izgledati. U rimsko je doba bilo tu znatnije mjesto. pratilac Pieronijev.38. Tornjevi su tek dijelom dobri. „Vijenac". traži. Salvator: Der Golf v. 495. Prilozi za povijest gr. 30—35. što je riječki kaštel narisan sasvim jednako kao i Trsat grad. gdje je sada grad Bakar1). dižu se zidovi. Posvuda treba dići bastije. koja se u koječem razlikuje od Stierove. koji je od toga kaštela sasvim različit. 1875. Sušak. a iz nešto je kasnijega doba slika Valvasorova. 1896. (možda ) Ad. Do mora je mala fortezza.

grad u posjed Zrinjskih. mape. 1577. pa su ga g. 189. 1449. Ugovorom predje g. 1480. čas pod onu upravu. te se primaknuo tipu dvora. 1670. dobiju po kraljevoj smrti natrag. vijeka spominje grad u rukama Frankapana. 1882.000 forinti. G. pa je dobio Bakar. arheol. tek se u početku XV. Frankapana. oženio se Friderik Celjski s Jelisavom. dok Frankapani ne plate 32. Odslije je Bakar podpadao čas pod ovu. 1422. morade grad povratiti Frakapanima. zapade Bakar Martina Frankapana. Glavni je toranj do ulaza. Ljubić u Vjesniku hrv. 1435. te služio i kao bolnica i kao kasarna. tu se našli brojni rimski spomenici. društva od g. da se ima Ulrik Celjski uvesti u posjed grada i ostati u njem dotle. oplijenili vojnički komesari. Ali kralj Sigmund izda nalog g. podijelili dobra. Položajni nacrt dvora u Severinu.. o kojima izvješćuje S. ote Frankapanima Bakar kralj Matija. 1405. što odgovara glasovno riječi Bakar). Između ta dva tornja nalazi se u prvom spratu kapelica s ostacima gotike. nu u renesansko je doba posve izmijenjen. nu kad je g. ubio svoju ženu. Frankapanski je grad u Bakru utvrda iz gotskoga doba. Treći . Iz kat. kćerju Stj. O sredovječnom Bakru ima malo vijesti. Oko g. uz njega se prislanja drugi u obliku potkove. ali ovi ga SI.180 Volcera. Kad su si Frankapani g.

Položajni nacrt grada Grobnika.181 je toranj polukružan s glagolskim napisom. 1530. široke). L. Sabljar je tu zgradu držao crkvom. 1854. Nekad je zid polazeći od grada opasavao i mjesto Grobnik. a do te zgrade stoji i sada uzdržana kapelica. 3-5 m. koji veli. Tu su nađena tri rimska miljokaza za ceste. nižu se druge zgrade. sada sasvim preudešene. od kojeg obilaze zidovi oko cijeloga mjesta. . koje su vodile iz Bakra u Bakarac. Oko malenoga dvorišta. da je tu bastiju dao učiniti Jerolim iz Zadra. U jugozapadnom je kutu sačuvano nešto SI. Nacrt majora Sabljara iz g. Der Golf v. pa dalje preko Triblja u Novi. kapitan armade kraljevske svitlosti g. kao i Ledenice: mjesto nije više odgo­ varalo potrebama pučanstva. Buccari. Salvator. Povj. Hreljin1) je napušteno mjesto. frankapanskog grada. 190. sagrađena navodno g. na mjestu starije frankapanske l ) Laszowski: Hrv. 31. a u sredini je mjesta velika građevina s tornjem. U nedalekom Bakarca nalaze se doslije neispitane ruševine (40 m duge. u kojem se nalazi cisterna. Građevine I. 1699. koji je gromom oštećen.

1649. Dvorovi u Kraljevici1) ne spadaju za pravo u razmatranje o sredovječnim gradovima. J o š i danas.182 crkvice. muzeju u Zagrebu. BuccarL . 137. Danas se mjesto pomaknulo dalje. remek djelo umjetnosti. od kojih su doljnje polukružno završene. Građevine I. 1651. oni su doista samo dvorovi. G. a gornje imaju plosnate lukove. — nižu se prostrane odaje. Novi grad je prava renesanska građevina. U ovom su Hreljinu krčki kne­ zovi često boravili. a zovu ga Piket: u župnoj se crkvi saču­ vala iz frankapanskih vremena divotmonstranca. a g. Oko toga dvorišta — u njem je cisterna s grbom Zrinjskih i napisom C. gore na oblim stupovima. U sredini je dvorište s arkadama. 1481. u bitci kod Slankamena) i taj posjed uzme komora. Z. a tu su arkade u gornjim dijelovima za­ zidane. Drugo je dvorište još] veće. te darovan posljednjem Zrinjskom Adamu. što se danas čuva u arheol. potvrdi posjed Hreljina kralj Matija Stjepanu Franka­ panu i sinu mu Bernardinu. Tlocrt mjesta učinio je Sabljar. da po njegovoj smrti (f 1691. Hreljin je zaplijenjen. sagrađena na rtu do mora u formi četvero­ kuta. a pri diobi dobara g. 1449. a priopćen je u Laszowskovom djelu. G. ali su lijepi primjeri graditeljstva iz onoga vremena. okru­ žena arkadama. Stari grad uz crkvu ima dva dvorišta. Salvator: Der Golf v. kad je znatno preudešen — dignut je za vrijeme boravka isusovaca cijeli sprat — ostadoše tragovi bogatoga *) Laszowski: Hrv. komu je na svakom uglu po jedna okrugla kula ugra­ đena. 1670. a s jedne se strane prislonila crkva. gospodari tu Petar Zrinjski. iz koje potječe lijepi kameni okvir za svetohranište. — L. dolje na četverostranim. A. dobi Hreljin knez Ivan Frankapan. Povj. P.

Grad je sagrađen u formi četverokuta s četiri polukule u zidovima i s glavnom kulom na jugo­ istočnom uglu. a pred njom bio je podignut zid. iza kojega se digla omanja građevina. Na okretu ceste iz Drivenika u Crkvenicu stoji na brijegu Badanj grad. bogato urešeni podovi i stu­ povi. renesanski kipovi nad vratima.183 uresa grada. 1449. već za pravo samo . Na suprotnom . vlasništvo g. Ivana Frankapana. na desno je glavna kula. a navodno potječe s ove građevine. Na rtu Srščici vide se ostaci fortice frankapanske. v. s prizidanom kulom i ulazom. Na južnoj se strani ulazi u grad kroz polukružno završena SI. XVII. iznutra četverostrana. 1572. Iz djela M. 172. Ulaz u kulu bio je u prvom spratu. gospodara Hreljina. Na lijevo je štitila ulaz omanja kula. koji spominje g. izvrstan branič pristupa u Vinodol s ove strane. Gotovo polukružne kule na sjevernoj strani grada — sjeverni je dio dvorišta odijeljen zidom od većega dijela dvorišta. Stiera iz pol. a većim odskočila od njega. T l o c r t grada Trsata. Kula je izvana okrugla. ma da su i taj grad nemilice poharali g. koja se manjim dijelom utisnula u ugao zida.Schale\ Strijelnice su gradske posve malene.. 1670. koji je nešto viši — nisu bile nikada posve zatvorene. Iz vinodolske se ravnice diže osamljeno sedlasto brdo: na jednom se njegovu kraju uzdigao stari grad Frankapana Drivenik. U arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se komad kamena s gla­ golskim napisom. koja je po nacrtu majora Sabljara imala nepravilno četverostran oblik. Jugoistočna fortica i nije za pravo drugo no zid s brojnim strijelnicama. vrata pod djelomice sačuvanim bačvastim svodom..

tek Belgrad dade pavlinskom samostanu u Novom na brdu Ospu. Grad T r s a t nakon nazovi-restauracije maršala Nugenta. Prije je Kotor. koji g. oko kojeg se opet diže zid. a tradicija hoće. Kad je Petar Zrinjski bio zatvoren u Bečkom Novom mjestu. u kojem su u najnovije doba učinjene strijelnice. Belgrad. ali poslije smaknuća Petra Zrinjskoga dobije grad Adam Zrinjski. tu je Petar Zrinjski imao 360 kmetova. Po ugovoru glede zajednice dobara familije Frankapana i Zrinjskih postadoše Zrinjski gospodari grada. 1474. Dunat. te ga ujedini. . te još i danas dominira svojim položajem nad cestom. Damnjan satnik. oplijeni grad senjski potkapetan Gali. 193. Badanj s Griža­ nima sačinjavao jedno imanje. Badanj je frankapanski grad. Dragomir i Vidomir Vlčić zastupaju Grižane. a pri diobi dobara Frankapana zapade Belgrad i Kotor kneza Martina. koji je u svojim ruše­ vinama sačuvao sliku sastava pravog sredovječnog grada: predvorje i glavni dio grada su ovalnoga oblika. pa gradačke komore i *) Lopašić: Urbari 82. da je i tu postojao grad. SI. Kasnije je grad u rukama ugarske. kupi i druge dijelove posjeda. Crikvenica je tada bila luka grižanska.184 je brijegu Kotoru danas ruševina stare crkve. U vrijeme stvaranja Vinodolskog zakonika postojao je već grad u Grižanima1): Ljuban i Petar popovi. a Kotor dade franjevačkom samostanu na Trsatu.

l ) Klaić: Frankapani. nu pod kraj XV. . i doživi jednaku sudbinu kao i grižanski grad.185 konačno je upravljala njim Banco Gefohlen Administration im Herzgotgtum Krain und Littorale Austriacum tako. dade kralj Matija grad po senjskom kapetanu Blažu Mađaru i SI. vijeka opet je u rukama Frankapana. p Maroju Žunjeviču oteti. da je grad posve propao. koji je ženidbom došao za neko vrijeme G. tonji posta gospodarom grada. I to je grad Frankapana. Rijeka i Trsat u XVII. Stiera. Po nacrtu Stierovu iz pol. pa ovaj po° °rig. v. 56. dvije se dijelom sačuvale. XVII. v. I Bribir1) je dao svoje zastupnike. Utvrde grada Rijeke. 195. 1480. " djelu M. Po onim osta­ cima sudeći imao je i taj grad četiri kule. te spade po ugovoru u vlast knezova Zrinjskih. SL 194. kad se je stvarao zakonik vino­ dolski.

Mjesto je Novi nastavano u rimsko doba. Tolcrt prizemlja grada Bakra. stvara se u Novom.. te je u profinjenoj formi svijetu dao. 197. 1891. . kad se gradila ženska škola. pa se žene redovno samo među sobom. Od grada su išli zidovi. drugi g. 1527. J o š je do pred par decenija bio bribirski grad čitav. porušen je jedan dio. Novoga potječe tvorac Smrti Smail SI. Grad B a k a r . na jednim zazidanim vratima uklesano je Anno dni M C C C II i još neka neprotumačiva pismena.186 U arheološkom se muzeju u Zagrebu nalazi ploča s glagolskim napisom. Glavno je mjesto Vinodola ođ 1 davnine Novi ). koji je tu tradiciju u duši svojoj nosio. 1878. osebujno po tom. J o š se i sada smatraju Novljani nečim poseb­ nim. koji kazuje. da je knez Bernandin g. Vanredno lijepo i pomno sagrađena je glavna kula (četverostrana). G. ban Mažuranić. glavnom mjestu Vinodola. sačuvan. Iz djela Salvatorova: Der Golf v. sad je tek jedan dio još. da baš iz. 225. zakonik vinodolski. povj. pa je razumljivo. age Čengića. u kojem se *) Laszowski: Hrv. a SL 196. što se tamo sačuvali narodni običaji. narodna nošnja i narodna pjesma. 1288. kad se gradio općinski ured. Buccari. a bilo je napučeno jamačno i u predrimsko vrijeme. koji su cijelo mjesto opasavali. Tradicija je narodna neobično jaka. odlično svojim polo­ žajem. G. dozidao grad. građevine I.

. Razvaline mjesta Hreljina. Bribirom. 1544. i 1615.187 kodificiraju tradicijonalni pravni običaji i uredbe. Franjo Krsto Frankapan. zaposjedne grad senjski potkapetan Ernest Gali. te ga po smrti (g. sjedini opet svu djedovinu u svo­ jim rukama. Starigradom. pa je tamo često boravio. da ga daruje Stjepanu Frankapanu i sinu mu Bernardinu. upravlja i njim Banco Gefohlen . a g. 1580. dobiva ga knez Martin s Okićem. 1598. odstupaju Juraj i Nikola Zrinjski grad Gašparu. G. Kotorom i Bakrom. G. 1449. pa Novi spade pod komoru. SI. otimlje grad kralj Matija. 1647. Po uzajamnom ugovoru o zajednici dobara (g. a Mlečani napadoše grad g.) ostavio bratu si Vuku.) između Stjepana Frankapana i šurjaka mu Nikole Zrinjskog. Nikoli i Jurju Frankapanu. Već su češće dolijetali Turci pod Novi.. 1670. a od god. pa opet g. 1481. kad je Markantun Venier navalio na grad i za neko ga vrijeme zauzeo. 1692. dođu Zrinjski u posjed grada. Nu knez ga je Nikola opravio. ali g. I Novi je dakako u rukama Frankapana. posljednji toga roda. 1613. 198.

iz kojih se dolazilo do onoga krila. Nekada je bio završetak tornja drukčiji. Pred kulom bio je kasnije sagrađen „rondel". Krunište je samo kasnija igrarija. U to je doba bio grad okružen malim kućicama. a bez nužde je porušena. u kojoj su veliki prozori i vrata u prizemlju učinjeni u novije doba. koji je još na katastralnoj mapi od g.188 SI. mape. B ulaz. a tek u novije su doba odstranjene. 1858. četverostrana branič-kula. Položajni nacrt stražarnicu. U toj se dvorani sačuvao vrlo oštećeni Sam je grad . Građen je u četverokut. Tlocrt dvora u Kraljevici iz g. zatvor. Na suprotnoj je strani stajala okrugla kula. Novi posve preudešen prema zahtjevima kasnijega vremena. koje služe za SI. općinski ured. stari uzani su dijelom sačuvani. Sačuvano gradsko krilo između tih dviju kula s nepravilnim pročeljem sklop je prostranih i omanjih odaja. a najstariji je dio jamačno „kvadrac". C cisterna. kako se i sada opaža. Iz katastr. 199. U g r a d a i mjesta Drivedrugom je spratu velika dvorana s predsobljem nika. urisan. 200. 1701. D—G sobe. koja je čuvala Vela vrata do nje. i pokrajnim prostorijama. koje su se priljubile uz njegove zidove. spremište. gdje je danas škola.

jedna okrugla. pa je i opravke preporučao.189 stari drveni strop s bijelim ornamentima na modrom polju. Novi je postao g. 1572. U sam se grad ulazilo nekada tamo. 1449. Mjesto se oko grada SI 202. pa dva pro­ zora sa sjedalima. 1288. Stjepana uzdržala i bila je sve do g. kod sastava zakonika vinodolskoga. osnivača slunjske loze Frankapana. Grad Drivenik. Tu je bio do crkve ulazu mjesto i još su do nedavna stajala tu gotski uokvirena . Nacrt ruševina Badanj savilo. učinio je inžinir M.. a već odavna je napušteno. gdje je sada škola. druga četverouglasta. da su i na sjevernoj strani bile dvije kule. Grad je bio g. I Ledenice imaju davnu povijest. J o š g. kamo ga je doveo biskup Kristofor. Tu je g. 1463. učiniše ga senjski kapetani krajiškim gradom. osnovao knez Martin Frankapan pavlinski samostan. tek se grada kod Crkvenice. od kojeg se je na groblju sačuvala crkvica. kojoj se g. 1660. i one su sudjelovale g. sijelom modruškoga kaptola. Tradicija hoće. župna crkva. 21. koji mu se učinio važnim. Stier nacrt grada. svod urušio. Sjevernoga i istočnoga krila nema već odavna. 1462. svojina kneza Dujma IV. tu je bila i gradska kapelica. podori kućica zapažaju. a g. SI. 1916. 1827. Samo se crkvica sv.

Pri sastavu ovih dvaju dijelova vide se ostaci omanjih kula ili doksata na zi­ du. podi­ gnuta u pomorske svrhe. Oko te građevine velik je zid polukružno od mor­ ske obale do obale izveden. nu to je slabo vjerovatno. Pomišljalo se na škver. Unu­ tar zidova još je kamenito tlo u svom prirodnom stanju: nije ga nitko trebao dirati i ravnati. a dvije polukule iskaču iz gradskoga zida. nu vide se još vanjski zidovi s dvije okrugle kule. uz koje se na­ slanja trokutni dio. Poprečni zid di­ jeli cijelu građevinu u dvoje tako. da je to sredovječna frankapanska građevina. što i sada postoji. komu je šilj okre­ nut prema cesti. da je do mora veliko četverostrano dvorište. da je to rimska građevina. Sam grad je danas iznutra hrpa kamenja. Na koncu mi je spomenuti zagonetnu ruševinu sa zagonetnim imenom Lopar kod Novoga. Prednji dio zida do mora fali. 203. SI. Iz kojega je vremena ova građevina? Ima znakova. Grad Belgrad kod Grižana. Ili je samo stražarnica ili stovarište r o b e ? Možda će se u kasnije vrijeme to moći odrediti. ali zadaća njena nije jasna. a taj je nekada bio proviđen kruništem. koje vode na zid. Vjerovatnije se čini. nu opet se drugi tomu protive.190 vrata. koji upućuju na to. . a možda i nije nikada više zida postojalo do onoga. a prednji dio uz more čuva sa svake strane po jedna kula. Ali sa svake strane postoje velike kamene ste­ penice. Diže se dosta dobro uzdržana tik uz more u obliku peterokutnika. Ni­ gdje nema traga kakovim zgra­ dama za stanovanje.

skoj dulibi j. U rim­ sko su doba nastali ili bolje tek proširili gradovi i gradići u Lici: Senia. odnosno žu­ panije: odorjanska. — Hire: Lika. sasvim osebujan svijet živio je tamo. — Klaić: Građa za topografiju ličkokrbavske županije u srednjem vijeku (Vjes. željeznica prikučila pradavnom putu. Drugi su poznati po imenu. Pilara. hrv. društva n. arheološkom muzeju u Zagrebu. U prošlosti je Lika bila kud i kamo važnija: upravo je nepregledan broj nalazišta predmeta iz sviju epoha t. ali o njihovoj egzistenciji SI. Curcum. Po malo se javljaju u Lici sredovječne župe. serije. arheol. I—III. Pa nisu to samo pojedini nalazi: tu je u predrimsko doba bilo veoma velikih naselja: dostaje pogled u niz ormara s nalazima iz Prozora u hrv. prethistorije 1 ). preživjele su rimsko doba. M. otučka. lapačka. zv. VII. Lika je od pradavnih vremena sasvim posebnim životom živjela. — Lopašić: Spomenici hrv. VI. Krasnoga. zv. danas se jošte upotrebljavaju. Vegium. bile su već u predrimsko vrijeme. Zeit W. 1900. Arupium. pa se i moderno prometno sredstvo. . lička. U tom se obilju može s Likom isporediti u nas možda jedino još Srijem. dok se brojni drugi gradovi uopće i ne spo­ minju. J o š danas Na lijevo sada porušena okrugla kula. dr. pi­ sani kamen. unska. — Frass: Vollst Topographie d. na desno svjedoči napis na pećini u Lomkvadrac Snimak arh. krajine. Karlstadter Militargrenze.Sredovječni gradovi u ličko-krbavskoj županiji. Monetium. t. kojima se da­ nas prolazi Likom. Ancus. Epidotium.) — Klaić: Krčki knezovi Frankapani. 204. svjedoče brojni nalazi. Tlocrt grada u Novom Vinodolskom. Sve glavne ceste. *) Patsch: Die Lika in rom. pa živi i danas. arheol. — Brunšmidove radnje u Vjesniku hrv. tek se ne mogu točno lokalizirati. nebljuška. Ausancalio. kako su se plemena Parentina i Ortoplina pogodili glede upotrebe vode. krbavska.

a za studij tih gradova trebat će život dugovječnoga marljivoga radnika. 116. 202. I njoj se sprema novo doba. koji su bili nastavani do turskoga doba. — Valvasor XII. !) Devčić: Prosvjeta 1907. pa se nekako začahurila i prividno obamrla. već je u prethistorijsko doba bio nastavan. a danas se još veći dio istih nalazi u ruševinama. misli Patsch. arheol. Žalibože ti su gradovi doslije slabo ispi­ tani. U rimsko doba. — Kukuljević: Neke gradine i gradovi. — Klaić: Vjesnik hrv. SI. gačka. 205. Pogled na pročelje i gl. — Laszowski: Prosvjeta 1895. postojao je tu grad Monetium. 97. 1. Malo po malo ostaje Lika po strani velikih prometnih putova. ali domrla nije.192 buška. brinjska i podgorska. Grad u Novom u Vinodolu. društva VI. 478. pa se mogu tek glavniji prikazati. pa je niknuo silan broj gradova. kulu. senjska. 1908. glavni grad brinjske županije. Brinje1). . Na nedalekom Humcu nalazi se terasa s predrimskim opko­ pima.

koji ga otme knezu Anžu. 1493. pa se spominje prvi put g. slijedeće godine boravi u Brinju i kralj Sigismund. Ulaz u grad Ledenice. 1411. sastanu se vojske Frankapana s banskom vojskom. 207. te ovaj morade SI. Grad je ostao u rukama Frankapana do Matije Korvina. Prof. Tlocrt ruševina Lopara kod Novoga Vinodolskoga. 206. a tek poslije smrti kralja Matije dobije grad natrag. G. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. odseliti u najmijeni Kosinj.. gdje ih dočekao silan poraz. kad se u Brinju sastaju Nikola Frankapan i Ivaniš Nelipić. 13 .193 Grad se u Brinju zove Sokol ili Sokolac. da se izmire i zajedno krenu na krbavsko polje. a SI.

194 Ivan Anž osta do smrti g. 1521. u Brinju, a naslijedi ga sin Krsto, koji je bio na saboru u Cetinu kao pristalica Iv. Zapolje. Poslije Krstine smrti dobije brat mu Vuk Brinje; taj nasilni čovjek pogibe kao pristalica kralja

SI. 208. Ruševine Lopara kod Novoga u Vinodolu.

Ferdinanda g. 1546. Brinje spade g. 1537. pod vojničku upravu, pa se g. 1553. opravi grad na kraljev trošak. Turci su često dolazili pod grad (g. 1530., 1623., 1630., 1661.). G. 1613. grad je ruševan ,,an Gebaude zerissen und an anderen Kriegsnot,\'!.W. "i/)„ durffen gar ode", a g. 1651. opet se opravljao, pa je tada i novi most učinjen. G. 1639. snimio g a j e carski inžinir Pieroni, a g. 1650. inžinir Mart. Stier, koji spominje, da je grad dobro sačuvan i ima dobre zidove. Unutar zidova ima mnogo drvenih kuća. Ulice su veoma uske. Obrambeni trijemovi na zidovima i podovi u kulama pro­ pali su. On predlaže opravak za 1850 for. Brinje je pravi frankapanski grad; sazidan na obranu mjesta, koje je zakriljeno zidovima grada, kao što sa SI. 209. Tlocrt grada Brinja i zidova gotovo svi oveći frankapanski gradovi. oko varoši. Po Pieroniju. Iz god. 1639. Nacrt Pieronijev (g. 1539.), Stierov (g, 1660.), nacrt iz g. 1701. (ratni a arhiv u Beču G. I 49.), slažu se u glavnom posvema. Pieronijeva je slika slabo risana, Stier je priložio izvrstnu risariju, Valvasorova je slika na­ risana samo na temelju tlocrta i posve je neispravna; dobar je šematički prikaz grada iz početka XVIII. vijeka u bečkoj dvorskoj knjižnici
r

195 (oko g. 1729.). U gradske zidove ulazilo se kroz čvrstu kulu, ulaz je bra­ nio mali doksat (Pechnase), četir polukružne kule, petokutnik i okrugli veliki bastijon (na Valvasorovoj slici je tu kula!) pojačavaju zidove. Sam grad sastojao je od branič-kule G, koja je bila vrlo pomno izrađena, pa u gornjim dijelovima lizenama raščlanjena. Na suprotnoj je strani bila kapela B, koja zaslužuje sama potanji prikaz, a između tih objekata bile su zgrade za prebivanje C. Spomenuti bastijon E branio je gradski zid, koji je spajao kapelu sa branič-kulom. Na Pieronovu su nacrtu urisane unutar zidova i skupine kuća: čini se, da se grad nije u bitnosti ništa promijenio do svoje propasti, pa je slika Stierova primjer grada i varoši i za daleko ranija vremena.

SI. 210. Brinje. Nacrt iz vremena M. Stiera, u pol. XVIII. v. Grad je čitav, na desno se vidi gl. kula i crkva.

Najbolje je od cijeloga drada sačuvana gradska kapela. Tlocrt joj je naskroz nepravilan. Kapela ima tri sprata: srednji sprat je prava kapela: rebra, okvir vrata, kružište prozora i doprozornici izvedeni su neobičnom pomnjom a sve upućuje na kasnije gotsko doba. I donja je prostorija svođena: strijelnica pokazuje, da se i tu pomišljalo na obranu, dok je gornji sprat s ovećim otvorima udešen lih za obranu. Sva je kapela građena od kamena, izvana je u znatnoj visini kordonski vijenac oko cijele građevine, a rubovi su njeni napose pojačani. U svem je ta kapela jedinstven spomenik graditeljstva, napose graditeljstva Frankapana. Gradina kod Starog Brinja nedaleko sela Lučana nije ispitana.

196 Glavno je mjesto senjske župe grad Senj1). Patsch drži, da je ime grada „keltsko". Rimskih spomenika našlo se dosta, gdjekoji su rimski napisi opet izgubljeni. Kod stolne crkve moralo je postojati rimsko groblje, a osim toga postojala su još dva rimska groblja. Jedan napis govori i o rimskim kupkama. U srednjem se vijeku spominje Senj rano: parochia (kotar senjski) već g. 1185. U to je nekako doba darovao kralj Bela II. (III.) Senj templarima, koji su ga držali tamo do godine 1269., kad ga je kralj preuzeo, a templarima dao u zamjenu dubičku županiju. Senj je odslije imao svoje knezove, načelnike i podnačelnike (potestates), suce i vijeć­ nike. G. 1271. izabrali su Senjani krčkoga kneza Vida IV. Frankapana i

SI. 211. Brinjski grad. Na lijevo kapela, na desno ostaci glavne kule. potomke mu nasljednim potestatima svoje općine, no već se doskora Dujam II. od g. 1302. poče nazivati knezom senjskim, prisvojivši si svu vlast nad gradom. Kralj Matija Korvin ote Frankapanima grad, pa on ostade kraljevskim gradom pod upravom kapetana, dok ga u XVIII. vijeku sasvim ne priklopiše krajini. Na kaštelu stoji i danas grb kralja Matije. Senj je također opasan zidom, g. 1558. porušeno je sve izvan grad­ skih zidova radi lakše obrane. Kako je duga borba s Mlečanima i Turcima ) M. Magdić: Topografija i poviest grada Senja 1877. — Kukuljević: Grad Senj (Leptir g. 1860.), pa kasnije u djelu: Neke gradine i-gradovi.- — Klaić: Krčki knezovi Frankapani.
l

197 Senj učinila poznatim i važnim mjestom, nije čudo, da su se sačuvali brojni nacrti i prikazi grada, tek se u svem ne slažu. Pieronijev nacrt

SI. 212. Slika grada Senja iz XVII. vijeka. Po nacrtu u djelu M. Stiera. Grad je opasan kulama, koje dijelom i sada opstoje, na desno je Nehaj grad, a pod njim crkvica Marije od Arta. potječe iz g. 1639., Stierov iz g. 1660,, a treći je iz g. 1701., prikazi su najbolji još onaj u Valvasorovu djelu r E h r e des Herzogtums Krain XII. 78." i u Stierovu rukopisu. Grad ima oblik pe­ terokuta; u jednom se je kutu smjestio ka­ štel Frankapana, današnji konvikt Ožegovićanum s četverostranim tornjem i okruglom kulom, što je Stier krsti Philippturm, pa dalje Turaš toranj, zlatni toranj (peterokut), Salapanock (okrugli to­ SI. 213. Tlocrt grada i utvrda oko varoši senjske. ranj), Trybenack (polu­ A mjesto, B kaštel. kružna kula), papinska kula (okrugla), St. Prossy Thurn, Turina, Šabac, naša Thurn i Mera Thurn 1 ). ) Lenković spominje g. 1550. druga imena. Na istoku: Radomerić, kulu kod v. vrata, na sjeveru Lipicu, rondel, papinsku kulu, na zapadu: barutanu, Lađarsku kulu, Gatsku kulu, Šabac, na južnoj strani Zvančić i Tulac.
l

Nehaj grad. 1701. zv. a opet male pod krovištem. veće u drugom spratu. SI. na troja vrata: jedna su bila kod kaštela. najveća u trećem. Nehaj-grad kod Senja. zv. dao sredstva za njenu izgradnju i držao za svoga života tamo stražu. od kojeg su učinili nacrte Pieroni i Stier.. Nad ulazom je odulji doksat. Šabac kula. osim kaštela. U gradski se prostor ula­ zilo g. druga na moru. Sada je taj ulaz. Utvrda Lenkovićeva iz polovice XVI. koj i se nalazio poviše nad tlom? pre­ inačen. od kojih je jedan strijela i oborila. Grad ima tri sprata. . Tlocrt je te utvrde. Najdonje strijelnice su t. pa t. so zum Theil vermauert worden. već se tek mostom moralo hitac u Nehaj gradu kod Senja. prije je pred njim bilo sa­ Strijelnica (Hosenscharte). u donjem su najmanje strijelnice. što je Leo X. gdje je danas mlin. Valvasor spominje.198 Papinska kula je dobila ime po tom. koje nije dopiralo do vrata. sačuvao još neki dio utvrda s papinskom kulom. Danas se. sam grad se prema gore sužuje. preći od toga stubišta do ulaza. za 3-struki građeno stubište. treća na južnoj strani. 214. a uglove brane doksati na konsolima. vijeka za težu artileriju i strijelce. četverokut. da je grad imao viel Thore. Na pustom brdu nad Senjom sazidao je Lenković g. za koju se upotrebljavao materijal porušenoga franjevačkog samostana i okolnih zgrada. 1558.

i 1502. die tor. Nacrt M. Stier je predložio daleke utvrde od palisada. Turcima u ruke. Stiera. spratu trostruki grb. 1550. pa Petar Zrinski sagradi u Drenovu klancu2) kulu za obranu toga klanca. kod mjesta Doljana. koja na polovinu iskače iz zida. Nedaleko Brloga nalazi se Gusića grad na brdu Siminovcu. U gornjim je spratovima bila smještena artilerija. je zovu) u ravnici. 215. Polazeći prema Otočcu dolazimo do Brloga1) grada nad Gackom. a pod jednim prozorom u II. Zanimljive strijelnice t. zidana od kamena lomljenca. Od frankapanskoga se Dabra malo sačuvalo. dvogube strijelnice osobite vrsti. XVII. 1575. dacher und wahr gebessert werden. Tlocrt Nehaj grada. ) Frass 256. veli general L e n k o v i ć : Das od schloss Dabar an den guetigen Turkhen passen gelegen soli auf ir M. Usred četverostranoga uskog dvorišta nalazi se cisterna. U sredini dvorišta nalazi se cisterna. koji pade g. Taj se castrum spominje g. J o š se u sačuvanom dijelu vide tri strijel­ nice raznoga oblika. 1449. pa je stvoreno mjesta za brojne branitelje.199 Hosenscharte. Prostor je izvrsno izrabljen. Nacrt M. G. SI.. kog je zajedno x 2 ) Mjesto je bilo i u rimsko i u predrimsko doba nastavano (Patsch 90). wird mit vier knechte fiir ain skardt peseczt. v. od kojih je onaj na lijevo (sa zmajem) grb Lenkovićev. Hosenscharten". Stiera pol. Prosjek kroz Nehaj grad. a zidovi su nejednake debljine. bewilligung dieses 61 jahr eingenommen. ovako: Dieser stargher thurm von tuffstain mit angehengkhten vieregkhedten ringmauern . zv. a Lenković opisuje Brlog g. mjeri u opsegu 54 m. 1563. Ta kula postoji i sada (Šimšanovka SI. . . kod Babinpotoka. Četverokut s okruglom kulom. ali ga Senjani oduzmu. jer u isti čas mogu tu trojica strijeljati. Kod Vrhovina postojao je grad Stari Perušić. dakle nekako bastijonski toranj. . 216. Ruševine postoje još kod Brezovice.

1449. Građ. grad je trošan. 1551. . krajine II. hrv. 1316. C.. Otočac1) nije bio za pravo grad. 1578. pa 1623. 1660. l SI. Stiera iz g. da je glavna kula ve­ oma rastrošena. Bolja je slika M. tada je još glavna kula postojala. T l o c r t utvrda grada Otočca. Lenković opisuje g. 1650. Glavna je kula tada još postojala. 85. (v. da je platno mje­ stimice propalo. a kad je do diobe dobara došlo. 1829. Na brdu nad Kozjak jezerom kod Plitvica nalazi se neznani Krčin grad.. 100^ Kad je g. a g. . E crkvica. pa osnuje tu g. dobije g. vijek. narisao je tlocrt grada. G. 1660. A branič­ kula. . da se učine palisade.. Z). item castrum Othochach cum terra Obrich. 1461. razbije P. — B. pa Lenković traži. Povj. do­ šao inžinir Pieroni u Oto­ čac. bilo je sve u redu. 1600. ) Laszowski: Hrv. koja je osamdeset godina opstojala. Frankapani gospoduju tu . Lopašić: Spom. kralj Sicilije. Prikaz mjesta daje nam Valvasor u svom djelu: Ehre des Herzogtums Krain. pa veli. . 1639. našao. kad Karlo II. nu inžinir Stier nije je više g. nu g. biskupiju s crkvom sv.V Otočci našem gradu" kroz cijeli XV. Keglević Turke kod Otočca. Iz g. 1642. Po Pieroniju. Nikole. 1550. nu g. 310) te nacrt od g. nu spome­ nuti nacrti i nacrt Jurja Frankapana od g. 1486. pre­ grade vrata i novi most sa­ gradi. Otočac Sigismund. 1543. Kralj Matija uze grad Ivanu Anžu g. Otočac. potvrđuje knezu Dujmu posjede. pa r ^ se grad ponešto opravio. I. već omanje utvrđeno mjesto. samo je krivo ubilježio nad slikom fortezze ime Prozor. 1701. 1300.200 s gradom u Crnoj Vlasti zauzeo i razorio Gašpar Frankapan g. daju nam posve jasnu sliku tih utvrda.. da se nov zid saziđe i okrugla kula poruši. Dy kule. te g. 1586. po­ novnu darovnicu daje kralj Karlo Robert g. dokinuta. za župu Gheczke . 1639. 1535. javlja se. pa sad upravljaju kaštelani gradom.. G. nu možemo ga smatrati donekle Wasserburgom. da se graba iskopa. G. 217. Utvrde Otočca porušene su do nekih ostataka g. Prvi se put spominje Otočac g. 1581. 50 o srušio se komad zida. opet su Turci ku­ šali grad zauzeti.

koji je jedno osamdesetak godina prije nastao. Ulaz je bio 2 hvata nad zemljom. tako da bi trebalo jednu stranu ponovno zidati.). 1861. svaki drukčije veličine.201 Za obranu mjesta sagradili su g.zanimljiva građevina. 1619. bila je najveća kula pokrivena. fortica opravljena. da je pred jedno 20 godina sagrađena s troškom od 30 tisuća forinti. Stier veli (g. U svojim relacijama prigovaraju vojni inžiniri Pieroni i Stier toj građevini. 1650. g. a dolazilo se do njega najprije ljestvama. da je loše zidana. sazidana u formi trokuta na dva sprata. 1882. . a danas je ta utvrda razrušena. U svojoj biti sasvim je nalik na grad Sisak. Za tu fortezzu trebalo bi 60 ljudi. bila je čitava. Svakako je ta fortica . 1804. J o š je g. g. Na svakom je uglu po jedan toranj. kasnije drvenim stubama. onaj na istoku je najveći. Forticu na susjednom brijegu.

1 7 0 1 . (23). a kod ulaza. društva 1881. brojne ličke gradove. Tlocrt je grada sačuvan u Stierovu djelu. Orig. 236).. (Na tabli prikazan šematski položaj Vitla). koje je služilo i dalje u latensko doba. pa do rimskoga vremena. 3 ) Patsch 71. s velikim halštatskim grobljem na zapadnoj strani 1 ). Mjesto je u predrimsko i rimsko doba bilo nastavano 3 ). Sinac]e mjesto nastavano već u neolitsko doba. tu je bila japodska naselbina.). opsjedaju ga Turci. pa iz rimskoga doba: napisi.ki je v Bužah v B o ćaći i kneštvi Buškom". d. kad ga je Anž Frankapan iznajmio na 7 godina od Jurja Kosinjskoga. u bečkom rat. Grad se Kosinj spominje g. Nedaleko mjesta nalaze se ostaci Karin grada (ne Carin grada): polukružna kula sa dva spoj na zida uzidana u liticu. još je jedan SI. Tlocrt grada stan pavlina. 219. 1408. variirati. Grad je sagrađen u podobi četvero­ kuta. 1701. društva n. Tlocrt grada Prozora u tornjić. na suprotnom je unutar zida četvero­ marnih strani toranj. samo će smještaj glavne kule trašnjost grada. dva mitre ja i t. . . Vida s glagolskim napisom. u gatskoj župi. (1). X. 1696. kad «lit ga dobiva kod diobe Frankapana Sigismund s Otočcem. Tu je u srednjem vijeku bio samo­ SI. po­ novno utvrđen. Ovaj je grad tipičan za mnogo­ Lici g. (509). jer mu je kralj Matija oteo brinjski grad Sokolac. kako ću ih kasnije arkivu. serije III. (106 i 249). Uz cestu prema zapadu nalazi se Perušića. 1489. a drugi je tlocrt iz god. I blizu je Lešća nalazište starina iz halštatskoga vremena. 220. (110). IX. pre­ uze Frankapan grad definitivno . — Vjesnik hrv. tantum castrum est in edito situm. — Ljubić: Popis g. Rimski je grad Arupium bio u ravnici. (185. 1887. rudera modo supers u n t . ) O tim nalazima: Vjesnik hrv. iz rimskoga je vremena ostao relijef Mitre. 1889. gradini nalazi se Vel. V. (11).: Kossin. 2 ). arheol. ___ __ kapelica sv. Južno od Lešća nalazi se Kosinj Gornji. pa bude zapušten. dok je predrimsko naselje bilo na brdu Tu se našlo ostataka velikoga hrama: sarkofag s napisom. gdje je stajao Kosinj građ. Sredovječni se grad spominje g. G. Vital (557 m. B glavna kula. koji na) Patsch: Lika 76. baza carskoga kipa itd. arheol. 2 1 . 1619. in septem templis prius adorabat populus deum in hoc distričtu.. za koji drži Klaić. 1449. 1578. 1889.202 Kraj oko današnjega mjesta Prozora bio je u prošlosti veoma znatan Nasuprot sredovj. brojni drugi napisi. a kao villa Synacz spominje se g. da je indentičan s ostacima Bočaj grada. Glavinić spominje u opisu Like g. nu 1499. — D ulaz stubama u nuspomenuti. a g. do kojeg se do­ lazilo ljestvama ili stubama. na jednom uglu iskače jaka okrugla kula.

221. 1482. gdje su se našli rimski mozaici i baza s nečitljivim napisom. J o š se razbiraju tragovi kruništa sa sjedalima. Grad je Perušić2) opasan dvostrukim zidom. postojbina Novaka Disislavića de Ostrovica de genere Mogorovich (g. ) Laszowski: Hrv. komu se ruševine i sad razaznaju 1 ). dok se mjesto spominje g. vijeka bio je još grad čitav. druga 7-95 1. u sredini stoji razrušena okrugla kula. koje su g. Pazarišta zap. 2 ") Radić: Starohrv. građe. Ostrovica je česti naziv lokaliteta u Lici (ima ih jedno dvanaest). A nutarnji dio. B dio sv. G.—1641. E pred­ utvrdom. a druga je u staroj ličkoj župi. U ne­ dalekom mjestu Štitaru nalaze se ostaci grada. od Perušića. 1372). koji bi posjetili crkvu D predvorje. sin Novaka Disislavića ustupi Nikoli IV. prevezene u Zagreb. Petar Novaković. Dva se grada u Lici zovu tim imenom: jedan je kod D. 1899. visoka. Mihalja u Ostrovici pod istoimenom grada za stanovanje. debeli. koje se steralo oko humka zvanog Megdan. drugi je istočno od Gospića.—1492. U gornjem spratu kule SI. koji se u sred­ njem vijeku ne spominje. Ime je dobilo mjesto po javnim rimskim kamenim mjerama. Grad je sijelo familije Perušićkih. Ostaci grada Perušića. Taj se castrum spominje g. Turci su grad ponovno opravljali. . pa ostadoše u njem osim u razdoblju od g. ali su ga g. Povj. Ckapela. treća 1 3 5 1. Od prvoga se na strmom brijegu sačuvalo nešto ziđa u dužini od 16 m. u bečkom ratnon arkivu. 163. Građevine I. u širini 5*5 m. prosvjeta II.. zidovi su joj do 1'60 m. 9. Ovo je Ostrovica u buškoj župi. Do XVIII. 1636. Ulazilo se sa zapada kroz poru­ šeni ulaz. 1685. morali predati Herbersteinu. 1341. 222.203 vodno potječe od grada Ribnika (i taj je bio frankapanski grad). uzeše grad Turci. Jugoistočno leži mjesto Kvar te. kad je bi­ SI. Tlocrt grada Novoga u Lici. od kojih je jedna držala 33*3 litre. Tu je po svoj prilici stajalo mjesto Epiđotium. od kojih dva imaju sjedala. Ta je još sada do 10 m. tri su prozora. Drugi je Ribnik sjeverozapadno od Metka. skup krbavski frater Radoslaus davao Po orig. istočno od Gospića. od kojih je Gašpar Perušić najpoznatiji. 1527. — oprost onima.

a kod diobe njihovih dobara dobi Ostrovicu Dujam IV. a za blizu razvalinu Grebenar: accedit hic arx Grebenar e ruderibus suis vix prospiciens. mjesta. Vjes. 75 m dugačka. U sjeveroistočnom dijelu Like ima još nekoliko omanjih podora. 20 visoki. vjerovatno rimskoga podrijetla. ovalna. a Fras veli. Na istočnoj strani ima ruševina gradića. pa si sagraditi grad Budački južno od Karlovca.). satis altam et rotundam. c i o 2 3 . da bosanski paša utvrđuje Udbinu. 1701. valjda ista. Kralj Ladislav Posthumus i kralj Matija potvrdi im taj posjed 1 ). Sjeveroistočno od Grebenara nalazi se „Gradina kod razvala". središta sredo­ vječne župe istoga imena. rimski miljokaz i rimski napisi. 2 . ali ti su do— slije tek u najmanjem dijelu istraženi. o o Tlocrt D M • i Polazeći _ d Gospića k sjeveru dolazimo o SI. ) V. U Turjanskom su ostaci Trojan grada: zidovi su 29 m dugački. Od grada Mrsina kod Korenice. društva IV.204 Frankapanu castrum Ostroviza in provincia Like "u zamjenu za grad Ozalj (g. pa su Frankapani ostali gospodari grada. kojoj su vanjski uglovi bili zaobljeni.). tribus destructa contignationibus. kula. o kojoj piše Glavinić: perampla curia alta simul et rotunda. za koji veli Glavinić: mons vicinus turrim habet olim sibi impositam. Budaka. Nešto južnije nalazi se neznana gradina na 1029 m. visokom brdu. koji se i kasnije spominje. hrv. F predgrađa. javlja Krsto Frankapan. 1696. da je to bio prostran grad. 1403. Kod mjesta Nebljusi nalaze se ostatci Nebljuške gradine. Po nacrtu iz g. E. B konak. arheol. visok zid grada Starog Budaka (danas ga zovu Bešić gradina). Vrlo su brojni gradovi postojali i u južnom dijelu Like.). agrada Bilaja -u -Lici. Mrsi nj i Komić). 177. dok je grad Pro­ zor kod Otočca). s nešto preostaloga ziđa i ostacima dviju četverostranih kula. na brdu Kozjanu nedaleko Bunića vide se ruševine u okrug sazidanog gradića. f do Po originalu u bečkom ratnom arkivu. Tu se našli pred­ meti halštatskog doba. u kojem su naCglav. U oko­ lici Kule spominje Sabljar 22 gradine. Po tom se gradu prozvala jedna grana krbavskih knezova mrsinjski. sačuvalo se tek nešto zidova. vodno Budački imali svoj grad. . (g. a mjestimice su još 12 m visoki. n 4 . Zapadno od kule nalaze se na 745 m l • y s 560. 1468. sed tecto carentem (g. Nešto se sjevernije od Mrzina grada nalaze ostaci Prozora (zapravo se zove Prozorina. 25 m široka građe­ vina. nu morali se odseliti pred Turcima. grad se sastojao iz četverostrane kule. • / k \ . Budak appelatam. posjeda krbavskih knezova (g. Kod Mušaluka postoji 6 m. gradišta i crkvišta. 1527. a pred njom je bilo oveće predvorje. Po svoj je prilici tu postojalo mjesto Ancus.

205 visokom brdu ostaci Oteškoga grada. koji je.. kojoj su zidovi 39 m dugački. pripao kod diobe dobara g. 1906. Dujmu IV. Mnogima se od tih gradova zameo svaki trag.in Hothuza et Odria. prema zapadu 30 m visoki.) u vlasti Ivana Karlovića. po-svoj prilici sredovječnih građevina. Na istočnom je uglu kula 6 m duga 4*20 m široka. . 1507. Belajem. Zvonigradom. 1449. Novakima i Novigradom u ličkoj župi. Zthermechkym i Grahovcem . a i u samom mjestu Smiljanu pa u nedalekom Bogdaniću zapažaju se tragovi iščezlih. SI. provinciis". str.. . Sastav grada Novoga poznamo iz tlocrta u c. imao l ) Devčić: Prosvjeta. Mutnicom. Komićem.. Južno od Gospića nalaze se kod sela Novi temelji istoimenogaf grada. nekad svojina knezova Frankapana (u buškoj župi).. prema istoku 2 4 7 m. i kr. Kod Smiljana bilo je prethistorijsko groblje. Ostaci grada Bilaja u Lici. Nutarnji je grad bio sagrađen u formi nepravilnoga peterokutnika. nekad frankapanska svojina. na brdu Krčmaru do Smiljana vide se temelji grada. Lukavcem. Lovincem.. je vijeka (g. Grad Bužim1) nalazi se razrušen uz selo istoga imena na 654 ni visokom brdu. 224. šurjaka Nikole Zrinjskoga.Zlyvnykom". ratnom arhivu u Beču. a početkom XVI. Barletama.. s Počiteljem. 545. Sagrađen je u obliku četvorine.

B glavna f a c tarum vestigia testantur . doklegod posjeduje castrum Osteruiza in com. grad ovako: Novi in inferiori Lika arx est in colle sat alto posita. usko dvo­ rište zatvarao je zid od glavne kule do nutarnjega ulaza. nešto podalje. Glavinić naslućuje. G. 1740. To je četvorina 10 m dugačka. opasano zidom. va c in gratioso colle. pa i njegova sva oko­ lina. a tek tragovi gra­ dova kod Pavlovca: jedan više kuća Zorojevih. 8 m široka.206 toranj i konak. te mu se obvezuje na službu. 1696.platno. Tlocrt grada Rib. cestu iz Gospića u Gračac leži jugo­ istočno od Gospića grad Belaj ili Bilaj. uz koji se nalazila kapela. a na sjeveru j o š omanje predvorje. koji okreće šilj prema najslabijoj strani) dignuo konak. s 1*50 m debe­ lim zidovima. svoj grad Belay in comitatu Like. Po . Po orig. tvoreći tako predgrađe.neka kapelica postojala. Glavinić opisuje g. G. Glavinić primje­ Original u bečkom ratnom arkivu G l a 5 5 . Holl. Od grada se do danas malo sačuvalo. odstupa Tomo Tvertkowich Petru Thallovczu. a sastav nam njegov pokazuje tlocrt u bečkom ratnom arhivu. 225. Do glavne se kule (peterokutnik. ćuje g. Lika. 1451. banu hrvatskom. jam vero vix prostat ex ruderibus. . pa rimskoga d o b a : neki drže. quattuor habuit propugnacula dum floreret. Tlocrt g r a d a Udbine iz g. Cijeli taj nutarnji grad opasavalo je gradsko ac -tSI. nika u Lici. U Barletama spo­ minje Glavinić castellum. Vre­ bao je. Frass ostatke Krmpotića kule. pred kojim je još. što ga narod zove Županskom gradinom. v r i 0 Blizu sela Barleta nalazi se podor grada. Od sredo­ vječnoga se grada nije navodno ništa sačuvalo. .da je taj grad bio nekad rezidencija kojega veli­ steinovu u bečkom rat­ k a š a : ut valvarum et fenestrarum elegantius fabrenom arkivu. drugi Šupljača. U Mogoriču sačuvala se kula sredovječnoga grada i nešto tragova zidova. Po svom je sastavu kula. vlasnik je grada Ivan Karlović. muri adhuc assurgunt et iniuriis temporum sine tecto semper expositi. nalazište predmeta iz kame­ noga i halštatskoga. 226. U neposrednoj se okolini grada našli bronsani prethistorijski predmeti. C ulaz nalik na susjedni grad Novi. 1509. da je tu možda bio rimski grad Ancus.: castellum Faulo­ A glavna kula. SI. Uz gl. F ulazna kula. Oko toga dijela bilo je pred­ građe. 1696.

1332. miljokazi dva sarkofaga s napisima. grad: arx et turris destructa. grad je svojina župana Jurja Vlaškovića. buški l ) Devčić: Prosvjeta 1907. Po opisu Devčićevu sastojao je grad od tri dijela: jedne 13-5 m. široke. Glavinić opisuje g. gdje su se našli rim. 1345. tu se preko mosta dolazilo u grad ulazom. G. a g. komu se podor sačuvao podalje od mjesta Počitelja. taj se kraj „terrae Mogorovich" spominje kao međa terrae Tethacsics 1248. duge. 4 . pa od zida. Po Hollsteinovu tlocrtu u bečkom ratnom arkivu bio je to grad u obliku četverokuta s glavnom kulom na uglu. 1691. Ostaci grada u Udbini. a narod ga zove Vuksanova gradina. od druge manje (10 m. SI. a 6 m. ingressus ad portam versus ecclesian veterem. i sastaje se s većom zgradom.. davši ih Petru od plem. koji prema zapadu ide 17 m.207 svoj prilici postojbina plemena Mogorovića. Mogorović. Među znatnije gradove u Lici moramo ubrojiti Počitelj1). sagrađena u okuki potoka Like. Nešto sjevernije nalaze se tragovi grada Ribnika. Pred gradskim je platnom ostatak zgrade 12 m.—1260. Zavoj Like bio je prokopan i utvrđen zidovima. 4 m. 467. str. Turris alta et integra adhuc perstitit. kad je kralj Bela zamijenio grad Počitelj za neke druge zemlje.. a g. 1-3 m. široke zgrade. Vraćajući se do Metka. široke).. cetinskoga kneza Jovana Nelipića. dugačke. Grad se spominje prvi put g. namjerit ćemo se i na ostatke sredovječnoga grada. 1263. 227. za koje veli Glavinić: Medak est arx vetus ad litora fluminis Likae exaedificata. duge. probijenim u tom zidu. 1371. gospodari tu Petar de Bellanti.

ruševine. Uzalud je Andrija Auesperg udarao g. gdje su g.208 knez. pa donji dio glavne kule 1 ). a dvostruki je zid uokolo opasavao tu kulu. 1894.Q. 144. Nerijetko se tako doga­ đalo. a potomci mu se zovu Kurjakovići i kasnije Karlovići. Orig. Granze 177—184. G. Glavna kula Ds po. društva. 1790. drugo je sazdano veći. pr. Metulum kod današnjega Čakovca nedaleko Josipdola bio je u ravnici. . u bečkom ratnom arkivu. On je uvjeren.—1527. Tlocrt je grada sačuvan u ratnom arkivu u Beču. 1527. u rukama Ivana Karlovića. 1493. čitamo: in Vrpille. stube su vodile do ulaza u prvi sprat. (hrvatski Udvinac). 1393. 1829. — Patsch: 36. koji drži i Komić i Podlapčec. Grad okružen a bilo je i pješadije i konjaništva. Tlocrt Zvonigrada u Lici. 1582. 1689. pa okrugli toranj. tek g. in campis Corbaviae sub oppido Uduina. pa se nešto podalje rimsko podiglo. n. . Kad je grad došao u turske ruke opravljaju ga g. na tvrdi turski grad Udbinu. opsjede ga i prisili glađu grad na predaju. hrv. *) Fras: Vollsi Topographie d. Glavna je kula okrugla. — Starine XVII. U današnjoj je Udbini našao već Rimljanin naselje. velike opkope. Turci. kad su biskupi pobjegli pred Turcima u Modruše. prope Uduinam. — Devčić: Pro­ svjeta. Oko g. g.. Sačuvalo se do danas nešto okolnoga zida. da je grad sagrađen ili dograđen od ruševina crkve i biskupije. da se predrimsko mjesto napustilo. oslobo­ đena je Udbina za uvijek turskoga gospodstva. 1620. 1509. Karlstadt. mjestom. Fras je vidio još znatne ostatke grada. Stolna je crkva stajala na brdu Kalauriji. ' ' t protiv Turaka. sve do g. pa je svoj grad podigao nešto sjevernije od današnjega mjesta. Grad je g. Za vrijeme ustanka protiv kralja Sigismunda Počitelj je u rukama ustaša Ivana Paližne i braće Horvata. koje se j o š za doba narodnih kraljeva spominje i koje je bilo dugo sijelo krbavske biskupije. kao i na ostacima crkve.n i ć d a | e Udbina postala stražom nom u XVIII. kneza krbavskoga. arheol. 1460. VII. a Krčki knez Ivan Frankapan V. Mil. 1491. 228. kako se to vidi po nacrtu barona Scherndinga iz g. posto­ jala je tu turska varoš sa 300 kuća. Od g. U srednjem je vijeku u vlasti Kurjaka od plemena Gusić. 1696. da je Udbina identična s krbavskim gradom. grad je vlasništvo krbavskih knezova Kurjakovića. obzidanim terasama. 133. otkriveni mnogi ostaci. 678. jer se na utvrdama vide isti uresi. v. S punim pravom drži Klaić. dok je taj istoimeni grad Japoda bio na brdu. Dva velika predgrađa bila su zidom opasana: ulaz u grad bio je kroz ulaznu kulu nasuprot mošejh Kasnije su se unutar starih zidova posagradile vojničke zgrade. SI. izvješćuje biskup Glavistojala je od prije.Vjes.

(t. des Dorfes Komich. jedan je dio na vrhu brijega. dessen Gipfel eine Felsenmasse bildet. koji je g. U Lovincu spominje Glavinić (1696) castellum. Kod sela Kurjaka nalaze se tragovi grada. 14 . a drugi niže na jednom zara­ vanku. širok. Rebrićka gradina. Polazeći od Udbine k jugu dolazimo do mjesta Komića. Fras spominje nad Visučem podor većega grada. U kraju oko Konića nalaze se još ostaci kula podno Mirkače i na Samogradu. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. kod Mekinjara (nekad Mekynjane g. 1466. a spominje ga kasnije i Fras. findet man die Schlossruiue des Grafen Johann Carlovich (Carlovicha dvori genant). 229.) nalazi se nad školskom zgradom ostatak predrimske utvrde. Po Devčićevu opisu sav je grad 90 m dugačak. zv.209 U kraju oko Udbine ima posvuda još neispitanih ostataka. U blizini je mjesta brdo Cvituša Prof. 5 m široka. kod Mutilića nalaze se predrimski grobovi i neznana gradina na Ivanovu vrhu. prema podacima Frasovim prostrana gradina gra­ bama i šančevima opasana). Sehr dichte mit schon ausgehauten Steinen teils umgestiirzte und teils noch stehende Mauern nehmen in verschiedenen Richtungen diesen hier befindlichen Raum ein. u Podlapcu ostaci su castrum Podlapchec. 1509. bio u vlasti Ivana Karlovića i Nikole Zrinjskog. Ruševine Zvonigrada u Lici. gdje se nalazio grad. stolica krbavskih knezova. nu do danas se nije ništa sačuvalo. a na polju pod ovom gradi­ nom nalazi se crkvica s građevnim ostacima nepoznate rimske naseobine. Fras opisuje ruševine toga dvora potanko: Auf dem sehr steilen und ziemlich hohen Berg Sarancsa nachst SI. Kapelica je 12 m duga. a između Mekinjara i Udbine još je gradina na Crnom vrhu. 60 m. za koji Klaić drži da je postojbina Kurjakovića.

210 s ostacima zidova. 1509. u koji se ulazilo kulom. vlasnik mu je Ivan Karlović. SI. našlo se rimskih ostataka. dozvoljava kralj Sigismund Ivanišu Nelipiću. nad Otučom potokom: nepravilnik. 1302. sačuvalo se nešto vijesti o prošlosti Zvonigrada 1 ). nobilis vir de Luca in Suinigrado. fautor hereticorum. koji se digao na osam­ ljenom brijegu zrmanjske doline. G. da je taj grad nekada branio daleka polja. a g. g. gospodar je Zvonigrada Buysenus. Kod Ploče. supruzi Ivana Frankapana. v. negda sijela otučke županije. 1412. polovicom XVII. i Zvonigrad. Položajni nacrt grada Jablanca. . da slobodno raspolaže svojim gradovima. 1509. Danas se jedva razbiraju tragovi. među kojima je castrum Zvonygrad cum contrata eius Odorya nuncupata. 1220. a spominje se od g. gdje je Fras ruševine sviju kula naveo. str. *) Devčić: Prosvjeta. od koga stoji još dio okrugle glavne kule i nešto okolnog ziđa. a Glavinić veli. Kod Raduča spominje Sladović i Fras gradinu. Tragovi grada Gračaca. otkrila se halštatska nekropola. Iz djela M. I tu je dakako postojalo naselje i u predrimsko doba. Dok pisani spomenici malo znaju za Rakovnik. 1895. daruje Ivaniš Nelipić taj grad svojoj kćeri Katarini. U staroj su se župi odorjanskoj prema dalmatinskoj međi sačuvala dva grada: Rakovnik. U bečkom vojnom arkivu-nalazi se tlocrt grada iz g. do g. 230. 1435. 82. kad se nalazi u posjedu Ivana Karlovića. Oko g. 1699. Kasnije je grad u rukama Kurjakovića. Stiera. od druge gradine Petrovače nema navodno više ni tragova. što ju zovu i Vinodol. vide se i danas nedaleko katoličke crkve na mjestu zvanom Gradina.

dobio ga Juraj Frankapan s Cetinom. Klaić misli. Počitelj i Ezek.) stanovala je neko vrijeme u Rmnju i pisala se kneginja Rmanjska. U bečkom ratnom arkivu postoji nacrt Zvonigrada iz vremena oko g. 1525. (Ermin. gdje je stajao castrum. a valjda su i nove zgrade sagrađene na mjestu staroga konaka. No j o š se razaznaje glavna kula. G. v.) razrušen. G. Razvaline se nalaze i danas podalje od mjesta. Kod mjesta Boričevca nalaze se ostaci grada. 1699.. Orman). Na Netečkoj gradini usta­ novljeni su rimski ostaci. 1431. a glavno je mjesto župe moralo biti D. 1699. već u ono doba (g. daje castrum Conuba. Grad je opasan na daleko zidovima. da je grad dobio dvostruko predvorje. 1449. Uz bosansku su granicu u južnoj Lici postojale župe: unska. pleme se Lapčana spominje od davne da­ vnine. 1449. dobio je knez Juraj Lapac i Rmanj. Glavno mjesto unske župe bilo je u srednjem vijeku Srb. Na Oblaju. Udova Anža Frankapana (f 1436. na Crkvini. 1345. nedaleko razvalina staroga srpskoga manastira. Lapačka je župa stara. Baskom i Ribnikom. 1431. morao ustupiti kralju Ljudevitu s gradovima Unac. spominje se kaštelan Georgij Kosatowyth castri Orman. kasnolatenskih predmeta itd. nazvanoga Mišljenovac gradina. kad se grad znatno pregradio. U lapačku je župu spadao grad Rmanj. g. građen u četvero­ kut s okruglom kulom na jednom uglu. Lapac. a g. da je grad bio dobro sačuvan do g. Slika razvaljenoga Karlobaga iz djela strum Laab Nikoli knezu M . gdje je postojao grad. Fras i izvještaji kasnijega doba upozoruju na Rađenovića gradinu. za­ lažu kralj Sigismud casi. Frankapanu. našli su se ostaci starih šančeva. Stiera polovinom X V I I . 1396 spominje se suppanus đe Lapach. 1826. Po tlocrtu na mapi Weigelovoj bio je to grad u četverokut s okruglom kulom nasuprot ulazu. nu od ovih se danas ne da ni četvrtina konstatirati. kad je župnik Brkić dao kamenje lomiti i mlin si graditi. među Oblajem i Lapcem na brdu Kuku. Ermen. identičan . 231. koji su opet tako razdijeljeni. iz kojega doba ova gradina potječe. koji se spominje u lapačkoj župi.).211 Sabljar spominje.. koji je Ivan Nelipić g. nu nije istraženo. lapačka i nebljuška. Sabljar je spomenuo ništa manje no 11 gradišta i nalazišta u okolici Srba. što ga je kralj Sigismund založio Nikoli Frankapanu (g. a prigodom diobe g.

Povijest grada Jablanca iznio je Brunšmid (Vjesnik hrv. Oko toga mjesta uokrug bilježi vojnička karta lokalitete crkvinu. Crnčić je pomišljao. dobio knez Martin Fran­ kapan. J o š se moramo osvrnuti na gradove u hrvatskom Primorju niže Senja. društva V. 1469. Kasnije su tu gospodovali Frankapani. selo s nebljuškom gradinom na sjeveru. No sasvim je nevjerovatno mišljenje. U Sv. 1449. koji je g. da je na­ šao fortezzu ganzlich ruiniert und blos etwa wenigs Gemauer steht da. a osnovao ga je Stjepan. pa Patsch misli. Stieru iz polovine XVII. ban cijele Slavonije. bio je grad sagrađen u obliku nepravilnoga četverokuta s prigrađenom kulom. Nikole. drugo 684 m visoko i treće 1083 m visoko s oznakom Gradina. Tlocrt g r a d a Karlobaga. 1455.: ein oedes kloster. U Kladi spominje Fras ostatke grada. pa grad dobiva iste povlasti. Prvi put se javlja Ablana (s jablanom nema ime toga mjesta ništa posla) g. J e r i m s k o mjesto Murula tu p o stojalo. i 1480. jedno 515 m visoko. 1650. 1251. U Starigraday kamo Patsch meće rimsko mjesto Ortopla zvano. nu između g. što ih imađahu Trogirani i Šibeničani.. riječi Stinica = mala stijena. Kad je Stier do­ šao onamo. Naziv Murula prijevod je hrv. pa tri brda. arheol. „castrum latine Murula vocitatum. Za kralja P. U srednjem je vijeku pripadao Sv. a još ga Stier spominje g. Jurju našlo se dosta ostataka predrimskoga i rimskoga doba. te se svađali s Rabljanima. Glavno mjesto nebljuške župe jest Nebljusi. Krešimira spominje se g. 1179. a postojao je i veći komad gradskoga zida. P o M . imena kneza Celjskoga. jer se zbog zgodnosti mjesta mogao tamo podignuti kr. spominje. do­ spio je grad u vlast kraljevsku. Gotska se crkvica s ornamentiranim kamenjem još do nedavno u tragovima sačuvala.212 s Rmnjem. a držao ga je i g. a na izbočini brijega j o s je postojala omanja utvrda. Po nacrtu majora Sabljara kroz kulu B. da SI. v. glavna kula A. sclavonice Stenice". 232. kaštel za obranu tamoš­ njega pučanstva. koji je tu doista svoje posjede imao. Maličnik sin župana Borislava i njegovi rođaci sklapaju ugovor s Rabljanima radi paše i upotrebe crkve sv.Ulazilo se . U Stinici našlo se rimsko groblje. 1489. . bio neki Georgius kaštelan grada. Juraj templarima. pa je g. postoje i sada dosta znatne ruševine grada. 1072. da bi ime Rmanj potjecalo od Hermana. Grad je sam zasnovan g. da je tu postojalo mjesto Lopsica. 59)..

a žitelji tvrde.s . da mu Herberstein otimlje od Turaka opustošeni Starigrad i Jablanac. a Mlečani traže porušenje grada.—170. U srednjem onom razdjelu prema kopnu nalaze se ostaci japodskih kuća. 1646. U rimsko se doba zvalo mjesto \egium. G. 105. gdje je vjerovatno bio ulaz. posuđe. pokazuju grad u obliku nepravilnika. 1639. 97. 4 Knechte. obnovu Karlobaga. Stier spominje u svojoj relaciji: ein Schlol3 auf einer Hohe liegend. 1323. HI. 1891. 1889. prvi put spominje Karlobag. Takov je zid postojao i od Rijeke na sjever. Na brdu Klačenici j o š se danas nalaze prastari zidovi. Tu se našao rimski Značajne razne vrsti strijelnica. Obnovljeni Karlobag napadne mletački general T i e polo. siječnja 1580. preporuča Herberstein obnovu grada. . okružena zidom. drugi u bečkom ratnom arkivu. Taj je prostor razdijeljen s dva istosmjerna zida. potvrdio. dova i fragmenata od hrbina.a parte boreali dicti burgi nostri Scrisie". popale Turci Bag. 1660.Vienac. traže Bažani potvrdu svoga teritorija: . arheol. daje nadvojvoda Karlo novu varoš podići. premda g. tuži se Nikola Frankapan Tržački. . — Vjesnici hrv. ser. Mjesto se zove ka­ snije i Scrissa. pa je obnova Patsch 106. G. da je grad imao ime Scrisia. pa grad ostaje dugo zapušten. u Cesarici spominje se castrum još g. a mjesto Vegium. m K u I a gimsanovka. nakon što je g. Bažani su od g. 1307. G. a narisao ga je j o š Valvasor. pa se čini. grobljima Like i Krbave. da se taj zid može pratiti sve do Apatišanske kose i Kosinja. nu g. 1525. nalazi se jedno 10 m zida s mazom. napis. 1537. 1480. grad oteo. — n.. Sličan je slučaj kod mjesta Blinje. U Prizni se nedaleko župnoga stana i sada nalaze ostaci grada. a poslije g. G. gdje se utvrda u njem zove Novi. pa se to mjesto protezalo oko Vidovgrada prema Drvišici. da se odavle zapriječi ulaz u luku. fibule i t d . utvrđenim sa četiri polukule. našao u razvalinama. društva 1885. dozvoljava kralj Ferdinand HI. krasan brončani sarkofag. Tu je vrh brijega opasan 2 — 4 m. Dva starija tlocrta. debelim suhozidom. 1884. von Venetianern im vorigen Kriege ruiniert. uzeše ga knezovi Kurjakovići. 1481. imali svoje po­ vlastice. uzimlje ban Pavao Bag Tugomirićima. 1579. 47. G. samo tamo. Nu Jablanac je poznato nalazište i prethistorijskih predmeta: koji se bitno razlikuju od predmeta u drugim prethist. knez bribirski. a zid s dvije polukule bio je podno grada. Danas zapušteni Karlobag1) bio je u pro­ šlosti kud i kamo važnije mjesto. Tekar g. koje im je kralj Matija g. Sjeverno od toga brežuljka ide suhozid 10 kilo­ metara prema Velebitu. 150. jedan Stierov. gdje je Patsch našao mnogo zi. kako Patsch ispravno misli. 1432.213 koje je štitio Pavao. a groblje je rimsko otkriveno u Baskom dolcu. 1531. pa se 26. nu j o š ga je Stier g. 321. 1639. smjestio je Ferdinand posadu u grad: 1 Pfleger u. 1387.

1704. G. temelji crkve sv. I za većku kulu predlaže modernizovani opravak. Vida. u gradu. Grad je sagrađen na dva poda. 1704. Marija Terezija podvrgnu grad intendanti u Trstu. — 1 7 7 6 . Stier predlaže i plan za opravak grada. a g. 1773. Podgrađe je sasvim razvaljeno. Velika okrugla glavna kula s manjom utvrdom pred ulazom opasana je zidovima. g. jer je prijašnja postradala za nasljednoga rata g. A za taj posao poslužit će i ovaj pregled. U ovom su pregledu sredovječnih gradova ličko-krbavske županije istaknuti tek poznatiji lokaliteti. Na Baskom dolcu nalazi se zidom opasana ruševina nekakove crkvice. G. dobiva novu župnu crkvu. Taj da je grad. dok ga Josip II. a kralj Karlo VI. razrušeni su stari zidovi. Južno od Karlobaga nalazi se Vidovgrad. bombarduje francuskošpanjolska flota grad. dade malu luku sagraditi. Od Senja do Veća branila bi ta utvrda Primorje. ali je tu bila tada samo vojnička postaja. isto gotska građevina. medju ruševjem ima sila ciglje. a južno od te crkvice tragovi su napuštenoga mjesta. Karla Boromejskog. 1712. koji će se tek kasnije moći ispitati. Od g. . Ispod Videvgrada ruševna je crkvica sv. veli on. 1788. Ivana i sv. dok sada Mlečani odnose u potaji mnogo drveta. bombardira grad engleska flota. spade Bag pod komoru..214 izvedena tek g. utvrđenim s tri četverokutna tornja. 1693. opet pripaja Krajini. Stier je nacrtao tlocrt razrušenoga grada. nu još je velik broj takovih. važan za obranu krasnih morlačkih šuma. 1813. grad je slobodna luka. ostavljajući grad i opasujući mjesto zidovima sa bastijonima. 1700. 1825. spominje biskup Brajković novosa­ građenu crkvu sv. 1672. iz kojih bi se godimice mogla sila novca zaslužiti. G. g. Franjevci se spominju od g. Vanjski su zidovi široki 8 3 5 m. sagrađen u četverokut od tesanoga kamenja. ulaz je bio sa zapadne strane u visini gornjega sprata. Marije još su postojali. uglovi su tesanim kamenjem pojačani.

11. 30. str. 27. — Povijest gradova. str. str. 32. vrijeme i način rušenja. str. — Restaurovanje gradova. 33. str. — Opskrba grada vodom. — Svodovi.Sadržina djela: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. grbovi. — Kuhinje. — Okolni zidovi. 31. 22. str. — Župski i plemenski gradovi. 38. — Krovovi. utvrda str. 29. — Braničkula str. — Vrijeme postanja grada. str. 19. — Sastav zidova u gradovima. — Konak (palas). str. str. str. — Predvorje. str. 31. str. str. — Lokaliteti. na kojima nastaje grad. Vrela. 15. str. 29. — Veličina gradova. 13. 20. str. — Strijelnice. — Pravo gradnje gradova. str.. str. 40. str. str. — Pregledni prikaz lokaliteta i gra­ dova po županijama. 26. 35. 41. 12..—214. str. — Kapele u gra­ dovima. — Razvitak burga iz rimskih ili prethist. 30. 18. . — Sredovječno oružje. — Prozori str. str. — Vrata u gradovima. 25. 1—9. Zadatak djela. str. 27. str. 34. klesarski znakovi u gradovima. 24 — Tipovi sredo­ vječnih gradova. — Napisi. 16. — Artilerija mijenja način gradnje gradova. 2 1 . — Gradska graba. str. str. 30.

205 144 122 71 165 108 209 113 84 102 64 . . koja se spominju u pregledu gradova po županijama. . 143 144 145 146 . . Čaklovac Čanjevo Čazma Čuntić Dabar .) Drenovac (virov. . Dolac (Turski grad) Dombo (Dumbovo) Drenovac (pož. Bršljanac Brubno Budački Budak Bužim Cerna Cernik Cesargrad Cetingrad Cirkvena . .) Bijela Stijena Bilaj (Belaj) u Lici Bisag Blagaj na Korani Blinja (Ujvar) Boričevac Bosiljevo Bović Bribir Brinje Britvić grad Brlog na Kupi . 199 . žup. . Decse (Dišnik?) . 185 192 117 58 199 125 . . Brlog nad Gackom Brod na Savi . . . . 110 .Bedemgrad Bela u Zagorju Belaj Belec Berkasovo Bijela (pož.) Drenov klanac Drežnik Drivenik Dubica Dubovac * Dubrava Đakovo 106 68 159 204 . Arpatarro (Ruma?) Badanj kod Crikvenice . . . Dijanovac Dobra kuća . . 102 107 . Badljevina Bakar Bakarac Banoštor (Ku) Barand Barilović Barlete . . . Strana: Strana: Alsan castrum Antin (Hermangrad) Arky (Jarak) . .) .Imena lokaliteta i gradova. . . . . . . 146 124 131 199 170 183 66 60 101 139 . 123 . . 183 113 119 181 146 146 159 206 137 85 • 158 78 143 112 116 206 82 161 65 211 113 69 . . Crni Vrh (Rebićka gr. • .

Gorička . Gotalovec Gračac Gračanica (pož. 59 Karom (Karlovci) 146 Kiringrad 69 Klada 212 Klenovnik 87 Klinac grad 64 Klokoč . . . Hrastovica Hreljin Ilok Irig Ivanec Ivanić tvrđa Ivankovo Ivano Jablanac Jamnica Jasenovac . 204 Kunšperg 71 Kupinovo . . . . 209 Komogovina 65 Konjšćina 79 Koprivnica 99 Korođ 141 Kosinj gornji . Gomirje Gore . 146. . . . . Gradište (pož. . . . . . . . . . . . . 54 170 Kalnik V 94 Kalnik M 83 Kamengrad 118 Kamenica (varažd. . Dienes) 144 Krapina 76 Kraljeva Velika 118 Kraljevica 182 Krčingrad 199 Kremengrad 164 Križevci 98 Križovljan 88 Krstinja 162 Kula . . . . . . . . . . . . . .) Gradac kod Gline (Ober Gradacz. . 209 Kutina 107 Kutinjac grad . . . . Pregrade . . . 202 Kostajnica . . . . 65 Kostel 73 Kostroman (Kosztorman sz. . . . . 161 Kneginec 91 Kobaš 124 Komić (Karlovića dvori) . Garićgrad • . Gorjan . Grebenar Grebengrad Grđevac . . . . Mittergradacz) Gradec Gradiška Stara . . . . . . 107 . . . . Gorica k . . vci 108 144 139 212 68 117 Jastrebarsko (Jaska) Jesenice . . . Grižani (Belgrad) Grobnik Gusića grad Guščerovac Gvozdansko . 157 Kurjak . 103 141 165 102 105 112 65 14 68 138 19 210 123 64 101 117 119 204 80 102 184 175 199 98 67 64 181 149 146 . . . .) . .217 Strana: Strana: Đurđevac Erdut Furjan Garešnica . .) 84 Kaptol 119 Karingrad 202 Karlobag 213 Karlovac . . . . .

218 Strana: Strana: .

219 Strana: .

Tlocrt grada Ozlja 50 26. . uzidanoj u ulaznu kulu grada Ozlja * • • 53 29. Rekostrukcija obrambenoga stanja • • 4 3. Okić grad 47 22. Medvedgradske ruševine g. Tlocrt ostataka grada Okića • 47 2 1 . Pokretni most • 5 4. Grbovi u Nehajgradu kod Senja • • • • -28 10. Klesarski znakovi u starom dijelu grada u Varaždinu 50 (Nacrte 1—10 načinio dr. Tlocrt grada u Samoboru • 45 19. Utvrde oko stolne crkve zagrebačke. 1517.Pregled slika i nacrta. Gornji grad Zagreb g.—1529. Ruševine Susedgrada g. Tlocrt grada Lipovca • • • • • 48 23. Ribnik na Kupi 55 3 1 . Nacrt utvrđenoga Zagreba iz g. okvirom i kamin u V . Taboru . . 1792. B. Vrsti zidova 9 5. Grad Slavetić * • 48 24.*Mostni stup grada Ozlja • • • -52 28. . 39 14. 1870. Grad Ozalj • 51 27. Tlocrt tvrđave Karlovca • • • 56 i f ! \ I k \ % \ l ): \ 1 l \ U l ^ \i !I 4 . Utvrđena stolna crkva u Zagrebu • • • • • 37 13. . . 1889. Ostaci grada u Žumberku 49 25. Strijelnice u gradu Ribniku 13 7. Građevni napis na ploči. -36 12. Tlocrt grada Ribnika . Taboru 13 6. Tlocrt Medvedgrada 41 15. . Ruševine grada u Samoboru • • 46 20. 42 16. Prozor s gotskim okvirom u V. Tlocrt ruševine Susedgrada 43 17.) 11. • • • 44 18. Prozor s postranim sjedalima 18 8 . Strana: 1. Šenoa. 25 9. . Prosjek kroz branič-kulu 2 2. Vrata s kasnogot. 54 30.

58. 60. (Snimio arh. M. 33. 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 -83 84 84 85 85 86 87 71. Tabor Pogled na najveću kulu V. 48. grad u Turopolju Tlocrt grada Siska Grad u Sisku " • Tlocrt Petrinje Tlocrt Klinac grada Šematski prikaz V. 52. Ruševine Gotalovca 7 3 . 44. 36. 38. 56. . Tabora. 50. 51. 47. Novi dvori kod Klanjca Tloris ruševina Kostelgrada • • Kostelgrad kod Pregrade Tlocrt prizemlja V. Gradca kod Gline Tlocrt Kostajnice • • • Kostajnica. 43. 39. Tlocrt grada Konjšćine 87 • • • 88 89 . 45. 65. • • • • • • * . 53. 66.221 Strana: 32. Grad Belec Tlocrt Milengrada • . 54. 40. .) V. 59. 64. . 68. 61. 46. 35. 72 . 63. 41. 49. . ' • • 57 57 58 58 59 60 60 61 61 62 62 63 63 64 64 66 66 67 68 69 Tlocrt ruševina Cesargrada • • • • Pogled n a pročelje glavne zgrade Cesargrada . 62. Tlocrt grada Gotalovca • • 72. Tabor kod Desinića Ulaz u V. grad na Uni Tlocrt grada Dubice • • • Dubica Tlocrt grada Zrina Stari prikaz grada Zrina • Tlocrt Gvozdanskoga • • • Grad Gvozdansko Tlocrt grada Pedlja Tlocrt grada Perne. Tabora Tlocrt ruševina grada Krapine Stara slika grada Krapine • Tlocrt ruševina Lobora • Ostaci Loborgrada Dvor Lobor • • Tlocrt Oštrc-grada Oštrc-grad Tlocrt grada Belca. 67. 37. . 69. 70. 55. Pilar. . 42. Tlocrt grada Dubovca Dubovac • Novigrad na Dobri Tlocrt Zvečaj-grada na Mrežnici • • Lukavec. 34. 57.

. Tlocrt grada u Požegi • 120 1 1 5 . . dvor XVII v. . . .• . 95. Kalnika Tlocrt grada Dubrave Tlocrt tvrđave Koprivnice Utvrda u Čazmi Stari nacrt grada Đurđevca • • • Nacrt ruševina Garić-grada • • • • 89 90 gi 92 92 93 94 • • • 95 95 97 97 98 99 100 101 -102 103 103 • • • 104 104 105 106 107 • • • 109 no 97. • . Patachich. 82. . . Tlocrt grada Caklovca . Branič-kula Stupčanice 9 9 . Nacrt ruševina grada Željnjaka kod Sirca 113 104.'• • • • 112 1 0 3 .222 Strana: 74. 79. dok je postojala gl. .. . 96. . kula • • 115 1 0 8 . Tlocrt ruševina Dobre kuće • • • no 100. 75. . . . 77. Grad Pakrac u vrijeme. 87. 80. 119 1 1 4 . . Kamengrad u Slavoniji • 117 1 1 1 . Tlocrt ruševina Stupčanice • • • 9 8 . 81. 93.. 92. 83.. ' Položajni nacrt grada Trakošćana Grad Trakošćan Grad Trakošćan prije restauracije Tlocrt ruševina grada Vinice Tlocrt grada u Varaždinu • • • Stara slika grada Varaždina • Grad Varaždin u sadašnjosti • Toranj grada u Rasinji Tlocrt ruševina V. Tlocrt ruševina utvrđenoga samostana u Bijeloj •• 112 102. . Grad Konjšćina Tlocrt Grebengrada Glavna kula Grebengrada Bisag. 78. • . . Tlocrt grada Pakraca 115 107.. 88. Kalnika Mali Kalnik Grad u Ivancu Bela. 89. 114 1 0 6 . 85. . . 86. 90. Ruševine grada kod Velike 118 1 1 3 . • • • 113 1 0 5 . Ruševine Dobre kuće m 1 0 1 . Branič-kula grada Čaklovca . .".) • Tlocrt M. Podvrško • • • • • 120 1 . . . Kalnika • Pogled na ruševine V. 84. 94. 76. Stari grad u Kaptolu . Tlocrt grada kod Velike 117 112. . . 91. Tlocrt Gradiške 116 1 0 9 . Tlocrt ruševina Kamengrada • • • 116 1 1 0 . (Po nacrtu u status fam. Ruševine utvrđenog samostana u Bijeloj • .

Tlocrt Staroga grada nad Orahovicom • • . . 129. . 137. . . . 147 1 4 4 . 124. . Tlocrt ruševina grada Vrdnika • • 152 150. . 132 . . 117. 123. . Utvrđena crkva u Moro vicu • 156 156. . 130. . Stara slika grada Iloka • • • . Tlocrt grada Iloka 146 143. . . Tlocrt grada u Vukovaru 141 139. . . 134 -135 136 137 138 139 . . . 125. Grad u Vukovaru god. 138. . Tlocrt Gračanice • Ulazna kula grada Gračanice Nacrt ostataka grada Dolca Ostaci grada Dolca Utvrđena crkva u Drenovcu požeškom • • Tlocrt grada u Vrhovcima • Nacrt ruševina grada kod Viškovaca Tlocrt tvrđe i zidova mjesta Broda Prikaz oslobođenja Virovitice god. . 122. . . Slika Petrovaradina iz početka XIX. 134. . . 132. 118. . . . Ruševine Šarengrada 145 142. 143 140. . • . 157 . . . « .. 1608. Tlocrt utvrda staroga Petrovaradina 150 1 4 7 . . Ruševina gotske crkve grada Ružice kod Orahovice . . 121. . 1684. Tlocrt ostataka Šarengrada 144 141. . 119. . . 134 . . . . Slankamen danas 155 154. . Ruševine grada Ružice kod Orahovice . . . 131. . . 136. Dvor u Cerniku ' . . . . . Ilok u sadašnjosti • • 148 145. • Tlocrt ruševina grada kod Drenovca . 128. . . vijeka • • • • • • 151 149. Tlocrt tvrđave u Petrovaradinu • -151 148. . 133. . Ostaci Bedemgrada nedaleko Našica • • .1. . .22 123 124 • • 125 126 127 127 129 130 130 • 131 . 120. Krunište zidova grada u Iloku 149 1 4 6 . . Vrdnik u Srijemu 153 151. Tlocrt ruševina utvrde kod Slankamena 154 152.223 Strana : 116. 126. Tlocrt grada Kupinova . Slika utvrde i mjesta Slankamena iza oslobođenja od Turaka • • 154 153. Stari tlocrt grada u Valpovu Glavna kula grada u Valpovu Đakovo Kolođvar Erdutski grad -• • • • 121 121 . . . . 135. 127. Ostaci grada u Vočinu Tlocrt ruševina grada Ružice kod Orahovice • • . . . Tlocrt grada Morovića • • • • • 156 # • 155. . . . . 133 . . . . .

224 Strana: .

225 Prof. 15 . Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi.