You are on page 1of 227

PROF. G J U R O SZABO

SREDOVJEČNI GRADOVI
u

HRVATSKOJ I SLAVONIJI.

IZVANREDNO IZDANJE MATICE HRVATSKE.

U ZAGREBU.
TISAK KR. ZEMALJSKE TISKARE
1920.

Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji.

U našoj domovini Hrvatskoj i Slavoniji ima kojih dvjesta razvalina
sredovječnih gradova (burga), a uz to ima i nekoliko još prilično saču­
vanih i znatan broj pregrađenih i dograđenih gradova. Istina, svi ti gra­
dovi i njihovi ostaci nisu još potanje ispitani, za to će trebati još kroz
decenija rada, nu kako je ipak najveći dio ispitan, može se učiniti pri¬
kaz naših sredovječnih gradova. A to h o ć e da bude ovaj sastavak.
Svrha je ovoj knjižici, pokazati, da razvaline naših gradova ne mogu
biti samo objektom r o m a n t i č n o g snatrenja, već da se u p o z n a zadatak
ovih građevina, da se u p o z n a , kako su ove gomile kamenja svjedoci ži¬
vota već davno minulih generacija, a bez rada ovih ne bi bilo ni našega
sadašnjega kulturnoga stanja. A opet ne misli nitko, da u posmatrača
ubije ono voljko osjećanje, koje m i s a o n o g a čovjeka snađe, kad ugleda
koju razvalinu u r o m a n t i č n o m kraju: nasuprot ova će knjižica pokušati,
da nauči vidjeti i one, koji su jedva vikli gledanju. O n a želi uputiti bez
nasilnoga dociranja, da onaj golemi rad, onaj tegotni, često nevjerovatno
tegotni rad, nije bio hir pojedinca, već da je taj rad p r o u z r o č e n n u ž d o m
vremena, koje mi danas jedva tek kao kroz maglu razabiramo. N a š e je
doba spojilo nevjerovatno čvrsto i najudaljenije prostore našeg planeta i
svezalo ih nerazrješivim vezom, ali ni ono n e m a sile, da spoji čvrsto o n o ,
što je vremenom r a z d a l e k o : tu je svaki uspjeh tek teškim radom i z n u đ e n .
I nijemi kamen može m n o g o pričati, ali će to razumjeti samo onaj,
koji se potrudi, da taj govor i razumije, dok će svakomu drugom ostati
kamen tek k a m e n o m , a razvalina bit će mu pusta rpa kamenja.
Nu to nije jedina zadaća, koju h o ć e ovaj spis da p o l u č i . Za onoga,
koji ne razumije govor prošlosti, što se čuje magički iz onog ziđa, za
onoga je razvalina sve prije no zanimljiva: on se ne će žacati, da u zgod¬
n o m času upotrebi ove ostatke kao građevni materijal ili izvrsno sredstvo
za pošljunčenje cesta. Nu onaj to sigurno ne će učiniti, koji dobro znade,
da su ti ostaci isto takovi, nerijetko i važniji dokumenti prošlosti od
onih pisanih na pergameni, koji znade, da svaki narod, ako želi da bude
smatran kulturnim n a r o d o m , mora imati i dokumente, da se je razvio od
nižega do višega kulturnoga s t e p e n a : jer svako je kulturno stanje samo
Prof. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 1

2

rezultanta svega dojakošnjega razvoja, a ovi su s p o m e n i c i svjedoci, da
je i naš narod prošao dugim fazama razvoja do sadašnjega stanja. T k o
to spozna i osjeti, ne će nikada bez n u ž d e uništavati tih razvalina, bilo
da ih poruši, bilo da ih k a k o m glupom nazovi-restauracijom učini bez¬
vrijednima, da im o d u z m e m o ć tajanstvenoga govora, kojim nose glase
iz dalekih stoljeća u naše dane. Jer u većini slučajeva ne m o ž e m o mi
ništa drugo učiniti, već priječiti, da vandalizam neukih ljudi ne pospješi
djelovanje vremena, koje kule niz kotare gradi, kule gradi pa ih razgra¬
đuje. Šta znade pastirče, da čini ludo, kad lomi gotsko kružište prozora
propaloga grada, tko će ga pre-
karati, kad i tobožnja inteligen¬
cija ne čini često ništa drugo,
samo to krsti boljim nazivljem!
Nu još je j e d n a svrha ovome
djelu. J e d a n ljudski vijek nije do¬
statan ni za to, da ispita samo
nabrzo ni same naše gradine, a
opet treba, da se u p o z n a d e m o
i sa tuđim s p o m e n i c i m a , koji su
u m n o g o č e m bili našim drevnim
majstorima uzorom u radu. Z a t o
bi ovo djelo bilo rado putokaz
k daljem radu, ono bi htjelo stvo¬
riti nove ozbiljne saradnike i na
tom polju. Ovdje je upotrebljen
sav dojakošnji rad m n o g i h od
m n o g o godina, nu opet ostaje
još m n o g o i m n o g o neriješenih
problema, n a m e ć u se sve češće
novi problemi, nova pitanja, a
samo dalja istraživanja, koja se
ne mogu zamisliti bez požrtvov¬
noga rada, unijet će u ovu tamu
n o v o g svijetla, riješit će mnogu
SI. 1. Prosjek kroz branič kulu (berchfrit).
Ulaz u I. spratu; u prizemlje (tamnicu) ulazi zagonetku i postaviti nove pro¬
se samo na otvor u stropu. bleme — koje mi danas ni na¬
slutiti ne m o ž e m o .
D r u g i , sretniji narodi imadu dosta djela ove vrsti, u nas je takovo
djelo još sasvim manjkalo. D a k a k o , ti su sretniji narodi živjeli oduvijek
u boljim životnim prilikama, pa kako su i brojem veći bili, našao se u
njih i u drugim vremenima obilan broj radnika. I u nas je radnika bilo, pa
ću im djela kasnije prikazati, nu svi su ti radovi nastali u novije vrijeme,
dok je prošlost u tom za nas gotovo posvema izgubljena. Mi i m a d e m o
samo neznatna p o m a g a l a iz prošlih vijekova, dok su n. pr. Nijemci imali

naročito L e n k o v i ć a . pa kad o n o j e d n o m dovrši pretraživanje i ispitivanje zemlje. to su u X V I I . što su nam ih osta­ vili pređi naši. pa gradovi od K a r l o v c a do Senja. U to su vrijeme bili ponajviše važni krajevi od K a r l o v c a do mora. 1660. 1636. Slovenci svoga Valvasora. a to se u XVII. vijeku nastala divot-djela. T e k a r je u X V I . koji su upravo ču­ desna golema djela stvorili. do 1639. povjerenstvo za očuvanje spomenika umjetnosti i povijesti. N e k a k o u isto vrijeme (oko god. pa se ta sbirka nalazi u b e č k o m ratnom arkivu pod n a p i s o m : Vierzig zwey saubre Abrisse verschiedener Granzfestungen. Baš u ovih zadnjih dvadesetak g o d i n a otkrilo se m n o g o toga. a priloženi nacrti objašnjavaju te izvještaje vrlo d o b r o . koja i danas služe na čast onima. m o ć i će kasniji radenici sabrani znatni materijal upotrebiti za dalje izučavanje. dodavši i nacrte i tlocrte. . dok će naj¬ veći dio ostati za istraživanje m o ž d a sretnijih generacija. Ovdje ću s p o m e n u t i samo ponajglavnija. da u p o z n a d e m o barem nekako naše gradove i životne prilike. Schlofiern und Stadte. u kojima su oni nikli. ma da i nisu njihovi bezbrojni bakrorezi o n o ." nalazi se danas u Ljubljanskom R u d o l - finumu. Veliko njegovo djelo »Relazioni di anno 1639. što mi danas tražimo od vjernoga prikaza grada. arkiv. a kako su u borbi s T u r c i m a postali i naši gradovi važniji. koji se poglavito dotiču gradova i ure¬ đaja njihovih. Vrlo lijepu zbirku ovakovih slika posjeduje zemalj. Izvještaji su kratki — tek o Karlovcu i Rijeci nešto su p o v e ć i — nu ipak d o n o s e m n o g u značajnu crtu. Ogledat ćemo ovdje malo potanje ona pomagala. nije z a č u d n o . Tu je prikazan K a r l o v a c . Pred osam g o d i n a osnovan je u Z a g r e b u p o s e b a n institut za proučavanje i čuvanje tih spo¬ m e n i k a : zem. 3 svoga Vischera. pa je P i e r o n i ocrtao u svojim izvještajima isključivo te krajeve. pa sama Rijeka. koje nam toliko dragocjenih bilježaka i prikaza iz¬ nose. kad vidimo. već samo na onake izvore. a uz taj zavod i arkeološki odjel n a r o d n o g a muzeja u Z a g r e b u . koje smo mi tekar u najnovije doba mogli tek dijelom u p o z n a t i . da se sebe samog radi zainteresuje za naše gradove. Pa dok su nam za poznavanje gradova u X V I . čega ne bi bilo bez one naivnosti. vijeku još sve više činilo. Nu kud i kamo su važniji i brojniji origi¬ nalni nacrti. što su ih izrađivali. a potanje ga je prikazao E. Od g. R a t o v i su s T u r c i m a primorali strani svijet. Pa opet je to naivno prikazivanje krajeva i pojedinih gradova često iznijelo baš o n o . 29. Laszowski u „ S t a r i n a m a " knj. da po višem nalogu u p o z n a stanje naših gradova. prolazio je našim stranama vojni inžinir Ivan Pieroni. Senj s Nehajem. rasijani po svim većim knjižnicama i zbirkama E v r o p e . Ne z n a m o . vijeku p o s t a o tisak i drvorez o p ć e n i m d o b r o m naroda.) dao je i knez Raymond Montecucculi sabrati i nacrtati sbirku prikaza starih naših gradova. M e r i a n a . kako brojni letači d o n o s e i slike i tek¬ stove. kraj od Senja do Rijeke. vijeku ipak najvažnija p o m a g a l a opširni izvještaji generala. Ne mislim ovdje upozoravati na brojne zbirke starih isprava.

arkivu u Karlsruhe. Zidovi imaju strijelnice. izmedju kula obram­ beni hodnici. Legrada. u velikom folio formatu. Naslov je odugačak. a u drugom od Karlovca do Trsta. svjedoči i eksistencija analognih slika u drugim arkivima. preko nje vodi most do vrata u Bakačevoj kuli.4 po kakovim su p r e d l o š c i m a narisani ovi prikazi — ima ih 29 na broj — nu svakako su gdjekoji iz znatno starijega vremena. a da su učinjene po n e k o m predlošku. a čuva se u rukopisu u bečkoj dvorskoj knjižnici p o d br. arkiva" X. Rekonstrukcija: oko tornjeva graba. Munition dess anderen Zeugss Requi- siten auch wass zu Ausstehung einer dreymonatlichen Belagerung noch . Utvrde oko stolne crkve zagrebačke. Koprivnice i Zagreba (to je do sada p o z n a t a najstarija slika grada Z a g r e b a ) . 8608. 1657. jer je za ono doba z n a č a j a n : „Abrisz und Relationen tiber die windische und Banatische Grantzen. pa nekoliko istarskih gradova. vijeka veliki izvještaj inžinira Martina Stiera. Varaždina. Najljepše je djelo ove vrsti iz XVII. U prvom su prikazani gradovi od V a r a ž d i n a do Petrinje. dasz in jeden Orth vorhandenen Geschitz. Za nas vrijedi oso­ bito prikaz Čakovca. a razdijeljeno je u dva dijela. prikaz Varaždina u gen. 1660. wie sich solche anietzo befinden vor eines Feindes Gewalt in etwas verbessert undt dann Realiter konnten fortifiziert — werden mit der dartiber formirten Landtkarten und angehenckter Tabellen. 197. pr. koja su do biskupa Vrhovca bila jedini ulaz do crkve. nu priopćujem ga. To je djelo učinjeno u vrijeme od g. SI. I to je djelo potanje prikazao Laszowski u „Vjesniku zem. n. do g. str. 2.

str. nu u koliko je m o g a o upotrebio je Pieronijeve nacrte. 59. str. Tovunja. često vrlo opsežni.. 89. Na str. fablanac. na str. Siska. 53. i 84. 87. i pla¬ nove. dok je na 92. Bihaća. gdje je opet jasno l ) Fotografske kopije nacrta i slika ovog djela čuva zem. 5 darinen zu verschaffen vonndten". plan Petrinje. K a k o vidimo. U drugom dijelu nalazimo na str. Rijeka s Trsatom.—74. u ovom dijelu svoga djela n e m a slika mjesta i gradova.—114. 39.. 66. — 104. 83. kojima dodaje na str. isto za Koprivnicu.. Zvečaja. Karlovca (na p o s e b n o m listu). 52. 85. tek je nekoliko sitnijih detalja doista p r i h v a ć e n o .. Slunja. 47.1) Poslije Stierova djela m o r a m o s p o m e n u t i Valvasorovo: „ E h r e des H e r z o g t u m s K r a i n " . . i str. Na str. 43. str. predloži za r e n o - vaciju nigdje provedeni. svesci toga g r a n d i o z n o g a djela za ono d o b a nalaze se opisi naših mjesta i gradova. a na ovećem listu prikazana je sisačka bitka. 56. Stierove su bilješke dragocjene: on je kao stručnjak inžinir poslan u ove strane. str. 102. pa su d o d a n e i slike: Zagreba. 86.—80. 75. 40. Virovitice. a Brinja (Briindel) na str. ne spomenuvši izvora. Sudačkoga. sliku Senja s p l a n o m i pri¬ kaz Nehaj-grada. . povjerenstvo za oču­ vanje spomenika u Zagrebu. Barilovića i Skrada. str. 9 3 . plan Barilovića. 57. 3. nisu njegovi.. 35. 107. planove Siska. na str. — 121. On je to i u č i n i o : ostavio nam često izvrsne slike i tlocrte i opise. Lede­ nicom. već da učini predloge za modernizovanje tada već zastarjelih utvrda. plan Gjurgjevca. planove Ivanića. U koliko se do sada moglo ustanoviti. Ošta- rija (sa slikom). plan Prozora i Brloga u Lici. sliku Belaja i Velemerića. Modruša (sa slikom). vidimo sliku i planove Otočca s forticom. prikazan Brinj vrlo li¬ j e p o . Tovunja i Ogulina. prikazan je SI. 110. i 36. Na str. P o k r e t n i most. str.. 49. d o n o s i plan Varaž­ dina i predlog za pregradnju. Petrinje. Plan Ogulina nalazi se na str. 117. Senja (na p o s e b n o m listu). ne samo da konstatuje sadašnje stanje utvrda. planove Karlovca. 48. Na str. Sličan je napis i pred drugim dijelom ogromnoga izvještaja. plan i predlog za pregradnju Križevaca. plan Svihovca. U kratko ću iznijeti sadržinu djela. 91. Karlobag.9 9 . U IV. nalazimo vrlo lijepe slike Slu¬ nja.

U bečkoj dvorskoj knjižnici čuva se rukopis (br. U istoj se knjižnici p o d br. prikaz Klokoča i Slunja. Hrastilnice. Slike su te vrlo nejednake vrijednosti. koje je već Pieroni na¬ crtao n.. Senja. Drežnika. vijek nije zaostao za XVII. 14. Gjurgjevca. *Zrin. Gradca i *Topolovca. Zagreba*. a slike su na str. Bečki ratni arkiv ima u odsjeku Kartenabteilung G l a zbirku nacrta pod naslovom: „Sammlung einiger Plane und insbesondere alter Schlosser von Croatien. Kopriv¬ nice i Crkvene. Labaci et illorum in Hungaria. ako i nisu u svem p o t p u n o dovršeni. * Križevci. U istom su arkivu sačuvani i pojedini nacrti gradova naročito iz X V I I I . XVIII. Siska. Vrlo je blizu ovomu rukopisu drugi p o d br. koji potječe iz XVIII. Bihaća. a iz g. pa Budački. Weiss: Relatio germanica de statu li­ mitom contra Turcas in Croatia cum mappa. koji nam nacrt tek podaje pravu sliku grada. *Drežnik. Jesenke. Furjana i Modruša.) M a t t h . Sisak. Iz g. Zrina. potječe prikaz Krstinje. * Zagreb (plan). ostalo je tekst. a napis mu j e : Mappae geographicae regni Hungariae adjectis ichnographiis. *Mittergradac in Croatia. Dabar. vijeka. 1744. a vrlo je bliz djelu Weissovu. I tu sam zvjezdicom označio vrednije k o m a d e . 1746. *Tržac. Senj. čuva i rukopis n e z n a n a autora p o d napisom: Quadraginta ichnographiae et delineationes propu­ gnaculorum Graecii. kod Tovunja. 8607. welche fir die damalige Landesdefension gegen die Tirken wahrend der Jahre 1640—1740 durch die Ingenieure Tobias Breistaller. pa sve dalje do M o d r u š a i nekih gradova u Lici i Krbavi.6 nacrtan sisački grad. I on sadržava nacrte i slike (većinom akvarele) naših gradova. Otočca.—35. Bihać. *Gjurgjevac. Brinja. Na 60 listova (većina nalazi se u kopijama i u zem. Zvečaja. Zagreba — taj je dapače vrlo dobar —. do 17. iz g. Otočac. Ant. Koprivnica (plan). Slunja. Croatia et Dalmatia contra Turcas. Ovi su nacrti svi redom va¬ ljani. pr. 1748. Barilovič. Zrina. pa slike Rijeke s Trsatom. 8655. arkivu) prikazani su nacrti primorskih gradova. Nu i ovako nije Valvasorov rad bio u z a l u d a n : na tim slabim slikama vidimo ipak i promjene što su se zbile na onim gradovima. većina ih je gotovo djetinjasto slabo nacrtana. Du- bice. D a k a k o da tu ima i brojnih slika madžarskih gradova. adjectis simul delineationibus et prospectibus propugnaculorum et arcium. . Zvjezdicom o z n a č e n i nacrti bolji su radovi. Slunja (vrlo dobra slika). jer si s onim slabim n a c r t o m u Valvasora ne bi nitko nikakove slike m o g a o stvoriti. vijeka. *Brinj. nu bolji su prikazi: Varaždina. Slankamen. Holstein und Weiss zu befestigen projectiert und gezeichnet worden sind". naslikani su naši gradovi: Trsat. Osim karte Hrvatske i Slavonije nalazimo tu nacrte Dabra. a najbolja je slika Senja. K a r l o v c a i okolice. R u k o p i s ima 41 list. 1729. *Cirkvena. Ostale ne trebam ni spominjati. Spominjem samo Kladusu (vrlo lijep akvarel). Od str. Većina slika loši su akvareli. 3. Križevaca. 8609 u istoj knjižnici.

. Markgrof Badenski vojevao je u vrijeme oslobađanja Slavonije u ovim stranama..". To je tek j e d a n dio p o m a g a l a i izvora. koje smo potonje našli i drugdje. pa nam je valjda on sačuvao izvrstan prikaz staroga Slanka- mena. 1819. N e k o l i k o nacrta donio je Marsigli u svom a g r o m n o m djelu „ D a n u b i u s . dok još nije bio tvrđavom već je bio utvrđen o n a k o . M a k s . vrlo dobar nacrt Petrovaradina iz vremena.. 1702. . p r i o p ć e n o je u Vjesniku zem. ) . a to je potraživanje p o č e l o tek u n e t o m minulim g o d i n a m a . Kdnigreichs Slavonien und des Herzogtums Syrmien. nu slike. K a k o se vidi. Schmalkalder. a izdao ih je pokojni Tadija Smi- čiklas u svojoj 200-godišnjici oslobođenja Slavonije. Nu kolikogod su nam dobro došle. koji su se pozabavili ovim s p o m e n i c i m a . najmanje n a m je sačuvano slika gra¬ dova u Slavoniji. avec les Plans. Zagreba i Varaždina. Ti n a m popisi d o n o s e opise tadašnjega stanja naših gradova. već se istinitost njihova m o ž e još i danas usta¬ noviti. tri nacrta Vukovara. R u k o p i s se nalazi u ratnom arkivu u Beču (B. B u d a e 1771. pa nacrt Valpovačkoga grada i k o n a č n o nacrti Cernika. tek u lijepom i zanimljivom rukopisu Prandstetterovu nalazimo vrlo dragocjenih prikaza. koji se čuva u knjižnici grofa Khuen-Hedervaryja. jusque Widdin dessine sur le lieux. Vrlo se dragocjenih prikaza našlo u g e n e r a l n o m arkivu u Karlsruhe. W i e n . Prije svega valja da u p o z o r i m na v e o m a važne p o d a t k e . iznijet će se u ovom djelu iz naj- glavnijih zbiraka barem po j e d a n nacrt ili slika. Beschreibung d. Prandstetter p u t o v a o je kao tajnik carskog poslanika A d a m a Herbersteina g. P o d kraj XVIII. Lpz. Iloka. arkiva X I I . što ih sadržavaju službeni popisi. a što se god nas tiče. G V I . qui se trouvent le long du Cours de ce fleuve depuis Ulm. Fait en MDCCLI (1751). 7 K a k o se vidi iz ovoga prikaza. pa Piller i Mitterpacher u svom puto¬ p i s n o m djelu: Iter per Poseganam Slavoniae provinciam. . opet manjkaju risarije. i to očito po naravi i nisu to nika- kove fantastičke risarije. vijek. pa su nam p u t o p i s c i ostavili dosta bilježaka o srijemskim grado¬ vima. 1687. i Csa- plovics: Slavonien und zum Teil Kroatien. . a još nekoliko drugih Sparr u velikom ruko¬ pisnom djelu: Atlas du Cours du Danube. 1777. nisu sasvim istinite. IXb 113. kako je opisao Pigafetta g. Chateaux et Abbayes. gledeći dakako ponajpače na historiju naših gradova. premda su vrlo lijepo izrađene. Vues et Per- spectives des Villes. 205. Virovitice. a da se i čitatelji u p o z n a d u s n a č i n o m prikazivanja ovih risača. pa ostavio svoj putopis. 1608. und geogr. u Carigrad. vijeka ostavili su nam dobre bilješke naročito Taube u djelu: Hist. Baš su ovim stranama prolazila brojna poslanstva iz B e č a u Carigrad kroz cijeli X V I . nije uspjeh potraživanja uzmanjkao. J o š se našao nacrt Požege sa starom utvrdom. A sad treba da se s p o m e n u naj- glavniji pisci. d o n o s e vijesti o turskim gospo¬ darima i u koliko je to još bilo m o g u ć e o prijašnjoj kršćanskoj vlasteli. učinjeni o d m a h poslije reokupacije Slavonije g. N a c r t e je narisao S.

). Vienac. nije došlo dalje od I. Kalnik. Krapinu. pa to tako.. Veliko zamišljeno djelo La- szowskovo: Hrvatske povjesne građevine. Turskoj Hrvatskoj. Fras izdao je g. Ozalj.8 Ova su djela pisali naobraženi ljudi velikoga znanja i poznavanja svijeta. Senj. On se prvi u nas potanje osvrće na građevni sastav tih spomenika. kako do danas nije ni jedan drugi kraj naše d o m o v i n e . Slunj. u kojem je pisac monografije Karlovca. 818. nu i u tom je djelu priku¬ pljeno toliko dobrog materijala. izađe djelo Rade Lopašića: Bihać i Bihaćka krajina. 1896. tako da mu se i danas m o r a m o diviti i mi. mjerio. 1835. a kasnije je tu zadaću preuzela i „ P r o ¬ svjeta". a god. K a k o g o d su ovi pisci važni naročito za Slavoniju. A pet je go¬ dina kasnije izdao to djelo p o m n o ž a n o sa fotografijama S t a n d l o v i m : Fo¬ tograf ijske slike iz Dalmacije. U 25 p o - giavja opisao je L o p a š i ć sav kraj oko Kupe i K o r a n e . U to je doba (g. Brinj. a nekih je međutim i sasvim nestalo. a što sam nije više m o g a o učiniti. „ S t a r i n e " sabrale su obilje zanimljiva materi¬ jala. pisao. koji i m a d e m o daleko bolja p r o m e t n a sretstva. 1890. pa su i danas zadržala svoju vrijednost. izdavač bezbrojnih pisanih spome¬ nika. a to je tek sačuvani dio cije¬ loga rada. U p r a v o je ogroman njegov neizdani rad. djelo p o d na­ s l o v o m : Vollst. 1869. Trakošćan i V. 1895. Ivan je Kukuljević i na tom polju vrlo marljivo radio. u kojem je prikupio svoje ra- sijane radove. D r u g a manje važna djela ne spominjem. „Vjesnik hrv. šteta ] ) H i r e : Spomen-listak Mijatu Sabljaru. G. sv. Osobito je vrijedan radnik bio major Mihajlo Sabljar1). arheološkog društva". (XII svezaka) pribrao sam silu materijala i napisao uzornu monografiju: Dogođaji Medvedgrada (u III. Zagreb 1875. Hrvatske i Slavonije. 1904. istraživao svakuda i na sve strane. i 1870. što su v e ć i n o m vrlo dobri i točni. da se taj svezak može smatrati osebnim djelom. pa „Vjesnik zem. U t o m je djelu opisao cijelu Liku i Krbavu. dopunio je Laszowski. Bilježio je. izdao je Truhelka svoje djelo: „Naši najljepši gradovi". da ju preda „ S a v r e m e n i k u " . . izašlo g. /. gdje su prikazani bosanski sredovječni gradovi i njihove razvaline. Topographie der Karlstddter Militargrenze. Drežnik. pa sav kraj oko Slunja. ocrtao povijest gradova u t. Ne samo da je u svom Arkivu za jugoslavensku povjesnicu. a opisi su mu zato veoma važni. sveske. zv. nu već slijedeće djelo: Oko Kupe i Korane. nije sam R a d e dokrajčio. koji je u šezdesetim g o d i n a m a prolazio n e u m o r n o radeći cijelom našom zemljom. ma da i ona sadržavaju nerijetko gdjekoju dobru vijest. 1869. to je ipak Lika i Krbava najranije p o t p u n o opisana. izdao Neke gradine i gradovi u kra¬ ljevini Hrvatskoj. a k tomu su u ono doba naši gradovi bili daleko bolje sačuvani. To je djelo bilo zamišljeno kao p o č e t a k oveće serije sličnih djela. već je god. risao. koji je sve do svoga k o n c a donosio prikaze naših gradova. S a m o b o r .) p o č e o izlaziti i „ V i e n a c " . te u tom djelu o p i s a o : Susedgrad. arkiva".

jer su tu prikazani i gradovi u Turskoj Hrvatskoj. Freistadt Varasdin. U najnovije je doba izdao sam grad Zagreb djelo. 1827. On je imao biti ujedno x ) Riječ je indoevropska. a Magdić je god. koji je nastao. Rijeka pa Karlovac imadu također svoje monografije. pa već g. o Krapinskim gra­ dovima. kad su prilike onoga doba zahtijevale njegovu eksistenciju. veoma bliza grčkoj riječi nop^og toranj i lat. Petrovaradin. koje je već prije opisao Lopašie. Stadt. gdje su naši umjetnici nastojali prikazati zanimivosti grada. što su ih Madžari posudili. to su tek riječi.). 1912. 4. koji piše i s mozgom i sa srcem. kaku može napisati čovjek go­ lemog znanja. napose za urbs. donosi svu silu važnih vijesti. Miinch. 0 pojedinim gradovima nastale su i monografije. 1912. da je ilustrativno slabo uspjelo.. Uz to je naročito za ličke gra­ dove pribrao silu historijske građe. Kukuljević je napisao monografiju Senja (u „Leptiru" g. Bp. izdao djelo: Topografija i povjest grada Senja. a Klaić je napisao kao uvod monografiju. o Zelini. . koji nisu posebno pisali djela ove vrste. piše Ebner: Beschreibung der k. Krivo se uzimlje. od 22 prikaza cijeloga djela otpada 12 baš na gradove ovoga kraja. Noršić napisao je monografiju grada SI. nu žalibože nije se osvrtao na ostala pitanja. A. 9 samo. a tako i u drugim brojnim djelima. koja se tiču gradova. Pišući o Frankopanima iz­ nosi on spomenike iz njihova vladanja. 1883. K6ny6ki J. 1 G r a d (burg ) jest sredovječni utvrđeni stan. O. iznoseći studiju o Duvanjskom polju. Horvat monografiju grada Petrinje. Za nas je važno. dok Srbi upotrebljavaju za ovo potonje varoš. o plemićima Zemčejevcima itd. treba istaći naročito brojne radove Klaićeve. a za grad Za­ greb priredio je Ivša Tkalčič upravo monumentalnu monografiju u uvodima u svoje Spomenike grada Zagreba. U zadnje vrijeme bavi se direktno ovim pitanjima. Vrste zidova u jednom gradu. kao da bi varoš ili var bila riječ madžarskoga porijetla. Mi Hrvati nemamo napose riječi za burg.. 1877. Grad Zrin i njegovi gospodari monografija je Iv. V. Ze­ mun. Od onih naših istraživača. Kukuljevića iz g. burgus = manja utvrda. kozepkori varak. koji je tijekom stoljeća pregrađivan. 1905. bilježeći izvatke isprava za građu ličko-krbavske županije u srednjem vijeku. 1860. Samobora g. Piper: Burgenkunde. Nekoliko studija objelo­ danio je i pisac ovog djela.

Grad se (burg) veoma razlikuje od dvora. Dvor se spustio. (okolni zidovi sa strijelnicama. a tvrđava se priklonila sasvim ravnini terena. borba je bila uvijek glavno. a i u gdjekojim se na­ šim gradovima dalo i udobno boraviti. dapače i kasnije prelazni . gdje se je pobrinulo dovoljno i za udobnost. pa je glavna postala zgrada za stanovanje. ili se smjestio barem na pristupačnijem mjestu. Nu zato je sve građeno neobično čvrsto. uvijek bi se pazilo. u nizinu. tornjevi. Samobor. Ta još u tursko doba traže komandanti kra­ jine tako neznatan broj stražara za gradove. sve. po­ glavito glavna kula. potrebni za obranu. a kod nas ih je najveći broj. da se je sredovječni grad razvio iz rim­ skih utvrda. zgrade za stanovanje tek su sporedna stvar. Dakako da su se i u nas upotrebljavali ostaci rimskih građevina i za gradnju gradova. zadržani neko vrijeme kao dekorativni elemenat. nu to su ipak iznimke. nu te su posvuda rijetke. tako da je boravak u njima bio i za ono doba sve prije no udoban. Ribnik). što se zove udobnost. pa je često prevladavala u gradnji briga za utvrđenjem svaku drugu brigu. jer su se tako mogli lako braniti sve do vremena. izvedenih na daleko s bastijonima u obliku peterokuta. ako se ikako moglo. Sredovječni je grad sazidan ponajviše na visini. pa je morao grad biti tako stisnut. nestalo je potrebe dijelova lih za obranu. pa je sav stisnut i svi se dijelovi grada privinuli jedan do drugoga. te su jedva bedemi odskočili od tla. Grad je sagrađen na osobito zgodnom mjestu. Prostor. Zato je u sredo­ vječnom gradu sve ponajprije i ponajbolje udešeno za obranu. po­ najviše na bregovima. da se danas teško može pojmiti. dok su dijelovi. T e k pod kraj srednjega vijeka nastaju prostranije građevine. koje je vlast uzela u svoje ruke. Prvo i najglavnije bila je čvrstoća i otpornost grada. kako je taj neznatni broj i onda mogao dostajati. nu ima i takovih.10 i tvrđava i stan. nu to već i nisu pravo gradovi. te visina nije više podavala nikakve sigurnosti. Za obranu služe odsad tvrđave. Moramo se promatrajući gradove kloniti svakoga romantičnoga veličanja života u gradovima. koji su bili neobično stiješnjeni. da ga i ona šaka ljudi uzmogne braniti. dižu se do znatne visine. redovno je veoma malen. tek je sporedno. sasvim napušteni. kojeg svijet također obi­ čava nazivati gradom. već su nasuprot visoki tornjevi bili izvrstan cilj. a za obranu gradova nije se moglo upotrebiti mnogo ljudi. to su već prelazi do kasnijih dvorova. A razlogu se nije teško domisliti. Kad je nastao dvor. (Medvedgrad. Dugo su vremena mislili. Orahovica. da se svaka točka grada može lako obraniti. kad je artilerija postala savršenijom. pa naročito kule). te zidova. i tu je redovno bio krut život. a konačno su ti dijelovi. Dakako da je bilo u vanjskom svijetu golemih burga sa velikim dvora- nama i brojnim prostorijama sa sjajnim kapelama. u nas nema uopće takih građevina. koje su samo pregrađene rimske utvrde. na kojemu su građeni. učinjene iz nasipa i graba. I doista ima i takovih utvrda. Dakako da je bilo dosta gradova. a koliko sam mogao sam ispitati.

gdje je nekad stajao rimski utvrđeni gradić Bassianae. kako se na Stupčanici. koje su branile važnu cestu iz Optuja (Poetovium) do Osijeka (Murse). prolazili raznolikim terenom. U Dalmaciji će biti i drugih primjera: Dioklecijanova je palača sagrađena sasvim prema osnovi rimskoga utvrđenoga logora. gdje je kamenje poredano u zidu u koso na lijevo i na desno poput ribljih kosti ili poput zrna u klasju. Kako su limesi 1 ): pogranični niz utvrda. a *) Jedan od najznatnijih limesa je gornjo-germanski i raetijski limes od Rajne do Dunava. a ono miješanje stučene ciglje u maz moglo je zaostati u onim stranama do srednjega vijeka po tradiciji. koji su tvrdili. U našim je stra­ nama postojala također neka vrst limesa uz Dravu. zvane specula (izgledišta). Slankamen = Acumincum). dapače i klesanoga kamenja. a u srednjem vijeku nije taj lokalitet bio utvrđen. gdje se nalazi sijaset rimskih opeka. koji govore. a opet ne možemo ustvrditi. kako to vidimo u gradu Sisku. što je naličila rimskom taboru: kvadrat. gdje je morao biti znatan broj utvrda. jer se nalaze samo antikni fragmenti. Nu Piper je u svojem djelu Burgenkunde upozorio s pravom na dosta česte rimske utvrde. na što upućuje upotreba stu- čene ciglje u mazu (mortu). pa dalje do Taurunuma (Zemun). našla rimska ploča s napisom. opus spicatum. pr. da su sve sredo­ vječne utvrde u nas rimskoga podrijetla. Za mnoga mjesta znademo pouzdano. a danas je jezgra grada Splita. Ilok = Cuccium. t. Ovaj se je odnošaj naših gradova prema rimskima morao istaći. kojim su dva puta prolazila unakrst. gdje se još i danas nalaze znatniji ostaci rimskoga naselja. jer i u nas se je našlo i ozbiljnijih ljudi. jer je tu veza s Italijom ostala življa sve do današnjega dana. Nu i tu ima i znatnih razloga. gdje su stajala i rim­ ska (a sigurno i predrimska) naselja (Banoštor = Bononia ili Malata. što je kod rimskih građevina redovno bivalo. kako je na Kamengradu lugar otkrio tri kamena s napisima. da se nalaze na istom mjestu. gdje se je nekad nalazio golemi rimski tabor. koje su sagrađene na teško pristupačnim mjestima pa su sasvim drugačijega oblika. . da je ta zagonetna utvrda postala u srednjem vijeku. Luka Ilić pripovijeda. Dakako da je tu bilo i hoti­ mičnih neistina. a u kasnije doba je mjesto ostalo pusto. Petrovci u Srijemu. premda je osnovna vrsta utvrda bila uvijek ona. Štogod sam gradina u Hrvatskoj i Slavoniji prošao. te se u mnogom približavaju sredovječnom obliku grada. spojen nasipima i zidovima. nigdje nisam našao onoga značajnoga načina zidanja rimskih zidova. Ima dapače i takovih lokaliteta. n. zv. da se je išta od rimskih građevina sačuvalo u kasnijim građevinama. pri­ povijeda. tako su i utvrde bile raznolike. Možda je barem dijelom rimska građevina ruševina Lopar kod Novoga Vinodolskoga. sredovječnom gradu nedaleko B a s taj a u Slavoniji. To vrijedi na­ ročito za osamljene tornjeve. 11 oblici sagrađeni su barem dijelom od takova materijala. ili D a ­ ruvar.

oni su znali vrlo dobro izabrati gradilište za svoje utvrde. pa su se u srednjem vijeku. šest građevnih ostataka svjedoči. pokazuju posve turska mjesta s džamijama i kara- vanserajima. Rimljani su posvuda našli već autohtonu kulturu. opet je bila nametnuta. ma da je stalno tu bio rimski Cuccium. Nešto — dakako tek u malom — slično zbilo se n.pređašnje kulture. da tamo nije postojala rimska utvrda. da tamo nije bilo utvrde. stara načela za gradnju postojala su pod onim narinutim i nametnutim tuđim pokrovom. kad je nestalo pritiska i nastale nove potrebe. Ti ostaci pomalo su jačali. dapače. nego da je i tamo pro­ lazio Rimljanin. Nerijetko je iz takovog prethistorijskoga utvrđenja nastao sredovječni grad. Nahođaji rimskih novaca. znali su dobro u gorskom sklopu odabrati pravo brdo za gradnju i svojski ga utvrditi. ona je u mnogom bila barem ravna samoj rimskoj kulturi. koja se je kasno oslobodila od Turčina. gdje samo po koji običaj. dok je u Bosni malo svijeta. pa odbacili ili pro­ gutali sve. po koja riječ i pet. kao što n. nađen u ruševinama Krčin-grada nad Kozjak-jezerom kod Plitvica. tek je u Rumunjskoj prevladao ro­ manski jezik. Rimljanin je namijenio svoju kulturu tim narodima. grobova i drugih starina na mjestima sredovječnih gradova ne dokazuju ništa. kao n. pr. Prethistorijski su ljudi bili neobične inteligencije. kako je nestalo svega turskog n. Slankamen. pa su se pojavili ostaci. Gdjekad prevlada da­ kako tuđinski upliv. U nijednom sredovječnom gradu u Hrvatskoj (izuzevši grad Sisak) nisam našao nigdje rimskoga ciglja. da bi takova nastala nad grobom iz rim­ skoga doba. u Slavoniji. jer je slabo vjerovatno. dokazuje. koje je našao. da je taj kraj bio sasvim poturčen. pr. Osobito se dobro sačuvale takove utvrde na Glasincu kod Romanije planine u B o s n i . rimski grob. što je tuđa rimska kultura nametnula. I doista je bio sav poturčen: stari nacrti mjesta. pr. koji znade turski. Mnogo je podesnije mišljenje. a ono malo tragova turskoga doba uskoro će nestati. koji su oslobođeni od turskoga gospodstva. Sporadički je samo upotrebljena po koja rimska ciglja kod grada Slankamena. da se je sredovječni grad razvio iz prethistorijskih utvrda. kako se je to zbivalo i u prethistorijsko doba. a ta nije bila nipošto neznatna. čim je ne­ stalo tuđinskoga pritiska. Često dapače dokazuju takovi nahođaji. Tako mo­ žemo zamisliti i razvitak gradova: stare forme. jer i u to je doba graditelju najbolje pristajao onakav teren. u Srbiji i Bugarskoj: kad je ugnjetavač Turčin izniknuo. U cijeloj su Evropi poznate takove utvrde: na zgodnom brijegu učinili bi šančeve i bedeme i prilagodili ih terenu. pr. rimskoj nema ni traga. dok bi unutar tih šančeva dogradili prebivalište od suhozida ili drveta. Ilok je sav izgrađen od sre­ dovječne ciglje. ostao je opet isti narod. kao što se to zbilo u Rumunjskoj ili u Bosni. Ilok i Vukovar. . raz­ vijala dalje do sredovječnoga grada. ali ma da je ona potrajala i tisuću godina. koji je postojao i prije Turčina.12 kad tamo: sve te napise sastavio je sam Luka Ilić po napisima na rim­ skim novcima.

da je tamo većina znatnijih gradova po­ stala od prethistorijskih utvrda. koji se uzdigao na pećini na brdu. Nu nije svako brdo podesno. Kad se uspnemo na Sljeme. smješten grad Okić. Isto je tako n. pa baš s ove strane nije ni bilo ni gradske grabe. gdje će se graditi. pr. nijedno se ne može tako lako braniti kao ono. što je daleko odmaklo od glavnoga gorskoga sklopa. a ta se predodžba učvrstila zato. da se je najprije gledalo na lokalitet. za lijepoga dana zagledaju Medvedgrad. želja za iskorišćenjem terena uklonila je bezbrojne gradove. Po tom možemo razdijeliti gradove na ta­ kove. jer se zaista najveći broj gradova sačuvao u brdima. kao što je na prethistorijskom tlu smješten i grad Kolođvar u virovitičkoj županiji. 6. Sačuvali su se ti ostaci zato tako dobro. Sigurnost je grada bio prvi postulat kod gradnje. koji su nastali u ravnici. koji su sagrađeni na brdu. Prozor s gotskim okvirom Strijelnice n starim dijelovima i pločom u V. pa se je samo s jedne strane moglo lakše doprijeti do . opet mu sa svojom artilerijom ne bi bio mo­ gao nahuditi. ali opet dostatno odijeljeni od njega. na pr. Slično su utvrđene bile terase za obitavanje Japoda u Lici. ponajbolje su toj svrsi odgovarali onakovi dijelovi gorja. da se je koja prethistorička građevina upotrebljavala i u rimsko i u sredovječno doba. jer je poslije taj cijeli kraj opustio i nije se više naselio. koja je s druge strane okruživala grad. Zvonigrad ili Brinje. i takove. 13 ma da su jednostavne građevine. na kojem je sazdan Medvedgrad. Nu i tamo ima pri­ mjera. pa je razumljivo. ipak su na raznolik način bile utvrđene s grabama i bedemima. da grad mora biti sazidan na brdu. U široj se publici učvrstila nekako predodžba. da se na njemu gradi grad. Zagrepčanima je dostatno. Nijedno gorsko brdo nije tako odijeljeno od masiva gorskog. ravnica nije podnosila ruševina. koji bi bili doduše u sklopu gor­ skom. vidi se taj odnošaj j o š jasnije i sve da je neprijatelj zaposjeo sve visove nad Medvedgradom. Taboru« grada Ribnika. pa je više no vjerovatno. a baš se s toga mjesta vidi daleko u cijelu zagrebačku okolicu daleko u Turopolje. da SL 5. SI.

naročito njegov odnos prema okolnim brdima. tako je sazidan i grad Gjurgjevac u obliku nepravilnoga poligona..? Milengrad 465 m... Prema prostranom zaravanku okrenuo se grad u Orahovici (Ružica). Visina brijega sama po sebi nije odlučna. Mali 466 m.. tima se dapače graditelji uklanjaju uvijek. Bilaj 638 m. Lede­ nice 378 m.. relativne visine nije u nas nikada sagrađen grad. Tako su radili već ljudi u prethisto- ričko doba i upravo je začudno. gdje je u nas nastao grad. Tu prikladnost daje položaj brda. — to je u ovim stranama najviši grad —. Za druge gradove u raznim stranama Hrvatske i Slavonije iznosim visinu nad morem: Zvoni- grad u Lici 392 m... Kalnik Veliki oko 600 m... Gradovi su u gorskim krajevima postavljeni na takove loka­ litete. ali rav­ nica je pod tim brijegom 665 m. do kojega se lako dopiralo samo sa strane gore. Lijep primjer takove gradnje daje grad Ribnik na Kupi. koja je iznutra četverostrana. Grebengrad 502 m. Nitko ne će i ne može graditi grada na Sljemenu. najlakši bio napadaj. prema kojoj je okrenut šilj. a dubok je samac odijelio grad od gorja. koji su nerijetko bili sasvim bez graba. pa mislim. Stupčanica 409 m.. a gdje nije bilo šilja. Drivenik 181 m. Grad je Komić (1029) na brijegu 350 m. sagradili su tamo polukružni bastijon s 11 strijelnica za topove. da je to najviši lo­ kalitet. dok se na Mrzin grad treba od podnožja penjati 432 m. koji su zgodni za obranu. kako su tu duboke i široke grabe oko . Garić grad 356 m. Okić je na brdu visokom oko 500 m. da okolni viši bregovi ne smetaju. Modruš 680 m.. Kalnik . Turjan 298 m. a pred ulazom postavile se j o š dvije kule za obranu.. a kad taj (9 metara debeli zid u šilj u) nije više do­ stajao za obranu. tako da se je lakše mogao braniti sa sviju strana. visoko. Mrzin grad u Lici leži na brdu 1097 m. Mislim.. pojačana zidom u šilj prema livadi. Ruševina jugoistočno od Turjanskoga u Lici leži na visini od 1029 m.. 14 grada. ali to je tako odabrano. koji se primaknuo do ravnice. Tako je sagrađen i grad Velika kod Požege: na vrhu brijega.. Dakako da su se gradovi morali graditi i u ravnici. da više od 600 m. Oštre u Zagorju 736 m.. Cetin 314 m... Medvedgrad je sagrađen na brdu visokom 587 m. redovno dublja i šira od graba oko gradova na bregovima. Orahovica 387 m. okrenuo se četverostrani toranj jednim kutom prema najslabijem otpor­ nom mjestu. Zato i jesu ti gradovi drukčije gra­ đeni. Vrhovci kod Požege 443 m. pa naši gradovi nisu ni sagrađeni na znatnim visinama. Vrdnik 384 m. koji je gra­ đen u okrug. od podnožja brijega. tako da je grad sagrađen na brdu 290 m. koja znatno oteščava dostatno utvrđenje grada.. Starigrad nad Orahovicom 664 m.. što se tamo stere. pa se baš ovamo okrenuo šilj grada. To je tako uvijek bivalo i uvijek je od one strane. nad podnožjem brijega. Tako je bilo i u nekim ličkim gradovima. nad mo­ rem. Udbina 849 m. visokom. a prema toj je strani okrenuo grad svoju najjaču stranu. dok je ravan pod njom 739 m. Dakako da nije uzmanjkala duboka graba. Vočin 302 m. nad morem. Tako je glavna kula grada Čak lovca (nedaleko Pakraca)..

comes. U toj je fazi razvitka plemstvo zadržalo svoj osobiti položaj: comes nije bio njihov sudac. jednu je takovu župu — podgorsku — prikazao Laszowski (u Radu jugosl. ili castrum de Vorosd. a uz njega bio je podžupan. pa su se tragovi tomu sačuvali još u kasnija vremena (n. koji su gradovi bili nekada župa­ nijski. pa niži sudbeno-upravni činovnici: pristaldL Tako je bilo u Ugarskoj 1 ). koji su imali drugoga vlasnika. kao središta županija. Kad je uređen sustav županija. plem­ stvu je sudio samo s ovlaštenjem banovim. 777. koji je bio glavni sudac comitata. vojvoda vojske županije. župan Physso. pa im tragove nalazimo i ondje. pr. a comes je činovnik kraljev. Iz kasnijega je vremena grad Konjščina u Zagorju: četverokut opasan grabom. Žalibože. Osim njega bilo je i drugih činovnika: iudex regis (bilotus) za manje važne sudbene stvari. sagrađen u obliku trokuta s tri kule na uglovima. Grabe oko gradova na bregovima nisu bile dakako ispu­ njene vodom. Samo je tu birala župa svoga župana. 1914. koje se spominju u spisima. satnik i pristav. tako je podjednako bilo i u Hrvatskoj. već je u nas imalo i pojedino pleme svoj grad. comes je i kao sudac i kao vojvoda podređen banu. jer je tu ban bio redovni sudac plemstva. u koje se dovodila voda. te se brinuo. comes carialis castri. akad. da se iz njenih strijelnica uzmognu zidovi lako braniti na sve strane. pr. Grad je bio redovno sijelo gospodara okolnoga posjeda. je vijeka uredba županija poglavito vojnička. baš se od gradova u ravnici sačuvalo tek malo njih. kao n. a okolni posjed (često i blizo mjesto istoga imena) pripadao bi drugomu gospodaru. I u kasnija su se vremena gradile utvrde u ravnici drukčije: iz vremena prelaza od gradova do tvrđava postoji grad Sisak. nastali su županijski gradovi. bio castrum de Zagoria (valjda Krapina). Beri. l ) Akos Timon: Ung. pr. Županije su nastale jamačno svuda iz plemenskih župa. 15 gradišta n. Danas ne možemo više odrediti. u okolici Kremsmunstera. zamjenik comesa kao suca. 138). castellanus. a poglavica župan. glavar grada i njegove oko­ line. gdje već odavna nema Slavena. a grad je Varaždin okružen golemim zemljanim bedemima i opkopima. Verfassimgs u. kod Slakovaca u Srijemu. ta mi ne možemo više ni sve županije. od kojih je jedna trećina pripadala njemu. Do XIII. već su potpadali izravno pod kraljevski sud. koje su se opet u tragovima sačuvale do današnjega dana. kako je to n. sijelo varaždinske žu­ panije. maior ili dux exercitusy nadglednik vojske. gdje se spominje g. a usred svake stranice toga četverokuta izbočila se polukružna kula. lokalizirati. pr. Klokoč grad). I tu je župan bio sudac neplemićima. Ta je uredba ple­ menskih župa nešto prastaro slavensko. Rechtsgeschichte. Iz tih je župa nastao sistem županija. Nu nije bilo samo ovakih gradova u privatnom posjedu. ali su dosta česti primjeri gradova. gdje je centar života bio castrum. . da se utjeraju kraljevski porezi.

zalagali i prodavali. a krivo je nazivlje grad viteza otimača (Raubritterburg): svaki je grad mogao takov postati. Tako nestade starih županija. 1231. pa su si nakon tatarske provale ishodili u kraljeva redom privilegija slobodnih općina. pa ona sad postaje privatno vlasništvo te porodice. Samobor g. što ga je već počeo bio graditi. da pomoću njihovom organizira obranu zemlje. rihtardus. U današnjoj se varaždinskoj županiji spominje prvi put ca­ strum g.. to jest. Pravo gradnje gradova nastojali su u svako vrijeme vladari pridržati za sebe. da hospites imaju pravo sami birati suca. kad je Turčin zaprijetio ovim stranama. Nu čini se. tako je rod Celjskih knezova dobio županiju zagorsku i varaždinsku kao nasljedno imanje. pa naslov comes nije više oznaka kraljeva činovnika. a poslije njega sam je kralj posljednja instancija. Vukovar g. S jedne su strane kraljevi sami napuštali tu uredbu.. postali su posve neovisni od comesa i castra i stekli autonomiju. kako bi im ustre- balo. stečene u boju s Tatarima. Neispravno je nazivlje »viteški" grad.16 Narod se je u županiji dijelio — plemstvo je bilo izuzeto — na jobagjone. 1242. kad mu je vlasnik u doba razvratnosti postao prosti otimač.. u Turopolju i oko Kalnika. 1 2 3 4 . preuzela je mnoge gradove dr­ žavna vlast. Početkom novoga doba. naročito u vojsci. darujući čitave županije pojedinim moć­ nim velikašima. Tako je koncem XIII. koji bi ih podjeljivali. a znači kmet. Pomalo je ponestalo krute organizacije comitata. da uzmognu podjeljivati dozvolu za gradnju onako. madžarskoga i talijanskoga podrijetla. 1209. već oznaka odličnika. Baš se po . Hospites (cives) su kolonisti. hrvatskom knezu. pa nisu morali redovno u vojsku. maior villae. tek je sasvim sigurno. 1242. Gradec do Zagreba g. 1252. a pri­ brajali bi ih i među castrenses. pa im nitko drugi nema suditi do njega. da se već u samo doba srednjega vijeka krnjilo to kra­ ljevsko pravo. castrenses i hospites (u Ugarskoj bila je posebna grupa. dobiva pravo. da ih što jače vežu uza se. „udvor- nici" zvana). U prvo je vrijeme bila većina gradova u ru­ kama vladara. U nas su po­ stali tako autonomni: Varaždin g.) Castrenses su bili jače vezani uz castrum. da dogradi grad. Na pr­ vom se mjestu u tim dokumentima uvijek ističe. pa su morali zato obavljati stanovite službe. da ne potječe iz madžarskoga jezika. nu sve do danas sačuvali se ostaci ne samo tih državnih tvorevina. Naziv jobagjon potpuno je nejasan. (Dakako ne u kasnijem značenju kmet. već i starih plemenskih župa. kako je to njima najbolje odgovaralo. Križevci g. na pr. U drugu su ruku ojačali hospites. samo su rijetki vlasnici bili doista vitezovi u smislu sredovječnom. kad župan Farkaš za zasluge. u nas ponajviše njemačkoga. nastanjeni oko castra u varoši ili suburbium. Jobagjoni su neplemići slobodnjaci. koji su imali zemlje u županiji. jer se veli i jobagiones regni.. pa Jastrebarsko g.. jednaka njemačkomu Graf. vijeka kralj Andrija poklonio župu Podgorje Radoslavu Baboniću. 1257. 1247. Virovitica g.

Hrastovicu. pa je kralj opetovao g. da se „curia Šabac in modo fortalitii erecta" u blizini Krapine ima po­ rušiti. pa je ta odredba ušla u Corpus juriš hungar. . Nu uvijek se kralj smatrao vrhovnim gospodarom gradova. Za Ober- Gradecz se javlja. društva X. Kad je Franjo Nelipić. diplom. vršio to staro vladarsko pravo. da se nije kod gradnje drugih gradova tražila i dobila dozvola. dao radi nevjere porušiti gradove Blaža Hu- szara Farklevcz i Knesjevec u požeškoj županiji. 1514.. on je imao pravo ne samo gradove oduzimati. nala­ zimo slučaj. 1471. čl. tek nam nisu sačuvane takove isprave. Gore. J o š daleko kasnije. od 1471. Martina nedaleko Našica Aleksandru od plemena Aba g. Zrin.). ne mo- gavši natrag zadobiti svoj grad Dobru kuću. Prof. 1 3 1 2 — castrum edificare seu construere voluerit. a za Svinicu. dok nije grad do temelja bio porušen (ad fundamentum esset destructum). gdje se n. U ispravi od g. veli s e : montem quendam Lipouch nomine contulerimus pro castro constituendo et idem suis propriis sumptibus et expensis ad honorem et confortationem regni fidelitate previa castrum extruxit. da se poruše. pa je doista mnogo gradova po odredbi zapovjednika porušeno. 382. arheol. Ajtić. jer nije bilo sredstava ni za obranu ni za uzdržavanje njihovo. da se već u to doba nije marilo puno za pravne odredbe. i 1516. čini se. Nitko se ne odazove. daje se dozvola za gradnju grada u Siraču kod Daruvara. Ne možemo ustvrditi. dok je banovac ostao na mjestu sve dotle. Jamnicu se javlja. a kad je taj bio porušen. već utvrđeni kašteli. a na to provale služ­ benici banovca Gregorijanca kroz prozor u grad i spuste pokretni most. 1581. da je ban. 2 . (Smičiklas: Cod. u doba kad se burgi više nisu gradili. da je vanredni sud pod predsjedanjem banovim zaključio. da se god. naloži kralj Vladislav. jer po toj je darovnici Farkaš već započeo s gradnjom. uvijek bezuspješno. 27. Gvozdansko preporuča. faciendi habeat faculta- tem et pecuniam suam ad opus castri in eadem expendere v a l e a t . pr. pa tako dozvoljava ban Erdody. pa ban pozove upravi­ telja. da su već porušeni. što je g. Kad su gradovi prešli u vojničku vlast. da se taj kaštel poruši. pr. 1557. koji je g. a slično se daje dozvola za gradnju grada kod sv. . podigne u Hresnu kod Gline grad. zak. vrati se ban u Krapinu. svoju zapovijed. Sad navale svi u grad i počnu rušiti krov. IV. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Kasnije nala­ zimo slučaj. 1515. 1430. l ) Vjesnik hrv. Pri tom se postupalo ovako — kako prikazuje Klaić u svojoj raspravi o krapinskim gradovima 1 ) —: Sam ban i banovac dođoše sa jedno 500 ljudi pred grad. kako je to učinio i kralj Matija. Nu u to se vrijeme već slabo marilo za kraljeve naloge. ali da nije sasvim razvaljen. G. kao prorex. već ih je mogao dati i porušiti. . Prekovrško. sazidao pod tim gradom utvrđeni dvor. predloženi su mnogi na ru­ šenje. 17 joj dozvoli vidi. kojom Bela daruje Ivanu sinu Jaroslavovu zemlje oko Okića. za Čuntić. . i učinjeno. iz Lenkovićeva popisa utvrda. . da je samo ispaljen. . kako vidimo n. 39. 1251. a dozvola je došla post festum. da otvori gradska vrata. Gradiusu. Pedalj.

. Istina je. a ne spominje nikako grada. da posvuda grade čvrste gradove. da su se razvile iz daleko starijih utvrda. kada je koji grad postao. 1217. da su već davno u doba narodnih vladara postojale utvrde. kao n. Prozor sa postranim sjedalima.7. te je trebalo jačega impulza. pa je trebalo tek ponovno stvo­ riti tim poslovima vješte ljude. da su ti gradovi kao i crkvene građevine bile ponajvećim dijelom sagrađene od drva. kad se prvi put spominje. daje kralj Bela zagrebačkom . 1247. ponovno otkriti. nu s prestan­ kom rimske vladavine izgubila se je ne samo u nas. 1209. Varasd. castrum Greben g. koja govori o tom kraju. kada su građeni.. Ivana Zeline. koji grad nastao kasno zato. N. da svako doba ima svoj način gradnje. pr. za koje s pra­ vom sudimo. možemo lakše odgovoriti. kako su nekad pomišljali.. kako se pravi ciglja i crijep. pr. da je n. Medvedgrad postao u razdoblju od g. Istina je. što bi se moralo zbiti. 1245. rala je ljude. u kojem je nastala većina zidanih gradova. kada se dižu uopće sredovječni gradovi.—1250. dapače rekao bih. da je takav sigurno postojao. pa castra Graz ili Gradec. nu možemo uzeti. gdje se po sastavu zida i po kakovim osebinama n. Ljudevit Posavski gradi grad kao sklonište svojima. Germana. Susedgrad je morao postati poslije g. Nema sumnje. Walkow. Za gdjekoje možemo približno sigurno naslutiti. nego i u većih na­ roda. pa se baš i u ovim stranama spominju izričito za obranu i sklonište podesni gradovi u ono vrijeme. Veoma je malo gradova. SI. a ničim se ne da dokazati.18 Na pitanje. pa je polovica XIII. bio zidan. gdje se spominju ili comes ili comitatus. Nu taj jači impulz nije izostao. da se opet počne zidati kamenom i ci- gljom. Na pitanje. da je pojedini kameni grad već po­ stojao. vijeka ono doba. pa se svrnuti na ispravu. sposobnost i sprema za gradnju iz tvrdoga materi­ jala. ali opet ima toliko bezbrojnih slučajeva. Tako zvana provala Mongola primo­ Između sjedala strijelnica. možemo odrediti recimo godinu. Sigurno znademo. po sastavu maza upravo ništa ne može odlučiti. da je castrum Nicola kod sv. Nu mi nemamo iz kasnijega romanskoga vremena nijedan sigurni ostatak grada. pr. spo­ menut g. jer se prije nigdje ne spominje. 1209.. isto tako castrum Gregorii (g. Možemo uzeti. g. Posega. a nešto je prije morao nastati Samobor. da su tada još po­ svuda postojale i u nas rimske utvrde od kamena ili ciglje. možda danas Kalnik). veoma je teško u većini slu­ čajeva dati približno ispravan odgovor: sasvim je nemoguće. suditi po vrsti zidova o dobi postanja grada. pa moramo uzeti. kojima bi iz pisanih spomenika znali za godinu osnutka. pr. da je n. Cris. pr.. 1202.

koji nosi ime nekadašnjega grada. Kod pojedinih gradova moći ćemo po cijelom sastavu građevine približno odrediti vrijeme po­ stanka. prepustili bi ih njihovoj sudbini. Valjda im nije više trebalo utvrde. koja je četiri do pet stotina godina bila nastavana. bastijonima i t. 1866. da nisu pojedinci bili prepametni. Tako je pala Bakačeva kula u Zagrebu pred stolnom crkvom. Svakako su se prilike već početkom XVI. kako i kada se gradovi i utvrde ruše. kad bi se vlasnik iznevjerio. koji ga je naravski dao porušiti. jer se je većina gradova. ali se u njem pokazivao sav razvitak u gradnji gradova do najnovijega doba. pa ipak ga je krajiška vlast prodala na bubanj seljaku. d. Kadšto su velikaši dali srušiti koji grad. vijeka: tu su . Ludbreg. vijeka dalje već bitno različite od starih burga. a sada nema tamo od grada ništa. kad je nov način obrane u formi tvrđava s da­ lekim nasipima. da su knezovi Celjski dali brojne svoje gradove srušiti. 1251. Spomenuto je. To bi bili rijetki primjeri barem donekle datiranoga postanja sredovječnoga grada. Kamenjem drugih gradova gradile su se ceste. pa je sve više gradova došlo u ruke krajišnika. Možda je katkad bilo i političkih razloga. Tako smo se domakli i pitanju. među njima n. kada se prestaje s gradnjom gradova u nas. a ta se ne­ prestano pomicala. nu kod većine i to ne će biti moguće. Varaždinski grad primjer je građevine iz kraja XVI. pr. koji su se i dalje mogli upotrebiti. često bitno promije­ nila i modernizovala. Virovitica. dobiva Ivan sin Irislavov mjesto i dozvolu za gradnju Lipovca. kad se grad počeo širiti i kad su i one postale sasvim suvišne. kao što n. bedemima. koji su upropastili naše gradove. koji su dakako preudesili gradove za svoje potrebe. te bi mogle j o š stoljeća potrajati. naročito onda. znademo. da je kralj imao pravo odrediti porušenje grada. pr. već postoji kasniji dvor. bio više ni izdaleka sredovječni grad. g. da nije bilo uputno graditi nove gradove. Guščerovac (i taj je porušen). kao što se to zbilo s gradovima Farklevcz i Kne- zjevec u požeškoj županiji. da dobije svu kupovninu peterostruko iz bo­ gate drvene građe. Turske navale tražile su učvršćenje starih gradova na granici. već se sav posao svraćao na izgradnju onakih gradova. Ovdje možemo odgovoriti i na pitanje. Drugi su gradovi izgubili važnost i vrijednost uslijed novoga načina ratovanja. Utvrda gradova nestalo je. pr. oficirski i župnički stanovi i t. Dobro očuvani Cetingrad nije g. 19 kaptolu brdo Gradyz. gdje se rano spominje koji grad. kasarne. d. da se zaštite daleki prostori oko gradova. a pravi nam uzroci nisu poznati. Te je iste godine osnovao Stjepan grad u Jablancu. da si onđe sagradi utvrdu (Popov turen). uzanj se vezala uspomena na ce­ tinski izbor. omogućio. pa kako ih nisu mogli pregrađivati. Nu o tom je već u javnosti izrečen sud. vijeka u toliko promijenile. Nove su građevine od AVI. Lepoglavu. Mnoge su utvrde srušene samo iz gluposti. n. svojinom Blaža Huszara. Ima i dosta takovih slučajeva. kad bi se međe neprijateljske pomakle ili bi se posjed priklopio drugom posjedu.

jer su topovi sve dalje nosili. pak toranj nad gospodskim ulazom. Tu je glavni dio trokatna palača u oblicima njemačke renesanse. da je ta cijela građevina posve zlo sa­ građena. U stare se gradove zidalo tada koješta: dvorišta su pomoću arkada pretvarali u renesanska dvorišta kao n. Malo ne u isto vrijeme sa sisačkim gradom nastao je Nehaj grad kod Senja: jedna jedinstvena gra­ đevina. on je osjećao. grad plemenite općine Turopoljske. uspomenom na nekadašnje bra- ničkule. koji sa postojali već od prije. tu je grad već za ono vrijeme moder­ nim bedemima utvrđen. Sve su ove novogradnje kasnijih vijekova nastale u vrijeme. pr. a valjda je sagrađen i onaj u gradu Orahovici sa 11 strijelnica za artiieriju baš u to vrijeme. da se je i malo mjesto zakrililo unutar tih utvrda. pa opet u pre­ gledu napose svrnem na nje. Posljednja je utvrda ove vrsti današnji grad Lukavec. Tu se nalaze već u velikom broju prostrane sobe za stanovanje. tu se razabiraju ostaci graba i nasipa oko grada. koji su redom nestali. građena od drva. ostav­ ljajući da druge promjene istaknem na drugom mjestu. 1664. tu se pomišljalo prije svega na obranu pomoću artile­ rije. a opet je sva ta utvrda opasana grabom i nasipom sa četiri bastijona i dva rondela na ulaznoj strani. djelo XVII. da je to zastarjelo. čvrsto i masivno građena održala se gotovo intaktno do današ­ njega dana. a nasipe su sa svake strane čuvali j o š i redovi palisada. tu su j o š posvuda strijelnice. kako to vidimo kod grada Novoga u Vinodolu i kod Ogulina.20 sagrađeni teški baterijski tornjevi. Kasnije bi takove rondelle gradili uz glavnu kulu ili koju važniju drugu kulu. što su ga sazidali Zrinjski na sutoku Mure i Drave. . da učine mjesto sadašnjem gradu. pa ću tu upozoriti na neke od tih promjena. sa dva pokrajna tornja i jednim četverostranim tornjem u sredini. I prije je jamačno imala ova općina svoj grad. vijeka kod gradnje otočke fortice: opet tri tornja vezana zidom. I tu se pomišljalo prije svega na obranu pomoću topništva. ali i taj je grad zapravo tek noviji dvor. a spomenici to potvrđuju. Polovicom XVI. Taj je dvor opasan nasipom i grabom sa četiri omanja tornjića i petokutnim bastijonom pred ulazom u palaču. Gotovo isti se način utvrđivanja upotrebio početkom XVII. tako. U to je doba mogao nastati i petokutni bastijon samoborskoga grada. u V. koji nije imao nikada prave obrambene vrijednosti. Oko cijele te građevine bila je napuštena voda. pa se kasnije urešava usko dvorište galerijom. Taboru i gradu Varaž­ dinu. Tu su doduše četiri kule na uglovima. a sačuvao se u slici od g. kad je usavršenje artilerije učinilo stare burge suvišnima. Nu usavršenje je artilerije promijenilo znatno i stare gradove. koji je nastao tek sredinom XVIII. vijeka. spominjući dva grada. Nu već malo poslije misli vojnički inžinir Stier. vijeka nastaje sisački grad: tri teška okrugla baterijska tornja spo­ jena sa zidovima. Osobito je za­ nimljiv grad Novi Zrinj. vijeka. kad je svaka obrana s visine postala nemoguća.

tek se te nisu sve sačuvale. Orahovica velik bastijon sa 11 otvora za to­ pove. Primjere daje grad Ilok. Kostelgrad dobio je okruglu kulu u istu svrhu. U nas je zanimljivo smješten ulaz u Medvedgrad. zv. rondel do florijanskih vrata. a tad mu je tek valjalo proći grabu. Buckelquaderima učvršćeni. uglovi t. da se sredovječni zid uzmogne po svom sastavu razaznati od rimskoga i već je spomenuto. 21 Samobor dobio je petokutni baterijski toranj. zv. učinjeni su na sličan način. da se shema rimskoga načina gradnje u zidovima naših gradova ne razaznaje. Morović. već bi samo reske izmazali. jezgra sastoji od nabacanoga kamena lomljenca i morta. u Krakovu. Sastav sredovječnih zidova jest preraznolik. Lijepe primjere te gradnje vidimo u Medvedgradu. pa dogradnja Medvedgrada i t. Ne­ rijetko je već prije ulaza u grad stajala kakova brana. nepravilna jezgra obložena lijepo poredanim opekama na raznolik način. dočekali bi ga s lijeva s obzidanoga humka braniči. da je i tu probijao kamen. ali je za napadača bio kud i kamo nezgodniji. Zidovi su Modrušgrada učinjeni isto tako. gdje je posljednji potres odvalio velike komade plašta s kapele. Šarengrad. t. gdje bi između slojeva velikog kamenja umetali slojeve manjega kamenja: na pr. barbakan. Rimski je maz bio često izmiješan komadićima opeke. u Slankamenu. koji su građeni od cigle. j. da se pristup do grada očuva i za obranu podesnim učini. S toga razloga nije do sredovječnoga grada gotovo ni­ kada vodila prava cesta. Osobito se pazilo na to. Preduga je bila stanka između drvenih građevina u ranom srednjem vijeku i sredovječnih kamenih gra­ đevina. I oni zidovi. koji bi uvijek omogućio. a i loše građenih zidova. Belec okrugli bastijon pred ulazom. a nije nipošto moguće po sastavu samih zidova odrediti postanje građevina. Tako i na gradu Sokolcu u Brinju. Čini se. nu ponajviše tako. Čim je došljak prošao prva vrata. Veliki je Tabor dobio valjda tek u to vrijeme treću najjaču kulu sa velikim strijelnicama u prizemlju. pa je tako posvuda bilo pokušaja preudezbe gradova. Takov se barbakan sačuvao na pr. gdje su svi stariji dijelovi prekriveni pomno izrađenim plaštem. Cesargrad je pregrađen i pojačan za topništvo. pa kako je plašta nestalo na nekim dijelovima. Debeli su zidovi svi tako zvani Gussmauer. Nema ni kriterija. vidi se dobro jezgra. U glav­ nom nisu se zidovi ožbukali. koje su bile ožbukane. da pripada kasnijem vremenu onaki način gradnje. ima u svako doba dobro i pomno. u tuđim je stranama nastao tu posebni građevni dio u tu svrhu. zv. nu to se nalazi i u kasno-sredovječnih građevina. a jamačno je u to vrijeme nastala okrugla kula do ulaza u grad Kostajnicu. dok su noviji dijelovi izrađeni surovije. ali ima i tako­ vih građevina. koja se s gornjih zidova dala . koji je doduše stanovnicima samim bio nezgodan. u okrugloj kuli na Cesargradu. t. pa petokutnik za artileriju uz ulaz. a sa svake bi strane obložili zid plaštem od lijepo tesanoga ili barem pritesanoga kamenja. d. u Garić gradu. u okrug izvedena građevina sa strijelnicama i inim napravama za obranu. t. dostajao je puteljak.

kada su se gradovi gradili. na pr. gdje se osobito čvrsto građenom ulaznom kulom dolazilo u predvorje. koji te kule nemaju. nu ima dosta gradova iz sviju vremena. proviđen nekada jamačno hod­ nikom za obranu. koji za pravo ne spada više sredovječnim gradovima. ona na Trakošćanu moderna je imitacija. Ljestvama se polazilo do povišega ulaza. pa obiđe kasnije sagrađenu okruglu kulu. na lijevo mu je bio čvrst zid bez ikakvoga otvora. Dalje je morao proći mimo oveće stražarnice. podajući mjestu osebujan karakter. koji je nastao tako. Za sredovječni je grad značajna glavna kula ili branič kula (Berch- |rit). Sama ulazna kula bila je redovno dobro građena. Vrlo je zanimljiv i ulaz u grad Pernu. pa se odavle opet kroz posebnu zgradu dolazilo do same glavne kule. Put do Kostel- grada vodio je uz bastijonsku kulu do zida. Slunj. Bakačevu kulu. da se uzmogne doći u predvorje. Kad je tko htio doći do prostorija za stanovanje u Cesargradu. t. Klo- koč. kao na pr. dok se gdjekoji (na pr. Brinje i drugi. gdje se još danas nad kućama mjesta koči desetak takovih braničkula. Kad je prošao kroz treća vrata i minuo grabu. a uz taj je ulaz bila smještena stražarnica. 22 izvrsno braniti. a postavljena je na najopasnije mjesto (na pr. sam ulaz je branila nerijetko pomična rešetka s oštrim zupcima. Vrlo je zanim­ ljivo smješten ulaz u grad Orahovim (Ružicu). Posjetnik Okićgrada morao se proverati do ulaza. trebalo je da prođe ulaznom kulom. Samobor. a odavle je valjalo mimo osobito čvrste kule proći do unutrašnjega grada. pa se ulazilo drvenim ljestvama do čardaka. Stup- >) U srednjem su vijeku imali pojedini plemići svoje kule i u samim varošima. i tu je valjalo proći vrlo dobro smješten ulazni trakt. Velika kod Požege) mogu smatrati u cijelosti braničkulom. a odavle polazilo kroz visoko smje­ štena vrata ljestvama opet na tle. . kad bi već prodro u ulaz. ako je to postojalo. a tek tada bi dopro do četvrtih vrata. Fallgitter. gdje se drvenim mostom valjalo popeti do ulaza u prvom spratu. Kule u današnjoj Albaniji nisu drugo no sredovječne braničkule. Zvečaj i brojni drugi gradovi bili su sasvim opasani zidom. koji je zatvarao pristup. koji je do biskupa Vrhovca bio uopće jedini put. što ga je Lopašić prerisao iz nezna­ noga arkiva). a kula je bila samo ljuska (Schale). gdje ih u jednom mjestu nalazimo katkada u velikom broju. kojim se dolazilo u predvorje crkve. (ako je istinit nacrt. Napose ističem i tu ulaz u t. u San Giminanu u Toskani. koje su se u onim stranama poradi krvne osvete uzdržale do danas. naročito u Italiji. da se malo otesao kamen živac. Ta je kula najjači dio grada i služi po­ glavito za obranu 1 ). zv. sveđer predan na milost i nemilost braniteljima. koja u ruševinama postoji i sada. Mnogi su gradovi imali jednostav­ nije obranjene ulaze. da se dođe do predvorja. pa je tek okolišajući mogao doći do ulaznoga dijela grada. da se neprijatelj ne bi mogao učvrstiti u kuli. Slično je branjen bio pristup do nutarnjega Vrhovačkoga grada. zv. Svakako se uvijek dolazilo najprije u predvorje grada. Sličan je način ulaženja bio i kod grada Siska. gdje se je do ulazne kule dolazilo pokretnim mostom preko gradske grabe. Sačuvala se nije dakako ni jedna takova rešetka. nakon što je prešao gradsku grabu.

ili u Vrdniku. Katkada se u ino­ stranim gradovima nalaze i po dvije braničkule. U gradovima izvan Hrvatske ima brojnih drugih oblika braničkule. Kalnika stajala branič­ kula. Vrdniku. pa u Driveniku. u Klo- koč. Slunj. kamo se dolazilo drvenim ljestvama ili stepenicama. imali okrugle braničkule. već nalikuje većma na utvrđen -konak. jer se uvijek gradilo prema zahtjevima terena i prilikama graditeljevim. gdje se drvenim mostom na očuvanim zidanim potpornjima dolazilo do ulaza u visini prvoga sprata. gdje je zaštićena polukružnom pe­ ćinom. a ovako se pokazuju i bra- ničkule u Klokoču. Prozoru. Ona je peterokutna.) Koliko se po današnjim ostacima može zaključit^ nije u nas nikada i nigdje bilo takove braničkule. nu i tu je iznutra kula četverostrana. dva susjedna grada. U njemačkim se stranama razlikuje braničkula određena samo za obranu i kula. ali u nas nema toga nikada. . na pr. U Viškovačkom gradu smještena je tako. Drežnik. Ako je na najvišem mjestu V. Uređaj je braničkule prilično isti posvuda. U nas nema osim četverostrane i okrugle kule druge forme do braničkule u Čaklovcu i one u Vrdniku. akoprem se posvuda zapaža ista ideja kod gradnje. da je između nje i okolnoga zida ostao uzan prolaz. gdje je sazidana na klisuri. ni u nas nema dvije jednake. Ulazilo se redovno ula­ zom u prvom spratu. u Driveniku je najvećim dijelom odskočila iz ugla grada. pa Viškovci i Vrhovci. prošlo tim ulazom u zidu. koji je iz prvoga kata sačuvane kule vodio do vrhunca brijega. koja ima oblik slova D. gdje se uspinjalo najprije ljestvama do čar­ daka pred ulazom. a Stupčanica i Dobra kuća. na pr. u Vrhovačkom gradu iskače tek neznatno iz okolnoga zida. a to držim više no vjerovatnim. (Piper zove ove potonje: bewohnbarer Berchfrit. pa silazilo opet ljestvama do tla. Po obliku je u nas ta kula ili četverokut ili krug. tako su gradovi Požega. nu po velikim i lije­ pim prozorima. na pr. u Orahovici. Tako je i sa braničkulama. Zvečaj. u koje se ulazilo već u pri­ zemlju (Medvedgrad). koja je ujedno za stanovanje udešena. tako je bio udešen i ulaz u mnoge druge gradove i u kasnije vrijeme. moglo se do nje samo uskim hodnikom. u Dobroj kući kod Daruvara. koji bi bili jednaki. Viškov- cima. Tabora. 23 čanica. Caklovac) ili na najjače. četverostrane. Uopće nema dva grada na svijetu. Takov se ulaz upotrebljavao i kod ulaza u sam grad. Dobroj kući. U Zrinju je ta kula ujedno štitnica ulaza. Osobita je braničkula grada V. Lapcu i Brlogu u Lici. pa prema materijalu. a čini se. osim možda na Medvedgradu i Samoboru. Broj okruglih braničkula nekako je podjednak broju četverostranih kula. samo u Čaklovcu nalazimo peterokut. Gracu kod Gline. a prema strani napadaja priklopljen je četverokutu još trokut od zida sa stubištem. Nu ima dosta i takovih braničkula. kako se to vidi na Stupčanici. koja bi slu­ žila samo za obranu. ako se i mogu po svojim osobinama smatrati vrlo blizima. da se donekle tu radilo po lokalnoj tradiciji. po većoj prostranosti odaja i ne spada zapravo među braničkule.

kako i pismeni spomenici potvrđuju. pa je sasvim uzaludno govoriti o njima. To je bila redovno tamnica. tragova drugih većih zgrada redovno tu nema. da je i u jednom našem doista sredovječnom gradu postojala kakova dvorana ovećih dimenzija. Zvonigrad u Lici. na Cesargradu. Drugi su gradovi imali uz braničkulu poseban konak: Novi u Vinodolu. Modrušgradu. konak (palas). koji se dao i ložiti. Medvedgrad. 1 ) Zidovi su prema višim spratovima bili sve tanji. Perušiću i Karlobagu. da su tu bile prostranije i udobnije odaje. da se i danas još upotrebljava. to je ipak djelo kasnijega doba. t. kroz koju bi puštali sužnjeve. Vrhovci. nu nu- tarnjost je posve izmijenjena. Svi ovdje spomenuti gradovi sastoje u glavnom od braničkule. Novi u Lici. . da ih ima mnogo. da se u veoma razrušenim našim gradovima komini nisu baš često sačuvali. opazit ćemo. — ako uopće mo­ žemo sačuvanu okruglu kulu sa velikim svođenim prostorijama smatrati braničkulom. Tu su bile bolje odaje. koja se nalazi do zazidanoga ulaza s frankopanskim grbom. Prozoru. tu je redovno bio jedan prostor. Kalniku. Ako ogledamo sastav gradova sa braničkulama. Krstinji. u Furjanu. Kamengradu. Tu su pokrovci komina počivali na lijepo tesanim konsolama. Tršcu. Ne vjerujem. Bribir. s većim i lijepo izrađenim prozorima. da se u svodu ostav­ ljala tek nevelika rupa. u odaji drugoga kata braničkule u Čaklovcu. u Orahovici. tako da se je cijeli grad pokazivao nekako kao veoma proširena braničkula. u Stupčanici i Čaklovcu. T a k o je na pr. opasane zi­ dovima. pa se na zidovima sačuvali i dijelovi pokrovaca. Garić grad. gdje još staro krunište postoji. Samobor. Takova se braničkula sačuvala u Bosiljevu. Viškovci. Ostatke nalazimo u V. U gornje se spratove polazilo ste­ penicama. Drugi su gradovi dakako imali osim glavn^ kule i posebne zgrade za stanovanje. zv. gdje su po temeljima su­ deći osim glavne kule postojale samo još neznatne građevine. kad su se gradovi počeli pretvarati u dvorove. — Bosiljevo. u gradu Novom u Vinodolu. Greben grad u Zagorju. Dobra kuća kod Daruvara. Taboru. kako je to na pr. M. Lijep nam primjer daje za to stara braničkula grada Ribnika uz Kupu. pa se je i plašt komina sačuvao na pr. na koje se oslanjalo krovište kule. gdje osim te kule i nije bilo drugih znatnijih građevina u gradu. ono što nalazimo u nekim frankopan­ skim gradovima na pr. a uvijek je gotovo svođen tako. m 24 Donji sprat braničkule pod ulazom nije redovno imao postrance nikakvih otvora. gdje je na strani napadaja silno pojačan zid. Ako nije postojala bra­ ničkula. Velikoj kod Požege. nerijetko bi se branič­ kula završavala kruništem. Velikoj kod Požege. Brinje. Gracu kod Gline. Tako je bilo i u Driveniku. Žalibože sve su te građevine veći­ nom nesmiljeno razrušene. Kad po- x ) Sasvim je naravski. tek se po analognim građevinama u drugim zemljama može zaključiti. Lapcu. Gvozdanskom. Zvečaju. Valpovo. pa nekoliko komina u Orahovici. gdje se takova dvo­ rana sačuvala toliko. onda je taj konak bio na svaki način udešen za obranu. Udbini. Klokoču. palača ili hiža. ugrađenim radi tijesnoga prostora u stijenu.

bilo i takovih s ogrom­ nim palačama. Taboru. koji kao posvemašnji individualiteti ne bi spa­ dali ni u jednu grupu tih gradova. koje bi dostajale i za kud i kamo veći broj stanovnika. Dobra kuća. u drugi gradovi s okruglom . koje je u svemu nastojalo postići neku SI. pa bi se nekako mogli odrediti i tipovi sredovječnoga grada u nas. kad je počelo graditi u drugo doba dvorove. 8. Samobor. gdje se koji od tih dijelova ne nalazi. U ovom razmatranju spoznasmo dva glavna dijela grada. na pr. zv. da su zahtjevi onih dana bili znatno manji od potreba kasnijih vremena. da si je plemstvo. žitnicu. ali pravi sredovječni grad morao je biti u svem stiješnjen. spoznat ćemo. gdje su i carevi i kraljevi boravili i prolazili. a razumljivo je. Nikola Zrinjski sagradio t. gdje su si sami kraljevi gradili gradove. Vrata sa kasnogotskim okvirom i komin u V. omašnost. Kalnik. pa je tako nastao znatan broj velikih odaja. 25 mislimo na pr. da tu nije nikad moglo biti pro­ stranih dvorana. stvorilo obilje velikih i veoma velikih prostorija. da ga uzmogne šaka ljudi braniti i obraniti. romanski palas grada Heba (Eger) u Češkoj. zapravo palaču s velikom dvoranom u prvom spratu. Sve one građevine s bezbrojnim velikim odajama u prednjem dijelu grada Ozlja djela su baroknoga doba. kad je polovicom XVI. Prema tomu spadali bi u jedan red gradovi sa četverostranom braničkulom i posebnim konakom: Medved­ grad. Tako je morao biti veoma tijesan i Ozalj grad. Brinje. vidjesmo. na Modrušgrad (Tržan) ili V. Modruš. v. dok bi dakako ostalo još obilje gradova. a znademo. pa su sve te viteške dvorane u romanima bile mnogo skromnije no što i zamisliti možemo. Dakako da je drugdje. kao da se želi odštetiti za stiješnjenost prijašnjih dana. da ima dosta gradova. ali to su i u onim krajevima tek izuzetni slučajevi. no ih je ikada bilo.

pa u rimsko doba jače razvijenu kulturu od ove u našim^stranama. Prozor. Pakrac. Viškovci. U drugim zemljama ima i takovih gradova. I susjedna Kranjska i Štajerska imala je i veći broj gradova i kud i kamo znatnije građevine od naših. nu kod mnogih je ulaz bio raz­ mjerno slabo zaštićen. Dubrava. Malo se sačuvalo od ulazne kule u Samobor. Oblik četverokuta s okruglim kulama na uglovima imao je grad Zemun. od kojih je najpoznatija spilja pod gradom Krapinom i ona nedaleko grada Tovunja. tako da na njima počivaju zidovi gornjih spratova. J o š bi valjalo dva grada napose istak­ nuti: Veliki Tabor i Vinicu. jer su smješteni u ravnici. kako će se to vidjeti u preglednom prikazu tih gradova. nešto više od one u Brinju. Klokoč. Udbina. Prema posebnom položaju imaju posebne oblike gradovi: Ribnik. Kalnik razlikuju se ponešto od drugih gra­ dova. gorući sumpor. Grobnik i Ogulin možemo smatrati utvrđenim gradovima iz vremena prelaza k dvorovima. Gračac. Karlobag. Cernik. Požega. Njemačkoj i Italiji. A to nije ni čudo. u treći onaki gradovi.. d. pa su te zemlje ostale u jačoj vezi s drugim zemljama. a najbolje je saču- . Krapinska je spilja pro- rovom spojena s gornjim dijelom grada. (tu je zapravo ulaz pokraj kule u zidu grada). pa se tamo veći broj gradova i bolje sačuvao. pa kad vidimo na pr. iz kojih bi za obranu zidova lijevali rastopljenu smolu. Gvozdansko. La- pac. jer su dijelom ugrađeni u samu pećinu. Movigrad. kod nas ih nema. u četvrti red oni gradovi. a drugo među tim se konzolama ostavile izlijevnice (Gusslocher). recimo u Češkoj. pa se trebalo braniti na sve strane. Mnogi su gradovi imali ulazne kule. Gjurgjevac i Slunj. Kupinovo.26 braničkulom i konakom: Barilović. koji imaju kao glavni dio braničkulu. Što se tiče veličine gradova. Grebengradu. Ali i u poredbi s gradovima B o s n e i Dalmacije naši su gradovi kud i kamo neznatniji i opsegom i sastavom od onih u tim zemljama. ali ima znatan broj za obranu udešenih spilja. Mi vjerujemo u neprekidnost razvitka. Slunj. na ne­ prijatelja. moramo i u srednjem vijeku očekivati znatnije građevine. ako ih usporedimo s onima u drugim stranama. Gdjekada i nema grad druge kule osim te ulazne. Ovim se postiglo dvoje: jedno su prostorije postale prostranije. a nemaju p o ­ sebnog konaka: Krstinja. Vrhovci. dok Bakar. vrelu vodu i t. Belec. Gradovi Okić i V. Perušić. Kostel. gdje su pri gradnji upotrebljene u velikom broju konzole. koji su sagrađeni u spiljama. pa kasnije Konjšćina. Sasvim je za­ seban grad Orahovica. koji imaju zapravo sama konak: Cesargrad. naši su gradovi poprijeko malene gra­ đevine. Grobnik. Dri­ veniku. dok su se u nas jedva tri četiri grada tek nekako uzdržala. pogotovo kad #se kroz cijeli srednji vijek Bosnom i Dalmacijom prolazilo na istok. Od ulazne kule u Medvedgrad nije se sačuvalo gotovo ništa. u Bosni već u prethistorijsko. Uopće su franko- panski gradovi u mnogočemu građevine svoje vrsti. Kamengrad u požeškoj župa­ niji. a morala su tu do ulaza pred braničkulu biti još troja vrata. Milengrad.

1 ) to se redovno i činilo. dignuti bilo lancima bilo gre­ dama i to tako. da bi dignuti dio mosta pristajao u okvir ulaznih vrata. da se naročito kod gradova u ravnici gledalo. gdje je danas sam ulaz sazidan. kao na pr. tu dostaje strmina. Izvrsno je zaštićen ulaz u Mi- lengrad: preko duboke provalije vodio je most do ulaza. Tako se nalazi još čunj. nu stari na­ crt je j o š pokazuje i tako se može protumačiti uređaj velike ulazne zgrade.. gdje se već znatno manje pazilo na obranu ulaza. preći preko grabe mimo okrugle kule na lijevo i oveće zgrade na desno. koja i danas osamljena stoji. 1S07. gdje i nema ničega drugoga do glavne kule. u Varaždinskom gradu. dok je katkada platno vanredno veliko. već su same po sebi služile za obranu. a j o š ima i tragove naprava za dizanje po­ kretnoga mosta. na pr. d. pa je baš tako pomno izrađen. u Gračanici kod Baćindola. drugi su gradovi sasvim okruženi grabom. dok se je to u dru­ gim krajevima nerijetko zbivalo. pogotovo tamo. a k o j £ ispravan nacrt. Medvedgrad nema na pr. na kojemu je stojao grad. koji je po­ strance čuvala okrugla kula. Okolni zid gradova. Morović u Srijemu. Gdje se je mogla graba ispuniti vodom. Veoma je pros|rana graba oko grada Ozlja. važan je dio gradskih utvrda. pa ući u ulaznu prostoriju i tek zakrenuvši doći u dvorište grada. Iz XVI. tragovi su se posvuda još sačuvali. što ga je pok. a kad je grad sazidan na ta­ kovoj strmini. preko koje je vodio drveni most. Do nutrašnjosti Cesargrada valjalo je proći ulaznom kulom. U gradu su Gjurgjevcu dvije kule stajale za obranu ulaza. Oso­ bito je pomno zaštićen bio ulazu grad Perriu. Oko Medvedgrada obilazi platno cijeli grad. koja je j o š i onda ostala. da ga tako odijeli. Ribnik na Kupi. Na tom stupu počiva i danas most preko grabe. u koje se dakako i nije nikako mogla dopremiti voda. I oko utvrda stolne crkve bila je sigurno nekad graba barem na zapadnoj strani. je vijeka sačuvana ulazna kula grada Ozlja. platno. otkuda se na sve strane mogla graba čuvati. Lopašić prerisao u nekom arkivu. kao i drugi x ) Dakako. To je vanredno lijepo izra­ đen stup s prostorijom u visini sprata. tako Gjurgjevac. tako je Konjšćina. županiji. u Subockom gradu u pož. Zidani je most preko grabe nastao u kasno doba. iskopana je barem tamo. a jedan dio toga platna stoji i danas. često veoma znatne dubine. prema sjevernoj strani grabe. nu većina gradova na bregovima opasana je grabama. da se uzmogne i voda za obranu upotrebiti. Tako je Varaždin bio optočen vodom do g. . Nerijetko je gradska graba zatrpana. da je graba uokolo suvišna. Pred svakim je ulazom bila graba. tako te je potrebna bila građevina usred grabe za njenu obranu. u Sa- govini. U našim stranama rijetko bi se dvije grabe nalazile. Grad opasuje redovno gradska graba. koji je bio do ulaza. 27 vana ulazna kula u Ribniku na Kupi. Katkada i nema za­ pravo tog platna. kad je odavna nestalo grada. gdje se gradište priključuje okolnomu terenu. na pr. Stara Gradiška i t. da budu u blizini ka­ kove rijeke ili potoka. koji se mogao u onom dijelu.

da su tek kasnije izvađali u gradskom platnu polu- kule. koje zakriljuje cijelo gradište gradsko. dok bi prije bio zid ravan ili bi ugradili okrugle kule. Danas je svako gradsko platno znatno porušeno. tabije. Kamengrad u požeškoj županiji očuvao je platno. veliki prijoratski grad Pakrac opasavao je gradski zid sa sedam okruglih kula. SI. u V. Grbovi u Nehaj gradu kod Senja. Kod frankopanskih gradova opkoljuje platno i grad. d. pa opasava dalje i mjesto. Taboru. 9. kako ga nalazimo u jednakom položaju i na pr. nu tu su već upotrebljene druge naprave za obranu. koji su davali zaštitu strijelcu. koji te osobitosti nemaju. nu posve je sigurno. da se uzmogne taj gradski zid i postrance braniti. nije se moglo učiniti drugo već sve dijelove spojiti zidom u jednu cjelinu. u raznim visinama. Šest ovakovih polukula nalazi se i u platnu grada Ozlja. Na desno grb Lenkovićev. Uopće se čini. Cesargrad je razmjerno malena građevina. Medvedgradsko platno nije trebalo toga pojačanja. naročito iz onoga vremena. 1 ) Trag x ) Kasnije su polukružne kule imale redovno donji dio u koso građen. a tek od kordonskoga vijenca dizali se zidovi vertikalno u vis (na pr. orahovički grad ima samo jednu polukulu u gradskom platnu. koji bi mogli biti opasni i samom gradu. kamengradsko platno ima šest polukula.). Ozaljsko je platno također znatno. Gdje je trebalo. Slab je razmjerno zid predgrađa grada V. Tabora. ali jer su se mo­ rali spojiti s gradom vršci suprotnog brežuljka. kad je uslijed poboljšanja topništva prestao uopće svaki boj iz bliza. tek su na uglo­ vima kule pretvorene u bastijone. koje su se katkad sačuvale. Tako je sigurno nekada bio i Cetingrad opkoljen platnom. . da se uzmogne lakše braniti podnožje zida. gdje se do ulaza u šilju smjestio peterokutni baterijski toranj za težu artileriju. bilo je platno pojačano kulama i polukulama (Schalen).28 dijelovi grada. obrambene trijemove (Wehrgang) i doksate. u samoborskom gradu. da je redovno imalo naprave za obranu i strijelnice. To su radili već i Rimljani (tornjevi Aure- lijeva grada u Rimu). u No­ vom okrugla kula (sada porušena r t . nu i u potonje je vrijeme dosta tornjeva. kru- ništa sa zupcima. koje je (kao i u Vrdniku) po­ jačano izvanjskim otpornjacima.

kako danas postoji. pa sklop kasarna. u Malom Kalniku (u gornjem spratu). kojih ima doista nerijetko pod stranim gradovima. Zwinger. pa tako vidimo na pr. dok su drugi sačinjavali jedinstven sklop građevni. 29 ovakovoga obrambenoga hodnika sačuvao se na platnu između kula oko prvostolne crkve zagrebačke. Iz kasnijega se gotskoga doba sačuvalo nekoliko primjera lijepo urešenih prozora. Kako su se gradovi dalje do novoga doba razvijali. romanski se prozor nije nijedan sačuvao. da su se gradovi u toliko promijenili. Kod kasnijih se dogradnja nisu nikada umetali gotski prozori. Ovi su kasnogotski prozori !) Vrlo se često spominju u tradiciji podzemni hodnici.. u Samoboru u donjem dijelu pročelja prema ulazu gotske prozore. pa tako stvorili jaču obranu t. na pr. da se od prvotnoga stanja nije sačuvalo gotovo ništa ili baš ništa. Taboru. 1 ) Mnogi su gradovi imali dva dijela: sam grad i predvorje. Gotski prozori u šilj s križištem nalazili su se isključivo na kapelama. Ti su veliki prozori bili samo na onim dijelovima zgrada. gdje se sačuvala i drvena greda u prozoru. Veoma su veliki prozori očito iz kasnijega vremena i na sigurnim dijelo­ vima gradova upotrebljeni kao na pr. tako je grad Novi u Vinodolu preinačen u pro­ strani dvor. koji nalazimo na pr. naročito oni u starijim građevinama. stoljeću Ba- bonićima. a tako je i u V. P o ­ vijest nam kazuje na pr. Lijepo je uokviren kasnogotski prozor u gradu Ribniku na Kupi u drugom spratu kapele. koji bi od svoga postanja ostali nepromijenjeni. gdje je gospodar prebivao sa svo­ jom svojtom. . koliko je sigurno istraženo. pa mi se čini. u donjem dijelu srednje zgrade u V. Isto je tako u našim gradovima rijedak potajni izlaz. već rene- sanski. s pomno izdjelanim doprozornicima. premda su se sigurno i tu nalazili. sagrađen poslije Zrinjskih i Frankopana. kasnije je grad Zrinjskih i Frankopana. od grada Babonića nije ostao valjda ni jedan kamen. u gornjem renesanske. u Šarengradu. da je tek Cetingrad imao takovo drugo predvorje. pa su rijetki gradovi. sasvim je pogrješno. zv. U našim stranama. gdje su se sačuvali dijelovi i kamenih križeva prozorskih. Tako se događalo. kad se kod t. i Cetingrad postao od sredovječnoga grada turska tvrđa. Takovim Zwin- gerom možemo smatrati i obzidani prostor s južne strane Medvedgrada. drugdje su bili samo maleni prozorčići. Taboru. Medvedgrad. pokazuju nam brojni primjeri. restauracija u profane zgrade umeću takovi prozori. A najveći je dio grada. ranogotski dvostruki prozor postojao je do pred par godina na Medvedgradu. koji je radi lakše obrane razdijeljen bio u pojedine odsječke. zv. S a ­ mobor. U nas je to rijetkost. Tako je na pr. koji ga dobiše iz kraljevih ruku. na pr. a možda i neki lički gradovi kao na pr. Krstinja. koji nije morao ni biti u istoj ravnini s drugim dijelovima grada. da je Ozalj grad pripadao u XIII. Zvonigrad i Novi u Lici. prozori su u našim gradovima vrlo rijetko sačuvani. tako je grad u Valpovu posvema pregrađen. i u bosanskim gradovima. nema tim hod­ nicima danas traga. U vanjskom bi svijetu pred predvorjem j o š jedan dio gradišta opasali zidom.

Kasnije je po današnjem načinu bilo i prozora sa dva krila. J platnom ili su umetnuti bili komadići roga. ti su prozori u prizemlju. d. jer je bilo vanredno skupo. Cesargrad. Zrinjski. Ovako su veoma često bili izvedeni prozori: u Orahovici. U našim je gradovima sve suviše razrušeno. Zanimljiv je takov prozor u gradu Ribniku. pa naslon na vanjskoj strani. 10. što ju je polovicom XVI. Taboru. _^ učinili u tim velikim vratima manja vrata. Staklo se nije mnogo upotreb- ljavalo. kao na pr. gdje je pod samim prozorom ostavljena okrugla strijelnica. da bi mogli odrediti. ili bi na kamenite konzole metali gredu. Kuhinje su svakako postojale u svim gradovima. a zatvarali bi ih rijetko bra­ vama. tako su u Valpovu u glavnoj kuli sa polukulama svođene prostorije. pa su ih učvr­ stili dijelom u zidu. j < : a j c 0 sačuvala. Klesarski znakovi. ali se dakako i važnije prostorije svo­ dile. jednostavna ploča zatvarala prozor tako. redovno okruglim ili mnogokutnim. gdje se kuhinja valjda nalazila između glavnoga dijela grada i postranoga cetverostranoga tornja na zapadnoj strani. Obično su prostorije bile stropom odijeljene. tako su se na pr. koja su vodila u braničkulu. u Šarengradu sačuvali komadi rebara staroga svoda. Svodovi nisu bili u sredovječnim gradovima česti. Jaka su bila vrata. već je. već redovno balvanima. vijeka sagradio N. a nekoliko got- skih dovratnika u drugim gradovima (V. S nekom vjerovatnošću možemo to samo učiniti kod grada Orahovice u Slavoniji. gdje se nekada kuhinja nalazila. Kalnik). gdje se nalazi i sada ostatak . Taboru. koji bi se turnuli u žlijeb u zidu. u Dobroj se kući sačuvao s bačvastim svodom prekriti donji dio grada). ostavili su u zidu do pro­ zora sa svake strane po jednu klupu. a oveći su jamačno imali i posebne građevine u tu svrhu. Sasvim su sačuvani gotski prozori (s kamenitim prozornim križevima) u t. zv. svilom. Gotski su graditelji poredali grede stropova veoma gusto (V. Milengradu. Valpovu (u glavnoj kuli).30 imali redovno i kamenu ploču. a na ovu učvrstili balvane. _ ' f. pa se ti žljebovi sačuvali na pr. koja su visjela u kretaljkama. a kako je zid i tu veoma debeo. kad bi vrata otvarali. Kalnik. . a u dvorani nad tim prizemljem već su gore zaob­ ljeni prozori. Vrata se nisu u starijim građevinama ni­ si. gdje su ostaci balvana ostali do današnjega dana. t. Perušiču i t. redovno su tek donje prostorije bile svođene (na pr. zv. u V. da se u postranim žljebovima dizala gore. Prozori se u prijašnje doba nisu zatvarali krilima. već je pro- -4-^ zor bio oblijepljen prozirnom kožom. a tek na početku novoga vijeka dolaze prozori sa staklom u komadima. žitnici grada Ozlja. Medvedgrad). Kasnogotski okvir vrata sačuvao se u ¥. bila su redovno teška drvena Nalaze s e u starom dijelu f a Q b i j e n a ž d j e z o m < K a t k a d a b i z a p j e š a k e grada u Varaždinu. u Dobroj kući kod Daru­ vara. Butzenscheiben.

ostali su kanali u zidovima. Krovovi se nisu u nas nigdje sačuvali. mjesto polukružno za- vršuje nerijetko u šilj. ma da je bilo i takovih. jer je samo jedna ploha bila izvrgnuta napadaju.X V I . u kojima su označeni. ali se to mišljenje pokazalo sasvim neispravno. vrlo teško izvedeni. nalik onima. Tornjevi su imali redovno visoke krovove. nu nalazili se redovno ondje. v. koja je postojala nad tom cisternom. Satteldach. zv. rijetko se upotrebljavalo pokrivanje krovova na način rimski a još rjeđe se pokrivalo škriljavcem. Nekada se pomi­ šljalo. 1 u nas nalazimo gdjegdje ta­ kovih zidova. U gdje- kojim je krajevima uobičajeno bilo pokrivanje žljebnjacima kao u nas u Primorju i Bosni. a uz to je ne- rijetko upotrebljavan i t. Ponajviše je upotrebljavan strmi krov t. a iz živca je ka­ mena istesana cisterna u Dobroj kući 14 me­ tara duboka. Nu na žalost je rušenje gra­ xv. Crijep je sredovječni ponešto različit od današnjega. naročito kod gradova u tuđim stranama. gdje se cisterna na­ X v/ XVII. koji su nerijetko bili smješteni u doksatima. Vrlo se mnogo upotrebljavalo kod gradnje drvo. nu od starijeg se pokrovnoga materi­ jala nije do danas ništa sačuvalo do nekoliko komada u muzejima. kako nam to pokazuju sačuvani nacrti. što se zovu „Pechnase". Veoma je važna opskrba grada vodom. Nu bilo je i u kasno doba naročito manjih kaštela od . n. U glavnom je krov dosta strm. U potonjem se slučaju sagradio posebni toranj nad izvorom. Rijetki su gradovi. a teško da je i jedan u nas imao kapu od kamena. u kojima su nekad bile usađene drvene grede. da se lakše odbiju strijele i vijenci omazani go­ rućom smolom. koji je sve dalje u gotsko doba bivao sve strmiji. nu ima i oblika. Pultdach. tako da često mo­ X V . Velika je cisterna po­ stojala u Garićgradu. da su braničkule bile rijetko pokrivene krovom. još danas postoji u gradu Novom-Vinodolskom. koji su na lokalitetima. Ima mnogo zidova od kamena. ili sa­ graditi cisterne. drvom ili crijepom. koji su današnjem bliži. J o š je teže odrediti u ovim pustim ruševinama zahode. koji su imali lako pristupačne izvore unutar grada ili u neposrednoj blizini. pa bi ga spo­ jili s gradom. pr. gdje je grad sazidan. naročito na zgradama za pre­ bivanje. Brinje. već radi toga. pogotovo. zv. Jedan takov pri­ mjer pokazuje nam grad Ribnik na Kupi. Trebalo je ili kopati zdence. j o š se vide ostaci zgrade. ako nemamo starih tlocrta. Krovovi su bili pokriti slamom. ali ih dobro poznamo po sta­ rim nacrtima. lazila. gdje nisu nikomu smetali. žemo tek naslutiti mjesto. kad su istrunule. ^ dova i te opet zarušilo. a sad. 31 komina.

onaj Lenkovićev od g. obrambeni hodnici. primitivnu drvenu tvrđavu. znamo. vijeka. Često se u zidovima vide okrugli otvori u velikom broju. Često bi takove strijelnice izrezali iz jedne kamene ploče. u gradu Ribniku. die von gezain gemacht was. da su i prvi i drugi kaštel turopoljski (prvi oko g. pokazuje još drveni obranbeni hodnik pod krovom kule grada Klokoča. gdje su strijelnice bile smještene. a Valvasor donosi sliku. još g. a tako nalazimo i u starom gradu bi­ skupske palače u Đakovu. iz kojeg se puca. pr. T e š k o je bilo iz ovakih strjelnica braniti podnožje zidova. kako ih nalazimo na Ka­ menitim vratima u Zagrebu. ili bi ih umetnuli poput prozora u strje- ljačnice (Schiesskammern). rijetko bi postojao u nas posebni tornjić sa stubama (Valpovo). Od drva su bili načinjeni mostovi. T a ­ boru i Ribniku. pa bi ostao otvor u zidu. Stepenice su u branič- kuli sigurnosti radi bile redovno smještene unutar zida. dok je sadašnji grad sagrađen tek u prvoj polovici XVIII. V. da strijelac može gađati ne pruživši puške iz zida. vijeku sazidano n. to su ostaci u zid ugrađenih dijelova skela. pr. ulaz i uzlazi i u same gradove i u nutrašnjosti njihovoj. pa bi im ostavljali u zidu samom toliko prostora. Na takov je način još u XVII. Dubica je nova na našoj strani također sabijena od drvenih balvana. 1576. .) bili od drva. pa pred ulazom stoji na stupovima po jedan čardak. kako ih nalazimo u gradu Konjšćini. koje izvana izgledaju kao kviz. Ulazna kula grada Kostajnice imala je pod krovištem cijeli vijenac takovih kosih strijelnica. sve je okruženo palisadama i optočeno vodom. XIX. Malene su kućice stisnute u četverokut jedna do druge na uglovima i u sredini četverokuta. 1479. a katkada bi u jednoj izdubli dvije takove strijelnice.. Kasnije bi strijelnice pomnije izrađivali. Kasniji popisi spominju često hiilzen Castell. Wallachisch dorff (XII. ponovno Rovišće u bjelovarsko-križevačkoj županiji. Gotovo bih ustvrdio. a već položaj i sićušnost tih „stri­ jelnica" pokazuje. Smjestili bi ih ili u samom zidu. Preraznovrsni su oblici strijelnica (Schiessscharte). veli celjska kronika: do was ein burg in einem egg daselbst. pa su dosta česte stri­ jelnice u koso.32 drveta. n. da je najčešća forma uskoga otvora. n. Od drva su bili izgrađeni brojni tornjići na gradovima sve do kasnoga doba. Zanimljive su strijelnice na tornju crkve u Moroviću. a fotografija iz g. drugi oko g. a u drugim dijelovima grada dostajale bi drvene stepenice. 98. Grad je Ilok imao silu strijelnica na zupcima kruništa: sve su te strijelnice samo uske pukotine. jer strijelnicama se je mijenjala forma prema savršenosti oružja i po mjestu. v. jer je većina gra­ dova u nas veoma razrušena.). u Klokoću. Kostajnici. (Stupčanica- Caklovac). kako to nalazimo u gradu Konjšćini. pr. 1553. Na žalost se nije kod nas sačuvalo mnogo strijelnica. gdje bi s vremenom istrunuli. koji su poslije izgradnje grada ostali u zidu. Dapače i u Varaždinu bio je isprva grad od drva. koje su dakako raznolike i po vremenu gradnje. Cetinu. 1441. u gradu Varaždinu i drugdje. u ruševinama Rudinske opa­ tije. koji se dolje proširuje u okrug. da su to sve prije no strijelnice. Slunju.

a na drugom mjestu toga grada g. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi.. na pr. gdje je ubilježena godina MDCCCII i nekoliko. i XVIII. to su tek kasna vremena činila. Spomenut je još grb kralja Matije i žene mu Beatrice u Kaštelu u Senju. U XVI. Rijetki su bili grbovi. Da bude sigurnost strijelcu veća. da trojica mogu u isto vrijeme kroz isti otvor strijeljati. U našim je gradovima sigurno bilo rijetko kakovih napisa. U starijim se građevinama svega toga uopće ne nalazi. a i od tih se nije mnogo sačuvalo. što ga je opisao Baltazar Krčelić. danas neodgonetnutih slova. U XVII. se vijeka dalje meću grbovi sve č e š ć e : nad ulazom u varaždinski grad grb je Erdody-Rakoczy od g. Tu je vanredno fino izdjelan grb biskupa Ernušta Čakovačkoga s napisom: Arma Sigismundi epi. Uopće mi je poznat samo jedan napis s gradine. današnje t. nu to više nisu burgi već dvorovi. a dugo je ležao u gradu Ozlju. pa rijetko se nalaze i klesarski znakovi. gdje je taj grb mogao postojati. da je nekada bio na gradu Ribniku. (Novi dvori kod Klanjca. Horvacka). vijeku oblik tih cifra ustalio onako. usjekli bi strijelnice koso u zid. Čim je artilerija postala veća. sasvim je nepoznat grb nad ulazom u Mali Kalnik. Od XVI. rijetko se gdje metao grb. 1562. quique. vijeku nalazimo nekoliko zapisa s godinom. a gdje je bio smješten frankopanski grb. koji prikazuje dva lava. već je jedino budi pismeno budi usmenom tradicijom sačuvana uspomena na njihovu eksistenciju. a tek se u XVI. 3 . (sada je u arheol. Vida u Bakovcu kod Kosinja u Lici. Najljepši je grb bio smješten na gradu Gjurgjevcu (i taj je^ danas u Zagrebu). 1705. Prof. koji je žalibože veoma rastrošen. kako ih mi danas upotrebljavamo. u kasnijim takovih sasvim nestaje. zv. Nu doista se nad ulazom nalazi danas pra­ znina. kao na pr. pa dok u starijim gradovima nalazimo samo male strijelnice. pa Lenkovićev grb u Nehaj gradu. arapske cifre bile su prije XIV. U Nehaj gradu kod Senja nalaze se u donjem spratu strijelnice podijeljene tako. nad nu­ tarnjim ulazom grb Tome Erdoda s napisom i ubilježenom godinom 1592. što lome kruh. rijetko oznaka godine. Nad sada zazidanim ulazom u grad Ribnik na Kupi stoji i sada frankopanski grb: šestero traka zvijezda. Grb Kaštelanovića resi ulaz grada Bisaga. Vrlo je star onaj trostruki grb nad trećim vratima Medvedgrada. od kojega se tragovi nalaze u blizini. morale su se dakako znatno povećati strijelnice. u Garić gradu. muzeju u Za­ grebu). muzeju u Zagrebu. Meni je poznat samo napis nad vratima branič kule u Bribiru. Godine su se pisale isprva rimskim pismenima. Na gradu Krapini navodno je postojao grb Ivaniša Korvina. vijeka rijetko poznate. nad prozorom glavne kule grb Erdod-Ungnadov. 33 dok je iza toga križa unutri niša za streljača. vijeku nalazilo se češće zabilježenih godina: nad vratima u Trakošćanu zabilje­ žena je g. ecclesiensis anno doi 1488. napis na crkvi sv. nije sasvim sigurno ustanovljeno. u gradu Sisku. 1562. s nejasnim da­ ljim datumom. a danas je pohranjen u arheol. za koji vele.

srednji za crkvu. kako se danas općeno sudi. Ne znamo pravo. pa se je kapela na brdu sv. za koji je do­ kazano. svetište je stalo u sam pročelni. A opet je u mnogim gradovima bilo barem odaja prepuštenih bogoslužju. Filipu i Jakobu (File zvao se kanonik. nu naši su sigurno svi kasnogotski. potjecati od te građevine. Cesargrad imao je kapelu u prvom spratu. Inače su se našli takovi znakovi na starijim L I dijelovima Vel. koji su posuti tim znakovima. vlasnici Bijele Stijene sam papa do­ zvolio upotrebu takovoga oltara. koji su imali svoje kapele. mnogo ih nalazimo na kamenju crkve u Oštarijama itd. Tabora. Okič je imao kapelu. na glavnoj kuli grada varaždinskog. ta je kapela posvećena bila sv. te se do sada nisu otkrili. to je već skučeni prostor grada rijetko dozvoljavao. najveću je kapelu imao grad Orahovica. Bili su dakako poznati već u antikno doba. kako bi se plaća dala lakše ustanoviti. koje su zapravo crkveni kašteli. kako to viđamo kod obrambenih crkava u Sedmogradskoj. nalaze ih i u romansko. mnogi su kasnije prema­ zani. Među nje­ mačkim se gradovima nalazi dosta takovih. kako je na pr. I ta je kapela nad svodom crkve imala prostoriju udešenu lih za obranu. nu po ostacima sudeći bio je i on udešen za obranu. Ja mislim. pa u gradu Valpovu L? ^ . da je bio gradski toranj. pa i u ranogotsko doba. dok opet ima takovih građevina. muzeju u Zagrebu. Tlocrt je sasvim neobičan: zidovi su slomljeni tako. Na profanim su gradjevinama još rjeđi. Bilo je takih znakova na kamenju stolne crkve zagrebačke. da . tu je bila zapravo prava crkva/gotski svođena s otpor- njacima izvana i velikim šiljem završenim prozorima. kako ih redovno u gotsko doba nalazimo u crkvenim građevinama. koji je upravljao gradnjom grada). Biskupska građevina Medvedgrad imala je dakako veću kapelu kao posebnu zgradu. da je nastao među njima dosta oštar kut. označivanje rada pojedinih klesara. Njihova je svrha bila. a i tu su pro­ zori bili veliki. gdje nema nikakva znaka. donji i treći udešen je za obranu. pa je samo srednji dio bio prava kapela. Nisu brojni gradovi. možda je to učinjeno radi terena. osim možda onoga znaka na kamenu u razvalima Krčingrada nad jezerom Kozjakom kod Plitvica: f"1""! . Jakoba do danas sačuvala kao spomen na iščezlu kapelu. a što je meni poznato. a valjda će ranogotski kapitel.34 Klesarski znakovi nisu u nas uopće česti. nu po nacrtu oberstara Gideona Maretića morala je biti negdje na zapadnom dijelu. možda zato. da svi ti znakovi potječu u nas iz kasno- gotskoga doba. Najljepša je građevina te vrsti svakako kapela grada u Brinju. u šilj završeni. koja je imala šiljato završene prozore. koji je sačuvan u arheol. prizidanu kod ulaza s polukružnom apsidom. Samobor je imao pravu gradsku kapelu: donji je dio udešen za obranu. ni gdje se je nalazila. a gornji nije sačuvan. I to je građevina na tri sprata. pa su se vlasnici poslužili katkada prenosnim oltarima. neobično debeli zid.

35

i kapela pridonese svoje za obranu grada. Prozori su u kapeli također
gotski, izrađeni kao sva klesarija crkvena veoma lijepo i pomno, veoma
su veliki, sačuvalo im se dapače i kružište. Posebno je građenu kapelu
imao grad Ozalj, koja je danas uklopljena u sastav u gradu, ali je nekada
sigurno bila više osamljeno postavljena. Ne možemo ustvrditi, da je ka­
pela u gradu smještena uvijek na određeno mjesto, ali sigurno bi je smje­
štali tako, da i ona posluži obrani, naročito obrani ulaza, kako to vidimo
u Okiću ili u Orahovici. I drugdje su se nalazile kapelice n. pr. u gradu
Novom u Lici, u Karlovića dvorima na brdu Komiću i t. d.
U njemačkim krajevima imaju t. zv. dvogube kapele: gornja, redovito
bogatije izvedena, i donja, mnogo jednostavnije građena. Obje su bile
spojene otvorom u svodu, koji je dopuštao i onima dolje, da čuju sve­
ćenika. Prava svrha tih „Doppelkapelle", kojih ima jedno trideset na broj,
nije sasvim točno ustanovljena; kod nas ih nema, pa ako i pomislimo na
ponešto slične kapele u Brinju i Samoboru, opet postoji bitna razlika.
Donji dio nije nikada uređen kao kapela, već je mogao služiti ili kao
grobnica ili kao prostor za obranu.
Ovdje treba upozoriti na brojne crkve, koje su služile za obranu,
ali tih je pomalo ponestalo. 0 utvrdama stolne crkve reći će drugo po­
glavlje. Tu moram istaknuti kao osobit primjer crkvu u Moroviću u Sri­
jemu, gdje je toranj opremljen strijelnicama za manje strijelno oružje.
Jedno od najžalosnijih poglavlja u nauci o sredovječnim gradovima
pitanje je o rekonstrukciji ili bolje tako zvanoj restauraciji gradova. Ne
možemo zanijekati, da je tu odlučan osjećajni momenat: svijet s pravom
osjeća, da je s tim ruševinama skopčan jedan dio njegove prošlosti, sve
ako ona i nije poznata, pa želi, da bude opet onako, kako si to zamišlja
u mislima. Ali pri tom se događa, da je sav kras i sva romantičnost,
koja se u velike mase ljudi veže uz te gradove, samo u njihovoj fantaziji,
da je nije nikad uistinu ni bilo. To je tako onima, koji si stvaraju ljepotu
Venecije u duši, a ne nalaze je, kad stoje u tom gradu: prebujna je fan­
tazija dovela do spoznaje, da njihova Venecija postoji samo u duši nji­
hovoj. Prava je znanost neumitna: ona hladnim radom prikazuje istinu,
pokazuje, da je mjesto onoga umišljenoga čara i sjaja tu postojala samo
teška borba za život, kako je onaj život bio prema današnjem u mnogom
i mnogom kud i kamo kukavniji. Ipak se nisu ljudi htjeli odvratiti od
misli, da se nešto, što je iščeznulo zauvijek, može opet stvoriti, nisu htjeli
vjerovati, da je ta nova tvorevina uvijek nešto sasvim različno od onoga,
što je nekada tamo postojalo, nisu htjeli ni mogli pojmiti, da se ono,
što je odgovaralo našemu životu prijašnjih stoljeća, ne može učiniti po­
desnim za današnje doba, nisu htjeli uvidjeti, da oni svojim radom ne
dočaravaju prošlost, već krnje sadašnjost, pokazujući njenu nemoć, a ruše
svetost prošlosti: što je mrtvo, nek ostane mrtvo, da se na njem nov
život razvija, a ne stvaraj tobože oživjele mrtvace: taj je život samo
prividan.

36

Istina, istraživanje nam je pokazalo sve jasniju sliku sliku sredo­
vječnih gradova, ali nikad ne će nitko moći sa svim istraživanjem i svim

trudom i najmanju stvar onako sagraditi, kako je nekada bila. U pede­
setim su godinama Nijemci obnovili neke svoje gradove na Rajni (n. pn

37

Rheinstein), a domala se našla sličica grada, koja je dokazala, da ta
t. zv. restauracija nema ništa zajedničko s istinom, ma da su graditelji bili
uvjereni, da su sve ,,u stilu" restaurovali. A tako je bilo posvuda i ka­
snije. Car je Vilim dao Hochkonigsburg restaurovati — on je uopće živio
u sjaju sredovječnoga „viteškoga" doba — s troškom od milijuna, a kad
je djelo bilo gotovo, mogao se svako nepristran uvjeriti, da je tu gotovo
sve učinjeno, što prije nije ni moglo postojati. Grof Wilczek, prebo­
gati austrijski velikaš, dao je u novije doba „obnoviti" svoj grad Kreu-
zenstein na Dunavu. On je dao pokupovati pravo sredovječno kamenje

SI. 12. Utvrđena stolna crkva u Zagrebu.
Dio staroga tlocrta iz g. 1517.—29.

za gradnju, prave ciglje, stupove i t. d. A kad je vrlo fragmentarna ru­
ševina postala opet gradom, bilo je sve tu pravo i istinsko, a sve je
skupa bila puka igrarija, nalik na kazališnu kulisu. A opet su se graditelji
trudili, da sve, što znanost i iskustvo podaje, bude u tom dvoru prikazano.
Kako je bilo vani, tako je bilo i u nas, samo mi, siromašan i malen
narod, nemamo toliko takih restauracija, koje traže silne svote i velikoga
oduševljenja. Mi te rijetke ljude, koji su se laćali ovakovoga posla, ne
grdimo, mi im se možemo diviti, ali djela su im bila i ostala jalova.

38

Jedan je od prvih takovih ljudi bio grof Laval Nugent, tuđinac pod­
rijetlom, svjetski čovjek osjećajem. On je ruševine Trso^-grada „obnovio",
stvorio opet grad, pometao kruništa, gdje ih nije nikad bilo, metao stu­
pove, grčke trijemove i t. d. — i nestalo je staroga stanja grada zauvijek.
Tako je obnovio Dubovac, pometao i tu kruništa, a što ima taj grad sada
zajedničko sa starim gradom, kako nam ga još slika pokazuje?! T a k o je
i Bosiljevo restaurirano, a sad je ponovno promijenjeno, tako da od sta­
roga stanja nije ostalo gotovo ništa. Istina je, da su i u pređašnja vremena
pregrađivali gradove, ali nikad nisu oponašali prošlo stanje, već bi nove
dijelove stvarali u novim formama, koje pristaju svom vremenu, kako se
je zbilo to kod bezbrojnih gradova: kod Ozlja, V. Tabora, Varaždina i t. d.
Najpoznatija je u nas restauracija grada Trakošćana, što ga je u pede­
setim godinama XIX. v. Juraj Drašković s velikim trudom dao „obnoviti",
ali ta je obnova učinjena sasvim u duhu onih obnova na Rajni, pa je
gotovo sasvim uništila staro stanje grada. Sve kad bi nam uspjelo, da
s današnjim poznavanjem obnovimo koji grad, — već bi bu­
duća generacija vidjela, da je i ta obnova kriva. Svakako je
bolje, da se gradovi, odnosno ruševine uzdrže u njihovu stanju,
koliko je to moguće, a nikako, da se stvara tobože staro, što
zapravo i nije ni staro ni novo.
J o š treba u nekoliko redaka spomenuti sredovječno oružje.
Za napadaj i za obranu služili su lukovi 1 , od kojih su se dva
primjerka sačuvala iz kasnijega vremena u zagrebačkom arheo­
loškom muzeju. Za razaranje zidova upotrebljavali su u sred­
njem vijeku isto oružje, koje su poznavali Rimljani: baliste i
katapulte, pa ovnove i pomični toranj. Bilo je svakojakih kon­
strukcija tih sredovječnih bacala, a sva su bila sazdana po istoj
ideji: jakim se uzetima pritegao čvrst balvan, pa kad bi naglo na­
petost užeta popustila, odskočio bi balvan i odbacio često veoma teško
kamenje ili druge štetne stvari. Preraznolika su i imena tih naprava, od
kojih se nije dakako ništa sačuvalo do starih slika. Razlikovao se triboc,
blidda, onager, a ima i brojnih drugih naz : va. Kamenje, izbačeno iz teških
naprava te vrsti, bilo je teško i do 12 centi.
Sve se znatno promijenilo, kad su se stale upotrebljavati puške i
topovi. To se je zbilo u početku XIV. vijeka: oko g. 1326. Fiorenca je
dala načiniti topove, g. 1334. podsjedan je s ognjenim oružjem grad
Meersburg na Bodenskom jezeru, ali uz to su se i dalje upotrebljavali 2 stari
strojevi. Kako je u nas bilo, nije u spomenicima ubilježeno, ali za susjednu
Bosnu znamo, daje za bosanskog kralja Tvrtka I. učinjen prvi top (bombarda)
3
u Dubrovniku g. 1378. , pa ih je domala bio tu i velik broj. Najstarije
1
) Lukom, a i drugim se napravama izbacivale strjelice, od kojih željezne šiljke,
nalik na rimske, često nalazimo u ruševinama gradova. U te su šiljke umetali drvene
drške s perjem.
2
) Piper: Bugenkunde. 401.
3
) Glasnik muzeja za Bosnu i Hercegovinu. 1914. 244.

metao se ba­ rut. Cijev (93 cm) okovana je jakim o- bručima. Lafette su kasnije upotreblja­ vane. koja nije no dugoljasta cijev. pa se nije mogao općenito upotrebljavati. sve to potječe iz kasnoga doba. a proširuje prednji (Haubitze). pa se upo­ trebljavao i za mini­ ranje zidova. koji se je skidao. Što se to­ pova našlo u našim starim gradovima.de pulvere pro bumbardis". Puška (scolpo. Barut je star izum. a luntom se pri­ paljivalo.). scioppo) javlja se ta­ kođer u polovici XIV. 1379. kasnije kuglja. muzeju u Za­ grebu. U p oznije se doba skraćuje stražnji dio. U vri­ jeme turskih ratova li­ jevali su se topovi na bojištu samom. 39 su bombarde vrlo primitivne. vijeka. dozvoliše Dubrovčani kralju Tvrtku deset li- bara . G.. a iz XV. no upotreba je za to­ pove novija. zv. Hackenbiichse. vi­ jeka potječu topovi. kojih se nekoliko pri­ mjeraka sačuvalo u arheol. ku- kasta puška. Isprva je barut bio skup. u stražnji dio (16 cm. što bi se usadila otraga u jaki . Najstariji je oblik t. no na­ skoro se počeo barut proizvađati u većim količinama. u prednji širi dio kamen. pa je u glavnom kod njih već moderna forma nađena. u dulju se stražnju cijev metao barut.

a mnogim se gradovima ne zna ne samo ništa iz njihove povijesti. Medvedgrad. Forme štitova u našim stranama bit će da su bile jednake onim formama. koji se u starijim ispravama redovno zove Saploncha. o kojima se ne može danas ništa više kazati. Frankopana. kako se je u bezbrojnim primjerima sačuvala u muzejima. pr. lik T a - hijev u župnoj crkvi u Stubici. pravni na­ zori. (N. Ili Cetin-grad. Biskupi ga zidaju. buzdovan i štit. kraljevi se bore za posjed grada. koplje. Koliko je gradova samo po tom do­ bilo cijenu. gdje sve do najnovijega doba ne prestaje borba između križa i polumjeseca. pr. Soploncha. Ali velik je broj onih. koje su nam sačuvane na stećcima u Bosni i Hercegovini. a Stupčanica je sigurno moderni pučko-etimološko protumačeni naziv grada. Pri tom se očituje cijelo kulturno stanje pojedinoga odsjeka vremena.. a od XV. a sa kukom u prednjem dijelu u kaku gredu. n. koji imaju sudbinu zemlje u rukama. pa i privatni život i vlastele i kmetova. pr. a najjasnije nam ih prikazuju nadgrobni spomenici. Nelipića i t. još jedino kamenje njihovo odaje nešto iz dana njihove prošlosti. Kur- jakovića. već se i samo ime izgubilo ili sasvim promijenilo.40 drveni potporanj. gdje se obavlja izbor kralja. da je Gračanica kod Baćindola u požeškoj županiji imala od iskona ovo ime.) Inače se je u borbi upotrebljavao ravan mač s jednostavnim balčakom. Suploncha. Viteško doba poznaje isprva samo oklope od željeznih kolutića. Dakako da ima brojnih gra­ dova. Povijest gradova zapravo je redovno samo povijest izmjene gospo­ dara. grobni spomenici knezova iločkih. je vijeka upotrebljavana općenito željezna odora. d. što dolazi u ruke čas ovom čas onom velikašu. Nekoliko primjeraka imaju bosanski i zagrebački muzej. po današnjem možda Šupljanica. uz koje se veže sva povijest zemlje. . luk. što su bili svojina moćnih rodova Zrinjskih. Ne vjerujem n. vojno umijeće.

oko g. već samo za kasniji Kaptol. tek su doslije na­ đeni samo omanji. Tlocrt ruševina Medvedgrada. Marka gradić. F plateau za artileriju. u prvo dvorište. te se može lako braniti. kad je Gornji i Dolnji grad s Kap­ tolom ujedinjen u jedno tijelo. Zagreb se spominje prvi put tek onda. ali jasni dokazi za istinitost te tvrdnje. dok je Gornji grad sačinjavao po­ sebni dio sve do najnovijega vremena. da je i u rimsko doba bio Zagreb nastavan. gdje je otkrito rimsko groblje. A prostor za braniče. kad se u njem osnovala biskupija. budući da je sisačke biskupije nestalo. Nu taj naziv Zagreb nije bio za cijelo SI. kule. da se tu i u prethistorijsko vrijeme nalazilo napučeno mjesto. i II. a sezalo je isprekidano gotovo do Stenjevca. B dvorište. 1093. naselje. pa je takovim ostao do današnjega dana. da je tu od davnine moralo postojati mjesto: na ogranku zagrebačke gore. razvio se oko crkve sv. naročito to posvjedočavaju nalazi u današnjoj Petrinjskoj ulici. koji je u u srednjem vijeku već za rana postao važnim mjestom. da je u to doba bilo znat­ nije naselje u današnjem Šćitarjevu (Andautonia). Zagreb je svojom prošlošću neobičan grad. C ostatci zgrada za stanovanje. 14. DE okoliš grada opasan zidom. Nema sumnje. Sredovječni gradovi u zagrebačkoj županiji. Dakako. . koji je sa tri strane teže pristupačan. Taj je Gornji grad ili Varoš na Gričkih goricah tako zgodno smješten. J o š je jasnije. I. koji štiti ulaz kod 29.

prije su tu bile strijelnice. pa i ako je dosta naivno narisan. te možemo uzeti. 15. a prema zapadu je utvrđen sa pet četverostranih SI. sačuvan nacrt grada Zagreba iz XVI. vijek. U dvorskoj je knjižnici u Beču pod br. 1889. Spominje se doduše i kraljevska palača. učinjen po svoj prilici lih u strateške svrhe. nije dapače ni posve stalno utvrđeno. pa su dije­ lovi tih utvrda. kula. koji se vijuga prema obliku brijega. Nu Kamenita se Vrata nisu sačuvala u svojoj staroj formi. da je bila nasu­ prot Dveraca. koja su se sačuvala do danas. Medvedgradske ruševine g. koje su i kasnije opetovano popravljali. ali o njoj ne znamo dalje ništa. na zapad Surove dverce. na istoku okrugla kula nešto p o ­ dalje od Kamenitih Vrata. Na starom nacrtu vidimo* .42 Pravoga burga nije Zagreb zapravo imao. Oko grada vodi zid. vijeka. Ali cijelo je mjesto bilo utvrđeno. valjda kod okrugle kule sjeverno od Kamenitih Vrata. Na sjever su vodila (kod Popova tornja) Nova Vrata ili „Frauenthor". Prozori su u drugom spratu nad prolazom u Dugu ulicu nastali tek u najnovije doba. vijeka. 9609. Mjestimice je taj zid i dvostruk. kako to jasno pokazuju građevni oblici. nego su bitno pregrađena valjda u XVL vijeku. da se u biti svojoj nisu te utvrde promijenile od svoga postanja. ostali do današ­ njega dana. jamačno odmah iza provale Mongola. Ban je stolovao neko vrijeme na Kaptolu. gdje je stajala. premda tradicija hoće. koja je stajala do današnje gimnazije sve u XIX. a na jugu nešto istočnije od Dveraca opet okrugla kula. ipak se pokazuje u glavnom posve vjernim. koja se spominju polovicom XIV. Na sjeveru se digao Popov turen.

o koju su se kasnije bili ljuti bojevi. B a š zato.. koja se sačuvala i danas u susjednoj kući. sjev. a onda bi se prola­ zilo kroz kulu kod Kamenitih Vrata. ima jedan „Pechnase". kojom se jedino ulazilo u crkveno predvorje. na četiri su ugla postav­ ljene četiri jake kule. jugosl. Pred stolnom je crkvom bila župna crkva sv. Kasnije je mjesto palisada sagrađen čvršći zid. u kojem se nalazi prastara kapela sv. kao što je povijest Medvedgrada ) nad Šestinama kod Zagreba. Dvoja su vrata. a do toga je tornja stajala kućica za stražare. Jaki zid opasao je cijelu građevinu. utvrdili su napose stolnu crkvu. Kukaljevič: Dogođaji Medvedgrada. ali im ne možemo točno odrediti mjesto. Arkiv za povjest. a sve su kule oprem­ Nacrt majora Sabljara oko g. jedna prema sjeveru. Sliku Zagreba iz g. čija bi povijest tako tijesno bila. Schale. smještena su bila poviše Streljačke ulice. (g. 1811. ili pokraj te kule. 2 ) V. jer nije Kaptol bio utvrđen. pa su je porušili (g.. zv. Emerika.. *) V. 43 da su i Kamenita Vrata kao i Dverce zapravo sastojali od nenatkrivene četverouglate zgrade. Možda nema u svoj Hrvatskoj grada. zap.) da se zbog turskih napadaja Kaptol utvrdi palisadama i gra­ bama: . svezana s povješću 2 zemlje. 1335. i sagradili Popov turen u Gornjoj Varoši. Vide se tra­ govi obrambenog hodnika. Stjepana. Sredovječni su gradovi u sadašnjoj zagrebačkoj županiji brojni. Ta nije u doba svoga postanka (godine 1517. na sjevernoj strani još jedna omanja u sredini. kako spominje Krčelić (Hist. 1854. BakaČeva. 181. Nacrt ruševina Susedgrada. vijeka. i svojom veličinom i svojom poviješću.ut cum prope Turcarum incursiones fierent capitulum sepibus munire et fossatis cingere ac propugnaculis se possit". kao u južnim vratima. jer je Kaptol bio tako slabo utvrđen. Na spomenutom je nacrtu Kaptol još utvrđen palisadama. 1510. a sačuvano je i ime vrata. 1 ) I prema zapadu vodila su jamačno kakova vrata. koja je najvećim dijelom sada zatrpana. zvanim Dverce. a porušena su g. kojim se prolazilo. koji još dijelom po­ stoji i sada. već je postojao samo onaj dio. Kralj je Matija dozvolio. da tu biskup Bakač sazida poznatu kulu. 1850. . 16.). prema jugu. eccl. zagr.) bila ni zatvorena ni pokrivena. vijeka. I Mesnička su vrata po­ stojala do prvih decenija XIX. kako spo­ menuti nacrt pokazuje. 1792. Vrata su Dverce nastala oko g. danas biskupska bogomolja. druga. Na južnoj strani nije još bilo veli­ koga biskupskoga dvora. zap. Kaptol je utvrđen kasnije. ljene strijelnicama za tešku artileriju. Baš su zato. nu toranj se i tu sačuvao do danas. u koju je valjalo najprije ući. u gradskom muzeju u Zagrebu. po­ stojala sve do polovine XIX. sačuvala se u sjev. već je bila t. uglu (iza Kaptolske škole) još i jedna kula. kula SI.). bila su zapravo toranj. pa i dosta znatni. III.

oda- bravši za smještaj grada zaravanak brijega. da opet zadobije grad. da se može lako braniti. ostadoše Babonići gospodari grada do god. god. gradi biskup zagrebački taj grad. vijeka oko g. Ma da se kaptol trudio.44 Sredinom XIII. a onda je opet svojina kraljevska. Torustija upraviteljem. — jer je malo poslije dovršene SI. koji je doduše u sklopu za­ grebačke gore. 1297. 1870. nećacima biskupa Eberharda. 1290. nu i pogled na zagrebačku goru s juga pokazuje to dostatno. Malo zatim nalazimo za neko vrijeme bana Mikca Prodanića gospodarom grada. Samo par je go­ dina Gardun gospodar Medvedgrada. dok ga kralj Sigismund ne pokloni Hermanu i Rudolfu Albenu. jer je kralj povratio bio grad biskupu Timoteju (g. Knezovi Celjski . djelo češkoga kralja Otokara. da je bi­ skupa Filu sklonulo na zidanje grada to. Grad se vidi u veliku da­ ljinu sa sviju strana. što je u to doba nastao grad Samobor. ali se ipak tako poodmaknuo. dok oko g. Ruševine grada Suseda g. 1250. da su već ljudi u kameno doba jasno i ispravno shvaćali važnost ove pozicije. 1323. tu gospodari župan Gardun. 1262. postavlja Nik. gradnje (oko g. Tragovi prethistorijskoga naselja na Medved­ gradu samo posvjedočavaju. uzima ga kralj Andrija. Osobito se taj zgodni položaj razabira s piramide na Sljemenu. a sin Torustijev smatra grad svojim vlasništvom i prodaje ga rodu Babonića. Grad nije ostao dugo u rukama biskupovim. a i s grada se je mogao razgledati dalek komad naše domovine Hrvatske. — misli se.. a s okolnih viših bregova ne može se nikako s uspjehom napasti. 17.). 1272.) već u kraljevskim rukama. koji je grad prekupio od biskupa Ivana I.

Poslije događaja. izumro rod Gre- gorijančev. 1610. C ostatak branič kule. 1244. već se dograđivao i popravljao tijekom stoljeća. 18. koji pripade dakako Korvinovu sinu Ivanišu. dade komora zaplijenjeni Medvedgrad Franji barunu Čiku- Unu. ženi Ljudevita II. ono vrijeme. da se imaju prednji zidovi Medvedgrada opraviti. da u njem (g. . 1574. koji je oženio udovicu Ivaniševu. 1436. Jakoba. 1531. kako je njegova povijest doista tijesno vezana s dogođajima stoljeća. i kupili. koji je pohranjen u zagre­ bačkom arheološkom muzeju. zidove Medvedgrada. a po svoj prilici potječe od kapele sv. određuje sabor. kad je na­ stao i velik broj drugih gradova: Samobor. 1657. d. da je u gradu bila kapela o s to /s ro -4 i 1 1 U2 sv. koji su odlučivali sudbinom zemlje. Pregledajmo još j e ­ dnom ono malo vijesti o gradnji Medvedgrada. O k i ć . g.) i umre. 1487. za go- spodovanja Stjepana Gregorijanca. Susedgrad. se je i brijeg prozvao. a kad je izumro njihov rod. je dakle nastao u doba po­ A B polukule. udovu grofa Sermaža. popravlja Jerolim Arkonati. zapade i taj grad njihova vojvodu Jana Vitovca. potres oštetia silno Medvedgrad. sazidao grad. Filipa i Jakoba Zanimljivo je. Filipa i Jakoba. 1590. da je graditelj bio kanonik Benko. nu založe ga grofu Tomi Mikuliću na neko vrijeme. koji su se svršili u Bečkom Novom Mjestu smrću Zrinskog 1 Frankopana. 45 poželješe taj važni grad. opet vrate ovamo. Kad je g. (O gradnji drugih gradova ne­ mamo gotovo ništa ubilje- ženo). Poslije kobne bitke na Muhačkom polju kupi Medvedgrad Ivan Kar- lović. pa taj proda grad Mariji. nije Stjepan Gregorijanec mogao ostati više u gradu^ J ) Među ruševinama našao se je ranogotski kapitel. Kad je g. te se g. a po Sermažima dođe u ruke da­ našnjega vlasnika grofa Kulmera od Rosenpichela. Tlocrt g r a d a u Samoboru. Već iz ovoga se kratkoga pregleda vlasnika Medvedgrada vidi. Vidjet ćemo. D kapela. da je biskup File izmedju g. da je i danas na brdu nad Medvedgradom kapela sv. po njemu spade grad — koji je već tada bio razvalina — na Juli- janu Moskon. da prisvoji i Medved­ grad. Garić- grad i t. 1 ) Grad SI. dođu Zrinski po drugi put u posjed grada. i 1250. G. H peterokutni bastijon. po kojoj. pa na neko vrijeme Erdddyjevi i Gregorijanci. G predvorje. sa silnim rodovima. F no­ slije provale Mongola. a gradom će zavladati Zrinski. da po njegovoj smrti postane svojinom Jurja Brandenburškog. u viji dio grada. pa je valjda on izveo i povišenje glavne kule s ciglom. Grad se dakako nije izgradio odmah sav. pa su ga god. Nevjera Vi- tovčevih sinova nadade kralju Matiji Korvinu priliku.

te je već g. širi od pol metra. izrijekom spomenuto. koji je sada prenesen u arheološki odjel narodnoga muzeja. Nalijevo se diže brežuljak sa zaravankom F F . tu se je svršavala duboka gradska graba. To je lijepa gotska radnja. koje je na jugu odijeljeno zidom 9 od predvorja 0. pa nije ni trebalo grabe. SI. dok je na sjevernoj strani dostajala strmina brijega. Na stotine je preostalo još takvoga kamenja. Kalnika. Od ulaznih vrata (31) nije preostalo više mnogo zida. pa valjda nije nitko više u gradu prebivao. da se tu podigne grad. tu se navodno nalazio onaj trogubi grb. a mi stupamo u prostor 6. a s krajeva pomno otesani (Bosselquader. Buckelquader). 19. da je zemljište za gradnju sam darovao.46 već se preselio u dvor u Šestinama. Kod 35 bila su treća vrata. to su komadi duži od metra. gdje je nadesno zid (32) sasvim iščeznuo. . čuvajući ulaz 3 1 . a kako je kralju bilo milo. Zid 28 postoji još i danas. Nalijevo se diže zid 29 do okolnoga zida. Svakako je i za gradnju Medvedgrada trebalo kraljeve privole. što okružuje grad. Sad se nalazimo u predvorju D — D . U nas ima sličnih kamenova samo j o š u onim dijelovima V. Kod 34 valjalo je proći drugim vratima. pridružujući se predvorju F — E . pa je služio kao neka vrsta basti- jona. koji pripadaju najsta­ rijoj građevini. da se tek u jednom može na­ slućivati grb Albena. da je Medvedgrad arx diruta. nu žalibože je grb tako oštećen. koja je okruživala cijeli grad od a do x. kojim su bili zarubljeni uglovi. 1642. pokazuje činjenica. što se pokazuje već po vrlo pomno tesanom kamenju. Ruševine-grada u Samoboru. koji je nekada bio utvrđen zidom (35). Gradnja je potrajala više godina. očito utvrđena kulom.

pa mimo lošijega zida 4. pa je opremljen bio i obrambenim hodnikom. a nekad je služio lih za obranu grada. SI. Tu je stajala u kutu druga kula II. Ona je u dva sprata gra­ đena u prvo vrijeme. Izvana je kula 11*50 m široka. Okić grad. Poprečni zid 16 dijelio je prostor A od prostora B. Zidovi su 2 4 0 m debeli.Buckelqua- drima". na kojem je sazidan. koji je izvrsno građen. nad ulazom. Prema jugu ima kula samo uzane prozorčiće. Nema sumnje. još danas preko SI. Značajan primjer grada. kakovim vratima nema danas više ni traga. vala se još najbolje. gdje su sigurno postojala četvrta gradska vrata. Prošavši mimo zida 18—19. koja se u novije doba gotovo sasvim zarušila. u jednu cjelinu. koji je danas krcat ruševinama. lazilo u predvorje. Strateški vanredan položaj brda. saču­ A grad. Glavna branič kula I.. dolazimo do 6. dok je kasniji ciglom dozidani sprat utvrđen običnim kamenjem tesancem. oveći prozor. 21. gdje zidovi 6 i 7 zatvaraju predvorje E pridružujući se okol­ nomu zidu 8. 47 Zid 27 veoma se porušio. kojima se pro­ grada Okića. koji se gotovo srasao sa brdom. pa sad ulazimo u prostor A. koji je bio prizemno. B kapela. zidovi su joj na uglovima utvrđeni sa . 12 m visoka. Tlocrt ostataka Kod 10 bila su mala vratašca. Zapadni se dio sasvim porušio. da je ova kula [služila i za prebivanje i za obranu (bevvohnbarer Berchfrit). nutrašnji prostor iznosi 7'45 m X 6*25 m. pred kojim je spomenuta već duboka graba. 20. a još se do nedavna viđao dvogubi gotski prostor na . tek se može sasvim točno razabrati kod nastavka 3..

1855. . (Gussmauer). 21) izrađeni su mnogo lošije.48 zapadnoj strani. Kasniji dijelovi (zid 4. Tehnika je zidova u starim dijelovima posvud jednaka. Sa svake strane zida je lijepo obrađeno kamenje kao plašt.. tu nema više plašta. palača. kojima se danas ni temelj ne može razaznati. quod edificari fecimus in portu Zaue". 23. gdje čitamo: „castra nostra Zumzed. koja je znatno manjeg formata no današnja ciglja. arkiva VI. što je očito kasnija prigradnja. da po njima išta sudimo. gdje je i danas sačuvan komad kule. zem. str. 1316.: . učinjen u gotsko vrijeme. a između njega ziđe. Tlocrt grada mnogo lošije izvedena od drugog ziđa. da je grad imao prostrano predgrađe i gornji grad. Grad Slavetić. nu i taj je zid Lipovca. koji se lagano brani. kojim danas ide i željeznica. pa 20. Prosvjeta 1898. uglovi su bili jednostavno otesanim kamenjem učvršćeni. također ostatak nekakove gra­ đevine.sub castro no- stro. Nu Ivančan upozoruje na ispravu od g. 22. Susedgrad1) je također star grad. pokazuje. nu ono malo trošnih ostataka ne dozvoljava nikako. Ivančan: Pleme Aka. Kada je grad sazidan? Karlo Robert veli g. ga danas nalazimo. Vjes. pred kojom je bio prostor C. Na Standlovoj se fotografiji zapaža znatno više ziđa no SI. x ) Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj.. Zid 20 zanimljiv je stoga. Ovaj je dio očito određen za prebivanje. Tu je negdje morala opstojati i gradska kapela. tu je bio „palas". Grad je smješten dobro na brijegu. a gospoduje putem u Zagorje. 1299. Ziđe je manje pomno izrađeno. 22 je osobito jak zid. 157. SI. Nacrt majora Sabljara iz g. U novije se vrijeme vrlo porušio. Vrbas et Galas". i VII. kako to gotski prozor po­ kazuje. I ta je kula na uglo­ vima bila pojačana pupčastim ugaonim kamenjem. Kod c c bile su oveće zgrade. Ta se kula vrlo često opravljala i to većinom cigljom.

a na to upućuju i ostaci grada sami. (Standlove: Fotogr. 49 pa na ispravu od g.. većinom uslijed ženidbenih veza. nu osim nešto temeljnih zidova nije se ni tu ništa sačuvalo. 32). pa u rukama te familije ostaje. zvanom Tot. Ovo Podgradie svjedoči.) kupe nasljednici Si. gdje je stojao grad. Kao većina gradova bio je i Susedgrad kraljevski posjed sve do g. slike str. a don Pedro Lasa od Ka- stilije. da se je dugo održao. 1287. domogne se nasiljem Franjo Tahi grada. Odsad su se brzo mijenjali gospodari grada. 1537. 1439. Deeshaza. . ali nisu nikad grada doista posje­ dovali. 4 . ne poriče. pa je grad s imanjem doista pripao Andriji Batoru i Andriji Teufenbachu. nu od tog se nije ništa sačuvalo. 1 5 6 4 . Neko vrijeme zadrži silom Susedgrad Petar Keglević. pa se održi usprkos na­ valama Henningovaca. kad ga Ludovik predaje Nikoli sinu Grgura Arlandovića od ple­ mena Aka. dobiše doduše darovnice za Sused­ grad. Stubici pokazuje mjesto. pa biskup Šimun Erdody. koji je kasnije prigrađen sada zapuštenom dvoru. pa tu vidimo članove porodica Frankapana. — Noršić: Samobor. gdje se spominje darovanje okolice Sused- grada cistercitima. sve dok se Dora kći Ivanova ne uda za Andriju Henninga.. Ostaci grada u Žumberku. koji su tek g.quandam particulam terre sue hereditarie sub P o d - gradie contiguam aque Zawa". 1574. da je grad već postojao. U Gornjoj je Stubici također postojao grad. Grad Samobor1) spada među oveće podore sredovječnih gradova u Hrvatskoj. 1 5 7 1 .^ Henning-Teufenbach ovaj dio Tahijev. koji su bili muževi žen­ skih članova porodice Henning. mijenjajući se dakako prema potrebi 0 Kukuljević: Grad Samobor. 24. 1 3 1 6 . Nu g. S poviješću Susedgrada tijesno je vezana i povijest grada Stubice. tek se u Dolj. 1912. Lendave. a tek po smrti Tahijevoj (g. Ka. jer se međutim s uspjehom borili za Susjedgrad članovi familije Henning po ženskoj lozi. vijeka nastao. Jednu godinu dana gospodova tu Ivan Kocijan (Katzianer) g. nu već slijedeće ga godine ubiše Zrinjski. Prof. da je i Jakov Sekelj Kevendski faktički posjedovao grad. koji s njom dobije i sused- gradsko i stubičko imanje g. a jedan je dio posjeda pripao i banu Jelačiću. jedan dio grada natrag dobili. Ivan Un- gnad. pa je valjda u trećoj četvrti XIII. a sazdan je neposredno poviše mjesta Samobora.. Banfija od D. što i ona isprava od g. 1345. snije je imanje prelazilo u ruke raznih po­ rodica. Nije vjerovatno. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. pa je to bio i uzrok.

1272. Mjesto je Samobor prastaro. Sagrađen je na ogranku Samoborske gore. 4. 25. Do te kule prislonila se gradska kapela D. Ma da se grad veoma često pregrađivao. . smješten tamo. sazidan na nosu bri­ jega. utvrda postojala. što od kapele vodi do ulaza kod L. gdje je odvajkada bila blizu međa. gdje su prije postojali tek mali gotski prozorčići. a u dva gornja sprata prostrani renesanski prozori. koji je svakako veoma kasno prigrađen. 1260. F i l i grada. 2 kapela. Prema zapadu iskaču dvije jake polukule A i B iz zida. Zrin. tu su duboki i široki podrumi. nedalekom Gradišću gdje toranj (?).50 vremena. Sama je građevina izvedena većim dijelom na pećini. koliko je bilo pregrađivanje: u donjem su dijelu j o š mali uzani gotski prozorčići. to se danas više ne da ustanoviti: tu se isprepleću zidovi iz raznih epoha. žitnica. 2 ) Klaić: „Indagines" i „Portae" u Hrv. arheol. Kasniji vlasnici nisu određeni. 7 . VII. svjedoči. a g. 1 ) jer je Okićki oteo Samobor grad Otokaru. kako smo to u Medvedgradu zapazili. u barokno doba izgrađeni dijelovi s e n a i a z i a a n a s Kapela sv. i Slav. društva. a i na Po katastralnoj mapi: 1.. Iz pred­ građa C izilazilo se dobro obranjenim vratima kod L iz grada preko pokretnog mosta. dade kralj regiam villam Samobor Babonićima. zv. Vjesnik hrv. Već pročelni zid. nad kojim je bio sagrađen doksat za obranu (Pechnase). Što se još nalazilo u pro­ storu K i I. Grad je sačuvao dijelom svoju glavnu kulu C. Porušeni dijelovi grada. zapravo konak N. 1242. gl. 5 . P a i Jakova. a iz ovoga u kasnp do- građeni bastijon H s velikim strijelnicama za artileriju. koja je imala više spratova. 8 . da ga već par godina kasnije pokloni Ivanu Okićkom skupa s portarinom. da je već otprije tu nekakova SI. morala je postojati nekakova utvrda. ulazna kula. 1. Na južnu se stranu prislonio građevni sklop F.8 . k 'i * v skoga. do 1264. kad je nestalo potrebe. 6 . a uređena je po prilici onako. g. Tlocrt grada Ozlja. Iz kule A polazilo se u predvorje grada G. Nu nema dvojbe. da je Samobor sazidao češki kralj Otokar II. t. . oko g. a i ta je u donjim dijelovima mogla služiti i za obranu. koji je samo s jedne strane bio lako pristupačan. da se grad Samobor sam brani.6 . ipak se vidi jezgra nje­ gova i dandanas. dobilo svoje sloboštine. } . tu se uz krasno uokvi­ reni gotski prozor nalaze stupovi baroknoga doba. 1351. Spojni zid između kule A i bastijona H proviđen je brojnim omanjim strijelnicama. Kukuljević drži. 3. i one su dakako znatno pro­ mijenile svoje l i c e : i tu su kasnije učinjeni veliki renesanski prozori. ono je već g. To je bio pravi sredovječni grad.

). je vijeku i Samobor u rukama knezova Celjskih. Jelisava rođ. bude uveden u posjed grada (g. od kojih prekupe grad Erdodyjevi. 1534. 1534. a kad se ovaj povratio iz zarobljeništva. sazida u mjestu samostan franjevcima i ostavi grad zetu Ivanu Ungnadu. otevši jedan dio silom. Na desno se vidi „žitnica". g. sjedini u svojoj vlasti Samobor. koji je opet sjedinio sve posjede Samobora. T o m o Bakač-Erdody. koji ga za- ložiše svojim rođacima Albenima. Grad Ozalj. a god. Ulazna kula iz g. župan zagrebačke županije. da ga dade Barbari Frankapanki za grad Ormužd. 1492. Leonard Gruber. Frankapanka. kupi tri godine kasnije grad. Frankapana. Kerestinec. Petheo. Kasnije zagospoduju gradom Auerspergi. Franjo Tahi. pa bude SI. Ubrzo su se odsad mijenjali gospo­ dari uslijed obiteljskih veza i intriga: drugi muž Doroteje Gruberove Ni­ kola Frankapan Tržački. vlasnik Ruda. 26. pa Kulmeri. a po njegovoj smrti dobi Samobor kći mu Jelena. zapravo konak N. Jastrebarsko. Drugo je sve pregrađeno u doba baroka. U XV. suprug Klare Tahijeve. 1395. 51 upravlja Samoborom meštar Petar. Ivanu Henningu Susedgradskom. zet Ungnadov. kaštelan Mirko od Komte. žena zarobljenoga N. Grad se međutim promijenio sasvim u . Kasnije dobije Samobor Jelena Turijeva rodj. pa Kristofor Ungnad. a ženidbom pređe vlas­ ništvo na Kiepache i Alnoche. Okić. Polovicu grada kupi g. Li­ povac. Zrinskoga. a kasnije ga navodno kupi od senjskoga kapetana Petra Tarnoka kralj Matija. 1599. Neko je vrijeme držala grad Katarina Brankovićeva. Kristofor Gruber. svečano uveden u posjed. a ova ga proda g. Gregorijanca. udata za Muskona. 1513. dok je drugi otkupio od B.

kao posjednik zemalja oko V. a sin njegov Ivan vojuje god. vijeka bio je navodno j o š cijel. Međutim su gradom zavladali Babonići. a g. kupi ga Martin Frankapan Tržački. Lipovca. a g. nu doskora se pretvorio u ruševinu. (g. protiv Tatara. bio je stalno Okić već razvaljen. 27 Mosni stup grada Ozlja. Krapine g. 1416. 1393. Sam je grad sagrađen na pećini. 1494. dakle sve ako je kakova utvrda u Samoboru po­ stojala. 1349. pa doskora nalazimo novoga go­ SI. Ferdinand I. Podgorja. 1251. 1393. 1616. spominje i Ivan II. Za Bele III. 1864. a u ispravi. a u borbi protiv kralja Karla R o ­ be rta izgube Okić. spodara Ivana Horvata od Saga i uglastom donjem dijelu smještena pomoću Breze. 1214. bio i ban hrvatski. Zelina. Početkom XIX. 1470. koji su valjda kupom došli u posjed grada. Rod Erdoda zadrži grad i okolni posjed sve do kasnijih vremena. prope castrum Oclych existentes. Jedinstvena građevina te vrste: na tro. spominje se Okhuz. — Hire: Prosvjeta 1903. opet je kraljevski. koji je g. Okićki.52 dvor. pa je nacrt cijeloga grada još sačuvan. što je kralj Vladi- dislavg. veli s e : hospites nostri de Zamobur. . Jaske. Cesargrada. Novi­ grada. Okić je bio već važan grad. 1575.). potvrdio. tako te s njom *) Kukuljević u koledaru Dragoljub g. pa odsad nema spomena tomu rodu. najlakše j o š sa zapada. koji je još g. Sigis- mund dade Okić Tomi Bevenjudu za 10. koji se dobrano udaljio od Pleši- vice. nu već g. kojom se Samoborcima daju sloboštine g. Hrastilnice. God. da si sazida Lipovac g. J o š se g. 1183. 1242. u rukama kraljevim. Taj je Ivan dobio mjesto Samobor. van dobi od kralja dozvolu.000 f. ali je s njom ipak u vezi. Pristupačan nije taj brijeg ni s jedne strane. potvrdi Petru posjed Okića. 1282. jer je Okić bio suviše izvrgnut napada­ jima. Kalnika. sazidali su Erdodyjevi pod Okićem dvor Kerestinec. — Laszowski: Prosvjeta 1897. a taj prodaje Okić Tomi konsola četverostrana sobica sa strijelnicama Bakacs-Erd6dyju.. Ime se Okić1) spominje veoma rano: već gubernator Kalan govori o desetini Okića. Kasnije dobiše dobro Pallavicinijevi. Okić je izvrsno smješten na brijegu. Kao prvi vlasnik Okića navodi se Jaroslav (Irislav).

Tu je svakako bila stražarnica. sin Ivana sina Tyboldova od ple­ mena Zemče-Svetački. koja se je sastojala od tri prostorije. pa sin Rafaelov Ivan. X. visokom brijegu (Okić je 495 m. sinu Jaroslavovu. od koje se ra­ zabiraju tek fragmenti. Kasniji su gospodari grada vacki biskup Ivan i braća mu Rafael i Mihajlo de Mutina. 1349. God. Dok je taj sazidan na vrlo vidljivu mjestu. — Hrv. Kako je grad bio dosta ma­ len. 1209. Nije jasno. tek * se opaža fragment popreč. a onda se mimo gradske kapelice ulazi u sam grad. proda županu Radoslavu od plemena Babonića. Sagrađen je na 589 m. Jelena. a ti su tad učinili Lipovac središtem župe. s koje se danas — tek su temelji ostali s a č u v a n i — vidi da­ leko do Zagreba. 28. da ga 26. svje­ doče nalazi iz tog vremena. uzidanoj u ulaznu noga zida. te u nje­ govo ime gospoduje gradom Leukus. koji sazida grad Lipovac .). SI. sve dok mu ne sti­ gneš na domak. Po svom je sastavu Lipovac1) vrlo nalik na Okić grad. pa je jedan dio grada sazidao znatno niže. jedna do druge. Lipovac se ne vidi. 139. a šilj je okrenut prema za­ padu. Povj. imala je polukružnu apsidu. Iz g. podloživši mu i neka mjesta podgorske župe. kulu grada Ozlja. daruje posjed Ivanu.. cognatus comitis Wratizlai. Sredovječni graditelj nije učinio nikakova pravoga puta do grada. x ) Laszowski: Rad jugosl. ali se je od ziđa pre­ malo sačuvalo. udala se za Martina Frankapana. Oblik se samoga grada priljubio o- bliku zaravanka brijega. 1283. kći Ivanova. Građevni napis na ploči. jelio u dvoje. koji je grad di. Posjed se Lipovački spominje rano: već g. gospodar je grada Nikola Seč. Odsad je povijest grada vezana usko s poviješću grada Okića. Da je kraj već u neolitičko doba bio nastavan. Odavle teče put strminom brijega do okrugle kule. 1599. Samobor 248 m). otkuda se do grada može najlakše pristupiti. Gradjevine. 1330. morao je biti znatnije visine. . da bi išta mogli tačnije odrediti. 53 čini gotovo jednu cjelinu. Bela IV. koji dobije s njom i taj grad.ad honorem et con- fortationem regni". tamo gdje se put do grada utisnuo u liticu. ostavio je među kršnim liticama tek neznatni puteljak. go­ spodari tu Strizmer. kako su Babonići izgubili Li­ povac (oko g. članak Podgorje. akad. Kapela je sazidana na ma­ lom zaravanku.

4 zgrade za prebivanje. prilično po­ vršno. Grad je sav sazidan od kamena lomljenca. 1442. 138. Kad je g. 151. Gradjevine I. a g.54 Lipovac je vrlo malen grad. koji je vanjski šilj okrenuo prema pri­ stupačnoj strani. Tlocrt grada Ribnika. kasnije prozva Turerf).. sazidan posve po osnovi Okić grada. Radoslav Babonić dobio županiju podgorsku. Središtem postade grad Lipovac. SI. 2 ) Laszowski: Hrv. Kostajnicom i Komogovinom u miraz svome mužu Martinu Frankapanu g. Iz dvorišta A. 9. ta već g.). 17 branič kula. što ga je g. nad vratima grb Frankapana. U Jastreharskom1) stoji danas kasniji dvor grofova Erdoda sa dvije kule na uglovima pojačan. gdje su na lijevo bile prostorije za gradsku čeljad. 3. 1881. 23. podario i Petrinji i Samoboru. koje je kralj Bela IV. 29. posta ono nasljedno imanje toga roda. 1283. pominje se castrum. . pa je kaštel Podgorje prestao biti središtem županije. 1257. koji donosi Jelena Muchyna sa Lipovcem. akad. T a d a se spominje samo oppidum. J ) Lopašić: Vienac. 16. Laszowski u Radu jugosl. sadašnji ulaz 2. br. Povj. da je čuvao prelaz u goru. 1293. 1. kupio Radoslav od Ivana sina Jaroslavova. dobiva Jastrebarsko povlastice. od koga se kod sela Drage sačuvao komad kule i nešto okolnoga ziđa. 1520. Tu je već u srednjem vijeku stajao grad. da se nije sačuvalo više ziđa. Drevna župa podgorska imala je svoj grad castellum Podgoria (1543. 15 sada sazidani glavni ulaz. Grad je smješten bio tako. kapela. Mjesto je vrlo staro i oduvijek bilo dosta znatno. te nije ni čudo. ulazi se u zidom odijeljeni dio grada B.

Ruševine u Žumberku slabo su dosad ispitane. jer se još sada pod krovom vidi ka­ menje (Kragsteine). Povj. Tabor. 99. kad je prešao u ruke Levina Raucha i ostao u vlasti te porodice sve do najnovijega vremena. pokazuje i tu kasnu pregradnju. Građevni di­ jelovi. sa dva doksata na uglovima prvoga sprata. dok je nad Poganom x ) Laszowski: Hrv. 1898. i već u XIII. širok. Tu su na granici stajala dva grada: Sichelberg i Sichelburg. 2 ) Tako je u isto doba urešen i V. dugačak. pa grad Varaždin. ovaj potonji imao bi biti stari grad Žumberak. 55 Nedaleko Podgorja-Turnja nalazi se mjesto Slavetič1) sa svojim gradom.. tada su na pročelju pod krovom naslikane strijelnice. koji su pretvoreni u zahode. ne podijeli [kralj Matija Korvin Petru Horvatu s pridjevom: Oršić de Gorica. Gradjevine I. te su odslije Oršići Slavetićki ostali gospodarima grada sve do g. ali ne možemo si više predočiti prijašnje stanje grada. nu zapis na desnoj zgradi 1763. v. a na uglovima postavljeno rubno kamenje. 1487. također su pripadali starom gradu. Prošavši ulazom dolazimo u tijesno dvorište. Ribnik na Kupi. 2 ) Na lijevo je kasnija zgrada SI.. Nad ulazom ubi- lježena je g. da je taj grad bio 60 m. Ime se Slavetić spominje rano. a nešto se tragova sačuvalo i na kuli kod Kamenitih vrata u Zagrebu. ustanovilo je. 18 m. Grad je smješten na zaravanku nevisokoga brijega. dok ga g. povjerenstvo istraživalo među. 3 ) Ta je morala nekad biti znatno viša. 30. koje je nosilo iščezli doksat. I Slavetić je pripadao podgorskoj županiji. bio u rukama Babonića. Kad je g. koji se prislanjaju uz tu kulu. a kasnije Frankapana. 1639. . čujemo za castrenses de Schlauetich. 1869. gdje je na desno sačuvana glavna kula 3 ) s uzanim pro- zorčićima i s dva „Pechnase". a tijekom stolje­ ća opetovano je pregrađivan i pomalo pretvoren u dvor. Nu još se posvuda vide tragovi gotike: gotski prozorčići i gotski dovratnici.

1398. Po nacrtu M.000 for. XVIII. 31. 73. 1244. Kod diobe imanja g. dijelom Senja i Krke Nikolu. Stiera iz pol. Monarchie in Wort u. dobije g. i 1399. 68. i onaj od g. v. Kralj ga SI.. 193:. kog je prika­ zao naslikana Valvasor (XII 74). Pjesmom proslavljeni grad Ozalp) lijep je primjer grada. Grižanima. 1691. zapade Ozalj s Ribnikom. Ruševine nad selom Žumberkom sasvim su neznatne. te grad ostaje tom rodu. Oko g. Tada su grad nemilice oplijenili. Tlocrt tvrđave Karlovca. . Ung. pa ga Stjepan Babonić otimlje. Sigismund ponovno zalaže krčkim knezovima Frankapanima (g. 856. Kroatien. Militargrenze str. Već je u prethistorijsko doba bio taj kraj nastavan. pa nam slabo što kazuju. 1449.56 jamom stajao Sichelburg 1 ).). 1550. kako pokazuju nalazi u ozaljskoj spilji. i si. dok ga nisu izgubili u borbi protiv Karla Roberta 1327. a kad su ženidbom došli Frankapani u vezu sa Zrinjskima. Prosvjeta 189fi. da ga naskoro za 42. pa tad ostaje grad u njihovu posjedu sve do kobnoga ustanka. koji se pomalo sasvim pretvorio u dvor. u bečkom Kriegsarchivu odnose na taj Sichelberg. 377. IXa. Str. a kad je po­ sljednji Zrinjski Adam umro g. 433. 1701. a valjda ga prikazuje i slika na jednoj karti u Kriegsarchivu B. pa se nacrt Pieronijev od g. 1639. proda tome rodu. 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane str. proda komora grad s posjedom 1 ) Oster. Bild. Nikola Zrinjski grad u svoje ruke. Bd. Vidi i Fras: Topo- graphie d. u rukama je kraljevim.

a konačno dođe u ruke obitelji Thurn i Taxis. 1770. Do g. pa se opaža. koja je j o š . koje se viđaju j o š na fotografiji Standlovoj iz g. još ne pokazuje. na lijevo je pećina doprla do malne prvoga sprata. kako to pokazuje napis na gotskim vratima prvoga sprata SI. 1821. bio je tu diživ most. nad po­ drumskim vratima čitamo g. stajale su neke zgrade. a tek su u XVIII. tako te se mogao odavle braniti pristup u gradsku grabu. NICO COM ZR Slika iz vremena. gdje se ona prikučila polukružnoj grad­ skoj kuli. jer ih nacrt grada iz g. u tom je traktu bio nekad i ne- kakov samostan. a za pravo pravi sredovječni palas. ma da ga je tek g. vijeku sagrađene. Ulazi se u grad mostom preko gradske grabe. arkivu. što se čuva u zem. f ^ prije par decenija imala svoj krov. kupi ga Th. 1725. koji imaju kameni gotski prozorni križ. Antuna. G.. kupi ga s Grobnikom i Brodom grof Rajmund Per- las. žitnica. stajala je na lijevo gotska kapelica sv. remek-djelo klesar­ stva i ratnoga graditeljstva. danas ruševina. na desno je prostorija s ve­ likim četverostranim prozorima. 1814. Sve je ostalo pregrađeno u dvor s prostranim odajama. Na litici tik uz Kupu (tom liticom prolazi sada željeznica) diže se t. Usred te grabe nalazi se stup. Vrlo je kasno pregrađen istočni dio. 32. U drugom je spratu . Kad dođeš u unutrašnjost. Bathyany. 1766... kako to svjedoči i zapis na podnožju kule u kutu na desno. 1556. 1870. sazidao Nikola Zrinjski. » 57 Petazijevima i g. Na trokutnoj osnovci sazidana je pomoću konsola četverostrana pro­ storija sa strijelnicama na svakoj strani. tek je gradska kapela sačuvala svoj gotski do- vratnik i gotske prozore. 1556. Dubovac (kod Karlovca). 1599. zv. Tlocrt grada Dubovca. koja ga i sada posjeduje. • . dok je grad još čitav bio. Tu se izvana vide u zidu pod prozo­ rima kapele uzidani konsoli. Zgrada ima dva sprata. Na dvorišnoj strani grada do kapele vide se gotski lukovi. j o š se do sada sačuvali koloturi toga mosta. Ulazna je kula sagrađena g. kako je tu grad pre­ stajao. 33. Od staroga grada nije se baš mnogo sačuvalo. . . Na desno SI. Kad dođeš u predsoblje.

skog i kasnije drugih gospodara. v. prekupi grad knez Nikola Frankapan. a kasnije ga dobije Jos. 173. skih. pa u njihovoj vlasti ostaje grad do pod kraj XVI. G. da je to bila stara braničkula. Tu je u predvorju ležala dugo ploča od crvenoga mramora s kasnijim gr­ bom Frankapana (dva lava lome hljeb). dobije grad general Filip Vukasović. Prema tome je i udešen. 35. pl. jer se sa sviju strana mo- SI. 34. Krambergera. ona 4 ima sazidanu strijelnicu u prizemlju. graditelj lujzin- ske ceste. nu taj je sada prodan u seljačke ruke. a g. Stiera iz polov. i Lopašić: Oko Kupe i Korane 79. Poslije njihove propasti dobije Adam polovicu ribničkog imanja. Poslije dade gra- dačka komora grad grofovima Petazzi u za­ mjenu za posjede u Istri. da bi tu bio postojao kakov sredovječni grad. Nema traga. kad prelazi u ruke Zrinjskih. 1839. vi­ jeka. pa se nalazi u vlasti Zrinj­ SI. Ivana Peran- Nacrt prof. gdje je tijekom vremena nastao lijep dvor. Povj. nije nemoguće. a sad je to sve poravnano. vijeka. Gradjevine I. a Lazowski misli. Brlog se spo­ minje tek u drugoj polovini XVI. ka­ kav je bio sve do novijeg vremena. 2 Sudbina je grada Ribnika ) na Kupi srodna sudbini grada Ozlja. Pod grad Ozalj spadalo je i dobro Brlog1). da je to najstariji grb te vrsti. 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane 228. Grad je smješten uz obronak brijega.^ a ona 3 u prvom spratu okruglu 1 ) Laszowski: Hrv. strani (1). u pri­ zemlju razdijeljena na tri prostorije. 1394. Novigrad na Dobri. Na desno je zgrada.58 osim predsoblja samo jedan veliki prostor s pet gore zaokruženih pro­ zora. kojim vodi cesta sasvim u ravnici. U samom se gradu sačuvala na stijeni slika. . Danas je ulaz iz novijega doba Mrežnici. koji su imali sjedala po strani. Po nacrtu M. Cijeli je grad bio okružen zidom pojačanim s pet polukula. Tlocrt Zvečaj grada na ^rao braniti. Gal. I tu su najstariji gospodari grada Babonići. na juž. koja prikazuje grad. XVII. E. Očito je to bila velika dvorana Zrinjskih. pa je najvećim dijelom razvaljen. a kasnije je predijeljena drvetom služila kao žitnica. kasnije Dovolića. Iz predvorja su vodila spomenuta već vrata drvenim hodnikom do suprotne kule.

pa tu vodi 14 ste­ penica do prvoga sprata. 4 učvršćeni su tesanim kamenjem. I ta zgrada i bra­ ničkula i ulazna kula sazidana je u gornjem dijelu mnogo nehajnije. nu da su utvrde preslabe. U prvom je spratu (gotski svod) bila kapela za služinčad. šiljem je okrenuta prema napadaču. a nad njima zvijezda u štitu. dalje. u prostoru 10 jedna. Četiri oveće strijelnice brane taj ulaz. U prostoru 7 probijen je zid. do njih se sada ne može doprijeti. 1660. ~ " ] ~ ~~ su tu dvije strijelnice usječene. te se mora braniti sa sviju strana. J o š g. stari grb Frankapana. prva u svoj Hrvat­ skoj od g. a po svojoj biti najbliži je gradu Gjurgjevcu u bjelovarsko-križevačkoj županiji. Iz prostorije 7 ulazi se u kasnije prezidanu kapelu 9. Grad je raz­ mjerno dobro sačuvan. . Očito je hod­ nik obilazio u samom zidu do stri­ jelnica. koje su sada nepristupačne. kako smo ih našli pri turopoljske. debeo. K a r l o v a č k a je t v r đ a bila s početka slabo građena. 59 puškarnicu. koji je također sagrađen u ravnici. pa se ovi modernizirali prema zahtjevu novoga doba. nalaze se pomno klesanim okvirom opremljena vrata. nu kako je spomenuto. Varaždin. Lukavec. Uz ovaj su toranj prizidali Frankapani kasnije ulaznu zgradu 15. kao n. vijeka gradi se Karlovac. pa T. 1579. javlja inžinir M. nestalo je prava za opstanak sredovječnih burga. u drugom. Nad tim se vratima vide otvori. U stijenama su brojne oveće strijelnice. stari grad plemenite općine strijelnice. kud se nekad ulazilo u dvorište. gdje je taj hodnik zazidan. koja je u prizemlju pre- svođena bačvastim svodom: u tom je svodu četverouglasti otvor. gdje je lijepo uokviren gotski prozor. P o ­ drumska je prostorija 11 sada pra­ zna. kad su Fran­ kapani sazidali ulazni dio grada. Kod 14. pr. P o d kraj XVI. starom ulazu. Prostorije drugoga kata nad 6 i 7 jamačno su kasnije prigradnje. na­ laze se gotski uokvirena vrata. a u prizemlju ima iste onakove SI. Uglovi branič­ kule i zgrade 2. da je tek nedavno sa 6 „Paluarden" od zemlje (Bollwerk) podignuta. bila je očito kapela za gospoštiju. Kod 13 ide se nekad diživim mostom preko gradske grabe. sve uokvirene gotskim rezom. koja je očito prezidana u isto doba. ili se posvema na­ puštali. Stier. Kod 16. 3. 36. a zidovi gradski okreću gotovo polukružno do braničkule. Prema istoku diže se braničkula. kojima je nekad prolazio lanac diživoga mosta. Kapela je imala obrambenu zadaću. zid je tu 2*45 m. Karlovac je zamišljen i izgrađen kao tvrđava. Nestalo je srednjega vijeka.

pa su pravo na taj grad zadržali i kasnije. da ne pruža baš ni­ kakve sigurnosti. kralj Dubovac od Jurja Zrinjskog za 14000 for. je vijeku bila u gradu smještena barutana. na svakom je uglu po jedan bastijon. 1837. i kralj. koji su konačno sasvim dobili grad u svoje ruke. vijeka za tešku artileriju sa tri skinuti s grada krov i providi baterijska tornja. Po ugovoru izmed Stjepana Frankapana i Nikole Zrinjskoga od g. knezovi Franka- pani. dobiju od kralja Ludovika zemlju oko Dubovca braća Zudar od Olnoda (Mirko je tada bio biskup jegarski) a domala dobiju i sam Dubovac.. a kad je sagrađena karlovačka tvrđa. sredovječni grad. još brojniji kojekakovi predloži za preinaku 1 ). Laval grof Nu- gent sazidao novu barutanu. 1650. La- valov sin Artur Nugent dade SI. da samo jedan čovjek za drugim može ići. koji nijesu nikada izvedeni. pa je jasno. . 1582. 37. imamo nacrte Pieronijeve. Za izgradnju te tvrđave odabralo se mjesto na su- toku Kupe i Korane. G. turanjskog. valjda plemen­ Utvrda XVI. U X IX . Tvrđa je građena u obliku šesterokuta. pa odsad upravljaju njim karlo­ vački generali. Tlocrt grada Siska. Utvrda XVI. 38. ski grad dubovačkoga plemena. pre- kupi g. kad su u gradu pospodovali Čupori Moslavački. kojim su nadjevena imena: novog. kranjskog. pa se tada grad ponešto opravio. vijeka. l ) Nacrti iz g. Iz g. Već g. dođe grad u ruke Zrinjskih. dok nije g. a ne za obranu ostataka kraljevine Hrvat­ ske. SI. dvorskoj knjižnici u Beču. 1442. 1896. 1544. Grad je u Dubovcu bio pravi Ulazilo se prije samo kroz previsoki ulaz u kuli B. morao se Karlovac odupirati turskoj navali. Pomalo poče tvrđava svoju važ­ nost gubiti. u kom se razvila vrlo živa trgo­ vina. inženjera Martina Stiera. Grad u Sisku. kad je Karlovac postao slob. Brojni su nacrti tvrđave karlovačke sačuvani. Blagajski i od g. a put na nasipu tako je uzak. 1639. zaključi zastupstvo grada Karlovca otkup grada Dubovca. 1594.60 da nose teške topove. Auerspergova i Zrinjskog basti- jona. grad kruništem. ko­ ruškog. da je ta tvrđa podignuta u prvom redu za obranu Kranjske i Štajerske.. 1777. Sve zidovlje je tako slabo. a pogotovo bude to od g. gradom. v. danas u c kr. sačuvani su u djelu car. Koncem XIV.

. nu nezna se. Tlocrt Petrinje u kršćan­ skim rukama. Slika grada iz konca XVIII.). Velika okrugla kula smještena je na šilju trokuta. 1800. 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. zemalj. 61 Nacrt bar. nije sigurno. Novigrad1) na Dobri bio je posjed Fran­ kopana. daju sliku grada. a bio je četverokut na dva sprata. na drugim su uglovima još dvije kule. sagrađen u obliku nepravilna tro­ kuta. da se od obrambenih naprava nije sačuvalo ništa do nekoliko strijelnica. Četverokut. 1639. vijeka p o ­ kazuje grad već znatno blizu kasnim dvo­ rovima. Od njegovih ga nasljednika kupio hrv. a na druga tri polukružne kule. kad ga je prodao Haraminčiću. nije se ništa sačuvalo. 1580. Tlocrt Klinac g r a d a . kada je dospio u nji­ SI. koji x ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. a tlocrt ga Pijeronijev predočuje još bolje. 1660. Turku. i drugi nacrt od g. vijeka i ujedno projekte za izgradnju. pokazuje grad pri­ lično dobro. da ga ostavi maltežkom reda. 318. Nacrt SI. Patačiću (g. Temeljni je oblik nepra­ vilni četverokut. 39. U rukama te obitelji osta Novi­ jih tvrđava u nas. pa pro­ dao karlovačkom veleposjedniku Franji pl. Primjer najrani­ hove ruke. Grad je tako temeljito obnovljen. 40. Scherndinga od g. koja nije nikad izvedena. bar. jugosl. Grad Turanj počeli su graditi g.. Restauracija Artura Nu- genta pravi je primjer posve neistinske ob­ nove grada (isto tako Trsat). 1146. erar. da li je četverostrana kula stara braničkula. . a na istočnoj strani iskače manja polu­ kula iz zida. 0 Grad je smješten na brdu nad rijekom ^umiiiili/inlliiiliiil//}^ Dobrom.. 1809. koji je podigao knez Petar oko g. a njegov ga je rod držao do g. opasan palisadama. i to onaj dio nad Mrežnicom. Maltežani prodadu grad barunu Stj. ga general Herberstein dobi kao svoje vla- sničtvo. Od Zrinjskoga grada na Švarči. kako se razvio do toga vremena. koji prikazuje tlocrt te utvrde XVI. kad Houfnaglinsovu. Pijeronijev iz g. Po nacrtu grad sve do propasti roda Frankopana. Scherdinga u ark. kojem je na jednom uglu sagrađena četverostrana kula. 180. 1790. akademije. 2 Nad Mrežnicom stoje ostaci Zvečaj ) grada. koja nema ništa zajedničkog na starim stanjem. Postoji i sada nacrt Ant. te se diživim mostom ula­ zilo preko grabe u grad.

Glavni dio braničkula s ulazom u prvom spratu. pa markgrof Juraj Brandenburški. 1544. komu su uglovi utvrđeni stajnice. pa su do g. žene Ivaniša Korvina. obećali vratiti grad Turopoljcima.62 na uglovima ima okrugle kule. 1700. koji su g. knjižnice u Beču br. sazidali Turopoljci nov grad od drva na istom mjestu.—1479. Sa karte četverostranim kulama. u rukopisu dvor. Prastara je župa turopoljska imala SI. Stara su vlastela bila rod Zvečajskih. pa ga ostavi Zrinjskima. pa su tek u vrijeme turskih napadaja sagradili oko g. drugi muž B e a - trice. Ulazilo se drvenim stubama do čardaka izvan zida. Da je i taj ve­ oma kasni grad imao obrambenu zadaću. Ivaniš Korvin. 1474. 1553. a odavle se u prvom spratu ulazilo u grad. vijeka. 1576. možda i prije svoj grad. 281. Tlocrt Ko­ zidan u formi četverokuta. pa tek oko g. Nad ulazom je toranj. koji je Weigelove iz g. . nu od toga se nije ništa sačuvalo. svjedoče j o š brojne strijelnice u svim dijelovima grada. Polazeći od Zagreba prema Sisku ravnim Turopoljem vidimo kod D. 8609. a u sredini okruglu glavnu kulu. a njegovi su potomci tražili svoje pravo i kasnije. Šematski prikaz V. Ivan Karlović Krbavski kupi s Medvedgradom i Lukavec. dobiju ovi svoj grad natrag. kasnije dobiše dobro i grad Ozaljski Frankapani. to je bilo sve. Ta je vrst ulaza bila uobičajena i kod drugih gradova. nu nisu toga učinili. gdje i današnji stoji. Lukavca turopoljski grad Lukav ec1). Nu grad je bio razvaljen. 41. a poslije pada te familije pripoji general Ivan Herberstein Zvečaj karlovačkomu generalatu. 1 Laszowski: Povijest Turopolja I. 42. Taj je grad sa­ SI. Orig. No uskoro se tamo smjesti medvedgradski gospodar Ivan Thuz od Laka. prije bio pokrit baroknom kapom. kad su gradom gospodovali kralj Matija. grad od drva. Gradca (kod Gline). koji je sazidan tek u prvoj polovici XVIII.

Na zidovima između kula bile su drvene izgradnje. 1672. Kasnije je mjesto palisada učinjen SI. 1650. Povj. nisu više ničemu služili. što ga je pri­ općio Lazowszki. a branilo ga 10 topova razne veličine. Doskora se naime uz postojeći tro­ kut učinio drugi od palisada. Grad u Kostajnici na Uni. pa tlocrti Martina Stiera iz g. bila se ovdje glasovita bitka. 1700. SI. Cijelo je prizemlje danas zatrpano. Gradjevine. I. 43. ratnoga arkiva u Beču.. smještene tako. u svakom su bile oveće strijelnice za arti- leriju. da se je moglo na sve strane pucati. te nacrt iz g. Već g. . vijeka postali obi­ čajni. Grad je bio sagrađen u formi trokuta sa tri bastijonska tornja. koji i danas stoji. 1552. da se grade okrugli tornjevi (grad su gradili talijanski majstori). nu čim je ona postala te­ škom. da na sutoku Save i Kupe sagradi novi grad Sisak1) u vremenu od g.. kutni bastijon. pa je na šilju tog novog trokuta sagrađen peto. u kojoj je potučen Hasan paša bosanski. 1545. koji su od XV. mogli su još do­ nekle služiti svojoj svrsi. Možda se isprvine nije ni pomišljalo. nu niti dva se ne slažu međusobom. Iz raznih godina imamo u raznim djelima silu nacrta grada. Dubice. Tornjevi su imali tri sprata. 40 velikih i 4 manje puške. što ga je priopćio Klaić u svojoj Po vješti Hrvata. i kr. Od sviju nacrta (osobito je loš Valvasorov) najviše će odgovarati istini onaj iz c. Grad je imao iz­ nutra još jedan sprat. pa je cijeli grad dobio oblik četvorine. hodnici sa strijelnicama za obične puške. U zidu tog novog trokuta bio je uz kulu B. 1550. Tlocrt grada zid. Dok je artilerija bila slabija. 181. pregledavao je prefekt pješaka zagrebačkih Grgur Mindszenti grad i ostavio točan opis grada. 44. 1593. nekad ulaz u grad. primoran je Kaptol. do g. G. Po Weigelo- voj mapi iz g. l ) Laszowski: Hrv. 63 Kad je propao Keglevićev grad Ustilonja.

1240. 1563. 45.) posta grad svojinom biskupa zagrebačkih. pa je talijanski arhitekt Porta sagradio modernu tvrđavu u formi petokuta sa petokutnim basti- jonima. da je razorio Hra­ SI. 1584. Kasnije (g. Petrinja je stalno u hrvatskim rukama. Bubica. 1592. Ovaj je potonji g. Thurn. pa se g. jedan usred zidova. od kojih se nešto sačuvalo. To je petokutni toranj s puškarnicama. Tlocrt grada stovicu i Gradac porušio. a biskupu pripadao je i grad Pecki (Thurn und ringmauer Potsch bey Hrastobiz). 46. . izvješćuje J o s . da se donja Hrastovica razori. dobilo od kralja povlastice. Slika iz rukopisa bečke dvor. tvrđu: četverokut sa četverostranim tornjem: jedan iskače na svakom uglu. Zrina. Houfnaglius g. J o š g. 1596. hrv. da je stara Petrinja stajala na mjestu današnje Petrinje. koji i sada postoji. 1700. G. 1573.64 Petrinja je starodrevno mjesto. 8655. Od g. kojoj je dodao sličnu utvrdu (Hornwerk) na suprotnoj obali Kupe. potvrđene g. Klinac grad postoji i danas. Kaptol je bio vlasnik Mitter Graza i Ober Gradacz. 1597. I tu je tvrđavu narisao žalibože nepouzdani g. Nu nije sigurno. Kasnije (g. krajine II. da se „Klinbnagor" poruši. predlaže. 1242. 1578. koji je uz Sisak imao biti glavna utvrda na ovoj liniji (g. Hrastovicu zauzeše Turci. koji tu podigoše tvrđu (Lopašić: Spom. Sliku nam je sačuvao iz g. 1617. Na ušću Petrinjčice u Kupu sagradi Hasan paša g. ali gornja čuva. grad veoma zna­ tan. da bolje čuva Hrastovicu. 417). Po karti Wei- gelovoj iz god. popaljen. Houfnaglius. 1563. Duha vide trošni ostaci grada.). po­ zivlje kralj Maksimilijan II. a podigli su ga biskupi za­ grebački. 1583. a po SI. U svrhu obrane od Turaka podigao je g. kaptol i toranj u Čuntiću.) dozvoljava kralj Rudolf. Zagrebački je biskup imao i dva grada u Hra­ stovicu gdje se oko stare (nedavno izgorjele) crkve sv. koje je g. knjižnice br. 1552. bana i biskupa Jurja Dra- škovića. 1479.

prastarom mjestu. U dvor. u koji se ulazi utvrđenim vratima. Acha. 1211. 1205. jer se izričito veli g. 1442. poklanja cijelu županiju. Savremenik 1916. u Beču br. 65 ali nije razoren. 1577. Tako smo se primakli Kostajnici1). 1485. 5 . Gjuro Szabo. a za Mitter-Gradacz traži se još g. 1258. je vijeku pri­ padao Keglevićima. SL 47. knjiž. Brankovića i njegove že­ ne Barbare. quod- dam castrum episcopa- tus zagrabiensis Wyno- dol vocatum. Grad se spominje u XV. nu od njega se nije ništa sačuvalo. dobiva grad kao miraz sa ženom Jelenom Muchyn de Lyppowch i castrum Koztanicha et Komogoyna x ) Szabo: Kostajnica. a u XVI. u koliko nije bila templarska. koje se spo­ minje već g. Prof. G o r e su bile sijelo župe ili županije. koji ga vrati kralju. a g. 1200. pa sve dalje do g. s t a f i p f i k a z g f a d a Z f i n a a bio je svojina Vuka p 0 originalu u dvor. G. a ovaj ga dade Zrinjskima. sam razoriti. dozvo­ ljava se rušenje toga grada. kojoj g. Ne­ kad je pripadao bisku­ pima zagrebačkim. a g.. Bliži grad Prevršac (Prekovrški) dao je Zrinjski g. Često se spominjao i grad u Blinji. spominje se već castrum de Guora. koji je nekad dijelio sudbinu Bijele Sti­ jene u požeškoj županiji. Terram Gore po­ klanja Andrija samostanu Topuskom g. kad bi Gore morale pasti u obran- benu liniju protiv Turaka. ponovno daruje kralj Matija „castellum nostrum Komogoyna". G. jer se kasnije spominje samo kao castrum dirutum. koja se spominje g. 1578. 8655. u posjedu familije Arlandovića de gen. 1242. pa je valjda od­ mah i porušen. I u Gorama bio je grad. a u zidu je veliki (šesterokutni) toranj. a kasnije dospije u ruke Barilovića i Banffyja. vijeku. 1560. knjižnici u Beču narisan je u djelu Mappae geographicae regni Hugariae Mittergradaz: na brijegu nepravilan četverokut. (castrum Wiwar). Sredovječni gradovi. 1550. 12 haramija. U Vinodolu kod Petrinje imali su svoj grad Kere- čenji. od kog su s e tek tragovi sačuvali. Prema Ko­ stajnici postojao je grad Komogovina. 1579. u koji se ulazi ljestvama u prvi sprat i pod krovom ima drveni hodnik sa strijelnicama. da se Turci u njem ne ugnijezde.

ali jer imamo i tlocrt i nacrt grada. dvor. aug. da se stari grad nije bitno promijenio. 1480. ali se grad ne vrati nikad više u ruke Babonića. nije se on mnogo obazirao ni na svoje darovnice. a između njih su sagrađene prostorije od drveta. T a k o *) Kukuljević: Zrin grad i njegovi gospodari.66 Martin Frankapan.. Tu su županiju dobili templari u zamjenu za grad Senj. 1788. 1556. 48. Tlocrt grada samostani. nu poslije ubijstva Kocijanova oni su faktički gospodari grada. Na Weigelovoj karti karlovačkoga mira od g. U prvo je vrijeme (od g. 1699. tek se oko njega sagradile moderne utvrde. vidimo tlocrt grada: četverokut. Nu kad je kralju Matiji ustre- bao grad. odakle se grad može najlakše napasti. 1689. Danas nema u Dubiti nikakova grada. Već g. Na vrlo solidnoj kamenoj supstrukciji uz Unu sagrađen je grad u formi ne­ pravilna trokuta. Na sjevernoj strani sačuvala se dva četverostrana tornja. možemo ga spomenuti. 1302. To je mjesto bilo veoma znatno: po njem se prozvala stara županija dubička. nije jasno. kog im je i sam kralj Ferdinand potvrdio darovnicom. Tu je kasnije prizidana polukružna kula. Zrinj meštrima Ivanu. 1258. pade Kostajnica u turske ruke i ostade turska sve do g. Tom je prilikom naslikao C Schutz i grad Dubicu. Južna je strana sva porušena. Kralj je Ljudevit premještao opasne mu velikaše iz Bosne i Dalmacije u hrvatske krajeve. Već g. koji je skrenuo šilj prema strani. Grad je pao g. djelu: Weiss Relatio. Drugi toranj prema sjevero-zapadu ima oblik peterokuta. Tu su bili stari pavlinski i cistercitski SI. da se je kraj oko grada znatno promijenio do današnjeg dana. koja ima gore strijelnice za kosi hitac. a onda pokloni Ivanu Bevenjudu Ostrožinskom (g. a poslije njih dođoše tu do vlasti ivanovci i priorat vranski. 1328. pa vidimo.) u rukama Babonića. mape iz g. spominje se castrum Dobicha. koja je sezala daleko preko Save. Ulaz je na istočnoj strani. a Gvozdanskoga. u c. 1538. Sa Weig. a na dva suprotna ugla dvije okrugle kule. Lovri i Ugrinu za 250 maraka bečkih dinara na jednu godinu. Kako su kasnije došli Zrinjski u posjed Kostajnice. 26. Kasnije dobije grad kralj. vi­ jeka (u ruk. već je grad poklonio Vuku Brankoviću. predao se Laudonu. pa im odu­ zimao stare djedovske domove i darivao im u novoj domovini nove. Ako pogledamo staru sliku Kostajnice iz XVIII. . 1700. u turske ruke. pa s do­ zvolom Karla Roberta založi Ivan Babonić g. Zadaća je grada Kostajnice obrana prelaza u Bosnu preko Une.). Z. a kasnije dobije Ivan Bevenjud ipak K o ­ stajnicu natrag. 1883. Grad je Zrin1) bio središte ogromnoga posjeda Zrinjskih u ovim stranama. kad je na hrvatskoj strani po­ stojala Nova Dubica: mali drveni kaštel. a tako pokazuje Dubicu i Weissova slika iz vremena oko g. knjižnici u Beču) opazit ćemo. i kr. 1729. koji ima na uglu prema Uni četverokutu kulu sa strijelnicama. da ga založi.

Hrvatinićima i drugima. Grad se Gvozdansko opirao dugo turskim navalama. vijeka. uspije osvojenje. dade u zamjenu Rahoczu s Bakvom. 123. a ulazilo se u grad četverostranom ulaznom kulom. Gvozdan- sko1) bio je grad u formi četvero. 1563. darovao Grguru Šubiću i njegovu sinovcu jurju na vječna vremena grad Zrin. G. do koje se dolazilo kroz predvorje. posta Zrin turski i ostade u njihovoj vlasti sve do konca XVII. što od rana. 1699. zauzmu Turci grad. te se prozvaše po tom posjedu Zrinjski. pa je ostao u vlasti Zrinjskih. da se grad poruši. Gradjevine I. pa se prikučila do desnoga ugla nasuprot ulaznoj kuli. 1654. 2 ) Laszowski: Hrv. Na mapi karlovačkoga mira od g. Pedalj2) grad bio je veći od Gvozdanskoga. Glavna je kula bila okrugla. Povj. a glavni toranj ima Još i krov. s privolom kraljice Jelisave. da se stalno otme grad Turčinu. komu su uglovi bili učvršćeni polukružnim kulama. 49. 1578. Gradjevine I. nala­ zimo prilično dobar tlocrt grada. što od gladi. među ostalima i Leo- nardu Gruberu Samoborskom. pa su davali rudnike u zakup. . kad je već Kostajnica pala. pa tako je i 31. Grad Gvozdansko. Rude su otkrili valjda tek Zrinjski. kuta. Ušavši u grad vidiš na lijevo još jednu kulu. koja po­ kazuje grad još u dobrom stanju. tražilo. Zrin je pravi sredovječni grad. Rude su opet počeli razni zakupnici vaditi. 67 je učinio s Kurjakovićima. vi­ jeka vrlo vjernu risariju. a dosadašnjem vlasniku Zrina Lovri Totu. matere i vojvode Stjepana svoga brata. a kod ulaza se uzdigla visoka i jaka kula. ali grad se pretvorio u ruševinu. 105. VII. Na nevisokom brijegu diže se grad u formi nepravilnika 1 ) Laszowski: Hrv. Povj. koji se postavio na brijegu nad selom istoga imena. jer se uvidjela važnost toga grada na turskoj međi. u zamjenu za grad Ostrovicu. G. tek poslije g. kad su svi branitelji izginuli. a valjda i sagrađen prije njega. 1347. 1635. SI. premda se g. što se od grada sačuvalo. Gvozdansko. Jamnicu. Šubići ostadoše do turske invazije gospo­ dari grada. a u Weissovu rukopisu iz XVIII. 1577. Grad je bio središte znatnoga rudarstva. to bi po prilici bilo sve. U ovom su kraju imali j o š ne­ koliko gradova: Gorička. dođe u grad straža. županu vašvarske i šopronjske županije. Tu nije nikad ni bilo ovećih zgrada: jaki zid okru­ žuje ovalno zaravanak. Pedalj. kad je Turčin bio konačno protjeran. a g. Ponovni pokušaj. Ilačom i Viljevom. ostadoše bezuspješni.

koji pokazuje grad u obliku četverokuta. darova kralj Ludovik Zrin Šubićima. oštete Turci i grad Pedalj. Jugozapadno od Topuskog nalaze se neznatni ostaci grada Perne2). 1380. 3 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Tlocrt grada Pedlja kroz ulaznu kulu a. koji prodaje posjed Babonićima. Polazeći k zapadu dolazimo do Brub- 1 na ). Blagay. 1346. kao svojina meštra Ratolda. po opisu Lopašićevu bio je veoma velik. Bruman) u kom je g. isti pukovnik. Babonići su mu najstariji gospodari. Posjed se Pedalj spominje rano. vijeka (Brumen. B kule. 1563. koji su grad opravili i zadržali ga do poslije g. posve je razvaljena. pa se kod b uspinjalo Po nacrtu majora Sabljara. Kralj Sigismund dade Pernu Jakovu. G. Šubića i njegovoj svojti. grad Jamnim uz Unu porušio je g. suprotna kula B. 1637. grad „durch h. Grad je sva­ kako veoma star. gdje su blagajski knezovi imali svoj grad od XIV. pa je tada i Pedalj došao u ruke Zrinjskih. kad su izgubili svoja imanja oko Save i Kupe. mjesta. te tragovi utvrđenoga ulaza. utvrđen okruglim i četverostranim kulama. C branič ulaza. G. a ulazilo se u gradsko predvorje SI. a mogle se razabrati još tri kule i ostaci zgrada za stanovanje. založi kralj Ludovik *) Thaloczy-Barabas: Cod. 1261. pa su ga držali sve do g. a Vuk Geczi javlja. 1327. jer je Lenković izvijestio.68 sazidan. 1563. sinu Pavla bd Bribira od plem. 210. . 50. 1225. sina bana Rolanda. a iste godine daju taj posjed kralju u zamjenu za druge posjede. da je g. nu opet bude grad opravljen. Pernjani su prvi dobili sloboštine u svoj Hrvatskoj g.. 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Ti peranski Šubići kao da nisu bili iste loze sa Šubićima Zrinjskim. obristen zerschlaifft".1 žara. Međutim pade i Pedalj u ruke Turcima. da su to učinili zagrebački kanonici. 1558. 1287. zidom opasan i posebnim braničem C branjen. pa je taj cijeli kompleks zgrada bio opasan zidom. pa prodaju grad meštru Olivieru. stajala posada od 14 stra. a ti gospoduju tu do g. možda iz kojeg arkiva. U Lopašićevoj se zbirci našao preris tlocrta grada Perne. G. ljestvama do ulaza c u glavnu kulu d. sko predvorje i sam grad opasavao je zid. Sjeverozapadno od Perne nalazi se i sada podor grada Steničnfakaz)> a mjesto se do njega zove sada Sjeničak. 1347. koji je i Pedalj dao razoriti. Grad je tada već postojao i ostao u rukama Zrinjskih. a grad su zadržali do turske provale. županu zoljskom i rođacima njegovima. vijeka. Glavna se kula A ponešto sačuvala. Najprije g. ma da se mjesto spominje tek pod kraj XIII. 267. Grad se osovio na teško pri­ stupačnom brdu. I grad­ A. Grad Gorička nije još ispitan.

dok nije udajom Uršule.). arkivu. 1334. 2 ) Klaić u Vjesniku hrv. dobije Martin Frankapan Steničnjak. u vlasti je Nikole sina Petra od Ludbrega. koji je već početkom XVII. Primjer dobro branjenoga ne vidi vise msta do gradištaV J gradova. Mnogo je sasvim iščezlih gradova u županiji zagrebačkoj. Kvirina de Bouvich. 56. pa 1. Od g. nu g. Vjes. dok nisu odstupili najveći dio posjeda za regulaciju krajine. II. opozivlje kralj tu donaciju i daje Zelinu Ivanu Kaštelanoviću. a po ženidbi zapade grad Kanižajeve. poput kakova pisma. Tu se nalaze još funda­ menti prastaroga grada. Poslije dobiva grad Petar Palffy. G. daruje Ferdinand castrum Zelyna Joannis de Zapolja Petru i Ivanu Mihaljeviću Sinjskom i Andriji sinu Petrovu. koji se diže na vanredno istaknutom brdu jedno šest kilometara od Bovića. nu samo za svog života. Quirinus bit će identičan sa Kiringradom. Q u i r i n u s i Bowich. 1435. Kasnije gospodari gradom ban hrvatski Ladislav Egervarski. a tako i od onih ostalih. koji su g. Već g. krajine II. a nema sumnje. . kćeri Ladi- slava Kanižaja.Lopašić u neznanom A. prozvani Oštro.• r žinski. pa je taj došao udajom kćeri Ivana ^ Bevenjuda Katarine za Ivana Zempčaja u ruke tom rodu. -v . a kad je izumro rod Celjskih. 1434. G. 51. Ivana Zeline (g. koji se spominje u vrlo davno vrijeme. grad je u rukama familije Bychkele. 1334. 1295. arheol. t koji u l a z a su pripadali opatiji topuskoj: Bovića. nije se SI. Tlocrt grada Perne. Frankapana. Sredičkog. spominje se castellanus de Zelna. veliko imanje Banluk u torontalskoj županiji. Isto se tako ° R. Ženidbom dođu u posjed imanja grofovi Draškovići. da je taj grad postojao u blizini Doljnje Zeline. lipnja 1535. društva XI. gdje je g. . Od grada Ostrožina. a po kćeri Ivanovoj Bar­ bari u ruke Stjepana Kapitanića. Spanougrad. . 1536. Tu ću spomenuti samo jedan. 13.. sinovac biskupa Šimuna Erdoda. VIII. . na ogromnim balvanima toga fundamenta usje­ čeni su čudni znakovi. u Lopašićevim Spomenicima hrv.. Po- kupskog. dobije grad Fridrik Celjski. Nikole de Zelna. 1202. spominje se crkva sv. 1 ) O B e v e n j u d i m a O s t r o ž i n s k i m v. došao grad u ruke hrvatskog bana i kasnijega palatina Tome Nadažda* koji je grad i dobro zadržao uza sve napadaje knezova Frankapana. koji je oženio Elizabetu. 345. koje spominje bilješka od g.000 dukata imanje Stjepanu Frankopanu. kćer Stjep. S. 69 za 10. bila crkva sv. 1415. a g. vijeka opustio. a u rečenoj bilješci od g. Ovaj S. Precrta sačuvalo ništa do rpe kamenja. pa su zato dobili g. 1543. z. 1672. To je castrum Nicola2) u kraju oko sv. 1788. Neko su vrijeme držali Auerspergi u zakupu grad. 1672. spominje se uz Degoj. a kasnije je gospodar grada Ivan Zapolja. 1320. 1527.v. G. a tu darovnicu potvrđuje kralj 1. . kupili Bevenjudi Okićki 1 ). koji je ujedno bio i gospodar Bistrice. ark.

pa opet malenih. koji su proživjeli stoljeća. ima ih dosta dobro sačuvanih. pa i takovih. . a i takovih. a u XVII. Osvrnemo li se još jedared na svekolike gradove u prostranoj žu­ paniji zagrebačkoj.70 grad je u rukama Kerečenja. koji su bili i ostali svo­ jina plemena. koji dosad još nije ispitan. koji su bili sijela pojedinih rodova. Ivana Zeline. kojima se jedva tragovi još zapažaju. da se u tim gradovima. Tko pročita taj pregled. Možda je identičan s podorom. Ozalj. Ima ih. malne sve pokazuje. vijeku spominje se taj castrum kao posvema razvaljen. koji su odlu­ čivali sudbinom zemlje. Zrin i Samobor. vidjet će. da su u tim gradovima gospodovali svi rodovi. vidjet ćemo. što smo o našim gradovima uopćeno kazali. Na tom se teritoriju nalaze naši najviđeniji i najvažniji gra­ dovi Medvedgrad. Sisak. Ima tu i velikih. udaljenim jedan sat od Sv. prostranih gradova.

Ka­ snije nalazimo i taj grad u vlasti Hermana Celjskoga. Razdragan sjajnim prikazama fantazije zamišlja svijet svaki sredovječni grad raskošno i bogato uređenim. Prvi je na dohvatu grad Kunšperg1). Taj grad ima na najvišem mjestu klisure sagrađen jak toranj. A u tvrđavi nema komforta. arh. koji i nemaju ništa do jedne kule. da nemaju glavnu kulu (berchfrit). Važnije se zgode ne vežu uz spomen ovoga grada. da su često opse­ gom znatniji od gradova u drugim našim stranama. Za seljačke x ) Gradovi Kunšperg. i si. pa tako vidimo i u nas mnogo gradova. Polazeći Sutlom od Klanjca k sjeveru opažamo. ali ima ih neko­ liko i u ravnici. kletvenika krčkih (Gurk) biskupa. Stoga ćemo se morati barem katkada osvrnuti i na ove gradove prijeko u Š t a ­ jerskoj. pa Erdody de Monyorokerek. 208. a u ono se doba i nisu brinuli toliko za udobnost. vijeku kao svojina plemića od Kunšperga. Kao najznatniju ose- binu možemo spomenuti. Tabor prikazani su potanje u Vjesniku hrv. koliko za sigurnost. Prvi se put spominje g. Cesargrad se razlikuje od susjednoga Kunšperga gotovo u svemu. nu u glavnom se ipak i s njima po­ dudaraju. kada ga kralj Sigismund dariva Hermanu Celjskomu. a kako su tu terenske prilike za svaki razvoj podesnije.. a poslije gospodare tu i prebivaju članovi hrvatske familije Erdoda. str. U ono je doba u glavnom svaki grad ujedno i tvr­ đava. . jer Sutla je prastara međa. društva XII. Sredovječni gradovi u Varaždinskoj županiji. Gradovi se u varaždinskoj županiji razlikuju u mnogočemu od gra­ dova u drugima dijelovima Hrvatske. Cesargrad i V. od kojih preuzimlju grad Tattenbachi. tako da ih ne trebamo postavljati naposeb. T o m a Bakocz. da su se gotovo uvijek razvili gradovi s ove i one strane rijeke. Većina ih je i tu posagrađivana na bregovima. Ova je stiješ­ njenost baš osobita značajka naročito starijih gradova srednjega vijeka. Danas je svojina kneza Windischgratza. koji se javlja već u XII. koji su taj posjed zadržali do novijeg vremena. 1399. komu su kasniji gospodari bili Andrija Paumkircher. nu to je tek izuzetan slučaj: uopće su svi ti gradovi maleni. oko kojega se na tijesno privinule druge zgrade za prebivanje. često su se događale s njima znatnije građevne promjene. pa su i dugo vrvrijeme živjeli i razvijali se za sve to vrijeme.

pa se čini vjerovatnim.72 je bune g. pa se dolazi do grabe. kad je za obranu grad­ sku trebalo više ljudi. 52. grad postradao. Prednji dio grada ima neobično debele zidove. gdje Položajni nacrt ruševina. nu u XVII. učvršćen okru­ glim kulama. a taj je vrlo zgodno smješten. Cesargrad. Ulazi se kroz kulu S. Te | S u ^prostorije služile lih za obrambene svrhe. Cesargrad nema braničkule. a od toga vodi zid do kule A. a za obranu protiv daljega prodiranja po­ dignuta je kasnije kula A (koja pokazuje i sasvim drugačiju gra­ đu). te se po cijelom svom sastavu bitno razlikuje od susjednoga Kunšperga. Iz daleka se vidi samo glavni dio grada. Cesargrad je prostran. u koji se ulazi po- krajnim ulazom F. Sa­ građen je na brijegu tako. . a prostorije L M N tek tragove tih svodova. dolazi u odio K. Kula H sačuvala je u prizemlju svoj svod. uz koji se prislonio bastijon E. 1673. ali je kasnije ipak opravljen. koju je nekada branio zid. se vijeku napušta. Mimo oveće zgra­ de B prolazi se ne- utrtim putem do glav­ noga dijela grada. su jedino bile odaje za ^stanovanje. Nutarnjost glav­ noga dijela sastoji iz dvorišta G. a spratovi su bili odijeljeni gredama. da se je mo­ gao i s grada bra­ niti. da je ovo tip gradova. da je s tri strane uspon do njega ve­ oma oteščan. Pred prostorom K na­ stao je neke vrsti hodnik J — I . otkuda se SI. na- stalih u kasnije doba. pa i više prostora.

Grad je dakako imao više spratova. Sta. 1398. te ga g. a s udovicom Ivaniše- vom dobi ga Juraj % Brandenburški. vojvodi kne­ zova Celjskih. da su valjda u kasnije doba sazidani bastijon Px i P 2 . Cesargrad brani tjesnac Sutlin kod Klanjca. građen u četverokut s kulama . kojoj je svetište bilo u deblji­ ni pročelnoga zida. COMES P E R P E T U U S MONTIS CLAUDII 1603. od kojih su zidovi polazili prema ulaznoj kuli S i k sjevernomu zidu do P. a grad g. dade on grad svomu sinu Ivanišu. U prvom spratu nad prostorijom N bila je kapelica. proda Kegle- vićima. kako veli napis nad ulazom u grad: THOMAS E R D O D Y .: ra slika grada sa sli­ ke Vischerove (Topo- graphia Styriae 1682) jedva će i približno vjerno predočivati sta­ ri grad. Kostel grad ne­ daleko Pregrade pravi je sredovječni grad. koji su ostali gospodari grada do propasti njegove. nu slabo je sačuvan. iako da je cijeli prostor bio zatvoren. tek se od toga malo sačuvalo... kad ga dobivaju knezovi Celj­ ski. 73 jer se tu trebalo pomišljati na navalu s artilerijom. Ime se Kostel spo­ minje prvi put u po­ pisu župa Ivana arci- đakona iz g. pa je razumljivo. Ni jedan ni drugi nemaju braničkule. 1334. To je tipičan dvor. da ostane Ivanu Vitovcu. sagrade si Erdody Nove Dvore pod Cesarom. 1523. Kad su gradovi postali suvišni. Kostel uzanu dolinu Sutinsko kod Pregrade. Kad su se Vitovčevi sinovi od­ metnuli od Ivana Kor- vina.

. pa ga izgrađivali dalje. snabdjeven strijelni­ cama za topove. kako to svjedoče ne samo gra­ đevni oblici. Grad V. a kako je bio dugo nastavan.. pa ga je zadržala do izumrća g. Danas mu je gospodarom slikar Oton Iveković. Tabor dobila je porodica Ratkaj od Ivana Korvina g. Nu Ratkaji su jamačno već nekakov grad tu našli. koje sad više nema. pa financijalnoga erara. Na ist°čnoj je strani smješten sam grad. kasnije postaje grad opet vlas­ ništvo komore. Žalibože ne znamo. 1502. Pristup je do grada smješten bio tako. U kasnije je vrijeme sazidan još najbolje uzdržani bastijon M. kad ga je prisvojila komora. tek je nešto zemljišta preostalo. koji i sada postoji. Postanak grada pada jamačno pod kraj srednjega vijeka. a sav je gradski prostor opasan slabim zidom. djelo Keglevića. Tabor kod Desinića. Tako nastaje pod K o - stelom grad Gorica kod Pregrade. pa se naročito s istoka puna već odronilo. koji su bili graditelji toga grada.. uperenima baš u dolinu Sutinsko. Sada je sav gradski posjed rasparceliran. pregrađen je kasnije u dvor. Novi Dvori kod Klanjca.74 na uglovima.. od kojega su ga prekupila braća Griinvvald. Grad je sagrađen na zaravanku brijega. Kostel grad je vrlo slabo sačuvan. te je imao samo jednu ugaonu kulu. gdje je postojala po­ sebna ulazna kula. hodnicima i s lukovima u dvorištu. da je došljak morao obilaziti gradsko platno i proći kulu K. 1793. Na desno od te kule podignut je peterokutni bastijon za težu artileriju. . daruje ga ministru Thugutu. Kralj Franjo II. nu taj dvor nije ni­ kada bio dovršen. 54. Od sviju se gotovo sredovječnih gradova najbolje sačuvao grad V. već i klesarski znakovi na vanjskim kulama. SI. ako je htio do grada. Ulazilo se u grad sa zapada.

a pred tim su šiljem postavljene dvije polukule E i F. proviđene strijelnicama. koje je kasnije do­ bilo renesansku galeriju. dok još nije bio podignut ovaj ulazni dio grada. Kas­ nije se grad sve više preobražavao u dvor. Tloris kostelgradskih ruševina. Između svakog drugog para konsola ostavljen je izljev (Gussloch). koje su danas djelomice zazidane. Šilj je peterokutnika okrenut prema starom ulazu. vijeka. Prošavši pro­ storijama A i Hj prolazimo vratima B u dvorište. Značajno je za grad V. bogatije na drugim dijelovima građevine. e dok je gornji dio prigrađen u r e n e - sansko doba. Usred toga dvorišta stoji ve­ lika peterokutna kula. Tabora. Taborom nastao. . jer su sa­ građeni na konsolama. kako je to bio običaj u dvorova XVI. koji su do danas sačuvali gotske prozore. današnji raspored nutrašnjosti te kule potječe SI. 1497.. Na ka­ menju zidova prednjih kula nalaze se kasnogotski klesarski znakovi. koja je tek do­ nekle bila glavna kula (Berchfrit). jednostavnije konsole. Tu su još do nedavna bile prostorije s rene- sanskim stropovima. 55. dakle prema naj­ slabijoj strani. Tabor. tu je u najvišem dijelu bila i kućna kapelica sa sli- karijama. kako to po­ kazuju strijelnice. daruje Ivan Korvin Nikoli Kotviću od Holden- dorfa pristojališta toga grada. Petra. Sam grad osta svojinom Ivaniša Korvina. Dovratnik kod B po­ kazuje gotski rez. Nedaleko prišlinske crkve stoji Mali Tabor. da je u odajama te prizidine svršila život Veronika Desinićeva. Isprave ga spominju ra­ nije od V. Nad tim (baroknim) ulazom smještena su dva izli­ zana grba. Prošavši kroz vrata B stojimo u dvorištu grada. nu ti su izljevi kasnije opet dijelom zatrpani. jer je udešena ponajprije za udobno sta­ novanje a manje za obranu. opet su drugačije. Prednje kule E i F. od kojih je jedan navodno od ministra Thuguta. gornji je udešen lih za obranu. nije novi dvor pod V. Zidovi dijela I prislonjeni su tek uz ziđe: tradicija priča. i XVII. 75 Ulaz kod a) morao je 1 prije tu postojati. koje su nešto niže. iz kasnijeg doba. Peterokutnik je isprva imao samo dva sprata. U pokrajnoj kuli G smještena je u dva gornja sprata ka­ pela sv. da su gornji spratovi širi. Ulazni trakt ima dva sprata. Velika kula H ima strijelnice za veću artileriju. imaju drugačije. a kako se je to zbog pro- stranosti moglo lako učiniti.

1523. u koje se ulazilo kod A. poče se SI. Grad je imao predgrađe H H. a g. gdje je i l ) Vidi o Krapini. grad rušiti. od koje se može umjetno učinjenim kominom doprijeti do gornjeg dijela grada. dok se kod B ulazilo u nutrašnji dio grada.) i svoj grad. i si. utvrđena s tri kule i jednom zgradom za obranu ulaza. da je Krapina bila prilično velik grad. da se je tu postavio sredovječni grad. Ruševine Kostelgrada kod Pregrade. Konjšćini i Gotalovcu Vjes. Poslije Keglevića dopade grad u ruke obitelji baruna Lichten- berga. komu je u ovim stranama jedino Greben grad i Varaždin ravan bio veličinom. u rukama Petra Hercega Gissingovca. 56. dok g. ne zavladaju i Krapinom knezovi Celjski. Milengradu. U sredini kasnije prizidan toranj sa strijelnicama za artileriju. 1222. koje se spominje već g. XIII. Kralj Matija pokloni i Krapinu svomu sinu Ivanu Korvinu. Građevina. nije više sredovječni grad. 1524. imala (g. Ladislava Ratkaja. što danas tu postoji. g. arkeol društva. 106. Oštrcu. Belcu. da je Krapina. već po­ nešto za obranu udešeh dvor s dva krila. Već u XVIII. 1193. Krapina1) je prastaro mjesto. . kad se spominje kao županija de Crapuna. hrv. Po razmjerno neznatnim ostacima (danas se tamo učinilo šetalište) možemo još jedino zaključiti. a kasnije je bio posjed baruna Ottenfelsa. Loboru. 1330.76 pa pređe u ruke Jurja Brandenburškog. Nema sumnje. sv. Castrum se Krapina spominje prvi put g. Kasnije je u kraljevskim rukama. v. Čini se. bila uzrokom. da je baš egzistencija spilje u gradu. Sada je vlasnik grada porodica baruna Kavanagha. kupuju Imreffyjevi i K e - glevići Krapinu i Kostel s prostranim posjedima. 1399.

Na brijegu suprot ovomu gradu zabranio je prolaz do Krapine kasnije gradić (novum castrum ex opposito castri Castri Crapina fundatum). Castrum Lobor spominje se g. 57. pa je gradište uvalom odijeljeno od drugog dijela brijega. Nacrt grada na starom akvarelu. 1504. Gtad je smješten na nosu brijega. . a dva polukružna zida opa- savala su dvorište i sav grad pred tim dijelom za prebivanje. 1259. T a b o r a . pređe u vlasništvo Fr. 1 ) Ostaci su grada neznatni. gdje se vide dva sprata. tako da se jedva može stvoriti ikakva slika. od kog su se sačuvali samo tragovi. Tlocrt prizemlja grada V. Lobor grad je smješten u uzanom defileju. U prednjem dijelu grada. pa Jan Vitovec i njegovi sinovi. nije no više manje fantazija. u kojem su prebivali sve do najnovijih vremena. Berislavića. gdje je prikazan grad još čitav. Sve je ostalo samo fragmentarno sačuvano. kad ga kraljica SI. a g. x ) Nedaleko mjesta Lobora sazidali su si Keglevići krasan dvor. zatim Jakov Sekelj.. kojim se prolazi od L o - bora do Lepoglave. 77 rečena spilja i gdje se na starim supstrukcijama kasnije sagradila zgrada C. stanovalo se. Kasnije dobivaju i Lobor knezovi Celjski. da konačno postane svojina Petra Keglevića. Marija daruje sinu Puchyninovu.

a kasnije pade u ruke knezova Celjskih i Jana Vitovca. Podor grada Belec dosta je dobro sačuvan. 58. pa kralj Matija zove g. Sa zapadne je strane pristup moguć. Tu je na sjevernoj strani ziđa bila prizidana okrugla kula kao braničkula. Grad Veliki Tabor kod Desinića. Gornji je dio ovalnog oblika. dok u XVI. God. Zidovi H—H i K . proviđenom s nekoliko strijelnica. 1635. 1334. kad se je razvila artilerija. dobi . a ka­ snije četverostrana kula na suprotnoj strani. Ostali su dijelovi grada suviše raspali. gdje su prozori sa sjedalima pretvoreni u strijelnice.78 Oštre grad nije bolje sačuvan. na kojem je sagrađen grad. v. 1330. u koje se ulazilo malom uskom kulom. Grad se podigao na šilju brijega. pa u prostorijama D — G . Čini se. a po njoj obitelj Turoczy. glavni je ulaz bio kod 7. Stanovalo se u najsigurnijem dijelu grada u prostoriji C. kao i druge zagorske gradove. 1615. u vlasti P e ­ tra Hercega Gissingovca. Kasnije je grad stigla ista sud­ bina. kad ga je (Bieltz) imao grof od Sanecka pre­ dati u vlast magistra Petra Gissingovca. ne zagospodova ovdje porodica Gjulaj. a da bi ih mogli potanje protumačiti. stijon A prizidan je kasnije. Ivana Korvina i drugih gospodara. a spominje se g. s ostalih strana gotovo nemoguć.. Ba- Sl. da se grad Belec spominje prvi put g. Benedikta Turoczy de Ludbreg liber baro in Belecz. dok ne zavladaše prostranim imanjem Oštre grada Keglevići. Donji je dio grada predgrađe. K čine uski hodnik i brane grad prema istočnoj strani. gdje su se još sačuvali gotski prozori i dovratnici. Oblik se grada prila­ godio formi zaravanka na nosu brijega.

33. Grad je prava sredovječna građevina. U XVII. SI. da ga jedva zapažaš. još je g. od fiska. Preko duboke provalije K dolazilo se drvenim mostom u grad. 1824. a mala četverostrana kula G brani južnu stranu gradsku. Na četvrtoj strani bio je utvrđen ulaz. Lijep primjer grada u rav. dao Stj. Erdody grad opravljati. bje­ žeći nakon izgubljene bitke. str. u koju se srušio g. Prema prostranomu dvorištu B B okre­ nuti su prozori tih zgrada. Ta je kula smještena na naj­ slabijem dijelu grada. Kasnije ga kupe Erdody za 12. pa proviđen još strijelnicama. Po starim nacrtima i fotografijama vidimo. Prosvjeta 1914. Rukavine. Wildenstein. a sada je posjed Amona bar. . da je tu bio grad pre­ tvoren u dvor. a još je god. gdje je i zid 3—3 neobično pojačan. koji s tri strane ima izbočene polukružne kule u sredini zidova. Hrv. Ulaz u grad V. Ime je dobio grad od baruna. 79 s Ludbregom Tomo Mikulić i Belec. pa prelazi ženidbom u ruke familije Patačić. 1864. bio čitav. Tri prostorije G I E služile su za prebivanje. postavivši ga na zaravanku od vapnenca tako.000 for. nici daje nam grad Konjšćina. J o š su se nekoliko puta promijenili vlasnici. vijeku spominje se kao arx diruta.. l ) Laszowski: Grad Belec. T a b o r . u vlasti je obitelji Herkffy. Sjeverna je izvrsno obranjena zgodnim po­ ložajem nad dubokim ponorom. u kojima se nalaze strjeljačnice (Schiesskammer). To je sijelo porodice Gotala. Stari ga je graditelj izvrsno smjestio. ma da si pred njim. u prostoru G saču­ vao se ostatak komina. 1544. 59. 1 ) Podor Milengrada (ili Melengrada) još je ponajbolje sačuvan. Otkako se spominje. Grad je Gotalovec porušen u novije doba. kad je Aleksandar Mikulić izgubio grad. Oko grada graba s vodom. a polukružna je kula A na lijevo branila zgodno taj ulaz. Četverokut.

Csanki: K6r6smegye. Tabora. koji s para­ lelnim zidom 15 čini uzak hodnik do drugoga dijela grada. Grad je smješten na zaravanku 502 m visokoga brijega od sj. gdje nalazimo neko neznano gradište. pa je pokriven krovom tako. povj. Odavle ide vrlo ru- ševan zid 13. 36. da su se morali sazidati četiri nespretna stupa. da je veća polo­ vica grada morala biti uklonjena. zahvata i u ovaj dio. taj je na uglo­ vima bio pojačan tesanim kamenom. danas već gotovo sa­ svim zatrpana. koji su izumrli u XVI. gdje se i sada razaznaju zazidana vrata. iz kojega se kod 6 ulazilo u nutrašnjost. Prošavši tim ulazom brani grad na desno jaki z. vijeku. gdje je kod 12 bila neka naprava za obranu toga dijela grada. koji se najranije spominju i najduže su bili nastavani. Do toga je grada nastao kasnije omanji dvor. gradjevine I. Litica. Pogled na najveću polukružnu kulu se prozor s postranim sje­ V. da se mora ulaziti x ) Laszowski: Hrv. . Nu nekada je bio glavni ulaz kod 2. dalima. zap. spada Grebengrad1) nad Kamenom goricom. Posebni je dio kapela C.id. koja svojom vrlo solidnom strukturom odaje drugo vrijeme gradnje. Kroz taj se ulaz dolazilo u predvorje A. na kojoj je sazdan nutarnji dio grada. 30. kog je potres tako oštetio. bila je graba. isCprema j. Nad dobro za­ štićenim ulazom kod 8 vidi SI. Pred glav­ nim ulazom kod 1. 60. pa se vide znatniji ostaci utvrda. na lijevo je litica s trošnim ostacima glavnoga dijela grada B. Danas je grad svojina nadbiskupije zagrebačke. koji drže krov.80 kasnijih grofova Konjskih. Tu je postojala jaka kula. Danas je tako zarušena. koje su branile taj prvotni ulaz. str. Među zagorske gradove.

vojvoda knezova Celjskih. 1209. Fyle. a u njem nema danas ništa do kule F. S t e - phan i Pows-u za grad i zemlje na vrelištu Lonje. da su j o š prije no su Vitovčevi sinovi grad izgubili. premda je tu moralo biti više zgrada. ako i nije falsifikat.. a danas je ta­ kođer sasvim prazan. pa ga preda svojim sinovima. 1914. gdje je nekad bio svod. već stari vlasnici zadobili grad natrag. kojom kralj Andrija II. Vanjski su uglovi kapele zaobljeni. Laszovvski drži s pravom. zahvaljuje Varaždincima. nu ta listina. da se listina od g.. pa se pišu Hermanffjr de Gereben. Nu čini se. a to ne može biti no Grebengrad. koji zadrži grad. sin Punekov) gospodari grada sve do g. Geschichte Bosniens und Serbiens in Mittelalter. 63. Nikolu i Hermana.. sve povlasticeo S malom stan­ kom ostadoše potomci Gardunovi (Petar. što uokolo leži. 61. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Grad se Greben spominje u listini od g. nije imao djece. 1481. diplom. 1322. kad ga osvoji Ivan Vitovec. 221. (Cod. Potomci ovoga su gospodari Grebengrada. Tlocrt ruševina grada Krapine. 1277. VI. U toj listini daje Gardun sin Gardunov i brat Wlkuslav neke zemlje Jurju sinu Braničevu i braći Mark. ma da je neko vrijeme bio u rukama Ivana x ) Punekov sin Lorand imao je dva sina. Njegovu sinu i sinovima Vukoslavovim Hektoru i SI. I u povijesti Medvedgrada sasta­ jemo se Gardunom. 1445. kako to svje­ doči silno krovno crepovlje. ) posljednji toga« roda. str. Treći dio grada G j o š je niži. a kako Ladi- 1 slav. Prostor E je nešto niži. Njihov je grb zubato kolo s četiri žbice a nad njim kroči lav. Sigurno su ovi gospodari Grebengrada sazidali lijepu gotsku crkvu (nekad franjevačku crkvu) u Remetincu pod Grebengradom. nije sasvim razjaš­ njena. Puneku potvrdi kralj Karlo Robert g. Gardun i brat mu Vukoslav bili su znatni boljari. posini Baltazara Bacana g. Selk. Vidi i Thalloczy: Studien z. 81 u grad ondje. Prof.) tiče Grebengrada. 6 . Miinch. koji su u velike prijateljevali s kraljem Andrijom. koja je također vrlo oštećena. komu su se rebra upirala j o š na sačuvane konsole.

Grebengrad ruševina. Original u grad. Ma da su se i Hermanffy de Gereben otimali poslije za to dobro. str. 2 ) Csanki: Korosmegve. Frankopana. 1621. SI. podban. Već je g. ostadoše Kaštelanovići posjednici grada do svog izumrća. Bacan bio pristaša Bethlenov. Grad se Bisag2) spominje također veoma rano. da preda imanje sestri Ani. 62. Status familiae Patačić u svšuč. Gjuro Bisaški bio je g. 193. Gereczyma. muzeju u Zagrebu. knjižnici u Zagrebu. . Petheovcima. a sačuvao se tako. koji ga posjeduju i danas. pa vidimo. Grb se Kaštelanovića nalazi i sada nad ulazom u grad. Najstariji su mu vlasnici Bisaški (Bik- szadi) rođaci gospodara grebengradskih. Stara slika mjesta Krapine s ostacima staroga grada. Duha u današnjoj požeškoj županiji. 1710. pa že­ nidbom pređe grad u posjed Erdoda. Ipak se domognu Bacani (i suvlasnici dobara Greben grada. sinovi Mojsije Humskog) grada. U djelu „Status fam.82 Korvina. udatoj za Nikolu Kaštelanovića od Sv. Zemčejevcitna. kako ženidbom dolaze u vezu s Kaštelanovićima. P a t a č i ć " nalazi se potpuno rodoslovje familije Bikszadi. dozvoli kralj Ma-' tija. a pod njim se u ravnici diže dvor novo- marofski. x ) Klaić: Banovanje kneza N. Ratkajevcima. da se je pomalo pretvorio u dvor. Patačićima. Bradačima. Gottalima. Budući je Fr. a kad je njegov sin Petar umro bez odvjetka. zauze po nalogu kraljevu ban Nikola Frankapan Greben 1 ) g. 1445. pa bude (nakon što je sastavljen inventar) uveden u posjed grada.

Bio je doista mali grada Lobora. a sad je prešao u druge ruke. dok je od svega drugoga ostalo tek nešto fragmenata. 83 Keglevićima. i grad Rako- vac. pa je do­ lazio u sve tješnju vezu sa susjednim Vel. U donjem su dijelu uzani gotski pro­ zori. 1620. Grad je bio na dva sprata. a kad je Vel. Vidi se. pa je stoga on i narisan u spome­ nutom djelu Status familiae Patačić. Od starog se sredovječnog grada sačuvalo tek nešto malo: donji dio ulazne kule. što je kralj Bela g. Nikola Balša proda god. G. pa je osamljen ostao. uze Fr. Ti su ljudi od kralja dobili od g. Kalnikom. osta u Malom Kalniku vlasnik Petar Balša. Na istočnoj je strani prizidana gradska kapelica. Ore- l ) Kukuljević: Neki gradovi i gradine III. nepravilno polukružna oblika s jakom ulaznom četverostranom kulom. gradić. 1481. U novije je vrijeme bio grad svojina grofova Draškovića. u gornjem široki pro­ zori s gotskim prozornim križem. koji su dobivali i dijelove posjeda bisaškog. 1870. Kalnik prešao u ruke SI. u najneprohodnijem dijelu. Tlocrt ruševina surine. Patačići su do­ ista neko vrijeme i posjedovali grad. kad su okolna zemljišta rasparcelirana. Podigao se na hrptu razderane i vrlo teško pristupačne kli­ SI. Gašpara Alapića. . da je grad branio jedino njegov izvanredni položaj. potvrdio. koja je kasnije (za Draškovića?) znatno povišena. gospodovao je tu neko vrijeme i Juraj Zrinjski. 64. Mali Kalnik s posjedom u Gor. Grad je bio svojina Abrahama i Nikole sinova župana od Moravča. koja se dosta dobro sačuvala. Grad Mali Kalnik1) smjestio se baš na međi župe i varaždinske i bjelovarsko-križevačke. Oko grada bio je dubok šanac. Ostaci Starog Lobora. Kasnije je mijenjao svoje gospodare. Rijeci Ivanu Gesztiju. Oko g. Te su se gornje pro­ storije mogle grijati. nu sve je to kasnije modernizovano. dobi oba grada Vladislav Kosaca. 1245. 63. 1581. Četiri okrugle kule razne veličine smještene su na četiri M ugla gradska. 1250. 1556. pa se drvenim mostom dolazilo preko njega do ulaza. a g.

U blizini Gornje Rijeke. da ga g. II. a nije sasvim jasno. 157. zašto su to učinili. . gdje je Gašpar Orehovački sazidao oko g. Na brijegu nad crkvom u Kamenici nalaze se ostaci nekadašnjega kaštela: donji dio peterokutnoga tornja. novi dvor. 1591. ihre Chronik als Grafen v. 1663. pa opet oba Kalnika sjedini u svom posjedu. Mjesto je bilo izvrsno odabrano: osamljeni humak davao je svojini položajem izvrsno sredstvo za obranii. 1398. Dijelove posjeda dobiše kasnije Keglevići i Patačići. koje se tiču M. 66. Saneck u. Sigismund Hermanu Celjskomu. otkupi. Lobor dvor Keglevića. Među tim gradovima spominje se i „Schonhaupt. Cilli. potvrdio. dasselbst bei haben sie ein Kloster Herma- niterorderisaufgehobenundgestifftet". Kalnika. 65. da je to bila utvrda u Lepoglavi na onom mjestu na brdu Gorici.84 hovački grad u zakup._ Nema sumnje. 1435. gdje se danas nalazi kapela sv. koji je kao bra­ nič čuvao prilaz u lepoglavsku ni­ SI. *) Krones: die Freien v. kako priča njihova kronika.!) porušili znatan broj gradova. nalaze se neznatni ostaci gradića Čanjeva. Tlocrt ruševina grada Oštrca. . zinu. pa se u arkivu Keglevićevu sačuvalo dosta isprava. Knezovi su Celjski. Ivana i gdje su se do nedavna nalazili još tragovi te građevine. SI. a kad je darovnicicu g. I taj je grad darovao g.

simul cum castello in eadem noviter exstructo. a desno od glavnoga ulaza. Oko dvora je bila graba. preko koje je vodio most. VIII. nad kojim je i sada grb Er- doda. Nije vjerovatno. pokloni Karlo VI. spominje se. Kad je izumro rod Petheoovaca (g. 85 bio je grad j o š čitav. Tamo. dok se g. a spo­ minje se u potvrdnici kralja Ferdinanda Ivancz. Tlocrt ruševina grada Belca. G. Sačuvalo se l ) Laszowski: Vjes. koji je popravljao dvor do svoje smrti. gdje se krasna gorska cesta iz Podruta spušta prema Beli. Kasnije dobije grad s posjedom Ivaniš Korvin. Ivanec Ladislavu Er- dodu. je Ivanec na poklon od Ivana Korvina — u posjed kaštela Ivanca. da je kaštel u Ivancu po tradiciji sagrađen iz ruševina stare križarske crkve.). valjda najstariji dio dvora. društva. G. žena Benka Petheoa — obitelj Petheo de Gerse dobila SI. Kasnije dobiše taj dvor Kukuljevići kao potomci Petheoovaca. 1632.1) koji čuva taj drevni prolaz. 1558. Ruševine grada Oštrca. . 1463. arheol. stoji četverouglata kula. nalazi se podor Pusta Bela. Ostalo je djelo SI. kasnijih generacija. 1730. g. uvedena je Frakcija Choron. 191. spominje već kao razvalina. 68. Bastijon A kasnije prizidan. hrv. 67. već je taj kraj spadao pod posjed Ivanovaca u Beli. da je u Ivancu postojao u srednjem vijeku grad. 1740.

1553. 1434. koji ima na četiri ugla Četiri omanje okrugle kule. ali nutrašnjost je sva rpa kamenja. 1063. pa kasnije ju vlasništvo Ivana Korvina. sada sijelo bar. Ivan od Paližne. Ožegovića. P o d gradom nastadoše dva dvora. I Bela dodje u ruke Jana SI. Vitovca i njegovih sinova.86 dosta okolnoga zida. G. templari. a da­ rovanjem familiji Petheo de Gerse. n. po­ kazuje se kao masivna zgrada. vidi se. Jedan sad sasvim na­ pušten ima dvije okrugle kule. okružena zidom. Ruševine grada B e l c a . G. 69. gdje je bio ulaz. pr. a prije njih g. . prior ordinis s. posvoji prior Matko Talovac Belu. kog su držali iva- novci. To je po svoj prilici središte posjeda Bela. Johannis Jerosolimitani de Bela. a drugi. Kasniji priori nose naslov de Bela. izričito se spominje dirutum castrum Bela.

Tlocrt ruševina SI. 1391. pa Ivana Korvina. 435. osterr. da je tu odavno postojao grad. Mitteilungen d. kako ga pokazuje slika u samom gradu. i 1592. I Maruševac je noviji dvor. stoljeća. spominje se i Tra­ koščan. 1856. iz god. gdje su se j o š saču­ vale strijelnice.. Klenovnik se rano spominje. 1864. grad Puchuni i daje ga zajedno s Loborom. 2 ) Laszowski: Prosvjeta. Među gradovima. posjed s gradom Gašparu Draškoviću. 1244 oduzimlje kralj Bela IV. 1397. dade kralj Maksimilijan II. spominje se prvi put. s druge jezero Bed- nje.smje­ šten po jedan četverostrani toranj za obranu ulaza. . Centralkommission. jer je mjesto kao stvoreno SI. koji su sazidali sadašnji dvor. bratu zagrebačkoga biskupa. koje pokazuju. str. pa odsad ostade grad u vlasti Draškovića do danas. Pred ulazom je na obje strane. koje su dobili knezovi Celjski. vlasnik 0 Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. g. str. Položajni nacrt grada Gotalovca Milengrada. 234. kada se je grad pregrađivao. u rukama je kralja Sigismunda. Nu sredovječni je grad stajao nešto dalje. S jedne strane strmina brijega. a kasnije je svojina Jana Vitovca. Najstariji je dio sagradio Baltazar Vra- gović g. g. U pedesetim godinama XIX. Nema sumnje. pregradi ga podmaršal grof Juraj Draš- ković onako. kako ga danas vidimo. god. vijeku sagradi veliku kulu posjednik njegov Schlippenbach. Najpopularniji je od sviju zagorskih gradova svakako Trakoščan. a u XIX. v. Kasnije je posjed Patačića. ) Od grada se Vinice2) razmjerno dosta sačuvalo. Kasnije dobiše posjed Draškovići. Velikom i Zlogo- njem Mihajlu. današnji grad Trakošćan nema mnogo zajedničko sa starim gradom. 87 U Klenovniku stoji danas dvor iz početka XVII. 70. tu se j o š vide ostaci zidova. G. 1503. 71. vijeka. svom podbanu Ivanu Gjulaju. Nu to su sve igrarije. Nu kad je rod Gjulaja izumro. za takovu građevinu. 1353. koji se dalje izgrađivao tijekom XVIII. Na nekim starijim dijelovima još su ubilježene go­ 1 dine 1564. koji ga po­ kloni g. 1899. 1618. županu varaždinskomu.

sa sjevera su vo­ dila srednja vrata. Ostaci grada Vinice pod­ sjećaju u mnogom na grad Vel. Kao u V. koji je bio u pred­ građu C Osim ulazne kule još su dvije polukružne kule A i B štitile ovu stranu grada. dobije jedan dio grada g. Sada je vlasnik grada grof Bombelles. Gornji dio grada okrenuo se šiljem prema ulazu.. Ruševine grada Gotalovca. dok drugi dobiše Turoczijevi. Dakako. sijelo drevne županije varaždinske. dok i taj grad ne dođe u ruke Ivaniša Korvina. a kule se od kordonskoga vijenca prema tlu znatno proširuju. Ban Benko Turoczi umre u Vi- nici. Draškovića. Nad tim (sada unutrašnjim) je vratima j o š grb nekadašnjih posjednika Bakica de Lak. Dolje kod ulazne kule stanovali su stražari. odavle se stubama pola­ zilo u palaču. glasoviti historičar Nikola Ištvanffy. Posjed pređe kasnije u ruke Keglevića. Tu je od davne davnine postojao grad. 72. popisana Gjulajeva imanja. a u tornju (sa urom i zvonom) j o š dvije sobice. da taj opis nije dostatan. Od okolnoga su se zida sačuvali još pojedini dijelovi s ku­ lama D i E. U okolišu Vinice nastali su tijekom vremena veći dvorovi: Opeka i Zelendvor. Taboru tako je i tu posvuda prvi kat bio građen na vrlo lijepo tesanim konzolima. da si stvorimo točnu sliku grada. pa se njegov lik vidi na grobnoj ploči u starinskoj župnoj crkvi u Vinici. spavaonicu i sobu za boravak. Kad su g. Tabor. Si.88 mu je Herman Celjski. Malakocijevih.. kraj nje „stara kuća" sa peći. pa se još vide koloturi. a poslije izumrea knezova Celjskih gospodari tu Jan Vitovec sa svojima sinovima. Pod krovom iznad kuhinje bile su tri omanje sobice. kod 4 čini se da su postojala vrata. a osim ovih postojao je još jedan ulaz. „. popisan je i opisan i grad Vinica.„ Erdoda. . Od gornjega se dijela saču­ vala samo gomila kamenja. veliku dvoranu. Varaždinski je grad lijep primjer razvitka ratnoga graditeljstva. koji je nekad bio branjen opkopom i diživim mostom. koji ga pokloni svom podbanu Ivanu Gjulaju. Nad ulaznim vratima bio je toranj. na zapadu branište (Wehrgang) i kupaonica. 1566. na ko­ jima se je digao most. 1568. U gornjem dijelu bila je kuhinja. Na granici prema Štajerskoj nalazi se dvor Križovljan. Kad je posljednji Gjulaj umro.

Povijest je grada Varazdina tijesno vezana s povijescu varosi varazdinske. poznamo dobro utvrde varosi i grada Varazdina. SL 74. pri- Sl. veli kronika celjska. die hette der graff Ulrich von Cilli machen lassen. Grad Konjscina (krov djelo novijega doba). dobiju Erdödy grad. Tlocrt prvoga sprata stalice Ivana Zapolje. 73. 89 Kroz cijelo se XIII. Od toga se drevnoga grada ni je nista sacuvalo. kasnije Ivanisa Korvina. inzenjera Mar- tina Stiera iz g. I taj grad dopade ruku Jana Vitovca. Zatim ga dobije ugarski palatin Stjepan Bathöry. pa markgrofa Jurja Bran- denburskog. 1585. 1528. da ni varos ni grad varazdinski nisu utvrdeni: Nu was dieselbe statt W a - rasdin keinerley zain noch graben umbfan- gen. drugoga muza udovice Kor- vinove. J o s g. pade grada Konjscine. 1441. 27. Iza Bathöryja dobi grad Ivan Ungnad. narocito po onom voj. Krsto pod Varazdinom. Po brojnim starim nacrtima. 1660. pa ga posjeduju jos i sada. Do was ein burgg in einem egg da- selbst. die von gezein gemacht was. pa je u to vrijeme grad pretrpio navalu ceta Krste Frankopana. stoljece spominju imena zupana te zupanije.). a kad se kci Ungnadova Marija udala za bana Tomu Erdöda (g. . IX.

dok je gradska graba sva zasuta. Zidovi su postojali sve do g. Kroz okruglu se kulu polazi u grad. Jaki zemljani nasipi brane pristup sa sviju strana. Kula VI. kojima su zasloni bili ukrašeni vanredno lijepom gotskom klesa­ njem. U to su doba jamačno nastale one dvije bastijonske kule V. Tako se mnogo očekivalo od tih tornjeva. da je najstariji dio grada četverouglali toranj na desno od okrugloga tor nj a > kojim se sada ulazi u grad. pa je njegova platforma opremljena za tešku arti- leriju i stari je toranj dobio velike strijelnice. već su tu bile varoške dveri. Krov je kasnije tek metnut.. kad se je grad opravljao. 1807. Kasnije je toranj povišen. pa sada reže svod i dijelove onih kle- sarija nad klupama. a sad je tek fragmenat ostao. Nad ulazom je grb Erdody-Rakoczyjev iz g. nije dakako ni moglo biti krova. Iz varoši dolazilo se u grad kroz stražarnicu. osobito je čvrsto (trbušasto) građena. kroz koje se i kolima prolaziti moglo. okruženo zgradama. Tlocrt ruševina Grebengrada. koji se nisu baš nikako pokazali zgodni. kako smo slično vidjeli u gradu V. kojima su dvorišne stijene urešene bile na slikanim stupovima i ornamentima. I po treći put je toranj povišen. Potanjim je istraživanjem ustanovljeno. koja je i sada j o š sačuvana. U prizemlju je smješten dapače i komin za grijanje gradske straže. Ta okru­ gla kula ima u gornjem spratu tek strijelnice za omanje oružje. 75. nu j o š u gotsko je doba načinjen svod s re­ brima. Taboru. T o m o Bakač prizidao je zapadni i sje­ SI. Napose je utvrđen grad Varaždin. najčešće se ponavlja znak W. u koje je to doba učinjeno. gore za velike . te postao bastijonski toranj. dolje za manju artileriju. Zatim se dolazilo do ulazne kule. J o š su sačuvani okrajni ka- menovi (Prellsteine) S desna i lijeva bile su dvije kamene klupe. pa učinio tako dvorište. i VI. koje sada više nema. a zapravo nije pripadao gradu. utisnutima u maz. 1705. 1592. Taj je toranj bio sprva znatno niži.). (oko g.90 Oko grada bili su zidovi s polukulama i bastijonima na uglu. verni dio grada.. a dvoja su vrata: Porta gegen Ungarn i Porta gegen Crobaten vodila iz grada mo­ stom preko gradske grabe. Na lijepo tesanom kamenju nalazimo i više klesarskih znakova. grb Ungnadov pokazuje. Isprva nije bio taj prostor svođen. dok je služio kao bastijonski t o ­ ranj.

Danas se tamo nalazi fragment okrugle kule do crkve. Već . tek naknadno pokrivena krovom od crijepa. Uzano dvorište IV. s tri druge kule. dakako da je i ova kula i ona kula V. gdje je nekad stajalo znatnije rimsko naselje. Taboru. Sat daleko od Varaždina nalazi se mjesto Kneginec. a crkva da je ugrađena kasnije usred toga obzidanoga prostora. kad ga je brat kralj Emerik svladao. a još postoji opravdana tradicija. Mjesto je prastaro. kasnije vlasništvo Turoczijevih. koje je osim dvora spasio barem jedan toranj sredovječne građevine. nije sačuvao ništa od svoga sredo­ vječnoga grada. Ova nam kula ne kazuje ništa osobito. U ovoj je županiji još jedino mjesto Rasinja. 76. u kojem je kralj Andrija bio zatvoren. Glavna kula Grebengrada. kako smo to sasvim jednako našli u V. da je tu postojao grad SI. urešeno je galerijama na lukove. 91 topove opremljena. (fragment velikoga spomenika od bronca nalazi se u arheološkom muzeju u Za­ grebu). koje se drži istovjetnim s mjestom Kene. Ludbreg.

Grad Bisag. Po nacrtu u djelu Status familiae Patachich. L ) Csanki: Korosmegge. Potomci Opoj bana de gen. vide se slabi tragovi grada Opoja (ili Apaja). daje biskup Prodan templarima zemljište oko Rasinje. poklonio je Opoj ban SI. 12. 77. Herbort de gen. a pri­ padala im je i bliza utvrda Herbortjra. Osi s Ivanom radi posjeda Rasinje. koje nosi drevno ime Budim. 1329. . Gut-Keled bili su Bočkajevci i Apajfijevci. Oko g. da je g. 1 } Iz kasnije povijesti grada bilježim SI. 1746. koji su Rasinju zadržali. Krsto Frankapan razvalio Pekrijevu Ra­ sinju. vijest Istvanffijevu. Od g. parbi se Stj. gospodari su ovdje baruni Inkey de Pallin. 78. svoj grad templarima za pokoj duše svoje. 1326. Na jednom brdu u blizini Rasinje. 1170. Tlocrt ruševina Maloga Kalnika.92 oko g. oko g. 1527.

pa u brončano doba još je život bio bujniji: na brojnim su mjestima ostali tragovi toga života do današnjega dana. U srednjem vijeku nastaju tu omanje plemenske župe pa se pomalo stvaraju oveće žu­ panije: zagorska s glavnim gradom (valjda) Krapinom i varaždinska žu­ panija. ta Rimljani su i u ovim stranama nadovezali na ono. 93 U samom selu stoji četverouglata kula. koji su od davnine vodili ovuda. kad je ča­ mio u Knegincu. U kasnije mlađe kameno doba. što su našli. Te su ceste ostale sve do srednjega vijeka. a Rimljanin si ih je samo po svom preudesio. sve se više diže polagano i nečujno seljak. da je pre­ govaranje Kolomana s Hrvatima bilo kod Drave. koji je vrlo često pregrađivan. pa moćni rod knezova Celjskih do­ biva te krajeve u svoj posjed. Važni su se događaji odigrali na tlu te županije. srednjega vijeka. a uz to se j o š spominju omanje župe: hrašćinska i mora- večka. a najvećim su dijelom ostale u porabi do da­ našnjih dana. koji ga nisu zaboravili. I kad je nestalo si. Varaždinske su toplice jamačno već i prije bile poznate. ostaje plemstvo Zagorja u svojim novosagrađenim kurijama. Pomalo nestaje i županija. . pa su gradovi iz­ gubili svoju važnost. 79. U zimsko doba nije pre­ stajao život. U današnjoj je varaždinskoj županiji od pradavnih vremena bio ose­ bujan život. pa se baš tu razvila kultura svoje vrsti. Tu je j o š u pradoba živio čovjek: u krapinskim spiljama u pješčenjaku povlačio se u paleolitsko doba. pa nam ne kazuje ništa o tom. kako je bio opremljen za obranu. To je ostatak sredovječnoga grada. Tradicija tvrdi. Ali pomalo nestaje toga plemstva. taj zapravo naj­ stariji plemić toga kraja. pa se često spo­ minju kao via antiqua. Ulazna kula g r a d a Maloga Kalnika. Rimske su ceste samo poboljšani putovi. pa opet uzima natrag svoje tlo — a i samih dvorova pomalo već nestaje s površine zemlje. a do nje zgrada općinskoga ureda. Kralj se Andrija sjeća još zahvalno Varaždinaca.

Sredovječni gradovi u bjelovarsko-križevačkoj županiji. Da­ pače se međa prema tur­ skom posjedu napose utvr­ dila t. Križa. Stier na „Mappa iiber die Windische. zv. Broj je gradova u današnjoj bjelovarsko-križevačkoj županiji sada razmjerno neznatan. Dvor u Ivancu. kako to pokazuju nahođaji. Starec zvanom. No u plodnim je ovim krajevima (koji su sačinjavali u XV. s Ve­ likim Kalnikom. 1650. postojala utvrda. Waldverhackima. . Pro­ svjeta 1903. gdje su u tlo­ crtu prikazana i utvrđena mjesta onoga kraja u ono vrijeme. pa od današnjega Bjelovara do ispod Gjur- gjevca. j o š je veći broj mjesta bio utvrđen. a od ovih su jedva tri četiri znatnija grada. P e - trinianische und Banatische grantzen". kako je to narisao g. a vjerovatno je. Počnimo s najstarijim gradom toga kraja. osobito koplje iz rimskoga vremena. koji su u polukrugu pola­ zili od Koprivnice do Sv. C'sanki: X6rosmegye 7. a ) Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. a kad se na izmaku srednjega vijeka pojavio Turčin.l) Između dva gorska vrhunca odlo­ mio se u pravrijeme silan komad pećine: to je brdo SI. Katalina između brda Vu- klec i Vranilec zvanih. M. da je i na nedalekom brijegu. 80. vijeku dio ogromne županife krizevačke) bilo sva sila važnih gradova. Od davne je davnine ta klisura upotrebljena za utvrdu: i prethistorijski i rim­ ski je čovjek tu obitavao.

da je cijeli kalnički kraj prastara plemenska općina poput one u Turopolju. Prozori su . pa se danas ne može do njega do­ prijeti. Najviši je dio poligon 10. 81. Buckelquader. potječu iz daleko kasnijega vremena: samo je gornji dio razvaline pripadao starom sredovječnom gradu. Već je Kukuljević opazio. dijelom na konsolama. Podnice prvoga sprata — po gotskom običaju vrlo na blizu metnute — počivale su dijelom u rupama. nu arhitekt je pukotinu prekrio balvanima. zv. nu ispitivanje grada nije toga potvrdilo. koje nalazimo i u zgradama 1 i 2. Kula 7 bila je glavno obitavalište u gradu: vanredno je čvrsto građena. koji i sada postoje. da je Kalnik stajao još u doba narod­ nih kraljeva. Nu ostaci. ma da su i kraljevi i kraljice opetovano boravile u njem. a doljnji. 95 Sredovječni grad Kalnik nije nastao najednom. a tradicija možda ima pravo. veoma razrušeni dio noviji. jamačno je tu stajala uz utvrdu i kapela. da je odavna na tom mjestu postojala utvrda i više je no vjerovatno. sagrađen na raspukloj klisuri. vijeka. koje danas tu nalazimo. a inače ih u cijeloj Hrvatskoj nema osim na Medvedgradu. uglovi su utvrđeni tesanim kamenom t. da je to bila kapela. Prizemlje je podijeljeno u dvoje: na desno je ostavljena pećina. da je gornji (romanski) dio stariji. I on i drugi držali su. Taj je stari grad bio veoma malen. U kutu je stubište 8 s gotskim dovratnikom. Iz toga se najvišega dijela polazi uskim hodnikom 9 — 9 do glavne zgrade 7. Vjerovatno je. na lijevo je bila prostorija. dvor XVIII. Taj je hodnik dovodio u gornji sprat te prostorije. B e l a . nestalo. sve je ostalo podrtina kasnoga dvora. ma da je ziđa gotovo SI. posvećena sv. Katarini.

comes Novi castri. da su vlasnici Okić grada bili i vlasnici Kalnika. (Cod. 2. koja veli. Meni se čini. polukružno završeni.). O c h u z . . gore široki. a bio je znatno prostraniji od grada Kalnika. Kukuljević misli. da je ban Dioniz Ochuz posjedovao i Kal­ nik. pa i kula 6. dakle je pogrešno učiniti Dioniža komesom „novoga grada Okića". Sve drugo ziđe nije no ruševje kasnoga dvora. jer je Ochuz druga osoba. koji je na daleko pred gradom zatvarao gradsko predvorje. U zgradi 1 bilo je očito stubište. ma da je njegova bila bliza Kamešnica. da se castrum Kalnik spominje prvi put g. koji se sasvim ras­ pao. postoji jedna litografija. IV. 1243. u listini. 3. pa doista u mno­ gom podsjeća Kalnik na Okić. 82. da je kraljev grad Kalnik . (pravoga puta nema ni tu između tih zgrada. . dipl. I tragovi se grabe j o š i danas razaznaju. U ispravama se čita ovako: Dionisius. . Nije baš sasvim stalno. Tu nema nigdje ništa više romanskoga. grad je možda nastao tik pred mongolsku provalu ili koji čas poslije nje. Iz starijega vremena SI. do nekoliko u živac tesanih stuba) to se danas ne može više ustanoviti.96 u prizemlju maleni. gdje se nalazi trošna gotska crkvica. oba su grada uzidana u pećinu i na nju. što prikazuje i zid. tu je bio stari ulaz u grad. Čemu su služile zapravo zgrade 1. Položajni nacrt g r a d a Trakošćana. Dva gotska otpor- njaka jačaju zgradu. 191.

. Save. Kad je kralj Matija umro.: castellum muratum sub castro Nagy Kemlek si- tuatum defuncti Ladislai Orechoczi. God. Ovi su sazidali novi drugi dio grada. Grad Trakošćan Grad Trakošćan u sadašnjosti. Čini se. 1685. 1270. po njima Patačići. Kem­ luk i t. neko vrijeme uze ga kralj Sigismund opet u svoju vlast. SI. Nu i ta je darovnica sumnjiva. 83. G. U gradu su se brzo mijenjali gospodari. 1264. najstarijem sinu Stjepana Kosače. Nasljedstvom dođu u posjed grada Draškovići i Orehovački. biskupu Ivanu Albenu. a župani ili ba­ novi upravljaju njim. (Ime Kalnik pisalo se u službenim spisima svakojako: Kalnik. a poslije skoroga izumrća toga roda opet je grad kraljev.). pa ga Vukoslav Grebenski brani protiv Austrijanaca. pa ga proda zagreb. U ispra­ vama od g.. spominje se uvijek j o š samo terra Kemluk. Zatim steknu pravo na grad Ke- glevići. prije restauracije. koji ga prodade Baltazaru Alapiću i Benku Bacanu. oba grada Vladislavu vojvodi od [sv. Kasnije dobije grad Vuk Branković. ali zagrebačka crkva podigne parnicu i dobije s njom grad natrag. osvoji Ulrrik Celjski oba Kalnika. 1244. pa konačno familija Ožegović. pokloni kralj Stjepan Kalnik banu Rolandu od plemena Ratoldova. koji dade g. 1245. pa grad dođe poslije smrti zadnjega kneza Celjskoga u ruke Janu Vitovcu i malo kasnije kralju Mati j i. Gjuro Szabo : Sredovječni gradovi. 1453. 84. spominje se comes de Kemnuk i iobagiones castri. Mali je Kalnik Prof. Taj je morao već biti otprije faktički posjednik Kalnika. možda samo Malog Kalnika. 1481. da je dakle i Kalnik bio isprva svojina kraljeva. 97 branio od Tatara Filip Bebek. Si. d. Nu ne za dugo. Već g. Kemnuk. 7 . koji se spominje god. grad je u rukama Ivaniša Korvina.

). Zenthernye već g. časom ima opet zasebnu povijest. 9. Pekrija. što je to mjesto s posjedom pripadalo nekad opatiji tiirjejskoj u županiji zaladskoj. 1397. vijeka nalazila se tu SI. 1299. U Guščerovctf) stajao je do pred par decenija dvor Ožegovića. 1405. Kasnije je u vlasti Ljud. nom. ivanovaca. Sigismund odredi. pa se i posjed zove Kwsthyerolcz al. utvrda.98 nastao jamačno kasnije. Bedemom je bio cijeli grad opasan. Križevci su prastari grad. koji je desetak godina poslije Zagreba dobio prava slobodnoga grada. 1324. a svojom je historijom čas vezan uz V. Važni su se sabori držali često u Križev­ cima: g. a drugima se išlo prema franjevačkom samostanu. koju su podigli Kustyeri de Szent Erno. U kraju kalničkom ima dosta lokaliteta. od koje se sačuvalo spremište za sakramenat. Jedna su vrata vodila u grad. kasnije i isusovaca. 1390. Glogovnica s drevnom crkvom bila je posjed templara. koji su sačuvali spomen prošlosti. Između toga Gradca i sela Oseka nalazila se gotska crkva sv. ali su se sačuvali tragovi kasnijega utvrđenja. Na brdu Gradcu su neispitani doslije ostaci utvrda s velikim opko­ pima. . Kalnik. da se nutarnji grad utvrdi (g. Tlocrt ruševina g r a d a Vinice. pa krvavi sabor g. Od tih se utvrda nije sačuvalo ništa. Apatovac je dobio ime po tom.. Nu već u drugoj polovici XV. koji je prodan i porušen. koji više nije bio !) Csanki: K6r6smegye. petokutni bastijoni bili su na uglovima. Mi- halja.. 85.

a g. 99 unutar opkopa. Petru Čvrstecu (noviter erectum). 1543. koji je Koprivnicu s razvaljenim gradom „Kibrom" kupio g. vijeka. biskupu zagrebačkom. zem. Nacrt utvrđenoga mjesta nalazi se u dvor. povla­ stice poput slobodnih varoši. arkiva II. ark. a taj je u oporuci odredio. Kralj je Sigismund dao Koprivnicu s tvrđom u zalog Ivanu Albenu. D o ­ skora zadobiju i Koprivnicu knezovi Celjski. koji ju je posjedovao do g. Križa nije bila unutar utvrda. gdje se danas nalaze neznatni ostaci i Staroga grada. Od gradića u Lepavini nije ostalo ništa do gradišta. 1. Tlocrt S t a r o g a grada u Varaždinu. još stare utvrde urisane. da je ostavi svom sinu Ivanišu Korvinu. I drevna crkva sv. a po njihovu izumrću Ivan SI. florijanski. udove posljednjega Celjskog. gdje je stajala. Kralj Matija uze Koprivnicu u svoju vlast. 86.. zem. 1356. g. od Katarine Brankovićeve. 1650. tek se ne može stalno odrediti. da grad Kuvvar ima zapasti njegova brata Rudolfa Albena. 1461. brata kralja Ludovika I. Vitovec. U XVII. Quadraginta iehnographiae . 8607. 1303. knjižnici u Beču br. u Sv. fortalicium novum Prasnycza Martini Keressy. . podijeli im te povlastice sam kralj Ludovik. Po nacrtu M. Nu osim varoši postojao je tu i grad Kuwar ili Kuka- proncza. (Vjes. 1504. a i u nedalekom mjestu Trema postojala je dugo vremena utvrda.1) Mjesto je dobilo od Stjepana. pa je napose bila utvrđena. IX. (po prilici sat daleko od Koprivnice) ili u Koprivnici samoj. Stiera iz g. je vijeku bila Koprivnica pre­ tvorena u modernu tvrđavu s četiri bastijona i četiri „ravelina". da li je stojao tamo. 1864. dvorski i „Genssbiiller Pastey'\ U glavnom je ostala Koprivnica takova sve do druge polovice XIX. pa se razaznaje j o š mjesto. . fortalicium Reuche domine Laszowski: Vjes. U popisu daća kraljevine Slavonije od god. U katastralnoj su mapi od g. 170. fortalicium Konzka Georgii Wragoych. Nu daleko je važnija utvrda bila u Koprivnici. kad je utvrda nestalo do slabih osta­ taka. 215. 8 3 ) spominju se utvrde u županiji križevačkoj u odjelu Ivana Gerdaka. . zvali su se bastijoni: popovski.

1) koje se prije zvalo Rakonog. Vrbovec2) je spadao nekada velikoj rakovečkoj gospoštiji. fort. Kao jedina uspomena na vladanje Zrinjskih postojao je do nedavno zdenac. . 21. Pučići. VIII. Bwschyncz Michaelis Zempchey. Swybowcz. Praschowczy. G. 1710. Kochycze rel.100 relicte Dersfy. Posjed Britvićevina ležao je blizu Trstenice u požeškoj županiji. proda komora imanje Rakovec i Vrbovec barunu Baltazaru Pa- tačiću. ark. Po njegovoj smrti dobije god. jugosl. koji ga dade Ivanu Karloviću. Slika sačuvana u rukopisnom djelu: v Status familiae Patachich". 2 ) Csanki: K6rosmegye 6. z. . V. preko koje vodi diživi most. opasanoj širokom grabom.Vidi Vjes. a za bune od 1755. Jedan su dio grada držali sve do g. zvan Zrinjski zdenac. 341. potomci prvih gospo­ dara Rakovečkih. a pripadao je nekoč obitelji Borotva (Britvić). fort. fort. I vrbo- večki je posjed došao u ruke Zrinjskih i kasnije Patačića. pa su ovi ostali gospodari grada do propasti svoje. — Lopašić: Urbari 166. fort Praschowcz Steph. 1540. — Arkiv za povj. pa Vitovec. sagrađen na uzvisini. SI. a imalo je svoj grad. fort. Kerecheny. nu i toga je ne­ stalo. gdje se i sad razaznaju ruševine Britvić grada. Zenth Pal Johannis Horwath. dok su drugi dio držali knezovi Celjski. 1531. 87. a po odmetnuću sinova Vitovčevih dobije i taj grad Ivaniš Korvin. razorili su navodno seljaci i grad Rakovec. pa nam je u 1 ) Csanki: K6rosmegye 4. od kog se danas razaznaje gradište. 1 i VIII. poka­ zuje već noviji dvor. Stariji prikaz grada Varaždina. fortalicium Iwanch. grad njegov nećak Nikola Zrinjski. Johannis Bannffy. Na zapadnoj strani županije nalazi se mjesto Rakovec. nedaleko Raića. Chzyr- quena Lad. koja se je zvala vrbovečkom ili trste- ničkom. fort. fortalicium Megywreche. fortalicium Gwdowcz Chrystophori Megywrechey.

z. Belovar. Čazma. 1650. Drnje. koji je Ferdi­ nand darovao Ambrozu Gregorijancu g. preko koje vodi most. . Kakove je utvrde imao pra­ stari posjed zagrebačkih biskupa Gradec. pa Križevci. Cirkvena. Sigetec. Koprivnice. Rovišće}) (Riucsa. Tu su unesene utvrde onoga doba na toj medji: Varaždin. Zanimljivo je. da je i Belovar označen takovom utvrdom. Topolovac. danas više ne znamo. Reucsa i slično) imalo je i u srednjem vijeku utvrdu.. Osim Varaždina. od Čazme . načinjene nasipima u četverokut s kulama na uglovima. Grad Varaždin u sadašnjosti. Gjurgjevac. kasnije (god. Gjurgjevca i Rovišća sve su to ma­ lene utvrde.) u vlasti !) Vjesnik z. 88. Druge starije utvrde nisu u to doba imale strateške vrijednosti. Možemo je smatrati dosta vjernom. U Lovrečini1) stojao je kaštel. a u jednom je kutu bio grad u obliku četvorine s četiri ugaone kule. Weissenthurn (Virje?). Ivanić i s. pred kojim je bila oveća graba. 1550. Crkva je stajala pred gradom. Patachich" sačuvana slika grada Vrbovca. Na spomenutoj već karti Martina Stiera od g.To- proisa". vlasništvo Rakovečkih. Svibovec. bila je obro utvrđena.. sve zajedno okruženo grabom. Tu je bio glasoviti sabor g. Koprivnica. jer su SI. prikazuje se granica prema turskoj krajini. Uz crkvu se prislonio trostrani dvor sa dvije ugaone kule. sačuvani objekti doista točno urisani. Trema. najprije u rukama kraljevim. također vlasništvo biskupovo. R o - višće. ako po- vjerujemo nacrtu u zem. 1393. 1527. Novigrad. arkiva VIII. arkivu u Zagrebu. 101 spomenutom djelu „Status fam. Legrad. gdje su pristaše Ivana Zapolje njega izabrali hrvatskim kraljem. nu bliza Dubrava. Mjesto je okruživao zid s devet polukula. 19. a mjesto je središte veli­ koga posjeda.

pa ju je kralj Sigismund g. da je kaštel gotov. Ivan. četiri male bastije i jedna kod ulaza pojačavaju utvrdu. ma da je bilo sijelo županije. jer kapetan Laibacher (Starine 19. pa da u ogradi ima još mjesta za 40 kuća. Nu od sveg se toga nije ništa sačuvalo. koji su imali i posjed Topolovac. 2 ) Csanki: K6rosmegye 20. koji se vrlo rano spominju. 1244. Južno od Sredske nalazi se i danas sv. koji je stavio predlog. I današnji su Zdenci. Desnicza. da se dosadašnja jednostavna tvrđa izgradi daleko po modernom načinu. 89. 3 ). do čega nije nikada došlo. Raca je također bila utvrđena. (WenczelVII. arkiva VIII. 69. ist. 1455. očito današnji Dišnik. 1597. te opasan grabom. i pre- dana familiji Fanč. . knjižnice br. Nu i osim ovih ima i drugdje x ) Po nacrtu u rukopisu dvor. razorio. Vj. U srednjem su vijeku bile u ovim stranama još druge utvrde. utvrđen na uglovima ba~ stijonima. a isto tako i Grđevac (Gordova).1) gdje su sa­ gradili utvrdu. z. Stari nacrt u zem. a oko grada ograđen je prostor drvom (palisade). da je utvrda u Čazmi bila četverokut. a ovomu na zapad grad Mogor. od Rače. gdje su oni podigli samostan i crkvu. u koji se ulazilo ljestvama u prvi sprat. okt. bio je Topolovac u četverokut zidani grad. i 163. vijeku.) javlja. kojem je pripadao i Svibovec2) gdje je i u srednjem vijeku stajao kaštel. U blizini toga Novigrada ležale su i tvrđe Decse. Utvrdu je Malkoč beg g. koja je u pri­ jašnja vremena imala veoma veliku važnost. a po­ novno je sagrađena g. 102 Derzsfyevaca Sredičkih. gdje se castrum spominje već SI. Novi grad (Ujudvar) traži Csanki negdje na zapad Palešniku. te više boravili tamo no u Zagrebu. Stiera. Toranj grada u Rasinji. Čazma je pra­ stari posjed zagrebačkih biskupa. a blizu Ilove Berivoy Sz. 3 ) Starine IV. pa niti mjesto grada Garešnice nije poznato. Na sličan je način bio građen i kasniji kaštel u Rovišću. 154). 8609. pokazuje nacrt u djelu M. U blizini današnjih Sredica stajalo je mjesto Svobočina. iznutra je do polovice plota nabacana zemlja. za­ ložio Mikcu Prodaviću za 8000 for. g. 5. gdje je po svoj prilici sta­ jala utvrda Jdko-Szerdahely. 1396. 144. izvješćuje Grasswein o gradnji Rovišća: visok plot opasuje utvrdu. arkivu u Zagrebu pokazuje. Musina grad nalazio se po mi­ šljenju Csankijevu sj. imali svoju tvrđu. 1559. Jakob. Kako su utvrdu tamo cijenili u XVII. unutar toga prostora nalazilo se nekoliko kućica. 257. J o š se i danas razabiraju ostaci vrlo jakog zida od ciglje.

s$ laziti i rimska cesta Podravinom. a nije poznato. 1^*1 SI. .« . nad Turnašicom Gradačko brdo. Preostaje dakle jedino. Tuda je morala pro. Kalnika. đ i o s u o s t a d s t a r o g a b u r g a ^ d o n j i d i o j e 1T znatno u srednjem vijeku.r ir « . u bližim se peskima našao kamen s rimskim napisom. LR. i sada grad Gjurgjevac. nedaleko Šandrovea ostaci su neznane kule. 91. 103 tragova iščezlim utvrdama: nad Sirovom Katalenom nalazi se Gradina. Nad Mikleuškom nedaleko Ku­ tine nalazi se također Gradina. .1) Kraj je već u prethistorijsko doba nastavan. . U XIV. 90. koje j e mjesto bilo Q o r n j . Pogled na ruševine V. jer su očito bila u nekoj vezi. Kalnika. koje još postoje. otkuda ime selu Gračanici zapadno od Kutine. zapadno od Špišić Bukovice Gradina. blizini Virja. a posjed dobi Detrik x ) Csanki: K6rosmegye 17. tik današnjega Gjurgjevca. Neko se vrijeme zvalo mjesto Sušica ili je postojalo SI. Istočno od Koprivnice u ~. Spominjem i ova mjesta iz susjedne viro­ vitičke županije. . Tlocrt ruševina V. . ™ ™ * v . vijeku u vlasti je nasljednika bana Mikca Prodavića. stoji o s t a t a k kasnijega dvora. koji ga izgubiše zbog nevjere. . . . a do nje Zidina. da se po­ zabavimo pobliže s ono par po­ znatih ruševina. . .

dok ne dođe u vlast knezova Celjskih. pa se morao sa sviju strana braniti. 1660. koji ga založiše za 13. s velikim strijelnicama na najvišem katu. Na gradu je do nedavna postojao van­ redno lijepo izrađen grb biskupa Sigismunda s napisom: Arma Sigismundi epi. quique ecclesiensis anno doi 1488. 1800. v. pa grad ostaje u rukama njegove svojte poslije njegove smrti. Tlocrt grada Dubrave. .. 1549. 1477. Stiera iz pol. a dosta je vjerna slika na nekoj mapi iz vremena oko g. U turskim je bojevima bio Gjurgjevac vrlo znano mjesto. 1465. nu g. knjižnice u Beču br. XVII. Grad je sagrađen u ravnici.104 Bebek. koji ga g. zato je građen u formi poligona. Kasnije uze i taj grad Jan Vitovec. dvije okrugle kule štitile su l ) Csanki: Kor6smegye 14. nu domala posta opet kraljevski grad. muzeju u Zagrebu. daje Ernuštu Čakovačkomu. v. 92. Po nacrtu M. arkivu. Jedan nacrt iz početka XVIII. Sliku Gjurgjevca sačuvao je rukopis dvor. 8607. Sad se taj fini posao nalazi u arheol. Opis Gjurgjevca od g. Martin Stier.000 for. arkiva XV. kamo su se često zalijetali. te izmijeni ponovno gospo­ dare. braći Talovcima. Tlocrt tvrđave Koprivnice. Pred ovim poligonom bio je zid u trokut. 22. koji je zamislio znatno proširenje utvrda. SI. nacrt je učinio g. očito nekaki bastijonski toranj. zem. Na mjestu te tvrđave stajao je valjda stari koprivnički burg. Kasnije je pred ulaz postavljen toranj SI. 93. u Vjes. nalazi se u zem. opet je kraljev.

Biskup Timotej dobi od kralja g. velika iz kamena istesana cisterna C. a preko nje je vodio pokretni most. koja se pružila od jugozapada k sjeveroistoku. da strijelac bude zaštićen. Pred ulazom bila je graba. Zidovi su 2 5 0 m debeli. smje­ šten na kamenom brdu. na kojem se navodno također nalaze ostaci utvrda. Danas je put do gradine teži: gusta je šuma sa­ krila razvalinu. Pravi je sredovječni grad Garićgrad. Stier također utvrditi. Iz kasnoga vremena. Manja je kula B postavljena tako. Nema sumnje. Taj je otočić htio M. mjestimice i više. i grad i župu Garić na dar. da se je nekad ulazilo u prvom spratu. u gornjem su strijelnice u koso u zid usječene. pa se biskupi pišu katkada comes de Garich. Ulaz je danas do zemlje. Ime se Garić opetuje često i u Hrvatskoj i u Bosni. Unutrašnjost nutar­ njeg grada danas je za­ rasla velikim drvećem. ugrađena druga kula B. pa branič-kula A i na najslabijoj strani SL 94. pa nedaleko Križevaca postoji Garić brdo. Svi su gotovo zidovi građeni od kamena lomljenca. Utvrda u Čazmi. Zidovi su i tu debeli (oko 2*30 m). 1256. Stubama se u zidu može j o š i danas prilaziti do viših spratova. a vanjski okružuje grad tako. koje je stajalo podalje na nekom otočiću. a spominje se kao castrum g. 105 uglove toga trokuta. Danas je grad posve preudešen za školu. Glavni je ulaz kod E bio veoma masivno građen. da je Garić grad bio nekad župski grad u kraljevoj vlasti. koji je podignut pristajao u okvir vrata. nu popravljana je mnogo cig- Ijom. nu j o š se jasno razabiraju zgrade kod ulaza D D F . čini se da su vrata bila gore polukružno zatvorena. pa je među pojedinim sloje­ vima kamenja metnut po jedan sloj lapora. a među njima bio je vanjski ulaz..Wasserburg". jer je dugački most vodio do mjesta. kao nekako pre­ dvorje. nu čini se. Kula A je 12 m široka j o š jedno 18 m visoka. da na južnoj strani kod glavnoga ulaza ostaje veći prostor G. Kako pokazuje nacrt iz rukopisa dvor. Usred Moslavačke gore. . U doljnjem je spratu oveća strijelnica za direktni hitac. pa samo komad gotskoga rebra pokazuje na vrijeme postanja grada. U mnogom naliči na grad Ribnik na Kupi. 1277. da se priljubila zidu. Kula je utvrđena na uglovima tesanim kamenjem. građena od kamena. bio je Gjurgjevac donekle . iz­ nutra je kula 8 m široka. Nutarnji je dio grada gotovo potpuni oval. već se primiče tvrđavama. knjižnice. a šilj je okrenut prema napadaču.

. kod Bastaja). tek se raza­ bira na nosu brijega obzidani četverokut. Marije pod Garičem. Ana SI. G. si. Bršljanice bilježi ta karta znak razvaline i označuje sa „Crkvena". gdje je ubilježen naziv Crkvena. posjeduje ga Barbara Celjska. koji spada među naj­ starije i najznatnije u Hrvatskoj (osnovan g. 1544. gdje vojn. 1363. formalnu darovnicu. te daje castrum nostrum Borsonovvch . U biskupskim su se rukama našla oba grada. dade on Bršljanac Latku.106 Grad je dakle nastao nekako u isto doba. pa opet je svojina biskupa. 8607. pade grad u turske ruke nehajstvom branitelja. a kad je kralj Ludovik opasne plemiće (Šubiće. . Zato nalaže g. a 5. što se već po njegovu sastavu vidi. Sjeverozapadno od sela M. nu Medvedgrad je kud i kamo gospodskije građen. a spadali su pod taj samostan i samostani u Strezi (Pavlin Kloštar) i u Dobroj kući (sv. u zamjenu za bosanski Ključ. III. g. da nitko ne može lako do njega doprijeti. da je taj veoma razvaljen.Quadraginta ichnographiae. nu ta se nalazi nešto niže kod kote 161. čazmanskom kaptolu. Isprva svojina kraljeva. sinu Vukoslavovu. da ustanovi međe grada Bršćanovca. 1409. 95. Dakako. 1412. 1295. Stari n a c r t g r a d a Gjurgjevca. kad je nastao i Medved­ grad. Nalazi se tamo. izdaje kralj Ludovik I.. a pred njim fundamenti okrugle kule. 1364. grad je kraljev. a j o š se više porušio samostan pavlina sv. a tamo se. Od tog se drevnog samostana sačuvao samo komad zida. 1290. koji su svi do nekolicine uma- knuli u Ivanić. Zapravo je tu Crkvina. nalaze ostaci grada Bršljanca. g. Sva dalja povijest grada nije no neprestana izmjena gospodara. . karta bilježi oznaku Bela crkva. Grad se u novije vrijeme veoma porušio. 1380. prodao je biskup Ivan oba grada Gardunu. Nu grad se taj u povijesti ističe.. cum villis Zenthamas. knjižnice br.). Nelipiće) preselio u one strane. . Smješten je tako u skrovište. Original u rukopisu bečke dvor. ali sedam godina kasnije osvoji biskup Mihalj natrag Garić. Hrvatiniće. biskupa zagrebačkog. in qua . G. 15. koji su odslije i ostali gospodari grada. žena kralja Sigismunda..

107

ecclesia in honorem s. Thome apostoli constructa extitit item Zobochyna,
in qua eccl. in honorem s. Johannis evangeliste extitit edificata, nec non
Kotenya in qua eccl. in honorem 0. Sanctorum extitit. Zobochyna (koja
se zvala i Latkovina) je, kako je gore spomenuto, bilo mjesto kod Sre-
dica, a pripadao je k tomu mjestu i kasniji kaštel Svibovec God. 1366.
izuze kralj Ludovik Latka od sudačke vlasti banove i palatinove, pa na­
laže g. 1367., da se protiv Latka ne izdaju inkvizitorni spisi. 1 ) Kasnije
je grad u rukama Treutula Ivana od Nevne (Lev. Varoši).
Kutina21) je prastaro mjesto, nu od svog sredovječnog grada nije
sačuvala ništa do gradišta u šumi, okružena dubokim šancem. Jedan su
dio posjedovali Bršljanovački, a glavni su gospodari grada bili Roh de
Decse. Kasnije je Kutina u rukama Tome Bakača, a on ostavlja Kutinu
s Moslavinom, Zarvaskoom (= Jelengradom), Dianvarom i Blodynom Er-
dodyma, koji su doista ostali vlasnici grada sve do novijega vremena
(1521.). Gradište se grada Dijanovca j o š danas zna nedaleko Ilove, a
Blodyn je utvrda južno od Kutine, gdje je na katastralnoj mapi zabilje­
ženo Balatin, dok narod zove grad Plodin. Među dva potočića nalazi se
u okrug gradište, opasano du-
bokim šancem. 1529. tražio je
Ivan Kaštelanović Dianvar, Plo­
din i opp. Kothin vlasništvo
P. Erdoda uzaludno za sebe.
U okolici se je kutinskoj
našlo mnogo rimskih ostataka,
naročito na oranici Crkvište kod
Fratrice, nedaleko Repušnice. Ku­
SI. 96. Nacrt ruševina Garić grada.
tina se spominje kao župa g.
E gl. ulaz, G predvorje, D—D zgrade za sta­
1334. i 1364., najprije s crkvom
novanje, C cisterna, A gl. kula sa stubištem u
sv. Svetih, g. 1488. sv. Kata­ zidu, B manja kula za obranu najslabijega dijela
rine, a g. 1501. spominje se grada.
samo pleb. de Kothenya.
Sjeverno od Kutine nalaze se ostaci Kutinjca grada, koji je sazdan
tamo, gdje vojn. karta bilježi kotu 184. To je sasvim neobično gradište:
na ostrmom brijegu dva su cunja, pokrita ruševjem ciglje i kamenja, jedan
do drugoga, svaki okružen dubokim šancem. Čini se, da su tu nekad
stajala dva okrugla tornja.
Moslavina ima dva novija dvora, sagrađena u doba, kad su tamo
gospodovali Erdody. Od sredovječnoga grada nije se sačuvalo ništa
više. Tu je već rano postojao grad, kako vidimo iz darovnice od 20. XII.
1316., kojom Karlo Robert daruje Ivanu B a b o n i ć u : posessionem Petri de
1
) Thalloczy: Studien z. Geschichte Bos. u. Serb. str. 337 i si. Glasnik z. mu­
zeja za Bos. i Herc. 1906. 401—444. Csanki: Korosmegye 28. Vjes. z. ark. 224.
2
) Csanki: K6rosmegye 27. — Nadgrobna ploča jednog člana familije Roh de
Decse s njihovim grbom prenesena je u arheološki muzej u Zagrebu.

108

Monozlou, cum castro similiter vocato, pa dalje: castrum Borsonouch c. pos-
sessione et villis Sup. et Inf. Gersunche, possess. Polosnycha (= Polo-
žitica) cum castro in com. de Garyg, poss. Megeryuche c. castro. U XV.
je vijeku Moslavina vlasništvo Čupora Moslavačkih. Pavao Čupor bio je
župan križevački, pa ban hrvatski g. 1412.—1415., Hrvoja ga je utopio
zašivši ga u volovsku kožu. Sa Stjepanom Čuporom izumro je taj rod
g. 1492., a dobra dobije T o m a Bakač, pa po njemu Erdodyjevi, koji nose
i danas naslov Moslavački. Gjuro Čupor, miles Zagrabiensis, osnovao je
prije g. 1460. u Varalji (Podgrađu, danas ostaci kod sela Hruškovice)
samostan franjevački. Moslavina pade Turcima u ruke, ali je Tomo Erdody
1591. opet ote, pa zato svjetova general Grasswein, da se ta tvrđa opet
opravi, jer Turci kane Jelengrad kod Moslavine opraviti. Podori Jelen-
grada i Košutgrada nisu još doslije ispitani.
J o š bi dvije utvrde kasnijega doba u ovoj županiji zaslužile spo­
mena. Jedno je Ivanić tvrđa, drugo Cirkvena. Ivanić je staro mjesto, mlađe
je Ivanić Kloštar, ali utvrđen nije bio sve do g. 1567., kad je u četverokut
utvrđen velikim bedemima s četiri bastijona. Po nacrtu Martina Stiera
vidimo, da je cijela ta utvrda bila u močvari, a most je vodio do biskup­
skoga grada, koji je Stier također htio utvrditi. Cirkvena je nekada
bila dapače i kralj, i slobodni grad za kralja Leopolda, nu taj su privi­
legij izgubili, pa uzalud natrag tražili g. 1790.^ U rukopisnom djelu c.
kralj. dvor. knjižnice br. 8607. narisan je kaštel u Cirkveni: velika kula
s ulazom u prvom spratu, uz nju poveća zgrada. Oko cijele te zgrade
podignut je zid od palisada, u kojem su bila dvoja napose utvrđena vrata.

l
) V. Vjes. zem. arkiva VIII. 193.

Sredovječni gradovi u županiji požeškoj.

Razmjerno se je mnogo gradova u ovoj županiji sačuvalo, naročito
u gorskim stranama te županije. Ne smijemo zaboraviti, da je opseg te
županije u srednjem vijeku bio znatno manji: gotovo cijela zapadna po­
lovica županije pripadala je staroj križevačkoj županiji. Gradovi su dakako
iz raznih epoha opstanka sredovječnih gradova uopće, pa pokazuju i oso­
bine svoga vremena i osobine kraja, u kojem su nastale.
Počinjem prikaz s gradovima sjeverozapadnoga dijela te županije,
gdje je u rimsko, a sigurno i u predrimsko vrijeme postojala znatnija kul­
tura. Rimski tragovi vode od sela Kreštelovca prema Daruvaru (rimske
terme) i dalje gore prema Bastajima.
Stupčanica je gradina, sat daleko od mjesta Bastaja udaljena. Mjesto
Bastaji nalazište je rimskih starina, naročito onoga rimskoga grobnoga
napisa, što se čuva u dvoru u Daruvaru, kamo
s
j e donesen g . 1842. i z Bastaja. |K | ^
Gradić je Stupčanica sagrađen na tijesnom |,e ^ " • ^ I I T ^ ^ / **^!|
zaravanku brežuljka tako, da se na daleko vidi. |
Usred toga zaravanka diže se jedno 18 m vi- » * >» ^ ^ \^ \
soko glavna kula (Berchfrit) 7 m široka. Vrlo je ^'^^^r
pomno građena, a ulazilo se u nju vratima u S1 g? T l o c f t f u š e v i n a

prvom spratu, donja prostorija nije imala ni vrata stupčanice. l. Branič kula,
ni prozora. Unutra vode uzidane kamene ste- 7—10 zgrade za prebivanje,
penice u prvi sprat, pa dalje u drugi, koji je
kasnije nadozidan cigljom. U svakom je spratu samo po jedan prozor
nad ulazom. Uglovi te glavne kule su pojačani tesanim kamenom, a oko
nje je bilo prigradnja u kasnije doba, od kojih se tragovi razaznaju još
i sada. J o š se nekoliko omanjih prostorija nalazilo na kraju uzanoga
hodnika, nu svrhu im ne možemo razaznati. Prema jugu opada šilj bri­
jega, pa je tu grad čvrsto podzidan. Za obranu grada vrijedio je po­
najviše njegov položaj na teško pristupačnom brijegu, a zid prema jugu
morao je baš zato i biti čvrst, što je tu pristup do grada prikladniji.
Ovaj neznatni gradić ima veliku povijest. 1 ) U srednjem se vijeku
zove u spisima „Soploncza", pa su u blizini te gradine postojala i dva
a
) Csanki: K6r6smegye XV. szazadban. Bp. Szabo: Vjesnik hrv. arheol. društva.
XI. str. 40. Klaić: Plemići Svetački, naroč. str. 15.

110

mjesta: Gornja i Dolnja Soploncza. Sama je gradina od prvoga časa, kad
se u povijesti javlja, u rukama plemena Tiboldovića; pa u njihovu posjedu
ostaje i onda, kad je kralj Robert uzeo posjed Pavlu sinu Michalchovu
od plemena Tiboldovića. Oko g. 1356. vlasnik je grada župan abaujske
županije Petar Poharos, a oko g. 1408. u rukama je kraljevim. Sigismund
pokloni grad ženi svojoj Barbari, nu
još iste godine 1428. posta vlasni­
kom grada Nikola Gorjanski, rođak
Sigismudov, ban hrvatski i palatin
ugarski, pa je odslije Stupčanica po­
sjed Gorjanskih sve do g. 1481., kad
je taj rod domro s Jobom Gorjan-
skim, a gradom i posjedom zavla-
daše Banfijevci de Also Lendva, pa
ovi ostaju gospodari grada sve do
turske invazije. Kralj je Ferdinand da­
rovao doduše g. 1527. castrum Sopron-
cza, tada vlasnost Ivana Banfija, pri­
staše Zapoljina, Valentinu Toroku, ali
to je tek papirnata darovnica, pa je
isti Ferdinand g 1541. potvrdio Stje­
panu Banffyju sve posjede, pa i Viro­
viticu i Szopronczu. G. 1542. pade
Stupčanica u turske ruke, te su se
SI. 98. Stupčanica gradina kod Bastaja tu smjestili najgori turski age. Okol-
nedaleko Daruvara. noga je žiteljstva nestalo, pa si je
Turčin amo dovukao Vlahe iz Bosne.
G. 1702. opisuje popisivač i podor Stupčanice, te veli, da je posve raz­
rušena, zidovi goli, velik toranj bez krova, a Turci da su g. 1688. po-
jr
_ ^ b j e g l i odavle u Gradišku. Tada su
tu stanovali dva age Kassum i Murat
sa 40 nefera (vojnika).
Stanovnici su Stupčanice živjeli
u vječnoj svađi s gospodarima su­
sjednoga grada Dobre kuće, koji je
u srednjem vijeku spadao među naj­
važnije utvrde u ovom kraju, te se
veoma često spominjao. Taj je grad
SI. 99. Tlocrt ruševina Dobre kuće. bio u neku ruku središte svega života
Na desno A branič kula, B, C, D zgrade u ovom nekada vrlo živom i bogatom
za stanovanje, F cisterna; £ ulazna kula. k r a j u # Q r a d j e m o r a o n a s t a t i u X I V . vi­
jeku, možda nešto kasnije od Stupčanice, a spominje se prvi put g. 1335.
Dok se podor Stupčanice na daleko vidi, Dobra je kuća sazidana
na osamljenom brežuljku, okruženom sa sviju strana bregovima, pa je bila

Na lijevo od ulaza vidi se podor četiriju prosto­ rija. a prozori su bili na jednoj strani (kao i u susjednoj Stupčanici). ne oteše Turci. preuzeo od goričkog i tirolskog grofa Meinharda grad Ratspurch. grad je u rukama Sekelja de Kevend. I taj je gradić malen. pavlinski samostan sv. Jedan od gospodara Dobre kuće Benedikt Nelipič utemelji na svom pristojalištu ne­ daleko Bastaja g. od koje se jedva nešto sačuvalo. 100. imala je ulaz u prvom spratu. U dosta tijesnom dvorištu nalazi se cisterna. 1542. a poslije g. ti potomci Hrvatinovi. 111 pravi refugium. Dobru kuću dade kralj Hrvatinićima u zamjenu za bosanski grad Greben. već Ernušt Hampo. Grad je bio isprva kraljevsko dobro. javlja se njegov sin Georgij SI. Ruševina Dobre kuće kod Daruvara u Slavoniji. 1358. 1476. jer se ne vidi. gospodar grada Gjurgjevca. sina Kurjakova. 14 m duboko isklesana iz živca kamena. dok ga g. a crkva se tog samo­ stana sačuvala do danas. Ane. te služi pravoslavnima kao proštenište. . Na desno ostaci branič kule. nisu više Nelipići. Zidovi su glavne kule 1*5 m široki. koji su tu držali 30 vojnika. 1412. Glavna kula A. sve dok nisi tik pod njom. nu već je g. Oko g. nu sva je građevina izvedena znatno slabije i površnije od one u Stupčanici. (pišu ga i Gregorij) kao kaštelan Dobre kuće. gospodari grada. tek kad je kralj Ludovik skršio premoć staroga Gregorija. 1480. pod onom sa B označenom sačuvao se dijelom i svod podruma. a odavle je obilazio zid oko cijele građevine. biskup pečuvski. Ulaz E branila je kula. Poslije odlaska Turaka osta taj grad pust i razvaljen. sazidana na litici.

Vjes. Helene. pa u tursku vlast. hrv. X. djeli i drevne slikari je na zidovima. udaljenoj. Vjes. a od okolnoga zida. 201. 112 U okolici ima još gradišta.). 2 ) Szabo: Tri benediktinske opatije u žup. Sada stoji još samo dio tornja na lijevo. zvano Otkope. nu zato se i danas zapažaju ostaci rim­ skih građevina i utvrda u parku do kupališta. str. XI. 101. IX. nu starije fotografije pokazuju Sl. sačuvalo se dosta tragova. arh. 1234. koji su još vi­ SI. požeš. Tlocrt ruševina utvrđenoga samo­ još dosta od drevnih utvrda. Kud i kamo znatniji su ostaci i druge benediktinske 2 utvrđene opatije u Bijeloj. Sam Daruvar nije iz srednjega vijeka ništa sačuvao. hrv. te je postojao već g. Sa­ stana u Bijeloj. sva­ kako utvrđena građevina. hrv. . treće nedaleko Batinjana. 102. arh. i. 1 ) Nedaleko Daruvara stajala je na osamljenom brežuljku bene­ n diktinska opatija sv. 6 Nešto južnije od Bijele leži mjesto Sirac ) s građevno neznatnom ruševinom sredovječnoga grada. jedno je kod Končanice. mostan s crkvom bio je okružen jakim kulama sa strijelnicama. kojemu je biJa zadaća braniti tjesnac.). društva. arheol. Kasnije dođe u ruke svjetov­ njaka. Ruševine utvrđenoga samostana u Bijeloj (požeš. Vjes. Lijep opis te građe­ vine iz XVIII. žup. 51. ) jedno dva -i sata od Daruvara prema j. a isprva se zvao samostan: monasterium Bela sive Grab. 1782. drugo je kod Puklice. društva. a poslije izgona Turaka ostade u ruka­ ma pravoslavnih. U novije je vrijeme dakako i tu mnogo porušeno. *) Szabo: Dobra kuća. društva. Ova velika i lijepa građevina djelo je članova obitelji Tiboldović-Zemče. vijeka ostaviše nam Piller i Mitterpacher (iz god. nu od ( nje su se sačuvali tek tragovi. 33. koji su tu u blizini sazi­ dali manastir Pakru. pred kojim je na lako pristupačnim mjestima bila iskopana graba.

Duha. Više je no vjerovatno. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 1430. u koji se mogla puštati voda. ali su ostale znatne utvrde od zemlje. je kaštel. 1343. dobi Gašpar Kaštelanović do­ zvolu.1 I i 1 | jednom okruglom ijednom četvero­ stranom. 103. nu od toga se nije ništa sačuvalo. koji je također bio u vlasti Kaštelanovića i ostao njiho­ vim posjedom do g. Nacrt ruševina grada Željnjaka kod Sirača. Sam je kaštel bio na četverostranom prostoru. arheol. što ga zovu „zidina". jeme kralja Ferdinanda igrao važnu ulogu. a pred tim je bio velik. 53. da brani prelaz preko gore. Nu do samoga mjesta nalazi se u ravnici gradište. a g. g. U glav­ U nom je četverokut s dvije kule. 1. U susjednoj Badljevini1) bio SI. Grad je bio *) Vjesnik hrv. kao possessio Zirch. opasan šancem tako. Prof. G. Kasnije postaje vlasništvo Kaštelanovića od sv. te je od njih Nikola Pekri za vri­ u pož. I to je bio posjed Tiboldovića-Zemčejevaca. Isprva je tu stajao castellum. Sat daleko od Pakraca stoji na brijegu kod sela Dragovića (u kojem su se sačuvali ostaci male gotske crkvice) gradina Čaklovac. zauzimlju se staleži za očuvanje toga grada. 1343. tik uz potok Bijelu. Tu su kasnije gospodovali Horvati Litavski. 113 nad kojim je sagrađen. jer s Pakracem nemaju nikakva posla. Tlocrt grada Caklovca Pekrijevci. Obrambena vrijed­ nost toga gradića postojala je po- najpače u njegovu položaju: samo s jedne je strane grad bio pri­ stupačan. spominje se mjesto: ad metas filiorum Bagin. od kojeg su potekli SI. I taj je grad već g. što je pri­ padala plemenu Teteny. da tu sazida castrum. koji je položen tako. opasanom šancem. 1543. pa Zapolja i Tahi. društva XI. nepravilno četverast prostor. pa dođe opet u ruke Tiboldovića. a spominje se od XIV. Nije ispravno nazivati Pekrijevce „Pakračkima". 8 . Ziđa se i tu malo sačuvalo. J o š g. Poslije zgona Turaka do­ bije grad Arsenije Carnojević na neko vrijeme. Sat hoda od Sirača u brdima nalazi se podor grada Zelnjaka (Solnock). vijeka. žup. 104. 1542. 1537. da je u stalnim razmacima polu­ kružna izbočina. da je tu pred nama ostatak Petrovine. bio u turskim ru­ kama. Iz slabo sačuvanih ostataka jedva se može uspostaviti i u mislima slika toga grada.

guber­ nator priorata. . U Pakracu je bila kratko vrijeme i kovnica novca. koji je prenesen u hrv. a glavna se kula porušila uzduž tako. Tu su u velikoj i jakoj utvrdi stolovali priori vranski Filip od Kapne. 1476. arheol. leži pred njim poljana. da se je u tom naj­ tvrđem dijelu grada stanovalo : u srednjoj je prostoriji sačuvan ostatak kamina. dok je g. Po svojem sastavu spada grad u onu vrstu gradova. kako smo ih upoznali u Stupčanici i Dobroj kući. kao gubernatoru priorata Pa­ krac. vel in domo nostra Pukricsa". Ivanu Tahiju. 3 ) Poslije preuzima prioratska dobra Ni­ kola Zrinjski. G. a u bitci između Jana Vitovca. a u ono je doba spadao Pakrac možda još u dubičku župa­ niju. Uopće je građevina izra­ đena veoma solidno. spominje kao Csaktornya u prioratskom posjedu. nec non curiae Rasse. Cornuto Baudon i Bebek . G. nalazimo tu i braću Talovce. Poslije zagospodovaše Zrinjski opet barem *) U blizom selu Brasniku našao se rimski nadgrobni spomenik. is. pa je tu odijeljen grad dubokim šancem i učvršćen jakim zidom. 1537. te je ostala polovica peto- kutnika. a prema j. smatra Pakrac vlasništvom njihovim. 2 ) Vjes. 1 ) Najznatniji je grad u ovom k r a u b i o SI. Od manjih se di­ jelova nije mnogo sačuvalo. Božjakovinu. branič Beograda. Kasnije založi kralj Ludvik II. 1543. 3 ) Krones: Die Chronik der Grafen von Cilli. vojvode Celjskih knezova i priorata pade tu g. Graz 83.. vlasnik Kamengrada požeškog. arheol. hrv.in Puchruch. Vidi se još i danas. u rukama Petra Ke- glevića. pa se već god. isklesan u got­ sko doba. te se još prije g. muzej. bio je već Pakrac napušten. Ivana i priorata vranskog u ovim stranama. 105. Pristup je do grada dosta tegotan. 1523. 1446. Jovan Talovac. gospodara Bijele Stijene. nu poslije gospodari i tu Tahi. ma đa su iste godine staleži u P o - žunu tražili. 1439.114 vjerojatno dobro priorata vranskog. društva XI. To je bilo sijelo vitezova reda sv. Albert. Uglovi su glavne kule utvrđeni napose tesanim kame­ njem. da se grad sačuva. 55. otkud je pristup najlakši. Zloboschyna et Thernowa in regno nostro Sclavoniae. Branič kula grada Čaklovca J b e z sumnje Pakrac}) okrenula šilj petokuta k pristupačnoj strani. Šilj je petokutnika okre­ nut prema onoj poljani. Gredysthyerew.

a na uglovima su peterokuta bile okrugle kule. VI. 150 Turaka i 6 topova. Tlocrt grada u Pakracu. pa Kanižajevci. nalazi se gradište grada Me- đurtća. . X. 1864. koji je bio proviđen strijelnicama za veće i . Kasnije je gospodar Pakraca bio barun Imbsen. Arsenije Čar- nojević učini Pakrac sijelom eparhije. kula. 1760. ali još je do pred par godina bilo od njega znatnijih ostataka.000 for. pokazuje i pro­ zor na sačuvanoj kuli. Osim tih kula još su dvije postojale. učinjen je tlocrt. a g. na međi županije. Iza ove sačuvane kule bila je glavna SI. manje oružje. koji tu zaplijeni 40 konja. a g. 107. *) Barabas: Cod. 513. 106. Grad u Pakracu u vrijeme dok je postojala glavna kula. kako je viđamo još na starim fotogra­ fijama. kulica i nešto okolnoga ziđa. 1691. Da je grad j o š u renesansko doba bio izgrađivan. Marija Terezija pokloni Pakrac barunu San- doru de Szlavnica. 4 . 1559. Nepravilni peterokut opasan je čvrstim zidom. Grad je Pakrac danas gotovo sav raz- valjen. 17. gdje su u srednjem vijeku gospodovali Morovićki. jedna prema glavnom trgu sačuvala se do danas. kupi ga tada­ šnji podžupan požeški Janković. a njegova ga udovica proda barunu Trenku za 96. kad su se pravile katastralne mape. Zapadno od Pakraca. Zrinyi I. ponešto potkovasta oblika. Po tom tlocrtu i po starijim fotografijama " ^ i ^ S S možemo si dosta vjerno predočiti cijeli grad. predade se Pa­ krac carskom generalu Croyu. SI. 115 na neko vrijeme gradom. 1 ) Pakrac postade sijelom sandžakata. kako se to vidi iz jednoga pisma od 26.

dotično kasnije prioratu vranskom. a dolazi sprva pod imenom castrum nepotum Thyboldi. U staro se vrijeme ovdje kopala željezna rudača. II. grad je bio i drugima podijeljen.. Sa karte Wei- gelove iz g. koji je tu g. pa rod Banffy. Laszovski. Po njegovoj udovici Barbari rodj. U nedalekom Ben­ kovcu gradište je nepoznatoga grada. umro. Matija Korvin Bijelu Stijenu srpskom despotu Zmaj Ognjenom Vuku Greguroviću. koja je dala i ime potoku Rašaški. 109. 1485. gradište opasano zidom sa 6 polukula. ali ipak ostade u rukama toga plemena sve do polovice XV. I. vijeka. U neposrednoj blizini toga grada ležala je nekad prioratska tvrđa Racessa (Rača). 1913. Marije de Bela Stena. a valjda već g. 108. Klaić: Plemići Svetački. daruje kralj Ferdinand I. Nu svojim položajem bio je dostatno zaštićen. szazadban. dade kralj diške. pa nije nemoguće. Istina.1) Cijeli je ovaj kraj do Save pripadao nekad ivanovcima. da je tu doista postojala kakova opatija. jer je još danas sačuvan naslov opata sv. pa je kroz sve vrijeme turskoga gospodstva bio nastavan i ciljem brojnih navala. 1529. koje narod zove Cogolj.116 a g. jedva se vide tragovi triju polu­ kružnih kula. 6 cisterna. . 1476. Grad je danas posvema razvaljen. pa se mjesto zove u službenim spisima „Vas megywrechye". Polazeći prema jugu dolazimo do neznatnih ostataka grada Bijele Stijene.. kad je kralj Ladislav Posthumus darovao grad gubernatoru SI. SI. a kasnije ga se dočepa biskup Petar Berislavić. Prosvjeta g. Frankapanki dobije grad Franjo Beri- slavić Grabarski. castellum in possessione Megyeriche Grguru Steffkoviću i Gašparu Gusiću. 1898. 1700. unutarnji grad. Tlocrt ruševina Kamengrada. Zagr. Tlocrt Gra­ Ivanu Hunyadu. a u su- x ) Csanki: K6rosmegye XV. Kasnije je Bijela Stijena glavno sijelo zname­ nitoga plemena Tiboldović-Zemče.

dijelom Ivan Tahi (V. Jesenovacz vocatum. 117 sjednom selu Cagama našlo se rimskih ostataka. . čunjevi opasani šancem s nešto ka­ mena. među onim grado­ vima. Barabas: Zrinyi Miklos levelek es okiratok II. 1537. Na karti međa karlovačkoga mira narisan je i tlocrt stare tvrđice: tik do Save bio je četverokut sa dva bastijona. kao i u svem kraju oko Bijele Stijene. Krambergera iz g. 1471. ne može se sasvim uništiti. spominje izričito: „Zombothel. spaliti. pa sada izgleda poput kratera. nu sačuvalo se nije ništa. koje treba utvrditi. koji su od drva. U kraju na zapadu Bijele Stijene bilo je brojnih utvrda. 1878. koja je glavni po­ sjed imala kod Vrbovca blizu Križevaca. . za koji drži Klaić. Na karti učinjenoj nakon karlovačkog mira narisan je tlocrt toga grada: nepravilan trokut opasan šancem. grada. (Šilj okre- kasnije je preuzeo upravu toga posjeda velikim n u t p r e m a napadaču). što ga je Usref beg osvojio. Zombathel Wywar i Brytwychewina se spominju g. 1536. . I taj je grad spadao familiji Zemče-Svetački. „Borotva" de Ver- bovecz. opasan šancem. Vywar. a n e d a i e k o Požege. a u Su­ bocki grad i Szenchewywar (== Novska). Subocki grad bio je sazidan na vrhu brijega tako. prolazilo do Subockoga Nacrt ravnatelja E. da Krsto Zemčej ne može svojih gra­ dova čuvati. Nekad je taj sav kraj pripadao do ^ Pakraca ivanovcima. 121). To je mjesto prastari prelaz preko Save. spo­ minje se castrum dicti Michaelis Z e m p t h e i . Taj je srednji dio *) Vidi Šišić: Sabori II. G. Na sutoku Save i Une bio je grad Jasenovac. koji je pripadao Svetačkima. pa se g. Bryt- wychewyna nobilium de Zemche". Vywar je dana­ šnja Novska. Kamengrad u Slavoniji. da je oko cunja načinjen dubok šanac. pa pnoratu vranskom. 1762. budući da su zidani. koji je bio napunjen vodom iz Save. pod kojim se SI. da je identičan s gradom Čubinom. Tu je još jedno neznano gradište na­ vrh brijega. Kod Bujavice i kod Kukunjevca dva su druga gradišta. tim vadum Gradysche polazilo se od nepametara prema Jajcu. Stara Gradiška ima tvrđavu sazidanu g. 110. već da valja Britvićevinu i Apparovac. Tu se veli. 274.1) gdje se na­ laze dva gradišta a nad se­ lom Roždanikom nalaze se ostaci Britvić grada. koji je nekada spadao familiji Britvić.

a ulaz u taj ob­ zidani prostor bio je na zapadu.. Nacrt Gradišća in Schiavonia u zem. Ruševine grada u Velikoj strijelnicama za manje oružje. Tu su se sačuvale razmjerno znatne ruševine kasno sredovječnoga grada. leži mjesto Velika. Vlasnik je grada bio Nikola Treutul. te bude tek g. pade u turske ruke. treba skrenuti kod Kamenskog mimo Striježevice (gdje su nađeni rimski spomenici) do Kamengrada. koja je sprva bila u rukama kraljevim. taj grad (papirnati dar) Ivanu Hoberdancu. koje su danas gustom šumom prikrite. Ipak se domogne zet Treutulov Petar Čeh grada. spominje ga popisivač kao sasvim ruševnu. Lopašić je u svojem djelu: Dva „Dva hrvatska junaka" priopćio i sliku Kraljeve Velike. 1528. G. G. Egervarski. nu ta je puka fantazija. Polazeći od Pakraca prema Požegi. ist. oslobođen. 1687. nakon njega zagospoduju Kanižajevci. danas bijedno selo. a Sigismund je pokloni Ivanu M o - roviću i sinu mu Ladislavu. vijeka gospoduje tu kralj Ivan Zapolja. 1535. a kralj Ferdinand dariva g. 1702. bogati plemić požeške i vukovske županije. arkivu u Zagrebu nije no fantazija. 1435. a kad je taj rod domro. veoma razvaljen. vijeka. Nutarnji je grad. imala je nekad važnu utvrdu. Sve su polukule proviđene SI. 1564. jer da je bio samo Nikoli Treutulu samom poklonjen. Početkom XVI. a iza bitke na Muhačkom polju boravi tu Krsto Frankapan. komu su u XV. Nad tim se mjestom dižu ostaci staroga grada Velike. spominje se i . vijeka. koji ostadoše tu go­ spodarima do XVI. odstupa Ferdinand svoja prava Franji i Gjuri Tahiju. koje je sada sasvim nestalo. kako se to radilo pod kraj XVI. gdje se nalazila i cisterna. Taj je dio grada opasan na daleko čvrstim zidom. posjed dijelili. vijeku gospodovali Velički i rođaci im Bekefijevci. a Franjo si dade taj posjed potvrditi još g. dobije grad ban Lad.118 bio utvrđen zidom u trokut sa bastijonima. koji je pojačan s četiri polukule (Schalen) prema jugu. nu g. jedva se viđaju neki ostaci odaja. Kasnije je vlasništvo roda Nadasdy. u požeš. I u selu Buču postojala je malena utvrda. 1544. Kraljeva Velika. Turci su tu držali 35 konjanika i 50 pješaka. Nešto prema j. županiji. pa kad su si g. dok je jedna polukula iskočila na sjevernoj strani. u koji se ulazilo pod tornjem 7. 112. kad je grad već odavna bio u turskim rukama. nu po njegovoj smrti dosudi palatin Gorjanski grad kralju. gdje je nekad postojala i stražar- nica. jednom osobito čvrstom prema za­ padu.

una turris tecturis carens ac in medio ejusdem castri quaedam domus seu ca- mere deserte et una cisterna seu puteus". da je grad — srodan onom u Cerniku — nastao negdje pred tursku invaziju. nekad samostanska. ulazi se danas zidanim mostom. 113. Gradić je malen. sačuvala j o š nešto iz doba gotike. U Londžici našlo se ostataka iz broncanog doba. U mjestu Velikoj postojale su nakon izgona Turaka dvije crkve. a da su bila tu barem dva sprata. i s t od Kaptola nalazi se Pogana gradina. Srednji je dio bio jamačno također pregrađen. Utvrda je vrlo zgodno smještena. Kraj je ovaj u prošlosti imao daleko više utvrda. Grad je pripadao kaptolu požeškom. a na suprotnom je kraju u XVIII. a prema onoj strani. U trokutnom dijelu grada bilo je također prostorija za stanovanje. učinjen je šilj. U kraju sjeverno od Požege sačuvan je barem dijelom grad Kaptol usred istoimenoga mjesta. a na desno je dio grada u novije vrijeme opet uspostavljen. kod Vetova rimski spomenik. kod Tre- štanovaca temelji rimske zgrade i rimske skulpture. koja je podijeljena bila u tri dijela. za pravo samo oveća glavna kula. . nekad glasovita opatija templarskoga reda. vijeku sazidana lijepa crkva sv. koji je opasan bio dubokim šancem. koji je zamijenio diživi most. tu se j o š opažaju tragovi kamina. Na sje­ veru je zid pojačan polukulom. unum palacium stratum et longum. I u prethistorijsko je vrijeme bio kraj dobro napučen. 119 Velika: . koje su slu­ žile nekad za obranu grada. gdje su bili umetnuti balvani. Gradište je također na­ lazište prethistorijskih ostataka. S. ali i u okolini Kutjeva našlo se obilje i predrimskih i rimskih ostataka. je i mjesto zadržalo svoje ime. I taj je završen okruglom kulom. Bangradac i Gradac. U grad. . I u Radovancima iska­ paju se rimske ciglje. Popisivač od g. Svakako je bio središte velike go- spoštije. od koga SI. Kod Vranića na­ đeni su i rimski novci na skupu. Od ove je na lijevo jedan dio grada u ruševnom stanju s okruglom kulom na uglu. Ne vidi se više nikakovih naprava. pokazuju u zidu brojni otvori. Po temeljnom rasporedu građevine vidi se. pristup do nje — ona leži na kljunu kamenoga brijega — vrlo je težak i danas.. 1702. veli. gdje se brijeg prislanja na susjedni brijeg. pa se pro­ lazi kroz četverouglatu ulaznu kulu. Jurja. da grad nije od pamtivijeka nastavan bio. a kraj je prema . koja danas služi kao magazin. Stari grad u Kaptolu. . Kutjevo. nije od sredovječnoga svoga stanja ništa sačuvalo. sadašnja je župna. aedificiis ornatum. a od svoga gradića sačuvalo je tek nešto ziđa. očito prethistorijske kolonije.

pravo patronata nad opatijom Rudinom i tamošnje posjede.). 1445. darova kralj Ferdinand Požegu Ivanu Haber- . gdje je na nadbiskupu kaločkomu Ugri- desno okrugla kula. zap. tamo se redilo i planiralo. gospoduje u P o ­ žegi familija Tamasi (Vajdafi).120 jugu ostao do danas slabo ispitan. gdje se kasnije digao lijep dvor. ljestvama se ulazi do gornjega dijela. u ark.. kako se izraziti]e jedva gdje vidi. Tako smo se primakli mjestu. dosude velikaši Požegu Hedervarijevoj obitelji. Andrija II. a i Sigismund daje povelje u Požegi. Poslije g. nu čini se. od Velike bio je u Poljanskof gotski samostan franjevačkoga reda. k prastaroj Požegi Mjesto seprivinulo uz požeška brda. Borba Hrvoja Vukčića Hrvatinića sa Sigismundom do­ vršila se je tako. županiji).—1273.. nu. ma da se ne može ustvrditi. a od grada Stražemana. od koga se nešto zida sačuvalo. da je Hrvoje za­ držao Požegu do svoje smrti (1416. Kraljica Jelisava boravi sa kćeri Marijom in Posegavara. kojoj zadnji ostatak staroga grada. da se uzmogne lakše obo­ riti na bogomile. Mjesto se s gradom spominje g. Od po­ četka XIV. u Karlsruhe. koje je dalo cijeloj žu­ paniji ime. kad je kralj SI. dok je mjesto s okolišem Sl. 1242. da je samo grad bio u njihovoj vlasti. su Hedervarijevi prodali za 6000 for. poklonio Požegu Orig. Hedervar izgubio Beograd. došlo u ruke obitelji Dežefi. kao da je rimski Inicerum istovjetan s današnjom Požegom. J. Tlocrt grada u Požegi. 1423. 114. Da­ nas nema od toga grada go­ tovo ništa. Na lijevo predgrađe. Kad je Fr. Kasnije je Požega u rukama ugarske kraljice Ma­ rije od g. a jamačno je tu postojalo naselje već od pradavnih vremena. da se stvori še­ talište. te izdaje odavle povelje. Podvrško (u požeš. vijeka nose Frankapani i naslov župana požeških. ostala je rpa kamenja. a g. da je opravdano mišljenje. 1227. ubi erat curia regi- nalis. a mati po­ sljednjega Arpadovića Tomasina Morosini boravi često u Požegi. a ovilo oko gradskoga brijega (Burgberg). 115.

srodan drugima u požeškoj okolici.). a još je više fantazija nacrt u zemalj. gdje je prema jugu bila vojarna SI. a usred toga dijela zasuti bunar. 1210. žup. pa ma da su bile na njima izvrsno sačuvane fresko slikarije. Odavle se niže okolo Požege vijenac gradova i utvrda/od kojih su se neki dosta dobro sačuvali. 1550. U donjem trokutnom di­ jelu bio je ulaz i stražarnica. je­ dan u ratnom arkivu u Karls- ruhe. junaka. a odavle se drvenim ljestva­ ma ulazilo u gornji sprat. razbiti i kamenje x ) Kempf: Požega. žup. ali o njegovoj SI. koja se spo­ minje od g. Vraćajući se na zapad prema Kamen­ skom nalazimo kod mjesta Orljavca ostatke cigljom zidanoga gradića.). nema ništa za­ jedničko s istinskim stanjem grada. G. a naročito onomu nad selom Vi- škovcima. pa se iz za­ pisnika o tom pregledanju (Kempf: Požega 371. a taj se zid do danas sačuvao. 116. hrv. bila u njoj i posada. drugi u zem. pa je do g. reparabilis. 1 ) Tvrđa je požeška bila još g. 201. pa si možemo sad grad prilično točno predsta­ viti. do turskih vremena. 1770. 1528. jer je kći Lovre Iločkoga dobila od kralja Ferdinanda g. Sve u svemu bio je to pravi burg. 2 ) Vjes. potvrdu i za grad Požegu. 1751. 117. što ju je priopćio Lopašić u djelu: Dva hrv. arheol. Preko brda j o š grada u požeš. Pregrađen od staroga grada. društva. koji je sezao do pod ra­ zinu samog mjesta Požege. Reiner zidove otkopati.) za 100 ljudi na dva sprata. . Tlocrt Gračanice. Prema zapadu silazio je zid iz polovine gor­ njega dijela grada prema mjestu do Kamenitih vrata. arkivu u Zagrebu Possega in Schiavonia. Za malo je godina pala Požega u turske ruke (1536. arkivu u Zagrebu. 121 danczu de Zalathnok (g. Nu kasnije su nađena i dva nacrta stare utvrde. Slika. Možda su i Iločki imali neko pravo na Požegu.) dala nekako i slika grada stvoriti. IX. 2 ) Prije par godina dao je vlasnik dr. je jedno oveće neznano gradište. Na kraju te zgrade bio je okrugli toranj. Odmah do Orljavca nalazi se kod sela Če- čavca nešto kamenja prastare benediktinske opatije R u d i n . prošlosti nema spomena. trebalo je tvrđu pregledati. Dvor u Cerniku (pož. 1702.

Tu su u Cerniku sjedjeli najljući turski age. Gradić je smješten pod brijegom. G. žup. uze mu kralj za kaznu Pod­ vrško i dade uvesti Sime- ona Meršića u posjed te tvrđe. a curia Podvarsa g. prijašnji vlasnik Loran- tović. šancem uokrug. Mjesto se u SI. a ma da je pre­ građen. okružen grabom i drugim velikim. ipak je temeljnu osnovu zadržao do dana­ šnjega dana.. Nešto južnije leže ostaci tvrđe Podvrško. 1 ) Csanki: K6rosmegye. 118. a mjesto je bila sandžakom proglašeno. G. G. 1453. 2 ) U voj. gdje se mora proći iz Požege do Save. Grad je smješten u ravnici. budući da se saču­ vala samo jedna okrugla kula. zauzeše Herberstein i Lenković cernički grad. a bilo je u vlasti Dežefijevaca. Petru Kegleviću. 1413. gdje su prije par godina našli rimski nadgrobni spomenik. arkivu u Karlsruhe nalazi se nacrt. a tlocrt se njegov jedva može konsta­ tirati. očito je i taj samostan bio utvrđen. gdje je narisan grad Cernik. koji i danas nose pridjev de Csernek. 1595. Ulazna kula grada Gračanice srednjem vijeku dosta često nedaleko Cernika u pož. Među tim kamenjem našlo se nekoliko lijepih klesanih komada našli se napisi i kamenje. Hedervari posjed za 3000 f. Neki su komadi upotrebljeni pri gradnji crkve u blizom Čečavcu. 1 2 6 4 .1) Mjesto se spominje već g. uvađa budimski kaptol Lovru Hedervarskog i sina mu Emerika u posjed. kad je kupuje Ivan de Thomassi. založi Fr. 1521. učinjen valjda odmah nakon re- okupacije Slavonije. a protiv toga prosvjeduje još g. . Sav je drugi lokalitet utvrđen na daleko zemljanim nasipom s ba~ stijonima.122 razvesti. da je grad bio slično građen s onim u Kaptolu i u Cer- niku. Arhitektonski fragmenti po­ kazuju na doba ranije gotike. u kojem su bile isječene strijelnice za manje oružje. 1443. a kad je Hedervari izgubio Beograd. spominje. Ipak se čini. 2 Grad Cernik ) leži ne­ što južnije. nu konačno se oslobodi od turske sile nakon poraza Turaka kod Beča.

a među pristojali- štima toga castruma nalazi se i Dolac. 0T\ opasan šancem. Silber. VII. odlomaka grada D o l c a * fibula. 2 1 0 — 2 2 2 . 1821. Monumente d. koje je priopćio Arneth 2 ) u svom Nacrt ostataka djelu pod br. U jednom i drugom dijelu grada bilo je dakako pregradnja.) Turci su osvojeni gradić g. (Vjes. oko kojeg je učinjen dubok šanac. Dežefiju cer- ničkom: castrum Brewsthowcz. Grad je četverouglat. da se može dostatan tlocrt učiniti. tek mu fale zi­ dovi s prednje strane (kod F ) . je vijeku grad znatno pregrađen. („Turski grad"). kojeg je dijelio po- prečki zid u dvoje. U srednjem je vijeku Dolac pri. Možda je to za pravo castrum Brestovcz u požeškoj županiji. tako. d. 2 ) Arneth: Die Antiken Gold. Britvićevina i t. Grad je bio svo­ jina Andrije Drežničkog. opet opravili. arkiva. potvrdio Fr. Hampel: A regibb kozepkor I. Gradić je izvrsno smješten. a ujedno se može sav kraj od zakreta ceste iz Požege u ravnicu pregledati. da je ta kula bila glavni dio grada za j / prebivanje. koje pokazuje. u koji je dignuti most prista­ jao. Na vrhu se brijega posadio grad na po­ ravnatom prostoru. 291. uze mu kralj Ferdinand Šagovinu i dade je Nik. 1525. što bi prošlost toga gradića osvijetlilo. naušnica i t. Na vrh brijega postavljen je gradić.u. među njima naj­ gore Caprara. 3 ) Istočno od Dolca nalazi se Vrhovački grad. 1537. na brdu Slavči kod N. Čini se. Badava tražimo u spisima išta. k. zv. 123 Sad su pak njemački generali bješnjeli u Cerniku. U XVIII. Građen je u okrug. x ) Kraj je Cernički bio i u predrimsko doba nastavan. koji je građen po onom načinu. Tu se našlo dosta predmeta iz rimskoga i rani- jega srednjega vijeka. da je tvrđa bila veoma malena i služila za prebi­ vanje sve do u kasno vrijeme. tako. 1 ) Zapadno od Cernika nalazi se kod mjesta Šagovine nešto ziđa isto­ imenoga grada. Miinz. kako otvori za balvane svje­ doče. stojalište iščezle tvrđe Orljave. 191. Tu je bilo prstenja. Pred vratima bio je diživ most. turskog ^ J grada. kako je građen i grad u Subockoj. a temeljna mu je osnova ostala: četverokut utvrđen sa 4 kule na četiri ugla. . 3 ) Thalloczy-Horvath: Also szlavoniai okmanytar. U zid je ugrađena okrugla kula E. Ludovik II. Toliko se j o š sačuvalo.u. da se s ove točke vidi daleko k Savi. d. Gradiške našla se oveća neolitska kolonija. još se i sada vidi okvir. kojom se ulazilo. Istočno od Cernika vidi se u gori podor Gračanice. zem. y I Nad Dolcem sačuvali su se ostaci t. alio nomine Eleskevv. koji je g. pa budući je on skrivio gubitak „finitimae arcis Zwechan". Ostrožiću de Giletinci g. Antiken Cabinets. Na zapadu je uzidana u okolni zid polukružna kula. koja je viđena bila i u Zagrebu. k. Nad barok­ nim je ulazom grb familije Marković. 1527. Sačuvalo se nešto malo ziđa.

ali je bez sumnje bio grad u Drenovcu. nad Slatinikom. Od g. od g. 1230. Kako se vidi iz dosadašnjih pri­ kaza. 1470. Nikoli. 1620. 1444. gdje su bile prostorije za stanovanje. preko 900 for. Kubas a un Castelletto dishabitato che fuori ha da cento case et altretante persone. mačvanske banove. To je prehistorijski nakit. ali od staroga se grada nije ništa sačuvalo. koji se spominje već g. koja je građena od izvrsnog materijala. 21 i 22. Na suprotnoj je strani okrugla kula pravi sredovječni berfrit. Kasnije su Berislavići došli u posjed toga grada. da se otešča ulaz nepozvanom. Vrhovci. kancelarije i brata mu Stjepana. Orioa". Ciglenik i Malino1) nalazišta su prethistorijskih starina. gdje je prelivena. čl.: „castrum (regis) de P o s o g a Dornoch vocatum iuxta fluw. Ko- baš je imao također kaštel. (starine XVII. G. 1536. da se jedva čovjek može provući. mjestu i Kobach. o kojoj govori Corpus juriš z. Grad je sazidan u oval­ nom obliku. Tu je još sačuvana u blizini gotska samostanska crkvica. Nedaleko sela Viškovci nalazi se podor utvrde. Miklosa. od svake županijske vlasti. l ) G. hantur et penitus aboleantur". da s e : „idem quod castella infrascripta Knesjevec (Knežci?) et Farklevec in comitatu posegano Blasii Huszar sub nota infi- delitatis infra viginti quinque dierum spatio a die datorum huius decreti computando distra- SL 120. 39. Viškovci. uzeo Turčin. da je između nje i okolnoga zida ostalo toliko pro­ stora. U po­ pisu tvrđa. kojem je redu pripadala. bila je okrugla glavna kula bitna sastavina u gradovima Požega. spominju se Vrhovci među pristojalištima grada Požege. 1818. 148). pa sazidali tu kulu na dva sprata za obranu. nu nije nedvojbeno ustanovljeno. Vidi Gun- drum: Prosvjeta 1905. Nu ulazilo se u grad kroz predvorje kod A. pa se dosta dobro sačuvala. do 1500. Gra- čanica. U Pleternici stoji j o š dvor iz vremena Trenkovih. Ratkovice i Bučja. izuzimlje kralj Matija Ivana Pleternič- kog od Sz. br. kako potvrđuje Georgiceo g. Ta je kula sazidana tako. koje je g. U nedalekom selu Frkljev- cima stojala je utvrda. čitamo na 7. gdje je sve učinjeno bilo. ne znamo danas više. Nedaleko Stupnika vide se ostaci ne­ kog gradišta. bilježnika kr.124 da tek ponešto iskače iz zida. za koju su mu platili u Beču. da je kralj Matija naložio. Crkva je u Pleternici i sada posvećena sv. gdje se veli. Ostaci grada Dolca. Kakova su gradišta kod Bzenice. Danas se tu nalazi (na prehistorijskom tlu) sredo­ vječna gotska crkvica. . a ka­ snije u vlasti Banfijevaca. našao je graničar Ferić u Malinu „krunu" od zlata. u koji se ulazilo ulazom u prvom spratu. Tu su nekad gospodovali Pleternički i Toroki. a malim četverostranim predvorjem ulazilo se u nutrašnjost. kojoj su skinuli svod nad svetištem. 1471.

121. Brod je u srednjem vrjeku bio vla­ stitost obitelji Berislavića Gra- barskih. na listu od god. kojim je ovaj cijeli kraj do turske invazije pri­ padao. gdje je bila tvrđica. 2 ) Lešić: D. Militargrenze u. Entstehen d. koju donosi Ivić (u. A među onim gradovima. da to nije bosanski Dobor. Dobochacz^ . U Vrbovi nalazi se gradište tvrđe. habetur. koje je uzeo Turčin g. koji je sačuvan u imenu potoka Mrsunje. Rimljani su tu našli mjesto. Utvrđena crkva u Drenovcu požeškom. Festung Brod a/S. 162. 1536. d. (Sta­ rine V. a pišu se sve do pod kraj svoga vladanja „comes de Dobor" (na pr. pa su ga po drevnom predrimskom na­ zivu. 1536. ) !) Ivić: Spomenici Srba u Ug. 3 ) Berislavići su potomci Borić bana. N. Već je Mesić ispravno naslućivao. U ispravi g. 3 Taj despot bio je Berislavić. U ispravi od g.) nije Soliman dozvolio dalje pljač­ kanja.. 1910. 1516. koja se spominje od g. Turcos post SI. djelu s. 118) nabraja se posjed Berislavića ovim redom: Brod. u posjedu S.. našlo rimskih novaca. koja je g. a isto tako i Brod2) sa svom svojom okolinom. i Slav. edificationem castelli Kobas Nad svetištem podignuta kula sa strijelnicama. Kanila je nahodište prethistorijskih predmeta. 115. kad je turska vojska došla do Zapolja. otočić pred Brodom činio je taj prelaz laganim. Na onom se otočiću. a nedaleko Zapolje smatralo se odavna za rodno mjesto Ivana Zapolje. 1470. Svrnemo li još pogled na zapad Orljave. a kasnije u vlasti Gorjanskih. Grad je bio vlasnost Berislavića barem neko vrijeme. Siče nahodišta su pret­ historijskih ostataka. pa po Istvanffiju (XI. 125 alio nomine Gyleth Kaštel 1 ). u koji je usađen stup mosta. Zagr. pala Turcima u ruke. ad ripas flumini Savi et ex~ pugnationem castelli de Brod in quo 1500 homines in presidiis reliquisse dicuntur". Starine V. Dolina. Thomycza. naći ćemo u Tisovcu spo­ menut grad.Ex litteris episcopi zagr. 1339. 1914. d. Mačkovac. Brod je j o š u predrimsko vrijeme morao biti važan prelaz preko Save. Gesch. Cimbe. S. spo­ minje sa na četvrtom mjestu: Brod — despoti. 168). Stadt u.) veli s e : . Oštri Vrh nad Petrovim- selom nalazište je rimskih starina. nazvali Mar- sonija. 1536. Hrv. sp. Polazeći uz Savu do Broda. dolazimo do staroga prelaza u Bosnu kod Dubočca. 163. Franjo B.

uglu iskočio je mali bastijon. Dobor. prema Savi nije bilo utvrde. 1282. drugi put Ovaru (Starigradu). možda prema Po-fi crkavlju. valjda u zakupu. Zarwas et Petrocz in de Walko et Posega comitatibus aliisque. mjesta vidjet ćemo. a kasnije je u vlasti Berislavića. Stjepana. despoti et nobilium communis Plethernycze — despoti. koji je na dva ugla imao okrugle kule. a pripadao je g. da se posjed Berislavića nalazio u okolici Broda i uz Orljavu. Kasnije su Berislavići postali srpsk udespote (udova Vuka Brankovića preudala se za Franju Berislavića). uzidana ziđa od grada Petnje. Jarak. Mjesto je pri­ padalo vukovskoj županiji.. pa možemo s pravom sma­ trati. koje e možemo sigurno odrediti. E braničkula. Bene- dikta. Dobowyk. Valjda je i gradište nad Slatini- kom ostatak utvrde Berislavića. possessio Pethna cumturri sive castro. U tom je kraju morao biti i Dobor. Herman. Posjed se spo­ u zid.. vijeku na istom mjestu. *Ozonychky. 1536. zap. Zalathnok. Ono Zwyna bit će kasniji Svinjar. današnji Davor. koji se zvao i Redemlye. Petra. T l o c r t grada u Vrhovcima. gdje je i prije stajala utvrda. 401). Libuguschy. U tom su zidu bila troja vrata. 1282. Komoricza. Vinica je bila očito nad današnjim Podvinjem. a na s. *Boroschyan. Možda sama utvrda niti nije bila u današnjem Kopaš. a malo podalje crkvica 1 f 7 U sv. Lad. jest posjed u blizini Broda. ostali su još spomenici rada 4 Berislavića. što ga je priopćia Ivić (sp. Boroschyan. I samo mjesto Brod bilo je utvrđeno: zid s bastijonima opasavao je sa tri strane mjesto. Brod. Novigrad. Garčin. a malo podalje tekla je Mrsunja u Savu. kod Glogovice sačuvala se crkvica sv. gdje j o š danas naziv Gradina upućuje na iščezlu utvrdu. Na istoku je još bila utvrda u Garčinu. pa su zadržo svoj posjed sve do turske navale. Darnocz. minje g. dj. Nad Pocrkavjem je žalibože u novije vrijeme porušena crkva sv. Petnja i Pleternica. a opasana je bila šancem. Hrwsthycza. Ta je utvrda ležala baš pred otočićem u Savi. koja je pripadala bosanskim biskupima. Lyzko. 163) navodi se : Arky — despoti Vywar — despoti Brod — despoti Garchyn — despoti Wynycz — despoti Pethnyewar. spominje kao terra Burstian. To su omanje gotske crkvice. Hrwsewa. koji se već g. kasnije ga nalazimo u rukama Veličkih i Bekefijevaca. (Csanki: Magyarorszag foldrajza II. Nad Petnjom potokom je ostalo nešto 01/ ulaz^kod A.126 Danas se ruši u Brodu tvrđava. 1700. Ta mjesta poznajemo i danas. Ogle­ damo li ta. Zenth Laczlo. SI 122. U onom popisu zauzetih tvrđa. Četverokut. da je to j o š tvrđica iz predturskoga doba. Owari Zwyna. Mi poznamo tlocrt te tvrđice po nacrtu na mapi karlovačkoga mira iz g. gdje je stajao kaštel. U kraju oko Pocrkavja. . a spadao je jednom gradu Orjavi. sagrađena u XVIII. *Mozuchky. Moreu. Paka.

a po ispravama sudeći nalazio se taj grad na brdu Trbošnjaku kod Šapne. ako uzmemo. kojemu je gospodovala familija Pakosi. ne znamo. Tlocrt tvrđe i zidova mjesta digla znatnija mjesta. 123. Sav kraj oko Broda 0 Thalloczy-Horvath: Also szlav. koju je dapače i narisao. a dijelom se ne mogu s današnjim stanjem identifikovati. . da je Gradac bio tamo do Pleternice. Kroz cijeli srednji vijek bilo je u toj županiji veoma živo. da su Pak. a danas se tamo nalazi samo gradište. gdje se doista nalazi gradište. kao possessio Oryva cum castro suo. ne možemo ustanoviti. 1442. Možda je taj grad bio nad današnjim Orijovcem. ne ćemo krivo poći. po kojoj dobiva familija P a k s y : g r a d a kod Viškovaca Gradac. već podalje u gori. Gdje je bio Ovar (Stari- grad). varoš Szent-Miklos (Pleternicu) i grad Csuckans. veliki redovi imaju tu svoje posjede: Kutjevo u rukama templara. a od Gradiške do Pakraca sav je kraj u vlasti ivanovaca i kasnije prio­ rata vranskog. selo Orjavicu. u rukama Veličkih i Bekefije- vaca. Ka­ kova je to bila utvrda. a dalje se mi­ jenjaju gospodari dosta brzo. gdje je stajala tvrđa Orljava. 124. A iz u pož.) iz raznih vremena. da je tu od prethistorij­ skoga vremena bilo posvuda sve na­ pučeno. Po Weigelovoj mapi iz g. Sama kraljica vlasnica je grada Požege. ali ta imena su se dijelom izgubila. vidjet ćemo. 1560. Nacrt ruševina od g. županiij. Od g. 127 mjestu. vidimo. Orja grad i Csukancz. Mi doduše zna­ mo pristojališta te utvrde (Csanki: Tort. 1700. 393). U XV. možda je ispravno mišljenje Csankijevo. Isto je tako teško odrediti. U požeškoj je županiji bilo i drugih utvrda. v. okmanytar. a budući da je ta imala posjeda u Ple­ ternici.*). str. kojima ne možemo od­ rediti točno mjesta. Šagovinu. fold- rajza II. gdje karta bilježi Gardun grad. što smo u požeškoj županiji opazili. Nešto nam pomaže tražiti tu utvrdu darovnica Ferdinanda I SI. pa se tragovi Broda.Foldrajza II. spominje se castellum Gradach. Pregledamo li j o š jednom sve. Benediktinci imaju tri znatna manastira. Isprva je u rukama familije Treutul Čeh. (Csanki: Tort. a u rimsko se doba ovdje SI. 1290. 304. Istočno od Požege kod Blackog vidio je Luka Ilić nekakovo crkvište s ostacima utvrde. popisa pod kraj XVII. kralj Ivan Zapolja gospodar je Kamen- grada. gdje je i danas mjesto istoga imena. 445. rimske kulture viđaju na mnogim mje­ stima. Na desno okrugla bra­ syjevi smatrali svojim j o š uvijek tvrđu Gradac. da ga moramo tražiti u okolici Broda. nič kula tik zida. se vijeku spominje i castellum Terbus. vlasništvo Berislavića. koja se spominje već g.

a rod Tiboldovića. Tu su najstarije forme u onim gradovima. kasnije Zemče prozvani a konačno Svetački pokazuju već u toj promjeni imena približavanje autohtonomu pučanstvu. Po obliku (i po vremenu postanja) ima u ovoj županiji gotovo svih tipova sredovječnih gradova. Iz najkasni­ jega vremena bit će gradovi tipa grada u Kaptolu i Cerniku. U kasnije doba nastaje Pakrac i Kamengrad. U drugim se krajevima pod starim burgima kasnije podigli dvorovi. budući je stopedesetgodišnje tursko gospodstvo promijenilo tok života. j o š su jedino Kaštelano- vici od sv. koji ga zadržaše sve do pada pod tursku vlast. Inače su vlasnici gradova većinom tuđinci. jer su položeni u ravnici. . koji su drugačije građeni. Duha (danas Dežanovac) domaći plemići. centar prostrane go- spoštije istoga imena. Dobra kuća. dok je samoga grada posvema nestalo. Ipak je i tu nastao na pr. koji imaju glavnu kulu (berfrit) četverostranu ili petostranu: Čaklovac. nu ovdje je to tek iznimno učinjeno. lijep dvor u Stražemanu. Stupčanica. pa oni omanji sredovječni gradovi: Gračanica. Viškovci i Vrhovci.128 u rukama je obitelji Berislavića.

Samatovcima. gdje se danas l ) C. Valpovu. z. dobilo sloboštine od kralja Bele. nu budući da je pristajao uz Zapolju. Današnja Špišić Bukovica. Miholjcu. a ovdje je izdana i isprava. 1243. A to prirodno bogatstvo bit će uzrok. U srednjem su vijeku opet i ti krajevi bili često spominjani. Podgajaca (miljokaz). Tu su prolazile i rimske ceste. Točno su ozna­ čene međe grada Virovitice (Wereuche) u ispravi od g. da ih je gotovo sasvim nestalo. Virovitica je od davnine bila najznatnije mjesto te županije. 184 i 259). njevaca u Virovitici g. Satnice. da je već u predrimsko doba tu bio bogato napučen kraj: nahođaji u Marjancima. 1684. 374-376. Sredovječne utvrde u županiji virovitičkoj. nije sa­ čuvala ništa do gradišta svoga sredo­ vječnoga grada. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Ova ravna i bogata županija nije dakako sačuvala mnogo sredovječ­ nih utvrda: kultura je tu skrivila. poglavito ona uz Dravu do Osijeka i dalje prema Dalju. Dalju. IV. uze mu Ferdinand g. 9 . u ispra­ vama srednjega vijeka Bakva. koje joj je dalo i ime. Prikaz oslobođenja Virovitice iz turskih ruku g. da druge i ne spominjem. Đ a ­ kovu. potvrdi Ferdinand Stjepanu Banffyju sve njegove posjede. kojom kraljica Marija potvrđuje sloboštine Virovitici. Bijelom brdu. pa u Virovitici. Nu g. županiji. kojom te sloboštine dobiva i grad Zagreb. 1 ) SI. Grad se virovitički nalazio od iskona tamo. Osijeka. u Čepinu. Glavni nahođaji iz rimskoga doba našli su se kod Đakova. VII. 1541. Prof.) Satnici. Mikleušu. 1280. bogati nalazi u Bi- zovcu (80 kom. Bijelog brda. 1248. nalaze se i dominikanci u tom mjestu. D. 1527. jasno svjedoče za istinitost gore iznesene tvrdnje. pa je već god. Dalja. God. 125. Tenja. ark. Naši­ cama. (Vjes.. G. pa među ostalima i Viroviticu i Stupčanicu u požeš. Lendave. Pred turskom provalom bio je grad u rukama Ivana Banffyja od D. 1290. Original u Rano se već spominje i samostan fra­ arkivu u Karlsruhe. Budincima. Viroviticu i daruje je kraljici Ani. Gorjanima.

kao ni od kaštela u Slatini menjem. . Roth. Kan Novake dao nekada templarima. ne spada pod nje­ govu jurisdikciju 8 ). bio u turskom posjedu: zapovjednik grada Brodarić nije ga mogao od Turaka ni bra­ niti. 1532. *) O toj stvari v.—1684. žup. 276.. karta bilježi tu uz znak ruševine Ruine Zrinyi). Za posjed se toga mjesta često bili ljuti bojevi. a diži- vim se mostom prelazilo preko široke grabe. koja je opkoljena bila i palisadama. 237. da je Gyula d. 1841. kad ga je general Leslie g. Kraj nedalekoga Mikleuša nalazile su se još u drugoj polovini XIX.130 nalazi dvor.Wasserburgom". veli. dokazuje i SI. SI. Sjeveroistočno od Virovitice dva su važna mjesta u srednjem vijeku. što je po­ daren templarima. Iz ratnoga arkiva u Karlsruhe imamo sliku opsade Les- slijeve. 127. Mi ga donekle poznajemo iz nacrta. danas pusta sela. vijeka ostaci grada (vojn. a može se donekle smatrati . što je nekad pripadao grani Gorjanskih.—1804. prikaz u Prosvjeti od g. nu ta je više no fantastična. arhiva VIII. *) Vjes. pa saziđe g. Bio je obzidan zidom sa bastijonima na uglovima te imao četiri tornja. oteo Turcima. samo onaj dio. Novaki bilo je nekad sijelo župe. novi dvor 2 ). 1463. 1904. 1193. str. a spominje se već g. izdan tom prigodom. a da­ nas je vlasništvo grofa Draškovića. III. zem. g. njemački Flugblatt. 1684. koja je bila uvijek napunjena vodom. 1255. cijelu tu župu svom vjernom banu Prijezdi. Vaška je bila ne­ kada posjed biskupa zagrebačkih. Nedaleko Sopje je također imalo svoj kaštel. što su ga sazidali grofovi Pejačevići. Sam je grad bio unutar te utvrde. a sada dariva Bela IV. vlasništvo Ivana Rachkusa i Martina Betlena (ili Beglina) koji se zovu sopjanski (g. koji pri­ kazuju grad u vrijeme. pro­ dan knezu Schaumburg-Lippeu. a bio je malena zgrada. 126 Tlocrt ruševina grada kod Drenovca u virov.) nu ni od toga se nije ništa sa­ Izvana su zidovi obloženi tesanim ka čuvalo. Kako su J3 rtno>sac se u to doba veselili toj pobjedi. Isprava od 30. 1800. Ostaci grada u Vočinu. 2 ) Graditelj je bio N. Ulaz je bio napose utvrđen. koji bude g. 1 ) Grad je od g. Poslije reokupacije kupi grof Pejačević grad.

daje Egyd od plem. Na uzanom plateauu navrh brda poredale se tri okrugle 0 Csänki: Körösmegye 54./85. . Kasnije dobise jedan dio grada i posjeda drenovackoga Desa i Ivan Gorjanski. sinu Lovre od plem. a g. gospodar je drenovacki Sigismund Vocinski. 131 1 koji su posjedovali i Drenovac. nu i ti dostaju. 1418. smjestene na tesko pristupacnom brdu povrh sela Drenovca. 1484. Odslije se ta 2 grana Gorjanskih prozvala Bänffy de Därnocz. ) Povijest grada Drenovca vezana je s povijescu grada Vocina. 2 ) Csänki: Körösmegye 52. 1308. God. dobiju Gorjanski i srodnici im Kishorvati-Hlapcici cijeli posjed. Aba grad u bastinu. G. da nam pokazu sasvim neobican sastav gradine. ) Od grada se Drenovca sacuvalo dosta malo ostataka. Moslavackog svom zetu Nikoli.

Nu oko g. dobiše Gor­ janski g. 1687. pa im je i sam kralj odstupio svoja prava na grad za 6000 f. 154. da je g. vijeka u vlasti familije de Atina. Kad je s Jobom rod Gorjan- skih domro. taj posjed. sept. arhiva III. dok se od srednje sJabi tragovi nalaze. Na­ ziv se nalazi i u Moslavačkoj gori. a i u Posavini nedaleko Kupinova nalazimo Vočinsku baru. te je ostalo tek nešto nutarnjih zidova. zem. od kojih se najveća A dobro razaznaje. sama tvrđa bila je posve razvaljena. opet je uspjelo. Materijal je građevine bila ciglja. pa osta njihov do g. 1434. Ma da im je kralj Si- gismund i oduzeo dijelove dobra vočinskog. (Vočin se zove u ispravama: Athyn.) Ta je familija ogranak plemena Aba. koje se je za Anžuvinaca dostalo znatna ugleda. grad je u rukama Batthyana. . 1538. koja i for­ mom i sastavom živo sjeća na rimsku ciglju. 2 bio se ovdje ljuti boj. Othyn. Dakako. Vjes. koji je sagrađen na najpristupačnijem mjestu. ) Kad su konačno Turci morali grad ostaviti. da Turci nisu lako pustili grada. 2 ) Smičiklas: 200 godišnjica oslobođenja Slavonije II. a najmanja C još je naj­ bolje sačuvana. Turski osta do g. a osobito je jak i dobro uzdržan branič zid E — E . a kad je taj umro bez potomstva. Vočinski1) se grad spominje od početka XV. 73. kad ga zauzeše Turci.. Sigi- smund Vočinski sve dobro posjedovao. 1508. Isto se tako zove i današnji Šarengrad. nije ni 10 kuća ostalo pošteđeno. 1424. Po opisu Ibrahim paše Merim- begovića imao je Vočin 70 kuća i davao je 70 vojnika. Turci su i krasni samostan — x ) Csanki: K6r6smegye 50. 10. uze grad kralj Matija.132 kule. pa se i Vočin spomi­ nje među posjedima Matijina sina Ivaniša Korvina. 1686. Sve tri kule spajao je zid.

133

crkva se gotska do danas barem dijelom sačuvala — upotrebljavali kao
kamenolom. Iza Turaka dobije posjed s tvrđom general Caraffa (g. 1793.),
nu domala zagospodova opet fiskus, dok nije g. 1776. kupio imanje
Erdody, te je od ovih prešao posjed na grofove Jankoviće.
Grad se osovio na brdu nad Vočinom, koje se dalo dobro braniti. Od tog
je grada preostao samo komad zida, građen od kamena i ciglje, a izvana
obložen vrlo lijepo tesanim kamenom. Tlocrt se po ovim slabim ruševinama
više ne može učiniti.
Ako nije najveća
gradina u svoj Hrvatskoj,
a ono je svakako jedna
od najvećih ona kraj
Orakovice,1) što je na­
rod zove Ružica. 2 ) S ime­
nom Orahovice sasta­
jemo se u historiji prvi
put g. 1228. u međaš-
nom listu, kojim se od­
ređuju međe neznanoga
mjesta Aszuagy. (Da­
kako da ni ime Oraho-
vica ne smijemo dovo­
diti u vezu s orahom,
to ime dolazi svako­
jako pisano Raholcza,
Rahocia i slično.) Grad
se u Orahovici spominje
g. 1357. kao kraljevski
posjed. Knez je Ivan Bla-
gajski (odnosno njegov
zet Petar Herczeg d. g.
Heder) založio g. 1328.
Lovri, Ugronu i Ivanu
svoj grad Zrin, nu nije
grada nikad iskupio, već SI. 130. Ruševina gotske crkve g r a d a Ružice
su sinovi Lovrini palatin kod Orahovice.
Nikola Kont i Leukus i
rođaci g. 1357. Zrin prepustili kralju, da ga on preda Šubićima, kako to
posvjedočava kralj 28. III. 1357., a zato su ovi prijašnji vlasnici Zrina
dobili Orahovicu. 3 ) Nikola je Kont (ime ovo svakako je u vezi s gradićem
x
) Szabo: Orahovičke gradine. Vjes. hrv. arheol. društva XIII. 94.
2
) Ime Ružica nema s ružom dakako ništa zajedničkog, te mu je tek pučka eti­
mologija dala to značenje. U srednjem se vijeku spominje Rosoncz u kraju oko Ča­
đavice (kako misli Csanki: K6r6smegye 52), a nije nemoguće, da je to ova ista gradina.
3
) Vjes. zem. arkiva VIII. 250.

134

Kontovci nedaleko Grubišnogpolja, koji je do turske invazije pripadao
tom rodu) član familije kasnijih knezova iločkih, pa je grana toga roda
držala Orahovicu i prozvala se Raholezai t. j. Orahovički, nu i sami go­
spodari Iloka smatrali su se barem donekle gospodarima i Orahovice. Kad

SI. 131. T l o c r t Staroga grada nad Orahovicom.

je na posljednjeg kneza Iločkoga Lovru zavojštio kralj Ladislav, umaknuo
je Lovro iz Iloka u Orahovicu, koja mu je j o š jedino preostala. Tu ga u
kraljevo ime podsjedne despot Vuk, a branič te tvrđe, za koju veli Istvanffi:
,,arx natura et arte egregie
munita", Lad. Backocz nije
mogao grada obraniti. Kasnije
se Lovro izmiri nekako s kra­
ljem, koji mu ostavi Oraho­
vicu. Kad se Lovrina druga
žena Magdalena de Bakowcz
preudala za Ladislava Morea
de Chula, brata pečujskoga
biskupa Filipa, dobije on
s njom Orahovicu. More je
bio tako opak čovjek, da su
ga oba kralja i Ferdinand i
Ivan Zapolja proskribovali,
a Zapoljevci ga opsjednu u
Orahovici, dignu lagumom
gradske zidove u zrak, sasijeku
sve branitelje, ali More umače.
Ma da je Orahovica bila dana
braći Rafaelu i Ivanu Pod-
manickom, osta faktičkim po­
SI. 132. Ostaci Bedemgrada nedaleko Našica. sjednikom grada i nadalje
More, pa piše odavle o kret­
njama turske vojske g. 1536.; bio je dapače još g. 1543. u gradu. Odavle
je konačno uzmaknuo u Gornju Ugarsku, ali ga Turci uhvatiše i odaslaše
u Carigrad, gdje je prešao na islam. J o š g. 1550. potvrdi kralj Ferdinand

135

Katarini, kćeri Magdalene More, pravo na dobra iločkih knezova, pa se
tu spominje i Raholcza. G. 1685. budu Turci kod Orahovice razbijeni,
a g. 1687. izvješćuje Diinewald, da je Orahovicu zauzeo bez velikog na­
pora. Službeni popis od g. 1702. opisuje i grad Orahovicu. Zidovi su j o š
bili visoki, nu krova nije nigdje bilo. U donjem dijelu grada bilo je devet
odaja sa stropom, a tri odaje nisu više ni stropa imale. Gornji grad bio
je sav razrušen, tek su postojali krasni podrumi. Dosta velika kapela imala
je još svod. Pod gradom su bile ruševine plemićke kurije.
Cijeli spahiluk dobi bar. de Cordua, g. 1723. kupi ga bar. T. Fleisch-
mann, da ga doskora prepusti grofovima Pejačevićima, od kojih ga za
35.000 f. kupi Dimitrija Mihalović.
Grad je Orahovica zapravo i grad i dvor i tvrđa. Danas se ulazi u
grad kroz provaljenu kulu A., nu tu nije od prije bilo ulaza, već je trebalo
preći mostom, kojemu su se sačuvale sup-
strukcije kod 14, 15 i 16. do ulaza u prvom
spratu, te bi ovako dospjeli u predvorje
O-O. Na desno je tu stajala kapela B, gra­
đena u gotskom slogu s otpornjacima, koja
je nad svodom (s rebrima) imala prostoriju
za obranu. Kasnije je kapela dobila bačvasti
svod, ali i taj se već sasvim raspao. Kod 4.
ulazi se u veliko predvorje E, gdje se vidi
trag uzanog hodnika. Iz te prostorije, koja
je tijekom vremena bila opetovano pregrađi­
vana, polazilo se na desno u četiri prosto­
rije F, koje su služile za stanovanje, pa imale
velike prozore sa prostranim sjedalima. Na
protivnoj je strani osam manjih prostorija,
koje su dijelom i svodove sačuvale. Tu je
prema jugu zid izrađen u šilj, komu je naj­
veća debljina 9 metara, a učinjeno je to zato, si. 133. Stari tlocrt grada u
jer je na toj strani pred gradom prostrana Valpovu. Original u arkivu u
livada. Sa polukružnim je zidom tu nekada Karlsruhe.
grad bio završen i dubokom grabom odijeljen
od drugoga dijela brijega. Na zapadnoj je strani prigrađen gradu toranj L
sa renesanskim prozorima i teško protumačivim rovom kod 9. Polukula M
štiti još napose prostor N N, koji se prislanja na bastijon I, uređen za
težu artiljeriju i pojačan sa tri cunju slična otpornjaka. Toranj H spajao
je zid 0 - 0 sa sakristijom kapele. Nu kad je artilerija teža postala, nisu
te naprave dostajale, pa je učinjen polukružni zid na južnoj strani P P
sa 11 ovećih strijelnica, koje su tako smještene, da se može svaka točka
spomeuute opasne ravnine unišaniti. Sav je grad građen gotovo isključivo
od kamena lomljenca, ovaj je dio sazidan ponajviše cigljom, tek je donji
dio od kamena. Kako je pomno izrađivana ta građevina, o tom svjedoče

136

još pojedini dobro sačuvani tesani komadi: brojni konsoli po cijeloj građe­
vini, za koje dakako danas ne znamo, što su nosili. Na više je mjesta
sačuvano tragova komina.
Sat daleko u gori baš nad samom Ružicom nalaze se ostaci Staroga
grada, koji dužinom zidova gotovo prestižu i donji grad Ružicu. Dakako,
taj je grad doista stariji, karakter je zidova posve drukčiji, a b a d a v a ćemo
tražiti uređaj za raskošno stanovanje kao u donjem gradu. Tlocrt trošnih
zidova pokazuje razdiobu grada u četiri dijela. Stari graditelj n i j e ni tu
micao pećine, već ih je zgodno upotrebio za temelje svojim zidovima.
Gradina se protegla od sjevera k jugu: na oba su kraja bili p o s e b n i ure­
đaji za što jaču obranu. Povijest ne zna ništa o toj građevini k a z a t i .
Nekada se baranjskoj županiji 1 ) pribrajali gradovi i mjesta Našice,
Matučina, Podgorač, Szeglak (kod Harkanovaca) i Valpovo.
Našice (Nekche) spominju se već u XIII. vijeku, kad su tu gospo-
dovali templari, nu uz ove imali su tu posjed i članovi plemena Aba,
kojem kralj Karlo dariva
g. 1310. i templarski po­
sjed u Našicama, p a
g. 1312. i posjed s v . Mar­
tin kod Našica ( g d j e se
i danas nalazi prastara
crkvica). Tada dozvo­
ljava kralj Aleksandru od
plemena Aba, da si „si
in ipsa possessione Scen-
mortum . . . castrum edi-
ficare seu construere vo-
luerit, faciendi habeat
facultatem et pecuniam
SI. 134. Glavna kula grada u Valpovu. suam ad opus castri in
eadem expendere valeat
tanquam in sua propria hereditaria possessione . . . V) Poslije ukinuća
templarskoga reda preuzeše njihov posjed, barem u većem dijelu, Ivanovci.
Za vrijeme kralja Sigismunda dobiše Gorjanski Našice, a ženidbom čini
se da su Iločki došli u posjed grada, jer je god. 1499. Lovro Iločki
od Fružine, udove Joba Gorjanskoga, dobio gradove Gorjan, Našice i
Novigrad, a od Katarine, udove Ivana Krbavskoga grad Vočin. Protiv
toga prosvjeduje Ivan Korvin 6. VII. g. 1499. 3 ) Te dvije žene bile su se­
stre Lovrine. G. 1532. padoše Našice u ruke Turcima.
Da li je u samom mjestu Našicama postojao grad ili je našički grad
bio podignut u nedalekim brdima nad selom Gradcem, gdje se danas vide
') Csanki: Foldrajza li. 456 i si.
2
) C. D. VIII. 329.
3
) Vjes. z. ark. VIII. 265.

Zid između crkve i dvora ima krunište sa strijelnicama za kosi hitac. dok se od drugih građevina vidjaju tek temelji. g. vijeku u vlasti Motičinajevaca.). da je tu opstojao vrlo lijepo građeni gotski grad: zidovi su dijelom tesanim kamenom obloženi. nije lako odrediti. . i to tek dijelom. SI. tek su neko vrijeme ovdje gospodovali Morovićki (Marot). dobiva ga Ivan Morovićki. 1467. dobili su stari gospodari grad i posjed natrag. vijeka. 1438. a dijelom su uglovi tesancem pojačani. Najprije je posjed u vlasti Ivana Solyaga. spominje i grad. spominje se castellamus Poygoracz. 1481. nu g. koji se spominje od XV. Nu od tog se Bedemgrada sačuvao samo ulazni toranj. Nu i ti ostaci pokazuju. 135. pa ostadoše gospodari grada. 1397. Utvrda u Motičini. 137 ostaci Bedemgrada. 1469. I Podgorač je bio vlasništvo Gorjanskih. Po smrti Matije Morovićkog dobiše grad Petar i Matija Gerebi od kralja Matije (g. Matucsina spominje se već u XIV. Valpovo (tu je navodno postojalo rimsko mjesto Jovalia) ima i danas sačuvane ostatke svoga grada. Đakovo. a g. pa se tu g.

Prozori su proviđeni sjedalima. 1721. U srednjem se vijeku piše Gora i Gara. prvi na stuba- ma i prozoru nekoliko puta. . jem. G. gdje se žalibože saču­ valo samo gradište znamenitoga grada cijele velike familije Gorjanskih. da je nekada bio taj toranj drugačije vezan s okol­ nim zgradama.. da su od staroga grada ostali samo vanjski zidovi. Tlocrt grada nije se bitno promijenio: oko dvorišta bila je galerija na stupovima. koja i danas postoji. ovijen zma­ SI. svo­ đena niskom kupu- lom. 136.138 G. vlasnik je grada ban i palatin Emerik Perenj. Poslije oslobođenja od turskoga go­ spodstva dobije g. bio vitez zmajskoga reda. Kolođvar. Na kamenju stubišta i na prozorima. opsjedne Murat beg Valpovo i osvoji ga teškom mukom. a prikazuje se kao lijepa dvospratna građevina s tornjem nad ulazom. Doroszma. 1244. Kao terra Gora spominje se već g. Dva se krila spajaju tako. Naročito se sa stražnje strane prikazuje grad kao sačuvan u starom stanju: započetu modernu „restauraciju" zaustavio je svjetski rat. pokloni kralj Bela to mjesto Ivanu de gen. neku vrstu plotom ograđe­ noga predvorja. smještenim u posebnom tornjiću. Današnji dvor sagrađen je valjda i na starim temeljima. 1543. pa sad osta grad u rukama njegovim i njegove svojte. a po njemu naslijediše gospoštiju grofovi Normann Ehrenfelski. vi­ jeka bude tu sagrađen dvor i to tako. U okruglom su tornju tri sprata. da se u sastavku tih krila sačuvala gotovo intaktna okrugla kula. a odavde mostom do neke zgrade. jer je Morovićki Ostaci grada po akvarelu Hotzendorfovom. u koje se dolazi zavojitim stu­ bama. Mostom se dolazilo u „palatu".. U vojnom arkivu u Karlsruhe sačuvao se nacrt grada iz XVII. 1512. otkuda se tek ulazilo valjda u prvom spratu u grad. Početkom XIX. vijeka. 1269. ulazni okvir gotska je radnja. a sjeverno od Đakova leži Gorjan. U prvom i drugom spratu nalazi se po jedna o- krugla prostorija. U sredini kupule prvoga sprata nalazi se grb navodno Mo­ rovićki. Krećući prema jugu nalazimo neznane ostatke sredovječnoga grada kod Budimaca. pa na dovratniku svuda se nalaze kasnogotski klesarski znakovi CP . grad i dobro barun Petar Prandau. a g. a oko cijeloga grada gradska graba. da se je sačuvalo i nešto staroga grada. a po­ svuda se vide tragovi. dok su krila tako pregrađena.

To je i izvrsno građena kula. dobi jedan dio posjeda Zay de Csomor. 2 ) opisuje se grad: ovdena u selu od starine jest grad bio. U Satnici su dva gradišta iz predrim- skog vremena. 316. 270. da ogledamo kartu. koji su g. castellum Gara. . 1 ) U XV. 1536. da su u novije doba razvaljeni i kameni fundamenti. proviđena u prizemlju na tri strane strijelnicama. Opet nije taj pri­ rodni bedem nigdje priječio prometa. se vijeku spominje č e š ć e : g. a u Štrbincima našli su se ostaci oveće zgrade s mozaikom. biskupije 52. te se sada viđaju samo porazbacane ciglje. okolo kojega i sada su grabe pojake. Tomu opisu ne može se ništa dodati. iz rimskoga doba po­ tječe nalaz novaca u skupu. Jedan je prozor zadržao u gornjem dijelu orijentalni luk. skih predmeta. Đakovo jest danas za pravo oveće selo. U samom je mjestu kuća Jaić bega pretvo­ rena u crkvu. 2 ) Smičiklas: 200-godišnjica oslobođenja Slavonije II. Martina) našlo se rimskih ostataka. 1408. U Selcima nađen je rimski mozaik. sa sviju strana prirodnom uzvisinom za­ tvorena kao bedemom. Jugo­ istočno od Viškovaca nalazi se i pred- rimskih i rimskih starina. I u samom se Đakovu našlo rimskoga kamenja s na­ pisima. jer je cijeli kraj oko Đakova velika ravan. spominje se Gara —Petri Markos. Kad su domrli Gorjanski s Jobom Gorjanskim. — Pavić: Glasnik đakov. Dosta je. Među gradovima. Nacrt slikara Hotzendorfa. građene iz ciglje. U službenom popisu Đakovštine od g. pa je kamen četverostranoga grada rasprodan. tek to. foldrajza II. rim­ skih grobova i rimskih novaca. 1467. castrum Gora. 1702. koji sada sa svime jest ra­ zoren. pa i to je naselje samo nastavak predrim- skoga mjesta. a drugi palatinov dio Ivan Korvin. g. te se uvjerimo o istinitosti te tvrdnje. U Klokošici našlo se predrim. 137. Erdutski grad prije restauracije. a mjesto je i u srednjem vijeku bilo znano. Nu u prošlosti je od vaj- kada cijeli ovaj kraj bio veoma va­ žan i za naselja zgodan. kojega isto se nahode nikoji temelji i zlamenje. 139 praocu Gorjanskih. a nedaleko same gradine ostaci gotske crkve. U okolici Gorjana nalazi se i prethistorijskih starina. pali Turcima u ruke. x ) Csanki: Tort. 282. SI. u Ivanovcima (gdje je u predtursko vrijeme postojala crkva sv.

a ovaj je dade u zalog Korođijevcima. 1437. a g. — Csanki: Tort. veli s e : „ovde jošte grad stoji. 1702. vijeku tu postojala biskupska crkva. Već je u XIV. od kada je Turčin iz ovih strana odagnat". muzeju u Zagrebu br. a nije sasvim objašnjeno. kako se u nas drugdje nije nigdje sačuvalo. 281. Bosanski kaptol (osnovan g. Stariji pisci spominju tu kraj sela ostatke sredovječnoga grada s bedemima. 1898. 361. G.Klaić: Vjes. 1486. — Hodinka: Tanulmanyok a bosnyak-diakovari piispokseg tortenetebol. Pred tim ovećim tornjem nalazi se pod­ zemni hodnik.in Dyaco. da je to tek jedan dio građe­ vina. kakovu su svrhu imale te građevine.. da je tu grad doista postajao i da je to 8 mjesto identično sa sredovječnom Nevnom ). foldrajza II. 1395. a pripadala je Treutulu od Nevne. U srednjem su je vijeku pribrajali čas u požešku žu­ paniju. od kojega spoja duvarovi jesu za asnu dobri. — Pavić: Glasnik biskupije đakovačke g. a čini se opravdanim mišljenje. Zupci su kruništa uređeni za ravni hitac. pa dalje castrum Newna- wara do g. zašto se ovamo preselio. pa je ženid­ bom došla u ruke Petra Čeha. — Šišić: Županija virovitička u prošlosti. . Iz sada poznatih ostataka je­ dva se može zaključiti. veli s e : in turri de Newna. iz poja graba od grada i od onoga vrimena. 285. 2 ) g. . Kao castrum spominje se već g. Bp. vijeka stalno boravi. Nu ipak je još jedan komadić o s t a o : spojni zid između crkve i dvora ostatak je staroga grada. da sazida sadašnju katedralu. 1399. koji je još vrlo bliz romanskom dobu. a unutra u gradu bila je crkva za dosta velika. arkiva II. Neko je vrijeme Ču­ por Moslavački držao grad u zalog. dade kralj Matija i taj posjed kaločkom biskupu Gabrijelu i bratu mu Sigismundu Matučinskom (po današnjoj Motičini). Zapadno od Đakova nalazi se mjesto Levanjska Varoš. 1244. 1355. 1238. 1893. veli se izrijekom: . i 1903. gdje od XV. foldrajza. z. koju nastavlja zid. spominje se biskupska palača: . 1355. G. a staru je crkvu Strossmayer dao porušiti. uz njega podor ovalne zgrade. *) Brunšmid: Kameni spomenici br. u Đakovu. 2 ) Od ove crkve potječe kapitel u arh. 1526. Nema sumnje. već je g. II. koje temelji do sada nahode se . čas u vukovarsku. . — Fermendžin: Acta Bosnae.. U parku biskupskoga dvora nalazi se podor tornja. U turske šake pade g. Kralj je Sigismund dva puta u Đakovu boravio. . 1474. 820.in Dyaco. in pa- lacio solite nostre habitationis". koji su kasnije ostali gospodarima grada i posjeda. 103. dok se drugi dio još pod zemljom nalazi. pa ga je zamijenio novi dvor. pa je tu sačuvano krunište. izvedene iz ciglje. Kasnije je toga sredovječnoga biskupskoga grada u Đakovu nestalo. 3 ) Csanki: Tort. a između tih zubaca izbočeni su dijelovi za kosi hitac na obranu podnožja zida. prope ecclesiam cathedralem".140 Kao possessio Dyacou spominje se Đakovo 1 ) prvi put u spomenicima g.) nije dugo Bosni ostao. U opisu Đakovštine od g. nu ja ih više nisam vidio.

1526. Od g. 1746. cuius dominus terrestris ignoratur tani turcicus quam Christianorum (Smičiklas: 200 god. 271.). . g. 1608. Građevine I. Gradište s nešto ziđa postoji i danas južno od Osijeka. pa je još u srednjem vijeku poslužio za gradište. castrum Koorong ultra fluv. J o š je najbolje saču­ vana okrugla kula s izbočenim gornjim dijelom (na konsolama. 1687. Danas je glavna kula snižena. stoljeća grad Korođ1). castr. Zuaniju. vijeka). osi. II. 1290. cijel sačuvan. Drauwe. Od okolnih zidova sačuvali *) Csanki: Tort foldrajza II. 1730. a ko­ načno dobije grad familija Adamovića Čepinskih i Ervin pl. po smrti Čuporovoj dobije grad Ivan Pongracz de Dengeleg od kralja Matije. Slav. To je nešto povišen humak. 141 Porodica Korođijevaca držala je od XIII. 270. u rukama je Rozgonjijevaca. 19. 138. 1472. Tlocrt grada u Vukovaru putopisac Prandstetter na­ iz vremena oslobođenja od Turaka. koje pod­ sjećaju na talijanske građevine XV. a g. Od g. 1472. 2 ) Csanki: Tort foldrajza II. a takovo prethistorijsko gradište s dubokim šancem nalazi se i kod današnjega mjesta Slakovaca u Srijemu. G. kao zalog Ivanu bar. 1474. Taj je humak s grabom još u prethistorijsko doba načinjen. u vlasti titeljske prepoštije. a kasnije ga na­ lazimo u rukama familije Banffy od D. SI. bude i Erdut oslobođen. Povj. okružen dubokom grabom. g. Cseh. grad u jeziku u arhivu u Karlsruhe. ma da zapušten. napose upozorujem na crkvu sv. Laszowski: Hrv. 1697. a na njem je u okrug sagra­ đen od ciglje grad. vrlo lošem stanju. bude prodan Ivanu Palfyju od Erdoda. Grad je danas sasvim iščeznuo. koji se spominje g. 1296. Dimitrije u požeš. ad quod nullus aditus ob palu- stria nisi hiberno gelido tempore. Nad Dunavom diže se nešto ostataka grada Erduta2). koji se spominje g. pa dođe u ruke komore. Lendave. gotovo je nepre­ kidno u turskim rukama. proviđena neistinskim kru- ništem sa malenim zupcima i pretvorena u grobnicu. U Prandstetterovu je putopisu narisan grad Erdut sasvim šematički. spo­ minje se dirutum castellum Korogyvar. g. nu u glavnom bio je ipak. šao je g. Kourough. nu kasnije su Korođijevci opet gospodari grada. Slično se do­ godilo valjda i drugdje. G. koji si tu dade urediti grobnicu. dok i taj grad ne dobiju Nikola Ču­ por Moslavački i Ivan Ungor de Nadasd. Original s oznakama u španj. Drenovcu. 60. nu na njem se nije kasnije ništa više gradilo.

142 su se samo poveći fragmenti. Najvažniji grad virovitičke županije i drugi grad cijele zemlje Osijek1) prastara je ljudska naseobina. I u srednjem je vijeku zadržao Osijek svoju važnost: već se rano spominje kao oppidum. žalibože onako romantički. Od sredovječnoga grada nema danas dakako ni najmanjega traga. 282. vijeka. 1712. Slikar Hotzendorf narisao je grad u polovici XIX. Vlasnici mjesta i grada bili su Korođijevci od XIV. rano se spominje i tributum portus fluvii Draue. grad je u turskim ru­ kama. 1526. pa ga dade Gerebu Vingartskom. U rimsko doba zvalo se mjesto Mursa. do g. Od g. vijeku (g. a poslije njih Nikola Čupor i Ivan Ungor. l ) Csanki: T o r t foldrajza II. Kad su ovi domrli. koja se dobrim dijelom do danas sačuvala. a poslije reokupacije bude od g. dobiše posjed Rozgonjijevci. . 1460.. kako je to ono doba tražilo.—1687. 1472. možda već i g. što pokazuju nahođaji iz neolitskoga doba. Kaštel se u Osijeku spominje u XV. Kad je umro Čupor. vijek. 1719. pa sve kroz XV. tu sagrađena tvrđava. dobije grad s posjedom budimski kaptol. a sudeći po ostacima i čestom spo­ minjanju bilo je to i tada veoma znatno mjesto.). vijeka.

Poslije smrti Vukove dobiše grad Georgije i Ivan. za koje ni mje­ sta ne znamo. Sadašnja je srijemska županija nastala iz dviju sredovječnih županija: iz vukovarske i srijemske. Bezbrojna su mjesta dala do­ kaze za život u svim prethistorijskim epohama. SL m G r a d Vukovar Castellum Athya da. Hedervarijevih i Iločkih. o kojima baš ništa ne znamo. foldrajza II. vlasništvo Tamasijevih. onda mora taj kon­ tinuitet posvjedočiti srijemska županija. rimske se ceste vijugale mimo rimskih gradova. Marsigli je našao isto tako malo ostataka. kad je narisao tlocrt toga gra­ dišta. iz Prandstetterova putopisaa iz g. od ovih su se tek tra­ govi sačuvali. 0 Tort. sinovi Stjepana despota. velik je broj gradišta sa­ čuvan. rimski kanal još danas postoji (Jarčina). da je to današnja Ašanja. Velik je broj takvih utvrda. Kraj sela Berkasova. nalaze se i danas veliki opkopi grada. Castrum Alsan (g. Ako ikoji kraj naše domovine Hrvatske svje­ doči. od kralja Matije.000 for. našnji je Šarengrad. Castellum Belethyncz.) vlasništvo je Alsana. . bio je negdje kod Bosuta. za 12. gdje je despot Vuk Branković gospodovao. Csanki 1 ) je u biv­ šoj vukovskoj župa­ niji nabrojio 33 grada. Sredovječni gradovi u srijemskoj županiji. U sred­ njem je vijeku bio veoma velik broj gradova u Srijemu. kasnije Mo- rovićkih. misli se. što ga svijet nazivlje Despotovcem. 1608. da za poznavanje gradova ne mogu ti ostaci mnogo značiti. da je život uvijek bez ikakvoga prekida trajao. Castrum Berekszo jest bez sumnje identičan s Ber- kasovom. 268 i si. ali se sačuvalo tako malo. 1463.

koji je imao i posjeda: 1377. Po ovim gospodarima zove se kaštel Berzete- monostor.. abbatis S. ali se lokalizirati taj kaštel ne može. Csanki tek naslu­ ćuje. od koje se sačuvalo gradište kod Babine grede. Kod Antina nalaze se na obali Vuke ostaci velikoga gra­ da. Stj. kad je izumrla . Tlocrt ostataka grada i druge familije. kralj Matija. Misle. nu u isto su doba imali dijelove posjeda Gorjanski. Bozotha. 1401. Spiritus nunc apud Nicolaum. Jednom se spominje castrum regale Borcz. vlastništvo Alšana. Kosztor- mdn Sz. pa Banfijevaca. U Ivankovu (Ivanka Sz. 1480. Andr.. Dienes jest Kostroman. preuzeli cijeli posjed u svoju vlast. kad ga g. pa dalje g.144 Kod Nuštra nalazi se gradina zvan lokalitet. Od grada u Cerni sačuvalo se nešto malo ziđa. Castrum Marot jest Morović. Gyorgy) spo­ minje se kaštel g. 1408. Tu je bio i znamenit samostan sv. Garčin požeš- škoj županiji. a poslije smrti njihove od g.). castrum Mikola možda je postojao kod Mikluševaca. 45. dictum Berzethe. god. Bothos. da je postojao kod današnje Trpinje. mogao bi biti današ­ nji Neštin. spominje s e : castrum et districtus Ceuerna ubi fluvius Bygh et Baza conjunguntur. pa opet Korođi- jevci. a u Nijemcima spo­ minje se castrum od g. K o ­ ro đ. neko vrijeme Nikola Čupor.exstat etiam in ruderibus castellum olim habitum dictumque Herman". (str. 1697. 1527. Osijek i Gorjani pripadaju danas virovitičkoj županiji.) u vlasti Mirka i Filipa. Kasnije je grad u kraljevskim rukama. Korođ je spomenut među gradovima virovitičke županije. ne može se odrediti. bez sumnje ostaci Hermangrada. 1491... vlasništvo Iločkih. Gdje je bio kaštel Leve i uz taj kaštel mjesto.. G. koji ga odstupaju Talovcima. 1498. 1389. sinova Nikole. Castellum Neszth. 1435. 1474.: castelum Nempthy iuxta Fluv. U Smiči- klasovoj: 200 godišnjici oslobođenja Slavonije ubilježeno je g. Castrum Palina daruje g. Đakovo. 140. 1427. koji su g. pa i patronat nad benediktin­ skom opatijom. utvrda. 1481. da je to ime postalo od castra romana. 1495. castrum Nevna postojao je kod Levanjske Varoši u virovitič­ koj županiji. Er­ dut. kad je Ferdinand darovao kaštel Valentinu Toroku. possessio Monostor. a vlasnici su mu bili Nikola Gorjanski.): . vlasništvo Gorjanskih. Ivaniš Korvin SI. 1461. Gereb-Vingardski. daje kralj Sigismund Petru Perenju. gdje je nekad stajao kaštel (g. U današnjem Borovu bio je kaštel: castellum Boroh (g.) ne može se od­ rediti. do g. Lad. 1453. Gdje je stajao kaštel Šarengrada. Duha. Kalatynch (g.

prepoštima Petru i Urbanu. Castellum Zilzeeg. 231. Laurencii iuxta aquam Baza (1408. Raškajevih i Gereba vingardskih. koji su nakon smrti Ivana Alšana dobili g. gdje je bio castellum Sywycza. kasnije svojina Batorijevih. koje se mogu potanje prikazati. od kralja Sigismunda castrum seu ca­ stellum VJeruar. U Podgrađu (Va- ralja) spominje se kaštel Alšanijevih. vlasništvo Iločkih. bio je kod Sotina. u vlasti Morovićkih. pa se i od tih jedva od triju sačuvali znatniji ostaci. Ilok i Vu­ kovar imali su utvrde. Gorjan­ skih. što ga traži Csanki zapadno od Rače. Castrum Vicahdalpenes Danubium (1408. 141. Prof. vlasništvo Iločkih. 1437. Svakako je taj kaštel stajao u Virovcima kod Otoka. gdje je stajao Kaštel Poltos. T e š k o da će biti ispravno mišljenje. Ruševine g r a d a Šarengrada. 145 familija Bakonyai sa Stjepanom. U Laslovu postojao je kaštel Berislavića Grabarskih. Familija Gorjanskih držala je kaštel u današnjim Slakovcima: castellum Zlaakowcz. SI. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Lorincz: ca­ strum S. Kaštel Arky (1465. da se je taj Kaštel nalazio u današnjim Vinkovcima. ne može se odrediti. U negdašnjoj srijemskoj županiji nabrojio je Csanki 1 ) 17 gradova. vlasništvo kaločkih biskupa. pa ga predali Klementu Berzsenyiju. Uz Bosut je negdje ležala utvrda Sz.) x ) Csanki: T o r t Foldrajza II. vlas­ ništvo Gorjanskih.) vlasništvo Horvata. Ne može se odrediti ni mjesto. postojao je kod mjesta Vučedola nedaleko Vukovara. bit će da je postajao u današnjem Suseku. kasnije Talovaca. gdje se nalazio također grad. gdje se i danas vidi gradište tik uz cestu. 10 . Castrum Szata. kasnije posjed kaločkih biskupa.). vlasništvo Gorjanskih.

Karom 1465. posjed Moro­ vićkih. Stephani prothomartvris situm in loco. Csanki dvoji. Kaločki su biskupi imali kaštel Barić negdje uz S a ­ vu. . a ne Kamenica. traži Csanki u današnjoj Rumi. to se ne može odrediti. koji se spominje među posjedima kaločkih biskupa. a za kaštel Martonics. Vjes. !) O rimskim ostacima (tu je bilo mjesto Bononia ili Malata) v. Kupinovo (Kolpenv) spominje se kao castrum regale Kulpen g. na desno palača knezova Odelscalchija.. stare serije g. 52. 1477. 221. Vrdnik. Da je u srednjem vijeku Banoštor. arh. 142. Na desno gore jak bastijon. nekada posjed Moro­ vićkih. gdje se govori o svim znatnijim mjestima u Srijemu. stajao je valjda kod Dumbova. gdje se nalazi Kuvalova bara. 183. qui dicitur Keu. da li je ležao u srijemskoj županiji. 1886. a okolni zid sa 3 polukule i tri četverostrane kule okružuje grad do samostana. monast. koja spaja zid sa 2 polukule. društva (stare serije) 1880. Mjesto se kao Ku (Ko) spominje vrlo rano: G. Kod Šimanovaca.146 posjed Morovićkih. 65. pokazao je Klaić u Vjes. Petrovaradin. stan franjevaca. a od g. kasnije je vlasništvo despota i Hunjadi- jevaca. Tlocrt grada Iloka. Despotima je pripadao kaštel u Irigu. 148. jugosl. Gorjanski pa kasnije Ivaniš Korvin držali su kaštel u Čereviću. U Banoštru1) (Ban monostora) imali su srijemski biskupi svoj kaštel. društva I. hrv. Na lijevo dolje samo. pa g. IV.) stari je naziv za današnje Karlovce. Povjesničke crtiee Srijema od Ilije Okrugića. 1388. Karom (castellum SI. Kaštel de Dombo. kaštel Arpatarro (1498. u blizini Beočina. Vidi i Arkiv za povjest. stajao je u Jarku. ne može se odrediti položaj. arheol. spominje medju posjedima Iločkih. Jurja. traži Csanki mjesto kaštelu Kovalu. 1495. S. Gdje je ležao kaštel Bdrdnd... kasnije despota Georgija i Ivana Brankovića. Civitas de Ku que alio modo Monasterium Bani nominatur. gdje je postojala opatija sv. 1198. U podrumu jedne kuće nalazi se i sad lijepo tesani romanski stup s dobro sačuvanim kapitelom. Batorijevaca.) s mjestom istoga imena. pa V. 1309. što se g.

koji ima . Mitrovica je imala svoj kaštel. a ko­ • a liko se može po današnjem c3 cd stanju prosuditi. Karlo Rym spominje tu gradić na brežuljku i drži. 3 nacrtan profil grada. uči­ njenih od španjolskih mjer­ o o *-* 43 nika za vrijeme reokupacije. veleći. spominje putopisac Pigafetta Vukovar. G. a pod kraj XV. 147 Slankamen zaslužuju poseban prikaz. U ratnom arkivu u Karlsruhe 13 jx postoji nekoliko nacrta gra­ 13 S .) u rukama Barinskih Szentgyorgyskih grofova. da je Vukovar zidana varoš s gradom. 1382. vijeka u rukama Andrije Botha od Bajne. 1173. koji se vrlo rano spominje kao castrum Zemlen g. J o š su prikazane mo. U Zemunu su sačuvani ostaci grada. najprije je po­ sjed kraljev. da je velika varoš i da je tamo znatan most. pa do tur­ skih vremena. 1231 dobiše hospites juxta castrum Walkow po­ vlastice od slavonskoga vojvode Kolomana. 1567. U Georgiceovom opisu bosan­ skoga pašaluka veli se. vlas­ ništvo Ivana Hunjada i despota Georgija Brankovića. f Tako ne preostaje dru­ go no prikazati ono malo gradova. koji su nam po­ znati iz starijih nacrta ili po znatnijim ostacima. iž To je uopće najstariji tlo­ *o cd crt ikojega grada u Hrvat­ bio i rt . ja da i mjesta Vukovara. pa odslije saznajemo za taj grad iz putopisa carskih poslanika u Carigrad. skoj.. kasnije (god. Castrum je u Vuko­ varu star. G. kasnije posjed Ni­ kole i Lovre Iločkoga (S. Demetrius. da je to Teutoburgum. ma do toga nije nikad došlo. Laurencii ducis castellum). 1526. taj je na­ •4-* V * crt vrlo točan. namjeravali cd su mjesto utvrditi kulama g *3) i zidom. Napose je . Jtf CD šeje i karavanseraj. Po drugim nacrtima iz istoga arkiva sudeći. U turske ruke pade Vukovar g.

ad Athyavar. vast alles ganzt verw(iest und unsauber. wie andere tiirggische Heiiser. doch zimblich braidt. vijeka. . u gradu da ima nešto artilerije. 144. znatan skupni nahođaj na brdu Bašćine iz halštatskoga doba to po­ tvrđuje. Oko cijele te gra­ đevine bilo je gradsko platno. wie es noch ein starckh gemeuer aussen herumb unnd seine Tacher hat. Nu ime je Šarengrad niknulo u novije doba. Ilok u sadašnjosti. Prošavši tim ulazom dolazilo se do uzanoga dvo­ rišta. 1481. saznajemo o njemu nešto iz putopisa. a od ovoga je humka vodio pokretni most preko grabe do ulazne kule. dok se je prije mjesto zvalo Athya. 1275. aber inwendig ist. 1608. gdje se danas nalazi samostan franjevaca. tamo stoluje aga. Potanje opisuje Vukovar Prandstetter (g. dok se castellum Athya spominje po­ četkom XV. . als er fiir Sigeth dies belegern gezogen.. pa si po toj risariji i na­ crtima u Karlsruhe možemo predočiti sliku grada. Dariiber ein lange Pruggen so Kheyser Solimanus.. • sein gleicwol zimblich viel Veldtstiickhel darinnen". . okružena sa sviju strana zgradama za stanovanje..148 u svem 100 kuća i 150 (!) stanovnika. a to je bio naziv i mjestu i gradu Vočinu u današnjoj virovitičkoj županiji. auf einem runden und freyen Perg ligent. a kao varoš g. bawen lassen. alda der fluss Valko in die Thonau fleust. 208. 1 5 5 3 . arcem l ) Vjesnik zemaljskog arkiva XII. Othin ili u novijem obliku Vočin. Šarengrad nad Dunavom sačuvao je dosta znatne ostatke svoga grada. Prandstetter je narisao vukovarski grad. thief und sumpfig. I to je dakako mjesto već u predrimsko doba bilo napučeno. Vrančić kaže g.) 1 ) „ • . Humak pred gradom SI. unnd hat klein einiche Wohnung . und zeitlich auf Walkowar khomen. Dieser fluss ist sonst nit Schifreich. Kao posjed Athya spominje se već g. wie der Augenschein gibt ein fein lustig und zimblich vest Hauss gewest. pojačano jednom polukružnom i jednom četverostranom kulom. . koji je bio sagrađen tamo. : . Južno od Šarengrada nosi neka rudina j o š i sada naziv Vočin. Das Schloss ist vor Jahren. ograđen je palisadama. Kad je i taj grad dopao u turske ruke.

1687. nadbiskup kaločki. 1 4 0 5 . od ko­ jeg se nešto zidova sa­ čuvalo. zidovi su čvrsto izrađeni od ciglje. David Ungnad zna također (g. Već sam lokalitet svjedoči. Tako pomnu radnju nalazimo i u ostacima grada Moro vica. kad se javlja. S južne se strane ulazilo u onisko četvero- strano predvorje. Sve što se j o š sačuvalo komadi su okolnoga zida: strijelnica i kruništa nema više. koji su j o š u XVI. a nahođaji govore z a t o . dok je u drugom spratu bila gotski svo­ đena prostorija.). da je tu postojalo i znatno rimsko mjesto: čini se. Gereb. kako to pokazuje slika iz XVIII. kako ih u sredovječnom gradu nigdje ne nalazimo na takovom mjestu. koja je u donjem spratu bila ba- čvastim svodom pokri­ vena. umro je na svom dobru Teleku (južno od Bapske). Gradjevine I. Grad je sigurno djelo Ivana Morovićkoga. a drugo se drži još onako. Ochinum indigenae vocant". Duha. a Salomon Schweiger spominje u „Vokingu" bijeli zid od razvaljena gradića i crkve. 149 dirutam. La- dislav III. nu ne možemo kazati. Rym (g. Tik uz Dunav diže se k zapadu mjesta Šarengrada ruševina opasana dubokim šancem. 1507. da se u ispravama spominje prvi put Šarengrad g. da je Ivan Morovićki osnovao u svom gradu „Athia nun- cupato" samostan sv. pa napose obloženi plaštem od iz­ vrsno pečene ciglje. 1571.) spominje četve- rast gradić na brdu nazvan Athya. i - Ta je prostorija bila rasvijetljena velikim prozorima. nu sav dalji njegov izvještaj radi za pravo o Iloku. da gradinu Athia- var zovu domaći Otthin. u koji će uljesti bosanski franjevci.. da ih nije ni bilo. da se *) Laszowski: Hrv. pa je pokopan u samostanu pod svojim gradom Athyom g. vijeku spomenuti kao vlasnici grada. vijeka.Krunište zidova grada u Iloku. Kad je s Matijom Morovićkim domro taj rod. J o š g. da je tu odavna postojalo ljudsko naselje. 1572. J o š se SL 1 4 5 u kutu vidi kasnogotski . 1 Povijest grada Iloka ) prikazao sam u Savremeniku g. veli grof Aspermont u jednom pismu: Wotschin oder in den Landtkarten Attina genannt Čini se. Sjevernih dijelova grada već je odavna nestalo. S v a k i d r u g l d i o i m a stri elnicu konsol i komad rebra. 57. Što se nalazilo u prostranom dvorištu grada. . K. danas više ne znamo. pa se prostra­ nim vratima dolazilo u glavnu kulu B. Povj. 1917. dobiše grad Matija i Petar Gerebi Vingardski.

J o š se do danas uzdržao najveći dio okolnih zidova: samo na zapadnom dijelu. Ladislav je imao tri sina: Ivana. Već je godinu dana iza smrti Lovrine bio Ilok u tuđim rukama (g. Nikola nije uzmaknuo ni pred silnim kraljem Matijom. Tlocrt utvrda staroga Petrovaradina.) Grad se Ilok podigao na brijegu nad Dunavom. Stjepana i Nikolu. kasniji palatin. Nu po nacrtu iz arkiva u Karlsruhe poznamo dobro cijeli okolni zid. te je dapače kovao kao kralj Bosne svoje novce. 1526. u Karlsruhe. ostali su tek fragmenti. gdje je duboka graba (Halsgraben) dijelila varoš od da­ ljega dijela brijega. Orig. u ark. jer se grad knezova Iločkih nije sačuvao: današnji dvor knezova Odescalchi (koji su nakon reoku- pacije Slavonije dobili ogromni posjed iločki i naslov vojvode Srijema) stoji na mjestu sredovječnoga grada. nu kralj mu ote Ilok. pa je napokon dobio i naslov kralja bosanskoga. On je posljednji član toga r o d a .150 s pravom drži. gospodari Ilokom Nikola Kont. pa mu se tek prividno pokorio. praotac knezova Iločkih. Lovro nema više naslova kralja Bosne. Za pravo tu moramo govoriti samo o sredovječnoj utvrđenoj varoši. 1365. Na zapadnoj su strani bila . pod uvjet. koji je bio najznatniji član cijele familije. Na tom je mjestu nastala kasnija tvrđava. a možda je baš tu stajao i rimski castrum. Od g. kad se s njim izmirio. Sin mu Lovro samo je slaba kopija očeva. a za pravo se sav svoj vijek smatrao njemu ravnim. obnašao brojne časti. Predikat Iločki (Ujlaky) nose tek unuci Nikole Konta: Mirko i Ladislav. po njegovoj SI. da je tu bio Cuccium. i on se je usprotivio svomu kralju Vladislavu. 146. smrti lobije najveći dio iločkih imanja njegova udovica Magdalena od Bukovice. da se uda za Ladislava More-a de Chula. pa mu ga vrati.

koji je dosta dobro uzdržan. zatim zidom i grabom na zapadu. Već g. U vrijeme turskoga gospod­ stva donose putopisci i o Iloku dosta bilježaka.. Piga- fetta spominje Ilok g. arkiva XII. 1572. koju je narisao neki Schmalkalder. 2 0 5 . Iz doba reokupacije potječe i slika. danas Šaren­ grada. 151 vrata. 1608. dok je na sjeverozapadu zid samo u fragmentima sačuvan. spominje Vrančić. koja međutim nikako ne odgovara onomu. učinjena dijelom franjevačkoga samostana. stetter. str. samo mu manjka krov. kad se je ovdje učinio pristup do grada. mjestimice svaki drugi zubac. a dvije polukule pojačavaju nepravilno izveden zid na sjevernoj strani. Taj je dio putopisa priopćen u Vjesniku zem. Zidovi su građeni od izvrsne ciglje. pa su u svakom obziru bili podesni. 148. Rym meće opis Iloka po- grješno kod Athyje. Naj- karakterističniji su zubci kruništa na istočnoj strani: svaki je 2*52 m širok. a osim toga postoje dvoja manja vrata. dok K. S karte leni: tu je na vanjskoj strani niz konsola. zaštićen nach teutscher Manier. Na sjevero­ istoku stoji i sada okrugla kula. što možemo očekivati. XIX. : Grad da je sazidan na povišem brijegu. da je grad Lovre Iločkoga tada zapušten* ali ga Turci pomno čuvaju. razmak između pojedinih zubaca iznosi 61 cm. 1567. što ga je dao Prand­ SI. Mje­ stimice imaju svi zupci strijelnice. Zidovi da imaju „starke und weite stant zur Wehr" — krunište. 1700.. Tlocrt Na zidu se je sačuvalo krunište. 1553. su nekad mogli nositi drveni obrambeni trijem. pet ukoso ugrađenih kula i dvije polukružne pojačavaju zid s južne strane. i ona posve odgovara istini. gdje se nalaze velika vrata. koji Weigelove iz g. koja i sada postoji. nu s obje je strane bio zid oblo­ žen plaštem najbolje ciglje. koji je iščeznuo. Zupci kru­ tvrđave u Petro- ništa nisu posvuda isti: na sjevernoj su strani ma­ varadinu. do kojih se dolazi mostom. v. Jugozapadno stoji i danas kolosalni bastijon. da očuvaju strijelca. u koliko to možemo danas prosuditi. Grad da . 2*35 m visok (s nutarnje strane). Na toj se slici vidi j o š i grad knezova iločkih. nutarnji je sloj s manje pomnje izveden. a najvažniji je prikaz Iloka iz god. bio omanji petokutnik uza zid. 147. Nešto je opširniji prikaz Davida Ungnada iz g. svez. te je priložio ovom opisu i sliku turskoga Iloka. Slika Petrovaradina iz p o č . Na istoku je ne­ daleko polukružne kule. a svaki drugi ima usku strijelnicu. Pokriveni su ukoso crijepom. SI.

nu Turci pokušaše j o š jednom sreću g. okružen posebnim zidom. od kralja Alberta grad i patronat nad opatijom. kad ju je Weigel na mapi karlovačkoga mira narisao. 1687. . G. 1526. Od g. gradi Marija Terezija tvrđu. primakne se grof Aspremont do Iloka. 233. ali tek 12. M.. • Petrovaradin (rimski Cusum. postojala. kasniji rcerpfaov) je smješten na tako zgodnom lokalitetu. Nad za- kukom Dunava diže se klisura. 2 ) Csanki: Tort.152 naliči na Ostrogon. kako vidimo iz listine od 24. Gor­ janski dobiva g. U gradu je bio i dvor. 1754. 1716. Mjesto Petrovaradin i Kamenica pripadali su biskupima kaločkim. pa ostade turski do g. 1250. 1699. 236. SI. Mjesto je često promijenilo ime.. Koncem XV. .. Tlocrt ruševina grada Vrdnika. . Svakako je tu posto­ jala i sredovječna utvrda. Beschreib v. držao je dvor ostatkom biskupskoga dvora. B ulazna kula. spratu. Peter- wardein. jula g.. 1277. — Schams: Topogr.. gdje kralj Bela daje cistercitskoj opatiji 1 ) dobra. u Samoboru g. u Ku- tjevu g. foldrajza II. 1688. ali Eugen Savoj- ski porazi tu Ali pašu velikoga vezira hametom. U turske ruke pade g. 1259. na mjestu one. u Zagrebu g.. na Savskom otoku g. u njem se nalaze oštećene crkve i samostani.. da je tu od iskona morala postojati utvrda. 1687. ali taj je posve trošan. Izvan grada je veliko selo. qui antea Ukurd sed modo Belefons appellatur . 1205.—1766. VI. 1477. Peturwarad et regale palacium ibidem. vijeka spadala je i utvrda po svoj pri­ 2 lici tim biskupima ). Belefontis de monte Waradinipetri (g. 1820. Naziv Belefons ostaje i kasnije: Civitas Waradini Petri et abbacia B. 1237. pa i kraljevsku palaču u Petfovaradinu. x ) Cistercite nalazimo u Topuskom g.). pade Ilok Caprari u r u k e . D braničkula s ulazom u 1. 1718. 1439. 149. Locus ubi monasterium est constructum. kamo je i opatija spadala. na kojoj se danas diže kasnija tvrđava. V. Kad je skoro poslije Prandstettera putovao Ilokom biskup Katić. Mačvanski ban Lad. C predgrađe.. . koja je tu već g.

Osim ulazne kule još su dvije četverostrane kule branile grad prema Dunavu. tamo se nalazi još stara kršćanska crkva. Tuda je nekada valjda vodila cesta iz Rume do Dunava. koju su Turci pretvorili dijelom u mošeju. sjev. stoljeća spominje Petrovaradin (g. u Petro- varadinu. biskupa srijemskoga. Vrdnik u Srijemu. a drugi napis kralja Vladislava. od kojih je jedan imao grb Ivana Orsaga. foldrajza II. posvjedočava istinitost opisa putopisaca. a dijelom u hambar. Braničkula staroga grada. nađen u Karlsruhe. nu on nije vidio ništa do u kuli. 150. koja naliči turskoj mošeji. Jaki je zid okruživao brdo. 1572. jednim se samo ulazom ula­ zilo u unutarnjost te utvrde. Vrdnik se spominje u srednjem vijeku kao Rednak.00D ljudi. Ungnada noćio je g. koji se visoko podizao. 233. . 1567. a u sredini je tvrđica na isti način sagrađena.) Pigafetta kao gradić na brijegu ograđen zidinama i kulama na okrug. tu da su Turci za opsade izgubili 40. 153 Od putnika XVI. 237. Rednuk. pa spominje Petrovaradin. a dvije polukule pojačavale su grad s protivne strane. na koru crke vidio je M 70 što drži godinom 1070. 254. 1573. SI. Rym (g. gdje se je nalazio nutarnji grad s gotskom crkvom. Podalje od prastaroga glavnoga puta uz Dunav nalaze se ostaci grada Vrdnika1) 14 kim. K. Poslaniku su Turci pokazivali tvrdoću kule i topove s grbom cara Sigismunda. stara slika (nacrt) Petrovaradina nije ni­ malo vjerodostojna. silu vreća s brašnom i tri topa. 2 ) Csanki: Tort. gdje se možda kod Ratkovca nalaze ruševine opatije Dumbovo. Schweiger opisuje put poslanika Sinzendorfa. od Rume. nu tlocrt. To je sve dakako iščeznulo. Gerlach putopisac D. Utvrdi stanuju sami T u r c i .) spominje Petrovaradin.

podbočivši ga j o š otpornjacima. Na istočnoj }e strani bio valjda ulaz u grad. 1700.154 Regnicz. vlasnikom. iz g. Gradina se posadila na vrh nevisoka brijega. IV. čini se. . 225. Grad se spominje po­ lovinom XV. 152. Taj je zaravanak (suburbium) bio odijeljen zidom od višega dijela. 1425. tek se u gornjim dijelovima vide opravci s cigljom iz kasnijega vremena. 1072. Već g. gdje stoji glavna kula. 1315. — Marsiglijevi nacrti u dijelu Danubius. društva 1. a pred nju sagradio (s juga) čvrst zid. Nu mjesto je sigurno nastavano SI. Na sjeveru nema više zida. jugosl. Kameni okvir toga ulaza pokazuje got­ Slankamena. branič kula u formi potkove. kod zgrade B. pa je već g. u predrimsko doba. 1451. Sredo­ vječna se tvrđa spominje g. l ) Ruvarac: Stari Slankamen. imao svoje sajmove. 181. a u rimsko je doba postojala tu varoš Acumincum. Zemun 1892. u koju se ulazilo sa zapadne strane SI. — Vjes. Mjesto se Slankamen1) spominje vrlo rano. i dalje. arheol. — Arkiv za povj. 181. nutrina je potpuno ruševna. Na pećini sa­ zidao je graditelj okruglu kulu E za zaštitu glavnoj kuli D. 151. spominje ga Florianus. Prema zapadu nalazi se nešto niži zaravanak. vijeka u vlasti kaločkoga nadbiskupa. kad ju je kralj Sigismund darovao ujedno s Kupinovom Gjurgju Brankoviću. Sav je grad građen od smeđega kamena. Tlocrt ruše­ ulazom u prvom spratu. na kojem se danas ne vidi ništa do malo ciglje. otkuda su stube vodile u vina utvrde kod gornje prostorije. komu se može još pri­ lično odrediti sastav. Zid je u funda­ mentu 2-90 m debeo. 1287. pa kasnije g. Nacrtao Schmalkalder. a on je još g.. koji se može sa svih strana lako braniti. Sa karte Weigelove ski rez. nu ipak je u svem Srijemu za pravo jedini sredovječni grad. da se s temeljem urušio. to je pravi sredovječni berchfrit. Na zaravanku ostavio je stari graditelj klisuru. Original u Karlsruhe. te se rimske starine j o š i sada nalaze i na samoj površini gradine. Danas je veoma razvaljena i obraštena. Uglovi su kule pojačani tesanim kamenjem. Slika utvrde i mjesta Slankamena iza oslobođenja od Turaka. hrv.

cd CO Vrančić je g. Grad je bio posve razrušen 131 hvat dugačak. Barić. Nejasno je. Kako je izgledao Slankamen poslije od­ laska Turaka pokazuje vrlo dobra slika Schmalkalderova (iz voj. gospoduje tu Ivaniš Korvin. Imalo je tri crkve. u Slankamenu veliku C li razrušenu crkvu. a posred grada bila je lijepa crkva. gdje su uneseni još dosta dobro sačuvani zidovi. zv. 1498. tek bez krova. Mjesto Slanka­ a men imalo je troja dobro ca . da je gradom gospodovao Peseyi. pa i dijelove '> zida. 1502. t. 1 5 2 L nisu mogli Fr. i kr. Kupinik. da je CD >co slab i starim zidovima ogra­ "5 iS đen. Postojala je i turska G kupka. G. Slan- k a m e n . JZ vidio grad na brdu. G. arkiva u Karlsruhe).5 građena vrata. 1691. pa Mitrovicu. da su njegove čete opustošile Berkasovo. Do danas se od svega toga ponešto sačuvalo. a g. s obzidanu tankim zidom u s nizini. I 155 Kasnije je u rukama Hunyada. 1702. a takov će biti i Marsiglijev nacrt u djelu „Danubius". bila se tu osudna bitka. varoš. Petrovaradin i cd . Službeni 5 w) • * cd popis od g. * 4 8« 1577. Posla­ nici Ferdinandovi zatražili SU g 1598. što je 1 0 cd preostalo. ratnom arkivu u Beču. Drugi putopisci sla­ 73 bo ističu Slankamen: Sal. Schweiger spominje god. pa sul­ tan javlja pobjedonosno. Marsiglijeva linija. pa je odavle prema Moro vicu tekla granica poslije karlovačkoga mira. cd O T3 ševne. (Smiči. 292. kako se kasnije još izrijekom ističe. o CL 67 hvati širok. 1553. Hedervari i Blaž Šuljok obraniti tvrđe od Turaka. .. gdje su zapadno od mjesta urisani ostaci rimske utvrde. Zemun. mjesto je u vlasti kraljevskoj: civitas regis Zalonkamen. G. da se vrati Beograd.5 Ilok. Sabac. Slankamen i Karlovce. Više je šematična slika Slankamena u c. I £ klas: 200 godišnjica oslo­ c« & bođenja Slavonije II. Za grad veli.) co «> podaje sliku onoga. 4> a cd co dvije katoličke sasvim ru.

Crkva u Moroviću. Naročito se istaknuo Ivan.156 Ogromnu površinu praporastoga brijega uz Dunav okružuje danas sasvim trošan zid (oko 410 m dugačak). Zanimljivo je. a nedaleko bližih Batrovaca sačuvana je neo­ litska kolonija. kojemu se mogu posvuda barem tragovi ustanoviti. SI. culum Slavoniae. Materijal je ovoga grada svuda pješčenjak. jelo članova od plemena Gut—Keled. Tu je si­ Toranj sa strijelnicama u obliku križa. Na cijelom terenu opažaju se veliki šančevi.. Kulama ili drugim građevinama nema danas više traga. pa se domogli silne vlasti i ogromnoga posjeda u Hrvatskoj. 1699. Tako je nastao nepravilno polukružni oblik toga utvr­ đenja. a postojalo je već od XVIII. da je to crkvica. ostaci neznane građevine. 1700. od okolnoga zida. Kad je taj rod domro. pa je kanalom bio odijeljen od mjesta. da je u podrumu župne kuće u Slankamenu sačuvana još turska kupka: u zidovima su cijevi (kao i u srodnoj kupki u Iloku). tek je u sredini toga prostora ruševina 20 m dugačke. 154. K jugoistoku je zid najbolje uščuvan. 1699. koji je mjesto opasavao. tamo na zakretaju ceste Sa karte Weigelove iz g. Grad je Morović (Ma- roth) sagrađen na sutoku Studve i Bosuta u formi nepravilna četverokuta. U dru­ gim dijelovima nalazi se nešto rimske ciglje. gdje su krajne točke 140 m razdaleko. pa nema sumnje. koji se zovu Morovićki ili službeno Marothi. pa tu silazi lagano k Dunavu (jedno 90 m). T l o c r t grada ta tu je bijesnila bitka g. dade kralj Matija Morović . 11*5 m široke crkvice. Možda su to ostaci vrata u zidu. 1691. veoma loše kvalitete. Ziđe je te crkvice naskroz različito. kako se to vidi po tlocrtu sa mape Weige- love od g. Sad je tu uokolo groblje. vijeka. a narisao ga Weigel na karti karlovačkoga mira od g. put Novoga Slankamena. 1702. ban mačvanski. koji ga je zatekao još čitava. osnivač -samostana u Šarengradu. U samom su mjestu Morovića. I taj je kraj od pravijeka nasta­ van: prethistorijski i rim­ ski nahođaji govore jasno o tom. koju spominje opisivač g. Grad se smatrao važnim: Nikola Olah zove ga propugna- SI 155. na stijenama u maz utisnuti ornamenti.

Usred toga zidom opasanoga prostora stoji danas parohijalni stan. s kulama na uglo­ vima utvrđen. 1173. pa je već onda stajao usred tih ruševina drveni toranj za izgledanje. Grad je bio u četvero­ kut zidan. Od Kupinova. *) Soppron: Monographie von Semlin u. u Floriana: castrum Zemlen. a bio je kasnije u vlasti Hunyadijevaca. Materijal je kamen lomljenac. a kasnije je despotski grad. 1890. 1905. Uz mjesto sačuvala se stara crkva s obrambeuim tornjem. Ruševine su gotovo kao danas narisane na slici Beograda od g. Tu je papa Ivan 23. taj je zid oko 2m debeo i potpornjacima utvrđen. Grad se spominje već g. na molbu Ivana Morovićkoga darovao prepozi- turu.. 1789. nu većinom ciglja. da se može ustanoviti oblik građevine: četverokut od ciglje sa polu- krajnim kulama na uglovima. Umgebung. koju je nari- sao kapetan Mancini. Save. sa­ 156 T l o c r t fada građenog na brdu Gardošu (pred. koju je izravno sebi pod­ ložio. 1481. 157 svom sinu Ivanišu Korvinu. I. Od grada Zemuna1). . Visoke su zidane bile do 4 m . jedna je navodno bila okrugla. premda je 18. vojvodi od Sv. izdao bio darovnicu Vladislavu. . 1388. nešto više ostataka. sto- jalo je još g. Danas je tamo neukusni milenijski spomenik. Od grada se sačuvalo i danas nešto okolnoga zida. opasana grabom. koje se spo­ minje kao castrum regale g. građena od vrlo dobre ciglje. SI. tri su osmerostruke.. g Kupinova- historijski nalazi) sačuvalo se to­ liko.

gdje se već od god. Od sredovječnih su gradova najznatniji Ce- tin. . Petar na Mrež­ nici. Grižani. U ovoj su županiji gradovi neobično brojni i znatni svojom histo­ rijom. l ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Glavnu kulu (četverokut) opasuje zid. Otok. Drežnik. 1535. Slika ruševina grada Belaja. Turci su opetovano napali Belaj. Kad je g. 43. 1 Grada Belaja ) nema više. 1660. po koje^\ Iz Stierovog djela. Budački. 1639. Novi. Stier g. Bakarac. Nekada je spadao Belaj pod Ste- ničnjak. spominju plemići Tomašići od plem. j e dobila ime jedna grana Frankapana: Tržački. Gašpar Tomašić u Tursku pobjegao. sudeći po nađenim ostacima. pa im je i kralj Matija potvrdio imanje oko Korane. Trsat. Rijeka. Josipdol. pa Grobnik..Sredovječni gradovi u modruško-riječkoj županiji. 157. g. a po njem je učinio kopiju M. pa se poturčio. Tribalj. kasni Ogulin. Sv. Čakovac. Naro­ čito treba istaknuti brdo Viničicu kod Čakovca. Već u predrimsko doba bila je kultura u ovim dosta neprohodnim stra­ nama znatna. Bosiljevo. Nacrt je grada učinio Pieroni g. Novi sačuvali su ostatke rimskoga doba. Duga gora. u koji se ulazilo kroz ulaznu kulu. pa uz more: Grobnik. 1639. Grižani. kako bi to za­ služile. Čakovac. Modruš. 1360. Bribir i Novi. pod ko­ jim je u ravnici nastao rimski grad istoga imena. 1834. strani Tržac. gdje je stojao japodski grad Metulum. Plaški. Slunj. dade kralj Ferdinand grad Petru Kružiću. tek se nisu još ni izdaleka istražile onako. Perjasica. Mogorovića. Ali osim ispitanih gradova ima sila tragova neistraženih gradišta. dala ga je vojna oblast ruševinu sasvim porušiti. Bakar. a na bosanskoj SI. Rijeka. Munjava. ponajglavnija su nalazišta prethistorijskih predmeta. Oko g.

Pilara. Grad je Barilović1) na na Korani posjed drevne familije Barilovačkih. 1701. G. Klokoč. 1584. God. 80 momaka) sa vojvod­ stvima: Budački. U Valvasorovu je djelu priopćena slika gra­ da Barilovića. smještena je tu osma kumpanija slunj- ske regimente. 1749. ali ka- 1 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. uzela krajiška uprava grad. Danas je ti gradu općinski ured. daje (oko g. gdje je nekada bila straža. M. 1596. S l . pade grad u turske ruke. 2 Od blizoga grada Sudačkoga ) nije se sačuvalo ništa. grad je dosta dobro do danas uzdržan. Povj. 90. pa su taj grad i zadržali. 158. Građevine I. koji su navodno došli ovamo iz Budaka u Lici. D zgrade za obitavanje. Kad je krajiška uprava uzela grad. pa obitelj Prešern. Perja- sica. G. 35. . Stierovom djelu. 159 nadje ga Pieroni pusta. po kojoj sudimo. Do danas je sve sačuvano. Kad je g. smje sti tu kapetaniju (g. koji je sa dvije polukule bio pojačan. gdje je po­ sljednji član umro god. opasan zidovima. 1672. ma da je sam nasilni Stjepan Frankapan g. se stubama kod C u grad. Tlocrt grada Barilovića. preuze Belaj Vojna Krajina. 219. B je okrugla glavna kula. 1650. — Laszowski: Hrv. Ulazilo Snimak arh. Skrad. kasnije zagospodova tu grof Fridrik Sauran. Su­ deći po nacrtu iz g. odoše Barilovački na svoje imanje kod Ozlja. 1564. Kupom dobije posjed g. Stier spo­ minje. 1768. a F toranj na uglu grada. Rudolf Paradeiser. nu to je sasvim neispravna djeti­ njasta crtarija. a posljednji je umro g. Od blizoga grada Velemerića nije se sačuvalo ništa do slike u M. 2 ) Oko Kupe i Korane. 1690. 1575. da je bio dosta velik: nutarnji grad sa okruglom branič kulom. 1638.) našao u Bariloviću: „ viel- mehr etliche ubrige sti- ckgh von alten gemauer" a sam donosi nacrt dobro uzdržanoga grada. oteo na čas grad Gašparu Barilovačkom. osim zgrade E (staje) i zgrade G. To je bilo sijelo familije Budačkih.

u dru­ gom spratu sobe za kape­ tana. 159. Oko polovice XVIII. dade kralj Vladislav Skrad i Ostrožin Ivanu Borne- misi. Grad se sastojao iz nutarnjega dijela. a bar. u prvom spratu bile su tri sobe. Schernding načinio je dobre nacrte oko g. te jednom četverostranom^ gdje je kaštelan stanovao. Nu opet ostade grad u rukama Martina Frankapana. vijeka *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Iz XVIII. domrli. 1456. Kasnije steknu Bevenjudi opet Skrad. a g. 1790.. pa on preda g. 1686. 1504. dozvoli. Nedaleko Budačkoga nalaze se danas ostatci Z/~ mić grada. da smije s gradom po volji raspolagati. Valvasorova slika Skrada posve je neispravna: tu je Skrad narisan nasuprot Bariloviću. SI. ma da je od toga grada sat daleko. urede za krajišku stražu. . komu kralj Matija g. 1464. nu već slijedeće godine ote grad Bernardin Frankapan. 1558.). Grad Barilović. 1 U Skradu ) su Fran­ kapani najstarija vlastela. da pomogne Martinu. dok ga god. zidana u [če­ tverokut sa četverostranom glavnom kulom. grad bio zapu­ šten. popale Turci grad i on osta razvalinom zauvijek. 1585. da je taj ulaz napušten. koga je Hanž zarobio. 1466. vijeka narisao je grad Schiltinger prilično vijerno (i taj se nacrt nalazi u ratnom arkivu). 1699. za njima gospoduju knezovi Celjski. Valvasorova je slika djetinjasta risarija.160 snije ga oslobode i g. pa je taj tlocrt sačuvan u bečkom ratnom arkivu. 1569. Tada je u prizemlju bila staja. Mogorovića. Turci su češće bili pod Skradom. Kasniji su gospodari Zrinjski. koji je bio posvojio i Kostelgrad u Zagorju. 1790. koji je opasavao zid. a novi je učinjen tamo u kuli. Skoro iza toga snimio je tlocrt grada inžinir Hollstein (g. Slunjskog Juraj Babonožić od pl. God. koji ga zatim odstupi u zalog Hanžu Frankopanu. preude- šeno je tako. A. kuhinja i smočnica. ne dobi od kralja Ladislava Andrija Kreiger. gdje je ka­ štelan prebivao. soba za sluge. i opet Frankapani.. pa ga g. već je g. grad Ivanu. utvrđen sa dvije omanje i jednom većom polukružnom kulom. drvarnica. sinu T o m e Bevenjuda Ostrožinskog. a kad su g. gospodaru Okića i Cetina. U grad se ulazilo stubama kod F. svojine plemićke porodice istoga imena. do­ bije od Franje Frankapani. 259.

da opašu cijelo mjesto. istočno od B l a ­ gaja. 170L pokazuje j o š grad u glavnom onako. Tlocrt ruševina grada Budač- kulom (pačetvorina). Poslije pada Bihaća ostaviše ga naši. vijeka bude po zaključku sabora opravljen. 160. grad je vla­ sništvo Ivana Karlovića. kakov je bio od svoga postanja. drevni posjed blagajskih knezova. vidi se. a malo po­ slije g. Kod ulaza bila je crkva. 161. Tlocrt od g. pokazuje grad. Po nacrtu od g. 1584. zagospoduju tim gradom krčki knezovi Franka­ pani. pade cijeli kraj pod Turčina. Od svega se ponešto još sa­ se ulazi stepenicama kod C. Prof. 1387. te sad spadne kape­ taniji barilovićkoj. da je tu još sa­ čuvan sredovječni burg sa glavnom SI. Tlocrt grada od g. 142. da ih kasnije zamijene knezovi Celjski. kasnije stvori od njega posve­ Po originalu u bečkom Kriegsarchivu B. zidan u trokut okružen zidom. God. pa dobije stražu od 40 momaka. mašnja ruševina. Orig. 1701. vijeka stanuje u njem krajiški časnik. 1530. u svem sasvim po običaju frankapanskih gradova. neovisno o tom castrumu. oko kojega su postojale nuz. 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. pa Jan Vito- vec. Nešto je južnije grad Blagaj1) na Korani. nu već je god. pa on osta napušten do g. dok se ova ne odijeli u Veljun. a pomalo se SI. Poslije karlovačkoga mira bude grad opet opravljen. Stara slika grada Budačkoga. čuvalo. Središte plemena klokočkoga bio je Klokoč2) grad. u koji zgrade. 1224. 1681. 161 ima nacrt Skrada u ratnom arkivu u Beču.. Četverostrani zid.u Beču G Ia2. 11 . 1701. God. na jednom uglu odskače *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. pa postade sijelo blagajske kumpanije. koji su držali i Blagaj u Bosni. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Pod kraj XVI. od kojega se zidovi odvajali dalje. poveljom kralja Bele IV. kad ga je Herberstein zauzeo i opravio. 1865. a. 1701. krajiški grad. Do polo­ vice XIX. To je pleme postalo g. 1557. IX. predvorjem i dvo­ kog iz g. AB nutarnji grad. a tu se vide tek puste razva­ line. u ratnom arkivu rištem. Blagaj je posve razvaljen. 51. a g.

Ulazilo se u grad ljestvama do čardaka. imala svoju župu. U bečkom je ratnom arkivu sa­ čuvana slika grada iz godine 1746. a iza njih pre­ uzima grad i posjed slunjska loza Frankapana.. Oko grada palisade. — K ruševina crkve. pa se i taj nacrt čuva u bečkom' ratnom arkivu. 1572. Unutar zida drvene građevine. 162. Tu je prebivalo pleme Ladihovića. Ulaz kod F G. Klokoča ostali su još zidovi glavne kule i nešto ziđa grada Otmica. . narisao je netko Krstinju. 166. bila porušena. 1701. G. Po originalu u kr. Drveni su čardaci bili na dva ugla grada sagrađeni. (živo vrelo). Malo koji nam je grad sačuvan u tolikim i tako dobrim nacrtima kao grad Slunj. — Klaić: Krčki knezovi Frankapani. dobiva Krstinja krajišku posadu. kad nam pokazuje fotografija grad. — Od grada se odvajaju zidovi. Tlocrt grada Skrada. 1334. pa graba. 1585. sijela plemena otmićkog. da se opet siđe do tla. 1863. zem. a poslije g. kasnije kupe to imanje Frankapani cetinski. 163. narisao je dva nacrta i tri tlo- x ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. građevine. Tlocrt ruševina grada Blagaja na Korani g. koja je već g. Okrugla glavna kula opasana je uokolo zidom. U blizini SI. Krstinja1) je g. 197. drveni obrambeni trijem. c inžinir. pojačanim s tri polukule i ulaznom kulom. P o d krovom glavne kule j o š je g. koji opasuju varoš do grada. Pro­ strano predvorje okružuje zid s SI. 2 ) Kukuljević: Neki gradovi i gradine. Od god.2) Martin Stier. preko koje vodi most. pa dalje do ulaza u prvom spratu. grad je turski. polukulom. 1744. arkivu u Zagrebu. — Laszowski: Hrv. 1701. povj. Grad je od pada Bihaća ostao pust.162 okrugla glavna kula. A B D nutarnji grad.

Kod diobe frankapanskih dobara g. ima u bečkom rat­ nom arkivu nacrt grada.). do­ bije na neko vrijeme Slunj u zalog Pavao Zrinjski. dobije Slunj Dujam Frankapan. a ta slunjska loza domre g. W e i s s : Relatio ^ H ^ m i n ^ germanica . koja je očito narisana po kakovom tlocrtu i ne odgovara baš nimalo istini. 1700. U grad se ulazilo ljestvama preko čardaka D. župu SI. 1790. krčkim knezovima. 1323. A. I je štit od palisada. G. ne namirivši ih nikada. 1193. pa je radi toga za­ loga došlo do svađe između Zrinjskih i Frankapana. a na Weigelovoj mapi karlovačkoga mira (od g. Sav je kraj oko Slu­ nja darovan navodno god. 164 Tlocrt grada Klokoča iz g. Klokoč u sadašnjosti. njem. 1449. 1660. preko koje vodi most kod L. 1746. Zrinjskima grad. Valvasor donosi sliku. God. Schernding učinio je oko g.. narisana je izvrsna slika grada Slunja. B je drežničku sa gradom Slu- branič kula. ka­ snijim Frankapanima. 1572. . K graba. U rukopisu dvorske knjižnice u Beču br.) narisan je dobar tlocrt grada. 165. pa je tek poslije smrti nasilnoga Nikole Frankapana došlo do izmirbe. . podari Karlo Roberto knezu Fridriku III. jer su ovi uzeli iliiittiilii SI. pa i bar. a iz god. 8655. nu ne kao heredi. 163 crta grada Slunja (g. 1701. to­ čan nacrt Slunja. 1390. tarni posjed.

153. koji je g. udove Domše od Ladihovića. Komogovinu. a kako se mo­ gao sa sviju strana braniti. Skoro pade na kratko vrijeme u turske ruke. 1454. 1558. zapovijedajući general u Hrvat­ skoj. grada Slunja. G. posvećena sv. kćeri Blaža Kapitanića Kremen. Na zgodnom je mjestu podalje od grada narisan na Stierovoj slici i „Polterturm". možda plemenski grad Ladihovića. dan mu je oblik nepravilnoga šesterokuta. Gradac. 1671. C. Na Stierovoj slici još je točno Krstin je iz g. D polukule. kako je po­ stojao i nedaleko grada Brinja. znamo samo iz A branič kula. a g. arkivu u B e č u G I a 28. postradao prigodom turske provale. kupi Stjepan Frankapan o d l i k e . uništila je vatra grad. a . uzaludno na Slunj. a šest godina kasnije određuju štajersko-kranjski staleži 5000 for. bude u po­ sjed grada uveden Marko od Čave. Tlocrt grada Krstinje stvarna preko čardaka do ulazne kule. Poslije g. 1701. da kralj utvrdi i Zrin. pa kasnije spade pod Herendiće iz *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Svinicu i novi Slunj. pa sad traju bojevi o Slunj gotovo ne­ prekidno. G zarušena vanjska vrata. (koji se tu prvi put spominje. dao opravljati. gdje utječe ova u Koranu. 166. stajao je u Slunju barun de Vins. 164 s Franjom Frankapanom. 1578. pa je od g. 1442. nu g. Niski krov nad nutarnjim gradom pokrivao je obrambeni hodnik. bio Slunj glavnim mjestom slunjske regi­ mente.. od g. Prvi put navale Turci g. 1561. 856. Trojstvu. dok je drugi Slunj nedaleko sela Zbijega). 167. kad je Slunj F ulazna kula. U Slunju je postojao / utvrđeni franjevački samostan. odluče staleži. te ju nadvojvoda Ernest god. B cisterna. stojala je na mjestu današnje župne SI. pa je pregrađen prema tadašnjim potrebama. Prekovrški. Stara slika ruševina grada crkve. n a c r t a b a n Schernđinga od g. kako se to vidi na Stierovoj slici. Kako je iz g. već postao sjedište krajiškoga zapovjedništva. osam­ ljen stražarski toranj. . a tlocrt je prikazan na onom Po originalu u bečkom Kriegsarchivu. što se čuva u ratnom B I X . 1 7 8 8 — 1 7 9 0 . opasana okolnim zi­ dom s četiri polukule. G. urisan. na uglovima smješteni su j o š drveni čardaci za lakšu obranu zidova. za ponovno utvrđenje grada. 1744. koji je malo kasnije postao krajiškom utvr­ dom. a crkva mu. 1790. 1573. 1746. uze državna vlast grad Slunj sasvim u svoju vlast. Istočno od Slunja nalazi se podor Kremen grada 1 ). U grad se ulazilo lje- Sl. do 1775. 1822. Grad je Slunj sagrađen na brdu uz Slunj- čicu. bio izgrađen nutarnji grad.

Imanje je konačno ostalo frankapansko. Značajan pristup u grad po ljestvama do čardaka. komu je u šilj u ugrađena glavna kula. Nešto prema jugoistoku leži kod Furjana gradić prozvan i Sokolac. 1645. s hrpom g# 1700. 1864. 1582. stanovao u gradu vojnički zapovjednik korduna. ser. od staroga Cetina. Tlocrt pokazuje gradić u obliku nepravilnoga trokuta. a g. opraviše. n. 1866. 49. društva. urisan čitav grad. — Vjes. 396. 1527. dok je j o š na kuli postojao dijelom krov. Stiera iz pol. Grad sastoji od okrugle kule. Slunj. 1884. 1888. arh. 169. III. i 1891. a grad je malo zatim po nalogu krajiške SI. J o š je u katastralnoj mapi od g. — Napisi sa Drenđule: Vjes. 165 Bužima u Lici. v. G. — Lopašić: Oko Kupe i Korane. u kojem se birao kralj. 76. uprave prodan i razoren. nekada vlasništvo Frankapana^ koje je spadalo pod Tržac. povjerenstva za očuvanje spomenika u Zagrebu. i Kukuljević. a sV^e*WdgeTov^Tz izvrstan se tlocrt iz vremena oko g. Dakako. . koja polovicom iskače iz okolnoga zida. hrv. 239. Po nacrtu inž. arh. društva. Kako je još do g. sa­ građena u obliku nepravilna trokuta. U dvorskoj se knjižnici u Beču sačuvao nacrt toga gradića. 1897. pa ga Turci j o š g. 1790. 1699. Kremen je turski. 173. — „Prosvjeta". kasnijih tlocrta nalazi u arkivu zem. XVII. nije tada Kukuljević: Neki gradovi i gradine. sačuvala se i fotografija grada iz ovih posljed­ njih dana. zaposjedne ga opet naša vojska.. S Cetingradom1) za uvijek je združena uspo­ mena na izbor kralja Ferdinanda g. Napisi. M. 101. Na lijevo gore na pogibeljnom mjestu zaseban toranj čuvar. „Vijenac" god. hrv.

Sada otpadoše kasnije SI. g. u sredini Drenđula s drvenim .000 for. muzeju) sagradio je glavnu kulu Drenđulu g. oko Drenđule kuće žitelja.. kroz ciganska se vrata kod Hergarske tabije ulazilo u predvorje. 1790. da su te tabije sagrađene na mjestu starih utvrda. podignuta je u gradu velika kasarna za 50. Po turskim napi­ sima (sada u zagrebačkom arh. Zanimljiva je slika zauzeća grada Cetina iz g. 1646. 1559. g. kakovi nastaju tamo od XVI. između Hergarske tabije i Nebojše bio je pašin stan. postade turski grad i bude opet sasvim opravljen. arkivu u Zagrebu. na jugu Nebojša. g. a Hergarsku kulu g. Pred glav­ nim je ulazom bila mošeja. temeljito obnovljen. 1638. osvojen i razoren. koja prilično vjerno pokazuje Cetin. na­ pušten. 170. a nalazi se u zem. a kasnije u krajišku kasarnu. pokazuje grad sa sjevera: na lijevo Lenkovićev bastijon. (ili 1765.166 više mnogo postojalo: grad je g. na zapadu kod ciganskih vrata Hergarska. Ruševina grada Slunja u sadašnjosti. već su na njihovu mjestu poligonalni bastijoni. Nije čudo. da se Cetingrad pokazivao sasvim drukčije no ostali naši gra­ dovi: nema tu više okruglih kula i polukula. 1739. Cetin se grad pretvorio u turska tvrđavu. zapadu Lenkovićeva tabija. 1581. lagumom dignut u zrak. 1670. na sjev. J o š g. 1849.) Mehmed paša. 1756. Fotografija od g. vijeka. 1866. Tabije su se zvale: kod ulaza Begova tabija. prigrađeni zidovi. kao što je i glavna kula Drenđula očito samo pregrađivana i ona nije drugo već sredovječna branič kula (berchfrit). pa se pomalja jezgra kule. Nu čini se. a vole ih o s o ­ bito turski graditelji. Ali paša b o ­ sanski.

Grgur umre kao nadbiskup kaločki g.. Kad su se Frankapani zavadili sa Sigismundom i njegovim banovima braćom Talov- cima. 1438.). te se odslije na zgrada. da grad digne lagumom u zrak. 1449. 1739. 1646. pred njom gradski zid s kruništem. Od g. a sin Ivanov Nikola dobije ponovno potvrdu za Cetin od Sigismunda. 1429. Fotografske slike izdao Standl. a u rimsko doba sigurno prava cesta. opet domogoše na kratko vrijeme Cetina.. pogibe kod Udbine (g. jer se već g. 1387. 1578. 172 Furjan. ulaz s diživim mostom. 20—81. pripao Jurju. jer je oslobodio kraljicu Mariju (g. 1638. 1521. oteše ovi Anžu. 1809. . 1584. B kula. ali Turci nisu za to marili. 42—47. preuze ga kralj Rudolf. C drve­ g. sinu Ivanovu. i g. pa mu osta­ doše samo prava frankapanska imanja. 1790. o koji se veže uspo­ mena na izbor hrvatskoga kralja. Cetin. SI. vezir paša Ećimović dade da­ pače g. 1435. nu već . pa založi Cetin najprije Zrinjskima. 1834. Tek g. na desno Begova tabija. oteše Turci na neko vrijeme Cetin.. pa Cetin pripade slunjskoj lozi. ali bez uspjeha. 1493. u dvor. Lopašić: Urbari I. ali Turci ne zaboraviše grada. nu g. 1670. 171. pa pokušaše sreću i g. Cetin je konačno turski. 1696. Pokraj razvalina grada Modruša1) po­ SI. 146. bude trošan grad napušten. sinu Nikolinu. 1542. lazio je već u predrimsko doba put do Po orig. koji su g.. 167 čardacima.). knjižnici u Beču. a g. E palisade. nu Gašpar im ga Frankapan ote i razori grad. Sve u svemu: porušeni Cetin-grad tek je u naj­ manjem dijelu bio onaj grad. koji je kod diobe dobara grada iz g. a i zadnji je cetinski knez Ivan Franjo ob­ našao istu čast i umro g. 1813. Borba se ipak nastavila: Turci zauzmu Cetin g. kupili Ostrožin kod Bovića i prozvali se Ostrožinskima. uzalud podsjeda careva vojska god 1737. — Laszowski: Prosvjeta. dozvolu. Nikola Frankapan ugovori s bosanskim pašom. Ivan Cetinski jem. što mu ih ostavi tast Ivaniš Nelipić. A dvorište. G. D drveni tri­ ta grana Frankapana zove cetinska. ostave ga na neko vrijeme. mora. 1713. osvoji general Wallisch grad. a Vuk Frankapan dobije g. da će Cetin ostati pust. l ) Klaić: Krčki knezovi Frankapani I. ~ " 1 g. 1894. grad utvrditi. ovadobra. a g. 1536. Krčki knez Ivan dobi Cetin od Sigismunda na dar. Tlocrt Kremen otkupe Frankapani Cetin. Bevenjudima Okićkim. Oko g.

koji je odbio g. Uzalud su često tra­ žili Frankapani grad natrag. Poslije g. a opremljen je bio sa dva oveća topa. Marka (prije sv. 1791. U Modrušama prebiva biskup krbavski od g. opisao je i grad Modruš: posto­ jala je četverostrana kula bez krova. Kad je g. ne potječu izravno od onoga samostana. dok je kapela sv. utemeljio je knez Ivan. 1786. Grad se sam zvao Thersen. u njoj je stajala straža. još i danas u porabi. a po tradiciji i Širin- grad i Trojangrad. — 1 4 9 3 . a sve do g. 1 4 6 0 . kad je Bela II. Turke od Modruša. od kojih je najveća sv. koja se i danas razaznaje. Iz g. 1639. Antuna. T l o c r t grada Cetina. G. obnovio pavlin Matevčić. navodno nekad samostanska crkva.. poklonio župu Modruše trškim knezovima Frankapanima. pa se nalazi i u drugim krajevima. a car ga je Josip II. Tržan. Topographie spominje (na str. bila je h SI. 1493. 1380. u kojem je živjelo do 80 redovnika pavlina. ukinuo. samo­ stan sv. napušten. koji se pretvorio u krajišku kasarnu. te opravio grad tako. Pieroni pro­ lazio ovim krajem. otac bana Nikole. Marije). koje danas postoje. Frankapani su u Modrušama gospodari do turske invazije. § r a d J e posvema stanje grada. g. što ga je g. a u spo­ menicima se spominje g. dozvoljen je za opravak Modruša i Ogulina iznos od 3000 for. kad je morao odseliti iz Udbine. 31 puškom i 10 manjih pušaka. osta­ vio je opis grada Riceputi. te 10 centi praha. 1742. .168 Ime je prastaro kao i mjesto. Oko g. U kaštelu se moglo stanovati tek u sobi nad ulazom. zapremi grad krajiška voj­ ska. a Fras u svojoj Vollst. Nikole južno od Modruša. Tlocrt pokazuje g. 1642. ^ d ^ nu ^ Po službenom planu vojne krajine oko god. 1553. 173. pet mužara. Matija Korvin potvrdi j o š posjed toga grada Stjepanu Frankapanu i sinu mu Bernardinu. pa je u njem bilo 12—20 momaka. • «on - Original u arheol. da je daleko poslije njega ostao stolno mjesto. 1193. odavle ode pred Turcima u Novi. nu na žalost je ta darovina sve prije no vjerodostojna.. muzeju u Zagrebu. već od onoga. 1790. 1708. nu razvaline. Duha. 293) šest ruševina crkvi oko grad Modruša.! 7 2 0 . pa ruševina gotske crkve sv.

zv.. 1660. on je našao još ostatke kuća u podgrađu. Ma­ rije (kasnije sv. 1639. 169 Na vrhu 680 m. pa zi­ dove oko mjesta sa dva ulaza i tri polu­ kružna tornja. Od staroga se frankapanskoga grada. Prelazeći iz M o ­ druša prema Plitvi­ cama dolazimo u mje­ sto Plaški. 1185. U iz- bočini toga zida stajala je župna crkva sv. od koje se sa­ čuvao tlocrt u ratnom arhivu. dok je sredina samo masa lomljenca i maza. koje su zidovi opasavali. Parochia Plaši spominje se u krbavskoj biskupiji već g. 1701. pa se prikučili gradskim zidovima. ali pokazuje glavne dijelove: veliku kulu A. u predvorju stražarnicu E. Pieroni je vidio g. sa­ mo kopija Pieronijeve. a sazidao je god. daleko više zidova. visokoga cunja leži ruševina znatnoga nekada grada. Tlocrt iz g. Sve je zidano od kamena. gdje je stajala četverostrana kula. Stier misli. da je ta kula bila zvonik crkve. (u ratnom arhivu u Beču G I a 46) nije sasvim ispravan. zidovi su s obje strane oblo­ ženi plaštem od tesa­ nog kamenja. Guss- mauer. koja je pre­ tvorena u obrambenu kulu. 1663. a još se daleko kasnije spominje comitatus Plazy. t. Stierova je slika iz g. Mar­ ka). do nje zgrade za boravak. koji se nalazi sat daleko od mjesta . Petar Zrinj­ ski. glavni dio gra­ da.

povj. opasan zidovima sa dvije četverostrane kule.. 1592. građevine I. 1592. Glavni je dio nepravilan četverokut s okruglom kulom. darovao pređima knezova Nelipića. SI. 1321. 1683. nalazi još ostatak glavne kule i nešto okolnoga ziđa. 2 ) Laszowski: „Hrv. Kasnije je tamo boravio časnik. Nu Frankapani su grad uvijek držali svojim vlasni­ štvom. Tek g. a sada je u njem smještena škola. jer je već g. u vlasti Dujma Frankapana. koju je g. pa on bude g. što im kralj Andrija II. 1 5 4 4 . . Nu borba za Plaški potraje i dalje. potvrđuje Matija Korvin knezu Nikoli Frankapanu posjed toga grada. bilo 40 ljudi. Gradić sastoji od zgrade. prvi put se spominje g. Cetingradske ruševine u sadašnjosti. 1278. 1588. a ula- *) Laszowski: Hrv. grad posvema napušten. 1253. oteše ga Turcima i preudesiše za stanovanje časnika. J o š se na fotografiji od g. 175. a j o š g. konačno turski i ostaje u njihovim rukama. U najnovije je doba svojina općine drežničke. 1914. Nelipići dobiju doduše opet grad od Karla Roberta g. gospo- duju tu Giissingovci. koji predaju grad Babonićima. U njemu je g. nekad glavno mjesto istoimene župe. Bela III. nu samo na kratko vrijeme. 201. a skoro ga zatim posjedne krajiška vojska. 1788. 1323. 1558. 1871. Prosvjeta". a na uglu dvorišnoga zida nalazi se treća okrugla kula. Već g. veli procjembena isprava: castrum Plaaz est totale desertum. Carska vojska nije mogla obraniti Drežnika. 170 Plaškoga. 1475. pa je tek g. Sjeveroistočno od Plitvica — prolaz do njih bio je također utvrđen — leži mjesto Drežnik2). nu g. potvrdi. vidi grad — dakako već sasvim pregrađen — j o š dosta dobro sačuvan. Herberstein osvojio. U Jesenki1) nastao je gradić Frankapana veoma kasno. kojoj su na uglovima prizidane dvije okrugle kule. ma da ga je na neko vrijeme g.

pa se već sin njegov Nikola zove Tržački. Nu gradu Ogulinu nije bilo — kako Lopašić ispravno drži. a mjesto s crkvom naokolo opasivao je drugi zid s četiri polukule. osvoje Turci ipak grad i zadržaše ga neko vrijeme. Već g. Članak III. a Lenković preporuča kralju.). Na Korani leži selo Tržac u staroj drežničkoj župi. 176 Modruški grad u početku XVII. koji je oko g. spominje. pa je knez Nikola dobio za gradove Tržac.. oplijeni ga Herberstein. čitav. nu ostade pust. odredio međe grada Ogulina. Ogulinski je kraj od pravijeka nastavan: nedaleko mjesta svjedoče lokaliteti . da su Drežnik i Tržac Turci protiv ugovora opravili. porušiti. učvršćenim polukružnim kulama. pa „Gračac" za tu tvrdnju. Gradišće". 1590. nu g. G. Brinje. 1500. da se Tržac brani (g. 171 žilo se u grad stepenicama do ulaza u visini prvoga sprata. opasane zidom. 1486. mira u Gjarmatu od g. Već je na Weigelovoj mapi karlovačkoga mira nacrtani tlocrt grada označivao grad ruševine m (1700. uzevši nešto zemlje od Modruša i . vijeka. dok ga Turci polovicom XVII. da su Turci grad oplijenili. do g. 1576. 1685. Modruš.). knjižnici sastojao je grad Tržac od okrugle kule. Kod diobe dobara Frankapana pripade Tržac. Jalovik. Stier. već ga je vjerovatno poslije razorenja Modruša sagradio Bernardin Frankapan.M. Po nacrtu Pieronijevu precrtao M. Sokol i Bihać Bartolu Franka­ panu. javlja se. 1551. vijeka ne opraviše. Mutnik i Drežnik 200 konjanika. 1625. da se grad ima SI. Ma da se zaključilo g. 1588. Po starom nacrtu u bečkoj dvor. traga. 1530.. i V. bio je ipak još g.

. Oko g. g. 1481. u kojoj je ladja 32 m duga. J o š se u dobro sačuvanim fragmentima vidi golemost ovoga djela. zapao Stje- pana Frankapana. Pred jednom je kulom grof Strassoldo dao načiniti rondel. 178. inžinira i arhitekta. 1901.. što se radi ponora Dobre dao lako braniti. a i u blizom Gomirju. diobe dobara g. Lokalitet je za grad bio već zato podesan.172 Vitunja. 1701. 1449. U predvorju grada uri- sao je risač od god. a drugi potječe iz g. so aber'ein- gangen". kojeg je davno ne­ stalo. u sve­ tištu je danas samom župna crkva. Gomirje je spadalo pod Vitunj. Vijesti društva hrv. . koji i sada postoji. U susjednom Otoku postojao je fran- kapanski dvor. 10'55 m široko. 177. već sa­ zidan bio Ogulin. stajao je kaštel. Pieroni je nacrtao tlocrt grada g. 8. 1639. a svetište 24-80 m dugo. 1451.. sazidali su Frankapani u Osta­ ri/ama1) veliku crkvu. bio je grad već zapušten. utvrđen sa dvije kule. jašnje utvrde. Pieroni i Stier ostavili su tlocrte i nacrte te građevine. ostade Vitunj za uvijek pust. 1500. gdje se nad selom toga imena vide i sada ruševine frankapanskoga grada. koji je za SI. služi danas kao zatvor. koji je za turskih provala iščeznuo. 20 m široka. pokraj kojega je stajala kapela. Ruse\ine Modrusgtvda. a budući da je oko g. Grad J a s e n k a . 1575. a kasnije osnuju pravoslavni žitelji iz Bosne tu svoj samostan. 1701. tlocrt četvero- stranoga tornja: „die Temnitz. a kralj je Matija Korvin taj posjed potvrdio g. dok je Valvasorova slika grada Ogulina neispravna. već je u doba Stierovo crkva bila razrušena. br. Na desno grad. po­ sjedu Frankapana. koja se do danas sačuvala. Mostom se preko pro­ valije dolazilo do ula­ za. Tu je nekada bila katolička župa. možda ipak ostatak kakove pri­ si. Q.

groblje. Neolitski hu­ mak kod sela Hrsine. 1830. rimske starine iz Čatrnje kod Lešća. Gradišće kod Bosiljeva. zaposjela. Kraj je oko Bo- 2 siljeva ) od iskona bio nastavan. . :f rovu djelu: Ehre des Herzogtums Krain. 1701. i II. 165. građ. nekada Tovunjska peć prozvan. Na Stierovu tlocrtu vidi se nasuprot glav­ noj kuli još jedna omanja okrugla kula. 1577. pa ga je krajiška vojska g. Lopašić: Urbari 306. 1334. Tlocrti Pieroni- jevi i Stierov poka­ zuju gradić obzidan u četverokut zidom. 2 ) Laszowski: Hrv. Stjepanu Frankapanu. građ. povj. Unutar zidova postojale su drvene kućice stanovnika. 1558. Ostaci grada Drežnika g. 179. vijeku živjelo pleme bosiljevačko. (sa lijepom crkvom. zgradu. tri humka kod Kore- nić sela. povj. B ulaz. a kada je grad *) Laszowski: Hrv. Iznimno je do­ bio u boravište krajiške straže. obrambeni tornjevi. doslije neobjelo- danjen nacrt toga grada. 11. III. A i uz sam grad B o - siljevo bilo je rimsko SI. Tlocrt je učinjen u vrijeme. kao župno mjesto u popisu župa te godine. kad je stari burg pretvoren. I. po­ kazuje uz glavnu kulu j o š jednu prizidanu SI. a u njegovoj je zbirci j o š jedan zanimljiv. našlo ga je povjerenstvo praznog. 173 Sjeverno od Ogulina leži Tovunj1). I. a g. Bosiljevo se spominje g. te se nije nikad više vratio u ruke Frankapana. Na jednom se uglu po­ digla jaka braničkula. I? bra slika u Valvaso. gdje je knez Vuk Frankapan ute­ meljio kasnije samo­ stan dominikanaca) posvjedočuju to jasno. I taj je grad spadao g. Tlocrt Drežnika oko g. 180. I. 1870. glavna kula. 1481. groblje kod Troš-Marije. Tlocrt od g. Tu je još u XV.

nije poznato. na lijevo je u uglu trokuta kapela s kulom. u kojem je grad potanko opisan. kakovo je grof Nugent postavio tamo i nad sam ulaz s dva sitna tornjića po strani. koje su već davno prije porušene. G. druga i treća gradska vrata.. 1862. U njihovim se rukama spominje prvi put g. nu kasnije nalazimo grad i dobro u vlasti tržačke loze Frankapana. a ženidbom stekoše ga Auerspergi. stražare). Pred gradom se spominje čardak. 181.174 sagrađen i kako je dospio u ruke Frankapana. dolje sa štalom za konje. dolnja hiža. a do nje stoji trospratni konak. a kod diobe dobara od g. za tamnicom turnić. koja je u novoj restauraciji izgubila krov i dobila terasu! Na lijevo od ulaza. koji je dao grad sasvim „obnoviti". spominje se most lančanik. Grad Drežnik u sadašnjosti. ne spominje se napose. gvozdena vrata. 1697. Iz g. 1461. pređe u vlast Erdoda. Glavni je dio grada jaka braničkula na tri sprata sa starim pravim kruništem. postoji invetar grada Bosiljeva. 1648. stisnule se zgrade. . koji je grad obnovio i u njemu umro g. stara drobantnica. Ušavši u prostrano dvorište. koje je grof SI. dijelom na stupovima. Pred ulazom u grad nalazila se stražarnica sa sićušnim kruništem. hrastova tamnica. 1449. pivnica pod velikom palačom. trabantnica (za trabante. nu ne mogu se pojedini dijelovi više točno odrediti. a između konaka i kapele bilo je i drugih gradjevina. Na jugozapadnom uglu grada stoji omanja nepravilno okrugla kula. Nugent preudesio. koje već odulje vremena nema. do kojega se digla okrugla kula. od kojih ga kupi Laval grof Nugent. dijelom podzidan. koji je nekad bio spojen s građevinom. veletršca iz Rijeke. U najnovije je doba došao grad u ruke Cossulicha.

1560. a prigodom snimanja kod rekvizicije je uništeno.. Sadašnji je dvor dovršio Ivan Oršić g. gradačkoj komori. jugosl. našli su procjenitelji u Lukovdolu veliku kulu. 1682. 1766. Martina na Gorici. okolo mjesto opasano zidom s polu­ Adam. a g. koje je svojom formom odavalo. Tu gradska kapela. pojačanim jednom kulom i trima polukružnim kulama. knjižnice u Beču. Polazeći u primorske strane početi moramo s Grobnikom. a zvao se Lukovdol po bližnjem selu. Šematski prikaz T r š c a grada. b. 1449. zapao Stjepana II. 1558. da se je grad nekada zvao Zelengrad. nu grad se ne spominje. sazidan u obliku trokuta. da potječe iz XIV.) . Po tom se mjestu Severinu prozvala i županija. g. učvršćen kulama i polukulama i opasan zidom. 1786. 1823. Stjepanu Frankapanu. 249. nalazimo ga u rukama Frankapana. od koje ga porodice kupi kneginja Viktorija Thurn-Taxis. odstupi Stjepan III. 1481. postojao je već prije stvorenja zakonika vinodolskog (1288. te stavio nanj spomenploču. Tradicija hoće. 1725. do g. tek g. koja je postojala od g. a kad se javlja. kad ga proda Ambrozu Vraniczaniju. i 1466. 1460. vijeka. Taj je posjed pripadao Frankapanima.. 130. Grad je star. 1776. 2 ) Postojbina Oršića bila je u krajevima oko Karlovca. 1580. posjed od kralja Leopolda. Nasljedstvom su dobili Lukovdol Zrinjski. Juraj i Krsto Zrinjski. 1550. 1 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Taj je grad već zapravo prelaz do kasnijih dvorova. Nutarnji grad s branič-kulom i omanjim vrijeme drži posljednji Zrinjski kulama. otkud su navodno g. U vojnićkom se kotaru nalaze tragovi njihova Mrsingrada. 1803. te je kod diobe do­ bara g. a po njoj dobiše grad sinovi joj Nikola. u vlasti je Raimunda grofa Perlasa. da su pod Grobnikom potučen tatarski čopori. kralj Matija Korvin. grofu Theodoru Bacanu. 182. pa ga ta familija drži do g. pa u vlasti Frankapana ostaje posjed do propasti toga roda. a njegova ga udova preda kulama. grad svojoj sestri Katarini. pa ga g. a u njegovo ime upravljahu gra­ dom podknežini. 175 Uz Kupu leži danas mjesto Severin1) s dvorom. prenijeli zvono u Slavetić. a taj proda posjed g. njihove propasti. Original u rukopisu dvor. koje im je dobro darovao g. Oršić 2 ) dobije g. G. O njima postoji monografija u ark. u po­ rodici Zrinjskih ostaje grad do SI. 1480. Kralj je Matija potvrdio posjed g.. Stjepanu i sinu mu Bernardinu.). već je i njegova okolica veoma zanimljiva. gdje su nedaleko Skrada imali posjed Oršovac i Lipovac (Generalski stol). te patroni crkve sv. Bili su vlastela u Gorici i Dolu kraj Krnjaka. Ivan fr. Ne samo da je mjesto. Grobnik je pravi frankapanski grad. akademiji I. pa ga još neko 8609. odstupiše Gašparu Frankapanu Tržačkom. (Možda je to isto ono zvono.

javlja se opet Trsat. tek je nasljednik njegov Maksimilijan imao grad vratiti. Stiera. 1449. Nadvojvoda Karlo založi grad *) Laszowski: Hrv. pa se pokazuje kao maskerada. već su Mlečani g. a stalno je. da je taj izvrsni lokalitet SI. G. zajednički vladali. Trsat baštini njegov unuk Stjepan Frankapan Ozaljski. Tek u vrijeme gospodstva krčkih knezova. po svoj prilici prethistorijsko naselje. restauracije grofa Nugenta izgubio svoje obilježje sredovječnoga grada.176 Od grada se spuštahu zidovi oko cijeloga mjesta. građevine I. kasnijih Frankapana. ne može se stalno odrediti. pa on ostade u njegovim rukama po ugovoru požunskom. 1533. pa g. povj. Do njega se nalazi lokalitet zvan Grobišta. a na jugu kod ulaza postojala je velika okrugla kula. 1509. Svakako su si Frankapani odmah tamo sagradili grad. pa se grad smatrao svojinom Zrinjskih i Frankapana. gospoduje tu Ivan Lenković sa svojim stražarima. 1490. ali nije nevjerovatno. gdje su do g. Po nacrtu M. . da ga zadrži do svoje smrti g. 1. nu kao važna utvrda ostade u rukama carske vojske. zv. zauze car Fridrih Trsat. osvojili i Rijeku i Trsat. koje je nekad bilo također opasano starim zidom. a te godine predali grad Martinu Frankapanu. To se međutim ne dogodi. vać davno prije njih bio utvrđen. a g. 183. ote Bernardin Frankapan grad. 1508. Grad je Trsat1) nakon t. 1563. Nedaleko grada nalazi se brdo Straža. Tlocrt g r a d a Ogulina. Dali je rimska Tarsatica istovjetna s današnjim Trsatom. a još nije ispitano.

1616. Nu oko g. Umgebung. što nam i novije iskopine potvrđuju. 1827. C je glavna kula. nu nema nikakvoga razloga. gdje je i danas ulaz. pokazuje podrtine grada dosta vjerno. v. 1660. U prostoru E bile su oveće zgrade za stanova­ nje. barem za kratko vrijeme. sjeverni dio. Pokraj polukule D učinio je Raab spomenuti već izlaz. 1913. 12 . 1869. Stier. a odslije pod krajiškom upravom. Na sve strane pometana su neznatna kruništa. i stražnji. pred glavnom je kulom C izgrađena grobnica s antiknim stupovima. opet je. Na malenom zara­ vanku nad Rječinom diže se grad Trsat. koju je grof Nugent dao kasnije izgra­ diti. G. već su fa­ lili krovovi i stubišta. što nema ništa zajedničko sa sta­ rim gradom. kojih nije prije kada bilo. kupi ga grof Laval Nu­ gent. 1582. To znatno mjesto Liburnije možda Tersatica l ) Topographie von Fiume u. 177 g. Nakon tako zvane restauracije na­ stalo je tu nešto. koji je narisao i sliku grada s gradom Rijekom. Tlocrt je narisao g. a i cisternu je valjalo opraviti. hrvatskoga bana. pa ga dade po graditelju Pavonuzziju pregraditi. Prof. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. koji je učinio vrata na zapadu grada i ostavio Trsat svom zetu Gašparu Knežiću. Grad se dijeli u dvoje: u prednji dio. kako se to vidi na Valva- sorovoj slici. Manzonijeva slika od g. Stier je našao grad dosta trošan. Silvio Gigante: Fiume nel Quattrocento. 1826. Poslije njega dobije grad sin mu Artur Nugent (f 1897). Nasuprot ulaz­ noj kuli nalazila se polu­ kula B na uglu. W. grad u rukama Nikole Frankapana. a i danas je ta porodica vlasnica grada. koju tradicija krsti rimskom ku­ lom. senjskom kapetanu Gašparu Raabu. da povjerujemo toj tradiciji. inžinir M. Već je u rimsko doba Rijeka1) bila veoma znatno mjesto.

do g. koji tu gospoduju do kraja XV. Pieronijev tloris grada Rijeke iz g. koji se tik do mora spuštaju. Starinama sv. 1639. 1809. 1338. do 1365. kad je grof Wolfgang odstupio caru Fridriku III. pa se opet javlja g.. potječe iz g. dok se u pozadini diže kaštel. Na sjeveru urisan je kaštel. 1471. a od g. 186. G. Grofovi UH Wallsee drže Rijeku do g.. Najstarija se slika grada Rijeke nalazi u bečkom ratnom arkivu. po­ vrati Marija Terezija Rijeku Hr­ vatskoj. do 1814. 1530. 185. ljubljanskom Rudolfinumu. 1399. Tlocrt grada Bosiljeva. pa to ostade do g. Divinski su knezovi odbili gospodstvo patrijarke akvilejskog. Gigante donosi u svom djelu reprodukciju te slike kao naslov­ nu sliku. a iz­ Tlocrt je učinjen prije nedavno izvedene teme­ vještaj je o Rijeci štampan u ljite restauracije. G. 1779. pa je g. 187. 1776. do­ bili Rijeku od Austrije grofovi Wallsee. se već i prije prizna- valo. 1659.. kakov je bio za grofa Nugenta. carski namjesnici. spada pod Austriju. 1139. a pokazuje grad opasan zidovima. 1822. str. daju u leno knezovima divinskim. 17. 29. pa je Rijeka napose potpisala prag­ matičku sankciju. nalazi se u SI. Tovunj u vrijeme SI.kako Valvasorovo. kad ga biskupi u Pulju. 1579. pa odslije upravljaju Rijekom do g. G. 799. jer je Rambert od toga plemena bio suprug zadnje divinske kneginje Katarine. Tovunja. 1728. vijeka.178 uništio je g. kamo je Rijeka tada spadala. proglasi Karlo VI. kad je priklope kao corpus sepa- ratum Ugarskoj. Rijeka je u rukama Frankapana kao zalog. Karlo Veliki. a napose se ističe stolna crkva. Tlocrt samostalno tijelo. pa su g.. od ko­ jega vode dvostruki zidovi oko grada. prizna kralj Ferdinand Rijeku kao SI. 1776. dobila Rijeka i svoj stijeg. te prikazuje u glavnom grad.. gospoduju tu Francuzi. grad slobodnom lukom. Od g. samo je na jugoistoku jednostruk . a onda ju opet priklope Ugarskoj.

Do mora je mala fortezza. 37. što je riječki kaštel narisan sasvim jednako kao i Trsat grad. gdje je sada grad Bakar1). vidi se po tom. Buc- cari. — Mažić M. 1871. Sušak. jer ne može ni grada braniti. br. Pogled na grad Bosiljevo prije restauracije u prošlom deceniju. (možda x ) Ad. niti obale. Kaštel nema više vrijednosti. dižu se zidovi. I. str. a i taj je dakako kasnije znatno pregrađen. 495.38. Salvator: Der Golf v. učvršćeni na uglovima polukružnim kulama. koji je od toga kaštela sasvim različit. nu koliko to vrijedi. Tornjevi su tek dijelom dobri. Tako je po Pieronijevu nacrtu mogao grad izgledati. I Merijan je nacrtao Rijeku g. pojačaju tornjevi. u djelu o Carnioliji. — Sabljar: Bakar i Turopolje: Književnik. 30—35. Prilozi za povijest gr. „Vijenac". 1896. 188. Sasvim je jednak nacrt inžinira Mart. a i toranj Sokol treba poput bastije izgraditi. koji zidove zove Haupt und Zwinger- mauer. 179 zid. . pratilac Pieronijev. isto da se pojačaju i zidovi nove bastije. g. Sličan je i izvještaj Stierov. traži. da se između njih učini platforma. Veber: Bakar. da se opravi sjeverni zid kaštela. Stier je ostavio i dobru sliku grada Rijeke. Već je sigurno u predrimsko doba postojalo naselje tamo. U rimsko je doba bilo tu znatnije mjesto. Nu ipak će biti približno dobro prikazan tu riječki kaštel: oko četverostranoga zida. sve za težu artileriju. SI. 1875. Stiera iz g. 1660. L. usred kojega se diže braničkula. Posvuda treba dići bastije. Od svih tih utvrda stoji danas toranj sa satom na Corsu. 1649. I na sjeveru treba izgraditi bastijone. jer ovako budući predaleko od bližnjega tornja ne štiti dovoljno zidove. Kreuzthaler. koja se u koječem razlikuje od Stierove. Bakra. a iz nešto je kasnijega doba slika Valvasorova.

pa su ga g. ote Frankapanima Bakar kralj Matija. 1405.. Položajni nacrt dvora u Severinu. te služio i kao bolnica i kao kasarna. nu kad je g. nu u rene- sansko je doba posve izmijenjen. Iz kat. da se ima Ulrik Celjski uvesti u posjed grada i ostati u njem dotle. vijeka spominje grad u rukama Frankapana. O sredovječnom Bakru ima malo vijesti. zapade Bakar Martina Frankapana. Kad su si Frankapani g. 1435. što odgovara glasovno riječi Bakar). G. Između ta dva tornja nalazi se u prvom spratu kapelica s ostacima gotike. grad u posjed Zrinjskih. društva od g. Glavni je toranj do ulaza. pa je dobio Bakar. ali ovi ga SI. 1577. morade grad povratiti Fra- kapanima. oženio se Friderik Celjski s Jelisavom. dobiju po kraljevoj smrti natrag. 189. Treći . čas pod onu upravu. 1422. tek se u početku XV. Ugovorom predje g. Ljubić u Vjesniku hrv. 1480. 1449. ubio svoju ženu. dok Frankapani ne plate 32. oplijenili vojnički komesari. tu se našli brojni rimski spomenici. podijelili dobra. Frankapana. mape. kćerju Stj. o kojima izvješćuje S. Ali kralj Sigmund izda nalog g. Odslije je Bakar podpadao čas pod ovu. arheol. Oko g.000 forinti. te se primaknuo tipu dvora. uz njega se prislanja drugi u obliku potkove. Frankapanski je grad u Bakru utvrda iz gotskoga doba. 1670. 1882.180 Volcera.

190. koji je gromom oštećen. U nedalekom Bakarca nalaze se doslije neispitane ruševine (40 m duge. 3-5 m. kao i Ledenice: mjesto nije više odgo­ varalo potrebama pučanstva. da je tu bastiju dao učiniti Jerolim iz Zadra. Nekad je zid polazeći od grada opasavao i mjesto Grobnik. Hreljin1) je napušteno mjesto. Građevine I. Oko malenoga dvorišta. od kojeg obilaze zidovi oko cijeloga mjesta. Salvator. na mjestu starije frankapanske l ) Laszowski: Hrv. sada sasvim preudešene. nižu se druge zgrade. u kojem se nalazi cisterna. . koje su vodile iz Bakra u Bakarac. kapitan armade kraljevske svitlosti g. 1854. Sabljar je tu zgradu držao crkvom. Povj. 1530. Nacrt majora Sabljara iz g. Položajni nacrt grada Grobnika. 31. 1699. pa dalje preko Triblja u Novi. U jugozapadnom je kutu sačuvano nešto SI. Buccari. koji veli. 181 je toranj polukružan s glagolskim napisom. frankapanskog grada. Tu su nađena tri rimska miljokaza za ceste. sagrađena navodno g. a do te zgrade stoji i sada uzdržana kapelica. široke). a u sredini je mjesta velika građevina s tornjem. Der Golf v. L.

Građevine I. da po njegovoj smrti (f 1691. gospodari tu Petar Zrinjski. 1481. u bitci kod Slankamena) i taj posjed uzme komora. U sredini je dvorište s arkadama. gore na oblim stupovima. Stari grad uz crkvu ima dva dvorišta. 1651. dolje na četverostranim. 1449. kad je znatno preudešen — dignut je za vrijeme boravka isusovaca cijeli sprat — ostadoše tragovi bogatoga *) Laszowski: Hrv. muzeju u Zagrebu. a gornje imaju plosnate lukove. a tu su arkade u gornjim dijelovima za­ zidane. J o š i danas. oni su doista samo dvorovi. ali su lijepi primjeri graditeljstva iz onoga vremena.182 crkvice. Hreljin je zaplijenjen. Povj. Tlocrt mjesta učinio je Sabljar. Dvorovi u Kraljevici1) ne spadaju za pravo u razmatranje o sredovječnim gradovima. a g. — nižu se prostrane odaje. 137. A. Novi grad je prava rene- sanska građevina. od kojih su doljnje polukružno završene. BuccarL . — L. remek djelo umjetnosti. dobi Hreljin knez Ivan Frankapan. a s jedne se strane prislonila crkva. a priopćen je u La- szowskovom djelu. sagrađena na rtu do mora u formi četvero­ kuta. a pri diobi dobara g. potvrdi posjed Hreljina kralj Matija Stjepanu Franka­ panu i sinu mu Bernardinu. te darovan posljednjem Zrinjskom Adamu. što se danas čuva u arheol. iz koje potječe lijepi kameni okvir za svetohranište. G. U ovom su Hreljinu krčki kne­ zovi često boravili. Oko toga dvorišta — u njem je cisterna s grbom Zrinjskih i napisom C. P. Drugo je dvorište još] veće. okru­ žena arkadama. komu je na svakom uglu po jedna okrugla kula ugra­ đena. 1670. 1649. a zovu ga Piket: u župnoj se crkvi saču­ vala iz frankapanskih vremena divotmonstranca. G. Z. Salvator: Der Golf v. Danas se mjesto pomaknulo dalje.

Na suprotnom .. iza kojega se digla omanja građevina. vlasništvo g. na desno je glavna kula. Gotovo polukružne kule na sjevernoj strani grada — sjeverni je dio dvorišta odijeljen zidom od većega dijela dvorišta. gospodara Hreljina. koji spominje g. Grad je sagrađen u formi četverokuta s četiri polukule u zidovima i s glavnom kulom na jugo­ istočnom uglu. Na rtu Srščici vide se ostaci fortice frankapanske. Iz vinodolske se ravnice diže osamljeno sedlasto brdo: na jednom se njegovu kraju uzdigao stari grad Frankapana Drivenik. 183 uresa grada.Schale\ Strijelnice su gradske posve malene. Na južnoj se strani ulazi u grad kroz polukružno završena SI. Na okretu ceste iz Drivenika u Crkvenicu stoji na brijegu Badanj grad. Ulaz u kulu bio je u prvom spratu. a većim odskočila od njega.. s prizidanom kulom i ulazom. T l o c r t grada Trsata. a pred njom bio je podignut zid. iznutra četverostrana. 172. vrata pod djelomice sačuvanim bačvastim svodom. već za pravo samo . 1572. koji je nešto viši — nisu bile nikada posve zatvorene. ma da su i taj grad nemilice poharali g. renesanski kipovi nad vratima. 1449. a navodno potječe s ove građevine. Stiera iz pol. Na lijevo je štitila ulaz omanja kula. bogato urešeni podovi i stu­ povi. koja je po nacrtu majora Sabljara imala nepravilno četverostran oblik. v. Ivana Frankapana. 1670. U arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se komad kamena s gla­ golskim napisom. XVII. Kula je izvana okrugla. izvrstan branič pristupa u Vinodol s ove strane. Jugoistočna fortica i nije za pravo drugo no zid s brojnim strijelnicama. koja se manjim dijelom utisnula u ugao zida. Iz djela M.

te ga ujedini. kupi i druge dijelove posjeda. a pri diobi dobara Frankapana zapade Belgrad i Kotor kneza Martina. U vrijeme stvaranja Vinodolskog zakonika postojao je već grad u Grižanima1): Ljuban i Petar popovi. Badanj je frankapanski grad. Crikvenica je tada bila luka grižanska. koji g. . da je i tu postojao grad. ali poslije smaknuća Petra Zrinjskoga dobije grad Adam Zrinjski. a tradicija hoće. Kad je Petar Zrinjski bio zatvoren u Bečkom Novom mjestu. 1474. Dragomir i Vidomir Vlčić zastupaju Grižane. Dunat. 193. pa gradačke komore i *) Lopašić: Urbari 82. Kasnije je grad u rukama ugarske. a Kotor dade franjevačkom samostanu na Trsatu. koji je u svojim ruše­ vinama sačuvao sliku sastava pravog sredovječnog grada: predvorje i glavni dio grada su ovalnoga oblika. tu je Petar Zrinjski imao 360 kmetova. Grad T r s a t nakon nazovi-restauracije maršala Nugenta. oko kojeg se opet diže zid. Belgrad. tek Belgrad dade pavlinskom samostanu u Novom na brdu Ospu. te još i danas dominira svojim položajem nad cestom. u kojem su u najnovije doba učinjene strijelnice. Po ugovoru glede zajednice dobara familije Frankapana i Zrinjskih postadoše Zrinjski gospodari grada. SI. Damnjan satnik. oplijeni grad senjski potkapetan Gali. Badanj s Griža­ nima sačinjavao jedno imanje.184 je brijegu Kotoru danas ruševina stare crkve. Prije je Kotor.

kad se je stvarao zakonik vino­ dolski. v. Utvrde grada Rijeke. 185 konačno je upravljala njim Banco Gefohlen Administration im Herzgotgtum Krain und Littorale Austriacum tako. vijeka opet je u rukama Frankapana. l ) Klaić: Frankapani. tonji posta gospodarom grada. ° °rig. I to je grad Frankapana. Rijeka i Trsat u XVII. 195. v. dvije se dijelom sačuvale. XVII. da je grad posve propao. 1480. SL 194. Stiera. I Bribir1) je dao svoje zastupnike. nu pod kraj XV. te spade po ugovoru u vlast knezova Zrinjskih. koji je ženidbom došao za neko vrijeme G. p Maroju Žunjeviču oteti. dade kralj Matija grad po senjskom kapetanu Blažu Mađaru i SI. Po onim osta­ cima sudeći imao je i taj grad četiri kule. i doživi jednaku sudbinu kao i grižanski grad. 56. pa ovaj po. Po nacrtu Stierovu iz pol. . " djelu M.

drugi g. što se tamo sačuvali narodni običaji. koji je tu tradiciju u duši svojoj nosio. da je knez Bernandin g. kad se gradila ženska škola. porušen je jedan dio. 1891. Tolcrt prizemlja grada Bakra. stvara se u Novom. Grad B a k a r . pa se žene redovno samo među sobom. 1878. dozidao grad. 1527. Novoga potječe tvorac Smrti Smail SI. sad je tek jedan dio još. age Čengića. . na jednim zazidanim vratima uklesano je Anno dni M C C C II i još neka neprotumačiva pismena.186 U arheološkom se muzeju u Zagrebu nalazi ploča s glagolskim napisom. Glavno je mjesto Vinodola ođ 1 davnine Novi ). a SL 196. Vanredno lijepo i pomno sagrađena je glavna kula (četverostrana). G. a bilo je napučeno jamačno i u predrimsko vrijeme. te je u profinjenoj formi svijetu dao. Mjesto je Novi nastavano u rimsko doba. 225. koji su cijelo mjesto opasavali. glavnom mjestu Vinodola. u kojem se *) Laszowski: Hrv. narodna nošnja i narodna pjesma. 1288. J o š je do pred par decenija bio bribirski grad čitav. Iz djela Salvatorova: Der Golf v. 197. kad se gradio općinski ured. sačuvan. koji kazuje. osebujno po tom. pa je razumljivo. zakonik vinodolski. građevine I. da baš iz. ban Mažuranić. J o š se i sada smatraju Novljani nečim poseb­ nim. Tradicija je narodna neobično jaka. povj. Buccari. G.. odlično svojim polo­ žajem. Od grada su išli zidovi.

. Nikoli i Jurju Frankapanu. 1692.. Već su češće dolijetali Turci pod Novi. Nu knez ga je Nikola opravio. zaposjedne grad senjski potkapetan Ernest Gali. dobiva ga knez Martin s Okićem. Stari- gradom. upravlja i njim Banco Gefohlen . Kotorom i Bakrom. ali g. G. posljednji toga roda. 1580. dođu Zrinjski u posjed grada. 1598. i 1615. 1647. G.) ostavio bratu si Vuku. Bribirom. Po uzajamnom ugovoru o zajednici dobara (g. 1670. 1544. 1449. SI. Franjo Krsto Frankapan. da ga daruje Stjepanu Frankapanu i sinu mu Bernardinu. 1613. 187 kodificiraju tradicijonalni pravni običaji i uredbe. pa je tamo često boravio. I Novi je dakako u rukama Frankapana. pa Novi spade pod komoru.) između Stjepana Frankapana i šurjaka mu Nikole Zrinjskog. a od god. kad je Markantun Venier navalio na grad i za neko ga vrijeme zauzeo. sjedini opet svu djedovinu u svo­ jim rukama. pa opet g. a Mlečani napadoše grad g. 198. a g. odstupaju Juraj i Nikola Zrinjski grad Gašparu. 1481. te ga po smrti (g. otimlje grad kralj Matija. Razvaline mjesta Hreljina.

Tlocrt dvora u Kraljevici iz g. spremište. gdje je danas škola. 1701. četverostrana branič-kula. Krunište je samo kasnija igrarija. Građen je u četverokut. koje su se priljubile uz njegove zidove. U toj se dvorani sačuvao vrlo oštećeni . iz kojih se dolazilo do onoga krila.188 SI. a najstariji je dio jamačno „kvadrac". općinski ured. a bez nužde je porušena. D—G sobe. koja je čuvala Vela vrata do nje. drugom je spratu velika dvorana s predsobljem nika. U to je doba bio grad okružen malim kućicama. stari uzani su dijelom sačuvani. urisan. 199. U g r a d a i mjesta Drive. B ulaz. 1858. Položajni nacrt stražarnicu. Iz katastr. koji je još na katastralnoj mapi od g. u kojoj su veliki prozori i vrata u prizemlju učinjeni u novije doba. koje služe za SI. Sam je grad Novi posve preudešen prema zahtjevima kasnijega vremena. i pokrajnim prostorijama. kako se i sada opaža. Pred kulom bio je kasnije sagrađen „rondel". Sačuvano gradsko krilo između tih dviju kula s nepravilnim pročeljem sklop je prostranih i omanjih odaja. Nekada je bio završetak tornja drukčiji. C cisterna. mape. Na suprotnoj je strani stajala okrugla kula. a tek u novije su doba odstranjene. zatvor. 200.

1572. Mjesto se oko grada SI 202. 1660. kojoj se g. kod sastava zakonika vinodolskoga. Grad je bio g. osnivača slunj- ske loze Frankapana. Stier nacrt grada. Sjevernoga i istočnoga krila nema već odavna. Grad Drivenik. i one su sudjelovale g. podori kućica zapažaju. 1288. od kojeg se je na groblju sačuvala crkvica. gdje je sada škola. Tradicija hoće. Stjepana uzdržala i bila je sve do g. a g. 1827. 1463. učiniše ga senjski kapetani krajiškim gradom. učinio je inžinir M. J o š g. druga četverouglasta. 1916. da su i na sjevernoj strani bile dvije kule. svod urušio. kamo ga je doveo biskup Kristofor. 1462. župna crkva. osnovao knez Martin Frankapan pavlinski samostan. tek se grada kod Crkvenice. jedna okrugla. sijelom modruškoga kaptola. Tu je bio do crkve ulazu mjesto i još su do nedavna stajala tu gotski uokvirena . pa dva pro­ zora sa sjedalima. U sam se grad ulazilo nekada tamo. Nacrt ruševina Badanj savilo. SI. 189 stari drveni strop s bijelim ornamentima na modrom polju. svojina kneza Dujma IV. Samo se crkvica sv. pa je i opravke preporučao. koji mu se učinio važnim. tu je bila i gradska kapelica. 21.. I Ledenice imaju davnu povijest. Tu je g. 1449. Novi je postao g. a već odavna je napušteno.

203. Poprečni zid di­ jeli cijelu građevinu u dvoje tako. što i sada postoji. da je to sredovječna frankapanska građevina. Ali sa svake strane postoje velike kamene ste­ penice. Sam grad je danas iznutra hrpa kamenja. podi­ gnuta u pomorske svrhe. Unu­ tar zidova još je kamenito tlo u svom prirodnom stanju: nije ga nitko trebao dirati i ravnati. nu opet se drugi tomu protive. Diže se dosta dobro uzdržana tik uz more u obliku peterokutnika. Vjerovatnije se čini. Oko te građevine velik je zid polukružno od mor­ ske obale do obale izveden.190 vrata. nu vide se još vanjski zidovi s dvije okrugle kule. Iz kojega je vremena ova građevina? Ima znakova. Na koncu mi je spomenuti zagonetnu ruševinu sa zagonetnim imenom Lopar kod Novoga. Pri sastavu ovih dvaju dijelova vide se ostaci omanjih kula ili doksata na zi­ du. Prednji dio zida do mora fali. uz koje se na­ slanja trokutni dio. Grad Belgrad kod Grižana. a taj je nekada bio proviđen kruništem. a možda i nije nikada više zida postojalo do onoga. nu to je slabo vjerovatno. a dvije polukule iskaču iz gradskoga zida. Pomišljalo se na škver. . Ni­ gdje nema traga kakovim zgra­ dama za stanovanje. koji upućuju na to. koje vode na zid. da je to rimska građevina. a prednji dio uz more čuva sa svake strane po jedna kula. Ili je samo stražarnica ili stovarište r o b e ? Možda će se u kasnije vrijeme to moći odrediti. komu je šilj okre­ nut prema cesti. da je do mora veliko četvero- strano dvorište. ali zadaća njena nije jasna. SI.

— Brunšmidove radnje u Vjesniku hrv. *) Patsch: Die Lika in rom. lička. Krasnoga. hrv. arheol. dr. otučka. — Hire: Lika. krajine. Pilara. Pa nisu to samo pojedini nalazi: tu je u predrimsko doba bilo veoma velikih naselja: dostaje pogled u niz ormara s nalazima iz Prozora u hrv. — Klaić: Građa za topografiju ličko- krbavske županije u srednjem vijeku (Vjes. Drugi su poznati po imenu. arheol. Tlocrt grada u Novom Vinodolskom. pi­ sani kamen. kvadrac Snimak arh. 1900. Sve glavne ceste. U tom se obilju može s Likom ispo- rediti u nas možda jedino još Srijem. J o š danas Na lijevo sada porušena okrugla kula. Ancus. I—III. U prošlosti je Lika bila kud i kamo važnija: upravo je nepregledan broj nalazišta predmeta iz sviju epoha t. pa se i moderno prometno sredstvo. zv. krbavska. arheološkom muzeju u Zagrebu. t. zv. lapačka. Karlstadter Militargrenze. kako su se plemena Parentina i Ortoplina pogodili glede upotrebe vode. Zeit W. Curcum. preživjele su rimsko doba. Arupium. danas se jošte upotrebljavaju. . Po malo se javljaju u Lici sredovječne župe. Monetium. serije. društva n. — Lopašić: Spomenici hrv.) — Klaić: Krčki knezovi Frankapani. nebljuška. Epi- dotium. svjedoče brojni nalazi.Sredovječni gradovi u ličko-krbavskoj županiji. Lika je od pradavnih vremena sasvim posebnim životom živjela. kojima se da­ nas prolazi Likom. odnosno žu­ panije: odorjanska. VII. na desno svjedoči napis na pećini u Lom. — Frass: Vollst Topographie d. Ausan- calio. dok se brojni drugi gradovi uopće i ne spo­ minju. skoj dulibi j. VI. 204. željeznica prikučila pradavnom putu. sasvim osebujan svijet živio je tamo. prethistorije 1 ). unska. ali o njihovoj egzistenciji SI. pa živi i danas. bile su već u predrimsko vrijeme. U rim­ sko su doba nastali ili bolje tek proširili gradovi i gradići u Lici: Senia. Vegium. tek se ne mogu točno lokalizirati. M.

koji su bili nastavani do turskoga doba. — Klaić: Vjesnik hrv. brinjska i podgorska. a za studij tih gradova trebat će život dugovječnoga marljivoga radnika. Brinje1). a danas se još veći dio istih nalazi u ruševinama. gačka. društva VI. misli Patsch. 478. . — Valvasor XII. — Laszowski: Prosvjeta 1895. — Kukuljević: Neke gradine i gradovi. pa se mogu tek glavniji prikazati. U rimsko doba. senjska. postojao je tu grad Monetium. Na nedalekom Humcu nalazi se terasa s predrimskim opko­ pima. arheol. 205. 1908. već je u prethistorijsko doba bio nastavan. Grad u Novom u Vinodolu. pa se nekako začahurila i prividno obamrla. kulu. SI. I njoj se sprema novo doba. 116.192 buška. ali domrla nije. !) Devčić: Prosvjeta 1907. glavni grad brinjske županije. Pogled na pročelje i gl. 202. pa je niknuo silan broj gradova. 1. Žalibože ti su gradovi doslije slabo ispi­ tani. 97. Malo po malo ostaje Lika po strani velikih prometnih putova.

Prof. 1411. 206. 207.. Grad je ostao u rukama Frankapana do Matije Korvina. slijedeće godine boravi u Brinju i kralj Sigismund. kad se u Brinju sastaju Nikola Frankapan i Ivaniš Nelipić. gdje ih dočekao silan poraz. koji ga otme knezu Anžu. odseliti u najmijeni Kosinj. 193 Grad se u Brinju zove Sokol ili Sokolac. Ulaz u grad Ledenice. da se izmire i zajedno krenu na krbavsko polje. te ovaj morade SI. sastanu se vojske Frankapana s banskom vojskom. 1493. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. pa se spominje prvi put g. a tek poslije smrti kralja Matije dobije grad natrag. G. a SI. Tlocrt ruševina Lopara kod Novoga Vinodolskoga. 13 .

194

Ivan Anž osta do smrti g. 1521. u Brinju, a naslijedi ga sin Krsto, koji je
bio na saboru u Cetinu kao pristalica Iv. Zapolje. Poslije Krstine smrti
dobije brat mu Vuk Brinje; taj nasilni čovjek pogibe kao pristalica kralja

SI. 208. Ruševine Lopara kod Novoga u Vinodolu.

Ferdinanda g. 1546. Brinje spade g. 1537. pod vojničku upravu, pa
se g. 1553. opravi grad na kraljev trošak. Turci su često dolazili pod
grad (g. 1530., 1623., 1630., 1661.). G. 1613. grad je ruševan ,,an Gebaude
r
zerissen und an anderen Kriegsnot-
,\\'!.W. "i/)„
durffen gar ode", a g. 1651. opet se
opravljao, pa je tada i novi most
učinjen. G. 1639. snimio g a j e carski
inžinir Pieroni, a g. 1650. inžinir Mart.
Stier, koji spominje, da je grad dobro
sačuvan i ima dobre zidove. Unutar
zidova ima mnogo drvenih kuća. Ulice
su veoma uske. Obrambeni trijemovi
na zidovima i podovi u kulama pro­
pali su. On predlaže opravak za
1850 for. -
Brinje je pravi frankapanski grad;
sazidan na obranu mjesta, koje je za-
kriljeno zidovima grada, kao što sa
SI. 209. Tlocrt grada Brinja i zidova gotovo svi oveći frankapanski gradovi.
oko varoši. Po Pieroniju. Iz god. 1639. Nacrt Pieronijev (g. 1539.), Stierov
(g, 1660.), nacrt iz g. 1701. (ratni
a
arhiv u Beču G. I 49.), slažu se u glavnom posvema. Pieronijeva je slika
slabo risana, Stier je priložio izvrstnu risariju, Valvasorova je slika na­
risana samo na temelju tlocrta i posve je neispravna; dobar je šema-
tički prikaz grada iz početka XVIII. vijeka u bečkoj dvorskoj knjižnici

195

(oko g. 1729.). U gradske zidove ulazilo se kroz čvrstu kulu, ulaz je bra­
nio mali doksat (Pechnase), četir polukružne kule, petokutnik i okrugli
veliki bastijon (na Valvasorovoj slici je tu kula!) pojačavaju zidove. Sam
grad sastojao je od branič-kule G, koja je bila vrlo pomno izrađena, pa
u gornjim dijelovima lizenama raščlanjena. Na suprotnoj je strani bila
kapela B, koja zaslužuje sama potanji prikaz, a između tih objekata bile
su zgrade za prebivanje C. Spomenuti bastijon E branio je gradski zid,
koji je spajao kapelu sa branič-kulom. Na Pieronovu su nacrtu urisane
unutar zidova i skupine kuća: čini se, da se grad nije u bitnosti ništa
promijenio do svoje propasti, pa je slika Stierova primjer grada i varoši
i za daleko ranija vremena.

SI. 210. Brinje.
Nacrt iz vremena M. Stiera, u pol. XVIII. v. Grad je čitav, na
desno se vidi gl. kula i crkva.

Najbolje je od cijeloga drada sačuvana gradska kapela. Tlocrt joj je
naskroz nepravilan. Kapela ima tri sprata: srednji sprat je prava kapela:
rebra, okvir vrata, kružište prozora i doprozornici izvedeni su neobičnom
pomnjom a sve upućuje na kasnije gotsko doba. I donja je prostorija
svođena: strijelnica pokazuje, da se i tu pomišljalo na obranu, dok je
gornji sprat s ovećim otvorima udešen lih za obranu. Sva je kapela
građena od kamena, izvana je u znatnoj visini kordonski vijenac oko
cijele građevine, a rubovi su njeni napose pojačani. U svem je ta kapela
jedinstven spomenik graditeljstva, napose graditeljstva Frankapana.
Gradina kod Starog Brinja nedaleko sela Lučana nije ispitana.

196

Glavno je mjesto senjske župe grad Senj1). Patsch drži, da je ime
grada „keltsko". Rimskih spomenika našlo se dosta, gdjekoji su rimski
napisi opet izgubljeni. Kod stolne crkve moralo je postojati rimsko groblje,
a osim toga postojala su još dva rimska groblja. Jedan napis govori i o
rimskim kupkama. U srednjem se vijeku spominje Senj rano: parochia
(kotar senjski) već g. 1185. U to je nekako doba darovao kralj Bela II. (III.)
Senj templarima, koji su ga držali tamo do godine 1269., kad ga je kralj
preuzeo, a templarima dao u zamjenu dubičku županiju. Senj je odslije
imao svoje knezove, načelnike i podnačelnike (potestates), suce i vijeć­
nike. G. 1271. izabrali su Senjani krčkoga kneza Vida IV. Frankapana i

SI. 211. Brinjski grad.
Na lijevo kapela, na desno ostaci glavne kule.

potomke mu nasljednim potestatima svoje općine, no već se doskora
Dujam II. od g. 1302. poče nazivati knezom senjskim, prisvojivši si svu
vlast nad gradom. Kralj Matija Korvin ote Frankapanima grad, pa on
ostade kraljevskim gradom pod upravom kapetana, dok ga u XVIII. vijeku
sasvim ne priklopiše krajini. Na kaštelu stoji i danas grb kralja Matije.
Senj je također opasan zidom, g. 1558. porušeno je sve izvan grad­
skih zidova radi lakše obrane. Kako je duga borba s Mlečanima i Turcima
l
) M. Magdić: Topografija i poviest grada Senja 1877. — Kukuljević: Grad Senj
(Leptir g. 1860.), pa kasnije u djelu: Neke gradine i-gradovi.- — Klaić: Krčki knezovi
Frankapani.

197

Senj učinila poznatim i važnim mjestom, nije čudo, da su se sačuvali
brojni nacrti i prikazi grada, tek se u svem ne slažu. Pieronijev nacrt

SI. 212. Slika grada Senja iz XVII. vijeka.
Po nacrtu u djelu M. Stiera. Grad je opasan kulama, koje dijelom i sada opstoje, na
desno je Nehaj grad, a pod njim crkvica Marije od Arta.

potječe iz g. 1639., Stierov iz g. 1660,, a treći je iz g. 1701., prikazi
su najbolji još onaj u Valvasorovu djelu r E h r e des Herzogtums Krain
XII. 78." i u Stierovu
rukopisu.
Grad ima oblik pe­
terokuta; u jednom se
je kutu smjestio ka­
štel Frankapana, današnji
konvikt Ožegovićanum
s četverostranim tornjem
i okruglom kulom, što je
Stier krsti Philippturm,
pa dalje Turaš toranj,
zlatni toranj (peterokut),
Salapanock (okrugli to­
SI. 213. Tlocrt grada i utvrda oko varoši senjske.
ranj), Trybenack (polu­ A mjesto, B kaštel.
kružna kula), papinska
kula (okrugla), St. Prossy Thurn, Turina, Šabac, naša Thurn i Mera Thurn 1 ).
l
) Lenković spominje g. 1550. druga imena. Na istoku: Radomerić, kulu kod v.
vrata, na sjeveru Lipicu, rondel, papinsku kulu, na zapadu: barutanu, Lađarsku kulu,
Gatsku kulu, Šabac, na južnoj strani Zvančić i Tulac.

od kojih je jedan strijela i oborila. 1701. Sada je taj ulaz. pa t. što je Leo X. koj i se nalazio poviše nad tlom? pre­ inačen. zv. Utvrda Lenkovićeva iz polovice XVI. Valvasor spominje. Na pustom brdu nad Senjom sazidao je Lenković g. gdje je danas mlin. SI. za 3-struki građeno stubište. Danas se. Nad ulazom je odulji doksat. do vrata. a opet male pod krovištem. Najdonje strijelnice su t. veće u drugom spratu. već se tek mostom moralo preći od toga stubišta do ulaza. druga na moru.. sačuvao još neki dio utvrda s papinskom kulom. . Nehaj grad. Grad ima tri sprata. u donjem su najmanje strijelnice. da je grad imao viel Thore. dao sredstva za njenu izgradnju i držao za svoga života tamo stražu. prije je pred njim bilo sa­ Strijelnica (Hosenscharte). vijeka za težu artileriju i strijelce. 214. Tlocrt je te utvrde. U gradski se prostor ula­ zilo g. zv. najveća u trećem. koje nije dopiralo hitac u Nehaj gradu kod Senja. na troja vrata: jedna su bila kod kaštela. treća na južnoj strani. 1558. Nehaj-grad kod Senja. za koju se upotrebljavao materijal porušenoga franjevačkog samostana i okolnih zgrada. četverokut. 198 Papinska kula je dobila ime po tom. a uglove brane doksati na konsolima. so zum Theil vermauert worden. osim kaštela. od kojeg su učinili nacrte Pieroni i Stier. Šabac kula. sam grad se prema gore sužuje.

Četverokut s okruglom kulom. 199 Hosenscharte. 2 ) Frass 256. dakle nekako bastijonski toranj. wird mit vier knechte fiir ain skardt peseczt. Zanimljive Nacrt M. Tlocrt Nehaj grada. G. Nacrt M. J o š se u sačuvanom dijelu vide tri strijel­ nice raznoga oblika. . Stier je predložio daleke utvrde od palisada. ali ga Senjani oduzmu. 1550. 1449. 215. pa Petar Zrinski sagradi u Drenovu klancu2) kulu za obranu toga klanca. zidana od kamena lomljenca. XVII. U gornjim je spratovima bila smještena artilerija. a Lenković opisuje Brlog g. Ruševine postoje još kod Brezovice.. veli general L e n k o v i ć : Das od schloss Dabar an den guetigen Turkhen passen gelegen soli auf ir M. 216. Usred četverostranoga uskog dvorišta nalazi se cisterna. SI. kod mjesta Doljana. spratu trostruki grb. U sredini dvorišta nalazi se cisterna. dacher und wahr ge- bessert werden. je zovu) u ravnici. Stiera pol. kod Babinpotoka. 1575. Taj se castrum spominje g. ovako: Dieser stargher thurm von tuffstain mit angehengkhten vieregkhedten ringmauern . koja na polovinu iskače iz zida. Polazeći prema Otočcu dolazimo do Brloga1) grada nad Gackom. Kod Vrhovina postojao je grad Stari Perušić. zv. mjeri u opsegu 54 m. a zidovi su nejednake debljine. Hosenscharten". Prosjek kroz Nehaj grad. . a pod jednim prozorom u II. pa je stvoreno mjesta za brojne branitelje. v. od kojih je onaj na lijevo (sa zmajem) grb Lenkovićev. dvogube strijelnice osobite vrsti. Prostor je izvrsno izrabljen. kog je zajedno x ) Mjesto je bilo i u rimsko i u predrimsko doba nastavano (Patsch 90). 1563. die tor. Stiera. Ta kula postoji i sada (Šimšanovka SI. Turcima u ruke. Nedaleko Brloga nalazi se Gusića grad na brdu Siminovcu. jer u isti čas mogu tu trojica strijeljati. Od frankapanskoga se Dabra malo sačuvalo. . i 1502. koji pade g. bewilligung dieses 61 jahr eingenommen. strijelnice t.

1581. 217. Lopašić: Spom. 1660.V Otočci našem gradu" kroz cijeli XV. G. po­ novnu darovnicu daje kralj Karlo Robert g. hrv. te g. tada je još glavna kula postojala. pa veli. nu možemo ga smatrati donekle Wasserburgom. 1829. . kad Karlo II. . 1660. biskupiju s crkvom sv. 1535. C. dokinuta. I. opet su Turci ku­ šali grad zauzeti. 1550. vijek. pa ^ se grad ponešto opravio. potvrđuje knezu Dujmu posjede. Otočac Sigismund.. koja je osamdeset godina opstojala. da se nov zid saziđe i okrugla kula poruši. kralj Sicilije. 1578.200 s gradom u Crnoj Vlasti zauzeo i razorio Gašpar Frankapan g. a kad je do diobe dobara došlo. 1642. pa 1623. da je glavna kula ve­ oma rastrošena. samo je krivo ubilježio nad slikom fortezze ime Prozor. T l o c r t utvrda grada Otočca. 1586. 1600. 1486.. 1461. Građ. 1701. Frankapani gospoduju tu . 1449. 1650. da se učine palisade. krajine II. Iz g. pa Lenković traži. 1316. (v. Povj. Dy kule. Prikaz mjesta daje nam Valvasor u svom djelu: Ehre des Herzog- tums Krain. već omanje utvrđeno mjesto. Prvi se put spominje Otočac g. Stiera iz g. da je platno mje­ stimice propalo. nu g. pa osnuje tu g. Kralj Matija uze grad Ivanu Anžu g. pa sad upravljaju kaštelani gradom. A branič­ šao inžinir Pieroni u Oto­ kula. razbije P. nu spome­ nuti nacrti i nacrt Jurja Frankapana od g. . l ) Laszowski: Hrv. Na brdu nad Kozjak jezerom kod Plitvica nalazi se neznani Krčin grad. — B. 1543. javlja se. 1551. našao. G. pre­ grade vrata i novi most sa­ gradi. Utvrde Otočca porušene su do nekih ostataka g. bilo je sve u redu. nu inžinir Stier nije je više g. Z). Otočac1) nije bio za pravo grad. . čac. Glavna je kula tada još postojala. 310) te nacrt od g. a g. Nikole. za župu Gheczke . grad je trošan. Otočac. E crkvica. Lenković opisuje g. SI. do­ Po Pieroniju. 50 o r 100^ srušio se komad zida. Bolja je slika M.. da se graba iskopa. G. daju nam posve jasnu sliku tih utvrda. Keglević Turke kod Otočca. 85. 1639. item castrum Othochach cum terra Obrich. Kad je g.. dobije g. 1300. nu g. narisao je tlocrt grada. 1639..

Svakako je ta fortica . koji je jedno osamdesetak godina prije nastao. da je pred jedno 20 godina sagrađena s troškom od 30 tisuća forinti. a dolazilo se do njega najprije ljestvama. da je loše zidana. Za tu fortezzu trebalo bi 60 ljudi. svaki drukčije veličine.zanimljiva građevina. g. 1619. Forticu na susjednom brijegu. fortica opravljena. Ulaz je bio 2 hvata nad zemljom. Na svakom je uglu po jedan toranj. tako da bi trebalo jednu stranu ponovno zidati. 1861. .). sazidana u formi trokuta na dva sprata. onaj na istoku je najveći. bila je najveća kula pokrivena. a danas je ta utvrda razrušena. U svojoj biti sasvim je nalik na grad Sisak. U svojim relacijama prigovaraju vojni inžiniri Pieroni i Stier toj građevini. g. kasnije drvenim stubama. Stier veli (g. 1650. 1882. J o š je g. 201 Za obranu mjesta sagradili su g. 1804. bila je čitava.

Grad se Kosinj spominje g. . na suprotnom je unutar zida četvero­ marnih strani toranj. 1889. pa do rimskoga vremena. društva n. arheol. 2 ) O tim nalazima: Vjesnik hrv. Sredovječni se grad spominje g. — Vjesnik hrv. još je jedan SI. 1 7 0 1 . Južno od Lešća nalazi se Kosinj Gornji. jer mu je kralj Matija oteo brinjski grad Sokolac. rudera modo super- s u n t . a drugi je tlocrt iz god. koje je služilo i dalje u latensko doba. (509). X. in septem templis prius adorabat populus deum in hoc distričtu. G. serije III. Vital (557 m. B glavna kula. a kod ulaza. do kojeg se do­ lazilo ljestvama ili stubama. po­ novno utvrđen. 220. Sinac]e mjesto nastavano već u neolitsko doba. 2 ). .ki je v Bužah v B o - ćaći i kneštvi Buškom". pre­ uze Frankapan grad definitivno . spomenuti. brojni drugi napisi. Tlocrt grada ska naselbina. (110). d. (11).: Kossin. dok je predrimsko naselje bilo na brdu Tu se našlo ostataka velikoga hrama: sarkofag s napisom. samo će smještaj glavne kule variirati. 1701. stan pavlina. 1408. na jednom uglu iskače jaka okrugla kula. gradini nalazi se Vel. 202 Kraj oko današnjega mjesta Prozora bio je u prošlosti veoma znatan Nasuprot sredovj. Grad je sagrađen u podobi četvero­ kuta. (23).. tu je bila japod- SI. kako ću ih kasnije arkivu. baza carskoga kipa itd. 1578. (Na tabli prikazan šematski položaj Vitla).). (106 i 249). nu 1499. 1489. (185. s velikim hal- štatskim grobljem na zapadnoj strani 1 ). Tlocrt grada Prozora u tornjić. 1449. za koji drži Klaić. brojne ličke gradove. kad ga je Anž Frankapan iznajmio na 7 godina od Jurja Kosinjskoga. Nedaleko mjesta nalaze se ostaci Karin grada (ne Carin grada): polukružna kula sa dva spoj na zida uzidana u liticu.. 1696. koji na- 1 ) Patsch: Lika 76. kad «lit ga dobiva kod diobe Frankapana Sigi- smund s Otočcem. (1). 1619. Glavinić spominje u opisu Like g. iz rimskoga je vremena ostao relijef Mitre. gdje je stajao Kosinj građ. 236). Ovaj je grad tipičan za mnogo­ Lici g. Orig. V. u bečkom rat. Tlocrt je grada sačuvan u Stierovu djelu. 3 ) Patsch 71. 1887. 1889. — D ulaz stubama u nu- trašnjost grada. društva 1881. dva mitre ja i t. u gatskoj župi. 219. opsjedaju ga Turci. IX. a kao villa Synacz spominje se g. a g. arheol. pa iz rimskoga doba: napisi. Tu je u srednjem vijeku bio samo­ Perušića. da je indentičan s ostacima Bočaj grada. Uz cestu prema zapadu nalazi se _____ kapelica sv. — Ljubić: Popis g. Rimski je grad Arupium bio u ravnici. Vida s glagolskim napisom. . tantum castrum est in edito situm. Mjesto je u predrimsko i rimsko doba bilo nastavano 3 ). pa bude zapušten. I blizu je Lešća nalazište starina iz halštatskoga vremena.

vijeka bio je još grad čitav. treća 1 3 5 1. prosvjeta II. u bečkom ratnon arkivu. zidovi su joj do 1'60 m. Dva se grada u Lici zovu tim imenom: jedan je kod D. Tlocrt grada Novoga u Lici. Ime je dobilo mjesto po javnim rimskim kamenim mjerama. Jugoistočno leži mjesto Kvar te. Petar Novaković. Ta je još sada do 10 m. prevezene u Zagreb. drugi je istočno od Gospića. 1636. morali predati Herbersteinu. Ovo je Ostrovica u buškoj župi. 1482. 1341. građe. koji se u sred­ njem vijeku ne spominje. druga 7-95 1. od Perušića.. sjedala. Tu je po svoj prilici stajalo mjesto Epiđotium. Pazarišta zap. debeli. Turci su grad ponovno opravljali. pa ostadoše u njem osim u razdoblju od g. Od prvoga se na strmom brijegu sačuvalo nešto ziđa u dužini od 16 m. 221. Grad je Perušić2) opasan dvostrukim zidom. dok se mjesto spominje g. Drugi je Ribnik sjeverozapadno od Metka. Ulazilo se sa zapada kroz poru­ šeni ulaz. sin Novaka Disislavića ustupi Nikoli IV. Po orig. B dio sv. postojbina Novaka Disislavića de Ostrovica de genere Mogo- rovich (g. Ostaci grada Perušića. od kojih je jedna držala 33*3 litre. Ckapela. od kojih dva imaju SI.—1492. a druga je u staroj ličkoj župi. Građevine I. 1685. gdje su se našli rimski mozaici i baza s nečitljivim napisom. visoka. uzeše grad Turci. 2 ) Laszowski: Hrv. G. u sredini stoji razrušena okrugla kula. — oprost onima. u širini 5*5 m. istočno od Gospića. .—1641. Povj. Ostrovica je česti naziv lokaliteta u Lici (ima ih jedno dvanaest). J o š se razbiraju tragovi kruništa sa sjedalima. ") Radić: Starohrv. E pred­ utvrdom. koje su g. Grad je sijelo familije Perušićkih. koji bi posjetili crkvu D predvorje. 9. 222. kad je bi­ skup krbavski frater Radoslaus davao SI. 1899. U gornjem spratu kule tri su prozora. od kojih je Gašpar Perušić najpoznatiji. U ne­ dalekom mjestu Štitaru nalaze se ostaci grada. koje se steralo oko humka zvanog Megdan. ali su ga g. 203 vodno potječe od grada Ribnika (i taj je bio frankapanski grad). 1372). komu se ruševine i sad razaznaju 1 ). Do XVIII. Mihalja u Ostrovici pod istoimenom grada za stanovanje. 163. A nutarnji dio. Taj se castrum spominje g. 1527.

dolazimo do Po originalu u bečkom ratnom arkivu. Vrlo su brojni gradovi postojali i u južnom dijelu Like. 75 m dugačka. a pred njom je bilo oveće predvorje. ali ti su do- — slije tek u najmanjem dijelu istraženi. hrv. Po nacrtu iz g. da bosanski paša utvrđuje Udbinu. valjda ista. Vjes. E. dok je grad Pro­ zor kod Otočca). satis altam et rotundam. Na istočnoj strani ima ruševina gradića. Sjeveroistočno od Grebenara nalazi se „Gradina kod razvala". nu morali se odseliti pred Turcima. a mjestimice su još 12 m visoki. Tlocrt grada Bilaja u Lici. 2 2 3 . a D M • i . a Fras veli. gradišta i crkvišta. 1403.204 Frankapanu castrum Ostroviza in provincia Like "u zamjenu za grad Ozalj (g. visokom brdu. U Turjanskom su ostaci Trojan grada: zidovi su 29 m dugački. u kojem su na- Cglav. Budak appelatam. U oko­ lici Kule spominje Sabljar 22 gradine. rimski miljokaz i rimski napisi.). sed tecto carentem (g. Nešto južnije nalazi se neznana gradina na 1029 m. tribus destructa contignationibus. na brdu Kozjanu nedaleko Bunića vide se ruševine u okrug sazidanog gradića. pa su Frankapani ostali gospodari grada. društva IV. javlja Krsto Frankapan. sačuvalo se tek nešto zidova.). pa si sagraditi grad Budački južno od Karlovca. B konak. 1696. 1701. Od grada Mrsina kod Korenice. F predgrađa. visok zid grada Starog Budaka (danas ga zovu Bešić gradina). Kod mjesta Nebljusi nalaze se ostatci Nebljuške gradine. (g.). kula.Polazeći SI. a za blizu razvalinu Grebenar: accedit hic arx Grebenar e ruderibus suis vix prospiciens. Po svoj je prilici tu postojalo mjesto Ancus. kojoj su vanjski uglovi bili zaobljeni. da je to bio prostran grad. c i o o o n 4 . . Po tom se gradu prozvala jedna grana krbavskih knezova mrsinjski. grad se sastojao iz četverostrane kule. s nešto preostaloga ziđa i ostacima dviju četverostranih kula. Tu se našli pred­ meti halštatskog doba. za koji veli Glavinić: mons vicinus turrim habet olim sibi impositam. o kojoj piše Glavinić: perampla curia alta simul et rotunda. Kralj Ladislav Posthumus i kralj Matija potvrdi im taj posjed 1 ). 177. vjerovatno rimskoga podrijetla. mjesta. 20 visoki. Zapadno od kule nalaze se na 745 m l ) V. Mrsi nj i Komić). vodno Budački imali svoj grad. ovalna. o d Gospića _ f • / k k sjeveru \ . U sjeveroistočnom dijelu Like ima još nekoliko omanjih podora. a kod diobe njihovih dobara dobi Ostrovicu Dujam IV. arheol. 1468. 1527. Kod Mušaluka postoji 6 m. •y s 560. 25 m široka građe­ vina. središta sredo­ vječne župe istoga imena.. koji se i kasnije spominje. . posjeda krbavskih knezova (g. Budaka. Nešto se sjevernije od Mrzina grada nalaze ostaci Prozora (zapravo se zove Prozorina.

. prema istoku 2 4 7 m.. koji je. i kr. Sagrađen je u obliku četvorine. 1906. Zthermechkym i Grahovcem . . SI. nekad frankapanska svojina. Mnogima se od tih gradova zameo svaki trag. nekad svojina knezova Frankapana (u buškoj župi). Novakima i Novigradom u ličkoj župi. 1507.) u vlasti Ivana Karlovića.in Hothuza et Odria. a početkom XVI.. prema zapadu 30 m visoki. a i u samom mjestu Smiljanu pa u nedalekom Bogdaniću zapažaju se tragovi iščezlih.. po-svoj prilici sredovječnih građevina. kojoj su zidovi 39 m dugački. str. Zvonigradom. šurjaka Nikole Zrinjskoga. Grad Bužim1) nalazi se razrušen uz selo istoga imena na 654 ni visokom brdu. imao l ) Devčić: Prosvjeta. na brdu Krčmaru do Smiljana vide se temelji grada.. pripao kod diobe dobara g. 1449.Zlyvnykom". ratnom arhivu u Beču. je vijeka (g. Nutarnji je grad bio sagrađen u formi nepravilnoga peterokutnika.. 224. Južno od Gospića nalaze se kod sela Novi temelji istoimenogaf grada. Lukavcem.. Mutnicom. Belajem. Sastav grada Novoga poznamo iz tlocrta u c. Na istočnom je uglu kula 6 m duga 4*20 m široka. s Počiteljem. Komićem. provinciis". Kod Smiljana bilo je prethistorijsko groblje. Lovincem. Ostaci grada Bilaja u Lici. 545. Barletama. Dujmu IV. 205 visokom brdu ostaci Oteškoga grada.

svoj grad Belay in comitatu Like. nika u Lici. opasano zidom. usko dvo­ rište zatvarao je zid od glavne kule do nutarnjega ac ulaza. doklegod posjeduje castrum Osteruiza in com. Tlocrt g r a d a Udbine iz g. U neposrednoj se okolini grada našli bronsani prethistorijski predmeti. G.neka kapelica postojala. Lika. uz koji se nalazila kapela. Glavinić naslućuje. s 1*50 m debe­ lim zidovima. F ulazna kula. Oko toga dijela bilo je pred­ građe.da je taj grad bio nekad rezidencija kojega veli­ steinovu u bečkom rat­ k a š a : ut valvarum et fenestrarum elegantius fabre- nom arkivu. quattuor habuit propugnacula dum floreret.platno. Holl. a sastav nam njegov pokazuje tlocrt u bečkom ratnom arhivu. Od grada se do danas malo sačuvalo. tvoreći tako predgrađe. To je četvorina 10 m dugačka. vlasnik je grada Ivan Karlović.: castellum Faulo­ A glavna kula. 8 m široka. muri ad- huc assurgunt et iniuriis temporum sine tecto semper expositi. jam vero vix prostat ex ruderibus. nešto podalje. . Frass ostatke Krmpotića kule. U Mogo- riču sačuvala se kula sredovječnoga grada i nešto tragova zidova. Po orig. Od sredo­ vječnoga se grada nije navodno ništa sačuvalo. koji okreće šilj prema najslabijoj strani) dignuo konak. . Do glavne se kule (peterokutnik. ćuje g. B glavna f a c tarum vestigia testantur . cestu iz Gospića u Gračac leži jugo­ istočno od Gospića grad Belaj ili Bilaj. pa i njegova sva oko­ lina. 225. va c in gratioso colle. što ga narod zove Župan- skom gradinom. G. 1740. U Barletama spo­ minje Glavinić castellum. 1451. pa rimskoga d o b a : neki drže. Po . 226. C ulaz v r i 0 nalik na susjedni grad Novi. da je tu možda bio rimski grad Ancus.206 toranj i konak. te mu se obvezuje na službu. Glavinić opisuje g. banu hrvatskom. a na sjeveru j o š omanje predvorje. drugi Šupljača. SI. Vre­ bao je. a tek tragovi gra­ dova kod Pavlovca: jedan više kuća Zorojevih. pred kojim je još. nalazište predmeta iz kame­ noga i halštatskoga. Po svom je sastavu kula. odstupa Tomo Tvertkowich Petru Thallovczu. Cijeli taj nutarnji grad opasavalo je gradsko -t- SI. 1696. Tlocrt grada Rib. Glavinić primje­ Original u bečkom ratnom arkivu G l a 5 5 . Uz gl. 1696. 1509. grad ovako: Novi in inferiori Lika arx est in colle sat alto posita. Blizu sela Barleta nalazi se podor grada.

namjerit ćemo se i na ostatke sredovječnoga grada. za koje veli Glavinić: Medak est arx vetus ad litora fluminis Likae exaedificata. i sastaje se s većom zgradom. 1-3 m. a narod ga zove Vuksanova gradina. miljokazi dva sarkofaga s napisima. 4 . grad je svojina župana Jurja Vlaškovića. Po opisu Devčićevu sastojao je grad od tri dijela: jedne 13-5 m. taj se kraj „terrae Mogorovich" spominje kao međa terrae Tethacsics 1248. davši ih Petru od plem. široke zgrade. Pred gradskim je platnom ostatak zgrade 12 m. SI. str. sagrađena u okuki potoka Like. kad je kralj Bela zamijenio grad Počitelj za neke druge zemlje. duge. Grad se spominje prvi put g. komu se podor sačuvao podalje od mjesta Počitelja. buški l ) Devčić: Prosvjeta 1907. 227. duge. Vraćajući se do Metka. Po Hollsteinovu tlocrtu u bečkom ratnom arkivu bio je to grad u obliku četverokuta s glavnom kulom na uglu. koji prema zapadu ide 17 m. gospodari tu Petar de Bellanti. Zavoj Like bio je prokopan i utvrđen zidovima. Turris alta et integra adhuc perstitit. Među znatnije gradove u Lici moramo ubrojiti Počitelj1). a 6 m. probijenim u tom zidu. G. 4 m. Ostaci grada u Udbini. a g. gdje su se našli rim. grad: arx et turris destructa.. tu se preko mosta dolazilo u grad ulazom. 1263.. 1691. Glavinić opisuje g. 1332. cetinskoga kneza Jovana Nelipića. 467.. 207 svoj prilici postojbina plemena Mogorovića. Mogorović. dugačke. široke). 1371. a g. 1345. od druge manje (10 m. pa od zida. Nešto sjevernije nalaze se tragovi grada Ribnika. široke. ingressus ad portam versus ecclesian veterem.—1260.

Glavna kula Ds po. prope Uduinam. društva. 1689. kako se to vidi po nacrtu barona Scherndinga iz g. U današnjoj je Udbini našao već Rimljanin naselje. G. Tlocrt je grada sačuvan u ratnom arkivu u Beču.n i ć d a | e Udbina postala stražom nom u XVIII.Q. Fras je vidio još znatne ostatke grada. — Starine XVII. oslobo­ đena je Udbina za uvijek turskoga gospodstva. Uzalud je Andrija Auesperg udarao g. stube su vodile do ulaza u prvi sprat. Mil. pa se nešto podalje rimsko podiglo. pa donji dio glavne kule 1 ). sve do g. 1620. Oko g. koji drži i Komić i Podlapčec. On je uvjeren. ruševine. VII. Za vrijeme ustanka protiv kralja Sigismunda Počitelj je u rukama ustaša Ivana Paližne i braće Horvata. pa okrugli toranj. velike opkope. jer se na utvrdama vide isti uresi. U srednjem je vijeku u vlasti Kurjaka od plemena Gusić. 1493. opsjede ga i prisili glađu grad na predaju. kneza krbavskoga. da je grad sagrađen ili dograđen od ruševina crkve i biskupije. — Patsch: 36. a dvostruki je zid uokolo opasavao tu kulu. arheol. 1894. hrv. Tlocrt Zvonigrada u Lici. Turci. 228. Grad okružen a bilo je i pješadije i konjaništva. 1509. 678.208 knez. a potomci mu se zovu Kurjako- vići i kasnije Karlovići. . Karlstadt. (hrvatski Udvinac). mjestom. Kad je grad došao u turske ruke opravljaju ga g. 1491. ' ' t protiv Turaka. Granze 177—184. v. da je Udbina identična s krbavskim gradom. Metulum kod današnjega Čakovca nedaleko Josipdola bio je u ravnici. kad su biskupi pobjegli pred Turcima u Modruše. posto­ SI. *) Fras: Vollsi Topographie d. Orig.Vjes. 1696. Nerijetko se tako doga­ đalo. — Devčić: Pro­ svjeta. Od g. 1829. kao i na ostacima crkve. 1393. 144.—1527. tek g. 1460. izvješćuje biskup Glavi- stojala je od prije. Glavna je kula okrugla. a Krčki knez Ivan Frankapan V. . na tvrdi turski grad Udbinu. u rukama Ivana Karlovića. da se predrimsko mjesto napustilo. 133. 1790. 1582. n. grad je vlasništvo krbavskih knezova Kurjakovića. 1527. Stolna je crkva stajala na brdu Kala- uriji. pa je svoj grad podigao nešto sjevernije od današnjega mjesta. drugo je sazdano veći. pr. g. dok je taj istoimeni grad Japoda bio na brdu. čitamo: in Vrpille.. Dva velika predgrađa bila su zidom opasana: ulaz u grad bio je kroz ulaznu kulu nasuprot mošejh Kasnije su se unutar starih zidova posagradile vojničke zgrade. koje se j o š za doba narodnih kraljeva spominje i koje je bilo dugo sijelo krbavske biskupije. Grad je g. jala je tu turska varoš sa 300 kuća. obzidanim terasama. S punim pravom drži Klaić. in campis Corbaviae sub oppido Uduina. gdje su g. otkriveni mnogi ostaci. Sačuvalo se do danas nešto okolnoga zida. u bečkom ratnom arkivu.

) nalazi se nad školskom zgradom ostatak predrimske utvrde. Sehr dichte mit schon ausgehauten Steinen teils umgestiirzte und teils noch stehende Mauern nehmen in verschiedenen Richtungen diesen hier befindlichen Raum ein. 60 m. gdje se nalazio grad. 5 m široka. kod Mekinjara (nekad Mekynjane g. koji je g. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 14 . Kapelica je 12 m duga. U blizini je mjesta brdo Cvituša Prof. u Podlapcu ostaci su castrum Podlapchec. 1466. a između Mekinjara i Udbine još je gradina na Crnom vrhu. findet man die Schlossruiue des Grafen Johann Carlovich (Carlovicha dvori genant). 1509. a drugi niže na jednom zara­ vanku. Kod sela Kurjaka nalaze se tragovi grada. Ruševine Zvonigrada u Lici. U kraju oko Konića nalaze se još ostaci kula podno Mirkače i na Samogradu. 229. nu do danas se nije ništa sačuvalo. bio u vlasti Ivana Karlovića i Nikole Zrinjskog. dessen Gipfel eine Felsenmasse bildet. Rebrićka gradina. stolica krbavskih knezova. a spominje ga kasnije i Fras. Polazeći od Udbine k jugu dolazimo do mjesta Komića. 209 U kraju oko Udbine ima posvuda još neispitanih ostataka. Fras spominje nad Visučem podor većega grada. (t. jedan je dio na vrhu brijega. za koji Klaić drži da je postojbina Kurjakovića. zv. širok. a na polju pod ovom gradi­ nom nalazi se crkvica s građevnim ostacima nepoznate rimske naseobine. des Dorfes Komich. Fras opisuje ruševine toga dvora potanko: Auf dem sehr steilen und ziemlich hohen Berg Sarancsa nachst SI. Po Devčićevu opisu sav je grad 90 m dugačak. prema podacima Frasovim prostrana gradina gra­ bama i šančevima opasana). U Lovincu spominje Glavinić (1696) castellum. kod Mutilića nalaze se pred- rimski grobovi i neznana gradina na Ivanovu vrhu.

što ju zovu i Vinodol. gospodar je Zvonigrada Buysenus. Iz djela M. a g. SI. od koga stoji još dio okrugle glavne kule i nešto okolnog ziđa. među kojima je castrum Zvonygrad cum contrata eius Odorya nuncupata. u koji se ulazilo kulom. str. da je taj grad nekada branio daleka polja. vlasnik mu je Ivan Karlović. Danas se jedva razbiraju tragovi. Položajni nacrt grada Jablanca. U staroj su se župi odorjanskoj prema dalmatinskoj međi sačuvala dva grada: Rakovnik. gdje je Fras ruševine sviju kula naveo. 1509. 1412. 230. sačuvalo se nešto vijesti o prošlosti Zvonigrada 1 ). da slobodno raspolaže svojim gradovima. negda sijela otučke županije. *) Devčić: Prosvjeta. dozvoljava kralj Sigismund Ivanišu Nelipiću. do g. I tu je dakako postojalo naselje i u predrimsko doba. g. 1220. Dok pisani spomenici malo znaju za Rakovnik. supruzi Ivana Frankapana. 1302. nobilis vir de Luca in Suinigrado. fautor hereticorum. našlo se rimskih ostataka. 1509. v. 1895. 82. kad se nalazi u posjedu Ivana Karlovića. od druge gradine Petrovače nema navodno više ni tragova. Oko g. a Glavinić veli. Stiera. Tragovi grada Gračaca. a spominje se od g.210 s ostacima zidova. 1435. koji se digao na osam­ ljenom brijegu zrmanjske doline. G. 1699. Kod Raduča spominje Sladović i Fras gradinu. vide se i danas nedaleko katoličke crkve na mjestu zvanom Gradina. polovicom XVII. U bečkom vojnom arkivu-nalazi se tlocrt grada iz g. Kasnije je grad u rukama Kurjakovića. nad Otučom potokom: nepravilnik. daruje Ivaniš Nelipić taj grad svojoj kćeri Katarini. . i Zvonigrad. otkrila se halštatska nekropola. Kod Ploče.

(Ermin. da je grad dobio dvostruko predvorje. 1826. morao ustupiti kralju Ljudevitu s gradovima Unac. Fras i izvještaji kasnijega doba upozoruju na Rađenovića gradinu. 1449. Ermen. našli su se ostaci starih šančeva. što ga je kralj Sigismund založio Nikoli Frankapanu (g. Slika razvaljenoga Karlobaga iz djela strum Laab Nikoli knezu M . identičan . 231. a prigodom diobe g. Grad je opasan na daleko zidovima. nedaleko razvalina staroga srpskoga manastira. dobio ga Juraj Frankapan s Cetinom. 1396 spominje se suppanus đe Lapach. a g. za­ lažu kralj Sigismud ca. daje castrum Conuba. kad je župnik Brkić dao kamenje lomiti i mlin si graditi. koji je Ivan Nelipić g. Kod mjesta Boričevca nalaze se ostaci grada.) razrušen. Glavno mjesto unske župe bilo je u srednjem vijeku Srb. Stiera polovinom X V I I . već u ono doba (g. Uz bosansku su granicu u južnoj Lici postojale župe: unska. koji su opet tako razdijeljeni. nu nije istraženo. 211 Sabljar spominje. 1431. kad se grad znatno pregradio. nu od ovih se danas ne da ni četvrtina konstatirati. No j o š se razaznaje glavna kula. 1525. Klaić misli. koji se spominje u lapačkoj župi. među Oblajem i Lapcem na brdu Kuku. 1699. Na Oblaju. Počitelj i Ezek. dobio je knez Juraj Lapac i Rmanj. Lapačka je župa stara. La- pac. Frankapanu. U lapačku je župu spadao grad Rmanj. 1699. Udova Anža Frankapana (f 1436. pleme se Lapčana spominje od davne da­ vnine.. Na Netečkoj gradini usta­ novljeni su rimski ostaci. G. kasnolatenskih predmeta itd.) stanovala je neko vrijeme u Rmnju i pisala se kneginja Rmanjska. a glavno je mjesto župe moralo biti D. Baskom i Ribnikom. spominje se kaštelan Georgij Kosatowyth castri Orman. U bečkom ratnom arkivu postoji nacrt Zvonigrada iz vremena oko g. Po tlocrtu na mapi Weigelovoj bio je to grad u četverokut s okruglom kulom nasuprot ulazu. 1345. Orman). nazvanoga Mišljenovac gradina. 1449. da je grad bio dobro sačuvan do g. Sabljar je spomenuo ništa manje no 11 gradišta i nalazišta u okolici Srba. na Crkvini. građen u četvero­ kut s okruglom kulom na jednom uglu. g.). si.. gdje je stajao castrum. a valjda su i nove zgrade sagrađene na mjestu staroga konaka. 1431. G. lapačka i nebljuška. Razvaline se nalaze i danas podalje od mjesta. iz kojega doba ova gradina potječe. v. gdje je postojao grad.

da bi ime Rmanj potjecalo od Hermana. Juraj templarima. Krešimira spominje se g. 1489. stojalo. riječi Stinica = mala stijena. nu između g. 1251. Gotska se crkvica s ornamentiranim kamenjem još do nedavno u tragovima sačuvala. 1469. Glavno mjesto nebljuške župe jest Nebljusi. drugo 684 m visoko i treće 1083 m visoko s oznakom Gradina.: ein oedes kloster. a osnovao ga je Stjepan. U Kladi spominje Fras ostatke grada. 232. do­ spio je grad u vlast kraljevsku. jedno 515 m visoko. da je tu postojalo mjesto Lopsica. imena kneza Celjskoga. U Stinici našlo se rimsko groblje. Nikole. J o š se moramo osvrnuti na gradove u hrvatskom Primorju niže Senja.212 s Rmnjem. 59). steht da. Za kralja P. pa grad dobiva iste povlasti. pa Patsch misli. . da J e r i m s k o mjesto Murula tu p o - P o M . a postojao je i veći komad gradskoga zida.. 1179. ban cijele Slavonije. dobio knez Martin Fran­ kapan. selo s nebljuškom gradinom na sjeveru. bio neki Georgius kaštelan grada. koji je g. kaštel za obranu tamoš­ njega pučanstva. a držao ga je i g. 1072. koji je tu doista svoje posjede imao. U Starigraday kamo Patsch meće rimsko mjesto Ortopla zvano.. Oko toga mjesta uokrug bilježi vojnička karta lokalitete crkvinu. pa tri brda. v. a na izbočini brijega j o s je postojala omanja utvrda. Prvi put se javlja Ablana (s jablanom nema ime toga mjesta ništa posla) g. jer se zbog zgodnosti mjesta mogao tamo podignuti kr. Crnčić je pomišljao. Naziv Murula prijevod je hrv. Po nacrtu majora Sabljara bio je grad sagrađen u obliku ne- pravilnoga četverokuta s prigrađenom kulom. 1449. Grad je sam zasnovan g. a još ga Stier spominje g. Kasnije su tu gospodovali Frankapani. „castrum latine Murula vocitatum. Maličnik sin župana Borislava i njegovi rođaci sklapaju ugovor s Rabljanima radi paše i upotrebe crkve sv. arheol. 1455. da je na­ šao fortezzu ganzlich ruiniert und blos etwa wenigs Gemauer SI. U Sv. Stieru iz polovine XVII. i 1480. glavna kula A. . Povijest grada Jablanca iznio je Brunšmid (Vjesnik hrv. Tlocrt g r a d a Karlobaga. što ih imađahu Trogirani i Šibeničani. Jurju našlo se dosta ostataka predrimskoga i rimskoga doba. sclavonice Stenice". postoje i sada dosta znatne ruševine grada. pa je g. društva V. No sasvim je nevjerovatno mišljenje. 1650. spominje. Kad je Stier do­ šao onamo.Ulazilo se kroz kulu B. U srednjem je vijeku pripadao Sv. te se svađali s Rabljanima.

potvrdio. grad oteo. m K u I a gimsanovka. Tu se našao rimski Značajne razne vrsti strijelnica. 1639. premda g. gdje je Patsch našao mnogo zi. Tu je vrh brijega opasan 2 — 4 m. dozvoljava kralj Ferdinand HI. gdje je vjerovatno bio ulaz. Takov je zid postojao i od Rijeke na sjever. samo tamo. tuži se Nikola Frankapan Tržački. imali svoje po­ vlastice. a groblje je rimsko otkriveno u Baskom dolcu.. nu g. posuđe. HI. drugi u bečkom ratnom arkivu. koje im je kralj Matija g. . 1537. a mjesto Vegium. fibule i t d . Na brdu Klačenici j o š se danas nalaze prastari zidovi. 1579. da se taj zid može pratiti sve do Apatišanske kose i Kosinja. kako Patsch ispravno misli. Sjeverno od toga brežuljka ide suhozid 10 kilo­ metara prema Velebitu. 150. 1891. U rimsko se doba zvalo mjesto \egium. a zid s dvije polukule bio je podno grada. 1639. Obnovljeni Karlobag napadne mletački general T i e - polo. siječnja 1580. Mjesto se zove ka­ snije i Scrissa. Bažani su od g. 1889. prvi put spominje Karlobag. uzeše ga knezovi Kurjakovići. 47. 1660. smjestio je Ferdinand posadu u grad: 1 Pfleger u. daje nadvojvoda Karlo novu varoš podići. da je grad imao ime Scrisia. 97.s . ser. 1531. 1480. u Cesarici spominje se castrum još g. a poslije g. Sličan je slučaj kod mjesta Blinje. nu j o š ga je Stier g. von Venetianern im vorigen Kriege ruiniert. gdje se utvrda u njem zove Novi. 321. 4 Knechte. U srednjem onom razdjelu prema kopnu nalaze se ostaci japodskih kuća. 105. G. G. U Prizni se nedaleko župnoga stana i sada nalaze ostaci grada. 1646.a parte boreali dicti burgi nostri Scrisie". preporuča Herberstein obnovu grada. jedan Stierov. arheol. krasan brončani sarkofag. 1387. traže Bažani potvrdu svoga teritorija: . utvrđenim sa četiri polukule.Vienac. pa se čini. našao u razvalinama. pokazuju grad u obliku nepra- vilnika. društva 1885. knez bribirski. 1323. uzimlje ban Pavao Bag Tugomirićima. 1432. G. a Mlečani traže porušenje grada. 1525. napis. a narisao ga je j o š Valvasor. da se odavle zapriječi ulaz u luku. Taj je prostor razdijeljen s dva istosmjerna zida. Danas zapušteni Karlobag1) bio je u pro­ šlosti kud i kamo važnije mjesto. G. grobljima Like i Krbave. nakon što je g. da mu Herberstein otimlje od Turaka opustošeni Starigrad i Jablanac. — n. pa se 26. 1481. — Vjesnici hrv. 1884. Dva starija tlocrta.—170. dova i fragmenata od hrbina. . nalazi se jedno 10 m zida s mazom. debelim suhozidom. a žitelji tvrde. pa se to mjesto protezalo oko Vidovgrada prema Drvišici. Stier spominje u svojoj relaciji: ein Schlol3 auf einer Hohe liegend. popale Turci Bag. pa je obnova Patsch 106. pa grad ostaje dugo zapušten. 1307. Nu Jablanac je poznato nalazište i prethistorijskih predmeta: koji se bitno razlikuju od predmeta u drugim prethist. G. obnovu Karlobaga. 213 koje je štitio Pavao. okružena zidom. Tekar g.

medju ruševjem ima sila ciglje. uglovi su tesanim kamenjem pojačani. spominje biskup Brajković novosa­ građenu crkvu sv. Velika okrugla glavna kula s manjom utvrdom pred ulazom opasana je zidovima. Stier je nacrtao tlocrt razrušenoga grada. 1825. opet pripaja Krajini. u gradu. Na Baskom dolcu nalazi se zidom opasana ruševina nekakove crkvice. Ivana i sv. 1813. g. Podgrađe je sasvim razvaljeno. dok ga Josip II. Franjevci se spominju od g. 1672. dok sada Mlečani odnose u potaji mnogo drveta. a južno od te crkvice tragovi su napuštenoga mjesta. 1693. važan za obranu krasnih morlačkih šuma. Karla Boromejskog. 1773. G. Od g. Stier predlaže i plan za opravak grada. Od Senja do Veća branila bi ta utvrda Primorje. 1704. . isto gotska građevina. Marija Terezija podvrgnu grad intendanti u Trstu. 1712. utvrđenim s tri četverokutna tornja. dobiva novu župnu crkvu. nu još je velik broj takovih. g. Vida. bombarduje francusko- španjolska flota grad. G. sagrađen u četverokut od tesanoga kamenja. Ispod Videv- grada ruševna je crkvica sv..214 izvedena tek g. bombardira grad engleska flota. ali je tu bila tada samo vojnička postaja. iz kojih bi se godimice mogla sila novca zaslužiti. razrušeni su stari zidovi. 1700. Vanjski su zidovi široki 8 3 5 m. Južno od Karlobaga nalazi se Vidovgrad. grad je slobodna luka. 1788. jer je prijašnja postradala za nasljednoga rata g. 1704. A za taj posao poslužit će i ovaj pregled. — 1 7 7 6 . temelji crkve sv. I za većku kulu predlaže modernizovani opravak. G. ostavljajući grad i opasujući mjesto zidovima sa bastijonima. ulaz je bio sa zapadne strane u visini gornjega sprata. veli on. spade Bag pod komoru. U ovom su pregledu sredovječnih gradova ličko-krbavske županije istaknuti tek poznatiji lokaliteti. Taj da je grad. Marije još su postojali. a kralj Karlo VI. dade malu luku sagraditi. Grad je sagrađen na dva poda. koji će se tek kasnije moći ispitati. a g.

41. — Prozori str. 24 — Tipovi sredo­ vječnih gradova. str. 1—9. str. 30. str. 18. 11. 20. — Razvitak burga iz rimskih ili pret- hist. 29. — Vrata u gradovima. 30. Sadržina djela: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. — Napisi. klesarski znakovi u gradovima. 30. — Restaurovanje gradova. str. — Povijest gradova. str. str. — Okolni zidovi. 29. str. str. str. 15. str. utvrda str. — Vrijeme postanja grada. 27. 27. 32. str. str. str. — Krovovi. — Gradska graba. — Konak (palas). 25. — Kapele u gra­ dovima. str. — Pravo gradnje gradova. — Svodovi. 2 1 . 31. — Opskrba grada vodom. — Artilerija mijenja način gradnje gradova. 13. 31. — Veličina gradova. 35. 38. 40. na kojima nastaje grad. str. — Braničkula str. Vrela. 16. — Predvorje. str.. — Pregledni prikaz lokaliteta i gra­ dova po županijama. — Lokaliteti. Zadatak djela. 34. 26. — Župski i plemenski gradovi. str. — Strijelnice. — Sastav zidova u gradovima. .. vrijeme i način rušenja. str. str. grbovi. 12. str. — Kuhinje. 33. str. str. 19. str. — Sredovječno oružje. str.—214. 22. str.

58 Dubrava 101 Brlog nad Gackom 199 Brod na Savi 125 Đakovo 139 . . . . . . 146 Blinja (Ujvar) 65 Drenovac (pož. .) 112 Decse (Dišnik?) .Bedemgrad 137 Čaklovac 113 Bela u Zagorju 85 Čanjevo . . • . . Strana: Strana: Alsan castrum 143 Bršljanac 106 Antin (Hermangrad) . .205 Badanj kod Crikvenice . . . . . 144 Brubno 68 Arky (Jarak) .) 124 Boričevac 211 Drenovac (virov. .) 131 Bosiljevo 113 Drenov klanac 199 Bović 69 Drežnik 170 Bribir . 84 Belaj • 158 Čazma 102 Belec 78 Čuntić 64 Berkasovo 143 Dabar . 110 Bisag 82 Dolac (Turski grad) . žup. . .) . . . 183 Badljevina 113 Cerna 144 Bakar 119 Cernik 122 Bakarac 181 Cesargrad 71 Banoštor (Ku) 146 Cetingrad 165 Barand 146 Cirkvena . . 123 Blagaj na Korani 161 Dombo (Dumbovo) . . . Imena lokaliteta i gradova. 199 Bijela (pož. 209 Barlete 206 . . . 108 Barilović 159 Crni Vrh (Rebićka gr. 185 Drivenik 183 Brinje 192 Dubica 66 Britvić grad 117 Dubovac * 60 Brlog na Kupi . . 102 Bijela Stijena 116 Dijanovac 107 Bilaj (Belaj) u Lici 206 Dobra kuća . . koja se spominju u pregledu gradova po županijama. . . 145 Budački 159 Arpatarro (Ruma?) 146 Budak 204 Bužim . .

. . 59 Gorica k . Mittergradacz) 64 Kobaš 124 Gradec 101 Komić (Karlovića dvori) . Križovljan 88 Ivanić tvrđa . 65 Karlovac . 204 Ivano vci 139 Kunšperg 71 Kupinovo . Pregrade . . 209 Jamnica 68 Kutina 107 Jasenovac 117 Kutinjac grad . 14 Karom (Karlovci) 146 Gorička . . . . . . 138 Klada 212 Gotalovec 19 Klenovnik 87 Gračac 210 Klinac grad 64 Gračanica (pož. . . . . . . Guščerovac 98 Dienes) 144 Gvozdansko . . . . . 102 Kaptol 119 Garićgrad • . 117 Komogovina 65 Gradište (pož. . 217 Strana: Strana: Jastrebarsko (Jaska) . . . . . 102 Kosinj gornji . . . . . . . 65 Grobnik 175 Kostel 73 Gusića grad 199 Kostroman (Kosztorman sz. 107 . 119 Konjšćina 79 Grebenar 204 Koprivnica 99 Grebengrad 80 Korođ 141 Grđevac . . . . .) . . . . . . . . . . 54 Đurđevac 103 Jesenice 170 Erdut 141 Kalnik V 94 Kalnik M 83 Furjan 165 Kamengrad 118 Kamenica (varažd. . . . . . 68 Kiringrad 69 Gorjan . . . 146. . 108 Krstinja 162 Ivankovo 144 Kula . . . . . 157 Jablanac 212 Kurjak . 105 Karingrad 202 Gomirje 112 Karlobag 213 Gore . 209 Gradiška Stara . . 67 Krapina 76 Hrastovica .) 84 Garešnica . . . . . . . . . 161 Gradac kod Gline Kneginec 91 (Ober Gradacz. . . 202 Grižani (Belgrad) 184 Kostajnica . . 64 Kraljeva Velika 118 Hreljin 181 Kraljevica 182 Krčingrad 199 Ilok 149 Kremengrad 164 Irig 146 Križevci 98 Ivanec . . .) 123 Klokoč . . .

218 Strana: Strana: .

219 Strana: .

Vrata s kasnogot. Ribnik na Kupi 55 4 3 1 . Prozor s postranim sjedalima 18 8 .) 11. . Građevni napis na ploči. Tlocrt ruševine Susedgrada 43 17. Prozor s gotskim okvirom u V. . Utvrđena stolna crkva u Zagrebu • • • • • 37 13. Grbovi u Nehajgradu kod Senja • • • • -28 10. Klesarski znakovi u starom dijelu grada u Varaždinu 50 (Nacrte 1—10 načinio dr. okvirom i kamin u V . . Šenoa. 39 14. Tlocrt tvrđave Karlovca • • • 56 . Tlocrt ostataka grada Okića • 47 I k 2 1 . Taboru . Tlocrt grada u Samoboru • 45 19. Ostaci grada u Žumberku 49 \ 1 25. 1889. Ruševine grada u Samoboru • • 46 ! \ 20. . Nacrt utvrđenoga Zagreba iz g. uzidanoj u ulaznu kulu grada Ozlja * • • 53 \i 29. Grad Slavetić * • 48 l ): 24. . . . Tlocrt Medvedgrada 41 i 15. Okić grad 47 \ % 22. Grad Ozalj • 51 U 27. Gornji grad Zagreb g. Strijelnice u gradu Ribniku 13 7. B. Tlocrt grada Lipovca • • • • • 48 \ 23.—1529. Pregled slika i nacrta. Ruševine Susedgrada g. Vrsti zidova 9 5. 25 9. 1792.*Mostni stup grada Ozlja • • • -52 l ^ 28. Strana: 1. • • • 44 f 18. 54 !I 30. Taboru 13 6. 42 16. Pokretni most • 5 4. -36 12. Rekostrukcija obrambenoga stanja • • 4 3. 1517. Tlocrt grada Ribnika . Utvrde oko stolne crkve zagrebačke. Medvedgradske ruševine g. 1870. Tlocrt grada Ozlja 50 l \ 26. Prosjek kroz branič-kulu 2 2.

Tabor kod Desinića 78 59. . Grad Belec 86 70. Tlocrt grada Dubovca 57 33. Oštrc-grad 85 68. 73 54. . Šematski prikaz V. Kostelgrad kod Pregrade 76 57. Tabor 79 60. . Dubica 64 46. Tlocrt grada Dubice • • • 63 45. Tlocrt Zvečaj-grada na Mrežnici • • 58 36. Tlocrt ruševina Cesargrada • • • • 72 53. Tlocrt grada Gotalovca • • 87 72. Kostajnica. 63 44. Tlocrt prizemlja V. Pogled na najveću kulu V. Tlocrt Klinac grada 61 41. grad u Turopolju 59 37. Tlocrt Kostajnice • • • 62 43.) 77 58. M. Gradca kod Gline * 62 42. Ruševine Gotalovca • • • • 88 7 3 . . 221 Strana: 32. Tlocrt grada Zrina ' 64 47. V. Ulaz u V. Tlocrt grada Belca. Novigrad na Dobri 58 35. Tlocrt grada Pedlja 68 51. Dubovac • • • • • • 57 34. Tlocrt Oštrc-grada 84 67. Tlocrt ruševina grada Krapine 81 62. Tlocrt Milengrada 87 71. 85 69. 69 52. Dvor Lobor • • 84 66. Tlocrt grada Konjšćine 89 . Tlocrt grada Perne. Tlocrt grada Siska • 60 38. Novi dvori kod Klanjca 74 55. . . Tlocrt Gvozdanskoga • • • • • 66 49. Tloris ruševina Kostelgrada • • 75 56. Pilar. Stara slika grada Krapine • 82 63. Stari prikaz grada Zrina • 66 48. Pogled n a pročelje glavne zgrade Cesargrada . . Grad Gvozdansko 67 50. Tabora. . (Snimio arh. Lukavec. Tlocrt ruševina Lobora • 83 64. Grad u Sisku " • 60 39. Tabora 80 61. Ostaci Loborgrada -83 65. grad na Uni . Tlocrt Petrinje 61 40.

Tlocrt ruševina grada Vinice 98 86. Bisag. Grad Pakrac u vrijeme. .. dok je postojala gl. .. Utvrda u Čazmi 105 95. . . . kula • • 115 1 0 8 . Bela. Grad Trakošćan 97 84. Tlocrt grada Dubrave • • • 104 93. Stari grad u Kaptolu . ' 95 82. Pogled na ruševine V. . Grad u Ivancu 94 81. Tlocrt grada kod Velike 117 112. . . . . dvor XVII v. Tlocrt M. Tlocrt ruševina V. . Stara slika grada Varaždina • 100 88. Kamengrad u Slavoniji • 117 1 1 1 . Ruševine grada kod Velike 118 1 1 3 . Tlocrt ruševina utvrđenoga samostana u Bijeloj •• 112 102.. Tlocrt ruševina Kamengrada • • • 116 1 1 0 . . . Kalnika 92 79. Nacrt ruševina Garić-grada • • 107 97.) • • 92 78. Podvrško • • • • • 120 1 . Tlocrt grada Caklovca . Patachich. . .. Glavna kula Grebengrada gi 77. 222 Strana: 74. 89 75. Grad Trakošćan prije restauracije 97 85. Tlocrt grada u Požegi • 120 1 1 5 . . Tlocrt grada Pakraca 115 107.'• • • • 112 1 0 3 . Ruševine Dobre kuće m 1 0 1 . Nacrt ruševina grada Željnjaka kod Sirca 113 104. Branič-kula grada Čaklovca . 114 1 0 6 . Kalnika • 103 91. Ruševine utvrđenog samostana u Bijeloj • . Grad Konjšćina . Mali Kalnik 93 80. • • • 113 1 0 5 . . 119 1 1 4 . . Tlocrt tvrđave Koprivnice 104 94. Položajni nacrt grada Trakošćana 95 83.". • . Tlocrt grada u Varaždinu • • • 99 87. Kalnika • • • 103 92. Toranj grada u Rasinji -102 90. Tlocrt ruševina Stupčanice • • • • • • 109 9 8 . Branič-kula Stupčanice no 9 9 . . . . Tlocrt Grebengrada • 90 76. . . (Po nacrtu u status fam. Tlocrt Gradiške 116 1 0 9 . Tlocrt ruševina Dobre kuće • • • no 100. Stari nacrt grada Đurđevca • • • 106 96.• . Grad Varaždin u sadašnjosti • 101 89. • .

. . . Tlocrt tvrđe i zidova mjesta Broda 127 125. . Ilok u sadašnjosti • • 148 145. . 223 Strana : 116. 133 131. Krunište zidova grada u Iloku 149 1 4 6 . . . . . . Ostaci Bedemgrada nedaleko Našica • • . Prikaz oslobođenja Virovitice god. . Stari tlocrt grada u Valpovu -135 134. • • 131 129. . Kolođvar 138 137. Erdutski grad -• 139 138. . Ulazna kula grada Gračanice . . . Tlocrt ruševina grada Vrdnika • • 152 150. . Tlocrt ruševina grada Ružice kod Orahovice • • . . Đakovo 137 136. 132 130. Dvor u Cerniku ' . 130 127. . Stara slika grada Iloka • • • . . . Tlocrt grada u Vrhovcima • 126 123. . . Slika utvrde i mjesta Slankamena iza oslobođenja od Turaka • • 154 153. Nacrt ostataka grada Dolca 123 120. Slankamen danas 155 154. . . . . Tlocrt grada Morovića # • • • • • • 156 155. . Tlocrt grada u Vukovaru 141 139. Tlocrt grada Kupinova . . Ruševine Šarengrada 145 142. Tlocrt ruševina grada kod Drenovca . Tlocrt ruševina utvrde kod Slankamena 154 152. . Vrdnik u Srijemu 153 151. vijeka • • • • • • 151 149. . . . Tlocrt Staroga grada nad Orahovicom • • . . . . . . Tlocrt ostataka Šarengrada 144 141. . . . . . Utvrđena crkva u Moro vicu • 156 156. 134 132. . Ostaci grada Dolca 124 121. . . .1. . . . . . . . . 1684. . . . 147 1 4 4 . . Tlocrt utvrda staroga Petrovaradina 150 1 4 7 .22 119. Ostaci grada u Vočinu 130 128. Tlocrt grada Iloka 146 143. . . 143 140. Grad u Vukovaru god. . . . 157 . . . Ruševina gotske crkve grada Ružice kod Orahovice . . Slika Petrovaradina iz početka XIX. 1608. . Nacrt ruševina grada kod Viškovaca 127 124. • • • 121 117. . 134 133. Glavna kula grada u Valpovu 136 135. . . . Utvrđena crkva u Drenovcu požeškom • • • • 125 122. . « .. Tlocrt tvrđave u Petrovaradinu • -151 148. . • 129 126. Ruševine grada Ružice kod Orahovice . Tlocrt Gračanice • 121 118.

224 Strana: .

15 . 225 Prof. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi.