• •

KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO - RANKO NIKOLIĆ KRIVIČNO PROCESNO PRAVO - MALIK HADŽIOMERAGIĆ GRAĐANSKO PRAVO

GRAĐANSKO MATERIJALNO PRAVO – KATARINA MANDIĆ BEBA GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO – SUADA SELIMOVIĆ

• • • •

PRIVREDNO PRAVO – HAJRUDIN HAJDAREVIĆ, SILVIJA ČUPKA USTAVNO PRAVO I ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA – DŽEMO M. UPRAVNO I RADNO PRAVO – KATA SENJAK, SADUDIN KRATOVIĆ

Stranica 1 od 248

1. ŠTA ČINI KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivično zakonodovastvo sačinjavaju: − KZ BIH − KZ Entiteta − KZ Brčko distrikta − Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su propisana krivična djela Ovo zadnje se naziva dopunsko krivično zakonodavstvo. Tu su ZKP BiH, Entiteta i Brčko distrikta, zakoni kantona u kojima su propisna krivična djela, s tim da oni ne mogu propisivati djela koja su već propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brčko Distrikta. U širem smislu, ovdje se ubraja i ZKP BiH i ZKP Entiteta i Brčko distrikta.U svim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva. Ti zakoni moraju biti u skladu sa krivičnim zakonom u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti (npr zakon o prostronom uređenju, zakon o ravnopravnosti polova) tu se spominju neka krivična djela koja su nespretno umetnuta ali se tu nalaze. 2. NAČELO ZAKONITOSTI? Ovo načelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U materijalnom smislu ovo načelo je propisano u članu 4. KZFBiH. Ono znači da se krivična djela i krivične sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne propisima niže pravne snage. Drugi aspekt ovog načela znači da se nikome na može izreči sankcija za djelo, ako ono prije nego što je učinjeno, u zakonu nije propisano kao krivično djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (član 2. ZKP FBiH) - kombinacijom ova dva načela obezbjeđuje se pricip zakonitosti u krivičnom sistemu. 3. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA (OBAVEZNA PRIMJENA BLAŽEG ZAKONA)? Ovaj princip znači da se na učinioca krivičnog djela primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela (Tempore Criminis). Ovo pravilo je u skladu sa ustavom u smislu da nema retroaktivne primjene propisa. Međutim, ako se poslije izvršenja krivičnog djela KZ izmjeni jednom ili više puta, primjeniće se onaj zakon koji je blaži za učinioca. U toj situaciji moguće je da bude primjenjen novi ili stari zakon, u zavisnosti od toga koji je od njih blaži. U zakonu nije eksplicitno propisano koji je zakon blaži, ali do zaključka o tome dolazi se neposrednom analizom svih tih zakona. Na taj način, teorija i sudska praksa utvrdili su jedinstvene standarde ili kriterije na osnovu kojih se utvrđuje koji je zakon blaži.

Stranica 2 od 248

4. KOJI SU KRITERIJI NA OSNOVU KOJIH SE UTVRĐUJE KOJI JE ZAKON BLAŽI? Blaži je onaj zakon koji određeno ponašanje ne propisuje kao krivično djelo. Npr. u ranijem krivičnom zakonodavstvu postojalo je krivično djelo kockanje, uvreda, veći broj krivičnih djela protiv oružanih snaga. Međutim, ta djela i još neka u važećem KZ su dekriminisana. Također, u važećem KZ-u propisana su neka krivična djela koja nisu postojala u ranijem KZ-u. Prema tome, ako se utvrdi da je krivično djelo počinjeno u režimu ranijeg KZ-a, a sudi se po novom KZ-u, nema krivičnog gonjenja, a ako je preduzeto, postupak će se obustaviti. Isto tako, da je neko ponašanje učinjeno u vrijeme važenja ranijeg zakona, a sudi se u vrijeme važenja novog zakona, u kome je propisano to novo krivično djelo, primjeniće se raniji zakon kao blaži. Ovo je ključni kriterijum za utvrđivanje koji je zakon blaži i ukoliko se primjeni na konkretan slučaj, otpada potreba za utvrđivanje ostalih kriterija. − Blaži je onaj zakon koji iako propisuje to krivično djelo, isključuje krivično gonjenje. Npr. službeno lice prodre u tuđi stan radi hvatanja učinioca krivičnog djela - neće krivično odgovarati jer je to učinio u vršenju službene radnje. − Blaži je onaj zakon koji propisuje mogućnost oslobađanja od kazne ili blažu vrstu ili mjeru kazne, npr. krivično djelo krađe – blaži je važeći zakon jer postoji mogućnost izricanja blaže kazne, a osim toga, ne propisuje kažnjavanje za pokušaj. − Blaži je onaj zakon koji ne predviđa izricanje sporedne kazne ili određene mjere sigurnosti. − Blaži je onaj zakon koji previđa šire mogućnosti za ublažavanje kazne ili izricanje uslovne osude, sudske opomene ili blaže kažnjavanje za pokušaj. Kada je riječ o krivičnoj odgovornosti pravnih lica, blaži je raniji zakon jer nije propisivao krivičnu odgovornost za pravna lica.

5. KAKO SE PRIMJENJUJE BLAŽI ZAKON? Blaži zakon se primjenjuje u odnosu na konkretno djelo i konkretnog učinoca, a ne apstraktno i općenito. To znači da se analizom prethodnih kriterija utvrđuje kako se ti zakoni odnose na konkretnog učinioca. Blaži zakon mora se primjeniti u cjelosti, a ne parcijalno ili kombinovano sa drugim zakonima. Blaži zakon mora se primjeniti do pravosnažnosti presude. Izuzetno, ako je povodom pravnih lijekova (žalba ili ponavljanje postupka) presuda ukinuta i određeno novo suđenje, blaži zakon se mora primjeniti i u toj situaciji. Ovo iz razloga što više ne postoji pravosnažna presuda i suđenje počinje ispočetka. Ako nije ispoštovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio strožiji zakon, postojaće povreda krivičnog zakona.npr krivično djelo silovanja ranije je važila samo jedna definicija da to može učiniti samo muško lice u odnosu na žensko a u novom zakonu je uopćeno i glasi ko nekoga silom.

Stranica 3 od 248

6. KRIVIČNE SANKCIJE? Krivične sankcije su: − Kazne − Mjere upozorenja − Mjere sigurnosti − Odgojne mjere − Preporuke Kazne, mjere upozorenja i mjere sigurnosti mogu se izreči samo učiniocu krivičnog djela koji je krivično odgovoran. 7. KRIVIČNO DJELO? Krivično djelo je protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija su obilježja određena u zakonu i za koje je u zakonu propisana krivična sankcija. Da bi neko djelo bilo krivično djelo moraju biti kumulativno ispunjeni svi ovi elementi.
a)

Protivpravnost kao elemenat krivičnog djela?

Protivpravnost kao elemenat krivičnog djela znači da je određeno ponašanje u suprotnosti sa pozitivnim normama pravnog poretka. Međutim, pravni poredak dozvoljava u određenim situacijama i pod određenim uslovima postojanje nekog osnova koji isključuje protivpravnost. Ti osnovi mogu biti u krivičnom materijalnom i krivičnom procesnom pravu. U krivičnom materijalnom zakonu protivpravnost isključuje: djelo malog značaja, nužna odbrana i krajnja nužda. U procesnom pravu osnov isključenja protivpravnosti postoji u slučaju lišenja slobode učinioca krivičnog djela, određivanje pritvora, vršenje pretresa stana i lica, zadržavanje poštanskih pošiljki, preduzimanje posebnih istražnih radnji i sl. Osnov isključenja protivpravnosti može predstavljati i vršenje profesionalne dužnosti npr. ljekarska intervencija. Naređenje pretpostavljenog ne isključuje protivpravnost.
b)

Propisanost krivičnog djela u zakonu?

Vidi pricip zakonitosti u metrijalnom smislu (čl. 4 KZ FBiH) Ovo načelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U materijalnom smislu ovo načelo je propisano u članu 4. KZFBiH. Ono znači da se krivična djela i krivične sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne propisima niže pravne snage. Drugi aspekt ovog načela znači da se nikome na može izreči sankcija za djelo, ako ono prije nego što je učinjeno, u zakonu nije propisano kao krivično djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (član 2. ZKP FBiH) - kombinacijom ova dva načela obezbjeđuje se pricip zakonitosti u krivičnom sistemu.

Stranica 4 od 248

svako djelo ima određene elemente koji čine biće tog krivičnog djela. Npr. Kod nekih krivičnih djela zastupljeno je više radnji. falsifikuje ispravu. da se ta stvar oduzima i da se to čini u namjeri u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. da se krađa vrši u vrijeme elementarnih nepogoda (poplave. ali i dodatno obilježjeu pogledu načina izvršenja krađe npr. vjerskih ili rasnih pobuda. Ostala obilježja služe za bliže označavanje kažnjivog ponašanja i po potrebi za razgraničenje od drugih srodnih krivičnih djela. iz bezobzirne osvete i sl. Moraju biti ostvarene obje propisane radnje kumulativno npr napuštanje nemoćnog lica i uslijed toga nastupanje smrti tog lica. npr. Izvršenjem djela na bilo koji od ovih načina tj. kod krivičnog djela krađe (čl. Međutim. Kod ovih djela preduzimanjem samo jedne radnje neće se raditi o svršenom krivičnom djelu. kod krivičnog djela krađe radnja se sastoji u oduzimanju tuđe pokretne stvari. d) Radnja krivičnog djela To je ona radnja kojom se izvršava krivično djelo i koja je označena u opisu krivičnog djela kao radnja izvršenja. drugom nanosi povredu i sl. Te radnje mogu biti određene alternativno i kumulativno. modaliteta izvršenja. U slučaju ako bi se radilo o kumuliranju više ovih alternacija radilo bi se o jednom krivičnom djelu. Te okolnosti nazivaju se obilježjima. kod krivičnog djela ubistva radnja se sastoji u lišavanju života drugog lica. na okrutan način. elementima bića krivičnog djela.286 KZFBiH) bitna obilježja su: da se radi o tuđoj pokretnoj stvari. Dakle. odnosno. odnosno.c) Obilježja krivičnog djela? Krivični zakon određuje krivično djelo tako da propisuje okolnosti koje karakterišu određeno ponašanje kao krivično djelo. kod krivičnog djela pravljenja lažne isprave radnja izvršenja određena je alternativno. oduzima tuđu pokretnu stvar. Kod nekih krivičnih djela radnja izvršenja sastoji se od dvije djelatnosti npr. zemljotresi itd). što znači da se ovo djelo može izvršiti pravljenjem lažne isprave ili nabavljanja ili upotrebom lažne isprave. Činjenje postoji onda kada lice preduzima neku radnju koju ne bi smjelo preduzeti npr. U praksi. ispunjavanjem bilo koje alternacije. upotreba sile. radiće se o teškim slučajevima ubistva koji su zapriječeni strožijom kaznom. krivično djelo se najčešće čini činjenjem neke radnje. kod razbojništva jedna od radnji je primjena sile. a to bi se moglo uzeti samo kao otežavajuća okolnost kod odmjeravanja kazne. Da bi djelo bilo svršeno moraju biti ostvarena sva njegova obilježja. a druga oduzimanje stvari. već o pokušaju krivičnog djela razbojništva. Postoje krivična djela kod kojih je radnja određena tako da postoje dvije ili više odvojenih radnji da bi djelo bilo svršeno npr. po ovim dodatnim obilježjima ovo djelo se razlikuje od krivičnog djela krađe. Npr. djelo je izvršeno. kod činjenja uvijek se radi Stranica 5 od 248 . Krivično djelo može biti izvršeno činjenjem i nečinjenjem. Kod takvih krivičnih djela obje te radnje ulaze u sastav izvršenja krivičnog djela i njihovim preduzimanjem ostvaruje se krivično djelo. Obzirom na prirodu pojedinih djela. Prema tome. Krivično djelo teške krađe sadrži sva ova obilježja. krivično djelo napuštanja nemoćne osobe. Krivično djelo ubistva sastoji se u tome da učinilac lišava života drugo lice. Kod alternativnog određenja radnja je označena na više načina i to se iskazuje kod određenog djela rječju «ili» npr. da se krađa vrši obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostora. ako se to lišavanje vrši iz nacionalnih.

Dakle. ovu opasnost ne treba dokazivati kao konkretnu opasnost. kod ovih djela uvijek se radi o tome da učinilac propušta tj. Uslovi krivične odgovornosti podudarni su i u slučaju činjenja i nečinjenja. povreda. u ovom slučaju se uopšte ne dokazuje postojanje posljedice. omisivni delikti. teška tjelesna povreda. Takva krivična djela ne sadrže opasnost kao obilježje krivičnog djela. Posljedica krivičnog djela može se manifestovati u vidu povrede ili ugrožavanja. Najčešća krivična djela čija se posljedica sastoji u dovođenju u konkretnu opasnost su krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i krivična djela protiv opšte bezbjednosti ljudi i imovine. U praksi su najčešća krivična djela kod kojih se posljedica manifestuje u vidu povrede zaštićenog dobra. U ovoj situaciji to praktično znači da Stranica 6 od 248 . eksplozivnih ili radioaktivnih materijala. apstraktna opasnost postoji kada je ona mogla da nastupi usljed preduzete radnje ali u konkretnom slučaju nije nastupila.jer se ona pretpostavlja samim time što se radi o materijama koje su izuzetno opasne i čiji je promet u javnom saobraćaju izričito zabranjen. Ta radnja može biti propisana u samom krivičnom djelu ili nekom drugom propisu npr. djelo se smatra svršenim samim činom predaje takvih materijala u prevozno sredstvo. Čim je radnja izvršena. u slučaju predaje u prevozno sredstvo lako zapaljivih. prenošenje zarazne bolesti. Nasuprot tome. postoje onda kada učinilac ne preduzima radnju koju je dužan preduzeti. ko oduzme tuđu pokretnu stvar. zagađenje vode za piće. To praktično znači da je kod takvih krivičnih djela nastupanje posljedice nužna i neoboriva pretpostavka. ugrožavanja i sl. Dužnost majke na hranjenje djeteta propisana je u porodičnom zakonu. f) subjekt izvršenja krivičnog djela Subjekt izvršenja krivičnog djela po važećem zakonu može biti fizičko i pravno lice. već ta opasnost nužno proizilazi iz radnje izvršenja. kod njih se posljedica zapaža čulima vida. Posljedica nije unesena u opis krivičnog djela. ali ona postoji i manifestuje se u stvaranju pogrešnog mišljenja kod sudije u postupku. e) posljedica krivičnog djela Svako djelo mora imati posljedicu. Ta opasnost može biti konkretna i apstraktna. Ima krivičnih djela kod kojih ta posljedica nije naglašena npr. Ta povreda se uočava čulima i kod ovih djela posljedica se uvijek određuje kao obilježje bića krivičnog djela npr. npr. pobačaj. Krivično djelo nečinjenjem tzv. krađa i sl. tjelesne povrede. Dakle. Dužnost skretničara propisana je u odgovarajućim propisima u oblasti željezničkog saobraćaja. Kod pojedinih krivičnih djela subjekt izvršenja djela označava se na različite načine. Kod najvećeg broja djela subjekt se označava rječju «ko» npr. kod najvećih broja krivičnih djela ta posljedica je izričito istaknuta u opisu krivičnih djela npr. ko drugog liši života. kod nekih krivičnih djela posljedica se sastoji u ugrožavanju zaštićenog dobra ili dovođenje u opasnost. ne preduzima radnju koju mu nalaže status ili dužnost. ta opasnost je određena u biću krivičnog djela i ona se mora dokazivati kao i ostali elementi krivičnog djela. Međutim. kao u slučaju konkretne opasnosti. majka ne hrani djete i usljed toga nastupi zabranjena posljedica. Međutim. lišenje života. krivično djelo davanja lažnog iskaza. jer se njeno postojanje uvijek pretpostavlja. Kod krivičnih djela gdje se radi o konkretnoj opasnosti.o nekoj ličnoj aktivnosti učinioca koja dovodi od određenih promjena u spoljnom svijetu npr. a time i do donošenja pogrešne odluke.

U slučaju dileme nužno je konsultovati član 2. To će najćešče biti slučaj u slučaju označavanja subjekata rječima službeno. kod krivičnih djela protiv opšte opasnosti ljudi i imovine. Ako se neko lice posluži drugim licem da učini krivično djelo. jer ako učinilac nema određeno svojstvo neće se raditi o tom krivičnom djelu. KZ FBiH u kome su data značenja pojedinih izraza. povrede ili pogibije ljudi. npr. podstrekač ili saizvršilac. To će najćešče moći da se utvrdi uvidom u pravila tih firmi u kojima su sistematizovana radna mjesta svih odgovornih radnika i njihove konkretne dužnosti. odnosno. Dakle. kod njih postoji najširi krug mogućih izvršilaca. pomagač i podstrekač. pa lice C pretrpi povrede ili nastupi smrt. Subjekt krivičnog djela može se pojaviti kao izvršilac. Npr. on će biti subjekt izvršenja krivičnog djela. lice A gurne lice B na lice C. Kod ovih krivičnih djela sužen je broj mogućih učinilaca tako da ova djela može učiniti samo lice koje ima određeno svojstvo. privrednog društva gdje to lice radi. vojno lice i sl. Po građevinskim propisima postoji obaveza da se takva gradilišta posebno označe i osiguraju radi osiguranja ljudi koji rade. Lice A je subjekt izvršenja krivičnog djela. Druga lica koja bi eventualno sa majkom učestvovala u izvršenju tog krivičnog djela odgovarala bi za neki od oblika sučesništva u izvršenju krivičnog djela ubistva kao pomagač. U slučaju da dođe do nesreće. odgovorno lice. a lice B samo sredstvo kojim se lice A poslužilo. nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi. Kod nekih krivičnih djela subjekt se označava prema svojstvu lica ili njegovom statusu a koje je bitno za izvršenje tog djela npr.takva krivična djela može počiniti svako lice. učesnik u saobraćaju. osnosno učinilac i krivac nisu sinonimi. Osim toga. 8) BLANKETNE DISPOZICIJE? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivičnom zakonu. Subjekt krivičnog djela. Npr. jer je kriv samo onaj za koga se to utvrdi pravosnažnom presudom. odgovorno. krivično djelo ugrožavanja saobraćaja govori o postupanju u saobraćaju Stranica 7 od 248 . svjedok. vojno lice. vozač motornog vozila. Da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivično djelo ili ne. To je privilegovano djelo ubistva koje može učiniti samo majka u posebnom stanju do koga dolazi u vezi sa porođajem. odnosno. ljekar. Tek tada ćemo biti u mogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanju postoje elementi krivičnog djela. za utvrđivanje tog statusa biće neophodno potrebno konsultovati odgovrajuće pravne akte organa. Npr. U praksi se dešavaju slučajevi gdje preduzeće izvodi razne građevinske radove. Blanketne dispozicije u krivičnom zakonu su najčešće kod krivičnih djela protiv bezbjednosti saobraćaja i protiv bezbjednosti ljudi i imovine. službeno lice. kod krivičnog djela čedomorstva (ubistvo djeteta pri porođaju) učinilac. odnosno subjekt tog krivičnog djela može biti samo majka djeteta. branilac. kod nekih krivičnih djela gdje je subjekt izvršenja označen kao službeno ili odgovorno lice. kao i ostalih građana. ta lica bi odgovarala strožije jer nemaju svojstvo koje ima majka. U praksi mogu nastati problemi kod utvrđivanja pojedinih pojmova u pogledu označavanja mogućeg subjekta izvršenja krivičnog djela. Utvrđivanje svojstva učinioca kod ovakvih krivičnih djela je veoma značajno. prije pokretanja postupka nužno je konsultovati normativne akte tog preduzeća da bi se utvrdilo ko je od uposlenih bio dužan da osigura bezbjedno izvođenje radova. subjekt izvršenja djela najčešće se nominira rječju odgovorno lice. Ova djela nazivaju se vlastoručna ili Delicta Propria.

Međutim. Tu je očigledno da postoji u potpunosti uzročna veza između radnje učinioca i nastale posljedice. Ovo pitanje se rješava tako što se prema navedenoj teoriji uzima da ako je ljudska radnja ušla u uzročni lanac koji je doveo do posljedice to se ima uzeti da je ljudska radnja uzrok nastupanja smrti. najčešći slučajevi su da je ljudska radnja neposredni uzrok nastupanja zabranjene posljedice. 9) UZROČNA VEZA RADNJE I POSLJEDICE Između radnje izvršenja i zabranjene posljedice postoji uzročna ili kauzalna veza. uslov predstavlja radnju nekog B lica ili predstavlja elementarni događaj odnosno rezultat djelovanja više sile. Uzročna veza mora biti obuhvaćena sviješću učinioca koja se može ispoljavati u obliku umišljaja ili nehata.suprotno propisima ili kod krivičnog djela protivpravni prekid trudnoće. tako da je uzročna veza nesumnjiva. učinilac puca iz vatrenog oružja u grudi žrtve u predio srca. Do prekida uzročne veze i do otpočinjanja novog uzročnog lanca po pravilu dolazi u onim slučajevima kada kasniji događaj. Po ovoj teoriji svi faktori koji su uslovili nastupjelu posljedicu imaju jednaku vrijednost. Očigleno je da su u oba slučaja ove blanketne dispozicije. ili je samo jedan od uslova nastupanja posljedice. da li je u konkretnom slučaju ostvareno ovo krivično djelo utvrdićemo konsultovanjem ZOBS-a. i da bi u konkretnom slučaju postojalo krivično djelo moguće je utvrditi konsultovanjem propisa na koje ova dispozicija upućuje npr. U praksi. Da bi utvrdili činjenicu da li je neko lice prouzrokovalo svojom radnjom krivično relevantnu posljedicu potrebno je da iz beskonačnog uzročnog toka izdvojmo ljudsku radnju i nastupjelu posljedicu. To praktično znači da se uzrokom smatra svaki onaj uslov bez koga konkretna posljedica ne bi nastupila. odnosno. učinilac tjelesno povrijedi žrtvu. tako da su svi ostali faktori bili irelevantni. postoji pravilnik koji je donio federalni ministar zdravstva o postupku prekida trudnoće i ukoliko se isti vrši na način koji nije propisan u ovom aktu radit će se o ovom krivičnom djelu. Utvrđivanje uzročne veze u konkretnom slučaju je činjenično pitanje i rješava se na osnovu prirodnih zakona i iskustvenog saznanja. npr. bez Stranica 8 od 248 . a kasnije se ispostavi da je žrtva bolovala od hemofilije ili učinilac povrijedi žrtvu. To praktično znači da je potrebno iz kompleksa raznih faktora. koji su prethodili posljedici i doprinjeli njenom nastupanju izdvojiti ljudsko ponašanje kao relevantan uzrok nastupanja zabranjene posljedice. Kod spornih slučajeva naša pravna teorija i sudska praksa prihvaćaju teoriju ekvivalencije (jednake vrijednosti). Npr. u praksi su mogući slučajevi da se između ljudske radnje i nastupjele posljedice interpolira jedan ili više događaja kod uslova nastanka posljedice. a B lice žrtvi zavije ranu septičkim zavojem. U tom slučaju postavlja se pitanje da li je usljed tog interpoliranja došlo do prekida uzročne veze između prvobitne radnje izvršioca i nastupjele posljedice. Kod optuženja i u izreci presude kod ovih krivičnih djela nužno je ugraditi određene članove zakona ili drugogo propisa na koji upućuje blanketna dispozicija. Iz ovih primjera se vidi da su nastupanju posljedice tj. ili u slučaju djela protiv bezbjednosti saobraćaja. nepotpune ili okvirne. U ovakvoj situaciji treba utvrditi da li je radnja lica A uzrok smrti. što dovede do smrti. pa se rana inficira i žrtva umre. bližih i daljih. odnosno. u dispozitivu se navodi da se prekid trudnoće izvodi protivno propisima o prekidu trudnoće. Po ovoj teoriji uzročnost će postojati i u slučaju potpuno nepredvidivih i naknadnih pojava koje se nadovezuju na radnju učinioca. smrti žrtve prethodilo više uslova.

Nužna odbrana To je sukob prava i neprava. Napad treba da je protivpravan i istovremen ili direktno predstojeći i neskrivljen. u slučaju razbojništva ili ubistva. U slučaju prekida uzročnosti. a lice koje se brani vrši pravo na odbranu od napada. 10) INSTITUTI KOJI ISKLJUČUJU POSTOJANJE KRIVIČNOG DJELA? a) Beznačajno djelo b) Nužna odbrana c) Krajnja nužda Beznačajno djelo Beznačajno djelo postoji kada određeno djelo sadrži obilježja krivičnog djela određena u zakonu. Nakon toga dolazi do požara i čovjek pogine. Pri tome svakako treba cijeniti i stepen krivične odgovornosti učinioca npr. učinilac nije ranije osuđivan.obzira u kojem stepenu je doprinjela proizviođenju posljedice. zbog prirode tih djela i zapriječene kazne nikada se neće moći raditi o beznačajnom djelu. U suštini radi se o tzv. Ova tri elementa trebaju biti kumulativno ispunjena da bi se određeno ponašanje moglo ocijeniti kao beznačajno djelo. zatiče oštećenog i nanese mu teške tjelesne povrede i dovede ga u stanje da ovaj više ne može da vlada sobom. Lice koje vrši napad vrši nepravo. tako da ne zaslužuju krivični progon. nakon toga ga vozilom vozi u bolnicu. Ovaj drugi udes prekinuo je tok uzročnosti pa će prvobitni učinilac krivično odgovararati za nanošenje tjelesnih povreda oštećenom. Odbrana treba da je srazmjerna napadu. izvršio je krađu u gladnom stanju ili su ukradeni predmeti oduzeti. jeste i zapriječena kazna i priroda djela npr. U praksi su poznati slučajevi krađe pakla ili šteke cigareta. Ovo iz razloga što prema navedenoj teoriji kasniji uslovi koji su usljedili nakon povređivanja žrtve nisu negirali niti isključili značaj prvobitnog uslova. Nužna odbrana postoji onda kada je ona neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog lica odbije napad. ali ipak se neće raditi o krivičnom djelu zbog toga s obzirom na način izvršenja krivičnog djela. artikala za ishranu. u toku vožnje dođe do udesa krivicom drugog vozača. Ovaj institut mogao bi imati primjenu kod imovinskih krivičnih djela. jer nije došlo do prekida uzročnosti. Drugi primjer: provalnik je provalio u tuđu kuću. oduzima stvar i odlazi. Napad može dolaziti samo od čovjeka. učinilac je oštećenom nanio tjelesne povrede. Stranica 9 od 248 . Učinilac će odgovarati za krajnju posljedicu. tjelesne povrede kao uzroka smrti. neznatnost ili nepostojanje štetne posljedice i nizak stepen krivične odgovornosti učinioca. a drugi vozač za krivično djelo ugrožavanja bezbjednosti saobraćaja kvalikfikovano smrtnom posljedicom. usljed čega oštećeni pogine. bagatelnim djelima kojima nedostaje potrebni kvantitet ili kvalitet za postojane krivičnog djela. protivpravnog zauzimanja male površine zemljišta u državnoj svojini i sl. učinilac odgovara samo za posljedicu koja je nastupila prije prekida uzročne veze npr. Značajan kriterij za ocjenu da li je u pitanju beznačajno djelo ili ne. Napadnuti ima pravo odbiti napad od sebe i od drugog lica prema kome je napad usmjeren. tj. jer je čovjeka doveo u stanje da ne može da se spasi sam.

Da li je odbrana bila neophodno potrebna. U svakom slučaju. Protivpravan je svaki napad na neko tuđe pravno dobro koji napadnuto lice nije dužno da trpi. međutim. putativnoj nužnoj odbrani (uobraženoj). pljenidba stvari u izvršnom postupku i sl. ako se on nalazi u stvarnoj zabludi u pogledu te činjenice radiće se o tzv.Istovremenost napada i odbrane postoji ako napad neposredno predstoji. Praktično. Drugi primjer: napadač prilazi žrtvi i hvata se za džep kaputa. nije dozvoljena nužna odbrana u slučaju provociranog napada. Prema sudskoj praksi. a time i srazmjerna napadu faktičko je pitanje i zavisi od načina. Nužna odbrana dozvoljena je i u slučaju napada na drugo lice koje je izloženo napadu. Srazmjernost odbrane i napada Odbrana mora biti neophodno potrebna da se napad odbije. ako napadač prilazi stolu nekog gosta i počne ga napadati to je istovremen inapad i obdbrana bez sumnje. ali se prema poduzetoj prethodnoj radnji napadača realno može ocijeniti i očekivati da će radnja napada neposredno uslijediti npr. Također. Pri tome treba posebno cijeniti kakvim je sredstvima odbrane napadnuti raspolagao u datoj situaciji da bi mogao uspješno odbiti napad. a ne subjektivno shvatanje napadnutog. ne bi se priznalo pravo na nužnu odbranu od provociranog napada neuračunjljivog lica. a radi se o čovjeku koji je poznat kao siledžija i lako se hvata oružja. jer se može smatrati da je sam napadnuti provokacijom prouzrokovao napad na svoje pravno dobro. srazmjernost napada i odbrane ne može se cijeniti isključivo imajući u vidu upotrebljena sredstva u napadu i odbrani već treba cijeniti intenzitet napada. pretresanje. Tako. drugačije će se prosuđivati u slučaju napada od strane djeteta. Nužna odbrana u korist trećeg lica naziva se nužna pomoć. Nije dozvoljena nužna odbrana na nužnu odbranu. To praktično znači da nema nužne odbrane protiv službenog lica kada ono preduzima službenu radnju zasnovanu na zakonu. napadnuti može primjeniti ona sredstva koja daju najviše izgleda da se napad uspješno odbije. npr. Ako napadnuti pogrešno smatra da postoji istovremenost tj. ima se uzeti da istovremenost postoji u situaciji kada napad još nije poduzet. ako je otpočeo i ako još traje. Napadnuti nije dužan da se spašava od napada bježanjem. intenzitet napada i srazmjernost između odbrane i napada ne može se ocijenjivati isključivo prema upotrebljenom sredstvu. Imaju nesuglasice od ranije. Protivpravnost napada znači da je napad objektivno u suprotnosti sa pravnim poretkom tj. Druga osoba realno može zaključiti da napad predstoji i može se braniti. sredstva koja su bila na raspolaganju napadnutom za odbranu od napada. duševno bolesnog lica i sl. snagu i spretnost napadača u odnosu na napadnutog. lišavanje slobode. Pitanje istovremenosti odbrane i napada je faktičko pitanje i objektivno se primjenjuje u svakom konkretnom slučaju na osnovu utvrđenih činjenica. ne smije biti zasnovan na pravnoj normi. sredstva i mogućnosti sa kojima je napadnuti raspolagao u vrijeme napada. To znači da nužna odbrana nije moguća protiv napada koji je pravno osnovan i koji napadnuto lice mora da trpi. Za ocjenu istovremenosti odbrane i napada odlučno je stvarno stanje u vrijeme preduzimanja odbrane. Stranica 10 od 248 . već treba uzeti u obzir i sve druge okolnosti pod kojima je odbrana preduzeta.

Postoje slučajevi putativne nužne odbrane to je slučaj kada se lice nalazi u stvarnoj zabludi. Krajnja nužda Krajnja nužda znači sukob dva prava ili kolizija dva interesa zasnovana na pravu. Stranica 11 od 248 . Opasnost koja prijeti može biti upravljena na bilo koje dobro. U slučaju da je to prekoračenje učinjeno usljed jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom. neće se smatrati krajnom nuždom. ali uvijek je život čovjeka primaran i značajniji od imovine. neko lice nasilno prodre u tuđi stan da bi iz požara spasilo drugo lice. Npr neko lice u noći sačeka drugo lice. a on joj nije ni na koji način doprinjeo. Opasnost treba da je stvarna. Kod krajnje nužde učinilac preduzima radnju da bi otklonio opasnost koja je istovremena i neskrivljena i na drugi način se nije mogla otkloniti. vozač vozi u bolnicu povrijeđeno lice i usljed neprilagođene brzine sleti s puta i udari u pješaka i povrijedi ga. u slučaju masovnih okupljanja nastupi požar ili dojava da je podmetnuta ekspolzivna naprava. što znači da može biti jednake vrijednosti. Ne postoji rang lista vrednovanja interesa ili prava koja se štite. U ovoj situaciji očigledno je obzirom na sve okolnosti slučaja da napadnuto lice nije bilo u situaciji da pravilno ocijeni da se prema njemu ne vrši napad i da se ne radi o pravom pištolju. npr. Elementi su podudarni sa elementima nužne odbrane. vatrogasci pričine štetu na imovini nekog lica tokom gašenja požara. neskrivljena i istovremena. Uslovi za procjenjivanje krajnje nužde su rigorozniji nego u slučaju nužne odbrane iz razloga što u slučaju krajnje nužde oštećeni trpi štetnu posljedicu . Postoji prekoračenje krajnje nužde i tada se učinilac može blaže kazniti. Kod ubistva na mah zakon ne propisuje ublažavanje niti oslobađanje od kazne. Ili.Prekoračenje granice nužne odbrane ili tzv. ljekar je dužan da se izloži u slučaju liječenja i tu nema krajne nužde / zarazna bolest/ Isto tako posao vatrogasca je opasan i on je dužan da pripadnici vatrogasnih brigada učestvuju u spašavanjuj ljudi i pripadnik te brigade se ne može pozivati na ovaj institut.poznanika i u mraku u njega usmjeri dječiji pištolj. U ovoj situaciji radilo bi se o isključenju krivične odgovornosti zbog stvarne zablude u kojoj je preuzeta odbrana. Krivično djelo ubistvo na mah se čini u sličnom stanju. To je tzv. U slučaju prekoraćenja granica nužne odbrane. U praksi su evidentirani slučajevi postojanja krajnje nužde. Napadnuti u uvjerenju da je napadnut upotrijebi vatreno oružje ili nož ite povrijedi ili liši života napadača. npr. zakon propisuje mogućnost blažeg kažnjavanja. On je iz opravdanih razloga bio u zabludi da je napadnut. Eksces nužne odbrane postoji u slučaju kada napadnuti prekorači granice koje su neophodno potrebne za odbijanje napada. U metežu koji nastane ljudi bježe nekontrolisano i pri tome neko lice pregazi drugo lice i nanese mu povredu. Ako je nečije zanimanje ili profesija takve prirode da je ta osoba dužna da se izloži opasnosti. može dolaziti od životinje ili prirodne sile. Učinjeno zlo ne smije bito veće od zla koje je prijetilo. Kada dođemo u situaciju da procjenjujemo da li se radi o nužnoj odbrani ili ubistvu na mah. jer prema okolnostima slučaja smatra da se na njega vrši napad iako to nije slučaj. učinilac se može osloboditi od kazne. Zakonsko ublažavanje kazne. sud će uvijek koristiti pravilo «In dubio pro reo» (U sumnji – u korist optuženog) te će odlučiti da se radi o prekoračenju nužne odbrane jer postoji mogućnost od oslobađanja od kazne.

kao i osoba koja nije mogla upravjati svojim postupcima. ili koja nije mogla upravljati svojim potupcima. odgovor nalazimo u samom zakonu. a time i isključenje krivične odgovornosti. RAZLOZI KOJI DOVODE DO NEURAČUNLJIVOSTI SU: trajna duševna bolest. mjesečarstvo i sl. koja u vrijeme izvršenja krvičnog djela. privremena duševna poremećenost i zaostali duševni razvoj. U slobodnim intervalima postoji duševno zdravlje i osoba je odgovorna za djelo učinjeno u tom stanju. Svijest o značaju djela je intelektualna komponenta a mogućnost upravjanja postupcima voljna komponenata. Učinilac je kriv ako je djelo učinio sa umišljajem. Pema zakonskom određenju neuračunljiva je ona osoba. ako je djelo kažnjivo iz nehata. privremena duševna bolest. i dr. a za djelo učinjeno iz nehata samo ako je to izričito u zakonu propisano. jer je opšta predpostavka da su ljudi uračunljivi. nije mogla shvatiti zanačaj svoga djela. kada je ispunjen samo jedan uslov. kod krivčnog djela ubistva iz nehata. droga. a neuračunljivi izuzetno. Za postojanje neuračunljivosti. tako da se smjenjuju periodi oboljenja i periodi duševnog zdravlja. Trajna duševna bolest najčešće se manifestuje u vidu šizofrenije. To praktično znači da je neuračunljiva osoba. koja u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije mogla shvatiti zanačaj svog dejla. Kako se utvrđuje činjenica da li je djelo kažnjivo iz nehata. Uzrok ovih stanja mogu biti: alkohol. Naime. propisano je posebno krivično djelo ubistvo iz nehata. tj. Ova dva uslova moraju biti kumulativno ispunjena. stanje bunila usljed trovanja. dovoljno je da je ispunjen jedan od dva navedena uslova. Omamljujuća sredstva. određuje ko se smatra neuračunljivim. progresivne paralize i neki slučajevi poligofrernije. U praksi se najčešće dešava da su oba ova uslova kumulativno ispunjena. njihovo trajanje je privremeno. visoke temperature ili groznice. Privremena duševna poremećenost su nenormalna psihihička stanja. Kad je riječ o ovom osnovu u praksi uglavnom nema problema oko utvrđivanja neuračunljivosti. Zakon uračunljivost određuje negativno tj. Ova oboljenja poznata su i pod nazivom lucida intervala. Stranica 12 od 248 . Privremena duševna bolest to su oboljenja koja se javljaju povremeno ili se razvijaju u određenim intervalima. Kod ove bolesti smjenjuju se depresivno stanje i slobodni intervali. To se često javlja kod manično – depresivne psihoze. ali postoje slučajevi. stanje hipnotisanosti. to je određeno u posebnom stavu odgovarajućeg člana. Ovo iz razloga što se posebnim sankcionisanjem želi naglasiti značaj zaštite života čovjeka. svjetli momenti. Neuračunljivost se uvjek procjenjuje u odnosu na konkretno učinjeno djelo. koje redovito veoma dugo ili vječno traju i koje su skoro uvjek neizlječive. Izuzeno. NEURAČUNJLJIVOST Sljedeće pitanje je uračunljivost. Ova stanja nemaju karakter duševnog oboljenja. jer se radi o duševnim bolestima.11. Ovakva definicija je odraz životne realnosti. KRIVIČNA ODGOVORNOSTI Da bi neko bio krivično odgovoran treba da je uračunljiv i da je kriv za učinjeno krivično djelo.

razne vrste i različitog inteziteta. kasnije dolaze u sasvim normalno stanje. koja mogu dovesti do neuračunljivosti. kod kojih je proces sazrijevanja ličnosti još u toku. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučaju tzv. BITNO SMANJENA URAČUNLJIVOST Bitno smanjena uračunljivost postoji u slučaju kada su zbog navedenih stanja mogućnost učinioca da shvati značaj djela ili da upravlja svojim postupcima bile bitno smanjene. tu se ne može primjeniti ovaj institut. tada se može isti pozvati na institut uračunljivosti.Privremenu duševnu poremećenost mogu izazvati i razna afektivna stanja. radost. Zaostali duševni razvoj je nenormalno psihološko stanje. On je krivično odgovoran. Pijanac ima vlastito iskustvo u pijanstvu. koji izvršava mjeru smještaja i liječenja takvih lica. JER NEURAČUNJLJIVOST ISKLJUČUJE KRIVIČNU ODGOVORNOST. pa su poznati tipovi zaostalog duševnog razvoja kao debili. tuga. tako da lice koje je učinilo djelo u takvom stanju. Neuračunljivost kao i bitno smanjena uračunljivost procjenjuju se u vrijeme izvršenja krvičnog djela. Nakon toga taj predmet i učinilac predaju se u nadležnost centra za socijalni rad. Ova stanja su prolazna. Uračunljivost ovakvih osoba ne procjenjuje se u vrijeme izvršenja djela. nego u vrijeme kada se učinilac dovodio u takvo stanje. Od zaostalog duševnog razvoja treba razlikovati duševnu nedozrelost djece i maloljetnika. UTVĐUJE SE VJEŠTAČENJEM I AKO SE UTVRDI DA JE UČINILAC NEURAČUNJLJIV DONOSI SE PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLČOBAĐA OD OPTUŽBE. / pozna se da kad je pjan je prgav/ pa stalno pije i u takvom stanju učini krivično djelo. 12. Najčešće se radi o povredama centralnog nervnog sistema ili preležanim bolestima koje izazivaju promjene na centralnom nervnom sistemu. Suština ovog instituta je u tome da se učinilac doveo u stanje neuračunljivosti upotrebom alkohola ili drugih omamljujućih sredstava uslijed čega nije mogao shvatiti značaj djela ili upravljati svojim postupcima. Uzroci koji dovode do zaostalog duševnog razvoja su različiti. Stranica 13 od 248 . ako je u vrijeme dovođenja u neuračunljivo stanje krivično djelo bilo obuhvaćeno umišljajem ili je u odnosu na krivično djelo kod njega postojao nehat. imbecili i idioti. ali zakon određuje mogućnost blažeg kažnjavanja. Te promjene ili povrede mogu nastati i u periodu embrionalnog razvoja. Kod bitno smanjene uračunljivosti učinilac je odgovoran. Razgraničenje između neuračunljivosti i bitno smanjene uračunljivosti u praksi je veoma složbeno i ovo pitanje u praksi se razrješava isključivo vještačenjem od strane specijalizovanih zdravstvenih ustanova ili u lakšim slučajevima vještačenjem od strane ljekara neuropsihijatara kao pojedinaca. sud na prijedlog tužioca donosi presudu kojom se utvrđuje da je to lice počinilo krivično djelo u neuračunjljivom stanju. a zakon za takvo djelo propisuje kažnjavanje za nehat. Po sada važećem zakonu u slučaju izvršenja krivičnog djela od strane neuračunjljivih lica. U ovim stanjima dolazi do poremećaja psihičkih funkcija. Ovaj institut poznat je i pod nazivom actiones libere in causa – radnje slobodne u uzroku a nisu slobodne u izvođenju. kao što su strah.član 36 stav 3. samoskrivljene neuračunljivosti . dok recimo kod nekog ko nikad ne pije i iz nekih razloga se napije pa učini krivično djelo. stepen duševne zaostalosti ovih lica može biti različit.

Krampova formulom tj. Eventualni umišljaj postoji kad je kod učinioca postojala svjest da zbog njegovog činjenja ili ne činjenja može nastupiti zabranjena posljedica. U vrijeme počinjenja bio je neuračunljiv. KZ Kraljevine Jugoslavije poznavao je ovaj institut. učinlac se ponaša u pravcu ako nešto bude tj. kod odmjeravanja kazne. Najveći broj krivičnih djela učinjenih sa eventualnim umišljajem je u oblasti bezbjednosti saobraćaja i djela protiv opće opasnosti ljudi i imovine. jer je imao mogućnost da tokom vremena uvidi štetnost svog budućeg ponašanja i da odustane od izvršenja. «Jedan manji broj teoretičara da se predumišljaj uzima kao olakšavajuća okolnost a to je van pameti. dakle djelo se javlja kao rezultat dugotrajnog i zrelog razmišljanja. Tako se kod direktnog umišljaja volja učinioca manifestuje u htijenju. jer je učinilac u dugom periodu donosio planove. ali se ponaša u skladu sa tzv. Iz Skoplja u Ljubljanu. tj. on mora biti svjestan da je saobraćaj opasna djelatnost u njegovoj svjesti je prisutno da alkohol smanjuje mogućnost u upravljanju i na kraju da mora da stigne na odredište i šta ga sve čeka na putu. UMIŠLJAJ Umišljaj kao institut postoji kad je učinioc bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje.Drugi primjer vozači teretnjaka po nepisanom pravilu svraćaju u birtije i tu se opijaju i on zna da ide npr. mi ga osuđujemo zbog toga što je kada je sjeo da pije bio sjestan jer je vozač profesionalac. on se ponaša suprotno pri čemu ispoljava upornost da djelo izvrši. Praktički značaj razlikovanja direktnog i eventualnog umišljaja dolazi do izražaja. iako zakon ne poznaje ovaj oblik krivnje. a to bi došlo kao otežavajuća okolnost. kod eventualnog umišljaja volja se manifestuje u vidu pristajanja na nastupanje posljedice. Dakle kod oba oblika umišljaja svjesna komponenta je podudarna. Nakon toga sjedne u auto i nastavi vožnju i dođe do prometne nezgode. Radit će se o eventualnom umišljaju . Razlika između ovih vrsta umišljaja javlja se u sveri volje. Međutim. Predumišljaj postoji u slučajevima kada je učinilac u dužem vremenskom periodu pripremao izvršenje djela. pripremao i na koncu ga učino. što u pravilu povlači blaže kažnjavanje. iz male udaljenosti u predio vitalnih oregana i liši ga života. Naš zakon ne poznaje predumišljaj. jer je kod eventualnog umišljaja niži stepen krivične odgovornosti učinioca. ali sudija da ima u vidu ovaj institut. Međutim. U ovom slučaju očigledno se radi o umišljaju jer je učinilac bio svjestan da pucanjem sa male udaljenosti u predjelu grudi može nastupiti smrt oštećenog. jer je povećan stepen krivične odgovornosti učinioca . Teže je ovo laički cijenjeno nego kada učinilac učini djelo. U takvom stanju on neće moći redovito da reaguje u upravljanju. Nasuprot tome. pa je pristao na njeno nastupanje. To znači da je kod obadvije vrste umišljaja djelo obuhvaćeno svješćtu učinioca. To se vidi i iz zaprijećenih kazni za ta djela. Stranica 14 od 248 . on hoće da učini djelo. ako dođe do djela neka dođe. njegovo postojanje otretiraće se kao otežavajuća okolnost kod odmjeravanja kazne. to je direktni umišljaj. Obično se kaže da se kod eventualnog umišljaja učinilac ne želi nastupanje posljedice. Pošto je i pored tog saznanja pucao očigledan je zaključak da je on htio takvu posljedicu. Npr učinilac puca u žrtvu iz vatrenog oružja.ne isključuje krivičnu odgovornost samo kod odmjeravanja kazne 13.

STVARNA ZABLUDA To je institut koji isključuje krivičnu odgovornost učinioca. i sl. ali je razlika u voljnom elementu. Praktični značaj razlikovanja ova dva oblika nehata dolazi do izražaja kod odmejravanja kazne. Nesvjesni nehat predstavlja oblast između umišljaja.kao elemanat krivnje predstavlja kcalifikovani oblik umušljaja. Drugim riječima kod ovog učinioca prisutno je samopouzdanje u svoje sposobnosti i mogućnost da spriječi nastupanje posljedice. učinilac niti noće niti pristaje na nastupanje posljedice. U istoj situaciji ako bi on promašio. Njegov voljni odnos prema nastupanju posljedice je negativan. već drži da do toga neće doći. Neki primjeri nehata iz prakse prilikom pravljenja kuće vlasnik ne pokrije krečanu te dođe do pada i ugušenja djeteta. Čovjek puca iz vatrenog oružja sa 4-5 metara ubistvo i to diretkni umišljaj jer je ciljao u vitalne organe čovjeka. U praksi nije teško razlikoati ova dva oblika. udarac oštećenog šakom te oštećeni padne na asvalt i doživi frakture. ali ne postoji volja tj. a kod svjesnog nehata on ne pristaje na posljedicu. Ako je u istim okolnostima učinilac gađao u noge i došlo je do povređivanja onda ne možemo govoriti da je sa umišljajem išao na lišenje života. posljedica nije natupial jer je neispravno oružje.U praksi direktni i eventualni umišljaj se cijeni prema okolnostim slučaja – sve okolnosti se uzimaju i na osnovu toga cijeni da li je učinjeno djelo u direktnom umišljaju npr. ali je nije imao. bez te namjere nema tog KD već eventualno se radi o nekom drugom npr oduzimanje tuđe pokretne stvari (dakle nema namjrere pribavljanja protivpravne imovinske koristi) 14. Krivnja ovog učinioca je u tome što je bio dužan i mogao da ima takvu svjest. Naime kod eventualnog umišljaja učinilac pristaje na posljedicu. Također postoje i dvije vrste nehata svjesni i nesvjesni. Svjesni nehat postoji kada je učinilac bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica. Lovac u šumi puca na divljač i ubije čovjeka slučajno naišao stazom kroz šumu. Stvarna zabluda postoji kada učinilac u vrijeme izvršenja djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom određenog obilježja. ili je pogrešno smatrao da postoje Stranica 15 od 248 . kao teže vrste krivnje i slučaja za koji se uopće ne odgovara. onda će mo to cijeniti kao pokušaj krivičnog djela. Znači nesvjesni nehat predstavlja nepažljivo ponašanje npr. Dakle kod nesvjesnog nehata postoji odsustvo svjesti o mogućnosti nastupanja posljedice i odsustvu volje. NEHAT Blaži oblik krivnje. NAMJERA/CILJ.U našem zakonu cilj je termin za namjeru. Prema tome kod eventualnog umišljaja i svjesnog nehata elemenat svjesti je isti. Npr kod krađe djelo se vrši u namjeri tj sa ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi . svjestan i on to činil. Ili pouzdanje u spoljne okolnosti usljed kojih posljedica neće nastupiti iako za to postoji mogućnost.Dakle kod svjesnog nehata postoji svjest o krivičnom djelu. Nesvjesni nehat postoji kad učinilac nije bio svjestan mogućnosti nastupanja posljedice iako je prema okolnostima i prema svojim ličnim svojstvima morao i mogao biti svjestan te mogućnosti. 15. lovac u šumi ne ugasi vatru vani te usljed vjetra dođe do požara. ali je olako držao da će moći spriječiti posljedicu ili da ona neće nastupiti.

npr. Kod krivičnog djela rodoskrvljenja član 213.aberratio ictus sive im petis Postoji kada učinilac preduzima radnju radi izvršenja djela prema jednom objektu.okolnosti prema kojima bi da su one stvarno postojale to djelo bilo dozvoljeno. To je zabluda o okolnostima koje bi djelo činile dozvoljenim ukoliko bi stvarno postojale. vanbračne zajednice sa maloljetnim licem član 216. ako je za to djelo predviđeno kažnjavanje za nehat. misleći da je ona vlasništvo lica B. Vanbračna zajednica u slučaju malodobne djevojčise brzo sazrijevaju i djeluju zrelo. jer takva zabluda isključuje njegovu krivnju. Zabluda o licu ili error in persona – je poseban oblik zablude o objektu.postoji kada učinilac vrši krivčno djelo na jednom objektu misleću da se radi o drugom objektu. Ali sasvim uspješno ako bi sud utvrdio da se dogodilo ovako cijenio bi da je djelo učinjeno u putativnoj ili uobražena nužnoj obran u uslovima stvarne zablude. Ovdje se neće raditi o stvarnoj zabludi. Tada bi oni bili u stvarnoj zabludi. drugi oblik je stvarna zabluda u širem smislu. kada se čovjek pojavljuje kao objekt krivčnog djela. Posebni slučajevi stvarne zablude To su zabluda o objektu. Zabluda o objektu ili error in obiecto . pa nijebitno prema kome je usmjeren napad. Usljed rata raselili se i dođe do spajanja brata i sestre. npr. Učinilac u mraku sačeka neko lice i napadne ga misleći da je to lice sa kojim ima sukob. brata i polusestre i sl. Primjeri stvare zablude o obilježljima krivičnog djela ili zabluda u užem smislu mogli bi postojati npr. dvobračnost član 214 i sl. a poznat je kao brz na pištolju. Učinilac koji se nalazio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi nije krivično odgovoran. dale tokom svađe jedan od učesnika poteže za pištolj. a drugi naspram njega poteže pištolj i ubija prvog. U suštini se radi o tome da kod učinioca ne postoji svijest ili postoji pogrešna predstava o djelu koje je učinio. te će biti odgovoran za nehatno izvršenje djela. Pravna zabluda u širem smislu – tzv. međutim utvrdi se da je to sasvim drugo lice. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada učinilac nije mogao niti je bio dužan da ima svjest o onome o čemu je imao pogrešnu predstavu. alternativna dispozicija na više načina je moguće izvršenje. Pošto se u oba slučaja radi o krivičnom djelu i zaštićenim objektima iste vrijednosti postojanje zablude je pravno irelevantno. Postoje dva oblika stvarne zablude i to: stvarna zabluda o obilježjima krivičnog djela poznata kao i zabluda u užem smislu. Otklonjiva stvarna zabluda postoji kada se učinilac nalazi u zabludi usljed nehata to je nehatno skrivljena stvarna zabluda. Putativna nužna obrana. jer sva lica uživaju jednaku krivično – pravnu zaštitu. a Stranica 16 od 248 . Nezakoniti ribolov član 320. zabluda o licu i promašeni udarac. Kod otklonjive stvarne zablude neisključuje se krivična odgovornost učinioca. Učinilac ukrade ovcu vlasništvo lica A. KZ BiH. Treći slučaj je promašeni udarac . Stvarna zabluda može biti otklonjiva i neotklonjiva.

to je slučaj zakonskog ublažavanja kazne.posljedica nastupi na drugom objektu. U praksi primjena pravne zablude je dosta rijetka. Tako npr. POKUŠAJ Pokušaj je započeto ali nedovršeno krivično djelo. To znači ako je u pitanju djelo koje je u očiglednoj suprotnosti sa opšte prihvaćenim stanovištima o zabranjenosti takvog ponašanja ne sumljivo je da je učinilac mogao da zna i da zaključi da je takvo ponašanje sa pravnog gledišta zabranjeno. ali iz nekih razloga zaustavi udarac. Npr. U svim pravnim porecima zabranjeno je ubijanje ljudi. postoji kada učinilac nije mogao da otkloni zabludu u kojoj se nalazio tj on stvarno nije mogao da zna propise koji djelo čine zabranjenim. Kod ocjene da li je učinilac mogao znati da li je djelo zabranjeno od posebnog je značaja je o kome se djelu radi. Nesvršeni pokušaj postoji kada je učinioc započeo radnju izvršenja ali je nije dovršio. Postupanjem u pravnoj zabludi može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne. dugog bivanja izvan zemlje nisu znali da je kod nas zabranjeno i kažnjivo prodavanje npr. nema zablude kod djela protiv života i tijela. postoji u situaciji kada je učinilac bio u pravnoj zabludi . Prema tome učinilac se ne može pozivati da nije znao da je takvo djelo zabranjeno pa da ga je zbog toga učinio. Ovdje se ustvari ne radi o stvarnoj zabludi.lice A puca na lice B ali ga promaši i pogodi lice C. Pokušaj može biti svršeni i nesvršeni. ili prilikom pucanja na lice A dođe do rikošeta odnosno odbijanja zrna od tvrdi predmet i povređivanja nekog lica prema kome nije usmjeren napad. 17. koji je u kontinuitetu dugo boravio van zemlje. kada učinilac boravi na određenom području koje je odsječeno i nema nikakve komunikacije. ali je mogao da zna da je djelo zabranjeno 2. 16. Postoje otklonjiva i neotklonjiva pravna zabluda: 1. U ovim slučajevima učinioci očigledno iz opravdanih razloga tj. Pravna zabluda mogla bi postojati i u situacijama velikih elementarnih nepogoda. Razlozi ne poznavanja propisa o zabranjenosti djela moraju biti opravdani. tako da iz opravdanih razloga ne zna za eventualno nove propise koji su se donosili u takvoj situaciji. Ta dva djela tretiraju se kao djela u sticaju. nego o skretanju kauzalnog ili uzročnog toka prema drugom objektu. U navedenom slučaju naša sudska praksa i pravna teorija zauzimaju stanovište prema kome će se raditi o pokušaju ubistva lica prema kome je pucano i ubistv iz nehata lica koje je metak pogodio. vršenje krađa i sl. ali bi se moglo raditi o pravnoj zabludi u sljedećim slučajevima: Stranac ili naš državljanin. Deviza. Jer su takva ponašanja u svim pravnim porecima zabranjena pa je učinilac očigledno imao predstavu o zabranjenosti takvih djela. npr. zlata i sl. Zamahne nožem na drugo lice. Dakle učinilac čini krivično djelo ali ne zna da je to djelo zabranjeno. Stranica 17 od 248 . razbojništva i sl. PRAVNA ZABLUDA Posoji kada učinilac iz opravdanih razloga nije znao da je njegovo djelo zabranjeno. Npr. dođu u zemlju gdje prodaju devize. Obzirom da je to dopušteno u toj stranoj zemlji.

Svršeni pokušaj postoji kad je radnja izvršenja dovršena. kod kojih je u samoj dispoziciji pokušaj izjednačen sa svršenim djelom. 156 i 157 KZ BiH. ako je za djelo propisana kazna zatvora tri godine ili teža. Može postojati nepodoban pokušaj istovremeno s obzirom na objekat i sredstvo. trovanje hemijskom supstancom koja je protekom vremena izgubila svojstva otrova. Kod ovog slučaja radit će se o pokušaju krivičnog djela ubistva. pucanje u leš ili pucanje kroz prozor radi ubistva lica koje se redovito nalazi u prostoriji ispred tog prozora. Slučajevi kad je pokušaj nemoguć Nemoguć je pokušaj kod onih djela. Krivična djela iz člana 149. ali u konkretnom slučaju nisu mogli dovesti do željenog rezultata samo zbog naročitih okolnosti. ova djela su od izuzetne važnosti za sigurnost zemlje. Relativno nepodoban pokušaj postoji kada sredstva ili objekt izvršenja su podobni. ili učinilac puca kroz prozor da liši života žrtvu. Ovo iz razloga što je umišljaj učinoca i sve okolnosti događaja govorile da je on htio lišenje života drugog lica. Apsolutno nepodoban pokušaj postoji u slučaju pokušaja ubistva na lešu u pogledu sredstva apsolutno nepodoban pokušaj postoji u slučaju pucanja iz prazne puške. ali mu nanese samo tjelesnu povredu. krivično djelo učestvovanje u tuči. Npr. Puca iz vatrenog oružja. Terorizam. Za pokušaj se može blaže kazniti. Učinilac puca na žrtvu sa bliske udaljenosti u predjelu grudi ili glave. KVALIFIKOVANI POKUŠAJ je takav pokušaj pri kome je radnjom kojom je pokušano izvršenje djela ostvareno biće nekog drugog krivičnog djela.150. U praksi se za nesvršeni pokušaj kažnjava blaže nego za svršeni. Lopov zavuče ruku u tuđi prazan đep. NPr. Nepodoban pokušaj u pogledu objekta postojao bi u slučaju pokušaja pobačaja nad ženom koja nije trudna. ali je kritične prilike to lice bilo odsutno iz kuće. ali posljedica nije nasupila npr. a ne dovršenom krivičnom djelu tjelesene povrede. koje su postojale u konkretnom slučaju. a ne o svršenom djelu oštećenja tuđe stvari. Može postojati apsolutno i relativno nepodoban pokušaj. krivično djelo nepružanja pomoći ili krivično djelo napuštanja nemoćne osobe 174-176 KZ FbiH. npr. ali je zatečen prije dovršenja djela i ovdje će se raditi o pokušaju krivičnog djela teške krađe. Stranica 18 od 248 . Za ostala djela pokušaj se kažnjava samo izričito ako je to u zakonu predviđeno. ali promaši žrtvu.poslije učinjenja nema efekta kažnjavanjecilj je prevencija i spriječavanje dok je djelo još u pokušaju) Pokušaj nije moguć kod krivičnih djela kod kojih po samoj prirodi djela to nije moguće.151. Kažnjavanje za pokušaj Za pokušaj se uvjek kažnjava. Npr. ali je ona prethodno napustila kuću. Pucanje iz prazne puške u leš. Nepodoban pokušaj u pogledu sredstva izvršenja postoji kada učinilac u namjeri da drugo lice liši života puca iz puške koja je prazna ili neispravna. Nepodoban pokušaj Postoji u slučaju kada su sredstva radnje izvršenja ili objekat prema kome se vrši djelo takvi da je izvršenje djela nemoguće. napad na ustavno uređenje (naime. KZ FBiH. Ili učinilac obija trgovinu da bi izvršio krađu nekih predmeta.

Za dobrovoljni odustanak zakon propisuje mogućnost oslobađanja od kazne. učinilac je odustao od krivičnog djela krađe zbog dolaska čuvara. Primjeri kada neće postojati dobrovoljni odustanak: ako učinilac započne radnju pa je privremeno prekine s tim da će je nastaviti slijedeći put. Npr. Saizvršilaštvo Saizvršilaštvo znači svjesno i voljno zajedničko ostvarivanje djela od strane više učinilaca. prolaznika i sl. Npr. Npr. Prema tome. 18. Dobrovoljni odustanak neće postojati ni u slučaju odustanka usljed nekih spoljnih uticaja. pri čemu se i dva lica tretiraju kao više lica. ali je od toga dobrovoljno odustao ili je spriječio izvršenje djela. sažaljenja i sl. Učinilac žrtvi da otrov u namjeri da je liši života. iako je učinilac preduzeo mjere da spriječi njeno nastupanje. Dobrovoljni odustanak neće posojati ni u slučaju pristanka zbog nemogućnosti izvršenja krivinog djela. Npr. Pobude zbog kojih učinilac odustaje od izvršenja djela nisu od značaja. ako žrtva umre raditi će se o ubistvu. ušao je u kažnjivu zonu. zbog otpora žrtve. Ako u ovoj situaciji učinilac nakon davanja otrova angažuje ljekare. SAUČESNIŠTVO Saučesništvo podrazumjeva učešće više lica u izvršenju krivičnog djela. a pri tome je svjestan da može dovršiti započetu radnju. Ili npr. podstrekavanje i pomaganje. ali se naknadno predomislio i odustao od izvršenja djela. Čuje glasove ukućana. Ta okolnost se može uzeti samo kao olakšavajuća kod odmjeravanja kazne. ODUSTANAK MORA BITI DOBROVOLJAN ODNOSNO DA JE UČINILAC SAM DONIO ODLUKU DA odustane od izvršenja djela. Obijač kase utvrdi da nije u stanju da obije kasu. Dakle postoji onda kada 2 ili više učesnika zajednički učestvuju u radnji izvršenja ili poduzimaju nešto drugo ali se na odlučujući način time pridonosi ostvarenju djela.Za nepodobni pokušaj zakon propisuje mogućnost oslobađanja od kazne. Odustanak zbog straha da će biti otkriven. DOBROVOLJNI ODUSTANAK Postoji kada je učinilac pokušao učiniti krivično djelo. učinilac na objektu jedne prilike napravi šupljinu vađenjem cigle a prekine dalje prokopavanje zida sa namjerom da to nastavi slijedeći put. zbog toga što je uvidio da je nepodobno sredstvo izvršenja djela.nema dobrovoljnog odustanka jer postoji kontinuitet radnje izvršenja. Prema tome kod dobrovoljnog odustanka učinilac je započeo radnju izvršenja djela tj. npr. Nema dobrovoljnog odustanka ako je posljedica nastupila. koji spase žrtvu može se raditi o dobrovoljnom odustanku jer posljedica nije nastupila. 19. što znači da se ista može neograničeno ublažiti. Saučesništvo se manifestuje kao saizvršilaštvo. zbog kajanja. Naša pravna teorija i sudska praksa prihvataju Stranica 19 od 248 . kao izvršilac krivičnog djela pojavljuje se više lice koja na osnovu zajedničke odluke djelo zajednički izvrše. bez obzira što je učinilac naknadno pozvao ljekare radi spašavanja žrtve. O pravnoj prirodi saizvršilaštva postoji više teorija.

a da ipak nisu saizvršioci. ali nezavisno jedni od drugih i bez ikakve svijesti i odluke o zajedničkom djelu. Prvi je kada se više lica dogovore da zajednički napadnu treće lice i zajednički ga ubiju. saizvšioci se dogovore da obiju prodavnicu skupocjenih aparata. Doprinos saizvršioca u izvršenju djela nije obično olakšanje ili podupiranje tog djela. Oni su međusobno povezani zajedničkom voljom o izvršenju djela. Ovakvi slučajevi nazivaju se nepravo ili prinudno saizvršilaštvo ili paralelno saizvšilaštvo. Čuvari u ovom slučaju ne učestvuju direktno u radnji izvršenja djela. saizvršilac je onaj učesnik koji zajedno sa drugima na bazi podjele rada djeluje na ostavrenju djela kao njihovom zajedničkom cilju. jer niti vrše obijanje niti uzimaju stvari. a može slijediti iz konkludentnih radnji. nehata. Postoje situacije da ima više izvršilaca djela. saizvršilac je svaki onaj ko na bazi sporazuma o podjeli uloga i zajedničkom izvršenju djela ostvaruje svoj dio u procesu izvršenja djela. pri čemu svaki od njih hoće ostvarenje djela kao svoje i kao zajedničko djelo. Prilikom dogovora podijele uloge u procesu izvršenja djela tako da neki od njih čuvaju stražu. Odgovornost saizvršilaca. Po ovom shvatanju. to lice je izvršilac krivičnog djela krađe. Prema tome. Treće lice uđe i ono uzme stvari za sebe. To će biti u slučaju kada više lica sudjeluju u izvršenju istog djela. ali oni se imaju tretirati kao saizvršioci jer su kod podjele uloga u izvršenju ovog djela dobili ulogu da čuvaju stražu i tako obezbjeđuju ostale u toku provaljivanja. dva lica neovisno jedan od drugog daju otrov trećem licu i ono umre. ali nije saizvršilac u krivičnom djelu teške krađe. a prethodno su je obili. Objektivna komponenta tiče se podređivanja vrijednosti i značaja doprinosa pojedinca u ostvarivanju djela. Radiće se o saizvršilaštvu bez obzira ko je od njih nanio povrede. Svako od tih lica jeste izvršilac. kao npr. tako da svaki od njih u okviru plana izvršenja preduzima onu radnju koja mu je dodijeljena i koja je nužna za realizaciju djela. Saizvršilaštvo se ostavruje na dva načina. Objektivna komponenta znači da je saizvršilac onaj koji je preduzeo radnju izvršenja konkretnog djela ili jedan njen dio. ako se dvojica dogovore da nad trećim licem izvrše razbojništvo. Bez te njihove radnje. odnosno. ali preduzima druge radnje kojima na odlučujući način doprinosi izvršenju djela. Sporazum saizvršilaca može biti prećutan. te Stranica 20 od 248 . Ova lica su izvršioci krivičnog djela ubistva. Drugi slučaj saizvršilaštva postoji kada saizvršilac ne učestvuje direktno u izvršenju djela. ostali ne bi pristupili tom djelu. npr. ali oni nisu saizvršioci. jer su njegove radnje samostalne i usljedile su bez prethodnog dogovora sa ostalim licima. Pravilo je da svaki saizvršilac odgovara u granicama svog umišljaja. Pojam saizvršilaštva sadrži subjektivne i objektivne komponente. koji mu je sporazumom dodijeljen. a treći odnose stvari. drugi vrše provaljivanje objekta. Npr. treće lice naiđe na provaljenu prodavnicu iz koje druga lica iznose stvari. Subjektivna komponenta ogleda se u tome da je svaki učesnik zajedno sa drugima nosilac odluke i volje da zajednički izvrše krivično djelo. ali nisu saizvršioci. Ovo iz razloga što su se saizvršioci prethodno dogovorili da zajednički izvrše djelo i u tome su istrajali. npr. taj doprinos je «conditio sine qua non» za planirano krivično djelo. On ne odgovara za ekscese drugog saizvršioca.teoriju podjele uloga u izvršenju djela. tako da uloga čuvanja straže na odlučujući način doprinosi izvršenju djela.

učionici. nikada se ne radi o saizvršilaštvu. Podstrekavanje (poticanje) Podstrekavanje je navođenje drugog lica koje nema odluku o izvršenju djela. Lice A navodi lice B da nagovori treće lice C da izvrši krivično djelo. divergentna krivična djela (npr. krivična djela susretanja (npr. Podstrekavanje ne mora uvijek biti usmjereno na individualno određeno lice. učvrsti odluku o izvršenju djela. Podstrekavanje se uvijek odnosi na određeno lice i određeno krivično djelo. da izvrši određeno krivično djelo. Krug lica je određen i kada se radi o licima koja su istog udruženja. Prema tome. U prvom slučaju učinilac uopšte nema odluku o izvršenju djela. ubjeđivanjem. Prvo je kad se radnje saizvršilaca nalaze se jedna nasuprot druge tzv. ono je moguće i kada se utiče na krug lica koji je na neki način određen. Kod nekih krivičnih djela nužno je postojanje više izvršilaca pa se takvo saizvršilaštvo naziva nužno. ali podstrekač utiče na njegovu psihu i pod tim uticajem podstiče to lice da učini djelo. konvergentna krivična djela (npr. krivično djelo rodoskrvljenja). stavljanjem u izgled da djelo neće biti otkriveno i sl. ti podstrekači se ne moraju međusobno Stranica 21 od 248 . krivično djelo učestvovanja u tuči). nuđenjem opklade. Drugo je kada su radnje saizvršilaca usmjerene ka istom cilju tzv. a drugi samo za razbojništvo. Od nužnog saizvršilaštva treba razlikovati slučajeve kada kod izvršenja djela nužno učestvuju dva lica a zakon kažnjava samo jedno. Treći slučaj je kad su radnje saizvršilaca tj. odnosno. Moguće je da između prvog podstrekača i izvršioca postoji čitav lanac podstrekača. Posredno (lančano) podstrekivanje.nepravo-paralelno izvršilaštvo). O izvršenju djela podstrekavanje se može vršiti obećavanjem poklona. U drugom slučaju učinilac je u fazi razmišljanja da li da izvrši krivično djelo ili ne. Praksa ukazuje da se podstrekavanje može pojaviti kao svaka djelatnost koja je podobna da kod drugoga lica izazove. savjetima. Ovo iz razloga što ubistvo nije obuhvaćeno dogovorom. Zakon ne predviđa ni sredstva ni načine kojima se može izvršiti podstrekavanje. Ako je podstreknuti već bio donio odluku da izvrši djelo. iako podstrekač ne mora znati koje je lice iz grupe. davanjem poklona. kasarni. zbor građana. Podstrekavanje neće postojati ako se neko navodi općenito na vršenje kažnjivih radnji. a nakon toga jedan od saizvršilaca ubije to lice. stranke i sl. podstrekavanje u školi. Kod krivičnih djela vanbračnosti i sl.dočekaju to treće lice i upotrebom sile oduzmu mu novac. Ono se uvijek mora odnositi na određeno krivično djelo. Podstrekač utiče na njega i pod tim uticajem izvršilac učvršćuje odluku o izvršenju krivičnog djela. Krug lica mora biti određen prostorno. Postoji nužno i prividno saizvršilaštvo (antipod saizvršilaštva. njihovi interesi su u sukobu – tzv. a nije konkretizovano na koje se krađe misli. On će odgovarati za razbojništvo i ubistvo. Postoji i tzv. npr. To je podstrekivanje na podstrekivanje. Jedno lice navodi drugo lice da izvrši krivično djelo. Podstrekavanje postoji i u slučaju kada se navođenjem učvršćuje odluka kod drugog lica da izvrši krivično djelo. ali još nije donio odluku. On se koleba oko toga. npr. Ove su radnje usmjerene na psihu učinioca. Ako neko lice iz tog kruga učini krivično djelo postojaće podstrekavanje. U ovakvom slučaju. Prvo lice je podstrekač. neće se raditi o podstrekavanju. Ono se pojavljuje u nekoliko modaliteta. a podstrekač nakon toga djeluje na njega. molbom. To je slučaj vanbračne zajednice sa maloljetnim licem. oružana pobuna lica lišenih slobode). podstrekavanje na krađe. već o neuspjelom podstrekavanju.

nisu od odlučujućeg značaja za izvršenje djela u član 33 st. za razliku od podstrekavanja. uklanjanje prepreka za izvršenje djela. lice A podstrekava lice B da nabavi za njega lažni pasoš. Forme fizičkog pomaganja su npr. Kada je podstreknuti naknadno odustao od izvršenja djela ili je bio spriječen da započne izvršenje djela. Podstrekavanje se može izvršiti i na distanci. predmeta pribavljenih krivičnim djelom. Sva ova lica su podstrekači. roditeljskog autoriteta. unapređuje ili olakšava izvršenje tuđeg djela. zavisnosti. Svi podstrekači odgovaraju.poznavati. Neuspjelo podstrekavanje postoji kada djelo na koje je podstrekavano nije ni pokušano.dakle radi se o samostalnom KD. tako da se on u stvari pojavljuje kao glavni krivac za izvršenje djelo. Pomaganje može biti psihičko i fizičko. pomaganje se može vršiti i poslije dovršenog djela. sredstava. nabavka sredstava za izvršenje djela. uklanjanje prepreka za izvršenje krivičnog djela. Npr. lice B angažuje veći broj lica da se dođe u kontakt sa službenim licem koje izdaje pasoš. Izuzetno. Pomaganje Radnje pomaganja su one radnje kojima se potpomaže. Radnje pomaganja mogu predhoditi samom izvršenju djela. npr. Umišljaj podtstrekača i podstreknutog moraju se podudarati u pogledu bitnih elemenata krivičnog djela. ako se ove radnje vrše prije nego što je izvšilac donio odluku da učini krivično djelo psihička podrška može predstavljati podstrekavanje kao teži oblik saučesništva.pomagač izvršio pomaganje učiniocu nakon izvršenog KD a o tome nije postojao raniji dogovor. unaprijed obećano prikrivanje učinioca. To su tzv krivična djela doticaja. U ovom slučaju lice je radnju preuzelo samostalno (bez odobrenja i prethodnog dogovora) i nakon što je KD u Stranica 22 od 248 . Ovdje se uglavnom radi o pomoći učiniocu nako izvršenja KD u prikrivanju. ali su u praksi mogući i drugi načini. Npr. stavljanje učiniocu na raspolaganje sredstava za obijanje. Neuspjelo podstrekavanje postoji i u slučaju kada izvršilac izvrši sasvim drugo djelo od onoga na koje je podstrekavan. 2 KZ FBiH navedeni su neki najtipičniji oblici pomaganja. čuvar zgrade zna da predstoji krađa. psihičko pomaganje. npr.tzv. Pomaganje se može vršiti i nečinjenjem. Psihičko pomaganje sastoji se u davanju savjeta ili uputstava kako da se izvrši krivično djelo. Pomagačke radnje. interneta ili da angažuje treće lice (posredno podstrekavanje). a mogu se preduzimati istovremeno sa izvršenjem djela. u nekim slučajevima postoji mogućnost strožijeg kažnjavanja podstrekača od izvršioca. Neuspjelo podstrekavanje kažnjava se samo za teža KD (kazna zatvora najmanje 3g) Kažnjavanje za podstrekavanje – podstrekač se kažnjava kao i izvršilac djela. Podstrekavanje se može izvršiti samo sa umišljajem. putem telefona. pisma. Međutim. To su radnje kojima se priprema izvršenje tuđeg djela. ostavi otvoren prozor i sl. prebacivanje učinioca na mjesto izvršenja krivičnog djela. pod uslovom da je to unaprijed dogovoreno (inače će se raditi o sasvim drugom KD). tako da je njegov uticaj na izvršioca bio izuzetno veliki. ali svaki mora znati djelo koje treba da se izvrši. U ovim slučajevima podstrekač je imao odlučujuću ulogu u cijelom procesu izvršenja djela. Međutim. prikrivanjem tragova krivičnog djela i sl. kada je podstrekač iskoristio odnos podređenosti. za razliku od saizvršilaštva gdje postoji i nehat. snimanje mjesta izvršenja djela u cilju olakšavanja izvršenja. Nakon toga.

2 KZFBiH. Npr ubistvo novorođenčeta – okolnost da je neko majka ne prostire se na ostale učesnike i samim tim na njih ne utiče (dakle niti im pomaže niti šteti) Ekscesi na strani izvršioca Eksces postoji kad je prisutno neslaganje između umišljaja saučesnika i izvršioca. nehata izvršioca. ako lice A sakrije lice B nakon izvršenja krivičnog djela za koje prethodno nije znao. Prema tome njegove radnje koje su uslijedile nakon što je djelo svršeno nemaju nikave veze sa izvršenjem glavnog KD. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvršenje krađe. npr. a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora. kvalitativni eksces. Dakle. Pomaganje se može vršiti samo sa umišljajem. Ovo pitanje dobija na aktuelnosti obzirom da je sve prisutnije vršenje krivičnih djela u vidu saučesništva. radiće se o podstrekavanju. a on izvrši ubistvo. To je tzv. a ne odgovornošću izvršioca. Prema tome. a praktično znači da je odgovornost i kažnjivost saučesnika uslovljena izvršenjem djela. već o prikrivanju učinioca ili stvari pribavljenih krivičnim djelom. Ako je lice A obećalo licu B da će ga sakriti od potjere nakon što učini krivično djelo i to ostvari. Zakon nije taksativno naveo radnje pomaganja ali je naveo neke najtipičnije u praksi. oni odgovaraju u granicama svog umišljaja 2. a izvršilac učini krivično djelo razbojništva. Pomagač se kažnjava kao izvršilac.cjelosti svršeno. saučesnici odgovaraju u granicama postiignutog stepena realizacije krivičnog djela 3. npr. nehata i neovisno od umišljaja odnosno. pozitivni eksces. 20. To je tzv. Ako izvršilac učini djelo koje je potpuno različito od onog na koje je podstrekavan neće se raditi o saučesništvu. Ovo iz razloga što se prema naprijed navedenim pravilima odgovornost saučesnika veže za izvršeno djelo. Osnovno pravilo jeste da saučesnici odgovraju u granicama svog umišljaja odnosno. GRANICE ODGOVORNOSTI I KAŽNJIVOSTI SAUČESNIKA Izvor odgovornosti saučesnika je vezan za izvršenje djela. Međutim. ali zakon propisuje mogućnost blažeg kažnjavanja (zakonsko ublažavanje kazne). saučesnik odgovara samo za djelo na koje je podstrekao tj u pogledu kojeg Stranica 23 od 248 .nema odgovornosti.To znači da je kod saučesništva uspostavljena puna autonomija odgovornosti. Negativni eksces postoji kada je izvršilac učinio manje od odnog na što je podstrekavan. jer je izvršeno djelo potpuno različito od onog koje su saučesnici imali u vidu. neće se raditi o podstrekavanju i pomaganju.što dalje znači – ako djelo nije izvršeno. subjektivne okolnosti koje utiču na odgovornost i kažnjavanje odnose samo na onog učesnika kod koga te okolnosti postoje. za odgovornost saučesnika važe slijedeća pravila: 1. Ovo pravilo zove se i «princip limitirane akcesornosti». npr. podstrekavan je da izvrši tešku krađu obijanjem. U ovom slučaju podstrekač bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje prema članu 32 st. U ovom slučaju i izvršilac i podstrekač odgovoraju za krivično djelo krađe. a izvršilac za krivično djelo razbojništva. Eksces može biti pozitivan i negativan. podstrekač podstrekava izvršioca da izvrši razbojništvo. podstrekač odgovara za podstrekavanje na krađu.

22. maloljetstvo. 21. Ovo iz razloga što samo majka u ovoj situaciji ima tako psihičko stanje i ono se ne može prenositi na ostala lica. To je po zakonu privilegovano krivično djelo samo za majku koja ovo djelo učini u toku ili neposredno nakon porođaja usljed posebnog psihičkog stanja. mlađi ili stariji maloljetnik ili punoljetno lice. koje redovno prati proces porođaja. Stranica 24 od 248 . zavođenje. Ako se podstrekava na djelo sa zaprijećenom kaznom 3g ili teža podstrekač će odgovarati čak i ako izvršilac učini potpuno drugo djelo od onoga na koje je podstrekavan. To mogu biti okolnosti i svojstva zbog kojih zakon isključuje krivičnu odgovornost ili dozvoljava oslobađanje od kazne. To je značajno radi utvrđivanja uračunljivosti učinioca. kod krivičnih djela gdje je uzrast oštećenog elemenat bića krivičnog djela. obljuba nad maloljetnim licem. bitno smanjena uračunljivost. npr. utvrđivanja starosti oštećenog. bez obzira kad je posljedica nastupila. Kod nekih krivičnih djela vrijeme je elemenat bića krivičnog djela. sva ta lica će odgovarati za krivično djelo ubistva. svojstvo službene ili vojne osobe i sl. povrat. a ne za ono teže koje je izvršilac izvršio. npr. da li je u pitanju dijete. stvarna i pravna zabluda. djelo izvršeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti.postoji njegov umišljaj . a majka za ovo privilegovano djelo. tako i u mjestu gdje je posljedica nastupila. radi utvrđivanja zastarjelosti krivičnog gonjenja. za vrijeme lovostaja i sl. ono što je lično vezano za neko lice . a od uticaja je na odgovornost i kažnjivost. ne može ići na teret ni u korist ostalim saučesnicima. Prema mjestu izvršenja djela određuje se koji će se zakon primjeniti na učinioca. Značaj utvrđivanja vremena izvršenja krivičnog djela Vrijeme izvršenja krivičnog djela značajno je radi utvrđivana uzrsta učinioca tj. Ovdje je prisutan «kriterij ubikviteta». Prema tome. Lična svojstva i okolnosti mogu biti: neuračunljivost. ako neko treće lice učestvuje skupa sa majkom u lišenju života novorođenčeta. kod krivičnog djela vanbračna zajednica sa maljoljetnim lice. za vrijeme epidemije. Značajno je radi primjene zakona na učinioca. To je slučaj i kod krivičnog djela ubistva djeteta pri porođaju ili čedomorstva. MJESTO IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA Krivično djelo je izvršeno u mjestu gdje je učinilac radio ili je bio dužan da radi. Međutim. Značaj linčnih okolnosti i svojstava saučesnika za odgovornost i kažnjivost Lične okolnosti i svojstva koje utiču na odgovornost i kažnjivost odnose se samo na onog učesnika kod koga postoje. ili ublažavanje kazne. zlostavljanje ili napuštanje maloljetnog lica. VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA – tempore criminis Krivično djelo je izvršeno u vrijeme kada je učinilac radio ili kada je bio dužan da radi.

Kod krivičnih djela iz koristoljublja novčana kazna se može izreći uz kaznu zatvora i kad nije izričito propisana za to krivično djelo.. tranzitnih krivičnih djela sa elementom inostranosti. 24. Najčešće mjesna nadležnost se određuje prema mjestu hvatanja učinioca. Npr. Prvi elemenat je suzbijanje opasnih djelatnosti kojima se povređuju ili ugrožavaju vrijednosti zaštićene krivičnim zakonodavstvom. Posebna svrha kažnjavanja leži u njenoj preventivnoj funkciji koja se manifestuje u dva oblika: • kao specijalna ili posebna i • generalna ili opšta Specijalna prevencija znači uticaj na učiniova da ne čini krivična djela i njegovo prevaspitanje. Može se propisati samo za najteže oblike krivičnih djela koja su učinjena sa umišljajem. Dugotrajni zatvor Supstitucija za smrtnu kaznu koja je ukinuta protokolom uz član 6 EKLJP. dejstvo kazne nije usmjereno na odmazdu ili retribuciju. Ova kazna je substitucija za ukinutu smrtnu kaznu. Kazna zatvora do 6 mjeseci može se uz pristanak osuđenog zamijeniti u novčanu kaznu. Ne može se nikada propisati Stranica 25 od 248 . Izriče se na pune godine i mjesece. Kazna koju sud izrekne treba biti takva da se njenim izvršenjem može ostvariti svrha kažnjavanja. a do 6 mjeseci i na pune dane. već na prevenciju. Nije izričito propisana kao posebna vrsta kazne. nepravilno je izreći kaznu zatvora u trajanju od 45 dana ili 60 dana i sl. ali može biti i drugo mjesto. VRSTE KAZNI Kazne su: zatvor. Kazna zatvora izvršava se u zatvorenim. SVRHA KAŽNJAVANJA Odredbe o svrsi kažnjavanja opredjeljuju suštinu i pravac kaznene politike. paket sa eksplozivom utovaren je u našoj zemlji u avion ili voz koji saobraća prema inostranstvu. Zatvor i maloljetički zatvor su glavne kazne. Kazna zatvora Propisana je u rasponu od 30 dana do 20 godina. samo jedna se može izreći kao glavna. 23. a u drugom u trajanju od 2 mjeseca. Generaln aprevencija znači uticaj na druge da ne čine krivična djela. U pravilu.Ovo je naročito značajno kod distancionih krivičnih djela i tzv. Zakonitost u izricanju kazne znači da se učiniovu može izreći samo ona kazna koja je zakonom propisana za KD koje je učinio. Novčana kazna može biti i glavna i sporedna. to je zaštita društva od kriminaliteta kao negativne društvene pojave. a izuzetno opštekorisnim radom na slobodi. novčana kazne i maloljetnički zatvor. Svrhu kažnjavanja čine dva osnovna elementa koja treba posmatrati u njihovom jedinstvu. npr. ali ona to jeste po nizu obilježja. Kada je za krivično djelo propisano više kazni. Mjesto izvršenja djela značajno je i za određivanje mjesno nadležnog suda. a blaža ili strožija samo pod uslovima propisanim zakonom. poluotvorenim i otvorenim kazneno-popravnim zavodima. drugim riječima. U prvom slučaju pravilno bi bilo kazna zatvora u trajanju od 1 mjeseca i 15 dana.

Kad sud uzima u obzir bilo koju okolnost. a u slučaju koristoljublja do 1 milion KM.000 KM. a ne samo parafrazirati zakonski tekst. druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinoca i sl. raniji život učinioca. njegovoj imovini. Novčana kazna Izriče se u tzv. jačina ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra. Te okolnosti su: olakšavajuće i otežavajuće. npr. okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. izvršenje se obustavlja. a ostatak se pretvara u kaznu zatvora. da je invalid. npr. Uz to. Izvršava se samo u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa. Nakon smrti osuđenog. kao što su: stepen krivične odgovornosti. Ako je učinilac prisvojio novac radi lječenja oboljelog djetea motiv je olakšavajuća okolnost. Ovdje se radi o supletornoj kazni.zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora. ali te okolnosti treba objasniti u smislu da je optuženi bolestan. Ne može se izreći mlađem punoljetnom licu. Uskovni otpust se ne može dati. njegovo držanje nakon učinjenog djela. Kod odmjeravanja novčane kazne. Tako obrazloženje ne znači ništa. siromašna osoba. fiksnim dnevnim iznosima u rasponu od 5 do 360 dnevnih iznosa. a ako je novac upotrijebio na provod ili kockanje. OPŠTA PRAVILA O ODMJERAVANJU KAZNE Polazište kod odmjeravanja kazne je raspon kazne utvrđen za određeno djelo i svrha kažnjavanja. Motiv izvršenja djela. Sud je dužan u presudi navsti tačno razloge u pogledu imovnog stanja učinioca koje je imao u vidu prilikom odmjeravanja novčane kazne. vrijeđanjem od strane oštećenog i sl. Također nije pravilno uopšteno navođenje «okolnosti pod kojima je djelo učinjeno». te okolnosti su pravilno iskazane i vrednovane. izriče se u određenom novčanom iznosu od 150 do 50. Ako nije moguće izricanje na ovaj način. već se donosi rješenje o zamjeni novčane kazne pri čemu se svakih započetih 50 KM računa kao jedan dan zatvora. Izriče se samo na pune godine. U odnosu na amnestiju i pomilovanje pooštreni su uslovi te se amnestija i pomilovanje mogu dati tek nakon izdržane 3/5 izdržane kazne. Taj rok je od 15 dana do 6 mjeseci. Ako isplati I ostatak kazne. dužan je u presudi obrazložiti u čemu se manifestuje ta okolnost. već uvijek alternativno uz kaznu zatvora. pobude iz kojih je djelo učinjeno. s tim da zatvor ne može preći jednu godinu. Izdržava se samo u ustanovama zatvorenog tipa. bolest članova porodice i sl. Zakon nije taksativno propisao otežavajuće i olakšavujeće okolnosti. 25.kao jedina glavna kazna. novčana kazna se neće izvršiti. drugim primanjima. ali i njegovim porodičnim i drugim obavezama. u obzir se uzimaju sve okonosti koje utiču da kazna bude veća ili manja. pri čemu se vodi računa o visini plate. već je naveo one najtipičnije koje se u praksi najćešče ponavljaju. sudovi često nepravilno navode da su uzeli u obzir olakšavajuću okolnost «lične prilike optuženog». uz ostale okolnosti. Iste okolnosti nekada mogu biti I olakšavajuće I otežavajuće. Raspon ove kazne je od 20 do 45 godina. U presudi se određuje rok plaćanja novčane kazne. motiv je otežavajuća okolnost. da ima više maloljetne djece. Osuđeni može platiti samo dio novčane kazne. Ako se novčana kazna ne plati nema prinudnog izvršenja. ali ako sud navede da je optuženi djelo počinio u situaciji kada je bio izazvan grubim postupanjem službenog lica. Sud može na molbu osuđenog lica dozvoliti plaćanje novčane kazne u ratama. Stranica 26 od 248 . U tom slučaju rok plaćanja može biti do dvije godine. sud je dužan uzeti u obzir imovno satnje učinioca.

Zakonsko ublažavanje postoji u slučaju kad zakon propisuje da se učinilac može blaže kazniti. stav 1. Pravilno je da se umjesto toga navede konkretno da li je optuženi ranije osuđivan ili prekršajno kažnjavan. slučajevi prekoračenja nužne odbrane. da kazna u svakom slučaju bude adekvatna i primjerena konkretnom učiniocu i djelu. Pravilno vrednovanje olakšavajućih i otežavaućih okolnostu u svakom konkretnom slučaju osigurava princip individualizacije kazne. a ublažavanje po vrsti kada je umjesto kazne zatvora izrekao novčanu kaznu kao blažu. 26. npr. Ublažavanje može biti zakonsko i sudsko.kada je riječ o sudskom ublažavanju kazne. Prilikom ublažavanja kazne sud će posebno uzeti u obzir najmanju i najveću mjeru propisane kazne za to djelo. oštećenog je posjećivao u bolnici. prekoračenja krajnje nužde. pomaganja. treba se raditi o osobito olakšavajućim okolnostima koje eksplicitno i detaljno moraju biti navedene u presudi. kako je oštećenom pružio pomoć. a niti poricanje krivičnog djela od strane učinioca. Ublažavanje kazne uvijek je fakultativno. KZFBiH. Po članu 42.Nije pravilno paušalno navođenje da je sud cijenio «držanje učinioca nakon učinjenog djela» ako to nije konkretizovano u smislu da je optuženi nakon učinjenog djela naknadio štetu oštećenom ili u tom pravcu izrazio spremnost. Sudsko ublažavanje postoji onda kad sud utvrdi da postoje osobito olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i sa ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja. kod krivičnog djela ubistva propisana je kazna u rasponu od 5-15g. Ublažavanje po mjeri postoji kada je sud u okviru iste vrste kazne kaznu izrekao ispod donje granice propisane u zakonu za to djelo tj. KZFBiH u tom slučaju kazna se može ublažiti do 1g zatvora. tačka 1. UBLAŽAVANJE KAZNE Ublažavanje kazne znači odmjeravanje kazne ispod donje granice propisane za to djelo ili izricanje blaže vrste kazne. U ovom slučaju. To su npr. za koja djela i na koje kazne. bitno smanjenje uračunljivosti. tj. Također nije pravilno samo navođenje «ranijeg života optuženog». Kod novčane kazne. Pravila o tome kako se vrši ublažavanje propisana su u članu 42. uz sve ove okolnosti moraju se uzeti u obzir i konkretno obrazložiti imovne prilike optuženog. Nikada se ne može uzeti kao otežavajuća okolnost ono što čini zakonsko obilježje krivičnog djela. Postoji mogućnost ublažavanja i kada je kod pojedinih krivičnih djela propisana takva mogućnost. Granice ublažavanja su iste i kod zakonskog i sudskog ublažavanja. Ublažavanje kazne može biti po mjeri i po vrsti. Nije dovoljno da se radi samo o olakšavajućim okolnostima. OSLOBAĐANJE OD KAZNE Stranica 27 od 248 . kod krivičnog djela otmice -ako je učinilac dobrovoljno pustio oteto lice prije nego je ostvaren njegov cilj (zahtjev). sud je dužan da u presudi konkretno navede koje je to osobito olakšavajuće okolnosti utvrdio koje su dovele do ublažavanja kazne a ne samo paušalno to navesti koristeći neke fraze. Nema više instituta pooštravanja kazne osim kažnjavanja višestrukih povratnika (više puta učinili isto ili istovrsno KD) 27. ispod posebnog zakonskog mimimuma. međutim sa obzirom na raspon kazni za ovo KD sigurno je da se u pravilu kazna neće ublažiti do te granice. Npr. pokušaja. pravne zablude.

Idealni sticaj postoji kada je jednom radnjom učinjeno više krivičnih djela npr. izbjegavanje izdržavanja kada je učinilac ispunio obavezu prije izricanja prvostepene presude i sl. ako su utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora i zatvora. Realni sticaj postoji kada je učinilac sa više radnji učinio više krivičnih djela. to znači oglašava se krivim ali umjesto izricanja kazne u presudu se unosi odredba o tome da se oslobađa od kazne. STICAJ KRIVIČNIH DJELA Sticaj krivičnih djela postoji kada je učinilac jednom radnjom učinio više krivičnih djela za koja se istovremeno sudi. Sticaj može biti homogeni i hetergeni. Ako su pojedinačne kazne do 3 godine. a nakon toga ukrao tuđu pokretnu stvar. Ako su utvrđene kazne zatvora i maloljetničkog zatvora. Ako je sud utvrdio više pojedinačnih kazni zatvora. U slučaju sticaja sud prvo utvrđuje pojedinačne kazne za svako učinjeno krivično djelo. jedinstvena kazna mora biti veća od svake pojedinačne. ali ne smije dostići njihov zbir. Može se primjeniti samo kad to zakon izričito predviđa. to će najćešče biti slučaj kod saobraćajnih nezgoda u kojima strada član porodice ili čitava porodica učinioca ili npr učinilac čisti oružje i iz nepažnje pogine član porodice. Fakultativno oslobađanje od kazne postoji kod prekoračenja nužne odbrane usljed jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom. izuzev što se kod izricanja kazne uzima kao otežavajuća okolnost ako je učinilac ranije učinio više istovrsnih djela za koja je osuđen. pucanjem iz vatrenog oružja ubije ili povrijedi dva lica. To je tzv. U zakonu su propisana pravila po kojima se izriče jedinstvena kazna. a heterogeni kada su u pitanju različita krivična djela (protiv imovine i krvni delikt). Presuda kojom se učinilac oslobađa od kazne je osuđujuća. učinilac je drugo lice tjelesno povrijedio. U slučaju pojedinačnih novčanih kazni.To je poseban institut krivičnog materijalnog prava. kazna se može neograničeno ublažavati. izreći će se jedinstvena kazna zatvora po prethodnim pravilima. Npr. niti preći 20 godina. U nedostatku takve odredbe sud bi izrekao Stranica 28 od 248 . spriječavanje službenog lica u vršenju službene radnje u situaciji kada je izvršilac izazvan nezakonitim ili grubim ponašanjem službenog lica. jedinstvena kazna ne može preći zbir pojedinačnih kazni itd. pravna zabluda. To će biti u slučaju izvršenja djela iz nehata. npr. Kad postoji mogućnost oslobađanja od kazne. Postoji i posebni slučaj oslobađanja od kazne za krivična djela učinjena iz nehata. Ovu mogućnost zakon izražava riječima «sud može učinioca osloboditi od kazne». Homogeni je kada su u pitanju istorodna krivična djela. Zakon nije propisao izricanje jedinstvene kazne u slučaju da su za sva djela utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora. Po važećem zakonu oslobađanje od kazne je fakultativno. npr. 28. princip apsorpcije tj. jedinstvena kazna će odgovarati utvrđenoj kazni dugotrajnog zatvora. a zatim primjenom pravila o izricanju jedinstvene kazne izriče jedinstvenu kaznu. prekoračenje krajnje nužde pod osobito olakšavajućim okolnostima. kad posljedice tog djela tako teško pogađaju učinioca da izricanje kazne očigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja. nepodoban pokušaj.. Postoji idealni i realni sticaj. Podjela na homogene i heterogene u praksi nema značaj. To je zakonsko ovlaštenje o mogućnosti oslobađanja učinioca od kazne. jedinstvena kazna ne smije biti veća od 8 godina. teža kazna apsorbuje kaznu zatvora.

Dakle. život. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU Ako se sudi za krivično djelo koje je učinjeno prije započinjanja izdržavanja kazne po ranijoj osudi. neće se donositi za te radnje oslobađajuća presuda kao u slučaju sticaja. osumnjičeni je učinio u produženju krivično djelo sitne krađe. potrebno je i identičnost oštećenog. Kod krivičnih djela koja su usmjerena protiv nekog ličnog dobra čovjeka. radiće se o produženom krivičnom djelu. ili za djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne. Kod nekih krivičnih djela. Identičnost oštećenog se javlja kod KD usmjerenih na lično dobro nekog čovjeka (život. Pri tome će se u novu jedinstvenu kaznu uračunati vrijeme provedeno u pritvoru i dio izdržane kazne po ranijoj Stranica 29 od 248 . pored ovih uslova.detaljna pravila izricanja jedinstvene kazne utvrđena su zakonom. PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO Produženo krivično djelo je oblik prividnog realnog sticaja. radiće se o sticaju krivičnih djela. one će se jednostavno ispustiti iz opisa. Sporedna kazna izriče se ako je utvrđena makar za jedno KD. OSNOVNO PRAVILOJEDINSTVENA KAZNA MORA BITI VEĆA OD POJEDINAČNIH. U slučaju da se nakon presuđenja otkriju nove radnje. međutim. sve pojedinačne krivičnopravne radnje gube svoju pravnu samostalnost i uklapaju se u jedinstvenu kriminalnu djelatnost kao njeni sastavni djelovi. postojala bi mogućnost ponavljanja krivičnog postupka.NE SMIJE PREĆI NJIHOV ZBIR. već o sticaju krivičnih djela. npr. Na ovaj način radnje koje predstavljaju krivično djelo krađe i sitne krađe uklopljene su u krivično djelo teške krađe i time su izgubile svoju pravnu samostalnost. izreći će se jedinstvena kazna po pravilima o sticaju. ne može se raditi o produženom djelu. da postoji određeni vremeski kontinuitet između tih pojedinačnih radnji. obične krađe i teške krađe u određenom vremenskom intervalu i za sve te radnje sudi se istovremeno. dostojanstvo ličnosti i sl.jedinstvenu kaznu koja bi odgovarala najtežoj od utvrđenih kazni a ako su iste onda bilo koju od njih. tjelesni integritet. 29. Tako nastala nova jedinstvena pravna cjelina pravno se kvalifikuje po najtežoj radnji i po njoj izriče jedna kazna. ako su povrijeđena različita lica. Uslov je da sve radnje predstavljaju takvu kontinuiranu djelatnost koja odaje privid jedinstvene prirodne cjeline. To je tzv. Ovo iz razloga što svaka fizička osoba uživa samostalnu i potpunu krivičnopravnu zaštitu. varijabilni faktor. ako učinilac u određenom vremenskom intervalu dva ili više puta tjelesno povrijedi isto lice. međutim. da su sve radnje izvršene sa umišljajem. tijelo ili dostojanstvo) U praktičnom smislu. 30.NE SMIJE PREĆI ZAKONSKI MAKSIMUM OD 20 g. Ovdje su ispunjeni svi uslovi za postojanje produženog krivičnog djela. npr. Sve ove pojedinačne radnje moraju biti sadržane u optužnici i presudi. Ono postoji kada je isto lice izvršilo više istih ili istovrsnih vremenski odvojenih radnji od kojih svaka pojedinačno sadrži sva zakonska obilježja krivičnog djela. one će se pravno kvalifikovati kao jedno krivično djelo teške krađe i za to djelo će se izreći jedna kazna. Ako se pak u toku suđenja utvrdi da neke radnje iz sastava produženog djela nisu dokazane. Kod produženih krivičnih djela zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa izvršenjem poslednje radnje koja ulazi u sastav produženog djela. Npr.

PRISTANAK POVRIJEĐENOG Pristanak povrijeđenog u pravilu ne isključuje postojanje krivičnog djela. Neko lice je npr osuđeno na 10g zatvora. uslovna osuda se može izreći ako je kazna od dvije godine ili novčana kazna utvrđena Stranica 30 od 248 . Ovo je značajno kod povreda nastalih na sportskim takmičenjima. nakon odležane 1g pobjegne i učini novo KD za koje mu se utvrdi samostalna kazna u trajanju 15g. ako bi ljekar prilikom intervencije prekoračio ovlaštenja i intervencije vršio. postojalo bi krivično djelo. Uslovna osuda može se izreći ako je učiniocu utvrđena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine. neće se postupiti kao u slučaju sticaja. U tom slučaju izreći će se kazna za novo djelo neovisno od ranije izrečene kazne.presudi. MJERE UPOZORENJA To su uslovna osuda i sudska opomena. Ukoliko je do povrede došlo grubim odstupanjem od pravila sportske discipline. Ako se ista pruža u skladu sa pravilima medicinske vještine i dođe do povreda nema ni protivpravnosti ni KD. Sportske discipline su društveno korisne te isključuju protivpravnost i postojanje krivičnog djela. Izuzetno. Nakon izdržavanja 15g dužan je izdržati preostale 4g od prve kazne. Ovo iz razloga jer je odležao samo 1g ranije kazne te se izricanjem jedinstvene kazne ne bi postigla svrha kažnjavanja. ne može se eskulpirati učinilac kojem je oštećeni rekao da ga ubode nožem. Ljekari su dužni građanima pružati pomoć. nakon 8g pušteno je na dopust i tada učini novo KD za koje mu se utvrdi kazna zatvora u trajanju 12g. ako se radi o krivičnom djelu učinjenom za vrijeme izdržavanja kazne. Ovog u praksi malo ima. Izuzetak Lice dobije 5g kazne. Što znači maksimalno kod sticaja može biti jedinstvena 20g njemu bi ostalo da odleži još 4g. ako se primjenom sticaja ne bi mogla ostavriti svrha kažnjavanja s obzirom na trajanje neizdtržanog dijela ranije izrečene kazne. a zatim se u njoj utvrđuje kazna i istovremeno određuje da se ta kazna neće izvršiti ako učinilac u određenom vremenu ne učini novo krivično djelo. ali može uticati na odmjeravanje kazne. Međutim. Protivpravnost će biti isključena pod uslovom da je do povređivanja došlo pod okolnostima održavanja sportskih takmičenja u skladu sa pravilima. Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina ili teža. 32.ne radi liječenja već radi eksperimenata postojalo bi KD nesavjesnog liječenja ili neko drugo. To vrijeme naziva se vrijeme kušnje ili provjeravanja a traje od 1 do 5 godina. npr. 31. Uslovna osuda Uslovna osuda se izriče prema krivično odgovornom učiniocu kada se ocijeni da je u pitanju djelo manjeg značaja i da nije nužno izricanje kazne radi krivičnopravne zaštite i kada se može očekivati da će samo upozorenje uz prijetnju kaznom dovoljno uticati na učinioca da više ne čini krivična djela. Kod izricanja uslovne osude. prvo se izriče uslovna osuda.

Zakon propisuje 5 mjera bezbjednosti. 33. Npr kod izbjegavanja izdržavanja uz uslovnu osudu mogu se izreći dodatni uslovi . Sud učiniocu može izreći jednu ili više mjera bezbjednosti. a učinjena su pod takvim olakšavajućim okolnostima koja ih čine osobito lakim. Zaštitni nadzor obuhvata: mjere pomoći. U ostalim slučajevima sud cijeni da li će opzvati uslovnu osudu. Zaštitni nadzor može obuhvatati liječenje u zdravstvenoj ustavovi. Ne može se izreći ako se ni odredbama o ublažavanju kazne ne može izreći kazna manja od 1g. U tom slučaju prijenjuju se odredbe o sticaju. zabrana upravljanja motornim vozilom i obavezno liječenje od ovisnosti. posjećivanje psiholoških i drugih savjetovališta. Mjere bezbjednosti su: Stranica 31 od 248 . osposobljavanje za određeno zanimanje i sl. uzdržavanje od upotrebe alkohola i opojnih droga. Sud u presudi može odrediti jednu ili više obaveza zaštitnog nadzora. Sudska opomena Sudska opomena je posebna sudska sankcija. Uz uslovnu osudu mogu se odrediti i drugi dodatni uslovi kao: da vrati postignutu imovinsku korist. Izriče se rješenjem koje ne sadrži odluku o krivnji. da ispuni druge zakonske obaveze i sl. Danas se prvo u presudi izriče uslovna osuda pa se onda utvrđuje kazna kojom se prijeti. Može trajati od 6 mjeseci do 2 godine. a može i ukinuti uslovnu osudu. zaštite i nadzora. Svrha njihovog izricanja je da se njihovom primjenom otklone stanja ili uslovi koji mogu uticati da učinilac ponovno vrši krivična djela. Cilj je da se primjenom zaštitnog nadzora bolje ostvari svrha uslovne osude i bolje društveno prilagođavanje osuđenog. Ako se osuđeni ne pridržava ovih mjera sud ga može opomenuti. Može se izreći samo za djela za koja ja propisana novčana kazna ilii kazna zatvora do 1 godine. a to je da u određenom roku isplati zaostale obroke alimenatcije i da ubuduće redovno plaća alimenatciju. Uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom To je uslovna osuda kojom se učinilac stavlja pod zaštitni nadzor. Uz sudsku opomenu mogu se izreći i određene mjere bezbjednosti kao što su: oduzimanje predmeta. Ako uslovna osuda bude opozvana nova kazna izriče se po pravilima o sticaju.primjenom odredaba o ublažavanju. Jedan od uslova je da je sud utvrdio kaznu zatvora do 2g. ako za to postoje uslovi. MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) To su posebne krivične sankcije. Postoje slučajevi obavezbog i fakultativnog opozivanja uvjetne osude. uslovna osuda obavezno se opoziva ako je učinilac za vrijeme kušnje učinio krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora 2 godine ili teža kazna. Njena svrha je da se prema učiniocu krivičnog djela ne primjeni kazna za djela manjeg značaja kada to nije nužno radi krivičnopravne zaštite i kada se može očekivati da će samo upozorenje uticati na učinioca da ne čini krivična djela. da naknadi štetu nastalu krivičnim djelom. Ne može se izeči vojnim licima za krivična djela protiv oružanih snaga.

pojačan nadzor u drugoj porodici i pojačan nadzor od strane nadležnog organa socijalne zaštite. Njihova svrha je da se ne pokreće krivični postupak prema maloljetniku. upućivanje u vaspitno-popravni dom. Ove preporuke su: lično izvinjenje oštećenom. zabrana vršenje poziva. U postupku protiv maloljetnika obavezno je uključen organ starateljstva uz čiju stručnu pomoć sud određuje najadekvatniju mjeru u svakom konkretnom slučaju. zabrana upravljanja motornim vozilom 5. rad u korist humanitarnih organizacija ili lokalne zajednice.1. upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje. a neke sudija za maloljetnike. već da se izricanjem ovih preporuka na njega utiče da ne vrši krivična djela. Prema tome. Zavodske mjere su: upućivanje u vaspitnu ustanovu. redovno pohađanje škole. 34. izuzetno može se izreći i kazna maloljetničkog zatvora. obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi 2. KRIVIČNE SANKCIJE PREMA MALOLJETNICIMA Mlađim maloljetnicima mogu se izreći samo odgojne ili vaspitne mjere. Starijim maloljetnicima. edukacija iz oblasti saobraćajnih propisa i sl. usvojioca ili staraoca. Ranko ne pita Stranica 32 od 248 . 37. djelatnosti ili dužnosti 4. uslovna osuda i sudska opomena im se ne može izreći. mjere pojačanog nadzora i zavodske mjere. Disciplinske mjere su: sudski ukor i upućivanje u disciplnski centar za maloljetnike. Mogu se izreći za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili zatvor do 3 godine. Koju će mjeru sud izreći maloljetniku prvenstveno zavisi od ličnosti maloljetnika i stepena njegove vaspitne zapuštenosti. pored ovih mjera. 36. ODGOJNE PREPORUKE1 To je novina u našem krivičnom zakonodavstvu. Ove mjere mogu trajati najduže 1 godinu. Neke od ovih mjera izriče nadležni tužitelj. Uslovi za izricanje su: da je maloljetnik priznao krivično djelo i da je izrazio spremnost da se izmiri sa oštećenim. KAŽNJAVANJE STARIJIH MALOLJETNIKA 1 Veno pita. 35. naknada štete. oduzimanje predmeta Odredbe o mjerama bezbjednosti regulisane su u članovima od 71-78 KZFBiH. obavezno liječenje od ovisnosti 3. VRSTE VASPITNIH MJERA Dijele se u 3 grupe: disciplinske. Mjere pojačanog nadzora su: od strane roditelja.

a naročito da neće činiti krivična djela. a nakon toga se upućuje na izdržavanje kazne u kaznenopopravnu ustanovu za punoljetna lica. Ovo pod uslovom da se tokom izdržavanja kazne tako popravio da se s osnovom može očekivati da će se na slobodi dobro vladati. gubitku određenih prava ili zabrani sticanja Stranica 33 od 248 . ODUZIMANJE IMOVINSKE DOBITI Osnov oduzimanje imovinske koristi sadržan je u zakonskoj odredbi da niko ne može zadržati imovinsku korist potignutu izvršenjem krivičnog djela. godine života. Nastupaju danom pravosnažnosti presude. a izuzetno i 1/3. a da li će neka od njih i nastupiti potrebno je da bude propisana u nekom zakonu. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Pravne posljedice osude sud ne izriče i ne unosi u presudu kao u slučaju mjera bezbjednosti. Ako je imovinska korist prenesena na bliske srodnike. I drugo. Izriče se da bi se stimulisalo lično angažovanje osuđenih lica na prevaspitanje. Imovinska korist može se oduzeti i od lica na koja je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti. 39. One nastaju silom nekog posebnog zakona koji ih predviđa. O uslovnom otpustu odlučuje posebna komisija koju obrazuje Vlada FBiH. 38. Maloljetnički zatvor propisan je u rasponu od 1 do 10 godina. Od učinioca će se oduzeti novac.Kažnjavanju podliježu samo stariji maloljetnici. USLOVNI OTPUST Uslovni otpust je kriminalno-politička i penološka mjera. U kazneno-popravnoj ustanovi stariji maloljetnik može ostati do navršene 23. pod uslovom da su ta lica znala ili su mogla znati da je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom. Ako oduzimanje nije moguće. uslovni otpust se može opozvati. predmeti od vrijednosti. U slučaju izvršenja novog djela. U ovim slučajevima radni odnos prestaje danom upućivanje lica na izdržavanje kazne zatvora. maloljetnički zatvor izvršava se u posebnim kazneno-popravnim ustanovama za maloljetnike ili u posebnim odjeljenjima kazneno-popravnih zavoda opšteg tipa. tu je prisutan automatizam njihovog nastanka. Ukoliko to nije potrebno radi završetka školovanja ili stručnog osposobljavanja. 40. Dakle. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE Nastaju po sili zakon akojim su propisane. Npr. i svaka druga imovinska korist pribavljena krivičnim djelom. Uslovni otpust se može primjeniti ako je osuđeni izdržao ½ izrečene kazne. u zakonu o radu propisano je kao pravna posljedica osude prestanak radnog odnosa po sili zakona u slučaju osude za krivično djelo na kaznu zatvora preko 3 mjeseca. do isteka izrečene kazne ne smije učiniti novo KD. Znači da lice prestaje sa izvršavanjem kazne u zatvoru i pušta se na slobodi da odsluži ostatak kazne. i to pod uslovima da je učinio djelo za koje je propisana kazna zatvora teža od 5 godina. Ako postoji osuda za koju taj zakon veže određenu pravnu posljedicu. oduzeće se od njih ako ne dokažu da su kao naknadu dali punu vrijednost. U krivičnom zakonu čl 117120 propisan je potpun katalog ili vrste pravnih posljedica osude. Ili u slučaju državnih službenika i namještenika prestanak radnog odnosa u slučaju osude na kaznu zatvora preko 6 mjeseci. Dakle. da zbog teških posljedica djela i visokog stepena krivične odgovornosti ne bi bilo opravdano izricanje vaspitnih mjera. Pravne posljedice sastoje se u prestanku odnosnu.

po proteku 5 godina od izdržane. Zastarjelost počinje teći od dana izvršenja krivičnog djela. Kazna zatvora do 1 godine i kazna maloljetničkog zatvora brišu se nakon 5 godina od izdržane. Osude se ne mogu brisati za vrijeme trajanja mjera bezbjednosti. Kada prestane zakonska smetnja tok zastarjevanja se nastavlja. kao što to mora kod mjera bezbjednosti. U slučaju brisanja osude.određenih prava. OBUSTAVA I PREKID ZASTARJELOSTI Obustava zastarjelosti nastupa zbog neke zakonske tj. ZASTARJELOST KRIVIČNOG GONJENJA Protekom određenog vremena prestaje ovlaštenje državnih organa za preduzimanje krivičnog gonjenja. one nastupaju autonomno. 41. Ako je u toku roka za brisanje osude izrečena kazna zatvora preko 3 godine. presude kojom je osuđeni oslobođen od kazne. Kada je osuda brisana. Pri tome se u rok zastarjevanja uračunava vrijeme koje je proteklo do obustave Stranica 34 od 248 . Mogu trajati najduže 10 godina. prve se unose u presudu. Apsolutna zastarjelost nastupa kada protekne duplo vrijeme predviđeno za relativnu zastarjelost. Ne mogu nastupiti u slučaju izricanja novčane kazne. tada sud vrši određena izviđanja o ponašanju osuđenog i nakon toga odlučuje o molbi. pravne smetnje. zastarjele ili oproštene kazne. ako u tom roku učinilac ne učini novov KD. Pravne posljedice se ne unose. zastarjele ili oproštene kazne. Osuđeno lice može podnijeti molbu sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. Novčana kazna briše se po isteku 3 godine od izvršene. Ako je kazna izmjenjena amnestijom ili pomilovanjem. već ona iz pravosnažne presude. kazna zatvora preko 3 godine se ne briše. Sud nema obavezu da prati da li će njegova presuda proizvesti pravnu posljedicu i da li će ona nastupiti . Prema tome. za brisanje nije bitna ta nova kazna. To se naziva zastarjelost krivičnog gonjenja. uslovne osude. Postoji relativna i apsolutna zastarjelost. oproštene ili zastarjele kazne. a ako je otpočelo ne može se produžiti. Razlika u odnosu na mjere sigurnosti je što ove izriče sud a pravne posljedice osude nastupaju po zakonu. zastarjele ili oproštene kazne. Postupak brisanja osude propisan je u ZKP-u. U oblasti odbrane sastoje se u zabrani sticanja unaprijeđenja ili skidanja čina i sl. a to vrijeme se računa od izdržane. Osude briše po službenoj dužnosti organ unutrašnjih poslova nadležan za vođenje kaznene evidencije. 42. prestaju pravne posljedice. Rok je jedna godina od pravosnažnosti sudke odluke. To je tzv. ne može se brisati ni ranija ni docnija osuda. sudske opomene ili oslobađanja od kazne. Uslovna osuda briše se po isteku roka provjeravanja. Na molbu osuđenog lica sud može odrediti brisanje osude na zatvor preko 1-3 godine. relativna zastarjelost. Najkraći zastarni rok je 2 godine a najduži 35 godina. BRISANJE OSUDE IZ KAZNENE EVIDENCIJE Iz kaznene evidencije brišu se sudska opomene. Prema propisanoj kazni utvrđeni su zastarni rokovi. Rokovi zastarjelosti zavise od težine krivičnog djela i propisane kazne. 43. U toj situaciji krivično gonjenje ne može otpočeti. Od ovog instituta ima puno tehničkih operacija koje su propisana ZKP-om. u uvjerenju koje se izdaje građanima ta osuda se ne smije pominjati. Dakle.

44. 46. što znači da je daje zakonodavni organ. Kao zakonske smetnje koje dovode do obustave zastarjevanja su: poslanički imunitet. Može se odnositi na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora. prvo. PREKID ZASTARJELOSTI Znači nastupanje takve okolnosti usljed koje je zaustavljen tok zastarjelosti tako da ona ponovo počinje da teče. 47. duševno oboljenje učinioca. Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji. radnje koje preduzimaju ovlašteni radnici organa unutrašnjih poslova prije pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. Amnestija se daje u formi zakona. 45. Pomilovanja se obajavljuju u službenim novinama FBiH. Pomilovanje se odnosi na poimenično određena lica. Domašaj pomilovanja je nešto uži od amnestije. ratni zločin i sl. AMNESTIJA Amnestija je akt kojim se poimenično neodređenom krugu lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili abolicija. ZASTARJELOST IZVRŠENJA KAZNE Zastarjelost izvršenja kazne – ista pravila kao i kod zastarjelosti krivičnog gonjenja. ne zastarjevaju krivična djela predviđena međunarodnim pravom kao što su genocid. Kod prekida zastarjelosti vrijemem koje je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja. Prema tome. preduzimanjem svake procesne readnje koja se preduzima radi gonjenja učinioca. određuje se brisanje osude ili ukida određena pravna posljedica osude. a ne utiče na druge saučesnike. a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. Prekid zastarjelosti nastupa u dva slučaja.zastarjevanja. postupak ekstradicije i sl. Zastarjelost se obustavlja samo u odnosu na ono lice na koje se odnose pravne smetnje. Lica obuhvaćena amnestijom ne mogu se protiviti tome. kada učinilac u vrijeme trajanja zastarjelosti učini isto takko teško ili teže krivično djelo. zamjena izrečene kazne blažom. To praktično znači da se ne navode pojedinačno lica nego se oslobađaju sva lica optužena za krivično djelo izbjegavanje vojne obaveze. Može se dati po molbi osuđenog lica ili njegovih srodnika i po službenoj dužnosti. Stranica 35 od 248 . već zastarjevanje počinje iznova i može trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti. Procesne radnje koje dovode do prekida zastarjelosti mogu preduzeti sud i ovlašteni tužitelj. potpuno ili djelomično oslobađanje od izvršenja kazne. Izuzetno. i drugo. Po našem zakonu princip je da gonjenje za krivična djela zastarjeva. POMILOVANJE Daje se odlukom koju donosi Predsjednik FBiH u dogovoru sa potpredsjednicima.

48. KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA Član 128 KZFBiH. Krivično mogu biti odgovorna sva pravna lica osim BiH, entiteta, BD, kantona, gradova, opština i mjesnih zajednica. Odgovornost postoji ako je učinilac fizičko lice učinio krivično djelo u ime, za račun ili u korist pravnog lica. Pravno lice je odgovorno i kada učinilac za krivično djelo nije odgovoran. Pravno lice može odgovarati i ako je krivično djelo učinjeno prije početka stečajnog postupka ili u toku tog postupka. U slučaju stečaja, pravnom licu se ne može izreći kazna već samo mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta ili se može izreći mjera oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom. Kazne za pravna lica su: novčana kazna, oduzimanje imovine i prestanak pravnog lica. Mjere bezbjednosti: oduzimanje predmeta, objavljivanje sudske presude, zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. Pravne posljedice osude su zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaštenja ili koncesije koje je izdala strana država i zabrana rada na osnovu dozvole, ovlašćenja ili koncesije koje su izdale domaće institucije.

Stranica 36 od 248

07.01.2006. MALIK HADŽIOMERAGIĆ 1. OSNOVNA NAČELA (PRINCIPI) KRIVIČNOG POSTUPKA Osnovna načela se odnose na osnovne pojmove krivičnog postupka i predstavljaju opća pravila koja vladaju procesnim radnjama i subjektima radi ostvarenja ciljeva krivičnog postupka. Neka načela su izričito predviđena u glavi 1 (čl. 1-20, osnovna načela) ZKP FBiH, i još izvan toga u čl. 52 ZKPFBiH (načelo mutabiliteta). Pored ovih načela koja su izričito predviđena, postoje i načela koja nisu posebno formulisana u zakonu, ali analizom niza zakonskih odredaba proizilazi da postoje i druga načela (javnosti, usmenosti, kontradiktornosti, neposrednosti, itd.) Provođenje nekog načela nekada nije moguće u punom kapacitetu, a nekada se sprovođenje nekog načela sukobljava sa nekim drugim načelom, pa se ona provode koliko je to moguće. Kada je u pitanju prva situacija (načelo nije moguće do kraja sprovesti) postoji npr. u primjeni načela javnosti, jer može biti iz nekih razloga isključena opća javnost (građani, novinari i sl.), i u toj situaciji se pomenuto načelo svodi samo na stranačku javnost, koja ne može biti isključena, sa izuzetkom kada se primjenjuju disciplinske mjere (npr. isključenje optuženog sa pretresa zbog ometanja rada suda). Druga situacija (kada se načela «sukobljavaju» i jedno drugo ograničavaju) postoji npr. u primjeni raspravnog načela (koje ovlaščuje stranke i branitelja da rikupljaju procesnu građu – dokaze), koje je na suđenju ograničeno inkvizitorskim načelom (pravom suda da također na suđenju prikuplja dokaze, poziva svjedoke i vještake i postavlja im pitanja) ne samo koje je pozvao, već i svjedocima i vještacima koje su sstranek pozvale. Načela koja se izričito pominju su: načelo pravičnog i zakonitog vođenja krivičnog postupka, pretpostavka nevinosti, In dubio pro reo, ne bis in idem, pravo na odbranu, optreba jezika i pisma, zakonitost dokaza, jednakost u postupku, slobodna ocjena dokaza, akuzatornost, legalitet krivičnog gonjenja. Imamo načela koja se izričito ne pominju kao načela, i to: načelo usmenosti, javnosti, kontradiktornosti, itd. 2. PRETPOSTAVKA (PREZUMPCIJA) NEVINOSTI Ovo načelo jeste ustavno načelo. Isto tako, ovo je načelo u međunarodnim dokumentima i to u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, odakle je preuzeta i ugrađena u naš krivični postupak. Pod ovim načelom se podrazumijeva de se svako smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Pretpostavka nevinosti važi u toku cijelog krivičnog postupka sve dok presuda ne stupi na pravnu snagu, a što izričito proizilazi iz zakonske odredbe.

Stranica 37 od 248

S obzirom da je kod nas usvojena prezumpcija nevinosti, osumnjičeni, odnosno, optuženi je oslobođen obaveze da dokazuje svoju nevinost, već je obaveza tužitelja da dokazuje njegovu krivnju. Radi toga, optuženi nije dužan da se brani tj. ima pravo na odbranu. Iz ovog prava da nije dužan da se brani dalje proizilazi da je on u stvari obavezan da se odazove pozivu organa koji vodi krivični postupak, ali nije dužan da dokazuje svoju nevinost. Sud mora donijeti oslobađajuću presudu ne samo kada je uvjeren u nevinost optuženog, već i u situaciji kada nije uvjeren ni u njegovu krivnju. Dakle, u sumnji se mora ići u korist optuženog. Iz svega ovog proizilazi da se jedino pravomoćnom presudom kojom se optuženi oglašava krivim može osporiti pretpostavka nevinosti. Pretpostavka nevinosti nije prepreka da se presuda zasnuje na priznanju krivnje od strane optuženog ili na sporazumu o priznanju krivnje. U vezi ovog načela treba još dodati da danas vrlo česti imamo pisanja u štampi koja ne odgovaraju onome što predviđa ovo načelo. To zbog toga što je sudska praksa davno zauzela stav da je prikazivanje osumnjičenog u toku istrage ili na glavnom pretresu kao nesumnjivog izvršioca krivičnog djela suprotno pretpostavci nevinosti. Također u većini slučajeva se navodi da je osumnjičena / optužena osoba počinila KD umjesto da se iznose samo činjenice tj da je npr protiv NN osobe u toku istražni postupak zbog određenog krivičnog djela. 3. NAČELO IN DUBIO PRO REO Načelo pretpostavke nevinosti ima jednu od neposrednih posljedica, a to je ovo načelo in dubio pro reo, prema kome sumnja u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježje krivičnog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivičnog zakonodavstva se rješava presudom na način koji je povoljniji za optuženog. Dakle, radi se o načelu in dubio pro reo ili načelu koje je izraz pogodovanja optuženom. Prema tome, ove situacije u smislu načela in dubio pro reo rješavaju se na način koji je pogodniji za optuženog. Posljedično ovom načelu, svaka sumnja u postojanje neke odlučne činjenice2 mora se odraziti u korist optuženog. Ovo dosljedno znači: 1. činjenice koje su na štetu optuženog moraju se utvrditi sa potpunom sigurnošću, u angloameričkom sistemu to je standard „Izvan svake razumne sumnje“ ukoliko postoji sumnja u pogledu tih činjenica one se ne mogu uzeti kao utvrđene , pa se smatra da nisu utvrđene. 2. činjenice koje su pogodne za optuženog imaju se uzeti da postoje bez obzira što nije utvrđeno da li one sa sigurnošću postoje. Oe činjenice se uzimaju kao utvrđene čak i ako je samo vjerovatno njihovo postojanje, odnosno ako se sumnja u njihovo postojanje. Ovdje se govori o postojanju sumnje u pogledu odlučnih / pravno relevantnih činjenica. Ovo načelo se odnosi na te činjenice koje predstavljaju bitno obilježje / elemenat KD. Odlučna činjenica u KD ubistva npr je da je neko udario nekoga sjekirom. Na tome će se bazirati
2

Odlučne činjenice – činjenice na kojima se direktno zasniva primjena neke zakonske odredbe.

Stranica 38 od 248

primjena zakonske odredbe. To su činjenice na kojima se direktno temelji i zasniva zakonska odredba. 4. NAČELO NE BIS IN IDEM Ovo načelo se odnosi na zabranu ponovnog suđenja u istoj krivičnoj stvari. Iz tog načela koje garantuje optuženom da neće biti suđen za istu stvar možemo reći da ima svoje uporište u međunardonim dokumentima i to Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (EKLJP) i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (MPGPP). Ovo načelo, još preciznije rečeno, znači da se niko ne može ponovo kazniti u postupku iste države za djelo za koje je već jednom pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i krivičnim postupkom te države. Načelo ne bis in idem obuhvata dva kumulativna uvjeta, što znači da ta oba uvjeta moraju biti ispunjena, a to je: da je krivični postupak već vođen protiv određene osobe za određeno djelo3 («niko ne može biti ponovno osuđen za djelo za koje je već bio suđen») i − da je donesena pravomoćna sudska odluka u tom krivičnom predmetu («za koje je donesena pravomoćna sudska odluka»).

Dakle, zabrana dvostrukog suđenja se odnosi na osobu i na djelo za koje je bila suđena tj. na osobu protiv koje je za to djelo vođen krivični postupak i donesena pravomoćna sudska odluka. Ovdje dolaze u obzir presude i rješenja. Dakle, ovakve pravomoćne sudske odluke znače da je pravna stvar Res Iudicata. Odluka koje je stekla snagu res iudicata je neopoziva. Samo u postupku po vanrednom pravnom lijeku (ponavljanje postupka) može se isključiti primjena principa ne bis in idem. U zakonskoj odredbi u kojoj je formulisano ovo načelo treba obratit pažnju da se ono odnosi na djelo ( a ne KD) za koje je neko već bio suđen i za koje je donešena pravomoćna sudska odluka. Npr. Ako je u jednom događaju u kome je jedna ženska osoba bila napadnuta sa metalnom šipkom i zadobila povrede opasne po život , pa tužilac optuži napadača za KD nasilničkog ponašanja. Nakon pravomoćnosti presude ne može se predomisliti i optužiti za djelo za koje je već donesena pravomoćna presuda u smislu da ga optuži za KD pokušaj ubistva. Ako prekršajni sud donese odluku koja postane pravosnažna, nema smetnje za vođenje krivičnog postupka. Kazna zatvora koju je osuđenik platio za prekršaj uračunava se u kaznu zatvora izrečenu presudom. Ako se završi krivični postupak prije prekršajnog (npr priznavanjem krivnje) i presuda postane pravosnažna , prekršajni postupak se ne može voditi. 5. NAČELO PRAVO NA ODBRANU
3

Djelo – misli se na sam događaj zbog kojeg se sudi, a ne na krivično djelo propisano zakonom; u suprotnom, tužitelj bi mogao da više puta prekvalifikuje krivično djelo i pokreče postupke

Stranica 39 od 248

slučajevi bligatorne odbrane i kada su ispunjeni zakonom predviđeni uslovi za to ne može se desiti da se ne odredi branilac. suština leži u modelu amicus curiae (prijatelji suda). optuženom postaviti branitelj ukoliko on sam ne angažira branitelja. odnosno. U skladu sa ovom odredbom je i dužnost sudije odnosno predsjednika vijeća da se stara za svestrano pretresanje predmeta. ispitivanje svjedoka ili vještaka). Radi toga je u zakonu izričito predviđeno kao dužnost suda i drugih organa koji učestvuju u krivičnom postupku da sa jednakom pažnjom ispituju i utvrđuju kako činjenice koje terete osumnjičenog. Isto tako. a radi se o obaveznoj odbrani. a njeni konkretni oblici obuhvataju iznošenje činjenica in favorem (u korist) osumnjičenog. optuženog. ulaganje žalbe itd. utvrđivanje istine i otklanjanja svega što odugovlači postupak. tako i one činjenice koje mu idu u korist. a ne doprinosi rješenju stvari. O takvim odredbama u zakonu odnosno njihovoj sadržini postoje odgovarajuće odredbe i u ustavu i EKLJP-u i MPGPP. odnosno. bilo materijalna bilo formalna. Iz ove zakonske odredbe koja se odnosi na načelo jednakosti u postupanju. Pravo na materijalnu i formelnu odbranu garantirano je u toku cijelog postupka. Materijalna i formalna odbrana jesu takve odbrane koje jedna drugu dopunjuju. 6. a postoje i situacije kada on može sam tražiti postavljanje branioca (pravo na odbranu siromašnih). Ove dvije odbrane se međusobno dopunjavaju. Odbrana. Stranica 40 od 248 . Postoje dakle. branitelj ne može odustati od već izjavljene žalbe bez posebnog ovlaštenja-punomoći optuženog. Kod nas je to izbalansirano činjenicom da sud u svakom trenutku može postavljati pitanja. Na glavnom pretresu jednakost u postupanju suda se odnosi na to da je sud obavezan da ispituje i utvrđuje takve činjenice. Branitelj može predlagati dokaze i preduzimati procesne radnje samo ako su u korist osumnjičenog. može se ostvarivati us. osumnjičenom se mora ostaviti dovoljno vremena za pripremanje odbrane. NAČELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo načelo se odnosi na utvrđivanje stine u krivičnom postupku. Npr. Postojji materijalna i formalna odbrana. predlaganje dokaza. Anglosaksonski sistem ima brigu da u svakom slučaju osumnjičenom/optuženom obezbijedi branitelja . U onim slučajevima kada to zakon izričito predviđa mora se osumnjičenom/optuženom postaviti branilac po službenoj dužnosti.u. optuženog. Ova ustanova motivirana je željom da se izjednači tužilac i osoba koja je u postupku osumnjičena/optužena a nema branitelja. U zakonu je predviđeno da će se radi ostvarivanja formalne odbrane osumnjičenom. preduzimanje procesnih radnji (npr. tužitelja i druge organe koji učestvuju u krivičnom postupku. a formalna odbrana jeste odbrana putem branitelja. odnosno. Stranke i branitelj imaju pravoda pozivaju svjedoke kako bi se utvrdilo činjenično stanje. proizilazi da se dužnost ispitivanja i i utvrđivanja pravno relevantnih činjenica odnosi na sud.eno li pismeno. Materijalna odbrana predstavlja pravo osumnjičenog da se sam brani.U pitanju je načelo koje se odnosi na ostvarivanje prava na odbranu.

krivični postupak se vodi u obliku spora između dvije strane – stranke (tužitelja i osumnjičenog) pred sudom. Ovo načelo jednakosti u postupanju jeste u stvari modificirano inkvizitorsko načeko (suženo je u odnosu na raniji ZKP. Nakon što je usvojeno optužno načelo. 7. Isto tako. Načelo slobodne ocjene dokaza se primjenjuje u toku cijelog krivičnog postupka. Pri tome treba naglasiti da je sud. treba dodati da ovo načelo slobodne ocjene dokaza sagledava i žalbeni sud u drugostepenom postupku. 8. bez tužitelja se ne može ni pokrenuti niti voditi krivični postupak. odnosno. slobodna ocjena dokaza je ocjena oslobođena od pravnih pravila koja bi apriori određivala vrijednost pojedinih dokaza. u smislu ovog principa navedenog u članu 281/2. prilikom donošenja presude dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zaključak o tome da li je neka činjenica dokazana. Vjera se poklanja samo dokazima iznesenim na glavnom pretresu. probjerava na osnovu čega je prvostepeni sud izveo zaključak da neka odlučna činjenica postoji. postoji zahtjev tužitelja. vijeće. optuženi uz ili bez branitelja i konačno funkciju presuđenja koju vrši sud. Kada nasuprot tome. Prema tome. odnosno. Prema tome. Kada je u pitanju tužitelj potrebno je da ispituje i činjenice koje idu u korist osumnjičenom/optuženom jer je to njegova moralna i zakonska obaveza.Na glavnom pretresu se ne izvode samo dokazi koje su predložile stranke i branitelj. odnosno. U istrazi se zakonito prikupljaju dokazi koje će optužba izvesti na glavnom pretresu. ako na to ukaže žalba. ne postoji. pa zato kažemo da je modificirano). tužitelju i drugim organima koji učestvuju u krivičnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenice slobodno. odnosno. da u ocjeni da li postoji ili ne postoji neka činjenica nisu vezani niti ograničeni posebnim formalnim ili dokaznim pravilima. (prije toga je postojao inkvizitorski princip) to je imalo za posljedicu razdvajanje osnovnih finkcija u krivičnom postupku i to na funkciju pokretanja i vođenja postupka i uopšte funkciju krivičnog gonjenja što ostvaruje tužitelj. Po logici ovo načelo zahtjeva da se u obrazloženju presude navedu odgovrajući razlozi (zašto se povjerovalo kojem dokazu te koje činjenice su uzete kao dokazane i zašto se određenim dokazima poklonila vjera). odnosno. I ne samo to. krivični postupak se može pokrenuti i voditi samo protiv one osobe za koju tužitelj to traži da se protiv te osobe vodi krivični postupak i Stranica 41 od 248 . zatim funkciju odbrane koju ostvaruje osumnjičeni. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Ovo načelo daje pravo sudu. već i dokazi koje je naredio sudija. posljedica ovog razdvajanja funkcija jeste da sud nikada ne može po službenoj dužnosti pokrenuti i voditi krivični postupak ako nema zahtjeva tužitelja. odnosno. PRINCIP AKUZATORNOSTI Načelo akuzatornosti (optužno načelo) traži da za pokretanje i provođenje krivičnog postupka postoji zahtjev tužitelja.

On mora izvršiti ocjenu dokaza po slobodnom uvjerenju. Naš krivični postupak je u cjelini mješoviti akuzatorsko. U smislu načela legaliteta. Za vrijeme suđenja dominiraju akuzatorski elementi. iako je prihvaćen princip legaliteta. Osim toga. Načelo oportuniteta znači pravo tužitelja da ne preduzme krivično gonjenje iako postoje zakonski uvjeti. tužitelj ima pravo da u toku postupka odustane od krivičnog gonjenja ako za to postoje uvjeti (npr. Druga pretpostavka u okviru ovog principa krivičnog gonjenja odnosi se na nepostojanje zakonskih smetnji za krivično gonjenje (nije nastupila zastarjelost. obaviješten da tužitelj neće sprovoditi istragu.za djelokoje je predmet optužbe. ali na kraju naš krivični postupak je ipak mješovit. krivično djelo za koje tužitelj može dati imunitet svjedoku 4. Čim sud ima ovlaštenja da poziva svoje svjedoke i vještakenije čisto akuzatorski. Npr. tužitelj mora preduzeti krivično gonjenje bez obzira na njegov osobni stav o tome da li je u nekom slučaju potrebno krivično gonjenje. NAČELO LEGALITETA Prema ovom načelu. ato je sve ono što je naprijed nabrojano. Kontrola mogućeg neopravdanog odustabka tužitelja od krivičnog gonjenja ostavruje se. a to njegovo ovlaštenje sadržano je u načelu mutabiliteta. osim ako to u zakonu nije drugačije propisano. krivično djelo za čije se krivično gonjenje predmet može ustupiti sttranoj državi 3. Stranica 42 od 248 . kada su u pitanji krivična djela kpoja se gone po odobrenju itd. Ovo načelo prema svojoj definiciji ima tačno određeno značenje i nikako se ne može tumačiti u širem smislu da je kod nas akuzatorski postupak. nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja). obaveza je tužitelja da preduzme krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo. djelo nije obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem).inkvizitorski postupak. 9. između ostalog. Treća pretpostavka odnosi se na izuzetke od principa legaliteta krivičnog gonjenja i primjenu principa oportuniteta (cjelishodnosti) krivičnog gonjenja. Pored prihvaćanja ovog principa u zakonu je omogućeno da tužilac od njega odustane npr u slučaju da nema dovoljno dokaza. Prva pretpostavka za primjenu ovog načela odnosi se na postojanje dokaza da je izvršeno krivično djelo. Izuzeci od principa legaliteta krivičnog gonjenja propisani su: krivično djelo za koje se goni po odobrenju 2. Tačnije u pojednim fazama dominiraju. lakša krivična djela čiji su izvršitelji maloljetne osobe 1. pravom oštećenog da podnese pritužbu Uredu tužitelja u roku od 8 dana od dana kada je npr.

Ovakvu svoju ocjenu sud vrši na temelju činjeničnog opisa djela iz Stranica 43 od 248 . Ako se neko pravno pitanje pojavi kao i potreba njegovog rješavanja. U vezi prethodnih pitanja treba prije svega naglasiti da je to sporedni predmet krivičnog postupka i za rješavanje tog pitanja nadležan je sud u nekom drugom postupku (npr. odnosno. parničnom ili vanparničnom) odnosno. 11. odluka o tako rješenom prethodnom pitanju ima dejstvi samo za krivični predmet u vezi kojeg je ono raspravljano. moguće je da sud zastane sa krivičnim postupkom i da sačeka da to pitanje rješi drugi organ. Pravila o stvarnoj nadležnosti dijele krivične premete između sudova različitog ranga (npr. Prema tome. onda sud koji sudi može odlučiti samo o tom pitanju po odredbama koje važe za dokazivanje u KP. npr. PRETHODNA (PREJUDICIJALNA) PITANJA Da bi se rješavala prethodna pitanja potrebno je ispuniti određene uvjete. STVARNA NADLEŽNOST SUDA Pod pojmom stvarne nadležnosti podrazumijeva se ovlaštenje suda da odlučuje o određenoj vrsti predmeta ili da preduzima određene vrste procesnih radnji ili da obavlja i druge poslove propisane zakonom. propisi o stvarnoj nadležnosti uvijek garantiraju građanima da će im za određena krivična djela suditi sud određenog ranga. prethodna pitanja su pitanja građanskog ili upravnog prava. općinskih i kantonalnih). kada su u pitanju prethodn apitanja. Upravo i z razloga što rješenje tog pitaja ima učinak samo u krivičnom postupku ono se utvrđuje i njegovi razlozi iznose samo u obrazloženju presude. Međutim. O ovom pitanju sud može samostalno odlučiti po pravilima dokazivanja u krivičnom postupku i tada ovako rješenje pethodnog pitanja. upravni organ). upravni organ ili drugi sud u parničnom postupku (npr o vlasništvu na nekoj stvari) Pri tome treba naglasiti nije vezan takvom odlukom tog drugog organa u pogledu ocjene da li je izvršeno krivično djelo.10. Prethodna pitanja su pravna pitanja i to ne mogu biti procesna ili činjenična pitanja. neki drugi državni organ (npr. a u krivičnom postupku postaju prethodna u slučaju kad od njihovog prethodnog rješenja zavisi primjena krivičnog zakona. Osim toga. Dosljedno tome sud mora prvo izvesti zaključak o kojem KD se radi. Zato sud mora paziti na svoju stvarnu nadležnost. Stoga. u slučajevima kada postoji odluka nekog drugog suda ili organa te odluke ne vežu sud u pogledu ocjene da li je učinjeno KD. SASATAV SUDA (FUNKCIONALNA NADLEŽNOST) Prema procesnim odredbama određeno je u kojem sastavu sud sudi u prvom stepenu i to ovisi od težine propisane kazne za KD koje je predmet postupka. Ako je presudu donio sud nižeg ranga umjesto suda višeg ranga (općinski umjesto kantonalnog) učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka.

Zakon govori o funkcionalnoj nadležnosti suda koja se odnosi na vanraspravno vijeće u sastavu od trojice sudija i oni odlučuju u svim slučajevima izričito propisanih zakonom. Što se tiče SPP. Ovakvo pravo tužitelja prvenstveno je sadržano u načelu mutabiliteta. PRINCIP MUTABILITETA Iz zakonske odredbe koja se odnosi na princip mutabiliteta proizilazi pravo tužitelja da odustane od krivičnog gonjenja do završetka glavnog pretresa. Suprotno od toga je načelo imutabiliteta koje nije predviđeno u našem zakonodavstvu ali jeste u drugima . SPS predsjednika suda i predsjednika vijeća – oni samostalno odlučuju u onim slučajevima koji su izričito predviđeni zakonom. ako tužitelj u toku krivičnog postupka dođe do zaključka da više ne postoje stvarni ili pravni osnovi ta dalje krivično gonjenje.optužnice jer nije vezan za prijedloge tužitelja u pogledu pravne ocjene djela. očigledno je sadržano pravo potencijalnog osumnjičenog. Nakon što utvrdi o kojem KD se radi onda sud izvodi zaključak u kojem sastavu treba da sudi (pojedinac ili vijeće).znači da tužitelj ne može odustati od krivičnog gonjenja nakon što ga je preduzeo (primjenjuje se u nekim oravnim sistemima). 13. Ovo iz razloga jer je glavni pretres započeo i optužnica se uvijek konzumira presudom. Stranica 44 od 248 . U svim ostalim slučajevima u I stepenu sudi vijeće trojice sudije. Ukoliko se u toku glavnog pretresa pred općinskim sudom naknadno pokaže (zbog pogrešne procjene opisa djela) da nije nadležan sudija pojedinac onda je nužno da sud dopuni vijeće i u tom slučaju glavni pretres mora početi iznova. Prema tome. 12. Ukoliko je za KD propisana kazna do 5 g ili novčana sudi sudija pojedinac. Što se tiče odlučivanja o zahtjevu za ponavljanjem postupka odlučuje vijeće trojice sudija. odnosno. ne može sud izmjeniti pravnu kvalifikaciju na pokušaj ubistva jer to djelo ima subjektivni elemenat (namjeru lišavanja života) i ta namjera bi morala proizilaziti iz činjeničnog opisa navedenog u optužnici. ali ovo pravo ima uoprište i u činjenici da se krivični postupak može pokrenuti i sprovesti samo po zahtjevu tužitelja (Načelo akuzatornosti).ako je tužilac u optužnici naveo činjenjični opis za nanošenje teške tjelesne povrede. KZFBiH koje se odnose na ovo pravo. Kada je u pitanju žalbeni postupak sastav je uvijek vijeće trojice sudija. Ako to nije obuhvaćeno sufd ne može izvršiti prekvalifikaciju. a u postupku pred vijećem apelacionog odjeljenja kada je to predviđeno zakonom (situacija kada dođe do ukidanja prvostepebe presude pa drugostepeni sud otvori pretres). Ukoliko tužitelj na glavnom pretresu izjavi da odustaje od krivičnog gonjenja sud će donijeti presudu kojom se optužba odbija. Prije glavnog pretresa postupak se obustavlja rješenjem a nakon započetog pretresa presudom. PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA U zakonskim odredbama u članu 98. Primjer. tužitelj može odustati od krivičnog gonjenja.

Naime. OSOBE KOJE NE POLAŽU ZAKLETVU/NE DAJU IZJAVU Kada su u pitanju odredbe o polaganju zakletve iz njih proizilazi da polaganje zakletve. a na glavnom pretresu sud.optuženog na princip Nemo prodere se ipso (niko nije dužan da pruža dokaze protiv sebe). itd. u oba ova slučaja. U slučaju da bi se desilo da takav svjedok koji je dobio imunitet lažno svjedoči. odnosno davanje izjave nije obavezno. U vezi ovoga postoji i novina da se svjedoku koji se pozove na svoju beneficiju i dobije imunitet za savjetnika može odrediti advokat. tužitelj može pod istim uvjestima kao i u istrazi dati svjedoku imunitet koji je tada javni imunitet (za taj imunitet zna optuženi. bilo da se radi o istarzi ili o glavnom pretresu. Pravo na uskraćivanje odgovora nakon što je svjedok upozoren na svoje pravo. ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju tj. Da li mu je isti potreban. To upozorenje je obavezno i ono se unosi u zapisnik. osim svjedoka. Na glavnom pretresu je slična situacija. a ne i na situaciju kada svjedok nije koristio to svoje pravo i dao je iskaz. s tim što nakon procjene da svjedok ima pravo na uskraćivanje odgovora. ukoliko je očigledno da se taj svjedok ne zna koristiti svojim pravom ili ako njegovi interesi ne mogu biti zaštićeni na neki drugi način.). uvijek postoji obaveza upozorenja svjedoka u članu 13. To se vidi po tome što ako svjedok izjavi da neće polagati zakletvu odnosno dati izjavu nije rpedviđena sankcija u zakonu. Sa odredbama koje se odnose na pomenuto pravo svjedoka. branilac. onda takvom svjedoku nikada ne smije dati imunitet. onda tužitelj ima pravo da odustane od načela legaliteta (čl. niko ne zna) a da za uzvrat od svjedoka dobije određene informacije ili da svjedokna drugi način pristane da sarađuje. ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju. a sa druge strane sa interesom svjedoka da prećuti istinu (da ne bi bio izložen krivičnom gonjenju). onda tužitelj protiv njega može preduzeti krivično gonjenje. Bilo da se radi o istrazi ili o situaciji na glavnom pretresu kada se svjedok opravdano pozvao na svoju beneficiju Odluku o imunitetu uvijek daje tužitelj i sud s tim nema ništa. 14. nakon što se svjedoku ukaže da ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja. Ukoliko svjedok pristane da položi Stranica 45 od 248 . U slučaju da tužitelj osim ovog svjedoka ima npr još tri kvalitetna svjedoka i još neke materijalne dokaze kojima može dokazati činjenice iz optužbe.18 ZKPFBiH) i da na osnovi svoje procjene svjedoku dadne imunitet koji nije javan (za taj imunitet. ako smatra da mu je takav svjedok potreban. u istrazi procjenjuje tužitelj. zakonodavac je nastojao ublažiti sukob interesa i to sa jedne strane sa saznanjem istine. Naravno . tužitelj uvijek mora paziti o kakvom s esvjedoku radi tj. Naravno. Na ovo upozorava i tužitelj kada vodi istragu. (između ostalog) da ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja. tužitelj može. ovome dati imunitet i to u formi Odluke o imunitetu. ovo što je do sada rečeno odnosi se na situaciju kada se svjedok pozvao na beneficiju da ne svjedoči. Dakle. Ako u istrazi nastane takva situacija. Ovdje treba imati u vidu da je svjedok obavezan da svjedoči a samo u slučaju kao što su oni propisani zakonom može odbiti davanje odgovora na određena pitanja.

a to je da je za utvrđivanje neke važne činjenice potrebno neposredno opažanje. Uviđaj se Stranica 46 od 248 . a za njih bi bio štetan. Prema tome.iz nekih razloga u odnosu na te osobe je razdvojen krivični postupak i u njemu se sudi za isto krivično djelo).te osobe koje zbog duševnog stanja ne mogu da shvate značaj zakletve/izjave. Ovakvo shvatanje pojma uviđaja je jedino prihvatljivo s obzirom da uviđaj predstavlja kompleksnu radnju dokazivanja sa složenim kriminalističkim sadržajem.ili za koje postoji osnovana sumnja da su učinile ili učestvovale u krivičnom djelu zbog kojeg se saslušavaju (npr. opipa i sl. UVIĐAJ I REKONSTRUKCIJA UZKP-u predviđene su odredbe koje se odnose na uviđaj i rekonstrukciju događaja i te radnje spadaju među najvažnije radnje dokazivanja. Za obavljanje uviđaja nije potreban neki formalno . radiće se o valjanom dokazu i on će se cijeniti kao i svaki drugi. Kada su u pitanju maloljetnici to je radi toga što oni zbog nedovoljne psihičke zrelosti nisu umogućnosti da shvate značaj zakletve. već se smatra da zakletva nije položena. To opažanje se vrši čulom vida. isti spada u radnje dokazivanja i preduzima se onda kada je za utvrđivanje neke važne činjenice potrebno neposredno opažanje. Osobe za koje je dokazano ili se sumnja da su učinile KD ne smiju polagati zakletvu niti biti prisiljene na davanje iskaza koji bi morao biti istinit. sluha.pravni osnov kao što je npr. Inače. uviđaj se vrši na svakom mjestu gdje tužitelj ili ovlaštena služben osoba ili sud koji obavlj auviđaj mogu neposrednim opažanjem utvrditi neke važne činjenice koje mogu koje se utvrđuju u krivičnom postupku.zakletvu ili da izjavu on je polaže prije davanja iskaza. Ovo se naravno odnosi na njihovo saslušanje u svojstvu svjedoka. osobe za koje je dokazano (već postoji pravomoćna presuda da su učinile krivično djelo) . već je dovoljan samo materijalni uvjet. . naredba ili rješenje. pa takve osobe polože zakletvu. treba dodati da ukoliko sud u tom pogledu napravi pogrešku. Ovo je razumljivo s obzirom da takva zbog svog psihičkog stanja nije u mogućnosti da to shvati. Pored toga. Sve što je navedeno u smislu zaklinjanja i davanja izjave odnosi se na član 102/3. a nakon podizanja optužnice sudija za prethodno saslušanje. Preduzimanje uviđaja Pojmovno namjenjen je za utvrđivanje činjenica iz sadašnjosti 8saobraćajna nezgoda u pravilu se odmah obavlja uviđaj) Kada je u pitanju uviđaj.u vrijeme saslušanja nisu punoljetne (maloljetnici). Isključuje se zaklinjane/davanje izjave osobe koja zbog duševnog stanja ne može da shvati značaj zakletve. Posebno treba naglasiti da je na sve ove okolnosti obavezan da pazi sud po službenoj dužnosti. isti obavlja sudija ili PV. pa zbog toga ne polažu zakletvu/izjavu i tu nema izuzetaka. davanje izjave. U toku istrage uviđaj mogu vršiti tužitelj ili ovlaštena službena osoba. Ako se u toku glavnog pretresa ispostavi da je uviđaj neophodan . onda to nema nikakvih procesnih posljedica. odnosno. U zakonu je određeno da zakletvu ne mogu polagati odnosno davati izjavu osobe koje . 15.

predsjednik vijeća. optuženog u krivičnom postupku. U zakonu nije propisan način vršenja uviđaja pa se primjenjuju kriminalistička pravila i metode. a zamišljeno je kao nešto čime se može zamjeniti preventivni pritvor zbog opasnosti od bijekstva. pa i poslije toga.). rekonstrukcija događaja se uvijek vrši u približno istim vještački stvorenim uslovima na mjestu događaja gdje je obavljen uviđaj. Jemstvo isključivo služi da se spriječi bjekstvo osumnjičenog/optuženog. optuženog u toku istrage ili na glavnom pretresu. ako je bila u pitanju saobraćakna nezgoda provjerava se da li je sa tipom vozila kojim je uzrokovana nezgoda bilo moguće određenom brzinom savladati krivinu i sl. U nas jemstvo sadrži: − materijalnu garancije − osobnu garanciju Stranica 47 od 248 . a to znači do njegovog pravomoćnog okončanja. Jemstvo je procesni institut kojim se treba osigurati prisustvo osumnjičenog. Rekonstrukciju događaja u toku istrage može preduzeti samo tužitelj. Prilikom rekonstrukcije događaja mogu se po potrebi ponovo izvesti pojedini dokazi. a ako se vrši u zatvorenom prostoru npr. rekonstrukcija događaja se vrši naknadno i tom prilikom se ponavljaju radnje ili situacije u kojima je izvršeno neko krivično djelo (npr. optuženog za potrebe krivičnog postupka. Rekonstrukcija se uvijek vrši naknadno i dozvoljeno je u zapisnik unositi izjave svjedoka te nalaz i mišljenje vještaka. dok osuđeni ne stupi na izdržavanje kazne zatvora. optuženom treba odrediti ili je već određen pritvor zbog bojazni da će pobjeći. odnosno. O uviđaju se obavezno mora sačiniti zapisnik i unijeti popis. Rjeđe su situacije kada se uviđaj obavlja nakon dužeg proteka vremena. koja se primjenjuje u slučaju da se prema osumnjičenom. JEMSTVO Jemstvi je mjera obezbjeđenja prisustva osumnjičenog. već kao garancija i za njegovo prisustvo do kraja krivičnog postupka. Rekonstrukcija događaja Za razliku od uviđaja rekonstrukcija je namjenjena za provjeravanje prikupljenih i izvedenih dokaza ili utvrđivanje činjenica značajnih za rješavanje stvari. Dakle.može izvršiti i u otvorenom i u zatvorenom prostoru. stanu. Uviđaj i rekonstrukcija se mogu vršiti uz pomoć stručne osobe kriminalističke struke. odnosno. Jemstvo ne služi samo kao garancija prisustva osumnjičenog. Ovdje prvenstveno treba naglasiti da se uviđaj vrši u vezi sa krivičnim djelom kada je u zapisniku moguće konsatitrati objektivno stanje (npr. treba imati u vidu da je uviđaj različita radnja od pretresanja stana. nakon saobraćajne nesreće li nakon ubistva ili sl. odnosno.). odnosno. ako je bio osuđen na takvu kaznu. odnosno. Nasuprot tome. mjere i veličine tragova i predmeta a nije dozvoljeno unositi iskaze svjedoka te nalaz i mišljenje vještaka. a nakon toga – ako je došlo do suđenja – to vrši sudija. 16. ali je i to moguće.

odnosno. već se njegovo određivanje uvijek zasniva na inicijativi osumnjičenog. U slučaju ako se osumnjičeni. a nakon što jemstvo bude obezbjeđeno. odnosno. odnosno. Sigurno je da sud neće prihvatiti jemstvo. optuženi neće pobjeći.Materijalna garancija se sastoji u polaganju određene svote novca (ili neke druge materijalne garancije). Sa aspekta materijalne garancije. ako sud ne prihvati ponuđeno jemstvo. optuženog i imovinskom stanju osobe koja daje jemstvo. U situaciji kada osumnjičeni. ali je sigurno da treba voditi računa o težini krivičnog djela. sud donosi rješenje o prihvatanju jemstva. treba kazati da se jemstvo u najvećem broju slučajeva određuje u obliku davanja gotovog novca. Pored toga. sud će i pored datog jemstva odrediti pritvor optuženom kojem je zakazano suđenje a osumnjičeni. odnosno. ako posumnja da ni to neće biti dovoljno za osiguranje njegovog prisustva. optuženi se pušta na slobodu. Konačno. onda donosi rješenje kojim se odbija ponuđeno jemstvo. dok se osobna garancija sastoji u obećanju osumnjičenog. i sud nađe da su ispunjeni uvjeti za primjenu jemstva. Posebno treba naglasiti da sud nikada ne zahtjeva jemstvo.to je rješenje o propasti jemstva. osumnjičeni. ličnim prilikama osumnjičenog. optuženog . odnosno. Ako je izrečena kazna zatvora jemstvo se ukida kada se optuženi uputi na izdržavanje kazne. pa izostanak ne opravda ili ako se sprema za bjekstvo. Nakon toga sud će donijeti rješenje o određivanju pritvora. odnosno. Jednostavnije. njegovog branitelja ili trećih osoba. optuženi ili neko drugi za njega ponudi jemstvo. tada se novčani iznos uplaćuje u prihod budžeta FBiH . odnosno. odnosno. optuženog da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište. optuženi koji je uredno pozvan ne dođe. U rješenju kojim se prihvata jemstvo navodi se tačno određeni iznos jemstva. odnosno. jer sud u tom slučaju može najlakše disponirati sa jemstvom. Kada se donosi rješenje o ukidanju jemstva. dozvoliti puštanje osumnjičenog. odnosno. Prilikom polaganja jemstva dokazuje se porijeklo novca ili sredstava koja se daju na ime jemstva. U tom slučaju. U protivnom. 17. optuženog i uokoliko položi jemstvo i dadne obećanje. niti ga odrediti po službenoj dužnosti. dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti. Jemstvo se može ponuditi u pogledu svih krivičnih djela i u pogledu težine krivičnog djela nema ograničenja kao ni u pogledu učinilaca (strani i domaći državljani). a rješenje o prihvatanju jemstva postalo pravosnažno. sud ne može predložiti primjenu jemstva. ili ako se pojavi još neki osnov za pritvor. optuženi u toku postupka pobjegne. onda određuje iznos jemstva za koji sud smatra da predstavlja dovoljnu garanciju da osumnjičeni. jemstvo može biti lično i stvarno i sastoji se u polaganju gotovog novca. Iz zakonskih odredaba se jasno vidi da zakonodavac nije odredio neki novčani raspon u okviru kojeg bi se određivalo jemstvo. novac se vraća – donosi se u ranije navedenim slučajevima (neodazivanje itd) – u slučajevima određivanja pritvora. niti uslovljava pritvor davanjem jemstva. hartija od vrijednosti. NADLEŽNOST ZA ODREĐIVANJE PRITVORA Stranica 48 od 248 .

koja ne zadržava izvršenje. Vanraspravno vijeće svoju odluku mora donijeti u roku od 48 sati. donosi rješenje o određivanju pritvora i po tom rješenju pritvor može trajati najduže 1 mjese od dana lišenja slobode. Ovo rješenje donosi izvanraspravno vijeće istog suda i po tom rješenju pritvor može trajati najduže 2 mjeseca. zakonski osnov za pritvor. Protiv rješenja vanraspravnog vijeća kojim se određuje pritvor. a to se vidi po tome što je precizno odredio njegovu sadržinu. S tim u vezi postoji obaveza da se u spisima naznači vrijeme predaje rješenja. Ako je isteklo 2 mjeseca a u u ptanju su krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža kazna. jer protiv takvog rješenja pritvorena osoba izjavljuje žalbu vanraspravnom vijeću u roku 24h od časa primanja rješenja. Protiv ovog rješenja je dozvoljena žalba u roku od 3 dana koja ne zadržava njegovo izvršenje. i postoje naročito važni razlozi. U protivnom. Obaveza je da se rješenje o određivanju pritvora preda neposredno nakon što je lice stavljeno u pritvor. Pritvor se određuje rješenjem o određivanju pritvora. TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Sudija za prethodni postupak će uvijek preispitati osnovanost prijedloga tužitelja za određivanje pritvora. jer može tražiti npr. da se produži za samo jedan mjesec. Razlog zašto tužilaštvo u ovom slučaju nema pravo žalbe jeste u tome što je iscrpljeno načelo dvostepenosti. Naše zakonodavstvo spada u onu grupu zemalja gdje je određivanje pritvora dato u nadležnost sudu. U tom slučaju predmet se dostavlja izvanraspravnom vijeću koje treba da o tome odluči. ako ni vijeće ne prihvati prijedlog tužitelja za određivanje pritvora. Stranica 49 od 248 . odnosno.Jedno od veoma važnih pitanja u krivičnom postupku jeste pitanje ko je nadležan za određivanje pritvora. bez njegovog prijedloga sud ne može odrediti pritvor. Zakonodavac je dao poseban značaj rješenju o pritvoru. Poslije toga. pečat i potpis sudije i pouku o pravnom lijeku. donosi rješenje kojim se odbija prijedlog tužitelja za određivanje pritvora prema osumnjičenom i protiv tog rješenja nije dozvoljena žalba. obrazloženje. Ovo rješenje se opet donosi samo na prijedlog tužitelja i sud mora voditi računa o tome za koliko vremena tužitelj traži da se produži pritvor. ali prije isteka tog roka može tražiti da se priduži za još jedan mjesec. To rješenje se donosi na prijedlog tužitelja. Tako je predviđeno da to rješenje sadrži ime i prezime osobe koja se lišava slobode. pritvorena osoba može podnijeti žalbu u roku od 24 sata.vanraspravno vijeće je odlučilo. krivično djelo za koje se ta osoba tereti. a radi se o određivanju pritvora što je izuzetno važno i osjetljivo. O žalbi odlučje apelaciono vijeće tog suda. 18. Dakle. Postoji mogućnost da sudija za prethodni postupak ili sudija za prethodno saslušanje ne prihvati prijedlog tužitelja za određivanje pritvora. izvanraspravno vijeće ima ovlaštenje da pritvor produži za najviše dva mjeseca. ako se pkaže potreba da osumnjičeni i dalje ostaje u pritvoru tužilac podnosi prijedlog za produženje pritvora te se osumnjičeni može zadržati prtvoru samo na osnovu rješenja o produženju pritvora. Iskorišteno je time što se I stepen SPP ili SPS nije složio s tim i II stepen. Ukoliko nađe da je taj prijedlog osnovan.

produžiti ili ukinuti. ukupno trajanje pritvora nakon potvrđivanje optužnice može biti 2 godine i 6 mjeseci. Dakle. ODREĐIVANJE PRITVORA NAKON IZRICANJA PRESUDE Nakon što izrekne presudu na kaznu zatvora. sakriti. Za razliku od ranijih zakonskih rješenja. onda pritvor mora biti ukinut. a prije nego što je istekao rok naveden u rješenju o trajanju pritvora. optužnica sadrži formalne nedostatke) ili bude odbijeno njeno potvrđivanje. Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije takav prijedlog. Sud će optuženom ukinuti pritvor ako Stranica 50 od 248 . u odnosu na tačku b) – bojazan da će uništiti. 19. pritvor mora biti ukinut istekom izrečene kazne iz prvostepene presude. o kojoj odlučuje vanraspravno vijeće istog suda u roku od 48 sati. pritvor može trajati još godinu dana. I ne samo to. 21. Poslije izricanja prvostepene presude. a ako u tom roku ne bude izvršena presuda pritvor mora biti ukinut. saučesnike ili prikrivače. sada pritvor nakon potvrđivanja optužnice može najviše trajati jednu godinu. produžiti ako postoje razlozi za pritvor predviđeni u čl. pritvor mora biti ukinut. trajanje pritvora prema osumnjičenom ovisi da li je isteklo onih 6 mjeseci koliko pritvor može trajati u istrazi. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak ili naročite okolnosti ukazuju da će ometati krivični postupak uticajem na svjedoke. ako su prestali razlozi za pritvor. što znači da sudovi ne mogu samo voditi računa o ukupnom mogućem trajanju pritvora. Protiv tog rješenja tužitelj može podnijeti žalbu u roku od 3 dana. 1 ZKP FBiH. protiv njegovog rješenja žalba nije dozvoljena. PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE Nakon potvrđivanja optužnice pritvor se može odrediti. Ako drugostepenom odlukom (rješenjem) bude ukinuta prvostepena presuda. Ako se po isteku rokova ne potvrdi optužnica donosi se rješenje o ukidanju pritvora. 146 st. pritvor može trajati još 6 mjeseci. sud će optuženom odrediti pritvor.po obrazloženom prijedlogu tužitelja pritvor se može produžiti za još najviše 3 mjeseca. već čim u nekom od navedenih perioda protekne propisani rok. Ako se optužnica vrati tužitelju da je ispravi (npr. Ako se prije isteka te jedne godine ne donese presuda. 20. U zakonu su regulisana pitanja vezana za određivanje pritvora ili ukidanja pritvora nakon potvrđivanja optužnice do završetka glavnog pretresa. sudija za prethodni postupak može po prethodnom saslušanju tužitelja donijeti rješenje o ukidanju pritvora. Protiv ovog rješenja je također dozvoljena žalba u roku od 3 dana novom vijeću Vrhovnog suda. Svi naprijed pomenuti rokovi trajanja pritvora su in favorem optuženog. odnodno. UKIDANJE PRITVORA U toku istrage. Postoji mogućnost da osumnjičeni podnese prijedlog za ukidanje pritvora.

koji se nalazi u pritvoru. takvi zahtjevi se uglavnom usvajaju i optuženi se šalje na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti presude. u suprotnom ako nisu donosi se rješenje o produženju pritvora protiv kojih je dozvoljena žalba u roku od 3 dana. 22. ISTRAGA Stranica 51 od 248 .eventualno to vrijeme će se morati uračunati) i mora ga obavjestiti o razlozima lišenja slobode. U istom tom periodu tužitelj na osnovu materijala sa kojima raspolaže mora donijeti odluku da li će osumnjičenog pusititi na slobodu ili će postaviti zahtjev sudiji za PP za određivanje pritvora. 146 ZKP FbiH S tim u vezi policijski organ je dužan takvu osobu bez odlaganja a najkasnije 24h sprovede tužitelju. Ako pretresno vijeće donese rješenje o ukidanju ili produženju pritvora onda postoji mogućnost žalbe ako donese apelacija ne postoji mogućnost žalbe. osuđen je na kazni zatvora u trajanju od 8 mjeseci. O tom zahtjevu SPP mora odlučiti u roku od 24h. zatraži da bude upućen na izdržavanje kazne (razlozi za to su povoljniji uslovi na izdržavanju kazne nego prilikom boravka u pritvoru). a u pritvoru je bio 8 mjeseci). ili je optužba odbijena ili je proglašen krivim i oslobođen od kazne ili osuđen na novčanu kaznu. ako policijski organ u roku 24h osumnjičenog ne sprovede tužiocu mora ga pustiti na slobodu. Osoba koja se nalazi kod policijskog organa mora biti poučena o svojim pravima u smislu člana 5. ali najduže dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izrečene u prvostepenoj presudi. U praksi. Posebno treba naglasiti da će se pritvor ukinuti i optuženi pustiti na slobodu ako je optuženi oslobođen od optužbe.više ne postoje razlozi zbog kojih je bio određen. Pritvor koji je određen ili produžen nakon izricanja presude može trajati do njene pravosnažnosti. Prilikom lišenja slobode dozvoljena je primjena sile u skladu sa zakonom. LIŠENJE SLOBODE I ZADRŽAVANJE Vidjeti čl. uvjetnu osudu ili je zbog uračunavanja pritvora kaznu već izdržao (npr. Kada policijski organ dovede osumnjičenog tužitelju mora ga obavjestiti o vremenu lišenja slobode (radi određivanja pritvora. Obaveza tužitelja je da osobu lišenu slobode ispita najkasnije u roku od 24h. Postoji mogućnost da optuženi nakon izricanja kazne prvostepenom presudom. 153 ZKP FBIH Policijski organ može neku osobu lišti slobode ukoliko kumulativno postoje dva uslova: − Ako postoje osnove sumnje da je ta osoba počinila krivično djelo − Ako postoji ma koji razlog za pritvor predviđen u čl. a žalba ne zadržava izvršenje.

Osoba koja navode iz lažne krivične prijave potvdi na sudu tj. Kada neko podnosi prijavu usmeno tužitelju. 24. već podnositelj iznosu podatke o učinitelju krivičnog djela ako su mu poznati. Pored toga. to nema nikakvog značaja za preduzimanje krivičnog gonjenja ukoliko je podnesena lažna prijava. ova osoba ne odgovara za oba krivična djela. NAREDBA O SPROVOĐENJU ISTRAGE Jedino je tužitelj ovlašten da naređuje sprovođenje istrage u slučaju ako postoje osnove sumnje da je izvršeno krivično djelo. to predstavlja vrlo ozbiljno kršenje ljudskih prava. S obzirom na ovakvu mogućnost. Istraga se ne vodi na uopćen način tj tužitelj prikuplja dokaze i nakon ½ mjeseca se odluči za koje KD će donijeti naredbu. tužitelj obavezno mora navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba poduzeti. naredba o sprovođenju istrage mora sadržavati opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela. a da ne zna zbog kojeg krivičnog djela je vodi. tužitelj donosi naredbu o sprovođenju istrage i u njoj treba označiti osobu protiv koje se vodi istraga ukoliko su ti podaci poznati. dadne lažan iskaz da je prijavljena osoba počinila krivično djelo. već samo za naprijed navedeno krivično djelo. radi se o tome da podnositelj prijave u neposrednom kontaktu sa tužiteljem ovom saopćava da ima saznanja da je učinjeno neko krivično djelo. U suprotnom. U ovom slučaju obaveza je tužitelja da sačini zapisnik. Ukoliko to tužitelj propusti da uradi. to znači da se u činjenični opis djela u naredbi moraju unjeti činjenice i okolnosti koje predstavaljaju obilježja KD. zakonski naziv krivičnog djela. njihova je obaveza da je odmah dostave tužitelju. Potpisivanje prijave lažnim imenom ne predstvalja krivično djelo falsifikata. Stranica 52 od 248 . Ukoliko je prijava podnesena sudu ili nekom drugom organu. ukoliko ovako postupa to predstavlja jedno od najgrubljih kršenja ljudskih prava. Moguće je prijavu podnijeti i u pismenoj formi.23. U tom slučaju donosi naredbu o sprovođenju istrage. Kada je u pitanju usmena prijava. tužitelj ga treba upozoriti da lažno prijavljivanje predstavlja krivično djelo. Kao što je navedeno. Dakle. Naredba o sprovođenju istrage je obavezna i tužitelj nema ovlaštenje da protiv nekog vodi istragu. Pored toga. opisuje to krivično djelo i navodi dokaze. okolnosti koje potvrđuju osnove sumnje za sprovođenje istrage i postojeće dokaze. Ukoliko je neko pozvao tužitelja telefonom (mogući način podnošenja krivične prijave) tužitelj će napraviti službenu zabilješku. a niti to predstavlja dokaz da je neko učinio krivično djelo. odgovara samo za krivično djelo lažnog prijavljivanja. očigledno je da se za razliku od ranijeg procesnog zakona sada istraga može voditi i protiv nepozatog učinioca krivičnog djela. PODNOŠENJE PRIJAVE Prijava se podnosi tužitelju pismeno ili usmeno. ali se u tom slučaju ne radi o nekoj propisanoj formi u zakonu. Ovo iz razloga što prijava ne predstavlja ispravu u smislu odredaba KZ FBiH.

radi se o građanskopravnom odnosu. Istina. svjedoke. naređivati potrebna vještaćenja i prikupljati određene informacije. U tom slučaju preovladava praksa da se mora donijeti naredba o nesprovođenju istrage. pa se ukaže potreba da istragom treba obuhvatiti još neko krivično djelo ili još neku osobu. učinitelju i drugim važnim okolnostima. službena osoba mora obavijestiti i tu osobu koju zadržava da će je zadržati i obavijestiti o razlozima Stranica 53 od 248 . Pored toga. ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. ako ovaj na to pristane. tužitelj može preduzimati posebne mjere koje obezbjeđuju sigurnost svjedoka. nedostaje neki od elemenata krivičnog djela ili nedostaje neko od elemenata općeg pojma krivičnog djela). za neke od tih radnji tužitelj prethodno mora pribaviti naredbu od sudije za prethodni postupak. SPROVOĐENJE ISTRAGE U zakonu je propisano ovlaštenje tužitelja da može preduzimati sve istražne radnje. U ovom slučaju. U zakonu je izričito predviđeno da tužitelj može ispitivati osumnjičenog (naravno. onda u tom slučaju tužitelj donosi naredbu o proširenju istrage. kao što je npr. 26. Ova odredba iz procesnog zakona koja se odnosi na mogućnost zadržavanja na mjestu učinjenja krivičnog djela predviđa ovlaštenja ovlaštene osobe organa unutrašnjih poslova da osobe zatečene na mjestu učinjenja krivičnog djela zadrže kada je to potrebno. O svim ovim radnjama koje tužitelj preduzima moraju biti sastavljeni zapisnici. kada tužitelj donese naredbu o nesprovođenju istrage. rekonstrukciju događaja. Službena osoba je dužna o tom zadržavanju osoba obavijestiti tužitelja. Najčešći razlozi zbog kojih nekoga treba zadržati na mjestu učinjenja krivičnog djela jesu što ta osoba može dati podatke o krivičnom djelu. ZADRŽAVANJE NA MJESTU UČINJENJA KRIVIČNOG DJELA Koje je mjesto učinjenja krivičnog djela propisano je čl. Kod naprijed navedene situacije postoji situacija kada nisu ispunjeni uslovi za sprovođenje istrage. 24 KZ FBiH. 25. s tim što se neke izričito propisane u zakonu. obavezan je da o tome obavijesti oštećenog i podnosioca prijave u roku od 3 dana. saslušavati oštećenog. Ovo je sasvim logično rješenje iz razloga jer naredba pojmovno znači i služi za rješavanje pitanja upravljanja krivičnim postupkom. zatim ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo. odnosno. Tužitelj donosi naredbu o nesprovođenju istrage u slučaju ako iz prijave i pratećih spisa proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo (npr. naredba o pretresanju stana. radnje dokazivanja. koji onda mogu u roku od 8 dana od dana prijema te obavijesti podnijeti pritužbu Uredu tužitelja. Pored toga.Pravilo je kada tužitelj donese naredbu o sprovođenju istrage. vršiti uviđaj. jer ga štiti princip da niko nije dužan iznositi dokaze protiv sebe – nemo probere se ipsum). pravno irelevantnom odnosu. upravnopravnom odnosu.

Službena osoba može uzimati otiske i od drugih osoba u onim situacijama kada je potrebno identifikovati otiske prstiju na nekim predmetima npr. Stranka ili branitelj koji predlože sudsko osiguranje dokaza dužni su u tom podnesku da to obrazlože i tu okolnost da učine vjerovatnom. Po logici te radnje se poduzimaju radi identifikacije i utvrđenja identiteta osumnjičene osobe. Npr lice je teško bolesno ili živi u inostranstvu. treći uvjet jeste da postoji prijedlog stranaka ili branitelja da sud izvrši sudsko osiguranje dokaza. SUDSKO OBEZBJEĐENJE DOKAZA4 U pitanju je novi pravni institut pod nazivom sudsko osiguranje dokaza.2006. te osobe mogu biti fotografisane i od njih se mogu uzeti otisci prstiju. Da bi sudija za prethodni postupak ili sudija za prethodno saslušanje izvršili sudsko osiguranje dokaza potrebno je da su ispunjeni kumulativno tri uvjeta i to: 1. kako bi nakon eliminacije njihovih otisaka utvrdio koji su to otisci koji pripadaju učinitelju krivičnog djela. dakle okolnost da svjedok neće moći pristupiti na suđenje. 27. drugi uvjet za sudsko osiguranje dokaza jeste postojanja vjerovatnoće da npr. iskaza nekog svjedoka. Dakle sud to ne vrši po službenoj dužnosti.01. koji nije očevidac događaja i koji je npr. Ovo zadržavanje na mjestu događaja može trajati naduže 6 sati. 4 Često pitanje Stranica 54 od 248 . Prvi uvjet je da sudsko osiguranje dokaza je u interesu pravde. Ta osoba mora biti poučena i o pravu da može podnijeti pritužbu tužitelju. tada se neće vršiti sudsko osiguranje dokaza 2. službena osoba može nakon što dobije odobrenje tužitelja javno objaviti fotografiju te osobe.zadržavanja. Dakle i od drugih lica se mogu uzimati otisci. Zavisno od faze postupka sudsko osiguranje dokaza u istrazi vrši sudija za prethodni postupak. 08. samo čuo od nekoga za događaj koji se desio. 3. a nakon podizanja optužnice sudija za prethodno saslušanje. Poduzimanje radnji moguće je i bez pristanka osumnjičenog. Kada su u pitanju osobre za koje postoje osnovi sumnje da su učinile KD . Ovakve radnje moguće je preduzeti i upotrebom sile ukoliko se osumnjičeni tome protivi. svjedok neće biti dostupan sudu u vrijeme suđenja. Ako je u pitanju neki nevažan svjedok. što se tiče fotografija mogu biti objavljenje u javnosti samo po odobrenju tužitelja. Pored toga. da bi se u banci identifikovali otisci učinitelja krivičnog djela ovlaštena osoba može uzeti otiske od službenika banke koji su dodirivali kasu. Sve osobe prema kojima je predviđena neka od tih radnji imaju pravo pritužbe tužiocu. što je ustvari svodi na ocjenu značaja i važnosti npr.

To znači da se svjedok ispituje direktno.pravni materijalno. onda je jasno da niko drugi osim tužitelja ne može donijeti navedenu naredbu. Pošto je sprovođenje istrage u isključivoj nadležnosti tužitelja. Tužitelj će donijeti naredbu o obustavi istrage u slučajevima izričito predviđenim zakonom a ti razlozi su: . Djelo koje je učinio osumljičeni nije krivično djelo (dakle djelu nedostaju neki elementi iz opšteg pojma KD.pravni razlozi za obustavu istrage su: 1. odnosno da je svjedok i pored svih uloženih napora ostao nedostupan. upravno. unakrsno. Ukoliko je nasuprot tome svjedok pristupio na glavni pretres onda se njegov raniji iskaz ne može uzeti u obzir. neka hemijska supstanica ili npr.materijalno.činjenični . Što se tiće ispitivanja ono se vrši po modelima unakrsnog ispitivanja. onda donosi rješenje protiv kojeg nezadovoljna stranka ili branitelj mogu izjaviti žalbu vanraspravnom vijeću u roku od tri dana.procesno. Ako sudija za predhodni postupak odbije prijedlog za sudsko osiguranje dokaza.Kao što je navedeno o sudskom osiguranju dokaza odlučuje sud za predhodni postupak ili sudija za prethodno saslušanje i to na taj način što provjerava da li su ispunjeni uvjeti da se takvo osiguranje dokaza obavi.pravni . Ukoliko npr. ili nedostaju elementi konkretnog KD ili se radi o građansko. Kad je u pitanju sudsko osiguranje dokaza treba naglasiti da kasnije na suđenju stranka ili branitelj na čiji zahtjev je izvršeno sudsko osiguranje dokaza može predložiti da se zapisnik o ispitivanju nekog svjedoka uzme u obzir kao i dokazi na glavnom pretresu. da analizu te materije izvrši neki državni organ ili ustanova. već i naredbu o obustavi istrage.pravnom odnosu. OBUSTAVA ISTRAGE Tužitelj ima pravo ne samo da donese naredbu o sprovođenju i nesprovođenju istrage.pravnom odnosu ili pravno nevažnom događaju) Činjenični razlozi su: Stranica 55 od 248 . sudija za predhodni postupak prihvati prijedlog za sudsko osiguranje dokaza onda se u prisutnosti stranaka i branitelja taj svjedok ispituje. a po potrebi i sud vrši dadatno ispitivanje. ali pod uslovom da se pruže dokazi da nije moglo biti osigurano prisustvo svjedoka na glavnom pretresu. U istrazi se svi saslušavaju – Na suđenju se ispituju 28. neka vrsta droge mogu vremenom promjeniti svoj sastav pa se i u ovakvim situacijama može tražiti sudsko osiguranje dokaza tj. Sudsko obezbjeđenje dokaza se ne mora odnositi samo na iskaze svjedoka već postoji mogućnost da neki važan dokaz kao što je npr.

pravni odnos. U trećem slučaju kao što je rečeno istrage se obustavlja ako je djelo obuhvaćeno amenstijom. Iako iz izkaza dva svjedoka proizilazi da osumljičeni nije postupio u nužnoj obrani.pravni razlozi su: 3. Treba naglasiti da je zakonska obaveza tužitelja da prije okončanja istrage ukoliko nije saslušao osumnjičenog to uradi naravno ako osumnjičeni na to pristane. da je osumljičeni postupao u nužnoj obrani. U slučaju da se naknadno pojave novi dokazi da je osumnjičeni učinio djelo. To su one situacije kada obično postoje indicije ali ne čvrsti i pouzdani dokazi da je osumljičeni počinitelj krivičnog djela. OKONČANJE ISTRAGE Cilj istrage je da tužitelj sakupi dovoljno dokaza kako bi mogao ocijeniti da li će podići optužnicu ili ne. Kada je upitanju mogućnost obustave istrage zbog nužne obrane ili krajne nužde / kad djelo nije krivčno djelo/ moguće je samo onda ako svi dokazi upućuju na iste zaključke tj. Isto tako tužitej obustavlja istragu kad utvrdi da ne postoji dovoljno dokaza da je osumljičeni učinio krivično djelo. pravno – irelevantni odnos.2. Kada završi istragu on sačinjava zabilješku o tome. Ovo je dokaz da se istraga može voditi protiv nepoznatog učinitelja. nema dovoljno dokaza da je osumljičeni izvršio krivično djelo i procesno. O obustavi istrage tužitelj mora obavijestiti oštećenog. koji ima pravo podnijeti pritužbu u roku od 8 dana Uredu tužitelja. a iz izkaza pet preostalih da jeste nije moguće naredbom obustaviti istragu. ako je u pitanju nužna obrana ili krajna nužda. Kada je upitanju obustava istrage u slučaju kada nema dovoljno dokaza treba uvjek voditi računa da zakonodavac u tom slučaju odnosno samo u tom slučaju dozvoljava tužitelju da ponovo otvori istragu ukoliko dođe do nekih novih dokaza iz kojih proizilazi da je osumljičeni počinio krvično djelo za koje je vođena istraga. nedostaje neki od elemenata iz općeg pojama krivčnog dijela ili neki od elemenata konkretnog krivičnog djela. Ukoliko istraga ne bude završena u roku od 6 mjeseci računajući od dana donošenja naredbe za sprovođenje istrage onda u tom slučaju Kolegij tužilaštva treba da Stranica 56 od 248 . da je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili je nastupila zastara ili postoje druge okolnosti koje isključuju postojanje uslova za krivicno gonjenje. U prvom slučaju da djelo koje je učinio učinilac nije krivično djelo: to su situacije kada je u pitanju građansko . a istraga je obustavljena naredbom zbog činjeničnih razloga (nedostatak dokaza) tužitelj ima zakonsko ovlaštenje da ponovo otvori istragu i na taj način nastavi ako u međuvremenu nije nastupila zastara. pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge smetnje koje isključuju krivično gonjenje. upravno-pravni odnos. ali ista otvara mogućnost da tužitelj ostavi saslušanje osumnjičenog za sam kraj istrage.

POGLEDATI U ZAKONU SADRŽAJ OPTUŽNICE. odnosno provjerava da li ta optužnica sadrži sve ono što je potrebno da se po njoj može postupiti. odnosno dopuni i ako to ne učini u određenom roku čija dužina ovisi kakve ispravke i dopune treba izvršiti onda će sudija za prethodno saslušanje takvu optužnicu odbaciti. Ukoliko optužnica ne sadrži sve ono što je potrebno i što je propisano u navedenoj zakonskoj odredbi sud postupa kao sa svakim neurednim podneskom tj poziva tužitelja da optužnicu ispravi. koji su dostavjeni uz optužnicu kako bi izveo zaključak da li postoji osnovana sumnja da je osumljičeni učinio krivično djelo koje se navodi u optužnici. optuženi i branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze. Stranica 57 od 248 . Ukoliko optužnica s nema formalnih nedostataka te adrži sve ono šta je potrebno da bi se po njoj moglo postupiti onda sudija za prethodno saslušanje razmatra materijale i dokaze. vještaka./ nakon što optužnica i svi ti materijali budu predati sudu. U istrazi osumljičeni i branitelj imaju pravo uvida u spise koji im idu u prilog. zapisnik o saslušanju svjedoka. a koji su to sastojci propisano je u odredbi člana 242 ZKP F BiH. Veoma je bitno da kada se vrati optužnica tužiocu postoji upozorenje da će podnesak biti odbačen ako u ostavljenom roku ne budu otklonjeni nedostaci. Podrazumjeva se angažman najmanje još jednog ili dva tužitelja da bi se pružila pomoć u okončanju istrage. Zajedno sa optužnicom tužitelj upućuje materijale koji potkrepljuju navode optužnice / npr. Nakon podizanja optužnice pa sve dok se ona nalazi kod SPS stranke i branitelj mogu sudiji za prethodno saslušanje predlagati sudsko osiguranje dokaza. Svoju odluku o tome sudija za prethodno saslušanje treba donijeti u roku od osam dana računajući od dana prijema optužnice / u ovaj rok se ne uračunava vrijeme kada je optužnica vraćena tužitelju radi ispravke formalnih nedostataka/. Ukoliko je tužitelj dostavio dovoljno dokaza iz kojih proizilazi postojanje osnovane sumnje da je osumljičeni učinio krivično djelo iz optužnice. tada sudija za prethodno saslušanje treba potvrditi optužnicu. ODLUČIVANJE O OPTUŽNICI Kada optužnica sa pratećim materijalima stigne sudiji za prethodno saslušanje onda on prvenstveno razmatra optužnicu u smislu njezine formalne ispravnosti. 29. PODIZANJE OPTUŽNICE Nakon što završi istragu tužitelj procjenjuje da li je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se optužnica može podići. stav 3.OBRATITI PAŽNJU NA ČINJENIČNI OPIS 30. kao i svaki drugi neuredni podnesak u smislu člana 162.preduzme odgovarajuće mjere kako bi istragu okončali što prije. ZKP FBIH. Ukoliko izvede zaključak da ima dovoljno dokaza koji mogu podkrijepiti optužicu tužitelj treba sačiniti optužnicu i uputiti je sudiji za prethodno saslušanje. naravno to podrazumjeva da traže fotokopiranje istih i sl. zapisnik o pretresanju stana i dr. Ali i tada se može ograničiti ako bi se ugrozio cilj istrage.

U tom slučaju SPS donosi rješenje kojim se odbila prijedlog za potvrđivanje optužnice. sudija za Stranica 58 od 248 . Moguće je u praksi ukratko obrazložiti nepotvrđivanje optužnice . tužitelj može podnijeti novu optužnicu koju MORA zasnivati na novim dokazima. Optužnica potvrđena na jednoj tački a u odnosu na drugu tačku odbijena rješenjem/. Međutim. a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvđivanju optužnice. a to čini donošenjem rješenja. Protiv rješenja kojim je odlučivano o tome nije dozvoljena žalba. i poučiti o tome da se može izjasniti da li namjerava podnijeti prethodne prigovore i da može navesti prijedloge dokaza koje treba izvesti na glavnom pretresu. kojim se odbija potvrđivanje optužnice bilo da se radi po ovoj situaciji ili kombinovanoj situaciji / npr. Međutim. 31. Npr osumnjičenog optužnica tereti da je počinio KD u sticaju. Moguće je situacija i da sudija za prethodno saslušanje odbije potvrđivanje optužnice i u situaciji kada je u pitanju samo jedno krivično djelo. To izjašnjenje o krivnji optuženi daje sudiji za prethodno saslušanje i ono može biti: − kriv sam − nisam kriv − ako se ne izjasni ili priča o nečemu što ne prestavlja izjašnjenje o krivnji ( počne objašnjavati kako se događaj desio i sl. IZJAŠNJENJE O KRIVNJI Izjašnjenje o krivnji predstavlja novi koncept koji je uveden ovom reformom. a sudija za prethodno saslušanje na otisak štambilja stavlja datum kada je to učinjeno i svoj potpis. Štembiljem se potvrđuje samo kada se potvrđuje optužnica u cjelosti a djelimično po pojedinim tačkama se potvrđuje rješenjem. U ovoj situaciji kada sudija za prethodno saslušanje potvrdi optužnicu tada osumljičeni dobiva status optuženi. postoje situacije kada dostavljeni materijali uz optužnice ne opravdavaju zaključak o postojanju osnovane sumnje da je osumnjičeni učinio KD za koje se tereti.Najjednostavniji način potvrđivanja optužnice jeste da se na optužnicu stavi otisak štambilja na kojem otprilike piše da broj optužnice. ( u zakonu je greška napisano je može a pravilno je mora zasnovati na novim dokazima). a što je preneseno iz anglosaksonskog . Nakon svega ovoga optužnica se dostavlja optuženom koji je na slobodi bez odlaganja. da je optužnica potvrđena. Ta optužnica se dostavjla i njegovom branitelju. mada bi to trebalo detaljnije. dostavljeni materijali opravdavaju zaključak o postojanju osnovane sumnje da je osumnjičeni učinio samo KD krađe ali ne i KD silovanja. U odnosu na tačku optužnice za koje je odbijena tačka optužnice. Te sudija donosi rješenje kojim odbija potvrđivanje u odnosu na tačku silovanje. odnosno angloameričkog sistema / adlerstavni sistem/.). Nakon potvrđivanja optužnice (u cjelosti ili djelimično) osumnjičeni dobija status optuženog. Uz optužnicu se dostavlja i obavijest optuženom da će u roku od 15 dana biti pozvan da se izjasni o krivnji / da li priznaje ili poriče krivnju za svaku tačku optužnice/.

Prvo predstavlja provjeravanje da li je izjava data dobrovoljno. Bez dvojbe mora sud biti uvjeren u to. jer se sužava na pretres za izricanje krivično – pravne sankcije. Najčešći razlog zbog kojih optuženi priznaje krivnju jesu čvrti dokazi optužbe i činjenica da se priznanje krivnje u pravil uzima kao olakšavajuća okolnost prilikom odmjeravanja kazne.moraju biti odbačene. Kome će se predmet uputiti na razmatranje / sudiji ili vijeću/ izjavu o priznanju krivnje ovisi o težini krivičnog djela. Dakle izjava o priznanju krivnje i prihvatanje takve izjave od strane suda rezultiraju završetkom krivičnog postupka bez održavanja glavnog pretresa. svjesno i sa razumjevanjem. Dakle u slučaju da postoje bilo kakve dvojbe u pogledu svjesnosti i dobrovoljnosti davanja izjave istu će pojedinac ili vijeće odbaciti. dakle. nepotpune ili sl. pa jedan od njih prizna krivnju a drugi dadne izjavu da nije kriv. odnosno da poriče krivnju. U slučaju ako se optuženi izjasni da je kriv sudija za pretnodno saslušanje predmet upućuje sudiji. 32. ta izjava se mora konstatovati u zapisnik. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE Kada sudija odnosno vijeće uz prateće materijale dobije izjavu o priznanju krivnje / krivični predmet/. sve izjave o priznanju koje su djelimične.prethodno saslušanje ex officio u zapisnik unosi da se optuženi izjasnio da nije krvi. 3. Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivnje optuženog. a u ostalim slučajevima predmet se upućuje vijeću. ali je to zastarjeli izraz. obavezivanje na plaćanje troškova krivičnog postupka i na druge posljedice koje mogu proizači iz tog krivičnog postupka. Izjašnjenje o krivnji se uvjek unosi u zapisnik. Drugi uvjet jeste sadržan u obavezi suda da li postoji dovoljno dokaza o krivnji. stim da se u složenim slučajevima ovaj rok može produžiti za još narednih 30 dana. Posebno ako su dvosmislene.predmet se upućuje na daljnju proceduru kao u svim slučajevima kada se lice izjasni da nije krivo. trebaju provjeriti da li je ispunjeno više kumulativnih uvjeta. dosuđivanje imovinsko – pravnog zahtjeva. odnosno vijeću radi zakazivanje ročišta na kome će se razmotriti mogućnost prihvatanja takve izjave. Sudiji pojedincu se upućuje predmet u slučaju ako se radi o krivičnom djelu za koje je zaprjećena novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina.predmet se dostavlja sudiji odnosno vijeću radi zakazivanja glavnog pretresa u roku od 60 dana računajući od dana kada se optuženi izjasnio o krivnji. Stranica 59 od 248 . a to je izricanje krivično – pravne sankcije. koji su potrebni da bi izjava o prizanju krivnje bila prihvačena: 1. Moguće su situacije da je opštužnica podnesena i potvđena u odnosu npr dva optuženika. Može se koristiti i termin krivici. koje su sasvim izvjesne. U tom slučaju se vrši razdvajanje predmeta i ovaj dio predmeta koji se odnosi na učinitelja koji je priznao krivnju predmet se dostavlja na razmatranje i ukoliko bude prihvaćena izjava o priznanju krivnje izriče mu se krivčno – pravna sancija. 2. Pored ovoga optuženi mora biti upoznat o mogućim posljedicama. U odnosu na dugog optuženog koji se izjasnio da nije kriv.

što znači sud je dužan najkasnije u roku od 3 dana zakazati pretres. Sporazum se prihvata ili odbacuje i za to je funkcionalno nadležan sudija odnonso vijeće zavisno od faze postupka / npr. NAKON ŠTO JE SPORAZUM ZAKLJUČEN DOSTAVLJA SE SUDU ALI NE PRIJE POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE. osumljičeni i branitelj se mogu dogovoriti o izricanju kazne ispod zakonskog minimuma. primjenom odredbi o ublažavanju kazne. Kada nastane procesna situacija da se razmatra sporazum o priznanju krivnje može se provjeriti više kumulativnih postavljenih uvjeta: 1. umjesto kazne zatovra ili novčane kazne/. Nasuprot tome ako sud odbaci izjavu o priznanju krivnje o tome će obavijesiti stranke i branitelja i to će konstatovati u zapisnik. svjesno i sa razumjevanjem te upozorenje optuženom o svim mogućim zakonskim posljedicama pismeno sačinjen sporazuma o prizanju krivnje uključujući i posljedice vezane za imovinsko pravne zahtjevi i troškove krivičnog postupka. Treba posebno naglasiti da stranke i branitelj prililkom sačinjavanja sporazuma moraju poštovati materjalno – pravne odredbe / KZ F BiH/. 33. Ukoliko bi to tužilac previdio i ne bi tako postupio (poštovao KZ) sud zakav sporazum ne bi trebao prihvatiti. Samo pregovaranje može početi još u istrazi i njegov je cilj zaključenje sporazuma o prizanju krivnje. Prvi uvjet jeste da li je do sporazuma o priznanju krivnje došlo dobrovoljno. Nakon što sporazum bude dostavljen sudu počinje procesna aktivnost suda u cilju usvajanja ili odlučivanja sporazuma. Tužitelj. Pregovaranje o krivnji može biti ne samo u istrazi već i u kasnijim fazama krivičnog postupka npr kada je već glavni pretres otpočeo i dr. Sa zaključivanjem sporazuma predmet se prvenstveno odnosi na vrstu i visinu krivično pravne sankcije. blažu vrstu kazne / npr izricanje novčane kazne umjesto kazne zatvora/. pa tako ne mogu dogovoriti kazne ili druge krivično pravne sankcije koje nisu predviđene u zakonu. Sporazum se sačinjava u pismenom obliku i potpisuje od tužitelja. U zakonu stoji termin odrediti će!. U tom slučaju izjava o priznanju krivnje ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku. TEK NAKON POTVRĐIVANJA SUD SE MOŽE UPUSTITI U RAZMARANJE SPORAZUMA. Ovaj pretres vodi isti sudija/ vijeće koje je razmatralo i prihvatilo izjavu o priznanju krivnje. ili pak blažu vrstu krivično pravne sankcije / uvjetna osuda.Nakon toga se određuje datum održavanja pretresa za izricanje krivično – pravne sankcije i to u roku najkasnije od 3 dana. Stranica 60 od 248 . Za vrijeme pregovaranja sud nema ovlaštenja niti da sugeriše niti da se bilo kako mješa u pravljenje sporazuma. Nakon potvrđivanja optužnice za njegovo razmatranje je nadležan sudija za prethodno saslušanje/. osumljičenog i njegovog branitelja. Sporazum se može zaključiti i u istrazi pa sve do okončanja glavnog pretresa. PREGOVARANJE O KRIVNJI Kada je u pitanju pregovaranje o krivnji treba naglasiti da je to jedna od novina pravnih instituta koji je preuzet iz anglosaksonskog sistema.

Ukoliko optuženi ili tužitelj izjave žalbu zbog krivično pravne sankcije koja je izrečena presudom. Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje izjava optuženog se unosi u zapisnik i nakon toga određuje pretres za izricanje krivično pravne sankcije u roku od 3 dana. Nasuprot tome ako sud odbaci sporazum o prizanju krivnje o tome će obavijstiti stranke i branitelja i to konstatovati u zapisnik.pravnoj sankciji predviđenoj u sporazumu. U tom slučaju takva žalba će biti razmatrana kod drugostupanjskog suda. pa čak pogrešnom i nepotpunom utvđenom činjeničnom stanju. Ako to uradi postupak se obustavlja rješenjem koje se dostavlja optuženom . Tužitelj može samo uz saglsanost SPS povući optužnicu. Međutim moguće su situacije da optuženi bude izrečena krivčno pravna sankcija veća ili manja od onoga što je predviđeno u sporazumu o prizanju krivnje.a 2. a to je provjeravanje da li je optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odriče ne samo prava na suđenje. Drugo je pitanje kakvi su izgledi na uspjeh takve žalbe / npr zbog pogrešnog i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja. pa do početka glavnog pretresa. ako je to povlačenje učinjeno prije potvrđivanja. kada je izrečena krivično pravna sankcija predviđena u sporazumu i na naprijed pomenute situacije. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O ISTIM Stranica 61 od 248 . POVLAČENJE OPTUŽNICE U smislu načela mutabiliteta tužilac ima pravo da povuče optužnicu i to bez saglasnosti SPS. O razultatima pregovaranja o krivnji sud će obavijestiti oštećenog.Drugi uvjet se sastoji u provjeravanju da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuženog. Ako takvu izjavu tužitelj da na glavnom pretresu onda se može tumačiti samo kao izjava o odustanku od optužbe i tada sud donosi presudu kojom se optužba odbija. bitne povrede odredbi ZKP. Naprijed pomenuti uvjeti su isto kao i elementi razmatranja izjave o prizanju krivnje. Treći uvjet. a koja je bila predviđena u sporazumu. Taj sporazum se neće moći koristiti u postupku kao dokaz niti na bilo koji drugi način. koja će mu se izreći na osnovu sačinjenog sporazuma. Što se tiče presude koja je zasnovana na prihvaćenom sporazumu ne postoji mogućnost izjavljivanja žalbe na odluku o krivično. Što se tiče žalbe dozvoljena je samo po drugom osnovu i upućuje se apelacionom vijeću. jer će u tom slučaju drugostepeni sud u svojoj odluci navesti samo kratko da činjenično stanje nije ni utvđivano i da je zbog toga takva žalba neosnova. nakon što bude potvrđena. povreda KZ. Prema tome pomenuto odricanje o pravu žalbe odnosi se samo na situaciju. njegovom branitelj ui oštećenom. već i prava žalbe na krivčno pravnu sankciju. Međutim ovdje postoji i 3. Isto tako stranke i branitej mogu izjaviti žalbu protiv takve presude kojom je nekom optuženom izrečena krvično pravna sankcija predviđena u sporazumu iz nekog drugog procesnog osnova / npr. onda će takva žalba biti odbačena kao nedopuštena.

to može učiniti u toku dokaznog postupka. Zbog toga je važno znati od kojeg trenutka počinje glavni pretres. Nakon toga tužitelj daje tzv. uvodno izlaganje / uvodnu riječ ili uvodno govor/. Stranica 62 od 248 . i to je obaveza tužitelja koji se toga ne može odreći niti mu to pravo može biti uskaraćeno. Nakon čitanja optužnice postoji obaveza suda da upita optuženog da li je razumio navode optužnice.) 4. pa ako ustanovi da nije obavezan je da mu te navode izloži na prihvatljiv način. 3. a koji se odnose na njene obavezne elemente. može se osporavati odluka o prijedlogu za postavljanje branitelja siromašnim. nadležnost suda. a ako on to ne učini u ostavljenom roku rješenjem će mu odbaciti optužnicu kao neuredan podnesak.JAVNOST. VOĐENJE ZAPISNIKA. Čim je započet glavni pretres optužnica se konzumira presudom. Nakon podnošenja optužnice od strane tužiteja sudu pa do početka glavnog pretresa tužitelj nema pravo da izmjeni optužnicu. ODLAGANJE. 5. koja se donosi po službenoj dužnosti nakon što optuženi postavi zahtjev. a o njima odlučuje sudija za prethodno saslušanje koji ne može učestvovati u samom suđenju. PROČITATI OSTATAK U VEZI GLAVNOG PRETRESA. Protiv rješenja kojim se odlučuje o odbijanju prethodnih prigovora žalba nije dozvoljena. PREKID. Prigovori se podnose u roku od 15 dana od dana uručenja optužnice. Ukoliko SPS nađe da su takvi prigovori opravdani donjeće rješenje kojim se taj sud oglašava stvarno nenadležnim i koje je odmah pravosnažno jer žalba nije dopuštena. a što se odnosi na dokaze prikupljene u istrazi (npr nezakonit je dokaz saslušanja nekih svjedoka kojima nisu data upozorenja kao što je npr bliski srodnik osumnjičenog itd. POČETAK GLAVNOG PRETRESA I ČITANJE OPTUŽNICE I DOKAZI OPTUŽBE I OBRANE Zakon izričito predviđa kao obavezu tužitelja da pročita optužnicu. OBAVEZNO PRISUSTVO. Čitanjem optužnice počinje glavni pretres i tada se učesnici u postupku i publika u sudnicu upoznaju sa glavnim predmetom krivičnog postupka. 34. DAVANJE LAŽNOG ISKAZA. prigovorima se može ukazivati na formalne nedostatke optužnice. koji će biti izvedeni na glavnom pretresu. 2. Pravo tužitelja da ukratko iznese dokaze na kojima zasniva optužnicuje prva prilika da sudu navede čvrste i jasne dokaze optužbe. što se isključivo odnosi na stvarnu nadležnost jer osoporavanje mjesne nadležnosti nije moguće u ovoj fazi postuoka. prethodnim prigovorima se može osporavati zakonitost dokaza. U tom slučaju ako su prigovori opravdani onda će SPS pozvati tužitelja da iste isprave.Prilikom sačinjavanja prigovora optuženi odnosno njegov branitelj mogu prethodnim prigovorima osporavati 1. prigovorima se može osporavati odluka o spajanju irazdvajanju postupka.

Dokazi čijie je izvođenje naredio sudija. da to znači da tužitelj u toku dokaznog postupka kaže «ja sad pozivam svjedoka NN kako bih ga direkt upitao». 36. Sve relevantne informacije koje mogu pomoći sudiji odnonso vijeću kod odmjeravanja odgovarajuće krivično pravne sankcije ako optuženi bude oglašen krivim. Dokazi obrane 3. DIREKTNO. Pozivanje svjedoka u ovoj fazi postupka (glavni pretres počeo) treba tumačiti kao i u angloameričkom sistemu tj. Sve te radnje pozivanja. Dokazi optužbe kojim se pobijaju navodi obrane / replika/ 4. Dokazi odbrane kao odgovor na odbijanje / duplika/ 5. i izvode svoje dokaze u skladu sa pravilima određenih u zakonu. IZVOĐENJE DOKAZA U zakonu je predviđeno pravo stranaka i branitelja da predlažu. vještaka i optuženog. naravno kada se on sam javi i zatraži da bude isjpitan/ Pošto ove zakonske odredbe omogućuju ne samo procesne aktivnosti stranaka. Zbog toga sud poziva optuženog i njegovog braniteja i pita ih da li se žele koristiti svojim pravom na uvodno izlaganje i iznošenje dokaza koje će ponuditi u svojoj obrani. odnosno vijeće 6. Naš zakon potvrđuje pravilo nemo prodere se ipso i prihvaćen je adversarni (anglosaksonski sistem) Stranica 63 od 248 .Što se tiče optuženog i njegovog branitelja zakon predviđa da oni mogu ako žele / ne moraju/ da koriste pravo i iznesu uvodno izlaganje. što je osigurano u svakoj fazi postupka. a to ne znači kako to neki tumače da on treba bukvalno ići pred vrata i pozvati nekog svjedoka. ali se iz odredaba člana 277 ZKP F BiH vidi i postojanje elemenata inkvizitorskog sistema /pravo suda da ispituje svjedoke. unakrsno i dodatno ispitivanje. 35. Prilikom izvođenja naprijed navedenih dokaza dozvoljeno je direktno. U zakonu je propisan redosljed izvođenja dokaza i on uvjek ide sljedećim redom: 1. a niti se pod ovim podrazumjeva da on u pripremi suđenja svjedoku dostavja poziv za suđenje. Ovo je u skladu sa principom. vještaka. vještaka/ obavlja se po pravilima adversarnog sistema. odnosno dostavljanje poziva i prozivanje svjedoka obavlja sud. već i suda. uključujući i procesnu situaciju kao što je ova. UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ispitivanje svjedoka / isto tako optuženog. te u skladu sa pravom optuženog da ne iznosi svoju obranu. pozivaju svjedoka.niko nije dužan iznositit dokaze protiv sebe. Dokazi optužbe 2. onda je jasno da imamo tradicionalnu mješoviti model evropske kontinentalne procedure / mješoviti postupak/.

ako je pristrasan. Može se nastojati prilikom tog unakrsnog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka / npr da svjedok laže/. 3. Ako svjedok odgovori izvan toga. onda branitelj može predložiti da svjedok nakon završenog ispitivanja izađe i sačeka pred sudnicom. Njime se nastoji dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuje odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog ispitivanja. Takva situacija bi trebalo razriješti na taj način da branitelj zatraži od suda da svjedoka ispita na okolnosti postojanja alibija optuženog. a branitelj optuženog mu ne može postavljati pitanja koja bi se odnosila na alibi osuđenog o čemu tužitelj nije postavljao pitanje prilikom direktnog ispitivanja. a oni ga prvi ispituju da dokažu istinitost svojih tvrđenja. kao i obavezeda odgovara na pitanja koja je već odgovorio. sugestivna pitanja/ je moguće uz prethodno odobrenje sudije odnosno predsjenika vijeća. Unakrsno ispitivanje kao i glavno ili direktno ispitivanje potječe iz adlersarnog sistema. jer će ga on pozvati kao svog svjedoka i direktno ga ispitati. Glavno ili direktno ispitivanje svjedoka obavlja stanka ili branitelj koji je pozvao svjedoka. nevoljan odnosno neće da sarađuje i pokazuje odbojan stav. Tako tužitelj nastoji da dokaže istinitost svojih tvrđenja. 2. Može se desiti da svjedok opisuje cio događaj iako je vidio samo dio tog događaja. U stavu 1 člana 277. Konačno treba naglasiti da u toku ispitivanja svjedoka i sud ima pravo da postavlja pitanja bilo u toku direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili dodatnog ispitivanja. Postavljanje pitanja koja navode na odgovor / tzv.Kod provjere kredibiliteta obaveza sudije je da zaštiti svjedoka od maltretiranja. dozvoljeno je postavljati „pitanja u korist tvrđenja“dakle pitanja mogu ići u drugom pravcu npr utvrđivanje alibija kako bi se dokazalo da optuženi nije bio na mjestu događaja već na drugom mjestu. Stranica 64 od 248 . Dakle pitanja u ovoj fazi /protivispitivanje/ se odnosi na ono što je svjedoka pitala suprotna stranka ili branitelj. 1. to je prema adlestarnom sistemu irelevantno za činjenična tvrđenja. Postavlja se pitanje kako postupiti u slučaju ako se radi o svjedoku optužbe i tužitelj je tog svjedoka direktno ispitao na neke okolnosti. Direktno ispitivanje limitira / ograničava/ unakrsno ispitivanje. Protuispitivanje ili dodatno ispitivanje Konačno stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka dobivaju još jednu priliku da svjedoka ispitaju u smislu pravnog utvrđivanja značenja odgovora svjedoka koje je dao prilikokm unakrsnog ispitivanja. Ako sud to ne dozvoli. da je optuženi učinio krivično djelo na način kako je to opisano u optužnici. Unakrsno ispitivanje se ograničava na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja. pa to treba okriti prilikom unakrsnog ispitivanja. a može i sačekati da oni to završe pa da onda tek sud ispita svjedoka. Takva pitanja može dozvoliti sudija odnosno predsjednik vijeća ako se radi o svjedoku pozvanog protiv njegove volje.

ako sudija odnosno predsjenik vijeća zaključi da okolnosti koje stranke i branitelj žele da dokažu nemaju značaj za predmet ili da je ponuđeni dokaz nepotreban.tužilac npr ustanovi da činjenični opis iz optužnice nije dobar. Nedopušteno je i pitanje koje se odnosi na činjenice koje se po zakonu ne mogu dokazivati / činjenice vezane za dokaz pribavljen na nezakonit način/. 37. Konačno. IZMJENA OPTUŽNICE Član 290. 38. Prema tome promjena nekih nevažnih činjenica ili okolnosti iz opisa djela ne prestavlja u krivično pravnom smislu izmjenu optužbe i to se zove preciziranje optužbe / npr. Izmjena optužbe podrazumjeva promjenu odlučnih činjenica. ZKPFBiH Isključivo je pravo tužitelja da na glavnom pretresu vrši izmjenu optužbe. ako ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo činjenično stanje izneseno u optužbi. onda tužilac može u okviru tog događaja mjenjati činjenice i okolnosti iz optužnice. odbit će izvođenje takvog dokaza. Ovo je diskreciona ocjena tužioca što znači on može izmjeniti optužnicu i kada nije došlo do promjene prikupljenih dokaza u istrazi a niti su se pojavili neki novi dokazi. PRAVO SUDA DA NE DOPUSTI PITANJE ILI DOKAZ Poznato je da sudija odnosno predsjendik vijeća rukovodi glavnim pretresom i njegovo pravo da zabrani pitanja i odgovor na pitanje bilo koje stranke i branioca je nužno da uradi ako je pitanje ponovljeno ranije postavljeno pitanje i dobijen odgovor. koje su navedene u činjeničnom opisu djela iz optužbe. U sudskoj praksi se upotrebljava terminologija preciziranje optužbe. Ako bi se desilo da tužilac izvan tih okvira umjesto činjenica i okolnosti koje predstavljaju navedeno KD u činjenični opis djela unese činjenice i okolnosti koje predstavljaju obhilježja KD krađe tada bi se radilo o nedozvoljenom proširenju optužbe a ne o njenoj izmjeni.Ako se radi o svjedoku koje je pozvan od strane suda / ne radi se o svjedoku koga su predložile stranke/ prvo će sud ispitat takvog svjedoka. branitelja i članove vijeća. na stranke. Izmjena optužbe se može odnositi samo na genusno isto KD. što jasno ukazuje isključivo na njegovu subjektivnu ocjenu – nova ocjena izvedenih dokaza. ako je pitanje nedozvojeno / unakrsno ispitivanje prelazi okvire direktnog ispitivanja – traži se odgovori na okolnosti i činjenice koje nisu bile predmet direktnog ispitivanja/.koja nije pravilna – ako se misli na izmjenu optužbe. Npr ako je predmet optužbe bilo KD silovanja. a onda će dozvoliti strankama da postavljaju pitanja/. koja može biti različita od one koju je imao prilikom sastavljanja optužbe. Za razliku od toga ako je tužitelj u činjeničnom opisu djela iz optužnice mijenjao činjenice i okolnosti koje su kod krivičnog djela Stranica 65 od 248 . Zabrana pitanja i odgovora na pitanje se odnosi na sve učesnike u postupku. on može tražiti od suda da mu dozvoli podnošenje izmjenjene optužnice.da je optuženi do kuće oštećenog došao glavnim putem pa tužitelj to promjeni u činjeničnom opisu djela i navede da je došao sporednim putem/. jer je u zakonu propisano «ako tužitelj ocijeni». Za takvu izmjenu optužbe dovoljno je nova subjektivna ocjena tužitelja.

Kad su u pitanju neuračunljive osobe tzv. Ako sud ne postavi ovo pitanje učinio je relativno bitnu povredu postupka i zbog toga se presuda mora ukinuti. Nasuprot tome. utvrđujuće presude / meritorna presuda/ Pročitati objektivni identitet optužbe i presude PRESUDA Dijelovi presude: . u slučaju izmjena okolnosti kod KD krađe.odluka o imovinsko.ISTI DOKAZI. 39. Radi pripremanja odbrane glavni pretres može biti odgođen (ovosno o kakvim se izmjenama radi) npr.generalije .osuđuje na – odluka o kazni Član 57. da se radilo o provaljivanju a ne obijanju ne predstavlja situaciju kada sud treba dozvoliti odlaganje glavnog pretresa radi pripremanja odbrane.činjenični dio -dakle.UVIJEK OSTAJE GENUSNO ISTO KD. uvijek treba dozvoliti odlaganje glavnog pretresa radi pripremanja odbrane. Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe / meritorna presuda/ 3.pravni opis (nije obavezan) Čime je. Presuda kojom se tužba odbija / formalna ili procesna presuda/.IZMJENA ČINJENIČNOG OPISA. stav 3. Nakon izmjene optužbe ne vrši se potvrđivanje. POJMOVNO IZMJENA SE ODNOSI NA ODLUČNE ČINJENICE.vezanost presude za optužbu Stranica 66 od 248 . ali sud mora pozvati optuženog da se izjasni da li je razumio izmjene optužbe i naravno optužbu u cjelini. – odluka o uračunavanju pritvora Član 212. Presuda kojom se optuženi oglašava krivim / meritorna presuda/ 4.teške krađe predstavljale provaljivanjem i navedene činjenice i okolnosti koje ukazuju da je to krivično djelo učinjeno obijanjem.uvod .. radi se o promjeni odlučnih činjenica. PROČITATI ZAVRŠETAK GLAVNOG PRETRESA IZ ZAKONA. stav 1. odnosno izmjeni optužnice koja je predviđena u zakonu.pravnom zahtjevu Odluka o troškovima OBJEKTIVNI IDENTITET OPTUŽBE I PRESUDE. 2. VRSTE PRESUDA / MERITORNE I PROCESNE/ U prvom stepenu sud donosi presude i to 1.pravna kvalifikacija djela . kada se radi o nekom KD iz oblasti privrednog kriminala gdje su izmjene obimnije . Nakon toga sud odlučuje da li će odložiti nastavak glavnog pretresa radi pripremanja odbrane. Preciziranje je izmjena činjenica i okolnosti koje nisu odlučne.

kada u odnosu na optužbu gdje je pisalo da je teška krađa utvrđena provaljivanjem pa se u činjeničnom opisu presude navedu činjenice i okolnosti koje predstavljaju obijanje. U protivnom ako sud povrijedi objektivni identitet presude i optužbe raditi će se o prekoračenju optužbe i bitnoj povredi ZKP-a zbog koje se presuda mora ukinuti (naravno ako žalba na istu bude izjavljena) MERITORNE I PROCESNE PRESUDE Meritorne presude su one kojima se optuženi oslobađa ili se oglašava krivim. Obrnuta situacija je moguća tj da sud ispusti iz činjeničnog opisa kvalifikatorne okolnosti zbog kojih je djelo pravno ocjenjeno kao djelo teške krađe. Sudska praksa je prihvatila da neće doći do povrede objektivnog identiteta presude i optužbe ako sud u činjeničnom opisu djela izmjeni činjenice i okolnosti tako da pravna kvalifikacija ostaje ista. Dakle mora postojati subjektivni i objektivni identitet presude i optuženog . a ako jeste da li ga je učinio optuženi. Ako bi ispostavilo da KD nije učinila osoba koja je optužena već neka druga tada sud donosi presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe. Što se tiče objektivnog identiteta pravilo je da činjenični opis djela treba sadržavati one (u presudi navedene) odlučne činjenice ili okolnosti iz činjeničnog opisa djela iz optužbe. Npr ako se radi o optužbi zbog krađe sud ne može dodavati činjenice i okolnosti koje bi to djelo kvalifikovale kao djelo teške krađe. Tako sud može ispustiti te okolnosti ako nađe da nisu dokazane i onda djelo kvalifikovati kao djelo krađe. Osuđujuća (kondemnatorna presuda) Presuda kojom se optužba odbija (pročitati u zakonu u kojim se slučajevima donosi ova presuda) obrazloženje takve presude je vrlo kratko jer se sud ne može upuštati u meritum stvari i ocjwenu izvrdenih dokaza. U činjenični opis djela sud nikada ne može dodavati činjenice i okolnosti na osnovu kojih se djelo može teže kvalifikovati nego je to učinjeno u optužnici. Procesna presuda je ona kojom se optužba odbija (bavi se samo formalnopravnim smetnjama za odlučivanje o suštini krivične stvari) za razliku od toga meritorne presude se bave raspravljanjem pitanja i odgovora o tome da li je učinjeno krivično djelo. a što je vezano za načelo akuzatornosti. jer tužitelj određuje u optužnici protiv koje osobe se vodi postupak i za koje djelo. Prema tome isključena je mogućnost da dođe do promjene osobe koja je optužena i da umjesto nje za KD bude oglašena krivom neka druga osoba. Dakle nema promjena u činjeničnom opisu koje bi optuženog dovodile u težu poziciju. Npr. U tom slučaju nema povrede objektivnog identiteta presude i optužbe. Kada je u pitanju pravni identitet on ne mora postojati jer je u zakonu navedeno da sud nije vezan za prijedlog tužitelja u pogledu pravne ocjene djela. To znači da sud ne mora prihvatiti pravnu kvalifikaciju djela iz optužnice već činjenični opis djela može kvalificirati na način kako smatra da je ispravno.U zakonu je predviđeno da se presuda može odnositi samo na osobu koja je optužena ( subjektivni identitet) i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u potvrđenoj odnosno na na glavnom pretresu izmjenjene optužnice (objektivni identitet). Stranica 67 od 248 .

Koja situacija postoji i sud će donijeti oslobađajuću presudu ako je utvrdio da je optuženi učinio djelo za koje se optužuje ali postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost.podnio optužnicu protiv N.prvenstveno uračunjljivost . U zakonu su taksativno nabrojani slučajevi i to su: 1. To će biti slučajevi npr. Kada sud poslije svestrane ocjene zaključi da nema dokaza da je optuženi učinio djelo za koje se tereti. ako djelo za koje se optužuje nije zakonom propisano kao KD. Prema KZ-u osnovi koji isključuju krivičnu odgovornost su: . Može se desiti da se u toku suđenja ispostavi da je optuženi postupao u nužnoj odbrani pa će u tom slučaju sud u činjenični opis djela unjeti činjenice i okolnosti koje predstavljaju napad oštećenog i i oslobodiće optuženog po ovom zakonskom osnovu. 2. ODRICANJE I ODUSTAJANJE OD ŽALBE Stranica 68 od 248 .DONOSI SE OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA. Riješiti pravni spor znači: 1.Ako je npr tužitelj do okončanja glavnog pretresa odustao od optužnice. ako nije dokazano da je optuženi učinio djelo koje mu se stavlja na teret. utvrditi činjenično stanje 2.nehat ako je djelo kažnjivo samo ukoliko je učinjeno sa umišljajem. postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost učinioca. zbog KD ubistva iz člana 186. Ovo je vezano za načelo slobodne ocjene dokaza.irelevantan događaj. građansko. sud će u obrazloženju samo navesti da je tužitelj pod brojem ---------od --------. primjeniti pravo Pravnom zaključivanju mora prethoditi činjenično utvrđivanje stvari. kada u činjeičnom opisu djela nedostaju neke činjenice ili okolnosti koje ulaze u strukturu općeg pojma krivičnog djela ili predstavljaju posebne elemente određenog KD (činjenični opis predstavlja pravno nevažan.N. a onda će u slijedećem pasusu samo dodati da je tužitelj dao izjavu da odustaje od optužbe pa je sud dosljedno tome (na osnovu člana 298. satv 1.stvarna zabluda . 3. NIJE KD AKO JE DJELO UČINJENO U NUŽNOJ ODBRANI. KZFBiH. Presuda kojom se optuženi oglašava krivim (pročitati u zakonu) 40. ZKPFBiH) odlučio kao u izreci. Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe Jedna od meritornih presuda jeste ona kojom se optuženi oslobađa od optužbe.pravni ili upravnopravni odnos.

Što se tiče tužitelja. onda prestaje ovlaštenja ne samo njegova već i drugih procesnih subjekata. on se može odreći od prava na žalbu odmah nakon objavljivanja presude i za takvo njegovu izjavu nije potrebno ispunjenje bilo kakvih uvjeta. Drugi uvjet je ako optuženi po presudi ne bi trebao izdržavati kaznu zatvora. Imajući ovo u vidu potpuno su jasni razlozi zakonodavca da predvidi strankama i branitelju / kada ovaj dobije ovlaštenje/ da mogu da se odreknu od prava na žalbu ili da odustanu od već izjavljene žalbe. Redovna punomoć koju ima branitelj jeste da poduzima radnje in favorem klujenta. Zato je potreban još jedan uvjet. a odricanje od žalbe se smatra da je na štetu branjenika. 42. Odricanje prava na žalbu se sastoji od izjave ovlaštene osobe da neće koristiti žalbu protiv presude. a drugi uvjet je ispunjen ako je optuženom izrečena novčana kazna. a bio u pritvoru šest mjeseci/. SADRŽAJ ŽALBE I OTKLANJANJE NEDOSTATAKA ŽALBE Stranica 69 od 248 . Odricanje je moguće do isteka rokova za žalbu. Ako su ispunjeni ovi uvjeti i optuženi dadne izjavu da se odriče prava na žalbu. Protekom tog roka ne mogu se više odreći tog prava jer to po zakonu nije moguće. ako je oglašen krivim a oslobođen od kazne ili mu je izrečena kazna zatvora koju je on već izdržao uračunavanjem pritvora / npr. a do donošenja odluke apelacionog vijeća tužitelj može odustati od već izjavljene žalbe. Optuženi se može odreći prava na žalbu samo nakon što mu je presuda dostavljena. osuđen na šest mjeseci zatvora. Prvi uvjet je ispunjen onda kada se tužitelj odrekne prava na žalbu / odmah nakon objavljivanja presude/. Prema tome izjava data tužitelju bilo usmeno ili pismeno o odricanju na pravo podnošenja žalbe ili odustajanja od žalbe ili bilo kojem drugom subjektu nema nikakvo pravno dejstvo. Ukoliko bi se pored toga desilo da optuženi ili neko od drugih osoba koje imaju pravo izjaviti žalbu u njegovu korist npr. Izjava ovlaštenih osoba o odricanju i odustajanju od žalbe su neopozive. Prema ovome treba naglasiti da samo izjava ovlaštene osobe o odricanju i odustajanju od žalbe ima pravno dejstvo. a to je da je ta izjava data pred sudom ili je napisana u podnesku koji je dostavjen sudu. Odustajanje od žalbe znači da je ovlaštena osoba dala izjavu da povlači blagovremeno podnesenu žalbu. branitelj izjavi žalbu u zakonskom roku.Nakon donošenja prvostepene presude isključivo ovisi od dispozicije volje stranaka da li će doći do žalbenog postuka. Postoji teoretska mogućnost da tužilac uloži žalbu u korist optuženog i od ove žalbe optuženi ne može odustati. koji mogu izjaviti žalbu u njegovu korist / osim prava tužitelja koji može da izjavi žalbu / Za odustanak od žalbe braniocu je potrebna posebna punomoć. ta žalba mora biti odbačena rješenjem kao nedopuštena. Prvi uvjet je da se tužitelj odrekao od prava na žalbu i 2. Ako bi neko ipak izjavio žalbu ona bi bila odbačena kao neblagovremena. uvjeta osuda. ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta ii to: 1. U vezi s tim je napravljen jedan izuzetak a to je da se optuženi može odreći prava na žalbu i prije što mu je dostavljena presuda.

U situaciji kad žalbu podnosi oštećeni kada ima punomoćnika ili tužitelj. a žalba ne sadrži obavezne sastojke ili se ne može utvrditi na koju se presudu odnosi. a ako to nije moguće onda se ista odbacujje. Stranica 70 od 248 . Prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimično ukine ili preinači 5. Osnov za pobijanje presude 3. onda se postupa sa tom žalbom na isti način kao što je to naprijed navedeno za žalbu izjavljenu u korist optuženog koji nema branitelja. Ako je žalbu podnio optuženi ili neko od osoba koja može izjaviti žalbu u njegovu korist. Ako se radi o žalbi koja je podnesena u korist optuženog. Pored toga žalba će biti odbačena ako se ne može utvrditi na koju se presudu odnosi / npr mora se kroz upisnik i imenik kod suda pokušati utvrditi na koju se presudu žalba odnosi/. takva žalba se odmah odbacuje. odnoso pitanje žalbe po takvom redosljedu nije obavezno / i nekim drugim redosljedom može biti sačinjena. obrazloženje žalbe i potpis osobe koja je podnijela žalbu/. ako ista ne sadrži obavezne sastojke / osnov za pobijanje presude. Kada se žalba vraća na doradu osim roka za ispravku treba navesti u čemu se sastoje nedostaci. sud će pozvati podnosioca žalbe da istu dopuni pismenim podneskom ili usmeno na zapisnik kod suda. a optuženi nema braniteja ili ako je žalbu podnio oštećeni koji nema punemoćnika i neka od tih žalbi ne sadrži naprijed pobrojane sastojke. Mora navesti i šta želi dokazati sa tim novim dokazima i činjenicama. Ako sud to nije naveo nema poslije mogućnost da odbaci tu žalbu ako ponovo bude neuredna. jer je predvidio da se takva žalba koja ne sadrži neke i obavezne sastojke treba dostaviti apelacionom vijeću. Ako podnositelj žalbe tako ne postupi u određenom roku sud će takvu žalbu odbaciti. a u ovom slučaju kad ima branitelja to se ne radi. osim u slučaju ako se ne može utvrditi na koju se presudu žalba odnosi i tada se ta žalba odbacuje. ali je bitno da sadrži one sastoje koji su propisani u zakonu / naprijed navedeni/. 2. Za razliku od ovog postupanja zakonodavac je napravio iznimku. Postoji mogućnost da žalitelj navede nove činjenice i dokaze (beneficium novorum) ali u tom slučaju mora iznjeti razloge zbog čega isit i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti prezentovani na glavnom pretresu. Potpis osobe koja podnosi žalbu Izloženi redosljed sastojaka žalbe. a to je u odnosu na žalbu koja je podnesena u korist optuženog . Označenje presude protiv koje se podnosi žalba / naziv suda broj i datum presude/. Jedina razlika između ove dvije situacije jest što je žalbe izjavljena u korist optuženog i optuženi biva pozvan da izvrši dopunu žalbe. Obrazloženje žalbe 4. Samo žalba koja sadrži sve potrebne sastojke predstavlja valjan osnov za odlučivanje po žalbi.Pod pojmom sadržaja žalbe se podrazumjevaju sastojic koje žalba treba da ima da bi se po njoj moglo postupati. a optuženi ima punomoćnika. Sastojci žalbe su: 1.

ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS Naš zakon usvaja pravila reformatio in peius / zabrana preinačenja na teže/ kako u žalbenompostpku tako i na ponovno suđenju. Ako se prilikom ispitivanja utvrdi postojanje bitnih povreda odredaba ZKP-a onda se sud ne upušta u ispitivanje ostalih žalbenih osnova a ovo zbog toga jer je ta odluka donesena protivno zakonu pa se time okončava ispitivanje po žalbi. U pogledu jednog krivičnog dijela ili više krivičnih djela/. Zabrana reformacio in peius važi u postupuku po žalbi i to kako za odlučivanje u sjednici apelacionog vijeća a takojđe i na pretresu koji se održava nakon ukidanja prvostepene presude.Prema tome ova zakonska odredba pruža optuženom zaštitu u punom opsegu s obzirom da zabranjuje izmjenu presude u bilo kojem pogledu. Tek ako ne stoje žalbeni osnovi naprijed pomenuti ili žalba nije izjavljena iz tih osnova žalbeni sud dolazi u situaciju da ispituje žalbene osnove povrede KZ-a i zbog odluke o kazni. jer propisuje da ako je izjavljena žalba samo u korist optuženog da se presuda ne smije izmjeniti na njegovu štetu. Stranica 71 od 248 . obrazloženju i prijedlogu iz žalbe s obzirom da od toga isključivo ovisi okvir odnosno pravo ispitivanja presude. Dosljedno tome vijeće apelacionog odijeljenja mora voditi računa o osnovama. nadalje iz kojeg se onsova poboja presuda. Ova zabrana važi i u slučaju eventualnog ponavljanja krivičnog postupka u korist optuženog ili ukoliko Ustavni sud BiH usvoji apelaciju osuđenog i ukine presudu vijeća apelacionog odjeljenja i predmet vrati na ponovno odlučivanje. Postoji obaveza vijeća apelacionog odjeljenja da rješenjem odbaci kao nedopuštenju žalbu izjavljenu u korist optužeog u kojoj su navedene određeni razlozi i u skladu sa njima predloženo da se optuženom pored kazne zatvora na koju je osujđen izirekne i mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u smislu člana 74 KZ F BiH. već sam mora održati pretres) ukoliko ne stoje navodi iz žalbe o bitnim povredama ZKP-a onda je II stepeni sud u situaciji da ispituje presudu iz osnova pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja a ako nađe da je u tom pravcu žalba opravdana II stepeni sud presudu ukida i postupa tako što održava pretres ponovo. 44.43. Tako se iz sadržaja iz žalbe može zaključiti da li se presuda pobija u cijelosti ili djelimično / npr. U ovim slučajevima presuda se ne ukida već preinačuje ukoliko je naravno žalba opravdana. Na osnovu toga apelacija ukida presudu i određije održavanje pretresa (kada je u pitanju presuda II stepeni sud ne može kao prije ukinuti presudu i vratiti I stepenom sudu na odlučivanje. U suprot tome ako bi to bilo prihvaćeno i optuženom izrećena takva mjera sigurnosti time bi se povrijedilo pravilo zabrane reformacio in peisu. iz kojih razloga itd. GRANICE ISPITIVANJA PRESUDE / ŽALBENI POSTUPAK/ U zakonu je izričito predviđeno da vijeće apelacionog odjeljenja ispituje presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija žalbom. pod uvjetom ako jepodnesena samo žalba unjegovu korist.

ukoliko žalbeno vijeće ocijeni da je opravdana takva žalba u pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Cilj ovog pravnog instituta sadržan je u tome da se spriječi nejednakost postupanja prema saoptuženima. a takva žalba ima prošireno dejstvo zasnivana na favorem desesionis – prednost obrane. Podnošenje žalbe u korist optužeog samo iz navedenih zakonskih osnova je gotovo uvijek posljedica uvjerenja njenog podnositelja da će ta žalba uspjeti. U vezi sa tim žalbeno vijeće treba prvo ispitati osnovanost takve žalbe pa ako ocijeni da su njeni prigovori neosnovani ili da su osnovani samo prigovori koji se odnose na povredu KZ. Odluki o kriviloj pravnoj sankciji/. 46. Moguće je da je procjena podnositelja takve žalbe bila pogrešna. tek onda kao drugo u smislu ove zakonske odredbe pristupi ispitivanju odluke o krivno pravnoj sankciji i oduzimanju imovniske koristi. onda će rješenjem ukinuti prvostepenu sudsku presudu i odrediti održavanje pretresa. BENEFITIO COHESIONIS / POGODNOST PRIDRUŽIVANJA/ Spada među pogodnosti obrane. a u korist drugog saoptuženog nije nikako izjavljena ili je izjavljena lai u njoj nisu navedeni prigovori kao u uspjeloj žalbi. Radi toga je zakonodavac predvidio da u ovakvim situacijama ako žalbeno vijeće utvrdi da su razlozi do kojih je donio odluku u korist optuženog od kojih su i za kojega saoptuženih koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom pravcu da će postupiti po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji.45. To će biti u slučaju ako je podnesena žalba u korist optuženog zbog pogrešnog ili nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede KZ. pa presudu ne pobija iz nekog drugog žalbenog osnova / npr.pravne koristi. Nasuprot tome. Dakle ako je žalba u korist optuženog podnesena iz navedenih zakonskih osnova i ta žalba je u korist optuženog. jer u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o krivično pravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. pa će sud ex officio ispitati i odluku o kazni i odluku o oduzimanju imovinsko. pa stvar u tom slučaju neće ni moći ispitivati odluku o krivino pravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. pa je u ovoj zakonskoj odredbi koja se odnosi na prošireno dejstvo žalbe propisano . Najjednostavniji slučaj primjene pogodnosti pridruživanja je slučaj kada je učinjena bitna povreda odredaba ZKP na koju se ukazuje u žalbi izjavljenoj Stranica 72 od 248 . PROŠIRENO DEJSTVO ŽALBE U zakonu je izričito predviđeno da je žalba izjavljena u korist optuženog može imati prošireno dejstvo. koji su u nekom krivičnom postupku bili obuhvaćeni istom presudom i nalaze se u istoj situaciji. Očigledno je da se ova pogodnost pridruživanja zasniva na nečelu pravičnosti postupka u smislu kojeg se nastoji izbjeći mogućnost da iz formalnih razloga saoptuženi u žalbenom postupku budu različito tretirani i to zbog toga što je u korist jednog optuženog izjavljena uspjela žalba. onda ona ima prošireno dejstvo.

48. onda to očigledno nema nikakve veze sa ovim saoptuženim. Nakon što se eventualno poboljša zdravstveno stanje optuženog / to se mora provjeriti preko vještaka neuropsihijatra/. Prema tome ako bi npr. odgovarali za različito krivično djelo i to jedan za krivično djelo krađe. 47. Ako žalbeni sud ovo uvaži i preinači presudu o kazni i izrekne mu blažu kaznu.u korist saoptuženog. Uvjet da se optuženi nalaze u istoj pravnoj situaciji najbolje se može promatrati u slučaju ako oni odgovaraju / npr. a drugi za krivično djelo prikrivanja. prema novom konceptu u KZ predpostavka za krivnju jeste uračunljivost. pa ovaj optuženi koji odgovara za krivično djelo prikrivanja u žalbi istakne da je za to djelo nastupila zastarjelost. KZ RS. Naime . do primjene ovog pravnog instituta pogodnosti pridruživanja u odnosu na drugog optuženog može doći samo ako je i on bitno smanjen uračunljiv i ima malodobnu djecu. da je dobio neku duševnu bolest nakon učinjenog krivičnog djela i da nije sposoban učestvovati u postupku sud će rješenjem prekinuti postupak i optuženog uputiti organu nadležnom za pitanje socijalnog staranja. Prema tome ako ga ne karakterišu te okolnsti primjena ove pogodnosti pridruživanja je potpuno isključena. Već je naglašeno da su uvjeti za primjenu ovog pravnog instituta ti da saoptuženi odgovaraju za isto krivično djelo da se nalaze u istoj pravnoj situaciji. krivični postupak će se nastaviti. koja je zaista i nastupila. Ako se takvim vještačenjem ispostavi kao tačno da je kod optuženog nastupila. koji odgovara za krivično djelo krađe. POSTUPAK U SLUČAJU NASTUPANJA DUŠEVNE BOLESTI Moguće su situacije da nakon učinjenja krivičnog djela kod optuženog nastupi duševno oboljenje. Obaveza je suda da u tom slučaju zatraži psihijatrijsko vještačenje kako bi se zaista utvrdilo da li je optuženi duševno obolio i da li je sposoban učestvovati u krivičnom postupku. nije predvijđena mogućnost izricanja krivično pravne sankcije. pa jedan od tih optuženih izjavi žalbu zbog odluke o kazni i u toj žalbi navede da mu sud prilikom donošenja odluke o kazni nije uzeo u obzir da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio bitno smanjeno uračunljiv ili da je porodičan otac troje malodobne djece. Pošto se u ovom slučaju radi o tome da je teško duševna osoba kojoj je potrebno liječenje učinila protivpravno djelo u Stranica 73 od 248 . KZ Distrikt Brčko/. U tom slučaju stranke i branitelj se mogu obratiti sudu sa prijedlogom da se prekine krivični postupak s obzirom da optuženi nije sposoban da u njemu učestvuje. Ovo je imalo za posljedicu da se u procesnom zakonu predvidi postupak za takve osobe u kome će se presudom utvrditit da je takva osoba učinila protivpravno djelo. za krivično djelo krađe/. POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI Postoji situacije kada je teško duševno bolesna osoba kojoj je potrebno liječenje učinila krivično djelo u neuračunljivom stanju prema KZ F BiH i ostalim KZ / KZ BiH.

Kad je u pitanju ovakva osoba tužitelj sačinjava optužnicu i dostavlja je sudu. Pošto krivnja predstavlja jedan od elemenata općeg pojma krivičnog djela / subjektivni element/ onda to znači da ustvari zbog nepostojanja takvog jednog elementa optuženi nije ostvario krivično djelo.neuračunljivom stanju. ali se iz razumljivih razloga optužni ne izjašnjava o krivnji. kao što je to slučaj kad su u pitanju druge osobe. Stranica 74 od 248 . već samo protivpravno djelo. Ukoliko se ispostavi da je optuženi bio samo smanjeno uračunljiv ili bitno smanjen uračunljiv onda tužitelj umjesto naprijed pomenutih prijedloga. a u toj optužnici tužitelj će napisati prijedlog da sud utvrdi da je optuženi učino djelo u stanju neuračunljivosti i da se predmet uputi organu nadležnom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajućeg postupka. treba predložiti da se uz neku krivično pravnu sankciju optužnom izrekne mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja. Ovakva optužnica se potvrđuje kao i svaka druga optužnica. U toku dokaznog postupka sud mora utvrđivati ne samo da je optuženi u vrijeme izvršenja djela bio u neuračunljivom stanju. to znači da kod te osobe ne postoji krivnja. već i to da je on to djelo i počinio.

) i ovo se pravo štiti tužbom zbog smetanja posjeda. Da nije pribavljen na nezakonit način. Posjednik ima pravo na zaštitu zbog protivpravnog uznemiravanja . a ovaj kojem je data stvar u posjed je neposredni posjednik. Imamo posjed stvari i posjed prava. vi. niti bi mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova.2006.21. dakle silom. Vlasništvo je pravo na stvar. Mora navesti čin smetanja . a ne gubi se ako je posjednik privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari (elementarna nepogoda npr. Savjesnost se pretpostavlja . I takve osobe imaju pravo na zaštitu. clam i precario. Osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši vlast nad stvari prema uputama drugoga ne smatra se posjednikom već samo držaocem stvari tj. prevarom ili zloupotrebom. U toj tužbi mora da dokaže da je imao faktički posljednji mirni posjed na određenoj stvari. Posjed se može vršiti i od strane druge osobe kojoj je stvar data u posjed po nekom pravnom osnovu . korištenja i raspolaganja koje se mora vršitiu skladu sa namjenom i prirodom stvari. Kada više osoba ima posjed na jednoj stavri to je suposjedništvo. čak i ako nema faktički posjed) PRESTANAK POSJEDA Posjed prestaje kada se prestane vršiti faktučka vlast nad stvari . KATARINA MANDIĆ POSJED Posjed je faktička vlast na stvari.) prestankom vršenja faktičke vlasti prestaje i posjedovna zaštita. Savjestan posjednik je ako posjednik ne zna. oduzimanja posjeda. detentorom pa mu ne pripada ova zaštita.ako ga posjednik drži po nekom pravnom osnovu koji može poslužiti za sticanje prava vlasništva. za prolaz i sl. Kada je posjed zakonit?. oduzimanja itd. (nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavitelja i ima pravo na posjedovnu zaštitu. Suposjednici imaju pravo na zaštitu u odnosu na treća lica i u odnosu na drugog suposjednika ukoliko ga ometa u posjedu. tužbeni zahtjev glasi na uspostavu rabnijeg posjedovnog stanja.01. a to se u jednom terminu zove smetanje posjeda. osobu koja je to uradila. Tužba se može podnijeti u Stranica 75 od 248 . a onaj ko tvrdi suprotno mora to i dokazati. Posjed prava stvarne služnosti ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe ( npr. Posjed može biti zakonit i savjestan. I posredni i neposredni posjednik imaju pravo na zaštitu koja se satoji od zaštite od uznemiravanja . Tu zaštitu može ostavriti kod suda tužbom zbog smetanja posjeda. Posjed se satoji od posjedovanja. pa ovaj koji je dao stvar u posjed postaje posredni posjed . Može biti posjed prava korištenja tehničkih usluga i sl.

ima zaštitu u odnosu na svakoga. da se sa njom raspolaže (sukladno zakonu). To je suština prava vlasništva na stvarima. Raspolaganje podrazumjeva i trošenje stvari .u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. to je : da je opasnost neposredna . Pored toga. onda se mora ispoštovati taj zakom (imaš pravo raspolaganja. osim u odnosu na osobu od koje je na takav način oduzeo posjed. da je samopomoć nužna i da je način vršenja samopomoći adekvatan okolnostima. zaštite i prestanak prava vlasništva. Ukoliko od izvršenog smetanja nisu protekli ovi rokovi u kojima se po ovom zakonu može tražiti sudska zaštita. ali samo u granicama zakona). ZAKON O VLASNIČKO-PRAVNIM ODNOSIMA (6/98 SN FBIH) Sadržaj: Ovim zakonom uređeni su uvjeti i način stjecanja. Posjednik ima pravo i na samopomoć protiv onoga ko ga uznemirava ili ko mu je uzeo posjed pod određenim uvjetima . posjed. pravo zaloga. Vlasnik mora pazitit da korištenjem svoje stvari ne ometa drugoga i ne šteti mu. Kod smetanja posjeda ne raspravlja se o pravnom osnovu. Korištenje mora biti u sklafdu sa prirodom stvari. a to znači ovaj subjektivni rok od 30 dana i objektivni od godinu dana. Ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasništvo) koristi to svoje pravo. Šta je vlasništvo? Vlasništvo je pravo da se stvar koristi. U kom obimu sud pruža zaštitu posjedniku?. (u izreci stoji i zabrana tuženom da ubuduće smeta posjed i navodi se novčana kazna. korištenja. a objektivni rok je 1 godina od dana smetanja posjeda. Posjednik koji je stekao posjed silom. Ako je nekim drugim zakonom određeno da je ograničeno raspolaganje zemljištem. nasljedno pravo. dijelom i za obligacije jer nije bilo puno izmjena. Ko ima pravo vlasništva? Svako fizičko ili pravno lice. prevarom ili zloupotrebom. Stvari mogu biti pokretne i nepokretne. To znači da se korištenje.roku od 30 dana od dana saznanja. U zakonu je izričito rečeno da da se svako mora uzdržavati od povrede prava drugoga. ako je potrošna. promet ako je nepokretna i sl. korištenje. uređuje stvarne služnosti. U sebi sadrži slijedeća prava: raspolaganje. i prava stranih osoba na svarima. Knjiga Zečevića: može se koristi dio koji se odnosi na vlasničko-pravne odnose i stavrno pravo. posjed. upotreba stvari ne smije upotrebljavati na štetu drugih. Odluka se donosi u vidu rješenja) Suposjednik uživa istu zaštitu kao i posjednik u odnosu na treće osobe kao i u odnosu na drugog suposjednika. Može li se oduzeti pravo vlasništva? Može samo ako je to propisano posebnim zakonom Može li se ograničiti pravo vlasništva? Stranica 76 od 248 .

mora postojati poseban pravni osnov (npr. stvarnog tereta.! Stranica 77 od 248 . Stvari u općoj upotrebi se određuju posebnim zakonom i način njihovog korištenja. ali samo ako je propisano posebnim zakonom i ako je u javnom interesu (eksproprijacija). a da se vlasniku ne da naknada. Vlasnik stvari se mora uzdržavati . prirodnih bogatstava i kulturno. Sve stvari koje su u općoj upotrebi su van prometa.historijske baštine. ali uz naknadu). Sva ova prava određuju se posebno zakonom i samo pod tim uslovima mogu se ograničiti. postaju vlasništvo države. Nosilac prava vlasništva može biti fizička i pravna lica. Nakon promjene njihove namjene. pravo zaloga.Može. Ukoliko nije moguće da se postigne dogovor. Posebnim zakonom je određeno koje su stvari u općoj upotrebi. način sticanja i prestanka prava vlasništva. pravo građenja... divljač i drugi dijelovi prirode. Vlasništvo se može oduzeti i ograničiti samo u javnom ineteresu npr. koji se ne mogu odvajati sve dok se po volji vlasnika ne mogu odvojiti. Ograničenja na stvarima? Pravo stvarne i osobne služnosti. Psebnim zakonom je propisano pod kojim uslovima se posjedovanjem stječe pravo vlasništva nad ovim stvarima (npr. ali samo u javnom interesu.zemljište. Radi zaštite okoline. građevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi. Dozvola ili koncesija) Nekretnine. Intencija je zakonodavca da se naknadi u punom iznosu. Zabranjeni je vršenje ovlaštenja koja proističu iz prava vlasništva suprotno cilju. sud odlučuje u vanparničnom postupku. Pokretne i nepokretne stvari? Predmet prava vlasništva mogu biti pokretne i nepokretne stvari . Ako se oduzima vlasništvo u javnom ineteresu onda vlasniku pripada pravo na naknadu u punom obimu. U ovom slučaju vlasnik ima pravo na naknadu u punom iznosu. (nešto kao: mora koristiti stvari na način da ne smeta i ograničava druge u njihovim pravima) Da bi se nešto moglo uraditi od ovoga. mineralne vode.. strana fizička i pravna lica pod određenim uvjetima propisanim zakonom.. Moramo znati pojam prava vlasništva. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi. Može se urediti i način korištenja. sa susjedom se dogovoris da mozete postaviti nešto što njemu smeta. Vlasnik zgrade ima pravo vlasništva na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Stvari u općoj upotrebi nakon promjene namjene postaju vlasništvo FBiH. kantona i sl. Prav vlasništva u pravnim licima vrše fizička lica koja njima upravljaju.. (utvrđeno posebnim zakonom). sirovine. smatraju se stvarima u smislu ovog zakona onda kad se nad njima stekne posjed.. Zakonom se može i posebno urediti način korištenja nekretninama. Nikada se ne može nešto oduzeti . Stvari u prometu i stvari van prometa? U prometu su stvari koje su u vlasništvu.

ali ne npr. korištenja i raspolaganja) ali u onom obimu kojima ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. svaki suvlasnik ima pravo da traži da o tome odluči sud. Ne može tada. Ima pravo na diobu stvari u svako doba.Posjed i pravo vlasništva se moraju razgraničiti. Kad se poduzimaju poslovi koji prelaze okvire redovnog poslovanja npr. ali su odredivi)? Kada postoji i šta je suvlasništvo. zasnivanje služnosti. Prava suvlasnika? Imaju pravo da zajednički upravljaju . niti sudske zaštite. Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava. Promjena namjene stvari. Za ono što prelazi redovno upravljanje (promjena namjene. To znači da može uvijek. jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu. izuzev ne u vrijeme u koje bi se nanosila šteta stvari. a za preduzimanje poslova postoje naročito opravdani razlozi. onda nema dogovora. Posjed je faktička vlast. Kod redovnog upravljanja ako se ne postigne saglasnost svako od suvlasnika ima pravo da se obrati sudu. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano. zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari. Ugovor kojim se suvlasnik odriče svog prava je ništav. Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći. a mogu to povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili terćoj osobi. Za redovno upravljanje potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od jedne polovine zajedničke stvari. rekonstrukcioja i sl)– potrebna je saglasnost svih suvlasnika. ali pod uslovom da je u javnom interesu. Stranica 78 od 248 . Suvlasnik ima sva ona prava koja ima i vlasnik (vlasnička prava: posjeda. upravljanja i održavanja kao i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar snose zajednički. Fizička dioba stvari Može se tražiti fizička dioba stvari i to pravo ne zastarjeva. Suvlasništvo? Pojam suvlasništva (vlasništvo više lica nad istom stvari u određenim djelovima). Odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je pšenica već izrasla. Ako se neko usprotivio. Troškove korištenja. Postoji kada nepodjeljena stvar pripada u vlasništvo 2 ili više lica tako da svako od njih ima određeni idealni dio koji je poznat. prava suvlasnika. pojam zajedničkog vlasništva(dijelovi nisu određeni. potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Moramo znati razliku uzmeđu vlasničke tužbe i tužbe za smetanje posjeda! Sve se može riješiti posebnim zakonima. Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika . asrazmjerno veličini svog suvlasničkog dijela. (ovo se osnosi samo na nekretninu). Šta je potrebno kod suvlasnika za redovnu upravljanje (redovni popravci i održavanje)? Mora postojati saglasnost suvlasnika čiji zajednički dio prelazi dijelove ½.

Zajedničko vlasništvo? Tu stvar pripada više lica. površina. Načini sticanja prava vlasništva: . Tada ta osoba može da nekretninu proda trećoj osobi. jer time dokazuje da ima ozbiljnu namjeru da kupi tu stvar. Tužbeni zahtjev bi izgledao: poništava se. Ko su etažni vlasnici? To su vlasnici na posebnim djelovima zgrada. a kada se ne može postići sporazum svako može zahtjevati da o tome odluči sud. da prvo ponudi osobu u čiju korist je to pravo konstituisano. (zakon o etažnom vlasništvu je regulisao ovo) i nedjeljivo pravo vlasništva na zemljištu pod zgradom kao i na zemljištu koje je u upotrebi zgrade. Ako ponuđač odstupi i proda pod povoljnijim uslovima. Oni imaju nedjeljivo. Pravo preče kupnje? Pravo preče kupnje postoji ako je regulisano posebnim zakonom. ponuda mora biti sačinjena prema zakonom propisanom obliku (mora biti označena parcela. Civilna dioba stvari? U slučaju kada je fizička dioba nemoguća. tj. ali dijelovi nisu određeni ali su odredivi. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ostali suvlasnici jamče za pravne i fizičke nedostatke stvari samo do visine svog suvlasničkog dijela. ili je moguća uz znatno smanjenje vrijednosti stvari . cijena i mora biti dostavljena na način koji će ponudiocu garantovati da je ispunio svoju obavezu) Ako ne odgovori . osoba koja ima pravo preče kupnje ime pravo da traži od suda tužbom poništenje tog ugovora uz uslov da prihvata sve uslove iz ugovora koji je zaključen sa tom trećom osobom i da istovremeno deponuje kupovnu cijenu. zajedničko pravo vlasništva na zajedničkim djelovima zgrade. koji služe njihovim posebnim dijelovima. Postoji u određenim situacijama koje su predviđene zakonom (etažno vlasništvo). Na zajedničko vlasništvo se primjenjuju odredbe o suvlasništvu.uvlasnici sporazumno određiju način diobe stvari . tada sud odlučuje da se vrši civilna dioba – prodaja stvari i namirenje iz novčane mase po pravilima izvršnog postupka. Ako prodaja ne uspije sud može odrediti da se cijela stvar dodjeli jednom od suvlasnika uz njihovu obavezu da ostalim suvlasnicima isplate naknadu prometne vrijednosti srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. smatraće se da ponudu nije prihvatio.na osnovu pravnog posla Stranica 79 od 248 . U tom slučaju prodavac mora da postupi u skladu sa tim zakonom. Kako se stiče pravo vlasništva? Može biti originarno i derivativno stjecanje prava vlasništva. Da bi to pravo bilo ostvareno. Ovo pravo se gasi protekom 3g od dana izvršene diobe. ali samo pod istim uslovima iz ponude koju je dostavilo osobi koja ima pravo preče kupnje.. Sud o tome odlučuje u vanparničnom postupku..

vlasniku zemljišta pripada pravo vlasništva na zgradi uz uvjet da graditelju naknadi vrijednost zgrade u visini prosječne cijene vrijednosti građevinskog objekta. sud ih može dosuditi vlasniku ili graditelju. Može da zahtjeva rušenje zgrade ili da traži od graditelja da mu isplati prometnu vrijednost zemljišta. Kada vlasnik ne može tražiti da mu pripadne prava vlasništva na objektu? Kada objekat koji je izgrađen na zemljištu znatno veće vrijednosti od zemljišta na kojem je izgrađen. onda će sud na zahtjev vlasnika zemljišta dosuditi vlasniku zemljišta ovaj građevinski objekat i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta. Kada vlasnik zemljišta zahtjeva rušenje sud može odbiti takav zahtjev ako ocijeni da to ne bi bilo opravdano s obzirom na vrijednost objekta u odnosu na vrijednost zemljišta. Kada je savjestan graditelj. Ako je graditelj bio nesavjestan (znači znao je da gradi na tuđem zemljištu i vlasnik ga je upozorio ali on je nastavio sa izgradnjom) vlasnik zemljišta ima određena prava. Ako je graditelj bio nesavjestan. Pravo izbora vlasnika zemljišta pripada u rokuz od 3 godine od dana izgradnje objekta . u takvoj pravnoj situaciji graditelj može steći pravo vlasništva na zgradi i zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i zemljištu koje služi zgradi.- nasljeđivanjem odlukom nadležnog organa Originarni način sticanja prava vlasništva – ovo pravo ne izvodi se iz prava njegovog prednika. Ako je vrijednost zemljišta i objekta približno jednaka. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen). vlasnik zemljišta ima pravo da traži naknadu za zemljište po prometnoj vrijednosti. a savjestan je samo ako nije znao niti mogao znati da gradi na tuđem zemljištu. Ako se vlasnik zemljišta nije protivio gradnji a znao je za nju. po kriterijima u vrijeme donošenja sudske odluke. Ako je vrijednost zemljišta veća od vrijednosti građevinskog objekta. a nakon proteka tog roka ima pravo samo da traži naknadu prometne vrijednosti zemljišta. Stranica 80 od 248 . Ova pravila važe kada su i graditelj i vlasnik zemljišta nesavjesni.kome je potrebniji). Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana saznanja završetka gradnje ili u apsolutnom roku od 10 godina od završetka gradnje. U ovu kategoriju spada i «građenje na tuđem zemljištu» Ko može steći pravo vlasništva građenjem na tuđenjem zemljištu? Graditelj mora biti savjestan. Tada mu samo pripada pravo na naknadu za zemljište po prometnoj vrijednosti. ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. Može da zahtjeva da mu pripadne pravo vlasništva na zgradi pod uvjetom da graditelju naknadi bvrijednost zgrade u visini prosječne cijene objekta u vrijeme donošenja sudske odluke. stjecalac postaje vlasnik nezavisno od prava vlasništva prethodnika (npr. Posjed zakonit je ako je neko ušao u posjed na osnovu pravnog posla. dosjelost – savjestan posjednik drži nekretninu zakonom propisano vrijeme za sticanje prava vlasništva na nekretninama).

Ako je nekretnina u posjedu prenositelja prava vlasništva onda onaj koji je prvi stekao pravnu osnovu. u situaciji kada se stvar već nalazi kod sticaoca po nekom drugom pravnom osnovu. Razlika je između pokretnih i nepokretnih stvari. a potpisi nisu ovjereni na sudu. Okupacijom se ne može steči prava vlasništva na nekretnini. potrebnu mu je za sticanje prava vlasništva 20 godina. Stjecanje prava vlasništva odlukom državnog organa se stiče vlasništvo eksproprijacijom. Okupacija – uzimanje i posjed napuštene stvari s namjerom da se postane vlasnik. Kad će postati vlasnik. Ako ih ima više onda je to onaj koji ima posjed. pretpostavke za sticanje prava vlasništva na naekretninama održajem. Vlasništvo prednika. komesacijom. a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. a savjesnost se pretpostavlja. a tim momentom postaje i posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (to je izuzetak od pravila) i pripadaju mu sva vlasnička prava i prava posjeda. arondacijom. ako stjecatelj ostavi stvar kod prenositelja po nekom drugom pravnom poslu i ako se nalazi u posjedu 3 osobe. a presuda je samo deklarativna da bi se npr. uzurpacijom. Ovaj upis se vrši pod uvjetom da je stjecalac savjestan. ugovor je ništavan. Derivativni način sticanja prava vlasništva postoji kada se to pravo izvodi iz prava prethodnika. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke. šta mu je Stranica 81 od 248 . Sticanje prava vlasništva na nekretninama na osnovu pravnog posla. Izuzetak je na osnovu pravnog posla stiče se pravo vlasništva u trenutku zaključenja istoga. Vlasnik nekretnine postaje upisom u zemljišne knjige.propisano je zakonom. Na pokretnoj stvari vlasništvo se stiče predajom isprave. Kojim momentom postaje vlasnik? Momentom pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa. osnov stjecanja. Kod derivativnog sticanja moraju biti ispunjena 3 uvjeta. Ako je posjednik samo savjestan. Da bi se moglo steći prava vlasništva na osnovu pravnog posla taj pravni posao mora biti sačinjen sukladno zakonu koji propisuje promet nekretnina. a savjestan je kad nije znao i nije mogao znati da stavr koju drži u posjedu nije njegova). Kod nekretnina je potrebno da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti: mora se izjaviti i pokazati na izričit način da napuštate nekretninu i u tom slučaju to postaje državna svojina.Originarno stjecanje – postaje vlasnik momentom ispunjena uslova. Ako je savjestan i zakonit rok je 10 godina. Ko može steći pravo vlasništva po tom osnovu? Savjesni posjednik (savjesnost se predpostavlja. Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem – nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca. Ako su ugovorne strane iz ugovora ispunile svoje obaveze. pravilo je restitucije. mogao izvršiti upis u zemljišne knjige. Sticanje prava vlasništva održajem (dosjelošću). Ako je ugovor potpisan.

Oni imaju stvarnopravni karakter zbog tog ašto terete određenu nepokretnost i obvezuju vlasnik aopterećenog dobra da korisniku tereta ispunjava ono što je sadržaj tereta. protekom vremena ze koje je zasnovan teret i odlukom suda. U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme zakonitog i savjesnog posjeda predhodnika. Ovi tereti vrlo često imaju za cilj da korisnikiu terteta kao starom i nesposobnom za rad obeznjedi osnovne životne potrebe. Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan . propašću stavri 4. napuštanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv način izrazio volju da više ne želi da ima vlasništvo na stvari. ukoliko nasljednik nije znao niti je mogao znati za to. za zasnivanje ovog prava potrebna je saglasnost svih suvlasnika. ako je drugim zakonom to posebno određeno. Na pokretnoj stvari posjednik stiče pravo vlasništva protekom 3 godine savjesnog i zakonitog posjeda. do isteka posljednjeg dana zakonom propisanog roka. kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari 2. Ako je samo savjestan onda 6 godina. STVARNI TERET Podrazumijeva pravo treće osobe na tuđoj nepokretnosti na osnovu koga korisniku pripada ovlaštenje da od vlasnika takve nepokretnosti zahtjeva određene radnje ili davanje u naturi. U ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći u trenutku otvaranja nasljeđa tj smti ostavioca. Napuštena nekretnina postaje vlasništvom FbiH ako zakonom nije nešto drugo određeno. Kako prestaje stvarna služnost? Propašću opterećene stvari. Ovi rokovi računaju se od dana stupanja u posjed stvari. Prestanak prava vlasništva 1. Stranica 82 od 248 .npr. Tužba se može podnijeti sudu samo ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke. jednostranom izjavom korisnika da se odriče prava. Potrebni je podnijeti tužbu za utvrđenje da je stekao prava vlasništva dosjelošču na nekretnini određenoj na način koji je dovoljan da se može izvršiti uknjižba. potreban mu je samo protek posljednjeg dana zakonom propisanog roka. Ako je nekretnina u suvlasništvu. Stjecanje prava vlasništva od nevlasnika Vlasništvo na pokretnoj stvari osoba može steći na ovaj način pod uvjetom da je pribavila uz naknadu od osobe koja u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari. Presuda je samo dekleratorna i služi za upis u zemljišne knjige. oduzimanje stvari u javnom interesu. takvu izjavu može dati pred nadležnim organima) i donosi se rješenje kojim se utvrđuje da je stvar napuštena 3. u protivnom sud će tužbu odbiti kao neosnovanu. Kada je u pitanju posjed koji je savjestan i zakonit onda je rok 10 godina za nekretnine i i stekom zadnjeg dana tog roka posjednik postaje vlasnik.još potrebno? Ništa.

Odlukom suda i drugog državnog organa ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI Ima pravo tužbom zahtijevati da se od vlasnika poslužnog dobra utvrdi pravo služnosti. odlukom suda i drugog državnog organa i dosjelošću. Ako je služnost stečena dosjelošću na originarni način za njen prestanak potrebno je ne vršenje služnosti kroz period 20g. Pozitivne su one koje ovlašćuju titulara da za potrebe svog povlasnog dobra obavlja određene radnje na nekretnini drugog lica poslužnog dobra. PRAVO ZALOGA Hipoteka je pravo zaoga na nepokretnostima koje ovlašćuju hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno. . Negativne su kada se zabranjuje vlasniku poslužnog dobra da obavlja radnje na koje on kao vlasnik ima pravo.STVARNA SLUŽNOST Pravo vlasnika povlasnog dobra da za potrebe te nekretnine vrši radnje na nekretnini drugog vlasnika. Vlasnik poslužnog dobra ima pravo ustati sa tužbom da vlasnika povlasnog dobra prestane pravo služnosti kada ta služnost postane nepotrebna za korištenje povlasne nekretnine kao i kada prestane razlog zbog kojeg je služnost konstituisana. Služnost se može zasovati na određeno i neodređeno vrijeme. To pravo se može štititi u odnosu na svakoga. Kada je stečeno pravo titular ima pravo na zaštitu u odnosu na svaku terću osobu koja ga ometa u korištenju tog prava. Realizacija Stranica 83 od 248 . PRESTANAK PRAVA SLUŽNOSTI Jedan od načina može biti i taj da se vlasnik poslužnog dobra protivi korištenju određene služnosti a vlasnik povlasnog dobra kroz period od 5g ne vrši tu služnost. Prema sadržaju dijele se na pozitivne i negativne. Korisnik mora paziti da što manje oštećuje poslužno dobro. Stvarne služnosti se mogu zasnovati pravnim poslom.Pravo služnosti može se zasnovati i pravnim poslom . Ako se podjeli nekretnina konstituirana služnost ostaje u korist svih dijelova. kao i na vlasnika poslužnog dobra ako ga on ometa (tužba smetanja posjeda).dosjelost – potrebno je korištenje – najčešće prolaz preko nečijeg puta u trajanju 20g bez protivljenja vlasnika poslužnog dobra. a ta nekretnina je poslužno dobro ili da zahtjeva od vlasnika poslužne nekretnine da se uzdrži od vršenja određenih radnji koje bi inače kao vlasnik imao pravo da vrši na svojoj nekretnini. Pretpostavka za sticanje stvarne služnosti . Služnost prestaje kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslužnog dobra. Prestaje i kada propadne jedno od dobara.

Strana pravna i fizička lica mogu biti nosioci prava vlasništva na pokretnim stvarima kao i domaća lica ako zakonom nije drugačije određeno. tada može steći pravo vlasništva na poslovnim zgradama. Hipotekarni povjerilac može zasnovati hipoteku na postojećoj hipoteci u korist treće osobe bez pristanka hipotekarnog dužnika. Ako strano fizičko i pravno lice obavljalo određenu djelatnost na području FBiH. Hipoteka sre odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari. ali samo. Prestanak hipoteke Kada prestane potraživanje zbog kojeg je zasnovana hipoteka. i druge sastavne dijelove i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke. U situaciji kada je poslije dšlo do podjele nekretnine govorimo o nedjeljivosti hipoteke. hipotekarni povjerilac mora izjavu dati pred organom koji vodi evidenciju (gruntovnica) Ona prestaje kada ista osoba postane nositelj prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari i kada propadne nekretnina koja je bila opterećena hipotekom. ako ih je više pravo prvenstva ima onaj ko je prvi zasnovao hipoteku. Strana pravna i fizička lica mogu steći pravo vlasništva na području FBiH na zemljištu i zgradi nasljeđivanjem ako međudržavnim ugovorom nije drugačije određeno. Za jedno potraživanje može se zasnovati hipoteka na više nekretnina. Hipoteka se može zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine. Postoje odredbe koje su ništave. Založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze. Stranica 84 od 248 . izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javnu knjigu gdje je hipoteka upisana.takvog ovlaštenja kao i zaloga na pokretnoj stvari ostvaruje se prodajom založene nekretnine na javnom prodaji. Mogućnost sticanja može biti ograničeno.to su odredbe ugovora o hipoteci kojim hipotekarni povjerilac ugovara pravo ubiranja plodova koje ta nekretnina daje ili iskorištavanje nekretnine na drugi način ili da neispunjenem obaveze (kojom je ustanovljena hipoteka) stiče pravo vlasništva na založenoj stvari – takve klauzule su ništave i ne proizvode pravno dejstvo. ali samo sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom. Ovim odredbama ovog zakona regulisana su i prava stranaca. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka. Postoji mogućnost prenosa hipoteke. prostorijama i zemljištu na kojem se objekti nalaze. Pravo prvenstva pripada hipotekarnom povjeriocu u odnosu na ostale povjerioce. Nastanak hipoteke Nastaje na tri načina: pravnim poslom sudskom odlukom po zakonu Upis hipoteke se vrši u javnoj knjizi. kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke.

Registar parcela. To je uslovni upis prava sticanja i sva ZK prava. spisak lica / titulara ZK prava sa oznakom ZK uloška u kojem su ta lica upisana u ZK. Glavnu knjigu čini zbir ZK izvadaka.Načelo upisa – prema ovom načelu ZK pravo se može steći . ZK ulošci su dijelovi glavne knjige koji čine pojedine isprave i čine jedno ZK tijelo (ukupnost nekretnina jednog vlasnika ili više suvlasnika.Načelo pouzdanja u javne knjige. odluka organa uprave. ugovor o prodaji i ugovor o poklonu. a koji se nalaze u istoj ZK i katastarskoj općini) Registar je pomoćna knjiga koja omogućava lakše pronalaženje određenih podataka. Predmet uknjižbe mogu biti stvarna prava. kojre je dužno prethodno pribaviti mišljenje min vanjskih poslova BiH.Načelo legaliteta.Zakonom o vlasničko. Te ako je zahtjev u skladu sa ZK. Kako bi se publikovali važni novi odnosi u pogledu ograničenja raspolaganja i upravljanja nekretninama. Ta evidencija se vodi kod ZK ureda općinskih sudova. Osnovna načela ZK prava: .smatra se ispravnim i potpunim sve upisano u javne knjige. . Uz molbu se prilaže isprava. kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost federalnog min pravde. realni tereti i obligaciona prava. prenjeti ili prestati upisom u zemljišnu knjigu.vlasnička prava. . Dugoročni zakup može se zaključiti na period od 5-50g. Stranica 85 od 248 .Načelo prioriteta. abecedni imenik.pravnim odnosima je pored ostalog predviđena mogućnost da se za potrebe njihovih diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih organa i specijalnih agencija. Valjana pravna isprava je sudska odluka. Strana fizička i pravna lica mogu biti ograničena u kupovini zbog principa reciprociteta. zbirke isprava i registra. . ZK se sastoji od glavne knjige. . Predbilježba je uslovni upis privrednog karaktera. tako da se ne može pozvati da mu je nepoznato šta je upisano u javnu knjigu.da se upis može dozvoliti na osnovu isprave koja važi kao punovažan pravni osnov.od kada je ured primio zahtjev za upis. a onda ZK ured odlučuje o uknjižbi. Zabilježba je upis informativnog karaktera. izdati u dugoročni zakup zgrade na kojima postoji pravo vlasništva.Načelo javnosti. čestica. To su knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi nad nekretninama.svakom je dozvoljeno da ih razgleda. Vrste upisa: uknjižba predbilježba zabilježba Konačan upis sticanja prenosa i prestanka nekog ZK prava je uknjižba.jače je oravo onoga ko je ranije upisan.

U ovoj tužbi je aktivno legitimiran vlasnik. Osoba čiji je posjed savjestan dužna je vratiti stvar vlsniku sa plodovima koji nisu obrani. Postoje tri tužbe: Rei Vindicatio: tužba za vraćanje stvari u posjed. on ne odgovara za pogoršanje ili propast stvari do kojih je došlo za vrijeme savjesnog posjeda. Također je obavezan da vrati plodove ali postoji razlika ukoliko je posjednik savjestan ili nesavjestan. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tužba uručena.Otklanjanje nedostataka vrši ZK referent. Savjesan posjednik može stvar zadržati dok mu vlasnik ne naknadi ono što mu pripada. onda se mora voditi računa o savjesnosti posjednika. Tužilac može dokazivati da je savjesnost i ranije prestala ali ona se pretpostavlja. savjestan posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja i korisnih troškovu u obimu u kojem je vrijednost stvari povećana. nalazi kod tuženog koji je neovlašteno drži. Kada se postavlja tužbeni zahtjev. Vlasničke tužbe ne zastarjevaju. PITANJA Pojam prava vlasništva (suština i šta podrazumijeva? Šta je sa raspolaganjem? Može li vlasnik neograničeno raspolagati? Kakva prava pripadaju vlasniku u slučaju ograničenja prava vlasništva? (puna naknada) Posjed? Zajedničko vlasništvo? Ko su etažni vlasnici? Šta može biti predmet prava vlasništva (pokretne i nepokretne stvari)? Može li se suvlasnik odreći prava na diobu? Šta se dešava ako klauzula o odricanju od ciobe stoji u ugovoru? Ništava je! Stecanje prava vlasništva na nekretninama? Osnovi stjecanja? Šta je stvarno pravo? Kako djeluje na druge? (prema svima. odvajanjem plodova. Šta je zakonit a ša savjestan posjed? Kad se tužba odbacuje a kada odbija? Kada se donosi meritorna presuda tužba se odbija. naknaditi štetu koja je nastala na stvari. a ako ne ulazi u meritum stvari. Razlika između originarnog i derivativnog sticanja prava vlasništva? Stjecanje prava vlasništva od nevlasnika. jer se sporedni zahtjevi mogu postaviti u zavisnosti od toga da li je savjestan posjednik ili ne. koji mora dokazati da je vlasnik i da je stvar koju traži da mu se preda u posjed. izuzev ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. Dakle. Stranica 86 od 248 .erga omnes). okupacijom? Šta su plodovi i kome pripadaju? To su sporedne pokretne stvari koje pripadaju glavnoj stvari (pertinencija) do odvajanja. odbacuje se rješenjem. za razliku od tužbe za smetanje prava posjeda. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se štiti tužbom. Nesavjestan posjednik dužan je stvar predati tužitelju sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja i naknaditi vrijednost ubranih plodova. tužit će posjednika nevlasnika koji nema ovlaštenje da drži stvar da mu je preda i naknadi troškove spora.

a savjesnost se predpostavlja. Ako i tuženi imma neki pravni osnov.ovu tužbu podiže vlasnik i pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u korištenju stvari i traži da to uznemiravanje prestane. Tužba kojom se zahtjeva zaštita od uznemiravanja (actio negatoria). Aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno određenu stvar po pravnom poslu i na zakonit način. 3. prvenstvo ima onaj kod koga se stvar nalazi u posjedu. pa se poziva na njega. 2. Tužitelj se zove i pretpostavljeni vlasnik. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja može se postaviti i zahtjev za naknadu štete ukoliko je ista pričinjena uznemiravanjem. jači pravni osnov ima osoba koja je predmet pribavila teretnim pravnim poslom. a u moment pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik.) Stranica 87 od 248 . pretpostavljenni vlasnik može podnijeti tužbu sa tužbenim zahtjevom za predaju u posjed. pojam pravo vlasništva i stjecanje pravo vlasništva (4 osnova nabrojati)? u koju kategoriju spada stjecanje pravo vlasništva na nekretninama đrađenjem na tuđem zemljištu i dosjelošću? (originarni). i da je posjed tuženog po slabijem pravnom osnovu. Kao punovažni pravni osnovi samtraju se: ugovori na osnovu kojih se stiče pravo vlasništva. a može se postaviti zahtjev za vraćanjem plodova za vrijeme trajanja posjeda kao i zahtjev za naknadu štete. komasacija i uzurpacija) Zaštita prava vlasništva? (nabrojati tužbe i ispitivač traži da objasnite jednu detalnije. Traži se povrat stvari od osobe koja tu stvar drži po slabijem pravnom osnovu ili bez prava. Tužitelj mora dokazati da je njegov posjed zakonit. šta se može postaviti u osnovni. mora odrediti identitet stvari i mora dokazati da se individualno određena stvar nalazi kod tuženog bez pravnog osnova.Tužilac mora dokazati da je vlasnika (ZK izvadak). Kod tužbe smetanja posjeda – uvijek se donosi rješenje a kod tužbi za smetanje vlasništva donosi se presuda. Ako su im pravni osnovi jednaki. 4. Ako je kupcu oduzet posjed od osobe koja nema pravnog osnova za držanje stvari.tužba zbog uznemiravanja. Tužbu može podnijeti i suvlasnik. Tužba za predaju stvari radi jačeg prava (Actio Publiciana) – tužba iz pretpostavljenog vlasništva. arondacija. Npr. Ovo je jedan od derivativnih prava sticanja vlasništva. kada su dva lica zaključila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovažan i _. Razlika između originarnog i derivativnog stjecanja prava vlasništva ? Stjecanje prava vlasništva na osnovu zakona? (Eksproprijacija. dakle nema oduzimanja samo postoji uznemiravanje. već upisa u zemljišne knjige. ZAKON O VLASNIČKO-PRAVNIM ODNOSIMA – PITANJA 1. kupac ne postaje vlasnik momentom zaključenja ugovora. a šta u dodatni tužbeni zahtjev (ovo je jako značajno za rei vindikaciju). Podiže je pretpostavljeni vlasnik i to je tužba koja se podnosi kada neko smatra da ima jače pravo na posjed. Kupac nij epostao vlasnik jer nije izvršio upis u javne knjige.

7. 10. 14. Ovo se odnosi i na predmete koji su se zatekli na sudu a nisu rješeni u prvom stepenu. Prije stupanja na snagu ovog zakona punovažni su ako su ugovorači u cjelosti ili pretežnom djelu ispunili obaveze iz ugovora. ništav je. zato što ranije nije bila odredba o ovjeri potpisa. Prestanak prava vlasništva? Odricanje od prava vlasništva? Služnosti? Posjed? Razlika između posjeda i vlasništva? Vrste posjeda? Prava posjednika? Pravo na zaštitu? Paralela između zaštite prava vlasništva i zaštite posjeda? Kako izgleda tužbeni zahtjev? Na šta je ograničeno raspravljanje u tom postupku? Prava stranaca? (Najkraće) Lične služnosti? Stvarne služmosti? Pojam stvarne služnosti? Sticanje i prestanak prava služnosti? Stvarni tereti? Pravo zaloga? Hipoteka? Prava suvlasnika? ZAKON O PROMETU NEKRETNINA (SN F BIH Primjenjuje se temeljem člana 9. a ugovorne strane ispune obaveze iz ugovora. 11. to ispunjenje ne znači ništa. a potpisi ugovorih strana moraju biti ovjereni u sudu. ugovor ne proizvodi pravno dejstvo tj. Pitanje može biti: zakonske pretpostavke za punovažnost ugovora o prometu nepokretnosti? Stranica 88 od 248 . Ako obaveze nisu izvršene do tog datuma i takav ugovor će sotati na snazi pod uslovom da su ugovorne strane izvršile ovjeru potpisa ugovarača kod nadležnog suda u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu. 6. onda se daje naknada po cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. 12. Koje nepokretnosti mogu biti u prometu? ) Forma ugovora kojim se vrši promet nekretninom? Ugovor na osnovu koga se prenosi pravo vlasništva nepokretnosti mora biti sačinjen u pisanom obliku. Ako potpisi nisu ovjereni. 13. 9. Ako to nije moguće. Npr.5 Ustava FBIH. Sve ono što ja dato po osnovu takvog (ništavog) ugovora mora se vratiti. U zakonu o izmjenama i dpounama zakona o preometu nepokretnosti (SN RBiH 18/94) govori o sudbini ugovora koji su zaključeni do stupanju na snagu ovog zakona. 15.5. Ako ovo nije zadovoljen. jer je do donošennja ove izmjene bilo pitanje punovažnosti ugovora prometom nekretnosti bilo regulisano drugačije. 8. Ništavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem.

Ukoliko prodavac izvrši kupoprodaju pod povoljnijim uvjetima. i ponudu dostavi licu koje ima pravo preče kupovine na način kojim će moći u slučaju potrebe. Šta će biti u situaciji kada vlasnik proda nekretninu trećoj osobi pod povoljnijim uslovima od uslova iz ponude ili ako izvrši prodaju nekretnina bez prethodnog izvršenja ponude?osoba koja ima pravo Stranica 89 od 248 . Tužba za poništenje ugovora okupoprodaji zbog povrede prava preče kupovine može se podnijeti sudu u roku od 30 dana od dana kada je imalac prava preče kupovine saznao za prodaju i uvjete prodaje. smatraće se da ponudu ne prihvata. Određuje se posebnim zakonom. kako bi pokazao stvarnu namjeru da i on po toj cijenu zaključi ugovor o prometu nekretnina. stanu. stambenoj ili poslovno zgradi. Ako je zgrada izdata u zakup i zakupc ima pravo preče kupovine pod određenim uvjetima (ako je poslovnu prostoriju koristio najmanje 5 godina). Ukoliko je konstituirano pravo preče kupovine u odnosu na neku osobu.Kad se prenosi prava vlasništva na zgradi. PRAVO PREČE KUPNJE Ranije je bilo šire postavljeno sada je malo suženo. a najkasnije od u roku od 1 godine od dana zaključenja ugovora (subjektivni i objektivni rok). odnosno. Ovo je jedno od ograničenja prava vlasništva koje može postojati. a radi se o cijeni iz ponude upućene trećem licu. cijenu i ostale uvjete prodaje. istovremeno se prenosi i pravo vlasništva na zemljijštu na kome je zgrada izgrađena i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Prodaja se može izvršiti samo pod istim uvjetima koji su dati u ponudi osobi koj ima pravo preče kupovine. dokazati da je ponuda izvršena na zakonit način. Ovo je potrebno zbog toga što je primalac ponude dužan da u roku od 30 dana od dana primitka ponude izjavi da li prihvata ponudu ili ne. izvršiti prodaju te nekretnine. vlasnik-prodavac mora izvršiti ponudu osobi u čiju korist je konstituirano pravo preče kupovine. dužan je da kod ponovne prodaju da postupi na naprijed navedeni način. dužno je da sačini ponudu u pisanoj formi i u tu ponudu unese podatke o nekretninama te da ih označi zemljišnoknjićno ili katastarski. da ponovo dastavi ponudu licu koje ima pravo preče kupovine. tada osoba u čiju korist je konstituirano pravo preče kupovine može kod suda ustati sa tužbom za poništenje ugovora i postavit zahtjev da se njemu pod istim uvjetima nepokretnost prenese u vlasništvo. Ovo pravo preče kupnje ustanovljeno je u korist suvlasnika ako namjerava prodati svoj suvlasnički dio na građevinskom objektu. Ako ponuđeni tj. osoba koja ima pravo preće kupovine u tom roku ne da nikakvu izjavu. Nakon toga. Vlasnik koji namjerava da proda nepokretnost na kojoj je konstituirano pravo preće kupnje u odnosu na neku osobu. poljoprivrednom zemljištu itd. Ako vlasnik ne izvrši prodaju nepokretnosti u roku od 1 godine po isteku roka za prihvatanje pounude. Prilikom podizanja tužbe osoba koja je imala pravo preče kupnje dužna je deponirati kupoprodajnu cijenu u sud. vlasnik određene nekretnine može slobodno raspolagati. tj. To znači da ponudu mora dostaviti preporučenom pošiljkom ili direktno uz potvrdu ponuđenog da je istu primio.

poslovne prostorije. To je vlasnički list. opis i kultura parcele. stvarn aprava koja su konstituiran au korist zemljišno-knjižnih tijela. Na ništavost se mogu pozivati samo ugovorne strane. ZAKON O ZEMLJIŠNIM (JAVNIM) KNJIGAMA Predmet regulisanja ovog zakona je uređenje. Nekretnina – u smislu ovog zakona to su zemljišta. šume. naziv. To je popisni list. zgrade. samo ako na toj nekretnini ne postoje tereti. Glavna knjiga – zbir zemljišno-knjižnih uložaka jedne katastarske opštine. U taj uložak se upiuje jedno zemljišno-knjižno tjelo. Šta se smatra nepokretnosti u smislu ovog zakona? Poljoprivredna zemljišta. Drugi odjeljak zemljišno-knjižnog uloška nosi naziv B. Pročitati Zakon o građevinskom zemljištu. prevare i sl. Svi upisi u zemljišne knjige po osnovu ovakvih pravnih poslova su također ništavi i ne proizvode pravno dejstvo. Ako je neko treći stekao pravo vlasništva i taj ugovor je ništav. takvi ugovoru ništavi. 1992)? Ako je vlasnik nekretnine prenio pravo vlasništva na neko drugo lice pod dejstvom sile. Zemljišna knjiga u smislu ovog zaona je jevna kjniga I javni registar stvarnih prava na nakretninama I drugih prava koja su zakonom predviđena za upis. ime vlasnika zemljišno-knjižnog tijela. (nakon 30. zgrade. zemljišne knjige su knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi povodom nekretnina. Prvi odjeljak zemljišno-knjižnog uloška nosi oznaku A. zbirka isprava. posebni djelovi zgrada i drugi građevinski objekti. vođenje. Izjava se daje u posebnom postupku kod nadležnog organa. U popisni list se unosi broj katastarske parcele. ako Stranica 90 od 248 .preče kupovine ima pravo da tužbom kod suda traži poništenje ugovora i da se njemu pod istim uvjetima proda. U taj odjeljak unosi se pravni osnov upisa. Zemljišno-knjižno tijelo se satoji od više katastarskkih parcela koje se nalaze u istoj katastarskoj općini. kao i upis nekretnina i prava na nekretninama u zemljišnim knjigama FBiH. izuzev prava služnosti. održavanje i uspostava zemljišnih knjiga. Ugovori zaključeni u ratu Kakav karakter imaju ugovori zaključenii u ratnom periodu. Šta čini zemljišnu knjigu? Glavna knjiga. stanovi. itd. i registar. kao i ostalih zakonom predviđenih činjenica od značaja za promet. Drugim rječima. Upisi se vrše u zemljišno-knjižni uložak.04. ODRICANJE OD PRAVA VLASNIŠTVA Nosilac prava vlasništva može jednostranom izjavom odreći prava vlasništva na nekretnini u korst općine. šumska zemljišta. spajanje ili dioba zemljišno-knjižnih tijel (ukkoliko je vršena).

Ovo se rješava u parnici . To su tereti. eventualna ograničenja prava raspolaganja. Npr. Autorska imovinska prava sadrže ovlaštenje na iskorištavanje . nauka . Književnost. ako nije zaključen u ovoj formi neće proizvoditi pravno dejstvo. obrade pjesama drugih autora (sve to pod određenim uvjetima).prema volji ostavioca. za pseudonim je značajno da vrijedi dok se ne dokaže suprotno. ZAKON O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA Pitanja koja se najčešće javljaju: Šta je autor? Autorsko djelo? Zaštita autorskog prava? Šta se podrazumjeva pod autorskim djelom? To je tvorevina ljudskog ua iz određene oblasti stvaralaštva npr. zabilježbe koje se odnose na ta opterećenja i podaci o nosiocima tih prava. Svoja prava autor može prenjeti na fizička ili pravna lica i tada ta lica stiču status nosioca autorskog prava . nosioci autorskog prava i organizacije kojima je autor Stranica 91 od 248 . umjetnost i ostatak je nabrojan u zakonu. Za punovažnost ovog ugovora značajno je da je zaključen u pismenom obliku. podneska za upis. njihovi nasljednici . Ako se radi o anonimnom djelu kada autor uopće nije označen ili je djelo pod pseudonimom – autorsko pravo pripada izdavaču djela. Ko će se smatrati autorom? Ono lice čije je ime označeno na autorskom djelu. Autorska moralna prava sadrže ovlaštenje autora da bude priznat i označen kao stavralac djela.ima više suvlasnika – podaci o njima. muzičke i fotografske zbirke. da se suprotstavi svakoj izmjeni svog djela. Testamentom se ovo pravo prenosi na bilo koje lice. Lice koje je napravilo tu intelektualnu tvorevinu smatra se autorom. autor u ovom slučaju može tražiti novčanu naknadu za korištenje i novčanu satisfakciju ukoliko su mu povrijeđeni čast i ugled. antologije. Pravo na zaštitu imaju koautori. Postupak upisa u zemljišne knjige. Pod autorskim djelom se podrazumjevaju zbornici . prikazivanje. Izdavački ugovor. Treba naglasiti da je autorsko pravo i materijalno i moralno. kao i sve zabiolježbe koje se tiču vlasništva. na taj mačin se prenose imovinska prava autora. U njega se unose tereti i ograničenja. Treći odjeljak je C. Autor može biti samo fizičko lice a nosioci autorskog prava mogu biti i pravna lica. ima pravo da štiti svoje djelo. tada se može usprotiviti i tražiti zabranu tj zaštitu . Upis se vrši na osnovu rješenja o upisu koje donosi zemljišno-knjižni referent. ugovor o prikazivanju. Pojam autorskog ugovora. reprodukovanje . Naime. čak i prilagođeni prevodi u sredini u kojoj se plasiraju . pravni osnov upisa svih prava koja opterećuju zemljišno-knjižni tijelo. deformaciji ili skraćenju . Prenošenje autorskog prava moguće je i nasljeđivanjem po samom zakonu to su zakonski nasljednici ili testamentom. prenošenje i prevođenje raznih djela itd. umnožavanje . o izvođenju itd. a koje se donosi na osnovu zahtjeva tj. dakle. Autor može podnijeti tužbu sudu ako se njegovo djelo iskorištava bez njegovog odobrenja ili suprotno odredbama zaključenog autorskog ugovora.zaključenjem ovog ugovora prenosi se pravo iskorištavanja djela ovog autora. Može se koristiti i pseudonim .

Zelenaški ugovor) i stvaranju ravnopravnog odnosa ugovornih strana. Pitanja koja se najčepće javljaju su : Vrste autorskog djela? Prenošenje autorskog prava /nasljeđivanje? Zaštita? I ovdje sud uvijek odlučuje u granicama postavljenog zahtjeva. Načelo ekvivalentnosti – jednake vrijednosti uzajamnih davanja. Što jedna strana drugoj da jednaka je onome što je od nje primila. Dužnost ispunjenja obaveze.radi se naime o pouzdanosti strana u času zaključenja obligacionog odnosa što je prednost za valjano ispunjenje dakle jedna strana je iskreno spremna na ispunjenje obaveze uz istovremeno očekivanje ispunjenja obaveze i druge strane.znači da su učesnici u zasnivanju ovih odnosa i ostavrivanju prava iz njih dužni da se pridržavaju ovog načela. ovo načelo se vrlo često zloupotrebljava u praksi . Problem može nastati u vršenju prava (samovolja) postoji zabrana stvaranjai iskorištavanja monopolskog položaja . Potrebno je da je osoba savjesna. te da se presuda objavi o trošku tuženog . Povreda ovog načela može se manifestirati kao prekomjerno oštećenje . ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA • • Načelo ravnopravnosti. Ako jedna od ugovornih strana ne ispuni obavezu u ugovorenom roku i na ugovoreni način a zbog • • • Stranica 92 od 248 . Otvorenost i iskrenost. mora postojati povjerenje da će se na savjestan i odgovoran način ispuniti međusobna prava i obaveze. Kada sud u parničnom postupku izrekne presudu može izreći i zabranu daljeg kršenja autorskog prava .pripadao. Dakle. Ako se ugovor ne pobije u određenom roku on će ostati na snazi. Ako je prouzrokovana neka materijalna šteta može se tražiti naknada te štete. Znači nikada ex officio neće preći granice zahtjeva. Načelo savjesnosti i poštenja.stranke imaju potpuno jednaka prava u svakom pogledu.dakle nije znala niti je mogla znati stavrnu vrijednost stavri. Obaveza iz ugovora se mora ispuniti u cjelosti i onako kako glasi. zabranjeno je stavranje nekog odnosa iskorištavanjem ovog položaja kojim se stiču materijalne koristi a koje nisu utemeljene na radu (npr. Zabrana zloupotrebe prava – zabranjeno je vršenje prava i obaveza iz obligacionih odnosa suprotno cilju zbog koga je ono ustanovljeno ili priznato. Autorsko pravo se štiti za života i 70 godina nakon smrti autora. Sud može u postuoku donjeti i privremene mjere kojima se oduzimaju predmeti kojima se čini povreda te da se zabrani dalje obavljanje radnji kojima se nanosi povreda autorskog prava. U tom periodu može se tražiti sudska zaštita prava. Ovakav ugovor je rušljiv i može se tražiti njegovo poništenje.učesnici su dužni ispuniti obavezu na ugovoreni način i u ugovorenom roku. U određenim rokovima (subjektivno – od dana saznanaja za razlog rušljivosti a objektivni od dana zaključenja ovakvog ugovora). da se unište ili preinače predmeti kojima je nanesena povreda.

Pažnja dobrog privrednika je pravni standard i odnosi se na vršioce samostalnih djelatnosti tj pravnih lica koji učestvuju u postupku.poslovodstvo bez naloga . Ovakve izjave su npr. Ponašanje u ispunjavanju obaveza i ostvarivanju prava – u izvršenju obaveza učesnici iz obligacionih odnosa dužni su ponašati se sa pažnjom dobrog privrednika tj pažnjom dobrog domaćina ili sa povećanom pažnjom dobrog stručnjaka. Jednostrana izjava volje – može da nastane obaveza prema subjektu koji ne ispuni uvjete iz obećanja. Sticanje bez osnova.To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi.mješanje u tuđe poslove . To je najčešće ugovor o djelu.prouzrokovanje štete . Poslovodstvo bez naloga. Stranica 93 od 248 . UGOVOR Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana u cilju postizanja određenih pravnih učinaka.sticanje bez osnova . Prouzrokovanje štete. ugovor o zakupu itd. IZVORI OBLIGACIONIH ODNOSA Odnosi mogu nastati na osnovu: .• toga je druga strana pretrpila štetu.jednostrana izjava volje Ugovori. pažnja dobrog domaćina odnosi se na fizička lica i povećana pažnja dobrog stručnjakazahtjeva se od stručnjaka koji se bavi određenom djelatnošću. može zahtjevati od druge strane raskid ugovora i zbog neispunjenja i naknadu štete. Prilikom ostavarivanja prava jedna strana treba da se uzdrži od postupaka koji otežavaju izvršenje obaveze druge strane ili ga onemogućavaju u tome. Može biti nužno i korisno.ugovori .prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova. vršenjem nekog faktičkog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog bez ovlaštenja osobe u čiji korist se vrši taj posao. Dvostranoobvezujući postoje kada obaveza nastaje samo za oba ugovrarača. U pravilu radi se o tome da dužnik treba povjeriocu da izvrši određenu činidbu. Javno obećanje nagrade (neodređenom krugu lica da poduzme neku radnju za nagradu).štetnik je dužan nadoknaditi štetu oštećenom pod zakonom propisanim uslovima (moraju se znati uslovi na ispitu). Ugovori mogu biti jednostranoobvezujući kada obaveza na izvršenje činidbe nastaje samo za jednu ugovornu stranu.

Konsenzualni – ukoliko posebnim zakonom nije propisana forma. Aleatorni ugovori ili ugovori na sreću – za njih je karakteristično da u momentu zaključenja vrijednost ugovora nije poznata i neizvjesno je ko je dužnik a ko povjerilac. Ugovor o prodaji ili ugovor o zakupu. Besplatni ili dobročini ugovori. Ako je prevaru učinilo 3l ona će uticati na punovažnost ugovora ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. odnosno ukoliko su ugovorne strane takvo pravo ugovorile u korist trećeg lica. Konsenzualni ugovori su oni koji postaju prefektni kada se ugovarači sprazume o bitnim sastojcima ugovora bez posebne forme i predaje stvari. Prijetnja je izazivanje straha kod jedne od ugovornih strana tako da je ta strana zbog te prijetnje zaključila ugovor. Nesporazum postoji kada strane vjeruju da su saglasne o svim elementima ugovora ali postoji nesporazum o prirodi ugovora ili predmetu obaveze.prema zakonu o obligacionim odnosima ugovori su u pravili neformalni tj. Ugovorna strana može u zakonom propisanom roku tražiti poništenje. Ugovorač koji je prenio pravo na treće lice ima pravo zahtijevati od dužnika da izvrši obavezu. Ugovor bez Stranica 94 od 248 . Dužnik može istaći sve prigovore prema ugovraraču po osnovu ugovora. dakle oni su relativno ništavi. Prijetnja se može izjaviti direktno. U takvoj pravnoj situaciji jedna ugovorna strana u svoje ime ugovori potraživanje u korist treće – tada treće lice stiče sopstveno i neposredno pravo prema dužniku. Prevara je dovođenje ili održavanje jedne strane u zabludi kako bi se navela na zaključenje ugovora. Onda ta strana može tražiti poništenje ugovora. ako nije nešto drugo ugovoreno.Teretni ili naplatni ugovori postoje kada se za činidbu jedne strane daje protučinidba druge strane. Realni ugovori su oni kod kojih se pored saglasnosti zahtjeva i predaja stvari. Ona je bitna ukoliko se odnosi na bitna svojstva ugovora ili na lice sa kojim se ugovor zaključuje. Npr. Zabluda je nesaglasnost između faktičkog stanja ili o svojstvima stvari . Ugovor djeluje samo između ugovornih strana dakle inter patres. Učinak obligacionopravnog ugovora može se proširiti i na treća lica ukoliko se ugovorne strane dogovore. prirodi pravnog posla i predodžbi osobe o tome.kada se za primljenu činidbu ne daje protučinidba. Ugovor je pravni osnov za sticanje stvarnog prava. Ugovorna strana koja je pod tim uslovima zaključila ugovor i time pretrpila štetu ima pravo na naknadu iste. Npr. Pored zakonske forma može biti i ugovorena. telefonom ili pismom. MANE VOLJE bitna zabluda nesporazum prevara kod postojanja zablude ugovori su rušljivi. Na osnovu ugovora se traži realizacija stvarnog prava. U toj situaciji strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora. Ugovor o poklonu. Mora se znati.

Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobijenog ovlaštenja. Ono što je dato po osnovu ništavog ugovora mora se vratiti. Prvi je onaj od čijeg nastupanja zavisi nastanak ugovora. Uslov može biti suspenzivni i rezolutivni. ZNAČAJ FORME ZA PUNOVAŽNOST UGOVORA Ugovori su u pravilu neformalni.pravilo restitucije. Zastupanje nastaje i na osnovu zakona. Može se opozvati ali sve zavisi od vlastodavca. u suprotnom ne proizvodi pravno dejstvo. Postoji zastupanje na osnovu punomoći. Izdavalac punomoći u takvoj pravnoj situaciji ima pravo zahtijevati od opunomoćenog naknadu štete koju je zbog toga pretrpio. Punomoć je ovlaštenje za zastupanje može se zasnovati na jednostranom pravnom poslu ili na osnovu ugovora o punomoćstvu. Odnosno takav pravni posao je ništav. Ako je forma ugovorena time nije izričito određeno da punovažnost ugovora zavisi od ugovorene forme. a raskidni je onaj od čijeg nastupanja zavisi raskid.naknade može se poništti kada je prevaru učinilo 3l bez obzira da li je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. izuzev ako opunomoćeni nije znao niti je morao znati za sužavanje punomoći. Osim zakonom propisane forme same stranke mogu ugovoriti formu.66. Ako treće lice nije znalo niti je moralo znati da je punomoć opozvana tj sužena onda to prema njemu neće ni imati dejstvo. Za prouzrokovanje štete 3l prekoračenjem ovlaštenja ili bez odobrenja solidarno odgovaraju punomoćnik ili opunomoćeni. prema porodičnom zakonu roditelji su zakonski zastupnici djece itd. USLOVI I ROKOVI KAO NAČIN OGRANIČENJA UGOVORA (član 74-77) Ugovor je zaključen pod uslovom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od neizvršene činidbe. Ako je za pravni posao za koji se daje punomoć propisana forma onda i punomoć mora biti u toj formi. Ako nije moguće vraćanje daje se cijena stvari u vrijeme presuđenja.uglavnom to je direktor kod pravnih lica ili druge lice ovlašteno za zastupanje. zakona o obligacionim odnosima) ZASTUPANJE Ugovor se može zaključiti i preko zastupnika. Ako je forma propisana zakonom tada ugovor mora biti sačinjen u toj formi . Nekad se može pretrpjeti šteta prekoračenjem obvlaštenja za zastupanje (treba znati pod kojim uslovima se može tražiti naknada) odobrenje se može dati i naknadno. Izražava se u danima ili mjesecima. (članovi 60. Ovakav ugovor koji nije sačinjen u zakonom propisanoj formi neće konvalidirati čak i ako su obaveze iz takvog ugovora ispunjene u cjelosti. Rok spada u sredstva ograničenja pravnog posla buduća neizvjesna činjenica koja će se sa sigurnošću desiti. Punomoćnik može biti i pravno lice. Kada postoji ugovor ovlaštena osoba se mora ponašati u skladu sa ovlaštenjem. Dakle propuštanje forme u ovom slučaju neće uticati na Stranica 95 od 248 .

Predugovor obvezuje samo na zaključenje Stranica 96 od 248 . Ako je za neizvršenje kriv primalac kapare tada davaocu kapare pripada pravo na raskid ugovora i vraćanje kapare u dvostrukom iznosu. Može biti u okviru glavnog ugovora ili se može posebno sačiniti. U takvoj pravnoj situaciji savjesnim ugovaračima pripada pravo na pravičnu naknadu ukoliko pretrpe neku štetu. To znači da je zaključen ugovor a time se vrši i obezbjeđenje ugovora. ako nije predviđen rok ugovorom onda do momenta dospijeća obaveze iz ugovora. PREDUGOVOR To je izjava volje kojom se preuzima obaveza na zaključenje glavnog ugovora. bez njegove saglsanosti samo one ugovore čije zaključenje posebnim zakonom dozvoljeno. Predugovor mora biti sačinjen u obliku koji je propisan za punovažnost glavnog ugovora. Ukoliko se saglasnost ne istakne ni naknadno smatraće se da ugovor nje ni zaključen. Kada je kapara previše visoka postoji mogućnost da se kod suda traži sniženje. Ovo vrijedi samo u situaciji ako je statutom ili nekim drugim aktom pravnog lica određeno i u sudski registar upisano da njegov zastupnik može zaklujučiti ugovor samo uz saglasnost nekog organa. kao znak da je ugovor zaključen. Pravna sposobnost znači biti nosilac prava i obaveza tj biti pravni subjekt. Mora da sadrži sve one bitne elemente potrebne za glavni ugovor. Odustanica To je iznos novca koji se koristi za slučaj raskida ugovora. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA Kapara Kapara se daje prilikom zaključenja ugovora. Umjesto toga može da traži izvršenje ugovora i naknadu štete. Sastavljen je kad se postigne saglasnost i izvrši predaja stvari. najčešće u novcu a može biti u drugim stvarima. istovremeno i naknadno. Ograničeno poslovno sposobna osoba može zaključiti ove ugovore sa odobrenjem svog zakonskog zastupnika. Ovo pravo davanja odustanoce traje do momenta ugovorenog roka. Ako se ugovor ne izvrši a to se može staviti na teret jednoj strani npr davaocu. Kada je kaparom ugovoreno pravo da se odustane od ugovora onda se kapara smatra kao odustanica i svaka strana može odustati od ugovora. Poslovna sposobnost pravnog lica u obimu njegove djelatnosti jeste da zaključuje ugovore kao i kod fizičkih lica i ovdje se saglasnost za zaključenje nekog pravnog posla može dati prethodno. Ovaj ugovor se ispunjenjem može konvalidirati. Kada se ugovor izvrši kapara se uračunava u cijenu ili se vraća ako je predmet ugovora nešto drugo. Pravna lica imaju pravnu i poslovnu sposobnost.punovažnost ugovora ako su obje strane obaveze iz ugovora ispunile u cjelosti. Primalac kapare stiče pravo vlasništva na primljenom iznosu ili drugoj imovinskoj vrijednosti. a dužan ga je platiti ugovrarač koji raskida ugovor. Tada primalac ima pravo da raskine ugovor i zadrži primljenu kaparu ili može zahtijevati ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja u ispunjenju.

NIŠTAVI UGOVORI Su oni protivni ustavom utvrđenim načelima moralu društva. Zajedničke prostorije u stambenoj zgradi ne mogu se smatrati poslovnim prostorijama niti izdavati u zakup ukoliko odlukom nadležnog organa (skupština opštine) nije drugačije propisano.glavnog ugovora u roku određenom predugovorom. a poslovna prostorija je jedna ili više prostorija u kojoj se obavlja poslovna djelatnost bez obzira da li se nalazi u poslovnoj ili stambenoj zgradi. Ukoliko po proteku ovih rokova niko nije pobijao ovaj ugovor on ostaje na snazi. ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH ZGRADA I PROSTORIJA Poslovnom zgradom smatra se zgrada namjenjena vršenju poslovnih djelatnosti. te su samim tim ništavi. Druga strana se ne može prisiliti na zaključenje ugovora. lakomislenost ili zavisnost druge strane. Ako su se promjenile okolnosti od momenta zaključenja predugovora do momenta do kojeg je trebao biti zaključen glavni ugovor. Pitanje. Zaključenje glavnog ugovora može se tražiti u roku 6 mjeseci po proteku roka za zaključenje ugovora. u toj mjeri da uopće ne bi došlo do zaključenja predugovora da su tada postojale. Ništavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. U tom slučaju ide se tužbom za utvrđenje i donosi se deklaratorna presuda. tj postaviti zahtjev da se druga strana obaveže na zaključenje ugovora s tim da ako tuženi ne postupu po odluci suda kojom je obavezan da izvrši obavezu onda presuda zamjenjuje taj ugovor. Ovakvi ugovori suprotni su moralu društva. Druga strana može od strane na čijoj strani se nalazi rušljivost tražiti da se izjasni da li ostaje kod ugovora. Posljedica poništenja je restitucija. nedovoljno iskustvo . Kod ovih ugovora postoji očigledna nesrazmjera na koju je druga strana pristala zbog nepovoljnih okolnosti u kojima se našla. RUŠLJIVI UGOVORI Ugovor je rušljiv kada ga je zaključila ograničeno poslovno sposobna osoba. Ako jedna od ugovornih strana ne zaključi ugovor u ugovorenom roku onda druga strana može ustati sa tužbom. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. teško materijalno stanje. kada su postojale mane volje ili kada je to propisano zakonom. Za ove ugovore je karakteristično da oštećena strana može tražiti poništenje takvog ugogovra u zakonom propisanom roku.zasnivanje zakupa i prestanak ugovora o zakupu? Stranica 97 od 248 . Taj rok je godina dana od dana saznanja za razloge rušljivosti i tri godine od dana zaključenja ugovora. prinudnim propisima i javnom poretku. ZELENAŠKI UGOVOR Je dvostranoobvezni teretni ugovor kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili treće lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajući stanje nužde.

Ništav je sporazum kojim je jedna ugovorna strana obećala imovinsku korist drugoj u cilju da ova njoj ili nekom drugom izda poslovne prostorije u zakup. odredbe o tome da je ugovor zaključen na određeno vrijeme (tačno odrediti vrijeme) ili neodređeno vrijeme. Smatraće se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zaključen ili 15 dana nakon tog vremena nije pismeno ili preko suda zahtijevao predaju u posjed poslovne prostorije. u mjesecu ako ugovorom nije drugačije određeno. Otkaz ugovora biće punovažan kada između dana dostave otkaza i dana kada treba da prestane zakupni odnos protekne vrijeme određeno ugovorom. mjesto i datum zaključenja ugovora i potpisi ugovornih strana. Ako po isteku ugovorenog roka poslovne prostorije ne budu predate zakupodavcu on može tužbom kod nadležnog (općinskog suda) zahtijevati predaju u posjed ispražnjenih prostorija.na osnovu otkaza Ne može prestati na osnovu otkaza prije isteka jedne godine od dana zaključenja. Ugovor koji je zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom posljednjeg dana roka za koji je zaključen. Kada je ugovor zaključen na određeno vrijeme onda prestaje istekom vremena na koji je zaključen. Ovo prenošenje nije moguće kod strogo ličnih obaveza. ili 15. Ako ništa nije ugovoreno otkazni rok iznosi 6 mjeseci. Zaključuje se u pismenom obliku.protekom vremena Ugovor koji je zaključen na neodređeno može prestati . naznačenje poslovne djelatnosti koja će se obavljati. naznačenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze. Ovim prenošenjem treće lice postaje ugovorna strana sa svim pravima i obavezama koje ima ustupilac. Ugovor o zakupu na određeno vrijeme smatraće se prećutno obnovljenim na neodređeno vrijeme ako zakupac po proteku vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi da koristi poslovnu prostoriju a zakupodavac se tome ne protivi. USTUPANJE UGOVORA Radi se o pravnom poslu kojim ustupilac u dvostranoteretnom ugovoru ustupa ugovor trećem licu – primaocu.sporazumom . Ovaj novi ugovor kao i izjava o pristanku na prenošenje mora biti sačinjen u formi propisanoj za ustupljeni ugovor. odredbe o otkazu i otkaznim rokovima ako je zaključen na neodređeno vrijeme. Stranica 98 od 248 . Prestanak ugovora: . Otkaz se predaje nadležnom sudu a sud izdaje otkazni nalog. Rok može teći samo od 01. Za punovažnost ovog ugovora potreban je pristanak druge ugovorne strane. iznos zakupnine i naknadu za korištenje uređaja u zajedničkoj upotrebi. Ustupilac garantuje samo za pravnu valjanost.na osnovu otkaza .Ugovor o zakupu treba da sadrži naznačenje ugovornih strana. Nakon pristanka zaključuje se ugovor između ustupioca i primaoca.

Međutim i u ovoj pravnoj situaciji ukolikop povjerilac ima ineteresa da održi ugovor može obavijestiti dužnika da mu pruži mogućnost da naknadno ispuni obavezu. uz upozorenje da u razumnom roku ispunjava obavezu (razumni rok ovosi od konkretne situacije). kada je ugovorena odustanica. kada u vrijeme zaključenja postoji. Raskid zbog promjene okolnosti Ako nakon zaključenja ugovora nastupe okolnosti koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne strane ili ako se zbog njih ne može ostvariti svrha ugovora u toj mjeri da ugovor ne odgovara očekivanjima ugovornih strana. izmjenjenih okolnosti. te bi ga bilo nepravično održati . Raskid zbog neispunjenja Ovdje je pretpostavka da prva ugovorna strana može tražiti raskid zbog neispunjenja ako ugovor nije uopće ispunjen ili jeste ali ne na ugovoreni način. onda strana dovedena u teži položaj može tražiti raskid ugovora. Prekomjerno oštećenje Očigledan nesrazmjer između uzajamnih davanja javlja se kod dvostranoobveznih teretnih ugovora. Ako jedna ugovorna strana zbog raskida pretrpi štetu a nije kriva za raskid pripada joj pravo na naknadu pretrpljene štete. Bitno je da su to vanredni i nepredviđeni događaj (potres.RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu ugovor raskinuti uvijek sporazumno. postojanja materijalnih pravnih nedostataka na stvari. Kada se radi o fiksnom ugovoru tj o ugovoru u kojem je rok bitni element ugovora. Ovaj institut ima uporište u načelu ekvivalencije tj jednakih davanja i u načelu pravičnosti. Ako je predmet bio davanje novca (npr ugovor o zakupu) onda ona strana koja je primila novac dužna je vratiti zatezne kamate koje su tekle od momenta primanja novca. Ovu obavijest je dužan dostaviti dužniku odmah. ako na to prisatnu obje ugovorne strane. Na promjenjene okolnosti ne može se pozivati ako su one nastupile po isteku roka određenog za ispunjenje obaveze. Ukoliko je ugovor djelimično ispunjen vrši se restitucija. naknadni rok je faktičko pitanje dakle ovisi od situacije. Kada dužnik ne ispuni obavezu u ugovorenom roku on automatski prestaje tj raskida se.u poljoprivredi npr zabrana uvoza i izvoza može biti razlog i promjena cijena). Ugovorna strana koja po ovom osnovu traži raskid potrebno je da drugoj ugovornoj strani ostavi naknadni rok za ispunjenje obaveze. Umjesto raskida može se tražiti izmjena uslova ugovora. Postoji mogućnost jednostranog raskida a on može biti zbog neispunjenja. nakon isteka fiksnog roka. u drugim slučajevima kada je to posebnim zakonom propisano. poplava ili suša. Kada u vrijeme zaključenja ugovora postoji očigledan nesrazmjer oštećena Stranica 99 od 248 . Ne može tražiti raskid strana koja je bila dužna u vrijeme zaključenja uzeti u obzir te okolnosti. Posljedice raskida zbog neispunjenja Obje strane se oslobađaju ugovornih obaveza.

Za štetu ne odgovaraju djeca do 7g i lica nesposobna za rasuđivanje. Opasne stvari su one koje po samoj prirodi predstavljaju povećanu opasnost za okolinu npr motorno vozilo u pokretu. PROUZROKOVANJE ŠTETE Umanjenje nečije imovine (obična ). Ova subjektivna odgovornost zasniva se na pretpostavljenoj krivnji. Da bi ošećeno lice moglo ustati sa tužbom mora biti savjesno (dakle u vrijeme ugovora nije znao niti mogao znati pravu vrijednost) ovdje je značajan momenat zaključenja ugovora i u toj fazi se posmatra savjesnost ugovornih strana.krajnja ili gruba nepažnja prvo pravilo je subjektivna a drugo objektivna odgovornost.krivnja se ovdje dakle pretpostavlja a štetnik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže naprijed navedeno.princip pravičnosti oštećeni mora dokazati uzročno .namjera . mašinska postrojenja . Opasne djelatnosti su one u kojima se koriste opasne stvari.posljedičnu vezu između nastupjele štete i radnje štetnika.strana može tražiti poništenje ugovora. Iako je postojao nesrazmjer neće se tražiti poništenje ako je nešto kupljeno na sreću. Ukoliko nije upozorio osobu na stvar koja je data na neke nedostatke takav imalac opasne stvari će odgovarati za šetu koju prouzrokuje opsana Stranica 100 od 248 . Ako je imalac opasne stvari povjerio nekom drugom licu onda ono odgovara. spriječavanjem povećanja (izmakla korist) nanošenje fizičke ili psihičke boli i li straha (nematerijalna šteta). Nije dužan dokazivati krivnju štetnika jer se ona pretpostavlja. pod uvjetom da u vrijeme zaključenja nije znala niti morala znati za tu činjenicu. Osnovno pravilo odgovornosti koje propisuje ZOO – kod drugom prouzrokuje štetu dužan je naknaditi ako ne dokaže da štetu nije prouzrokoao namjerno ili krajnjom nepažnjom. oružje i municija. ovdje se krivnja ne dokazuje. jer mu pravo naknadu štete pripada upravo iz opasnosti koja proizilazi iz opasne stvari ili djelatnosti. Da bi štetnik odgovarao za prouzrokovanu štetu mora spadati u taj krug lica. Dakle. Oštećeni samo navodi u čemu se sastoji šteta i ukazuje se na štetnika a ovaj se brani kako je navedeno. To je oboriva pretpostavka. Postoje različite odgovornosti subjektivna i objektivana .odgovornost za drugoga . Štetnik odogovara za ova dva vida krivnje . Zbog ovog nedostatka ugovor je rušljiv. Sam proces proizvodnje stvara tu opasnost. Oštećeni mora samo dokazati uzročno posljedičnu vezu između nastale štete i opasne djelatnosti. Po objektivnom odgovara imalac stvari i vršilac opasne djelatnosti. na javnoj prodaji ili ako je viša cijena data zbog osobite naklonosti.

Nad prvom kategorijom nadzor vrše staratelji ili je produženo roditeljsko pravo nad djecom iznad 7g to su uglavnom roditelji i to po pravilima objektivne odgovornosti. Oštećeni može postaviti zahtjev da mu solidarno naknade štetu roditelji i maloljetnik. Odgovornost za drugoga Ovdje se radi o situaciji kada štetu nisu dužni nadoknaditi oni koji su je prouzrokovali. Za štetu koju pod tim okolnostima pretrpe treća lica imaoci motornih vozila odgovaraju solidarno (znači svaki od njih može platiti cijeli iznos štete i ima prema drugom regresno pravo u parnici gdje se utvrđuje koliki je udio svakog od njih u prouzrokovanju štete). U pravilu teret dokaza je na oštećenom. ali mora biti starije od 14g. Odgovornost za štetu izazvanu udesom vozila u pokretu? Tu se odgovara po principu krivnje. npr dešava se da maloljetnik ima primanja po osnovu radnog odnosa. Znači nastala je bez njihove krivnje. Odgovara imalac opasne stvari ako treće lice kojem je posudio stvar nije osposobljeno da njome upravlja.odgovara solidarno sa imaocem opasne stvari (u krajnjoj liniji dužna je snositi štetu u obimu adekvatnom njenom doprinosu). Od 7-14 ne odgovara u pravilu izuzev ako oštećeni ne dokaže da je u času prouzrokovanja štete bio sposoban za rasuđivanje. Ako se žele osloboditi moraju dokazati da su se ponašali u skladu sa zakonom. Djeca tj maloljetnici iznad 14 a ispod 18g odgovaraju po općem pravilu odgovornosti za prouzrokovanu štetu. njihova odgovornost se pretpostavlja.stvar za vrijeme dok se nalazila kod trećeg lica. lica zaostala u razvoju i maloljetnici do 7g. već za nju ogovaraju lica koja vrše nadzor nad tim štetnicima. Mogu se izuzeti odgovornosti ako dokažu da su poduzeli sve potrebne mjere nadzora nad licem nad kojim vrše nadzor i da je pored svih tih radnji nastala šteta. ako bi on želio ostvariti pravo na naknadu štete od tog maloljetnika morao bi dokazati ranije navedeno. Od 7-18g odgovaraju po pravilima subjektivne odgovornosti. Odgovornost maloljetnika Do navršene 7g ne odgovara. Pod kojim uvjetima se može imalac opasne stvari osloboditi odgovornosti? Neće odgovarati ukoliko je dokazao da je šteta nastala iz uzroka koji se nisu mogli predvidejti izbjeći ili otkloniti ili ako je treća osoba doprinjela prouzrokovanju štete. Ako nema krivnje ni jedne ni druge strane onda odgovaraju podjednako.tu se pretpostavlja njihova krivnja. Ako je maloljetnik povjeren školi ili instituciji na čuvanje onda za štetu odgovara staralac kojem je povjeren na čuvanje ili institucija naravno pod uslovom da je šteta prouzrokovana Stranica 101 od 248 . Odgovornost roditelja za štetu koju prouzrokuje maloljetnik Za štetu koju prouzrokuje maloljetnik do 7g roditelji odgovaraju po pravilima objektivne odgovornosti. Ovdje su neodgovorna lica nesposobna za rasuđivanje i duševno bolesna lica. Ako postoji obostrana krivnja onda e odgvornost solidarna.

Novčana naknada se dosuđuje po cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Fizička bol može biti određena zavisno od intenziteta i trajanja novčana satisfakcija u jednom iznosu. -zbog povrede ugleda časti ili slobode . oštećenje zdravlja. pripada pravo na razliku onoga što je ranije ostvarivao i ovu nakon pretrpljene povrede. onda ima pravo da od drugih štetnika u posebnoj regresnoj parnici traži naknadu za njihovo učešće za prouzrokovanje štete. U izuzetnim situacijama u slučaju smrti. dakle neće odgovarati ako dokaže da uposlenik nije kriv za štetu. Renta se može dosuditi i ako ima nepokrivene troškove liječenja. nekog lica koje je pretrpilo tešku invalidnost (pravo na ovo imaju bračni drug. Oštećenom koji je pretrpio povredu i zbog toga ima smanjenje radne sposobnosti.ako su radili nezavisno jedan od drugog (bez dogovora) U svakom slučaju odgovaraju u granicama svoga doprinosa ukoliko je moguće taj doprinos utvrditi.ako su zajedničkim radnjama prouzrokovali štetu . Pravilo je da se šteta isplaćuje odjednom. U takvoj pravnoj situaciji pripada mu naknada u obliku rente. NAKNADA NEMATERIJALNE ŠTETE Dosuđuje se za pretrpljene fizičke i duševne bolove i pretrpljeni strah. za naruženost tj unakaženost. Razlika se dosuđuje u obliku rente. Ako jedan isplati oštećenom cijeli iznos štete. roditelji i djeca. Ova naknada se može dosuditi za dušene bolove koje oštećeni trpi zbog smanjenje duševne aktivnosti. ako bi štetnik došao u tešku materijalnu poziciju i kada je prilikom prouzrokovanja štete radio poslove korisne za oštećenog. Odgovornost više lica za prouzrokovanje štete Kada mogu odgovarati? .ako je posrednom radnjom jedan uticao da drugi načini štetu .propuštanjem njihovog nadzora. Naknada se može dati u manjem obimu od stvarne štete ako je štetnik lošijeg imovnog stanja. Ako radnik na poslu prouzrokuje štetu trećem licu odgovaraće radna organizacija po pravilu pretpostavljene krivice . ako to nije moguće daje se naknada u novcu. a time i mogućnost zarade koju je ranije ostvarivao. NAKNADA MATERIJALNE ŠTETE Pravilo je uspostava ranijeg stanja. a ako je šteta prouzrokovana zbog lošeg odgoja ili navika odgovara roditelj. Ovaj vid štete se manifestira kao izgubljeno izdržavanje ili pomaganje npr pogine član porodice koji je izdržavao druge članove porodice. U suprotnom odgovaraju solidarno. Sud pokušava tada utvrditi doprinos ostalih Stranica 102 od 248 .zbog smrti bliskog srodnika. tjelesne povrede. a sestra braća i vanbračni drug samo ako su živjeli sa oštećenim u istom domaćinstvu) Dosuđuje se naknada za pretrpljeni strah u odnosu na okolnosti pod kojima se desio. naknada se može odrediti u obliku rente (doživotno ili na određeno vrijeme).

a) kao sticanje bez osnova smatra se isplata nedugovanog b) kada izostane protučinidba druge strane c) naknadni prestanak osnova d) kada se jedan dug isplati dva puta Ko nema pravo da traži vraćanje? Onaj ko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti izuzev ako je tu isplatu izvršio zbog prinude ili da je izbjegne. Plaćaju se po stopi Stranica 103 od 248 . ukoliko u tome uspije obavezaće svakoga od njih na isplatu naknade srazmjerno doprinosu svakog štetnika onome ko je platio za sve. Može biti nužno i korisno. Po završenom poslu dužan je ispostaviti račun onome za koga je radio. Pri vršenju tuđeg posla dužan je obaviti taj posao sa pažnjom dobrog domaćina ili privrednika. Ne može se tražiti ono što je dato ili učinjeno na ime neke prirodne obaveze. Zatim da je u času ispunjenja obaveza osiromašena strana bila u uvjerenju da ispunjava svoju obavezu i konačno da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje tj za povećanje imovine na drugoj strani. može tražiti vraćeno datog natrag. ima pravo na nužne izdatke i uloženi trud kod nužnog poslovodstva bez naloga. STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obligacija po ovom osnovu potrebno je da je kod jedne strane došlo do povećanja imovine i da je zbog toga kod druge došlo do umanjenja. Poslovođa bez nalog dužan je o svom postupku obavijestiti onoga za koga je preuzeo posao i nastaviti započeti posao sve dok onaj za kojeg radi ne preuzme taj posao. Ukoliko neko učini nešto za drugoga što je po zakonu trebao npr plaća zakonsko izdržavanje i sl. Prava na vraćanje ima osoba koja je u času davanja nije znala dakle bila je savjesna.učesnika. Nužno je kada se preduzima radi otklanjanja neposredne štete (požara. Ako nije moguće to utvrditi onda će obavezati ostale na isplatu naknade u jednakim dijelovima. Zatim da je kod osiromašene strane postojala zabluda ili neznanje tj da je bila savjesna. vjetar odnio krov i prokišnjava) a korisno je npr kupite za srodnika neku stvar po povoljnijoj cijeni a znali ste da ta osoba to želi imati. Ovdje imamo situaciju ako je poslovodstvo vršeno suprotno zabrani gospodara posla tada poslovođi ne pripada pravo ni na kakvu naknadu. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Je neovlašteno vršenje poslova u korist drugoga ali bez njegovog naloga. KAMATE Naknade za korištenje tuđeg novca. Zatezne kamate Dužnik koji zakasni sa isunjenjem obaveze plaća zatezne kamate na iznos glavnog duga od dospjelosti do momenta isplate. zavisno o vrsti poslova.

(zakonska – odustanica). Na taj iznos pripada mu pravo na kamate od dana podnošenja tužbe i one se zovu procesne kamate. Alternativne obaveze Obaveza ima više predmeta ali je dužnik dužan dati samo jedan da bi se oslobodio obaveze. Procesne kamate Povjerilac i dužnik su u poslovnom odnosu i npr dužnik plaća glavnicu sa zakašnjenjem tako da ostaje dužan isplatu zateznih kamata na glavni dug. Bilo koji od povjerilaca ima pravo zahtijevati ispunjenje obaveze od bilo kojeg dužnika. ako jeste i ako ona prelazi ovaj iznos koji pokriva zatezna kamata onda mu pripada i pravo na naknadu štete. dužnik je dužan predati taj predemt ako ga povjerilac traži. Ugovorne kamate I u toj situaciji stopa visine ugovorene kamate ne može biti veća od zakonske koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju. Solidarne obaveze Postoje kada je u postojećem obligacionopravnom odnosu svaki od više dužnika dužan ispuniti cijelu obavezu. ali ovu obavezu ne ispunjava.određene zakonom o visini stope zatezne kamate. Pravo izbora pripada dužniku i obaveza prestaje kad on po svom izboru preda predmet obaveze. Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira da li je docnjom pretrpio štetu. Ovdje obavezu čini jedan predmet uz dužnikovo ovlaštenje da se može osloboditi obaveze davanjem nekog drugog predmeta određenog pravnim poslom ili zakonom. Kada je ugovorena kamata a nije određena stopa primjenjuje se pravilo (štedni ulozi po viđenju) Fakultativne obaveze Kada je ugovorom ili zakonom određeno da povjerilac može umjesto dugovanog zahtijevati neki drugi predmet. Tada povjerilac može sa posebnom tužbom zahtjevati isplatu neplaćenih zateznih kamata u jednom iznosu koji sada čini glavnicu (na zbir neplaćenih zateznih kamata na koji glasi tužbeni zahtjev). PRESTANAK OBAVEZE - - ispunjenjem raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija nemogućnost ispunjenja smrt dužnika Stranica 104 od 248 . Mogu biti zasnovane ugovorom . Kada se ugovori veća kamatna stopa od dozvoljene to ne utiče na punovažnost – ne čini ugovor ništavim ali se kamate dosuđuju do dozvoljenog iznosa.

da su potraživanja dospjela.- zastarjelost preboj ili kompenzacija potrebno je da su ispunjeni preduslovi: . Npr umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarači se sporazumiju da dužnik duguje izvjesnu svotu po osnovu ugovora o zalogu. Zastarjelost Nastupanjem zastare gubi se pravo zahtjevati ispunjenje obaveze. prenov ili novacija obaveza prestaje ako se povjerilac i dužnik usaglase da postojeću obavezu zamjene novom. čuvanje itd. 3. Obaveza prestaje sjedinjenjem tj konfuzijom. Sporedne odredbe u pogledu roka i načina ispunjenja. dakle gasi se njegovom smrću. Ne mogu se prebijati 1. Mogu biti vezane za sudski postupak a mogu biti i ugovorene. Nastupa kada protekne zakonom propisano vrijeme za ispunjenje obaveze. Kada nastupa preboj?.dakle sve što nije bitan element ako se izmjeni neće dovesti do novacije. Smrt dužnika ili povjerioca Obaveza ne prelazi na nasljednika samo ako je obaveza odnosila na lična svojstva dužnika. a može se i ugovoriti da obaveza prestaje smrću. s tim da nova obaveza mora imati različit predmet i pravnu osnovu. Zastarom ne prestaje pravo na podnošenje tužbe ali prestaje pravo u materijalnom smislu.bez davanja izjave nema preboja .protekli rokovi za ispunjenje može biti jednostrana kada jedna strana izjavi drugoj da u preboj stavlja svoje potraživanje. potraživanje po osnovu zakonskog izdržavanja otpust duga obaveza prestaje kada povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje a dužnik se sa tim suglasi. potraživanje po osnovu namjerno prouzrokovane štete 4. Npr.da glase na novac ili druge zamjenjive stvari istoga roda ili kakvoće . Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma (nema veze sa formom glavnog ugovora). on nastupa u času kada su bile ispunjene zakonske petpostavke. stvari date dužniku na posudbu .da postoje međusobna potraživanja . Npr kod ugovora o doživotnom izdržavanju obaveza prestaje smrću. Ako neko digne tužbu a tuženi ne Stranica 105 od 248 . potraživanja koja se ne mogu zaplijeniti po pravilima izvršnog postupka 2. Sud se ne obazire na zastaru po službenoj dužnosti već samo po prigovoru.

u odnosu na lica zaposlena u tuđem domaćinstvu ni prema poslodavcu ni prema članu njegove porodice . potraživanja vezana za ličnost povjerioca.roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo a isto se odnosi na usvojenike i odnos između štićenika i staraoca . Ako dužnik izmiri obavezu prema ranijem povjeriocu obaveza je izmirena.istakne prigovor zastare donosi se presuda. Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne. Ako istakne prigovor zastare sud se bavi samo činjenicom zastarjelosti. Zastara ne teče između: . dužnik se ne može odreći zastare prije nego je ona nastupila.svakom drugom radnjom povjerioca poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom. Protekom prekluzivnih rokova povjerilac gubi subjektivno pravo odnosno pravo na tužbu u materijalnom smislu.za vrijeme mobilizacije i rata u odnosu na potraživanja lica koja su na vojnoj dužnosti . Zahtjev za izdržavanje ne može zastariti ali mogu dospjeli obroci koji nisu plaćeni.podnošenjem tužbe . Rokove pročitati iz zakona! Zastoj zastarjelosti Nastupa u vrijeme postojanja neke prepreke za ostvarenje potraživanja. Presudom se odbija tužbeni zahtjev. U kojoj situaciji se mora obavijestiti dužnik? Od zaključenja ugovora dužnik je obavezan novom povjeriocu.priznanjem duga u toku roka zastare . Pismeno priznanje zastarjele obaveze smatra se odricanjem od zastare. Za punovažnost cesije nije potreban pristanak ranijeg dužnika.bračnih i vanbračnih partnera . To vrijeme se ne računa u zastaru te nakon prestanka te prepreke zastrajelost se nastavlja.u vrijeme za koje poslodavac nije bio u mogućnosti da zbog nesavladivih prepreka ostvari potraživanje prekid zastrajelosti . Kod cesije kada su u pitanju potraživanja koja se ne mogu zapljeniti po odredbama izvršnog postupka. ako povjerilac povuče tužbu prekid nema dejstva CESIJA Je promjena povjerioca. Ako dužnik ispuni zastarjelu obavezu ne može tražiti vraćanje ni pod uvjetom da nije znao da ispunjava zastarjele obaveze. PREUZIMANJE DUGA Stranica 106 od 248 . Ustupanje potraživanje sa dosadašnjeg povjerioca na treće lice.

za punovažnost potreban je pristanak povjerioca.ako se uz glavnu obavezu obavezuje i na kamatu. Za zamjenu za stvar koju će ta strana predati njemu u vlasništvo. Forma – ako su nekretnine traži se pismena forma inače su neformalni. Osnovna obaveza . UGOVOR O ZAJMU Je obligacionopravni ugovor kojim se zajmodavac obavezuje da zajmodavcu preda određeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari u vlasništvo. Ugovor je neformalan načelno ali kada su u pitanju nekretnine forma je bitna.predati stvar.ako je poklonodavac poklonom ugrozio lica koja je po zakonu dužan izdržavati. Na osnovu ovog duga raniji dužnik se oslobađa.kakav mora biti taj materijal? Stranica 107 od 248 . UGOVOR O ZAMJENI Ovim ugovorom se jedna strana obavezuje da će prenijeti pravo vlasništva na određenoj stvari drugoj strani. Ako se radi o ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamate i kada nisu ugovorene.osiromašenja poklonodavca ako je vrijedna stvar . Može biti naplatni ili lukrativni.povreda nužnog dijela . Na stvarima koje se daju u zajam zajmoprimac stiče pravo vlasništva. Za punovažnost značajan je pristanak povjerioca. UGOVOR O DJELU Je takav ugovor kojim se izvođač obavezuje da za drugo lice – naručioca obavi neki posao npr izradi neku stvar ili slično. Poklon se može opozvati zbog: . Ovim ugovorom treće lice preuzima na sebe ispunjenje obaveze. U pogledu forme mora biti sačinjen u istoj formi u kojoj je zaključen i raniji. Naručilac se obavezuje da mu zato plati određenu naknadu. Jedna strana se obavezuje da drugoj strani besplatno prenese u vlasništvo drugu astvar (pokretnu ili nepokretnu) a druga strana to prihvata (ovo je važno za punovažnost ugovora). Pravni posao je besplatan jer poklonodavac ne traži protučinidbu.nezahvalnosti poklonoprimca . U pravilu se svaki dug može prenijeti izuzev ličnog. Ako se izvođač obavezao da će stvar izraditi od svog materijala. a zajmoprimac se obavezuje da mu poslije određenog vremena vrati isti iznos novca tj količinu stvari iste vrste i kvaliteta. Mogu se zamjeniti pokretne i nepokretne stvari pa čak i autorska i pronalazačka prava.Ugovor između dužnika i trećeg lica. Ugovori su neformalni – konsenzualni. ali ako je novi prezadužen u obavezi ostaje i stari dužnik. UGOVOR O POKLONU Nije regulisan ZOO ali je u primjeni u praksi.razvoda ili poništenja braka .

Stranica 108 od 248 . saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora 2. sposobnost strana na zaključenja ugovora (misli se na poslovnu sposobnost koju fizičko lice stiče sa punoljetstvom ili 18 g. Neko pozitivno ili negativno ponašanje. Licu se u tom slučaju postavlja staratelj ili zakonski zastupnik koji u njegovo ime može zaključiti ugovor. Može biti dato prije zaključenja kao dozvola ili nakon zaključenja kao odobrenje. U nekim slučajevima za punovažnost ugovora potrebna je dozvola ili odobrenje trećeg lica.PONUDA Opće pretpostavke za zaključenje punovažnog ugovora: 1. određen ili odrediv predmet je dakle činidba – tj. činjenje . Ponuda učinjena radiovezom ili telefonom ponuda se smatra odbijenom ako nije odmah prihvaćena. Npr. također djelimični poslovnu sposobnost ima dijete od 15g s tim što može zaključiti punovažan ugovor o radu i slobodno može raspoalati ostvarenim prihodom i zaradom. Ova saglasnost mora biti data u zakonom propisanom obliku za tu vrstu ugovora. dok se npr.time nastaje nova pravna situacija. Osima ako se ponuđač nalazi u stalnom odnosu sa ponuđenim onda šutnja znači prihvatanje ponuđenog. 3. Kada povjerilac prima izjavu ponuđenog da prihvata ponudu tada sadržaj prihvata mora u potpunosti odgovarati sadržaju ponude i prihvat mora biti dostavljen blagovremeno te u formi koju zakon propisuje za određeni ugovor.smatra se da ponudu nije prihvatio i istovremeno učinio novu ponudu sa svoje strane. Prihvatom ponude se smatra kada ponuđeni pošalje stvar ili plati cijenu. Ako ponuđeni izjavi da prihvata ponudu pod određenim uvjetima. 4. Pregovori koji se vode prije zaključenja ugovora ne obavezuju na zaključenje ugovora. Izjava volje sadrži ponudu i prihvat ponude. Ponuda se smatra odbijenom ako nije odmah prohvaćena (ovo samo ako su ponuđač i prihvatilac u istom prostoru prisutni). Npr. Ukoliko je sa odobrenjem suda osoba zaključila brak sa navršenih 16g. pravni osnov (cilj ili svrha zaključenja ugovora) mora također biti dopušten. da je predmet obaveze (davanje. Šutnje ponuđenog znači ne prihvatanje. ukoliko odmah ili u ostavljenom roku ponuđeni izričito ne odbije ponudu. Kod ugovora o prometu nepokretnosti mora biti u pismenom obliku. Ako lice nema uopšte poslovnu sposobnost u času zaključenja ugovora onda je ugovor ništav. Izlaganje robe sa naznakom cijene smatra se kao ponudaako nešto drugo ne proizilazi iz zakona. nečinjenje ili trpljenje) moguć i dopušten . slanje kataloga ne smatra ponudom za zaključenje ugovora. Šta je ponuda? Prijedlog za zaključenje ugovora učinjen određenom licu i ima sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njenim prihvatanjem ugovor mogao zaključiti.

• Načelo dispozicije – to znači da stranke u postupku slobodno raspolažu svojim zahtjevom koji su stavile tokom postupka. druga stranka se ima pravo očitovati na te navode. prinudnom normom.21. tužitelj može tužbu povući. Npr. tako da npr. SUADA SELIMOVIĆ NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA Sud odlučuje u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva. u tužbenom zahtjevu ili na pripremnom ročištu. sud neće donijeti presudu na osnovu priznanja nego će tužbeni zahtjev odbiti). Stranka je DOMINUS LITIS – vlada postupkom.stranke su dužne u postupku iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju zahtjev i predložiti sve dokaze kojima te činjenice potkrijepljuju. i kada tuženi prizna taj tužbeni zahtjev.KM.01. Kada se jedna od stranaka pojavi pred sudom i zahtjeva da se utvrdi da je taj ugovor punovažan. Npr ako je tužitelj tražio na ime štete 100. što je suprotno ovoj normi.koje znači da svaka stranka ima pravo da se očituje o prijedlozima druge stranke. odreći se tužbenog zahtjeva i sl. odredbom zakona o prometu nekretnina. Isto važi i u drugostepenom postupku i postupku revizije – odgovor na žalbu/reviziju. (rukovodi se načelima • Stranica 109 od 248 . To znači da sud ne može dosuditi veći iznos od zahtjevanog. • Načelo slobodne ocjene dokaza – koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud na osnovu savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza pojedinačno i u međusobnoj povezanosti. a tuženi može priznati tužbeni zahtjev.2006. Sud neće dozvoliti raspolaganje zahtjevom ukoliko je to protivno prinudnoj normi (npr. u toku prvostepenog postupka jedna stranka navodi određene činjenice.U parničnom postupku su ravnoprani i u upotreni BHS jezik a službena pisma su latinica i ćirilica.7 . tako da potpisi ugovarača na ugovoru moraju biti ovjereni kod nadležnog suda). • Načelo kontradiktornosti . • Načelo ravnopravnosti jezika i pisma . regulisana je forma ugovora o prodaji nekretnina. a u toku postupka se utvrdi da je šteta 2000KM . Stranke su zaključile ugovor u pismenom obliku. • Raspravno načelo (u odnosu na ranije načelo materijalne istine) Čl. sud neće dosuditi 2000KM ukoliko tužitelj nije povećao zahtjev. ali potpise nisu ovjerili.

sud u toku cijelog prvostepenog postupka pazi da li je za rješavanje o zahtjevu nadležan sud ili neki drugi organ.logike i psihologije). tako da ovo na ispitu ne pitaju. (čl. npr. Ako je sud propustio da cijeni sve dokaze. Drugi slučaj: tužitelj tuži tuženoga da mu u izvršenju ugovora o prodaji plati cijenu.12)U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti učinioca vezan za pravosnažnu presudu krivičnog suda kojom je tuženi oglašen krivim. • • da sud bez Načelo koncentracije ročišta (čl. Načelo ekonomičnosti – što znači odugvlačenja i što manje troškova okonča postupak. jer je po novom zakonu za sve sporove nadležan osnovni sud. samo ako je ranije istaknut prigovor podjeljene odgvornosti. Danas je više nema. Sud u ovom slučaju ne treba odlučivati o krivnji jer je vezan odlukom krivičnog suda. PRETHODNO PITANJE Kad odluka suda ovisi o rješavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos a o tome pitanju još nije donio odluku sud ili neki drugi organ. Ako sud utvrdi ili ocijeni da je za odlučivanje o zahtjevu neki drugi organ (u praksi je to najčešće organ uprave) donijeće rješenje kojim tužbu odbacuje i ukida sve provedene radnje. Sud se bavi samo postojanjem visine naknade štete međutim mogu se izvoditi dokazi ukoliko je tužilac doprinjeo nastanku štete. Sud mora prethodno utvrditi da li je uopšte zaključen ugovor i postoji li taj pravni odnos. Tuženi ističe prigovor da je stekao pravo vlasništva nad tim nekretninama po osnovu dosjelosti. počinio je bitnu povredu parničnog postupka. U ovom slučaju. NADLEŽNOST Apsolutna nadležnost . Onda tuženi ustvrdi da ugovor uopšte nije zaključen.ako SFOR-ovo vozilo udari nekoga sud će odbaciti tužbu jer je nadležan strani sud. kada odluka zavisi o postojanju nekog prava.određivanje koji je sud nadležan u odnosu na vrstu spora. Stvarna nadležnost . prije nego donese konačnu odluku. Tužitelj je podnio tužbu kojom zahtjeva da se utvrdi da je vlasnik neke nekretnine i traži predaju u posjed.11) – prvostepeni postupak sastojaće se u pravili od dva ročišta: jednog pripremnog i jednog ročišta za glavnu raspravu. Kod tumačenja ove odredbe treba imati u vidu da ročište za glavnu raspravu može trajati u kontinuitetu nekoliko dana. sud mora prethodno da riješi da li je tuženi stekao pravo vlasništva dosjelošću. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženog za naknadu štete zbog pretrpljenih bolova i u tužbi navodi kao dokaz i prilaže krivičnu presudu kojom je tuženi oglašen krivim za nanošenje povreda. sud može sam riješiti to pitanje. Npr saobraćajna nesreća. Sud u toku cijelog postupka ex officio pazi na svoju stvarnu nadležnost i ako utvrdi da nije stvarni Stranica 110 od 248 . Npr.

34). a to je sud na čijem području tuženi ima prebivalište ili ako nema prebivalište onda boravište. Tužba za utvrđenje – njom tužitelj traži samo da se ustanovi postojanje nekog prava (npr.nadležan onda se kao takav i oglašava i dostavlja predmet stvarno nadležnom sudu. dokaze kojima potvrđuje te činjenice. prebivalište. ili tamo gdje su imali zadnje zajedničko prebivalište. pošto stvarne nema). naznaku vrijednost spora (u tužbi se mora označiti vrijednost spora. (smetanje posjeda. činjenice na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev. oznaka stranaka. bračni sporovi. vrsta spora. ali se ne treba označavati o novčanom potraživanju. Isključiva nadležnost –u sporovima o nekretninama isključivo je nadležan sud na čijem području se nalaze nekretnine (č. Tuženi prigovor nenadležnosti može istaći samo u odgovoru na tužbu. nadležnost u bračnim sporovima (čl. Mjesna nadležnost Opšte mjesno nadležan sud: ako zakonom nije drugačije određeno. spor za utvrđivanje ili osporavanje očinstva).343): oznaka suda. tužba za utvrđenje prava vlasništva) ili postojanje nekog Stranica 111 od 248 . stranke se mogu sporazumijeti da je u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadležan. ne mora ako se radi o sporu čija se vrijednost ne može izraziti u novcu. U sporovima za utvrđivanje i osporavanja očinstva. već samo ako je to istaknuto u žalbi. određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (kamate i troškovi). pored suda opšte mjesne nadležnosti. pravna osnova tužbenog zahtjeva (naknade štete ili ispunjneje ugovora i sl. Šta sadrži tužba? Mora sadržati osnov za nadležnost (mjesnu. za suđenje je nadležan sud koji je opšte mjesno nadležan za tuženoga. ako nije određena isključiva mjesna nadležnost. Sporazum o mjesnoj nadležnosti – ako zakonom nije određena isključiva nadležnost suda. TUŽBA Bitni elementi tužbe (Čl. nije bitan elemenat) i druge podatke koje treba da sadrži svaki podnesak (čl. u kom slučaju je mjesno nadležan kako sud koji je opšte mjesno nadležan za tuženog. nadležan je i sud gdje tužitelj ima prebivalište. Izberiva mjesna nadležnost: postoji u sporovima za zakonsko izdržavanje. ali sporazum mora biti u pismenom obliku. odnosno.42).35) gdje se tužba može podnijeti gdje tuženi ima prebivalište. punomoćnika. zakupnina za nekretnine i sl.) Drugostepeni sud ne pazi po službenoj dužnosti ni na apsolutnu ni na stvarnu nadležnost. npr. nadležan je i sud na kojem dijete i majka imaju svoje prebivalište (u sporu za zakonsko izdržavanje – čl.53) Parnični postupak se pokreću tužbom.

tuženi ističe da je stvar propala. Sud može prihvatiti preinačenje samo ako ovaj novi tuženi pristane (ovog nema u praksi). ali teoretski je moguće. tužiti drugo lice. drugi slučaj: povećanje tužbenog zahtjeva. kada su ti zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom. Tužitelj može bez pristanka tuženoga preinačiti tužbu na glavnoj raspravi. (npr. onda se ta tužba odbija (odbaci?). a sa pristankom istog – do zaključenja glavne rasprave. Ako se prvi tuženi upustio u raspravljanje treba i njegov pristanak. na pripremnom ročištu vještak nije dostavio nalaz. Dok parnica teče ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama (prigovor litis pendencije). PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE Stranica 112 od 248 . tužitelj koji traži da se utvrdi pravo vlasništva – njegov pravni interes je izuzetan jer mu neko osporava vlasništvo). Prigovor litis pendencija (čl. utvrđenje da je zaključen/postoji ugovor) i uzvrđenje istinitosti/neistinosti javne isprave. i utvrđivanje očinstva.58) tužitelj može u rokovima iz prethodnog člana preinačiti tužbu i tako što će umjesto prvobitnog tuženog. onda tužitelj preinači zahtjev i traži protivvrijednost stvari. nakon toga vještak dostavlj nalaz koji pokazuje veću vrijednost i tada može izmijeniti jer nije tužitelj kriv). a uz njegov pristanak može do zaključenja glavne rasprave.000 KM a u toku postupka se ispostavi da nije tolika vrijednost pa je poveća. tužitelj tražio 1. tužitelj traži od tuženog da mu vrati stvar koja je kod njega. Više faktički nema strane nadležnosti zbog Zakona o sudovima FBiH. Mogu li se postaviti 2 zahtjeva koja nemaju isti činjenični i pravni osnov? Može iz razloga ekonomičnosti. tužba se može povući prije nego što je tužba dostavljena tuženom (rok za dostavljanje tužbe je 30 dana).000 KM. Subjektivno preinačenje (čl.55) – u jednoj tužbi tužitelj može istaći više zahtjeva protiv istog tuženoga. Do kada se tužba može povući? Bez pristanka tuženoga.pravnog odnosa (npr. i tu mu ne treba pristanak tuženoga. Ako je očigledno da nema pravnog interesa. Do kada se tužba može preinačiti? Tužitelj može preinačiti tužbu najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta. tužitelj podnio tužbu u radnom sporu da se vrati na posao i da mu se isplati lični dohodak ili kada neko u saobraćajnom udesu bude povrijeđen i traži naknadu materijalne i nematerijalne štete. Preinačenje tužbe – kada postoji preinačenje tužbe? Preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva. ali pod uslovom da nije mogao ranije preinačiti i da se može na toj glavnoj raspravi raspravljati o tom preinačenom zahtjevu (npr.60) parnica počinje teči danom dostavljanja tužbe tuženom. Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi (čl. ali to je rijetko u praksi. tužitelj je ztražio 1. Npr. i treći slučaj: isticanje novog zahtjeva). Uslov za podnošenje ove tužbe je da tužitelj ima pravni interes (npr.

PROTIVTUŽBA Protivtužba se može istaći prvo u slučaju kada je zahtjev iz tužbe u vezi sa zahtjevom u protivtužbi npr. a tuženi kaže da po osnovu nekog drugog pravnog posla tužitelj njemu duguje 500KM – zatim će podnijeti protivtužbu i tražiti preboj. 53 ZPP. ispituje da li tužba ima nedostataka u pogledu stranačke sposobnosti. Ukoliko utvrdi da neki od elemenata nedostaje. onda se tužba odbacuje. Rok za odgovr na tužbu je 8 dana. osim kada i ukoliko iz navoda tužbe i odgovora na tužbu prozilazi da nisu sporne odlučne činjenice ili ako se radi o jednostavnom sporu npr.Iz čega se sastoji pripremanje glavne rasprave? Te pripreme obuhvataju: • • • • prethodno ispitivanje tužbe. Kada se može izvršiti preboj potraživanja – tužitelj traži po osnovu zajma 1000KM. Kada sud utvrdi da je odgovor na tužbu manjkav.da mu tužitelj isplati cijenu. smetanje posjeda. dužan je istaći svoje navode i predložiti dokaze na svoje navode i dostavlja odgovor na tužbu sudu. Dostavljanje tužbe na odgovor Tužba se dostavlja tuženom na odgovor u roku od 30 dana. a tuženi tvrdi da mu tužitelj nije platio cijenu i tada istakne protivtužbeni zahtjev. U tom slučaju donosi rješenje kojim se oglašava mjesno nenadležnim i predmet dostavlja nadležnom sudu. Ono je po novom zakonu obavezno. U ovoj fazi sudija ispituje apsolutnu nadležnost i ako utvrdi da nije nadležan.Svrha pripremnog ročišta je koncentracija dokaza. Ako ne izvrši dopunu. odbacuje se odgovor na tužbu. Na pripremno ročište poziva se tužitelj i tuženi uz napomenu da na pripremnom ročištu predlože sve dokaze koje do tada nisu predložili (u tužbi i odgovoru na tužbu) i da donesu isprave ako ih imaju. Prethodno ispitivanje tužbe Kada sudija primi tužbu ispituje da li ista sadrži sve bitne elemente iz čl. Pripremno ročište Ukoliko se radi o urednom odgovoru na tužbu zakazuje se pripremno ročište. Tužitelj tužbom traži od tuženog da mu preda stvar koju je navodno kupio od tuženog . Sud može da utvrdi da nije mjesno nadležan još prije nego dostavi tužbu tuženom. dostavljanje tužbe na odgovor održavanje pripremnog ročišta i zakazivanje glavne raprave. onda tužbu odbacuje. Protivtužba se može podnijeti u odgovoru na tužbu i na pripremnom ročištu. Zakazuje se u roku od 30 dana od dostavljanja odgovora na Stranica 113 od 248 . Ako osporava zahtjev. vraća tužbu na ispravku ili dopunu u određenom roku (8 dana) i ukoliko je tužitelj ne ispravi. pozvaće tuženog da isti dopuni. Sa protivtužbom se postupa kao sa tužbom . Tuženi je dužan da u odgovoru na tužbu navede da li priznaje ili osporava zahtjev. Ako tužba nema ovih nedostataka.

(ako sudija odbije izvođenje nekog dokaza). Zatim idu završne riječi i konačni prijedlozi. donijeće se rješenje pa će se naložiti vještaku o kom pitanju treba da vještači. Dalje. Ako tuženi ne pristupi. tužba se smatra povučenom. tuženi odgovor na tužbu. pod prevarom. Ako se na pripremnom ročištu odredi izvođenje dokaza vještačenjem (uvijek po prijedlogu stranke). s obzirom na prirodu spora sud može uputiti stranke da spor riješe u postupku medijacije ili da poravnaju obaveze. Tužba se može podnijeti u roku od 3 mjeseca ili 5 godina (apsolutni rok).Sudija otvara pripremno ročište. Tok pripremnog ročišta . onda stranke predlažu dokaze. Odlaganje glavne rasprave. Mora donijeti rješenje kojim se odbija izvođenje dokaza. dokazi koji će se izvesti i osobe (svjedoci i vještaci) koje će biti pozvane na glavnu raspravu. Onda sud konstatuje da li su svjedoci pozvani. ako su obje stranke pristupile. Tužitelj se poziva uz posebnu napomenu da će se u slučaju njegovog nedolaska na pripremno ročište tužba smatrati povučenom. sud odlučuje koji će se dokazi izvesti (svrha pripremnog ročišta) i donosi rješenje o tome. U pozivu strankama za ovo ročište sudija će naglasiti da su dužne na ovom ročištu predložiti sve dokaze i donijeti relevantne isprave ukoliko ih posjeduju. Tok glavne rasprave Prvo se saslušavaju svjedoci koje je predložio tužitelj pa zatim svjedoci tuženog. ustanovi ko je pristupio. Zakazivanje glavne rasprave Sud donosi rješenje o zakazivanju glavne rasprave i određuje dan i sat održavanja rasprave. Ako tužitelj uredno obaviješten nije pristupio. u kom roku treba da dostavi nalaz i mišljenje. prvo se izvodi taj dokaz. ako se takvo rješenje ne donese ili se sud ne osvrne na to u presudi – to je bitna povreda postupka. tužitelj kratko izlaže tužbu. Može se odložiti ako bez krivnje stranke koja predlaže odlaganje neki dokaz ne može da se izvede ili ako stranke predlažu odlaganje radi mogućeg mirnog rješenja spora.tužbu sudu. izuzev ako tuženi ne pristane da se ročište vodi. Na glavnoj raspravi mogu se predlagati dokazi samo ako ih stranka nije mogla bez svoje krivnje predložiti na pripremnom ročištu. Nakon toga sudija obavještava stranke kada će biti Stranica 114 od 248 . konstatuje koje su stranke pristupile. GLAVNA RASPRAVA Sudija otvara glavnu raspravu. Na pripremnom ročištu uloga sudije je najizražajnija. koje se može pobijati tužbom iz razloga da je dato u zabludi. te se zaključuje glavna rasprava. pitanja o kojima će se raspravljati u glavnoj raprvi. Tada se na pripremnom ročištu može zaključiti sudsko poravnanje. glavna rasprava se može provesti. a to i stranke mogu zahtjevati. pa vještačenje (prije njih se saslušavaju stranke) Ukoliko je određeno izvođenje dokaza saslušanjem parničnih stranaka. ukoliko tuženi ne pristane da raspravlja. Rasprava se može odložiti samo na određeno vrijeme (30 dana ili duže) i sudija je dužan da o odlaganju obavijesti predsjednika suda. provjerava da li su uredno obaviješteni.

može uskratiti da svjedoči vjerski ispovjednik i liječnik koji je informacije dobio od pacijenta može da uskrati svjedočenje. naknada štete iz saobraćajne nesreće). Ako stranka ima punomoćnika. privatne isprave su npr. a ako nije u mogućnosti da sama dođe do njih. ali bez krivnje stranke koja traži odlaganje (npr. Vještaci – sud može na prijedlog stranke odrediti izvođenje dokaza vještačenjem. Uviđaj se može obaviti uz prisustvo vještaka (npr. Ukoliko sudija ne donese presudu u roku od 30 dana inače mora obavijestiti predsjednika suda o rokovima. Vještaci se određuju na prijedlog stranke. onda samo punomoćnik može da postavlja pitanja. Vještačenje obavlja jedan vještak. Vještačenje je bio jedan Stranica 115 od 248 . a u složenijim situacijama može se povjeriti stručnim ustanovama (fakulteti. . DOKAZI Osiguravanje dokaza vrši sud. napravi se zapisnik na licu mjesta o tragovima štete. Svjedok može biti svako lice koje je sposobno da se izjasni i ili da da obavještenja o činjenicama koje je uočio. predlaže sudu da ih on pribavi. Od momenta preuzimanja presude teče rok za žalbu. Čl. ZK izvadak nije dobila na vrijeme) 2. 138. ako stranke kažu da postoji mogućnost da vansudski riješe spor. Isprave (javna i privatna). 140. Vještaci se određju sa liste sudskih vještaka. Dokazi u parničnom postupku su: Uviđaj koji se provodi kada je za utvrđivanje neke činjenice ili razjašnjenje neke okolnosti potrebno neposredno opažanje suda. a sud to nikada ne radi po službenooj dužnosti.svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja. diploma. bolnice). Stranka koja se poziva na njih dostavlja ih sudu. a koje se dokazuju (ne mora biti punoljetan). Privatne isprave imaju nešto manju dokaznu snagu od javnih isprava. Svjedoka ispituje stranka koja ga je predložila. onda druga stranka. a na prijedlog stranke sud može odrediti više vještaka za različite vrste vještačenja. ugovori. ODLAGANJE GLAVNE RASPRAVE Glavna rasprava se može odložiti samo iz dva razloga: 1. nema svjedočenja). presuda. izvod iz MKV). nije dostavljen dokaz čije je izvođenje određeno. U slučaju nekih posebnih okolnosti može izvršiti dostava presude poštom.donesena presuda (mora biti u roku od 30 dana) i da su dužne doći u sud da istu preuzmu. kada je radi utvrđenja ili razjašnjenja određene činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. – Ne može se saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene ili vojne tajne (dakle. Javne isprave su one koje je izdao organ vlasti ili pravna osoba u vršenju svojih ovlaštenja (npr. ako bi tim odgovorom izložio opasnosti od krivičnog gonjenjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji a u pobočnoj do trećeg stepena. uvjerenje o državljanstvu. Svjedok može uskratiti (ali ne mora) svjedočenje o onome što mu je stranka kao svom punomoćniku povjerila. Čl.

a uredno je obavještena. usvaja u cjelosti ili djelimično tužbeni zahtjev Čl. onda je saslušava sud. a ako ga nema. Stranku saslušava punomoćnik. . 179. Sud ne može donijeti presudu na osnovu priznanja ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne može slobodno raspolagati. Stranica 116 od 248 . onda se može podnijeti prijedlog za osiguranje dokaza i prije podnošenja tužbe (npr. Sud će odlučiti da sasluša samo jednu stranu. Saslušanje stranaka – na prijedlog stranke sud određuje izvođenje dokaza saslušanje parničnih stranaka. Rok počinje teći prvog dana nakon donošenja presude (kada je došao da preuzme presudu ili ako je dostavljanje – od dana prijema). a u mjeničnim i čekovnim predmetima taj rok je 15 dana. ako prvi vještak u roku ne dostavi nalaz i mišljenje i ako ne otkloni nedostatke odnosno ne ispravi nalaz i mišljenje. VRSTE PRESUDA Presuda na osnovu priznanja Ako tuženi do dana zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev. Sud neće donijeti ovu presudu ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne može slobodno raspolagati. sud će donijeti presudu na osnovu priznanja.od najvećih razloga dugog trajanja postupaka (u ranijem zakonu). odbija tužbeni zahtjev 2. Sud neće donijeti ovu presudu ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne može slobodno raspolagati. sud će donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev. tako da po novom zakonu postoje samo dva slučaja kada se može odrediti ponovno vještačenje i to: uz prethodno izjašnjenje stranke. Zapisnik o obezbjeđenjeu dokaza se prilaže u spis. Presuda na osnovu odricanja Ako se tužitelj do zaključenja glavne rasprave odrekao tužbenog zahtjeva. OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opasnost da se neki dokaz kasnije teško može izvesti. ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili ako se ne odazove na poziv suda. onda taj rok može biti i duži. ODLUKE Sud donosi odluku u vidu presude ili rješenja (smetanje posjeda) Presudom sud odlučuje tako što: 1. Ako ovaj rok protekne dolazi se u fazu izvršenja. poplava).rok za dobrovoljno izvršenje činidbe na koju je obavezan tuženi prema tužitelju je 30 dana (paricioni rok) ali ako je činidba u novčanom iznosu. Izjavu o priznanju tužbenog zahtjeva tuženi može i bez pristanka tužitelja opozvati do donošenja presude. Tužitelj može opozvati odricanje do zaključenja glavne rasprave.

ali ima pravo na prijedlog za povrat u pređašnje stanje zbog propuštenog roka za dostavljanje odgovora na tužbu.Presuda zbog propuštanja (čl. ime i prezime sudije (sada uvijek sudi sudija pojedinac). Dopunska presuda Ako sud nije odlučio o zahtjevu u cjelosti ili o jednom od tužbenih zahtjeva. postoje tri kumulativna uslova: tužitelj predložio donošenje presude zbog propuštanja. kratku oznaku predmeta spora. punomoćnika koji su prisustvovali raspravi.2006. 22. Sud iz opravdanih razloga može dozvoliti jednoj stranci da joj se dostava izvrši putem pošte i da ne dolazi u zgradu suda po nju. tuženi ne dostavi pismeni odgovor na tužbu i ako postoji osnovan tužbeni zahtjev. njihovih zastupnika. 185 – nakon zaključenja glavne rasprave sud će prisutne stranke obavijestiti o datumu donošenja presude. bez obzira jesu li je stranke preuzele. U praksi.sadrži odluku o usvajanju ili odbijanju zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih potraživanja. njihovi punomoćnici dužni su sami preuzeti presudu u zgradi suda. Stranke odnosno. Ukoliko sud prekorači ovaj rok. Ova presuda se donosi van ročišta i dostavlja se poštom. Dakle. ne dostavi pismeni odgovor na tužbu u zakonskom roku (30 dana). sud će je pismeno obavijestiti o datumu donošenja presude. obrazloženje i uputu o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka. Stranica 117 od 248 . neće im se dostavljati poštom. a stvar je dovoljno raspravljena. dužan je obavijestiti predsjednika suda o tome. dan zaključenja glavne rasprave. Dispozitiv (izreka) . Uvod presude sadrži naziv suda. označenje stranaka i njihovih zastupnika. njegovu vrijednost. odnosno. sud će donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev.182) Kada tuženi kome je uredno dostavljena tužba u kojoj je tužitelj predložio donošenje presude zbog propuštanja. osim ako je tužbeni zahtjev očigledno neosnovan. ime i prezime i prebivalište stranaka. Na ovu presudu nema pravo na žalbu. izreku.01. Čl. 184 Sud će donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. Rok za žalbu protiv presude počinje teći prvog narednog dana nakon donošenja presude. sud će donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev. stranka će u roku od 30 dana predložiti donošenje dopunske presude. Ako jedna od stranaka nije bila prisutna na glavnoj raspravi. DOSTAVA PRESUDE čl. Ako je tužbeni zahtjev očigledno protivan činjenicama u tužbi. 191 – SADRŽAJ PRESUDE Pismeno izrađena presuda mora imati: uvod. Čl.

izjavu da se presuda pobija u cjelosti ili određenom djelu.Obrazloženje – ovdje će sud izložiti zahtjeve stranaka i njihove navode o činjenicama na kojima se ti zahtjevi temelje. Sud u ovom slučaju ne zakazuje ponovo raspravu. u radnom sporu – tužitelja vraća na posao. odnosno. već po prigovoru stranke. ne mogu se isticati u žalbi. Svi ovi elementi žalbe su bitni i ukoliko nedostaje jedan od njih – žalba se dostavlja žalitelju da je dopuni ili ispravi u roku od 8 dana. Razlozi zbog kojih se presuda može pobijati: • 5 zbog povrede odredaba parničnog postupka. sud ih je sve raspravio. U čekovnim i mjeničnim stvarima rok za žalbu je 15 dana. Stranka se može odreći prava na žalbu od trenutka kad je primila presudu. Do donošenja odluke drugostepenog suda. stranka može odustati od već podnesene žalbe. predložiti do zaključenja glavne rasprave. dokaze i ocjenu dokaza. a donio presudu samo o jednom zahtjevu (npr. odnosno. Ako isti ne ispravi žalbu u navedenom roku. Protiv presude donesene u prvostepenom postupku stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 30 dana od dana donošenja presude. kao i propise na kojim je sud zasnovao presudu. Sadržaj žalbe . uvijek pitaju Stranica 118 od 248 . Sud o ovim prigovorima ne vodi računa po službenoj dužnosti.žalba mora sadržavati: oznaku presude protiv koje je žalba izjavljena. razlozi žalbe i potpis podnosioca žalbe. žalba se odbacuje rješenjem kao nepotpuna. Pouka o pravnom lijeku – DOPUNSKA PRESUDA Ako je sud propustio odlučiti o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom. a nije odlučio o naknadi plaće). nego samo donosi dopunsku presudu. osim ako žalitelj pruži dokaze da bez svoje krivnje iste nije mogao iznijeti. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. ako se presuda dostavlja po odredbama o dostavi pismena u roku od 30 dana od dana prijema. Sud može sam ili na prijedlog stranke izvršiti ispravku presude kada se radi o očiglednim greškama. Prigovor zastare i prigovor prebijanja potraživanja koji nisu izneseni u prvostepenom postupku. a vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka5. stranka može u roku od 30 dana podnijeti prijedlog parničnom sudu da se presuda dopuni. jer je predmet raspravljen. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI ŽALBA Redovni pravni lijek je žalba. To se dešava kada se jednom tužbom istakne više zahtjeva.

Žalba se dostavlja protivnoj stranci na odgovor u određenom roku. Neblagovremena. npr. a potpisi nisu ovjereni. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad je sud koju odlučnu činjenicu pogrešno ustanovio. kada je uložilo lice koje nema pravnog inetersa. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primjenio. a to je bilo od uticaja na zakonitost odluke. spis se dostavlja kantonalnom sudu na postupak.• • zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. npr. Kada dođe odgovor na žalbu ili protekne rok. a žalba kaže da je to pogrešno utvrdio. Npr sud je propustio da cijeni iskaz jednog svjedoka koji je relevantan. jer žalbeni sud po službenoj dužnosti pazi samo na dvije povrede: povrede koje se odnose na stranačku sposobnost i na pravilnost zastupanja. ili da se odrekla od zahtjeva. zbog pogrešne primjene materijalnog prava. nije je uopšte ustanovio. jer je nepravilno. Stranka u žalbi obavezno mora ukazati na svaku povredu postupka. stranka u žalbi. U prvom slučaju se radi o predloženim novim dokazima ili činjenicama u žalbi. što znači da povreda postupka postoji samo ako je uticala na zakonitost odluke. kao i kada ocjeni da je zbog povreda odredaba parničnog postupka potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. pored dokaza koje je ranije predložila. npr. nepotpuna – ne sadrži bitne elemente. neblagovremenu i nepotpunu žalbu sud će odbaciti rješenjem. 217 . Nedopuštenu. Tada se otvara rasprava pred drugostepenim sudom i na tu 6 često pitanje Stranica 119 od 248 . pa sud utvrdi da je ugovor punovažan.kako sud odlučuje o žalbi6 . Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parničnog postupka ili iz razloga da je osoba bila u zabludi ako se radi o presudi na osnovu priznanja.drugostepeni sud o žalbi odlučuje u sjednici vijeća (3 sudije) ili na osnovu održane rasprave (novina u zakonu).kada se odrekao žalbe. Postupak po žalbi – žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. odnosno. Povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primjenio ili je nepravilno primjenio koju odredbu ZPP-a.ako je izjavljena mimo roka 30/15 dana. sud utvrdio da je potpisan ugovor o prodaji nekretnine. Zakon određuje kada se održava rasprava u drugostepenom postupku: • • • kada drugostepeni sud ocijeni da je radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze ili kada je potrebno ponovo izvesti već izvedene dokaze. Po novom zakonu ne postoje apsolutno bitne povrede nego samo relativne. nedopuštena. Čl. sud je utvrdio da je zaključen ugovor. naknadno je saznala za još nekog svjedoka i predlaže ga u žalbi jer za njega ranije nije znala.

Nakon toga drugostepeno vijeće će da ocijeni samostalno ovaj dokaz. imajući u vidu i ranije utvrđene dokaze i na osnovu ovako utvrđenog činjeničnog stanja može donijeti drugačiju odluku od prvostepene. nepotpunu ili nedopštenu (ako prvostepeni to nije uradio) čl. Granice ispitivanja prvostepene presude – drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom djelu u kojem se pobija žalbom.) Ne može se preinačiti presuda na štetu žalioca ako se samo on žalio na presudu. Drugostepeni sud će pozvati tog svjedoka koji nije prethodno saslušan i saslušati ga. advokatska kancelarija.sjednicu se pozivaju stranke i taj svjedok. ima pravo da zaključuje pravne poslove i raspolaže svojom zaradom (ograničena sposobnost). roditelj ili staralac. u žalbi se navodi da je sud odredio izvođenje određenog dokaza.maloljetnik koji je zaključo brak . koji će tada biti saslušan. ali je propustio da ga izvede.227) – rješenjem se ukida prvostepena presuda i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovni postupak kada: Stranica 120 od 248 .226 – kada utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. u granicama razloga navedenih u žalbi. Drugi razlog otvaranja rasprave postoji kada žalitelj u žalbi navodi da je neki dokaz pogrešno cijenjen. Ako žalitelj ne pristupi na raspravu pred drugostepenim sudom. Uvažiti žalbu i ukinuti prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje (čl. npr. Maloljetnika zastupa zakonski zastupnik. Tada sud na sjednicu poziva samo te svjedoke koji su ranije saslušani i njih saslušava da bi on ocijenio njihove iskaze. a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti. Treći razlog je kada postoji neka druga povreda koja bi mogla imati za posljedicu pogrešno utvrđeno činjenično stanje. – punomoćnik( advokat. pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava i povredu odredaba parničnog postupka koje se odnose na stranačku sposobnost i zastupanje. Duševno bolesno lice.zastupa staralac Maloljetniku koji sklopi brak ili je postao roditelj donosi se rješenje u vanparničnom postupku.maloljetnik koji je postao roditelj .maloljetnik sa 15g koji je zasnovao radni odnos. Maloljetnik ima stranačku sposobnost . Sudija pazi na to po službenoj dužnosti na pravilnost zastupanja. Stranka u postupku mora imati parničnu sposobnost – punoljetna osoba 18g. Odluke drugostepenog suda po žalbi – čl. pravnik iz pravnog lica itd.224 – drugostepeni sud može u sjednici vijeća ili na temelju održane rasprave: • • • Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. onda se donosi odluka van rasprave u sjednici vijeća i to samo na osnovu navoda žalbe i odgovora na žalbu.225 Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu – čl.

jer sud o ovome ne pazi po službenoj dužnosti. • Ukinuti prvostepenu presudu i tužbu odbaciti . sud će zavisno od prirode povrede ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu ili tužbu odbaciti.(čl.000 KM. npr. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugostepenom postupku u roku od 30 dana od dana dostave drugostepene presude. onda može preinačiti presudu. ili ako je zaključeno sudsko poravnjanje. a pogrešno primjenjeno materijalno pravo. Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog djela pravomoćne presude (cenzus) ne prelazi 10. Ako sud ustanovi da je počinjena povreda u pogledu stranačke sposobnosti i pravilnosti zastupanja. a što je uticalo na zakonitost odluke. Ako cijeni ispravu drugačije od prvostepenog suda. tuženi nije priznao o Ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem.229) – ako je sud u sjednici vijeća. ili koga se tužitelj odrekao. Svaki ovaj razlog mora biti naveden u žalbi. Treći slučaj (najčešći) kada je pravilno utvrđeni činjenično stanje. U sjednici vijeća može cijeniti ispravu ili iskaz svjedoka dat pred zamolbenim sudom. Vrhovni sud može dozvoliti izjavljivanje revizije u svim predmetima. npr. ili o kojem je već pravomoćno presuđeno. ne na raspravi. ako je u drugostepenom postupku kod Stranica 121 od 248 . a osobito propuštanjem dostave. a npr. slučaj kada jedna od stranaka nije učestvovala u postupku. a radilo se o presuđenoj stvari ukinut će prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja o Ako je presuda donesena van glavne rasprave o Ako je u donošenju odluke sudio sudac koji se morao izuzeti. nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. Razlozi zbog kojih se revizija može izjaviti su: • Zbog povrede parničnog postupka. • Preinačiti prvostepenu presudu . bez obzira na vrijednosni cenzus. koja je počinjena pred drugostepenim sudom. cijeni neki dokaz i utvrdio drugačije činjenično stanje. o Ako je sud donio presudu bez glavne rasprave – postoje samo 3 presude koje se mogu donijeti bez glavne rasprave – presuda zbog propuštanja.Ako drugostepeni sud ustanovi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlučeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o zahtjevu o kome već teče parnica. ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu materijalnog prava.o Ako je protivno odredbama ovog zakona (ZPPa) sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja. jer nije bila uredno obaviještena o raspravi. Drugi razlog je ako je na raspravi pred drugostepenim sudom utvrdio drugačije činjenično stanje nego što je utvrdio prvostepeni sud.

kada je prvostepeni sud oglasio apsolutno nenadležnim.podnosi se prvostepenom sudu u dovoljnom broju primjeraka. na osnovu kojih bi za stranku mogla biti povoljnjija odluka da su te činjenice i dokazi bili upotrebljeni u prvostepenom postupku (najčešći razlog u praksi) Prijedlog za ponavljanje postupka može se podnijeti prvostepenom sudu u roku od 30 dana koji teče zavisno od razloga zbog kojih ste traži ponavljanje. odbacit će je. uložena žalba i drugostepeni sud potvrdi rješenje. Razlozi za ponavljanje postupka: • • • • • • ako je pri donošenju odluke učestvovao sudija koji se morao izuzeti ako je nezakonitim postupanjem onemogućeno stranci da raspravlj apred sudom ako stranka nije imala stranačku sposobnost ako je u postupku sudjelovao tužitelj ili tuženi koji nema parničnu sposobnost ako se presuda temelji na osnovu lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze.odlučivanjja u žalbi sudjelovao sudija koji se morao izuzeti. Npr. protiv odluka donesenih u izvršnom. Odluke po reviziji (čl. utvrđivanja/osporanja očinstva i vrhovni sud je neće dopustiti tj. blagovremenost i potpunost cijeni prvostepeni sud. a dopuštenost cijeni vrhovni sud. Kada je moguće izjaviti reviziju protiv rješenja – može protiv rješenja kojim je postupak pravomoćno okončan. predmet se vraća prvostepenom sudu i Stranica 122 od 248 . Kada sudija nađe da je osnovan prijedlog. Po novom ZPPu o ovom prijedlogu odlučuje sudoija pojedinac drugostepenog suda. ako je ta povreda učinjena u postupku pred drugostepenom postupku. vanparničnom. Zahtjev za ponavljanje postupka Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti (odnosi se na pravosnažne i prvo i drugostepene odluke). U ovom slučaju postoji pravo na reviziju. on ukida odluku u odnosu na koju je zahtjevano ponavljanje postupka. na stranačku sposobnost i pravilnost zastupanja. Revizija je isklučena kod rješenja u parnici zbog smetanja posjeda. ostavinskom postupku.249) – iste kao kod žalbe.ako se u žalbenom postupku dosudi više nego što je tužitelj tražio u tužbi ili dosudi stvari veće vrijednosti Granice ispitivanja . Po ranijem ZPP-u o prijedlogu za ponavljanju postupku odlučivao je sudija koji je donio odluku koja se pobija. ili kada žalbeni sud nije cjenio sve žalbene prigovore • Zbog pogrešne primjene materijalnog prava • Zbog prekoračenja tužbenog zahtjeva. u granicama razloga iz revizije.revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija. pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava. npr. bračnim sporovima. Postupak podnošenja revizije .

može se postaviti privremeni staralac PUNOMOĆNICI – PRAVILNOST ZASTUPANJA Ko može biti punomoćnik (čl. Kada sud uoči nedostatak u stranačkoj sposobnosti. ako roditelj prodaje nepokretnost maloljetnika mora imati odobrenje organa starateljstva. Ako to ne učini u 7 8 ne pitaju ih na ispitu vrlo značajno pitanje Stranica 123 od 248 . za pravna lica . Ako nema roditelja. Fizička osoba može biti stranka u postupku ako ima poslovnu sposobnost koja se stiče sa 18 godina. država. te da bi ne izdavanjem privremene mjere bilo onemogućeno/otežano namirenje potraživanja. Ako ne dostavi. uposlenik službe za besplatnu pravniu pomoć. onda će pozvati organ starateljstva da taj nedostatak otkloni i postavi staraoca. Na stranačku sposobnost svaki sud pazi po službenoj dužnosti Maloljetnika u postupku zastupa njegov zakonski zastupnik (roditelji). Svrha izdavanje je da bi se olakšalo namirenje potraživanja. STRANAČKA SPOSOBNOST8 Stranka u postupku može biti fizička i pravna osoba. a treba nešto hitno obaviti. advokatsko društvo. Punomoćnik mora imati punomoć za zastupanje na ročištu. ako ne postupi tužba će biti odbačena. Za zaključenje darovnog ugovora (u slučaju da prima dar) nije potrebno odobrenje organa starateljstva. Prijedlog za izdavanje se može podnijeti prije ili u toku postupka. npr. PRIVREMENE MJERE7 Ranije su bile u izvršnom postupku. sud naloži da istu naknadno uloži u spis. Ministarstvo ne može biti stranka u postupku i tužitelj se poziva da uredi tužbu u određenom roku. Stranka u postupku može biti i osoba koja nema 18 godina u slijedećim slučajevima: ako je maloljetnik sa 16 godina zaključio brak.zaposlenik te pravne osobe. a ne onaj koji je donio prvobitnu presudu. Ako se radi o pravnom licu – npr. ministarstvo nije pravno lice i kao tuženi se označava federacija.301) – advokat. Uslov za izdavanje je da se mora učiniti vjerovatnim postojanjem tog potraživanjem. Ako se taj nedostatak ne otkloni u određenom roku.u prvostepenom postupku sada sudi drugi sudija. Duševni bolesnici moraju imati zastupnika – organ starateljstva. zakonski zastupnik je staratelj koga postavlja organ starateljstva. Privremeni staralac – ako bi redovni postupak postavljanja zastupnika dugo trajao. Postoji više mjera osiguranja. Ako se radi o raspolaganju imovinom maloljetnika. a za fizičke osobe punomoćnik može biti bračni/vanbračni drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili tazbini. kanton. tužba se odbacuje. ako je maloljetnik postao roditelj stiče poslovnu sposobnost. kada je maloljetnik od 15 godina zasnovao radni odnos (on može biti stranka u postupku samo ako je to vezano za njegove prihode – platu).

npr. Ako advokat zastupa stranku i ako stranka nije navela za koje je radnje ovlašten – ima sva ovlaštenja. Ili. Materijalno suparničarstvo postoji ako je više lica u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava. koji o tome donosi rješenje. odnosno. ili ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. oni su zapravo jedna stranka. u postupku za utvrđivanje očinstva suparničari su na tužilačkojstrani majka i dijete. Primjer kada je više lica u pravnoj zajednici: to su suvlasnici ili saučesnici u izvršenju krivičnog djela. sve učinjene radnje će biti poništene. proističu iz iste činjenične pravne osnove (stvarna zajednica). postoji kada je tužen dužnik i jemac. suobveznik ili ako je u istom predmetu saslušan ili predložen kao svjedok ili vještak. ako je taj sudac staraoc ili usvojitelj stranke. IZUZEĆE SUDIJA Sudac ne može suditi ako je sam stranka.ovaj spor se ne može drugačije riješiti za majku i dijete. a drugi ne. ako mu je stranka ili punomoćnik stranke srodnik po krvi ili tazbini do zakonom određenog stepena ili bračni/vanbračni partner. I o ovome odlučuje predsjednik suda. Čim stranka sazna za neki od navedenih razloga. ako u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke nižeg suda ili drugog organa. ako je sa strankom u odnosu suvlasništva. Advokat koji ima punomoć može ga zamjenjivati drugi advokat . odnosno. Postoje dvije vrste suparničarstva: materijalno i formalno. Stvarna zajednica: više uposlenika pravnog lica potražuju regres ili štediše kod Ljubljanske ili SAB banke. Formalno (Obično) suparničarstvo ako su predmet spora zahtjevi. stranka ga mora izričito pismeno ovlastiti da ga može zamjenjivati drugi advokat ili pripravnik (samo u prvostepenom postupku). Npr. npr. 9 rijetko se pita na ispitu Stranica 124 od 248 . a pred prvostepenim sudom i advokatski pripravnik. ipak. Tužitelj hoće da dokaže da mu pripada pravo služnosti – tada tužbom mora obuhvatiti sve suvlasnike poslužnog dobra. bez obzira da li su još u braku ili vanbračnoj zajednici. SUPARNIČARSTVO9 Više osoba mogu jednom tužbom mogu tužiti odnosno biti tuženi. Svaki od njih ima svojstvo posebne stranke. podnosi prijedloog za izuzeće sudije predsjedniku suda. Stranka može i u pravnom lijeku ukazati poimenice na suca koji ne bi mogao sudjelovati u donošenju odluke. obaveze iste vrste. jedan može da prizna tužbeni zahtjev. obaveze.ostavljenom roku. a temelje se na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi i ako je za sve zahtjeve ista mjesna nadležnost. Nužno suparničarstvo postoji u slučaju kada se po zakonu ili zbog pravne prirode spora spor može rješiti na jednak način prema svim suparničarima. Nedostatak zamjeničke punomoći predstavlja povredu parničnog postupka u pogledu zastupanja. stvarna služnost prelazi preko nekretnine u suvlasništvu. ako je zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke.

osiguravajuće društvo ima interesa da vozač uspije u parnici da ne bi isplatili odštetu.UMJEŠAČ U PARNICI10 Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije sa zahtjevom. može se pridružiti toj stranci. ne važe odredbe o rokovima koje inače važe za druge predmete (ovdje su kraći). samo nema pravo na dispozitivne radnje (povlačenje tužbe i sl. sud ne može preduzimati nikave procesne radnje. a svi procesni rokovi prestaju teči. Postupak u smetanju posjeda i radni sporovi – hitni postupci. a stranka nema punomoćnika • Kada stranka koja je pravna osoba prestane postojati ili kad nadležni organ zabrani rad toj pravnoj osobi • Kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka • Kada zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu Sud postupak može prekinuti: • Ako je sud odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju • Ako se stranka nalazi na području koje je zbog izvanrednih događaja (poplave) odsječeno od suda • Ako se odluka o tužbenom zahtjevu ne može donijeti prije nego što bude donesena odluka u krivičnom potupku.000 KM. izjaviti žalbu. tuženi je vozač. o čemu sud donosi rješenje. POVRAT U PREĐAŠNJE STANJE Ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje koje radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje. Podnosi prijedlog sudu da mu dozvoli mješanje u parnicu. PREKID POSTUPKA Kada je obavezan prekid postupka (čl. Nastaviće se kada prestanu razlozi za prekid postupka.). i u tom slučaju se umješa u postupak na strani vozača. 378 i 379) – postupak se obavezno prekida kada: • stranka umre ili izgubi parničnu sposobnost. Kada je prekid postupka. sud će na zahtjev 10 često pitanje Stranica 125 od 248 . Rješenje o smetanju posjeda – pravosnažno je i izvršenje se može tražiti u roku od 60 dana. Umješač u postupku ima ista prava kao i stranka: predlagati dokaze.do 3. • Kada zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje. ovdje se presuda ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. a nema punomoćnika u toj parnici. npr. Sporovi male vrijednosti .

Ako traži povrat u pređašnje stanje zbog propuštenog roka za žalbu. Rok za podnošenje prijedloga je 8 dana. Stranica 126 od 248 .stranke dozvoliti stranki da naknadno obavi te radnje (povrat u pređašnje stanje). Ne može se tražiti povrat u pređašnje stanje zbog izostanka sa ročišta koje je zakazano po već podnesenom i usvojenom prijedlogu za povrat u pređašnje stanje. a uz prijedlog dostavlja i žalbu.

Kad a se pojavljuju kao nasljednici bračni drug. njegovi roditelji i njegova braća i sestre. svaki sa ½. niti su ovi ostavili nekog nasljednika. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživilo ostavioca nasljeđuju njegova djeca. Kada se pojave kao nužni nasljednici braća. nužni dio iznosi ½ zakonskog djela. ZAKONSKI NASLJEDNICI Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji. 11 djeca. Ova lica su nužni nasljednici kada su po zakonskom redu pozvani na nasljeđe (ako nema nasljednika iz prvog nasljednog reda). tada naljeđuju njegova djeca (princip reprezentacije). To je prvi nasljedni red i oni nasljeđuju na jednake djelove. Stranica 127 od 248 . na jednake djelove. ni roditelje. dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca. unučad ostaviočeva. sestre i roditelji nužni dio je 1/3 od zakonskog djela. unučad. Prije oca umre njegovo jedno dijete.. Ostali potomci umrloga (npr. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrti umre njegovo djete. Drugi naljedni red zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke11 nasljeđuje njegov bračni drug i roditelji.to su djedovi i babe i to u slučaju kada ostavilac nije ostavio ni potomke.SUADA SELIMOVIĆ 28. NUŽNI NASLJEDNICI Nužni nasljednici su: djeca umrloga.2006. djeca i zakonski usvojenici. a to su u stvari braća i sestre ostavioca. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca. Po zakonu potomci su djeca i unučad. Npr. su nužni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. naljeđuju njegova djeca(pravo predstavljanja). Treći nasljedni red . njegovi usvojenici i njegov bračni drug. a ko je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca.01. koji ima svoju djecu. postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. praunučad itd. Ako nema roditelja niti braće ni sestara – nema ni predstavljanja i sve nasljeđuje bračni drug. Ostavilac niti darovnim ugovorom niti testamentom ne može povrijediti nužni nasljedni dio.unuci).

čime je povrijedio i zakonsku i moralnu obavezu. otac bez ikakvih sredstava za život živi u kući sa sinom. Isključenje je nevažeće ako nije navedeno na nesumnjiv način. smatra se da je isključenik umro prije ostavioca. komšiluk ga hrani. Ugovor o doživotnom izdržavanju nikada ne podliježe reduciranju radi nužnog djela jer je to dvostrano obvezujući ugovor. U slučaju spora. Uslovi za punovažnost isključenja: zavještalac koji želi da isključi nasljednika mora to izraziti u testamentu na nesumnjiv način. neće se dirati u poklone.IZDVAJANJE U KORIST POTOMAKA KOJI SU PRIVREĐIVALI SA OSTAVIOCEM Potomci i usvojenici ostavioca koji su živjeli u zajednici sa ostaviocem i svojim radom. Ako nije.. vršit će se povrat poklona do iznosa namirenja. zaradom ili na drugi način pomagali u privređivanju imaju pravo zahtjevati da im se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti ostaviočeve imovine. djetetu ili roditelju. a sin ne pomaže ocu. njegovom bračnom drugu. Kada je povrijeđen nužni dio raspolaganje testamentom će se smanjiti. ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKA Ostavilac ili zavještalac može isključiti iz nasljeđa nasljednika koji ima pravo na nužni dio. Isključenjem nasljednik gubi nasljedna Stranica 128 od 248 . ostavinski postupak se prekida i učesnik čije je pravo manje vjerovatno se upućuje na parnicu. NUŽNI I RASPOLOŽIVI DIO Nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojim ostavilac ne može raspolagati. potomci. POSLJEDICE ISKLJUČENJA IZ NUŽNOG DJELA U slučaju kada je nasljednik isključen iz nužnog djela. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI IMOVINSKE MASE Sva njegova imovina. pa umjesto njega se kao nasljednici pojavljuju njegova djeca. Razlozi isključenja: ako se povredom zakonske ili moralne obaveze teže ogriješio o ostaviocu (npr. a pokloni će se vratiti koliko je potrebno da bi se namirio nužni dio. dugovanja. a koji se naziva nužni dio. ili npr.. a korisno je da navede i razlog (osnov) za isključenje. Drugi razlog: ako je sa umišljajem učinio teže krivično djelo prema ostaviocu. Ovaj zahtjev ima stvarnopravni karakter i može se postavljati i po okončanju ostavinskog postupka. Prvo se namirenje vrši iz onoga što je testamentom dato. i ako je to dovoljno za namirenje nužnog djela. potraživanja. maltretiranje ili tuče oca).

Tužbom se može zahtjevati poništaj testamenta u roku od jedne godine od dana saznanja za postojanje uzroka ništavosti. ona svojom rukom napiše testament i potpiše ga. ali je korisno da bude napisan. Pismeni testament pred svjedocima Zavještalac koji zna da čita i piše može sačiniti testament na taj način što će ispravu koju mu je neki drugi sastavio svojeručno potpisati u prisustvu dva svjedoka. Svjedoci se također potpisuju na testamentu. a pravo ostalih lica koja mogu nasljediti ostavioca određuje se kao da je isključeni umro prije ostavioca. Ako zavještalac nije u stanju da pročita testament koji je sačinio sudija. izjavljujući pred njima da je to njegov testament. Za punovažnost ovog testamenta nije nužno da je u njemu naznačen datum kada je sačinjen. Da nije bio sposoban za rasuđivanje ili je testament sačinjen pod prisilom . Ovo se ne odnosi na nužne nasljednike. Da potpis ne pripada ostaviocu tj zavještaocu testamenta. OBLICI TESTAMENTA Svojeručni testament Ako osoba zna da čita i piše. Da zavještalac prilikom sačinjavanja istog nije bio pri čistoj svijesti i zdravoj pameti tj. zatim će zavještalac u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti Stranica 129 od 248 . NASLJEĐIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA Testament može sačiniti svako lice sposobno za rasuđivanje koje je navršilo 16 godina. Testament je punovažan ako ga je zavještalac napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. Testament je ništav ako zavještalac nije imao 16 godina i ako nije bio sposoban za rasuđivanje. Sudski testament Postoje dvije vrste ovog testamenta 1.iz kojih razloga bi se mogao pobijati testament?. kada je zavještalac pismen 2. sudija će ga pročitati zavještaocu u prisutnosti dva svjedoka. Važno je da onaj ko ga sastavlja pismen kao i zvaještalac. a najdalje za 10 godina. URAČUNAVANJE POKLONA U NASLJEDNI DIO U nasljedni dio nasljednika uračunavaju se pokloni ukoliko ostavilac izričito nije naglasio da se ne uračunava u nasljedni dio. kada zavještalac nije pismen Testament može zavještaocu sačiniti po njegovom kazivanju sudija nadležnog suda koji će prethodno utvrditi identitet zavještaoca.npr. Na ispitu se javlja pitanje?.prava u obimu u kojem je isključen. Pošto zavještalac ovako sačinjen testament pročita i potpiše sudija će potvrditi na samom testamentu da ga je zavještalac u njegovom prisustvu pročitao i potpisao. Ništav je i u slučaju ako je zavještalac natjeran prijetnjom ili prinudom da ga sačini ili usljed toga što je bio prevaren ili se nalazio u zabludi.

Svjedoci izjavu mogu dati i tokom ostavinskog postupka. svjedocima kao i precima/potomcima tih svjedoka. u otovrenom ili zatvorenom omotu. gdje i u kojim okolnostima je ovaj testament sačinjen. Zavještalac može svoj lični testament. Sačinjava ga konzularni predstavnik zemlje državljanstva ostavioca. a nije postojala mogućnost u tom periodu drugačijeg načina sastavljanja testamenta. zatim testament staviti u zaseban omot koji će zapečatiti i čuvati u sudu. Supstitucija – ako lice koje je označeno kao nasljednik u testamentu umre prije ostavioca. Usmeni testament prestaje da važi po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih okolnosti pod kojima je sačinjen. Npr. neko dobije infarkt i u teškom je stanju. Ratni testament važi 60 dana po završetku rata. izjaviti da je to njegov testament. ili ako je neko demobilisan kasnije. Usmeni testament Zavještalac može izjaviti svoju poslednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako usljed izuzetnih prilika nje u mogućnost da sačini pismeni testament. Dakle. Sudski testament se sačinjava u sudu ali ne mora se tamo i čuvati. Ništave su odredbe testamenta kojima ostavlja nešto sudiji koji ga je sačinio . Nije izuzetba okolnost ako je neko već duže vremena bolestan i to teško.to nije obaveza već slobodna volja ostavioca. Izvršenje ove dužnosti nije uslov za punovažnost ovog testamenta. sudija osim stavljanja potpisa naznačuje da je obavio sve prethodno navedene radnje. prema odredbama koje važe sa sačinjavanje sudskog testamenta. Testament pred konzularnim predstavnikom sačinjava državljanin BiH u inostranstvu. Testament sačinjen na brodu ili za vrijeme mobilizacije /rata Sačinjava se pred kapetanom broda ili komandirom u ratu. starješina ili koje drugo lice mogu sačiniti testament zavještaocu.prstoznak (ako ne zna da piše). I svjedoci potpisuju testament. Svjedoci prilikom sačinjavanja ovog testamenta mogu biti samo lica koja mogu biti svjedoci prilikom sačinjavanja sudskog testamenta ali moraju znati čitati i pisati. Po odredbama koje važe za sastavljanje sudskog testamenta na licu mjesta komandir čete. Izuzetne prilike bi bile npr. Stranica 130 od 248 . Rok je kratak jer se pretpostavlja da uslijed tako teške i iznenadne bolesti zavještalac neće dugo poživiti. on može u tom slučaju testamentom imenovati nasljednika svog umrlog nasljednika. iznenadna bolest i spriječenost odlaska u sud a sud je udaljen npr. kako . Svjedoci pred kojima je zavještalac usmeno izjavio svoju poslednju volju dužni su da bez odlaganja stave napismeno izjavu zavještaoca i da je što prije predaju sudu ili da je usmeno govore pred sudom. Osim potpisa svjedoka i zavještaoca . 30 dana od dana demobilisanja. o čemu će sud sastaviti zapisnik . iznoseći kada. onaj sačinjen pred svejdocima ili sudski testament predati na čuvanje sudu.

LEGAT Zavještalac može ostaviti testamentom jednu ili više određenih stvari određenom licu ili naložiti nasljedniku da to učini iz svog djela koji mu se ostavlja. UGOVOR O RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA Ustupanje i raspodjela imovine punovažni su samo ako su se s tim saglasila sva djeca i drugi potomci ustupiočevi. OPOZIVANJE TESTAMENTA Zavještalac može uvijek opozvati testament u cijelini ili djelomično i to izjavom u bilo kom obliku u kom se može sačiniti testament. Ovim ugovorom može biti Stranica 131 od 248 .PONIŠTENJE TESTAMENTA ZBOG NEDOSTATKA OBLIKA ILI FORME – može tražiti samo lice koje ima pravni interes u roku od jedne godine od saznanja ili 10 godina od otvaranja testamenta. odrednbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ako nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta. koji će po zakonu biti pozvani da nasljede njegovu imovinu. izgubljen prije ili nakon smrti zavještaoca. Ukoliko se legat ne izvrši. Onaj koji se nije saglasio ima status nužnog nasljednika. legatar ima pravo da to tužbom potražuje. Ako je onaj koji se nije saglasio umro a nije ostavio potomke ugovor je punovažan. Ugovor mora biti u pismenom obliku i ovjeren od sudije. Zavještalac može odrediti testamentom lice kome će pripasti nasljedstvo. ali najčešće se to radi uništenjem (pocijepa ga). ODNOS RANIJEG I KASNIJEG TESTAMENTA Ako se kasnijim testamentom izričito ne opozove raniji testament. Ako neko od ovih lica nije bio prisutan ili se nije saglasio onda se ne radi o ugovoru o raspodjeli nego taj ugovor ima karatkter ugovora o darovanju. Zavještalac ne može odrediti nasljednika svom nasljedniku koji je živ. Bračni drug također ima status nužnog nasljednika. ali bez njegovog znanja. DOKAZIVANJE POSTOJANJA TESTAMENTA Testament uništen slučajem ili radnjom nekog drugog lica. Legatar se ne smatra nasljednikom. ako određeni nasljednik umre prije njega ili se odrekne nasljeđa ili bude nedostojan da naslijedi. Npr. da se isplati određeni iznos. imat će pravno dejstvo ako zainteresirano lice dokaže da je testament postojao. Uslov za punovažnost ovog ugovora je da su sva djeca i potomci bili prisutni raspodjeli i saglasili se sa raspodjelom.

Međutim ako se jedan od nasljednika nije saglasio sa načinom raspodjele iz ugovora onda će se ugovor u odnosu na ostale odnositi kao darovni. Ugovor kojim se jedan ugovarač obavezuje da izdržava doživotno drugog ugovarača ili neko treće lice. Ovaj ugovor mora biti sastavljen u pisanoj formi i ovjeren od sudije. Posljedica ovoga jeste – ako poslije smrti ostavioca njegov nasljedni dio bude povrijeđen raspodjelom načinjenom u ugovoru reduciraće se dijelovi onih koji su dobili dio ustupanja po ugovoru (jer se njihov dio tretira kao poklon). Samo se prilikom određivanja zaostavštine radi određivanja dijela nadživjelog bračnog druga dijelovi ostaviočeve imovine ustupljeni potomcima smatraju poklonom. a drugi se ugovarač obavezuje da mu u slučaju smrti ostavlja svu svoju imovinu. ugovor je formalan i ovjerava ga sudija koji upozorava na posljedice. je ugovor o doživotnom izdržavanju. On ima pravo na nužni dio kao i onaj potomak koji se nije saglasio sa odredbama ugovora o raspodjeli imovine za života. ODRICANJE OD NASLJEDSTVA Stranica 132 od 248 . Dakle. NEDOSTOJNOST ZA NASLJEĐIVANJE Nedostojan je da nasljedi kako na osnovu zakona tako i na osnovu testamenta ko je s umišljajem lišio ili pokušao da liši života ostavioca. ako je ugovorena zajednica života – zbog teškog poremećaja odnosa i zajednički život postane nepodnošljiv. Sudija će prilikom ovjere pročitati ugovor i upozoriti ugovarače na posljedice ugovora. Često pitanje na ispitu.obuhvaćena samo sadašnja imovina ostavioca – cjelovita ili jedan njen dio. a lice koje se nije saglasilo dobija status nužnog nasljednika. neizvršavanje ugovora – druga strana ima pravo tražiti raskid ugovora. ko je ostavioca natjerao da sačini ili opozove testament. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU Ovo je dvostranoobvezujući ugovor.šta se smatra izdržavanjem? . zatim obaveza jednog ugovorača da će čuvati i paziti drugog. Imovina iz ovog ugovora ne ulazi u ostavinsku masu tj imovinu ostavioca koja se raspodjeljuje nakon njegove smrti. Za punovažnost ovog ugovora nije značajno što bračni drug nije obuhvaćen. obrađivati njegovo imanje i poslije smrti ga sahraniti. uništio ili sakrio testament i ako se ogriješio o obavezu izdržavanja ostavioca ili ako nije htio ukazati ostaviocu nužnu pomoć.Kao ugovor o doživotnom izdržavanju smatraju se i ugovori kojim se davalac izdržavanja obavezao da sa primaocem izdržavanja živi zajedno. Ovaj ugovor se može raskinuti: sporazumom. Kod darovnog ugovora lica se za života ostavioca upisuju u zemljišnu knjigu a ovdje stvar tek prelazi u vlasništvo lica nakon smrti ostavioca. Ostavilac je naravno mogao obuhvatiti i bračnog druga. a ako ne obuhvati to ne dira u njegovo pravo kao nužnog nasljednika. Nedostojnost za nasljeđivanje nije smetnja potomcima nedostojnog da nasljede zaostavštinu kao da je nedostojni umro prije ostavioca.

ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVIOCA Nasljednik odgovara za dugove ostaviočeve do visine vrijednosti nasljeđene imovine. Ako ne podnese tužbu. Za naknadno pronađenu imovinu . slikar) obaveza ne prelazi na nasljednike. Jedan primjer je dat u zakonu o nasljeđivanju u situacijama gdje nasljednici odgovaraju solidarno. Ako podnese – čeka se završetak parnice. U ovom slučaju se smatra kao da nikada nije bio nasljednik. ali ako je ostavioc već primio novac za neizvršeno djelo. u tom slučaju to se lice upućuje na parnicu. Ako se nastane spor u pogledu ponovažnosti testamenta. nasljednici isti moraju vratiti.raspoređuje se prema postojećem rješenju o nasljeđivanju. ostavinski postupak se nastavlja. Ukoliko se odriče nasljedstva u nečiju korist. Stranica 133 od 248 .darovanje li ustupanje nasljedstva. i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog djela. Pitanje? . Ako se nakon okončanja ostavinskog postupka pojavi novi nasljednik i on se upućuje na parnicu.u kojim zakonima je regulisana solidarna odgovornost?. Ovo odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao od nasljeđa. Osoba može izjaviti da li se prihvaća ili ne prihvaća nasljedstva – odricanje. Nasljednik postaje vlasnikom u momentu smrti ostavioca (po svim drugim osnovama prava vlasništva se stiče upisom u zemljišne knjige . prekida se ostavinski postupak i upućuje na parnicu Spor oko punovažnosti isključenja nužnog djela Spor oko nedostojnosti za nasljeđivanje Spor u pogledu da li potomcima pripada pravo na izdvajanje određenog djela po osnovu njihovog doprinosa Tužba se podnosi u roku od 30 dana. Jedino kada se radi o obavezi koja zavisi o ličnosti obveznika (npr.Jedan od osnova za sticanje prava vlasništva jeste nasljeđivanje. radi se zapravo o ustupanju. Nasljednik se može odreći nasljedstva izjavom kod suda do svršetka ostavinske rasprave.kada se prekida ostavinski postupak? Kada se upućuje na parnicu? Kako se raspodjeljuje naknadno pronađena imovina? UPUĆIVANJE NA PARNICU • • • • • • Ukoliko se nakon pravosnažnog okončanja ostavinskog postupka pojavi lice sa testamentom. Pitanja . to je izuzetak).npr. Odricanje u nečiju korist. Kada ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioca. ukoliko nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime.

odluka donesena u upravnom postupku ukoliko glasi na novčani iznos. što je mnogo efikasnije).sudsko poravnanje je izvršno kada je obaveza dospjela. kolizioni zakon (SFRJ 1982). odluka Komisije za ljudska prava koja je pri Ustavnom sudu BiH. Za priznanje stranih sudskih odluka nadležan je okružni sud. Ovdje se supsidijarno primjenjuju odredbe zakona o praničnom postupku. Vanredni pravni lijek ne utiče na pravosnažnost. Izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. Moguće je da među zemljama postoji sporazum o priznanju isprava koje se koriste kao izvršni naslov. To su sporovi male vrijednosti zbog toga je zakonodavac odlučio da nabrojani računi predstavljaju izvršni naslov. Vjerodostojna isprava je mjenica i ček sa protestom i povratnim računom. Kada je pravosnažno zaključeno poravnanje?. Sudska odluka mora biti izvršna. Izvršne isprave12 su: izvršne odluke sudova i izvršno sudsko poravnanje. on je prije mogao pod određenim uslovima da odgodi izvršenje ali danas npr revizija ne odgađa izvršenje.odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje (neka činidba) je izvršna ako je postala pravosnažna i ako je protekao paricioni rok (dobrovoljni rok za izvršenje) Kada postaje izvršna odluka u upravnom postupku?. a izvršna je kada je postala pravosnažna i ako je protekao paricioni rok (rok za dobrovoljno izvršenje činidbe naložene presudom).kada je odluka pravosnažna po pravilima upravnog postupka. Kada je presuda pravosnažna a kada izvršna? Prvostepena presuda je pravosnažna okončanjem drugostepenog postupka. oni se mogu isključiti korisnicima. računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode. POJAM Izvršni postupak u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija pojedinac. toplotne energije i odvoz smeća (struja i telefon nisu. Sudskom odlukom smatra se presuda i rješenje. Izvršenje na imovini strane 12 izvršna i vjerodostojna isprava su obavezno pitanje Stranica 134 od 248 .01. Uvijek je mjesno nadležan sud na čijem području se nalaze nekretnine. O priznanju strane sudske odluke odlučuje se primjenom odredaba Zakona o sukobu zakona sa propisima drugih država – tzv.2006. Kada je sudska odluka izvršna?. Izvršenje strane sudske odluke Strana sudska odluka može se izvršiti ako se stiču uslovi za njeno priznanje.SUADA SELIMOVIĆ 29. notarske isprave. Novim zakonom račun za el energiju je isključen. Izvršenje se sprovodi na osnovu izvršene ili vjerodostojne isprave. Stručnom saradniku se po ovlašćenju sudije može povjeriti preduzimanje radnji i donošenje odluke.

PREKID POSTUPKA U slučaju smrti tražitelja izvršenja koji nema punomoćnika ili zakonskog zastupnika. sud će na prijedlog stranke rješenjem o izvršenju odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi i to od dana donošenja odluke. Predmet je ono na čemu se provodi izvršenje (stvari.označenje tražioca izvršenja i izvršenika . itd).države i međunarodnih organizacija – ne može se odlučiti o tome bez saglasnosti federalnog ministarstva pravde. U slučaju smrti izvršenika koji nema punomoćnika ili zakonskog zastupnika sud će nasljednicima ukoliko to predloži tražitelj izvršenja postaviti privremenog zastupnika na trošak tražitelja izvršenja u roku od 15 dana. tj. nepokretnosti itd). odnosno poravnanja. činidba (pljenidba i prodaja pokretnih stvari. NAPLATA ZATEZNIH KAMATA Ako se nakon donošenja izvršne isprave ili zaključenja sudskog poravnanja izmjenila zakonska zatezna kamata. nekretnina. ako je sud utvrdio koja imovina postoji. – sredstvo može biti i prijetnja novčanom kaznom. Prijedlog za izvršenje mora sadržavati: . S obzirom na rezultate istrage u pogledu imovine. pokretnosti. RJEŠENJE O DOZVOLI IZVRŠENJA Stranica 135 od 248 . izvršenje na novčanim potreživanjima izvršenika-plata. Ovo se radi na prijedlog tražioca izvršenja i troškove ovog preračunavanja kamate snosi tražilac izvršenja.sredstvo kojim izvršenje treba provesti . svaki od nasljednika ili zainteresiranih osoba može predložiti da dok traje nasljednička zajednica (dok se ne donese rješenje o nasljeđivanju i izvrši dioba) sud na trošak predlagača postavi nasljednicima privremenog zastupnika i postupak nastavi.predmet izvršenja ako je poznat. U prijedlogu za izvršenje navodi se još da je dužan izmiriti obavezu u roku od 8 dana. obavijestit će tražioca izvršenja koji će dopuniti prijedlog za izvršenje ( u praksi se ovo više odnosi na pravna lica). novčana potraživanja.potraživanje čije se ostvarivanje traži . novac. Postoji obrazac po kojem se ovo utvrđuje.moguća je obustava i pljenidba plate do određenog iznosa. PRIJEDLOG ZA IZVRŠENJE Može biti po izvršnoj ispravi ili po vjerodostojnoj ispravi. a sredstvo je radnja. Tražitelj izvršenja može u prijedlogu za izvršenje zahtjevati da sud prije donošenja rješenja o izvršenju pribavi podatke o imovini. prije svega od izvršenika koji može biti fizičko i pravno lice.zahtjev u kojem će biti naznačena izvršna ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se traži izvršenje .

potraživanja utvrđena pravosnažnom presudom zastarjevaju u roku od 10 godina) Ako je izvršenje određeno na predmetu koji je izuzet od izvršenja. (ne javlja se često u praksi ali takav akt bi se trebao ovjeriti u općini) Ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti izvršenje (npr. nemaju praktičan značaj) O IZVRŠENJU POSTUPAK PO PRIGOVORU PROTIV RJEŠENJA ZASNOVANOM NA VJERODOSTOJNOJ ISPRAVI Stranica 136 od 248 . 3. 7. Dozvola je dakle po sadržaju identična prijedlogu. na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. (npr ako se radi o nekretninama površine do 5 dunuma ili pokretnosti gdje se tačno zna koje stvari su izuzete od izvršenja. 4. 2.Sve što sadrži prijedlog. i 7. smetanje posjeda – izvršenje se može tražiti u roku od 60 dana od dana pravosnažnosti rješenja. (npr presuda pravosnažna ali nije istekao paricioni rok ili prvostepena presuda obavezuje ali je uložena žalba itd) Ako je izvršna isprava na osnovu koje je doneseno Rješenje o izvršenju ukinuta. vjerodostojna isprava na osnovu koje se izvršenje određuje. Sadržaj prigovora bi trebao odgovarati sadržaju žalbe. sastavljenom nakon nastanka izvršne isprave. 5. 6. odnosno. PRIGOVOR PROTIV RJEŠENJA O DOZVOLI IZVRŠENJA Ako je protiv rješenja o dozvoli izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave izjavljen prigovor izvršni postupak se prekida. tražilac izvršenja i izvršenik. odnosno. Ovaj prijedlog se tada smatra tužbom i tako ga tretira parnični sud. U praksi se samo na poleđini prijedloga pečatom potvrdi da se dozvoljava traženo izvršenje. sporazumjele da neće na osnovu izvršne isprave trajno ili za određeno vrijeme tražiti izvršenje. Radi se o prigovoru protiv dozvole izvršenja na osnovu izvršne isprave. sadrži i dozvola izvršenja. poništena ili preinačena ili na drugi način stavljena van snage (u slučaju vanrednog pravnog lijeka) Ako su se stranke ovjerenom ispravom. prijedlog ima karakter tužbe i predmet se prosljeđuje parničnom sudu. potraživanje koje se ostvaruje. Ako isprava na osnovu koje je doneseno Rješenje o izvršenju nije izvršna isprava ili ako isprava nije stekla svojstvo izvršnosti. sredstvo i predmet izvršenja. Ako se udovolji zahtjevu iz tužbe – samo se obavještava izvršni sud i nastavlja se izvršni postupak (ne treba opet prijedlog već se proslijeđuje ex officio) Ako parnični sud nađe da je potraživanje neosnovano obustavlja izvršni postupak. Razlozi za ulaganje prigovora su: 1. U rješenju o izvršenju moraju biti navedeni: izvršna. ali ako se ipak donese rješenje o zapljeni na takvim stvarima onda je to razlog za ulaganje prigovora) ako tražilac nije ovlašten tražiti izvršenje ako nije ispunjen uvjet naveden u izvršnoj ispravi (6.

PROTIVIZVRŠENJE Nakon što je izvršenje već provedeno. ako potvrda o pravosnažnosti i izvršnosti presude bude pravomoćno ukinuta. Prigovor mora biti obrazložen. (sud npr na presudu greškom stavlja klauzulu pravosnažnosti i dolazi do obustave izvršenja po toj pravomoćnoj (greškom pravomoćnoj presudi) to se dešava kada sud omaškom nije primjetio da je izjavljena žalba i potvrdi tj stavi kaluzulu pravosnažnosti da je presuda podobna za izvršenje činidbe na koju je izvršenik obavezan . ako sprovođenje rješenja o izvršenju nije otpočelo. Neobrazložen prigovor sud će odbaciti. ako je rješenje o izvršenju ukinuto ili preinačeno 3. ako je izvršna isprava pravomoćno ukinuta ili preinačena 2. a izvršenik se protivio odlaganju. Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba. KADA SE OBUSTAVLJA IZVRŠENJE Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti ako je: 1. Ukoliko tražilac izvršenja ne vrati dobrovoljno iznos u ostavljenom roku. Nema vanrednih pravnih lijekova. Ako je sprovođenje izvršenja otpočelo. izvršna isprava ukinuta. može se odbaciti kao neblagovremen ili odbiti.Izvršenik će u prigovoru protiv ovoga rješenja navesti u kom djelu pobija to rješenje. Lice se obraća sudu da mu se vrati iznos i sud donosi rješenje kojim prihvata prijedlog za izvršenje te će naložiti tražiocu izvršenja da u roku od 8 dana vrati izvršeniku ono što je izvršenjem dobio. ako se pokuša pljenidba na pokretnim stvarima pa nema stvari ODLAGANJE IZVRŠENJA Izvršenje se može odložiti potpuno ili djelomično samo na prijedlog tražioca izvršenja. u tri slučaja: 1. Protivizvršenje se provodi po odredbama zakona o izvršnom postupku . izvršenik može u istom izvršnom postupku zatražiti od suda da naloži tražiocu izvršenja da mu vrati ono što je izvršenjem dobio. preinačena ili 2. Jedini pravni lijek je žalba na rješenje kojim je odlučeno o prigovoru. Nakon ulaganja prigovora zakazuje se ročište o razmatranju istog . 3. sud će na prijedlog izvršenika odrediti protivizvršenje.ista pravila pod kojima se provodi izvršenje. Ako se rješenje o izvršenju pobija u cjelosti ili samo u djelu kojim je utvrđeno potraživanje. tako da je tražilac izvršenja dvostruko namiren. ako je tokom izvršnog postupka izvrešnik namirio tražiocu izvršenja potraživanje mimo suda. u ovom slučaju će se prijedlog za izvršenje smatrati tužbom i u tom slučaju predmet se ustupa parničnom sudu koji će postupak voditi po odredbama zakona o parničnom postupku. sud će Stranica 137 od 248 .

Podnošenje prigovora ne spriječava provedbu izvršenja i ostvarenja tražbine tražioca izvršenja. Npr može biti prodajom nekretnina. Po novom zakonu izvršni postupak se nastavlja bez obzir na vođenje parnice. tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim. nego da je on tu stvar kupio.odlučiti o opravdanosti prijedloga za odlaganje. doneseno rješenje o dozvoli izvršenja pljenidbom stvari izvršenika. a ovaj će se redovno protiviti ovome. Čim donese rješenje o izvršenju sud će po službenoj dužnosti odrediti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba izvršenja. prodajom nekretnine i namirenje tražioca izvršenja iz iznosa koji je dobijen prodajom nekretnine. Predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina. izvršenje se može provesti samo na suvlasničkom djelu izvršenika. Izvršenje na nekretninama Izvršenje na nepokretnosti provodi se u slijedećim fazama: • • • • zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi (upisuje se u list C). (po novom zakonu samo tražilac može tražiti odlaganja a po ranijem je mogao i izvršenik) PRIGOVOR TREĆE OSOBE U POGLEDU PREDMETA NA KOM SE PROVODI IZVRŠENJE Osobu koja tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje spriječava izvršenje. Tom zabilježbom tražilac izvršenja stiče pravo da svoje potraživanje namiri iz nepokretnosti i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo na nepokretnosti. Treće lice prigovor može podnijeti do dovršenja izvršnog postupka. U slučaju spora. Sud poziva tražioca izvršenja da se izjasni da li je ovo treće lice vlasnik. npr. u ranijem zakonu se izvršni postupak obustavljao. te traži da se taj frižider izuzme od izvršenja. frižider nije vlasništvo izvršenika.tj predmet izvršenja stavio tražilac. što je vrlo nelogično. može podnijeti prigovor protiv izvršenja. utvrđivanjem vrijednosti nekretnine. Tokom pljenidbe pojavi se njegov sin i kaže da npr. Stranica 138 od 248 . dakle ako se tražilac usprotivi onda se treće lice upućuje na parnicu(tužba na utvrđenje prava vlasništva) a izvršni postupak se ne prekida. Bilo bi logično da se isti prekine dok parnični sud ne utvrdi ko je vlasnik sporne stvari. IZVRŠENJE RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANJA Kako se provodi izvršenje kada izvršni naslov glasi na novčano potraživanje? Ovisi o tome koji je prijedlog. Ako na nepokretnosti postoji suvlasništvo. Svrha zabilježbe izvršenja. Nakon zabilježbe izvršenja nije dopušten upis promjene prava vlasništva zasnovan na raspolaganju izvršenika (može na osnovu nasljeđivanja).

procjenom. Izvršenje na pokretnim stvarima provodi se njihovom pljenidbom. (na ispitu ne pita utvrđivanje vrijednosti i prodaju nekretnine) U postupku izvršenja na nepokretnosti namiruju se pored tražioca izvršenja i založni povjerioci koji nisu podnijeli prijedlog za namirenje svog potraživanja. 2. Predmeti koji su neophodno potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (šporet. tako da ne može jedan bračni drug reći da je nešto isključivo njegovo. ova odredba se ne odnosi na izvršenje radi ostvarivanja novčanih potraživanja obezbjeđenih ugovornim založnim pravom . Zabilježba se stavlja u C teretnom listu (svrha je da novi vlasnik zna da kupovinom te nekretnine prihvata teret što se u praksi rijetko dešava – niko ne kupuje nekretninu sa zabilježbom izvršenja.ne može biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljište u površini do 5.000 KM može do 2/3. stvari u stanu u kojem stanuje ili poslovnoj prostoriji (alat). te namirenjem tražioca izvršenja iznosom dobijenim od prodaje pokretnih stvari. i oni su upisani u teretni list. odlikovanja. Stranica 139 od 248 .Zatim slijedi utvrđivanje vrijednosti i prodaja nepokretnosti te konačno namirenje tražioca iz iznosa dobivenog prodajom. novac primljen na ime izdržavanja potpuno je izuzet od izvršenja) 5. Novac izvršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvršenja (ne može više od ½ od toga.to je faktičko pitanje). smatraju se njegovim stvarima i stvari koje se nalaze na njegovim nekretninama (traktor). Predmet pljenidbe: popisati se mogu stvari koje se nalaze u posjedu izvršenika.000 m2. krevet. lična pisma. Ne mogu se plijeniti medalje. taj odnos traje još 6 mjeseci od pravomoćnog dosuđenja iznosa po kojem je prodata nekretnina... Gotov novac izvršenika po osnovu potraživanja koja su izuzeta ili ograničena od izvršenja 4. Provođenje izvršenja na pokretnim stvarima Izuzimanje od izvršenja? Od izvršenja je izuzeto slijedeće: 1. Hrana i ogrjev za potrebe izvršenika i članova njegovog domaćinstva za tri mjeseca 3. porodične fotografije i sl. vjenčani prsten.hipoteka (kada se radi o hipoteci – nema ograničenja). posuđe. i prodajom na dražbi. Ako na nepokretnosti postoji zakupni odnos. Ograničanje od izvršenja . ako ima platu preko 1. Kod pljenidbe se smatra da su bračni drugovi suvlasnici svih stvari. Ako je na nepokretnosti zasnovana stvarna služnost ona ostaje bez obzira na to što će nekretnina biti prodata. Ako postoje potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja ili druge obaveze kao što su porezi i takse oni imaju prednost. Ako postoji stvarna služnost (npr pravo prolaza) ono ostaje i nakon prodaje nekretnine.

Izvršenje na novčanim potraživanjima Novčana potraživanja izvršenika su npr. Poslodavac koji ne postupi u skladu sa rješenjem o izvršenju odgovara za štetu koju je tražilac izvršenja zbog toga pretrpio i obično mu se izriču velike novčane kazne. potraživanja po osnovu poreza. ako mu nije poznat novi poslodavac izvršenika. a izvršeniku se zabranjuje da to potraživanje naplati. nadoknadi za skraćeno radno vrijeme. Izvršenje na novčanom potraživanju izvršenika provodi se pljenidbom i prenosom. Ako se prilikom pljenidbe ne nađu stari koje se mogu zaplijeniti. plata. invalidnina. Ako se stvari nalaze kod 3l a ne kod izvršenika. primanja po osnovu socijalne pomoći. studentske stipendije. Ako je izvršenikov dužnik poslodavac – Rješenjem o izvršenju na plati određuje se pljenidba određenog djela plate i nalaže se poslodavcu. postupak će se obustaviti.Izvršenje se na svim ovim potraživanjima može izvesti samo do ½. plijeniti se može do 2/3 tog iznosa. dodatak za djecu. a o tome će sud obavijestiti tražioca izvršenja. Tražilac izvršenja može u roku od 3 mjeseca tražiti da se ponovo pokuša pljenidba. po osnovu dodatka za djecu. Ograničenja potraživanja mogu se provesti samo ako potraživanje ne prelazi 1000KM. Kada izvršenik prestane raditi kod tog poslodavca.000 KM. nadoknadi umjesto plate. stipendija. Stranica 140 od 248 . socijalna pomoć. Izuzeta su od izvršenja primanja po osnovu zakonskog izdržavanja. Prijašnji poslodavac izvršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom dostaviti rješenje novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud. Ako potraživanje prelazi iznos od 1. Izuzeta su od izvršenja primanja po osnovu zakonskog izdržavanja. onda izvršenik ima pravo da tužbom traži da se stvar od 3l prenose na tražioca izvršenja. Pljenidba se smatra provedenom danom dostave rješenja o izvršenju izvršenikovom dužniku. 3l može i dobrovoljno predati stvar ali to se rijetko dešava u praksi (ovdje se misli na pokretnu stvar). Prenos – u rješenju o izvršenju pozvaće se izvršenikov dužnik da dužni iznos položi kod suda koji provodi izvršenje. Ako tražilac izvršenja ne obavijesti sud o novom poslodavcu. da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplaćuje tražiocu izvršenja. određujući mu rok za pribavljane podataka o novom poslodavcu. penzija. Ako on to ne predloži ili ako se pri ponovnoj pljenidbi stvari ne nađu. koji izvršeniku inače isplaćuje platu.Bezuspješni pokušaj pljenidbe. rješenje o izvršenju djeluje i prema drugom poslodavcu kod kojeg je stupio na rad i to od dana kada je tom poslodavcu dostavljeno rješenje o izvršenju. Ograničenje od izvršenja – izvršenje na plati. Prijašnji poslodavac obavijestiće sud o prestanku rada izvršenika bez odlaganja. sud će o tome obavijestiti tražioca izvršenja koji nije bio prisutan pljenidbi. to je razlog za obustavu postupka. po osnovu privremene nezaposlenosti. naknada za vrijeme privremene nezaposlenosti. Pljenidba se sprovodi dostavom izvršenikovom dužniku rješenja o izvršenju kojim se izvršenikovom dužniku zabranjuje da izvršeniku ispuni novčano potraživanje.

Izvršenje radi predaje ili isporuke pokretne stvari Ako se stvar nalazi kod izvršenika.Izvršenje se može tražiti i na novčanim sredstvima kod banke – ako izvršenik i tražilac imaju otvorene račune kod banke vrši se prenos sredstava sa jednog na drugi račun. sud ga obaveže da to ne čini (ukloni prepreku s puta) u tom slučaju se opet izriče novačana kazna ukoliko neće da prestane sa ometanjem. Ako je na osnovu izvršne isprave donesene u postupku zbog smetanja posjeda izvršenje sprovedeno. Kada neko nekome pravi smetnje npr. ili je izvršenik dobrovoljno uspostavio ranije stanje. Istovremeno će sud u rješenju o izvršenju zaprijetiti da će mu izricati navčane kazne sve dok on tu svoju obavezu ne ispuni. pa poslije toga ponovno učini smetanje posjeda koje se ne razlikuje od ranijeg. izvršni organ na licu mjesta uvodi u posjed tražioca izvršenja. nego će se podnijeti prijedlog za izvršenje. Ako radnju može obaviti samo izvršenik. U prijedlogu za izvršenje tražilac izvršenja može predložiti da sud rješenjem naloži izvršeniku da unaprijed položi kod suda određeni iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati obavljanjem radnje trećeg lica. trpljenje ili nečinjenje Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti druga osoba provodi se tako da sud ovlaščuje tražioca izvršenja da na trošak izvršenika povjeri drugoj osobi da tu radnju obavi ili da je obavi on sam. onda će se provesti izvršenje radi naplate novčanog iznosa. Ne mora se ponovo ustajati s tužbom. sud će rješenjem o izvršenju odrediti izvršeniku rok za ispunjenje obaveze. Stranica 141 od 248 . procijeniti vrijednost tih stvari i rješenjem naložiti izvršeniku da tražiocu izvršenja u određenom roku isplati iznos te vrijednosti. Ukoliko izvršenik to ne uradi dobrovoljno. na prijedlog tražioca izvršenja. Ako se obaveza iz presude odnosi na predaju nepokretnosti. Izvršenje radi ostvarivanja potraživanja na radnju. stvari se odstrane/uklone. izvršenje se provodi tako što sudski izvršilac oduzima tu stvar od izvršenika i predaje je tražiocu izvršenja uz potvrdu. ali uz uslov da ta treća osoba pristane da da stvar. sud će u istom postupku. da koristi put. Na isti način se provodi izvršenje i kad se stvar nalazi kod treće osobe. Ako stvari nisu nađene ni kod izvršenika ni kod treće osobe.

Tužbu za poništaj braka može podnijeti svaka osoba koja ima pravni interes. sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je nesposobna za rasuđivanje.SUADA SELIMOVIĆ 05. zeta i tašte. Brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik (nepotpuno usvojenje. Izuzetno. ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti značenje braka i obaveze koje iz njega proizlaze. USLOVI ZA PUNOVAŽNOST BRAKA13 1. sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka ukoliko za to postoje opravdani razlozi. Izuzetno. Tužbu za poništaj braka može podnijeti bračni partner i organ starateljstva. Tužbu za poništaj braka može podnijeti bračni partner i organ starateljstva. Izuzetno. Tužbu za poništraj 13 po ranijem zakonu bračne smetnje Stranica 142 od 248 . 2. 5. Brak ne može sklopiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuđivanje. Brak se ne može sklopiti između svekra i snahe. Postojale su težnje da se izjednači vjersko i općinsko zaključenje braka ali zbog sekularnog karaktera naše države to nije prihvaćeno. stepena. sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka navedenim licima. 3. Brak se ne može sklopiti između krvnih srodnika u pravoj i pobočnoj liniji do 4. 6. maćehe i pastorka. 4. U ovakvom slučaju svaka osoba koja ima pavni interes ima pravo na tužbu kojom traži utvrđenje da brak ne postoji (jedna vrsta tužbe za utvrđennje). brak ne može zaključiti osoba koja se već nalazi u braku. Nakon građanskog zaključenja braka supružnici mogu zaključiti brak i pred vjerskim službenikom. trudnoća).2006 BRAK Za postojanje braka potrebno je: • Da su budući bračni partneri različitog spola • Da su budući bračni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka • Da je pristanak izjavljen pred matičarem Ako pri sklapanju braka nje bio ispunjen neki od navedenih uslova. Brak ne može sklopiti osoba koja nije napunila 18 godina života. u nekim krajevima postoji dvobračnost ali ona nije legalizovana. ako postoje opravdani razlozi (npr. Tužbu za poništaj braka može podnijeti bračni partner i organ starateljstva. bračni drug i organ starateljstva. kod potpunog je isti odnos kao i roditelja i djece).02. očuha i pastorke. ne nastupaju pravne posljedice braka.

uredno pozvana. sud će taj podnesak odbaciti. roditelj maloljetnog lica i organ starateljstva. Izuzetno. trajne i neizlječive spolne nemoći. izdržavanju djeteta i bračnog druga. a naročito u slučaju krajnje opasne ili teške bolesti. Brak će se poništiti ako se vidi da nije sklopljen u cilju vođenja zajedničkog života (fiktivni brak). a sklopio ga je sa drugom osobom. Zabluda o osobenosti bračnog partnera postoji kada je bračni partner mislio da sklapa brak sa jednom osobom. 7. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bračni partner pristao u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o osobenosti bračnog partnera ili o njegovoj bitnoj osobini. o odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom. Razvod braka se može zahtjevati tužbom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka. poništenjem (vidi gore) i razvodom. ne odazovu na poziv da učestvuju u postupku posredovanja a ne opravdaju svoj izostanak. proglašenjem nestalog partnera umrlim (vidi vanparnicu). Brak prestaje smrću bračnog partnera. Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši 3 godine. Sud će razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je: • Od sklapanja braka proteklo najmanje 6 mjeseci • Ako postoji sporazum bračnih partnera sklopljen u postupku posredovanja o ostvarivanju roditeljskog prava (kome će od roditelja dijete pripasti). Bračni parter nije dužan podnijeti zahtjev za posredovanje ako je boravište drugog bračnog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci i ako je bračnom partneru oduzeta poslovna sposobnost. Zahtjev za posredovanje Stranica 143 od 248 . Ako nakon obustave postupka bude podnesena tužba ili zahtjev za sporazumni razvod braka. PRESTANAK BRAKA Kod postojanja ovih razloga tužbom se traži poništaj braka. Zabluda o bitnoj osobini bračnog partnera postoji kada se radi o osobini koja bi drugog bračnog partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju znao (najčešći razlog). postupak se neće obustaviti u slučaju izostanka bračnog partnera koji se nasilnički ponaša prema drugom bračnom partneru. trudnoće žene sa drugim muškarcem i ranije presude ili osude zbog krivičnog djela učinjenog protiv dostojanstva osobe i morala. Razvod braka Bračni partner može tražiti razvod braka ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni. Ovdje tužbu za razvod braka može podnijeti samo bračni partner. Sud će odbiti sporazum za razvod braka ako sporazum koji se tiče djeteta nije u njegovom interesu. Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i bračni partneri koji nemaju djece. Ako su oba bračna partnera. postupak posredovanja će se obustaviti.braka može podnijeti malodobno lice.

Utvrđivanje očinstva sudskom odlukom Dijete može podići tužbu radi utvrđivanja očinstva. organ starateljstva i majka djeteta u rokovima utvrđenim zakonom.Prije pokretanja postupka za razvod braka ako bračni partneri imaju djecu dužni su podnijeti zahtjev za posredovanje licu ovlaštenom za posredovanje. Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. godina. Protiv odluke o razvodu braka nisu dozvoljena vanredna pravna sredstva. na osnovu odricanja. Dakle obavezno je ovo uraditi ako imaju djecu. zbog propuštanja. Dijete Stranica 144 od 248 . Ročište se mora zakazati u roku od 15 dana. USVOJENJE Se može zasnovati kao potpuno i nepotpuno. Ako se u o vom postupku odlučuje o pitanjima vezanim za povjeravanje djece i izdržavanje.specifičnosti U posupku za razvod braka ne može se donijeti presuda na osovu priznanja. godine života. Dijete ima pravo znati da je usvojeno. izuzetno. o izdržavanju djeteta i o odnosima roditelja kome djete nije povjereno sa djetetom. odnosno. Postupak za razvod braka . Majka može osporavati očinstvo oca djeteta sa kojim je u braku. Ako bračni partneri ne postignu sporazum ili on ne odgovara ineteresima djeteta organ starateljstva će o zahtjevu ovlaštenog lica za posredovanje odlučiti o inetresima djeteta. Ako je dijete rođeno u kasnijem braku majke. žalba je u roku od 15 dana. obavezno u postupku učestvuje organ starateljstva. Dijete koje je rođeno van braka smatra se vanbračnim djetetom. presuda se mora donijeti u roku od 15 dana. muž majke. Ili npr ako je postupak posredovanja obustavljen zbog nedolaska jednog bračnog druga. Usvojioci su dužni upoznati dijete da je usvojeno najkasnije do njegove 7. Odluka o razvodu braka obavezno sadrži odluku o povjerevanju djeteta. ovo se dijete može usvojiti po isteku jedne godine od njegovog rođenja ako nema izgleda da će se ono podizati u porodici roditelja. muškarac koji sebe smatra ocem. odmah nakon usvojenja ako je dijete starije od 7. OSPORAVANJE I UTVRĐIVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA Ocem djeteta rođenog u braku ili periodu do 300 dana od prestanka braka smatra se muž majke djeteta. Ne može se usvojiti dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja. ali prije isteka 300 dana od dana prestanka njenog prethodnog braka ocem će se smatrati muž majke iz kasnijeg braka. majka i organ starateljstva sve u rokovima utvrđenim zakonom. Tužba ili zahtjev za sporazumni razvod braka će se odbaciti ako se prethodno nisu obratili posredniku. Ako nemaju nisu obavezni ali mogu to uraditi ako žele. Dijete može podnijeti tužbu a ako je maloljetno onda podnosi majka ili otac zavisno na šta glasi tužba i organ starateljstva. Osporavanje očinstva Tužbu može podnijeti: dijete.

Uslovi za nepotpuno usvojenje Nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18. Strani državljanin može usvojiti ako je usvojenje u interesu djeteta i ako ne može biti usvojeno u BiH. Prethodno je potrebna saglasnost nadležnog organa za poslove socijalne zaštite. koja ne pruža dovoljno jemstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko pravo. Za usvojenje je potrebno pristanak jednog ili oba roditelja. Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina koji je sposoban da shvati značaj usvojenja treba i njegov pristanak. vanbračni partneri koji žive najmanje 5g u zajednici i ako za to postoje naročito opravdani razlozi. Ako postoje opravdani razlozi usvojilac može biti i osoba starija od 45 godina ali starosna razlika između usvojioca i usvojenika ne smije biti veća od 45 godina. Potpuno usvojenje Dijete do 10g života mogu usvojiti bračni pratneri zajedno te maćeha i očuh djeteta koje se usvaja. Potpunim usvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti između usvojenika i njegovih krvnih srodnika.čiji su roditelji nepoznati može se usvojiti po isteku 3 mjeseca od njegovog napuštanja. njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka zasniva odnos srodstva jednak krvnom srodstvu. Poslovnu sposobnost može steći maloljetna osoba starija od 16 godina koja je postala roditelj. Usvojilac može biti državljanin BiH. brat ili sestra. Maloljetnik sa 14 godina koji je u stanju da shvati značaj svojih radnji može obavljati neke parnične radnje (ograničena poslovna sposobnost) npr. godine života. Pročitati iz zakona prava i dužnosti roditelja i djece! STICANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI MALOLJETNIKA Član 137. Usvojilac može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Ko ne može usvojiti? Srodnik po krvi u pravoj liniji. osoba kojoj je ograničana ili oduzeta poslovna sposobnost. Prava i dužnosti iz nepotpunog usvojenja Nepotpunim usvojenjem nastaju između usvojioca s jedne stane te usvojenika i njegovih potomaka s druge strane prava i dužnosti koja prema zakonu postoje između roditelja i djece. Da prihvati poklon ili da u postupku za razvod braka učestvuje u odlučivanju kojem od roditelja će biti povjeren. Poslovna sposobnost se osim punoljetstva stiče sa Stranica 145 od 248 .prava i dužnosti roditelja u zastupanju djeteta. Poslovna sposobnost stiče se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva. Maloljetnik može sklapati pravne poslove kojima preuzima obavezu uz saglasnost roditelja. Vanbračni partneri koji žive najmanje 5g u zajednici. Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima. Potpunim usvojenjem se između usvojioca. Postupka usvojenja vrši se u upravnom postupku.mogu usvojiti bračni partneri zajedno ili jedan uz pristanak drugog.

Ako je punoljetno dijete zbog bolesti. Baka i djed dužnni su da izdržavaju malojetnog unuka Pita na ispitu razliku u izdržavanju djeteta za vrijeme dok je maloljetan i dok se nalaze na redovnom školovanju! Izdržavanje roditelja Punoljetno dijete dužno je izdržavati svog roditelja koji je nesposoban za rad i ne može se zaposliti. godine života. Zahtjev za izdržavanje bračni partner može postaviti do zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod braka ili poništenje braka. Maloljetnik koji je navršio 14 godina može sam sklapati pravne poslove kojim stiče prava (ugovor o darovanju). Maloljetnik sa navršenih 16 koji je postao roditelj može steći poslovnu sposobnost i ona se u ovom slučaju utvrđuje u vanparničnom postupku. čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo. roditelji su dužni prema svojim mogućnostima osigurati mu izdržavanje i nakon punoljetstva. Ako se dijete nalazi na redovnom školovanju. nepoznati ili nepoznatog boravišta. ima pravo na izdržavanje od svog bračnog partnera srazmjerno njegovim mogućnostima. ili preuzima obaveze može sklapati samo uz odobrenje staratelja (roditelj ili organ starateljstva). bolest. Maloljetnik sa 14 koji ostvaruje zaradu može raspolagati sa njom ali mora doprinositi svom izdržavanju. nestali. bračni partner može tužbom tražiti izdržavanje u roku od jedne godine od prestanka braka ako su uslovi za dosuđivanje izdržavanja postojali u vrijeme zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod Stranica 146 od 248 . Izuzetno. a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti. Izdržavanje bračnog partnera Bračni partner koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. čiji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost (postao roditelj ispod 16 godina). a nema dovoljno sredstva za život. čiji su roditelji spriječeni ili nesposobni redovno se starati o svom djetetu. Pod redovnim školovanjem se smatra onaj student koji nije izgubio godinu bez opravdanih razloga (opravdana bi bila npr. pa da je usljed toga izgubio godinu). a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. a najdulje do navršene 26. IZDRŽAVANJE Izdržavanje djece Roditelji su dužni izdržavati maloljetno dijete i u izvršavanju te obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti.16g zaključenjem braka. STARATELJSTVO NAD MALOLJETNICIMA Pod starateljstvo stavit će se maloljetna osoba: čiji su roditelji umrli. Dijete se može osloboditi dužnosti izdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije izdržavao u vrijeme kada je bio obavezan po zakonu da to čini. odgoju i obrazovanju. roditelji su dužni da ih izdržavaju dok ta njihova nesposobnost traje. fizičkih ili psihičkih nedostatka nesposobno za rad.maćeha i očuh su dužni izdržavati pastorka ako ovaj nema svog biološkog roditelja. pravne poslove kojim raspolaže imovinom.

brak trajao kratko. Pravo na izdržavanje prestaje kada vanbračni partner sklopi brak ili novu vanbračnu zajednicu. sud će uzeti u obzir njegovo imovno stanje. Sud može odlučiti da obaveza izdržavanja bračnog partnera traje određeno vrijeme. U opravdanim slučajevima sud može produžiti obavezu izdržavanja. Prilikom utvrđivanja potreba osobe koja zahtjeva izdržavanje. Ovdje sud također može odbiti zahtjev zbog nedoličnog ponašanja. ili zasnuje vanbračnu zajednicu ili postane nedostojan da prima izdržavanje. Ako se partner zaposli makar i na mjesec dana u toku te godine gubi pravo na izdržavanje. mogućnost zaposlenja.braka i bez prestanka trajali do zaključenja glavne rasprave za izdržavanje. Određivanje izdržavanja U postupku za izdržavanje sud će prvo utvrditi ukupan iznos sredstava za izdržavanje. Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje bračnog partnera (iako su ispunjeni prethodni uslovi) ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog bračnog partnera grubo ili nedolično ponašao (preljuba) u bračnoj zajednici ili ako bi obaveza izdržavanja predstavljala očitu nepravdu za drugog bračnog partnera. zdravstevno stanje. kao i njene vlastite potrebe i zakonske obaveze izdržavanja. Kada se odlučuje o izdržavanju bitno je imati na umu dužinu trajanja braka i činjenicu da li se osoba nakon razvoda našla u težoj situaciji od one u kojoj je bila prije stupanja u brak. Izdržavanje majke vanbračnog djeteta Otac je dužan srazmjerno mogućnostima izdržavati majku vanbračnog djeteta 3 mjeseca prije porođaja i jednu godinu nakon pod uslovom da majka nema sredstava za život. studentica se udala. ali i kraće ako je u njoj rođeno maloljetno dijete. naročito u slučajevima kada je brak trajao kraće vrijeme ili kada je tražilac izdržavanja u mogućnosti da u dogledno vrijeme na drugi način osigura sredstva za život (npr. Prilikom utvrđivanja mogućnosti osobe koja je dužna davati izdržavanje sud će uzeti u obzir sva njena primanja i stvarne mogućnosti da stiče povećanu zaradu. Pravo na izdržavanje prestaje ako izdržavani razvedeni bračni partner sklopi novi brak. sud joj dosuđuje izdržavnja godinu dana dok ne završi fakultet i zaposli se). Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje ako su bračni partneri kroz duže vrijeme odvojenog života potpuno samostalno osiguravali sredstva za vlastito izdržavanje ili ako se iz okolnosti slučaja utvrdi da bračni partner koji zahtjeva izdržavanje prestankom braka koji je trajao kraće vrijeme nije doveden u materijalni položaj teži od onoga u kojem se nalazio prilikom stupanja u brak. Može se odrediti na određeno vrijeme ako vanbračni partner ima mogućnost da se ubrzo zaposli. sposobnost za rad. Vanbračni partner ima pravo na izdržavanje pod istim uslovima kao i bračni partner pod uslovom da je vanbračna zajednica trajala minimalno 3 godine. Izdržavanje vanbračnog partnera Rok za tužbu za izdržavanje je jedna godina nakon prestanka vanbračne zajednice. Stranica 147 od 248 .

Posebna imovina Imovina koju bračni partner ima u času sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina. i stvari koje su namijenjene neposrednoj upotrebi djece. kao i prihodi iz te imovine. pored njegovog dijela. Prihodi od intelektualnog vlasništva (autorskih djela) ostvareni za vrijeme trajanja bračne zajednice su bračna tečevina. Stranica 148 od 248 . Kada se radi o djetetu. Podjela bračne tečevine Vrši se ugovorom. Bračna tečevina Bračnu tečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Ako bračni partneri ne zaključe ugovor. Na bračnu tečevinu primjenjuju se pravila obligacionog i stvarnog prava. Predbračni ugovor Razlika između ovog i bračnog ugovora je u momentu zaključenja. odnosno. Budući bračni partneri. podjelu bračne tečevine izvršiće sud na zahtjev bračnih partnera. bračni partneri mogu bračnim ugovorom drugačije urediti svoje odnose vezane za bračnu tečevinu. Pokloni trećih lica učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice (u novcu. Npr ona će trebati biti notarski obrađena. kao i potrebe za njegovo školovanje. Bračni partner kojem je povjereno čuvanje i odgoj dijeteta dobiće pri podjeli bračne stečevine. IMOVINSKI ODNOSI BRAČNIH PARTNERA Bračni partneri mogu imati bračnu tečevinu i posebnu imovinu. za ovo je nadležan i organ starateljstva i notar (ako su saglasni oko povećanja izdržavanja). Dobitak od igara na sreću je bračna tečevina. Pored suda. Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj tečevini ako nisu drugačije ugovorili. sud će posebno cijeniti kao doprinos za izdržavanje djeteta rad i brigu koju u odgoju djeteta ulaže roditelj kojem je dijete povjereno. stvarima. To je i ona koju za vrijeme trajanja bračne zajednice partner stekne po posebnom pravnom osnovu npr nasljedstvo. Notarska isprava predstavlja izvršni naslov. pružnju pomoći radom) ulaze u bračnu tečevinu bez obzira na to koji ih je bračni partner primio. ukoliko drugačije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavac želio učiniti poklon samo jednom od bračnih partnera.Kada se izdržavanje zahtjeva za dijete sud će uzeti u obzir i uzrast djeteta. Ako nije zaključen ugovor onda podjelu vrši sud na zahtjev bračnog partnera ili povjerioca bračnog partnera kako u braku tako i nakon njega. Kada se izmjene okolnosti koje uslovljavaju visinu izdržavanja može se zahtjevati povećanje izdržavanja. Isprava kojom se vrši dioba mora imati svojstvo izvršne isprave. Ukoliko je u zemljišnim knjigama kao vlasnik tečevine upisan jedan bračni partner. drugi bračni partner može zahtjevati ispravku upisa u zemljišnim knjigama.

Solidarna odgovornost bračnih partnera Za obaveze koje je jedan bračni partner preuzeo radi podmirenja tekućih potreba bračne zajednice. odgovaraju bračni partneri solidarno. Na ovu imovinu primjenjuju se sve odredbe koje se odnose na bračnu imovinu. kako bračnom tečevinom. Imovinski odnosi vanbračnih partnera Imovinu koju su vanbračni partneri stekli radom u vanbračnoj zajednici smatra se njihovom bračnom tečevinom. Ovaj bračni partner odgovara za svoj dug svojom posebnom imovinom i svojim dijelom bračne tečevine. kao i za obaveze za koje prema zakonu odgovraju zajednički oba bračna partnera.Bračni ugovor Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinsko pravni odnosi bračnih partnera prilikom sklapanja braka. Odgovornost bračnih partnera Za obaveze koje je jedan bračni partner imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi bračni partner. tako i svojom posebnom imovinom. Stranica 149 od 248 . kao i tokom trajanja braka.

02. Povodom žalbe prvostepeni sud može novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje ranije rješenje ako utvrdi da je žalba osnovana. U vanparničnom postupku se može donijeti rješenje i bez zakazivanja ročišta. djeteta i roditelja onoga lica kome se poslovna sposobnost treba oduzeti. shodno se primjenjuju pravila parničnog postupka. utvrđivanje pravične naknade za eksproprisane nekretnine).SUADA SELIMOVIĆ 05. a time se ne vrijeđaju prava drugih učesnika u postupku. Drugostepeni sud može odlučiti o neblagovremenoj žalbi ukoliko se time ne vijeđaju prava drugih učesnika u postupku. Ako se u vanparničnom postupku odlučuje o pravnim interesima maloljetnika. a može i po službenoj dužnosti (ostavinski postupak. poplavi i sl. a o njemu nema nikakvih vijesti u slijedećih 6 mjeseci. saobraćajnoj nesreći. Medicinskim vještačenjem se utvrđuje. bračnog partnera. Ako su među učesnicima vanparničnog postupka sporne činjenice za rješavanje prethodnog pitanja. Javnost je isključena. PROGLAŠENJE NESTALOG LICA UMRLIM Umrlim licem proglasit će se: lice o čijem životu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti. oduzimanje poslovne sposobnosti itd.2006. oduzimanje poslovne sposobnosti. osim protiv rješenja o određivanju pravične naknade za eksproprisane nekretnine i određivanje nosioca stanarskog prava nakon razvoda braka. Dakle u vanparničnim postupcima nema revizije jedino u postupku eksproprijacije jer se radi o velikim iznosima.). Nema vanerednih pravnih lijekova osim u zaostalim predmetima. Kada se odlučuje o ličnim i porodičnim stanjima javnost je isključena (oduzimanje/vraćanje roditeljskog prava. ODUZIMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI Poslovna sposobnost se oduzima punoljetnom licu koje je nesposobno da se samo stara o svojim pravima i obavezama. KARAKETRISTIKE VANPARNIČNOG POSTUPKA U vanparničnom postupku. državnog organa. sud će određenog učesnika uputiti na parnicu. a od njegovog rođenja je proteklo 60 godina. Pokreće se po prijedlogu organa starateljstva. lice o čijem životu za poslednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti a vjerovatno nije živo. organ starateljstva uvijek učestvuje u postupku. lice koje je nestalo u brodolomu. lice koje je Stranica 150 od 248 . Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom fizičkog ili pravnog lica. ako za pojedina pitanja nije drugačije određeno. Vanredni pravni lijekovi se ne mogu izjaviti protiv odluka donesenih u vanparničnom postupku.

grubo zanemaruje roditeljsko pravo i u slučaju napuštanja djeteta. već se donosi rješenje u vanparničnom postupku. Vanparnični sud po prijedlogu suvlasnika (dovoljan je da jedan podnese) donosi odluku o načinu korištenja. Donosi se rješenje u kojem se dozvoljava zaključenje braka. Ako fizička dioba nije moguća. nasilje i neizdržavanje. PRODUŽENJE I PRESTANAK RODITELJSKOG PRAVA U slučaju kada dijete napuni 18 godina a nesposoban je za rasuđivanje. Kada maloljetnik sa 16 godina postane roditelj. ODREĐIVANJE PRAVIČNE NAKNADE ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE UPRAVLJANJE I KORIŠTENJE ZAKJEDNIČKIM STVARIMA Ako postoji suvlasnička zajednica. Pokreće ga roditelj i li organ starateljstva. utvrđuje se zdravstveno stanje. ODUZIMANJE RODITELJSKOG PRAVA Pokreće se po prijedlogu drugog roditelja. Za prestanak treba dokazati radnje roditelja kao npr. ne stiče poslovnu sposobnost po sili zakona. organa starateljstva i dijeteta. nedozvoljavanje viđanja djeteta. Podnosilac zahtjeva je lice koje ima pravni interes. Sud uvijek zakazuje ročište radi pokušaja sporazumne diobe. Oduzima se od roditelja koji:izloupotrebljava svoje roditeljsko pravo. IZVRŠNI POSTUPAK.nestalo u ratu a o njemu nema vijesti za jednu godinu od prestanka neprijateljstva. što znači prodaja stvari po pravilim izvršnog postupka i dobijeni iznos se dijeli suvlasnicima srazmjerno njihovim dijelovima. izvršit će se civilna dioba. u vanparničnom postupku se provođenjem odgovorajućih dokaza utvrđuje datum smrti određene osobe. Na ročište se pozivaju roditelji. a suvlasnici se ne mogu sporazumjeti o načinu korištenja zajedničke stvari. fizička dioba. Predlagatelji su osobe koje imaju pravni interes. OSTAVINSKI POSTUPAK. Dokazuje se medicinskim vještačenjem. Moguće je da nekom od suvlasnika pripadne cijela Stranica 151 od 248 . DIOBA NEPOKRETNOSTI Suvlasnici imaju pravo da u svako doba zahtjevaju diobu zajedničke stvari. Dokazivanje datuma smrti: u slučaju kada se zna datum smrti neke osobe a nema dokaza o datumu smrti. vrši se tzv. odluku o ovom pitanju donosi vanparnični sud. DOZVOLA ZA ZAKLJUČENJE BRAKA Maloljetnik sa navršenih 16 godina može podnijeti prijedlog da mu se dozvoli zaključenje braka. organ starateljstva. Javnost je isključena. psihofizička sposobnost itd. a ako isto nije moguće.

Najčešće pitanje! UREĐENJE MEĐA Sud uređuje među između susjednih nepokretnosti ako su međašnji znaci uništeni.nepokretnost. PONIŠTAVANJE I OVJERA TESTAMENTA ISPRAVA.000KM) 2. to znači da se uzme sporna površina i prepolovi 4. ukradene ili na drugi način nestale. Osoba koja je dala stvar u depozit se oslobađa svoje obaveze i ne teku zatezne kamate (npr. Sud na ročište u sudu poziva stranke radi sporazumnog uređenja međa. po katastarskim mapama ako su stranke saglasne 1. SUDSKI DEPOZIT U sudski depozit može se predati novac. Ako dođe do spora u pogledu veličine suvlasničkog dijela sud prekida vanparnični postupak i upućije suvlasnike na parnicu. oštećeni ili pomjereni. s tim da suvlasnik isplati druge srazmjerno njihovim dijelovima. po pravičnoj ocjeni suda. Ako lice u čiju korist je depozit izvršen ne podigne tu stvar u roku od 3 godine. jači je u pravu onaj koji na spornoj površini ima neki pravni naslov (ugovor o kupoprodaji) ako se radi o površini koja je male vrijednosti (do 3. Ako je predmet depozita novac ili strana valuta sud će ih položiti kod nadležne službe za platni promet. stvar postaje državna svojina. npr. platio kiriju koju zakupodavac neće da primi). Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih parcela. SASTAVLJANJE. prema poslednjem posjedu sporne površine 3. Onaj ko želi da preda neku stvar u depozit podnosi prijedlog sudu. ČUVANJE Poništavanje isprava. dragocjenosti ili neki drugi predmeti. Stranica 152 od 248 . mjenice i čeka u slučaju ako su poništene. a ako sporazuma nema sud zakazuje ročište na licu mjesta i uređuje među na jedan od slijedećih načina: po jačem pravu.

Shodno tome. u privrednom pravu taj prenos se vrši na simboličan način. alotmanu i dr. tako da su rokovi zastare kraći. zakon o obligacionim odnosima kod ugovora o građenju. Dužnici odgovaraju solidarno. Stranica 153 od 248 . kada su u pitanju neki rokovi. otpremanje. Kada se radi o prijemu robe. kupac najčešče ne vidi robu. on odgovara ako je do tih okolnosti došlo dolusom (umišljajem) ili ako je do toga došlo iz razloga krajnje nepažnje. U slučaju neispunjenja obaveza ugovorne strane u međusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne štete i izgubljene dobiti a samo u izuzetnim slučajevima i naknadu konkretne štete. Suština solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve. odgovrnost je postavljena u dva stepena. U privrednom pravu ta odgovornost se odnosi i na to da onaj koji je povrijedio ugovor odgovara i za običnu nepažnju. dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopće ne ispuni obavezu. prevoz. i po pravilu zaključuju se usmeno. licenci. U građanskom pravu je odgovornost dobrog domaćina. jer ih najčešče zaključuju pravna licaprivredna lica koja obavljaju privrednu djelatnost sa obje strane. Odredbe o prekomjernom oštećenju ne odnose se na ugovore u privredi a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. što nije isto. Ovi ugovori nisu formalni. kao npr. a svi za jednog. Treba razlikovati pravne posljedice kada zakon određuje formu ugovora od pravnih posljedica kada su ugovorne strane odredile formu ugovora. međutim u ovakvim odnosima zakon nekada propisuje formu ugovora. Dakle. ali izuzetno moguće je da jedna od tih strana bude fizičko lice. npr. kod ugovora u privredi. Predmet tih ugovora su robe ili vršenje raznih usluga u vezi sa prometom robe kao npr. u privrednom pravu je odgovornost šira. Karakteristike privredno pravnih odnosa postoji i kod djeljivih obaveza. dakle odgovora kao dobar privrednik. ali je dobio papire za nju. Bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. U građanskom pravu. a u privrednom pravu dobrog privrednika.OSNOVNA OBILJEŽJA UGOVORA U PRIVREDI To su ugovori posebne vrste. Tržište ne trpi da neizvjesnost duže traje. uskladištenje itd. Oni su u pravnom i društvenom životu vrlo česti. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da isključe. a smatraju se zaključenim kada se na bilo koji način podudare ili izraze ponuda i prihvat ponude. a ne dobar domaćin. a naročito ugovor o prodaji. Važe razna poslovna pravila a ne samo ona navedena u ZOO. oni su normalno kraći. pogotovo kada se radi o dobrom stručnjaku – o profesionalnim odnosima. Nekada i same ugovorne strane odrede formu ugovora. a to znači da odgovaraju bez prava na prigovor redosljeda. U privredno pravnim odnosima pooštrena je odgovornost u odnosu na građansko pravne odnose. prenosu vlasništva na robi. kod distancione prodaje. bankarskim kreditima. dakle ne odgovara samo za culpa latu nego i za culpa levis. Onaj ko povrijedi ugovor.

Međutim poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zaključenje ugovora. on je dužan da dokaže da mu je šteta nastala. da se pregovori transformišu u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Katalog nije ponuda jer njime nije određena količina koja je bitan elemenat ugovora. Ponuda obavezuje do momenta dok ponudilac ne može da je opozove. dakle i za pregovore sa odgovara ali u smislu ako neko u njih ulazi da bi drugom napravio štetu . Moraju se voditi ozbiljno i sa namjerom da se zaključi ugovor. to znači da kada ponuda dođe do ponuđenog. a ne ugovorna odgovornost. Pored posebne ponude (upućene jednoj određenoj osobi). U ovakvim slučajevima odgovara se samo za stvarnu štetu. jamac odgovara za dužnika. Kada je u pitanju krivica. Oštećeni nije dužan da dokazuje krivicu. Pregovori ne obavezuju. Međutim. ne i izmaklu dobit iako se u ugovornim odnosima izmakla korist uvijek nadoknađuje. Ponuda obavezuje. Kod pregovora mora se pridržavati određenih načela: načelo savjesnosti. iako je buduća i mjerljiva. Ne odgovara se za izmaklu dobit. Bitno je da je u posjedu ponuđenog čak i ako on ne zna da je stigla u Stranica 154 od 248 . dakle o svim bitnim elemntima i iz toga zaista se može očekivati da dođe do zaključenja ugovora. jer ona je jednostrana izjava volje upućena jednom licu.PREGOVORI ZA ZAKLJUČENJE UGOVORA Prethode zaključenju i zaključenjem ugovora ne nastaje pravo već titulus a pravo nastaje predajom stvari. postoji i opšta ponuda koja se upućuje neodređenom broju lica i koja se ne gasi ako se zaključi ugovor sa jednim licem. bilo koji od učesnika može staviti ponudu. a drugi dokazuje da nije kriv. onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu. a ponuda mora imati sve bitne elemente ugovora. Opštom ponudom se zaključuje više ugovora. Pregovori za zaključenje ugovora prethode zaključenju ugovora i mogu. Šta je osnov odgovornosti kod pregovora? Deliktna. Poslije obavljenih pregovora. a ne onu koja će nastati. Ponudilac je slobodan u izražavanju svoje volje kojem će licu dati ponudu. onu koja je nastala. ali ne moraju dovesti do zaključenja ugovora. Poziv za pregovore ne sadrži sve bitne sastojke ugovora i njihov je cilj da dovedu do ponude. u suprotnom pregovarač odgovara za štetu. Zakon ne štiti eventualnu štetu. a kod dvostarne može i za tuđu obavezu. to je nešto slično i sa ponudom. Učesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja značajnih za zaključenje ugovora. ona se zasniva na krivici štetnika. koja treba da bude buduća. ali moguća je i ponuda upućena većem i neodređenom broju lica. ali samo za stvarnu štetu. izvjesna i mjerljiva i po tome se razlikuje od eventualne štete koja nije izvjesna. pravo preče kupnje je vid ograničenja. PONUDA ZA ZAKLJUČENJE UGOVORA To je jednostrana izjava volje upućena jednom licu i mora da sadrži sve bitne elemente ugovora. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili više lica. bar za određeno vrijeme. npr. Izlaganje robe u izlogu bez cijene nije ponuda već poziv da se učini ponuda.tada postoji odgovornost. ponudliac je ne može opozvati. Kod jednostrane izjave.

njegov posjed. Ima ponuda koje obavezuju sa rokom, stavi se opcija npr. 15 dana. Ako je ponuđeni zakasnio prihvatiti ponudu, to nije prihvat ponude i ugovor. Pošto kasni to se smatra novom ponudom, sada od strane ponuđenog. Ako je određena forma ugovora u toj formi treba da bude sačinjena i ponuda. PRIHVAT PONUDE Prihvat ponude mora da sadrži sve ono što je u ponudi, a ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora. Često ponuda ima i elemenata koji nisu bitni, nego sporedni. Prihvat ponude ne odnosi se na ove sporedne elemente i oni se mogu određivati i nakon prihvata ponude. Nije naznačeno u kakvoj formi mora biti izražena volja za zaključenje ugovora, može biti izričita ili prećutna a u nekim slučajevima i konkludentne radnje. Kada je pisani ugovor i prihvat mora biti pisan. U pravu ne važi načelo da ćutanje ponuđenog znači prihvat ponude. Ako u naznačenom roku ponudilac ne dobije odgovor, ne znači da je njegova ponuda prihvaćena. Ali postoje i izuzeci: slučaj stalne poslovne veze sa ponudiocem kada se radi o dugodišnoj trajnoj isporuci robe i kod osiguranja ako osiguravač u roku od 30 dana ne odbije ponudu smatra se da je ugovor zaključio i za slijedeći rizični period sa istim uslovima kao u rizičnom periodu koji je istekao. ZAKLJUČENJE UGOVORA Ugovor u privrednom pravu smatra se zaključenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Izjava o zaključenju ugovora može se dati riječima, uobičajenim znacima ili drugim ponašanjem. Ono što je bitno je da ta izjava volje mora biti data slobodno i ozbiljno. U nekim slučajevima za zaključenje ugovora potrebna je i saglasnost trećih lica. Kada je ugovor zaključen u tom slučaju? Isto kao naprijed navedeno, a saglasnost se može pribaviti prethodno i naknadno (dozvola i saglasnost). Kada je ugovor zaključen? Kada ponudilac primi prihvat ponude. Mjesto zaključenja je tamo gdje ponudilac ima sjedište (opšte načelo), a stranke mogu dogovoriti i drugačije. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora da je moguć, dopušten, određen ili odrediv. Ima ugovora gdje predmet mora biti određen, a ne odrediv. Ako obaveza nije moguća, nije dopuštena, ako je neodrediva, ugovor je tada ništav. Od ništavosti treba razlikovati pobojnost (rušljivost). Ništav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvrđuje ništavost. Kod rušljivih, ugovor je nastao, ali mu nešto fali, tako da se može pobijati. FORMA UGOVORA O PRIVREDI Ugovori u privredi su neformalni. Oni su konsenzualni. Međutim, u praksi, oni se ipak zaključuju u pismenoj formi (narudžbenica za robu, otpremnica uz robu). Forma ugovora može biti određena zakonom i od strane ugovornih strana. Pravne posljedice – po zakonu pismena forma ugovora traži se za ugovor o prodaji nepokretnih stvari, ugovor o građenju, licenca,

Stranica 155 od 248

trgovinsko zastupanje, alotman, osiguranje, jemstvo, bankarski kredit, po zakonu je određena pismena forma. Kada zakon traži pismenu formu, onda je ona uslov punovažnosti ugovora. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane traže pismenu formu ugovora. U čemu je razlika? Kod zakonske forme, svaka izmjena mora biti pismena, a kada su stranke odredile formu izmjene ne moraju biti pismene. Kod sporazumnog raskida, bez obzira ko je odredio formu, ugovor se može raskinuti bez te forme. Kod nas jedino ugovor o prevozu stvari prevoza željeznicom je realan i za njegovo zaključenje neophodan je prijem stvari sa tovarnim listom. Postoje i posebni načini zaključenja ugovora a to javnim nadmetanjem i adhezijom ili pristupanjem, ili u životu, npr. za struju, vodu i sl. S obzirom na veliki broj ugovornih strana, ne zaključuje se ugovor nego se odrede «opšta pravila», a druga strana (korisnik) pristupa istim. NIŠTAVOST UGOVORA Ništav je ugovor onaj koji je protivan načelima društvenog uređenja (ustavu), onaj koji je protivan prinudnim propisima i moralu društva. Ništavost je moguća i drugim slučajevima: zbog predmeta. Ako je predmet obaveze nemoguć (npr. prodaja «vijećnice»), ako je nedopušten (javno dobro), ili ako je neodrediv. Kada je u pitanju osnov, ako ne postoji i ako je nedopustiv onda je ugovor ništav. Ništav može biti i zbog mane volje (treba da se radi o potpuno poslovno nesposobnoj osobi). Kod naknadnog prestanka prvonitnog nedostataka, ništav ugovor ne konvalidira. Ako je nedostatak minoran, a ugovor ispunjen, ugovor egzistira i ne može se tražiti da se ništavost utvrdi. Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti, može ga istaći svako zainteresirano lice. Ništavost može tražiti i onaj koji nema pravni interes.od zaključenja do ispunjenja ugovor može imati određene dopune. Promjene ugovora su moguće kod jedne ili obe strane bilo povjerioca ili dužnika. Ako je povjerilac onda je prenos potraživanja tj cesija, ako je dužnik onda je preuzimanje duga. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRIVREDI Predmet ugovora i cijena koja može biti određena ili odrediva su bitni elementi ugovora. Predmet ugovora je roba, tjelesne pokretne stvari. One moraju da zadovoljavaju neke ljudske potrebe i moraju biti namjenjene i podobne za tržište. Ta stvar mora da bude u prometu, ali moguće je da roba bude određena i u ograničenom prometu (lijekovi, oružje). Ta roba, stvar, može da bude i buduća, ne mora da postoji u vrijeme zaključenja ugovora. U praksi se desi da se proda tuđa stvar i tada ugovor vrijedi. Treba razlikovati pravne posljedice u osnovi polazeći od toga da li je tuđa stvar predata kupcu ili ne. Ako nije predata, ugovor se raskida sam po sebi, a ako jeste postoje različite situacije. Stvari treba da su individualno određene ili određene po rodu. Bitno je da je roba određena svojom vrstom, količinom i kvalitetom. Jedan od ovih elemenata može da nedostaje, a to je kvalitet. Što se tiče cijene kao bitnog elementa, ona ne mora biti određena, pa čak ni odrediva kod nekih ugovora, ne mora se ni navesti u ugovoru. U tom slučaju cijenu određuje sud. Cijena se može odrediti fiksno, a može biti i promjenjiva. Mogu je odrediti ugovorne

Stranica 156 od 248

strane, treća lica, a može biti određena i od nadležnohg organa (dirigovane cijene), cijena zavisna od kvaliteta itd. Cijenu određuju ugovorne strane. Ugovorne strane se mogu dogovoriti da jedna ugovorna strana odredi cijenu kasnije, zakon smatra da ne postoji ugovor. Tekuća cijena je fiksna cijena, jer je određena u svakom momentu. Ugovor se smatra zaključenim i kada cijena nije određena ili odrediva a to ne znači da cijena nije bitan element jer bez nje nema ugovora o prodaji. Cijena može biti plaćena u gotovini, virmanskim prenošenjem, hartijama od vrijednosti. Cijena može biti određena neposredno i posredno a ako se određuje u svakom konkretnom slučaju onda je u pitanju razumna. PRAVNA PRIRODA I PROMJENE KOD UGOVORA U PRIVREDI Zaključenje ugovora u privredi je obligaciono pravni odnos, jer kada se zaključi ugovor druga strana ne postaje vlasnik nego ima pravni osnov (iustus titulus), a tek kada primi robu postaje vlasnik. Svi ugovori, ili većina njih, su dvostrano obavezni i predpostavljaju uzajamno ispunjavanje obaveza. Oni i vremenski traju, duže ili kraće, i u tom vremenu uzajamnog ispunjavanja obaveza, nastupaju promjene, npr. umre jedna strana – to je promjena u subjektu. Može nastati promjene i kod povjerioca (cesija) i dužnika (preuzimanje duga). Kod zaključenja ugovora nemaju se u vidu samo okolnosti koje postoje u momentu zaključenja ugovora, nego se uključuju i one koje eventualno mogu nastupiti. Može se desiti da nastupe okolnosti koje onemogućavaju ispunjenje ugovora ili jednoj starni otežavanju a drugoj olakšavaju (pogledaj rebus sic standibus). Ako se promjenjene okolnosti desile prije, tokom i nakon obaveze ispunjena postoje različite situacije. (pogledaj u knjizi ili zakonu nisam stigla zapisati sve). PRELAZAK RIZIKA ZA ROBE SA PRODAVCA NA KUPCA Prelazak rizika za slučajnu propast ili oštećenja robe je jedno od najznačajnih pitanja kod ugovora o prodaji u privredi. Od momenta zaključenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja, prodata roba može slučajno propasti ili biti oštećena. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. Rizik znači da ugovorna strana koja ga snosi mora da snosi i gubitak za takvo stanje robe i ne može drugu stranu činiti odgovornom. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja snosi prodavac, a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca. Oštećenje ili propast stvari, dakle obuhvata fizičku propast ili oštećenje koje je nastalo slučajno, nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. Nestanak, krađa ili zagubljenje stvari može se izjednačiti sa slučajnom propasti ili oštećenjem. Dakle, momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. Od ovog pravila ima i izuzetaka. Recimo, kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu, u takvom slučaju rizik prelazi samim tim rokom, kao da je robu preuzeo kada je trebao, a nije je preuzeo. Drugi slučaj, ako je kupac preuzeo robu, a zatim raskinuo ugovor ili tražio zamjenu robe, iako se roba nalazila u pritežanju kupca rizik nije prešao na njega. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma, tako da stranke mogu ugovorom da riješe drugi način prelaska rizika i to se najčešće rješava transportnim

Stranica 157 od 248

klauzulama iz Incotermsa (npr. franco). Kod odgovornosti za prelazak rizika važno je napomenuti da ona postoji i kada dužnik nije kriv. Ovo se dešava u određenim slučajevima. Ako se slučajno ošteti ili nestane stvar nakon isteka roka, jer se štiti savjesna strana. To je slučaj i kod novčanih obaveza, kada se plaćaju zatezne kamate: bez obzira je li dužnik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala šteta. U ovakvim slučajevima naknađuje se ne samo stvarna šteta, nego i izmakla korist. U praksi su mogući slučajevi da jedna strana nije isključivo kriva, nego da dio krivice snosi i druga strana. U takvim slučajevima, zavisno od doprinosa jedne i druge strane vrši se naknada štete. Pošto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za štetu i visinu štete, odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proširiti, ograničiti, i isključiti ali samo u slučaju kada je do štete došlo običnom nepažnjom14. GARANTOVANJE MATERIJALNIH SVOJSTAVA Prodavac je dužan garantovati kupcu da roba ima određeni kvalitet. To znači da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet, ako nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu, ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. Nedostaci na robi, bez obzira o kojim se nedostacima radi, zakon definiše kao materijalne nedostatke, a oni mogu da nastanu na samoj supstanci robe, i onda bi ta terminologija odgovarala. Ali, taj nedostatak može da bude i obliku robe, funkcionalnim svojstvima robe, izdržljivosti robe, onda ta terminologija ne bi odgovarala. Ti nedostaci mogu da budu vidljivi i nevidljivi. Međutim, zakon propisuje kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. To je slučaj neznatnog materijalnog nedostatka. Da li je nedostatak neznatan ili ne, zakon ne prepušta strankama da određuje nego tu okolnost određuje sud. Odgovornost prodavca isključuje se i u slučaju prodaje stvari na javnoj dražbi. Zatim, ti nedostaci i mane mogu biti prolazni i to sa takvom posljedicom da ne utiču na mogućnost upotrebe stvari. Prodavac neće odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u času zaključenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat – prodaja stvari na javnoj dražbi i prolazna mana koja nije bila od značaja za mogućnost upotrebe stvari. (u vrijeme zaključenja ugovora; da li je nedostatak bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosječnoj ocjeni kupca). U praksi se dešava da se isporuči sasvim druga od ugovorene stvari. U takvom slučaju ne radi se o materijalnim nedostacima (to je aliud) i tada nema ugovora. Stvar se stavlja na raspolaganje prodavcu i tu se ne radi o materijalnim nedostacima. Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. Odredbe o odgovornosti za materijalne nedostatke su dispozitivne prirode i one se mogu i drugačije ugovoriti, izuzev ako je nedostatak bio poznat kupcu. ODGOVORNOST I PRIGOVORI ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE NA ROBI
14

Pregled robe i kada postoji pravo na reklamaciju?(pogledati u knjizi ili zakonu, ponekad pita)

Stranica 158 od 248

2. Za one nedostatke koje je roba imala u času prelaska rizika na kupca odgovara prodavac bez obzira da li mu je to bilo poznato. kupac ima pravo na naknadu štete. Nejčešće prodavac zna šta šalje i šta očekivati i poslije toga. samo je odredio ove momente. nema drugog primjerenog Stranica 159 od 248 . Ako je poslato običnom pošiljkom može lako pobiti pravo kupca. Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke. Rok u privrednom pravu je kratak jer promet robe ne trpi duge rokove. telegramom itd. odnosno da li roba ima nedostatke. Tužbom/presudom se samo utvrđuje da je ugovor raskinut. U svakom slučaju. To bi značilo da prigovor mora biti blagovremen. Kupac može zahtjevati sniženje cijene 3. Ugovor se ne može raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. Sve ovo nije zakon rekao kako. mjerenjem i prebrojavanjem. Prigovor putuje na rizik kupca.Pri prijemu isporuke preduzimaju se radnje koje imaju za cilj da se utvrdi da isporučena roba ima one kvalitete i kvantitativno odgovara ugovoru. stranke ih najčešće prilagođavaju svojim potrebama ili ih isključuju. Nešto je drugačije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. PRAVA KUPCA I MATERIJALNI NEDOSTACI Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima može: Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. pa i kada nije isporučena ugovorena količina robe. nakon prelaska rizika na kupca za materijalne nedostatke koji su posljedica uzroka koji je postojao prije prelaska rizika također odgovara prodavac. Taj postupak u praksi se naziva pregled ili kontrola robe. Šta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka. mjerenje i prebrojavanje robe koja je potrebna za isporuku padaju na teret prodavca a troškovi utvrđenja kvaliteta robe na kupca. Kada se pregled robe vrši u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. Manje isporučena količina robe od ugovorene smatra se nedostatkom te kupac može raskinuti ugovor samo za nedostajuću količinu ili za više primljenu količinu. Vaganje . konkretan i upućen na siguran način. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. Pregled robe može se vršiti i komisijski o čemu se sačinjava zapisnik. količine i poslati preporučenom poštom. dužan je u određenom roku staviti prigovor prodavcu. Rokovi su prekluzivni. ne samo do kojeg roka se prigovor može podnijeti nego i šta isti treba da sadrži i kako treba du bude poslat. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. Dakle. Može da raskine ugovor 1. Ovo je odnos u ispunjenju ugovora. Sve ove norme nisu prisilne naravi. Kod nevidiljivih nedostataka rok reklamacije je 6 mjeseci. a kupac nema čime dokazati kada je poslao. I kada nije isporučena dogovorena količina i to je materijalni nedostatak. Može se poslati faksom . daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li će ugovor opstati. nakon toga nema pozivanja na nedostatke. Kada rok nastupi ugovor prestaje. Normanlno da zakon propisuje uslove. U praksi. Utvrđivanje količine robe vrše se vaganjem.

Kupac može da traži odgovornost od garanta po osnovu garancije. rok je 3 godine. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odašiljanja robe ako se ne radi o prevarnom odašiljanju robe. Ova vrsta odgovornosti ne dira u pravila odgovornosti za materijalne nedostatke. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obično se radi o tehničkoj robi. U slučaju oduzimanja stvari od kupca (od treće osobe).roka. Nabolje je kada postoji servis. Pravo kupca prema prodavcu je po osnovu ugovora o prodaji i po osnovu garantnog lista (ovaj rok ne smije biti kraći od jedne godine ali najčešće u garantnom listu stoji 3 godine) ZAŠTITA OD EVIKCIJE – ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE U praksi se dešava da ne nekoj stvari postoji pravo treće osobe koje isključuje. on može tražiti od proizvođača i prodavca da mu stvar u razumnom roku popravi ili ako to ne učini da mu preda drugu ispravnu stvar. Sniženje cijene se vrši prema odnosu vrijednosti robe bez nedostatka i vrijednosti sa nedostatkom u vrijeme zaključenja ugovora. Proizvođači su dužni da daju garanciju za tu robu. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo. ne samo zato što on to neće. Kupac je dužan da obavijesti o tome prodavca i da od nega traži da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg lica. a došlo je do kvara. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji. Najčešće prodavac ne postupa po upozorenju kupca. Garantni rokovi se produžuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). ugovor se po zakonu smatra raskinutim. po zakonu. GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONISANJE PRODATE STVARI Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe. Stvar je ispravno upotrebljavana. prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. Pravo kupca prema proizvođaču po osnovu garantnog lista gasi se unutar jedne godine. U takvim slučajevima. nego zato što on to ne može u tom momentu da uradi. Ako kupac u razumnom roku ne izjavi da višak robe odbija smtar se da je primio taj višak i dužan ga je platiti po ugovorenoj cijeni. Prodavac i u ovom slučaju može da održi ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporučuje robu. a ako se radi o stvarima određenim po rodu.ako se stvar ne zamjeni ili ne izvrši opravka kupac može tražiti raskid ugovora ili sniženje cijene. Kada kupac kupi stvar od prodavca koji je predao garantni list u kojem proizvođač garantuje za ispravno funkcionisanje stvari.kupac može održati ugovor iako se raskida po samom zakonu ako bez odlaganja izjavi prodavcu da ugovor održava na snazi. U tom slučaju dolazi do sankcija. jer se najlkaše rješavaju stvari. da mu isporuči drugu stvar. a ne za neki njen nedostatak. Ako je umanjeno ili ograničeno kupčevo pravo on može po svom izboru tražiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno sniženje cijene. Ako je kupac u vrijeme zaključenja ugovora Stranica 160 od 248 . Ovdje odgovara i prodavac i garant. Kupac u ovakvim slučajevima ima pravo i na naknadu štete. nakon toga gase se sva prava kupca Ako se radi o prevari (prodavac je znao šta šalje). a da o tome kupac nije obaviješten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim opterećenjima.

ali nema pravo na naknadu štete. U praksi se može desiti da kupac trećem licu izvrši isplatu novca da bi odustala od svog prava. naknada štete može biti naknada apstraktne štete i konkretne štete. Kada je u pitanju fiksni ugovor. Apstraktna šteta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekuće cijene za ugovorenu robu. gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. a to je slučaj recimo kada odbije da primi cijenu. on i u takvom slučaju može tražiti odgovornost prodavca. DOCNJA PRODAVCA Svaka ugovorna strana kod ugovora u privredi. Kupac nije dužan u ovim slučajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje. Dužnička docnja . U slučaju da se odgovovrnost isključi a da je prodavac znao za pravni nedostatak onda se ta odredba smatra ništavom. pa i drugih ugovora. i tada kupac može tražiti vraćanje stvari ili sniženje cijene. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava trećeg. da traži ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja 2. može pasti u docnju. U slučaju raskida ugovora. Ako je rok ugovoren. Kada se radi o pravu trećeg koje je očigledno. Kada prodavac zapadne u dužničku docnju. protekom roka koji je određen.znao da će mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjenja ili ograničena. da traži raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjena Povjerilačka docnja .Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u dužničku docnju ako na vrijeme nije isporučio kupcu ugovorenu robu. kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. ni u takvom slučaju se prodavac ne oslobađa od naknade štete i naknade za izvršenu isplatu. onda po proteku osmog dana od dana zaključenja ugovora.Kada prodavac zapadne u povjerilačku docnju. ili ne isporuči robu u ugovorenom roku ili ako nije ugovoren rok onda po isteku 8 dana po zaključenju ugovora u tom slučaju kupac ima dva prava: 1. ako iz samog držanja prodavca proizilazi da on neće ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. protekom roka on se raskida po samom zakonu. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA Stranica 161 od 248 . Kada se koristi pravom ispunjenja ima pravo na apstraktnu a raskida na konkretnu. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadležnog suda i time izbjegne plaćanje kamata 2. Odredbe ZOO o odgovornosti za pravne nedostatke su dispozitivne prirode te je stranke mogu ograničizi ili isključiti osim ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao ostati nepoznat. kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo trećeg. Ako rok nije određen. da traži nakanadu pretrpljene štete. Konkretna šteta obuhvata običnu štetu i izmaklu dobit Konkretna šteta se utvrđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. Sa tog aspekta docnja može biti: dužnička docnja i povjerilačka docnja.

dakle mora imati potpunu poslovnu sposobnost. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni je slijedeće: za slučaj neispunjenja obaveze povjerilac ima pravo izbora da traži isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze i za slučaj zakašnjenja ugovorne obaveze povjerilac može zahtjevati ispunjenje glavne obavaze i plaćanje ugovorne kazne (kumulativno). To znači da jemac nema pravo na prigovor redosljeda. Bitno je samo da je obaveza za koju se jemči pravovaljana. Jemac za obavezu neke poslovno nesposobne osobe odgovara isto kao i jemac poslovno sposobne osobe. Kod zaključenja ugovora o jemstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. Jemstvo U pravilu do jemstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora između povjerioca i jemca. zaloga. akreditiv. on gubi pravo na ugovornu kaznu. Taj ugovor se zaključuje između jemca i povjerioca neovisno od volje dužnika. Razlika između solidarne i supsidijarne odgovornosti je što kod solidarne nema prava prigovora na redoslijed. ali izreka presude po toj tužbi ne mora da bude istovjetna. Regulisane su ZOO. To su: ugovorna kazna. Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima i zakonom o zalogu na pokretnim stvarima Ugovorna kazna Ugovorna kazna je ugovorena suma novca ili neka druga imovinska korist. Novčane obaveze se ne mogu obezbjeđivati ugovornom kaznom.Dijele se na sredstva radi zaključenja i radi ispunjenja ugovora. odredbe zakona su dispozitivne prirode u pogledu jamstva. Ako su utuženi i glavni dužnik i jemac. Ako je glavni dužnik postao stečajni dužnik. to znači da postoji solidarna a ne supsidijarna odgovornost glavnog dužnika sa jamcem. ali mora biti poslovno sposobna osoba. Osnovni uslov za plaćanje ugovorne kazne je da se povreda obaveze može pripisati u dužnikovu krivicu. daje se i za buduću određenu obavezu. Ne može biti veća od obaveze glavnog dužnika. Pravila jemstva su dispozitivne prirode. smanjenje obaveze stečajnog dužnika u stečaju ne dovodi do smanjenja Stranica 162 od 248 . daje se i za uvjetnu obavezu. oni odgovaraju solidarno. To znači da je pravo na ugovornu kaznu vezano za obavještavanje dužnika o zadržavanju prava povjerioca na ugovornu kaznu i ta pravna presumpcija je neoboriva. bankarska garancija. Ako tako ne postupi. Odgovornost jemca u privrednom pravu je pooštrena. dakle bez obzira na njen sadržaj. ona se pretpostavlja i povjerilac je ne mora dokazivati. Jemstvo je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO). Jemac tu odgovara kao platac. Vjerovnik može utužiti jemca a da istovremeno ne utuži glavnog dužnika. U ovom slučaju povjerilac prilikom prijema zakašnjele obaveze mora dužnika odmah obavijestiti da zadržava pravo na ugovornu kaznu. Jemstvo se daje za svaku pravovaljanu obavezu. Jemac može biti svako. Dužnikova krivica se ne utvrđuje. jemstvo. ne mora glasiti na isto (jemac ne plaća kamate i troškove postupka). Taj ugovor mora biti zaključen u pismenoj formi. pa čak se može zaključiti i protivno volji dužnika. Njena pravna priroda je akcesorna i kao sporedna obaveza ona dijeli sudbinu glavne obaveze. Obaveza jemca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika.

da založno pravo može postojati na pokretnim stvarima uz određena ograničenja (nema ga na državnom vlasništvu). Suprotno tome. Bankarska garancija To je sredstvo obazbjeđenja ispunjenja ugovora kao što su i ugovorna kazna i jemstvo. Jemstvo. To je izjava banke. nalogodavac je vezan izdatim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. Bankarska garancija je jednostran odnos banka cijeni da li će izdati garanciju neovisno od naloga komitenta i zbog toga banka plaća svoju obavezu odnosno svoj dug. davaoca garancije. kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da će ona umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. Bankarska garancija se uvijek izražava u novcu. To nije slučaj i kada je u pitanju zalog na nepokretnostima . Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. Postoje razne vrste garancija i ZOO tretitra neke od vrsta tih garancija.hipoteka. U slučaju da jemac izvrši svoju obavezu on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku. Stranica 163 od 248 . Dokumentarni akreditiv sam po sebi znači da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. Ako nije ništa ugovoreno. tj naplatu od jemca. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. smatra se da je opoziv. akreditivna banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu sumu ako do određenog roka bude udovoljeno uslovima koji su navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva. njena valjanost zavisna je od glavne obaveze radi koje je data. Bitno je da je zahtjev za isplatu podnijet u roku.garancija i korisnik može tražiti ispunjenje od bilo koje od ovih banaka. Poslije isteka roka navedenog u garanciji ona ne postoji.obaveze jemca. Forma bankarske garancije je pismena. Bankarska garancija je akcesorne prirode. Dokumentarni akreditiv Prihvatanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva. Za zalog na pokretnim stvarima u privrednopravnim odnosima važe ova pravila: . Akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. Kada postojeću bankarsku garanciju potvrdi druga banka onda je u pitanju super . Zalog u privrednom pravu Založno pravo je jedan od najznačajnijh oblika realnog obezbjeđenja urednog ispunjavanja obaveza. Valjanost vrijedi koliko i valjanost ugovora za koji se daje. I akreditiv je nezavisan od osnovnog ugovora. Ovo važi samo u slučaju zaloga na pokretnim stvarima. Jemac ne ispunjava svoju već tuđu obavezu to je osnovna razlika u odnosu na bankarsku garanciju. sem ugovorom. pa i onda kada je otvoren na određeno vrijeme. nastaje i zakonom. Kod takve garancije banka nema pravo ispitivati osnovanost bankarskog zahtjeva jer je to apstraktni pravni posao i nije ovisna od osnovnog ugovora povodom kojeg je izdata. Karakteristična je «garancija na prvi zahtjev ili bez prigovora». Statusne promjene dužnika (stečaj) ne utiču na jemstvo.

da bi prodao stvar. Sem vjerovnika i dužnika. Hipoteka je vezana za nekretninu i ne može se odvojiti od nje (načelo neodvojivosti).. osnov za hipoteku i kada je zaključen ona nije nastala. ali ono samo po sebi ne dovodi do brisanja. On tu stvar može i pod hipotekom otuđiti. za hipoteku se mora jasno naznačiti dug. a u slučaju namirenja potraživnja primjenjuje se pravilo «prvi u vremenu jači u Stranica 164 od 248 . Dakle. Ponekad se odstupa od načela priore tempore potior iure (prvi u vremenu jači u pravu). Nadhipoteka je hipoteka na hipoteku. Dovoljno je da obavijesti založnog dužnika i traži od njega ispunjenje obaveze. Hipoteka nastaje na osnovu pravnog posla. Roba koje je predmet prevoza je ujedno založena jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi. Kada ima više prevoznika. To je najsavršenije sredstvo stavrnopravnog osiguranja novčanih potraživanja. a novi vlasnik nekretnine postaje hipotekarni dužnik.mogu biti fizička i pravna lica. da se radi o tjelesnoj stvari. hipotekarni dužnik se ne lišava posjeda založene nepokretnosti. Po proteku roka od 8 dana. Vjerovnik založnog prava da bi implementirao založno pravo na stvari koja je založena ne mora tražiti putem suda implementaciju tog prava. domaća i strana lica. a ima odredba i u ZOO. Zaloga i hipoteka su ograničena stvarna prava. a u nekim slučajevima i na osnovu zakona.sudska presuda. Tek upisom u zemljišnje kjnige hipoteka nastaje. on je u posjedu te nekretnine. Hipotekarni dužnik je svakodobni vlasnik založene stvari. Ovo načelo se ne primjenjuje. Hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišne knjige. a prestanak potraživanja je samo jedan od načina za brisanje hipoteke. Nije bitno koliki dio duga je isplaćen i kolika je vrijednost nekretnine. Realizacija hipotekarnog prava se vrši putem suda. državna stvar se može založiti). svi oni imaju pravo zaloga. Na jednoj nekretnini može postojati više hipoteka. Ko je tada dužnik? Založni dužnik koji je svoju stvar dao pod hipoteku postaje osobni dužnik. . Kada nastaje zakonom ne mora da bude upisana u zemljišne knjige npr poresko pravo.nalogodavac može da bude lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik založene stvari (dužnik založi tuđu stvar ili skladištar ima založno pravo na uskladištenoj stvari bez obzira na pravni položaj ostavodavca u pogledu same robe). HIPOTEKA Zalog na nepokretnosti. uvijek se vrši prodaja nekretnine radi naplate potraživanja. radi lakšeg uređenja stvari. Nije mu potreban izvršni naslov . kod ugovora u prevozu robe. Sem hipoteke na nepokretnostima. npr. Pravilo o subjektima zaloga je: . Oni koji su već prevezli robu imaju «manje prava» i prvi se namiruje onaj kod koga se roba još nalazi ili kod koga je zadnjeg bila u priteženju. postoji i hipoteka na pravu građenja. Na jednoj stvari se može zasnovati više založnih prava po različitim pravnim osnovima. ugovor o hipoteci je samo titulus. U hipotekarnom odnosu. Stvari na kojima se zasniva založno pravo moraju ispunjavati sve uslove koji se traže (da je stvar u prometu.zaloga je moguća i na pravima. Ono je regulisano Zakonom o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima. da je određena količina. a samo kada je zakonom predviđeno. a to znači da založenu stvar podvrgne javnoj prodaji. on ima pravo da se namiri iz založene stvari. sudske odluke.

Nadhipoteka u korist trećeg lica osniva se bez pristanka hipotekarnog dužnika. naslijediti ili opteretiti ali samo zajedno sa nekretninom koja se njome osigurava.Nedjeljivost. Zatezna kamata se ne ugovora i za njenu isplatu nije uslov da je vjerovniku nastala šteta. Nadhipoteka Hipoteka se može otuđiti. propisom ili običajem. hipoteka se ne može odvojiti od svog objekta i prenosi se zajedno s njim kao što se i objekti prenose zajedno sa hipotekom. ZATEZNA KAMATA Zatezna kamata je osnovno pravo povjerioca u slučaju kada je dužnik zakasnio sa ispunjenjem novčane obaveze. one se mogu i ugovoriti.Određenost objekta hipoteke – nekretnine moraju biti određene prostorno kao katastarska ili građevinska čestica . Hipoteku treba razlikovati od tabularne izjave.Neodvojivost. kada je riječ o kamatama. odnosno. Zatezna kamata je minimum naknade štete u slučaju povrede ugovora kada je u pitanju novčana obaveza. Ako rok nije određen. Međutim. Rok za ispunjenje obaveze može biti određen ugovorom. Zajednička hipoteka je hipoteka na više nekretnina za jedno potraživanje. . Stranica 165 od 248 . Za plaćanje zateznih kamata. Podhipoteka Je mogućnost postojanja više hipoteka na istoj nekretnini koje imaju svaka svoj rang. Zajednička hipoteka Za obezbjeđenje jednog potraživanja može se osnovati hipoteka na više nekretnina. ali se analogijom primjenjuje pravilo pismene forme (kao kod prometa nepokretnosti). 8 dana od dana prijema fakture ili 8 dana po prijemu robe. Plaćanje kupovne cijene vrši se u času kada se vrši predaja robe. sem što nije nužno da je povjerilac pretrpio štetu zbog povrede ugovora. .hipoteka postoji u cjelini bez obzira koliko se smanjilo osigurano potraživanje sve dok ona postoji ne briše se iz zemljišne knjige . Forma ugovora o hipoteci nije određena zakonom. Ništave su odredbe ugovora o hipoteci ako hipotekarni vjerovnik ugovora ubiranje plodova koje založena nekretnina daje ili iskorištavanje nekretnine ne bilo koji način ili da u slučaju neisplate duga vjerovnik može namiriti svoje potraživanje sticanjem prava vlasništva.pravu». dužnik dolazi u docnju kada ga povjerilac pozove da ispuni svoju obavezu. Takve kamate zovemo ugovorne kamate ili konvencionalne kamate. za njihovu realizaciju nije ni značajno da postoji odgovornost dužnika.određenost osiguranog potraživanja odnosi se na glavnicu a to znači mora biti poznata osnova i visina novčanog potraživanja koja se upisuje u zemljišne knjige.

a moguće i odvojeno.datum i broj skladišnice . Ti dužnici samostalno i neovisno jedan od drugog odgovaraju i to razdijeljeno i za čitavo potraživanje. SKLADIŠNICA To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koju je primio na uskladištenje. Skladišnicu je moguće indosirati pa i u djelu priznanice.vrstu . Ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe izda robu legitimnom imaocu skladišnice. Dužnik se u ovom slučaju zaključenim ugovorom o preuzimanju ispunjenja nije oslobodio svog postojećeg dugovanja. Treća osoba time ne preuzima na sebe dug i ne stupa u neposredan obavezni pravni odnos prema vjerovniku. On mora dokazati da je šteta na Stranica 166 od 248 . prirodu i količinu robe i iznos osiguranja Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom prenosa vlasništva na robi. a ni vjerovnik prema takvoj trećoj osobi ne može postaviti zahtjev za ispunjenje njogova potraživanja. najprije se mora prenijeti varant (založnica). Ako ne prihvati ispunjenje obaveze on zapada u povjerilačku docnju. Skladišnica je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje. Skladišnica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji služe za prenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i varanta (založnice) koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe a u svrhu dobijanja kredita. Izdavanje nije obavezno. Odgovornost skladištara je objektivna. Tu ne sudjeluje i dužnik. Sadrži: . Treća osoba koja je pristupila dugu može ispuniti obavezu i bez dužnikove volje. PRISTUPANJE DUGU To je ugovor između vjerovnika i treće osobe kojim se ovaj obavezuje vjerovniku da će postojeću dužnikovu obavezu ispuniti u vidu ispunjenja vjerovnikova potraživanja koje on ima prema svom dužniku. U ovom odnosu postoje dva dužnika na samo jedno potraživanje. PREUZIMANJE ISPUNJENJA To je ugovor između dužnika i treće osobe kojim se ona obavezuje da će preuzeti njegovu obavezu prema njegovom vjerovniku i na taj način izvršiti dugovanu činidbu. U oba slučaja radi se o izdavanju robe.naziv ostavodavca . Kada se prenosi odvojeno. Skladišnica se može prenositi jedinstveno (oba djela zajedno). To znači da dotadašnji dužnik izlazi iz postojećeg obavezno-pravnog odnosa i na njegovo mjesto dolazi novi dužnik. Preuzimanjem duga preuzimalac duga dolazi na mjesto glavnog dužnika i on postaje jedini platac. i u tom slučaju se radi o prenosu vlasništva uskladištene robe. Ovaj ugovorni odnos djeluje utoliko na vjerovnika samo što je on dužan primiti po toj trećoj osobi ispunjenje dužnikove obaveze. pa i u slučaju njegova protivljenja. zajmova itd.sjedište i naziv skladištara .PREUZIMANJE DUGA Preuzimanje duga je ugovor između dužnika i treće osobe (preuzimaoca duga) uz pristanak vjerovnika.

bilo o prodaji ili kupovini robe. Komisionar odgovara za izbor treće osobe i kod klasičnog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. Naknada se određuje ugovorom. Skladištar je dužan naknaditi nastalu štetu u visini stvarne. ali on je samostalni imenovani ugovor. ali i za tačnost podataka koje je unio njegov prevozilac. Svi ekonomski efekti iz zaključenog ugovora pripadaju komitentu. Potvrda o skladištenju nije hartija od vrijednosti. Ova naknada mu pripada i kada nije ugovorena. Kod tog pravnog posla postoji interni. Njome se potvrđuje da je roba primljena na brod radi prevoza. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju). Komisionar je dužan da se pridržava naloga komitenta i da čuva njegove interese. Stranica 167 od 248 . tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. Pored klasičnog komisiona moguć je i tzv. UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za račun komitenta istupa prema trećem licu kao samostalna ugovorna strana. TOVARNI LIST Pošiljalac je dužan da za svaku pošiljku preda prevoziocu posebo popunjen tovarni list na propisanom obrascu. KONOSMAN ILI TERETNICA Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja brodar je dužan izdati teretnicu. Pošiljalac je odgovoran za tačnost podataka i izjava koje je unio u tovarni list. Ima pravo na proviziju i kada nije unesena u ugovor. Ako tako glasi. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zaključi. već zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. proviziji. odgovara i za ispunjenje obaveza iz zaključenog posla. eksterni i završni odnos. kao i neispravnom ambalažom. naknadu potrebnih. Ako krcatelj ne traži teretnicu onda se izdaje tovarni list za stvari koje su predate brodaru. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa trećom osobom zaključuje ugovor. da položi račun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zaključio ugovor (ko je treća strana). Komisionar prilikom zaključenja ugovora sa trećom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe. pojačani komision (del credere komision) gdje komisionar. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu. nužnih i korisnih troškova. On je dokaz o zaključenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari označene u tovarnom listu. Takav tovarni list nije hartija od vrijednosti. Pojačana odgovornost vodi ka povećanoj naknadi odnosno. Tovarni list može glasiti po naredbi i na donosioca. a ne tržišne vrijednosti robe predate na uskladištenje. u oba slučaja je hartija od vrijednosti i to prenosivi tovarni list. Komisionar nije dužan da obavijesti treću stranu ko mu je komitent. pored odgovornosti za izbor trećeg lica.robi uzrokovana višom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe. dvostran je i teretan i neformalan.

Kada je ugovor o licenci zaključen na određeno ili neodređeno vrijeme. količinu i kvalitet stvari. uzorka ili modela. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ono mora biti izričito ugovoreno. Drugačija je odgovornost lica u građanskom i privrednom pravu. Drugo je ako se radi o individualno određenoj stvari. tehničkog znanja ili iskustva. žiga. a skladištar preda ostaviocu istu vrstu . ali samo sa onim koji produžuju njegovu djelatnost. onda to nije naknada štete već ispunjenje ugovorne obaveze. Neformalan ali se u praksi najčešće zaključuje na formularima koje pripremi skladištar. to nije kazna zato se ne veže za krivicu. ali pod istim uslovima kao prethodni. a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. Svaka od ugovornih strana može otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme. izuzev ako nije drugačije ugovorena. Ako nepažnjom skladištara propadne određena količina zamjenjivih stvari. onda se radi o novom ugovoru neodređenog trajanja. Kada sticalac isključive licence pravo iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom licu onda je to podlicenca. Naknada štete ne zavisi od krivice dužnika. pravo iskorištavanja pronalazaka. U slučaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. Kada sticalac isključive licence prava iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom. pod istim uslovima produži i tome se ne protivi davalac licence. Osnovno kod ugovora o građenju je da je izvođač dužan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku. Ako se ugovor na takav način. davalac licence može raskinuti ugovor. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne može dati u toku prve godine trajanja ugovora. onda kažemo da je u pitanju podlicenca. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izričito ugovorena. on prestaje istekom vremena i u tom slučaju nije potrebno da bude otkazan. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAĐENJU Kod ugovora o građenju predmet obaveze izvođača je izgradnja određene građevine ili izvođenje kakvih radova na određenom zemljištu ili na već postojećem objektu. a ostavilac da mu za čuvanje i održavanje stvari isplati ugovorenu naknadu. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori stečajni postupak. Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi na vrijeme ne duže od zakonske zaštite prava koja su predmet licence.UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi. U slučaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. u cjelini ili djelimično. UGOVOR O USKLADIŠTENJU Ovim ugovorom skladištar preuzima obavezu da određeno vrijeme čuva i održava stvari koje pripadaju ostaviocu i da po proteku ugovorom određenog vremena vrati stvari ostaviocu. Pravo iskorištavanja licence može biti ograničeno prostorno a i vremenski i samo u onim slučajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. Ovo je konsenzualan a ne realan ugovor. što znači da je rok Stranica 168 od 248 .

Obaveza izvođača radova da preda objekt finansijeru. investitora). materijala. treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). Ako to nije slučaj. ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira čiji je materijal upotrebljen 4. ako su nedostaci građevine rezultat greške u projektu pa i onda kada je projekat primio od naručioca ili trećeg lica iz razloga što je izvođač radova kao profesionalac dužan skrenuti pažnju naručiocu na nedostatke u projektu 2. ali samo ako se oni pojavljuju u uobičajenom obimu. bez pomoći izvođača radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno određena (ne odrediva). odgovarajućim propisima ili pravilima struke 5. Obaveze izvođača radova da preda objekat naručiocu Stranica 169 od 248 . ako su nedostaci građevine nastupili što radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom. u slučaju docnje sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na izmjenu cijene). I kod nepromjenjive cijene (ključ u bravu) zakon (ZOO) predviđa mogućnost njene izmjene pod određenim uslovima (npr. Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. I jedinična cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. osim u slučaju ako ima pismenu saglasnost naručioca ili ako su u pitanju hitni i nepredviđeni radovi 3. izvođač odgovara i za rad podizvođača Izvođač neće odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrđene nedostatke i u slučaju greške u projektu koja se i protiv njegove potrebne pažnje nije mogla otkloniti. Odgovornost izvođača radova za nedostatke građevine Izvođač radova odgovara za nedostatke: 1. ako gradnja duže traje pod uslovom ako su se ovi elementi promijenili za više od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu. ako odstupi od projekta. izvođač radova ima pravo tražiti za viškove radova novu cijenu. Promjenjive se najčešće ugovoraju u obliku klizne skale. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredviđenih i naknadnih radova. Primopredaja radova se ne smatra tehnički pregled od strane nadležnih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. usljed promjene u cijeni rada. Jedinične cijene obuhvataju i viškove radova. Određuje se kao jedinična cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. Ovo iz razloga što se tehničkim pregledom utvrđuje tehnička ispravnost objekta u opštem interesu. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaćaju. Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u slučaju viškova radova. Od tada prelazi i rizik sa izvođača na naručioca (finansijera. Investitor može zadržati određenu svotu novca da bi sam kasnije. Dakle.bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se može ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. a ne i da li je izvođač ispunio sve svoje ugovorene obaveze. ali isto tako ona se ne mijenja ni za slučaj manjkova radova.

emisija se vrši i zatvorenom prodajom. zakomom propisanim. Sadržaj VP određuje pravno lice odnosno emitent. Vlasništvo nad vrijenosnim papirima se stiče na dan zaključenja pravnog posla kojim se prenosi vlasništvo nad vrijednosnim papirima. Ako naknada nije ugovorom određena. u dematerijalzovanom obliku. certifikati koji su izdati na duži rok trajanja od 1 godine. Ukoliko posrednik ugovorom bude izričito ovlašten i da zaključi ugovor sa trećom osobom. VRIJEDNOSNI PAPIRI Zakon o vriednosim papirima određuje emisiju i promet vrijednosnih papira kao i njihove sudionike. Ako se ne može ni tako utvrditi ona se određuje prema trudu posrednika i učinjenoj usluzi. Emitent je obavezan osigurati ostvarenje prava sadržanih u vrijednosnom papiru. Vlasnik vrijdesnosnohg papira ima račun kod registra koji vlasniku izdaje certifikat. U određenim slučajevima. Posrednik mora da postupa s pažnjom dobrog privrednika. UGOVOR O ALOTMANU Kako se zaključuje. ugovori o investiranju no osnovu kojih se mogu od trećih lica pribavljati sredstva. ona se određuje na osnovu tarife ili običaja. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorena. Kupovina i Stranica 170 od 248 . konosmanm. Tehničkim pregledom se utvrđuje tehnička ispravnost izgrađenog objekat u općem ineteresu a po pravilima struke. odnosno. obveznice. pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja. produžava i kako se naplaćuje (pogledati u zakonu. onda se u slučaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. Promet vrijednosnih papira je kupovina. Za razliku od komisionara i zastupnika. skladišni list itd. registar vrijednosnih papira vodi poslove registriranja. čuvanja i održavanja podataka o istim. posrednik nije ovlašten da obavlja pravne radnje. kreditno pismo. Vrijednosni papiri se registruju kao elektronski zapisi. VP u smislu ovog zakona su: dionice.Treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije. da zaključuje ugovor sa trećim licima. prodaja i davanje u zalog vrijednosnih papira. Bitni sastojak takvog ugovora je sam predmet ugovora kojeg treba zaključiti. na polise osiguranja. na tzv. Zakon o VP se ne primjenjuje na mjenice i čekove. tovarni list. UGOVOR O POSREDOVANJU Tim ugovorom posrednik se obavezuje da nastoji naći i dovesti u vezu treću osobu sa nalogodavcem koji bi pregovarali o zaključenju određenog ugovora. Zastupnik radi u tuđe ime i za tuđi račun. Vrijednosni papir je isprava ili elektronski zapis koja se bez vrijednosnog papira ne mogu ostavivati niti prenositi. Posredovanjem ne nastaje trajni odnos. kao i poslove prometa vrijednosnih papira. Posrednik radi u svoje ime i za svoj račun. a ne da li je izvođač ispunio svoje ugovorne obaveze. konverzija i spajanje i podjela dionica. Odgovoran je nalogodavcu za izbor trećeg lica. dakle. Emisija vrijednosnih papira vrši se javnom ponudom ili zatvorenom prodajom. Javna ponuda je prodaja ne temelju javnog poziva za upis vrijednosnih papira.). robna uputnica. komercijalne papire (trgovačka uputnica. ovo pita ponekad).

što znači da se protiv istih može samo pokretati upravni spor. datum i broj skladišnice. poslove prenosa i druge poslove ne može obavljati. investiciona savjetovanja i dr. Njome se potvrđuje da je roba primljena na brod radi prevoza. Ona je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje i ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje izda robu imaocu skladišnice. vrstu . Stranica 171 od 248 . Odgovornost za uskladištenu robu skladištara je objektivna. Berza: promet vrijednosnih papira obavlja se na berzi i drugim javnim tržištima koja se osnivaju radi stvaranja uslova za povezivanje ponude i potražnje. Berzu osnivaju ugovorom pravne osobe za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira. U poslove posredovanja spadaju poslovi društva za upravljanje fondovima. Visina štete se obezbjeđuje prema stvarnoj a ne tržišnoj vrijednosti robe. Nju mogu osnovati najmanje 5 profesionalnih posrednika. Priznanica služi za vlasnika. Ona sadrži naziv ostavodavca. I berza je mjesto za povezivanje ponude i potražnje po unaprijed utrvrđenim pravilima. a koje su registrovane kod Komisije. a zakonom se određuje najmanji iznos osnovnog kapitala. osim ako dokaže da je šteta na robi prouzrokovana usljed dejstva više sile ili krivicom ostavodavca ili manama ili svojstvima robe i neispravnom ambalažom. Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom predaje vlasništva na robu. Skladištar robu izdaje imaocu oba djela skladišnice. I Registar se osniva kao dioničko društvo. zamjenika i tri člana sa mandatom 5 godina. Posredovanje u prometu vrijednosnim papirima: to su poslovi kupovine i prodaje VP u svoje ime i za tuđi račun i nazivaju se brokerski poslovi. Upisuje se u Registar dioničkih društava kod Komisije. Skladištar nije dužan da izda skladišnicu. prirodu i količinu robe i iznos osiguranja. Komisija za vrijednosne papire je samostalna specijalizovana institucija u RS. poslovi podrške tržištu. Berza prestavlja oblik dioničkog drušva i osniva se osnovu odobrenja Komisije. Akti koje donosi Komisija su konačni. Ako krcatelj ne traži teretnicu onda se izdaje tovarni list za stvari koje su predate brodaru – takav tovarni list nije hartija od vrijednosti. Kod odvojene upotrebe mora se koristiti založnica. ima skupštinu i nadzorni odbor. Registar VP obavlja poslove registarcije. Skladišnica Skladišnica je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koja je primljena na uskladištenje. brodar je dužan da izda teretnicu. čuvanja i održavanja podataka o VP.prodaja vrše se na temelju ugovora u pismenoj formi. Sjedište joj je u Banja Luci a sačinjen je od predjsedika. Osigurava primjenu i nadzor nad provođenjem zakona o VP i drugih zakona koji se odnose na emisiju i promet VP. a konverzija spajanje i podjela dionica vrše se na osnovu odluke emitenta uz odobrenje Komisije. Skladišnica se može prenositi jedinstveno ili odvojeno a sastoji se od priznanice i založnice. Kupovina i prodaja vrijednosnih papira u svoje ime i za svoj račun – dileri. sjedište i naziv skladištara. sjedište mu je u Banja Luci. Konosman.teretnica Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja.

njegova osnovna premisa od koje polazi je da je imovina stečajnog dužnika imovina njegovih povjerilaca. eksproprisana podvrgnuta mjerama sa sličnim posljedicama izuzev u javnom interesu i u skladu sa zakonom.Tovarni list Pošiljalac je dužan da svaku pošiljku preda prevoziocu sa posebno popunjenim tovarnim listom na propisanom listu. Stečajni postupak je posebna vrsta postupka. Pošiljalac odgovara za tačnost podataka i izjava unesenih u tovarni list.Ugovor o koncesiji se zaključuje na određeno vrijeme koje ne može biti duže od 30 godina. Izuzetno može biti i za obavljanje komunalnih i drugih javnih djelatnosti. Strana ulaganja su oslobođena plaćanja carina i carinskih obaveza. U pravilu nije hartija od vrijednosti. osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača. Na nepokretnostima strani ulagač ima jednaka vlasnička prava kao i domaća pravna i fizička lica. na transfer dobiti itd. Spada po svojoj prirodi u vanparnične postupke. ali ne duže od polovine prvobitno ugovorenog roka. a za rješavanje takvih sporova je nadležan Vrhovni sud RS (tužba u upravnom sporu). ako koncesionar ili koncesor ne ispunjavaju svoje obaveze. Sprovodi se iz razloga platežne nesposobnosti stečajnog dužnika i ima za cilj unovčenje njegove imovine radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika. Ugovor prestaje istekom ugovorenog roka. ima usklađenu sistematiku. to je dokaz o zaključenom ugovoru da je prevozilac primio stvari na prevoz označene u tovarnom listu. iznimno 50 godina. STEČAJNI POSTUPAK Zakon o stečaju je visoko razvijen mehanizam za uređivanje i koji je potpuno sposoban za funkcionisamnje. Ugovor o koncesiji se raskida ako je koncesionar nesolventan ili je bankrotirao. prestankom postojanja predmeta koncesije i raskidom ugovora. jasan je. ulaganje u postojeće pravno lice i posebni oblici ulaganja. a naglašena je njegova pravosudna funkciju. Sud u tome samo stvara uvjete za izražavanje autonomne volje povjerilaca. On daje odgovore za sve slučajeve u praksi. (kao i centralna banka). otvaranjem stečaja. Zakon je redukovan tako da nema prenaglašenu administarcijsku funkciju. OBLICI STRANIH ULAGANJA To su: osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača. KONCESIJA Koncesija je pravo obavljanja privrednih djelatnosti korištenjem prirodnih bogastava. Ugovori se mogu obnoviti. Stranica 172 od 248 . Pošiljalac popunjava a ne prevozilac. Prevoznik sa određenim podacima popunjava tovarni list i za takve podatke odgovara pošiljalac a ne prevoznik. Strana ulaganja neće biti nacionalizovana. Strani ulagač ima pravo na upravljanje. Ugovor zaključen suprotno odredbama Zakona o koncesiji je ništavan. Prenosivi tovarni listovi su hartije od vrijednosti i one glase po naredbi ili na donosioca.

a kasnije ih i ukinuti. a zakon je taksativno naveo koja lica ne mogu biti imenovana za stečajnog upravnika. Stečajni upravitelj mora imati stručno obrazovanje i položen stručni ispit. U ovom slučaju samo stečajni dužnik može tražiti i podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Organi stečajnog postupka su: stečajni sudija. a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana. 3. a ovlašteni su za to stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes za sprovođenje stečajnog postupka. dužnika pojednica a to su: komplementari kod komanditnog društva i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću. Ovlašten je i obavezan da bez odlaganja uđe u posjed imovine stečajnog dužnika. važi za sve kategorije stečajnog dužnika. ali samo do donošenja rješenja za otvaranje stečajnog postupka. Stečajni postupak se provodi nad imovinom pravnog lica. 2. u tu svrhu stečajni sudija može imenovati privremenog stečajnog upravnika. prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. a naročito sačiniti početni bilans. voditi poslovne knjige. izuzev nad imovinom RS.Platežna nesposobnost je opšti osnovni i redovni razlog za otvaranje stečajnog postupka. Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao pojedinac. nema stečajnog vijeća. Stečajni sudija je jedini sudski organ. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti (po uzoru na njemačko stečajno pravo). Postupak se provodi nad imovinom pravnih lica javnim pozivom. rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja stečajne mase. U stečajnom postupku postoje dva stadija: prethodni postupak i glavni stečajni postupak. U prethodnom postupku uređuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka. Sada za stečajnog upravnika može biti imenovano fizičko lice koje raspolaže potrebnom stručnom spremom i poslovnim iskustvom. Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom. skupština povjerilaca i odbor povjerilaca koji ima položaj fakultativnog organa(u zakonu još navedeni i privremeni stečajni upravnik i privremeni odbor povjerilaca). na ponavljanje postupka. Stečajni upravnik je operativni organ. stečani upravnik. njegova osnovna fukcija je da imenuje stečajnog upravnika i da vrši pravni nadzor nad njegovim radom. za otvaranje stečajnog postupka nad takvim pravnim licem potrebna je posebna saglasnost Ministra odbrane. opština i javnih fondova. Namirenje povjerilaca vrši se iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase po slijedećem redosljedu: 1. On vodi i upravlja stečajnim postupkom. Kako se radi o vanparničnom postupku nema se pravo na povrat u pređašnje stanje. Ako stečajni dužnik proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme. niti na reviziju. imovine koja spada u stečajnu masu i da njome upravlja. Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja neprekidno u roku od 30 dana. jer za razliku od ranijeg zakona. Za stečajnog upravnika po ranijem zakonu moglo je biti imenovano svako punoljetno fizičko lice. stečajni povjerioci viših isplatnih redova (Član 33) stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda (Član 32) stečajni povjeriocu nižih isplatnih redova(Član 34) Stranica 173 od 248 . odrediti odgovarajućeg vješataka. Stečajni upravnik obavezan je izvršiti detaljan popis mase ali i svih povjerilaca dužnika.

Stečajni sudija će odbaciti stečajni plan i u slučajevima ako nema izgleda da ga povjerioci prihvate i ako je očigledno da se ne mogu ostvariti prava iz stečajnog Stranica 174 od 248 . Međutim. Ako stečajni plan ne poštuje te propise o postupku na njegovo podnošenje ili na sadržinu plana. u takvom slučaju stečajni sudija stečajni plan odbacuje i donosi formalno rješenje o tome. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana ročišta na kome se vrši ispitivanja potraživanja. Tu je uloga suda samo potvrđujuća i nadzorna. stečajni sudija ga potvrđuje ili odbacuje. zakon određuje tri grupe pitanja: opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka. Pravne posljedice otvaranje stečajnog postupka – nastaju ex lege i neke od njih su uslovne. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naložena izrada stečajnog plana u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Taj rok je prekluzivan. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. Ako stečajni sudija utvrdi da je stečajni plan podoban. stečajni plan ima pravo podnijeti stečajni upravnik. Povodom pravnih posljedica. Upravljanje i unovčavanje stečajne mase: stečajni upravnik je dužan da sastavi popis predmeta stečajne mase. Ni razlučni povjerioci (hipotekarni povjerioci. 2. sud nema nikave inicijative. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik. Za stečajni plan zakon je propisao postupak i njegovu sadržinu. Pravo na izdvajanje reguliše se posebnim propisom. Neke su trajne. on ne donosi nikakvo rješenje o tome i postupak po stečajnom planu se nastavlja konkludentno. Stečajni upravnik nakon upoznavanja sa potraživanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraživanja priznaje ili osporava u cjelosti ili djelimično. stečajni sudija može i da odbaci stečajni plan. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. oni koji su zakonom određeni kao takvi) koji imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje ne tretiraju se kao stečajni povjerioci. Nakon otvaranja stečajnog postupka. a neke bezuslovne. Isticanjem rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnu ploču suda predstavlja konstitutivan karakter jer bez ovoga ne bi mogle nastupiti pravne posljedice. a o njoj odlučuju povjerioci. Ako se nekog povjerioca potraživanje ospori onda se takav povjerilac upućuje na parnicu da se utvrdi osnovanost njegovog potraživanja. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. nego i da ozdravi kako bi ubuduće mogao uredno poslovati. ispunjenje pravnih poslova i 3. a neke privremene. a on je izraz volje učesnika u postupku. prebijanje i pobijanje 1. Kada se donese stečajni plan. nakon obavještavanja o otvaranju stečajnog postupka. Reorganizacija: To je poseban pravni institut kojim se stečajnom dužniku ne omogućuje da samo preživi stečajni postupak. Povjerioci u tom slučaju. ali i stečajni dužnik. prijavljuju svoja potraživanja stečajnom sudu.Lica koja imaju pravo na izdvajanje stvari koja pripada stečajnom dužniku nisu stečajni povjerioci.

Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati. ni ne zna se koji je to posao Mjenične radnje: Akceptiranje mjenice.pravni odnos je nezavisan od osnovnog posla i svaki potpis na mjenici zasniva samostalnu mjeničnopravnu obavezu Načelo novčanosti . Na rješenje o odbačaju stečajnog plana dozvoljena je žalba u roku od 8 dana. Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi. Ona je isprava. a ni prava prenosa. Ona je vrijednosni papir i sredstvo kreditiranja i bez tog papira nema nastanka. a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika. Zakonom nije propisana obaveza podnošenja mjenice na Stranica 175 od 248 . Mjenica se može podnijeti na akceptiranje sve do dana dospijeća.plana. Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira). onda taj akcept mora biti bezuslovan. MJENICA Osnovna svojstva mjenice se razlikuju od osnovnih svojstava mjeničnopravnog odnosa. Tužba protiv akceptanta nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni nego glavni dužnik.mjenica glasi na određenu svotu novca u domaćoj valuti Načelo solidarnostiNačelo apstarktnosti – valjanost mjenice ne ovisi od nekog pravnog posla. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode.što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. a zatim se potpiše. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik. Osobine mjenično-pravnog odnosa: • • • • • • • • Načelo pismenosti – mora biti na propisanom obrascu Načelo inkorporacije – svi bitni elementi su upisani u mjenicu Načelo fiksnosti obaveze – prava i obaveze su fiksirane Načelo neposrednosti – imalac mjenice nalazi se u neposrednom pravnom odnosu Načelo samostalnosti – mjenično. To je i prezentacijski papir . ali se može ograničiti na dio iznosa mjenične svote. Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine. Pravo na mjenicu je stvarno-pravne prirode. Akcept se vrši tako da trasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje. Mjenična obaveza je samostalna i stroga. Po zakonu to je papir po naredbi. To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava. Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega se mjenični dužnik obavezao. pismeno očitovanje obaveze.

Solidarno odgovara za plaćanje mjenice. trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote. Između mjeničnih tužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna. Razlika između mjenice i čeka su: ček je sredsvo plaćanja. tužba zbog povraćaja mjenice. Zakon poznaje dvije vrste: solo. ne akceptira se. Prenos se obavlja potpisivanjem tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. ni protesta. mjenica je sredstvo kreditiranja.to je ovdje inosiranje mjenice. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani.vučenu mjenicu. ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. ne može se umnožavati. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indosatara i on od mjeničnog vjerovnika postaje regresni dužnik. imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira.mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom mjesno nadležnom sudu domicila mjenice. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. dospjeva po viđenju. Indosiranje. a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. Tužbe trasata protiv trasanta.pravnom odnosu. Opoziv čeka može vršiti samo trasant.akceptiranje. i tužba zbog neopravdanog obogaćenja. protesti i tužbe. Kao mjenica. ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). vuče se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Imalac mjenice nije dužan da mjenicu ostavi u rukama lica koje treba da je akceptira. Avalista solidarno odgovara. Može ga dati svako lice.Ona predstavlja jemstvo u mjenično-pravnom odnosu. Zakon o likvidaciji – pogledati Ček – pogledati zakon Stranica 176 od 248 . Amortizacija mjenice.šta je prenos potraživanja tj cesija?. kod čeka se ne mora odrediti rok dospjelosti. Kao akcept vrijedi i trasatov potpis bez riječi priznajem ili prihvatam ako je stavljen na lice mjenice. a može biti i vremenski ograničen. Prenos se vrši cesijom kao u građansko. Može biti djelimičan ili potpun. Aval je mjenična radnja. Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgubljene ili oštećene mjenice nevažećom. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karakter građansko pravnog. ovo iz razloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos. Trasant mora da raspolaže pokrićem kod trasata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. nema regresa zbog neakceptiranja. a ne mjeničnopravnog dejstva.sopstvenu mjenicu i trasiranu. glasi na donosioca. Mjenični prigovori. Kada se mjenica amortizuje rješenjem. ček može da glasi na donosioca.

ulaganje u postojeće pravno lice 4. STEČAJ Zakon o stečajnom postupku je visoko razvijen mehanizam za utvrđivanje i uređivanje i koji je u potpunosti sposoban za funkcionisanje. prava. Sud treba stvarati uvjete za izražavanje autonomije volje povjerilaca koji bi u toku postupka izabrali najpovoljniju soluciju. Platežna nesposobnost je opći osnovni i redovni stečajni razlog. odobravanjem od strane ministarstva jer su strani ulagači dužni podnijeti ministarstvu. osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača 3.OBLICI STRANIH ULAGANJA Su: 1. Karakteriše ga jasna i usklađena sistematika a sadrži ujednačen sistem pravnih sredstava koji ni u čemu ne premašuje mjeru. Njegova osnovna premisa je da imovina stečajnog dužnika pripada povjeriocima. Važi za sve kategorije stečajnog dužnika i na njemu se temelji novi stečajni postupak. On se pokreće prijedlogom a Stranica 177 od 248 . Ovim zakonom je reduciran dosadašnja prenaglašena administrativna funkcija suda a više je naglašena pravosudna funkcija. Obavezno osiguranje Se uvodi zakonom a obavezna osiguranja su: a) putnika u javnom saobraćaju od posljedica nesretnog slučaja b) vlasnika / korisnika motornih vozila od dgovornosti za štetu počinjenim trećim licima d) vlasnika / korisnika brodica svi koji obavljaju javni prevoz putnika dužni su da sa osiguravačem sklope ugovor o osiguranju putnika. posebni oblici ulaganja Strana ulaganja podliježu restrikciji. osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača 2. Samo stečajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. povlastice i obaveze ulagača po osnovu postojećeg zakona ne mogu biti ukinute ili poništene stupanjem na snagu novog zakona . Stečajni postupak osim navedenog razloga može se otvoriti zbog prijeteće platežne nesposobnovti. Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje obaveze plaćanja neprekidno u trajanju od 30 dana. Stečajni postupak je posebna vrsta stečajnog postupka koji se sprovodi zbog platežne nesposobnosti stečajnog dužnika a koji ima za cilj u pravilu unovčavanje njegove imovine radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika. To je novi razlog i on je uveden po uzoru na njemački zakon. Zakon sadrži više pozitivnih značajki i konzistentan je sa modrenim zakonima te vrste.

Razlučni povjeriocu su hipotekarni povjerioci. On kontroliše i podržava stečajnog upravnika. upravljati njome i unovčiti je na sonovu odluke skupštine. On se provodi javnim pozivom protiv pravnih lica izuzev nad imovinom FBiH. stečajni povjerioci općeg platnog reda 3. U stečajnom postuku postoje dva stadija: . Može se imenovati samo fizičko lice koje raspolaže potrebnom stručnošću i iskustvom. Ovlašten je da bez odlaganja uđe u posjed imovine koja spada u stečajnu masu. Stečajna masa se dijeli prema rasporedu: 1. Razlučni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase.je operativni organ. Njegovo pravo na izlučivanje reguliše se posebnim propisom. stečajni povjerioci viših isplatnih redova 2. stečajni upravnik.je kontrolni organ. skupština povjerilaca i odbor povjerilaca. te podnosi izvještaj nadležnom organu. općina i javnih fondova.vodi i upravlja stečajnim postupkom.čije podnošenje su ovlašteni stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes za sprovođenje stečajnog postupka. Podnošenje i odbacivanje stečajnog plana Stečajni dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. Od donošenja prijedloga za otvaranje do donošenja rješenja. i nižeg platnog reda Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada stečajnom dužniku (izlučno pravo) nije stečajni povjerilac. Provodi se nad imovinom pravnog lica dužnika pojedinca.prethodni -glavni stečajni postupak Organi stečajnog postupka To su stečajni sudija. On vrši detaljan popis te mase svih povjerilaca vodi poslovne knjige. povjerioci zemljišnog duga. a to su komplementari u dioničarskom društvu i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću. sačinjava početni bilans. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan ima pravo podnijeti stečajni dužnik ali i stečajni upravnik. Odbor povjerilaca. Stečajni plan sud odbacuje ako nisu poštovani propisi o pravu na Stranica 178 od 248 . To je fakultativan odbor koji se osnova radi zaštite interesa povjerilaca. Ako je u vezi sa predmetima naoružanja i vojne opreme pravnih lica traži se saglasnost nadležnog ministarstva za odbranu. Stečajni sudija. Osnovna funkcija je da imenuje stečajnog upravnika i da vrši nadzor nad njegovim radom. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naloženo da izradi stečajni plan u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine povjerilaca. Mora imati položen stručni ispit. Stečajni upravnik.

Reorganizacija To je posebni pravni institut kojim se dužniku ne samo omogućava da preživi nego i da ozdravi kako bi mogao poslovati. Cilj stečajnog postupka Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni upravnik je dužan ući u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njome upravljati na način da se iz te mase namire svi povjerioci. Po novom zakonu nema mogućnosti prodaje dužnika kao pravne osobe. Uloga suda je potvrđujuća i nadzorna. Stranica 179 od 248 . Kada se odbacuje plan sud donosi rješenje na koje podnosilac ima pravo žalbe u roku od 8 dana. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik a o njoj odlučuju povjerioci. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Ako utvrdi da je plan podoban postupak se nastavlja konkludentno nema donošenja posebnog rješenja. a nema ni brisanja prisilne nagodbe. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana koji predstavlja izraz volje učesnika u postuoku a koji potvrđuje stečajni sudija.podnošenje i sadržaj stečajnog plana. Ako je očito da nema izgleda da će ga povjerioci prihvatiti ili će ga sud potvrditi i na kraju ako je očito da se ne mogu ostvariti prava koja učesnici trebaju steći. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije.

Pravna sposobnost je sposobnost da bude nosilac prava i obaveza a poslovna da preduzima određene radnje i pravne poslove. npr. statuta ili opšteg akta pripadaju prava zastupnika. Fizička osoba u smislu osnivača mora biti poslovno sposobna. Ko je zastupnik Stranica 180 od 248 . To je propis koji u suštini opredjeljuje ali i ograničava pravnu osobu u izboru pravne djelatnosti. Šta će subjekti izabrati to je njihovo autonomno pravo i takva djelatnost biće upisana i u registar privrednih pravnih subjekata. Upis djelatnosti je bitan zato što pravna osoba može da stupa u pravni odnos povodom tih djelatnosti. Upisom u sudski registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost. Kada se radi o stranim osobama kao osnivaču (fizička i pravna) regulisano je zakonom o stranim ulaganjima (postoje dva zakona jedan iz FBiH i jedan na nivou BiH) i tu je propisana procedura. Ova prava mogu biti ograničena statutom. Pravna osoba u smislu osnivača dokazuje svoje svojstvo izvodom iz upisa u sudski registar. a to je osoba koja je određena osnivačkim aktom ili statutom kojoj je na osnovu zakona. a poslovnu sposobnost stiče punoljetstvom. da ne može sam ili bez odobrenja organa upravljanja preduzimati određene pravne poslove. dok pravna obje stiče momentom upisa u registar. Fizička osoba koja je poslovno sposobna u pravilu nije ograničena zakonom. Izvan toga postoji zakonska zabrana. dakle ne može grupa ljudi svojim osnivačkim aktom samoinicijativno odlučiti da nešto ima svojstvo pravnog lica. ovlaštenja zastupnika su: da zastupa/predstavlja pravnu osobu pred sudovima i državnim organima. obavlja pravne poslove i radnje i druge poslove povjerene zakonom. ono mora biti upisano u registar. Prema zakonu o privrednim društvima ako pravna osoba preduzima pravni posao izvan svoje djelatnosti taj posao nije ništav i ne može se pozvati na prekoračenje svoje poslovne sposobnosti i bila bi dužna da obavi svoje obaveze. maloljetna osoba ne može biti osnivač samo član pod određenim uslovima. aktom o osnivanju. Pravno lice je fikcija koja predstavlja udruživanje osoba i to mora biti određeno zakonom. a treće lice se ne bi na to moglo pozvati ako je znalo ili moglo znati da to ograničenje postoji. Ako takvo ograničenje postoji. Kako prosuđujemo poslovnu sposobnost društva? Poslovna sposobnost prosuđuje se prema njegovom zastupniku. Zastupanje pravne osobe tj. 29/03 bitne izmjene Dva važeća zakona su objavljena u sl.ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA (SNFBIH 23/99.Gl.Koje se djelatnosti mogu obavljati određeno je Odlukom o klasifikaciji djelatnosti.FBiH 24/05 ŠTA JE PRIVREDNO DRUŠTVO Privredno društvo je prije svega pravna osoba. Poslovna sposobnost pravne osobe je ograničena time da može preduzimati pravne radnje i vršiti pravne poslove samo u okviru svoje djelatnosti ili u vezi sa svojom djelatnošću. Fizička osoba pravnu sposobnost stiče rođenjem. Ko može biti osnivač društva? To mogu biti fizička i pravna lica i domaće i strane pravne osobe.

Kao temeljni kapital u društvo se mogu unositi: novac. Ta zajednička prokura obavezuje prokuriste da moraju biti saglasni o preduzimanju pravne radnje. i d. Ovlaštenje prokurista za preduzimanje određenih pravnih radnji mora biti upisano u sudski registar.o.d.000 KM. d.d. i d. povlačenje/priznanje tužbe). Promjena se upisuje u registar i objavljuje. Svako ko ima pravni interes može uvidom u registar utvrditi da li se radi o zakonskom zastupniku. Kako se punomoć može dati neograničenom broju lica to se ne upisuje u sudski registar. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditno društvo mogu unijeti kapitala koliko hoće. koje se osniva simultanim osnivanjem minimalni kapital 50. Za neke oblike društva je propisan najniži iznos osnovnog kapitala. Osnovni kapital je onaj kapital koji osnivači unose u društvo. To može biti i osoba zaposlena u pravnom licu. Oni djeluju samostalno i neovisno. društvo može imati i druge ovlaštene osobe: punomoćnike i prokuriste. To su osobe koje preduzimaju pravne radnje iz djelatnosti društva. Prokura se može dati samo fizičkoj osobi. Ako ga zasniva jedna osoba.pravne osobe može se utvrditi iz registra. Osnovni kapital se može povisiti i sniziti. Kod društava gdje je propisan najniži iznos kapitala. Procjena stvari u pravilu pripada samim osnivačima. Punomoćnik je osoba na koju zastupnik prenosi neko od svojih ovlaštenja. Osnovni kapital se može povisiti i sniziti na način propisan zakonom i to se objavljuje u Sl. Kako se osniva privredno društvo?Osnivački akt? Osniva se osnivačkim aktom. Prokura se upisuje u registar. Punomoćnik mora imati izričito ovlaštenje kada se radi o preduzimanju nekih pravnih radnji (promet nekretnina. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću (ortačko društvo) kao ulog se mogu unijeti i izvršene usluge. Zakonom je propisana stroga forma. Koja su to prava koja se unose? Nije definisano zakonom. npr patent. npr. stvari i prava.tamo se zasniva ugovorom a ovdje osnivačkim aktom.Gl.o. ne može se sniziti ispod te granice. tako je za d. Ona je data svakom od njih posebno. što je samo slučaj kod društava d. Prokura može biti zajednička i posebna. a osoba s kojom su zaključili pravni posao privilegovana je jer se smatra da je izvršenje učinjeno jednom prokuristi zapravo učinjeno svima. To mogu biti i osobe izvan pravnog lica (ne mora biti zaposlenik) i njihov potpis se isto deponuje kod suda. dakle olakšano je ispunjenje ugovora. Pojedinača prokura predpostavlja da se uvijek radi o jednom licu. koje se osniva sukcesivnim načinom minimalni osnovni kapital iznosi 100. iako može biti data većem broju lica. Ako to ne mogu. Osnovni kapital i njegova struktura? Osnivači moraju imati i osnivački kapital.Za d. osnivački akt je Stranica 181 od 248 .d. postoji poseban obrazac. Ovaj zastupnik se ne može poistovjetit sa zastupnikom iz ZOO. Zajedničkom prokurom smatra se takva prokura koja je data za nekoliko lica da postupaju zajednički. oni mogu samo da procjene vrijednost stvari i prava.00KM. pomognu se tako da sud u vanparničnom postupku izvrši procjenu.d. Zavisno od oblika društva vrlo je bitno da se procjene stvari i da se procjene prava. On kod suda mora imati deponovan svoj potpis. To znači da njegov potpis mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Unosi se visina i struktura kapitala. Ako je propisan minimalni iznos kapitala mora biti položen u novcu.000. Pored zastupnika.o. To bi morala biti prava koja su procjenjiva.o.

dakle ako ima sjedište u Sarajevu ne može imati tu i podružnicu. vrijednost unesenog kapitala izražava se brojem dionica čija nominalna vrijednost ne može biti niža od 10 KM.Bijeljina. Kada društvo osnivaju dvije ili više osoba oni zaključuju ugovor i to je osnivački akt. ime osobe koja zastupa (ako je moguće) i ime osobe koja je ovlaštena da podnese prijavu za upis u sudski registar. Unošenjem imovine osoba Stranica 182 od 248 . dakle strogo je formalan. koja mora biti u skladu sa klasifikacijom djelatnosti. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću udjeli su jednaki.Trebinje) Šta je firma društva? To je ime pod kojim društvo posluje i dužno je u svom poslovanju da u korenspodencij koristi tu firmu koja je upisana u registar. Kod k.djelatnost. a potpisi osnivača ovjereni u skladu sa zakonom. Lice koje bude ovlašteno da preduzima pravne poslove i radnje u podružnici upisuje se u registar. Udio ne mora biti jednak kod d. tj. na prijavi se označava i čas kada je primljena upravo zbog određivanja firme (ukoliko više osoba podnese zahtjev za istu firmu – pravo prvenstva). To su bitni sastojci osnivačkog akta. Kod dioničkog društva. Ako društvo osniva jedno lice. To su organizacione jedinice društva koje obavljaju sve ili neke od djelatnosti društva. (Sokolac. udjeli ne moraju biti jednaki. uređuje se statutom.3. Sadržaj osnivačkog akta? Osnivački akt mora da sadrži: 1. dužno je da o tome podnese prijavu kod suda registra kod kojeg je upisano i samo društvo. Uz firmu se uvijek unosi i sjedište društva. Unutrašnja organizacija društva? Društvo može imati svoje podružnice (dio preduzeća-član23 ZOP-a) . U osnivački akt se unosi 4. Osnivački akt mora biti sačinjen u pisanoj formi. Nedostatak ovjerenog potpisa čini osnivački akt ništavim.5. Po zakonu o upisu u registar. a mogu se urediti i neka druga pitanja u skladu sa zakonom. Podružnica u pravnom prometu nastupa u ime i za račun društva. Kod izbora firme bitno je da dva pravna lica ne mogu kod istog registra biti upisani sa istom firmom ako obavljaju istu ili sličnu djelatnost. Sud sjedišta je dužan da o upisu podružnice obavijesti sud registra na čijoj teritoriji se podružnica nalazi.o. ali izvan njegovog sjedišta.odluka. podatke o osnivačima. koji se može izraziti u razlomcima ili procentima. Sve što nije uređeno osnivačkim aktom.Zaštiti životne sredine.Firmu i sjedište preduzeća. izbor oblika društva u kojem se organiziraju sa označenjem njegove firme i sjedišta.Osnivački ulog (kapital i njegova struktura). registar pazi po službenoj dužnosti.Banja Luka.Doboj.d.2. a koliko će koji osnivač imati dionica zavisi od visine kapitala koji je unio u društvo. To čini punovažnim osnivački akt. dovoljno je da se unesu podaci šta čini osnovni kapital i koliko iznosi. Ako neko posluje pod tuđom firmom može mu se presudom naložiti brisanje te firme i obavezati ga na naknadu štete. Prava osnivača društva? Osnivači su osobe koje su donijele osnivački akt i od tada ih tretiramo kao članove društva. Nadležni registarski sud određuje se prema sjedištu društva i to privredna odjeljenja osnovnih sudova u sjedištu Okružnih sudova. Kada društvo ima podružnice. Osnivači određuju sjedište osnivačkim aktom. pored navedenog unosi se i šta ta lica unose kao kapital i zavisno od te vrijednosti određuje se njihov udio u društvu. Ako društvo osniva više lica.o.Treba da sadrži i odredbe o 6. Na ovo načelo isključivosti firme sud.

Kod prodaje udjela ostali članovi imaju pravo preče kupnje. član društva je dužan prvo ponuditi ostale članove društva da oni izvrše otkup njegovog dijela. naravno ako to žele. U prvoj godini od osnivanja d.ako ima više od 50 akcionara. postoje dionice sa i bez prava glasa. Ostali članovi društva će odlučiti da li će izmjeniti osnivački akt ili će društvo prestati.n.4 ZOP-a). a kod d. Pravosnažno rješenje o nasljeđivanju i određivanje nasljedničkog djela je osnov pristupanja nasljednika društvu. a isto tako i pristupanje društvu. dakle mora postojati konsenzus. Kod ortačkog društva zajednički odlučuju. a broj glasova jednog člana zavisi od njegovog udjela. nije ništav). broj glasova zavisi od udjela.u pravno lice prestaje vlasništvo nad tom imovinom i ona postaje imovina društva. Po ZIP-u udio osobe u društvu može biti predmet pljenidbe i prodaje za obaveze te osobe a ne društva. pravo na sudjelovanje u ostvarenoj dobiti. Promet se ne može vršiti kada postoji pravo preče kupovine. osnivači njima mogu raspolagati. a kod d.o. a ako je osnivač pravna osoba.o.o. osnivač ne može pristupiti prodaji svog udjela.d. pravni sljednik preuzima taj udio.d.da li bi maloljetna osoba mogla biti član društva? Mogla bi biti član pod određenim uslovima ali ne bi mogla biti osnivač.o.o. mora da ima i odbor za reviziju. se to može propisati statutom. ostali osnivači mogu tražiti da se ugovor kojim je udio prodat trećem licu poništi (dakle ugovor je rušljiv. Kod d. Moguće je istupanje iz društva. Osoba se može prihvatiti nasljeđa a da pri tome ne želi pristupiti društvu. iznosi 100. a postoji mogućnost da se upravljanje i odlučivanje prenese na jednu osobu. Stranica 183 od 248 . Moraju dokazati stvarnu namjeru da će oni pod istim uslovima ponuđenim trećem licu izvršiti kupovinu. Pitanje. Kod d. dovoljne je pismena izjava o pristupanju društvu koju su prihvatili ostali osnivači. Svi udjeli su u prometu. i sud od njih kao garanciju može tražiti polaganje depozita.).o.D.o.d. Nasljednici se po pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju izjašnjava da li će postati članom društva ili da traži samo isplatu svog udjela. Kada je osnivač društva pravno lice pa u tom licu nastupe određene statusne promjene onda na njeno mjesto stupa pravni sljednik.o.o. Društva imaju još upravu kao izvršni organ koju čine zastupnik i odbor izršnih direktora koji se određuje statutom preduzeća (član 60.o. Ako ih ne ponudi u skladu sa zakonom. Pristup predpostavlja da se osoba pridružuje već postojećim članovima društva. On može raspolagati svojim udjelom. pravo raspolaganja sa svojim udjelom. i d. a od imovine koja ostane nakon podmirenja povjerilaca i obaveza ostatak se raspodjeljuje među članovima srazmjesno njihobim udjelima. D. pravo istupanja iz društva. a ne imovinom koju je unio u društvo. Neposredna prava su: pravo na upravljanje. Ako imaju kapital viši od milion KM.. Skupštinu dd čine svi dioničari. Postoje neposredna prava i izvedena prava. Ukupan broj glasova u d. Kada osnivač unese imovinu u društvo. Kako se upravlja jednim društvom? Društva imaju skupštinu (d. ona postaje vlasništvo društva. Nadzorni i upravni odbor obavezno mora imati društvo kapitala samo ako ima više od 100 zaposlenih a a. koji su odgovorni za poslovnu politiku društva.o.s. Udio u društvu se može se nasljeđivati. njemu će se iz udjela ostavioca u društvu isplatiti dio koji mu pripada.

Kod pripajanja 1 ili više društava trećem društvu prenose imovinu pripojenja. Akt o podjeli donosi skupština i on je osnova da se podnese prijava za upis 2 nova subjekta i prijava za brisanje prethodnika. mijenja vrstu pa će biti d. Oblik društva mogu mijenjati ortačka društva i promijeniti oblik u d. Međutim. One su i jedan od razloga za prestanak društva. odnosno brisanje onih koji su prestali. nastaje novo društvo a prestaće društva koja su se spajala. Kada se jedno društvo dijeli na dva. pa će razlog za njegov prestanak biti istek vremena. ako najviši organ određen osnivačkim aktom ili statutom ne vrši svoje ovlasti tj ne sastaje se duže od 2 godine. Sve ove promjene moraju biti izvršene i u sudskom registru. pripajenjm će ono prestati. ako mu je oduzeto odobrenje za rad a prema posebnim propisima je neophodno ili ne postoje više zakonski uslovi za postojanje društva u obliku u kojem je osnovano. statusna promjena može da se vrši i na način da se mijenja oblik društva. a komanditno u komanditno na dionice.o. Dioničko društvo može da izvrši promjenu u d. • mogu se spojiti dva ili više društava u jedno i • može se jedno društvo pripojiti jednom društvu. Za taj prestanak mora postojati određena isprava (odluka skupštine i sl. i obratno. U obrnutom slučaju. Statusne promjene su: • društvo se može podijeliti na dva ili više društava. dakle potrebno je podnijeti prijavu da se upišu u sudski registar.d. Zakon poznaje tri slučaja: 1. U tom slučaju mora se provesti postupak likvidacije. ako se d. Svim statusnim promjenama mora da prethodi odluka kod svih subjekata koji će vršiti promjene. Kada društvo prestaje? Kada izgubi svojstvo pravne osobe. Provodi se da bi se osiguralo izmirenje obaveza društva (radi zaštite povjerilaca).). Kada se jedno društvo pripoji drugom društvu. onda se dionice po njihovoj nominalnoj vrijednosti preračunavaju u udio. Zavisno od vrste promjene vršit će se upis novih subjekata. Kod ovih promjena se vrsta društva ne mijenja. Kada se postupak likvidacije okonča i donese rješenje može se vršiti brisanje društva iz registra.d. ali bez unovčavanja imovine. mijenja u d. Likvidacija je sudski postupak nad imovinom društva. Kada se društvo dijeli na dva tada se vrši prenos imovine i obaveza na nova društva.o. Imovina ovih društava se prenosi na novo društvo. 2.o. a to svojstvo može da izgubi kada to bude upisano u sudski registar. Ako d. Ona su njegovi pravni sljednici i solidarno odgovaraju za njegove obaveze. Društvo može prestati i odlukom suda.o. nastaju dva nova subjekta. Ako se dva ili više društava spoje u jedno. i Stranica 184 od 248 .Statusne promjene bez unovčavanja imovine: Društvo može da vrši statusne promjene. udjeli će se izraziti u određenom broju dionica sa određenom nominalnom vrijednosti. Subjekat na koga je prenesena imovina egzistira i dalje kao pravno lice a rješenje o pripajanju je osnov podnošenja prijave za brisanje pripojenih društava i treće na koje je prenesena odgovara za obaveze pripojenih društava nastale do trenutka pripajanja.o.d. Društvo može biti osnovano na određeno vrijeme. a društvo koje se podjelilo prestaje kao pravni subjekt.o.

s tim da društvo može dokazivati da je treće lice znalo i prije isteka ovog roka). a komplementari odgovaraju i svojom imovinom neograničeno solidarno. ako ne ostvaruje prihode. Tek po okončanju postupka može se donijeti rješenje o brisanju tog društva iz registra. tada zainteresirana osoba može tražiti da sud utvrdi prestanak društva. Za obaveze d.o. članovi ne odgovaraju svojom imovinom. osim kada je zakonom propisano da za obaveze društva odgovaraju i članovi solidarno svojom cjelokupnom imovinom. Pravosnažna presuda kojom je izrečena zabrana rada je osnov za prestanak društva. Registar je javna knjiga koji je uređen na više načela: načelo prvenstva. Prije svega ovim zakonom se uređuju pravila postupka. sjedišta. Zabilježiti se može da je postupak stečaja ili likvidacije pokrenut.o. prokurista. načelo istinitosti koje polazi od toga da su svi podaci i činjenice upisane u registar istinite. a zatim slijedi javno objavljivanje. Mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti može također biti osnov za pokretanje postupka likvidacije. Trećim osobama to daje informaciju o nekim postupcima ili stanjima u pravnoj osobi. Šta se upisuje u registar? Upisuje se osnivanje.)... Odgovornost društva za obaveze? Svako društvo odgovara za svoje obaveze imovinom društva.o tome će se donijeti odluka. načelo konstitutivnosti – trenutkom upisa u registar faktičke činjenice postaju pravne i time se konstituišu neka prava koja će djelovati i prema trećim osobama (16. načelo jednoobraznosti registracije za sve poslovne subjekte i načelo formalnosti a to znači da svi registracijski obrasci imaju propisnu formu. Registar ne vrši zabilježbe sam. osim ako traži prepis isprave. ali se pravni interes ne mora dokazivati. Sud takvu presudu po službenoj dužnosti dostavlja registru privrednog odjeljenja osnovnog suda u sjedištu Okružnog suda da se pokrene postupak stečaja ili likvidacije. Kao sankcija je predviđeno prestanak pravne osobe. Registar društava (SN FBIH 27/05. Komanditori odgovaraju u visini svog udjela. O svemu ovome sud donosi rješenje. odgovara društvo svojom imovinom. privremene mjere itd. U d. U stečajnom postupku ako dužnik nema dovoljno imovine ni da pokrije troškove stečajnog postupka može to biti jedan od osnova za brisanje subjekta iz registra. Prestanak može biti utvrđen i drugim zakonom. a suprotno se može dokazivati. načelo zakonitosti. SL BIH 42/04).nadležni sud ne može odbiti urednu prijavu. načelo obaveznosti iz kojeg proizlazi obaveza poslovnih subjekata da izvrše upis u registar. odgovara se za obaveze društva imovinom društva. načelo javnosti koje osigurava svakom ko ima pravni interes da izvrši uvid u podatke i činjenice koje su upisane u registar i da zatraži prepise tih upisa. vodi postupak stečaja dostavljaju registru rješenje o pokretanju Stranica 185 od 248 . Upis je obavezan. statusne promjene i uvijek se vrši upis svih onih promjena koje su značajne za pravni promet (promjena zastupnika. zabrana obavljana svih djelatnosti ili u pretežnom djelu. dioničari ne odgovaraju za obaveze društva. krivični zakon kod odgovornosti pravnih osoba. dan od objavljivanja u SNFBIH. visina kapitala. moguća povezivanja. npr. I kod komaditnog društva društvo odgovara svojom imovinom. zabrana obavljanja određene djelatnosti. Ortačko društvo odgovara imovinom društva i svaki član odgovara svojom imovinom. Nadležni organi koji npr. Pored upisa postoje i zabilježbe. načelo oficijelnosti. prestanak. vanparničnog.3. načelčo istinitosti. One su obavještavajući upis. po kojem sud odlučuje o upisu u registar.d.

Sud donosi zaključak ako ocijeni da je podnositelju prijave potrebno naložiti da dopuni neke podatke i sl. U tom slučaju. visina kapitala. da li su opći akti podnosioca prijave u skladu sa zakonom. Sud provjerava identitet podnosioca prijave. Ovlaštena osobu može prijavu predati neposredno ili putem punomoćnika (punomoćnik za predaju). spajanje. Ona može biti predata elektronskim putem. Odluka suda je rješenje pošto se radi o vanparničnom postupku. da li su korišteni propisani obrasci. Kada može doći do promjene mjerodavnog suda? Ako pravni subjekat mijenja sjedište. da li su podnesene odgovarajuće isprave i da li imaju odgovarajući sadržaj. prijavu neće odbaciti nego će je ustupiti mjerodavnom sudu.postupka i na osnovu toga se vrši zabilježba. Svaki privredni subjekt može imati poslovne jedinice – podružnice. povećanje kapitala itd. Sud da bi zaista utvrdio da li su ispunjeni materijalni uslovi. može zaključkom naložiti da se ovi nedostaci otklone u odgovorajućem roku. sve što prethodni sud ima će se dostaviti mjerodavnom sudu. Kada vrši upis. identifikacioni broj. udjeli. Ti podaci su: o firmi. u sumnji može održati ročište i o tim činjenicama raspraviti sa strankama. koje se takođe upisuju u registar. i kada vrši upis i kada se odbija upis. Koji se opći podaci upisuju u registar? Osnovne činjenice i podaci koji se upisuju u registar su propisane zakonom. Postupak po prijavi? Prijava se podnosi na propisanom obrascu. sud će odbiti prijavu. sud će prijavu odbiti. i tada će odlučiti da li će izvršiti uspis Stranica 186 od 248 . Troškove upisa snosi osoba koja je podnijela prijavu. predmet upisa (osnivanje. isključivost firme i da li je uplaćena taksa i utvrđuje da li su priložene isprave koje su potrebne za taj upis. a određen je i obrazac u koji se ti podaci upisuju. Formalni uslovi su: sud ispituje da li je prijavu podnijela ovlaštena osoba. Koje se isprave moraju priložiti prilikom svakog upisa određeno je zakonom. Prema pravilima izvršnog postupka vršiće se zabilježba nad imovinom pravnog lica nad kojom se ima provesti izvršenje. Koji je sud merodavan za vođenje registra? Općinski sud u sjedištu kantona je mjerodavan za vođenje registra. Iz čega se sastoji registar? Registar se sastoji iz glavne knjige i zbirke isprava. dužan je da sačini obrazloženje tog rješenja. a kada odbija upis. djelatnosti sa šiframa. ovlaštenja lica za zastupanje. a za pravnog subjekta onaj na čijem području pravni subjekat ima sjedište. Protiv rješenje kojim je izvršen upis pravo na žalbu ima svako lice koje ima pravni interes (da su mu povrijeđena neka prava). dan i čas prijema prijave da bi se osiguralo pravo prvenstva.). rješenje ne sradži obrazloženje. Sud će odmah upozoriti na situaciju ako već postoji firma sa istim imenom i odrediti rok od 15 dana za promjenu firme. Ako sud koji primi prijavu nije mjerodavan. koja se vodi odvojeno za svako pravno lice. Ako osoba koja je upućena da promjeni firmu to ne učini u ostavljenom roku. U postupku odlučivanja u prijavi primjenjuju se pravila propisana zakonom o reghistraciji privrednih subjekata. Ako se nedostaci ne otklone u ostavljenom roku. sjedištu. Materijalni uslovi su: da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom. poreski broj. Ako sud utvrdi da nedostaje bilo šta od ovoga. Rok za žalbu je 8 dana. a u nedostatku nekih propisa primjenjuje se ZPP. Inače uvijek donosi riješenje. osnivačima.

poreska i carinska uprava i finansijska policija također mogu tražiti brisanje privrednog društva iz registra u okviru svog resora. Prvostepeni sud ispituje je li žalba dopuštena. Brisanje iz registra vrši mjerodavni sud u slučaju ako se radi o neosnovanom ili neutemeljenom konačnom upisu. Rješenje suda koji je završio postupak stečaja ili likvidacije je temelj za brisanje subjekta. sud će donijeti rješenje da obustavlja postupak. u roku od 15 dana od dana saznanja za upis ili 90 dana od dana objavljivanja u službenim novinama.ili prijavu odbiti. Stranica 187 od 248 . Ako je povučena. odbiti ili odluku preinačiti. To nije ročište kao u ZPP. a podnosilac je nije izvršio u ostavljenom roku. a najkasnije u roku od 60 dana od dana objavljivanja u službenim novinama. Sud ima obavezu da o svakom izvrešniom upisu obavijesti mjerodavno poresko tijelo. Rješenje kojim se vrši upis sud nije dužan obrazložiti. blagovremena i izjavljena od ovlaštenog lica. spis sa žalbom dostavlja drugostepenom kantonalnom sudu koji može žalbu uvažiti. Dopuštena je samo žalba. U protivnom. Brisanje se može tražiti ako je upis izvršen bez odgovarajućih dokumenata. a u drugom stepenu vijeće. Pravo na žalbu ima podnosilac zahtjeva za upis i lica koja imaju pravni interes. Ako je zaključkom sud naložio neku radnju. a subjekt nije u propisanom roku uskladio te uvjete sa zakonom. carinsko tijelo. U postupku upisa u registar sud odlučuje rješenjem. u skladu sa žalbom. radi se samo o razjašnjenju. PIO. Kada je završen žalbeni postupak tada je upis pravne osobe postao pravosnažan. ali do pravosnažnosti rješenja (vanparnični postupak!). obrazloženje je obavezno. Ovdje nema presuđene stvari. sud rješenjem odbija upis i tada se stranka može žaliti pa na taj način dovesti u pitanje i sam zaključak. Ako je privredni subjekt brisan. (27/05 SN FBIH – Zakon o upisu u registar) DRUŠTVO SA NEOGRANIČENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU (DNSO) Ovo se smatra durštvom osoba. privredna komora. posljedice ne nastupaju upisom već objavom u Sl. Ako odbija upis. a može i sud po službenoj dužnosti. i u drugim opravdanim situacijama (što je uvijek fatktičko pitanje). statistički zavod itd. Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana. ako je osoba jednom odbijena može podnijeti ponovo prijavu čim ispuni zakonske uslove. Da li se može povući prijava za upis u registar? Da. ali da ne vrijeđa prava trećih lica. Nema mirovanja postupka. Brisanje može zahtjevati svako ko ima pravni interes. po pravosnažnosti rješenja o brisanju se to objavljuje u službenim novinama. Odlučuje sudija pojedinac. Sud može brisati po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke. Prvostepnu odluku može izmjenit i sam registracijski sud po pravilima vanparničnog postupka. kao i komanditno društvo. Ne može mijenjati svoj oblik. a nije revizija i ponavljanje postupka. Rok za žalbu ovim licima teče od dana saznanja za upis (15 dana). Rješenje o upisu je sastavni dio same prijave (formulara) i sudija ga samo potpisuje. odbaciti. kao ni povraćaj u pređašnje stanje.Gl. a protiv zaključka nije dozvoljena žalba. a ne o utvrđivanju činjenica. Organi unutarnjih poslova. kad je nakon donošenja rješenja o upisu došlo do izmjene uslova za registraciju. a ako upravlja postupkom i ne rješava o upisu tada donosi zaključak. Nije bitan kapital već osobe. a o tome se obavještavaju i određeni subjekti.

i tada je društvo postalo vlasnik te imovine.. To je društvo od min dva člana: jednog komanditora i jednog komplementara. Kako su njihovu udjeli jednaki. Kako je njihova odgovornost neograničeno solidarna. društvo će prestati ili izvršiti izmjenu ugovora o osnivanju. Članovi društva imaju pravo i da im se isplati preostali dio srazmjerno njihovom udjelu. Ugovorom se određuje da li odlučuju svi članovi ili je dovoljna njihova međusobna saglasnost za preduzimanje određenih poslova. Vrijednost uloga u stvarima. Stranica 188 od 248 . solidarno cjelokupnom imovinom i to je komplementar. ali nije dovoljno da se samo prihvate nasljedstva nego treba i da daju izjavu da pristupaju društvu. Član društva može raspolagati svojim udjelom uz saglasnost svih članova društva. sjedište. O promjeni odlučuje skupština a za neke oblike društva potrebno je odobrenje registra vrijednosnih papira. Druga je pravna situacija ako je član društva fizička osoba pa umre ili pravna pa prestane stečajem. Kod fizičke osobe zavisi da li će se nasljednici prihvatiti članstva u društvu. Zastupanje društva vrše svi članovi. Pravo upravljanja društvom ima svaki član društva i to je njegovo i pravo i obaveza. prava i izvršene usluge. Isto je i kod odlučivanja. Ako ne pristupe društvu. oni stupaju na mjesto svog predhodnika i zadržaće njegov udio i to je jedini slučaj da se udio može dijeliti na više udjela (ako ima više nasljednika koji nasljeđuju udio). Minimalni kapital nije propisan. U ovo društvo mogu unositi novac. njihovi udjeli u društvu su jednaki. Član društva može istupiti iz društva. s tim da su dužni naljedniku isplatiti naknadu u novcu onoga što je njegov prednik unio u društvo. Ovo društvo može se transformisati u komanditno društvo na dionice. Ovo društvo se osniva ugovorom o osnivanju koji obavezno sadrži podatke o osnivačima (ime. Osniva se ugovorom u kome mora da stoji firma i sjedišre društva. adresu. i dobit i gubitke dijele na jednake dijelove. a drugi odgovaraju samo do iznosa uloga koji su upisani u registar – komanditor. Ovo ovlaštenje se može opozvati. ali se ugovorom o osnivanju može urediti da pojedini član može svoje pravo upravljanja prenijeti na drugog člana društva. To je takvo društvo u kojem jedan ili više članova za obaveze društva odgovara neograničeno. Ako nasljednici prihvate članstvo. ukoliko nisu drugačije odredili ugovorom. KOMANDITNO DRUŠTVO (KD) Društvo osoba kojem nije propisan iznos minimalnog kapitala. stvari. Kada dva ili više lica neograničeno solidarno odgovaraju za obaveze društva cjelokupnom svojom imovinom tada postoji dnso. Na ovo društvo primjenjuju se odredbe zakona koje se odnose na dnso. Izmjene i dopune ugovora vrše se saglasnom voljom stranaka. zato što komplementari odgovaraju neograničeno solidarno. Može doći do promjene u pogledu ovoga tokom poslovanja društva. Član ovo svoje pravo može prenijeti i na osobu koja nije član društva uz saglasnost ostalih članova. nakon provedenog postupka likvidacije. a samo jedan prihvata članstvo. a društvu može pristupiti novi čaln. U skladu s tim i prijavu za upis u registar potpisuju svi članovi društva. ostali imaju pravo na srazmejran dio naknade. Ako ima više nasljednika.I društva osoba moraju imati kapital. pravima i izvršenim uslugama utvrđuje se ugovorom o osnivanju. Ono što su članovi unijeli u društvo postaje imovina društva. ako je nešto ostalo.).. ali će visina temeljnog kapitala zavisiti od njihove volje. I pristupanje i istupanje se uređuje ugovorom.

ime i prezime i prebivalište osnivača. Društvo zastupaju komplementari ako ugovorom nije određemo drugačije. a potpisi osnivača ovjereni u skladu sa zakonom.o. Udjeli osnivača društva mogu biti različiti. D. Iz ugovora mora de se vidi koji su članovi društva komanditori a koji komplementari. a vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100KM. Prijavu za upis u registar potpisuju svi članovi društva. komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga. i fizičkih i pravnih lica. firmu i sjedište društva. način prestanka članstva i učešće u raspodjeli dobiti. Ako društvo osniva jedna osoba osnivački akt je odluka osobe. prava i novčana vrijednost svakog). visina i vrsta udjela i djelatnost. Po formi i sadržaju i ugovor i odluka moraju biti u pisanoj formi. a ostatak imovine dijeli se među članovima društva srazmjerno omjeru za raspodjelu dobiti. Članovi društva mogu da mjenjaju odredbe ugovora. U ovo društvo se mogu unositi stvari i prava. a potpis vlastodavca na punomoći mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. u novcu. ali svaki osnivač može imati samo jedan udio u društvu. djelatnost društva u skladu sa klasifikacijom djelatnosti. Društvom upravljaju komplementari (komanditori učestvuju u dobiti. Ako društvo osniva više osoba kapital društva je podijeljen na udjele koji se izražavaju razlomcima ili procentima. formiranje poslovodnih organa (uprave). Šta treba da sadrži akt o osnivanju? Osnivači sami sačinjavaju osnivački akt a ovjera treba biti u sud.000 KM). DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (DOO) Doo je društvo kapitala koje može osnovati jedna osoba. ima statut koji su osnivači dužni donijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana upisa u registar. Osnivačkim aktom može se odrediti i obaveza članu društva da u korist društva izvrši određenu činidbu čija se vrijednost može novčano izraziti i to bi tada bio njegov udio. Ako se društvo osniva na određeno vrijeme i trajanje tog vremena akt o osnivanju mora sadržavati. komanditor može zastupati društvo samo ako ima posebno ovlaštenje društva. stvari. Dio dobiti koja je namjenjena komanditorima dijeli se srazmjerno njihovim udjelima. Dobit se dijeli na dobit za komanditore i dobit za komplementare. Statutom se definiraju način upravljanja. Akt sadrži i odredbe o pravima i obavezama članova društva. kasnije će notari da ga i sačinjavaju i ovjerqavaju. Prijavu za upis u registar dužna je da podnese osoba Stranica 189 od 248 . ali imaju pravo uvida u poslovne knjige). U slučaju smrti jednog komplementara ili komanditora neće prestati društvo osim ako je odnos bio 1:1. O omjeru u kojem će sudjelovati u raspodjeli dobiti se određuje ugovorom. ali ako se ista unose. Stvari i prava se moraju unijeti u društvo prije nego je upisano u registar. imenovanju lica koje će biti zastupnik ili lica koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar. pristupanje društvu. Mora da sadrži osnovne podatke o članovima društva.o. Statut ne mora postojati u trenutku podnošenja prijave za upis u registar. U slučaju likvidacije ovog društva. iznos kapitala u novcu ne može biti manji od zakonom propisanog. ali uz saglasnost svih članova. Zakon dopušta mogućnost da ugovor potpiše i punomoćnik koji ima izričito punomoćje za potpisivanje ugovora. Ovo društvo je društvo kapitala i zakonom je propisan minimalni iznos osnivačkog kapitala (2. iznos osnovnog kapitala i njegovu strukturu (novac. Osnivački akt društva je ugovor kada društvo osnivaju dvije ili više osoba. a može i više. način povećanja kapitala.

U društvu koji nema nadzorni odbor. Ta osoba treba uz prijavu dostaviti dokaz o uplati osnovnog kapitala i procjenu stvari i prava koje se unose u društvo kao i spisak članova.o. Kod ovog društva je u slučaju prenosa konstituisano pravo preče kupovine u korist osatlih članova društva kada član za života raspolaže svojim udjelom. I kod istupanja i kod isključenja član ima pravo da mu se isplati njegov udio po tržišnoj vrijednosti na dan kada mu je prestalo članstvo u društvu. Prenos udjela smatra se završenim kada se upiše u knjigu udjela. Ovo se naravno ne odnosi na nasljeđivanje jer se ono ne može ograničiti. Istekom roka. Član društva može istupiti iz društva. a može mu pristupiti i novi član. ne mora imati nadzorni odbor.o. Onaj ko je kupio i ko je prodao su tuženi i smatraju se jedinstvenim suparničarima. svaki član ima pravo da vrši nadzor i u ostvarivanju tog prava ima pravo da traži uvid u sve ono što Stranica 190 od 248 . Ne moraju biti članovi društva. a šutnja ostalih članova u ostavljenom roku se smatra odbijanjem. Ako je ove odredbe povrijedio. Udio člana može biti i predmetom izvršenja za njegove obaveze prema nekim trećim licima sa kojima je u dužničko. Član takođe može biti i isključen iz društva. Udjeli u društvu su prenosivi – članovi mogu raspolagati njima na način koji je u skladu sa zakonom i osnivačkim aktom. U tužbenom zahtjevu se mora naznačiti da se traži da se ugovor poništi. Kada uprava ima više članova osnivačkim aktom ili statutom se određuju njihova prava i obaveze. Član društva koji ima namjeru da prenese svoj dio dužan je istim pismenom ponudom sa označenim udjelom i cijenom ponuditi ostale članove. Nsljeđivati se može udio bez ikakvog ograničenja zato što je član društva u društvo unio svoju imovinu. Pravo preče kupovine uvijek mora biti određeno zakonom. U prvoj godini od osnivanja društva član ne može raspolagati svojim udjelom na ovaj način. osim u slučaju kao ima više od 10 osnivača i osnovni kapital veči od 1 milion KM. član je slobodan da svoj udio pod istim uslovima proda trećoj osobi. a svaki osnivač ima broj glasova srazmjeran visini svog udjela u društvu. mogu biti imenovani. Odluka o isključenju dostavlja se u pismenom obliku sa razlozima isključenja i član u roku od 30 dana može tražiti sudsku zaštitu. znači članovi posredno odgovaraju do visine svojih udjela.o.koja je za to određena osnivačkim aktom. ali isto u slučaju i ako član hoće da prenese samo jedan dio svog udjela na treću osobu. Potpisivanje prijave za upis u registar se ne može prenijeti na drugog – to je ovlaštenje zakonom izričito propisano za zastupnika ili članove društva. Skupštinu društva čine članovi društa i ista ima ukupno 100 glasova. D. Društvo ima upravu i ona vrši poslovanje i zastupanje društva.o. Upravu može činiti jedno. dva ili više lica. Kako odgovaraju članovi društva? Za obaveze društva odgovara društvo. Ovaj udio se može dijeliti na idealne dijelove što odgovara ako nasljeđuje više nasljednika. Organi upravljanaja u d. a razlozi za isključenje se unaprijed određuju osnivačkim aktom i statutom. Ne mogu prenositi ugovorom 1 godinu nakon osnivanja društva. ugovor sa trećom osobom je rušljiv. Osoba koja se poziva na ovo morala bi pokazati stvarnu i ozbiljnu namjeru da kupi udio pod istim uslovima pruženim trećoj osobi i od nje bi se moglo tražiti polaganje kupovne cijene. Svaki član ima jedan udio koji je srazmjeran učešću njegovog udjela u temeljnom kapitalu.povjerilačkim odnosima. pa to čini njegovu zaostavštinu.

LIKVIDACIJA Donošenjem zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu.postavlja ga likvidacioni sud. Novi udjeli se unose i tako da društvu pristupa novi član. Društvo prestaje.o. Ova promjena mora se objaviti u sl. bilans stanja i sl. istekom vremena. Za pristup novog člana nije potrebna izmjena osnivačkog akta.Osnovni kapital se može smanjiti na osovu odluke skupštine ali ne ispod zakonom propisanog iznosa. Ovim zakonom se uređuje likvidacioni postupak. ako o tome postoji spor osnivači sa najmanje 1/10 kapitala mogu tražiti da sud odredi reviziju. odlukom skupštine.).bi vršio nadzorni odbor da postoji (poslovne knjige.odlukom skupštine . utvrdiće se njihova nominalna vrijednost koja ne može biti ispod zakonskog minimuma. Udjeli će biti iskazani u dionicama. za to je potrebna 2/3 većina glasova skupštine.po pravilu on je dosadašnji član uprave) vrši se popis imovine i povjerilaca na kraju slijedi unovčavanje imovine (nekada djelimično nekada u cjelini) ako se prije unovčavanja Stranica 191 od 248 . ako su potraživanja povjerilaca veća od osnovnog kapitala i kada se završi stečajni postupak diobom stečajne mase) odluka o prestanku dostavlja se sudu najkasnije 8 dana kako bi sud mogao donijeti rješenje o brisanju tog subjekta iz registra. Povećati se može uplatom ili uvođenjem novih uloga. Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovčavanjem imovine pravnog lica.istekom vremena . Društvo se može spojiti i pripojiti drugom d.spajanjem. nego samo izjava novog člana. odlukom suda ( ako skupština nije održana 8 mjeseci. Uprava podnosi prijavu komisiji za vrijednosne papire i na osnovu njihove odluke udjeli će se upisati kao dionice u registar vrijednosnih papira. Nadležan je isti sud kao i za stečaj a to je osnovni sud u sjedištu okružnog suda tj njegovo privredno odjeljenje.kada je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnostizastupnik je dužan da pokrene likvidacioni postupak .d. Društvo može povećavati i smanjivati osnovni kapital koji je upisan u registar. O tome da li će se povećati ili sniziti odlučuje skupština. Može se vršiti povećanje iz rezervi ali ne može na način da se rezerve smanje ispod zakonskog minimuma. pripajanjem. i da je sačinjena u pisanom obliku i da je saglasna sa osnivačkim aktom i statutom. Radi obavještavanja povjerilaca jer im društvo garantuje izmirenje obaveza. Ranije je moglo i u samom društvu. Članovi društva imaju prvenstvo ako se vrši uplata novih uloga.poništenjem upisa pravnog lica u sudski registar organi likvidacije: likvidacioni sudija i likvidator (slično kao stečajni upravitelj. ali ne prije isteka 2 godine od upisa u sudski registar. reviziju mogu da vrše svi članovi . podjelom . Može mijenjati oblik u d.o. gl. Razlozi: .

prioritetna dionica itd. Ugovorom se određuje i banka tzv. one su vrijednosni papiri. DIONIČKO DRUŠTVO (DD) To je društvo kod koga je osnovni kapital podijeljen na dionice. a kod sukcesivnog se to tek vidi na skupštini. Na osnivačkoj skupštini će se donijeti statut i imenovati nadzorni odbor. Svrha osnivačke skupštine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvještaj o osnivanju društva. mjesto i način uplate dionica.000KM). Ovo je sukcesivno osnivanje društva. to će će biti također objavljeno u sl. Duštvo može osnovati jedan ili više osnivača. a koja se kasnije tokom poslovanja može mijenjati.000 KM a nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10KM. ovo pravo ni zastupnik ni lice ovlašteno da podnese prijavu ne mogu prenijeti na treće lice. Ili mogu u skladu sa ugovorom. jedan broj dionica otkupiti osnivači.d. pored novca unose stvari ili prava. firmu i sjedište društva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada neće biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju). po pravosnažnosti dostavlja se registracijskom sudu koje onda donosi rješenje o brisanju . Mora se odrediti i ime osobe koja će podnijeti prijavu za upis. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju. simultano osnivanje društva. to je pravo i obaveza lica koja će zastupati dd. Osniva se ugovorom koji u sebi mora da sadrži osnovne podatke o osnivačima. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je određeno kako će se izvršiti javni poziv). djelatnost. Kod ovog osnivanja ne upisuju se odmah sve dionice.gl. a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se osnovni kapital podijeli na broj osnivača. izdaci likvidatora i nužni troškovi uprave povjerioci preostali dio srazmjerno se dijeli članovima društva zaključivanjem postupka likvidacije rješenje se objavljuje u službenom glasniku FBiH. Kada se radi o simultanom osnivanju društva smatra se da je upis dionica izvršen potpisivanjem ugovora. Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novčanoj vrijednosti.ustanovi da imovina nijen dovoljna da se pokriju povjerioci pokrenuće se stečajni postupak. U akt se unosi sadržaj prava koja proizlaze iz dionica (pravo glasa. Ako se u d. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivači i to je tzv. Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva. prvo se namiruju troškovi postupka i sudske takse. osnovni kapital koji je propisan zakonom (min.). depozitna banka kod koje će se vršiti uplata dionica. Rješenje komisije kojim se odobrava emisija dionica služit će kao osnov da se može sazvati osnivačka skupština. ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50. 50. i tek na osnovu toga može se zatražiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. Kada se održi osnivačka skupština tada postoje Stranica 192 od 248 . a uplata se vrši nakon što je komisija za vrijednosne papire donijela rješenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica.

ali na teret rezervnog fonda. a povećanje je bez ikakvog limita. Indosiranje je radnja imaoca vrijednosnog papira kojom taj papir prenosi na treću osobu. Ako je samo skladišnica prenesena indosiranjem na treće lice. Ranije je to regulisao zakon o privrednim društvima. Onaj ko ima skladišnicu ne mora Stranica 193 od 248 . a inodsament je sama izjava o prenosu koja se bilježi na poleđini vrijednosnog papira. Imalac založnice može od skladištara tražiti da stvari podvrgne javnoj prodaji . Skupština se saziva kada se primi izvještaj da je emisija dionica uspjela. skladišnica se može prenositi u cjelini indosiranjem i ako je prenijeta u cjelini. a čine je direktor i izvršni direktori. Prava koja sadrže vrijednosni papiri su inkorporirana u ispravu (utjelovljena) i zakonit imalac isprave ne mora dokazivati postojanje tog prava. zakon propisuje obavezan sadržaj statuta koji se donosi na skupštini. VRIJEDNOSNI PAPIRI ZOO sadrži odredbe o vrijednosim papirima. iz dobivene svote prvo bi se podmirivali troškovi skladištara. ali član odbora ne može biti član uprave. Kada se radi o građanskim pravima koja opredjeljujemo kao imovinska prava vrijednosni papir u sebi ima to pravo inkorporirano i može da sadrži obavezu remitenta na isplatu određene sume novca (to je obligaciono pravo. Vrijednosni papiri su formalne isprave i uvijek su u pisanom obliku i bitni sastojci vrijednosnog papira uvijek su propisani zakonom. Smanjenje i povećanje kapitala – smanjenje ne može biti ispod zakonom propisanog minimuma. i vrijednosne papire koji u sebi sadrže pravo na upravljanje. ček i kreditno pismo). npr. O svim krupnim stvarima skupština odlučuje na prijedlog nadzornog odbora. npr.uvijeti da se podnese zahtjev komisiji da se društvo upiše u registar emitenata. Odbor za reviziju se formira u dd. on ne mora dokazivati skladištaru neki drugi pravni osnov. Kapital se može povisiti emitovanjem novih dionica koje može biti i putem javne ponude ako odlukom nije uređeno da se dionice prodaju u zatvorenoj emisiji (samo za dioničare) i povećanjem nominalne vrijednosti dionica. Dionica osigurava učešće dioničara u skupštini društva. bitni sastojak mjenice i čeka propisan je zakonom o mjenici i zakonom o čeku. Imenovanje uprave vrši nadzorni odbor. a može biti i stvarno pravo.. Vrijednosni papir je pisana isprava koja u sebi sadrži neko pravo i izdavalac te isprave se obavezuje da će ispuniti obavezu koja iz isprave proizilazi osobi koja je zakoniti imalac te isprave. zaposlenik . pa onda imalac založnice a uslov za to je protest založnice. Postojanje imovinskog prava inkorporiranog u vrijednosni papir ne mora se dokazivati. U oba slučaja odlučuje skupština. ali se taj fond ne može potrošiti ispod zakonom propisanog minimuma. Mjenica. Zakon o likvidaciji (29/03 SNFBIH) – reguliše likvidaciju društva. DD ima upravu koja rukovodi poslovanjem i zastupa društvo. Stvarna prava u sebi sadrži konosman. najčešće to je imovinsko pravo. npr. ili osoba koja ima direktan ili indirektan uticaj u društvu. Za neke vrijednosne papire posebnim zakonom se propisuju bitni sastojci. Obzirom na pravo koje u sebi sadrži vrijednosni papir možemo ih podijeliti u više kategorija: vrijednosne papire koji u sebi sadrže građansko pravo. imalac skladišnice može bez dokazivanja preuzeti robu sa skladišta.. skladišnica i prenosivi tovarni list Pravo na upravljanje sadrži dionica.

Temeljem tog ugovora registar će upisati dioničare određenog d. Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da će osobi koja je označnena u obveznici ili po naredbi te osobe ili ako glasi na donosioca-donosiocu. D. a opština na osnovu odluke opštinskog vijeća. zakonom o mjenici i zakonom o čeku je propisano da su oni vrijednosni papiri.D. Promet ovim vrijednosnim papirima može se vršiti putem berze ili preko ovlaštenih predstavnika. Onaj koji nije prenosiv njime se samo može preuzeti roba koja je data na prevoz. također bez protesta mjenice nema ostvarivanja prava. Obveznice može da izda Republika Srpska. sadržaj i način prenosa tj svi bitni elementi. kod njih se zna koje izdavatelj. u pripremama nakon održane osnivačke skupštine sa registrom zaključuje ugovor i to je obaveza društva. isplatiti određenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. certifikati. komercijalne papire (skladišnica. konosman. donositelja ili po naredbi. a ne zna ko je korisnik. Osoba koja ima konosman ne mora dokazivati da je vlasnik stvari koje su predate na prevoz.dokazivati vlasništvo nad stvarima. cesijom i indosiranjem. Ovaj zakon propisuje emisiju i promet vrijednosnih papira i ko su učesnici u prometu vrijednosnih papira. Imalac založnice se mora saglasiti sa indosiranjem skladišnice.d.. Kako će se postupiti u konkretnom slučaju zavisi od toga da li glasi na ime.kod registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis. Ovaj zakon se ne odnosi na mjenice i čekove. U vezi s ovim – berza je dioničko društvo. a onaj ko pokaže ispravu može da ostvari prava koja iz tog papira proizilaze ) i legitimacioni znaci. Pored vrijednosnih papira u prometu mogu biti i legitimacioni papiri (željezničke karte. Prenosivi tovarni list – ako glasi po naredbi. a indosamentom se prenose kada je to izričito propisano zakonom. obveznice. Ako imalac skladišnice želi da je indosira njegov interes je da trećem licu sa kojim je u dužničkopovjerilačkom odnosu preda založnicu. Konosman je vrijednosni papir koji izdaje prevoznik u pomorskom saobraćaju (brodar) osobi čija se roba predaje na prijevoz. Visina dividende ne proizilazi iz dionice i zato se smatra da ona prije svega predstavlja pravo na upravljanje. kreditno pismo). U smislu ovog zakona vrijednosni papirima se smatraju dionice. Vrijednosni papiri mogu se prenositi predajom. a promet se može vršiti preko brokera (tuđe ime i tuđi račun) i dilera (za svoje ime i svoj račun). upisaće broj dionica i njihovu nominalnu Stranica 194 od 248 . Zapis u registru). VRIJEDNOSNI PAPIRI U SMISLU ZAKONA O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98 I 36/99 SNFBIH) Vrijednosnim papirima je zakonom propisana forme. a ako su na donosioca prenose se običnom predajom. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti tamo evidentirane. police osiguranja. Imalac dionice ne mora posebno dokazivati svoje pravo na upravljanje. Dionicom se stiče pravo na upravljanje i dobit. Po ovome zakonu vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektoronički zapisi (dionice – el. ulaznice za kino i sl. Vrijednosni papiri koji glase na ime u pravilu se prenose cesijom. Emisiju obveznica RS može vršiti na osnovu zakona. Dionice.

dozvolu da obavlja određene vrste poslova. REGISTAR VRIJEDNOSNIH PAPIRA To je isto dioničko društvo. a mogu i drugi osnivački akti ako je to utvrđeno propisima Agencije. U postupku osnivanja banke. Rješenjem utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za emisiju dionica (dakle osnivačima društva dopušta se emisija kod sukcesivnog osnivanja društva) bez toga se ne bi moglo započeti sa postupkom upisa niti uplate dionica. odobrava promet vrijednosnih papira kada se radi o inostranim emitentima. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. Agencija je finansijska institucija u RS. Osnovni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM.vrijednost koja je označena u aktu o osnivanju. podaci o kapitalu. Nominalna vrijednost je označena u dionicama i ona se upisuje pri osnivanju društva. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Komisija za vrijednosne papire je institucija RS i ima svojstvo pravne osobe. odobrava emitovanje dionica. U banku se mogu unositi i stvari i prava. sa tim da kasnije ta vrijednost može rasti ili opadati. dozvolu za statusne promjene banke. Dužnost mu je da registruje.D. Zahtjev podnose osnivači banke. nacrt statuta. a najvažnije su: komisija uređuje uslove i način izdavanja vrijednosnih papira. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. tu će upisivati i osobe javno pozvane. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. dakle pravno lice izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima da izdaje na zahtjev osnivača dozvolu za osnivanje banke. neovisno od toga da li se dionice emituju zatvorenom prodajom ili javnom ponudom. Smatra se da je pravno valjano izvršen prenos vrijednosnih papira ako je to dostavljeno registru vrijednosnih papira. ali je bitno da kapital u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. osniva se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uslove. BANKE Banka je finansijska organizacija koja se osniva i posluje kao d. Podnose se podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke. Ona ima velike ovlasti. a ocjenu tih uslova vrši Agencija za bankarstvo. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom. D. zaključuju ugovore sa registrom vrijednosnih papira. Mora se odrediti i depozitna/rezidentna banka kod koje će osnivači vršiti upis i po isteku roka za upis uplatu dionica. plan i projekcija Stranica 195 od 248 . a uz njega se podnosi: ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača. propisuje pravila prometa vrijednosnim papirima. koja obavlja poslove primanja novčanih depozita.d. čuva i održava podatke o vrijednosnim papirima i preko registra se mora vršiti prenos vrijednosnih papira. dozvolu za svaku promjenu u organizaciji banke. Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. Dozvola obuhvata i imenovanje rukovodećeg osoblja banke.

poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti. dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. uprava rukovodi poslovanjem. Banka može imati filijale i može imati predstavništva. prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. i druga pitanja u skladu sa zakonom. način rada organa banke. Zakon je uredio način rada Skupštine. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. davanje i uzimanje kredita. vrši finansijski lizing. Agencija može da ukine datu dozvolu. i popis vlasnika banke. ali se može ponoviti. Nadzorni odbor. već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. ako je došlo do spajanja. Nadzorni osbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. Banka može imati filijale izvan sjedišta One imaju status pravnog lica i moraju podnijeti zahtjev da dobiju odobrenje za obavljanje poslova na području RS. koji obavezno mora da sadrži sjedište. Direktor predsjedava upravom. lice ovlašteno za zastupanje. Položaj. Upravljanje bankom: Bankom upravlja Skupština. Svojstvo pravnog lica banka stiče upisom u Registar. Mandat je 4 godine. a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. Ovo je strogi zakonski rok jer ako prijava nije podnesena u tom roku. Osnivači. Imenuje ih Skupština. Bankarska dozvola koju izdaje Agencija nakon uplate osnivačkog kapitala i ispunjavanja ostalih uslova je uslov za upis u sudski registar poslovnih subjekata. druge vrste kapitala. lažnih isprava itd. dionički kapital. Odbor za reviziju i Uprava. djelatnost. ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo. sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. On vrši nadzor nad poslovanjem banke. daju kredite. strukturu organizacije banke. Agencija može da ukine Dozvolu. odnosno. Dozvolom se određuje i djelatnost banke. Upisuju se u Registar kod Agencije. usluge platnog Stranica 196 od 248 . ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta. sazivanja (pogledati u zakonu). glasanja. pravo glasa vezano za dionice. pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za tu banku jer se i za statusne promjene traži saglasnost tj dozvola agencije. broj i nominalnu vrijednost dionica. Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzprni odbor. Imenuej se na 4 godine. Skupštinu čine svi dioničari. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove. Organizaciona struktura banke.ona je upravni akt i povodom nje se može voditi upravni spor npr ako agencija odbije da izda dozvolu • • • • • na zahtjev banke. Djelatnost banke:To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor.

a za to je potrebna saglasnost banke. korištenja i vraćanja kredita. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Izuzetno. a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba. kao i uslove davanja. takođe na osnovu ugovora. Banka se obavezje da će depozit čuvati i postupati u skladu sa nalozima komitenta i uvijek je sa kamatom. štedni ulog. finansijski managemant i druge poslove. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora. ako nije isključena ugovorom. Banka komitentu daje novčani iznos uz kamatu. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. U slučaju otkazivanja. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. kamate. a banka može tražiti naknadu štete. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. U sef se ne mogu Stranica 197 od 248 . Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima: je dvostranoobvezujući i po formi je formalan pravni posao. Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe.. ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Npr poznato je davanje kredita uz osiguranje vrijednosnim papirima.prometa i prenos novca. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom. Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata. banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim. daje sve oblike jemstva. propisana je pisana forma. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži novčani iznos kredita. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. odgoda vraćanja. osim ako je izričitim zakonskim propisom omogućeno da se za određene namjene daju beskamatni krediti. budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. Ispunjenje novčanih obaveza može se usloviti tj garantovati nekim sredtvom obezbjeđenja. da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. ne mora biti ista ona koju je dobio). zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. ) Bankarski poslovi To su: ugovor o depozitu. Dakle. kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. Uslovi vraćanja: način otplate. može otplatiti ugovor i prije isteka roka. ugovor o tekućem računu i sefu. kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena.. Upravne poslove iz okvira djelatnosti banka preduzima na osnovu ugovora za koje je zakonom propisana pimena forma. kupovinu i prodaju strane valute.

Za stjecanje ovih prava važi načelo prvenstva (jači Stranica 198 od 248 . Pronalazak je predmet koji se štiti patentom. žig i geografsku oznaku.stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. Materijalno pravo obuhvata isključivo pravo privrednog iskorištavanja u skladu sa zakonom i pravo na raspolaganje. Zatim ugovor o štednji gdje je štedna knjižica dokaz da je ugovor zaključen. Postoji još ugovor o tekućem računu sa fizičkim ili pravnim licem preko kojeg ona vrše transakcije. nalazi se minimalni iznos kapitala koji ovisi od vrste osiguranja koju će društvo obavljati. priznavanjem i registracijom kod nadležnog instituta (Institut za standarde i mjeritaljestvo BiH) stiči matreijalna i moralna prava. banka tu obavezu ispuniti. Banka koja je po garanciji izvršila isplatu ima pravo tražiti od svog komitenta da joj isplati taj novčani iznos. Banka u izjavi naznači za šta se daje garancija i na koji iznos. dizajn. Domaća i strana lica imaju isto pravo na zaštitu (po principu reciprociteta). Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu. za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. žiga. žig.. 29/02) Ovim zakonom uređuje se sticanjem sadržaj i zaštita prav aindustrijskog vlasništva. a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. industrijski dizajn i geografske oznake. Posebnu ulogu ima agencja za nadzor . autora i drugih stavrala za ova 4 oblika jeste da bude označen u prijavi koju podnosi Institutu u svim isprava koje se odnose na patent. sva ta lica imaju ista prava. ind. Novi oblik proizvoda štiti se industrijskim dizajnom. Bankarska garancija je jednostrani pravni posao uvijek je u pismenom obliku kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će. vlasništvom u smislu ovog zakona smatraju se: patenti.d. dizajna itd. Ako je pronalazak. koja ima svojstvo pravnog lica. Treć osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banka se obavezuje da će trećem licu izdati bankarsku garanciju. Nositelj prava koja proizilaze iz patenta. a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. robni i uslužni žigovi. Garancija se uvijek daje određenoj osobi i za određeni pravni posao i nije prenosiva (u našem sisitemu). Društva koja će obavljati osiguranje u privatnom osiguranju osnivaju se kao uzajmna društva ili d. (Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju – SN FBIH24/05) Pročitati organizaciju i funkcionisanje agencije za nadzor. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO Zakon o indusrijskom vlasništvu u bih (SG BIH 3/02. Moralna prava pronalazača. bez njenog odobrenja društvo ne može obavljati poslove propisane zakonom i aktom o osnivanju. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti. Žigom se štiti znak koji je podoban za razlikovanje robe ili usluga. rezultat rada više lica. Ind. U našem sistemu mogla bi se prenositi samo zajedno sa pravnim poslom za koji je izdata. u članu 50.

Nosiocu prava pripadaju materijalan.žig .tužba za osporavanje nekog prava industrijskog vlasništva (gdje tužilac tvrdi da je neko drugi pronalazač a ne lice upisano u registar) . održavanje i prestanak prava industrijskog vlasništva. Rokovi su 3 godine od saznanja i 5 godina objektivni rok. Povodom ovakvih ugovora nastaju privredni sporovi. promet. Ove sporove rješavaju privredna odjeljenja općinskih sudova u sjedištu kantona.industrijski dizajn . Ovim ugovorom ne gubi se autorstvo samo se ustupa iskorištavanje uz naknadu. Ova prava su prenosiva i mogu se nasljeđivati.je u pravu onaj ko je ranije podnio prijavu Institutu). Registar je javna knjiga i dostupna je trećim licima na uvid. da ovo pravo ne bi prestalo. da bi se ovo načelo javnosti osiguralo. Nakon donošenja rješenja upisuje se patent ili žig u registar. a protiv odluke Komisije može se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH. Pravo se stječe sa danom podnošenja prijava kod Instituta za standarde .10g . Pored toga. O priznavanju ili odbijanju donosi se rješenje protiv koga je dopuštena žalba Komisiji za žalbe Instituta.20g .tužba za priznavanje autorstva ( ova tužba se podnosi dok traje patent ili žig . Institut vodi registar pojedinačno za sve ove oblike. ZOO data je definicija šta se smatra ugovorima u privredi.tužba za zaštitu ( ako neko lice neovlašteno koristi tuđe pravo nosilac prava može tražiti naknadu štete i vraćanje primljene dobiti na ovakav način) . ali nije isključeno da nosilac prava stavi i svoje pravo u promet. mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH koji vodi postupak za sticanja. Trajanje ovih prava je u pravilu 10 godina i nosilac prava je dužan da ovo obnovi po proteku roka. moralna prava i parvo na zaštitu. Ta Stranica 199 od 248 . Trajanje prava po upisu u registar: . Tužbom se može tražiti i pobijanje priznatih prava (nekom drugom licu). U slučaju povrede.10g . Zakon upućuje na ugovor o licenci gdje je predmet iskorištavanje patenta.geografska oznaka – bez ograničenja po isteku ovog vremena nosilac treba tražiti da se obnovi ono što je upisano u registar. RAZLIKE U PRIMJENI NEKIH INSTITUTA U PRIVREDI I GRAĐANSKOPRAVNIM ODNOSIMA U članu 25.patent . zaštitu traži tužbom. Ako to propusti nema pravo na zaštotu koja je obezbjeena putem suda. Postoje tri vrste tužbi . tvrdeći da je on autor a ne lice upisano u registar) Onaj ko je upisan može pravo iskorištavanja ugovorom prenjeti na treće lice. Institut ima svoj službeni glasnik u kojem objavljuje svoje odluke i rješenja. žiga ili znakova za razlikovanje.

Ako povjerilac ospori neko potraživanje stečajni sudija upućuje na parnicu koju će voditi privredno odjeljenje općinskog suda u sjedištu kantona. Za odnose među subjektima u privredi odnosi su kao dobrog privrednika i dobrog stručnjaka a u obligacionim odnosima dužnost ili pažnja dobrog domaćina. Solidarnost je uzajmanost više osoba u sticanju prava i obaveza. Časom preuzimanja robe prelazi rizik za slučajnu propast stvari. ZOO Kod društava u kojima je u strukturi kapitala zastupljen većinski državni kapital stav vrhovnog suda je da je za njih rok zastare 3 godine a za društva gdje nema takvog kapitala rok je 5 godina. Kupac koji prima stvar mora je pregledati bez odlaganja.odjeljenja će rješavati i postupak likvidacije i stečaja kao i sporove koji proizilaze povodom stečaja. osim ako to nisu izričito ugovorom isključili. sniženje kupoprodajne cijene ili raskid ugovora. Stranica 200 od 248 . Ovdje bi sdpadali i sporovi u vezi sa industrijskim vlasništvom. Ako to ne učini kupac gubi pravo da traži otklanjanje neostataka. Kod slučajeva u privredi i jemstvo je uvijek solidarno tj jemac odgovara kao platac ili kao glavni dužnik. Ako povjerilac ospori neko potraživanje. U toku postupka stečaja zakazuje se ročište za utvrđivanje potraživanja. Npr kod ugovora u privredi čak i djeljive obaveze dužnici su dužni ispuniti solidarno. Za skrivene nedostatke mora se obavijestiti prodavac bez odlaganja ili čim ih je zapazio. Kod ugovora u privredi o vidljivim nedostacima prodavac se obavještava odmah a ako nije tu onda bez odlaganja. ZOO propisuje da kada su u pitanju ugovori u privredi nekada propisuje solidarnost a nekada omogućava da se ona može ugovorom sporazumno isključiti. kada prevoznik odgovara uvijek. Zastara član 374. Pažnja dobrog stručnjaka zakonom se propisuje za ispunjavanje određenih poslova – zahtijeva se u vezi sa određenom dijelatnosti npr kod ugovora o prevozu lica. Osim ako nije ugovorom isključeno i ako zakon dozvoljava da se to u nekim lučajevima isključi. osim u slučaju kada je do štete došlo djelovanjem okolnosti koje nije mogao otkloniti ni pažnjom dobrog stručnjaka.

Prenos nadležnosti vrši zakonodavno tijelo entiteta tj parlament FBiH i narodna skupština RS. Član IX 5. Podnošenjem ostavke predsjedavajućeg. kod kantonalne nadležnosti kantonalno tijelo samostalno donosi propise. dva potpredsjednika FBiH i Vlada u kantonu – Vlada kantona u općini i gradu – Načelnik opštine i gradonačelnik Vijeće ministara To je izvršna vlast. Zatečeni propisi – to znači da svi zakoni. Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara. To znači da entiteti jedan dio svoje nadležnosti mogu prenijeti na BIH (Ministarstvo pravde. ali isto tako članom 3. zajednička nadležnost FBiH i kantona i isključiva nadležnost kantona. a kanton na gradske vlasti ili općinske a isto se odnosi na državu BiH. Manadat je 4 godine isto kao i članova Parlamentarne skupštine. ZOO. Ministarstvo odbrane. kod isključive nadležnosti FBiH ona iz te oblasti samostalno donosi propise 2. cijelo Vijeće ministara je u ostavci. Kod zajedničke nadležnosti FBiH može prenjeti dio nadležnosti na kanton.provjeriti Izvršna u vlast FBiH Izvršna u vlast Izvršna u vlast 30/03 42/03 i 81/06) u BIH – Vijeće Ministra. Predsjedništvo BiH može pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajućeg Stranica 201 od 248 . ZAKON O VIJEĆU MINISTARA (SG BIH Izvršna u vlast BiH.1. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo BiH. 1. Ustava FBiH. VSTV) Podjela nadležnosti – prema Ustavu FBiH isključiva nadležnost Federacije. Centralna banka u FBIH – Predsjednik FBIH.5 a) i b) propisane su ustavom FBiH i dodatne nadležnosti. zakon o nasljeđivanju). kod zajedničke nadležnosti propisi koji se donose moraju se donositi u konsultaciji zajedno sa kantonalnom vlašću. a odluku o imenovanju također potrvđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. a odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. zakon o eksproprijaciji. Predsjedavajući Vijeća ministara može podnijeti ostavku. Čini ga predsjedavajući Vijeća ministara i ministri. sudska pravila i propisi koji su ze zatekli na dan donošenja ustava FBIH (isto važi i za ustav BIH) će se primjenjivati u onoj mjeri ukoliko nisu u suprotnosti sa ustavom FBiH (isto važi i za BiH) (npr.Opći pojmovi Dodatna nadležnost – ustavom BiH (Član 3) propisane su nadležnosti BiH. 3. Predsjedništvo BiH. Isto tako.

Donose odluke. 38/05 I 2/06 Ministarstva na nivou FBiH Ukupno ima 15 ministarstva (Ministarstvo odbrane je od kraja 2005. Ministarstvo odbrane. a ako to prihvati Parlamentarna skupština. Vlada FBiH odgovorna je svom šefu tj. 5 ministara iz reda Hrvata. Odlukom se uređuju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere. Premijer ima dva zamjenika. a o svim ostalim pitanjima odlučuje konsenzusom. Predsjedniku federacije. 26/04 I 42/04) Ministarstva na nivou BiH To su: Ministarstvo vanjskih poslova. a drugi u Sarajevu. 54/05 i 2/06) Vladu FBiH imenuje Predsjednik FBiH uz saglasnost dva potpredsjednika i nakon konsultacije sa Premijerom odnosno. Ministarstvo civilnih poslova. Zaključcima se utvrđuju stavovi o pitanjima značajnim za sprovođenje utvrđene politike. zaključke i rješenja. (pronaći ministarstva). Utvrđena je nadležnost federalnih ministarstvava ovim zakonom. ZAKON O MINSTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA UPRAVE U BIH (SG BIH 5/03. Pojedinačnim aktima tj. Stranica 202 od 248 . odgovorni i premijeru Vlade FBiH. i istim zakonom su određene nadležnosti tih ministarstava. uredbe. Ministarstvo pravde. Čime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijeloma uprave u BiH. uređuje neke odnose koji su potrebni za provođenje određenih zakona i osniva stručne i druge službe. Ministarstvo sigurnosti. Federalni zavod za satistiku. 8/95.: Federalna uprava za geodestke i imovinsko-pravne poslove. a sastav vlade je slijedeći: 8 ministara iz reda Bošnjaka. Federalna uprava civilne zaštite. Samostalne uprave su npr. 3 ministra iz reda Srba. kandidatom za premijera.Vijeća ministara. rješenja i zaključke. Vlada FBIH Zakon o vladi FBiH (SNFBIH 1/94. kao i Parlamentu FBIH. dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. pored navedenog. Odluku o imenovanju potvrđuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Vladu FBiH čini premjer i ministri. Vlada FBiH donosi slijedeće propise: uredbe sa zakonskom snagom. a osnovano je nekoliko federalnih uprava koje mogu biti samostalne ili okviru ministarstava. rješenjima odlučuje se o imenovanjima/razrješenjima određenimh osoba. Ministarstvo finansija. odluke. a koje je u nadležnosti Vlade FBiH. 19/03. a ministri su. Arhiv FBiH. Odluke donosi većinom glasova od ukupnog broja članova o kojima dalje odlučuje parlamentarna skupština. Uredbe donosi kada se radi o najvažnijim pitanjima iz nadležnosti vlade. Jedan broj ministarstava sjedište ima u Mostaru. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. daje saglasnost ili potvrđuju neki drugi akti. Članovi Vijeća ministara i Predsjedavajući ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih članova. ustanovljeno na nivou BiH). ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE – SNFBIH 19/03.

Za ovo je potrebno da brak traje 5 godina prije podnošenja zahtjeva za prijem u državljanstvo BiH. da je ta osoba izmirila određene poreze. rođenjem na teritoriji BiH. da nije osuđivan na izdržavanje kazne zatvora za krivična djela koja su učinjena sa ????? umišljajem duže od 3 godine i da se odrekao ili na neki drugi način izgubio svoje ranije državljanstvo. Stranica 203 od 248 . a bilateralnim sporazumom između BiH i te države nije drugačije uređeno. oduzimanjem i po međunarodnim ugovorima. 6/03. Po sili zakona državljanstvo prestaje dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva.Federalna direkcija robnih rezervi. Određene osobe i bez ispunjavanja ovih uslova mogu steći državljanstvo BiH. Odricanje može tražiti i maloljetna osoba ali moraju postojati zahtjevi oba roditelja za odricanje. da prije podnošenja zahtjeva ima stalno mjesto boravka na teritoriji BiH najmanje 8 godina. 14/03 i 82/05 Sticanje državljanstva BiH Državljasnstvo BiH stiče se porijeklom. da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH. a to je ako se radi o emigrantima koji su se vratili u BiH i ako se radi o njihovim potomcima (1. dijete stiče državljanstvo BiH ako je jedan roditelj bio državljanin BiH. Otpustom državljanstvo prestaje pod slijedećim uvjetima: da ima 18 godina. a oba roditelja su nepoznata ili nepoznatog državljanstva. generacija) Međunarodnim ugovorom – državljanstvo se stiče na način kako je tim ugovorom dogovoreno. Prestanak državljanstva BiH Prestaje po sili zakona. može se odreći državljanstva BiH. Odricanjem prestaje ako je građanin BiH napunio 18 godina. One su također formirane ovim zakonom i njime se utvrđuje i njihova nadležnost ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BIH – SG BIH 13/99. da mu nije izrečena mjera protjerivanja stranaca sa teritorije BiH. Rođenjem: ako je dijete rođeno ili nađeno na teritoriji BiH. Olakšana naturalizacija znači da se radi o bračnom drugu državljanina BiH. i 2. naturalizacijom i međunarodnim ugovorom. 41/02. doprinose ili druge obaveze koje su utvrđene pravomoćnim odlukama i da je ispunila vojnu obavezu. a dijete je rođeno na teritoriji BiH. otpustom. odricanjem. usvajanjem. da se odrekao ili na drugi način izgubio svoje prethodno državljanstvo. da se protiv te osobe ne vodi krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. a dijete je rođeno u inozemstvu. Porijeklom: dijete čija su oba roditelja državljani BiH u vrijeme rođenja stiče državljanstvo BiH bez obzira gdje je rođeno. Usvojenjem: ako je dijete mlađe od 18 godina i ako se radi o potpunom usvojenju Naturalizacija: ta osoba mora da ima 18 godina. a živi u inozemstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je ono zagrantirano. 3 godine boravka na teritoriji BiH. Dijete stiče državljanstvo BiH ako je jedan roditelj u vrijeme rođenja bio državljanin BiH.

ZAKON O ORGANIZACIJI UPRAVE U FBIH (SN FBIH 35/05) Ovim zakonom propisan je način organiziranja uprave u FBiH. Odluke ove Komisije su konačne. 2. s tim da u nekim lex specialis zakonima određena rješenja mogu biti i drugačije propisana. i ako je kanton. Vršenje upravnog nadzora – postoji nekoliko vrsta upravnog nadzora: nadzor nad zakonitošću upravnih i drugih akata i nad zakonitošću rada institucija kojima su povjerena javna ovlaštenja kao i inspekcijski nadzor. Šta se treba uraditi za formiranje novog ministarstva? Pripremili bi izmjene i dopune Zakona o federalnim ministarstvima i utvrdili postojanje novog ministarstva te odrediti njegovu nadležnost. narkoticima. sredstvima za masovno uništenje i eksplozivne naprave. Nadležnost federlanih organa uprave utvrđuje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima.Oduzimanje državljanstva: može se oduzeti ako je državljanstvo stečeno prevarom. Donošenje provedbenih propisa. općini i gradu. kao i odlukom Državne komisije za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana koja je zadužana za provjeru sticanja državljanstva od 6. Kantonalni organi nadležni su za sprovođenje kantonalnih propisa. odnosno općinu. Gradske i općinske službe su nadležne za izvršavanje propisa koje donose gradska i općinska vijeća. 3. zatim ako državljanin BiH vrši vojnu službu u nekoj drugoj državi. januara 2006. aprila 1992. odnosno. Komisija treba da završi posao do kraja 2006. samo u slučajevima zakonom propisanim (podzakonskih akata) – organi uprave nadležni su za 1. skrivanjem podataka koji bi bili relevantni za dodjelu državljanstva. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave. Stranica 204 od 248 . ali nema saglasnosti nadležnih organa BiH. na osnovu lažnih dokaza i informacija. a to je bile relevantno prilikom donošenja rješenja za sticanje državljanstva BiH. Federacija jedan dio svoje nadležnosti prenijela na grad. Poslovi uprave Izvršavanje zakona i drugih propisa – federalni organi uprave nadležni su za izvršavanje federalnih propisa i zakona BiH kada je u tim zakonima propisano da je za rješeavanje određenih upravnih stvari nadležan entitet ili ukoliko se desi da se zakonom BiH propiše da BiH jedan dio svoje nadležnosti prenese na entitetet. (sastav komisije 2B+2H+2S+ 3 stranca koja će se imenovati nakon konsultacije sa Vijećem Evrope). također ako izvrši krivično djelo kojima se narušava ustavni poredak BiH i ako ostoji pravomoćna presuda za djela krijumčarenja vatrenim oružjem. Nedležnost gradskih i općinskih službi propisuje se propisom gradskog odnosno općinskog vijeća. kantonu. federalnih propisa ako je to utvrđeno zakonom Federacije i ako je Federacija jedan dio svojih nadležnosti prenijela na kanton. a organizacija i nadležnost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. za izvršavanje kantonalnih propisa ako je utvrđeno u zakonima kantona. do 1.

Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije. uputsvom se bliže propisuje način postupanja. One pravne osobe na koje je preneseno obavljanje određene djelatnosti sa organa uprave zovu se Institucije koje vrše javna ovlaštenja. Ministar je odgovoran za izvršavanje svojih ovlaštenja. izvještaje i druge podatke koji su neophodni tom organu uprave. a ako ministar ocijeni da ne može obavljati poslove – može podnijeti ostavku. instrukcije i naredbe. ta pravna osoba na koju su prensena javna ovlaštenja ima obaveza da mu dostavlja informacije. kao i pribavljati mišljenja ako predložena rješenja iziskuju angažiranje određenih finansijskih sredstava. o ukviru inspekcijskog nadzora jedan dio se može prenijeti a to je obavljanje određenih ekspertiza i stručnih analiza za koje organ uprave nije stručno osposovljen. nadležnosti organa kojim rukovodi. a instrukciojm također se utvrđuju pravila o postupanju u određenoj oblasti/poslovima. Davanje odgovora na pitanja zakonodavnoj vlasti – to su zastupnička pitanja Praćenje stanja u oblasti za koje su ti organi osnovani – Obavljanje drugih poslova kada je to zakonom propisano – POVJERAVANJE JAVNIH OVLAŠTENJA Organ uprave u okviru obavljanja svoje djelatnosti mogu jedan dio svojih poslova prenijeti na neku drugu pravnu osobu. Isto tako. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. 7. Prenos nadležnosti može se vršiti samo zakonom. 5. 6. UTVRĐIVANJE UNUTARNJE ORGANIZACIJE ORGANA UPRAVE Utvrđuje se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Međutim. vrši inspekcijski nadzor. Pravilnikom se uređuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona. Organ uprave koji je prenio ovlaštenja ima funkciju rješavanja po žalbama na donesena rješenja. Pravilnik rukovoditelj organa uprave uz saglasnost Vlade FBiH ili Kantona donosi RUKOVOĐENJE ORGANIMA UPRAVE Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar.4. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. ali isto tako zakon propisuje da se u okviru prenosa nadležnosti sa organa uprave na drugu pravnu osobu ne može prenijeti inspekcijski nadzor. odnosno. posebno ako se tim zakonim propisuje i dio nadležnosti nekih drugih organa. Prilikom izrade zakona organi uprave dužni su pribavljati odgovarajuća mišljenja. Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedeće propise: pravilnike. uputstva. ODNOSI ORGANA UPRAVE PREMA GRAĐANIMA Stranica 205 od 248 . donošenje provedbenih poropisa samo ako je to predviđeno zakonom iz određene oblasti Pripremanje određenih propisa i davanje preporuka – organi uprave pripremaju zakone i druge propise za oblasti za koje su obrazovani kada o tome odluči nadležna zakonodavna ili izvršna vlast. daje određena uputsva i mišljenja i objašnjenja kod primjene određenih zakona i može poduzimati i druge radnje i mjere koje ima drugostepeni organ.

i odrediti rok u kojem se moraju otkloniti. i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom i Sudom BiH. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona. Inspektor može preduzeti slijedeće mjere: prvo mora sačiniti zapisnik i u njemu konstatovati utvrđeno činjenično stanje.Organi uprave rješavaju zahtjeve podesene od strane građana u rokovima koji su propisani zakonom. Može tražiti da se ispita stanje u određenoj oblasti i da se od utvrđenog stanja pripreme odgovarajuće izmjene i dopune zakona. OPĆE ODREDBE INSPEKCIJSKOG NADZORA Inspekcijiski nadzor vrše organi uprave – federalna /kantonalna inspekcijska uprava. Oni obavljaju inspekcijske preglede po službenoj dužnosti iili po zahtjevu stranke. Inspektori su državni službenici sa posebnin ovlaštenjima. Vlada Federacije/kantona može tražiti da organ uprave određeni zakon/propis pripremi u određenom roku. a u okviru njih inspektori. Federalna upravna inspekcija ostala je u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde i nadležna je za: nadzor nad sprovođenjem zakona o organizaciji uprave. Mogu rješavati u upravnim stvarima samo kada je u pitanju primjena rokova. Stranica 206 od 248 . zahtjev za prekršaj. može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. Organi uprave su dužni da po podnesenom zakonu fizičke/pravne osobe odgovore u zakonom propisanom roku. ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA ZAKONODAVNOJ I IZVRŠNOJ VLASTI Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave može tražiti smjernice i upute za pripremu zakona iz određene oblasti. Organi uprave ne mogu tražiti od građana uvjerenja i isprave sa kojima organi uprave vode službenu evidenciju. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je dužan da izvrši pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvršnu vlast. izreči mandatnu kaznu samo ako je to propisano materijalnim zakonom. privredni prijestup. Primjena ovog zakona – on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove. Doneseno rješenje je konačno. a od upravnih mjera može preduzeti slijedeće: donijeti rješenje kojim će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos. odnosno gradonačellniku i općinskom načelniku. Protiv rješenja Federalnog upravnog inspektora može se uložiti žalba Federalnom ministarstvu pravde. ZAKON O UPRAVI BIH – SG BIH 32/02 Organizacija je skoro identična kao u FBiH. s tim što zakonodavna vlast može tražiti izvještaj o radu i preduzeti određene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodoca organa uprave i rukovodećih državnih službenika. donijeti rješenje o zabrani rada. radne odnose državnih službenika i namještenika i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku. krivičnu prijavu.

Na nivou grada i općine provedbene propise donose načelnik i gradonačelnik. predsjedniku i premijeru FBiH i na kraju Parlamentu FBiH.UPRAVNE ORGANIZACIJE Vrše stručne poslove za čiji rad je potrebna primjena stručnih i naučnih metoda.direkcije se osnivaju za obavljanje stručnih poslova -agencije ali koji pretežno imaju privredni karakter Njima rukovodi direktor a organima uprave rukovodi ministar (jedna od razlika). Direktor je odgovoran (ovisno od toga da li je upravna organizacija u sastavu ministarstva ili je samostalna) Vladi FBiH i premijeru a ako je samostalna onda Vladi FBiH.zavodi ( osniva se za obavljanje stručnih i drugih poslova koji zahtijevaju primjenu istraživačkih i naučnih metoda) . zaključci. Ministar je odgovoran Vladi FBiH. Pojedinačni akti su: rješenja. Stranica 207 od 248 . Naredba. čak i u povjerljive ako je cilj zaštita ljudskih prava. OPĆI I POSEBNI PROPISI Pravilnikom se razrađuju pojedine odredbe zakona i uređuje unutrašnja organizacija organa uprave. oni mogu da vrše uvid u sve spise uprave. Uputstvom se utvrđuju neka pravila postupanja kod obavljanja nekih poslova. jer su federalni prestali sa radom zaključno sa 2006.vrsta poslova .nešto se naređuje ili zabranjuje. rukovoditelj organa može jedan dio svojih ovlasti prenjeti na drugu osobu.obim poslova .onaj ko imenuje njemu se odgovara. OMBUDSMANI Trebala je startati njihova organizacija na državnom nivou početkom 2007. Odgovornost se uvijek treba vezivati za imenovanje u smislu. Kriterij za osnivanje: .broj organa uprave treba biti primjeren broju stanovnika koji žive na određenom prostoru Ovdje spadaju: .

Ovo načelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti.pravilo je da se protiv svakog rješenja donesenog u upravnom postupku može izjaviti žalba. Načelo ocjene dokaza. Načelo saslušanja stranaka – to znači da je organ uprave dužan dopustiti strankama da se izjasne o svim činjenicama i dokazima koji su relevantni u konkretnoj upravnoj stvari. • • • • • • • Stranica 208 od 248 . u onom dijelu u kojem nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a.da se sve činjenice moraju uzeti kao dokaz kod donošenja rješenja od strane organa uprave. Zakonom se može propisati da se protiv prvostepenog rješenja ne može izjaviti žalba. Načelo efikasnosti – to znači da su organi uprave dužni po zahtjevima stranaka rješavati u rokovima koji su propisani zakonom. Načelo samostalnosti u rješavanju – to znači da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga. Načelo zakonitosti – to znači da su svi organi uprave i upravne organizacjije dužne prilikom rješavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise.Načela upravnog postupka • Načelo posebnog postupka – to znači da se određenim zakonom iz određene oblasti može urediti/propisati postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima) • Načelo supsidijarne primjene propisa – to znači da ako je određenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak u jednom dijelu rješavanja. na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza Načelo dvostepenosti . Načelo materijalne istine – to znači da prije donošenja rješenja odnosno rješavanja po zahtjevu stranke organ uprave dužan je da utvrdi sve činjeice koje su bitne za donošenje rješenja.

Načelo pravomoćnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor je pravomoćno rješenje. • Stvarna i mjesna nadležnost organa uprave Stvarna nadležnost određuje se zakonom. Ako se radi o sukobu nadležnosti Institucija koje imaju javne ovlasti istog kantona i Stranica 209 od 248 . ako je kanton prenio jedan dio svoje nadležnosti na općinu/grad i ako je federacija dio svoje nadležnosti prenijela na grad/općinu. Mjesna nadležnost: Ako se radi o nekretninama – Prema sjedištu organa – Prema sjedištu pravnog subjekta – Svaki organ je dužan da vodi računa o svojoj nadležnosti (stvarnoj i mjesnoj) tokom čitavog postupka. ako je federacija jedan dio svoje nadležnosti prenijela na kantone i u onim stvarima koje su utvrđene u kantonalnim zakonima i ako je grad/općina jedan dio nadležnosti prenjela na kanton. poništiti i ukinuti u slučajevima propisanim zakonom. a mjesna nadležnost određuje se fedralnim propisom (federalni zakon o organizaciji fedralnih jedinica kantona. odnosno. Kantonalni organi uprave nadležni su: ako se radi o zajedničkoj nadležnosti između federacije i kantona. I takvo rješenje može se izmjeniti. ako se radi o zajedničkoj nadležnosti između federacije i kantona i u onim stvarima kada je kanton jedan dio svoje nadležnosti prenio na federalnu vlast. Sukob nadležnosti Može biti pozitivan i negativan. i između dva kantona – o sukobu rješava Vrhovni sud FBiH. Ako se ne može utvrditi stvarna nadležnost organ uprave (imajući u vidu naprijed navedeno) bit će nadležan organ uprave koji je nadležan za organizaciju uprave. ako je to propisano kantonalnim zakonom. i kantonalnim zakonom o organizaciji uprave. Ako se radi o sukobu nadležnosti Institucija koje imaju javne ovlasti iz različitih kantona – o sukobu rješava Vrhovni sud FBiH. Ni jedan organ uprave bez obzira na kojem je nivou vlasti ne može izvršiti prenos dijela svoje nadležnosti u dogovoru sa drugim organom. Federalni organi uprave nadležni su: ako se radi o upravnim stvarima iz isključive nadležnosti federacije. Ako se radi o sukobu nadležnosti federalnih organa o sukobu rješava Vlada FBiH. propisom o organizaciji gradskog/općinskog vijeća). Ako se radi o sukobu nadležnosti između federalnog i kantonalnog organa rješava Vrhovni sud FBiH.• Načelo konačnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba. Vlada kantona nadležna je za sukob nadležnosti između organa uprave istog kantona. zakonom o federalnim jedinicama/kantonima iz 1996. Općinski i gradski organi uprave/službe nadležni su: u upravnim stavrima koje su utvrđene propisom grada/općine. ali se može pokrenuti upravni spor je konačno rješenje. Prenos nadležnosti se može propisati samo zakonom.

Fakultativno izuzeće može biti u slučaju ako stranka sumnja u nepristrasnost službene osobe. − ako je sa strankom u krvnom srodstvu u prvoj liniji. Stranka mora pismeno tražiti izuzeće a o izuzeću odlučuje rukovodilac organa uprave. kratak sadržaj svih provedenih Stranica 210 od 248 . osobe koje su prisutne. pravobranitelj. a tim rješenjem utvrđuje se koji je organ nadležan i kome se predmet dostavlja na rješavanje. stupnja. udruženje građana. Privremeni zastupnik – ako je stranka nepoznata. Zakonski zastupnik – osoba koja poduzima određene radnje u skladu sa zakonom i provedbenim propisima. Zapisnik sadrži: naziv organa. Zapisnik u upravnom postupku Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora imati sve elemente propisane zakonom. nepoznatog boravišta. vrijeme i mjesto. a u pobočnoj liniji do 4. Procesna sposobnost – da može poduzimati odgovarajuće procesne radnje. ali nasljednici je mogu izmjeniti i opozvati. Obim punomoći se određuje u datoj punomoći koja može biti pismena ili data na zapisnik. pravna osoba. Ako se radi o sukobu između gradske uprave – nadležan je gradonačelnik. Zajednički predstavnik – više stranaka sa istim pravnim interesom izjave da hoće da imaju istog predstavnika. organ uprave. O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj važnijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. predmet. Da li punomoć prestaje smrću srtanke? Ne. punomoćnik i sl. usvojioca. Ako je sukob između dvije općine u jednom kantonu nadležan je Kantonalni sud. Kada se rješava o sukobu nadležnosti nadležni organ donosi rješenje. Ko može biti stranka u upravnom postupku? Fizička osoba.kantonalnog organa uprave– nadležan je kantonalni sud. Protiv tog rješenje ne može se izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. usvojenika ili − ako je u postupku koji je prethodio bila stranka. Obligatorno postoji u slučaju: − ako je službena osoba učestvovala u donošenju prvostepenog rješenja. imena službenih osoba. izjave stranaka. a ako je sukob nadležnosti između općinslih službi za upravu – nadležan je općinski načelnik. Punomoć se može dati za dio ili za cijeli postupak. vještak. Ako se traži izuzeće ministra o izuzeću će odlučivati Vlada. ako je potrebno da se završi određeni postupak u određenom vremenu. − ako je sa strannkom u odnosu straraoca. svjedoka. Izuzeće službene osobe (pogledati u zakonu) Zakon propisuje dvije vrste izuzeća: obligatorno i fakultativno. vještaka tj. Punomoćnik je fizička osoba koja poduzima određene radnje za neku drugu osobu. a ombudsmen ne može biti stranka u postupku ali može biti stranka ako pokrene upravni spor i prisustvovati vođenju upravnog postupka.

dodavati. nadležnim organima. a ako ima više stranica – numerišu se. Sve stranke koje su učestvovale u postupku potpisuju se na kraju.radnji. dostavlajenje se može izvršiti njegovom zakonskokm zastupniku. a maksimalno u roku od 3 mjeseca. dostavljanje osobama u inostranstvu (putem DKP-ova). na radno mjesto i u advokatsku kancelariju. a dostava se može vršiti u stan. Ako ne može ni na jedan od ovih načina. Teku od slijedećeg dana od dana prijema pismena. Dostavljanje se mora izvršiti osobi na koju se pismeno odnosi. koju je bila dužna poduzeti. stranka može izmjeniti svoj zahtjev djelimično ili u cjelosti. na radno mjesto. Vrste dostavljanja: zakonskom zastupniku ili punomoćniku. Kada organ odlučuje o povratu on donosi zaključak kojim se dozvoljava povrat. Zakonski rokovi su prekluzivni i ne mogu se pomijerati. organima uprave. a ako odbijaju da potpišu i to se konstatuje u zapisnik. Pokretanje prvostepenog postupka Može se pokrenuti na dva načina: po službenoj dužnosti. samo ako je to propisano zakonom i po zahtjevu stranke. stranim državama (preko MIP-a). a ako je drugostepeni tada žalba nije dozvoljena. Postoje rokovi u kojim stranka ovaj povrat može tražiti. mjesece i godine. Povrat u pređašnje stanje – stranka koja je propustila iz opravdanih razloga poduzimanje određene radnje. a oni su slični ili isti. Dostavljanje pismena Vrši se radnim danom u radno vrijeme. žalba je dozvoljena ako je zaključak donio prvostepeni organ. a ako to nije moguće. Računaju se na dane. članovima porodice. pravnim osobama. a službene rokove određuje službena osoba koja vodi postupak. osim nacrta rješenje. osobi ovlaštenoj za prijem pismena. Pojedine izjave ili navodi koji se nalaze u zapisniku mogu se pobijati tj može se sporiti njihova istinitost. stranka može odustati od podnesenog zahtjeva. itd. Stranka od podnesenog zahtjeva može odustati sve do donošenja drugostepenog rješenja. i diplomatskim predstavnicima. onda će se istači na oglasnoj ploči organa uprave. Protiv tog zaključka kojim je odobren povrat nije dozvoljena žalba. U zapisniku se ništa ne smije precrtavati. ali na završetak utiče. Spisi se mogu razgledati. prijedlog za povrat podnosi se organu kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. Na početak rokova ne utiče nedelja i neradni dan. Rokovi Postoje dvije vrste rokova: zakonski i službeni. U slučaju odustanka od zahtjeva organ će donijeti zaključak o Stranica 211 od 248 . nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. ali organ može nastaviti sa vođenjem postupka ako ocijeni da postoji pravni interes. osobama koje se nalaze u zatvoru (preko ustanove gdje izdržava kaznu). ako su dvije ili više stranaka podnijele zahtjev. a ako je zaključkom odbijen zahtjev za povrat u pređašnje stanje. Objektivni rok je 8 dana poslije prestanka tih okolnosti koji su doveli do propuštanja radnje. U toku trajanja postupka organ može: donijeti zaključak o spajanju postupka u vezi podnesenih zahtjeva u jedan predmet. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne.

ili ako se radi o stvarima od općeg interesa. Posebni ispitni postupak se provodi kada organu nisu dovoljni dokazi koje je stranka podnijela. odnosno da nisu dovoljne činjenice sa kojima organ raspolaže nego je poterbno da se saslušaju stranke. Organi uprave su dužni izdavati i uvjerenja o kojima ne vodi službenu evidenciju ako je to propisano zakonom. ili ako organ na osnovu službenih podataka s kojima raspolaža može da donese rješenje. Javne isprave – isprave koje je izdao nadležni organ u okviru svoje nadležnosti i koje su prilagođene elektronskoj obradi. ili da se angažuju vještaci. postojanje krivičnog djela i sl. npr. Organ uprave može donijeti rješenje po skraćenom postupku pod uslovom: da je stranka iznjela sve činjenice i uz zahtjev dosatvila dokaze iz kojih se može utvrditi da su ispunjenje određene pravne pretpostavke da se donese rješenje. u dogovoru sa drugim organom. Donijeće zaključak o prekidu postupka dok se to pitanje ne rješi. postojanje braka. Rok je 30 odnosno 60 dana. donijeće rješenje kojim odbija stranku sa podnesenim zahtjevom. Prethodno pitanje – kada organ uprave u fazi rješavanja određene upravne stvari naiđe na neku činjenicu koju je potrebno prethodno utvrditi jer od te činjenice zavisi ishod postupka. ali isto tako ako postoji javni interes organ može donijeti odluku da nastavi postupak. Službena evidenicja je evidencija koja je propisana zakonom ili drugim propisom. uz prethodno pribavljenu saglasnost ili mišljenje drugog organa. u tom slučaju organ će donijeti zaključak o obustavi i poništiti doneseno prvostepeno rješenje. ili da se provedu i neke druge radnje koje su neophodne da bi organ rješio određenu upravnu stvar. Rješenje – na osnovu provedenog postupka donose ga organ uprave i institucije koje imaju javna ovlaštenja. Ako organ utvrdi u postupku da ne može izdati uvjerenje. Rješenje može donijeti organ uprave samostalno. Ako je stranka podnjela zahtjev da odustaje organ će obustaviti postupak donoseći zaključak o obustavi. ili ako se radi o općepoznatim činjenicama. Stranka može odustati od postupka čak i ako je podnijela žalbu ali do donošenja drugostepenog rješenja. Skraćeni postupak i posebni ispitni postupak Postoji skraćeni postupak i poseban ispitni postupak. Rok za donošenje ovog rješenja je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. ili ako se radi o poduzimanju nekih hitnih mjera.obustavi postupka i poništit će doneseno rješenje. Upravni postupak se okončava na dva načina: rješenjem (ako se rješava o upravnoj stvari u meritumu) i zaključkom (za procesne radnje). Stranke imaju pravo dokazivati da činjenice iz javne isprave nisu istinite. Organ uprave je dužan na zahtjev građana izdati uvjeranje u roku od 5 dana od dana podnesenog zahtjeva. Dijelovi rješenja su: Stranica 212 od 248 . Uvjerenje – javna isprava koju izdaje organ o onim činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju.

i preko kojeg organa (drugostepeni organ opredjeljuje primjena propisa – za federalne propise federalni organ). Isto tako. Sadrži troškove postupka i da li žalba odlaže izvršenje. Ispravljanje rješenja – mogu se ispravljati samo tehničke greške. ako je rješenje donio kantonalni organ po federalnom propisu. zakonski osnov za donošenje. izreka. Obrazloženje sadrži: ukratko zahtjev stranke. ime stranaka. Ombudsmen ne može uložiti žalbu. Stranica 213 od 248 . Izreka sadrži: odluku kako je organ riješio podneseni zahtjev (usvaja ili odbija zahtjev stranke). Vrste rješenja – djelimično. ali može pokrenuti upravnni spor. Privremeno rješenje – organ uprave rješava stvarna određeno vrijeme – do donošenja potpunog rješenja. a za rješavanje su sazrele samo neke. Ako je rješenje donijela organizaciona jedinica u okviru federalnog ministarstva nadležni drugostepeni organ je ministar ili ministarstvo. dopunsko i privremeno. Prenos tih ovlaštenja donosi se rješenjem. drugostepeni organ je kantonalni organ koji je propisan tim kantonalnim propisom. Izreka mora biti jasna i koncizna. kojem organu. provedeni postupk. Rješenje je donio općinski načelnik na osnovu federalnih propisašta staviti u pouci o pravnom lijeku? Pouka o pravnom lijeku : žalba se može uložiti nadležnom federalnom organu iz te oblasti. protiv rješenja općinskog i gradskog vijeća. predmet. Ono je samostalno i dozvoljena je žalba.uvod. a u posebnom ispitnom postupku rok je 30 i 60 dana. Žalba se ne može uložiti: protiv rješenja domova Parlamenta FBiH i rješenja zakonodavnih tijela kantona. po žalbi će rješavati nadležni federalni organ iz određene nadležne oblasti. Ispravka se vrši zaključkom. Pouka o pravnom lijeku: mora da stoji u kom roku se ulaže žalba. Žalba – žalbu može uložiti stranka i lica koja imaju pravni interes. obrazloženje i pouka o pravnom lijeku. Organi nadležni za rješavanje po žalbi – nadležni organ može da bude federalni. Ako je rješenje donio kantonalni organ uprave a osnov za donošenje je bio kantonalni propis. Dopunsko rješenje – rješava ostatak podnesenog zahtjeva stranke. Protiv ovog rješenja se može izjaviti žalba. U upravoj stvari u upravnom postupku rješenje donosi rukovodilac organa uprave ili druga službena osoba koju je rukovodilac ovlastio za to. provedene dokaze i šta je bilo opredjeljenje organa da riješi na način kako je rješeno. tužitelj. kantonalni i drugi organi propisani propisom općinskog/gradskog vijeća. pravobranitelj. zakon predviđa da se protiv svih konačnih prvostepenih rješenja može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda (kantonalni sudovi). (provjeriti u ZUP-u) protiv rješenja Vlade FBiH i Vlade kantona. zavisno kako je propisano tim propisom. Npr. Uvod sadrži: naziv organa. Djelimično rješenje će donijeti ako je stranka u jednom zahtjevu istakla/navela više zahtjeva koje organ treba da riješi nekoliko tačaka. Rokovi za donošenje rješenja: u skraćenom postupku je 15 dana. te potpis.

ako stranka nije imala zastupnika a nije bila u satnju sama Stranica 214 od 248 . može da izmjeni rješenje. doveli do drukčijeg odlučenja u toj upravnoj stvari. Drugostepeni organ može sam riješiti ako postoji dovoljno dokaza. Ako nešto nedostaje. ali se drugim zakonom može propisati i drugačiji rok. ali ne može provoditi novi ispitni postupak. a ukoliko je potrebno sprovesti novi dokazni postupak. odbacit će žalbu rješenjem. a prvostepeni organ je dužan u roku od 5 dana isti dostavit drugostepenom organu. 1. Prvostepeni organ može izmjeniti svoje rješenje ako procijeni da je bilo propusta. Razlozi: ako se sazna za nove činjenice ili se pribave novi dokazi koji bi. ako je na temelju saslušanja stranke doneseno rješenje a dokaže se da je iskaz bio neistinit.. Žalba treba da sadrži: naziv organa. Doneseno rješenje zajedno sa spisom dostavlja prvostepenom organu. obrazloženje. vratiti prvostepenom organu i odrediti rok za rješavanje. Može se tražiti samo za konačan akt – načelo konačnosti (protiv kojeg se ne može izjaviti žalba). dopuštena i ovlaštena te može poništiti rješenje i vratiti ga na ponovni postupak i dati upute prvostepenom organu koji dodatne činjenice treba da utvrdi u ponovnom postupku. Prvostepeni organ provjerava da li je žalba dopuštena. Predaja žalbe: žalba se predaje poštom ili se šalje neposredno organu. a prvo se predaje organu koji je donio rješenje da bi on mogao kopmpletirati spis zajedno sa žalbom i dostaviti ga drugostepenom organu. Ako je npr žalba bila neblagovremena ali osnovana bez obzira na to organ se neće upuštati u meritum. ili ako utvrdi d aće prvostepeni efikasnije riješiti može dostaviti njemu predmet koji mora u roku od 15 dana donijeti rješenje. (provjeriti rokove u zakonu) ZUP BiH (SGBIH 29/02) – uglavom ga ne pitaju. Obnova postupka – je najčešći vanredni pravni lijek. OBAVEZNO NAUČITI DEFINICJU STRANKE !!!!!!! VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Za razliku od krivičnog i parničnog postupka ovaj zakona ima najviše vanrednih pravnih lijekova. Podnosi se prijedlog za obnovu postupka.potpis. ako osobi koja je trebala sudjelovati u postupku nije data mogćnost sudjelovanja. može da žalbu odbije. koji je dužan rješenje dostaviti stranci u roku od 5 dana. Nakon toga (ako nije izmjenio žalbu) dostavlja ga drugostepenom organu.Rok za žalbu je 15 dana po ZUP-u. ako je rješenje donijela službena osoba koja nije bila ovlaštenja za njegovo donešenje. Organ uprave je dužan žalbu riješiti u roku od 30 dana. blagovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. ovo se najčešće dešava ako je postupak vođen po službenoj dužnosti.. odbaci. da su bili poznati. razlog. Žalba zbog ćutanja uprave – drugostepeni organ će u roku od 3 dana tražiti spis od prvostepenog organa. koji opet provjerava da li je žalba blagovremena.

a može i duže u izuzetnim slučajevima (ako se temelji na nekoj presudi koja naknadno bude ukinuta. Stranica 215 od 248 .pravne stvari npr vještak dao lažni iskaz pa se čeka da se predmet okonča. 2. Ako bi se ukinuo ovaj lijek desilo bi se da jedno nezakonito rješenje ostaje na snazi i da niko pa ni državni organ ne može da ga pobija. Ako je dvostranački predmet organ mora imati saglasnost obje stranke da riješi stvar sam i ne prosljeđuje je sudu. dakle. Poništavanje djeluje ex tunc a ukidanje ex nunc. Ponavljane postupka se odobrava zaključkom o dozvoli obnove postupka i istovremeno se određuje koje radnje će se provesti. Ako stranka podnese žalbu ona će se smatrati prijedlogom za obnovu. Prvo se provjerava blagovremenost. Postoji također i subjektivni rokovi (30 dana od dana saznanja. ne mora nikakav postupka provoditi ako ocijeni da činjenica koju stranka navodi nije od značaja za predmet. isti ima pravo da svoje rješenje izmjeni povodom te tužbe tj. dovoljno je da se zna 34). Pravilo je podnošenje prijedloga za obnovu ne odlaže izvršenje. Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi sa upravnim sporom – kada drugostepeni organ dobije tužbu na odgovor. iako je učinena vjerovatnom on će prijedlog odbiti. Tužilac kao državni organ ako dođe do tog rješenja može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti. Stranka mora te okolnosti učiniti vjerovatnim. Obnova se ne može tražiti iz razloga što je organ pogrešno primjenio materijalno pravo. Ko može podnijeti zahtjev? Stranka u upravnom postupku. Donošenje zaključka je bitno kod izvršenja. iz istih razloga zbog kojih bi ga sud izmjenio. O prijedlogu za obnovu postupka rješava organ koji je donio konačno rješenje. da li su okolnosti navedene kao razlog izvjesne. Izmjenjeno rješenje će dostaviti sudu i stranci. Stranka može inicirati (ne može pokrenuti) ovaj postupak . Organ nakon sprovedene obnove može da svoje rješenje poništi ili ukine. Stranka koja podnosi prijedlog dužna je da učini vjerovatnim da postoji razlog za obnovu i da podnese prijedlog u predviđenom roku.zastupati svoje ineterese (ima ih ukupno 11. Ako nađe da ima osnova. ili se čeka na razrješenje krivično. Izuzetno. nema vanrednih pravnih lijekova i ne može se pokrenuti upravni spor. Ako prihvata bitne razloge iz tužbe – može i sam postupati da ne proslijeđuje predmet sudu. Jedino bi bilo potrebno donijeti zaključak o dozvoli izvršenja jer se njime odgađa izvršenje rješenja. a u cilju povećanja efikasnosti. ne mora se donijeti zaključak nego se odmah počne sa obnovnim radnjama. lice koje je trebalo biti stranka u postupku a nije i organ koji je donio rješenje. da li je izjavilo ovlašteno lice. Kako taj nadležni organ riješiti? Prvostepeni ako stranka nije izjavila žalbu ili drugostepeni ako je rješenje doneseno rješavajući po žalbi. Zahtjev za zaštitu zakonitosti – rješenje je pravosnažno . Sa asprekta stranke koja je podnijela prijedlog bitno je da se donese zaključak o dozvoli izvršenja. samo ga inicira kod tužioca da podnese zahtjev u roku od 30 dana od kada je tužiocu dostavljeno 3. Ovo uglavnom funkcionira kod jednostranačkih predmeta.ono se mjeri dostavljanjem) i objektivni 5 godina.

prinude. Rješenje će se ukinuti ako je njime očigledno povrijeđen materijalni zakon (rok za podnošenje je 1 godina). Pravo nadzora. Ako ovakvo rješenje donese viši organ (npr. ucjene i sl (nema roka za podnošenje). načelnik opštine umjesto nadležne službe. Može se podnijeti u slijedećim situaciijama: poništenje. ako se donese složeno rješenje (u njegovom donošenju učestvuje min. U ovim slulčajevima se rješenje poništava. Ako ga donese. na njega se ne može izjaviti žalba i to nije upravni akt. Ovdje se radi o poništavanju konačnog prvostepenog rješenja. Ukidanje i mjenjanje pravosnažnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke – ako je pravosnažnim rješenjem stekla neko pravo. 2 organa – jedan organ donosi rješenje uz prethodnu saglasnost drugog organa) a da nije bilo pribavljeno mišljenje ili saglasnost drugog organa a bilo je obavezno da se to uradi. To može u jednostranačkim predmetima.260-265 ZUP) – svi pitaju često. onda treba saglasnost organa. Ovdje nema rokova u pitanju je dobra volja jednih i drugih. 5. npr. ako je rješenje donijeo mjesno nenadležni organ (rok podošenja 1 godina). U dvostranačkim predmetima se mora pribaviti saglasnost druge stranke (zato što je ona možda stekla neko pravo tim rješenjem čije se ukidanje traži). Poništavanje i ukidanje rješenja po pravu nadzora (često pitanje) – po učestalosti ovo je drugo najčešće vanredno pravno sredstvo. Vanredno ukidanje rješenja – (često pitanje) ovdje se radi o izvršnom rješenju koje je doneseno u skladu sa zakonom. Protiv ovog rješenja se može voditi upravni spor. treba razlikovati dvoje: u jednom dijelu se poništava a u drugom ukida rješenje (čl.znači da ga rješava viši organ. ako je u istoj upravnoj stvari ranije rješeno na drugačiji način.federalni tužilac. odobrenje za građenje. ne može se koristiti). Ako stranka traži da se ukine rješenje koje je nepovoljno zanju. Izvršno rješenje se može ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja 4. Ako je dvostranačka stvar ne može se mijenjati na štetu jedne strane.kada rješenje donese organ uprave koji nije nadležan. može ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke. a ne može se izjaviti žalba. Npr odobreno je građenje na zemljištu i kasnije se utvrdi da je na toj zemlji klizište te se gradnjom ugrožavaju kuće koje se nalaze ispod ili cesta koja tu prolazi. Kada organ uprave ne pristane da se ukine ili izmjeni takvo rješenje.rješenje. Organ po ovome može poništiti i ukinuti rješenje. O ovom zahtjevu rješava drugostepeni organ. 6.(rokovi za podnošenje je 5 godina). Stranica 216 od 248 . Najčešće se poništava i vraća na ponovni postupak ili poništava i samostalno rješava. nije dužan donijeti rješenja. a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo. ako je kantonalno onda kantonalni tužilac. Ako je jednostranačka stvar treba stranka na to da pristane. Ako je rješenje federalnih organa. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile.

Nakon proteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo pravosnažno ne može se više izvršavati. Na ova rješenja se može izjaviti žalba. O ovome odlučuje sud koji rješava upravni spor. dostavom stranci kada žalba ne odgađa izvršenje i dostavom stranci rješenje kojim se žalba odbacuje ili odbija. Nema rokova za njihovo oglašavanje ništavim. rješenje mora postati izvršno 2. a ukidanjem se ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc) Izvršenje Kada rješenje postaje izvršno? Istekom roka za žalbu kada žalba nije izjavljena. Kada će drugostepeno rješenje postati izvršno? Kada je dugostepeni organ rješavajući po žalbi poništio prvostepeno rješenje i sam sam riješio stvar u meritumu. Ovo rješenje o vanrednom ukidanju donosi drugostepeni organ. Oglašavanje rješenja ništavim – ništavim se oglašava rješenje ako je u upravom postupku rješeno o stvari iz sudske nadležnosti. nalaže prisilno izvršenje itd.ako je uložena žalba . Ništavim rješenje oglašava organ koji ih je donio. prijetnju novčanom kaznom. donosi se zaključak o dozvoli izvršenja i u dispozitivu se navodi kako će se izvršiti.opasnosti po život i zdravlje ljudi ili javnu sigurnost ili radi otklanjanja poremećaja u privredi. Treći slučaj je ako je donijeto rješenje čije je izvršenje nemoguće.nema pravila. pa po njoj drugostepeni organ odlučio da se odbija. Upravna rješenja se mogu izvršavati administrativno i sudski (uglavnom novčane obaveze). Svaka stranka koja zbog ukidanja rješenja ima pravo na naknadu samo stvarne štete. Dolazi do promjene okolnosti nakon donošenja rješenja. stranka na osnovu tog rješenja postavlja zahtjev za izvršenje 3. Uslovi su: 1. Kako će se praktično izvršiti? To je tzv. 7. Četvrti slučaj je ako je doneseno rješenje po službenoj dužnosti a predviđeno je da se može donijeti samo na zahtjev stranke. organ donosi zaključak o dozvoli izvršenja navodeći način izvršenja. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja Poništavanje se poništavaju sve pravne posljedice od dana donošenja (ex tunc). Stranica 217 od 248 . Dakle. uošte nije upravna stvar. ili ako se radi o stvari koja uopšte nije u nadležnosti otgana uprave.to rješenje je konačno a prvostepeno na koje se lice žalilo izvršno. dostavom stranci kada žalba nije dopuštena. Drugi slučaj jej kad bi svojim izvršenjem to rješenje dovelo do krivičnog djela. Sve su to varijante tj postoji više načina i mogućnostzi izvršenja. radi se o vanrednim situacijama. Može se izvršti i prisilnim putem. ili drugostepeni organ. ovakvo rješenje se može konvlaidirati samo ako stranka naknadno pristane na njega. administrativno izvršenje.

Po zakonu kaže se „zainetresirano lice“ to može biti npr i tražilac eksproprijacije itd. ali da bi se učinio efikasniji rad sudova. određeno naselje. To su prije svega skupine građana. Ko sve može pokrenuti upravni spor? Pojedinac – domaće i strano fizičko lice i pravno lice. Ko rješava upravne sporove? Sve do sada to je radio Vrhovni sud. ali da ne bi opteretili samo pojedine kantonalne sudove – nadležnost se određuje prema prvostepenom rješenju. Suština organa uprave je donošenje upravnih akata.). osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i međunarodnim konvencijama.. prihvaćeno je novim zakonom da prije svega sudi sudija pojedinac. To je spor o zakonitosti upravnog akta. gradske službe. Postoji treća strank akoji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana. Primjer: povrat stana. Njih mora uvažavati organi uprave. ako smatraju da je povrijeđeno pravo ili pravni interes zasnovan na zakonu. agencije. tako i druge stranke koje učestvuju u upravnom sporu. jer se protiv njih ne može koristiti pravo žalbe. Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rješenje.oni nisu pravna lica same po sebi.. koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu. Upravni spor može pokrenuti i pravobranilac koji istupa u ime FBiH. Novim ZUS-om nadležnost je prenesana na kantonalne sudove. Stranica 218 od 248 . ali može i vijeće. Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. općinske službe. kantona i općine. Postaju pravna lica ako se to reguliše. organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice može biti nosilac prava i obaveza u u pravnom postupku.. upravni spor može pokrenuti i oni koji nisu ni fizička ni pravna lica. Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomoćne. a ponekad i kantonalni a li u manjem obimu. Vodi se spor između njih.. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. Pored toga. pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (Federralni zavod za PIO) Ko sudi? Uvijek je sudilo vijeće. Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen. zavodi. odnosno. sjedištu organa koji je to rješenje donio. upravne organizacije (direkcije.ZAKON O UPRAVNOM SPORU – SN FBIH 9/05 ŠTA JE UPRAVNI SPOR? Predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. U tom slučaju izvjestilac obavijesti vijeće koje razmatra predmet i donosi odluku. On se može pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju organi uprave. Ako ne može biti nosilac prava i obaveza ne može se pojaviti sa tzžbom u upravnom sporu.

sudu se treba pružiti dokaz da je podnesen zahtjev upravnoj inspekciji. najčešće drugostepenog (u 95% slučajeva).nema definicije šta se smatra upravnom stvari. Treći slučaj je gdje neposredno. predsjednika i potpredsjednika FBiH. Ćutanje administracije? Prije nego se podnese tužba zbog tzv. Ako ona ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana.Protiv čega se pokreće upravni spor? NAUČITI DEFINICIJU UPRAVNOG AKTA!!!!! Samo protiv upravnog akta. nego upravna radnja. Postoje prvostepeni akti na koje nije dozvoljena žalba. da se obrati pismeno upravnoj inspekcija.12 ZUS)?16ČESTO PITANJE Neki od zakonskih razloga su: ako akt sadrži takve nedostatke koji spriječavaju sudu pred kojim se vodi spor ocjenu njegove zakonitosti (u dispozitivu se riješi stvar da ne znate kako postupiti – nejasan dispozitiv. Upravni akt jeste akt nadležnog organa kada rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. ili obrazloženjem se odlučuje o upravnoj stvari). I da ni ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen. da se njime rješava o pravu ili obavezi pojedinca 3. Postoji presumpcija. Šta kada prvostepeni organ ćuti? Stranka može podnijet žalbu drugostepenom organu u roku od 30 i 60 dana. odlučuju domovi parlamenta FBiH. npr rješenje o tome i tome nije upravna stvar itd. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta (čl.11 ZUS)? 15 ČESTO PITANJE Protiv akata donesenih u postupku u kojem postoji osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora. da se radi o upravnoj stvari. Protiv kojeg upravnog akta se pokreće upravni spor? Konačnog. ali kada se podnosi takva tužba. ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. ćutanja administracije.ako se u roku ne rješi po žalbi smatra se da je odbijena. Kada općinsko vijeće donese upravni akt može se pokrenuti upravni spor protiv tog akta. Drugostepeni organ provodi postupak po zakonu. Rješenje koje drugostepeni organ donese povodom žalbe ili dopis koji uputi prvostepenom organu sa nalogom da postupi po zahtjevu stranke nije upravni akt. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor (čl. ili obrazloženje nije u skladu sa izrekom. trebaju biti ispunjena tri elementa da bi se radilo o upravnom aktu: 1. U stvarima u kojima se po izričitoj zakonskoj odredbi ne može voditi upravni spor (ovdje bi mogla poslužiti zaštita zakonitosti npr). da ga je donio nadležni organ 2. stranka može podnijeti tužbu i pokrenuti upravni spor. Nije definisano zakonom. tada se stranka može obartiti sudu tužbom radi ćutanja administracije. Dakle. može se pobijati zato što u aktu nije nikako ili 15 16 Često pitanje Često pitanje Stranica 219 od 248 . na osnovu ustavnih ovlaštenja. Ako i drugostepeni ćuti. polazi se od sudske prakse. odnosno zakonodavnog djela kantona (skupština Kantona).

Može se desiti da iz neznanja ili omaškom ali ako se to može pripisati neukosti stranke da tužba bude predata drugom organu – ona je predata u roku. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osoprava. Ako sud odbije odgodu. jer ovaj zahtjev je sastavni dio tužbe kao i potvrda i to se rješava u roku od 3 dana. Stranka može podnijeti organu uprave ili sudu (u tužbi zatraži da se odgodi izvršenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoće da pokrene spor) pod slijedećim uslovima da: stranka koja traži odgodu mora dostaviti potvrdu da je pokrenut upravni spor kod nadležnog suda. Odgoda izvršenja? Kada stranka podnese tužbu u upravnom sporu to ne odgađa izvršenje upravnih rješenja ( a najčešće se radi o carinama i porezima). Sastav tužbe? Tužba mora sadržavati: ime i prezime tužitelja i druge lične podatke. Takav organ će je proslijediti nadležnom sudu i neće biti neblagovremeno. a ako nije u roku od 60 dan aod dana kada je akt dostavljen stranci. Prtoznakom se može potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomoć. • • da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena šteta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraća organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. Ovaj rok važii za obudsmene i za pravobranioce. donosioc akta. Ako se pravobraniocu dostavlja upravni akt ili ako obudsmen ima takvo rješenje. nema prava na žalbu. Upravni spor? Pokreće se tužbom. u kom pravcu predlaže da se riješi stvar. Ako potvrde uz zahtjev nema odbacuje se zahtjev jer je prekratak ovaj rok od 3 dana da se stranka opminje da ispravi nedostatke. Kada se žalba dostavlja na odgovor? Samo u jednom slučaju: kada stranka u žalbi ističe nove činjenice i dokaze. tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi. Tužena strana? To je organ čiji se upravni akt osoprava. Kada se podnosi tužba uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se pobija tužba se dostavlja u dva primjerka ili u Stranica 220 od 248 . Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. tada sud može u sporu i meritorno odlučiti ako je akt donesen od nenadležnog organa i ako u upravnom postupku koji je prethodio donošenju rješenja nisu primjenjena pravila postupka i ako iz utvrđenih činjenica nije pravilno izveden zaključak. Može se izjavitii na zapisnik. Organ koji donosi rješenj nije i ne može biti stranka u postupku. Ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu odvojeno ili uz tužbu. on je samo tužena strana. mora dostaviti potvrdu sudu da taj isti zahtjev nije podnijela već organu uprave. naznaku tuženog. čak i kod općinskog suda. zakonske razloge za pobijanje akta. koji upravni akt se osporava. Kako se može potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice će ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznači svoje ime i prezime i adresu.nije pravilno primjenjeno materijalno pravo ili pravila postupka. rok teče od kada im je dostavljena.

Ako lice ne obavijesti sud u roku od 15 dana (a bilo je upozoreno na posljedice) sud će rješenjem obustaviti postupak po njegovoj tužbi. tužilac može i dati neke nove dokaze. Šta sve može tužilac? On može tražiti da prisustvuje nejavnoj sjednici. Tužba se dostavlja i drugim strankama na odgovor ako je višestranački predmet. podnesena od neovlaštenog lica. Stranka se uvijek mora opomenuti da ako ne otkloni nedostatke na koje joj je ukazano njena tužba će biti odbačena.potrebnom broju primjeraka. Odbačaj tužbe? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako je: neblagovremena. Kada sud ocijeni da nema više razloga da prisustvuje sjednici pušta ga da ide i nastavlja svoj rad. predočiti mu stvar i tužbu. ovo može tražiti u tužbi i u odgovoru na tužbu i ako to traži sud je mora zakazati. s tim da kad ser stranka poziva upozorava se da ponese sve dokaze koji će dokazati njene tvrdnje iz tužbe.bitno je da je činjenično stanje potpuno drugačije i da je postojalo ranije ali ih tužilac nije mogao istaći. dakle teret dokazivanja je na strankama. može nu dozvoliti da nešto dodatno kaže ako ima. Tok rasprave: sudija izvjestilac izlaže ukratko predmet (kada je Stranica 221 od 248 . ako akt koji se tužbom osporav anije upravni akt li da je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). ista mora biti i potpisana. i ako se radi o stvari o kojoj se n emože voditi upravni spor. Dostava upravnih spisa po tužbi? Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u određenom roku i da ist dostavi upravne spise kantonalnom sudu. ili eventualno proširuje tužbu i na to novo rješenje. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. Kod nejavne sjednice nema rasprave. jer se ista dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor. Sud može iz ovih razloga odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka. Stranka u tužbi i u odgovoru na tužbu može tražiti da se zakaže javna rasprava. Svaka strannka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. a predmet se ne može riješiti bez spisa. Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku. ako je stranka podnijela tužbu a ima pravo na žalbu na prvostepeno rješenje a to pravo nije iskoristila. Ako je lice podnijelo tužbu a drugostepeni organ naknadno donese novo rješenje stranka se poziva da se u roku od 15 dana izjasni da li je zadovoljna novim rješenjem. bez obzira da li stvar rješava pojedinac ili vijeće. Sudija mora pozvati ovakvog tužioca. O pokretanju disciplinskog postupka obavještava se Vlada FBiH ili Vlada kantona. i ako već postoji pravomoćna sudska odlika o istoj stvari. tada organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. Tada sud rješenjem obustavlja postupak. prijevremena (ćutanje administracije). tad asud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu. Na raspravu se pozivaju stranke. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu. Najduži rok za odgovor je 20 dana. Tužba se može riješiti i bez spisa ako stranka osporava samo sa aspekta primjene materijalnog prava. Ako ona ne pruži dovoljno dokaza sud ne izvodi dodatne ex officio. ali postoji izuzetak: kada stranka uz tužbu prilaže izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje iz upravnog postupka. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke u upravnom sporu. Ili je vijeće već uzelo u odlučivanje. predstavnik organa uprave koji je donio akt.

Sud može da poništi sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvršava. obrazloženje. dan kada je održana sjednica). u kojoj stvari. sastav suda. stranke napuštaju raspravu. tužilac izlaže tužbu. Zato je jako važno koje će razloge stranka navesti u tužbi. sud tada rješava stvar u meritumu (nema poništavanja rješenja i vraćanja na ponovni postupak). Ako nadležni organ ne postupi po presudi suda u roku koji mu je sud odredio i kojom je vraćena stvar na ponovno postupanje i naloženo da se postupi po uputama. Kada sud odlučuje u vijeću (3 sudije) potrebne su 2/3 da se donese odluka. Ako je bila nejavna rasprava – može se dostaviti poštom.vijeće) a predsjednik vijeća rukovodi raspravom. Pravni lijekovi? Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne može se izjaviti žalba. Ako stranka u tužbi ne ukaže na ništavost. a odluka se upisuje u zapisnik (ali ne mora odmah. Gubila bi se smisao javne rasprave ako stavr ne bi bila meritorno rješena. a može da tužbu uvaži i poništi i prvostepeno i drugostepeno rješenje i vrati na ponovni postupa ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lakše i efikasnije provesti postupak. pa čak ako ne dođe ni jedna stranka.utvrđeno drugačije činjenično stanje sud donosi odluku u roku od 30 dana. sud ne može taj akt poništiti po službenoj dužnosti. Odgoditi se može ako nema dokaza o urednoj dostavi poziva. Zakonitost osporenog akta? Sud je vezan zahtjevom (petitom tužbe) i to mora da poštuje. Takva rasprava ne bi trebala trajati duže od pola sata. njegovo se mišljene piše na zapisnik i zatvori u kovertu.33 st1 i 2 ) tj. Javna rasprava. Rješavanje suda po tužbi? Sud rješava po osnovu činjenica utvrđenih u pobijanom prvostepenom ili drugostepenom postupku. Nema pozivanja u ime naroda ili u ime BiH u ovom postupku. Ako stranka izostane sa raprave a uredno je pozvana. Šta presuda sadrži? Uvod (naziv suda. Ako se član vijeća ne slaže. U ZUP-u je obavezna lična dostava. Spor se rješava presudom. Sud nije dužan odlučiti po tužbi u roku od 30 dana osim ako nije održana javna rasprava. Dostava odluke – stranka je dužna sama doći na sud i preuzeti odluku jer joj se na usmenoj raspravi saopšti kada će biti izrađena odluka. Kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje od onog utvrđenog u upravnom postupku i otkloni propuste. on čini tešku povredu službene dužnosti i tada je sud dužan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. to ne spriječava sud da radi – nema odgode. a u njega se unose najbitnije stvari. Original presude se čuva u sudu a strankama se dostavlja ovjereni prepis. može i naknadno) u roku od 30 dana. Zapisnik se vodi. i utvrdio da rješenje ne može opstati. Presudom se tužba može uvažiti i to na 2 načina: upravni akt se poništava i rješava se upravna stvar (čl. Pošto se zapisnik potpiše. ali je isključivo vezan razlozima tužbe. Pouka o pravnom lijeku.broj i datum. presuđuje u meritumu. izreka.protiv ove presude žalba nije dopuštena. potpis sudije/predsjednika vijeća. Takožer može tužbu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rješavanje. nego sud. Protiv pravomoćne odluke kantonalnog Stranica 222 od 248 . koji akt pobija. mogu biti i svjedoci. Njegova presuda kojom meritorno rješava stvar predstavlja upravni akt.

suda donesene u upravnom sporu stranka može podnijeti: zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa i ako je došlo do povrede pravila federalnog ZUP-a ako je ta povreda uticala na donošenje rješenja (podnosi se vrhovnom sudu FBiH- samo kada je kantonalni sud odluku temeljio na federalnim propisima ili kada stranka smatra da je povrijeđen postupak prema federalnim propisima), a kantonalnom se podnosi ako se odluka temelji na kantonalnim propisima. Zahtjev za varedno preispitivanje se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja sudske odluke. dostavlja prvostepenom organu, koji zahtjev dostavlja u roku od 3 dana drugostepenom sudu. Kada vrhovni sud dobije zahtjev, dostavlja ga na odgovor organu čiji se akt pobija, a dostavlja se i drugim strankama. Ako se zahtjev odmah dostavi drgostepenom sudu, isti će ga primiti i dostaviti prvostepenom. Kao datum prijema računa se kada je dostavljeno drugostepenom sudu. O zahtijevu uvijek odlučuje vijeće od 3 sudije (ranije je bilo vijeće od 5 sudija) Ovo je problem kod malih sudova, tako da se u tom slučaju često dostavlja vrhovnom sudu na odlučivanje (delegacija vrhovnog suda). Ovim zahtjevom se ne može pobijati kantonalna odluka zbog nepotpuno i netačno utvrđenog stanja. Sud samo ispituje zakonitost odluke u okviru postavljenog zahtjeva, alii po službenoj dužnosti ispituje da li su pravilno primjenjeni materijalni propisi i pravila postupka (uporedi sa revizijom u ZPPu). Stranka može tražiti održavanje javne sjednice i tome se ne mora udovoljiti jer ovdje načelno se odlučuje na nejavnim sjednicama. Kako odlučuje nadležni sud po ovajvim zahtjevima? Zahtjev se prvo dostavlja strankama i određuje im rok u kojem trebaju odgovoriti. Rješenjem se odbacuje neblagovremen, nedopušten ili neovlašten zahtjev. Donosi presudu kojom odbija ili uvažava zahtjev. Ako ga uvažava kantonalnu odluku će ukinutu ili preinačiti. Ako ukida vraća predmet na ponovni postupak. Preinačenjem odluke, sud zapravo rješava po tužbi. U upravnom postupku nema preinačenja, može izmjeniti rješenje. Zahtjev se upućuje drugostepenom preko prvostepenog organa. Kantonalni sud dostavlja spise a vrhovni sud dostavlja zahtjeve strankama na odgovor u roku koji odredi sud. Ponavljanje postupka? Postupak okončan presudom ili rješenjem suda može se na zahtjev stranke ponoviti iz slijedećih razloga: 1. ako se dođe do novih činjenica ili dokaza za koje stranka nije znala u vrijeme postupka, a takve su da se za njih ranije znalo mogla je biti donesena drugačija odluka 2. ako u upravnom sporu nije pružena mogućnost stranci da učestvuje u sporu (vlasnici stanova u stambenim predmetima, npr nije im dostavljena tužba na odgovor) 3. ako je presuda donesena u krivičnoj ili građanskoj stvari pa je kasnije ukinuta a korištena je u sporu 4. ako je odluka donesena uslijed izvršenja krivičnog djela sudije ili službenog lica u sudu ima ukupno 6 razloga. Pokreće se tužbom, a o istoj odlučuje sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju odluke koja se pobija. Kada onaj sudi koji odlučuje o

Stranica 223 od 248

ponavljanju postupka ocijeni da su ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka, on će staviti van snage odluku kantonalnog suda i istovremeno odlučiti po tužbi. Ako ne održava raspravu mora pribaviti sve spise jer po njima odlučuje. Ukoliko ZUS ne sadrži pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Razlog – kada je vođena javna rasprava pa je sud izvodio dokaze i utvrđivao činjenice a nije samo radio po osnovu pribavljenih spisa. Rok za ponavljanje je 30 dana od dana saznanja i objektivni rok od 5 godina. Sudija pojedinac ako ne odbaci zahtjev za ponavljanje isti dostavlja na odgovor. Protiv odluke o ponavljanju postupka sudije pojedinca dozvoljeno je uložiti zahtjev za vanredno preispitivanje- provjeriti !!!!!. Ombudsman može podnijeti ovaj lijek iz istih razloga iz kojih može podnijeti tužbu (ali ne i iz drugih razloga) jer su formirani da štite ljudska prava zagarantovana Ustavom i EKLJP. Obaveznost presude? Član 57. – 59. Ako je presudom poništeno rješenje i vraćeno prvostepenom organu, isti je dužan u roku od 15 dana donijeti novo rješenje shodno uputama iz sudske presude. Ako on to ne učini, ili donese rješenje protivno uputama iz presude, stranka može ponovo podnijeti tužbu sudu, odnosno, zahtjev u kojem će zatražiti da sud koji je poništio upravni akt riješi tu upravnu stvar jer organ uprave ćuti. Ako upravni organ nije slijedio upute suda, stranka može podnijeti tužbu, a sud tu stvar mora riješiti u meritumu, nema više vraćanja predmeta upravnom organu. Odluka suda je upravni akt koji se izvršava (ako podlaže izvršenju). Organ koji je ćutao vrši tešku povredu i protiv njega se može pokrenuti disciplinski postupak.ako organ donese akt protivno primjedbama suda iz presude , sud će po novoj tužbi morati ukinuti to novo rješenje i sam će odlučiti tj donijeti presudu (ako je činjenično stanje nesporno utvrđeno). Ako organ ne utvrdi činjenično stanje sud će sdasm meritorno odlučiti i provesti postupak, ali kantonalni sud je dužan pokrenuti disciplinski postupak protiv odogovrnog lica. Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zaštićenih ustavom federacije? Sui generis pravno sredstvo. Članovi 60. - 62. Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati, a kojima se krše prava pojedinaca (iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma), pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. Zahtjev pored pojedinca može podnijeti i ombudsmen. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijeće. Zahtjev se smatra hitnim i rok rješavanja je 15 dana. Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako očigledno proizilazi da su kršena ljudska prava. U zahtjevu se treba navesti radnja, vrijeme, organ, podaci o službenom ili odgovornom licu – član 63. te zahtjev da se otklone posljedice. Može se podnijeti sve dok radnja traje. Odlučuje se rješenjem. Protiv ovog rješenja dozvoljava se podnošenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH u roku od 8 dana. Osim pojedinačnih akata, ovo se odnosi i na pojedinačne radnje tj. ponašanju službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Ako se to zaista utvrdi, tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na

Stranica 224 od 248

određeni način i utvrđuje određene mjere u određenom roku kako bi se otklonile te negativne posljedice. Postoji čak i mogućnost novčanog kažnjavanja za neizvršenje naložene radnje (200-800 KM). Ovo rješenje treba da izvrši kod koga se te radnje čine ili ne čine, a ako on to neće da izvrši, onda sud može sam ili putem općinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme izvršenje tog rješenja.

Stranica 225 od 248

LITERATURA Zakon o državnoj službi SNFBIH 67/05 (zadnja izmjena) Zakon o namještenicima SBFBIH 49/05 Zakon o PIO (SNFBIH 29/98, 49/00, 32/01 i 73/05) Zakon o državnoj službi u instistucijama BiH (SG BIH 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05 i 2/06) Zakon o radu FBiH (SNFBIH 43/99, 32/00 i 29/03) Zakon o radu u institucijama BiH (SGBIH 26/04) – ne pitaju Pravilnik o radnoj knjižici (SNFBIH 42/00, 53/00) ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FBIH Zakon o državnoj Službi u FBiH ne primejnjuje se na: (provjeriti u zakonu) članove Parlamenta FBiH, predsjednika i 2 dopredsjednika, članove vlade, sudije, tužioce, članove kantonalne vlade, članove zakonodavog tijela kantona, članove općinskog i gradskog vijeća, gradonačelnika, pripadnike policije, ured za reviziju. Državni službenici mogu biti: državni službenici i rukovodeći državni službenici. Rukovodeći državni službenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije, sekretar organa uprave, rukovodilac uprave i ustanove koja je u sastavu ministarstva, pomoćnici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni). Ostali državni službenici su: inspektori, stručni saradnici, viši stručni saradnici i stručni savjetnici. O pravima i dužnostima državnih službenika odlučuje rukovodilac organa uprave, odbor državne službe za žalbe i agencija za državnu službu. Državni službenici ispunjavaju slijedeće uslove: državljanin je BiH, ima univerzitetsku diplomu, stariji je od 18 godina, zdravstveno je sposoban za obavljanje određenog posla, i u zadnje 3 godine nije otpušten iz državne službe i da nije obuhvaćen odredbom člana IX 1. Ustava BiH. Postavljenje državnih službenika vrši rukovoditelj organa uprave uz pribavljeno mišljenje agencije za državnu službu, a mišljenje nije obavezujuće. Popunjavanje upražnjenih radnih mjesta Interni premještaj- znači da se državni službenici iz tog organa mogu premjestiti na drugo radno mjesto u istom organu i taj premještaj može biti dobrovoljan i nametnut. Može se vršiti preuzimanje državnih službenika iz jednog u drugi organ s tim da mora biti ista razina. Zatim može se vršiti popuna sa liste prekobrojnih službenika. Ako se ne može vršiti popuna na ove načine onda ide javno popunjavanje preko agencije za državnu službu. Unaprjeđenje se također vrši internim oglasom.

Stranica 226 od 248

Radni odnos na određeno vrijeme- procedura je ista kao i kod zapošljavanja na neodređeno vrijeme ali on ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme . Državni službenik ima pravo žalbe odboru državne službe za žalbu , a zatim pravo tužbe sudu. Kada se osoba prvi put zapošljava u organima uprave probni rad traje 6 mjeseci. Ocjenjivanje državnih službenika vrši se svakih 12 mjeseci i rukovodilac organa uprave o tome donosi rješenje. Rješenje se donosi na prijedlog neposredno nadređenog službenika. U organima uprave mogu se zaposliti pripravnici i to na jednu godinu. Naknada za privremeno obavljene poslove – ako državni službenik privremeno obavlja poslove dakle druge poslove uz svoje- zakon predviđa naknadu od 50%. Godišnji odmor- rukovodioci imaju najmanje 25 a najviše 36 radnih dana a ostali državni službenici najmanje 20 dana. Prestanak radnog odnosa državnih službenika – prestaje dobrovolnjim istupanjem iz službe, kada ispuni 65 godina života i 40 staža osiguranja prema općim propisima, disciplinska mjera prestanka (o disciplinskoj odgovornosti odlučuje komisija koju formira agencija za državnu službu, protiv rješenja komisije može se podnijeti žalba odboru), smrću, ako izgubi državljasntvo BiH, sticanje državljanstva druge države suprotno Ustavu Bih, ako ne zadovolji na probnom radu, prekobrojnost, ako dvije uzastopne ocjene ima «ne zadovoljava», ako je osuđen na kaznu zatvora preko 6 mjeseci. Mjere komisije: prestanak radnog odnosa javna opomena suspenzija prava učestvovanja za unapređenje u naredne dvije godine (postoje obligatorna i fakultativna suspenzija)

odredba o osnivanju se nalazi u Sl.Gl.FBiH 48/03 a osnovala je Vlada FBiH. Agencija za državnu službu postoji i na nivou FBiH i BiH. Nadležnosti ADS – edukacija državnih službenika, planira proces zapošljavanja, utvrđuje jedinstvane kriterije za postavljenje državnih službenika, pruža stručnu pomoć organima uprave, i podnosi izvještaj o svom radu Vladi FBiH. Svi instituti koji nisu uređeni ovim zakonom uređuju se primjenom općih propisa – zakon o radu FBiH. ZAKON O NAMJEŠTENICIMA Sl.Gl.FBiH 49/05 Namještenici rade na dopunskim poslovima osnovne djelatnosti organa uprave. O pravima i dužnostima odlučuje rukovodilac a žalbe mogu uložiti odboru i ukoliko nisu zadovoljni odlukom odbora mogu tražiti zaštitu od općinskog suda. Raspoređivanje i postavljanje namještenika vrši rukovodilac. Popunjavanje upražnjenog radnog mjeta vrši se putem internog oglasa a rukovodilac upravnog organa imenuje internu komisiju koja će sprovesti taj oglas. Ako se mjesta ne mogu popuniti na taj način

Stranica 227 od 248

plaćenog odsustva 7 dana a neplaćeno u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom. Primaju se na rad putem ADS. Namještenci su osobe sa SSS i VŠS. pravo na porodičnu penziju i prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnšću. godine (računa se u dvostrukom trajanju) − staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem – odnosi se na osiguranike koji rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zaštite na radu ne mogu poboljšati uslovi rada − staž osiguranja sa efektivnim trajanjem . a te promjene nastale su zbog: povrede na radu. – 22. Starosna penzija – uvjeti: da osoba ima 65 godina života i minimalno 20 godina staža osiguranja. povrede van rada.pravo na taj staž imaju osobe koje rade puno radno vrijeme. Namještenici se ocjenjuju svakih 12 mjeseci a dvije negativne ocjene dovode do prestanka radnog odnosa. 49/00. sa tim da ga ne raspisuje agencija već rukovodilac. Porodična penzija – (provjeri u zakonu) pravo na nju ima: bračni partner (žena preko 45. Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može da radi na odgovarajućim poslovima. Uvjeti su isti kao za državne službenike osim stručne spreme. ali može da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.04. bolesti koja se ne može otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom. Vrste staža: poseban staž – na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH. pravo na invalidsku penziju. probni rad je 3 mjeseca. 32/01 i 73/05 Prava iz PIO: pravo na starosnu penziju. profesionalne bolesti i u tom slučaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti.1995. Prestanak ugovora o radu je isti kao kod državnih službenika. supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvrđeno pravo na izdržavanje.FBiH 29/98.Gl. muškarac preko 65 godina). ZAKON O PIO Sl. Invalidska penzija – dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću.onda će se popuniti javnim oglasom. HVO i policije koji su uzeli učešće u odbrani BiH i to u periodu od 30. − Stranica 228 od 248 . nepuno radno vrijeme. odnosno 40 godina staža osiguaranja bez obzira na godine starosti. Pripravnički staž traje 6 mjeseci za SSS i 9 za VŠS. Godišnji odmor najmanje 18 dana a najviše 30. Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne može da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom. ako se nalaze na redovnom školovanju do 25 godina. djeca do 15 godina.) ugovor na određeno vrijeme može biti do dvije godine za razliku od državnih služenika kod kojih to nije određeno. Provjeri oko primanja preko ADS-a.1991.12.

prekovremeno (10 sati sedmično + 10 sati uz saglasnost zaposlenika). radno mjesto. a drugi dio se može koristiti do 30.00 do 06. zemljom na na ročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima. nepuno (znači 4 ili 5 sati u toku dana) i ta osoba može zaključiti još jedan ugovor kod drugog poslodavca na nepuno vrijeme kako bi imala puno radno vrijeme. kao i ugovor o volonterskom radu. Poslodavac ne može tražiti podatke koji nisu vezani za posao. odmor između dva radna dana ne može biti kraći od 12 sati.osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom koje se računa kao puno radno vrijeme − penzijski staž – to je staž na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj staž koji je plaćen. odsustva (plaćena i neplaćena) i drugi elementi predviđeni pravilnikom o radu. prvi ne može biti kraći od 12 dana. početak rada na određenim poslovima. plaća i ostale naknade na koje ima pravo zaposlenik. Odsustva mogu biti plaćena i neplaćena. Noćni rad se smatra rad od 22. Jedan broj dana ili mjeseci radi više a drugi dio manje ili nikako. Plaćena 7 dana i neplaćeno odsustvo koje utvrđuje poslodavac: po 4 dana za vjerske praznike. ime i prezime zaposlenika. pod vodom. Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično. mjesto rada. Ako priroda posla zaht6ijeva poslodavac može napraviti preraspodjelu radnog vremena npr. sedmični odmor manje od 24 sata i godišnji odmor manji od 18 dana. dva dana plaćeno i dva neplaćeno. ZAKON O RADU Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između zaposlenika i poslodavca. Stranica 229 od 248 . Maloljetnici imaju pravo na godišnji odmor koji ne može trajati manje od 24 dana.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati). Ukoliko je potrebno radno iskustvo za obavljanje određenog posla poslodavac može sa osobom zaključiti ugovor o pripravničkom radu na godinu dana koji se dostavlja zavodu za zapošljavanje. Žene ne mogu da rade noću. Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom i volonterom radi stručnog osposobljavanja za obavljanje određenog posla. Ugovor o radu – elementi: naziv i sjedište poslodavca. otkazni rokovi. s tim da može biti puno. Prekovremeno ne može raditi maloljetnici i trudnice. godišnji odmori. Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela. da li se ugovor zaključuje na određeno ili neodređeno vrijeme. Skraćeno radno vrijeme je puno radno vrijeme ako govorimo o osobi kod koje je cijenjena njena radna sposobnost od strane nadležnog organa i utvrđeno da ta osoba može da radi na istim poslovima ne osam već 6 ili 4 sata. ne može biti manje od 30 minuta. Za vrijeme obavljanja volonterskog rada poslodavac je dužan da osigura osobu od povreda na radu i profesionalnih bolesti. Pravo na odmor postoji: u toku rada. Radno iskustvo koje je osoba stekla obavljajući pripravnički i volonterski rad uzima se kao radno iskustvo za obavljanje nekih drugih poslova. juna naredne godine. raspored radnog vremena.

a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome. bolovanje. godišnji odmor.to su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine. Kod suda zaštitu može tražiti u roku od godinu dana od dana saznanja za povredu prava. U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku.. ako je zaposlenik osuđen na kaznu zatvora duže od tri mjeseca. a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu. otkazom ugovora o radu (rokovi: 7 – ako zaposlenik daje otkaz i 14 dana – ako poslodavac daje otkaz). Ako poslodavac ima preko 15 zaposlenika. ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika. Zaposlenik zažtitu svojih prava može tražiti kod: poslodavca i kod nadležnog suda (općinski). Štrajk – zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku.Naknada plaće: plaćeno odsustvo. Za obavljanje privremenih i povremenih poslova zaključuje se poseban ugovor. a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada. zaposlenici mogu formirati Vijeće zaposlenika. Radna knjižica – je javna isprava koju izdaje nadležna općinska služba za rad i može se izdati osobi koja ima 15 godina života. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o gubitku radne sposobnosti. ako zaposlenik navrši 65 godina života odnosno 20 godina osiguranja ili ako navrši 40 godina osiguranja bez obzira na starosnu dob ako se poslodavac i zaposlenik ne dogovore drugačije. Prestanak ugovora o radu: ako je zaključen na određeno vrijeme. sindikat obavlja funkciju Vijeća zaposlenika. i odluka nadležnog suda koja za posljedicu ima prestanak radnog odnosa. Stranica 230 od 248 . Privremeni i povremeni poslovi . Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog nepredviđenih okolnosti a zaposlenik se nalazi kod njega duže od dvije godine ima pravo na otpremninu. a ako nema 15 zaposlenika ili nije formirano. Izdaje se na zahtjev te osobe. Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica.. smrću. Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba. sporazumom.

3. nabrojati neke 4. 5. rad drugostepenog organa po žalbi. odnos organ uprave prema zakonodavnoj vlasti. rad prvostepenog organa po žalbi. povjeravanje javnih ovlaštenja 3. 7. upravna inspekcija (rijetko). 5. nabrojati i obrazložiti jedno 13. 3. rješenje i vrste rješenja 11. 8. kada je pravosnažno. izvršnoj vlasti. 6. skraćeni i posebni ispitni postupak 10. 9. vanredna pravna sredstva. 12. rukovođenje organima uprave i upravnim organizacijama (ministar i direktor) i koje propise donose organi uprave 5. načela stvarna i mjesna žnadležnost izuzeće službene osobe stranke u upravnom postupku zapisnik dostavljanje pismena rokovi povrat u pređašnje stanje pokretanje prvostepenog upravnog postupka. kada je konačno rješenje UPRAVNI SPOR Stranica 231 od 248 . žalba.UPRAVA 1. pravnim osobama i obudsmenima 6. 7. zapisnik UPRAVNI POSTUPAK 1. uprave u okviru ministarstva. kada je izvršno prvostepeno i drugostepeno rješenje 15. 2. kako se osnivaju samostalen uprave. poslovi urgana uprave 2. 6. pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja 14. 2. 4. opće odredbe inspekcijskog nadzora. 4. prema građanima. Vijeće ministara Vlada FBiH Osnivanje organa uprave u FBiH gdje su smještena federalna ministarstva nabrojati nekoliko federalnih ili državnih ministarstava sticanje državljanstva BiH prestanak državljanstva BiH ORGANIZACIJA UPRAVE 1.

da li uložena tužba odlaže izvršenje rješenja (u pravilu ne. vrste odmora i odsustva 5. Elementi ugovora o radu 2. čime se utvrđuje 6.1. Pravni lijekovi (samo zahjtev za vanredno preispitivanje sudske odluke i ponavljanje postupka) 7. presuda. ako je zaposlenik zaključio ugovor o radu kod istog poslodavca s prekidom od 15 dana) Stranica 232 od 248 . koja prava ima osiguranik 2. ko odlučuje. radna knjižica po pravilniku o radnoj knjižici 10. ko su državni službenici. prestanak radnog odnosa državni službenici ZAKON O PIO 1. vijeće zaposlenika 7. šta se ne smatra prekidom ugovora o radu (godišnji odmor. kod koga zaposlenik ostvaruje svoja prava iz oblasti rada 8. žalbeno odjeljenje ADS i sud) 4. ko odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika (rukovodilac. stranka može tražiti odgodu izvršenja) 5. koja prava propisuje zakon o radu za maloljetnike i žene 4. 3. vrste penzija i jedna da se objasni 3. stranke u upravnom sporu RADNO PRAVO 1. bolovanje. 3. vrste staža i jedna da se objasni ZAKON O NAMJEŠTENICIMA 1. ko može podnijeti zahtjev za pokretanje spora 2. kada zaposleniku pripada nakanada plaća. prestanak ugovora o radu 3. ocjenjivanje. kako se dijele i koje uvjete treba da ispuni osoba da bi imala status državni službenici. ADS 5. može li se upravni spor pokrenuti ako drugostepeni organ nije donio rješenje 4. obaveznost presude 8. ko rješava (sudija pojedinac) 6. na koga se primjennjuje a na koga ne primjenjuje zakon o državnoj službi 2. Ko su namješetenici 2. nadležnost prema ZUS BiH 3. probni rad RADNA KNJIŽICA I ZAKON O RADU 1. postupak po tužbi. privremeni i povremeni poslovi 9.

otkaz ugovora Stranica 233 od 248 .11.

ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom.12.2 Ustava BiH) – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a. kao i u drugim međunarodnim organizacijama. a potpisan u Parizu. zakona i podzakonskih akata (tzv. izvršnu i sudsku vlast. • Princip podjele vlasti . garancija demokratije. Ustava BiH) RbiH čije je ime zvanično ime od sada BiH nastavlja svoje preavno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim međunarodno proiznatim granicama. Preambula govori o zaštiti vlasnišva i tržišne ekonomije. on je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dayton-ski sporazum).1. • Princip vladavine prava (zakona) (član I. 1995. Ustav BiH je potpisan. U normativnom dijelu obrađena su ljudska prava i institucije vlasti. 14. • Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju • Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi. Ustav BiH je parafiran 21. Aneks IV ovog Sporazuma je ustav BiH.1995 u Daytonu. Ima preambulu i normativni dio.trodioba vlasti na zakonodavnu. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis • Princip ustavnosti – podrazumijeva usklađenost sa ustavom BiH svih nižih ustava. nije usvojen. On predstavlja decentarlizirani model načina na koji bi se trebala orhanizirati država. SAD.11. godine i isti dan je stupio na snagu.Dejtonski sporazum.anex 4 okvirnog sporazuma za BiH EKLJP i njeni protokoli Ustavi Entiteta ustavi kantona zakoni entiteta USTAVNI SISTEM Općenito o ustavu BiH Ustav je najviši pravni akt. Zasniva se na principu podjele vlasti.hijerarhija zakonskih akata) Statut Brčko Distrikta zakoni Brčko Distrikta Stranica 234 od 248 . Ustavni principi su: • Princip kontinuiteta BiH (član I.

2 Ustava BiH prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. Ustavi kantona u FBiH. Dejtonski ustav je dio mirovnog sporazuma i stupio je na snagu danom potpisivanja. federalni propisi.Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) .Parlament FBiH. propisi gradova.2 ustava BiH. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i prioritetno.Skupština Brčko distrikta. Član II. u RS – Narodna skupština RS. Ovi akti imaju akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima) Ustavni sistem – Ustav BiH. dolaziomo na zakone. Direktno znači da se primjenjnuje po članu II. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu Razlike Vašingtonskog i Dejtonskog Ustava po formi? Federalni ustav zovu i Washingtonski ustav. u Brčko distriktu . godine.Parlamentarna skupština BiH.Gradsko vijeće. Stranica 235 od 248 . kantonalne zakone. na nivou kantona – Skupština kantona. Kada se spuštamo sa nivoa države na Federaciju kao entitet. i stupio je na snagu 30. Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9. federalne zakone. u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise). Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2. godine. koji trebaju da budu usklađeni sa istom.1994. za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH. Statut Brčko Distrikta.03. kantonalni propisi. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10.12.1995. na nivou FBiH . Razlika po formi između Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH potpisan 14. zakone RS i zakone Brčko distrikta. Ustavi entiteta. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5.EKLJP je objavljena u Službenom glasniku BIH 6/99. Ustav BiH nije objavljen u službenim glasilima. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odžaku) 3. Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima. zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. nije ga donijela Ustavotvorna skupština. na nivou grada . Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalni suda je u Novom Travniku) 8. Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH . imamo kantonalno uređenje federacije: 1. Poslije ustava. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka. (Član II. općinski propisi. Imamo državne zakone. a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7. 2 ustava BiH – međunarodni standardi određuej odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Nakon zakona idu propisi na nivou države.

EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) 04. i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima. godine potpisana u Rimu objavljena je u SG BIH 6/99. sloboda izražavanja (član 10) i sloboda okupljanaj i udruživanja (član 11) Zabrane po EKLJP: zabrana mučenja (član 3). zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17). pred nezavisnim i nepristrasnim sudom.o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP. pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8). savjesti i vjeroispovjesti (član 9).najvažniji je prvi protokol – zaštita imovine. U ranijem sistemu je postojala. Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS. Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4). Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). pravo na jednakost pred zakonom. Ovaj član je povezan sa Pravo na pravično suđenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku. Devet delegata Doma naroda čine kvorum. pravo na slobodu i sigurnost (član 5). Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) . – Ljudska prava po EKLJP: pravo na život (član 2). Kvorum čini većina svih zastupnika.) Stranica 236 od 248 . a 1998. a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS. Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne.11. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta. Samostalnost suda . 3 Bošnjaka i 3 srpska delegata. obrazovanim na osnovu zakona. pravo na pravično suđenje (član 6). ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se satoji od dva doma: Predstavnički (zastupnički) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima. kažnjavanje samo na osnovu zakona i zabrana retroaktivnog djelovanja pravne norme (član 7). pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13).1950.pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci Ljudske slobode po EKLJP: sloboda misli. pravo na sklapanje braka (član 12). s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata. Protokoli EKLJP . Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»).

Nadležnosti Predsjednika FBIH: Stranica 237 od 248 . Nadležnosti Parlamenta FBIH su: • Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti • Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH • Potvrđivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova • Donošenje budžeta FBiH • Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene IZVRŠNA VLAST F BIH Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva podpredsjednika. koji govori o prenosu nadležnosti sa entiteta na državu BiH.Nadležnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadležnosti predstavlja najtežu formalnu povredu postupka. Pročitati član 5. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine. ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupnički (predstavnički) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem.Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. sa izvorne liste svake registrirane stranke. Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH su: • • • • • Donošenje zakona Odlučivanje o izvorima i visini sredstava za rad institucija BiH i za podmirivanje međunardonih obaveza BiH Odobravanje budžeta za institucije BiH Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju ugovora Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta. je tema upravnog prava IZVRŠNA VLAST BiH Nadležnost Predsjedništva BiH: • • • • Vođenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora i drugim međunarodnih predstavnika BiH Zastupanje BiH u međunarodnim i evropskim integracijama Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora • Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH • Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH • Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.pročitati!!!!! Izvršen je prenos nadležnosti u pogledu odbrane na nivo države BiH.

• • • • Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja Davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima KANTONALNO UREĐENJE FBIH. 3. Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. 1.sanski kanton posavski kanton tuzlanski kanton zeničko.bosanski kanton hercegovačko. Kantoni imaju nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava.dobojski kanton bosansko. Nadležnosti kantonalne skupštine su: • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav • Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti • Usvaja budžet kantona NADLEŽNOSTI GRADSKOG VIJEĆA: • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada • Bira gradonačelnika • Donosi budžet grada • Donosi druge propise u izvršavanju prensenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom NADLEŽNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA: • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine • Usvaja općinski budžet • Donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno oporezivanje • Donosi propise u izvršavanju općinskih nadležnosti ZATEČENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH Stranica 238 od 248 .Zakon o federalnim jedinicama kantonima FBiH je jedan od entiteta države BiH.hercegovački kanton (sjedište u Širokom Brijegu) 9. 6. unsko. 7. 2. 5.podrinjski kanton Goražde srednjo. Kanton 10 ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma. Naziv kantona se utvrđuje ustavom kantona. Kanton Sarajevo 10. 4.neretvanski kanton zapadno. 8.

(razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi donošenje podzakonskih propisa). a zakonom propisuju.1994. STUPANJE NA SNAGU ZAKONA Zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvrđeno. Oni osatju na snazi dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu FBiH. Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. Odluke visokog predstavnika su konačne i obvezujuće (član 10 Ustava BiH). AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali. PRAVILO: Ustavom se stvari utvrđuju. iako je stupio na snagu npr. Stranica 239 od 248 .To su zakoni. dana od dana objvljivanja a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci kao što je npr bio slučaj sa porodičnim zakonom. drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30. Vlada FBiH. a Parlament je dužan usvojiti zakone u identičnom tekstu kao te odluke. zakon stupa na snagu 8. većina poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda.vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi primjenjivati.03. AMANDMANI NA USTAV FBIH Može ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima. Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. Premijer Vlade FBIH nadležan je za osiguranje izvršavanja odluka sudova FBiH. Vacatio Legis . odnosno. PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH Svi organi vlasti izvržavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. godine).

Mreža sudova Mjesna nadležnost općinskih sudova Mreža sudova u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. kršenje ustavnog prava 2. Okružni sudovi (ukupno 5: Trebinje. 2 zatvorska sistema. Bijeljina. njegova apelacija po tom pitanju bila bi odbijena. rok od 60 dana od pravomoćne odluke po redovnim pravnim lijekovima – provjeriti !!!!! Pojedinac ne može tražiti ocjenu ustavnosti nekog zakona. mi imamo podjeljenu nadležnost između nivoa BiH. Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni). SUDSKI SISTEM U FBIH . Općinski Stranica 240 od 248 . Apelaciona jurisdikcija Ustavnog suda BiH? Pred Ustavnim sudom FBiH nema mogućnosti da se pojedinac pojavi kao apelant. Općinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Bužimu).SUDSKI SISTEM U BIH Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Sastav ustavnog suda: 9 sudija od toga. Po sadašnjem ustavnom sistemu. Posavski kanton: Općinski sud u Orašju 3. Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću. Vrhovni sud RS. Pred državnim Ustavnim sudom može se pojaviti jer je Ustavom propisano da on ima drugostepenu nadležnost o pitanjima sadržanim u Ustavu kada ona postanu predmetom spora po osnovu odluke bilo kojeg suda u BiH. Općinski sud u Gračanici. 2. Općinski sud u Cazinu. Sjedište Općinskih sudova: 1. Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) – finansiraju ih kantoni Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS. 2 Narodna Skupština RS-a i 3 predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz obavezne konsultacije sa Predsjedništvom BiH koje nemaju obavezujući karakter. i Brčko distrikta. Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli. Doboj.4 bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Banja Luka. iscrpljivanje svih pravnih lijekova u entitetu 3. Tri su pretpostavke da bi pojedinac podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH: 1. Općinski sud u Velikoj Kladuši. 4 krivične procedure. Trenutno postoje 4 sudska sistema. dva entiteta (unutar FBiH – kantona). Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni). Općinski sud u Sanskom Mostu. Općinski sud u Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku).

6. Bijeljina. d. 9. Općinski sud u Žepču. Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku. Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona. Tuzli. Goraždu. Širokom Brijegu. U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjedištu okružnih sudova {Trebinje. 5. Stvarna nadležnost općinksih sudova 1. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Mostaru. a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud Brčko Distrikta. Općinski sud u Tešnju. Općinski sud u Konjicu. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima. jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji. U krivičnim predmetima: a. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. Tuzli. Općinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu). Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba Poslove upisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na općinski sud. Stranica 241 od 248 . Općinski sud u Čapljini. c. Općinski sud u Zavidovićima (ima Odjeljenje u Maglaju). Orašju. Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjedištu okružnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}. Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Travniku. Općinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu). BiH nema trgovačke sudove. 7. Mostaru. sud u Kalesiji i Općinski sud u Živinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju. Zenici. U privrednim predmetima ovi općinski sudovi mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. b. SN FBIH 38/05). Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova. Ovdje je došlo do promjene stvarne nadležnosti. 8. Širokom Brijegu. Travniku. Goraždu. Orašju. 10. Sarajevu i Livnu. Banja Luka. Općinski sud u Kiseljaku Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u Ljubuškom Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću. Općinski sud u Zenici Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraždu Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru. Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su nadležni za cijeli kanton. Sarajevu i Livnu (svaki je nadležan za područje cijelog kantona).4. Zenici.

da obavlja zemljišno-knjižne poslove (može se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedišta općinskog suda) d. u postupcima stečaja i likvidacije.e. da određuje mjere osiguranja c. U svim građanskim sporovima i u vanparničnom postupku 3. h. u sporovima koji se odnose na avione. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih sankcija . U građanskim predmetima a. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. g. sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum f. ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke. da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba g. u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba. sporove iz autorskog prava. da vrši poslove međunarodne pravne pomoći. a općinski sud u građanskim predmetima – prema prebivalištu stranke) f. U drugim predmetima: a. 2. u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama. da pruža pravnu pomoć sudovima u BiH e. srodnih prava i prava industrijskog vlasništva e. f. te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama. te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo.IKS referat) b. vrijednsosnih papira. usluga. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice. da vrši druge poslove određene zakonom Mjesna i stvarna nadležnost kantonalnih sudova Stranica 242 od 248 . b. 4. U privrednim predmetima a. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno (ponavljanje postupka). privredne prijestupe g. osim sporova o prijevozu putnika d. osim sporova o prijevozu putnika c.

da odlučuje o žalbama protiv odluka kantonalnih sudova. da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice z adjela iz nadležnosti kantonalnog suda.Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno uređenje FBIH. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova. 2. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to određeno zakonom (apelaciona17 i kasaciona nadležnost). 2. da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor. da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi sud . da odlučuje u svim upravnim sporovima. 5. Osam kantonalnih sudova ima sjedište u sjedištu kantona. Da obavlja druge poslove određene zakonom. odgovorne osobe u preduzeću. Odlučuje o prenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona 3. 3. Ostale nadležnost kantonalnih sudova: 1. vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadležnosti. stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža. ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita. 7. Da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH 1. Prema navedenom. 3. da obavlja i druge poslove. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona. ustanovi. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim 17 Apelacija – žalba. Kasacija – Vanredni pravni lijek Stranica 243 od 248 . da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na kantonalne sudove 4. 4. Drugostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. Postupa po molbama za pomilovanje 5. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova i 2. odnosno. uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odžak (u Orašju je većina institucija). Prvostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude n aosnovu sudske odluke 4. 6. kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave. da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća. Rješava o slukobu mjesne nadležnosti općinski sudova sa područja kantona 2. 6.

Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se može obratiti Ustavnom sudu BiH direktno. nepristrasno i profesionalno pravosuđe. a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije i donosi drugostepenu presudu kojom žalbu odbija i potvrđuje prvostepenu odluku. Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca. a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog Stranica 244 od 248 . Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. SASTAV USTAVNOG SUDA BIH FBiH je 1. Ustavom predviđeno da Vrhovni sud može imati prvostepenu nadležnost. da se radi o kršenju ustavnog prava 2. SUD BIH On je i prvostepeni i drugostepeni sud. da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i 3. Blagovremeno se žali kantonalnom sudu. Nakon toga. navršenje određenih godina života. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tužitelj podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama. Sud BiH ima krivično. organizirani kriminal i sl. Od šest domaćih. četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Tužitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH. upravno i apelaciono odjeljenje. U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu. Prvostepenom presudom tužilac se odbija sa tužbenim zahtjevom.stvarima (terorizam. Nadležnosti ustavnog suda BiH su: Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom. Može prestati ostavkom. razrješenjem. tužilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno.). Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. a Ustavnom sudu FBiH ne može. jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo). Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje nižestepene odluke potvrđuju. VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH) Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH).

s tim da može biti reimenovan. privatne tužbe više nema. oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje. navršenje određenih godina života. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH. postoji i Zakon o sudskoj policiji. osiguranju prisustva svjedoka. razrješenjem. SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija. održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda. FUNKCIJA SUDOVA Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. Pored ustava. razrješenjem. privođenju optuženih osoba. TUŽILAŠTVA Tužilaštvo goni. Sudska policija može pomagati i tužilaštvima iz naprijed navedenih razloga. kao i ombudsmenima. U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuđe vršenje javnih ovlaštenja.pravosudnog ispita. Može prestati ostavkom. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH. Postoji sporazum između Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva o saradnji i podršci sudske policije tužilaštvima. podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta). Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. te izvršavanju sudskih naloga. navršenje određenih godina života. jer je u ustavu FBiH utvrđeno da će se osnovati sudska policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija. Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina. Centar za edukaciju sudija i tužitelja je javna ustanova. Može prestati ostavkom. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. Tužilaštvo goni za sva krivična djela. Mandat je 4 godine. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivičnim predmetima. Ombudsmanima sudska policija pomaže na njihov zahtjev. Organizacija tužilaštava Stranica 245 od 248 . Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Nadležnost Centra za edukaciju sudija i tužitelja je permanentna i organizirana edukaciju sudija i tužilaca. Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr.

Federalnog pravobranitelja predlaže Federalni ministar pravde. U FBiH postoji: Federalno tužilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih tužilaštava. U RS: postoji 5 Okružnih javnih tužilaštava sa sjedištima kao i okružni sudovi i Republičko javno tužilaštvo RS. tužilac. advokatska tarifa. U Tuzli .Na nivou države je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. U Zenici . U Mostaru . Fedralni pravobranitelj može biri diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnsoima. Nema više zamjenika. ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH. u Brčko Distriktu: Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH.za Unsko-sanski kanton 5. Kantonalno pravobranilaštvo pruža kantonu. U Bihaću . FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruža pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH.za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton Polaže se advokatski ispit koji ubuhvata slijedeće oblasti: zakon o advokaturi. Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton 3.za Sarajevo i Goražde 2. naloži da se predmet izuzme od jednog tužioca/tužilaštva i da u rad drugom tužiocu/tužilaštvu. Kod tužilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i nižeg) kod nadležnosti glavnog federalnog tužioca koji je najodgovorniji za rad tužilaštava u FBiH. On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (može ga izdati i u konkretnom predmetu). Stranica 246 od 248 . Organizacija: postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora. Organizacija advokature ne prati kantonalno uređenej FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1. U njemu imamo i međunarodne tužitelje. a mandat je neograničen. U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva.za HNK. Glavni federalni tužitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti. advokat ili na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Glavni kantonalni/federalni tužilac i kantonalni/federalni tužioci. U Sarajevu . uz potvrdu Parlamenta FBiH. Federalni tužitelj može biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija. a općinsko – općini.za Tuzlanski i Posavski kanton 4. a imenuje ga Premijer FBiH uz saglsnost dva zamjenika. Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja: izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH). njegov mandat je 6 godina i može biti reimenovan. pravilnik o disciplinskoj odgovornosti i kodeks advokatske etike.

podnesak je pismeno van ročišta). • da pokaže zadovoljavajuće znanje pred ispitnom komisijom iz poznavanja zakona o advokaturi. godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ. a nakon toga nostrifikacija diplome). žalbe i dr. molbe. ili kao služben aosoba u organu uprave. sastavljanje raznih isprava (ugovori. oproštene ili zastarjele kazne. godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj republici SFRJ. • da ima položen pravosudni ispit (do 22.). Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde. odbrana u krivičnom. zastupanje stranaka u svim parničnim. kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata federalne advokatske komore i • da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. • da je nakon diplomiranja stekao najmanje 3 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi. a osobi koja je u radnom osobi danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos.1992. ovlaštena službena osoba MUP-a. drugim državnim organima.1992. arbitražama te pravnim osobama. • ako ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije/društva ima lični interes koji je ili može biti u sukobu sa interesima zastupane stranke Pravo na upis u imenik advokata ima osoba: • državljanin BiH. a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći se načelom reciprociteta). prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba. • ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije/društva postupao kao sudija. pisanje različitih podnesaka (zahtjevi. • ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji/društvu.05. pružanje drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi. Stranica 247 od 248 .Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta. tužilaštvu i drugim pravnim poslovima • da nije osuđivan na kaznu zatvora za određena krivična djela protiv čovječnosti. testamenti i dr. sudu. službene dužnosti. • da nije u radnom odnosu.. tužbe. upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima. osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu. statuta. • ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije/društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem. • završen pravni fakultet (do 22. • ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije/društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci. tužilac.05. krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane. Advokat će uvijek odbiti zastupanje: • ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet.

potpisa) 3. Stranica 248 od 248 . Potvrda (npr. Obavljaju tri vrste poslova: 1. Notarska obrada isprava 2.000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova. o životu određene osobe – da je živ zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde.NOTARI Notari su neovisni nositelji javne službe. Notar mora biti osiguran na 250. Notarski obrađena isprava ima snagu izvršnog naslova. Ovjera (npr.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful