eljezno doba

Pojava eljeznih predmeta nije i po etak eljeznog doba. Po etak eljeznog doba u srednjoj Europi po inje jo u KBD. Po etak oko 800 god. Pojava novih kerami kih oblika Nema vi e dominacije mre a jer je eljezo nije legura i ima ga posvuda. Bronca ostaje u upotrebi, samo to je jo do lo i eljezo kao novi metal. Velika koli ina konjske opreme. Trako-kimerski udar. Skiti su potisnuli Kimerane sa sjeverne strane Ponta koji su se raspr ili po cijeloj srednjoj Europi gdje su pokupili Tra ane. Grobova nema Standardan ukop je pod tumulima ali je bitno to to je relativno malo ljudi, to zna i da se nisu svi ukapali pod tumulima, samo va ne osobe.
I milenijum p.n.e. HAL TAT Hal tat D do Gr ke kulture Masel Grob pod tumulom i utvr eno naselje Bogati grobovi pod tumulom Kne evski grobovi : konjska oprema, pribor za gozbu, rjetka uvozna roba, plemeniti metal Vrijedni predmeti obi no su slu ajno kupljeni ili dobijeni kao poklon Halstatska kultura od Narone do Karpata Hal tat Ha C i Ha D

Hal tatt manje rudarsko selo Tragovi rudarenja Dosta organskih nalaza, o uvanih zahvaljuju i soli Ramsoje- je kopao Hal tat.

za crpanje vina na kojoj je prikazan ivot elite. zmijolike fibule od zlata 9 rogova.tragovi svile. Kulturna pojava kne evskih grobova i grobova kojih nema na Istoku. etru anski. Na istoku Ha D1 nestaju tumuli Heuneberg U grobovima nalazi iz Gr ke Bedemi ra eni su od erpi a i izbo eni Nakon uru enja nikad nije obnovljen na taj na in.Zapadni hal tatski krug Preko Alpa. pi e medulja ( ovo je reko Bolesnik dobro se sje an xd). antenski ma presvu en zlatom.kavkaski utjecaj ( zamjenio trako-kimerane) Kleinklein (Sulmetal grupa) . Kne evski grob u Hochodorfu Najbogatiji grob Puno tekstila i drveta Kotao. Isto ni hal tatski grobovi Tumuli oko 6 stolje a Ha D nestaju pojavom Skita Paljevinski ukopi KP se nastavlja samo izdi u tumuli Dunav je granica Isto nog kruga tu prestaje Ha D Ponsko. Magdalenejberg najve i tumuli u Europi Grob knjeginje iz Vinxa s bron anim kraterom Krater za gozbu odnosno za mje anje vina Elitni polo aj Situle. Ipf Tumul 40-50 m. Kraj 6 st.

Grob 83 : posu e crno slikano na crveno. 2 mu karca u borbi. Bosna i centralna. cjediljke. ena koja dr i makaze = su aje. ena povezana sa konjem u religiji. urezani prikaz mjese ev idol ( pljosnati). 1. 2. Nije gr ki utjecaj . stan se onda ukopa dublje u zemlju)... ukrasi kanelurama. juzno sj. . mo e se povezat sa Penelopom ( Odisejovom enom) koja prede posmrtni pokrov svom svekru . bogati i manje bogati..prikaz. Kleinklein tumuli podjeljeni u skupine Sve skupine traju parlelno. 3. Prikaz zene koja tka. Drvena konstrukcija. istaknutog polo aja. Malo grobova. kaciga eljezna.za dr anje drva da bi lak e gorilo.dromosi U S D ma nije oru ije vec koplje i ma evi predstavljaju status. Kalenderber ka trijada : posuda na nozi + mjese evi idoli = specifi nost kulture Kalenderburg Dio vjerske aktivnosti. specijalne posude. ukoliko se nit produ uje. Klanovi unutar skupina. ona postaje raskri je. dvopetljaste fibule sa vorovima na luku . ima monopol sa strane. Grob 27 : mjese evi idoli. Bustallogel mjesto kojem gravitiraju sve skupine Mnogo keramike Bron ana maska.Kapto ( Dolenska) najju nije i ima kontakt prema Ha . Dunav ( Istra). tkanje ima ritualnu funkciju . Grob 224 : bogati enski grobovi. Slikana vaza : vertikalni stan za tkanje ( ograni ene povr ine. Sava Dunav. Vise ena ( mnogo nas je ha ha ha xd) Malo metala ali dosta posuda. ena koja prede. Kalenderberg ( Austrija i Ma arska) Me idorsko jezero granica Sopron ( opron) u Austriji Utvr eni grad od KBD Ha D1 pa nema ranog i srednjeg latena Kretanje od sjevera prema jugu uz put.

. Kapiteljska njiva sa i bez srednih grobova Srenji grobovi najstariji 2 koplja. ukope pod tumulima . Bitan njen sadr aj. eljezna sjekira. 1. palj skeletni . pojasevi i dr.idol. to se vise ide prema kraju to je manje proizvoda. Nabodi za meso . Ljubljanska situlska umjetnost se razlikuje od sj. prikaz ivota elite . Situlskom umjetno cu nisu samo ukrasavane situle vec i drugi predmeti.200 staklenih perli Situlska umjetnost ( u sj. govorilo se i da su kanjonski prikaz ali kasnije je utvr eno da to nije ta no. poznata po proizvodnji jantara i stakla. dinastaija ? Dolenska : ima skelet... kota za kola.zdjelasta kaciga.. Dolenska je poznata po rijetkim nalazima zlata. a ne posmrtne kao u Mikeni Tehnika boksanja. svetolucijska kultura mjese aste fibule.pa opet paljevinski ( Novo Mesto ) Relativna kronologija DOLENSKE ( OBAVEZNO !!!!) Tumuli pokojnika odvojeni od priloga Ma tipa taplovice..Tradicijski ma evi prila u se u grob kao prilog Bron ane rukavice Maska. predmeti od stakla ovan . Mahajra ili zakrivljeni ma . ITALIJI) Brzo se javlja i u Dolenskoj i zadr ava s edo kraja Imaju po 3 faze. dio kacige. Grob knjegine iz Sti ine dijadema i ogrlica.utezi Konjanik sviraci i medvjed sa psima Ukop 3 skeleta i idoli . Italske.

.Donja Dolina Kaptol = put distribucije kacige . porodi ni grobovi.brimetalna sjekira.Kulturne grupe hal tata u Hrvatskoj ( 9-5 stolje a) Grupa Dalj Paljevinski grob Dalj. drveni tumul sa dromosom. Lonac plasti no izveden sa ukrasnim meandrom Grob u Goru anu : Crno slikanje na crvenoj podlozi. Vi e djelova ( nema u Gr koj) 2. vi eglava igla. zdjele na nozi : ukrasene plasticnim ukrasima. Novo otkri e 100 paljevinskih grobova u Batinu Vukovar Daljski askosi Grupa Budnjak Tumuli paljevinski i skeletni Na granici sa Slovenijom Manji . prsna plo a.kositar ( srebro na crnu podlogu) Kaptol embernica kne evski grob pod tumulima IV Kacige . Budnjak kne evska granica... pojasna kop a. konjska oprema. situle. kaciga.ostava ljeva a Kalupi za broncu u eljeno doba za ljevanje. ljuskasti oklopi. Petar Ludbre ki.ilirske kacige 1. Zarezan vrat Trebeniste.: zdjela. spiralni motivi. knemide. presvu ene grafitima. pontsko-kavkasga oprema ( bron ana) Gr ko. avli i za postavljanje oko rubova kacige kao ukras 3. prave ko tane strelice Crvena podloga ljepilo.7 Martijanac Kaptol Sv.. Tumuli u Jal abetu : najve i tumul u Hrvatskoj . privjesak za konjsku opremu. askosi.

eljezni navojci za kola.bazirana je na ilirskom porijeklu u kasnim periodima Korintska kaciga II faza Ha doba ( takvu je nosio Patroklo u Trojanskom ratu ) Brus ili ezlo Dio konjske opreme Distribucija ( Glasinac. PSEUDOKERNOS POSUDA SA VI E SPOJENIH RECEPIJENATA Frog Kaptol Tumul 5 . Tumul 11 (2007) Komora 5x5m.D.. Tumul 3: (2005). najbogatiji hal tatski grob u Hrvatskoj. nema oru ija. vojni kne evski grob. komora sa dromosom. OPVSCULA) . pojas. Arareva gromila) Vi eslojne igle ( eljezne igle)tipa Donja Dolina . 2005. Sotin. fibule enski materijal Lijevo Gradina. otisak vegetacije.. vi eglave igle. desno Donja Dolina SLIKA Slikana keramika u Gradini i Donjoj Dolini Razmjena presti nih dobara od vora do vora.. Tumul 12 : askos. Posude lonci sa bovidima. Vinkovci. jedan grob paljevinski. enski i dje iji paljevinski ostaci. unjaste fibule alpske figube. . muski. grob sa ra njevima ( ?). i pro irenja na luku. bogati grob mu karca. bez konstrukcije. Ma tipa Kostel Ha D sa koricama Kaptol . Ri ile. ostava Grebci.D. 2 konjske razli ite opreme. Gradina Donja Dolina . Dalj Tumul 3: (2009) . Glasinac. primjer sa Glasinca ( desno ) i Kaptol ( lijevo ) SLIKA Distribucija. na eno oko 5 sjekira sa ru icama. Bron ano (?) eljezni ma ( tradicijonalni ) u Korintu 3 koplja po 3 sjekire . skupina Kaptl. ( Bo ko. situla raspadnuta . karbonizirano drvo. dvopetljasta fibula.

LATENSKA KULTURA ( Lt A i Lt D) 4-1 stoljeca p. Bo ko kao dio ma a ( umbo) Tumul 12: Najveci. poklon i sl. komunikacijski putevi. . le ista graf ita Defanzivno oru ije ( STATUSNI SIMBOL) i posu e od metala U grobovima gdje ima brus. Tschler i Reineke Manufakturna proizvodnja Kelti sr.GDJE SE LATEN JAVLJA NESTO KASNIJE I MALO JE MATERIJALA D on Kolis 20 god.. 1 zlatni nalaz... tako bi s ARISTOKRACIJA .B moze im se odrediti datumi ideje da su Britanci Kelti ????? Stil u kasnom srednjem vijeku u Britaniji opisan je kao kasna Keltska umjetnost ? Kelti zajednica sa odre enim na inom ivota. La Ten ( vicarska ) Povezuje se sa Keltima koji se uzimaju i kao nositelji ali latena ima na mjestima gdje Kelta nikad nije ni bilo :. Velika Britanija . Grobovi nisu potpuno ogledalo dru tvene strukture Brus dolazi s anekom pri om kao npr dar.kulturna grupa.n. KLETI i latenska kultura Bitnost resursa. 16 utega od stana ?. enski.e.. paljevinski. Je kopao galske lokalitete. Europa. juzno prema Dunavu. B. i Ketiberi ( panija) etrebala iriti i latenska kultura. u V. Neki tuma e kao dio kacige ( uvjerljivije) a neki npr. ko tani ukrasi . doline rijeka.Kaciga tip na za KBD . nema sjekire i obrnuto. Kelti kao rodona elnici kulture . dj. Oni nisu jedinstvena politi ko . Izvora autohtonih nema Latenska se ne pojavljuje samo na svom podru iju nego na iri dio Evrope i istovremeno na podru ije V. i materijalnom kulturom ali sve se to razlikuje na odre enom podru iju . drveni umbo ( o uvan).

Kultura funkcjonira i prije njih . torkvesi. Isto ni utjecaj Kana i Basse Yutz . u kne evskim grobovima kanonske stvari. koralji. Zmajevi) u srednjem latenu . ranolatenski sve anici .Keltska umjetnostv STIL Latenska umjetnost. Ma evi : Vrlo se lahko mogu proizvodit kvalitetan elik. Da li je rije o bo anstvu pa se sve anik tako obla io ??? Kameni stup Pfaltzfeld bron ane kana ( vr evi) Lt A .italski) utjecaj 3. 1. zapadni hal tatski krug 2. prema srednjem latenu mjenjaju sekorice ( proizvode se od bronce i eljeza). kovat se moze i lahko se o tri. specifi na frizuira. Latenska kultura na jedan trenutak zasjeni ve e podru ije keltske umjetnosti ali to ne znaci i materijalnu kulturu Keltska umjetnost Besancom uvoz klasi ne etrurske posude Mesalija ( gr ki kolonija). kaciga iz Ciumesti sa pticom na vrhu ija se krila kre u . lat. za gozbu. 2 poja anja na koricama ( na gornjem i donjem dijelu ) .. Waldalgeschemski stil Kaciga iz Amfrevilleirgis (?) od zlata .druidi.MATERIJALNA KULTURA Kelti ETNI KA PRIPADNOST LATENSKI JEZIK Keltski jezik N epostoje Kelti kao narod . lak i je i tvr i . Gubi se utjecaj sjekire . Ukrasi ma eva ( npr. ivotinjski prikazi . Sredozemni ( gr ko..koja je brzo propala. Bogatiji latenski grobovi uvijek na periferiji ( u latenu nem a periferije) Velika mobilnost skupine i pojedinaca Kamena skluptura Glauberg Lt A . Rana latenska umjetnost : alice od zlata. ukrasi i prve latenske umjetnosti. bila je lahko za osvoit jer Grci nisu isli na istok zbog velikog Perzijskog carstva. radi se o vr u koji pripada Etrurcima ali isto ni utjecaj ( Skiti) Prvin i najbogatiji grobovi La Tena nastaju na hal tatskim grobovima i to ote ava razdvajanje kne evskih grobova. javljaju se ma evi kratki.

Novac: opona a oblik i vrijednost sustava Grka Lokalna produkcija Nema prave vrijednosti i pojavljuje se unutar jedne zajednice. Belakraina . Posavina i sj. cijela koncepcija dru tva ekonomsko. Keltski lokalitet ( Latensku slovensku gra u na 4 skupine ) Mokrono ka skupina Pokriva Dolensku. Od Rima ?) Pred I st. Lt B u srednjem Podunavlju ( Dunav) do Somboti. Novac je vi e simbol Po etak nov ane privrede u Europi = Prva trgovina Ranolatenski Hal tat u Ma arskoj : Lt A 5 generacija. Latenski plemenski saveznici .64god. SKORDISCI ( Dunav).dosta grobova Muler Karpe Materijalna kultura Mokr. Starije srenje i 2 .n.e. Srednjelatenski ma evi Latenska keramika na kolu u srednjoj Europi (masovna proizvodnja) Lokalni tipKantarosa . Podrinje. Autohtono i 2. Kasnolatenski grobovi ne razlikuju Lemberg ( Celje).. granica Mans Claudie .obrtni ka . ( 1.igovi na gornjoj strani ma a Kamena glava M ecke ehrovice Lt D ( druidi) Srednji laten manje grobova Oppida utvr ena naselja Lt D-a ( 1. sjedi te lokalne elite ili obrtni ka sjedi ta. mla e kasno ) Stane Gabrovac. 1885. Novac na no nji je zlatan tako se razlikuje od pravog novca.London) nije latenski tit ali je latenski ukras. Ljubljansku. gla an. Kleinklein. P. proturbana sjedi ta.. tit iz Balteresea ( Temza. Gorensku.Jo e Pe nik Mokronog groblje sa dosta nalaza sjevernije . utvr ena naselja.zlatni novac.

PRSTEN . 416/13. Taurisci to iskori tavaju u Noriku . Skorisci mjesavina Kelta i lokalnog stanovnistva. . Skordisci ( Dunav ) 279. Rimu se nije svidjelo to da ih pusta. nastala zbog kontrele Rima i Nori kog kraljevstva. Raniji napad prije 279. Hrvatska : Mokrono ka i Taurisci .. u Noriku nisu samo Taurisci. Bo i latenska kultura utvdio kronologiju na osnovu materijalne kulture Laten za na e podru ije : 1. pad NORIKA koji je pripao Rimu .Plja ka Histre i japodskog podru ija.uruk. Nakon pohodna stabilizacija. Granulacija i filinge proizvodi. slabi vrijednost zlata. Isto no sredozemlje helenisti ki . Mokronoge 2 B . Dragan Bo i ( Slovenija) Mokronoge I LtB 2 podjela Mokronoske na 4 skupine. 172.bitka u Delfima. Norik) Otkri e zlata na Apeninskom poluotoku . Materijalna kultura Skoridska i TAURISKA D.Sz. Norik se poslije tog napada nikad nije oporavio. prva spona sa Grckom. razoreno groblje Tip uruk ( tip fibule) narebrenog luka. Mokronoge 3 . ne to u kasnom latenu i Kelti. ( icom od plemenitog materijala). Keltizacija ( ljudi) uruk. Latenizacija ( materijalna kultura ) i 2 . 171.. Jedna skupina Skoriska krece prema Delfima i kupe ostale saveznike.Norik se ali na takav postupak Venetski konji strateska dobra Rimljani su odobravali kupovinu onima za koj e su znali da ih ne e napasti ( npr. Mokronoge II A .Lt D Nori ko kraljevstvo : 183 osnovana osnovana tvr ava Akvileje .

2.or ije. Rani laten. uni teni ma evi i koplje. ogrlica.. .. posude.. konjska oprema..Nau nice tipa mramorac.. Bogdanovci: rani laten DUX fibule. panonska fibula. staklene perle. Pilsmort. univerzalna no nja. kacige rijetke . u kasnom latenu zaobljeni. koplja preko 40 cm. latenski tit drveni LATENSKA KULTURA U HRVATSKOJ Zapad kraj hal tata. vazni konji. ali mala koli ina. amforaste perle. tip nauhami ? Blatnica : dux fibule . naukvivce zmijoliko zavrnute. srednji late . pojasevi ( 1... Sopron. . oru ije. Lonci. Osjek : fibula DUX . Pljosnati. Ranolatenske fibule glava prema luku zavinuta. kasni laten spaljivanje u puni krug ?.. grob 1. ogrlica od jantara amforaste . grob 2. Moravska: Narukvice. du i ma evi i Bojni no evi ( Kelti). kaciga tipa monteforti. Kne evski ukopi na Balkanu u isto vrijeme kao i u zapadnom hal tatu. Kao lanci.ravni umbo. manje i bolje opremljeni enski grob Od srednjeg latena koplje. ravni grobovi . Kasni laten : spojene sa lukom direktno ljevane t. fibule u enskom grobu. Vinkovci : skeletno.fibila tipa DUX Plo ica ukrasi Vi ebojne. Srenska Mitrovica : Staklene perle kao u Sloveniji . Ratni ki grob. srednji Balkan ili Podunavlje. koralj. Szentre.latena dolazi evolutivno Istocnoi kraj hal tata tumuli. panonska no nja. vorasti lanci ) NOVO MESTO : organski pojasevi. juzni Balkan i narukvice. jedino crvene nema . Grob iz Velike. 3. nema ih svako. Skitski po stilu. rani laten DUX fibule. umbo vi edjelni.

. ( zajednice na prolazu ) OSTALO RIJE ITE SA ASS.Kne evski ukopi nemaju kontinuiteta. jednostavne pojave.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful