1

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA ŠTROSMAJERA U OSIJEKU PEDAGOŠKI FAKULTET

Dr. Ladislav Bognar

METODIKA ODGOJA

Osijek 1999.

2

Recenzenti Prof. Dr. Nada Babić Prof. Dr. Ana Sekulić Majurec Lektor: Doc. Dr. Irena Vodopija

3

Sadržaj Dopustite da se predstavim..................................................7 Što je čovjek? .....................................................................9 Proces samoaktualizacije ...................................................12 Osnovne potrebe ....................................................12 Neuroze ..................................................................15 Psihopatološke pojave ............................................17 Razvoj ličnosti.........................................................17 Radionica "Čovjek"............................................................ 21 Radni list "Naše osnovne potrebe".................................... 23 Radni list "Čovjek - dobar ili zao"..................................... 24 Što je društvo? ..................................................................27 Pojedinac i društvo .............................................................29 Struktura društva ................................................................32 Egzistencijalno područje .........................................32 Područje društvenih odnosa ....................................33 Područje kulture i stvaralaštva ................................34 Vizija zdravog društva ........................................................35 Radionica "Društvo"...........................................................37 Što je odgoj?.......................................................................41 Različiti pristupi odgoju......................................................42 Odgoj i obrazovanje............................................................44 Sociocentrizam i pedocentrizam.........................................45 Cilj i zadaci odgoja.............................................................46 Radionica "Odgoj".............................................................51 Područja odgoja..................................................................59 Egzistencijalni odgoj..........................................................59 Zdravstveni odgoj...................................................59 Radni odgoj............................................................65 Samozaštitni odgoj.................................................68 Ekološki odgoj........................................................69 Socijalni odgoj....................................................................71 Odgoj za život u zajednici......................................71 Odgoj za humane odnose me u spolovima............73 Odgoj za nenasilno rješavanje konflikata...............77 Odgoj za mir...........................................................79 Humanistički odgoj.............................................................82 Odgoj pozitivne slike o sebi....................................82 Emancipacijski odgoj..............................................84 Odgoj za ljudska prava............................................85

...................................................................................................113 Radni list "Moje drvo"............................................................102 Utjecaj vršnjaka......................................................................................................................................................................................................................................................................................................102 Učenička zajednica..............................................................................................165 ........91 Obiteljska zajednica..................................................................................................164 Odgajanici...............................................................154 Metoda terapije..................129 Metoda afirmacije..............................161 Evaluacija....................114 Prilog "Tajni prijatelj"......................................................................................115 Metode odgoja....................93 Oblici suradnje s roditeljima......................................................................121 Metoda praktičnih radova.............................112 Radionica "Faktori odgoja".147 Metoda slušanja.........................................................................................................135 Strategija individuacije...........................................................88 Činitelji odgoja....100 Dječje grupe...................163 Evaluacija odgojnog procesa.....................................................................................................................................................................................................125 Metoda sigurnosti..102 Grupni pritisak.......................109 Osposobljavanje..............104 Broj djece................................................................................................117 Strategija egzistencije..108 Učitelj/učiteljica...................................................................87 Radni list "Piramida ljudskih potreba"........................................129 Metoda komunikacije....133 Metoda kooperacije.......................................................................107 Odnosi unutar zajednice........................................................................................................120 Metoda zdravog načina života..........111 Kreativnost..........109 Autonomija......151 Metoda poticanja....................................105 Stalne i promjenjive grupe.................................127 Strategija socijalizacije......................................................111 Razredni ili predmetni učitelji.............................................101 Status i uloga..................................................4 Radionica "Područja odgoja"....................................156 Radionica "Metode odgoja"....................111 Timski rad učielja.....................147 Metoda razgovora..............104 Dob učenika............................

...........................................................................169 Vo enje odgajanika (učenika)...........................................................................................................................................5 Odgajatelji.......................................168 Manifestacije ponašanja.......................................171 Razgovor...............................171 Upitnici poticanja.....172 Pismo...............................175 Radni list "Suzana"............................................169 Ispitivanje stavova........176 Program odgoja za osnovnu školu....187 Rječnik..................................192 ................................................172 Radionica "Postupci evaluacije".............................................................................................................................169 Ispitivanje socijalnih odnosa..............177 Literatura......................................................................167 Evaluacija odgojnog učinka.............................................

L. 31000 Osijek. (1993. Želio bih Vam. Vukovarska 6.M. te istovremeno studirao pedagogiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. dragi čitatelju/čitateljice. Poslijediplomski studij završio sam 1983. To je i jedan od razloga zašto pišem ovu knjigu. učitelji. tako i na osobno zadovoljstvo. Ro en sam u Slavonskom Brodu gdje sam završio učiteljsku školu.) Didaktika. dati i neke preporuke za služenje ovom knjigom. s diplomskim radom o odnosu škole i umjetnosti. ali imaju i svoju teorijsku utemeljenost. Vi ćete imati možda i drugih ideja.bognar@os. Doktorirao sam na modelu početnog školovanja znanom kao osječki model na kojem sam radio niz godina zajedno s većim brojem učitelja. neke uvodne općeteorijske postavke dao sam i na početku ove knjige. profesori (i kako se sve ne zovemo) često nemaju odgovore. To je drugi razlog zašto pišem ovu knjigu. kako nisam siguran da će svi prethodno pročitati Didaktiku. Školska knjiga./Matijević. Posljednjih godina radim kao profesor na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i primijetio sam da naši studenti imaju mali broj kolegija u kojima bi se mogli osposobiti za odgojnu problematiku. a tema je bila igra u nastavi. Uvidio sam da se u praksi najčešće javljaju odgojni problemi na koje odgajatelji. Metodiku shvaćam kao obilje ideja koje mogu pomoći praktičaru da obogati svoje odgojno djelovanje. Zagreb . Ideje su nastale u praksi.hr 2 Bognar. Desetak godina bio sam savjetnik u Zavodu za školstvo što mi je omogućilo upoznati odgojno-obrazovnu problematiku od vrtića do srednje škole. tel/faks. No. Predlažem da polemizirate s 1 Kontakt adresa: Dr. Desetak godina radio sam u seoskim područnim školama na području Požege. učiteljima.6 Dopustite da se predstavim Ja sam Ladislav Bognar1 autor knjige koja je pred Vama. Ova se METODIKA teorijski nadovezuje na DIDAKTIKU2 koju smo zajednički napisali moj kolega Milan Matijević i ja. Na početku svakog poglavlja dajem nekoliko preporuka za rad na tekstu koji slijedi. Diplomirao sam 1970. Ladislav Bognar. 031 201 868. Hrvatska. Želja mi je da ona pomogne budućim odgajateljima. nastavnici. profesorima da svoj posao obavljaju uspješno i na zadovoljstvo kako svojih učenika i njihovih roditelja. nastavnicima. e-mail: ladislav.hinet. To znači da će i oni imati istih problema kao i nastavnici koji sada rade u školama.

da ga dopunite svojim idejama. Osnovna namjena knjige je pomoć budućim odgajateljima. ali složen odgajateljski poziv. Knjigu se može čitati po redu. No. nastavnika ili roditelja. Uz svako poglavlje dani su i neki prilozi kao što je scenarij jedne pedagoške radionice kojom se može ova tematika realizirati s grupom studenata. ali čitatelj ih može koristiti samostalno. nastavnicima i profesorima da se osposobe za lijep. ako želi. da iznosite svoja slaganja i neslaganja. Tu su i pojedini radni listovi koji se mogu koristiti u okviru radionice. knjiga će biti dostupna i svima koji žele unaprijediti svoje znanje o odgoju ili žele svoja iskustva i spoznaje usporediti s mojima.7 tekstom. . ali i u dijelovima jer svako poglavlje čini relativno samostalnu cjelinu. učiteljima.

možda još s nekim. Kad pročitate moj tekst izrazite svoje slaganje ili neslaganje. ili izraziti na neki drugi način.. oblikovati. o ČOVJEKU.Možete meni napisati pismo ili mi poslati poruku elektronskom poštom. kolegom ili kolegicom iz Vaše ustanove. . spoznaje. Možda s prijateljem ili prijateljicom sa studija... vizije. napisati kao priču ili pjesmu... Porazgovarajte s nekim.. naslikati. Možda možemo porazgovarati telefonom ako želite ili na Fakultetu.8 Cijenjeni čitatelju/čitateljice! Prije nego krenete na čitanje ovog poglavlja izrazite svoje razmišljanje. Možete to napisati kao mali esej. faksom.

ali gotovo isto toliko da je nasilan i zao. danas postaje sve jasnije da čovjek u svom razvoju može postati i konstruktivan i destruktivan. Ipak. vrhunske doživljaje. potrebu za samoćom i privatnošću. stvaralaštvo.) Suvremeno društvo. ali i shvaćanja da je rezultat odre enih pozitivnih ili negativnih utjecaja. Ipak. razlikovanje sredstava od cilja. duboke veze s malim brojem pojedinaca. 1968. neiskrenost. prihvaćanje sebe i drugih onakvih kakvi jesu. prirodnost. Većina to uspijeva tek djelomično. to je samo dio istine jer čovjek istovremeno mijenja te okolnosti. sklonost demokraciji. a to zavisi. Jedna od njegovih osobitosti je da se ne miri s postojećim i da stalno teži promjenama. Moglo bi se navesti mnogo potvrda da je čovjek dobro i plemenito biće. usredotočenost na probleme. želju za pomaganjem ljudskom rodu. Kod njih se mogu pojaviti i neki nedostaci i loše osobine kao što su sebičnost. nezavisnost od kulture i okoline u kojoj žive. itd. spontanost. Svaki odgoj polazi od nekog teorijskog shvaćanja čovjeka.9 ŠTO JE ČOVJEK ? U odgoju je riječ o čovjeku. U ovoj knjizi polazimo od humanističke teorije koju ćemo objasniti u osnovnim crtama. koje nam je još uvijek velika nepoznanica. smisao za filozofski humor. Ispitivanjem samoaktualiziranih ličnosti došlo se do podataka da one imaju sljedeće osobine: efikasnu percepciju stvarnosti. svježinu zamjećivanja. depresivnost. a to je stvaralački čin. ponekad ometa normalan razvoj ličnosti i proces samoaktualizacije. ali tu maštu postupno pretvara u stvarnost. tom najsavršenijem živom biću. U mjeri u kojoj mu to . Čovjek je po svojoj biti radno i stvaralačko biće. a te teorije su vrlo različite i otuda tako različiti pristupi odgoju. što rezultira time da dio ljudi ne uspijeva zadovoljiti svoju potrebu za samoaktualizacijom. U ontogenezi čovjek nastoji svojom aktivnosti i uz pomoć drugih ljudi ostvariti u što većoj mjeri svoje ljudske mogućnosti. hirovitost. Takve osobe možemo nazvati samoaktualiziranim. Njegov je život u velikoj mjeri odre en okolnostima koje su uvjetovane i povijesno i kulturno. Postoje shvaćanja da se čovjek ra a kao dobar ili kao zao. tvrdoglavost. jednostavnost. toliko i od vlastite aktivnosti i uspješnosti da u danim okolnostima (koje nikad nisu idealne) postigne najviše. nego u prirodi koju je preoblikovao svojim radom. a posebno proces odgoja. On više i ne živi u prirodi koju je zatekao. Čovjek živi u zajednici s drugim ljudima o kojima je toliko ovisan da izvan ljudskog društva dijete ni ne može postati čovjekom. koliko od okolnosti u kojima živi i utjecaja drugih ljudi. ali su one mnogo rje e nego u drugih ljudi. Konstruktivnim čovjek postaje u onoj mjeri koliko uspije ostvariti svoje ljudske mogućnosti. On je biće koje mašta. (Maslow.

Glasser (1988. kao i potrebu za mogućnošću izbora i slobodom. potrebe za sigurnošću i pripadanjem. vodi preko zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Prema Maslowu (1968. te potrebe za samopoštovanjem. Glasser naglašava da čovjek sam bira svoje ponašanje i da o tome ovisi hoće li ono biti uspješno ili neuspješno. . Ali kako to da ljudi ipak bivaju destruktivni pa i okrutni? Otkud to zlo koje se ipak pojavljuje kod ljudi? Proces samoaktualizacije Čovjek se ra a kao ranjivo i bespomoćno biće koje bez pomoći drugih ljudi i ne može postati ljudsko biće.) do samoaktualizacije. Fromm (1987. U čovjeku postoji samo čovjek i to je ono što smo uspjeli osloboditi u terapiji. Put do samoaktualizacije. Ako ih jedinka nakon dužeg nastojanja ne uspije zadovoljiti dolazi do ozbiljnih poremećaja u razvoju ličnosti. a zao ukoliko se kreće regresivno prema sindromu propadanja. Ne postoji zvijer u čovjeku. Osnovne potrebe jesu. Ostale figure redom predstavljaju: osobu koja odustaje od nastojanja da ostvari svoje ljudske mogućnosti. Na ponašanje čovjeka potiču osnovne potrebe u koje on ubraja potrebu za pripadanjem. To je osoba koja je uspješna. kaže Rogers. U početku su to roditelji. potrebu za igranjem. kao najviše potrebe. ali uvijek u odnosu s drugim ljudima.) moguće stupnjeve ljudskog samoostvarenja prikazuje s pet ljudskih figura različite veličine. Rogers (1965. kreativnošću i zabavom. izdvojene potrebe koje su posebno važne za razvoj ljudske jedinke. a kasnije se taj krug postupno širi. osobu kod koje se javljaju neurotski i psihopatološki poremećaji i osobu koja svoj neuspjeh kompenzira različitim ovisnostima. koja ima samopouzdanja i koja osjeća da sama kontrolira svoje uvjete života. Zato autor tu teoriju naziva teorijom kontrole. U mjeri u kojoj mu to nastojanje za vlastitim samoostvarenjem ne uspijeva on je destruktivan prema vlastitom životu i životima drugih ljudi. iz mnoštva ljudskih potreba. da čovjek postaje dobar ukoliko se razvija u pravcu progresije i okrenut je sindromu rasta. ljubavlju i suradnjom. natjecanjem i uvažavanjem. Ljudska jedinka do svoje aktualizacije dolazi putem vlastite aktivnosti. Desno je osoba koja je u potpunosti ostvarila svoje ljudske mogućnosti. ali je svoje ljudske potencijale (čovjeka u sebi) tek djelomično razvila. potrebu za moći. ali uvijek ostaje uža grupa bliskih osoba uz koje čovjek ostaje vezan cijeloga života. dolazi se preko zadovoljavanja fizioloških potreba.10 uspije on je okrenut životu i drugim ljudima i tada je konstruktivan.) tvrdi da su mišljenja koja čovjekovu prirodu proglašavaju zlom u osnovi pogrešna. Lijevo od nje je osoba koja je osigurala materijalne uvjete života. Otuda ta snažna vezanost mlade ljudske jedinke za druge ljude.) navodi. odgovorna. kojoj svaki čovjek teži.

ali i agresivnih osoba i biti jedan od činitelja razvoja mladenačke delinkvencije. kretanjem. školi i drugim društvenim ustanovama. te da je omogućen doživljaj uspjeha u skladu s osobnim mogućnostima. Za prve je posebno važna obitelj. Polaskom u školu za dijete postaju važni najprije razredna učiteljica/učitelj. ali i u toplim i suradničkim dječjim kolektivima. To su potreba za hranom.) Fiziološke potrebe i potreba za sigurnošću pripadaju u grupu bioloških potreba koje su karakteristične za sva živa bića. U odjeljenju gdje se svakoj mladoj osobi ukazuje pažnja i pomoć kad joj je teško. ozbiljno je ugrožena ova potreba. To su već čisto ljudske potrebe i one se uvijek zadovoljavaju u odnosima s drugim ljudima. da biraju sadržaje i aktivnosti.. 1983. U tradicionalnoj školi često se osujećuje dječja potreba za kretanjem i aktivnošću.. a dijelom i u vrtiću. zdravljem. za radom i djelovanjem. Sputana potreba za kretanjem nadokna uje se eksplozijom motorike za vrijeme odmora. One se najčešće zadovoljavaju u okviru obitelji. Podaci dobiveni istraživanjem u srednjim školama Slavonije i Baranje (Bašić/Uzelac. gdje je . gdje može iznijeti svoje osjećaje i probleme. Grupu socijalnih potreba čine potreba za ljubavlju i pripadanjem. U školama gdje sustav funkcionira pod pritiskom straha od neuspjeha i gdje je dio djece slabijih mogućnosti unaprijed osu en na neuspjeh. trebala bi omogućiti djeci da u skladu sa svojom dobi sama odlučuju o svojim interesima. Da bi škola zadovoljila potrebu za sigurnošću. Potreba za sigurnošću zadovoljava se u potpunim i stabilnim obiteljskim zajednicama. vodom. toplinom. Na taj način škola može utjecati na razvoj nesretnih i depresivnih. kao i potreba za samopoštovanjem.1983.) govore da se agresija povećava češćim ponavljanjem razreda. a kasnije sve važniju ulogu preuzimaju vršnjaci iz škole.11 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% nije ponavljao jedanput dvaput triput i više Utjecaj ponavljanja razreda na pojavu agresivnosti (adaptirano prema Bašić/Uzelac. a okrenute su održavanju i zaštiti života.

te omogućiti individualnu brzinu napredovanja. zlostavlja slabije od sebe) ili da prihvati negativnu sliku o sebi i postane destruktivna osoba ili svoj neuspjeh pretvori u neku neurotsku pojavu. Ljudi pak koji nisu uspjeli u svojim nastojanjima za samoostvarenjem. . Smisao samoaktualizacije je da čovjek postane barem približno ono što može postati. Upravo bi se u školama moralo mnogo toga promijeniti kako bi se stvorili povoljniji uvjeti za zadovoljavanje ove potrebe. Ponekad autoritarne obitelji sputavaju mlade ljude u njihovom nastojanju za samoaktualizacijom. Samoaktualizirane su osobe dobri i konstruktivni ljudi. Samoaktualizirajuće potrebe čine najvišu razinu ljudskih potreba. To je uvijek osobni osjećaj punine života (ili ispraznosti). pa takvom djetetu preostaje da svoje samopotvr ivanje ostvari na neki drugi način (da npr. rastava. osobe koje su se odrekle stvaralaštva i slobode. gdje se nikoga ne proglašava "lošim". okrenule se ovisnostima. ali i u vrtiću i školi. a još češće to nekim učenicima čini škola. nesretne su i često destruktivne osobe. Valjalo bi napustiti logiku "prosječnog" učenika i razlikovanja "dobre" i "loše" djece. Čak i ako do e do poremećaja u obitelji (sva e. Važno je omogućiti svakom pojedincu da se dokaže na onom području za koje ima veće mogućnosti. Umjesto bavljenja programima različitih predmeta više bi se trebalo baviti ljudima (programe shvatiti samo kao sredstvo za razvoj učenikovih potencijala). dijete će u takvoj sredini udarac lakše preboljeti. Trebalo bi napustiti težnju da sva djeca odgojem postaju ista. tu se lakše zadovoljava ova potreba. a neke se na razne načine osvećuju drugim ljudima za svoj neuspjeh. Ako se to doga a u školi i ostala će djeca prihvatiti stav razrednika/razrednice. Mladima treba omogućiti preuzimanje inicijative i odgovornosti za osobni razvoj. Dijete kojemu se govori da od njega neće biti ništa. stvaralačko djelovanje.12 razrednik/razrednica osoba s kojom se može razgovarati i o najintimnijim problemima. smrt). da je "loše" (a to se često doga a) ne može razviti pozitivnu sliku o sebi. To se postiže u obitelji. Samopoštovanje podrazumijeva osjećaj vlastite vrijednosti i razvijanje pozitivne slike o sebi. a umjesto toga poticati razvoj originalnih ljudskih jedinki. slobodu izbora i pravo na pogreške i dati im priliku da istraže svoje mogućnosti te da se iskažu. okrenuti suradnji s drugim ljudima. a to čovjek postaje vlastitim djelovanjem.

piromanija. skitnja. boli ga njegova glava ili trbuh. No. čupanje kose. razrednika. to je put koji prolazi kroz mnoge krize i u složenoj interakciji djeteta s društvenom okolinom ono u većoj ili manjoj mjeri zadovoljava svoje potrebe za rastom i razvojem. Dijete u svom razvoju vlastitom aktivnošću u odnosu s drugim ljudima nastoji zadovoljiti osnovne potrebe i ostvariti svoje ljudske mogućnosti. Jednim imenom ove i slične pojave nazivamo neurozama. Odgoj je pomoć mladima da te prepreke uspješnije savladaju. Taj se razvoj nikad ne odvija kao pravolinijski i beskonfliktni proces. Neuroze se javljaju kao prvi pokazatelj da nešto u razvoju ličnosti nije u redu. da je normalan razvoj ugrožen.. rani seksualitet. Na putu samoaktualizacije javljaju se mnoge prepreke. kad i nakon dužeg nastojanja dijete ili mlada osoba ne uspijeva u tom nastojanju ili kad iznenadna promjena dovede do ugroženosti nekog od ranijih načina zadovoljavanja. kra a. delinkvencija. psihosomatski poremećaji itd. mucanje. ali i očajničko nastojanje da se to postigne. učitelja. nastupaju dublji poremećaji kao što su verbalna i fizička agresija. obično ne izaziva veću brigu odgajatelja. To je destruktivnost koja je usmjerena prema unutra. grickanje noktiju. čupa svoju kosu.. To. a to su psihopatološke pojave. Naprotiv. Ako se to ne dogodi. dolazi do poremećaja u ličnosti koji se izražavaju kao emocionalna nestabilnost. a konfliktna situacija duže potraje. nažalost. A upravo na taj simptom bi trebalo odmah reagirati i pomoći djetetu da prevlada konfliktnu situaciju.13 Kako se vinuti do visina vlastitih mogućnosti? To je dilema svakog mladog čovjeka. a ponekad ni roditelja. prema samom sebi: dijete grize svoje nokte. enureze. .

nema radosti i odobravanja. Nema povjerljivih osoba i prijatelja. anksioznost. ali treba stvoriti harmonične obiteljske i školske odnose da može prevladati svoje strahove. topotanje. Sredstva za spavanje i umirenje pogoršavaju stanje. Mnogo kretanja na svježem zraku. Ravnodušnost prema lošim ocjenama i kaznama. Umišljena bolest je reakcija na anksioznost. Nerijetko se javlja kao grupna pojava: "Ljutiti se lijepo kao odrasli. nemirno trčanje naokolo. Kao reakcija na sukob. poremećen apetit nakon napornog školskog dana. Potrebna terapija kao kod slabe koncentracije. Slobodno ure enje svoje sobe. Česta depresivnost. nedovoljno dubok san. Potrebna je terapija kao i pri bježanju. Suradnička pomoć u ovim problemima sazrijevanja. Smiriti glad za doživljavanjem. Lako se ometa u radu i ima slab interes za nastavu. Može biti simptom poteškoća u radu povezanih s drugim poremećajima kao čupanje kose. . Traženje prikladnog partnera za razgovor kome se osamljeno dijete može povjeriti." Jednokratni izlet k dragim ro acima ili prijateljima. besciljno trčanje naokolo.14 Poremećaji u razvoju dječje ličnosti i odgojni postupci 3 Simptom Nemirni pokreti Jaka hiperaktivnost Slaba koncentracija Umišljena bolest. Izražavanje me usobnih osjećanja i smanjivanje zahtjeva. Pri zainteresiranosti može 10 min. psihologa ili psihijatra. a to je u prvoj godini osnovni problem. 1976. Osamljenost. Često ponavljana jaka bol.5 % 11. Povremene glavobolje. poremećaj koncentracije. Nikakvih odbacivanja. Poremećeno ponašanje Odgojni postupci Ne tjerati dijete da bude mirno dok za to ne bude sposobno. buncanje u snu. 24% Sužena pažnja i slaba koncentracija u školi i izvan nje. Strpljivost. Autoritativno odgajana djeca se često teško koncentriraju. 25% 7% Smušeni pokreti. Bježanje iz straha pred kaznom zbog loših ocjena. Dozvoliti galamu i bijes.5 % 13% 12% 27% Pregled školskog liječnika. pretežno nježan odnos prema jednom partneru istih godina i postepen razvoj k seksualitetu odraslih. Nezainteresiranost za pojedine predmete. Povremeni poremećaji nakon lijepih doživljaja. Loša postignuća u mnogim predmetima.) 1% Seksualni odnos sa znatno starijim partnerom povezan s bježanjem od kuće i školskih obaveza. Pokušati ukazati na nevažnost ure ivanja noktiju. 19. Može se razumjeti da djevojčica voli starijeg čovjeka. Tjelesni umor. prije svega ne u smislu: "To mi ne smiješ učiniti!" Pomoći da se život učini veselim. nakon teškog raspravljanja ili teške povrede osjećaja ljubavi. mučnina. Stabilan. ne može mirno sjediti i za vrijeme napetog TV programa. glavobolja Tjelesna bolest Poremećaj spavanja Nesanica Grickanje noktiju % Normalno ponašanje Koprcanje. Do puberteta često samo navika ili stupanj u razvoju. da zabrine roditelje ili obična želja za avanturom. Kod kuće treba biti atraktivno tako da se dijete ugodno osjeća i ne bježi. Samoubilačke namjere Bez poda taka 3 Beck. Ako u razgovoru s povjerljivom osobom kaže: "Život ne predstavlja više nikakvu radost. 6% Bježanje Rani seksualitet (djevojčice ispod 15 god. Ne nadgledati strogo školski rad. Nikakva predbacivanja i kazne. Često vrlo kasno zaspivanje. Najradije bi učinio kraj" a izjava je učinila promjenu na bolje. uzbudljivih TV igara. Razgovor i diskusija potiču sposobnost koncentracije. sjediti i koncentrirati se. mučnina i povraćanje prije škole ili ponedjeljkom u jutro. sukoba u obitelji.

15

Psihopatološke pojave znače izražavanje destruktivnosti prema okolini i znak su dubljeg poremećaja u razvoju ličnosti. Svi koji se bave odgojem na njih su vrlo osjetljivi, ali je ovdje zakašnjela intervencija znatno manje učinkovita od one na neurotske pojave. To, naravno, ne znači da uspjeh nije moguć, ali je potrebno dugotrajno i strpljivo odgojno nastojanje ponekad povezano i s radom stručnjaka za psihoterapiju. Poremećaje u razvoju dječje ličnosti nije uvijek lako prepoznati jer su često slični pa čak i istovjetni s nekim oblicima ponašanja koji su normalni ili su prouzročeni nekim sporednim utjecajima koji nemaju dublje odgojno značenje. U tome nam može poslužiti pregled njemačkog pedagoga Johannesa Becka (str.16) u kojem ukazuje na važnost razlikovanja normalnog ponašanja od poremećaja i predlaže pedagoške postupke. Razvoj ličnosti je dugotrajan, zapravo doživotan proces. Čovjek se u potpunosti rodi kad umire. Prema Eriksonu (vidi tablicu str. 18) proces razvoja ličnosti prolazi kroz osam etapa pri čemu svaka od njih predstavlja krizno razdoblje koje može biti uspješno i neuspješno riješeno. Pozitivno rješenje krize svakog stadija vodi konstruktivnim kvalitetama ličnosti kao što su nada, volja, svrsishodnost, kompetentnost, vjernost, ljubav, briga i mudrost. Ako se kriza ne riješi uspješno, mogu se javiti patološke deformacije ličnosti. Predškolsko doba ili prvih šest godina, posebno je buran period u kojem nezamjenjivu ulogu imaju roditelji. Veliko je značenje maženja, milovanja i tjelesnog kontakta roditelja i djeteta što djetetu daje osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti i razvija ugodne emocije. Kako dijete raste, važan je poticaj i podrška roditelja u djetetovim aktivnostima, ali ne i pretjerana zaštita i onemogućavanje samostalnosti jer to dovodi dijete do nesigurnosti, uplašenosti i nesamostalnosti. U mla oj školskoj dobi posebno značenje ima doživljaj uspjeha u školi. Kako mnoge škole u nas nisu orijentirane na dijete i ne nastoje da Tragične scene učestalih svako dijete razvije osjećaj kompetentnosti jasno samoubojstava mladih je da su škole često uzrok razvoja inferiornosti i govore o osjetljivosti negativne slike o sebi, što može imati trajne ovog kriznog vremena negativne posljedice u razvoju mlade osobe. Zato odrastanja, ali i o je važna uloga učitelja da kod svakog djeteta izostanku primjerenog prona u nešto pozitivno i da svako dijete nastoje odgojnog pristupa afirmirati me u vršnjacima.

16

Etape u razvoju ličnosti prema Eriksonu4
Dob Kriza Rješenje Razvija se povjerenje u odrasle i okolinu koju reprezentira majka. Sumnja i strah u odnosu prema ljudima, nepovjerenje u okolinu i sebe. Podrška i poticaj roditelja razvija samopouzdanje i samokontrolu vlastitih postupaka. Prevelika zaštita roditelja i onemogućavanje aktivnosti pa se javlja poniženje, sram i nesigurnost. Poticanje roditelja i podrška dječjoj inicijativi dovodi do ponašanja koje ima cilj. Onemogućavanje samostalnosti u igri, kazne umjesto razumijevanja dovode do osjećaja krivnje. Presudnu ulogu ima uspješnost u školskim zahtjevima što razvija osjećaj kompetentnosti i produktivnosti. Ako dijete nije u stanju ispuniti zahtjeve koji mu se postavljaju razvija se inferiornost. Uključivanjem u društvo i nalaženjem svog mjesta pojedinac postaje samostalna i osobita ličnost. Neuspješnost ovog nastojanja dovodi do difuzije uloga i konfuzije identiteta. Fuzioniranje vlastitog identiteta s drugim osobama bez straha. Brak je spajanje dvaju identiteta. Zaokupljenost samim sobom i izbjegavanje intimnih veza s drugim osobama. Nesposobnost za brak. Briga za potomke, ali i za prirodu, društvo i za buduće generacije. Većina ljudi ima svoju djecu, ali nisu stigli do tog stupnja. Skrbe samo za svoju obitelj i sebe. Retrospekcija životnog puta. Javlja se osjećaj zadovoljstva i smislenosti. Osjećaj da će živjeti u svojim potomcima i djelima. Osjećaj promašenosti života. Projekcija vlastitih nedostataka na okolinu. Potiskivanje neugodnih osjećaja. Strah od smrti. Vjernost Volja Vrlina Rituali Numinozni (doticanje, osmjehivanje, milovanje) Idolizam (obožavanje heroja) Rituali razboritosti (dokazivanje krivnje i nevinosti) Legalizam (nekritičko prihvaćanje pravila i zakona) Dramatička ritualizacija (igre uloga) Pretvaranje Formalna ritualizacija (kako da izvršava zadatke) Formalizam (ponavljanje praznih rituala) Ideologija (koherentan sustav ideja) Totalizam (fanatična opsjednutost idejama grupe) Ljubav Udruživanje (zajedništvo u ljubavi, radu, prijateljstvu) Elitizam (izolirane grupe izdvojene od drugih) Skrb Plodonosna ritualizacija (roditeljstvo, poučavanje, pomaganje) Autoritizam (izopačena briga za druge) Mudrost Integralna ritualizacija (mudro postupanje) Sapijentizam (lažna mudrost)

POVJERENJE ili NEPOVJERENJE

Nada

1. godina 2 - 3 god. 4 - 6 god. 6 - 11 god. 12 - 20 god. 20 - 25 god. 25 - 65 god. Preko 65 god.
4

AUTONOMIJA ili PONIŽENJE

INICIJATIVA ili KRIVNJA

Svrha

PRODUKTIVNOST ili INFERIORNOST

Kompetencija

IDENTITET ili KONFUZIJA

INTIMNOST ili IZOLACIJA

PLODNOST ili STAGNACIJA

INTEGRITET ili OČAJANJE

Prilago eno prema: Fulgosi, 1981.

17

Starije školsko doba je vrijeme traženja osobnog identiteta. To je vrijeme kad učenici više nisu djeca, a nisu ni odrasli. Oni imaju osjećaj da se sve mijenja i ne znaju što su i tko su. To je često bolno iskustvo u kojemu posebno značenje imaju grupe vršnjaka, a njihova uloga može biti i pozitivna i negativna. Uloga roditelja i odgajatelja u ovom vremenu postaje posebno delikatna. Ona je jako važna kao pomoć kad nastupe krize, ali više nije ista kao prije. Treba razgovarati kao s odraslima i sebi ravnima uz veliko uvažavanje mlade osobe i njenog vi enja problema. Česta samoubojstva u ovoj dobi govore kako se to ne doga a na primjeren način. Dvadesete godine i ono što se doga a nakon toga možda više govore o odgajateljima, učiteljima, profesorima i roditeljima jer su i oni osobe u razvoju. I oni su u procesu traženja vlastitog identiteta i produktivnosti. Koliko su u tome uspješni toliko i mogu pomagati svojoj djeci ili učenicima. * * * Za odgoj je značajno da uvijek polazimo od nekog poimanja čovjeka, bez obzira koliko smo toga svjesni ili ne. Ako polazimo od nekih shvaćanja da je čovjek po svojoj prirodi zao, da je to zlo u čovjeku nasljedno i nepromjenjivo, onda uvijek provodimo neku od varijanti represivnog odgoja. Nenasilje u odgoju moguće je ako polazimo od shvaćanja da je čovjek dobar i konstruktivan u onoj mjeri u kojoj uspijeva zadovoljiti svoje potrebe, odnosno ukoliko u svom nastojanju da izraste u originalnu ljudsku jedinku bude uspješan i podržan od drugih ljudi. Tu posebno delikatnu ulogu imaju roditelji, odgajatelji, učitelji i profesori i svi oni koji se bave odgojem. Odgoj pri tome treba shvatiti kao pomoć i podršku mladoj osobi u njenom nastojanju da razvije sve svoje ljudske potencijale, te da uspješno prevlada krize na koje u svom nastajanju nailazi.

osjeti težinu.. treba nazvati..... te zatim priča o svom predmetu... zbirka sitnih predmeta (figurice. zašto ga je odabrao/odabrala....... 1..... mirise koje osjećate. to je jezgra vašeg dobrog ljudskog bića.. voštane boje.. Svatko odabere jedan. neka disanje dolazi samo od sebe.. vrlo polako. telefon.. što mu/joj znači.... Tamo kod stijene su neka vrata. Kakve asocijacije mu/joj budi.. Polako otvarate vrata. 1 Moje osnovne potrebe. vratite natrag u stvarnost. pogledajte sve oko sebe. Vinite se mislima do oblaka. Ujedno naprave plan boljeg zadovoljavanja nekih od potreba i odrede rok do kojeg će što učiniti. pisati ili razgovarati s tom osobom kako bi je podsjetili na plan koji je načinila.. i ulazite u pećinu s blagom... kuglice. miris.... Na krilima oblaka stižete u prekrasnu planinu. koji lagano neku odlaze.. kazetofon. Zatim treba pronaći para.18 Zadaci: Razviti pozitivnu sliku o sebi i drugim ljudima... Uz prikladnu glazbu voditelj/voditeljica čita tekst vo ene fantazije Moja slika. To ste vi.... 2... flomasteri. Moja slika Sjednite ugodno. adresu.. zatvorite oči. Sudionici riješe radni list br. Svi posjedaju u krug.. kako se osjećate?.. 3... Produbiti spoznaje o ljudskoj prirodi i jedinstvu čovjeka s prirodom.. spajalice itd. loptice.. razgleda ga. Sredstva: Papiri različitih veličina i boja... i obratite pažnju na svoje disanje. Da to je vaše ime..... Dišite lagano i opušteno.... Sve to napišu na papir u boji na kojem napišu svoje ime..Što vidite. boje koje vidite. A sad se polako. zdravlju i osobnoj sreći. a zatim naslikajte svoj doživljaj.. strukturu.. zvukove koje čujete.. Na sredinu se prospe veći broj sitnih predmeta. Kad do e datum koji je napisan na tom papiru. Od tog papira načine avion i svi istovremeno bace avione.. u neke daleke prostore. to je vaša ljudska bit. Pustite da vas nose.... Na vratima piše vaše ime.. Iznad sebe vidite oblake. Na taj način upoznaju osnovne potrebe aplicirane na vlastito iskustvo. Prepustite se tom ugodnom osjećaju . Otvorite oči. Svatko uhvati nečiji avion. napisano velikim i lijepim slovima. glazbeni instrument.. Prilazite im... Promotrite oko sebe.. kockice. Parovi jedan drugom predstave svoju sliku. Okrenuti se vlastitoj kvaliteti življenja.. kao da vas ljuljaju valovi na vodi. nove i nepoznate.).. što čujete. . Nakon toga svatko naslika kako je doživio sebe u vo enoj fantaziji.

U grupama se povede rasprava na temu Čovjek . Grupe mogu i zamijeniti uloge. .dobra vila ili zla vještica.19 4. Nakon rasprave glasnogovornik grupe izvijesti o čemu su razgovarali i koja su mišljenja došla do izražaja. 5. Jedna iznosi argumente o ljudskoj dobroti. Podijele se u grupe i dobiju se radni listovi br. Nakon toga je moguće cijelu skupinu podijeliti na dvije suprostavljene grupe. 2. Na kraju svi izraze svoj doživljaj današnjih aktivnosti tako da na papirić nacrtaju jedan od znakova kojim izraze svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo. a druga o destruktivnosti.

Kad to učine i ostali članovi grupe.. stanovanje.. adresu i telefon..20 NAŠE OSNOVNE POTREBE 1.. Procijeni stupanj zadovoljenosti svojih osnovnih potreba tako da bojom ispuniš čašu (što je više potrebe zadovoljena čaša je punija): BIOLOŠKE POTREBE (hrana. Od papira načini avion.. Na papir napiši svoje ime. nazovi je telefonom ili je na neki drugi način podsjeti na plan koji je napisala i porazgovaraj o promjenama koje su se dogodile. Odredi i rok do kojeg ćeš to učiniti. zaposlenje. Što možeš učiniti da bi ti potrebe bile bolje zadovoljene? Napiši nekoliko ideja: ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ 3. posjeti tu osobu. sigurnost. koliko vrijedim u očima drugih.. zadovoljstvo školom.) SAMOAKTUALIZACIJA (koliko sam sretan/sretna. bacite svoje avione i neka svatko uhvati neki tu i avion. samopouzdanje. odjeća. sport. koji je napisan u planu osobe čiji avion si uhvatio/uhvatila. Na posebnom papiru napiši plan aktivnosti kojima ćeš uspješnije zadovoljiti svoje potrebe. jesam li ono što želim biti. zdravlje. . obitelj.) SOCIJALNE POTREBE (osobe koje volim i koje me vole.) 2. prijatelji. Kada do e dan.

Na kraju rasprave izvijestite o raspravi u vašoj grupi. Pokušajte naći argumente za vaše tvrdnje. Što sad vidite? Na kakva razmišljanja vas potiče ova slika? Možete li naći neke argumente da je čovjek dobar? Imate li neke argumente o čovjekovoj zloj prirodi? 2.21 ČOVJEK . . Pažljivo promotrite sliku. Povedite raspravu u grupi o ljudskoj prirodi. Što vidite? Zatim okrenite sliku.DOBAR ILI ZAO 1.

Npr: Zatim prije ite na čitanje sljedećeg poglavlja.. Kad pročitate tekst polemizirajte s njim ili napišite svoj koji će biti drugačiji. Gdje ste smjestili odgoj? Kakva je njegova uloga u društvu? . To se radi tako da u sredinu papira napišete riječ DRUŠTVO.22 Prije nego pročitate tekst o DRUŠTVU načinite jedan misaoni uzorak kojim ćete prikazati svoje poimanje DRUŠTVA. a zatim od te riječi povlačite crte na koje upisujete što pod tim podrazumijevate. Ali svakako dopunite svoj misaoni uzorak novim elementima do kojih ste došli..

ako bi bio "divlji". ne može biti divlji. Divlji dječak iz Aveyrona s domaćicom svojega odgajatelja dra Itarda (scena iz igranog filma) Ipak. Naime. koju ćemo ukratko opisati. Danas postoje vrlo različite i oprečne teorije društva i zavisno od teorijskog opredjeljenja imamo i različita shvaćanja odgoja. zaista iznimnim slučajevima. Ono je zajednica konkretnih i živih pojedinaca žena i muškaraca.23 ŠTO JE DRUŠTVO Čovjek je društveno biće i jedino može živjeti u zajednici s drugim ljudima. stoljeća u jednoj šumi Aveyrona na en dječak koji je hodao četveronoške. Ta zajednica naziva se društvo. Odgoj je i društvena pojava jer odgojem društvo utječe na vlastito samoodržanje. u malobrojnim. I ovdje se opredjeljujemo za humanističku teoriju. Nema ih i ne može ih ni biti. Izvan društva djeca ne mogu odrasti. ne bi uopće bio čovjek. Društvo ne postoji kao nešto izvan i iznad ljudi. pio vodu kao . a na te promjene ljudi mogu utjecati vlastitom aktivnošću. I sama zamisao toga "divljeg" čovjeka je apsurdna. Prvi takav slučaj znanstveno je istražen i registriran u Francuskoj. Tu je krajem 18. divljih ili prirodnih ljudi. a dominantne društvene grupe odgojem nastoje utjecati na društvene promjene. dijete može rasti izvan ljudskog društva. pa zato i nema tzv. A ako je to čovjek. Društvo nikad nije idealno i zato ga treba stalno mijenjati i uvijek nanovo uskla ivati s ljudskim potrebama. Društvo se stalno mijenja.

u svoj primitivni život! Ili. One su se ponašale i hranile kao vukovi. ratoborna i destruktivna. (Butorac. ako si zbog svojih novih potreba postao zavisan od društva. Nakon višegodišnjih upornih nastojanja dječak je usvojio uspravno hodanje. Vrijednosti se iskazuju normama koje mogu biti moralne ili zakonske. 1984. očito je da razlike nastaju zbog drugačije vrijednosne orijentacije koja se prenosi odgojem. Francuska Akademija nauka bila je. a ne kao ljudi. odgoj je dao neke minimalne rezultate. Režala je na drugu djecu i ujedala ih. Pojedini slučajevi gdje su djeca odrastala odvojena od ljudi. Koliko je vrijednosna orijentacija bitna za karakter odre enog društva vidljivo je u pojedinim nedirnutim5 društvima. a starija je naučila tek nekoliko riječi. naučio nekoliko riječi. pa je Itard prekinuo dalje odgajanje Viktora (to su ime dali dječaku) i smjestio ga u sirotište.24 govedo.) Pojedinac se prema društvu odnosi svojim potrebama. trpi kaznu da budeš beskoristan i smješten u Bicentre (tadašnja pariška ludnica) gdje ćeš umrijeti u bijedi. Dječaka je u dogovoru s Akademijom nauka Francuske počeo odgajati liječnik J. ali se nije uspjela socijalizirati. 4-5) No." (Furlan. Iako "divlji" dječak nije postao ravan normalnoj djeci. Uz društvene norme vezane su i društvene sankcije kojima se osigurava ostvarivanje ovih normi. Itard. pak. završavali su tragično po tu djecu.M. miroljubiva su i tolerantna." Itardovo je razočaranje bilo prouzročeno njegovim nerealnim očekivanjima da će od "divljeg" dječaka odgojiti izvanrednog mladića. dakle.G. 5 . ni čovjek ne može postojati izvan društva. U svom mu je dnevniku uputio ove riječi: "Nesretniče jedan! Budući da su moje muke oko tebe bile uzaludne i da su moji napori propali. 1953. ipak se priviknuo na ljudsko društvo i stekao stanovite korisne navike i znanja. drugačijeg mišljenja. vrati se u svoju šumu. branio se zubima i noktima i oglašavao se krikovima. Društva koja su usmjerena na život i osobnu sreću ljudi. Pokušaj da se tu djecu ponovno učini ljudima bio je tako er neuspješan: mla a djevojčica ubrzo je umrla. dok su društva orijentirana na stjecanje materijalnih dobara i natjecanje. Početkom ovog stoljeća u Indiji su prona ene dvije djevojčice koje su živjele s vukovima. Često se u literaturi koristi izraz "primitivna društva". str. Taj skromni napredak bio je mnogo manji od odgajateljevih očekivanja. navikao se na upotrebu pribora za jelo i stekao osnovne navike održavanja čistoće. Budući da se ekonomski ta društva bitno ne razlikuju. ali se taj izraz čini neprimjeren za društva koja još nisu zahvaćena procesom globalizacije te su zadržala svoje specifičnosti. a društvo prema pojedincu sustavom vrijednosti.

Prisutan je opći osjećaj povjerenja. str. nasilja i okrutnosti me u ljudima je minimalan. S djecom se postupa ljubazno. Starija djeca su u stanju igrati se zajedno s drugom djecom uvažavajući zajednička pravila u igri ili usuglašavati zajedničke aktivnosti. zloba i prijevara. istraživala je kako se ponašaju djeca različite dobi pri izvo enju neke aktivnosti u društvu druge djece. ili u najmanju ruku ne iskorištavaju se i ne ponižavaju. Postoji mnogo rivalstva. Promatrajući djecu. Tek od druge godine kad se javlja prkos. Iz rezultata koje je dobila. ozbiljno fizičko kažnjavanje ne postoji. Nivo neprijateljstva. odnos prema seksu je pozitivan i slobodan. Me utim kontakti koji se uspostavljaju više su slučajni i . običajima i institucijama ovog sistema najviše je naglašena njihova uloga u unapre ivanju života u svim njegovim oblicima. ne postoje teške kazne. depresivna raspoloženja relativno su rijetka. dijete iz opće zbrke postupno izdvaja jedan element svoje JA. a institucija rata ne postoji ili igra neznatnu ulogu. karakteristične su stroge hijerarhije i dosta ratovanja. a. Čitava atmosfera života ispunjena je neprijateljstvom. prevladava dobro raspoloženje. Predsocijalno razdoblje (od 3-4 do 7-8 godina) Dijete otkrivajući sebe otkriva i druge slične osobe. Postoji malo zavisti. lako ćemo uočiti da se postupno razvijaju i sazrijevaju za socijalne kontakte. DESTRUKTIVNA DRUŠTVA Za ovaj sistem karakteristično je mnogo nasilja izme u pojedinaca. vidljivo je da se socijalno ponašanje djece mijenja prema njihovoj dobi. Asocijalno razdoblje (dob od 0 do 3-4 godine) Značajka ovog razdoblja je da u prvoj godini dijete još ne razlikuje bilo kakve elemente društva.). ipak u velikoj mjeri utječe na njih i to prvenstveno svojim sustavom vrijednosti i moralnih normi. ali se u početku dijete igra samo i ako je u prisustvu drugog djeteta ono će teško svoju aktivnost prilagoditi drugom djetetu. ( Fromm. Djeca od najranije dobi pokazuju interes za druge ljude. agresije i okrutnosti me u ljudima unutar plemena i prema drugim plemenima. već posebno u prirodu. Norveška psihologinja Nielsen (1982. 1984. žene se općenito smatraju jednake muškarcima. polazeći od prethodnih Piagetovih istraživanja. zločina gotovo nema. 2. ne samo u druge. iako društvo ne postoji izvan pojedinaca. Nielsen je došla do zaključka da postoje četiri razdoblja u razvoju dječje socijalnosti: 1. posebno je naglašeno privatno vlasništvo (ako ne materijalnih stvari onda simbola). 182-183) Pojedinac i društvo Iz ovog je vidljivo da. Proces kojim društvo mladu generaciju uvodi u svoj sustav vrijednosti naziva se socijalizacija. napetošću i strahom. pohlepe. zadovoljstvo u ratovanju. destruktivnosti.25 DRUŠTVA KOJA AFIRMIRAJU ŽIVOT U idejama. škrtosti i iskorištavanja.

26

najčešće imaju vid sukoba. Dijete u ovoj etapi postupno prelazi od usamljene aktivnosti na neprijateljski stav prema drugima. 3. Razdoblje istraživanja faktora socijalizacije (od 7-8 do 13-14 godina) Oko sedme godine dolazi do potpune promjene u socijalnom ponašanju djece. Većina se rado druži s vršnjacima, zajednički se s njima igra i pri tome uspješno prilago uje svoje aktivnosti drugoj djeci. 4. Razdoblje svjesne organizacije socijalnih odnosa Socijalno se ponašanje regulira zajedničkim razmišljanjem, diskusijom i usuglašavanjem postupaka, što ima utjecaj na daljnji razvoj socijalnih odnosa.

Iz grafičkog prikaza vidljivo je da u predškolskoj dobi naglo raste interes djece za drugu djecu, za fizičke kontakte i govorno komuniciranje, ali je manje zajedničkih aktivnosti koje su karakteristične za školsko doba. Vidljivo je da suradničke aktivnosti rastu sve do jedanaeste godine kada dolazi, ulaženjem u pubertet, do blagog poremećaja socijalnih odnosa.
120% 100% 80% 60% 40% 20% 0% 10,6-11,6 11,6-12,6 12,6-13,6 9,6-10,6 3,0-4,6 4,6-5,6 5,6-6,6 6,6-7,6 7,6-8,6 8,6-9,6 odrasli fizičko približavanje obraćanje drugoj djeci odgovori na pitanja zajedničko crtanje uzajamno prilago avanje

Razvojne krivulje različitih oblika socijalnog ponašanja (Nielsen,1982.str. 24)

Socijalizacija se prvenstveno doga a u obitelji, ali postoji i niz drugih institucionaliziranih oblika socijalizacije. U suvremenim društvima to je prije svega školski sustav. Me utim, socijalizacija ne završava djetinjstvom i mladenaštvom nego je proces koji traje cijeli život. Socijalizacija je izvanredno značajna za razvoj ljudske jedinke i njezinu prilago enost odre enoj društvenoj sredini, ali je ona u izvjesnoj suprotnosti s procesom individuacije. Dok socijalizacija ima za cilj konformizam i

27

pokoravanje društvenim normama, individuacija je proces izrastanja autonomne ličnosti koja često dolazi u sukob s opće prihvaćenim normama. Što je više neka osoba socijalizirana (adaptirana), to je manje slobodna i obratno. Upravo ta suprotnost adaptiranosti i slobode, konformizma i originalnosti, jedan je od značajnih činitelja društvenih promjena. Zajednički život s drugim ljudima reguliran je nizom nepisanih normi koje nazivamo moralom. Moral je društvena pojava koja se mijenja kroz povijest i koja ima svoje različite varijacije u različitim društvima, kao i u različitim slojevima tog društva. Ipak, u moralu postoje u svim slučajevima neke zajedničke opće ljudske crte. Pored moralnih normi postoje i moralne sankcije kojima se potiče poštivanje tih normi. No, za moral je karakteristično da se zasniva na internaliziranim vrijednostima koje je osoba primila odgojem i kršenje tih normi dovodi do tzv. grižnje savjesti, što je zapravo najsnažnija moralna sankcija. Moralne norme odre enog društva usvajaju se odgojem. Neki pedagozi još i danas smatraju da je bit odgoja učenje moralnih normi ili pak učenje društvenih vrijednosti. No, odgoj tu nije svemoguć. Čovjek u svom životu prolazi odre ene stupnjeve moralnog razvoja koji se ne mogu preskakati pa odgoj mora uvažavati ove specifičnosti razvojne dobi. Predkonvencionalni stupanj (vidi tablicu na str. 32) javlja se već u predškolskoj dobi oko četvrte godine i traje kroz veći dio osnovnoškolske dobi sve do devete ili čak trinaeste godine. Prijelaz iz jednog stupnja u drugi prilično je individualan. U to vrijeme veliko značenje imaju za dijete važne osobe kao što su roditelji, teta u vrtiću i učiteljica. Važno je da djeca imaju jasna pravila što se smije, a što ne, što se smatra dobrim a što lošim i da se ta pravila ne mijenjaju i da zahtjevi budu dosljedni. U mla im razredima osnovne škole djeca nekritički prihvaćaju sudove i stavove učiteljice/učitelja. Ako npr. učiteljica neko dijete ne voli ili ističe kao negativan primjer, i ostala djeca će zauzeti negativan stav prema tom djetetu pa to može imati pogubne posljedice za normalan razvitak toga djeteta. Utjecaj odrasle osobe u cijeloj osnovnoškolskoj dobi je vrlo velik, no pred kraj ove dobi jača utjecaj vršnjaka te se postupci više vrednuju prema prihvaćanju ili neprihvaćanju vršnjaka negoli odraslih autoriteta. Ovo još više dolazi do izražaja u srednjoškolskoj dobi kad se odgojni utjecaj odraslih može ostvariti jedino ako je odrasla osoba prihvaćena od učeničkog kolektiva. Tu se javlja i opasnost nekritičkog pokoravanja pritisku grupe kojoj se pojedinci u toj dobi teško mogu odhrvati.

28

Karakteristike pojedinih stupnjeva moralnog razvoja6
PREDKONVENCIONALNI STUPANJ

Stadij 1

Opredjeljivanje prema kazni i bezrezervno pokoravanje autoritetu. Postupci se procjenjuju kao dobri ili loši zavisno od njihovih posljedica. Ispravan je postupak onaj koji služi kao sredstvo za zadovoljavanje vlastitih, a ponekad i tu ih potreba. Elementi pravednosti, uzajamnosti i ravnopravnosti su prisutni, ali se tumače preko materijalnih posljedica. Dobro je ono ponašanje koje se dopada drugima i koje drugi odobravaju. O postupcima se često sudi na osnovi namjere - on želi dobro. Dijete očekuje odobravanje za to što je bilo dobro. Opredjeljivanje prema autoritetu, utvr enim pravilima i čuvanju socijalnog reda. Ispravno ponašanje se ogleda u ispunjavanju svojih dužnosti, poštivanju autoriteta i održavanju reda. Poštovanje zaslužuje onaj tko izvršava svoju dužnost. Opredjeljenje prema društvenom dogovoru. Ispravan postupak objašnjava se općim pravom i normama koje su svi prihvatili. Isticanje važnosti proceduralnih pravila za postizanje opće suglasnosti. Odlučivanje po savjesti i samostalno izabranim kritičkim principima. To su apstraktni principi, a ne konkretna moralna pravila. To su univerzalni principi pravde, uzajamnosti i poštovanja dostojanstva ljudskih bića kao samostalnih ličnosti.

Stadij 2

KONVENCIONALNI STUPANJ

Stadij 3

Stadij 4

POSTKONVENCIONALNI STUPANJ

Stadij 5

Stadij 6

Struktura društva Kako bi ljudi mogli unutar društva ostvarivati svoje potrebe, postoje tri relativno samostalna, ali ipak me usobno isprepletena, društvena područja. To su egzistencijalno područje, područje društvenih odnosa i područje kulture i stvaralaštva. Egzistencijalno područje predstavlja društvenu sferu koja rješava pitanja održavanja života ljudi: proizvodnju hrane, odjeće i obuće, izgradnju nastambi, promet, razmjenu i snabdijevanje, osiguravanje izvora energije i sirovina itd. Tu spadaju i one društvene djelatnosti koje su okrenute zaštiti života i zdravlja ljudi od bolesti i drugih opasnosti i nepogoda, ali i zaštiti prirode (nežive i žive) koja čini osnovu ljudske egzistencije. Osnovni problemi suvremenih društava na ovom području su ponižavajući uvjeti rada u nekim djelatnostima koji štete zdravlju ili
6

Prema: Kohlberg 1982. str. 52-53.

a gotovo u svim zemljama postoje društvene grupe koje žive na egzistencijalnom minimumu. nemaju svi jednake mogućnosti utjecanja na odluke koje se tiču njih samih.str. To se u suvremenom svijetu rješava kupovinom dionica nekog poduzeća od samih radnika i njihovim suodlučivanjem u procesu proizvodnje. izrabljivanje. Zapravo se radi o raspodjeli moći unutar nekog društva. Područje društvenih odnosa još se može označiti kao politička sfera ili pravna sfera. Pokazalo se da je čovjek najviše motiviran za rad ako je ujedno i vlasnik sredstava za proizvodnju. 19. Danas još uvijek u svijetu postoje čitavi narodi me u kojima nije riješen problem gladi. Djeca koja odrastaju u uvjetima siromaštva zakinuta su u gotovo svim aspektima vlastitog razvoja i tako se siromaštvo prenosi s generacije na generaciju. Iako se društvo sastoji od pojedinaca. . To govori o nagloj devastaciji prirode i problema uvjeta života na zemlji za buduće generacije. 1976. Industrijski način proizvodnje naglo troši sirovinsku osnovu pa najrazvijenije zemlje danas isključivo žive od uvoza najvažnijih sirovina i izvora energije jer su svoje zalihe potrošile. Tu je i problem vlasništva.29 zaglupljuju čovjeka. Obično su svi veliki gradovi i stjecište siromaha. Nesrazmjer izme u američke potrošnje i zalihe cinka govore o problemu sirovina visokorazvijenih industrijskih društava (Mesarović/Pestel. različito vrednovanje rada žena i muškaraca.) Patološka pojava u egzistencijalnom području je siromaštvo. Obično danas u tom pogledu razlikujemo demokratska i totalitarna društva.

4 23.000 2. terorizam i rat. 1989. Ova društva nastaju u odre enim društvenim okolnostima i na euforičnim masovnim raspoloženjima pa se ima dojam da mase sudjeluju u odlučivanju.4 34.4 226.6 1.0 313. područje kulture i stvaralaštva: znanost. iako je s ovima neraskidivo povezana.5 474. Dok marksizam naglašava egzistencijalnu sferu u procesu društvenog razvoja.8 574.000 5. Područje kulture i stvaralaštva društvena sfera je koja pruža ljudima okvir za orijentaciju i mogućnost nadilaženja postojeće stvarnosti.000 do 100.30 Veličina grada Namjerno umorstvo Nenamjerno umorstvo Silovanje Pljačka Teži fizički napadi Provale Razne vrste kra a Kra a automobila preko 250. U demokratskim društvima iznalaze se rješenja kako da što veći broj ljudi na različite načine ima utjecaja na uvjete vlastitog života. Postojanje države. ra a rasprostranjeni društveni sloj koji se naziva birokracija i koji je nadre en ostalim ljudima. koji su karakteristični za egzistencijalnu sferu i sferu društvenih odnosa.) ističu kao prioritetnu kulturnu sferu naglašavajući njenu prevratničku funkciju (ideje mijenjaju svijet).9 78.256. Ona je u najvećoj mjeri oslobo ena zakona nužnosti.9 Stopa kriminala na 100. radnih organizacija. No.9 ispod 10.000 stanovnika u SAD pokazuje da kriminal raste s veličinom grada (Supek. Osnovni je problem suvremenih društava što još nisu prona ena idealna rješenja za ovaj problem i stalna je pojava da postoje dominantne društvene grupe koje imaju moć nad ostalim ljudima. Primjena sile unutar obitelji.3 992.1 112.7 9.7 1.5 4.7 108. ako se rješavanje ovih konflikata svodi na silu.000 4. u odnosu vlasti i naroda.0 130.3 36. Me u pojedincima i me u društvenim grupama javljaju se različite konfliktne situacije koje su normalna pojava jer su rezultat različitih interesa. Sva ova tri područja me usobno su isprepletena i ne mogu se promatrati odvojeno. koja pravnim propisima regulira odnose u društvu. drugi sociolozi (Marcuze. onda to duboko remeti društvene odnose i ruši komunikaciju me u ljudima.3 7. . Ipak.0 16. 194. Osnovne patološke pojave u suvremenim društvima su nasilje.9 1.) Totalitarna društva osiguravaju vlast manjine nad većinom tako da većina pojedinaca nije u mogućnosti ozbiljnije utjecati na društvena doga anja.2 3.442. npr.0 50. 1981. str. u odnosima me u narodima danas je čest slučaj.0 337. pa je to novi izazov za odgoj.

To su različiti oblici "spaljivanja" knjiga (izbacivanja iz knjižnica. religija. Posebno dominantne društvene grupe nastoje kontrolirati medije i preko njih javno mnijenje. konformizam. s jedne su strane u funkciji održavanja postojećeg društva. te razni oblici javnog diskvalificiranja pojedinaca. Manipuliranje javnim mišljenjem danas je vrlo rašireno. Potrošački mentalitet i industrija slobodnog vremena konkretne su manifestacije ove pojave. što se u suvremenim društvima postiže tek u odre enom stupnju jer država i preko nje dominantne društvene grupe nastoje utjecati na zbivanja i u ovoj sferi. filozofija. manipuliranje javnim mišljenjem i lov na vještice.31 umjetnost. novina i časopisa. a s druge strane u funkciji mijenjanja društva. nogometaše. onako kako mislimo da se od nas očekuje. otvorila je perspektive nekog budućeg društva koje bi omogućilo čovjeku njegovo potpunije samoostvarenje. te iskorijeniti glad i siromaštvo. U mjeri u kojoj je kulturna sfera slobodna u toj mjeri se društvo može smatrati demokratskim. pjevače. Idolopokonstvo je pojava projiciranja sebe u stvari ili ljude oko sebe (glumce. Od mnogih patoloških pojava u ovom području navest ćemo idolopoklonstvo. Za ovu sferu posebno je značajno da bude potpuno slobodna. Umjesto homocentrizma zagovara se ekocentrizam. polazeći od kritičke analize suvremene Zapadne civilizacije. što dovodi do jednoumlja.. a ne iz vlastitih uvjerenja i potreba. Konformizam je nastojanje da se postupa i djeluje onako kako to svi čine. Sve totalitarne ideologije upravo nastaju zahvaljujući konformizmu. proklamiranog ili javno prihvaćenog. Vizija zdravog društva Humanistička teorija. državna religija ili državna filozofija koja se nameće kao teorijska osnova svim ostalim kulturnim djelatnostima. U svim totalitarnim društvima javljaju se u ovoj sferi pojave koje jednim imenom možemo nazvati lov na vještice. što dovodi do gušenja znanosti. a pojava inovativnosti i intenzitet stvaralačkih aktivnosti značajan su pokazatelj slobode pojedinog društva. Na egzistencijalnom planu ističe se potreba okretanja čovjeka prirodi i shvaćanje da je čovjek dio te prirode.. onemogućavanje objavljivanja). Javlja se tzv. rituali. To su različiti oblici progona ljudi koji misle drugačije od službenog. postojanje verbalnog delikta. . umjetnosti i ljudskog stvaralaštva uopće. Skladan život s prirodom zahtijeva jednu novu filozofiju življenja i odgoj nove ekološke svijesti. Na području ljudskog rada važno je reafirmirati rad kao oblik ljudskog stvaralaštva. moral. političare) i odustajanje od vlastitog samoostvarenja. U tome posebno značajnu ulogu imaju sredstva javnog priopćavanja koja se zbog toga mogu zvati i sredstva javnog manipuliranja. zabranjivanja.

politički sustav) značajnije od čovjeka i da čovjeka treba "oblikovati" prema potrebama društva. Ovo vrijedi i za područje odgoja od kojeg se očekuje da bude značajan činitelj u stvaranju zdravog društva. Samim tim odgoj se shvaća kao čin emancipacije i nenasilja. Ako se smatra da je društvo (nacija. mir i suradnju i poštivanje ljudskih prava postaje jedno od važnih područja odgoja. U atmosferi sigurnosti i slobode može doći do izražaja ljudska kreativnost koja treba naći nova rješenja za društvo budućnosti.32 U društvenim odnosima potiče se napuštanje autoritarnih hijerarhijskih odnosa i izgradnja tzv. država. mrežne strukture društva. . Odgoj za nenasilje. a ne konzervator postojećeg. * * * Odgoj se uvijek temelji i na nekoj sociološkoj teoriji. onda uvijek kao rezultat imamo razne varijante autoritarnog odgoja. Za odgoj je obično značajno shvaćanje odnosa pojedinca i društva. konflikt izme u čovjeka pojedinca i društva rješava tako da zagovara kritički odnos prema društvu i potrebu njegovog stalnog mijenjanja prema ljudskim potrebama. Posebno se uloga države mora smanjivati na području kulture i stvaralaštva koje mora biti oslobo eno od svih vanjskih pritisaka i ograničenja. Humanistička teorija koju ovdje zagovaramo. a umjesto totalitarizma razvoj civilnog društva koje će djelovati zahvaljujući suradničkim odnosima me u ljudima i omogućiti im ostvarivanje osobnih interesa i potreba. koji se ostvaruje represijom.

33

Zadaci: Maštom stvarati društvo budućnosti i sebe u njemu, polazeći od svojih želja i potreba. Na taj način stvaramo odmak od postojećeg društva i aktivniji odnos u njegovom mijenjanju. Razmišljamo i o ulozi odgoja u društvenim promjenama. Sredstva: Papiri različite veličine, boje, kazetofon.

1. Voditelj/voditeljica najavi da je naslov radionice Društvo budućnosti, te da maštom treba dočarati društvo u kojem bismo željeli živjeti za 30 godina. Nakon kraćeg razmišljanja svatko pred skupinom iznese neke svoje želje. 2. Uz prikladnu glazbu voditelj/voditeljica govori vo enu fantaziju u kojoj ulaze u vremeplov i dolaze u društvo budućnosti. 3. Svi sudionici podijele se u male grupe i unutar grupe svatko ispriča svoj doživljaj. Nakon toga unutar grupe vrši se konkretizacija društva budućnosti tako da se sve ideje uzimaju u obzir, ali daju i nove. Pri tome se nastoji razmišljati o sve tri društvene sfere: Egzistencijalna - proizvodnja hrane, odjeće, obuće, stanovanje, promet, izvori energije i sirovina, zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita prirode... Društveni odnosi - način donošenja odluka, moral, pravo, država, rješavanje sukoba... Kultura i stvaralaštvo - znanost, umjetnost, religija, rituali, običaji, mediji, odgoj i obrazovanje... Unutar grupe izra uje se zajednički poster kojim se vizualno prikazuje koncepcija budućeg društva. Grupa izlaže svoj rad i predstavlja ga ostalima. 4. Razgovara se o impresijama, razgovara o mogućnosti odgoja u stvaranju društva budućnosti.

34

Prije nego krenemo na izučavanje ovog važnog poglavlja evo male vježbe koncentracije, koja se inače može provoditi na početku nastave ili neke druge aktivnosti:
Uživimo se u ovaj trenutak i ujedinimo sve svoje snage... Osjećajmo se ugodno i opušteno... Neka disanje postaje sve dublje i dublje... Osjetite kako raste vaš osjećaj opuštenosti i mirnoće... Svaki udah i izdah je kao val umirujuće energije koja odnosi brige i napetosti... Odnosi uznemirujuće misli i teškoće... Potpuno ste mirni...dio ovog trenutka... Spremni ste progovoriti svojom unutarnjom snagom i najboljim u sebi... Neka vas to ispuni srećom i zadovoljstvom!

35

ŠTO JE ODGOJ Odgoj je me uljudski odnos u kojem se stvaraju uvjeti za razvoj ljudske jedinke. To je odnos izme u roditelja i djece, djece i druge djece, odgajatelja i odgajanika, učitelja i učenika. Taj odnos nije nikad jednostran, on uvijek mijenja i odgajanika, ali i odgajatelja. Taj je odnos u funkciji poticanja rasta i razvoja ličnosti, a ako nije onda se ne može zvati odgojem. Definicija koju smo naveli polazi od humanističke teorije. Druga teorijska shvaćanja čovjeka i društva vode drugačijem shvaćanju odgoja. Navodimo samo neka: Prilično je rašireno represivno poimanje odgoja. Odgoj se tu shvaća kao pokoravanje inače zle ljudske prirode i ima oblik nasilja. Izreke - Šiba se savija dok je mlada - Batina je iz raja izrasla - Bez muke nema nauke itd. ilustracija su koncepcije odgoja shvaćenog kao savijanje, batinanje i mučenje. Česta fizička zlostavljanja djece, pa i teže tjelesne povrede, nisu samo incidentne situacije nego i posljedica takvog represivnog shvaćanja odgoja. Odgoj se često shvaća kao oblikovanje ponašanja. Ponašanje koje je društveno prihvatljivo pozitivno se potkrjepljuje (odobrava, pohvaljuje), a koje nije prihvatljivo, negativno se potkrjepljuje (osu uje, kažnjava). Dijete tako postupno biva naviknuto na ponašanje koje neće izazvati osudu i negodovanje drugih. Ovo je svakako jedan vid odgoja, ali se odgoj time ne iscrpljuje. Pojava tzv. društveno neprihvatljivog ponašanja (agresija, kra a, kriminal) doga a se i pored negativnog potkrjepljenja i ne može se riješiti nagradama i kaznama. Odgoj se shvaća i kao učenje vrijednosti - što je dobro, a što loše, što se smije, a što ne. Kad mlada ljudska jedinka usvoji odre eni sustav društvenih vrijednosti, onda se proces odgoja smatra završenim. Ovome je donekle slično shvaćanje odgoja kao moralnog odgoja, odnosno učenja odre enih moralnih normi i navikavanja da se postupa u skladu s tim normama. Sigurno je da u procesu odgoja ljudska jedinka usvaja i odre eni sustav društvenih vrijednosti i moralnih normi, ali to je ipak samo jedan vid odgoja. Agresivno dijete nije posljedica nepoznavanja moralnih normi, nego nezadovoljenosti nekih od osnovnih ljudskih potreba i ispoljavanje destruktivnosti. Onemogućavanje izražavanja agresivnosti na jedan način rezultirat će drugim vidom agresivnosti i tu moralna pouka uopće ne pomaže. Odgoj se shvaća i kao nastojanje na ostvarenju odgojnog ideala. Svako društvo zagovara neki tip čovjeka koji se smatra idealnim. To posebno dolazi do izražaja u nedirnutim ljudskim zajednicama, koje mogu biti vrlo agresivne i ratnički raspoložene, a druge opet miroljubive i otvorene za suradnju. Uvijek je to rezultat odgoja koji se prakticira u toj sredini i zagovaranja

Mama je uzima u svoju postelju. Mi svoja ponašanja učimo tako da . ali se ni time odgoj ne iscrpljuje. Različiti pristupi odgoju Da bismo ilustrirali ove različite pristupe donosimo primjer male Martine koji je u svojoj knjizi opisao Damir De Zan (1994). ali i socijalnu dimenziju. Martina plače cijelim putem i moli da se vrate kući. Bihevioristička teorija smatra da jedino što mi možemo proučavati naše je ponašanje. Čovjek se. dakle. težnja da se svaki pojedinac izgradi. 33) Majka ovdje primjenjuje bihevioristički pristup da bi pomogla Martini u prevladavanju njezinih problema. Djeca koja odrastaju u istoj obitelji i pod istim odgojnim utjecajima bit Žena dugog vrata iz će različite. ali ćemo mi pokušati na tom primjeru ilustrirati različite teorijske pristupe. I ovo je svakako značajan vid odgoja. potjerala kući. Povraća. "Martinu je na psihoterapijsku konzultaciju dovela majka. U nekim krajevima Kine idealom se smatralo malo stopalo pa su djevojkama cijelo vrijeme na nogama držali male cipele što je dovelo do deformiranih ali malih stopala. Ne želi pojesti doručak. Istu noć sanja da je proganja vještica. nakon što je Martina razvila fobiju od škole. Od tada je majka vodi u školu. Neposredno prije izbijanja fobičkih simptoma. drhtala je.36 odre enog tipa čovjeka. ali to nastojanje da se u čovjeka izbrišu njegove individualne osobitosti i približi ga odgojnom idealu može imati i tragične posljedice za razvoj ličnosti i psihičko zdravlje pojedinca. povraćala. Postoje shvaćanja po kojima je odgoj u stvari individualan čin." (Isto. može gotovo neograničeno oblikovati kako fizički tako i psihički. U školi je uplašena. Ali ti prsteni moraju doživotno ostati na vratu jer glava bez njih ne može stajati. a ponekad i vrlo oprečne osobe. Plače. po preporuci nastavnice. na svaki glasniji ton plače. Zato se govori o fenomenu samoodgoja. To Tajlanda znači da pojedinac izabire me u odgojnim utjecajima i da zapravo sam utječe na svoj osobni razvoj. str. Posebno groteskan primjer je onaj koji su u nekim plemenima pronašli antropolozi: U nekim zajednicama u Burmi idealom ženske ljepote smatra se dugi vrat i zato se djevojkama stavljaju prsteni koji postupno istežu vrat. Budi se vrišteći i dozivajući mamu. Drhti i vrišti. Ipak. formira i oblikuje prema nekom zamišljenom idealu u praksi završava kao gušenje individualnih posebnosti i vodi do neautentičnih serijskih ličnosti. uz prijekore. Ujutro odbija poći u školu. Martina se sukobila s nastavnicom: u školu je došla znatno ranije no što je trebalo te ju je dežurna nastavnica. Martina je kući došla uplakana. Odgoj ima svoju individualnu.

"Pritom dodiruje liječnika i očekuje da joj se jednako uzvrati. Bio je veterinar. nastojimo ponoviti. . U terapiji koja je trajala nekoliko mjeseci korišteni su crtež i igra te verbalizacija. za mamu. Nakon nekoliko susreta crta drugi crtež i naziva ga "Put u Zagreb". ili možda za njega. a on primjenjuje dubinski psihoanalitički pristup koji ponašanje vidi kao simptom čiji stvarni uzrok može biti skriven. Nacrtala je vazu sa cvijećem na stolu. za koji terapeut kaže da je ključan. Pretpostavljamo da hvali i podržava ponašanje koje je prihvatljivo. Terapeut je najprije ustanovio da je Martina izgubila oca u svojoj trećoj godini. str. Jedna se ptica izdvojila iz jata. U nekoliko mjeseci u kojima je Martina dolazila na susrete s terapeutom nacrtala je pet crteža.. Komunicirajući putem crteža kao prijelaznog objekta.. Ponašanja koja izazivaju podršku i odobravanje. Crtež je veseliji. Na prvom je prikazala sebe i mamu kao drvo i kuću. Počinje plakati. str. došli smo do uvida u Martinine problema i konflikte. a da negoduje na njezino ponašanje koje je negativno prema školi i učiteljici.) Nakon nekoliko susreta crta treći. pojašnjavanje i proradu nacrtane gra e." (Isto. Mama me nije vodila. Doima se sve potištenijom. Liječnik pita o čudnoj boji stola i zida. Postoji strah djevojčice da će izgubiti majku ako iskaže svoju ljubav prema ocu.Nikada nisam bila.. Djevojčica tvrdi da je to stolnjak. ali ovaj put nije dao rezultate. ." (Isto.) Psihoanalitički pristup7 problem ove djevojčice vidi kao potisnuti sukob koji dijete ima izme u ljubavi prema majci i ljubavi prema ocu. U razgovoru kaže da su ona i mama tako same. Autor objašnjava da su u terapijskom procesu nastala dva problemska i tri transferna crteža. Martina šuti oborena pogleda i pognute glave. Crteži odražavaju dijete koje je riješilo svoje probleme.) Nakon što je terapeut razgovarao s majkom slijede posljednja dva crteža na kojima se vidi cvjetna livada i autoportret "Martin u oblacima".37 ona bivaju pozitivno ili negativno potkrjepljivana. 40..." (Isto str. To čini tako da ju vodi u školu. O izdvojenoj ptici ne želi pričati. nesvjesno potisnute.. 36. Zato dijete to potiskuje u 7 Radi detaljnijeg upoznavanja psihoanalitičkog pristupa vidi Gruden. Za crtež kaže da je veseliji i da to ono što vidi kad ide u Zagreb. Nakon smrti oca majka s Martinom odlazi roditeljima gdje živi zajedno s još dvije sestre i njihovim obiteljima. Otac je bio alkoholičar i tukao je mamu..uspije reći kroz suze. 1989.. Terapeut ukazuje na neravan stol. potcrtao L. ali nju nije tukao. ali i svjesno zatomljivane.To je cvijeće na grobu moga tate . Zato dijete vodi psihoterapeutu. a ona koja izazivaju negodovanje nastojimo napustiti. Majka nastoji promijeniti Martinino ponašanje. "Liječnik se divi vazama i cvijeću i pita za koga je. 36. . a ja je nisam molila jer sam mislila da će se ljutiti ako to tražim. Takav pristup može biti učinkovit i on je vrlo prisutan u svakodnevnom odgojnom pristupu roditelja i učitelja. "Njima je sedmogodišnja djevojčica izrazila svoje vanjske i unutrašnje konflikte.B. Tek pokoja intervencija liječnika bila je dovoljna da omogući Martini vlastitu interpretaciju. Prikazuje drveće i cvijeće i jato ptica. Često ju je vodio sa sobom dok je išao na posao.

doživljajnih i psihomotornih). Ako se odgoj shvaća kao učenje ponašanja. onda se odgoj uvijek svodi na obrazovanje bilo da se radije upotrebljava jedan ili drugi termin. Zato je na malu incidentnu situaciju u školi tako burno reagirala. Ključan trenutak u terapiji s humanističkog aspekta bio je kad je djevojčica uhvatila terapeuta za ruku iskazujući tako bliskost i povjerenje prema drugoj osobi s kojom se može razgovarati. socijalnih i samoaktualizicijskih). a obrazovanje na zadovoljavanje interesa (spoznajnih. U ovom slučaju radilo se o ugroženoj potrebi za ljubavlju i pripadanjem. a isto tako i obrazovanja te se i njihov me usobni odnos različito definira. U našoj pedagoškoj praksi stalno se ponovno naglašava problem zapostavljenosti odgoja što je dijelom i rezultat vladajućih pedagoških koncepcija. Dok je trajala fobija od škole majčina briga i ljubav se pojačala i tako zadovoljavala tu potrebu. a majčina pojačana briga u toj situaciji bila joj je potrebna da bi zadovoljila tu ugroženu potrebu za ljubavlju i pripadanjem. Na individualnom planu odgoj se odnosi na zadovoljavanje osnovnih čovjekovih potreba (bioloških. vratilo djetetu sigurnost i nestale su vanjske manifestacije koje su se ranije javljale. U društvenom pogledu odgoj se odnosi na usvajanje vrijednosti (egzistencijalnih. Postoji i treće shvaćanje koje odgoj i obrazovanje vidi kao dva različita pojma. Djevojčica je podjednako voljela i oca i majku. ali različit u interpreataciji. Osvješćivanje vlastite potrebe i razgovor s terapeutom. Ponašanje je povezano s osnovnim potrebama. a ono onda djeluje kao pojačana osjetljivost i mali sukob s učiteljicom ra a fobijom od škole. po drugom pak obrazovanje je širi pojam koji u sebi podrazumijeva odgoj. To je dovelo do emocionalne nestabilnosti i ugroženosti potrebe za sigurnošću. Odgoj i obrazovanje U pedagoškoj literaturi javljaju se različita shvaćanja odgoja. Po jednom shvaćanju odgoj je širi pojam koji u sebi uključuje i obrazovanje. Zato autor kaže da je ključan treći crtež koji je izazvao i vrlo burne emocionalne reakcije. Terapeut postupno dijete vodi do suočavanja s potisnutim konkfliktom i do njegove prorade. i pored toga što je imao loše odnose s majkom. a obrazovanje na usvajanje tekovina kulture i civilizacije (znanosti. a obrazovanje kao sustavni proces učenja onda je jasno da me u njima postoji izvjesna razlika. Ako pak odgoj shvaćamo kao poticaj i podršku u razvoju ličnosti. Uz pomoć majke svi umišljeni strahovi nestaju i ponašanje djeteta postaje normalno. a zatim i s majkom zadovoljilo je potrebu. ali se bojala da ta ljubav prema ocu može izazvati gubitak majčine ljubavi do koje joj je vrlo stalo.38 nesvjesno. društveno-moralnih i humanističkih). vrijednosti i moralnih normi. umjetnosti i . Humanistički pristup bi bio isti u postupcima.

Totalitarna društva teže stvaranju novog čovjeka potrebnog tom društvu. Mlade se nije moglo držati indoktrinacijom odozgo. str. Dogodio se stoga iznenadni obrat k policiji. Za totalitarna društva karakteristično je tzv. što se radi o manje demokratskim i manje humanim društvima. Metodički nam se čini korisnijim da postoji posebna metodika odgoja i posebna metodika obrazovanja. Ovakvo "Kad sam posjetio Rusiju 1927. U pogledu upravljanja i lokalnih poslova..) 8 . S druge strane indoktrinacija za komunizam bila je na svakoj strani udžbenika. Teorijom tog jedinstvenog odgojno-obrazovnog procesa bavi se didaktika. tamo je u školama bila čudna smjesa demokracije i propagande. Ipak. odnosno teže potpunoj adaptaciji pojedinca društvenim zahtjevima i potrebi društvenog sustava. Demokratski elementi škole su nestali. Sociocentrizam i pedocentrizam Odgoj je društveno uvjetovan. u svakom dijelu nastave i organiziranih aktivnosti.39 tehnologije). Odgoj se shvaća kao realizacija zadataka koje postavlja odre eno društvo. u pogledu školskih aktivnosti čak i u vezi izbora što će učiti i kako." (Washburne.8 Nasuprot tome postoji shvaćanje da se čovjek ne treba oblikovati prema potrebama društva nego da se društvo treba mijenjati prema ljudskim potrebama jer ni jedno do sada poznato društvo u tome ne zadovoljava. ali uvijek postoji izvjesna suprotnost izme u društvenih zahtjeva i potreba pojedinca. Ovima će različiti društveni humanistički zahtjevi (npr. 1953. U jednom totalitarnom društvu odgoj će biti autoritaran i zasnovan na represiji. Demokratska društva uvažavaju autonomiju pojedinca. škola je bila izvanredno demokratična. Odgoj treba uskladiti sa zakonitostima razvitka djeteta i odrasla čovjeka kako odgoj ne bi bio nasilje nego poticaj i pomoć u razvoju. te smatramo da se didaktika mora podjednako baviti i odgojem i obrazovanjem. Te suprotnosti su to veće. To se postavlja kao trajan zadatak koji je ograničen kako povijesnim stupnjem razvoja društva tako i kulturnom razinom odre ene društvene zajednice. Demokracija prakticirana u školama rezultirala je suviše slobodnim mišljenjem kod dijela učenika. školsko učenje i receptivnost došli su na mjesto pozitivne prakse iz dvadesetih godina. U demokratskom društvu odgoj će se više temeljiti na poticajnim postupcima i uvažavat će slobodu odgajanika. U odgoju treba uvažavati zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba svakog pojedinca te tako omogućiti odrastanje zdravih i konstruktivnih pojedinaca.. oni se ostvaruju u okviru jedinstvenog odgojnoobrazovnog procesa pa se me usobno isprepleću. ali u praksi mora se opet ostvariti njihovo me usobno jedinstvo. sociocentrističko shvaćanje odgoja. nenasilje. Zato smatramo nužnim uočavanje ove razlike izme u odgoja i obrazovanja. U vrijeme čistki ranih tridesetih postala je evidentna inkompatibilnost demokracije i indoktrinacije. u pogledu školske discipline. 47-48. ljudska prava) biti nešto potpuno prirodno pa ih u tom pogledu i ne treba posebno odgajati. Školski program je izra en formalno i tradicionalno. Poslušnost.

Svi dosadašnji pokušaji u tom pravcu nisu dali neke spektakularne rezultate. Možemo li npr.40 shvaćanje. Zato odgoj treba shvatiti kao jedan proturječan proces socijalizacije i individuacije.) i . i pedocentristički i sociocentristički pristup odgoju su jednostrani. sigurnost. Ali s druge strane. pojedinac živi u zajednici s drugim ljudima te svoje potrebe i ne može zadovoljiti ne uvažavajući odre ene društvene norme koje svaka društvena sredina nameće. kretanje. Odgoj je svakako individualan čin i rezultira odre enim promjenama u ličnosti pojedinca i rezultat je vlastite aktivnosti svakog pojedinca. Izgleda da u društvu koje je samo spremno da se mijenja u pravcu vlastitog humaniziranja i odgoj može dati svoj doprinos. Svi smo mi odrastali pod utjecajem osoba koje smo voljeli i koje su nas voljele. Ako to nije slučaj i društvo se razvija u drugom pravcu. koje polazi od djeteta kao osnovne vrijednosti u odgoju. Pri tom se ne teži nekom unaprijed zamišljenom idealu.. sva ona društvena odgojna nastojanja. a uvijek se u društvenim promjenama jako računalo s odgojem. nazivamo pedocentrizam. To su biološke (hrana. Društveni cilj odgoja shvaćamo kao usvajanje odre enih vrijednosti i normi društvenog ponašanja i odnosa kojima se osigurava održanje postojećeg društva ili dalji razvoj.). Me utim. koja su u suprotnosti s ljudskim potrebama i poprimaju oblik nasilja nailaze na otpor i neprihvaćanje pa sva totalitarna društva i pored snažne odgojne indoktrinacije ipak doživljavaju slom. Ipak.. mladić ili djevojka uvažava kao osebujna jedinka i aktivno biće koje vlastitim angažiranjem u suradnji s drugim ljudima razvija svoje mogućnosti. osjećaj vlastite vrijednosti. Individualni cilj odgoja ostvaruje se kroz zadatke zadovoljavanja osnovnih potreba.. zdravlje. odgojna nastojanja su preslab činitelj da bi taj trend zaustavila. Cilj i zadaci odgoja Postoji individualni i društveni aspekt odgojnog cilja. Individualni cilj odgoja je stvaranje atmosfere podrške i poticanja optimalnog razvoja ljudskih mogućnosti svakog pojedinog čovjeka. zaštita. nego se svako dijete. ukoliko je društvo okrenuto promjenama. a bit će u takvom društvu i onemogućena. To možemo vidjeti i na individualnom planu jer svi koji su nas u djetinjstvu odgajali strahom i nasiljem nisu na nas ostavili ozbiljniji odgojni utjecaj (osim odre enih traumatskih iskustava). socijalne (ljubav. Trajno je pitanje može li se promjenama u odgoju utjecati na društvene promjene. voda. pripadanje. humaniziranjem odgoja posredno utjecati i na humaniziranje društva? Na ovo pitanje nije moguće jednoznačno odgovoriti. Zbog dugogodišnjeg plašenja pedocentrizmom u nas je jako naglašeno sociocentrističko shvaćanje odgoja pa je potrebno učiniti izvjestan pomak k pedocentrizmu..

Društveni cilj odgoja realizira se ostvarivanjem zadataka egzistencijalnog odgoja (usvajanje normi i vrijednosti vezanih za rad. a zadaci humanističkog odgoja za samoaktualizirajuće potrebe.. zadaci društvenomoralnog odgoja za zadovoljavanje socijalnih potreba. osmišljavanje vlastitog života.41 samoaktualizirajuće potrebe (razvoj pozitivne slike o sebi. B2 i C3 jer su zadaci egzistencijalnog odgoja vezani za zadovoljavanje bioloških potreba.) socijalnog odgoja (vrijednosti i norme kojima se reguliraju odnosi me u ljudima) i humanističkog odgoja (ljudska prava i dignitet ljudske ličnosti). ostvarenje vlastitih mogućnosti.. No ponekad će neki zadatak humanističkog odgoja biti povezan sa zadovoljavanjem bioloških ili . zaštitu života i zdravlja. Društvene vrijednosti Egzistencijalne 1 Biološke Društvenomoralne 2 Humanističke 3 Individualne potrebe A A1 A2 A3 Socijalne B B1 B2 B3 Samoaktualizirajuće C C1 C2 C3 Matrica za odre ivanje odgojnih zadataka Društveni i individualni odgojni cilj i zadaci me usobno se prožimaju i ne mogu se potpuno razdvojiti. zaštitu okoliša.)... Svaki odgojni zadatak možemo uvrstiti u jedno od ovih polja. Odgojni zadaci uvijek uvažavaju i individualne potrebe i odre ene društvene vrijednosti koje želimo da mladi ljudi prihvate. ali će većina zadataka biti u poljima A1. Taj odnos najbolje je vidljiv na matrici za odre ivanje odgojnih zadataka.

Darko dolazi u školu prljav i u pohabanoj odjeći koja često zaudara na stajski gnoj. Pokušajmo to primijeniti na jednom primjeru. a nitko s njim ne želi sjediti u klupi. a on ga je spretno ugasio. Kad otac nije kod kuće sam obavlja sve kućne poslove. Agresivan je prema ostaloj djeci koja su sklona da ga okrivljuju i za ono što nije učinio. • Angažirati djecu da pomognu Darku u njegovim problemima. • Osigurati podršku ostalih učenika Darku u njegovom mijenjanju. njegovih obiteljskih prilika. Isto tako i egzistencijalni odgoj može biti povezan i sa samoaktualizirajućim i sa biološkim potrebama. • Omogućiti mu da se u školi svaki dan opere. • Zaustaviti ruganje druge djece. • Pomoći Darku da si prona e prijatelje. Majka je otišla na rad u inozemstvo i više se ne javlja. te odgojne zadatke koje bi mogao planirati učitelj/učiteljica. • Pokrenuti postupak za dodjeljivanje socijalne pomoći. Darko U takvom slučaju mogli bi se planirati sljedeći odgojni zadaci: • Osigurati Darku čistu odjeću koju će obući samo kad ide u školu. Dječak ima 9 godina. a zahtijevati da to čini i kod kuće. • Omogućiti mu da se afirmira pred ostalima u onome u čemu je dobar. • Osigurati mu obrok u školskoj kuhinji. • Pomoći mu da uspostavi bolju komunikaciju s djecom u razredu. • Postupno razvijanje pozitivne slike o sebi. pribranost u izvanrednim situacijama. ljubav prema životinjama. Razgovarati o tome s Markom. Zbog nečistoće i neugodnog zadaha ostala djeca ga izbjegavaju. • Osigurati Darku govorne vježbe radi osloba anja od mucanja. Ponekad kad se uzbudi muca pa mu se dječaci rugaju Muco. Donosimo najprije opis jednog dječaka. Izgleda da voli životinje i rado se o njima brine.42 socijalnih potreba. Jednom se u školi istakao kad je došlo do manjeg požara. • Isticati češće njegove kvalitete kao što su radinost. statusa u školi. Živi s ocem koji često izbiva od kuće po nekoliko dana. • U suradnji sa socijalnim radnikom pokušati utjecati na sre ivanje stanja u obitelji Ako bismo ove zadatke pokušali svrstati u matricu za odre ivanje odgojnih zadataka vidimo da bi prva tri zadatka spadala u polje A1 jer se radi . ali Marko je izjavio da bi s njim zajedno želio obavljati neke poslove. Na sociometrijskom testu većina ga je u razredu odbila. Dijete je rastavljenih roditelja.

Matricu treba shvatiti kao pomoć u kompleksnom sagledavanju odgojne problematike. ali ne treba težiti da sva polja u matrici budu ispunjena. ali i odre ene kulture i tradicije. .43 o egzistencijalnom odgoju i zadovoljavanju bioloških potreba. Odgoj nije isto što i obrazovanje. Odgoj ovdje shvaćamo kao poticanje optimalnog razvoja pojedinca i kao usvajanje općeprihvaćenih društvenih vrijednosti i normi. Svakako je moguće ove zadatke dopuniti i drugim zadacima. socijalnim i samoaktualizirajućim potrebama pojedinca. ali i u jedinstvenom odgojno-obrazovnom procesu. Čitatelju prepuštamo da pokuša razvrstati ostale zadatke te da provede malu analizu. mogu se doga ati odvojeno. * * * Različito shvaćanje odgoja rezultat je različitih teorijskih polazišta. Egzistencijalni. društvenomoralni i humanistički odgojni zadaci ostvaruju se u interakciji s biološkim.

Iz različitih pedagoških djela (domaćih i stranih. Na kraju sudionici na Listiću osjećanja (str. Svi ti papiri se izmiješaju i podijele na tri jednaka dijela. U tome će doživjeti složenost odgojne situacije i različita moguća rješenja. 2. • Druga grupa: Odgoj shvaćen kao prilago avanje i kao osloba anje. Svatko odabere jednu od uloga: Dječak. 165) oboje jedan ili više likova kojima izraze svoje zadovoljstvo ovom radionicom. • Treća grupa: Represivno i nerepresivno shvaćanje odgoja. te se svaki dio da jednoj grupi. 4. Grupe se mogu me usobno izmjenjivati ukoliko nai u na definiciju za koju smatraju da se više odnosi na kategorije koje ima druga grupa. Zatim svaki sudionik napiše što za nju/njega znači odgoj. Sudionici se podijele u nekoliko skupina te rasprave o tome što je odgoj. Svaka skupina prikaže svoj poster i ukratko ga obrazloži. Svaki sudionik se predstavi tako da kaže nešto o jednoj važnoj osobi u svom životu. 3. Svaku definiciju treba napisati na drugi papir. majke i dva dječaka. Potom se ponovno vrate u svoje skupine i odigraju razgovore razrednice. Dobivene definicije treba podijeliti u dvije skupine prema sljedećim kriterijima: • Prva grupa: Pedocentrističko i sociocentrističko shvaćanje odgoja. Majka. 1. zadaci odgoja. Svaka grupa treba potom napisati u matricu (str. 47) zadatke koje bi mogla postaviti razrednica u toj situaciji. Sredstva: Papiri za postere. boje i flomasteri. a ako žele može se organizirati i rasprava o ovim problemima već prema njihovim interesima. i kako je ta osoba utjecala na nju/njega.44 Zadaci: Poimanje odgoja kao me uljudskog odnosa. matrica odgojnih zadataka. . 5. To simbolički izraze zajedničkim crtežom na većem papiru (posteru). radni listovi "Ružno pače". Po analogiji na priču "Ružno pače" napisana je priča o usvojenom dječaku koji ima problema u odnosu s vršnjacima (vidi prilog). Svi sudionici se podijele u četveročlane skupine. literatura o odgoju. suvremenih i povijesnih) treba ispisati definicije odgoja. listić za vrednovanje. različito shvaćanje odgoja. složenost fenomena odgoja. Dječak iz grada Razrednica Zatim se okupe po ulogama kako bi se upoznali sa svojom ulogom (u svakoj grupi netko čita tekst za tu ulogu).

Putuješ svaki dan autobusom. Ti si pobjegao. Kada bi počeo mucati za vrijeme govora bili su pažljivi i nisu se smijali. Nisi to htio reći razrednici jer si se plašio da bi to još više pogoršalo odnose prema tebi. Prvo su neki učenici počeli oponašati tvoje mucanje. . Prošli tjedan onaj dječak iz grada zatražio je od tebe novac. Zbog toga si se osjećao užasno. ali te on s još dvojicom dočekao poslije škole. Majka ti je pričala da su tvoji pravi roditelji stradali u Sarajevu za vrijeme rata. no posljednjih tjedana nastao je pravi pakao. U početku neki od tvojih ranijih prijatelja iz razreda stali su na tvoju stranu. Jedan od njih uzeo je tvoje knjige da prepiše zadaću i jednu od njih nije vratio. Rekao si da si je izgubio. 9 Adaptirano prema Leimdorfer. a posebno u matematici koju si volio. Tukli su te i udarali nogama i zaprijetili da ćeš proći još mnogo gore ako ne doneseš novac. tvoji roditelji. Zadnja dva dana nisi ni išao u školu nego si lutao gradom. U ponedjeljak su ponovno od tebe tražili novac. Jedan ili dvojica od njih čak su se uključili u grupu protiv tebe. ali oni nisu prestajali i primijetio si da se tvoje mucanje pogoršava. mnogo stariji brat i sestre. Uvijek si bio dobar u svemu u školi. ali sada se plaše da bi mogli postati nepopularni u razredu.45 Dječak9 Ti si usvojeni dječak iz Bosne. Ove godine pošao si u srednju školu u gradu. Zatim su počeli za tobom govoriti kroz nos. Danas si kod kuće i žališ se da te boli trbuh. ali i seoska djeca koja su išla u školu s tobom. Ti si se i sam tome smijao. 1992. Ne želiš više ići ni blizu te škole. Sljedeći dan si uzeo majci novac iz kuhinje i poslije slagao da ti je trebao za knjigu. Odrastao si u selu u kojem su svi bili ljubazni prema tebi. Jedno vrijeme bilo je sve u redu.

Kako su djeca odrasla i Vaša kuća ostala prazna Vi i Vaš suprug usvojili ste jedno sarajevsko siroče kad je dio ljudi iz tog ratom zahvaćenog grada došao u Vašu zemlju. Osjećate da nešto nije u redu. . Nazvali ste školu da im kažete da neće doći. Prošli tjedan nestali su Vam i novci iz kuhinje za koje je rekao kasnije da su mu trebali za knjigu. Danas je rekao da ga boli trbuh. Njegovo mucanje postalo je jače nego prije. Odlučili ste poći na razgovor s razrednicom. Iako ima govornu manu (mucanje) on je bio jako dobar u osnovnoj školi. ali su Vam rekli da nije bio ni prethodna dva dana iako je išao na autobus. Vaš marljivi dječak je drugačiji i vrlo je razdražljiv na svako pitanje vezano uz školu. On je dražestan i bistar dječak kojeg su zavoljeli i svi Vaši susjedi.46 Majka Vaša djeca već su napustila školu. a posebno iz matematike. U školi nisu znali u čemu je problem. Izgubio je neke knjige i nalivpero iako je obično bio vrlo pažljiv prema svojim stvarima. U posljednje vrijeme postali ste zabrinuti. ali knjigu Vam nije pokazao. Ove godine pošao je u srednju školu u obližnjem gradu kamo putuje autobusom s ostalom seoskom djecom. U stvari Vaš najstariji sin već je oženjen i Vi ćete uskoro postati baka.

to je samo šala. Uostalom. Neće mu ništa smetati da malo očvrsne i bude manje pekmezast. a posebno kad si primijetio da se smije dok je nastavnica govorila o tvojim pogreškama. Zapravo. Mali došljo! On je ipak samo stranac i on tu nikako ne pripada. on je donio nešto novaca pa si pomislio da će donijeti ponovno pa si tražio i ovog tjedna. Poslije škole lutaš gradom s društvom svog brata. Počeo si ga stvarno mrziti. Posljednja dva dana nije bio u školi iako su ga vidjeli u autobusu. Preko dana svoje roditelje ne vi aš često. Uostalom. ti si samo jedan od onih koji su mu se rugali i govorili za njim kroz nos. Bilo je posebno smiješno kad je lagao nastavnici da je izgubio knjigu. Nastavnica stalno pokazuje na tebe i govori da si nešto pogriješio i da nije dobro. a svi su znali da si mu je ti uzeo. a za mucavog Bosanca nikad ne govori da nešto nije u redu. . Škola ti baš ne ide najbolje. Oni te prihvaćaju. ti svakodnevno prolaziš mnogo lošije s prijateljima tvog brata. Naravno. Njegovi uvijek imaju novaca! To nije bilo ništa ozbiljno. Ti i još dvojica iz razreda malo ste ga zaplašili poslije škole i tražili da donese novaca. Oni su ili na poslu ili u gostionici. Posebno mrziš matematiku. ali često s tobom postupaju vrlo grubo.47 Dječak iz grada Ti si dječak koji živi u gradu u državnom stanu sa svojim bratom i roditeljima.

a nije dolazio u školu. . Vaši kolege kažu da je razred miran i pažljiv na nastavi. muca. me utim. Tad se ispostavilo da je on protekla dva dana odlazio na autobus. koja žive u stanovima. ali ste ipak uočili da jedan dječak proizvodi neke čudne zvukove slične gakanju pa ste mu rekli da to više ne čini. No. Posebno je dobar u matematici. Nije jednostavno imati pomiješanu djecu iz sela i djecu iz grada. Zapazili ste. Dječaci iz njegova sela rekli su da ima jaku prehladu i nije bilo razloga da im ne vjerujete. Danas je četvrtak i nazvala je njegova majka i rekla da neće doći u školu jer ga boli trbuh. Vi niste mislili da je to nešto ozbiljno.48 Razrednica Vi ste razrednica prvog razreda srednje škole u gradu koju polaze i djeca iz okolnih sela. Dječaci iz razreda kažu da su Vam lagali da ga zaštite. Sad je došlo do male krize. ali posljednja dva dana ga nije bilo. a da je normalno da su bučni i nestašni za vrijeme odmora. Dječak (mali Bosanac) je bio u ponedjeljak u školi. On. Vi ste nastojali da sjede zajedno djeca iz sela i djeca iz grada. neko podmuklo smijanje kad bi govorio jedan usvojeni bosanski dječak. Njegova majka je vrlo zabrinuta i misli da se on nečega plaši u školi. Majka poslije nastave dolazi k Vama na razgovor. ali je inače dobar učenik. ali ipak razred nije baš najbolji. nažalost.

Želimo Vam da svoje želje uspješno ostvarite. Zamislite u mašti neku situaciju u kojoj bi to znanje bilo potrebno. Što zapravo želite saznati o raznim područjima odgoja? 2. Kako bi to što želite saznati moglo koristiti u svakodnevnom životu. . na poslu koji obavljate.49 Prije nego prije ete na sljedeće poglavlje odgovorite sebi na slijedeća pitanja: 1. Tko je tu još osim Vas. Što već znate o tome? 3. Zatvorite oči i predstavite si slikovito tu situaciju. Što sve vidite? Što čujete? Kako se osjećate? Promotrite sebe kako se ponašate. na studiju koji želite završiti? 4.

Sve to čini razna područja odgoja. sigurnosti i samozaštite. Danas se govori o tjelesnom odgoju. U mnogim dijelovima svijeta još uvijek nedostatak hrane predstavlja veliki egzistencijalni problem za mnogu djecu. kretanjem. Osnovu pravilne prehrane trebale bi činiti žitarice koje nisu oljuštene. te svježe voće i povrće. za ljudska prava itd. te očuvanje prirode. Štetno djeluje i šećer. dovodi do poteškoća u cirkulaciji i radu srca. a može se očekivati i otpor roditelja. opuštanja i odmora. ali se javlja problem prevelike količine hrane i njen neadekvatan sastav. da zdravlje ulazi na usta pa je prehrana vrlo značajan činitelj zdravlja. Previše mesa i masnoća utječe na začepljenje krvnih žila. možemo sve ove vidove odgoja svrstati u egzistencijalni. Zdravstveni odgoj značajan je dio egzistencijalnog odgoja. Kažu. hranom. za mir. U našem je području to manji problem. ekološkom. na zaštitu i očuvanje zdravlja. stanovanjem. potreba za čistim zrakom. Način prehrane je u značajnoj mjeri civilizacijska tekovina koja se dosta teško i sporo mijenja. a djeluje na povećani krvni pritisak. te postupanja u slučaju bolesti. higijenskih navika. Egzistencijalni odgoj odnosi se na usvajanje onih vrijednosti kojima društvo omogućuje zadovoljavanje tih osnovnih ljudskih potreba. Zato je važno da se promjene u načinu prehrane provode zajednički s roditeljima. Ipak.50 PODRUČJA ODGOJA Razvojem pedagogije postepeno se širilo shvaćanje odgoja. potreba za zdravljem i sigurnošću. redovitih tjelesnih aktivnosti. To je potreba za vodom. radnom. Polazeći od osnovnih ljudskih potreba s jedne i sustava društvenih vrijednosti s druge strane. Egzistencijalni odgoj Egzistencijalni odgoj okrenut je zadovoljavanju osnovnih potreba čovjeka za održanjem vlastitog života. ako bi škola pokušala u prehranu uvesti nešto što u obitelji djeca ne susreću. obućom. a odnosi se na razvijanje navika zdrave prehrane. kao i bijelo brašno. U školi se danas u većini slučajeva osigurava djeci i dio prehrane pa je to mogućnost da se djeca u školi zdravo hrane. odgoju za demokraciju. To su vrijednosti koje se odnose na proizvodnju i raspodjelu hrane i ostalih dobara potrebnih za život. socijalni i humanistički odgoj. zdravstvenom. moralnom. sigurnosnom. Škola može utjecati i na obitelj razvijajući drugačiji odnos prema prehrani. odjećom. prometnom. to će u početku naići na neprihvaćanje kod djece. . Navika da se koristi sol u svim jelima tako er djeluje štetno jer se sol teško osloba a iz organizma. sprečavanja ovisnosti. Hranu životinjskog porijekla trebalo bi smanjiti. za nenasilje. pa tu i ne treba odmah očekivati veće promjene.

"Položite svoje ruke na trbuh. ali još više kao stvaranje navike koju će zadržati i kao odrasle osobe. Tako je i suvremeni čovjek ugrožen od vlastite energije koja se ne može potrošiti. Poslije nastave ponovno sjede nekoliko sati pišući domaće zadaće. To znači da bi u školi trebalo ovladati većim brojem tjelesnih aktivnosti.. Slijedi vježba disanja uz prethodne upute kako disati pravilno. A sada otvorite šake i dozvolite da se mišići opuste.. Praktične upute za vježbu relaksacije Za provo enje vježbe poželjno je osigurati relativno miran prostor i udobnu stolicu. Sada spustite ramena i opustite mišiće". Škola prema tome ima dvostruku ulogu: S jedne strane treba svojom organizacijom života i rada omogućiti djeci dovoljno tjelesnih aktivnosti. Sve to ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje i ne stvara naviku da kao odrasli ljudi budu tjelesno aktivni. a potom još nekoliko sati pred televizorom i kompjuterom. svakako poseban problem predstavlja tzv. Udahnite tako da napuhnete trbuh kao veliki balon. Pored tjelesne aktivnosti. 3. Potom su moguće različite upute: a) Naizmjenično napinjanje i opuštanje mišićnih grupa "Sada ćemo krenuti u šetnju vlastitim tijelom. 2. Ponovno napuhnite trbuh kao balon i. S druge strane škola bi mogla kod budućih odraslih ljudi stvarati model ponašanja koji bi bio znatno zdraviji od sadašnjeg. bez pritiska. koje pojedinac svakodnevno može prakticirati da bi zadovoljio svoju potrebu za kretanjem. Oslobo ena energija koja se ne potroši razorno djeluje na vlastiti organizam. U školskim uvjetima. Sada ispuštajte zrak i osjetite kako se balon smanjuje. ispuhuje. Čvrsto stisnite šake. sjedilačka nastava u kojoj djeca po pet ili šest sati dnevno provode sjedeći. Od djece se traži da zatvore oči kako bi se olakšalo usmjeravanje na vlastito tjelesno stanje." 4. Držite ih čvrsto napetima. pa ih opustite. on pomalo liči na trkača na startu koji nikad ne potrči. Potrebne su i djeci u školskim uvjetima. koja se ne može ničim zamijeniti. Kako se inače nedovoljno kreće i tu energiju ne troši. . Suvremeni čovjek svakodnevno je izložen različitim stresnim situacijama. Osjećate napetost mišića.51 Tjelesne aktivnosti predstavljaju pretpostavku zdravog načina života. od kojih značajan dio treba biti u prirodi i izvan prostorija te tako stvarati povoljne uvjete za normalan razvoj i zdravlje djece. Sada skvrčite ruku u laktu i napnite mišiće nadlaktice.I tako dalje 1. To je i razlogom da je jedna od najraširenijih bolesti suvremenog čovjeka bolest srca i krvožilnog sustava. potrebne su i svakodnevne vježbe za opuštanje. naprosto da tamo leže. koje uvijek nanovo osloba aju dodatnu energiju. Podignite visoko ramena i napnite mišiće. Opuštanje i odmor vrlo su značajni za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.

Ramena su teška.zatim ramena. sija sunce. Izgledamo kao drveni vojnici. Uskoro ostaješ kao gruda koja leži na snijegu. a treba ih provoditi svakodnevno po desetak minuta.. vilice.polako. Prvo se pogne glava.. trbuh..ostavila te samog. Sada se pojavljuje sunce.. i one se počinju topiti. Prvo ti se topi glava.. Djeca su te napravila i otišla . Slijedite moje upute.) "Zatvorite oči i zamislite da ste na oceanu plavog svjetla. Vaša ruka je teška i topla.52 slijedi napinjanje i opuštanje pojedinih mišićnih grupa. kao val. Možete biti bilo koje boje.u. vrlo toplo sunce."(LugomerArmano. veoma teška. Sada su ti ostale samo noge. Noge. Prvo stojimo visoko i uspravno.. Svrha ove vježbe je da pruži mogućnost razlikovanja stanja mišićne napetosti i opuštenosti. sasvim opuštena. svu svoju težinu predaje podlozi. Naša su tijela ukočena kao svijeće. Vi ste val u oceanu i plutate gore-dolje. te da se usmjeri pažnja na zamjećivanje vlastitih fizičkih stanja odnosno prepoznavanje područja izrazite mišićne zgrčenosti.(Polaganim tempom toplom bojom glasa voditelj vježbe potiče opuštanje pojedinih dijelova tijela. Jutro je divno."(i tako dalje. Sada slušajte. dvije ruke i stojiš na svojim krutim nogama. polako..." (Savijanje i istezanje tijela pomaže opuštanju.. b) Progresivno opuštanje cijelog tijela "Udobno se smjestite u stolici i položite ruke u krilo. ruke. Vosak se polagano topi. Počinjemo se topiti..čujete zvuk oceana u svojoj glavi i osjetite kako se stapate s tim zvukom. Neka sva napetost iza e iz vašeg tijela i iz vaših misli. Svu svoju težinu prepuštaju da sklizne niz ruke.. kao što se val utapa u ostale i nestaje. nestaje i val se ponovo stvara. počinje ti se topiti i tijelo... mirnom energijom. I vaša ramena su teška. šake.. sve dok se posve ne istopimo kao gruda voska na podu. Noge se savijaju. Sada nailazi hladan vjetar i puše u. nema razlike izme u vas i oceana. Uskoro sunce postaje tako toplo da osjećaš da se topiš. Sada osjetite kako se topite i nestajete u oceanu. upravo kao što val u oceanu ponovo nastaje i stvara drugi val i slijedeći i slijedeći sve dok ne zapljusne žal i vi otvorite oči. pa jedna ruka. Sada izdahnite (uz moguće ispuštanje zvuka) opuštajući sve mišiće. nježno gore i dolje.zamijenite napetost hladnom." "Zamislite da smo svjećice na torti. Sada ste utopljeni u ocean plavog svjetla i više nema valova.) "Vaša ruka se meko oslanja na podlogu.. malo po malo... topla i opuštena.Neka svaki udisaj unese mir i opuštanje u vaše tijelo. Imaš glavu.onda ruke.) c)Istovremeno opuštanje cijelog tijela "Istovremeno napnite sve mišiće svog tijela.vrlo tiho unutra. tijelo. Vaša ruka postaje teška.u..) Vježbe opuštanja mogu biti popraćene prikladnom glazbom.. i ponovo stojimo uspravno i visoko..Duboko udahnite i držite sve mišiće čvrsto napetima (5 sekundi)." d)Vo ene fantazije kao pomoćno sredstvo opuštanja "Zamisli da si snjegović. Sada se zvuk gubi. Osjetite kako vas to opušta.1992.str. Doživite kako napetost napušta vaše tijelo. Postupno. Pored opuštanja djeca trebaju . pa druga. ramena.158.

tajnovitosti i predrasuda. Važno je da djeca i mladi ljudi spolnost shvate kao normalan i važan dio svog života. najopasnija i najteže otklonjiva ovisnost. pa je njihova prevencija posebno teška. Posljednjih godina sve se češće susrećemo s različitim drogama koje vrlo razorno utječu na zdravlje mladih ljudi. pa je i proces odvikavanja vrlo težak. koji imaju veliko značenje za ljudsko zdravlje. Važno je da i u obitelji i u školi prihvatimo činjenicu da je odluka mladih o pušenju ili nepušenju njihov osobni izbor na koji imaju pravo. ali i njihova osobna odgovornost za vlastito zdravlje i zdravlje svoje okoline. alkohol i pušenje se u našoj kulturi prihvaćaju i toleriraju (pušenje je npr. još je pojačala značenje spolnoga odgoja. . te da preuzmu odgovornost za svoju seksualnost i zdravlje. nego i na sve one koji se nalaze u njegovom prisustvu. Kako se alkohol tolerira u našoj kulturi. Zabranama se ništa ne rješava.53 koristiti različite oblike odmora. Djeca obično počinju pušiti već u osnovnoškolskoj dobi kada nastoje biti kao odrasli (njihovi roditelji i učitelji). Problem je još veći. izme u ostaloga. prenosi i spolnim putem. Spolni odgoj u našim prilikama ima posebno značenje jer je to područje izloženo najvećem broju zabrana. alkohol i droge. ali je problem vrlo rasprostranjen u našim obiteljima. a svoje početke tako er ima već u pubertetsko doba. ali zato i vrlo potrebno. Za razliku od pušenja nešto je manje prisutan medu mladima. Danas se zna da cigareta sadrži najmanje petnaest kancerogenih tvari i da je pušenje jedan od značajnih uzročnika raka. Pojava i naglo širenje AIDS-a. tjedni i godišnji odmori. danas još uvijek neizlječive bolesti koja se. jako rašireno me u učiteljima). ali i duži dnevni. Alkoholizam je jedna od vrlo raširenih ovisnosti u našim uvjetima. Zato je nužno revidirati postojeće programe u školama i dati značajno mjesto ovoj životnoj problematici. To su kraći prekidi aktivnosti i promjene aktivnosti (aktivni odmor). Prevencija ovisnosti odnosi se na pušenje. Vezanost na pušenje organizma pušača je vrlo velika. njegovo preveniranje je tako er vrlo složeno. Dok su droge izložene društvenoj osudi. a još manje ignoriranjem tog problema. što dim cigarete ne djeluje samo na pušača. Pušenje je dakle najraširenija.

ODLUKA 0 PUŠENJU Igra "Što volim kod sebe" i zapisivanje o drugima "Što mislite?" Priča "Tinejdžer 1" i Tinejdžer 2". igrokaz "Pušačka opera". Razviti vlastiti odnos prema pušenju. Rad u knjižnici na traženju informacija o bolestima vezanim uz pušenje. Tema ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PUŠENJA Zadatak Opisati anatomiju pluća. oštećenje pluća od pušenja. Učenici će moći opisati djelovanje katrana na živu tvar. razvojni crtež uz objašnjenje procesa pušenja. Anketa "Profil pušača" i rezultati ankete. Poistovjetiti odluku o nepušenju s modelom pozitivnog ponašanja. razgovor. Objasniti važnost učenja donošenja odluka. . Shvatiti da je velik broj učinaka pušenja negativan Učenici će moći nabrojiti bar pet opasnosti od pušenja. 1992. Učenici će moći navesti bar tri Aktivnosti Vježbe pravilnog disanja. Pokretanje "Društva nepušača" u školi. Uočiti snagu pritiska vršnjaka pri donošenju odluka: Uočavanje taktike koja se koristi pri reklamiranju cigareta. Uočavanje kratkotrajnih i dugotrajnih negativnih učinaka pušenja. Lista za odlučivanje. Objasniti zašto je u prevenciji važan odnos dijete odrasli. Uočiti da većina mladih ne puši. Učenici će moći objasniti karakteristike bar jedne bolesti povezane s pušenjem. identificirati djelovanje katrana na respiratorni sustav. PUŠITI ILI NE ODLUČIVANJE 10 Prema: Shapiro.54 KURIKULUM "PREVENCIJA PUŠENJA"10 Zadaci: Razumijevanje fiziološkog i psihološkog efekta pušenja. Saznati neke karakteristike pušača. Grupna igra "Pozitivni negativni učinci" i. Sugeriranje različitih tehnika napuštanja pušenja. FIZIOLOŠKO DJELOVANJE PUŠENJA DJELOVANJE NA ZDRAVLJE PUŠENJA KRATKOTRAJNI I DUGOTRAJNO DJELOVANJE PUŠENJA POPRATNE POJAVE PUŠENJA PROFIL PUŠAČA Kviz "Kladite se na svoja pluća". Identificirati svoje pozitivne crte. te odnos izme u pozitivnih crta i pušenja. Izrada stroja za pušenje i izvo enje pokusa s cigaretom i vatom.

savjeti za odvikavanje od pušenja. Dobro je da svatko povremeno izradi svoju Kartu zdravlja . radni list "Draga Emilija što da radim?" Analizirati reklame za cigarete. KAMPANJA PROTIV PUŠENJA Shvatiti potrebu za promjenom stavova cijelog društva prema zdravlju i pušenju. Prepoznati bar tri taktike koje se koriste u reklamiranju cigareta. razlikovati reklamu od stvarnosti. fizički učinci prestanka pušenja. ali ako jedemo zdravu hranu. Obično u našoj kulturi ljudi o zdravlju vode brigu tek kad ga izgube. Bolest nažalost ne možemo potpuno izbjeći. u obiteljima. bolest će se rje e javljati i imat ćemo duža razdoblja zdravlja. Realizacija projekta "Kampanja protiv pušenja u školi" Orijentacija na zdravlje treba biti opće opredjeljenje ljudi. vježbamo i dovoljno smo fizički aktivni. te odrediti pušenje kao nešto što negativno utječe na zdravlje. SNAGA VRŠNJAKA Uočiti pritisak vršnjaka kao vrlo snažan poticaj za početak pušenja. Odrediti zdravlje kao superiorniju ideju od reklamiranja pušenja. medu odraslima i medu djecom širi shvaćanje da sami donosimo odluke o svom životu i da možemo izabrati orijentaciju na zdravlje ili orijentaciju na bolest. PRITISCI KOJI NAVODE NA PUŠENJE REKLAMIRANJE ZDRAVLJA Izrada reklama za zdravlje. identificirati bivšeg pušača kao pozitivan model. ZDRAVLJE KAO ŽIVOTNI IZBOR Definirati zdravlje. dovoljno se odmaramo i ne pušimo i ne uživamo alkohol i druge droge. jedna za novine.55 činitelja koji utječu na odluku o pušenju. Važno je da se u školama. druga za televiziju. "PROČIŠĆAVANJE ZRAKA" Uočiti bar jedan fizički i bar jedan praktični učinak prestanka pušenja. radni list "JA" (postavljanje ciljeva i poduzimanje akcije). te karta zdravlja. Igra "Otok iz mašte". ali onda je već obično teško nešto više postići. Razgovor s bivšim pušačem. Igrokaz "Snaga vršnjaka'.

kutije. konac. listovi). lim) ili pak posebno pripremljeni elementi za sastavljanje (lego-kocke. letvice. Od igre do stvaralačkog rada dug je i osjetljiv put. Tako se već u školi rad počinje shvaćati kao nešto što se mora. kao što je to slučaj sa životinjama. shvaćaju kao tlapnju i žrtvovanje. žica. a tvrdi ručni rad je oblikovanje materijala koji pruža veći otpor (drvo.56 i da sam uoči koliko je s tim svojim stanjem zadovoljan. Prvi dječji rad i jest izrada upotrebnih predmeta za vlastitu igru bilo da se koriste prirodnine (plodovi. To se u školama postiže različitim oblicima ručnog rada. koje provode. budući da čovjeku priroda nije dana na korištenje u neposrednom obliku. Ali to tako ne mora biti. . Kritična SMRT Srednja BOLEST Mala Slabo Dobro Optimalno ZDRAVLJE Karta zdravlja može pomoći svakom pojedincu da analizira svoj zdravstveni status i da se odluči za promjene Radni odgoj drugi je značajni dio egzistencijalnog odgoja. Radom čovjek prera uje prirodu za svoje potrebe. Ako nije. nego u prirodi koju je on preoblikovao za sebe. krojenje i šivanje. Možemo razlikovati tzv. poluprera en materijal (papir. omogućuje ju i u cijeloj svojoj djelatnosti vodi računa o principu igrovnosti. ona će sačuvati i dalje razviti uživanje u radu i stvaralaštvu. Čovjek čak ni ne živi u izvornoj prirodi. koje je tako intenzivno prisutno u dječjoj igri. Djeca se ra aju s izraženom potrebom za igrom i aktivnošću. platno. Ta igra u povoljnim okolnostima postupno prerasta u stvaralački rad odraslih ljudi. konstruktorske kutije). cvjetovi. Meki ručni rad je pletenje. ali ne voli i od čega treba bježati. meki i tvrdi ručni rad. metal). grančice. Nažalost. a djecu se postupno navikava da aktivnosti. vezenje. vuna. trava. Sav ovaj dječji rad ima za cilj razvoj kulture ruke. moguće je napraviti plan za promjene kako bi se kretao u pravcu optimalnog zdravlja. Ako škola uvažava dječju potrebu za igrom. kačkanje. upravo u školi (ali i u obitelji) dječja igra se postupno potiskuje na područje zabave.

jer ako se dijete odluči za zanimanje u kojem neće moći naći zaposlenje i vlastitu egzistenciju.57 Djeca u Waldorfskim školama izra uju igračke Domaćinstvo je važan dio radnog odgoja. iako možda ima interesa i sposobnosti za to zanimanje. . serviranje. na osnovi praćenja kroz osam godina. ali postupno se taj izbor približava stvarnim mogućnostima i potrebama. održavanje. postupno osposobljavaju za obavljanje različitih poslova u domaćinstvu. čišćenje i čuvanje odjeće i obuće. čuvanje namirnica. Profesionalni odgoj odnosi se na obavještavanje djece o različitim zanimanjima kako bi postupno mogla doći do vlastitog izbora. te razmjenu kojom ljudi uspijevaju zadovoljiti sve svoje potrebe iako sami sve ne proizvode. održavanje higijene u stanu. izvršavanje sitnijih popravaka. pripremanje hrane.. U Jena-plan školama djeca starije grupe tjedan dana (tzv. Poslovi se odnose na ure enje stana. radni tjedan) borave na preure enoj seoskoj farmi gdje se uče obavljati različite poslove u domaćinstvu i zajednički živjeti. Ekonomski odgoj trebao bi omogućiti djeci da dožive povezanost različitih djelatnosti u okviru društvene podjele rada. škola bi trebala djetetu i njegovim roditeljima reći koja skupina zanimanja bi bila najprimjerenija njegovim sposobnostima. No taj izbor mora biti uskla en i s društvenim potrebama. Djeca se u školi. manekenka. izradu jednostavnijih odjevnih predmeta. nogometaš.).. U početku se djeca opredjeljuju za zanimanja koja im se čine neobičnim i atraktivnim (pilot. ali i u obitelji. to će ipak biti pogrešan izbor. Na kraju osnovne škole. a stvar je djeteta i njegovih roditelja da izvrše konačan izbor. stjuardesa.

vode dnevnik opažanja i povezuju se s pčelarima u mjestu. .Mladi pčelari brinu se za školski pčelinjak. te prodaje suvenire.Školska pošta djeluje kao prava pošta u suradnji s poštom u Podčetrtku. te razvija ugostiteljsku kulturu. . te ostale knjige i školski pribor.Školska knjižara prodaje stare udžbenike. Uzgaja lončanice i pridonosi boljoj hortikulturi škole.Zalogajnica Crvenkapica prodaje bezalkoholna pića i poslastice. .Mali suvenir je grupa koja proizvodi suvenire u suradnji s turističkim društvom mjesta.Školska banka omogućuje učenicima da štede novac. . a ušte eni novac mogu trošiti i u pojedinim grupama školske zadruge. .Prodavaonica Atomske toplice nudi učenicima različite potrepštine za higijenu.Mlade domaćice brinu se o školskoj blagovaonici. Filipović u Velikoj Kopanici U slovenskoj školi Podčetrtek postoji velik broj radionica koje su objedinjene u školskoj zadruzi: . sport i slobodno vrijeme. . .58 Rad djece u školskom pčelinjaku u Osnovnoj školi I. te ima telefonsku govornicu.Poljoprivredna mehanizacija održava vozila i alate i osposobljava ostale za njihovu upotrebu. . . o boljoj prehrani u školi i obitelji.Cvjećarna Marjetica brine se za uzgoj cvijeća i školski vrt. .

Sigurnost u školi ima svoj fizičku. što dovodi do tzv. oluja. To vrijedi i za društvene . Djeca se u kući osjećaju najsigurnijim pa tu i ne slute neku opasnost. Ovaj oblik više se koristi u srednjim školama. Prometnim pravilima djeca ovladavaju postupno kroz igre s pravilima. Druga mogućnost ekonomskog odgoja je da se djeca povremeno uključuju u različite djelatnosti izvan škole (da pomažu u trgovini. u tvorničkim pogonima. Kod mla e djece češće prisustvo roditelja u školi stvara osjećaj sigurnosti. pa kroz nekoliko godina mogu detaljnije upoznati različite djelatnosti. vježbe na prometnom poligonu. ali i kroz uvježbavanje u stvarnim situacijama. ali i njihovu me usobnu povezanost. Fizička sigurnost može biti ugrožena ako je velik broj djece na malom prostoru. Djecu čini nesigurnim stalno traženje njihovih mana i slabosti i hvatanje u neznanju. odnosno povećane agresivnosti. vode.59 Djeca se u radionice uključuju početkom školske godine. struje. oštrih predmeta. u zanatskim radnjama. ponašanje u slučaju ujeda nekih životinja i sl. te uvježbati ponašanje u tim iznenadnim situacijama. igre s modelima vozila. za strukturiranošću i osjećajem kontrole nad okolnostima vlastitog života. ali i da uvježbaju način ponašanja u incidentnoj situaciji kad do nje do e. ali i psihičku stranu. Sigurnost u prometu zahtijeva ovladavanje osnovnim pravilima o sigurnom kretanju u prometu na putu od kuće do škole. ali ih i osposobljava za postupanje u situacijama kada se nesreća dogodi. Budući da su djeca često sama kod kuće važno je da usvoje sve potrebne mjere opreza. Zaštita od elementarnih nepogoda kao što je grmljavina. Fizičku sigurnost ugrožava i eksplozija motorike. potres: treba i te iznenadne i često vrlo razarajuće pojave učiniti predvidivim. kada djeca pokušavaju u kratkim vremenskim periodima (odmorima) nadoknaditi svoju potrebu za kretanjem. na poljoprivrednim gazdinstvima). Tu treba ubrojiti i dolazak nepoznatih osoba. Samozaštitni odgoj okrenut je zadovoljavanju dječje potrebe za sigurnošću. koja se doga a u školama gdje dominira sjedilačka nastava. Kod starije djece važan je osjećaj strukturiranosti školskog vremena i predvidivost situacija. te tako budu pripremljena i za brzo snalaženje u takvoj situaciji. poplava. plina. Kroz igre uloga djeca mogu ovladati postupcima u slučaju prometne nezgode. a starija djeca trebaju ovladati vožnjom bicikla. Zaštita u kući odnosi se na upoznavanje djece s opasnostima od vatre. te jasno znanje o tome što se od njih očekuje. kanibalizma. te upoznavanju djece s osnovnim pravilima kojima se osigurava da ne do e do nezgode.

Ekološki odgoj sve više dobiva na značenju zbog brzog trošenja prirodnih izvora i zaga ivanja okoline. Zaštita zraka posebno je aktualna u velikim gradovima gdje industrijski kompleksi ispuštaju velike količine otrovnih plinova i sitnih čestica koje izravno djeluju na respiratorne organe ljudi i životinja. 4. one su postale tokovi otpadnih voda koje se u njih slijevaju iz gradskih kanalizacija. 2. 3. Velika urbanizacija dovela je do zaga ivanja rijeka. što prijeti da ugrozi čovjekovu egzistenciju. što stvara osjećaj kontrole nad situacijom. Iz svake situacije postoji neki izlaz. a oni su ograničeni. Smisao ekološkog odgoja je da učenici svojim načinom života i aktivnošću čuvaju prirodu i pomažu u otkrivanju zaga ivanja i sprječavanju incidentnih situacija. ali i na biljni svijet. Pri takvim iznenadnim situacijama koje ugrožavaju život. Ne prepustiti se očajavanju. Vidjeti nešto smiješno u situaciji u kojoj smo se našli.60 nepogode kao što su terorizam i rat. Početi činiti ono što nam izgleda korisno u toj situaciji. Zalihe slatke vode uvjet su opstanka čovjeka. Zaštita voda odnosi se prvenstveno na slatkovodne izvore. rijeke i jezera. . Nepripremljeni ljudi u takvim situacijama reagiraju panično i obično se ponašaju neproduktivno. ne prepustiti se zbivanjima. te još više stradavaju. kako bi ih čovjek mogao lakše savladati: 1. Djeca mogu evidentirati te zaga ivače. Što prije preuzeti inicijativu. Nakon prvog šoka treba se pokušati sabrati i sagledati okolnosti u kojima smo se našli. Aktivnost smiruje. ali i da sutra kao odrasli članovi društva u svom djelovanju vode računa i o čuvanju prirode za buduće generacije. ali i pisati odgovornima da poduzmu mjere kako bi se to zaga ivanje zaustavilo ili barem smanjilo. javlja se stanje stresa i dobro je ranije uvježbati postupanje u takvim okolnostima.

German Commission for UNESCO. Problem čovječanstva je kako iznaći * * * (1989.61 Primjer jednostavne ekološke igre koja se može koristiti i u nastavi stranog jezika11 Zaštita tla je danas posebno složena jer se upotrebom kemijskih sredstava u tlo stalno unose otrovne tvari.) International Understanding Through Foreign Language Teching. Bonn 11 . ali dijelom se stvaraju sve veće koncentracije. koje se dijelom razlažu.

ne vjeruje u Summerhill. dijete-učitelj. Žena je brzo pokupila sina i otišla. Zaštita bilja i životinja tako er je važan vid ekološkog odgoja. ako je bila šokirana. Što su pak učenici stariji. S ovim je povezana i zaštita hrane koja se tako er danas tretira velikim količinama zaštitnih sredstava. ali danas još nisu prona ena rješenja koja bi omogućila masovnu upotrebu. Čak i da je upisala sina. Jasno je kao dan da žena. Proizvodnja zdrave hrane pretpostavlja napuštanje upotrebe ovih sredstava. a bez upotrebe otrovnih kemijskih sredstava. odnosa izme u dječaka i djevojčica. to će ti dogovori biti više rezultat zajedničkog promišljanja. Kad je riječ o ovim problemima dobro je da mlade i pametne glave upoznajemo s problemima koji očekuju rješenja. jer čovjek svojom aktivnošću brzo mijenja biljni i životinjski svijet pa nestaju čitave biljne i životinjske vrste. odnosa me u djecom. Istovremeno socijalni odgoj predstavlja postupno usvajanje različitih društvenih normi koje se tiču me uljudskih odnosa: odnosa roditelj-dijete. To im je šansa da se iskažu. dogodilo se da je. Socijalni odgoj treba osposobiti učenike da se znaju suočiti sa sukobima i da ih znaju riješiti nenasilnim putem. Onečišćenjem zraka stradavaju šume. Postavio sam pitanje na sastanku zašto bi moj prihod trebao trpjeti što neki zvekan opsuje u prisustvu roditelja budućeg učenika. te žena i muškaraca. U početku i kod mla ih učenika taj će dogovor biti više formalan i uglavnom će biti sve kako predloži učiteljica/učitelj. koja predstavljaju otrovne materije. Naime. što remeti ravnotežu u prirodi. te upoznaju načine na koje je to moguće učiniti. te potrebe za osjećajem prihvaćenosti od strane vršnjaka i značajnih odraslih osoba. Djeca postupno uvi aju da svoje potrebe trebaju uskladiti s potrebama drugih. do nas stigla paprena psovka s gornjeg kata. prvom prilikom kad bi se vratio kući i rekao . načina reguliranja odnosa u zajednici. a korištenjem zaštitnih sredstava u poljoprivredi mnoge sitnije i krupnije životinje npr.budućem učeniku Summerhilla. za ljubavlju i pripadanjem. Mišljenje odraslih u tom slučaju može biti jedno od mišljenja koje se ne mora obvezno i prihvatiti. Socijalni odgoj Socijalni odgoj okrenut je zadovoljavanju potrebe za socijalnom sigurnošću. Odgovor na moje pitanje dao je jedan četrnaestogodišnji momčić: Neill priča gluposti. Važno je da se cjelokupni zajednički rad zasniva na dogovoru. Neill navodi sljedeći primjer iz svog Summerhilla: "Istupio sam jednom s prijedlogom da se psovanje zabrani pravilima i iznio prijedlog za to. Odgoj za život u zajednici doga a se praktično kroz svakodnevni zajednički život. dok sam pokazivao školu jednoj ženi i njenom sinu . reče on.62 tehnologiju obrade tla kojom će se moći proizvoditi sve veće količine potrebne hrane.

mimikom. Boljem razumijevanju pridonosi tolerancija. Naša sposobnost da se stavimo u položaj drugoga i pokušamo suosjećati s njim naziva se empatija bez koje je nemoguća dobra komunikacija.). str. onda ćemo i lakše komunicirati i lakše rješavati probleme uskla ivanja naših različitih potreba. što ne znači da treba napustiti svoje nego se truditi da se na prihvatljiv način objasne. Ljudi naravno imaju i svoje loše strane. U Jena-plan školama njeguje se posebna pedagoška situacija "razgovor u krugu" u kojem se učenici uče uspješnoj komunikaciji Afirmativan odnos je druga važna pretpostavka našeg života u zajednici. dodirom itd. Ono može biti verbalno (usmeno ili pismeno). koja znači uvažavanje tu ih stavova. 1969."(Neill. plesom. ali isto tako da su u stanju poslušati i razumjeti druge. 62-63. A pozitivan odnos imamo ako uočavamo njihove dobre strane. mišljenja i potreba.) Uspješno komuniciranje ima posebno značenje u našem usuglašavanju s drugima. ono će zaista i postati loše. Problem je što komuniciranje nikad nije do kraja uspješno i uvijek se me usobno tek djelomično razumijemo. ali uočavanje dobrih potiče i jača te dobre strane.ona bi ga ispisala! Skup se složio s njim i moj prijedlog je pao u vodu. ali najkorisnije je da učenici kroz svakodnevne aktivnosti razvijaju sposobnost da jednostavno i razumljivo mogu iznijeti svoje stavove.63 prokletstvo ili do avola . ali i neverbalno (pokretom. Danas postoje mnogobrojni postupci za vježbanje u komunikaciji. crtežom. a slabi one loše. Nama je jako stalo . Ako se nekom djetetu stalno govori da je loše (što se nažalost ponekad doga a u školama). a znači u drugima vidjeti njihove dobre strane. Ako prema ljudima s kojima svakodnevno živimo imamo pozitivan emocionalan odnos.

u igri Svi a mi se. Posljednja je to učinila Švicarska tek 1971. Od troje nepismenih u svijetu dvije su žene.. To je tzv. koji imaju povlašteni položaj. Moglo bi se (uz malo pretjerivanja) reći da su većina dječjih igara ratovi u malom. . Postoje mnogi postupci kojima se potiče afirmacija unutar učeničke zajednice.64 do toga što o nama misle drugi ljudi i trudimo se da dalje razvijamo te svoje osobine zbog kojih ćemo biti prihvaćeni. vjeru u vlastitu vrijednost i vrijednosti drugih i vrlo povoljnu situaciju za me usobnu suradnju i razumijevanje. a djevojčice ženske uloge. No oni čine dva pola ljudske vrste koja egzistira u svom muškom i ženskom obliku.. pa se ne može govoriti o njihovoj potpunoj jednakosti. radi se i o nizu umjetno stvorenih razlika zbog nepovoljnog društvenog položaja koje žene imaju u našoj kulturi i civilizaciji. ali ono je zaista poticajno samo za one koji pobje uju. te time uvjetovanih mnogih predrasuda. ako se već ne mogu potpuno eliminirati. Žene su u pravilu u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce. te neprijatnu i napetu socijalnu klimu. Odgoj za humane odnose me u spolovima bavi se odnosom muškaraca i žena. a to je jedan od osnovnih društvenih odnosa preko kojeg se prelamaju svi ostali. istovremeno to kod svakog stvara životni optimizam. Natjecanje stvara netrpeljivost. ali i u našoj kulturi općenito. Da bi netko mogao uživati u pobjedi. koji na najbolji način karakteriziraju nekog od učenika i tako vizualno prikazuju kako doživljavaju svoje prijatelje. Deset od jedanaest najstarijih demokratskih zemalja Zapada čekalo je do dvadesetog stoljeća da ženama da pravo glasa. Problem naše civilizacije je što nije uspjela riješiti pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca. godine Izme u muškaraca i žena postoje bitne razlike. Me utim.. agresivnost. a upravo te predrasude treba odgojem smanjiti. koje postoje o ženama i muškarcima. U igri Kolaž iz revija izrezuju slike i tekstove. moraju postojati i oni koji pate zbog poraza. Zato danas sve češće nailazimo na kooperativne igre koje se zasnivaju na suradnji. jer. Poseban problem je što se u nas većina dječjih igara zasniva na natjecanju.. Te razlike su i u fizičkoj i u psihičkoj konstituciji. Npr. a suradnja ra a toleranciju. Dječaci predškolske dobi postupno u igrama preuzimaju muške. Suradnja je suprotna natjecanju koje je daleko prisutnije u odgojnoobrazovnim ustanovama. No. U osnovnoškolskoj dobi dolazi do odvajanja izme u dječaka i djevojčica. Misli se da natjecanje potiče na aktivnost. Prihvaćanje seksualne uloge doga a se postupno i u nekoliko etapa: U ranoj predškolskoj dobi djeca ne prave razliku u seksualnosti i u igrama sudjeluju bez obzira na spol. suosjećanje i ugodnu klimu u kojoj se učenici osjećaju sigurnima. učenici govore što im se svi a kod prvog susjeda ističući neku njenu/njegovu dobru osobinu. a poraz djeluje vrlo nepoticajno.

uvažavajući ove razvojne karakteristike. pa se . U starijoj osnovnoškolskoj dobi javlja se postupno interes za suprotni spol i prve simpatije. Krajem srednjoškolske dobi socijalne uloge sve više dobivaju obilježje socijalne sredine. te sadržajno i bogato življenje. te da djeluje koliko je moguće na prevenciji predrasuda koje postoje i o jednom i o drugom spolu u svakoj. Koedukacija (zajedničko školovanje dječaka i djevojčica) imala je pozitivan učinak na razvijanje normalnih prirodnih odnosa izme u različitih spolova. Uloga odgoja je da. Važno je da svi oni općeljudski odnosi ne budu limitirani ograničenjima koja su proizvod predrasuda. koja se nalazi na narednoj stranici. da pomogne u odre enim krizama identiteta koje se javljaju. a prema vršnjacima često zauzimaju potcjenjivački odnos. U toj dobi je vjerojatno i nastala ona dječja izreka Tko se tuče taj se voli. do uočavanja nepravdi do kojih one dovode i tako utječe na njihovo prevladavanje. Uloga odgoja je i u tome da mladim ljudima pomogne da u okviru svoje spolne uloge na u dovoljno prostora za vlastitu aktualizaciju. a zatim usporediti stavove. Ovaj odnos bitno se mijenja krajem osnovne škole i početkom srednje kada su i dječaci i djevojčice već preuzeli svoje spolne uloge. Zatim se mogu likovima zamijeniti imena i spolovi. pomaže djeci i mladima da prihvate specifičnosti svoje spolne uloge. a priča ostaje ista. Kako se djevojčice nešto brže spolno razvijaju. što dovodi do novih napetosti u odnosima. U seoskim i patrijarhalnim sredinama mnoge su norme koje su vrlo različite u odnosu na mladiće i na djevojke i uglavnom su nepovoljne za djevojke. Odnosi izme u djevojčica i dječaka/djevojaka i mladića prirodno se razvijaju od nezainteresiranosti preko antagonističkih odnosa do javljanja interesa za drugi spol. pa i našoj kulturi. posebno prema ženi. U gradskim sredinama je nešto izraženiji bunt prema tim tradicionalnim normama. te stupanja u seksualne odnose i brak. a počesto ima i većih grubosti. njihov interes je više okrenut starijim mladićima. učenici mogu zauzimati stavove o pojedinim likovima iz priče i njihovim postupcima. mogu o tome raspravljati u muškim i ženskim grupama. simpatija i ljubavi. uz odre ene modifikacije. ali to je još uvijek uz postojanje odre enog antagonizma. štipanjem. Uloga odgoja je da učenike dovede do doživljaja i spoznaje vlastitih predrasuda. pa se u to vrijeme već formiraju u djevojke.65 homoseksualni period u kojem svaki spol postaje svjestan svoje spolne uloge i razlika koje postoje. prihvaćaju. U priči. ali se i tu nakon prvobitnog otpora. pa dječaci svoje simpatije često izražavaju povlačenjem za kosu.

Oni su oboje tužni. udaljen 160 kilometara. Zato je značajno da su već djeca osnovnoškolske dobi dobro informirana o seksualnim odnosima. Ljubav se javlja već u dobi djetinjstva. PRIČA12 Alica. ali tada još nije popraćena spolnim željama. str. Ljubav je vrlo značajan emocionalni odnos izme u muškarca i žene. i Bob. o rizicima i odgovornosti za posljedice. U srpnju su Bobovi roditelji odlučili da se presele u drugi grad. koji ima dubok utjecaj na razvoj ljudske osobnosti. U spolne odnose dječaci i djevojčice samo iznimno stupaju u osnovnoškolskoj dobi i to više ima karakter eksperimentiranja i zadovoljavanja znatiželje. o začeću. Problem ovih ranih seksualnih odnosa je što mladi ljudi još nisu zreli za roditeljstvo. obično su intenzivne i s osjećajem "vječne ljubavi". a vrlo često i neprihvaćanje i osudu socijalne sredine. ali često nisu osobito trajne. Važno je da mladi ljudi seksualni odnos dožive kao prirodan i značajan dio ljudskog života. obećavaju jedno drugome da će se i dalje vi ati i da se njihovi osjećaji neće promijeniti. 15. pa tu nastaju i mnoge trajnije veze. a ovdje donosimo manje poznatu pjesmu Mladena Kušeca Prva ljubav: Cvijet ubran Za dragu djevojčicu Jabuka poklonjena U školi Sastanci I šetnje u oblacima Malo. Kod odraslih ljudi ona je popraćena i spolnom željom iako ta želja može biti pod utjecajem društva potisnuta i javno se ne iskazuje. 1992. izlaze zajedno već nekoliko mjeseci. . sa 17. mladi ljudi u ovo doba traže trajniju ljubavnu vezu. drago pismo Pod tvojom klupom.66 ponovno može vrednovati iste postupke ali drugih spolova i usporediti s prethodnim sudovima. Ipak. U srednjoškolskoj dobi su češći spolni odnosi. pa eventualni nastup neželjene trudnoće izaziva velike osobne traume. Naivnost takvih dječjih ljubavi lijepo je opisao hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović u pjesmi Nosim sve torbe a nisam magarac. Mladenačke ljubavi su daleko burnije. koja ima veliko značenje u njihovom daljnjem životu. koja ima 15 godina. 12 Priča iz "Uvoda u ljudsku seksualnost" američkih autora Shapiro/Flaherty-Zonis. da se osposobe za samostalno donošenje odluka i da preuzmu odgovornost za svoje postupke. o kontracepciji.

Charlie je rekao.67 U listopadu se Alica sprijateljila s Charlijem. ako tako mora biti. 1961. npr. Muškarci 1 851 182 1 770 403 1 861 229 1 986 204 2 139 048 2 226 890 Žene 1 937 389 2 009 455 2 074 793 2 173 492 2 287 173 2 374 579 Odnos broja muških i ženskih stanovnika u Hrvatskoj od 1931. Alica se počela osjećati krivom i rekla je Charlieu da moraju prestati sa seksom. Tako. Alica razmišlja o svemu još nekoliko dana i odlučuje da Charliju kaže "da". Bob je doista sretan što je Alice došla. Tako u 13 Enciklopedija Jugoslavije.13 Na nedostatak ljubavne veze posebno su osjetljive žene. veoma uzbu en. ja ću se brinuti za tebe. pa poslije svakog rata ova struktura bude jako narušena. Alica se razveselila zbog Charlija i pita bi li i nju poveli. 1953. U europskim društvima je stalno prisutan problem većeg broja žena od muškaraca." God. Ona poznaje Charliejeve roditelje. jednim od dječaka iz razreda. . Zagreb. Ona je povrije ena." Jednog dana u prosincu Charlie najavi u razredu. u Hrvatskoj je u popisima stanovništva zabilježena ova osobita razlika. On je sretan. svojom najboljom prijateljicom.žena treba čekati da bude (ili ne bude) izabrana. 1988. a u našoj kulturi im je pri izboru partnera namijenjena pasivna uloga . 1981. a on joj kaže: "Ma sve je u redu. U nekoliko sljedećih tjedana to se ponovilo više puta. 203. pogibija u ratovima gdje znatno više ginu muškarci. do 1981.Krleža". Dijana joj kaže da je to doista njezin problem i da joj ne može baš mnogo pomoći. ne želi je više vidjeti. o situaciji s Charlijem. U razgovoru o tome što se dogodilo nakon njegova odlaska on pita Alicu zašto je došla s Charlijem i njegovim roditeljima. ona ispriča svoju priču Edwardu. Alica ne zna sto bi odgovorila. Provode mnogo vremena zajedno u školi i izvan nje. Razlozi tomu su veća smrtnost medu muškarcima. da njegovi roditelji tog mjeseca odlaze na izlet i to u grad u kojemu Bob živi. Drugi dan razgovara s Dijanom. Bob se naljuti i kaže da prekida njihov odnos. "Dobro. ali samo ako prije toga spavaš sa mnom". 1931. JLZ "M. Kad se Alica vratila kući. 1971. Ona mu ispriča da je spavala s njim. Jednog dana su "spavali" zajedno. Nakon nekoliko dana oni "spavaju" nakon čega odlaze na onaj izlet. Kaže Charliju da će razmisliti o tome. 1948. Charlie reče: "Dobro. str. Nije joj rekao da ima vezu s učenicom koju je sreo u novoj školi.

ona je rezultat odnosa s drugim ljudima. iz kojeg jači ili uporniji izlazi kao pobjednik. kad o nama netko nešto ružno govori i sl. Onaj tko nikad nije bio voljen. likovno izražavanje svojih emocija itd. ne može ni voljeti.). te trajnija emocionalna vezanost za odre eni broj bliskih osoba važna pretpostavka za razvoj osobe koja će moći voljeti i biti voljena u odnosu s osobom drugog spola. kad se traži da nešto učinimo što ne želimo..68 Hrvatskoj objektivno oko 100 000 do 200 000 žena nema mogućnost da na e ljubavnog partnera. Filozofija nenasilnog rješavanja konflikata je da se ne traži krivac u konfliktu. npr. mržnja. Tada obično reagiramo ili povlačenjem ili agresijom. Ako brzo reagiramo i istresemo hrpu uvreda na osobu s kojom smo u konfliktu time rušimo komunikaciju i konflikt je nemoguće riješiti na produktivan način. a poslije ovog rata stanje se znatno pogoršalo. Tome može poslužiti intenzivna fizička aktivnost (trčanje npr. čir na želucu. emocionalno topao i poticajan odnos uz osobno uvažavanje. U nas se tada javljaju vrlo burne negativne emocije (ljutnja. Značajka ove kulture je da se u svakom konfliktu traži krivac. U tom odnosu prema osobi drugog spola odražava se cjelokupna ličnost čovjeka.). nego rješenje samog konflikta pri čemu nitko ne treba biti poražen. Ljubav. pisanje pisma (koje ne moramo poslati toj osobi). nije samo čovjekova osnovna potreba nego se ona i uči. me utim. ali tako da se ne poruši komunikacija s osobom u konfliktu.. Osoba koja je imala većih problema u svom razvoju imat će problema i u svom ljubavnom odnosu. uvrije enost. a zatim dolazi do sukoba. Konflikt je normalna pojava u ljudskim odnosima koja nastaje kad se iznenada na emo u situaciji da nas netko za nešto okrivljuje.). prkos. poremećaji u radu srca. S druge strane zadržavanje u sebi negativnih emocija i neizražavanje reakcije koja iz njih proizlazi negativno utječe na zdravlje (visok krvi pritisak. Zato negativne emocije treba odreagirati. Da bi se djeca osposobila za produktivan pristup konfliktu dobro je da kroz igru uloga i iskustveno učenje upoznaju konflikt kao nešto normalno i uobičajeno i da se uvježbaju u postupanju u tim situacijama: da odmah ne proglašavaju drugu stranu krivcem nego da se uhvate u koštac s konfliktom i pokušaju ga riješiti bez pobjednika i poraženog. Odgoj za nenasilno rješavanje konflikata u zapadnoj kulturi ima posebno značenje jer je to u svojoj biti represivna kultura koja stalno proizvodi sukobe i ratove. I u jednom i u drugom slučaju dolazi do prekida komunikacije i konflikt nije moguće riješiti produktivno. U . Oprezno s negativnim emocijama prvo je i najvažnije pravilo. koji može biti verbalni ili fizički. Zato je pažljiv odnos prema dječjoj osobnosti.

69 samoj situaciji. te ulogu medijatora. a nedostaje im jedna karta. Priče su malo izmijenjene tako da u Crvenkapici vuk živi u šumi koju su ljudi širenjem svog naselja već gotovo iskrčili i sveli je na oveći park. Već samo iznošenje problema dovodi do emocionalnog pražnjenja. osoba koja nas je možda povrijedila ili nam nanijela i fizičku bol. što je teško i tu pojedinci pružaju otpor. koja može biti i vrlo neugodna za nas (trgovac nas npr. Tom Leimdorfer (1992. Medijacija je proces posredovanja u konfliktu. na koji svi žele poći. a da drugi reagira najprije ozbiljno. a tako i do povoljnije klime za . Ipak. Empatija je važna sposobnost za uspješno prevladavanje konflikta nenasilnim putem. da smo u stanju konflikt sagledati i očima te druge osobe. Pepeljuga.) za uvježbavanje medijacije predlaže korištenje djeci poznatih priča kao što su Crvenkapica. Proces medijacije može izgledati ovako: 1. Obično je to treća osoba ili više njih. jer opušta tenzije i omogućava da drugoj strani u šali kažemo svoju poruku tako da je ne povrijedimo i ne porušimo komunikaciju. a zatim drugu osobu u konfliktu. Tri praščića itd. Još je korisnije da svoje stvarne konfliktne situacije analiziraju tako da se stave u ulogu druge strane. Učenici (i učitelji) to mogu uvježbavati tako da u proigravanju konfliktnih situacija igraju najprije jednu. a u Pepeljugi je obitelj dobila četiri karte za predstojeći bal. koja imaju upravo takvu ulogu. Ista poruka rečena ozbiljno (ili čak srdito) ima potpuno drugačiji učinak na primatelja poruke nego kad tu istu poruku kažemo u šali. dobro je da u njoj prona emo nešto komično ili da počnemo intenzivno razmišljati što sada učiniti i to će smanjiti naše burne emocije. To nije lako jer nam je to suprostavljena osoba. To znači da smo u stanju razumjeti i donekle suosjećati s osobom koja je s nama u konfliktu. Učenici preuzimaju uloge pojedinih lica u priči. Svaka strana u konfliktu treba iznijeti u čemu je problem i što se zapravo dogodilo. U školskim uvjetima mogu se djeca osposobiti da budu medijatori (posrednici) u konfliktnim situacijama svojim prijateljima u igri i školskom životu. ali može biti vrlo korisno za razvoj tolerancije i empatije. okrivljuje da smo nešto ukrali). treba učiniti napor da osobe u konfliktu pokušaju razumjeti jedna drugu. U mnogim našim mjestima po tradiciji postoje mirovna vijeća. pa nema hrane. Dobro je da prva osoba izrazi svoje osjećaje u prvoj i u drugoj situaciji. a potom šaljivo. To se tako er može uvježbati kroz igru uloga tako da jedan od parova izvuče karticu na kojoj piše da drugoj osobi treba izreći neki uvredljivi komentar. Humor je izvanredno koristan u konfliktnim situacijama.

Nešto su jednostavniji za rješavanje konflikti u kojima imamo samo dvije strane u sukobu (posebno ako su to samo dvije osobe). tolerancija i suradnja. Do daljnjeg emocionalnog opuštanja i smirivanja tenzija dovest će izražavanje svojih osjećanja: svaka strana treba iznijeti kako se osjeća: Tu se može pokušati (ako su obje osobe zrele za to) i s empatijskim pretpostavljanjem osjećanja osobe koja je suprotna strana u konfliktu. Za prave učinke ovakvog pristupa treba utjecati na promjene u kulturi. ali i do boljeg razumijevanje nastale situacije kod obiju strana. Obično se u željama na e i zajedničkih elemenata i to može biti osnovica za rješavanje konflikta. . . Zato je bitno te odnose mijenjati i tako povećati izglede za vlastiti opstanak. školama davali imena brigada i boraca. Odgoj za mir vezuje se uz odgoj za nenasilno rješavanje konflikata i s njim čini jedinstvo. 4. • ako ne možemo promijeniti prošlost radimo za budućnost.70 rješavanje konflikta. mogu znatno smanjiti sukobe unutar škole. Ako jedna strana u konfliktu ne prihvaća nenasilno rješenje ne može se postići uspjeh i to je jedan od ozbiljnih problema u primjeni ovog pristupa. koja su osposobljena za medijaciju. Nasuprot tome u školama smo njegovali revolucionarne tradicije. iskustva iz engleskih škola govore da djeca.produktivan pristup konfliktu. a tu se učinci mogu očekivati tek na duži rok. a oni su u dječjem životu i učestaliji. učili bune i ofenzive. atentatore i borce. Osnovna obilježja tih kvalitativno drugačijih odnosa bile bi: • nenasilje. • svi smo pobjednici ako riješimo konflikt . Zato odgoj za mir traži temeljito preispitivanje svih sadašnjih programa i kritički pristup prema odgoju koji veliča rješavanje konflikata silom i slavi pobjednike. Ipak. Sve se više spoznaje da zapadna civilizacija počiva na odnosima koji vode samouništenju. Slijedi dogovor o onom što će se stvarno učiniti i sa čim se slažu obje strane. Prošlost ne možemo promijeniti i zato je traženje krivca neproduktivno. a složeniji su oni s većim brojem sudionika u konfliktu. ali možemo promijeniti sadašnjost i budućnost. Svaka strana zatim iznosi što želi da se dogodi. Zato treba početi s jednostavnijim konfliktima. Borci za mir i nenasilje se u našim školama gotovo i ne spominju. tradicije NOB. veličali povijesne bitke i vojskovo e. U našim školama odgoj za mir gotovo da i nema neku tradiciju.svi smo gubitnici ako ga ne uspijemo riješiti. 3. 2.

1. IRSKA BOGATSTVA Omogućiti razumijevanje načina na koji države postižu nacionalnu sigurnost. 1988. naravno. osnovna je pretpostavka da do e do ratnih sukoba postojanje velikih količina naoružanja i mnogo ljudi koji se godinama školuju i uvježbavaju za ratovanje. Svake godine u svijetu se prosječno troši 21 000 dolara za uvježbavanje jednog vojnika. Ona im može biti i snažan motiv da grade budući svijet bez rata i nasilja. Prema: Shehy.4. a oko 500 000 znanstvenika u svijetu je angažirano na stvaranju novih vrsta naoružanja. 1. PROGRAM ODGOJA ZA MIR I NENASILJE U IRSKOJ za djecu od 9 do 13 godina 15 1. ali djeca su možda i najtragičnije žrtve rata. 1. Djeca. ŽIVOT S DRUGIMA Identificirati što čini grupnu sigurnost i razviti razumijevanje interakcije grupa unutar zajednice kroz istraživanje pozitivnih i negativnih elemenata u životu oko nas. 14 15 Prema: Shehy. 1988. različiti oblici neravnopravnosti. Treba ih uočiti kao potencijalne izvore sukoba.14 Zato je militarizacija zapravo najznačajniji uzročnik rata. BARIJERE Razviti razumijevanje reagiranja zajednica kad se osjećaju sigurne i kad se osjećaju nesigurne.71 Izvori konflikata u svijetu su mnogobrojni. Ova problematika posebno je aktualna za našu sredinu gdje su posljedice rata još uvijek svježe i važno je da s učenicima razgovaramo upravo o tom ratu i njegovim uzrocima i posljedicama. Tome mogu pridonijeti i mnogobrojne dječje akcije za mir u školi. Svakih dvadeset minuta u svijetu se potroši 54 milijuna dolara za vojsku. a 412 dolara za odgoj i obrazovanje jednog djeteta. To su najčešće teškoće u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba. zajedničke i nacionalne sigurnosti. mnoga doživotno nose traume koje je u njima izazvao pa imaju potrebu shvatiti situaciju i ovladati njome.1. 1. No ipak. POTREBE I ŽELJE Omogućiti djeci da razumiju kako je osobna sigurnost osnovna potreba i da uoče razliku izme u potreba i želja. Uzroci sukoba mogu biti i rasna i nacionalna neravnopravnost koja se često zasniva na rasizmu i nacionalizmu i na različitim predrasudama o ljudima koji su drugačiji od nas. . ne mogu utjecati na rješavanje svih ovih složenih pitanja rata i mira.2. 135. str. OSJEĆAJ SIGURNOSTI Razvoj dječjeg shvaćanja osobne sigurnosti i razumijevanje činitelja koji utječu na povećanje osobne.3. siromaštvo jednih i bogatstvo drugih itd. ali i izvan škole.

KONFLIKT U NAŠEM ŽIVOTU Osposobiti djecu da kritički gledaju na svakodnevne konflikte i da nastoje pronaći bolje načine njihovog rješavanja. Cilj nije eliminirati sukob. BOGATSTVO I SIROMAŠTVO Nejednaka raspodjela svjetskih resursa i nesigurnost zasnovana na nezadovoljavanju osnovnih potreba. 3. Razvoj otvorenosti i uvažavanja drugih i okoline. PRIJATELJSKI IRCI? Uočiti oblike diskriminacije prema strancima u Irskoj i jačati pozitivne stavove prema njima.TKO GUBI? Osvjetljavanje militarizacije i rata kao destruktivnog čina prema svemu što je ljudsko. 3. 4. RAZGOVOR ILI BUBANJE Razviti razumijevanje potrebe za komunikacijom i izražavanjem vlastitog stava u konfliktnoj situaciji kad do nje do e.1. a tko neprijatelj i pomoći im da shvate da oni čine osobni izbor kad nekoga svrstavaju u jednu ili drugu kategoriju. DJEVOJČICE I ŽENE . te da razumiju da vojna bitka nije jedini mogući odgovor na konflikt. CRNCI I BIJELCI Razviti svijest o rasizmu i predrasudama u nas i u našoj zemlji. RATOVATI ILI NE Pomoći djeci da shvate razvoj vojske kao odgovor na konflikt. KRUH ILI BOMBE Ilustrirati kako je militarizam destruktivan za razvoj ljudi jer mnogima negira osnovna ljudska prava. NAŠ SVIJET . 2. 2.72 1.3. 3.5. te o pozitivnim rezultatima uvažavanja jednih od drugih.1.2.5.6. 4. BRIGA ZA ZEMLJU Pobuditi u djeci svijest o brizi za Zemlju i posljedicama zloupotrebe okoline.ISTI LJUDI Osposobiti djecu da prepoznaju svoje vlastite vrijednosti i stavove i njihov mogući utjecaj na druge ljude.6. 2. MOJE VRIJEDNOSTI .1. 4.TVOJE VRIJEDNOSTI Pomoći djeci da razumiju razliku izme u svojih vrijednosti i vrijednosti drugih ljudi radi razvijanja tolerancije prema drugim ljudima. 3. .2. nego naučiti postupati s njim na konstruktivan način. DOLAZE NEVOLJE Razviti razumijevanje različitosti interesa pojedinih grupa unutar zajednice što potiče konflikte.5. 2.DJEČACI I MUŠKARCI Pomoći djeci da postanu svjesni svojih ideja o muškim i ženskim ulogama te ih potaknuti da potraže alternative za ljude generalno i pojedinačno. POGLED NA SVIJET Istražiti našu perspektivu svijeta i razviti svijest o činjenici da stvari nisu uvijek onakve kakvim nam se čine. RAZLIČITE ZEMLJE .4.3.4. TI I TVOJA OKOLINA Osposobiti djecu da vide Zemlju kao univerzalnu okolinu i da shvate da uvažavanje ljudi znači tako er uvažavanje i naše okoline. podjednako za napadače kao i za napadnute. SUKOB I NERAVNOPRAVNOST Sukobt kao normalni dio života. 3. 2. PRIJATELJ ILI NEPRIJATELJ Objasniti djeci shvaćanje o tome tko je prijatelj.3. 2. 3. 4.RAZLIČITO PONAŠANJE Istraživanje vlastitog ponašanja i ponašanja drugih radi razvoja razumijevanja i prihvaćanja razlika u ponašanju. MILITARIZACIJA . 2.2. OSJEĆANJA Naučiti djecu da su ljudi naš najveći resurs i da razviti uvažavanje za druge ljude i kulture. 3.

Osposobiti djecu da budu otvorena za činjenicu da postoje dvije strane u konfliktu u Sjevernoj Irskoj i da obje vjeruju da su samo one u pravu. pa čak i studenti koji dolaze na praksu. Humanistički odgoj Humanistički odgoj ima za cilj poticanje procesa samoaktualizacije pojedinca.U povjerenju mi je rekla da mu otac pije. Radeći godinama kao savjetnik često sam prisustvovao nastavi. Zatim je tražila da jedan od tih nesretnika donese bilježnicu. "Loša djeca" su loša izme u ostalog zato što su ih drugi uspjeli uvjeriti da su loši. da sva djeca čuju. Pri ulasku u učionicu jednom me već na vratima dočekala učiteljica i glasno. Iskustva pedagoga koji su imali uspjeha u odgoju djece koju su svi smatrali lošima govore da su uspjeh postizali tako da su ih uspijevali uvjeriti da nisu tako loši kako to oni misle o sebi. razvoj osjećaja vlastite vrijednosti i pozitivne slike o sebi.. objasnila kako oni eto imaju dvojicu s kojima su sve pokušali. pedagog. a i majka nije kako treba. jer se smatra da po tzv.. te razvijati strategije za djecu da vode život u miru. 4. A ti slabi po toj logici ni ne trebaju imati pozitivnu sliku o sebi nego upravo negativnu jer takvi i jesu.73 4.. Odgoj pozitivne slike o sebi doga a se u interakciji pojedinca s drugim ljudima. .. PROBLEMI KOD KUĆE Pokazati da problemi postoje i u našoj zemlji kao i u drugima. ali oni ne valjaju i zaista ne znaju što će više s njima. Ja sam je pokušao umiriti i nagovoriti da o tome poslije razgovaramo.5. U školi koja je zasnovana na kompeticiji i rangiranju učenika (sadašnji sustav ocjena je zapravo rangiranje) dio učenika je unaprijed osu en na nemogućnost razvoja pozitivne slike o sebi. efikasne i vrijedne alternative militarizaciji i mržnji. AKCIJE ZA MIR Njegovati ideju da postoje pozitivne. Ta nemila scena se naravno ponavljala i kad do e ravnatelj. poticanje razvoja autentičnosti i originalnosti te stvaranje vlastitog sustava vrijednosti. Često mali školski "siledžije" nastaju upravo tako što na taj način zadovoljavaju svoju potrebu za samopotvr ivanjem.6. 4. Negativnu sliku o sebi može učenik i sam izabrati ako na taj način uspijeva privući pozornost svojih vršnjaka i na taj negativan način biti prihvaćen. Humanistički odgoj ima za cilj i usvajanje odre enog sustava društvenih vrijednosti kojima se omogućuje pojedincu da ostvari svoja nastojanja za vlastitom aktualizacijom.4. ali u tome nisam uspio jer je učiteljica željela da ja odmah budem s tim upoznat. Gausovoj krivulji mora u svakom razredu biti i odre en broj "'slabih" učenika. KRUH ILI BOMBE Upoznati djecu da se na vojsku troše ogromna sredstva dok milijuni ljudi ne mogu zadovoljiti svoje osnovne potrebe. jer od njihove reakcije i njihovog prihvaćanja ili neprihvaćanja zavisi stupanj pozitivnosti mišljenja koje imamo o samom sebi. koja je naravno bila neuredna.

a tko pročita ovaj tekst i sam će se u to uvjeriti. nego da tražimo kod svakog djeteta to nešto po čemu je ono drugačije od drugih. ali to je nasljedno jer su takvi bili i moji preci. Zato naša pomoć treba biti tek poticanje i hrabrenje da svatko sam preuzme kontrolu nad svojim životom. što je primijetio i predstavio se. jer se odmah po završetku osnovne škole zaposlio kao radnik da bi brinuo o mla oj braći. Za ono kratko vrijeme (9 mjeseci) s puno iskrene ljubavi. pa sam zamjenjivala nastavnicu na porodiljskom dopustu. To što činim neke male nestašluke po školi to je samo zato što želim da me primijete. prijetio i tukao mla u djecu. toliko sam lijen da mi je od toga već postalo dosadno. Prije svega ja sam jako nemiran i naivan. približio se ostalim učenicima. Jednog dana bila sam iznena ena kad me na ulici pozdravio i oslovio lijep crnokosi mladić. razgovora i poticaja. pio alkohol. govorio ružne riječi. ja i nisam tako loš. zbog čega se znam posva ati sam sa sobom. uspjela sam da u školu dolazi uredniji. a svatko za sebe najviše može učiniti sam. pušio. razbijao sijalice. ali sam lijen. napisao je o sebi slijedeće: U tradicionalnoj represivnoj školi ne postoje povoljni uvjeti za svu djecu da razviju pozitivnu sliku o sebi i zato takvu školu treba temeljito promijeniti u školu uspjeha za sve. ali mi ipak možemo samo pomoći. Valjda zato da bih ga susrela prije nego mi drugi nešto o njemu kažu i kao da je htio reći nemojte im vjerovati. prljavog i nitko nije htio s njim sjediti i družiti se. jedino je odrastao u teškim obiteljskim prilikama (puno mla e braće o kojima se najviše on brinuo) i velikom siromaštvu. U razgovoru sam saznala da je uz posao uspio završiti za kvalificiranog radnika." Mnogo je načina da djeci pomognemo u njihovom nastojanju da ostvare svoje ljudske mogućnosti." Učiteljica Danica je učenicima osmog razreda dala da pišu nešto osobno o sebi. Moja priča baš i nema idealan završetak jer je moje službovanje završilo. to je što sam jako zaboravan. . a on je krenuo po starom. Učiteljica Ružica ovako je opisala jednog svog bivšeg učenika: "U to vrijeme još nisam imala stalni posao. Nisam ga prepoznala. Shvatili su da i nije tako loš. koji je inače u školi bio zapažen po tome što je kidao utičnice po učionicama. Možda sam ja i prirodno inteligentan. nalazim tek za dva do tri dana. To znači da ne tražimo od djece da svi budu jednaki. onda je taj u strašnoj zabludi.74 "Ja baš nemam veliko mišljenje o sebi. Tog učenika su svi tretirali (pa i učiteljica) kao lošeg. po čemu je ono svoje. I još nešto. Jedan učenik. po čemu će ono biti autentična osoba. Bio je godinu dana stariji jer je u taj razred došao kao ponavljač. Ako stalno imamo osjećaj da ovisimo o drugima i da nam se doga aju nepredvi ene stvari. samo je greška što ja pamet ne znam iskoristiti. Prvi dan na ulazu u učionicu dočekao me je dječak s malom kiticom ljubičica. To je značajna pretpostavka psihičkog zdravlja. osjećamo se neugodno i uplašeno. Zato djeci ne treba rješavati njihove probleme i konfliktne situacije. a uskoro se planira i oženiti. Ako se nekome činilo da sam glup. čak su ga drugačije gledali jer su otkrili jednu senzibilnu dušu koja divno piše pismene sastave (poslali smo nekoliko u dječje novine i njegov je bio objavljen). Na sreću nije postao veliki problem. Stvari koje stavim na jedno mjesto.

Više od polovine stanovništva u našoj civilizaciji čine žene. razvija i nadogra uje.75 jer život neće biti samo pažljiv prema njima i trebaju osjetiti da mogu vlastitim postupcima utjecati na okolnosti svog življenja Sustav vjerovanja sastavni je dio procesa samoaktualizacije i predstavlja okosnicu svake ličnosti. ljudi koji ne mogu naći zaposlenje. Roditelji imaju pravo odgajajti svoju djecu u skladu sa svojim vjerovanjima. ljudi koji rade u teškim i ponižavajućim uvjetima. ali uvijek postoji u nekom obliku i preko njega se prelamaju naši doživljaji stvarnosti. Ona će djecu informirati o različitim vjerovanjima i različitim vjerskim i znanstvenim orijentacijama. naše mišljenje. Odgoj može utjecati da kao odrasli ljudi budu osjetljivi za probleme drugih ljudi. ali i da kod ostale djece razvije suosjećajnost za probleme drugih i spremnost da se pomogne. To su ljudi na marginama društva kamo su stigli ili svojom krivnjom ili nepravednošću društva. Taj se sustav postupno mijenja. Odgoj može utjecati da se djeci. . a škola ima ulogu da širi vidike omogućujući mladim ljudima da izvrše svoj izbor. Škola u tom pogledu treba biti otvorena za sve orijentacije osim onih koje su zasnovane na nasilju i kršenju ljudskih prava. drugi spiritualnim aspektom ličnosti. a njihov položaj je još uvijek neravnopravan s muškarcima. pomogne da lakše prebrode te okolnosti. da shvate kako ne postoje idealna društva i da svako društvo tek djelomično omogućuje ljudsku emancipaciju. taj sustav vjerovanja i iskustveno je uvjetovan i rezultat je osobnog razvoja tako da osoba sama odlučuje o onome u što će vjerovati. Taj sustav je velikim dijelom socijalno uvjetovan pa tako u tradicionalnim obiteljima to predstavlja sustav religijskih vjerovanja koja prakticira ta obitelj. Emancipacijski odgoj potreban je dok u društvu postoje ljudi koji su svojim položajem zakinuti u mogućnostima da ostvare svoje ljudske potrebe. te da društvo treba stalno mijenjati kako bi u većoj mjeri zadovoljavalo osnovne potrebe svih ljudi.. Sva sadašnja društva imaju značajan postotak ljudi čiji je samoaktualizacijski razvoj osujećen. On je osnova integriteta ličnosti i ako ga se naruši dolazi do burne reakcije i osjećaja ugroženosti. osjećaji. To mogu biti ljudi koji su doselili iz drugih krajeva i zemalja. djelovanje. U svim društvima postoje razni oblici pritisaka kojima se ograničava sloboda ljudi i zato je problem osloba anja čovjeka trajan problem kojem uvijek nanovo treba kritički prilaziti. ljudi s različitim tjelesnim nedostacima. Neki to još nazivaju etičkim. ne opredjeljujući se ni za jednu. a u netradicijski orijentiranim obiteljima to su različite filozofske orijentacije koje roditelji prenose i na svoju djecu. ali razvijajući toleranciju i uvažavanje prema različitostima. te im je potrebna pomoć drugih. ali u svakom slučaju radi se o sustavu vrijednosti koje neka osoba ima i u koje vjeruje. čiji je razvoj ugrožen zbog objektivnih okolnosti. Ipak. pripadnici pojedinih etničkih skupina.

Pravo jednakosti pred zakonom odnosi se na nevinost svakog dok se javnim postupkom ne dokaže krivnja i na pravo na učinkovitu pravnu zaštitu i obranu pred nezavisnim i nepristranim sudom. Osnovna ljudska prava treba približiti dobi učenika te ih ostvarivati u svakodnevnom životu škole. na zaštitu od napada na čast i ugled ljudi i prava na slobodu kretanja. 5. stanovanje. Obrazovanje mora biti usmjereno k punom razvoju čovjekove ličnosti i poštivanju čovjekovih prava i sloboda. dopisivanje. spol. 4. Pravo na slobodu mišljenja i izražavanja štiti ljude od uznemiravanja zbog njihovog mišljenja. savjesti i vjeroispovjesti odnosi se na pravo na slobodan izbor vjerskog ili drugog opredjeljenja. U ovoj se Deklaraciji kaže da je to zajednički ideal svih ljudi i svih naroda. Prava koja se odnose na ljudsko dostojanstvo. a prava mogu biti ograničena samo ako ugrožavaju prava drugih ljudi. Pravo na obrazovanje imaju svi. na pravo mijenjanja tog uvjerenja. te daje pravo svakom da širi informacije i ideje širom svijeta. Govore o pravu na život. 7. nacionalnu i socijalnu pripadnost. slobodu i osobnu sigurnost. jezik. obitelji i društvene zajednice. zadovoljavajuće uvjete rada. 3. Na taj način će mladi ljudi doživjeti svu složenost i osjetljivost njihove primjene. pravo na obavljanje vjerskih obreda i poučavanje drugih u vlastitom vjerovanju. imovno stanje. 2. obitelj.76 Odgoj za ljudska prava obaveza je svih zemalja članica Ujedinjenih naroda koje su potpisnice Opće deklaracije o ljudskim pravima i niza drugih dokumenata. boju kože. kojima je detaljnije razra ena ova problematika. Tu ulazi i pravo na sklapanje braka koje mora biti uz osobni pristanak obaju bračnih partnera. Osobne slobode tiču se nemiješanja u osobni život. . Svi imaju i dužnosti prema zajednici. ro enje i druge okolnosti. To ujedno znači da se ljudi mogu miroljubivo okupljati i udruživati s ljudima sličnih uvjerenja. Sloboda misli. Pravo na socijalnu sigurnost podrazumijeva pravo na rad. 8. ali i njihovo značenje za pojedinca i njegov osobni razvoj. izbor zaposlenja prema vlastitim sposobnostima i interesima. Roditelji imaju pravo na izbor vrste obrazovanja za svoju djecu. a školovanje je na početnom stupnju obvezno i besplatno. političko i drugo uvjerenje. a govore o jednakosti ljudi bez obzira na rasu. a razra uju se sljedeća ljudska prava: 1. 6. pravo na odmor i slobodno vrijeme. jednaku plaću za jednak rad. napuštanja bilo koje države. doživjet će sukobe s tradicionalnim vjerovanjima i predrasudama vlastite sredine.

Od djece i odraslih možemo tražiti da se češće zapitaju poštuju li ova prava u odnosu s drugima. LISTA OSNOVNIH PRAVA SVAKE OSOBE Ja imam pravo: l. Sigurno je da pri promjenama u školama treba o ovim problemima voditi računa. . a ne biti ovisan/ovisna o njima. 7.77 Jedan od mogućih pristupa u školskim uvjetima (Renton. 1993. imati i izražavati vlastita osjećanja. Odgoj je isto tako povezan i s obrazovanjem s kojim čini dvije strane jedinstvenog odgojno-obrazovnog procesa. Učitelji se žale da za odgoj jednostavno nemaju vremena. 8. 6. reći NE ili DA kad sam ja u pitanju. 9. 60) vidimo na listi osnovnih prava koja bi mogla biti izložena u učionicama. da postoje vrlo opširni programi koji su prvenstveno obrazovni. promijeniti svoje mišljenje. 2. str. činiti pogreške. izbjegavati odgovornost za postupke drugih ljudi. djelovati s drugima. biti uvažavan/uvažavana kao inteligentno i vrijedno ljudsko biće jednako drugim ljudima. postavljati svoje vlastite prioritete. 4. 10. socijalni i humanistički odgoj tri su područja odgoja koje treba shvatiti samo kao različite strane jedinstvenog fenomena koji nazivamo odgojem. Njihovo razlikovanje potrebno je samo utoliko da se odgoju pristupi u svoj njegovoj kompleksnosti. iznositi svoje vlastite potrebe. 5. Ipak. reći Ne razumijem i tražiti dodatne informacije. te koriste li sami svoja prava. 3. stavove i vrijednosti. te postojeće programe preraditi tako da u njima ima dovoljno prostora za odgoj koji ima itekako značajno mjesto u razvoju mladih ljudskih bića. odgoj je u sadašnjoj školi poprilično zapostavljen i podre en obrazovanju. * * * Egzistencijalni.

Moguće je raspravu usredotočiti samo na jedno područje odgoja koje se sudionicima čini posebno aktualno ili samo jedan element tog područja npr. 3. a zatim se svaka skupina usmjeri na jedno područje odgoja: 1. 2.78 Zadaci: Poimanje odgoja kao složene pojave. grupa analizira socijalni odgoj polazeći od potreba svojih članova prema piramidi života. Pri tome polazi i od odre enih društvenih vrijednosti koje se odnose na zadovoljavanje tih individualnih potreba. boje. a sve zavisi od interesa sudionika: Moguće je da se rasprava vodi posebno o svakom području odgoja uz detaljnije nabrajanje što tu sve spada. piramida života. U deset minuta na papir napišu ono što im u vezi s tim padne na pamet. grupa polazeći od piramida života svojih članova analizira egzistencijalni odgoj. U skupini svatko nešto kaže o svojoj piramidi života. grupa analizira humanistički odgoj polazeći od samoaktualizacijskih potreba svojih članova iz piramide života i odre enih društvenih vrijednosti kojima se omogućava zadovoljavanje tih potreba. bili sretni i dalje se razvijali. Na kraju se sudionicima ponudi krug za evaluaciju kako bi mogli izraziti svoje zadovoljstvo (ili nezadovoljstvo) svakom od današnjih aktivnosti (vidi prilog). Na svaki kamen treba upisati po jednu potrebu s tim da one koje su temeljne stave u podnožje. . Sredstva: Papiri za postere. da razmisle što im je potrebno u životu kako bi preživjeli. Sudionici se podijele u tri skupine. Voditelj/voditeljica upućuje sudionike radionice. 1. 3. 4. odgoj za ljudska prava unutar humanističkog odgoja. Svaka skupina treba na posteru prikazati svoje područje odgoja i izložiti ga ostalima. a ostale slažu prema vrhu. razlikovanje egzistencijalnog. 2. socijalnog i humanističkog aspekta odgoja. ali i odre enih društvenih vrijednosti kojima se reguliraju te potrebe. Slijedi rasprava o izloženom koja može imati različito usmjerenje. Zatim im se podijeli slika piramida života (vidi prilog) kako bi u nju upisali te svoje potrebe. flomasteri. Moguće je da se analizira koliko je pojedino područje odgoja sada zastupljeno u našim školama i kako stanje izmijeniti.

.79 Piramida ljudskih potreba Na posebnom papiru napiši što ti je potrbno za preživljavanje. Zatim te svoje potrebe upiši u piramidu tako da potrebe koje smatraš temeljnima upišeš u donji dio piramide. za uspješan odnos s drugim ljudima i za osobnu sreću i zadovoljstvo. a potrebe koje smatraš višima u gornji.

80 Evaluacijski krug .

. već kako vam je ugodnije. Sjetite se tko je sve bio ste se tada osjećali? Možda sretno.. učenja... boje.. te ugodne trenutke.Doživite ponovno zvukove... a možda u prošlosti.......81 Prije poglavlja ČINITELJI ODGOJA evo nekoliko sugestija prije čitanja: Pustite tihu ugodnu glazbu.. prisutan i kako se sve odvijalo.... Kako možda ponosno... Pokušajte se zatim sjetiti nekog svog uspješnog Možda je to bilo nedavno. . Pobudite u sebi ponovno osjećaje koji su vas tada ispunjavali... a zatim sjednite ili legnite..

ima odraza i na ostale. Najburniji je period adolescencije i to ne samo zbog toga što se kod djece doga aju burne promjene kada postupno prestaju biti djeca. ali u šali se može reći da su prve bračne noći u bračnoj postelji pored mladenaca prisutni i njihovi roditelji. čine i bake i djedovi bez obzira žive li u istom kućanstvu. jer po svjetskim podacima veliki broj ljudi umire prve godine po odlasku u mirovinu. Obiteljska zajednica Obitelj je jedna od osnovnih društvenih grupa. ali povezanost ostaje i dalje i svaka kriza koja se javlja u jednom generacijskom dijelu. navika koje su stekli ranije. a što ne. a isto tako će se i svi konflikti prelamati u dječjoj ličnosti. dojučerašnja djeca odrastaju i osnivaju svoju bračnu zajednicu. Obitelj u svom nastajanju i razvoju prolazi kroz odre ene etape. te provodi izbor izme u različitih utjecaja. Sve ovo dovodi do bračnih sva a. a mogu dovesti i do raspada bračne zajednice.prazno gnijezdo kada shvate da su ostali sami i da dojučerašnja obitelj više ne postoji. ali i krizna razdoblja i konflikte. Nesporazumi nastaju i zbog nedefiniranosti bračne uloge. a kod roditelja se javlja novi šok . profesora). Konačno. Djedovi i bake odlaze u mirovinu. No ipak. To su godine velike roditeljske angažiranosti izvan obitelji. nastavnika. me u najvažnije spadaju obitelj. te ličnost odgajatelja (učitelja. Za normalan bračni odnos potrebno je da se mladi oslobode pretjerane vezanosti za svoje roditelje i prevelikog roditeljskog utjecaja. jer je ta veza još jako čvrsta. predrasuda koje supružnici donose. Obitelj sa zdravim i toplim odnosima vrlo će povoljno djelovati na dijete. Ra anjem djece obitelj se raslojava na svoja tri generacijska dijela. a kod roditelja je vrijeme stabilizacije obitelji. U predškolskoj i mla oj školskoj dobi odvija se relativno brz razvoj djece. a to je jedan od kriznih perioda ljudskog života. nego i zbog toga što roditelji dolaze u četrdesete kada se preispituje što je postignuto. a za razvoj djece ima posebno značenje.82 ČINITELJI ODGOJA Odgoj je vrlo složen fenomen. Brak nije neka idealna i beskonfliktna zajednica. koje su manje više normalna pojava. Gotovo je i nemoguće nabrojiti sve činitelje koji utječu na odgoj. U našim prilikama obitelj. Ženidbom mladih ljudi nastaje nova bračna zajednica. Upravo ta nerealna očekivanja mogu dovesti do razočaranja i do razmirica u braku. ali ako . koji svakako imaju odraza na djecu. Me utim kod baka i djedova to je vrijeme pripremanja za mirovinu. kako o njoj mladi prije stupanja u brak misle. grupe za igru. koji se doga a u interakciji isprepletenih ljudskih odnosa. Mlada ljudska jedinka i sama utječe na te složene odnose. pored roditelja i djece. što može imati oblik prve krize. učenička zajednica.

Nesumljivo velika uloga obitelji u razvoju djece ipak ne bi trebala biti izgovor za odgojne neuspjehe škole. Nasuprot tome stalno zabranjivanje. Gordon (1989. Gordon (1989. Odnosi roditelja i djece vrlo su značajni za razvoj dječje ličnosti. ali i da razumiju čemu oni služe i zašto su potrebni. gdje se s djecom druži. Za odgoj ima veliko značenje i odnos djece unutar obitelji: Najčešći konflikti koji se javljaju jesu ljubomora i tzv. koji treba koristiti i u slučajevima kad ne prihvaćamo dječje ponašanje. No isto tako i pretjerano udovoljavanje svim dječjim prohtjevima. ali je posebno značajno da probleme. Posebno značenje pridaje govoru prihvaćanja. zanovijetanje. Roditelji su prepušteni vlastitoj intuiciji i snalaženju pa uglavnom svoju djecu odgajaju na način kako su to činili njihovi roditelji s njima.) kaže da je problem u tome što stručnjaci nove spoznaje iz pedagogije i psihologije ne prenose roditeljima. ali dijete mora imati osjećaj da je ono prihvaćeno i da nam je stalo do njega. neuvažavanje dječjeg mišljenja i želja. Ugodna atmosfera u kojoj se s djecom ozbiljno razgovara o svim pitanjima koja ih zanimaju. Poseban problem predstavljaju obitelji koje su nepotpune.83 poprime teže oblike i završavaju verbalnim i fizičkim obračunima.3. sebičnost pa često i okrutnost. str.) smatra da roditelje treba osposobiti za uspješniju komunikaciju s vlastitom djecom i to tako da upoznaju postupke. da se ta djeca razvijaju sporije na svim područjima. i nepotpuna obitelj obavlja funkciju značajnu za dječji razvoj. toleriranje svih dječjih nestašluka. koji nastaju u obitelji. 65) navodi sljedeći primjer: Djevojčica kreće u školu i ne želi obući kišni ogrtač. može kod djece razviti bezobzirnost prema tu im potrebama. Najsloženiji problemi se javljaju kod djece koja odrastaju u domskim uvjetima. a i kad to pokušaju. davanje oprečnih pravila i naredbi stvara vrlo nepovoljnu klimu za razvoj djece. str. sukob moći. Ali moguć je i treći pristup da nitko nije poražen: . Otac može vlastitim autoritetom postići da djevojčica obuče ogrtač i time je on pobjednik. čine to na neodgovarajući način. mogu imati vrlo negativne posljedice na razvoj djece. Može pustiti da djevojčica ode bez ogrtača i do e u školu mokra i tada je djevojčica pobjednik.). nego da pruži pomoć djetetu i roditeljima da ih lakše prevladaju. da je došlo do rastave braka ili je obitelj razdvojena na duže vrijeme (rad roditelja u inozemstvu npr. Gordon (1989. da utječe na stabiliziranje stanja i pomogne roditeljima da stvore što optimalnije uvjete za razvoj djeteta. Ipak. Osposobljavanje roditelja za njihovu vrlo složenu odgojnu ulogu prilično je slabo i neorganizirano. bilo da je riječ o smrti jednog od roditelja. igra i šali prava je blagodat za dječji razvoj. škola ne multiplicira. Istraživanja pokazuju. Dobro je da škola zna probleme koje dijete ima u obitelji. a nije svejedno je li dijete jedinac ili ima više djece u obitelji.

Otac: Onda ga stvarno moraš jako mrziti. . jer je kariran. Otac: Čini mi se da ne želiš obući svoj kišni ogrtač. On je često djelomičan čovjek koji se ponekad očajnički bori za svoju sigurnost. a ne kočenja i ometanja. A to je moguće jer će u školu. Otac: A ti ne želiš nositi drugačiji nego što nose drugi. Otac: Dovi enja. to je zaista pravi problem. Rukavi su predugi pa ih podvrće. a ti ideš bez kišnog ogrtača. u školi nitko nema takav karirani kišni ogrtač. Da li imamo kakvo drugo rješenje? Kako da to riješimo da budeš zadovoljna? Dijete (nakon kratkog razmišljanja): Možda bi mogla obući mamin ogrtač. Počesto je to kreativna osoba sa svim onim plemenitim osobinama koje rese autentične ličnosti. važno je da u odgojno-obrazovnim ustanovama pronalazimo načine kako da taj njihov život obogatimo. mrzim ga. za samopotvr ivanje. Dijete: Dobro. sad ćeš biti suha i ako je tebi pravo i ja sam zadovoljan. Dijete: Ali kišni ogrtač neću obući. Komunicirajući s roditeljima. da prilično pada i bojim se da ćeš imati sve stvari mokre i možeš se prehladiti. Dijete: Da. da li je jednobojan? Dijete: Da. Svi nose jednobojne. bijele ili zelene. a ja ne mogu dopustiti da pokisneš i prehladiš se.) Mama nema ništa protiv.84 "Dijete: Uh. Otac: Draga moja. vani pada kiša. Djevojčica: (Vrati za nekoliko minuta obučena u mamin ogrtač. Dijete: Nije mi potreban. Ne želiš obući kišni ogrtač. On je čovjek u procesu razvoja. Otac: Ne voliš takav karirani ogrtač? Dijete: Ne. Najčešće to čine mame koje su i inače spremne žrtvovati se za svoje dijete. želim ti lijep dan u školi. u nastojanju da se samoaktualizira ili možda već razočarana osoba koja je od toga odustala i prihvatila neke niže oblike egzistencije. Otac: Misliš da bi ti ga za danas posudila? Dijete: Upitat ću je. koja je okrenuta čovjeku. roditelji rado dolaziti. Dijete: Tako je. Otac: Mislim. ali to doživljavaju kao napor i žrtvu. Oni to čine i u represivnoj školi jer vole svoju djecu. Otac: Kakav je. Otac: Oh. kako da budemo činitelj razvoja i rasta. Dijete: Da. Otac: Jesi li sad zadovoljna? Dijete: Prima je. moram u školu. Otac: No. dovi enja." Roditelj je čovjek sa svim svojim ljudskim problemima i konfliktima. bijel je.

Svatko opisuje svoje drvo i doživljaje koji su vezani uz njega. sposobnosti. a voditelj nakon pozdrava i dobrodošlice predloži da se svatko prisjeti nekog drveta uz koje ga vežu neki doživljaji. 155) daju se na raspolaganje boje i vrijeme da oboje i upišu na pojedine latice vlastite osobine. Razrednica/razrednik ih nakon pozdrava podijeli u parove i zamoli da se upoznaju. njegovim potrebama. Prvi susret: IGROM DO SEBE Predstavljanje u paru: Roditelji sjede u krugu. Snažne kartice: Roditelji se podijele u skupine (5-6 osoba). uspjesi i želje. za produktivan pristup konfliktima. Drugi susret: MOJA OBITELJ Moje drvo: Svi posjedaju u krug. zapisuju je na naljepnicu i naljepljuju na papir s njegovim/njezinim imenom. Prostor treba biti udoban. o negativnim i pozitivnim ovisnostima. za prakticiranje zdravog načina života. o nekom uspjehu kojeg je postigao. Program osposobljavanja roditelja Program je namijenjen senzibiliziranju roditelja za humaniziranje odnosa u vlastitoj obitelji. 0 programu: Voditelj s nekoliko rečenica ukratko opiše program "RASTIMO ZAJEDNO" i objasni način i vrijeme njegove realizacije. prostorom za grupne aktivnosti i s pripremljenim materijalom koji je potreban za svaki susret. Dok jedan član skupine priča ostali nastoje uočiti neku njegovu/njezinu pozitivnu osobinu. o planovima za budućnost. treba shvatiti kao poticaj bogaćenju i oplemenjivanju ljudskog života. Grb moje obitelji: Roditelji dobiju crtež grba (ili im se pokaže predložak kojeg trebaju sami nacrtati): Rastimo zajedno . Nakon kraćeg razgovora svatko predstavi svog para nastojeći istaknuti kod njega nešto obično i nešto neobično. Nakon toga može svatko sa svojim parom porazgovarati o svom cvijetu ili može pred ostalima opisati jednu laticu iz svog cvijeta po vlastitom izboru. za prijateljski odnos prema vlastitoj djeci. o nastojanju da se samoaktualizira. 0 čovjeku: Voditelj uz sliku daje kratko objašnjenje o čovjeku. doživljaji. druženje s njima. Na kolaž-papiru svatko napiše svoje ime. te uspješnije odgojno djelovanje. Svatko uzme jedan list kolaž-papira (boje po vlastitom izboru) i veći broj naljepnica. sa stolicama poredanim u krug. Evaluacija: Sudionici izraze svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo sadržajima i aktivnostima. Program se sastoji od šest devedesetminutnih susreta. Moj cvijet: Roditeljima se podijeli CVIJET(str.85 Roditeljski dolazak. te izraze želje za sljedeći susret. Svatko zatim govori o najuzbudljivijem doživljaju prošle godine.

što me čini sretnim/sretnom u mojoj obitelji. Uvijek upadneš kad ja telefoniram i slušaš što razgovaram s mojim kolegicama. Sudionici se podijele u manje skupine i prodiskutiraju o stanju u ovoj obitelji. Razvojni put obitelji: Voditelj uz crtež objasni razvojne stupnjeve svake obitelji. krizna razdoblja i moguće konflikte. 4.Pogledaj kako si opet bacio svoje stvari. rečenicu kojom se najbolje može okratko opisati bit odnosa u obitelji.86 Svatko oboji svoj grb i zatim upiše u polja: 1.Mama. . Sto put sam ti rekla da stvari staviš na svoje mjesto.Tata. Branko po e u sobu. kaže mama. Zdravlje u obitelji: Svi sudionici se dijele u pet grupa prema vlastitom interesu se opredjeljujući za jednu od sljedećih tema: .Napolje. Priča: Razrednik/razrednica pročita roditeljima sljedeću priču: Branko se vratio iz škole. Imaju zadatak da napišu drugu priču u kojoj je nešto izmijenjeno. što ima za klopu? Baš sam gladan! . 5. daj da malo prebacimo na crtiće. ono na što sam posebno ponosan/ponosna u mojoj obitelji. Evaluacija: Na papirićima u boji roditelji napišu svoje doživljaje današnje radionice. Strpi se malo. najljepši doživljaj u mojoj obitelji. . koji se javljaju u pojedinim etapama.Ne diraj ništa po hladnjaku. Ostavi me malo na miru idi tamo popričaj sa sestrom. 2. . Branko otvori sestrinu sobu. Treći susret: ZDRAVLJE I OVISNOSTI Autogeni trening: Roditeljima objasniti osnovne principe autogenog treninga i proći nekoliko osnovnih vježbi. vidiš da gledam tenis. 3. najveći uspjeh moje obitelji. planovi moje obitelji za budućnost. Branko slegne ramenima i duboko uzdahne.Nemoj sine. a sestra razgovara na telefonu. Vidiš da pripremam večeru. Na lentu ispod grba treba napisati moto. . Tata gleda televizor. .

. koji se uskoro prire uje. Prvi redom izvlače kartice na kojima je napisan tekst koji treba pročitati ili reći drugom članu skupine.otac. Zatim na posebnom papiru napiše svoje ime i adresu i plan promjena koje će provesti u obitelji radi povećanja zdravlja i datum do kada će to učiniti. Od tog papira načini avion i baci ga. Kako se danas osjećam: Svaki roditelj dobije listić osjećaja (vidi prilog na 164. ali ja sam prije Vas. ali djecu ne služimo. Svaki član skupine dobije tekst u kojem je opisana njegova uloga.87 a) Prehrana. obitelj je dobila četiri karte. c) Alkoholizam i droge.. e) Kretanje i sport.(navode razlog). afirmacije i kooperacije za odnose medu ljudima." Drugi član treba odreagirati na tu konfliktnu situaciju. d) Seksualnost. Svaki sudionik uhvati jedan avion i nakon roka. Na taj način se navikavaju na zapažanje pozitivnih osobina ljudi. što je osnova za uspješnu komunikaciju. Konflikt: Igra se sljedeća igra uloga: Sudionici se podijele na skupine u kojima je parni broj sudionika i ovi se podijele na prve i druge. starija kći. majka. a njih je pet.jer: Svi sudionici posjedaju u krug i redom govore za svog desnog susjeda . . Svatko ima flomaster. Na primjer: "Oprostite. Produktivan pristup konfliktu: Voditelj objašnjava mogućnost produktivnog rješavanja konflikta u kojem svi trebaju biti zadovoljni na primjeru upravo odigrane priče. te napišu svoje ime... Unutar skupine vodi se razgovor članova obitelji o načinu rješavanja ovog konflikta. Svi se kreću i jedan drugom zapisuje na taj papir neku pozitivnu osobinu koju su zapazili. b) Karta zdravlja: Svatko načini kartu zdravlja za svoju obitelj (prema prilogu na str. Afirmacija: Sudionici odaberu po jedan arak papira u boji i posebno ga ukrase. Za studentski bal. Razgovor o zdravlju: Svi posjedaju u krug i razgovaraju o problemima zdravog načina života u vlastitoj obitelji. b) Prevencija pušenja. Pepeljuga. Četvrti susret: KONFLIKTI U OBITELJI Svi a mi se ." ili "Žao mi je.Svi a mi se . pošalje mu pismo u kojem ga moli da mu javi koliko je ostvario od svojih planova.. 65). Komunikacija: Svaki sudionik dobije "Listu osobina" (str. Po završetku svaka grupa podnosi kraći izvještaj.. Za svaku grupu pripremljeni su pismeni zadaci i potrebni materijali kako bi zadatak mogli samostalno obaviti. Kad svatko ima zapisano najmanje pet karakteristika svatko uzima svoj list i čita koje su mu osobine ostali zapazili. koji je odredio taj sudionik. strani) i oboji jedan ili više likova koji odgovaraju njegovom/njezinom današnjem raspoloženju. To je jedan od slijedećih likova iz poznate priče . jer.. Peti susret: BUDIMO PRIJATELJI DJECI Voditelj objašnjava važnost komunikacije. 128) i u komunikaciji s ostalim sudionicima treba pronaći po jednu osobu koja ima tu osobinu i upisati ju na listu. Pepeljuga: Svi sudionici se podijele u četveročlane skupine.

nije potrebno visoko obrazovanje. Ne dolazi se k meni igrati. djedovi (4). Ako hoćeš nešto postići. Ima mnogo drugih mogućnosti da čovjek lijepo živi. Oni trebaju biti rezultat inventivnosti učitelja i roditelja. Mrzim obadvije!" Roditelji izaberu jedan slučaj i na papiru napišu što bi djetetu odgovorili. Najbolje bi bilo da oni dogovore te oblike. jer se dugo nisu vidjeli. Na primjer: Petnaestogodišnji dječak vam kaže: "Škola je bez veze. Nakon što se proigra nekoliko situacija. Sve što tamo naučiš hrpa je nepotrebnih stvari od kojih nemaš nikakve koristi. usmeno ili pismeno). a zatim svi sudionici mogu iznijeti svoje dojmove o slučaju koji je proigravan i o odgojnim postupcima do kojih se došlo u igri. te treba sura ivati s ostalima kako bi lik mogao biti sastavljen. Odlučio sam da neću studirati. To se napiše na papir i dostavi koordinaciji. Voditelj/voditeljica se lijepim riječima zahvali na suradnji i zatim (kao u igri pokvarenog telefona) pošalje pozdrav "Mir i ljubav" (ili stisak ruke. a može i zagrljaj) koji putuje od jednog do drugog sudionika. Potom se odigraju prethodni primjeri uz korištenje metode aktivnog slušanja. Ili: Petogodišnji dječak je nezadovoljan jer ne može privući pažnju svojih roditelja i njihovih dvoje gostiju. Tradicionalni oblici . Voditelj s još dva člana predstavlja koordinaciju igre. 1989. 2. Najednom dječak poviče: "Svi ste vi stari posranci! Mrzim vas!"(Prema: Gordon. ona se igra s Julijanom. a zatim sve odgovore svrstaju u dvije grupe: Razgovor prihvaćanja Razgovor neprihvaćanja Voditelj zatim objasni principe aktivnog slušanja i pročita jedan primjer (str." Ili: Desetgodišnja kćerka kaže: "Ne znam što je to sad. O tome porazgovaraju u grupi ili u paru. kolače. Čajanka: Za kraj se može organizirati kraće druženje uz čaj. Najprije voditelj daje kraći osvrt na dinamiku provedene igre. kavu. glazbu i slobodan prijateljski razgovor. Njih dvije se zabavljaju. a ja stojim po strani. Sudionicima se omogućuje da usmeno ili pismeno izraze svoje dojmove o cijelom programu i načinu njegove realizacije i daju eventualne prijedloge za buduće slične aktivnosti.88 Kooperacija: Svi se podijele u skupine (po pet sudionika). jedan ili dva djeda i bake. Za kraj: Svi polaznici stanu u krug. Plan igra: Roditelji se podijele u četiri skupine: majke (1). koji raspravljaju o problemu. ali i stalno iznalaze nove. 135/136. Ako ja odem k njoj. Šesti susret: RJEŠAVANJE ODGOJNOG PROBLEMA Film: Pogledati insert iz filma u kojem se govori o nekom odgojnom problemu. 94/95 ove metodike). ali svatko dobije samo neke dijelove. Svatko dobije jednu omotnicu u kojoj su dijelovi nekog lika. ali i učenika. a sad me ni ne gleda. majka. svaka skupina u svojoj ulozi dogovara način reagiranja na problem. Željka i ja smo se lijepo slagale. (Vidi Likovi str. Diskusija: 1.) Aktivno slušanje: Roditeljima se opiše nekoliko situacija. bake (3). stvaraju se obiteljske skupine koje čine po jedan otac.) Oblici suradnje s roditeljima su mnogobrojni. očevi (2). Voditelj ukratko objasni pravila igre: Nakon izloženog problema (filmom. Oni razgovaraju.

Roditeljski savjet može se formirati za pojedini razred. povodom značajnog doga aja u obitelji (ro enje drugog djeteta. Nove odnose lakše je razvijati u novim oblicima pa bi ove uobičajene oblike suradnje trebalo napustiti. animirajući i sve ostale učenike. Roditeljska samouprava ima tako er raznovrsne oblike i mogućnosti. Roditelji mogu pomoći (individualno ili grupno) u realizaciji neke teme iz izborne nastave. Razgovori utroje podjednako uvažavaju i roditelja. radi pomoći nekom od učenika. U listu se može vidjeti sve zanimljivo što se doga alo u školi. Sastanak mogu zajednički voditi predstavnik . a mogu povremeno ili trajno voditi neku grupu slobodnih aktivnosti. Stariji učenici mogu osnovati i posebno uredništvo koje će raditi na stvaranju lista. Sačinjavaju ga tri do pet delegiranih roditelja koji zajedno s razrednikom i predstavnicima učenika dogovaraju i pomažu u rješavanju svih aktualnih pitanja. Nije dobro da razrednik i roditelj razgovaraju o učeniku bez njegove prisutnosti(osim u nekim iznimnim slučajevima). a organizacija izleta. Pismo roditeljima šalje razrednik povodom nekog uspjeha koji je dijete postiglo. zimovanja i ljetovanja ne bi trebala proći bez aktivnog sudjelovanja roditelja. učenik i razrednik. ekskurzije itd. i razrednika. logorovanja.89 (individualni razgovori i roditeljski sastanci) toliko su opterećeni dehumaniziranim pristupom pa ih je vrlo teško izmijeniti. Obavještavanje roditelja o aktivnostima u školi može se provodi na više načina. svirati.) ili neke aktivnosti koja se organizira u školi. jer se radi o djetetu i to kod djeteta stvara osjećaj da se u njega nema povjerenja. a umjesto njih uvesti nove i drugačije: Sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu značajan je vid suradnje. Važno je da svi učenici sudjeluju u stvaranju lista. Razgovori utroje oblik su informiranja roditelja u kojem sudjeluje jedan od roditelja. Roditelji mogu pomagati u nastavi u grupnom ili individualnom radu. i učenika i zbog toga su plodotvorniji. mogu pričati priče. Ure enje učioničkog prostora i okoline škole teško će biti obaviti bez angažiranja roditelja. Na kraju odgojno-obrazovnog razdoblja šalje se pismo roditeljima u kojem se opisuje aktivnost i značajniji rezultati koje je dijete postiglo u proteklom vremenu. razgovarati s djecom o sadržajima za koje su stručni. a tu su različiti stvaralački prilozi učenika i njihove razrednice/razrednika. Roditeljski savjet može se organizirati i na razini škole. radi organiziranja neke svečanosti. povratak jednog od roditelja npr. Jedan od korisnih oblika je razredni list koji se obično izdaje u jednom primjerku i redom obilazi obiteljske domove. Zajednički sastanak roditelja i učenika može se organizirati radi rješavanja nekog aktualnog problema koji se javio u školi.

ali i izme u djece i njihovih roditelja. To je prilika da se neformalno razgovara. Svaki topao ljudski razgovor. važno je da smo osposobljeni i za takvu vrstu pomoći. Tada za njih grupa postaje važnija.. što se ponekad vrlo bolno prelama na djeci. Pored razrednika u školama postoje psiholozi. To su prijateljske grupe. Veselica u kojoj zajednički sudjeluju i zajednički je pripremaju učenici i roditelji. Ipak. Tu se naravno ne misli na neke ozbiljnije duševne poremećaje nego na poremećene odnose u obitelji. na sukobe koji se javljaju u svakoj obitelji. šali. U početku su to dosta nestabilne i promjenjive. razumijevanje. Slične mogućnosti pruža i zajednički izlet. Nešto drugačije je kad djeca do u u pubertet. pažnja ima terapijsko djelovanje. Status i uloga pojedinih članova dječje grupe imaju posebno značenje za strukturiranost grupe i za me usobne odnose članova. obično je uzbudljiv doga aj i za djecu i za roditelje. Relativno su otvorene za nove članove i često promjenjivog sastava. Ovakav susret će ih uvjeriti da i s vlastitom djecom mogu lijepo provesti slobodno vrijeme. ali i za njihove roditelje. Zabavno-rekreativne aktivnosti imaju veliko značenje za uspostavljanje klime povjerenja i suradnje izme u škole i obitelji.) i gangovi ili maloljetničke bande..90 roditelja i predstavnik učenika. sklonosti (obično se sastaju radi zajedničkih izlazaka. Neki roditelji nemaju razvijenu naviku boravka u prirodi. u školi ne treba biti previše sastanaka jer to može imati i niz negativnih učinaka. kod dječjih gangova i maloljetničkih . čiji članovi imaju neke zajedničke interese. Obično su uključena djeca iz susjedstva. druži. koje mogu imati vrlo negativan utjecaj na svoje članove. Dok kod dječjih grupa za igru ta uloga ponekad i nije jasno izražena i može se tek nazirati tko je u grupi vo a. Ovdje možemo razlikovati najmanje dvije vrste grupa adolescenata. pleše. izleta i sl. Razrednik će često biti prva osoba koja će to uočiti i koja može pomoći. Budući da je nama učiteljima specijalnost rad s ljudima. Zajednička ekskurzija izvor je nezaboravnih doživljaja za djecu. Terapijski postupci povremeno su potrebni i u suradnji s roditeljima. a poneki se nedovoljno druže sa svojom djecom. pedagozi. a time i jače strukturirane unutar sebe. ljetovanja. ponegdje i socijalni radnici i defektolozi koji su tako er osposobljeni za pružanje pomoći u takvim slučajevima. Grupe su zatvorenije i trajnije. razrednik će obično doći i do problema koji postoje u obitelji te će biti potrebno raditi i s roditeljima. Najvažnija je uloga vo e. a nastaju kao grupe za zajedničku igru. Dječje grupe Dječje grupe stvaraju se spontano već u mla oj osnovnoškolskoj dobi. Baveći se djetetom koje ima problema. pjeva.

maltretirao mla u djecu i općenito se ponašao kao da je jedino on važan na svijetu. Danas se u organiziranim odgojnim nastojanjima sve češće koristi ovaj snažni utjecaj vršnjaka. Status je ugled i važnost pojedinca unutar grupe. Postoje i mnoge druge uloge. Utjecaj vršnjaka u starijoj osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi značajan je činitelj u osobnom razvoju mladih ljudi. Pod utjecajem grupe pojedinci mogu u potpunosti promijeniti svoje ponašanje.1988. On je bio dijete koje sluša svoje roditelje i bio je dobar dok je bio kod kuće. On može biti i pozitivan i negativan. Ovdje donosimo američki Program pomoći vršnjaka koji je namijenjen za korištenje u školama. Zajedno s drugima urezivao je svoje ime na debla drveća. agresija) može dodijeliti vršnjak ili netko samo malo stariji. . kada je sreo svoje prijatelje njegova se ličnost potpuno izmijenila. Trevor Roff (prema: Sheehy. Djeca.str. započinjanju s pušenjem. važnost koju mu pridaju ostali članovi grupe. Njegov osmočlani gang nazivao je sebe "Crna Marija" i išli su okolo raskalašeno udarajući po kantama za smeće. On može biti i pozitivan i negativan. BILLY I NJEGOVA GRUPA Billy je živio u kući na kraju ulice. koje predstavljaju nezamjenjiv vid socijalizacije. jer se boje odbacivanja vršnjaka pa nekritički prihvaćaju sve grupne inicijative. Umjesto da se djeci brani druženje s vršnjacima. U zajedničkom svakodnevnom druženju provodi se odre eni utjecaj. mišljenje. djetetu koje ima ozbiljnijih problema (kra a. vršnjak pomaže da se problemi što uspješnije svladaju. Istovremeno. te općenito smatrajući da mogu uništavati oko sebe sve do čega do u. važnije je osposobiti ih da u problematičnim situacijama znaju reći ne i oduprijeti se grupnom pritisku. koje mogu biti nepromišljene i destruktivne. ali dok je bio s ostalima.91 Grupni pritisak ima izvanredno velik utjecaj na ponašanje članova grupe. na primjer. bandi je to vrlo jasno. skitnja. Billy je potajno u sebi mislio da je većina aktivnosti njegove grupe nije fer prema drugim ljudima. bacao otpatke ljudima u vrtove. ali su one različite od grupe do grupe. gotovo se ne mogu oduprijeti pritisku grupe. Me utim. ali je uvijek prisutan. dječje su grupe značajane u socijalizaciji mladih ljudi i isto tako nije dobro da je neko dijete osujećeno u sudjelovanju u takvim grupama. stavove. eksperimentiranju s drogama. a posebno adolescenti. Svaka uloga donosi odre eni status. gurajući se naprijed u redu za autobus ili u trgovini. Tako se.69) Grupni pritisak je gotovo presudan pri prvom konzumiranju alkohola. nikad nije izrazio neslaganje s onim što su predlagali.

oblik vježbanja . Osposobljavanje u sljedećim područjima opće je pravilo u ovom programu: Komunikacija 16 Prema Shapiro. roditelja i zajednice 4. Učenici koji se osposobljavaju za pomagače trebaju razviti vlastite pojmove o životu prije nego preuzmu ulogu pomagača.kome je namijenjen . .broj i dob pomagača .ostale činjenice važne za ostvarenje ciljeva 5.92 PROGRAM POMOĆI VRŠNJAKA16 Što je Program pomoći vršnjaka? To je učinkovit način pridavanja pažnje učenicima i mijenjanja njihova ponašanja. Važno je stalno imati na umu da djeca mogu više utjecati na drugu djecu nego učitelji. Odabirati pomagače 8. Dopuniti ili izmijeniti program Kakvo je osposobljavanje potrebno? Program osposobljavanja može se obaviti u školi ili izvan škole. a vršnjaci su uključeni u njih i iskreno žele pomoći svojim prijateljima. Sukob i komunikacija. Razraditi program: . Ako se obavlja u školi onda je sudjelovanje učitelja važno i potrebno. U ovom programu i sami pomagači mogu promijeniti svoje ponašanje. vo enje grupe. Vrednovati program 10. U vrijeme adolescencije utjecaj vršnjaka je značajniji nego u bilo kojem periodu života. To je humanistički pristup odgoju koji uvažava učeničke osjećaje. Dobiti podršku društvene sredine 7. Proučiti informacije o Programu pomoći vršnjaka 3. U stvari adolescenti se obraćaju vršnjacima za podršku i savjet prije negoli roditeljima i ostalim značajnim odraslim osobama. a i podrška uprave škole. diskusiju. Otvoreno društvo Hrvatska. Zagreb.dakle ono što motivira ponašanje. Uvesti program 9. Programom je naglašena promjena ponašanja. Tko je vršnjak pomagač? To je učenik koji se prihvatio uloge pomagača ostalim učenicima. Kako škola pokreće Program pomoći vršnjaka? Potrebno je: 1. to će osposobljavanje biti uspješnije.teme koje će biti obuhvaćene . potrebama učenika. Učitelji su pomalo iznena eni učeničkim problemima. škole. tutorstvo. Pomoć vršnjacima uključuje pojedinačnu pomoć. D. kao što ga mijenjaju i njihovi vršnjaci uključeni u program. No osnova ovog programa je učenik. strahove i želje . Procijeniti potrebu 2. ne samo znanja nego stavova i načina života. Razraditi filozofiju i ciljeve programa prema svojim potrebama. Program pomoći vršnjaka može imati značajan utjecaj na ponašanje učenika i njihov način života. Dobiti podršku od uprave i učenika 6. Što su više u trening uključeni učenici. kao i druge oblike nužne za pridavanje pažnje učenicima i pomaganje u njihovom rastu i razvoju.organizacija vremena .proces selekcije pomagača .

stalnosti grupe. U našim školama je uobičajeno da se unutar jedne učeničke zajednice nalaze djeca iste dobi. Ovi ciljevi ne mogu se postići brzo. osim u kombiniranim odjeljenjima. Me utim. dobi učenika. učenička zajednica je namjerno formirana grupa u kojoj se obavlja proces odgoja. . Zagovornici frontalne predavačke nastave smatraju ove posljednje nužnim zlom i predlažu da se one izbjegavaju. Dob učenika može biti ista ili različita. Mjerenje socijalnih i emocionalnih promjena zahtijeva više vremena. Koedikacija (zajednički odgoj dječaka i djevojčica) danas je općenito prihvaćen pristup. ali za mjerenje je potrebno duže vrijeme. Upitnici tipa pokušaj/pogreška. U prošlosti su se dječaci i djevojčice često odgajali i obrazovali u posebnim školama. broja. višestrukog izbora neće biti primjereni za procjenu ovog programa. Rezultati Programa pomoći vršnjaka mogu dati rezultate tek za tri do pet godina. Danas se smatra da djeca u spolno mješovitim zajednicama lakše prihvaćaju svoje spolne uloge i da se na prirodan i spontan način razvija ravnopravan odnos muškaraca i žena.93 Empatija Vježbe izražavanja Rješavanje problema Proces donošenja odluke Koncepcija odnosa koji pomaže Sposobnost slušanja Tako er je važno da su učenici osposobljeni i u sljedećim područjima: Prevencija alkoholizma i droga Prevencija pušenja Zdravlje Postupanje sa stresom Prehrana Osposobljavanje za vo enje Vo enje grupne diskusije Pomoć vršnjacima kroz tutorstvo Razvoj samopoštovanja Društvene ustanove koje mogu biti od pomoći Kako škola može izvršiti evaluaciju ovog programa? Evaluacija humanističkog programa je znatno teža od programa koji se osnivaju na kognitivnom pristupu. Danas postoje vrlo različiti pristupi u formiranju ovih grupa u pogledu spola. unutarnje strukturiranosti. Ovo se posebno odnosi na ciljeve koji su vezani za promjenu stavova i ponašanja. koja postoje u seoskim sredinama. svi oni koji imaju iskustva s kombiniranim odjeljenjima znaju da ovakve dobno miješane zajednice učenika imaju i niz prednosti upravo u odgojnom pogledu. Budite strpljivi! Učenička zajednica Za razliku od dječjih grupa koje nastaju spontano. Utjecaj će biti značajan.

Mla a djeca pak pod utjecajem starijih spontano usvajaju osnovna pravila školskog života. Starija djeca vrlo intenzivno utječu na mla e. norme ponašanja i općenito imaju povoljnije uvjete za razvoj. koju polaze djeca od pet do sedam godina. Optimalna zajednica u kojoj je moguća normalna socijalna interakcija.1987. prema Kohlbergu . a i sama postaju ozbiljnija i angažiranija u društvu mla ih. Učenička zajednica u Jena-plan školi u Nizozemskoj Broj djece u učeničkoj zajednici može biti različit. U engleskoj Infant-school. Obično se smatra da je idealan broj izme u dvadeset i trideset učenika. L. ali koji je to optimalan broj još nije jasno utvr eno. a mogu sudjelovati i roditelji.Kohlberg (prema Schreiner. U školu se ne upisuju početkom školske godine nego kad napune pet godina.94 Zato u pojedinim pedagoškim koncepcijama učeničke zajednice formiraju od djece različite dobi. U Jena-plan školi učeničke su zajednice sastavljene od tri godišta.) smatra da škola ne bi smjela imati više od 500 učenika.Singer (1981. no danas se pri korištenju suvremenih odgojnih postupaka idealnim smatra grupa koja ne prelazi petnaest sudionika.) misli da veliku školu treba podijeliti na manje cjeline i tako načiniti škole unutar škole. Svaki tjedan počinje zajedničkom svečanošću svih učenika i učitelja. U Jena-plan školi učeničkom zajednicom smatraju se svi učenici jedne škole i zato se zagovaraju male škole u kojima se djeca i učitelji poznaju. u svakom su odjeljenju djeca od pet do sedam godina. Time se nastoji postići odgojna situacija slična obiteljskoj koja se smatra prirodnom i poticajnom za razvoj djece. Danas je općenito prihvaćeno mišljenje da prevelike škole stvaraju nepovoljne uvjete za odgoj. K.

Istovremeno ta učenička zajednica je na različite načine uključena u veliki školski kolektiv: učenici mogu polaziti različite tečajeve koji se organiziraju na razini škole.srijeda TEČAJ OSNOVNI IZBORNI UČENICI n = 50-70 9-12 god petak ZAJEDNIČKI SASTANAK Predsjedava 1-2 učenika UČITELJ Sudjelovanje učenika I učitelja dobrovoljno SAVJETNIK Učiteljsko vijeće Disciplinski odbor Kohlbergova "škola unutar škole" (prema Schreiner. uvježbavanje socijalnih sposobnosti. mogu sudjelovati u različitim slobodnim aktivnostima. a svaka zajednica ima i svog savjetnika koji dolazi sa sveučilišta. Jednom se tjedno svi sastaju na zajedničkom sastanku.) Na ovaj način postignuta je kombinacija malih grupa (starateljske grupe). 1988. preko većih obrazovnih i interesnih grupa (osnovni i izborni tečaj) s velikom grupom. četvrtak STARATELJSKE GRUPE ponedjeljak. koju čine svi učenici i učitelji (zajednički sastanak).95 je od 50 do 75 djece. a svaki je učenik uključen u jednu starateljsku grupu u kojoj ima od 10 do 15 djece. . Djeca zajednički obavljaju sve aktivnosti pri čemu formiraju različite odgojno-obrazovne grupe. te pripremanje zajedničkog sastanka. jedan od učitelja delegiran je u učiteljsko vijeće škole. Uloga starateljske grupe je savjetovanje pojedinih učenika. Grupe se sastaju jednom tjedno u trajanju od sat i pol. izgra ivanje socijalnih odnosa.

razred. da se ispriča Barryu i da snosi jedan dio troškova popravka aparata. Tamo je medu učenicima našao žestoke tužitelje. U okviru te zajednice učenici su se uključivali u slobodne aktivnosti koje su bile svakog dana po 45 minuta. konfliktnim slučajevima. 61. Barry je pravio grimase iza Normana i glasno navijao kazetofon. U užem smislu to je bila zajednica koja je brojila oko 20 učenika i svaki tjedan počinjao je sastankom na kojem se analizirao rad u proteklom i planirao rad za naredni tjedan. što je tako er značajno.. da je Barryu istrgao aparat iz ruke. razred. te različita nastavna pitanja kao što je kriterij ocjenjivanja. ) Na zajedničkom sastanku raspravlja se o donošenju pravila. U okviru te zajednice realiziran je izborni program svakodnevno po 60 minuta. razred). To je Normana tako razljutilo. C-model VI.96 Jednom tjedno sastaje se i vijeće učitelja. Sastanak zajednice je konačno preporučio Normanu samo sudjelovanje u troškovima popravka. Ova preporuka prihvaćena je od oba sudionika u konfliktu i slučaj je time okončan. nastavni plan. Na početku tjedna učenicima su ponu ene teme za izbornu nastavu i oni su se prema vlastitom interesu opredjeljivali za temu koju su ostvarivali cijeli tjedan. Stalnost ima veliku važnost za razvoj dubljih odnosa unutar grupe i intenzivniju emocionalnu vezanost.-III. Ovdje možemo razlikovati stalne i promjenjive skupine unutar učeničke zajednice. U projektu. disciplinskim problemima. Još širu zajednicu predstavljali su učenici bliskih razreda (A-model I. zajednički izleti i sl. koji je realiziran na osječkom području. Norman je. i VIII. Šira zajednica bili su svi učenici istog razreda (npr. B-model IV. svi učenici sedmog razreda). otvaraju se nove mogućnosti za istraživanje učinkovitosti različitih . Promjenjive grupe. ali i branitelje pune razumijevanja. str. Tako je učenik Barry pozvao učitelja Normana pred disciplinski odbor. Ako je pri glasanju došlo do različitih mišljenja najprije se manjini dozvoljava da objasni svoje mišljenje. koja obično propisuje i broj učenika u razredima. U okviru te zajednice ostvarivan je osnovni nastavni program svaki dan u trajanju od 120 minuta. Disciplinski odbor je preporučio Normanu. slučaj iznio na sastanak zajednice. a zatim slijedi rasprava i konačno glasanje. pak omogućuju grupiranje djece prema interesima i sposobnostima. Barrya da utiša svoj kazetofon jer smeta njemu i drugima. kao i školsku strukturu. me utim. Norman je zamolio bacio ga na pod i zgazio.VII. O svakom se prijedlogu najprije glasa i ako je glasanje jednoglasno više se ne raspravlja. Danas kada se u europskom školstvu postupno napušta kruta državna škola. razlikovali smo učeničku zajednicu u užem i širem smislu. (Schreiner 1988. i V. a postoji i disciplinski odbor koji rješava pojedine konfliktne situacije.

Sociometrijskim ispitivanjem moguće je ustanoviti koje grupe postoje unutar zajednice učenika. skupljanje biljaka." To je bio znak da nešto značajno treba poduzeti i evo što je uradila: "Započeli smo s organiziranjem veselica pri čemu smo više angažirali te učenike. . a koji su učenici izolirani ili odbačeni. učeničkoj zajednici ima velik broj izolirane djece. tko je zvijezda zajednice. Bilo je čak devet učenika čiji bi se status mogao označiti kao nepovoljan. Me usobnim posjećivanjem omogućen im je još jedan vid zbližavanja. Odnosi unutar zajednice mogu biti više ili manje povoljni ili nepovoljni. Razrednik će pratiti kvalitet tih odnosa i nastojati utjecati da se stvaraju povoljniji uvjeti za razvoj svakog učenika.97 načina formiranja učeničkih zajednica. Isto tako različite koncepcije škola mogu tražiti i iznalaziti nova rješenja koja će pružati povoljnije mogućnosti za odgoj. Kad su Danas je suradnja uspostavljena i me u njihovim roditeljima. učenici bili angažirani poslije nastave upućivala sam ih da posjete svoje prijatelje iz drugog sela. Razrednica Ljubica provela je sociometrijsko ispitivanje i pokazalo se da u Sociogram načinjen u ožujku Sociogram načinjen u lipnju slijedeće godine U proljeće smo organizirali nekoliko poludnevnih izleta gdje smo se družili i dali mogućnost da do u do izražaja sposobnosti tih pojedinaca. orijentacija u prostoru. Tako su došle na vidjelo sportske i kulinarske sposobnosti.

Oni bivaju frustrirani pri pojavi kra e u razredu npr. oni se pripremaju za fizičare. U osposobljavanju budućih učitelja. Ipak. A i ovako oskudno pedagoško osposobljavanje uglavnom je okrenuto obrazovanju. a zapravo to nisu. 17 . ali one će kod jednog učitelja biti uspješne. koji postupno dovodi do rezultata.98 Posljednjima je ugrožen normalan razvoj jer nisu prihvaćeni od vršnjaka i na razredniku je da nešto u tom pogledu poduzme. 17 Slično je i s osposobljavanjem učitelja u procesu njihovog rada kada npr. koje je vremenski zastupljeno oko 11%. No. Stručno osposobljavanje više odgovara na pitanje ŠTO. profesore matematike stalno učimo matematiku iako je to ono što najbolje znaju. uspjeh nije uvijek zagarantiran i potpun. te u takvim situacijama jednostavno ne znaju što da čine. Polazeći od iskustva pojedinih europskih zemalja Evropski forum za slobodu u odgoju predložio je na svom kolokviju u Beču 1994. pa oni smatraju da složena odgojna problematika nije njihovo područje i to ostavljaju da rješava školski pedagog ili psiholog. a vrlo malo ili nikako odgoju. kod drugog manje uspješne. povjesničare. a pedagoško više na pitanje KAKO. Postoje mnogobrojni odgojni postupci i metode. to se ne može učiniti u jako kratkom vremenu. Jedna učiteljica će biti u stanju pomoći djetetu i s najtežim problemima. nego rade pedagoški posao za koji su nedovoljno osposobljeni. posebno predmetnih nastavnika. I u jednom i u drugom dijelu imamo pedagoško i stručno osposobljavanje. Naime. a nedovoljno pedagoško. Iz primjera koji smo naveli vidljivo je da je moguće uz angažiranje razrednika učiniti odre ene promjene u odnosima unutar učeničke zajednice. Osposobljavanje učitelja za njihovu složenu odgojnu ulogu ima dva dijela: osposobljavanje budućih učitelja i permanentno osposobljavanje. a druga to jednostavno ne može postići. Potreban je dugotrajan i strpljiv rad. pa dolaskom u praksu mladi učitelji osjećaju da su prevareni. Učitelj/učiteljica Osobnost učitelja/učiteljice svakako je posebno značajna u odgoju. Jasno je da zapravo ne odgaja samo postupak nego i osoba te otuda tako veliko značenje ličnosti odgajatelja. To znači da bi u procesu osposobljavanja bili podjednako zastupljeni stručno obrazovanje. ali je broj tih učenika smanjen. da se za osposobljavanje budućih učitelja uvede princip "tri trećine". pedagoško-psihološko obrazovanje i praksa. previše je naglašeno stručno osposobljavanje. U primjeru koji navodimo i dalje je dio učenika ostao izoliran. a da o nekim složenijim problemima i ne govorimo. jezičare.

a rezultat toga je bio da sam obukla cijelu obitelj. ljubazan. Evo nekih razmišljanja sudionika tečaja: Emilija piše: "Što činim za sebe? Kao dijete bila sam izvi ač. da su nas učili da učitelj mora biti human." vrijeme? U mom domu ima više prašine nego nekad.mora biti nad-čovjek. ali istovremeno sam realna. Osoba koja je sretna. Lakše mi je kad sam shvatila da kao intelektualac mogu naći svoje Mariza u svom zanimljivom pismu izme u ostalog piše. majke. jer samo sretni i zadovoljni ljudi mogu biti dobri odgajatelji. Rad u vrtu me smiruje i opušta. strpljiv. demokratičan. Nakon toga sam više čitala. dok se alkohol i ostale droge javljaju . ako ne Ljudi koji nisu našli sebe destruiraju vlastiti život nekom od ovisnosti. zrači pozitivnom energijom i širi oko sebe životni optimizam pa može i drugima pomoći. nezadovoljstvo.ukratko .99 Stalan rad na sebi značajna je pretpostavka za razvoj uspješnog odgajatelja. Nikad nisam pušila. supruge. društveno angažirane osobe. "U prvo vrijeme sam puno plela tako da je to već prešlo u maniju. Ponekad umjesto velikog spremanja samo promijenim cvijeće u vazama i gledajući cvijeće čini mi se sve čisto i lijepo. optimističan . Ponekad s zadovoljstvo u tome 'ponekad'. Shvatila sam: nisam ni približno savršena. Medu učiteljima je to obično pušenje." Marija kaže da je dugo osjećala kompleks krivice što ne stigne uskladiti obveze učiteljice. Tako vremenom počinju samooptuživanja. A zatim je odlučila da se okrene sebi i da radi stvari koje je čine sretnom.kako razriješiti taj gordijski čvor. Redovno izvodim elemente joge. češće putovala (bila inicijator putovanja na poslu i u obitelji). Mariza se pita . ali ja sam zadovoljnija. rodbinu i prijateljice. život sam idealizirala.. Zato bi za sve ljude koji se bave odgojem mogao vrijediti zahtjev da trebaju brinuti o vlastitoj sreći. naučili kako da postanemo takvi nad-ljudi i što da uradimo kad osjetimo da je u nama malo od tih osobina. frustracije. me utim. Učim i težim promjenama. Odakle mi slobodno puno nepospremanih ladica i tako će ostati. Osoba koja propada može samo i druge povući za sobom. domaćice. Volim i poštujem prirodu. koja je okrenuta rastu i razvoju. Ima ladica. U posebnim prilikama popijem čašu vina. Nisu nas. Intermeco Niz godina koristili smo dopisno-konzultativni tečaj kao oblik permanentnog osposobljavanja učitelja. te djelomično i odgovara: može prihvatiti i razumjeti samog sebe?" "Kako da učitelj prihvati dijete takvo kakvo je i nastoji ga razumjeti. razočaranja. ponekad u kazalište.. ne mogu sve stići i to dala do prijateljicom odem u Osijek samo na sladoled i razgledanje izloga. jer čitav je moj život nepospremana znanja svojim bližnjima. da se ne žrtvuju i ne "izgaraju" na poslu nego da vode računa o kvaliteti svog života.

roditelja.100 relativno rijetko. Tamo gdje rade kreativno. Tako u Waldorfskim školama jedan učitelj vodi učenike od prvog do osmog razreda i nastavu svih predmeta. čovjeka i društvo.Što imam od života ako ću se svega ostaviti. metoda i postupaka vrlo je značajna u tom pogledu. Škole koje su više orijentirane na odgoj opredjeljuju se za razrednog učitelja. ali kad ih upitate zašto se ne ostave pušenja odgovaraju obično . oni sami nastoje iz škole pobjeći prije učenika. Svaki se posao može obavljati kreativno i nekreativno. Kako su zbornice za vrijeme odmora prave pušionice. Stvaralaštvo u učiteljskom poslu ima gotovo bezbroj mogućnosti. Već za vrijeme studija budući učitelji bi se trebali upoznati s različitim pedagoškim orijentacijama kako bi se mogli opredijeliti za onu koja je najbliža njihovom pogledu na svijet. Učitelji velik dio svog života provode u školi. Škole se ponekad brinu oko toga kako se u školi osjećaju učenici i neke promjene koje se u školama provode teže tome da učenici imaju što povoljnije uvjete za vlastiti rast i razvoj. u njemu ostvaruje sebe i daje ono najbolje iz sebe. U kreativnom poslu čovjek uživa. bit će ljuti na sebe što su izabrali tako "ružan i težak" posao. Autonomija učitelja u njegovom svakodnevnom poslu. ipak je orijentacija na slobodu i kreativnost u velikoj mjeri vlastiti izbor. programa. U mnogim nizozemskim osnovnim školama jedan učitelj realizira nastavu cijele godine u jednom razredu. Nekreativan posao znači žrtvovanje i nesreću. Mnogi negiraju da to ima bilo kakve veze s njihovom osobnom srećom i kvalitetom življenja. U školama gdje učitelji nekreativno obavljaju svoj posao. Ako se odluče za kreativni pristup. Nekreativan posao se ne voli i izbjegava. školske uprave. ali malo se vodi računa o tome kako se u školama osjećaju učitelji i kakve oni imaju uvjete za osobni rast i razvoj. a ništa ne mijenja u biti ako su ponegdje to posebne prostorije za pušenje. Unutar školskog sustava važno je da postoji pluralizam koncepcija. imat će bogat i sadržajan dio života proveden u školi. tako da u osam godina učenici promijene osam učitelja. Pri tome ne mislimo na neku izoliranost i zatvaranje nego na postojanje optimalnih uvjeta slobode i stvaralaštva. U suprotnom. U srednjim školama koje su više okrenute obrazovanju postoje predmetni . a škole koje su više okrenute obrazovanju. Iako se stvaralaštvo učitelja često limitira utjecajem države. Razredni ili predmetni učitelji značajna je pedagoška dilema. u izboru koncepcije. očito je da me u učiteljima ima mnogo nesretnih ljudi. na velik broj predmetnih učitelja (za svaki predmet drugi učitelj). dolaze u školu i u svoje slobodno vrijeme. ali i dovoljno slobode unutar svake od koncepcija kako bi učitelj mogao svoj posao obavljati na svoj originalan način.

pa je u nižim razredima uobičajena tzv.101 Mla a djeca više su osjetljiva na česte promjene učitelja. * * * Od mnogobrojnih odgojnih činitelja izdvojili smo ovdje četiri koja su posebno značajna u odgoju koji se ostvaruje u školskim uvjetima. Što su učenici stariji. ali su nešto s čim bi tako er škola morala ozbiljnije računati. Za odgoj je značajna pretpostavka dublja emocionalna povezanost učitelja i učenika pa treba iznaći mogućnosti da i u starijim razredima. Dječje grupe djeluju kako unutar škole tako i izvan škole. Ličnost odgajatelja (učitelja) može obaviti svoju ulogu ako je i sama okrenuta vlastitom rastu i razvoju. nastavnici koji izvode nastavu samo jednog ili dva predmeta s velikim brojem učenika (često po nekoliko stotina). pa je potrebno takav rad zajednički planirati. gdje je nužna predmetna nastava s više učitelja. a u višim razredima osnovne škole predmetna nastava kao i u srednjim školama. Pri rješavanju različitih odgojnih problema vrlo je korisno da se na u zajedno stručnjaci različitog profila kako bi problem dublje sagledali i pronašli primjeren pristup. realizirati i evaluirati. Učenička zajednica već svojim formiranjem. Možda bi se taj odnos mogao promijeniti. Postoji poseban oblik nastave koji se zove timska nastava gdje nekoliko učitelja zajednički ostvaruje neku veću temu s odre enim brojem učenika. Danas su one više negativan negoli pozitivan činitelj. a još više pažljivim odnosom prema njenoj bogatoj unutrašnjoj dinamici. razrednik bude učitelj koji je duže vrijeme vezan za te učenike i koji je vremenski više angažiran u toj zajednici učenika. . razredna nastava s jednim učiteljem. Timski rad učitelja javlja se u različitim oblicima u školama. to jača utjecaj vršnjaka. ali i pomagati obitelji da uspješnije ostvaruje svoju složenu odgojnu funkciju. koje ni ne poznaju. a to znači da odgajatelj treba savladati tehnike posrednog odgojnog djelovanja putem učeničke zajednice. Škola svoj odgoj nadovezuje i uskla uje s obiteljskim odgojem i zato je obitelj tako važan činitelj s kojim škola mora računati. ima u odgoju veliko značenje.

. a što ne u ovoj radionici. Do kraja predstavljanja isplete se mreža koja povezuje sve sudionike. bojom na duhovit način može prikazati osnovne faktore odgoja. Zatim se sudionici podijele u grupe u kojima kreiraju završetak priče. tekstom. npr. a pisma se mogu i poslati. vesela Vesna. zajednica učenika i učitelji) mogu se navesti i neki drugi faktori (npr. Sredstva: Klupko konca. a unutra je neki tekst ili anegdota iz svakodnevnog života u tom razredu. Svaka skupina pokazuje svoj rad pred ostalima.. Onaj tko želi može pročitati ostalima svoje pismo. ako znaju adresu i ako je ta osoba još živa. vršnjaci. 2. literatura. Nakon toga slijede aktivnosti posvećene pojedinim faktorima odgoja: 3. Svaki sudionik ispuni radni list Moje drvo. veliki papiri za postere. Nakon kraćeg razgovora u kojem voditelj/voditeljica ukaže na ova četiri činitelja odgoja (obitelj. radni list Moje drvo. kazetofon. a zatim pred cijelom grupom priča o jednoj od osoba iz svojih "korijena".3. 3. a nešto govori o njenoj/njegovoj osobnosti (lijepa Lidija. igra Obitelj pod jednim krovom.). Grupe kasnije izvijeste o svojim kreacijama. 5. zajednica učenika učitelji). Sudionici se podijele u grupe i svatko predstavi svoj razred. Pri predstavljanju sjede u krugu. 3. ali tako da konac zadrži drugom rukom.2. papiri. Sudionici se podijele u skupine i svaka izradi poster pod naslovom Činitelji odgoja. vršnjaci. Voditelj/voditeljica uz prikladnu glazbu pročita priču Tajni prijatelj (vidi prilog). Sigurno je da će tim osobama biti drago ako dobiju takvo pismo od svojih bivših učenika.102 Zadaci: Uočiti kroz vlastito iskustvo važnije činitelje odgoja (obitelj. a svatko nakon što se predstavi baci klupko sljedećem suigraču. flomasteri..). Svaki sudionik dobije list papira (format A 4) koji presavije na pola i radi razredne novine kao da su ih radili njegovi/njezini prijatelji iz razreda (osnovne ili srednje škole). 148/149). ali tako da se prisjećaju svoje obitelji kad su bili djeca i pričaju o svojim sjećanjima. Svaki sudionik napiše pismo najdražem učitelju. brzi Branko. te svoje mišljenje o činiteljima odgoja. boje. priča Tajni prijatelj. Ime treba nešto govoriti o tom razredu. 1. Kratko predstavljanje sudionika tako da svatko uz svoje ime kaže pridjev koji počinje istim glasom. Na kraju svi posjedaju u krug i redom ide zamišljeni mikrofon koji omogućuje da svatko kaže što mu se svidjelo. Tu se slikom. prijatelji. 3. 3. filmovi.1. Naslovna stranica je posebno važna. 4. karikaturom. Treba dati ime listu. Svi se podijele u grupe po 4-5 sudionika i igraju igru Obitelj pod jednim krovom (vidi str.4.

ime. neki od tvojih vršnjaka. U korijen stabla upiši imena nekih osoba koje su utjecale na tebe i te tvoje kvalitete. upiši imena nekih svojih prijatelja iz koji ti nešto znače. a zatim u krošnju upiši jalne kvalitete i neke ljudske vrijednosti na koje neke svoje tjelesne i socisi razreda i imena nekih učitelja . Neka to budu osobe iz tvoje obitelji. Napiši na stablu svoje 2.103 1.

Gledao sam “Natrag u budućnost”. oh što da učini? On ne može učiniti više napora da razgovara s Nikolom nego ovo danas. što li? Obično je neljubazan i ne kaže ništa osim zdravo. . da se radi o vrlo skromnim i malim stvarima. Išao sam jučer u kino.čak i po završetku igre. Prošao mu je cijeli vikend. Alen je bio peti u grupi koja je izvlačila papiriće s imenima.pomislio je Alen – bolje je učiniti nešto nego ništa. a da nije mogao smisliti kako da krene u akciju. Samo je jedna osoba u razredu s kojom ne može biti dobar. SPAŠAVAJ SE! Tajni prijatelj . Nije ti ništa.rekla je učiteljica . Igru je nazvala “Tajni prijatelj”. Kakva gripa. Svaki je učenik napisao svoje ime na komadić papira i stavio u oveću kutiju. Alen izvadi paketić peperminta iz svog džepa.Nitko osim vas neće znati ime koje ste izvukli . Alen je bio jedva u stanju. hvala – odgovori Nikola. To je bilo teže nego ići zubaru. to je to . Sve su dobro promiješali. On ga prezire. želeći da je škola bliže nego što je. Vratio se na svoje mjesto i otvorio ga. Taj mali uobraženi lopov. Izlazi van! zvala ga je majka. a zatim kaže glasno – Zdravo Nikola! Da li si dobro proveo vikend? Riječi mu zapnu u grlu. ali je u tome vidjela zgodnu priliku da potakne svoj razred da budu pažljiviji jedni prema drugima. Možda se plašiš nekog ispita ili tako nešto. U slijedeća dva tjedna do Božića vi ćete činiti poseban napor da toj osobi budete dobri i da joj malim stvarima i znakovima pažnje život učinite ljepšim. Neposredno prije Božića svatko će izraditi ili kupiti mali poklon toj osobi. Vukao se sporo prema školi kad opazi da netko dolazi s druge strane. Što je. – Voliš li pepermint? Ne. Alen onda sam stavi bombon u usta ne znajući što da radi do ulaska u školu. Bio je me u prvima koji su izjurili van kad je zvono označilo kraj škole. da mu dâ do znanja da ga je vidio. Nikad im taj put do škole nije izgledao tako dug. Nitko drugi nego Nikola. Da. Što. Taj crv. Bila je to zaista loša sreća. Sledio se. U ponedjeljak se pravio da ima gripu. Uuuuh! Nikola Albert. Jesi li gledao taj film? Ne – odvrati Nikola. Silazi brzo i napravi si sendvič za užinu. Tek su prošli pola puta. Nije bilo načina da ga izbjegne i ode u školu bez njega. tako je to – reče Nikoli kad su stigli u učionicu. Učiteljica je izmislila igru kojom će postići dobru klimu u odjeljenju i podsjetila djecu. Učiteljica je znala. napisati ime svog tajnog prijatelja i staviti ga u kutiju za podjelu na samoj božićnoj svečanosti. Alen je postao ponovno mrzovoljan. da je Božić upravo vrijeme za jačanje prijateljstva i zajedništva. Eto. tu je – pomisli Alen. Alen je posegnuo rukom me u papiriće i uzeo jedan. Nikola ga pogleda iznena eno. Nikola ga samo pogleda. Inače ga je općenito ignorirao. Dva dječaka su zajedno išla prema školi. Bilo je dobro. a zatim je došlo ono najvažnije: svatko je uzeo jedan papirić iz kutije. Nikola mu mahne glavom. I upravo je njega dobio. Bio je zauzet promatranjem učenika ispred sebe kako savija papirić prije nego ga otvori i pročita ime. On nema povjerenja u njega. da mu kaže zdravo i to uz veliki napor. Alen se s olakšanjem spusti na svoje sjedalo. Ima li Alen vrućicu.104 Ita Sheehy Približavao se Božić i šesti razred bio je zabavljen pripremanjem proslave. Kakvo mučenje. Alen je loše raspoložen išao kući. hvala – promrmlja Nikola i ne reče više ništa.

Tko je tu još pored Vas? Što se sve doga a? Kakav problem rješavate? Što Vi činite? Želim Vam da ostvarite cilj koji ste si postavili. . Prije čitanja postavite si slijedeća pitanja: 1. Zamislite neku situaciju u kojoj će Vam to znanje biti potrebno.105 Evo stigosmo i do centralne teme naše knjige METODA ODGOJA. Koji si cilj zapravo postavljate? 4. Što točno želite saznati o METODAMA ODGOJA? 2. 6. Što već o tome znate? 3. Što će se u Vašem životu promijeniti kad ostvarite taj cilj? 5. Zatvorite oči i pokušajte u mašti doživjeti sebe kako koristite nove metode odgoja.

strategiju socijalizacije i strategiju individuacije. ali i sam postupak nije nevažan. (1988. zapisivanje rečenice nekoliko puta. igre za nenasilno rješavanje sukoba. prigovaranje. U jednom istraživanju koje smo proveli analizom slučajeva18 dobili smo podatke da su učitelji u nastojanju da pomognu učenicima koji su imali odre enih problema koristili različite postupke. ljutnja. Slične rezultate dobila je i Zora Plavac19 s djecom mla e školske dobi: Postupci koji su doveli do uspjeha Postupci koji su doveli do neuspjeha METODE ODGOJA razvoj samopouzdanja. a neuspjeh su doživjeli oni koji su koristili pretežno represivne postupke (opomena. ponavljanje razreda Sve nas to navodi na zaključak da su metode i postupci ipak značajni u odgoju. Uobičajeno je da postupke svrstavamo u metode. 1. 18 . obećanje djeteta da će se popraviti.106 Odgojni čin uvijek se ostvaruje nekim postupkom ili metodom. Sve metode odgoja možemo svrstati u tri osnovne strategije: strategiju egzistencije. igre. traženje uzornih učenika.) Nagrada i kazna u odgoju djece mla e školske dobi. prilaženje učeniku. zabrinutost. otpor prema djeci. str. 27. razgovor o tome što voli. odnosno odgajatelja i odgajanika. sjedenje s omiljenom prijateljicom. 1989. 1728. Osijek. L. grdnja i ismijavanje. doživljaj uspjeha. U našim srednjim školama još se možemo susresti s izrazom Vidi detaljnije: Bognar. opomena. zajednički odlazak kući. tjelesno kažnjavanje. stajanje u kutu. 19 Plavac. pohvala. zaključavanje u kuću. pohvala. Postupci koji ne dovode do rezultata ne bi se ni smjeli nazivati odgojnim. Život i škola br. potpora i razumijevanje. naglašavanje neuspješnosti. prijetnja i oduzimanje. dogovor . suosjećanje. a svi se oni odnose na aktivnost učitelja i učenika. kritika.) Rasprava o odgoju.). Svaka od metoda javlja se u većem broju odgojnih postupaka. blagi dodir ruku. ali su uspjeh postigli oni koji su pretežno koristili poticajne postupke (ukazivanje povjerenja. izrada razrednog ustava. str. Ima autora koji smatraju da postupak ne odgaja nego odgaja ličnost odgajatelja (Gruden. Njih je nemoguće nabrojiti jer postoji pravo obilje aktivnosti kojima se mogu polučiti odgojni učinci. Z. zanemarivanje. ignoriranje od strane ostale djece). Diplomski rad. negativne ocjene. Pedagoški fakultet. Osijek. individualizacija u nastavi izdvajanje u zadnju klupu. mogućnost da se izrazi. poticanje). a metode u strategije. (1999. puno pozornosti i ljubavi.zajednički plan. kazna.

zapravo predstavlja privid stvarnosti. pa bi ih bilo pravilnije zvati "nepedagoške mjere". Simulacija je znatno bliža stvarnom životu i ona sadrži elemente stvarnosti. ali i osoba koje ih koriste. logorovanja. Strategija egzistencije Pod strategijom egzistencije obuhvaćamo metode i postupke kojima se ostvaruju zadaci egzistencijalnog odgoja. kad se treba pripremiti na moguće stvarne situacije koje mogu biti i neugodne i kad ovim postupkom možemo preciznije uvježbati neke aktivnosti i radnje.metodu zdravog načina života. ali ipak treba napomenuti da to zavisi od načina kako se koriste. Danas postoje mnogobrojne zbirke igara u kojima svaki odgajatelj može pronaći ili već gotovu igru ili može naći ideju za igru za ostvarivanje pojedinih odgojnih zadataka. Možemo razlikovati tri osnovne metode . Kreiranje igara vrlo je zahtjevno i osjetljivo. Organizacija odgojno-obrazovnog procesa tako da se napusti sjedilačka nastava i omogući djeci kretanje i boravak na zraku svakako je najbolji način ostvarivanja ovog odgojnog zadatka. ukor. Akcije ili kampanje jesu aktivnosti kojima se odgojni zadaci postižu promjenama u stvarnosti. simulacije i akcije ili kampanje. ali se od igre razlikuje u manjoj strukturiranosti i većoj mogućnosti sudionika da sami oblikuju daljnji razvoj doga anja. metodu praktičnih radova i metodu sigurnosti. Upravo zato ona u većoj mjeri od igre može biti postupak uvježbavanja različitih postupaka koji će naći svoju primjenu u stvarnosti. isključenje) koji ne dovode do promjena u odgojnom pogledu. Svaka metoda može se ostvariti kroz tri grupe postupaka. a da tu aktivnost djeca ne doživljavaju kao igru. jer igra može djeci biti zanimljiva i atraktivna. Kampanje su kraće ili duže povremene aktivnosti kojima se u . ljetovanja i zimovanja učenika značajne su akcije ostvarivanja zdravstvenog odgoja. a da se njom ne postižu odgojni zadaci. Zato ovdje isključivo govorimo o postupcima i metodama koje mogu dati odgojne rezultate. Isto tako mogu biti naglašeni odgojni zadaci. Pored igara uloga postoje igre s pravilima i konstruktorske igre. Organizacija izleta. Organizacija zdrave prehrane u školskoj kuhinji važnija je od učenja o tome kakva bi zdrava prehrana trebala biti. Postupci simulacije primjenjuju se uvijek kada je praktična aktivnost neprimjerena ili nemoguća. Igre su postupci koji su tako osmišljeni da djeci daju privid stvarne situacije. To su igre. Simulacija je postupak sličan igri.107 "pedagoške mjere" pod kojim se uglavnom podrazumijevaju razni represivni postupci (opomena.

Sredstva: Ploča za igru. 10 kartica s pitanjima (5 lakših i 5 težih). Hoyer. Metoda zdravog načina života obuhvaća velik broj postupaka kojima potičemo dječje zdravlje. a može se odigrati "prepirka" izme u sapuna i ručnika o tome tko je važniji za održavanje čistoće. Robin Hood20 Zadaci: Borba za očuvanje prirode. Posebno je važno da igre djeca mijenjaju i dora uju prema svojim idejama i potrebama. Razvoj higijenskih navika. Igra se može igrati tako da najprije o sebi govori sapun. razvijamo svijest o zaštiti okoliša.108 odre enom vremenskom periodu nastoji pridati posebnu važnost odre enom problemu. Sredstva: Lutke jednostavno improvizirane od sapuna i ručnika. preveniramo ovisnosti o pušenju. razvijamo higijenske navike. . Sapun i ručnik Zadaci: Važnost sapuna i ručnika za održavanje čistoće. 20 Baer. po 5 kartica s DA i NE. 6 kartica s doga ajima. alkoholu i drogama. Menze. potičemo zdrav način prehrane. kampanje protiv pušenja. suradnja i zajedništvo. Postoji velik broj zbirki igara u kojima odgajatelji mogu naći ideje za korištenje igre kao odgojnog postupka. kampanje protiv alkoholizma itd. a zatim ručnik. zelene i sive naljepnice. Ovdje izdvajamo tri igre koje treba shvatiti kao ideje koje se može doraditi i preraditi kako bi bile primjerene dječjoj dobi. 1983. To mogu biti kampanje za zaštitu čovjekove okoline. One mogu biti različito isplanirane i sama njihova koncepcija može biti kreativno ostvarenje učenika.

Igrač zavrti vrtuljak. . Ostali igrači (družina Robina Hooda) trebaju pogoditi Robinov odgovor i odgovoriti isto tako. Za pozitivne bodove dobije se odre eni broj cvjetova. Sljedeći Robin je igrač pored prvog igrača i tako redom. Robin Hood je onaj tko ima na sebi najviše zelene boje. Igrač postavlja svoju figuricu na ono polje na ploči za igru koje predstavlja njegov izbor. On izvlači jednu karticu s pitanjem i glasno je pročita. a ovaj pokaže na jednu od potreba. U početku igre svaki igrač dobije 5 cvjetova. Civilizacija i okolina21 Zadaci: Igrači su u prilici da donose odluke koje imaju utjecaja na ljudsku okolinu. figurice koje predstavljaju igrače. a unutra komadić vate. Na kartici je s druge strane označen broj pozitivnih ili negativnih bodova (od +4 do -4). stabala i riba. ali pritom ne mogu vidjeti što se doga a unutar ljudskog organizma. Zatim odluči kako će odgovoriti (s DA ili NE) i polaže karticu pokrivenu na stol. "stroj za pušenje". razvija se svijest o potrebi čuvanja prirode. Ovdje donosimo opis simulacije pušenje koji omogućuje uvid u ono što se doga a u plućima pušača. stabla. simboli (cvjetovi. te simulaciju donošenja odluka u rizičnim situacijama kako bi se mlade osnažilo za odgovorno ponašanje. nove autoceste. Svatko polaže svoju karticu. Zatim se kartice otkrivaju i uspore uju s Robinovom. ribe). a istovremeno uzima karticu s tim izborom. vrtuljak sa simbolima potreba. tvornice ratne opreme). 4 stabla i 3 ribe. a za negativne se ovi simboli oduzimaju. Igru može igrati od 2 do 9 igrača. Ako Robin izvuče karticu s doga ajem. Pritom dim iz cigarete prolazi 21 Mužić. U metodi zdravog načina života možemo koristiti i simulacije kako bismo prikazali neke procese bitne za naše zdravlje. Svi koji su odgovorili jednako kao Robin uzimaju zelenu naljepnicu i lijepe na one dijelove šume (ploča za igru) gdje su velika gradilišta (gradilište atomske centrale. Igra se prvo u Razdoblju ekološke ravnoteže.109 Ploča za igru postavi se u sredinu.V. a koji su odgovorili drugačije postavljaju na ta gradilišta sive naljepnice. postupa se prema uputi (skidaju se ili dodaju naljepnice). nove piste aerodroma. To je prozirna plastična pumpica na čiji suženi dio treba staviti cigaretu. Bodovi označavaju koliko ta odluka pozitivno ili negativno utječe na okolinu. sa suradnicima. To su zapravo povijesna razdoblja pa predstavljaju i stupanj razvoja civilizacije. Sredstva: Ploča za igru. Stroj za pušenje Pušenje učenici mogu svakodnevno promatrati u stvarnosti. Svaki igrač ima jednu DA i jednu NE karticu. kartice s ekološkim izborima i njihovim posljedicama. upravne zgrade naftne kompanije. Zato se proces pušenja može simulirati na tzv. Cigareta se zapali. zatim se prelazi u Razdoblje ekološke krizei na kraju u Razdoblje ekološke svijesti. a zatim se usisavanjem i isisavanjem zraka simulira pušenje. 1982.

Evo nekih mogućnosti: Odlazak na izlet već je sam po sebi zanimljiva aktivnost. Dobro je da mjesto izleta ranije posjetimo. neki zanimljiv objekt. šuma. može se načiniti mostić preko potoka. Zavisno od dužine puta prave se kraći odmori. Može se pritom koristiti neko prometno sredstvo. zavole prirodu. smjenjuju se u nošenju zajedničkih rekvizita. Tako se djeca navikavaju na boravak u prirodi. prolazi. ali najčešće će to biti pješačenje. Izlet treba dobro pripremiti . pomažu jedni drugima pri savladavanju prepreka. kako nas ne bi dočekala neugodna iznena enja. Ovdje donosimo neke ideje za organiziranje izleta i kampanje protiv pušenja. Ure uje se ulaz. Opisana situacija može se odigrati igrom uloga. moguće ih je simulirati kako bi se osposobili da odgovorno donose odluke koje se tiču njih samih. Donošenje odluke Akcije i kampanje u zdravom načinu života vrlo su značajne jer dovode do promjena u stvarnosti. Učenicima možemo ponuditi kartice s primjerima takvih situacija u kojima se mogu svakodnevno naći. odre uje se mjesto za bacanje . Djeca se pri kretanju mogu uvježbati u prenošenju poruka s jednog na drugi kraj kolone. zaštitu prirode. a zatim prodiskutirati. može se ići biciklima. a navikavaju se i na čuvanje prirode i njenih ljepota. Da bi se pripremili za te situacije. Moguće je cijeli postupak provesti s cigaretom s filterom i bez njega te usporediti razlike (one su vrlo male.odabrati mjesto koje nije suviše udaljeno. Kad dogori cijela cigareta. Po dolasku na mjesto predvi eno za izlet prilazi se ure enju prostora. za zaštitu zdravlja. po mogućnosti izvor pitke vode. Mladi ljudi često su u prilikama kada treba brzo donijeti odluku koja može utjecati na njihovo zdravlje. To mogu biti akcije za zaštitu izvora pitke vode. Izlet Djeca rado idu na izlete i izleti imaju veliko odgojno značenje. Izlet ima smisla ako je ispunjen raznovrsnim aktivnostima koje treba ranije planirati i pripremiti. vata se izvadi i vidi se naslaga katrana i ostalih štetnih tvari koje pušač uvuče u svoja pluća samo jednom popušenom cigaretom. a moguće je i individualno ili u manjoj grupi razraditi složeni proces donošenja odluke. koje ima pogodan prostor za igru (šumska čistina. dobro je da je u blizini potok.110 kroz čistu bijelu vatu. livada). što znači da je filter samo jedna od vrsti zavaravanja pušača).

ure uju se prostori za zajedničke aktivnosti. Igra "Odakle dolazi glas" igra se na nepreglednom zemljištu tako da se jedan od igrača udalji od skupine i povremeno se glasa mijenjajući mjesta. pričanje doživljaja. a ostali mogu biti promatrači: Igra "Tražimo skriveno blago" može početi pričom o "skrivenom blagu".111 otpadaka. Zajednički ručak je nešto što predstavlja poseban doživljaj. koja žele sudjelovati u igri. kod manje djece mora se obratiti pozornost da se suviše ne udaljavaju od grupe. te djecu uputiti kako da postupe ukoliko se netko izgubi. Na kraju izleta još jedan vrlo važan zadatak: ure ivanje mjesta na kojem smo boravili tako da ono bude spremno za doček novih izletnika i da priroda ostane neoskrnavljena. Djeca. splav. pravi koliba u koju se mogu sakriti u slučaju kiše. frulice. može se upriličiti mala svečanost uz podizanje zastave. Ovdje navodimo primjer koji bi mogao biti realiziran unutar jedne škole. izrada hranilišta za životinje i još mnogo toga. a može i za sredinu u kojoj škola djeluje. Ipak.. Kampanja protiv pušenja Kampanja se može organizirati unuta rrazreda. Kada je završeno ure ivanje prostora. Blago može biti oveća čokolada ili vrećica bombona koja se prethodno sakrije. šala. Manjoj djeci upute se mogu dati usmeno. ili za cijelu školu. vodenica. Sad mogu pojedine grupe raditi na nekim aktivnostima koje su ranije predvidjeli kao što su promatranja životinja. pjevanje neke svima drage pjesme ili se svi okupe i dogovore za redoslijed daljnjih aktivnosti.. Popodnevne aktivnosti mogu biti izrada različitih predmeta od priručnog materijala kao što su klepetaljke. Poslije toga dobro će doći malo opuštanje uz pjesmu. Za povratak je dobro odabrati neki drugi put ako postoji. a posebno je zanimljivo zajedničko pripremanje tog dijela ručka. uzimanje uzoraka tla. vode. Može se puštati zmaja kojeg smo ranije izradili i ponijeli na izlet. čaj). . snimanja. poljski WC. aktivnosti "pokaži što znaš". Ne treba zaboraviti i na slobodno vrijeme koje će djeci omogućiti da se bave aktivnostima po svom izboru. kamenja. što će sve jako obradovati. Mogu slijediti zajedničke igre u kojima sudjeluju djeca koja to žele. Djeca trebaju odrediti strane svijeta odakle dolazi glas. podijele se u manje grupe i svaka dobije plan kojim se treba kretati i kompas. Dobro je da se priredi zajednički bar jedan dio ručka (juha. luk i strijela. igračke od plodova.

kalemovi. Za tu se prigodu mogu predočiti rezultati istraživanja o problemima pušenja u toj školi. žica. Na pogodnom mjestu u holu škole ili na hodniku može se postaviti "Štand zdravlja" na kojem učenici mogu dobiti savjete u vezi sa zdravljem.. s obzirom na materijal koji se koristi. izme u ostaloga. naljepnice. šibe.) i konstruktorske igre gotovim elementima za spajanje i rastavljanje (konstruktorske kutije različitog tipa). Obično mladi misle da većina puši. karikature na ovu temu. To su konstruktorske igre i igre oponašanja. razni oblici ručnog rada. majice sa znakom kampanje protiv pušenja. To znači da su djeca usmjerena na samu aktivnost. zidanje. a to ne odgovara istini. te različite radne i proizvodne aktivnosti.. Školski list. bio razgovor s bivšim pušačem. a sam rezultat nije bitan. a mogu biti na raspolaganju i volonteri. dimnjačara itd. Mogu kupiti knjige ili novine koje se bave ovom problematikom ili dobiti pisane materijale. Igre oponašanja su aktivnosti u kojima djeca oponašaju rad odraslih kao što je kuhanje. sportskim aktivnostima. Pritom obično nema nekog uratka. konstruktorske igre prirodnim materijalom (plodovi. nego se samo izvodi aktivnost koju djeca vide kod odraslih. ili barem predstavnici svih razreda.. zanimljive poruke pušačima. No . Tu se mogu dobiti savjeti stručnih osoba. ako je manja. Kod mla e djece te aktivnosti imaju sve karakteristike igre. pojedine družine slobodnih aktivnosti mogu se aktivno uključiti u ovu kampanju. Možemo razlikovati. trava. Metoda praktičnih radova obuhvaća sve aktivnosti kojima djeca i mladi preoblikuju stvarnost oko sebe. na kojoj će biti prezentirani podaci o problemima pušenja.112 Kampanja se može otvoriti malom svečanošću na kojoj će biti prisutna cijela škola. koji će pojedinom pušaču pomagati u odvikavanju od pušenja. Konstruktorske igre pružaju velike mogućnosti za ostvarivanje zadataka radnog odgoja. lišće). Kod starije djece veću ulogu imaju aktivnosti koje pripadaju u samoposluživanje. plastične čaše. kopanje. proizvodi kojima se mijenja namjena (kutije. dugmeta. učitelji i vodstvo škole. plakati koje su izradili učenici. rad zubara.. papir. lim. šibice. poluprera evine (daščice. dijetama. Mogu se za tu priliku izraditi bedževi. Izložba. pisane upute. cvijeće.). Moguće je prikazati neki film o problemima pušenja ili održati zabavnu priredbu na kojoj bi. kao što je to slučaj u konstruktorskim igrama. šivanje. U posebnoj prostoriji škole može u to vrijeme raditi savjetovalište za odvikavanje od pušenja. liječnika.

alatom kojim ćemo se služiti. podjelom alata i pribora. Odgojno je daleko važnije da djeca sama održavaju red i čistoću. nabaviti. ali mogu.113 značenje ovih igara je veliko jer djeca tako postupno ovladavaju složenim radnim aktivnostima koje će kasnije koristiti za ostvarenje odre enog učinka. Radne akcije Radne akcije su povremene aktivnosti u kojima obično bude veći broj sudionika. U radnim akcijama. . pored djece. te sudjeluje prema svojim mogućnostima i u dijelu zajedničkih poslova u domaćinstvu ili u školi. pošumljavanje. To može biti skupljanje ljekovitog bilja. te organizacijom u grupe i izborom vo a za svaku grupu. Postoje poslovi koje djeca ne mogu obavljati. npr. podizanje cvjetnih nasada. kakvu će dužnost tko obavljati). počistiti učionicu usisivačem ili obrisati prašinu. Ponešto treba i naučiti: npr. voćnjaka. Izvo enje akcije počinje kraćim davanjem uputa. Tu će se dogovoriti i različita zaduženja (tko će što ponijeti. prepoznavati ljekovito bilje koje ćemo skupljati ili kako treba iskopati rupu za voćnu sadnicu. Aktivnosti moraju biti primjerene dječjoj dobi. razgovor i druženje. s poslovima koji će se obavljati. čistoću svoje obuće i odjeće. Radne akcije imaju nekoliko etapa koje se važne za njihovu odgojnu vrijednost: Pripremanje podrazumijeva upoznavanje s akcijom. U školi djeca trebaju svakodnevno raditi na održavanju čistoće u svojim prostorijama i okolini škole. Konstruktorske igre Samoposluživanje je radna aktivnost kojom dijete održava osobnu higijenu. ure uje prostor u kojem boravi. Nije dobro da velik broj čistačica za djecom skuplja papire i otpatke. mogu aktivno sudjelovati roditelji i učitelji. ure enje dječjih igrališta itd. njenim značenjem. Organizacija rada i odmora ima posebno značenje. Pored kraćih odmora potreban je i jedan duži za užinu.

opasnosti u prometu.. od plina ili električne struje pa učine ponekad nešto što im može ugroziti život. Djeca se igraju vatrogasaca. Najčešće su to igre uloga. jer se pri odlasku u školu ne bi trebalo utrkivati. bliže stvarnoj situaciji. Simulacije su. Tako npr. plin. prometnika. pa se u takvim okolnostima obično reagira neproduktivno. važno je da svi sudionici sudjeluju u dogovoru o načinu njegove upotrebe. npr. te idu naprijed do sljedećeg polja. poplava. ali postoje i igre s pravilima koje omogućuju djeci da ovladaju ponašanjem koje im pruža sigurnost u opasnim situacijama. kocka. samo što ne postoji stvarna opasnost. I ove postupke možemo grupirati u igre. terorizam. može se uvježbavati postupak izlaska iz zgrade na različite načine i načini gašenja priručnim i namjenskim sredstvima. Zato igra pruža mogućnost. struja. Na ploči za igru prikazan je put od kuće do škole. simulacije i akcije. Na pješačkom prijelazu se ne smije zadržavat. Postupanje u slučaju opće opasnosti može se tako er uvježbati 22 Igru je izradila učiteljica Anita Milaković. Navodimo primjer jednostavne prometne igre: Od kuće do škole22 Zadaci: Sigurnost u prometu.. Igra nije natjecateljska. Sve je isto kao u stvarnosti. znakovi na semaforu. Cilj je da zajedno stignu do škole uz poštivanje prometnih pravila. na zelenom idu tri polja naprijed. Metoda sigurnosti obuhvaća postupke kojima djecu i mlade osposobljavamo za zaštitu od opasnosti koje ugrožavaju njihov život kao što su požar. rat. . da u situaciji koja ne ugrožava život uvježbaju postupke koji povećavaju sigurnost. Igrači se kreću označenom putanjom prema broju dobivenom bacanjem kocke.114 Vrednovanje akcije uslijedit će dan ili dva poslije. Druga mogućnost je da djeca nisu svjesna opasnosti koje im prijete. Opasnost gotovo redovno izaziva vrlo burne emocije i može doći do pojave panike. Igrači mogu me usobno sura ivati tako da prepuštaju svoje bacanje igraču koji je zaostao. za razliku od igre. a na crvenom se vraćaju jedno polje unazad i propuštaju jedno bacanje. ali već na kraju izvršenog posla važno je da voditelj kaže koju lijepu riječ o onome što je učinjeno. Na žutom svjetlu (kad do u na to polje) propuštaju jedno bacanje. figurice. Sredstva: Ploča za igru. Igre pružaju velike mogućnosti da djeca uvježbaju pojedine postupke u slučaju opasnosti. da bi se djeca uvježbala u postupanju za vrijeme požara. Ako je za izvršeni posao dobiven neki novac. ujedi nekih životinja. nasilje. udari groma. suradnja s ostalim sudionicima u prometu. prijelaz preko pješačkog prijelaza.

.. . grafikonima. Na odre enom se prostoru načine kolnici. Odrasle osobe su na čelu i začelju kolone s obilježavajućim ogrtačima i palicama STOP za zaustavljanje prometa na cestovnim ukrštanjima. Razgovor sa stručnjakom za prometna pitanja može se organizirati na razini škole. Kad je riječ o prometu tipičan postupak simulacije je tzv. a zatim odlazi u sklonište. Završetak akcije treba tako er vidljivo obilježiti.i otvaranje novih pješačkih zona.Sve je isto kao u stvarnoj situaciji. a potrebno je osposobiti djecu da u slučaju pojavljivanja požara znaju primjereno reagirati. Svečano otvaranje akcije treba skrenuti pozornost na nju kako djece tako i odraslih sudionika u prometu. a može se organizirati i prodajna izložba knjiga i publikacija o ovoj problematici. organizira boravak u skloništu. Može se tražiti. semafori. To može biti objavljivanjem u medijima. Tjedan sigurnosti u prometu Akcija se obično organizira početkom školske godine. fotografijama. pješački prijelazi. pješačke staze. Na izložbi se može iznijeti stanje i problemi sigurnosti u prometu na tablicama. a mogu svojim prisustvom upozoravati vozače na veći oprez. naljepnicama.. ali može nositelj biti i škola. prometni poligon. ali i pojedinih razreda. u slučajevima češćeg pojavljivanja požara bit će potrebna akcija u kojoj će se izvršiti niz poslova kojom bi se takvi požari spriječili. pomaže "ranjenicima". Mladi prometnici uz prikladnu odjeću mogu na mjestima. ako je to moguće ostvariti. Tako npr. Skupine djece s posebno ukrašenim biciklima vo ena od dvije odrasle osobe kreće se ulicama mjesta. To bi mogla biti dječja biciklijada. prometni znakovi.. jer djeca pri dolasku u školu intenzivno sudjeluju u prometu. posebno ako su djeca na tom području izložena intenzivnom prometu. crtežima. Revija prometnih filmova dobro će doći za širenje opće prometne kulture. U nas se ovakve akcije organiziraju na republičkoj razini. Akcije mogu imati cilj da se popravi stanje sigurnosti u nekom području gdje je ono ozbiljnije ugroženo. kako bi bili sigurniji. Djeca najviše stradavaju u prometu i zato su akcije za sigurnost u prometu posebno značajne pa navodimo primjer jedne takve akcije. pomagati djeci prilikom prijelaza kolnika. Djeci koja se kreću do škole kolnikom može se nabaviti neke odjevne predmete jarkih boja koje se vide noću. ali i na plakatima.115 postupkom simulacije tako da se da znak sirenom. koja su posebno rizična. skretanje prometa dalje od škol. pa im tu prijeti opasnost. bedževima. samo što svi putovi vode u krug i zapravo se nikamo ne putuje.

predstavljanja. naljepnice s imenima. VOLI ČOKOLADU itd. To mogu biti različite igre me usobnog upoznavanja. IMA PLAVE OČI VOLI ČOKOLADU VOZI BICIKL NE PUŠI VJEŽBA TRI TJEDNO PUTA VJERUJE U BUDUĆNOST VOLI GLAZBU LIJEPO SE OBLAČI IMA BRATA Igra se provodi u skupini koja se prvi put srela.116 Strategija socijalizacije Pod strategijom socijalizacije podrazumijevamo metode i postupke kojima se ostvaruju zadaci socijalnog odgoja. sporazumijevanja na različite načine. ali i stvarne aktivnosti u svakodnevnom životu u školi i obitelji. a unutar svake metode možemo razlikovati postupke koji imaju obilježje igre. metodu afirmacije i metodu kooperacije. Da bi to mogli me usobno razgovaraju i upoznaju se te uspostavljaju prve kontakte. Lista osobina Zadaci: Uspostavljanje prvog kontakta. Svaki sudionik dobije naljepnicu (pločicu) na kojoj napiše svoje ime. . To mogu biti zamišljene situacije slične onima u stvarnosti. Svatko ima list papira na kojem su napisane karakteristike: IMA PLAVE OČI.metodu komunikacije. simulacije ili akcije. Svi nastoje za svaku od napisanih karakteristika pronaći ime osobe kojoj odgovara ta karakteristika. upoznavanje imena i osobina. Sve postupke možemo grupirati u tri osnovne metode . Metoda komunikacije obuhvaća velik broj postupaka kojima djecu potičemo na uspostavljanje odnosa s drugim ljudima u svojoj sredini. za uočavanje različitih vidova komuniciranja i poteškoće koje mogu nastati u komunikaciji. Sredstva: Lista karakteristika. Igre pružaju velike mogućnosti za doživljaj komunikacije.

Parafraziranje Zadaci: Pažljivo slušanje i razumijevanje.). Grupe se svaka za sebe dogovore što će prikazati pokretom. Grupa sjedne u krug. Predstavljanje u paru Zadaci: Uspostavljanje kontakta. Ovaj treba ponoviti ono što je rekla osoba koja je bacila lopticu. Ako parafraziranje nije bilo točno.) nekom od suigrača. To isto učini onaj tko dobije klupko i tako se uz me usobno upoznavanje stvara i simboličan splet veza izme u sudionika. smatra se da je doživio udes. ali tako da kraj konca zadrži u svojoj ruci. Dok jedan sudionik priča drugi nastoji uočiti nešto obično i nešto neobično kod svog para. a zatim baci lopticu (doda zamišljeni mikrofon i sl. Oluja je nanijela na pistu dosta smeća (razbacani sitni predmeti. olovke. Svi se podijele u parove. a kontrolor letenja sjeda na povišeno mjesto s kojeg ima dobar pogled na pistu. Klupko Zadaci: Upoznavanje i predstavljanje. . različiti predmeti. ali tako da parafrazira rečeno. Sredstva: Stolice. Zatim baci klupko nekom od sudionika. a koji su u dvanaestom na desnu stranu vrste. nešto što voli i nešto što ne voli.117 Datum ro enja Zadaci: Me usobno upoznavanje i uspostavljanje kontakta. Sredstva: Klupko vune. Od stolica se načini prostor koji predstavlja pistu za spuštanje aviona. Da bi svatko mogao pronaći svoje mjesto mora porazgovarati s drugima kada su ro eni. Oni koji su ro eni u prvom mjesecu staju na lijevu. Igrači posjedaju u krug i odabere se tema o kojoj će se razgovarati. Govor tijela Zadaci: Izraziti poruku držanjem tijela ili pokretom. prethodni igrač ponavlja svoju misao Piloti Zadaci: Uočavanje važnosti točne i precizne komunikacije.. gestom i mimikom. kutijice. ali prijemnik još uvijek radi. upoznavanje i predstavljanje. Tema treba biti dovoljno aktualna i provokativna. To može biti RADOST. ali ih ne može slati. Zatim grupa sjedne u krug i svatko predstavi svog para tako da kaže njegovo/njeno ime te nešto obično i nešto neobično o njoj ili o njemu. LJUTNJA. a da ne udari u neki predmet. Ako dodirne bilo koji predmet. Voditelj kaže svoje ime. Svi sudionici podijele se u skupine od pet do šest sudionika. Pilot može primati poruke.. Prethodni igrač treba se suglasiti s tom interpretacijom i igra se onda može nastaviti. Kontrolor letenja svojim uputama nastoji spustiti avion koji treba proći preko piste. Pilotu se zavežu oči. Voditelj objašnjava da je došlo do oluje koja je oštetila odašiljač aviona. a drugo kontrolor letenja. knjige. U paru porazgovaraju tako da svatko kaže nešto o sebi. Svi sudionici trebaju stati u vrstu tako da se poredaju po datumima ro enja. Prvi od igrača kaže svoje mišljenje o toj temi. Skupina se podijeli na parove od kojih je jedno pilot.

Npr. Nakon toga svaka grupa ostalima demonstrira svoju kreaciju.118 LJUBAV i sl. Televizor Svi sudionici se podijele u skupine od 4-5 članova.hladno Zadaci: Doživjeti ugodnu i neugodnu komunikaciju. Simulacijom stvaramo situacije slične onima u stvarnom životu kako bi učenici mogli doživjeti probleme karakteristične za komunikaciju. Senzitivnost Zadaci: Me usobno komuniciranje. U početku svaki daje kratak životopis osobe koju igra. Svatko ima oko pet minuta da prouči svoj fascikl i identificira zamišljenu osobu. Toplo . Zadaci: Autoritarna i neautoritarna komunikacija. Jedan od sudionika izvuče jednu karticu i pročita tekst svom prvom susjedu. Sudionici posjedaju u krug. .. U sredinu kruga postave se plave i žute kartice. što utječe povoljno. Susjedna osoba kojoj su riječi upućene treba spontano odreagirati. u liječničkoj čekaonici. Grupa može zajednički svojim tijelima oblikovati statičnu figuru ("spomenik") ili može pokretima prikazati taj pojam. Npr. a plave za negativan odnos. Pustio si me da čekam puna tri sata. Simulacija pruža mogućnosti da učenici uvježbaju različite oblike komuniciranja i tako se pripreme za uspješno komuniciranje u svakodnevici. Nakon grupne dinamike nastavlja se diskusija u velikoj skupini o doživljaju različitih oblika komuniciranja. Svaki sudionik dobije po dvadesetak pokazatelja o životu zamišljene osobe iz fascikla s pismima. te o tome kako je lakše. bilješkama. a koja neugodna. a kako teže komunicirati. a zatim se odvija interakcija me u tim osobama u nekoj zamišljenoj situaciji (čekanje tramvaja. Na kraju promatrači izražavaju svoj odnos prema svakoj od osoba dizanjem crvene kartice za pozitivan.) Svatko nastoji prakticirati način komuniciranja koji je primjeren osobi koju igra. To je bio tekst na plavoj kartici. a što nepovoljno na komunikaciju. Poslije se analizira koja je komunikacija bila ugodna. Ostali sudionici su promatrači i svatko dobije crvenu i plavu karticu kojom će na kraju izraziti svoj odnos prema svakoj od odigranih osoba. Sredstva: Pokazatelji o pojedinoj zamišljenoj ličnosti. Razgovor se vodi o zahtjevu kćeri da dobije televizor u svojoj sobi. Raduje me što si ipak došao. a ovi nastoje razumjeti poruku ili pojam za koji se grupa odlučila. Sredstva: Kartice s tekstom koji treba izgovoriti. crvene i plave kartice za promatrače. Zatim izvlači drugi tekst na žutoj kartici. stav prema pojedinoj osobi. Svaki od njih preuzima ulogu jednog člana obitelji i odlučuje da li će pretežno koristiti autoritarni ili neautoritarni način komuniciranja. Uočiti razliku. u školi prije roditeljskog sastanka i sl. zabilješkama. telefonskim porukama navodno uzetih iz pisaćeg stola zamišljene osobe.

To je obično sastanak zajednice učenika. selu ili nekoj drugoj zemlji. a u malim školama mogu se zajedno sastati svi učenici i učitelji. te dogovarati zajedničke aktivnosti u narednom vremenu. Bitno je da se u tom slučaju ne piše jedno zajedničko pismo nego da svi učenici pišu svoje pismo. List se može raditi u jednom primjerku. glazbene izvedbe i ostvarenja učenika. slike svojih ljubimaca. Zvučna razglednica Zanimljiva mogućnost komuniciranja na daljinu je i "zvučna razglednica". a može se i prodavati ostalim učenicima škole.Pritom ne treba robovati nekim krutim estetskim kriterijima. za toleranciju i kompromise. snimljeni intervjui sa zanimljivim osobama. na kojem će se analizirati zajedničke aktivnosti koje su se već dogodile. Ovdje ćemo navesti samo neke od akcija koje imaju posebno odgojno značenje. Sastanak Razredni sastanak. Oglasna ploča Dobro je da učenici u učionici imaju oglasnu ploču na koju mogu slobodno ispisivati svoje poruke. Dopisivanje Dopisivanje je vrlo zanimljiv oblik komuniciranja. te sposobnost da kod drugih uočavaju njihove dobre . može se slati prijateljima iz neke druge škole. List se može davati roditeljima na čitanje. Isto tako se dobije i veći broj odgovora. a može se umnožiti u većem broju primjeraka. U školama s velikim brojem učenika treba izbjegavati takve velike skupove. koji se mogu podijeliti učenicima da ih pojedinačno čitaju. ali možemo organizirati i dopisivanje svog razreda s djecom iz nekog drugog grada ili neke druge zemlje. Mogu biti snimljene govorne informacije. Metoda afirmacije je niz postupaka kojima kod djece razvijamo pozitivnu sliku o sebi. pa se šalje paket pisama. Za starije učenike zanimljivo je da se dopisuju na nekom od svjetskih jezika. U listu se iznose zanimljivosti iz života i rada učenika i njihovih učitelja. šale i sl. stavove i osjećaje. želje. prijateljima. te me u učenicima i učiteljima. za razliku od igre i simulacije. To je zvučna kaseta koju učenici zajednički snime i pošalju svojim prijateljima u nekom drugom gradu. trebalo bi prakticirati na početku ili na kraju tjedna. Zato ćemo učenike poticati da se individualno dopisuju sa svojim ro acima.. ali je tada poželjno da svaka stranica bude u plastičnom omotu. Ploča je tu da omogući jedan oblik pisane i vizualne komunikacije medu učenicima. osposobljavaju se za razumijevanje i suosjećanje s drugima. Na sastancima se učenici navikavaju iznositi svoje mišljenje.119 Akcije. Dobivene "zvučne razglednice" mogu biti svakodnevno učenicima na raspolaganju i mogu ih pojedinačno slušati kada to zažele.. Razredni list Učenici mogu izra ivati svoj razredni list u kojem će svi sudjelovati pisanim ili likovnim prilozima. aktivnosti su komunikacije koje se doga aju svakodnevno i važan su dio školskog života.

Svatko ima jedan flomaster. Igrači se kreću u prostoru i jedan drugome zapisuju na papir osobine koje kod te osobe cijene. Na kraju svatko dobije svoj kolaž kojeg može prokomentirati u velikoj skupini. . Djeca tako malo pomalo uvi aju da je svaka osoba drugačija i da je svatko od nas jedinstveno i posebno ljudsko biće. a zatim se prelazi na drugo i treće. Igra se u manjim grupama od 3-6 članova. Sredstva: Kartice prema broju igrača. Ovdje navodimo neke ideje. Svaki igrač ima pred sobom veći broj malih naljepnica. samopotvr ivanje i osjećaj vlastite vrijednosti. Nakon toga svatko skine svoj papir i pročita što drugi cijene kod njega ili nje. Svi traže u starim revijama i časopisima karakteristične slike i riječi koje odgovaraju za nekog od članova grupe. Te kartice se stave na sredinu stola. a ostali nastoje uočiti neku njegovu pozitivnu osobinu i zapišu je na naljepnicu. Sredstva: Listovi papira. Snažne kartice Zadaci: Sposobnost afirmacije. a primjena je vrlo jednostavna. Svaki član napiše na jednom papiru svoje ime. Tako se postupno svi papiri popunjavaju za tu osobu karakterističnim riječima i slikama. stare revije iz časopisi. Zatim se u grupi raspravlja o sljedećim pitanjima: 1. Kolaž Zadaci: Zapažanje pozitivnih osobina drugih. a pozitivno se odrazila na moj život. 0 tome se može razgovarati u krugu tako da svatko kaže što misli o tome što su mu drugi zapazili i kako se osjeća sad kad je to saznao/saznala. Uspjeh koji sam imao prošle godine. Sredstva: Veći listovi papira za svakog člana grupe po jedan. Tu riječ ili sliku izrežu i nalijepe na papir s imenom tog člana. Igra se u manjim skupinama. Tu naljepnicu svi nalijepe na karticu s njegovim imenom. Što bih značajno želio raditi u budućnosti? Najprije svi igrači govore o prvom pitanju. Svakom sudioniku igre nalijepi se ljepljivom trakom na le a list papira. Igre afirmacije možemo koristiti u većoj skupini ili u manjim skupinama. naljepnice. flomasteri. Odluka koju sam donio. ljepljiva traka.120 strane. Na kraju svaki igrač zadržava svoju snažnu karticu i kad se na e u krizi i klone duhom može pogledati u svoju karticu i podsjetiti se na snažne crte svoje ličnosti. Igra se završava kad svatko ima napisano 5-10 kvaliteta. ako želi. 3. škare. Svaki igrač dobije jednu karticu na kojoj lijepim slovima napiše svoje ime. Akcije na afirmaciji pojedinca unutar učeničke zajednice i škole mnogobrojne su i učitelji će zajedno s učenicima stalno iznalaziti nove mogućnosti. ljepilo. 2. razvoj osjećaja vlastite vrijednosti. Kvalitete drugih Zadaci:Uočavati kvalitete drugih osoba. razvoj samopouzdanja. Dok jedan član priča.

Rimljana u togama ili dama u krinolinama. otpjevaju neku pjesmu. Ako se radi npr. Sve bilježnice nalaze se u kutiću za čitanje i svatko po želji može čitati ono što je napisano ili gledati slike. ali nije dobro (kao što se ponegdje to prakticira) da to treba učiniti dijete čiji je ro endan. Mapa Svaki učenik može imati svoju mapu na kojoj će napisati svoje ime.121 Proslave ro endana Ro endan je značajan dan za svakog pojedinca. fotografije izra enih predmeta i sl. grad ili selo odakle potječu preci tog učenika/učenice. Mapa se pokazuje roditeljima kad do u u školu. Ako u odjeljenju ima djece s različitih kontinenata uzet će se karta svijeta. ali s vidljivim gradovima i selima. Svi joj/mu čestitaju. Karta porijekla Na oveću kartu nalijepe se slike učenika u onu zemlju.). Tužni doga aji I smrt je dio života. U mapu učenici izdvajaju svoje najbolje radove (slike. staviti sliku ili je na neki drugi način ukrasiti. Spomenar Stariji učenici će rado imati svoj spomenar u koje se po želji mogu upisivati drugi učenici. a na vagone napišu osnovni podaci. Moja bilježnica Svako dijete odabere jednu bilježnicu u kojoj će pisati. koje su se uvriježile. To smo mi Pri prvom upoznavanju učenici jedni druge snime polaroid-kamerom. U učionici se zaveže uže i na njega štipaljkama povješaju ovi papiri koji nekoliko narednih dana mogu svima biti dostupni kako bi se bolje upoznali. Ako je to neka povijesna grupa moguće je slike članova ugraditi u crteže vitezova u oklopima. Na početku je slika djeteta čija je bilježnica i osnovni podaci o njemu. o grupi biologa ili ekologa umjesto vlaka može biti nacrtano drvo ili svatko može biti predstavljen nekom karakterističnom životinjom. slikati ili lijepiti slike po vlastitoj želji. Uz slike moguće je dati i kraći tekst o svakome. razgovaraju. U mnogim školama uobičajeno je da na taj dan bude upriličena mala svečanost unutar razrednog odjeljenja tako da učenik/učenica čiji je ro endan bude u centru pažnje. da se slike učenika nalijepe na prozore nacrtanog vlaka. Tom prilikom mogu biti ponu eni voćem i slatkišima. a upisivati ili slikati ono što pojedinac osjeća i misli o tom svom prijatelju ili prijateljici. a učenici mogu prema želji mapu povremeno ponijeti i kući. ako se radi o manjim grupama. Ako se nekome dogodi smrtni slučaj u obitelji ili umre netko od učenika treba sjesti u krug i razgovarati o toj osobi. Pri tome treba izbjegavati kičaste tvorevine. tekstove. ako su djeca porijeklom iz različitih zemalja Evrope karta Evrope. Slika se nalijepi na prazan list papira na kojem svatko o sebi napiše neke zanimljive podatke. a ako su svi iz naše zemlje uzet će se karta Hrvatske. Svatko će pričati kako se . Druga mogućnost je.

. Čak se uvriježilo shvaćanje da igra treba biti natjecateljska i da se mora znati tko je u igri pobijedio. Ako grupa dobro sura uje svi će sjediti u krilu. Tako je nastao čvor. Kreću se slobodno po prostoru tako da igrač s otvorenim očima vodi suigrača pazeći da se ne sudare s ostalim igračima. a pri tome bude i mnogo veselja. Svatko uhvati nečiju ruku. Kooperativne igre su u našoj kulturi dosta rijetke. a tko izgubio. Biljka. životinja. Nakon nekog vremena se zamjenjuju. a zatim razgovaraju o svojim iskustvima iz jedne i druge uloge. Kretanje u paru Za igru je potrebno dosta slobodnog prostora. snalaženju u konfliktnim situacijama. ali tako da nitko ne pusti ruku koju drži. Čvor Svi igrače stanu blizu jedan drugome i podignu ruke. Danas. Skupina treba naslikati zajedničku sliku. Svaki igrač na e svog para. Potrebno je mnogo suradnje i domišljatosti da se čvor "razveže". te posredovanju u konfliktima. Jedno od njih zatvori oči i dlan svoje desne ruke stavi na desni dlan suigrača. afirmiramo suradnju umjesto natjecanja. pjevanje neke pjesme i na odre eni znak ili na kraju pjesme svatko sjedne u krilo igraču iza sebe. ali tako da se ne dogovaraju usmeno nego da svi slikaju i reagiraju na slikanje Metoda kooperacije odnosi se na postupke kojima razvijamo me usobno povjerenje. Grupno slikanje Sudionici se podijele u skupine po pet ili šest članova. simulacije konfliktnih situacija u kojima možemo vježbati postupanje s negativnim emocijama. Čvor treba "razvezati". a ovi trebaju pogoditi što grupa prikazuje. postoje mnogobrojne zbirke kooperativnih igara od kojih neke navodimo u popisu literature. razvijamo toleranciju. Mrtvi žive u našim sjećanjima. a ostaviti samo prostor koji je potreban da svatko može nesmetano hodati. toleranciju i rješavanje konflikata. te da izbjegnu prepreke. te stvarne situacije u kojima prakticiramo odre ene akcije na rješavanju konflikta nenasilnim putem i uspostavljamo suradnju i kooperativno učenje. a ako ne sura uje grupa će se srušiti. I ove postupke možemo podijeliti na kooperativne igre. Na slici vidimo kako su djeca oblikovala svojim tijelima slona i palmu. Sjedanje u krilo Igrači stanu u krug. Svaka skupina dobije veći arak papira i nekoliko kutija voštanih boja. Svaka skupina ima zadatak da zajednički oblikuje neku životinju. neki doga aj koji je karakterističan za tu osobu. okrenu se na desnu stranu i uhvate igrača ispred sebe oko struka. a ovdje evo nekoliko karakterističnih primjera. učimo se postupanju s negativnim emocijama. me utim. biljku ili stroj. Krug se lagano kreće uz glazbu. Krug treba biti što manji. Svaka grupa može demonstrirati ostalima svoju kreaciju.122 sjeća te osobe. stroj Sudionici igre se podijele u skupine od tri do pet članova.

Skupina treba igru izmijeniti tako da načini suradničku igru. ali to nije moguće jer imaju dijelove od različitih kvadrata. "Šetali smo šumom i brali cvijeće". Uzeti pet omotnica i označiti ih velikim slovima od A do E. Iz natjecanja u suradnju Manjoj skupini se da ploča s nekom poznatom natjecateljskom igrom. npr: "Bio je lijep sunčan dan. pa o tome treba voditi računa. Problem je moguće riješiti suradnjom tako da igrači jedan drugome daju dijelove koji im nedostaju. Dijelove označiti malim slovima.123 ostalih članova." Lopticu baci nekom od suigrača. Potrebno je nacrtati pet kvadrata (kao na slikama) i razrezati ih na dijelove. a jedan od igrača ima samo jedan dio u svojoj omotnici. rasplet i kraj. Igru treba pripremiti na sljedeći način: 1. Likovi Stvore se skupine od pet igrača. Voditelj uzme šarenu platnenu lopticu i kaže početak priče. Ovaj treba nastaviti priču novom rečenicom. Na kraju se izlože sve slike i svaka skupina iznosi svoje dojmove o ovoj zajedničkoj aktivnosti. Do rješenja treba doći tako da svi članovi sudjeluju sa svojim prijedlozima i da se konačno rješenje zajednički usuglasi. 2. Svaki igrač treba složiti kvadrat. npr. Razdijeliti likove u omotnice na sljedeći način: . Stvaranje priče Igrači posjedaju u krug. a isto tako dobivaju dijelove koji njima nedostaju. Svaki igrač dobije jednu omotnicu u kojoj se nalaze dijelovi razrezanih kvadrata. Priča treba imati i svoj zaplet.

ali treba učenike uvježbavati da im pristupaju konstruktivno i kreativno. a nema novca da kupi drugu. stripom. Jednoj od putnica je strašno vruće i stalno otvara prozor. .124 Omotnica A likovi a.i Omotnica B likovi a. životinje. filmom.f Omotnica E likovi b.e Omotnica C likovi samo j Omotnica D likovi d. što ima za učenike veliko značenje jer znaju da se doga aj stvarno zbio. a ti likovi mla oj djeci olakšavaju rješenje ovog zadatka. Konflikti su svakodnevna i normalna pojava. Kondukter traži kartu. To je uloga koju će igrati. Konfliktna se situacija može simulirati tako da se jednostavno opiše doga aj i učenici razgovaraju kako ga produktivno riješiti. cvijeće. kuće itd. jedna putnica ju ne može naći. Jedan od putnika je izuo cipele i metnuo noge na sjedalo.a. automobili.c. npr. a ostalima to smeta. a može i napisati neke podatke koji detaljnije karakteriziraju tu osobu. Svi ovi likovi su putnici koji sjede u istom kupeu u vlaku.f. Može se dati opis neke stvarne situacije (analiza slučaja). Kad se na u u realnoj situaciji to je znatno otežano jer konflikti bude vrlo intenzivne negativne emocije. Slike se predaju susjednoj skupini tako da svaka grupa dobije slike iz druge skupine. U posebnoj kutiji nalaze se ceduljice s opisom konfliktnih situacija. Jedan putnik je u pripitom stanju i počinje štipati djevojku koja sjedi pored njega. To je posebno prikladno za djecu mla e dobi. kako bi se poslije upotrebe ponovno mogli vratiti u pravu omotnicu. U simuliranim situacijama tih emocija nema i zato je lakše uvježbati produktivne pristupe konfliktima. Svaki član uzme jedan od likova i dobro ga prouči. Osim kvadrata mogu se koristiti i neki drugi likovi. Doga aj je moguće prikazati slikom. U vlaku Svi sudionici se podijele u manje skupine od pet ili šest članova. Simulacije konfliktnih situacija važne su radi uvježbavanja snalaženja u takvim stvarnim doga anjima.a. Svaki član naslika bojama neki lik. npr: Kupe u kojem se nalazite namijenjen je nepušačima.c. što ostale smeta.g Na omotnici napisati i mala slova likova koji idu u tu omotnicu.h. a jedan od putnika je počeo pušiti.

a zatim se to pokuša odigrati. 1992. Primjer koji donosimo na sljedećoj strani koristi se u waldorfskim školama (prema Prutzmanu.. Ružno pače itd. Nakon toga se razgovara te uvježbava odgovor koji ne bi porušio odnose i koji bi mogao ponovno uspostaviti suradnju. Pjesma sama po sebi pojednostavnjuje konfliktnu situaciju i čini nam je uobičajenom i prirodnom. Druga osoba treba doživjeti tu više ili manje neugodnu situaciju i odreagirati na uobičajeni način.). a može se uključiti i posrednik (medijator) radi uspješnijeg rješavanja konflikta nenasilnim putem.. Kartice U manjoj skupini igrača u sredinu se postave kartice na kojima je opisan komentar koji treba reći drugoj osobi. Pjesma O konfliktnim situacijama se može i pjevati.125 Predstavnik svake skupine izvlači ceduljicu s opisom situacije za svoju grupu. Tri praščića. Grupe. Priče me utim treba malo preraditi budući da su one ra ene po obrascu "tko je kriv.1988. svaka za sebe odigraju konfliktnu situaciju. Priče se zatim igraju u malim skupinama. Zatim se u velikoj skupini razgovara o mogućem nenasilnom rješenju konflikta. a tko prav". Poznate priče Izvanredno velika vrijednost je u korištenju poznatih dječjih priča kao što su Crvenkapica. U prilogu donosimo priču Crvenkapica (prema: Leimdorfer.) . Pepeljuga.

Možda možeš sve to izokrenuti.eš u ne - pri . Ako su te ljutili. ti ti pri ci mo-žeš i i še ti mo-žeš sjes -ti pri pri ti.lji kad o -sje-tiš da su te po .ći . Uvi .li u o .žeš mo-žeš to u . ti možeš.vrije-di .jek Uvijek možeš ti nešto učiniti kad se na eš u neprilici. možeš to učiniti.ta . ostavi si vremena za to. Nemoj koristiti svoje pesnice.jek mo -žeš ti ne . možda su to ipak samo sitnice. Il' u ško-li i .ti mo-žeš sjes -ti . ti možeš.gi plan. možeš to učiniti.bi . Il' u školi ili u obitelji.ćiše . ti se s njima našali.či-nji ti sa lju .ti.ti kad se na .ci mo-žeš . ti možeš. možeš to učiniti.tim prijet-nja-ma već na -či -ni ne -ki dru. kad osjetiš da su te povrijedili. Uvijek možeš ti nešto učiniti teško je al' treba probati. ne počinji ti sa ljutim prijetnjama.te .ni .-li .li .126 Veselo UVIJEK MOŽEŠ TI NEŠTO UČINITI Sarah Pirtle Uvi . Uvijek možeš ti nešto učiniti kad se na eš u neprilici.či . Svi u tebe gledaju i kompromis čekaju.ni .li ne po .ča--ča .ta -.či .što u . Možeš ići šetati. možeš sjesti pričati.ti. mo . . već načini neki drugi plan.

Jučer. a to je u stvari nekadašnje selo. Naravno. Kad si došla bakinoj kući. Pozvana si na razgovor s Velikim Sivim u Medijacijski centar. Ali ona je već slaba i ne može si kuhati svaki dan. ali majci nisi ništa govorila jer ona i bez toga ima dosta briga. koji nastoji rješavati probleme u gradu. Ti si čula da Veliki Sivi još živi u šumi i da katkada do e u park. . baka je bila u krevetu i izgledala je jako neobično. Ona je vrlo samostalna stara žena koja želi živjeti u svojoj kućici gdje je provela cijeli svoj život. Tvoja baka živi u starom dijelu grada. ali si posebno zainteresirana da sigurno možeš odnijeti baki hranu bez strašnih doživljaja kao što je bio onaj jučerašnji. Ti si čula da Velikom Sivom prijeti smrt od gladi ako mu se ne osigura dovoljno hrane u šumi. ti si ga se nastojala osloboditi. Postavljala je čudna pitanja i bila vrlo nestrpljiva da uzme hranu. Živiš sa svojom majkom koja naporno radi da dobije dovoljno novaca za vas dvije i da može platiti sve ostale potrebne stvari.127 Mala Crvena Ti živiš u gradu koji je izgra en na rubu šume. Zato joj ti nosiš jedan obrok dnevno koji priprema tvoja majka. Toga si se plašila. Kad je krenula prema tebi prepoznala si Velikog Sivog. ti si počela zvati u pomoć i bilo ti je pravo olakšanje kad su dojurili zidari i vrtlari iz susjedstva i svojim alatom otjerali Velikog Sivog. kad si išla bakinoj kući. Jedini je put do njezine kuće (drugi vodi daleko okolo) put kroz park koji je nekad bio dio šume. ali si mu morala reći kuda ideš. Naravno. iznenada je pred tebe iskočio Veliki Sivi i tražio hrane.

Malo se hrane danas može naći u šumi. Saznao si da ide baki u stari dio grada.128 Veliki Sivi Ti si Veliki Sivi. raslo i postalo grad. Ti si prisiljen tražiti hranu na rubu grada. Mještani su progonili Velike Sive i malo vas je ostalo. a obukao si i neku njenu haljinu. ali ona mora da te je prepoznala jer je počela vrištati. Šuma je nekad bila veća nego sad i u njoj su mogli naći mnogo hrane. Tvoji oduvijek žive u ovoj šumi. Selo je raslo. a veći dio šume je posječen. Nosila je vrlo finu hranu u korpi i išla je stazom koju su mještani izgradili kroz šumu. postoji neki Medijacijski centar. Jučer si sreo djevojčicu zvanu Mala Crvena. Kad je stigla Mala Crvena nastojao si od nje dobiti hranu. a oni žele siguran prolaz kroz šumu. Sada je sve drugačije.iako si ostao gladan. ali ona te grubo odbila. Srećom. Život je postao vrlo opasan. Zatražio si da ti da nešto hrane. Ti misliš da ti to daje šansu da izneseš svoje vi enje problema. Požurio si ispred nje. Napravila je takvu galamu da je skupina ljutih mještana gadno naoružanih pojurila za tobom i prava je sreća da si uspio umaknuti . ali to je sad njihov "park". . koji je osnovan u gradu. Na rubu šume je bilo malo selo. ali seljani nisu činili nikakve nevolje tvojoj vrsti i rijetko ste se s njima susretali. Zato si pristao da se sutra susretneš s medijatorom i Malom Crvenom. brzo zatvorio staricu u ormar i legao u njen krevet.

Oni su postali smetnja i opasnost za gra ane kad do u u park (koji je ranije bio dio šume). Na ulazu u bakinu kuću ona je počela razgovarati s osobom u spavaćoj sobi za koju je pretpostavljala da je njezina baka.129 Medijator Ti živiš u gradu koji je izgra en na rubu šume. Jučer se dogodio incident kad je Veliki Sivi presreo djevojčicu po imenu Mala Crvena. koji su živjeli u šumi. koja je išla kroz park noseći hranu svojoj baki koja živi sama. tako er su se brojčano smanjili jer su imali sve manje hrane u šumi. . ali i na gradskim ulicama u predgra u gdje dolaze tražiti hranu. Ona je zvala u pomoć i susjedi su motikama i grabljama potjerali Velikog Sivog. a šuma se smanjivala. ali je otkrila da je to Veliki Sivi. Tražio je da mu da nešto hrane. I Veliki Sivi i Mala Crvena pristali su doći u grad u Medijacijski centar. Postoji isto tako lobi koji se zalaže za sigurnost gra ana 1 traži stroge mjere zaštite od Velikih Sivih. U gradu postoji lobi koji se zalaže za zaštitu tradicionalnog života Velikog Sivog. a progonili su ih i stanovnici grada. Veliki Sivi. a ona je uplašeno pobjegla. Grad je rastao. koji je staricu zatvorio u ormar i sad je na prijevaru nastojao od Male Crvene dobiti hranu.

Pokušaj ustanoviti što je u tome bitno. Zahvalite svakoj strani za svaki kooperativni korak koji učini. Tvoj posao je da pomogneš ljudima u sukobu da se dogovore i da odluče o aktivnostima kojima bi zajednički prevladali nastalu situaciju. a što krivo u sukobu. 2. * Pokušaj im pojednostavniti situaciju.Što se dogodilo? U čemu je problem? Prona ite način da se problem definira tako da se obje strane slažu s tim definiranjem. Zato je bolje biti realističan i dogovoriti neki sitniji korak negoli odmah tražiti formulu koja sve rješava.130 UPUTA MEDIJATORU * Objasni objema stranama da ti nisi dio pravnog sustava. Sukob može biti kompleksan i možda ne može biti jednostavno riješen. 4. 3. Dajte svakoj strani priliku da kaže kako vidi idealno rješenje konflikta i da izrazi svoje osnovne želje. Nemojte vršiti pritisak na bilo koju od strana da prihvati neko rješenje. Pokušaj usuglasiti osnovna pravila (slušanje jedan drugoga. Dajte objema stranama priliku da kažu kako se osjećaju u toj situaciji. a što je manje važno za svaku od strana. Potaknite obje strane da razmišljaju o različitim mogućim koracima i prodiskutirajte detalje svake moguće opcije. Identificirajte njihove strahove i frustracije. Pokušajte reinterpretirati njihove izjave da vide kako ih nastojite razumjeti. ne interpretirati itd. niti da odlučuješ što će se dogoditi poslije. Ti nisi sudac niti arbitar: Tvoj posao nije da odlučiš što je pravo. Mogu li oni odabrati rješenje koje ih oboje zadovoljava i s kojom se slažu? * Kroz taj proces gradite povjerenje. .). * Pokušaj strukturirati proces koristeći osnovne korake u medijaciji: 1.

Te postupke zaista nije moguće nabrojiti. Ako jesu. Kad je riječ o rješavanju konfliktnih situacija nenasilnim putem. modeliranjem. 4.131 Kooperativne akcije su mnogobrojni postupci kojima suradnju razvijamo u svakodnevnim stvarnim odnosima. Nakon tri minute treba vidjeti jesu li našli rješenje. . 3. te medu učiteljima i roditeljima. Pri tome može ispuniti i Formular o tučnjavi (adaptirano prema: Kreidler. a ako nisu. me u učiteljima. čučnjevi. pri rješavanju konflikata nenasilnim putem važno je smiriti ove emocije i isprazniti ih tako da se ne poruši komunikacija s drugom osobom u konfliktu. Negativne emocije mogu se isprazniti intenzivnom tjelesnom aktivnošću (trčanje. treba ih pohvaliti i poslušati što su dogovorili. glazbom). Ako me u učenicima npr. potrebno ih je rastaviti.) 2. Teško je od djece tražiti da konflikte rješavaju nenasilno ako se odrasli služe nasilnim (autoritarnim) postupcima. medu učenicima i učiteljima. što dovodi do smanjenja emocionalne napetosti. ali možemo dati nekoliko ideja koje će praktičare potaknuti na kreiranje i drugih mogućnosti. Poslati svakog od sudionika u konfliktu da neko vrijeme sam sa sobom razmisli o svemu. Moguće je sa sudionicima u konfliktu organizirati vježbe dubokog disanja ili vježbe opuštanja. možemo razlikovati postupke "hla enja". te razvijali suradničke odnose me u učenicima. HLA ENJE Budući da stvarne konfliktne situacije izazivaju vrlo burne emocije. kopanje gredica za cvijeće). Rješavanje konflikata licem u lice Najbolje je ako sudionici u konfliktu uspiju sami riješiti konflikt i uspostaviti suradnju. a ne na autoritarni način. postupke samostalnog rješavanja konflikta od strane sudionika u konfliktu i posredovanje ili medijaciju. Evo nekih mogućnosti: "Time out" postupak može se koristiti kad je došlo do manjeg konflikta za koji učitelj/učiteljica procjenjuje da će sudionici moći samo riješiti. To se može učiniti na jedan od sljedećih načina: 1. Negativne emocije mogu se isprazniti i simboličkim izražavanjem (slikanjem. To su postupci kojima se služimo da bismo uspješno rješavali svakodnevne konfliktne situacije u školi na produktivan i suradnički način. a zatim emocionalno ohladiti. sklekovi) ili intenzivnim radnim aktivnostima (cijepanje drva. onda se ide na posredovanje (medijaciju). Tada ih se upućuje u neki mirniji prostor u kojem mogu na miru porazgovarati i za to im se daje tri minute. Posebno je važno da učitelji i roditelji kad imaju konflikt s djecom pristupaju na ovaj. pisanjem. plesom. jer je to najbrži i najbolji način. do e do tučnjave. 1984.

3.________________ __________________________________________________________ __________________________________________________________ Zašto su se drugi tukli s tobom?_______________________________ __________________________________________________________ Je li tuča riješila problem?_________________________________ Koje bi tri stvari mogao/mogla pokušati da se to ponovno dogodi? 1.132 Ime_______________________________________________________ FORMULAR O TUČNJAVI S kim si se tukao/tukla?______________________________________ U čemu je bio problem?______________________________________ __________________________________________________________ Zašto si se počeo/počela tući? Navedi dva razloga. 2. ______________________________________________________ ______________________________________________________ ______________________________________________________ Postoji li nešto što bi želio/željela reći osobi s kojom si se tukao/tukla? __________________________________________________________ __________________________________________________________ .

UČITELJICA: Ti želiš da se radi učinkovitije.Kreidler (1984. str. Kad se djeca na u u sukobu mogu se dogovoriti da zajedno izgovore brojalicu tako da se pritom uhvate malim prstom: Mir. ANA: Da. RAFAEL: Ja imam potpuno drugačije ideje za naš projekt. ANA: Da. ali ne želi sve raditi sama. ava. . Evo dva načina: 1. Rafael želi više vremena da bi izložio svoje ideje. Ja radim drugačije od nje. a ne o drugome. nego nastoji pomoći stranama u sukobu da na miran način riješe konflikt. *Svatko izrazi svoja osjećanja. mir nitko nije kriv. Evo primjera koji navodi W. ava. UČITELJICA: Ti imaš osjećaj da nemaš prilike iznijeti svoje ideje jer ti Ana ne da za to vremena. ali govori samo o sebi. Važno je usvojiti osnovni pristup. Medijacija Najčešće će učitelj posredovati medu učenicima. * Svaki sudionik u konfliktu iznese činjenice o problemu kako ih on/ona vidi. Ana želi raditi brzo i efikasno. Dok mi radimo. on gubi vrijeme na gluposti pričajući kako on nema što raditi na tom projektu. Ti si zaposlena i ja ne mogu svoje ideje uopće iznijeti. Za mla u djecu pogodna je brojalica "Mir-mir". mir. ali ponekad i izme u učitelja i učenika. a to je da medijator ne odre uje tko je kriv za sukob. Jesam li u pravu? ANA i RAFAEL: Da. RAFAEL: Da. UČITELJICA: Mislim da onda možemo naći i rješenje. UČITELJICA: Ti osjećaš da radiš veći dio posla jer se Rafael nije uključio u ostvarenje projekta.133 "Fair play" postupak može se koristiti ako oba sudionika u konfliktu znaju taj postupak i ako ga žele primijeniti. UČITELJICA: Počinjem shvaćati u čemu je problem. 21): ANA: On neće ništa raditi. Sve moram učiniti sama. "Aktivno slušanje" je postupak kad medijator reinterpretira izjave sudionika kako bi im pomogao da shvate prave razloge sukoba i tako omogućio da lakše do u do rješenja. Ava. kao i me u odraslima. *Pokušaju naći rješenje koje bi oboje zadovoljilo. nitko nije krava. Posebno značenje ima posredovanje učenika me u učenicima pa djecu treba postupno osposobiti za medijaciju.

Metoda slušanja vrlo je značajna jer omogućuje učenicima da probleme koje imaju u svom odrastanju podijele s drugima koji ih žele čuti. Dobar primjer učenicima bit će ako i kod svojih učitelja vide različite oblike kooperativnosti kao što je timska nastava na primjer. * Medijator upućuje da svatko izrazi svoja osjećanja. Ponekad ćemo stvarati kroz različite igre i simulacije takve situacije u kojima ćemo učenike potaknuti da pričaju o sebi. odnosno kojima pomažemo i potičemo samoaktualizaciju kod učenika. sluša pažljivo što učenik ima potrebu reći. odnosno emocionalno doživjeti.134 2. ali i kod svojih suradnika. a zatim se izdvajaju ona koja bi zadovoljila obje strane. Pasivno slušanje je kad odgajatelj npr. a kod nekog neće. . projektima ili nekim oblicima grupnog stvaralaštva dolaze do rezultata. Zato je važno da odgajatelji rade na razvoju vlastite ličnosti kako bi mogli pomoći i drugima. * Svaki od sudionika izloži što je bio problem i što se dogodilo za vrijeme sukoba.Prema pravilima posreduje se tako da medijator omogući jednoj i drugoj strani u sukobu da iznesu svoje stanovište i da ih po odre enim pravilima vodi do rješenja. Medijator upućuje sudionike da iznose samo činjenice. To je učenje u kojem učenici u većoj ili manjoj grupi radeći na istraživanjima. * Nalazi se veći broj mogućih rješenja. Suradničko učenje U školi postoje i mnogobrojne mogućnosti za razvoj suradnje u odgojnoobrazovnom procesu kroz afirmaciju suradničkog učenja. Možemo razlikovati pasivno i aktivno slušanje. a pogotovo ne iznošenjem svojih stavova i uvjeravanjima. koji prihvaćaju obje strane i dogovara način provedbe. roditelja i kod samog sebe. unijeti se u situaciju onog drugog. potrebe i želje i da jedno drugo pokušaju razumjeti. jer uspješnost ovisi o kvaliteti ličnosti osobe koja ih koristi. To znači da će jedan te isti postupak kod nekog odgajatelja ili odgajateljice biti uspješan. a da pritom ne intervenira pitanjima primjedbama. Strategija individuacije U strategiju individuacije ubrajamo metode i postupke koje koristimo u humanističkom odgoju. a ne interpretacije. a ostali će ih slušati. Ponekad će netko od učenika željeti iznijeti svoje probleme i jednostavno ih treba pažljivo slušati i shvatiti. * Stvara se zajedničko rješenje. Ovo je možda i najosjetljivija strategija.

135 1 1 Kasno dolaženje 4 Kako mama kaže 2 Gledanje televizije 5 Strah 3 Sam/a kod kuće 6 Brat i sestra 2 3 1 Ludorije 2 Kazna 3 U stanu 1 Obiteljski izleti 4 Prijatelj ili prijateljica 2 Ro ak 3 Proslava 4 Škola 5 Nered 6 Slobodno vrijeme 5 Hobi 6 Nesuglasice 4 5 6 1 Prva ljubav 3 Prvi prijatelj 5 Tuga 2 Putovanje 4 Sva a 1 Moda 2 Moja soba 4 Svečanost 6 Džeparac 3 Sukob 6 Ovisnost 5 Radost Idealan dan Ploča za igru "Obitelj pod jednim krovom" .

136 Zadaci: Pričati o sebi.. da li smo dobro razumjeli i ujedno dali do znanja da se trudimo da razumijemo u potpunosti ono što nam želi priopćiti. dvije kocke. Ostali pažljivo slušaju. o svojim željama i potrebama. Iz sljedećeg primjera možemo vidjeti kako se odvija proces aktivnog slušanja: 23 Adaptirano prema Baer/Hoyer/Menze. Sredstva: Papir A-3 ili A-4 presavijen napola. . Već prema dogovoru jedna označava prozor. Razvoj pozitivne slike o sebi. pokretima izraziti da ga pažljivo slušamo. U igri sudjeluje nekoliko djece. To postižemo na taj način da se iskreno uživimo u situaciju drugog ljudskog bića i da s njim suosjećamo. Da bismo potaknuli sugovornika postavljamo mu tzv. Svatko zatim u maloj ili velikoj skupini opisuje svoj idealan dan. Na preklopljenom papiru napišu naslov tog časopisa i naslikaju svoju sliku na naslovnoj strani. ili svojim riječima pokušavamo iskazati ono što nam se čini da nam ta osoba želi reći. Svaki sudionik zamisli da ima mogućnost cijeli dan provesti onako kako želi i da nema nikakvih ograničenja u onome što može činiti. Pri tome koristimo izraze: "Ti želiš reći. a povremeno reintepretiramo ono što smo čuli kako bismo se uvjerili... Obitelj pod jednim krovom23 Zadaci: Igra omogućuje djeci da pričaju o odnosima i sukobima u svojoj obitelji. Pri razgovoru mu nastojimo gestama. 1983. Osoba godine Učenici zamisle da su u nekom časopisu odabrani za osobu godine. Sredstva: Ploča za igru (prema slici). Ako igrač kockom koja odre uje prozor dobije broj 5 (vrata) onda može ispričati nešto po vlastitom izboru ili može postaviti pitanje nekom od suigrača. te da budu slušana od drugih kako bi mogla podijeliti svoja iskustva." ili "Ti osjećaš. U unutrašnjosti napišu tekst u kojem su istaknute kvalitete njihove ličnosti i razlozi zbog kojih su izabrani za osobu godine. Zadaci: Potaknuti pojedinca da razmišlja i govori o sebi. boje. Može se igrati u manjim i u većim skupinama. pribor za pisanje. Dijete treba nešto ispričati o toj temi iz svojih svakodnevnih doživljaja u svojoj obitelji. mimikom. Na oknu je napisana natuknica koja se odnosi na životne situacije u obitelji. a ostali slušaju..". preuzimanje kontrole nad vlastitim životom. Kocke su različite boje. U manjim skupinama svi poslušaju što je tko napisao o sebi. otvorena pitanja na koja se ne može odgovoriti s da ili ne. Redom bacaju kocke. Aktivno slušanje razlikuje se od pasivnog po tome što pri slušanju nastojimo dati do znanja onome koga slušamo da iskreno nastojimo razumjeti i doživjeti ono što nam želi reći. a druga okno na tom prozoru.

137

Razrednica: Kad su počeli tvoji problemi, to s glavoboljama? Ankica: Nekad nekako, nekad kad se uzrujam, kad iza em na hladno. To je povezano i sa sinusima i sa strahom. Prvi sat, kad sam donijela ispričnicu i kad je nastavnik pročitao, rekao je: "Dobro Ankice, izvoli van." Tako je bilo svaki sat pa sam mislila da će biti i danas. Kad sam došla na sat i otišla u svlačionicu, kao i obično, vratila sam se u dvoranu da radim vježbe oblikovanja. Nastavnik mi je rekao: "Ma što ti, hajde izvoli van, što si došla kad i tako ne radiš. Ja za tebe nisam nastavnik. Tako se ponašaš." Onda me je doveo k Vama. Razrednica: To te je očito povrijedilo i uzrujalo. No vratimo se na problem glavobolje. Kad je to počelo? Ankica: Prošle zime. Razrednica: Pričaj mi o tome. Sjećaš li se prvog puta? Ankica: Kad sam bila kod tate. Mislim da je to sve na nervnoj bazi. Skoro svaku večer sam imala glavobolje, obično navečer. Legla sam i nisam mogla izdržati. Razrednica: Navečer. Kad se sve smiri. Ankica: Kad se vratim iz škole. A nekad i u školi. Razrednica: Mama ti je davala tablete? Ankica: Da, mama mi je davala. Sad mi je doktor prepisao Penbritin i još neke tablete zbog sinusa i glavobolje. Razrednica: Ta glavobolja ti i za vrijeme nastave predstavlja problem. Ankica: Trebala sam iz biologije napisati referat i napisala sam ga i znala sam. Kad sam došla na sat jednostavno nisam mogla govoriti, počela sam plakati. Glava me užasno boljela...(plače). Razrednica: To doživiš kao šok i onda ti se to pretvori u glavobolju... Ankica: Kažu da nije na nervnoj bazi nego da je to zbog sinusa. Bila sam kod dva liječnika specijalista. Razrednica: Išla si psihijatru. Ankica: Bila sam na neuropsihijatriji...Imala sam psihotest i neke razgovore, snimala sam glavu. Kažu da nije na nervnoj bazi nego u vezi sa sinusima. Nalazi psihotesta bit će gotovi u ponedjeljak. Razrednica: Kažeš da kod kuće nešto nije bilo u redu, ono pred biologiju... Ankica: Taj očuh... on kaže jednu riječ kad do em kući...sva sam pod nekim pritiskom. Samo ako povisi ton, ja odmah pobjegnem u sobu... Toliko toga je bilo, onda još traži da ga cijenim, poštujem... pa kako? Razrednica: Nečim te je očito povrijedio. Ankica: Ja sam vidjela svojim očima koliko je on bola nanio mami. Čim do e do neke sva e, prijeti da ćemo ići van iz kuće. Mene to izlu uje. Moja mama je živčani bolesnik, stalno pije tablete i ima Bazedovljevu bolest. Kad se on ljuti, mama mora šutjeti zbog sestre, zna da nema kamo otići. Razrednica: Tebi je zapravo žao mame i suosjećaš s njom. A što je s tatom? Ankica: Tata je izgubio stan, sad živi kod maćehinih roditelja u jednoj sobi. Izgleda da ni ne radi. Jedno je vrijeme, mislim, bio u Njemačkoj. Nisam ga vidjela nekoliko mjeseci. Razrednica: Sa svih strana te pritisnuli ozbiljni problemi...

138

Aktivnim slušanjem mi djetetu ne rješavamo njegove probleme, ali mu omogućujemo da svoje probleme dublje sagleda, da ih racionalizira i emocionalno odreagira. Poslije toga možemo zajedno s djetetom vidjeti moguće izlaze iz situacije u kojoj se nalazi. U ovom slučaju djevojčica može poslije osmog razreda otići negdje u dom, upisati neku školu u kojoj postoji internatski smještaj i tako otići iz obitelji u kojoj nastaju svi njeni problemi. Možda razrednica može pokušati utjecati na očuha i majku da ponešto izmijene u vlastitim odnosima. No, važno je da ova učenica sama poduzme nešto u mijenjanju okolnosti vlastitog života. To je jedan od načina osposobljavanja za složene životne odnose. Važno je i da učenike osposobljavamo da umiju slušati jedni druge. To se postiže različitim postupcima, a tome može doprinijeti i upitnik koji donosimo na sljedećoj strani (prema Kreidler, 1984.). Metoda razgovora može biti u funkciji individuacije ako razgovor nije autoritaran, ako je otvoren i iskren, ako je emocionalno topao i ako je to razgovor prihvaćanja. To može biti razgovor koji omogućuje osobama koje sudjeluju u razgovoru da sačuvaju samopoštovanje, osobno dostojanstvo, autonomnost i odgovornost za vlastite postupke. Danas postoje i vrlo složeni postupci uvježbavanja takvog vo enja razgovora, što bi trebali savladati učitelji, a postupno tome učiti i učenike. Razgovor je neautoritaran ako ne polazi s pozicija vlasti, starijeg, pametnijeg, važnijeg i ako ne teži dominaciji nad ljudima, nego teži iskrenom i otvorenom dijalogu me u ljudima. Takav razgovor istovremeno omogućuje da drugome priopćimo naše potrebe, želje, misli, osjećaje, ali isto tako i da osjetimo, shvatimo i doživimo potrebe, želje, misli i osjećaje drugoga. Nije svejedno koristimo li u razgovoru govor u prvom licu tzv. JAgovor ili govor u drugom licu tzv. TI-govor. Ako u slučaju kad dječak šara po školskom zidu učitelj/učiteljica upotrijebi govor u drugom licu, može reći: Ti si vrlo neuredan i zločest dječak. Na istu situaciju može reagirati govorom u prvom licu: Ja želim da imamo čiste zidove u našoj učionici. U prvom slučaju dječak je odre en kao zao i neuredan i on nema izbora. U drugom on može razmisliti što da učini da bi zidovi bili čisti. U prvom slučaju razgovor je nemoguć jer je porušena komunikacija. U drugom, razgovor je tek na početku.

139

ZNAŠ LI DOBRO SLUŠATI? Kada nekoga slušaš da li ti: 1. gledaš u osobu koja govori? 2. pričaš s ostalom djecom? 3. razmišljaš o tome što osoba govori? DA NE DA NE DA NE

4. razmišljaš o onome što ćeš raditi poslije? DA NE 5. postavljaš pitanja ako ne razumiješ? 6. ponavljaš ono što je rekao/rekla da se uvjeriš da pravilno razumiješ? DA NE

DA NE

Napiši dolje tri načina kojima ćeš pokušati unaprijediti svoje slušanje:

1. ____________________________________________ 2. ____________________________________________ 3. ____________________________________________

Razlikujemo i razgovor prihvaćanja i razgovor neprihvaćanja. Razgovor prihvaćanja ima posebno značenje jer je svakome stalo da bude prihvaćen od drugih ljudi. Kad razgovaramo s djetetom (ili nekom odraslom osobom, svejedno), uvijek mu na neki način treba dati do znanja da nam je stalo do njega. Samo razgovor prihvaćanja predstavlja postupak koji pridonosi individuaciji. Čak i kad se s nečijim postupcima, stavovima, mišljenjima ne slažemo, to možemo izreći govorom prihvaćanja. Thomas Gordon navodi sljedeći primjer:
Majka: "Ne podnosim da moja dnevna soba postane neuredna čim ti do eš iz škole, jer sam je tako pažljivo pospremila." Sin: "Čini mi se da ti pomalo pretjeruješ s tom čistoćom u stanu." Majka: "Moji zahtjevi ti se čine prestrogi." Sin: "Da."

140 Majka: "Možda je to i istina." Prilog: Neki karakteristični tipovi autoritarnog razgovora izme u učiteljice i učenika (Kreidler." "Hvala Tomice za tvoj briljantno glupi i totalno pogrešan odgovor.49. ljuti me i sva sam izvan sebe ako vidim da je moj posao uzaludan. Upravo sam ljuta na tebe..1989.) "Zato jer sam ja tako rekla. 1984. Ali dok ne promijenim svoje mišljenje o redu. I u životu ćete morati. 34. eto zašto." "Zbog toga što jedan učini svi snosimo posljedice." "Ne želim čuti ništa o tome."(Gordon.. str.) . Po našem rasporedu sad je vrijeme za matematiku i mi se držimo rasporeda. str. Razmislit ću o tome.

jer su i stare dobre i potpuno zadovoljavaju. što osjećamo. netko povede razgovor u kojem negira potrebu uvo enja novih metoda i postupaka. on je u funkciji prikrivanja stvarnih potreba i osjećanja. osjećaš li ljutnju zato što si željela nastaviti s dosadašnjim načinom i što bi željela da se složim s tobom kako promjene nisu potrebne?" Zmijskim govorom mi osobu dobivamo protiv sebe i razgovor se pretvara u sva u. radovanje uspjehu mogu biti postupci koji su u funkciji poticanja samoaktualizacije neke osobe. osmjeh. U sredinu dijamanta upiše svoje ime. na naše potrebe i želje. Tu pripadaju i postupci kojima stvaramo povoljnu emocionalnu i socijalnu klimu za samoaktualizaciju pojedinaca. hrabrimo u nastojanjima za vlastitom samoaktualizacijom. ljubazan pogled. Govor "zmije" je govor ugrožene osobe i iza njega stoji nešto što je prikriveno. Pritom smo svjesni da je proces samoaktualizacije ipak individualni čin svake ljudske jedinke. jer si stvorila neki svoj šablon i paziš da ti netko ne poremeti tvoj mir.141 Ako koristimo termine Marshala Rosenberga (1995. Dijamant Zadaci: Osvještavanje vlastitih osnovnih potreba. možemo reagirati na sljedeće načine: Zmija: "Ti odbijaš uvijek sve što je novo. Metoda poticanja odnosi se na postupke kojima pojedinca podržavamo. Ovdje navodimo nekoliko ideja za postupke kojima pojedinca okrećemo vlastitoj osobi i radu na sebi. stisak ruke.) možemo u razgovoru razlikovati govor zmije (hladna životinja) i govor žirafe (životinja s velikim srcem). Govor "zmije" je interpretacija onoga što se dogodilo (često iskrivljena). a drugi mogu taj proces u većoj ili manjoj mjeri olakšavati ili otežavati. Govorom "žirafe" moguće je i sugovornika koji govori zmijski postupno okrenuti njegovim osjećajima i potrebama. a opći je zahtjev da se nešto mora mijenjati. on je dijagnosticiranje druge osobe. Svaka topla riječ. Ako pri upoznavanju učitelja s novim metodičkim postupcima. U polje 1 imena dvije za njega ." Žirafa: "Kada prikazujem nove načine rada. Učenik nacrta "dijamant" (prema slici) i polja označi brojkama od 1 do 4. Žirafskim govorom osobu suočavamo s njezinim osjećanjima. Govor "žirafe" odnosi se na ono što zapažamo. Sredstva: Papir i olovka. potrebama i željama i na taj način otvaramo prostor za ljudsku komunikaciju i me usobno razumijevanje.

samopotvr ivanje. Moje omiljeno mjesto Vo ena fantazija je postupak kojim nastojimo biti sami sa sobom. sa svojom suštinom. Svatko može po vlastitom izboru prodiskutirati o jednoj izjavi koju je napisao. boje. svojim lijepim doživljajima. Cvijet Zadaci: Razvoj osjećaja vlastite vrijednosti. U polje 4 jednu važnu odluku koju je donio u posljednje vrijeme. Slike se izlože i svatko može prokomentirati svoju sliku. potreba za samopoštovanjem i potreba za samoaktualizacijom). zatim (4) dvije osobine ili vještine koje želi steći. u slijedećoj (3) dvije kvalitete onih s kojima se igra. Moja obitelj Zadaci: Prikazati odnose u vlastitoj obitelji i vlastiti položaj u njoj. drveta) ili životinje. Vo ena fantazija "Moje omiljeno mjesto"može se izvesti tako da voditelj govori sljedeći tekst: . U polje 2 stvari u kojima je dobar. kao poticaj za tu vlastitu aktivnost mogu biti grupne aktivnosti koje se ostvaruju tako da voditelj govori (ili čita) tekst uz prikladnu glazbu i tako sudionike potiče da se okrenu sebi i svojoj prirodi. U polje 3 dvije aktivnosti kojima se želi baviti u budućnosti. onda svaku izjavu treba povezati s jednom od osnovnih potreba (fiziološke potrebe. Najbolje je da osoba sama na e svakodnevno malo vremena da se posveti sebi i svojoj osobi. Djetetu se predloži mogućnost da naslika svoju obitelj. živi. Sredstva: Papir i olovka. Sredstva: Papir. Svatko nacrta jedan cvijet s pet latica (prema slici). u gornjoj latici (2) dvije vještine koje je stekao vlastitim zalaganjem. osjećaj kontrole nad vlastitim životom. U sredinu (1) upiše dvije prednosti s kojima je ro en.142 važne osobe. ali tako da svaki član bude prikazan u obliku neke za njega karakteristične biljke (cvijeta. potreba za ljubavlju i pripadanjem. potreba za sigurnošću. Kad je to napisano. No. radi. u slijedećoj (5) dva osobna cilja za iduću godinu i (6) neko postignuće na koje je ponosan. ljudima koje vole.

Sad se prepusti glazbi da te ponese na neko tebi omiljeno mjesto. Neka disanje dolazi samo od sebe.. Naravno da će se terapija koristiti i s djecom kod kojih se javljaju psihopatske pojave. Dok tako uživaš opažaš kako se tamo u daljini pojavljuju zlatna vrata. ali tada je potreban duži i strpljiviji pristup i često treba tražiti pomoć specijaliziranih stručnjaka izvan škole.. defektolog ili neka druga osoba u školi koja je za to osposobljena. Metoda terapije koristi se s djecom kod koje je došlo do poremećaja u razvoju ličnosti.. Budi neko vrijeme na svom omiljenom mjestu... Malo biće odlazi. kad ti to želiš.. Terapiju ovdje shvaćamo kao postupak kojim pomažemo drugoj osobi da lakše savlada probleme na koje nailazi u procesu vlastite samoaktualizacije. Što sve vidiš oko sebe? Promotri boje i oblike. Mjesto gdje ti je lijepo i ugodno. Polako otvaraš poklon.143 Sjedni ugodno.. Vrata se polako otvaraju. To su postupci koje može primijeniti razrednik. i nestaju.. Sad polako otvori oči i vrati se u stvarnost. Zlatna vrata se zatvaraju. naslikaj poklon koji ti je dalo biće iz bajke. Diši lagano i opušteno.... psiholog. Biće ti prilazi i donosi mali poklon.. pedagog. Budi neko vrijeme sam/sama sa svojim dobrim ljudskim bićem. Budi još nekoliko trenutaka uz zvukove ugodne glazbe. Iznenadilo te je i obradovalo. Važno je da se pravovremeno reagira na blaže simptome ne čekajući da do e do psihopatskih pojava. Što vidiš? Kako se osjećaš?. koji se prvenstveno manifestiraju neurotskim smetnjama. Terapija igrom koristi se prvenstveno s djecom dopubertetskog uzrasta. gdje se osjećaš sigurno. Kako se osjećaš? Prepoznaj neke svoje osjećaje. a iz njih izlazi sićušno biće iz bajke. Igra je djeci privlačna i spontana aktivnost i preko nje relativno se jednostavno uspostavlja kontakt s djecom. zatvori oči i obrati pažnju na svoje disanje.. Što sve čuješ? Izdvoji neke zanimljive zvukove. a zatim. Zlatko Bastašić opisuje slučaj dječaka kojeg je majka dovela zbog straha: ..

ali da mu ne stisne prejako ruku. socijalne i psihodramske. Voditelji mogu u odre enom trenutku prekinuti igru i interpretirati situaciju ili predložiti da se u igri načine odre ene promjene. (5) povezanost s drugim osobama. 1985. (4) konesvjesnost. Uzimam na ruku lutka-doktora koji ima BRADU kao i ja. Svaki moj pokušaj da ga ohrabrim ostaje bez uspjeha. Da bi se psihodramom dovelo do promjene. strahovi. stvarno mi neće ništa učiniti? Molim dječaka da se s njim rukuje. prema Morenu (začetniku ovog terapijskog postupka) potrebno je postići (1) spontanost koja se ogleda u ponašanju koje nije pod prisilom. igrajući ulogu koja mu je dodijeljena. drugove. Proigravaju se različite situacije u kojima sva djeca i voditelji igraju odgovarajuće uloge koje se mogu mijenjati. (2) matricu identiteta ili sliku o sebi. mogu igrati scenu u kojoj ne žele primiti u igru pridošlog dječaka. Nagovaram ga da ga direktno pita. 13. Kod djece se to prihvaća kao prava igra. (6) katarzu ili osloba anje do tada kočenih i prikrivanih emocija. Tako npr. On pokušava djetetu objasniti što ono osjeća. nastoji utjecati na igru tako da na površinu iza u odre eni podsvjesni konflikti. djeca koja su odbačena u kolektivu. liječnike. Potrebne su i divlje i pitome životinje. Uloga voditelja je tada posebno značajna jer on. baku i djeda. ali kod adolescenata ponekad svi šute i zadržavaju pasivan stav pa je potrebna spretnost voditelja da temu postavi dovoljno općenito da bude interesantna cijeloj grupi. javne zgrade itd.) Obično se koriste lutke koje predstavljaju roditelje. pa ponovo izlazi i pita me: Je li. Dječak kao pod utjecajem čarolije pruža ruku malom doktoru koji ga uvodi u svijet drugih lutaka. učitelje i druge osobe iz dječjeg života. Doktor me pita da li će mu dječak učiniti nešto nažao. 1988. Kad se dijete dovoljno oslobodi. U tome voditeljima pomaže prethodno upoznavanje svakog člana terapijske grupe i njegovih problema. Proces se odvija na sljedeći način (prema: Nikolić. Zatim započinje igra. (Bastašić. Kad se tema prihvati onda svaki sudionik uzima jednu ulogu. on drhti. a zatim se uloge mijenjaju. kuće. 199): Na početku voditelj postavlja pitanje što žele igrati. . Glumim da se lutak-doktor silno boji malog dječaka. koja omogućuje bliskost i razumijevanje medu bićima. (3) ostvarivanje uloga koje mogu biti psihosomatske. ono će u igri simbolično prikazati konfliktne situacije koje ga muče.144 Preplašen je. a od ostalih se traži da odrede koju ulogu da preuzmu voditelji terapije. policajce. Grupna psihodrama izvodi se za 5 do 6 djece i obično dva voditelja različitoga spola. poremećeni odnosi. brata i sestru. Voditelj dijete potiče da se slobodno igra i da iskaže svoje osjećaje. zavlači se pod moje pazuho. sakrio se izme u ormara i kauča. To kod djeteta stvara osjećaj da ga voditelj razumije i da suosjeća s njim.

Kod djece to može biti iznenadna smrt drage osobe. Taj osjećaj odgovornosti i obaveza realizacije značajna je i kao dio odnosa prema voditelju terapije i drugim osobama. da li to što radi pomaže u boljem načinu života. Ako sve što smo poduzeli nije dalo uspjeh. novi put za prevladavanje problema. 8. Naravno da je razgovor vezan uz problem koji dijete ima. ono će biti spremno nešto promijeniti. ali je bitno da osjeti da je to njegov plan i da ga nitko drugi ne može izvršiti umjesto njega te da preuzme odgovornost za izvršenje. da ga ne napuštamo i da mu želimo pomoći. može mu se i pomoći. Ako dijete shvati da te aktivnosti nisu uspješne i da je to uzrok njegovih nevolja. a doga aj preuzima kontrolu nad nama. Kad čovjek osjeti da on sam bira svoje ponašanje i da ima kontrolu nad svojim životom nestat će neugodni osjećaji i on će postepeno postati aktivna i konstruktivna ličnost. neki oblici nasilja koji su nad djetetom izvršeni. 6. prometna nezgoda u kojoj je osobno sudjelovalo. .145 Realitetna terapija polazi od shvaćanja da čovjeku koji duže vrijeme ne uspijeva zadovoljiti svoje osnovne potrebe. a mi nismo dužni da njegova opravdanja uvažavamo. 3. mi gubimo kontrolu nad svojim životom. sav naš napor bit će neuspješan. 7. ratne strahote koje je dijete proživjelo. treba krenuti ponovo i ne očajavati. Dijete može samo predložiti plan. 4. Desenzitivizacija je postupak postupnog osloba anja negativnih emocija izazvanih traumatskim doživljajem. Glasser (1988. a nismo očekivali da nam se to može dogoditi. Sljedeći princip je nekažnjavanje. To se čini tako da se razgovara o tome što je danas učinio ili što još planira učiniti. Traumatski doživljaj je doga aj koji nam se zbio. Iza toga zajednički s djetetom pravimo plan. Budući da smo nespremni za taj doga aj. onda ono nema razloga da se opravdava. Prvo je potrebno sklopiti prijateljstvo s djetetom koje ima problema i pridobiti njegovo povjerenje. Ako dijete ne izvrši dogovoreno ne uvažavaju se opravdanja nego se pita: Kada ćeš to uraditi? Može se promijeniti plan ali se ne može prihvatiti neizvršavanje dogovorenog plana. 2. To dovodi do vrlo burnih i bolnih emocija koje dugo traju i imaju dugotrajne negativne posljedice na naš psihički život. Ona ga osloba a osjećaja osamljenosti jer to što radi važno je i drugim osobama. Ako to ne uspijemo.) navodi sljedeće korake u realitetnoj terapiji: 1. treba pomoći tako da ga se ohrabri na aktivnost kojom će prevladati postojeće stanje umjesto da pada u depresiju ili "bježi" u neurozu. Slijedi razgovor o uspješnosti takvog ponašanja. Baš tim postupkom uvjerit ćemo dijete da nam je stalo do njega. Ako dijete ničim ne kažnjavamo i ne ponižavamo ga. U razgovoru navodimo učenika na spoznaju da on sam bira svoju aktivnost. 5. tražimo neka nova rješenja.

Sve smo ih grupirali u tri strategije: strategiju egzistencije. U odgoju postupak je značajan i bez njega se ne može. Zato sve ove metode i postupke treba shvatiti kao ideje i poticaje za traženje novih i drugačijih mogućnosti. onda postupak ima sljedeće etape: 1. * * * Ovdje smo ukratko opisali velik broj metoda i postupaka koji se mogu koristiti u odgoju. Pri stalnom ponovnom proživljavanju istog doga aja intenzitet negativnih emocija postupno slabi i osoba uključena u ovu terapiju osjeća vidno olakšanje. te da ponovno osjeti sve one emocije koje je taj doga aj pobudio. Nakon toga osobi se sugerira da kaže "To je prošlo i neće se više povratiti. gustativno (okus). To mogu biti vježbe disanja (ali ne prsnog nego disanja pomoću ošita)." Postupak se nastavlja tako da se ponavljaju ove iste etape i to se tako čini deset do petnaest puta. olfaktilno (miris). zatvori oči i zatim se provodi jedan od postupaka opuštanja . . Pri izboru adekvatnog postupka važno je da on bude primjeren osobama i situaciji. Ipak. presudna je uvijek ličnost koja ga koristi i kvalitet me uljudskog odnosa koji i predstavlja bit odgoja. Od osobe tražimo da se umiri. Sugerira se da doga aj doživi vizualno. Lista mogućih postupaka time nije ni izdaleka iscrpljena. Osobi se sugerira da ponovno u sjećanje prizove situaciju koja je izazvala traumatski doživljaj. 3. strategiju socijalizacije. mogu se koristiti neki elementi autogenog treninga. 2. kinestetički. što zavisi od te osobe. napinjanja i zatim opuštanja mišića. Prekida se kad ta osoba pokaže potrebu da se terapija prekine. strategiju individuacije. Kad smo to ustanovili. akustički.146 Da bi se prišlo postupku desenzitivizacije potrebno je prvo uspostaviti kontakt s osobom koja ima problem i ustanoviti točno o kojem doga aju ili doga ajima se radi.

Sad osobe B pričaju o svom najveselijem doživljaju.147 ZADACI: Upoznati neke odgojne postupke kroz vlastito sudjelovanje.. a osobe B slušaju uz povremeno parafraziranje kako bi osobi A dale do znanja da se trude razumjeti i suosjećati. 3. te o nekim novim idejama.1. napisane uloge Veliki Sivi i MalaCrvena.3. te usvojiti sustav strategija.strategiju individuacije. Igra Piloti (prema opisu na str. 2. Razlikovati strategije. flomasteri. Simulacija Aktivno slušanje.. metoda. Na ponovni zvuk glazbe opet se kreću i tako se predstavljanje ponavlja nekoliko puta. Simulacija konflikta u priči Veliki Sivi i Mala Crvena (str. 140) Svi se podijele u tri grupe i svaka grupa dobije tekst jedne od uloga Velikog Sivog. Svi se kreću u prostoru uz prikladnu glazbu. a postupke u igre. 4. Iz strategije socijalizacije odabrat ćemo tako er po jednu igru. 159) izvodi se tako da voditelj/voditeljica vodi ovaj postupak s osobom koja je imala traumatski doživljaj.1. a na prestanak glazbe predstave se osobi kraj koje se zateknu. Kreiranje novih postupaka. stroj za pušenje.2. 1. veći papiri za postere. 3. Osobe B sjednu u unutarnji dio kruga i okrenu se prema osobama A. boje. simulacije i akcije. SREDSTVA: Kazetofon. Slijedi kraći razgovor o ovom i drugim postupcima. Male Crvene i Medijatora.2. igra Robin Hood. Svi se podijele na osobe A i B. Sve metode možemo svrstati u tri strategije . Svi posjedaju u krug i voditelj/voditeljica najavi temu Metode odgoja. i postupaka. metode i postupke. papiri. Iz strategije individuacije upoznat ćemo jednu igru. simulaciju i akciju: 4. 130). kazeta s glazbom. a osobe A slušaju i svoje reakcije izražavaju mimikom i pokretima. Sad se unutarnji red pomakne za jedno mjesto tako da do u pred drugu osobu.. Nakon upoznavanja uloga . Voditelj/voditeljica predloži da svatko za ovu priliku izmisli svoje novo ime i zanimanje. 4. strategiju socijalizacije i strategiju egzistencije. 3. Ponovno se pomakne samo vanjski krug i sad osobe A pričaju svoj najtužniji doživljaj. Osobe A pričaju osobama B o svom omiljenom ručku. a osobe B samo slušaju. jednu simulaciju i jednu akciju: 3. Akcija Desenzitivizacija (prema uputama na str. Igra Osoba godine (prema opisu na str 149).

Možemo im podijeliti programe tečajeva i pozvati ih da se uključe oni koji žele.1. ova se radionica može skratiti tako da odaberemo samo po jedan postupak iz svake strategije. . što ne i što predlažu za ubuduće.148 formiraju se trojke u kojima su zastupljene sve uloge i vodi se razgovor kroz igru uloga i nastoji riješiti konflikt. 121-122). Akcija Kampanja protiv alkohola. Razgovor o ovim postupcima i novim mogućnostima. Iz strategije egzistencije predlažemo sljedeći izbor: 5. 5. Na kraju je jedan od sudionika na kojeg padne izbor reporter i sa zamišljenim mikrofonom intervjuira sudionike radionice pitajući ih što im se svidjelo. Medijatori će imati zadatak da pomažu u nenasilnom rješavanju sukoba me u vršnjacima. koji simulacija. 5. te da u razgovoru analiziramo koji od tih postupaka je igra.2. Slijedi razgovor o ovim postupcima i drugim mogućnostima. Svi sudionici se podijele u grupe i svaka načini svoj prijedlog za ovu akciju i prikaže je na većem posteru ili plakatu. Sudionike možemo upoznati s akcijom Osposobljavanje medijatora. Simulacija procesa pušenja i posljedica pušenja na dišne organe vidljiva je uz korištenje stroja za pušenje (str. 5. Napomena: Ako raspolažemo ograničenim vremenom.3. Treba pripremiti toliko igara koliko imamo grupa ili veći broj sličnih ekoloških igara. a koji akcija. 6. Igra Robin Hood (str. 4. 122-123).3. Radionica se može realizirati i u tri dijela tako da svaki put realiziramo samo postupke iz jedne strategije.

Načinite malu listu pitanja i problema za koje znate da se javljaju u praksi. Nakon čitanja ovog teksta proanalizirajte na koje probleme. Možda imate neka pozitivna ili negativna iskustva u tome. javite mi rezultat. Navedite neke probleme. pitanja. Ako želite. pitanja. dileme koje Vam sad padaju na pamet kad je riječ o evaluaciji u odgoju. dileme ste našli odgovore. Koja rješenja Vi predlažete? Kad smo već kod evaluacije. vrednujte ovu knjigu. . a na koje niste.149 Stigosmo i do posljednje teme EVALUACIJE. Učinite to nekim od postupaka koji je prikazan u ovoj knjizi.

Oluja: Sve me to ljuti i plaši. a znam dijete odabere vidljiva. Svako što nešto ne. jedan od simbola koji odgovara njegovom današnjem raspoloženju i nacrta ga na papirić. te kako raditi ubuduće. te ćemo se mi zadržati prvenstveno na evaluaciji koju provode neposredni sudionici odgojnog procesa. osjećam. ali i brzi za provo enje i sre ivanje. Pretežno sunčano: Vremenska karta Ugodan osjećaj. a može se dati projekcija na grafoskopu. a zatim pojedinačno otvaraju i može se napraviti pregled kako je većina doživjela odgojni proces. Vrednovanje odgojnog procesa Odgojni proces mogu vrednovati odgajanici i odgajatelji. To se odnosi kako na odgojni proces promatran na mikro razini. Sunčano: Oduševljenje. za konačan zaključak bit će im posebno dragocjeni pokazatelji koji dolaze od odgajanika jer oni najbolje mogu reći kako su doživjeli sam proces. psiholozi. a u pojedinim situacijama i roditelji.150 EVALUACIJA Svaki odgojni proces završava nekim oblikom evaluacije. Odgajatelji su kreatori i voditelji odgojnog procesa. Toliko toga sam naučio/naučila. Ipak. Vrednovati mogu odgajanici (učenici) i odgajatelji (učitelji). Ne slažem se s tim što radimo. Svi papirići se ubace u neku kutiju ili košaricu. Postupci moraju biti vrlo jednostavni i djeci lako razumljivi. ali i njegovi sudionici pa je normalno da će na kraju procesa imati svoje vi enje uspješnosti ili neuspješnosti tog procesa. tako i na makro razini. Evaluacijom nastojimo dobiti neke pokazatelje o tome koliko je proces bio uspješan. . ali to prelazi namjenu ove knjige. koji su se novi problemi pojavili. socijalni radnici) koristeći za to posebno izra ene instrumentarije. jedan od sljedećih načina: Magla: Sve mi je nejasno. defektolozi. koliko smo ostvarili postavljene zadatke. Zato ćemo najprije dati pregled postupaka kojima možemo doći do takvih podataka. Kiša: Iznena en/a sam. pomalo mi je neugodno. Ponekad evaluaciju provode pojedini eksperti (pedagozi. Ne Karta vremenaOblačno: Nešto ovećem plakatu kako bi svima bila nacrta se na mi se svi a. lijepo i Odgajanici mogu vrednovati odgojni proces na zanimljivo.

Listić osjećaja Krivulja raspoloženja primjerena je nešto starijim učenicima koji mogu razumjeti koordinatni sustav. Predstavljanje. odnosno osciliranja svog pozitivnog ili negativnog odnosa prema pojedinoj aktivnosti.151 Listić osjećaja može se izraditi u različitim varijantama. Diskusija. Listići se umnože kako bi svaki učenik mogao dobiti jedan listić. Pjesma). Na apscisu se upišu aktivnosti koje su se za vrijeme odgojnog procesa provodile (npr. Svatko oboji jedan ili više likova koji odgovaraju vlastitom osjećaju za vrijeme odgojnog procesa. Na listić se nacrtaju likovi koji simboliziraju neki osjećaj. Igra uloga. . Svaki učenik na komadiću papira s kvadratićima nacrta svoju krivulju raspoloženja. Svaku aktivnost označimo velikim početnim slovom. Listić se isto tako može odnositi na osjećaj u kraćem ili dužem vremenskom razdoblju. Na ordinatu pak označimo stupanj pozitivnog ili negativnog odnosa prema toj aktivnosti.

Cvijet interesa i potreba može se koristiti i na početku. . Latice su izrezane od kolaž papira i različitih su boja. Nakon obavljenog razgovora mikrofon daje nekom od sudionika koji sad postaje reporter. flomaster. Svi učenici podijele se u šest skupina i svaka dobije jednu od latica cvijeta interesa i potreba. Reporter nekom od sudionika postalja pitanja. a zatim svaka svoju laticu stavlja u zajednički cvijet. a poteškoća je što je teško izvršiti sintezu i dati neku zajedničku ocjenu. Postupak je praktičan jer ne zahtijeva nikakvu naknadnu obradu nego odmah vrlo slikovito pokazuje kakav je odnos sudionika prema svakom dijelu odgojnog procesa. Nakon dogovora grupe upisuju svoje želje. On je posebno primjeren nekoj zahtjevnijoj temi koja predstavlja jedinstvo odgojnog i obrazovnog procesa. a ostvaruje se u nekom dužem vremenskom razdoblju. Reporteri dobivaju zamišljeni mikrofon i tako provode postupak sličan prethodnom. te ukratko kaže svoj osvrt na odgojni proces u kojem je sudjelovao. Mikrofon je vrlo jednostavan evaluacijski postupak u kojem svaki sudionik uzme neki predmet (štapić. Svako dijete uzme jednu boju i stavlja u svaki isječak po jednu točku. kredu) koji simbolično predstavlja mikrofon. ali tako da točka bude bliže sredini ako mu se ta aktivnost svidjela ili dalje od središta ako mu se aktivnost nije svidjela. 89) može se načiniti na većem papiru tako da za svaku aktivnost predvidimo jedan kružni isječak.152 P Iu D PJ Krivulja raspoloženja Evaluacijski krug (vidi na str. Na početku se djeci može dati da upišu svoje želje. Prednost ovog postupka je otvorena mogućnost sudionicima da iskažu svoj stav. a na kraju da analiziraju koliko su ti njihovi interesi i potrebe zadovoljeni. ali i na kraju odgojnog procesa.

slikaju. Kod učenika ćemo vidjeti odgovaraju li pretežno na naša pitanja ili sami daju poticaje. Sudionicima se ponude papiri različitih boja. pišu). Već izračunavanje postotaka zastupljenosti pojedinih kategorija pokazat će nam koristimo li više poticajni govor (prve tri kategorije) ili više direktivni govor (kategorije 5. Zato se mogu koristiti neki postupci video ili audio snimanja koji nam omogućuju naknadno promatranje i analiziranje cijelog procesa. Flandersova analiza govorne interakcije može se izraditi na osnovi audio snimke odgojnog procesa u kojem ima mnogo govornih aktivnosti. Pritom se mogu koristiti i neki analitički postupci koji omogućuju da se odgojni proces izrazi kvantitativnim pokazateljima. zbrku ili nedefiniranu situaciju. "despotizam učiteljskih pitanja" (kategorija 4). Preslušavajući snimku. U pismu će vjerojatno navesti kako je na njih djelovalo to što su zajednički radili i kakve je promjene izazvalo u njihovu životu.153 Pismo iz budućnosti prikladan je postupak evaluacije nakon neke duže i složenije teme za koju pretpostavljamo da je na sudionike ostavila snažniji dojam i značajnije utjecala na promjenu stavova i ponašanja. Svatko odabere svoju boju i napiše voditelju pismo iz nekog zamišljenog budućeg vremena. Realnija slika se dobije ako snimimo veći broj govornih situacija. Budući da su angažirani vo enjem procesa i da su subjektivno potpuno zaokupljeni nizom organizacijskih poslova. sljedeće dvije na govor odgajanika (učenika). Prvih sedam kategorija odnosi se na govor odgajatelja (učitelja). . svake tri sekunde stavlja se znak u jednu od deset kategorija. takvo je vrednovanje dosta površno i potpuno subjektivno. Na ovaj način ne treba analizirati one dijelove odgojnog procesa kad se ne doga a govorna interakcija (dok djeca npr. a posljednja na šutnju.6 i 7) ili imamo tzv. Odgajatelji (učitelji) uvijek na neki način i sami vrednuju odgojni proces.

Postavlja pitanja. Učenikov govor-inicijativa. te izrazi poput »aha« ili »a dalje?«. Ponašanje je možda ipak najsigurniji pokazatelj kojem bi se trebalo okrenuti. Pitanja o nekom sadržaju ili postupku koja polaze od nastavnikove ideje s namjerom da učenik odgovori. Ipak. uvjerenjima i ponašanju odgajanika. Flandersove kategorije za analizu govorne interakcije Vrednovanje odgojnog učinka Sam odgojni proces svoju učinkovitost dokazuje promjenama u stavovima. Nastavnik strukturira i ograničava situaciju. Kratke stanke. Objašnjava. prelaženje okvira odre ene strukture. Učenikov govor-odgovor. 4. iznosi razloge nekog svog postupka. 7. Kritizira ili se poziva na svoj autoritet. uništenih prekidača. Prihvaća ili objašnjava osjećaje učenika. Osjećaji mogu biti pozitivni i negativni. Učenik iznosi nove ideje. postavlja retorička pitanja. Šutnja ili zbrka. Izlaganje. vremenski odsjeci šutnje ili općeg žamora kad promatrač ne može ustanoviti oblik i sadržaj komuniciranja. Hvali ili ohrabruje učenikovo djelovanje ili ponašanje. broj kra a. Sloboda učenikova iznošenja vlastitih misli je ograničena. a da pri tom ne obeshrabruje. tuča me u . Izjave s kojima se nastoji izmijeniti ponašanje učenika od neprihvatljivog prema prihvatljivom. vlastite predodžbe. 6. Osim toga.154 1. ali ne na račun drugih. Mogućnost slobodnog iznošenja stavova i mišljenja. Ovamo se ubraja i predskazivanje osjećaja i podsjećanje na prošle osjećaje. Hvali ili ohrabruje. 2. 5. često dobivamo od djece odgovore za koje ona znaju da očekujemo pa je vjerodostojnost takvih rezultata uvijek na odre en način upitna. izgra uje ili razvija ideje učenika. Mogu se pratiti neki negativni oblici ponašanja kao što je broj razbijenih prozora na školi. 9. Šali se da bi popustila napetost. prelazi se na kategoriju 5. kad je riječ o različitim testovima kojima nastojimo mjeriti stavove. ekstremno pozivanje na samog sebe. Daje upute. Upute. bilo spontano bilo na poticaj nastavnika. treba napomenuti da promjene u stavovima i ponašanju ne dolaze brzo i često je u igri i mnogo drugih činitelja pa je rezultate teško mjeriti. 8. Prihvaća ili koristi ideje učenika. 3. Kad nastavnik počinje s iznošenjem pretežno svojih ideja. zapovijedi ili naredbe za koje se očekuje da će ih učenik izvršiti. Iznosi činjenice ili mišljenja o sadržaju ili postupku: iznosi vlastite misli ili se poziva na neki autoritet. Odgovaranje učenika na nastavnikovo pitanje. pa je evaluacija odgojnog učinka ujedno i najbolja evaluacija samog procesa. 10. grdi učenika. Ovamo se ubraja ohrabrujuće »kimanje« glavom. Prihvaća učenikove osjećaje.

nego kao rezultat želje da zaista doznamo njihove stavove o nečemu. te javnosti rezultata koje smo dobili. a traži se odgovor što bi učinila u toj situaciji.... Važno je da se nakon te aktivnosti raspravi o tim iskazima i osvijeste predrasude koje djeca imaju kako bi mogla biti otvorena za njihovo mijenjanje.... ako ne žele. intenzitet galame za vrijeme odmora. broj uspješno nenasilno riješenih sukoba me u djecom. Postoje različiti tipovi situacijskih testova gdje se djeci daje kraći opis neke situacije u socijalnim odnosima. ali to može biti i zajednička aktivnost s djecom. Ispitivanje stavova bit će koristan pokazatelj ako ga učenici ne dožive kao provjeravanje postignuća. odnosno odbijanja.155 djecom. a djeci se može reći tko je koga birao (npr. Dinamovci su.. Ispitivanje socijalnih odnosa nam može tako er biti važan i pouzdan pokazatelj.. koja će na taj način biti i više angažirana na mijenjanju vlastitoga ponašanja. 108) pak poslužit će odgajatelju za dijagnozu stanja socijalnih odnosa ili kao pokazatelj dokle se stiglo u mijenjanju postojećeg stanja.. te ih zamoliti za iskrenost. rezultat sociometrijskog ispitivanja možemo smatrati pouzdanim. Me utim. To može pratiti udgajatelj. za sudjelovanje u nekoj aktivnosti) pa te zahtjeve. Jednostavan upitnik za ispitivanje stavova kojim možemo doznati predrasude koje djeca imaju može biti i primjer na sljedećoj stranici. Dijete koje dobije lopticu treba brzo odgovoriti i vratiti lopticu učitelju/učiteljici. Zubari su. negativnih biranja. Nogometaši su.. Prilikom upotrebe javlja se problem tzv. ali i mogućnost da ne odgovore. Pritom treba napomenuti da nema točnih i netočnih ili dobrih i loših odgovora. te sociometriju treba povremeno koristiti za ispitivanje odnosa unutar zajednice učenika. vjerodostojnost rezultata je uvijek upitna. Učenici sjede u krugu. koliko je moguće i uvažiti. a učitelj/učiteljica baca redom lopticu govoreći nazive grupa prema kojima ispituje predrasude.. No. Predlažemo da se koriste samo pozitivna biranja. učestalost dječjeg posredovanja u sukobima. . Ali isto tako je moguće pratiti neke pozitivne manifestacije ponašanja kao što je učestalost suradničkih igara u dječjim igrama. Npr: Liječnici su. Može samo biti iskrenih i neiskrenih odgovora. Umjesto upitnika može se koristiti i jednostavna igra... Izra en sociogram (vidi na str.

156 Obično se kaže: Djeca su ________.. Ako želimo ispitati npr. stavove učenika o školi. o obitelji. Upitnik za ispitivanje predrasuda Druga jednostavna mogućnost ispitivanja stavova je tzv. Djevojke su _______. Mladići su _______. Studenti su _______. o slobodnom vremenu.. Učenice su _______. Učitelji su _______. Žene su _______. semantički diferencijal. Učenici su ______. jednostavno napišemo taj pojam na listu . Muškarci su _______.

152. vodeća uloga odgajatelja uvijek je prisutna. . No. oni to ne doživljavaju kao nekakvo provjeravanje i miješanje u njihovu intimu. nego kao poticaj da rade na sebi i vlastitom mijenjanju. Utjecaj je obostran.157 semantičkog diferencijala (koja je jednaka za svaki pojam) i učenici se u svakoj dihotomiji opredjeljuju već prema svom stavu tako da označe mjesto na kontinuumu. npr: 3 2 1 0 1 2 3 VAŽNO +--+-X+--+--+--+--+ NEVAŽNO 3 2 1 0 1 2 3 DOBRO +--+--+--+--+--+--+ LOŠE USPJEŠNO+--+--+--+--+--+--+ NEUSPJEŠNO SRE ENO +--+--+--+--+--+--+ NESRE ENO OPTIMISTIČNO +--+--+--+--+--+--+ PESIMISTIČNO POZITIVNO +--+--+--+--+--+--+ NEGATIVNO AKTIVNO +--+--+--+--+--+--+ PASIVNO UZLAZNO +--+--+--+--+--+--+ SILAZNO TOPLO +--+--+--+--+--+--+ HLADNO BRZO +--+--+--+--+--+--+ SPORO LAKO +--+--+--+--+--+--+ TEŠKO JAKO +--+--+--+--+--+--+ SLABO Vo enje odgajanika (učenika) Vo enje je osjetljiv proces u kojem odgajatelj prati i potiče osobni rast i razvoj svakog pojedinca i učeničke zajednice. Budući da rezultate učenici nikome ne pokazuju nego samima sebi. Upitnici poticanja jednostavan su oblik kojim možemo potaknuti pojedinog odgajanika ili sve učenike da se okrenu sebi i da sami vrednuju neke vidove svog ponašanja ili svoje ličnosti. Takav je upitnik Znaš li dobro slušati na str. Pritom i odgajatelj raste i razvija se. ali i dobi odgajanika. Odgajatelju ostaje mogućnost da koristi one poticaje koji su primjereni odgojnim problemima.

Kad kod si nešto rekla uvijek sam osjećala da govoriš točno ono što osjećaš bez obzira koliko sam se s tim slagala. Draga Željka! Bliži se kraj školske godine i tvoj završetak sedmog razreda. ali i da sasluša druge. u aktivnostima u školi ili kad su se javili neki odgojni problemi koje treba zajednički rješavati. i ovom prilikom ti želim predložiti da na eš načina da obuzdaš svoj temperament. te napredak koji smo zajednički postigli. Za vo enje učeničke zajednice razrednik/razrednica može koristiti razgovor u krugu. Pismo je tako er jedan od postupaka koji odgajatelj može koristiti u vo enju učenika. Iako smo o tome već više puta razgovarale. Vrlo sam ponosna što smo u tome zajednički uspjele.158 Razgovor odgajatelja i odgajanika ostaje ipak najvredniji oblik vo enja. Raduje me kod tebe tvoja lepršavost i velika energija. Iako uvijek nisam odobravala tvoje postupke. Pismo učeniku ili opisna ocjena piše se na kraju nekog razdoblja. 2. Često sama daješ poticaj. Ponekad možemo koristiti razgovor u troje. U tvojim sjajnim krupnim očima uvijek vidim otvorenost i iskrenost. To je razgovor razrednika/ razrednice. Zavisno od dobi učenika treba saslušati i učeničke želje. ali isto tako prihvaćaš i inicijative drugih. zatim odre ene primjedbe i savjete za naredni period. pa smo imale čak i manjih sukoba zbog toga. Tu svatko ima pravo i mogućnost da iznese svoje stajalište. Ono treba biti napisano riječima koje učenik te dobi može razumjeti i treba biti napisano tzv. Bilo bi dobro da odgajatelj planira vrijeme da npr. "jagovorom". Prijedlozi za promjene. Eventualne slabosti koje smo uočili. Kvalitete koje cijenimo kod učenika. primjedbe i sugestije. Tebi nikad ništa nije teško. učenika i roditelja. ipak smo uvijek nalazile zajednički jezik i tako postupno jačale naše me usobno povjerenje. Puno puta sam . Pismo roditeljima može se koristiti kad se nešto lijepo dogodilo u učenikovoj obitelji. Stalno si u nekoj akciji. 4. a može imati sljedeće dijelove: 1. U tom razgovoru treba učeniku reći prvo ono pozitivno što smo uočili. Stolice se postave u krug kako bi svi sugovornici imali ravnopravnu ulogu. Opći osobni dojam o suradnji s učenikom. 3. u jednoj školskoj godini barem dva puta razgovara sa svakim učenikom. Suradnja s tobom bila mi je vrlo uzbudljiva. Takvi razgovori posebno su korisni jer sudjeluju sva tri bitna subjekta u odgoju.

Postoje naravno i postupci kojima odgajanici vrednuju svoje odgajatelje. Isto tako treba u pismu (a i inače) izbjegavati govor koji znači dijagnosticiranje. Nadam se da ćeš pronaći načina da bolje sura uješ sa svojom mamom. Postupci koje smo naveli samo su ideje kojima se ne iscrpljuju nove mogućnosti koje kreativni odgajatelji i njihovi učenici svakodnevno pronalaze u praksi. Željela bih da ti i ja naredne godine na emo češće vremena za razgovor. Razlikujemo evaluaciju odgojnog procesa. Zato su te neke prijateljice počele izbjegavati. ali njih je moguće pronaći u drugim priručnicima. jer takav govor kod djece nailazi na odbijanje i nije odgojno učinkovit. podrška i povjerenje. izbjegavanje vlastite odgovornosti i korištenje "ti-govora". Budući da je odgoj stalan proces. ali i nanovo počinje. . presu ivanje. Željela bih općenito više tolerancije u mom razredu. evaluacija ima svoj smisao u vo enju odgajanika pojedinca ili učeničke zajednice. To je tzv. Tvoja razrednica Elizabeta Odgajatelj se treba uvježbati u afirmativnom pristupu djeci. iskrena ljudska osoba. te evaluaciju odgojnog učinka. princip pozitivne usmjerenosti koji je vrlo zanačajan u odgoju.159 uočila da burno reagiraš kad se s nečim ne slažeš. a ne hladni autoritet. U evaluaciji odgojnog procesa više smo se zadržali na postupcima kojima odgajanici (učenici) vrednuju odgojni proces. Vjerujem da ćemo i iduće godine imati onako lijepih trenutaka kao što je bio onaj kad si pomirila Manuelu i Korneliju i kad ste zajedno otišle na sladoled. a to često zna povrijediti osobe s kojima sura uješ. * * * Evaluacija je značajna etapa odgojnog procesa. a ti mi posebno u tome možeš pomoći. što znači da uočava pozitivno kod svakog djeteta i da to potiče. obično ima snažan odgojni utjecaj. Evaluacijom proces završava. a kod evaluacije odgojnog učinka na postupcima kojima se služe odgajatelji vrednujući učenike. Nasuprot tome pismo u kojem se osjeća iskrenost i toplina.

Na apscisu označi prelomne datume. 3. Radionica se vrednuje prema ideji koju je dala prva skupina. flomasteri. različitih instrumenata. Svaki sudionik na listu papira nacrta svoju krivulju uspješnosti suradnje s drugim ljudima proteklih godina. te napisati pismo učenici na kraju godine. 2. Sudionici se podijele u tri skupine.za neuspješnost suradnje. Svatko zatim prona e para i porazgovaraju o svojim krivuljama uspješnosti. 5. 1.5. 3. boje. opis odgojnog slučaja. Treća skupina dobiva opis slučaja (vidi radni list) i zatim treba igrom uloga prikazati razgovor u troje.160 ZADACI: Upoznati postupke evaluacije odgojnog procesa. a na ordinatu + za uspješnost i . te olujom ideja stvoriti jedan novi. Taj će biti korišten danas na kraju ove radionice. To je praktična primjena postupaka vo enja. te postupke vo enja. SREDSTVA: Papiri A4. Druga skupina dobiva na uvid razne postupke evaluacije odgojnih postignuća i treba olujom ideja kreirati jedan novi postupak. . Prva skupina se treba prisjetiti postupaka evaluacije odgojnog procesa koji su korišteni u dosadašnjim radionicama. Ako imamo više vremena. 3. 3.1. Svaka na svom stolu ima pripremljen pismeni zadatak i potrebne materijale.2.. Svaka skupina izvješćuje o svom radu i prikazuje svoj kreativan doprinos. primjeri upitnika. Kreirati nove postupke. odgojnog učinka. Voditelj/voditeljica ukaže da su oni sad izvršili evaluaciju svog dosadašnjeg odnosa s drugima. krivulja uspješnosti može se i ilustrirati. 4. Otvara se diskusija u kojoj mogu biti iznesene i druge ideje ili pohvale i primjedbe na ostvarenja pojedinih grupa. te najavi temu Postupci evaluacije.

Kako je Suzana u četvrtom razredu srednje škole. Opisala joj je situaciju u kojoj živi i težak život koji provodi. Igrom uloga prikažite razgovor utroje izme u razrednice. Puna briga ne može učiti ni spavati.161 1. Problem brige za majku i baku ostat će joj i dalje.« u razgovoru je bespomoćno zaključila Suzana. Boji se života. Majka je radnica. ali je pretežno na bolovanju zbog alkoholizma. čak je počela i uzimati sredstva za umirenje. razgovara s drugim nastavnicima kod kojih nastoji izazvati stav razumijevanja i pomaganja. Liječnica u Centru preporučila je daljnje liječenje i promjenu sredine u kojoj Suzana živi. otac joj je nepoznat. jer se srami. 1990. Suzana je sama zamolila razrednicu za razgovor. (Bratanić. Ti teški uvjeti u kojima ona živi od odličnog učenika učinili su problem. jer je ocijenila da Suzanin problem nadilazi njezine snage. inteligentna. Suzana se u srednju školu upisala kao odlična učenica. Razrednica je bila svjesna da je u tom trenutku teško izvedivo da Suzana s nezavršenom školom promijeni sredinu. str. Neke poslove daktilografa Suzana obavlja povremeno još dok traje škola. te završni razred prolazi s dobrim uspjehom. Suzana je zdrava. »Sve to nije strašno. razrednica joj je savjetovala da uz njezinu pomoć i podršku izdrži do kraja školske godine. a dato joj je obećanje da će — čim završi — biti primljena za stalno. Razrednica osjeća toliku odgovornost prema Suzani da joj pronalazi i posao u bolnici. samo da mogu učiti. Pročitajte i proanalizirajte u grupi slučaj srednjoškolke Suzane. 3. U baraci u kojoj žive bez osnovnih higijenskih uvjeta. ne smijem postati ovisnik o lijekovima za umirenje. Razrednica ju je uputila u Centar za mentalno zdravlje djece i omladine. Izbjegava društvo. Suzane i majke. Nakon škole čisti tu e stanove da se nekako prehrane i odijevaju. s izrazitim darom za književnost. ali da nastavi s liječenjem u Centru. a i baka ono što dobije u ime socijalne pomoći. Razrednica pomaže Suzani da prevlada poteškoće. boravi i nepokretna baka. 141) 2. Moram se liječiti. . Nemaju što jesti jer mama popije sve što zaradi. U ulozi razrednice napišite pismo Suzani na kraju školske godine. Sve se to odražava na Suzanin stav prema učenju. Živi s majkom.

162 .

Osigurati poštivanje osnovnih ljudskih prava u školi. te u slučaju prirodnih i društvenih nepogoda. Omogućiti djeci da postupno preuzimaju kontrolu nad vlastitim životom. kući.163 CILJ ODGOJA Cilj odgoja je stvaranje atmosfere podrške i poticanja optimalnog razvoja ljudskih mogućnosti svakog pojedinog djeteta. u prometu. Poticati razvoj svijesti o potrebi očuvanja prirode čiji je čovjek neodvojivi dio. Osposobljavati djecu za otvorenu komunikaciju s drugim ljudima. za rješavanje društvenih sukoba nenasilnim putem i za mir u svijetu. Poticati djecu na zdrav način života i aktivan odnos prema vlastitom zdravlju. ZADACI Osigurati uvjete za normalan tjelesni rast i razvoj svakog djeteta. te da dobije adekvatnu ulogu i status. Poticati djecu na produktivan pristup sukobima i osposobiti ih za nenasilno rješavanje sukoba u svakodnevnom životu. Pružati efikasnu pomoć i podršku u krizama do kojih dolazi u procesu razvoja ličnosti. Poticati djecu da razvijaju sve svoje potencijale. te odgajati djecu za poštivanje ljudskih prava u društvenim odnosima. Osigurati svakom djetetu da bude prihvaćeno u učeničkoj zajednici. Osigurati svakom djetetu doživljaj uspjeha i razvoj pozitivne slike o sebi. Postupno usmjeravati djecu na izbor budućeg zanimanja koje će biti spoj osobnih interesa i društvenih potreba. Afirmirati rad kao osnovu ljudske egzistencije. . Odgajati za toleranciju i uvažavanje različitosti. a posebno one za koje imaju veće sklonosti. te usvajanje vrijednosti i normi društvenog ponašanja kojima se osigurava dalji razvoj društva na demokratskim osnovama. ali i stvaralaštva. za povjerenje u ljude i suradničke odnose. Osposobljavati djecu za aktivan odnos prema osobnoj i zajedničkoj sigurnosti u školi.

. Radimo zajedno Voda. razred VI... struja Prometna pravila Štitimo mla e i slabije Poplava.trgovina Zaštita od požara Vožnja biciklom Sigurnost moja i tvoja Kako se snaći u opasnosti Zrak. Zaga enost zraka i vode Otrovi u hrani Zaštita šuma i parkova Ekološke igre EKOLOŠKI ODGOJ Prehrana i zdravlje Aktivnost i odmor Alkohol i ostale droge Karta zdravosti Radimo i stvaramo Domaćinstvo Moje buduće zanimanje Potrebe . potres..III.VIII razred ZDRAVSTVENI ODGOJ RADNI ODGOJ SAMOZAŠTITNI ODGOJ Kako se hranimo Igre na zraku Opasnosti od pušenja Zdravlje i bolest Igramo se i stvaramo Pomažemo u kući i . .. rat. tlo. Što ću biti kad odrastem Igrajmo se zajedno Opasnosti u kući Pažljivo u prometu Sigurnost u školi Grmljavina i oluja Čistoća u kući i školi Zdrava hrana Volimo cvijeće i ptice Ekološka igre Zdravlje ulazi na usta Vježbanjem do zdravlja Pušenje i alkohol Briga o zdravlju Konstruktorske igre Moji poslovi u kući Želim biti.V.. Zaštita tla Zaštita biljaka i životinja Ekološke akcije EGZISTENCIJALNI ODGOJ . . plin. vatra. razred IV..rad ..164 Aspekt odgoja ODGOJNO PODRUČJE I. . voda.

. .165 Aspekt odgoja ODGOJNO PODRUČJE ODGOJ ZA ŽIVOT U ZAJEDNICI I.V.III.. Natjecanje ili suradnja MI i ONI Mama i tata se vole Zaljubljenost Ro enje djeteta Jednakost i razlike Oprezno s ljutnjom Sva a ili kompromis Svi smo pobjednici Posredovanje Mir i ratovi Posljedice rata Sjećanja na rat Kako živjeti u miru IV.VIII razred Razumjeti druge Afirmacija Kako sura ivati Prijatelj . .. razred Slušati druge Ti si moj prijatelj Suradničke igre JA i TI Djevojčice i dječaci Tko se tuče taj se voli Djecu ne donose rode Mama i tata Uh što sam ljut/ljuta Što me sve ljuti Tuča ili dogovor Kako se pomiriti Igre rata i igre mira Zašto ne volim rat Moja obitelj u ratu Djeci treba mir SPOLNI ODGOJ Da li se čujemo Svi aš mi se jer. razred VI.neprijatelj Mladići i djevojke Ljubavni odnos Kontracepcija Predrasude o ženama i muškarcima Kako se odljutiti Konflikt Rješenje bez poraza Medijacija Nasilno rješavanje sukoba Rat u Hrvatskoj Heroji mira Akcije za mir SOCIJALNI ODGOJ ODGOJ ZA NENASILJE ODGOJ ZA MIR .

želim.potrebe tvoje Ono što volim Želim. Vjerujem u .166 Aspekt odgoja ODGOJNO PODRUČJE ODGOJ POZITIVNE SLIKE O SEBI I...V. .III. . drugi običaji Različita vjerovanja Tolerancija različitih uvjerenja Želje i mogućnosti Koliko sam sretan/sretna Moj sustav vjerovanja Maštanja o budućnosti EMANCIPACIJSKI ODGOJ HUMANISTIČKI ODGOJ ODGOJ ZA LJUDSKA PRAVA Ja osjećam tako Potrebe moje . razred To sam ja Igrom do sebe Ja u obitelji Zašto me vole Djeca kojima je teško Izbjeglice i prognanici Djeca invalidi Djeca bez roditelja Moje i tvoje pravo na greške Pravo na DA i NE IV.. .. Ja kad odrastem SAMOAKTUALIZACIJSKI ODGOJ .VIII razred Tko sam ja zapravo Svi moji uspjesi Ja i oni koje volim Moje važne odluke Ljudi sa margina Ratni invalidi Ljudi sa specijalnim potrebama Gladna djeca Ljudsko dostojanstvo Drugi ljudi. razred Kako me vide drugi Nešto o meni osobno Moja obitelj Moje kvalitete Siromašni i bolesni Žrtve rata Gluhi i slijepi ljudi Djeca s teškoćama Mogu i promijeniti mišljenje Ja mislim drugačije Jednakost i razlike me u ljudima Prava i obveze Moje želje Što je sreća Moja vjerovanja Pismo iz budućnosti VI.

te da upoznaju različita zanimanja kako bi se mogli opredijeliti. Različitim postupcima kod djece će se razvijati sposobnost afirmativnog odnosa prema drugima i orijentacije na pozitivno. u odnosima izme u spolova. Djeca će se osposobljavati za kontrolu i . te aktivan odnos prema tim problemima. U spolnom odgoju djeca će postupno upoznavati fizičke i psihičke razlike izme u dječaka i djevojčica. Djeca će uočavati konkretne pojave zaga ivanja zraka. tla i pokretati odre ene inicijative za promjenu stanja. muškaraca i žena. Odgoj za nenasilje okrenut je razvijanju kulture nenasilja u svakodnevnom životu djece. ali i preduvjetu za brak.Egzistencijalni odgoj obuhvaća sadržaje zdravstvenog odgoja i to zdravu prehranu. Mlade se želi učiniti odgovornima za vlastito zdravlje i razvijati pozitivnu orijentaciju na zdrav način života. Djeca se upoznaju s različitim opasnostima u kući. Ekološki odgoj odnosi se na uočavanje problema devastacije prirodne sredine u mjestu gdje djeca žive. te fenomenu ljubavi kao važnom činiocu života. na ulici i u školi i kako se zaštititi. Socijalni odgoj odnosi se na uspješno komuniciranje i suradnju unutar obitelji. Radni odgoj orijentiran je na razvoj osnovnih radnih navika kroz obavljanje svakodnevnih poslova u kući i u školi. U radu se traže mogućnosti za stvaralaštvo i vlastito samopotvr ivanje. Djeca trebaju biti osposobljena i za ponašanje u raznim izvanrednim situacijama kao što su elementarne nepogode i rat. ali i organizirati različite akcije za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta npr. Djeci se omogućuje da istražuju svoje sposobnosti na različitim područjima rada. te ra anje i zajedničko podizanje djece. a posebno sigurnom sudjelovanju u prometu kao pješak i kao biciklist. Uočavat će i različite predrasude prema ženama i muškarcima u svojoj sredini. Na kraju osnovne škole djetetu i roditeljima daje se usmena preporuka za izbor budućeg zanimanja. razredne zajednice. te za pružanje prve pomoći unesrećenima. mladića i djevojaka. te na nenasilno rješavanje konfliktinih situacija. Posebna se pozornost posvećuje prometnom odgoju. Ističe se važnost rada u životu čovjeka i važnost odabira adekvatnog budućeg zanimanja. Za život u zajednici posebno je važna suradnja zato će se djeci ponuditi različite suradničke igre umjesto natjecateljskih koje sada dominiraju. vode. Posebna pažnja će se posvećivati odnosima izme u muškarca i žene. razvijanje navika tjelesnog vježbanja. alkohola i ostalih droga. te zaštitu od bolesti. prevenciju ovisnosti od pušenja.

Ostalo vrijeme (do 55 sati godišnje) koristit će za aktualnosti u zajednici učenika. na slobodu izbora vlastite filozofske i vjerske orijentacije.. na poticanje i podršku pojedincu u njegovom izrastanju u originalnu ljudsku jedinku. te poticanje procesa samoaktualizacije svakog pojedinca. Program se ostvaruje putem pedagoških radionica koje počinju sjedenjem u krug i igrama komunikacije. govoreći o sebi i osobama koje vole. a posebno iznositi svoja traumatska iskustva.). školi i društvenoj sredini. ali i kroz podršku drugih. Posebno će se analizirati uzroci rata u Hrvatskoj. Organizacijska rješenja treba tražiti unutar jednotjednih sastanaka zajednice učenika. stvaranja ugodnog raspoloženja. Pozitivnu sliku o sebi djeca će postupno razvijati uočavajući svoje ljudske posebnosti i svoje kvalitete. Odgoj za mir treba početi već u mla oj školskoj dobi. Postupno će ovladati različitim tehnikama rješavanja sukoba bez posrednika i uz posredovanje neutralne osobe. te za ovladavanje modelima ponašanja u svakodnevnim konfliktnim situacijama. te o odgojnoj situaciji. a potom se prelazi na osnovnu temu koja se ostvaruje kroz tzv. Usmjeren je na poticanje pojedinca da se aktivno uključi u stvaranje vlastite budućnosti. iskustveno učenje. Odgoj za ljudska prava polazi od uočavanja i poštivanja vlastitih prava i prava drugih u svakodnevnom životu. Upoznat će se s nekim ljudima koji su pokušali i uspjeli sukobe riješiti na miran način. Tako će se i sami navikavati da daju podršku drugima kojima je teško (hendikepiranima. na odgoj za ljudska prava. Postupno će uočavati i primjere kršenja ljudskih prava u svojoj sredini i aktivno se postavljati prema tim problemima.. vodeći računa o dobi učenika. invalidima. tako da u svakoj godini iz svakog odgojnog područja odabere po dvije do tri teme koje će realizirati na zajednici učenika.168 pražnjenje svojih neugodnih emocija. Samoaktualizacijski odgoj usmjeren je na preuzimanje kontrole nad vlastitim životom i odgovornosti za vlastitu sreću. prognanicima. opuštanja i me usobnog povjerenja. bolesnima. Djeca će analizirati svoja ratna iskustva. PRISTUP REALIZACIJI Planiranje može učiniti razrednik/razrednica. rad u 168 . ali i povezivanjem s nastavom ostalih predmeta i povremenim aktivnostima u školi i izvan nje. Humanistički odgoj odnosi se na razvoj pozitivne slike o sebi i pomoć drugima da ostvare tu potrebu. Djeca mogu razlikovati svoje ratničke i suradničke igre i zauzeti prema ratničkim igrama kritički stav. ali i toleranciju prema drugačijim orijentacijama.

što im se svidjelo. Ona je znatno bliža stvarnoj situaciji. glazbenih instrumenata. ali se ipak od nje razlikuje. Neka učenici zajedno sa svojim učiteljem/učiteljicom kreiraju taj prostor i neka ga stalno mijenjaju prema vlastitim potrebama. METODE 1 POSTUPCI Program će se prvenstveno realizirati igrom. kostima. kartice za igre uloga. radom na projektima itd. Danas postoje mnogobrojne zbirke u kojima će svaki razrednik pronaći adekvatnu igru ili ideju za kreiranje nove. priče. te je jako važno da se prostor preuredi tako da se u njemu i učenici i učitelji ugodno osjećaju. Simulacija je postupak sličan igri.. voštanih boja. flomastera. PREURE ENJE PROSTORA Program se svakako ne može provoditi u klasičnoj učionici sa sjedenjem u potiljak. a postavljanjem klupa za grupne aktivnosti tako er se dobije dosta slobodnog prostora.. ali zadržavaju draž igre. te je dobra priprema za stvarne okolnosti. te prijedloge za buduće aktivnosti. a što ne. a ujedno stječemo nova iskustva o složenosti stvarnih situacija i njihovoj razlici od igre i simulacije. loptica. ali se razlikuje po većoj mogućnosti sudionika da sami odlučuju o daljem razvoju situacije. Na kraju je evaluacija u kojoj djeca i učitelj/učiteljica iznose svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo i želje za buduće aktivnosti. Akcije ili kampanje su aktivnosti kojima ostvarujemo promjene u stvarnosti i kojima sudjelujemo u stvarnom životu. SREDSTVA I POMAGALA Za ostvarenje ovog programa nisu potrebna neka posebna sredstva i pomagala. aktivnosti će biti uspješnije ako osiguramo dovoljno papira različitih boja i dimenzija. Vjerojatno će dio klupa trebati izmjestiti iz učionice. EVALUACIJA Na kraju svakog susreta učenicima ćemo dati priliku da iskažu kako su se osjećali.169 manjim skupinama. te da ima dovoljno prostora za dječju aktivnost. Na taj način vrednujemo 169 . Možda se ta sva potrebna sredstva mogu nalaziti u jednoj ovećoj kutiji iznena enja. Najvažnije je topao me uljudski odnos. U njima praktično primjenjujemo sposobnosti do kojih smo došli igrom i simulacijom. To su posebno smišljene igre koje djecu dovode u situacije u kojima mogu steći iskustva slična onima u stvarnoj situaciji. da izraze svoje želje i potrebe. Dobro će doći različiti radni listovi. opisi doga aja. lutaka. No. pjesme. upitnici.

Djeci se može dati da govore.170 odgojni proces. razgovore utroje (razrednik-učenik-roditelj). Mogu se koristiti i sociometrijska ispitivanja kao i ispitivanja stavova. razgovorom u krugu (grupa učenika ili cijela razredna zajednica). Da bismo vrednovali postignuća. slikaju o sebi i svojim problemima odrastanja. pišu. najbolje je da pratimo ponašanje učenika i njihove me usobne odnose. o svojim odnosima s drugima. Sve to treba biti u funkciji vo enja učenika koje provodimo kroz razgovore udvoje (razrednik-učenik). 170 . pismom roditeljima ili pismom učeniku.

) Ponavljanje razreda. Kingston 14./ Penava A.(1990. Bunčić K.D.) Amala.M.) Schulspass und Schulspiele. Zagreb 19. (1953. Calgren. 4. Čudina-Obradović. Stuttgart Andrilović. M. Bratanić. Zagreb 17./Janković J. Školska knjiga. 9./Wells L./Težak. Zagreb 16. Reinbek bei Hamburg Bastašić Z. Pedagogija Rudolfa Steinera. Osijek 12.S.M.T.L. 50-55. str. Reclam.J. Weinheim und München 10.) Igrom do sebe. 3.(1990. Društvo za Waldorfsku pedagogiju.) New Age ili kako dalje. 6.(1991. Bognar L. Zagreb Adorno. Fünf Essays.) Sociološke studije. Osijek. Osijek 11.(1988.) Psihologija učenja i nastave. Filozofski fakultet. 2./Čudina./Čudina. (1995. 2.M. An approach to problem solving.W:/Horkheimer.) Mirotvorni razred. Zavod za prosvjetno pedagošku službu.) Schule der Angst.Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja.M. Školska knjiga. Bognar. Butorac./Uzelac. Kingston Friends Workshop Group. Školska knjiga.(1991.171 Literatura 1. Alinea. Kamala i mali Lukas. Život i škola br. Zagreb 18. Školska knjiga.V.V. Zagreb 15. Škola i kriminalitet maloljetnika. 136-153 Beck. (1984. Brajša. Zagreb Andrilović.P. str. Rowohlt Taschenbuch Verlag. Reinbek bei Haamburg Benner. Adorno. Zagreb Bašić. vlastito izdanje. (1995.) Drukčiji pogled na brak. str.) Philosophie und Gesellschaft.M.) Osnove opće i razvojne psihologije. Zagreb 13./Matijevlć. (1991. (1983.F. Rowohlt.L.) Lutka ima i srce i pamet.J. Juventa Verlag.) Didaktika. (1983.) Odgoj ka slobodi.D. Školska knjiga. Eine systematischproblemgeschichtliche Einfürung in die Grundstruktur pädagogischen Denkens und Handelns. Jahrbuch für Lehrer. Zagreb Baer/Hoyer/Menze.(1995.) Allgemeine Pädagogig. (1980.W.(1991.) Ways and Means. (1984. Priručnik za učitelje o mirotvornom odgoju. 423-430.) Mikropedagogija . Globus. 5. 7.M. Znamen. (1992./Ivković . 8. Bowers S. Priroda br. 5. (1976.(1988.T. Bognar. Zagreb 171 .) Igre zbirka odgojno-obrazovnih igara.

Svetovalni center. Državna založba Slovenije. Bonn 40.) Čovjek za sebe.V. 42. London 43. Globus.E. Zagreb 21. Good.) Psihoterapijska pedagogija. NIP "Alinea". Ljubljana 35. Gordon.L. Socijalna zaštita br. Fromm. Zagreb 33. (1989. (1989. Reševanje konfliktov med otroki in starši. Školska knjiga.) Kako pomoći klincima da si sami pomognu. (1984. E.S. Hoffman und Campe.M.) Lehrer .(1988.A. Zavod za udžbenike. Fulgosi. Novo Mesto 172 . Naprijed. NIP "Alinea". Flannery. Beograd. Z.(1991. (1991. Fromm. Ohio 36. Glenview. Zagreb 25. Kroflič.) Posttraumatski stresni poremećaj. a) Anatomija ljudske destruktivnosti I.E. Zagreb 29. E. Naprijed. Fine./Macbeth. Good. (1984. The Centre for Nonviolent Communication. Fromm.E.172 20. Youth Work Press. Zagreb 38. (1995. Zagreb 34. (1981.) The Giraffe Classroom. 26-27. str. N.) Uvod u sociologiju. R.D. Furlan.učenje. (1993.E.) Dete kao filozof morala. Scott. Glassera s područja kontrolne teorije i realitetne terapije. Glasser. Zagreb 31.(1977. N. Ljubljana 27. F. Vodič za žrtve: liječenje i oporavak. 26-27. Green. Illinois.Th.) Igra . * * * (1989. Pedagoška obzorja. Naprijed.E.) Creative Conflict Resolution. Foresman and Company. Where Teaching is A Pleasure and Learning is A Joy.B.ustvarjanje . D. Kreidler W. Gruden. Proces socijalizacije kod dece. Socijalna zaštita br. (1994.(1984. Zagreb 26.gib .) Človekovo srce. W.) Metodika rada školskog pedagoga. Zagreb 24. Leicester 22. (1984.(1989. Glasser. Osijek 23. Zagreb 30. Jurić.) Playing with Fire. (1984. (1982. Training for the creative use of conflict.) U potrazi za srećom.) International Understanding Through Foreign Language Teaching. Zagreb 28.I. Zagreb 41. (1988.) Odabrani radovi W.Schuler .B. Haralambos. Hamburg 37. Školske novine.(1989.) Slika i crtež i psihoterapiji djece. Zagreb 32. Školska knjiga. Wie man Konflikte in der Schule lost.) Psihologija ličnosti. Zagreb 39./Gobec. Fromm.) Koraci i principi u provo enju realitetne terapije.Konferenz. (1998.(1992. German Commission for UNESCO. Kohlberg.) Primijenjena psihologija učenja. Školska knjiga. Izvori. De Zan. Fromm. Gordon. Th. b) Anatomija ljudske destruktivnosti II Naprijed.) Družinski pogovori.W. 51-63. (1990. c) Zdravo društvo. HPKZ. P. (1987. P.

(1993. Maglajlić.) Praćenje i opisno ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi.) Windows to Nature. Zavod za udžbenike. Beograd 63. (1995. Školske novine. Kako preživjeti stres.) Samorastniki ob Sotli.S. (1992.R. Leimdorfer. (1969. (1976. A fairytala manual of conflict resolution for all ages. Zagreb 47. Školska knjiga. H. (1968. Neill. DZS.H. (1979.M.) Pretpostavke usvajanja ekoloških spoznaja i stavova.H.) Škola Summerhill.(ur. Panda House. Nikolić S. Godalming 51. Sara 93.S. Drugi izvještaj Rimskog kluba. Masheder.) Autogeni trening. New York 54./Francey. European network for conflict resolution in education. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.) Scenska ekspresija i psihoanaliza. D. Osijek 52. (1992. Mashader. sa suradnicima (1982.Van Nostrad Company. Zagreb 173 . "Ratni stres u djece". Zagreb 60.F. A.) Osnove samozaštite i suzaštite. Savez organizacija invalida. Reinbek bei Hamburg 61. WWF UK. Sitograf. London 45. Matijević.) Od egocentričnog ka socijalizovanom.) Estetska dimenzija.M. Školske novine.(1985. 157-160 48. McGrath. Stvarnost.) Čovječanstvo na raskršću.S. Proces socijalizacije kod dece. Ljubljana 46. Zagreb 55.A. Mesarović.H. Lugomer-Armano.(1]91. M. (1999.) Psychology of Being. Maslow. Naprijed. zdravlju i povećanju učinka. Zagreb 53. (1981. (1989.) Once upon a conflict. 1-2.) Lat's play together.V. (1993. (1982. M. Ljubljana 56. Školska knjiga. London 50.) Tehnike opuštanja (relaksacije).173 44. Osijek 49. Prosvjeta. str.) Osnovna škola "Ivan Filipović" u Velikoj Kopanici. A Book for Teachers of Children from 3 to 8 Years of Age. prijazni razredi. Rowahlt. (1985. Munjiza.E. Nielsen. Lešnik. Zagreb 59. Djelatnosti i zamisli o miroljubivom rješavanju sukoba namijenjene roditeljima djece mla e dobi. Masheder. Učenje socijalnih veščin in samozaupanja v razredu.) Nastavnik i profesionalni razvoj učenika. Zagreb.) Theorie und Praxis der antiautoritaren Erziehung. T. Marcuse. Zagreb 58. E. Put k opuštanju. * * * (1986. Neill. Zagreb 62. Lindemann./Pestel. M. G. Zagreb 57.A. Univerzum.) Prijazni učenci.)(1985. R. Odgoj i samoupravljanje br.) Sura ujmo. Mužić. Green Print. D. (1996.

Houghton Mifflin Company. Shapiro. Boston 81.W./Levine.) Reformpädagogik. (1988.G.) Misli o porodičnom odgoju. Modeli samoupravne škole. New York. (1993.) Prerasti bol.(1992.R.) Od puberteta do zrelosti.B. Eine kritische Dogmengeschichte. (1992. New Society Publishers./Pearlman. Shapiro. Zagreb 68. Zavod za školstvo. Salman. Juventa Verlag.) Edukološka istraživanja. Oelkers. Polić. Schrank. Texas 76. Osijek.) K filozofiji odgoja./Miljković.H.) Škola kao "moral demokracije". (1983) Freedom to Learn for the 80's. (1987.) A Model for Nonviolent Communication. (1998. Zagreb 80.) Teaching Human Beings.M. Rosenberg.(1988.) Nenasilna komunikacija (priručnik za radionicu). Zagreb 70./Bodenhamer. Zajednica osnovnih škola. A. Zaklada "Otvoreno društvo" Hrvatska. Singapore. (1972. Sherman.) Kamo vodi taj put? Društvene posljedice industrijske revolucije. Boston 67. Zagreb 73. A practical guide to successful whole shool change. Časopis za kritiko znanosti.(1995.C.S.Z. (1989./Burger. New Society Publishers.P. Zagreb 65. Ornstein. Pastuović. Zagreb 84.M. Oxford. Zagreb 69. S. Ljubljana.) Kultura New Agea.) Prevencija pušenja.(1992.) Srce moje i tvoje u ljubavi stoje: psihologija ljubavi.(1974.174 64. str. Sydney 74. (2000. Školske novine.R. Mladost. Priručnik o sekundarnoj traumatizaciji.) Uvod u ljudsku seksualnost. str. Antiratna kampanja Hrvatske. Rijavec. Nolit. Zaklada "Otvoreno društvoHrvatska". Manchester 72. Zagreb 83. Zaklada "Otvoreno društvo"-Hrvatska.) Alkohol i ostale droge. Zagreb 174 . A. Beacon Press. Izvori. (1989. 12-18 79. Prutzman.(1993. (1992.) 'I'he School is us. Globus. C.G.(1985. K. Maxwell Macmillan International Publishing Group.L. Renton L. Rogers.D. S/Flaherty-Zonis.) The Friendly Classroom for a Small Planet. L. V. C.) Kako postati ličnost. (1985. Saakvitne. Pregrad. Osijek 78. Rosenberg M. Schaff./Stern. Znamen.U. Weinheim und München 66.D. IEP-D2. Heppy New Age.) Foundations of Education. Beograd 75. (1992. WWF and DEP.C. J. Rogers. 56-67 82.M. * * * (1986. J.A. Santa Cruz 71. Zagreb 77. Schreiner. Shapiro.M.

Ljubljana 100.(1988.) So Everybody Fights. (1973. Društvo za Waldorfsku pedagogiju.2 91. VITA.(1980. br. (1953. (1997. Schoenbeck H. Koper 101.) In jeder Schulklasse muss es schlechte geben. M. Bayerische Schule.) O odgoju. Toronto 175 .D. Život i škola.(1981.) Bez ocjena se uči s više volje i postižu bolji rezultati.) Aspekte der Waldorf-Pedagogik. Uzelac.(1989. Frankfurt 90. Osijek 92. Shehy I. (1997. Frankfurt 88. A Teaching Programme on Development Education for 9-15 Year Olds.) Srž socijalnoga pitanja u životnim potrebama sadašnjosti i budućnosti.) Lehrer .K. Zagreb 99.P. (1988. Iskanja. Weinheim und Basel 93.R. J. Malburne. Kinder Verlag. Mali korak. Priručnik miroljubivog rješavanja problema u školi i ublažavanju trauma.) Likovnost v skupini in umetnostna terapija. Steiner. Singer.175 85. J/Belak-Ožbolt. Steiner. Zagreb 95.) Der Versuch ein kinderfreundlicher Lehrer zu sein.(1984. Walters.K. Virk-Rode.) Razred kot socialna skupina in socialne igre. Idemo li u katastrofu ili Treću revoluciju.) Vzgoja za življenje. London.J.Konflikte gewaltfrei regeln.Školske novine. Zavod Republike Slovenije za šolstvo. Shapiro. V.M. Fischer. Singer. Irish Commission for Justice and Peace. (1990. Singer.R. Antropozofsko društvo "M. Supek. Solomon. Singer.) Za Damire i Nemire: Vrata prema nenasilju.) Masstabe fur eine humane Schule. Fischer.D.Sofija". Zagreb 97. München 94.(1993. (1990. Beltz Verlag.) Osnove ekološkog odgoja.R. Dublin 87. (1990.R. William Heinemann LTD.(1984. Uzelac.C.. Steiner. Ljubljana 89. K.) Schools Aren't What They Were.K. Vogelnik. br.) Meta-človek. (1996. (1992. 5.) Ova jedina Zemlja. (1990. Zagreb 86. Priročnik za osebno preobrazbo. Zagreb 98. Zagreb 96. Washburne. Celje 102.Schuler . Mohorjeva družba. Globus. Zaklada "Otvoreno društvo Hrvatska".) Sukob i komunikacija.

fobemai = bojim se) Strah često bez jasnog uzroka. Emancipacija (lat. podčinjenosti. Iskrena i nepatvorena osoba. Ideologija Skup vladajućih ideja. Aktivno slušanje Terapijski postupak kojim sugovorniku omogućujemo da iskaže svoje probleme. staviti se u njen položaj. tvorac) Uzrok. Emancipacijski odgoj Dio odgoja koji je usmjeren na izjednačavanje ljudi koji su na neki način podčinjeni i neravnopravni s drugim ljudima. vidovi. Aspekti odgoja Različite vrste. od zavisnosti. factor =činitelj. mediji. pojmova u nekom društvu koje nameću dominantni društveni slojevi. radni. auto + nomos = pravilo. potkrepljenje. Osoba koja ne nastoji biti netko drugi. Autentična osoba Osoba koje je stvarno ono što je i tako se ponaša. samozaštitni i ekološki odgoj. samouprava. Fobija (grč. dječje grupe. škola. Faktori odgoja su obitelj. 176 . pozitivan sud. Delinkvencija Činjenje kažnjivih. strastven) Biti u stanju suosjećati s drugom osobom. neodre eni osjećaj straha i nelagode. Anksioznost Tjeskoba. klaustrofobija = strah od zatvorenog prostora. područja odgoja. Faktor ( lat. Kod djece može biti znak odre ene emocionalne nestabilnosti i problema na koje dijete nailazi u svom razvoju.predmeta ili osoba. Označava i pojedine vrste straha npr. Elitizam Izdvajanje dijela odabranih i njihovo favoriziranje u političkom i drugom društvenom životu. Egzistencijalni odgoj Područje odgoja koje obuhvaća zdravstveni. e + mancipium = kupljeni rob) Osloba anje. slobodno vrijeme itd. U odgoju se koristi u značenju pozitivnog odnosa prema svakom pojedincu. predodžbi. krivičnih djela. da ih osvijesti i da prona e izlaz. tvrd) Potvrda. pokretna snaga ili jedan od uvjeta nekog procesa ili pojave. red. empathes = uzbu en.176 Rječnik Afirmacija (lat ad + firmus = čvrst. zakon) Nezavisnost. Humanistički odgoj Područje odgoja koje je usmjereno na zadovoljavanje potrebe za samoaktualizacijom pojedinca te na usvajanje društvenih vrijednosti koje to omogućavaju. Empatija (grč. Autonomija (grč. ugnjetavanja. Enureza Nehotično mokrenje u snu. Idolizam Pretjerano obožavanje idola . Delinkvent = prijestupnik.

Odgoj za ljudska prava Područje odgoja koje na djeci primjeren način utječe na uvažavanje svake ljudske jedinke.177 Idolopoklonstvo Obožavanje idola ljudi ili stvari. Konformizam Prihvaćenje nekih stavova i ideja ne izvlastitih uvjerenja nego zbog oportunizma. Piromanija Bolesni nagon za podmetanje požara. Kompeticija (lat. vrijednosti. Pedocentrizam Orijentiranost na dijete. Komunikacija (lat. postupak za postignuće nekog cilja. Medijator Posrednik u sukobu. ko + opus = djelo. Medijacija (lat. 177 . competere = natjecanje. želja i tendencija i često je uzrok različitih neurotskih pojava. posao. Početkom 20. ideja. uspostavljanje veze i kontakta. straha ili vlastite koristi. Legalizam Prema Eriksonu nekritičko prihvaćanje pravila i zakona. stoljeća jak pedagoški pokret. U odgoju kooperacija ima suprotno značenje od kompeticije i prepostavka je nenasilja u odgoju. Metod (grč. methodos) Način djelovanja. Kooperacija (lat. Ono je prisutno u svijesti ali kao nešto što ne razumijemo. onaj kojeg se obožava. U odgoju komunikacija znači uspostavljanje odnosa izme u različitih osoba. rad) Suradnja. medius = srednji) Posredovanje treće neutralne strane u sukobu. konkurencija. Psihoanalitički konflikt predstavlja funkcioniranje suprotnih impulsa. communicare = učiniti općim) Priopćavanje. Ontogeneza Razvoj živog bića od začeća do smrti. te me usobno razumijevanje. Nesvjesno u psihoanalizi predstavlja dio ličnosti koji ne razumijemo putem svjesnih procesa. suparništvo) U odgoju kompeticija je suprotna od suradnje i uglavnom daje negativne učinke. Moral Sustav nepisanih pravila i normi koji u odre enom društvu vrijede u odnosu me u ljudima. Konflikt Sukob s nekom drugom osobom ili sa samim sobom. Sam naziv potječe od protivnika ovakve orijentacije pa je dobio negativan prizvuk. Osnovne potrebe Potrebe čije nezadovoljavanje dovodi do poremećaja u razvoju ličnosti. Numinozan Božanstven. Internalizacija Proces pounutrenja odre enih procesa. Individuacija Proces individualnog razvoja ljudske jedinke pri čemu jedinka postaje jedinstvena i neponovljiva.

stratos = vojska. 178 . a metode na postupke. U odgoju se koristi pri vo enoj fantaziji na primjer. Samoaktualizacija Nastojanje ljudske jedinke da ostvari sve svoje mogućnosti. Igra se tako da svaka grupa predstavlja jednu ulogu koja treba donositi odluke u vezi s razvojem nekog doga anja koje koordinatori prikazuju u etapama. Sugestija (lat. Sociocentrizam Orijentacija na društvo u odgoju. U pedagogiji se koristi u značenju načina rješavanja nekih problema odnosno širi pojam za metode i postupke. Strategija (grč. Socijalizacija Proces prilago avanja pojedinca društvu u kojem živi. Nakon dogovora odluke se pismeno dostavljaju koordinaciji. Sapijentizam Nastojanje da se netko prikaže mudrim iako to nije. Simptom Znak nekog doga anja. a igru predvodi grupa koordinatora. ali i niz postupaka u svakodnevnom životu koji imaju svečano značenje. savjetovati) Utjecaj na drugu osobu. ago = vodim) Ratna vještina. Doga a se kroz cijeli život ali najintenzivnije u djetinjstvu i mladenaštvu. Na osnovi tog izbora izra uje se sociogram i računaju različiti indeksi koji ukazuju na odnose u grupi. Obično se djeci da popis svih članova grupe i zamoli ih se da odaberu one s kojima bi željeli obavljati neku aktivnost. Vanjska pojavnost koja se može zapaziti. Na kraju slijedi rasprava. suggerere = prišaptavati. Predstavlja doživljaj sebe i okoline. poticanje. a s kojima to ne bi željeli. Strategije se dijele na metode. Prorada Proces uvida u nesvjesno i suočavanje s potisnutim emocionalnim konfliktima.178 Plan igra Vrsta didaktičke igre u kojoj sudjeluje nekoliko grupa. Sociometrija Postupak kojim se ispituju društveni odnosi u manjim grupama čiji članovi se poznaju. Psihopatija Poremećaj u ličnosti u sferi osjećaja i reagiranja. a ukazuje na mogućnost postojanja nekog poremećaja. navo enje na nešto. Socijalni odgoj Područje odgoja koje je usmjereno na zadovoljavanje socijalnih potreba pojedinca i usvajanje društvenih vrijednosti usmjerenih na socijalne odnose. Sociogram Grafički prikaz odnosa privlačenja i odbijanja unutar jedne grupe nakon sociometrijskog ispitivanja. Suprotno od pedocentrizma odgoju se postavljaju prvenstveno društveni zadaci. Svjesno Psihoanalitički pojam suprotan od nesvjesnog. Po Maslowu spada u jednu od osnovnih ljudskih potreba. Psihoterapija Liječenje psihičkih poremećaja. Rituali Skup obreda koji se vrše uz neki religiozni čin.

Vo ena fantazija Postupak kojim putem sugestije utječemo na maštu radi okretanja svojim potrebama. opoštanja. U odgoju se koristi u novije vrijeme kao pomoć u prevladavanju odre enih lakših poremećaja kod djece koje su posljedice nezadovoljavanja osnovnih potreba. Totalitarizam Način vladanja u kojem država uzima pod svoju kontrolu pojave javnog i kulturnog života. Totalizam Prema Eriksonu fanatična opsjednutost idejama grupe.179 Terapija (grč. 179 . liječenje) Izraz u medicini znači liječenje. rješavanja nekih traumatskih posljedica. therapeia = služenje. Transfer Psihoanalitički pojam koji znači prenošenje emocija koje smo u ranom djetinjstvu osjećali prema bliskim osobama na terapeuta.

ali možda još nismo dovoljno naglasili ono najvažnije: Odgoj je dio života. Ako je mlado biće osovio na vlastite noge i pustio ga da samo dalje traži svoj put. Pomagati da svaki mladi ljudski život zasvijetli u svojoj osebujnoj ljepoti. Odgajati znači baviti se tom krhkom i fascinantnom pojavom . Možda je suštinu odgoja najbolje jednom prilikom izrekao moj prijatelj Zlatko Bastašić. na čijem crtežu i pišem ovo pismo: . ali i primati istovremeno dio tog sjaja i tako bogatiti svoj život. Jedan filozof reče .Mi ne možemo djetetu dohvatiti mjesec. Pružena ruka koja prečvrsto drži postaje okov koji sputava.180 Dragi moji! Evo stigosmo i do kraja ove knjige. No. Srdačno Vaš Ladislav Bognar 180 . ali ga možemo malo približiti. da je to svjetlucavi mjehurić od sapunice koji nekoliko trenutaka zacakli svojom ljepotom. starenja i umiranja. Sve ovo o čemu smo govorili. sve je to važno. pomaganje lako može postati odmaganje. a zatim nestane.životom. do kraja našeg zajedničkog traganja za boljim i ljudskijim pristupom u odgoju. odrastanja. Odgajatelj je samo onda dobro obavio posao ako je sebe učinio nepotrebnim.Život naš je kratki posjet iz vječnosti. u čemu smo se složili ili u čemu se nismo složili. Pjesnik bi možda rekao. utkan je u naša ra anja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful