3.

SKLADIŠTENJE
3.1 UVOD Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal1 dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr. 1983.): 1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe. 3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom poduzeću mogu se prikazati na slijedećim primjerima: a) skladištenje sirovina • dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, • dobavljačevo zakašnjenje isporuke, • povremeni nedostatak materijala na tržištu, • pojava škarta u proizvodnji, • promjene u planovima proizvodnje, b) skladištenje poluproizvoda • odstupanje od proizvodnog plana,
1

Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali će se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

• • • • • • • •

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veličini serija, rad u više smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za većom iskoristivošću kapaciteta, posebni zahtjevi tehnološkog procesa,

c) skladištenje gotovih proizvoda o otežana prodaja gotovih proizvoda, o kratki rokovi isporuke (uvjeti tržišta), o potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladištenje alata i naprava - rješava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i naprava, e) skladištenje dijelova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i uređaja. Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumijeva skladišni sustav. Osnovne komponente (elementi) skladišnog sustava su: • skladišni objekti (npr. zgrade) • sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta) • transportna sredstva • pomoćna skladišna oprema komunikacijsko-informacijski sustav, sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta, sredstva za određivanje izmjera i težine, sredstva za prijevoz preko tračnica i drugih neravnina, sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, sredstva za zahvat materijala, pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem, protupožarni uređaji, sigurnosno-zaštitni uređaji, uređaji za klimatizaciju, uređaji za grijanje/hlađenje, sanitarno-higijenski uređaji, uređaji za održavanje čistoće, sredstva zaštite na radu.

• dodatna oprema

1. Vrsta i značajke materijala c) d) e) 2. Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine) . Tablica 3. Stupanj razvoja skladišnog sustava a) a) 3. 1997.1 . Model organiziranja b) 5. Strategija odlaganja materijala b) c) a) 4.) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • sipki materijal • komadni materijal • tekućine • plinovi • alati • ambalaža • potrošni materijal • otpad • sirovine • poluproizvodi • proizvodi • rezervni dijelovi • pokvarljivi materijal • nepokvarljivi materijal • zapaljivi materijal • eksplozivni materijal • radioaktivni materijal • ručna • djelomično mehanizirana • mehanizirana • djelomično automatizirana • automatizirana • s unaprijed određenim rasporedom • sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta • sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala • odlaganje u blokovima • odlaganje u redovima • na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal • na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal • glavna • za komisioniranje • međuskladišta • centralizirana • decentralizirana • kombinirana • vodoravna ili niska (visina oko 7 m) • okomita ili visoka (visina preko 12 m) a) b) 1.Vrste skladišta (Oluić.Skladišta se mogu podijeliti temeljem različitih pojedinačnih kriterija. tablica 3.

Pripadnost dijelu poduzeća 9. 12.Tablica 3. Tehnologija skladištenja 8. 13. Vrsta toka materijala u skladištu a) b) 10. Značajke građevinskog objekta b) 7. Vrsta sredstava za skladištenje c) 11. Zadatak u proizvodnom sustavu Značajke jedinica skladištenja Rješenje zaštite .1 .Vrste skladišta (nastavak) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • zatvorena • otvorena • natkrivena • posebna • podzemna • prizemna • katna • silosi • podna (statična i dinamična) • regalna i visokoregalna (statična i dinamična) • sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva) • nabave • prodaje • proizvodnje • kooperacije • servisa • održavanja • alatnice • laboratorija • s jednosmjernim tokom • s povratnim tokom • bez sredstava za skladištenje (podna skladišta) • sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta) • s nepokretnim regalima (statična) • s pokretnim regalima (dinamična) • polični regali • paletni regali • konzolni regali • prolazni regali • protočni regali • pokretni regali • prijevozni regali • ulazna • proizvodna • izlazna (otpremna) • statična • dinamična • mala • srednja a) 6.

itd. kasete. • komadni materijal (najčešće je zastupljen u poduzećima metaloprerađivačke industrije). sanduci. • tekućine i plinove. • s posebnim sredstvima.• velika U proizvodnim procesima metaloprerađivačke industrije veliko značenje imaju skladišta povezana s proizvodnjom: • pomoćna skladišta uz pojedine pogone. Osnovni subjekt i glavno polazište skladišnog sustava i skladišnog procesa je materijal za skladištenje. Za oblikovanje jediničnih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoće čija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: različite palete.povećanje količine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladišti na jednom mjestu. stalci. • sa sredstvima za oblikovanje jediničnih tereta (npr. itd. sanduci. itd. a kao glavne značajke ističu se izmjere i težina materijala. Jedinični tereti mogu biti određeni i na druge načine: snop cijevi. ISO-kontejneri. Komadni materijal može se odlagati u skladištu: a) pojedinačno • bez sredstava za oblikovanje jediničnih tereta . b) skupno (više komada odjednom) • bez posebnih sredstava. Kod određivanja jedinice skladištenja treba po mogućnosti težiti primjeni idealnog rješenja sa stajališta logistike (Jünemann. Glavna zamisao pri uvođenju jediničnih tereta je okrupnjivanje .): . U industrijskim poduzećima materijal se uglavnom dijeli na: • sipki materijal. 1989. smanjuju se troškovi i omogućuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. kutije. Uobičajena sredstva za oblikovanje jediničnih tereta su: ravna paleta. komad postavljen na paletu). Jediničnim teretom u skladišnom sustavu i procesu naziva se skladišna jedinica (ili jedinica skladištenja). itd. Primjenom sredstava za oblikovanje jediničnih tereta pri skladištenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom. • međufazna skladišta unutar proizvodnih pogona sa zadaćom uravnoteženja toka materijala između radnih mjesta ili pojedinih strojeva. košare. Jedan ili više komada postavljenih na posebna sredstva čine jedinični teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odlaže na jedno mjesto.izravno na mjesto odlaganja. stalci. alatima. paket limova. kutijaste palete. sa zadaćom opskrbe tih pogona materijalom.

. duljine tranportnih putova i od načina gradnje skladišta (npr. mjesečna. definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzeća. tjedna. nisko ili visoko skladište). za svaki materijal određuje se: • količine. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od značajki procesa proizvodnje. dimenzioniranje tehničkih rješenje. kao i definiranje transportnih uređaja. odnosno skladišnih prostorija. matematičke metode optimalizacije i simulacije. izmjere. rješenje za svaku zonu.JEDINIČNI TERET = JEDINICA OBRADE = JEDINICA SKLADIŠTENJA = JEDINICA TRANSPORTIR. informatičke. te vrste i veličine skladišta. koja će se u određenom skladištu koristiti. organizacijska i ekološke zahtjeve uz najmanje troškove. učestalost i količina izlaza.2 PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA Projektiranje skladišta u načelu obuhvaća sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladišne zgrade. Nakon određivanja lokacije slijedi određivanje potrebnih zaliha materijala. itd. težine. Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište. Svako rješenje skladištenja temelji se na bilanci materijala. značajke vrijednosti. Pri izboru lokacije skladišta treba voditi računa o mogućnostima proširenja skladišnog prostora. • učestalost (dnevna. . te dodatne i pomoćne skladišne opreme. učestalost po dokumentima ili po jediničnim teretima) i količina ulaza. analiza vrijednosti. troškovnik i specifikacije. Cilj projektiranja skladišta je oblikovanje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih sredstava. oblik. tehnološke. tj. obujam. 3. odnosno o iskoristivosti njihova obujma. = JEDINICA PAKIRANJA = JEDINICA OTPREME Iskoristivost skladišnog prostora bitno ovisi o jedinicama skladištenja. Izbor vrste skladišta definira određene značajke budućeg rješenja. 4. definiranje polaznih podataka. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladište okruženje. 3. 2.): 1. oblikovanje zona skladišta. Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih rješenja svakog skladišta. Kod rješavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova čekanja. može se sažeti u slijedeće faze (Oluić. potrebnih skladišta. Neke značajke starijih i novih izvedbi skladišta prikazane su u tablici 3. Metodologija projektiranja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta. 1997. 5. Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladišnog prostora.2. 6.

a sve s istim polazištem transportnog sredstva. nagib jarbola prema natrag. kretanje viličara prema natrag. 1997. spuštanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vožnje.) Redn i broj 1.): 1. 4. sastoji se od slijedećih vremena (Oluić. podizanje vilica. Radi toga se kod projektiranja računa s prosječnim radnim ciklusom. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladištenja na odgovarajuće mjesto npr. Pri određivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje čine taj ciklus. U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus skladištenja. nagib jarbola prema naprijed.Značajke skladišta (Oluić. regala. 5. 2. 6. podizanje tereta. Jedinični tereti Područja (zone) skladišta Radnici 4.2 .Tablica 3. Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. 1991. . 5. Tehnika 3. Objekti Stare izvedbe • bez posebnosti gradnje • smješteni u zajedničkim zgradama • višestruka funkcija • jednostavni regali (često samogradnja) • mala dodatna oprema • veliki udio ručnog rukovanja • univerzalna oprema • statičnost • sloboda u dimenzijama • nesigurno rukovanje • gruba struktura • bez posebne opreme • niska kvalifikacija • • • • • • • • Nove izvedbe posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladištenje regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinamičnost 2. te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladištenja s drugog položaja u regalu. • standardizacija i tipizacija • uvjet za automatizaciju • sigurno rukovanje • stroga struktura • za svaku zonu posebna oprema • visoka kvalifikacija U jednom skladišnom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi.valjčanog konvejera. Radni ciklus viličara koji transportira materijal odložen u nasložnom sanduku do odredišta . 7. 3. kretanje do tereta. ovisno o složenosti aktivnosti i o koordinatama polazišta i odredišta.

nagib jarbola prema natrag. 1992. 11.otp + As . 10.neto + As . itd. U načelu. potrebno je barem za značajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha.) ukazuju na potrebe snižavanja svih troškova. Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann.pr . 1980. te konačno realizacija tvornice bez skladišta. suvremene proizvodne filozofije (Warnecke. regalima. Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala povećava troškove izgradnje i neiskorištenost skladišnog kapaciteta.površina za prijam. a ona ovise od nekoliko faktora. kao osnovu za proračun potrebnog skladišnog prostora. 18. 13.neto površina za skladištenje najveće količine materijala s usvojenim skladišnim jedinicama. nagib jarbola prema naprijed. 1992. veličina skladišnog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smještaj barem minimalnih zaliha. Nakon provedenog istraživanja prethodnih problema potrebno je odrediti veličinu skladišnog prostora.površina za otpremu. vožnja viličara do polazišta .transportna površina u skladištu. vožnja prema natrag sa zakretanjem viličara. vožnja do odredišta tj. spuštanje tereta. zakretanje viličara. valjčanog konvejera. Ukupna površina skladišta (As) može se izračunati s pomoću izraza: As = As . a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavljača. Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim površinama skladišta.8. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valjčanog konvejera.1) As. dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje. te tehnike skladištenja materijala. As. spuštanje vilica u položaj za vožnju..na početak novog ciklusa. dok se za strojogradnju ovaj odnos kreće između 1:3 do 1:2. 9.. vožnja viličara prema natrag. pom (m ) 2 (3. raspoloživa skladišna i transportna oprema. 14. Međutim. 15. . Međutim. s obzirom na tržišne situacije.rad + As . 17. As. metode rasporeda materijala u skladišnom i manipulativnom prostoru. tehničko-tehnološke značajke procesa proizvodnje. vrste skladišnih jedinica. 12. Wildemann. As.površina za prolaze i puteve . organska i fizičko-kemijska svojstva materijala. 1997.tr . pr + As . vožnja viličara prema naprijed. Oluić.otp . policama.tr + As . Među njima najznačajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladištiti. Izračunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladištenje u industriji Rukovanje materijalom (autor: Č. pa tako i troškova skladištenja. 16.) pokazuju da odnos između skladišne i proizvodne površine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3.neto .).

potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta). Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomnoži s faktorom rukovanja (približno 1. Neto površini se pridodaje neophodni skladišni prostor za dodatne prostorije (hodnike. Ta površina jest potrebna površina skladišnog prostora namijenjenog funkciji uskladištenja materijala. Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete određuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete. a zatim izabrati jednu ili više vrsta paleta. a ograničena je kapacitetom viličara (ili nekog drugog transportnog sredstva). Visina sloga treba se nalaziti 0. Između paleta u skladištu treba biti prazan prostor do 10 cm. Ukoliko će materijal biti paletiziran. Uobičajeno je. a još više uvjetima ručnog rada. da visina tereta na paleti iznosi najviše do veličine duže stranice palete. police ili boksove. urede. osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal ošteti od gornjeg.površina za pomoćnu i dodatnu skladišnu opremu. potrebna površina za materijal kod paletnih i podnih skladišta može se izračunati s pomoću izraza: As. garderobu. radi stabilnosti. Ukoliko se u skladištenju materijal odlaže na tlo ili na regale. tako da se pomnoži bruto broj slogova s površinom tla potrebnog za jedan slog. Visina složenog materijala na paleti ovisi i od njegove težine. sanitarije. To se izračunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu.5 m ispod neke zapreke u skladištu.površina za radnike. Za svaku paletu određenih izmjera treba proračunati broj jedinica materijala koji se može smjestiti na jednoj paleti.2) npal .As. Potom se izračunavaju vanjske izmjere i težina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete. Na temelju navedenog. potrebni skladišni prostor može se odrediti na sličan način. . Pri slaganju materijala na palete treba što bolje iskoristiti prostor palete.broj paletnih mjesta (jediničnih tereta). protupožarne uređaje i prostor koji zauzimaju stupovi). Odrediti trebe i neto broj slogova . Kada je određen broj jedinica materijala za svaku paletu određenih izmjera. Pri određivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete.2).rad . pri određivanju potrebnog skladišnog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i težinu pojedinačnog materijala.neto = npal ⋅ Apal ⋅ kr nr (m ) 2 (3.pom . Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga. Potom je potrebno izračunati neto površinu tla potrebnu za svaku vrstu palete. i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu određenih izmjera. As.skupina paleta po svakoj vrsti paleta. Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm. drobljivosti materijala i nosivosti tla.

neto treba biti: • za komadni materijal As.Apal .broj razina. kg/m3 visina palete. 1300 x 900 mm) l2.faktor rukovanja (približno 1. 1240 x 840 mm) Slika 3.dopušteno opterećenje poda. .standardne izmjere palete (npr. b1 .2). N pdop . nr .neto ≥ npal ⋅ G pdop ⋅ kr (m ) 2 (3.neto ≥ G pdop (m ) 2 .1).81 Gpal b pal b2 b1 ( m) (3. (3.4) lp a l2 l1 l lpal. m.težina materijala. m specifična gustoća materijala.površina paletnog mjesta (slika 3. 1200 x 800 mm) l1. b2 . N/m2 • za sipki materijal As.izmjere paletnog mjesta (npr. m širina materijala na paleti. N duljina materijala ma paleti.1 .3) G .5) nosivost palete. bpal .Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladištenja (hs) iznosi: hs ≤ Gpal lm bm ρ m hpal + hpal l m ⋅ bm ⋅ ρ m ⋅ 9.izmjere s dopuštenim odstupanjem jediničnog tereta na paleti (npr. Ovisno o vrsti materijala veličina površine As. m2 kr .

N/god prosječna količina prijama. Pri projektiranju skladišne zgrade.pr.pregradama. Prema Veži (Veža 1994. vratima i prozorima.).pom) određuje se u skladu sa zahtjevima tehničkih uvjeta instaliranja i funkcije opreme. potrebno je širini glavnog puta dodati 2·0. Glavni put u skladištu treba imati širinu koja će omogućiti okretanje vozila.75 m. prolazima. Pri tome je potrebno voditi računa o slijedećim faktorima: visini skladišta. N/m2. Površina za prijam materijala (As.5) ⋅ As .Transportna površina u skladištu (As.3 − 0. Kada se ista površina skladišta koristi za prijam i za otpremu materijala. Potrebno je predvidjeti i put do protupožarnih uređaja.0 m. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladištu u načelu zahtijeva veći prostor od centraliziranog. Na isti način može se izračunati i površina za otpremu materijala (As.6) pri čemu se kod manjih neto površina usvaja veći faktor transportne površine. depaletizaciju i dr. tipu i izvedbi regala.2 m.tr = ( 0. vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladišta. dodatnim prostorijama i prostorima za .tr) ovisi o izmjerama materijala.put između složenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slučaju požara.2 do 0. pr = Quk q xpr f pp - Quk q = x pr ⋅ f ⋅ p p f ⋅ pp (3.pr) može se izračunati izrazom: As . a sporedni prolazi su približno 1. N prosječni broj prijama godišnje. Površina za pomoćnu i dodatnu opremu (As. Pošto je određena veličina skladišnog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladišnih prostorija. Širina prolaza u skladištu ovisi o načinu rukovanja materijalom u skladište i iz njega.5 do 0. Kada je predviđeno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika.otp). Ako je u skladištu predviđeno samo ručno rukovanje glavni prolazi su širine oko 1. treba predvidjeti oko 0.3 od prosječnog opterećenja poda za As. njena ukupna površina može se usvojiti kao 60 do 70% od 2·As. Površina za radnike koja obuhvaća i prostor namijenjen skladišnom uredu (As. a iznosi približno 10-15m2 po osobi.neto (3. nosačima i prostoru između nosača.7) ukupna količina prijama materijala u skladište godišnje. instalacijama. promjenu smjera kretanja. paletizaciju.6). zidovima .neto). opterećenje poda (0. približna veličina transportne površine u skladištu iznosi: As . podu. tj.65 m širok prolaz . a u odnosu na skladišni prostor. faktor iskoristivosti poda (0.rad) ovisi o uređenju prostora i organizaciji skladišta. Ovim izrazom nisu obuhvaćene potrebe za kontrolu.

ovisno o transportnim sredstvima može biti u razini zemlje ili podignuta. treba u skladištu predvidjeti potreban prostor za uređaje za klimatizaciju i za rashlađivanje. klimatizaciju. Lokacija prolaza u skladištu ovisi od značajki materijala koja je predmet skladištenja i od značajki transportnih sredstava za transport materijala. ravan i sposoban za transport materijala bez šina. Nosači u skladištu trebaju biti što niži. To omogućuje brži proces primanja odnosno otpreme materijala. Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smještaj paletiziranog materijala uz sam prolaz. a prostor među nosačima treba omogućiti skladištenje paletiziranog materijala. izveden tako da se ne praši. U skladištu je potrebno osigurati odgovarajuću svijetlost i osvjetljenje. po mogućnosti izrađeni od čelika. koji trebaju biti dovoljno široki kako bi omogućili mimoilaženje dvaju transportnih sredstava. odnosno neposredno pred utovarom. instalacije grijanja. koje utovaruju i istovaruju viličari. Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlađivanje.30 m visokom rampom za utovar. Instalacije u širem smislu riječi obuhvaćaju: električne i vodovodne instalacije. uređaje za ventilaciju. Visina poda. da nije prohladan. odnosno mogućnostima rada skladišnih radnika koji slažu robu po visina. . Posebno su prikladna skladište s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima.pregrade skladišta po mogućnosti trebaju biti montažni. tj. Unutarnji zidovi . Pri instaliranju uređaja za grijanje treba paziti da toplina ne oštećuje robu. Pri određivanju skladišnog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu. a može biti pod krovom skladišne zgrade ili u posebnoj zgradi. U skladištu su neophodni i uređaji za ventilaciju. da je siguran od požara. kontrolu vlage i rashladne uređaje. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni. Pod skladišta treba biti čvrst. Visinu skladišta treba prilagoditi mogućnostima posluživanja gornjih mjesta korištenjem mehaničkih sredstava. da se po njemu može lako hodati i da se lako može održavati. potrebne nosivosti. odmah po istovaru. odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom viličara. Boja poda mora biti takva da se lako mogu označiti transportni putovi. Ako je skladište povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1. kako bi se skladišni prostor po potrebi mogao proširiti ili suziti. Prozori trebaju biti dovoljno veliki.razne pomoćne djelatnosti. Sastavni dio skladišnog prostora može biti i prostor namijenjen smještaju i održavanju transportnih sredstava i ostalih uređaja. Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima. s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. Električne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajuće zaštićene u slučaju požara.20 do 1.

Ukoliko je ambalaža vrijednija i trajnija. troškovi upravljanja i troškovi za plaće. police.5 do 0. brzina strujanja zraka 0. • odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha.2): η s . načelno vrijede ovi podaci: • • • • • svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx).2): η s .8) Stupanj iskoristivosti površine skladišta (η s. troškovi zaliha. Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre troškove skladištenja. već prema intenzitetu primanja ili otpreme.5 m/s zimi i 0.3 do 0.U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom.9) . troškovi transportne opreme. • udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike proizvodnog sustava. ona traži i odgovarajuće održavanje.A) je odnos između zbroja svih površina skladišnih elemenata i ukupne površine skladišta (slika 3. površina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od površine skladišta. • iskoristivost površine skladišta. • odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta. itd. što također pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora.) i ukupnog obujma skladišta (slika 3. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: • • • • • • troškovi skladišnog prostora i opreme.V = l1 ⋅ b1 ⋅ H 1 ⋅ 100 L⋅B⋅H (3.V) je odnos između zbroja svih zapremina skladišnih elemenata (regali.A = l1 ⋅ b1 ⋅ 100 L⋅B (3. Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su: • iskoristivost obujma skladišta. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili otpremanja materijala. relativna vlažnost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti.7 m/s ljeti. temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti. Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (η s. Za normalne uvjete rada u skladištu. troškovi rukovanja materijalom.

problem određivanja lokacije se postupno ograničava. definiranje skupa utjecajnih čimbenika relevantnih za izbor lokacije.3. 3.Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju .h2 H 1 H h1 L l1 l2 b1 b2 B Slika 3.2 . 1984. 1980. Polazeći od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzeća. odnosno županiji.3.) 3.. Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopćavanja u pripadajućoj regiji.). Veličina zemljišta: Županija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom: 30 ha Splitsko-dalmatinska županija 1000 dobar priključak na cestovni i željeznički promet električna energija 2·107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/god Slika 3. tj. 2. Određivanje lokacije može se podijeliti na više koraka. Pretpostavka za uspješan izbor lokacije je sustavni postupak s pomoću odgovarajućih metoda. vrijednovanje varijanti mogućih rješenja i izbor optimalne varijante.Veličine za izračunavanje stupnja iskoristivosti skladišta (Fray. Jaeger. 1975. definiraju se osnovni faktori koji utječu na izbor lokacije. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADIŠTA Određivanje lokacije predstavlja vrlo značajan zadatak u projektiranju novog skladišnog sustava.3 . postupak se mora provesti od globalnog prema pojedinačnom rješenju (Bracht. Postupak izbora lokacije obuhvaća: 1. S obzirom na postavljene ciljeve poduzeća i definirani proizvodni program. pravca i smjera djelovanja definiranih čimbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlučivanja o lokaciji. predviđanje i ocjenu intenziteta. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3.

3. 1. metode koje u obzir uzimaju transportne troškove. Ova se metoda može koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograničenog broja kriterija određuje izbor lokacije. Oznaka Vanjska politika Zahtjevi A 2 0 2 1 0 0 2 2 0 2 0 11 Alternativne lokacije B 2 2 2 0 1 2 2 0 2 0 1 14 C 2 1 0 2 0 1 1 2 0 0 0 9 D 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 2 19 E 2 0 1 0 2 1 0 0 2 0 1 9 orijentiranost prema državama iz EU Ekonomska liberalna. slobodna politika trgovina Financijska slobodan protok politika kapitala Radna snaga obrazovani radnici Promet na razini ceste. 0 zahtjev ne ispunjava. 3. 8.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina.j/m2 UKUPNO: Značenje ocjena: 2 . 5.3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja. 9. tvrdo. 11. 10. U nastavku su opisane se slijedeće metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje. željeznički makrolokacije promet blizina prodajnog Prodajno tržište tržišta spremnost na Vlast kooperativnost Zemljište ravno.zahtjev ispunjava u potpunosti.3 .zahtjev djelomično ispunjava.1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji može poslužiti bodovno ocjenjivanje. vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troškove. Tablica 3.4. 7. 2. Tablica 3. 3. Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D. br. suho Promet na razini priključak na mikrolokacije željeznički kolosjek Energija minimalno 10 kVA Troškovi maksimalno 200 n. 1 .Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacije Red. . 4. 6.

Pri izračunavanju transportnih troškova moraju se definirati transportna sredstva. n. Količina materijala koji se transportira mora biti poznata.j. • Rockstrohova metoda (Rockstroh. od kojih su najpoznatije slijedeće: • Launhardtova grafička metoda (Launhardt.4). koja koordinate lokacije određuje računajući ih analogno određivanju težišta površine. odnosno kod visokih troškova transporta gotovih proizvoda do potrošača.i mij sij cij n. . U jednostavnim slučajevima.j. Za određivanje najpogodnije lokacije razvijeno je više metoda iz ove skupine. - ukupni transportni troškovi za pojedinu lokaciju.3.10) Ctr. 1982. prikladnih lokacija.). 1969. za jedan proizvodni sustav može postojati više. • metoda “sjeverozapadnog kuta”. t. udaljenost između dobavljača/kupca j i lokacije i.4.) definira optimalnu lokaciju određujući koordinate vrha radijusvektora težišta (pojedini radijusvektori predstavljaju umnožak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti). kod visokih troškova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavljača. Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troškove.2 Metode koje u obzir uzimaju transportne troškove Primjenjuju se tamo gdje je udio troškova vanjskog transporta u ukupnim troškovima relativno velik. kao npr. km transportni troškovi između dobavljača/kupca j i lokacije i. Ovaj problem može se prikazati grafički (slika 3.j. n./t·km novčane jedinice. a na temelju nje se izračunavaju transportni troškovi između potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodišta (dobavljača). odnosno odredišta (kupaca). dok se matematički može opisati slijedećim izrazom: Ctr . ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) između moguće lokacije i ishodišta/odredišta.i = ∑ mij ⋅ sij ⋅ cij j =1 m (3. itd. količina transporta između dobavljača/kupca j i lokacije i.

1984.3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore. određivanje vrijednosti kakvoće rješenja za sva alternativna rješenja. 2 Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedećim stupnjevima: vrlo prikladan (5).): 1. određivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rješenja i određivanje vrijednosti pojedinih kriterija. kao što su stavovi investitora i društveno-političkih struktura. Ona se može opisati kao istraživanje skupa alternativnih rješenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema određenom cilju. 5. postavljanje cilja.4 . Pri uspoređivanju pojednih kriterija moguće je istovremeno uzeti u obzir različite jedinice (npr. potrebno je uzeti u obzir i subjektivne čimbenike.Određivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troškove 3. odnosno koliko pojedino postavljeno rješenje ispunjava određeni kriterij. jer pozitivan stav i angažiranje ovih institucija može značajno olakšati izvođenje projekta. Vrijednosna analiza se izvodi u slijedećim koracima (Veža. 1993. Vrijednost rješenja izračunava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija. odnosno izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija. . Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rješenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoće rješenja. kN. prikladan (4). kW.j. faktor sigurnosti). Warnecke (Warnecke. ocjenjivanje alternativnih rješenja s obzirom na postavljene kriterije. 4.) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija2. nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1). ocjenjivanje težinskih faktora (fakotora pondiranja).A Z E 5 4 E 1 2 A 2 Značenje simbola: Z 1 A E 1 3 m d k o u o b p g u ć e a v c i i s p d o b o l o k a c i j e - l j a č i E A 4 3 Z 3 A 5 E 4 Z t o k t o k r u a v k e e n a l o k 2 Slika 3. Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rješenja. n. Stoga se vrijednost rješenja izražava bezdimenzionalnim indeksom za različita rješenja koja se ocjenjuju.) i faktore (npr. neutralan (3). 3. 2.4.

prikazani su u tablici 3.3 1.0 1. 22.8 5.4 . Zbroj vrijednosti svih težinskih faktora iznosi 100. timski je ocjenjena važnost pojedinih kriterija. 21.Rezultati primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer.2 10. 12.).5 4.9 2. U drugom koraku.0 1.9 9.4 10.9 8.2 1. 19.Primjer primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije Red .3 4. 8.8 3. 2. 10.1 4. 15. odnosno određene njihove težinske vrijednosti wi.0 2.4. 20. 11. 14. 5. 4. 13. Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. 1993. 17.5 2. 3.0 4. 7. 16.6 10. Tablica 3.3 1.6 2.8 2. 9. 6.9 100 10 10 7 9 9 5 3 8 7 9 10 10 6 4 6 3 1 7 8 8 9 10 wi · O 46 108 36 44 23 11 4 14 24 36 13 40 12 8 48 14 3 16 11 87 83 109 790 1 Lokacija 2 O 5 4 3 10 6 10 10 9 9 8 10 7 10 9 10 6 7 6 10 7 8 6 709 3 wi · O 23 43 15 49 16 22 13 16 32 32 13 28 20 17 80 29 18 14 14 76 74 65 Lokacija 3 o 1 3 4 2 8 4 3 6 3 9 10 2 2 7 5 8 3 7 6 4 6 2 426 4 wi · O 5 32 20 10 21 9 4 11 10 36 13 8 4 13 40 37 8 16 8 44 55 22 Lokacija 4 O 10 10 8 4 8 10 6 7 4 7 8 4 4 8 8 6 4 5 4 6 8 8 719 2 wi · O 46 110 41 20 21 22 8 13 14 28 10 16 8 15 64 29 10 12 6 65 74 87 . Kriteriji za izbor lokacije Položaj glede prodajnog tržišta Položaj glede nabavnog tržišta Vodeni putevi Željeznički promet Ceste Nosivost zemljišta Ravnoća tla Oblik zemljišta Veličina zemljišta Ugljen Nafta Energetika Plin Ostala energija Mogućnosti zapošljavanja Uvjeti stanovanja Mogućnosti školovanja Socijalni uvjeti Kulturni i ostali uvjeti Cijena zemljišta Investicije Troškovi rada UKUPNO: REDOSLIJED: Lokacija 1 wi O 4. 18. br 1.

kao npr.. % ukupni prihod.j.Konzept und Realisierung. za svaku potencijalnu lokaciju određuje se njena rentabilnost: RVK = U P − CUK ⋅ 100 VK ⋅ nVK (3. 1 = lokacija uopće ne zadovoljava određeni kriterij). stopa vlastitog kapitala. B. tako i ekonomski kriteriji.11) RVK UP CUK VK nVK - rentabilnost vlastitog kapitala. prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode. 1983. određuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1). 9-24. n. I. Međutim. Od više mogućih lokacija optimalna je ona koja omogućuje najveću rentabilnost. 3.. MEDVEŠČEK.4 Metoda izbora lokacije s obzirom na troškove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloženi kapital osigurava najveći profit. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opsežna priprema. ŠNAJDER.: Poslovna logistika.. prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji. D. ovaj proračun može biti koristan i od interesa onima koji ulažu kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava. ukupni troškovi.4. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati. Literatura • BRACHT. a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije. Množenjem težinskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost određenog kriterija za izbor lokacije.j. F. Osnovna prednost ove metode je mogućnost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije. vlastiti kapital. FERIŠAK. Informator. U. metode višekriterijske analize . n.j. RENKO.: Werksstruktur-Datenbank zur rechnerunterstützten Fabrikanalyse und -planung . 1984. pri čemu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava određeni kriterij. ocjenom O. Düsseldorf. • . Pored navedenih metoda. SREMAC. str.. Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti.Nakon toga. VDI Berichte 518: Rechnerunterstützte Fabrikplanung. Na temelju troškova proizvodnje. Zagreb. procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ≥ O ≥ 1. U obzir se mogu uzeti kako tehnički. Podaci o troškovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju. V. n..

105-115.Paris . 139-147. Seminar: Upravljanje proizvodnjom. Sveučilišna naklada d. W. 1992.und Werkstättenplanung. I. H.: Osnovni principi vrijednosne analize. JÜNEMANN. LAUNHARDT. WARNECKE.-J. Beuth Verlag. I. Gesamtbetrieb. München . Sveučilište u Splitu. str. 1993. Berlin Heidelberg . VEŽA.: Plant Layout. 1997. H. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. W.: Projektiranje proizvodnih procesa.Rukovanje materijalom. 1984. Stuttgart. 1993. 1992.Tokyo . Novi Sad. Berlin. Teil II. Springer Verlag.Budapest.: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage. FESB. VEŽA. H.Barcelona .: Die Fraktale Fabrik.Wien. Č.: Fabrikplanung. Carl Hanser Verlag. str.o. 1980. OLUIĆ. Split. WARNECKE.: Skladištenje u industriji . Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92. JAEGER. VEB Verlag Technik.o. Berlin. Institut für Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb.)3. Universität Stuttgart.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje. E. . I dio. 1969. Zagreb.: Technologische Betriebsprojektierung.New York London . Berlin .Hong Kong .-J. S.• • • • • • • • • • • • • • FRAY. VOLLMER. H. Fakultet tehničkih nauka.: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen. H. 1994.: Transport u industriji . ROCKSTROH. Zeitschrift VDI 26(1982. FESB. 94-95.: Flächenermittlung bei der Betriebs.-J.Köln.Rukovanje materijalom. WILDEMANN. Zagreb. 1980. 1975. R.: Materialfluss und Logistik. Č. Split. str. Berlin. KAUFMANN. Springer Verlag. 1989. 1991. Materialfluss.: Methoden der Fabrikplanung II. OLUIĆ.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful