Živčano tkivo

živčano tkivo: 1a. živčane stanice ili neuroni; 1b. živčana vlakna; 2. glija stanice ili neuroglija živčana stanica: 1. tijelo (soma) stanice ili perikarion – sadrži jezgru i ima izdanke; 2. dendriti – kratki ogranci, dovode podražaj u perikarion; 3. akson ili neurit – dugi ogranak,

Membranski i akcijski potencijali

odvodi podražaj iz perikariona, akson ima nastavke; živčana stanica stvara električne signale koje provodi iz jednog dijela stanice u drugi i kemijske signale pomoću kojih komunicira s drugim stanicama živčano vlakno – akson obavijen Schwannovim stanicama; ako su Schwannove stanice obavijene mijelinskom ovojnicom-mijelinizirana ili bijela živčana vlakna; mijelinska

doc. dr. sc. Reno Hrašćan

ovojnica ne proteže se kontinuirano čitavom dužinom živčanog vlakna, već je isprekidana, mjesta prekida mijelinskih ovojnica-Ranvierova suženja; ukoliko Schwannove stanice nisu obavijene mijelinskom ovojnicom-nemijelinizirana ili siva živčana vlakna glija stanica – potporna uloga i posrednik u mijeni tvari živac – snop živčanih vlakana

Graña neurona Membranski potencijali
membranski potencijali uzrokovani difuzijom – razlika koncentracije iona na selektivno propusnoj membrani u pogodnim uvjetima može stvoriti membranski potencijal Nernstovov potencijal – razina potencijala na membrani koja je točno tolika da spriječi netodifuziju odreñenog iona kroz membranu; veličina tog potencijala odreñena je omjerom koncentracije tog iona s obje strane membrane Nernstova jednadžba – upotrebljava se za računanje Nernstova potencijala (s unutarnje strane membrane) za bilo koji jednovaljani ion: EMS (mV) = ± 61 log C1/C2; C1 = koncentracija unutra, C2 = koncentracija vani difuzijski potencijal na membrani kad je ista propusna za nekoliko različitih iona ovisi o: 1. polarnosti električnog naboja pojedinog iona, 2. propusnosti membrane za pojedini ion (P), 3. koncentraciji odgovarajućih iona s unutarnje (C1) i vanjske (C2) strane membrane Goldman-Hodgkin-Katzova jednadžba – omogućuje izračunavanje potencijala s unutarnje strane membrane u čijem nastanku sudjeluju Na+, K+ i Cl-: EMS (mV) = -61 log C1Na+ PNa+ + C1K+ PK+ + C1Cl- PCl-/C1Na+ PNa+ + C1K+ PK+ + C1Cl- PClpropusnost natrijskih i kalijskih kanala vrlo brzo se mijenja tijekom voñenja živčanog impulsa, a propusnost kloridnih kanala suviše se ne mijenja tijekom tog procesa

A) Nastajanje difuzijskog potencijala na staničnoj membrani zbog difuzije K+ iznutra prema van kroz membranu koja je selektivno propusna samo za kalij; B) Nastajanje difuzijskog potencijala kad je membrana propusna samo za natrij

Membranski potencijal mirovanja u živcima

kad ne prenose živčane signale, membranski je potencijal debelih živčanih vlakana oko -90 mV; to znači da je potencijal unutar vlakna 90 mV negativniji od potencijala u izvanstaničnoj tekućini oko vlakna aktivni prijenos natrijevih i kalijevih iona kroz membranu – sve stanične membrane u tijelu imaju Na+/K+-crpku koja izbacuje natrij iz stanice, a kalij ubacuje u stanicu; to je elektrogena crpka, jer izbacuje više pozitivnih naboja prema van nego što ih ubacuje prema unutra (za svaka tri izbačena natrijeva iona ubacuje dva kalijeva iona), stvarajući neto-manjak pozitivnih iona unutar vlakna, pa nastaje negativni naboj s unutarnje strane membrane; Na+/K+-crpka stvara i velike koncentracijske gradijente za natrij i kalij na membrani živca u mirovanju: Na+ (vani) 142 mmol/L, Na+ (unutra) 14 mmol/L, K+ (vani) 4 mmol/L, K+ (unutra) 140 mmol/L protjecanje kalija i natrija kroz membranu – proteinski kanal u staničnoj membrani kroz koji mogu prolaziti kalijevi i natrijevi ioni naziva se propusni kalijsko-natrijski kanal; ti su kanali mnogo propusniji za kalij nego za natrij

1

sam difuzijski potencijal nastao zbog difuzije kalija i natrija stvorio bi membranski potencijal od -86 mV doprinos Na+/K+-crpke – dodatna -4 mV membranskog potencijala stvaraju se trajnim radom elektrogene Na+/K+-crpke. time uzrokuje polagano konformacijsko otvaranje vrata i povećanje difuzije kalija prema van. inaktivacijska vrata te natrijevi ioni ne mogu više ulaziti unutra.Karakteristike Na+/K+-crpke i propusnih kalijsko-natrijskih kanala Podrijetlo normalnoga membranskog potencijala mirovanja doprinos difuzijskog potencijala kalija – ako su kalijevi ioni jedini čimbenik koji uzrokuje potencijal mirovanja. u debelim živčanim vlaknima membranski se potencijal prebacuje preko nulte vrijednosti i postaje lagano pozitivan. potencijal se samo približava ništici i ne prebacuje se na pozitivnu vrijednost faza repolarizacije – nekoliko desettisućinki sekunde pošto membrana postane vrlo propusna za natrijeve ione natrijski se kanali počinju zatvarati. ali u nekim tanjim vlaknima i u mnogim neuronima CNS-a. uglavnom se otvaraju u isto vrijeme kad se natrijski kanali počinju zatvarati. stvarajući dodatni manjak pozitivnih iona u unutrašnjosti 2 . tada brza difuzija kalija prema van ponovno stvara normalni negativni membranski potencijal mirovanja. kada se membranski potencijal mijenja prema ništici. to je proces depolarizacije inaktivacija natrijskih kanala – isto povećanje napona koje otvara aktivacijska vrata zatvara. a kalijski se kanali otvaraju jače nego normalno. utjecanje natrijevih iona odmah neutralizira normalno polarizirano stanje od -90 mV i potencijal se brzo povećava u pozitivnom smjeru. smanjeno ulaženje natrija u stanicu i istodobno povećanje izlaženja kalija iz stanice ubrzava repolarizaciju membrane pozitivni naknadni potencijal – mnogi kalijski kanali ostaju otvoreni nekoliko milisekunda pošto se završi repolarizacija. to se zove repolarizacija membrane Tipični akcijski potencijal živčanog vlakna Natrijski i kalijski kanali regulirani naponom glavni čimbenik koji uzrokuje depolarizaciju i repolarizaciju membrane živca za vrijeme akcijskog potencijala jest natrijski kanal reguliran naponom. osim toga kalijski kanal reguliran naponom ima ulogu u povećanju brzine repolarizacije membrane aktivacija natrijskih kanala – kada membranski potencijal dosegne napon izmeñu -70 i -50 mV. time uzrokuje konformacijsku promjenu aktivacijskih vrata te ih naglo otvori. natrijevi ioni jurnu kroz kanal prema unutra. a to su brze promjene membranskog potencijala koje se brzo šire uzduž membrane živčanog vlakna faza mirovanja – membranski potencijal mirovanja prije početka akcijskog potencijala faza depolarizacije – membrana iznenada postaje jako propusna za natrijeve ione. to je proces repolarizacije za vrijeme mirovanja vrata su kalijskog kanala zatvorena. no kako se kalijski kanali otvaraju sporo. C) membranski potencijal uzrokovan difuzijom Na+ i K+ te prebacivanjem tih iona Na+/K+-crpkom Akcijski potencijal živca živčani se signali prenose pomoću akcijskih potencijala. a to daje membranski neto-potencijal mirovanja od -90 mV Membranski potencijal mirovanja u živčanom vlaknu: A) membranski potencijal uzrokovan samo difuzijom K+. nekoliko desttisućinki sekunde kasnije. B) membranski potencijal uzrokovan difuzijom Na+ i K+. taj će potencijal mirovanja s unutarnje strane vlakna iznositi -94 mV doprinos difuzije natrija kroz membranu – u normalnom je živčanom vlaknu propusnost membrane za kalij oko 100 puta veća nego za natrij. to omogućuje da suvišak kalijevih iona difundira iz živčanog vlakna. to se zove depolarizacija membrane.

vremenski odsječak u kojem se drugi akcijski potencijal ne može izazvati ni jakim podražajem zove se razdoblje apsolutne refrakternosti. to se naziva zakon sve ili ništa za neprekidno širenje impulsa. ti pozitivni naboji povisuju napon iznad praga podražaja za okidanje akcijskog potencijala. to omogućuje ulaženje natrijevih iona. taj se zahtjev naziva faktorom sigurnosti za širenje akcijskog potencijala Širenje akcijskih potencijala u oba smjera uzduž vodljivog vlakna Akcijski potencijali ponovno uspostavljanje natrijskog i kalijskog ionskog gradijenta nakon akcijskog potencijala – radom Na+/K+-crpke vraćaju se na početna mjesta natrijevi ioni koji su difuzijom ušli u stanicu tijekom akcijskog potencijala i kalijevi ioni koji su difuzijom izišli iz stanice drugi se akcijski potencijal u podražljivom vlaknu ne može pojaviti sve dok je membrana još depolarizirana zbog prethodnog akcijskog potencijala. to može biti posljedica mehaničkih promjena membrane. u tim novim područjima odmah se otvaraju natrijski kanali. u većini glatkih mišića i u mnogim neuronima CNS-a. a zatim još nekoliko milimetara uzduž srčike aksona u oba smjera.Sažetak slijeda dogañaja koji uzrokuju akcijski potencijal Karakteristike natrijskih i kalijskih kanala reguliranih naponom Širenje akcijskog potencijala Pobuñivanje akcijskog potencijala akcijski potencijal koji nastane na bilo kojem mjestu podražljive membrane obično podražuje svaki čimbenik koji uzrokuje da dovoljan broj iona natrija započinje difundirati kroz membranu prema unutra pokrenut će automatsko otvaranje natrijskih kanala. crijevnu peristaltiku i ritmičnu kontrolu disanja 3 . nakon tog razdoblja slijedi razdoblje relativne refrakternosti u kojem vlakno može podražiti podražaj jači od normalnog opetovano spontano okidanje ili ritmičnost – normalno se pojavljuje u srcu. radi se o procesu pozitivne povratne sprege koji se nastavlja sve dok se svi natrijski kanali regulirani naponom ne otvore prag podražaja akcijskog potencijala – kad broj natrijevih iona koji ulaze u vlakno premaši broj kalijevih iona koji izlaze iz vlakna. to ritmično okidanje uzrokuje ritmični rad srca. kemijskih učinaka na membranu ili prolaza električne struje kroz membranu početna promjena membranskog potencijala prema nultoj razini uzrokuje otvaranje mnogih natrijskih kanala reguliranih naponom. što uzrokuje dalju promjenu membranskog potencijala praćenu otvaranjem još većeg broja natrijskih kanala reguliranih naponom. ta nova depolarizirana područja stvaraju nove lokalne krugove toka struje sve dalje uzduž membrane prijenos vala depolarizacije uzduž živčanog vlakna zove se živčani impuls kad se jednom izazove akcijski potencijal na bilo kojoj točki na membrani normalnog vlakna val depolarizacije će se u normalnim uvjetima proširiti po cijeloj membrani. omjer izmeñu akcijskog potencijala i praga podražaja mora u svakom trenutku biti veći od jedan. no ako uvjeti nisu normalni neće se uopće širiti. obično je dostatno iznenadno smanjenje negativnosti membranskog potencijala za 15 do 30 mV susjedne dijelove membrane i tako se širi po membrani pozitivni električni naboji teku prema unutra difuzijom natrijevih iona kroz depolariziranu membranu.

Ranvierovo suženje. zato se prijenos impulsa u mijeliniziranom živčanom vlaknu gotovo potpuno ostvaruje provoñenjem iona kroz natrijske kanale reguliranim naponom s vrlo malim udjelom kalijskih kanala brzina voñenja u živčanim vlaknima može biti samo 0. ta je tvar električni izolator koji oko 5000 puta smanjuje prolaženje iona kroz membranu i 50 puta smanjuje kapacitet membrane. oko aksona se nalazi mijelinska ovojnica koja je često deblja od samog aksona. mijelinsku ovojnicu oko aksona stvaraju Schwannove stanice na sljedeći način: najprije membrana Schwannove stanice omota akson. povećava brzina širenja impulsa u mijeliniziranim vlaknima 5 do 50 puta. svijetle pruge ili I-pruge sadrže samo aktinske niti. sc. unutarstanična tekućina. a zatim se mnogo puta obavije oko aksona. kad se počinju zatvarati natrijski kanali. na razmacima od 1 do 3 mm uzduž mijelinske ovojnice nalaze se Ranvierova suženja. koja sadrži samo miozinske niti Kontrakcija skeletnog mišića sarkomera – dio mišićnog vlakanca (ili mišićnog vlakna) koji se nalazi izmeñu dviju susjednih Z-ploča. gdje ioni lako mogu prolaziti kroz aksonsku membranu Posebne značajke voñenja signala u živcima Skokovito provoñenje uzduž mijeliniziranog aksona skokovito voñenje u mijeliniziranim vlaknima od suženja do suženja – električna struja teče kroz okolnu izvanstaničnu tekućinu koja okružuje mijelinsku ovojnicu i kroz aksoplazmu od suženja do suženja.ploče prema krajevima miozinskih niti 4 . koju zovemo plazmatska membrana. središnji dio aksona ispunjava aksoplazma. na svakom završetku mišićnog vlakna taj se vanjski sloj sarkoleme spaja s tetivnim vlaknom. sastoji se od prave stanične membrane. krajevi aktinskih niti pričvršćeni su za Z-ploču.Mijelinizirano živčano vlakno Posebne značajke voñenja signala u živcima prosječni živac grañen je od debelih i tankih živčanih vlakana. a membrana aksona je membrana koja provodi akcijski potencijal. po sredini A-pruge vidi se svijetla pruga nazvana Hpruga. te od vanjskoga sloja u kojemu se nalaze kolagena vlakna. štedi energiju izolacija mijelinske ovojnice i smanjenje kapaciteta membrane omogućuje da se repolarizacija odvije uz vrlo mali prijenos iona. svaka miofibrila sastoji se od oko 1500 miozinskih i 3000 aktinskih niti ili mikrofilamenata tamne pruge ili A-pruge sadrže deblje miozinske niti i krajeve tanjih aktinskih niti koje se preklapaju s miozinskim nitima.25 m/s u vrlo tankim nemijeliniziranim vlaknima. repolarizacija teče toliko brzo da se mnogi kalijski kanali još nisu počeli otvarati. na mjestu na kojemu se uzduž aksona sastaju dvije Schwannove stanice nalazi se područje bez izolacije dugo 2 do 3 µm. a tetivna se vlakna povezuju u snopove i tvore tetive mišića koje se hvataju za kosti doc. 2. sarkomera predstavlja osnovnu jedinicu mišićne kontrakcije sarkolema – stanična membrana mišićnog vlakna. Reno Hrašćan sarkoplazma – stanični matriks. a tanka su nemijelinizirana mijelinizirano živčano vlakno – srčiku vlakna čini akson. pa se njihovi krajevi meñusobno mnogo više preklapaju. odlažući više slojeva stanične membrane koja sadrži lipidnu tvar sfingomijelin. debela živčana vlakna su mijelinizirana. skokovito voñenje: 1. svako mišićno vlakno sadrži nekoliko stotina do nekoliko tisuća mišićnih vlakanaca ili miofibrila. u sarkoplazmi je i velik broj mitohondrija koji se nalaze usporedno s mišićnim vlakancima sarkoplazmatska mrežica – obilna endoplzmatska mrežica u sarkoplazmi sarkomera u stanju relaksacije – krajevi aktinskih niti meñusobno se vrlo malo preklapaju sarkomera u stanju kontrakcije – aktinske su niti uvučene meñu miozinske niti. pa do 100 m/s u vrlo debelim mijliniziranim vlaknima Fiziološka graña skeletnog mišića svi se skeletni mišići sastoje od velikog broja mišićnih vlakana. aktinske niti privuku Z. zbog toga na kraju akcijskog potencijala. dr.

troponin C prema kalcijevim ionima A) Molekula miozina. miozinska glavica djeluje kao enzim ATPaza Klizni mehanizam mišićne kontrakcije Relaksirana i kontrahirana miofibrila Molekularna svojstva kontraktilnih niti aktinska nit – sastoji se od aktina. troponin T prema tropomiozinu. ručice i glavice zajedno čine poprečne mostove koji se pružaju u svim smjerovima oko niti. četiri laka lanca takoñer su dijelovi miozinskih glavica miozinska nit – repovi miozina skupljeni su u snopiće i tvore tijelo niti. koji nazivamo rep miozinske molekule. tropomiozina i troponina osnovu aktinske niti čine dva polipeptidna lanca F-aktina meñusobno zavijena u dvostruki heliks. dio svake miozinske molekule pruža se postrance te stvara ručicu koja odmiče glavicu od tijela niti. a glavice miozina strše prema van. svaki je most savitljiv u zglobovima. pretpostavlja se da su molekule ADP-a aktivna mjesta s kojima reagiraju poprečni mostovi miozinskih niti tropomiozinske molekule spiralno su omotane oko heliksa F-aktina. prvo na mjestima gdje se ručica odvaja od tijela miozinske niti i drugo na mjestima gdje je glavica spojena s ručicom. u mirovanju tropomiozin prekriva aktivna mjesta na aktinskome lancu uz postranične dijelove tropomiozina pričvršćene su molekule troponina. B) Spajanje velikog broja molekula miozina u miozinsku nit Aktinska nit 5 . svaki lanac F-aktina grañen je od molekula G-aktina. na svakoj molekuli G-aktina vezana je jedna molekula ADP. na jednom kraju miozinske molekule nalaze se dvije slobodne glavice. to je kompleks triju podjedinica: troponin I ima veliki afinitet prema aktinu. dva teška lanca meñusobno su zavijena u dvostruki heliks.Graña skeletnog mišića od makroskopskih do molekularnih struktura Molekularna svojstva kontraktilnih niti miozinska molekula – sastoji se od dvaju teških i četriju lakih polipeptidnih lanaca. uzglobljene ručice omogućuju da se glavice odmaknu daleko od tijela miozina ili da mu se primaknu vrlo blizu. jedan kraj svakog teškog lanca nabire se u globularnu tvorbu nazvanu miozinska glavica.

povećanjem broja motoričkih jedinica koje se kontrahiraju istodobno što se zove sumacija većeg broja vlakana i 2. pa se miozinske glavice vežu uz njih 3. prestane biti zapeta i još jedanput omogući novi zamah taj se proces uzostopno ponavlja sve dok aktinske niti ne povuku Z-membranu tik do vršaka miozinskih niti Mehanizam meñusobnog klizanja pri kontrakciji mišića Dijagram odnosa duljine i napetosti za jednu sarkomeru Utjecaj preklopljenosti aktinskih i miozinskih niti na napetost što se razvija tijekom mišićne kontrakcije maksimalna kontrakcija postiže se onda kad aktinske niti maksimalno preklope poprečne mostove miozinskih niti cijeli mišić razvija približno maksimalnu silu kontrakcije pri duljini kakva je normalno u mirovanju. zbog čega se ona nagne prema ručici poprečnog mosta. kada se zapeta glavica s energijom dobivenom od ATP veže za novo aktivno mjesto na aktinskoj niti. povećanje napetosti u toku kontrakcije smanjuje se ako je mišić istegnut na duljinu koja je veća od normalne Odnos duljine i napetosti cijelog mišića prije i tijekom mišićne kontrakcije Mehanizam kontrakcije skeletnog mišića motorička jedinica – sva mišićna vlakna koja inervira jedno motoričko živčano vlakno mišićne kontrakcije različitih jakosti ili sumacija sila – znači zbrajanje pojedinih mišićnih trzaja radi povećanja intenziteta ukupne mišićne kontrakcije. sumacija nastaje: 1. pa može započeti novi zamah 6. kad se kalcijevi ioni vežu za kompleks troponin-tropomiozin. istegne li se mišić prije kontrakcije na duljinu veću od normalne duljine. u tom je stanju konformacija glavice takva da se ona uspravi prema aktinskoj niti 2. otkriju se aktivna mjesta na aktinskoj niti. povećanjem učestalosti kontrakcija što se zove sumacija frekvencija mišićni tonus – mišići su i u mirovanju donekle napeti sustavi poluga u tijelu – mišići funkcioniraju tako što stvaraju napetost na mjesta na kojima se vežu za kosti. otpuštaju se ADP i fosfat te se za mjesto odakle se otpustio ADP veže nova molekula ATP. kad se glavica poprečnog mosta nagne. kad se glavica odvoji od aktina. razlog toj napetosti je elastičnost vezivnog tkiva meñutim. energija kojom se aktivira zamah jest energija koja je bila pohranjena u tijeku konformacijske promjene glavice pri razgradnji ATP 4. ATPazna aktivnost miozinske glavice odmah razgradi molekulu ATP na ADP i fosfat koji ostaju vezani uz glavicu. tako nastaje zamah koji povlači aktinsku nit. razgradi se nova molekula ATP čime počinje sljedeći ciklus koji će izazvati novi zamah. to znači da energija ponovno zapne glavicu u okomiti položaj. razvije se vrlo velika napetost u mirovanju. prije nego što započne kontrakcija.Mehanizam meñusobnog klizanja pri kontrakciji mišića 1. veza izmeñu glavice poprečnog mosta i aktivnog mjesta na aktinskoj niti uzrokuje konformacijsku promjenu glavice. što uzrokuje odvajanje glavice od aktina 5. glavice poprečnih mostova vežu se s ATP. a kosti čine različite vrste sustava poluga 6 .

na dnu žlijeba nalaze se brojni nabori mišićne membrane. većinu razgrañuje acetilkolin-esteraza. koje nazivamo subneuralne pukotine u završetku aksona nalaze se brojni mitohondriji. nakon ulaska u trbuh mišića. 2. cijela se struktura zove motorička završna ploča spoj izmeñu jednog završetka aksona i membrane mišićnog vlakna – uvrnuće membrane zove se sinaptički žlijeb. velikim proširenjima. promjena potencijala T-cjevčicama odlazi u unutrašnjost vlakna sarkoplazmatska mrežica se sastoji od: 1. iz živčanih se završetaka u sinaptičku pukotinu isprazni dio mjehurića s acetilkolinom. procesom egzocitoze acetilkolin se izluči u sinaptičku pukotinu na mišićnoj membrani nalaze se acetilkolinski receptori. drugim riječima. to su zapravo ionski kanali regulirani acetilkolinom. mala količina difuzijom izlazi iz sinapaptičke pukotine svaki impuls koji stigne u neuromuskularni spoj obično stvara potencijal završne ploče koji je približno trostruko veći od potencijala potrebnoga da podraži mišićno vlakno Acetilkolinski kanal Sprega podraživanja i kontrakcije mišića svaka sarkomera skeletnog mišića sadrži dva sustava poprečnih cjevčica ili T-cjevčica koji su smješteni na granici A-pruge i I-pruge. nazvanim završne cisterne. ti se kanali otvore pa kalcijevi ioni difundiraju iz sinaptičke pukotine u unutrašnjost živčanog završetka gdje pomažu pri stapanju mjehurića s acetilkolinom i membrane živčanog završetka. kad se akcijski potencijal proširi uzduž membrane mišićnog vlakna. dugih uzdužnih cjevčica koje idu usporedno s vlakancima i završavaju u 2. glavni je učinak otvaranja kanala naviranje natrijevih iona u unutrašnjost mišićnog vlakna. kad se akcijski potencijal proširi živčanim završetkom. pa akcijski potencijal u vlaknu putuje u oba smjera prema njegovim krajevima živčano se vlakno na svojemu kraju grana. on pobuñuje akcijski potencijal koji se širi duž mišićne membrane te uzrokuje mišićnu kontrakciju acetilkolin se odstranjuje iz sinaptičke pukotine: 1. završne cisterne sadrže veliku koncentraciju kalcijevih iona 7 . koji priskrbljuju ATP potreban za sintezu ekscitacijskog transmitera acetilkolina. koji se nalazi otprilike na sredini mišićnog vlakna. a prostor izmeñu završetka aksona i membrane mišićnog vlakna naziva se sinaptičkom pukotinom. T-cjevčice počinju na staničnoj membrani i protežu se od jedne strane mišićnog vlakna na suprotnu stranu. dijeli i podražuje tri do nekoliko stotina vlakana skeletnih mišića svaki živčani završetak povezen je s mišićnim vlaknom u neuromuskularnom spoju. koju nazivamo potencijal završne ploče. vezanje acetilkolina uzrokuje konformacijsku promjenu. T-cjevčice su unutarnji produžeci stanične membrane. koje priliježu uz T-cjevčice. čineći splet razgranatih živčanih završetaka koji se utiskuju u mišićno vlakno. s unutarnje strane živčanog vlakna nalaze se kalcijski kanali regulirani naponom. pa se kanal otvori. T-cjevčice okružuju svako pojedino mišićno vlakance. tako na unutarnjoj strani membrane vlakna nastaje lokalna pozitivna promjena potencijala u pozitivnom smjeru za 50 do 75 mV.Prijenos impulsa sa živaca na vlakna skeletnih mišića skeletna mišićna vlakna inervirana su mijeliniziranim živčanim vlaknima koja potječu iz velikih motoneurona prednjih rogova kralježničke moždine svako se živčano vlakno. on se stvara u citoplazmi te se brzo apsorbira u sinaptičke mjehuriće Motorička završna ploča Izlučivanje acetilkolina iz živčanih završetaka Otpuštanje acetilkolina iz sinaptičkih mjehurića na živčanoj membrani neuromuskularnog spoja kad živčani impuls stigne do neuromuskularnog spoja.

time se iz sarkoplazmatske mrežice oslobaña velika količina kalcijevih iona 7. akcijski potencijal putuje uzduž motoričkog živca do njegovog završetka na mišićnim vlaknima 2. akcijski potencijal depolarizira mišićnu membranu. a veliki dio električne struje akcijskog potencijala ide duboko unutar mišićnog vlakna. na svakom završetku živac luči neurotransmiter acetilkolin 3. kalcijevi ioni potiču privlačne sile izmeñu aktinskih i miozinskih niti. otvaranje kanala reguliranih acetilkolinom omogućuje ulaženje natrijevih iona u unutrašnjost membrane mišićnog vlakna. što uzrokuje njihovo meñusobno klizanje 8. kalcijevi ioni koji se oslobode difundiraju u obližnja vlakanca. gdje oni ostaju pohranjeni do novog akcijskog potencijala Spoj živčanog i mišićnog vlakna Predavanje je prireñeno prema izvorniku: Arthur C. što pobuñuje mišićnu kontrakciju mišićna kontrakcija potraje sve dok je u tekućini vlakanaca velika koncentracija kalcijevih iona.Sustav poprečnih cjevčica i sarkoplazmatske mrežice Sprega podraživanja i kontrakcije mišića akcijski potencijal T-cjevčice uzrokuje protok električne struje kroz cisterne sarkoplazmatske mrežice na mjestu gdje one priliježu uz T-cjevčice. 2003. to uzrokuje otvaranje kalcijskih kanala u membranama cisterni i uzdužnih cjevčica. acetilkolin lokalno djeluje na membranu mišićnog vlakna te otvara kanale regulirane acetilkolinom 4. kalcijska crpka koja se nalazi u stijenkama sarkoplazmatske mrežice neprekidno prebacuje kalcijeve ione iz vlakanaca natrag u sarkoplazmatske cjevčice i time održava koncentraciju kalcijevih iona u vlakancima na vrlo niskoj razini Sprega podraživanja i kontrakcije mišića Osnovni mehanizam mišićne kontrakcije 1. gdje se vežu s troponinom C. Guyton. poslije dijelića sekunde membranska kalcijska crpka vraća kalcijeve ione u sarkoplazmatsku mrežicu. to potiče stvaranje akcijskog potencijala u mišićnom vlaknu 5. Hall: Medicinska fiziologija deseto izdanje Urednici hrvatskog izdanja: Sunčana Kukolja Taradi. Igor Andreis Medicinska naklada Zagreb. John E. 8 . akcijski potencijal putuje uzduž membrane mišićnog vlakna na isti način kao i uzduž membrane živčanog vlakna 6.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful