KAKO PREPOZNATI NASILNIKA Nasilnici imaju potrebu osjetiti kontrolu i moć nad drugima te im ponekad nedostaje suosjećanja za žrtve

. Prkosni su, sukobljavaju se s odraslim osobama, antisocijalni su i skloni kršenju školskih pravila. Često su skloni ljutnji i ''lako eksplodiraju''. Teško se nose s frustrirajućim situacijama. Vrlo često su i sami nasilnici bili žrtve fizičkog zlostavljanja i nasilništva u školi (ili u obitelji)! Mogu biti ljuti i uznemireni zbog situacije u školi ili kod kuće. Uglavnom biraju žrtve koje su sitnije, mlađe, slabije, povučenije i pasivnije od njih. Neki nasilnici uopće ne razumiju kako se žrtve osjećaju i koliko im zastrašivanje šteti. Lako se uvrijede i često doživljavaju agresiju prema sebi čak i kad nije prisutna. Napadač ne mora nužno biti uključen u čin nasilja, može biti organizator grupe, tj. poticati i nagovarati druge da se nasilno ponašaju. Obično ne vole školu i nisu se na nju adaptirali, imaju lošu samokontrolu, neosjetljivi su na osjećaje drugih ljudi. Dok neki nasilnici uživaju u agresiji, osjećaju se sigurnima i prihvaćeni su među vršnjacima, drugi imaju slabiji školski uspjeh, manje su popularni kod svojih vršnjaka i osjećaju se manje sigurnima. U nekim situacijama i sami nasilnici postaju žrtve. Nasilnici uvijek uspiju pronaći način zastrašivanja i zadirkivanja koji će najviše uznemiriti žrtvu: zadirkuju zbog težine, izgleda, boje kose, obitelji, popularnosti, uloženog truda, teškoća u učenju, religije, zbog položaja u društvu, ljubomore na žrtvu… Upozoravajući znakovi nasilničkog ponašanja Roditelji čija djeca pokazuju niže navedene znakove trebali bi razgovarati sa stručnjakom koji će im pomoći u shvaćanju djece i savjetovati ih u prevenciji nasilnog ponašanja. Znakovi kod male djece i predškolske djece
• • • • • •

napadaji bijesa koji traju dnevno duže od 15 minuta te ih roditelji i drugi članovi obitelji ne mogu smiriti pa na kraju im ''popuste'' prisutni su često bezrazložni ispadi agresije impulzivni su, neustrašivi i energični konstantno odbijaju pravila i slušanje odraslih nisu vezani za roditelje; na nepoznatom mjestu ne traže i ne odlaze do roditelja često gledaju nasilje na televiziji, uživaju u nasilnim temama ili su zlobni prema vršnjacima

Znakovi kod školaraca
• • • • • •

imaju lošiju pažnju i koncentraciju često ometaju školske aktivnosti imaju loš školski uspjeh često upadaju u tučnjave s drugom djecom na razočarenja, kritike i zadirkivanje reagiraju izuzetnom ljutnjom, krivnjom i željom za osvetom često gledaju nasilne filmove i igraju nasilne igrice

krađama i uništavanju javnog vlasništva .• • • • • • imaju malo prijatelja te su često neprihvaćeni zbog svojeg ponašanja sklapaju prijateljstva s drugom djecom koja su poznata po agresivnosti i neposlušnosti konstantno se suprotstavljaju odraslima zadirkuju i draže životinje osjećaju se frustrirano djeluju kao da ne suosjećaju s drugima Znakovi kod adolescenata • • • • • • ne poštuju autoritete nedostaje im suosjećanja za osjećaje i prava drugih probleme rješavaju nasilnim ponašanjem postižu loš školski uspjeh i skloni su markiranju isključuju ih iz škole koriste alkohol i droge sudjeluju u tučnjavama.

ali često je potrebna pomoć odraslih i njihova uključenost. Djeca koja su svjedoci nasilničkog ponašanja i zastrašivanja u školi također imaju posljedice jer mogu postati skloniji većem riziku toleriranja ili agresivnog ponašanja u budućnosti. Što roditelji mogu učiniti? Roditelji mogu puno toga napraviti da pomognu djetetu žrtvi nasilničkog ponašanja.Posljedice nasilničkog ponašanja i zastrašivanja Nasilničko ponašanje može izazvati brojne posljedice kao što su: usamljenost. važno je odmah potražiti pomoć. Sumnjate li da vam je dijete žrtva zastrašivanja i nasilničkog ponašanja u školi neka vam ispriča što se događa. Važno je naglasiti da. Pokazalo se da su žrtve nasilničkog ponašanja u školi kao dvadesetogodišnjaci depresivniji od osoba koje nisu bile žrtve takvog ponašanja. nasilnici također imaju dugoročne posljedice takvog ponašanja. što ostaje prisutno dalje kroz život. prije nego . nesigurnost. Moraju znati da za zastrašivanje nije krivo njihovo dijete. a i nije u mogućnosti primijeniti neke strategije sprečavanja zastrašivanja. pa se ne snalazi. U nekim situacijama se djeca mogu sama suočiti sa zastrašivanjem i nasilničkim ponašanjem. Istraživanja su pronašla povezanost nasilničkog ponašanja za vrijeme školovanja s kriminalnim ponašanjem kasnije u životu. uplašenost. pa i bolest. Ako posumnjate da Vam je dijete nasilnik u školi. ako se nasilničko ponašanje ne zaustavi i promijeni. Potrudite se da: • • • • • • • • • • • • • • • Saslušate dijete i ne prekidate ga Uvjerite ga da nije ono krivo i da je učinilo pravu stvar rekavši vam Potražite pomoć nastavnika i školskog suradnika NE ohrabrujete dijete da se samo odupre tome (npr. nisko samopouzdanje.''Vrati mu!'') Potaknete dijete da se druži s prijateljima u školi i na putu u školu Budete svjesni znakova i simptoma zastrašivanja. tuga. Većina djece odrasta u nenasilnim uvjetima i nije navikla na takvo ponašanje. Djeca koja se požale roditeljima očekuju pomoć i nikako im se ne smije govoriti da se ne obaziru na zastrašivanje. depresivnost. ne zanemarujte ih već kontaktirajte školu Ne držite zastrašivanje tajnom Potaknete pitanje uvođenja programa za suzbijanje nasilničkog ponašanja i zastrašivanja u školi Pružite djetetu priliku da kaže što misli o tome Okupite i druge roditelje te raspravite o problemu i načinima njegovog suzbijanja Predložite školski pravilnik za rješavanje sukoba – dokument u kojem se navodi kako se škola suočava i rješava svaki incident Dogovorite se da otpratite dijete u školu ako se događa na putu prema školi Predložite da se nasilnika zadrži u školi dok svi ne odu kući Odvedete dijete na tečaj samoobrane ukoliko to može pomoći njegovom samopouzdanju i osjećaju sigurnosti Zapisujete sve incidente Pojava nasilničkog ponašanja djeteta može ukazivati na smetnje ponašanja.

Ne dozvolite da Vaše dijete svjedoči nasilničkom ponašanju kod kuće 4. ravnateljem. Potičite cijelu obitelj na drugačija ponašanja.što dođe do većih obrazovnih. rodbinu. Budite uporni. budite primjer 3. pedijatrom.) Ohrabrujte dijete i pohvalite ga za suradnju s drugima i nenasilno rješavanje sukoba . Pričajte s djetetom o svemu. psihologom.. školskim pedagogom. Važno je saznati što uzrokuje takvo ponašanje te razviti plan mijenjanja nasilničkog ponašanja i pritom razgovarati s djetetom.. emocionalnih i zakonskih poteškoća. roditelje. defektologom. pedagogom… 6. bolje načine komunikacije s drugom djecom. Razgovarajte s djetetom. budite prisutniji u djetetovim aktivnostima 2. sami su doživjeli zlostavljanje. pa i o školi (oprez! Na pitanje ''Kako je bilo u školi?'' najčešće odgovore ''Dobro'' i tu razgovor prestaje. Pokažite djetetu druge načine druženja 5. objasnite mu posljedice nasilja na žrtve. ravnateljem škole. Vi možete zaustaviti nasilničko ponašanje: 1. psihijatrom… Djeca nasilnici mogu imati brojne razloge za svoja ponašanja: oponašaju stariju braću. ne znaju druge.. Dogovorite sastanak s nastavnicom. socijalnih. napeti su zbog raznih izvora stresa.

način oblačenja…).Koja djeca postaju žrtve školskog nasilništva? Nasilnici pronalaze žrtve koje su zbog nečega ranjive ili odskaču od druge djece (boja kože. obitelj. Često su to tiha. imaju noćne more Ostaju bez svojih stvari. niskog samopouzdanja Postanu anksiozni. na bilo koji način Najčešće je žrtva: • • • • • • • • • Novo dijete u razredu Nadareno dijete Mirno i ljubazno dijete Dijete koje ima dobar odnos s učiteljem Dijete nižeg socioekonomskog statusa Dijete iz druge etničke skupine Hendikepirano dijete/ dijete s posebnim potrebama Dijete razvedenih roditelja Dijete žrtva obiteljskog nasilja Djeca žrtve često pokušavaju to sakriti od odraslih jer se boje da će ih smatrati slabima i kukavicama ili iz straha da će se situacija samo pogoršati. naočale. Žrtve nasilničkog ponašanja: • • • • • • • • • • • • • • • Boje se ići u i iz škole Mijenjaju uobičajeni put do škole Mole roditelje da ih voze u školu Odbijaju ići u školu ''Bolesni'' su ujutro prije škole. Imaju malo prijatelja koji ponekad i stanu u njihovu obranu. veličina. religija. način hoda. ime. prestanu jesti Prijete ili pokušaju samoubojstvo Zaspu plačući. Postoje znakovi koji nam mogu pomoći da prepoznamo/posumnjamo da je neko dijete žrtva školskog nasilništva. napeti. nesigurna i oprezna djeca niskog samopouzdanja. Vrlo su povezani s roditeljima koje se često (ali ne uvijek) može opisati kao prezaštićujuće. mirna. anksiozna. imaju glavobolje ili bolove u trbuhu Pogoršava se školski uspjeh Dolaze kući s potrganom odjećom i oštećenim školskim knjigama Dolaze kući izgladnjeli (uzet im je novac) Postanu povučeni. često ''gube'' džeparac Sve češće pitaju za novac ili počnu krasti (da daju nasilniku) Odbijaju govoriti što nije u redu . Žrtve nasilništva često imaju i: • • • • • Lošije socijalne vještine (ne znaju se "zauzeti za sebe'') Manjak sigurnosti i spremnosti na traženje pomoći Manje podrške od strane nastavnika i drugih učenika Osjećaj krivnje te smatraju da su sami krivi za to što im se događa Želju da se uklope. pasivna.

• • • • • • • • Imaju neobjašnjive modrice. vrlo su važna iskustva u obitelji. živahna. Nedostatak pažnje i topline. Nedostatak bliskosti. nemaju strpljenja. Okolina ih doživljava ''zločestima'' i može im pripisati zločesto ponašanje te se dijete počinje u skladu s tim i ponašati. ogrebotine i porezotine Počnu zastrašivati drugu djecu Postanu agresivni ili depresivni Počnu markirati Daju nevjerojatne isprike za gore navedena ponašanja Sami su pod odmorom. ako je roditelj previše popustljiv kada dijete tvrdoglavo i bez pravog razloga zahtjeva nešto. Nereagiranje nastavnika i stručnih suradnika na agresivna ponašanja učenika i loš nadzor u određenim dijelovima škole (igralište. kao i osobine škola koje mogu poticati ili sprečavati pojavu nasilja. Vjerojatno je da će dijete koristiti slične metode i sa svojim vršnjacima. hodnici…) samo olakšavaju nasilnim učenicima da budu agresivni i zastrašuju druge učenike. koja često pronalaze brza ''rješenja'' frustrirajućih situacija. Korištenjem fizičkog kažnjavanja roditelj šalje djetetu poruku kako je u redu ljutnjom. postoje osobine obitelji i djeteta koje utječu na razvoj nasilnog ponašanja. Obitelj: za zdrav razvoj djeteta. pred razred Uzroci nasilništva Zašto se dijete počinje nasilno ponašati? Ne postoji jednostavan odgovor na ovo pitanje. imaju višak energije. Međutim. a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti Ne biraju ih u grupnim sportovima Traže blizinu učitelja Nesigurni su i uznemireni ako trebaju izaći pred ploču. dovode do nasilničkog ponašanja u školi. nasiljem i zastrašivanjem dobiti ono što želimo. Svjedočenje agresivnom ponašanju obuhvaća fizičku i verbalnu agresiju roditelja prema djetetu ili fizičku i verbalnu agresiju među roditeljima. osjećaja prihvaćenosti svih učenika te međusobnog poštovanja između nastavnika i učenika i obrnuto. Škola: školsko okruženje je također vrlo važno za pojavu nasilnog ponašanja. ali i traumatizirana djeca podložnija su nasilničkom ponašanju. šalje mu poruku kako takvo ponašanje uspijeva kada se nešto želi postići. svjedočenje nasilnom ponašanju kod kuće te nedovoljan nadzor i briga roditelja plodna su podloga za razvoj nasilničkog ponašanja djece. Također. . Individualne osobine: Djeca koja su impulzivna.

2. ako date sve od sebe. Roditelji imaju važnu ulogu u smanjivanju nasilja. Nikada ne ostavljajte malu djecu (mlađu od 10 godina) samu kod kuće. Budite prisutni u djetetovom životu Djeca ovise o roditeljskoj podršci. Pružite djeci ljubav i pažnju Svakom djetetu je potreban blizak odnos s roditeljima pun ljubavi kako bi se osjećalo sigurno i zaštićeno te razvilo osjećaj povjerenja. tjeskobno i nesigurno.NENASILNO DIJETE Kako ga odgojiti? Istraživanja su pokazala da se nasilno i agresivno ponašanje uči u ranim godinama života. dovest ćete do promjene u djetetovom životu. Studije su pokazale da djeca koja nemaju kvalitetan nadzor roditelja. Važno je upamtiti da djeca imaju svoju vlastitu ličnost i razum. upravo odgajajući svoju djecu u sigurnim domovima. Dajte sve od sebe da na djetetovo ponašanje ne reagirate na neprijateljski način. Manja je vjerojatnost da će se kod djeteta javiti poremećaj/i u ponašanju ako se roditelji posvete djetetu i puno njime bave. a još je teže ako ste mlad. Važno! • osigurajte da znate gdje su Vam djeca u svakom trenutku i tko su prijatelji s kojima se druže. Bez čvrstog oslonca na odraslu osobu. članovi obitelji i svi drugi kojima je stalo. neiskusan ili samohrani roditelj. kako bi i oni pridonijeli prevenciji i smanjenju nasilja. porazgovarajte o tome s djetetovim pedijatrom. zaštiti i ohrabrenju kada uče razmišljati ''svojom glavom''. vrlo često razviju poremećaj/e u ponašanju. dijete može postati agresivno. djeca ne dobiju potrebnu sigurnost. Ako Vam se biti roditelj čini preteškim i stresnim. pogotovo u ranim godinama razvoja. Bez pravilnog nadzora. frustracije ili razočaranja. stručnim suradnikom u vrtiću ili školi. Slijede prijedlozi koji bi Vam mogli pomoći! Iako ih možda nećete moći ostvariti u cijelosti. Budite strpljivi! Pogledajte situaciju kroz djetetove oči. pa makar na kratko vrijeme . Roditelji. s puno ljubavi. mogu dijete naučiti kako se nositi s osjećajima ljutnje bez upotrebe nasilja. te da njihovo osamostaljivanje ponekad kod roditelja stvara osjećaje ljutnje. Kad ne možete biti s djecom. Svi možemo poduzeti korake kojima će se smanjiti agresivno ponašanje. Nije lako pokazivati ljubav djetetu cijelo vrijeme. Oni će Vam dati savjet ili Vas uputiti u roditeljsko savjetovalište (gdje se roditelji educiraju kako na pozitivne načine riješiti probleme nastale u odgajanju djece). Ovi prijedlozi su osmišljeni upravo za roditelje. povjerite ih nekome kome vjerujete. 1.

a da nisu toga ni svjesni. Evo nekih prijedloga kako postupiti kada nas zabrinjava djetetovo ponašanje: • • • Oduzmite određene povlastice – poput kratkotrajne zabrane igranja s drugom djecom ili gledanja TV-a Recite kako se osjećate kad se dijete tako ponaša Dajte djetetu ''time out'' – neka sjedi mirno i tiho. Roditelji ponekad ohrabruju agresivno ponašanja. Upozorite dijete o mogućim opasnostima nasilnog ponašanja. Uključite ih u preventivne programe raznih udruga i društava u zajednici. 4. šamaranje i batine djeci pokazuju kako je u redu udarati druge kako bi se riješio problem i može ih potaknuti da kažnjavaju druge na isti način kako se njih kažnjava. Batine s vremenom postaju nedjelotvorne. pogotovo ako se susreću s negativnim pritiskom vršnjaka. Čak se i na teško kažnjavanje djeca mogu naviknuti tako da kasnije nema nikakav utjecaj na njih. potaknete ih na razmišljanje o tome što se može dogoditi ako nasilno rješavaju problem te što ako problem riješe bez nasilja. a ne šakama. neki roditelji smatraju da je za dječake dobro da se nauče tući. Djeca će vjerojatnije ponoviti pozitivna ponašanja ako ih primijetimo i kad su za njih nagrađena pohvalama i pažnjom. pomoći će djeci da uoče kako nasilje nije koristan način za rješavanje problema. Ne tucite djecu!!! Udaranje. Naučite ih svoje najdraže igre. Djecu možete naučiti kako na nenasilne načine riješiti probleme tako da raspravite problem s njima. Vrijednosti poštovanja. prijetnjama ili oružjem. 3. Objasnite djeci kako takva ponašanja nisu prihvatljiva te ih ohrabrite da se ne druže s djecom koja se ponašaju na takav način. pratite djecu na aktivnosti i uočite kako se slažu s drugom djecom. vrijednosti i stavovi roditelja i drugih odraslih imaju veliki utjecaj na djecu. a starije vodite u knjižnice ili pričajte priče o ljudima koji su utjecali da svijet postane bolje mjesto. Ovakav način zajedničkog ''glasnog razmišljanja''. hobije ili sport i pomozite im da razviju svoju nadarenost i vještine. Naučite dijete da je probleme bolje rješavati mirnim riječima. istine i ponosa u vašoj obitelji mogu biti važni izvori snage za vašu djecu. Fizičko kažnjavanje sprečava određena ponašanja samo na kratko vrijeme. žive u nasilnom susjedstvu ili idu u školu punu nasilja. Pohvalite djecu kad problem riješe konstruktivno bez nasilja. Naučite dijete kako se nositi s tuđim uvredama. onoliko minuta koliko ima godina starosti (nije za jako malu djecu) . sport ili rekreacijske grupe. Ponašanje.• • potaknite školsku djecu na sudjelovanje u nadgledanim školskim aktivnostima kao što su dodatna nastava. prijetnjama ili udarcima. Čitajte priče mlađoj djeci. Budite model prihvatljivog ponašanja svojoj djeci Djeca uglavnom uče prema primjerima. Na primjer. Pomozite djeci da nauče kako konstruktivno i nenasilno iskoristiti svoje slobodno vrijeme. Većina djece ponekad reagira agresivno i može udariti drugu osobu.

jer djeca žele ugoditi roditeljima. možete kontrolirati količinu nasilja koju djeca vide u medijima. Zajedno se dogovorite kako se nećete ponašati jedni prema drugima. Djeca koja svjedoče nasilju u obitelji. filmovima i video igricama. a zatim ih se ne pridržavati za njih je zbunjujuće i ne pruža im uvid s kakvim ponašanjem mogu proći bez kazni. ne moraju uvijek postati nasilna. Budite sigurni da djeca nemaju pristup oružju Oružje i djeca mogu biti smrtonosna kombinacija. Pomozite im da shvate kakve su ozbiljne posljedice nasilnog ponašanja razgovarajte s djecom o nenasilnim načinima rješavanja problema . Kao roditelj. jer tako učite djecu da se oružjem rješavaju problemi! 7. Budite dosljedni u pravilima i disciplini Kad stvarate pravila. ako ga već imate u vlasništvu.Djeca trebaju osjetiti da greške mogu i popraviti. Pomognite im da shvate kako mogu izbjeći ponavljanje istih sukoba u budućnosti. Postavljati pravila. Naučite ih kako da uče iz svojih grešaka. u filmovima i na video igricama može pridonijeti agresivnom ponašanju djece. Evo nekih prijedloga: • • • • ograničite gledanje televizije na 1-2 sata dnevno budite upoznati s TV programom kojeg Vaša djeca gledaju. Naučite djecu o opasnostima oružja. Problem je ponašanje. jer na taj način kod njih razvijate medijsku pismenost. 6. Roditelji trebaju uključiti djecu u postavljanje pravila kadgod je to moguće. Djeci je potrebna struktura s jasnim očekivanjima. Vrlo je važno da ih u tim trenucima ne osramotite i ponizite. Radite na stvaranju sigurnog. kao i video igricama koje igraju razgovarajte s djecom o nasilju koje gledaju na televiziji. pa im treba pomoć da se nose s nastalim osjećajima straha i doživljenim situacijama. Zaštitite dijete od gledanja previše nasilja u medijima Gledanje nasilja na televiziji. Uzmite u obzir da neprijateljska i agresivna svađanja među roditeljima plaše djecu i pružaju im loš primjer. pa makar i nenapunjenog. a ne dijete! Možete reći nešto poput: "Volim te i prihvaćam. Ne nosite oružje sa sobom. Zaštitite djecu od nasilja u kući ili u susjedstvu Nasilje u kući je za djecu uvijek zastrašujuće i štetno. držite ih se. Nikada ga. Djeci je potreban siguran dom s puno ljubavi gdje ne trebaju odrastati u strahu. ali ovo što si napravio/napravila mi se ne sviđa. ispraznite ga i zaključajte ga odvojeno od metaka. ne ostavljajte na dohvatu djece. ali će vjerojatnije posegnuti za nasilnim rješavanjem konflikata. a ne kažnjavajte za loše." Radije pohvalite dobro ponašanje. Objasnite djeci što se od njih očekuje i koje su posljedice nepridržavanja pravila. u školi ili kod kuće. 5. Ako u svojoj kući držite pištolj. Ponekad djeca ne mogu izbjeći svjedočenje nasilju na ulici. Zapamtite da su pohvala i pažnja najbolje nagrade. 8. Djeca se stalno trebaju osjećati voljeno i poštivano. nenasilnog doma i ne podržavajte nasilno ponašanje među braćom i sestrama.

prijeti ili udara drugu osobu. Naučite ih da je kritiziranje nekoga jer je drugačiji bolno. Pomozite im u prihvaćanju djece svih etničkih i religijskih skupina. Pomozite im u shvaćanju da je potrebno više hrabrosti i snage za odupiranje nasilju nego za prihvaćanje nasilja. Štetno je i korištenje riječi da bi se započelo ili podržalo nasilje. Pomozite djeci da se odupru nasilju Potaknite djecu da se odupru nasilju i naučite ih da reagiraju kad netko vrijeđa.9. Upozorite dijete da prijetnje i maltretiranje mogu izazvati nasilje. te tiho prihvaćanje nasilja. te da je vrijeđanje neprihvatljivo. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful