UMJETNOST 20. ST.

JUGENDSTIL - u jugendstilu se već reflektira fin de siecle kao duboka kriza, ali istovremeno u njemu već probija duh novog shvaćanja umjetnosti - moderni zahvati industrije i novi materijali naglašavanje linije i njenih relacija prema površini i prostoru, kao i na ornamentu i dekorativnoj simbolici primjenjivan u unutrašnjoj arhitekturi, umjetničkom zanatstvu i oblikovanju plakata, časopisa i knjiga - slikari se bave pravljenjem nacrta i oblikovanjem unutrašnjih prostora i primjenjuju naglašenu stilizaciju upotrebnih predmeta što predstavlja stremljenje ka sintezi funkcionalnosti i ljepote - gl. ulogu i graju LINIJA i BILJNA UVOJITA FORMA - one su mnogosturko izvijene ili ritmički pokrenute i gotovo nikad nisu prelomljene uglovima - važan prelaz između impresionizma i ekspresionizma - dekorativna linija već anticipira apstraktne forme ART NOUVEAU - pojmovno odredio stil koji je proizašao iz eksperimenata slikara, arhitekata, zanatlija i industrijskih umjetnika i cijelo desetljeće prožimao slikarstvo, skulpturu, arhitekturu, grafički dizajn, ilustriranje, namještaj, tekstil, dizajn keramike i stakla, žensku modu - proizašao iz engl. pokreta UMJETNOST I OBRT čiji je gl. predstavnik bio umjetnik i pjesnik WILLIAM MORRIS - taj pokret predstavljao je pobunu protiv novog doba mehanizacije, romantični napor kojim su pokušavali ispuniti filozofiju JOHNA RUSKINA prema kojoj je prava umjetnost LIJEPA I KORISNA - borili su se za vraćanje nekim mjerilima jednostavne ljepote i zanatstva njihove ideje naišle su na podršku u Franc., Njem., Austriji i Belgiji - koncept SINTEZE umjetnosti zasnovane na ESTETICI DINAMIČKOG LINEARNOG RITMA - utjecaji: - linearnost i dekorativna sinteza rokokoa 18. st. - linearni prepleti keltskih ili saksonskih iluminacija i nakita - plošne arabeske orijentalne, osobito japanske umj. - visoka dekorativna svojstva kineske i japanske keramike - najveći dio njihove dekoracije ima izvor u PRIRODI, osobito u BILJNIM FORMAMA - jedna od najutjecajnijih osoba u svim fazama AN bio je belgijanac HENRY VAN DER VELDE - u Austiji nove ideje stila AN dobile su svoj izraz 1897. osnivanjem BEČKE SECESIJE - gl. ličnost GUSTAV KLIMT - Klimt je svoj stil formirao na proučavanju bizantskih mozaika ARHITEKTURA I DIZAJN STILA ART NOUVEAU - u arhit. teško govorit o jedinstvenom stilu AN osim u okviru površinskog ukrašavanja i unutarnje dekoracije - prepleti linija u ornamentu i opće naglašavanje linije u dekorativnim i strukturalnim elementima AN podrazumijevao je visok stupanj specijalnog dizajna i zanatske vještine te nije bio moguć kod konstrukcija velikih dimenzija LOUIS SULLIVAN - zgrada GUARANTY TRUST i robna kuća CARSON PIRIE SCOTT FRANCK LLOYD WRIGHT (učenik Sullivana) LOUIS COMFORT TIFFANI - unutarnji dizajn i dekorativna umj. HECTOR GUIMARDI - STANICE ZA PARIŠKI METRO ANTONIO GAUDI (1852.-1926.) - Španjolac - njegova rana arhit. pripadala je glavnoj struji gotičke obnove i samo što je kod G. ona podrazumijevala imaginativnu upotrebu materijala, osobito u rasporedu faktura i boja - imaginativniji osobni stil u ukrasima rađenim željezom kasnije - od kraja 80ih do 1926. išao svojim putem vjerovatno najsrodniji današnjim novim romantičkim strukturalnim eksperimentistima - 1. velika narudžba dovršenje crkve SAGRADA FAMILLIA u BARCELONI - radio na njoj od 1883. do smrti - s prekidima i nije je dovršio - osim gotičkog, osjećaju se utjecaji egzotičnih arhit. stilova - no ona u najsnažnijem smislu izražava IMAGINACIJU arhitekta - PALAČA GUELL, TEREZIJANSKO SJEMENIŠTE, PARK GUELL - skulpturalna kvaliteta njegove arhitekture - koncepcija arhitekture kao dinamičnog prostora

VICTOR HORTA (1861.-1947.) - Belgijanac - osnivač arhit. AN - pod Viollet-le-Duckovim utjecajem te Gustavea Eiffela * KUĆA PROF. TASSELA, BRUXELLES - linearni ritmovi * MAISON DE PEUPLE * KUĆA VAN EETVELDE - rocailles dekoracija * ROBNA KUĆA, BRUXELLES - fasada - staklo i ovalni metalni nosači - AN ostaje pokret DEKORATIVNIH UMJ. a arhitektonski njegove najkarakterističnije crte povezane se s dizajnom interijera - najveći doprinos - u GRAFIČKOM DIZAJNU - plakati i ilustracije knjiga, i u LIKOVNOM OBLIKOVANJU lampi, tekstila, namještaja, keramike, stakla i tapeta - važan jer je, iako je kratko trajao, predstavljao široko rasprostranjen opći revolt protiv akademizma tradicionalnih pov. stilova - pripremio put za mnoge eksperimente umj. i arhitekture 20. st. NABIS - umj. s prijelaza stoljeća neoimpresionizam, simbolizam, art nouveau i nabisti - nabisti su bili jedna donekle eklektična grupa umjetnika glavni značaj je u sintetizirajućem pristupu majstorima rane generacije - Seurat, Gaugin, Redon i Cezanne - Paul Serusier - na jednom Gauginovu predavanju o boji na omotu kutije za cigarete naslikao je mali prizor (pejzaž) i nazvao ga - oduševljeni tom slikom osnovali su grupu NABIS (hebr. proroci) - SERUSIER, MAURICE DENIS, PIERRE BONNARD, PAUL RANSON, MAILLOL, EDOUARD VOUILLARD, FELIX VALLOTTON, K.X. ROUSSEL I ARMAND SEGUIN - pored Gaugina i Cezannea te Redona utjecaj orijentalnog slikarstva i ponekad akademskog simbolizma Puvisa M. Denis i Serusier puno pisali o teoriji modernog slik. - tijekom 19. st. umjetnike je sve više zaokupljao problem PRIRODE UMJ. DJELA - usprkos kratkotrajnom postojanju kao grupa u svojim teorijskim raspravama i manifestima bili preteča svih onih grupa, manifesta i teorija koje obilježavaju tok umj. 20. st. - i oni su težili sintezi umj. neprestanim djelovanjem arhit., slik., umj. oblikovanjem stakla i dekorativnih paravana, ilustiranja knjiga, izradi plakata... - REVUE BLANCHE 1891. - postala je jedna od gl. novina simbolističkih pisaca i slikara, nabista i ostalih avangardista EDOUARD BUILLARD (1868.-1940.) - nabizam je dao 2 genijalna slikara - Buillarda i Bonnarda - izbjegavao javno izlaganje iako je bio cijenjen za života - intiman svijet, sastavljen od kutova atelja, dnevne sobe, pogleda s prozora i portreta obitelji * AUTOPORTRET * INTERIJER - odsječeni dio interijera, napustio uobičajenu perspektivnu formulu i prigušeni sivi tonovi sa svjetlucavim akcentima ružičaste i žute * MAJKA I DJETE - ograničen geometrijski definiran prostor - oslikavao brojne paravane - izvanredan crtač imao udio u obnovi grafike krajem 19. st. (PLACE VINTIMILLE= PIERRE BONNARD (1867.-1947.) najbliži Vuillardu i kao i on živio je tihim i povučenim životom - proučavao japansku umj. * PARAVAN - šetnja dadilja, friz fijakera * INTERIJER - relativno prigušena paleta, prvi plan ostavio u sjeni, a osvijetlio dno slike - razlikovao se od Vuillarda - što je duže slikao BOJA mu je postajala sve svjetlija i veselija * TRPEZARIJA NA SELU * TRPEZARIJA S POGLEDOM NA VRT * MRTVA PRIRODA SLIKARSTVO S POČETKA 20. ST. - FOVISTI I KUBISTI HENRA MATISSE (1869.-1954.) I FOVIZAM do 1912. - zajedno s Bonnardom Matisse spada među najveće koloriste 20. st. - Matisse je jedan od pionira eksperimentalnog slik. - na Ecole Des Beaux Arts učenik G. Morreaua gdje je sreo Georgesa Rouaulta, Alberta Marqueta, H.-C. Manguina, Charlesa Camonia i Charlesa Guerina

- Matisse oko 1896. otkriva Degasa, Toulouse-Lautreca, impresionizam i japansku grafiku, te Renoira i Cezannea - 1899. susreće Andre Deraina - počinje eksperimentiranje figurama i mrtvim prirodama, okušao se i u skulpturi - 1901. preko Deraina susreće Mauricea de Vlamincka i tako je fovistička grupa bila okupljena eliminacija detalja i svođenje linije i boja na osnovne elemente * MUŠKI MODEL * CARMELINA - radio i skulpturu - osobito aktove - 1905. JESENJI SALON - prostorija s Matisseovim, Vlamnickovim, Derrainovim i Roualtovim slikama - izazivala reakciju koja je grupi dala stalno ime - kritičar LOUIS VAUXCELLES - "Donatello usred divljih (fauve) zvjeri" - riječ fauvis odnosila se na sjajnu proizvoljnu boju i na direktni rad kista - fovisti su dokucili konačno oslobođenje boje - željeli su upotrebljavati boju istisnutu direktno iz tube * LUXE, CALME, VOLUPTE - direktan korak prema apstrakciji * ŽENA SA ŠEŠIROM * OTVORENI PROZOR - ova tema omiljena * ZELENA PRUGA - umjetnik se može slobodno služiti bojom nezavisno od prirodnog izgleda * RADOST ŽIVLJENJA - preteča apstrakcije u modernom slikarstvu FOVIZAM 1905. - jedan od najznačajnijih pokreta u početku 20. st. - nastao kao rezultat slučajnih susreta, zajedničkog izlaganja i nastojanja mladih nepoznatih umjetnika da afirmiraju svoje likovne koncepcije - nije bio organizirani pokret ili škola s određenim programom, a u njegovom formiranju sudjelovalo je 20ak slikara - Matisse, Rouault, Marquet, M. de Vlamnick, K. van Dougen, O. Friesz, Derrain - jedna grupa njih radila je u ateljeu G. Moreaua, učitelja koji je kod svojih učenika razvijao smisao za kolorističke eksperimente i kult slobode ličnosti - druga grupa čine autodiktati A. Derrain i M. de Vlamnick koji su oko 1900. osnovali školu u okolici Pariza sve ih karakterizira zanošenje sličnim idealima i oslanjanje na iskustva i rezultate umj. Cezannea, Van Gogha, Gaugina i Seurata - isto tako u formiranju njihovih stavova značajnu ulogu odigralo: crnačka plastika plošna koncepcija japanske grafike franc. srednjovjek. slikarstvo na staklu naivnost i neposrednost izraza primitivnih naroda - definitivno se pojavio 1905. na izložbi JESENJI SALON - izazvali negativne reakcije (fauves) - Vauxcelles istraživali su djelovanja čistih tonova i boji namijenili dužnost da ostvaruje oblik - odriču se prirodnosti u korist imaginativnih vizija - vole čiste boje, napuštaju tzv. "talijansku" perspektivu i geometrijske konstrukcije u komponiranju slike - u fov. slik. sve se reducira na odnose linija i boja - fovizam je trajao kratko - 1898.-1907., ali je uspio pročistiti slikarstvo ubrzati pojavu kubizma (Braque, Matisse, Derrain) omogućiti razvoj njem. ekspresionizma otvorio mogućnost pojave apstraktne umj. stvorio preduvjete za nadrealizam - fovizam nije doktrina, već slobodna grupacija - karakteristično da je izvjestan broj inače prosječnih slikara stvorio svoja najbolja djela za vrijeme direktne povezanosti s tim pokretom - Matisse, Rouault i Braque jedini su nastavili i razvili se u izvanredne slikare 20. st. MATISSE NAKON FOVIZMA - dovodi boju do krajnih granica * LE LUXE - organizacija prostora pomoću obojenih površina dostiže svoj 1. veliki vrhunac, uspio stvoriti novu vrstu prostora slike kontrastiranjem obojenih površina

- figure su modelirane isključivo konturom linijom no one postoje i kreću se u prostoru * HARMONIJA U CRVENOM - nov, opipljiv svijet prostora slike stvoren uz pomoć boje i linije - privlačila ga je idilična tema s aktovima u pejzažu * MUZIKA vrhunac u istraživanju boje, linije, * PLES prostora i odnosa forme i sadržaja * CRVENI ATELJE - obilježava početak M. verzije kubizma - imao razdoblje plastičnosti u slikama, kao i potpune linearnosti - ilustrirao i knjige (Mallarme, Joyce, Baudelaire) - radio i SKULPTURE - nije velik broj ali izrazito su značajne - plošni tretman, zatvorene obojene površine bez tonskih prijelaza, izradit smisao za pokret i krivulju, linija KUBIZAM - franc. cubisme prema lat. cubus=kocka - pravac u slikarstvu a zatim i kiparstvu koji se razvio oko 1907. u Francuskoj - gl. predstavnici u slik - P. Picasso i G. Braque a neposredno uz njih J. Gris i F. Leger naziv potiče od kritičara L. Vauxcellesa koji je povodom Braqueve izložbe 1908. pisao o "kubističkim bizarnostima" - važnu ulogu u formiranju kubizma imao je studij CRNAČKE PLASTIKE - primitivne rezbarije crnačkih i polinezijskih domorodaca, otkrile su snagu i izražajnost sažetih i jednostavnih oblika - iz crnačke plastike izvučena formalna pouka: izgrađivanje slike s određenijim, naglašenijim crtežom za stvaranje rastvorenije, čistije strukture bilo na kipu, bilo na slici - prijelomno značenje imala je posmrtna izložba Cezanneovih djela 1907. - iste godine naslikao je Picasso "Gospođice iz Avignona" koje su pov. dokument o početku kubizma - centar pokreta je grupa slikara i književnika u ateljeima BATEAU-LAVOIR na Montmartreu u Parizu: Picasso, M. Jacob, J. Gris, M. Raynal, A. Salmon, G. Apollinaire i Gertrude Stein - krajem 1907. Braque slika prve kubističke pejzaže a od 1908. radi s Picassom - različitim putevima teže istom cilju - REDUCIRATI OBLIKE i ubrzo dolaze do konačne lik formulacije svojih htjenja - to je 1. RAZDOBLJE ANALITIČKOG KUBIZMA (1909.-12.) forma je prioritet - potisnuo je boju kao nebitnu komponentu i platna se zatvaraju u monokromne sive i smeđe površine - odbačen je tradicionalni iluzionizam - slika je autonomna ploha koja sadržava predmet ili njegove dijelove kao konstruktivne elemente, koji neovisno o njima posjeduje vlastiti smisao i zakonitost - predmet nije prikazan kako ga oko vidi, već je analiziran u totalitetu svoje prostorne egzistencije i prikazan na plohi viđen istovremeno s različitih strana - principi analitičkog kubizma: AUTONOMNE PLOHE RACIONALNA ANALIZA I SIMULTANOST PRIKAZA - time se postiže dinamičnost površine koja ide gotovo do apstraktnog izgleda - OBJEKT se raspoznaje po SIMBOLIMA - motivi: mrtve prirode s voćem, voćem, bocom i nekim instrumentom (gitara), rjeđe portret i ljudski lik a pejzaž samo u 1. fazi - 1909. kubizmu pripadaju: a Gleizes, J. Metzinger, A. Hebin, F. Picabioa, H. Le Fauconier, R. de la Fresuaye, A. Lhote, R. Delaunay a 1910. L. Marcouissis, M. Duchamp, F. Leger i J. Gris - najznačajniji teoretičar G. Apollinaire - razradio estetiku stavove kubizma - u toj 1. fazi kubizma PREDMET postoji kao ishodište doživljava za lik. ostvarenje - 2. SINTETIČKI KUBIZAM (1912.-15.) - slobodnom imaginacijom kreira se djelo koje će imati osobinu novog realiteta i tek su u daljnjem procesu približava predmetnoj realnosti - ILUZIJA je definitivno ISKLJUČENA a umjesto nje stupa ALUZIJA - Braque je formulirao novo gledanje: "Sadržaj novoga slikarstva nije predmet nego jedno novo jedinstvo, lirizam koji proizlazi iz samoga slik. sredstva - ploha postaje bogatija, linija mekša, a boje se slažu u jake kolorističke akorde koji konačno prelaze u plošno dekorativno ornament - sintetički kubizam razrađuju Picasso, Braque, Gris, Leger i Ozenfaut - početak eksperimentiranja s KOLAŽIMA - dijelovi novina, tkanine, drvo i stakla aplicirani na sliku - u ovoj fazi k. dosegao točku ravnoteže kao slik. pravac u svoje vrijeme značio je revolucionaran zaokret u evrop. umj. - KREATIVNA SLOBODA učinila ga je ishodištem mnogih pravaca a njegov je utjecaj bio presudan za razvitak

PURIZAM - pokret u novijem slik. i skulp. a gl. predstavnici su mu A. OZENFANT I C. BRANCUSI kao teoretici i arhitekt CORBUSIER - smatrao kuću mašinom za stanovanje - manifestoni "Apres le cubisme" 1918. ukazuje se na odumiranje kubizma u dekorativnosti i naglašava potrebu pročišćenja oblika u mehaničke elemente kojima je obilježena sadašnjost - puristička vizija transponira realni objekt u više planova i u simultane dinamičke elemente - suprotstavlja se ornamentu, arabeski i dopadljivim kombinacijama boja - anticipira industrial design ORFIZAM - smjer u franc. slik. prvih desetljeća XX st. kojemu su inicijatori R. Delaunay, F. Picabia, j. Melzinger, M. Duchamp i F. Leger - polazeći od lik. metoda kubizma našli su stanovite poticaje i u svojevrsnom dinamizmu futurista - ime dao G. Apollinaire prema svojoj poemi: Bestiaire Cortege d'Orphee" - sadržava iskustva Gaugina, Seurata, kubista i nabista - u gradnji slike orfizam se još uvijek oslanja na sin. kub. dok raščlanjivanje boje u širok sunčevi spektar preuzima od neoimpresionizma - dinamička apstraktna ritmika boje koju preuzimaju 2Der Blaue Reiter" - oni traže simultanizam i dinamizam jednostavnih boja koje ne ovise o tradicionalnoj komplementarnoj ravnoteži već se razbijaju poput spektra - gl. predstavnici F. Delaunay, F. Kupka, M. Russel, P. H. Bruce, Sonia Terk-Delaunay PABLO PICASSO (1881.-1973.) - zarana pokazuje sklonost slikanju - sudjelovao je u većini umj. pokreta od kraja 19. st. i sam stvorio mnoge od njih - najvećim dijelom se školovao u Barceloni, a 1900. 1. puta je u Parizu gdje se susreće sa umj. Louvrea, a udubio se u djela avangarde, impresionizma i postimpresionizma, u početku eksperimentirao s različitim stilovima 1. EPOQUE BLEU - MODRI PERIOD - 1901.-04. - služi se ugl. modrom paletom za slikanje figura i tema koje su izražavale PATNJU - putujući pjevači, akrobati, pierroti, bolesnici, beskućnici - atmosfera osamljenosti, žalosti, neimaštine koja je simbolički izražena deformacijom likova u gotovo monokromnim modrim tonalitetima - 1904. preselio se u zloglasnu stambenu zgradu na Montmartretu - Bateau-Lavoir koja postaje sastajalište tadašnje likovne avangarde 2. EPOQU ROSE - RUŽIČASTI PERIOD - 1904.-07. - umjetnikova melankolija je oslabila i poprimila romantičnu kvalitetu - još uvijek prisutni vitki akrobati, ljupki dječji likovi i od tog vremena njegov stalni motiv ŽENA (portret, akt, ležeća figura ili dio kompozicije) - većina slika predstavlja crteže figura postavljene pred pozadinu sazdanu od nekoliko širokih tonova ružičaste i plave 3. EPOQUE CUBISTE - KUBISTIČKI PERIOD - 1907.-17. * GOSPOŠICE IZ AVIGNONA - ključna slika slikarstva 20 st. - mrtve prirode, portreti... - 1914. prvi svj. rat - Braque, Derain, Apollinaire mobilizirani eksperimentira analitičkim kubizmom i kolažom, formira sintetički kubizam - nakon toga nastupila je pauza tijekom koje je umj. kubizam u dekorativne i fantastičko-ekspresionističke ciljeve - 1914./15. počeo je seriju realističkih portretnih crteža, poč. 20ih nastavljao je s kubističkim eksperimentima, usporedno sa realističkim i klasičnim crtežima i slikama 4. EPOQUE CLASSIQUE - KLASICISTIČKO RAZDOBLJE - 1917.-22. - posjetio Rim - veliki likovi, volumeni divovskih likova i plodnih žena evociraju asocijacije na Ingresa - crteži mu imaju grčko-rimski sadržaj - ta grč. faza završava 1923. - povratkom u Pariz eksperimentira s dadaizmom i nadrealizmom 5. EPOQUE ROMANTIQUE - ROMANTIČKA FAZA - 1923.-24. - koncentrira se na scene u interijeru, na borbe s bikovima, motive iz regija podsvijesti i fantastike - španj. građ. rat - Picasso na strani republikanaca - * GUERNICA (1937.) - njegova najnovija djela imaju zadivljujuću svježinu GEORGES BRAQUE (1882.-1963.) studirao stare majstore u Louvreu, privlačila ga je egipatska i primitivna skulptura, oduševio ga je Poussin i Corot, a istovremeno je otkrivao impresioniste i postimpresioniste - 1906. s ranog impre. prelazi na fovističku svijetlu kolorističku paletu - kratko vrijeme je fovist - susret s Picassom i "Gospođicama iz Avignona" - oslanja se zatim

mu se vratila forma figuracije koja je forme kubističke umj./14. stvorili jedno od 1.na Cezannea . skulptore utjecalo ne samo kub.i kao Picasso i Braque tu nisu sudjelovali njihove inovacije bile su poznate .ALBERT GLIZES I JEAN METZINGER u svojoj knjizi O KUBIZMU.iz Kijeva.mrtve prirode.analitički kubizam . Delaunay.) .fovistička i kubistička revolucije u slikarstvu pratile su odgovarajuće revolucije u skulpturi. shvatio implikacije kubizma u skulpturi i otvorio ŠUPLJINE u masi figure potpuno mijenjajući pov koncepciju skulpture kao čvrstog tijela okruženog prostorom .mrtva priroda postala je gl. negativne reakcije . no ubrzo postaje kubist * ŽENA KOJA SJEDI * KONJ * KONJSKA GLAVA . skulpture .) .portretirana glava postala je maska s nekoliko sličnih oblika.na njega u početku utjecao Rodin. tema * MRTVA PRIRODA S INSTRUMENTIMA * GITARA I KOMPOT . Picasso i on počinju živjeti zajedno .. razvio je nove mogućnosti u primjeni i širenju tih elemenata ALEKSANDAR ARHIPENKO (1887. volumena a konj i jahač koji se izvijaju u prostoru postali su apstraktni svemirski stroj JACQUES LIPCHITZ . mase.1909. svj.nitko kao on nije ispitivao mogućnosti kubističke skulpture. a od 1910.) bila je zapažena i vršila je utjecaj na franc. slik. usprkos snažnoj postojanosti starije tradicije skulpturalne figuracije .pored ljudske figure otvarao je put drugim temama i pripremio je put za potpunu apstrakciju . ugl. u Salonu nezavisnih ta grupa izlaže i dobiva brojne.. rata simplificira realni objekt.nikad nije napustio kubizam.bio scenograf i ilustrator knjiga OSIP ZADKIN (1890. staklo. . svj. Metzinger. i osobito na umjetnike oko grupe Der Blaue Reiter . u Kolnu izlaže s Picassom .nakon rata zaokuplja ga problem svijetla i osvijetljenja .nakon 2.niz pejzaža i mrtvih priroda -no on za razliku od Cezannea boje podređuje geometrijskoj strukturi planova .neprestano se oslobađajući nebitnih detalja došao je do potpuno skulpturalnog iskustva . značajnih teorijskih djela o tom pokretu . koristila kao površinsku dekoraciju RAYMOND DUCHAMP-VILLON (1876.* ŽENA KOJA HODA . boja dobiva na intenzitetu .-1966.kubistički utjecaj se stalno širio KUBISTIČKA SKULPTURA . iako su od samog početka njegove skulpture poprimile ekspresionističke elemente .njegove kubističke skulpture bilo da predstavljaju mrtvu prirodu ili figuru obično zadržavaju određeno osjećanje predmeta .česta upotreba boja na skulpturi . Leger. Salona no druga grupa kubista (Glizes. a u Pariz dolazi 1908.može se smatrati pionirom kubist.) .na kubist.1912. odlazi u SAD i skulp. metal. već i otkriće primitivne afričke plastike .1912. Braque i Picasso izbjegavanje franc.) .1913. 1912.za 1.za skulpturu je kubizam bio jedna od oslobađajućih snaga . pejzaži i aktovi .-1964.uz objekte reducirane na najosnovnije geometrijske forme na njegovim se slikama istovremeno javljaju pedantno izvedeni naturalistički detalji .jedva nagovještava geometrijske strukture i time elegantno izvijenoj figuri daje čvrstinu koja sprečava da postane čisto dekorativna u stilu Art Nouveaua ..1923.oko 1930.definirao je prirodu skulpture kao umj.) .-1918. a kasnije zaokret prema irealnom . linija.mnogi kubisti skulptori su eksperimentirali bojom. primjenjuje novu tehniku kolaža na skulpturi i izrađuje konstrukcije od različitih materijala (drvo.pokret napustili i Picasso i Gris .1911. volumena i prostora.-1954. rata jedino on ostao vjeran . a kubizam je samo jedno poglavlje u njegovoj dugoj karijeri * ČOVJEK S GITAROM HENRA LAURENS (1885.1911. 1909. rata teško ranjen .. kao što su i slikari težili reljefnim efektima pomoću kolaža . izlaže po Njemačkoj i u Parizu ima vlastitu galeriju * CRNI SJEDEĆI TORZO.vrhunac sintetičkog kubizma kome je nakon prvog svj.

bio je jedan od rijetkih koji nikada nije napustio kubizam * AKTOVI U ŠUMI * POLIKROMNI RONIOCI * U SLAVU LOUVREA * DARIDA * VELIKI KONSTRUKTORI PURIZAM CHARLES-EDOUARD JEANNERET LE CORBUSIER (1887. jedan od očeva apstrakcije razvili su se oko Jugendstila ili pokreta art nouveau EDVARD MUNCH(1863.gotovo neizbježna je bila umjetnost koja je slavila industrijski svijet mašina . Francuska je dominirala slikarstvom i skulpturom a neke druge zemlje dale su nekoliko genijalnih umjetnika . tradicije .rajem 1912. i Ital.-1941. korak ka potpunoj apstrakciji.pod imenom JUGENDSTIL taj novi pravac postao je popularan i nacionalan . napali tadašnje stanje kubizma zbog njegove degeneracije u neku vrstu složene dekoracije . no većina njih ukazivala je na jalovost koja ih je okruživala u domovini . eksp..) . njem. ..oni su u svom manifestu POSLIJE KUBIZMA.u istom trenutku je i Kupka došao do istog stupnja apstrakcije . a 1885.-1925.horizontalne strukture i eliminiranju dekorativne kićenosti kao nagovještaju ilustrativnog ili fantastičnog predmeta .-1955.. Ensor jedan od očeva nadrealizma i fantazije 20.. st.Apollinaire je njihovim apstraktnim eksperimentima dao ime "orfizam" . st.oni su težili arhitektonskoj jednostavnosti vertikalno. st.) .usprkos akademskom školovanju razvio je vlastiti pristup . funkcionalnog slikarstva koje se težili ostvariti. putuje u Belgiju i Pariz .kubizam se brzo proširio i doveo do variranja postojećih i stvaranja novih stilova .Van Gogh. odvojena od predstavljanja vizualnog svijeta ili doslovnog predmeta . te su brzo prihvatili forme Art Nouveaua . kao što je le Corbusier.) i FRANTIŠEK KUPKA (1871. Munch. počinje studirati slik.1.-1927. Enstor. Rosso.u Njem. u SAD-u doveo do novog pristupa realizmu.Legerov mašinski kubizam sličan je onoj varijanti kubizma zvanoj purizam koji su oko 1918.znatno doprinio vraćanju svjetlosti i boje u kubizam ponekad do točke pretjeranog dekorativnog lirizma ALBERT GREIZES (1861.toj se ikonografiji posvetio upravo Leger .-1944. 1918.) i JEAN METZINGER (1880. napustio je i najmanje nagovještaje predmeta stvarajući raspored živo obojenih krugova i oblika .Delaunay je bio jedan od prvih koji je unio potpunu paletu boje u analitički kubizam i tkao pripremio put za sintetički kubizam . koja je isto koliko i muzika.-1966.Njemačko slikarstvo veliki dijelom 19.najveći norveški slikar i u međunarodnim okvirima pionir modernog ekspresionističkog slikarstva predstavlja rijetku pojavu genijalnog umjetnika u nacionalnoj sredini bez stvarne originalne umj. razvili arhitekti Le Crobusier i slikar Amede Ozenfant .) .KUBISTIČKO SLIKARSTVO JUAN GRIS (1887. umjetnici bili su spremni za nove utjecaje i pokrete.) FERDINAND LEGER (1881. bilo je zaokupljeno sentimentalnim.) .-1956. u Holandiji i Rusiji .oko 1880.teorija. u svojoj ranoj arhit..fovisti su se posvetili boji a kubisti obliku EKSPRESIONIZAM . naturalističkim idealizmom. kuću smatrao mašinom za stanovanje ORFIZAM ROBERT DELAUNAY (1885.za njih je mašina postala savršeni simbol čistog.. kandinski.) i AMEDE OZENFANT (1886.Munch po mnogočemu otac njem. no bavili se i slikarstvom ROBERT DE LA FRESNAYE (1885.) .-1953.-1957.) . i poč. st.priznaje da je riječ o umj.geometrijska osnova većeg dijela kubističkog slikarstva imala je sličnosti s mašinskim formama i služila je kao izgovor za MAŠINSKU IKONOGRAFIJU . a na prijelomu u 20.krajem 19. 20.mnogi su se i formirali u pariškoj sredini . osnova je za ekspresionističke pristupe.-1966.

-1913. 1889. iznajmili su prazan lokal i počeli slikati.PROSTITUTKU.izradio scenografije za Ibsenove drame SABLASTI i HEDDA . .stvorio individualni svijet fantastičnih tema. . duboko religiozan.težili su oživiti atmosferu srednjovjek.. kao i umj. postaje član Die Brucke (no ubrzo je napušta) .) . eksp.flamansko i holandsko slikarstvo . do stravičnih vizija Grunewalda..-1958. KARL SCHMIDT-ROTTLUPFOM i FRITZOM BLEYLOM osnovao je udruženja Die Brucke . st.PROSTITUTKA je postala simbol društva koje je trulilo . suprotstavio je figuru cirkuskog KLAUNA . krajem 19. ERNST LUDWIG KIRCHNER sa ERICHOM HECKELOM.kretao se i u književnim krugovima (Strindberg.teme iz evanđelja kasnije postaju njegova preokupacija a počinje slikati i pejzaže s figurama.za inspiraciju je tražio tradiciju fantastičnog slikarstva i grafike od danse macabre s kraja srednjovjek. BUŠENJA SEKSUALNE ŽELJ.akademski obrazovan.Rouaultova boja izgleda prigušena u usporedbi s Noldeovom DIE BRUCKE. st.. nakon 1900.cijeli život plodan i eksperimentirao mnogim temama.. prešao na religiozne teme (ugl. njegova umj. .bio je individualni ekspresionist u istom smislu u kojem je to bio i Rouault . GEORGES ROUAULT (1871. gildi. umj. ALOIS RIEGL EMIL NOLDE (1867. političara.) .njegove prve slike planina preobraženih u divove ili strašne vilenjake otkrivale su svojstva primitivne germ.. ostalih fovista trpjela je duboke promjene .radio i grafike NJEMAČKA . nije mnogo razvijalo ali dotadašnje ostvarenje bilo je takvo da se za njega s pravom može reći da predstavlja najznačajnijeg pionira fantastičke umj. THEODOR LIPPS.obojica koloristi ali su se razlikovali u pristupu boji . .nevino dijete i vampir istovremeno . klesati i izrađivati grafike . paletama i stilovima crtanja . tekstova o umj. mašte koja je očaravala urednike časopisa Jugend . WILHELM WORRING. romantizma i simbolizma MASKA postaje u njegovim djelima REALNOST i mi osjećamo da smo postali dio zajednice čudovišta * ULAZAK KRISTA U BRUXELLES.njegovo se slik.predstavljaju više osobnu reakciju na svijet nečovještva .1905.* PROSTITUTKA PRED OGLEDALOM .progonile su ga teme BOLESTI. vezane uz kristove muke) .javio se u trenutku kada Freud razvija teorije psihoanalize .pod utjecajem Ensora * TAJNA VEČARA * KRIST S DJECOM .90ih počeo vršiti utjecaj na Njem. Boscha i Goye . obično religioznog značenja i snažno slikane mrtve prirode .sličnost u emocionalnoj prirodi njihovih religioznih vjerovanja . emocionalan i moralističan .on ju je slikao sa silnim gađenjem . palete.) . nasiljem i smrću trajala je cijelog života .jedinstveno svojstvo njegovih slika i grafika nesumnjivo je rezultat snažno literarnog. izražen disonantnom bojom i treperavom linijom . a 1906..pod utjecajem impresionista u smislu boje.snažan utjecaj srednjeg vijeka . pa čak i mističnog pristupa koji je tipično skandinavski .osjećanje SMRTI snažno . Boscha.jedini fovist koji se isključivo bavio ekspresionističkim sadržajem . 1905. no pod utjecajem impres.-1949.MOST povezivanje svih revolucionarnih i uzburkanih elemenata . SMRTI. . a vjerovatno je intenzivno ispitivanje . kritičkih i pov. ŽENA .njegova obuzetost seksom. Dresden.imao i impresionističku fazu .CONARD FIEDLER.jednostavan i naivan čovjek.krajem 90ih 19.od 1903.sve se više predavao osobnoj formi ekspresionističkih slika i grafika i to religioznih .njegova moralna rezigniranost ispoljila se u karikaturama (sudaca. Breughela.niz teorijskih.oni su reproducirali 2 njegove groteske kao razglednice čija je prodaja Noldeu omogućila da se vrati na školovanje . simbolu pokvarenog društva.) .) . Ibsen.od Muncha se razlikovao po tome sto je bio nasljednik jedne od velikih tradicija u evrop.prožeti mjerljivim duhom "zanata i umjetnosti" Jugendstila.bio veliki majstor grafike * KRIK * PUBERTET * PLES ŽIVOTA JAMES ENSOR (1860. 20.-1956. st. umj.

eksp.. Heckel.oni nisu istupali s određenim programom . u Njem.jedan od gl.plavim i zatvoreno-crvenim. .bio je najeklektičniji slikar u grupi.) . Dresden) . a osobito ga je privlačila njem. iz afričkih džungli ili pacifičkih otoka (Etnografski muzej. st. VASILIJA KANDINSKOG . Arp .-1938.studirao arhitekturu.-1953. bez literarne podloge . Maljevič. primitivna umj.Knadinski je uskoro preuzeo vodeću ulogu u tom krugu .1906. ali njihove su slike ostale drugačije u onoj mjeri u kojoj su zadržale njemačko osjećanje za ekspresivni sadržaj i formu karakterističnu za gotičku strukturu .mislili su . forme . su se raspali i svatko je nastavio svojim putem ERNST LUDWIG KIRCHNER (1880. Auguste Macke. zatim Munch (grafike). u Evropi . . prostor ograničen . nespretno graciozne figure kosih očiju MAX PECHSTEIN (1881.često njegove ispijene figure nagovještaju prije manirističku formulu nego snažno osjećanje unutarnjih sukoba .. secesije što dovodi do stvaranja Novog udruženja umjetnika .1911. a njegove slike svojom organizacijom podsjećaju na orijentalnu eleganciju . grupi pristupa NOLDE i MAX PECHSTEIN . bili su radovi Kandinskog.njegov razvoj može se pratiti kroz nekoliko ključnih slika i grafika * DJEVOJKA POD JAPANSKIM SUNCOBRANOM .aktovi su mu izdužene. žutim i zelenim tonovima . Heinricha Campendoncka.iz linearnih arabeski art nouveau i fantastike Muncha * ULICA.-1913. . Munchen. gotika . II verzija .na par izložbi u galeriji Tannhauser 1911. Klee.bez sentimentalnosti i zanosa stvarnost je naslikana u grubim oštrim linijama. izložba grupe koja je označila pojavu njem. 20.) . a zatim slikarstvo . Marcom i Gabrielom Munter istupa iz Novog udruženja umjetnika a neposredan ishod toga bilo je osnivanje udruženja DER BLAUE REITER čije je ime nastalo po jednoj slici Kandinskog .Munchenska secesija bila je pokušaj odvajanja mladih umjetnika od akademizma . a za vrijeme njihove aktivnosti u Munchenu se razvijao pokret sa mnogo dalekosežnijim implikacijama oko jedne od najvećih ličnosti moderne umj. jake boje. osnovao je novo udruženje umjetnika . a 1909.1912.) . pokazivalo utjecaje neoimpresionističkog pointilizma . 1911. J. sposoban da ostvari značajne individualne slike koje se stilski razlikuju jedna od druge * INDIJANAC I ŽENA KARL SCHMIDT-ROTTLUFF .struktura je geometrizirana. Marca. Munchen je bio jedan od najaktivnijih centara eksperimentalne umj.skup krivolinijskih figura. eksp bila je obnova GRAFIKE kao značajne umj.) .Van Gogh izvršio utjecaj.1930.Heckel je uvjerio nekog tvorničara za koga je projektirao izložbenu dvoranu da dozvoli članovima grupe da u njoj izlažu . doprinosa Njem.-1970. pobunio se protiv Munch.težnja za monumentalnošću * AUTOPORTRET S MONOKLOM .njegove su boje prigušenije u odnosu na ijednog drugog slikara grupe. Gabriele Munter. odan živo.u Kandinskom su klijale ideje o napredmetnom slikarstvu ili slik.od 1911.od modernih umjetnika pravo otkriće mu je bio Seurat te je oko 1904.mogućnosti drvoreza najviše pomoglo formiranju njihovih stilova . s njima izlažu P./12.umjetnici iz Grupe Brucke predstavljali su prvu manifestaciju eksp. prepušteni svijetu snova .to je bila 1. Pechstein DER BLAUE REITER. sirovim bojama i s bešćutnim licima ERICH HECKEL (1883.iza 1920.proučavao Durera i Rembrandrov crtež.fovističko djelo.od 1890.uz Noledea bio je najsmjeliji koloritst grupe. a 1913.pod utjecajem je i Muncha .uskoro su saznali za revoluciju fovista u Parizu i pali su pod njihov utjecaj u upotrebi boje. većina članova grupe našla se u Berlinu.1901.potvrđuje dug kubizmu . njegovo slik. s F.osobito DRVOREZI Nolde.FALANGU i otvorio svoju umjetničku školu. sve se više okreće slikovitim romantičnim pejzažima OTTO MULLER (1874. kombinacija apstraktnih mrlja boje * ULICA .

-1966. počeo prihvaćati metafizičko slikarstvo GINO SEVERINI (1883. pa izleti u veću fovističku slobodu . ali sve ih je karakterizirao osjećaj za BOJU nakon impres.nakon 1912. rješavanje volumena u četverokute.u suštini počeo je kao pobuna mladih intelektualaca protiv kulturne obamrlosti u koju je Italija utonula tokom 19. koji su uredili Kandinski i Marc pojavio se 1912.-1914.) .pitanje je.potpuno napuštanje predmeta .-1944. ratu duhovno najbliži tradicijama njemačkog romantizma i lirskog naturalizma .zbog rata se 1914. i kasnije . vraća u Rusiju i tada započinje nova faza njegove karijere .od 1912. oduševljenih novim eksperimentima . a oko 1916. .rane slike prošle su kroz različite faze impres. * da je oblik boje SREDSTVO kojim umjetnik djeluje na duh * da umjetnik može i NAPUSTITI OBLIK iz prirode i primjenjivati samo izražajne mogućnosti čistih oblika i boja * te da je jedini princip i regulativ djelovanja UNUTRAŠNJA NUŽNOST .van svih škola vodeći ekspresionist .rat predstavlja završetak I faze futurizma. . slika slike apstraktnog ekspresionizma . dinamično.futur.nije bilo zajedničkih stilističkih principa. kao sinteza raznovrsnih apstraktnih ritmova predmeta odrekli su se treće dimenzije u korist dinamičke dimenzije . u Njem.DER BLAUE REITER .glorifikacija budućnosti i borba protiv prošlosti i sadašnjosti .. negiranje rasplinjavanje objekta koje je uveo impresionizam 2.njegovo djelo nagovješta jedno silno. . Delaunay i futuristi.-1916.u slici * POGREB ANARHISTE GALIJA upotrebljava snažne crvene i crne tonove organizirane u oštre dijagonale figura u pokretu da bi prikazao žestoke nerede . i na dadaizam . pokušaji s neoimpres.. jedan je od najranijih primjera čistog futurizma .na njega su utjecali Kandinski. a nakon rata Marinetti obnavlja pokret koji 1930. i služio je kao tribina u kojoj su članovi grupe izlagali svoja shvaćanja FRANZ MARC (1880.ime ukazuje na glavnu ideju pokreta . ugl. prihvatio kubističke ideje i forme a tokom 1913. 1908. raspoloženje.da li je on stvorio prvu potpuno apstraktnu sliku .i propagirana u nizu manifesta 1909. . skulpt. i AN dekoracije.tražio neki unutrašnji sklad između sebe i svijeta oko sebe i taj sklad je pronašao u životinjskim formama. st.slikao gradske prizore u izrazitom koloritu * VELIKI ZOOLOŠKI VRT * GOSPOŠA U ZELENOM HALJETKU OSKAR KOKOSCHKA .polazeći od impres.stvorio optiku iluziju svjetlosnih zraka prenesen u zasljepljujuće boje * DINAMIZAM PSA NA UZICI CARLO CARRA (1883. glavno usmjerenje mu je bilo ka još većoj apstrakciji i slikanju svijeta sukoba .specifično širenje svjetlosti UMBERTO BOCCIONI (1882.) poginuo u I svj.proklamira ljepotu brzine i dinamiku .1911. već su ti umjetnici sačinjavali slobodno udruženje mladih umj.-1966. slik.svoje ideje proklamirali su manifestima . tal. bojom. broji nekoliko stotina slikara od kojih se ističu Prampolini i Severini GIACOMO BALLA . skulp.) .* da se harmonija boje i forme mora temeljiti na principu SVRSISHODNOG DJELOVANJA na ljudski duh. osobito KONJ i JELEN * PLAVI KONJI * KONJUŠNICE .njegova slika * ULIČNA SVJETILJKA .studija svjetlosti.te su misli bile neslužbeni program grupe VASILIJ KANDINSKI (1886. mračno predskazanje razaranja AUGUST MACKE (1887.najbliži kubizmu od svih futurista .-/12.FILIPPO TOMMASO MARINETTI . nastojao je figuru ili objekt asimilirati u okolinu kao što je to činio na slikama . likovno ostvarenje predmeta prema "obliku-snazi" i prema "liniji-snazi" koja ga obilježava 3. sadržava 3 nove koncepcije: 1.prije svega bio književna ideja nastala 1908. te Gaugin i Matisse u koncepciji boje .u eksp se uklapa osobitom paletom i vatrenom maštovitošću FUTURIZAM U ITALIJI..godišnjak Der blaue Reiter. 1910. približavao se ortodoksnoj verziji kubizma.futurizam izvršio znatan utjecaj na tadašnji eksp. koje će dati emotivni ambijent slike. razvijao teme apstraktnog ekspresionizma * SA CRNIM LUKOM .njega možda uopće ne bi trebali smatrati ekspres.-1916. Medarda Rossa.) . ali van svake sumnje je da je on dao početan poticaj jednoj vrsti slikarstva koje se koristilo sličnostima s muzikom.) .slikao.) . ali najveći njegov doprinos bilo je stvaranje futurističke skulpture .

ekspresionizam i tal.) . nova realnost bila je prisutna realnost same slike za razliku od iluzionističke realnosti zasnovane na podražavanju prirode.uskoro je shvatio da slobodne površine boje stvaraju osjećaj dubine i razliku između prvog i drugog plana sto je remetilo jedinstvo kojem je težio . postao je svjestan nekih inovacija moderne umj.još ranije su njegovi pejzaži sadržavali anticipacije njegove karakteristične vertikalno-horizontalne kompozicije. futurizam) no za učitelje su priznavali samo neke: CEZANNEA u slikarstvu i FRANCK LLOYDA WRIGHTA.težio je vječnim vrijednostima u skulpture . i Ital (foviza. vjetrenjača.tokom 1914. došao do ispunjenja svojih ideala: izražavanja univerzalnog putem dinamične ravnoteže vertikalne i horizontalne linearne strukture i osnovnih tonova boje .* RAZVOJ BOCE U PROSTORU .već 1912. crkva.1928. naglašavanja linearne strukture i zanesenog promatranja jednog prizora . BERLAGEA i možda BEHRENSA i starijeg VAN DER WELDEA u arhitekturi .zamišljao gradove sagrađene od najnovijih materijala.insistirao je na primjeni svih vrsta materijala . svj. kubizam..za njega je "plastični izraz" značio DJELOVANJE FORME I BOJA . impres.od 1908.važan doprinos razvoju arhit.tako je oko 1919. izražavanju čiste realnosti .-1944) I NEOPLASTICIZAM DO 1918.u svakoj od njegovih omiljenih tema (drvo.jedinstveni oblici kontinuiteta ANTONIO SANT'ELLA (1882. i 1919. pristupi seriji djela organiziranih na PRAVOKUTNOJ MREŽI najprije sa snažno omeđenim kvadratima ili pravokutnicima raspoređenim u neutralnoj osnovi.. ČISTA SREDSTVA omogućuju najefikasniji način da se to postigne ..do ovoga on nije došao isključivo teoretizirajući . * POBUNA U GALERIJI . Njem.postepeno je počeo osjećati da kubizam ne prihvaća logične posljedice svojih otkrića. ili na romantičnim ili ekspresivnim asocijacijama ."skulpturi kao ambijentu" . . dolazi pod Toorpov utjecaj i počinje slikati na način blizak simbolizmu .I. .te ideje su ga dovele do organizacijskog načela ravnoteže nejednakih suprotnosti postignute pomoću RAVNOG KUTA i SVOŠENJA BOJE NA PRIMARNE nijanse plus crna i bijela . je procvala u plavim.njegove ideje nisu provedene u djelo .umjetnik je postepeno postajao svjestan da se 1.napisao MANIFEST FUTURISTIČKE ARHITEKTURE . van Doesberg je objavio knjigu NOVI POKRET U SLIKARSTVU a Mondrian je u De Stijlu objavio niz članaka uključujući i NEOPLASTICIZAM U SLIKARSTVU koji je 1920. žutim.realnost ili nova realnost bila je realnost plastičnog izraza ili realnost formi i boja na slici .. prilagođene potrebama modernog čovjeka i izraze dinamizma modernog duha .u portretiranju i slikanju figure od 1900.1908. drvo je praktično iščezlo u linearni labirint koji je pokrivao površinu platna .njegova najimpresivnij skulptura . ograničenog ali definiranog prostora slike. postimpres. ocean.-1916. dine.1917.to ga je navelo da 1918.. u Evropi .slike: * GRAD SE BUDI. bio naturalist . jedan od dokumenata o apstraktnoj um. krupni plan koji ponekad podsjeća na 1911. dolazi u Pariz gdje ga je zahvatio val kubizma .nisu bili upoznati s ruskim eksperimentima u apstrakciji sve dok se nisu uspostavile veze po završetku rata teoretičari pokreta bili su Mondrian i Van doesberg . list prestaje izlaziti PIET MONDRIAN (1872. da ne razvija apstrakciju ka njenom krajnjem cilju. razvio u knjigu.) može se pratiti njegov razvoj od naturalizma preko simbolizma.osjećao je da se to može postići samo ČISTOM PLASTIKOM (PLASTICIZMOM) .. u plastičnim umjetnostima realnost može izraziti samo RAVNOTEŽOM DINAMIČKIH KRETNJA FORME I BOJA 2. a zatim s pravokutnicima definiranim u oblik nijansi primarnih boja nasuprot neutralnim . kubizma do apstrakcije .rani pejzaži držali su se principa frontalnosti . njem. također je naglašavao frontalni.znači.. eliminirani su svi tragovi kosih linija i struktura je postala pretežno vertikalna i horizontalna . a same futuriste sve više je privlačila ratna propaganda APSTRAKCIJA I KONSTRUKTIVIZAM U RUSIJI . rat okončao prvu i jedinu značajnu fazu tal. futurizma. Franc.školovao se na Akademiji i do 1904.oni su bili dobro upoznati sa zbivanjima u modernoj umj. njegova umj. fovizma. crvenim i zelenim tonovima u šumskim prizorima naglašavao je linearno gibanje .

VAN'T HOFF .) . no tad objavljuje OSNOVE NOVE UMJETNOST . i 1919. i Aust. De Stijla u trodimenzionalni dizajn ARHITEKTURA DE STIJLA .utjecao na studente i profesore vajmarskog Bauhausa . izvršio preko arhitekture . Bonset . i skulpt.niz ideja koje su se radile u Evropi prije 1914.1916.J.ostvarenja De Stijla u skulpturi bila su koncentrirana u njegovim djelima . fasciniran matematičkim implikacijama svoje nove apstrakcije ispitivao je njene mogućnosti u linearnim strukturama .tokom 1918. najprije realizirane žuto vrijeme u Nizozemskoj .bio je i slikar.tada počinje napuštati strogu vertikalno.za vrijeme rata u neutralnoj Nizozemskoj moglo se nastaviti s izgradnjom.savijeni.SCHOENMAEKERS je svojom mističkom kozmogonijom baziranom na pravokutniku i neoplatonističkom doktrinom o krajnoj realnosti dao filozofsku osnovu ne samo Mondrianovim slikama.na formiranje arhit. arhitekt i teoretičar .tu je bio začetak stila koji će dobiti ime MEŠUNARODNI STIL i dominirati monumentalnom arhit. grupiranje prozora. ispitati nove materijale i tehnike u stvaranju novog društva . nestabilnost i dinamizam GEORGES VANTONGERLOO (1886. .on je razmišljao o međusobnoj povezanosti arhit. RAVNIH KROVOVA s zidovima raspoređenim prema određenim prema određenom sistemu da bi se stvorio unutrašnji prostor koji je FUNKCIONALAN I HARMONIČAN . stroga pravokutnost cjeline * RADNIČKO STAMBENO NASELJE. sredinom 20.) .pisao dadaističke pjesme pod pseudonimom I. . hoffmanna i Olbricha.-1965. napustio De Stijl i vratio se jednoj vrsti figuracije THEO VAN DOESBURG (1883.bio je oduševljen Wrightom a osobito zgradom Larkin . osobito u obliku nebodera .Loosa. De Stijla utjecali su Hendrik Berlage i Frank Lloyd Wright ..on je pokazao veću sklonost otvorenoj kompoziciji s površinom zapresjecanom mrežom kratkih linija pravokutnika . Doesbug objavljuje manifest u De Stijlu i svoj novi zaokret naziva ELEMENTARIZMOM .figura se neprestano provlačila kroz geometriju .horizontalnu formulu De Stijla i Mondriana i uvodi DIJAGONALE .1918.na njegov pristup utjecao je Frank Lloyd Wright čije je djelo poznavao iz publikacija a zatim ga je i vidio prilikom posjeta SAD-u .njegove skulpture predstavljaju značajne transformacije slik. J. nisu bile brojne * KUĆA HUIS TER HEIDE.tvrdi da nagnuta površina unosi iznenađenje..zidovi koji definiraju prostore nisu i nemorali samo izraziti prirodu materijala nego i njihovu i nosaču funkciju neskrivenu ornamentom . J.princip horizontalne raščlambe putem naglašenih izvučenih krovova ispod njega kubus . ROBERT VAN'T HOFF.-1958.iz tih činilaca nastalo je arhit. svatko je krenuo svojim putem .nakon rata Doesburg je nastavio kao propagator načela De Stijla. držao se neoplasticizma.bio je naturalist. već i zamislima arhitekata . slik. .do 1924.zgrade koje su podigli prije 1921. a 1917. zaobljeni kutovi na fasadama.Berlage je u svojim tekstovima inzistirao na primarnosti unutrašnjeg prostora . . P. Mondrian i Leck tijesno su surađivali i izvjesno su vrijeme dopunjavali jedan drugog. P.konzolasti vijenci. i arhit. K. figurama svedenim na sklop oblika zasnovanih na pravokutnicima . J. snažno naglasio opeku . njegov doseg se ne može odvojiti od dosega ostalih članova . utjecaj na modernu umj. ali s arhit.1926. 1916.Deosburg.BART VAN DER LECK (1876.Wright nastoji kontrolirati i iskoristiti mašinu. OUD. no 1920. nagomilavanje kuteva. u vodećoj ulozi .djelo bazirano na Cezanneu.) . i zato se prijelaz s predratnog na poslijeratni eksperiment može najjasnije pratiti u Nizoz.no svoj put je pronašao naslikavši sliku * IGRAČI KARATA 1916. putujući i držeći predavanja .bio je impresioniran esejem Kandinskog O DUHOVNOM U UMJETNOSTI koji je za njega postao gotovo sveto pismo . GERRIT RIETVELD bili su pod utjecajem ideja Berlagea i Wrighta i poznavali su prve moderniste u Njem. st. . Holandslio Hook.težio je totalnom efektu jedinstva i smirenosti .. OUD . napušta predmet radi pravokutne kompozicije .pokretački duh u stvaranju i razvoju De Stijla . eksperimentirao je slobodnom apstrakcijom i kubističkim formama .iako je Mondrian bio neusporedivo najveći umjetnik De Stijla. a njihove veze s Mondrianom i doesburgom također su utjecali na oblike koje je poprimila njihova arhit.zato Mondrian napušta De Stijl .-1931.u svojoj estetici poklanjali su puno pažnje mjestu mašine i njenoj funkciji u stvaranju nove umj.usprkos Mondrianovoj jedinstvenoj ličnosti De Stijl je gl.

PETER BEHRENS.obojica su bili pioniri BETONA primjenjivanog bez pretencioznosti ili stilističkog prikrivanja ..tzv. nije počeo djelovati samostalno . bile uglavnom u rukama akademičara .longitudinalna s zaobljenom apsidom.). središnje zdanje i simbol cijelog projekta . nastanio se u Beču i bio oštar protivnik dekorativnom pristupu secesije .bazira se na križnoj osi. Le Rainay (blizu Pariza) . radi u SAD i tu se 3 godine upoznaje s novim koncepcijama amer. Pariz * GARAŽA PONTHIEU.Franc. bijele površine uokvirene tankim. PRERIJSKI STIL * KUĆA ROBIE. Britaniji. internacionalnog arhit. CHICAGO . koja koristi moderne materijale * HOL BEČKE POŠTANSKE ŠTEDIONICE. TONY GARNIER (1869. Francuskoj. izrazio je svoje ideje moderne arhit. 1905.istraživao svojstva betona * CRKVA NOTRE-DAME.spomenik jednostavnom korištenju metala i stakla pri stvaranju prozračnog. SAD . dok Garnierova slava počiva na njegovim ranim vizionarskim projektima za Industrijski grad . u Njemačkoj OTTO WAGNER (1841. obilježilo je djelo nekolicine genijalnih arhitekata .Perret je bio značajniji po ostvarenom djelu.) . široke. OTTO WAGNER. čiste forme sa izražajnom funkcijom * KUĆA STEINER.armirani beton je ovdje gotovo prvi puta upotrebljena na privatnoj kući .eksperimentalnu arhit.djelo .sve to predskazalo je ideju o gradu-vrtu AUSTRIJA I NJEMAČKA . PERRET I GARNIER. uključujući SVADBENU KULU.ova kuća je ključni spomenik u stvaranju novog stila .GAUDI. HENDRIK PETRUS BERLAGE u Nizozemskoj. svođenje zgrada na ne ukrašene pravokutnike i shvaćanje važnosti prirode.postavljena na jednoj dominantnoj osi.svoju osnovnu arhitektonsku filozofiju izražavao je prvenstveno kroz formu KUĆE * KUĆA WARDA WILLITTSA.kad je nadvojvoda Ernst Ludwig od Hessea htio potaći oživljavanje umjetnosti osnivanjem umj.u Engl.) .1887. uništen . JOSEF HOFFMAN I JOSEF MARIA OLBRICH u Austriji. 1893. SAD-u u 1. Franklin. .stroge pravokutno projektirane osnove i fasade.) * PALAČA STOCLET. HAN POELZIG i dr.osnova i fasada su simetrične . ul. SULLIVAN I WRIGHT .. objavljenoj 1894. i 1940.zalagao se za arhit.-1956. funkcionalna podjela ravnih i zaobljenih površina. 20.pionir međunarodnog modernog pokreta FRANCUSKA AUGUSTE PERRET (1874. linearnim trakama .FRANK LLOYD WRIGHT (1876. u Španjolskoj.-1933.-1959.prozori su raspoređeni u duge simetrične redove * HOTEL IMPERIAL. koji će se razviti iz zamisli Ouda. BEČ . kolonije u Darmstadtu zaposlio je Olbricha da projektira većinu zgrada. ali već u svojoj knjizi o modernoj arhit.1896.) .) . s širokim narteksom.* MODEL KUĆE SCHRODER. je između 1915. stila.Perret: * STAMBENA ZGRADA.veze između austrijske i njem.Perret i Garnier . drveća. BRUXELLES . . RICHARD RIEMERSCHMIND. Gropuisa. Pariz .-1954. arhit.u mladosti akademski orijentiran. je također bilo malo eksperimenata . zaposlio se u čikaškoj firmi Adler i Sullivan u kojoj je radio sve dok 1893. TOKIO . van der Tohea i Le Corbusiera .1968. ST.remek.Olbrich i Hoffman su sa Klimtom osnovali pokret bečke secesije JOSEF HOFFMAN (1870. osobito o projektu nebodera Sullivana i ostalih pionira čikaške škole .anticipira jednostavne kubističke forme tzv. dok je horizontalna linija krova učvršćena u sredini. arhitekture početkom stoljeća bile su tijesne . bočne lađe Garnier: * PROJEKT ZA INDUSTRIJSKI GRAD .. Illinois .prostrane avenije i trgovi.-1918. st.nakon studija arhit.strukturalna kocka narušena slobodnim. a japanski utjecaj vidi se u blago zabatstom krovu i vertikalnim trakama fasade . GERRIT RIETVELD . međusobno povezanim površinama pravokutnih ploča ARHITEKTURA S POČETKA 20.osim Wrighta i izvjesnog broja njegovih sljedbenika američke arhit.remek-djelo "prerijskog stila . arhit. svijetlog i nezagušenog prostora ADOLF LOOS (1870. tog vremena dominirala je tradicija Beaux Artsa osim djela dvojice arhitekata .u ostalim zemljama isto su se pojavili daroviti ljudi: HORTA I VAN DR VELDE u Belgiji.-1948. Highland Park. pol. ADOLF LOOS. MACKINTOSH. Pariz * FOAJE KAZALIŠTA CHAMPS ELYSEE.

pokreta "Umjetnost i zanati". geometrijsku pravilnost i simboliku boje.) .smjer u slikarstvu što ga je inaugurirao GIORGIO DE CHIRICO za svoga boravka u Parizu 1911. nastavile su se tradicije Williama Morrisa i engl. Švedskoj i Engleskoj .no njegov perspektivni prostor je jedna osnova za stvaranje njegovog pustog svijeta snova .istovremeno KARL SCHMIT (umjetnički stolar) upošljavao je arhitekte i slikare da mu projektiraju namještaj za radnju u DRESDENU .udio u stvaranju BEČKE RADIONICE . rat zaustavio razvoj Saveza.čini most između prošlosti i sadašnjosti. osobito na nadrealističke ideje -1910. De Chirico prostor se beskompromisno zadržava u okvirima renesansne perspektive .2 ljudska lika . Švicarskoj. i 1915.-15.Chirico uvodi u slik.te su radionice vršile značajan utjecaj 30 godina .. sve do određene forme koju je dobijao taj san: pusti tal.Radionica.dadaizmom i nadrealizmom .iako je I.prazne arhit.način na koji su redovi prozora grupirani unutar zajedničkog okvira i savijeni oko ugla zgrade .vrhunci povijesti Saveza bile su izložbe u Stuttgartu 1927. neobičnosti i melankolije koje će učiniti svojim * ZAGONETKA JESENJEG POPODNEVA . razlikovale od slika ostalih umjetnika u velikoj mjeri i utjecale na razvoj fantazije. kao reakciju na futuristički dinamizam .CARLO CARRA smatra elemente metaf.sve doprinosi atmosferi sna .njegove ideje propagirane su poučavanjem. u Parizu gdje na njega utječu stari majstori iz Louvrea . s jednom razlikom . svj.iz Grčke se s obitelji seli u Munchen gdje je bio izložen utjecaju umjetnosti Arnolda Bocklina i Maxa Klingera a isto tako pod utjecajem je Schopenhauerovih i Nietzscheovih filozofskih teza .1911.on povezuje romantičarsku fantaziju 19. a onda je prešao na osnovne probleme industrijskog dizajna u mašinskoj proizvodnji. sa iracionalnim pokretima 20. Alfred Kubin (Crtež vizija Italije) . konstrukcije povremenim rekvizitima koji katkad poprimaju ironično značenje .inovacija . .počeo kao slikar. pokreta "Umjetnost i zanati" njegov se značaj zasniva u prvom redu na iskorištavanju mašine za poboljšanje kvalitete predmeta masovne proizvodnje i svih vidova ljudske okoline .važnost HOFFMANA . iznenađenja i šoka . njegove ideje su preuzele i dalje razvijale slične organizacije u Austriji. st. skulpturalnim spomenikom . zasniva se djelomično na Nietzscheu.. stvorena oko 1900.De Chirico je neprestano ukazivao na metafizički sadržaj svojih slika služeći se tim izrazom slobodno da bi obuhvatio različite efekte neobičnosti. psihoanaliza. svodio se na ispitivanje teme kao da će iz nje iscijediti njenu središnju tajnu . tradicije i eksperimenta .do 1920. trg .MAŠINA je bila prihvaćena kao dizajnerov osnovni alat . grada s renesansnim fasadama.-09. proučavanje podsvjesnog isto ostavlja traga . Njem eksp. prelazi u Firencu gdje se udaljio od Bocklinovog stila i utvrdio predmet.njegova koncepcija slike kao simbolične vizije.trg tal. gradi je s naglašenom trodimenzionalnošću i ostvaruje neku specifičnu atmosferu unutrašnje napetosti .možda Torina (gdje provodi nekoliko godina). st.njegove su se slike između 1910..u najvećem dijelu Olbrichove arhit.bila je zamišljena kao funkcionalno zdanje . za vrijeme njegove najvažnije faze njegov pristup umj. . duga sjena koju baca kip i razno nebo . ikonografiju i raspoloženje usamljenosti. laboratorijskim eksperimentima i velikim izložbama dizajna najznačajnija takva izložba održana je u Kolnu 1914. METAFIZIČKO SLIKARSTVO . u dubokom jesenjem popodnevu kad je zrak neprirodno prozračan a sjene duge .ostali izvori De Chiricovog posebnog svijeta snova ugl.iz toga su se razvile NJEMAČKE RADIONICE koje su težile primijeniti Morrisova načela na šire polje industrijskog oblikovanja . ideologija inspirirana Schopenhauerom i Nietzscheom našla je svoju završnu fazu u djelima Giorgia Morandija GIORGIO DE CHIRICO .-1940.1905. Claude Lorrainh .ova lik. art nouveau je snažan.iz tih eksperimenata stvoren je 1907.-15.ovaj centar važan je kao rani moderni primjer planiranog društvenog i kulturnog centra PETER BEHRENS (1868.u razdoblju De Chiricova boravka u Njem . i Parizu 1930. se počinju probijati. snažno je osjećanje tradicije . . zatim se zainteresirao za arhit. NJEMAČKI RADNIČKI ili ZANATSKI SAVEZ koji je bio neposredni prethodnih Bauhausa .Poussin.u to vrijeme kad analitički kubizam dostiže vrhunac u Franc.iako je Savez proizašao iz engl. se kreću u idejama koje su tad klijale u Njemačkoj Max Klinger. fasade.

do PICABIJINOG dolaska jedine stvarne inovacije bile su slobodni reljefi i kolaži JEANA ARPA .-1919.nastavio se na akademski klasicizam GIORGIO MORANDI (1890. realnosti izvan fizičke realnosti CARLO CARRA . kao i prigušene. zatim eksperimentira s kubističkom mrtvom prirodom .1918. prirodne emocije. HUGO BALL osniva CABARET VOLTAIRE kao sastajalište . u Ferrari sažeo je svoja ispitivanja u prethodnim godinama u potpuno razvijen. de Chirico se naglo okrenuo protiv pravca svog slikarstva . st. premise.oni su zadržali forme renesansne realnosti.nakon 1920. i skulp.de Chirico s pravom osjećajući da mu nije dato odgovarajuće priznanje. razvio nezavisno od ferrarske škole .smatra se najznačajnijim tal. pravila.kontrastom između skromnog inventara posve običnih predmeta (boce.) .opsesivno sjedinjavanje realnosti i nerealnosti slično snu donijelo je tom stilu naziv "metafizički" .u početku radio pejzaže pod utjecajem Cezannea. straha od nepoznatog. najjači je utjecaj metafiz. škole. dadaisti su osjećali da su razum i logika doveli do svjetskog rata i da je jedini put spasenja vodio kroz političku anarhiju. stvaranje kroz povijest . pa čak i koncepcije reda. i 1919.isto tako mu se javlja interes za drvene figure koje se upotrebljavaju na satovima crtanja.) . perspektivni prostor. slikarom nakon de Chirica .tokom 1914.cinički dadaisti su kritički preispitivali tradiciju. . a ta njegova faza trajala do 1920.skulpturalna glava.* NAGRADA PROROČICE * HEKTOR I ANDROMAHA * MELANKOLIJA I TAJNA ULICE . ogorčen je okončao njihovo prijateljstvo i metafizičku školu kao formalni pokret . zdjele. knjiga u kojoj je izložena njegova filozofija .u neutralnoj Švicarskoj Zurich je bio prvo značajno središte u kojem se razvila umjetnost. objavio PUTTURA METAFISICA. školom bili su: ALBERTO SAVINIO.. koji su karakterizirali umj.on je kolorističku fluidnost svojih futurističkih slika zamijenio discipliniranijim stilom srodnim analitičkom kubizmu 1917.nenametljivo produžio ideje de Chirica i Carre ..1916. zreo stil . riječ kao centralni simbol napada na postojeće pokrete. mu je u osnovi intimističkog karaktera prožeto osjećajnošću . boca čaša. sreo de Chirica . osobito de Chirica i Carre. i 1915. modelirani su s jasnom jednostavnošću pomoću prigušenih kolorističkih gradacija sivog i bijelog . FILIPPO DE PISIS.-1964.1915.ciriška dada je u prvom redu bila književna pojava. ponekad straha i užasa .od elementarnih rekvizita mrtve prirode on stvara vlastitu metafizičku realnost . tradicionalne ili eksperimentalne. slik.poslan je u Ferraru na odsluženje vojnog roka i tu je 1917.možda najljepši primjer duboke perspektive iskorištene za stvaranje emocionalnog efekta .-1919.slik. prepoznatljivi ambijent. skladne boje i bogata faktura . OSOBITO LINEARNE PERSPEKTIVE .bile su vrhunac njegovih vizija usamljenosti i nostalgije.u tim ranim djelima već je jasan njegov stav. da odgovor na dilemu moderne umj. leži u PLASTIČNOM PREOBLIKOVANJU RENESANSNE VIZUELNE REALNOSTI.predmeti . GIORGIO MORANDI ."DADA".ključne slike iz tog vremena su: * UZNEMIRUJUĆE MUZE * VELIKI METAFIZIČKI INTERIJER .osim de Chirica i Carre umjetnici povezani s Metaf.1918. predskazanja budućnosti. anarhične i destruktivne .ljudi koji su se sklonili od rata Zurich reagirali su protiv širenja historije zaraćenog svijeta u formama koje su bile zamišljene isključivo kao negativne. literatura i glazba fantastičnog i apsurdnog . osnove logike. ZURICH (1916. intimno i iracionalno .stvarali atmosfere čudnovatosti. razvio svoj novi pristup . početka 20. skulpturalne figure i objekte i pomoću različitih kontrastiranja koje su izazivala iznenađenje i šok . a u slik. vrčevi. koherentnosti ljepote koje su vodile umj. tanjuri) i posebne atmosfere kojom ih okružuje postiže dojam nestvarnog i otuđenog svijeta DADA 1.kad je u vojnoj bolinici u Ferrari sreo Carla carru i Filippa de Pisisa osnovali su udruženje SCHUOLA METAFISICA .bit metafizičke škole bila je u uvjerenju nekolicine umjetnika.svoju varijantu metaf. počeo je slikati skučene arhitektonske ambijente u kojima objekti dobivaju više mjesta a svi ti objekti su slikani uz čvrsto insistiranje na trodimenzionalnosti . za krojačke lutke ili renesansne slikarske lutke i anatomske atlase * PROROČICA .darovit grafičar .

bio dadaist po instinktu .stepenice vjerno. karijera bila je gotovo završena .kronološki prije dade u Zurichu. BRUITIZAM (od franc.postojali i prije ali njihovo uvođenje od strane Duchampa u tom trenutku dovelo je do šire primjene u kasnijim pokretima .iako je oblik u početku bio intuitivan rijetko kad bi bio pravokutan. dada se primicala kraju. pjesnik .Stieglitz je pionir umjetničke fotografije . radio na relativno konvencionalan način zasnovan na Cezanneu i impresionistima. dok su njegovi potomci Juan Miro i Alexander Calder 2. omota za knjige . Stieglitz je 1915.. kasnije nazvana 291. postepeno sa slik. najkontraverznijih i najutjecajnijih osoba u pov. jednim potezom uveo je 2 značajne novine u skulpturu 20. dade .MOBIL I "READY-MADE" . Henry Rrousseau.1913.bio je formiran Dada klub u koji je KURTU SCHWITTERSU kasnijem gl. razvoja i metamorfoze .. . st.galerija.zaokupljalo ga je pitanje o suštinskoj vrijednosti umjetnosti . Braque. značajno otkriće bila je FOTO-MONTAŽA pomoću koje su se stvarali dadaistički efekti . umjetnici: MAN RAY i MORTON SCHAMBERG i kolekcionar WALTER ARENSBERG MARCEL DUCHAMP (1887. ne kao stil ili pokret . dade nije bilo dozvoljeno ući .) . Brancusi. egzotično povrće. a samo izuzetno slobodno kružan . kub. dadaisti su se protivili svakom organiziranom programu u umjetnosti. govorima i manifestima koji su napadali sve faze umj. SLUČAJ . baziranoj na kubizmu.eksperimentirao s geometrijskom apst.proizvod buke 2.isto onako kao što je de Chirico preteča onog krila nadrealizma koji se služi realističkim tehnikama ili prepoznatljivim predstavama.Z. i futur. osnovao novi časopis 291 da bi predstavio antiumjetničke ideje tih umjetnika .) .-1968. predstavili američkoj publici evropske umjetnike Toulouse. NEW YORK (1915.dugo mu je trebalo da pronađe svoj pravac . rata nastala slučajno dolaskom MARCELA DUCHAMPA I FRANCISA PICABIJE u New York gdje su našli pogodnu atmosferu u avangardnoj galeriji ALFREDA STIEGLITZA .stvari prikazane u prostorno vremeskom slijedu3. a u isto vrijeme pronašao je jednu vrstu reljefa koji se sastojao od tankih slojeva drveta čiji su oblici nagovještavali bilje. GEORGE GROSZ i kasnije JOHANNES BAADER . svj.) . verziji predmet važan . SIMULTANOST . a akt umnožen . samo što je u d. Picabia i afričke skulpture .simbol ludila mod. a zatim naizmjenično na reljef i skulpturu .1919. vođi Njem. statusa quo uključujući eksp. .napustio kubizam iz naklonosti prema novom pristupu predmetu .uz pomoć Duchampa i Picabie.slikar.tehnika je imala porijeklo u kubističkom kolažu. umj.jedini utjecaj na njega izvršio je Brancusi. a povratkom u Njemačku privukli su ga Kandinski i slikari Blaue Reitera . u Švicarskoj gdje susreće Paula Kleea.pored spomenutih.konture linije su bile organske u tom smislu što su nagoviještale nepravilnost živog organizma . nedeskriptivnom bojom u stvaranju svijeta fantazije izvan vidljivog svijeta . radio tekstilni dizajn. ali se utjecaj u svijetu tek počinjao osjećati JEAN (HANS) ARP (1887. svijetlo obojene s jakim implikacijama života.jedini značajan umjetnik koji je proizašao iz Z. moderne umj.završetkom rata Z.eksperimentirao je s KOLAŽOM. bruit=buka) .NY dada je za vrijeme I.jedna od najfascinantnijih. najznačajnije osobe u grupi bili su mladi amer.najslavnija od svih njegovih readi-made . Matisse. slične su se ideje pojavile u maloj povezanoj grupi u New Yorku . * MONA LISA s brkovima i bradom NJEMAČKA DADA (1918. prelazi na kolaž.dada je bila značajna kao STANJE DUHA. 1918.1915. * FONTANA .Huelsenbeck je započeo dadaističku kampanju poč.-1920.oni su se stvarali isjecanjem i ponovnim ljepljenjem u novom kontekstu fotografija pojedinih ličnosti ili događaja.RICHARD HUELSENBECK 1917. Picasso.-1966. Arp je preteča drugog krila koje se koristi apstraktnim organskim oblicima i proizvoljnom. se vratio u Berlin iz Zuricha i prišao je grupi kojoj su pripadali braća WIELAND i JOHANN HERZFELDE. . i časopis su od 1919.apstraktna organska fantazija .berlinska dada je brzo prihvatila ljevičarsko. a zatim je pod utjecajem kubista * AKT SILAZI NIZ STEPENICE .u vizualnim umj. kad stiže u NY njegova slik.igra bitnu ulogu .do 1910. slikari RAOUL HAUSMANN.1908. no ipak su 3 činitelja uobličavala njihove kreativne napore: 1.Lautrec.) .-1923. komunističko usmjerenje .1917. .-10. plakata.on je s EDWARDOM STEICHENOM osnovanu MALU GALERIJU FOTO-SECESIJE u Petoj aveniji 291 i izdavao časopis CAMERA WORK .

1.-1922.prvi Z. gdje je po 3. Ernst.ova slika nagovještava košmar * SLAVUJ UGROŽAVA DVOJE DJECE PARIZ (1919.Arp.u Njem je kraj I. a zlokobne kljove strše iz nevidljivog stražnjeg dijela . on je u Norveškoj započeo drugi . puta počeo ispočetka . zbivanja i događanja neobuzdanijih i histeričnijih od prijašnjih . iskrivljene i preobražene.pošto mu je onemogućen pristup u berlinsku dadu on je osnovao svoju varijantu pod nazivom MERZ (riječ izvedena iz ComMERZbank) .tako je dada kao organizirani pokret bila mrtva . karte.foto-montaža pokazala se kao idealna forma za dadaiste i kasnije za nadrealiste KURT SCHWITERS (1887.postao je gl. žice .s vremenom je njegov ugled rastao MAX ERNST .stvorio puno nadrealističkog rječnika .) .-20. časopisa. ali ipak prikazane nemilosrdnim realizmom koji pretvara u šokantni reljef njihovu novostečenu fantaziju * SLON SA CELEBESA .osim u Parizu . dadaizma. Picabia manje su aktivno sudjelovali u demonstracijama. kolažu i konstrukciji . futur.kad su 1921.socijaldemokratska vlada nije mogla kontrolirati ni još uvijek snažnu vojsku. ili propagandističkih kolaža . on je konstrukciju nastavio na 2. apstrakcionisti i konstruktivisti . a u njem. iako je Picabia objavljivao vlastite manifeste . Richter.djela ..otkrio mogućnosti korištenja grafika iz časopisa 19.sve su ga više privlačili geo. 20ih i 30ih NOVA OBJEKTIVNOST ili STVARNOST . st. Merzbau je nakon njegove smrti spašen i čuva se u Sveučilištu u Newcastleu . precizno ocrtane prepoznatljive predmete.kad su ga nacisti protjerali iz Njem. radio kolaže i fotomontaže . konstrukciju je započeo u svojoj kući u Hanoveru kao apstraktnu gipsanu skulp. novine.metafizirano čudovište koje na liniji trup-rep-surla nosi kravlju glavu. dadu i slike de Chirica i Kleea . Lissitzky. daske. svj.sve bi privuklo njegovu maštu . ni sve veću inflaciju .kutije cigareta.Jean Arp se 1919. demonstracija. je samo Schwitters nastavio pokret . ARP i ERNST otišli iz Kolna a Bargeld napustio slik.no javile su se nesuglasice predvođene prvenstveno Tzarom i Bretonom .njegove slike do odlaska u Pariz 1921.pred kraj rata dada pokret se razvijao samo u Parizu ali je u prvom redu bio književne prirode . dada je u tom gradu doživjela kraj.1919. rata doveo do borbe između ljevice i desnice . Van Doesburg) .DUCHAMP i MAN RAY su okončali NY dadu jednim jedinim brojem časopisa New York Dada . kat . imaju korijene u kasnoj gotičkoj fantaziji Durera. fantazije . tj.) .eksperimentalni umjetnici i pisci uglavnom su bili na lijevom krilu uvjereni da će iz kaosa nastati ravnopravnije društvo . preselio u Koln i s Ernstom je surađivao na stvaranju drugog dadaističkog krila . dadaisti su se odavno rastali . Van der Rohe.KOLAŽE je radio od otpadaka nađenih na ulici .darovit pjesnik.3. posvećenim svojim dadaističkim i konstruktivističkim prijateljima (Gabo. Arp.Merzbau je rastao tokom 20ih stalnim dodavanjem svakakvog materijala sve dok nije potpuno popunio sobu pošto više nije imao kud ići osim u visinu..MERZBILDEN koja je stvarao bila su ozbiljno proučena kao kubističke strukture. ali bitno drugačija od kub.1948.nacistička invazija ga je natjerala da pobjegne u Englesku. a istovremeno je završila i u Berlinu .pod vodstvom književnika PD sastojala se od čestih manifesta. Maljevič.svoje je konstrukcije zvao SCHWITERSOV STUP ili MERZBAU .s Van Doesburgom surađivao na nizu publikacija i napravili su dadaističku turneju po Holandiji . kao osnovu za transformacije u kolažu .. eksp.oni su težili održati stalno stanje revolucije (Tzara) su nove snage koje je predvodio Breton težile konstruktivnijoj revolucionarnoj shemi NJEMAČKA UMJ.klasični torzo bez glave maše životinji rukom u elegantnoj rukavici . sa šupljinama.Duchamp je napustio stvaralačku aktivnost. utemeljitelj onog krila nadrealizma koji je koristio magični realizam.Ernst je krajem rata otkrio Z.ta "gotička kvaliteta" ostala je najdosljednija karakteristika E.iako nije primljen u Dada klub.. Grunewalda i Boscha a fasciniran je i njem romantizmom i formama Maxa Klingera i Arnolda Bocklina . smrtno ozbiljan u svojim pokušajima u slikarstvu. on je najčistiji eksponent duha dade koji se javio u Njemačkoj . a originalni Merzbau uništili.

30ih se u SAD-u u potpunosti promijenio . ali koji su u biti imali različite motive GEORGE GROSZ (1893.Amerika je za njega bila oživotvoreni san OTTO DIX (1891. bolest i smrt .nakon rata prešao na neku vrstu mističnog.-1950.-1969.zanemaruje plastične eksperimente modernog slikarstva . .1919. grupa je na svojim izložbama ponovo uspostavila dodir s Franc. akademske tradicije.fascinirale su ga TEME SEKSA I NASILJA .to je magični realizam .njegove ratne slike bili su JEZIVI OPISI NEVJEROVATNIH UŽASA. tradicije žestokom osudom jedne trule Njem. je kratko vrijeme primjenjivao precizni realizam srodan novoj objektivnosti Otta Dixa .-1959. neke vođe Njem.) .uobičajeni je stil bio ŠKRT CRTEŽ kombiniran s FLUIDNIM AKVARELOM . rane renesanse i veliki nizoz. svj. kubizma i njem.simptom poslijeratne reakcije protiv apstrakcije koja je najizrazitija u Njem. glazbenici i kritičari .udruženja slična Nov. svj.Nov.privlačilo ga je njem.sudjelovao u ratu.najznačajniji umjetnik vezan za Novu objektivnost.. pretvarao u razočaranost i cinizam . i njihovi manifesti su se čitali kao čudan spoj socijalističkog idealizma i obnoviteljske religije . dolaskom nacista na vlast lišen je svih funkcija.često je bio u sukobu s vlastima ali ga je tek dolazak nacizma natjerao na bijeg .tamu i patnju bočnih panoa razrješavaju sjajne sunčane boje centralnog . a nakon I.osuda suvremenih oblika umj. u Amsterdamu . utjecaji kasne gotike.karikature mu postaju blage . rata privukla ga je berlinska dada i njezine ljevičarske sklonosti .HARTLAUB . Dixa i Grosza . rat ga mijenja .oblik predstavljanja koji poprima atmosferu fantastičnog. ali nastavio je i rad na polit.1933. jer su svakodnevni predmeti prikazani s neočekivano pretjeranom i detaljnom otvorenošću .kao i Grosz bio je izložen utjecajima od kubizma do Dade. surađivao u časopisima. osnovale su NOVEMBARSKU GRUPU i uskoro su im prišli dadaisti . njem. i nizoz. nazvan "degeneričnim umjetnikom" .usmjerava se na TRAŽENJE UNUTRAŠNJE REALNOSTI . i on razvija svoj novi stil . slik.u slikarstvu se tad javila jedna forma SOCIJALNOG REALIZMA koja je nazvana NOVA OBJEKTIVNOST . OTTO DIX i MAX BECKMANN . no I.3 umjetnika čiji se stil kratko vrijeme dodirivao u nekim točkama. više narudžbi i reorganizaciju umjetničkih škola .1937.no taj zajednički front socijalističkog idealizma nije dugo trajao . eksp. ali otpočetka je zainteresiran za BESKOMPROMISNI REALIZAM .1918. ali se samo kratko vrijeme mogao smatrati preciznim realistom u Dixovom smislu .pod utjecajem Delacroixa i njem. vrhunac njegovog novog monumentalno-simboličkog pristupa bio je veliki triptih * ODLAZAK . ili društvenoj satiri (u ranom razdoblju radio karikature) .) njegova su djela najjasnije definirala prirodu Nove objektivnosti .gl. slikari 17. grupi nikla su u mnogim dijelovima Njem. monumentalnosti i složenosti teme . organiziran je Radnički savjet za umjetnost koji je zahtijevao više državne pomoći.sjedinjuje se njem. te verzije suvremenih tragedija kao što je brodolom TITANIKA . a izvori su bili u Grunewaldovoj njem.polovinom 20ih u portretnom slik. gotičkoj tradiciji . .potpada pod Munchov utjecaj .među umjetnicima članovima grupe bili su mnogi nekadašnji ekspresionisti i vodeći pjesnici.reagirao je na nasilje i surovost kraja rata .njegova djela koja daju simboličan sadržaj putem oporog ispitivanja vanjskog izgleda bliska su Novoj objekt. KONSTRUKTIVIZAM I APSTRAKCIJA NAUM GABO .rijetko je kojeg umjetnika toliko potpuno inspirirala SMRT I MRŽNJA .oko 1924. slikao je ogromne religiozne i klasične scene.radio scenografije. bio je poznat akademičar. st.) . religioznog izraza MAX BECKMAN (1884. a utopizam umjetnika se ugl.taj njegov izraz definira kao magični realizam .1.svoja uvjerenja najbolje je dao u crtežima i slikama koje produžuju eksp. brutalnih profitera i opscenih prostitutku.njegove alegorije i simboli nisu literarna ikonografija * TRIPTIH SLIJEI MIŠ . beskrajne čulnosti uz užasnu bijedu. eksp. politika kretala je prema desno.no njegov superrealizam nije bio povratak prošlosti . i drugim zemljama i antagonizmi među različitim novim strujama neko vrijeme su nestali u ime zajedničkog fronta .1913. predstavnici nove objektivnosti bili su GEORGE GROSZ.30ih i 40ih nastavio razvijati svoje ideje o kolorističkom bogatstvu.

nakon pokušaja s kubističkim skulpturama stvorio je djela u kojima su glave ili figura bili preobraženi u mašinsku figuru . konstruktivizma. skulpt. .najznačajnija njegova inovacija iz 40ih je konstrukcija na kojoj je koristio mrežu razapetih plastičnih niti sa okvirima od međusobno povezanih plastičnih ploča postigao prozračnu tananost i lakoću . susreo Ela Lissitzkog i preko njega se zainteresirao za apstraktnu umj. FRIEDRICH KIESLER. u Chicagu osnovao Novi Bauhaus koji se pretvorio u Institut za industr.prozračnost stakla dovela ga je do ispitivanja perspektivnih iluzija u kojima se geometrijski oblici vide u izokrenutom obliku . prostoru i pokretu u Bauhausu . utjecale su na apstraktnu skulpt. usavršavajući svoju konstr. je da okružuju.50ih i 60ih ustalio se na formuli koju je nazvao U SLAVU KVADRATA . i zidno slikarstvo u Bauhausu 1920.) . uvijek bio figuralan. susreće Gropuisa koji ga postavlja za profesora na vajmarskom Bauhausu . funkcionalnog dizajna i arhitekture . purizmom Ozenfanta i Le Corbusiera .1932.početkom 20ih u Njem. tokom 20ih LASZLO MOGOLY-NAGY (1895.knjige NOVA VIZIJA I VIZIJA U POKRETU najznačajniji su dokumenti o metodama Bauhausa . umj.njegove skulpt. se javila ŠKOLA STROJNIA .bio je pionir u stvarnju strojeva "svjetlost i pokret" izrađenih od metala koji reflektiraju svjetlost i od prozračne plastike .1921. prelazi u Pariz gdje je aktivan u grupi abstraction.R.napušta Bauhaus. kao i tome kako vidimo i kako razumijemo ono što vidimo .na njega utjecao Arhipenko . perspektivnog prostora nastanjenog manekenskim figurama.značajan pedagog i propagator apst.-1946.do 1928. SCHLEMMER . BELLING . .. iako indirektno.-46. teoretičar u primjeni umj. i arhit.predaje scenografiju.slikara i skulptora čija je umjetnost istovremeno veličala stroj kao nadu za budućnost i isticala opasnost od pretvaranja ljudi u robote u bezdušnom strojnom društvu . svjetlosnim slikama i grafičkom i ind.student a zatim i profesor na Bauhausu gdje ostaje do 1932. jedan od osnivača Novembarske grupe . i doprinoseći značajno.utjecao na niz umjetnika u cijelom svijetu JOSEF ALBERS . kada seli u SAD gdje prenosi ideje Bauhausa . živi u Amsterdamu i Londonu pišući. no ranjen na ruskoj fronti i za vrijeme dugog liječenja zainteresirao se za slikarstvo .proučavao odnose obojenih kvadrata u kvadratima .oko 1921.1937..OSKAR SCHLEMMER. a njegove su slike bile povezane s klasičnim proto-nadrealizmom metafizičke škole. Legerovim mašinizmom. koncepta Bauhausa za industr.-29.radio i na apstraktnoj modeliranoj ili konstruiranoj skulpt.bit njegovih zrelih skulpt. gl.nazvao ih je SVJETLOSTNIM MODULATORIMA .od 1922.proračunato međudjelovanje boje i linija (ravnih) i njihovi intimni odnosi postali su središnji Albertsov cilj . . u Engleskoj a 1946.to se vidi na slici * STEPENICE PO SLICI NA STAKLU . u SAD-u .značajan utjecaja na školovanje umjetnika. živi u Njem.bio daleko ispred svog vremena . VILLI BAUMEISTER .SVJETLOST. usredotočuje se na elemente koji do kraja definiraju njegov izraz . PROSTOR I POKRET . izoliranim u stanju permanentne hipnoze . umjetnost.u početku relativno figurativan slikar. skulpt.1936.-32. dizajnu . a zatim slijedi razdoblje eksperimentiranja i on je prošao kroz sve faze modernog izraza . preteča mehanizirane kinetičke skulpture koja je procvjetala nakon 1950. HERBERT BAYER..O.intenzivno ispitivao mogućnosti novih materijala za stvaranje monumentalnih projekata težeći formi arhitektonskog izraza putem konstruirane skulpture . a sad je dio Tehnološkog fakulteta . definiraju i zatvaraju prostor . RUDOLF BELLING. slikajući i eksperimentirajući u svim medijima .tokom 20ih bio je jedan od gl. arhitekata i dizajnera SAD-a zanimali su ga problemi svjetlosti i boje unutar geometrijskih okvira . dok se u skulpt..u njegovu djelu čest utjecaj kazališta .u slik.iz tih izvora sintetizirao je osobni i neobično potresni svijet arhitekturalnog.značajno doprinjeo proučavanju percepcije. idealu Moholy-Nagya o svjetlosti. u Njem.gl. zagovornik "mašinske" doktrine.inače pravnik.1922. približio apstrakciji . skulptor.Creation organiziranoj radi suprotstavljanja nadrealizmu .

Masson.dao ime tim oblicima "ljudska konkrecija" . svj.njegov veliki korak naprijed u skulp. nego na lik. i scenografije .umj.da bi se shvatila žestina njihova antagonizma treba imati na umu stečeno iskustvo I. a istovremeno ostao u kontaktu s njem."NADREALISTIČKI MANIFEST" . Miro. BAUMEISTER . slikari pored traženja novih tema ili novog udaljavanja od tradicionalnog sadržaja. pokretu implicitna je bila potreba za pobunom protiv institucija i filozofija . svj. između 1930. značajnih slikara koji su prije II. Lautreamonta i Jarrya .radio bojane reljefe a radio je i slike . podsvjesti.20ih mu je omiljeni materijal DRVO . rata prešao na apstraktno slikarstvo JEAN ARP . izložbom ovih umjetnika kojima su prišli i Marcel Duchamp i Picabia . pojavio nadrealizam aktivno je u njemu sudjelovao. automatizma i slučaja . rata proučavali mogućnosti slobodne apstrakcije .W. i nizozem.nadrealizam. svj. a 1938. izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija . Picasso i Pierre Roy .to je navelo nadrealiste da poklone pažnju pjesnikovoj izoliranosti i otuđenosti od društva .u osnovi značajni N. De Chirico. 30ih kad je počeo modelirati glinu i gips da bi ih prenio u broncu ili mramor .u Bauhausu bio odgovoran za tipografske radionice i grafički dizajn.te godine grupi je prišao i Yves Tangy .čovjeka dvostruke prirode kojeg podjednako privlači duhovna snaga boga i životinjska svirepost divljih zvjeri . ANDRE BRETON .s Van Doesburgom i Sophie Taeuber-Arp dekorirao 10 prostorija kafića L'AUBETTE u Strasbourgu . Comte de Lautreamont) ARTHUR RIMBAUD.ti murali bili su najslobodniji i najjednostavniji primjer organske apstrakcije . djelo mora biti djelo stvaranja ali i uništenja . odlazi u SAD gdje je nastavio uspješnu karijeru grafičkog dizajnera i arhitekta . poprima različite forme . apstrakcionistima i konstruktivistima .on je nadrealno stanje zamišljao kao trenutak otkrivenja u kojem se razrješavaju kontradikcije i suprotnosti snova i realnosti .. galerija otvorena je 1927. u GALERIE PIERRE .1926.pokretom su dominirali pjesnici i književni kritičari koji su se osjećali nasljednicima Rimbauda. moralnih i estetičkih normi i principa .u N. kao i forma i koncepcija poezije tog vremena . stilski su vrlo malo slični .nadrealisti i dadaisti bili su ljudi 20ih .. zajednička izložba N.1924.element slučaja postao je osnova intenzivnog proučavanja .Lautreamontova pjesma "Les chants de maldoror" prikazuje arhitipskog junaka nadrealizma . umjetnika održana je 1925.član De Stijla .Breton je proučavao Freuda i od njega je preuzeo nadrealistički stav o središnjoj važnosti snova i podsvjesti za pjesnika i umjetnika .stoji na suprotnom polu od konstruktivista Gaboa i Pevsnera * GLAVE S 3 DOSADNA PREDMETA. Ernst. organskog nadrealizma uspio je zadržati individualni mračni izraz NADREALIZAM .to je bila 1. rata . koji su bili otvoreni i žestoki kritičari priznatih pjesnika 19.aktivan u pariškoj dadi.F. eksperimentira s orfizmom i futurizmom. umj.Arp. više nego za prostor .pošto su INDIVIDUALIZAM I USAMLJENOST bili u osnovi pokreta umjetnici su iznad svega težili da budu individualisti . a po završetku II. čist fizički automatizam kojim se želi izraziti usmeno ili pismeno stvarno djelovanje misli . st.postao jedan od junaka poslijeratne generacije njem. prelazi na kubizam.N. a kad se 1924. aktivan u pariškoj dadi.na kartonu sa isječenim detaljima poput neke vrste obrnutih kolaža .1. nadrealistička generacija FRANCIS PICABIA sa impre. i 1966.ovo se više odnosi na riječi i literaturu.junak koji živi odvojen od svijeta .Rimbaud se interesirao za implikacije snova.Arp je dijelio Brancusievo divljenje za MASU kao osnovni element skulpt.jedan od rijetkih njem. zbio se poč.simboli i proroci nadreal. . bili su ISIDORA DUCASSE (tj. BAYER . pjesnici 19.njegova umj. umjetnika .umjetnički pokret koji se javlja prvo u Francuskoj kao idejni nasljednik dadaizma u smislu negiranja svih postojećih životnih i etičkih. odlazi u SAD gdje se razvija kao jedan od vizionara arhit. skulpt. KIESLER . Klee. st.H. * BITI IZGUBLJEN U ŠUMAMA . prihvaća nadrealizam.misli diktirane u odsustvu svake kontrole koju bi vršio razum.iako njegova djela pripadaju svijetu apst.rijetki su Bretonovu riječ primjenjivali sa skrupuloznom doslovnošću . Man Ray.

građ. karijera. a nakon toga je nastavio raditi na svojim neobuzdanim slikama * MRTVA PRIRODA SA STAROM CIPELOM . rata radi na slikama velikog formata a radio i murale NADREALIZAM U 30im .50ih i 60ih javlja se interes za geometriju .1925. lišće.izbijanjem II.frottage je dao tehničku osnovu za seriju neortodoksnih crteža i pojačao je Ernstovo percipiranje fakture u okolini (drvo. . ILUZIONISTIČKI (MINUCIOZNI.imao je nekoliko motiva koje ponavlja na nizu slika . Rousseaua. kao što su i njegovi dadaistički kolaži bili od prvorazrednog značaja * SASTANAK PRIJATELJA . iskrivljene i fantastično kombinirane u snovima . svj. 20.to je dovelo do toga da su Ernstove slike krajem 20ih i u 30im poprimile ekspresionistički izgled * EVROPA POSLIJE KIŠE . slika . prekinuta I. H. rat . st.) pokazuju da su na njega najviše utjecali Cezanne i Van Gogh . pojavljivale su se nove i nepredviđene asocijacije . u Americi 2.Pierre Roy. SUPERREALIZAM ili NATURALISTIČKI nadrealizam pokušava koristiti slike iz podsvijesti .njegove najsloženije i najlirskije kompozicije .jedan od prvih primjera Miroovog čudesnog svijeta . počela je zapravo kad je 1922. diktat misli bez kontrole duha i rezultati su obično bliski apstrakciji .u ovoj tendenciji prevladava automatizam.jedan od najvećih nadrealističkih talenata i majstora slik.žuta i narančasta i spajaju se na jednoj valovitoj liniji.-24. eksp.* LJESTVE S UHOM.jedna od prvih nadr. iako je naslikao još vrijednih slika.* TORZO MAX ERNST . zmija i ptičjih glava koje radi apstraktan crtež .začeci ovog krila su u pokušajima koje su dadaisti i neki futuristi vršili u oblasti slučajnosti i automatizma i efekti su bili bliski automatskim tekstovima nadrealist. svj. ušao je u svijet fantazije stvarajući svoj riječnik čudesnog * KATALONSKI PEJZAŽ . počeo je raditi crteže koje je nazvao FROTTAGE (trljanje) pri čemu se služio dječjom tehnikom stavljao je komad papira na mramornu površinu i preko njega trljao olovkom . u New Yorku i utjecala su na pojavu amer. prešao u Pariz * SLON SA CELEBESA . BIOMORFNI ili APSOLUTNI) NADREALIZAM . i skulpt. . slika u tradiciji geometrijskog primitivnog realizma a grupom slika iz 1923. tkanina. prožimaju prizori neobuzdanog humora i fantazije prezentirani na smrtno ozbiljan način. gips. st..trendovi teorije o podsvjesti i o značaju snova bile su bitne za sve vidove nadrealizma . rata povlači se u Palma de Mallorcu .prenesene fakture su se onda reorganizirale u nove kontekste.tako nastala slika bila je ugl.od samog početka nadrealizma u slik. ORGANSKI (AMBLEMATIČNI.reakcija na događaje u Španjolskoj .do 1924.njegova strast prema pticama izražena je posebno grotesknim simbolizmom u slici * NADREALIZAM I SLIKARSTVO gdje je prikazao neko čudovište od blago zaobljenih djelova ljudske anatomije.njegovu umj.nitko tako potpuno ne obuhvaća nadrealizam u cjelini JUAN MIRO . * PTICA-STRIJELA . Paul Delvaux .odražava nešto od neprestanog sukoba između nade i apstrakcije .-18. je slika njegovog predpariškog razdoblja..tzv. Chagalla.ovo je povijesno jedna od najznačajnijih slika .ta SAZVJEŠŽA prikazana su 1945.njegove prve slike (1916. ratom. Yves Tanguy. imao 2 smjera: 1.gl.izvor u umjetnosti De Chirica.) .utjecali na apst. pjesnika koji su na njih i utjecali .njegova slik. prividno nehumoran i brižljivo podroban kao Rousseauov . Rene Magritte. svj. FOTOGRAFSKI ili TROMPLEIL) NADREALIZAM . apstraktnih ekspresionističkih slikara .vođa organsko-apstraktnog krila nadrealizma .živost njegova nestvarna svijeta krajem 20ih počeo eksperimentirati kolažom i asamblažom i radio je čudovišne figure. Salvador Dali. Ensora i romantičara 19.podrobnošću prikazuje prepoznatljive prizore i objekte uzete iz prirodnog kontakta. * ČOVJEK S LULOM. posljedica zakona slučaja .u pejzažu su 2 površine .grupni portret pariških dadaista i ostalih umjetnika okupljenih u mjesečevom pejzažu .radi na malim gvaševima koje naziva "SAZVJEŠŽA" . a na tome su razbacani neobični predmeti * HARLEKINOV FESTIVAL .krajem II.

tip = organički nadrealizam ranjen u I.remek-djelo je njegove prve faze i u njoj su ispoljene sve opsesije koje će ga progoniti do kraja života . a kub. bezumnu i modernu umj. 1925..slika * MAMA. Bocklin.-1989.1928. 20ih bili su De Chirico. ali ga je instinktivno privlačilo slikarstvo . Breton osnovao kao glasilo nadr. vrlo energična.prostor koji spaja ogromnu prazninu i intimnu zatvorenost gdje lebde neodređeni sitni organski oblici . Kurt Seligmann i Victor Brauner isprobali su sve varijacije nadr.Andaluzijski pas. i politici .stil mu je sazrijevao zapanjujuće brzo * OSVJETLJENA ZADOVOLJSTVA * PRILAGOŠAVANJE ŽELJE .. ali za umj.na prvim slikama uveo je MIKROSKOPSKI REALIZAM svog razvijenog stila . posjetio Afriku gdje je vidio sjajnu svjetlost i boju i počeo je precizno definirati svoje forme i izlagati ih surovoj sunčevoj svjetlosti . u Parizu sreće nadrealiste.ova ograničenost stvorila je jednu od najproročkijih koncepcija u modernoj umj.imao knjiž.kad izbija II. on se mora smatrati darovitim eklektikom koji je svoj glavni doprinos dao 20ih godina YVES TANGUY (1900.nastavio s nadr.njegov je život sam po sebi nadrealistički .za njegov razvoj važno je otkriće Freuda .) . (Millet.) .vjerovao da racionalnim mora dominirati iracionalno .1921. opisanog kao PARANOIDNO-KRITIČKI .časopis koji je 1925. vraća se u Franc.u revolucionarnoj propagandi pisci su bili aktivniji od lik. metamorfoza. umjetnicima najstrasniji revolucionar. svj. umj. a 60ih se okrenuo apstraktnom nadrealizmu . slika zadržale se do 1930.1930.filmski medij je nadr.od je nadr. odlazi u SAD .mašta ovog neškolovanog umjetnika savršeno je izražen nard.nadrealizam je bio revolucionaran pokret u knjiž.-1955. pokret .između ova 2 krila može se povući čvrsta linija . naturalističkom krilu nadrealizma . njegova otkrića poč. pružao beskrajne mogućnosti u izražavanju rastakanja.1925.on je imao samo jedan stvarni simbol . kojoj je uvjerljivost dana tvrdom realističkom tehnikom .više od svih simbolizira nadrealizam u svijesti široke publike . na Akademiji i zavolio je akademičare i romantičare 19.) . surađivao u La Revolution Surrealiste slike iz tog razdoblja obiluju prizorima pokolja (* BITKA RIBA) . svj.stvaranje vizionarske realnosti od elemenata vizija.bavio se i filmom .1939. slika naivu no uništio ta platna . rat. proslavio označavajući njime iracionalnu. Duhamel). . ambicija i bio je prisno povezan s nadr.utjecali na magični (precizni) realizam . pod imenom LA REVOLUTION SURREALISTE i tokom 20ih zadržao je postojanu komunističku orijentaciju .-1987.pomoću precizne trompe l'oeiul tehnike pokušao ej stvoriti jedan svijet snova opipljivije realan od promatrane prirode . snova. Miro i Arp nije potrebna precizna klasifikacija . piscima (Prevert. . seli tamo i postaje član grupe . Zlatno doba .beskrajna perspektiva dubine .1923. eksperimenata u različita vremena . Carra i tal. i traži smirenje u novom pristupu ekspresionizmu.on je već bio formulirao teorijsku osnovu svog slik.1945. st.podmorska ili podzemna atmosfera tih prvih nadr. strukturu zadržao je u svojim ranim eksperimentima automatizma i ekspresionističkim fantazijama . . a kratko boravio i u duševnoj bolnici . Messioner) a u modernom slik. praćene neskladnom ali blistavom bojom naslijeđenom od romantičnih realista i iz obojenih fotografija polazeći od svakodnevnog objekta stvarao je lanac metamorfoza.do 1926. počinje ozbiljnije slikati .podijeljenost na 2 krila je očigledna. kao što su Picasso. impulsivna osobnost . ratu i dugo se oporavljao.po prirodi je bio anarhist čija su uvjerenja bila porkrepljena osobnim iskustvom .umjetnici kao Max Ernst. erotičnu.PUSTI SVEMIR u kojem se neki primitivni život bori za opstanak .akademsko obrazovanje omogućilo mu je razvijanje precizne minijaturne tehnike. i 1931.krajem 30ih prišao drugom. TATA JE RANJEN .nakon susreta s Bretonom počinje surađivati u La Revolution Surrealiste i primljen je u nadr. umjetnika ANDRE MASSON (1896. odlazi u SAD i u New Yorku se vratio donekle automatskom.jednostavno ostvarena gradiranom bojom i oštrom linijom horizonta .prostor postaje ogroman . metafizička škola .slikao čudovišne likove (* LABIRINT) . postepeno ili naglo rastačući i preobražavajući predmet u košmaru slike. SALVADOR DALI (1904.no.na njegove slike s početka 20ih utjecao kubizam. osobito kubizam Juana Grisa. dvostrukih i četverostrukih slika i Dali se time sjajno služio .među nadr. ekspresionističkom pristupu . credo da on sam gotovo izgleda kao proizvod Bretonove imaginacije . uspomena i psiholoških ili patoloških izopačenosti .

sliku je započinjalo prvim simbolom koji bi mu pao na pamet i prelazio je s jedne asocijacije na drugu umnožavajući simbole megalomanije kao pravi paranoik * UPORNOST SJEĆANJA .vrsta sabotera unutar sustava koji ostaje nevidljiv .magično kod njega je to da na prvi pogled sve izgleda realistično.njihova šokantnost se u podjednakoj mjeri bazirala na neobičnom erotskom i običnom . slikao je svoje snove o lijepim ženama. prikazani kao znanstvenici koji se bave nekim sitnim poslom . drame nema ali ona negdje buja ispod površine .odlučan u stvaranju SUPER-REALNOSTI nemilosrdnom objektivizacijom sna .stil njegova preciznog. Wolfgang Paalen.prezentiranje poznatih predmeta (satovi) u neobičnom kontekstu s natprirodnim atributima . ali ta stvarnost uvijek ima neku grešku. Oscar Dominguez.u njegovu svijetu uvijek postoji nenametljivi. malo se mijenjao .zaokupljala ga je jeftina literatura detektivskih romana. i umj.uvodi iluzionističku temu pejzaža kao slike a ne prirode . kao i svijet stripa .u njegovim slikama čest je motiv žene koja kao da mjesečare kroz krajolik. aktovi (ženski) .težio je da u svojoj umj.cvjetao je u Evropi i Americi 30ih i 40ih i predstavlja preciznu realističku prezentaciju običnog prizora bez nikakvog neobičnog ili monstruoznog iskrivljavanja .njihov stil je precizan i podatan .) .1926.od 1935.u njegovom djelu nema ništa dramatično.nagovijestio da će postati klasik i da će se vrtati Rafaelovoj visokoj renesansi .umjetnik ogromnog dara i imaginacije .bio zaokupljen svim vrstama seksualnog simbolizma .isprva nadrealist .) .prostrani pejzaž. st. preokret . ali mu "magičnim" rasvjetnim efektima daje obilježje irealnoga . 20. napustio De Chiricov uopćeni svijet snova pošto je pronašao svoj svijet nasilja.) .preobražavajući subjektivni svijet snova u objektivne i uznemirujuće slike on je dao značajan doprinos nadr.u ovoj slici sumirao elemente koje će koristiti tijekom cijele karijere .1941. stvori posebnu dokumentaciju frojdističkih teorija primijenjenu na svoj unutrašnji svijet . . a ispod nje nalazi se legenda "Ceci n'est pas une pipe" .magični realizam . obično aktove . proizlazeći direktno iz De Chirica.teme željezničke stanice vlakova na odlasku što je obično negdje na dnu slike * ULAZ U GRAD .može se smatrati ocem magičnog realizma * METRIČKI SUSTAV * OPASNOST NA STEPENICAMA PIERRE DELVAUX (1897. stvaraju misteriju i čudo kontrastiranjem koje je uznemirujuće čak i onda kad je teško točno shvatiti zašto .tokom 30ih njegovo se slik.jedan od prvih nadrealista kojeg su se oni kasnije odrekli . Kurt Seligmann (dekalkomanija) MAGIČNI REALIZAM .sve ovo primjenjuje na stvarnost koja postaje naivna melodrama . Victor Brauner.Hans Bellner.drugi val nadrealista .lula naslikana izrazito precizno.za njegov pristup savršeno je simbolična slika * NEPOUZDANOST .svoju inspiraciju nalazio i na polju filma . nevidljivi čovjek u polucilindru i crnom mantilu. Meret Oppenheim. RENE MAGRITTE (1898.slična ideja .ugl.-1967.bio oduševljen prvim oblicima filma .ta preciznost realiteta je nešto što izgleda kao mimikrija koja je tu da prikrije neku sabotažu unutar sustava . krvi i propadanja .oni žele prevesti svakidašnje iskustvo u nešto što je neobično . magičnog realzma nakon 1926.ispitivao je razne vidove jezivog koji katkad gotovo izazivaju odvratnost .ovo djelo uništava likovnu realnost * LAŽNO OGLEDALO .zvali su ga nevidljivim čovjekom među nadr. se pojavio kao individualan umjetnik čiji se stil zasnivao na De Chiricovom * UGROŽENI UBOJICA .-1994.magični realisti.-1950.naziv za naturalistički način slikanja pri kojem slikar nastoji što vjeruje reproducirati vid i stvarnost objekta. kolebalo između neobuzdane fantazije i čudne atmosfere spokojstva ostvarene manje očigledno . a na tim slikama pojavljuju se i muškarci . neki pomak .veliki uzor mu je bio De Chirico .magično izvire iz fantastičnog kontrastiranja elemenata ili zbivanja koje obično ne idu zajedno PIERRE ROY (1880. sam ili u grupi .1930.

JEAN GORIN. umj. . odigrao se tek 1930. poljski slikar POZNANSKI organizirao je veliku izložbu suvremene umj.boje su hladne i neutralne . apst. svj. a sudjelovanje u grupama Cercle et Carre ili Abstraction-Creation bili su od najvećeg značaja za razvoj i širenje apstrakcije . kad su umjetnik i kritičar MICHEL SEUPHOR i urugvajski slikar JOAQUIM TORRES GARCIA osnovali grupu i časopis CERCLE ET CARRE (krug i kvadrat) .AUGUSTE HERBIN.utvrdio osobni konstrukcijski stil . a oko 1922.1924. rata nasljedio ju je SALON DES REALITES NOUVELLES koji je nastavio bitku za apstr.jednostavan i jasan koji je ipak proširio riječnik apstrakcije OTTO FRAIHALLICH . u Franc.tokom 20ih apstraktno slik. Pevsner je bio značajan eksponent pariške apstraktne konstruirane skulpture PIET MONDRIAN. u dvorani Sindikata trgovaca antiknih predmeta (Arp.stvorio vlastiti stil .djevojčica pred kaminom se gleda u zrcalo PARIŠKA ŠKOLA APSTRAKCIJE . i protiv senzacije koju su prouzrokovali nadrealisti .njegove brončane konstrukcije u kojima je metalne ploče uvijao u ritmičke spirale oko određene dubine bile su pogodne za djela monumentalnih razmjera te je izveo nekoliko monumentalnih narudžbi .1925. Brancusi. uvozni proizvodi.krajem 30ih započeo s temom koja ga je otada stalno zaokupljala .drugi značajni događaj u pov.stvorio raspoloženje odsutnosti i bezličnog . Njem.Pariz je tokom 20. nakon 1920. dovodi još više slavnih majstora apst. živi u Parizu. počeo ozbiljno raditi na apstraktnoj konstruiranoj skulpturi * PORTRET MARCELA DUCHAMPA . primorani da se bore za opstanak protiv utjecaja starijih majstora moderne umj. i skulpt. konstruktivizma.njihov utjecaj i adrese pretplatnika nasljedili su VANTONGERLOO I AUGUSTE HERBIN kad su 1931. Baumeister.ishodište njegove skulpt. Klee.do 1936.on je odbacivao svaku matematičku osnovu u organiziranju svojih zrelih djela * PROJEKCIJA U PROSTORU ..krajem 20ih napustio je konstrukciju u plastici i počeo je raditi metalne apstrakcije direktno u bronci ili bakru .sa ovoga je prešao na reljefne konstrukcije FRIEDRICH VORDEMBERGE-GILDEWART . pariške apst.izvijena dijagonalna forma koja spaja čvrstinu oblika sa slobodom ogromne zastave koju ukrućuje snaga tornada . doveo je do postepenog ukidanja razlika . u Pariz .iako kratkotrajni i izložba i časopis imali su znatan utjecaj . Gončarova. a nakon I.polovicom 30ih Abstraction-Creation je u jednom trenutku imala 400 članova . osnovali grupu i časopis ABSTRACTION-CREATION . i Franc. De Stijla i drugih . pionir amer. kao i iz drugih zemalja. no usred plime reprezentacije i nadrealizma izložba nije privukla pažnju . van Doesburg.izlagao s kubistima. rata prešao na apstrakciju .pripadnika suprematizma.vjeran realističkom manifestu .uglačana bronca koja nije livena nego kovana strojno precizno . osobito za tradiciju Mondriana u konstruktivista .u tom smislu bio je tradicionalniji skulptor .od 1919.usavršio tehniku i skulptorske zamisli . .iznenađujuće cjelovit prikaz apstraktnih tendencija. slik.franc.Pevsnera su privlačili odnosi između opipljivog prostora i opipljivih površina i linija u materijalima koji su bili dovoljno neprozirni da definiraju i okruženi i okolni prostor . privlačio umjetnike iz svih dijelova svijeta i zbog toga je Pariška škola prije međunarodna nego specifično francuska .sve do smrti 1962.Gaba privlači želja da od prostora načini glavni skulpturalni medij minimalno definiran linijama ili neprimjetnim površinama . umj. otvorene forme na kojima je u to vrijeme radio i Mondrian sa iskošenim površinama van Doesburga . Leger.osim Mondriana većina apstrakcionista je uzimala iz svakog izvora ono što im je bilo potrebno CESAR DOMELA . a nakon II. Nizozemskoj. nastanio se u Parizu.prostor uzima kao osnovno izražajno sredstvo ..poč. prišao De Stijlu u Parizu i pokušao tokom 20ih kombinirati stroge.najdramatičnijja je bila za Sveučilište u Caracasu u Venezueli * DINAMIČKA PROJEKCIJA U TRIDESETOM STUPNJU .djevojčica na granici djevojaštva u kojoj se budi seksualnost i koju zaokupljaju snovi čijeg značaja tek počinje biti svjesna *ZLATNI DANI ..* ŽELJEZNICA . JEAN HELICH . Larionov. koji su 30ih iskrsnuli među apstrakcionistima ANTON PEVSNER .. Robert i Sonia Delaunay.odjevene muške figure BALTAZAR KLOSOWSKI . KANDINSKI konglomerat umjetnika u Rusiji. bili su ugl.1924. svj.) .no prvoj izložbi sudjelovali su mnogi .BALTHUS slikar koji se služio preciznim realizmom da bi stvorio atmosferu čudesnog * ULICA .član Sturma i De Stijla . Gris. predstavljali su snagu u aspt. 30ih razvoj nacizma u Njem..-38. st. Miro. Patric henry Bruce.GABO.

i kolekcionare . našao rješenje problema koji ga je nekoliko godina mučio . slik.nestala je crna obojena struktura koja je držala u ravnoteži obojene površine . vjerovatno više nego tko drugi omogućio apstrakcije da preživi . .fascinantnost ove slike leži u još jednom .na tzv. prva moderna amer.zalagao se za amer. Severinija i Picabiju te grafičku primitivnu umj. rata . a osobito za amer. Braquea.uznemiravala ga je činjenica što je do tada u većini njegovih kompozicija izgledalo da crveni..tu je najbolje izražena Mondrianova fasciniranost nepotpunim u potpunom .usprkos tome što su brojni amer. John Sloan. IZLOŽBI U ARSENALU početkom 1913. drugi impresionizam . umjetnici nastavili odlaziti u Evropu i tamo studirati . obojenog polja) 30te U SAD-u . revolucija u slik. Arthur B.1938. prvi put je postao očigledan provincijalizam amer.kako su ih amerikanci brojno nadmašili. koju su oni zastupali ostala je snažna u amer. .s linijama koje se sastoje od malih crvenih. Aveniji 291. ali i forme međunarodnog stila u arhit.kako da izrazi univerzalno dinamičkom ravnotežom vertikalne i horizontalne strukture.tradicija realizma i impres. . Everett Skinn.1919. proširio svoj program na slik. žutih i plavih kvadrata ili pravokutnika. Davies i Ernest Lawson .njegov utjecaj obuhvaćao je apstraktno slik. a na njoj vibriraju raznobojne linije i razbacane površine crvenog.otkrio je da je rješenje u tome da se struktura učini nezavisnom od boje teškim linijama koje prolaze kroz obojene pravokutnike . . u New York . Toulouse-Lautreca. umj. Maurice Precidergast. Picassa. (slik.1925.osim izložbe najznačajniju ulogu u rađanju modernog duha odigrao je ALFRED STIEGLITZ koji je u svojoj maloj galeriji u 5. akademski duh bio prezren . nije bila usmjerena na eksperimentiranje forme nego na nov sadržaj slike .volio je dinamizam greda i osjećao se obaveznim da ga prevede u prividno stroge sklopove pravokutnih linearnih struktura i obojenih oblika . i 1908.slikajući i pišući 20ih potpuno je formulirao svoje ideje . evrop.u crvene boje i predskazivanju pobjedničkog bugi-vugija iz 1943. s primarnim tonovima boje raspoređenim u pravokutnim površinama . pozornicom tokom 30ih iako su istovremeno počeo osjećati utjecaj ev. eksperimentaliste . optičko slik. Rousseaua. nije predstavljala udaljavanje od realizma nego približavanje realizmu. izlagao niz evropskih pionira . skulpt.pazi da rubovi slika budu otvoreni postigao potpunu dinamičnu ravnotežu okomite i vodoravne strukture upotrebom primarnih boja na crnu i bijelu * KOMPOZICIJA S CRVENIM I ŽUTIM .prkosili su svojstivam akademske umj . George Luks.geometrijska apstrakcija.značajan novi umjetnikov stimulans bila su svjetla u noći kad su se neboderi pretvarali u sjajnu šaru svjetlosti i sjene treperavu i promjenjivu . apstraktni eksp.socijalni i regionalni realizam dominirao je amer. on je uz pomoć Edwarda Steichena prikazao Matissea. umjetnici su bili otkrivenje za publiku.kao jedan od velikih fotografa 20.u SAD-u izvršio isto tako snažan utjecaj . Stieglitz je 1907.zahvaljujući tome uspio je ovladati bojom i prostorom * TABLEAU II .non stop je varirao pa je s platna kvadratnog ili gotovo kvadratnog oblika prešao na oblik romba * KOMPOZICIJA SA ŽUTIM LINIJAMA . umjetnici boravili u Ev. svj.VUGIJU .slijedećih 10 god.škola "POSUDA ZA SMEĆE" . žutog i plavog . modernizma sto je bila prirodna posljedica činjenice da su amer. priredio je veliku izložbu Rodinovih crteža . odlazi u London.djelovanje tog grada najočiglednije je u * BRODVEJSKOM BUGI.jedini su se okrenuli realističkom predstavljanju gradskog života. William Glackens.Mondrian je bio glavni u utemeljivanju geometrijske apstrakcije tokom I..ovo djelomično može objasniti činjenica da je oko 1900. sve do II. st. osnova je jedinstvena bjeličasta površina. povukao se iz De Stijla kad Van Doesburg uvodi dijagonalu . a 1940. umj.proces je obrnut . plavi ili žuti oblici vizualno djeluju kao forme prednjeg plana naspram bijeloj ili sivoj pozadini i da to narušava cjelokupno jedinstvo .cama mreža je obojena ..vratio se kvadratnom platnu ali se radikalno udaljio od formule koja ga je zaokupljala tijekom 20ih .krajnje pojednostavljenje .tijekom 20ih i 30ih u Parizu je svojim prisustvom i inspiracijom.Robert Henri.ideje De Stijla i njihov logički razvoj su u prvom redu njegovo djelo . svj. i skulpt. rata .

Cezanneu.kubizam. Macdonald-Wrighta. i kolekcionarstvu .prvorazredan događaj za moderni umj. slikajući mikser. SCHAMBERG (1882. umj. Alfred Manrera i skulptora Nadelmana .u Bostonu gdje je u Copley Hallu bilo izloženo oko 250 eksponata ev.-1964. .svijeće ili biljne forme u izrazito krupnom planu . Rousseau.potpuno djelovanje te izložbe osjetit će se tek nakon 30ih.-1965. eksp.bila je međunarodna izložba moderne umj.ovakvo je slikao industrijske scene ili strojeve u krupnom planu CHARLES DEMUTH (1883.prema svim mjerilima izložba je bila značajno postignuće .-1935. umj.jedan od najzanimljivijih talenata vezanih za precizionizam . slikar koji se pojavio između dva rata .tu su učesnici škole Umj.njegova razvijena djela bila su najbliže franc. s naglaskom na starijim majstorima .u Chicagu gdje je u Umjetničkom institutu prikazan ev. umj.usprkos neporecivom djelovanju izložbe na amer. 20ih .iako su mnogi zastupljeni amer. kritičari u amer. majstore .) .najznačajniji amer. Redonu. izradio seriju plakatnih portreta . Georgia O'Keeffe.od evropljana nisu bili zastupljeni jedino tal. koja je u osnovi realistička. progresivno slik.radio ilustracije za knjige. i skulpt.središnja osoba u njegovu formuliranju bila je GEORGIJA O'KEEFFE.jedan problem je bio u tome što je izložba predstavljala panoramu čitave moderne umj. .njem.povremeno je interpretirala i arhitektonske teme . ali je na ovaj ili onaj način kontrolirana geometrizacijom. RALSTONA CRAWFORDA I NILLESA SPENCERA u osnovi je PRECIZNA I ČESTO FOTOGRAFSKI RALISTIČKA umj. umjetnike teško je otkriti neposredne direktne utjecaje evrop.počele su se pojavljivati nove galerije otvorene modernom slik. uglavnom u Parizu gdje su pratili izložbe u Salonu nezavisnih i Jesenjem salonu IZLOŽBA U ARSENALU . radila u Evropi.sve se to odnosi na jednu umj. proizvoljne kombinacije svjetla i sjene i plohe boje koje se same preobražavaju u apstraktne šare .) .franc. Arthur Dove. M. a Sheeler i strojnim formama (lokomotiva) CHARLES SHELLER (1883.treća značajna pojava prve generacije precizionista .amer.Matisse je bio posebno napadnut zbog zloupotrebe slik. kubizmu . pioniri međunarodnog modernizma .i pored toga procjenjuje se da je izložbu posjetilo oko 75 000 ljudi .) . bio je uključen visok postotak onih koji se smatraju pionirima modernizma . zastupljene na izložbi .SHEELER i DEMUTH bili su naklonjeni arhitekturalnom pejzažu. .njegova profesionalna karijera praktično je obuhvatila čitav raspon moderne umj.) . u toj mjeri LIŠENA DETALJA da svojim djelovanjem postaje apstraktna . bili su predstavljeni kvalitetno . pokret u SADu . u jednom stoljeću. instituta poduprti profesorima spalili lutke s likom Matissea i Brancusija ..divio se ljepoti i preciznosti stroja STUART DAVIS (1894. netragom nestali. futuristi .precizionistički pristup . izazvao je manje pažnje od fovizma koji je već prešao u povijest Marcel Duchamp. kao i kubisti . ali su se gotovo odmah javili dokazi o promjeni u amer.slik. muzeji počeli su kupovati i prikazivati moderne franc.zanimala ga je STROJNA IKONOGRAFIJA . S. a nakon tih apstraktnih radova radio je seriju relativno vjernih gradskih predjela .većina ih je do 1914. Gaugineu i Van Goghu .iluzionističkih tragova prirode. umjetnici napali su je .od amerikanaca je izložio Max Webera.izložba je bila senzacija i dok je dnevna štampa o njoj pisala opširno (u početku i pohvalno).njegova crkvena ulica "EL" strogošću i eliminiranjem detalja bliža je geometrijskoj apstrakciji nego kubističkom slikarstvu visok stupanj selekcije detalja. umj. u SAD-u . John Martina.sudjelovao je u Izložbi u Arsenalu sa svojih 5 akvarela . Hartley. čiji su izvori u kubizmu . osim Kandinskog i Kirchnera .on je utjecao na novu generaciju magičnih realista i pop-artista MORTON L. dio i pola amer. a ponekad ih zovu i NEUPRLJANI .naziva se još KUBISTIČKI REALIZAM ili KUBO-REALIZAM. tada dominantni novi stil u Franc.oni su bili amer.najznačajnija manifestacija novog duha u amer. u New Yorku 1913. Francis Picabija i Man Ray ostali su središte njujorškog krila dade i Duchamp otada predstavlja značajnu snagu u amer. i skulpt. je omalovažena. GEORGIE O'KEEFFE do kraja 20ih usredotočeno je na organske teme .-1918. posjetilo ju je oko 200 000 ljudi .usprkos kratkoj karijeri bio možda najdarovitijih . djela reakcija je bila smirenija . zajedno sa CHARLESOM SHEELEROM.precizionizam u njihovim djelima i djelima CHARLESA DEMUTHA. umj PRECIZIONISTI .

osjećaj za romantično ili melankolično raspoloženje u De Chiricovoj maniri .* IZVJEŠTAJ IZ ROCKPORTA i * MEKO UZGLAVLJE . apstraktnom organizacijom . moderne amer. bez obzira da li su ona predstavljala oštre napade na amer. pravosuđa koje je dvojicu anarhista osudilo na smrt EDWARD HOPPER .krajnji oblik linearne perspektive kombinirane s plošnim.velik broj mlađih umjetnika koji su stvorili novu amer.on je povezivao jasno definirane. perspektivni prostor i moderni kubistički prostor stvarajući tijesno povezanu konstrukciju urbanih simbola * U FAIRMONTU .bez obzira na kvalitete i vrijednosti njihovo djelo nudeći gotovo ništa novo ili eksperimentalno nema bitne srodnosti s evolucijom moderne umj. i ekonomski sustav koji je doveo do velike ekonomske krize ili šovinističko slavljenje vrlina jedne zemljoradničke Amerike koja je zapravo propadala . BEN SHAHN . umjetnost nakon II.predstavlja u vrhunskom smislu sumu njegovih stavova prema formi i predmetu .-1952. koji su bili prvi revolucionari sada su zamijenili akademiju kao čuvari konzervativizma i vodili su protunapad na modernizam . svj. polit.usamljene kuće i samotnike u jeftinim hotelima za jednu noć * RANO NEDJELJNO JUTRO .i umj.stekao priznanje početkom 30ih slikama o čuvenom slučaju SOCCA I VANZETTIJA . realizam . svj. dvodimenzionalnim površinama boje * INSPEKCIJSKO PUTOVANJE . scene.pored nekoliko nepravilnih kružnih oblika i izlomljene kaleografije potpisa sve površine imaju oštru pravokutnu regularnost .no mora se spomenuti nekoliko umjetnika koji su utjecali na mlađe umj.najznačajnija pojava među umjetnicima vezanim za soc. to desetljeće označilo je opadanje moderne umj.njegove slike temelje se na promatranju ili impresiji stvarnog prizora: emocionalnim reakcijama prevedenim u simbole REALIZAM. živost.pojavom pop-arta i drugih pokušaja preispitivanja predmeta njegove slike su dobile novi značaj u pov.rano počeo izlagati svoje osnovne romantično-realističke teme . socijalni realisti.ona je postala društveno svjesna. pokreta ili mode . najsnažnijih i najjednostavnijih njegovih slika .reakcija na osjećanje uništenja. je odražavala duh izolacije koji je dominirao velikim dijelom amer. iako fragmentarne objekte s geo.ometao je riječi u svoje slike * KOLONIJALNI KUBIZAM . ritam svojih djela sve većom složenošću manjih nepravilnijih i kontrastnijih obojenih oblika .u njegovom ranom djelu očigledna je osobna primjena precizionizma .krajem 40ih je izradio seriju slika malog formata .precizionističku tradiciju najuspješnije produžio do danas * MOST WHITESTON . i kubističkoj dislokaciji planova .gorka osuda amer. slikari amer.podsjeća na De Chirica .drugi val realista više je naglašavao amerikanizam svojih djela.u njima koristi apstraktne elemente koji se protežu od najstrožije purističke okomito vodoravne geometrije do snažno ekspresionističkih elemenata .) .presudni događaj 30ih bio je stvaranje FEDERALNOG UMJETNIČKOG PROJEKTA od strane vlade SAD-a koji je čak nadmašio Izložbu u Arsenalu .omogućio je mnogim značajnim amer. reakcije i izoliranosti u politici i umjetnosti . pa čak i ljepote same eksplozije .no.njegova kasnija djela sjedinjuju renes.iz žablje perspektive pogled na ind.niz zgrada s okućnicama u prizemlju i sumornim stanovima na katu ispunjava platno ponavljajući se i prekrivajući cijelu površinu slike osim uskog pravokutnika plavog neba i puste ulice u prvom planu .jedna od najvećih. zgrade RALSTON CRAWFORD . slikar 20. osjećaj pokreta. rata možda nikad ne bi imao priliku da se pojavi da nije bilo tog projekta . u Amer.gotovo jedini amer. misli i akcije nakon I.. umj NILES SPENCER (1893. . st. SOCIJALNI REALIZAM I REGIONALIZAM .u to se mogu uvrstiti tzv.njegovo djelo ima korijene u ekspresionizmu naivnoj umj.posljednje dovršeno djelo . čija djela nadilaze svaku promjenu stila.vrhunac tih oblika vidi se u 2 djela iz 40ih .realisti. umjetnicima da prežive .boja mu je postala sjajnija i pojačao je tempo. . regionalisti .tu on preispituje neka načela kubizma * BLIPS AND IFS .30te u SADu . nacionalistička i regionalistička . rata . zlokobne snage.desetljeće je ekonomske krize.

i arhit. SEYMOUR LIPTON. umjetnicima djelomično zbog toga što su predstavljali živu tradiciju fresko slikarstva.20ih je dobio važne narudžbe za monumentalne freske od meksičke vlade ..prva serija predstavljanja modernih majstora doživjela je vrhunac pov. DIEGO RIVERA (1886.svjetlost ranog jutra ili sumraka IVAN LE LORRAINE ALBRIGHT .bila izložena 15 godina i postala je prvi muzej sa stalnom kolekcijom isključivo moderne umj. JOSEF ALBERS. i slik. .Rivera je 1909. apstraktne umj. RAOUL HAGNE.federalni umj. MOGOLY-NAGY. organiziralo predavanja i simpozije .1929. nadrealizam" iz 1936. a djelomično zato što su njegovali umjetnost socijalnog protesta koja je nesumnjivo bila privlačna američkim ljevičarima . umjetnici obuhvaćeni Projektom počeli dobivati narudžbe za murale imali su malo tehničkog iskustva i neposrednih putokaza . koji su ratne godine proveli u SAD-u i pomogli preobrazbi amer.slika * ODJEK KRIKA ilustrira njegovu snažnu likovnu osudu . nema ni danas. uvijek i uvijek.AAA . manje poznat . još jedan slikar-kolekcionar. .30ih dobio značajne narudžbe za izradu fresaka u SADu u Biblioteci Baker.kad su amer. organizirana je grupa AMERIČKI APSTRAKTNI UMJETNICI . skulptor u međunarodnom kontekstu .A. 50ih . .tokom 30ih niz evropskih umjetnika posjetilo je ili se preselilo u SAD .utjecali na apst. otvara se MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI . PHILIP GUSTON.otac mobila . sceni karijeru je posvetio jednom obliku MIKROSKOPSKOG REALIZMA u mrtvim prirodama i figurama koje postaju žestoke i odbojne ali nesumnjivo efektne studije užasne dezintegracije njegove okoline .1.neki su se radi inspiracije vraćali renesansi .krajem 30ih i tokom 40ih grupa AAA priređivala je svake godine izložbe posvećene unapređivanju svih vrsta apstrakcije s posebnim naglaskom na geometrijskoj apstrakciji srodnoj onoj koju su u Parizu propagirale grupe Cercle et Care i Abstraction-Creation .viđena kroz mali razbijeni prozor gomila predmeta postaje viktorijanska studija dekadencija .. HANS HOFMANN . organizirala je 1920.na amer. umjetnosti . GALLATIN. samo uvijek. DUCHAMP. izložbama "kubizam i apstraktna umj. utjecaj meksičke indijanske tradicije . .-1957. .3.Albright se ne može pridodati niti jednom pokretu osim možda magičnom realizmu MEKSIKANCI .1935. projekt pomogao je mnoge eksperimentalnije umjetnike to je potaklo niz umjetnika nakon rata .to je razdoblje kad se okrenuo od modernog pokreta pokušavajući stvoriti nacionalni meksički stil u kojem bi odrazio i povijest Meksika i socijalni duh meksičke revolucije JOSE CLEMENTE OROZCO .LEGER. = stvorili su novu amer. meksički muralist.SAD su se pretvorile od provincijskog sljedbenika u ravnopravnog partnera u stvaranju nove umj. 1927.Pariz .30ih u skulpt.ALEXANDER CALDER .-21.1936. stavio je svoju privatnu kolekciju moderne umj. slikari i dalje odlaze u Evropu .cijeli život proveo u Chicagu .njegov utjecaj je neprestano rastao a najočiglednije je u amer. skulpt. eksp. . slikar i kolekcionar. DAVID SMITH i THEODORE ROSZAK .ep američke civilizacije DAVID ALFARO SIQUIEROS ." i "Fantastična umj.jedan od najindividualnijih i najneobičnijih talenata koji su se javili na amer. studirao i živio u Evropi i bio je vezan za kubizam . radio na slici * BIJEDNA SOBA .KATHERINE DREIER. ni kraja. SOCIETE ANONYME u cilju kupovine i izlaganja djela najnaprednije evropske i amer. bez kraja .od 1914. konstruktivističkoj skulpt iza 1945. umj.proveo dio života u zatvoru zbog političke aktivnosti KA APSTRAKTNOJ UMJETNOSTI . usprkos prevlasti akademičara i izoliranosti progresivnih umjetnika javio se izvjestan broj skulptora koji su krajem II svj. na raspolaganje njujorškom sveučilištu pod nazivom GALERIJA ŽIVE UMJETNOSTI.meksički muralisti su bili izvanredno bliski amer.glavna su im ostvarenja realizirana iza 1945. Dortmouth College .izrazita osjetljivost na svjetlost .) .s druge strane 30ih amer.značajne zidne slike stvorene uz pomoć Projekta izradili su STUARD DAVIS. skulpture . dada. rata izmislili lice amer.prije rata bio najpoznatiji amer.nema ni vremena.školovao se u Meksiku. MUZEJ WHITNEY priredio je prvu izložbu amer. priliv. OZENFANT. slikare utjecali su meksički muralisti Rivera i Orozco .RUEBEN NAKIAN. ARSHILE GORKY. ni sutra. ni jučer. E. JOSEPH CORNELL.Societe je priređivalo izložbe. JAMES BROOOKS I BURGEYNE DILLER .

. ali su sadržavale osobnu poeziju . st. svj. .njegove zagonetne i suptilno crtane sličice ptica. školi s reminiscencijama na rouaulta u svojim religioznim slikama MILTON AVERY . skulpt.prve slike ukazuju na utjecaje Cezannea.od 1927. Isamu Noguchi i Herbert Ferber . slikara obojenog polja iz 50ih i 60ih kao što su Mark Rothko.najorginalniji među pionirima amer. došlo je do velike ekspanzije državne industrijske i domaće gradnje ali nije bilo odgovarajuće ekspanzije u urbanističkom planiranju.Nadelman je akademsko obrazovanje stekao na Varšavskoj akademiji .bio je značajna veza između Mattoseovih slika i kolaža i amer. dolazi u SAD i skulptura mu sve više poprima svojstvo koje se može opisati kao jedan oblik suptilnog primitivizma * ČOVJEK U SLOBODNOM PROSTORU . kvantitetom i originalnošću za slikarstvom . u Parizu radio kao Brancusijev asistent . pojavilo se malo toga novog ili eksperimentalnog .od prozaičnih elemenata ona stvara svijet poetike fantazije sa određenim sklonostima prema lirskom krilu apstraktnog ekspresionizma MORRIS GRAVES . Helen Fraukenthaler LOREN MACIRER .1914. Adolph Gottlieb.rana ostvarenja moderne arhit.obrazovan ugl.polovinom 20ih počeo s apstrakcijom u krajnje slobodnoj i ekspresionističkoj maniri ABRAHAM RATTNER . majstora figuralnoj slik. Theodore Roszak.najbolju modernu skulpturu u Americi početkom stoljeću radio je slikar MAX WEBER . * STARA KURTIZANA . pojednostavljnjim površinama boje koje su vodile porijeklo od Matissea. u arhit.. fovista i kubizma .tokom 30ih i 40ih jedan od nekolicine amer. tradicija tokom prvih 40 godina bila je prvenstveno tradicija klesanja ISAMU NOGUCHI . rata ARHITEKTURA IZA 1930. izradio je i izvjestan broj kub.ekspresionist blizak i franc.u to vrijeme dominirao je akademizam . duhovno su srodne djelima Paula Kleea * SLIJEPA PTICA SKULPTURA . daleko je zaostajala kvalitetom.dok je eksperimentirao kubističkim slik. projektima za stambenu izgradnju i drugim područjima čiji su problemi bili drugačiji od onih koji su proučavani ranije .amer.među prvom generacijom modernih amer. i njem. staklom ili metalnom oblogom pričvršćenoj na čelični kostur .počeo eksperimentirati tehnikom kovanog bakra i stvorio osobnu izražajan figurativni stil . skulptora dva najzanimljivija bila su dva evropljana koji su početkom karijere doselili u SAD-e .30ih najnapredniji amer. EVROPA .njihova pojava tokom 30ih i posebno ponovno uspostavljanje bliskih veza sa ev.ta forma potječe od Maillola .ŽENSKI AKTOVI sa ogromnim grudima i bokovima i blago suženim rukama i nogama .Lachaise se školovao u Parizu. 20.amer.njemu je izdubljeni prostor pozadina bio isto toliko važan kao i ispupčeni volumen s prednje strane . osobito zen budizama i utonuo je u mitologiju SZ Indijanaca . CARLES . skulptura SAUL BAIZERMAN .pošto je težio izoliranosti izlažući malo i zarađujući za život dizajnom za namještaj i industriju njegovo mjesto i djelo nisu bili uopće priznati sve do završetka II. prečesto se pretvarala u akademske klišeje što se naročito odnosi na međunarodni stil s njegovim armiranim betonom. vezane za tradicionalno krilo . umj.osim Stuarta Davisa većina pripadnika grupe AAA sazrela je nakon II svj. modernizmom bili su od velikog značaja za tok moderne amer. skulpt.radio u širokim.nakon 1945.više nego u slik.njegova djela trebalo je promatrati kao pozitivne i negativne volumene * NIKA.on je bio pod snažnim utjecajem orijentalne religije i filozofije.cijeli je život provela i slikala u New Yorku . st. je stvaranje novih ideja postalo teško . rata .fantazija njega i Loren Macirer pripada lirskom usmjerenju .figure su kovane iz velikih bakrenih ploča obrađenih s pozadine koja je ostajala potpuno otvorena . ARTHUR B.GASTON LACHAISE i ELIE NADELMAN . a 1910 počeo je eksperimentirati s temom koja će ga zaokupljati do kraja karijere .ubraja se u pionire amer.u kasnijim godinama sve se više okretao pejzažu čija je organizacija postojala sve apstraktnija * KUPANJE I SUNČANJE . u Franc. . aktivne u prvim desetljećima 20.aktivni su bili Alexander Calder.1939. skulptor . i skulpt.sve do 1948. skulptura tokom prvih 40 god. slik. ARHIPENKO u New Yorku otvara svoju školu .

prirodna svjetlost se u dugim površinama dobija kroz tavanične prozore i cjevaste staklene otvore .tu je počeo koristiti pretežno zaobljene elemente . arhitektonske škole ugl.između 1931. plitke kapitele u kojima se ponavlja motiv kruga .zatim.sama galerija je neprekidna spiralna rampa oko otvorenog centralnog hodnika .vrhunac tih eksperimenata bio je MUZEJ SOLOMONA R.KOMPANIJA JOHNSON & SON .dovršio je nekoliko kružno koncipiranih zgrada .mlađi arhitekti 20.30ih u nekim zemljama dolazi do nazadovanja .unutrašnjost je šuma vitkih stupova koji se pri dnu sužavaju.unitaristička CRKVA UF MADISONU i SINAGOGA U ELVIS PARKU zgrade su gdje je također primijenio trokut ili piramidu .plan kombinira otvorenost.rampe su obješene na ogromnim stupovima . ali ne i providnih prozorskih traka koje obavijaju kulu .on tu sjedinjuje crte originalne prerijske kuće i kalifornijskih zgrada građenih od prethodno livenih betonskih blokova .) .unutrašnjost doslovno predstavlja gostoljubivu pećinu usred šume . probleme svog vremena .to je kuća koju je on najdramatičnije stopio s prirodnom okolinom . su njegovale akademsku tradiciju Beaux artsa . KUĆA DAVIDA WRIGHTA u PHEONIXU i TRGOVINA MORRISA u SAN FRANCISCU .. Švedska.podjele rampe na pregrade u kojima ne visi više od 3 do 4 slike dozvoljava promatraču da u jednoj intimnoj atmosferi usredotoči svoju pažnju na svako pojedino djelo .centralna masa sastoji se od slojeva grubog lokalnog kamena koji odudara od sivo-žutog betona zgrada je osobito efektna u svom kontrastu masa i praznina . MOHOL-NAGY.sva je od opeke i bez prozora.sastoji se od 2 dijela ..po korištenju armiranog betona za konzolaste terase srodna je međunarodnom stilu . a na vrhu se šire u široke.u ovoj kući još imamo centralnu okomitu masu sporednih prostorija i dimnjaka u kojoj su učvršćene lebdeće horizontale . dok su s druge strane istovremeno Finska. namještaju.istovremeno amer. Norveška i Danska dale značajan doprinos modernom dizajnu u arhit. obrtu i ind.KUĆA JACOBSOVIH U MADISONU.inaugurirala je novu fazu W.usprkos tome iza 30ih sazrio je iznenađujući broj darovitih arhitekata . Vinskonsin .WALTER GROPUIS. JOSEF ALBERS.kao muzej on omogućava laku i spretnu cirkulaciju za razliku od tradicionalnog muzeja s galerijama . integrirana i samodovoljna zajednica posebnih stambenih naselja sa ugrađenom industrijom . ali je omogućio Wrightu da razjasni svoje ideje o planiranju gradova razvijajući dalje ideju grada-vrta sa posebnim kućama u širokoj prirodi . osim prozračnih. nije napustio pravokutnik i trokut tako se kuća TALIESIN WEST u osnovi i elevaciji svodi na niz međusobno povezanih trokuta . naručena u New Yorku i trebao mu je niz godina da dobije građevinske dozvole (zamišljen 1943. stila . kad se okrene i pogleda preko otvorene centralne površine pred njih se pruža panorama koja navodi na zanimljive usporedbe .jedina zgrada koja je od vodećeg amer.prilagođenost specifičnom i dramatičnom terenu služi kao primjer za jednu od Wrightovih najvećih sposobnosti i da se služi svim implikacijama terena bez obzira koliko bi on mogao izgledati težak .koji nikad nije realiziran. Italija.W. raskrčavanje sirotinjskih četvrti. u SAD .u svim umjetnostima SAD imale su korist od toga što je nacističko ugnjetavanje natjeralo niz umjetnika da presele iz Njem.Rusija. arhit. Njemačka. i 1935.) .glavne izložbene dvorane i male administrativne zgrade. MIES VAN DER ROHE .on je projektirao sve ostale detalje pa i kancelarijske stolove i stolice . razradio je plan za BROADCARE CITY.sagrađena iznad vodopada jedna je od njegovih najsjajnijih koncepcija .planiranje gradova i naselja jeftine stambene izgradnje velikog obima. dok neprekidne rasvjetne trake oko rampe daju dodatnu svjetlost . st. proizvodnji KASNIJI STILOVI PIONIRA FRANK LLOYD WRIGHT (nakon 1930.) . obje kružnog oblika .također je uveo 2 nova vida promatranja . prenaseljenost gradova i promet .zgrada se prema vrhu zrakasto širi i svaka rampa postaje dublja od prethodne . MARCEL BRENER.usprkos ekonomskoj krizi dobio značajne narudžbe i dao je svoj doprinos na području jeftine individualne stambene izgradnje i planiranja gradova . imaju jedinstvene mogućnosti da rade na suvremen način ali paradoksalno malo mogućnosti da daju rješenja za najbitnije arhit. GUGGENHEIMA u NEW YORKU (dovršen 1959. izvanrednu kontinuiranost prostora i kontrolu pojedinih površina sa integracijom eksterijera i enterijera * ADMINISTRATIVNA ZGRADA u Racinu.svjetlosna kupola sa svodnim rebrima daje prirodnu zajedničku svjetlost.najznačajnija zdanja 30ih bila su KUĆA KAUFMANN u Pensilvaniji i administrativna zgrada u Racinu u Vinskonsinu * KUĆA KAUFMAN .

trgovinskih ili kulturnih centara MIES VAN DER ROHE .novi brutalizam najkarakterističnije se ispoljava u betonu ne samo zbog njegove fakture nego još više zbog njegovih prirodnih i skulpturalnih svojstava . organskih formi i isticanje materijala.TAC za projektiranje zgrada u SADu i drugdje .50ih mu se konačno ukazala prilika da svoj životni san provede .1945. do 20.sagrađena visoko na brijegu.masivni kvadrat neobloženog betona sa strogim redovničkim ćelijama raspoređenim u obliku slova U oko centralnog dvorišta La Tourette izražava snagu neobrađenog materijala kao i njegovi kruti masivni pravokutni oblici .cijeli je kompleks superioran primjer najnovijih amer. s nekoliko svojih studenata osnovao je ARHITEKTONSKU ZADRUGU .1937. katu. .silno je utjecao na mlađe amer. a s druge strane ispoljava betonske detalje grubo obrađene površine kao masama skulpture . brazilska ga je vlada pozvala za savjetnika na ZGRADI MINISTARSTVA OBRAZOVANJA u RIO DE JAINEIRU . kojem je kasnije dano ime NOVI BRUTALIZAM . novog skulpturalnog stila .suprotan Ronchampu je * SAMOSTAN LA TOURETTE u EVREVU blizu LYONSA .karakteristike njegovog KASNIJEG STILA bile su korištenje slobodnih.unutrašnjost je osvijetljena prozorima raznih dimenzija i oblika smještenim u malim pukotinama da bi stvorili tunele svjetlosti usmjerene u jednu točku .na Harvardu je nastavio s projektiranjem školskih zgrada . .dovršio relativno malo zgrada prije napuštanja Njem.kancelarijske zgrade.Wright je propovjedao tu doktrinu od početka karijere. eksperimenata u stvaranju potpunih industrijskih.1936.izlivena je od bijelog betona s tamnom lebdećom masom krova akcentuiranog tornjevima (inspiriran Hadrijanovom vilom) koji služe kao geometrijski kontrapunkt glavnoj masi .pločasto zdanje sa stupovima .u SADu ubrzo je primijenio svoje principe o suradnji i ideje o društvenoj odgovornosti arhitekta . st.stambena zgrada u Marseillesu poznata kao * UNITE D'HABITATION s jedne strane sprovodi u život njegove ideje o planiranju gradova.u neboderima..to je ogroman projekt .od Miroa. osobito njemu omiljenog armiranog betona u grubom neobrađenom stanju kakav je izašao iz kalupa .time je inaugurirao novi stil u modernoj arhit.ideja o cjelokupnom planiranju grada GRAD CHANDIGARH. kongresna dvorana. svoje je ideje sproveo u djelo u SADu .tu je on iznevjerio prvobitni koncepciju betona kao precizno obrađenog strojnog materijala i prezentirao ga u njegovom grubom primitivnom stanju .nije radio kompromise s tradicijom nego je koristio kamen i druge materijale da bi obogatio i dao toplinu i raznovrsnost svom modernom zdanju . prvi je vrhunac C.30ih i 40ih Le C. nastavio svoje urbanističke projekte * HODOČASNIČKA KAPELA NOTRE DAME DU HAUT U RONCHAMPU .zgrada se sastoji od malih dupleks stanova s dnevnom sobom na 2.ovo je jedno od onih velikih religioznih zdanja 20. govoru betona . a nakon njegove smrti neke od njih izvela je njegova arhit. firma WALTER GROPUIS . a tu su i dućani.tu se suočio s problemom postavljanja moderne zgrade u tradicionalni ambijent koji je obuhvatio vrijeme od 17. Rohe je na svoj način bio nemilosrdno predan govoru stakla i čelika kao Le C. nova prijestolnica države PENDŽAB U INDIJI . st. Arpa i Albersa naručio je murale uvodeći tako u Harvard ideju o integraciji svih umjetnosti karakteristično za Bauhaus . restoran i rekreacione površine što je čini samodovoljnom cjelinom . čije vanjske forme i tajanstvenost unutrašnjosti nadilazi kršćanstvo i približava se pretpovijesnim oblicima grobnica iz megalitskih vremena .među kasnijim projektima možda je najambicioznijih bio BOSTONSKI CENTAR BACK BAY 1953.projekt zgrade bio je njegov .zgrade čelične konstrukcije organizirane su na modularnom principu * zgrada SEAGRAM u NEW YORKU i * FEDERALNI CENTAR u CHICAGU predstavljaju vrhunac onog razvojnog puta u SADu koji je započet sa Sullivanom i čikaškom školom LE CORBUSIER . kao i u novom kompleksu zgrada za TEHNOLOŠKI INSTITUT države ILLINOIS . arhitekte * TEHNOLOŠKI INSTITUT U CHICAGU model je uspješne organizacije i urbanog planiranja .posljednjih godina života izveo je niz kružno koncipiranih projekata. podzemno parkiralište i motel .u osnovi tom pojavom obuhvaća ideju vjernosti materijalima i neposredno izražavanje njihove biti . trgovački centar. koji nije sagrađen .

svojim eksterijerom predstavlja Aaltovu najuzbudljiviju primjenu opeke dramatično obavijene oko strukture .VALLINGBY.on je također jedan od vodećih dizajnera namještaja. a osobito je upečatljiv u projektu velikog STUDENTSKOG DOMA u okviru TEHNOLOŠKOG INSTITUTA DRŽAVE MASSACHUSETTS . a vani se izmjenjuju dijagonale i ravne površine .studentske sobe su raspoređene duž krivulje u obliku slova S i zahvaljujući tome pogled se neprestano mijenja i omogućeno je stvaranje velikog broja identičnih jedinica .novi grad TAPIOLA blizu Helsinkija . tipove stambenih zgrada.lociran na pošumljenom terenu.pored niza loših stamb.u gradskom centru su kazalište.poznat po važnosti svog doprinosa modernoj tradiciji .njegov najosobniji izraz vidi se u * GRADSKOJ VIJEĆNICI u .grad smješten u ravnici.ona je centar malog grada sa vijećnicom. a osobito su impresivne njegove stolice i stolovi od savijenog drveta * MAISON CARRE blizu PARIZA .sa ekipom svojih suradnika izradio je plan grada. kulturne i rekreacione pogodnosti DANSKA . su različiti stambeni projekti i planirane zajednice . bibliotekom.od opeke s neravnim. . kancelarijama.sovj dar pokazao u finskom paviljonu na Svjetskoj izložbi u New Yorku 1939.zdanje od čelika i stakla iako je projektirano kap privremena izložbena arhitektura imala je utjecaj širom Skancinavije . karakterizira TOPLINA i HUMANOST u korištenju materijala što individualizira pojedine zgrade i usklađuje ih s ljudskim dimenzijama .u Švedskoj kao i u Finskoj najznačajniji poslijeratni doprinos arhit.odražava ideje mlađih arhitekata .dijagonala krova je nagnuta pod istim kutem kao i krajolika. postoje sve poslovne.osim Altoa u Finskoj je malo eksperimentalnih arhitekata i malo građevina od međunarodne vrijednosti . OREBRO.drveće i zelene površine su sačuvane i proširene.kuća je u potpunosti opremljena njegovim namještajem . glavne državne zgrade.njegov projekt za Stokholmsku izložbu 1930.. realizirao državni centar. zakrivljenim linijama krova .ovaj centar ilustrira kombinaciju funkcionalnog projektiranja i poštovanja za prirodni ambijent . trgovinama i stanovima .u unutrašnjosti je na stropu i zidovima upotrebljeno lako drvo da bi stvorio dojam pokrenutog i integriranog prostora .Aaltova arhitektura je značajna po udaljavanju od strogog isticanja čistoće forme koju je razvila međunarodna škola i po obogaćivanju formi i materijala .smještena na kosini . FARSTA. crkva.kao vodeći finski i skandinavski arhitekt imao je mnogo mogućnosti da eksperimentira javnim zgradama.postavlja krivulje nasuprot pravokutnih i trokutastih formi . crkvama i planiranjem gradova * DOM KULTURE u HELSINKU .jedna od njegovih najuspjelijih kuća . u podnožju bregova . a projektiran je za 12-18 000 stanovnika . zgrade razbacane su po šumi i na taj način omogućuju intimnost i životni prostor ŠVEDSKA vodeći rani moderni arhitekt bio ERIK GUNNAR ASPLUND . visoka kancelarijska zgrada i centri za trgovinu i rekreaciju smješteni oko umjetnog jezera .smješten na brijegu izvanredan je primjer moderne religiozna arhitekture .glavni doprinos finskih i većine skandinavskih arhitekata leži na području stambene izgradnje i planiranja gradova za čime je postojala velika potreba uslijed poslijeratne obnove .njegov projekt je karakterizirao unutra valoviti zid koji je bio i doslovni primjer dinamične arhit.kuće i stanb. promet se odvija veoma brzo.njegovu arhit.DINAMIZAM je očigledan u kontinuiranom unutrašnjem prostoru njegovih kuća. spomenik je * ŠUMSKI KREMATORIJ u Stokholmu .vodeći arhitekt sjev. GRONDAZ .tradicionalni materijal je opeka koja je lako dostupna i otporna na vlažnu .ono što karakterizira njegovu arhitekturu je osjećanje RITMA i SENZIBILNOST ZA RAZLIČITE MATERIJALE . dajući arhitekturi zgrada originalni izraz s karakteristikama visoke plastičnosti i formalne skulpturalne kvalitete FINSKA ALVAR AALTO . naselja. Evrope . i izvanredno funkcionalan izložbeni prostor . nikao je ili je planiran izvjestan broj odlično projektiranih gradova-vrtova ARNE ERVI . predstavljao je prvi značajni prekid s neoklasičnom tradicijom koja je u to vrijeme prevladavala u Švedskoj .njegov gl.

stambene zgrade. no 30ih u Britaniju dolaze njem. arhit. njem. učionice na katu . kazališta i koncertne dvorane . Erich Mendelsohn i rus Sergej Čermajev što donosi novi podstrek . NORFOLK. 20.na njega utjecali Le Corbusier i Mies van der Rohe .Rochampton.osmerokutna zgrada Sekretarijata ima oblik slova Y i spojena je s dvoranom za sjednice . je izgubila cijelu generaciju naprednih arhitekata i patrona .no to je prekinuo rat. a nakon njega ekonomska ograničenja sprečavaju šire arhit.2 najutjecajnija mlađa britanska arhitekta su ALISON I PETER SMITHSON .-45.Rochampton je izvanredan primjer jeftinog stambenog naselja . ali mu je malo projekata odobreno. Gropuis s Engl.to je vraćanje osnovnim načelima moderne arhit.ZGRADA UNESCO-a na Place de Fontenay .jedan od prvih njem.novija arhit.Njem. ima porijeklo u van der Roheu po svom jasnom izlaganju strukturalne geometrije. još relativno ograničena jedan od najimpresivnijih je zgrada PHOENIX RTTEIWROHR u Dusseldorfu.arhitekti Marcel BRENER.stambeni projekt * BELLAVISTA blizu Kopenhagena .W.prvih desetljeća 20.za vrijeme nacizma ostao u Njem. no ipak napredovalo se na 2 područja: 1.to je djelomično posljedica neprestanog akademskog sustava školovanja arhitekata .ratna razaranja su ostavila otvoren put za veliki program obnove . pločastih blokova i kuće u nizu smještene u prostranom i ozelenjenom predjelu .Brener je ideje i osnovu zgrade UNESCO-a razvio radeći Istraživački centar kompanije IBM-Francuska u gradu La Gande Var NJEMAČKA . stvoreni su prototipovi .projekt KOLEDŽA IMPINGTON . svj rata izazvala su intenzivno istraživanje problema planiranja gradova. iako je i VB imala niz na brzinu izgrađenih naselja . Brener. i dalje se služi opekom unutra i vani i također pokazuje naklonost prema tradicionalnom planu zgrada oko dvorišta ARNE JACOBSEN . . franc.osim Le Corbusiera i ranijih djela Augusta Perreta. pravokutnih. je pala na nivo akademske osrednjosti . vjerovatno prva zemlja u razvoju nove arhitekture.u prvoj kuće sa zasebnim vrtovima u drugoj spoj međusobno razmaknutih solitera i jednokatnih i dvokatnih kuća raspoređenih u terasastom predjelu .klimu . dok u poslijeratnom razdoblju predstavlja važnu vezu između prošlosti i sadašnjosti .među najboljim zgradama u poslijeratnoj Njem. ali joj je plan originalan . iako minuciozno isticanje strukture kod Miesa van der Rohea . st. su nove crkve.do 1930.najambicioznije posljeratno zdanje podignuto je u Parizu .njihova * GIMNAZIJA U HUNSTANU. Bernard ZEHRFUSS a konstruktor Pier Luigi NERVI . nije se istakla . planiranje gradova i seoskih naselja 2.kompleks prilagođen teškom terenu i ukrašen velikim brojem skulptura.no u planiranim zajednicama kao što su HARLOW NEW TOWN i ALTON ESTATE .podignuto je malo značajnih individualnih zgrada. arhitekti Gropuis. bilo je malo eksperimentalne arhitekture.administrativne službe su u prizemlju.na žalost nacisti su također uništili i tradiciju eksperimenata i progresivne nastave . modernih arhitekata koji je tokom 20ih i 30ih izradio izvjestan broj eksperimentalnih kuća i stambenih naselja i aktivno sudjelovao u urbanističkim projektima .velika razaranja II.poštivao je opće formule međunarodnog stila s bijelim zidovima. trakama prozora i cik-cak raspoređenim terasama VELIKA BRITANIJA . st. zahtjeve . no za vrijeme nacističkog režima od 1933. arhit. djelo arhitekta HELMUTA HEINDRICHA i HURBERTA PETSCHNIGGA uvodi novo osjećanje monumentalnosti HANS SCHAROUN . slika i murala vodećih umjetnika .vjerovatno su Smithtonovi odgovorni za izraz BRUTALIZAM koji je nastao 1954. koja se često gubila iz vida FRANCUSKA .izraz koji se istovremeno odnosi na brutalno ispoljavanje materijala kao kod Le Corbusiera i na odlučno.iako je izgradnja visokih nebodera u Njem. arhitektom Maxwellom Fryem .među koncertnim dvoranama najambicioznija je njegova * DVORANA BERLINSKE FILHARMONIJE . projektiranje škola i koleđa .

poginuo je u I.projekt GIA PONTIJA Ponti se polako. . proizvodnog i modnog dizajna .jedna od najvažnijih narudžbi koje je dobio bio je projekt zrakoplovnog hangara 1935. nije bila formalno sputavana od strane tal. . karakteriziraju svojstva drame i uzbuđenja.uveo je brodoliku osnovu umjesto uobičajne pravokutne ploče . možda zbog toga što je osjećanje prošlosti bilo jako nije čudo što su novi ili strani eksperimenti teško prodirali . uz obilato korištenje boje u kojim se ogledala latinoamer..vladin stil ugledao se na raskošni monumentalizam . rata broj eksperimenata u mod. ratu .značajno djelo je ostvareno u projektiranju novih umjetničkih muzeja.najspektakularniji primjer širenja međunarodnog stila nakon 1940..što je tipično za zemlje u kojima je iza 1945. poslijeratnu arhit. sposoban da građevinsku strukturu prenese u lijepe arhitektonske forme .zgrada je neobična i impresivna.završetkom II. * TVORNICA MATTE.dvorana Filharnonije izvedena je iz Gropuisovog koncepta totalnog kazališta u kojem publika okružuje pozornicu . arhit.zasebna zgrada okružena nižim zdanjima projektirana da se vidi sa svih strana . svj.ideal za kojim se ovdje išlo u ogromnoj mjeri je stvaranje prisnog odnosa između publike i izvođača ITALIJA .ipak u Lat.iza 1945. sa specifično mediteranskim akcentom .konstruktor-arhitekt .jedini istaknuti arhitekt kojeg je dao futurizam. klima za razvoj nije bila povoljna .možda je on mogao ubrzati razvoj moderne arhit.omiljeni materijal mu je aarmirani beton i glavni doprinos u tome što je shvatio njegove mogućnosti u stvaranju novih prostornih oblika i dimenzija .Mala plača građena u suradnji s arhitektom A. TORINO . . udaljava se od tradicije time što cijelu zgradu nose stupovi koji se sužavaju pri vrhu što dovodi do povećanja prostora LATINSKA AMERIKA . . došlo do građevinske ekspanzije .u biti je to kružna krovna struktura u kojoj se zatvorena školjka krova oslanja na 36 betonskih nosača u obliku slova V . no njegov se utjecaj putem časopisa širio na pionire izvan Italije . ostaje Pontijevo remek-djelo i jedna od najindividualnijih interpretacija nebodera . . svj. kao i u modernizaciji instalacija i tehnici prezentiranja u starijim muzejimja PIER LUIGI NERVI .jedan od velikih graditelja svih vremena. VITELOZZIJEM . osobito u Torinu.tal. kao i trezvenog planiranja . ANTONIO SANT'ELIA. arhitekte. prvi u nizu varijanti koje je izradio za vojsku od 1936. Amer. pojavili su se pojedini daroviti. čak i genijalni arhitekti koji su doprinijeli idejama i formama moderne arhit.moderna arhit. stigla s izvjesnim zakašnjenjem.50ih i 60ih surađivao je s arhitektima u Italiji i svijetu * KULA PIRELLI u Milanu .moderna arhit. oko funkcionalne ili racionalne arhit. fašizma kao što je bila u Njem.dvije dramatične primjene njegovih ekperimenata armiranog betona su MALA I VELIKA PALAČA SPORTOVA građene za Olimpijske igre u Rimu 1960. ali dosljedno razvijao od neoklasičnih početaka ka složenom modernizmu .iako progresivna arhit. zemlja u mnogim vidovima industrijskog. ali su Niemeyer i ostali dodali ekspresionističke i barokne elemente sa zaobljenim oblicima u osnovama i fasadama.niz podignutih zgrada klišeji su međunarodnog stila.Le Corbusieov utjecaje je očit i u kasnijem razvoju brazilske arhit. arhitekti su bili CALINI I MONTUORI . silno je utjecao na mlađe latinoamer. a gl. NAPULJ .njen neobično oblikovan konzolasti krov dozvoljava upotrebu neprekidnih staklenih zidova između nosivih stupova i kontinuiranog unutrašnjeg prostora .LE CORBUSIEROV rad na projektu MINISTARSTVA OBRAZOVANJA I ZDRAVLJA U RIO DE JAINEIRU 1937. Torino . u Italiji.TRUCCA. osobito OSCARA NIEMEYERA u Brazilu .Kula Pirelli na kojoj je Nervi surađivao kao inžinjer. brzo se širi u Lat.konstruktor.* CASA DEL POPOLO Giuseppe Teragni.naučio je kako da materijale učini lakšima i snažnijima i da projekte estetski i strukturalno varira .-41. Amer.GRUPA SEDMORICA okupila se 1933. tradicija .morala je biti brzo izgrađena te je on pronašao formulu za izradu malih elemenata koji su se lako mogli sastavljati na licu mjesta * ŽELJEZNIČKA STANICA. Como.-43.jedno od prvih poslijeratnih istaknutih zdanja je * ŽELJEZNIČKA STANICA TERMINI U RIMU. ukazale su mu se jedinstvene prilike da svoje teorije provede u djelo * IZLOŽBENA ZGRADA.njegove osnovne teze iznesene su u nekoliko značajnih zgrada izvedenih u toku 30ih . sa vanjskim modernističkim izgledom uklopljenim u tradicionalne strukture .. se povećao i Italija je postala prva Ev.

moderna arhit. inače Le Corbusierov učenik koji je osobito bio pod utjecajem brutalističkog stila * PREFEKTURA OKRUGA KAGAWA. Amer. komercijalna.originalan je simbol novog duha Kanade * KOLEDŽ SCARBOROUGH. koji se najbrže razvija. Aaltoa i Bauhausa . u SADu izgubila je svoju prvotnu živost . između 1900.primjer skladne organske organizacije krajnje suprotne ranijoj geometriji međunarodnog stila * CRKVA SV. oni su pojednostavljni do relativne nenametljivosti . osobito u Tokiju.rođen u Le Corbusierovoj tradiciji .. TODD i LITTLETON nasljedili su danca JOEMA UTZONA koji je izradio prvobitni projekt . .kompleks koji kombinira modernu i klasičnu prostornu organizaciju s najrazvijenijim konstruktivnim koncepcijama .početkom 20. kino dvoranu i dvoranu za komornu glazbu JAPAN nezavisan stil u modernoj jap.Sullivan i Wright su imali tada veći utjecaj na Evropu .opći plan grada izradio je LUCIO COSTA.nove zgrade svih vrsta. arhit. CARLOS RAUL VILLNUERA podigao je izvjestan broj izvanrednih zgrada . koju su organizirali Henry Russell Hitchcock i Philip Johnson dala je međunarodnom stilu ime . ali malo toga izuzetnog ili originalnog . neboderi.oba krova vise na ogromnim kablovima . TAKAMATSO . * 2 sportska dvorane za olimp. . st. u New Yorku započeo je seriju značajnih izložbi.brutalizam tih zgrada s grubo obrađenom površinom.AULA MAGNA unutrašnji je prostor čiju lakoću i prozračnost pojačava strop ALEXANDRA CALDERA i ROBERTA NEWMANA .VILJO REWELL . upravna ili kućna arhit. . arhit.zamisao o podizanju cijelog grada usred pustoši predstavlja krajnju fantaziju. TORONTO.JOHN ANDERWS . očigledan je tek iza 1960. monumentalnih proporcija * SVEUČILIŠTE SIMON FRASER. jednom od gradova Lat.on je modificiran meksičkom naklonošću za murale OSCAR NIEMEYER * NACRT PARKA BIRAPUERA u SAO PAOLU .30ih je nekoliko događaja i pojedinaca ukazalo na put ka novoj eri .MEXICO CITY je polovicom 20ih prihvatio vidove međunarodnog stila i to je postao zvanični stil zemlje .vođa nove jap. je izrazito napredovala . a prva od njih iz 1932.* OLIMPIJSKI STADION. FRANCISCA.kombinira masivni.u CARACASU u Venezueli. s reminiscencijama na jap.koristi beton u stvaranju modernog baroknog zdanja s paraboličnim krivuljama ukrašenog bojenim opekama Niemeyerovi pronalasci u domaćoj i industrijskoj gradnji obuhvaćaju sve stilove moderne arhit. moderna arhit. ogromnim.iako prve zgrade imaju elemente gotičkog detalja.donekle slično školjkama . * ZGRADE SVEUČILIŠNOG GRADA i kasnije * AMFITEATAR SVEUČILIŠNOG GRADA . arhit.njegova najveća narudžba .slijedile su izložbe čikaške škole.u tom desetljeću izgrađeno je i nekoliko novih nebodera koji su prekinuli s eklekticizmom neboderske forme i unijeli aspekte čikaške škole ili načela Bauhausa i međunarodnog stila NEBODERI . SOUTH FRASER. arhitekti HELL.najobuhvatniji kompleks nebodera je ROCKERELLEROV CENTAR u NEW YORKU započet 1931.projekt cijelog grada BRAZILIJE određenog za novu prijestolnicu Brazila . Le Corbusiera. KOLUMBIJA .veći krov je obješen na 2 betonska jarbola dok je manji ingeniozno postavljen na kablu koji se u obliku spirale spušta od jednog jarbola . kazalište.industrijska. izvijenim krivuljama i jasnom strukturom daje tom kompleksu karakter neprestane drame .sadržava dvoranu opere.ranije je to ugl. rijetko naseljenim zemljama. arhitekti koji sljede kasnu Le Corbusierovu liniju su * TAKEO SATO .u Kanadi i Australiji. no takav projekt je značajan čak i sa svojim nedostacima KANADA I AUSTRALIJA . stambeni projekti. obrazovne institucije. komercijalna moderna arhit.masivna zdanja od obloženog betona.u svom općem dojmu još bliska Le Corbusierovom samostanu La Tourette.projekt ERICKSONA I MASSEYA .drugi jap. BRIT. izložbeni prostor. * GRADSKA VIJEĆNICA u KURASHIKIJU . trgovački centri. arhit. POMPLONA . i 1940.* BIBLIOTEKA SVEUČILIŠTA GAKUSHIN U TOKIJU * FESTIVALSKA DVORANA METROPOLITEN U TOKIJU SAD . lice * GRADSKA VIJEĆNICA U TORONTU .gotovo sve značajnije što se gradilo . bila je eklektična .u Australiji je najspektakularnije moderno zdanje zgrada * OPERA U SYDNAYU.Muzej moderne umj. dok su Niemeyeru bile povjerene glavne javne građevine . ONTARIO .* GRADSKA VIJEĆNICA U IWAKUNIJU * KURIO MAYEKAWA . kulturni centri stvorili su novo arhit. je KENZO TANGEN. . direktno obrađeni beton s horizontalno akcentuiranim oblicima koji podsjećaju na tradicionalnu jap. igre u Japanu 1964. smjelim..

nagradu na natječaju za CHICAGO TRIBUNE .tokom prve pol.značajan ne samo što obilježava korak ka racionalnom projektiranju nebodera nego još više po konceptu prema kojem je sam planiran .PHILIP JOHNSON .prva je potpuno ostvarena primjena međunarodnog stila na projekt nebodera .velik dio GROPUISOVE I BRENEROVE rane amer.gostinjska soba predstavlja drugu krajnost .podignuta je na stupove koji su zatvoreni nivo zgrade .ona je apsolutnom simetrijom izolirana na širokom trgu kojeg oživljavaju uravnoteženi detalji fontana . a kancelarijske prostorije uspješno su odvojene . pravokutne ploče. odvijala se u individualnoj stambenoj izgradnji . ali funkcionalno uspješan primjer neogotičke koncepcije GEORGE HOWEL i WILLIAM LESCAZO .) predstavljaju korak natrag i svojim oblicima i funkcionalnošću projekta. HOODA i TOUILHOUXA .kombinirali su vidove Wrightove arhit. arhitekte kao što je JOHN M. amer. koji su tako potpuno iskorišteni .njegove ideje su utjecale na mlađe ekspres.REINGARD i HOFMEISTER uz suradnju MORRISA.prvi evropski arhitekti koji su 20ih došli u SAD .ova zgrada unijela je u SAD koncept nebodera kao visoke.) i ZGRADA EMPIRE STATE BUILDING (1930. arhit. kazalište i restorane . radio i televizijske studije.tu se Miesu van der ROHEU i PHILIPU JOHNSONU ukazala jedinstvena prilika da stvore spomenik modernoj industriji . 1947.ZGRADA FILADELFIJSKE ŠTEDIONICE .1.VILLIAM LESACZE. sastojao se od kuća u kojima su primjenivani principi Bauhausa .koristeći staklo povezuje okomite i horizontalne akcente s lakim. većina eksperimenata u moder. 20.njegova vlastita staklena kuća u Coneticutu klasično je produživanje Miesovskih načela . st.potpuno zatvorenu strukturu . što veći za većim nebodera podignutih između 30ih i 60ih . NEW YORK koju su projektirali SKIDMORE.u drugoj polovini 20.još značajniji bili su DVOJNI NEBODERI U CHICAGU koje je MIES VAN DER FOHE projektirao 1951. MACMURRAYA.projekt MINORE YAMASAKIJA i EMERY ROTHA KUĆE . CORBETTA. . izvanredno kino. ovdje s fasadama obloženim staklom a s bočne strane mramorom .u usporedbi s prethodnim ZGRADA CHRYSLER (1929. . .jedan od prvih primjera strukture cijele obložene staklom s horizontalnim trakama svjetlo-zeleno obojenih prozora (da bi se ublažio bljesak) koje se smjenjuju s neprozirnim.napustio pravokutnik i vratio se jajolikim formama slobodno modeliranim od plastičnog materijala s kontinuiranim unutrašnjim prostorom . ali poništava granice između prirode i zatvorenog prostora .značajan primjer je BESKRAJNA KUĆA projekt FREDERICKA KIESLERA .i ova zgrada je koncipirana na principu ploča .gl. arhit. koju je projektirala međunarodna ekipa arhitekata na čelu sa WALLACE K.ova zgrada je možda savršen izraz Miesovog isticanja ORGANSKOG PRINCIPA REDA kao sredstva postizanja uspjelog odnosa djelova jednih prema drugima i prema cjelini . spomenik te renesanse je ZGRADA UJEDINJENIH NARODA. s konceptima međunarodnog stila .masivnija skeletna struktura je jasno vidljiva na nježno oblikovanim elementima prozora kojima je zgrada obložena .RAYMOND HOOD -gotovo sam obilježava evoluciju nebodera između 20ih i 30ih god.ekstreman.utjecaj M.zamišljena kao monumentalni simbol jedne svjetske korporacije. HARRISONOM .KUĆE LEVER. pa tako cijelo zdanje dobiva okomiti L-oblik .2 nebodera od 110 katova . st. 1958. . ali snažnim isticanjem čeličnog kostura . van der Rohea i zgrade UNa doveo je do izgradnje prve velike poslovne zgrade iz 50ih . visoka je pravokutna ploča koja zauzima mali dio jednog njujorškog bloka .ovaj projekt je značajan kao jedan od prvih primjera tendencije okupljanja velikih ekipa i konstruktora kao suradnika na ogromnom i složenom poslu . arhit.dobio 1.od velikog potencijalnog značaja su vizionarski projekti kuća koji pripadaju novoj fazi imaginarne arhitekture . došlo je do procvata u projektiranju nebodera . ova dvojna stambena zgrada sastoji se od 2 međusobno povezana okomita bloka čelične strukture koja naglašava okomice .. zgrada je staklena kutija koja pruža zaštitu.glavne javne površine pokrivaju veliki dio zemljišta. HARRISONA.osnova pojedinih katova je u obliku slova T.-50.Miesov credo je svoj najmonumentalniji izraz dobio u nacrtu za projektirani SVJETSKI TRGOVINSKI CENTAR .sadrži prostrane otvorene površine za pješake. OWINGS I MERRIL .preko puta kuće Lever nalazi se jedno od remek djela nepoderske arhit. niz pogodnosti za rekreaciju.-32. RICHARD NEUTRA i RUDOLPH SCHINDLER posvetili su velik dio svoje karijere kućnoj arhit.malo je poslovnih kompleksa u amer. tamno-zelenim prugama .ZGRADA SEAGRAM. JOHANSEN koji je projektirao kuću od prskanog betona u kojoj krivulje unutrašnjosti eliminiraju kuteve i ispupčenja .

ove zgrade. Minneapolis . Opatijska crkva u Collegavilleu rješena je odvojenim zvonikom. KAHN spada možda među najutjecajnije amer.ta ekspanzija često se držala tradicionalne arhitekture koledža.ekspanzija obrazovanja omogućila je da se čitavi sveučilišni kompleksi grade kao jedna jedinica .jedan od prvih velikih ind. bila je novi akademizam zasnovan na međunarodnom stilu .taj monumentalni ulaz u crkvu je sam po sebi izvanredan primjer apstraktne skulpture .od sveučilišnih kompleksa među najpoznatije spadaju AALTOV u Tehnološkom institutu države MASSACHUSSETS i RUDOLPHOV na JELSKOM SVEUČ. osim Saarineovog kazalipta V. Biblioteka-muzej i zgrada Metropoliten opere . st.jedna od osnovnih tendencija prve pol. . poslijeratnih tendencija bila je uklanjanje industrije iz prenaseljenih velikih gradova u otvorena prostranstva predgrađa ili u manja naselja . u Amer.Dvorana filharmonije. arhitekt EERO SAARINEN . . Stambeza četvrt za postdiplomce .HARVARD . domova do stvaranja novih sveučilišta . 1967.simetrična kompozicija od kvadrata i pravokutnika . Kazalište Vivian Beaumont.laboratorija .najsloženiji kulturni centar u SAD-u je LINCOLNOV CENTAR u NEW YORKU otvoren 1962.Roche koji uveliko nastavlja Saarinenovu tradiciju angažiran je da projektira Aucklandski muzej u Kaliforniji .SKIDMORE.spoznalo se da je važna atraktivna prirodna okolina i da se radnici mogu smjestiti lakše..iako je sagradio relativno malo zgrada LOUIS I. ogromnim razmjerima LC nedostaje ornamentalni detalj kojim bi se uspostavio odnos prema čovjeku KEVIN ROCHE.to je vidljivo u djelu EDWARDA D. Beaumont. primjer su novog monumentalnog klasicizma karakterističnog za javnu arhit. arhitekte polovice stoljeća . jeftino i udobno u manjim zajednicama . ZGRADA FORDOVE FONDACIJE.jedan od najspektakularnijih je Zrakoplovna akademija . 20. projekta . obično kompleksu zgrada s jednim ili dva kazališta ili koncertnom dvoranom. NY.ideja o kulturnom centru. centrom WALKER tako da se muzej sa izložbama koje se u njemu smjenjuju može uklopiti u program kazališta . KAZALIŠTA I MUZEJI .GROPUIS.nakon 1945. narastao broj kulturnih centara . Državno kazalište NY.također se veća pažnja poklanja radnicima . KAZALIŠTE TYRONE GUTHRIE.jedna od gl.MARCEL PRENER.ona sjedinjuje jednostavnost i jasnost forme koja izbjegava sve suvremene klišeje .glavne zgrade okružuju monumentalni trg u čijem je središtu visoka fontana . .JOSE LOUIS SERT. RELIGIOZNA ARHITEKTURA . kompleksa sagrađen iza rata je TEHNIČKI CENTAR kompanije GENERAL MOTORS u WARRENU (Michigan) .čim je sagrađena počela je vršiti utjecaj . velikom betonskom pločom postavljenom na stupovima .ovi eksperimenti ne samo da predstavljaju pokušaj pronalaženja novih formi zasnovanih na prirodnim organskim principima.jedan od najobuhvatnijih muzejskih projekata 20. KULTURNI CENTRI.povezano sa Umj.unutrašnjost crkve jedna je od najzanosnijih religioznih zdanja u SADu . st.za sveučilište države Pensilvanija projektirao RICHARDSON zgradu za medicinska istraživanja .nakon 1950. predstavlja izdanakjavnih umj.naglašenih grupama stupova od opeke .RALPH RAPSON. Centar za vizualne umjetnosti Carpenter .gl.samo kazalište ima pozornicu uklopljenu u gledalište . .kompleks zgrada njujorškog državnog sveučilišta . i skulpt.LE CORBUSIER.struktura koja se sastoji od niza međusobno povezanih zatvorenih kvadrata .niz međusobno povezanih pravokutnih zgrada s dvorištima na koje je vješto uklopljen ogroman stadion . 60ih . izgradnja novog Postdiplomskog centra .visoka zgrada projektirana u vidu balkona oko otvorenog centralnog prostora . centara koji su nikli tokom 30ih u okviru Saveznog umj. često kombinirani s muzejem ili izložbenom dvoranom za slik. STONEA .no.tu su . OWINGS i MERRILL . svuda se povećao broj studenata i zbog toga su stvoreni građevinski programi koji su se kretali od izgradnje novih učionica ili stud. nego isto tako koriste nove tehničke i industrijske pronalaske koji mogu smanjiti troškove gradnje INDUSTRIJSKI KOMPLEKSI .osnovni L plan pretvara u kvadrat ozelenjeno dvorište koje Manhattanu daje potrebnu vegetaciju .centar predstavlja ogroman kompleks zgrada raspoređenih u atraktivnom predjelu oko umjetnog jezera KOLEDŽI i SVEUČILIŠTA.pod svim tim zgradama nalazi se velika podzemna garaža .

jedinice amer.GUGGENHEIMOV MUZEJ by FRANK LLOYD WRIGHT.povezano sa Umj.nakon 1950..glavne galerije su ogromne dvorane koje se mogu svakako pregraditi pokretnim pregradama .Brenerov muzej je čista i impresivna građevina na kojoj su teški tamni granit i beton upotrebljeni i vani i unutra . amer.E.Brasilija je možda najpotpunija realizacija novog urbanističkog plana u 20. masovno prefabriciranih zgrada je CONARD WACHSMAN .proizvodnji se nikad nije pristupilo . UMJ.njegova gl. U NEW YORKU . u Amer. . KAZALIŠTA I MUZEJI . SAARINEN . a osobito urbanističko projektiranje buduća rješenja leže manje u rukama arhitekta nego konstruktora .prvobitnu zgradu projektirali su 1937.prirodna svjetlost je žrtvovana URBANIZAM I REKONSTRUKCIJA. a njegovi novi dodaci su više nego utrostručili obim muzeja i unijeli niz novih eksperimenata u prilagodljivosti izložbenog prostora i u osvjetljenju muzeja . KAZALIŠTE TYRONE GUTHRIE. dovoljno radnog i spremišnog prostora i u većini slučajeva prostorije za neke druge aktivnosti .ideja o kulturnom centru.za niz onih koji proučavaju moder. arhit. . STONE i PHIIP GOLDWIN i to je bila 1.te kupole koje se mogu raditi od gotovo svakog materijala i graditi do neograničenih dimenzija korištene su za staklenike.jedan od neostvarenih snova moder.pionir industrijskih.otvorene su nove prometnice. umjetno ili oba. kazal..koncerte. je PLANIRANJE GRADOVA . raskrčavane su sirotinjske gradske četvrti i vodilo se računa o očuvanju pov.KC i dalje se otvaraju po Americi . prekrivače za industrijska gradilišta i pokretne.najsloženiji kulturni centar u SAD-u je LINCOLNOV CENTAR u NEW YORKU otvoren 1962. obično kompleksu zgrada s jednim ili dva kazališta ili koncertnom dvoranom. predstave. a rješenja problema kao što je cirkulacija su neadekvatna . prijeme . je projektirao kuću DYMAXION . često kombinirani s muzejem ili izložbenom dvoranom za slik. koordinirano su projektirane javne i poslovne zgrade. st.AERODROM U VIRGINIJI ARHITEKTURA I KONSTRUKCIJA . narastao broj kulturnih centara . a noviji MUZEJ AMER.prirodno.dvorište je bilo rad PHILIPA JOHNSONA. 30ih sagradio je automobil na 3 kotača . centara koji su nikli tokom 30ih u okviru Saveznog umj.glavne zgrade okružuju monumentalni trg u čijem je središtu visoka fontana . WHITNEY by MARCEL BRENER . lako sklopive stamb.poč. oktoedrima i kosaedrima . urbanizma u svojim projektima za Pariz. arhit.mnoge od najboljih prilika za jednu vrstu urbanog planiranju nude AERODROMI.pravi stroj za stanovanje .arhitektura je rutinska.bit plana je kombinacija funkcionalnog unutrašnjeg prostora k koji se otvara na terase i travnjaka .RALPH RAPSON. centrom WALKER tako da se muzej sa izložbama koje se u njemu smjenjuju može uklopiti u program kazališta .2 najimpresivnij NY umj.svojom gradnjom i pregradnjom predstavlja gotovo povijest međunarodnog stila u SAD-u . vojske KULTURNI CENTRI.jedno od najambicioznijih muzejskih zdanja .umjetnički muzej je složen projektantski problem čija se bitna pitanja i uspješna cirkulacija.UCKMINSTER FULLER je univerzalni predstavnik modernog konstruktorstva a još 1929.LE CORBUSIER je bio jedan od vizionara evrop. KAZALIŠTA I MUZEJI KULTURNI CENTRI. preokupacija je razvoj univerzalnih modula iz kojih se mogu graditi strukture i neograničeno ih povećavati . muzeja projektirala su dvojica starih majstora . no vrlo malo tih prilika je realizirano na odgovarajući način . predstavlja izdanakjavnih umj. AERODROMI .MUZEJ MODERNE UMJ. Minneapolis . projekta . i skulpt. odgovarajuće osvjetljenje . spomenika .samo kazalište ima pozornicu uklopljenu u gledalište .jedan od najuspjelijih pokušaja obnove centra jednog amer.ti i niz drugih pronalazaka doveli su do njegovih geodezijskih kupolastih struktura koje predstavljaju uravnotežene figure bazirane na tetraedrima. grada započet je u Philadelphiji 40ih . a tek je u Chandigarhu u Indiji uspio ostvariti neke svoje ideje . javna zgrada u međunarodnom stilu .

. SAARINEN ..jedan od neostvarenih snova moder. jedinice amer. prijeme .glavne galerije su ogromne dvorane koje se mogu svakako pregraditi pokretnim pregradama .umjetnički muzej je složen projektantski problem čija se bitna pitanja i uspješna cirkulacija. arhit.prirodno.dvorište je bilo rad PHILIPA JOHNSONA. često kombinirani s muzejem ili izložbenom dvoranom za slik.te kupole koje se mogu raditi od gotovo svakog materijala i graditi do neograničenih dimenzija korištene su za staklenike.. predstavlja izdanakjavnih umj. . Biblioteka-muzej i zgrada Metropoliten opere . oktoedrima i kosaedrima .AERODROM U VIRGINIJI ARHITEKTURA I KONSTRUKCIJA .bit plana je kombinacija funkcionalnog unutrašnjeg prostora k koji se otvara na terase i travnjaka . arhit. 60ih . st. Beaumont.jedan od najuspjelijih pokušaja obnove centra jednog amer. centara koji su nikli tokom 30ih u okviru Saveznog umj.no. Državno kazalište NY.prvobitnu zgradu projektirali su 1937. NY.E. st.2 najimpresivnij NY umj. ogromnim razmjerima LC nedostaje ornamentalni detalj kojim bi se uspostavio odnos prema čovjeku KEVIN ROCHE. grada započet je u Philadelphiji 40ih . 1967. projekta .ideja o kulturnom centru. 30ih sagradio je automobil na 3 kotača . predstave. muzeja projektirala su dvojica starih majstora . prekrivače za industrijska gradilišta i pokretne.MUZEJ MODERNE UMJ. koordinirano su projektirane javne i poslovne zgrade. osim Saarineovog kazalipta V.pionir industrijskih. a njegovi novi dodaci su više nego utrostručili obim muzeja i unijeli niz novih eksperimenata u prilagodljivosti izložbenog prostora i u osvjetljenju muzeja .osnovni L plan pretvara u kvadrat ozelenjeno dvorište koje Manhattanu daje potrebnu vegetaciju .Brasilija je možda najpotpunija realizacija novog urbanističkog plana u 20. vojske KULTURNI CENTRI. UMJ.ti i niz drugih pronalazaka doveli su do njegovih geodezijskih kupolastih struktura koje predstavljaju uravnotežene figure bazirane na tetraedrima. obično kompleksu zgrada s jednim ili dva kazališta ili koncertnom dvoranom. . spomenika .koncerte. primjer su novog monumentalnog klasicizma karakterističnog za javnu arhit.GUGGENHEIMOV MUZEJ by FRANK LLOYD WRIGHT.UCKMINSTER FULLER je univerzalni predstavnik modernog konstruktorstva a još 1929.otvorene su nove prometnice. KAZALIŠTA I MUZEJI .Roche koji uveliko nastavlja Saarinenovu tradiciju angažiran je da projektira Aucklandski muzej u Kaliforniji .svojom gradnjom i pregradnjom predstavlja gotovo povijest međunarodnog stila u SAD-u . narastao broj kulturnih centara . U NEW YORKU .visoka zgrada projektirana u vidu balkona oko otvorenog centralnog prostora . AERODROMI .nakon 1950.pod svim tim zgradama nalazi se velika podzemna garaža . raskrčavane su sirotinjske gradske četvrti i vodilo se računa o očuvanju pov. je PLANIRANJE GRADOVA . dovoljno radnog i spremišnog prostora i u većini slučajeva prostorije za neke druge aktivnosti .KC i dalje se otvaraju po Americi .njegova gl.jedno od najambicioznijih muzejskih zdanja . urbanizma u svojim projektima za Pariz.pravi stroj za stanovanje .arhitektura je rutinska. STONE i PHIIP GOLDWIN i to je bila 1.za niz onih koji proučavaju moder. masovno prefabriciranih zgrada je CONARD WACHSMAN .jedan od najobuhvatnijih muzejskih projekata 20. je projektirao kuću DYMAXION . i skulpt.ove zgrade. no vrlo malo tih prilika je realizirano na odgovarajući način . a noviji MUZEJ AMER.Brenerov muzej je čista i impresivna građevina na kojoj su teški tamni granit i beton upotrebljeni i vani i unutra . amer.mnoge od najboljih prilika za jednu vrstu urbanog planiranju nude AERODROMI.proizvodnji se nikad nije pristupilo . umjetno ili oba. javna zgrada u međunarodnom stilu . a rješenja problema kao što je cirkulacija su neadekvatna . WHITNEY by MARCEL BRENER . kazal. a osobito urbanističko projektiranje buduća rješenja leže manje u rukama arhitekta nego konstruktora . a tek je u Chandigarhu u Indiji uspio ostvariti neke svoje ideje . odgovarajuće osvjetljenje .prirodna svjetlost je žrtvovana URBANIZAM I REKONSTRUKCIJA. Kazalište Vivian Beaumont.tu su .Dvorana filharmonije. ZGRADA FORDOVE FONCACIJE.poč.LE CORBUSIER je bio jedan od vizionara evrop. lako sklopive stamb. u Amer. preokupacija je razvoj univerzalnih modula iz kojih se mogu graditi strukture i neograničeno ih povećavati .

bit plana je kombinacija funkcionalnog unutrašnjeg prostora k koji se otvara na terase i travnjaka . lako sklopive stamb. umjetno ili oba. grada započet je u Philadelphiji 40ih .najsloženiji kulturni centar u SAD-u je LINCOLNOV CENTAR u NEW YORKU otvoren 1962.umjetnički muzej je složen projektantski problem čija se bitna pitanja i uspješna cirkulacija. ogromnim razmjerima LC nedostaje ornamentalni detalj kojim bi se uspostavio odnos prema čovjeku KEVIN ROCHE. a tek je u Chandigarhu u Indiji uspio ostvariti neke svoje ideje . .jedan od najobuhvatnijih muzejskih projekata 20. arhit.Roche koji uveliko nastavlja Saarinenovu tradiciju angažiran je da projektira Aucklandski muzej u Kaliforniji . a njegovi novi dodaci su više nego utrostručili obim muzeja i unijeli niz novih eksperimenata u prilagodljivosti izložbenog prostora i u osvjetljenju muzeja .RALPH RAPSON.prvobitnu zgradu projektirali su 1937.povezano sa Umj. st. ZGRADA FORDOVE FONCACIJE.pojam za posebno predmetno oblikovanje koje se izgradilo iz kolaža proširivanjem principa montaže na prostor .za niz onih koji proučavaju moder.ove zgrade. U NEW YORKU . . muzeja projektirala su dvojica starih majstora . STONE i PHIIP GOLDWIN i to je bila 1.prirodna svjetlost je žrtvovana URBANIZAM I REKONSTRUKCIJA.KC i dalje se otvaraju po Americi .arhitektura je rutinska.predmeti su uklopljeni u strukturu slike i .pravi stroj za stanovanje . spomenika .tu su .poč.dvorište je bilo rad PHILIPA JOHNSONA. Državno kazalište NY.GUGGENHEIMOV MUZEJ by FRANK LLOYD WRIGHT.. amer.pionir industrijskih.Brasilija je možda najpotpunija realizacija novog urbanističkog plana u 20.no. . javna zgrada u međunarodnom stilu .osnovni L plan pretvara u kvadrat ozelenjeno dvorište koje Manhattanu daje potrebnu vegetaciju . Minneapolis .otvorene su nove prometnice.te kupole koje se mogu raditi od gotovo svakog materijala i graditi do neograničenih dimenzija korištene su za staklenike.ti i niz drugih pronalazaka doveli su do njegovih geodezijskih kupolastih struktura koje predstavljaju uravnotežene figure bazirane na tetraedrima.svojom gradnjom i pregradnjom predstavlja gotovo povijest međunarodnog stila u SAD-u .UCKMINSTER FULLER je univerzalni predstavnik modernog konstruktorstva a još 1929.LE CORBUSIER je bio jedan od vizionara evrop. KAZALIŠTE TYRONE GUTHRIE. st.Brenerov muzej je čista i impresivna građevina na kojoj su teški tamni granit i beton upotrebljeni i vani i unutra . arhit.glavne zgrade okružuju monumentalni trg u čijem je središtu visoka fontana . je projektirao kuću DYMAXION .jedno od najambicioznijih muzejskih zdanja . koordinirano su projektirane javne i poslovne zgrade. vojske ASSAMBLAGE I NEODADAIZAM ASSAMBLAGE . odgovarajuće osvjetljenje .koncerte. prekrivače za industrijska gradilišta i pokretne. UMJ. centrom WALKER tako da se muzej sa izložbama koje se u njemu smjenjuju može uklopiti u program kazališta . je PLANIRANJE GRADOVA . SAARINEN . prijeme . raskrčavane su sirotinjske gradske četvrti i vodilo se računa o očuvanju pov.proizvodnji se nikad nije pristupilo . Kazalište Vivian Beaumont. primjer su novog monumentalnog klasicizma karakterističnog za javnu arhit.. preokupacija je razvoj univerzalnih modula iz kojih se mogu graditi strukture i neograničeno ih povećavati . 30ih sagradio je automobil na 3 kotača .prirodno. 60ih . urbanizma u svojim projektima za Pariz.jedan od neostvarenih snova moder. kazal.jedan od najuspjelijih pokušaja obnove centra jednog amer. WHITNEY by MARCEL BRENER .mnoge od najboljih prilika za jednu vrstu urbanog planiranju nude AERODROMI. a osobito urbanističko projektiranje buduća rješenja leže manje u rukama arhitekta nego konstruktora .2 najimpresivnij NY umj.pod svim tim zgradama nalazi se velika podzemna garaža . .Dvorana filharmonije. Biblioteka-muzej i zgrada Metropoliten opere . oktoedrima i kosaedrima .E. dovoljno radnog i spremišnog prostora i u većini slučajeva prostorije za neke druge aktivnosti . masovno prefabriciranih zgrada je CONARD WACHSMAN . jedinice amer.samo kazalište ima pozornicu uklopljenu u gledalište .glavne galerije su ogromne dvorane koje se mogu svakako pregraditi pokretnim pregradama . NY.visoka zgrada projektirana u vidu balkona oko otvorenog centralnog prostora . AERODROMI . no vrlo malo tih prilika je realizirano na odgovarajući način .MUZEJ MODERNE UMJ. a rješenja problema kao što je cirkulacija su neadekvatna . 1967.AERODROM U VIRGINIJI ARHITEKTURA I KONSTRUKCIJA . predstave. a noviji MUZEJ AMER. osim Saarineovog kazalipta V.njegova gl. Beaumont.

duboka dvosmislenost.KOMBINIRANE SLIKE .simbol . rađenu od starih komadića zavarenog čelika i platna CEZAR .pivske konzerve.* SEKRETARICA . osmjeh kritičara=četkica za zube LUCAS SAMARAS . porodicu. također se zanimao za preinačavanje starih umj.predmet kao što je META . imaginarni portreti ENRICA BAJA .izrađuje KOMBINIRANE SLIKE I KOMBINIRANE PREDMETE * MONOGRAM .za amer.pozadina je ogledalo * PTICA U KUTIJI ROBERT RAUSCHENBERG .asamblaž se može s dosta uspjeha koristiti u mnoge svrhe . R. = kao sinteza slikovne predstave i montaže materijala kao i SLIKA SLUČAJ = koja nastaje isključivo ljepljenjem i montažom objekta na jednu ploču . nekoliko godina obrađivala jednu temu: lice. ima je i u 60im .proizvode RELJEFNI UTISAK . djetinjstvo * AUTOMAT MEDICI . koristeći stripove kao materijal.nema nikakve veze s pravom funkcijom mete . KIESLER.odnos prema tehnološkoj urbanoj sredini koja ga okružuje.* GENERAL .mnoga svoja djela smješta unutar kutija .time je stvarao osobni svijet snova . često sa stravičnim patent zatvaračem umjesto zuba.urbano-popularna komponenta .zanima ga bit stvari koju ona do tada nije imala. umj.njegovo djelo nosi obilježje ikone . reorganizacijom ili prezentiranjem bez komentara .jedno obilje.njegove slike pune su asocijacija na kuću.dijelovi starih automobilskih karoserija s njihovim sjajno lakiranim obojenim površinama u stvaranju apstraktnih asamblaža LEE BONTECOU .ALFONSO OSSORRO (Filipini) .KURT SCHWITERS RICHARD STANKIEWICZ .u nizu slika 50ih omiljen motiv mu je AMERIČKA ZASTAVA . .vaginu.bjesomučna akumulacija heterogenih oslika i materijala suprotstavlja kompleksnim kaliografijama .situirana u 50te.niz malih predmeta od metala .razvio razrađenu tehniku kolaža .njena umj.u asamblaž se ubraja KOMBINIRANO SLIK. obično sa staklenom prednjom stranom u koju je raspoređivao objekte.jednostavna kutija. koje su međusobno kombinirane tako da oblikuju masovne reljefe nalik na zidove .s Rauschenbergom dijeli isti atelje u NY .u strukturi platna ukomponirao druge predmete .isječci iz života .elementi kolaža. fotografije JASPER JONES .balzamirana koza .John Cage .u sredini princ iz porodice Este.koristi je za sve moguće namjene .drvo . fotografije. mape . dokumentaristički karakter .motiv STRELJANE .-49.bezbroj inovacija koje su kasnije pripisane pop-artu .30ih JOSEPH CORNELL posvetio se izrađivanju duhovitih i poetski naglašenih malih asamblaža koje slaže u kutije . isječci stvarnosti koja nas opsjeda svakog trenutka 1955.npr. djelo selekcijom.ready-made STAREŽNA SKULPTURA . urbane sredine NY . načinio niz slika. ironija .radio s ocjepanim tkaninama . okolo multipliciranih slika uzetih iz ranog filma .odnos između prošlosti i sadašnjosti * APOTEKA .privlači ga ideja erotike i zabranjenih snova LOUISE NEVELSON .čitav arsenal ukrasa i militarističkih predmeta .onaj ogranak asamblaža koji namjerno traži otpatke urbane civilizacije i pretvara ih u umj.odbačeni automobili sabijeni u kocke pod prešom ALBERTO BURI .sto ga s jedne strane izravno vezuje s Rothkom ili Lichtensteinom ili Warholom . njezino postojanje u nečem drugom .tehnika voštanih boja . isječci iz novina. LOUISE NEVELSON JOSEPH CORNEL . ekvivalent Duchampovih ready-made-a .najplodnije razdoblje 1948.dotrajala mašina koja piše sama na sebi JOHN CHAMBERLAIN .opsesijska sličnost s tipičnom NY arhitekturom . djela pomoću novih tehnika reprodukcije u velikim serijama * INTERVIEW . je umj.JOSEPH CORNELL.radi sa zavarenim čelikom i patentnim zatvaračima.konstrukcije na principu kutije.

pokriveni plavom bojom. materijala ARNOLDO POMODORO PIETRO CONSAGA NOVI REALIZAM .vrsta "čovjeka kista" .objekt koji je vešeznačan. direktna upotreba materijala i predmeta iz urbanog okruženja . . metoda .puštanje predmeta da se sami usklađuju . SPOERRI I TINGUELY. mašine koje se same uništavaju .sastavlja sječene metalne ploče .eksperimentirao efektima kiše na platnim pokrivenim plavom bojom .npr.2. metoda GOMILANJA. težnja da se uhvati jedan izuzetan trenutak a ne toliko cilj da se proizvede umj. instalacija.kompleksniji nego dadaisti . ruke lutaka . novoj realnosti objekta . * NUKLEIDI .istodobno bezlične i upijajuće supstancije FERNANDEZ ARMAN . ponovo se posvećuju svakodnevni objekti ali su poetizirani sa složenijim značenjem nego u dadaizmu .buni se protiv prenaglašenog individualizma i subjektivizma apst.sva djela ukazuju na društveni aspekt umj.otkrivaju nova usmjerenja u prirodi.dvostruka namjera: 1. ali i one trendove koji su tome prethodili i to prije svega apstrakciji i informelu . objekti i asamblaži.nastoje se vratiti svijetu realija. postduchampovski pristup objektu kao ni slici ni skulpturi .rane 60te .pokretna skulptura .sakupljao .* POPRSJE S RUKAVICAMA DANIEL SPOERRI .korespondira u vremenu s pop-artom i amer.traje relativno kratko .drugi obiljeni materijal SPUŽVE . predmeti su slučajno okupljeni .osnivači: IVES KLEIN.Manifest . OTISAK LJUDSKE ČULNOSTI U DANAŠNJOJ CIVILIZACIJI 2.danas su najtipičnija djela pokušaji MONOKROMIJE . skandalima .insistiranje na bezličnosti .izložbe održavane u GALERIJI RESTANY u Parizu .arhitektruralna skulptura .mnoga platna naslikana s posebnim tonalitetom plavog koje je patentirao kao INTERNATIONAL KLEIN BLUE .asamblaž kao primarni postupak .suprotstavlja ideju punoće nasuprot Kleinovu ništavilu . paketiranje. ARMAN.vraćanje avangarde s početka 20.sklon umj.donose rad u raznim medijim i disciplinama . DOKUMENTACIJA TRAGOVA ONOG ŠTO JE LIČNO STVARALA TA CIVILIZACIJA * PLAVI ANTROPOMETRI .došlo do ponovnog velikog interesa za svakodnevnim.nagi modeli. otisak. valjani po platnima da bi se stvorile sjenke .doslovna. . umj.preteča happeninga .selekcija predmeta uzetih iz njegove vlastite sobe.obično crno obojeno željezo u složene organske apstraktne oblike koji evociraju neku zlokobnu životinju ili prijeteću ličnost PABLO SERANO EDUARD CHILIDA .to je bio i fokus izložbe * PRAZNINA . .Kleinov prijatelj .* KANTA ZA SMEĆE .otisci njihovih tijela .OBAVIJANJE SKUPA ISTOVJETNIH PREDMETA U MATRICU TEKUĆEG POLIESTERA . st. naočale.na principu akcija-reakcija .kolaž. monokromije.djevojke otisci . rada sociologiziranje u umj. djelo .tri godine djeluju homogeno .zanimao ga tragični aspekt tih polomljenih fragmenata.asamblaži 2. objekti.stare knjige IVO GATTIN EDUARDO PAULOZZI ROBERT RAUCHENBERG PETAR AGOSTINI ROBERT MULLER .još 1 bitan aspekt . realizam .izgleda kao dio građ. neodadaizmom . . odgovor dominaciji amer.kozmogonije .do 1963. eksp.teži novom šoku prepoznavanja. MARTIAL RAYSSE.JOHN LATHAM .grupu organizira kritičar PIERRE RESTAGNY 1960. pojavnom svijetu ali daleko od izravnog mimetizma .dva osnovna aspekta novog realizma: 1.staklene oči.pokret nastao u Franc.težnje usmjerene u pravcu beskonačnosti i neopipljivost . okruženje. IVES KLEIN . umj.radikalni okret prema figuraciji i predmetnom svijetu . jer je suvremena priroda mehanička i prepunjena reklamama . dekolaž. nasumce razbacanih u drvenoj kutiji .1. i vezan za ev. zatim im se priključuju CESAR I CHRISTO . performace.dadaist.SLIKE-ZAMKE . objekt s više asocijativnih ideja . s pokretljivošću .i kao odgovor na novu urbanu prirodu .

o njima se uvijek govori kao o primjeru NIHILIZMA moderne umj.bitno određenje pop-arta predstavlja uklapanje umj. . je umj. JOHNS zastave i superreal. određen potrošnim dobrima .njegova djela sadrže snažan sadomazohistički pečat * BEZ NASLOVA LOUISE NEVELSON .od računala do milju dugačke obale Little Boy u Australiji CEZAR .slučajno otkrivene situacije reda ili nereda. popartističkoj figuraciji odredile su u amer.on uzdiže stvari moderne svakodnevnice do umj.mnoga svoja djela smješta unutar kutija .nesigurnost tehnike 2.uz pomoć preše ih stiska u kompaktne blokove . .dominira stilizirajuća ikonografija . umj.stvara djela dekoracijskog i komercijalnog karaktera ali se zalaže za nadvladavanje granica štafelajnog slikarstva * CRNI PROSTORNI AMBIJENT .ironičan komentar na stupanj komercijalne erotike ANDY WARHOL .dijelove automobila pakira u pravilne kubuse .prijelaz s komercijalne na čistu umj.mistično pakiranje predmeta . fiksirane točno onakve kakve jesu. individualnog osjećaja .konstrukcije na principu kutije. KONTROLIRANE KOMPRESIJE LUCAS SAMARAS .privlači ga ideja erotike i zabranjenih stvari . da bi se blistavom i ironičnom istinom na slici uhvatio životni sadržaj modernog čovjeka. urbane sredine NY . kombinirane slike R. implicira istovremeno veličanje i kritiku moderne robne kulture .njena umj..kaže da on ne želi napraviti sliku već otvoriti jedan prostor. boje preuzete iz skale boja neonskih reklama a teme crpe iz subkulture robnih kuća i industrije za zabavu . . . njezina negacija * RAZREZANO PLATNO * IDEJA PROSTORA POP ART U AMERICI .umj.u isto vrijeme radi J. gdje tu sliku ponavlja unedogled kao da samoj konzervi želi oduzeti značenje . drugačije je jedino orijentiranje u odnosu na gledatelja . crtao za kataloge apela i raznih čestitki .tzv.opsesija .platna s RUPAMA i REZOVIMA . na serijsko preslikavanje konzerve s juhom.amer.slikanje stanja civilizacije određene industriju.koristi drvo . stil 60ih .prva radi već 1948.prelazi s jednostavnog.afirmira se s slikom konzerve juhe Campbell's .vodoravno postaje okomito CHRISTO .ready-made * KRALJEVSKA PLIMA IV JOHN CHAMBERLAIN . u sociološki kontekst postojećeg duha vremena što ima najdublje korijene u dadaizmu .spontanim gestama kompozicije izražava elemente trenutnog.koncentracija na aktualne teme i pojave iz svakidašnjih situacija kao i korištenje tehnike kolaža.ovaj razvoj ka tzv.nešto kasnije radi crtež na bazi stupa . eksp.zainteresiran za ishod dok je CESAR oduševljen za proces LUCIO FONTANA . djela i hladnom dostojanstvenošću upravlja pogled na estetsku draž banalnih potrošnih stvari . kreirati novu dimenziju.započinje kao modni crtač i komercijalni ilustrator. pive koje svojom jednostavnošću i intenzivnim koloritom predstavljaju ironičnu antitezu apst.djeluju traumatično . se realizirao preko STRIPOVNIH TRAKA 1.opsesijska sličnost s tipičnom NY arhitekturom . RAUSCHENBERGA koji u slike uklapa artikle iz robnih kuća i razne otpadne proizvode .Klein i Fontana žele upoznati kako je istinski cilj umj.dijelovi automobila . spojiti je s kozmosom u njezinoj neprestanoj ekspanziji izvan skučenog platna slike . prva djela su bila posvećena verziji DICK TRACYJA koje su služile kao dekoracijski element u izlozima .pakiranje .anticipira ambijentalno djelo .težnja da razlomi dimenzionalne granice tim rupama i rezovima . uređivao je izloge. koje su međusobno kombinirane tako da oblikuju masovne reljefe nalik na zidove .Amerika je temeljno nadahnuće .Engl.

" .postepeno koristi efekte u oblikovanju predmeta koje ne samo svojom veličinom nadvisuju stvarne već i upotrebom neprikladnih materijala * GIGANTSKI MEKANI PREKIDAČ .. Salmon Mayonaise.Cezanna.. Taylor. . no elementi koje on izvlači iz tog izvora razrađeni su na posebno profinjen i tankočutan način .."Želim biti poput stroja. čarape.tehnika rastera .slijedi primjer komercijalnih umj.1960. odjela.serija * BRUSHSTROKES . nereda egzekucija.ponekad kranje erotski oblici koji ovi svakodnevni predmeti dobivaju. serija slika * DISASTERS . i slikara reklamnih natpisa .fiksna kamera .ponegdje predmeti jednostavne reprodukcije.s jedne strane se pokušava udaljiti od tih djela što ih kopira kako bi im mogao dati razumnu ocjenu a s druge strane zahtjeva od nas praćenje promjene vlastite reakcije nasuprot predstavi * M.utjecaj Rauschenberga i Johnsona i njihove upotrebe precrtanih slika i dijelova čovječjeg tijela .slabijeg dometa . ručni rad zamjenjuje mehaničkim postupkom . npr.1961.za razliku od Warhola interes za pitanje STILA .. dio umj.SERIGRAFIJE .klaustrofobički je opsjednut umjetnošću i idejama o njoj CLAES OLDENBURG .izlozi i čudnovati predmeti koji se nalaze uz auto ceste .reproduciranje hrane . inovatora .hipnotički učinci. kampanje koja ima cilj da preispitava svijet do sebe MARISOL ESCOBAR (Venezuela) .izvori .kolaž i scenografije raznih hapeninga .prvi njegov materijal je CRTANA TRAKA.neko vrijeme koristio tradicionalne umj.nihilizam 4.obuzet svime što je američko .1958.projekt * THE STORE . dokumentira svijet u kojem živi JIM DINE .dvostruka perspektiva urbanizma i industralizacije . oblike a zatim ulazi u novi stil * THE STREET .satira na apst.3..kravate. gipsa.pomalo nadrealističke skulpture .izrađuje čitave serije "IDOLA". potpuno prekida sa slikanjem i predao se izrađivanju kopija ljudskog tijela koje smješta prema identifikaciji u kompleksne kompozicije .ukazuje na estetsku draž trivijalnih stripova . pretenzije premal lik. Monroe.kipar .lice i njeno tijelo nalaze se svugdje . slobodi . Picassa dvostruka strategija . filmske aktivnosti .M.subjekt cow-boya i draži .niz serigrafskih prikaza jezovitih saobračajnih nesreća. počinje eksperimentirati s figurama prirodnih dimenzija u gipsu i žici .djela se mogu opisati kao pop-asamblaži GEORG SEGAL . ili češće POVEĆANE VERZIJE predmeta iz zbiljskog života . E.princip monotonog ponavljanja . pristupa pop-artu kad njegovo djelo doživljava iznenadne stilske promjene . MONROE .radi na verzijama reprodukcija najvećih moder. boje i neočekivanih predmeta . Mondriana. eksp.meki kip .ispitivanje naše sposobnosti da podnesemo dosadu . 50ih ..stvorila svoj svijet od drva.elementi njegovih kolaža isključivo su birani među običnim predmetima . ROY LICHTENSTEIN ..slike s poč.kiparica .erotizam + banalnost + vjernost svakidašnjem .kolekcija slika nalik grafitima ..

proizlazi iz toga što je bio slikar reklamnih panoa . reklama za usisivač i ostalih kućanskih aparata * SANJAM BIJELI BOŽIĆ .npr.naglašen nostalgičan element ..slike-riječi .snažna karika socijalne angažiranosti .slično Davisu . A.to je samo nešto nastalo usput JAMES ROSENQUIST .priklonio se Amer.kompleksna jela koja da bi bila razumljiva često zahtijevaju govorna objašnjenja * LONDON NOĆU PETER BLAKE .podvrgava fotogram kinematografske trake čitavom nizu transformacija zamijenio pozitiv u boji negativom u boji ROLAND KITAJ . mjesto Rauschenberga i Johnsa .izbor tema ograničen jestivi sadržaji . torte LARRY RIVERS . dream-u * THE AMERICAN DREAM .u pop artu cijeni samo osjećaj slobode koju mu on pruža . a ne Istok SAD (za NY) .svoje temeljne sadržaje crpi iz FLIPPERA .po uzoru na panoe stavlja jedne do drugih različite prizore ROBERT INDIANA .tradicionalna djela s kraja 19.snažni erotični oblici.često šifrirane optužbe modernog života ALLAN D'ARCANGELO * PUNI MJESEC .često uključuju elemente kolaža s ciljem da se postigne kontrast .jedna od najprostranijih platna naslikanih u pop artu .utjecaj De Kooniga . autoputa i daljina ED RUSCHA ..aktovi .nastavničko iskustvo .1953. . sastavlja temeljni vizualni vokabular prikazujući LULU.predstavlja kompilaciju elemenata iz reklamnog oglasa najrazličitijeg sadržaja .likovi djevojaka svedeni na najerogenije točke ali ta depersonalizacija nije unaprijed odlučena .čovjek koji je u Britanskom pop artu zauzeo amer.većina spadaju u red PROCES ARTA rafinirane i elegantne varijante pop-arta.stroga jednostavnost koja sugerira blještave riječi neonskih reklama . st.design * SHE . znatna psihološka kompleksnost MEL RAMOS .kontakt gipsanih figura i onoga što ih okružuje .poslije * FILMSKI POSTER TOM WESSELMAN .pokušao proslaviti popularne heroje i kraljice seksa na neposredan način .zaokupljen igrom riječi .slikar amer.također ograničenje na predmete iz svakidašnje upotrebe RICHARD LINDER .ako najdragocijeniji ukras svedemo na običan dekoracijski pribor .pomalo izoliran u odnosu na druge umjetnike pop arta . tipično kalifornijsko WAYNE THIEBAUD .hotimično .većina djela može se razdijeliti u 2 skupine 1. AKTOVI 2.također tehnika stavljanja slike jedne prema drugoj ali s tom razlikom da više sliče jedna drugoj . .L.kada koristi kolaž on se trudi podsjetiti nas sa su do te tehnike doveli amateri viktorijanske epohe koji su dijelove papira ili krpe lijepili po španjolskim zidovima .ako njihova sličnost nije baš vjerna njihov je značaj očigledan * MISS CORN FLAKES POP ART KAO INTERNACIONALNI STIL RICHARD HAMILTON . ŽENU U STEZNIKU koja će se često pojavljivati na njegovim slikama .on se suprostavlja ideji da velika umj.zanimanje za predimenzioniranost .hladnjak.daje objašnjenja o svome vlastitom djelu . MRTVE PRIRODE .zanimanje za Zapad . mora biti i teška umj.

njegove mobiles su dosta čvršće i mogućnost gibanja je manje ograničena .koje se same pokreću bez pomoći motora 4. APSTRAKTNE VIZUALNE INDUKCIJE .do 1926.sa sociološkog stajališta ekvivalent Worholu .zainteresiran i za temu hermafrodizma ANTONIY DONALDSON .fetišizam .erotizam snažno izražen .eksperimentirao s crtanjem na celofanskim listovima i pleksiglasom koje smješta jedne povrh drugih. pop arta .crpe svoje izvore iz futurizma i konstruktivizma .bitna razlika između mobilne strukture i predmeta pokretanim motorom je u tome što je pokretana struktura slučajnost . ili zamagljen prikaz amer.on se mora pomaknuti da bi ih aktivirao 3.podijelio je umj.već 1920.realizator ne može računati na određenu preciznost efekta GEORGE RICKEY .Dubuffet pobuđuje u njemu zanimanje za infantilnu umj.razvijaju se istodobno s pop artom.varijacija teme pin-upa ANTHONY GREEN . naglasaka . ovog tipa u kategorije 1.. ali u stanovitom smislu sporije u odnosu na privlačenje publike .svijet geometrije .strukture od metalne žice reducirana formata .u amer.KACIGE. nasilja . umj.erotizam . u prostoru VICTOR VASARELY .vjerovatno prvi umjetnik koji se proslavio djelima isključivo temeljenim na pokretanju kao najbitnijem elementu .tradicionalne tematike s ukusom "naive" .industrijski crtež . popartističkoj ikonografiji njegove se verzije razlikuju jedino romantizmom .često upotrebljava razglednice iz doba Viktorije i Edwarda. djela koja IZAZIVAJU STANOVITO UPLITANJE GLEDATELJA .erotika . pop artu 2 tipa seksualnosti 1.često se predstavljaju kao prirodan slijed pop arta . razmičući ih međusobno kako bi učinak ishodio promjenom prizora kod gledatelja sveki put kad ovaj promjeni kut promatranja .seksualnost na sekundarnoj razini .njegovi MOBILES su već tada prava djela kinetičke umjetnosti . što se smatra pretečom mobilnih struktura . te moderne fotografije pin-upa * ZID LJUBAVI DAVID HOCKNEY .suprostavljanje područja obojenih snažno oprečnom bojom jednaka tonaliteta .FRANK POPPER . PRAVE NAPRAVE I MOBILNE STRUKTURE .odsutstvo amer. značajki brit. ekspresiju .vrst grafičke umj. MOTOCIKLI .kod njih je učinak ovisio o gibanju oblika .Amerika važna zbog ličnog oslobođenja * KARIJERA SELJAKA * DOMAĆI PRIZOR IZ LOS ANGELESA PETER PHILLIPS . futurist Rodčenko i dadaist Man Ray ostvarili viseće mobilne strukture ALEXANDER CALDER .materijal njegovih prvih slika potječe iz najbezvrednijih ženskih časopisa prenesen preko uporabe obojenih poteza kistom po uzoru na Matissea .JOE TILSON i PATRICK CAULFIELD MATRIAL RAYSSE JAQUES MONORY CESAR MIMO ROTELLA VALERIO ADAMI PIERO GILARDI OP ART I KINETIČKA UMJETNOST .djela koja kod gledatelja podstiču psiho-fiziološku reakciju preko upotrebe optički zbunjujućih crteža ili efekata moire (valovitog prelijevanja) 2.napuštanje posljednjih tragova figurativnosti .bitan je način na koji je slika naslikana i korištena a ona sama za sebe nema nikakvo značenje ALLEN JONES .zadovoljava se sa dva do tri tipa pokreta GUNTHER HAESE .hipperrealistički stil izvedbe . još savršenija djela koja su ZAMIŠLJENA KAO PREDSTAVA I AMBIJENT a ne kao neovisan predmet . ili se ističe kulturni objekt 2.najuspjeliji pokušaj približavanja jednog Engleza Amer.politička komponenta u Britanskom pop artu . stvara sičušan CIRKUS s likovima od željezne žice i drveta.erotska opsesija jedna je od gl. uključuju DJELA S UGRAŠENIM OSVJETLJENJEM I GIBANJEM 5.

oni prikazuju fiziološki doživljaj optičkih efekata .OPTIČKA INDUKCIJA .poneka su zasnovana tako da se samouništavaju.vješa šipke od metala ispred neke prugaste površine * VIBRACIJE .zahtijevaju intervenciju gledatelja .CLEMENT GREENBERG.konstruktivni sistem jedne njegove skulpture sastoji se od osjetljive mreže elektromagnetske energije . .manualni pokret gledatelja pojačava utisak .60ih .to je ograničenost pa čak i monotonost njegovih djela LARRY POONS * DVOSTRUKA BRZINA .termin . temelje se na energiji a ne na materijalu ..oduševljen samim strojem.operacije s pleksiglasom . .tendencija prema organiziranom crtežu u kvadratnim ili romboidnim oblicima .oko u naporu da razbere jedan crtež od drugog .npr.prožimanje i međusoban utjecaj njega i Railiyeve zanimanje za kružni oblik nišana .kiparski kinetički op-art u obliku svjetlosnih tijela koja samo emitiraju svjetlost ili je reflektiraju NOVA APSTRAKCIJA . radi samo na crno bijelim slikama .tradicija hart-edge apstrakcije koju je utemeljio Mondrian . popuštanje .autor najzapaženijih optičkih nestabilnih crteža .gubi sposobnost da se usredotoči na cjelinu .jednostavno se sastoji od metalnih šipki ili najlonskih konaca obješenih o strop tako da obuhvaća sav raspoloživi prostor .na taj način arhitektura postaje potpuna .dva spleta obojenih točaka.* RELJEF S ČAVLIMA ENRICO CASELANI POL BURY JEAN TINGUELY .op-art je proizašao iz konstruktivističke apstrakcije suprematizma. .1959.obilno koristi magnete u svojim djelima .mnoge slike mu se temelje na tome .dimenzije .kad je uključen elektromagnet privlači pozitivne magnete a odbija negativne . međusobno nenametnutim .koristi IGLE koje lebde unutar magnetnog polja .oko 1967. L.pomoću matematički pravilnih struktura oblika i primjene znakova djelovanja boje na vid.POST-PAINTERLY ABSTRACTION . stvara novi doživljaj iluzije .nasljedio tradicije Bauhausa . .više konzervativan nego radikalan stil . .oko dovedemo u situaciju da sugestija boju koja u stvari nije naznačena.1955. projicirajući posljedične slike boje komplementarnih zona koje dodiruju onu u kojoj je jača .magnet se uključuje i isključuje u izmjeničnom ritmu . izumio je mehanizme koji su u stanju proizvesti sliku i crteže u stilu apstraktnog eksp.efekt treperenja priviđenja kolonstičkih prostora na površini slike kao u dubokoj perspektivi.usavršio se na djelima koje naziva PROSTORNODINAMIČKA i SVJETLOSNODINAMIČKA . katkad tome pridaje i glazbenu pranju . prelazi na kinetičku umj.svođenje znaka na totalnu anonimnost .crno-bijele slike ili sivi tonovi PETER SEDELEY .izleti u ambijentalnu umj.osvjetljavao slike obojenim filtrima i činio ih pokretnim pomoću rotora CARLOS CRUZ-DIEZ YAACOV AGAM . 1964.osjećaj pokreta i energije BRIDGET RILEY .snažan dojam odmicanja i primicanja .počeo prodirati 50ih .utjecaj na dekoraciju i dizajn .upotrebljava pokretne metalne strukture kombinirane s refleksijom svjetlosti samih njihovih površina.slagao je u razmacima duboko uvučene spirale u njih . A.dematerijalizirana * VELIKI PANORAMIČNI VIBRIRAJUĆI ZID GUNTER LLECKER . druga dobivaju sposobnost stroja da podnese vrlo brz proces raspadanja * SPOMENIK KAMIKAZE TAKIS .upotreba identičnih i umnoženih elemenata .zvukovi su jednako važni NIKOLAS SCHOFFER .njegove skulpt.kad je isključen pozitivni i negativni magneti privlače se međusobno .tjeskobe ili vedrine .RICHARD ANSUKIEWICZ .jednostavni gotički efekt pretvara se u oštar fizički osjet kinetički zamječen u oblini mentalne napetosti.djelo ne proizvodi željeni učinak ako gledalac mijenja položaj u odnosu na sliku JESUS RAPHAEL SOTO .u čisto geometrijskim formama prikazuje optički promjenjljive izglede boja i svjetlosti . u isto vrijeme on je za njega predmet veličanja i satire te ga upotrebljava da bi ismjehivao neke vidove suvremene umjetnosti . De Stijla i Bauhausa .

GABO.1935.rastopljeno slikanje na platno koje se razlijeva u mrlje . RAYMOND DUCHAMP-VILLON.boju nanosi prolijevajući je horizontalno ili razmazuju je običnim valjkom KENNETH NOLAND .METE .funkcionalne tj.slike organizirane prema horizontalnoj i vertikalnoj raspodjeli koja se u svakom slučaju sastoji od 10 cjelina ELLSWORTH KELLY . .objektivna izražajna snaga čiste boje ..tanane skulpture .Helen Frankenthalerin tehnika ga oduševljava . mrežu.boja u središtu . Frankenteler koja koncentrira likovni izraz na sustav tonaliteta boje . jasno odvojene jedne od drugih . jajoliki oblici nasuprot pravokuthih površina boje . linearna čistoća MINIMALISTIČKA UMJETNOST .koristi stilizaciju.susret sa skulpturom arhaičnih civilizacija HENRY MOORE . pravokutnici raspoređeni slično tabelarnom pregledu boja MORRIS LOUIS .poslije rata sklonost ka djelima široke potvrde od naroda OSIP ZADKIN .ponekad u središtu imaju prazan prostor upotreba boje .studira boju i njenu upotrebu.krajnje ublažavanje figura .BREAK-TROUGH . traži impersonalnost i kontrolu emocija .nadrealist .poduka u Bauhausu .izraz minimal art izumio filozof RICHARD WOLLHEIM .razvija se apstraktna plastika . estetsko iskustvo koje priziva međusobno djelovanje suprotnih boja * HOMAGE TO THE SQUORE (počast kvadratu) .1930.razvija se staro poimanje skulpture kao u sebe zatvorene tvorevine . konstruktivizma .u Americi . PEVSNER. pažnja promatrača pomažu njih se upravlja na prostorno.boje dominantne. u njegovim djelima se pojavljuje barokni element usko povezan s dekorativizmom toga vremena . BRANCUSI C.redukcija gestualne plohe slike na monokromnu površinu .čitav život tražio je put suprotan Rodinovu. zanimao ga psihički efekt.uočava da su ovakve slike limitirane i te se godine pojavljuju prve slike s oblicima rožnice .masivne osnove . ARCHIPENKO.dada .kubistička derivacija * ORFEJ JEAN ARP .djelo s jedne strane povezano s Brancusijevom jednostavnošću a s druge strane Tongyeve kompozicije * POPRSJE ŽENE ALBERTO GIACOMETTI .centrirane slike često kružna oblika .ovim se nazivom označava tendencija ka apstraktnom svođenju forme na primarne strukture. zbitost djela ..tehnika . u isti mah arhitektonske aspekte .razvijanje od rubova prema unutrašnjosti .skulpture masivnih formata .. nadrealistički elementi.bira boje tako da se vide razdjeljeni planovi od plohe na kojoj su naslikani kako lebde slobodno u prostoru .široko plošno objene površine.probija se zahvaljujući seriji MONOKROMATSKIH SLIKA PRUGASTE SLIKE .razvoj od ACTION-PAINTING ka postlikarskoj apstrakciji ima jednu lirsku prelaznu fazu u slikarstvu H.kocku.dekorativni elementi .skala plošnih čistih boja.prijeći preko . uključuje rad prema modelu .potenciranje plošnog i neprikazivačkog karaktera slike JOSEF ALBERS .studirao u Parizu. da bi zahvatili strukturni element boje u smislu raščlanjivanja prostora . punoća.HARD-EDGE APSTRAKCIJA . rasprostiranje volumena.JULIO GONZALES..s progresom modernog pokreta izranjaju mnogi umjetnici kojima je kiparstvo glavna aktivnost .kasnije sintetični oblici. strukture . BRANCUSI .krug ili serija koncentričnih krugova centriranih na kvadratnom platnu FRANK STELLA . čisto geometr.otkrili novu složenu skalu svojstava boje koja se proteže od različitih dubinskih svojstava do transparentnosti i sposobnosti vibriranja .služe se čvrstim apstraktnim formama.30ih odlazi u Ameriku .oslobađanje svih dekorativnih dodataka da bi ostvario redukciju na osnovne determinante prostornog izgleda djelovanje svjetlosti na materijal.1929. usvojio iskustvo ev.u razdoblju između dva rata pomalo napušta kubizam .* STOGE .

KRALJICA ARNOLDO POMODORO .skulpt.geometrijski apstraktan GERMAINE RICHIER .40ih . mu teže vodoravnom smjeru i ide za sveobuhvatnim dokinućem temelja EDWARD PAOLOZZI skulptura na stupnju kompromisa između pop arta i nadrealizma .osjećajni element je irelevantan DAVID SMITH .skeletični likovi .ironija da izabran materijal sam određuje svoj oblik REINER RUTHENBECK * HRPA PAPIRA .slaganje lakiranih staklenih pločica pod pravim kutom jedne spram drugih DONALD JUDD .subjektivni realizam.konjaničke skupine * VITEZ . metalnih ploča * MIDDAY . velikih dimenzija .u kasnijem razdoblju . nejasan . proizvode koje zavaruje i lakira živim bojama STRUKTURALIZAM .pokušava dovesti skulpturu do istoznačja s apst.izvori . uvijek na granici preobrazbena prelaza u nešto apsolutno neljudsko * ŠAHOVSKA FIGURA. Moorea uvečavajući njegove reducirane modele do definitivnih dimenzija .želio naglasiti značenje skulpture .kompleksna igra odbljesaka .pojam reda nužno je slučajan.otkrio da upotrebom tvorničkih komada može brzo i lako izraditi skulpt. doista bila minimalističkom mora u potpunosti napustiti svaku formulu predeterminacije RICHARD SERRA .kreiranje zamršena površinskog motiva na listovima voska s upotrebom sitnih zupčanika.studira na Bauhausu .figurativno romantični stil koji je ponešto preuzeo iz nadrealizma .primarne strukture HARRY BELL .zatim počinje upotrebljavati gotove ind.industrijski značaj ..svojim skulpturama suočava probleme trodimenzionalnosti s izrazom zanimljiva odstupanja .bilo stilom ili tehnikom .sukob konceptualnog reda i vizualnog nereda * 3 PORT SET ROBERT MORRIS .tehnika IZRAVNOG ZAVARIVANJA.da bi skulpt.simbol jedne nove unionističke koncepcije BARBARA HEPWORTH .koristi neobične materijale i uključuje jednostavan ali prikriven princip reda. kotača dječjih automobilića i sličnih sitnica i zatim ulijevanje u broncu .drvo. umj. greda.kontrasti ravnih uglačanih i zahrđalih površina MAX BILL .prema njemu rješenje se nalazi u praćenju pokazatelja koji leže u samim materijalima .novo figurativno i humanističko kiparstvo LYNN CHADWICK .skulpt.njegova najvažnija metoda . dovela do ekstremen granice svoju averziju prema formi DAN .LAKIRANE STAKLENE KOCKE .radio kao asistent H.min. jer su metalni oblici realizirani ulijevanjem rastopljena drva u kutove sobe u kojoj su raspoređene * 9 GUMENIH REMENA S NEONOM .podovi isticanje plošne strukture SOLE LE WITT . od čeličnih otpadaka. slikarstvom . figure u procesu transformacije.svijet istovjetnih oblika CARL ANDRE .iskustvo iz montažnog odjela automobilskih tvornica + oduševljenje za Picassove i Gonzalesove zavarivane skulpture * KOCKE * KRALJEVSKA PTICA * PRVI KAT III . ali i ona podliježe čarima bronce MARINO MARINI .zanima ga pitanje formalnih eksperimenata .tendencija prema serijama ANTHONY CARO .

mnoga njezina ostvarenja anticipiraju ono što će u Evropi biti učinjeno tek kasnije . oblikovanja npr.sredinom 50ih u Japanu . priredbu u galeriji Reuben u NY na kojoj su promatrači bili pozvani da učestvuju u kotrljanju bačvi. CLAES OLDENBURG .deformirao happ.razlikuju se od strukturalista zbog općeg dojma zavodljivosti i dekorativizma 1.mades .dnevna soba . folija . je kao kazališna forma u kojoj se različite elemente uključujući i neformalnu recitaciju. kontrast između radnje zabilježene na filmu i radnje koja se odigrava u njegovoj nazočnosti ALLAN KAPROW .skulpt.rekonstrukcija jednog bordela 40ih .* ROXY'S . serija pravokutnika s zaobljenim uglovima pod vakuumom 2.kao paralelni s teorijom happeninga.priređivao ekzibicije na otvorenom u kojima bi se koristio vlastitim tijelom kao izražajnim sredstvom .za njega je happening samo izravan produžetak vrste posla koji je doveo do realizacije niza djela * DUĆAN .većina tih umjetnika je priređivala i sudjelovala u happ.* HAPPENING U 6 DIJELOVA .dio popa za koji se kaže ENVIROMENT .s jedne strane konstruktivizam s druge pop art .mrtvačnica . akcije . zamišljenom kao terapeutski obred .njegove ativnosti mogu biti izmišljene ili svakidašnje .razvijanje principa kolaža u akciji .spavaća soba . serija ploha. samorazaranja .nastao iz volje za direktnim prisvajanjem života kroz umjetničku akciju i proizvod je neodad. kao skup zbivanja izvedenih ili opaženih u više nego jednom vremenu i više nego jednom mjestu .zamrznuti spomenici svakodnevnog ponašanja koje se obično ne zapaža . materijala pri čemu svaka stvar unutar izvjesne situacije može postati umjetnički materijal .služi se filmom u predstavama .vizualni aspekti happ. prislonjenih o zid .kuhinja .FLAVIN * SPOMENIK ZA V. za umj.gipsane figure i predmeti iz svakodnevnice . i neorealističkog pokreta koji se kao protuteža enformelu formirao s Novim realizmom oko teoretičara Piera Restanyja u Parizu i NY .stvara se oblikovni prostorni sklop koji potpuno opkoljava promatrača i uvlači ga u trenutak umj. organizira u strukturu po dijelovima * IZ DOMAĆINSTVA .javna kuća .ne pruža nikakve sadržinske poruke već hoće da pomoću stvaranja nove osjetljivosti za sposobnost doživljaja trgne svijest iz letargije u koju zapada zbog uobičajenih mehanizama ponašanja i mišljenja .KAZNO SHIRAGA . na glavu izlio sadržaj drugih dviju posuda ROBERT WHITMAN . kod Kinholza prisutan provokativni enviroment kombinira krajnje istrošene i prljave predmete u anegdote ukazujući na tragediju učmalog socijalnog ponašanja .happ.apartman od 3 tkanine * VAVNDEVILL SHOW .strukturalni materijal HAPPENING I AMBIJENTALNA UMJETNOST .uklanjanje razlike između inscenatora i publike .HAPPENING . direktno uzeti iz onoga što je dostupno .mesnica JIM DINE .popio lak. happening se povezao sa fluksusom .sa happeningom je povezana totalna ekspanzija umj.boja .ples povrća što bi visilo o koncu .POPULARISTIČKI KARAKTER .zatvor .* GUTAČI. kao nastavak njegovog slikarstva * NASMIJEŠENI RADNIK .njegovi materijalni ambijenti mogu se konstruirati.glumci diletanti.sa Duchampovim readi.koji se odigrava na različitim mjestima . 60ih . vučenju al.istinsko i pravo rođenje happeninga se povezuje uz pojavo pop arta .1962.prijelaz ka happ.prouzrokovanje određene duhovne reakcije .G.poč.* GAS .pojam prvi put upotrebljava ALLEN KAPROW 1958. Segal . FOSTEL je razvio svoj DEKOLAŽ-HAPPENING u kome polazi od faktora raspadanja. predstave bez proba .odobrava materijal neonske cijevi JOHN MOCRACKEN i CRAIG KAUFFMAN .koji je muzička forma umj. gubi svoj dotadašnji karakter predmeta zatvorenog u sebe i postaje dio cjelokupne situacije zajedno sa svojom okolinom . TATLINA . živo obojenih.

prezir nad formom doveo je do eksperimenata sa svim vrstama materijala . želeći da mi to smatramo skulpturama .na granici između 2 tendencije * PERSPEKTIVNE KOREKCIJE . zajedništva.vjeran čovjekoljubivoj viziji uloge umjetnika .BODY ART BRUCE NAUMAN * BOUND TO FAIL .snažno prizivanje na smrtnost .HAPPENING . A.kosu.suradnja s prirodnim procesima.dramaturzi komuniciraju s građ. hranu.pomoći ljudima da vide svijet BERNARD I HILDA BECHER . most. u jednom trenutku ili seriji .suprotno od kolaža . djela iz galerije i stvoriti ga kroz izravno uplitanje kroz prirodnu sredinu ROBERT SMITHSON * PJEŠČARA SA ZRCALOM . pobuna PETTER KUTTNER .krug kao površina reda KONCEPTUALNA UMJ. koji je želio umj. cowboya.specijalizirao se u bojenju hrane zaslijepljujućim tonovima PETER DOCKLEY . slučajnom) . aparatom neki aspekti njihova života . umj.nešto kontroliranija forma . umj.* PROSTRANO .način na koji se koncept. putem vizualnih i verbalnih prizora .veću ulogu ima publika. .može se odigrati u samoposluzi.iz dokumentarističke pobude fotografiraju elemente anonimne industrijske arhitekture * PITHEADS DENIS OPPENHEIM * POZICIJA ZA ČITANJE ZA OPEKOTINU 2 STUPNJA . pokret za obrazovanjem umjet.da bi se amer.dekolaž . galerijskom...zanimanje za raznovrsne načine kojima se može iskazati stanovita zamisao . ostvarene aparatom rukovanim tako da se dobiju slike izmjenične s onim u zbilji * PANORAMA TOM PHILLIPS * BENCHES . suočila s zbiljom trebalo je čekati gorko razdoblje vijetnamskog rata L.izvorna zamisao bila je zabranjena fotografska reprodukcija DENNIS OPPENHEIM * OBILJEŽENA PLANINA .. bilo je logičnije izvaditi umj.kazalište OFF OFF BRODWAY . izazvao u nekim zemljama je tkz. . dok se vozi auto-putem.uska veza između body arta i happeninga GILBERT&GEORGE . umj.sijeno.provociranje i izazivanje publike EARTH ART I KONCEPTUALNA UMJETNOST .žig za oznaku stoke WOLF KAHLEN . djelo iz galerije i stvara ga kroz izravno uplitanje u prirodnu sredinu * SPIRAL JETTY . SERRE * HEXOGRAM .javno pražnjenje .jedna sekundarna manifestaciju koju je happ.protest.fotografije krajolika.kreativno načelo koje se temelji na uništenju i samouništenju .koristi voštane figure. odjeću.on je umjetnost ali se čini bliže životu . okolina u koju se ulazi" RED GROOMS CAROLEE SCHNEEMAN .koncept.više voli obujme koji uključuju neku geometrijsku progresiju .na Velikom slanom jezeru u Utahu . vraćajući se imaginaciji naučne fantastike .umjetnici su se htjeli izravno suočiti s vanjskom zbiljom.vrijeme može protegnuti na više od 1 god.paradoksalni aspekt ..definirao ambijent kao "doslovno. podložniji slučaju mada nije do kraja prepušten slučaju PERFORMANCE. dovesti njezinim procjenjivanjem na razinu pučanstva . proizlazi u mnogo širem smislu iz ideja što su se oblikovale po prvi put s nastankom minimalističkog kiparstva . preinaka ili protuslovlje prirode * PROSTORNI ISJEČAK STABLA R.djeluju u okviru organizacije ART FOR ALL . a ponekad prihvaćaju da se zabilježe fotog. usredotočuje na osobu i osobnost umjetnika JAN DIBBETS . a jedan način sastojao se u tome da premjeste vanjsko u galerije svejedno.najvažnije obilježje djela je nepristupačnost MICHAEL HEIZER * PREMJEŠTENA I PONOVO POSTAVLJENA MASA WALTER DE MARIEOV * LAS VEGAS PIECE milju duga crta povučena u pustinji Nevade . PROVOS GUNTER BRUS .vodi umj.ponekad portretiraju sami sebe ispred neke šumovite pozadine. happ..ono što je nedostajalo amer.režirani ili nerežirani događaj koji umjetnici realiziraju pred publikom (muzejskom. čelik ..poštom odašilju velik dio materijala . je suočenje s zbiljom koje zauzima tako bitno mjesto u prvim futurističkim i dadaističkim nastupima AY-O * KILL PAPER NOT PEOPLE WOLF VOSTELL .podsjeća na kult amer.

prava stolica i definicija stolice . koncept.za razliku od minimalne umj.u obliku skica i pismenih bilježaka stavlja na uvid ideje i planove projekata kojima se predlažu specifične misli ili akcije a koje treba da ativiraju maštu promatrača .upotreba materijala neprikladnih za simboličke svrhe . se odriče materijalne realizacije i namještanja .akcione egzibicije . ne analizira temeljna načela prostornih pojava već konceptualnom konstrukcijom jedne situacije-modela skreće pažnju na kompleksne faktore koji djeluju unutar jednog fragmenta stvarnosti . pri čemu se uvijeti vizualiziranja reflektiraju u različitim modalitetima .i djelima ambijentalne umj.nastojala biti .* ZLE MISLI * SINGIG SCULPTURE JOSEPH BEUYS . JEDNOM MRTVOM ZECU . . stolice.* PROSTORNA SKULPTURA .JOZEF KOSUT .od alternativne politike zavučene u umj.foto.umj.različitost stvarnosti VIDEO ART .. do najistančanije verzije starog kaleidoskopa NAM JUNE PAIKA .koncept umj.serija * MASNI UGLOVI . djelovanje kao takvo prvi put postaje centralni problem misli.* JEDNA STOLICA I 3 STOLICE .* STOLAC SA SALOM .kombinira energiju masti s privlačnošću i redom pravog kuta .* KAKO OBJASNITI SLIK.interes šire publike pobuđuje 60ih kada se posvećuje assemblageu .

vi e voli obujme koji uklju uju neku geometrijsku progresiju .ono to je nedostajalo amer. happ.protest. most.umjetnici su se htjeli izravno suo iti s vanjskom zbiljom.njegovi materijalni ambijenti mogu se konstruirati. dovesti njezinim procjenjivanjem na razinu pu anstva . a jedan na in sastojao se u tome da premjeste vanjsko u galerije svejedno. umj.najva nije obilje je djela je nepristupa nost MICHAEL HEIZER * PREMJE TENA I PONOVO POSTAVLJENA MASA WALTER DE MARIEOV * LAS VEGAS PIECE milju duga crta povu ena u pustinji Nevade . podlo niji slu aju mada nije do kraja prepu ten slu aju PERFORMANCE.koristi vo tane figure.happ. pobuna PETTER KUTTNER . predstave bez proba . direktno uzeti iz onoga to je dostupno .iz dokumentaristi ke pobude fotografiraju elemente anonimne industrijske arhitekture * PITHEADS DENIS OPPENHEIM * POZICIJA ZA . pokret za obrazovanjem umjet. umj. okolina u koju se ulazi" RED GROOMS CAROLEE SCHNEEMAN . djelo iz galerije i stvara ga kroz izravn o uplitanje u prirodnu sredinu * SPIRAL JETTY . suo ila s zbiljom trebalo je ekati gorko razdoblje vijetnamskog rata L.njegove ativnosti mogu biti izmi ljene ili svakida nje .vodi umj.izvorna zamisao bila je zabranjena fotografska reprodukcija DENNIS OPPENHEIM * OBILJE ENA PLANINA .* PROSTRANO .prezir nad formom doveo je do eksperimenata sa svim vrstama materijala .specijalizirao se u bojenju hrane zaslijepljuju im tonovima PETER DOCKLEY .on je umjetnost ali se ini bli e ivotu .na Velikom slanom jezeru u Utahu . proizlazi u mnogo irem smislu iz ideja to su se oblikovale po prvi put s nastankom minimalisti kog kiparstva . elik . vra aju i se imaginaciji nau ne fantastike .suradnja s prirodnim procesima.sijeno. .. dok se vozi auto-putem.vrijeme mo e protegnuti na vi e od 1 god.sna no prizivanje na smrtnost . je kao kazali na forma u kojoj se razli ite elemente uklju uju i i neformalnu recitaciju. slu ajnom) . u jednom trenutku ili seriji .razvijanje principa kola a u akciji .jedna sekundarna manifestaciju koju je happ.pomo i ljudima da vide svijet BERNARD I HILDA BECHER . organizira u strukturu po dijelovima * IZ DOMA INSTVA . umj.provociranje i izazivanje publike EARTH ART I KONCEPTUALNA UMJETNOST .re irani ili nere irani doga aj koji umjetnici realiziraju pred publikom (muzejskom.deformirao happ. cowboya.prijelaz ka happ. . preinaka ili protuslovlje prirode * PROSTORNI ISJE AK STABLA R.fotografije krajolika.kreativno na elo koje se temelji na uni tenju i samouni tenju . usredoto uje na osobu i osobnost umjetnika JAN DIBBETS .dekola .ve u ulogu ima publika. zami ljenom kao terapeutski obred . bilo je logi nije izvaditi umj. A.krug kao povr ina reda KONCEPTUALNA UMJ. ostvarene aparatom rukovanim tako da se dobiju slike izmjeni ne s onim u zbilji * PANORAMA TOM PHILLIPS * BENCHES . galerijskom. putem vizualnih i verbalnih prizora .paradoksalni aspekt .ig za oznaku stoke WOLF KAHLEN .suprotno od kola a . PROVOS GUNTER BRUS .definirao ambijent kao "doslovno.na in na koji se koncept. SERRE * HEXOGRAM .glumci diletanti. kao skup zbivanja izvedenih ili opa enih u vi e nego jednom vremenu i vi e nego jednom mjestu .na granici izme u 2 tendencije * PERSPEKTIVNE KOREKCIJE .* GAS .mo e se odigrati u samoposluzi.vjeran ovjekoljubivoj viziji uloge umjetnika .dramaturzi komuniciraju s gra .podsje a na kult amer. zajedni tva..da bi se amer.ALLAN KAPROW . djela iz galerije i stvoriti ga kroz izravno uplitanje kroz prirodnu sredinu ROBERT SMITHSON * PJE ARA SA ZRCALOM .HAPPENING .kazali te OFF OFF BRODWAY . je suo enje s zbiljom koje zauzima tako bitno mjesto u prvim futuristi kim i dadaisti kim nastupima AY-O * KILL PAPER NOT PEOPLE WOLF VOSTELL .ne to kontroliranija forma .javno pra njenje .koncept.. koji je elio umj. izazvao u nekim zemljama je tkz.koji se odigrava na razli itim mjestima .

* PROSTORNA SKULPTURA . prava stolica i definicija stolice .djeluju u okviru organizacije ART FOR ALL .BODY ART BRUCE NAUMAN * BOUND TO FAIL . do najistan anije verzije starog kaleidoskopa NAM JUNE PAIKA . koncept. JEDNOM MRT VOM ZECU .* JEDNA STOLICA I 3 STOLICE ..ponekad portretiraju sami sebe ispred neke umovite pozadine.* STOLAC SA SALOM . .od alternativne politike zavu ene u umj.uska veza izme u body arta i happeninga GILBERT&GEORGE .kombinira energiju masti s privla no u i redom pravog kuta .i djelima ambijentalne umj.JOZEF KOSUT . aparatom neki aspekti njihova ivota * ZLE MISLI * SINGIG SCULPTURE JOSEPH BEUYS .po tom oda ilju velik dio materijala .upotreba materijala neprikladnih za simboli ke svrhe .u obliku skica i pismenih bilje aka stavlja na uvid ideje i planove projekata kojima se predla u specifi ne misli ili akcije a koje treba da ativiraju ma tu promatra a .koncept umj.kosu.razli itost stvarnosti VIDEO ART .akcione egzibicije . odje u.interes ire publike pobu uje 60ih kada se posve uje assemblageu .* KAKO OBJASNITI SLIK. se odri e materijalne realizacije i namje tanja . hranu. a ponekad prihva aju da se zabilje e fotog. djelovanje kao takvo prvi put postaje centralni problem misli..za razliku od minimalne umj. pri emu se uvijeti vizualiziranja reflektiraju u razli itim modalitetima .zanimanje za raznovrsne na ine kojima se mo e iskazati stanovita zamisao .serija * MASNI UGLOVI .nastojala biti . ele i da mi to smatramo skulpturama . ne analizira temeljna na ela prostornih pojava ve konceptualnom konstrukcijom jedne situacije-modela skre e pa nju na kompleksne faktore koji djeluju unutar jednog fragmenta stvarnosti . stolice..foto.umj.ITANJE ZA OPEKOTINU 2 STUPNJA .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful