BURZA

Seminarski rad

SADRŽAJ:
1. UVOD ………………………………………………………………………… …4 2. ŠTO JE BURZA I ČEMU SLUŽI ?……………………………………………… 4 3. POVIJEST BURZE ……………………………………………………………… 5 4. POVIJEST NAJVAŽNIJIH SVJETSKIH BURZA……………………………… 6 5. ULOGA BURZE ………………………………………………………………… 8 6. PROMET VRIJEDNOSNIH PAPIRA NA BURZI……………………………… 8 7. DIONICE ………………………………………………………………………… 9 8. TKO SU DIONIČARI ?…………………………………………………………..10 9. ODLUČUJUĆI ČIMBENICI KRATKOROČNE TENDENCIJE NA BURZI ….10 10. ODLUČUJUĆI ČIMBENICI ZA SREDNJOROČNU TENDENCIJU BURZE ..12 11. ODLUČUJUČI ČIMBENICI ZA DUGOROČNU TENDENCIJU BURZE…… 12 12. ULOGA MEDIJSKE TEHNIKE NA BURZI ………………………………….. 13 13. SAVIJETI U BURZI ………………………………………………………….. 14 14. TKO JE ŠPEKULANT ? ……………………………………………………….. 14 15. NAJGORE OSOBINE ŠPEKULANTA ……………………………………….. 15 16. KAKO SE MORA PONAŠATI ŠPEKULANT ………………………………. 16 17. VAŽNI ČIMBENICI - ODLUČUJUĆI ZA TENDENCIJU BURZE …………. 18 18. VAŽNOST DIVIDENDE PRI KUPNJI PAPIRA …………………………….. 18 19. TEČAJ …………………………………………………………………………. 19 20. PERMANENTNI KRUŽNI TIJEK BURZE ………………………………….. 22 21. TREBA LI ULAGATI U DIONICE ILI NEKRETNINE ……………………... 23 22. ZAKLJUČAK …..……………………………………………………………… 24 23. LITERATURA ………………………………………………………………… 25

2

već to rade novi vlasnici dionica na sekundarnom tržištu. tj. Vidi se to i u povijesnim scenama mnogim američkih filmova. te ga što bolje predstaviti i pojednostaviti. analize i ekonomske komparacije. Cilj i zadatak našeg istraživanja je pobliže prikazati i objasniti pojam burze. Popularnost osobe određuje se prema tome koliko je tona trake 3 . i to po cijeni koja u danom trenutku odgovara ponudi i potražnji. sastajalište (simbolično rečeno) onih koji žele uložiti svoj novac u vrijednosne papire ili za njih ponovo dobiti novac.Vrijednosni papiri se mogu kupiti na burzi. Ta se pokretna traka vidi u cijeloj Americi. ticker-tapeom (pokretnom trakom) registrira svaka transakcija – cijena i količina. tj. 2. Na Njujorškoj burzi ponude za kupnju se ne izvikuju. pa i u brokerskim uredima većih gradova Europe. Metodom analize smo se služili za analiziranje pojedinih povijesnih događaja i njihovog utjecaja na daljni razvitak burze. te svih termina koji su u posrednoj i neposrednoj vezi sa istom. kako ih Francuzi nazivaju. nego se tzv. namještenici bacaju ticker-tapes na one koji ulaze u grad. na burzi. Na primarnom tržištu tvrtke dobivaju kapital od prodaje dionica. Tvrtke izdaju dionice na primarno tržište (koje je suprotno sekundarnom. kada neka poznata ličnost trijumfalno. S prozora nebodera u kojem su smješteni brokerski uredi. lakše razumjevanje pojedinog stručnog problema. uz pomoć bankarskih investitora. Vrijednosni papiri su. iako one ne sudjeluju u trgovanju. u svako vrijeme. u bilo kojoj količini. i svatko zainteresiran može to pratiti. enciklopedije i koristeći se internet stranicama pojedinih svijetskih burzi. konzultirajući školske udžbenike. preko Broadwaya.1. ulazi u New York. na kojem se dionice i kupuju i prodaju). UVOD Pristup našem seminarskom radu izvršili smo pronalaskom određene stručne literature. Metodom deskripcije pokušali smo opisati zadani nam problem. Potražnja i ponuda obavljaju se javno – glasno se izvikuju. Najzastupljenije metode kojima smo se pri tome služili su metode deskripcije. valeurs mobilieres (pokretnine) za razliku od nekretnina. a metodom ekonomske komparacije za uspoređivanje. ŠTO JE BURZA I ČEMU SLUŽI ? Burza je tržište kapitala.

čak su bili prisiljeni prihvatiti bilo kakav posao. tolika je galama. On neprkidno daje informacije o cijenama svojih specijalnih vrijednosnih papira. uključujući i one u Belgiji. i to unosi u svoje bilješke. no moja žena živi u uvjerenju da sviram klavir u javnoj kući (to je još uvijek bilo bolje nego biti na burzi). tko ovamo dolazi prvi put. kao što to i danas radi određeni broker na Njujorškoj burzi. Düsseldorfu. i 1700. To najbolje ilustrira sljedeća anegdota: Nakon burzovnog kraha u New Yorku 1929 godine. a ti? Reći ću ti u povjerenju -odgovori onaj – ja sam još uvijek na burzi. osobito Chicagu. a to su Pariška burza u Francuskoj. Španjolskoj. kao i dionice najrazličitijih većih privatnih poduzeća koje se naziva dioničarsko društvo. Amsterdamska burza u Nizozemskoj. Njemačka burza u Frankfurtu. U Stockholmu je burza već prije rata (tridesetih godina) bila opremljena računalima. U Parizu. Frankfurtu. tisuće ljudi na burzi je bankrotiralo i morali su početi nešto drugo. Zürichu. a kasnije i u drugim dijelovima svijeta.utrošeno na određenu paradu. mogao pomisliti da se nalazi u ludnici. Trguje se i zajmovima s promjenjivim uvjetima naplate. POVIJEST BURZE Burze su se po prvi put pojavile u Zapadnoj Europi. različitim ostalim vrijednosnim papirima koji predstavljju više ili manje mješavinu dionica i obveznica. U vrijednosne papire ubrajaju se sve obveznice (također poznate i kao obligacije i bonovi) tuzemnih ili inozemnih vlada. 4 . komuna i zemalja. opcijama. U Londonu je tiše. Neke od najstarijih burza datiraju iz 1100. godine. Na mnogim burzama. Mnogi ljudi koji su slučajno došli na burzu više se nisu mogli od nje odvojiti. Sastali se nekedašnji kolege s burze. 3. Tržište svih tih vrijednosnih papira je burza vrijednosnih papira (ponekad se naziva i burza efekata). Druge su burze u Europi otvorene 1600. navodi cijene po kojima je spreman kupiti ili prodati. i jedan pita: Što radiš? Prodajem četkice za zube za jednu tvrtku. Londonska burza u Engleskoj i Milanska burza u Italiji. stroj je obračunavao kupovne i prodajne naloge. da bi netko. godine. Burza izaziva ovisnost. Tamo je trgovanje vrijednosnim papirima pod kontrolom specijaliste kojeg nazivaju Jobber. npr.

te je i prva uvedena u listu kompanija na NYSE-u. je najstarija burza u Americi. NYSE je preselila u Broad Street 18. Philadelphijska burza. njujorkški brokeri su iznajmili sobe na broju 40 Wall Street-a. Pošto su burze bile rijetke prije 1800. te su se brokeri organizirali u udruge. te u njima sistemom aukcije trguju vrijednosnicama. Amsterdamska burza je prva počela trgovati vrijednosnicama. Godine 1785. Za vrijeme 19. Do sredine 1800. dvadeset i četiri poznata brokera i kupaca su se našli na Wall Street-u i potpisali “Buttonwood agreement”. 5 . Kako je Američka ekonomija rasla u 19. i 20. U Americi povijest burze počinje 1700. velike burze su se otvorile i u Aziji. Tu organizaciju koju su osnovali. gdje se i danas nalazi. Banka New Yorka je bila prvi trgovac na toj burzi. u kojima se trgovalo. stoljeća. Danas je najvažnija burza u svijetu. ali je nakon rata ponovo otvorena. Philadelphijski su brokeri izdali Burzovni zakon. Nakon Američke Revolucije (1775-1783) broj vrijednosnica postajao je sve veći. brokeri iz New Yorka su formirali Njujorkšku burzu. Godine 1903. POVIJEST NAJVAŽNIJIH SVJETSKIH BURZA NYSE – New York Stock Exchange Godine 1792. za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. kada se grupe brokera iz Philadelphije i New Yorka počinju okupljati u parkovima i barovima. te su donijeli zakon i konstituciju burze. a iznad svih se izdigla New York Stock Exchange. već se na njima trgovalo proizvodima i valutama. Godine 1817. stoljeću. 4. Taj povijesni događaj je ujedno i godina osnivanja Njujorkške burze. dokument po kojem će vršiti trgovanje vrijednosnicama. a pridružile su im se i burze Canade i Australije.Portugalu i Švedskoj. one nisu imale neku veliku ulogu. Burza je samo nekoliko puta bila zatvorena. godine. dijelovima Afrike i u Latinskoj Americi. Za vrijeme Građanskog rata burza je bila zatvorena. godine. Godine 1817. koja je i do današnjeg dana. Godine 1800. jedna od najvažnijih burza u svijetu. Konstituciju burze i mjesta na kojima se može trgovati vrijednosnicama. godine i druge države su slijedile primjer Amsterdamske burze. Istočnoj Europi. tako su se otvarale i nove burze.

Trgovanje dionicama je počelo 16. Godine 1948. U prosincu 1945. ZSE – Zagreb Stock Exchange Zagrebačka burza je nastala 3.svibnja 1878. sve do kraja Drugog svijetskog rata. godine. zbog posljedica rata. stoljeću. TSE – Tokyo Stock Exchange Tokijska burza je nastala 15. koja se bavila trgovinom proizvoda. dogodila se velika depresija. kada ju je 25 banaka i osiguravajućih društava obnovilo. stranom valutom. Zagrebačka burza je osnovana kao nevladina i neprofitna organizacija. Londonska burza i Dublinska burza su se spojile u jednu i prozvale Stock Exchange Engleske i Republike Irske. godine. brokeri su otvorili svoje sobe u Threadneedle Street-u i godine 1773. ostalo je trgovanje proizvodima. Promet burze naglo se povečao i Britanskom industrijskom revolucijom u 19. burze su ponovo otvorile svoja vrata. prosinca 1918. ali nezvanično. Tada je otvoreno dvadesetak drugih novih manjih burza. ali su se one sve zatvorile 10.London Stock Exchange Povijest Londonske burze seže do 17. te se trgovanje vrijednosnicama ugasilo. a trgovanje je započelo 1. Godine 1995. te su postale zasebne burze. otvorene su zvanično tri velike burze: Tokio. teškom mukom. jedanaest japanskih burza se ujedinilo. Danas u Japanu postoji osam burza od kojih je Tokijska najvažnija. stoljeća. vrijednosnica. Kako se količina trgovanja i dionica naglo povečala. 6 .kolovoza 1945. Godine 1920. kada ju je osnovala grupica poduzetnika. Osaka i Nagoja. Bila je to glavna hrvatska trgovačka institucija. komunistički je režim zatvorio burzu i zapljenio njenu imovinu. godine.lipnja Godine 1943. svibnja. zakonom EU te su se dvije burze morale odvojiti. Zagrebačka burza ponovno je otvorena u lipnju 1991. Godine 1973. godine. izglasali naziv ustanove “Stock Exchange”. Nakon rata. kada počinju prva trgovanja vrijednosnicama. dragocijenim materijalima i novcem.

7 . “Udarci” se amortiziraju. nakon što su dionice javno plasirane – a to vrijedi i za onoga koji ima dionicu i hoće je prodati – može to učiniti samo putem burze. može u svakom trenutku odlediti. 6. Npr. prodalu. to je veće jamstvo za stvarnog ulagača da svoj novac. Radi li se o špekulaciji ili ulaganju. Kada cijene padaju. naravno da je promet na Njujorškoj i Tokijskoj burzi znatno veći nego npr. PROMET VRIJEDNOSNIH PAPIRA NA BURZI Promet ovisi o određenoj burzi i određenom vremenu. Na burzi s velikim prometom dolazi nova roba na tržište pri svakom povećanju cijena većem od jedne četvrtine poena. Oni žele samo uzeti dio cijene. ili čak samo na 24 sata). ULOGA BURZE Burze omogućuju štedišama kupnju vrijednosnih papira ako imaju višak kapitala i njihovu prodaju ako kapital ponovno zatrebaju. Ove bi špekulante. Ako to želi učiniti kasnije. Na maloj burzi. kupuju. a špekulacija s gubicima je loše ulaganje. Jer na burzi nisu samo ulagači. U tu svrhu zainteresiranom je na raspolaganju burza. Na burzi s velikim prometom mogu se prodati ili kupiti veće količine dionica a da se pri tome bitno ne utječe na cijene. s malim prometom. nego o relativnoj količini. prodaju – jer što je veći promet. zapravo. morali bi se izmisliti. Kada ih nebi bilo. U velikoj mjeri ovisi o tome koliko je sudionika aktivno na burzi. zaleđen pri kupnji dionice. to ne bi bilo moguće jer bi se zbog kupnje i prodaje veće količine vrijednosnih papira znatno promijenio i tečaj. Razlika između špekulacije i ulaganja nema jasne granice. koji sa 16 cilindara radi mnogo tiše od motora s četiri cilindra. ne ovisi o kvaliteti papira. Vrijednosni se papiri ne oglašavaju kao stari automobili u lokalnim novinama ili na plakatima. želimo kupiti 100 dionica ili prodati 100 dionica.. već i špekulanti i mešetari koji vrijednosne papire ne kupuju dugoročno. Svoj novac nemaju namjeru ulagati u poduzetništvo. trebali nazvati burzovnim “parazitima”. već vrlo kratkoročno (ponekad na nekoliko dana. ponekad u 24 sata ili kroz nekoliko mjeseci. Oni kupuju. Milanu ili Madridu. dolazi do potražnje za svaki papir pri cijeni nižoj za četvrtinu poena. Ti su “paraziti” neopisivo važni za dobro funkcioniranje burze. To je isto kao i kod motora benzinca. Dobro ulaganje je uspjela špekulacija.5. Štediša može dobiti ili upisati dionice već pri osnivanju društva.

industrija zrakoplova. Takvom se publikom lako može manipulirati. Kada je homo ludens otkrio da kod dionica ima velikih oscilacija cijena. U davna se vremena govorilo da trgovac gubi razum sa svojih zadnjih 10. velike moderne industrije – kao autoindustrija. John Maynard Keynes postavio je čak i teoriju. Vrag je uvijek prisutan i od homo sapiensa je napravio homo ludensa. da dioničar mora biti povezan s dionicama kao da je u neraskidivom braku (nije ni pomišljao na mogućnost razvoda). Bez tog se novca na slobodnom tržištu ne bi mogao zamisliti cjelokupni ekonomski razvoj 19. i 20. sakriti od poreznika i na kraju. zaštititi od inflacije.000 guldena. Tako se burzovna igra sve više razvijala. tisuće štediša ostaju na cjedilu. Stoljeća: željeznice. kao što smo već rekli. Ako dođe do kraha. počeo je iz toga izvlačiti profit. Kada na burzi tečaj raste. 8 . i to stoga jer su one tada u poduzeću zamrznute.000 DEM. Sueski kanal. otvaranje rudnika i naftnih nalazišta. DIONICE Sve dionice jednog poduzeća čine kapital dioničarskog društva. Gubici nastali zbog pada cijena štetni su za gospodarstvo samo do određene mjere. U boomu se pojavljuju mnoga nova poduzeća koja nestaju u krahu. kompjutera. ali većina novca uloženog u dionice ipak odlazi u poduzeće. Burza pri tome služi. tisuće ljudi želi uskočiti u jureći vlak da ne bi (Bože sačuvaj!) nešto propustili. Nema ništa bolnijega nego promatrati uspon burze a da se u tome ne sudjeljuje. On luta naokolo skupljajući prave savjete i preporuke. pa i zbog toga što je bilo sve više ljudi koji su raspolagali nekim ušteđenim kapitalom. U današnje vrijeme štediša gubi razum sa svojih prvih 10. zastrašiti. ali ne manje važno – kako novac oploditi daljnjim ulaganjem.7. to je bolnije nego kupovati papire i gubiti. Kupnjom dionica štediše stavljaju svoj novac na raspolaganje velikim poduzećima. Dionice bi trebale služiti štedišama kao dugoročan ulog. plovidbe. Ali još više ih se uspije održati i postaju neophodna za gospodarski razvoj. On postaje histeričan jer ga brine kako taj novac uložiti. elektronike itd. U povijesti burze izmjenjivali su se usponi i padovi. učiniti je gramzljivom i pridobiti za špekulacije dionicama. može je se dovesti do panike. samo da odleđuje taj zamrznuti kapital kada štediši zatreba.

15. Dioničari IBM-a. da će Velika Britanija. Nisu stvarni događaji ti koji utječu na cijene .. Puno više to imaju dnevni događaji. na europskim burzama vladalo dobro raspoloženje jer je Hitler svijetu obećao tisuću godina mira. Tada je došlo do velikog iznenađenja kada su. Tko dugoročno ulaže. ovisno o konjunkturi i procjenama oscilacije tečaja u srednjoročnom razdoblju (3. To je u večini slučajeva pogrešno ili zavarava. eventualno 5 godina). i da je mir osiguran. Izjavio je također. nakon Münchenskog sporazuma i cijepanja Čehoslovačke. zapravo. oni hazardiraju. 9. ustostručili su svoji prvobitni ulog. iz bilo kojih razloga. ožujka 1939. uložiti u vrijednosne papire. Njemački se vođa složio s Müenchenskim sporazumom.. Engleski premijer Chamberlain je u Donjem domu. Hitlerove trupe zaposjele još postojeću malu Čehoslovačku. ekonomsko stanje ili kvaliteta poduzeća uopće nemaju utjecaja na cijenu. zajedno s Pragom. vrlo često prati cijene na duge pruge. Među njima ima malih. na agresivno pitanje i predbacivanje jednog člana parlamenta za izdaju Čehoslovačke. srednjih i velikih štediša. Istodobno ima i špekulanata koji žele oploditi svoj ulog. Među njima postoje i oni koji iz dana u dan žele načiniti rez i sljediti “vruće” savjete. jer takve su pretpostavke neutemeljene. Njegovi motivi usmjereni su na razdoblje od mnogo godina i nada se stalnom rastu poduzeća. odgovorio da nema razloga sumnjati u gospodina Hitlera. Premijer Chamberlain pojavio se ponovo u Donjem domu i smrtno ozbiljno izjavio da se osjeća strašno prevarenim jer je gospodin Hitler prekršio svoju riječ.. koji su izdržali više godina. čak trač . uključujući i Parišku burzu. sasvim jasno i oštro naglasivši. TKO SU DIONIČARI ? Dioničari su ljudi koji imaju više ili manje novca na raspolaganju i to žele. To znači da nije bilo čudno što je na burzama vladalo dobro raspoloženje. ODLUČUJUĆI ČIMBENICI KRATKOROČNE TENDENCIJE NA BURZI Kratkoročno gledano. več je presudna psihološka reakcija. jer mnogi sudionici i po tome zaključuju o daljnjem slijedu događaja. kratke vijesti i sl. spreman je zadržati vrijednosne papire godinama.8. u 9 . Tipičan je primjer kada je 1939. čime želimo reći da povremeno mijenjaju svoje vrijednosne papire. znači kapitalista. Svijet je bio zaprepašten.

naprotiv. trebalo je skupiti mnogo hrabrosti da se kupe francuske dionice. osobito stoga što su im se cijene činile tako povoljne. Najveće je iznenađenje bilo to što je na burzi došlo do preokreta i što su cijene vrtoglavo porasle. Ljudi su mjesecima strahovali i željeli se dočepati gotovine. Kao što smo već rekli. Već se pomišljalo na sve najgore do čega bi došlo u slučaju rata. Bilo je institucija koje su ulagale jer su morale plasirati svoju gotovinu. 1. mora kupovati. nije došlo do moratorija. Bilo je jasno da se ljudi boje. Razumljivo je bilo pitanje o tome tko su kupci u takvom trenutku. značio 1 Vojnom silom 10 . Strah od rata stalno je rastao. kolovoza kada su ministar vanjskih poslova Molotov i von Ribbentrop potpisali rusko-njemački pakt. nakon nervoznih dana. Vladalo je mišljenje da je Njemačka gospodarski jako oslabljena. Ne samo da je Pariška burza bila slaba. ako i izbije. da Hitler blefira. a osobito nakon 23. Rat je. Zatvorena burza. Činilo se da je rat pred vratima.. da će nakon nekoliko mjeseci rata moliti za mir. Kupovali su prije svega optimisti. Srušena je nada u tisuću godina mira. trajati kratko. a 3. rujna došlo do napada na Poljsku i Danzig. za svaki slučaj. na burzi uvijek postoje kupci i prodavači. rujna Francuska i Engleska su objavile rat njemačkoj Vladi. oslabile europske burze. moratorij za sva plačanja itd. nego su također bile slabe i Njujorška i Londonska. koji su bili uvjereni da do rata neće doći i da će se Hitler povući. bez obzira na rat. Bilo je i onih koji su mislili da su cijene ionako toliko niske da se. Pri svakoj Hitlerovoj prijetnji cijene su sve više padale. sa svim gospodarskim posljedicama. burza je radila čak i što se tiče deviza. U svakom slučaju. Bilo je i onih koji su mislili da će rat. priskočiti svim svojim snagama manu militari1 u pomoć. banke. da pomalo prodaju svoje vrijednosne papire i da.slučaju da gospodin Hitler napadne Daizing ili Poljsku. Cijene su pomalo padale. nije uveden fiksni devizni tečaj. Stanje na burzi je uz dana u dan bio sve lošiji. Time su naravno. Bio je rat. No. Tko bi mogao zamisliti procvat burze kao reakciju na izbijanje rata? A što je bio uzrok? Postoji konkretno objašnjenje koje zvuči sasvim logično. radije u rezervi imaju gotovinu. Razumljiva i logična reakcija. Mnogi su smatrali da je time zapečaćena sudbina Europe jer su saveznici željeli između sebe podijeliti Poljsku. ljudi su to znali iz iskustva. Druga su društva. Je li se moglo zamisliti nešto gore od rata? I tada je. bila likvidna i pri tako niskim cijenama ponovo su kupovala svoje dionice. Takva se tendencija pada nastavila mjesecima . Ta je izjava zvučala gordo. I tako je započelo novo poglavlje. tada je za nas burzovnjake i financijske menadžere došlo do velikog iznenađenja: banke se nisu zatvorile.

inflaciju. osobito dugoročna. Tada je došlo do kraha burze. i to što je brže moguće. Tko može već danas predvidjeti strahove. Taj dramatični pad trajao je do sredine lipnja. naravno. Znači. zbog euforičnog raspoloženja jedno vrijeme odgađa. Bila samo sjena burze. Inflacija. ali se to djelovanje kamata na dionice primjećuje tek nakon izvjesnog vremena. predrasude i reakcije na unutarnjopolitičke i vanjskopolitičke događaje idućih godina? Isto tako. nade. na tržište dionica dolazi više tekučih sredstava. podsjećala je na Prvi svjetski rat. dakle srednjoročno. Nekretnine se ne mogu kupovati na brzinu. Htjelo se zamijeniti gotovinu za neke vrijednosti. dolazi do pada cijene dionica. Kamata. osobito svakodnevnoj. nametala se kupnja dionica. To je očima ljudi bilo bolje nego gotovina. Burza je zatvorena i iz okupiranog Pariza premještena u Vichy. čini se suprotno svakoj logici. Ne može se utvrditi vremensko razdoblje između pada tržišta obveznica i dionica jer je ovdje u igri više čimbenika. Odjednom je javnosti i burzovnim mešetarima postalo jasno da je počeo pravi rat. Najvažniji čimbenik je tehnički ustroj tržišta. To je. dio Francuske koji nije bio pod okupacijom. s minimalnim prometom i djelićem prijašnjih tečajeva. raspoloženje javnosti može više 11 . ODLUČUJUĆI ČIMBENICI ZA SREDNJOROČNU TENDENCIJU BURZE Kamate i likvidnost na tržištu kapitala imaju velik utjecaj na jačanje ponude ili potražnje dionica u idućim mjesecima. Takav vrtoglavi uspon trajao je sve do početka njemačke ofenzive na Nizozemsku. kao grom iz vedra neba. koja nije identična logici burze. onda do toga dolazi odjednom i iznenada. ODLUČUJUČI ČIMBENICI ZA DUGOROČNU TENDENCIJU BURZE Psihologija investitora i ulagača nije odlučujuća dugoročno. ima izravan utjecaj na tržište obveznica. obezvrijeđenje novca. Kada se to. Šest do dvanaest mjeseci nakon pada na tržištu ulaganja. 10. To je burza! Ona reagira nepredvidivo. 11. kada su njemačke trupe zaposjele Pariz. histerično. Ako je prihod od kamata manji.

ULOGA MEDIJSKE TEHNIKE U BURZI Medijske tehnike razvijaju transparentnost burze. Vrlo davno. a to znači pretpostavka pretpostavke. na jednom je mjestu kupovao. Samo onome tko sam raspolaže brzim informacijama. i zatim se odmah izjednačavaju. Pariza. ne obraća pozornost na tečajeve koji eventualno rastu i ponaša se kao igrač ruleta koji trči od stola do stola da bi dobio nekoliko novčića ulažući ih na 2 Središnja američka banka 12 . Društveni položaj. Misli i postupa kratkoročno. Londona. Najopasnija je pogrešna interpretacija vijesti. Važno je interpretirati vijesti. a to znači iskorištavanje razlike cijena na različitim burzama. Ukratko. a na drugom prodavao za 1-3 posto skuplje. Nije dovoljno promatrati ulagače samo u neko određeno vrijeme. Danas su burze u stalnoj telefonskoj vezi. nije baš slatko”. Uvijek vrijedi: “Ono što zna svatko. Prije 20 godina cvjetao je arbitražni posao između New Yorka. sve se to odražava na poslovanje Federal Reserve Bank2. novi trgovački ugovori s inozemstvom.godina utjecati na tržište. monetarna događanja u drugim zemljama. svakako je arbitraža. Razlike u valuti između dva mjesta bile su 2-3 posto i profitirao je onaj tko je prvi za to saznao. Mora se moći procijeniti i budući razvoj. kada telefon još nije bio automatski. Mitili su ih parfemima ili bombonima. kao što sam to spomenuo. od danas do sutra. bila pretpostavka na kvadrat. izvodili van. maksimalno za nekoliko dana ili tjedana. koji je gotovo potpuno uništila brza telekomunikacija. Kretanje kamata također se ne može dugoročno predvidjeti i najviše utječe na tendenciju burze. a to je danas najčešći slučaj. one su neprocjenjiv kapital. brzo napredovati. zadovoljavaju ga mali uspjesi. brzo slijedi priče koje kruže. on želi. kao što je to činio entuzijazam u vezi sa zlatom. Nekada je bila umjetnost dobiti telefonsku vezu s nekim drugim mjestom minutu prije konkurencije. vijesti o događajima koje znaju svi. tržište rada. arbitražeri su sklapali prijateljstva s telefonisticama. 12. Razlike u tečajevima mogu se održati samo nekoliko sekundi. kako bi imali prednost kod spajanja na centrali. na burzi su potpuno bezvrijedne. Kod špekulacije je drugo: igrač nema dublju motivaciju. proročanstva bi. Nadobudni arbitražeri tražili su vezu na telefonskoj centrali. To je sve više postajalo igra nego zanimanje. zapravo. Informacije. Jedan sektor burzovnih poslova. Frankfurta i drugih burzi. jer to na kraju češće završava loše nego dobro.

Ne mogu se oduprijeti općem raspoloženju jer su i sami djelić mase. 3 bezrazložno naglo kupovanje dionica financijski slabe tvrtke da bi se povisile tržišne cijene 13 . sindikat ili novčani institut. to znači da radi promišljeno a ne emocionalno. TKO JE ŠPEKULANT ? Špekulant radi intelektualno. ali ne mogu izračunati kamo luda masa vodi tečaj na burzi”. 13. u Amsterdamu. Privlači se sve više kupaca. stoljeću. čak manipulacija. SAVJETI U BURZI Savjeti u burzi su jedan negativan stav. Igrača bi prije mogao analizirati stručnjak za psihologiju mase nego gospodarstvenik. Gospodin Isaac Newton. Kupuju zato jer kupuje njihov susjed. strastveni igrač na burzi koji je izgubio cjelokupni imetak u londonskom krahu “South-Sea-Bubble”3. slavni fizičar. najbolje je okarakterizirao fenomen masovne psihologije: “Mogu na centimetar i sekundu izračunati putanju nebeskih tijela. takav je postupak bio poznat već u 17. Na najstarijoj burzi. nego emocionalno. Ta se javnost lako manipulira. Osobine koje treba imati dobar špekulant su: -Razboritost → znači razumjeti uzajamne odnose i razlikovati logično od nelogičnog. Bilo koja financijska skupina. Igrači plivaju u masi. pokušavaju nametnuti javnosti određene papire putem tiska ili usmenom reklamom da bi primamili publiku. U starom Beču se to nazivalo “cjepidlačenjem”. 14.crveno ili crno. Oni čine masu čije su psihološke reakcije različite od razmišljanja špekulanata. a ovaj to isto radi jer vidi svog susjeda. cijene rastu. zeca se namamilo u kuću i zatim ga se oderalo. Ne ponaša se intelektualno. i obrnuto: on prodaje jer susjed prodaje. Sve većom kupnjom. Dvadeset posto savjeta nije ništa drugo nego reklama. a manipulacije postoje otkad postoji i burza. Takvi igrači predstavljaju 90 % ljudi na burzi. -Intuicija → to nije ništa drugo nego podsvjesna logika koja je rezultat dugogodišnjega burzovnog i životnog iskustva. jer kako ništa nije jednostavnije nego javnosti prodati papire čija vrijednost stalno raste.

mora najprije postaviti dijagnozu: Zašto je na burzi loše ili dobro? Zašto vrijednost dionice pada ili je stabilna? Iz dijagnoze se zaključuje o terapiji. već mora ostati ravnodušan i sam sebi priznati da je imao sreću. Zanimanje špekulanta sliči najviše liječničkom pozivu. koji se možda već kod idućeg koraka mora otplaćivati uz velike kamate. da smo se prevarili i pogrešno razmišljali. 15. Njih ni u kom slučaju ne vodi slučajna intuicija.-Mašta → dopušta da se sve uzme u obzir: sve dobro i sve loše. koja je samo u određenoj mjeri dopuštena. kao što to kaže i sama riječ: Heilkunst – umjetnost ozdravljenja. Kod odvjetnika je nešto drugačije: on mora imati i fantaziju i intuiciju. mora iz toga nešto naučiti. Burza je veliki lihvar. Dobar špekulant mora biti strpljiv i imati živaca dok se ne ostvare njegove pretpostavke. Uopče ne inženjerskom ili ekonomskom. kada se zabluda otkrije. Uspjeh ili neuspjeh – špekulant. Medicina i špekulacija nisu znanost. Pod zabludom se ne misli na pad cijene sa 100 na 90. nego na to kada se otkrije pogreška u sustavu argumentacije ili kada se primjeti dramatični neočekivani događaj. Burzovnjak. NAJGORE OSOBINE ŠPEKULANTA Kao što je fleksibilnost dobra osobina da bi se iz neuspjeha nešto naučilo. pomalo i odvjetničkom. no on je ipak okovan čvrstim okvirom zakona. u svakom slučaju. Kada uspije. kao i liječnik. Burzovnjak mora poput liječnika korigirati svoje postupke ako vidi da je krenuo pogrešnim smjerom i donijeti nove odluke. zato dobar špekulant uvijek mora ukalkulirati nepredvidivosti. To je umjetnost. treba iskočiti iz broda. prognozi i razmišlja se što dalje. Sigurno je da svoj uspjeh ne smije razglasiti na sva zvona. Mora se vjerovati. U tom slučaju moraju se odmah povući konzekvence. ne smije se umisliti. tako su nefleksibilnost i tvrdoglavost loše osobine. Mora se imati i samokontrolu i elastičnost da bi se priznalo. čak i potrebna. Razmišljanje inženjera ili gospodarstvenika je drugačije: oni su matematički orijentirani. Burzovnjak fantazira – inženjer računa. ali u danom trenutku. jer istina je što tvrde iskusni ljudi o burzi: novac dobiven na burzi samo je posuđen novac. Nakon svakog uspjeha ili neuspjeha mora razmisliti čemu mora zahvaliti takav rezultat. političkom i trgovačkom. Špekulacija na 14 . i to često.

ako postoje pretpostavke da bi razvoj mogao poći u dobrom smjeru. Špekulant na burzi mora stalno prilagođavati svoje poteze situaciji koja se neprekidno mjenja. najviše podsjeća na kartanje. Samo ovisnici o igri ponekad umišljaju da mogu naći neki sustav. kao kod šaha. i matematički mozak odgovara burzovnoj špekulaciji. prema određenim pretpostavkama mogli biti dobri ili loši.burzi bez sumnje. stvaranje točnih zaključaka. a pola su kombinacija. one su tempi passati5. tj. s lošim gubi malo. a kada bi čak i bile poštene i točne. Gospodarstvenik sigurno ima određenu ulogu u analizi nekog poduzeća. S povoljnjim događajima burzovnjak profitira mnogo. a zbog događaja koji su suprotni njegovim interesima gubi što je moguće manje. nego zato što bi. procjena i strategija. mogao kupiti neku dionicu koja je gotovo propala ako se pri razmišljanju služi svakodnevnom logikom? 4 5 Za i Protiv Prošla Vremena 15 . običnim ljudima čini se nelogično. Što je na burzi logično. lažne i namještene. Rulet je čista igra na sreću i pri tome je isključena bilo kakva špekulacija. skat. Pri tome sreća ne igra nikakvu ulogu. Šah je igra čiste kombinatorike. Tko bi dakle. Često treba kupiti dionicu zbog loše bilance. bridž ili poker. isto kao i karte koje igrač izvuče. Događaji za špekulanta mogu biti povoljni ili nepovoljni. Papiri ne dobivaju i ne gube na vrijednosti zato što su dobri ili loši. bilance su ionako najčešće pogrešne. analizira bilancu. koja nije identična sa svakodnevnom logikom. već zato što je matematika sigurna vježba za logično razmišljanje. Špekulacija na burzi mješavina je jednoga i drugoga: pola je sreća. kao što to čini kartaš – svoju igru prilagođuje kartama koje trenutačno drži u ruci. No. ali ne zato što se burza temelji na matematici. 16. ovisno kako se nižu dogadjaji i dolazi do nepredvidivosti. ali nikako na šah ili rulet. KAKO SE MORA PONAŠATI ŠPEKULANT Špekulacija je vrsta filozofije – stalno vaganje pro i contra4 i eventualno. Dobar špekulant se iz škripca izvlači kao i dobar kartaš: s dobrim kartama dobiva puno. Ekonomija i tehnika najveći su neprijatelji burzovne logike.

njegove dionice višestruko dobivaju na vrijednosti. dugovi grada ili poduzeća) koje zbog nekog preokreta postaju isplative. Od toga se može zaključiti da se mora djelovati anticiklički i ne obazirati se na opće mišljenje publike na burzi. Središnja banka više ne mora kočiti. Novac leži u bankama i dosađuje se. U recesiji burza počinje rasti.Pri kupnji niti jedne dionice ne može se tako profitirati kao pri kupnji dionice poduzeća koje je na prekretnici (turn-around) jer je marža između bankrota i solventnosti nekog poduzeća puno veća od one između poduzeća kada stoji dobro i kada stoji nešto bolje. cijene rabljenih automobila rastu i ponekad premašuju cijene novih. Ne ostaje puno za ulaganje u vrijednosne papire. Ako poduzeće koje stoji jako loše ipak ne bankrotira. Povoljne posljedice gospodarske euforije ispoljavaju se tek kasnije. 16 . ali kamate su niže nego prihod od uloženog kapitala ili dividendi dionica. tim više što središnja banka uvećava kamate da bi zaustavila eventualno inflatorno djelovanje booma. Ako nekom poduzeću nakon dobrog razdoblja ide sve bolje. Događa s da tečajevi na burzi padnu unatoč cvatućoj ekonomiji s rastućim prinosima prije nego li se pokažu njene povoljne osobine. Navedimo primjer jednog naizgled nelogičnog argumenta koji na burzi može postati logičnim: Vlada mišljenje da je veliki gospodarski napredak neminovno povoljan i za tečaj na burzi. tržište rabljenih automobila opada. Pogrešno! Gospodarski boom treba mnogo kapitala za izravne investicije i usisava veliki dio štednih uloga. Kada popusti konjunktura zbog pritiska visokih kamata. dionice mogu rasti. Isto vrijedi i za dionice poduzeća. to će se manje očitovati u tečajevima. odgađaju se mnoge planirane investicije. poput popusta ili poklona. Veliki se profiti mogu također ostvariti i neotplaćenim (neamortiziranim) obveznicama (to mogu biti državni dugovi. U krizi isto je tako logično i obrnuto. Ako tvornice ponude osobite pogodnosti. Ako tvornica automobila zbog velike potražnje ne mogu na vrijeme isporučivati automobile. Odjednom ima više novca u optjecaju u bankama. Tamo je kao na tržištu rabljenih automobila. U ekonomskoj konjunkturi dolaze nove dionice na tržište – djelomično zbog povećanja kapitala ili novoosnovanih poduzeća – što čini opasnu konkurenciju starim dionicama na burzi. jer se kod mlitavih poslovnih i investicijskih ulaganja raspoloživi kapital i novac upotrebljavaju samo djelomično. Banke teško udovoljavaju zahtjevima za kreditom. i kamate padaju. Može se uložiti na konto.

Otvoreno je pitanje treba li dobit biti viša ili niža od ugovorenih kamata na dugoročne 17 . Značajniju ulogu ima likvidnost. Visina dividende može se uspoređivati s kamatama tržišta kapitala. tada kamate rastu kao posljedica straha. a drugi negativan. OSIM RASPOLOŽENJA. Nasuprot tome. osiguravajuća društva itd. Ako publika može i želi kupovati papire. već. To bi bilo idealno tržište za dnevne igrače koji trguju od danas do sutra. padati ili stagnirati. špekulanti koji moraju dugoročno planirati. čak i do euforije: rasta u nebesa. burza opada. Ako štediše nemaju mnogo novaca niti volje da kupuju papire. naprotiv. VAŽNI ČIMBENICI.17. burza raste. Najbitnije za osobu burze su sve vijesti i sve događaji. vijesti ili događaja i koje poslijedice ti događaji mogu imati.. dolje. prate razvoj poduzeća u odnosu na dobitak i analiziraju njegove daljnje šanse – može li dobitak rasti. dividenda igra određenu ulogu jer svi oni moraju imati stalan prihod. nego samo do manjih oscilacija. ODLUČUJUĆI ZA TENDENCIJU BURZE Da bi burza rasla. Ako se oba čimbenika razvijaju u negativnom smjeru. najvažnije je pogoditi. Iz svake se riječi političara može izvući neki zaključak. razumijeti i pravilno analizirati ono što stoji iza riječi. Često se mora prepoznati ono što je prešućeno. Likvidnost i raspoloženje mogu djelovati jedan na drugoga: niže kamate mogu poboljšati raspoloženje i obrnuto – loše raspoloženje može ograničiti likvidnost. No. a to se na burzi lakše slijedi jer je kamatna politika vlade opće poznata. Mirovinska osiguranja. dolje. obveznice radije žele prodavati. 18. Apsolutno je nepredvidiva psihološka reakcija. gore. VAŽNOST DIVIDENDE PRI KUPNJI PAPIRA Za mnoge ulagače. moraju biti pozitivna oba najvažnija čimbenika: likvidnost i raspoloženje ulagača. Strah od svjetske krize ili od napetosti ima negativan utjecaj na tržište jer interesenti ne ulažu dugoročno. dolazi do rasta. do panike – razočarani su do smrti. dolazi do dramatičnog obrata. Obavijest se mora prihvatiti s određenom skepsom. kao npr. U tom slučaju ne dolazi do većih promjena. Ako su oba pozitivna. gore. zaklade. Često dolazi do situacije da je jedan čimbenik pozitivan. i tako bi to trajalo dok oba čimbenika ne postanu pozitivna ili negativna. Ako npr.

Ima manje novca na raspolaganju za kupnju dionica. kamate tržišta kapitala rastu i usporedno pada dobit poduzeća – dolazi do velikog pada. Nema trajnog čvrstog odnosa između dobitka poduzeća i važećih kamata na tržištu kapitala. pa i to da može biti 18 . unatoč lošim vijestima. S druge strane. Oni čvrsti. nego su. mogu rasti ili padati kada dividenda i dobitak ostaju nepromijenjeni. TEČAJ Tečajevi se formiraju na sljedeći način:burza je nisko. a na vrhu uspona najniža. već su ukalkulirali sve negativne događaje. dakle. koji sada drže papire. Dionice. 19. Razlog tome je što su kamate narasle. Također nema čvrstog odnosa između dobitka. a više od cijena. Bilo je vremena u kojima su ulagači zahtijevali višu dobit od dionica nego što su bile kamate tržišta kapitala. za razliku od kamata na obveznice. prešli iz ruku kolebljivih u ruke čvrstih.uloge. Dividenda varira manje od dobitka. ali kamate na tržištu kapitala mogu padati ili rasti. Papiri koji su u posljednje vrijeme. u budučnosti nisu sigurne. sada su u čvrstim rukama. kada vide opasnost da dobitak. a likvidnost smanjena. pa čak i dividenda padaju. psihologija i dobit poduzeća. Znači. No. onda masovno prodaju. računali sa stalno rastućom dividendom. a kod ulagača vlada određeni pesimizam u odnosu na gospodarski razvoj i neočekivani dobitak poduzeća. a svi ostali utjecajni čimbenici ne predstavljaju smetnju – dolazi do uspona. Kada tečaj. Kada javnost i špekulanti očekuju porast dobitka. te očekuju gubitak. dividende i tečaja. bilo je vremena u kojima su se ulagači zadovoljavali manjom dobiti od dionica nego što su bile kamate na tržištu kapitala. prilikom padajućeg tečaja. Pri najnižoj točki tečaja i depresije. masovno kupuju dionice. osobito ne u nekoj mogućoj ekonomskoj krizi. možda čak i bez povećanja dividende. u slučaju kada kamate na tržištu kapitala padaju i istodobno raste dobit poduzeća. To očekivanje većeg dobitka i dividende nazivamo špekulacijom. dobit od dionice je relativno visoka. tečajevi su nakon prijašnjeg uspona ponovno pali nisko. naprotiv. prestane padati. dokaz je to da su kolebljivi sve prodali. Kada pak. Za razvoj burze presudna su stoga tri čimbenika: kamate. jer su htjeli sudjelovati u rastu i s optimizmom su procijenili razvoj gospodarstva i poduzeća. i to uz obrazloženje da dividende dionica. U održavanju dividende na određenoj razini nisu vidjeli rizik.

Tada to kretanje iz druge prelazi u treću fazu. Tako se odvija prva faza uspona. koje je zbog visokih kamata na jako niskoj razini. Tečajevi slijede ovaj noviji optimistički razvoj. i odnos između dividende i kamata tržišta kapitala povoljniji je za dionice. Onda dolaze prvi špekulanti. Dobit je pri niskim cijenama bila previsoka i do korekcije je moglo doći tako da se smanji dividenda ili da poraste tečaj. Tako dolaze novi interesenti. To nazivamo prvom fazom korekcije. Moguće su čak i vijesti o padu dobitaka i dividendi. tečaj pomalo raste i dolazi do izvjesne lančane reakcije: manje pesimizma – nova kupnja – više cijene – optimizam – daljnji rast cijena itd. kupuju na kredit. a kada više nemaju novaca. Istodobno. podgrijavaju uspon.još loših vijesti. pioniri koji počinju kupovati. Središnja banka snizuje kamatu na tržištu novca da bi pomogla gospodarstvu. banke imaju veće količine papira i žele ih se riješiti. kupuje se sve više. Tečajevi prate ukupni razvoj. Nakon izvjesnog vremena ponovno mogu stići vijesti o dobicima koji nisu lošiji od očekivanih. No s obzirom da je to već uzeto u obzir. Budući da je likvidnost banaka vrlo visoka. Dolazi sve više kupaca koji uzrokuju rast tečaja. i pomalo rastu usporedno s događajima: niže kamate. Isprva se kupuje malo i polako. jer dionice inače ne bi izašle iz čvrstih ruku. zbog sve nižih kamata i viših dobitaka poduzeća. Svi kolebljivi pretrpani su papirima. koji je i ekonomski osnovan. pale niže negoli je to bilo opravdano. najokorijeliji profesionalci. one daju osobito povoljne uvjete za kredit i time potiču novu kupnju. Situacija izgleda ovako: čvrsti su 19 . koja nisu od veće važnosti. No kako rastuće cijene sve više ublažavaju pesimistično raspoloženje. ekonomija dobiva poticaj i stižu nove vijesti o polaganom rastu dobitaka. Pod utjecajem padajučih kamata. Odjednom je optimizam. To nazivamo popratnom fazom. Mnogi njuše pečenje i lijepe se na igru kao moljci na svjetlo. I to ima svoj kraj. viša dobit i zbog toga puno bolje raspoloženje. Tržište može ostati na toj niskoj razini jedno određeno vrijeme bez obzira na neka mala kretanja. zbog nižih kamata više je novca na raspolaganju. Osim toga. Optimizam potiče optimizam (die Hausse nährt die Hausse). Budući da je ekonomski položaj sada sve bolji. Tako cijene u prvoj fazi kretanja dosežu realniju razinu nego prije. To nazivam fazom pretjerivanja. gotovo euforičan. već pri rastućim cijenama. nisu od utjecaja. vlada samo neograničeni optimizam. naravno. Tome pridonosi i činjenica da su ranije cijene. Na tržište dolazi sve više zainteresiranih špekulanata i igrača. Više se rizici uopće ne vide. dolazi do porasta tečaja. zahvaljajući velikom pesimizmu.

Vlasnici papira čekaju novi val kupaca koji će kupiti dionice po višoj cijeni. To je prva faza pada. Isto tako i obrnuto: kada okorijeli optimisti odjednom postanu pesimistično raspoloženi. S obzirom da pojedini špekulanti ne mogu skuplje prodavati. tečajevi i dalje padaju i na koncu dolazi do panike. zapravo. To je druga faza pada. zaustavljen je dotok svježeg novca. Najveći dio. jer tečajevi pod pritiskom masovne psihologije padaju još niže negoli je to. Stari burzovni zakon kaže: Kada najokorijeli medvjedi odjednom postanu optimistično raspoloženi. Teško je biti optimist kada su svi na smrt prestrašeni. 20 . i kupuje čak i u prvoj fazi uspona. jer kupci spuštaju svoj kupovni limit. Tečajevi više ne rastu. uvijek misli isto. Padajući tečajevi i loše vijesti plaše ostale i dolazi do lančane reakcije (ovaj put u suprotnom smjeru): tečajevi su niži – strah – prodaja. opravdano. središnja banka postaje opreznija i počinje dizati kamate i smanjivati likvidnost. a čvrsti kupuju. kao poslijedica monetarne politike središnje banke. a to prati daljnje padanje tečajeva. prodaju .na početku sporo i malo – i time uzrokuju negativne reakcije tečaja. Za mnoge špekulante opasnost je u tome što vjeruju da su prodajom pogriješili. znači suprotno od trenda.prodali svoje papire i oni se trenutno nalaze kod kolebljivih. Uvijek se mora računati s time da treća faza uspona može završiti eksplozivno. Što je špekulant spretniji. to će prije postupiti suprotno od tendencije. i zato se pojedincu teško oduprijeti općem mišljenju. dakle 90% sudionika na burzi. Zaključak: Kolebljivi prodaju sve povoljnije i povoljnije. a isto tako je teško biti pesimist kada svi drugi pjevaju hvalospjeve. eventualno i manja dividenda). signal je da se ode s tržišta. Polako stižu loše ekonomske vijesti (manja dobit. To stajalište je osobito teško i zahtijeva izuzetnu disciplinu. Onda pušta da se stvar razvija kako hoće i počinje prodavati kada dođe do euforije uspona. Pri tome je najveći ključ uspjeha anticikličko ponašanje. To je treća faza pada. Kada se oni koji su prodali ponovno uključuju. No. On počinje kupovati već u trećoj fazi pada. dolazi do preokreta. faza pretjerivanja. Analizom ove tri faze rasta i pada postaje jasno da kod cikličnog kretanja burze treba u dvije trećine slučajeva ići protiv tendencije. čak ni kada su ekonomske vijesti dobre (viša dobit i dividende). Njihova bol je velika jer svaki dan izračunavaju propušteni dobitak. ali žele izići s tržišta ili možda trebaju novac. a u jednoj trećini u skladu s njom. Budući da takva euforija može imati inflatorno djelovanje. treba ući na tržište. uz totalnu rasprodaju.

Znalo da će iduće godine doći do gospodarskog procvata. Ne može se utvrditi koliko te faze i ciklična kretanja traju. kao i o nizu drugih nepredvidivih okolnosti. PERMANENTNI KRUŽNI TIJEK BURZE X A3 prodavati B1 padajući rastući A2 čekati B2 A1 stranici Legenda slijedećoj ! kupovati je na B3 Y 21 . u jednoj se trećini ciklusa treba ponašati u skladu s raspoloženjem: pri usponu pustiti tečajeve da se kreću i ne prodavati odmah. pri padu također sačekati i ne djelovati odmah. Ne samo da burza ne prati ekonomsku tendenciju. Zatim ovisi o psihologiji mase. Kada bi se npr. ne uvijek jer. već bi se sada svatko na to pripremio. 20. To ovisi o tome koliko je tržište prije toga bilo “prekupljeno” ili “preprodano”.Naravno. kao što smo rekli. već pričekati totalnu rasprodaju. već čak ni sama tendencija ekonomskog razvoja nije na dulje vrijeme predvidiva.

a druga pokretnih dobara (dionica ili obveznica). Radi se o gotovo dva različita gledišta i načela koja su duboko ukorijenjena. Čak i kada ima samo jednu dionicu. broj dioničara je velik. ali se na burzi mogu svakodnevno unovčiti. a to. čini na vlastitu štetu. ponekad uz dobitak. kod y najmanji) Kupovanje u fazi A1 i B3 Čekanje i držanje papira u fazi A2 Prodavanje u fazi A3 i B1 Čekanje i čuvanje gotovine u fazi B2 21. Svoj ulog može 22 . kako tvrdi. Tamo nema vidljivih oscilacija koje se poigravaju sa živcima. takve napetosti nema. dnevni tisak.LEGENDA: A1 – faza korekcije (mali promet. broj dioničara i dalje pada) B3 – faza pretjerivanja (vrlo veliki promet. mali broj dioničara) A2 – popratna faza (promet i broj dioničara raste) A3 – faza pretjerivanja (promet je euforičan. i to ga navodi na nepromišljene odluke. No ipak je stvarna i potencijalna vrijednost kuće. za mirovinu ili unuke – znači. stana ili zemljišta s vremenom podložna velikim oscilacijama. TV i radio guraju mu tečajeve pod nos. Dionice se obrću i penju. broj dioničara pomalo opada) B2 – popratna faza (promet raste. TREBA LI ULAGATI U DIONICE ILI NEKRETNINE Svijet štediša nalikuje demokraciji s dvostranačkim sustavom: jedna stranka je pristaša nekretnina. Prednost ulaganja u dionice je apsolutna likvidnost. Nedostatak kod ulaganja u dionice je taj što ulagač može svakodnevno pratiti tečajeve svojih dionica. Kada se radi o ulaganju u nekretnine. Vlasnik dionica može kod malih iznosa smanjiti rizik tako da kupi mnogo različitih dionica u različitim zemljama. zapravo. Ako to i ne želi pratiti. Svaka stranka navodi samo dobre argumente i ni jedna ne govori o nedostacima jedna i druge vrste ulaganja. ponekad uz gubitak. Uzalud je dionice kupio. Tako svaki štediša – htio ili ne – svakodnevno radi bilancu. malen broj dioničara. kod x najveći) B1 – faza korekcije (mali promet. u svakom slučaju – likvidne su. s dugoročnom namjenom. svakodnevno prati tečajeve.

Kod nekretnina je to moguće učiniti samo s jako velikim iznosima. Tvrtke izdaju dionice. da prodaju i kupuju dionice na lak način. dozvoljavajuči investitorima da prodaju svoje dionice. koji pomaže trgovcima. Tvrtke izdaju dionice na primarno tržište (koje je suprotno sekundarnom. obveznice i razne druge financijske instrumente. One potiču investitore. Burze isto tako potiču investiranja i na druge načine. iako one ne sudjeluju u trgovanju. koji ulažu u dionice. 23 . brzo i korisno. One zaštičuju investitore svojim propisima i zakonima. 22.raspodijeliti u više zemalja. te povečaju sigurnost investiranja. uz pomoć bankarskih investitora. već to rade novi vlasnici dionica na sekundarnom tržištu. koji isto tako osiguravaju kupce da će biti ravnomjerno tretirani i dobiti ono što su platili. upravo gore navedenih. Na sekundarnom tržištu. ZAKLJUČAK: Iz analiza izvedenih u seminarskom radu možemo zaključiti slijedeće: Svijetske burze imaju vrlo važnu ulogu u nacionalnim ekonomijama. na kojem se dionice i kupuju i prodaju). zarađuju ili gube profit ovisno o njihovom trgovanju. ne tvrtke. Na primarnom tržištu tvrtke dobivaju kapital od prodaje dionica. kako bi dobili kapital za svoja nova ulaganja i proširivanja djelatnosti. Burze potiču investiranje dajući sekundarno tržište. prema različitim strukama. Burze potiču brokerski biznis. investitora. investitori. a taj kapital dobivaju od.

jp www. www.Tokyo Stock Exchange .1998 .com. WEB stranice: www.New York Stock Exchange . 1992 . “Manuale di economia politica” Lattes. Milano Biozzi Donatella & Paoletti Grazia . zse. LITERATURA: 1. Torino Kostolany Andre`. londonstockex. nyse.uk.hr .1993 . “Izazov Burze” LMN. Microsoft 1998 3. Ariani” e “L’Arte della Stampa” . Firenze Gilbert Alfredo . Knjige: Antonino Romeo .23. CD-ROM: “ Encarta Encyclopedia 99` “.Zagreb Stock Exchange 24 . “Economia politica” Stabilimenti Tipolitografici “E. www. “Principi di Scienza Economica” Tramontana.London Stock Exchange .co.1994 . Zagreb 2.or. tse.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful