PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

KRIVIČNO PROCESNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVOD Pojam krivičnog postupka i krivičnog procesnog prava. Pravo izvršenja krivičnih sankcija – 3a Sa aspekta krivičnoprocesnih radnji, krivični postupak je skup normiranih radnji odreĎenih drţavnih organa i nekih lica, koje se izvode u konkretnom slučaju vjerovatnosti da je učinjeno krivično djelo, sa svrhom da se utvrdi da li je djelo učinjeno pa ako jeste da se prema učiniocu primijene krivične sankcije prema propisima materijalnog krivičnog prava. Sa aspekta krivičnopravnih odnosa, krivični postupak je sistem pravno normiranih društvenih odnosa (krivičnoprocesnih odnosa) izmeĎu odreĎenih drţavnih organa i pojedinih pripadnika društva. Ti odnosi nastaju, razvijaju se i prestaju usljed pravno normirane djelatnosti tih organa i drugih lica radi utvrĎivanja postojanja krivičnih djela i primjene krivičnih sankcija na učinioce. Sistem pravnih propisa kojim se ureĎuje (normira) forma radnji u krivičnom postupku, odnonso oblik krivičnoprocesnih odnosa u kojima se te radnje odvijaju naziva se kriviĉno procesno pravo. Pravo izvršenja krivičnih sankcija je sistem pravnih normi koji ima za cilj da se izvršenjem krivičnih sankcija postigne svrha zbog koje su te sankcije i predviĎene. Osim toga, ono normira i pravni poloţaj lica prema kome se sankcija izvršava, njegova prava i duţnosti za vrijeme izvršenja sankcije, odnos prema organima izvršenja itd. Odnos krivičnog procesnog prava prema materijalnom krivičnom pravu – 30a Materijalno krivično pravo odreĎuje pojedina krivična djela, sankcije i načelne uslove pod kojima se prema učiniocima krivičnih djela mogu primijeniti krivične sankcije. Krivično procesno pravo normira formu (oblik, način) radnji koje preduzimaju drţavni organi u slučaju vjerovatnosti da je učinjeno krivično djelo, sa svrhom da se na konkretan slučaj primjene norme materijalnog krivičnog prava. Dakle, krivično procesno pravo ureĎuje postupak primjene propisa materijalnog krivičnog prava na konkretne slučajeve. Krivično procesno pravo ureĎuje krivičnoprocesne odnose, tj.društvene odnose izmeĎu drţavnih organa i odreĎenih lica u kojima se manifestiraju procesne radnje, dok materijalno krivično pravo ureĎuje materijalno-krivične odnose, tj. društvene odnose izmeĎu drţave i izvršioca krivičnog djela. Akuzatorski krivični postupak – 7a Akuzatorski (optuţni) krivični postupak odvija se u obliku spora dvaju ravnopravnih stranaka pred sudom. Odvojene su 3 osnovne funkcije krivičnog postupka: gonjenje, odbrana i presuĎenje. Funkciju krivičnog gonjenja ostvaruje ovlašteni tuţilac, funkciju odbrane optuţenik, a funkciju presuĎenja sud. Postupak ne moţe započeti bez tuţbe ovlaštenog tuţioca (oštećeni, bilo koji graĎanin ili poseban drţavni organ). Teret dokazivanja je na tuţiocu. Optuţeni nije duţan dokazivati svoju nevinost, ali ima pravo da to dokazuje. Dakle, za akuzatorski sistem krivičnog postupka karakteristično je: a. objektivan poloţaj suda - postupak se pokreće samo na inicijativu ovlaštenog tuţioca, a stranke po pravilu iznose dokaze koje sud samo cijeni; b. javnost postupka; c. usmenost i neposrednost - stranke usmeno raspravljaju pred sudom, a svi dokazi se iznose usmeno i neposredno; d. kontradiktornost - krivični postupak je spor (kontradikcija) stranaka pred sudom. Inkvizitorski krivični postupak – 11a

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Inkvizitorski (istraţni) krivični postupak pojavio se u ranom feudalizmu, pri čemu je vaţnu ulogu imala katolička crkva. Postupak se dijeli na 2 glavne faze: istragu i suĎenje. Osnovna faza krivičnog postupka je istraga. Provodi je poseban istraţitelj (inkvizitor), koji svim sredstvima nastoji od okrivljenog dobiti priznanje djela. U tu svrhu često primjenjuje torturu. Po završenoj istrazi inkvizitor je dostavljao spis predmeta sudskom vijeću koje je donosilo presudu na tajnoj raspravi isključivo na osnovu spisa. Suština inkvizitorskog postupka je u tome što su osnovne funkcije (gonjenje, odbrana, presuĎenje) kumulirane. Inkvizitor (inkvirent) u svojim rukama objedinjava različite funkcije krivičnog postupka, a funkcija odbrane je potpuno zakrţljala. Okrivljeni u postupku nije subjekat, već objekat jer nema elementarnih procesnih prava. Faktički je lišen mogućnosti da se brani od optuţbe čiju suštinu po pravilu i ne zna. Pored svih negativnih osobina, inkvizitorski postupak je imao i jednu pozitivnu: načelo da je drţava duţna da se sistematski brine o kaţnjavanju izvršilaca krivičnih djela, odnosno da se to ne prepušta slučaju. Mješoviti (akuzatorsko-inkvizitorski krivični postupak) – 13a Nastaje nakon Francuske revolucije 1789. Ovaj postupak se odvija u 2 faze: prethodni postupak i glavni pretres. Prethodni postupak sadrţi inkvizitorske pravne elemente. U osnovi je tajan, pismen i nekontradiktoran. U toj fazi istraţni sudija vodi istragu i prikuplja dokaze. Samo pokretanje postupka zavisi od drţavnog tuţioca koji ostvaruje funkciju krivičnog gonjenja. Optuţeni od početka ima odreĎena procesna prava. Ima svojstvo stranke, a posebno mu je zagarantirano pravo odbrane. Sud presudu donosi nakon provedenog glavnog pretresa koji se vodi javno, usmeno i kontradiktorno (akuzatorski elementi). Odnos krivičnog postupka prema ostalim kaznenim postupcima – 8b IzmeĎu krivičnog i ostalih kaznenih postupaka (za disciplinska djela, prekršaje i privredne prestupe) postoje odreĎene sličnosti i razlike. Sličnosti se sastoje u jednakim osnovnim principima, istim dokaznim sredstvima, sličan je sadrţaj i oblik procesnih radnji itd. Razlika je u tome što je krivični postupak detaljno regulisan zakonom, a ostali kazneni postupci su po pravilu kraći i jednostavniji. Krivične sankcije za krivična djela mogu izricati samo sudovi. Kazne za prekršaje izriču posebni sudovi za prekršaje, a izuzetno i neki drţavni organ. Disciplinske sankcije izriču posebni pravno odreĎeni disciplinski organi (disciplinske komisije). Odnos krivičnog postupka prema parničnom postupku – 14b Oba procesna prava spadaju u grane sudskog prava jer sud donosi odluke i u krivičnom i u parničnom postupku. Krivični postupak se po pravilu vodi ex officio i sankcije se primjenjuju po sluţbeno duţnosti, bez obzira na volju zainteresirane stranke. Parnični postupak se vodi samo po tuţbenom zahtjevu stranke, koja tokom cijelog postupka ima pravo raspolagati svojim zahtjevom (odustati, sklopiti poravnanje i sl). Postoje 2 izuzetka, kada se i u krivičnom postupku moţe rješavati neko graĎanskopravno pitanje, za koje je inače nadleţan parnični sud: a. Kad oštećeni u krivičnom postupku postavi imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed izvršenja krivičnog djela. b. U slučaju tzv.prethodnog ili prejudicionog pitanja, kad krivični sud rješava neko pravno pitanje za čije je rješenje inače nadleţan parnični sud. Parnični postupak poznaje ista dokazna sredstva i ista načela kao i krivični postupak - načelo materijalne istine, slobodne ocjene dokaza, načelo usmenosti i neposrednosti.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Na teritoriji FBiH se ne moţe primjenjivati nikakav drugi krivični postupak. Jedinstvenom tumačenju i primjeni doprinosi sudska praksa. pronalaţenju i konzerviranju materijalnih dokaza i sl. sudsko i doktrinarno. S obzirom na teritoriju. Zakon o posebnoj zaštiti identiteta svjedoka u krivičnom postupku u FBiH. Inače. Prema subjektu ili organu koji tumači zakon – autentično ili obavezno. Sudska medicina u postupak rasvjetljavanja djela i učinioca unosi sistem medicinskog znanja.WWW. Kriminalistika (krim. Sudska psihijatrija posebno dolazi do izraţaja u slučaju sumnje u uračunljivost učinioca krivičnog djela. Neka lica uţivaju krivičnoprocesni imunitet i to po domaćem i po meĎunarodnom pravu. Vaţenje krivičnog procesnog prava FBiH – 9b Vaţenje krivičnog procesnog prava FBiH ogleda se u njegovoj primjeni s obzirom na teritoriju. logičko. komparativno.BH-PRAVNICI. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u FBiH. bez obzira na to gdje je krivično djelo izvršeno i čiji drţavljanin je izvršilac. Sva ova tumačenja sluţe ciljnom tumačenju. Zakon o Vrhovnom sudu FBiH. ali se njima rješavaju i neka pitanja iz krivičnog procesnog prava. vrijeme i lica.vaţenje krivičnog procesnog prava identično je sa vaţenjem krivičnog zakona. historijsko. dok se kod diplomatskih i konzularnih predstavnika pojavljuju sporna pitanja kad je riječ o njihovim imunitetu. Unutrašnji se mogu podijeliti na osnovne i dopunske. Zakon o izručenju okrivljenih osoba po zahtjevu meĎunarodnog suda. bez obzira gdje se nalaze. S obzirom na lica . Dopunski se odnose na regulisanje drugih društvenih odnosa. taktika i metodika) se primjenjuje u otkrivanju i utvrĎivanju krivičnih djela. sudije i sudije porotnici. Po meĎunarodnom pravu to su nedvojbeno šefovi stranih drţava. S obzirom na vrijeme . postoje uglavnom 3 vrste tumačenja: 1. 3. U dopunske spadaju Krivični zakon FBiH. sudskom medicinom. sudskom psihijatrijom. 2. sistematsko. Zakon o unutrašnjim poslovima FBiH. Prema obimu tumačenja – usko ili restriktivno i široko ili ekstenzivno. Izvori krivičnog procesnog prava u FBiH – 6d To su prvenstveno federalni zakoni. kantonalni zakoni i meĎunarodni ugovori. Zakon o Federalnom tuţilaštvu.COM . Zakon o sudijskoj i tuţilačkoj funkciji u FBiH. psihologijom i drugim naukama. Bitno je napomenuti da je moguće primjenjivati ekstenzivno nasuprot restriktivnom tumačenju koje je svojstveno materijalnom krivičnom pravu. Osnovni i najznačajniji izvor krivičnog procesnog prava je Zakon o krivičnom postupku .BH-PRAVNICI. MeĎunarodni izvori su različiti meĎunarodni ugovori. odgovarajući kantonalni zakoni itd. Prema metodu ili načinu na koji se zakon tumači – gramatičko.COM Odnos nauke krivičnog procesnog prava prema drugim naučnim disciplinama – 27a Krivični postupak je nuţno povezan sa kriminalistikom. 4 WWW.vremenska vaţnost je u svemu regulisana kao i vremenska vaţnost drugih zakona. Osnovni izvori su zakonski propisi koji se potpuno odnose na materiju krivičnog procesnog prava.tehnika. Tumačenje krivičnog procesnog prava – 22a Vaţe opća pravila tumačenja pravnih propisa. uključujući i njene brodove i zrakoplove. otkrivanju učinioca. Po domaćem pravu imunitet u različitoj mjeri uţivaju zastupnici. Svi izvori se mogu podijeliti na unutrašnje i meĎunarodne. krivično procesno pravo FBiH se primjenjuje na cijeloj teritoriji FBiH.ZKP.

načelo legaliteta u krivičnom gonjenju. ukoliko se oštećeni ili organ starateljstva ne sloţe za mišljenjem tuţioca. To su slučajevi kad se gonjenje preduzima po odobrenju federalnog tuţioca. 5 WWW. po kome je nadleţni tuţilac duţan preduzeti krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. već se stvar mora prepustiti odluci suda. raniji ţivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ili novčana kazna. iako postoje dokazi da je maloljetnik učinio krivično djelo. tuţilac ne moţe u toku postupka odustati od krivičnog gonjenja. konačnu odluku u pogledu preduzimanja krivičnog gonjenja ima vijeće za maloljetnike. načelo neposrednosti i usmenosti.BH-PRAVNICI. Izuzeci od načela legaliteta krivičnog gonjenja – 25d Izuzeci od načela legaliteta u našem krivičnom procesnom pravu postoje: a) U slučajevima kad je za pokretanje krivičnog postupka potrebno odobrenje nekog drţavnog organa. načelo javnosti. vaţi pravilo da se takvo djelo goni po sluţbenoj duţnosti. načelo akuzatornosti.COM . 2. Po načelu mutabiliteta tuţilac moţe u toku postupka odustati od krivičnog gonjenja kad smatra da više ne postoji neki od zakonskih uslova za to gonjenje. 4. Načelo oficijelnosti krivičnog gonjenja – 5a U našem krivičnom postupku postupak za najveći broj krivičnih djela po sluţbenoj duţnosti pokreće nadleţni tuţilac. a u zakonom predviĎenim slučajevima i pred višim sudom. Ona su izričito navedena u posebnom dijelu KZ FBiH. Ako u krivičnom zakonu ništa nije izričito navedeno. kad je izvršenje kazne ili odgojne mjere u toku. bez obzira što je tuţilac uvjeren da više nema zakonskog osnova za gonjenje.BH-PRAVNICI. načelo materijalne istine. načelo kontradiktornosti.COM OSNOVNA NAĈELA (PRINCIPI) KRIVIĈNOG POSTUPKA Osnovna načela krivičnog postupka u FBiH su: 1. 6. b) U postupku prema maloljetnicima. U okviru načela legaliteta. u pitanju tuţiočevog raspolaganja krivičnoprocesnim zahtjevom teorijski mogu biti zastupljena 2 načela: načelo imutabiliteta i načelo mutabiliteta. 5. Osim toga. ako s obzirom na teţinu tog krivičnog dijela. bez obzira na volju lica oštećenog krivičnim djelom ili nekog drugog lica zainteresiranog za krivično gonjenje. 3. Po načelo imutabiliteta. te kad bi se postupak trebao voditi protiv osobe koja uţiva procesni imunitet. Isto tako. kao i na kaznu odnosno odgojnu mjeru koja se izvršava. jer tuţilac moţe odustati od zahtjeva za gonjenje sve do završetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom. nadleţni tuţilac moţe odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka za drugo krivično djelo maloljetnika.16 ZKP. nadleţni tuţilac moţe odustati od krivičnog gonjenja samo ako tokom postupka nestane neki od zakonskih uslova krivičnog gonjenja. ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivičnog djela i okolnosti pod kojima je učinjeno. načelo oficijelnosti. 7. ne bi imalo svrhe voĎenje postupka i izricanje krivične sankcije za to djelo. U oba slučaja. U našem ZKP prihvaćeno je načelo mutabiliteta.WWW. Načelo legaliteta krivičnog gonjenja – 24a Načelo legaliteta krivičnog gonjenja proizilazi iz čl. nadleţni tuţilac moţe odlučiti da ne pokreće postupak. Postoje izuzeci od ovog načela u pogledu krivičnih djela koja se gone po privatnoj tuţbi.

To su pravna (a ne činjenična) stanja za čije rješavanje je inače nadleţan sud u drugom. a koja je u odreĎenoj fazi postupka potrebno riješiti hronološki prije glavne stvari (npr. ili je nadleţan neki drugi drţavni organ (upravni organ). Takva odstupanja npr. teţe djelo.WWW. Zasnivanje osuĎujuće presude samo na priznanju optuţenog predstavljalo bi formalizam koji bi ugroţavao saznanje materijalne istine. Načelo akuzatornosti – 12b Načelo akuzatornosti znači da se krivični postupak moţe pokrenuti i voditi samo ako postoji zahtjev ovlaštenog tuţioca. Naime.prethodna (predjudicijalna) pitanja. Prethodna (prejudicijalna) pitanja – 28a Sud je u cilju utvrĎivanja materijalne istine ovlašten i da rješava tzv. a ne u dispozitiv presude.COM Načelo materijalne istine (pojam i procesno pravilo o slobodnoj ocjeni dokaza) . To su čista procesna pitanja. da se činjenično stanje na kome se zasniva odluka u krivičnom postupku potpuno rasvijetli i raščisti i da odgovara subjektivnoj stvarnosti. te zloupotreba položaja tu žioca (str. te ne umanjuju vrijednost i značaj materijalne istine. a ne u krivičnom postupku.BH-PRAVNICI. Pravo suda i drţavnih organa koji učestvuju u krivičnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano niti ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima. Svoje uvjerenje koje je stekao na osnovu objektivne i logičke ocjene svih dokaza.52) 6 WWW. ne ograničavajući se na dokazni materijal koji su iznijele stranke.BH-PRAVNICI. Osnovne prednosti primjene ovog načela su: 1 kod zahtjeva za ponavljanje postupka. Odstupanja od načela materijalne istine – 29a Odstupanja od načela materijalne istine su u krivičnom postupku konstituirana radi zaštite individualnih prava okrivljenog i drugih lica. Organ koji vodi postupak je i pored priznanja okrivljenog zakonom obavezan da prikuplja i druge dokaze. slučajevi u kojima se izvjesne činjenice mogu dokazivati samo pravosnaţnom presudom kad god takvo dokazivanje nije pravno nemoguće1.predsjednik vijeća prije početka glavnog pretresa treba prethodno ustanoviti da li su došli svi pozvani). sud je duţan logično i realno obrazloţiti u presudi. razlozi koji se tiču lažnog dokaza i krivičnog djela sudije. Rješenje prethodnog pitanja od strane krivičnog suda ima dejstvo samo za krivični predmet koji sud raspravlja. Od prethodnih treba razlikovati tzv. Zato se ono unosi u obrazloţenje. predviĎa zabrana reformatio in peius. a od rješenja takvog stanja zavisi pravilno rješenje konkretne krivične stvari. Sud je ovlašten i duţan da i po vlastitoj inicijativi provodi dokaze kad je to potrebno za utvrĎivanje činjeničnog stanja. Sud nije vezan za prijedloge stranaka u pogledu provoĎenja dokaza. Načelo materijalne istine i pravila o priznanju okrivljenog i prikupljanju dokaza – 30b Načelo materijalne istine do izraţaja dolazi i u pravilu da su organi krivičnog postupka u svakom slučaju duţni provjeriti i priznanje okrivljenog. Načelo slobodne ocjene dokaza jedno je od najvaţnijih procesnih pravila koja sluţe utvrĎivanju materijalne istine. takvom presudom je počinjena bitna povreda krivičnog postupka što predstavlja osnov za ukidanje presude.3b Načelo materijalne istine znači da se u svakom konkretnom slučaju ima istraţivati i utvrditi potupna i stvarna istina. Ako to ne učini. da prikrije pravog krivca i sl. tj. vezanost presude za optuţbu u pogledu objektivnog identiteta. odbrana i presuĎenje. Sud je duţan da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima. te da na osnovu takve ocjene izvede zaključak o dokazanosti ili nedokazanosti neke činjenice.COM . Tim načelom odvojene su osnovne funkcije u krivičnom postupku: gonjenje. u praksi se mogu desiti slučajevi da optuţeni prizna izvršenje djela da prikrije neko drugo.incidentna pitanja. za čije rješavanje je nadleţan upravo krivični sud. izuzeće svjedoka.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. omogućava konstituisanje posebnog drţavnog organa koji ostvaruje funkciju gonjenja; 2. omogućava okrivljenom procesni poloţaj stranke, tj. subjekta koji ostvaruje funkciju odbrane i koji je kao procesualna stranka ravnopravan sa tuţiocem: 3. omogućava objektivnost suda, koji odlučuje u sporu izmeĎu 2 ravnopravne stranke – tuţioca i okrivljenog; ZKP FBiH je u osnovi usvojio načelo akuzatornosti. Sud ne moţe sam pokretati krivični postupak, a tuţilac ne moţe neposredno provoditi dokaze. Okrivljeni je u svim fazama postupka subjekat, a pravo na odbranu mu je zagarantirano. Načelo kontradiktornosti – 10b Ovo načelo sastoji se u tome da krivični postupak dobiva procesni karakter spora izmeĎu 2 procesualno ravnopravne stranke pred objektivnim sudom. Tuţilac i okrivljeni pred sudom iznose 2 suprotne teze – tezu odbrane i tezu optuţbe, a sud je duţan saslušati obe strane, provesti sve potrebne dokaze po prijedlogu stranaka i po sluţbenoj duţnosti, te donijeti odluku o konkretnom krivičnopravnom sporu. Načelo kontradiktornosti je najizraţenije na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom. Primjena ovog načela daje više korisnih rezultata: a) Stvara uslove i omogućava utvrĎivanje materijalne istine; b) Prilikom podvoĎenja činjeničnog stanja pod odgovarajuće odredbe krivičnog zakona, kontradikcija stranaka u odnosu na konkretno pravno pitanje moţe imati veliki značaj za pravilan stav suda, kao i pravilnu primjenu odreĎene pravne norme uopće; c) Iz načela kontradiktornosti rezultira jednak tretman stranaka pred sudom. Okrivljeni dobiva procesni subjektivitet, što je od velikog značaja za zaštitu ljudskih prava. Načelo neposrednosti i usmenosti – 18a Načelo neposrednosti je pravilo po kome sve činjenice i dokazi koji sluţe kao osnov za presudu moraju biti izvedeni pred sudom. Mada su isti dokazi u konkretnom slučaju provedeni u prethodnom postupku, oni se moraju ponovo izvesti neposredno pred sudom, koji će na osnovu vlastite neposredne ocjene tih dokaza donijeti presudu. Iz odredbe čl.342 st.1 ZKP po kojoj sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu vidljiv je značaj ovog načela. Načelo usmenosti znači da se sve činjenice i dokazi na kojima se zasniva presuda moraju usmeno iznijeti na glavnom pretresu i da se sve izjave daju usmeno. Izuzeci od ovog načela, u kojima je na glavnom pretresu dozvoljeno čitati zapisnike o ispitivanju okrivljenog i saslušanju svjedoka i vještaka su: 1. Ako su ispitana lica umrla, duševno oboljela ili se ne mogu pronaći; 2. Ako je dolazak ovih lica pred sud nemoguć ili znatno oteţan zbog starosti, bolesti ili drugih vaţnih uzroka; 3. Ako optuţeni, svjedok ili vještak vještaci bez zakonskih razloga neće da da svoj iskaz na glavnom pretresu ili odstupi od ranijeg iskaza; 4. Ako su stranke saglasne da se umjesto neposrednog saslušanja odsutnog svjedoka odnosno vještaka, pročita zapisnik o njegovom ranijem saslušanju. Načelo javnosti (pojam, vrste, isključenje sa glavnog pretresa) – 2b Javnost u krivičnom postupku znači dvoje: 1. Pravo stranaka da prisustvuju procesnim radnjama u toku postupka – stranačka javnost; 2. Pravo svakog trećeg lica da prisustvuje procesnim radnjama – opća javnost.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kad se govori o načelu javnosti, obično se misli na opću javnost i to javnost glavnog pretresa. Po ZKP, glavnom pretresu mogu prisustvovati sva punoljetna lica, naravno u granicama prostornih mogućnosti sudnice u kojoj se odrţava rasprava. Ako maloljetnik treba prisustvovati pretresu kao svjedok ili oštećeni, on će biti udaljen iz sudnice čim njegovo prisustvo više nije neophodno. Javnost pretresa uključuje i mogućnost praćenja pretresa i presude putem medija. Načelo javnosti vaţi i za pretres pred drugostepenim sudom, ali se ne odnosi na sudske sjednice niti na vijećanje i odlučivanje suda u toku ili nakon provedenog pretresa. Vijeće sa pretresa moţe udaljiti sve osobe koje ometaju red na suĎenju, vrijeĎaju dostojanstvo suda ili nose oruţje odnosno opasno oruĎe. Protivzakonito isključenje javnosti glavnog pretresa predstavlja bitnu povredu odredaba KP i povlači ukidanje prvostepene presude u slučaju ţalbe. ZKP odreĎuje da je moguće isključiti javnost sa glavnog pretresa: ako je to u interesu drţavne sigurnosti; ako je to potrebno radi čuvanja tajne, čuvanja javnog reda, zaštite morala, ličnog i intimnog ţivota optuţenog ili oštećenog ili zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka. Isključenje javnosti se ne odnosi na stranke i njihove zastupnike, a vijeće moţe dozvoliti da glavnom pretresu sa kojeg je isključena javnost prisustvuju pojedina sluţbena lica, naučni i javni radnici. Na zahtjev optuţenog, prisustvo se moţe dozvoliti i njegovom bračnom odnosno vanbračnom drugu, te bliskim srodnicima. Predsjednik vijeća će prisutna lica upozoriti na duţnost čuvanja tajnosti onoga što su saznali na pretresu sa kojeg je isključena javnost i ukazati im da povreda tajnosti predstavlja krivično djelo. O isključenju javnosti sudsko vijeće odlučuje rješenjem, koje mora biti obrazloţeno i javno objavljeno. Dispozitiv presude će se uvijek pročitati na javnom zasijedanju, a vijeće odlučuje da li će isključiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude. ZKP izričito propisuje isključenje javnosti uvijek kad se sudi maloljetniku. Vijeće moţe dozvoliti da takvom pretresu prisustvuju lica koja se bave zaštitom i vaspitanjem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetničkog kriminaliteta, kao i naučni radnici. Osim tih osoba, pretresu mogu prisustvovati roditelji, odnosno staratelj maloljetnika, te predstavnik organa starateljstva. Pravosnaţna sudska odluka moţe se objeviti bez navoĎenja ličnih podataka maloljetnika iz kojih se moţe utvrditi njegov identitet. Ostali principi. Ovdje spadaju: 1. Princip zakonitosti (15d) – sud krivične sankcije moţe izreći samo u zakonito provedenom postupku; 2. Princip zbornosti (31b) – suĎenje je po pravilu zborno (kolegijalno). Pored stalnih sudija, u prvom stepenu učestvuju i sudije porotnici; 3. Princip višestepenosti (14a)– osuĎeni ima pravo ţalbe protiv prvostepene sudske odluke, a u odreĎenim slučajevima i protiv drugostepene odluke; 4. Princip prezumpcije nevinosti (16a) – svako se smatra nevinim dok se njegova krivnja ne utvrdi pravosnaţnom presudom; 5. Princip upotrebe vlastitog jezika (32a) – učesnici u postupku imaju pravo upotrebljavati svoj jezik. Ako se pretres ne vodi na jeziku te osobe, osiguraće se usmeno prevoĎenje onoga što se iznosi u postupku, kao i pisani prevod pisanog dokaznog materijala. 6. Princip zaštite prava graĎana (34a) od kojih organi unutrašnjih poslova prikupljaju obavještenja u predkrivičnom postupku. ZKP u tom smislu govori o pravu na šutnju, pravu na branioca i pravu na besplatnu pravnu pomoć. Organi unutrašnjih poslova su duţni graĎane upoznati sa ovim pravima. 7. Princip zakonitih dokaza (33a) – zabranjeno je iznuĎivanje priznanja ili neke druge izjave u krivičnom postupku. TakoĎe, sud ne moţe zasnovati svoju odluku na dokazima koji su pribavljeni povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i meĎunarodnim ugovorima, niti na dokazima koji su pribavljeni povredama ZKP-a.

PREDMET (OBJEKAT) KRIVIĈNOG POSTUPKA – 23d
Objekat krivičnog postupka je:

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. OdreĊeno kriviĉno djelo (kriviĉna stvar) – Pod krivičnim djelom podrazumijeva se protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija obiljeţja su odreĎena zakonom i za koje je zakonom propisana krivična sankcija. 2. Više kriviĉnih stvari u meĊusobnoj vezi (koneksitet) – da bi krivične stvari u koneksitetu mogle biti predmet jednog postupka, one moraju biti spojene ili vezane kod jednog suda. 3. Imovinskopravni zahtjev – to je graĎanska stvar koja ima isti osnov kao i krivična stvar, tj. učinjeno konkretno krivično djelo. Oštećeni moţe u krivičnom postupku staviti svoj imovinskopravni zahtjev, koji se kao sporedna stvar pridruţuje krivičnoj stvari kao glavnoj i rješava u istom postupku. Zato se taj postupak zove pridruţni ili adhezioni postupak. 4. Troškovi kriviĉnog postupka

Troškovi krivičnog postupka – 29c To su izdaci učinjeni povodom krivičnog postupka i u njih spadaju: - troškovi za svjedoke, vještake i stručna lica, kao i troškovi uviĎaja; - prevozni troškovi okrivljenog; - izdaci za dovoĎenje okrivljenog odnosno lica lišenog slobode; - troškovi liječenja okrivljenog za vrijeme dok se nalazi u pritvoru i troškovi poroĎaja u pritvoru; - paušalni iznos – utvrĎuje se globalno i predstavlja paušalnu naknadu sitnih sudskih izdataka koji se ne mogu evidentirati (izdaci za utrošeni kancelarijski materijal, utrošeno vrijeme sluţbenih lica i sl); - nuţni izdaci branioca, privatnog tuţioca, oštećenog kao tuţioca i njihovih zastupnika, te nagrade advokata kao branilaca ili punomoćnika. Ova nagrada se odmjerava prema advokatskoj tarifi. - nuţni izdaci oštećenog, i to bez obzira da li je postavio imovinskopravni zahtjev; Troškove u principu snosi onaj ko ih je prouzrokovao svojom krivicom. Kao kriterij sluţi ishod postupka. Pritom je dovoljno da je optuţeni proglašen krivim, odnosno nije potrebno da je i osuĎen na kaznu. MeĎutim, bez obzira na konačni ishod postupka, namjerno i neopravdano prouzrokovane troškove naknaĎuje onaj ko ih je izazvao. Samo se nadleţni tuţilac ne moţe osuditi na naknadu troškova krivičnog postupka, jer je to organ koji svoju funkciju ostvaruje po sluţbenoj duţnosti. Ako je više optuţenih oglašeno krivim istom presudom, sud će odrediti koji dio troškova će snositi svaki od optuţenih, a ako to nije moguće, osudiće sve optuţene da solidarno snose troškove. Izuzetno, sud moţe u potpunosti ili djelomično osloboditi okrivljenog od duţnosti naknade troškova, ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje izdrţavanje okrivljenog ili lica koja je on duţan izdrţavati. Ako se krivični postupak okonča drugačije, a ne presudom kojom se optuţeni oglašava krivim, troškovi padaju na teret budţetskih sredstava. Ako se radi o postupku po privatnoj tuţbi, troškovi padaju na teret privatnog tuţioca. Nagradu i troškove branioca i punomoćnika privatnog tuţioca i oštećenog duţno je platiti zastupano lice, bez obzira ko je po odluci suda konačno duţan da snosi troškove krivičnog postupka. O troškovima se odlučuje zajedno sa odlukom o glavnoj stvari. Izuzetno, ako nedostaju podaci o visini troškova, rješenje će se donijeti kad se podaci pribave. Posebno rješenje o troškovima donosi se uvijek kad se na plaćanje troškova osuĎuju svjedok, vještak, branilac ili punomoćnik.

SUBJEKTI KRIVIĈNOG POSTUPKA
Subjekti krivičnog postupka (uopšte, stranačka i procesna sposobnost) – 1a

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

organizacija i rad sudova sadrţani su u Ustavima BiH i FBiH.COM . .a prestaje njegovim smjenjivanjem. Krivični sud nije poseban sud.sposobnost za vršenje radnji u procesu. Da bi mogla zasnovati procesni odnos. koji je nadleţan da rasvijetli i riješi krivičnu stvar. kantonalni sudovi (kao prvostepeni i drugostepeni sudovi) i Vrhovni sud FBiH (kao prvostepeni.načelo učešća graĎana u suĎenju. tj. stranačku sposobnost. kantonalni.načelo višestepenog odlučivanja – u našem krivičnoprocesnom zakonu predviĎeno je načelo dvostepenosti.BH-PRAVNICI. osim pitanja iz nadleţnosti Ustavnog suda ili Suda za ljudska prava. drugostepeni i trećestepeni sud. tj. ustavima kantona i zakonima o sudovima. Prema ustavu FBiH. Pojam i sastav krivičnog suda. U inokosnom sastavu pojavljuje se istraţni sudija kantonalnog i općinskog suda. Kantonalni sudovi odlučuju i o ţalbama na presude općinskih sudova. oštećeni kao tuţilac i privatni tuţilac) i okrivljeni su stranke u kriivčnom postupku. kao kolegijalna tijela (vijeća). već je to poseban sastav redovnih sudova (Vrhovni. Općinski sudovi imaju nadleţnost za sve graĎanske i krivične stvari. pa do Vrhovnog suda FBiH. stranka mora imati legitimatio ad causam. postupak se obustavlja.načelo zbornosti u vršenju sudske funkcije – sudovi po pravilu rješavaju u zbornom sastavu. osim stvari za koje je dio izvorne nadleţnosti Ustavom i zakonima prenesen na neki drugi sud.načelo nezavisnosti u radu sudova.WWW. . Okrivljeni koji ima stranačku sposobnost ima i procesnu sposobnost. Osim toga. . ako privremeno duševno oboli postupak se prekida.načelo izbornosti i razrješivosti sudija – svojstvo sudije moţe se steći izborom i imenovanjem.BH-PRAVNICI. U zbornom sastavu krivični sud se pojavljuje u formi sudskih vijeća koja postoje u svim sudovima. te kantonalni i općinski sudovi. općinski). To su: . SUDOVI Pojam i vrste sudova. 10 WWW. dakle tuţilac. Moguće je da stranka ima stranačku. sudsku funkciju u FBiH vrše sudovi Federacije – Ustavni sud. u krivičnom postupku postoje i osnovni procesni subjekti koji su nosioci tih funkcija. Privatni tuţilac ili oštećeni kao tuţilac koji nemaju procesnu sposobnost (maloljetnici i lica lišena poslovne sposobnosti) dobivaju zastupnika. Vrhovni sud FBiH je najviši apelacioni sud. a postoje izuzeci na osnovu kojih moţe odlučivati i trećestepeni sud. U krivičnim stvarima u FBiH sude općinski sudovi (kao prvostepeni). maloljetnik ispod 14 godina ne moţe se pojaviti kao okrivljeni u procesu itd. Stranačka sposobnost je apstraktna pravna mogućnost da se bude tužilac ili okrivljeni u procesu. ali nema procesnu sposobnost (legitimatio ad processe). Naime. UreĎenje i organizacija sudova (načela. Ako okrivljeni nakon izvršenja krivičnog djela duševno oboli. duţnosti okrivljenog u procesu su isključivo lične i niko ih ne mţe vršiti umjesto njega. Izvorna nadleţnost kantonalnih sudova je u stvarima koje ne spadaju u nadleţnost općinskih sudova. Pojam i sastav krivičnog suda – 4b Pojam i vrste sudova. . Tuţilac (nadleţni tuţilac. Vrhovni sud i Sud za ljudska prava. odnosno udaljavanjem (suspenzijom) sa vršenja funkcije. predsjednik sudskog vijeća kantonalnog i općinskog suda i sudija pojedinac općinskog suda koji rješava odreĎene krivičnopravne stvari. sudska vijeća) – 21b Osnovna načela na kojima je zasnovano ureĎenje. počev od općinskog.COM S obzirom na 3 osnovne procesne funkcije: gonjenje. okrivljeni i sud. Vrhovni sud ima i izvorne nadleţnosti utvrĎene federalnim zakonima. Krivični sud realizuje svoju funkciju u inokosnom i zbornom sastavu. odbrana i presuĎenje.

Za krivična djela za koja je propisana blaţa kazna od 15 godina zatvora. a ako to nije moguće. zatraţiće od predsjednika neposredno višeg suda da odredi zamjenu. zakonski zastupnik ili punomoćnik oštećenog odnosno tuţioca. u prvom stepenu sudovi sude u vijećima od dvojice sudija i trojice sudija porotnika (veliko vijeće).BH-PRAVNICI. usvojioca. Ovakvo porotno suĎenje karakteristično je za anglosaksonsko pravo. ili je učestvovao u postupku kao tuţilac. on će sebi odrediti zamjenika meĎu sudijama tog suda. 2. 11 WWW. 5. kao i prilikom izricanja krivične sankcije. kao i kad se o krivičnoj stvari raspravlja u drugom stepenu na pretresu. Za djela za koja je kao glavna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine. tako i pravnih pitanja. tuţiocem ili oštećenim u odnosu staraoca. hranitelja ili hranjenika. Ako postoje druge okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost. Radnje u istrazi vrši sudija prvostepenog suda. branilac.COM . u prvom stepenu sudi vijeće sastavljeno od 1 sudije i dvojice sudija porotnika (malo vijeće). sudija ili sudija porotnik ne moţe vršiti sudske duţnosti: 1. graĎani učestvuju u vršenju sudske funkcije kao sudije porotnici u jedinstvenim vijećima krivičnog suda. Ako je u istom krivičnom djelu vršio istraţne radnje. učestvovao u ispitivanju optuţnice. Postoje 2 osnovna oblika ovog suĎenja: U prvom obliku graĎani obrazuju posebno sudsko vijeće – porotu koja je duţna da utvrdi činjenično stanje i okrivljenog oglasi krivim ili nevinim. naziva se porotno suĊenje. njegovim braniocem. 3. Drugi oblik je kada sudije i graĎani obrazuju jedno jedinstveno vijeće. u pobočnoj liniji do četvrtog. Na toj osnovi sudija ili vijeće izriče krivičnu sankciju. Sudija ili sudija porotnik čim sazna da postoji neki od taksativno nabrojanih razloga za izuzeće. tuţilac.BH-PRAVNICI. 4.WWW. starinika. Ako mu je okrivljeni. duţan je prekinuti svaki rad na predmetu i o tome obavijesti predsjednika suda koji će mu odrediti zamjenu. Ako smatra da postoje drugi razlozi za izuzeće (tačka 6). Ako se radi o izuzeću predsjednika suda. oštećeni. sudija ili sudija porotnik će o tome obavijestiti predsjednika suda.COM Za krivična djela za koja se prema zakonu moţe izreći kazna zatvora od 15 godina ili teţa kazna. Učešće graĎana u suĎenju – 6b Učešće graĎana u suĎenju zajedno sa pozivnim sudijama. njegov branilac. a u drugom stepenu vijeće od 5 sudija. O razlozima za izuzeće vodi se računa po sluţbenoj duţnosti. Prema našem pozitivnom pravu. a po tazbini do drugog stepena. ili je saslušan kao svjedok ili kao vještak. a u drugom stepenu vijeće od trojice sudija. sudi sudija pojedinac. Ako je sa okrivljenim. Ako je oštećen krivičnim djelom. koji moţe odrediti zamjenu (dakle nije obavezan). Ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke koja se pobija ţalbom. usvojenika. 6. njihov zakonski zastupnik odnosno punomoćnik bračni odnosno vanbračni drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena. Sudska vijeća su mješovita prilikom odlučivanja u krivičnoj stvari u prvom stepenu. U trećem stepenu sudovi sude u vijećima od 5 sudija. Sudije i graĎani kao sudije porotnici su ravnopravni u rješavanju kako činjeničnih. Izuzeće sudija i sudija porotnika – 24b Prema ZKP. odnosno istraţni sudija.

krivično djelo se zbog svoje veze sa odreĎenim mjestom daje u nadleţnost sudu na čijem području se to mjesto nalazi. Ponekad za odreĎivanje nadleţnosti ima značaja i svojstvo okrivljenog. koji u tom cilju postavlja 3 vrste normi: Po prvoj vrsti. Zato se ova nadleţnost naziva funkcionalna nadleţnost. Mjesna nadleţnost – 17b Mjesna nadleţnost je pravo i duţnost stvarno nadleţnog suda da preduzima procesne radnje i da presudi za odreĎeno krivično djelo zbog mjesnog odnosa krivičnog djela i učinioca prema području suda. mada su oni nerazdvojno vezani. zakonskim normama su različite funkcije u krivičnom postupku podijeljene izmeĎu sudova. krivična djela se zbog njihove prirode i drugih osobina predaju na presuĎenje odreĎenoj vrsti (kategoriji) sudova. Nadleţnost po mjestu izvršenja – mjesno je nadleţan sud na čijem području je krivično djelo izvršeno ili pokušano.BH-PRAVNICI. zakonski kriterij za odreĎivanje stvarne nadleţnosti su vrsta i visina kazne predviĎene u KZ za pojedino krivično djelo. Pojam mjesne nadleţnosti treba razlikovati od pojma teritorijalne nadleţnosti. Zato se ova nadleţnost zove mjesna nadleţnost. Dakle. Po drugoj vrsti normi. Redovne mjesne nadleţnosti su: 1.WWW. odnosno sudskih organa. pojedini dijelovi krivičnog postupka. 12 WWW. Zahtjev se podnosi odmah po saznanju za postojanje razloga za izuzeće. Ova nadleţnost dolazi do izraţaja u postupku prema maloljetnicima. Nadleţnost sudova – 25d Nadleţnost je pravo i duţnost jednog suda da postupa u odreĎenom krivičnom predmetu. Nadleţnost po mjestu prebivališta ili boravišta – ako mjesto izvršenja krivičnog djela nije poznato. ili domaća luka u kojoj se prvi put zaustavi brod odnosno avion. predaju se na postupanje raznim sudovima ili raznim organima u sudu. krivična stvar koja je predmet presuĎenja (ratione materiae). teritorijalna nadleţnost je nadleţnost suda da postupa na odreĎenom području (teritoriji). Osnov za odreĎivanje nadleţnosti ovdje je krivično djelo. Ako je djelo izvršeno ili pokušano na područjima različitih sudova ili na granici tih područja. Za djelo učinjeno na domaćem brodu ili avionu nadleţan je sud na čijem području se nalazi matična luka (odnosno zračna luka).BH-PRAVNICI. ili se nalazi izvan FBiH.COM . nadleţan je sud koji je prvi započeo postupak (forum praeventionis). Po pravilu. kada su za presuĎenje krivičnih djela maloljetnih lica nadleţna posebna vijeća za maloljetnike. ili je neizvjesno na kom je području izvršeno ili pokušano. Naime. 2. a neka krivična djela su izričitom zakonskom odredbom data u nadleţnost odreĎenoj vrsti sudova. O zahtjevu rješava predsjednik suda ili predsjednik neposredno višeg suda (ako se radi o izuzeću predsjednika suda). Zato se ova nadleţnost zove stvarna nadleţnost. Svoj zahtjev treba obrazloţiti i učiniti vjerovatnim postojanje okolnosti koje izazivaju osnovanu sumnju u objektivnost sudije ili sudije porotnika u konkretnom predmetu. U takvim slučajevima govorimo o liĉnoj nadleţnosti (ratione personae). Osnov za odreĎivanje nadleţnosti ovdje je mjesto za koje je je krivično djelo vezano (ratione loci). nadleţan je sud na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. Pravila o mjesnoj nadleţnosti odreĎuje ZKP. Stvarna nadleţnost – 26a Stvarna nadleţnost je zakonom odreĎeno pravo i duţnost odrreĎene vrste (kategorije) sudova da u postupku preduzimaju odreĎene procesne radnje i presuĎuju za neka krivična djela s obzirom na njihovu prirodu. Po trećoj vrsti normi. Protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće usvaja nije dozvoljena ţalba.COM Izuzeće moţe traţiti i stranka. Nadleţnost sudova odreĎuje se zakonom. s obzirom na različite stadije postupka.

Nadleţni sud moţe iz vaţnih razloga ili iz obzira cjelishodnosti do završetka glavnog pretresa odlučiti da se postupak za pojedina krivična djela ili protiv pojedinih počinilaca razdvoji i posebno dovrši ili preda drugom nadleţnom sudu. Sud u ovom slučaju moţe odlučiti da se sprovede jedinstveni postupak i donese jedna presuda. Ako je za neka od njih nadleţan viši. Sud koji je nadleţan za izvršioca krivičnog djela po pravilu je nadleţan i za saučesnike. Mješoviti (subjektivno objektivni) koneksitet postoji kad je više lica učestvovalo u izvršenju više krivičnih djela. jedinstveni postupak se moţe provesti samo pred višim sudom. Rješenja o spajanju i razdvajanju postupaka donosi nadleţni sud.da sprovode istragu. ili je više lica na drugi način u neposrednom odnosu prema jednom krivičnom djelu. Objektivni koneksitet (concursus plurium ad delictum) postoji kad je u izvršenju jednog krivičnog djela učestvovalo više lica. objektivni i mješoviti (subjektivno-objektivni). lica koja su učiniocu pomogla nakon krivičnog djela. Koneksitet moţe biti subjektivni. Ako je za neka od ovih djela nadleţan viši. ali samo ako izmeĎu izvršenih krivičnih djela postoji meĎusobna veza i ako postoje isti dokazi. 13 WWW. . pojedine istraţne radnje. duţan je da nakon saslušanja stranaka i branioca o tome izvijesti neposredno viši sud koji će odrediti drugi stvarno nadleţni sud na svom području. . To je nuţna delegacija mjesne nadleţnosti. te lica koja nisu prijavila pripremanje krivičnog djela.COM . izvršenje krivičnog djela ili učinioca. Delegacija stvarne nadleţnosti nije moguća u redovnom krivičnom postupku. a protiv takvih rješenja nije dozvoljena ţalba.WWW. ako zakonom nije odreĎena nadleţnost drugog suda. nadleţan je sud na čijem području se okrivljeni uhvati ili se sam prijavi. onda je za sva djela nadleţan sud koji je prvi započeo postupak. Nadleţnost po odluci suda – ako se po prethodnim pravilima o redovnoj mjesnoj nadleţnosti ne moţe ustanoviti koji sud je mjesno nadleţan. a za neka niţi sud.BH-PRAVNICI. Nadleţnost po mjestu hvatanja – ako nisu poznati ni mjesto izvršenja krivičnog djela. prikrivače.COM 3. kao i pripremni postupak prema maloljetnicima za krivična djela iz svoje nadleţnosti. Općinski sudovi su funkcionalno nadleţni naročito: . Subjektivni koneksitet (concursus delictorum) postoji kad je jedno lice izvršilo više krivičnih djela u sticaju. za sva djela je nadleţan viši sud. niti prebivalište odnosno boravište okrivljenog (ili su oba mjesta izvan FBiH). ZKP predviĎa i poseban slučaj razdvajanja već spojenog krivičnog postupka. Vanredne mjesne nadleţnosti su: 1. .da rješavaju u posebnim postupcima ako zakonom nije odreĎena nadleţnost drugog suda. Delegirana nadleţnost – kad je nadleţni sud spriječen da postupa iz pravnih ili stvarnih razloga. Vrhovni sud FBiH odrediće jedan od stvarno nadleţnih sudova pred kojim će se provesti postupak. Na isti način se odreĎuje nadleţnost i u slučaju ako je oštećeni istovremeno učinio KD prema okrivljenom. Stvarna i mjesna nadleţnost po koneksitetu – 20a Koneksitet postoji kad su više krivičnih predmeta spojeni tako da se u pogledu svih istovremeno vodi krivični postupak i donosi jedna presuda. 2. Koneksitet je objektivan jere se veza uspostavlja preko krivičnog djela kao objekta postupka.BH-PRAVNICI. a za neka niţi sud. Ako su nadleţni sudovi iste vrste.da odlučuju o ţalbama protiv rješenja istraţnih sudija općinskog suda. Funkcionalna nadleţnost – 18d Funkcionalna nadleţnost je pravo i duţnost suda da vrši procesne radnje u jednom dijelu postupka izvan voĎenja glavnog pretresa i prvostepenog presuĎenja.da vrše poslove meĎunarodne pravne pomoći.

COM . pojedine istraţne radnje. Ako tokom glavnog pretresa sud ustanovi da je za suĎenje nadleţan niţi sud.da odlučuju o ţalbama protiv odluka općinskog suda. utvrĎuje ili ostvaruje u krivičnom postupku. S druge strane. . .da rješavaju sukobe o mjesnoj nadleţnosti izmeĎu općinskih sudova sa svog područja itd. kao i pripremni postupak prema maloljetnicima za krivična djela iz svoje nadleţnosti. a negativan kad odbijaju nadleţnost.22b U formalnom (procesnom) smislu stranke su subjekti koji se u krivičnom postupku spore o suprotnim interesima i zahtjevima pred sudom od kojeg očekuju rješenje spora. Vrhovni sud FBiH je funkcionalno nadleţan naročito: . Čim primijeti da nije nadleţan. nakon što optuţnica stupi na snagu. Pozitivan sukob postoji kad 2 ili više sudova prisvajaju nadleţnost u konkretnoj stvari. Očigledno se materijalnopravni pojam stranke u krivičnom postupku ne moţe koristiti jer društvena zajednica ne moţe biti stranka u postupku.da odlučuje o vanrednim pravnim sredstvima protiv pravosnaţnih odluka sudova u FBiH kad je to zakonom odreĎeno. niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadleţnosti. a protiv takve pravosnaţne presude moţe se uloţiti zahtjev za zaštitu zakonitosti.da sprovode istragu. .COM da pruţaju pravnu pomoć sudovima Federacije i Kantona. STRANKE U KRIVIĈNOM POSTUPKU Uopće .da odlučuje o redovnim pravnim sredstvima protiv odluka kantonalnih sudova i svog vijeća donesenih u prvom stepenu. već istupa u ime društvene zajednice. okrivljeni je stranka i u materijalnom i u formalnom smislu jer se pred sudom spori o pitanju svoje vlastite odgovornosti i svog vlastitog prava. . Ispitivanje nadleţnosti. Sukob nadleţnosti je spor izmeĎu 2 ili više sudova o tome koji od njih je stvarno i mjesno nadleţan da postupa u konkretnoj krivičnoj stvari. U materijalnopravnom smislu stranka bi bila subjekat čije se vlastito materijalno pravo.da odlučuje u trećem stepenu o redovnim pravnim sredstvima protiv odluka kantonalnih sudova i svog vijeća donesenih u drugom stepenu. Nadleţni tuţilac u materijalnopravnom smislu nije stranka jer se ne spori u nekom vlastitom materijalnom pravu.WWW. Kantonalni sudovi su funkcionalno nadleţni naročito: . da vrše i druge poslove odreĎene zakonom. neće odbiti optuţbu i predmet dostaviti tom sudu. već će sam provesti postupak i donijeti odluku. Sukob moţe biti pozitivan i negativan. Od općeg pravila da ne moţe suditi stvarno nadleţan sud postoji jedan izuzetak. U praksi je češći slučaj negativnog sukoba nadleţnosti. stranke u svakom stadiju postupka mogu isticati prigovor stvarne nenadleţnosti suda. Postupak za rješavanje pokreću sami sudovi po sluţbenoj duţnosti.BH-PRAVNICI. Što se tiće mjesne nadleţnosti.BH-PRAVNICI.da vrši druge poslove odreĎene zakonom. a Vrhovni sud FBiH ostale moguće sukobe u kojima učestvuju kantonalni i općinski sudovi. obaveza ili odnos. Osim toga. 14 WWW. pravni interes. Sukob nadleţnosti – 15c Sud po sluţbenoj duţnosti pazi na svoju stvarnu i mjesnu nadleţnost. Prvostepena presuda koju je donio stvarno nenadleţan sud moţe se pobijati ţalbom zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka. sud se ne moţe oglasiti mjesno nenadleţnim. Sukob rješava zajednički neposredno viši sud – kantonalni izmeĎu općinskih sudova svog područja. . oglasiće se nenadleţnim i predmet uputiti nadleţnom sudu.

primjeni zakona i pojavama koje je uočilo u obavljanju svojih ovlaštenja. tuţilaštvo ima pravo i duţnost izvještavati nadleţna tijela o svom radu. Naĉelo monokratskog odluĉivanja u suštini znači da sve poslove iz nadleţnosti tuţilaštva vrši uvijek jedno lice.BH-PRAVNICI. preduzima potrebne mjere u vezi sa otkrivanjem krivičnih djela i pronalaţenjem učinilaca. načelo monokratskog odlučivanja itd. U odnosu na treća lica uvijek je odgovorno jedno lice iz tuţilaštva. Ovo načelo daje pravo vršenja disciplinske vlasti višeg tuţioca u odnosu na niţe tuţioce. Sva tuţilaštva čine jedinstvenu organizaciju. odnosno optuţni prijedlog pred nadleţnim sudom. tuţilaštvo putem medija informira javnost o stanju kriminaliteta i drugim pojavama i problemima od općeg značaja koje je zapazilo u svom radu. kad ima dovoljno dokaza da je izvršeno krivično djelo za koje se goin po sluţbenoj duţnosti.BH-PRAVNICI. privatni tuţilac i oštećeni kao tuţilac. Naĉelo devolucije znači pravo višeg tuţioca da preuzima i neposredno obavlja poslove iz nadleţnosti niţeg tuţioca. načelo hijerarhijskog ureĎenja iz kojeg proizilaze načela devolucije i supstitucije. podiţe i zastupa optuţnicu. odnosno da izuzetno predlaţe podizanje neposredne optuţnice. bezi obzira da li se radi o samom nadleţnom tuţiocu ili njegovim zamjenicima. Tuţilaštvo je samostalno drţavno tijelo koje vrši funkciju krivičnog gonjenja i druga zakonom odreĎena prava i duţnosti. 4. te vrši i druge radnje. izjavljuje ţalbe protiv pravosnaţnih sudskih odluka i podnosi vanredne pravne lijekove protiv pravosnaţnih sudskih odluka.COM . Naĉelo hijerarhijskog ureĊenja znači podreĎenost niţih tuţilaštava višim. 3. a to su: načelo jedinstva i nedjeljivosti.COM Dakle. načela) – 7b Nadleţni tuţilac je subjekat koji vrši funkciju krivičnog gonjenja za krivična djela za koja se goni po sluţbenoj duţnosti. 2. 15 WWW. Pod tuţiocem se podrazumijeva nadleţni tuţilac. Naĉelo jedinstva i nedjeljivosti tuţilaštva znači da tuţilaštvo predstavlja jedinstvenu organizaciju na kojoj se nalaze viša i niţa tuţilaštva. tj. Stranka je tuţilac i okrivljeni. nadleţni tuţilac ima pravo i duţnost da: 1. kao i pravo vršenja nadzora nad radom niţih tuţilaca. tako da ne postoji vršenje poslova i odlučivanje u zbornom sastavu. Naĉelo supstitucije predstavlja pravo višeg tuţioca da vršenje odreĎenih poslova u konkretnoj krivičnoj stvari preuzme od odreĎenog niţeg tuţioca i povjeri ih nekom drugom niţem tuţiocu. Nadleţni tuţilac (prava i duţnosti) – 33b Za uspješnu realizaciju funkcije krivičnog gonjenja. u kojoj su niţa tuţilaštva neposredno podreĎena višem tuţilaštvu. Osim toga.WWW. vidljivo je da se pod pojmom stranke u krivičnom postupku podrazumijeva samo stranka u procesnom (formalnom) smislu. UreĎenje tuţilaštva je zasnovano na odreĎenim posebnim načelima. zahtijeva sprovoĎenje istrage. Isto tako. te nadzire aktivnosti organa unutrašnjih poslova na istom planu. Tuţilaštvo mora preduzeti krivično gonjenje uvijek kad su ispunjeni zakonski uslovi. Nadleţni tuţilac (organizacija. kao i hijerarhiju izmeĎu pojedinaca unutar tuţilaštva.

bilo pismenom ili usmenom na zapisnik kod suda. sudska kontrola gonjenja otpada i oštećeni kao tuţilac po svojoj slobodnoj dispoziciji moţe nastaviti gonjenje. postupak se obustavlja rješenjem suda. a tokom postupka se utvrdi da se radi o krivičnom djelu za koje se goni po privatnoj tuţbi. Ako oštećeni stupi na mjesto nadleţnog tuţioca.COM . Privatni tuţilac – 16b Za krivična djela koja za koja se goni po privatnoj tuţbi. a ako to učini tokom glavnog pretresa. Nakon što optuţnica stupi na pravnu snagu. Ako je oštećeni podnio krivičnu prijavu. tj. ali samo onda kad je krivičnim djelom povrijeĎeno ili neposredno ugroţeno neko subjektivno (lično ili imovinsko) pravo. postaje stranka u postupku i ima sva prava koja u postupku ima nadleţni tuţilac kao stranka.COM Pitanje stvarne i mjesne nadleţnosti tuţioca je riješeno gotovo na istovjetan način kao i stvarna i mjesna nadleţnost sudova.BH-PRAVNICI. odnosno od dana kad je sud donio rješenje o obustavi postupka (objektivni rok). mada postoje uslovi da se goni za konkretno krivično djelo. funkciju krivičnog gonjenja ostvaruje privatni tuţilac. koji ga mogu ostvariti u roku od 3 mjeseca nakon njegove smrti. Kad nadleţni tuţilac naĎe da nema osnova da preduzme gonjenje za krivično djelo koje se goni po sluţbenoj duţnosti. Privatna tuţba podnosi se najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana kad je ovlašteno lice saznalo za krivično djelo i učinioca. oštećeni je duţan da se odmah izjasni da li će produţiti gonjenje. Ako nadleţni tuţilac odustane od optuţnice na glavnom pretresu. Pravo na privatnu tuţbu prelazi i na nasljednike privatnog tuţioca. opravdanost gonjenja ocjenjuje sudsko vijeće. Kod ovih krivičnih djela nadleţni tuţilac nema ingerencije. onda je korektiv u tome da se gonjenje prepusti graĎanima. U oba slučaja privatni tuţilac gubi pravo da ponovo podnese privatnu tuţbu. On ima pravo: 16 WWW. podnesena privatna tuţba će se smatrati kao krivična prijava ako se tokom postupka utvrdi da se radi o krivičnom djelu za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. Odustanak se vrši izjavom. Za maloljetnike i lica lišena poslovne sposobnosti privatnu tuţbu podnosi njihov zakonski zastupnik. Privatni tuţilac moţe odustati od tuţbe do završetka glavnog pretresa. tj. Vaţi i obrnuto. Sukob nadleţnosti rješava zajednički neposredno viši tuţilac. Općinsko tuţilaštvo postupa pred općinskim sudom. Oštećeni kao tuţilac (supsidijarni tuţilac) – 19b Ako nadleţni tuţilac u nekom slučaju ne preduzme gonjenje ili odustane od gonjenja za krivično djelo. duţan je da u roku od 8 dana o tome obavijesti oštećenog i da ga uputi da moţe sam preduzeti gonjenje. lice na čiju štetu je takvo krivično djelo učinjeno. osim prava koja inače pripadaju nadleţnom tuţiocu kao drţavnom organu. ako smatra da nema mjesta krivičnom gonjenju zbog postojanja razloga za obustavu postupka. kantonalno pred kantonalnim.BH-PRAVNICI. krivična prijava će se smatrati kao blagovremena privatna tuţba ako je podnesena u roku predviĎenom za privatnu tuţbu (3 mjeseca). Odluku vijeća zatraţiće predsjednik prvostepenog vijeća. a federalno pred Vrhovnim sudom FBiH. Ovaj rok je prekluzivan. Zakonska norma daje pravo na supsidijarnu tuţbu. Ako tuţilac odustane prije početka glavnog pretresa. smatraće se da neće da produţi gonjenje. Prava privatnog tuţioca kao stranke u postupku su obimna. Maloljetnik koji je navršio 16 godina moţe i sam podnijeti privatnu tuţbu. Oštećeni ima pravo nastaviti gonjenje u roku od 8 dana od prijema obavještenja o obustavi postupka (subjektivni rok). Kad optuţnicu podiţe oštećeni kao tuţilac bez sprovoĎenja istrage.WWW. Ako je oštećeni neopravdano odsutan sa pretresa ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene boravišta. odnosno 3 mjeseca od dana kad je nadleţni tuţilac odbacio prijavu. sud presudom odbija tuţbu.

a jednom obustavljeni postupak moţe se nastaviti samo ako se podnesu novi dokazi. a odbranu uz pomoć izabranog branioca nazivamo fakulativnom formalnom odbranom. a ukoliko se istraţni sudija ne sloţi sa njegovim prijedlogom. ali se na sve to ne prisiljava. ako okrivljeni sam ne 17 WWW. okrivljeni ima jasna zakonska prava i duţnosti. Nije dozvoljeno ponavljanje krivičnog postupka na štetu osuĎenog ili osloboĎenog lica. postavlja pitanja okrivljenom.COM .beneficium cohesionis).WWW. što omogućava da se pravo na ţalbu koristi bez straha i u punoj mjeri. Skup svih procesnih prava koja su konstituirana korist okrivljenog. a uz odreĎena zakonska ograničenja moţe ga zamijeniti advokatski pripravnik. Okrivljeni (prava i duţnosti) – 32b Kao subjekat u krivičnom postupku. On ima pravo da poriče ili priznaje činjenice koje mu se stavljaju na teret. te da koristi pravne lijekove. vještacima itd. Materijalna i formalna odbrana – 34b Odbrana okrivljenog je materijalna i formalna. Svrha je da se okrivljeni kao stranka izjednači sa tuţiocem. Materijalna se sastoji u pravu okrivljenog da se brani tokom postupka na prethodno opisani način. Kod ove vrste formalne odbrane. Okrivljeni ima pravo. odlučuje vijeće suda. da u toku postupka ukazuje na činjenice i dokaze od kojih zavisi utvrĎivanje postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti okrivljenog. Na taj način se suzbija mogućnost da sud ostane pod utiskom završnog govora tuţioca. Posebno korisna za okrivljenog je ustanova zabrane reformatio in peius. kao i za odluke povodom zahtjeva za zaštitu zakonitosti.BH-PRAVNICI. ZKP predviĎa da branilac moţe biti samo advokat. kada mu se mora i saopštiti da branilac moţe prisustvovati njegovom ispitivanju. Kod teških krivičnih djela formalna odbrana okrivljenog je obavezna i ako branioca ne uzme sam okrivljeni. da postavlja pitanja svjedocima i vještacima. Okrivljeni se o pravu da uzme branioca mora poučiti prilikom prvog ispitivanja. Formalna odbrana se sastoji u tome da okrivljeni u postupku moţe uzeti stručno lice za svog branioca. kao i pravo na pravne lijekove. svjedocima.COM da predloţi sprovoĎenje ili dopunu istrage. Kad viši sud donese odluku u korist jednog od okrivljenih koji se ţalio. na glavnom pretresu ima pravo da zastupa tuţbu. što se upravo i postiţe uzimanjem branioca koji je po svojoj stručnosti izjednačen sa tuţiocem. kao i garancija njegovog procesnog subjektiviteta naziva se favor defensionis (pogodnost odbrane). Okrivljenom pripada zadnja riječ na glavnom pretresu. da se izjašnjava o navodima optuţbe i da ih pobija. te sva druga prava procesne stranke.BH-PRAVNICI. Isto vaţi za odluke povodom prigovora protiv optuţnice. Okrivljeni zbog svoje ţalbe ne moţe nikad proći gore nego što bi prošao da se nije ţalio. ali ne i duţnost da se brani. ako i za njih postoje razlozi kojima se rukovodio viši sud da izmijeni prvostepenu odluku (tzv. ZKP posebno zabranjuje primjenu medicinskih intervencija ili davanje bio kakvih sredstava okrivljenom koja bi uticala na njegovu volju. Osim što svako iznuĎivanje iskaza od okrivljenog predstavlja krivično djelo. Branilac kojeg izabere okrivljeni je izabrani branilac. Obligatorna formalna odbrana javlja se u slučajevima kad okrivljeni mora imati branioca bilo zbog teţine djela ili posebnih potreba okrivljenog. onda će po sluţbenoj duţnosti postupiti u korist ostalih saokrivljenih koji se nisu ţalili. postavlja mu ga sud po sluţbenoj duţnosti.

On nije stranka u postupku (ne pripada mu ni funkcija gonjenja niti odbrane). već sporedni procesni subjekt. Branilac (pojam. Imovinskopravni zahtjev oštećenog – 20b ZKP odreĎuje da će se u krivičnom postupku na prijedlog ovlaštenih lica raspraviti i imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed izvršenja krivičnog djela.COM izabere branioca. a branilac mora biti advokat. prava i duţnosti) – 21d Oštećeni je osoba kojoj je povrijeĎeno ili ugroţeno neko lično ili imovinsko pravo. sud ga postavlja po sluţbenoj duţnosti. prisustvuje izvoĎenju dokaza. a postupak se vodi za krivično djelo za koje se moţe izreći kazna zatvora do 5 godina. To je postavljeni branilac ili branilac po službenoj dužnosti. zajedno sa tuţiocem. Osnovna duţnost branioca je da savjesno postupa u zaštiti interesa okrivljenog i da kao tajnu čuva sve što mu je okrivljeni povjerio kao svom braniocu. ali je duţan da sudu iznese i prezentira samo istinito stanje o činjenicama. Branilac ima pravo na naknadu troškova koje je imao u vršenju odbrane. a postupak se vodi za krivično djelo za koje se moţe izreći kazna zatvora 3 godine ili teţa kazna. ne postoje uslovi za obaveznu odbranu. a zahtjev za postavljanje branioca moţe se staviti u toku cijelog krivičnog postupka. O ovom pravu okrivljeni će se poučiti tokom prvog ispitivanja. predlaţe nove dokaze. Branilac ima pravo da prećuti i ne iznese činjenice koje idu na štetu okrivljenog. Osim toga sud moţe okrivljenom postaviti branioca iako nisu ispunjeni naprijed navedeni uslovi.formalna odbrana je obavezna i za okrivljenog kome se sudi u odsustvu. Ako okrivljeni po svom imovnom stanju ne moţe snositi troškove odbrane. kao i na nagradu čija je visina odreĎena tzv. gluh ili nesposoban da se sam uspješno brani ili ako se postupak vodi zbog krivičnog djela za koje se moţe izreći kazna dugotrajnog zatvora. Ako u sjedištu suda nema dovoljno advokata.BH-PRAVNICI.advokatskom tarifom. Maloljetni okrivljenik od početka pripremnog postupka mora imati branioca. prava i duţnosti) – 36c Branilac je ovlašten da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje moţe preduzimati i okrivljeni – da prisustvuje ispitivanju okrivljenog. b) Nakon što je saslušan kao svjedok.WWW. ZKP normira slučajeve obavezne formalne odbrane: .COM . u ime okrivljenog podnosi pravna sredstva. ali samo ako je vjerovatno da svjedok neće doći na glavni pretres.od trenutka kad je protiv okrivljenog podignuta optuţnica za krivično djelo za koje se po zakonu moţe izreći 10 godina zatvora ili teţa kazna. Najvaţnije pravo oštećenog je imovinskopravni zahtjev nastao usljed izvršenja krivičnog djela. d) Moţe prisustvovati saslušanju svjedoka. ukoliko ocijeni da to zbog sloţenosti postupka zahtijevaju interesi odbrane. predsjednik suda za branioca po sluţbenoj duţnosti postavlja prvenstveno advokata. na zahtjev okrivljenog sud će postaviti branioca. c) Moţe prisustvovati uviĎaju i saslušanju vještaka. sve dok pritvor traje. kontaktira sa okrivljenim bez nadzora. Oštećeni (poloţaj u krivičnom postupku. U slučaju obligatorne formalne odbrane. a oštećeni u postupku i druga ovlaštenja: a) Moţe stavljati formalne prijedloge za pribavljanje i izvoĎenje dokaza. razmatra krivične spise. sa odreĎenim procesnim pravima.BH-PRAVNICI. .ako je okrivljeni nijem.odmah nakon što je okrivljenom odreĎen pritvor. oštećenom se ne moţe uskratiti razmatranje spisa. za branioca se moţe postaviti i drugo lice sa pravnom spremom koje je sposobno da okrivljenom pruţi pomoć u odbrani. . okrivljenim i braniocem. ako se time ne bi znatno odugovlačio krivični 18 WWW. .

ili ako donese presudu kojom se optuţba odbija ili se optuţeni oslobaĎa od optuţbe.BH-PRAVNICI. KRIVIĈNOPROCESNA RADNJA Krivičnoprocesne radnje (forma. Na stavljanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku legitimisan je onaj ko je aktivno legitimisan i za pokretanje parnice. Mjesto izvršenja procesnih radnji. odnosno na svojoj teritoriji. koje se odnose na formu procesnih radnji. pretres stana. Najčešće se zahtjev odnosi na naknadu štete prouzrokovane krivičnim djelom. Zakon za neke procesne radnje predviĎa i rokove. Pravosnaţnu presudu kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu krivični sud moţe izmijeniti samo povodom ponavljanja krivičnog postupka i zahtjeva za zaštitu zakonitosti. saslušanje svjedoka koji ne moţe pristupiti sudu itd).72-82 ZKP). ne moţe se traţiti poništavanje braka. Imovinskopravni zahtjev moţe biti i kombinovan: npr. a o zahtjevu odlučuje sud. jer je ta šteta krupna i značajna za njegovu ličnost. mjesto i vrijeme izvršenja procesnih radnji. forma ne mora uvijek biti odlučna za vaţnost jedne procesne radnje. često značajnija od imovinske štete. prijedlog se ne moţe ponovo staviti. mjesto) – 35d Krivičnoprocesne radnje preduzimaju i osnovni i sporedni subjekti postupka. Za krivični postupak se ne moţe reći da je strogo formalno pravo u smislu da će radnja ostati bez ikakvog dejstva ako nije preduzeta u propisanoj formi. ZKP nije izričito regulisao mjesto izvršenja procesnih radnji. Danas preovladava stanovište da oštećeni ima pravo traţiti i naknadu neimovinske štete koju je pretrpio. OslobaĎajuća presuda krivičnog suda ni u kom pogledu ne veţe parnični sud. Sud nikad ne moţe imovinskopravni zahtjev odbiti kao neosnovan. osim ako je drugačije zakonom propisanom. U istom roku ovlaštena osoba moţe i odustati od prijedloga.COM postupak. b) U obliku propisivanja forme za odreĎenu radnju. Da bi krivični postupak tekao pravilno i brzo. Okrivljenom se daje mogućnost da se izjasni o imovinskopravnom zahtjevu.da se odnosi istovremeno na naknadu štete. To dakle ne mora biti sam oštećeni. ili sudu pred kojim se vodi postupak i to najkasnije do okončanja glavnog pretresa pred prvostepenim sudom. S obzirom na značaj načela materijalne istine.BH-PRAVNICI. Tim radnjama se procesnopravni odnosi zasnivaju. Forma procesnih radnji. ali po prirodi stvari to moţe biti i na drugom mjestu (npr. Rokovi – 31a 19 WWW.ekshumacija i obdukcija leša. povrat stvari ili poništavanje odreĎenog pravnog posla.WWW. Vrijeme izvršenja procesnih radnji.COM . Ako nema dovoljno elemenata da usvoji imovinskopravni zahtjev. Po pravilu se radnje vrše u zgradi suda. Sudovi i ostali organi preduzimaju procesne radnje u svom sjedištu. U slučaju odustanka. povrat stvari i poništavanje pravnog posla. Po pravilu se sve procesne radnje preduzimaju u radno vrijeme nadleţnog organa. već mogu i njegovi nasljednici. jer to nije imovinskopravni posao). krivični sud će oštećenog uputiti na parnicu. razvijaju i završavaju. uviĎaj na licu mjesta. Krivičnoprocesne radnje regulisane su u ZKP sa 3 vrste normi. Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva podnosi se organu kome se dostavlja krivična prijava. Poništavanje pravnog posla moţe se traţiti ako se radi o imovniskopravnom poslu (npr. Forma procesne radnje je Zakonom normirana na 2 načina: a) U obliku općih pravila o formi (čl. Zahtjev se moţe odnositi na naknadu štete.

oštećeni ili oštećeni kao tuţilac iz opravdanih razloga nisu pristupili na ročište za pretres.rokovi kojima se nadleţnim organima daje rok za izvoĎenje procesne radnje nisu pravi procesni rokovi i ne povlače procesne posljedice.BH-PRAVNICI. već je samo odredio da to mora biti opravdan razlog. već se rješavaju pojedina procesna pitanja u toku krivičnog postupka. a sudski se po pravilu mogu produţavati. koji su odreĎeni krivičnim zakonom i koji se odnose na institute materijalnog krivičnog prava (npr. Odluke. Molba za povrat po pravilu nema suspenzivno dejstvo. o vaspitnoj mjeri. c) Strogi i obiĉni – strogi se ne mogu. a sudske odreĎuje sud u svakom konkretnom slučaju.COM Rok je vrijeme u kome se ima izvršiti odreĎena procesna radnja. Rješenjem se po pravilu ne završava krivični postupak. npr. Propuštanjem dilatornog roka ne gubi se pravo na izvršenje procesne radnje. u slučaju propuštanja ročišta. Subjektivni rok za traţenje povrata je 8 dana od prestanka razloga zbog kojeg je rok propušten. ZKP dozvoljava povrat u preĎašnje stanje izuzetno i to: u slučaju propuštanja roka za ţalbu na presudu ili rješenje o primjeni mjere bezbjednosti. a na osnovu zakonskog ovlaštenja. Povrat zbog propuštanja roka za traţenje povrata nije dozvoljen (restitutio restitutionis non datur). ZKP nije konkretizirao razloge zbog kojih se moţe traţiti povrat u preĎašnje stanje zbog propuštanja roka za ţalbu ili ročišta. tj. Povrat u preĊašnje stanje zbog propuštanja roka za ţalbu dozvoljen je samo u korist okrivljenog.rok za pismenu izradu presude). Procesni rokovi mogu biti: a) Zakonski i sudski – zakonske je odredio zakon. i to moţe biti slučaj. Od procesnih rokova treba razlikovati materijalnopravne rokove. a obični se mogu produţiti.COM . Izuzetno. 20 WWW. već eventualno odgovornost sluţbenog lica koje je propustilo rok (npr. b) Peremptorni i dilatorni – peremptorni su oni čijim propuštanjem se gubi pravo na preduzimanje procesne radnje. Obzirom na njihovu formu. Nepoštivanje rokova najčešće povlači gubitak prava na izvoĎenje odreĎene procesne radnje (prekluzija). ali sud nadleţan za njeno rješavanje moţe odlučiti da se zaustavi izvršenje dok se ne donese odluka po molbi. Saopštavanje i dostavljanje odluka – 25a Odluke su izjave volje suda ili drugog drţavnog organa u krivičnom postupku kojima se primjenjuje zakon na konkretnu situaciju ili na konkretne činjenice. odluke u krivičnom postupku dijele se na presude. o sudskoj opomeni. Presuda je sudska odluka kojom se rješava konkretan krivičnopravni spor. Povrat u prijašnje stanje – 35a Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) je pravno sredstvo kojim se otklanjaju nepovoljne posljedice koje su za procesnog subjekta nastale usljed propuštanja procesne radnje ili ročišta bez njegove krivice. rješenja i naredbe. a objektivni 3 mjeseca od dana propuštanja. Pitanje opravdanosti razloga je faktičko pitanje. Protiv rješenja kojim se dozvoljava povrat u prijašnje stanje nije dozvoljena ţalba. Povrat u preĊašnje stanje zbog propuštenog roĉišta dozvoljen je samo kada privatni tuţilac. Instrukcioni rokovi.WWW.rokovi zastare krivičnog gonjenja). Rješenje je odluka kojom se po pravilu ne rješava krivični spor. odnosno predmet krivičnog spora. vaspitne mjere ili mjere oduzimanja imovinske koristi.BH-PRAVNICI. Zakonski rokovi se po pravilu ne mogu produţavati.rješenjem o obustavi istrage.

te odluke za koje od dana dostavljanja teče rok za ţalbu. uručiti zainteresiranom licu. ali se u slučaju nezaticanja adresata mogu dostaviti i posredno. Po čl. ali se u svakom pojedinom slučaju na osnovu zakonske terminologije moţe vidjeti da li se radi o rješenju ili naredbi. U takvom slučaju se usmeno objavljivanje konstatuje na zapisnik ili na sam spis.COM . TakoĎe se moraju dostavljati i odluke pri čijem objavljivanju zainteresirano lice nije bilo prisutno. Ostala pismena se takoĎe po pravilu dostavljaju lično. a ne i u pogledu obrazloţenja odluke. O izvršenom dostavljanju sačinjava se posebna potvrda – dostavnica. U krivičnom postupku formalna pravosnaţnost se poklapa sa materijalnom. na Zakonom propisani način. Okrivljenom se lično moraju dostaviti: optuţnica.BH-PRAVNICI. zatim sve odluke od čijeg dostavljanja teče rok za ţalbu. Saopštenje i dostavljanje odluka. 2. odnosno odbijen kao neosnovan. Izvršnost znači da nema zakonskih smetnji za izvršenje odluke. oštećenom kao tuţiocu ili njihovim zakonskim zastupnicima lično se dostavljaju: poziv za podnošenje privatne tuţbe i optuţnice.BH-PRAVNICI. MeĎutim. presuda je izvršna kad postane pravosnaţna i kad za izvršenje ne postoje zakonske smetnje. Kad su se stranke odrekle prava na upotrebu pravnog lijeka. ili neposredno kod tog organa. ovjeren prepis presude sa klauzulom izvršnosti dostaviće na postupanje organu koji je nadleţan za izvršenje. To su odluke protiv kojih po zakonu ovlašteno lice ima pravo uloţiti redovni pravni lijek. Principijelna razlika izmeĎu rješenja i naredbe se ne moţe postaviti. optuţni prijedlog. neke odluke se uvijek moraju dostaviti u ovjerenom prepisu. čije rješenje se navodi u obrazloţenju i koje kasnije moţe biti drugačije riješeno u nekom drugom postupku. Kad je istekao zakonski rok. moţe se obnoviiti postupak.WWW. poziv za glavni pretres. privatna tuţba i poziv na glavni pretres.2 ZKP. Kad je pravni lijek odbačen kao neblagovremen ili nedopušten. U teoriji se razlikuje formalna i materijalna pravosnaţnost.125 st. U odreĎenim slučajevima dostavljanje se mora izvršiti lično.naredba za dovoĎenje okrivljenog). Dostavljanje se po pravilu vrši preko pošte. što je bitno napomenuti zbog prethodnog pitanja. Ako prvostepeni sud nije nadleţan za izvršenje.COM Naredba je odluka koja se takoĎe donosi u toku krivičnog postupka (npr. a pravni lijek nije uloţen. Izvršenje odluka – 23c Odluka donesena u krivičnom postupku se po pravilu izvršava kad postane pravosnaţna i izvršna. kao i ţalba protivne strane koja se dostavlja radi odgovora. ZKP predviĎa 2 načina saopštavanja odluka: usmenim objavljivanjem i dostavljanjem odluke u ovjerenom prepisu. Objavljivanje se sastoji u usmenom saopštavanju sadrţaja odluke zainteresiranim licima. U izuzetnim slučajevima koji su predviĎeni Zakonom. Privatnom tuţiocu. Pravosnaţnost presude nastupa: 1. tj. 21 WWW. a moţe se vršiti i preko sluţbenog lica organa koji je donio odluku. Materijalna pravosnaţnost znači da se o istoj stvari više ne moţe voditi redovni postupak jer je stvar materijalnopravno riješena (ne bis in idem). Pravosnaţnost nastupa samo u pogledu dispozitiva. Formalno pravosnaţna odluka se ne moţe pobijati redovnim pravnim lijekom. 3. Pravosnaţnost i izvršnost krivične presude obično nastupaju istovremeno. Pravosnaţnost znači da se u redovnom postupku više ne moţe staviti u pitanje neki predmet koji je konačno riješen. kao i ţalba protivne strane koja se dostavlja radi odgovora.

Obećanje okrivljenog da neće napustiti boravište – 19a Obećanje okrivljenog da neće napustiti boravište daje se sudu pred kojim se vodi postupak. a drugi dio na stvaranje uslova za utvrĎivanje pravno relevantnih činjenica. a na osnovu naredbe koju izdaje sud. što okrivljenom omogućava da blagovremeno pripremi odbranu. dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se mogu lako čuvati i unovčiti. Jemstvo se moţe ukinuti tokom krivičnog postupka. Mjera se odreĎuje ako postoji bojazan da bi se okrivljeni u toku postupka mogao sakriti ili otići u inostranstvo ili u nepoznato mjesto. Rješenje o jemstvu tokom istrage donosi istraţni sudija. DovoĎenje – 8a DovoĎenje je mjera za obezbjeĎenje prisustva okrivljenog koja se vrši od strane sudske policije. a iz okolnosti očigledno proizilazi da okrivljeni izbjegava prijem poziva. okrivljeni će se u pozivu poučiti o pravu da uzme branioca. lične i porodične prilike okrivljenog. 3. ili nakon okončanja krivičnog postupka. U njemu se mora navesti zakonski naziv krivičnog djela (pravna kvalifikacija).WWW. Dio te djelatnosti je direktno usmjeren na utvrĎivanje činjeničnog stanja. Poziv – 1b Poziv je pismeni nalog okrivljenom od strane suda da u odreĎeno vrijeme doĎe na odreĎeno mjesto sa upozorenjem da će u slučaju nedolaska biti priveden.COM MJERE ZA OBEZBJEĐENJE PRISUSTVA OKRIVLJENOG I USPJEŠNO VOĐENJE KRIVIĈNOG POSTUPKA (UOPŠTE)– 17d Cjelokupna procesna djelatnost je sredstvo da se potpuno i pravilno utvrde sve relevantne činjenice koje se trebaju supsumirati pod odredbe materijalnog krivičnog prava. U ovu drugu vrstu djelatnosti spadaju mjere za obezbjeĎenje prisustva okrivljenog i uspješno voĎenje krivičnog postupka. hartija od vrijednosti. ako je doneseno rješenje o odreĎivanju pritvora. Poziv mora biti u zatvorenom omotu. kao i u ličnoj obavezi jednog ili više graĎana da će u slučaju bijega okrivljenog platiti utvrĎeni iznos jemstva. ako se uredno pozvani okrivljeni neopravdano ne odazove pozivu. Jemstvo – 5b Jemstvo je mjera koja sluţi kao zamjena za pritvor. a okrivljeni se prilikom davanja obećanja upozorava da se protiv njega moţe odrediti pritvor ako prekrši svoju obavezu. DovoĎenje moţe biti nareĎeno u 3 slučaja: 1. obećanje okrivljenog da neće napustiti boravište.BH-PRAVNICI. Mjere za obezbjeĎenje upravljene prema ličnosti okrivljenog su: poziv. ako se uredno dostavljanje poziva nije moglo izvršiti.COM . Visina se odreĎuje s obzirom na teţinu krivičnog djela. kao i da branilac moţe prisustvovati njegovom ispitivanju. odnosno ako se priprema za bjekstvo ili ako se nakon odreĎivanja jemstva pojavi 22 WWW. dovoĎenje. Jemstvo će se ukinuti i odrediti pritvor ako se okrivljeni koji se nalazi na slobodi ne odazove na uredan poziv bez opravdanih razloga. Od okrivljenog se privremeno moţe oduzeti putna isprava. To nisu nikakve sankcije. jemstvo i pritvor. već jednostavno mjere koje sluţe ciljevima uspješnog voĎenja krivičnog postupka. Dato obećanje se unosi u zapisnik. 2. Sastoji se u polaganju gotovog novca. Kad se prvi put poziva. Te mjere se dijele na mjere za obezbjeĎenje upravljene prema ličnosti okrivljenog i mjere za obezbjeĎenje materijalnih dokaza i imovinskih interesa. te imovno stanje lica koje daje jemstvo. a nakon podizanja optuţnice vijeće nadleţnog suda.BH-PRAVNICI. Moţe se sastojati i u stavljanju hipoteke na nekretnine do iznosa jemstva.

s tim što se u spisima mora naznačiti čas lišenja slobode i čas predaje rješenja. a njegovo trajanje moţe produţiti vijeće nadleţnog suda (još 2 mjeseca) i Vrhovni sud FBiH pod uslovima predviĎenim zakonom (još 3 mjeseca). Ako okrivljeni pobjegne tokom krivičnog postupka. kratko obrazloţenje.BH-PRAVNICI. Pritvor se odreĎuje i produţava pismenim rješenjem koje sadrţi: ime i prezime lica koje se pritvara. Ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost bjekstva.BH-PRAVNICI.WWW. odnosno predsjednika vijeća koji odreĎuje pritvor. Ovaj pritvor moţe trajati najduţe 3 dana. zakonski osnov za pritvor. odluka. odnosno ukida se čim prestanu razlozi na osnovu kojih je bio odreĎen. Rješenje se predaje licu u trenutku lišavanja slobode. pravo na ţalbu) – 27c Pritvor moţe odrediti istraţni sudija nadleţnog suda (mjesec dana). krivična djela protiv dostojanstva ličnosti i morala. saučesnike ili prikrivače (koluzioni pritvor). Pritvor se moţe odrediti samo pod uslovima predviĎenim u ZKP. 23 WWW. razbojnička kraĎa i razbojništvo. krivično djelo za koje se okrivljuje. Zakonski osnovi za odreĎivanje pritvora (obligatorni i fakultativni) – 23a Pritvor moţe biti obligatoran i fakultativan. uzimanje talaca. dovršiti pokušano krivično djelo ili učiniti krivično djelo kojim prijeti. sakriti. To su krivična djela: terorizam. otmica zrakoplova ili broda. 2. ili ako osobite okolnosti ukazuju da će ometati krivični postupak uticanjem na svjedoke. meĎunarodni terorizam. Ako je odreĎivanje pritvora neophodno za sigurnost graĎana zbog načina izvršenja ili posljedica izvršenog krivičnog djela. a moţe se produţiti ako je istraţni sudija nadleţnog suda donio rješenje o sprovoĎenju istrage i zatraţio od istraţnog sudije niţeg suda da provede pojedine istraţne radnje. Pritvor (uopće) – 26b Pritvor je preventivno lišenje slobode okrivljenog. krivična djela protiv ţivota i tijela. a njegovo trajanje mora biti svedeno na najkraće nuţno vrijeme. a za takvo djelo je predviĎena kazna zatvora od 3 godine ili teţa kazna. te ugroţavanje sigurnosti leta zrakoplova. Obligatoran je pritvor protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilac krivičnog djela za koje je u KZ predviĎena kazna dugotrajnog zatvora. U takvom slučaju se poloţeni iznos jemstva vraća licu koje je dalo jemstvo. Fakultativni pritvor se moţe odrediti ako postoji osnovana sumnja da je odreĎeno lice učinilo neko drugo krivično djelo i to: 1. vrijednost data kao jemstvo oduzima se rješenjem. a najkasnije u roku od 24 sata od trenutka lišavanja slobode. ratni zločini. 3.COM . Istraţni sudija moţe odrediti pritvor i u predkrivičnom postupku. Provodi se radi obezbjeĎenja prisustva okrivljenog i uspješnog voĎenja krivičnog postupka. Duţnost svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku je da postupaju sa naročitom hitnošću ako se okrivljeni nalazi u pritvoru. OdreĎivanje pritvora (ko odreĎuje pritvor. pouka o pravu na ţalbu. Ako postoji osnovana bojazan da će uništiti. 4.COM neki drugi zakonski razlog za odreĎivanje pritvora. Ako je presudom izrečena kazna zatvora. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vaţne za krivični postupak. jemstvo će se ukinuti tek kad osuĎeni započne sa izdrţavanjem kazne. sluţbeni pečat i potpis istraţnog sudije. Ako posebne okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo.

Ako se postupak vodi za krivično djelo za koje se moţe izreći kazna zatvora preko 5 godina ili teţa kazna. . . pritvor za najteţa krivična djela moţe trajati najviše 6 mjeseci.ako je osuĎen na novčanu kaznu ili mu je izrečena sudska opomena. .ako je donesena oslobaĎajuća presuda.WWW. kako se snabdijevaju drugim potrebama i kako se sa njima postupa. TakoĎe je duţan preduzeti mjere na otklanjanju nedostataka eventualno uočenih prilikom obilaska. Postupak sa pritvorenicima – 20c U izdrţavanju pritvora ne smije se vrijeĎati ličnost i dostojanstvo okrivljenog. . Ţalba se podnosi nadleţnom vijeću u roku od 24 sata od časa prijema rješenja. vijeće će donijeti rješenje o odreĎivanju odnosno produţenju pritvora samo ako postoje razlozi iz čl. ako je u presudi izrečena kazna zatvora od 5 godina ili teţa kazna. MJERE ZA OBEZBJEĐENJE MATERIJALNIH DOKAZA I IMOVINSKIH INTERESA 24 WWW. osim ako je odbijena zbog nenadleţnosti suda. s tim što mora odmah obavijestiti istraţnog sudiju ili organ unutrašnjih poslova. . odnosno uslovna kazna. Disciplinske kazne izriče istraţni sudija. Ukidanje pritvora – 28b Pritvor moţe odrediti istraţni sudija nadleţnog suda. u maksimalnom trajanju do mjesec dana. sve do pravosnaţnosti osuĎujuće presude odnosno do početka njenog izvršenja.lica koja su učestvovala u izvršenju istog krivičnog djela. U zajedničkoj prostoriji ne mogu biti smještena: .lica istog pola. Lice lišeno slobode mora se pustiti ako ne bude dovedeno istraţnom sudiji u roku od 24 sata. Ovlaštena lica organa unutrašnjih poslova mogu odreĎeno lice lišiti slobode ako postoji bilo koji od razloga predviĎenih za odreĎivanje pritvora. a najkasnije u roku od 24 sata sprovedu istraţnom sudiji suda na čijem području je djelo učinjeno. . s tim što su duţna da takvo lice bez odlaganja.COM Okrivljeni ima pravo ţalbe koja ne odlaţe izvršenje rješenja o pritvoru. s tim što je za ovo produţenje potreban obrazloţeni prijedlog istraţnog sudije.COM . a osloboĎen od kazne. Pritvor će se ukinuti: . Prema pritvoreniku se mogu primjenjivati samo ona ograničenja koja su potrebna da se spriječi bjekstvo i dogovor koji bi mogao biti štetan za uspješno voĎenje postupka. Okrivljeni moţe biti zadrţan u pritvoru i nakon okončanja glavnog pretresa. Vijeće mora po ţalbi odlučiti u roku od 48 sati od trenutka njenog prijema. Teţa kršenja discipline u pritvoru povlače sankcije koje se sastoje u ograničenju posjeta i prepiske. . Dakle. Lice zatečeno u vršenju krivičnog djela za koje se goni po sluţbenoj duţnosti svako moţe lišiti slobode. Moţe biti produţen za još 2 mjeseca od strane vijeća nadleţnog suda. a protiv rješenja je dozvoljena ţalba.1 i 3. odnosno predsjednik vijeća. pritvor “iz vaţnih razloga” moţe produţiti Vrhovni sud FBiH za još 3 mjeseca.BH-PRAVNICI. Ako je izrečena manja kazna.ako je donesena presuda kojom se optuţba odbija.183 st. tj.lica na izdrţavanju kazne. po potrebi i bez prisustva nadzornika i straţara. obavještava o tome kako se pritvorenici hrane. Trajanje pritvora u krivičnom postupku.ako je okrivljeni oglašen krivim. Ovo ograničenje se ne odnosi a komuniciranje pritvorenika sa braniocem. Oblici lišenja slobode po ZKP – 29b Od pritvora treba razlikovati lišenje slobode. Predsjednik suda ili sudija koga on odredi duţan je najmanje jednom sedmično obići pritvorenike i da se.ako je zbog uračunavanja pritvora izrečenu kaznu već izdrţao.BH-PRAVNICI.maloljetni i punoljetni pritvorenici.

BH-PRAVNICI. a novac predati na čuvanje novčanom zavodu. Zatvor traje do predaje predmeta ili do završetka krivičnog postupka. pismenom obrazloţenom naredbom.COM . a najduţe mjesec dana. Ove mjere spadaju ustvari u istraţne radnje.196-199). Moţe ga narediti samo sud. O mjerama zadrţavanja pošiljki okrivljeni se obavještava ukoliko to dozvoljavaju interesi postupka. a ne zna se čija je. s tim da će se preduzete mjere ukinuti čim prestanu razlozi za njihovo daljnje preduzimanje. Za oduzete predmete se prilikom oduzimanja izdaje potvrda. radi sigurnosti ljudi ili imovine. predaju pisma. a u slučaju daljeg odbijanja moţe se zatvoriti. Preduzete mjere mogu trajati najduţe tri mjeseca. ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moţe očekivati da će ove pošiljke posluţiti kao dokaz u postupku. Ţalba protiv rješenja o zatvoru ne zadrţava izvršenje rješenja. privremeno oduzimanje predmeta i postupanje sa sumnjivim stvarima. a o otvaranju se sastavlja zapisnik. Izdate pošiljke otvara istraţni sudija u prisutnosti dva svjedoka. osim ako istraţni sudija izuzetno smatra da bi to imalo štetne posljedice za uspješno voĎenje krivičnog postupka.BH-PRAVNICI. Zastara ovog prava počinje teći od objavljivanja oglasa. Istraţni sudija moţe narediti da poštanska. ona će se prodati po odredbama izvršnog postupka. Vlasnik stvari ima pravo da u parnici traţi povrat stvari odnosno novca dobijenog od prodaje stvari. odnosno osobi kojoj je upućena. Navedene mjere se ne odnose na prepisku okrivljenog i branioca. O ţalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna ili je nareĎen zatvor odlučuje vijeće.COM Mjere za obezbjeĎenje materijalnih dokaza Te mjere obuhvataju: pretresanje prostorija i lica. a dio pošiljke ili pošiljka će se toj osobi i predati.WWW. Privremeno oduzimanje predmeta i zadrţavanje pošiljki – 10d Privremeno oduzimanje predmeta primjenjuje se za predmete koji se po krivičnom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu posluţiti kao dokaz u krivičnom postupku. Mjere za obezbjeĎenje imovinskih interesa – 12c 25 WWW. Postupak sa sumnjivim stvarima – 35b Ako se kod okrivljenog naĎe tuĎa stvar. ako je potrebno uhapsiti učinioca zatečenog u izvršenju krivičnog djela. telegrafska i druga prometna preduzeća zadrţe i njemu. telegrame i druge pošiljke koje su upućene okrivljenom ili koje on šalje. te ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi nadleţnog drţavnog organa ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja. a iz vaţnih razloga istraţni sudija moţe produţiti trajanje ovih mjera za još tri mjeseca. organ koji vodi postupak će opisati tu stvar i opis na odgovarajući način objaviti na području na kome ţivi okrivljeni i na području na kome je učinjeno krivično djelo. Ako je stvar podloţna kvarenju ili je njeno čuvanje povezano za znatnim troškovima. Na isti način se postupa i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom učiniocu krivičnog djela. Način na koji vrši pretresanje. Ko drţi ovakve predmete. Oni se predaju na čuvanje sudu ili se njihovo čuvanje obezbjeĎuje na drugi način. uz potvrdu prijema. U oglasu će se vlasnik pozvati da se javi u roku od 1 godine. Osoba koja odbije predati predmete moţe se kazniti novčanom kaznom do 500 KM. ako neko zove u pomoć. kao i slučajeve kad ovlaštena lica organa unutrašnjih poslova i sudska policija mogu i bez naredbe ući u tuĎi stan odreĎen je Zakonom (čl. Sadrţaj dijela pošiljke ili pošiljke će se saopštiti okrivljenom. Ulazak bez naredbe moguć je: ako drţalac stana to ţeli. Pretresanje stana (prostorija) i lica – 36b Pretresanje prostorija i lica moţe se preduzeti ako je vjerovatno da će se pretresanjem uhvatiti okrivljeni ili da će se pronaći tragovi krivičnog djela ili predmeti vaţni za krivični postupak. duţan je predati ih na zahtjev suda.

svjedok itd.svjedoci se saslušavaju na zapisnik. Pojam dokaza Dokaz je svaki osnov koji govori o istinitosti neke vaţne činjenice u postupku. Ako se više oštećenih spore o svojini stvari. tj. Pod teretom dokazivanja podrazumijeva se duţnost procesnog subjekta da podnosi dokaze kojima se utvrĎuju relevantne činjenice. tj. vraćaju se oštećenom i prije završetka postupka. uputiće se na parnicu. a ne sluţe kao dokaz u krivičnom postupku. predmet dokaza mogu biti samo pravno relevantne činjenice.COM . Vrši se kad su dokazi pronaĎeni. one koje su značajne za pravilno presuĎenje stvari. a činjenica koja je već utvrĎena i iz koje se izvodi zaključak o istinitosti činjenice koju treba dokazati naziva se dokazni osnov ili jednostavno dokaz (argumentum). predmet dokaza je činjenica oduzimanja tuĎe pokretne stvari u cilju sticanja protupravne imovinske koristi.WWW. neophodno je imati u vidu i aktivnu ulogu suda u krivičnom postupku. Klasifikacija dokaza – 32c Svaki postupak dokazivanja odvija se u slijedećim fazama: 1. Činjenica koju treba dokazivati označava se kao predmet dokaza. 26 WWW. Procesualno fiksiranje dokaza. svoje posebne elemente po kojima se razlikuje od drugih krivičnih djela. Načelno se moţe reći da je predmet dokaza krivična stvar. iskaz svjedoka koji je okrivljenog zatekao pri uzimanju stvari je dokazni osnov. nakon podignute optuţnice van glavnog pretresa predsjednik sudskog vijeća. (thema probandi).BH-PRAVNICI. Svako krivično djelo ima svoje specifičnosti. jer je nemoguće postaviti pravilo koje bi preciziralo predmet dokaza. pruţanje dokaza od strane okrivljenog je sastavni dio njegovog prava na odbranu. 2. Stvari koje nesumnjivo pripadaju oštećenom. ako se radi o kraĎi. Rješenje o tim privremenim mjerama u istrazi donosi istraţni sudija. a na glavnom pretresu vijeće. sačinjava se zapisnik o uviĎaju na licu mjesta itd). Fiksiranje se vrši u zakonom propisanim procesnim formama (npr. pa je prema tome i predmet dokaza različit. Predmet dokaza i teret dokazivanja – 27b ZKP nije precizirao predmet dokaza.BH-PRAVNICI. koji moţe odlučiti da se na glavnom pretresu izvedu i oni dokazi koje stranke nisu predloţile ili od kojih su odustale.COM Na prijedlog ovlaštenih lica mogu se u krivičnom postupku odrediti privremene mjere obezbjeĎenja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed izvršenja krivičnog djela. MeĎutim. Postupak dokazivanja. Na kraju. već se u krivičnom postupku prema trećem licu mogu narediti samo privremene mjere obezbjeĎenja imovinskopravnog zahtjeva oštećenog. Treća osoba prema kojoj se ne vodi krivični postupak ne moţe se krivičnom presudom ni u kom slučaju osuditi na naknadu štete ili povrat stvari. Pronaći dokaze znači ustanoviti da li postoji neki trag krivičnog djela. a sam svjedok je dokazno sredstvo. Iz prezumpcije nevinosti proizilazi da je osnovni teret dokazivanja na tuţiocu. činjenični opis djela odreĎenog učinioca i sve činjenice i okolnosti koje su vaţne za rasvjetljavanje i pravilno rješavanje krivičnog predmeta. predmet koji bi mogao posluţiti kao dokaz. Iz svega navedenog se moţe zaključiti da u našem krivičnoprocesnom sistemu ustvari nema formalne podjele tereta dokaza. MeĎutim. Izvori iz kojih se dobiva dokazni osnov nazivaju se dokazna sredstva (media probandi). Pronalaţenje dokaza. Npr. DOKAZIVANJE I POJAM DOKAZA – 24c Dokazivanje je postupak koji podrazumijeva podnošenje i ocjenu dokaza.

Iskazi bogatih ljudi. Negativna dokazna teorija sadrţavala je pravila prema kojima sud ne moţe uzeti odreĎenu činjenicu kao utvrĎenu ako ne postoji odreĎeni broj i kvalitet dokaza. Dokazna vrijednost pojedinih dokaza je unaprijed odreĎena zakonom. Po toj teoriji sud ne sudi slobodno o činjenicama. ZKP ne pravi razliku meĎu dokazima. Svjedoci mogu biti i neki procesni subjekti: oštećeni.WWW. Iz našeg procesnog sistema proizilazi da okrivljeni u istoj krivičnoj stvari ne moţe imati svojstvo svjedoka. tako da je priznanje bilo najjači dokaz. 4. logično i rezultata savjesne i briţljive ocjene kako pojedinih dokaza. Vrši se izvoĎenjem drugih dokaza koji potvrĎuju ili pobijaju jedan dokaz. duhovnih lica i muškaraca imali su veću dokaznu snagu nego iskazi siromašnih ljudi. kad se ispune odreĎeni zakonom predviĎeni uslovi sud je duţan donijeti osuĎujuću presudu bez obzira na svoje uvjerenje. oštećeni kao tuţilac i privatni tuţilac. mjere zaštite) Svjedok je fizička osoba koja je u krivičnom postupku pozvana od nadleţnog organa i koja je duţna da saopšti svoja čulna saznanja o vaţnim činjenicama. zavisno od kriterija koji se uzima u razmatranje: . U procesnoj teoriji ima različitih klasifikacija. MeĎutim. Pojedini dokazi bili su klasificirani po svojoj vrijednosti.neposredni i posredni (tzv. negativna dokazna teorija nije potpuno isključivala slobodno sudijsko uvjerenje.BH-PRAVNICI.lični i stvarni itd.indicije). Teorija zakonskih dokaza ima 2 varijante: pozitivnu i negativnu. ako se i ispune zakonom predviĎeni uvjeti u pogledu broja i kvaliteta dokaza. Sudija. već samo pazi da li postoje formalni uslovi koje zakon predviĎa. uzimanje iskaza. te se na taj način ustanovljava njegova vrijednost. Naš ZKP je usvojio progresivnu teoriju slobodne ocjene dokaza. koje mora biti obrazloţeno. pa da se po zakonu nešto uzima kao dokazano. Od momenta kad je neko lice prestalo biti okrivljeno. Ocjena dokaza – 10d Ocjena dokaza se sastoji u u utvrĎivanju istinitosti ili neistinitosti činjenica koje se dokazuju. već je samo zabranjivala donošenje osuĎujuće presude bez postojanja dokaza odreĎenih u zakonu. Provjeravanje dokaza.COM 3. Sud dokaze cijeni po slobodnom uvjerenju. a) Teorija slobodne ocjene dokaza (slobodnog sudijskog uvjerenja je dokazna teorija po kojoj sud nije vezan unaprijed odreĎenim formalnim dokaznim pravilima. Klasifikacija dokaza. Saglasni iskazi odreĎenog broja svjedoka predstavljali su pun dokaz (probatio plena). sudija porotnik i nadleţni tuţilac ne mogu biti svjedoci ukoliko se u konkretnoj stvari ne izuzmu od suĎenja odnosno zastupanja optuţbe. ono moţe biti svjedok u odnosu na sva lica. . Ocjena dokaza. Krug lica koja mogu biti svjedoci vrlo je širok. te prema tome i ne vrši klasifikaciju dokaza. Kroz historiju su se smjenjivale 2 teorije o ocjeni dokaza: a) Teorija formalnih ili zakonskih dokaza bila je u primjeni u inkvizitorskom postupku. sud te dokaze cijeni po svom uvjerenju.BH-PRAVNICI. . a ne iskaz svjedoka.COM . Njegov iskaz ostaje iskaz okrivljenog. nije moguće unaprijed predvidjeti dokaznu snagu svakog dokaza i to fiksirati u zakonu. Po pozitivnoj. DOKAZNA SREDSTVA Svjedok (pojam. 27 WWW. Prema tome. svjetovnih lica i ţena. tako i svih dokaza ukupno. Sastoji se u utvrĎivanju istinitosti ili neistinitosti fakata koji se utvrĎuju dokazima.optuţujući i opravdavajući. Po progresivnoj teoriji slobodne ocjene dokaza. pa i na ona koja su ranije bila sa njim saoptuţena.

ako je vjerovatno da bi sebe ili svog bliskog srodnika izloţio teškoj sramoti. Svako lice koje se poziva kao svjedok duţno je da se odazove pozivu. kao i kategorija lica koja su osloboĎena duţnosti svjedočenja. Sudska odluka se ne moţe zasnivati na iskazu svjedoka u slijedećim slučajevima: 1. a ako zakonom nije drugačije odreĎeno. U prvu kategoriju (obligatorno izuzeće) spadaju lica koja se u odreĎenim slučajevima ne mogu saslušati kao svjedoci. u pobočnoj zaključno sa trećim. Navedena lica se moraju odazvati pozivu na svjedočenje. Svjedok koji je osloboĎen od duţnosti svjedočenja to svoje pravo moţe iskoristiti kad god hoće. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo duţnost čuvanja sluţbene ili vojne tajne. sve dok ga nadleţni organ ne oslobodi te duţnosti. znatnoj materijalnoj šteti ili krivičnom gonjenju. 4. Svjedok nije obavezan da odgovara na pojedina pitanja. srodnici okrivljenog u pravoj liniji bez ograničenja. Neodazivanje svjedoka pozivu. Ako uskrati iskaz u glavnom pretresu. samovoljno udaljavanje sa mjesta gdje treba biti saslušan i odbijanje svjedočenja bez zakonskog razloga povlače disciplinske sankcije protiv svjedoka.BH-PRAVNICI. pod uslovom da je duševno zdravo. odnosno vanbračni drug okrivljenog. bračni. Protiv rješenja o izricanju novčane kazne ili zatvora dozvoljena je ţalba o kojoj odlučuje vijeće. branilac okrivljenog o onome što mu okrivljeni kao svom braniocu povjeri. Vojna lica i pripadnici policije se ne mogu zatvoriti. Takva lica se mogu saslušati u njihovom stanu. ili dok se krivični postupak ne završi ali najduţe mjesec dana. To su: 1. 3. novčana kazna do 500 KM. pa ih moţe saslušati tek ako se ona izričito odreknu benificije da ne svjedoče. Nakon izricanja prvostepene presude svjedok ne moţe povući svoj iskaz pozivajući se na svoje pravo da ne svjedoči.COM Svako lice se moţe pojaviti kao svjedok. Isključenje i osloboĎenje od duţnosti svjedočenja – 28d Mada je duţnost svjedočenja opća za sve graĎane. moţe se zatvoriti. njegov iskaz dat u prethodnom postupku ne moţe posluţiti kao osnov za sudsku odluku. Vjerski ispovjednik o onome što mu je okrivljeni ispovijedio. ali će se o njihovom odbijanju svjedočenja izvijestiti njihova nadleţna komanda radi kaţnjavanja. postoji odreĎena kategorija lica koja ne mogu biti svjedoci u odreĎenim stvarima (relativno nesposobni svjedoci). Duţnosti svjedoka i sankcije za njihovu povredu – 26c Duţnost svjedoĉenja. duţno je i da svjedoči.COM . ako je kao svjedok saslušano lice koje se ne moţe saslušati kao svjedok ili lice koje ne mora svjedočiti. Usvojenik i usvojilac okrivljenog. 28 WWW. gluhonijema lica itd). a ako i nakon novčanog kaţnjavanja svjedok odbije da svjedoči. ZKP ni jednu kategoriju lica nije označio kao apsolutno nesposobnu za svjedočenje (svjedoci mogu biti i djeca. U drugu kategoriju (fakultativno izuzeće) spadaju: 1. ako je saslušan maloljetnik koji ne moţe shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti. bolesti ili drugih tjelesnih mana. Zatvor traje dok svjedok ne pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno. a na to nije upozoreno ili se nije odreklo tog prava 2. 2. Ţalba protiv rješenja o zatvoru ne odlaţe izvršenje rješenja.WWW. Te sankcije su prinudno dovoĎenje. 2. a na glavnom pretresu uskratiti svjedočenje. te srodnici po tazbini zaključno sa drugim stepenom. Od duţnosti pristupanja osloboĎena su jedino lica koja se ne mogu odazvati zbog zbog starosti. On moţe u prethodnom postupku dati iskaz.BH-PRAVNICI. ako upozorenje i odricanje nije ubiljeţeno u zapisnik 3. ali im organ koji ih saslušava mora prije saslušanja saopštiti da su osloboĎena od duţnosti svjedočenja.

dopune i razjašnjenja. Vještačenje se sastoji iz 2 dijela: nalaza i mišljenja.novine 33/99). a zatim će se upozoriti na posljedice davanja laţnog iskaza. Ako se njihovi iskazi ne slaţu u pogledu relevantnih činjenica. kao i Zakonom o posebnoj zaštiti identiteta svjedoka u krivičnom postupku u FBiH (Sl. Nije dozvoljeno postavljati sugestivna pitanja. duţnosti i prava. a njegov iskaz na glavnom pretresu se unosi u zapisnik o glavnom pretresu i to tako da se u taj zapisnik unese bitna sadrţina svjedokovog iskaza. a on odgovara pismeno. Zaštita svjedoka predviĎena je ZKP-om (čl. Lica koja nisu punoljetna u času saslušanja i lica za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila ili učestvovala u krivičnom djelu ne smiju se zaklinjati. 2. pitanja mu se postavljaju usmeno. ako bi otkrivanje ovih podataka ugrozilo ţivot. Razlike izmeĎu vještaka i svjedoka su slijedeće: 1. po načelu slobodne ocjene dokaza. a mišljenje je izvoĎenje zaključaka iz utvrĎenih činjenica. a svjedoku po pravilu ne. 29 WWW. pa i okrivljenom. tijelo ili slobodu svjedoka ili njegovih bliskih srodnika. polaţe se nakon datog iskaza. tj. ako je svjedok nijem. Samo saslušanje odvija se na način što se svjedoku najprije postavljaju opća pitanja kojima se utvrĎuje njegov identitet i odnos prema okrivljenom i oštećenom. O saslušanju svjedoka u prethodnom postupku sačinjava se poseban zapisnik. Vještaci (pojam. svjedok moţe i u istrazi poloţiti zakletvu pred istraţnim sudijom. Sud je duţan da prethodno opomene svjedoka da je duţan da govori istinu i da ne smije ništa prećutati. i to po sluţbenom nalogu. Po pravilu je asertorna. ako postoji bojazan da zbog bolesti ili drugih razloga neće moći da doĎe na glavni pretres. izuzeće) Vještaci na osnovu svoje stručne spreme i znanja u krivičnom postupku opaţaju izvjesne činjenice i o učinjenom opaţanju daju svoje stručno mišljenje.BH-PRAVNICI.ljekar koji je neposredno nakon izvršenog krivičnog djela primio povrijeĎenog moţe kao stručni svjedok svjedočiti o vrstama povrede). Zakletva se po pravilu moţe polagati samo na glavnom pretresu pred sudom. ali po odluci suda moţe biti i promisorna. Ocjena iskaza svjedoka vrši se kao i ocjena svih drugih dokaza. a zatim mu se postavljaju pitanja radi provjeravanja. ZKP predviĎa da pri otkrivanju podataka o identitetu. Izuzetak su tzv. Ako je gluhonijem. Istovremeno se mogu suočiti samo 2 svjedoka.WWW. nalaz i mišljenje. Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i bez prisustva ostalih svjedoka. Time oni vrše procesnu radnju vještaĉenja. svjedoci se mogu suočiti. Izuzetno.BH-PRAVNICI. tj.220 st. MeĎutim. Izuzetno. Vještak opaţa činjenice u toku postupka. saslušanje se vrši preko tumača koji se sa njim moţe sporazumjeti. Uzimanje iskaza od svjedoka mora biti u zakonom odreĎenoj formi. ako je iskaz iznuĎen silom.COM 4. Svjedok se uvijek mora pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči.pitanja koja već sadrţe odgovor. Duţan je odgovore davati usmeno. tj. koje vještaci provode po pravilima nauke i vještine. ZKP predviĎa i mogućnost polaganja zakletve. prebivalištu ili boravištu svjedoka sud mora paziti da ti podaci ne budu dostupni okrivljenom i njegovom braniocu ili javnosti. koje je opazio slučajno ili samoinicijativno. Ako je gluh pitanja će mu se postavljati pismeno.stručni svjedoci (npr. Nakon toga svjedok se poziva da iznese sve što mu je poznato o predmetu. Nalaz je rezultat neposredno čulnog opaţanja činjenica. Svjedok saopštava svoje opaţanje o činjenicama iz prošlosti. Vještaku je potrebno posebno stručno znanje. sud moţe učiniti dostupnim ove podatke braniocu okrivljenog i zabraniti mu da te podatke otkrije bilo kome. Ona je fakultativna i zavisi od ocjene suda. prijetnjom ili drugim sličnim zabranjenim sredstvom.4).COM .

lice koje je zaposleno kod istog poslodavca kao okrivljeni ili oštećeni. TakoĎe je predviĎeno da ţalba na rješenje kojim se odbija zahtjev za izuzeće vještaka. . Obzirom na stadije krivičnog postupka. Ako se uredno pozvani vještak ne odazove. odlaţe vršenje vještačenja ako ne postoji opasnost od odlaganja. kao i sam vještak. a kad je vještačenje teško i sloţeno mogu se pozvati 2 ili više vještaka. Pregled drugih lica bez njihovog pristanka moţe se preduzeti samo ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odreĎeni trag ili posljedica krivičnog djela.BH-PRAVNICI. Za vještaka se takoĎe ne moţe imenovati: . uzimanje krvi i druge ljekarske radnje preduzete po pravilima medicinske nauke.COM 3.lice koje je zaposleno kod okrivljenog ili oštećenog. Organ koji vodi postupak po sluţbenoj duţnosti vodi računa o razlozima za izuzeće vještaka. . tako da se ova okolnost moţe isticati i u postupku po pravnim lijekovima.COM . a u slučaju neopravdanog izostanka moţe biti i prinudno doveden. tjelesni pregled okrivljenog preduzeće se i bez njegovog pristanka. UviĎaju uvijek mogu 30 WWW. Vještačenje po pravilu vrše stalni sudski vještaci.lice prema kome je učinjeno krivično djelo.lice koje se ne moţe saslušati kao svjedok ili je osloboĎeno od duţnosti svjedočenja. uzroka smrti. Sudskomedicinska vještačenja.255 ZKP) UviĎaj – 11b UviĎaj je neposredno čulno zapaţanje činjenica od strane organa krivičnog postupka. ako su stalni vještaci spriječeni ili kad to zahtijevaju posebne okolnosti. predviĎena je obaveza organa koji vodi postupak da strankama saopšti imena vještaka po pravilu prije izvoĎenja vještačenja.lice koje je u istom postupku saslušano kao svjedok. Stranke nemaju učešća u izboru vještaka. već samo mogu traţiti izuzeće vještaka pod zakonom predviĎenim uslovima. Toksikološko vještačenje preduzima se u slučaju trovanja. a drugi se mogu odrediti samo ako postoji opasnost od odlaganja. moţe se kazniti novčano. Pregled i obdukcija leša poduzima se uvijek kad postoji sumnja ili je očito da je smrt uzrokovana krivičnim djelom ili je u vezi sa izvršenjem krivičnog djela. . Da bi stranke mogle ostvariti ovo svoje pravo. Vještačenje po pravilu vrši jedan vještak. Posebni slučajevi vještačenja – 16c ZKP sadrţi posebne odredbe o nekim vidovima vještačenja koji su u praksi najčešći i obligatorni: 1. ili se vještačenje moţe povjeriti nekoj stručnoj ustanovi. dok vještak moţe biti zamijenjen drugim vještakom. Psihijatrijska vještačenja preduzimaju se ako se pojavi sumnja u uračunljivost okrivljenog. kao i druga ispitivanja fizičkog stanja. 4. posljedica povrede. U zahtjevima za izuzeće vještaka stranke se ne mogu pozivati na razloge koji dovode u pitanje njegovu stručnu sposobnost. a na postojanje osnova za izuzeće mogu ukazivati i procesne stranke. karaktera i teţine povrede. a izuzetno organi unutrašnjih poslova ako sudija nije u mogućnosti odmah izai na lice mjesta. Svjedok je po pravilu nezamjenjiv. 2. koja se odnose na utvrĎivanje smrti. . Na iskazu vještaka za kojeg su postojali razlozi za izuzeće ne moţe se zasnivati sudska odluka. Vještačenje poslovnih knjiga (čl.WWW. Ako je potrebno da se utvrde činjenice vaţne za krivični postupak. Do izuzeća vještaka moţe doći iz istih zakonskih osnova zbog kojih dolazi do izuzeća sudija i sudija porotnika. Ispitivanje fizičkog stanja nekog lica javlja se kao tjelesni pregled povrijeĎenog.BH-PRAVNICI. kada se vrši pregled pronaĎenih sumnjivih materija ili materija uzetih iz leša. okrivljenog. U prethodnom postupku uviĎaj vrši istraţni sudija. uviĎaj se preduzima u prethodnom postupku ili u glavnom postupku i to van glavnog pretresa i na samom glavnom pretresu. a izostanak ne opravda ili ako odbije da vještači. 3.

To je garancija protiv eventualne zloupotrebe priznanja. ali će se upozoriti da time moţe oteţati prikupljanje podataka za svoju odbranu. sa što manje izraza i rečeničkih konstrukcija svojstvenih organu koji vrši ispitivanje. Ispit okrivljenog predstavlja njegovo pravo. Kad se okrivljeni prvi put ispituje.COM .ako je okrivljeni ispitan u odsustvu branioca.BH-PRAVNICI. Okrivljeni se mora prije svakog ispitivanja poučiti da uzme branioca i da branilac moţe prisustvovati njegovom ispitivanju. već je to stvar svakog konkretnog slučaja. 31 WWW. Priznanje se cijeni po načelu slobodne ocjene dokaza i u vezi sa ostalim dokazima. Zapisnik o ispitivanju okrivljenog treba sadrţavati vjernu izjavu okrivljenog. te se prema njemu ne smije upotrijebiti sila. Ako se radi o komplikovanoj stvari (npr. prijetnjom ili drugim sličnim sredstvima. odnosno da je istinita činjenica koja mu se stavlja na teret. osim u slučaju obavezne odbrane. Priznanje ne oslobaĎa organ koji vodi prethodni postupak od duţnosti da izvodi i druge dokaze. okrivljeni i branilac i tom prilikom postavljati pitanja vještacima ako se uviĎaj vrši uz učešće vještaka. U prethodnom postupku ispitivanje vrši istraţni sudija.ako se izričito odrekao prava na branioca a odbrana nije obavezna. . Kad završi iskaz. ZKP je odredio način ispitivanja okrivljenog: Ispitivanje se po pravilu vrši usmeno. a nisu ispunjeni zakonski uslovi za to. te će se pozvati da iznese navode u svoju odbranu. Prilikom ispitivanja okrivljenom treba omogućiti da se u neometanom izlaganju izjasni o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve činjenice koje mu sluţe za odbranu. oštećeni. U odsustvu branioca okrivljeni moţe biti ispitan: . zatim mu se saopštava zašto se okrivljuje i osnove sumnje protiv njega.COM prisustvovati tuţilac. Saopštiće mu se da nije duţan da iznese odbranu niti da odgovara na postavljena pitanja. Ako okrivljeni ne zna jezik na kome se vrši ispitivanje. a na glavnom pretresu predsjednik vijeća.materijalno-finansijsko poslovanje). postaviće mu se pitanja ukoliko je potrebno da se popune praznine ili otklone protivrječnosti i nejasnoće u njegovom izlaganju.WWW.ako je iskaz dobiven silom. Ispitivanje treba vršiti uz puno poštivanje ličnosti okrivljenog. obmana i slična sredstva da bi se došlo do njegove izjave ili priznanja.BH-PRAVNICI. . .ako branilac nije prisutan mada je obaviješten. okrivljenom se moţe dozvoliti da se koristi zabilješkama. a ako je gluhonijem preko tumača. ispitaće se preko prevodioca.ako za prvo ispitivanje okrivljeni nije osigurao prisustvo branioca ni u roku od 24 sata nakon što je poučen o svom pravu. . Sudska odluka se ne moţe zasnivati na iskazu okrivljenog u slijedećim slučajevima: .kad se okrivljeni koji nije priznao kraĎu pita da li su ukradene stvari još kod njega). ZKP i kriminalistika ne odreĎuju u kojim slučajevima je obavezno vršiti uviĎaj. da sazna sve što mu se stavlja na teret i da mu se ispitivanjem pruţi mogućnost da se brani. Iskaz okrivljenog – 6c To je radnja u postupku bez koje se ne moţe okončati krivični postupak. Priznanje (conffesio) je dobrovoljno data izjava okrivljenog da je izvršio odreĎeno krivično djelo. Cilj ispitivanja je da se okrivljeni upozna sa osnovama optuţbe. a ne i duţnost. Ispitivanje okrivljenog vrši se u prethodnom postupku i na glavnom pretresu. prijetnja. Pitanja ne smiju biti kapciozna niti sugestivna. Kapciozna pitanja su ona u kojima se odreĎena neizvjesna činjenica smatra kao već priznata i utvrĎena (npr. niti oslobaĎa sud obaveze da izvodi druge dokaze. najprije će se pitati za lične i druge podatke.ako izjave okrivljenog o prisustvu branioca nisu unesene u zapisnik.

otmica zrakoplova ili broda. . Ne smije se sastojati samo u potvrĎivanju pitanja koja se postavljaju okrivljenom. Primjenu ovih mjera pismenom naredbom odreĎuje nadleţni istraţni sudija na obrazloţeni prijedlog nadleţnog tuţioca.neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.protiv čovječnosti i meĎunarodnog prava za koja je propisana kazna zatvora od 5 godina ili teţa. već treba da je dato u skladnom pripovijedanju cijele stvari.krivična djela za koja je predviĎena kazna zatvora od 8 godina ili teţa kazna. . .COM Priznanje mora biti dato jasno. prikupljeni materijal se uništava pod nadzorom istraţnog sudije. Nadzor i tehničko snimanje telefonskih i drugih razgovora. . Mjere se mogu primjenjivati najduţe 6 mjeseci. 32 WWW. konkretno i detaljno. .omogućavanje uţivanja opojnih droga. . . opisu mjesta. vremena. Za svako naredno produţenje mora postojati pismena obrazloţena naredba istraţnog sudije. To su najčešće predmeti koji su upotrijebljeni u izvršenju krivičnog djela.protiv ustavnog poretka BiH i FBiH. Sankcija za slučaj da je postupljeno suprotno zakonskim odredbama sastoji se u nemogućnosti zasnivanja sudske odluke na prikupljenim podacima i dokazima.BH-PRAVNICI. načina i motiva izvršenja djela i sl. Naredbu istraţnog sudije izvršavaju organi unutrašnjih poslova.ugroţavanje sigurnosti nuklearnih materija.otmica.WWW. Izvršenje mjera se ukida odmah nakon prestanka razloga zbog kojih su mjere bile nareĎene. a PTT preduzeća su duţna omogućiti realizaciju ovih mjera. .BH-PRAVNICI. O tome se obavještava i okrivljeni. s tim što se najprije odreĎuju u trajanju od 1 mjeseca i mogu se produţavati za još po 1 mjesec iz posebno vaţnih razloga. te prisluškivanje se moţe narediti samo ako se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano sa nesrazmjerno velikim teškoćama. Materijalni dokazi – 14c Materijalni dokaz moţe biti svaka stvar koja sluţi kao izvor podataka za utvrĎianje činjenica vaţnih za krivični postupak. Radi se o slijedećim krivičnim djelima: .krivotvorenje novca.primanje i davanje mita. Nadzor i tehničko snimanje telefonskih i drugih razgovora – 13b Ove mjere se mogu primijeniti samo ako je okrivljeni učestvovao u izvršenju taksativno navedenih krivičnih djela.COM .ucjena. . koji su bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili koji su nastali izvršenjem krivičnog djela. Ako nadleţni tuţilac odustane od gonjenja. .

WWW.BH-PRAVNICI.COM .COM DRUGI DIO TOK KRIVIĈNOG POSTUPKA 33 WWW.BH-PRAVNICI.

COM 34 WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.WWW.COM .

BH-PRAVNICI. pojam) – 11d Predkrivični postupak predstavlja zakonom predviĎenu djelatnost odreĎenih subjekata čiji rezultat treba omogućiti stvaranje osnovane sumnje da je odreĎeno lice izvršilo krivično djelo. Osnovana sumnja kao stepen saznanja potrebna je za pokretanje i voĎenje krivičnog postupka. Ona moţe biti obavezna i fakultativna. optuţivanje. do kojeg se dolazi na 3 osnovna načina: a) Prijavljivanje nadleţnom organu od strane trećih lica. 3. 35 WWW. a to saznanja formira se na osnovu otkrivenih dokaza i utvrĎenih činjenica. a stadij 5 zapravo spada u krivični postupak u širem smislu. nziva se redovnim krivičnim postupkom. ustanove i graĎani.COM . krivični postupak moţe biti obustavljen već u prethodnom postupku) Postoje 3 osnovna oblika prvostepenog krivičnog postupka: 1. ovlaštena lica organa unutrašnjih poslova. Svrha voĎenja predkrivičnog postupka je omogućavanje uspješnog pokretanja i voĎenja krivičnog postupka. (npr. Stadiji od 1-3 nazivaju se prvostepeni postupak.COM STADIJI KRIVIĈNOG POSTUPKA – 2D Po pravilu. jer se on vrši uz provoĎenje čitave procedure koju predviĎa ZKP. krivični postupak se sastoji iz 5 stadija: 1. oblik krivičnog postupka zbog krivičnih djela za koja je propisana kazna zatvora preko 3 godine. ombudsmena FBiH. u zavisnosti od prava i duţnosti koja su im data zakonom. a naročito presude. predstavnici drugih drţavnih organa. Oblik pod 1. Poloţaj ovih subjekata je različit.BH-PRAVNICI. b) Neposredno zapaţanje nadleţnog organa.WWW. U predkrivičnom postupku se kao subjekti mogu pojaviti nadleţni tuţilac. javnih preduzeća i javnih ustanova za krivična djela za koja se goni po sluţbenoj duţnosti. 5. što zavisi od konkretnog slučaja. 2. preduzeća. To je redovni i najčešći način saznanja o izvršenom krivičnom djelu i učiniocu tog djela. Krivična prijava – 11c Krivična prijava je akt kojim odreĎeno lice obavještava nadleţnog tuţioca o izvršenom krivičnom djelu i ukazuje na eventualne učinioce. c) Postojanje glasa (fame) o izvršenom krivičnom djelu. Obaveznu podnose: odgovorni predstavnici drţavnih organa. Redovni krivični postupak ne mora uvijek proći kroz svih 5 stadija. Osnov za pokretanje krivičnog postupka je saznanje o izvršenom krivičnom djelu. PREDKRIVIĈNI I PRETHODNI POSTUPAK Predkrivični postupak (uopće. oblik krivičnog postupka prema maloljetnicima. postupak po pravnom lijeku protiv presude. 2. 4. istraţni sudija. glavni pretres sa donošenjem i objavljivanjem presude. oblik krivičnog pstupka zbog krivičnih djela za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili zatvor do 3 godine. 3. izvršenje presude. prethodni postupak (istraga). tako da se rezultati djelatnosti subjekata po pravilu ne mogu koristiti u krivičnom postupku kao osnova sudskih odluka.

Fakultativnu krivičnu prijavu podnose graĎani. prijavi) – 4c 36 WWW. bez čekanja da o tome primi krivičnu prijavu. Društvenu odnose npr. a ako se saopštava telefonom sačiniće se sluţbena zabilješka. kao i da se prikupe sva obavještenja koja bi mogla biti od koristi za uspješno voĎenje krivičnog postupka. ustanove i preduzeća. Po sluţbenoj duţnosti ili na prijedlog nadleţnog tuţioca ovlaštena lica organa unutrašnjih poslova mogu preduzimati raznovrsne potraţne radnje za čije izvoĎenje se prvenstveno primjenjuju pravila kriminalističke taktike. krivična prijava moţe biti društvena i lična.WWW. Nadleţni tuţilac u predkrivičnom postupku (prikupljanje obavještenja. Da bi u takvom slučaju donio konačnu odluku o pokretanju krivičnog postupka. To znači da se na podacima prikupljenim u predkrivičnom postupku ne mogu zasnivati sudske odluke. da se učinilac ne sakrije ili ne pobjegne. Po svojoj formi. nastavnici. kada saznaju i ocijene da postoje osnovi sumnje da je maloljetna osoba oštećena krivičnim djelom za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. Glas (fama) o izvršenom krivičnom djelu koji je raširen u u manjem ili većem krugu pojedinačno neodreĎenih lica takoĎe je jedan od načina saznanja o izvršenom krivičnom djelu. U zavisnosti od toga ko je podnosi. Uloga organa unutrašnjih poslova u predkrivičnom postupku (potraţne i istraţne radnje) – 15b Pošto je osnovni zadatak organa unutrašnjih poslova borba protiv kriminaliteta. pretresanje stana i lica. tj. osim odluke o pokretanju krivičnog postupka. zadrţavanje lica do privoĎenja istraţnom sudiji. nadleţni tuţilac moţe zatraţiti da se izvrši odreĎeno izviĎanje od strane nadleţnog drţavnog organa. sudu i organu unutrašnjih poslova. koji su duţni da krivičnu prijavu prime i odmah dostave nadleţnom tuţiocu. za njega odmah postoji obaveza krivičnog gonjenja. Organi unutrašnjih poslova izuzetno mogu izvoditi i pojedine istraţne radnje u predkrivičnom postupku: privremeno oduzimanje predmeta. Za graĎane postoji obaveza prijavljivanja krivičnih djela za koja se goni po sluţbenoj duţnosti u slučaju kad neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo. uviĎaj i vještačenja po odobrenju istraţnog sudije (osim ekshumacije i obdukcije). prikupljanje obavještenja od graĎana i lica u pritvoru (uz odobrenje istraţnog sudije). identifikacija lica i predmeta. Organ unutrašnjih poslova duţan je preduzeti mjere da se pronaĎe učinilac krivičnog djela. to je zakon za njih predvidio posebna prava i duţnosti na planu otkrivanja krivičnih djela i pronalaţenja učinilaca. Krivična prijava podnosi se nadleţnom tuţiocu. Moţe se podnijeti i nenadleţnom tuţiocu.COM zdravstveni radnici. njena sadrţina treba biti takva da se iz nje moţe saznati o izvršenom krivičnom djelu i po mogućnosti o učiniocu krivičnog djela. krivična prijava moţe biti pismena i usmena.COM . O usmenoj krivičnoj prijavi sačinjava se zapisnik. roditelji. postupak po kriv. staratelji i druga lica koja su duţna da pruţaju pomoć i zaštitu maloljetniku. drţavni organi. Zakonodavac nije predvidio posebnu formu za krivičnu prijavu. raspisivanje potjernice i objave.BH-PRAVNICI. prijavljivanje krivičnog djela moţe se izvršiti pismenim i usmenim putem. ograničenje kretanja na odreĎenom prostoru. MeĎutim. vaspitači. fotografisanje i uzimanje otisaka prstiju. odnosno posebnog izvještaja kao dopune prijave. U potraţne radnje konkretno spadaju: pregled odreĎenih objekata i prostorija drţavnih organa i drugih pravnih lica. da se otkriju ili obezbijede tragovi krivičnog djela i predmeti koji mogu posluţiti kao izvor materijalnih dokaza. Rezultate tih radnji organi unutrašnjih poslova mogu koristiti samo za sastavljanje krivične prijave. uz nuţnu primjenu odgovarajućih procesnih odredbi.BH-PRAVNICI. Ako nadleţni tuţilac neposredno (svojim čulima) sazna o izvršenom krivičnom djelu.

. Ovo lice uz ostala procesna prava već u ovoj fazi ima i pravo na branioca koji moţe prisustvovati njegovom ispitivanju. Nadleţni tuţilac će odbaciti krivičnu prijavu: . Djelatnost istraţnog sudije u predkrivičnom postupku – 22c Istraţni sudija takoĎe preduzima djelatnost u predkrivičnom postupku. osim ako postoji opasnost od odlaganja. Ako je za krivično djelo predviĎena kazna zatvora do pet godina. On moţe traţiti potrebne podatke od drţavnih organa. i drugih pravnih osoba i subjekata. u slučaju ako je učinilac krivičnog djela nepoznat. ako smatra da već ima dovoljno dokaza i da nije potrebno sprovoĎenje istrage. Rok za podizanje optuţnice iznosi osam dana. Postupak podizanja neposredne optuţnice – 33c Podizanje neposredne optuţnice predviĎeno je kao izuzetak. On po prijemu prijave vrši njeno razmatranje. smatra se da je nadleţni tuţilac odustao od gonjenja. Ovaj prijedlog se moţe podnijeti i nakon podnošenja zahtjeva za sprovoĎenje istrage. .WWW. sve do donošenja rješenja o zahtjevu.pripremno ročište na koje poziva nadleţnog tuţioca i osobu protiv koje se zahtijeva sprovoĎenje istrage.BH-PRAVNICI. Prije donošenja rješenja o sprovoĎenju istrage istraţni sudija je duţan da ispita osobu protiv koje se traţi sprovoĎenje istrage. Istraţni sudija moţe zakazati i tzv. Ako se optuţnica ne podigne niti u roku od tri mjeseca poslije davanja saglasnosti istraţnog sudije da se ne provodi istraga. ali saglasnost moţe dati samo ako je prethodno ispitao osobu protiv koje treba da se podigne optuţnica. koje moţe rezultirati odbacivanjem. on će podnijeti zahtjev za sprovoĎenje istrage istraţnom sudiji nadleţnog suda. on moţe sam ili preko organa unutrašnjih poslova prikupiti dodatne podatke kako bi donio pravilnu odluku o primljenoj krivičnoj prijavi. posebno ako se radi o obdukciji i ekshumaciji leša. Ako nadleţni tuţilac iz same krivične prijave i njenih priloga ne moţe donijeti odluku ni da prijavu odbaci niti da predzme krivično gonjenje.COM . odnosno ako je djelo buhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem. Izuzetno. Ako nadleţni tuţilac smatra da su ispunjeni zakonski uslovi za preduzimanje krivičnog gonjenja. u slučajevima kad nadleţni tuţilac ocijeni da je u predkrivičnom postupku prikupljeno dovoljno dokaza i da nije potrebno sprovoĎenje istrage. a moţe u tu svrhu pozvati i podnosioca krivične prijave. prihvatanjem ili preduzimanjem aktivnosti na njenoj dopuni. Obavještenje o saglasnosti istraţni sudija će dostaviti nadleţnom tuţiocu i osobi protiv koje treba da se podigne optuţnica. jer se njegova djelatnost po praivlu obavlja u istrazi.ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. nadleţni tuţilac moţe podnijeti prijedlog za podizanje neposredne optuţnice. izvan navedenih uslova podići optuţnicu i bez sprovoĎenja istrage kad prikupljeni podaci koji se odnose na krivično djelo i učinioca pruţaju dovoljno osnova za optuţenje. postupit će kao da je stavljen zahtjev za sprovoĎenje istrage. Ako istraţni sudija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za podizanje optuţnice bez sprovoĎenja istrage.ako je nastupila zastara krivičnog gonjenja. ali vijeće moţe na zahtjev nadleţnog tuţioca produţiti taj rok. Ova djelatnost sudije u predkrivičnom postupku je izuzetak. nadleţni tuţilac moţe. 37 WWW. U takvom slučaju nadleţni tuţilac podnosi prijedlog za podizanje neposredne optuţnice. Na prijedlog nadleţnog tuţioca moţe preduzeti pojedine istraţne radnje.COM Nadleţni tuţilac je jedini drţavni organ koji je nadleţan za prijem krivičnih prijava kad se radi o krivičnim djelima za koja se goni po sluţbenoj duţnosti.ako iz same prijave proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. Istraţni sudija se moţe saglasiti sa tim prijedlogom.BH-PRAVNICI.

U tom trenutku lice protiv kojeg se zahtijeva sprovoĎenje istrage dobiva svojstvo okrivljenog. okončava se predkrivični i započinje formalni krivični postupak. Istraga (pojam. Do pokretanja istrage po pravilu dolazi na zahtjev nadleţnog tuţioca podnesen istraţnom sudiji nadleţnog suda i to donošenjem rješenja o sprovoĎenju istrage. Ako smatra da nisu ispunjeni uslovi za podizanje neposredne optuţnice.WWW. istraţni sudija se moţe za pravnu pomoć obratiti istraţnom sudiji na čijem području treba preduzeti odreĎenu radnju. a njihov rezultat se manifestuje u obliku dokaza ili odluke o pokretanju krivičnog postupka. U istrazi mogu učestvovati i krivičnoprocesne stranke. Pokreće se protiv odreĎenog lica kad postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično djelo. kad rješava sporna pitanja izmeĎu istraţnog sudije i ovlaštenog tuţioca. Ako navedena lica prisustvuju izvoĎenju pojedinih istraţnih radnji. Istraţni sudija izvodi istraţne radnje po pravilu samo na području svog suda. duţan je da o tome obavijesti nadleţnog tuţioca i lice protiv kojeg se predlaţe podizanje neposredne optuţnice.COM Istraţni sudija donosi rješenje o sprovoĎenju istrage.BH-PRAVNICI. ova lica mogu zahtijevati da se u zapisnik unesu njihove primjedbe u pogledu izvedene istraţne radnje. djelatnost istraţnog sudije u predkrivičnom postupku odvija se samo u formi istraţnih radnji. svjedoku ili vještaku.COM . Protiv rješenja vijeća dozvoljena je ţalba koja ne odlaţe izvršenje rješenja. istraţni sudija će postupiti kao da je stavljen zahtjev za sprovoĎenje istrage. Izuzetno. postupak pokretanja. oštećeni. zatraţiće da o zahtjevu odluči vijeće nadleţnog suda. on moţe istraţne radnje izvoditi i van područja svog suda. Isto tako. Prema tome. a naročito oni dokazi za koje postoji opasnost od odlaganja. već samo oni na osnovu kojih se moţe odlučiti o podizanju optuţnice. s tim što po dozvoli istraţnog sudije mogu i neposredno postavljati pitanja. Osnovni zadatak istrage je da se prikupe dokazi i drugi podaci koji su potrebni za odlučivanje o podizanju optuţnice ili obustavi krivičnog postupka. okrivljeni i branilac mogu prisustvovati uviĎaju i saslušanju vještaka. U istrazi se ne izvode svi dokazi.BH-PRAVNICI. Djelatnošću istraţnog sudije čiji rezultat je donošenje odluke o pokretanju krivičnog postupka. da se kasnije na glavnom pretresu ne mogu izvesti. ona mogu predloţiti istraţnom sudiji da radi razjašnjenja stvari postavi odreĎena pitanja okrivljenom. Tako ispitivanju okrivljenog mogu prisustvovati tuţilac i branilac. Vijeće nadleţnog suda se takoĎe pojavljuje kao rukovodilac istage. s tim što je duţan da o tome obavijesti sud na čijem području vrši istraţne radnje. učešće stranaka) – 35c Kao rukovodilac istrage i lice koje preduzima istraţne radnje pojavljuje se istraţni sudija nadleţnog suda. tuţilac okrivljeni i branilac mogu prisustvovati pretresu stana. a u odreĎenim slučajevima i saslušanju svjedoka. SprovoĎenje istrage (preduzimanje istraţnih radnji. Njihova aktivnost se realizuje u formi stavljanja prijedloga za izvoĎenje pojedinih istraţnih radnji ili u neposrednom prisustvu izvoĎenju nekih radnji. tj. Isto tako. a o njoj odlučuje vijeće nadleţnog suda. Ako istraţni sudija prihvati prijedlog nadleţnog tuţioca za podizanje neposredne optuţnice. ako to zahtijeva interes istrage. 38 WWW. a neke radnje moţe povjeriti i organima unutrašnjih poslova. tuţilac. istraga moţe izostati u slučaju kad istraţni sudija usvoji prijedlog nadleţnog tuţioca za podizanje neposredne optuţnice. ukoliko se slaţe sa zahtjevom nadleţnog tuţioca. povjeravanje istraţnih radnji. Protiv tog rješenja okrivljeni moţe podnijeti ţalbu koja ne odlaţe izvršenje rješenja. svrha) – 28c Istraga je prva faza formalnog krivičnog postupka. Ako se istraţni sudija ne slaţe sa zahtjevom nadleţnog tuţioca za sprovoĎenje istrage. a mogu predlagati izvoĎenje još nekih istraţnih radnji i dokaza. Izuzetno.

niti podnese optuţnicu u roku od 3 mjeseca od dostave spisa ili odluke vijeća. Na prijedlog nadleţnog tuţioca. Prekinuta istraga se nastavlja čim prestanu razlozi koji su doveli do prekida. istraţni sudija će o tome obavijestiti nadleţnog tuţioca. Istraţni sudija je duţan da o završetku istrage obavijesti oštećenog kao supsidijarnog tuţioca. Predsjednik suda moţe po potrebi preduzeti potrebne mjere da se istraga okonča. vijeće moţe produţiti navedeni rok. Ako djelo koje se okrivljenom stavlja na teret nije krivično djelo za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. kao i kad je boravište okrivljenog nepoznato. U tom slučaju spise istrage dostavlja nadleţnom tuţiocu. Ova naredba se unosi u zapisnik o istraţnoj radnji.BH-PRAVNICI. Ovo vijeće će rješenjem obustaviti istragu i u slijedećim slučajevima: 1.WWW. Postupak okončanja istrage. Ako tokom sprovoĎenja istrage utvrdi da postoje razlozi za obustavu istrage. istraţni sudija će zatraţiti da o obustavi istrage odluči vijeće. Ako je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja ili je djelo obuhvaćeno amnestijom. Na rješenje o obustavi istrage mogu izjaviti ţalbu nadleţni tuţilac i oštećeni. odnosno da da izjavu kako odustaje od krivičnog gonjenja. Prekid i obustava istrage – 1c Istraga se moţe okončati podizanjem optuţnice ili obustavom krivičnog postupka. odnosno privatnog tuţioca ako se istraga vodi po njihovom zahtjevu. pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Ako nema dokaza da je okrivljeni učinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. 2. a takvo lice moţe i udaljiti sa mjesta izvoĎenja radnje ako njegovo prisustvo nije neophodno. Istraţni sudija moţe novčano kazniti svako lice koje i nakon opomene tokom izvoĎenja istraţne radnje narušava red. a nema uslova za primjenu mjera bezbjednosti. 3. Istraţni sudija završava istragu kad naĎe da je stanje u istrazi dovoljno razjašnjeno. Ako nadleţni tuţilac izjavi da odustaje od krivičnog gonjenja. Ako nadleţni tuţilac u roku od 8 dana ne odustane od krivičnog gonjenja.COM Ako to zahtijevaju interesi krivičnog postupka. Ako ne okonča istragu u ovom roku. Ako nadleţni tuţilac ne stavi prijedlog za dopunu istrage. sluţbeno lice koje vodi istraţnu radnju će narediti licima koja saslušava ili koja prisustvuju istraţnim radnjama ili razgledaju spise da čuvaju kao tajnu odreĎene činjenice ili podatke koje su tom prilikom saznali i ukazaće im da odavanje tajne predstavlja krivično djelo. odnosno do dopune istrage. čuvanja tajne. koji je duţan da u roku od 15 dana stavi prijedlog za dopunu istrage ili da podigne optuţnicu. 39 WWW. odnosno biljeţi na spisima koji se razgledaju. U suprotnom se smatra da su odustali od krivičnog gonjenja.COM . 4. smatraće se da je odustao od krivičnog gonjenja. smatra se da je oštećeni preuzeo krivično gonjenje. Istraţni sudija će rješenjem prekinuti istragu kad kod okrivljenog nastupi privremeno duševno oboljenje ili privremena duševna poremećenost. posebno ako se okrivljeni nalazi u pritvoru. interesi javnog reda ili razlozi morala. Ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost okrivljenog. istraţni sudija je duţan obavijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih istraga nije okončana. te da ih upozori da u roku od 8 dana treba da podnesu optuţnicu odnosno privatnu tuţbu. Načini okončanja istrage – 30c Istraţni sudija je po pravilu duţan okončati istragu u roku od 6 mjeseci. ali se moţe udaljiti.BH-PRAVNICI. Okrivljeni se ne moţe novčano kazniti. istraţni sudija će obustaviti istragu rješenjem i duţan je o tome obavijestiti oštećenog u roku od 8 dana. pa će istraţni sudija rješenjem obustaviti krivični postupak. s tim što moţe doći i do prekida istrage. uz potpis upozorenog lica. Ako se ţalio samo oštećeni i ţalba bude usvojena.

navesti dokazi kojima se relevantne činjenice utvrĎuju. Označenje stvarno i mjesno nadleţnog suda pred kojim će se odrţati glavni pretres. 5. 2. Prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu. zajedno sa navoĎenjem odredaba krivičnog zakona koje se po prijedlogu tuţioca imaju primijeniti. 4. odluke vijeća) – 34c Okrivljeni ima pravo podnošenja prigovora protiv optuţnice u roku od 8 dana od dana njenog prijema. da stvar treba bolje razjasniti u cilju ispitivanja osnovanosti optuţbe i zbog toga dopuniti istragu ili da ima procesnih nedostataka u prethodnom postupku. Činjenični opis djela ili činjenični osnov optuţbe. U prigovoru okrivljeni moţe istaći: 1. i obrnuto. 3. već posebno pravo sredstvo. Odmah po prijemu optuţnice. konkretizacija krivičnog djela kao činjeničnog stanja. 2. da u optuţnici ima formalnih grešaka. rok.COM OPTUŢIVANJE Optuţnica – 8c Prema akuzatorskom načelu. 4.za krivična djela koja se gone po sluţbenoj duţnosti u formi optuţnice ili optuţnog prijedloga. u optuţnici se moţe predloţiti odreĎivanje pritvora. Obrazloţenje u kome će se opisati stanje stvari. Ako naĎe da nije. iznijeti odbrana okrivljenog i stav tuţioca o navodima odbrane. uz naznačenje imena svjedoka i vještaka koje treba pozvati. Optuţnica je pismeni i u zakonskoj formi sastavljeni zahtjev nadleţnog tuţioca da se odredi glavni pretres protiv odreĎenog lica kao okrivljenika zbog odreĎenog krivičnog djela. pa će se postupak obustaviti. Ako oštećeni kao tuţilac ili privatni tuţilac propusti ovaj rok.za krivična djela koja se gone po privatnoj tuţbi. smatraće se da je odustao od gonjenja. To je pravni opis djela ili pravni osnov optuţbe. u zavisnosti od propisane kazne. Zahtjev za suĎenje stavlja se u odreĎenoj procesnoj formi i to: . Okrivljeni se moţe po prijemu optuţnice odreći prigovora. a odricanje se ne moţe opozvati. kao i predmeta koji sluţe kao dokaz. u formi privatne tuţbe.BH-PRAVNICI. Rješenje o obustavi donosi predsjednik vijeća. . Lične i druge podatke o okrivljenom radi njegove identifikacije. Zakonski naziv krivičnog djela.COM . 3. već akt tuţioca. Optuţnica nije sudska odluka. 40 WWW. spisa koje treba pročitati. tj. pravna kvalifikacija djela koja predstavlja podvoĎenje činjeničnog opisa pod odredbe krivičnog zakona. Sud će svestrano ispitati prigovor i optuţnicu i u slučaju kad prigovor nije obrazloţen. Zato prigovor nije pravni lijek. Prigovor protiv optuţnice (pojam.WWW. Ako se okrivljeni nalazi na slobodi.BH-PRAVNICI. tj. bez zahtjeva ovlaštenog tuţioca se nikome ne moţe suditi za krivično djelo. Optuţnica mora sadrţati: 1. da nema mjesta optuţbi i glavnom pretresu i da postupak treba obustaviti. predsjednik vijeća pred kojim će se odrţati glavni pretres ispitaće da li je optuţnica propisno sastavljena. Na zahtjev tuţioca vijeće moţe iz opravdanih razloga produţiti ovaj rok. 6. vratiće je tuţiocu da u roku od 3 dana ispravi nedostatke. da sud u optuţnici nije stvarno i mjesno nadleţan. Nema značaja ako je okrivljeni pogrešno nazvao svoj prigovor protiv optuţnice. subjekti.

Sve odluke vijeća donesene povodom prigovora protiv optuţnice moraju biti obrazloţene. b) da postoje okolnosti koje isključuju krivično djelo. Ovo rješenje vijeće će donijeti ako ustanovi: a) da djelo koje je predmet optuţbe nije krivično djelo. d) da nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optuţbe. 41 WWW. Ovakvo rješenje donijeće se u 2 slučaja: ako postoje formalni nedostaci ili nedostaci u samom postupku. Oficiozno ispitivanje optuţnice Pojačana kontrola optuţnice ogleda se i u institutu tzv. niti protiv usmene optuţbe protiv trećeg lica koje na glavnom pretresu učini krivično djelo. U postupku rješavanja po prigovoru protiv optuţnice vaţi beneficium cohaesionis.ako se okrivljeni izričito odrekao prava na prigovor protiv optuţnice. ili postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. (okrivljeni ima pravo na podnošenje prigovora protiv optuţnice u roku od 8 dana od dana podnošenja). 3. 4. a razlozi zbog kojih je sud našao da nema mjesta optuţbi koriste i onima koji nisu podnijeli prigovor. Prema rezultatima ispitivanja prigovora i optuţnice. vijeće će postupiti kao da su i oni podnijeli prigovor. Da je za predmetno krivično djelo nadležan neki drugi sud. c) da nema zahtjeva ovlaštenog lica ili prijedloga odnosno odobrenja ovlaštenog lica ukoliko je to po zakonu potrebno. jer to nije optuţnica u formalnom smislu. Neblagovremen i prigovor izjavljen od neovlaštenog lica rješenjem će odbaciti predsjednik vijeća pred kojim se ima odrţati pretres. a o blagovremenom i dopuštenom prigovoru rješava vijeće u sjednici). Da se optužnica vrati tužiocu. Ako nadleţni tuţilac. Da odbije prigovor kao nesnovan. a ne dolazi u obzir primjena mjera bezbjednosti. smatra se da su odustali od gonjenja i postupak se obustavlja.BH-PRAVNICI. Ako ne odbaci prigovor. 2. odnosno koji nedostaci u optuţnici ili postupku treba da se otklone.oficioznog ispitivanja optuţnice. Vijeće će u rješenju obrazloţiti u kom pravcu treba razjasniti stvar.ako je podneseni prigovor odbačen ili odbijen (prigovor kao neblagovremen ili nedopušten odbacuje predsjednik vijeća. te kad je potrebno bolje razjasniti stvar.COM Prigovor protiv optuţnice se ne moţe podnijeti ako je optuţnica izmijenjena ili proširena na glavnom pretresu. na zahtjev predsjednika sudskog vijeća pred kojim treba da se odrţi glavni pretres vanraspravno vijeće moţe odlučiti o svakom pitanju o kome se rješava putem prigovora. Stupanje optuţnice na pravnu snagu Optuţnica stupa na pravnu snagu: . Taj zahtjev predsjednik vijeća moţe staviti do odreĎivanja glavnog pretresa. Prigovora nema ni protiv optuţnog prijedloga u skraćenom postupku. vijeće moţe riješiti: 1. . a najkasnije u roku od 2 mjeseca od prijema optuţnice u sudu. Da nema mjesta optužbi i da se postupak obustavlja. ali tako da se unaprijed ne utiče na rješavanje pitanja koja će biti predmet rasprave na glavnom pretresu. a najduţe u roku od 3 mjeseca od kad mu je saopštena odluka vijeća podnese ispravljenu optuţnicu ili stavi zahtjev za sprovoĎenje odnosno dopunu istrage.WWW. O ţalbi protiv ovog rješenja odlučuje vijeće od trojice sudija.COM . predsjednik vijeća ga dostavlja sa spisima vijeću koje o prigovoru rješava u sjednici i svoju odluku donosi u formi rješenja. Ako su samo neki od više okrivljenih podnijeli prigovor protiv optuţnice. Ako prigovor protiv optuţnice nije podnesen ili je odbačen kao neblagovremen odnosno nedopušten.BH-PRAVNICI. oštećeni kao tuţilac ili privatni tuţilac propusti taj rok. Tuţilac je duţan da u roku od 15 dana.

Na glavnom pretresu se čita optuţnica. Obrnuto. Prigovor protiv ove optuţnice nije dozvoljen. Predsjednik vijeća odlučuje o prijedlogu o kome postoji saglasnost stranaka. odlučuje vijeće.BH-PRAVNICI. a o saglasnim prijedlozima stranaka koje ne usvoji predsjednik. ali je potrebno ispitivanje optuţenog u vezi sa navodima u izmijenjenoj optuţnici. viši sud zadrţava nadleţnost za presuĎenje oba djela. kontradiktornosti. strankama. Vijeće takoĎe odlučuje o prigovoru protiv mjera predsjednika vijeća koje se odnose na rukovoĎenje pretresom. Ako je prigovor odbačen ili uopće nije podnesen. Prema tome. a predsjednik vijeća je stavio zahtjev za oficiozno ispitivanje optuţnice. predmet u vezi sa ovim djelom mora se dostaviti višem sudu. Ako tuţilac u ostavljenom roku ne podnese optuţnicu. uloga predsjednika vijeća) – 5d Pojam i značaj glavnog pretresa. optuţnica stupa na pravnu snagu danom kad se vijeće sloţilo sa optuţnicom. Ako tuţilac tokom glavnog pretresa naĎe da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo činjenično stanje izneseno u optuţnici. Presuda se moţe donijeti samo na osnovu činjenica i dokaza iznesenih u glavnom pretresu. Radi pripremanja odbrane sud moţe prekinuti pretres. Rješenja vijeća se uvijek objavljuju i sa kratkim obrazloţenjem unose u zapisnik o glavnom pretresu. glavni pretres je stadij krivičnog postupka u kome se primjenom načela javnosti. on moţe na glavnom pretresu usmeno izmijeniti optuţnicu. Uloga predsjednika vijeća. zakonskim zastupnicima. oštećenom. On saslušava svjedoke i vještake. Predsjednik vijeća rukovodi pretresom. GLAVNI PRETRES Glavni pretres (pojam.COM ako nije bilo zahtjeva predsjednika vijeća za oficiozno ispitivanje optuţnice. Pritom se višem sudu moţe dostaviti i prvi predmet po kome je počeo glavni pretres. ispituje optuţeni i saslušava njegova odbrana i izvode svi potrebni dokazi. Glavni pretres je najvaţniji stadij u krivičnom postupku pred prvostepenim sudom. Ako vijeće dozvoli prekid. Izmjena i proširenje optuţbe – 21a Izmjena optuţbe.WWW.BH-PRAVNICI. odrediće rok u kome tuţilac mora podnijeti novu optuţnicu. Proširenje optuţbe. a optuţeni učini novo krivično djelo iz stvarne nadleţnosti niţeg suda. Što se tiče rokova. a moţe predloţiti da se glavni pretres prekine radi pripremanja nove optuţnice. Proširenje optuţnice od strane ovlaštenog tuţioca moţe biti usmeno. daje riječ članovima vijeća. odnosno najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana prijema optuţnice u sudu. optuţnica stupa na pravnu snagu kad je prigovor odbijen. Izmjena optuţnice u glavnom pretresu moţe biti i u korist i na štetu optuţenog. na što moţe da se nadoveţe i drugačija pravna kvalifikacija djela. a moţe nakon saslušanja stranaka odrediti i da se za novo djelo posebno sudi. vijeće nastavlja glavni pretres na osnovu prethodne optuţnice. ako je pretres počeo pred višim sudom. Ako je za presuĎenje novog djela stvarno nadleţan viši sud. Za izmjenu optuţnice nije potreban pristanak optuţenog. braniocu i vještacima. Prema zakonu je dozvoljeno proširiti optuţnicu ako optuţeni tokom glavnog pretresa u zasijedanju učini krivično djelo. usmenosti i neposrednosti pred nadležnim sudom raspravlja po optužbi ovlaštenog tužioca i na osnovu kojeg se donosi presuda. Izmjena optuţnice znači mijenjanje činjeničnog opisa djela u optuţnici. značaj. U tom slučaju će viši sud u istom postupku suditi po oba predmeta. punomoćnicima. Tuţilac nema potrebe mijenjati optuţnicu ako se nije izmijenilo činjenično stanje već samo njegovo pravno shvatanje o neizmijenjenim činjenicama. U ostalim slučajevima optuţnica stupa na snagu danom kad je predsjednik vijeća odredio glavni pretres. 42 WWW.COM . bez obzira na to da li su oni ranije provedeni ili ne.

predsjednik vijeća je duţan da o razlozima obavijesti predsjednika suda. njihovi zakonski zastupnici i punomoćnici. ili branilac napusti glavni pretres bez odobrenja. Optuţeni će se upozoriti da će se novi glavni pretres odrţati i bez prisustva branioca. “Iz vaţnih razloga”. sat i mjesto glavnog pretresa naredbom odreĎuje predsjednik vijeća. osim u slučaju obligatorne odbrane. Po prijedlogu stranke ili sluţbenoj duţnosti. Pretpostavke za odrţavanje glavnog pretresa. kao i presudu. vijeće će narediti da se prinudno dovede. a na prijedlog stranaka. na glavni pretres pozivaju se svjedoci i vještaci koje su predloţili tuţilac i okrivljeni. Ako na glavni pretres zakazan na osnovu optuţnice nadleţnog tuţioca ne doĎe nadleţni tuţilac ili lice koje ga zamjenjuje. Na glavni pretres se pozivaju: optuţeni i njegov branilac. Poziv optuţenom mora se dostaviti tako da izmeĎu dostavljanja poziva i dana glavnog pretresa ostane dovoljno vremena za pripremanje odgovarajuće odbrane.COM . glavni pretres će se odloţiti. U opravdanim slučajevima vijeće moţe opozvati odluku o kazni Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa – 19c 43 WWW. On zajedno sa zapisničarem potpisuje zapisnik o glavnom pretresu. predsjednik vijeća moţe narediti da se u zapisnik doslovno unesu izjave koje smatra posebno vaţnim. Vijeće moţe narediti da se neki od neopravdano izostalih svjedoka ili vještaka odmah prinudno dovede. Optuţenom se na prijedlog tuţioca moţe suditi u odsustvu samo ako je u bjekstvu ili inače nije dostiţan drţavnim organima ni nakon preduzimanja svih potrebnih mjera da se pronaĎe. ako je odlaganje nastalo njegovom krivicom. privatni tuţilac ili njihov punomoćnik. a postoje naročito vaţni razlozi da mu se sudi mada je odsutan.BH-PRAVNICI. pretres će se odloţiti. Osnovna pretpostavka je prisustvo pozvanih osoba. kao i tumač. Ako se u ovom roku ne odredi glavni pretres. vijeće će rješenjem obustaviti postupak. Na zahtjev stranaka ili po sluţbenoj duţnosti predsjednik vijeća ispravlja greške u imenima i brojevima u presudi. osim onih za koje predsjednik vijeća smatra da njihovo saslušanje na glavnom pretresu nije potrebno.COM Duţnost predsjednika vijeća je i da se stara o odrţavanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. ovaj rok se moţe skratiti. tuţilac i oštećeni. mada su uredno pozvani. a moţe narediti i da se na novi pretres prinudno dovede. ukoliko nisu izuzetno odobrena za konkretni glavni pretres. a najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana prijema optuţnice u sudu. Pripreme i pretpostavke za glavni pretres – 33d U pripreme za glavni pretres ulaze sve procesne radnje koje se preduzimaju izmeĎu pravosnaţnog stavljanja pod optuţbu i samog glavnog pretresa. Osim njih. Načelno se glavni pretres odrţava u sjedištu suda i sudskoj zgradi. a vijeće će rješenjem odlučiti da branilac snosi troškove zbog odlaganja.BH-PRAVNICI. Na zahtjev optuţenog ili na zahtjev tuţioca uz pristanak optuţenog. Ako optuţeni neopravdano izostane sa glavnog pretresa. zatim nedostatke u obliku i saglasnosti prepisa presude sa izvornikom.WWW. Dan. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju. branioca ili po sluţbenoj duţnosti. objavljuje presudu i poučava stranke o pravu na ţalbu. Ako izostane oštećeni kao tuţilac. a izostanak nije opravdao. U sudnici se ne mogu vršiti filmska ili TV snimanja. Glavni pretres moţe započeti i bez prisustva pozvanog svjedoka ili vještaka i u tom slučaju vijeće će u toku pretresa odlučiti da li usljed odsustva svjedoka ili vještaka treba prekinuti ili odloţiti pretres. vijeće moţe kazniti novčano i osuditi da snosi troškove prouzrokovane izostankom. Svjedoka ili vještaka koji je uredno pozvan. Ako sa glavnog pretresa izostane uredno pozvani branilac. predsjednik vijeća moţe odloţiti dan glavnog pretresa. a najmanje osam dana.

U rješenju kojim se pretres odlaţe. Istim rješenjem vijeće moţe odrediti da se prikupe dokazi koji bi se vremenom mogli izgubiti. Po okončanju dokaznog postupka predsjednik vijeća će upitati stranke. Po završenom dokaznom postupku predsjednik vijeća daje riječ strankama. a vijeće naĎe da je stanje stvari izviĎeno. Glavni pretres koji se nastavlja pred istim vijećem mora ponovo započeti ako se izmijenio sastav vijeća. odnosno da se pročita zapisnik o uviĎaju. Dokazivanje obuhvata sve činjenice koje sud smatra relevantnim za pravilno presuĎenje.ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspješno dovede do kraja. Dokazni postupak slijedi neposredno iza ispitivanja optuţenog. To se ne moţe uvijek postići. Ako niko ne stavi prijedlog. kad je jednom započeo. Posljednja riječ uvijek pripada optuţenom. predsjednik vijeća moţe usmeno izloţiti njihov sadrţaj. Izvan slučajeva posebno predviĎenih u Zakonu. Pretres se odlaţe: . ili prijedlog bude odbijen. . Prvo govori tuţilac. Prekinuti pretres uvijek se nastavlja pred istim vijećem. on treba trajati neprekidno do izricanja presude.COM Za glavni pretres vaţi načelo kontinuiteta.ako je potrebno pribaviti nove dokaze. Završni govor. Ako se radi o optuţnici oštećenog kao tuţioca ili o privatnoj tuţbi. Ako se tokom glavnog pretresa pred malim vijećem pokaţe da je za suĎenje konkretnog krivičnog djela nadleţno veliko vijeće.BH-PRAVNICI. ali po saslušanju stranaka vijeće moţe odlučiti da se pročitaju iskazi svjedoka i vještaka dati na ranijem glavnom pretresu. Nakon toga će pozvati optuţenog da se izjasni o svakoj tački optuţbe i da iznese svoju odbranu.WWW. . predsjednik sudskog vijeća moţe prekinuti glavni pretres radi odmora ili radi isteka radnog vremena ili radi toga da se u kratkom vremenu pribave odreĎeni dokazi ili radi pripremanja optuţbe ili odbrane. Glavni pretres po pravilu počinje čitanjem optuţnice ili privatne tuţbe od strane tuţioca. Optuţeni nije duţan da to i učini. Nakon toga predsjednik vijeća pristupa ispitivanju okrivljenog. Ako se uvjeri da optuţeni nije razumio optuţbu. ali se o tome kako odgovarati na postavljena pitanja ne moţe ni sa kim savjetovati. predsjednik će objaviti da je dokazni postupak završen. po mogućnosti će se odrediti dan i sat nastavka glavnog pretresa. a ako nije njegov prijedlog će pročitati predsjednik vijeća. branioca i oštećenog imaju li prijedloga za dopunu dokaznog postupka. Ako se ne moţe nastaviti pred istim vijećem. postupa se po odredbama koje se odnose na odlaganje pretresa. oštećenom i braniocu. U toku glavnog pretresa optuţeni se moţe dogovarati sa svojim braniocem. te zbog toga ZKP sadrţi posebne odredbe o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa. vijeće će se dopuniti i pretres početi iznova. Tok glavnog pretresa – 32d Početak glavnog pretresa i ispitivanje okrivljenog. pretres mora početi iznova i svi dokazi se moraju ponovo izvesti. Ako je oštećeni prisutan moţe obrazloţiti imovinskopravni zahtjev. tj.COM . Ako je odlaganje trajalo duţe od mjesec dana. zatim oštećeni.ako se tokom pretresa utvrdi da je kod optuţenog nakon učinjenog krivičnog djela nastupilo privremeno duševno oboljenje ili privremena duševna poremećenost. branilac pa optuţeni. Skraćeni postupak (tok glavnog pretresa) – 36d 44 WWW. predsjednik vijeća će mu ponovo izloţiti njen sadrţaj na način na koji je optuţeni moţe najlakše razumjeti. Upitaće ga da li je razumio optuţbu. Protiv rješenja nije dozvoljena ţalba.BH-PRAVNICI. ili ako prekid traje duţe od 8 dana. ili ako se odloţeni glavni pretres drţi pred drugim predsjednikom vijeća.

a najkasnije 3 dana po okončanju glavnog pretresa. Krivični postupak pokreće se na osnovu optuţnog prijedloga ili privatne tuţbe. Optuţba i presuda za svoju osnovicu moraju imati ne samo identičan dogaĎaj iz prošlosti.BH-PRAVNICI. Ovakvo shvatanje odgovara akuzatorskom načelu. sud je vezan za činjenični opis djela izloţen u optuţnici. već presuda ne smije izaći iz granica opisa tog dogaĎaja kako je dat u optuţnici. PRESUDA Vrste presuda i predmet presude – 6a Presuda je odluka kojom se raspravlja krivičnopravni spor. Sud presudu donosi odmah nakon glavnog pretresa.COM . Pitanje subjektivnog identiteta u praksi ne zadaje teškoće. pitanje krivičnog djela. Ovu presudu sud donosi kad utvrdi da postoje smetnje zbog kojih se ne moţe upuštati u rješavanje glavne stvari. Ako se stranke i oštećeni odreknu prava na ţalbu i ako niko od njih ne zahtijeva dostavljanje pismeno izraĎene presude. 45 WWW. Prije zakazivanja glavnog pretresa za krivična djela iz nadleţnosti sudije pojedinca za koje se goni po privatnoj tuţbi. a rok za ţalbu protiv presude je 8 dana od dana prijema pismeno izraĎene presude. Po svojoj prirodi moţe biti liberatorna i kondemnatorna (oslobaĎajuća i osuĎujuća).BH-PRAVNICI. a sud naĎe da obijanja nije bilo pa optuţenog oglasi krivim za običnu kraĎu. Glavni pretres će se odrţati bez obzira na odsustvo nadleţnog tuţioca. krivične odgovornosti i krivične sankcije. IzmeĎu presude i optuţbe mora postojati subjektivni i objektivni identitet. Ako se na pretresu izmijene neke vaţne činjenice. Presuda moţe biti meritorna (presuda o glavnoj stvari) i procesna (formalna) presuda. Presuda o glavnoj stvari je presuda kojom se rješava sama stvar (meritum). u zavisnosti da li se radi o djelu za koje se goni po sluţbenoj duţnosti ili po privatnoj tuţbi. Uz ostale specifičnosti. Presuda se mora izraditi pismeno u roku od 8 dana od dana objavljivanja. U suprotnom sud oslobaĎa optuţenog jer nije utvrĎeno da je on učinio djelo za koje se optuţuje.WWW. kao i vaspitna mjera maloljetniku. tj. privatnog tuţioca. ako smatra da bi to bilo cjelishodno za brţe okončanje postupka. Po zaključenju glavnog pretresa sud će odmah izreći presudu i objaviti je s bitnim razlozima. skraćeni postupak je nešto drugačiji i kad je u pitanju tog glavnog pretresa. pa čak i u odsustvu okrivljenog. oštećenog kao tuţioca. Po današnjem shvatanju. kad se u činjeničnom opisu navodi da je kraĎa izvršena obijanjem. Privatni tuţilac moţe odsustvovati ako ima prebivalište van područja suda kome je podnesena tuţba i ako je stavio prijedlog da se glavni pretres odrţi u njegovom odsustvu. Npr. presuda se moţe odnositi samo na lice koje je optuţeno i samo na djelo koje je predmet optuţbe sadrţan u optuţnici. sudija moţe pozvati samo privatnog tuţioca i okrivljenog da doĎu u sud radi prethodnog razjašnjavanja stvari. pismeno izraĎena presuda ne mora sadrţavati obrazloţenje.COM Skraćeni postupak provodi se za krivična djela za koja je kao glavna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. sudska opomena se takoĎe izriče rješenjem. Izuzetno. postupak će biti obustavljen rješenjem ako je optuţeni tokom glavnog pretresa umro ili obolio od nekog trajnog duševnog oboljenja. meĎutim u pitanju shvatanja objektivnog identiteta bilo je mnogo diskusija. Osim toga. na glavnom pretresu ga moţe zastupati oštećeni. tj. U slučaju odsustva nadleţnog tuţioca. pod uslovom da se radi o bitno istom dogaĎaju. Formalna ili procesna presuda je presuda kojom se tuţba odbija. tuţilac mora izmijeniti optužnicu. U odsustvu okrivljenog glavni pretres moţe biti odrţan pod uslovom da njegova prisutnost nije nuţna i da je prije toga bio ispitan. Bitno je napomenuti da nema prekoračenja optuţbe ako se u toku postupka činjenično stanje pokaţe povoljnijim za optuţenog.

To će biti u slijedećim slučajevima: . Ako je postupak voĎen bez zahtjeva ovlaštenog tuţioca. posebni osnovi propisani su u posebnom dijelu KZ za svako KD). navodi se rok plaćanja i način zamjene ako se novčana kazna ne moţe naplatiti ni prinudnim putem. ali mu se ne izriče kazna. Kondemnatorna presuda (presuda kojom se optuţeni oglašava krivim) – 31c Ova presuda se izriče kad su se stekle sve materijalnopravne i procesne pretpostavke za osudu. Presuda kojom se optuţba odbija – 17a Presudu kojom se optuţba odbija sud će izreći: 1. Od oslobaĎajuće presude treba razlikovati oslobaĎanje od kazne. tj. OslobaĎajuća (liberatorna) presuda – 12d OslobaĎajuću presudu sud će izreći: 1. Ako sud djelo drugačije kvalifikuje. U pogledu pravne kvalifikacije djela sud nije vezan za pravnu osnovu optuţbe. već će u presudi kojom optuţenog oglašava krivim navesti svoju kvalifikaciju djela. Ako je optuţeni za isto djelo već pravosnaţno osuĎen. Ako je optuţeni aktom amnestije ili pomilovanja osloboĎen od gonjenja ili se krivično gonjenje ne moţe preduzeti zbog zastarjelosti. osloboĎen od optuţbe ili je postupak protiv njega pravosnaţno obustavljen. ili postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. 2. sadrţaj presude kojom se optuţeni oglašava krivim je slijedeći: 1. navešće se propisi KZ po kojima se oslobaĎa od kazne. a optuţnicu je podigao nadleţni tuţilac ili obrnuto. . podvoĎenja činjeničnog stanja pod odredbe krivičnog zakona. 4. a to je utvrdio nakon početka glavnog pretresa. kad utvrdi da se radi o djelu za koje se goni po privatnoj tuţbi. 46 WWW. 3. Ako je osuĎen na novčanu kaznu. stvarna zabluda. 5. Pravni opis i pravna kvalifikacija djela. Ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost (neuračunljivost. 2.ako djelo ne sadrţi sva zakonska obiljeţja krivičnog djela.COM Pitanje objektivnog identiteta treba razlikovati od pitanja pravne kvalifikacije djela.WWW. kad se optuţeni oglašava krivim. . 6. te uvijek kad odredbe KZ predviĎaju da izvršilac “nije krivično odgovoran”). Sud do takvog uvjerenja moţe doći na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud odbija optuţbu po ovom osnovu npr. To je zakonski naziv krivičnog djela i odredbe KZ koje su primijenjene u konkretnom slučaju. Ako je osloboĎen.COM . Ako djelo za koje se optuţuje po zakonu nije krivično djelo. Činjenični opis djela. Ako nije stvarno nadleţan za presuĎenje. 3. 2.ako djelo sadrţi sva obiljeţja krivičnog djela. neće optuţenog osloboditi od optuţbe za krivično djelo kvalifikovano u optuţnici. sila i prijetnja. 3. Ako je tuţilac od započinjanja pa do završetka glavnog pretresa odustao od optuţbe (princip mutabiliteta). Ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleţni organ odustao od odobrenja.ako se radi o djelu malog značaja. ali postoji neki osnov isključenja protivpravnosti (opći osnovi su nuţna odbrana. Kazna na koju se osuĎuje optuţeni ili se po odredbama KZ oslobaĎa od kazne. ali ne zbog nenadleţnosti. Ako nije dokazano da je optuţeni učinio djelo za koje se optuţuje.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. krajnja nuţda ili posebno zakonsko ovlaštenje. jer zakon izričito predviĎa da sud nije vezan za prijedloge tuţioca u pogledu pravne ocjene djela. ili je oštećeni podnio optuţnicu a u zakonskom roku nije prihvatio gonjenje itd. Po ZKP.

Dispozitiv sadrţi lične podatke okrivljenog. ili da mu se presuda samo dostavi. Presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana objavljivanja. u obrazloţenju se mora navesti iz kojih zakonskih razloga se to čini. 5.WWW. Odluka o mjerama bezbjednosti ulazi u presudu samo ako se optuţeni oglašava krivim. Vijeće moţe narediti da optuţenom koji je odsutan presudu usmeno saopšti predsjednik vijeća.BH-PRAVNICI. oduzimanju imovinske koristi i vraćanju predmeta ako predmeti dotad nisu bili vraćeni vlasniku odnosno drţaocu. To je svako zakonom dopušteno sredstvo koji se namjerava ostvariti ili odbraniti neki zahtjev. 6. Objavljivanje i pismena izrada presude – 18b Objavljivanje presude vrši predsjednik vijeća tako što javno pročita dispozitiv i ukratko saopšti razloge presude. U obrazloţenju sud odreĎeno i potpuno iznosi koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane. Ako je optuţeni osuĎen na kaznu. kao i na uslove kojih se mora pridrţavati. dajući pritom naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza. a sa ciljem da se ona ukine ili preinači. molba za povrat u prijašnje stanje itd. u obrazloţenju se navodi koje okolnosti je sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne.BH-PRAVNICI. Ako izmeĎu izvornika i prepisa postoji nesaglasnost u pogledu činjeničnog opisa djela. pravni lijekovi se mogu podijeliti na: 47 WWW. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju.COM 4. 7. PRAVNI LIJEKOVI Uopće – 23b Pravni lijek je procesno sredstvo kojim stranke i druga ovlaštena lica pobijaju odluku donesenu u krivičnom postupku. a u sloţenim stvarima u roku od 15 dana. S obzirom na različite kriterije klasificiranja.COM . Ako se optuţeni oslobaĎa od optuţbe. Pismeno izraĎena presuda mora imati 3 dijela: uvod. zakonskog naziva djela ili odluke o kazni. kojim se razlozima rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja itd. ispravljeni prepisi dostaviće se svim onim licima kojima se dostavlja presuda. Odluka o mjerama bezbjednosti. ali koje ne mora biti upravljeno protiv neke odluke suda. Presudu potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. prituţba. U tom smislu pravna sredstva su i prigovor protiv optuţnice. Ako se radi o oslobaĎajućoj presudi. Širi pojam od pravnog lijeka je pravno sredstvo. nedostatke i obliku i nesaglasnosti prepisa presude sa izvornikom ispravlja predsjednik vijeća na svakodobni zahtjev stranaka ili po sluţbenoj duţnosti. Odluka o troškovima krivičnog postupka. Ako je optuţeni uslovno osuĎen. Po objavljivanju presude predsjednik vijeća upućuje stranke na ţalbu. kao i o tome da se pravosnaţna presuda ima objaviti putem medija. Odluka o uvjetnoj osudi (precizira se vrijeme na koje je izvršenje kazne odloţeno i uslovi). Ispravka se vrši posebnim rješenjem i unosi u izvornik presude. predsjednik vijeća ga upozorava na značaj uslovne kazne. Greške u imenima i brojevima. U ovom slučaju rok za ţalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude. zatim iz kojih razloga nije uvaţio pojedine prijedloge stranaka. mjere bezbjednosti se izriču po prijedlogu nadleţnog tuţioca u posebnom postupku i posebnim rješenjem. izreku (dispozitiv) i obrazloţenje. o imovinskopravnom zahtjevu. Odluka o uračunavanju pritvora ili kazne koja je već izrečena u posebnim kaznenim postupcima. zatim odluku kojom se optuţeni oglašava krivim ili oslobaĎa optuţbe ili odluku kojom se optuţba odbija. Od prijema ovjerenog prepisa presude počinje teći rok za ţalbu protiv presude. Pismena izrada presude. Pravni lijek ne moţe postojati ako nije donesena odluka koja se njime pobija.

WWW. U korist okrivljenog ţalbu mogu izjaviti njegov bračni odnosno vanbračni drug. obrazloţenje. protiv dostojanstva ličnosti i morala. Zbog pogrešno ili nepotpuno utvrĎenog činjeničnog stanja. Ţalbu moţe izjaviti i lice čiji predmet je oduzet. Apsolutne povrede su uvijek bitne. 4.COM 1. usvojilac. imovinskopravnom zahtjevu. 2. Suspenzivne i nesuspenzivne – suspenzivni odlaţu izvršenje odluke koja se pobija. Redovni pravni lijekovi su po pravilu devolutivnog karaktera. oduzimanju imovinske koristi. Ţalbu mogu izjaviti stranke.COM . oštećeni moţe izjaviti ţalbu iz svih razloga iz kojih se presuda moţe pobijati. srodnik po krvi u pravoj liniji. U našem krivičnom postupku redovni pravni lijekovi su ţalba na presudu i ţalba na rješenje. 3. Nadleţni tuţilac ţalbu moţe izjaviti kako na štetu. a zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka je nedevolutivan. Zbog povrede materijalnog zakona. Ako je nadleţni tuţilac preuzeo gonjenje od oštećenog kao tuţioca. redovni. 2. a vanredni po pravilu nesuspenzivni.BH-PRAVNICI. TakoĎe moţe pobijati ţalbu zbog odluke o troškovima krivičnog postupka i o imovinskopravnom zahtjevu. ali ne i protiv njegove volje. kao i pravno lice kome je izrečeno oduzimanje imovinske koristi. Taksativno su nabrojane u zakonu. sestra i hranilac. Osnovi ţalbe. troškovima krivičnog postupka. a postojanje uzročne veze izmeĎu apsolutne povrede i nepravilne 48 WWW. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI Ţalba na prvostepenu presudu (uopće) – 24d Ţalba na prvostepenu presudu je potpuni. pravni osnov za pobijanje presude. 3. tako i u korist okrivljenog. te protiv bezbjednosti saobraćaja. kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem medija. branilac i oštećeni. Zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka. U ţalbi se mogu iznositi nove činjenice i dokazi. 2. Oštećeni presudu moţe pobijati zbog odluke o krivičnim sankcijama samo u slučaju krivičnih djela protiv ţivota i tijela. a rok je 15 dana od dana dostavljanja presude. Redovne i vanredne – redovnim se pobijaju odluke koje još nisu stupile na snagu.BH-PRAVNICI. a nesuspenzivni ne. brat. suspenzivni i devolutivni pravni lijek kojim ovlašteno lice pobija presudu prvostepenog suda. naznačenje presude protiv koje se izjavljuje ţalba. ali je ţalilac duţan da obrazloţi zašto ih nije ranije iznio. Presuda se moţe pobijati: 1. Redovni pravni lijekovi su po pravilu suspenzivni. usvojenik. 3. Devolutivne i nedevolutivne – devolutivni karakter pravnog lijeka ogleda se u tome što o krivičnoj stvari povodom pravnog lijeka ne rješava sud koji je donio pobijanu odluku. kao i zahtjev za zaštitu zakonitosti. a vanredni zahtjev za obnovu postupka i zahtjev za zaštitu zakonitosti. prijedlog da se pobijana presuda u potpunosti ili djelomično ukine ili preinači. Zbog odluke o krivičnoj sankciji. a vanrednim pravosnaţne odluke. Navedena lica i branilac mogu ţalbu izjaviti i bez posebnog ovlaštenja okrivljenog. Sadrţaj ţalbe – 25c Ţalba treba da sadrţi: 1. 4. Bitne povrede odredaba krivičnog postupka kao ţalbeni razlog – 2c Povrede odredaba krivičnog postupka mogu biti apsolutne i relativne.

Ako je protivzakonito bila isključena javnost glavnog pretresa. mada su se ostvarili svi uvjeti da se oglasi (postoje zakonska obiljeţja djela i nema osnova isključenja). Da li ima okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost – kao i prethodna. 6. Ako sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optuţbe. To se ne prezumira. Ova povreda stoji i kad nema odobrenja nadleţnog organa ako je to odobrenje potrebno. 11. Ako je optuţba prekoračena (s obzirom na subjektivni i objektivni identitet).ako je optuţeni oglašen krivim. a postoji osnov isključenja postojanja krivičnog djela (nuţna odbrana. tako i oslobaĎajućom presudom. 2.COM .WWW. 7. 10. ako presuda nije uopšte obrazloţena ili je obrazloţenje nejasno i kontradiktorno samo po sebi ili u odnosu na izvedene dokaze. u postupku prigovora na optuţnicu). 4. 49 WWW. 5. Ako je glavni pretres odrţan bez prisustva lica koje je po zakonu obavezno prisustvovati ili je stranci uskraćena upotreba vlastitog jezika na glavnom pretresu. Po ZKP. Optuţbe nema ako ju je podigao neovlašteni tuţilac. Relativne povrede su bitne samo ako su u konkretnom slučaju uticale na presudu. Ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude učestvovao sudija ili sudija porotnik koji nije učestvovao na glavnom pretresu ili je pravosnaţnom odlukom bio izuzet od suĎenja.ako je optuţeni oglašen krivim mada djelo nije u zakonu propisano kao krivično djelo. (glavnom pretresu moraju prisustvovati tuţilac. već se mora utvrditi u svakom konkretnom slučaju. djelo malog značaja).COM presude se prezumira. Povrede materijalnog zakona kao ţalbeni razlog – 7c Ove povrede se manifestuju u pogrešnom supsumiranju pod odredbe krivičnog zakona činjeničnog stanja koje je samo po sebi pravilno utvrĎeno. presuda se ne moţe pobijati zbog povrede procesnog zakona učinjene prije stupanja optuţnice na pravnu snagu (u istrazi. relativna povreda postoji ako sud za vrijeme pripreme glavnog pretresa. u toku pretresa ili pri donošenju presude nije primijenio ili je pogrešno primijenio neku odredbu ZKP ili je na glavnom pretresu povrijedio pravo odbrane. Da li je djelo za koje se optuţeni goni krivično djelo. .ako je optuţeni osloboĎen. . i ova povreda moţe biti učinjena kako osuĎujućom. ako je predata po isteku roka ili je postupak nastavljen pošto je tuţilac odustao od optuţbe i sl. krajnja nuţda. Ako je presudom povrijeĎena odredba o zabrani reformatio in peius. Povreda KZ postoji ako je KZ povrijeĎen u pitanju: 1. Ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po ZKP ne moţe zasnivati presuda. Relativne povrede nisu taksativno nabrojane. branilac i tumač/prevodilac). Ako je sud povrijedio propise krivičnog postupka u pitanju da li postoji optuţba ovlaštenog tuţioca ili odobrenje nadleţnog organa. osim ako je s obzirom na druge dokaze očito da bi i bez tog dokaza bila donesena ista presuda. Ova povreda stoji ako nema punovaţne tuţbe. Ako je presudu donio stvarno nenadleţan sud ili je sud nepravilno odbio optuţbu zbog stvarne nenadleţnosti. Ako je dispozitiv presude nerazumljiv. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito donošenje presude. protivrječan samom sebi ili obrazloţenju presude. Apsolutna povreda postoji: 1. Ova povreda postoji: . 8. 2. Dakle. 9.BH-PRAVNICI. Ako je sudija ili sudija porotnik koji je morao biti izuzet učestvovao na pretresu. već su odreĎene putem generalne klauzule.BH-PRAVNICI. 3.

6. Da li su povrijeĎene odredbe o uračunavanju pritvora i izdrţane kazne. Odluka o troškovima krivičnog postupka. 5. Povreda se sastoji u tome da je na stvarne okolnosti djela pogrešno primijenjen krivični zakon (stroţa ili blaţa norma). Da li je u pogledu krivičnog djela koje je predmet optuţbe primijenjen zakon koji se ne moţe primijeniti. ZKP se ograničio na jednu sasvim uopštenu formulaciju kojom se samo konstatuje da pogrešno. 4. Protiv ovakvog rješenja dozvoljena je posebna ţalba o kojoj rješava drugostepeni sud. a predaje prvostepenom sudu. ţalbom po ovom osnovu presuda se moţe pobijati ako sud nije pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir olakšavajuće ili oteţavajuće okolnosti. prvostepeni sud ţalbu dostavlja na odgovor suprotnoj stranci koja moţe svoj odgovor dati u roku od 8 dana od dana prijema ţalbe. djelo je kvalificirano kao teška tjelesna povreda kvalificirana smrću i obrnuto. uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni. Da li je odlukom o kazni. odnosno ako sud nije na odgovarajući način primijenio odredbe o ublaţavanju kazne. Npr. ako se radi o djelu za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. sudija izvjestilac će spise dostaviti nadleţnom tuţiocu. umjesto ubistva. tj. Ţalba se izjavljuje drugostepenom. ali je sud nepravilno primijenio ovu mjeru ili je nije izrekao mada su postojali zakonski uvjeti. Predsjednik sudskog vijeća prvostepenog suda će rješenjem odbaciti neblagovremenu i nedozvoljenu. Da li ima okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. kao i odluka o objavljivanju presude putem medija mogu se pobijati ako su donesene protivno zakonskim odredbama. ţalbu izjavljenu od neovlaštenog lica. Pogrešno i nepotpuno utvrĎeno činjenično stanje (error in facto) kao ţalbeni razlog – 26d Zbog sloţenosti ovog pitanja. ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća. uvjetnoj osudi ili nije izrekao sudsku opomenu mada su za to postojali zakonski uvjeti. eventualni odgovor i sve spise predmeta dostaviti drugostepenom sudu. Postupak pred drugostepenim sudom. Ova povreda stoji kad je sud izrekao optuţenom kaznu koja nije za to djelo predviĎena u zakonu ili kad se nije drţao zakonom propisanog kaznenog okvira. Pobijanje prvostepene presude zbog odluke o krivičnim sankcijama i zbog drugih odluka – 27d Presuda se moţe pobijati zbog odluke o kazni i kad ovom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlaštenje. Postupak po ţalbi – 21c Postupak se odvija u 2 dijela: pred prvostepenim sudom (iudex a quo) i pred drugostepenim sudom (iudex ad quem). Po prijemu spisa.BH-PRAVNICI. a posebno da li je nastupila zastara krivičnog gonjenja ili je gonjenje isključeno usljed amnestije. o imovinskopravnom zahtjevu. Ovdje u obzir dolaze samo činjenice koje su odlučne za presuĎenje same stvari.BH-PRAVNICI. odnosno nepotpuno činjenično stanje postoji kad je sud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio. Nakon toga. pomilovanja ili je stvar već pravosnaţno presuĎena. Svoj 50 WWW. Odluka o mjeri bezbjednosti i odluka o oduzimanju imovinske koristi mogu se pobijati ako ne postoji povreda zakona. predsjednik drugostepenog suda odreĎuje sudiju izvjestioca. koji po potrebi u kontaktu sa prvostepenim sudom provjerava navode ţalbe. Dakle. Nakon toga sud će ţalbu. odnosno odlukom o mjeri bezbjednosti ili oduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje sud ima po zakonu. koji je duţan da ih razmotri radi davanja svog prijedloga i spise vrati sudu bez odlaganja.COM . Ako nema osnova za odbacivanje ţalbe.COM 3.WWW. osloboĎenju od kazne. Postupak pred prvostepenim sudom.

ili moţe izvijestiti da će prijedlog staviti na sjednici vijeća.ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti na ponovni pretres i odluku prvostepenom sudu. Drugostepeni sud će presudu preinačiti kad naĎe da u prvostepenoj presudi treba izmijeniti odluku o kazni ili neku drugu odluku zbog kojih se ona moţe pobijati ţalbom. Naš ZKP primjenjuje treći navedeni sistem. To će se desiti kad drugostepeni sud utvrdi da ne postoje osnovi za pobijanje presude niti povrede zakona na koje se pazi po sluţbenoj duţnosti. S tim u vezi drugostepeni sud po sluţbenoj duţnosti ispituje apsolutne povrede procesnog zakona.BH-PRAVNICI. ali je prvostepenom presudom povrijeĎen materijalni zakon ili je poslije izricanja prvostepene presude nastupila neka okolnost usljed koje treba preinačiti prvostepenu presudu primjenom drugih materijalnopravnih propisa (npr. Odluke drugostepenog suda po ţalbi – 22d Postupajući po ţalbi. kao i to da li je krivični zakon povrijeĎen na štetu optuţenog. Drugostepeni sud pobijanu presudu načelno ispituje u granicama pravnog lijeka. a od tog općeg pravila postoje izuzeci. U formi rješenja sud odlučuje u 2 slučaja: kad odbacuje ţalbu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu i kad ukida prvostepenu presudu i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno rješavanje. kao i optuţenog i njegovog branioca. . drugostepeni sud postupa samo po ţalbi tuţioca uloţenoj na štetu optuţenog i to ako je takva ţalba uloţena upravo iz tog razloga. dakle drugostepeni sud načelno ispituje presudu u onom dijelu i obimu u kome se ona pobija ţalbom.odbaciti ţalbu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu. bez obzira na granice i obim u kojima se ona pobija. b) Kad preinačuje prvostepenu presudu. Striktna primjena principa tantum devolutum quantum apellatum. Drugostepeni sud ispituje pravilnost cijele prvostepene presude.BH-PRAVNICI. a drugostepeni sud odluči da sam ne provodi pretres.COM . U formi presude drugostepeni sud odlučuje: a) Kad odbija ţalbu kao neosnovanu i potvrĎuje prvostepenu presudu. 3. 2. povreda odredaba krivičnog postupka. pogrešno ili nepotpuno utvrĎeno činjenično stanje. prema kome drugostepeni sud postupa samo u granicama ţalbe. Ove odluke sud donosi u formi rješenja ili u formi presude. Nedolazak uredno obaviještenih lica ne sprečava odrţavanje sjednice vijeća. . Granice ispitivanja prvostepene presude. Drugostepeni sud će preinačiti presudu ako utvrdi da je pravilno i potpuno utvrĎeno činjenično stanje.COM prijedlog nadleţni tuţilac moţe staviti vraćajući spise. Kad nadleţni tuţilac vrati spise. drugostepeni sud moţe: . U savremenoj krivičnoj proceduri u vezi ovog pitanja moguća su 3 sistema: 1. ako su blagovremeno zahtijevali da budu obaviješteni o sjednici ili ako sud smatra da bi njihovo prisustvo bilo korisno za razjašnjenje stvari. o čemu obavještava nadleţnog tuţioca. osim onih koji se mogu sanirati preinačenjem presude. Ako drugostepeni sud naĎe da postoje zakonski uvjeti za izricanje sudske opomene.preinačiti prvostepenu presudu. preinačiće prvostepenu presudu rješenjem i izreći sudsku opomenu. data amnestija nakon prvostepene presude). Drugostepeni sud će predmet vratiti prvostepenom sudu iz 2 razloga: 1. ali se to načelo dopunjava nizom posebnih odredaba. Ako je krivični zakon prvostepenom presudom povrijeĎen u korist optuţenog. 2. presdjednik drugostepenog vijeća zakazuje sjednicu vijeća.WWW.odbiti ţalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda. oštećenog kao tuţioca ili privatnog tuţioca. 51 WWW. . Sjednica je u načelu javna.

odnosno od dana dostavljanja rješenja. Ako je drugostepeni sud na osnovu odrţanog pretresa utvrdio činjenično stanje drugačije nego prvostepeni sud. a u izuzetnim slučajevima zakon je izričito zabranjuje.371 ZKP. kao redovni pravni lijek dopuštena je i ţalba protiv drugostepene presude. Protiv tih rješenja ţalba načelno nije dozvoljena. Rješenja koja donosi istraţni sudija i prvostepeni sudovi. već samo u ţalbi na presudu (npr. sud ne smije optuţenog osuditi po stroţem krivičnom zakonu niti na stroţu sankciju nego što je bio osuĎen prvostepenom presudom.BH-PRAVNICI. sva rješenja u našem krivičnom postupku se mogu podijeliti na 3 kategorije: 1. protiv rješenja o sudskoj opomeni rok za ţalbu je 15 dana. 3.BH-PRAVNICI. Protiv tih rješenja načelno je dozvoljena ţalba. Nadleţni sud trećeg stepena uvijek odlučuje u sjednici vijeća i shodno se primjenjuju odredbe koje vaţe za drugostepeni postupak. i svoju presudu zasnovao na tako utvrĎenom činjeničnom stanju. presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu.COM U obrazloţenju presude odnosno rješenja. Načelno je rok za ţalbu 3 dana od dana usmenog saopštenja. Izuzeci su izričito odobreni zakonom. a odluke koje moţe donijeti su identične sa odlukama drugostepenog suda. tj. Načelo zabrane reformatio in peius vaţi i kod ţalbe na rješenje. Rješenja koja se donose u cilju pripremanja glavnog pretresa i presude. Ţalba na rješenje – 4d Sa aspekta dopuštenosti ţalbe. a uvaţiti ţalbu tuţioca i stroţije osuditi.COM . 2. kod donošenja nove presude pred prvostepenim sudom nakon ukidanja ranije prvostepene presude. drugostepeni sud treba da ocijeni ţalbene navode i iznese povrede zakona koje je uzeo u obzir po sluţbenoj duţnosti. Ţalba na presudu drugostepenog suda – 9d Izuzetno. U takvom slučaju drugostepeni sud moţe ţalbu optuţenog odbiti kao neosnovanu. isključena je kako stroţija sankcija. Ako je drugostepeni sud preinačio presudu prvostepenog suda kojom je optuţeni osloboĎen od optuţbe i izrekao presudu kojom se optuţeni oglašava krivim. 3. Izuzetno se zakonom predviĎaju i drugi rokovi (npr.WWW. Svoju odluku drugostepeni sud dostavlja prvostepenom sudu sa dovoljnim brojem prepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama. rješenje kojim se na glavnom pretresu odbija prijedlog za izvoĎenje novih dokaza i sl). 52 WWW. Rješenja koja donosi vijeće nadleţnog prvostepenog suda prije i u toku istrage.rješenje o odlaganju glavnog pretresa. Od ovog pravila nema izuzetaka. Zabrana reformatio in peius se ne primjenjuje ako istovremeno postoje ţalbe i u korist i na štetu optuţenog. Dakle.384 ZKP): 1. O tome koji je krivični zakon stroţiji. Ova rješenja se uopće ne mogu pobijati posebnom ţalbom. kod ponavljanja krivičnog postupka i kod zahtjeva za zaštitu zakonitosti uloţenog u korist osuĎenog. Zabrana preinačenja presude na gore (zabrana reformatio in peius) – 13d Prema čl. tako i stroţija pravna kvalifikacija djela. 2. To su slijedeći slučajevi (čl. protiv rješenja o izricanju vaspitne mjere maloljetniku 8 dana itd). odnosno koja sankcija je stroţija cijeni se po propisima materijalnog krivičnog prava. ako je izjavljena samo ţalba u korist optuţenog. Ako je drugostepeni sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio takvu prvostepenu kaznu.

vještaka ili tumača.WWW. pravosnaţno okončani krivični postupak moţe se ponoviti u slijedećim slučajevima: 1. Kod ţalbe na rješenje takoĎe vrijedi zabrana reformatio in peius. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Smisao i značaj vanrednih pravnih lijekova – 20d Postoje opravdani razlozi da se naknadno u sudskom postupku moţe izmijeniti nepravedna i nezakonita sudska odluka. ili njegovu osudu po blaţem krivičnom zakonu. Prije svega. kao i načelo beneficium cohaesionis. ili u vezi sa ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobaĎanje lica koje je bilo osuĎeno.BH-PRAVNICI. tako i na štetu zajednice u slučaju da je nezakonito osloboĎen učinilac krivičnog djela. Rješavajući po ţalbi na rješenje sud moţe postupati na iste načine kao i kod rješavanja po ţalbi na presudu. 53 WWW. a pod uslovima predviĎenim u ZKP. a ZKP izričito predviĎa izuzetke od ovih načela. Sadrţaj ţalbe na rješenje analogan je sadrţaju ţalbe na presudu.BH-PRAVNICI. Ako se dokaţe da je presuda zasnovana na laţnoj ispravi ili na laţnom iskazu svjedoka. iako je stekla pravnu snagu. Ako je postupak obustavljen zbog postojanja neke formalne smetnje. Ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji su sami za sebe. sudije porotnika ili lica koje je vršilo istraţne radnje.395 ZKP. 3. 2.COM . Naprotiv. Ponavljanje krivičnog postupka završenog pravosnaţnim rješenjem – 8d Ako je krivični postupak bio obustavljen rješenjem ili dovršen formalnom presudom kojom se optuţba odbija zbog postojanja procesnih smetnji za dalje voĎenje postupka. a razlozi pobijanja su isti. Stabilnost poretka i teţnja da se završene stvari ne pokreću ponovo ne mogu biti razlog da se nepravde i nezakonitosti ostave neispravljene. i to kako nezakonitosti i nepravde na štetu osuĎenih. autoritet suda se podiţe njegovim djelovanjem na otklanjanju nepravdi i nezakonitosti. ako je postupak obustavljen rješenjem vijeća zbog toga što je sud utvrdio da nema krivičnog djela ili krivične odgovornosti okrivljenog ili naročito zbog toga što nema dokaza da je okrivljeni učinio krivično djelo. Postupak koji je obustavljen iz drugih razloga moţe se ponoviti na zahtjev ovlaštenog tuţioca samo ako se podnesu novi dokazi. treba razlikovati razloge iz kojih je došlo do obustave postupka. onda se po nestanku takve smetnje postupak samo nastavlja tamo gdje se stalo. To se odnosi na slijedeće slučajeve: ako je postupak obustavljen rješenjem istraţnog sudije jer je nadleţni tuţilac izjavio da odustaje od gonjenja.COM Ţalba po pravilu ima suspenzivno i devolutivno dejstvo. prinudno odrţavanje na snazi nezakonite i pogrešne presude ne moţe sluţiti očuvanju autoriteta suda. PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA Krivični postupak koji je dovršen pravosnaţnim rješenjem ili pravosnaţnom presudom moţe se obnoviti na zahtjev ovlaštenog lica. Ako se dokaţe da je do presude došlo usljed krivičnog djela sudije. Ponavljanje krivičnog postupka okončanog pravosnaţnom presudom – 34d Po čl. Oštećeni kao tuţilac ne moţe traţiti ponavljanje postupka koji je obustavljen zbog njegovog odustanka od krivičnog gonjenja.

postupak odlučivanja) – 29d Na ulaganje zahjeva za ponavljanje postupka imaju pravo stranke i branilac. izvršenje kazne će se obustaviti. a nakon smrti osuĎenog zahjev u njegovu korist mogu podnijeti nadleţni tuţilac i lica ovlaštena na ţalbu u redovnom postupku. Sud će rješenjem odbaciti zahtjev ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi: da je zahtjev podnijelo neovlašteno lice. u vijeću sastavljenom od trojice stalnih sudija. koji će ih bez odlaganja vratiti sa svojim mišljenjem. U suprotnom će odbaciti zahtjev.BH-PRAVNICI. a samo izuzetno ostalim dokaznim sredstvima. Zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka (subjekti. da podnosilac zahtjeva nije postupio po čl. U ostalim slučajevima sud će odrediti da se spisi pošalju nadleţnom tuţiocu. Postojanje razloga pod 1 i 2 načelno se dokazuje pravosnaţnom sudskom presudom. pomilovanje i sl. amnestiju. O zahtjevu odlučuje prvostepeni sud. Najčešći razlog za ponavljanje postupka je iznošenje novih činjenica i dokaza. Suprotna stranka ima pravo na odgovor u roku od 8 dana. Ako se u slučaju osude za produţeno krivično djelo ili za drugo krivično djelo koje po zakonu obuhvata više istovrsnih ili raznovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osuĎeni nije učinio radnju koja je obuhvaćena djelom iz osude. ukoliko se krivični postupak ne moţe pokrenuti zbog smrti ili drugih okolnosti. sud će rješenjem odlučiti o zahtjevu. sud će pozvati podnosioca da ga u odreĎenom roku dopuni.BH-PRAVNICI. sud prepis zahtjeva dostavlja suprotnoj stranci na odgovor. Za novi postupak vaţe iste odredbe kao i za prvi postupak. Ako je neko lice za isto djelo više puta suĎeno ili ako je više lica osuĎeno zbog istog djela koje je moglo da učini samo jedno lice. predsjednik vijeća odreĎuje da se izvide činjenice i prikupe dokazi na koje se poziva u zahtjevu i odgovoru na zahtjev. Nakon toga. Sud moţe zahtjev odbaciti ili uvaţiti i dozvoliti ponavljanje. da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka. Nepravo ponavljanje krivičnog postupka – 16d 54 WWW. Podnošenje zahtjeva nije vezano rokom. a postojanje ovih činjenica bi bio od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne. a naknadno se dokaţe da je do odustanka došlo usljed krivičnog djela zloupotrebe sluţbenog ovlaštenja nadleţnog tuţioca (načelno se dokazuje pravosnaţnom presudom).COM . ako je krivični postupak bio obustavljen rješenjem. rok. sud će ukoliko ne odredi da se izviĎaj dopuni. da činjenice i dokazi očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje. Prema tom članu. Ako ne odbaci zahtjev. u zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu traţi ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. Krivični postupak se moţe ponoviti na štetu osuĎenog samo ako je presuda kojom se optuţba odbija donesena zbog odustajanja nadleţnog tuţioca od optuţbe. 5. Ako zahtjev ne sadrţi ove podatke. na osnovu rezultata izviĎaja zahtjev uvaţiti ili će ga odbiti ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja postupka. Po isteku ovog roka ili po prijemu odgovora na zahtjev. da su činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva već bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravosnaţnim rješenjem suda. Kad nadleţni tuţilac vrati spise.2 ZKP.COM 4. Kad rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka postane pravosnaţno.398 st. ali sud će po prijedlog nadleţnog tuţioca odrediti pritvor ako postoje zakonski uslovi za to.WWW. bez obzira na zastaru.

pritvor) – 7d Općinski sud je u većini kantona FBiH stvarno nadleţan za krivična djela za koja je zakonom kao glavna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina.zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka (predviĎenih u čl. . Pri donošenju odluke sud je vezan zabranom reformatio in peius. 55 WWW. To su slijedeći slučajevi: 1. KRIVIĈNI POSTUPAK PRED OPĆINSKIM SUDOM Skraćeni postupak pred općinskim sudom (pojam. Ako se pravosnaţna presuda kojom je za više krivičnih djela izrečena jedna kazna u jednom dijelu ne bi mogla izvršiti zbog amnestije. 2. brat. već samo o odmjeravanju nove kazne primjenom odreĎenih pravila predviĎenih u krivičnom zakonu. Postupak po zahtjevu. . ako naĎe da je zahtjev osnovan. osuĎeni i branilac. Bez obzira na navedeno. Zahtjev za zaštitu zakonitosti je vanredni pravni lijek kojim se napada povreda zakona u pravosnaţnoj presudi.COM . a podiţe ga federalni tuţilac. Rješavajući po zahtjevu. Deklarativna presuda je izuzetak i donosi se prvenstveno ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnesen na štetu osuĎenog. a za ostala krivična djela skraćeni (sumarni) postupak. i to u slijedećim slučajevima: .zbog drugih povreda odredaba krivičnog postupka. Prostija procedura od one koja vaţi za redovno ponavljanje postupka u ovim slučajevima je opravdana jer se de facto ne radi o suĎenju. Konstitutivnom presudom moţe odbiti zahtjev kao neosnovan. Ako je prilikom izricanja jedinstvene kazne primjenom odredaba o sticaju kao utvrĎena uzeta i kazna koja je u nekoj ranijoj presudi već obuhvaćena u kazni izrečenoj po odredbama o sticaju. nedopušten i zahtjev podnesen protiv odluke Vrhovnog suda FBiH.358 st. Moţe se podnijeti protiv pravosnaţne sudske odluke i protiv sudskog postupka koji je prethodio toj odluci. Ako je u 2 ili više presuda protiv istog osuĎenog pravosnaţno izrečeno više kazni. usvojenik.WWW. utvrĎuje samo da postoji povreda zakona.COM Tzv. usvojitelj. pokretanje i prethodni postupak. federalni tuţilac moţe uloţiti zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog svake povrede zakona. Predsjednik vijeća prvostepenog suda će rješenjem odbaciti neblagovremen. Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko 3 godine sprovodi se redovni postupak. Ovom prilikom sud. s tim što po sluţbenoj duţnosti vodi računa o ustanovi beneficium coahesionis. O zahtjevu rješava Vrhovni sud FBiH. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI – 11d Pojam i sadrţina. a da za to nije potrebno ponavljanje postupka.1 ZKP). U suprotnom ga prosljeĎuje Vrhovnom sudu FBiH.BH-PRAVNICI.zbog kršenja krivičnog zakona. ako su te povrede uticale na zakonitost sudske odluke. sud moţe donijeti konstitutivnu i deklarativnu presudu. sestra i hranitelj. 3.BH-PRAVNICI. Vrhovni sud FBiH se u postupku ograničava samo na ispitivanje povreda zakona na koje se podnosilac poziva u zahtjevu. nepravo ponavljanje krivičnog postupka postoji u slučajevima kad je pravosnaţnu presudu potrebno zamijeniti drugom. srodnik po krvi u prvoj liniji. pomilovanja ili drugih razloga. a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedne kazne za djela u sticaju. ne dirajući pravosnaţnu presudu (zabrana reformatio in peius). osim krivičnih djela koja su izuzeta od općinskog suda i predata višem sudu na suĎenje. odnosno vanbračni drug. U ovim slučajevima prvostepeni sud će preinačiti svoju presudu. Nakon smrti osuĎenog zahtjev mogu podići njegov bračni. Zahtjev se predaje prvostepenom sudu. presudu koja se pobija ukinuti ili preinačiti.

odnosno privatnu tuţbu. . .WWW. Pritvor se u ovom postupku moţe odrediti protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično djelo: 1. Optuţni prijedlog i privatna tuţba podnose se u zakonom predviĎenoj formi. Ako sudija naĎe da je za suĎenje nadleţan drugi općinski sud. a kraći su i jednostavniji od optuţnice. Posebne odredbe o izricanju sudske opomene – 3d Sudska opomena izriče se rješenjem. izreku i obrazloţenje. ali ne duţe od 8 dana. on prethodno ispituje da li je sud nadleţan i da li postoje zakonski uslovi za odbacivanje optuţnog prijedloga.ako nema zahtjeva ovlaštenog tuţioca.ako utvrdi da djelo nije krivično djelo. on će ih sprovesti sam ili će zatraţiti da ih izvede istraţni sudija tog suda. pogrešno ili nepotpuno utvrĎenog činjeničnog stanja. Optuţni prijedlog podnosi nadleţni tuţilac ili oštećeni kao tuţilac. Sudija će optuţni akt odbaciti rješenjem: .ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost. s tim što se mogu preduzeti odreĎene istraţne radnje. Uvod sadrţi sve podatke koje sadrţi i uvod presude. Pokreće se na osnovu optuţnog prijedloga ili privatne tuţbe. Ako sudija (sudija pojedinac) smatra da je potrebno sprovesti pojedine istraţne radnje. U takvom slučaju prepis rješenja će se stranci dostaviti samo ako ona to zahtijeva. Na navedeni način sudija vrši sudsku kontrolu podnesenih optuţnih akata po sluţbenoj duţnosti. Subjekti ţalbe su isti kao i kod ţalbe na presudu. a privatnu tuţbu privatni tuţilac.BH-PRAVNICI. a posebne okolnosti opravdavaju bojazan da će optuţeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti.COM Skraćeni (sumarni) postupak se dakle sprovodi za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine.ako postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. predmet će ustupiti nadleţnom tuţiocu koji će zatraţiti odluku vijeća sudija tog suda. Rješenje o sudskoj opomeni moţe se pobijati zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka. . rješenjem će se oglasiti nenadleţnim i po pravosnaţnosti rješenja predmet ustupiti tom sudu. O ţalbi protiv rješenja o pritvoru odlučuje vijeće općinskog suda. odnosno privatne tuţbe. povrede krivičnog zakona. ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje očito ukazuju na opasnost od bjekstva. Pismeno izraĎeno rješenje sadrţi uvod. Rješenje se objavljuje odmah po završetku glavnog pretresa s bitnim razlozima.BH-PRAVNICI. kao i zbog toga što nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene. pa i do pravosnaţnosti presude. ako je u pitanju krivično djelo protiv javnog reda ili morala za koje se moţe izreći kazna zatvora od 3 godine. U obrazloţenju sud treba da iznese kojim razlozima se rukovodio pri izricanju sudske opomene. Kad sudija primi optuţni prijedlog. . Stranke se mogu odreći prava na ţalbu odmah po objavljivanju rješenja. tj. Ako utvrdi da je za suĎenje nadleţan viši sud. uvijek izostaje faza istrage. 2. 56 WWW. Prije podnošenja optuţnog prijedloga pritvor moţe trajati samo onoliko koliko je potrebno da se sprovedu istraţne radnje. Izreka rješenja sadrţi lične podatke optuţenog i navod da se optuţenom izriče sudska opomena za djelo koje je predmet optuţbe i zakonski naziv krivičnog djela – dakle u rješenju se optuţeni ne oglašava krivim. odnosno odobrenja nadleţnog drţavnog organa. Pritvor moţe trajati i poslije predaje optuţnog prijedloga do završetka glavnog pretresa.COM .ako nema dovoljno dokaza protiv okrivljenog. Prethodni postupak se odlikuje sumarnošću. s tim što je vijeće duţno da svakih mjesec dana ispita da li i dalje postoje razlozi za pritvor.

Maloljetniku se ne moţe suditi u odsustvu. Ako je maloljetnik učestvovao u izvršenju krivičnog djela zajedno sa punoljetnom osobom. osim po navedenim pitanjima. staratelja. sprovest će se jedinstven postupak pred vijećem koje sudi punoljetnim osobama. Dio odredaba primjenjuje se i u postupku prema mlaĎem punoljetniku.COM Povreda krivičnog zakona u slučaju izricanja sudske opomene postoji. sud će mu odrediti tumača. Pravosnaţna sudska odluka se moţe objaviti. a naročito pri njegovom ispitivanju. Opća pravila – 9a Iskustva pokazuju da se maloljetnici ne mogu tretirati kao odrasli učinioci krivičnih djela s obzirom na njihov nepotpun duševni razvoj i kritički period uzrasta koji je praćen fiziološkim promjenama i psihičkobiološkim reakcijama. postupak prema maloljetniku moţe se spojiti s postupkom protiv punoljetne osobe i provesti po općim odredbama ovog zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjašnjenje stvari. kako voĎenje krivičnog postupka ne bi štetno utjecalo na njegov razvoj.COM . Ako maloljetnik ne poznaje jezik na kome se vodi postupak. Organ starateljstva ima značajnu ulogu u postupku prema maloljetnicima. odnosno suĎenja nisu navršile dvadeset jednu godinu. Rješenje o tome donosi vijeće za maloljetnike na obrazloţeni prijedlog nadleţnog tuţioca. usvojitelja. osjetljivosti i ličnim osobinama maloljetnika. postupak prema njemu će se izdvojiti i posebno provesti. Kompletan postupak prema maloljetniku provodi se uz isključenje javnosti.BH-PRAVNICI. izuzev roditelja.WWW.S druge strane. Sastav i nadleţnost suda u postupku prema maloljetnicima – 30d 57 WWW. Od početka pripremnog postupka maloljetnik mora imati branioca. ako se do početka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da mu se izrekne vaspitna mjera. On ima pravo da se upozna sa tokom postupka i da ukazuje na činjenice i dokaze značajne za pravilno donošenje odluke. Kad je osoba izvršila neko krivično djelo kao maloljetna. Maloljetnik mlaĎi od 14 godina smatra se djetetom i protiv njega se ne moţe voditi krivični postupak. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. mjeri sigurnosti ili oduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje sud ima po zakonu. sudija za maloljetnike će mu postaviti branioca po sluţbenoj duţnosti. Smisao postojanja posebnih odredaba za postupak prema maloljetnicima prvenstveno proizilazi iz potrebe njihovog prevaspitavanja i nadoknaĎivanja onoga što je bilo propušteno u njihovom vaspitanju. ali bez navoĎenja ličnih podataka maloljetnika iz kojih se moţe utvrditi njegov identitet. Posebni postupak prema maloljetnicima primjenjuje se prema osobama koje su počinile krivično djelo kao maloljetnici. a protiv rješenja nije dopuštena ţalba. POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Smisao posebnih odredaba za postupak prema maloljetnicima.BH-PRAVNICI. Niko ne moţe biti osloboĎen od duţnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. Da bi organ starateljstva mogao izvršiti svoja prava i obaveze. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima ţivi. Pri preduzimanju radnji kojima je maloljetnik prisutan. organi koji učestvuju u postupku duţni su postupati obazrivo. vjerskog ispovjednika i branioca. nadleţni tuţilac ga je duţan obavijestiti o svakom pokretanju postupka prema maloljetniku. Branilac moţe biti samo advokat. a do tog vremena on nije navršio 21 godinu. a neka kao punoljetna. socijalnog djelatnika. Ako ga ne izabere sam maloljetnik odnosno njegov zastupnik ili srodnici. i kad je odlukom o sudskoj opomeni. a u vrijeme pokretanja postupka. Istovremeno su ovi organi duţni “pogodnim mjerama” sprečavati svako nedisciplinirano ponašanje maloljetnika.

Protiv rješenja vijeća za maloljetnike nije dopuštena ţalba. ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivičnog djela i okolnosti pod kojima je učinjeno. Izvan slučajeva iz stava 1. učitelja. Pokretanje postupka prema maloljetnicima – 18c Krivični postupak prema maloljetniku pokreće se za sva krivična djela samo po zahtjevu nadleţnog tuţioca. postupak se moţe pokrenuti ako je oštećeni u zakonskom roku stavio prijedlog za pokretanje postupka nadleţnom tuţiocu. ovog člana. odnosno ne moţe podnijeti privatnu tuţbu sudu. ne bi imalo svrhe voĎenje postupka i izricanje krivične sankcije za to djelo. Za postupak prema maloljetniku mjesno nadleţan je. Postupak se moţe provesti pred sudom boravišta maloljetnika koji ima prebivalište ili pred sudom mjesta izvršenja krivičnog djela. nadleţni tuţilac moţe odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka za drugo krivično djelo maloljetnika. vijeće je sastavljeno od dvojice sudija i trojice sudija-porotnika. obavijestit će o tome oštećenog. Oštećeni ne moţe preuzeti postupak. 58 WWW. ako s obzirom na teţinu tog krivičnog djela. kao i na kaznu. a ako maloljetnik nema prebivalište ili ono nije poznato . Ako nadleţni tuţilac ne stavi zahtjev za pokretanje postupka prema maloljetniku. odnosno odgojnu mjeru koja se izvršava. Protiv rješenja sudije za maloljetnike nije dopuštena ţalba. ako se sudija za maloljetnike ne sloţi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka zatraţit će da o tome odluči vijeće za maloljetnike višeg suda. Sudija za maloljetnike višeg suda moţe povjeriti voĎenje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike niţeg suda na čijem području maloljetnik boravi ako je niţi sud izvan sjedišta tog višeg suda. Pripremni postupak prema maloljetnicima – 36a Nadleţni tuţilac podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike nadleţnog suda. raniji ţivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. U Vrhovnom sudu FBiH vijeće za maloljetnike odreĎuje se rasporedom poslova i sastoji se od trojice sudija. ako je očigledno da će se kod tog suda lakše provesti postupak.BH-PRAVNICI. sud njegovog prebivališta. ali moţe u roku od osam dana od prijema obavještenja nadleţnog tuţioca zahtijevati da vijeće za maloljetnike nadleţnog suda odluči o pokretanju postupka. sudija će odlučiti da se postupak protiv maloljetnika ne pokreće. U oba prethodno navedena slučaja nadleţni tuţilac će obavijestiti organ starateljstva i oštećenog. koji mogu u roku od osam dana zahtijevati od vijeća za maloljetnike da odluči o pokretanju postupka. po pravilu.COM U sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje vijeća za maloljetnike.WWW. Sudije porotnici biraju se iz redova profesora.sud boravišta maloljetnika. nadleţni tuţilac moţe odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik učinio krivično djelo.COM .BH-PRAVNICI. kao i kad odluči da izrekne odgojnu preporuku. U ostalim sudovima vijeće za maloljetnike sastoji se od sudije za maloljetnike i dvojice sudija-porotnika. Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ili novčana kazna. Nadleţni kantonalni organ moţe odrediti jedan sud koji će u prvom stepenu biti nadleţan za krivične predmete maloljetnika za područje više sudova u kantonu. vaspitača i drugih osoba koje imaju iskustvo u odgajanju maloljetnika. Za krivična dijela za koja se goni po privatnoj tuţbi. Kad je izvršenje kazne ili odgojne mjere u toku. Kad sudi na pretresu. Sudija za maloljetnike je duţan razmotriti mogućnosti i opravdanost izricanja odgojne preporuke i ako odluči da je izrekne.

mogu stavljati prijedloge i upućivati pitanja osobi koja se ispituje. U toku glavnog pretresa vijeće moţe narediti da se. odnosno za primjenjivanje odgojne mjere. okolnosti potrebne za ocjenu njegove duševne razvijenosti. osim nadleţnog tuţioca. glavnom pretresu moraju prisustvovati nadleţni tuţilac i branilac. Sudija za maloljetnike će saopštiti maloljetniku vaspitnu mjeru koja je prema njemu izrečena u sjednici vijeća. Sudija za maloljetnike moţe narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatilište. Vijeće moţe dopustiti da glavnom pretresu budu prisutne osobe koje se bave zaštitom i odgojem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetničkog kriminaliteta. zaštite ili smještaja maloljetnika. ali njihov izostanak ne sprečava sud da odrţi glavni pretres. branioca i predstavnika organa starateljstva. s tim što je vijeće za maloljetnike ovlašteno da i bez prijedloga nadleţnog tuţioca donese odluku na osnovu činjeničnog stanja koje je izmijenjeno na glavnom pretresu. da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj obitelji. O sjednici vijeća obavještavaju se i njoj mogu biti prisutni nadleţni tuţilac. ZKP (opasnost od bjekstva.COM . Izuzetno. Osim maloljetnika. smatra se da je odustao od krivičnog gonjenja. Postupak pred vijećem za maloljetnike. pritvor moţe trajati najviše mjesec dana. Kad su navedene osobe prisutne tim radnjama. Na osnovu rješenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike.COM U pripremnom postupku prema maloljetniku. 1. stav 2. Kad se sudi maloljetniku. tač. odnosno staratelj i organ starateljstva. Ispitivanje maloljetne osobe. uvijek se isključuje javnost.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. odgojnu ili sličnu ustanovu. 59 WWW. Sudija za maloljetnike moţe odobriti da radnjama u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik organa starateljstva i roditelj. Ako tako ne postupi najkasnije u roku od 3 mjeseca. ako je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ţivio ili radi pruţanja pomoći. odnosno saslušava. Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni nadleţni tuţilac i branilac. obavit će se uz pomoć pedagoga ili druge stručne osobe. kad je to potrebno. Pravni lijekovi – 14d Kad primi prijedlog nadleţnog tuţioca. izmjena dokaza i uticaj na svjedoke). Odredbe zakona o izmjeni i proširenju optuţbe primjenjuju se i u postupku prema maloljetniku. Vijeće za maloljetnike moţe produţiti pritvor za još 2 mjeseca. do 3. kao i kad se postupak prema maloljetniku vodi bez prijedloga nadleţnog tuţioca. U sjednici vijeća moţe se odlučiti da se odrţi glavni pretres. maloljetnik i njegovi roditelji. odnosno staratelj maloljetnika. Na glavni pretres pozivaju se i roditelji maloljetnika. odnosno staratelj. iz zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe. branilac i predstavnik organa starateljstva. mogućnost ponavljanja djela. Nakon što ispita sve okolnosti koje se odnose na izvršenje krivičnog djela i na osobu maloljetnika. ispituje se sredina i prilike pod kojima maloljetnik ţivi i druge okolnosti koje se tiču njegove osobe. Za vrijeme izvoĎenja pojedinih dokaza ili govora stranaka vijeće moţe narediti da se maloljetnik udalji iz zasjedanja.WWW. posebno se utvrĎuju godine maloljetnika. sudija za maloljetnike dostavlja spise nadleţnom tuţiocu koji je duţan u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili staviti obrazloţeni prijedlog vijeću za maloljetnike za kaţnjavanje. a duţno je obavljati kontrolu neophodnosti pritvora svakih 10 dana. pored činjenica koje se odnose na krivično djelo. sudija za maloljetnike zakazuje sjednicu vijeća ili glavni pretres. Troškovi smještaja maloljetnika isplaćuju se unaprijed iz budţetskih sredstava i ulaze u troškove krivičnog postupka. sudija za maloljetnike moţe odrediti da se maloljetnik stavi u pritvor kad za to postoje razlozi iz člana 183. kao i naučni radnici.

odnosno rješenje. Odredbe o ponavljanju krivičnog postupka primjenjuju se i na ponavljanje postupka završenog pravosnaţnim rješenjem o primjeni vaspitne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku. Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama – 15a Uprava ustanove u kojoj se izvršava vaspitna mjera prema maloljetniku duţna je da svakih šest mjeseci dostavi sudu koji je izrekao mjeru izvještaj o vladanju maloljetnika. odnosno rješenja. protiv rješenja kojim je maloljetniku izrečena odgojna mjera i protiv rješenja o obustavljanju postupka ţalbu mogu izjaviti sve osobe koje imaju pravo na ţalbu protiv presude. troškovi postupka padaju na teret budţetskih sredstava.BH-PRAVNICI. nadleţni tuţilac. i po saslušanju maloljetnika. Ako je prema maloljetniku primijenjena odgojna mjera. u saglasnosti s roditeljima maloljetnika. Ţalba protiv rješenja kojim se izriče odgojna mjera koja se izdrţava u ustanovi zadrţava izvršenje rješenja ako sud. drugostepeno vijeće moţe tu kaznu odnosno mjeru izreći samo ako odrţi pretres. a oštećeni se radi ostvarivanja imovinskopravnih zahtjeva upućuje na parnicu. Ţalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje mogu izjaviti branilac.COM . Zahtjev za zaštitu zakonitosti moţe se podići kako u slučaju kad je sudskom odlukom povrijeĎen zakon tako i u slučaju kad je prema maloljetniku nepravilno primijenjena kazna ili neka vaspitna mjera. Protiv presude kojom je maloljetniku izrečena kazna. ili ako je nadleţni tuţilac odustao od prijedloga. srodnik po krvi u pravoj liniji.WWW. ne odluči drugačije. staratelj. bračni odnosno vanbračni drug. vijeće ne moţe maloljetniku izreći kaznu nego samo odgojnu mjeru. ali se maloljetnik neće oglašavati krivim za krivično djelo koje mu se stavlja na teret. usvojitelj. moţe se izreći i u sjednici drugostepenog vijeća. Sudija za maloljetnike duţan je da u roku od tri dana od dana objavljivanja pismeno izradi presudu. Vijeće za maloljetnike nije vezano za prijedlog nadleţnog tuţioca pri odlučivanju hoće li prema maloljetniku izreći kaznu ili će primijeniti odgojnu mjeru. Drugostepeno vijeće moţe preinačiti prvostepenu odluku izricanjem teţe mjere prema maloljetniku samo ako je to predloţeno u ţalbi. Sudija za maloljetnike tog suda moţe i sam obilaziti maloljetnike smještene u ustanovi. odnosno prekidanje. U izreci rješenja navodi se samo koja se mjera izriče. 60 WWW. sestra i hranitelj maloljetnika. Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa vrši se samo izuzetno. Presuda kojom se maloljetniku izriče kazna donosi se u formi propisanoj članom 346 ZKP (koja vaţi i za punoljetne učinioce KD). Nadzor nad sprovoĎenjem vaspitnih mjera. Za svako produţenje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje predsjednika suda.BH-PRAVNICI.COM Sudija za maloljetnike duţan je zakazati glavni pretres ili sjednicu vijeća u roku od osam dana od dana prijema prijedloga nadleţnog tuţioca ili od dana završetka pripremnog postupka ili od dana kad je u jednici vijeća odlučeno da se odrţi glavni pretres. Ako prvostepenom odlukom nije izrečena kazna maloljetničkog zatvora ili zavodska mjera. Maloljetnički zatvor u duţem trajanju ili teţa zavodska mjera od one izrečene prvostepenom odlukom. ali ako se postupak prema maloljetniku vodi bez prijedloga nadleţnog tuţioca. brat. U obrazloţenju rješenja navest će se opis djela i okolnosti koje pravdaju primjenu izrečene odgojne mjere. i to u roku od osam dana od dana prijema presude. O svakom odlaganju ili prekidanju glavnog pretresa sudija za maloljetnike obavijestit će predsjednika suda i iznijet će razloge za odlaganje. Sud moţe maloljetnika osuditi na plaćanje troškova krivičnog postupka i na ispunjenje imovinskopravnih zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu.

sud nije vezan za prijedlog nadleţnog tuţioca.BH-PRAVNICI.WWW. Odlučujuća okolnost je da li je okrivljeni opasan po okolinu ili ne.COM Sudija za maloljetnike moţe preko organa starateljstva pribaviti obavještenje o izvršenju ostalih vaspitnih mjera. Pored osoba koje se moraju pozvati na glavni pretres. Prije donošenja odluke sud će saslušati nadleţnog tuţioca. Kad sud izrekne kaznu osobi koja je izvršila krivično djelo u stanju bitno smanjene uračunljivosti. ako utvrdi da zato postoje zakonski uvjeti. upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom. maloljetnika. odnosno staratelj. od organa starateljstva ili drugih organa i ustanova. osim oštećenog. Odluku o obustavljanju ili izmjeni odgojne mjere donosi vijeće za maloljetnike. Učiniocu koji se pušta na uslovni otpust moţe se izreći i mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi ako za to postoje zakonski uvjeti.BH-PRAVNICI. Ako sud na osnovu dokaza izvedenih na pretresu utvrdi da je okrivljeni učinio odreĎeno krivično djelo i da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio neuračunljiv. Okrivljeni će se pozvati ako je njegovo stanje takvo da moţe biti prisutan glavnom pretresu. odnosno na slobodi. Kad se iz zdravstvene ustanove otpušta učinilacčija je uračunljivost bila bitno smanjena. O primjeni ovih mjera odlučuje prvostepeni sud nakon odrţanog glavnog pretresa. O glavnom pretresu se obavještava bračni. defektolog i dr. sud će rješenjem o otpuštanju odlučiti hoće li ta osoba izdrţati ostatak kazne ili će biti puštena na uslovni otpust. roditelja ili staratelja maloljetnika ili druge osobe. a u toj ustanovi je proveo manje vremena nego što iznosi kazna zatvora na koju je osuĎen. pozvat će se kao vještaci i liječnici psihijatri iz zdravstvene ustanove kojoj je bilo povjereno vještačenje u pogledu uračunljivosti okrivljenog. Ako sud naĎe da okrivljeni nije bio neuračunljiv. a prema okolnostima i drugi bliski srodnici. Sud koji je u prvom stepenu izrekao mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi duţan je svakih šest mjeseci po prethodno pribavljenom mišljenju zdravstvene ustanove u kojoj se učinitelj liječi i čuva odlučiti o potrebi daljeg trajanja ove mjere sigurnosti. Pri odlučivanju koju će od tih mjera sigurnosti izreći. ili na prijedlog nadleţnog tuţioca.COM . a moţe odrediti da to učini i odreĎeni stručni radnik (socijalni radnik. donijeće odluku na osnovu saslušanja pozvanih lica i mišljenja vještaka da li će prema okrivljenom izreći mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. odnosno obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi. POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA BEZBJEDNOSTI I ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI Postupak za primjenu mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. 61 WWW. odnosno vanbračni drug okrivljenog i njegovi roditelji. Kad su ispunjeni uvjeti predviĎeni u zakonu za izmjenu odluke o izrečenoj vaspitnoj mjeri. a pribavit će i potrebne izviještaje od ustanove u kojoj maloljetnik izdrţava zavodsku mjeru. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana – 10a Ako je okrivljeni učinio krivično djelo u stanju neuračunljivosti.). odnosno obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi. izreći će istom presudom i mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. Protiv rješenja mogu u roku od osam dana od dana prijema rješenja izjaviti ţalbu sve osobe koje imaju pravo da se ţale protiv presude. ako ga ima u sudu. rješenjem će obustaviti postupak za primjenu mjera sigurnosti. odluku o tome donosi prvostepeni sud ako sam naĎe da je to potrebno. nadleţni tuţilac će podnijeti sudu prijedlog da izrekne mjeru bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.

s tim što će se u pozivu upozoriti da će se postupak provesti i bez njegovog prisustva. Ako je pri izricanju uslovne osude učiniocu naloţeno liječenje na slobodi. Ako je potrebno da se imovinska korist oduzme od preduzeća.a moţe staviti i zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka u pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi. tj. odnosno novčani iznos. Ima pravo da u vezi s utvrĎivanjem imovinske koristi predlaţe dokaze i da. Ako je donesena presuda kojom se optuţba odbija. Postupak za oduzimanje imovinske koristi – 19d Imovinska korist postignuta izvršenjem krivičnog djela utvrĎuje se po sluţbenoj duţnosti. kao i u rješenju kojim se izriče mjera bezbjednosti medicinskog karaktera.WWW.BH-PRAVNICI. u kojoj moţe isticati da nisu postojali zakonski osnovi za oduzimanje predmeta. Ovaj predstavnik se na glavnom pretresu saslušava nakon okrivljenog. sud će po sluţbenoj duţnosti po odredbama koje vaţe za izvršni postupak odrediti privremene mjere obezbjeĎenja. da se meĎunarodna krivičnopravna pomoć vrši po odredbama ZKP ako zakonom BiH ili meĎunarodnim ugovorom nije drugačije odreĎeno. Protiv odluke vlasnik ima pravo ţalbe. primjena ove mjere bezbjednosti odreĎuje se posebnim rješenjem. imovinska korist će se utvrĎivati samo u onom dijelu koji nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom. Zbog toga se na njega ne odnosi isključenje javnosti na glavnom pretresu. predstavnik tog pravnog lica saslušaće se u prethodnom postupku i na glavnom pretresu. sud moţe po sluţbenoj duţnosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se učinitelj liječio ili je trebalo da se liječi. Postupak za primjenu mjere bezbjednosti oduzimanje predmeta – 17c Odluku o primjeni ove mjere donosi sud po pravilu u okviru osuĎujuće presude. U izreci presude ili rješenja sud će navesti koji se predmet. Oduzimanje imovinske koristi sud moţe izreći u presudi kojom se optuţeni oglašava krivim. POSTUPAK ZA PRUŢANJE MEĐUNARODNE KRIVIĈNOPRAVNE POMOĆI – 1d ZKP predviĎa supsidijarnu primjenu vlastitih odredaba u ovom postupku. Vještak treba da se izjasni i o mogućnostima za liječenje okrivljenog. a on se nije podvrgao liječenju ili ga je samovoljno napustio. oduzima.COM . Ako je oštećeni stavio imovinskopravni zahtjev u pogledu povrata stvari pribavljenih krivičnim djelom. odnosno oslobaĎajuća presuda ili ako je postupak obustavljen rješenjem. 62 WWW. Protiv ove presude odnosno rješenja predstavnik preduzeća odnosno pravnog lica moţe izjaviti ţalbu. Ovjereni prepis odluke o oduzimanju predmeta dostavlja se vlasniku predmeta. svjedocima i vještacima. po ovlaštenju predsjednika vijeća. Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi. mada se mjera moţe primijeniti i u drugim slučajevima akko to zahtijevaju interesi opće sigurnosti.COM O primjeni mjere bezbjednosti obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana sud odlučuje pošto pribavi nalaz i mišljenje vještaka. Sud će visinu iznosa imovinske korist odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njeno utvrĎivanje bilo povezano s nesrazmjernim teškoćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka. odnosno u pogledu iznosa koji odgovara vrijednosti stvari. na isti način kao i kod obezbjeĎenja imovinskopravnog zahtjeva. u rješenju o sudskoj opomeni ili u rješenju o primjeni vaspitne mjere.BH-PRAVNICI. postavlja pitanja okrivljenom. odnosno drugog pravnog lica. ukoliko je on poznat. a po saslušanju nadleţnog tuţioca i učinitelja odrediti opozivanje uvjetne osude ili prinudno izvršenje izrečene mjere obaveznog liječenja alkoholičara ili narkomana u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi.

Ako je na teritoriji FBiH krivično djelo izvršio stranac koji ima prebivalište u stranoj drţavi. posredstvom Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH. da po domaćem zakonu nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja ili zastarjelost izvršenja kazne prije nego što je stranac pritvoren ili kao okrivljeni ispitan. obavijestit će se strana drţava koja je uputila zahtjev. Ako strani drţavljanin osuĎen od domaćeg suda ili osoba ovlaštena ugovorom. protiv nje ili njenog drţavljanina. Odluku o ustupanju prije donošenja rješenja o provoĎenju istrage donosi nadleţni tuţilac. Ministarstvo pravde FBiH zahtjev sa spisima dostavlja nadleţnom tuţiocu na čijem području ta osoba ima prebivalište. 5. prvostepeni sud će postupiti po meĎunarodnom ugovoru. POSTUPAK ZA IZRUĈENJE OKRIVLJENIH I OSUĐENIH LICA – 4A Zakonske pretpostavke za izručenje okrivljenih i osuĎenih lica su: 1.COM Osnov za pokretanje ovog postupka je molba za pravnu pomoć stranih organa našoj drţavi. domaći sud će izvršiti pravosnaţnu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao inozemni sud pod uslovom da je to predviĎeno meĎunarodnim ugovorom. i da je sankciju izrekao i domaći sud prema krivičnom zakonodavstvu FBiH. osim ako se stiču zakonski uvjeti za ponavljanje krivičnog postupka. Federalno ministarstvo pravde primljenu molbu inozemnog organa dostavlja na postupak sudu na čijem području treba izvršiti traţenu istraţnu radnju. a ako osuĎena osoba nije imala prebivalište u Federaciji . Pritom se mjesna nadleţnost suda odreĎuje prema posljednjem prebivalištu osuĎene osobe u Federaciji. u toku istrage istraţni sudija na prijedlog nadleţnog tuţioca. odnosno molba naših sudova upućena stranoj drţavi.BH-PRAVNICI. Ustupanje se moţe dopustiti za krivična dijela za koja je predviĎena kazna zatvora do deset godina. Domaći sudovi neće postupiti po molbi inozemnog organa kojim se traţi izvršenje krivične presude inozemnog suda. da osoba čije se izručenje traţi ne uţiva pravo azila u BiH 3. ako se strana drţava tome ne protivi. kao i o pravnomoćnoj odluci donesenoj u krivičnom postupku. 4. Te molbe se razmjenjuju diplomatskim putem. a do početka glavnog pretresa . podnese molbu prvostepenom sudu da osuĎeni izdrţava kaznu u svojoj zemlji. O dozvoljenosti i načinu izvršenja radnje koja je predmet molbe inozemnog organa odlučuje nadleţni sud po domaćim propisima. 2. toj drţavi se mogu ustupiti svi krivični spisi radi krivičnog gonjenja i suĎenja. Izuzetno.COM . ili da protiv stranca nije u Federaciji zbog istog djela učinjenog prema Federaciji 63 WWW. ustupanje nije dopušteno ako se on tome protivi. osim ako je dato osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva. Vrhovni sud Federacije će odrediti jedan od stvarno nadleţnih sudova u Federaciji pred kojim će se provesti postupak. da djelo za koje se traţi izručenje nije političko ili vojno krivično djelo. da osoba čije se izručenje traţi nije drţavljanin BiH. Ako osuĎena osoba nije imala prebivalište niti je roĎena u Federaciji.WWW. da djelo zbog koga se traţi izručenje predstavlja krivično djelo i po domaćem zakonu i po zakonu drţave u kojoj je izvršeno.BH-PRAVNICI. O odluci kojom se odbija da se preduzme krivično gonjenje.prema mjestu roĎenja. U slučaju zahtjeva strane drţave da se u FBiH preduzme gonjenje drţavljanina BiH ili osobe koja ima prebivalište u FBiH za krivično djelo izvršeno u inozemstvu. kao i za krivična dijela ugroţavanja javnog prometa. 6. 7. da stranac čije se izručenje traţi nije zbog istog djela od domaćeg suda već osuĎen ili da za isto djelo nije od domaćeg suda pravomoćno osloboĎen.vijeće. da djelo zbog koga se traţi izručenje nije izvršeno na teritoriji FBiH. Ako je oštećeni drţavljanin BiH.

Ako su spomenuti prilozi sastavljeni na stranom jeziku. odnosno za predaju predmeta na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno krivično djelo. 3. 10. da ima dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je stranac čije se izručenje traţi učinio odreĎeno krivično djelo ili da postoji pravosnaţna presuda. i ako se izručenje ne traţi za krivično djelo za koje je propisana smrtna kazna prema zakonu drţave koja traţi izručenje.). onda i izvod iz teksta krivičnog zakona te drţave. donijet će rješenje da se molba za izručenje odbija. nacionalnog i etničkog porijekla. optuţnica ili presuda ili odluka o pritvoru ili koji drugi akt ravan ovoj odluci. u kome treba da je naznačeno ime i prezime osobe čije se izručenje traţi i ostali podaci potrebni za utvrĎivanje njegove istovjetnosti. O ovom roku obavijestit će se strana drţava. opis djela. 8. osim ako drţava koja traţi izručenje. ukinuti ili preinačiti rješenje.COM odnosno Bosni i Hercegovini pokrenut krivični postupak. 4. a strana drţava je zatraţila privremeno pritvaranje stranca. zakonski naziv krivičnog djela i dokazi za osnovanu sumnju. potvrditi.BH-PRAVNICI. a ako je pokrenut postupak zbog djela učinjenog prema drţavljaninu BiH da je poloţeno osiguranje za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva oštećenog. pošto ustanovi istovjetnost stranca. treba da je priloţen i ovjeren prijevod na jednom od sluţbenih jezika u FBiH. Ovo rješenje dostavit će taj sud po sluţbenoj duţnosti Vrhovnom sudu Federacije koji će. Istraţni sudija će nakon njegovog ispitivanja o pritvoru obavijestit MVP BiH preko Federalnog ministarstva pravde i Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH. ovom bez odlaganja saopćiti zbog čega se i na osnovu kojih dokaza traţi njegovo izručenje i pozvat će ga da navede šta ima u svoju odbranu. O ispitivanju i odbrani stranca sastavit će se zapisnik. U hitnim slučajevima. da je utvrĎena istovjetnost osobe čije se izručenje traţi. ako su ti predmeti oduzeti od stranca. a koji ne moţe biti duţi od tri mjeseca od dana pritvaranja stranca.COM . Istraţni sudija uputit će stranca da moţe uzeti branioca ili će mu ga postaviti po sluţbenoj duţnosti. izvod iz teksta krivičnog zakona strane drţave koji se ima primijeniti ili je primijenjen prema okrivljenom zbog djela pvodom koga se traţi izručenje. bez obzira na to kako je upućena. 64 WWW. sredstva za utvrĎivanje istovjetnosti okrivljenog. Istraţni sudija u postupku provodi izviĎajne radnje radi utvrĎivanja postoje li pretpostavke za izručenje stranca. po saslušanju federalnog tuţioca. dostavlja na odluku vijeću nadleţnog suda. Nakon toga on spise izviĎaja. 9. uvjerenje ili drugi podaci o drţavljanstvu stranca. 5. odnosno osuĎenog (tačan opis. Na molbu strane drţave vijeće nadleţnog suda moţe produţiti ovaj rok u opravdanim slučajevima najviše još za dva mjeseca. nadleţni organ unutrašnjih poslova moţe stranca lišiti slobode radi privoĎenja istraţnom sudiji nadleţnog suda na osnovu molbe nadleţnog inozemnog organa. Uz molbu se moraju priloţiti: 1.WWW.BH-PRAVNICI. da jamstvo da se neće izreći ili izvršiti smrtna kazna. a ako je djelo izvršeno na teritoriju treće drţave. sa svojim mišljenjem. u izvorniku ili ovjerenom prepisu. ako je u pitanju krivično djelo za koje je odbrana po ovom zakonu obavezna. pola. otisci prstiju i sl. 2. fotografije. da se izručenje stranca ne traţi radi: krivičnog gonjenja ili kaţnjavanja zbog njegove rase. Istraţni sudija će pustiti na slobodu stranca kad prestanu razlozi za pritvor ili ako molba za izručenje ne bude podnesena u roku koji je on odredio vodeći računa o udaljenosti drţave koja traţi izručenje. Postupak se pokreće po molbi strane drţave koja se podnosi diplomatskim putem. kad postoji opasnost da će stranac pobjeći ili da će se sakriti. religijskog uvjerenja i političkih stavova. Ako vijeće naĎe da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje. Istraţni sudija će.

O rješenju kojim je odlučeno o izručenju obavijestit će se strana drţava diplomatskim putem. 65 WWW. Federalno ministarstvo pravde moţe postaviti i druge uvjete za izručenje. odnosno privatni tuţilac. 2. da se prema njemu ne moţe izvršiti kazna za drugo krivično djelo prije izručenja za učinjeno krivično djelo. da se on ne moţe goniti za drugo krivično djelo prije izručenja za učinjeno krivično djelo. dat će se prvenstvo molbi one drţave čiji je drţavljanin ta osoba. Ako izručenje iste osobe traţi više stranih drţava zbog istog krivičnog djela. Ako vijeće nadleţnog suda naĎe da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje stranca.BH-PRAVNICI. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma s okrivljenim. Postupak je sličan prethodno opisanom postupku za slučaj izručenja stranoj drţavi. Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj drţavi kod nadleţnog suda u Federaciji vodi krivični postupak ili ako je osobu koja se nalazi u stranoj drţavi domaći sud kaznio. Bitno je napomenuti da se potupak izručenja ICTY-u ureĎuje posebnim zakonom. odustao od gonjenja. prednost se daje molbi drţave koja je prva traţila izručenje. a ako ta drţava ne traţi izručenje.WWW. da se on ne smije izručiti trećoj drţavi radi gonjenja za krivično djelo učinjeno prije dopuštenog izručenja. onda molbi drţave na čijem području je izvršeno najteţe krivično djelo. 4. ili ako je inozemni sud izrekao kaznu lišenja slobode do jedne godine. U rješenju kojim dopušta izručenje stranca. dat će se prvenstvo molbi drţave čiji je drţavljanin ta osoba. što je navedeno i u ZKP. Federalno ministarstvo pravde moţe odbiti izručenje ako su u pitanju krivična djela za koja je u domaćem zakonu predviĎena kazna zatvora do tri godine. ili je optuţba odbijena.COM Pravosnaţno rješenje kojim dostavlja se preko Federalnog ministarstva pravde i Ministarstva civilnih poslova i komunikacija Ministarstvu vanjskih poslova BiH koje o tome obavještava stranu drţavu. Izuzeci od ovog pravila su: ako je do obustave postupka ili presude kojom se optuţba odbija došlo zbog toga što je u novom postupku oštećeni kao tuţilac. onda molbi drţave na čijoj teritoriji je krivično djelo izvršeno Ako je djelo izvršeno na teritoriju više drţava ili se ne zna gdje je izvršeno.molbi drţave koja je prva traţila izručenje. Ovo ministarstvo moţe donijeti rješenje da se izručenje odloţi zato što je zbog drugog krivičnog djela kod domaćeg suda u toku krivični postupak protiv stranca čije se izručenje traţi ili što se stranac nalazi na izdrţavanju kazne u Federaciji. Federalno ministarstvo pravde donosi rješenje kojim izručenje dopušta ili ne dopušta. Federalno ministarstvo pravde će navesti: 1. Radi se o Zakonu o izručenju okrivljenih osoba po zahtjevu MeĎunarodnog suda. protiv kojeg stranac ima pravo ţalbe Vrhovnom sudu FBiH. a osloboĎena od kazne.BH-PRAVNICI. Ako izručenje iste osobe traţi više stranih drţava zbog različitih krivičnih djela. da se prema njemu ne moţe primijeniti teţa kazna od one na koju je osuĎen. a ako su djela iste teţine .COM . REHABILITACIJU I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA NEOPRAVDANO OSUĐENIH I NEOSNOVANO LIŠENIH SLOBODE – 5c Pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba prema kojoj je bila pravosnaţno izrečena krivična sankcija ili koja je oglašena krivom. Ako ova drţava ne traţi izručenje. Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija na zahtjev Federalnog ministarstva pravde moţe podnijeti molbu za izručenje. 3. a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka novi postupak pravosnaţno obustavljen ili je pravosnaţnom presudom osloboĎena od optuţbe. utvrdit će to rješenjem. Osim navedenih. POSTUPAK ZA NAKNADU ŠTETE.

oštećeni moţe tuţbu podnijeti u pogledu ostatka zahtjeva. na njen zahtjev. ovakvo priopćenje će se. sud će. dostaviti organu. Prije podnošenja sudu tuţbe za naknadu štete.BH-PRAVNICI. koja je bila u pritvoru a nije došlo do pokretanja krivičnog postupka ili je postupak obustavljen pravosnaţnim rješenjem. Nasljednici nasljeĎuju pravo oštećene osobe na naknadu štete. Ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen ili. Ako je oštećeni već stavio zahtjev. a ovlašteni tuţilac je poduzeo gonjenje pred nadleţnim sudom. ili je izrečena krivična sankcija koja se ne sastoji u lišenju slobode. po njemu federalno ministarstvo nadleţno za poslove pravosuĎa ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. oštećeni je duţan da se sa svojim zahtjevom obrati federalnom ministarstvu nadleţnom za poslove pravosuĎa. oštećeni moţe kod nadleţnog suda podnijeti tuţbu za naknadu štete. pravo na naknadu štete moţe se odnositi i na pojedina krivična dijela u pogledu kojih su ispunjeni uvjeti za priznanje naknade.od dana prijema odluke višeg suda. na zahtjev te osobe. koja je izdrţavala kaznu lišenja slobode. odnosno neosnovanost lišenja slobode. ako je u novom postupku presudom optuţba odbijena zbog nenadleţnosti suda. Tuţba za naknadu štete podnosi se protiv Federacije. OsuĎeni nema pravo na naknadu štete ako je svojim laţnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzrokova svoju osudu. objaviti u novinama ili drugom javnom sredstvu informisanja saopštenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude.WWW. 4.BH-PRAVNICI. ili je pravomosnaţnom presudom osloboĎena od optuţbe ili je optuţba odbijena. radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade. zakonitosti izrečena joj je kazna lišenja slobode u kraćem trajanju od kazne koju je izdrţala. a nije se odrekao zahtjeva. 2.COM . Pravo na naknadu štete pripada i osobi: 1. Ako je postignut sporazum samo u pogledu dijela zahtjeva.COM ako je povodom zahtjeva za ponavljanje postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen zbog smrti ili duševne bolesti okrivljenog. osim ako je na to bio prinuĎen. nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama već postavljenog zahtjeva za naknadu štete.političkoj stranci ili udruţenju graĎana. a ako je to za njegovu rehabilitaciju potrebno . koja je uslijed pogreške ili nezakonitog rada organa neosnovano lišena slobode. Ako slučaj nije prikazivan u javnom sredstvu informiranja. preduzeću ili drugoj pravnoj osobi u kojoj osoba radi. ili je oglašena krivom a osloboĎena od kazne. 5. Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lišenje slobode neke osobe prikazivan u javnom sredstvu informisanja i time bio povrijeĎen ugled te osobe. Naknada štete ne pripada osobi koja je svojim nedopuštenim postupcima izazvala lišenje slobode. Nasljednici oštećenog mogu poslije njegove smrti pokrenuti postupak ako je oštećeni umro prije isteka roka zastarjelosti. a povodom ponavljanja krivičnog postupka ili zahtjeva za zaštitu 3. koja je u pritvoru provela duţe vremena nego što traje kazna zatvora na koju je osuĎena. Pravo na naknadu štete zastarijeva za pet godina od dana pravosnaţnosti odgovarajuće prvostepene sudske odluke a ako je povodom ţalbe rješavao viši sud . ili je zadrţana duţe u pritvoru ili ustanovi za izdrţavanje kazne ili mjere. Poslije smrti osuĎene osobe pravo na podnošenje ovog zahtjeva pripada njenom bračnom 66 WWW. U slučaju osude za krivična djela u sticaju.

COM . Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja. Potjernicu i objavu raspisuje organ unutrašnjih poslova nadleţan po mjestu onog organa pred kojim se vodi krivični postupak. Izdavanje potjernice naredit će se i u slučaju bjekstva okrivljenog iz ustanove u kojoj izdrţava kaznu. Sud koji je u krivičnom postupku sudio u prvom stepenu donijet će po sluţbenoj duţnosti rješenje kojim se poništava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. U staţ se uračunava i vrijeme nezaposlenosti do koje je došlo zbog neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode. Naredbe izvršavaju organi unutrašnjih poslova. O poništenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene evidencije. Na molbu inozemnog organa ministarstvo nadleţno za poslove Interpola moţe raspisati potjernicu i za osobu za koju se sumnja da se nalazi u Federaciji. Osoba kojoj je dopušteno razmatranje i prepisivanje spisa koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano lišenje slobode. priznaje se radni staţ. odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba na izdrţavanju kazne ili zavodske mjere. Izdavanje objave nareĎuje se ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivičnim djelom. Izdavanje potjernice nareĎuje sud pred kojim se vodi krivični postupak. bez obzira na visinu kazne. djeci. Zahtjev se moţe podnijeti i ako nije stavljen zahtjev za naknadu štete.COM odnosno vanbračnom drugu. odnosno nestanka tih osoba. braći i sestrama. ako je u molbi data izjava da će se u slučaju pronalaţenja te osobe zatraţiti njeno izručenje. ne moţe upotrijebiti podatke iz tih spisa na način koji bi bio od štete za rehabilitaciju osobe protiv koje je voĎen krivični postupak. Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave duţan je da je odmah povuče kad se pronaĎe traţenu osobu ili predmet. odnosno staţ osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode staţ izgubila. došlo uslijed krivičnog djela. sudu koji je u krivičnom postupku sudio u prvom stepenu. i to će se zabiljeţiti na spisu uz potpis te osobe. ili kad nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja ili izvršenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije više potrebna. ili ove predmete treba pronaći. a naročito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronaĎenog nepoznatog leša.WWW. roditeljima.BH-PRAVNICI. Naredbu u takvom slučaju izdaje upravnik ustanove. O zahtjevu odlučuje vijeće. POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE – 31d Izdavanje potjernice moţe se narediti kad se okrivljeni protiv kojeg je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se goni po sluţbenoj duţnosti i za koje se po zakonu moţe izreći kazna zatvora od tri godine ili teţa kazna nalazi u bijegu.BH-PRAVNICI. ministarstvo nadleţno za poslove Interpola moţe raspisati i meĎunarodnu potjernicu. a koja nije nastala krivicom te osobe. Organi unutrašnjih poslova mogu objavljivati i fotografije leševa i nestalih osoba ako postoje osnovi sumnje da je do smrti. Predsjednik suda je duţan da na ovo upozori osobu kojoj je dopušteno razmatranje. Ako je vjerojatno da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inozemstvu. ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdrţava zavodsku mjeru vezanu sa lišenjem slobode. Rješenje se dostavlja organu nadleţnom za voĎenje kaznene evidencije. a postoji naredba za njegovo dovoĎenje ili rješenje o odreĎivanju pritvora. Zahtjev se podnosi u roku od 6 mjeseci. 67 WWW.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful