UVOD U BIBLIJSKU TIPOLOGIJU

Petrović Branko e-mail: bpshalom@yahoo.co.uk

. Za vrijeme dok sam radio u Sarajevu osamdesetih godina (prošlog vijeka). jer jedino tako se može doći do rješenja problema. pa ako se poremete. sa kojima sam se uhvatio u koštac 1998 godine i u glavnom dovršio sledeće godine (nakon ‘humanitarne intervencije’ NATO-a). ti rezultati koji su kod mene imali tako blažene efekte. kako se drugačije naziva). 23:2 označava stih 2 u poglavlju 23 Prve knjige Mojsijeve. a možda i sruše. Na osnovu rezultata do kojih sam došao proučavajući biblijske dualnosti.2 Predgovor Ova knjiga je nastala kao rezultat mojih umovanja o biblijskoj tipologiji. uočio sam da u Bibliji postoji i tipologija dualnosti. imamo osjećaj da će propasti sva naša ličnost. pri čemu se koriste skraćenice za pojedine djelove i opšteprihvaćena numeracija stihova. U knjizi se često citiraju stihovi iz Svetog Pisma (ili Biblije. iz poglavlja 5. knjige Djela Apostolska). Tako na primjer. Prvi put u životu sam se osjetio sigurnim kada sam shvatio da ničega nema sigurnog. da stvarno ništa ne može toliko da nas pogodi kao kad neko atakuje na ono što prikazujemo za svoja fundamentalna uvjerenja. primijetio sam biblijsku tipologiju Trojstva. kod mojih poznanika izazivaju zebnju pošto se kose sa njihovim ustaljenim razumijevanjem nekih duhovnih pojmova. osim Onoga što mi ne možemo nikad shvatiti. označava stih 8. povezao sam biblijsku tipologiju Trojstva sa Frojdovim psihoanalitičkim trojstvom. Međutim. dok Djela 5:8.. ali i pored toga smatram da se treba truditi da izražavamo svoje misli. Još kao beogradski student uočio sam da je moguće da postoji tipologija sedmice (mada mi sam pojam tipologije tada nije bio poznat). Te ideje sam počeo da ubacujem u kompjuter 1995 godine. Naravno. Međutim. Kao rezultat druženja sa psihijatrima i psiholozima u Kotoru. prvi put u životu sam se oslobodio anksioznosti (ili sam se možda toliko navikao na nju). da ne smatram da je ovo što sam napisao amin. makar se radilo o kulama od karata.. 1 Moj. Pisac . Čak i meni disonancu unose nedorečenosti i loš stil izražavanja. ili tačnije KNJIŽICE). Ubijeđeni smo da se na tim uvjerenjima bazira čitava naša ličnost. na osnovu nekih mojih konstrukcija. Izgleda. Pri tome treba imati u vidu da se djelovi Biblije takođe nazivaju knjigama (grčka riječ ΒΙΒΛΙΑ znači KNJIGE.

izvodi se (argumentovana) hipoteza da tipovi predstavljaju fundamentalnu egzistencijalnu karakteristiku. duhovno Tabela 1. tj. nije čudno što proučavanje tipova predstavlja sastavni dio prirodnih i društvenih nauka. za razliku od uobičajenog pojma "tipa". da više podsjećaju na smješu naučne fantastike i romantičarske poezije. tačnije u hermenautici. bukvalno. da se radi o odnosu koji je sličan sa odnosom filozofije i psihologije. Čini mi se. pri čemu se pojmu tipa pridaje strogo. Kao prvo. u lingvistici tipologija jezika. Ta grupa objekata. Pojam "tipa" igra značajnu ulogu i u teologiji. Egzaktnosti tipologije doprinosi. pod akademskim nazivom "tipologija". alegorijsko. poznatiju pod nazivom taksonomija. oblasti teologije koja se bavi tumačenjem i interpretacijom Svetog Pisma. koje se uglavnom svodilo na neki od odnosa prikazanih Tabeli 1. egzaktno značenje. Naime. kao što ćemo . ovdje tip dobija prilično drugačije značenje. strogo definisali i (na žalost) prozaizirali. dok u psihologiji postoji pojam "tipologija ličnosti". bića ili čak i opštih pojmova koji imaju jednu ili više istih ili sličnih karakteristika. psiholozi su te iste fenomene konkretizovali. Tako u biologiji imamo tipizaciju živih bića. Uobičajeno razumijevanje biblijskih tipova. S druge strane. Dok su filozofi ti koji su uočili razne psihološke fenomene u nekom više poetskom smislu.3 “KLASIČNA” TIPOLOGIJA BIBLIJE Uvod Starogrčka riječ "tip" koja je ušla u skoro sve svjetske jezike. što je posledica činjenice da su tipovi uvijek vezani za neke konkretne objekte. Međutim. koja prožima podjednako i svakodnevni život i Sveto Pismo. tipologija se koristila kao jedan od osnovnih teoloških aparata za razumijevanje Biblije i njenih ključnih istina. Tako se u biologiji za bića koja posjeduju kičmu kaže da su kičmenjaci a za ona koja je nemaju da su beskičmenjaci. dok se u običnom govoru kaže u stilu: "Jovan je tip jakog i mirnog čovjeka. TIP Stari zavjet Zakon Niže. bića ili pojmova po pravilu dobija naziv po istaknutoj zajedničkoj karakteristici. U ovoj knjizi se praktično dolazi do usaglašenja između uobičajenog i teloškog pojma tipa. Jedina razlika u ovom poređenju je što se ovdje stvari izlažu na takav način i u takvom duhovnom okruženju. Kao takva." S obzirom da se praktično svi prirodni i socijalni fenomeni mogu klasifikovati po grupama. ovom terminu (i njemu srodnom "antitipu" = pred-tip) se tokom proteklih vjekova pridavalo često nejasno "intuitivno" značenje. bića ili pojmova u teologiji po pravilu dobija naziv po istaknutom predstavniku te grupe. označava grupu objekata. grupa objekata. događaje ili ličnosti. u politici tipologija političkih sistema itd. tjelesno ANTITIP Novi zavjet Evanđelje više.

2:7:5/. kalup i sl. U redovima koji slijede pozabavićemo se klasičnim pojmom tipa u Bibliji. . Pojam tipa se potom izobilno koristi počev od ranih crkvenih otaca pa sve do danas. Nezgodna strana ovako izabrane terminologije proizilazi iz dvostrukog značenja grčkog prijedloga ANTI (pred i suprot). 421) došao do sledeće definicije biblijske tipologije: "Tipologija kao hermeneutičko sredstvo koje koriste biblijski pisci sastoji se iz analize određenih starozavjetnih istorijskih realnosti (ličnosti. 2:22). dok se za original koristi Jungov termin arhetip (termin koji koristi čuveni savremenik apostola Filon iz Aleksandrije.). devoir-etre) i apsolutno nadilazećih eshatoloških aspekata koji se ispunjavaju (inaugurišu. jaka analogija između matematičkog pojma fraktala i (uobičajenog i teološkog) pojma tipa. pa tako na primjer imamo pojam ANTIHRISTA kao protivnika Hristovog ili lažnog Hrista (1 Jov. pa u Djela 7:44 "slike". U HERMENEUTIČKOM kontekstu. 5:14. kao i neki crkveni oci. Dejvidson je u svojoj doktorskoj disertaciji "Typology in Scripture" (str. "oblik" i sl. Rim. a ukoliko bude potrebno navešće se i eksplicitno. riječ ΤΥΠΟΣ se u Bibliji koristi samo u Pavlovim poslanicama (1 Kor. Irinej / Protiv jeresi. pojam "anti+ličnost" se koristi uglavnom u značenju suprotnog."). U ovom značenju se nalazi u Evanđelju po Jovanu 20:25 ("otisak od klinova. na pr.. "maketa". koja se razvija u ovoj knjizi. Tako u Djelima 7:43 ima značenje "kipova" (koji su se pravili u kalupima).11. 8:5 = 2 Moj. Osnovni tipovi koji će se obraditi u ovoj knjizi su: dualnost." Taj novozavjetni "original" se na osnovu 1 Petr. U konkretnim slučajevima će značenje ovog i sličnih termina najčešće biti jasno iz konteksta. mada se u poslanici Jevrejima ova dva termina (tip i antitip) koriste u inverznim ulogama.4 vidjeti. Na osnovu analize navedenih stihova i uz asistenciju praktično sve poznate literature na tu temu. međutim. Tip u Bibliji Riječ TIP u evropskim jezicima potiče od grčke riječi ΤΥΠΟΣ (tipos) koja je prvobitno značila "otisak." (korjen je u glagolu ΤΥΠΤΩ (tipto) što znači "udariti" (tipkati). trojstvo i sedmica. a zatim i "uzorak". 3:21. dok je sam Gospod Isus "antitip" u odnosu na recimo Mojsija ili Josifa koji su njegov "tip". "oblika". a jedanput i u 1 Petr. 9:24). događaja ili institucija) u svijetlu plana spasenje koje je Gospod namjerno stvorio ili uspostavio s ciljem da odgovaraju i da budu predvidljivo-prorečene predslike svojih neizbježnih (fr. mada postoji i poglavlje tipologija Božanskih blagdana. Ričard M. 10:6. "makete" koju je Mojsije vidio u pustinji. protivnog tipa navedene ličnosti. a samim tim i "napraviti otisak".. 3:11/ itd. 25:40 i Jevr. U opštoj tipologiji. Kliment Aleksandrijski /Pedagog. 3:21 naziva ANTITIP (ΑΝΤΙΤΥΠΟΣ). Sledeće prenosno (bolje reći metonimijsko) značenje bi bilo "kalup". savršavaju) u novozavjetnoj istoriji plana spasenja. Jevr.

Tako iz 1 Kor. Drugim riječima. kao što je nekada spašeno osmoro ljudi iz Nojeve porodice. Upravo na osnovu ovog stiha je sam pojam antitip dobio svoje značenje u teologiji. da mana i voda koju su pili predstavlja tip "hljeba i vina". 10:1. Treći primjer se odnosi na događaj. treba voditi računa da ne dođe do zabune sa korišćenjem tog termina u smislu "predslike". plan makete/ tog hrama koji je Mojsije vidio u viziji. pa apostol nije želio da mijenja terminologiju (otežavajuća okolnost je i to što se ovdje izgleda radi o tri realnosti: prva je nebeski hram koji se svakako ne može dokučiti pogledom. vjerovatno zato što je u Septuaginti u 2 Moj. 9:24. ili tačnije "tipa" koji je Mojsije vidio u viziji na Sinajskoj gori. Prva grupa stihova se odnosi na ličnosti. Preko prvog Adama je ušao grijeh u svijet.(11. direktno ili indirektno. tj.5:12. a to je takozvani "hristocentrizam" (termin koji je uveo Martin Luter).Hrista. 8:5) skiniju (Jevr. 25:40. tj. kao što je već rečeno. "šator od sastanka" u kome se obavljalo bogosluženje u Izrailju. koje se ovdje decidno navodi kao "antitip" (spomen). "tijela Hristovog i krvi njegove" koji se daju za naše spasenje. druga je slika /tip. Iz navedenih primjera se može primjetiti da sve ove osnovne tipološke strukture imaju jednu zajedničku karakteristiku.14 -17). U poslanici Rimljanima se navodi Adam kao tip budućeg Adama . dok preko drugog blagodat (Rim. u centru svih ovih primjera se nalazi ličnost Isusa Hrista. Ovakva vrsta tipa se može nazvati "antitipom" u negativnom smislu. U Prvoj Petrovoj poslanici (3:21) se navodi sveopšti Potop (u kome je izginulo kako se pretpostavlja nekoliko milijardi ljudi) kao tip krštenja vodom. Ovi stihovi često uvode konfuziju kod slušalaca relevantnih predavanja. ali u suprotnom smislu. 16) -33 zaključujemo da i Mojsije i stijena "iz koje su pili" Izrailjci predstavlja tip Hrista.5 Primjeri Ovdje ćemo ukratko i pomalo sistematski proanalizirati navedene stihove koji u sebi sadrže riječ ΤΥΠΟΣ ili se ona pretpostavlja. Druga grupa stihova se odnosi na institucije. Tako apostol u poslanici Jevrejima navodi “po prilici (tipu) koja ti je prikazana na gori” (Jevr. jer se ovdje tip i antitip koriste praktično u suprotnom smislu od opšte prihvaćenog. jevrejska riječ TAVNIT ("slika" kod Daničića) prevedena sa TYPOS. a treća zemaljski hram koji je slično Adamu samo maketa nebeske realnosti). s tim što. i koje spašava i nas danas u duhovnom smislu. sve do izgradnje hrama u vrijeme Solomuna) kao "antitip" (priliku) nebeske skinije. .

I ne samo to. zapisane ove riječi: "Ovako veli Gospod: nebo je prijesto moj i zemlja podnožje nogama mojim: gdje je dom koji biste mi sazidali.35) Riječi proroka Isaije nam jasno govore da hram ne možemo izjednačavati sa prijestolom i podnožjem Božjim. pri čemu to značenje igra svoju ulogu do drugog Hristovog dolaska.6 Tipologija Inspirisani navedenim primjerima. njegova služba na nebu i na zemlji. što je potvrđeno i Isusovim riječima: "A ja vam kažem: ne kunite se nikako: ni nebom. kao što je već navedeno. ovo je mjesto prijestola mojega i mjesto stopa nogu mojih. jer je podnožje nogama njegovijem. i čemu je posvećena obimna literatura već jedino značenjem samog hrama.tipologiju. gdje ću nastavati usred sinova Izrailjevih dovijeka." (Mat. Dakle. pa se zatim nastavlja hramom koji je sagradio Solomun prema planu (TAVNIT) koji mu je predao njegov otac David. I čuh gdje mi progovori iz doma... Put do rješenja ovog zahtjeva vodi preko knjige proroka Jehazkela: "Poslije me odvede u crkvu . tj. hram simbolički predstavlja cjelokupni svemir. pak. pa i nakon njega. sjen nebeskih realnosti). već da Jezekielove riječi treba shvatiti duhovno. onda on predstavlja i sliku samog Boga. teolozi su tokom proteklih vjekova (počev od ranih crkvenih otaca) razvili čitavu teološku disciplinu . U središtu svih tih struktura nalazi se. odnosno PARADEIGMA ili TYPOS u grčkom prevodu Septuaginti) koja mu je pokazana nakon izlaska iz Misira. I reče mi: sine čovječji. koja kao hermeneutička disciplina pronalazi primjere iz Starog zavjeta kojima se objašnjavaju ili nalaze ispunjenje u primjerima Novog zavjeta. nego se na osnovu nekih starozavjetnih tipoloških struktura objašnjava služba na nebu i zemlji danas pa i u budućnosti. ličnost Isusa Hrista. jer je prijestol Božji.7) Na drugom mjestu imamo. počinje šatorom od sastanka koji je načinjen u Mojsijevo vrijeme po slici (TAVNIT na jevrejskom. pošto duhovni hram (nebo i zemlja) predstavlja mjesto Božjeg prebivanja (prijesto i podnožje). i čovjek stajaše kod mene.19). 43:6. a koji je ovaj zapisao umudren Božjom rukom (1 Dnevnika 28:11. Ovdje se nećemo baviti značenjem službe u hramu (koja je SKIA. jer se pretpostavlja da . Poslednji hram koji se spominje u Bibliji prikazan je u viziji datoj proroku Jehazkelu. da bi bio prepravljen 70 godina kasnije od strane Zerubabela i ostalih povratnika iz ropstva i konačno preuređen u velelepnu građevinu u vrijeme Irodovaca upravo pred prvi dolazak Hristov na ovu planetu. pa onda simboličkim značenjem praznika i obreda koji su se vršili u to vrijeme. Tako postoje knjige i knjige koje se bave simboličkim značenjem starozavjetnih hramova i službe u njima. simbolički. ni Jerusalimom jer je grad velikoga cara. i gdje je mjesto za moje počivanje? " (Is. Tipologija hrama Tipologija hramova. No. Ni zemljom.. Ovaj hram biva porušen za vrijeme vavilonskog cara Navukodonosora. 41:1/a.." (Jez. nekad i sad. tj. 66:1). 5:34.

reci pticama. Prvu čine oni koji podupiru zlo i nered u svemiru. da ko dušu svoju položi za prijatelje svoje. Isto kao što čovjek budući hram u kome prebiva Božji Duh (1 Kor. otkriva i plan spasenja. koju koljem za vas. Žrtva je jedino sredstvo i način. Do Golgote su prinošene životinje za žrtvu. . za lično i opšte očišćenje i posvećenje. Do Golgote je Božji narod konstantno TRAŽIO otkrivenje Božje ljubavi i pažnje. 12:1). Isus je svojim životom i žrtvom ukazao na jedan novi elemenat. 15:45) vjerna predstava Oca (Jov.. 14:9) za razliku od prvog koji je iznevjerio. svetu ugodnu Bogu" (Ot. 19:17." (Jovan 15:13) Zato nije slučajno. 6:11. što. suda ili zakona) primorani na to: "Ti dakle sine čovječji. Kor.. iz ljubavi prema Bogu i bližnjima. svetu ugodnu Bogu. dok za "druge". "tjelesa svoja u žrtvu ŽIVU. 13:15. Tako. da preda sebe. saberite se s svijeh strana na ŽRTVU MOJU. svakojakim pticama i svijem zvijerima poljskim: skupite se i hodite. tako i Zemlje. a drugu. s obzirom da je Adam slika Božja. ovako govori Gospod Gospod. tek od Golgote pa na ovamo imamo da Božji narod predaje sebe na "žrtvu živu. vidi i Ot. tipski ukazuje i na način Božjeg stvaranja uopšte. čini sistem žrtava i blagdani (ovdje se rijetko koristi termin ”praznik” zbog njegovog negativnog prizvuka).21). od Golgote Bog traži da njegov narod uzraste do nivoa PRUŽANJA te iste ljubavi i pažnje. Sistemom starozavjetnih žrtava se ukazuje na opšti princip funkcionisanja svemira." (Rim. 20:4) ne uzimajući tuđe krvi i žrtava. 39:17. svakako. a u nekim slučajevima i sopstvena djeca. da je Adamova ljubljenica stvorena upravo jednim vidom njegove žrtve. služba u hramu s jedne strane simbolički predstavlja proces oslobađanja od grijeha u svemiru (tj. Sastavni dio ove službe. Tipologija sistema žrtava Sistemom starozavjetnih žrtava se ukazuje na proces posvećenja kako pojedinca. Dakle. dok ta ista služba. preporođenja i duhovnog napredovanja (posvećenja) čovjeka kao pojedinca. Analogno. na veliku ŽRTVU na gorama Izrailjevijem." (Jezek. s obzirom da je Isus svojim životom na zemlji kao "novi Adam" (1.7 je skrojen po mjeri. sav svemir je podložan žrtvi. žrtva predstavlja vrhunac izražavanja ljubavi: "Od ove ljubavi NIKO VEĆE NEMA. 2:10. i ješćete mesa i pićete krvi. a to je da Božji narod prihvatanjem te žrtve kao tipa i uzora treba. s tom razlikom što su neki silom prilika (čitaj. pa i svemira. pored samog hrama. U Bibliji se navode dvije osnovne grupe žrtava. s druge strane. oni na strani "dobra". ukazuje na vječnu arhetip žrtvu Boga oca. sa Božjeg prijestola i podnožja). S druge strane Isusova žrtva. 6:19) predstavlja sliku Božju.

pa zatim sveštenik sa svojom službom u hramu i na kraju žrtveno jagnje. već i u pogledu sadašnje Isusove službe na nebesima. A vjerovatno da imaju.8 Tipologija Božjih ličnosti Već je rečeno da jednu od glavnih karakteristika klasične tipologije predstavlja "hristocentrizam". Međutim. . koje neki pogrešno uopštavaju i na cijeli sistem žrtava. Tako se navode Mojsije i Adam kao tipovi Hrista. ne samo u vezi Isusovog života provedenog na Zemlji. Odgovarajući paralelni stihovi su smješteni u Tabeli2. da se postavlja pitanje da li i druge pojedinosti iz Josifovog života imaju tipološki značaj. Zaprepašćujuća je sličnost između ove dvije ličnosti. Navedene pojedinosti života patrijarha Josifa toliko odgovaraju Isusovim. kao Isusovih tipova. Ovdje je radi primjera prikazan samo Josif. tek se tu i tamo stidljivo navode primjeri i drugih ličnosti. pojam koji je skoro kao zahtjev u zapadnu teologiju uveo Martin Luter. koji je po meni i najprikladniji izbor za ovu temu. svakako u drastično različitim dimenzijama. Teolozi su se uglavnom bavili onim primjerima koje je uočio apostol Pavle.

" (Mat.... 39:12) "I gospodar Josifov uhvati ga i baci ga u tamnicu. 39:20) "I faraon se razgnjevi na dva dvoranina. 40:19) "Ali nemoj zaboraviti mene kad budeš u dobru.." (Lk... i ptice će jesti s tebe meso. i metnu ga u novi svoj grob. niti da zaviri u nju..kad je tebi javio Bog sve ovo nema nikoga mudra i razumna kao što si ti. na starješinu nad peharnicima i na starješinu nad hljebarima. 37:8) ". 23:42) "I ja plakah mnogo što se niko ne nađe dostojan da otvori i da pročita knjigu." (1. i baci ih u tamnicu.. 41:8) "Tada progovori starješina nad peharnicima... 37:3) "Tada mu braća rekoše: da nećeš još biti car nad nama." (1Moj." (1Moj. ali niko ne može kazati Faraonu šta znači...." (Mat...." (1Moj.. 27:38) "Ona ga uhvati za haljinu." (1Moj.Moj." (1Moj..i gle glas iz oblaka govoreći: ovo je sin moj ljubazni koji je po mojoj volji..." (Lk. 5:5) "." (1Moj.. Gospode! kad dođeš u carstvo svoje. ali on ostaviv joj u rukama haljinu svoju pobježe. 27:11) "Tada jedan od dvanaestorice.. 40:13) "Još tri dana. 41:41) "I reče mu Isus: zaista ti kažem danas." (1Moj. evo je nadvladao lav koji je od koljena Judina." (1Moj." (Mat.... 41:39) "I još reče faraon Josifu: evo postavljam te nad svom zemljom Misirskom..." (1Moj. 28:18) ." (1Moj.. gdje Josif bješe sužanj... 27:35) "I uzevši Josif tijelo." (Ot. i poslav sazva sve gatare Misirske i mudrace.12) "." (Mat. i faraon. A oni mu obrekoše trideset srebrenika. 5:12) "I pristupivši Isus reče im govoreći:dade mi se svaka vlast na nebu i na zemlji...dostojno je jagnje da primi silu i bogatsvo i premudrost i jačinu i čast i slavu i blagoslov. 17:5) "A Isus stade pred sudijom i zapita ga sudija: ti li si car Judejski?." (Mat. 5:4) "I jedan od starješina reče mi: ne plači...." (Ot.. a ondje bijaše s nama momče Jevrejče.27: 59-60) "Tada raspeše s njim dva hajduka. on se zabrinu u duhu." (Mat. 23:39) "I reče Isusu: opomeni me se." (1Moj." (Mat..... 2:52) "A kad ga razapeše razdijeliše haljine njegove.. 40:14) "I kad bi ujutru.. bićeš sa mnom u raju. otide ka glavarima svešteničkim. 40:2-3) "Još tri dana. izbaciće te...." (Lk." (Lk.. 23:43) "A jedan od zločinaca huljaše na njega govoreći: ako si ti Hristos pomozi sebi i nama. i pripovjedi im šta je snio." (Ot. 41:9. 26:14-15) "I Isus napredovaše u premudrosti i u rastu i u milosti kod Boga i kod ljudi." (1Moj.. 39:2) te bi ".i prodadoše Josifa Ismailjcima za dvadeset srebrenika. i opet ćeš dodavati čašu kao pređe dok si bio peharnik...9 "Izrailj ljubljaše Josifa najvećma između svijeh sinova svojih..Moj... (1. 37:28) "I Gospod bi s Josifom srećan.

Prikaz paralelnih stihova koji ukazuju na Jakovljevog sina Josifa kao tipa Isusa Hrista." (Jovan 14:2-3) "Zato me otac ljubi. 44:32-33) "Pa sada da otidem.10 "I reče faraon Josifu. te će sluge tvoje svaliti staroga.. nego je ja sam od sebe polažem. da vas sačuva na zemlji i da vam izbavi život izbavljenjem velikim.Pa će roditi sina. umrijeće kad vidi da nema djeteta. i dođite k meni. ocu svojemu. i uzeću vas k sebi da i vi budete gdje sam ja. 42:18-28) "A tvoj se sluga podjemčio za dijete ocu svojem.. A oni se uplašiše. tako i na prethodni.. 45:4) "A Bog me posla pred vama. Ovu sam zapovjest primio od oca svojega.. i nadjeni mu ime Isus." (1 Moj. jer ono što se u njoj začelo od Duha je svetoga. i sam Isus stade među njima. jer se prepadoše od njega... njegovu nebesku službu. Niko je ne otima od mene. koji me postavi ocem faraonu i gospodarem od svega doma njegova i starješinom nad svom zemljom Misirskom. oca tvojega s tugom u grob. 45:17-18) "I tako nijeste me vi opravili ovamo nego sam Bog. Kako bih se vratio k ocu svojemu bez djeteta da gledam jade koji bi mi oca zadesili?" (1 Moj. je li mi otac još u životu? Ali mu braća ne mogahu odgovoriti.. . jer će on izbaviti svoj narod od grijeha njihovijeh. 45:8) "A Josif reče braći svojoj: ja sam Josif. 44:30-31." (1 Moj." (Jovan 10:17-18) "A kad oni ovo govorahu. a ovo dijete ne bude s nama. a i budućI. Zato neka sluga tvoj ostane mjesto djeteta da bude rob gospodaru mojemu a dijete neka ide s braćom svojom.. tj. jer ja dušu svoju polažem da je opet uzmem. i poplašeni budući.. kako je duša onoga vezana za dušu ovoga. uzmite oca svojega i čeljad svoju. opet ću doći.. i daću vam najbolje što ima u zemlji Misirskoj. i reče im: mir vam." (1 Moj.34) Tabela 2. Vlast imam položiti je i vlast imam uzeti je opet." (1Moj. nego da ima život vječni. mišljahu da vide duha." (1 Moj. i reče: gle jagnje Božije koje uze na se grijeh svijeta." (Dan." (Jovan 1:29) "Jer Bogu tako omilje svijet da je i sina svojega jedinorodnoga dao." (Jovan 3:16) Josif ispituje svoju braću... 7:10/b) "A sjutradan vidje Jovan Isusa gdje ide k njemu." (Matej 1:20/b-21) "Sud sjede i knjige se otvoriše. I kad otidem i pripravim vam mjesto. da nijedan koji ga vjeruje ne pogine." (Luka 24:36-37) "Josife sine Davidov! Ne boj se uzeti Marije žene svoje. (1 Moj. Uočljivo je da se njegova tipologija odnosi kako na Isusov ovozemaljski život. 45:7) "Mnogi su stanovi u kući oca mojega.

u suštini ne predstavlja ništa novo. U šest ‘dana’ te sedmice Bog stvara. i s obzirom da se radi o matematičkom terminu. daje joj egzaktni karakter. kako u Bibliji tako i van nje. Ta opšta tipologija se proširuje praktično na cijelu Bibliju. stekli su se uslovi da pređemo i na tzv.11 OPŠTA TIPOLOGIJA Sada. U djelu Tipologija sedmice pokazuje se da osnovnu Božansku aktivnost (ili odbrambeni mehanizam) predstavlja stvaranje. bez obzira da li se smatra svetom i profanom. Drugim riječima. dok ovdje izložena tipologija proširuje opseg svoje primjenjivosti i poprima egzaktni karakter. a u sedmom je sveopšti sabor. ali je hristocentričnost ostala glavnom karakteristikom te. Nijedna druga knjiga u istoriji ljudskog roda. i što je veoma važno i na svakodnevnu. vanbiblijsku realnost (što je djelimično uočio još Johannes Cocceius (1603-69) primjenjujući je i na savremene događaje /TS/). klasične tipologije. Upravo ova unutrašnja i spoljašnja tipologija (odnosno fraktalnost) je ono što Bibliju čini jedinstvenom knjigom. . koja je s druge strane opet povezana sa Trojstvom. kako u pozitivnom smislu tako i u negativnom. (Opšta) tipologija koju ćemo razviti u redovim koji slijede. koji vizuelizuje predstavu o tipologiji. nema ovu karakteristiku. fraktalnog karaktera. sedmica i godišnji praznici. kada smo stekli kakvu takvu predstavu o značenju i značaju tipologije u Bibliji. Njena egzaktnost potiče od njenog tzv. "opštu tipologiju". pozabavićemo se malo sa pojmom fraktala. Prije nego što nastavimo sa proučavanjem. pokazuje se da dualnost predstavlja osnovnu egzistencijalnu kategoriju. Odgovarajuće tipologije su nazvane linearnim tipologijama. koje je nerazdvojno vezano za pojam Božanske sedmice. eksponencijalnu dimenziju. Svi tipovi razvijeni u klasičnoj tipologiji i dalje zadržavaju svoju važnost. trojstvo. Osnovni tipovi koje je pisac ovih redova uočio i obradio su: dualnost. U djelu Tipolgija dualnosti. uslovno rečeno. Tu i tamo bi se pojavio Sotona kao sporedni negativac. a sve odgovarajuće tipologije se nazivaju eksponencijalnim tipologijama. U djelu Tipologija trojstva pokazuje se da Trojstvo predstavlja osnovni tip ličnosti. U djelu Tipologija bloagdana pokazuje se da je takozvana linearna dimenzija vremena vezana za Božanska stvorenja. Tipovi sa kojima smo do sada baratali su se ograničavali praktično samo na pozitivne ličnosti događaje i slično. sud ili carovanje svetih. ako možemo tako reći. u šta spadaju i praznici. Svaki od ovih tipova predstavlja temu za sebe pa će biti obrađeni u posebnim poglavljima. Tu se takođe pokazuje da vrijeme u slučaju Božanskih sedmica ima tzv. što je sasvim razumljivo.

jevrejski imigrant iz poljske. koja svojom primjenom obuhvata fenomene u fizici. Uveo ih je američki matematičar. bez obzira koliko bila uvećana. ono što je karakteristično jeste da je broj tih transformacija fiksiran i ograničen i da se taj niz transformacija primjenjuje na svaku novodobijenu figuru (sl. hemiji. tj. zahvaljujući mogućnostima koje je pružila snažno ekspandirajuća računarska tehnika. S obzirom da. i u pogledu događaja. imaju opšti karakter) predstavljaju fraktale. Kod determinističkih fraktala je navedeni niz transformacija nepromjenjiv. Biblija i fraktali Na osnovu tipoloških analiza navedenih u narednim djelovima knjige. Pođimo od prirode i prostora. Sve poznate fundamentalne strukture imaju sličnu centralno rotacionu strukturu. i u pogledu prostora. nakon izvjesnog broja koraka dolazi do istog (tačnije veoma. izvodi se zaključak da tipovi (koji. imaju osobinu samosličnosti. dok kod stohastičkih zavisi od jednog ili više stohastičkih (tj. po svojoj formi odgovara pojam TIPA u teologiji. koje se do tada nijesu mogle dobiti. Međutim. listovi raznoraznih biljaka. U Sunčevom sistemu se planete kreću oko Sunca po svojim orbitama. npr. za sada. koja se sastoji u tome da se počevši od određenog detalja. Zapravo. Benoit Mandelbrot i definisao kao geometrijski objekat koji pokazuje strukturu bogatu detaljima. nepredvidivih) parametara. daljim uvećanjem. ovdje se postavlja hipoteza da strukturu svega postojećeg (uključujući i duhovne realnosti) predstavlja sistem fraktala. pa čak i bića. Gledano s matematičke tačke gledišta. a slično je vjerovatno i sa ostalim zvijezdama i njihovim planetama. I – 1). i s obzirom da se ispostavlja da biblijski tipovi. I jedni i drugi fraktali se opet dijele na linearne i nelinearne. pojmu FRAKTALA u prirodnim naukama. kao što ćemo vidjeti. I – 2). Drugim riječima. oblaci i ostale zamršene. fraktali predstavljaju jedine matematičke objekte koji imaju tu osobinu. veoma sličnog) detalja (sl. vijugave. zaživila je nova matematička disciplina . naborane čudne (prividno haotične) strukture. u zavisnosti od tipa transformacija koje se primjenjuju. fraktali postaju spona između prirodnih nauka s jedne strane i teologije (i književnosti) s druge.12 TIPOLOGIJA I FRAKTALI Pojam fraktala Sredinom sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. takođe. ove strukture nastaju preko određenog niza transformacija početne geometrijske figure. Kod galaksija se . i u pogledu vremena. Jedan od osnovnih pojmova ove teorije predstavljaju FRAKTALI. Na taj način.TEORIJA HAOSA. slučajnih. Jedna od glavnih osobina ovih struktura jeste samosličnost. pa čak i biologiji. površina planinskih lanaca. Na ovaj način su dobijeni najraznorazniji geometrijski oblici. U zavisnosti od tipa transformacija fraktali se dijele na determinističke i stohastičke. uvećavanjem nekog detalja ove strukture stalno nailazimo na nove i nove detalje (zato se i naziva strukturom sa beskonačno detalja). U atomu se elektroni kreću po određenim orbitama oko jezgra. meteorologiji.

i tu postoje karakteristični tipovi. kojim se dolazi do nove sedmice iznosi 360. koji na osnovu izloženog u ovoj knjizi. Potom se na svaku duž sa b) primjenjuje ta ista operacija.20:15). i u istoriji uopšte. Uvećanje (odnosno umanjenje). a po (bar jednom) kreacionističkom konceptu i same galaksije kruže oko centra. Ilustrativan primjer dobijanja linearnog fraktala (tzv. Polazi se od duži a) na koju se primjenjuje operacija b). . To je s jedne strane Adam. kao.000. 1:21. liči na jedan pravi fraktal. a u ljudskoj istoriji imamo spašene "od svakoga jezika i koljena i naroda i plemena" (Ot. Kohova kriva). Što se vremena tiče. za koji se pretpostavlja da bi mogao biti mjesto Božjeg prijestola. posmatrane kao jedna cjelina. tako da se dobija c). Što se stvorenja tiče. i to čiste i nečiste.7:9).13 zvijezde kreću oko centra galaksije. Postupak ide dalje (teoretski) do beskonačnosti. a b c d e f Slika I – 1. Najjasniji tip su bića slična Bogu.24). a s druge 144. na žalost. I u pogledu događaja se vidi podudarnost tipova događaja i u karakterističnim sedmicama. Za ovakve fraktale je karakteristično da za svaki dovoljno mali segment dobijene krive postoji isti takav segment u produžetku krive i veoma sličan segment (ali umanjen) u dubini krive.000. Dalje u Adamovoj sedmici imamo životinje "po vrstama njihovijem" (1 Moj. i one druge koji nijesu nađeni zapisani u knjizi života (Ot. prvo imamo sistem sedmica.

primjer tzv.14 a b c d e f g h Slika 2. Nakon uveličavanja (uokvirenih) detalja u koraku g se dolazi do početne figure (mada u drugačijem kontekstu) . eksponencijalnog fraktala (Mandelbrot).

S druge strane čitave zajednice ljudi mogu predstavljati. a slične su u metaforičkom (odnosno duhovnom) smislu. 1981. tako imamo 144. a i za prve sedmice stvaranja (eksponencijalni arhetip). kao što će se vidjeti. koje su međusobno slične. i koji zbog toga odgovaraju linearnim fraktalima (odnosno tipovima). SPEKTRUM DER WISSENSCHAFT. Biblijska metafora nema samo literarno-estetsku vrijednost. Heinz-Otto Peitgen und Dietmar Saupe. koji može služiti kao spona između jednih i drugih.000. A study of hermeneutical TYPOS structures (Andrews University Seminary Doctoral Dissertation Series).15 Vrste Biblijskih fraktala Slično realnim fraktalima i biblijski fraktali bi se mogli podijeliti na dvije grupe. Ove strukture su ovdje nazvane eksponencijalnim tipovima (fraktalima). Sedam Duhova Božijih su arhetip i za sve uobičajene sedmice. 1989. str. već i duboku saznajno-duhovnu poruku. . Hartmut Jürgens. LITERATURA 1. Richard M.000 kao krunu stvaranja opisanu na zadnjim stranicama Biblije. Linearni fraktali se mogu nazvati i kvantitativnim. sept. Fraktale . tip neke ličnosti trojstva. Vezano za vrijeme. U prvu spadaju jedinke iste vrste koje su slične svojom formom. 2. 52-64. Berrien Springs. takođe. u monoteističkim religiozno-političkim organizacijama na Zemlji. U drugu grupu spadaju jedinke koje pripadaju različitim formama. kao i karakteristične sedmice čiji je odnos 1 : 360. Tako je Hristos arhetip i za Adama i za sve ljude koji žive po Božjoj volji (linearni fraktali). Michigan. Mjesec i zvijezde). Kao što je Adam bio kruna stvaranja opisanog na prvim stranicama Biblije. a eksponencijalni kvalitativnim. Andrews University Press. svakako ukoliko su provedene po Božjoj volji (linearni fraktali). koje je po pravilu i pod Božjim i pod sotonskim uticajem. a i za 144. TYPOLOGY IN SCRIPTURE. koje su slične u duhovnom smislu. pored tri zvijeri iz Apokalipse koje predstavljaju Sotonsko trojstvo i nalaze svoje ispunjenje.eine neue Sprache für komplexe Strukturen. Tako se u djelu TIPOLOGIJA TROJSTVA zaključuje da se u svakom čovjeku krije trojstvo. pa tako imamo jagnjetovu nevjestu kao trojstvo (Sunce.000 (koji su eksponencijalni fraktal u odnosu na Adama). Ono što je zajedničko i za linearne i za eksponencijalne fraktale jeste njihov ARHETIP. imamo obične sedmice (od sedam dana). Davidson.