1. Sadržaj prava na lokalnu samoupravu Prema članku 132.

Ustava RH: Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tj. kulturi, športu i tehničkoj kulturi te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša. 2. Lokalna jedinica, lokalna zajednica, lokalna uprava Lokalna jedinica označuje pojedino područje na kojem djeluje neki lokalni sustav upravljanja. Lokalna zajednica predmnijeva oblik neposredne međusobne povezanosti ljudi na temelju prostorne bliskosti Lokalna uprava predstavlja ukupnost lokalnih sustava upravljanja unutar države, gledajući prvenstveno sa stajališta cjeline državnog sustava. 3. Sustav lokalne samouprave i uprave od 1999. do 2000. Dok je Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi bio na snazi, hrvatski sustav samouprave označavalo je načelo dualizma. To znači da su županije istodobno imale nadležnost u lokalnim poslovima, ali su obavljale i poslove koje obično obavljaju tijela državne uprave. Time je nastala situacija u kojoj su se središnje vlasti miješale u ovlasti lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica u obavljanju njihovih lokalnih poslova. Samostalnost lokalnih jedinica ozbiljno je smanjena – njihovo djelovanje određivala su tijela viših razina vlasti dok se njima uskraćivala ovlast da djeluju, prema svom pravu, na promicanju opće dobrobiti svojih stanovnika. Načelo dualizma posebno se isticalo u ulozi županija. Njihova uloga kao tijela nadzora nad općinama i gradovima zahtijevala je od njih da djeluju kao predstavnici središnje vlasti. Regionalna razina vlasti nadzirala je lokalnu razinu, a bila je ovlaštena ukinuti bilo koji akt koji donesu lokalne jedinice u obnašanju svojih lokalnih poslova. Nadalje, imenovanje župana morao je potvrditi predsjednik Republike, a prijedlog za imenovanje morala je dati Vlada, što je kršilo jedno od temeljnih načela lokalne samouprave – pravo građana da slobodno biraju svoje lokalne predstavnike. Hrvatski sustav lokalne samouprave ustrojen tijekom devedesetih godina bio je strogo centraliziran. Lokalnoj samoupravi bili su uskraćeni nadležnost, samostalnost i financijska sredstva za samostalno djelovanje. Stanje se bitno promijenilo donošenjem novoga pravnog okvira za samouprave.

1

Županijama je ukinut nadzor općina i gradova, a županu je uskraćena ovlast ukidanja akata koje donosi gradsko ili općinsko vijeće. 4. Sustav nakon donošenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 2001. Sadašnji sustav lokalne samouprave uspostavljen je 2001. godine kada je Sabor donio izmjene i dopune Ustava i usvojio novi Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Promjene uvedene 2001. godine jesu: • napuštanje načela “dualizma” • decentralizacija u obavljanju lokalnih poslova • novi sustav dodjele dužnosti • uvođenje tradicionalnih razina lokalne samouprave. Promjene u zakonodavstvu koje su uvedene tijekom 2001. godine izmjenama i dopunama Ustava i donošenjem novog ZLPS-a unaprijedile su hrvatski pravni okvir u nekoliko smjerova. Lokalna samouprava ustrojena je tako da priznaje legitimne lokalne interese i omogućuje građanima snažnije sudjelovanje u procesima odlučivanja koji neposredno utječu na njihov svakodnevni život. Reforma hrvatskoga pravnog okvira za lokalnu je samoupravu imala kao posljedicu smanjenje koncentracije političke moći središnje vlasti. 5. Odnos između viših-nižih i širih-užih teritorijalnih jedinica Tri su tipa takvih odnosa: 1. Dekoncentracija je odnos u kojem je na lokalna (mjesna) tijela prenesen određen skup ovlasti, koje se obavljaju sukladno uputama i pod punim nadzorom središnje vlasti, odnosno nesamostalnosti i ovisnosti lokalne vlasti. 2. Decentralizacija je odnos u kojem na lokalna (mjesna) tijela je prenesen određeni opseg poslova, sukladno ustavu i zakonu, u kojima su oni vezani obvezom pridržavanja propisa i pravom nadzora nad tim pridržavanjem koje pripada središnjoj vlasti. Nadzor je ograničen samo na zakonitost postupanja lokalnih (mjesnih) tijela, a ne i na pravilnost odluka u okviru povjerenih im poslova. 3. Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. Ovo se pravo provodi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. 6. Načelo dobrog upravljanja Možemo ga objasniti kao kompromis ili bolje povezivanje ekonomskih načela (ekonomičnost, efikasnost, efektivnost) s demokratskim načelima odgovornosti, pravednosti, jednakosti i solidarnosti. «Dobro upravljanje» znači način odlučivanja o unapređenju politika (npr. razvoj, zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo) u komu sudjeluju svi čiji su interesi u pitanju i

2

jednoga od «stupova» Europske unije.pri tome određuju koje će se vrijednosti poštovati. nego aktivni i odgovorni sudionici koji upravljaju. 7. to je suština autonomije. a ne i zaštita pod hijerarhijskom strukturom. građani nisu pasivni i bezvoljni subjekti kojima se upravlja. • Značajna javna potpora. Načelo decentralizacije i demokratizacije Decentralizacija je odnos u kojem na lokalna (mjesna) tijela je prenesen određeni opseg poslova. nadležnosti i sredstava (pa i javnoga novca) s viših na niže razine društvenih zajednica. kao što je načelo centralizacije i načelo demokratskog centralizma. Temeljna načela decentralizacije su: • Odgovornost za razvoj lokalnih zajednica. gdje je jedina granica zakon. Ovo je način preuzimanja odgovornosti i samostalnosti u odlučivanju. Načelo decentralizacije ima osobitu važnost za postkomunističke zemlje. Načelo decentralizacije proizlazi iz načela supsidijarnosti. kako će se pratiti provedbe i ocjenjivati politika. • Neovisnost o središnjim vlastima. Načelo supsidijarnosti Predmnijeva da se najveći broj najznačajnijih odluka treba donositi na lokalnoj razini. odnosno na kojima ih je moguće najefikasnije i najjeftinije riješiti. pa onda na nacionalnoj i na nadnacionalnoj razini. 8. kao i ekonomskim i tehničkim uvjetima okruženja. Te mjene su svojstvene napuštanju «države čuvara» prema funkcionalnom konceptu države. U modernim demokracijama. Moderna decentralizacija je strogo povezana s razvojem državnih funkcija. Ističe se nužnost ostvarivanja što veće slobode lokalnih zajednica da upravljaju same sobom na temelju vlastitih zakona i propisa. Supsidijarnost je prava mjera ograničenja državne moći. zatim na regionalnoj. • Kooperacija s građanskim organizacijama. sukladno ustavu i zakonu. Reafirmira se proces «odozdo» koji uz nužnost i procesa odozgo osigurava kvalitetnije odlučivanje jer odgovara potrebama i interesima građana. Načelo decentralizacije znači prenošenje ovlasti. Nadzor je ograničen samo na zakonitost postupanja lokalnih (mjesnih) tijela. • Otvorenost i transparentnost. u kojima su oni vezani obvezom pridržavanja propisa i pravom nadzora nad tim pridržavanjem koje pripada središnjoj vlasti. koji nas upućuje da probleme valja rješavati na onim razinama na kojima oni nastaju. te od zatvorenog prema globalnom društvu. 3 . gdje su prevladavala upravo suprotna načela. a ne i na pravilnost odluka u okviru povjerenih im poslova. Akcent je na samoodgoju. samoobrazovanju i samoorganizaciji.

Načelo supsidijarnosti u procesu europske integracije osobito širi: a) demokratsku legitimaciju – jer izbjegava kreaciju pretjerane centralizirane europske moći koja nije odgovarajuće dodirna s običnim i svakodnevnim problemima građana. sukladno Povelji. Ovo je povezano s upravnim nadzorom koji treba biti ograničen samo na zakonitost akta. on treba biti proporcionalan interesu kojeg treba zaštititi. 10. 9. nadzor nad obavljanjem nadzora). Znači. U slučaju nepropisne primjene nadzora. gdje se lokalne vlasti. uz zahtjev koordiniranog odlučivanja. 8. Načelo supsidijarnosti i solidarnosti (pitanje u ispitu) Sustav lokalne samouprave temelji na načelima supsidijarnost i solidarnosti. • Komunikacija između dviju razina vlasti neće ići samo od središta prema periferiji nego sve više od periferije prema središtu.1. Načelo supsidijarnosti znači da se pri određivanju djelokruga prednost daje onoj razini vlasti koja je najbliža građanima i koja može učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene poslove. b) Transparentnost i c) Efikasnost Posljedice koje se mogu očekivati nakon prihvaćanja i primjene načela supsidijarnosti: • Izravnavanje hijerarhije između lokalnih i središnjih razina vlasti. mogu izravno sve više povezivati sa sebi sličnima izravnog izvan državnih granica. 11. čime se mogu premostiti koordinirajući mehanizmi središnje vlasti. Načelo solidarnosti obvezuje državu da financijski pomaže slabijim jedinicama lokalne samouprave. Nadzor zakonitosti i nadzor svrsishodnosti Načelo nadzora zakonitosti znači da su tijela lokalne i regionalne samouprave u pravilu samostalna. • Lokalne vlasti razvijat će horizontalne mreže. nema nadzora svrsishodnosti od više razine. Načelo razmjernosti Povelja prihvaća načelo razmjernosti kojim se nadzorna vlast u ostvarivanju svojih posebnih ovlasti obvezuje primjenjivati metodu koja najmanje utječe na lokalnu samostalnost. 4 . Načelo proporcionalnosti Ako upravni nadzor obavlja viša vlast. Povelja jedinici lokalne samouprave predviđa pravo pristupa pravnom sredstvu kojim se uvjeti i način nadzora mogu staviti pod nadzor (tj. a istodobno postiže željeni rezultat. a da podliježu nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Nema općenite samostalnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Stoga im Ustav jamči pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svog djelokruga.

nikako ne pozakonskim ili drugim aktom). Radi toga ti poslovi čine izborni ili fakultativni djelokrug. a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.3. 13. • prostorno i urbanističko planiranje. • gospodarski razvoj. • zdravstvo. koja se ostvaruje tako da je država dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave 12. Područje županija Županije su osnovane Zakonom o područjima županija. Obvezni (obligatorni) i izborni (fakultativni) djelokrug Ako postoji potreba i interes stanovništva. odnosno županije se sastoje od više općina i gradova. povijesnu. Županija 12. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove koji se odnose na: • obrazovanje. gospodarsku.Također. U slučaju da ne izvršavaju tu obvezu mjerodavna tijela državne uprave ovlaštena su poduzimati određene mjere uz krajnju mogućnost raspuštanja njihova predstavničkog tijela. 13. Samoupravni djelokrug županije Županije obavljaju poslove od područnog (regionalog) značaja. 5 . jedinica lokalne samouprave koja ispunjava uvjete može tražiti od više razine vlasti u čijem je on djelokrugu da joj prenese ovlast za njegovo obavljanje. za ravnomjerniji razvoj pojedinih jedinica lokalne samouprave. nužna je solidarnost. iako određeni posao nije u njezinom djelokrugu. 13. društvenu i samoupravnu cjelinu. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu. Obavljanje tih poslova vezano je uz prethodnu suglasnost ili odobrenje više razine.1. odnosno poslove iz djelokruga tijela više razine vlasti. Time taj posao postaje jedan od poslova u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave. prometnu. jedinice lokalne samouprave dužne su na svom području osigurati obavljanje poslova koji su zakonom određeni kao poslovi iz samoupravnog djelokruga. Dakle. Stoga ovi poslovi čine obvezni ili obligatorni djelokrug. Djelokrug županija može biti izvorni (samoupravni) te povjereni (poslove državne uprave). Područje županija određeno je popisom općina i gradova koji čine područje županije. U nekim državama jedinice lokalne samouprave pod određenim uvjetima mogu obavljati i širi krug poslova od onog iz svog obveznog djelokruga. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (županije se mogu osnivati. Županije su pravne osobe. a koji nisu Ustavom i zakonima dodijeljenim državnim tijelima. ukidati i mijenjati jedino zakonom.2.

2. 13. Tijela županije 13. koji se biraju većinom glasova svih članova županijske skupštine.1. • planiranje i razvoj mreže obrazovnih. • održavanje javnih cesta. Predstavničko tijelo 13. zdravstvenih. Župan može imati do dva zamjenika.4.2.1. • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (odnosno općine ili grada) u skladu s njezinim statutom i statutom županije. odnosno skupštine te imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom. Župan zastupa županiju. socijalnih i kulturnih ustanova.4. • osniva i bira članove radnih tijela vijeća. Mandat člana županijske skupštine traje 4 godine. Izvršna tijela Župan i županijsko poglavarstvo su izvršna tijela županije. mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga općine ili grada prenijeti na županiju. drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada.4. na način i po postupku utvrđenim poslovnikom u skladu sa statutom i zakonom. Skupština Grada Zagreba ima 51 člana. Župan Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova. Povjereni poslovi su poslovi državne uprave koji obavljaju županije. drugim propisom ili statutom • uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela županije • osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih.1. • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. društvenih. a mora biti između 31 i 51. Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela županije podmiruju se iz državnog proračuna. Županijska skupština kao predstavničko tijelo: • donosi statut • donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga županije • bira i razrješuje župana i njegove zamjenike te članove poglavarstva.1.4. a ujedno je i predsjednik županijskog 6 .• promet i prometnu infrastrukturu. Županijska skupština ima predsjednika i do dva potpredsjednika.4. određuje se županijskim statutom. komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za županiju • obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug skupštine 13. Županijska skupština Županijska skupština je predstavničko tijelo građana i tijelo područne (regionalne) samouprave koje donose akte u okviru djelokruga županije te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom županije. a određuju se zakonom. 13. Broj članova županijske skupštine mora biti neparan.

Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Županijsko poglavarstvo Članove poglavarstva bira županijska skupština u pravilu iz reda svojih članova. • upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu županije kao i njezinim prihodima i rashodima.5. na vrijeme od četiri godine. Upravni odjeli i službe Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga županije kao i poslova državne uprave prenijetih na županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Župan je odgovoran središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela županije.6. ustrojstvo. Pravni akti Županijska skupština donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova. Statut. • obavlja i druge poslove utvrđene statutom. dok Poglavarstvo Grada Zagreba ima 9 do 15 članova. 7 . ovlasti i način rada tijela. Poslovnik Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom predstavničkog tijela. 13.2. većinom glasova svih članova. u skladu s ovim Zakonom i statutom. oblici konzultiranja građana.2. na prijedlog predsjednika poglavarstva. proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova skupštine.6. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo.poglavarstva. provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga. mjesna samouprava. Statut Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug županije. Poglavarstvo ima od 7 do 13 člaova.4.6. način obavljanja poslova. 13. Županijsko poglavarstvo odgovorno je za svoj rad županijskoj skupštini. javna priznanja. Poglavarstvo: • priprema prijedloge općih akata. ustrojstvo i rad javnih službi.1. 13. 13. • usmjerava djelovanje upravnih tijela županije u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad. • izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela. Članovi poglavarstva mogu biti zaduženi za jedno ili više određenih područja iz djelokruga županije. oblici suradnje jedinica područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.2. 13. njena obilježja. u skladu sa zakonom i statutom.

Financiranje (i županije i gradovi i općine) Županija ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. naknade. Teritorij Republike Hrvatske administrativno je podijeljena na 127 gradova i 429 općina. • prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava.6. • prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo. Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. doprinosi i pristojbe. Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu županije. obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.1. Opći i pojedinačni akti Županijska skupština donosi odluke i druge opće akte. gospodarsku i društvenu cjelinu. brigu o djeci. Prihodi županije su: • županijski (odnosno gradski) porezi. • sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu. Protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije. 14. komunalne djelatnosti. Grad kao jedinica lokalne samouprave Zakonom o lokalnoj i područnom (regionalnoj) samoupravi propisano je da je grad i kao jedinica lokalne samouprava: • sjedište županije • svako mjesto koje ima više od 10. socijalnu skrb. prirodnu. prirez.7. 13. jedinice lokalne samouprave. • novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom. povijesnu. • udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom. prostorno i urbanističko planiranje.3. prema Ustavu Republike Hrvatske. Općine i gradovi Općine i gradovi su. • drugi prihodi određeni zakonom. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave (to su osnovne ustrojstvene jedinice). odnosno u kojima ima udio ili dionice.000 stanovnika. a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja. a predstavlja urbanu. može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu. protupožarnu i civilnu zaštitu.13. u skladu sa svojim statutom. Upravna tijela županije u izvršavanju općih akata skupštine donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima. zaštitu potrošača. 14. primarnu zdravstvenu zaštitu. kulturu. Županijska skupština donosi godišnji proračun koji se dostavlja Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegova donošenja. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s 8 . tjelesnu kulturu i sport. • prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. odgoj i osnovno obrazovanje.

2.veliki grad. u pravilu. • primarnu zdravstvenu zaštitu. izmjenom Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi. Veliki gradovi. imaju širi samoupravni djelokrug nego općine i gradovi. • komunalno gospodarstvo. a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: • uređenje naselja i stanovanje. • odgoj i obrazovanje. • promet na svom području • te ostale poslove koji su im zakonom stavljeni u nadležnost. 14. • odgoj i osnovno obrazovanje. prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35. • kulturu. gospodarsku i društvenu cjelinu. • komunalno gospodarstvo.gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. kulturna. Godine 2005. • socijalnu skrb. • prostorno i urbanističko planiranje. veliki gradovi mogu obavljati i neke poslove iz djelokruga županije. • prostorno i urbanističko planiranje. kao i gradovi sjedišta županija.3. tjelesnu kulturu i šport. uvedena je posebna vrsta jedinica lokalne samouprave . tjelesnu kulturu i šport.000 stanovnika. da veliki gradovi. 14. • brigu o djeci. • protupožarnu i civilnu zaštitu. Samoupravni djelokrug općina i gradova Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. 9 . Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska. • kulturu. te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Uz sve to. • socijalnu skrb. • primarnu zdravstvenu zaštitu. kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove se odnose na: • uređenje naselja i stanovanje. financijska. • zaštitu potrošača. zdravstvena.. • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu. • brigu o djeci. Općina kao jedinca lokalne samouprave Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva.

3. • općine i grada koji ima od 10. ima od sedam do trinaest članova.000 stanovnika.4. 10 . te provedbu dokumenata prostornog uređenja. 2. 14.4. odnosno grada. a određuje se statutom općine.4. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika. • općine koja ima od 3. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. protupožarnu i civilnu zaštitu. odnosno gradsko vijeće): 1.1. bira i razrješuje općinskog načelnika. drugih akata vezanih uz gradnju. ima od trinaest do devetnaest članova. donosi statut jedinice lokalne samouprave.000 stanovnika. Članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. određuju se zakonom. gradovi i općine mogu obavljati i određene poslove državne uprave (dakle poslove koje su inače dodijeljeni tijelima na državnoj razini).2. Tijela jedinica lokalne samouprave 14. Mandat članovima predstavničkih tijela traje 4 godine.1. Poslovi državne uprave (tzv. ima od devet do petnaest članova. Predstavničko tijelo (općinsko.1. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave. osniva i bira članove radnih tijela vijeća.001 do 30.1. odnosno gradonačelnika i njihove zamjenike te članove poglavarstva (ukoliko ga ima) 4. odnosno grada i to tako da predstavničko tijelo: • općine koja ima do 3. odnosno gradsko vijeće u gradovima predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga jedinice lokalne samouprave te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.001 do 10.4. Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću. koji se biraju većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Konstituiranje predstavničkog tijela nakon izbora Broj članova predstavničkog tijela mora biti neparan. 14. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. Općinsko i gradsko vijeće Općinsko vijeće u općinama. ali ima pravo na naknadu troškova u skladu s odlukom predstavničkog tijela. promet na svom području održavanje javnih cesta.• • • • • • • zaštitu potrošača.000 stanovnika. 5. ima od devetnaest do tridesetpet članova. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela općine. Osim tzv. Predstavničko tijelo 14. izvornih odnosno samoupravnih poslova. te ostale poslove koji su im zakonom stavljeni u nadležnost. • grada koji ima više od 30. povjereni poslovi) koje mogu obavljati općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave.000 stanovnika.

Poglavarstvo je odgovorno predstavničkom tijelu. U općini i gradu koji ima poglavarstvo općinskog načelnika. • usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad.000 stanovnika ima od sedam do devet članova. društvenih. i općinsko poglavarstvo Izvršna tijela u općini su općinski načelnik i općinsko poglavarstvo.1.2. Općinski načelnik. U općini koja ima do 3. • upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima.000 stanovnika za obavljanje izvršnih poslova ne bira se poglavarstvo. • grada koji ima više od 30.001 do 30.1. u skladu sa zakonom i statutom. Broj članova poglavarstva mora biti neparan. 7.000 stanovnika statutom može odrediti da se za obavljanje izvršnih poslova ne bira poglavarstvo. U tim slučajevima dužnost općinskog načelnika obavlja predsjednik općinskog vijeća.2. Izvršna tijela 14. obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog tijela.2. odnosno gradonačelnik ima do dva zamjenika. a gradonačelnik je predsjednik gradskog poglavarstva. a utvrđuje se statutom i to tako da poglavarstvo: • općine koja ima do 10. već da njegove dužnosti obavlja predstavničko tijelo.000 stanovnika ima od tri do pet članova.4. • općine i grada koji ima od 10.2.001 do 10. 14.000 stanovnika ima od pet do sedam članova.4. Statut. proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. odnosno gradsko vijeće iz reda svojih članova. 11 . Poglavarstvo: • priprema prijedloge općih akata. a na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika. već njegove dužnosti obavlja općinsko vijeće. odnosno gradonačelnika bira općinsko vijeće. Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. dok općina koja ima od 3. 14. većinom glasova članova predstavničkog tijela. Gradonačelnik i gradsko vijeće Izvršna tijela u gradu su gradonačelnik i gradsko vijeće.2.4. • obavlja i druge poslove utvrđene statutom. • izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela. Općinski načelnik.2.6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih. 14.4. Članove poglavarstva biraju članovi predstavničkog tijela na vrijeme od četiri godine. Poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova. komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jopćinu ili grad. Općinski načelnik je predsjednik općinskog poglavarstva (naravno ukoliko ga općina ima).

Upravni odjeli i službe Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave i drugih poslova državne uprave utvrđenih posebnim zakonima u Gradu Zagrebu povjerava se upravnim tijelima Grada Zagreba. tj. Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. javna priznanja. U općinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. Grad Zagreb ima Statut. oblici neposrednog odlučivanja građana. Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te druge poslove u skladu sa zakonom. Mjesna samouprava – mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. 16. 12 . njegova obilježja. više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja. suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Zagreba.14. se uređuje njegov samoupravni djelokrug. To su upravni i stručni poslovi. metodama i drugim karakteristikama: položaju. Gradska skupština Grada Zagreba je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. prema poslu. Razlog različitog naziva su različiti poslovi koje trebaju obavljati upravna tijela prema njihovom karakteru i pravnom značenju. njegovu sadržaju. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje. ovlasti i način rada njegovih tijela. Statutom Grada Zagreba u skladu sa zakonom. nabrojenim ili limitativno definiranim organizacijama. Grad Zagreb Grad Zagreb ima položaj županije. ustrojstvo. Jedinstveni upravni odjel može se ustrojiti i u općinama i gradovima koji imaju poglavarstvo. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Funkcionalne definicije određuju pojam službenika prema funkciji koju vrše. Definicije mogu biti funkcionalne i organizacije. 15. Potrebno je definirati tko su upravni službenici. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo. Organizacijske definicije ubrajaju u upravne službenike jednostavno one ljude koji rade u određenim. statusu.5. pravima i dužnostima koja iz posla proizlaze. odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

županijskih skupština te Skupštine Grada Zagreba. odnosno županu. ako ne izabere općinskog načelnika. Udruživanje općina i gradova Općine. 6. 17. Članove lokalnih i područnih predstavničkih tijela biraju svi punoljetni hrvatski državljani (18 godina života) koji imaju koji imaju prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode (aktivno biračko pravo). 2. tajnim glasovanjem. Dvije ili više političkih stranaka mogu predložiti koalicijsku listu. Raspuštanje predstavničkog tijela Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske raspustit će predstavničko tijelo: 1. odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja. odnosno od podnošenja ostavke općinskog načelnika. 18. gradonačelnika. 7. gradonačelnika. Izbor članova predstavničkog tijela jedinica lokalne I područne samouprave Izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave (ili skraćeno lokalni izbori) su izbori za članove općinskih vijeća odnosno gradskih vijeća. ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske. odnosno ako ne donese odluku o privremenom financiranju. odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstavničkog tijela ili od iskazanog nepovjerenja općinskom načelniku. Za člana predstavničkog tijela jedinice može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode (pasivno biračko pravo). Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava izborne sporove. ako u zakonom određenom roku ne donese prostorni plan. 3.Izvršna tijela Grada Zagreba su gradonačelnik Grada Zagreba i Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba. 5. Članovi predstavničkih tijela biraju se na neposrednim izborima. zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih. ako u zakonom određenom roku ne donese proračun. Redovni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju mjesecu svake četvrte godine. 19. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne. gradonačelniku. 4. Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu. 8. ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka. 13 . odnosno župana. gradovi i županije mogu osnivati svoje udruge radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Liste za izbor članova predstavničkih tijela predlažu registrirane političke stranke. težih povreda zakona i drugih propisa. ako ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca.

3.Radi promicanja zajedničkih interesa i unapređivanja suradnje općine. zajednički lobi prema trećoj strani. mjere i uvjete za korištenje. Suradnja pruža općinama i gradovima mnoštvo prednosti među kojima možemo razabrati tri najvažnije: 1. grada. Nacionalna udruga može se osnovati ako je odluku o osnivanju donijelo više od polovice općina. 20. nacionalna udruga gradova i nacionalna udruga županija mogu se udružiti u nacionalni savez jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prostorni plan 14 . te druge elemente od važnosti za područje općine. odnosno županija. a u općini i gradu i na prijedlog polovine mjesnih odbora na području općine. Referendum. namjenu. o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom. razmjenu informacija i iskustava. i nivo usluge koji pružaju svojim građanima. određuje svrhovito korištenje. odnosno grada i na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada. Hrvatski institut za lokalnu samoupravu (HILS) iz Osijeka uz suradnju i potporu nizozemske organizacije VNG International počeo je s realizacijom jednog takvog projekta u županijama istočne Slavonije s ciljem da ojača kapacitete lokalne samouprave. Prostorno planiranje Prostorni plan uređenja općine ili grada utvrđuje uvjete za uređenje općinskog i gradskog područja. 22. Cilj iza ove suradnje poboljšava učinkovitost i utjecaj općina te. smjernice. na temelju odredaba zakona i statuta. 2. oblikovanje. općine mogu participirati u procesu građanskog sudjelovanja. gradova. Nacionalna udruga općina. Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta. Međuopćinska suradnja Međusobna suradnja i zajedničko djelovanje općina i gradova u zemljama Zapadne Europe imaju bogatu tradiciju i institucije i predstavljaju važan činilac snažne i uspješne lokalne samouprave. U Hrvatskoj je ta praksa tek u začetku. zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini. Prostorni plan sadrži osnove razvitka u prostoru. na prijedlog poglavarstva. odnosno županije i upisani su u popis birača. suradnju na posebnim područjima. raspisuje predstavničko tijelo na prijedlog jedne trećine njegovih članova. 21. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana. zaštitu i uređivanje prostora. Osim toga. mjerila. namjenu prostora. odnosno grada. stoga. u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta. Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko tijelo. odnosno gradu. Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine. nacionalnu udrugu gradova i nacionalnu udrugu županija. ciljeve prostornog uređenja. gradovi i županije mogu osnovati nacionalnu udrugu općina.

24. kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti. održavanje čistoće. po pribavljenoj suglasnosti županijskog zavoda o njegovoj usklađenosti sa prostornim planom županije. 13. 23. mjerila i smjernice za gospodarski razvoj. 7. Komunalne djelatnosti Komunalne djelatnosti u smislu ovoga Zakona su: 1. odnosno Gradska skupština. 6. – osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti. 5. opskrba toplinskom energijom. javna rasvjeta. 2. Prostorni plan donosi županijska. zaštitu. 9. 10. odnosno gradsko vijeće. 4. Načela komunalnog gospodarenja Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba. – osigurati javnost rada. održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova. 11. 15 . tržnice na malo. kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju. za očuvanje i unapređenje prirodnih. korištenje i namjenu prostora. Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa: – osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti. Prostorni plan sadrži prostornu i gospodarsku strukturu županije. 8. odlaganje komunalnog otpada. Prostorni plan županije. po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva o njegovoj usklađenosti sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Države te s odredbama Zakona o prostornom uređenju. sustav razvojne regionalne infrastrukture. obavljanje dimnjačarskih poslova. sustav središnjih naselja regionalnog značenja. odnosno Grada Zagreba uvažavanjem prirodnih. – osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja. 12.uređenja općine ili grada donosi općinsko. opskrba pitkom vodom. održavanje javnih površina. opskrba plinom. osnove za uređenje i zaštitu prostora. mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju. 3. odnosno Grada Zagreba. održavanje nerazvrstanih cesta. odnosno Grad Zagreb. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda. prijevoz putnika u javnom prometu.

3. Koncesije u komunalnim djelatnostima Koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti: – opskrba pitkom vodom. Odluku o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja donosi poglavarstvo jedinice lokalne samouprave. naročito na temelju sljedećih elemenata: – poslovnog ugleda podnositelja ponude. a koristi se za građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. – opskrba plinom. 2. Odluka o davanju koncesije obvezno sadrži: 1. Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist proračuna jedinice lokalne samouprave – davatelja koncesije. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. djelatnost za koju se koncesija daje. – obavljanje pogrebnih poslova i – obavljanje dimnjačarskih poslova. – prijevoz putnika u javnom prometu. Koncesiju dodjeljuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti. – skupljanje i odvoz komunalnog otpada. koju osniva jedinica lokalne samouprave. sabirnih i crnih jama. – sposobnosti za ostvarivanje koncesije. 5. 16 . Način obavljanja komunalnih djelatnosti Komunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona: 1. 2. 26. – tržnice na malo. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave. 27. vrijeme na koje se koncesija daje. – povoljnosti ponude (tehnička i financijska) i – povoljnosti ponude za provedbu mjera očuvanja i zaštite okoliša. Odluka o koncesiji Odluku o davanju koncesije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. 4. – odlaganje komunalnog otpada. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom određuje komunalne djelatnosti te utvrđuje uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za davanje koncesije. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji. služba – vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon). – opskrba toplinskom energijom. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave. – crpenje. – odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda.25. odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih.

8. to je osiguranje mira i pružanje sigurnosti svim stanovnicima Kriteriji i uvjeti za zemlje koje pretendiraju postati članicom EU su prilagodba političkog. 5. što podrazumijeva gospodarski razvoj u kojem dolazi do izražaja makroekonomsko i institucionalno tržišno okruženje. a to su ujedno i statutarna načela Vijeća Europe. 3. djelatnosti za koje se koncesija dodjeljuje. Ugovor o koncesiji Ugovor o koncesiji s odabranim podnositeljem ponude sklapa poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na temelju odluke o koncesiji. gdje je vlast ograničena. cijenu i način naplate za pruženu uslugu. prava i obveze davatelja koncesije. 28. prava i obveze korisnika koncesije. obvezu koncesionara. 2. 17 . visinu i način plaćanja naknade za koncesiju. 9. a najvažnija su ljudska prava. Protiv odluke o davanju koncesije žalba nije dopuštena. već se može pokrenuti upravni spor. Europeizacija Prvenstveno se ovaj pojam odnosi na Europu oblikovanu kao EU. 6. jamstva korisnika koncesije. gospodarskog i socijalnog života: • Politički kriteriji su uspostava stabilnih institucija koje jamče demokraciju. uvjete otkaza ugovora. • Pluralistička demokracija podrazumijeva višestranačke izbore koji se moraju održavati u vremenskom razdoblju. 29. poštivanje ljudskih i manjinskih prava. u kojoj se odluke donose što je moguće bliže građanima.3. tajnim glasovanjem i općim pravom glasa za parlamente koji uživaju visok stupanja suvereniteta i uključivanje predstavnika političkih partija koje su slobodne da se organiziraju i iskažu. koja ima za cilj biti što je moguće bliža Zajednica među ljudima Europe. ugovorne kazne. 4. 7. Ugovor o koncesiji sadrži: 1. visinu i način plaćanja naknade za koncesiju. vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje. • Strateška sigurnost. cijenu i način naplate za pruženu uslugu i 5. 4. gdje se provodi ideja diobe (horizontalna i vertikalna) vlasti i pravne države. Namjera je promicati gospodarski i socijalni progres s uravnoteženim dostatnim razvojem Kriteriji su: • Gospodarska efikasnost. vladavinu prava. • Politička demokratičnost.

Pravo na udruživanje prema Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi Lokalne jedinice imaju. a otvorena je za potpisivanje 15. 31. raspoređenih u 3 dijela. ciljeve koje su istraživali njezini autori. jamstvo poštenog i javnog saslušanja. pravo ispitivanja uprave od sudova. surađuju i udružuju se s drugim lokalnim jedinicama radi obavljanja poslova u zajedničkom interesu. 18 .1985.10. u obavljanju svojih ovlasti. administrativnu i financijsku ovisnost lokalnih vlasti. 32. Nacrt Europske povelje o lokalnoj samoupravi Preambula želi objasniti vrijednosti na kojima se zaniva Povelja. neovisnost sudaca. • Vladavina prava je načelo zakonitosti. Sastavljena je u sklopu Vijeća Europe na poticaj stalne konferencije o lokalnim i regionalnim jedinicama. surađivati s lokalnim jedinicama drugih država. u skladu sa zakonom. što znači da su strane Povelje sklopile zakonske obaveze. Povelja kao međunarodni ugovor sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom čini dio unutarnjeg pravnog poretka RH. pravo da. pod uvjetima koji se mogu predvidjeti zakonom. srazmjerno kažnjavanje. te duh u kojem je nacrt načinjen. pristup sudu. Ona su popraćena i konkretnim nadzorom i procesualnim jamstvima na europskoj razini. Naglasak je stavljen na potrebu osiguravanja da priznavanje regija prate mjere za provedbu solidarnosti između regija vodeći računa o njihovom bogatstvu i stupnju razvoja. 30. Povelja osigurava osnovne standarde za učinkovit rad lokalne samouprave i standarde što jamče političku. te koji štiti i definira načela lokalne samostalnosti.• Poštivanje ljudskih prava znači sadržaj liste prava koje moraju biti zajamčene svakom unutar jurisdikcije države članice. Povelja zahtijeva da se poslovi povjere onim razinama vlasti koje najbliže lokalnoj i koje su sposobne zadatak izvršiti na najučinkovitiji način (načelo supsidijarnosti). Ponavlja glavne ciljeve kojima se rukovodi Vijeće Europe. Povelja je usvojena sa statusom konvencije. Europska povelja o lokalnoj samoupravi Europska povelja o lokalnoj samoupravi je prvi multilateralni pravni instrument koji određuje minimum osnovnih načela upravljanja. Svaka država mora priznati pravo lokalnim jedinicama da se udružuju radi zaštite i promicanja njihovih zajedničkih interesa i da pristupaju međunarodnom udruženju lokalnih jedinica. Povelja se sastoji od 18 članaka. Tvrdi kako regionalizacija ne dovodi u pitanje teritorijalnu cjelovitost ili suverenost europskih država. Namjera Povelje je omogućiti lokalnim jedinicama široke ovlasti koje mogu provoditi na lokalnoj razini. a po pravnoj snazi je iznad zakona. Lokalne jedinice mogu.

Lokalne će jedinice imati. Osječko-baranjska županija. Kako bi se financirali njihovi troškovi investiranja. Bolje povezivanje Mađara. u granicama utvrđenim zakonom. Najviše aktivnosti do sada se odvijalo na ostvarenju koridora C/V koji bi povezivao Budimpeštu. u skladu sa zakonom. Dodjelom tih sredstava neće se ugrožavati temeljna sloboda politike odlučivanja lokalnih jedinica u području njihovih vlastitih nadležnosti. 2. same određuju. Ona sadrži modele sporazuma o prekograničnom regionalnom planiranju. 19 . kulturu i šport. 5. gradova njihovih središta te gospodarskih komora s područja Republike Mađarske. Područje nastalo sukladno Okvirnoj konvenciji najčešće se naziva Euroregija. gospodarskom razvoju. Osijek. 3. tražiti mišljenja o tome kako će im se dodjeljivati preraspoređeni izvori financiranja. 4. zaštiti okoliša i kulturnoj suradnji okoliša. promjene stvarnih troškova obavljanja lokalnih ovlasti. Najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada. Od lokalnih će se jedinica. koliko je to praktički moguće. 6. 8. lokalne jedinice moraju imati. RH i BIH Bezbrojni su primjeri suradnje koje nudi euroregionalna suradnja. na odgovarajući način. čije stope. Prva je prekogranična suradnja započela suradnjom tijela lokalne samouprave iz Švicarske i Francuske.33. Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji ima za cilj olakšati prekograničnu suradnju između pograničnih teritorijalnih zajednica ili vlasti te učinkovitije obavljanje njihovih zadaća. 7. subvencije lokalnim jedinicama neće biti namijenjene financiranju specifičnih projekata. Načela financiranja prema EPLS 1. Sustavi financiranja prihoda lokalnih jedinica moraju biti dovoljno raznoliki i evolutivni kako bi mogli slijediti. Zaštita financijski slabijih lokalnih jedinica traži prihvaćanje odgovarajućih postupaka ili mjera financijskog ujednačavanja u cilju ispravljanja učinaka nejednake diobe mogućih izvora financiranja. pravo na odgovarajuće svoje prihode kojima će slobodno raspolagati u obavljanju svojih ovlasti. Doboj i Ploče te bi se tako ostvarila prometna osovina između Sjevernog i Jadranskog mora. 34. poboljšanju infrastrukture i javnih službi te uzajamne pomoći u slučaju nesreća. grad Osijek i HGK Županijske komore Osijek sudjelovali su u utemeljenju Euroregionalne suradnje Dunav – Sava – Drava Euroregionalna suradnja međunarodna je organizacija županija i kantona. odnosno financijskog opterećenja što ga moraju podnositi. Otada je Europa prepuna novih Euroregija. u okviru državne gospodarske politike. Bošnjaka i Hrvata u ova 3 područja omogućit će i njegovanje njihovog nacionalnog identiteta kroz jezik. Prihodi lokalnih jedinica moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim ustavom i zakonom. Takvim postupcima ili mjerama ne smije se sužavati slobodno odlučivanje lokalnih jedinica o pitanjima koja su u njihovom djelokrugu. Koliko je to moguće. pristup nacionalnom tržištu kapitala. Gdanjsk.

homogenost.kroz teritorijalne jedinice kao gospodarske cjeline. koja se opet sastoji od samo jedne NUTS II regije. imati status regije prve razine (NUTS l).NUTS nomenklatura dijeli svaku državu članicu u određeni broj NUTS I regija. 20 . Hrvatska će u cjelini u europskoj statističkoj nomenklaturi. Za usporedbu. što je znatno pomoglo u sagledavanju ekonomske razvijenosti svake regije. te uspostaviti nazivlje teritorijalnih jedinica RH sukladno europskom statističkom standardu NUTS (The Nomenclature of Territorial Units for Statistics) u roku od tri godine od stupanja na snagu SSP-a (1. NUTS III razina odgovarala bi razini županije u Hrvatskoj.. Tijekom 70-ih NUTS je postepeno zamijenio specifične statističke podjele (ruralne regije. komplementarnost ili različitost gospodarstava regija).različiti kriteriji se mogu primijeniti prilikom podjele nacionalnog teritorija na regije. Uobičajeno se dijele na normativne i analitičke kriterije: . NUTS nomenklatura dijeli svaku državu članicu u određeni broj NUTS I regija. NUTS nomenklatura se zasniva primarno na institucionalnoj (normativnoj) teritorijalnoj podjeli preuzetoj od država članica.. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe savjetodavno je tijelo Vijeća Europe koje predstavlja lokalne i regionalne vlasti.2005. koje sa dalje dijele na 543 NUTS III regije. od kojih se svaka opet dijeli na određeni broj NUTS II regija.) Usuglašavanje sa statističkom nomenklaturom Europske unije važno je iz razloga dodjele pomoći iz strukturnih fondova u trenutku kada RH postane punopravna članica EU. od kojih svaku opet čini određeni broj NUTS III regija. Podjela NUTS nomenklatura vrši se na temelju 3 kriterija: a) institucionalni kriterij . dok je NUTS II nivo usporediv s većim regionalnim cjelinama. Njemačka je podijeljena na 16 NUTS I regija. NUTS izbjegava takve specifične jedinice kad god je to moguće. c) načelo trorazredne klasifikacije . od kojih svaku opet čini određeni broj NUTS III regija.. 36.2. Hrvatska je bila obavezna pripremiti i definirati. rudarske regije. koje se dijele na 40 NUTS II regija. ruralne regije . kao i ostale manje zemlje. b) regionalni kriterij .) te su na bazi NUTS nomenklature razvijeni regionalni ekonomski računi. Danska je u cijelosti definirana kao jedna NUTS I regija.). Uzimajući u obzir ove prosječne veličine. od kojih se svaka opet dijeli na određeni broj NUTS II regija.normativni kriteriji su odraz granica regija unutar pojedinih država.35. nadmorska visina ili tip tla) ili korištenjem socio-ekonomskih kriterija (npr. Statističke regije Sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.. Kod nekih država teritorijalne jedinice se ponekad formiraju na osnovi određenih gospodarskih aktivnosti (rudarske regije. koju čini 15 NUTS III regija. S druge strane. Zbog praktičnih razloga.analitički ili funkcionalni kriteriji definiraju regije upotrebom geografskih kriterija (npr. .

pitanja ustrojstva. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe održava svoje plenarno zasjedanje jednom godišnje. 21 . zaštite okoliša. Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu U djelokrugu su Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike. Osijeka. ukidanje. a još 9 članova Odbora može se imenovati na prijedlog predstavničkog tijela jedinica lokalne. kulture. socijalnih služba i zdravstva. . a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području koje se odnosi na: . Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ima predsjednika.Kongres čine 291 zastupnik i 291 zamjenik. Jedna od njegovih najvažnijih zadaća jest promicanje lokalne i regionalne demokracije i jačanje prekogranične i međuregionalne suradnje u proširenoj Europi. naizmjenično iz oba doma. potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika. Kongres se sastoji od Doma lokalnih vlasti i Doma regija. urbanizma i prostornoga uređenja.osnivanje. u Europskoj palači u Strasbourgu. odnosno područne (regionalne) samouprave i to: po jedan iz Zagreba. Kongres se bavi svim političkim pitanjima koja se tiču lokalnih i regionalnih vlasti. djelokruga i načina rada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nacionalna izaslanstva moraju predstavljati različite lokalne i regionalne vlasti te političke snage u statutarnim tijelima svake zemlje članice. Splita i Rijeke. naročito pitanjima lokalne i regionalne autonomije. .pravni položaj zaposlenih u upravnim tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave. birani izravno za lokalne ili regionalne vlasti te dužnosnici njima izravno odgovorni. dva iz jedinica lokalne samoupraveopćine (jedan iz kontinentalnog a jedan iz priobalnog dijela Republike Hrvatske) te jedan iz reda uglednih pravnika. spajanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te funkcioniranje predstavničkih i drugih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Glavni je cilj Kongresa osigurati sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u procesu europskoga ujedinjenja i u radu Vijeća Europe. 37. Domovi biraju predsjednika i Biro svake dvije godine. dva iz jedinica područne (regionalne) samouprave. Predsjednik Kongresa se također bira svake dvije godine. prosvjete. .financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

22 .