SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Mario Lamešić

ANALIZA POVIJESNOG RAZVOJA POŠTANSKE DJELATNOSTI NA PODRUČJU ISTRE

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2010.
4

Sveuĉilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti

DIPLOMSKI RAD

ANALIZA POVIJESNOG RAZVOJA POŠTANSKE DJELATNOSTI NA PODRUČJU ISTRE

Mentor: Prof.dr.sc. Mario Anţek

Student: Mario Lamešić PiT, 0135175220

Zagreb, 2010.
5

SADRŢAJ:
1. UVOD ........................................................................................................................................................... 4 2. POČECI „POŠTE“ KAO GLASNIČKE SLUŽBE .................................................................................................. 9 2.1. RIMSKI CURSUS PUBLICUS ........................................................................................................................... 10 2.1.1. Tehnologija transporta .................................................................................................................. 10 2.1.2. Mreža Rimskih putova u Istri ......................................................................................................... 12 2.2. SREDNJI VIJEK I DOBA NARODNIH VLADARA ...................................................................................................... 15 2.2.1. Crkvena „pošta“ ......................................................................................................................... 16 2.2.2. Prijenos pisama među gradovima................................................................................................. 17 2.3. VENECIJANSKA GLASNIČKA SLUŽBA ................................................................................................................ 18 3. RAZVOJ POŠTE KAO JAVNE SLUŽBE ............................................................................................................ 20 3.1. OBITELJI TURN-TAXIS ................................................................................................................................. 20 3.2. OBITELJI PAAR ......................................................................................................................................... 21 3.3. FRANCUSKI USTROJ POŠTANSKOG PROMETA ..................................................................................................... 22 3.4. AUSTRIJSKI USTROJ POŠTANSKOG PROMETA (1815-1918) ................................................................................. 26 3.4.1. Poštanski žigovi i marke ................................................................................................................ 30 3.4.2. Uvođenje željeznice i razvoj prometnih veza .................................................................................. 33 3.4.3. Počeci telegrafije........................................................................................................................... 37 3.4.4. Počeci telefonije ............................................................................................................................ 39 3.5. POŠTA OD KRAJA PRVOG DO KRAJA DRUGOG SVJETSKOG RATA ............................................................................. 41 3.5.1 Talijanska vlast .............................................................................................................................. 41 3.5.2 Njemačka pošta ............................................................................................................................. 42 3.5.3 Partizanska kurirske veze - vojno pozadinske stanice ...................................................................... 42 3.6. POŠTA U VRIJEME JUGOSLAVENSKE UPRAVE I ZONE „B“ .................................................................................... 44 3.7. POŠTA U VRIJEME JUGOSLAVIJE .................................................................................................................... 47 3.8. POŠTA U VRIJEME REPUBLIKE HRVATSKE ........................................................................................................ 51 4. STATISTIČKA ANALIZA POŠTANSKIH POKAZATELJA .................................................................................... 54 4.1. KRETANJE BROJA PISMOVNIH I PAKETNIH POŠILJAKA, I BRZOJAVA ZA RO I CP PULA OD 1980. DO 1993. GODINE ............. 59 4.2. KRETANJE PISMOVNIH I PAKETNIH POŠILJAKA, I BRZOJAVA ZA CP PAZIN OD 1994. DO 2006. GODINE ........................... 64 5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................. 69 LITERATURA ................................................................................................................................................... 71

6

TakoĊer. drţava i uprava na poštansku aktivnost u Istri. rute i putovi. Zakljuĉak U drugom poglavlju analizira se povijesni razvoj pošte kao glasniĉke sluţbe. moguće je shvatiti gospodarske. uvoĊenje novih tehnologija ili kroz tarifnu strukturu i cijene poštanskih usluga. Povijest pošte usko je isprepletena sa poviješću ljudskog roda. Uvod Pošta. Njihov utjecaj se moţe pratiti kroz vaţnost koju su pridodavali kurirskoj. politiĉke i povijesne prilike i dogaĊaje koji su se na tom prostoru odvijali. izgradnji poštanske infrastrukture. i obrnuto. robe. sve je usko povezano sa spoznajama i shvaćanjima pojedinog razdoblja. Bitna razlika u odnosu na ranija razdoblja je u tome što poštanska sluţba dobiva element javnosti. i što je to razdoblje poštanskih reformi.1. 7 . Materija je izloţena u 5 poglavlja: 1. budući da su se na tom prostoru izmjenjivali mnogi gospodari. Treće poglavlje daje povijesni presjek razvoja poštanske sluţbe od 16. U ovom poglavlju paralelno sa povijesnim presjekom obraĊeno je i kretanje broja jedinica poštanske mreţe. pod utjecajem je trenutnih društvenih i politiĉkih prilika pojedinog razdoblja ljudske povijesti. Razvoj pošte kao javne sluţbe 4. Tema diplomskog rada je Analiza povijesnog razvoja poštanske djelatnosti na području Istre. tarife i cijene. geografskih otkrića i novih tehniĉkih izuma. Poĉeci „pošte“ kao glasniĉke sluţbe 3. i moţe se zakljuĉiti da prouĉavanjem povijest pošte na nekom prostoru. od antike do današnjih dana. analizirati razliĉite utjecaje na poštansku djelatnost. Zanimljivo je pratiti utjecaj pojedinih vladara. Brzina prijenosa i tehnologija prijenosa pošiljaka. a kasnije poštanskoj sluţbi. carstava. do današnjih dana. stoljeća. naĉinu ureĊenja kurirske i poštanske sluţbe. budući da u promatranom povijesnom razdoblju ne moţemo govoriti o poštanskoj sluţbi. te statistiĉki analizirati prikupljene podatke. i ljudi utjeĉu i tehniĉka dostignuća pojedinog vremena. a prikazano je i razdoblje njihovog otvaranja radi boljeg uvida u vaţnost pojedinog povijesnog razdoblja na poštansku djelatnost u Istri. Uvod 2. kada pošta postaje javna i dostupna svim graĊanima. poĉevši od rimske glasniĉke sluţbe. kao i sve druge ljudske djelatnosti. Cilj diplomskog rada je dati opširan povijesni presjek razvoja poštanske djelatnosti na podruĉju Istre. i 17. na prijenos pošiljki. jer nedostaje element javnosti. Statistiĉka analiza poštanskih pokazatelja 5. Povijest pošte na istarskom poluotoku vrlo je burna.

obraĊeni su podaci za zadnjih dvadeset godina dvadesetog stoljeća. toĉnije pismovni i paketni pošiljaka te brzojava. a radi usporedbe prikazane su i godine 2005. 8 . i 1979. U izradi teme korišteni su podaci iz arhive Muzeja pošte i telekomunikacija u Zagrebu. za godinu 1894. TakoĊer.U ĉetvrtom poglavlju analiziraju se statistiĉki podatci. i 2006. te iz godišnjih statistiĉkih izvješća koja su radi izrade ovog rada posuĊena iz pošte u Puli.

o ĉemu svjedoĉe arheološki nalazi predmeta s alpskog podruĉja. Stoljeća pr. nacrtana su jednoosovinska kola i brod na vesla. Tek sa rimskim osvajanjem Istre poĉinje razvitak cestovne infrastrukture te pojave prvog organiziranog prijenosa pošiljki na ovom podruĉju 1. zapovijedi i odredbi centralne vlasti prema svojim podanicima. Grĉka). za pješake i tegleće ţivotinje. kao i u mnogim drugim predjelima antiĉkog svijeta. stoljeća pr. kao i pomorska bitka. Te veze su u kasnijim razdobljima ojaĉale. TakoĊer.hr . što je uvjetovalo potrebu za prvim putovima i prometnim vezama. najĉešće pješaci. najĉešće staze za pješake.Kr. Babilonske ili Egipatske dolazi do potrebe prenošenja vijesti. a teret se prevozio uz pomoć istih ili uz pomoć neke tegleće ţivotinje. svjedoĉe o dobroj povezanosti Istre u antiĉko doba. 2010 9 .cara ili generala.. Prvi pisani povijesni podatci o Histrima u dijelu Hekateja Milećanina iz 6. Kr. Tu zadaću obavljali s glasnici.2. koje su u prapovijesti povezivale naselja sa izvorima pitke vode. TakoĊer su jaĉale i veze sa Alpskim zaleĊem. te naselja meĊusobno. na ostatcima situe iz Nezakcija koja potjeĉe iz 5. O prometnoj povezanosti Istre govori i mit o Argonautima. Rimljani su ti koji su na podruĉju Istre prvi bolje organizirali prometni i glasniĉki sustav.istrapedia. Već u neolitiku prastanovnici Istre odrţavali su vezu sa okolnim krajevima uglavnom morem. TakoĊer javlja se potreba prenošenja vijesti i naredbi u vojne svrhe. obavljala se na naredbu kralja. sa njivama. TakoĊer pronalazimo i predmete sa Sredozemlja (Apulija. Nalazi Mikenske keramike na Istarskim gradinama svjedoĉe o prometnoj povezanosti Istre sa ostatkom svijeta. naroĉito u bronĉanom dobu sa pojavom „gradinskih“ naselja. Stvaranjem prvih carstava i civilizacija poput Sumeranske.Kr. Daunija. 1 http://www. koji su dolazili iz niţih društvenih slojeva. naroĉito u prvom tisućljeću pr. Takvi putovi su bili primitivni. koji su usmeno prenosili vijesti i naredbe. Takva sluţba nije bila redovita. koji su Istru i sjeverni Jadran svrstali u sustav tada poznatog svijeta i u riznicu svjetske literature. Prve prometnice su bile staze. Počeci „pošte“ kao glasničke sluţbe Od pojave prvih naselja javlja se potreba za razmjenom dobara. buduću da je Istra poluotok.

Cursus se brinuo za prijenos pisama. Zagreb. 13 10 . Rimski Cursus Publicus Kada su Rimljani 30.:“Pregled povijesti pošte. robe i osoba privilegiranih slojeva. kao što je navedeno u nastavku: 2 3 Tabak. javna kola). Hrvatski Telekom. 2. Njime se sluţila samo drţavna hijerarhija. zauzeli Egipat. rijeĉni. te su nosila razliĉita imena i sluţila su razliĉitoj namjeni. ali obuhvaćao je i pomorski. kao oblik poreza ili nameta4. i uz nadogradnju svoje postojeće. i poslanici prijateljskih drţava i njihova pratnja.1. str. Tehnologija transporta Cursus Publicus je ponajprije bio organiziran kao kopneni promet sa jahaćom ili zapreţnom stokom te kolima. kao i robe i putnika. Zaloţba Lipa.2. rijekama i jezerima koristili su se razni oblici plovila. Godine pr. za potrebe vladanja velikim rimskim carstvom2. stvorili najbolju i najrazvijeniju glasniĉku organizaciju onog vremena nazvanu Cursus Publicus(lat.1. kao i zadovoljiti sve veću kulturnu potrebu pismenog dijela stanovništva. TakoĊer trebalo je omogućiti iskorištavanje pokorenih teritorija. str. upoznali su se sa njegovom glasniĉkom sluţbom. brţe razmještanje rimskih legija. naselja ili stanovnika koji su ţivjeli neposredno uz ceste. ustrojiti putne postaje i ustanove. Cursus Publicus. kao i jezerski promet. izgraditi mostove i luke. brzojava i telefona u Hrvatskoj“.3 Cursus Publicus je bio strogo centralizirana i disciplinirana organizacija vlasti za cjelokupni rimski imperij. str. 28-29 4 Dr. Rimljani su koristili 15 vrsta razliĉitih zapreţnih kola te su prvi u povijesti koristili kola za prijevoz pisanih pošiljki. Za promet na moru. Zapreţna kola dijelila su se na putniĉka i tovarna. Troškovi odrţavanja ovog sustava išli su na teret provincija. osposobiti osoblje. Rabus Media. kojim je upravljao veliki birokratski aparat u ĉijem su raspolaganju bila znatna financijska sredstva. 2003. P. Širenjem Rimskog Carstva preko Alpa. 2007. Radi tih zahtjeva i potreba ustrojena je drţavna prometna organizacija. 21 Niţić. te zbog sigurnosnih i administrativnih razloga posjedovati putne isprave. Pri prijevozu pismenih pošiljaka. te su je usavršili. 1981. drţavna.1.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. Drţi se da ju je osnovao prvi rimski car Oktavijan August. povlašteni i imućniji graĊani i civilne osobe ili vojne osobe. Zagreb. izgraditi kopnena i pomorska prijevozna sredstva. dolazi do potrebe za razvijanjem takve prometne organizacije koja će zadovoljiti sloţene i narasle zahtjeve za drţanjem tako velikog prostora na okupu. osim jahaće stoke. Kopar. N.:“ Poštanski promet 1“. Da bi se mogao kvalitetno i organizirano odvijati promet bilo je potrebno izgraditi tvrde putove.Kr. Jurišević. F.

Drugim rijeĉima. dostupnost. bogato ukrašena. za prijevoz obiĉnih putnika i robe brzinom od 40 do 75 kilometara po danu. ipak jedan vrlo bitan element je nedostajao. dok obiĉni 5 6 Niţić. bile su opremljene ugostiteljskim obrtima. 2007. stalnost. Zagreb. kao i o vremenskim i putnim uvjetima za vrijeme transporta5. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. Hrvatski Telekom. a sluţila su za prijevoz careva i visokih drţavnih duţnosnika. a to je element javnosti. 31 Niţić. a koristila su se pri transportu pisama i drugih pošiljaka. njihovo timarenje. Svaki putnik je morao imati putnu ispravu kako bi se mogao koristiti uslugama. Iako ova sluţba ima gotovo sve elemente moderne pošte. c) Carus ili Carum su bila jednostavna kola sa dva kotaĉa. To su bile manje postaje sa svjeţim konjima. redovitost. manceps. brzinu. Hrvatski Telekom. N. To su bile veće postaje u kojima se moglo noćiti. U sklopu ovih postaja nalazilo se oko 40 konja i drugih zapreţnih ţivotinja kao i administrativno osoblje. 31 11 . konjima i osobljem koje je bilo zaduţeno za zamjenu teglećih ţivotinja. Slika 1 prikazuje omjer brzina ovih dvaju naĉina prijevoza. Provjeru putnika i prikupljanje obavještajnih podataka izvršavalo je posebno osoblje. na raskriţjima i u blizini vojnih stacionara. te osobljem za njihovu zamjenu i otklanjanje manjih kvarova.a) Reda je bila najvaţnije putniĉko sredstvo koje se koristilo i za putnike i za prtljagu. volovima i zapreţnom stokom. b) Karuca su bila raskošna putniĉka kola. za prijevoz visokih duţnosnika i glasnika brzinom od 190 kilometara po danu. a djelile su se na veće postaje mansiones i manje mutationes. njihovih obitelji te prtljage. cursus velox . Na putovima se odvijao obiĉni promet.:“Pregled povijesti pošte. kao i otklanjanje kvarova na transportnim sredstvima. sigurnost. Mutationes su bile manje postaje rasporeĊene na udaljenostima od oko dva i pol do četiri sata putovanja. koji se brino o cjelokupnom prometu na njegovoj dionici6. svjeţom teglećom stokom. Na ĉelu svake postaje nalazio se upravitelj. vozni red je bio striktno odreĊen i svaki otklon se kaţnjavao. Uz ove postaje bile su podignute krĉme te štale za ţivotinje. N. Da bi se promet moga kontinuirano odvijati kraj putova su izgraĊene postaje koje su se nazivale stationes. cursus clabularius. te brzi promet . 2007. U vrijeme cara Nerona Cursus Publicus je raspolagao sa 500 ovakvih kola. d) Cabula su bila teretna kola koja su se koristila pri transportu putnika. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. Cursus Publicus je bio iskljuĉivo u sluţbi privilegiranih. Pravila Cursus Publicus su bila vrlo stroga.:“Pregled povijesti pošte. TakoĊer su raspolagale sa svim vrstama zapreţnih kola. Zagreb. vojske. raspolagale su sa dovoljnim koliĉinama stoĉne hrane kao i hrane za putnike. agentes in rebus. bogatih i vojske. str. Zaprega je ovisila o veliĉini kola. od transporta do prenoćišta i prehrane. Mansiones su bile postaje izgraĊene na udaljenostima od jednog dana putovanja. str.

str.graĊani nisu bili u mogućnosti koristiti ovu sluţbu.:“Pregled povijesti pošte.000 sporednih i provincijalnih putova. Jadranski put. Ta cesta. iz Akvileje preko Trsta i Poreča vodila je sve do Pule. Odnos brzina obiĉnog prometa i prometa u sluţbi glasnika i drţavnika 2. Zagreb. protezao se.:“Pregled povijesti pošte. Hrvatski Telekom.1. 120. tadašnja Emona 8.000 kilometara putova. Glavni prometni pravci vodili su prema jugu i sjeveru Apeninskog poluotoka. Rimljani su izgradili 76. Labina.000 kilometara glavnih putova. preko Sicilije. Problem je bio u nedostatku sustava odvodnje što je ove putove ĉinilo neupotrebljivim za vrijeme jakih padalina. Na ovom putu jedne od vaţnijih postaja bile su Akvileja u sjevernoj Italiji i Ljubljana. pa do Plomina. Rimljani su dobro poznavali i iskorištavali konfiguraciju terena.2. što potvrĊuje ĉinjenica da i danas mnoge ceste prate trase starih rimskih cestovnih trasa. Sjeverni put. 2007. nazvana Flavijevska cesta. vodio je od Rima na sjever preko Akvileje i tadašnje Panonije. Juţni put zvan Via Apia vodio je na jug. morem do Sjeverne Afrike. Slika 1. 2007. što ukupno ĉini oko 200. a dio tog puta prolazio je i kroz Istru. stoga je ne moţemo nazivati poštanskom nego vrlo razvijenom glasniĉkom sluţbom7. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. Zagreb. N. Hrvatski Telekom. Uz ovaj glavni put postojala su i dva drugorazredna puta. od Rima do juga poluotoka. koji je za razmatranje vaţniji. uzduţ naše obale. jadranski i sjeverni put. MeĊutim. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. a na slici 2 oznaĉena. N. Kastava i Trsata. koji je poĉinjao u Akvileji prema jugu. te se dalje nastavljala do Nezakcija. Mreţa Rimskih putova u Istri Rimski putovi širili su se kako se širio i rimski imperij. 30 12 . U nastavku navedena su. 32 Niţić. mjesta u Istri i okolici za 7 8 Niţić. dalje na istok prema azijskim dijelovima Carstva. str.

(2010) 13 . i/ili u kojima su se nalazile odreĊene postaje9: -Trst (Tergeste) -Kopar (Aegida i Capris) -Piran (Piranum) -Umag (Humagum) -Novigrad (Civitas nova) -Poreč (Parentium).hr.istrapedia.koja se zna da su bila na relaciji jadranskog puta. u kojem se nalazila postaja tipa Mansiones -Pula (Pola-Pietas Julia) -Raša (Flumen Arsia) -Labin (Alvena) -Plomin (Plamona) -Buzet (Pinquentum) -Trsat (Trsatica). u kojem se takoĊer nalazila postaja tipa Mansiones 9 http://www.

Sa ovih putova odvajali su se lokalni putovi prema središtu Istre. Zadra. Cavtata i dalje. od Trsta do Trsata. Rimski putovi kroz Istru [35] Zatim jadranski put se nastavljao uzduţ naše obale preko Senja.istrapedia. Solina. 10 http://www. Teret uzdrţavanja cesta i postaja izdrţavalo je lokalno stanovništvo kao oblik poreza ili nameta. Na sjevernoj strani Istarskog poluotoka nalazila se direktna cesta. te je povezivala Tršćanski zaljev sa Kvarnerom.hr.Slika 2. kao što je već spomenuto 10. (2010) 14 . koja je vodila skoro u ravnini.

Langobarda te tatarskih Avara.2. koje se pretvaraju u dinastiĉka središta plemićkih obitelji. i dok Habsburgovci nisu zavladali unutrašnjošću poluotoka. ali i zbog promjene strukture stanovništva. Zaloţba Lipa. a i cestovna mreţa se prestaje odrţavati. zemljoradnicima. Na naseljavanje Slavena utjeĉu mnogi ĉimbenici. No prilikom naseljavanja mora nailazili su na poteškoće. Vipavskoj dolini. ĉiji se teritorij poĉetkom 14. 18-19 15 . Javljaju se istarske grofovije. no centralni dio Istre i slovenskog primorja ostaje pod vlašću goriĉkih grofova. u okolici Buzeta. oko 600. stoljeća Istra zajedno sa Kranjskom dolazi pod vlast akvilejskog patrijarha. okolici Trsta u Brkinima. u samu unutrašnjost pokrajine. godine pojavljuju se Slaveni. Istarska mjesta i „kašteli“. Za Istarske Slavene znaĉajna je bila vladavina Franaka. te na zapadnoj strani Ćićarije. Na taj naĉin na vlast dolaze akvilejski patrijarsi i goriĉki grofovi. stoljeća odvaja od akvilejske i mlećanske Istre. Nestankom velikog drţavnog aparata prestaje i potreba za glasniĉkom organizacijom Cursus Publicus. Mlećani svoju vlast šire i na sela u unutrašnjosti. budući da su oni smatrali svaki dio zemlje koji nije bio naseljen ili bez gospodara. Krajevi Istre i primorja prolaze u tom razdoblju kroz vrlo burna vremena.2. stoljeća se pogodbama privrednog i politiĉkog znaĉaja povezuju sa Mlećanima. 1981. Kopar. str. F. 11 Dr. Jurišević. utvrĊenja. jer srednji vijek karakteriziraju seobe naroda. Razlog tomu je što na tim podruĉjima nije bilo utvrĊenih gradova koji su se ponajprije morali osvojiti. zbog promjena vladara. To razdoblje srednjovjekovnog feuda trajalo je sve do dolaska Mlećana u naše gradove uz obalu. Formiraju se takozvane „krajine“ na našem teritoriju.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. a od 12. iz razloga što je Istra nakon pada Rimskog carstva ostala pod politiĉkom vlašću Bizanta. i tu dolazi do prvih sukoba manjih posjednika i feudalaca. drţavnom zemljom. a utvrĊeni gradovi uz more mogli su se dobro braniti od navale slavenskih plemena. a i drugdje se pogoršao. suraĊuju sa krajiškim vlastima. Srednji vijek i doba narodnih vladara Raspadom Rimskog Carstva prometni sustav u Europi. na Krasu . a takvih posjeda nakon pada Rimskog carstva je bilo mnogo. Franci su otvorili put Slavenima. Krajem 11. Hrvati i Slovenci razmjerno rano su se naselili na podruĉju Goriških Brda. koji ujedno postaje i istarski krajišnik. Nakon upada germanskih plemena Ostrogota. „grofovija Istra“ i „Graniĉka grofovija“11.

pismenim. Isto tako bio im je osiguran smještaj i hrana u svakom samostanu koji se nalazio na njihovoj ruti. 40 16 .:“Pregled povijesti pošte. godine. udruga staleţa te privatnih osoba 13. a samo u rijetkim sluĉajevima su prenosili pojedinaĉna pisma.) moţe nam dati uvid u odvijanje „pošte“ onoga vremena. 2007. Papini glasnici prenosili su.2. budući da je prijenos pisama bio dostupan imućnijim. sveuĉilišta. i time ona ĉini bitan preduvjet za pojavu glasniĉkih sluţbi koje su sluţile za prijenos pisanih vijesti. ali i izmeĊu Crkve i pojedinih vladara i dvorova. crkvenih osoba pa moţemo govoriti o glasniĉkoj sluţbi Rimske Crkve ili pošti Crkve. Isti svećenik je nosio obavijesti Rimskog pape Hrvatima u nekoliko navrata. U kasnijim pismima ne navode se glasnici što govori o tome da je Crkva imala dobre i sigurne prenositelje pisama 12. Element javnosti.:“Pregled povijesti pošte. a njima su upravljali magistri. Crkvena „pošta“ Veliku ulogu u prijenosu pisanih vijesti u tom razdoblju ljudske povijesti odigrala je Crkva. svećenika. str. koja se saĉinjavala od papinih glasnika.35-40 Niţić. Vijesti su se prenosile unutar Crkve. kao osnovni element suvremene pošte tu nije sluĉaj. Stoga Crkva stvara svoju glasniĉku sluţbu. Papa Ivan VIII poslao je pismo knezu Branimiru koje datira iz 07. N. Nekoliko saĉuvanih pisama iz doba kneza Branimira (879. Zagreb. kao preţivjela institucija Rimskog Carstva. Iz ovoga se zakljuĉuje da je komunikacija tekla preko jednog glasnika. privatnim osobama. Nije pogrešno donijeti zakljuĉak kako su Istra i istarski gradovi bili prolazne toĉke na putovima ovih dopisivanja pa moţda ĉak i odredište ili polazište dopisivanja.-892. Zbog troškova odrţavanja ove sluţbe. a to pismo je bilo odgovor na pismo poslano od strane kneza po svećeniku Ivanu. moţe se pretpostaviti da su one bile imućnije. Zagreb. slanje pisanih priopćenja preko svećenika. Tako je saĉuvan dio dopisivanja izmeĊu rimskih papa i Hrvata. Papini glasnici mogli su se nesmetano kretati unutar i izmeĊu pojedinih drţava.2. Iako se spominju privatne osobe. Iz pojedinih pisama moţe se vidjeti kako je i na koji naĉin tekla komunikacija izmeĊu Rima i hrvatskih vladara. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. a ne i obiĉnom puku. hodoĉasnika i obiĉnih vjernika nije uvijek bio siguran i dovoljno brz naĉin transporta. koji su bili popriliĉni. str. Hrvatski Telekom. Odgovor je takoĊer bio poslan po istoj osobi. što nije bio sluĉaj za obiĉan puk tog vremena. N. MeĊutim. hrvatskih biskupa i crkvenih dostojanstvenika iz gradova na hrvatskoj obali.1. odnosno hrvatskih kneţeva i kraljeva. Oni su slani na zadatke na temelju posebnog putnog naloga te su kao i svi ostali glasnici nosili sveţanj pisama. osim crkvenih pisama. bila je gotovo jedina pismena. Hrvatski Telekom. lipnja 879. sve do pojave sveuĉilišta. Crkva je nositelj školstva i obrazovanja. i pisma gradova. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. budući da je prijenos pisama putem glasnika bio skup. 12 13 Niţić. 2007.

U pojedinim jadranskim gradovima. godine. novĉarske. MeĊutim. Oni su bili poveznica izmeĊu pojedinih vlastelinstava. 24 17 . od Poreĉa do Dubrovnika. Nerijetko se taj promet odvijao i izmeĊu gradova. iz ĉega je vidljivo da je grad imao sluţbene glasnike u to doba. jer se druge nisu gradile. 2003. Tako u srednjem vijeku uz spomenutu crkvenu poštu imamo još i mesarske. Razvitkom obrta i zanata. mazge i magarci. str. sveuĉilišne. Posebno brzi glasnici mogli su preći do 100 kilometara. 44 Tabak. Na Hrvatskom prostoru takav meĊunarodni promet obavljao se putem dubrovaĉkih glasnika. Prijevozno sredstvo su bile tegleće ţivotinje. Treba još jednom navesti da su se uvjeti putovanja pogoršali u odnosu na rimski Cursus Publicus.2. 14 15 Niţić. koji. TakoĊer imamo primjer grada Trogira. Odnos brzina prijenosa pošiljaka prikazan je slikom 3. samostanske.:“Pregled povijesti pošte.2. ali i slobodni seljaci. Rabus Media. ali i izmeĊu vladara i crkve. Prijenos pisama meĊu gradovima Srednjovjekovni gradovi imali su posebne statute. koji su besplatno ili uz malu naknadu obavljali ovu sluţbu. ali u najvećoj mjeri promet se odvijao pješice. Zagreb. gradska. radi neodrţavanja postojećih rimskih cesta i njihove dotrajalosti. glasniĉka sluţba. pojedini gradovi organiziraju vlastite glasniĉke sluţbe radi prijenosa vijesti unutar grada. P. iz ĉije je prošlosti saĉuvan podatak o slanju glasnika banu Pavlu Šubiću.2. trgovaĉke itd. Prvi dokaz postojanja takve glasniĉke sluţbe pojavljuje se u Vinodolskom zakoniku iz 1288. N. koje postaju vladajući sloj. Radi boljeg funkcioniranja gradskih sluţbi. kao kmetovi. a neki su uţivali samostalnost u okviru gradova-drţavica. ukljuĉujući istarske. ali i tadašnji promet se odvijao istim cestama. ali i izmeĊu gradova14. str. Glasnici i prenositelji pisama su najĉešće bile osobe i pojedinci iz niţih društvenih slojeva. imali svoje gradske glasniĉke sluţbe za prijenos pisanih obavijesti unutar grada za potrebe gradski vlasti. Priroda njihovog posla stvara potrebu za prenošenjem vijesti pa se tako u gradovima formira općinska. „poštu“ je u to vrijeme srednjovjekovne neimaštine mogao koristiti samo uski krug povlaštenog društva pa ovu ĉinjenicu valja istaknuti kao prapoĉetak javnosti pošte15. javlja se potreba za komunikacijom unutar pojedinih cehova. Uzimajući primjer grada Trogira moţe se zakljuĉiti da su i ostali primorski gradovi iste i veće veliĉine.:“ Poštanski promet 1“. a koristeći konja oko 50 kilometara. Zagreb. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. zlatarske i druge obitelji. Tako se za jedan dan hoda moglo prevaliti oko 30 kilometara. 2007. a takoĊer je radi usporedbe prikazan i rimski cursus velox. Ove glasniĉke sluţbe bile su u iskljuĉivo u sluţbi navedenih cehova. a neke su gradske glasniĉke sluţbe prerasle i u meĊunarodne jer su njihovi glasnici prenoseći pisma prelazili granice drţava. te uzdizanjem pojedinih obitelji. uzdiţu se brodovlasniĉke. ali su svoje usluge nudili i onima koji su to mogli platiti. Hrvatski Telekom.

Krajem 12. Slika 3. 1981. u kojemu se jamĉi sigurnost prolaska venecijanskih glasnika na podruĉju njegovoga kraljevstva. krĉme. Odnos brzina prijenosa pošiljaka izmeĊu srednjovjekovnog naĉina transporta i rimskog cursus velox-a 2. što je prvi spomen venecijanske glasniĉke sluţbe na našem podruĉju. ali se i noćilo pod vedrim nebom. 19 18 . što je dokaz postojanja prijenosa pošiljaka Jadranskim morem. Jurišević. pa je ovaj posao bio izuzetno teţak i mukotrpan. F.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. Prvi podatak o postojanju mletaĉke glasniĉke sluţbe potjeĉe iz godine 840. dok je centralni i sjeverozapadni dio pripadao goriĉkim grofovima. kada je sklopljen ugovor izmeĊu Venecije i rimsko-njemaĉkog kralja Lotara I. Venecijanska glasniĉka sluţba Veliku vaţnost razvoju poštanske djelatnosti u Istri ima venecijanska glasniĉka sluţba. str. Nisu bile strane niti pljaĉke i umorstva glasnika. Venecijanska republika je kroz mnoga stoljeća imala jake diplomatske i trgovinske veze sa susjednim drţavama pa je stoga morala imati i razvijene prometne i poštanske veze. stoljeća dolazi do podjele unutar venecijanskih glasniĉkih sluţbi. Kopar. godine. odnosno Habsburgovcima. Zaloţba Lipa.3. stoga je i bio obaveza niţih društvenih slojeva. U drugoj polovici 10. ĉija je glavna djelatnost bila 16 Dr.Kao noćišta i odmarališta koristili su se samostani. Ovaj ugovor je izuzetno bitan jer se odnosio i na podruĉje Istre. Tako u Veneciji nalazimo centraliziranu glasniĉku sluţbu koju je osnovalo „Društvo venecijanskih kurira“ (Compagnia dei Corrieri Veneti )16. stoljeća venecijanski kuriri prenose pisma sve do Carigrada. budući da je Venecija dugi dio vremena gospodarila velikim dijelom hrvatske obale ukljuĉujući dio Istre. Jedna skupina glasnika izdvaja se iz drţavne uprave te osniva privatnu tvrtku.

Zagreb.org. Kopnenim putem pisma su prenosili kuriri. pješice ili jahajući na konjima. Za razliku od privatnih glasnika. Napomenimo da Mletaĉka Republika u svojem višestoljetnom gospodarenju dijelovima Dalmacije nije izgradila niti metra ceste. Hrvatski Telekom. Na našem teritoriju prijenos se vršio izmeĊu venecijanske vlasti i naših otoka i gradova na obali pomoću vlasnika brodova koje su venecijanske vlasti obavezale da prenose pisma. U Istri je bilo drugaĉije. oni su bili vrlo jednostavni. str. Prijenos se prenosio na relaciji Venecija-Zadar-Kotor i natrag. Prijenos se u poĉetku vršio besplatno. te su njihova mjesta bila osloboĊena plaćanja nameta. N. te se za vladavine Mlećana otvaraju prvi poštanski uredi. a nije otvorila niti jedan poštanski ured 17 . ruĉno izraĊeni od drveta18.53-55 http://www. koji se smatraju utemeljiteljima pošte. godine i Mletaĉka Republika uvodi ţigove u svoju glasniĉku sluţbu. te kao što se vidi.:“Pregled povijesti pošte. Izumom poštanskih ţigova u Engleskoj 1661. a kasnije su za svoj rad pomorci dobivali naknade. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. nego se njeni glasnici pojavljuju i u unutrašnjosti Hrvatske. Zanimljiva je ĉinjenica da iz ove privatne udruge potjeĉe i obitelj Taxisa. Da bi se mogla baviti navedenim poslovima ova tvrtka je morala besplatno prenositi dio drţavnih pošiljaka. (2010) 19 . a vjerojatno su mnoga istarska mjesta. No ova sluţba nije djelovala samu u Jadranskom moru i priobalju. dok su ceste još uvijek bile slabe te su uglavnom sluţile samo za tovarni promet.istrianet. uz more bila u sluţbi venecijanskih glasnika. Da bi prijevoz pisama bio siguran i brz. Ţigovi Mletaĉke republike [33] 17 18 Niţić. Nema pouzdanih dokaza da je ova privatna udruga prenosila pošiljke na našem teritoriju. drţavni glasnici su iskljuĉivo prenosili sluţbena pisma. Slika 4. preko koje prenose vijesti u Budim.prijenos privatnih pisama. 2007. Na slici 4 prikazani su ţigovi Udina i Kopra pod mletaĉkom vlašću. Tako imamo razliĉite ţigove za razliĉite poštanske relacije. pojedina mjesta uz more su uvijek imala slobodne i spremne laĊe. na toj relaciji.

i koje su utjecale na cjelokupnu poštansku djelatnost na podruĉju Europe pa tako i na našim podruĉjima. Ovi kuriri razlikovali su se od drugih zato što su njihovi konji na glavama imali koţu od jazavaca (tasso na talijanskom znaĉi „jazavac“). Zaloţba Lipa. i 17. Hrvatski Telekom. potiĉu napredak društva. str. 1981. stoljeću Amadeo Tasso iz Bergama organizirao je jahaću poštu te je stvorio dobro organiziranu sluţbu koja je imala ĉak i vlastitu banku. MaĊarsku i civilnu Hrvatsku. N. tako da su u upravljanju poštanskim poslovima puno veću ulogu dobili viši poštanski uredi. a njihovim uslugama koristili su se velikaši. dok se manji uredi dodjeljuju plemstvu ili imućnijim graĊanima. Jurišević. jer tada dvorski i vojni poštohodi postupno postaju javni i redoviti.1. Zagreb. ili Turn-Taxis20. Austrijsko Carstvo provodi decentralizaciju poštanske uprave. izum kompasa. moţe se zakljuĉiti da je nastala iz glasniĉkih sluţbi. Obitelji Turn-Taxis U 13.:“Pregled povijesti pošte. prinĉevi. koje se smatraju zaĉetnicima pošte. str. F. ĉija se jurisdikcija odnosi na Austriju.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. Stupanjem u rodbinsku vezu sa obitelji Torriani to se robno plemstvo još više uĉvrstilo te je tako nastala plemićka obitelj Torre-Tasso. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. dok je poštu na vojnoj granici nadgledalo i organiziralo Dvorsko ratno vijeće. Tadašnja geografska otkrića. 22 20 . Amerike i Australije. Od godine 1722. kada je preuzela sluţbu prijenosa pisama za Habsburgovce na podruĉju Svetorimskog 19 20 Niţić. veći poštanski uredi dolaze pod drţavnu upravu. Na povijesnoj sceni pojavljuju se obitelji Taxis i Paar. stoljeće moţe se nazvati prelaznim razdobljem u poštanskoj povijesti. Podrţavljenjem pošte. Tassovi kuriri prenosili su tadašnju poštu. povećanu potrebu za robnom razmjenom te povećanu potrebu za dopisivanjem. pošta u Carstvu dolazi pod drţavnu upravu. Razvoj pošte kao javne sluţbe Razvijanjem društva pojavljuje se i javna poštanska sluţba dostupna svima. Ovakvo ureĊenje djelomiĉno se prekida za vrijeme francuskih Ilirskih provincija 19 . Kopar. Godine 1783. pa ĉak i pape. te na vojnu granicu. 2007. tiskarskog stroja i manufakture. Iako nije moguće utvrditi toĉan datum nastanka pošte kao javne sluţbe. Presudnu ulogu razvoja poštanske javne sluţbe odigrala je spomenuta talijanska obitelj Taxis. Razdoblje koje obuhvaća 16. 3.3. a osim usluge prijenosa pisama pojavljuje se i usluga prijevoza putnika i novca. 66 Dr.

Njemaĉkog Carstva. Prvi poštohod uspostavio se 1489. godine izmeĊu Italije i Nizozemske preko Tirola, a prvi iz obitelji koji je stupio u sluţbu Habsburgovaca bio je Johan Tass. U sljedećim godinama stvaraju se mnogi poštohodi, meĊu kojima neki dolaze i do hrvatskih gradova Varaţdinu, Karlovcu, Zagrebu i Rijeci. Ova obitelj je od cara Filipa Lijepog godine 1505. dobila dopuštenje da im poštanske vreće budu otvorene, odnosno da ih osim za drţavna pisma mogu koristiti i za prijenos privatnih pisama. Ta ĉinjenica se moţe uzeti kao prerastanje glasniĉkih poštohoda u javnu poštansku sluţbu21. Zanimljiv je podatak da je car Maksimilijan odlikovao Francesca Tassa plemićkom titulom grofa, za zasluge prenošenja pošte u teškim ratnim uvijetima, i dodijelio mu feud Barban u Istri. To je dokaz postojanja ove stare i za poštu vrlo bitne obitelji na podruĉju Istre, a vjerojatno i prisutstva njihovih kurira na istarskom poluotoku22. Obitelj Turn-Taxis je nakon duţeg spora sa ostalim glasniĉkim sluţbama tog vremena dobila iskljuĉivo pravo na obavljanje poštanskog prometa. Ova obitelj je bila i ostala sinonim za pošto, obavljajući poštanski promet punih 450. godina 23.

3.2. Obitelji Paar
Sliĉan poloţaj u Austriji imala je obitelj Paar, koja je organizirala poštanski promet u Austriji, Ugarskoj, Ĉeškoj, Hrvatskoj i drugim zemljama pod Austro-Ugarskom vladavinom od polovice 16. stoljeća pa do polovine 18. Stoljeća. To je trajalo sve do prelaska pošte u drţavno vlasništvo24. Prvi Parr je bio Baptista Parr, koji je 1573. godine postao dvorski podmajstor, zatim Johan Hristof Paar 1624. godine dobiva nasljedno leno i pravo na korištenje i organizaciju poštanskog prometa u Ĉeškoj i habsburškoj Ugarskoj. Godine 1623., Paar je poštansku sluţbu u Austriji, MaĊarskoj, i civilnoj Hrvatskoj preuzeo od Carla Magnia, koju je Magnia nešto ranije poštu preuzeo od Taxisa. Paari su imali pravo otvarati pošte, organizirati poštanski promet te su imale pravo izdavanja koncesija drugim osobama, imenovati sluţbenike, te voditi disciplinske postupke. U to vrijeme postojao je dvojni poštanski sustav, vojno-krajiške poštanske postaje te Paarove komercijalne poštanske postaje. Paarovi su postupno preuzimali vojne postaje da bi godine 1703. ovladali cjelokupnim poštanskim sustavom. Tako je bilo sve do podrţavljenja poštanske sluţbe godine 1722., kada se obitelji Paar oduzima koncesija. Zadrţali su neke upravljaĉke poloţaje, da bi im 1743. godine Marija
21 22

Niţić, N.:“Pregled povijesti pošte, brzojava i telefona u Hrvatskoj“, Hrvatski Telekom, Zagreb, 2007, str.57-58 Dr. Jurišević, F.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“, Zaloţba Lipa, Kopar, 1981, str. 23 23 Tabak, P.:“ Poštanski promet 1“, Rabus Media, Zagreb, 2003, str. 25 24 Tabak, P.:“ Poštanski promet 1“, Rabus Media, Zagreb, 2003, str. 25

21

Terezija i njih oduzela. Od tada jedino što im je preostalo jest pravo da na svom obiteljskom grbu imaju poštanski znak, rog25.

3.3. Francuski ustroj poštanskog prometa
Za veliki dio Istre i Dalmacije, znaĉajan povijesni dogaĊaj bio je pad Mletaĉke Republike, koja je prestala postojati dolaskom Napoleonovih francuskih trupa. Novonastalu situaciju Habsburgovci su iskoristili na naĉin da su zagospodarili cijelom Istrom, a mirom u Kampoformiju 1797. godine, Dalmacija s Bokom Kotorskom dolazi u sastav Austrije. Austrijska vlast na podruĉju Dalmacije otvara poštanske urede i gradi ceste, dok se na podruĉju Istre stanje bitno ne mijenja. Porazom Austrije 1805. godine kod Austerlitza, Dalmacija i Istra dolaze pod francusku vlast, te ulaze u sastav Kraljevine Italije koju su ustrojili Francuzi. Poštanski zakoni i propisi na našim krajevima tada su bili isti kao i u Italiji, s time da je Zadar postao središte uprave i pošte za Dalmaciju s Bokom, dok je za Istru sjedište bilo u Kopru. Francuzi su bili poznati po gradnji cesta, meĊu kojima je najpoznatija „Lujzijana“ , od Karlovca do Rijeke, koja je u to doba bila jedna od najboljih cesta u Europi. U navedenom razdoblju postojale su civilna i vojna pošta koje su bile odvojene, a francuski propisi su strogo kaţnjavali osobe koje su mimo pošte prevozili pošiljke. Osim pisama, prenosili su se paketi i novac, poštanski uredi radili su deset sati na dan, a pošiljke su se preuzimale u uredima. Prenositelji su bili kuriri, ali se u izvanrednim situacijama koristila i štafetna pošta, koja je za privatne korisnike bila skupa pa se i rjeĊe koristila. Pošiljatelj je plaćao cijenu prijenosa pošiljke, a nakon uruĉenja pošiljatelju bi se dopremila potvrda o uruĉenju26. Porazom Austrije kod Wagrama godine 1809. pod francusku upravu dolaze Gorica, Trst, Trţić, Kranjska s primorjem, te dio Koruške, Hrvatske i Dalmacije. Francuska vlast od novoosvojenih podruĉja, zajedno sa ranije osvojenom Istrom i Dalmacijom formira „Ilirske provincije“, prikazane na slici 5. Ljubljana postaje upravno središte Ilirskih provincija, i ujedno središte pošta, koja je imala zadaću da uskladi prijašnje poštanske propise sa francuskim. Francuzi su zadrţali zateknute poštohode, ali su naredili da poštonoše nose njihovu uniformu, koja je bila šarena sa francuskim oznakama. Francuzi su, pri preuzimanju ureda, takoĊer odredili propise27: -nitko ne moţe postati poštar bez odobrenja generalnog direktora pošte

25

Niţić, N.:“Pregled povijesti pošte, brzojava i telefona u Hrvatskoj“, Hrvatski Telekom, Zagreb, 2007, str. 61 Niţić, N.:“Pregled povijesti pošte, brzojava i telefona u Hrvatskoj“, Hrvatski Telekom, Zagreb, 2007, str. 70 Niţić, N.:“Pregled povijesti pošte, brzojava i telefona u Hrvatskoj“, Hrvatski Telekom, Zagreb, 2007, str. 71

26 27

22

-poštansko osoblje mora pismenim putem zatraţiti ostanak u sluţbi i obavezati se da će izvršavati sve zadaće koje ta sluţba od njih zahtijeva, kao što su briga o konjima, itd. -iznajmljeni konji će biti prema odreĊenoj tarifi plaćeni poštarima -vlasnici kola koji u pojedinim postajama mijenjaju konje, duţni su platiti odštetu od 25 centi po konju -poštari su osloboĊeni primanja vojnika, njihovog hranjenja i noćenja -poštarima je zabranjeno slanje obiĉnih pošiljki po brzim kuririma

23

24 . morao je biti jedan postiljon koji se brinuo o tome da konji budu zamijenjeni u što kraćem roku.Slika 5. Noću u štali. Nije smio napustiti stanicu bez posebne dozvole niti je smio premjestiti stanicu na drugo mjesto. TakoĊer se brinuo za urednost štala te se skrbio o putnicima koji su noćili u stanicama. Istra u doba „Ilirskih provincija“ [36] Poštanski upravitelji onoga doba obavljao je više zadaća te osim što se brinu o pošiljkama on je ujedno bio i naĉelnik stanice te gostioniĉar.

5 franka za mjesto u zatvorenoj koĉiji. crvene i crne boje. str. a s dvije crte u sluĉaju da je poštarina u potpunosti plaćena 29.1 franka na osnovnu tarifu. F. a 1. U drugom redu nalazi se naziv provincije 28 29 Dr. a nerijetko su varali i dizali tarife iznad svake mjere. propisana je tarifa za obiĉna pisma.Privatni korisnici koji su koristili uslugu brzih poštanskih štafeta. pošiljatelj je plaćao kauciju.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. 1981. itd. Jurišević. godine. TakoĊer. Strana pisma na kojoj se nalazila adresa bila je dijagonalno prekriţena i to s jednom crtom. F. Kopar. Kopar. a lakša od 10 grama. i to 4 krajcara za unutrašnjost. Putnici su mogli prijaviti sve nepravilnosti u sluţbi. Zaloţba Lipa. Zaloţba Lipa. koji su bili poznati po svojoj bahatosti. zaraĉunavano je dodatnih 0. gdje se u gornjem redu nalazi oznaka pošte. mogli su prijaviti sve nepravilnosti u radu poštara i postiljona. Tako je propisana tarifa.01. kao na primjer „P. Što se tiĉe prijevoza pošiljki imamo sljedeće tarife: -prema prvoj odluci iz koja datira iz 20. iz ovog vremena ostali su nam ţigovi pošta u dva reda.12.P. 0. propisano je da se razdaljine raĉunaju u kilometrima. dok crveni ţig je oznaĉivao neplaćenu poštarinu. morali su tarifu za prijevoz plaćati unaprijed.2 franka. str. 0. Jurišević. za otvorenu koĉiju. odnosno. 42 25 .75 franka. Za prijevoz jedne osobe do prve poštanske stanice cijena je bila 0. Trieste“ (kratica „P. za udaljenost od 200 kilometara.P. godine.1812. Crni ţig znaĉio je da je poštarina plaćena. u sluĉaju da je pošiljatelj platio pola poštarine. Za pisma teţa od 6 grama.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. za pismo do 6 grama za udaljenost od 100 kilometara.1809. 39 Dr. a 8 krajcara za inozemstvo (jedan krajcar iznosio je stoti dio franka) -prema odredbi objavljenoj u ĉasopisu „Telegraf officiel“ koja datira iz 08. a za pošiljke za koje se nije odmah mogla odrediti tarifa. Oni postiljoni i poštari koji su se više puta oglušili na pravila poštanskog prometa bili su izbaĉeni iz sluţbe.“ oznaĉuje Port Payepoštarina plaćena prilikom predaje pisma). Francuzi su kod nas uveli posebne poštanske ţigove. a teţina pisama i paketa u gramima i kilogramima.3 franka. U štafetnoj tarifu u obzir su se uzimale sljedeće postavke 28: -otpremna taksa -prijevozna taksa -mjesna taksa -napojnica za postiljona -posebna taksa za uručivanje pošiljke -i takse inozemnih stanica kroz koje je prolazila štafeta. 1981.

Pismo rijeĉke pošte iz vremena Ilirskih provincija [3] U tablici 1.1750 22. ili datumi prvog spominjanja tih ureda iz povijesnih izvora. Pošte koje su postojale u vrijeme ilirskih provincija Mjesto Kopar Poreč Lipa Pazin Rovinj Pula Vodnjan Kostanjica Izvor: [3] Vrijeme otvaranja sredina 18. Pisma s ovim ţigovima su vrlo rijetka. 3. još za vladavine Mletaĉke Republike: Tablica 1. 17.. Prema tim datumima vidimo da su navedene pošte u Istri postojale i prije francuske okupacije. godine. Austrijski ustroj poštanskog prometa (1815-1918) 30 http://www. gdje će ostati više od stotinu godina. a na slici 6 prikazano je jedno takvo pismo rijeĉke pošte s ţigom Napoleonove Ilirije 30 Slika 6. navedene su pošte koje su postojale u vrijeme Ilirskih provincija. Poštanska uprava tada dolazi pod nadleţnost austrijske krune. TakoĊer navedeni su i datumi otvaranja tih pošti. (2010) 26 .„ILLYRIE“. st. još prije Napoleonova konaĉnog sloma. prestaju postojati Ilirske provincije.1756 1784 1784 1784 1784 1787 Godine 1813.05.4.istrianet.12.org. sve do kraja prvog svjetskog rata 1918.

godine. 1981. „Austrijske Ilirske Provincije“ u ĉijem je središtu bio Trst.Nakon poraza Napoleona 1815. te zajedno sa Trstom i Goricom ĉini novu upravnu i politiĉku jedinicu “Austrijsko primorje“ ili tzv. tako da su poštari i dalje zadrţali svoje posebne povlastice. TakoĊer su imali prednost na cestama. Jurišević. Kopar. Slika 7. Zaloţba Lipa. nikakav rad. Istra u vrijeme Austrijskih Ilirskih Provincija prikazana je na slici 7.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. 31 Dr. 68 27 . tj. F. str. i sva kola i zaprege su im se morali micati s puta kada bi ĉula postiljonov rog31. Koristan izvor informacija o prometnim i poštanskim vezama u to vrijeme svakako je „Geografska poštansko-prometna karta Italije“ (Carta postale ed itineraria dell Italia). kao to da nisu imali obavezu primati vojsku u svoje krĉme ili nisu smjeli biti pozivani na nikakvu „rabotu“. Istra u vrijeme „Austrijskih Ilirskih provincija“ [33] Nakon pada Napoleona poštanski uvjeti nisu se mnogo promijenili. Istra dolazi ponovno pod Austrijsku vlast.

sadrţi podatke o tarifama i uvjetima na cesti. a osim navedene primjenjivale su se i ½ . a iz Buzeta u Kopar.prikazana na slici 8. Slika 8. Udaljenosti na karti oznaĉene su posebnim popreĉnim linijama dugima 3 milimetra koje su oznaĉivale jednu poštansku razdaljinu. Poštanska razdaljina nije se odreĊivala samo na temelju udaljenosti izmeĊu poštanskih stanica. iz Labina u Pazin. godine. carsko-kraljevski savjetnik i direktor pošta Venecijanskih pokrajina u Veneciji. koju je izradio F. a datira iz 1833.. te osim podataka o poštanskim rutama i poštanskim stanicama.Botte. Karta prikazuje i Istru. i koju je posvetio tadašnjem upravitelju pošta u Beĉu. Poštanska karta Istre iz 1833. Putovi prijenosa pošiljaka za navedene gradove prikazani su na slici 8. te ¼ poštanske razdaljine. iz Rovinja u Poreĉ. Iz Pule prema Vodnjanu i dalje prema Pazinu išla je štafetna pošta. a Pazin i Rijeka su bili povezani štafetnom poštom. godine [3] U navedenom izvoru spominje se da su poštu iz Kopra u Piran i Buje prenosili kuriri na konjima. nego se odreĊivala i na temelju prometnih uvjeta na putovima 28 . Pješice se pošta prenosila iz Vodnjana u Rovinj.

Za prijevoz zapregom sa dva konja. F. Zaloţba Lipa. Zaloţba Lipa. Jurišević. F. rupe na cestama i druge nepogodnosti. Kasnije u drugoj polovici 19.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“.35 forinti. Nisu bili strani ni razbojniĉki prepadi poštanskih koĉija koji su ponekad osim materijalne odnosili i ljudske ţrtve. Jurišević.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. Kopar.75 forinti. a u opticaju je bio najrazliĉitiji domaći i strani kovani novac. te 30 krajcara napojnice postiljonu za svaku poštansku razdaljinu. Treba napomenuti da su se tarife tog vremena stalno mijenjale. kiše.65 forinti. a do Pule 10. Jurišević. a za prijevoz ovom koĉijom trebalo je platiti razliĉite tarife 34. Uvjeti putovanja i dalje su bili teški te su putnici morali trpjeti nalete bure.izmeĊu pojedinih poštanskih stanica. str. 57 34 Dr. Tako se poštanska razdaljina izmeĊu poštanskih stanica mogla smanjiti ili povećati. 1981.01. Pošte otvorene od pada Napoleona pa do sredine 19. Kopar. 1981. Zaloţba Lipa. [3] Vrijeme otvaranja 1820 1820 1822 1826 1840 01. 60 29 . Tablicom 2 prikazane su pošte otvorene u Istri nakon pada Napoleona pa do sredine 19.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. Sjedišta u unutrašnjosti koĉije bila su najskuplja. Kopar. putnik je plaćao 2 forinte.08. str. Za prijevoz paketa i teških pošiljki upotrebljavala su se teška Malle kola. Red voţnji koĉija objavljivan je u publikacijama jedanput godišnje pa se stoga praktiĉki i nije mijenjao. str.1841 1841 1849 32 33 Dr. 1981. na putu od jedne poštanske razdaljine. Na podruĉju Istre spominje se Malle pošta koja je vozila izmeĊu Trsta i Pule. Što se tiĉe poštanskih koĉija. Tablica 2. stoljeća. u ovisnosti o poboljšanju ili pogoršanju uvjeta na putovima32. Cijena do Kopra je iznosila 1. a primala je tri putnika.1841 19. stoljeća Mjesto Labin Buzet Buje Motovun Volosko Viţinada Ţminj Višnjan Plomin Izvor: [2]. stoga je poštar morao biti veoma spretan trgovac i bankar 33. koja se koristila za prijevoz pošiljki i ljudi. upotrebljavali su se kola zvana furgoni i brancardi. F. stoljeća primjenjuje se takozvana Malle pošta. dok su mjesta pored koĉijaša bila jeftinija. a do Pule 17 sati. Do Kopra joj je trebalo 3 sata. do Buja 6 i pol sati. do Buja 3. 57 Dr.

a u donjem dijelu oznaka datuma. ali ne i njihov oblik. U Austrijskoj monarhiji prvi ţigovi se pojavljuju razmjerno kasno.1850. str. Pa tako crna boja se upotrebljavala za obična pisma. Od godine 1838. do pojave prve poštanske marke u Austrijskoj monarhiji 01. jednoredni bez datuma i dvoredni sa datumom.:“Poštanski manipulativni ţigovi Hrvatske 1755-1981“. Konaĉno pred kraj pred filatelistiĉkog razdoblja pojavljuju se ţigovi u obliku dvostruke kruţnice. dominiraju ţigovi bez okvira. godine. plavi i zeleni ţigovi. 1994. poštanski ţigovi nisu imali datum.4. Potrebno je navesti i boje ţigova. Na slikama 9 i 10 prikazani su ţigovi Buja. Kod gumenih ţigova tijekom korištenja primjećuju se promjene u njihovim karakteristikama. Osim jednorednih i dvorednih ţigova. D. U prilog njihovoj raznolikosti ide i to što su za izradu ţigova odgovarali sami upravitelji pošta. crvena je oznaĉavala preporučena pisma. ali pojavljuju se i crveni. budući da su poštanska pravila toga vremena propisivala njihovu upotrebu. 35 Cividini.06. godine nalazimo razliĉite oblike ţigova. Hrvatski Filatelistiĉki Savez. no bilo ih je i od drveta te od gume. U periodu od 1817. -mogućnost vraćanja pošiljke pošiljatelju ukoliko ju nije bilo u mogućnosti isporuĉiti. (2010) 30 . koji je isprva imao oznaku dana i kraticu mjeseca bez godine. jer se poštarina naplaćivala s obzirom na udaljenost izmeĊu mjesta otpreme i mjesta uruĉenja. a prvi ţig natpisa „Wienn“ datira iz 1751. do 1838. Valja napomenuti da se prvi ţig u Hrvatskoj pojavljuje u Rijeci godine 1755. pojavljuju se i ovalni te pravokutni ţigovi.1. Zagreb. koji se upotrebljavaju i kasnije za poništavanje maraka radi spreĉavanje njihove ponovne upotrebe. ako ne to je umjesto njega ĉinila pošta. Svaka boja je predstavljala odreĊeno rukovanje razliĉitim vrstama pisama. a njihov tvorac je Henry Bishop. a zelena i plava boja se koristila prilikom oznaĉivanja specijalnog rukovanja pošiljkama36. Poštanski ţig uveo se iz sljedeća dva razloga: -mogućnost kontrole naplaćivanja poštarine. Ţigovi su najĉešće bili izraĊeni od metala.org. sa nazivom mjesta u gornjem luku. Imali su oblik prepolovljene kruţnice u ĉijem se gornjem dijelu nalazila oznaka mjeseca. godine. To je oduzimalo previše vremena. Do godine 1838. i to ruĉnim ispisivanjem.. Poštanski ţigovi i marke Prvi poštanski ţigovi pojavili su se u Engleskoj godine 1661. a ĉitkost je bila upitna. koji su preteţno bili crni. 7 36 http://www.3.istrianet. iz bilo kojeg razloga35. Mjesto odašiljanja morao je naznaĉiti pošiljatelj. a nakon te godine je propisano da svi ţigovi nose datum.

2003. 2007. Tako je već 1840. 80 31 . Zagreb. zamijenjen jedinstvenom tarifom. godine 1850.:“Pregled povijesti pošte. za razliku od Engleske. N. njena uloga i znaĉaj“. Zagreb. MeĊutim. Netipizirani jednoredni ţig Buja bez datuma [33] Slika 10. godine u Engleskoj izašla prva poštanska marka 37. str. str. 9 krajcara. Ovaj cjenik je godine 1866. Pa tako za udaljenost od 10 milja od otpremne pošte cijena je bila 3 srebrna krajcara. u Austriji se uvode tri cjenika za razliĉite udaljenosti. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. Rabus Media. U Austriji se prva poštanska marka pojavljuje nešto kasnije.Slika 9. Te poštanske marke koristile su se i na podruĉju Istre. gdje je za pismo odreĊene teţine cijena bila ista bez obzira na udaljenost. P. bez obzira na udaljenost 38. kako prikazuju slike 11 i 12. On je u svojoj brošurici „Poštanska reforma. 28 Niţić. izmeĊu ostalog naveo potrebu plaćanja poštarine upotrebom poštanske marke odgovarajuće vrijednosti.:“ Poštanski promet 1“. za udaljenost od 20 milja cijena je bila 6 krajcara. Motivi prvih austrijskih maraka bili su dvoglavi orao i lik cara Franje Josipa. 37 38 Tabak. Dvoredni ţig s datumom [33] Što se tiĉe poštanskih maraka. Hrvatski Telekom. njihova pojava usko je vezana uz reforme Rowlanda Hilla. a za udaljenost od preko 20 milja.

TakoĊer.UvoĊenjem poštanske marke. Razglednica sa poštanskom markom sa motivom cara Franje Josipa [34] Slika 12. uvelike se pojednostavljuje poštansko poslovanje. Slika 11. što omogućuje znatno povećanje korisnika poštanskih usluga. Povećanje broja korisnika uvjetuje potrebu za sve većom dostupnošću poštanske mreţe pa se u narednom razdoblju znatnije razvija poštanski i prometni sustav te se otvaraju novi poštanski uredi. smanjuju se cijene i pojednostavljuje se naplata poštanskih usluga. Pismo poslano pomorskom poštom u Udine [34] 32 . a naroĉito obraĉun cijena s obzirom na komplicirane daljinske tarife.

Ambulantne pošte zapošljavale su posebno obuĉeno osoblje. Dolaskom ţeljeznice na poštansku scenu takve postaje-gostione gube svoj znaĉaj. Prijevoz ţeljeznicom je bio osjetno jeftiniji. a kasnije uspostavljena je autobusna poštanska linija Pazin-Poreč. kolima. tamo gdje nije išla ţeljeznica. 1981. dograĊena je uskotraĉna pruga Trst-Kopar-Sečovje-Buje-Poreč. što nije riješilo problem zbog malog broja mjesta u još tada primitivnim autobusima. Dok su na glavnim prugama prometovale ambulantne pošte. Valja napomenuti da su već godine 1907. Godine 1902. što je poštansku sluţbu uĉinilo još pristupaĉnijom graĊanima. Zaloţba Lipa.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. Pa je tako prijevoz jedne osobe poštanskom koĉijom godine 1877. godine. koji je bio jeftiniji i ekonomiĉniji. Upotreba ţeljeznice za prijevoz nije doĉekana s odobravanjem od strane poštanske uprave. Zagreb.:“Pregled povijesti pošte. pošiljkama. F. str. razred za istu udaljenost koštao je 36 krajcara.2. 1. Broj pošta uz ţeljeznicu naglo se povećavao iz godine u godinu te je širenje ţeljeznice omogućavalo i širenje poštanske mreţe. odnosno cijena poštanskih usluga znatno se smanjila. proći će dosta vremena. Pošta i ţeljeznica brzo se sporazumijevaju. Prva ţeljezniĉka pruga u Hrvatskoj izgraĊena je od Zidanog Mosta do Zagreba 1862. Jurišević. 2. odnosno korisnicima. Ovu prugu ukinuli su Talijani. budući da se ona borila za pravo da poštanske pošiljke prenosi iskljuĉivo poštansko osoblje i poštanska prijevozna sredstva. na sporednim prugama prometovale su kondukterske pošte. MeĊutim. a glavna Istarska pruga Divača-Kozina-Pula izgraĊena je 1876. na udaljenosti od 1 poštanske milje (7. na liniji Beĉ-Budimpešta. str. Kopar. 84 Dr. 89-93 33 . Hrvatski Telekom. a ona su omogućavala direktan prihvat pošiljki od graĊana i prihvat putem poštanskih uloţnica koje su bile priĉvršćene na vagone putujuće pošte. pa do pojave ţeljezniĉkog prometa u Hrvatskoj. što je prouzroĉilo mnogo negodovanja domaćeg stanovništva. razred se plaćalo 27 krajcara. kao i osoblje u uredima. U zamjenu otvorena je autobusna linija Trst-Buje-Oprtalj-Motovun-Poreč. 2007. gostima. koja se nazivaju ambulantna (pokretna) kola. Malo kasnije pošta uvrštava posebna poštanska kola u kompoziciju vlakova.4.5 km) iznosila 50 krajcara. razred samo 18 krajcara40. prijevoz pošte koĉijama još uvijek je bio aktualan te se odrţao do kraja Prvog svjetskog rata. s lokalnom prugom Kanfanar-Rovinj39.3. koje je obavljalo sve poštanske poslove. omogućio je povećanje poštanskog prometa u 39 40 Niţić. itd. N. Ovakav naĉin prikupljanja pošiljaka. UvoĊenjem novog prijevoznog sredstva cijena prijenosa pošiljaka. godine. a 3. Poštanske stanice zapošljavale su veći broj postiljona i osoblja koji se brinuo o štalama. UvoĊenje ţeljeznice i razvoj prometnih veza Od prvog parnog stroja kojeg je izumio Jams Watt godine 1767. na relaciji Plomin-Kršan te Labin-Kršan-Pićan-Pazin postojali poštanski autobusi koji su prevozili poštu i putnike. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. tako da se u poĉetku pošta predavala pratiteljima ţeljezniĉkog i poštanskog prometa. U Austrijskom carstvu ţeljeznica za prijevoz pošte se poĉela primjenjivati godine 1863.

do 1915. Slika 13. Intenzitet otvaranja poštanskih ureda kroz povijesna razdoblja 34 . Primjena poštanske marke. uz manja ili veća razdoblja neaktivnosti. utjecaj ţeljeznice i novih prijevoznih sredstava dovela je do pojeftinjenja poštanskih usluga. otvaraju se novi poštanski uredi u mjestima kroz koja prolazi ţeljeznica. stoljeća pa do kraja Prvog svjetskog rata. odnosno u sjecištima cestovnih i ţeljezniĉkih linija. što se tiĉe širenja poštanske mreţe.predjelima kroz koje je prometovala ţeljeznica. u razdoblju od 1900. a radi tog povećanja otvaraju se novi poštanski uredi. godine. godine. Naznaĉena su i dva mjesta u kojima su poštanski uredi otvoreni nakon 1918. koji su otvoreni od sredine 19. Nadalje. Usporedbe radi. slikom 13 prikazan je broj otvorenih poštanskih ureda kroz povijest. ali i poštanskih reformi i novih transportnih sredstava. Jasno se primjećuje da je druga polovica 19. u kolodvorima većih gradova. U tablici 3 navedeni su poštanski uredi u Istri. Slika 14 prikazuje poštansku mreţu Istre uz naznaĉeno razdoblje otvaranja poštanskih ureda. Ovaj prikaz najbolje govori o utjecaju Austrijske krune. na poštansku djelatnost u Istri. što je ujedno i vrijeme uvoĊenja poštanske marke te dolazak ţeljeznice na naša podruĉja. Povećanje poštanskog prometa utjecalo je na izgradnju prekartirajućih kolodvorskih pošti. u samo petnaest godina otvorena su ĉak 34 nova poštanska ureda na istarskom poluotoku. a većina ih je bile otvorena cijelo vrijeme nakon otvaranja ureda. ovisno o politiĉkim razdobljima pojedinog vremena. stoljeća bila najintenzivnija. Otvarani poštanski uredi u manjim mjestima su bili pomoćni uredi. TakoĊer. Time su one postale više dostupne obiĉnim graĊanima zbog ĉega se povećava poštanski promet. Primjećuje se da je većina razdoblja otvorena upravo za vrijeme vlasti Austrijske krune.

09.1912 Baderna 04.01.1902 Momjan 08.1869 Završje 01.1855 Materada 16.1870 Galiţana 1902 Kršan 26.10.1910 Ičići 20.10.1908 Sovinjak 29.06.1857 Brijuni 19.1883 Ţbandaj 01.1872 Marčana 1906 Roč 07.1903 Tinjan 31.09.01.02.1864 Nova Vas Porečka 01.1903 Pićan 03.07.1870 Juršići 16.10.08.08.1895 Vela Učka 01.1910 Savudrija 29.1860 Triban 01.02.09. Nedjelja Labinska 1895 Šaini 01.08.10.01.08.1864 Petrovija 16.12.1898 Faţana 01.1891 Filipana 01.1864 Rakalj 01.02.1908 Lanišće 28. Poštanski uredi otvoreni od sredine 19.1912 Sv.01.02.03.1867 Peroj 15.05.03.1871 Dane 01.11.1892 Paz 1910 Sv.05.1915 Izvor: [2].09.1891 Pomer 01.1901 Tar 01. Marija na Krasu 11.08.06.05.05.04.04.03.1883 Liţnjan 1908 Rabac 30.1908 Frančići 05.1913 Škropeti 15.1877 Kaštelir 01.04.11. Lovreč Pazenatički 1872 Dajla 01.1894 Šišan 1910 Medulin 16.07.06.03.06 1865 Sv.1870 Kringa 01.03. stoljeća pa do 1918.1906 Draguć 07.10.1898 Bale 01.03.1895 Zabreţana 16.04.1871 Peruški 01.1912 Šterna 15.041896 Lovran 01.12.1903 Krnica 21.11. Petar u šumi 16.01.1895 Vineţ 01.1870 Grimalda 01.1898 Gračišće 01.1896 Kanfanar 01.12.1896 Premantura 01.09.1901 Groţnjan 08.02.1870 Brgudac 16.07. [3].1903 Brtonigla 31.05.1855 Šušnjevica 19.1857 Labinci 11.01 1897 Umag 01.12.07.04.1897 Novigrad 01.1900 Livade 01.1894 Borut 1910 Valtura 15.11. [8] 35 .09.1857 Rovinjsko selo 01.1855 Lupoglav 19.1872 Šikići 16.08.1910 Cerovlje 20.09.1896 Mošćenice 01.04.1878 Krapan 06.1901 Sveti Vinčenat 05.1903 Brseć 06.05.1908 Kaštel 28.1853 Hum 01.04.1864 Lindar 1899 Oprtalj 01.12.1901 Barban 06.1885 Semić 16.1903 Vodice 31.1872 Krasica 07.1903 Vrsar 06.02.1907 Sv. godine Mjesto Vrijeme otvorenja Mjesto Vrijeme otvorenja Boljun 20.1871 Štinjan 01.09.1874 Vrh 01.1909 Opatija 01.11.11.09.1872 Slum 01.1896 Trviţ 01.03.01.12.09.Tablica 3.08.07.1896 Mošćenička Draga 01.12.1857 Beram 15.01.12.08.

Razdoblja otvorenja poštanskih ureda u Istri od 1800. godine 36 . do 1947.Slika 14.

Zbornik Društva za povjesnicu Klana.3.:“130. Pa ako su Turci prodirali prema Istri palili bi se krijestovi na Učki. u Humu. Novom Gradu pa tako sve do Pule.4. i upozorenje o napadu prenosilo se sve do gradova i naselja. zapalili bi prije pripremljen krijest. koji bi se takoĊer palio. svezak 6. Stoga se glasnicima do gradova slalo takozvano tursko pismo. Pomoću uţadi i kolotura krila su se dovodila u odreĊene poloţaje. str. Tursko pismo [5] Vrijedan spomena je i Chappeuov sustav optičkog telegrafa. a Austrija je bila jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije primjenjivala Chappeuov optiĉki telegraf. Lupoglavu.-2000.“. 41 Šnajdar. koji je bio oblika visoke kule sa dva pomiĉna krila pri vrhu graĊevine. prikazano je na slici 1541. Na sljedećoj uzvisini. kretanju ili mjestu napada turske vojske. Kada bi na granici primijetili neprijatelja. koji su odgovarali odreĊenim simbolima te se na taj naĉin izmeĊu postaja prenosila poruka. Zbog uĉestalih napada Turaka i u Hrvatskoj se javila potreba za takvim sustavom upozoravanja. Budući da su Turci prodirali sve do Klane i Grobnika i u Istri je postojao takav sustav upozoravanja.3. Klana. a jedno takvo iz godine 1560. Poĉeci telegrafije Prijenos vijesti na daljinu pomoću odreĊenih znakova dobro je poznat kroz povijest pa je najstariji takav naĉin prijenosa vijesti sustav kresova (prije pripremljenih i naslaganih drva. MeĊutim na taj naĉin moglo se poslati samo upozorenje. 2001. Francuzi su prvi poĉeli koristiti ovaj optiĉki telegraf. Grmad i kod Draguča. brdu ili planini bio bi pripremljen sljedeći krijest. polivenih smolom ili nekom drugom tekućinom radi lakšeg paljenja) na uzvisinama i brdima. Takav sustav je sluţio za uzbunjivanje u sluĉaju napada neprijateljske vojske. Slika 15. I. a ne i informacija o broju. godina pošte u Klani 1870. 138 37 .

Treba napomenuti da je iste godine podignuta linija elektromagnetskog telegrafa izmeĊu Beĉa i Trsta. u vrijeme kada je austrijska vlada već poĉela uvoditi Wheatstoneov elektromagnetski telegraf.ing.. prof. Sokol. itd. da se linija optiĉkog telegrafa produţi od Trsta. godine. godine te je bio u pogonu svega mjesec dana.. V.1850. suvremenici su prepisivali okolnostima što je stanovništvo Istre zauzelo negativan stav prema elektromagnetskom telegrafu. Petra u Šumi. :“Zbornik“. smatrajući ga uzroĉnikom elementarnih nepogoda. 1974. nenadano se odluĉila na podizanje linije optiĉkog telegrafa na relaciji Trst-Venecija. V. Pula i Pazin dobivaju telegraf već 1854... dr. Maslo. Optiĉki telegraf je pušten u rad 30.. godine. gdje se gradnja zaustavila.dr. Optički telegraf Trst-Pula bio je podignut sve do Sv. V. Zuber. polaţe prvi podmorski telegrafski kabel izmeĊu Pule i Zadra42. str 10-12 38 .03. obljetnice uvođenja telegrafa u Hrvatskoj. Stoga se godine 1894. prof. zbog planiranja izgradnje elektromagnetskog telegrafa. ing. dip. Još ĉudnovatija je bila odluka iz godine 1849. Sokol. godine i to u sklopu linije Trst-Pirana-PazinPula. I.. Zagreb. Treba napomenuti da je stanovništvo Hrvatskog zagorja sliĉno reagiralo te je podignute linije elektromagnetskog telegrafa rušilo. V.MeĊutim. Tako su Hrvatski gradovi dobili elektromagnetske telegrafe puno prije nekih europskih metropola. a materijal odvozilo. i morske soli. preko Pirana do pazina pa sve do Pule. u povodu proslave 120. Muljevid.. Hajnrih. izazivaĉem gromova. 42 Mr. Sve linije su bile izgraĊene kao zraĉne te su stoga bile podloţne negativnom utjecaju vjetra. Podizanje optiĉkog telegrafa u Istri pored elektromagnetskog telegrafa Beĉ-Trst. Na taj naĉin je izgraĊena telegrafska mreţa koja se prostirala od Trsta do Pule i Rijeke pa preko Senja i Karlobaga sve do Zadra. gradnja telegrafa po Hrvatskoj dobiva prioritet. dok se Pazin i Rijeka povezuju 1855. Juriša. i nakon 1850. Buduću da se Austrija nastojala povezati telegrafski sa svim dijelovima svoga carstva. naroĉito bure. a naroĉito sa granicama. dip. Lj. M.. moţemo vidjeti na slici 16. Telegrafsku mreţu u Hrvatskoj iz godine 1854.ing.

u povodu proslave 120. u Rijeci izgraĊena je drţavna telefonska mreţa. str 10-11 39 . ona u Puli.Slika 16. :“Zbornik“.ing. [6] Cijena telegrafa izmeĊu Zagreba i Pule godine 1855. Sokol. Maslo. prof. a minimalno 20 riječi43. kombinacijom kabela i zraĉne mreţe preko otoka.. pojavljuje se i druga. a povezivanje Rijeke sa Trstom nije uzeto u obzir zbog nerentabilnosti. dok je godine 1858. Zagreb..ing. Godinu dana kasnije. 3. prof.. V. Rijeka je prvi grad na Jadranskoj obali koji je dobio prvu drţavnu telefonsku mreţu. Lj. Zuber.dr. ing. M.. a potom od Zadra dalje obalom do ostalih gradova. V. Muljevid. iznosila je 3 forinte. Juriša... visokih troškova izgradnje i politiĉkih prilika. koju gradi Austrija. Maksimalno je bilo moguće poslati 100 riječi. Poĉeci telefonije Za razliku od telegrafske mreţe koja se iz Zagreba širila do obale preko Gorskog kotara i like. 1974.. Telegrafska mreţa Hrvatske iz godine 1854. Godine 1890. 43 Mr. cijena telegrafa Zagreb-Pazin iznosila 1 forintu i 20 krajcara. I.4. V. telefonska mreţa će ići pravcem od Pule do Zadra. dr. dip. Sokol. V. dip. obljetnice uvođenja telegrafa u Hrvatskoj. Hajnrih.4.

godine. 1981. dugo nakon 1900. Ova statistika govori o neravnomjernosti razvitka mreţe u monarhiji. Sokol. a tek jednu u Hrvatskoj. Austrija je imala 68 drţavnih lokalnih mreţa. godine. gotovo do samog poĉetka Prvog svjetskog rata. 92-148 40 . Radna organizacija PTT prometa Zagreb. Nakon prelaska tršćanske telefonske mreţe u drţavno vlasništvo. ostala priliĉno dugo osamljeni telefonski centar. trebalo je provesti plan povezivanja istarskih gradova meĊugradskim linijama s Trstom i Pulom. odnosno o zapostavljanju naših krajeva 44 44 Dr. Tek 1908. Trst je dugo vremena nakon spajanja s Beĉom ostao krajnja postaja. a razlog tomu je što Austrija tada nije imala dostatna financijska sredstva za ostvarenje takvog plana. a nakon toga spajaju se Trst i Rijeka Prema sluţbenoj statistici. koje osniva mnoge urede i nadleštava. prvu javnu govornicu u Hrvatskoj. Tako da se u tom razdoblju u Pulu doseljava veći broj austrijskog vojnog i civilnog stanovništva. Zagreb.Mreţa u Puli. Navodi se podatak od 36 ukopčanih pretplatnika. str. jer se mreţa dalje nije širila. i to u Rijeci. koja je puštena u rad 06.:“Stogodišnjica telefonije u Hrvatskoj 1881-1981“. osim centrale i pretplatniĉke telefonske postaje dobiva i jednu javnu telefonsku govornicu. MaĊarska je takoĊer imala samo jednu lokalnu mreţu na našem teritoriju.11. Taj plan se odvija usporeno. a i ostali gradovi koji su to vrijeme dobili svoje lokalne mreţe. što je najmanji broj pretplatnika prilikom otvaranja drţavne telefonske mreţe na našoj obali.1891. godine pušta se u promet linija Trst-Pula-Opatija-Rijeka. Zbog toga je Pula. V. Zbog toga će istarski gradovi od Trsta do Pule ostati bez meĊusobne veze. Razlog izgradnje drţavne telefonske mreţe u gradu koji prije toga nije imao niti privatnu telefonsku mreţu leţi u tome što se Pula u to vrijeme razvija kao glavna Austrijska vojna luka. i to onu u Puli.

Potpisivanjem Rapalskog ugovora 11.5. Umag. Pa sukladno tome brišu se hrvatska imena sa ţigova. Istra dobiva nove vladare. za vladavine Austrije. Jurišević. Odmah nakon okupacije Talijani poĉinju provoditi odnarodnjavanje svega što je hrvatsko i slavensko. Vrsar te Rovinj45.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. Poreč i Rijeka. a po potrebi hidroavioni su slijetali i u usputne stanice.18. str.1920. Za vrijeme talijanske okupacije postojale su sabirne pošte.1923 konaĉno su promijenjena imena svih naših poštanskih ureda. a veza izmeĊu sabirnih i rednih pošta odrţavale se tri do ĉetiri puta tjedno. Zraĉni poštanski promet na podruĉju Istre odvijao se za vrijeme Prvog svjetskog rata. novembre 1918 (Talijani su okupirane krajeve nazvali Venezia Gulia-Julijska Krajina) i talijanske marke s pretiskanim tekstom VeneziaGiuliana3. Istra i dijelovi Dalmacije dolaze pod talijansku vlast.. Talijani su bili pravi struĉnjaci za cestogradnju i prometne veze te su ojaĉali pomorski i zraĉni poštanski promet. a kraljevim dekretom 29. spominje se pošta u mjestu Kršete pokraj Buja te pošta u mjestu Sv. 1981. poštanski marki. a bilo je zabranjeno stavljati hrvatske natpise ĉak i na grobove. 142162 41 . a nakon toga upotrebljavale su se ostale serije talijanskih maraka.5. 45 Dr. ali se nakon toga uklanjaju se austrijski i hrvatski nazivi iz ţigova. Novigrad. Pula. Glavne rute bile su Trst-Pula i PulaRijeka.11. a negdje sve do 1924. a koristio se za prijevoz vojne pošte hidroavionima. Glavne postaje hidroaviona bili su Trst.3. razglednica. Odmah nakon Prvog svjetskog rata upotrebljavale su se austrijske marke sa pretiskom Regiono d`ItaliaVenezia Giulia-3. kojih je sveukupno bilo 100. Trst. Poštanski uredi su u poĉetku. F.XI. Nedjelja Labinska. Pošta od kraja Prvog do kraja Drugog svjetskog rata 3. Za neka mjesta uklonili bi se samo dijakritiĉni znakovi pa su „IĈIĆI“ postali „ICICI“. godine. zvane colletterie postalli. Uz pošte navedene u ranijim poglavljima i u tablici 3.1 Talijanska vlast Završetkom Prvog svjetskog rata i slomom Austrije. Nakon završetka rata Talijani uspostavljaju zraĉnu poštu kojom su se prenosile i civilne pošiljke. upotrebljavali stare austrijske dvojeziĉne ţigove. Zaloţba Lipa. Kopar.03. posebno one u većim mjestima poĉeli su preuzimati Talijani. godine. koje su najvjerojatnije otvorene negdje u tom periodu. Poštanske urede.

te poštara. vojno pozadinske stanice“ (VPS). dok se u donjem polukrugu nalazila oznaka mjesta na njemaĉkom jeziku. sluţbenu njemaĉku poštu. osim zadaće kurirske sluţbe. F. prometnika. Stvorene su istarske kurirske stanice zvane.5. imale i ulogu središta partizanskog otpora u kojima se vršila mobilizacija boraca.vojno pozadinske stanice Kako je Istra bila duţi dio vremena odsjeĉena od matice zemlje. Poštanska sluţba obavljala se bez velikih formalnosti. Deutsche Dienstpost Adria. Pošta se uglavnom prenosila cestovnim motornim vozilima. a pošiljka je morala biti frankirana sa odgovarajućim njemaĉkim poštanskim markama te je na vidljivom mjestu morala sadrţavati oznaku Durch Deutsche Dienstpost Adria..5.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“.2 Njemaĉka pošta Nakon kapitulacije Italije godine 1943. Jurišević. ekonoma. kojih je po potrebi bilo više. kao i za vrijeme talijanske okupacije. I dalje u upotrebi ostaju ţigovi i pošte. ili sabotirane od strane partizana 46. Za potrebe prijenosa vojne pošte Nijemci uvode „sluţbenu poštu“ jer nakon kapitulacije Italije nemaju povjerenja u talijansku redovnu poštansku sluţbu. str. namjesnika. politiĉkog delegata.3 Partizanska kurirske veze . koja je ĉesto bila cilj raznih sabotaţa i špijunaţa. literaturu i propagandni materijal.3. Vojno pozadinske stanice su. Za civilnu poštu vrijedili su posebni uvjeti. 163 42 . Ţig je u gornjem uglu sadrţavao natpis Deutsche DienstPost Adria. Pismo je moralo imati ţig pošte. Nijemci preuzimaju upravu nad bivšom talijanskom krajinom. Nijemci u glavnim centrima postavljaju svoju poštansku sluţbu. 3. bilo je potrebno usredotoĉiti upravno-vojno-politiĉki potencijal nekog podruĉja u pojedinim toĉkama. no malo toga se mijenja. Zaloţba Lipa. tiskanje propagandnog materijala. planiranje i upravljanje odreĊenim podruĉjem. 46 Dr. itd. koje su za vrijeme svoga djelovanja obavljale raznolike funkcije i zadaće. a neprijateljske snage Italije i Njemaĉke su u većim centrima uz priobalje i u centru Istre imale jaka uporišta. 1981. Svaka terenska stanica imale je svoga zapovjednika. jer su ţeljezniĉke pruge bile konstantno bombardirane od strane saveznika. Kopar. Poštar je vršio funkciju kurira te je redovito prenosio pisma. korištenjem okruglih ţigova poštanskih ureda. a u sredini datum.

Poštari su se kretali skrivenim stazama. str. 184189 43 . Jurišević. Kopar. s ciljem da budu što manje uoĉljivi. F.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. lošem vremenu. Slika 17. Slika 17 prikazuje mreţu vojno pozadinskih stanica u Istri47. Zaloţba Lipa. napuštenim kućama te su ĉesto mijenjale poloţaj. Same stanice nalazile su se na skrivenim mjestima. po noći. bunkerima. Partizanske vojno pozadinske stanice [3] 47 Dr. 1981.

Tako su pod rijeĉku poštansku upravu došle one pošte koje su do razgraniĉenja bile pod tršćanskom i pulskom poštanskom upravom. pred kraj svog upravljanja. Pošta tog razdoblja uglavnom je bila vojna. 185 pošiljki u lipnju.06. Tako je dana 25. Pošta u vrijeme jugoslavenske uprave i zone „B“ Radi potpunijeg shvaćanja poštanske povijesti Istre potrebno je dati osvrt na poštansku aktivnost u razdoblju izmeĊu 1945. Kako je došlo do razdvajanja uprave izmeĊu saveznika i Jugoslavije. Partizanska uprava. Trsta i slovenskog primorja dijeli se na dvije okupacijske zone. godine. godine Direkcija pošta provincije Rijeka zamijenjena novom Direkcijom Pošta zone „B“.6.1945. Crta razdvajanja nazvana je „Morganova linija“.08. sve do poĉetka lipnja 1945. a drugu pod angloameriĉkom upravom.3. Tako je zabiljeţeno slanje 298 pošiljki iz Lupoglava u svibnju.1945.filatelija. te 99 pošiljki u srpnju 1945. 31 44 . and Slovene Littorial under Yugoslav military administration 1945-1947“. D.net. i jugoslavensku zonu „B“. str. a razdvajala je angloameriĉku zonu „A“. 48 49 www. Rijeke i Gorice. a takva podjela ostavljena je i za vrijeme partizanske okupacije. poradi nedostatka materijala za štampanje novih maraka. Pule. administrativne. London. koja je do tada imala 29 poštanskih ureda preuzela je na sebe poštansku upravu cijele zone „B“. uz pretisak.06. lipnju i srpnju. Trsta. Pošiljke su uglavnom bile vojne. ali i civilne.1945. Takva pošta nosila je oznaku jedinice i korpusa ili oznake „Vojna pošta“ ili „Vojnik“49. Zna se da su poštanski uredi predavali mjeseĉna izvješća vojnoj upravi u Puli u svibnju. podruĉje Istre. naredila je upotrebu postojećih talijanskih poštanskih maraka.:“Stamps and postal history of Trieste. i 1947. Fiume. Svaka provincija imala je svoju Direkciju pošte. a prva pretiskana poštanska marka pojavila se 09. Istria. jednu pod jugoslavenskom upravom. Postoje dokazi poštanske aktivnosti u tom vremenu koji su prije svega rezultati politiĉkih promjena na tom podruĉju. godine. godine. a prenosila se upotrebom vojnih sredstava i kanala prijenosa. kako prikazuje slika 18. godine 48. odnosno osoblja Jugoslavenske narodne armije. Direkcija pošta Rijeka. Kraj Drugog svjetskog rata zatekao je talijansku administraciju koja je podruĉje Istre i slovenskog primorja podijelila na provincije. (2010) Novakovid. Na osnovu sporazuma Morgan – Jovanović iz 20. Takva praksa primjenjivala se u mnogim osloboĊenim zemljama. 2009.

Prema tome vidi se da je za putovanje od svega 30-tak kilometara bilo potrebno 78 dana.04. prikazana na slici 19. 45 .1945.Slika 18. Gdje i kako je ova pošiljka zapela u ratnom vihoru ne moţe se sa sigurnošću reći. Zapoĉela je svoje putovanje za vrijeme fašistiĉke Italije. Ţig na povratnici pokazuje da je uruĉena primaocu tek 29. Morganova linija [37] Neki poštanski uredi u Istri doĉekali su kraj rata zatvoreni zbog nedostatka osoblja ili štete nastale u ratnom vihoru. Prikaz poštanskih uvjeta u tom vremenu najbolje pokazuje poštanska povratnica. stala je negdje za vrijeme jugoslavenske okupacije cijelog podruĉja te je konaĉno uruĉena nakon podjele Istre i slovenskog primorja na dvije zone. koja je zajedno sa pošiljkom poslana iz Trsta u Brtoniglu još za vrijeme trajanja rata 11.06. iste godine. no ĉinjenica je da je ova pošiljka putovala kroz tri administrativna podruĉja.

godine [34] U prvim mjesecima jugoslavenske uprave nad Istrom. Tu praksu u prva dva mjeseca preuzela i uprava zone „A“. Povratnica iz 1945. (2010) 46 . Uprava zone „A“.Slika 19.1945. kao i nakon podjele na dvije zone.50 50 www. poštanske pošiljke su većinom bile nefrankirane te se poštarina plaćala u gotovini. u koju je spadala i Pula sa bliţom okolicom. proglašava nevaţećima sve marke pretiskane do 22.09. a sa pretiskom se krenulo nešto kasnije. a nakon toga i oni poĉinju sa pretiskom postojećih talijanskih maraka. Razlog tomu je što je jugoslavenska uprava stavila van upotrebe postojeće poštanske marke fašistiĉke Italije.net.filatelija.

pretplata na ĉasopise. Te jedinice grupiraju se u OOUR-e (OOUR. Tek godine 1980. pa su tako na podruĉju RO Rijeka i RO Pula izgraĊene ili adaptirane ĉak 282 zgrade. uplate i isplate sa štednih naloga. F.radna organizacija PTT prometa). Jurišević. MeĊutim dominantan vid prijevoza je cestovni.09.osnovna organizacija udruţenog rada). novih prometnih veza i pravaca i modernizacije poslovanja. Jedan od razloga poboljšanja poslovanja je u tome što pošta poĉinje obavljati i one djelatnosti koje su prije spadale u druge sektore. kvaliteta poslovanja se poboljšala. kako prikazuje slika 20.7. Nakon Drugog svjetskog rata intenzivno se radi na izgradnji poštanske infrastrukture. Organizacija PTT sluţbe temelji se na osnovnim jedinicama. vlastitim prijevoznim sredstvima. poštanski ured u Puli. Tako Istra ulazi u sastav Hrvatske. zbog modernizacije infrastrukture. zbog jedinstvene tehnologije i zastupanja zajedniĉkih interesa. dolazi do konaĉnog prikljuĉenja cjelokupne zone „B“ matiĉnoj zemlji. koje ĉine poštansku mreţu.3. dok ih je Rijeka imala devet. i jedan poštanski ured koji je pripadao zoni „A“. obnavljaju se i grade nove ceste.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. Pošta u vrijeme Jugoslavije Godine 1954. ali i poštanskih pošiljki. Pošiljke se otpremaju furgonski. Odlukom ministarstva pošta 16. Kopar. što omogućuje uvoĊenje novih autobusnih linija za prijevoz ljudi. Zaloţba Lipa. cestovnim prijevoznim sredstvima te ţeljezniĉkim. 51 Dr. Takav ubrzani razvoj zahtijevao je bolje i brţe poslovanje pošte. Premda se nakon rata broj poštanskih ureda znatno smanjio u odnosu na prijašnja vremena. osnovana je poštanska uprava u Rijeci. poboljšavaju se prometne veze. avionskim i pomorskim vezama. RO Pula je bio jedinstven jer nema OOUR-e. poštama. Na taj naĉin Istra je. u poštanskom smislu podijeljena izmeĊu Pule i Rijeke. Izgradnjom i asfaltiranjem novih cesta stvara se dobra cestovna veza. pod koju su došli poštanski uredu u Istri.1947. str. a time i u sastav SFR Jugoslavije. 211218 47 . koji su pripadali zoni „B“. poštanski ured u Puli postaje „RO PTT Pula“ (RO. radne organizacije. 1981. kao poslovi platnog prometa. Nakon prikljuĉenja slijedi nagli razvoj industrije i turizma. a svakom od njih povjerena je zadaća da vodi i upravlja radom svoga podruĉja. itd51. OOUR-i se potom udruţuju u RO.

uvedeni su poštanski brojevi. RO Pula je imala dvije linije na relacijama Pula-Rovinj. te Poreč sa Konversadom. do 1990. 48 . Pazin-Cerovlje. Poreč-Nova Vas i druge. Ljubljanom. Podjela Istre na radne organizacije Pula i Rijeka [31] PTT poduzeće Rijeka imalo je ĉetiri ţeljezniĉke linije. te svim centrima Kvarnera i rijeĉkoga zaleĊa.Slika 20. U nastavku tablicom 4 je prikazano kretanje broja jedinica poštanske mreţe u Istri u razdoblju od 1979. Pula-Labin. godine. unutrašnjošću Istre. RO Rijeka je istodobno koristila i usluge 25 prijevoznih poduzeća. RO Rijeka je imala 30 vlastitih prijevoza prvog i drugog reda za veze sa Zagrebom. od kojih je jedna bila na relaciji Pazin. i to uglavnom na kraćim unutarnjim prugama kao što su Lupoglav-Buzet. Gorskim Kotarom. i obrnuto. a takoĊer je vlastitim auto linijama povezivala Pazin sa Savudrijom i Buzetom. a slikom 21 je prikazana poštanska mreţa Istre 1989. prvog reda. Petar u Šumi i obrnuto. Rijeka je bila povezana sa Porečom i Brsećem. ĉime se još više poboljšava i ubrzava otpremanje pošiljki. kao oznake pošta. Vlastitim auto linijama. godine.Sv. Godine 1971. Pulom.

do 1990.Tablica 4. Kretanje broja jedinica poštanske mreţe u razdoblju od 1979. godine Godina 1979 Radna organizacija RO Rijeka OOUR Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin RO Rijeka RO Pula OOUR Pazin Broj poštanskih jedinica 166 29 33 137 29 33 137 29 33 150 29 39 150 29 39 150 29 39 150 29 39 150 29 39 154 29 44 158 30 44 153 29 44 158 31 44 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 Izvor: [9-20] 49 .

godine 50 .Slika 21. Stanje poštanske mreţe 1989.

Pazin postaje administrativno i upravno središte istarske ţupanije. Trenutno na podruĉju Istre djeluju 74 poštanska ureda. a i u skladu sa svjetskim trendovima. centar pošta se premješta i centralizira u Pazinu.Hrvatska pošta i telekomunikacije“. Zbog razliĉitih djelatnosti i tehnologije funkcioniranja. Godine 2006. godine.1999. nakon ĉega slijedi oruţana agresija na našu zemlju. zakon kojim je utemeljeno javno poduzeće „HPT. a oni su navedeni u tablici 4. Pošta na podruĉju Istre takoĊer ulazi pod upravu HPT-a. U ratnom vihoru znatnu štetu pretrpjela je i poštanska infrastruktura. izmeĊu Pule i Rijeke. razdvaja na Hrvatsku poštu d. Jedinice poštanske mreţe bivšeg CP Pula i dio pošta na istarskom poluotoku koji je bio pod upravom CP Rijeka. ali je još uvijek podijeljena. 01. (2010) 51 .d.1990.01. pošte na istarskom podruĉju nalaze se pod upravom CP Pula i CP Rijeka (CP-centar pošta). Tako se HPT. ujedinjuje se pod upravom CP Pazin. Godine 1993. godine. 52 http://www.3. pod upravom središta pošta Pazin nalazilo se 80 poštanskih ureda. pa do 1993. ostala je pošteĊena materijalne štete. Direkcije pošta i Direkcije telekomunikacija se razdvajaju. i Hrvatske telekomunikacije d.8.hr. sliĉno i kao prije rata i osamostaljenja Hrvatske. što se tiĉe poštanske aktivnosti. Stoga se u Istri sredstva ne troše na saniranje ratne štete nego na unapreĊenje i modernizaciju poštanske sluţbe i aktivnosti52. koja se nije nalazila na podruĉjima koja su bila zahvaćena razaranjem. a 10 poštanskih ureda su sezonski uredi. s osnovnom djelatnošću obavljanja poštanskih i telekomunikacijskih usluga. odmah naredne godine. Tablica 5 prikazuje stanje poštanske mreţe istre od 1991.posta. HPT je naslijedio prethodnih trinaest poduzeća PTT prometa te je u tom smislu i naslijedio njihove obaveze. ĉime je ostvarena poštanska cjelovitost Istre. te pod njegovu upravu dolaze sve pošte na podruĉju Istarske ţupanije. te njihova prava. Od tog datuma Hrvatska pošta djeluje kao samostalno dioniĉko društvo te nastavlja razvijati poštansku djelatnost u Hrvatskoj i Istri. što je do tada bila Pula. do 1999. Slika 22 prikazuje trenutno stanje poštanske mreţe u istarskoj ţupaniji. od toga njih 60 sa dostavnim podruĉjem.10. Istra. Nepunih godinu dana nakon toga Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost. Sukladno tome. i njezina infrastruktura je ostala netaknuta. Od godine 1991.d. Pošta u vrijeme Republike Hrvatske Sabor Republike Hrvatske donio je 10.

godine Godina 1991 Centar pošta CP Pula CP Rijeka CP Pula CP Rijeka CP Pula CP Rijeka CP Pazin CP Pazin CP Pazin CP Pazin CP Pazin Broj poštanskih jedinica 32* 160* 32 160 32 160 80 81 80 80 78 79 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 CP Pazin 1999 Izvor: Statistiĉka izviješća [21-29] *podaci nisu bili dostupni. broj 52434 52440 52441 52442 52443 52444 52445 52446 52447 52448 52449 52450 52452 52460 52462 52463 52464 52465 52466 52467 52468 52470 52474 52475 Mjesto BOLJUN POREĈ POREĈ POREĈ POREĈ TINJAN BADERNA NOVA VAS VIŢINADA SVETI LOVREĈ ĈERVAR PORAT VRSAR FUNTANA BUJE MOMJAN VIŠNJAN KAŠTELIR NOVIGRAD TAR KAŠTEL PLOVANIJA UMAG BRTONIGLA SAVUDRIJA Izvor: [35] 52 . do 1999. i 1993. Stoga je pretpostavka da je taj ili pribliţan broj poštanskih ureda bio prisutan i 1991.Tablica 5. broj 52222 52223 52224 52231 52232 52233 52234 52332 52333 52341 52342 52352 52402 52403 52404 52420 52422 52423 52424 52425 52426 52427 52428 52429 52430 Mijesto KOROMAĈNO RAŠA TRGET NEDEŠĆINA KRŠAN ŠUŠNJEVICA PIĆAN PLOMIN PODPIĆAN ŢMINJ SVETVINĈENAT KANFANAR CEROVLJE GRAĈIŠĆE SVETI PETAR U ŠUMI BUZET LANIŠĆE KAROJBA MOTOVUN ROĈ LUPOGLAV LIVADE OPRTALJ GROŢNJAN POŢANE Poš. godine. Tablica 6. broj 52000 52100 52102 52103 52104 52105 52106 52107 52108 52109 52110 52203 52204 52206 52207 52208 52210 52211 52212 52215 52216 52220 52230 52240 52221 Mjesto PAZIN PULA PULA PULA PULA PULA PULA PULA PULA PULA BANJOLE (Ugovorni) MEDULIN MARĈANA LIŢNJAN BARBAN KRNICA ROVINJ BALE FAŢANA VODNJAN GALIŢANA LABIN LABIN LABIN RABAC Poš. godine. Stanje poštanske mreţe u Istri od 1991. Poštanski uredu u Istri Poš. ali poštanska meţa se nije bitno mijenjala 1992.

Slika 22. Poštanska mreţa Istarske ţupanije 53 .

Kvalitativna obiljeţja dana su opisno. ni on ne odskaĉe od ovog pravila. gdje ocjena ili stupanj prioriteta izraţava svojstva prema kojima se elementi skupa rangiraju. djelatnik i sliĉno... Statistička analiza poštanskih pokazatelja Ovo poglavlje bavit će se statistiĉkim pokazateljima. prikazanog tablicom 9 i grafom 4. osim u sluĉaju grada Motovuna koji ima veći brzojavni promet u ranijem razdoblju. grad je turistiĉko središte istarskog poluotoka. paket. stoljeća razvija se kao glavna vojna luka austrijske monarhije.4. o broju pismovni i paketni pošiljaka te broj brzojava. 54 . za dva vremenska razdoblja. Statistiĉki podaci odnose se na statistiĉke jedinice koje saĉinjavaju statistiĉki skup ili statistiĉku masu. dijeljenja ili mnoţenja. a skup ĉine sve pismovne pošiljke ĉije su jedinice pismo. te se jasno vidi velika razlika izmeĊu dva promatrana razdoblja. što objašnjava najveći odlazni pismovni promet. TakoĊer. godini. Svojstva statistiĉkog skupa definiraju se prema statistiĉkim obiljeţjima koja mogu biti kvalitativna ili kvantitativna. Pula je u oba dva razdoblja imala najveći pismovni promet. Godine 1979. radi utjecaja turizma. Ocjena kvalitete ili oznaka prioriteta pošiljke su kvalitativna obiljeţja. toĉnije pismovnim i paketnim pošiljkama te brzojavima. i to u prispijeću za godinu 1894. a krajem 19. priobalni gradovi imaju veći pismovni promet. Graf 3 prikazuje odnos broja pismovni pošiljaka u dva promatrana razdoblja. Kao što se vidi. dok je odlazni promet veći u 1979. Razlog tomu je što je Pula najveći grad u Istri. u oba razdoblja. ali se mogu prebrojavati. dopisnica ili tiskanica. Tablica 7 i graf 1 prikazuju pismovni promet u godini 1894. Što se tiĉe brzojavnog prometa. ne mogu se mjeriti. Statistiĉka jedinica moţe biti pismo. spadaju u kvantitativna obiljeţja U nastavku prikazani su tabliĉno i grafiĉki podaci o broju otpremljenih i prispjelih pismovnih pošiljki i ukupni broj brzojava za neke istarske gradove. dok je tablicom 8 i grafom 2 prikazan pismovni promet u godini 1979. Prikazani podaci. Kvantitativna ili numeriĉka obiljeţja izraţavaju se brojĉano tako da s vrijednostima tog obiljeţja ima smisla provoditi matematiĉke radnje poput zbrajanja. moţe se primijetiti da najmanji pismovni pomet ima grad Motovun. a moţe se zakljuĉiti da su veliki dio pismovnog prometa saĉinjavale razglednice. budući da su ti podaci obraĊeni kroz povijesni presjek u prethodnim poglavljima. Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Neće se obraĊivati jedinice poštanske mreţe.

za godinu 1894. Grad Pula Rovinj Pazin Poreč Buje Labin Buzet Vodnjan Novigrad Umag Motovun Izvor: [3] Pismovne-otpremljeno 110300 10700 14800 8600 5400 7900 2600 8300 1500 1400 2100 Pismovne-prispjelo 876400 96600 72000 74600 62700 57100 44400 20800 27000 25000 23300 Graf 1. za godinu 1894. Broj otpremljenih i prispjelih pismovnih pošiljki za pojedine gradove u Istri. Broj otpremljenih i prispjelih pismovnih pošiljki za pojedine gradove u Istri.Tablica 7. 55 .

56 . za godinu 1979. za godinu 1979 Grad Pula Rovinj Pazin Poreč Buje Labin Buzet Vodnjan Novigrad Umag Motovun Izvor: [9] Pismovne-otpremljeno 8652000 1856000 518000 3179000 188000 537000 240000 61000 414000 1213000 25000 Pismovne-prispjelo 4574000 1131000 432000 602000 229000 516000 312000 121000 297000 904000 34000 Graf 2. Broj otpremljenih i prispjelih pismovnih pošiljki za pojedine gradove u Istri.Tablica 8. Broj otpremljenih i prispjelih pismovnih pošiljki za pojedine gradove u Istri.

godine 157875 43140 24760 44645 8435 18744 3318 28710 883 57 . [9] Brzojava 1894.Graf 3. Tablica 9. godine 56121 9405 4560 6282 1240 3363 2020 2020 1795 Brzojava 1979. Usporedba kretanja broja otpremljenih i prispjelih pismovnih pošiljaka za godine 1894. i 1979. Usporedba ukupnog broja brzojava za godinu 1894. Grad Pula Rovinj Pazin Poreč Buje Labin Vodnjan Umag Motovun Izvor: [3]. i 1979.

Graf 4. i 1979. Usporedba ukupnog broja brzojava za godinu 1894. 58 .

4738 143.48144 100.5542 157. godine U nastavku.78614 93.83442 97.89 100.9509 145.64429 101.5362 166.7372 117. bez obzira što je došlo do promjene drţavnog ureĊenja.6811 120. Kada se za bazu uzima uvijek drugi ĉlan niza tada se veriţni brojevi nazivaju veriţni indeksi.0245 145. te brzojava za RO i CP Pula.14989 92.13447 98.1624 106.7487 94.8321 97.28639 82.2941 78.5794 102.0493 93.1659 100. od 1980.7499 129.50581 78. Tablica 10.4503 103.62595 Bazni 100 146. Budući da je RO Pula i CP Pula obuhvaćao isto podruĉje.3563 119.2898 108.9837 72..5844 121.1197 119.88911 84.73619 Brzojavi 88523 116051 114915 124774 128380 128593 129663 126815 111631 91000 86000 82135 64711 60537 Veriţni 131. i brzojava za RO i CP Pula od 1980.7981 97.91333 90. Takvo stanje prisutno je sve do 1994.1197 72.5631 138. TakoĊer. U ovom sluĉaju za bazne indekse kao baza koristi se godina 1980. podaci su prikazani u kontinuitetu.38562 Izvor: [10-23] 59 .104 102. s pripadajućim veriţnim i baznim indeksima Godina 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1899 1990 1991 1992 1993 Pismovne 9541602 15755066 11419498 11466741 11998555 12364424 11615678 11255499 11273777 11961000 11361000 8195197 8071377 8604557 Veriţni 165. prikazani podatci o broju pismovnih i paketnih pošiljaka te brzojava za radnu organizaciju (RO) i centar pošta (CP) Pula.1539 125.7181 138.6749 160. podijeljena izmeĊu Pule i Rijeke pa podatke za cijeli istarski poluotok nije bilo u mogućnosti dobiti.63562 94.9624 118.54978 Bazni 100 131.17937 Paketi 49202 72167 78987 81948 77552 73435 72112 68387 66776 68000 75000 59185 53436 44152 Veriţni 146.2058 152.1763 125. godine.097 99. tablicom 10.6913 98.48912 106.19841 94. do 1993. godine kada se osniva CP Pazin. i od tada Istra je.51857 94. za prikazane podatke izraĉunati su i pripadajući veriţni i bazni indeksi.94435 96.833 110.097 129.10078 68. Kretanje broja pismovnih i paketnih pošiljaka. Broj pismovnih i paketnih pošiljki. u poštanskom smislu.80354 88.8992 100.1.8137 140. do 1993.2521 146.6196 149.7838 73.4.02112 108. Indeksni brojevi koji za usporedbu koriste jedan isti ĉlan niza nazivaju se bazni indeksi.6379 103.2566 126.0958 94.9923 135.0681 85.50549 95. Indeksi su relativni brojevi kojima se pokazuje odnos izmeĊu dvaju razliĉitih stanja jedne te iste pojave u funkciji vremena ili prostora.6058 Bazni 100 165.6749 109. RO Pula osnovan je tek 1980. dok se za veriţni indeksi prikazuju promjenu veliĉine u odnosu na prethodnu godinu.2651 146.59142 90.6053 89.4137 104.02665 81.4328 120.

godine. Pa je tako najveći rast broja pošiljaka u odnosu na prethodnu godinu prisutan 1981. godine. od 1980. godini. godinu je takoĊer zabiljeţen 1981. Graf 5. koji prikazuju pripadajuće veriţne i bazne indekse. Kretanje broja pismovnih pošiljki za RO i CP Pula . godine i gotovo je identiĉan. dok se u narednih deset godina broj pošiljki smanjio. do 1993. godine Graf 6: Veriţni indeksi za pismovne pošiljke za RO i CP Pula . dok je najveći pad broja pošiljaka u odnosu na baznu godinu. Najveći rast broja pismovnih pošiljaka u odnosu na 1980. Tek 1991.1%. godine primjećuje se jaĉi pad. zabiljeţen rast od 65. a intenzitet promjene prikazan je strminom crte. ali promjene nisu nagle. u razdoblju od 14 godina.Graf 5 prikazuje kretanje broja pismovnih pošiljki za RO i CP Pula. Najveći pad u odnosu na prethodnu godinu zabiljeţen je 1982. Te je godine u odnosu na prethodnu 1980. Iz grafova je vidljiva tendencija kretanja pismovni pošiljaka. godine 60 . do 1993. a jedan od većih uzroka je i ratno stanje u našoj zemlji. Isto se moţe primijetiti i u grafovima 6 i 7. Kao što se da primijetiti. i 1991. 1991. najveći broj pismovnih pošiljaka prisutan je u 1981. od 1980.

najveći broj pošiljaka zabiljeţen je 1983. Graf 8. koji su prikazani grafom 10.6%. godine 61 . godine. Najveći pad pošiljaka u odnosu na prethodno promatrano razdoblje vidljiv je 1991.4%. prikazani grafom 9. a najmanji broj paketa u odnosu na baznu 1980. godine. pokazuju da je najveći rast broja paketa u odnosu na prethodnu godinu prisutan 1981. Nakon tog razdoblja zabiljeţen je lagani pad te nagli rast 1990. od 1980. godine. godine. godine Kod paketnog prometa prikazanog grafom 8. godine. Iz bazni indeksi za paketne pošiljke. od 1980. od 17. nakon ĉega slijedi lagani pad pa rast broja paketnih pošiljaka. i to od 46. nakon ĉega je zabiljeţen daljnji pad broja paketa.Graf 7. godine. Veriţni indeksi. godinu zabiljeţen je 1993. vidljiv je najveći porast broja pošiljaka u odnosu na baznu godinu. do 1993. Najmanji broj paketa zabiljeţen je 1993. Nadalje broj pošiljaka stalno je u opadanju. do 1993. Veći pad zabiljeţen je 1991. godine 1983. a ĉiji je uzrok kompliciranje politiĉkih situacija u našoj zemlji i ratno stanje. godine. Bazni indeksi za pismovne pošiljke za RO i CP Pula . Kretanje broja paketnih pošiljki za RO i CP Pula .

najveći rast broja brzojava zabiljeţen je 1986. ali laganijom intenzitetom. godine. Bazni indeksi za paketne pošiljke za RO i CP Pula . postignut je 1981. godine Brzojavni promet prikazan je grafom 11. godine. od 1980. Nakon godine 1986. a najveći pad broja brzojava u odnosu na prethodnu godinu.Graf 9. godine. Najveći rast broja brzojava u odnosu na prethodno promatrano razdoblje. godine. Nakon tog razdoblja zabiljeţen je daljnji rast broja brzojava. zabiljeţen je 1992. U odnosu na baznu 1980. kako je vidljivo iz grafa 13. od 1980. godine Graf 10. a iz njega je vidljivo da je vrhunac postignut 1986. a najmanji brzojavni promet zabiljeţen je 1993. do 1993. godine. do 1993. Veriţni indeksi za paketne pošiljke za RO i CP Pula . Nakon te godine slijedi pad broja brzojava te je najveći pad u odnosu na baznu godinu zabiljeţen 1993. godinu. zabiljeţen je samo pad. Nakon tog razdoblja rasta broja brzojava. godine. vidljiv je nagliji pad. 62 . prikazan grafom 12.

od 1980. godine 63 . od 1980. do 1993.Graf 11. godine Graf 12. do 1993. od 1980. Bazni indeksi za brzojave za RO i CP Pula . godine Graf 13. do 1993. Veriţni indeksi za brzojave za RO i CP Pula . Kretanje broja brzojava za RO i CP Pula .

19478 78. N. godinu kako bi se jasnije prikazao trend opadanja poštanskih usluga u navedenom razdoblju.A. N. N. N. Na taj naĉin ostvarena je poštanska cjelovitost Istre i prezentirani podatci daju uvid u poštansku aktivnost cjelokupnog istarskog poluotoka. te telegrame.32453 65. N.43068 90.A. za CP Pazin.451 95. 64 . Ovo pravilo vrijedi za pakete i brzojave. godine. godine Tablicom 11 prikazani su podatci za pismovne i paketne pošiljke.4393 99.69739 58. N. Pad pismovnih pošiljaka moţe se obrazloţiti dolaskom i sve veće pristupaĉnosti mobilne telefonije i GSM-a.A.34473 Graf 14 prikazuje kretanje pismovni pošiljki za CP Pazin i iz njega se moţe primijetiti rast broja pošiljaka do godine 1998. N.7896 98. CP Pazin.A.9722 136. što je uvelike ubrzalo i pojednostavnilo komunikaciju. i 2006.2. N. do 2006.21763 71. Broj pismovnih i paketnih pošiljki.9038 109.62062 74. Usporedbe radi navedeni su i podatci za 2005.99872 Brzojavi 88822 107879 114248 124752 125129 115391 N.91971 89. s pripadajućim veriţnim i baznim indeksima Godina 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Pismovne 12690197 14143977 15601282 17135411 17382047 17316103 N.4559 110.7068 151.1877 148.44011 81. Budući da je grad Pazin postao 1993.7706 61042 84059 92288 90622 71084 58188 N. godine.4. Navedeni su podaci do 1999. do 2006. od 1994. kada dolazi do razdvajanja na HPT-a na HP i HT.3022 92.6258 140.A. Rast se moţe protumaĉiti smirivanjem politiĉkih prilika u našoj zemlji i prestankom ratnih djelovanja.2208 100.3034 109.91809 96.194 100.4517 140.85808 68. i brzojava za CP Pazin od 1994.8761 129.A. N. 12845115 12787983 Izvor: [24-30] Paketi Veriţni 100 111.4584 116.A. N.8334 101. a nakon tog razdoblja primjećuje se pad broja pošiljaka.4526 101. tako je i osnovan centar pošta za Istarsku ţupaniju u Pazinu.A.A. 82987 80246 Veriţni 100 121.18017 99.80376 Bazni 100 137. Tablica 11. N. Najveći broj pošiljaka zabiljeţen je 1998.55522 Bazni 100 111. godine.4553 128.4559 122. Dakako i sve veći trend korištenja interneta i elektroniĉke pošte uvjetovao je manje korištenje poštanskih usluga.A.A. što je omogućilo nesmetano obavljanje poštanske djelatnosti.A.9396 135.A. te brzojava za CP Pazin. N.69707 Bazni 100 121.9126 93.0287 136. 40103 36014 Veriţni 100 137.4553 105.7068 109. godine glavni grad Istarske ţupanije.A.A. Kretanje pismovnih i paketnih pošiljaka.

do 1997. prikazuju gotovo stalan rast u odnosu na prethodnu godinu. godine. i 2005.Veriţni indeksi prikazani grafom 15. od 1994. Bazni indeksi prikazani grafom 16. Kretanje broja pismovnih pošiljki za CP Pazin. Graf 14. godine broj pismovni pošiljaka skoro izjednaĉuje sa brojem pismovni pošiljaka 1994. od 1994. U razdoblju nakon 1999. godinu. do 2006. od 1994. U odnosu izmeĊu 1999. godine Graf 15. a nakon toga rast je minimalan. godine biljeţi se pad te se 2006. dok je najveći rast u odnosu na bazu zabiljeţen 1998. pa do 1997. godine vidi se znatan pad broja pismovnih pošiljaka. godine. godine. Veriţni indeksi za pismovne pošiljke za CP Pazin. godine. do 2006. godine 65 . takoĊer prikazuju konstantan rast u odnosu na baznu 1994.

Kretanje broja paketni pošiljaka za CP Pazin. godine. godine 66 .godinu. godine primjećuje se znatan pad pošiljki. do 2006. Nakon 1996. godine. Bazni indeksi pokazuju rast u odnosu na baznu 1994. od 1994. a najveći porast pošiljaka u odnosu na bazu pokazuje 1996. od 1994. Nakon tog razdoblja zabiljeţen je konstantan pad. godina. Naredne godine biljeţi se rast. do 2006. To prikazuju i veriţni indeksi za paketne pošiljke prikazani grafom 18. iz kojeg se vidi da je godina 1995. a najveći je zabiljeţen 2006. ali manjeg intenziteta. a svoj minimum paketne pošiljke doseţu 2006. imala najveći porast broja paketa u odnosu na prethodnu godinu.Graf 16. Bazni indeksi za pismovne pošiljke za CP Pazin. kako je prikazano grafom 17. godine Broj paketa u CP Pazin u znatnom je porastu i svoj vrhunac dostiţe 1996. Graf 17. godine. Nakon tog perioda biljeţi se konstantan pad u odnosu na bazu.

Najveći pad broja brzojava u odnosu na 1994. kako je prikazano grafom 22. vidljivo je da najveći porast u odnosu na prethodnu godinu ima 1995. Treba napomenuti da su za godinu 2005. od 1994. od 1994. Veriţni indeksi za paketne pošiljke za CP Pazin. Bazni indeksi pokazuju da najveći porast u odnosu na baznu 1994. a svoj vrhunac dostiţe 1998. i 2006. godinu ima 1998. u ukupnom broju brzojavnih usluga nalaze i faximili usluge. U narednim godinama biljeţi se pad broja brzojava.Graf 18. godine. do 2006. do 2006. godinu zabiljeţen je 2006. godina. godina. godine Graf 19. Bazni indeksi za paketne pošiljke za CP Pazin. Iz prikazanih veriţnih indeksa koji su pokazani grafom 21. a od 1998. godine. Naredne dvije godine biljeţi se porast slabijeg intenziteta. godine biljeţi se samo pad broja brzojava u odnosu na prethodne godine. godine Graf 20 prikazuje kretanje broja brzojava koji kao i pismovne i paketne pošiljke pokazuje trend rasta u drugoj polovici devedesetih godina dvadesetog stoljeća. 67 .

od 1994. od 1994. Bazni indeksi za brzojave za CP Pazin. godine Graf 22. do 2006.Graf 20. do 2006. od 1994. godine 68 . Veriţni indeksi za brzojave za CP Pazin. do 2006. Kretanje broja brzojava za CP Pazin. godine Graf 21.

Razdoblje osamostaljivanja Hrvatske drţave prati i razoran rat. i mnoga stoljeća nakon prestanka postojanja Cursus Publicusa. a dominantan vid prijevoza je cestovni. a time je ostala i pošteĊena njena prometna i poštanska infrastruktura. ĉiji su glasnici prenosili pošiljke preko Istarskog podruĉja. Bitno je napomenuti da se za vrijeme austrijske vladavine. Vaţnost ove sluţbe je u ĉinjenici da se za vrijeme venecijanske vlasti u Istri otvaraju prvi poštanski uredi. Razlog tomu je što su se rimske ceste. Godine 1980. donoseći razne zakone. Austrijska vlast u Istri mnogo je utjecala na razvoj poštanske aktivnosti. godine. a nekima od njih su kaţnjavali one koji su bez ovlaštenja prenosili pošiljke. Prestankom rata i poĉetkom vlasti Jugoslavenske federativne drţave stanje poštanske sluţbe bitno se mijenja. Cijene poštanski usluga se smanjuju i usluga postaje dostupna obiĉnim graĊanima. Modernizira se poštanska sluţba. budući da se u to vrijeme provode poštanske reforme. uvode se mnoge poštanske linije.5. Poĉetak 69 . u Istri otvara najveći broj poštanskih ureda. a središte pošte za Istru nalazi se u Rijeci. Kasnija talijanska vlast izgradila je mnoge ceste. nema znaĉajnijeg razvoja poštanske aktivnosti. tijekom Prvog svjetskog rata pošiljke se poĉinju prenositi i zraĉnim putem. Francuzi su uredili poštanski sustav. TakoĊer. od kojih je najstariji onaj u Poreĉu. Utjecaj i doprinos ove sluţbe na poštansku djelatnost u Istri je dalekoseţan. Poštanska aktivnost kroz razdoblje Drugog svjetskog rata prolazi kroz burno razdoblje. uvodi se poštanska marka i pojavljuje se novi vid transporta. seţe još u doba Rimljana i rimskog Cursus Publicus-a. pa se tako na podruĉju Istre izmjenjuju i postoje poštanske sluţbe fašistiĉke Italije. njemaĉke vojne pošte. u ratnom vihoru poštanska infrastruktura pretrpjela je i mnoga razaranja. i prisutan je dugo nakon propasti Rimskog Carstva. u okviru organizirane glasniĉke sluţbe. ĉime još više postaje usuţna graĊanima. Istra se u poštanskom smislu dijeli na radne organizacije Pula i Rijeka. Srednji vijek obiljeţen je slabim prometnim vezama. Za vrijeme svoje kratke vladavine. savezniĉka i partizanska poštanska uprava. Pošta u tom razdoblju proširuje svoju djelatnost na platni promet. a u poštanskom smislu zadrţala je postojeće stanje. tako i na poluotoku. partizanske vojnopozadinske stanice. kojeg je Istra ostala pošteĊena. a neki gradovi poput Pule i Poreĉa postaju glavne postaje za hidroavione. Sa stajališta poštanske mreţe nisu napravili znaĉajniji napredak. ţeljeznica. Veći utjecaj imala je glasniĉka sluţba Mletaĉke Republike. Zaključak Poĉetak poštanske aktivnosti na podruĉju Istre. koristile pri prijenosu pošiljaka. koji datira iz 1750. Dakako. Mnogi uredi se zatvaraju. kako u Europi. ljudi i dobara. i to ĉak 90. Osim crkvene glasniĉke sluţbe i povremenog i neredovitog prijenosa pošiljki izmeĊu pojedini cehova i gradova.

U tom razdoblju se provodi reforma poštanskog sustava pa se tako 1994. poput e-mail-a.devedesetih obiljeţen je padom broja prenesenih poštanskih entiteta. Kao što je i opisano u prethodnim poglavljima. Poštanska aktivnost na podruĉju Istre kao manje regije. no s poĉetkom novog tisućljeća taj broj je u opadanju. Svjedoci smo konstantne digitalizacije poslovanja te sve jeftinijih i boljih komunikacijskih tehnologija. Prestankom rata broj prenesenih pošiljaka postepeno se povećava. ili real time komunikacije. Teško je prognozirati budućnost pisanog oblika prenošenja vijesti uz sve veće širenje i primjenu suvremenih naĉina komunikacija. bolja tehnologija potiskuje zastarjelu. kao što je uvijek i bilo. što je posljedica ratne agresije. 70 . godine centar pošta za cijelu istarsku ţupaniju centralizira u Pazinu. ovisi o svjetskim poštanskim trendovima i njena budućnost ovisiti će o budućnosti poštanske sluţbe općenito.

Zagreb. Hrvatski Filatelistiĉki Savez.:“130. 1981. u povodu proslave 120. telegrafa.:“Poštanski manipulativni ţigovi Hrvatske 1755-1981“. Fiume.“. V. F. dr. London. P. 6.:“Stamps and postal history of Trieste. Šnajdar. Beograd. N.:“Stogodišnjica telefonije u Hrvatskoj 1881-1981“. and Slovene Littorial under Yugoslav military administration 1945-1947“. 5. Lj. 13.. ing.. Rabus Media.ing. Zajednica Jugoslavenskih pošta. telegrafa. telegrafa. Zajednica Jugoslavenskih pošta.. 10. Sokol. 1982 Zajednica Jugoslavenskih pošta.:“S poštom kroz prošlost Istre i Slovenskog promorja“. prof.“. Sokol. Mr.“. Dr. D. Zuber. Zajednica Jugoslavenskih pošta. Zbornik Društva za povjesnicu Klana. V.-2000..:“Pregled povijesti pošte. telegrafa. Beograd. V. Muljević. Sokol. Radna organizacija PTT prometa Zagreb. brzojava i telefona u Hrvatskoj“. Zagreb. 3. godina pošte u Klani 1870.ing. Zagreb. Zagreb.“. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1984. Zaloţba Lipa..LITERATURA 1. 9. dip. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1983. 1981. Novaković. 12. Maslo. Niţić. I. 71 . 8. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1982. Klana.“.. 2003. 14.“. 1985 4. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1981. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1979. Dr. Hajnrih. svezak 6. 1974. Zagreb. Istria. :“Zbornik“. Jurišević. Beograd. V. 2009. Hrvatski Telekom. Beograd. 1980.:“ Poštanski promet 1“. 2.“. V.. 2007. 1981. telegrafa. Tabak. prof. D. 7. 1994. Juriša. 1983 Zajednica Jugoslavenskih pošta. 1984 Zajednica Jugoslavenskih pošta. Cividini. 2001. M. 11. Beograd. Kopar. telegrafa. I.dr. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1980. obljetnice uvoĊenja telegrafa u Hrvatskoj. dip. Beograd.

godinu“. 1986 Zajednica Jugoslavenskih pošta. Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Poslovni rezultati PTT organizacije Hrvatske za 1990. 1993. 18. Zagreb.“. godinu“. Zagreb. Beograd. 22. 31. 1997. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1987. 28. 1999. 19. godine“. godinu“. HPT-Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Privredni plan za 1991. 29. 26. 25. Beograd. godinu“. Zagreb. 1995. Zagreb.d.“. 17. Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Izvješće o poslovanju za 1993. 1988. Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Izvješće o poslovanju za 1996. 27. Zagreb. HP-Hrvatska pošta d. godinu“.“. 1990.:“Izvješće o poslovanju za 2006. 1989 PTT promet Hrvatske: “Poslovni rezultati poduzeća PTT prometa Hrvatske za 1989. godinu“. telegrafa. telegrafa. Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Izvješće o poslovanju za 1998. godinu“. Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Izvješće o poslovanju za 1992. Zagreb. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1986. Zagreb. godinu“. godinu“. Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Izvješće o poslovanju za 1997. godinu“. Zagreb. telegrafa. godinu“. 1994. 16. Zagreb. 20. Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Izvješće o poslovanju za 1999. 24. 2007. Zagreb. 2000. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1988. Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Izvješće o poslovanju za 1995. Zajednica Jugoslavenskih pošta. 1987 Zajednica Jugoslavenskih pošta. 72 .15. telegrafa. do 1987. 1991. Sloţena organizacija udruţenog rada PTT prometa Hrvatske:“ Statistiĉki godišnjak radnih organizacija PTT prometa SR Hrvatske za razdoblje od 1978. Beograd. 1991.“. Hrvatska pošta i telekomunikacije:“Izvješće o poslovanju za 1994. Beograd. i telefona:“ Poslovni izvještaj i statistika 1985. 1998. godinu“. 23. 21. 1996. 30. 1988 Zajednica Jugoslavenskih pošta. Zagreb. Zagreb. Zagreb.

hr. 2010. (svibanj.) http://www.hr.org. 2010.) http://www.net.) http://www. 33. http://www. (svibanj. (svibanj. 37.) http://upload. 2010.) http://www. (svibanj.) 73 .istrianet. 36.hr . (svibanj.32. 2010.posta. 35.geografija.istrapedia.wikimedia. 2010. 2010. (svibanj.filatelija. 34.org.