prof. dr. sc.

Bozo Mafic
VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ISBN 953-6895- 15-3

Bozo Matic
Redakcijsko osoblje
Dragana Carevic Katica Kovac Ankica Curcin

Nakladnik Sinerqiic-ncklcdnistvo d.o.o.,
, Zagreb , Za nakladnika Lela Tipuric

Recenzenti
'.prof. dr. sc. Josip Senecic prof. dr. sc. Tone; Lazibat .. prof. dr. sc. Goran Marijanov;c

Graficko oblikovanje i priprema za tisak Jasna Goreta

VANJSKOTRGOVINSKO

Tisak Lektura i korektura
Alka Zdjelor-Pcunovic, prof. GIPA d.o.o., Zagreb

POSLOVANJE

ClP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 339.5(075.8) MATIC, Bozo, ekonomist Vanjskotrgovinsko poslovanje I Bozo Matic. - Zagreb: Sinergija nakladnistvo, 2004. Bibliografija. ISBN 953-6895-15-3

I. Vanjska trgovina
440607096

t;

I'·

Ii!

1
I

. iCopyright © 2004. Sinergija-nakladnistvo

s;?

d.e.e., Zagreb

Sin'rgJjA·
Sinergija ncklodnistvo d.o.o. Zagreb, 2004.

...

1

pr~va ~~id~an~, Niti jedon dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku iii na bilo koji naCin n) '. p.o ~anflVati ~ az, podotaka bilo koje namjene bez prethodnog pismenog dapuStenja izdavata osim ~ slucalev,ma kralk,h ncvodo u slrutnim clancima , Izrada kopiio bilo kO'leg d'I' Ia kni , [e nllge za broni rcnteno Ie. '

Hvala na razumitevanju dragoj supruzi Durd!
i naso] djeci Ani, lvani, Kaiarini, Luciji i Hrvoju

.'-

..

:

4.2. obrccun i naplata carine 2.5. Svjetska trgovinska organizacija {WTO} 1. Ciljevi.2. Dokumenti koji se robe pri carinjenju 2. Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom 2. Carinski dug.3. Devizni poslovi 2. uloga i evoluci]o Meciunarodnoga monetarnog fonda 1. Multilaterolni sporozumi WTO-a 1. Polozo] i funkcija banaka i Hrvatska riarodna banka 2.4.6. Bilanca plccon]o i devizne pricuve 2. 2.SADRZAJ I.2.1. Opci sporozum 0 carinama i trgovini {GAD} 1.1 .5. Prijam Republike Hrvatske u svietske gospodarske organizacije 2.3.2.1. Hrvatska carinska tarifa 64 .2. Siobodne zone i slobodna sklodisto 2.3.4.1.1. Osnivanje i uloga Svjetske banke 1. Hrvatski carinski sustav 2.2.2. Stvaronje.6.2. Kljucni pojmovi i instituti carinskog sustava 2. Stjecanje i koristen]e deviza i devizni rocuni 2.1.1.1. zodcce i nccelo Svjetsketrgovinske orqonizoci]e 15 15 16 18 19 21 22 24 24 26 30 31 31 35 37 38 38 40 42 45 48 50 53 58 61 63 1.4.1. Sporozumi 0 kljucnirn postupcima i proceduroma vanjskotrgovinskih poslova 1. Hrvatski devizni sustav 2.5. Gospodarski i financijski sustavi i institucije 1.2.2.2.1.4. Devizno trfiste i teco] stronih valuta 2. Carinski postupci 2.3. Organizacijska strukturo Svjetsketrgovinske orqcnizcci]e 1. Plotni pro met s inozemstvom 2.4. Institucije medunarodnoga gospodarskog i financijskog sustava 1.1.1.4.4.7. Nadzor nod deviznim poslovanjem .

2.1.Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini 115 115 115 122 1. Pojam elektronkke trgovine i pravna regulativa 3. Sudionici i pravni odnosi sudionika u plocoo]u dokumentarnim akreditivima 4. Karnet TIR 3. Ostale odredbe Zakona 0 trgovini 2.3.1. Prijevozne isprave u vanjskoj trgovini 3. Sklodisnico 3. Vrste i pravni karakter suvremenih burzi 2. konvenci]e i norme 1.2.4. Elektronicka trgovina 3.2.1. Medunorodno trgovacka pravilo • • 185 .2. Vanjskotrgovinske kalkulacije 2. Uvjeti za obavljanje vanjske trgovine 2.1. Cijene i kotacije 2.3. Burze i burzovno prodaja 2.4.4.2.1. Dokumentarna naplata .6. Sajmovi u Hrvatskoj 2.1. Vrste kreditnih poslova s inozemstvom 2.2.1. Teretni listovi 3.2.3.3.2.4. 1. Metode izrade vanjskotrgovinskih kalkulacija 2.2.1. Meaunorodni trqovocki izrozi (INCOTERMS) 1.1.1.1.1. Pomorske teretnice 3.1.2.1 .5. 1. KarnetATA 4.L'C) 4. Specijalizirana trfista u medunarodnoj razmjeni 2.2.3.1.6.2.2.3. Poslovne isprave u vanjskotrgovinskom poslovoniu 3.1.3. Cijene i kalkulacije u vanjskoj trgovini 2. Robne isprave u vanjskotrgovinskom poslovanju 3. Ugovaranje prodaje robe 1.3. Ugovaranje cijena u vanjskoj trgovini 2.2. Akreditivni dokumenti 4.2.7. Cijene u vanjskoj trgovini : 2.2. 2.' voniskotrqovinskoq sustava 2.3.3.2.1. Sajmovi i sajamska prodaja 2.3. Cekovi 4.1. Medunorodne norme (standardi) 2. Drozbe (aukcije) i sustav prodaje na drcfbomo 3.3.2. Medunorodni dokumentarni akreditiv (The Letter of Credit .1. Zostitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima . Trqovccko kreditno pismo 4. pravila.2. Carinski dokumenti 3.2.t ~ VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) 67 67 69 70 71 73 75 75 77 78 1.1 . Burzovni poslovi 2.1.4.1. Vrste rneduncrodnih dokumentarnih akreditiva 4.2.3.4.4. Fakture (rccuni) 3.4. Ugovaranje i tehnika ploconlo akreditivom 4. 1.1. Bankovna doznaka u platnom prometu s inozemstvom 4.2.3. Medunarodni trgovatki obita. Meaunarodne konvencije 0 trgovini i carini 1. Vrste vanjskotrgovinskih poslova 2.3.1.3.i.1. Prodaja Prodaja Prodojo Prodojo triista u vanjskoj trgovini 83 83 84 84 84 85 86 87 89 90 90 92 94 99 101 robe putem izravnih trgovackih pregovora po viden]u robe u cjelini po uzorku iii modelu robe po stondardnoj oznoci 2.1.1. Vrste vanjskotrgovinskih kalkulacija ( Sadriaj) 2.3.2. Nacini prodaje i specijalizirana 1.3.2. Isprave 0 osiguranju robe 3.1 . Elektronicka trgovina na malo 3.4. Ogranicenja za sklapanje kreditnih poslova s inozemstvom \ 124 125 127 127 128 129 130 132 132 134 137 137 137 142 143 146 146 147 152 156 158 161 162 164 166 167 167 169 172 175 179 180 '" 182 183 3.2.1.2. Popusti no cijenu 2. Meaunarodni sajmovi uzoraka 2. Instrumenti ploccn]o u vanjskoj trgovini 4. Elektronicka trgovina na veliko '" 103 106 107 109 UI.3. Potvrde (certifikati) 0 robi 3. Hrvatski vanjskotrgovinski sustav 2.2. Osnovni pojmovi i definicije iz noseqo I It 1\ 1 !~ I.4. uvjeti i nacini sklapanja kreditnih poslova s inozemstvom 2. Subjekti.5.robni inkaso 4.1. Sustav kreditnih odnosa s inozemstvom 2. Mjenica u rnedunorodnirn ploccnjimo II. Zostirne mjere pri uvozu i izvozu 2. Certifikati 0 zdravstvenom stanju robe 3.5. Medunorodne spediterske potvrde 3.2.

2.6.3.2. Rizik konvertiranja 5.4.2.3. Uprovljanje rizicima u vanjskaj trgovini 5. Rizik transfera 5. Rizik vrste. Faze i tijek redovitih poslova izvoza i uvoza robe 5. Sadriaj kupoprodajnih ugovora 0 izvozu i uvozu robe 6.2. Rizik izvoznoga kredita 5.1. Prednosti i nedastaci plasmana kraz vlastite organizacije ( Sadriaj) 5. Transportni rizici 5.2.4. Trqovccko poduzeco so sjedlstern u zemlji proizvodoco 1.1.2. Sklapanje ugovara 0 otprernnistvu 2.2.2.1. Osnovne zodoce Hrvatske gospodarske komore 4. Pripremne radnje pasla uvoza robe 5.2. Samoosiguranje 5. Financijski riziti 5.2.4.2.1. Hrvatska gospodarska komora 3. Rizici i politika rizika u vonjsko] trgovini 5. Pripremna faza redovitaga posla izvoza robe 5.3. Prednosti i nedostaci koristenja usluga 213 213 214 214 214 21 7 posrednkkih organizacija • 224 .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJf ) 186 186 187 188 189 189 191 191 192 193 193 194 194 195 196 196 196 197 197 198 200 202 202 203 205 206 207 1. Zovrsne radnje izvoznog pasla 5.2.2. Ispunjenje ugovora IV.1.1. Robni rizici u vanjskotrgovinskim poslovima 5.3. Upravljanje financijskim rizicima 6.1 .1. Uzroci i posljedice rizika 5.3.1.2.1. Agents) 1.1.1.1.3.1.3. Otpremnik i otprernnistvo (spediter i spedicijo) 2.1. Driavni inspektorati za nadzor kckvoce proizvoda 4. Sudionici i tijek klosicnih redovitih poslova izvoza i uvoza robe 2. Vanjskotrgovinski posrednici u uzem smislu (eng!. Rizik devalvacije i revalvacije 5. Operotivno pravedba uvoznog pasla 5.2. Posrednicke organizacije u neizravnom izvozu 1. Pojam i vrste rizika 5.1 .1 .1. Tecajlfi rizik 5.3. Rizik provedbe kupopradajnog ugavora 5. Rizik cijene 5.1. Sudionici i tijek redovitih poslova izvo%a i uvo%arobe 1.3.4.3. Neizravan (indirektni) izvoz 1. Paslavi i zodoce rnedunorodnih otpremnika 3.3.4.2. Prijenos rizika no poslovnog partnera 5.2. Tehnika pravedbe redavitaga posla izvoza robe 5.2.1 .4.2.6.2.3. i.1.5.1. Izvoz kao pocetni oblik izlaska na strano ti-Zista 1.1. Izvoz preko vlastite trqovocke rnrefe u inozemstvu 1. Forme (oblici) ugovora u vanjskotrgovinskoj paslovnoj proksi 6.1.2. Uprovljanje rabnim rizicima 5.3. Faza proved be pasla izvoza robe 5.3.1.2.1.1.5.1.1 . Tijek i faze pravedbe pasla uvaza robe 5.2. Prijenos rizika no osiqurovojuce organizacije 5.1. Izravan izvoz preko organizacijskih obliko u zemlji proizvodoco 1.2.1.2.1. Sklapanje ugavora 6. Vrste rizika : 5. Kokvoco i abveza deklariranja praizvoda 5. Vrste atpremnika 2. Izravan izvoz 1.3.3.3.3. Zokljucne radnje posla uvoza rabe Literatura 6.3. Provo kupopradajnog ugovora 6.5. Prapisi a nadzoru kokvoce praizvoda 4. Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini 225 226 228 230 231 236 237 238 240 246 248 250 251 253 256 256 257 259 261 262 262 264 265 269 2.2.3.3. kvalitete i kolicine robe 5.

Sustav medunarodnih ekonomskih i financijskih odnosa Hrvatski devizni sustav Hrvatski carinski sustav Hrvatski sustav vanjske trgovine Hrvatski sustav kreditnih odnosa 5 inozemstvom . 3. 4. 1. 5.2.

vanjskotrgovinski sustav u uzern smislu rijeci te sustav kreditnih odnosa s inozemstvom. Potom cerno analizirati hrvatski sustav gospodarskih odnosa s inozemstvom. Sustav. Za tu je svrhu osnovan Medunarodni monetarni fond .MMF (International Monetary Found . Institucije medunarodnoga financijskog sustava gospodarskog Osnove suvremenoga medunarodnoga gospodarskog i financijskog sustava poznate su pod nazivom Bretton-woodski' sustav. takoder globalne. 1. Zapocet je jos za vrijeme trajanja Drugog svjetskog rata. . devizni. organizacije. zarnisljen kao globalan. Prva organizacija iz tog sustava trebala je pribaviti sredstva i osmisliti nacine i mehanizme za obnovu i odrzanje sustava stabilnih deviznih tecajeva valuta zemalja clanica. trebao se temeljiti i cvrsto oslanjati na tri. Kao i uvijek u povijesti. trajan i stabilan.IMF). Zato su glavnu rijec u njegovu stvaranju imale Sjedinjene Drzave koje su odredile osnovna pravila novoga svjetskoga gospodarskog i financijskog sustava. Gospodarski i financiiski sustavi i instituciie U ovom poglavlju analizirat cerno osnovne institucije medunarodnoga gospodarskog i financijskog sustava s naglaskom na ulogu i zadace Svjetske trgovinske organizacije. konkretno: carinski. Ime je dobio po arnerickorngradu Bretton-Woodsu u kojernu suzapoceti pregovori o stvaranjusustava. a dovrsen je do pocetka pedesetih godina proslog stoljeca. donijeti opca pravila za njihovu korekciju te stvarati uvjete za obnovu konvertibilnosti nacionalnih val uta clanica.I. sustav je izgraden uz uzimanje u obzir spoznatih pogresaka iz proslosti i uz maksimalno postivanje interesa najrnocnijih.

obveza Fonda da financira povremene neravnoteie u bilancama clanica. itd. rjesavala bi nastale sporove. 4. a zlato je postalo sarno skupi obojeni metal ciju cijenu odreduje trziste. 3. Pocetna sredstva Fonda formirana su uplatom kvota clanica. i 3. Trebala je zatim i obnoviti sustav multilateralne trgovine !. od 1976. : ". Tako su razvijene zemlje i stekle odlucujucu ulogu u upravljanju i politici Fonda. obnove i razvoja multilateralnih placan]a i postizanja konvertibilnosti val uta clanica u tekucim transakcijama. Pri tome je 25% kvote uplacivano u zlatu a ostatak u nacionalnoj valuti. 1. u to se vrijeme pokazalo neostvarivim. 2. nacionalnog dohotka i ukupnog razvoja clanica. pojavljuju se i ubrzano rastu trgovacki deficiti te dolazi do brzog odljeva zlatnih rezervf u inozernstvo. pocin]e arnericko zaostajanje u produktivnosti i opadanje trgovacklh suficita. 2 Vee sredinom 1960-ih godina arnericka je inflacija veta od europske. za stvaranja uvjeta i nacina za ravnopravno i trajno ukljucivanje svih zernalja u medunarodnu trgovinu. Uz to. postupnog ukidanja ogranicen]a na tekuce transakcije. Dakle. obnova i jacan]e Europe i japana te brzi rast gospodarstva niza azijskih zemalja (tzv. Osnivanje Medunarodne trgovinske organizacije.}.It fj. Zapazimo da ovako definiran rnonetarni sustav moie opstati sarno dotle dok americka privreda zadovoljava implicitan uvjet po kojernu je njezina val uta iz[ednacena sa zlatom. uslijedila nova devalvacija i prijelaz na sustav tzv. a zapocin]e i bijeg stranih deviznih rezervi iz americkih banaka.':. godine niti jedna val uta u svijetu nije vezana za zlato. Stanje u arnerickom gospodarstvu nije se time bitno promijenilo pa je 1973. Stvaranje. V.f d Osnovne znacajke izvornog Bretton-woodskog zlatnodolarskog sustava bile su: 1. fiksni tecajevi su zamijenjeni plivajucirn koji se mijenjaju prerna ponudi i potrainji. a na osnovi pologa dornace valute koja se. fiksan paritet dolara za zlato (35 $ za uncu zlata) i konvertibilnost dolara za zlato u sluibenim transakcijarna. Ovirne je. a nakon \1 toga financirati i promicati gospodarski razvitak svih clanlca. 0 visini kvote ovisio je i broj glasova pri upravljanju i odlucivanju i visina rnogucih zajmova. • I"\""_" rlIU. Krajnji su ciljevi bili pornoc pri obnovi i rastu rnultilateralne medunarodne trgovine. Gospodarski i financijski sustavi i Institucije VANJSKOTRGOVINSKO POSLObVI~' ) I. . fakticki. rnogucnosti dobivanja relevantnih informacije 0 privredama cianica. EKONOMSKlFAKnprr . Za te je zadace ti osnovana Medunarodna banka za obnovu i razvoj . zaposlenosti. oznacen i kraj izvornog Bretton-woodskog zlatnodolarskog sustava. Druga je organizacija tre a a naJpnJe osrms Iti nacme I pri aviti je tina ugorocna sredstva za brzu poslijeratnu obnovu ratom opustosenih zemalja. Bio je to je ~An. Nije stvoreno one sto se htjelo vee ono najvise oko cega se medunarodna zajednica u tom trenutku uspjela usuglasiti. ~ i. definiranja pravila za znatnije prornjene tecajeva val uta onih zemalja koje su u trajnijim neravnoteiama. Monetarne vlasti stranih zemalja sve ceseetraze konverziju dolarskih rezervi u zlato zbog cega se smanjuju i arnericke zlatne rezerve. fiksni pariteti nacionalnih valuta izraieni u zlatu iii dolarima te obveza clanica da drie teca] unutar +/. Kako bi ih mogao ostvariti. U inozemstvu je svevise dolara zbog cegaonda i povjerenje u tu valutu svevise opada. :'.ZArR. brinula bi se i .1% oko pariteta.\. u zadanom roku.1. zabrana devalvacija i revalvacija vecih od 10% bez suglasnosti Fonda. uloga i evolucija Medunarodnoga monetarnog fonda Medunarodni monetarni fond (International Monetary Found. ! Treca je organizacija trebala postupno otkloniti prohibitivna i opceprisutna H '.. Medutirn.Zbog toga opadaju i devizne rezerve SAD-a.. To se cini odobravanjem kredita u ieljenoj valuti. tadasnji predsjednik SAD-a Nixon donosi 15.MBO (International Bank f'. davanja zajmova clanicama u privremenim teskocarna s bilancama placan]a zbog sprecavanja devalvacija iii ogranicenja u placanjima i trgovini. ovisno o njezinu udjelu u svjetskoj trgovini. Kad se pojavila opasnost da zlatne rezerve padnu na neprihvatljivu razinu. kao i potrebne ovlasti za vlastito djelovanje. U skladu s novim prilikama.:' . i iznaci mehanizme za trajni proces njezine liberalizacije. ~ •. • ••••• . 2. ogranicenja koja su drasticno srnanjila medunarodnu trgovinu te efikasno sprecavati njihovu obnovu. mora otkupiti . kolovoza 1971.T""'" J'" . velicini zernl]e i raspoloiivim resursima. IMF) osnovan je u prosincu 1945.Mo ••• _. se u Kingstonu na jamajci usva]a novi statut Fonda u kojemu je i sluibeno utvrdeno: ukida se funkcija zlata kao monetarnog rnedija (zlato se dernonetizira) ukida se fiksna i uvodi trzisna cijena zlata ukida se konvertibilnost dolara za zlato u sluibenirn transakcijama ukidaju se fiksni tecajevi i zlatni paritet valuta uvode se fluktuirajuCi (plivajuci) tecajevi val uta odreduju se nacela za odredivanje plivajucih tecajeva odreduje se nova vrijednost i nova uloga specijalnih prava vucenja. 1976. Statutom je definiran kao rnedunarodna monetarna organizacija za medusobnu suradnju clanica s ciljern: 1. trece iz zamisijene trijade organizacija. plivajuCih tecajeva.jl for Reconstruction and Development -IBRD). Kvota se odredivala za svaku zernlju pojedinacno. odluku 0 devalvaciji dolara i 0 ukidanju konvertibilnosti dolara za zlato. azijski tigrovi) srnanjuje arnericku dorninaciju u svjetskom gospodarstvu. obnove i ocuvanja stabilnih tecajeva. Statut Fonda je odredio izvore potrebnih financijskih sredstava. Opel sporazum 0 carinama i trgovini. • b .

General Agreement on Tariffs and Trade. bilo je potrebno sto prije iznaci mehanizam za njihovu primjenu i zastitu.-1947. Kako joj i ime govori.3. svaki pa i najmanji pojedinacni interes zemalja pregovaraca vee ugraden u povelju pa je ona tako izgubila svaki smisao" (lackson 1991.). forrnalno-pravno. Bez Medunarodne trgovinske organizacije izgledalo je nernoguce i ostvarivanje zacrtanih ciljeva novoga svjetskog trgovinskog sustava.. str. usvojen i statut (Havana Charter) zarnisljene organizacije. fakticno. Clanstvo u Bane! je uvjetovano clanstvom u MMF-u.-" V_011!GOVINSKO 'OSLOVAN)' ) 1. sluzbeno nazivane "ugovornim stranama". GAD je usvojen u listopadu 1947. On i dalje kontrolira i prati sve kljucne pokazatelje ekonomskog stanja svojih clanica.' 3 lato 5Lizemlje koje su. Opci sporazum Gospodarski i financijskl sustavi i institucije ad tada pa do kraja stoljeca bitno se promijenila i gospodarska i politicka karta svijeta. Zbog toga je i iznimno vazna svaka njegova ocjena 0 stanju i perspektivama gospodarstva u pojedinim zemIjama. Bezbrojne rasprave rezultirale su dogovorima 0 rnedusobnorn smanjivanju carina. sudjelovale su 23 zemlje. stvorena je Europska unija i niz novih zona slobodne trgovine. "azijski tigrovi" su jos jacl. Visina njegovih zajmova clanicarna obicno nije jako velika ali se cijeni njegovautoritet. Kina je na velika vrata usia u svjetsko gospodarstvo. potpisivanjem Protokola 0 privremenoj primjeni (Protocol of Provisional Appliccation). vecina zemalja je u tekstu otkrila ponesto 5tOje ugrozavalo njihove nacionalne interese pa se u zadanom roku nije uspjelo prikupiti potreban broj ratifikacija. Na kraju je..Medunarodnog monetarnog fonda i Medunarodne banke za obnovu i razvitak . a zbog toga je vazno i ~iti njegovim clanom. Japan je postao svjetska gospodarska sila. jamac i organizator velikih razvojnih pr?jeka. odobrava im i razlicite vrste zajmova. Rje5enje je pronadeno tako 5tOje GAD koji je. a preostalih 15 zemalja trebalo je to uciniti poslije ratifikacije Sporazuma u nacionalnim parlamentima. ° carinama i trgovini (GATI) 1. kasnije poznata kao Svjetska banka (World Bank . . bio samo privremeni multilateralni sporazum. Naime. ~anka vrlo kvalificirano i rigorozno kontrolira sve projekte koji se natjecu za nJ~zma s~e~stva: Kako bi mogli dobiti njezinu minimalnu pornoc i odobrenje. itd. Posluje po komercijalnim nacelirna. sijecnja 1948. donosi ocjene i preporuke 0 tome kakve mjere gospodarske politike treba poduzimati i. Naialost.. nedostajala je jos samo njezina ratifikacija u 12 parlamenata zemalja sudionica pregovora. a time i za stvaranje ITO-a. u stanju je relativno jeftino pribavljati dodatna sredstva pa onda i odobravati vrlo povoljne kredite . Svjetska banka djeluje kao zajrnodavac.IBRD). ujednaCivanju carinskih postupaka te 0 uklanjanju nekih drugih necarinskih prepreka trgovini. 38.ta. Kako ima visok kreditni ugled. u razdoblju 1946. Zato je utanaceno da se postignuti dogovori objedine s poglavljem 0 trgovackoj politici iz Havanske povelje u jedan privremeni multilateralni sporazum koji je nazvan OpCi sporazum 0 carinama i trgovini . god. om rnoraju rrnan vrlo dobre izglede. Zajmove odobrava iz kapitala prikupljenog uplatama clanica ali i iz zajmova koje sama uzima na svjetskim trzistirna kapitala. Upravo zato je i njezina uloga vrlo vazna. postupak ratifikacije povelje ITO-a nije bio tako uspje5an. njegova strucnost i njegove preporuke po kojima se ravnaju i svi drugi bitni faktori svjetskih financija i svjetskoga kapitala. lako su dakle krediti koje Banka odobrava r~lativn? maleni i redovito nisu dostatni za cjelovito financiranje projekata.( ~~ 1. nizlh carina. dakle sve clan ice MMF-a su i clan ice 'Svjetske banke. Za stupanje povelje (statuta) na snagu.. Osnivanje i uloga Svjetske banke Druga institucija nastala kao rezultatBretton-woodske konferencije bila je Medunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development . Za to je odreden rok od 18 mjeseci. fakticno promoviran u trajni sporazurn te pretvoren u neku vrstu organizaci]e.~n~je d~~oljno jamstvo privatnom kapitalu da se i on usmjeri u takve m~estlclJe I pokrije nedostajuca sredstva. nje~ma ~cJ.a onda i ukupni ciljevi zamisljenoga svjetskoga gospodarskog sustava. Pocela je djelovati 1947.r . Propao je kornunisticki sustav planske ekonomije.ITO). Konacan neuspjeh je oznacilo odbijanje ratifikacije u arnerickorn Kongresu koji je ustanovio da je " . a vee pocetkorn pedesetih godina teziste djelovanja prenosi s obnove na financiranje razvitka. i tako zaustavile trgovinu u razdoblju do stupanja na snagu novih. u skladu s tim. Bez nje je dovedeno u pitanje i djelovanje vee osnovanih organizacija .2. U pregovorima oko osnivanja Meaunatodne trgovinske organizacije (International Trade Organisation .WB). njezin pocetni cilj je bila pomoc clanicarna pri obnovi i prestrukturiranju na mirnodopsku proizvodnju te po moe u dugorocnirn razvojnirn projektima.. bile (Ianice. Tim potpisom osam se najvecih zemalja obvezalo da ce ga poceti primjenjivati od 1. Kako prethodno usuglasene koncesije ne bi u tom roku "procurile" u javnost. na Konferenciji UN-a za trgovinu i zaposljavan]e u Havani. skraceno GAD. Meaunarodni monetarni fond je jos uvijek zadrzao sve svo]e kljucne funkcije zbog kojih ga mnogi i nazivaju svjetskim financijskim policajcem.

na pocetku Urugvajske runde (1986. pa je tako svijet konacno dobio i onu nedostajucu kariku iz trijade organizacija za upravljanje svjetskim gospodarskim i financijskim sustavorn. od izvornih 23. bila izuzeta iz liberalizacije. Stoga GAIT4 i dobiva zadacu postupno uklanjati ta nagomilana ogranicenja . tehnicke barijere trgovini. sirovinama i poljoprivrednim proizvodima. nizaciju proizlaze iz teznji da se razrijese uocene i spoznate teskoce iz prethodnog razdoblja. r-: . str. ~rugovi nazivaju i "!undama" sto je izravna aluzija na svu tezmu I. politicki najosjetljiviji problem u svim zemljama. 8 Od osnivanja WTO-a 1. \ • .) narastao na 123. u Marrakeshu u Maroku potpisali ovlasteni predstavnici 125 zemalja sudionica Urugvajskoga kruga multilateralnih pregovora. i I Danas se sluzbeno nazi va GAIT 1947 kako bi se razlikovao od multilateralnog sporazuma koji je dio WTO-a i kOjise nazi va GAIT 1994. ali je imalo za posljedicu i to da je u cijelom razdoblju djelovanja GAIT-a stopa rasta svjetske trgovine stalno bila veca od stope rasta svjetske industrijske proizvodnje. da ce smanjivati postojece carinske i ne- 4 carinske prepreke te da ce se rnedusobno konzultirati i poduzimati zajednicke mjere u cilju promocije i ubrzanja trgovine i razvitka nerazvijenih. U dobroj mjeri. Unatoc svim proturjecnostirna i kontroverzarna. nacelo "status quo"). bo~acku.). razvijena su jasna pravila za primjenu pojedinih mjera vanjskotrgovinske politike (kao sto su subvencije. na red dolaze i najaktualniji preostali problemi. to je bio i sluca] s trgovinom tekstilom.). stvoren je i WTO. obvezujucu i sve vecu multilateralnu liberalizaciju svjetske trgovine.-114. proizvodima industrija iz prve faze industrijalizacije. sijecnja 1995. 5 !'regovar31cki 51_. Na planu syjetske trgovine to su bili problemi njezine opce bilateralizacije. poprilicno su smanjena kvantitativna ogranicenja. stvorili i klimu i uvjerenja kako ce taj trend biti nastavljen i u buducnosti. neosporno je u prvih sedam krugova proces liberalizacije trgovine u sektoru industrijskih proizvoda dao vel ike rezultate. gotovo potpuno netransparentne vanjskotrgovinske politike. pravila s provizornom organizacijskom strukturom. Inace. Razumije se da je to bitno djelovalo na pl>vecanje investicija i proizvodnje. kvantitativna ogranicenja i zabrane te. opcenito. U Urugvajskom krugu pregovora koji zapocin]e 1986.': t. Argument im je bila i cinjenica da je trgovina njihovom najvainijom izvoznom reborn. a razvijena su i pravila za rjesavanje sporova izmedu clanica (Matic. . ostnnu pregovora.WTO) osnovana je sporazumom koji su 15. travnja 1994. 6 Clanstvo u GAIT-u nije bilo. 1. Za vrijeme toga kruga pregovora usuglasena su i usvojena multilateralna pravila za trgovinu uslugama i za podruc]e zastite prava intelektualnog vlasnlstva. 80. nacelirna. sto je moida najvainije. Inace.kljucni ciljevi koji se postavljaju pred neku orga- I. a jos ih je tridesetak u razlicitirn fazama pregovora za pristup. antidarnpinski postupci i carine. uz postojanu. ali je za to odreden rok od deset godina. 1994. . odjecorn i obucorn. uslugama i trgovinu povezanu s pravima intelektualnog vlasnistva? dok je GAIT sadriavao sarno pravila za trgovinu robom.. U tom je cilju organizirano osarn. god. svjetskog rata. postignuti su kompromisi na svim bitnim podrucjirna. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organisation . Sporovi i prigovori su na kraJu doveli i do usvajanja cetvrtog dijela GA IT-a koji je nazvan "Trgovina i razv0Y' i kojim je u multilaterni trgovacki sustav uneseno nacelo nereciprociteta u trgovinskim pregovorima izmedu razvijenih i nerazvijenih zemalja. l?0sta je da potencijalna clanica bude poseban carinski teritorij 5 punom autonomijorn u ekonomskim odnosima 5 inozemstvom. rezervirano sarno za suverene drzave. toj organizaciji je pristupilo vise od 50 zernalja. Iz svih tih razloga i broj clanica. 7 Njime . IZ ~erazvljenlh zernalja (tzv. itd.je. sarnoobrana.'( VANJ5KOTRGOVINSKO POSLOVANjE ) Gospodarski i financljski sustavl I Instituclje KakG to najcesce i biva. razrijesena je politickirn kompromisom SAD-a i EU kojim je ipak pokrenut postupak reformi zastitnih politika i politika subvencije pol]oprivrede. Problematika poljoprivrede. Glavnu su rijec imale najrazvijenije zemlje pa je prevladalo miSljenje da su i najvece teskoce upravo u trgovini industrijskim proizvodima.Carine su smanjene od gotovo 40% na manje od 4%. '""\ 9 0 njima vise u nastavku.su se ra~vij~ne ze~lje obvez__aleda nece povecavati postojece prepreke uvozu. Unaprijeden je i sustav rjesavanja sporova i. da nece povecavati fiskalna ogranrcenp potrosnje primarnih proizvoda. i tako multilateralizirati i liberalizirati svjetsku trgovinu. Po tom istom sporazumu ona pocinje djelovati s pocetkorn 1995. a nije niti danas u WTO-u. b) WTO regulira trgovinu reborn.koji su.4. god. sarna je tehnika pregovaranja preuzeta iz amencke prakse sklapanja tzv. rasirenost trgovackih blokova i klirinske razmjene. prvenstveno trgovinu industrijskim proizvodirna. Dogovoreno je da se trgovina tekstilom i odjecom vrati u sustav i pravila multilateralne trgovine. Taj dio sadrii cijeli niz ustupaka nerazvijenima/ te stoga neki govore kako je tada u sustav GAIT-a uvedeno i "nacelo pozitivne diskriminacije". krugova multilateralnih trgovackih pregovora. strukturom i izvorima financiranja dok je GAIT bio sarno skup. Do kraja 1993. prohibitivne carinske stope. Vecina njih su prosle postupak primitka koji je zapoceo i prije osnivanja WTO-a.. reciprocnih trgovinskih sporazuma u razdoblju nakon Velike krize i izbijanja II. sam postupak primitka u WTO traje izmedu dvije i trinaest godina. u biti privremenih." Kljucne razlike izmedu WTO-a i GAIT-a jesu: a) WTO je organizacija s jasno odredenom ciljevima. Nerazvijene zemlje su od samog pocetka tvrdile da je trgovacki sustav GAIT-a nacinjen po mjeri bogatih te da im stoga usporava i otezava razvitak. pravna i organizacijska osnovica multilateralnoga trgovinskog sustava za novo tisucljece. svaki put sve sirih i obuhvatnijih.

nakon naplate propisane carine. U odnosu na pravo intelektualnog vlasnistva od svake se clanice trazl da subjekte iz ostalih zemalja clanica ne smije tretirati nepovoljnije od svojih vlastitih.suradivati s ostalim organizacijama vaznirn za globalnu ekonomsku poIitiku . Opcenito. Suvremeni uvjeti i iskustva iz pr~sl~sti . posebno trgovine poljoprivrednim proizvodima i tekstilom.n. zbog speclficnosti te trgovine. uslugama i pravima intelektualnog . Za razliku od vremena kad se pokusavalo stvoriti ITO. . a osiguran je i mehanizam za provedbu donesenih odluka. Nacelo je bitno ojacano i intencijom da se sto vise carinskih stopa'? "plafonira".ametnuli su i dva neizbjezna preduvjeta i ogranicenja za ostvarenje svih tih ciljeva. Nacelo nacionalnog postupanja zabranjuje diskriminaciju izmedu dornace i uvozne robe i usluga odnosno diskriminaciju izrnedu dornacih i inozemnih dohavljaca i nositelja prava intelektualnog vlasnistva. WTO jedino nije tako dosljedan u pravilima 0 trgovini uslugama gdje se.organizirati nove trgovinske pregovore nih trzista 0 spo- daljnjoj liberalizaciji nacional- Nacelo nediskriminacije u trgovini je osnovno nacelo multilateralnoga svjetskog trgovinskoga sustava. i nadalje vladaju na svim podrucjirna Ijudske djelatnosti. povecanje stopa rasta realnog dohotka i efektivne potraznje. a to su: postivanjs zahtjeva za odrziv razvitak i zastitu okolisa te stalna i pojacana briga za nerazvijene clan ice.osiguravati provedbu vee sklopljenih i svih buducih multilateralnih razuma . S~ogasu t:meljne zadace GA IT-a i precizirane i prosirene sklapanjem novih multilateralnih sporazuma (0 kojima vise u nastavku). zcdoce i nocelo Svjetske trgovinske organizacije Klju~ni cilj Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu WTO) jest daljnji razvitak sustava slobodne multilateralne trgovine cime se podrzava i olaksava postizanje brzeg rasta proizvodnje robe i usluga. GAIT nije imao tako precizne i razradens mehanizme pa je uvijek prijetila mogucnost da gubitnicka strana. Gospodarski i financijski sustavi i institucije 11 I' Osnovna nacela multilateralnog trgovackog sustava koje definira i koje promice Svjetska trgovinska organizacija u osnovi su izvedena iz nacela na kojima se temeljio i GAIT 1947. U trgovini robom to znaci da se. sto onda daje sigurnost i predvidljivost i povecava investicije. nakon trgovine industrijskim proizvodima. clanica WTO-a je obvezatna sve ostale clanice tretirati kao onu najpovlasteniju te svim proizvodima iz zemalja clanica odobriti tretman jednak najpovoljnijem tretmanu. taksa iii administrativnih postupaka mora tretirati jednako kao i istovrsna iii slicna domaca. 1. Ciljevi. Osniva se na dvjema klauzulama: klauzuli (nacelu) najpovlasteni]e nacije i klauzuli nacionalnog postupanja koje su uklopljene u sve multilateralne sporazume iz domene WTO-a. trazi da se nacelo nacionalnog postupanja treba posebno ugovoriti. institucionalizirano i brzo. Rjesavanje sporova izrnedu clanlca u WTO-u je precizno definirano. Po klauzuli najpovlastenije nacije. Na trgovackom planu. svjetska gospodarska i politicka scena pocetkom 1990-ih godina bila je bitno drugacija. propisuje da sve zastitne mjere i relevantni propisi moraju biti registrirani u WTO-u i dostupni svakoj clanici i da se mogu mijenjati samo po propisanoj proceduri. zivjelo se u bogatijem svijetu i u bitno liberalnijim uvjetima s tim da trendovi liberalizacije i unifikacije. na red je dosla liberalizacija trgovine uslugama i problematika zastite prava intelektualnog vlasnistva.1. zabranjuje necarinska ogranicenja. U zakljuccima iz Marrakesha navodi se da su zadace WTO-a: . uvozna roba u pogledu troskova.postivati i promicati norme za zastitu vlasnistva. lOU covjekova okolisa. Sve to ji utjecalo i na definiranje novih ciljeva i zadaca Svjetske trgovinske organizacije. trzisni je sustav nadvladao onaj planski.~o~agati i ~ruzati tehnicku pomoc zemljama u razvoju i slabije razvijerum zernljarna . U nerazvijenim zernljarna ogranicene stope su vece od onih koje se stvarno primjenjuju i mogu se rabiti U slucaju potrebe.razmatrati i nadzirati trgovinske politike zemalja clanica osi?urati rnedunarodno sudiste za rjesavanjs trgovinskih sporova i razlika izmedu zemalja clanica .) c). posebno ako se radilo 0 mocnoj clanici. pune zaposlenosti. a onda i brzi rast zivotnog standarda stanovnistva u zemljama clanicama. Nacelo transparentnosti odnosno predvidivosti odreduje carinu kao osnovni instrument zastite nacionalnoga gospodarstva. razvijenim zemljama carinske stope su ogranicene ("plafonirane") na onoj visini ko]a se stvarno i prlrnjenju]e. Nacelo daljnje liberalizacije je osigurano obvezom pokretanja novih krugova multilateralnih pregovora za daljnju liberalizaciju trgovine. jednostavno ne prizna presudu i odbije njezinu provedbu tvrdeCi kako odluka nije utemeljena na tekstu Sporazuma. To su: nacelo nediskriminacije u trgovini nacelo transparentnosti i predvidivosti trgovackih politika nacelo daljnje liberalizacije i sve lakseg pristupa trzistlma. koji se najcesce opisuj~ pojmom gl~balizacije.4.

). Njime se C1anicama propisuje da u trgovini uslugama primijene sva nacela koja su propisana i koja se primjenjuju i pri trgovini roborn. evoluirao je u koncept "diferenciranog i povoljnijeg tretrnana". 0 platnoj bilanci. Ugovor 0 tehnickirn zaprekama trgovini. Tajnistvo osigurava i odrec1ene oblike pravne pomoci u arbitrainim procesima te savjetuje vlade zemalja koje iele postati clan ice WTO-a. Odluka 0 mehanizmu za ispitivanje trgovinske politike clanica. . odborima i ministarskim konferencijama. . Genevi (1998. GATT 1994 se sastoji od: odredbi GAIT-a 1947. U njegovoj je ingerenciji i promocija ciljeva i zadaca WTO-a u javnosti i u medijima. Odluke se donose konsenzusom. izvozne subvencije.) i Cancunu (2003.2 .. a najmanje dvornjesecno. ministara vanjskih poslova iii resornih minlstara.4. a svi sporazumi doneseni u WTO-u ratificiraju se i u parlamentima zemalja clanlca. sljecnja 1995. U cetvrtom su dijelu obveze razvijenih zemalja u pogledu ubrzanog rasta IZvoza. Sastoji se od cetiri dijela. itd. Multilateralni sporazumi WTO-a Kljucni multilateralni sporazumi na kojima se osniva WTO su GAIT 199412. sustava prava i obveza clanica WTO-a te je stoga i osnovica svih sporazurna unutar njezina djelokruga. kolicinska ogranicenja. • .4. Turnacen]e odredaba GAIT-a 1994. granicna proce~ura.3. raspodjela kvota.. Ugovor 0 primjeni sanitarnih i fitopatoloskih mjera. pravila 0 podrijetlu proizvoda. a gdje je to rnoguce i odrnah. Klauzula najpovlastenl]e nacije je osnovica cjelokupnog ( 11 12 Do danassu odrzane cetiri ministarske konferencije: u Singapuru (1996. Turnacenje 0 obvezatnosti carinskih koncesija. ne mogu 'primij~niti nik~kvi drugi name~i iii takse koje bi bile vece od onih koje su postojale pn sklapanju Sporazuma (tj. 0 drzavnim tr~ovacki~ p~duzec~ma. Odrzava se najmanje jednom u dvije godine".n ('r VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANjE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije 1. Ugovor 0 pravilima podrijetla robe. Cinioje okvir i skup osnovnih pravila multilateralnog trgovackog sustavaod 1.1. 13 Ovdje je i odredba da se na tu.). ajos tridesetak ih ima status prornatraca i izrazile su zelju za pristupom Organizaciji. Za provedbu svakog od tih sporazuma mjerodavno je posebno 'Vijece.) Izvorni GATI. Sustav GAIT-a cine i brojne odluke i usuglasena turnacenja pojedinih pitanja trgovinske politike kao sto su: Turnacenje 0 drzavnirn trgovackirn tvrtkama. GATS (General Agreement on Trade in Services . Clanak II. Tajnistvo treba osiguravati tehnicku potporu razlicitirn vijecirna. dakle trazi se da se stranog pruzatelja usluge tretira u skladu s nacelorn najpovlastenije nacije i nacelorn nacionalnog tretmana. ko]i sedanasnaziva GATI 1947. .I '( ~.1995. GATS od clanica zahtijeva i to da izrnijene svoje pro~lse IZ tog podruc]a kako bi se postupno. Odluka 0 slucajevirna u kojima carinske up rave imaju razloga sumnjati u istinitost iii tocnost deklarirane vrijednosti i Odluka 0 trgovini i okolisu. tumacenja i interpretacija brojnih GAIT-ovih clanaka usvojenih u Urugvajskom krugu te Marrakeshkog protokola. pravila 0 rjesavanju sporova te pravda 0 opcrrn izuzecrrna 1 izuzecima zbog sigurnosnih razloga. sarnoobrana.Organizacijska struktura Svietske trgovinske organizacije Najvazni]e tijelo WTO-a je Ministarska konferencija ko]a se sastoji od predstavnika svih clanica: najcesce predsjednika drzava. WTO ima gotovo 1SOzemalja clanica.': 1. Ugovor 0 carinskoj osnovici.. robu. nikad nije bilo koristeno.1.. Ovim odredbama i pravilima u svjetsku su trgovinu robom ugrac1enanacela koja promicu liberalne i otvorene trgovinske sustave tako da clan ice mogu ostvariti sve probitke koje donosi trgovina u uvjetima neiskrivljene i postene konkurencije. odredbi nekih pravnih instrumenata usvojenih tijekom djelovanja GA IT-a 1947. 15. Novi je GAIT pravno cvrSCi i utemeljeniji jer je inkorporiran u mec1unarodni sporazum 0 WTO-u koji je prihvacen od vi ada i ratificiran u parlamentima clanica. U prvom je dijelu klauzula najpovlasteni]e nacije i popis svih usuglasenih koncesija clanica. sl~boda tranzita. Opcenito. sadrfi obveze clanica u pogledu olaksica (koncesija) prema drugim clanicama te popis robe Cije su carinske stope plafonirane. do pocetka djelovanja WTO-a. Ministarske konferencije su ovlastene obavljati sve funkcije WTO-a i poduzimati sve mjere potrebne za ostvarenje tih funkcija." U drugom je dijelu pravilo 0 nacionalnom postupanju.4. .) i Seattleu(1999. Ono pruia tehnicku i strucnu potporu zemljama u razvoju pri izradi strucnih analiza svjetske trgovine. god. Treci dio sadrzi odredbe 0 osnivanju carinskih unija i zona slobodne trgovrne te odgovornosti vlada za djelovanje regionalnih i lokalnih vlasti.1994. carinska osnovica. a time i ubrzavanja ukupnog razvitka nerazvijenih zemalja..~bvezi konzultacija. Dnevne tekuce poslove Svjetske trgovinske organizacije obavlja Opce vijece (General Council) koje djeluje i kao opunornocenik ministarskih konferencija u razdoblju izmec1udvaju zasjedanja. propisi 0 necarinskim mjerama (kao sto su damping.Opel sporazurn 0 trgovini uslugama) jest multilateralni sporazurn koji cini skup obvezujucih pravila za liberalizaciju trgovine uslugama. uklonile sve ! \. Dohi (2001. zastita bilance placanja.). pravda 0 objavIjivanju propisa iz oblasti trgovine.1948. Ona su dodatno precizirana i nizom ugovora kao sto su npr. . ali od njezina postanka 1. Vecinsko odlucivan]e takoc1er je rnoguce. Taj dio pod nazivorn "Trgovina i razvo]" dodan je 1965. 1. a 1978. Zasjeda po potrebi. ovisno 0 predmetu rasprave. GATS i TRIPS.

spo~azuma_iesu GATT 94. Sporazumom se pogodenoj zemlji dopusta uvodenje dodatne. opsega i od~iavanja.sporazum . (VANJ'KOTRGOVlNSKO PO.potice primjena elektronicke trgovine. tzv.rde vi. Sporazum definira darnpinsku cijenu kao izvoznu 54enu koja je niza od normaine cijene.ated Aspects of Intellectual Property Rights . Odbor za antidampinsku praksu koji dobiva zadacu utvrditi postoji Ii veza izmedu steta koje trpe dornaca poduzeca s uvozom te odredene robe. Postupak zapocinje prijavom koju podnose dornaca poduzeca koja smatraju kako su ostecena uvozom robe po darnpinskoj cijeni. industrijski dizajn. normalna cijena veea od darnpinske cijene. Njihova zemlja 0 tome obavjestava tzv. patenti.ektualnog vlasnistva (nacelo nediskriminacije i nacelo nacionalnog tretmana). posebno carinski poStUpCI .u~snovne zadace Svjetske trgovinske organizacije pripada I pojednostavnjen]e I ubrzavanje realizacije vanjskotrgovinskih poslova putem donosen]a sporazuma i propisa kojima se: . To su oni sporazumi kojima je cilj smanjiti rnogucnost o~ranlcavanJa uvoza koristenjern tzv.unificiraju isprave koje se rabe u vanjskoj trgovini stand~rdiziraju vanjskotrgovinske procedure. zemlje clanlca ne smiju raziicito tretirati strane i svoje driavljane u pogledu dobivanja. carine u visini te razlike.upina tih. Ako se neka dornaca tvrtka ne pridriava tih pravila. Sporazum 0 tehnickirn preprekama trgovini je donesen zato sto je uoceno da su se tehnicki standardi i procedure pribavljanja certifikata zloupotrebljavali odnosno sto se mogu zloupotrijebiti i postati mjera za nelegalno ogranicavanje uvoza. Svi ti sporazumi obvezuju clan ice WTO-a nil takav nacin da njihove odredbe rnora]u ugraditi u svoje nacionalno zakonodavstvo i osigurati njihovu prirnjenu. biljaka i iivotinja ali se: -. Sporazum TRIPS (Trade Rel. morat ce odgovarati WTO-u u skladu sa Sporazumom o pravilima i proceduri za rjesavan]e sporova. potrebno je izracunati. Osim toga. subvencijama sanitarnim i fitosanitarnim mjerama.ra~doblja u kojirna zemlja clanlca mora donijeti propise kojirna se jamci zastrta mtelektualnog vlasnistva. po jednoj od navedenih metoda. Nakon sto se utvrdi ta veza. Drug~ sk~pina sporazuma regulira kljucne postupke i procedure u tijeku vanjskotrgovinskih poslova. Procedura utvrdivanja radi Ii se 0 dampingu takoder je precizno definirana. Sankcionira se uvodenjem antidampinske odnosno kompenzatorne carine u visini utvrdene razlike na svaku buducu jedinicu uvezenog proizvoda do najvise pet godina.p?t~ce standardizacija trgovacke terminologije nJuJeu korespondenciji i dokumentaciji .and~. doci ce u sukob s nacionalnim pravnim sustavom. Utvrdi Ii se da je razlika u cijeni veca od 2% te da je udio u uvozu veci od 3%. Tu pripadaju: sporazum sporazum sporazum sporazum 0 0 0 0 0 antidampingu tehnickirn preprekama trgovini carinskoj vrijednosti pravilima 0 podrijetlu robe postupku izdavanja uvoznih dozvola . koja se najcescs primje- :'rva sk. Ako pak zemlja clanica tolerira takvu nelegalnu praksu svojih poduzeca.davstva c~a~ic~ organiziraju i provode odgovarajuci nadzor nad primjenom rnjera za zastitu mtelektualnog vlasnistva. Sporazum 0 antidampingu odreduje sto se smatra dampingom. Sporazumi 0 kljucnlhl postupcima i procedurama vanjskotrgovinskih poslova Vee j~ rec~!no kako n:'ed.4. robni i trgovacki znakovi. antidarnpinske.4. Tim se sporazumom takoder traii da nacionalna zakono. presuduje se da je rijec 0 dampingu i da ga se treba sankcionirati. Sporazumom se ne trazi da zemlje clan ice smanje dostignutu razinu zastite kojom stite zdravlje Ijudi. .cijena po kojoj se ista ta roba izvozi na treca triista iii izvozna cijena izracunata kao.zbroj troskova proizvodnje u zemlji podrijetla. necarinskih odnosno neoprotekcionlstlckih rnjera. Ako je tzv. kolika je razlika izrnedu normalne i darnpinske cijene te koliki je ukupan udio uvoza takve robe u ukupnom uvozu te vrste proizvoda. prosjecnog profitai norrnalnih troskova izvoza.potice harmonizacija i uskladivanje nacionalnih propisa iz domene vanjske trgovine . TRIPS propisuje jedinstvene mini~alne st.LOvANJE ) .potice zemljeclanice da primjenjuju medunarodne standarde gdje je 1. koji je postupak utvrdivanja da je rijec 0 darnpinsko] cijeni te koje su rnoguce antidampinske mjere.sporazum 0 0 Gospodarski i financijski sustavi I institucije prepreke koje sprecavaju i ogranicava]u medusobnu razmjenu usluga izmedu zemalja clanica.Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnistvo) ima za cilj osigurati medunarodnu zastitu tvorevina Ijudskog uma kao sto su pravo umnoiavanja.r. Potom precizira da je normalna cijena(cijena proizvodnje predmetne robe u zemlji podrijetla robe iii . GATS i TRIPS kojima je cilj unifik~vclJa vanJskotrg?~msklh proplsa u zemljama clanicama kako bi sustavi bili jos vise trans~are~tnl I k~ko bi se smanjile pravne barijere koje mogu biti velika prepreka vanjsko] trgovmi. prava na zastitu intel.sporazum god rnoguce .

I postupak koji to nije.n~JduIJena r~k ~d d~na.aClJI~oJa. propisuje jedinstvenu formu. koji ne smije biti dulji od sest rnjesecr. Ako se zemlja clanica ipak nade u velikim i nepredvldenlm teskocama zbog kojih se mora propisati i pribavljanje dozvole za u~oz.pub~i:irati detaljne i p:ecizn~ informacije 0 tome za koju je robu potrebno pribaviti uvoznu dozvolu. Zabranjene subvencije su sve vrste izvoznih subvencija. kao i izvoznim tvrtkama kojima carinska pristojba i carinski postupak mogu znatno otezavati i poskupljivati izvoz. Sada te odluke postaju obvezujuce. Iz definicije slijedi kako: .e. 0 proceduri i pravilima za rjesavanje sporova.lascuJe ~h da u nekom roku.dje ovanjern neke druge zemlje obraca se Svjetskoj trgovinskoj org~nI~.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski I financilski sustavi i instituciie . Sustav rjesavanja sporova clanica WTO-a ureden je Sporazumo~.ranJ. v Izuzev u prethodno navedenim slucajevima..mogu zatraziti i same pribaviti dodatne informacije i dokaze 0 trzisnim cijenama . Dopustene subvencije jesu: _ subvencije subvencije _ subvencije .. ne moze Iz~zvatl vece pore~e:aJe u medunarodnoj trgovini ali je takve prirode da se trgovma m. uvozne su do. ako je rnoguce utvrditi lzravnu korist od te financijske pornocr.a uvoz~e d. kao i to da ce sv~rimjena subvencija koje rusu do- 6? pustene biti sankcionirana. . a na k(Wjuse pribrajaju svi troskovi dopreme robe do granice zemlje kupca.subvencije za bazicna znanstvena istrazivanja za razvoj nerazvijenih podrucja u ekoloski ciste tehnologije u poljoprivredi.U~pl!e u predvidenom roku. Sporazum 0 subvencijama nacelno zabran!uJ: subvenclon.mogu promijeniti a. a izvoznicima je vrlo vazan buduci da su u proslosti tehnicki standardi cesto bili nepremostiva barijera za ulazak na pojedina trzista. Po njegovim odredbama sve zemlje clanice moraju .neke ro~. a njihovu provedbu • pratt Odbor .~rgan te . obvezuje zemlje clanice da sve te odredbe ugrade u svoje nacionalne propise kako bi se na taj naCin osiguralo njihovo postivanje i provedba u svim zemljama clanlcama.e !zv~za osim u tocno odredenim slucajevirna. sto je i jos vazni]e. .obvezuje drzave da njihova nacionalna tijela za standardizaciju redovito obavjestavaju WTOo svim promjenama na tom podrucju te vrlo precizno propis~je postupak izdavanja razlicitih certifikata. i odrediti novu carinsku osnovicu. antikviteti i slicni proizvodi. normalna cijena koja se na nekom trzistu formira izmedu neovisnih kupaca i prodavatelja. Sporazum 0 pravilima 0 podrijetlu robe regulira uvjete i postupak za utvrdivanje podrijetla robe. Sporazum razlikuje postupak automatsk.C?dbor. Na taj se nacin pokusava prekinuti s praksom deklariranja nizih cijena radi · placan]a manjih iznosa carinskih pristojbi odnosno praksom tzv. droge. a za rjesavanje sporova pOStOJI oseban p Odbor.najpnje savjetuje strana~a u sporu rnedusobne razgovore radi mirnog qesavan!a spora~ ~ko s: to n: . kao I precizne informacije 0 postupku njezina izdav~nja. transfernih ci· jena kojima se najcesce sluze multinacionalne kompanije. kao i subvencije za koristen]e dornacih proizvodnih faktora. Postupak automatskog Izdav~nJ.zvol: na~eln? zabranjene.. Kao osnovica od koje se izracunava propisana carina za uvoz neke robe odredena je tzv.ozvole rab! ~e u trgovini specificnorn robom koja. I .carinske uprave imaju pravo posumnjati i u deklarirane cijene odnosno mogu odbiti cijene koje su navedene u fakturi.p. oruz]e.zem~Je~Ianlce WTO-a moraju prihvatiti. wro imenuje posebnu sku~mu ~trucnJ~ka I ov. Procedura jeotprilike ovakva.potom formira poseban Odbor za rjesavanje sporova . Vazno je i prodavatelju jer je zemlja podrijetla robe vazan dio ukupnog imidia proizvoda i jedan od bitnih cimbenlka njegove konkurentnosti. Sporazum 0 carinskoj vrijednosti definira osnovicu odnosno postupak izracunavanja osnovice na koju se placa uvozna carina. sadrzaj i postupak izdavanja odgovarajuce isprave te propisuje kako tu ispravu treba potvrditi carinska sluzba zemlje izvoza. Clanica koja srnatra da j~ ost~~ena. S.og izdavanja uvoznih dozvola. Za kupca robe je to vrlo vazno jer se jasnim i nedvosmislenim pravilima odnosno njihovom unifikacijom u svim zemljama clanlcama smanjuje rnogucnost · kupnje robe laznog podrijetla odnosno kupnje reeksportirane robe. istina. u odredenim slucajevima.orazum odreduje kako se 0 namjeri i 0 razlozima m?ra . Moglo bl se zaprao reci da se uvoznim dozvolama uvodi red u trgovinu tom vrstom robe. jedinstvenoj carinskoj deklaraciji i drugim ispravama . urnjetnicka djela. Takoder je propisano da se dozvole mogu uvesti ..ora kontr~"rat'. To je iznimno vazno zernIjama uvoznicama koje ubiru prihode od carina.nawnJe obavijestiti wro. npr. Taj je sporazum jos jedan u nizu onih kojima se ostvaruje proklamirano nacelo transparentnosti. Sporazum 0 postupku izdavanja uvoznih dozvola propisuje u kojim se slucajevirna mogu koristiti uvozne dozvole kao i postupak izdavanja tih dozvola. prouce spor I ~redloze rjesenja. U pitanju su subvencije: ako se radi 0 izravnoj iii neizravnoj financijskoj pornoci koju drzava iii njezini organi na teritoriju zemlje clan ice daju svojim tvrtkama ako ih proglasava iii provodi vlada iii neki d_rzavi. On odreduje I to da ga sv~. Upravo zbog toga u okviru WTO-a postoji i poseban Odbor za pravila 0 podrijetlu robe koji sve ovo jasno propisuje ali.

Odluka 0 nacinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom . Neki od vaznijih jesu: . sijecnja 1991. U lipnju 1994. tzv. u lipnju 1996" I P':'I s. Pregovori 0 toj problematici su potrajali sve Potom je uslijedilo Izvjesce Radne skupine koje je poslano Opcern vijecu. Prijam Republike Hrvatske u svjetske gospodarske organizacije Republika Hrvatska je postala clanicom OUN-a i Medunarodnoga monetarnoga fonda i Svjetske banke autom\tski. za rjesavanje sporova. prijavile Tajnistvu koje je ofor milo tzv. carinskog. ob~vijesti. do kraja lipnja 2000. deviznog i vanjskotrgovinskog sustava.Odluka 0 nacinu obavljanja rnjenjackih poslova . porezne propise. Vrlo je vazan i jedinstven sustav rjesavanja sporova koji ne rnoze blokirati nijedna zemlja pojedinacno. Zato se svaka rnedunarodna trgovinska transakcija i sastoji od dvije kupnje odnosno dvije prodaje. taj postupak bio i dulji i zahtjevniji nego sto lnace jest. i objavljen u Narodnim novinama broj 96/03.1.Odluka 0 uvjetima uz ko]e se rnoze dati odobrenje da se potrazivanje u inozemstvu naplati u efektivnom stranom novcu . Clanstvo implicira i djelotvornu zastitu od necarinskih mjera zastite. Kako je to Hrvatska propustila zatraziti. zbog ratne situacije i politickog stanja u zemlji i u okruzen]u.lo Op~e vijece i sve punopravne clanice WTO-a. kad smo dobili status prornatraca. Uslijedio je novi krug pitanja i odgovora a potom.. Sva temeljna pitanja vezana za tu deviznu odnosno valutnu stranu vanjske trgovine regulirana su Zakonom 0 deviznom poslovanju.a:tana~ tzv. Clanstvo dalje znaci i djelotvorno uklanjanje svih diskriminacijskih ogranicenja usmjerenih prema odredenirn zemljama. 2. Ako strana koja je proglasena krivom ne provede odluke. Postupak primitka je zavrsen kad je Opce vijece izglasalo tzv. Ocigledna prednost clanstva u WTO-u ogleda se u cinjenici sto clanstvo ornogucuje pristup trzistu robe i usluga svih clanica po nacelirna najpovlastenije nacije i uz poznata pravila. a svi multilatera!nI I bilateralni pregovori. kompenzacijskih carina. propise 0 zastitl intelektualnog vlasnistva) te osnovne makroekonomske pokazatelje. morala je proci postupak prijama koji se primjenjuje na nove clanice. a na kraju bi se mogle ukinuti koncesije iz bilo kojeg sporazuma WTO-a. osim uskladivanja propisa iz podrucja audiovizualnl~ u. Nakon toga su se clan Ice zamterestrana za pregovore oko trgovackih koncesija. a druga je kupnja odnosno prodaja deviza kojom ce se transakcija platiti. prva je kupnja odnosno prodaja robe iii usluge. Na taj su nacin sve prednosti liberalizacije dostupne svim poslovnim subjektirna zemlje clan ice. antidarnpinskih mjera. balticki model. 2.izmjene u zakonodavstvu su ucinjens do lipnja 1999. kad je Hrvatska pristala na kompromisni. Postojeci zakon je donesen 29.Odluka 0 svoti deviza ko]e domace fizicke osobe mogu iznositi lz RH u putnickorn prometu s inozemstvom.e~e. 0 cernu je ono. potom se ukidaju koncesije u bilo kojoj grani iz multilateralnog sporazurna iz kojeg je spor. kao i one koje su zeljele samo sudjelovati.slu?a.) I. Odbor za rjesavanju sporova ce poceti primjenjivati svoje ovlasti. Hrvatska je postala punopravnom clanicom u studenom 2000" trideset dana nakon sto je Sabor ratificirao uvjete pristupa u WTO. odmah po osamostaljenju 15.odgovore. Podzakonski akti ko]e je donijela Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija i niz provedbenih propisa preciziraju zakonske odredbe i zaokruzuju devizni sustav. Ako se ni to ne dogodi. Radnu skupinu. izrnedu tih sjednica. svibnja 2003. [os uvijek joj se ostavlja rnogucnost da na bilateralnoj osnovi razrijesi spor tako da kompenzira ostecenu stranu. posebno onim tranzicijskim. Postupak je pokrenut 1993. Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom Hrvatski vanjskotrgovinski sustav je vazan segment naseg ukupnoga gospodarskog sustava. 1. ltd. ogranicavanja investicija i prava intelektualnog vlasnistva. Hrvatski devizni sustav Vanjskotrgovinske transakcije se najcesce obracunavaju i naplacu]u u razlicitirn devizama. Kao zakonitoj sljednici bivse Jugoslavije pripadalo joj je i clanstvo u GATT-u.. Protokol 0 pristupanju. vanjskotrgovinskog sustava i sustava kreditnih odnosa s inozemstvom. Nakon toga su uslijedil I m~ltdateralni pregovori na kojima je odgovarano na postavljena pitanja dok su se. Nejasnoce i/ili pitanja su preko Tajnistva slani naso] vladi koja je davala tra~ene. diskriminacijskih administrativnih postupaka.' Gospodarskl I financijski suslavl I inslilucije '. Iste godine u mjesecu rujnu Tajnistvu je predana i prijava za punopravno clanstvo. Traz. vodili bilateralni pregovori sa svim clanicama koje su pokazale interes bilo za nas gospodarski sustav bilo za neke koncesije u medusobno] trgovini. U sirern smislu rijeci sastoji se od deviznoga. Radne skupine za prijam u clanstvo WTO-a. Tu je tocno propisan redoslijed tako da se najprije ukidaju povlastice u trgovini u gospodarskoj grani predmeta spora.5.zavrseni su u rujnu. Tajnistvu je dostavljen Memorandum 0 vanjskotrgovinskom sustavu ko~i je sadrzavao i sve temeljne propise gospodarskog sustava zemlje (~akonske I podzakonske akte iz podruc]a carinskog. U nasern je slucaju. a to znaci da ce zemlji koja je izgubila spor poceti ukidati povlastice. one koje su u postupku prijama vidjele neki svoj interes. .

kao i za bilo kakvu analizu vanjskotrgovinskih i deviznih transakcija."Iff . Smatra se novcanirn potrazivanjern od sredisnje banke odnosno drzave koja ju je izdala. slobodna izravna ulaganja te slobodno trgovanje vrijednosnim papirima i s inozemstvom i u Hrvatskoj. Nekonvertibilne devize (val ute) jesu valute (devize) one zemlje koje se ne mogu slobodno zamijeniti za val ute (devize) drugih zemalja. Konvertibilnost u tekucim transakcijama znaCi da je dornaca valuta slobodno zamjenjiva poradi placanja u vanjskoj trgovini robom i uslugama. r. • . Vazno je naglasiti da se devize mogu prodavati i kupovati i prije dospijeca naplate. Rezidentski status je posebno vazan za odredivanje prava i obveza fizickih i pravnih osoba jednostavno zato sto su prava rezidenata razlicita od onih koja imaju nerezidenti. U istom se znacenju rabe i izrazi strana gotovina i efektivna strana valuta" odnosno efektivni strani novae.fizicke osobe s prebivalistern u Republici Hrvatskoj 14 15 Pojmovi "rezident i "nerezident" objasnjenl su u sljedecernpotpoglavlju. Potom cerno raspraviti neke od gore navedenih osnovnih elemenata hrvatskoga deviznog sustava. kuna) u dornacirn bankama i po sluzbenom teca]u slobodno zamjenjuje za strane val ute koje se onda mogu iskoristiti za placanja u inozemstvo iii poloziti na devizni racun. devize od tog izvoza stjecerno danom izvoza robe iii usluge iako se stvarna naplata realizira poslije. osim njihovih podruznica u inozemstvu _ podruznice stranih trgovackih drustava i trgovaca pojedinaca upisane u registre u RH _ poduzetnici pojedinci koji samostalnim radom obavljaju djelatnost za koju su registrirani . Razlikujemo vanjsku i unutarnju konvertibilnost. jednako tako tvrtka u vlasnistvu stranaca moze biti i hrvatski rezident. Kaze se npr. Strana sredstva placanja su devize. . Potpuna konvertibilnost oznacava mogucnost zamjene neke val ute u bilo koju drugu valutu bez obzira na vrste transakcija i bez obzira na iznose. cekovi i drugi novcani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji se mogu naplatiti u efektivnoj stranoj val uti. Rezidentima u deviznom smislu smatraju se: . Cesto se rabe i izrazi potpuna konvertibilnost i konvertibilnost u tekucirn transakcijama. Rezident i nerezident su nezaobilazni pojmovi iz deviznog sustava. Zapravo.konv~rtibilna: Najjednostavnije. drugim rijecirna.' !~l ::. Sus'av je i bitno liberalniji u usporedbi s pravilima iz prethodnog zakona. a nasa tvrtka strani.06. Prema tome.poslovanje izmedu rezidenata u stranim sredstvima placanja . strana gotovina (efektivni strani novae). u roku koji je dogovoren. Novcanice tak~ih zemalja imaju prisilan teca]. Tako hrvatski drzavljanin rnoze biti strani rezident i obrnuto. Nas novi devizni zakon Cini bitan pornak u ispunjavanju uvjeta na koje se Hrvatska obvezala potpisivanjem sporazurna 0 stabilizaciji i pridruzivanju s EU jer omogucuje slobodno kretanje kapitala. Efektivna strana val uta je svaka vrijedeca novcanica iii kovanica dakle . Pri tome rezidentski status nije vezan za drzavljanstvo fizickih osoba niti za vlasnistvo nad pravnim osobama.cni elementi k6ji cine devizni sustav i koji jesu: . Vazni su za definiciju i pracen]e deviznih transakcija. za sastavljanja platne bilance. "valuta 30 dana".' ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) su uredeni ovim propisima Gospodarski i financljski sustavt i Instltucije Klju. U nastavku cerno najprije ukratko opisati vaznije pojmove koji su potrebni za razumijevanje deviznog sustava. kuna) prihvacen~ u inoze~stvu kao . Devize su sva novcana potrazivanja od inozemstva. To. 0 vanjskoj konvertibilnosti govorimo kad je valuta (npr. 0 unutarnjoj konvertibilnosti govorimo kad se dornaca valuta neke zemlje (npr. Takoder ornogucuje trgovackim drustvima uzimanje dugorocnih kredita u europskim bankama te kupnju nekretnina za podruznice dornacih poduzeca sa sjedistern u zemljama Europske unije. Izraz "valuta" rabi se i u unutarnjoj trgovini. svaka novcanica iii kovanica koja je zakonsko sredstvo placanja u neko] zemlji. Tako shvacena konvertibilnost je vrlo rijetka pojava jer gotovo da nema zemlje koja dopusta potpunu konvertibilnost u kapitalnim transakcijama s inozemstvom. To nazivamo kupnjom iii prodajom na termin. Potrazivanja prema inozemstvu nastaju prodajom robe iii usluga nerezidentima za strane valute.pravne osobe sa sjedistern u RH. Potpuna liberalizacija cjelokupnoga deviznog sustava inace je i jedan od uvjeta za pristup Europskoj uniji i trebala bi se dogoditi neposredno prije samog primitka u Uniju. Konvertibilnim devizama (valutama) nazivamo one valute (devize) koje se mogu slobodno i bez ogranicenja zamijeniti za valute (devize) drugih zemalja. iii "valuta 14. ne smiju se iznositi iz te zemlje i u inozemstvu rusu priznate.sklapanje i provedbatekucih i kapitalnih poslova izmedu rezidenata i nerezidenata!" bilo u stranim sredstvima placan]a iii u kunama .jednostrani prijenosi imovine iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku a koji nemaju obiljezja posla izmedu rezidenata i nerezidenata. pojam "konvertibilnost valute" u praksi najcesce i oznacava njezinu konvertibilnost u tekucirn placanjima s inozemstvom. to znaci da su nam stranc: sprernru prodavati svoJu robu I usluge za kune te da su spremni primiti ih po teca]u koji otprilike odgovara njezinu dornacern sluzbenorn teca]u." U tim slucajevima zapravo znaci rok odnosno datum placan]a. znaci da je stranac spreman primiti kune kao naknadu za isporucenu robe i usluge te da priznaje domaci sluzbeni teca] odnosno da mi prihvacamo naplatu izvezene robe u domaco] val uti po tecaju dornace val ute u toj zemlji.

ana desnoj one koje oznacava]u nastanak obveza. u okviru placanja. koji u tekucirn manj. pokloni kOJIse salju u rnozernstvo. Devizni poslovi Opcenito. predstavnistva i clanov.). placan]a koju je propisao rezervi. po cernu se razlikuju od kapitalnih. Ovlastene banke su dornace banke koje je HNB ovlastio za odredene poslove s inozemstvom odnosno za odredene poslove 5 devizama. Bilanca iii veca od njegovih Teca] je cijena jedne jedinice iii sto jedinica neke valute (devize) izrazena u valuti (devizi). placan]a iii platna svih transakcija koje rezidenti Po shemi bilance kapitala bilanca slovan]e transakcije tih dviju i bilance 2. fizicke trajanju - osobe koje u RH najmanje konzularna osnovi vrijedece dozvole boravka RH u inozemstvu njihovih obitelji.n~ pra~e nikakva placan]a. rnozerno koje se u na tekucern i prijenosi robnih repro- zapravo placanja. tekucih nasern deviznom su slobodni mjera placanja navedenih placan]a postojeCih slucaju primjene zastitnih koje. strana banka u naso] poslove obavlja za svoje komitente. potrosila poklona). a i strukturi i tekuca placanja (transfera) placan]a.e iii upravo stranih tekucih onoliko prijenosa Kad se njima i saldo jedno- vezani bilance za trgovinu jezikorn bilance se odnose transakcijama zakonu. hrvatski devizni propisi imaju odredbe koje se odnose na rezidente. je sposobnost od sest mjeseci. To su Saldo u dvije skupine: te 2. pa tako i bilanca o tome ciji su drzavljani o tome tko im je vlasnik. Solventnost likvidnosti i oznacava pravo- svoj racun sa svrhom nekoj drugoj Zauzvrat. teca] dolara prema kuni je iznos kuna koji je potrebno platiti za jedan dolar. Banke s velikim ovlastenjern mogu obavljati sve lim ovlastenjern lastenjern sporazum rezidenti Strani diplo- matski i konzularni nisu rezidenti izaslanici te osoblje na to koliko medunarodnih orgaRH. To obvezu treba ispuniti. Razlikujemo kupovni. tekucih pisuje HNB. U t:ku~u mora biti izravnana. u zemlji dok banke s rnas velikim ov- u Hrvatskoj. i propisima 1. saldo danih i primljenih reel da su to sva placan]a i prijenosi na transakcije odnosno sva va se saldo tekuce podbilance placanja racunu u okviru 16 Ima n. te u U bilanci izmedu kapitala se biljeze sva kratkorocna i dugorocna saldom kretanja bilance kapitala deviznih 183 dana diplomatska. tekuci Te dvije kategorije EU. dugo pricuva (rezervi) i spomenutom stavkom "greske i propusti" izravnava se bilanca placanja. na tekucern racunu (tekuca bilanca). hum~~ltarna po moe IZ mozernstva.1. u skladu po sa zakonom. Svaka bilanca. ManJe se rabi jednostavno zato sto su se prethodni termini vee udomacili. tekuca placania i prijenosi (transferi) ukljucuju: osnovi placan]a .1. ) borave i druga na Gospodarski i financijski sustavi i institucije --. Poslovi. dobi- jest u tome sto se oni ne sklapaju radi prijenosa i uslugama. onaj tko u trenutku obveza cjelokupnom imovinom. Tecaj kune prema dolaru je njezina cijena izrazena u dolarima.ije ~oje . bibilance : lanca placanja se sastoji od bilance deviznih se po definiciji. Tako inozemstvu hrvatski drzavljanl ali niu kojoj su zaposleni. u tekucern ba nisu izjednacene po pravima vu je propisao dijelio obvezama zemalja pa ih je i zato bitno MMF. bilancu placan]a se knjize sve transakcije vezane za a koje nemaju obiljez]a kapitalnih za kretanje pokazuje koliko (sto je robe. solventan obveza. i nerezidente. i nas zakonodavac poslovi svih tekucih robom biljeze Po je prvi put sve devizne poslove jasno placan]a kakpoposlovi. bilance osim u placan]a. kapitalni postojecih vezane podbilanci od rada i kapitala. vatski drzavljani Nerezidenti ke osobe su hrvatski nizacija 5 zaposleni u njima gore su sve osobe koje nisu prebivalistern i sve pravne na "privremenom" predstavnici. tekuce po- placanja Kako se to u praksi gotovo nikad izravnava stavkom "greske i propusti". MMF i sl. npr. ukupnih novcanorn i svim drugim oblicima. prodajni i srednji tecaj. korespondentnim borave krace Likvidnost pravodobnog kolika podmirivanja veza. Sukladno deviznim i na pravne osobe ci]e je sjediste u Hrvatskoj.r( VANJSKOTRGOVINSKO I'OStOvA>iJ. sposobnost roba isporucena tim komitentima. Na lijevoj se strani bilance knjize transakcije koje znace stjecanje potrazivanja prema inozemstvu. medusobni (kao sto su UN.isljenja d~ je "bilanea rnedunarodnih transakeija" najbolji termin jednostavno zato sto se ~ bilancu u~r~t~vaju i one transake. boraveu Korespondentnebankesu 0 obavljanju kojima su dornacebanke To znaci da je sklopljen To nisu ni ostali strani drzavljani koji u naso] zemlji u tzv. likvidan je dakle onaj k'ijji u trenutku dospijeca je novcanih obobveze placanja raspolaze dospjelih dospjele banka otvara u inozemnoj voza robe njezinih placanja za svoje komitente na osnovi kojeg dornaca banci svoj racun na koji ce se uplacivati devize od izi 5 kojeg ce se inozemnim dobavljaCima banci placati otvara komitenata da iste te najmanje dobnog tolikim i potpunog novcanirn iznosom je siri pojam od pojma kad podmirenja vis ina obveze. vrste bankovnih poslova s inozemstvom i devizne poslove smiju obavljati samo stranebankes odnosima. bez obzira nase zemlje. Medunarodni monetarni fond. i 51. dakle na fizicke osobe koje legalno borave u Hrvatskoj dulje od 183 dana neovisno a neovisno osopravnih bilance i fizickih razlikovati. nego su rezidenti vojni osobe zemlje su nasi radnici radu u navedene odnosno to su sve fizicsa sjedistern u inozemstvu. razdoblju pribroji Osnovno obiljezje go su shemi poslova. zima. kapitala vise. Razlikujemo banke 5 velikim i banke 5 malim ovlastenjern. Obrnuto. usluga i dohodaka je Ii zemlja je i stvorila. raspolaze koja je jednaka znaci da je imovinom. ne- 5 rnozernstvom transakcija. hr- rezidenata i nerezidenata a njezinim saldom. bilanca" je sustavan shematski popis vrijednosti ucine 5 nerezidentima u nekom razdoblju. ne dogada.

dobitke iz igara na srecu. • . to je jednostavno zato sto postupak pridruzivanja i buduce clanstvo u EU zahtijevaju takvu liberalizaciju.prijenose vezane za radnicke doznake. uzimanjem zajmova u inozemstvu.2. ukidanje obveze trazenja produljenja roka za naplatu izvezene robe i usluga te ukidanje odobrenja koje HNB izdaje za prijeboje. Dornace i strane osobe mogu slobodno iznositi i unositi do 2000 efektivnih kuna dok je za vece svote potrebno odobrenje HNB-a.: .1. novi devizni zakon dopusta slobodno kretanje kapitala i slobodu izravnih ulaganja. slobodna su i ulaganja u kapitalne poslove all ipak uz propisanu proceduru odnosno uz pribavljeno odobrenje Hrvatske narodne banke. Vee smo rekli da su najvece izmjene u deviznom sustavu ucinjene upravo u dijelu koji se odnosi na kapitalne poslove.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) 5 inozemstvom te uobi- Gospodarski i financijski sustavi i instltucije ~ placania po osnovi trgovine robom i uslugama . cajena kratkorocna medubankarska placanja placanja kamata i neto dohodaka od ulaganja u inozemstvo placanja vezana za amortizaciju zajrnova. U tom smislu HNB propisuje i zemlje u kojima ti papiri trebaju biti izdani kao i burzu na ko]o] ce se njima trgovati. Isto ogranicen]e rnoze se proplsa.I_ s!ra~~~ fondov~mak?J' pre~a svom statutu u portfelju trebaju imati 50% blagajnickih illl! trezorskih zapisa. poslove rezidenata u inozemstvu odobrava Hrvatska narodna banka.i iskljuCiv~ preko d~m~~i~ brokera. . Najvaznl]e novosti vezane za vanjskotrgovinsko poslovanje su u ukidanju prekrsajnih odredbi vezanih za rokove za unosenje deviza od izvoza robe i usluga. 2. cesije. U tu skupinu poslova spadaju: izravna ulaganja ulaganja u nekretnine poslovi s vrijednosnim papirima na trzistu kapitala poslovi s vrijednosnim papirima na trzistu novca poslovi s udjelima u investicijskim fondovima kreditni poslovi depozitni poslovi placanja po osnovi ugovora 0 osiguranju jednostrani (osobni iii fizicki) prijenosi imovine otudivanje prava stecenih ulaganjem otudivanje vrijednosnih papira vezanih za poslove s nekretninama te repatrijacija sredstava i prijenos likvidacijske i/ili stecajne mase. dok nase tvrtke to mogu ciniti i preko stranih posrednika. U zemlju se rnoze slobodno unijeti najvise 15 000 kuna. Dornace flzicke osobe i tvrtke ne mogu svoje devize transferirati u i nozemstvo bez odobrenja. Razurnije se da u nas. Devizni kapitalni poslovi ~su svi kapitalni poslovi sklopljeni izmedu rezidenata i nerezidenata kao i svi prijenosi imovine motivirani prijenosom kapitala. Banke s velikim ovlastenjern rnoraju propisani iznos deviza drzati u inozemnim bankama kako bi odrzale svoju deviznu likvidnost. Stranu valutu i strane vrijednosne papire se rnoze unositi slobodno uz propisanu proceduru prijavljivanja. mirovine. kupnjom na deviznom trzistu te poklonima i nasljedivanjem.kad je to izricito ograniceno. Nerezidentima se dopusta slobodno trgovanje vrijednosnim papirima u Hr. poreze. U skladu s tim. Osim u slucajevim~ . i to pod uvjetom da oni zadovoljavaju minimalne kriterije za sigurno ulaganje. Devizne racune u hrvatskim bankama mogu slobodno imati domace pravne i fizicke osobe te stranci. a cije je sjediste u zemljama EU. Kad Je njec o trgovanju vrijednosnim papirima. i u najvecern broju zemalja. nerezidentima nije dopusteno kupovati dornace kratkorocne vrijednosne papire" jer se time rnoze osjetno utjecati na stabilnost monetarnog sustava. taj stupanj slobode u kapitalnim transakcijama ipak nije na toj razini kao sto je slucaj s tekucirn transakcijama. vatskoj. clanarine i kazne. Koristenje deviza u tekucim poslovima je slobodno u okviru zakonskih propisa 0 trgovini robom i uslugama s inozemstvom. a rezidentima slobodnu trgovinu vrijednosnim papirima na svjetskim burzama. Dopusta se i kupnja nekretnina za tvrtke u vlasnistvu rezidenata.tl. Plaeanja i prijenosi na osnovi kapitalnih poslova takoder su slobodni pod uvjetom da je posao sklopljen i prijavljen u skladu sa Zakonom 0 devizn~~ poslovanju te da su podmirene sve porezne obveze iz tog posla u RH. Kao i u gornjem slucaju. Recimo i to da je i sustav kreditnih odnosa s inozernstvom sada obuhvacen deviznim zakonom tako da se kreditne poslove s inozemstvom tretira kao jednu skupinu kapitalnih transakcija. Dornaca poduzeca mogu u inozemstvu drzati devize samo uz odobrenje HNB-a. Ta ce ogranicenja ostati sve do pristupa Hrvatske Europskoj uniji. asignacije i preuzimanje duga u poslovima s inozemstvom. koncesije i doznake za uzdrzavanje clanova obitelji. Ulaganje u vrijednosne papire je dopusteno i fizickirn osobama al. Stjecanje i koristenje deviza i devizni rccuni Po hrvatskim deviznim propisima devize se mogu stjecati prodajom robe i usluga u inozemstvo. ?~_o~renje '": vatske narodne banke i dalje je potrebno za transfer sredstava fizickih osoba 1 tvrtki s racuna u dornacim bankama na racune u inozemne banke. ti poslovi odgovaraju transakcijama koje se u bilanci placanja biljeze u bilanci kapitala. raspodjelu dobiti i smanjenja vrijednosti izravnih ulaganja . Vazno je spomenuti kljucno ogranicen]s iz zakona prema kojemu 17 Rijecje prvenstveno0 blagajnlckirn zapisima ':N~-~ i tre~orskimza~isima ~inistarstva financija.

c) nadzor banaka i ostalih financijskih institucija. hrvatski devizni zakon definira trziste stranih sredstava jednostavno kao "sve poslove kupnje i prodaje stranih sredstava placanja". Ako izvoznici nude na prodaju vl.aHNB-a ~OJIJe vn~ jedio pretposljednjega radnog dana u tjednu koji prethodi tjednu u kojemu se n obracuni obavljaju.koJemu J banke kupuju strana sredstva placanja. je preimenovana u Hrvatsku narodnu banku. stene samo za obavljanje rnjenjackih poslova u zemlji.. . Ona dakle ne sudjeluje u placanjirna koja obavljaju nasa vanjskotrgovinska poduzeca ali zato kontrolira njihovo devizno poslovanje. b) izdavanje novcanica i kovanog novca.lskaZlVan!e potrazivanja i obveza prema inozemstvu.1. Tako utvrdeni teca] se m?ra I . Osim navedenih.v?znl. 5 tim: promptni posao je svaka kupoprodaja koja se obavlja naJkasOiJe.i mjenja~nice . zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavrustvima i stranci iznose devize i vrijednosnice bez ogranicsn]a.izmedu Hrvatske narodne banke i ovlastenih banaka . ali samo uz dokaz da se radi 0 placanjima robe iii usluga. Kupo~n. a veci iznos sa5 potvrdom 0 kupnjiod banke iii podizanju 5 racuna.4. a za rad je odgovorna sarno Saboru. jednako kao sto bi pala cijena bil~ ~oj~ druge robe: dru.ce pa~atl.izmedu Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke . U ne~os~e~n~J kupoprodaji deviza izmedu ovlastenih ban aka primjenj~ju se.. U svom je radu samostalna. Preciznije je regulirana zakonima iz 1992. 2.~ rijeclrna. Tecaj stranih sredstava placanja prema ku~i o~reduJ~ nJlhov: p~nuda I potraznja na trzlstu. . . Vece svote mogu se iznositi i u cekovima.~edev. Kad se gran ice probiju. d) obavljanje odredenih poslova za drzavu i obavljanje drzavnih placanja prema inozemstvu..(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financljski sustavi i institucije Dqmace fizicke osobe mogu slobodno iznositi do 3000 eura. Ona se ne mljesa u dogadanja na deviznom trzistu sve dok su ponuda i potrazn]a odnosno teca] u granicama po. znaci da ce kuna rasti. .1. Obracun ~. Hrvatska sredisn]a banka je osnovana vladinom uredbom iz prosinca 1991. devize postaju trazene I nJ'h~va clJena izrazena u kunama ce porasti. f) kontrola i nadzor nad bankama.e zemlje na svijetu koja dopusta da se on form ira potpuno slobodn~. Devizno triiste i tecaj stranih valuta Trziste stranih sredstava placanja nije jed no mjesto iii neka jedinstvena institucija unutar koje bi se dogadale sve kupoprodaje. .rduJe vrijednost kune prema drugim valutama. Banke mogu poslove kupoprodaje deviza obavljati u svoje ime i za svoj racun ali i u tude ime i za tudi racun. rugi ra~n~ d dan od sklapanja ugovora. . ~. Razlikujemo kupovni. . I Hrvatska narodna banka svakoga radnog dana a na temelju ostvaren~g prometa i tecajeva stranih val uta na trzistu stranih sreds. Centralna banka se bavi samo onim deviznim poslovima koji su vezani za njezinu osnovnu zadacu. stedionicama institucijama.leljnog. ~ato Je~ktlvan sudionik igre na deviznom trzistu i Hrvatska narodna banka k~JaJe z~duzena za cuvan]e tecaja nacionalne val ute i ocuvan]e devizne likvidnosti zeml]e prema inozemstvu. Devize se mogu kupovati i prodavati promptno I na terrnin. ~.liste su ukljucene i sve kupnje i prodaje efektivnoga stranog novca koje obavljaju ovla~tene banke.. g) devizna kontrola vanjskotrgovinskoga i drugim depozitnim 5:0 i deviznog poslovanja. Po hrvatskim deviznim propisima teca] strane val ute prema kU~1f~rr~lIr~ ~e slobodno na tako definiranom trzistu. a 1997. teca] kune. i svibnja 1995. To cini njezina sluzba dokumentarno-devizne kontrole.a ~abi se za. ak~ u. HNB I . u~v. Banke 5 malim ovlastenjsm su ovla. ne~o ih uvoznici trebaju za placanja prema inozemstvu. U obrnutom slu~aJu.~govor~nl tec~Jevl. u devizno tr.g. U praksi se te transakcije obavljaju: nama padati.3..h i izvoznih davan]a izracunava se primjenom srednjeg te~aJ. odnosno za poslovanje u vezi 5 deviznim rezervama zemlje i za neka druga drzavna placanja. dok je prodajni tecaj onaJ po kojem one prodaju strana sredstva placan]a. mo Drzavljani na radu u inozemstvu.~oznlci potra~uJu vise deviza nego sto izvoznici nude. Poloiaj i funkcija banaka i Hrvatska narodna banka Razlikujemo banke 5 velikim i banke 5 malim ovlastenjern. Nasuprot tome. Jedn.1te~a_Je ~naJ po. e) ocuvanje opce likvidnosti banaka. Pn tom~ se k~o terminski posao definira svaka kupoprodaja deviza u kojoj je rok za Ispu~Javanje obveze duzi od dva radna dana od sklapanja ~gov~ra.za. Funkcije HNB-a jesu: a) ocuvanjs stabilnosti kune i odrzanje opce likvidnosti prema inozemstvu. Teca] nacionalne val ute je vazna gospodarska varijabla I nema nltl. tada ce clJena deviza izrazena u ~u- 2. .tav: ~Iacanja. :0.Jav~o objaviti. . Drugim rijecirna.izmedu ovlastenih ban aka te izmedu ovlastenih ban aka i svih drugih osoba. Objavljuje se svakoga dana I pnmJenJuJ~ na sve transakcije 5 inozemstvom i kupoprodaje deviza u zemlji. za potreb~ statls!l~e. pod nazivom Narodna bank. Ona se brine za ocuvanje stabilnosti domace val ute i domacega bankovnog sustava te za ocuvan]e likvidnosti zemlje u medunarodnim placanjirna. Sve druge osobe to mogu ciniti samo u svoje ime i za svoj racun. prodajni i srednji tecaj. Srednji teca] HNB-a za strana sredstva placanj.f Hrvatske. Banke 5 velikim ovlastenjern imaju dopusten]s za obavljanje platnog prometa 5 inozemstvom te za uzimanje i odobravanje deviznih zajmova. skladu.

dokaze .. ako je izbio rat. ~vJet Je . drzavm udar iii velika nepogoda.. HNB rnoze pravnoJ OSO~Id.. Iznimno se rabi i prijeboj potrazivan]a. Iznimka su i fizicke as abe kojima je dopusteno iznosenje efektivnih kuna ilili strane val ute u inozemstvo radi placan]a robe koju osobno unose u zemlju u ogranlcentm kolicinama i za vlastite potrebe. Sto se.koja izvo~e !adov~ u zemljama koje propisuju da se dio placanja mora obaviti u doma~o! val~t~ odnosno u slucaju kad je to sadrzano u uvjetima natjecaja. Takva seodobrenja ponajprijedaju dornacirn poduzecim~ .~~ko Je to jedini rnoguci nacin naplate potrazivanja te da je rnoze konsn~ utrosl~l. odnosno da to ~aht'J~v~ pr-~rod~ p~.nemog~enost "I Je naplata iz inozemstva bitno otezana. te Uputa a provedbi Odluke a obavljanju platnog prometa s inozemstvom i nacinu dostavljanja podataka a platnom prometu s inozemstvom. opskrbi zrakoplova i brodova te p~odaji. .. Podsjecan:'~ kako su ne~ransfera~"ne val ute one koje je dornacirn propisima odnosno proprsrrna te zernlje zabranjeno iznositi (transferirati) iz zemlje. s nase strane sudjelu]e i vise domaci.. relevantni propisi za tu materiju su Odluka a naCinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom. turis~ickih . Plotni promet 5 inozemstvom Pojmom "platni promet s inozemstvom" oznacavarno sveukupna medusobna placanja rezidenata dvaju razlicitih earinskih i valutno-monetarnih podrucja Uz Zakon a deviznom poslovanju.1. usluge marina i aerodromske us.h osoba. banke s velikim ovlastenjern) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. lucke usluge. U posebnim slucajevirna.. naplata u netransferabilnoj valuti i naplata u efektivnom noveu. Propisom je dopustena prodaja netransferabiln: valu~e drug~J ~omacoJ osobl. .skoJ prodaji.nog ~?ve~ te da se radi 0 prodaji s earinskih prodavaoniea (duty free). Uvjet za odobravanje takve naplate je da je nastupila . Po hrvatskim propisima sredstva placanja kojima se obavlja platni promet s inozemstvom jesu: konvertibilne devize i .(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) manjak Gospodarski i financijski sustavi i instltucije interve[1ira bilo da sredstvima iz deviznih pricuva (rezervi) nadoknadi ponude bilo da za pricuve otkupljuje visak ponudenih deviza. . . kompenzacija.. Domaca strana osoba mora ta] novae predati ovlasteno] banci najkasnije u roku od pet dana. Taj je problem ureden Odlukom a uvjetima uz koje dornace pravne osobe mogu izvrsiti prijeboj dugovanja i potrazivanja s inozernstvom..o domacim pr~vn~m osobama koje strancima pruzaju ugostiteljske I turisticke usluge (nocenje. Radi se ponaJpr~Je o potrafivanjima do svote od 20 000 U~D.usl~ga s~~anelma .'uge. ako je potrebno. Spomenimo da je u nekim slucajevirna rnoguca naplata. inozemne banke i dornaci kontrolni organi (HNB. Reeimo ito da zakon omogucuje da se platni promet s nekom zemljom obavIja i na drugi nacin aka je s tom zemljom sklopljen platni sporazum iii neki drugi ugovor s kojim se medusobna placanja drugaCije ureduju. Naplata u efektivnom stranom noveu dopus~. zakonorn I Odlukom 0 nacinu obavljanja platnog prometa . u efektl~n~~ stranom noveu i bez odobrenja Hrvatske narodne banke.nom robnom i putnickom prometu. . uz posebno odobrenje HNB-a.5. . Devizni inspektorat i carinski organ i).ena Je ~e~IZnI~.da Je domaea osoba s ovlastenorn bankom sklopila ugovor 0 preuzlmanJu efektlvnog stra. t:. . Takve naplate mogu biti samo u konvertibilnim valutama. Uvjet je da dornaca osoba.at' o~ee odob_renJe za naplatu robei usluga u efektivnom stranom no~eu.da je s tim suglasna i strana osoba. . Naplata u netransferabilnoj valuti rnoze se provestt u odredenirn slueaJev~ma uz pribavljanje odobrenja Narodne banke. NN 18 Precizirano je da nernogucnost naplate postoji ako je u zemlji kupca uveden embargo na devizna placanja. 0 uvjetima uz koje se daje odobrenje da se potrazivan]e u inozemstvu naplati u efektivnom stranom noveu (NN 107/93 i 116/93). Ono Je pojedinacno I vrijedi najdulje godinu dana. Hrvatska narodna banka ce dopustiti da. Moguce ga Je ishoditi i u slucaju nernogucnosti normalne naplate usluga pruzenih u me:_dunarod. Uvjeti za pribavljanje odobrenja jesu: da to do maca osoba zatrazi da dokaze da je devizna naplata nemoguca zahtijeva taj oblik placanja . Ostali sudioniei u proeesu platnog prometa s inozemstvom jesu: FINA (bivsi ZAP). Ako su se stekli svi potrebni uvjeti. konslgnaClJ. Prijeboj (prebijanje) potraiivanja je nuzan u sluca]u kad inozemni partner iii njegova zemlja dodu u teskoce zbog kojih je nastupila nernogucnost na18 plate.mjes~cno. prijeboj potrazivanja. . vanjskotrgovinska poduzeca.. . Razumljivo je kako ce se u poslovnom zivotu dornaca val uta stvarno rabiti samo u onoj mjeri u kojoj to bude prihvatljivo stranim partnerirna. a precrzrrana Odlukom. Svi rezidenti moraju obavljati platni promet preko banaka. ako je poduzece palo u steca] iii iz drugih razloga nije rnoguce ostvariti deviznu naplatu kako je predvideno ugovorom. dopusten tzv. Za Republiku Hrvatsku platni promet s inozemstvom maze obavljati ) Hrvatska narodna banka. prehrana. 115/93. taka da je.tice nacina (instrumenata) obavljanja platnog prometa s mozemstvom nasa devizna regulativa dopusta sve instrumente medunarodnog platnog pro- • .dornaca val uta. prijevoz).sla: Takvo odobrenje daje Hrvatska narodna banka. odnosno da priroda posla 2. To su banke koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke (tzv.

Kako Je ~o ~og~ce? . Dugorocni kapital 5. Ako zemlja dobro uloz: inozemne kredite. One dakle goyore 0 obvezama (dugovanjima) strancima. Bilanca placanja se najcesce izraduje za razdoblje od jedne godine ali rnoze i za krace.1. Ako je potrosila vise.stvu (~p:. Tako su bilance medusobno lakse usporedive pa Fond rnoze uspjesnije obavljati svoje zadace. zemlja koja vise proizvede nego sto potrosi.r r (VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Shema 1. Bilanca kapitala prikazuje financijske tijekove izmedu zemlje i inozemstva. Pri tome nije vazno jesu Ii se placanja odnosno naplate stvarno i dogodile u razdoblju za koje se bilanca izraduje. davanje zajmova strancima iii kupnja zlata u inozemstvu dovode do smanjivanja odnosno gubitka kupovne rnoci zemlje. U suprotnom imamo stanje neravnoteze. . dopusta i placanje efektivnim stranim novcem. . Ako zbroj vrijednosti lijeve i desne strane nije jednak. one najcesce nemaju dovoljno kvalitetne robe i usluga koje bi izvezle. U tOJskupini zernalja su razvijene zernlje koje svojim suficitima trebaju pornoci brzi razvitak slabije razvijenih. U shemi 1. Kako vidimo iz donje sheme. 5 druge strane. oznacavaju se znakom minus (-). . itd. Kako zernlja s deficitom na tekucern racunu rzravnava svoJu bdancu? Na to pitanje je lako odgovoriti razumijemo Ii da deficit z~aci kako je. pokloni (jednostrani transferi) Potrazu]e (+) 2. Ona je uravnotezena samo ako je vrijednost robnog izvoza jednaka vrijednosti uvoza robe.to su podbilance 1. 8. Slicno je i s izvozom/uvozom na kredit. Tako ce npr. 7. Nerazvijene zemlje zele ubrzati svoj razvitak. Bilanca tekucih transakcija prikazuje sve transakcije vezane za kretanja robe. Bilanca ploconio i devizne pricuve Vee je receno kako je bilanca placanja shema odnosno sustavan prikaz svih ekonomskih transakcija rezidenata s nerezidentima u nekom vremenskom razdoblju.u stranih poduzeca) i/ili poveeanje svojih deviznih rezervi.2.1. bilance kapitala i od bilance rezervi. Zato su trn pot~ebnJ str?Jevl.6. ostvaruje visko~e koje rnoze plasirati kroz kredite strancirna. povecat ce izvoz i iz povecanog priljeva deviza moci vracati dugove i povecavati zivotni standard svojih gradana. Duguje (-) 1. lzraz "sustavan prikaz" znaci da platne bilance svih clanica Medunarodnoga monetarnog fonda (MMF) moraju biti nacinjene prema shemi (sustavu) koju je propisao Fond. kroz investicije stranaca u naju zemlju. . usluge 3. One su stjecanje potrazivanja prema strancima i zato se oznacava]u znakom plus (+). zemlja u tom razdoblju potrosila vise nego sto je proizvela. izvoz robe obavljen 20. skupinama zemalja iii sarno jednom jedinom zemljom. oprema i sirovine iz uvoza. Priljev kapitala se ostvaruje kroz zajmove koji se uzimaju u inozernstvu. prva podbilanca unutar bilance tekucih transakcija je podbilanca robne razmjene s inozemstvom. Pojam "transakcija" oznacava sve vrste poslova s inozemstvom.~~k? da. bilanca se uravnotezu]e stavkom "greske i propusti". uzimanje zajmova u inozemstvu iii prodaja monetarnog zlata u inozemstvo imaju za ~osljedicu porast (stjecanja) kupovne rnoci.1. Suprotno. Istodobno. au deficitu ako je vrijednost uvoza robe veca od izvoza. U platnoj ce bilanci biti vise vrsta transakcija ako je poslovanje s inozemstvom razvijenije i obrnuto. Transakcije kao sto su izvoz robe iii usluga. Bitno je reel da saldo te bilance pokazuje razliku izmedu do mace potrosnje i dornace proizvodnje odnosno da pokazuje je li neka zemlja u tom razdoblju potrosila vise.. prosinca tekuce godine uci u bilancu placanja za tu godinu iako ce naplata uslijediti u sljedecoj. proda strancima dio svoje imovme i/lli iskoristi svoje devizne rezerve za placanja strancima. investicije u inozem. u posebnim slucajevirna i uz posebno odobrenje HNB-a. Kako se on rnoze izravnati? Ocito tako da se ostvari dovoljno visok suficit podbilance usluga. Greske i propusti = A+B+C+10 =0 i desne strane bilance. 9. Kazerno da je u suficitu ako je izvoz veci od uvoza. Bilanca placanja Gospodarski i financijski sustavi I instltucile meta koji se prirnjenjuju u svijetu dok. prodajom stranih vrijednosnih papira i po- . U obrnutom slucaju. uvoz. Zato nastaju deficiti koji sefinanciraju zaduzivanjern u razvijenirn zemljama i koji su normalna pojava za zemlje u razvoju. zemlja [e potrosila upravo onoliko koliko je i proizvela. kratkorocnl kapital 4+5 6. i 3. Sastoji se od bilance tekucih transakcija. Izraduju se bilance koje ukljucuju transakcije sa svim zemljama. bilo bolje rabiti termin "bilanca medunarodnih transakcija". Zbog toga bi umjesto termina "bilanca placanja" i "platna bilanca". . upast ce u duznicku krizu i dospjeti u jos tezu situaciju. s~ zemlja zaduzl u inozemstvu. Ako je bilanca na tekucern racunu u ravnotezi. Roba 2. usluga i dohodaka u tekucern razdoblju za koje se bilanca izraduje. rijec je 0 suficitu... kupnJ. manje iii upravo onoliko koliko je proizvela. U suprotnorn. onda je zemlja u deficitu za iznos razlike lijeve 1+2+3 = A) Bilanca tekucih transakcija 4. = B) Bilanca kapitalnih transakcija Devizne rezerve Zlatne rezerve Posebna prava vucen]a Rezervna pozicija u MMF-u 6+7+8+9 C) Bilanca rezervi 10.

Na ta] nacin devizna bilanca postaje pokazatelj likvidnosti zemlje prema inozemstvu i vazan cirnbenik za odredivanje teca]a dornace valute. e) specijalna prava vucen]a (SPV) pri MMF-u.1.i. itd. Priljev deviza iz inozemstva se vidi preko ponude deviza na deviznom triistu.Devizn i inspektorat nadzire prim jenu i provedbu Deviznog zakona te poslovanje rezidenata i nerezidenata kad oni svoju gospodarsku djelatnost obavljaju na teritoriju RH . Smisao rezervi je. Razlika izmedu njih je u tome sto se u deviznu bilancu knjize sarno one transakcije koje stvarno dovode do priljeva i odljeva deviza u tekucern razdoblju. Visina i ritam prihoda i izdataka nisu uskladeni. sluibeno demonetizirano. Ponuda ce biti veca od potrainje ako je devizna bilanca u suficitu i obrnuto.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije laganj~m depozita stranaca u nase banke. stvarne naplate i stvarna placanja u tekucern razdoblju. U odnosu na vrljeme od pocetaka zlatno dolarskog sustava pa do 1976. Zakonom se izricito propisuje i obvezatna medusobna suradnja i razmjena informacija izmedu tih nadzornih tijela dok se svim gospodarskim subjektima propisuje obveza da inspekcijskim tijel.~~ neko] zemlji. Takve mjere rnoze provesti HNB iii VI ada RH 19 Po prethodnom zakonu zlatom su se smatrale zlatne poluge i nepreradeno ~Ia~o u bilo kojem obliku te zlatnici.M inista rstvo financi ja . dospjelih otplata kredita i sl. 2.Devizni inspektorat nadzire poslovanje ovlastenih rnjenjaca Ministarstvo financija . zakonito ~r. f) efektivna strana valuta. da ornoguce prevladavanje tog jaza te financiranje nepredvidenih izdataka koje nije moguce pokriti redovitim tekucirn prihodima. devizna bilanca je u deficitu. na stranu na koju je potrebno. b) vrijednosnice u vlasnistvu HNB-a i ovlastenih banaka koje glase na stranu valutu. d) rezervna transa pri MMF-u. Devizna bilanca ima shemu koja je jednaka shemi bilance placan]a. Nikad ne znamo kad ce nam rezerve zatrebati. nabave sirovina. c) monetarno zlato u vlasnistvu HNB-a. Kune su im potrebne zbog isplate placa radnicima. Formalno pravno. Prouzroce Ii medunarodna kretanja kapitala iii prijete da ce prouzrociti ozbiljne teskoce pri provedbi usvojene monetarne i devizne politike. monetarnog zlata.~ razlika u Ci~jenici d~ to zlato vise nema fiksnu sluibenu cijenu tako da je vrijednost zlatnih rezervi neke zemlje odredena triisnom cijenom zlata i da se ta vrijednost mijenja u skladu s promjenama cijena na svjetskim triistima. umjetnicki predmeti od zlata i lomljeno zlato . ako je potrainja veca od ponude. Ziato je. Driavne rezerve se sastoje od deviza na racunirna stranih banaka. Nodzor nod deviznim poslovonjem Nadzor nad deviznim poslovanjem obavljaju Hrvatska narodna banka. Zato se one moraju cuvaju u takvom obliku da su dostupne kad zaielimo. ~~zlog je da ga drzave nisu prestale rabiti kao rezervni rnedij. zlatni zubotehnicki lim. na njihov zahtjev. klju~na j.7. jednako kao u poduzecu iii u obitelji. one cuvaju likvidnost zemlje u medunarodnim placanjirna. vee smo rekli. obveznica stranih vlada.Devizni inspektorat i HNB nadziru devizno poslovanje banaka. Kako svaka bilanca mora na kraju biti izravnana.e~s~o pla~anJ. Na devizno triiste dolaze i banke uvoznika koje za kune iele kupiti devize koje su njihovim komitentima potrebne za placanjs uvezene robe i usluga. To su devize koje izvoznici (putem svojih banaka) nude na prodaju za kune. Stavka greske i propusti nastaje zbog propusta u carinskoj statistici i statistici platne bilance. a cine ih: a) potraiivanja HNB-a i ovlastenih banaka na racunirna u inozemstvu. U skladu stirn u hrvatskom deviznom zakonu zlato se vise ne spominje'? ali je vanjska trgovina zlatom i dalje pod nadzorom Hrvatske narodne banke. Vee smo rekli da se neravnoteia bilance tekucih transakcija kompenzira stavkama bilance kapitalnih transakcija suprotnog predznaka.Ministarstvo financija .d. specijalnih prava vucenja i rezervne pozicije u MMF-u. Obrnuto je kad je rijec 0 odljevu. tj.Carinska uprava nadziru vrstu i kolicinu gotovine u kunama i u stranim sredstvima placanja te kolicine i vrstu vrijednosnih papira koji se u RH unose iii iznose u svim oblicima promet~: Pri tome Carinska uprava za nadzor postanskih posiljaka moie ovlastiti i Hrvatsku postu d. kolike su neravnoteie u njezinoj platnoj biland i koliko je stabilan teca] dornace valute. podruinica i predstavnistva stranih banaka Ministarstvo financija . odlukom MMF-a iz 1976. opreme i sl. dati na raspolaganje svu potrebnu dokurnentaciju I informacije potrebne za obavljanje nadzora i uvida u poslovanje. Velicina potrebnih rezervi neke zemlje ovisi 0 tome koliko ona trguje sa svijetom. tradicija i cinjenica da zlato ima veliku spe~!ficnu vrijednost. Ziatom se nije smatrao zlatni nakit. Opcenito se smatra da devizne rezerve ne bi smjele pasti ispod vrijednosti trornjesecnog uvoza te zemlje. Devizne rezerve Ipricuve) osiguravaju medunarodnu likvidnost zemlje. u tu stavku se. Ukratko. upisuju iznosi kojirna se ta ravnoteia postiie. uvoz robe i uslug~koji je stvarno placen u tom vremenu. neovisno 0 tome jesu Ii. Stvarna kompetentnost nadzornih tijela je ovakva: . zlato je time izjednaceno sa svom drugom robom kojom se slobodno trguje na svjetskim burzama na kojima se odreduje i njezina cijena.m~ rnoraju. sarno oni zajmovi koji se stvarno "povuku". HNB rnoze propisati odrec1ene zastitne mjere. • . Ministarstvo financija i Carinska uprava. lpak.

. zaloga i drugih osiguran]a za racun nerezidenata.. . 2) ~o~ca~a k. opunornocenik II! odgovorna o~?ba po~ kusaju prenijeti iii iz zemlje bez prijave iznijeti gotovinu i cek~ve u vrijednosti koja je veca od iznosa utvrdenih propisima 0 sprecavanju pranJ~ novca. .kupi. cekove kOJIglase na stranu valutu iii gotovinu u kunama vecu od dopu5tenog iznosa odnosno bez odobrenja HNB-a - Prekrsajne postupke u prvom stupnju vodi Devizni inspektorat RH.doznaci sredstva u inozemstvo u svrhu kupnje nekretnina a da za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti ako otvori racun u inozemstvu protivno propisima .azna od 2000 do 20 000 kuna i oduzimanje predmeta prekrsaja (moguce Je cak I u slucaju kad nisu vlasnistvo pocinitelja) predvideno je za fizicku osobu koja: u pu:nickom p. o njrma mora~u biti obavijestens Vlada RH i Komisija za vrijednosne papire RH. jamstava. 5) Novcana kazna od 35 000 do 500 000 kuna predvidena je za banku a 2000 do 35000 za odgovornu osobu iz banke ako: suprotno deviznim propisima.OSLOVANJE ) naroda iii - Gospodarski i financijski sustavi i institucije i u sillcaju kad su one potrebne zbog provedbe sankcija Ujedinjenih drugih medunarodnih organizacija kojih je Hrvatska clanica. a produziti se mogu samo Izn~~no I uz suglasnost Sabora. a unutar te skupine najvise se prostora daje prekrsajirna IZ skupins kapitalnih poslova.) t: se propisuju i rasponi rnogucih kazni za pocinitelje. kao i za osobu koja izda banci nalog za placanje na podlozi simuliranog ugovora iii lazne fakture.placan]a i naplate u poslovanju s rezidentima obavlja na nacin supr?ta~ zakonu te ako u propisanom roku ne polozi u banku stranu gotovmu I cekove .ogranicen]e obavljanja kreditnih poslova izmedu rezidenata i nerezidenata . cekove iii gotovinu u kunama unese iii pokusa u zemlju unijeti kuna vise od dopustenog iznosa odnosno bez odobrenja HNB-a iii . Postupci se vode po Zakonu 0 prekrsajirna i ne mogu se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana kad su ucinjeni.Zastit~e mjere se mogu uvesti na rok od sest mjeseci.odbije deponirati visak prijavljenog iznosa. ~) Novcana kazna od 70000 do 1 000000 kuna predvidena je za pravnu iii flzlcku osobu te kazna od 35 000 do 100 000 za odgovornu osobu koja: sklopi s nerezidentom kupoprodajni stvarna trzisna cijena robe iii usluge ugovor u kojemu nije navedena - .~ometu iz zemlje iznese iii pokusa iznijeti stranu gotovinu.ogranicen]e davanja garancija. 0 zalbi odlucuje Visoki prekrsajni sud RH. Prekrsaji ~oji su u naso] dosadasnjoj poslovnoj praksi bili najcesci a koji se navode u deviznorn zakonu su sljedeCi: .) i ona koja se smatraju kaznenim djeli~~ (cianCi ~5. proda iii dade u zajam stranu gotovinu iii posreduje u kupnji..ogranicenjs obavljanja placanja i naplata s inozemstvom ogranicenjs prijenosa vrijednosnih papira.~ inozem~tvo plati neistinito potrazivanjs.. prodaji odnosno pozajmljivanju strane gotovine suprotno deviznom zakonu. . provede nalog komitenta i ornoguci mu raspolaganje stranim sredstvima placanja u zemlji i inozemstvu odnosno kunama u inozemstvu sklopi ugovor 0 obavljanju rnjenjackih poslova s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete odnosno ako sklopi ugovor koji nerna sve propisane sastojke obavlja platni promet iii vodi devizne racune suprotno propisima HNB-a ne utvrdi identitet nerezidenata kojima otvara devizni iii kunski racun odnosno identitet rezidenta kojem otvara devizni racun. . I 76. Najvise kaz~enlh o~r~dbl ~e odn~si na prekrsa]e. te sklopi ugovor 0 uzimanju kredita u inozemstvu za tudi racun a za te poslove nema odobrenja. Prije nego sto se zastitns mjere pocnu primjenjivati.. do 74.r· ( VANJSKOTRGOVINSKO . U kaznenrm odredbama deviznog zakona precizno se navode djela koja se smat~aju ~rekr~ajima (clanci 60. dornaca iii strana pravna osoba te njihov predstavnik.. . 4) Novcana kazna od 15 000 do 200 000 kuna predvidena Je za pravnu III fizicku osobu koja: . strane gotovine i zlata u RH i iz RH ogranicenjs obavljanja transakcija vrijednosnim medu rezidenata i nerezidenara papirima i zlatom iz- 3) Novcana kazna od 5000 do 50 000 kuna i oduzimanje predmeta prekrsaja predvidena je za prekrsa] kada dom~ca iii strana f!zi~k~ ~soba.ne postuje uvjete i nacine obavljanja mjenjackih poslova kako propisuje HNB . Zastitne mjere mogu sadrzavatl: ogranicen]a rezidentima oko raspolaganja sredstvima na racunima u inozemstvu iii deviznim racunima u zemlji uvodenje bankama obveze prodaje deviza prikupljenih poslovima mjenjackim nije cariniku prijavila stranu gotovinu. .

Rekli smo da je hrvatski carinski sustav determiniran i medunarodnim sporazumima i konvencijama kojirna je Hrvatska pristupila iii ih je potpisala.pravnoj osobi organizira rnjenjacks poslove bez ugovora bankom.avati opseg i tijekove vanjskotrgovinske ureduje sva prava i obveze osoba koje su sudionici razmjene. prodaji iii pozajmljivanju tovine.CVANJSKOTRGOVINSKO dovrsena. Uskla~en Je 5 propisima i pravilima nJzaclje te sa standardlma Europske unije. dornacu proizvodnju odnosno poticati opel gospodarski razvitak '" razvitak pojedinih proizvodnji . 76. Kazneno djelo (CI. prodajorn. To je tzv. I za prv~ za d~ugu skupinu navedenih djela propisana je kazna do pet godina zatvora '" novcana kazna od sto pedeset dnevnih dohodaka. VII GATI-a 2000 0 uvozu predmeta prosvjetnoga.us~!~r. p'renosenju odnosno_prelasku robe preko carinske erte.) cini i odgovorna osoba koja: . bez ugovora bankom. Zakon i podzakonski akti se primjenjuju na cjelokupnom carinskom podrucju RH. te on a 5 uvjet i za primitak u Svjetsku trgovinsku organizaciju.) po novom deviznom - nedo~usteno ~avi kupnjom.pornoci uravnotezenju bilance placanja te zbog potreba drzavnog proracuna. kao i uvjet za pocetak pregovora 0 ukljucenju Republike Hrvatske u Europsku uniju. Najvazniji nacionalni zakonski propisi koji reguliraju carinski sustav RH jesu: Carinski Zakon 0 Zakon 0 Zakon 0 Zakon 0 zakon (NN 78/99) carinskoj tarif (NN 49/96) carinskoj sluzbi (NN 53/91 i 106/93) slobodnim zonama (NN 44/96) opcern upravnom postupku (NN 53/91).anns~a stopa (oostotak carine) koja se obracunava na pojedine vrste robe prop~sanaje Zakonom 0 carinskoj tarif i rnoze se procitatl u carinskoj tarifi koja je dio spomenutog zakona.stvorene pregledom poslovne dokumentacije I .pro. prodaju iii pozajmljivanje strane gotovmo .lno~:mstvom.2. '" strane go5 .Sporazumi 2.posreduje.k?nito posr. Za potrebe ovog ra?a ~~nne je najbolje .Incoterms Sporazum karaktera. Vise je razlog~ zbog. Nas je carinski sustav odreden cijelim nizom nacionalnih zakonskih i podzakonskih akata ali i odredbama relevantnih medunarodnih sporazuma i konvencija koje je ratificirala Republika Hrvatska.sklapa~jem ugovora. znanstvenog i kulturnoga itd. sustav ad valorem.definirati kao posebnu vrstu poreza koji drzava naplacu]e pn prijelazu. C. organiziranjem posla iii na neki drugi naCin ostva~uje za pravnu osobu kupnju.5 razlicitih gledista i na razlicite nacine. Najvaznije nacela postojecega carinskog zakona su sljedeca: vanjskotrgovinske .ed:fini~aju .\duje u kupnji.Konvencija . kO_Jlh carrne uvode iako se najcesce primjenjuju zato sto drzava se can nama zel I: razmjene ~~stltltl. a njegovo tako da potice i promice oblika poslovne suradnje Svjetske trgovinske orgaje definiranje bilo vaian .sva su carinska pitanja regulirana carinskim zakonom i iz njega izvedenim propisima su rnogucnosti za ubrzavanje i pojednostavnjenje carinskih postupaka uz istodobno smanjenje rizika naplate carine i poreza na dodanu vrijednost . • Su~re~eni j: hr~atski c~rinski sustav koncipiran st? vecu Ilbera"zacljU trgo~me i razvitak svih ostalih .carinski postupci su bitno liberalizirani a teiiste djelovanja carinske sluzbe se postupno prenosi na naknadnu provjeru robe nadzorom i . ! Osim zakona. Carinski zakon slobodnoj trgovini 5 drugim zemljama i/ili unijama TIR karnetu (NN medunarodni ugovori 1/92) 0 privremenom uvozu -Istambulska konvencija 0 primjeni cl.Konvencija . POSLOVANJE ) ses: godina od dana kad je radnJ'aprekrsa' Ja zakonu cim osoba koja se: Gospodarski i financijski sustavi i institucije Aps~lutna zastara nastupa po proteku Kazneno djelo (cl. 5 . 75.tuza. 0 0 . Postojeci je Carinski zakon u primjeni od pccetka sijecnja 2000. ovlasti carinske uprave RH u vezi 5 robom u putnickorn i robnom prometu izmedu podruc]a Hrvatske i susjednih carinskih podrucia. u kupnji prodaji iii pozajmljivanju 050 ba koja se nedopustenn bavi rnjenjackirn poslovima strane gotovine . kao i problematiku zastite hrvatskoga gospodarstva. U :~vre~enim ca. Takvi su na primjer: provedbu carinskog zakona (NN 144/99) i Pravilnik .rinski~ susta~ima carina se obracunava i naplacu]« po osn?vlcl koju odreduje carinska vrijednost robe. ima i niz podzakonskih akata od kojih spominjemo Uredbu za 0 formularima za provedbu carinskog zakona (NN 147/99).Sporazum . gotovine u zajam davanjem iii uzimanjem strane . Hrvatski carinski sustav Carine s.

. Carinski dug je tocno utvrdena (izracunata) svota novca uvozne iii izvozne carine'" koju je odredena osoba duzna platiti za odredenu robu. . postupci s gospodarskim ucin. Strana roba je ona koja se ne rnoze odrediti kao dornaca. g) postupak vanjske proizvodnje i h) izvozni postupak. Postupci od c) do f) se nazivaju postupci s gospodarskim ucinkorn. Carinski postupci jesu: a) pustan]e robe u slobodan promet. b) provozni postupak. prijevoznih sredstava. podzemlje i zracni prostor. . dakle. Izvoznu carinu cine carina i druga davanja koja imaju ucinak carine.a. 20 ~as. vjerodostojnost i istinitost poslovnih knjiga i drugih isprava u poslovanju. u pr~ksis~ izvozne carine rijetkost jer zemlje nas~oJ: ovecan s~oJIZVOZ stogarabe razlicite mstrumentekojirna je krajn]! cilj da p I svoje izvozne proizvode ucine jeftinijim i tako poveCajuizvoz. . Carinski status. Carinsko podrucje oznacava cjelokupni teritorij Republike Hrvatske na koji se primjenjuju carinski i drugi propisi. c) ponovni izvoz robe iz carinskog podruc]a RH. hrvatska Vlada uvela izvoznu carinu na izvoz psenice ClJI e. Pri tome je domaca roba ona koja je u cijelosti dobivena iii proizvedena u carinskom podrucju RH te ne sadrzi robu uvezenu iz strane zemlje. Uvozna carina obuhvaca carinu i druga davanja ciji je ucinak jednak ucinku carine. Carinski dopusteno postupanje iii uporaba robe oznacava jedinih pet mogucih nacina uporabe carinske robe. roba koja je dobivena iii proizvedena u carinskom podrucju RH bez obzira na to je Ii dobivena iii proizvedena iz robe navedene u tockarna a) i b). Pustan]e robe je radnja kojom carinarnica odobrava raspolaganje robom u skladu s uvjetima odobrenog postupka. 2. u skladu s propisima.2. Podnosenje robe oznacava prijavljivanje carinarnici na propisan nacin da se roba nalazi u jednoj od ustrojstvenih jedinica carinarnice iii na drugomu mjestu koje je carinarnica odredila i odobrila. koja se rabi u svim carinskirn postupcima. a koja se naplacuje pri uvozu robe. Kljucni pojmovi i instituti carinskog sustava Za razumijevanje materije carina i carinskog sustava potrebno je razumijevanje osnovnih pojmova koji su definirani u Carinskom zakonu.u slu~~i~v'makad se zeli otezati iii sprijeciti izvoz pojedinih poljoprivrednih pra'z~oda ~IJIje urad drasticno smanjen zbog elementarnih iii slicnih nepogoda. Carinski nadzor cine sve mjere i postupci koje poduzima Carinska uprava kako bi osigurala provedbu carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora. primjenjuje i u epl!<ontinentalnom pojasu RH iako je on definiran posebnim zakonom iz oblasti pomorstva.uradsu.dese_t~ovala: J Naravno. god. je kraJe~ 2003. odrediti carinski status neke robe znaci odrediti je Ii rijec 0 dornaco] iii stranoj robi. Duinik je osoba koja. . sukladno medunarodnim konvencijama i pravilima. Najcesce se uvo. U carinsko su podruc]e ukljucene i rijeke. jezera. d) postupak unutarnje proizvodnje. skraceno JCD. Jill . uvedena je jedinstvena carinska deklaracija. Dornaca roba gubi status dornace onda kad stvarno napusti podrucje RH iii u posebnim slucajevirna koji su opisani u Carinskom zakonu. kom. Carinsku provjeru cine radn]e poput pregleda i pretrage robe. mora platiti carinski dug.izakon. tzv.C~rinsk. Carinska uprava je organizacijska jedinica u sastavu Ministarstva financija. :~~? F. e) postupak preradbe pod carinskim nadzorom. dopusta I pnrnjenu vl~vozne carine. b) unos robe u slobodnu zonu iii slobodno skladiste. teritorijalno more s podmorjem. Carinska deklaracija je radnja iii isprava kojom se na propisan nacin u propisanom obliku zahtijeva stavljan]e robe u neki od carinskih postupaka. razumije se u carinskom smislu.l r t·. to je roba uvezena iz drugih zemalja koja je bila pustena u slobodni promet.~~"'"~r~' l"'YZEB I D G l~ U r\. Carinski se zakon. Omedeno je carinskom crtom koja je identicna granicno] crti RH.. Provjerava se i postojanje. Deklarant je osoba koja podnosi carinsku deklaraciju u svo]e ime iii osoba u cije se ime podnosi deklaracija.( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije umjesto velikog broja carinskih formulara.d. takva je tiskanica u uporabi i u zemljama EU uvedeni su novi carinski postupci. . osoba i njihove prtljage. Njezine su ustrojstvene jedinice Sredisnji ured i carinarnice koje mogu obavljati radnje predvidene carinskim propisima. koji trebaju pridonositi ukupnom gospodarskom razvitku zemlje. Korisnik carinskog postupka je osoba za ciji je racun podnesena carinska deklaraci]a iii osoba na koju se prenose prava i obveze navedene osobe u vezi s odobrenim carinskim postupkom. f) postupak privremenog uvozalizvoza. T r~ c: t .1. U tom se smislu mogu obavljati i odredeni istrazni postupci. c) postupak carinskog skladisten]a. a koja se placa]u pri izvozu robe. U praksi se to dogada samo iznimno. odnosno u skladu s carinskim propisima. d) unistenje robe i f) ustupanje robe u korist drzave. To su: a) stavljanje robe u neki od carinskih postupaka.

troskovi prava industrijskog vlasnistva. Nasa definicija carinske vrijednosti robe je uskladena s cl.:e jedin:tvena carinska st~pa u iznosu od 10%. Na takvu se robu obracunava carina u visini koja je odredena tim ugovorom. Zakon dopusta rnogucnost da Vlada RH Iznlmn~ uvede I~vo~nu . rnisljen]e 0 podrijetlu robe. ako nisu ukljuceni u cijenu trzisna cijena robe i usluga lsporucenlh besplatno iii uz snizenu cijenu. Deklaracija se po~nosi u pisa~om obliku.troskovi montazs. Robom s povlastenirn podrijetlom smatra se reba koja potjece iz zemalja s kojima je sklopljen ugovor 0 slobodnoj trgovini. On se carinarnici . Osoba koja je neku robu unijela u carinsko podruqe RH mora Jedo od~~dlsta prevesti putem i nacinom koji je odredila ulazna carinarnica. Uz to. odnosno dok se ne smjesti u slobodnu zonu iii cannsko skladiste. Propisi koji se primjenjuju na postupke carinske uprave jesu .u carinsko podruc]e Republike Hrvatske placa se carina ?rema S.a carine i dr~gi uvoznrh.troskovi prijevoza robe od hrvatske gran ice do mjerodavne carinarnice .. . Vlada propisuje maksimalnu vrijednost I vrstu robe na ko]u se ta odredba primjenjuje. pnst~Jb. elektronickom razmjenom iii usmeno.z~ djelomicno iii potpuno oslobadanje od placa~j. .Ako se radi 0 str~no~ robi. ~II ~~a osoba koja je preuzela odgovornost za prijevoz robe unutar cannskog tentonja. Pri tome se ona moze podnijeti u redovitom iii pojednostavnjenom postupku.e prtrnaju u postanskirn poSiljkama primjenjuje . u koju ulazi: .troskovi prijevoza do hrvatske luke odnosno do granice .. 21 0 carinskoj tarifi se vise govori u nastavku. Vlada je takoder ovlastena propisati. Carinska vrijednost je ona cijena na koju se naplacuje propisana carina. a neizravno kad opunornocenik djeluje u svoje ime a za racun druge osobe.aplacuje c~rina u ~kladu.. dok se ponovno ne izveze. mora 0 tome priloziti vjerodostojnu ispravu. carinska je vrijednost robe odredena kao osnovica za obracun carine. uVJ:te . ora ocitovati 0 tome nastupa li za zastupanu osobu izravno iii neizravno te.cijena koja je place~a iii koju treba platiti na uvezenu robu .vrijednost nosaca podataka iii kompjutorskih programa za uporabu uvezene opreme. . obvezna je na podnosenje te robe odredenoj carinarnici.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski I financijskl sustavi i Institucije Korisnik odobrenja je ona] kame je U skladu 5 odgovarajuCim carinskim propisima dano odgovarajuce odobrenje. VII GATT-a. .Oopcem upravnom postupku.troskovi osiguranja do hrvatske gran ice .. dati obvezujuce rnisljenje 0 rasporedivanju robe u carinsku tarifu te UV~ZI Rasporedivanje robe i carinska tarifa. Pisana deklaracija se?odnos~. . . Carinskom nadzoru podlijeze sva roba koja je unesena u carinsko pod!'uqe Republike Hrvatske. trosarlne) za tocno odredenu robu ill za robu koja se UVOZI s tocno obvezujuce Zakonodavac navodi i troskove koji se ne ukljucuju u carinsku vrijednost ali pod uvjetom da su iskazani odvojeno od stvarno placene cijene iii one cijene koju treba platiti.2.pro~ISI. (PDV-a.troskovi kamata na kredite iii druge financijske obveze uvoznika . m zahtjev carinarnice. opunornocenik mora imati sjediste odnosno prebivaliste u RH. .s tim ugovorom. potrebno je podnijeti carinsku deklaraciju. Carinsko zastupanje (posredovanje) dopusteno je Carinskim zakonom tako da . Roba s nepovlastenirn podrijetlom je ona podrijetlom iz svih drugih zemalja. Opcenito." Iznimka je roba podrijetlom IZ zernal]a s kOJlma)e ~otpisan ugovor 0 slobodnoj trgovini. unisti iii dok se ne ustupi drzavi~. . za koju s: n. Izravno se zastupanje definira kao slucaj kad opunomocenik djeluje u ime i za racun druge osobe. Na robu koja se unosi ill.tOPI~~Ja ~e dredena carinskom tarifom. Carinska je uprava duzna.stranku u carinskom postupku rnoze zastupati i opunomocenik. cannsku deklaraciju u svojstvu opunomocenika maze podnijeti samo osoba koja ispunjava zakonske uvjete za obavljanje poslova otpremnistva. Podrijetlo robe je vrlo vazno za odredivanje carinske vrijednosti i obracun carinskih pristojbi. na . ~a osoba. .2.troskovi utovara i istovara . . ugradnje i odrzavanja opreme odmah nakon uvoza . 'V 2. Za robu koju putnici unose u zemlju te za robu kOJ~fizicke osob. taiba na rjesenje carinarnice ne odgada izvrsenje odluke iz rjesenja.. sto je bio i jedan od uvjeta za primitak u WTO. Na uvoz te robe se primjenjuju vazeci propisi 0 uvozu. . "_ .troskovi ambalaze i pakiranja . na osno~1 pls~nog zahtJeva.uobicajeno provizije i naknade zastupnicima i posrednicima . Sukladno tome.cannu na izvoz odredenih proizvoda.zarnteres.lrane osobe.n~ formularu jedinstvene carinske deklaracije (JCD). Takvi su: . Carinski postupci Da bi se roba stavila u bilo koji od naprijed navedenih carinskih postupaka. Carinski zakon razlikuje robu s povlasrenlm i robu s nepovlastenim podrijetlom. i to od trenutka njezina ulaska iii unosenja ~ cannsk~ podruc]e pa sve do utvrdivanja njezina carinskog stat~sa. Carinska vrijednost rabljene robe obracunava se tako da se od carinske vrijednosti nove robe oduzme postotak istrosenosti robe koja se uvozi. . ~~stupanje rnoze biti izravno i neizravno. . ona ostaje pod carinskim nadzorom sve dok se nJ:zrn status ~~ prormjeru V' odredenom svrhom. a carina se obracunava po stoparna iz carinske tarife.

U taj postupak se rnoze staviti samo roba koja udovoljava odredbama Carinskog zakona i odredbama drugih zakona u pogledu zastita zdravlja Ijudi. Postupkom pustan]a robe u slobodan promet strana (uvozna) roba stjece status dornace robe i nad njom se prekida carinski nadzor. Drugi oblik pojednostavnjenog postupka podrazumijeva da je carinarnica prethodno odobrila pregled robe u prostorijama uvoznika. Carinski zakon odreduje da je glavni obveznik duzan poloziti jamstvo za carinski dug koji bi mogao nastati za robu koja se u postupku provoza prevozi cestovnim motornim vozilima.postupak pustan]a u slobodan promet iii neki od postupaka 5 gospodarskim ucinkorn .postupak u kojemu se neocarinjena strana roba salje pod carinskim nadzorom od carinarnice u kojoj je stupila u zemlju (otpremna carinarnica) do carinarnice u kojoj zapocin]e drugi dopusteni carinski postupak . certifikata." Takvo jamstvo rnoze dati. Pogodnosti skracenoga provoznog postupka jesu: brzo rjesavanje formalnosti na granicnorn prijelazu u pogledu podnosenja provozne deklaracije U .ce Carrnsk:. osim ovjerenim JCD-om.P~ovozni. . Pri tome je najcesca mjera nadzor~ stav~janje c~rinskih obiljezja (kao sto su plombe. faktura). carinskim ispravama drugih driava. konvencija i karnet ATA) odnosno medunarodna pravila 0 odvijanju postanskog prometa.postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom salje do maca izvozno ocarinjena roba od otpremne carinarnice (carinarnice u kojoj je roba izvozno ocarinjena) do carinarnice istupa iz zemlje (odredisne carinarnice) . cjevovodima iii zeljeznicom. od carinarnice na kojoj stupa u zemlju (otpremna carinarnica) do carinarnice na ko]oj. zivotinja.sk/adu 5 ~bvezama preuzetim potpisom Sporazuma 0 trgovinskim ~spektlma pra. otpremnik. u obliku bankovne garancije. u vise tarifnih na obracunatu naplata carine rasporeduje u situacija u kojima se roba tijekom prijevoza nalazi pod carinskim nadzorom. Kako postoji vise 22 Iarnstvo dakako nije potrebno u slucaju kad se roba prevozi morem. itd. umjetnickih iii arheoloskih vrijednosti.knjigovodstveni zapis 0 predmetnoj robi. itd.provoz za uvoz .provoz za izvoz . biljaka. rnoguce i komercijalnom ispravom koju je ovjerila odredisna carinarnica te.).uprave (otpremne i odredisne carinarnice) unutar hrvatskoga cannskog podrucja. Postoji i rnogucnost dobivanja prava pojednostavnjenog provoznog postupka koji korisnicima pruza odredene pogodnosti.postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom salje strana neocarinjena roba. iii . ako je sve u redu i ako je osigurana naplata propisanih pristojbi.neka trgovacka isprava (npr. rijekom. . zrakom. mjerama zastite iavnog morala i nacionalnih povijesnih. . razlikujemo i vise vrsta provoza: . U praksi nase vanjske trgovine takva jamstva najcesce daju otpremnici ito.Kak~ smo rekli. odredisno] carinarnici koja vracanjern jednog primjerka jedinstvene carinske deklaracije obavjestava otpremnu carinarnicu 0 prispijecu robe. postupak provoza obuhvaca svako kretanje robe pod carrnskrm nadzorom izmedu dviju ustrojstvenih jedinica. U tom se slucaju roba 5 granicnog prijelaza u~ucuje izravno u skladists korisnika cirne se stedi na vremenu i na troskovirna prijevoza. uz odredene uvjete. U daljnjem tijeku postupka carinska sluzba prihvaca deklaraciju. gotovo redovito.po~e?an carinski postupak za robu za koju postoji osnovana sumnja da se njezrrum uvozom u Hrvatsku povredu]u neci]a prava industrijskog vlasnistva. a cije bi carinjenje bilo nerazmjerno skupo u odnosu carinu. U prvom se siucaju carinarnici podnosi: nepotpuna deklaracija (deklaracija koja ne sadrzi sve propisane podatke) odnosno deklaracija uz koju nisu prilozeno sve propisane isprave.postupakse definira kao prijevoz robe od jedne do druge ustrojstvene Jed~n. . U tom se sluca]u cijela posiljka tarifni broj one robe za koju je carinska stopa najvisa. istupa iz zemlje (odredisna carinarnica) .) na robu i/ili na prijevozno sredstvo .to. Tijekom postupka provoza ona se nalazi pod carinskim nadzorom. Roba koja se nalazi u postupku provoza je iii strana iii d~maca. opisi robe ovjereru od carinamice i 51.me se moraju postovati i postupci odredeni medunarodnim konvencijama koje Je Hrvatska ratificirala (sporazum TIR.). a donosi i pozitivne financijske i druge ucinke. koja nije namijenjena stavljanju u promet iii uporabi u RH. hrvatska Vlada propisuje I . iii . Postupak provoza zavrsava se podnosenjern robe i propisanih isprava (carinske deklaracije. primatelj itd.(tradicionalni) provoz . na zahtjev deklaranta se dopusta carinjenje posiljke i pO_je?inst:'enoj carinskoj stopi. i neka druga osoba (npr. prijevozne isprave. Pn.pregledava isprave i robu te. prijevoznik. potvrduje deklaraciju i pusta robu deklarantu. U slucaju da se posiljka sastoji od vise vrsta robe svrstane brojeva. Dokazivanje pravilno zavrsenoga provoznog postupka je.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije U redovitom postupku podnosi se ispravno popunjena JCD uz koju Se prilazu i sve druge propisane isprave. Pojednostavnjeni postupak je novost u nasern carinskom sustavu a odvija se u dva osnovna oblika.postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom sal]e ocarinjena iii neocarinjena roba od otpremne do odredisne carinarnice unutar RH 5 tim da niti jedna od njih nije na granici. pecati i starnbilj]. intelektualnog vlasnistva. nakon tranzita. uz odobrenje carinarnice. fakture. .provoz unutar zemlje .va ~ntelektualnog vlasnistva (TRIPS).

i to u trenutku kad je cijena najpovoljnija . Carinarnica odredu]e i roku kojem uvozni proizvodtrebabiti vracen u inozemstvo. koji je pod nadzorom :annarmc: I kOJIje cannarruca odobrila za skladistenje uvezene robe iii robe za IZV~Z.znatne ustede u cuvanju robe koristenjern vlastitog skladista.u.odgoda placanja uvoznih pristojbi sve do trenutka prodaje robe stvarnom kupcu i . Taj postupak ornogucuje dodatno zaposljavanje dornacih proizvodnih kapaciteta i devizne ustede .' i. U carinskom se skladistu rnoze obavljati i preradba strane robe.upotreba strane robe u proizvodnji na nacin da se ona trosi ali ne ugraduje niti postaje dio novog proizvoda.~ " :-.za pra~ilnu .privremeni uvoz.br~a i efikasnija suradnja izrnedu carinskih organa i ovlastamh prima- uvoz vecih kollcina robe.uge uvozne ~nst?Jbe sve do njezine prodaje i pustan]a u promet. Efekti koji se time postizu jesu: . vodeci pri tome racuna 0 realno potrebnom vremenu za proizvodnju i otpremu.ve.postupak carinskog skladistenja . Stog~ s~o se odgada naplata carine iii se ona vraca. provedba tih postupaka moguca je samo uz prethodno odobrenje carinarnice. Postupak prerade pod carinskim nadzorom je postupak s gospodarskim ucinkorn pri kojem se naplata carine i drugih pristojbi odgada sve dok se postupak prerade ne zavrsi.popravaka. Ta je poslovna kombinacija poznata kao ramplasman. dok je privatno skladiste namijenjeno skladistenju vlasnte robe. C~n~sko skladiste rnoze biti javno iii privatno.oze drzati svaka osoba.pro~edbu odobrenog postupka s gospodarskim ucmkom. . U tom se slucaju bez placan]a carine rnoze uvesti strana roba iz istoga tarifnog stava.~kladiStenja podrazumijeva srnjestaj robe u carinsko skladiste.ubrzanje prometa i t'govine robom. Sustav povrata podrazumijeva da se za robu pustenu u slobodan promet (dakle za prethodno uvezenu robu za koju su placene uvozne pristojbe) i nakon toga ugradenu u izvezeni proizvod.izravno umanjenje troskova vezanih za carinske formalnosti . tJ'. Prerada se obavlja pod carinskim nadzorom. PDV nl~ dr. .~ima s gospodarskim ucinkorn nazivaju se oni carinski postupci u ok~lru kOJI~ postoji rnogucnost odgode placan]a carine iii povrata prethod~o p.kami. Kako ni drzan]e robe. Carinarnica ce to odobriti dokaze Ii se da je to gospodarski opravdano i da je rnoguce osigurati potrebnu carinsku kontrolu i nadzor.obrade. Postupak unutarnje proizvodnje takoder podlijeze odobrenju carinarnice. sustavu se odgode radi u slucaju kad je postupku unutarnje proizvodnje podvrgnuta strana roba namijenjena ponovnom izvozu.on~~ogprijevoza i troskova uskladistenja povecanje iskoristivosti prijevoznickih kapaciteta . . u cannsklm skladistirna nije vremenski ograniceno uvoznicima J'e tako omogucen: ' a -da je sjedrste trazitelja u RH . pa se u tom slucaju na tu robu ne placa carina niti podlijeze drugim mjerama gospodarske politike. a gotov se proizvod carini prema stopi iz carinske tarife koja se odnosi na preradeni proizvod. Odo?re~je za pojedini od ovih carinskih postupaka rnoze se dobiti uz zadovolJe~Je dva osnovna uvjeta. U javnom skladistu robu m.a. vraca prethodno placena carina. Odobrenje za postupak prerade pod carinskim nadzorom izdaje se uz uvjete: tel]a - manji broj carinskih dokumenta .postupak unutarnje proizvodnje postupak preradbe pod carinskim nadzorom i . Prvi je uvjet da odredena osoba rnoze dati sva p~~rebna Jamstv.c_a prot~cnost robe drugih uvoznika kroz carinsku ispostavu sruzenjs ctjene otprernnicks usluge . na tu se robu naplacu]e carina uvecana za zatezne kamate.izravno upucivanje robe 5 granicnog prijelaza u vlastite prostore rnogucnost samostalnog uklanjanja carinskih obiljez]a naknadno podnosenj~ deklaracije za zahtijevni postupak za sve posiljke u odredenorn razdobl. a drugi Jeda carrnarruca rrna rnogucnosr provedbe svih potrebnih mjera nadzora nad tijekom odobrenog postupka. postavljanja i sastavljanja .lacene canne. po odobrenju carinarnice. U slucaju da se ona ne izveze nego se. Carinarnica rnoze odobriti da se kao izvozni proizvod iskoristi dornaca roba iste vrste. Postupak unutarnje proizvodnje je carinski postupak s gospodarskim ucinkom unutar kojeg se dopustaju radnje: . sustav odgode i sustav povrata carine. obnavljanja i osposobljavanja te . pusta u slobodan promet. Taj je postupak gospodarski poticajan i time sto se carina ne naplacu]e odnosno sto se ona vraca ako je prethodno vee placena. Tu spadaju: . Cari~skim ~ostup.snize~je. T~ dakle spadaju carinski postupci cija bi primjena trebala rmati pose~no povoljan odnosno poticajan ucinak na nacionalno gospodarstvo.oJ'o~govora propisanim uvjetima.tr~sko~a . . To je tzv. prerade.da se uvozna roba rnoze prepoznati u preradenorn proizvodu . P~~tup~k carinskog . . C VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije . u P~?stor k.Na uvezenu rob~ s~jestenu u carinsko skladiste ne placa se carina.

'" I pnje rrna a da se postupcima prerade ne izigravaju robe' vo je . Srnjestaj robe u slobodnim zonama i u slobodnim skladlstlma ruje vremenski ogranicen.trebne proizvodne postupke u zemlji ne~a ?dgo~araJuclh proizvodnih kapaciteta. Taj je postupak zamijenio dosadasnji mstitut ~nvremenog izvoza na oplemenjivanje i popravak. koje se primjenjuju kad se roba . specijalizirana skladista strane robe). Siobodne zone i siobodna sklodistc OSnivanj:. Odob. pustiti u slobodan promet uz iste uvjete i isti postupak kao da dolazi iz inozemstva cuvati i pripremati za prodaju odnosno mogu se poboljsavati njezina trgovacka i uporabna svojstva staviti u postupak unutarnje proizvodnje staviti u postupak preradbe pod carinskim nadzorom privremeno uvesti uz odobrenje carinarnice ustupiti u korist drzave unistiti. Odobrenje se moze dati samo ako se radi 0 domacl b ko i rrn ?SO arna. Carinski zakon odreduje da slobodne zone I slobodna skladista djeluju po istim nacelirna. slova za oznaku tipa skladista i rednog broja predmeta od cetiri mjesta.3. namijenjenu. roba namijenjena reeksportu ne namjerava se pustiti u slobodan promet na dornacern trzistu nego se izvozi neposredno nakon skladistenja. Drzan]e carinskog skladista rnoze se odobriti samo pravnoj osobi sa sjedistem u Republici Hrvatskoj..l~raciju. ~ postupku vanjske proizvodnje mogu . Ta institucija omogucava dornacirn gospodarskim subjektima da bez carinskih i poreznih opterecenja skladiste robu. Za s~~anurobu srnjestenu u slobodnoj zoni iii u slobodnom skladistu smatra se d~ ntje u hrvatskom carinskom podrucju. djelomice '" u potpunosn. u svom vlasnistvu iii u vlasnistvu druge osobe.roba mora ponovno izvesti je maksimalno 24 mjeseca. ne napl~cu~e . Iz tog razloga nema ni os nove za naplatu carine i poreza.da se preradenoj robi ne rnoze vratiti izg/ed. koji se nalazi pod carinskim nadzororn i u koji se roba srnjesta pod tocno odredenirn uvjetima. tzv. uz odobrenje carinarnice. ulazi i izlazi. Pri pustanju robe u slobodan promet carinska se osnovica utvrduje na osnovi stvarno placene cijene iii cijene koju bi se za tu robu trebalo platiti. Odobrenjem se takoder odreduje nadzorna carinska ispostava. ito carinarnici mjerodavnoj za podrucje gdje mu je sjedls~~ '" pr~blva"ste odnosno onoj mjerodavnoj za mjesto odakle :e rob~ ~tpre~a '" gd]e j~ zapakira~. oslobodtn placanja carine. kao i ako prestane gospodarska opravdanost za njegovo vodenje. U carinsko skladiste se srnjesta i roba ciji izvoz nije rnoguce obavlti u odobrenom roku. brava samo ~ s!. Izdaje se na neodredeno vrijeme ali se rnoze ukinuti ako skladiste ne zapocne s radom u roku sest mjeseci nakon izdavanja odobrenja. prijevozna sredstva i ljudi koji u njih ulaze iii iz njih izlaze. ~ . Tim zakonom prestala su postojati konsignacijska skladista kao i ostale vrste skladista pod carinskom nadzorom (carinska srnjestista. a 0 je rnogucs utvrditi da je dobiveni proizvod nastao od privremeno Izveze~e rob~ te ako vanjskorn proizvodnjom nisu ugrozeni osnovni interesi hrvatskih ~rolzv?da~~.renje za postupak va~jske pro~zvodnje daje carinarnica na zahtjev zamtereSJrane osobe. dakle da nije uvezena.ucaje~lma k~d za po.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) sastav i stanje kak 0 Gospodarski i financljski susfavi i insfifuclje . U osnovicu se ne uracunavaju troskovi skladistenja i odrzavanja robe u zoni. Stoga se na nju. Krajnji rok unutar kojega se pnvr. za svaki konkretni slucaj rok odreduje carinarnica. Strana roba srnjestena u slobodnoj zoni iii u slobodnom skladistu rnoze se: pravila podrijetlu uvozn e .se. u tom trenutku.emeno uv~zenva.dobiveni . Propisuje se da Iz~oznlk 'po~no. Naime. c~r!nsku ~ek. pod uvjetom da su iskazani odvojeno . nepoznatom kupcu. Je a P?stupak privremenog uvoza se primjenjuje samo za sluca] uvoza robe kola se. Proizvodi . roba.carin~ niti se na nju primjenjuju mjere trgovinske politike. Vazno je napomenuti kako se postojece mjere trgovinske politike. . Drugi je cilj carinskog skladistenja srnjestaj robe radi reeksporta. pasivne poslove obrade I dora de. Carinski zakon odreduje carinsko-pravni status robe i nacine postupanja s robo~ u slobodnim z~~am~ i s. I to putem I u roku koji odredi carinarnica. Pod carinskim ~ad~or~~ se.2. kao i roba u postupku unutarnje proizvodnje.kladistima. 0 I~voznom ~arJ~skom postupku u zakonu je malo odredbi.a. Roba se mora izvesti u stanju u kojemu je ocarrnjena. U odobrenju se odreduje identifikacijski broj carinskog skladista koji se sastoji od sifre nadzorne carinske ispostave. zeljeznicko-carinsko skladiste.nalazi njihovo podrucje. upravl!anje i obavljanje gospodarskih djelatnosti u slobodnim zonama I slobodnirn skladistirna je uredeno Zakonom 0 slobodnim zonama (NN 44/~6).s.da se tim postupcima potice razvitak dornace preradivacks industn: ne steti dornacim proizvodacirna iste iii slicne robe. Carinska skladista su Carinskim zakonom definirana kao prostor sto ga je odobrila carinarnica. Dotadasn]a konsignacijska skladista nastavila su poslovati kao carinska skladista ako je posjednik skladista u roku sest mjeseci od pocetka primjene zakona predao zahtjev te dobio odobrenje za osnivanje i poslovanje carinskog skladista. - - Postupak vanj~k~ p~oizvodnje je prilicno restriktivan postupak koji se odo.u mozernstvo vraca u nepromijenjenom stanju. Iste n:je:e pnmjenjUju se I na dornacu robu koja je namijenjena izvozu i koja se sn:jve~tau ~!obodnu zonu. 2.

Carinski dug. dok je privatno carinsko skladiste ograniceno za skladistenje robe posjednika skladista.. ne primjenjuju na robu koja se srnjesta u carinsko skladiste.se mogu u~ozi. 111. U osnovi postoje samo dvije vrste carinskih skladista: javno i privatno. Carinskog zakona i cl. _ carina se ne placa ni na dornacu robu koja je izvezena u inozemstvo I koja se. po pravilu. Otvaranje takvog skladista. Skladiste tipa C je privatno skladiste u kojemu je posjednik skladista istodobno njegov korisnik iako ne nuzno i vlasnik robe. otvaraju otpremnici. Javno carinsko skladiste rnoze rabiti svaka osoba. drug. Carinsk~.kaclJ~o~o. vraca u zemlju _ uvozna se carina ne placa niti na ribe . Iz tog se skladista uvoznu robu moze pustiti u slobodan promet prije podnosenja odgovarajuce dokumentacije (npr. a privatno skladiste rnoze biti tipa C. a koje im sluze za obavljanje osnovne djelatnosti. knjiznicke. a ukupan broj povlastica je bitno smanjen u odnosu na one iz starog zakona. predrneti za obavljanje muzejske. trzisna kakvoca iii pripremi za trziste i daljnju prodaju. formulare i dokumente koji prate robu. vlastita djela koja autori donose iz inozemstva _ carina se ne placa ni na unosen]e odlikovanja. odjeca. Za vrijeme skladistenja roba se moze biti podvrgnuta uobicajenirn oblicima rukovanja sa svrhom da se roba ocuva. Taj tip skladista. Uredbe za provedbu Carinskog zakona. odobravaju mjerodavne carinarnice. Skladiste tipa B je javno skladiste u kojemu svaki korisnik skladista ima iskljucivu odgovornost za robu srnjestenu u carinsko skladiste prema deklaraciji za postupak carinskog skladisten]a. glazbeno-scenske i filmske djelatnosti. a odluka 0 njegovom otvaranju objavljuje se u Narodnim novinama. priznanja i darova primljenih u okviru rnedunarodnih odnosa . B i F. pri prodaji robe na malo osobama koje imaju pravo na oslobodenje od placanja carine) 5 tim da sevisinu carineodreduje prema obracunskim elementima ko]i vrijede u vrijeme kad je roba stavljena u postupak carinskog skladistenja. 2. odnosno u drugoj ispravi koja prati robu ako roba jos nije kupljena). lijekovi i 51. DiE. Privatno skladiste tipa 0 je privatno skladiste u kojemu je posjednik skladista istodobno i korisnik ali ne nuzno i vlasnik robe. arhivske.U slobodan promet. U slucaju izravnog zastupanja on to Cini u ispravi na temelju koje je roba unesena u Republiku Hrvatsku (npr.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski 1 financijski sustavi i institucije pusta . Oblici carinskih skladista odredeni su odredbama CI. obrccun i naplata carine Svesu carinske povlastice regulirane jednim jedinim clankorn Carinskog zakona. u racunu ako je roba predmet kupoprodaje izmedu korisnika skladista i inozemnog dobavljaca. uz pisanu suglasnost Sredisnjeg ureda Carinske prave. U tim se skladistlma dopusta skladistenje robe u prostorima koji pripadaju korisniku odobrenja (ne. morski ulov ostvaren hrvatskim brodovima izvan hrvatskoga teritorijalnog • mora .) i pod uvjetom da carina rnoze kontrolirati uporabu tako uvezene robe carina se ne placa na robne marke. Iavno skladists rnoze biti tipa A. povratnici koji su u inozemstvu iivjeli najmanje pet godina uvoze bez carine kucanske predmete i gospodarski inventar kojim su se u inozemstvu koristili najmanje godinu dana prije uvoza bez carine se uvoze predmeti koje su nasi iii strani drzavljani stalno nastanjeni u Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu za potrebe kulturnih institucija i objekata bez carine . tiskanice. poboljsa njezin izgled. patente. skladiste tipa F je javno skladlste u kompetenciji carinarnice.ti materijali za obnovu spomenika kulture. modele i popratnu dokumentaciju koja se salje ovlastenirn agencijama radi priznavanja zastite iii registracije autorskih prava carina se ne placa na pi srna. kao sto su npr. na zahtjev izvoznika i prije isteka roka od tri godine. Privatno skladiste tipa E podrazumijeva skladiste u kojemu je posjednik skladista istodobno korisnik ali ne nuzno i vlasnik robe. i to sve dok je tarno srnjestena. Njegovu 10. zive iivotinje. i to pouzdanim osobama koje su registriranes za pruzan]e usluga skladisten]a i za koje postoji vjerojatnost da ce prometom opravdati gospodarsku potrebu i troskove carinarnice u provedbi nadzora poslovanja takvog skladista. carinu ne placaju niti stanovnici pogranicnog pojasa kad uvoze ratarske iii stocarske proizvode 5 vlastitih imanja u susjednoj zemlji carine je osloboden uvoz vatrogasne opreme koja se ne proizvodi u zemlji . Propisano je da je placanla uvozne carine oslobodena: _ roba koja se uvozi temeljem sklopljenih medunarodnih ugovora iii temeljem medunarodnih obveza ko]e je RH preuzela nekomercijalna roba koju gradani nose sa sobom iii prirnaju iz inozemstva besplatno u paketima (podzakonskim aktom vrijednost je ogranicena na 300 kuna po osobi) roba koju uvoze registrirane humanitarne organizacije pod uvjetom da ta rob a sluzi zadovoljenju osnovnih Ijudskih potreba (hrana. a uz uvjet da se ne proizvode u zemlji i da se 0 tome pribavi rnisljen]e Ministarstva kulture donacije ustanovama u kulturi i samostalnim umjetnicima. uslugu i 51. 184.adiste.njabez srnjestaja u carinsko skladiste. .2. mora unaprijed imati odredenu lokaciju) odnosno dopusta se postupak cannskog skl.4. Skladiste tipa A je javno sktadiste u kojemu je za sve obveze odgovoran posjednik skladista. Rabi se za skladisten]e robe posebnih svojstava. To znaci da carinsku deklaraciju za pocetak postupka carinskog skladistenja mora podnijeti korisnik odobrenja.brava Sredisnji ured Carinske up rave.

Moze to uCiniti gotovinskom uplatom iii koristenjam nekog zakonltog Instrumenta placanja. ali i za osobu koja je primila robu nad kojom je ucinjen prekrsaj pri cernu je ta osoba to znala iii je mogla znati. Eventualni ostatak takoder pripada drzavi.nezakonitim unosorn robe koja podlijeze obvezi placanja carine nezakonitim izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora neispunjenjem neke od obveza koje su propisane za deklarirani carinski postupak te uporabom robe u slobodnoj zoni iii slobodnom skladistu na nacin i pod uvjetima koji nisu dopusteni. utvrdene nesposobnosti dU~nJ~a?a platl dug te u drugim slucajevima koje utvrduju opel propisi. Prihodom ostvarenim prodajom najprije se podmiruju carinske i druge pristojbe. Zastara za pokretanje prekrsajnog postupka nastaje nakon dvije godine. i to u slucaju kad se radi 0 robi (npr.na i_proknjizi obracunati carinski dug te 0 tome. ~uzn~k treba podmiriti nastali carinski dug u roku od 15 dana od dana ~nop. Odredu]e se iznimno. .placan]a duga .244. Oduzeta se roba izlaze prodaji iii se. ob~~cu. carinarnica treba iskoristiti sve_zak?n_sk~ mo~uenosti za naplatu. Osiguranje se daje u vrsiru izracunate svote carinskog duga. ali i povrann. Ako duznik na vrijeme ne podmiri carinski dug. dok apsolutna zastara nastaje protekom cetiri godine od dana pocinjenog prekrsa]a. ako nije za uporabu. . Carinski zakon propisuje da se roba prepusta deklarantu tek kad se utvrde sv~ cinje~ice bit~e za ~~ri~!inj:. a zatim troskovi postupka i troskovi cuvanja robe.jamstvom druge pravne iii fizicke osobe.5. Dokumenti koji se robe pri corinjenju Jedinstvena carinska deklaracija je pisana isprava koja se rabi kao jedinstveni formular carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka. Carinski dug je. unistava.e I p~st~njem robe priopcen i carin ski dug te nisu potrebne dodatne obavIJe~tJ. _C~rinski se .zapljenom iii oduzimanjem robe pri nezakonitom uvozu.polaganjem gotovine u kunama . Pri tome ov~sn_o rjesenje cannarnice ima prednost pred svim drugim obvezama carinskog Prekrsa]i (clanci 239. Kazna je predvidena za osobu koja je prekrsaj ucinila. a nakon sto se osigura naplata carinskog duga.) su jedina djela carinsko-kaznene odgovornosti ko]a su opisana u Carinskom zakonu.atke. Carinarnica rnoze na zahtjev deklaranta odobriti da se deklaracija 23 Ako bi se propisal~o~veza placan]a izvozne carine. izvozni carinski dug bi nastao trenku_tkunh~ac~nJ~.stavljanjem robe u po stupak privremenog uvoza 5 djelomjcnlm 0510badanjem od placanja carine . p ~ekl~racije odnosno u trenutku kad roba stvarno napusti rvats I carinski teritori] cak I ako deklaracija nije podnesena. droga iii oruzje) kojom pocinitel] prekrsaja ne smije raspolagati. cirn carinarnica dobije sve potrebne po~. ito: . kako je vee receno. Tako se oduzimanje robe i prijevoznih sredstava ne poduzima kao kaznena mjera nego kao preventivna iii zastitna mjera.0ba~IJes~1 duznika. Ako je iznos duga iskazan na deklaraciji. ukljucujucl i prisilnu ovrhu.2. Osnovna je intencija zakonodavca da se odgovornost individualizira te da kazna bude primjerena pocinjenorn djelu i okolnostima.u nasoj g~sp~darsk~j praksi avalirana mjenica i bankovna garancija najcesCi su mstrurnenti osiguranja za namirenje carinskog duga. Naplata c~rinskog duga zapocinjr.naknadnim ponistenjern prihvacene deklaracije . Oduzimanje i prodaja robe je rijesena potpuno drugaCije nego u prethodnim propisima. smatra se da Je. ito u uredovno vrijeme cari narn ice.> Za njih su predvidene novcane kazne ciji su rasponi preuzeti iz Zakona 0 prekrsajima. Otpustom se smatra odustajanje od naplate cjelokupnog duga iii njegova dijela. duznika.cavanJa. ..odustajanjem od nap late duga 2. dok je povrat (djelomican iii u cijelosti) vracanje vee naplacenog duga. Carinski dug nastaje23: pustanjern robe u slobodni promet (uvozom robe) . Iznimno. . U tom slucaju carinarnica odreduje rok u kojemu roba mora biti podnesena. U odredenirn se slucajevima carinski dug moze otpustiti. Oni se mogu odobriti u slucajevirna: kad je carinski dug placen bez pravne osnove iii kad je nepropisno knjizen kad je carinska deklaracija ponistena te kad je uvezena roba vracena u inozemstvo. obveza placan]a odredene svote carine i svih drugih davanja koja se naplacu]u pri uvozu robe.tlm.dug rnoze otpisati u slucaju zastare. ii .(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski I financijskl sustavi i instituclje j'. na primjeren nac. Carinska deklaracija sepodnosi cari narnici kojoj je podnesena i roba. h 24 Kaznenasu djela uredena Kaznenimzakonom. On se otpisuje I u slucajevima: .ln. carinarnica rnoze dopustiti da se carinska deklaracija podnese prije podnosenja robe.

svaka zemlja rnoze naciniti i detaljniju podjelu. odnosno izvozi.11 . opet radi olaksanja i pracen]a razine podjele.gusjenicari i 8429. 8) iii dva kompleta od pet primjeraka (1/6. drugi za obradu podataka. peti primjerak je potvrda primitkaljedinstveni otpremni postupak. carinska tarifa jesustavan popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajuCim sifrarna odnosno tarifnim oznakama te pripadajucirn stopama carine. - .29. Tako je nasa zemlja neke potpodbrojeve podijelila na jos jednu.( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucile pocoese izvan uredovnog vremena i na drugome mjestu uz odredene troskove koje onda snosi sam deklarant.isprave potrebne za utvrdivanje povlastenog podrijetla robe iii uporabu drugih mjera kojirna se odstupa od postojeCih propisa za deklariranu robu te . 2. Prvi primjerak deklaracije je za zemlju otpremeiizvoza. cetvrti za odrediSnu carinarnicu. 6. Dakle.da~u ne. Hrvatska carinska tarifa Carinska tarifa je pravni propis koji se donosi u obliku zakona. podjele na istoj razini (ovaj tarifni broj ima pet podbrojeva). 3. Na samom je pocetku zakonski tekst. harmoniziranom sustavu.deklaracija 0 carinskoj vrijednosti robe. do XXI. Nazivlje iz hrvatske carinske tarife je zasnovano na tzv. a u jos manjem broju slucajeva na dvije razine podjele. Tarifni se brojevi oznacavaju cetveroznarnenkastim arapskim brojkama s tockorn iza druge znarnenke. Isprave koje se prilaiu jedinstvenoj carinskoj deklaraciji za pustanja robe u slobodni promet jesu: . Kad se jedna vrsta robe podnosi u dvije iii vise posiljaka. Dornaca podjela potpodbrojeva oznacava se jos jednim brojem u oznaci i jos jednom crticom ispred naziva robe koju doticni potpotpodbroj obuhvaca.ka velika poglavlja podijeljena na potpoglavlja koja se opetoznacavaju rimskim brojevima. a potom slijedi carinska tarifa kao sastavni dio zakona.19 . U harmoniziranom sustavu sva se roba svrstava u 21 odsjek koji seoznacavaju rimskim brojevima ad I. Navedeni se podbroj dalje dijeli na dva potpodbroja: npr. 4/5 i 5/4) potrebnih za provedbu odabranoga carinskog postupka.i nema nikakvog sadriala te . Pri carinjenju se rnoze dogoditi da nisu potrebni svi primjerci pa se neupotrijebljena brojcana oznaka odredenog primjerka precrta. Padbrojevi se oznacavaju peteroznamenkastim brojkama 5 tockorn nakon cetvrte znamenke (iza oznake tarifnog broja). Do te razine podjela je medunarodna.ostali (dakle 5 kotacirna). a za potpotpotpodbrojeve osam znamenaka. Zakon 0 carinskoj tarifi ureduje: Opcenito. sesti primjerak je za zemlju odredista. tarifni brojevi. pa tarifne oznake za potpotpodbrojeve imaju sedam znamenaka. carinske stope. Carinarnica rnoze zahtijevati da se pri podnosenju deklaracije priloze prijevozne isprave iii isprave u svezi 5 prethodnim carinskim postupkom. Odsjeci se dalje dijele na 96 poglavlja" (od 1 do 97) koja se oznacava]u arapskim brojkama. podbrojevi i potpodbrojevi) koje se oznacava]u sesteroznamenkastim brojevima.racun i ostale trgovacke isprave na osnovi kojih je prijavljena carinska vrijednost robe . te prvi podbroj tarifnog broja 84.1 koji obuhvaca buldozere i angldozere znaci: poglavlje 84. 2. Ovisno 0 svojim potrebama. a potpolje je upadljivo omeden dio polja. 5. Poglavlja su potom podijeljena na tarifne brojeve.. 217.sve druge isprave potrebne za provedbu propisa koji ureduju pustanje deklarirane robe u slobodni promet. 8429.29.6. Ispred naziva potpodbroja su dvije crtice. medunarodna je klasifikacija robe napravljena na pet razina podjele (odsjeci i poglavlja. prima na carinsko podrucje RH. a dijele se na podbrojeve. 7. 4. rasporedene po poglavljima i odsjecima carinske tarife sustav brojcanog oznacivanja robe (tarifni brojevi i tarifne oznake) pravila 0 razvrstavanju pojedine robe u tarifne brojeve i podbrojeve te ta rifne stavke Cari nske tarife pravila i nacine na koji se obracunava carina te carinske stope i prelevmane koji se primjenjuju na uvezenu robu.sustav nazivlja i nazive robe koja se uvozi. • . iznosi iii sal]e iz carinskog podrucja RH. Sukladno Protokolu 0 pristupanju Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizacijit nasa je zemlja preuzela i obveze godisnjeg snizavanja carina na uvoz odredene robe. snizene. 3/8. sedmi za obradu podataka. Ispred njegova naziva "buldozeri i angldozeri" stoji jedna crtica (-) koja oznacava da se radi 0 podbroju i olaksava pracenje razine podjele odnosno pronalazenje drugih podbrojeva.. a osmi za primateljaluvoznika.2. Stoga je svake godine potrebno donijeti i novi zakon 0 carinskoj tarifi u kojemu moraju biti i te nove. Dodatni listJedinstvene carinske deklaracije je sasta}ni dio formulara koji se rabi u slucaju deklariranja robe koja je razvrstana u vise tarifnih oznaka. tree: za izvoznikalposiljatelja. rnoze se zahtijevati prilaganje popisa posiljaka iii jednakovrijedne isprave (npr. U hrvatskoj carinskoj tarifi na nekim 25 Napominjemo da je poglavl]e 77 rezervno. Tako oznaka podbroja 8429. Polje je dio deklaracije omeden crtom i oznacen brojern iii velikim tiskanim slovom i nazivom polja. ako je to potrebno . unosi. tarifni broj 84. Formular je propisala Carinska uprava. liste pakiranja) u kojoj je naveden sadrza] pojedinacne posiljke. Jedinstvenu carinsku deklaraciju cini komplet od osam primjeraka (1.

a tamo mogu irnati i nesto drugacije znacenje.3.1. Takav je slucaj s osobnirn automob'ilma~. ~zorke robe mogu uzeti i bez zahtjeva speditera. definira neposteno trzisno natjecanje te odreduju upravne mjere i mjere za nadzor trgovine jest Zakon 0 trgovini (NN 11/96.ni broj i na taj nacin izbjegao rnoguci carinski prekrsa]. djelornicna) i prema broju stopa carine koji sadrzi (uniformne. Koncepcijski gledano. Uredba 0 obavljanju trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za odredenu robu. prema nacinu donosenja (ugovorne ill konvencionalne. i regulirane istim zakonom.~vo~a ~ priliko~ izv~za robu je potrebno tarifirati. To je vazno naglasiti i zato sto se mnogi od njih rabe i drugdje. Pravilnik 0 minimalnim tehnickirn uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija. kOJIImaJu tarifnu oznaku 8702.2311 i naziv " preko 1500 od 2000 cm'". izvozne. novim.109/01). specificne. za razvrstavanje robe se rabe opca pravila za primjenu Harmoniziranog sustava koja se nalaze na pocetku carinske tarife. a analizom se utvrdi da nije deklariran ispravan tarifni stavak. Ponekad spedlter ne rnoze sa sigurnoscu odrediti tarifni broj za neku robu. i 75/99. kombinirana. prekrsaj. kombinirane).cet~rtom crticom ispred teksta. prema broju stupaca stopa cari~: (jednos~upcane. I!.~racIJI. ako je Trgovina je djelatnost kupn]e i proda]e robe te djelatnost trgovackog posredovanja na dornacern i na inozemnom trzistu. Hrvatski vanjskotrgovinski sustav Vanjskotrgovinske transakcije se najcesce obracunavaju i placa]u u razlicitirn devizama. provozne). tj. Zakon 0 drzavnorn inspektoratu. a za pocetak govorimo 0 osnovnim pravilima i institucijama hrvatskoga vanjskotrgovinskog sustava. Za slucajeve kad ru to nlJe dovoljno. U nastavku cerno najprije ukratko opisati najvaznije pojmove koji su potrebni za razumijevanje osnova vanjskotrgovinskog sustava. . U praksi tarifne brojeve najcesce daju uvoznik odnosno izvoznik u svojoj dispoziciji (nalogu) spediteru za carinjenje robe. c~rinska tarifa sadrzi i napomene uz odsjeke. Hrvatska je carinska tarifa: uvozna. Ako oni to ne ucine sped iter ce to morati uciniti sam. Uz n~vedene. autonomne).). Pri tome je kljucno sto se ne rnoze birati u koji ce se tarifni stav roba svrstati nego je pravilno razvrstavanje sarno u jedan jedini tarifni stavak. posebne iii specificne). Osnovni pojmovi i definicije iz noseqo vanjskotrgovinskog sustava Prije objasnjenja pojmova koji su kljucni za razumijevanje vanjskotrgovinskog sustava u uzern smislu rijeci. Uz taj zakon veliku vaznost imaju i Zakon 0 zastiti trzisnog natjecan]a. 62/01. 76/99.. . sped iter i uvoznik ce odgovarati za carinski zahtjev podnesen. prema carinskim obveznicima na koje se odn~si (opce. Svr. npr. prvi put.podat~e. poglavlja I podb:o}eve koje ?laks~vaJu ra~vrstavanje robe pod odgovarajuci tarifni bro]. opca prema carinskim obveznicima i prema vrsti robe te specijalizirana prema broju carinskih stopa. S druge strane. svrstati je u odgovarajucl tarifni stavak IZ carinske tarife. itd. 2. I priliko~ . Po obavljenoj analizi Carinska uprava daje svoje rjesen]e 0 razvrstavanju robe u odredeni tarifni stav koji sped iter unosi u carinsku deklaraciju. prema nacinu odredivanja odnosno obracunavan]a carine (po vrijednosti. sa sigurnoscu utvr~i~ tarif. Da to nije nimalo jednostavno slijedi iz ci~jenice da se uvoze i izvoze stotine tisuca razlicitih vrsta robe koje treba svrstan u oko 7000 razlicitih stavki. u teoriji vanjske trgovine. 0 tome ce biti rijeCi poslije. To se najprije vidi po tome sto je trgovina i bavljenje trgovinom bitno liberalizirano. mjere kojima se ogranicava obavljanje vanjske trgovine.~koJdekl. rezirn ~voza ltd. nas Zakon 0 trgovini znaci bitan iskorak iz dotadasnjeg sustava vanjske trgovine i prihvacanje trgovinskog sustava kakav imaju zemlje liberalnih trzisnih gospodarstava. Ako ni uvoznik nije siguran u koji se tarifni stavak razvrstava doticna rob a.3. itd. zastitne mjere pri uvozu i izvozu.m motorom. sped iter ce zatraziti uzimanje uzoraka kako bi se obavila analiza. . Pos~mnjaju carinski organi u istinitost tarifnog stavka navedenog u carm. dvostupcane. obujma cilindraveceg od 1500 do 2000 em'. ~~n~msk'. a potom cerno raspraviti osnovne odredbe Zakona 0 trgovini.. Prekrsaja nece biti. potrebno je napomenuti da se pojmovi objasnjava]u u smislu odredbi Zakona 0 trgovini. autonomna. U slucaju da mJ: po?nlJet zahtJ:v. Stoga je i bavljenje vanjskom trgovinom na bilo koji nacin nezamislivo bez izvrsnog poznavanja dornacega carinskog i deviznog sustava.za uzimanje uzoraka.stava~)em u od~eaeni tarifni stavak odredu]e se stopa carine i drugih davan]a. Stoga je tarifiranje posebno vazno u postupku uvoza robe ~ad se cann~ redo~ito naplacu]e. pa ni u slucaju pogresnog deklariranja. koliko ih ima hrvatska carinska tarifa. prema vrsti robe na koju se odnosi (opca. specijalizirane). sto se na vanjsku i unutarnju trgovinu primijenjena ista nacela te po tome sto su i vanjska i unutarn]a trgovina. jednostupcana. Carinske s~ tarife dijele na vise vrsta prema razlicitim kriterijima: prema pravcu kretan]a robe (uvozne. Nacinit ce se sarno novi obracun carinskih davanja u skladu s rjesenjem 0 tocnorn tarifnom stavku koje je izdala Carinska uprava. Zakon 0 zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opce uporabe. sva roba kojom se trguje u vanjskoj trgovini je predmet carinskog nadzora i prolazi propisani postupak carinjenja. 2.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije se mjestima pojavl[u]e jos daljnja razina podjele ko]a je oznacena jos jednom brojko~ u oznaci i !~s jednom. Osnovni propis kojim se ureduju uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine na dornacern i na inozemnom trzistu.

sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom. ~ robe iii trgovca na veliko) i distributera (trgovca na malo) a po kojemu se proizvoaac obvezuje isporucivati distributeru odredenu robu radi njezine daljnje prodaje na odredenorn podrucju. neovisni poduzetnici.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije Trgovac je pravna iIi fizicka osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti trgovine u skladu sa Zakonom 0 trgovini. Uvoznik je trgovac te druga pravna iii fizicka osoba koja radi obavljanja poslova iz djelatnosti za koju je registrirana uvozi robu iz inozemstva. usluga skladistenja robe i drugih uobicajenih usluga u trgovini. komisionih usluga. dok se distributer obvezuje tu robu prodavati u svoje ime i za svoj racun a u skladu s uvjetima koji su dogovoreni s proizvodacem. prodaja putem automata. propisuje se jos jedino da se vanjskotrgovinski poslovi moraju obavljati na osnovi ugovora koji se sklapa izmedurezidenta i nerezidenta. zakonodavac propisuje samo minimalne uvjete kao opce uvjete za bavljenje svim oblicima trgovine. usluga robnih burzi. 0 tome ce biti rijeci u odgovarajucirn poglavljima ove knjige.3. Prodaja od vrata do vrata je poseban nacin prodaje koju smiju organizirati samo osobe koje su registrirane za takvu prodaju. franchising. a rnoze se obavljati i u tranzitu. sukladno onom sto je receno za izvoznika. Franchising (cl. trgovcima na malo. Za takav nacin prodaje nisu potrebne nikakve prostorije. a koji mogu utjecati na zdravlje Ijudi . primatelju franchise (trgovcu na malo iii tvrtki usluzne djelatnosti) pravo uporabe franchise radi prodaje odredene robe i/ili usluga. neovisni trgovci i distributeri. Oblici prodaje izvan prodavaonica su prodaja putem peste. prodaja na kioscima. predstavnici. Trgovina na veliko se rnoze obavljati i na robnim burzama. To je i posredovanje u kupnji i prodaji za trece osobe te kupnja i prodaja robe na inozemnom trzistu. oprema i sredstva pornocu kojih se obavlja trgovina . prodaja na daljinu te prodaja od vrata do vrata. Za bavljenje vanjskom trgovinom. Prodaja na daljinu je prodaja putem jednog iii preko vise komunikacijskih sredstava koju trgovac organizira na osnovi posebnog ugovora s potrosacirna.minimalni tehnicki uvjeti kojima moraju udovoljavati poslovne prostorije. Trgovina na veliko je kupnja robe radi njezine daljnje prodaje drugim trgovcima na veliko. Izravnu prodaju za njih obavljaju neovisni komercijalni agenti. Selektivna distribucija se zasniva na ugovoru 0 selektivnoj distribuciji kojim proizvodac uvjetuje prodaju svoje robe samo onom distributeru koji zadovoljava posebne zahtjeve proizvodaca u pogledu strucnosti osoblja. biti upoznati s njegovom pravorn ulogom u poslu. Organizator izravne prodaje mora im izdati posebnu identifikacijsku iskaznicu s kojom se oni predstavljaju potencijalnim kupcima. Tranzitna (provozna) trgovina podrazumijeva kupnju iii prodaju robe na putu. radi obavljanja djelatnosti za koju je registriran. To je i posredovanje u kupnji i prodaji robe koja je namijenjena istoj svrsi. Pri tome oni mogu. na osnovi ugovora 0 franchisingu i uz financijsku naknadu. • . U skladu s tim. Posredovanjem u trgovini nas Zakon naziva pruzan]e zastupnickih i agencijskih usluga. Uvief za obavljanje vanjske trgovine Vee je receno da je nas Zakon 0 trgovini u osnovi vrlo liberalan. jesu iskljuCiva distribucija. Obavlja se u posebnim prostorijama. takoder siri od pojma trgovca. ali i ne moraju. skladistirna iii trznicarna. Pojam uvoznika je. izgleda i lokacije poslovnih prostora i rnogucnosti servisiranja robe. lskljuciva distribucija je sustav prodaje robe temeljen na ugovoru 0 iskljucivo] distribuciji koji se sklapa izrnedu dobavljaca (proizvodaca 2. Draibe su oblik organizirane prodaje robe najboljem ponuditelju na temelju jayne objave i javnog nadmetanja na unaprijed odredenornu mjestu i u unaprijed odredeno vrijeme. pojam izvoznika je siri od pojma trgovca jer je izvoznik i tvrtka koja izvozi robu koju sama proizvodi iako nije registrirana za obavljanje poslova vanjske trgovine.opel sanitarni i zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati poslovne prostorije. Drugim rijecirna. Posredovanje u vanjskoj trgovini je oblik trgovinske djelatnosti u kojoj trgovac iz jedne zemlje posreduje u trgovini izrnedu poslovnih partnera iz drugih dviju zemalja. U praksi se ugovori u vanjskoj trgovini redovito sklapaju u pisanorn obliku .2. obavlja poslove izvoza robe iz nase zemlje. u skladu sa Zakonorn 0 trgovini. Prodaja robe na malo obavlja se u prodavaonicama iii izvan njih. Drazbe mogu biti stalne i povremene. Minimalni uvjeti za obavljanje trgovine jesu: .minimalna strucna sprema koju moraju imati osobe koje obavljaju odredene poslove u trgovini. dakle prodaju bez dopreme i zadrzavan]a u skladistu prodavatelja. Posebni oblici trgovanja. televizije te prigodne prodaje na sajmovima i lzlozbama. velikim industrijskim i trgovackirn korisnicima te razlicitirn ustanovama. selektivna distribucija. Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje stanovnistvu za osobnu potrosnju odnosno za uporabu u kucanstvu. oprema. 16c) je poseban oblik trgovanja u kojemu tvrtka koja je razvila uspjesan oblik usluznog poslovanja (proizvodac iii specijalizirani trgovac na veliko) ustupa. franchiseri. i slicne osobe koje su u praksi poznate pod imenom trgovacki putnici. prodaja u prostorijama kupaca. U naso] gospodarskoj praksi je poznatiji termin aukcije. uz spomenute minimalne uvjete koji vrijede za sve oblike trgovine. Izvoznik je hrvatska tvrtka iii trgovac pojedinac koji.

uvozi roba koja se uopce ne proizvodi u RH iii se ne proizvodi u dovoljnim koliclnarna te ako se radi 0 izvozu ko]i se ne rnoze drugacije naplatiti. sto znaci da semogu primijeniti tek kad je nedvoJbenodokazana uzrocna veza izmedu povecanja uvoza i steta ko]e nastaju u nacionalnom gospodarstvu te kad je dokazano da je rijec 0 "ozbiJjnoj steti" iii 0 "~rij~tnj." Privremeni uvoz odnosno izvoz robe je dopusten uz uvjet da se obavlja s tocno odredenom svrhom i s obvezorn vracanja robe u odredenom roku.~ na osnovi Zakona 0 trgovini. mora podnijeti i dokaz a tome da se roba izvozi bez naplate odnosno uvozi bez placan]a ali i odgovarajuca izjava izvoznika odnosno uvoznika.:kJopiia. ko]a obavlja reeksportne poslove u Republici Hrvatskoj.ob~J~ strahagranice. Povlasticese svode na oslobadan]e od placan]a carinskih pristojbi za odredenu robu . Zakonodavac doslovno kaze (cl. dornace iii strane.sjed~o prekomorsko podruc]e. sto se vidi iz datuma na jedinstvenojcarinskoj deklaraciji.slov~ osredovanja u trgovini s inozemstvom. Robne i druge isprave su neizbjezni pratioci vanjskotrgovinskih pas lava. n.sa. a uvoznik uvoziti robu bez naplate odnosno placan]a protuvrijednosti.a~nom 'poJ~sus. Izvozbeznaplate i uvozbez placanja su iznimkaod nacela da se izvezena roba treba naplatiti a uvezena platiti.~~i sadrze posebne povlastice za stanovnistvo koje ~IVI u odr. kulturne.3.). 38a). .3.i oz~iljno~ s~et~~" (cl. Hrvatske norme za stavljanje robe u promet iii za uporabu na hrvatskom trzistu moraju biti zadovoljene kao uvjet kako bi se roba mogla uvoziti iii prlvrerneno uvoziti u Hrvatsku. malogranicni izvoz i uvoz i susjedni ~rekomorski promet te konsignacijska prodaja stran~ robe. posebni oblici trgovine s inozemstvom su kompenzaclJskl pOSIOVl. Koji je to teritorij odredeno je takoder medudrzavnIm ugovorom. uz carinsku deklaraciju.ma WTO-a. 2. Danorn izvoza sklopljenog ugovora a leasingu privremeno uvezena oprerna. 33. . poslovima malogranicnog izvoza i uvoza i susjednoga prekomorskog prometa te poslovima konsignacijske prodaje robe. pnmjenjuju na svu robu koja se uvozi. 34. .ro~isima ~onese~I. vjerske i slicne svrhe.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarskl i flnancljskl sustavi i institucije odnosno uvoza smatra se dan kad je roba ocarinjena. propisima njegove zernl]e. Izvoz odnosno uvoz robe i usluga obavljen je kad je roba ocarinjena odnosno kad je usluga pruzena. veterinarskim i fitopatolosklm standardima propisanim u Hrvatskoj odnosno da Vlada maze zabraniti odnosno ogranicltt uvoz i provoz robe koja bi mogla dovesti u opasnost zdravlje Ijudi iii zlvotln]a odnosno koja bi mogla ugroziti okolis.. ..' Malogranicni izvoz i uvoz i susjedni prekornorski promet obavlja se suklad~o sklopljenim rnedudrzavnim ugovorima" i provedbenirn p. U nekim specificnim okolnostima izvoznik maze izvoziti. i to u skladu s uvjetima iz carinskog zakona. Takve poslove mogu obavljati samo izvozruct I uvoznici cije je sjediste na teritoriju koji obuhvaca malogranicno i su. Eksplicite govori samo 0 leasing poslovirna. 35. poslovima posredovanja u vanjskoj trgovini. • .anosenjem ozbiljn: s~ete dornaco] proizvodnji iste iii slicne robe. .s~imsusje~nim zef'T!ljama.. ~osvjetne. Konsignacijska prodaja strane robe je dopustena I oba~IJa.3. sportske. Koje isprave prate robe pri uvozu i izvozu odredeno je ugovorom s poslovnim partnerom iz inozernstva. u skladu s nacelom nediskrirninacije. na mogucnost lakSegprijelaza granice. U privremeni izvoz odnosno uvoz spadaju i poslovi oplemenjivanja robe koja je u vlasnistvu osobe. zdravstvene. i to u istom iii promijenjenom stanju.) da trgovac rnoze slobodno kupovati robu u inozemstvu i tu robu uvoziti iii privre~eno uvoziti r~di ponovnog izvoza. Republika Hrvatska je takve ugovore .' . Vrste vcniskotrqovinskih poslovo Zakon 0 trgovini se ne bavi posebno svim vrstama vanjskotrgovinskih poslova. To posebno vrijedi u sluca]u izvoza i uvoza robe odnosno pruzanja usluga u humanitarne.po. I to posebno ako se na taj nacin: uvozi oprema i sirovine namijenjene izvoznoj proizvodnji . Takve se rnjere. Ugovor mora predvidjeti rok trajanja leasinga (zakupa). Poslovi posredovanja (reeksportni i switch poslovi) mogu se obavljati slobodno. se na ~:~OVI pisanog ugovora sa stranom osobom. a radi uporabe u proizvodnji iii radi pruzanja usluga. One su defmlr~ne u skladu s nace". kompenzacijskim poslovirna. . Isto tako trgovac moze robu kupljenu u inozernstvu I neposredno prodavati u inozemstvu. Zostitne mjere pri uvozu i izvozu 2. neovisno 0 zemlji podrijetJa iii uvoza.4. Leasing poslovi su dopusteni u cl. trajanje im 27 26 Ispraveu vanjskotrgovinskomprometu su detaljno obradeneu posebnompogJavJju. U takvim se slucajevirna mjerodavnoj carinarnici. a njime se moze predvidjeti da se po isteku Zastitne mjere se mogu primijeniti ako se u kratkom razdoblju poveca uvoz neke robe i ako taj povecani uvoz nanosi stetu iii prijeti. Kompenzacijski poslovi su dopusteni (cl. medunarodnim sporazumima i hrvatskim propisima. Takoder je propisano da roba ko]a se uvozi mora udovoljavati zdravstvenim. konacno uvezena odnosno privremeno izvezena roba konacno izveze. u kojemu se kaze da se oprema moze privremeno uvoziti odnosno uvoziti i na temelju ugovora a leasingu. Prodaja se obavlja u carinskirn skladistirna tipa D. .

namirnice i predmete za osobne potrebe i potrebe clanova svojih obitelji. To pravo imaju i stranci koji su stekli hrvatsko drzavljanstvo. Uvjet za osnivanje takvog predstavnistva je da proPISI ze~:Je IZ kOJ~Je strana osoba to isto dopustaju hrvatskim rezidentirna. . Takv~ dodatne carine se ne smiju primjenjivati dulje od 200 dana.) za odredenu robu ako se radi o zastiti neobnovljivih prirodnih bogatstava RH i ako se i u zemlji istodobno ogranicava trgovina tom robom. osim u slucaju potrebe otklanjanja iii sprecavanja ozbiljne stete. u s. Domace i stane fizicke osobe mogu slobodno unositi I pnman odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete osobne prtljage.turne iii povijesne vrijednosti srnrju iznositi samo uz dozvolu mjerodavnog rninistarstva. zivotinja i biljaka. nanosenjem stete dornacoj proizvodnji iii bi mogao usporitt njezin razvoj. rnoraju odobriti odredene trgovacke kompenzacije zbog otklanjanja stetnih posljedica nastalih uvodenjern zastitnih mjera u RH. .opust~ne su. zemlji izvoznici se.. 46." Predstavnistvo stranih osoba. po proceduri propisanoj u el. Dodatne zastitne carine se mogu uvesti u iznimnim okolnostima kad bi (ei.bin vremenski ograniceno.. zbog cega taj uvoz nanosi iii prijeti nanosenjern materijalnih steta dornaco] proizvodnji. Dornace fizicke osobe koje su na radu u inozemstvu bile neprek. • • 28 29 Vlada moze uvesti i izvozne kontingente (ei. Izvozne i uvozne dozvole (c]. Utvrdi li se da su neopravdano uvedene. a pogodenoj je potrebno da se sprijeci damping i koja ne rnoze biti visa od iznosa marze dampinga.~jelatnost osnivanje predstavnistva u Republici Hrvatskoj zbog rstrazivanja t~zls~a. Nas zakon (ei. kao i. '. Takvo predst~vnis~~ mora biti upisano u reglstar predstavnistava stranih osoba koji se vodi u Ministarstvu ~~s~od~rstv~. 40. 2. osiguranja drzavne sigurnosti.ven~'je o dnosno ako uvoz subvencionirane robe nanost rnaterijalnu. 48. posebne zastitne pristojbe. U takvim slucajevirna Vlada rnoze.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije ..ul. nadzora izvoza i uvoza urnjetnickih i povijesnih djela te zbog nadzora izvoza i uvoza plemenitih kovina. obavljanja promidibenih i informativnih poslova. Na~on povr~t~~. te predmete ~. vrijedi i za naslijedene ~red~~t:. spomenuti se predrneti moraju vratiti odnosno iznijeti iii pak konacno ocannltl. zastite javnog morala. utvrdi da se neka roba uvozi u Hrvatsku po darnpinskoj" cijeni. zastite zivota i zdravlja Ijudi. Ostale odredbe Zakona 0 trgovini Zakon 0 trgovini dopusta stranim osobama koje obavljaju. 39. pravo nastanjenja iii boravak na osnovi statusa izbjeglice ". Tako se darnpinska cijena definira kao cijena koja je niza od prodajne cijene istovrsne robe na trzlstu zemlje izvoza.. 30 Uvjet uzajamnosti se ne primjenjuje na stran~ osobe koj~ im.) odgoda uvodenja kontingenata mogla prouzrociti tesko otklonjive stete domacoj proizvodnji. znatnih porernecaja na trzis~u. Obavljanje trgovine se rnoze samo privremeno ograrucrn ~ sluca]u pnro?n~~ i drugih nepogoda.5. zastite covjekove okoline.ku .b. k. a za svu drugu robu dozvole izdaje Ministarstvo gospodarstva. • v. za povijesna i urnjetnicka djela dozvole izdaje ministarstvo mjerodavno za kulturu. Ako takvih podataka nema. To: u~ uvjete uzajamnosti. Unutar tog roka Ministarstvo gospodarstva je duzno preispitati sve razloge za uvodenje dodatnih carina i nakon toga ih zamijeniti drugim mjerama. gos~oda~sku .) smiju se primijeniti samo zbog osiguranja proved be medunarodnih ugovara. uvesti posebnu antidarnpinsku pristojbu koja ostaje na snazi onoliko vremena koliko mora. Antidampinske miere seprirnjenjuju u slucaju kad se.od sest mjeseci od povratka slobodno uvesti opremu n~mlJenJenu z~ o~avlJanJe neke djelatnosti. u propisanom postupku.. Dornace i strane flzicke osobe koje dolaze pnvrerneno u RH iii odlaze privremeno u inozemstvo mogu privremeno unijeti odnosno iznij~ti predmet~ koji su irn potrebni za vrijerne izbivanja.ute ~oslove obavtja po nalogu svog osnivaca.~jusjediste odnosno trajno boraviste u zemlji clanici Svjetsketrgovinske orgaruzactje.d~o najmanje dvije godine iii najmanje 24 mjeseca u posljednje cetiri godin: Iii one osobe koje su u inozemstvu boravile sedam godina mogu u ro. na njezin zahtjev.d~nl medudriavnim ugovorima mogu se slobodno iznosrtt I unosin ~ sklad~ s t~~ ugovorima dok se predmeti umjetnicke..~bogsv~g~ pre~st~vIJanJa.a potrebe svog kucanstva u kolicinarna koje nisu namijenjene prepro~ajl. izvozne i uvozns dozvole te antidarnpinske i kompenzacijske pristojbe (carine). stetu ill . • . 49. Zastitne mjere koje vlada moze uvesti su kontingenti. tada opseg toga kontingenta ne smije biti manji od prosjecnoga godisnjeg uvoza te robe u posljednje tri godine.) postu]e definicije dampinga i primjenu antidarnpinskih rnjera propisanih pravilima WTO-a. Pre~r:netl predv.3. Za izvoz i uvoz predmeta naoruzanja I vojne opreme dozvole izdaje Ministarstvo obrane odnosno MUP. Kontingenti su kolicinska ogranicenja uvoza koja se uvode zbog otklanjanja porernecaja u bilanci placanja iii otklanjanja iii sprecavanja steta nastalih iii koje mogu nastati povecanjern uvoza neke robe u kratkom razdoblju." ako vi ada propise koliCinsko ogranicenje uvoza. prikupljene carine ce biti vracena uvoznicima od kojih su naplacene.pnjeti . Kompenzacijske pristojbe se mogu propisati za odredenu robu ko]a se UV~ZI ako se u proizvodnji i/ili izvozu te robeodobra~aju ne~. usporediva ce se cijena utvrditi usporedborn 5 cijenom istovrsne robe na treclrn trzistima iii ce se izracunati zbrajanjem troskova proizvodnje u zemlji podrijetla uvecanim za uobicajene troskove prodaje i za uobicajeni udio dobiti.lucaju rat~o~ stanja viii neposredne ratne ugrozenosti te zbog potrebe osiguranja robe ko]a Je strateski v.u Republici Hrvatskoj nije pravna osoba tako da sve spom~n.

RH I _?brnuto. Devizni zakon vise ne spornmje robne kredite kO]1su se de~m}ra. 66.reklamiranje iii ponuda robe na nacin da se drugog trgovca vrijeda iii ornalovazava na nacionalnoj.protupravno pribavljanje poslovne tajne iii bespravno iskoristavanjs poslovne tajne drugog trgovca.) kazniti za prekrsa] pravna osoba: . kaznit ce se novcanorn kaznom od 3000..neopravdana uporaba imena. marke iii koje druge oznake drugog trgovca . odre~e~ je susta~ kont~ole zaduzivan]a I obvezatno registriranje svih ugovora 0 kreditnirn poslovl~a s Inozemstvo~ k?d Hrvatske narodne banke. Takvi su postupci zabranjeni dok se naknada steta nastalih radnjama nepostenoga trzisnog natjecanja ostvaruje u sudskom postupku. kre~'tl za kao uvoz robe i usluga koje odobrava banka inoze~nogvdobavlJaca ill nek~ ?rzavna agencija i koji se mogu upotrijebiti samo za kupn]u tocno odredene robe I li usluga ali sarnoiz te zemlje. Nepostenirn trzisnirn natjecanjem se smatraju sve radnje Kojima se zbog trzisnog natjecanja krse dobri poslovni obica]i. krediti s inozemstvom klasificiraju se na komercijalne kredite.00 kuna (cl.. 11. . prikrivanje mana robe iii usluga radnje usmjerene na prekid poslovnih odnosa drugih trgovaca iii radnje koje sprecava]u iii otezavaju poslovne odnose drugih trgovaca . Najcesci oblici neposten~a trzisnog natjecanja jesu: . cl. Nadzor nad provedbom odredbi Zakona 0 trgovini obavljaju trzisne i druge inspekcije.koja Cini radnju nepostenog trzisnog natjecanja . Pravo na tuzbu zastarijeva protekom jedne godine od dana kad tuzitel] sazna za djelo i ucinitelja odnosno najkasnije tri godine od kad je djelo ucinjeno. 2.ako obavlja trgovinu suprotno propisanim uvjetima ako prodaje robu u neodgovarajucirn prostorijama . i CI.) kaznit ce se za prekrsa] pravna osoba: 31 32 - 2.ako ne uveze iii izveze robu u roku predvidenorn odobrenjem .ako se ne drzi propisanoga radnog vremena . 00 kuna. Kao komercijalni krediti srnatra]u se: .prekrsi Ii rok za vracanje privremeno uvezene robe.1. 66. trgovac-fizicka osoba kaznit ce se novcanorn kaznom od 50000. itd. carina i Hrvatska narodna banka.r ~. mjere za ogranicavan]e sklapanja ugovora 0 kreditnirn poslovima s inozernstvorn te se propisuju kazne za prekrsitelje. itd.00 do 150000.koja obavlja trgovinu s inozemstvom suprotno propisanim uvjetima koja ne postu]e mjere donesene zbog otklanjanja porernecaja na trzistu .ako izvozi i uvozi robu bez odobrenoga kontingenta iii dozvole . Povrede odredbi Zakona 0 trgovini tretiraju se kao prekrsa]] za koje su propisane novcane kazne. politickoj iii vjerskoj osnovi.00 kuna. Dornaca iii strana fizicka osoba koja unese iii iznese robu suprotno odredbama Zakona iii ako s privremeno unesenim iii iznesenim predmetima postupa suprotno odredbama Zakona. i po odredenorn redoslijedu te obvezati trgovce na cuvanje zaliha odreaene robe. Tako je propisano da ce se novcanorn kaznom od 50 000. zabraniti trgovinu pojedinom robom.koja ne postuje propisane uvozne zastitne mjere. Propisano je tko se i v~z k?j~ uvjete rnoze zaduzivati u inozemstvu. rasnoj. .00 kuna (cl. firme. financijske kredite32 te [arnstva i garancije. Novcanom kaznom od 30 000.neopravdan raskid ugovora s jednim trgovcem kako bi se sklopio isti iii povoljniji ugovor s drugim trgovcem .I'.sve odgode placanja robe i usluga odnosno placan]e unaprijed bankovno financiranje odgoda placanja i placanja unaprijed te . Vee je receno da se dornacorn OSO?vom (rezid:ntom) smatra pravna osoba sa sjedisternu RH i fizlcka osob~~boravisternu. Mjere za ogranicenja obavljanja trgovine rabe se samo iznimno i to u slucaju ako se porerneca]i ne mogu otkloniti drugaci]e te ako se potrebe ne mogu namiriti iz robnih zaliha. 67. obvezati trgovce da robu prodaju odredenim potrosacirm. Vrste kreditnih poslova s inozemstvom U skladu s nasirn propisima (Zakon 0 deviznom poslovanju.4. (VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije vazna.otkupi potrafivan]a (factoring i forfeting) u sluca]u kad osnovni posao koji je podloga za nastalo potrazivan]e ima obiljez]a komercijalnog kredita. Sustav kreditnih odnosa s inozemstvom Osnovna pitanja 0 nacinu i uvjetima sklapanja kreditnih poslova izrnedu rezidenata i nerezidenata" uredena su Zakonom 0 deviznom poslovanju (NN 93/03) i odgovarajuCim podzakonskirn aktima. uvozom iii na neki drugi nacin.). reklamiranje iii ponuda robe korlstenjom ugleda drugog trgovca iii njegove robe i/ili usluga . vlada rnoze ograniciti trgovinu pojedinom robom.4.ako izvozi iii uvozi robu bez odredene propisane isprave . Za prekrsa]e iz cl.00 do 150000. itd. 67.za obranu RH: U slucaju da nastupe navedeni razlozi za ogranicenje trgovine..00 do 15 000.00 do 210 000. .

uvjeti i naCini sklapanja inozemstvom kreditnih poslova s Zakon propisuje da kreditni po~~o ~ in?zemstvom ~~gu sk~o~~! svi rezi~enti. Krediti koje hrvatski rezidenti uzimaju u inozemstvu razlikuju se prema rocnosti te prema kategoriji vjerovnika (davatelja kredita) i duznika (primatelja kredita).ltl Je?mo ~ svoje irne I.su duzni na propisanim forrnularirna" HNB-u redovito dos~avIJat' Izv!esca 0 svrrn kreditnim ugovorima te svim otplatama i naplatama po tim ugovonma.. itd. otplate gl~vnlce I placanja__ kamat?. na rezidente kad odobravaju financijske kredite u sklopu izravnih vlasnickih ulaganja te na rezidente kad odobravaju financijske kredite nerezidentima s kojima su u srodstvu (bracni drug. . ito za svaki sluca] posebno.'' .racun. Rezidentima je zabranjeno odobravati nerezidentima financijske kredite s rokom dospijeca kracirn od jedne godine. javni duznic] mogu biti organi drzavne uprave.. rezidenti se mogu koristiti financijskim kreditima iz inozemstva preko ban aka u inozemstvu pod uvjetorn da je ugovorom 0 kreditu ugovoreno placanje robe i usluga izravno dobavljacu i izvrsitalju usluge iii se financijskim kreditom otplacuje (refinancira) prije uzeti kredit u inozemstvu. . a za tudi racun. druge financijske institucije. javna poduzeca.dokum~~tar~e kontrole (NN 51/99) i Uputi 0 naclnu i postupku made izvjesca 0 stanju potrazivanja iz inozemstva(NN 53/99). medunarodne financijske institucije. 2. Opcenito. Ta se zabrana ne odnosi na banke. vlade stranih zemalja iii razlicite agencije stranih vlada.aduze~Ja). Subjekti. izdane garancije iii danog jamstva. kao ! dokumentaciju potrebnu za sklapanjeugo~_ora kred'~nomposlu. svi se kreditni poslovi s inozemstvom dijele na poslove u kojima se krediti odobravaju inozemstvu (aktivni poslovi) i one poslove u kojirna se krediti uzimaju u inozemstvu (pasivni poslovi). za ispunjavanje preuzetih obveza odgovorni su reziden~i koY. Kreditno poslovanje s inozemstvom uredeno je Zakonom 0 deviznom poslovanju i na njemu osnovanim provedbenim propisima. . obvezni su pribaviti one instrumente naplate kojima se postize sigurnost kreditnog posla. 34 35 33 Rijecje 0 Odluci 0 registraciji kreditnih poslovas inozemstvom(NN 132/99 i 147/99) odnosno Uputi za popunjavanje Upitnika 0 kreditnom poslu zaduzenja i formular 36 KZ 2. U slucaju kada do maca pravna osoba sklopi ugovor 0 kreditnom poslu s inozemstvom u svoje ime i za racun druge osobe. da se kreditni posao mora sklopiti prsarurn ugovorom te se IWCltO utvrdu]e da je rezident koji sklopi ugovor 0 kreditnom poslu s inozemstvom sam odgovoran za izvrsavanje obveza iz tog ugovora.4. Driava Hrvatska se u inozemstvu rnoze zaduzivati iii davati kreditno jamstvo sarno na temelju posebnog zakona koji donosi Sabor Republike Hrvatske. • . dok su privatni duznici privatna poduzeca.formular K? 2 ~Upu_te ~apopunjavanj~ formulara K 3 . S druge strane. dobavljaci. Upitnika 0 kreditnom posluodobrenja. banke.Pregledkoristenja kredita. u svoje ime a za tudi racunv~e. braca. U skladu stirn propisima rezidenti su obvezni sredstva financijskih kredita iz inozemstva prenijeti na racun otvoren u banci sa sjedistern u Republici Hrvatskoj iii na racun u inozemnoj banci koji je otvoren po propisanoj proceduri i uz odobrenje Hrvatske narodne banke. " . . srednjorocni i dugorocni (s rokom otplate duzirn od 1 godine). zadruge te druge pravne i fizicke osobe s poznatim privatnim vlasnicima. ~ra~ne osobe i poduzetnici pojedinci to mogu cm. .2. Ovdje se radi 0 Odluci 0 uvjetima i nacinima.. konstenJuvl 0 otplati kredita.samostaln~ odlucu]u 0 zaduzivanju i sklapanju kreditnog posla s inozemstvom I odgovorm su za ispunjavanje obveza iz tog ugovora.tu~e ime i ~a ~udi . Banke mogu ugovarati kreditne poslove s nerezidentima u sVOJerrne I za svoj racun. Iznimno. Javni kreditori su npr. POSLOVANJE ) dok Gospodarski i financijski sustavi I institucije Jamstva i garancije se ne opisuju posebno. Svi ostah rezidenf mogu kredlt~e poslove s nerezidentima ugovarati jedino u svoje ime i za svoj racun. v.CVANJSKOTRGOVINSKO kao svi ostali krediti.sama formirati nadzornu knjigu koristeciseodredbarT_1a odgovarajucih. djeca.r_ropisa. Kao priva~ni kreditori pojavljuju se komercijalne banke.orml~anJe ! i voden]e nadzorne knjige kreditnog posla s Inoz~mstv?m OVISI vrsn kreditnog 0 posla koji je sklopljen s inozemstvom kao I namJenlkredita. a Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati trornjesecna izvjesca 0 potrazivanjirna prema inozemstvu po osnovi izvoz~ robe i usluga na kredit i po osnovi izvodenja investicijskih radova na k:e~I~. domaca pr?v~a oso~a moze .. Oni . jedinice lokalne samouprave i uprave. Spomenuti formulari su KZ 2 (Upitnik 0 kreditnorn po~~uz. v'.. . drzavne financijske institucije i banke te druge pravne osobe u vecinskom vlasnistvu drzavs iii njezinih organa.za svo] racun te u svoje ime. su ih preu:eli dok Republika Hrvatska i Hrvatska narodna banka mogu jamctn sarno u tocno odredenim slucajevirna. roditelj. U slucaju kad rezidenti odobravaju kredite iii izdaju garancije odnosno jamstva u korist nerezidenata. se financijski krediti definiraju Opcenito. obavljanjav~evlzne . lznimka su jedino slucajevi odgode placanja I slucajevi placan]a unaprijed do 12 mjeseci na temelju komercijalnog posla. Rezidenti su duzni voditi propisane evidencije 0 svakom sklopljenom kreditnom poslu s inozemstvom te 0 svim placanjirna i naplatama u tijeku provedbe tih poslova>. .34. sestre). Kao davatelji i kao primatelji kredita pojavljuju se jayne i privatne osobe.KO 2 (Upitnik 0 kreditnom poslu odobrenja) i K 3 (Pregledkoristenja kredita.Tva. tad a je obvezna s tom d~ug?m osobom urediti medusobna prava i obveze posebnim ugovorom. otplate glavnice i placanja kamate).koder. . Prema rocnostl krediti mogu biti kratkorocni (s rokom otplate do jedne godine). Kako nije propisan formular knjige.

sklapati kreditne poslove 5 inozemstvom ali najvise do 10% proracunskog rashoda iz prethodne godine.utvrditi obvezu polaganja depozita u kunama iii devizama razmjerno visini kredita. 0 sklopljenim kreditnim poslovima i danim jamstvima Vlada mora izvjescivar. tijela lokalne samouprave i up rave i fondovi obvezni su pribaviti i odgovarajuca osiguranja i jamstva. HNB maze jos i: . Aka se tijekom godine ne uklone porernecaji u platnoj bilanci. U suprotnoj situaciji i uz suglasnost Hrvatske narodne banke. i to sarno na osnovi posebnog ovlastenja Sabora. Iedinice lokalne samouprave i uprave i izvanproracunski fondovi mogu takoder.ograniciti iznos do kojeg osobe mogu sklapati ugovore a kreditnim poslovima 5 inozemstvom . Je predvidio sarno prekrsajnu odgovornost i novcane kazne.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije poslove 5 inozemstvom i daje kreditna jamstva domacim pravnim osobama u okviru svote utvrdene Zakonom a izvrsavanju drzavnog proracuna. daje garanciju iii [amstvo u korist nerezidenta. a u slucaju porernecaja likvidnosti zemlje. Taka se propisuje: _ novcana kazna ad 35 000 do 150 000 kuna za ovlasteno drustvo koje na trzistu novca u RH provede nalog klijenta kojim se nerezidentu omogucu]e kupnja blagajnickih iii trezorskih zapisa u vlasnistvu nerezidenta _ novcana kazna ad 15 000 do 200 000 kuna za pravnu iii fizicku osobu koja u ime iii za racun druge osobe sklopi 5 nerezidentom kreditni posao suprotan zakonskim propisirna: koja sredstva financijskog kredita odobrenog inozemstvu ne prenese na racun banke sa sjedistern u RH iii na racun inozemne banke u skladu 5 odobrenjem HNB-aj koja se ne koristi financijskim kreditom iz inozemstva sukladno ugovoru a kreditu: koja HNB-u ne podnese u propisanom roku potrebna lzvjesca: koja ne vodi na propisani nacin poslovne knjige te koja Deviznom inspektoratu ne dade propisanu i zatrazenu dokumentaciju novcana kazna ad 50 000 do 1 000 000 kuna za banku i drugu pravnu osobu ko]a pri sklapanju ugovora kojim odobrava kredit. U sluca]u vecih porernecaja u bilanci placan]a Republike Hrvatske.ograniCiti sklapanja ugovora a kreditnim poslovima 5 inozemstvom . To su privremeno ogranicen]e otplate kredita prije ugovorenoga roka i privremena obustava obavljanja poslova konverzije duga.ziti~ prodati i naplatiti prije ugovorenog roka u skladu 5 tim ugovorom a kreditu I propisima Republike Hrvatske. Oqronicen]o za sklapanje kreditnih poslova 5 inozemstvom Jedna ad brojnih zadaca Hrvatske narodne banke je i ocuvanje devizne likvidnosti zemlje. a odluka a svakorn pojedinom poslu mora se objaviti u Narodnim novinama. 2. uz prethodnu suglasnost vtinistarstva financija. prijevremeno u zemlji namiriti obveze uplatom protuvrijednosti u kunama pod uvjetom da 5 duznikom po kreditnom poslu 5 inozemstvom ugovorom regulira rnedusobna prava i obveze. rezident maze . rezidenti mogu prijevremeno otplatiti dug iz sklopljenih ugovora. Hrvatska narodna banka maze sklapati kreditne poslove 5 inozemstvom na naCin i u okviru svojih prava i duznostl utvrdenih Zakonom 0 HNB-uili nekim drugim posebnim zakonom.3. Ukupne godisn]e obveze tijela lokalne samouprave i uprave i fondova po inozemnim predmetni~ kreditima ne smiju prelaziti 20% proracunskih rashoda naCinjenih u prethodnoj godini. a nelikvidnost u placanju prema inozemstvu neprekidno traje duze ad 15 dana. Kreditna jamstva Vlada daje putem Ministarstva financija. Vlada RH sklapakreditne potrazivanje iz ugovora a kreditnom poslu sklopljeno~ 5 inozemstvom zalo. uz suglasnost HNB-a. HNB maze ograniciti opseg i namjenu zaduzivan]a i uvesti obvezu polaganja depozita u kunama razmjerno visini financijskoga kredita koji se uzima u inozemstvu.4. Sabor Republike Hrvatske svakih sest mjeseci tijekom tekuce fiskalne godine. HNB maze poduzeti i dopunske mjere. lednako tako. U kaznenim odredbama zakonodavac . Rezident maze. ne pribavi sredstva osiguranja koja su u skladu 5 visinom kredita i najvisorn svotom jamstva i garancije. Zbog urednog ispunjavanja obveza po navedenim kreditima. U tom kontekstu.

.

1. kolicina i kakvoca (kvaliteta) robe i usluga poslovni rizici (robni i financijski) vezani za trziste.vrsta. Potom prelazimo na analizu oblika trzista da bismo na kraju rekli nesto i 0 elektronickoj trgovini. itd. medunarodne licitacije).nekomercijalni (politicki) rizici vezani za zemlju partnera postojanje specijaliziranih trzista (npr. Najvazniji jesu: vanjskotrgovinski. .obicaji i uzance u trgovini tom robom i uslugama .uobicajeni nacin placan]a i naplata u trgovini doticnom robom iii uslugama . poslovnog partnera i predmet kupoprodaje . devizni i carinski rezimi zemalja sudionica .licitacijska prodaja. Nacini prede]e i speciializirana triista u vonlske] trgovini U ovom poglavlju najprije analiziramo nacine na koje se ugovara prodaja robe u vanjskoj trgovini. Ugovaranje prodaje robe Cijeli je niz cirnbenika koji ce odlucivati 0 nacinu na koji ce neko poduzece sklopiti vanjskotrgovinski posao isporuke robe.II. burzi i aukcija) i posebnih oblika ponuda (npr. Sve su to i razlozi zbog kojih su razvijeni i zbog kojih se primjenjuju i razliciti naCini prodaje robe i ugovaranja kvalitete i usluga u vanjskoj trgovini. Najrasirenl]l i najpoznatiji jesu: prodaja izravnim trgovackim pregovorima prodaja po videnju robe u cijelosti prodaja na osnovi uzoraka proda]a po standardnoj oznaci .

sklapa kupoprodajni ugovor.1. los se nazrva I neposredna trgovacka pogodba. konzervirano voce i povrce. Pripomenimo da je za kvalitetan odabir najpovoljnijeg ponudaca dobro prikupiti tri do pet razlicitih ponuda. dulji rok placan]a itd. itd. drvenom gradom. cuva ga arbitar i on ce biti dokazno sredstvo bude Ii kupac smatrao da prodavatelj nije isporucio robu odgovarajuce kakvoce. prodaje na nevideno. itd. Prodaja po uzorku i modelu rabi se u slucajevirna kad kupac i prodavatelj nemaju rnogucnosti neposrednog susreta i kad nije rnoguce precizno opisati kakvocu (kvalitetu) predmeta kupoprodaje. oblik. Ponekad se dogada da kupac posal]e potencijalnom prodavatelju svoj uzorak robe koju zeli kupiti. Kolicina treba biti dostatna da kupac rnoze obaviti sve potrebne analize. Ako prodavatelj utvrdi da njegova roba odgovara primljenom uzorku.). 0 tome medutim vise u poglavlja 0 medunarodnim sajmovima uzoraka. slanjern upita. uobicajen postupak je da prodavatelj uza svoju ponudu posal]e kupcu dva medusobno odvojena i propisno zapecacena uzorka. on kupcu uzvraca cvrstom ponudom i tako preu~ima obvezu isporuke robe ko]a mora odgovarati kvaliteti uzorka.ili slik~! k?!~ moze posluziti kao predlozak i koju je moguce prenrjen na neki industrijski III obrtnicki proizvod kao sto je tekstil (Gorenc 1992.).~r~dstav~ja industrijski iii obrtnicki proizvod iii se na takav proizvod moze prenqeti. Uzorkom odnosno modelom naziva se i trodimenzionalna tvorevina. dostupna je i kupac je rnoze razgledati te se. kernijske. 1. sigurnosni zahtjevi. odabire najkvalitetniju(e) i ponudaca poziva na izravne pregovore zbog eventu~ln~ d?datne korekcije uvjeta (povoljnije cijene. Sitno je reci ida se roba nalazi na tom mjestu.( VANJSKOTRGOV'NSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triiSta u vanjskoj trgovini 1. jedan za neophodne analize i probe. Nakon sto se kupac uvjerio u kvalitetu robe. praksi najrasireniji nacin prodaje i kupnje robe poznate kvalitete. . .3. primjenom odgovarajucih postupaka. u trgovini nekim ratarskim proizvodima. redovito ce se istodobno obaviti kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe. Sebi takoder ostavlja jedan primjerak. i uvjeriti u njezinu kakvocu. odjeca. U vanjskoj i unutarnjoj trgovini se intenzivno siri s automatizacijom proizvodnih procesa i sa sirenjern serijske proizvodnje.) koje mora zadovoljavati neki proizvod kao i dopustena odstupanja (tolerancije) ad tih svojstava.na tvor.. Najcesce se oznacava]u kraticama (npr. Nakon toga se.~~ ugovo~~~ ~ontrolu kvalitete i kollcine robe) da i ona uzrne jedan uzorak kOJIce posluziti prigcdorn kvalitativnog preuzimanja robe. poziva potencijalne prodavatelje da mu posalju svoju ponudu za isporuku odredene robe. kemijski sastav. Prodaja po videnju robe u cjelini robe po videnju govori se kad se cin kupoprodaje dogada uz nazocnosr i prodavatelja i kupca iii pak njihovih ovlastenih predstavnika. Prodaja robe po standardnoj oznaci 1. o prodaji sajmu. str. Na medunarodnim sajmovima uzoraka tako se prodaje i cijeli niz razlicite industrijske robe za siroku potrosn]u (npr. y. a pozeljno je da iz iste zemlje. Pri tome se potpisuje i zapisnik 0 preuzimanju robe i izraduju sve ostale potrebne isprave.2. Taj se uzorak naziva kontrolnim iii arbitraznim uzorkorn. kucanski aparati.~vi. standardizirane robe. Recimo [os da se na taj nacin prodaje roba kao sto su neke zivezne namirnice (sokovi. to je zakonski propis kojim se precizno utvrduju sva bitna svojstva (npr. Razumije se da je to rnoguce samo u sluca]u kad je roba dovoljno ujednacene kvalitete pa ju je rnoguce predociti uzorkom iii modelom. kraci rok isporuke. Kad i ako stvarno i dode do sklapanja ugovora. Zasto? Zato sto su takve proizvodnje nuzno zahtijevale sirovine i poluproizvode tocno odredenoga kemijskog sastava. a drugi za usporedbu s isporucenorn robom. dimenzije.). tijelo koje . ako se postignu zadovoljavajuci uvjeti.). imamo rnakar dvije ponude. jasno ako do isporuke dode. pri cernu je jedan od vaznih razloga zelja za izravnim kontaktom prodavatelja i kupaca. itd. on s prodavateljem zapocinjs pregovore 0 cijeni. ·Prodojo robe putem izravnih trgovackih pregovora To je najstariji i u ~asoj g~spodar~koj. To Je npr. pica). zbog kontrole. kako bi se mogao uvjeriti u stvarna svojstva robe. 146.4. zivorn stokom. • . Primjenjuje se kad roba nije standardizirana i kad joj na drugi nacin nije rnoguce precizno opisati kvalitetu (npr. Ponekad je to i neka dvodimenzional. Takva prodaja se naziva prodajom na temelju kontrauzorka. Treba reel i to da je hrvatskim vanjskotrgovinskim propisima odredeno u kojJhJ se slucajevirna za uvoz odredene robe mora prikupiti vise ponuda. narnjesta]. oblika i kvalitete a istodobno su i same davale vrlo velik broj jednakih proizvoda koji su imali sva svojstva tzv. Po primitku tih po nuda kupac obavlja usporednu analizu. .na (crte~ . uvjetima placanja i drugim elementima ugovora. primjerak namjestaja koji je izlozen na specijaliziranom Prodaja robe po standardnoj oznaci je najvaznlji dio tzv. npr. Sto je dakle standard? Najjednostavnije. Praksa je pokazala kako je dobro da kupac ovlasti neku osobu ko]a uzrva povjerenje i prodavatelja i kupca (npr. organizaciju . U vanjskotrgovinskom poslovanju najcesca je inicijativa kupca kojl. Takav nacin sklapanja poslova nije suvise rasiren u medunarodnoj trgovini. 1. Prodaja po uzorku iii modelu Uzorkom nazivamo manju kolicinu predmetne robe koja je iz cjeline uzeta na uobicajen nacin i koja stoga ima sva svojstva predmeta kupoprodaje.

uda. DIN za njernacki. tipiziranih Prolz~oda k?ji se najcesce prodaju preko kataloga. T~J :e na~in najcesce rabi u maloprodaji a znatno rjede u vanjskoj trgovlnl koja Je oblik veletrgovine. cvijece. Po standardnoj oznaci na rnedunarodnorn se trzistu prodaju burzovni proizvodi kao sto su neke industrijske sirovine i poluproizvodi. nema uzorka. Specijalizirana triista u medunarodnoj razmjeni Opcenit?. kakao. psenica. nafta. 2. Pojam trziste rnoze takoder oznacavati I neko. . rnedunarodne aukcije i burze. ali i sajarnski nacin prodaje: aukcij~k~ nacin prodaje. prodaja prema uzorku. SIre III uze. o~naci)e nalvazru]: nacin prodaje i ugovaranja kvahtete robe u svjetsko] trgovini. klimom. moze lako pratiti jos od antickih vremena kad . Prodaja prema uzorku spada u suvremeniji oblik trgovine i za to su organizirani posebni sajmovi uzoraka. celika. _ _. vee bilo koja partija robe koja odgovara uvjetima uzorka. kupuju i prodaju vece kolicine i siri asortiman proizvoda vise kvalitete. prodaju prema standardno] oznaci I prodaja prema opisanoj kvaliteti.ne moze precizno klasificirati pa je potencijalni kupac mora pogledati I uvjerrn se u njezinu kvalitetu.zelj~no vrijeme i mjesto isporuke. Prodaja prema standardnoj oznaci je nacin prodaje za masovnu I standardiziranu robu cija kvaliteta je standardom dovoljno odredena i dovoljno poznata da se roba rnoze prodavati po toj oznaci. To je specifican nacin ~roda!e u k~Jemu detalje 0 tipiziranom proizvodu kupac saznaje iz slika.1.oznaka za hrvatske norme . trgovacka imena iii zastltne znakove koji su zasticeni (patentirani) i koji su vlasnistvo proizvodaca te robe.a~dar?ne kvalitete je dodatno ubrzana i pojednostavnjena uporabom tzv.. nafte itd. Organizacije ko]e posreduju u kupoprodaji robe na tocno odredenorn mjestu nazivamo. itd. zagrebacko trziste cvijeca. vrlo su cesti slucajevi krivotvorenja I neov~~st~nog kO~lstenJatudih trgovackih znakova.. speciializirana triista u vaniskoi trgovini HRN. Najcesce se to dogada u nerazvqerum zernljarna. opisa I crt~z~. hrvatsko trziste psenice iii europsko trziste nafte. automobila. caj.~las~lstva. DIN) i njegovu oznaku (naziv i broj) te navede potrebnu kolicinu r~be i .Zat. Potencijalni prodavatelj sada nerna nikakvih dilerna 0 tome sto kupac zeli i kakva je kvaliteta zeljene robe. . rekli smo. tlp'zlr~nlh ugov~ra u kojima je unaprijed upisan i cijeli niz drugih uvjeta kupoprodaje. Danas se tako prodaje ziva stoka. :rodaju po standardnoj oznaci ne treba brkati s prodajom tzv. _I. kupovna moe njihovi. trzistlma u uzern smislu rijeci. tradicijom.st. pamuka. Take se prodaje roba cija je kvaliteta neujednacena i. ali i organizaciju koja posreduje pri kupnji i prodaji. najcesce.h ~otrosaca je veca. Velicina trzista ovisi 0 intenzitetu ponude i potrazn]e odnosno 0 stupnju razvijenosti nekoga gospodarstva. ~rodaja robe po.. Takve organizacije. 2. urnjetnicka djela. Prodaja _ie i pr!'icno ~ojednostavnjena jer je prigodom prodaje robe po standardnoj oznaci dovoljno da se kupac u svom upitu pozove na odreaeni standard (npr. U uzem smislu.~evi::a~a i vrijednosnim papirima na svjetskom trzistu.ndardni~ oznaka sve jejasno i on moze promptno dostaviti svoju ponudu kOJ~sadrzi sve komercijalno-financijske uvjete po kojima je voljan isporuciti svoju robu. trzista psenice. po pravilu.. To Je zato sto je najveci i udio takve robe u. iako ni razvijene nisu imune od te pojave.trgovini odnosno zato toga sto se standardizirani proizvodi rabe u cijelom svrjetu i stoga sto n~hova potrosnja nije bitno uvjetovana osobitostima trzista. itd. Na taj se nacin roba prodaje na burzama.tipizirani i standardizirani proizvodi nose njihove rnarke.standard. npr. zlato. Prodaja takve robe ._Usprkos tome. novcem:. Prodaja prema uzorku je prodaja kvalitativno ujednacene robe koja mora odgovarati uzorku.. Sajmovi i sajamska prodaja Medunarodni sajmovi pripadaju najstarijim institucijama razmjene. kukuruz.o ~e. Razvijenija gospodarstva. Najstariji nacln prodaje robe je prodaja po videnju robe u cijelostl. Njihov se razvitak rnedunarodne robne ove] pojam oznacava prostor (mjesto) na kojemu se roba prodaje i kupuje. _. Tako su nastala npr. ali i antikviteti. daju i posebni atesti u kojima se opisuje kvaliteta. .individualno odreaen~ . pojr~lO. tj. nije standardizirana ali ju je ipak rnoguce opisati. npr. navikama potrosaca. itd. Na tim sajmovima nudi se raznovrsna roba i predmet trgovine nije unaprijed odredena individualna partija robe.) koje su postale i svojevrsnim znakom kvalitete proizvod~ iz tih zemalja. niti je individual no odredena. imaju veci broj proizvodaca i potrosaca. . itd.svjetskoj. kava..1potraznja pri cemu se formiraju cijene ponudene robe.proizvoaaCi ne smiju rabiti bez ugovora 0 kupoprodaji ~rava ln~ustrlJskog . bez uzorka iii viden]a. secer.mtrzi5'te najcesce oznacavamo mjesto na kojemu se susrecu pon. ~bog t~?a ih drugi . kovine. uslugama. Londonska burza obojenih metala. Preosta]e zapravo upisati samo cijenu i datum isporuke.ardnoj.. pamuk. podrucje na kojemu se susrece ponuda i potrazn]a ina kojernu se formira jedinstvena cijena neke robe. stand. npr. specijalizirana trzista su rnedunarodni sajmovi uzoraka. Razvitak gospodarstva i trgovine doveo Je I do toga da su se pojedina trzista specijalizirala u trgovini tocno odredenorn robom ali je oblikovao i posebne nacine trgovanja pojedinom _~~bom. GOST za rusk] UNI za talijanski itd. To se cini precizno i detaljno u svakoj transakciji a pri isporuci se. Prodaja robe prema opisanoj kval iteti je prodaja robe koja se ne rnoze vidjeti... Iz sta. .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nat'n' prodale .

rski napredak znatno kasnio. st. upoznati cjelokupnu ponudu.( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Nat'n' prodaje i specijalizirana tri'sta u vanjskoi trgovini su trgovci iskoristavali velike vjerske skupove kako bi pod zastitorn hramova prodavali svoju robu koju su donosili iz svih krajeva svijeta.~~iemo ~akljuciti kako je to bio koristan ali istodobno i skup. proizvodacirna iii trgovcima smjernice su za istraiivanja i razvoj.c.' ~elik~ zemljopisna otkrica. Kasnije se sajmovi otvaraju u drugim vecirn gradovima i zemljama svijeta (Segetlija-Lamza. Pri tome se izloieni uzorci mogu i prodati. godisn]] sajmovi koji nisu bili vezani uz vjerske blagdane all su s~ ipak ~orali odr~avati uz dopustenje cehova i uz postivanjs strogih ~ehovsklh. Na sajamskim se priredbama. Takvi . . organiziraju i druge pratece manifestacije poslovnog karaktera. omo?uCivali nabavu potrebne strane robe i upoznavanje s najnovijim stanjern I dostignucima u proizvodnji.1. 59. znace~je sajmov~ ogleda se i u povecan]u djelotvornosti poslovanja. godine. upoznavanju s najnovijim dostignucirna znanost~. Pred potencijalne kupce je bilo dovoljno IZIOZItl samo jedan primjerak nekog proizvoda masovne proizvodnje koji ima. Parizu 1904. i tehnologlJe: sirenju poslovnih poznanstava i veza. pa obicno rezultiraju novim proizvodima.. Medunarodni sajmovi uzoraka Industrijalizacija je. .k~ i/ili proizvodne potrosnje.. pr~vila trgova~Ja.. nepraktican I vrlo nzrcan nacrn trgovanja. kao sto su tematska savjetovanja. st.iz. Osim u prostornoj i vremenskoj koncentraciji ponude i potraznje. indijski (Harvar) i arapski sajmovi (Meka) koji su jos u 19. skupine proizvoda iii uzorci proizvoda • iz odredene . . I 19. str. lrbit I Novgorod). Zbog toga vise nil: bi!a neoph~dn~ fi~i. Medunarodne sajmove rnozemo podijeliti na opce i specijalizirane. traze podatke 0 performansama i iznose svoje probleme koje nastoje rijesiti opremom iii robom koju namjeravaju kupiti. Na opcirn se medunarodnim sajmovima izlaze i nudi raznovrsna roba. bili vazna medunarodna triista za kozu. Stoga su ih trgovci morali dopremiti na sajam I Izlo. odnosno mjesta na kojima je dolazilo do prostorne i vremenske koncentracije ponude i potrainje robe ponudaca iz vise zemalja. zblizavan]e i povezivanje poslovnih partnera. okrugli stolovi i drugo. parnuk. " Naspecijaliziranim medunarodnim sajmovima izlazu se uzorct IZ [edne gospodarske grane. Feudalni vladari su takoder imali koristi od carina i sajamskih taksa koje su placali izlagaci i prodavaci. koji su imali lokalno i nacionalno znacenje. godine.~~o ~nac:nje. Taj je nacin trgovanja bio vrlo vazan za opskrbu pucanstv.. najvainije ponudioce i njihove proizvode. prospekti i razlicita dokumentacija u kojoj su tehnicka i druga svojstva izloienih uzoraka detaljno opisana tako da potencijalni kupci imaju sasvim dovoljno podataka za donosenje poslovne odluke i za sklapanje kupoprodajnih aranimana.st~anom r?bom kao i za manufakturnu proizvodnju u gradovimajer su se okupljali trgovcr. postupno pretvaraju u s~vremene gradske trinice. Tako se tjedni sajmovi. i Lyonu 1916. ~:tlpl~l~ana i nestandardizirana. marketinski orijentiranim tvrtkama. ca] i 51. i razlicitom. Medunarodni sajam tog tipa je npr. sajmovi sve vise gube svoje prvob. sajmovi u Leipzigu i Anversu) usprjevaju prilagoditi i zadriati staro znacenje.zltl. Samo se rijetki (kao npr. Vidimo dakle da potencijalni kupci mogu na jednomu mjestu. 2. Sample Fairs). Crkvena I vladareva zastita (Pax Dei i Pax Regis) ipak su bile I potrebne I dobrodosle zbog nesigurnih putova i opasnosti od razbojnickif napada. Prvi suvremeni sajam uzoraka otvoren je u Leipzigu 1894. donijela i masovnu proizvodnju robe ujednacene kvalitete. uz relativno male troskove i za kratko vrijeme koliko traje sajamska priredba. simpoziji. strucni i znanstveni skupovi. sto je bitno i za buduce poslovne kontakte i suradnju. I godisnji. Sajmovi su i u srednjem vijeku takoder vezani za vjerske blagdane sto najbolje pokazuju i nazivi sajmova na stranim jezicima. upoznavanju kupac~ I prodavaca. rnedu ostalirn. U istocnirn zemljama u kojima je op~! i gospoda. On~ su dornacirn i inozemnim proizvodacima omogucivah izlaganje vlastitih proizvoda vecern broju zainteresiranih kupaca i njihovu osobnu prodaju dok su kup~ima. upoznavanje.. Roba koja se nudila na tim sajmovima potjecala je iz obrtnicks i manufakturne pro.v~dnje pa je bila neujednacene kvalitete i. procjenjivali njihovu kvalitetu. duhan.siro. Zagrebacki ~~~. modelima eksponata i uzoraka na sajamskim priredbama. . pred kupcima koji bi ih razgledavali. sajmovanje dostiie svoj vr~u~ac tek tijekom 18.). krzna. kupci i prodavatelji iz raznih zemalja. a zatim u Veroni 1899.ka prisutnost robe na sajmu. medunarodni. Uz izloiene uzorke s vremenom se nude odgovarajuci katalozi. U medusobnim kontaktima i poslovnim razgovonma kupci postavljaju nove zahtjeve. zahtjevi i nsrijeseni problemi i potrebe kupaca. Postupno su se uz tjedne sajmove i sajmove vezane za vjerske blagdane p~celi od~iavati i tzv. suvremenim rjecnikorn receno. sve brii gospodarski razvitak I raspad cehova mijenjaju i gospodarsku vaznost sajmova. kojima je cilj informiranje. . Po zavrsetku sajrna trgovci su svu neprodanu robu pakirali i odvozili na sljedeci ~ajam. po pravilu. Moiemo reel kako su i onodobni medunarodni sajmovi bili oblik organiziranog triista..od tel ako bi se pogodili za cijenu.1. jacanje centralne vlasti. engleski "Fair" i njernacki "Messe" znace misa. Stoga su I suvrernem sajmovi nazvani medunarodni sajmovi uzoraka (Mustermesse. Dobri su primjeri poznati ruski (Arhangelosk. najveCi ih je broj ipak degenerirao u godisn]« sajmove lokalnoga karaktera. Takvi podaci. upoznavanju s tendencijarna ponude I potrazn]e itd. sva bitna ?biIjeij~ svih drugih proizvoda iste vrste i naziva se uzorak. odablra!1 konkr~tni proizv. Tako i francuski "foire". kupili i otpremili.

rabi u gotovo cijeloj Europi. Tako je Zagrebacka burza. Za sada se na njoj posluje samo vrijednosnim papirima. Opci sajam uzoraka se odrzava svake jeseni i proljeca. Po njima je izraz "sastanak kod Beursea" postupno postao sinonim i za instituciju i za odredene tehnike trgovanja..2. a pojedini specijalizirani sajmovi i izloibe odriavaju se tijekom cijele godine. Drugi su rnisljen]a da rijec vuce podrijetlo od imena poznate patricijske i trgovacke obitelji Van de Beurse iz Bruggea u Nizozemskoj koja je u obiteljskom grbu imala vrecice za novae i u cijoj su se kuci sklapali veliki trgovacki poslovi.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini su. Pri kraju tog prvog razdoblja vee su jasno vidljiva neka vazna obiljez]a burzovnog poslovanja. Na burzama tog doba se stoga razvija intenzivna trgovina dionicama i obligacijama i sve s~ ~i. knjiga. Medutirn postoje i burze koje u svom nazivu uopce nemaju rijec "burza" niti rijec "Exchange". Kansas City Board of Trade. Exchange. Poznato je da gospodarski razvoj Hrvatske nije isao takvim tempom niti takvim slijedom. Bourse) su stalna i organizirana trzista na kojima se trguje standardiziranom i tipiziranom pa stoga i zamjenjivom (fungibilnom) robom. Tako se.sto bi onda upucivalo i na njezin najstariji oblik i njezinu prvobitnu funkciju triista novca. itd. Belgiji i Engleskoj. Rijeci. narnjesta]a. Zagreb se tako spominje kao sajamski grad vee 1242.2. zatim Markova sajma (prvi put organiziranog 1256. takoder u Zagrebu. godine. osnovana istom 1919. Coffee Terminal Market. a obiljeiavaju ga sastanci mjenjaca i trgovaca na kojima su obavljana trgovacka placanja i na kojima su se razvijale spekulaci]e novcem i mjenicama. Drugo razdoblje razvoja burzi traje od 17. Takve su npr. Osijeku. Chicago Mercantile Exchange. Na taj su nacin burze. sajmovi elektronike.). Tradicija odrzavanja sajrnova se u Zagrebu nastavlja stoljecirna odrzavanjern Kraljevskog sajma. Po nekima. osnovana I Zagrebacka burza. Prvi hrvatski sajam uzoraka organiziran je vee 1910. Osamos~aljivanje~ i stvaranjem Republike Hrvatske ponovno je. poslije njezina razdvajanja. vrlo vazno obiljeije. Poznati su specijalizirani sajmovi npr. Nastanak rijeci burza se objasnjava dvojako. medicinske opreme. i to zato sto se s velikim zemljopisnim otkricima i gospodarsko srediste Europe postupno pomaklo iz Sredozemlja na obale Atlantika. Polovinom tog stoljeca oni pocin]u gubiti na znacenju. Wall Street. za efektivnu burzu poceo rabiti izraz "Stock Exchange". sporta i nautike itd. i vezuje se za stvaranje velikih nacionalnih drzava. Danas se u Hrvatskoj odszavaju sajmovi u Zagrebu. tekstila i tekstilnih proizvoda. sve do 19. Trece razdoblje traje od polovine proslog stoljeca do danas. tekstilne sirovine. koze i obuce. do 16.poljoprivrednih proizvoda i strojeva. Termin "burza" se od 16. kolonijalnih carstava i rnocnih dionickih drustava za eksploataciju kolonijalnih prirodnih bogatstava. 2. kad ih nalazimo u velikim talijanskim i francuskim sredozemnim lukama i drugim sredistirna gospodarske aktivnosti tadasn]e Europe. . Tako danas postoje New York Commodity Exchange. st. s pravom odrzavanja sajmova. kolonijalna roba. Burze su se pocele razvijati iz sastanaka trgovaca i rnjenjaca koji su svoje poslovanje obavljali na velikim sajmovima. termin se izvodi iz talijanske rijeci "borsa" . st. dobile i znacen]e svjetskih trgovackih sredista. Tako se naziva i mjesto (zgrada) u kojoj se sastaju prodavatelji i kupci radi sklapanja trgovackih poslova po pravilima i uzancama doticne burze.gdje se odrzava)u b~rzovni s~~tanci. Splitu i jos nekim gradovima. Ponekad se tako naziva i sam burzovni sastanak pa i posjetitelji burze. zahvaljujuci golemom napretku industri]e i prometa.vrecica za novae . 2. vina i dr. . krajem tog razdoblja. U njihovu se razvitku mogu izdvojiti tri karakteristicna razdoblja. pnmjerrce. Burse. Sojmovi u Hrvotskoj Sajmovanje ima u Hrvatskoj dugu tradiciju. stoljeca. stoljeca. Poceci suvremenih burzi sezu dakle u 12. kovine. burze definitivno dokazuju i kao najveca svjetska financijska triista. Prve dva su javnost poslovanja te mogucnost uvida i utjecaja drzavnih vlasti na poslovanje sto je sve rnoguce poradi koncentracija poslovanja na jednomu mjestu . Najvece onodobne burze nalazimo u Nizozemskoj.se ujednacu)e tehniku poslovanja. informatike. Margaretskog sajma (prvi put organiziranog 1372. London Metal . godine kad mu je ugarski kralj Bela IV. ledino je Londonska burza dobila naziv "The Royal Exchange" ali se. Prvo razdoblje traje od 12. U tom vremenu se razvijaju robne burze jer je. i 13.1. burzovno poslovanje prosireno i na cijeli niz realne robe kao sto su iitarice. itd. NajveCi i najstariji je Zagrebacki velesajam na kojemu se zbiva vise od 90% sajamskih aktivnosti u Hrvatskoj. Njezina prethodnica je bila sekci]a za promet efektima koju je osnovalo trgovacko udruienje Trgovacki dom. Ziatnom bulom dodijelio status "slobodnog kraljevskoga grada". Burze i burzovna prodaja Burze (Exchange. koja je i najstarija hrvatska burza. u Ijeto 1991. strucnirn znanjem i poznavanjem gospodarskih prilika daju kupcima i prodavateljima neophodnu sigurnost i izvjesno jamstvo da neee biti prevareni. jest postupno stvaranje zarurnanja (profesije) burzovnih posrednika koji svojom stalnom nazocnoscu na burzi. narnjestaja. st. a za robnu burzu izraz "Commodity Exchange". S vremenom je to postala praksa i u gotovo svim zemljama anglosaksonskoga jezicnog i kulturnog podruc]a. uz vee stecenu ulogu svjetskih financijskih centara.). itd. a zamjenjuju ih gospodarske izlozbe. knjiga.. Trec~.

efektne. bakar. Postupak njihova osnivanja i nacin poslovanja propisuje drzava.. itd.p~rucena" U burzovnoj se terminologiji to naziva zamjenjivost odnosno funglb"~?st robe. Istodobno Je o~oguc:e~~ I velika koncentracija ponude i potrainje pojedine robe u svega nekoliko vaznijih I . krajeva i ostvarenje velikih poslova za krat. U ~vicarskoj i Francuskoj susrecerno i treci. kratkorocnirn vrijednosnim papirom tako da prijenosu n~vca u [ednorn srnjeru odgovara rijenos vrijednosnog papira u suprotnom smJeru. u skladu s pravilima burze. a financiraju se iz up lata clanova i taksa koje naplacuju svojim komitentima. Burzama rukovodi upravni odbor koji propisuje poslovni red. Imaju ogranicen broj clanova (dionicara) preko k~ih se obavlja cjelokupno poslovanje na burzi. a onaj tko zell ku"plt~ vise robe. Vrste i pravni karakter suvremenih burzi Po pravnom karakteru sve se' burze mogu u osnovi svrstati u dvije skupine: jayne (kontinentalne) i privatne (anglosaksonske).ew York Mercantile Exchange) i koja je zamjenjiva bilo kojom drugom pa~IJomy'S~OVrs~~ robe. dakle. Clanovi su duzni obavljati funkcije za koje su izabrani. p Na efektnim burzama se trguje razlicitirn vrstama prvoklasnl~ obvez~lca I dionica kojima je. pri cernu je jasno da je najvecl stupanj zamjenjivosti u trgovini novcem i vrijednosnim papirima. ~yvellklm lukama: javnim skladistlma.. To su ~pr. Uvjet za uvrstenje na burzu je takoder i masovna i ujednacena proizvodnja te robe sto jamci da su sve partije proizvedene robe jednake i stoga medusobno zamjenjive (fungibilne). nJezlnu manJem rasipanju. pamuk. Te odredene k?"clne (partl~e robe. istina. nafta. robne i burze usluga. neke vrste mesa... do~usteno. Iavne burze posluju po odobrenju i uz poseban nadzor drzavnih organa.).uJe I naJmanJu kolicinu robe kojom je dopusteno trgovati (npr. itd. Takav nacin trgovanjaomogucu]e .~ollclnu manju od one na koju glasi jedan ugovor.vaka~~~za propisuje s kojom robom se smije trgovati. sprecavanju kvarenja itd. Slicno je i s dionicama nekog poduzeca iz iste serije. Po. S. ygovori .onom re~lnom r~bom koju je uprava burze uvrstila u kotaciju. itd..sao kupnJ~ I prodaje robe se tako svodi na trgovinu ugovorima kOJI se nazivaju burzov~l~ zakljucnicama. financijski. mora biti standardizirana. psenica.pot~~no Jedna~e kva~tete pa ie kupcu potpuno svejedno koja ce mu parnja biti stvarno Is. Na robnim (produktnim) burzama se trguje samo . ~~ektne burze se nazivaju i burze vrijednosnih papira. vee smo rekli. Privatne burze najcesce posluju kao dionicka drustva. za arbitrazno vijecs itd. pam uk iii bakar) mogla biti uvrstena u kotaciju neke burze i postati predmet burzovne trgovine. donosi uzance te postavlja i imenuje burzovne odbore kao sto su kontrolni. Na taj nacin se ostvaruju goleme zarade kojima se onda objasnjava i cinieruca da se takva mjesta prodaju po vrlo visokim cijenama. Oni su neprekidno zauzeti odredenim segmentom operativnog poslovanja na burzi.. tip burzi.:aJ nacin je rnoguca koncentracija trgovine u velikirn c~nt~'ma. kupcu arnerickih drzavnih obveznica potpuno svejedno koje ce oni brojeve nositi jer mu sve one jarnce jednake kamate i druga prava. Takva se roba (drvena grada. i najstarije vrste burzi: N~ nj!~a ~e trguje novcem i devizama i na taj nacin bit~o djel~je na for~lranJe njlh.. Robne burze mogu biti opce I specljalizirane za odre?e~u r~bu. imaju javnopravni karakter i prevladavaju u srednjoj i zapadnoj Europi.0 kup?~rod~~I" te robe glase na tocno odredenu kolicinu tako da nrje mogu.tetu I drug~ svojstva moguce standardizirati i ujednaciti tako da se kupac I prodavatelj mogu brzo i jednostavno sporazumjeti pozivom na standardn~ oznaku ~ be~ pregleda. odbor za promptne i terminske kotacije. Jednako tako kupci nernaju potrebe pregledavati je prije ~u~nje. Moguca manja odstupanja od standardnih svojstava' propisana su burzovnim uzancarna svake pojedine burze. Ta] uvjet nije u istoj mjeri zadovoljen za sve objeke burzovne trgovine.. Da bi neka realna roba (npr. Uobicajena podjela burzi s obzirom na objekt burzovne trgovine je na novcano-devizne. cija je kvaliteta precrzno oprsana burzovnim uzancama i koja nosi odredenu standardnu oznaku. lotovi) na koje glasi jedan ugovor mora] u biti . prijelazni. a odred.?~lh tecajeva. " .~a N.~rgovanJe. a t~ko se ~OStl~U i goleme ustede na prijevozu i uskladistenju robe. . a uclanjenje je moguce za siri krug interesenata koji ispunjavaju propisane uvjete. .~o vri)eme i ~"~v~lo mal?m p~ostoru" Poslovanje je.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Natlni prodaJe i specijalizirana triiSta u vanjskoi trgovini 2. " " . Takve burze nisu profitne institucije.. a ne nuzno u mjestu ~ ~oJemu J~ sjediste burze.1. kot~ClJe). Trgovinorn na burzi se formiraju i njihove cijene (tecajevi. Iz svega navedenog slijedi zakljucak kako nije potrebno da se dotl~na ro~a i fizicki nalazi u mjestu gdje se burza odrzava. ograniceno na rnanji broj robe CIJUJe kval. Burze tog tipa karakteristicne su za anglosaksonski krug zemalja. izvrsni. aluminij..trebno .) naziva "poluburzovna" roba. koncentraciju ponude robe IZnajudaljenijih Na manjim burzama lokalnog znacenja toleriraju se i veci rasponi u kvaliteti robe. detaljnog opisivanja iii uzimanja uzoraka. voce. Novcano-devizne su. Svaka transakcija na tim burzama je pokn:ena neklm. Na. Vidimo dakle da sustavtrgovanja na ~obnim yburzam~ ?mogucuJe trgovinu robom koja se nalazi diljem svijeta (kod pr?'ZVO?aC~. Na tu kolicinu glasi standardni ugovor (zakljucnica). kupuje onoliko ugovora koliko mu je p~. zlato. a u svijetu je najpoznatija burza te vrste Wall Street iz New Yorka. 1000 barela strove nafte .2. U tim su zemljama burze javnopravne institucije ali je upravu nad njima drzava povjerila sindikalnoj komori samih burzovnih posrednika.:~ kupiti . Neophodan uvjet nastanka i opstanka burzi i burzovne trgovine je standardizacija i zamjenjivost predmeta burzovne trgovine. Tako je npr.

Cijene (tecajevi) koji se postiiu na tim burzama se brzo prenose na sve t . Jedna od najpoznatijih je The Baltic Exchange u Londonu. : Nacin i uvjeti pod kojima se poslovi sklapaju precrzno su odredeni statutom i uzancama svake pojedine burze.ruve IraJucl ta 0 :IJ~~e te robe u :. . Nacelno se rnoze reel da se isporuke u promptnim poslovima predvidaju u roku od dva dana do tri tjedna..efektivni poslovi) jesu poslovi koji se sklapaju s namjerom da se stvarno I obave. ne mora stvarno i nalaziti mjestu sklapanja posla ali zato mora postojati cvrst dokaz da on~ postoji: K. locirane u svjetskim trgovackirn sredistirna robnog prometa. A ik Cd h ars e InIJ~ 5 men om.no.s~lapaju poslovi koji predvidaju da se predmet kupoprodaje rsporuci o?mah d. Promptni posao za robu na putu je varijanta burzovnih promptnih poslova koji se sklapaju kad se predmetna roba nalazi na prijevoznom sredstvu (brodu. najcesee u rasponu izrnedu 10 i 14 dana od sklapanja posla.~e~~narodn.osl:Ole~COITl robom koja se. I.ile'~m svijetu. a drugi terminskim burzovnim poslovima. Y u robu. odreduju precizno u kojem se roku to mora obaviti. 5 tim da u tom roku prodavatelj.: burze. etr eseti i pedesetih godina devetnaestog stoljeca osniva se ruz robnih burzi u velikim svjetskim trgovackirn sredistirna: u Chicagu (1848.2. Zbog toga su tecajevi na velikirn burzama vrlo vazm I za druga trzrsta I za druge nacine trgovanja tak b N· d kl YOm roo o~. ne samo zbog razlika u cijenarna iz~edu stvarno raspolozive i neke buduce robe nego i zbog razlika u obvezama ko]e se i preuzimaju u tim poslovima. s rane sVIJ. po instrukcijama kupca: mora utovariti robu na odredeni brod. Rolterdamu i Liverpoolu. uz odgovarajuce isprave.) odmah nakon zavrsetka burzovnog sastanka. vrijednosni papiri na vecini efektnih burzi isporucuju u roku 48 sati. isporuku. cija je utjecaj ogranicen na dornace trziste. kakve je kvalitete odnosno koja joj standardna oznaka. ona i isporucu]e kupcu (iz skladista. . . Iz isprave se treba vidjeti i kada ce ona biti spremna za .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Natini prodale I specijallzlrana trilSta u vanjskoj trgovini svjetskih trgovackih centara pa relativno rnalen broj Ijudi rnoze u kratko vr'· . Opcenito se rnoze reci da gospodarsko znacen]e suvremenih burzi varira ovisno 0 njihovoj veliclni. mora pribaviti i kupcu predati pomorsku teretnicu s datumom utovara koji nesmije prekoraciti dogovoreni odnosno onaj datum koji predvidaju uzance i statut burze. Promptni utovar oblcno podrazumijeva uvjete ko]e smo vee naveli u promptnoj isporuci.. Oni obuhvacaju trgovinu .promptni od terminskih poslova. Londonu. Tako se npr. gdje se nalazi. kaucuka. New Yorku i Rotterdamu. kovine kupljene na London Metal Exchange u roku od 14 dana. a psenica na burzi Baltic Exchange 21 dan nakon sklapanja posla. IJeme o b avrti go Iem promet arnlkli una b urzovne trgovine. N~~ :~rku (1850. y. Kao dokaz. u trenutku kupoprodaje. U pogledu nacina i roka isporuke sve promptne poslove se moze podijeliti y ••• • . na pet skupina: _ _ _ _ _ loko posao (posao na licu mjesta) promptna isporuka (Prompt Delivery) promptni utovar (Prompt Shipment) promptni posao za "robu na putu" (Afloat) i oroceni promptni posao. Anversu itd. brodskog skladista. kovina u Lon. i sl. .kasa.). na kojirna se koncentrira ponuda i potraznja IZ cijeiog svijeta pa stoga postignute cijene redovito imaju znacenje svjetskih cijena za odredenu robu . . Neke su bile mjesovite... Pravila doticne burze. sasta~ak. a vel ike burze postoje jos u Hamburgu..). oSlgura~J~ I usl~ga kooperacije.nacionalne burze.e~a. carinske zone. ovisno 0 predmetu kupoprodaje i obliku posla. kao burze pamuka u Liverpoolu i New Yorku.. dakle s namjerom da prodavatelj isporuci . ~~ovana Je 1842. a druge specijalizirane.kim svjetskirn robnim burzama odreduju i svjets e clJene otrcne ro e I ostvaru]e ono sto se naziva "svjetskim trzlste " Pr~a prava robna burza je bila specijalizirana za trgovinu pamukom. silosa. k .. je i s burzama za kooperacijske poslove koje se. ovisno 0 vrsti robe. . tako nazrvaju iako zapravo posluju slicno kao posrednicke agencije. Tako razlikujemo: . .1 p? proteku tocno odredenog vremena od trenutka sklapanja posla. iii slicne isprave iz kojih se nedvojbeno moze zakljuciti 0 kakvoj se i i 0 kojoj kolicini radi. 2. Tako se uobicajeno nazivaju iako tehnike trgo~anJa I organizacija takvih trzista rijetko odgovaraju onima robnih i efektnih bur~l: Burze za trgo. a kupac isplati dogovoreni iznos. Loko po sao se sklapa u slucaju kad se roba stvarno nalazi u mjestu u kojemu je sjediste burze i u kojemu se odrzava burzovni.vinu prijevoznim uslugama (nazivaju se i frahtovske burze) sr~dlsta ~u ponude I potrazn]e brodskog i zracnog prijevoza te su. Sve ovo su i razlozi zbog kojih su na svim burzama pazljivo razdvojeni y •• • • . Burz~m~ usluga se nazivaju specijalizirane institucije i trzista prijevoza. u Liverpool u neposredno nakon otvaranja redovite parobrod k li .a se.regionalne burze. Najvaznije svjetske burze za poljoprivredne proizvode su u Chicagu. Promptna isporuka podrazumijeva da kupac odmah dobije robne isprave koje [arnce stvarnu isporuku.2. Stog. ~lic. Burzovni poslovi ~a bu~~ama se . uobicajeno.donu. Pr~mptm poslovi (spot. tovarru (teretni) list. Prvi s~ nazlvaju promptnim. kao i burze osiguranja robe u prijevozu. koje bitno odreduju cijene i gospodarska kretanja u skupini zemalja . u New Yorku.ao dokaz pri promptnoj prodaji sluzi pomorska teretnica.~ taJ sde~~Cln ba : na veli. .

sredinom rujna). srpanj. u tzv. vee' intenzivno koristen na Chicago Board of Trade osnovanoj 1848. To znaCi da se. Kao sto znamo. Na primjer. koji su odredeni vrstom robe odnosno sezonskim karakterom ponude i potraznje na trzistu (npr. za razliku od drugih vrsta ugovora. Zato se takvi poslovi i nazivaju spekulativnim poslovima. indosirane teretnice) ima u tom slucaju i znacenje predaje robe.) u svakom mjesecu. "pit") po unaprijed poznatim pravilima i samo u tocno odredenom vremenu. tek zasijane psenice) na neki budue'i termin (npr.i ispunjenja obveze. odgodom (prolongiranjem) provedbe posla za neki budue'i termin iii isplatom premije dogovorene za odustajanje od posla. tada nazivan "nadolazecirn" ("to arrive"). rjesavanje sporova i sl.(VANJSKOTRGOVIN~KO POSLOVANJE ) Nacini prodaje I specijalixirana trii§ta u vanjskoj trgovini vlaku) koje je na putu k odredenom mjestu. Terminskim ugovorima (Futures Contract) nazivamo posebnu vrstu burzovnih ugovora 0 kupoprodaji standardizirane robe po odredenoj cijeni. precizno je definirano uzancama doticne burze. Kudikamo najveci broj poslova likvidira se samo isplatom tecajne razlike (razlike u cijeni) jer niti prodavatelj niti kupac nikad nisu ni zeljeli stvarnu isporuku robe. rujan. Strane uvijek mogu "lzaci" iz obveza preuzetih terminskim ugovorom. Prodavatelj i kupac dogovaraju isporuku po odredenoj cijeni (tecaju) koja je formirana na ta] dan (npr. Specificnosti su sljedece: 1. Vrlo je vazno naglasiti i specificnosti samog postupka trgovanja terminskim ugovorima na burzi. tzv. as isporukom i plae'anjem na tocno utvrdeni buduci termin. stranke iz tih ugovora trebaju sporazumjeti jedino 0 cijeni i kolicini (a to znaci 0 broju ugovora) za odredeni termin provedbe ugovora. i 30.) i ovise 0 vrsti robe. standardizirani i tiskani na ugovoru tako da se nikako ne mogu izmijeniti. Trgovanje se odvija u tocno odredenorn dijelu burze (koji se naziva "jarna". Termini u kojima se poslovi obavljaju odreduju se burzovnim uzancama. Sto to tocno znaci. "krajern rnjeseca" i sl. Burzovne zakljucnice su standardizirane. engl. Razvili su se iz tradicionalnih terminskih kupoprodajnih ugovora koji su predvidali isporuku odredene robe (npr. Ugovori su rnedusobno zamjenjivi (fungibilni) sto znaci da je svaki ugovor moguce ispuniti isporukom bilo koje partije robe na koju se ugovor odnosi. a po cijeni koja je fiksirana na dan sklapanja ugovora. 2. Terminski iii rocni poslovi jesu takva vrsta burzovnih poslova cija se provedba ugovara na neki odredeni. u SAD-u stvarnorn isporukom robe zavrsi samo 10% ukupno sklopljenih terminskih ugovora. Za razliku od promptnih. budue'i datum (rok. Oroceni promptni posao je posao pri kojemu je na burzovnoj zakljucnici odreden rok unutar kojeg roba treba biti isporucena. Takav je nacin trgovanja postao vrlo popularan i ubrzo se rasirio i po drugim americkim i europskim burzama.. Jednostavni oblici takvih ugovora su bili u uporabi vee u dalekoj proslosti. Izvan tog mjesta i izvan toga odredenog vremena nije mogue'e sklapanje odredene transakcije. Tako se zavrsava samo mali broj terminskih poslova. Takav je nacin trgovanja. 15. vremenom zetve). Rudimentarni oblici terminskih ugovora rabe se i na vee spomenutim europskim srednjovjekovnim sajmovima. U burzovnoj se praksi najcesce nazivaju "fjucersi". Kljucne razlike takvih terminskih burzovnih ugovora u odnosu na slicne vrste trgovackih ugovora 0 budue'im isporukama i placanjirna su sljedece: 1. "aktivne pozicije". obratnom terminskom operacijom (sto se svodi na naplatu iii plae'anje razlike u cijeni). Suvremeni burzovni terminski ugovori (Futures Contract) jesu kupoprodajni ugovori u kojima se dogovara isporuka i plae'anje odredene kolicine standardizirane robe na dogovoreni buduci termin. Poslovi se mogu sklapati za bilo koji termin koji je predviden pravilima burze ali se u praksi oni ipak koncentriraju na neke udarne termine. 2 Vise 0 tome u poglavlju 0 prijevoznim ispravama! • . nakon zetve) i isplatu cijene dogovorene na dan sklapanja posla a po izvrsenoj isporuci (Forward Contracts). ito jednostavnim poduzimanjem obrnute operacije. Oni su dakle neka vrsta formulara (tiskanica) u kojima su svi ostali elementi ugovora. Oni zapravo zele zaraditi spekulirajuci (igrajuci) na skok iii pad cijena. svibanj. To je mogue'e upravo zato sto je roba kojom se na burzi trguje standardizirana pa nema nikakvih razlika izrnedu pojedinih partija robe. (31. st. Dovoljno je dakle da kupac nekoga terminskog ugovora proda isti takav ugovor za taj termin i njegova je obveza anulirana. Na efektnim burzarna oni obicno padaju na 15. itd. U utvrdenorn terminu oni se mogu obaviti stvarnom isporukom i plae'anjem robe. rok se odreduje izrazima "sredinom mjeseca". Terminski burzovni poslovi se rijetko sklapaju s namjerom da se i zavrse stvarnom isporukom i placanjem robe. Razvijenije forme terminskih ugovora nalazimo u Europi i Iapanu u 17. "obicnirn" ugovorima to nije mogue'e bez suglasnosti obiju ugovornih strana. u staroj Indiji. mjesto isporuke. terminski se poslovi sklapaju s robom koja u trenutku sklapanja posla iii ne postoji iii makar nije u rukama prodavatelja. Na robnim burzama termini su'tJdaljeniji (npr. U takvim slucajevirre. 3. svibnja) s tim da se roba dobavi i plati u nekom kasnijem terminu (npr. dok je moderni oblik terminskih trzista i terminskih ugovora nesumnjivo americkog podrijetla. Predaja odgovarajucih robnih i prijevoznih isprava kupcu (npr. Grckoj i Rimu. i 18. kao sto su kolicina i kvaliteta robe. termin).

zele sklopiti posao tako da osiguraju isporuku potrebne robe i da se pri tome zastite od promjena cijena.stanje nacionalnoga gospodarstva. U kojoj su mjeri procjene igraca na burzi bile ispravne i u kojoj su im mjeri dogadaji u prirodi i drustvu isli na ruku. svom brokeru moraju isplatiti dodatno pokrice za tecajni rizik. likvidacijski dani kad se terminski poslovi moraju obaviti bilo isporukom dogovorene robe. Ako se odluce za drugo rjesen]e. medutim. Ne ucine Ii to. Svi se trgovci robom mogu. 2. vidjet ce se po stvarnim cijenama u tom terminu. U stvarnosti ce. zapravo.(VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini . Drugi dan je predviden za rnedusobno obracunavanje burzovnih posrednika . cvrstih terminskih zakijucaka. 2. premijskih. Spekulante ne zanima stvarna isporuka robe nego im je [edini cilj ostvariti zaradu na promjeni cijena.) ali i u drustvu (strajkovi. i to sklapanjem suprotne burzovne operacije. To znaci da se svaka ponuda za kupnju i prodaju mora javno objaviti (izvikivanjem) te se nijedna transakcija ne rnoze ispuniti bez otvorenog izvikivanja. Dan prije pocetka likvidacije se obicno rezervira za rjesavanje uvjetnih. 3. vremenske nepogode koje mogu ostetiti iii unistiti plantaie kaye. To rnoze uciniti u bilo kom trenutku prije njegova dospijeca u rujnu. Tako se kupci u premijskom poslu moraju izjasniti hoce li se: a) odreci premije u korist prodavatelja i tako se osloboditi obveze kupnje. normalna pojava uvjetovana rastom standarda. Kljucni su sljedeci cimbenlci: . 4. 5. osim toga. Tada brokeri pod nose obracunsko] blagajni burze svoje potpisane biljeske (tickets) 0 svim poslovima koji se imaju provesti.opce gospodarsko i politicko stanje te izgledi i kretanja u svijetu i u regiji . i ne mora biti voljan "zatvoriti svoju poziciju" na predvideni nacin. zakljucaka.). a cijeli posao svodi na placan]e (iIi naplatu) razlike u cijenama. Njihov cilj nije dakle zarada nego im je cilj zastita od rnogucih gubitaka zbog promjena cijena. Taj postupak prebijanja racuna naziva se "ticket balancing". krize. To znaci da se prodaja ugovora za neki termin rnoze legalno likvidirati kupnjom istoga takvog ugovora za isti termin. To znaci da su prodavatelj i kupac iz sklopljenog posla zapravo u obvezi prema obracunsko] blagajni. tehnoloskirn napretkom i porastom potrainje zbog porasta stanovnistva. ratovi i sl. I . obavlja se prebijanje i utvrdu]u salda. Trgovanje mora biti [avno. na konacne cijene pojedine robe djelovati i nepredvidiva dogadanja u prirodi (npr. Prvog dana se pristupa likvidaciji tzv. To je nuzno jer je pri likvidaciji poslova nernoguce naci prvobitnog partnera s kojirn je posao sklopljen a lOji. Tako se npr. Obicno traju tri dana. svrstati u dvije velike skupine: one koji stvarno iele kupiti odredenu robu i one kojima je cilj samo zarada na razlici cijena. Pregovori u "jami" se svode samo na pregovore za utvrdivanje cijene ugovora koji su standardizirani po kvaliteti. poseb nih formulara ciji je sadriaj i izgled propisan.2. dakle neka minimalna inflacija. a vrlo mali dio njih iz zel]e da se roba stvarno isporuci i plati. 6. secerne trske i sl. opca poslovna klima i povjerenje javnosti u nacionalno gospodarstvo. Prodavatelji i kupci nastoje prikupiti sve. Kolika ce biti cijena neke robe u buducnosti ovisi 0 cijelom nizu cirnbenika. iii b) zadrzati premiju i postati stvarni kupci terminskog zakljucka. Cijene i kotacije Cijene robe i usluga odreduje stanje ponude i potrainje na odredenorn trzistu. rreceg dana se preko obracunske blagajne stvarno isplacuju izracunata salda dok se provedba preostalih (nekompenziranih) poslova obavlja u skladu s dogovorom burzovnog posrednika i njegova nalogodavca. analizirati ih i ispravno procijeniti buduca kretanja cijena kako bi onda mogli donijeti i utemeljene odluke 0 kupnji iii 0 prodaji na burzi. terminu i mjestu isporuke i ostalim elementima. Obracunska blagajna burze jarnci za ispunjenje svih ugovora sklopljenih po pravilima burze. naranaca. broker ce sam prihvatiti premijsko rjesen]e. lgraci (spekulanti) na porast cijena su optimisti. bitne informacije.3. zapravo. kukuruza. Svi terminski ugovori se mogu legalno likvidirati poduzimanjem suprotne operacije. Sto se time postize? Na taj se nacin obveza kupnje (po jednojcijeni) izravnava prodajom (po drugoj cijeni). po njihovu rnisljenju. Osnovni cilj trgovaca koji stvarno iele pribaviti odredenu robu jest da osiguraju tu isporuku ida se zastite od rnogucih promjena cijena u razdoblju od sklapanja posla do isporuke robe. likvidacijom zakljucka iii prolongiranjem posla. Obracunska blagajna burze preuzima suprotnu stranu svih sklopljenih transakcija. jednako od porasta kao i od pada. Oni. Pri tome je odredeni rast cijena. Po dospijecu posla spekulant ce nastalu razliku u cijenama (tecajnu razliku) naplatiti na obracunskoj blagajni burze. kolicini. To je i posljednji rok do kojeg se i prodavatelj i kupac mogu osloboditi svoje obveze isporuke (ili placanja). Vee smo rekli da se najveci dio terminskih poslova sklapa iz spekulativnih razloga. kupac nekoga terminskog zakljucka za rujan rnoze osloboditi svoje obveze prodajom istoga takvog zakljucka za rujan. Zato na racunu svakog clana burze u svakom trenutku mora biti odredeni minimalni iznos iz kojeg se uzima odredeni depozit svaki put kad se ulazi u neku transakciju. Burzovnim pravilima odreduju se tzv. Na osnovi tih biljeski. likvidacija spekulativnih poslova se obavlja sklapanjem suprotne operacije.

tl svom kupcu. Izravno rabe engleske burze. Poslovi koje treba obaviti poslije prodaje mogu ukljucivati naplatu izlicitiranog iznosa. Cesto su i arbitri pri rjesavanju sporova izmedu prodavatelja i kupca robe. a treci da se na drazbama prodaje roba koja je nestandardizirana i koja nije zamjenjiva. prikupiti i razvrstati predmete prodaje.burz~. Oni su dakle pesimisti koji pak. Ta se izvjesca nazivaju burzovni~ kotacijama iii burzovnim tecajnicarna.Izmeau danasnjlh cijena za taj termin i stvarnih cijena ko]e budu vrijedile na rstornu tom dogovorenom terminu. cuvanje i skladistenje predmeta do preuzimanja. J Na pad cijena spekulira]u "medvjedi" (eng!. Drazbe poznaje i nas Zakon 0 trgovini.~ d~~~snJlmv~'Jenama. prije dospijeca. ~ skladu s burzovnim pravima. • .3. uvjete rada i tehniku trgovanja. Taj takozvani "norninalni" tecaj se takoder izracunava po pravilima odbora za kotacije. Po:lije sv. Normalno stanje trzista za vecinu robe je kad su promptne cijene nize od terminskih i kad SLiblizi termini jeftiniji od udaljenijih. trgovacka drustva. uvjereni kako ce cijena robe iz tih ugovora n dogovoreni buduci termin biti veca pa ce oni svoje ugovore moci prodati po to! veco] cijeni i tako naplatiti ostvarenu razliku u cijenama. U kotacije se ne unose cijene po kojirna su sklopljeni pojedini poslovi nego pr~.~erminu biti niz~ neg? ~anas. stoljeca prakticne primjene dovela su do stvaranja velikog broja vrsta i podvrsta aukcija koje se medusobno nadopunjuju. Krajnji kupci su osobe koje su na aukcijskom nadmetanju dale najpovoljniju ponudu i tako ostvarile pravo kupnje. Prodavatelji su vlasnici robe koja se prodaje na aukciji. Cijene (tecajevi) robe u promptnim poslovima i cijene iste takve robe u terminskim poslovima redovito se razlikuju. uvjereru da ce ih. objavljuju se sluzbena izvjesca 0 crjenama (tecajevirna) postignutim na tom sastanku.~em . Osim toga. Aukcije objavljuju. uvjeta standardnih ugovora i oznaka pod kojima kotira na dotic~. dakle da vrijednost 1 iii 100 jedinica strane val ute izrazava u dornacoj. aukcijski posrednici te aukcionar iii licitator. uvjereni su. a za te usluge naplacu]u posrednicku proviziju. koji imaju odgovarajuce objekte i opremu potrebnu za urednu. bears). Osnovni sudionici u aukcijskom nadmetanju su prodavatelji.sjeci iz!:acunati p~ tocn~ utvrdenim pravilima koja donosi odbor za kotacije kOJI pOStOJIna svako] burzi. Zato se posebno izracunavaju i odvojeno iskazuju kotacije promptnih i kotacije cijena terminskih poslova po pojedinim terminima. ostvariti zaradu cija ceovrsma cm. utvrditi uvjete aukcije. Drugi je da predmet prodaje dobiva najbolji ponudac. obaviti promotivne i prornidzbene aktivnosti. Aukcionar je pravna iii fizicka osoba koja priprerna.ak~g~. zbog kontinuiteta i usporedivosti. svejedno da Ii neposredno iii preko posrednika. dok se terminske kotacije. Tamo gdje jedan oblik aukcije zakazuje. Na deviznim burzama razlikujemo tako izravno i neizravno kotiranje. organiziraju i provode posebne veletrgovacke tvrtke. Potencijalni kupci su sve osobe koje sudjeluju u aukcijskom nadmetanju. Drozbe (oukcije) i sustov prodoje no drozbcmo Drazbe iii aukcije se definiraju kao poseban oblik prodaje javnim nadmetanjem (iicitacijom) veceg broja kupaca s ciljem postizanja sto povoljnije cijene. objavljuju i u slucajevirna kad odredenog dana i nije bilo terminskih poslova. ~a razumijevanje kotacija na robnim burzama odlucujuce je poznavanje kvalitete robe. najnize cijene i cijene s prethodnoga burzovnog sastanka. Napomenimo da se osnovni podaci 0 robi objavljuju u kotacIJ. ne ostavljajuci nikakve praznine na trzistima. Aukcija je nezamjenjiv mehanizam trgovanja u slucajevima u kojima cijena predmeta nije fiksna niti lako odrediva tako da upravo tu i lezi tajna dugovjecnosti i vaznosti aukcijskog nadmetanja.oJ CIJ~~I. Kako su gospodarskoj javnosti vazna i kolebanja u cijenama. Aukcijski posrednici dobro poznaju robu koja je predmet aukcijske prodaje te aukcijske obica]e. Za svoje komitente obavljaju niz poslova vezanih za nabavu i prodaju robe. Prvi je da se obavljaju javno i na unaprijed odredenirn mjestima. objaviti aukciju i uvjete nadmetanja te izloziti robu kako bi je potencijalni kupci mogli razgledati prije aukcije. Prije same prodaje aukcionar treba plan irati tijek aukcije.tl r~zliku .IIsp~rucl. na osnovi svojih saznanja i informacjja. vjeruju da ce cijene padati te da ce na tom bu~u. dodatnu kontrolu i druge aktivnosti vezane za specificnosti pojedinog predmeta i vrste aukcije.l. zamjenjuje ga drugi oblik dobro prilagoden novom okruz]u. Burze se razlikuju i po nacinu kotiranja. u izvjescima se redovito iskazuju i najvise cijene. Tri su kljucna elementa aukcijskog nacina trgovanja.vnogsasta~k~. Tako se nazivaju i organizacije odnosno mjesta na kojima se odvija]u aukcijska nadmetanja. redovitu i nadziranu aukcijsku prodaju. lato oni danas prodaju ugo~~r~ p. 2. Bulls).~ma dok s~ detaljni podaci 0 uzancama i standardnim ugovorirna mogu pronaci u posebnim publikacijama koje izdaju burze. Napomenimo da se tecajevi robe iz promptnih poslova izracunavaju na osnovi cijena iz stvarno realiziranih poslova. potencijalni kupci. NajveCi broj zemalja rabi neizravan sustav kotiranja. Takvi ce danas kupovati terminske ugovore za isporuku neke robe jer su. moCi kupiti ~o n~z.im burzama. na osnovi svojih informacija i procjena. ~ako ce. organizira i provodi aukcijsku prodaju putem javnog nadmetanja. i to tako da vrijednost jedne funte (GBP) izrazavaju u odgovarajuco] stranoj valuti.( VANJSKOTRGOVINSKOP()SLOVANJE ) Naeini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini Oni -se u americko] terminologiji nazivaju "bikovima" (eng!. Definira ih kao oblik organizirane prodaje robe najboljemu ponuditelju na temelju jayne objave i javnog nadmetanja na unaprijed odredenom mjestu i u unaprijed odredeno vrijeme.

lot money) koja se odredu]e pausalno iii kao postotak od prodajne cijene. ostecenje iii greska. jest postojanje cijelog niza predmeta (robe) koje je vrlo tesko prodavati mimo aukcija. caja. povrca. Oni imaju svoje stalno mjesto na aukciji pa kupci za sudjelovanje u aukcijskom poslovanju ne rnoraju placati posebni depozit aukcijskoj blagajni. i dr. Opcenito. po pravilu. Oni je klasificiraju i razvrstavaju u manje partije ujednacene kvalitete koje se nazivaju aukcijski lotovi. carine iii policije) i imovina oduzeta njezinu vlasniku temeljem sudske odluke. aukcionar daje precizne podatke. gradevinski radovi) ali i realna roba (npr. odnosno cvijece. Iznimno. antikviteti. sirova kava. Potom pocinje nadmetanje ciji tijek i oblik ovise 0 odabranom sustavu natjecanja. itd. Tako razvrstana i oznacena roba srnjesta se u aukcijsko skladiste u kojemu je potencijalni kupci mogu i trebaju razgledati prije odrzavan]a aukcije. Umjetnicki i slicni predmeti kao sto su urnjetnicke slike. Svaki lot dobiva priznanicu 0 tezini (tzv.). Roba se . Problem je naime u tome sto je za neku "robu" vrlo tesko odrediti realnu trzisnu cijenu i ponuditi je na prodaju po nacelu "uzmi iii ostavi". t]. na aukcijama se rnoze prodavati gotovo sve. uvozni kontingenti). iz nekog razloga. potrebna je i odgovarajuca prornidzba.. krzna. razne prehrambene proizvode poput voca. cvijece itd. pamuka.). ime iii naziv aukcionara. Istodobno se tako smanjuju iii sprecavaju daljnje Mete na robi koje mogu nastati zbog nepostojanja odgovarajucih skladisnih kapaciteta i velikih troskova prodaje takve robe redovitim putem. potrebno brzo rasprodati pa se onda sustavom jayne drazbe robe zeli postici brza prodaja. oni odreduju uvjete preuzimanja robe na prodaju. aukcionar rnoze od potencijalnih kupaca zahtijevati uplatu pologa koji mu jarnci pokrice troskova aukcije i dijela steta koje mogu nastati u slucaju da kupac ne plati robu. Na robnim aukcijama se mogu pojaviti i nestandardizirani lotovi robe koja se inace rnoze standardizirati (npr. nestandardnost. opis svakoga pojedinacnog Iota. Ono sto je jos vaznije konstatirati. odreduju minimalne cijene od kojih poCinje nadmetanje i vode prodaju aukcijske robe. Treba naglasiti da aukcionar. datum odrzavanja aukcije. 5to se medutirn tice tezlne robe. Da bi zastitio svoje i prodavateljeve interese. Aukcijsko nadmetanje zapocin]e voditelj aukcije objavom 0 pocetku otvaranja aukcije. Na taj se nacin prodaju razliciti financijski instrumenti cija se cijena vrlo brzo mijenja zbog velikih oscilacija u ponudi i potraznji. opis cjelokupne kolicine robe koja dolazi na aukcijsku prodaju. Mozerno dakle reci kako se na aukcijama trguje predmetima koji nemaju fiksnu prodajnu cijenu i/ili ih je.. Najcesce skupine realne robe kojorn se trguje na aukcijskom trzistu jesu: Primarni proizvodi poput sirove vune. Za te posloveposrednici naplacuju naknadu (tzv. Takve liste redovito sadrze: naziv i mjesto odrzavanja aukcije. Te p~sebna obiljezja mogu biti i nestandardna kvaliteta. a koje bitno utjecu na njezinu vrijednost (npr. i to u tocno odredeno vrijeme i na odredenornu mjestu kako je to prethodno objavljeno u aukcijskoj listi. ne preuzima odgovornost za kvalitetu kupljene robe niti dopusta naknadne reklamacije jer se smatra da je kupac robu vidio prije aukcije i da je bio upoznat s njezinom kvalitetom. Aukcijsko nadmetanje se i ovdje namece kao najbolji nacin brze prodaje i utvrdivanja realne cijene jer se radi 0 ostecen]u ciji utjecaj na cijenu nije rnoguce sasvim precizno odrediti. individual no odredenje iii pak laka pokvarljivost (npr. ribe). skulpture. sirove koze. Stoga je svako pakiranje realne robe (tzv. i ako to karakteristike robe omogucuju. umjesto izlaganja robe ponekad je dovoljno predoCiti sarno uzorke. urnjetnicki predmeti). neka prava (npr. aukcijsko nadmetanje te isporuku i placan]e predmeta auktijske prodaje. weight note) i redni broj s naznakom kvalitete i kolicine. duhana. itd. roba s greskorn i sl. Uza sve uobicajene promidzbene aktivnosti potrebno je objaviti i tzv. Kljucna svojstva realne robe koja se prodaja na drazbama jesu neujednacena kvaliteta. U tu skupinu zatim rnozerno ubrojiti robu koja je lako pokvarljiva. i realna roba i usluge i prava. itd. Priprema aukcije zapocinje dopremom prodavateljeve robe na drazbu. Iznos pologa razlikuje se prema vrsti robe i aukcije te se rnoze kretati od simbolicnih iznosa pa sve do 20-30% vrijednosti zakljucnice . Havarirana roba. ali i stvoriti sto veca konkurencija kako bi se postigla i sto realnija trzisna cijena. Cijenu je tesko odrediti zbog vel ike i brze fluktuacije u ponudi i potrazn]i iii zato sto roba ima neke posebne karakteristike koje je tesko objektivno kvantificirati. usluge (npr. vuna. roba ostecena u prijevozu. Cjelokupni postupak prodaje robe na aukcijama rnozemo analizirati kroz tri faze: fazu pripreme aukcije. 1996. predmeti povijesne iii kolekcionarske vrijednosti. ribe. i uvjete prodaje na aukciji. i sl. Nabavni posrednici su osobe preko kojih kupci mogu kupovati robu na aukcijama. zaplijenjena roba kao sto su predmeti zaplijenjeni od strane drzavnih organa (npr. Da bi aukcija privukla dovoljan broj potencijalnih kupaca. naznaku mjesta gdje se roba nalazi i vrijeme u kojemu se roba rnoze razgledati prije pocetka aukcijske prodaje.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaie i specllallzlrana trillita u vanjskoj trgovinl Proda]ni su posrednici zaposleni pri aukcijskim organizacijama. lot) drugaci]e kvalitete pa tako i nije zamjenjivo (fungibilno) za neko drugo pakiranje istovrsne robe. drva i drvne grade. razvrstavaju je u lotove odreaene priblizne kvalitete. a koju kupac odbija preuzeti i koju je zato potrebno brzo rasprodati. Prije pocetka nadmetanja za svaki pojedini lot. Robu preuzimaju aukcijski posrednici. riba. ).o predmetu natjecanja i osnovnim uvjetima prodaje. aukcijske liste i poslati ih na adrese svih potencijalnih kupaca. (Reynolds. za neke vrste robe su karakteristicni odredeni gubici u tezinl pa se stoga za njih dopustaju i standardizirani popusti bilo preko cijene iii preko kolicine.

e-marketing). Moze se ipak reci kako su najbolji ucinci postignuti u elektronickorn trgovanju (eng!. rnoze se dogoditi da prodavatelji ne znaju za sve njih. direktnim marketingom (one-toone marketing). Razumije se. 2000. Computer Reservation System . '~. Sjedne je brz prijenos informacija. On je unio potrebnu dinamiku. tako se ubrzava i pojeftinjuje poslovanje. U uzern smislu rijeci. priblizava i svom teorijskom idealu. dakle do horizontalne i vertikalne integracija sa svim sudionicima poslovnog procesa i virtualne interorganizacijske suradnje brojnih organizacija (Srica i Sprernic. svi daljnji troskovi i rizici prelaze na kupca. U prvoj se fazi tvrtka informatizira ali se jos uvijek ne dira unutarnja organizacija i temeljni poslovni procesi. U novije vrijeme pojavili su se i koncepti elektronickog poslovanja izrnedu kupaca (eng!. sto je veci broj kupaca i prodavatelja. str.:. 2001. Kako bi to saznali. kupac iii njegov agent od aukcionara dobiva poseban kupoprodajni ugovor. to su i osnovni razlozi zbog kojih jos uvijek postoje i odredeni otpori prema tom naCinu trgovanja. businessto-customer iii model B2C). :1 i u i: smatra prodanom u tn:inutku kad voditelj proglasi prihvat najbolje ponude. • . Ako se placena roba ne preuzme u odredenom roku. k i. 5to je vise prodavatelja.. dakle sluzi se tzv.. pravi zamah elektronickog poslovanja zapocin]e u devedesetim godinama.. 4). upoznavanje s razliCitim kulturama itd. S druge strane. fakture.. Ako je utvrdena minimalna cijena i ako takva cijena nije postignuta. Zakljucnica sadrfi sve bitne podatke 0 sklopljenom poslu i potvrdu]e da je ostvarena aukcijska kupoprodaja robe. trzistu savrsene konkurencije. . f':' VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini [. Najcesce su to razne prijevare. Naime. dio su uvjeta aukcije. stvaraju se nove poslovne rnogucnosti. Uz odredenu dozu Ijudima prirodenoga konzervatizma. 78-79). ima dvije strane medalje. U treco] se fazi . 84). unosi stvaralacki nemir i na kraju donosi i prednost pred konkurentima. nisu nasli svoje mjesto. obmane. prilagodljivost i otvorenost poslovanja tako da prodavatelji iz cijelog svijeta mogu iznijeti svoje ponude kao sto i kupci mogu plasirati svoje narudzbe te iznositi svoje zel]e i zahtjeve za kupnju odredene robe.. S druge su strane rizici koje donosi upravo otvorenost Interneta. roba ce se povuci s aukcije i ponuditi na sljedeco] aukciji. 2000. 3. ovisno 0 utvrdenim uvjetima aukcijske prodaje. povezanost s cijelim svijetom. Proces usvajanja poslovanja putem Interneta najcesce se dogada u cetiri faze. na kraju. Danas gotovo da nema podrucja poslovanja u kojernu inforrnaticka i rnrezna racunalna tehnologija. Vise kupaca znaCi vecu potrazn]u. e-exchanges) te u racunalnim rezervacijskim sustavima (eng!.~~"~~~ ' . prelazi na elektronicko poslovanje orijentirano prema kupcu (engl. sto sve rnoze zavrsiti velikim financijskim gubicima l/ili narusavanjern necije privatnosti. str. Customer to business iii model C2B) (Afuah & Tucci. Hektronicko poslovanje ubrzava poslovne procese. elektronickorn marketingu (eng!. itd. to su veci i transakcijski troskovi i veci gubitak vremena. kad postoji vrlo velik broj kupaca. saznati sto zele (nude). Customer to customer iii model C2C) i elektronickog poslovanja kupaca prema kompanijama (engl. - '~:\~: . moraju ih kontaktirati preko Web stranica.I '( ~j. ostvaruju se i bolji poslovni rezultati. pa je moraju usvojiti svi gospodarski subjekti koji su orijentirani na rast i razvitak. . . Elektronicko trgovina Pocetke elektronickog poslovanja nalazimo u sezdesetirn godinama dvadesetog stoljeca kad su pojedine tvrtke pocele izmjenjivati ponude. (Panian. telecommerce). tzv. Meautim. aukcijsku zakljucnicu. poslovni koncept u kojemu tvrtka svojim krajnjim kupcirna pristupa izravno. a kupac ju rnoze podici tek kad obavi placan]e. Po zavrsetku aukcijskog sastanka. a time i koncept elektronickog poslovanja. Kljucni razlozi za to su ekonomske naravi: jer to rade i konkurenti. Pri tome. kao i svaka druga inovacija i tehnologija. Prema tome i Internet.. Opcenito govoreCi. business-to-business iii model B2B). kao nikad do sada. poboljsava se konkurentska pozicija tvrtke i. Iednako tako. Internet je temeljna infrastruktura elektronickog poslovanja i medij koji je omoguCio stvaranje bezbrojnih virtualnih poslovnih veza. aukcionar rnoze ali ne mora objaviti i ime kupca. a postizu i nizu cijenu. U cetvrto] fazi dolazi do potpunog prijelaza na elektronicko poslovanje s okolinorn (engl.. pri prevelikom broju prodavatelja dogada se da kupci ne znaju za sve prodavatelje. a veze se uz masovnije koristen]e Interneta kao svjetske inforrnaticke rnreze.~' ". Aukcija zavrsava onda kad je sva roba prodana iii kad je povucena. e-banking. Do trenutka placanja roba je uskladistena na teret i rizik prodavatelja. definiramo ga kao suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike i internetske tehnologije. e-commerce. elektronickim poslovanjem nazivamo onaj organizacijski oblik poslovanja koji se u znatnoj mjeri zasniva na uporabi suvremene informaticke tehnologije i odgovarajucih informacijskih sustava. prevelik broj sudionika i usitnjenost trzista nosi i odredene teskoce i neke dodatne troskove. kanala prodaje i lanaca vrijednosti. dinamizira organizaciju. to i kupci imaju vecu rnogucnost izbora. elektronickom barikarstvu (eng!. Razumije se da sve to nosi i dodatna ulaganja. teskoce prilagodbe kao i potrebu za dodatnom izobrazbom zaposlenika. Time se trziste. telebanking). prijenos znanja. smanjuje se rnogucnost pogresaka. Krajnji rokovi u kojima roba mora biti placena te rokovi do kojih placena roba mora biti preuzeta. krade i uniStavanja podataka i 51. narudzbe i ostalu poslovnu dokumentaciju u elektronickom obliku. e-bourses. dati opis trazenih (nudenih) proizvoda.CRS). ali njec je 0 tehnologiji i organizaciji buducnosti. str. Poslije toga slijedi reorganizacija tvrtke prema zahtjevima nove tehnologije i novih poslovnih procesa. elektronickim burzama (eng!.

2.hr). Za donosen]e odluke 0 prijelazu na elektronicki nacin prodaje potrebno je naciniti ozbiljnu analizu troskova i koristi.eon.zastitu tajnosti odredenih informacijskih . -. 27671999/EC) kojom se usva]a vlsegodisnji plan akcije EU u cilju promicanja sigurnije uporabe Interneta. digitalne gotovine i svih drugih nacina poslovanja putem digital nih rnreza (www. govori se u nastavku. sadrza]a fizickih iii pravnih ovlasti od strane odredenih ./ecommerce. Zakon 0 elektronickorn dokumentu. Prvi korak je donosenje odluke 0 uspostavljanju elektronickog prodajnog mjesta i prijelaz na elektronicki nacin trgovanja.manji troskovl ispunjavanja narudzbi buduci da narucivan]s rnoze biti automatizirano . Zakoni su najcesce manjkavi i nedoreceni tako da elektronicko trgovanje nudi i vece moguenosti za izigravanje zakona nego klasicno trgovanje. Electronic Point-of-Sale. manji troskovi prodaje s tim da povecan]s broja kupaca ne zahtijeva nuino i povecanje broja zaposlenih . Elektronicko trgovina na malo Elektronicka trgovina na malo odvija se izrnedu pojedinca koji kupuje neku robu za vlastitu potrosn]u i koji raspolaze odgovarajucorn opremom i virtualnog prodavatelja odnosno elektronickoga prodajnog mjesta (eng!. Zakonske odredbe koje reguliraju elektronicko trgovanje u Republici Hrvatskoj su zastarjele i manjkave. Zakon 0 elektronickorn potpisu. neovisnost i poduzetnost sudionika u trgovackirn poslovima troskova korisnicke podrske (www..globalna dostupnost. podlijeze vrlo strogim regulativama. Najvainije pozitivne znacajke elektronickog trgovanja jesu: brz pristup informacijama tijekom cijele gomne i cjelodnevna dostupnost prodajnih mjesta zastitu nacionalnih interesa pri obavljanju trgovackih poslova (strateski vazni proizvodi kao sto su znanje i tehnologija. Na ovaj nacin trgovanja vezani su i Zakon 0 telekomunikacijama. Kad je pak odluka donesena.hr. a u svrhu sprecavan]a eventualnih ilegalnih i stetnih.osobnih podataka. e-POS). hgk. Jednako kao i u klasicno]. . Ti se rizici odnose na: .jeftiniji marketing koji uz to dopire do brojnije rnoguce klasicnirn putovima - rnogucnost osobnog pracenja ponasan]a kupaca od njihova prvog klika rnisern pa sve do konacne kupnje pruzan]e boljih usluga kupcima i rnogucnost kreiranja vlastitih baza podataka i obrade njihovih informacijskih sadrza]a cirne se poticu kreativnost. telekomunikacije i slicno).smanjenje htm). Zakon 0 zastiti . godine (Decision No. . i u elektronicko] trgovini razlikujemo trgovinu na malo i trgovinu na veliko. 3. naoruzan]e. Primjena suvremene informacijske tehnologije u trgovanju priblizava nas idealnom trzistu. Takvu odluku donosi odgovorna osobatli tijelo u trgovacko] tvrtki.1'. daje nam odredene prednosti ali nosi i odredene mane i rizike od trgovackih malverzacija i zloporaba.zastitu privatnosti pojedinca rnoguce zloporabe osoba iii drzav. i to na osnovi analize ciljeva ko]e se zeli ostvariti uspostavljanjem elektronickoga prodajnog mjesta. Zakon 0 autorskom pravu itd. Uporabu pametnih (smart) kartica./ecommerce. transfer elektronickih novcanih sredstava. Hektronicko trgovanje prate i neke potencijalne negativnosti koje proizlaze iz povecanja rizika od zloporabe informacijske tehnologije. Odredena prepreka razvitku elektronicke trgovine u RH je i monopol davatelja telekomunikacijskih usluga kroz fiksnu mreiu. 0 ta dva oblika trgovine kao i 0 elektronickirn aukcijama. Pojam elektronicke trgovine i pravna regulativa Elektronicko trgovanje oznacu]e kupnju i proda]u dobara i usluga kao i transfer novcanih sredstava uz pomoc digitalnih komunikacija.otvorenost novim trzistirna poslovnih prilika i trajno stvaranje i iskoristavan]e novih publike nego sto je . To ukljucu]e sve vrste kupnji i prodaja proizvoda i usluga putem Interneta.hr. U suprotnom. Vjerojatno najvazniji propis iz te domene je odluka Europskog parlamentai Vijeca iz 1999. rijec je 0 unutarnjoj trgovini. radi se vanjskotrgovinskom poslu odnosno vanjskotrgovinskoj transakciji. ne samo u Hrvatskoj vee i u svjetskim razmjerima. (www.i . Ako su oni rezidenti iste zemlje.eon. Svijest 0 tome da je elektronicko poslovanje stvarnost i realna cinjenica [os nije dovoljno sazrela. Iznimka je podruc]e Europske unije buduci da vecina robe kojom se trguje elektronicki.kontrolu podmirivanja obveza iztrgovackog posla poslovnim partnerima . Zakon 0 elektronickorn poslovanju. htm).osiguranje podataka od unistenja . samo uspostavljanje elektronickog prodajnog mjesta ostvaruje se u cetiri koraka.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaie i speciializirana triista u vaniskoi trgovini i~ 3. Sklapanje ugovora 0 kupoprodaji u RH uredeno je Zakonom 0 obvezatnim odnosima i Zakonom 0 trgovini koji su konzervativni i ne isticu posebnosti elektronickog trgovanja.

Model klupske trgovine takoder ne nudi nikakve tehnoloske inovacije vee je rijec 0 specificno] marketinsko] strategiji trgovanja.tva. Model dispecerske prodavaonice je slican modelu partnerskih prodavaonlca.~lh trgovackih tvrtki i virtualnih prodavaonica ko]e uopce nemaju fizickog skladista niti troskova koji iz njih proizlaze. Elektronicki nacin trgovanja zahtijeva i promijenjenu kvalifikacijsku strukturu prodajnog osoblja ko]e mora steel i dodatna znanja potreb~: za . grafika i animacija su nezaobilazne na prornidzbenim Web stranicama ali su nepotrebne na stranicama koje zamjenjuju poslovnu dokumentaciju (npr. dakle ne smije se dogoditi da se odabere neka vee postojeca adresa.rijec je va~JskoJt~gOVlnl koja se mora odvijati u skladu s propisima relevantnirn za taj oblik trgoVlne. osobi i organizaciji cija je to adresa.u ~ustavu. pada u drugi plan.upo. To mora biti trajna zadaca jer 0 njoj ovisi kvaliteta i uCinkovitost elektronickog trgovanja. Dakako. Web stranice ciji se sadrza] rijetko iii cak nikad ne azurira. ko]a pri~uplja upite i narudzbe kupaca i prosljeduje ih ostalim su~adnickim pro. Pri tome je vrlo vazno potencijalnoga kupca uvjeriti u punu sigurnost svih kupoprodajnih i financijskih transakcija. je razlog~ taj model pogodan za primjenu samo u slucajevirna kad su poduzeca tako velika da sama za sebe cine dovoljno veliko triiste.(VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Nacini prodaie i specijallzirana triista u vanjskoj trgovini !. Osnovno je da djelatnici steknu uvid u novosn sto ih ~ono. Elektronicko trgovino no veliko Elektronicka trgovina na veliko je oblik prodaje robe koja nije na.mijenjena konacnoj potrosnji nego daljnjoj prodaji iii industrijskoj . oni se pornicu prema izrazito trzrsno orJJe~tlran. .ostor~ tako ~a postO}I ~I~ velektronlc. j:~ ~e trgovina ostvaruje unutar virtualnog pr.~osebn. 3 v. Model trgovine u korisnickirn skupinama je zapravo sofisticirana rnarketinska strategija trgovanja koja se temelji na primjeni internetskog servisa rada u koris- nickim diskusijskim skupinama. 71-73). 3. vrste) elektronickoga prodajnog mjesta vrlo vazan za uspjesno poslovanje.rad u no~ vim uvjetima. forrnulare za placan]e itd. pon~de. zbog sporosti i kompliciranosti. Ona treba biti i originalna.~avaonlca~a . elektronickirn je putem uputno nuditi prvenstveno one proizvode i usluge koje kupci mogu i zele kupovati on-line. Drugi je korak prikljucak na Internet i otvaranje internetskog racuna kod odredenog davatelja internetskih usluga (providera) zbog odgovarajuceg Web mjesta odnosno Web adrese. rnoraju biti upoznati s osnovama uporabe Interneta i alatima sto su im ~ri ~ome na rasp~laganju. odnosno proda]a. Adresa treba biti nedvosmislena i atraktivna. dobio informaciju 0 sadrzaju. Razlikuju se ovisno 0 tome na koji su segment triista orijentirane: Model partnerskih prodavaonica se rabi u slucaju kad je odredena prodavaonica sastavni dio nekoga prodajnog lanca iii na neki drugi nacin suraduje s drugim prodavaonicama pa tako nadopunjuje vlastiti prodajni asortiman elementima ponude partnerskih prodavaonica. S razvojem elektronickog trgovanja mijenjaju.lm aktivnostima. Treci korak je kreiranje vlastitih Web stranica. lz tih. kreativno. 2000. Naime.) jer kupci. Ona najprije treba biti informativna kako bi potencijalni korisnik. Elektronicko je trgovanje zahtjevan i opsezan posao i zato je odabir oblika (modela. obavlja prema posebnim zahtjevima kupaca. Do sada je razvijeno rnnostvo takvih oblika od kojih su najvainiji: tradicionalna on line prodavaonica. Model prodavaonice "po mjeri" primjenjuje se u slucajevirna kad se prodaja . bilo da se ra?i 0 . Cetvrti je korak odrzavan]e Web stranica azurnirn i aktualnim.. dok samo trgovanje. Osnovna je razlika da u modelu dispecerskih prodavaonica postoji jedna 'glavna' prodavaonica. . • .ruje prodaja.rabl. . Jednostavno mora biti i informiranje 0 svojstvima ponudenih proizvoda.. odnosno dispecersko mjesto. Najbolji se ucinci postizu nudenjern mogucnosti pretrazivanja putem izbornika. a neke poslovne aktivnosti ko]e su bile od posebne ~az~ostl ~ tradicionalnoj trgovini. ? 3 Intranetje unutarnja mreia neke tvrtke koja funkcionira na nacin sliean i kompatibiIan Internetu. se ~vjeti v~~govan!~p~ ta~o i prodavateljevi prioriteti. vizualno efektno ali i bez suvisnog pretjerivanja s grafikom i animacijom koje znatno usporavaju prijenos stranica rnreznim kanalima. Treba reel kako je korisnik relativno slobodan pri odabiru svoje Web adrese ali ipak treba paziti na nekoliko Cimbenika. rnjesovita realno/virtualna prodavaonica te potpuno virtualna prodavaonica. Model intranetske prodavaonice podrazumijeva postojanje intraneta u CIjem se razmjerno uskom krugu ~s. prividno. . vee iz samog naziva. danas to vise nisu. One moraju biti nacinjene profesionalno. Pri tome je u prvom planu razvijanje raspra~a o odreaenim temama koje ce kasnije rezultirati trgovinom. Uz to je u njih potrebno razviti i svijest da ~~o opera~lvn~~ poslova koje su dosad oni obavljali.3.om asortimanu postojece robe iii 0 proizvodima koje tek treba izraditi (Panian. Opcenito. mogu otic: na stranice konkurencije. u nekim primjerima cak i groteskne.s~ elektronicko trgovanje te da razumiju njegove prednosti. odnosno menija. str. preuzimaju racunala a da njrrna ostaje vise vremena za obavljanje zahtjevnijih trgovackih poslova. kontraproduktivne su. Kao primjer moiemo navesti aktivnosti skladistenja i upravljanja zalihama robe koje danas gube ~a ~aznosti. Ta] model pretpostavlja osnivanje i odrzavan]e takozvanih potrosackih elektronickih klubova. . ~~o ~u prodavatelj i kupci rezidenti razlicitih zernalja.

Pri elektronickorn trgovanju radi se 0 virtualnirn prodajnirn mjestima iii organizacijama bez ikakvih fizickih skladista. elektronicke razmjene podataka (Electronic Data Interchange . Standardan tijek funkcioniranja svih vanjskotrgovackih poslova odvija se na sljedeci nacin: kupac zahtijeva prodavatelja ponudu prodavatelj dostavlja kupcu ponudu kupac prihvaca ponudu i vraca je prodavatelju prodavatelj sal]e kupcu fakturu. naru~!~i (ORDERS)i ugovora u forrni standardiziranih EDI poruka I dokumenata. ako su svi oni medusobno urnrezeni. itd.ne informacije sa svim ostalim sudionicima u poslu: bankom.. Program ih pretvara u standardizirane simbole. snizen]e troskova i povecan]e ucinkovltosti postiiu se povezivanjem trgovackih sustava s racunalnim rezervacijskim sustavima. Prodavatelj je samo posrednik izmedu proizvodaca i kupca kOii. otpremnica.EDI). International Standards Organization. nudeci im dvije moguenosti za naruCivanje: katalog nudenih artikala i/ili usluga i formular s "kucicom za trazenje". npr. poruku ko]a Je dokaz 0 carinjenju (CUSREC).- •. otpremnik osigurati robu koristenjem dva standardi:ir~na EDI~~CT dokumenta: police osiguranja (lNSDPE) i dokumenta za placan]e premlJ~ ~PR~AID). a potom se isprava salje odreden~~ sudioniku u poslu. Kako bi privukao kupce. Brzina iii promptnost isporuke robe. nagradni natjecaji i igre. spediteru. tzv. a natrag dobiti i elektronicku. U slucaju usluga. najcesc.SAD ga je prihvatio 1992. a povecava ucinkovitost. can nom I oslovnim partnerom u inozemstvu te da oni imaju i prograrnski paket standar~iziranih vanjskotrgovinskih dokumenata i poruka. razumije se. placanje i carinjenje robe. robu koju prodaje. koder je neophodno da takva veza postoji s otpremnikorn. U trgovini se danas rabi sustav EDIFACT (EDI for Administration. Na taj se nacin mogu razmjenjivati standardizirani doku~enti i poslov. Vee smo rekli kako se prodavatelji potencijalnirn kupcima predstavljaju svojom pocetnorn Web stranicom (eng].m~ke Iii online distribucije znanja i usluga. Tako ce npr. On je ispunjava unoseCi podatke iz konkretnog posla. jeda_nje ~d bitnih faktora kvalitete trgovacke usluge. Dobri primjeri su razne skole I tecajevr. Home Page). Izvorno je EDI razvijen za potrebe razmjene podataka unutar svjetske mreze bankarskih institucija (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications . Da bi se neki vanjskotrgovinski posao mogao obaviti elektronickirn putem trebno J'e da svi kljucni sudionici u poslu budu medusobno urnrezeni. Za komunikaciju s prijevoznicima koristit ce se cijeli niz standardiziranih poruka kao sto su plan isporuke. vidi. to se obavlja tako da sudionik u vanjskotrgovinskom poslu unese u racunalo naziv dokumenta. povla~i za sob~~ i vecu razinu zaliha. kalkulacija prijevoza. besplatne aukcije. an. i . .. odnosno e!ek~o. Ipak: informacijska tehnologija na podruc]u usluga najbolja rjesenja nudi . . a neki od marketinskih nacina za privlacen]e kupaca jesu akcijske prodaje. c! ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) . koji je upucuje nekom drugom. carmi itd. pon~da(QUOTES). i n~. prodavatelj se mora izdvojiti od svih drugih trgovaca. Commerce and Transport)" koji je prihvatila i Medunarodna organizacija za standarde (eng!. poslovnirn partnerom itd. ISO) koja dopusta njegovo koristenje u ovim podrucjirna: carinskom poslovanju financijskom poslovanju graditeljstvu industriji mirovinskom osiguranju otpremnlstvu i prijevozu robe trgovini turizmu 4 Standardi za elektronicku razmjenu podataka razvijani su neovisno i u SAD-u i u Europi a OUN ih je 1987. om. Pri carinjenju elektronickim se putem rnoze p~sl~ti carinska deklaracija (CUSDEC). ~~ . U zavrsno] fazi posla naplata i placanje se takoder rnoze obaviti elektronickorn razmjenom standardiziranih poruka i dokumenata. 1 ._. i na ekranu se pojavljuje standardna tiskanica fakture. Tehnicki. fakture (lNVOIC). nakon cega slijedi isporuka. Svaki elektronicki dokument ima standardizirani oblik i naziv tako da su bitno smanjene rnogucnosti pogresaka zbog veceg broja ponavljanja i odasiljan]a op U sustini isti slijed dogadanja imamo i u elektronicko] trgovini s tom razlikom sto su poslovne elektronicke poruke posebno standardizirane i sto se izmjenjuju posebnim sustavom. Tapo . bk . odnosno pruzan]a usluge. besplatne dodatne usluge.~ sf~r~ trgovine softverom i pruzanjern softverskih usluga. npr. Uz uvjet da je marketing prodavatelja urodio plodom. npr. U klasicnorn poslovanju brzina isporuke. can nom..zdravstvenom osiguranju. rnoze se pristupiti i sklapanju kupoprodajnog posla.SWIFT) i rnreze zrakoplovnih kompanija (SITA) itd. tecajevi stranih jezika. . izvjesta] 0 prispijecu posiljke. Tako se snizavaju troskovi poslovan]a. npr. Uz to je usko vezano I odrzavanje optimalnih zaliha.zaposljavanju Naeini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini Razumije se da elektronickog trgovanja na veliko nema bez prodavatelja i kupaca koji posjeduju odgovarajucu opremu i programe i koji su medusobno umrezeni.e. Elektronicka tehnologija se primjenjuje u fazi pripremnih radnji vanjskotrgovinskogposlazaslanje i ~rimanje~~ita(:ARTIN). U osnovi svega treba biti kvaliteta ponude. objedinio u sustavnazvan EDIFACT. itd.

. pravila i konvencije 2. I I I I \ t: I.1. Meaunarodni trgovacki obicaji. Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini . Rizici i politika rizika u vanjskoj trgovini 6. Poslovne isprave u vanjskotrgovinskom poslovanju 4. Cijene i kalkulacije u vanjskoj trgovini 3. Instrumeriti placanja u vanjskoj trgovini 5.

III. Peslevcnle poduzece u vonjsko]
trgovini
U prethodnim poglavljima obradili smo osnove medunarodnoga gospodarskog sustava, hrvatski carinski, devizni i vanjskotrgovinski sustav te nacine ugovaranja poslova i specijalizirana trzista u vanjskoj trgovini. U ovom cerno poglavlju obraditi meaunarodne trgovacke obicaje, pravila i konvencije, cijene i kalkulacije, poslovne isprave, instrumente placan]a, poslovne rizike i osiguranje od rizika kao i kupoprodajne ugovore u vanjskoj trgovini.

1. Medunorodni trqovocki obicoji, provilo, konvencije i norme
Svjedoci smo kako suvremeni svijet sve vise postaje jedno veliko, global no, trziste robe i usluga. U razmjeni na takvu trzistu sudjeluju poslovni Ijudi iz svih krajeva svijeta koji se razlikuju po tome sto potjecu iz razlicitih kultura, razlicitih [ezicnih i pravnih sustava, ispovijedaju razlicite religije itd. lako razlike poticu trgovinu i pridonose njezinu rastu, one ipak mogu stvarati i razlicite teskoce i nesporazume koji onda opet dovode i do nepotrebnih i skupih sporova. Iz tih je razloga poslovna praksa stalno tezila stvaranju odredenih pravila i kodeksa ponasan]a kako bi se poslovanje i olaksalo i ubrzalo.

1.1. Medunarodni

trqovocki izrazi (INCOTERMS)

Uredno ispunjavanje svih obveza iz vanjskotrgovinskih kupoprodajnih ugovora lakse je ako su jednoj i drugoj ugovornoj strani potpuno jasne odredbe i kad ih oba partnera jednako turnace. Kako su poslovni partneri iz razlicitih zernal]a, trgovacki obica]i i propisi koji ureduju tu materiju u njihovirn zemljama mogu

se znatno razlikovati, a to onda povecava i rnogucnost nastanka nesporazurna
i izbijanja sporova. Kako bi se izbjegla razlicita shvacanja, nejasnoce i sporovi

( VANJSKOTRGOVINSKO

POSLOVANJE

)

Poslovanje poduzeca u vanjskol trgovini

pri turnacenju nekih najvaznijih obveza iz kupoprodajnih ugovora, trgovack a je praksa stalno trazila nacina za njihovu unifikaciju. U tu su svrhu stvoren ~ed~n~rodni trgovacki izrazi za i:poruk~ robe (lncoterrns), Jedinstvena pravil~ ~obl~aJI za doku~entarne akreditive, ledinstvena pravila za inkaso dokumente I jedinstvena pravda za bankarske garancije. . Kako bi se preciz.no razgranicile obveze prodavatelja i kupca u pogledu Isporu~e robe te d~ bi se smanjila rnogucnost izbijanja sporova, Medunarodna trgovacka komora IZ Pariza (MTK) je jos 1936. objavila i trgovcima ponudila na uporabu skup trgovackih izraza (paritetnih klauzula) koji do detalja precizno razgranicu]u troskove i rizike isporuke robe na onim mjestima (u lukama n ?ranici, ko~ prijevoz~ika, itd.) na kojima se takve isporuke u praksi najc~sc: I dogovaraju. Ta pravda su nazvana Medunarodni trgovacki izrazi (lncoterms . - International C~mmercial Terms). ad prvog objavljivanja do danas pravila su, sh~dno ~r~mjenama tehnologijama proizvodnje, prijevoza, pakiranja, ~om~.nl.Clranja I drug0n:" vise puta mijenjana i dopunjavana. Posljednja revizija !e ~cmjena ~OOO. godine. Izvorno se objavljuju na francuskom i engleskom jeziku, a nacionalns trgovinske komore ih objavljuju i u sluzbenom prijevodu na jezik svoje zemlje.
~v

. Incoterms je dakle skup trgovackih izraza koji precizno odreduju mjesto Isp~r~k~ robe, p~djelu troskova izmedu prodavatelja i kupca te precizno definiraju rnjesto I trenutak prijelaza rizika vezanih za robu koja je predmet kupo~rodaje .. ~ndirektno, ti izrazi odnose se i na prijevoznike', otpremnike, luke I ~nstanlsta, pomorske agente, carinske organe, osiguravajuca drustva, poduzeca za ugovornu kontrolu kakvoce i kolicine robe u medunarodnom prometu i na sve ostale sudionike u vanjskoj trgovini. Trgovci ih redovito :tavlja~u u svoje.kup_oprodajne ugovore, a nalazimo ih na gotovo svim ispravama IZ vanjskotrgovinskih poslova, npr. na fakturama, bankovnim dokumentima carinskaj deklaraciji itd. tako da svatko tko se, na izravan iii na neizravan nacin, bavi poslovima vanjske trgovine mora poznavati osnovno znacenje tih klauzula. S pravnoga gledista, pravila Incotermsa su trgovackl obicaji, dakle ne obvezuj~ u.~aprijed nego obvezujucirn postaju tek ako i kad oba ugovorna partnera izrijekorn ugovore njihovu primjenu i unesu ih u kupoprodajni ugovor. U pr~ksi se to ~ini upisivanjem engleske kratice dogovorenog izraza (npr. FOB, ClF, itd.) uz..koju se obvezno navodi i ime mjesta u kojemu se roba isporucuje (npr. CIF Rijeka, FOB Hamburg, itd.) te naziv zbirke po kojoj se izraz treba ~umaciti (lncoterms 2000 iii skraceno Inc. 2000). Dakle, umjesto da prodavatelj I k~.p~c ~adu?acko .i nasiroko opisuju kako npr. robu treba isporuciti na brodu u rijecko] luci te koje su obveze prodavatelja a koje kupca, riskirajucl pri tame

da se zbog razlicitih jezika, obicaja i pravnih propisa dogode nesporazumi i izbiju sporovi, oni u ugovor jednostavno unose izraz " .... isporuka FOB Rijeka Inc. 2000". U reviziji iz 2000. godine ima ukupno 13 izraza (paritetnih klauzula). Svrstani su u cetiri skupine koje se oznacavaju pocetnirn slovima kratica engleskih naziva odgovarajuCih paritetnih klauzula. To su skupine E, F, C i D. U skupini E ima samo jedna klauzula ko]a se rabi u razlicltirn varijantama i koja se oznacava kraticom EXW. U skupini F ima tri klauzule: FAS, FCA i FOB. Za sve njih je karakteristicno da glavni prijevoz i osiguranje robe nisu ukljuceni u dogovorenu cijenu. Skupinu C cine cetiri klauzule: CFR,ClF, ClP i CPT. Zajednicko im je da glavni prijevoz placa prodavatelj s tim da po klauzulama CIF i CIP prodavatelj mora platiti i trosak osiguranja robe. Skupinu 0 cini pet klauzula: OAF, DES, DEQ, DDP i DDU, a zajednicko im je da prodavatelj snosi sve troskove i rizike otpreme robe do odredista, U nastavku cerno kratko prokomentirati osnovne obveze prodavatelja i kupca prema svim spomenutim izrazima. 1. EXW (Ex Works) .., named place; Franko tvornica .., naznaceno mjesto Izraz "franko tvornica" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kad robu, u dogovoreno vrijerne, stavi na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama (npr. u radionici, skladistu, mlinu, plantazi iii rudniku) u dogovorenom mjestu (gradu). Prodavatelj je duzan robu ocariniti za izvoz ali je nije duzan utovariti niti platiti trosak utovara na prijevozno sredstvo. Dakle, obveze prodavatelja po toj klauzuli su minimalne, a obveze kupca maksimalne. Ako je npr. isporuka dogovorena u tvornici u Zagrebu, u ugovor trebanapisati tt •• isporuka feo tvornica Zagreb, Inc. 2000".

2. FCA (Free Carrier) .... named place; Franko prijevoznik ... naznaceno mjesto
Izraz "franko prijevoznik" znaCi da je prodavatelj duzan isporucit] robu kopnenom prijevozniku kojeg je odredio kupac, i to na dogovorenom mjestu. Roba treba biti izvozno ocarinjena. Nakon sto je raba utovarena u dogovoreno prijevozno sredstvo (odnosno nakon sto je predana zeljeznlci na utovar), svi sljedeCi troskovi i rizici vezani za otpremu robe prelaze na kupca. Taj se termin rabi u kopnenom i u kombiniranom prijevozu. Ako je npr. isporuka dogovorena na kamionu u Torinu, u ugovor treba napisati " ..isporuka fea Torino, Inc. 2000".

3. FAS (Free Alongside Ship) ... named port of shipment; Franko uz bok broda ... naznacena luka otpreme
Izraz "franko uz bok broda" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada do dogovorenog dana i na svoj trosak i rizik robu postavi uz bok broda u dogovorenoj luci otpreme robe. ad tog trenutka kupac snosi sve troskova i rizike od gubitka iii ostecenja robe. Termin FAS trazi da prodavatelj ocarinirobu za izvoz. Taj termin rnoze se rabiti samo za pomorski iii rijecni prijevoz.

U praksi ih zato nazivaju i transportnim odnosno paritetnim klauzulama.

( VANJSKOTRGOVINSKO

POSLOVANJE

)
ugovor
treba napisati "...

Poslovanje

pciduzeca u vanjskoj

trgovini

Ako je npr. isporuka dogovorena u rijeckoj luci, u isporuka FAS Rijeka, Inc. 2000".

~
"

"

4. FOB (Free On Bord) ... named port of shipment; Franko brod ... naznacena ukrcajna luka .
"Franko brod" znaCi da je prodavatelj duzan, do dogovorenog trenutka, na svoj trosak i rizik ukrcati robu na brod u dogovorenoj luci otpreme. Prodavatelj treba snositi i trosak izvoznog carinjenja. Nakon sto prodavatelj ukrca robu na brod, sve daljnje troskove otpreme robe preuzima kupac. Rizici od gubitka iii ostecenja robe prelaze na kupca u trenutku kad roba tijekom ukrcaja prijede ogradu broda na koji se ukrcava. Taj se termin rnoze upotrebljavati samo u pomorskom iii rijecnorn transportu. Ako se radi 0 uvozu iz Njernacke, u ugovor bismo npr. unijeli izraz " ... isporuka FOB Hamburg, Inc. 2000".

svoj trosak je izvozno ocariniti, snositi sve troskove i rizike do isporuke (predaje) robe prijevozniku te snositi trosak ukrcaja i troskove prijevoza do dogovorenog mjesta odredista. Kupac snosi i sve rizike ko]i nastaju nakon sto je roba predana (prvom) prijevozniku odnosno nakon sto je.~krcana ~a ~~ijev?zno sr~dstvo ..To vrijedi i ako prijevoz do ugovorenog odredlst~ 0vb~vl!~.vlse pr.IJ:vo~nlka. TaJ se termin rnoze rabiti za sve vrste transporta, ukljucujuci I kornblnirani. Moguca formulacija u primjeru izvoza u Njernacku bila bi " ... isporuka CPT

8. CIP, (Carriage and Insurance Paid to) .., named place of destination; vozarina i osiguranje placeni do ... naznaceno mjesto odredista
lzraz "vozarina i osiguranje placeni do ..." znaci da [e prodavatelj duzan robu izvozno ocariniti, pribaviti prijevozno sredstvo i na svoj trosak i rizik dopremiti robu do prijevoznika, predati robu prijevozniku te snositi i troskove prijevoza potrebne da se roba dopremi do imenovanog odredista. To znaci da kupac snosi sve rizike i dodatne troskove koji nastaju nakon isporuke robe. Prema CIP-u prodavatelj mora platiti osiguranje robe koje pokriva rizik za izgubljenu iii ostecenu robu prilikom prijevoza. Kupac mora imati na umu da je prema ClP terminu prodavatelj duzan osigurati robu samo s minimalnim pokrlcem, Taj se termin rabi za sve vrste prijevoza, ukljucujuci i kombinirani. Za izvoz u Madarsku formulacija bi mogla biti " ... isporuka ClP Budapest, Inc. 2000".

Frankfurt, Inc. 2000".

5. CFR (Cost and Freight) ... named port of destination; Cijena i vozarina '" naznacena luka odredista ~
lzraz "cijena i vozarina" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kad robu na svoj trosak i rizik ukrca na brod koji je sam rezervirao te kad plati vozarinu i druge troskove potrebne za dopremu robe u imenovanu luku odredista. Rizici gubitka iii ostecen]a robe prelaze s prodavatelja na kupca u trenutku kad roba, tijekom ukrcaja, prijede ogradu broda u ukrcajnoj luci (kao i pri izrazu FOB). Prema CFR terminu prodavatelj je duzan obaviti i izvozno carinjenje robe. Termin se rnoze rabiti samo za pomorski i rijecni prijevoz. U primjeru izvoza robe u SAD, puni naziv tog izraza bio bi npr. " ... isporuka CFR New York, Inc. 2000".

9. OAF (Delivered at Frontier) '" named place; lsporuceno na granici ...

6. CIF (Cost, Insurance and Freight) ... named port of destination; Cijena, osiguranje i vozarina ... naznacena luka odredista
"Cijena, osiguranje i vozarina" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada, do dogovorenog dana, ukrca robu na brod u dogovorenoj ukrcajnoj luci. Prodavatelj mora platiti sve troskove doprerne do luke, snositi lucke troskove, rezervirati potreban brodski prostor, ocariniti robu za izvoz i snositi troskove carinjenja, snositi troskove ukrcaja robe na brod te platiti vozarinu potrebnu da se roba dopremi u imenovanu odredisnu luku. Rizik od gubitka iii ostecenja robe prenosi se s prodavatelja na kupca u trenutku kad roba prijede ogradu broda u ukrcajnoj luci. Prema CIF-u, prodavatelj mora platiti osiguranje od gubitka iii ostecen]a robe za cijelo vrijeme prijevoza. Prodavatelj je duzan osigurati robu samo s minimalnim pokricern. CIF termin moze se rabiti samo za pomorski i rijecni prijevoz. U slucaju izvoza robe u Britaniju, puni naziv tog izraza bio bi npr. " ... isporuka CIF London, Inc. 2000".

naznaceno mjesto na driavnoj granici Termin "isporuceno na granici" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke robe kad, u dogovorenom roku, robu stavi na raspolaganje kupcu na prijevoznom sredstvu, neistovarenu i izvozno ocarinjenu na granicnorn prijelazu, na uobicajenomu mjestu sa svoje strane granice. To znaci da sve troskove i rizike snosi kupac sve do isporuke na dogovorenom mjestu na granici. Taj se termin rnoze rabiti za sve vrste transporta u sluca]u kad se roba isporucu]e na kopnenom granicnom prijelazu. U primjeru izvoza u Sioveniju formulacija Macelj, Inc. 2000". bi mogla biti " ... isporuka DAF

10. DES (Delivered Ex Ship) ... named port of destination; lsporuceno na brodu ... naznacena luka odredista ,
Izraz "isporuceno na brodu" iii "isporuceno franko brod" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuku robe kad robu stavi kupcu na raspolaganje na brodu u dogovorenoj i naznacenoj odredisnoj luci. Pri tome prodavatelj snosi sve troskove i rizike vezane za dopremu robe u naznacenu odredisnu luku do dogovorenog vremena. Svi troskovi i rizici nakon toga, npr. troskovi iskrcaja, troskovi uvoznog carinjenja i drugi, idu na teret kupca. Taj se termin rabi kad se roba isporucu]e pomorskim iii rijecnirn putem odnosno u slucaju kombiniranog

7. CPT (Carriage Paid to) ... named place of destination; Vozarina placena do ... naznaceno mjesto odredista "Vozarina placena do ..." znaci da je prodavatelj duian pribaviti robu, na

prijevoza.

Isporuceno na obali . ukljucujuci i trosak uvozne carinjenja robe. ali znacenje nije jednako Drzavarna neocarinjena mjestu i rizike i ~eistovarena a da to cini Prodavatelj iii na obali primjerice.. Inc. snosi moze u luci izraz s americkirn partnerima mislilo jako u kupoprodajnom vazno U praksi unijeti dode do nesporazuma preciznu odredbu oko t~ga na kOJ~ se s partnenma na koje RAFTD. se u 0 tome koji nastaju dopremom robe do kupca.. 2000". Taj termin rnoze se rabiti bez obzira na vrstu prijevoza. Poznate su tzv. OF I neke druge. named place of destination. Kako se u je ?a u se termin rabi samo za isporuku slucaju kombiniranog transporta. 2000". Prodavatelj troskove uvoznog ali kad i robe. Ta] odnosno tsporuceno robu koja trgovackih izraza. kao i troskove istovara a tek potom odluCiti koja bi klauzula bila najbolja. unijeli izraz FCA (fco prijevoznik) " . izricito posla potrebno procijeniti prednosti i nedostatke robe tek kad robu stavi na raspolaganje u naznacenom robe do naznacene kupcu.. u ugovor " . se inace najcesce primjenjuje Incoterms. transportne Na taj bi se nacin klauzule ugovoriti iz skupine klauzule dornaca privreda veci devizni Opcenito govoreci. imenovana luka odrediSta "Isporuceno isporuke na obali dopremom obalu franko obala" odredistu znaci da prodavatelj Prodavatelj odredisne ispunjava uvozno svoju obvezu sto je u interesu i uvoznika i cjelokupnoga ~rvatsko~a g~:p~?arstva . vozarina placena unaprijed) FOB (teo utovareno na prijevozno sredstvo. neocarinjeno ..Usporedba trgovacklh INCOTERMS EXW (fco tvornica) izraza po INCOTERMSU i RAFTAD-u RAFTAD EX ("IZ" . . bolje je rabiti termin DES iii DEQ.. najcesce ravnati po nacelu isplativosti i nacelu pregovaracke snage. Inc.. bilo bi dobro nastoje ugovoriti C bi uvoznici nabavu pak trebali iz grupe robe iz inozemstva na paritetirna iz tih dviju ce rnoci angazirati domacs dornaca osiguravajuca EX Dock (isporuceno na doku) u zemlji uvoza) 2 Zato se u praksi i rabi kolokvijalan izraz "franko skladiste kupca".. hrvatski izvoznik bi pri sklapanju onu transportnu klauzulu i ostvario kupoprodajnih trebao ugovoriti. osiguran]e i vozarina CPT (prijevoz placen do . Stoga je pri pripremi konkretnoga vanjskotrgovinskog trzisnom okruzenju.. osiguran]e i vozarina) sredstva) skladistu iii tvornici) odredistu. named port of destination.. FAS. i usluge prijevoza. DDU (Delivered Duty Unpaid) .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) i druga usluzna poduzeca. vozarina uracunata) FOB (teo utovareno na prijevozno sredstvo.. Inc. sa svojim osiguranja da izvoznici Hrvatski F. na brodu unijeli. rnoguce isporucujs sredstva. isporuka DDU Frankfurt. naznacen tuzemni prijevoznik) FAS (teo uz bok prijevoznog FOB (fco ukrcano na brod) C&F (cijena i vozarina) CIF (cijena. DDP (Delivered Duty Paid) . kad je god rnoguce. Razumije se da slicno zeli i druga strana pa ce se trgovcr.. puni naziv tog izraza bio bi ". isporuka ugovora FAS (fco uz bok broda) FOB (feo brod) CFR (cijena i vozarina) CIF (cijena. u praksi. Taj se termin Stoga je u poslovanju rabiti bez obzira na vrstu prijevoza ali je za isporuku odredista bolje koristiti izraz DES iii DEQ. lsporuceno i ocarinjeno . naznaceno mjesto odredista "lsporuceno je uvozno neocarinjeno" u odredistu. nastojati prijevoznike.. visini rizika odnosno 0 cjelokupnom trgovini arnericke se rabe i druge zbirke vanjskotrgovinske poslovnom luke. Ei skupina. iz zbirke kratice kao sto su FOB. isporuka devizni odljev i zaposljavaju dornaca 11... Poslije toga troskovi prelaze na kupca. do dogovorenog dana. Formalnotrgovc. znaci da prodavatelj s prijevoznog u njegovu ito je zbirka trgovackih obicaja te stoga ne obvezuje tih istih kratica rabe i klauzule ugovoru. koji nastaju robe na u svake klauz~le~ stanju I snosi troskove i rizici i rizike vodeci racuna 0 vrsti robe. na Sjedinjenim poslovima klauzule u SAD-u izraze naznacenu sve troskove najcesce skladistu-... DDP (isporuceno ocarinjeno) FOB (franko na brodu • .e koji ih nisu Incoterms. neocarinjenu. u ugovor DDP Kairo... Radi Ii se 0 izvozu u Egipat. robe rnorskim iii rijecnirn putem definicije" Trade Definitions ugovorili.. drustva prema kojoj se uz nasu robu prodaju hrvatskih poduzeca. Ako je rijec 0 izvozu u Njemaeku. 2000". priljev.. poduzeea. Ugovarajuci uvoznici inozemnim i druge uvijek poslovnim usluge partnerom bismo npr. u ugovore misli.RAFT AD) koje se u SAD-u I tu se pojavljuju onomu istodobno 12. DEQ ( Delivered Ex Quay) . ) CIP (prijevoz i osiguranje placeni do .. Incotermsa. Atka je rijec a izVazu robe u SAD.. U vanjskoj "Izmijenjene pravno. a pri uvozu nacelo da se pri izvozu iz SAD-a klauzule SAD primjenjuju klauzule bismo 13. (Revised American Foreign primjenjuju od 1941. ) OAF (isporuceno na granici) DES (isporuceno na brodu) DEQ (isporuceno na obali) DDU (isporuceno neocarinjeno) Naceino govoreCi.. Time se smanjuje Poslovanje poduxeca u vanjskoj trgovini DES New York.. naznaceno rnjesto isporuke) FOB (feo utovareno na prijevozno sredstvo) FOB (fco utovareno na prijevozno sredstvo.1. zaposlila i D. . je isporuka odredisno] luci. named place of destination. naznaceno mjesto odredista "lsporuceno mjestu rizike (u dopreme i ocarinjeno" znaci da prodavatelj na isporucuje carine robu na naznacenu snosi sve i postupaka Tablica 111.

u pisanom obliku. njihove medusobne obveze i odgovornosti u postupku placan]a. govorimo u poglavljima o instrumentima placanja i dokumentima u vanjskotrgovinskom poslovanju. sve odredbe postaju obvezujuce. medutim. Medunarodna trgovinska komora. dao izjavu da ce isplatiti odredeni novcani iznos.. 500" (ICC Publication No. Ni ta pravila nemaju obvezujuci pravni karakter. Na taj je naCin nastao maksimalno fleksibilan instrument reguliranja akreditivnih odnosa jer ga je. 480-482). Poslovnom svijetu se zeljelo ponuditi konzistentan skup pravila utemeljenih na poslovnoj praksi i iskustvima iz podruc]a bankovnih garancija te na taj nacin prevladati sarenilo koje vlada u nacionalnim pravnim regulativama odnosno smanjiti iii sprijeciti rnoguce nesporazurne i ubrzati rjesen]a eventualnih sporova koji nastaju u tom segmentu financijskog poslovanja u van)skoj trgovini. a koji se objasnjava u poglavlju 0 instrumentima placan]a. Prema pravilima MTK. detaljno se ureduju akreditivni dokumenti i drugi uvjeti koje trebaju ispuniti korisnici akreditiva. nije posebno vazno za vanjskotrgovinsku poslovnu praksu buduci da se te zakonske odredbe rijetko primjenjuju jer banke posluju u skladu s odredbama jedinstvenih pravila. primjenjuje se od 1. Hrvatska zakonska pravila mogla bi se primijeniti jedino kad bi na njih uputile kolizijske norme rnedunarodnog privatnog prava. dozivljavala povremene revizije sukladno promjenama u poslovnom svijetu. koja vrijedi i danas. I svrha tih pravila u osnovi je jednaka svrsi prethodno spomenutih. Prva pravila potjecu jos iz 1933. a objavljena je pod nazivom "Publikacija Medunarodne trgovacke komore (MTK) br. osiguravajuce drustvo iii neka druga pravna iii fizicka osoba (garant). ona obvezuju ugovorne strane sarno ako je jamac (garant). zadaca i odgovornosti svih osoba koje sudjeluju u placanju akreditivorn. daje banka. Pri tome je svejedno je Ii to ucinio u kupoprodajnom iii nekom drugom ugovoru. Ide se dotle da se cak propisuju i tiskanice koje se primjenjuju unutar tog instrumenta placanja. a prema kojo] se takav garant obvezuje da ce korisniku garancije platiti odredenu svotu uz uvjet prezentacije njegova pisanog zahtjeva za isplatu i drugih dokumenata ko]l su predvideni garancijom (Giunio. 1994. koju. godine. kao i nazivi koji se rabe za sudionike u Jedinstvena pravila za inkaso su prvi put objavljena 1958. jedinstvena pravila su k'tldificirani trgovacki obicaji koje je izradila i objavila profesionalna trgovacka asocijacija i koja ih je zatim bankama i trgovcima ponudila bez ikakve obveze da po njima ugovaraju placan]a. placanju 3 Akreditivi i inkaso dokumenti su detaljno obradeni u poglavlju 0 instrumentima akreditivom. str. detaljno reguliraju rnedusobna prava i obveze tih osoba. odrec1uje se mjesto. i to u sluca]u da se u konkretnom akreditivnom odnosu pojavi neka situacija koja nije urec1ena jedinstvenim pravilima. Posljednja revizija je uCinjena 1993. Recimo samo da se u njima precizno definiraju sve vrste akreditiva. Ovdje sarno recimo da spomenuta Pravila pod dokumentarnim inkasom podrazurnijevaju postupak pribavljanja akcepta na mjenicu.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovinl 1. Ovdje ne treba detalj no op isivati sadrzaj jedi nstven i h pravi la za doku mentarne akreditive vee i zato sto 0 njima. sijecn]a 1979. placan]a. ali ako se suglase 0 placanju inkasom (dokumentarnom naplatom). To je medutim malo vjerojatno upravo zato sto jedinstvena pravila sadrze vrlo bogata i razradena ugovorna i obicajna pravila za dokumentarne akreditive. Jedinstvena pravila i obicaji za dokumentarne akreditive (Uniform Customs and Practice for Documentary Credits) najvazniji su izvor medunarodne bankarske i trgovacke prakse za dokumentarne akreditive. 500). jedinstvena pravila za inkaso i jedinstvena pravila za ugovorne (bankarske) garancije. izravno i neizravno. . To. Pravila opisuju mjesto i ulogu svih sudionika u postupku placan]a. Slicno kao i za Incoterms. Drugim rijecirna. Ni ta pravila nisu obvezujuca nego su dispozitivnog karaktera. godine te su. postupak predaja robnih i drugih isprava uz takav akcept iii pak postupak placanja isporucene robe nakon predaje robnih i drugih isprava i ispunjenja ostalih uvjeta nalogodavca. Jedinstvena pravila za ugovorne (bankarske) garancije doniijela je. neke su zemlje donijele i vlastite propise 0 dokumentarnim akreditivima. Unatoc tome. Posljednja revizija. To znaci da prodavatelj i kupac ne moraju uporabiti taj instrument placanja. uloga. kad ih banke prihvate. Meaunarodna trgovacka pravila Medunarodna trgovacka pravila su plod trgovacke prakse. propisuje tijek i postupak za otvaranje i koristenje akreditiva. 1978. bez obzira na to kako je imenovana i opisana. a kodificira ih i objavljuje Medunarodna trgovinska komora. Najvaznija su jedinstvena pravila i obicaji za dokumentarne akreditive. upravo iz navedenih razloga.2. tada su Pravila obvezujuca za sve sudionike. izrijekom i u pisanom obliku. Medutim. garancija na zahtjev (bankarska garancija) znaci svaku garanciju iii drugu obvezu placan]a. rnoguce vrlo brzo i lako mijenjati i prilagodivati stalnim promjenama na medunarodnim trzistima robe i usluga. kao i jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive. Pri tom se posebno detaljno bave ulogom i odgovornoscu banaka koje sudjeluju u provedbi inkaso poslova. Zato su jedinstvena pravila i prihvacena u najvecern broju zemalja. jedinstvena pravila za inkaso' definiraju vanjskotrgovinska placanja instrumentom placanja koji se naziva dokumentarni inkaso. svakih su desetak godina cinjene izmjene (revizije) kako bi se pravila sto bolje uskladila s promjenama u bankarskoj i trgovackoj praksi. Medu njima je i Hrvatska koja je dokumentarni akreditiv uredila u Zakonu 0 obveznim odnosima.

normama odnosno standardima nazivamo razlicita pisana iii nepisana pravila kojima se ureduju pravila ponasanja i komuniciranja u svim zivotnim situacijama: u kucl. sigurnosni zahtjevi. pravila za placanja i pravila za garancije). privremeni uvoz strucne opreme te privremeni uvoz robe namijenjene izlozbarna. Transport International per Road) jest konvencija koju je 1949. a mogu i izmijeniti neke odredbe. oblik. HRN oznaka za hrvatski standard-norrne.zuj.) koje su postaIe i svojevrsnim znakom kvalitete proizvoda iz tih zemalja. tijekom voinje i prijevoza. brodovi. Becka se konvencija primjenjuje na ugovore 0 prodaji robe sklopljene izmedu stranaka koje imaju sjediste na podruc]u razlicitih drzava. kemijski sastav. vrijednosnice i novel. Ispravapokriva sljedece tri kategorije privremenog uvoza: privremeni uvoz uzoraka. smanjiti uporabu kolizijskih normi za pronalazenja nacionalnog prava po kojemu ce se sklopljeni ugovor turnaciti te izbjeci primjenu pravila medunarodnoga privatnog prava o sukobu zakona (Gorencs 1994. godine usvojrla. Opcenito govoreci. dimenzije. razlikuju se: norme koje vrijede za neki poslovni sustav iii neku tvrtku (interne norme) . placan]a carine iii polaganja depozita kao sto se mora uciniti u standardnom postupku privremenog uvoza. ATA karnet (fr. na zabavl. Pri tome su im jedina ogranicenja obvezujuci pravni propisi njihovih zemalja.4. umjesto pravila za pojedine dijelove prodajnog posla (npr. zeljelo se smanjiti nesporazume i teskoce koje nastaju pri sklapanju i tijekom provedbe ugovora 0 prodaji sklopljenih izmedu rezidenata iz razlicitih drzava. I . karnet AT A. Ona sadrzi propise koji reguliraju na~zor I postu~ak nad cestovnim prijevoznim sredstvirna. U uzern smislu rijeci.3. roba pod zapljenom iii ovrhom koju provode sudski organi. tu se zeljelo stvoriti opca pravila za medunarodnu prodaju robe. jer ugovorne strane mogu Iskljucl~1 njezrnu primjenu. KarnetTlR je isprava koja se izdaje na osnovi te konvencije i kojom seolaksava medunarodni prijevoz robe u cestovnom prometu tako da pojednostavnjuje i uskladuje administrativne formalnosti u podrucju medunarodnog prijevoza od polazne carinarnice do odredisne carinarnice. U tom je smislu Becka konvencija sekundarni pravni izvor koji ~en:a v~?ve. poslovnih procesa iii bilo kojih drugih objekata normizacije. Becka konvencija 0 medunarodnoj prodaji robe je usvojena 1980. engl. Meaunarodne norme (standardi) Carinska konvencija 0 medunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TlR (~ngl. i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava.norme koje vrijede za jednu zemlju (nacionalne norme). itd.) koja mora zadovoljavati neki proizvod kao i dopustena odstupanja (tolerancije) od tih svojstava. za pristojno ponasanje. Medunarodne konvenciia trgovini i carini Od niza medunarodnih sporazuma i konvencija koje se odnose na materiju vanjske trgovine~ spome.nut cerno s. ornogucuje privremeni uvoz i tranzit odredene robe u carinsko podruc]e svake zemlje koja ju je prihvatila. Dakle. U tom smislu rnozerno govoriti 0 normama za sporazumijevanje. itd.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) 0 Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovlni 1. rabi se tzv.norme koje vrijede za neku proizvodnu grupaciju iii sustav (granske norme) . Ekonomska komisija UN-a za Europu. Temporary Admission) je dakle medunarodni carinski dokument koji serabi za pojednostavnjenje privremenog uvoza i koji vrijedi najdulje godinu dana. zrakoplovi i elektricna energija. itd.uci nego samo dispozitivni karakter. sajmovima. osnovni ciljevi zbog k~jih je ona nacinjena i usvojena znatno su siri od parcijalnih ciljeva kojima se vodrla Medunarodna trgovacka komora. normama nazivamo odredene pravne i tehnicke isprave koje precizno opisuju i odreduju najvainije osobine odredenih proizvoda. kvaliteta. 1. na poslu. kontejnerima i robom ~o!a se pr~vozi na temelju karneta TIR u svim vrstama prijevoza pod uvjetom da je jedan dio puta obavljen cestom. Carrnska konvencija 0 medunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR i Konvencija 0 karnetu ATA. Admission temporaire. Jednostavnije. odijevanje. Medunarodna konvencija 0 privremenom uvozu naziva se i Istanbulskom konvencijom 0 privremenom uvozu. mogu iskljuciti primjenu samo nekih njezinih odredbi. 5 obzirom na sirinu podrucja za koje je neka norma obvezatna. To su Becka konvencija o rnedunarodnoj prodaji robe. 21). Vise o tome u poglavlju 0 poslovnim ispravama u vanjskoj trgovini. Vise 0 karnetu TIR u poglavlju 0 dokumentima u vanjskotrgovinskom poslovanju. str. Najcesce se oznacavaju skracenicama (npr. roba koja se prodaje na javnim drazbarna.. GOST za ruski. Umjesto uobicajenih carinskih isprava. UNI za talijanski itd. U najsirern smislu rijeci. usluga. DIN za njernacki. ito u slucaju kad su je obje drzave ratificirale odnosno kada kolizijske norme medunarodnog privatnog prava upucuju na primjenu prava jedne od zemalja koje su ratificirale konvenciju.amoneke najvazn ije. Mozemo reci kako je norma iii standard i odredeni zakonski propis kojim se precizno utvrduju sva bitna svojstva(npr. kongresima i slicnirn manifestacijama. Iz toga slijedi da je kupoprodajni ugovor i dalje osnovni pravni dokument za uredivanje medusobnih obveza prodavatelja i kupca iz kupoprodajnih ugovora u vanjskoj trgovini jer ugovorne str~ne !maju pravo i rnogucnost medusobne obveze urediti na nacin koji njima najbolje odgovora. Becka konvencija nema univerzalni karakter jer se ne odnosni na trgovinu uslugama niti na trgovinu pravima. godine na konferenciji Ujedinjenih naroda u Becu. Ona cak ne regulira ni trgovinu svom materijal~om rob om jer je iskljucena roba namijenjena za osobnu iii obiteljsku uporabu I potrebe kucanstva.

1. visinom ukupnih troskova.~ . godineobjavila rnedunarodne norme serije ISO 9000 koje su. proizvodnji.). Norma propisuje kvalitetu 12 elemenata. konstrukciji. Norma propisuje kakvocu 18 elemenata. u gradu postoji samo jed no poduzece koje prodaje zemni plin). lstodobno. Razumije se kako su za vanjskotrgovinsko poslovanje i rnedunarodnu razmjenu robe i usluga posebno vazne rnedunarodne norme jer one jarnce visoke standarde kvalitete i sigurnosti proizvoda a pri tome jos ornogucu]u i ukidanje tehnickih prepreka u rnedunarodnoj trgovini i podjeli rada. 2001.Norme za upravljan]e i osiguranje kakvoce . upitnu kvalitetu robe. aparate. Upravo zato su i posebno vazne norme koje se odnose na strojeve. Kad bismo to prikazali graficki. pa tako i Hrvatska. Serija normi ISO 9000 ff sadrfi sljedece norme: ISO 9000 . administrativnih i kadrovskih cirnbenika koji utjecu na kvalitetu proizvoda (Andrijanic.model osiguranja kvalitete u razvoju. Cijene i kalkulacije u vanjskoj trgovini Cijene robe i usluga su iznimno vazan cirnbenik i za prodavatelje i za kupce jer o njima ovisi stupanj zadovoljenja njihovih trzisnih i drugih potreba odnosno i sam njihov opstanak na trzistu.Sustav kvalitete . rodnu konkurenciju. onda bi cijenu i kolicinu odredila tocka u kojoj se sijeku krivulje ponude i potraznje za nekim proizvodom. tradicijom. ali na kraju se ipak do nose subjektivnom odlukom poslovodstva poduzeca i/ili dogovorom poslovnih partnera. normizacija proizvoda odnosno proizvodnja u skladu s rnedunarodnirn normama kvalitete posta]e nuzan uvjet za uspjesan izvoz na inozemna trzista. instalaciji i servisiranju. Ako na strani ponude imamo samo jednog ponudaca (npr.proizvodac prilikom izbora odgovarajuce norme. u nekoj zupaniji postoji . carinskoj deklaraciji itd. . 2. pri cemu sile ponude i potrazn]e na trzistu teze postici ravnotezu izrnedu cijene i kolicine koju nudi ponudac i one kolicine robe i usluga koju su kupci pri odredeno] cijeni spremni nabaviti. ona zaostrava rneduna. Od normi ISO 9000 i ISO 9001 razlikuje se po tome sto ne postavlja zahtjeve u razvoju i servisiranju. a broj potrosaca je velik govorimo 0 situaciji monopola.Sustav kvalitete . Dogovorom poslovnih partnera i/ili krivotvorenjem isprava tame se rnoze upisati i cijena koja je razlicita od one stvarno dogovorene odnosno one ko]a ce biti stvarno i placena. ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) - Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovlni Normarna za gotove proizvode i za sirovine utvrduju se sva njihova bitna svojstva i znacajke kakvoce. Norma sadrzi smjernice za pripremu organizacijskih. 2. U suvremenim uvjetima slobodne rnedunarodne trgovine. To je zato sto je najveci i udio ovakve robe u svjetskoj trgovini odnosno zbog toga sto se standardizirani proizvodi upotrebljavaju u cijelom svijetu i stoga sto njihova potrosn]a nije bitno uvjetovana osobitostima trzista. preuzele sve zemlje clanice ISO.smjernice. stetu iii ozljedu. uredaje i ostale proizvode ci]a bi uporaba mogla izazvati odredenu opasnost.ISO 9004 . 9001. Teorijski. Zato je prodaja robe po standardnoj oznaci najvazniji nacin prodaje i ugovaranja kvalitete robe u svjetskoj trgovini. Ona je rezultanta uzajamnog djelovanja ponude i potraznje. Moze se reci kako je u poslovnoj praksi cijena onaj novcani iznos koji je zapisan u kupoprodajnom ugovoru i/ili na ponudi. - ISO 9002 .smjernice za odabir i uporabu. rukovanja. U obrnuto] situaciji. navikama potrosaca. Norma propisuje 20 elemenata i postavlja zahtjeve razvoju.model za osiguranje kakvoce u zavrsnorn nadzoru i provjeri. 9004) jesu rnedunarodne norme kojirna je propisan minimum zahtjeva sto ih mora zadovoljiti sustav kakvoce. Posebno se precizno definiraju odredbe vezane uz sigurnost. 9003. nacin pakiran]a. uporabi i servisiranju proizvoda. pouzdanost. Norme serije ISO (9000.model osiguranja kvalitete u proizvodnji i instalacijama.Sustav kvalitete .. klimom. tehnickih. npr. U takvim trzisnim prilikama potrosad su u najgoremu rnogucern polozaju jer nemaju izbora i po pravilu placaju previsoke cijene za. oligopola (oligopsma) i savrssne konkurencije. 9002. dakle kad je na strani potrazn]e samo jedan subjekt (npr. U ovoj se vrsti normi redovito propisuje i postupak ispitivan]a kakvoce. na racunu. " Normizacija proizvoda pojednostavnjuje trgovinu jer je prigodom prodaje standardizirane robe dovoljno navesti njezinu standardnu oznaku tako da onda nema nikakvih dilema 0 tome sto kupac zeli i kakva je kvaliteta zeljene robe. ina strani ponude ina strani potrazn]e razlikuju setri karakteristicne trzisne situacije: situacija monopola (monopsoma). funkcionalnost. cuvanja i uporabe proizvoda.ISO 9001 . cesto. Cijene su u odredeno] mjeri odredene objektivno. Mozerno reel kako normizacija olaksava rnedunarodnu robnu razmjenu i povecava konkurentnu sposobnost poduzeca na svjetskom trzistu. disciplinira tvrtke i prisiljava ih na prihvacan]e sve strozih pravila ponasanja. . Cijene u vanjskoj trgovini Cijena se najcesce definira kao novcani iznos koji se za neku robu iii uslugu moze dobiti na odredenorn trzistu u nekom odredenorn trenutku. itd. proizvodnji. Najpoznatija rnedunarodna organizacija za normizaciju je ISO (International Organisation for Standardisation). .ISO 9003 . u nepromijenjenom obliku.Elementi upravljanja kvalitetom . Norma sadrzi osnovne definicije i nacela te specificne polozaje u odnosima kupac . Ona je jos 1987.

Cijena je odredena kad se navede u apsolutnom iznosu u val uti ugovora i veze za jedinicu mjere po kojoj se roba prodaje {npr.} i ukupnu kolicinu te robe {npr. kako bi opstalo. Intenzitet ponude i potrainje za nekom robom razlikuje se od trzista do trzista {tako se npr.1. Kad na strani ponude imamo vise ponudaca od kojih niti jedan nije dovoljno velik da bi sam vladao trzistem. kolicinski rabat. U toj trzisno] situaciji potrosaci su u nesto boljem pOlozaju jer se ponudaCi nadrnecu za udio na trzistu i moraju voditi brigu 0 potrosaCima iako uvijek postoji opasnost da oni. DAF.1. sklope nekakve trzisne sporazume40 rnedusobnoj podjeli trzista.00 (pedesettisuca USD} za cjelokupnu posiljku. U takvim je slucajevirna u ugovor potrebno unijeti baznu cijenu. Na takvu se trzistu uz najniie cijene prodaju i najvece koliCine robe.1. a hrojni su ponudaci. Usprkos razlikama izmedu dornaceg trzista i izvoznih trziSta. Tekst takvog clanka mogao bi npr. 2.00 po komadu. a i zbog toga sto su reakcije trzista cesto nepredvidive. statisticki zavodi. Pri takvu ugovaranju rnoze se pozvati i na cijenu koju odreduje neka ustanova. {npr. 2. 4 To su tajni sporazumi jer ih zakonodavstvasuvremenih driava zabranjuju. Ugovoronje cijeno u vonjskoj trgovini rizika opceg rasta cijena (inflacije) odnosno promjene teca]a val ute ugovora iii val uta zemalja poslovnih partnera. Takav je npr. U clanku "placanja" iz takvih ugovora kupac se npr. ovog ugovora utvrdena je fiksno i iznosi USD 50. Drugi je postulat da poduzece. valutu u kojoj je cijena izrazena {npr. itd. eventualni. USD 50. U takvim se prilikama poslovni partneri zele zastiti od rizika promjena cijena pa. itd. USD SO 000 za cjelokupnu posiljku). a na strani potrazn]e jako velik broj potrosaca. prvenstveno mislimo da se i na dornacern i na inozemnom trzistu trebaju zadovoljiti dva kljucna postulata.2. a sto ukupno iznosi USD SO 000. FOB. Clf. U stvarnom su zivotu stvari jos puno slozenije zbog vrlo velikog broja cirnbenika koji utjecu na cijene. rnoze obvezati da ce kupljenu robu platiti po onoj cijeni koja bude vrijedila na odredenorn trzistu odredenog dana. Pri tome se u ugovoru mora navesti ime burze cija ce se kotacija koristiti te hoce Ii se koristiti cijena na pocetku iii na zavrsetku burzovnog sastanka. itd. paritet isporuke na koji se cijena odnosi {npr.). zadrzall postojece i lakse pridobili nove inozemne kupce. Uocimo i to da se ponuda i potraznja za istom robom razlikuje u vremenu (tako je npr. U samom kupoprodajnom ugovoru cijena se upisuje u poseban clanak {klauzulu} koji sadrii ove elemente: visinu cijene za jedinicu mjere. onda takvu trzisnu situaciju nazivamo oligopsonom. U skladu 5 tim u clanku "cijena i paritet" u kupoprodajnom ugovoru.00 po komadu robe isporucene na paritetu FOB Rijeka Incoterms 2000. govorimo 0 oligopolu. formiranje se cijena robe i usluga u vanjskoj trgovini sustinski ne bi trebalo razlikovati od formiranjacijena istih proizvoda na dornacern trzistu. bilo u dugom iii u kratkom roku. Popusti no cijenu Cijene koje se ugovaraju u vanjskotrgovinskim poslovima u nacelu su iii odredene iii odredive. ne upisuje se fiksna cijena nego se unosi odgovarajuci tekst na osnovi kojeg je moguce odrediti koja ce se cijena primijeniti iii na koji ce se nacln lzracunati cijena koju treba platiti na dogovcireni datum placan]a. ovisno 0 poslovnoj strategiji poduzeca.}. • . ponuda i potraznja za toplom odjecorn u Kanadi razlikuje od ponude i potrazn]e za istom takvom robom u Meksiku} pa ce se tako razlikovati i cijene. Klizna iii fluktuirajuca cijena se ugovara za dugorocne poslove u kojima postoji realna opasnost da izrnedu sklapanja i ispunjenja ugovora dode do znatnijeg pada iii rasta cijena materijala iii pak nadnica. urnjesto fiksnih. Odredene (fiksne iii nepromjenjive) cijene se ugovaraju u slucaju kracih rokova isporuke ilili poslovanja u stabilnim trzisnim prilikama kad nerna vecih Kako bi svoju robu ucinili konkurentnijom na inozemnom trzistu. mora ostvarivati profit. najcesce ugovaraju tzv. Potrosaci najbolje prolaze na trzistu savrsene konkurencije koje se opisuje kao trziste na kojemu ima velik broj ponudaca kojima je nasuprot velik broj relativno malih potrosaca ta\o da nitko ne rnoze diktirati niti uvjete ponude niti uvjete potraznje. na racun potrosaca. Kadto kazerno. odredive odnosno klizne cijene. odgovarajucu formulu klizne' skale te naziv institucije ciji ce indeksi posluzitl za izracunavanje konacne cijene. glasiti ovako: Cijena robe iz cl. po cijeni prema burzovnoj kotaciji robe na dan isporuke. US dolari. kasa skonto. 1. Odredive (klizne) cijene se rabe pri ugovaranju dugotrajnih poslova velike vrijednosti i nestabilnih trzisnih prilika kad su i rizici promjene cijena i tecajeva znatno povecani. EUR i dr. a na strani ponude velik broj ponudaca. 5 Vise 0 kliznoj skali u poglavlju Zastitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima. izvoznici (prodavatelji) odobravaju i razlicite popuste na cijene svojih izvoznih artikala. istrazivacke institucije i 51. slucaj 5 trzistima mobilne telefonije u razliCitim zemljama. toni.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini sarno jedan otkupljivac mlijeka od seljaka). Najcesci oblici popusta u vanjskotrgovinskom poslovanju su rabat i kasa skonto. Ako je na strani potraznje nekoliko trzisnih subjekata. Prvi je da se kupac ne smije osjetiti prevarenim odnosno da on treba biti uvjeren kako je za svoj novae dobio i odgovarajucu vrijednost. ponuda i potraznja za toplom odjecom veca u hladnom nego u toplom dijelu godine} pa ce te promjene pratiti i promjene cijena. govorimo 0 situaciji monopsoma u kojoj potraznja diktira i cijenu u kolicine. npr.} i.

U poslovnoj su praksi najraslrenije valutna klauzula. Ako pak ne bude promjene cijena rada i materijala. da bi bile pravovaljane. Ako se npr. ZaStitnim klauzulama nazivamo razne vrste ugovornih klauzula kojima je zajednicka svrha zastiti ugovorenu vrijednost sklopljenog posla od promjena koje mogu nastati od trenutka sklapanja do trenutka provedbe ugovora. robna i zlatna klauzula. ovisno 0 promjeni indeksa cijena dogovorene robe i usluga. Visina kasa skonta najcesce se navodi u klauzuli cijene iii u klauzuli placanja kupoprodajnog ugovora. Zato ugovaraju samo baznu cijenu (ko]a odrazava strukturu i visinu najvaznijih troskova u trenutku sklapanja ugovora) i metodu kojom ce se izracunati cijena koju ce kupac stvarno isplatiti na dogovoreni dan. indeksna klauzula i klauzula klizne skale. i klauzula klizne skale jednako stiti i interese prodavatelja i interese kupca. prodavatelj ce. kupac ce platiti dogovorenu baznu (nominalnu) cijenu iz ugovora. U slucaju da do toga stvarno i do de. Klauzula klizne skale se pojavljuje u opisnom i u rnaternatickorn obliku. nisu spremne na ugovaranje fiksne cijene. . Redovito se uzirna da u trenutku dogovaranja nominalne cijene indeks te robe i usluga bude 100. u dugorocnlrn poslovima velikih vrijednosti u kojima ugovorne strane. robu iii zlato. Maternaticki je oblik cesci. kupac ce platiti proporcionalno manji iznos. zastitnih klauzula ko]e. u skladu s ugovorom. U tom slucaju kupac rnoze birati: platiti ugovoreni iznos na dogovoreni dan iii platiti odmah iznos umanjen za postotak kasa skonta. kupac ce platiti vise u istoj proporciji. Visina kasa skonta ovisi 0 roku placan]a i 0 visini prosjecnll. te promjene utvrdu]e odredena specijalizirana organizacija. ako bi se cijene relevantne robe mijenjale a nominalni iznos kupoprodaje ostao isti.indeks nadnica i drugih davanja za radnike na dan sklapan]a ugovora - placanja isplatiti povecan iii smanjen ugovoreni nominalni . a ako one porastu. U suprotnom. zastitne se klauzule ugovaraju s ciljem da prodavatelj na dogovoreni dan placan]a stvarno primi ni vise ni manje nego upravo onu vrijednost koja je dogovorena u trenutku sklapanja ugovora. Indeksna klauzula je ugovorna klauzula kojom se ugovorne strane usuglasavaju da ce se u trenutku iznos novcane obveze. dogodi da cijene materijala izrade i radne snage padnu. jedna bi ugovorna strana uvijek hila nepravedno ostecena. Zbog toga su povecani i rizici promjene cijena i tecajeva. polugodista): rabat za izvoznu robu koji se odobrava kupcu iz inozemstva a na osnovi subvencija i premija koje izvoznik dobiva u svojoj zemlji. Za njezinu uspjesnu primjenu kljucno je dobro poznavanje strukture i visine najvaznijih troskova proizvodnje predmetnog proizvoda Kao sto je sluca] s indeksnom klauzulom. a+b+c =100 indeks cijena materijala na dogovoreni dan prije same isporuke indeks cijena materijala na dan sklapanja kupoprodajnog ugovora indeks nadnica i drugih izdataka za radnike na dogovoreni dan prije same isporuke . To se klauzulom valute ugovora odnosno valute placan]a vezuje za neku stabilniju vrijednost: neku cvrscu konvertibilnu valutu. dugorocnih isporuka skupe industrijske opreme i postrojenja te. Kasa skonto je popust koji se kupcu odobrava zato sto kupoprodajni iznos placa prije uobicajenog roka za koji su cijene kalkulirane i koji.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Rabat je popust sto ga prodavatelj odobrava kupcu u obliku odredenog postotka od cijene. _§_) 100 Mo So P Po a b c M Mo 5 50 konacna cijena koju kupac mora platiti bazna. jedna ce ugovorna strana sigurno biti ostecena. iznosi 90 dana. Drugim rijecima. nominalna. a u praksi se najcesce primjenjuje ova formula: P = Po . M + c . Kad trenutak placanja dospije. i to tako da se unese na trgovacku fakturu koja sluzi kao poziv na placan]e ispqrucene robe iii uCinjene usluge. moraju biti konstruirane tako da podjednako stite interese i kupca i prodavatelja. neku obracunsku jedinicu. a ko]a ce ovisiti 0 stvarnim promjenama cijena materijala i nadnica radnika. 2. U skladu s tim razlikuje se devizna. opcenito. Zostitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima ad trenutka sklapanja ugovora pa do njegove provedbe cesto prode puna vremena. (a + b. odnosno da kupac ne plati ni vise ni manje nego upravo onu vrijednost koju je pristao platiti u trenutku sklapanja ugovora. tradicionalno. Ta vrsta klauzula koristi se pri sklapanju dugorocnih poslova jer je u njima jako izrazen i rizik promjene cijene. mimo ugovora. Razlikujemo: kolicinski rabat koji se odobrava za pojsdinacne kupnje iznad odredene kolicine iii na kumulativne kupnje tijekom nekog razdoblja (kvartala.1. Taj se problem u trgovacko] praksi pokusava rijesiti ugovaranjem tzv. zbog velikih rizika promjena cijena materijala i nadnica radnika. rabat za stalne kupce u inozemstvu koji se odobrava kupcima koji odredenu robu kupuju samo od njega.3. Ako njihove cijene porastu (padnu) za 10%. U praksi se kasa skonto nudi i naknadno. cijena iz kupoprodajnog ugovora postotni udio opcih troskova proizvodnje u baznoj cijeni postotni udio troskova materijala u baznoj cijeni postotni udio nadnica radnika u baznoj cijeni. isplatiti povecani (umanjeni) iznos i to povecan (umanjen) upravo za 10% za koliko su porasle (pale) i cijene dogovorene robe. Klizna skala se redovito primjenjuje pri ugovarari]u poslova izvoden]a investicijskih radova. kamata na trzistu.. Valutna klauzula slufi kako bi se ugovorne strane zastitile od valutnog rizika (rizika devalvacije i revalvacije) odnosno od manjih promjena vrijednosti val ute placanja (tecajni rizik) u razdoblju izrnedu sklapanja ugovora i placanja isporucene robe. porast ce (pasti) i taj indeks na 110 (pasti na 90).

. Shema 111. . str. U praksi se za te svrhe najcesce ugovaraju indeksi statistickih zavoda pojedinih zemalja.tipos!a po karnatnoj stop: po carinskoj tarifi .1. Posebnosti po kojima se vanjskotrgovinske kalkulacije razlikuju od kalkulacija cijena u drugim djelatnostima proizlaze iz posebne strukture troskova. a cilj je izracunati konacnu uvoznu cijenu. isplate eventualnih izvoznih stimulacija. za vrijeme realizacije ugovora kako bi se obavila kontrola utroska i pozicija u odnosu prema predvic1anjima u kalkulaciji. kako ce se izracunavaf indeksi promjene cijena rada i materijala odnosno precizno dogovoriti cije indekse ce se za to uporabiti. po odrec1enoj metodologiji i odrec1enom redoslijedu. U naso] se poslovnoj praksi ta metoda uglavnom rabi za izracunavanje cijena uvoznih proizvoda jer odrazava realne uvjete u kojima nasi uvoznici posluju na svjetskom trzistu. I . vrlo je vazno precizno dogovoriti. Kako se u svim gospodarskim djelatnostima mora poslovati u skladu s opcim nacelorn rentabilnosti i ekonornicnosti. prema sropi premlJe 2. po luckoj tarif po tezini iii volumenu . = po stvarno] cijeni po tarifi prijevoznika po tar!f! prije~~znika po tartf skladistara po carinsko].... po tarif prijevoznika Progresivna metoda se rabi kad je poznata (zadana) fakturna (pocetnal cijena robe i svi zavisni troskovi. ona se ponekad naziva i metodom zidanja cijena. Ona se dobije tako da se na nabavnu cijenu odnosno na cijenu inozemnog dobavljaca. nap late carina pri uvozu i povratu PDV-a pri izvozu.2. postojanja tecajnih razlika i sl. 1994. .. npr. . Metode izrade vonjskotrqovinskih Osnovne metode za izradu vanjskotrgovinskih retrogradna i diferencijalna. Kalkulacije su instrument kontrole poslovanja i instrument potreban za donosenje ispravnih poslovnih odluka. 5 obzirom na to da se u ovoj metodi troskovi pribrajaju na neku pocetnu cijenu. Kalkulacija je instrument kontrole ekonornicnosti i rentabilnosti vanjskotrgovinskog poslovanja koji se primjenjuje: prije sklapanja ugovora kako bi se ocijenila rnogucnost ostvarivanja planiranih ciljeva poslovanja.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgcivinl ·Kako bi primjena klizne skale bila uspjesna te da bi se izbjegli sporovi i rasprave oko toga jesu Ii sei u kojoj mjeri promijenili pojedini troskovi. + tros OVIcannjenja (lOb) + troskovi pribavljanja isprava(1Oc) + troskovi otpremnika (10d) + lucki troskovi (10e) = CIJENAFASukrcajna luka (11) + troskovi ukrca]a na brod (12) = CIJENAFOB ukrcajna luka (13) + troskovi pomorskevozarine (14) + ostali troskovi do odredisne luke (15) = ClJENA CFRodredisna luka (16) + troskovi osiguranja robe (17) osiguranja = CIJENAClF odredisna luka (18) + troskovi iskrcaja (19) + provizija inoposrednika (19a) + troskovi financiranja posla (19b) = CIjENA DEQ u odredisno] luci (20) + troskovi carine (21) = CIJENADEQ ocarinjeno (22) + troskovi prijevoza do odredista(23) + ostali troskovi (24) = CIJENADDP (fco kupac) (25) NALIN IZRALUNAVANJA 2. tarifi ovrsno 0 vrsti Isprav~ po cjeni~u o~~remmka po lucko] tarif . Vanjskotrgovinske kalkulacije (2) postotakod postotak od (3) (1) Kalkulacija je rnaternatick: postupak izracunavanja cijene. a neizbjetno nose i pecat posebnosti svake od tih djelatnosti. dijelova cijene iii poslovnog rezultata nekoga poslovnog pothvata.. poslije realizacije ugovora kako bi se utvrdilo stvarno stanje te postignuti rezultati usporedili s planiranim (l. zbog postojanja speciflcruh vanjskotrgovinskih instrumenata i propisa. Progresivna metoda kalkulacije ELEMENTI ALKULACIJE K FAKTURNACIJENA(pocetna cijena) (1) _ rabati i bonifikacije = NETO FAKTURNACIJENA(3) _ cassasconto (4) NETO NABAVNA CIJENA (5) + troskovi prijevozne arnbalaze (6) = CIJENAfeo TVORNICA (7) + troskovi otpreme do prijevoznika (8) = CIJENA fco PRljEVOZNIK(9) + prijevoz do luke (10) + troskovi skladisten]a (lOa) skovi . 403). prema tarifi luke po vrijednos.jubic.1. cijenu na skladistu dornaceg uvoznika. vrijede i za kalkulacije u vanjskoj trgovini. Opca nacela koja vrijede za sve kalkulacije. dodaju svi zavisni troskovi od mjestaisporuke u inozemstvu do skladista dornaceg uvoznika.2.. kalkulacija kalkulacija jesu: progresivna.. kalkulacije su i neizbjezan pratitelj svake gospodarske aktivnosti. .

negativan iii jednak nuli. troskovirna i tecajevirna. i kalkulacije uvoznih poslova a sve druge su njihove razliCite kombinacije. a ne mogu utjecati niti na visinu zavisnih troskova izvoza. Izvoznom kalkulacijom se izracunava isplativost mogucih poslova izvoza (pretkalkulacija) iii vee obavljenih izvoznih poslova (konacna kalkulacija). nasi izvoznici u takvu trzisnom polozaju da im je prodajna cijena vee zadana utjecajem ponude i potrazn]e te stupnjem konkurencije na ciljnim trzistlma.novi pogresanjer pretpostavl]ada ce inozemno trziste prizn~t.2. oznacu]e isplativost odnosno rentabilnost izvoznog posla. Kontrolna kalkulacija se primjenjuje pri vecirn i slozenijirn vanjskotrgovinskim poslovima koji se mogu podijeliti na manje i neovisne troskovne i te~nic. To je. a temelji se na obracunu stvarnih troskova iii izdataka i ostvarenih rezultata u vanjskotrgovinskom poslu. 7 6 Podsjetimoseda 0 izravnom izvozu govorimo kadje izvoznik istodobno i proizvodac te robe. troskovi izvoza do hrvatske granice (luke). Podaci iz konacne kalkulacije se usporeduju i svelicinarna iz pretkalkulacije kako bi se ustanovila rnoguca odstupanja od planiranih troskova i pronasli uzroci te takve pogreske izbjegle u buducnosti. a radi Ii se 0 konacno] kalkulaciji. Izraduje se nakon zavrsetka jedne faze takvoga slozenijeg vanjskotrgovinskog posla. savrsene konkurencije. najcesce u ulozi komisionara. kontrolnu kalkulaciju i konacnu (obracunsku) kalkulaciju. te da se pretkalkulacijom obuhvate svi troskovi koji su neizbjezni za realizaciju planiranog posla. Dobiveni iznos.i. nabavna). U nasim je gospodarskim prilikama ta metoda realno primjenjiva pri kalkuliranju izvoznih cijena i to posebno u slucaju tzv. Nasi poduzetnici cesto cine pogreske utoliko sto svoje izvoz. Vrste vanjskotrgovinskih kalkulacija Kalkulacije se dijele prema raznim kriterijima kao sto su vrijeme izrade. posluzit ce za donosenje poslovne odluke 0 prihvacanju iii neprihvacanju posla. Shema te metode je kombinacija progresivne i retrogradne metode. potpuno drugaclJa. toliko ima i vrsta kalkulacija tih poslova. tj. 2. dok je stvarnost.n~cij~ne kalkuliraj~ na bazi stvarnih troskova. Kako oni ne mogu promijeniti tekucu trzisnu cijenu na inozemnom trzistu.( VANJSKOTRGOVINSKO i>OSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Retrogradna metoda se pnrnjenj uJe kad je zadana (odredena. Shema te metode je suprotna shemi progresivne kalkulacije. Postupak je sljedeCi. U prvoj se fazi od moguce prodajne cijene na inozemnom trzistu (do koje smo dosli istrazivanjern trzista) odbijaju svi devizni troskovi odnosno troskovi izvoza na inozemnoj relaciji i tako dobiva neto devizna cijena odnosno neto devizni priljev. a i svi zavisni troskovi. vrsta posla. Zato se pri izradi kalkulacije cijene izvoznog posla i polazi od odredenih (zadanih) prodajnih cijena/ na inozemnom trzistu. dakle progresivnom metodom. to smo vee raspravili. Pri tome rabimo iii retrogradnu iii diferencijalnu metodu kalkulacija jer su. izravnog odnosno direktnog izvoza". U trecoj se fazi od neto deviznog priljeva (cijene) oduzima stvarni dornaci troskovi (cijena). ciljevi izrade. po zavrsetku gradevinskih radova u nekom poslu izgradnje i opremanja tvornice u inozemstvu. Cilj je i tu kontrola poslovnog rezultata kako bi se mogla donijeti odluka za poduzimanje odgovarajuCih mjera za uklanjanje uocenih odstupanja.. koji rnoze biti pozitivan. Na taj nacin dobivamo stvarnu dornacu cijenu na istom paritetu na kojemu je izrazena i neto devizna cijena. dodaju svi tuzemni troskovi. To je zato sto su za nase izvoznike gotovo sva trzista blizu modela tzv. izvoz vlastite robe odnosno izvoz bez koristenja dornaceg posrednika. dakle. Pretkalkulacija se izraduje prije ulaska u neki vanjskotrgovinski posao. Ako je rijec 0 pretkalkulaciji. poznata) prodajna (konacna) cijena i zavisni troskovi. Ta se pocetna cijena izracunava tako da se od prodajne cijene oduzmu pripadajuCi zavisni troskovi. nositelji vanjskotrgovinskih poslova i sl. npr. Svrha joj je iskazivanje konacnoga poslovnog rezultata. najcesce. Na temelju obracunske kalkulacije rasporeduju se troskovi i prihodi na pojedine nositelje vanjskotrgovinskog posla. a radi provjere troskova i usporedbe planiranih i ugovorenih troskova realizacije.naseproizvodne troskove i nasu cijenu. neizravnog (indirektnog) izvoza dakle izvoza u kojemu izvoznik. Konacna kalkulacija je racunovodstveni dokument koji se izraduje nakon obavljanja posla.2. Zbog toga je vrlo vazno da su prikupljene informacije 0 troskovirna tocne. a kalkulacijom se proracunava rnoze Ii ta ostvariva cijena pokriti sve troskove proizvodnje i sve troskove koji nastaju izvozom robe do dogovorenog mjesta isporuke. Diferencijalna metoda 'e primjenjuje kad su poznate (odredene. dobiveni je iznos stvarni pokazatelj isplativosti obavljenog posla. TaJ Je pnstup u o_. a zeli se izracunati pocetna cijena (fakturna. Treba zapaziti da ti podaci imaju planski (ocekivani) karakter. 5 obzirom na vrijeme i svrhu izrade kalkulacije se dijele na: pretkalkulaciju. Koliko ima vanjskotrgovinskih poslova. zadane) prodajna i nabavna cijena. .~otshnoloske cjeline. izvozi robu nekoga dornaceg proizvodaca. preostaje im prikupiti sve informacije 0 prosjecnirn cijenama na trzistu na kojemu zele plasirati svoju robu i visini zavisnih troskova te onda izracunati pokriva Ii rnoguca izvozna cijena dornacu proizvodnu cijenu. Pretkalkulacija se izraduje kako bi posluzila kao jedan od kriterija za donosenje poslovne odluke o prihvacanju nekoga vanjskotrgovinskog posla. U nasoj se gospodarskoj praksi tom metodom najcesce izracunava isplativost tzv. sto onda znaci da su i izvozne cijene za njih odredene (zadane) dominantnom prosjecnom cijenom na konkretnom trzistu. a na osnovi prikupljenih podataka 0 cijenama. U sustlni su najvaznije dvije vrste: kalkulacije izvoznih poslova. U drugoj se fazi na cijenu koju zahtijeva dornaci proizvodac robe koju izvozimo.

. uvoznika) i poziva ga da plati isporucenu robu odnosno ucinjenu uslugu. izracunati koliki neto devizni priljev komitent rnoze ocekivati te utvrditi rnoze Ii taj neto devizni priljev pokriti sve troskove i rnoze Ii komitentu donijeti odredenu dobit (Andrijanic 2001. U poslovnoj praksi uvoznici redovito trazeponude od nekoliko inozemnih dobavljaca. 3. a za racun komitenta. Neke isprave prate robu u vanjskoj trgovini. Tako se dobije uvozna cijena robe u skladistu uvoznika. itd.). carinsku fakturu. podrijetlu. Govore 0 njezinoj cijeni. Neke su isprave obvezatne na osnovi nacionalnih propisa jednog od poslovnih partnera. kvalitetu proizvoda. Commercial Invoice. 3. Ona je dokument. Ta se cijena dobiva tako da se na zadanu nabavnu cijenu u inozemstvu dodaju svi troskovi do nase gran ice (to su troskovi prijevoza. str. Uz to cerno reel ponesto i 0 specifikaciji robe i listi pakiranja koje se cesto rabe zajedno s fakturama. Robne isprave u vanjskotrgovinskom poslovanju Osnovno obiljez]e svih robnih isprava je da sadrze odredene podatke 0 robi koja je predmet vanjskotrgovinske transakcije. Bilo kako bilo. Ako je rijec 0 pretkalkulaciji uvoznog posla. Neki od njih su propisani medunarodnim konvencijama pa su i unificirani u svim zemljama potpisnicama. provizija uvoznika itd. Kalkulacijom uvoznog posla izracunava se konacna cijena uvozne robe u skladistu uvoznika u naso] zemlji. Invoice. ona je racunovodstveni dokument koji se rabi u skladu s racunovodstvenirn propisima. rok isporuke. kvaliteti i tezini. Zbog toga cerno u nastavku raspraviti kljucne isprave iz vanjske trgovine. trosak osiguranja. 309). neke su neophodne u postupku carinjenja. trosak otpremnika i banke. I u eventualnim zloporabama takoder ce se neizbjezno pojaviti robne isprave. Fakture [rocuni] U trgovini se fakture pojavljuju u vise razlicitih oblika i upotrebljavaju za vise razllcitih namjena. neke su pak vazne za placanje i preuzimanje robe. izvoznik). pojavljuju se pri carinjenju i prezentiraju se bankama pri nekim oblicima placan]a.1. Ako je pak rijec 0 konacno] kalkulaciji. Rechnung. a kamoli otkriti eventualne zloporabe i slicne radnje. njem. predfakturu. on ce od njega zatraziti i pretkalkulaciju izvoznog posla. Trgovacka faktura iii trgovacki racun (eng!. odbiti i od moguce prodajhe cijene sve zavisne troskove. Handelsfaktura) osnovna je robna isprava koju pri isporuci robe iii nakon pruzene usluge izdaje ·prodavatelj (vjerovnik. Poslovneisprave u vcnjskotrqovinskom poslovanju U vanjskotrgovinskom poslovanju se pojavljuje cijeli niz razlicitih isprava odnosno dokumenata. na tako uvecanu cijenu. konzularnu fakturu. odnosno dokaz 0 I .1. proforma fakturu. isprave 0 osiguranju i carinske isprave. uvoznik ce dobivene iznose usporediti s cijenama iste iii slicne robe koja se prodaje na dornacern trzistu i na osnovi toga donijeti odluku 0 uvozu. prijevozne isprave. itd. usporeduju ponudene uvjete (cijenu.1. nacin i instrument placanja i dr. Potom se na cijenu robe na granici (luci) dodaje carina po propisanoj stopi. U nastavku cerno objasniti trgovacku fakturu. troskovi kontrole kvalitete. slijedeci pri tome standardnu podjelu na robne.) i potom prave usporedne (komparativne) pretkalkulacije kako bi mogli izabrati najpovoljniju poslovnu ponudu. i porez na dodanu vrijednost. potvrda. U takvom slucaju poduzetnik daje komisionaru i komisioni nalog da njegovu robu proda na inozemnom trzistu po najpovoljnijim uvjetima koje moze postici (trzisni nalog) iii mu odredi minimalnu (Iirnitiranu) cijenu i druge uvjete ispod kojih komisionar ne smije prodati njegovu robu na inozemnom trzistu (uvjetovani nalog). osiguranja i skladistenja. specifikacija robe. a onda. provizija inozemnog posrednika i svi drugi troskovi koji nastaju na inozemnoj relaciji bez obzira na to jesu Ii placeni kunama iii devizama i bez obzira na to je Ii te usluge ucinio rezident iii nerezident). 3. Te isprave najcesce prate robu tijekom prijevoza. bilo da se djelomice prepravljaju iii u potpunosti krivotvore. razliCiti oblici potvrda (certifikata) i skladisnica. lista pakiranja. Kad komisionar prihvati dani komisioni nalog sklopljen je komisioni ugovor pa je komisionar duzan prikupiti podatke 0 rnogucirn izvoznim cijenama i 0 zavisnim troskovirna koji mogu nastati tijekom provedbe izvoznog posla. Na uvoznu cijenu robe na hrvatskoj granici iii luci potom se dodaju svi bruto troskovi od gran ice do skiadista uvoznika (trosak prijevoza i osiguranja. Ako poduzetnik sam izvoz: robu (izravan izvoz) on sam izraduje i pretkalkulaciju izvoznog posla. komisionar ce naciniti i pretkalkulaciju tog posla. a neke su autonomna kreacija poslovne prakse. bez poznavanja osnovnih dokumenata ko]i se primjenjuju u vanjskoj trgovini nernoguce je pratiti i razumjeti tijek poslova. nacinu pakiranja. Kako bi utvrdio isplativost buduceg posla. Iz svih tih razloga potrebno je reci osnovno 0 svim vaznijirn robnim ispravama u koje spadaju razlicite vrste faktura (racuna). naslovljava je na kupca (duznika. Ako pak dornaci proizvodac neke robe izvozi preko komisionara. redovito po retrogradnoj metodi. bez nekih je nernoguce robu izvesti i uvesti.CVANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Dornad poduzetnik moze izvoziti svoju robu sam odnosno u svoje ime i za svoj racun iii rnoze povjeriti provedbu izvoznog posla komisionaru koji ce taj posao obaviti u svoje irne. tj. Bez dobrog poznavanja tih dokumenata ne mogu se razumjeti niti dokumentarne prijevare koje su jedan od najcescih pojavnih oblika kriminaliteta u vanjskoj trgovini.

Ako se posao sklopi na temelju predracuna. isprava koja se mora priloziti u postupku carinjenja: dokument koji je i temelj za obavljanje plaeanja u inozemstvo te osnovica za sva knjizen]a obavljene transakcije. a to onda znac: da nece rnoci ni isplatiti akreditiv. Zato se na formularima faktura redovito nalaze sljedeci podaci: tvrtka izdavatelja (vjerovnika) i adresa duznika (k~pca). opis robe. Bitni sastojci fakt~resu opis i cijena robe. Faktura se izdaje na jeziku kupoprodajnog ugovora. Proforrnarechnung) zapravo je ponuda izdavatelja (ponuditelja . akceptiranje iii negociranje rnjenice. formalno_ pravno. Ako u praksi banka i prihvati takvu fakturu.cijena ne odgovara uvjetima iz akreditiva . biti obvezujuca za sve strane. isplatit ce samo iznos na koji glasi akreditiv.atelj~ i kupca. dokument kOJI pratt robu na putu. Medutirn. akceptirala iii negocirala mjenicu koja glasi na iznos veci od onog koji je dopusten u akreditivu. ako je potrebna. Proforma faktura. Kupac (duznik) ima pravo reklamacije fakture u roku koji je u njoj obicno naznacen. predracun (engl. Prema Jedinstvenim pravilima (cl.&O. odredeni broj kopija a prezentirane su fotokopije).. Kako bi zadrzao pravo na ispravak eventualno pogresno zaracunatog fakturnog iznosa.fakturu nije izdao stvarni korisnik akreditiva (npr.ziv ~broj isprave. Ako to ne ucini. fakturu je izdao prolzvodac robe a ne izvoznik odnosno korisnik akreditiva) . konzularna faktura i carinska faktura. Svaka korekcija iii promjena nacinjena na trgovacko] fakturi mora biti vidljiva i jasno oznacana.faktura nije prezentirana u dogovorenom broju primjeraka iii nije dana u obliku kakav je bio traien u akreditivu (traien je npr. drugoga korisnika pri pre. za eventualno pribavljan]e financijskoga kredita te za pribavljanje uvozne dozvole. Ako posto]e makar i najmanje razlike. rok isporuke. takva odluka banke ovlastene za placanje. U praksi se ugovora i izdavanje vise primjeraka trgovacke fakture pri cernu su i original i kopija najcesee potpisani. mora glasiti na nalogodavatelja (osim u slucaju prenosrvoga akreditiva) ali ne mora biti potpisana. . (lat.uz mogucs pogreske i propuste) koja mu daje pravo ispravke eventual nih racunskih pogresaka u fakturi. rnjesto i datum izdanja. na. Proforma Invoice. Prihvacanje predracuna u roku vaznosti ima znacen]e prihvata ponude dakle i znacenje sklopljenoga kupoprodajnog ugovora. onda trgova~ka fa~tur~ '" . U pogledu svote u fakturi. Izdavatelj fakture to nece rnoci uciniti ako je u rneduvrernenu kupac preprodao robu iii ako se dokaze da je kupac znao da je fakturni iznos manji od protuvrijednosti lsporuceno robe iii obavljene usluge. U praksi se rnedutirn ona redovito pojavljuje IZ razloga koje smo naveli. Najcesci nedostaci na trgovackirn fakturama odnosno u poslovanju s fakturarna u akreditivnom poslovanju jesu: . trgovacka faktura i lista pakiranja ne moraju biti potpisane iako se u praksi to najcesce cini. u grubo.izvoznika) izdana u obliku fakture.bi trebala biti i uvjet za plaeanje. Rabi se kao samostalna isprava iii kao prilog standardnoj pisanoj ponudi. Na temelju proforma fakture rnoze se obaviti privremeno carinjen]e robe dok se definitivno carinjenje obavlja iskljucivo na temelju konacne trgovacke fakture.. sluf kupcu za izradu pretkalulacije. banke imaju diskrecijsko pravo pa mogu i odbiti i prihvatiti trgovacke fakture koje glase na svote vece od onih dopustenih u akreditivu. itd.pogresan iii nedovoljno tocan opis robe . preuzela obvezu odgodenog placanja. 37. slicno kao i za kupoprodajne ug?vore. Vaznost predracuna ne umanjuje cinjenica da se u praksi i nakon njegova prihvacanja naknadno sklapa i kupoprodajni ugovor u kojemu se do detalja utvrdu]u uvjeti koji su. jedinicna i ukupna cljena. pretfaktura. vee sadrzani u proforma fakturi.(b)).paritet isporuke nije oznacen iii je napisan pogresno . ispostavit ce se i komercijalna (trgovacka) faktura. Vazno je znati da ce. kao i svaka druga ponuda. salvo errore et omissione .cijene nisu izraiene u valuti na koju je akreditiv otvoren . opseg i vrsta osiguranja protiv odredenih rizika. rok isporuke. Sadrzi sve elemente kao i standardna komercijalna (trgovacka) faktura. U tijeku pripremnih radnji vanjskotrgovinskog posla. njem. ~akture ko]e se rabe u poslovnom zivotu sadrze sve elemente koji su vazrn za jasan prikaz obavljene transakcije. smatra se da je prihvatio uvjete fakture i da je obv:zan platiti fakturni iznos u ugovorenom roku. banke nece prihvatiti fakturu. Strogo pravno gledajuci. To su proforma faktura. klauzula 0 eventualnim popustima.nosivom akreditivu). 37). a opis robe iz trgovacko fakt~re mora odgovarati opisu iz akreditiva. prema ledinstvenirn pravilima (cl. pod uvjetom da ta banka nije platila. proforma faktura. nacin prijevoza te rok do kojeg proforma faktura obvezuje njezina izdavatelja.E. pantet isporuks. po isporuci robe odnosno nakon sto se pruf usluga. isprava kojom se dokazuje vlasnistvo nad roborn.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovinl obavlj_enoj transakdji izmedu proda:. . Kako. Ona dakle prethodi eventual nom poslu pa se izdaje prije isporuke robe odnosno prije obavljene usluge.faktura ne glasi na nalogodavca vee na neku drugu osobu (to se dogada kad akreditiv otvori posrednicko poduzece u svoje ime a u fakturi se navede ime pravog kupca) . izdavatelj fakture (vjerovnik) cesto na fakturu unosi klauzulu S. a uz njih ima i dodatne klauzule kao sto su nacin placan]a. iz trgovacke fakture se mora vidjeti da ju je izdao korisnik akreditiva (osirn u slucaju tzv. Uz komercijalnu fakturu rabe se druge (posebne) vrste faktura. Faktura se definira i kao poziv na placanje isporucene robe. obveza placanja nastaje u trenutku kad prodavatelj isporuci robu sukladn? ugovoru. potpis izdavatelja. U praksi se'uz ispravak najcesce stavlja otisak faksimilom (zigom) kOji sadrzl rijec "ispravak".

Ware Spezifikation) je isprava koja sadrzi popis svih pojedinacnlh artikala koji Cine jednu posiljku. Britaniju. r Carinska se faktura rabi i pri uvozu robe za koju ne treba platitl protuvrijednost. konzularna faktura je potvrda da je predmetna roba podrijetlom iz te zemlje. Ovjera konzularne fakture placa se konzulatu u odredenom postotku iii promilu od iznosa fakture na ukupni iznos robe. skladistu kupca. Neizravno. i druge podatke koji. i. Svi podaci iz carinske fakture moraju potpuno odgovarati podacima iz ostalih dokumenata koji se podnose carinarnici. Specifikacija robe se rabi pri kvantitativnom preuzimanju i pri carinjenju robe kad pomaze tocnorn utvrdivanju vrste robe. Konzularna se faktura primjenjuje u slucajevirna kad se roba uvozi iz zemlje s kojorn se inace rijetko poslu]e pa su stoga i cijene u toj zemlji nepoznanica. tarifnog broja. i sl.prem~ carina:ni~i . Takve se izjave redovito daju i pri izvozu prehrambenih proizvoda u SAD.a(pOPIS!. Konacnu fakturu. kontejnerima) u koja je upakirana i koja .retfaktura prethodna faktura (engl. paletama. njem. ona ne rnoze biti temelj za placanje vee prati robu i sluzt kao dokument kojim se dokazuje 0 kakvo] je robi rijec. polica osiguranja. carinskoj se faktun pnlaze I speClflka~IJ. Specifikacijarobeu vanjskoj trgovini najcesce sepojavljujekad u jednoj posiljci ima velik broj razliCitih artikala koji cesto spadaju pod razlicite tarifne brojeve. Consular Invoice. Valueless Sample . V. Specification of Goods. Carinska faktura mora sadrzavati detaljan 0PISrobe. Packing List. specifikacija robe (eng!. njem. a koji je mjerodavan za zernlju prodavatelja. Jednostavnije je izraditi tzv. U praksi se umjesto carinske fakture rabi i certifikat 0 vrijednosti robe. Konzularna se faktura ispostavlja na posebnom formularu (tiskanici) koji ima svaki konzulat. njihove kolicine te. Kako se pretfaktura ispostavlja za stvarno isporucenu kolicinu robe. Packung Liste) popis je robe po koletima (sanducima. Fakturom se potvrduje da je na njoj navedena cijena stvarna trzisna cijena predmetne robe. odnosno prisiljava se kupca (uvoznika) da plati carinu i porez na dodanu vrijednost na stvarnu trzisnu cijenu uvozne robe.Free Sample. To je najcesce potvrda (certifikat) 0 kolicini i kvaliteti prispjele robe koje izda]e ovlastena organizacija za kontrolu kolicine i kvalitete 0 cijem su se angazrnanu prethodno sporazumjeli. speciflkaciju robe i onda ju prlloztti drugim dokumentima kad je potrebno.. Konzularna faktura (eng!. upisati izraz "besplatan uzorak" (eng!. Kanadu i Australiju. zbo~ ogranicenog prostora. koja bitno kalira tijekom prijevoza. njem. Zollfaktura) posebna je vrsta fakture koja se ispostavlja na tiskanici propisanoj u zemlji kupca (uvoznika) robe. Za to sluze konacne fakture za stvarno prodanu robu koje se principalu ispostavljaju u dogovorenim rokovima. njem. odredisnoj zeljeznicko] postaji. Custom Invoice. Lista pakiranja (eng!. Preliminary Invoice. U takvim je slucajevirna izrazit~ neprakticno sve te pojadinacne stavke upisivati u kupoprodajni ugovor. tko ce ju platiti i slicno. Pojedine zemlje su propisale koju robu nije rnoguce uvesti bez carinske fakture. Iz istog se razloga pojavljuje i pri uvozu robe koja se inace rijetko uvozi. Upravo zbog takve prirode robe i njezino se preuzimanje redovito ugovara na odredistu (u odredisnoj luci. nisu uneseni na fakturu. lijekovi i farmaceutski proizvodi) ne sadrzi stetne sastojke odnosno sastojke ci]a je uporaba u toj zemlji zabranjena. Formular carinske fakture se rnoze dobiti kod carinskog agenta iii kod speditera. po potrebi. Potpisuje ju prodavatelj (izvoznik) a sluzi kao isprava za utvrdivanje carinske iii vrijednosti uvozne robe i kao potvrda da je rob a podrijetlom iz zemlje izvoza. a hrvatska ga vanjskotrgovinska poduzeca mogu nabaviti neposredno iii posredno putem Hrvatske gospodarske komore. a koji imaju i razlicite cijene. kao sto su carinska deklaraclja. koja sluzi kao osnova za placan]e. doz~ol~ z~ u~oz iii. Carinsku fakturu izdaje izvoznik. Vorfaktural pojavljuje se u poslovima s robom koja je podlozna znatnijim gubicima u tezini u tijeku transporta. umjesto cijene.zvo~. ziva stoka. neposredno prije ukrcaja u brod. U tom ce se slucaju na nju.). U akreditivnom poslovanju banke cesto odbijaju kontrolirati specifikaciju ako je ona vrlo detaljna i raznolika. Sluzi kao isprava za srnjestaj robe na carinsko skladiste i za carinsku kontrolu ali ne rnoze biti osnovica za placanje. U takvim slucajevirna nas izvoznik mora pribaviti tiskanicu carinske fakture ko]a je propisana u toj zemlji i ispuniti je na propisan nacin. Carinska faktura (engl. Muster ohne Wert). Na taj se nacin sprjecava rnogucnost da prodavatelj ispostavi fakturu na manju cijenu od stvarne triisne cijene robe. Osim uobicajenih sastojaka svake fakture. u carinsku se fakturu unosi i izjava prodavatelja da predmetna roba (npr. K~d je zbog prirode robe potrebno. obe. koliko je te robe ukrcano u mjestu ~tpreme. Daje se kao prilog (aneks) fakturi i kupoprodajnom ugovoru sto se onda u osnovnoj ispravi mora i naznaciti.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini P. Pretfaktura prati i robu koja se isporucuje i na konsignacijsku prodaju u inozemstvu. posiljka se sastoji od pedesetak vrsta rezervnih dijelova za nekoliko razlicitih tipova automobila. [edinicne cijene I ukupnu cijenu. npr.i dr. kao sto je npr. odnosno primatelj robe koji mora robu prijaviti u dopusteni carinski postupak i ispuniti sve propis:ne o?veze. Prema tome. njem. njem. a posebno kad bi njezino kontroliranje zahtijevalo mnogo vremena iii specijalisticka znanja 0 konkretnoj robi. v •• • prijevozne isprave. ali na temelju isprave kojom se utvrdu]e stvarno prispjela i preuzeta kolicina robe. Carinsku fakturu podnosi carinski obveznik. Konsulatfaktura) isprava je koju potpisuje i potvrduje konzularni predstavnik zemlje uvoznice. fakturu I druge pratece dokumente. a time i odredivanju visine carinske stope. kome je upucena. npr. prodavatelj ce ispostaviti na osnovi spomenutog certifikata koji ce mu biti dostavljen nakon sto se na odredistu ustanovi tocna kolicina preuzete robe. U takvim se slucajevirna isporuka robe obavlja na temelju prethodne fakture u koju se upisuju podaci 0 robi kakvi su stvarno vrijedili u trenutku isporuke.

hgk. npr. Na listu pakiranja se ne unose podaci 0 cijenama. Ito J. uz ostale. Zbroj svih pozicija iz liste pakiranja treba se poklapati s podacima 0 kolicini i tezini koji se nalaze na drugim dokumentima. U nekim drugim poslovima se pojavljuju zato sto to traze poslovni partneri. Neizbjezne su u trgovini nekom reborn. Skladisnica je formalna isprava i mora imati i odredene bitne sastojke. itd. ona rnoze biti upotrijebljena u mnogim skladisnirn poslovima buduci da je razlika izrnedu klasicne skladisnice i FWR-a vrlo malena. datum i potpisovlastene osobe javnog skladista. Poslije se. najcesce rabi u slucajevirna kad uskladistena roba sluzi kao jamstvo za neku pozajmicu. a 8 9 Vise 0 tome na adresihttp://www.hr . Hrvatska gospodarska komora izda]e dva oblika potvrde 0 podrijetlu robe: jednu preferencijalnu na osnovi koje se ostvaruju odredene povlastice (preferencijali) i drugu. cijeni i pakiran]u te podaci 0 prijevoznom sredstvu kojim se roba otprema. a zaloznica na neku drugu. Uz izjavu da je navedena roba podrijetlom iz zemlje izdavatelja.FIATA _ FWR) isprava je kojom spediter potvrduje da je navedenu robu primio od deponenta i smjestio je na svoje skladiste te se obvezuje da ce ju predati deponentu iii. Takvim prijenosom skladisnice postize se da se uskladistena roba preprodaje jednostavno i bez troskova suvisnog transporta i manipulacije robom.. prema potrebi. Bitni sastojci skladisnice sadrzani su i u skladisno] knjizi javnog skladista. mora prilozitl i ta Lista pakiranja je korisna pri ukrcaju. Opca shema povlastica (preferencijala) stvorena je okviru GAD-a. osim ako drukcije nije ugovoreno u akreditivu. a stavlja se i u koleta tako da bi pri primitku robe moglo brzo i jednostavno utvrditi sadrza] koleta (jedinice pakiranja.General System of Prefereces). lako FWR nlJe tzv. . potvrde 0 zdravstvenom stanju robe. Potvrde (certifikati) 0 robi 3.rjoj nalaze i podaci 0 tezini i zapremnini. Carinski propisi nekih da se u postupku carinjenja. Warehouse ReceiptIWarrant. Kako se na . njem. npr. onda je korisna i prijevoznicima pri izracunavan]u vozarine. . Skladisnica je vrijednosni papir koji se najcesce izdaje po naredbi deponenta i koja je onda prenosiva indosamentom. Prvi je oblik potvrda 0 hrvatskom podrijetlu robe FORM A koja se temelji na Opcoj shemi povlastica? (GSP . izdaju ih trgovinske komore. FIATA Warehouse Recei pt . Sklodisnico Skladisnica (eng!. . Tako se dogada da se priznanica indosamentom prenese na jednu osobu. Izdaju se na vise razlicitih tiskanica ovisno 0 svrsi i medunarodnom sporazumu na kojemu se osnivju.2. Ovisno 0 vrsti isprava.1.3. U nastavku cerno objasniti potvrde (certifikate) 0 podrijetlu robe. Tim susepreferencijalima nekebogatlJe v . . To su: naziv javnog skladista.1. Priznanica sluz! kao dokaz 0 postojanju robe i za prijenos vlasnistva na uskladisteno] robi. njezino] kolicini i kvaliteti. robi. potvrdu 0 krajnjem korisniku i potvrdu 0 izravnoj posil]ci.?S sedamdesetihgodina dvadesetoga stoljeca. Lista pakiranja i trgovacka faktura ne moraju biti potpisane. kolicina i vrijednost uskladistene robe. lpak. Certificate of Origi n. . U praksi se rijetko primjenjuje. skladisnica (Warant). njem. To su isprave koje se u vanjskotrgovinskoj praksi cesto primjenjuju. Sastoji se od priznanice (receipt) i zaloznice (warrant) koje su pri izdavanju skladisnice medusobno spojene. zdravstvenoj ispravnosti i slicno. arnbalaze). Spediterska skladisna potvrda (eng!. a govore o podrijetlu robe. hranom i picirna. Potvrde 0 podrijetlu robe (engl. koja ne sluzi za dobivanje povlastica".( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini ii ~: cine jednu posiljku. U praksi se original i kopija liste pakiranja kao i trgovacke fakture redovito potpisuju. Skladisnica rnoze biti jednodijelna iii dvodijelna. na ispravi se nalaze podaci 0 prodavatelju i primatelju. prekrcaju i iskrcaju velikih koliCina robe jer olaksava i ubrzava manipulaciju robom i njezino razvrstavanje prema primateljima. ime i sjediste (prebivalists) deponenta. osnovni sadrzaj svih oblika potvrda 0 podrijetlu robe je gotovo jednak. U listu pakiranja se upisuje tocan sadrzaj svake jedinice arnbalaze (koleta) te se precizno navode i oznake i brojevi koji se nalaze na tim koletima i po kojirna se oni rnedusobno razlikuju. se prilaze trgovacko] fakturi. Neke od tih isprava se pojavljuju i pri koristenju odredenih instrumenata placanja. potvrde 0 kvaliteti i kolicini. ako je rijec 0 prenosivoj ispravi. Lagerchein) isprava je koju deponentu robe izdaje javno skladiste potvrdujuci da je navedenu robu primilo na cuvanje i obvezujuci se da ce ju predati deponentu odnosno osobi na koju on prenese svoje pravo raspolaganja robom. osobi na koju on prenese svoja prava raspolaganja robom. nepreferencijalnu. Lista pakiranja se pri carinjenju i svakoga pojedinog zemalja propisuju isprava. Eventualni ispravci trebaju biti vidljivi i potpisani na nacin kao sto se to cini u trgovacko] fakturi i ostalim dokumentima. Jednodijelna (jedinstvena) skladisnica sluzi istodobno i za stjecanje vlasnistva i za koristenjs zaloga na uskladistenoj robi. a zaloznica se. mogu rastaviti i svaki dio rnoze cirkulirati odvojeno. kao sto i naziv kaze. Potvrda nije prenosiva osim u slu~aju kad je n~ njoj otisnuta oznaka da jest prenosiva (Negotiable). fakturi i specifikaciji robe. 3. U rspru ngszeugn IS) jesu dokumenti kojima izdavatelj potvrduje da je neki proizvod podrijetlom iz zemlje u kojoj je izdan i certifikat 0 podrijetlu. naziv. tekuci broj skladisne knjige. Dvodijelna skladisnica je cesca u praksi. carinska uprava i izvoznik robe.

Drugim njecrrna.. U praksi je vrlo vazna isprava pri preuzimanju robe. . Certifikat 0 teiini robe (eng!. To.. pavlastlce: Kak? bi stvarna I iskoristili te pavlastice. Patvrdu a krajnjem karisniku u nas izdaje Hrvatska gospodarska kornora. padrijetlu se izdaje na asnovi hrvatskih pravda podrijetla I ne siuzi za dobivanje povlastica. Wegzertifikat) ispastavljaju rnedunarodni atpremnici (spediteri) sa svrham da izvoznik zajedna s astalim ispravama. Tvornicki atest (eng!. a sluzbeno utvrdeno] mjeri (tezini) izvezene odnosno atpremljene robe.l~tu tu. Potvrda (certifikat) 0 kvaliteti robe (eng!.' rugl _o I . a ~jihav sadrza] je atprilike jednak sadrzaju trgavacke fakture I liste pakiranja s tim da sadrzi jos i izjavu izvaznika da je predmetna roba ~ro'~vede~a ~ zemlji izvaznici te da je pradajna cijena napisana u ~rgava~~aJfaktun tacna i v~!jana. End use Certificate. . Kaka krajnji kupac na taJ. Factary Attestatian. SAD.' " . _ 10 Zemlj.Direct Cansingnment Certificate. krajnji korisnik predmetne robe. hochere Gewalt) isprava je koju izdaje prodavatelj iii neka organizacija (najcesce gaspadarske kornore) u kojoj se tvrdi da su u razdoblju paslije sklapanja ugovora nastupili neki dagadaji koji spadaju u slucajeve vise sile i koji su adgadili iii onemoguclli abavljanje • . Potvrda 0 viso] sili (eng!.rnedu ostalim. esku. na zahtjev kupca. i to kad dobije izvjesce carinarnice kako je predmetna roba atpremljena iz Hrvatske. sto ih I ' . Vicars u RUSIJU. dorada iii prerada. a moze se dobiti u carinskim uredima. Taj pregled abavljaju neavisna poduzeca koja uzivaju medunaradni ugled i kaja su specijalizirana za takvu vrstu posla.nicama Sporazuma (Kanada. Siavenijam i drugim zemljama u medusabn. njern. Certifikat se izdaje na pasebnaj tiskanici. ZIVa . pribavlja izvoznik. njezinu sukladnast s odredenirn standardima i slicno. a najcesce se rabi pri prametu masavnih dobara u rnedunarodnoj trgavini.apref.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini izdaje se pri izvozt.Qualitats lertifikat) isprava je koju izdaje arganizacija registrirana za kontrolu kvalitete (kakvoce) i kvantitete (kolicine) robe. izvoznicka patvrda a podrijetlu. Potvrda 0 krajnjem korisniku (engl. pasredavanjem banke. uvjetima akreditiva predvideno. njern. bit ce patreb~a prikuplti patvrde a izravnaj pasiljci iz svih zemaJja kroz kaje se roba provozr. izdaje kupac kaa jamstva da an. na zahtjev prodavatelja. njern.l.encan.a aJI se ra I I U medusabnaj trgavini zernalja clanica Unije. a kaJ?m carinske vlastl neke zeml]o patvrduju da je predmetna roba prev~~en..na~l~ zell smanjm rnogucnost kupnje robe ad reekspartera. Iz~aznlcku ~atvrdu a podrijetlu maze patvrditi sam izvoznik. a ovjeravaju ga I carrnske vlasti zemlje izvoznice. ~razvijem]e zemlje o?vezale da ce po~agati ~zvo~ slabije razvijenih zemalja tako st~ ce se n~ u~o. Kanadu. To.' Meksiko).ietlu robe ali jednim pasebnim oblikorn koji se na ' EURl koii bi . a maze se traziti i ovjera trgavrnske kornore iii mjeradavnag rninistarstva.~ kao rzravna posiljka. njem.EU (za dio robe koji nije obuhvacan drugim vr C r f . Fr_ee . Australiju Novi leland Japan Norvesku S" k . I ) D i oblik ' stama pre ere~clJa a. To.aJ se ~rgavl~1t~ader karisti EUR1. ?Irekt~ Ware~sendung lertlflka~) Jest Isprav~ koju. Certificate of Quality. Takve patvrde izdaje izvaznik robe na svamu r_n~maran~um~. njern.' . dokazati da Je predmetna roba hrvatskag podnjetla. ~ Formufar popunJavalzvoznlk. je nepovoljno za kupca jer mu se time ne jarnci da ce dobiti bas anakvu robu kakvu je narucio. Taj dakument patpisuje izvaznik robe. 'V. se takader dokazu]e patvrdam a podr. odnosno da je roba u ispravnam stanju po kolicini i kvaliteti.'? Na osnov] sporazuma a slabadnaj. . Takve se isprave najcesce rabe pri pradaji robe visoke tehnalagije pa se na ovakav nacin zeli sprijeciti da ana bude reekspartirana na treca trzista. abavijesti uvaznika aka je to.ere~cijal~n pristup i na trziste Europske unije. Bosnorn ~ Herceg?v. .rnam. pri carinjenju rabe maraJu. skonstltl tu p?vla~tl~u.nikak~~ dadatna obrada. da je stalna bila pad carinskim nadzororn te da na njo] nrje . _ Paznata je da u akreditivnam paslu banke pregledavaju dakumente s farmalne strane. H~vat~~a. odnosno njegav kamitent. Factary Certificate.roba takade~ im. Zato im je i potrebno-.T~adeAssotiationl imaju vlastiti formular uvjerenja 0: podrijetlu OJIse pnmJenJ~Je zemljama cla. kajih je analizam dosla.e Sjevernoamerickog sporazuma 0 slobodnoj trgovini (NAFT _ North A C~. a najcesce se pajavljuje na zahtjev paslavnih partnera. uvozruci IZ Unije ce pn uvozu hrvatskih praizvada I' . Makedanijam. " . U :anjsk~:rgavinskaj praksi se umjesta patvrde a padrijetJu sve cesce rabi I tzv. Siavacku I. Certificat of Weight.aba~lja~a . Act of Gad. Werksatteste) patvrda je odnosno certifikat kajim proizvodac robe potvrduje kvalitetu robe. Da bi dornact uvoznici mogl. potvrdujuci da je pregledala predmetnu robu i navodeci rezultate do. njern. . Treba naglasiti da takva spamenuta specijalizirana poduzeca uglavnam sarno pravjeravaju kakvocu i kolicinu robe ali je vrlo rijetka preuzimaju u ime kupca (uvoznika). Staga kupac vrlo cesto uvjetuje placanje po akreditivu i prezentacijorn pasebne isprave a tame da je roba pregledana i da adgavara uvjetima iz kupapradajnag ugovora. r~~u kupuju u zemljama koje nemaju takve. Potvrda 0 izravnoj posi~j~i (engl. P acatl ruze canne nega sto I p ~caJu kad. a ne pravjeravaju materijalnu istinitast navedenih podataka. je isprava a sluzbeno izmijenjenaj tezini robe pri njezinaj atpremi u mjestu polazista. . trebaju dokazati da je roba koju uvoze I podnJ~~lomIZ zernljs kOJoJ u povlastice odobrene. Ovisno a tame kaka je ugovoreno u akreditivu.z njihove robe obracunavaf canne po nizirn stopama od onih koje ~~pn~J~~JuJuna uv~)z iste robe iz razvijenih zernal]a. Maze se shvatiti i kao neka vrsta jamstva proizvodaca da proizvod odgovara odredenirn standardima kvalitete te da je kvalitetorn i funkcionalnoscu pogadan za namjene za koje je kanstruiran. as Ice po to] osnovr: SAD.Kamor~~e patvr~e a.JVJ-erenJ-e s a podnJetlu. U sljedece zemlje koje Hrvatsko] odobravaju povl ti " ". U nasoj zemlji te potvrde izdaje ulazna carinarnica. Endverbrauch Zertifikat) isprava je koju.. trgavini koje je nasa zemlja sklapila sa zemljama CEFTa. njezin kemijski sastav.

Opce karakteristike linijske plovidbe su postojanje plovidbenog reda.vet:r!n~rska p~tvrda: Ti se dokumenti redovito pOjavljuj~ u . Stoga je potrebno ukratko raspraviti i najvainije vrste prijevoznih dokumenata. 3.'o. Certifikati 0 zdravsivencm sianiu robe Te certifikate izdaju medicinske.-31. teretne listove. Konossement) prijevozna je isprava koju na zahtjev krcatelja izdaje brodar iii njegov ovlasteni agent kao dokaz da je navedenu robu preuzeo na prijevoz u prividno dobrom stanju i kojom se obvezuje da ce je prevesti do navedene odredisne luke i tamo je. 0 robi koja se nalazi u transportnom sredstvu. . da ne potjecu s podrucja na kojima s vladale stocne bolesti niti sadrze bilo kakve tvari stetne za zdravlje Ijudi i stoke. ta potvrda sadrzi I rzjavu kako predmeti biljnoga podrijetla nisu zaraieni nikakvim bolest~ma.~\~~\ ~". Prijevozne isprave u vanjskoj trgovini Prijevozne isprave izdaje prijevoznik. Fltop~toloska potvrda (certifikat) je isprava ko]u izdaju granlcnl fitopatoloskl Insp~kton odnosno inspektori za zastitu bilja u zemlji izvoza. 4. Sadrii sve uobicajene podatke koje se nalaze na tiskanicama teretnice s tim da su na njezinu nalic]u tiskani i osnovni uvjeti prijevoza konkretnoga linijskog brodara.~. arnbalazom za iiveine namirnice. njem. Veteri~arska potvrda se rabi pri izvozu i uvozu proizvoda iivotinjskog podrijetla.no na hrvatskom i na jednom svjetskom jeziku. 1999. skraceno B/L. prijevozne isprave su obradene u clancima 23. uz podatke ?r~dmetnom proizvodu te podatke 0 prodavatelju i kupcu. duhanskim preradevinamj i djecjirn igrackarna.::' '>.podriJetl: I zrva stoka ne mogu se uvoziti niti izvoziti bez takve potvrde.trgovlnl .. Ovisno 0 paritetu isporuke. isporucene robe. Ovisno 0 pravnoj prirodi svih tih isprava. svejedno jesu Ii namijenjeni Ijudskoj iii iivotinjskoj prehrani.2. Sadrzaj. Sanitary Certificate. 2. izvoz i carinjenje proizvoda biljnog podrijetla. Izdaje se na propisano] tiskanici. kozmetikom. To su sanitarna potvrda fitopato.iii biljnim stetoCinama te da ne potjecu s podrucja gdje je bilo takvih b?lest. sluii kao dokaz da je brodar primio teret koji je u njoj naveden. 3.3. U J~dinstvenim pravilima i obicajirna za dokumentarne .·~['i~: .nu r~bu. U nasoj poslovnoj praksi te potvrde izdaje Hrvatska gospodarska komora. prtjevozne ce se isprave redovito rabiti i pri dokumentarnoj naplati banke prihvacaju i isplaculu te teretnice bez dodatnih dokumenata 0 prijevozu.i.para. i ostale prijevozne isprave. podijeliti cerno ih na: 1. predati prvom (zakonskom) imatelju originala teretnice. Upravo iz tih razloga u linijskoj se plovidbi ne sklapa poseban ugovor 0 prijevozu nego se predaja robe brodaru i primitak teretnice za ukrcanu robu smatra pristankom posiljatelja na brodareve uvjete prijevoza. ~nitarna potvrda (eng!. Tom ispravom ovlasteni veterinarski inspektor potvrduje da su navedeni proizvodi zdravstveno ispravni. tramperska) plovidba. a dokazuju kako je prijevoznik primio navede. pa i izgled teretnice poprilicno je unificiran.:~. da ju je utovario na prijevozno sredstvo odnosno da ju je vee ?tpr~~lo pnmatelju iz prijevozne isprave.!.I:I.~ .(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj Irgovini odredenih radnji iz kupoprodajnog ugovora. .2. . .<"~~~":':. pomorske teretnice. str.sk~ ~~tvr~avi. Fltopatoloska potvrda je uvjet za uvoz. . Bill of Lading. veterinarske i druge slicne ustanove nakon st o obave analizu zdravstvene ispravnosti odredene robe. Rabi se pri trgovini prehrambenim proizvodima i picirna. Sanitarna potvrda je isprava bez koje odredena roba ne moie biti ocarinjena.-. . Tiskaju se na posebnom formularu:. Linijska pomorska teretnica (Liner Bill of Lading) je prijevozna isprava i robni vrijednosni papir kojl se izdaje pri ukrcaju robe na brodove linijske (redovite) plovidbe. U pomorskom se prijevozu razlikuju dva osnovna tipa prijevoza: linijska i slobodna (carter. poznata ukrcajna i odredisna luka kao i sve luke koje brod dotice tijekom plovidbe.. njem.1. Prijevoz robe u medunarodnorn prometu obavlja se svim nacinirna prijevoza i raznovrsnim transportnim sredstvima.1.1.. Teretnica nije ugovor 0 prijevozu iako potvrdu]e postojanje ugovora 0 pomorskom prijevozu robe i njegove uvjete. Roba iivotinjskog. unaprijed objavljeni (poznati) uvjeti prijevoza i velik broj pojedinacnih poslljaka razlicitih posiljatelja koje se ukrcavaju i iskrcavaju u svim lukarna u kojima brod pristaje. posudern. Svaki prijevoznik mora sa sobom ~matl Isprav~. U skladu s tim postoje i dvije vrste teretnica. 114).~~. Tiskaju na obicnorn papiru i bez ikakve posebne zastite pa ih je vrlo jednostavno krivotvoriti. linijska i carter teretnica. u stanju u kojemu ju je primio. Slicno veterinarskoj. 3. spediterske potvrde. Sanitar Zertifikat) isprava Je kOJo~ ovl~steni sani~arni inspektor Ministarstva zdravstva potvrdujs kako je odredeni proizvod proizveden po postojecim sanitarnim normama i kako ne sadrii t:ari koje mogu na~tetiti Ijudskome zdravlju. Pomorske teretnice Pomorska teretnica iii konosman (eng!. Po uvoznim propisima gotovo svih zernal]a om rnoraju pratiti robu na putu i uvjet su za carinjenje i nesmetano raspolaganje robom.. " .. Moie se reci da teretnica ima tri osnovne funkcije: njome se potvrc1uje postojanje ugovora 0 prijevozu i uvjeti tog ugovora. obicno na jednom od svjetskih jezika.bliJn~m I zivotinjskirn proizvodirna. Zbog svega toga ? 3. utvrduje obvezu brodara da navedeni teret preda legitimnom imatelju teretnice (Ariek. akreditive.

.znat"ne ci~e teretnicu necistorn upravo zato sto se njima izricito ne konstatiraju nedostaci.zda!e I potreban broj kopija. lnace. Cista teretnica je teretnica koja ne sadrzi primjedbe kojima bi se izriCito konstatiralo kako je ostecena bilo roba bilo arnbalaza.da ju je potpisao zapovjednik broda (odnosno njegov agent) iii vlasnik broda (odnosno njegov agent) . Brodovi iz slobodne plovidbe su iznajmljeni od brodovlasnika i plove svjetskim morima u potrazi za teretom. za razliku od original a teretnice. najcesce trio Oni su istovjetni pa zato na svakom primjerku mora biti up. To onda carter teretnicu cini nesamostalnom pa stoga i nije pravi vrijednosni papir. svaki legitimni imalac originala teretnice ima sva prava na robu na koju glasi teretnica. Haskirn pravilima.da navodi luku ukrcaja i iskrcaja koje su utvrdene u akreditivu. :tr. za odnose izmedu brodara I treceg imatelja teretnice vrijedit ce samo uvjeti iz teretnice (Arfek. Danas je postala jedan od najvainijih transportnih dokumenata (Rosenberg 1999.) iii na ambalaii (npr. [edna kopija ostaje kod brodara koji redovito traii da rnu krcatelj taj primjerak potpise. prihvatiti takvu ispravu pod uvjetom: . u tom sluca]u. Kako bi ogranlcili svoju odgovornost za eventualne stete koje bi mogle nastati zbog netocnih navoda krcatelja u pogledu koliclne. . Stoga se i kupoprodaja robe na koju glasi teretnica rnoze . odreduju da ce banke.v re?n~ broj i naznaka u koliko je izvornih primjeraka izdan. Kad brodar dobije teret. Zato se na njih stavlja oznaka "kopi]a neprenosiva" (copy not negotiable).is~n njego.et). rubrike na licu teretnice takoder. nlsu. tad ce se ~na. ~sobit? je ~a~no znati ~oliko je originalnih primjeraka stvarno izdano. Kopije. itd. Svi originalni primjerci cine tzv. "polovna arnbalaza" iii "sadrzaj ne_po. U naplati akreditivom banke ne smiju primiti neciste teretnice izuzev uz izricito odobrenje nalogodavca za otvaran]e akreditiva. po naredbi i na donositelja. Taj bro] Iz~an'h orlgl~ala un. Jedinstvena pravila iz 1993. teiini iii opsegu . Te su primjedbe otisnute na drugoj strani teretnice iii su faksimilom unijete na prednju stranu. vrece poderane. ako se akreditivom zahtijeva iii dopusta charter party teretnica.stanje tereta iii omota prema vanjskom izgledu .. (full _:.).da se iz nje vidi kako je roba ukrcana na imenovani brod iii je otpremljena takvirn brodom.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovlni Carter teretnica (Charter Party Bill of Lading) je prijevozna isprava koja se rabi pri prijevozu robe brodovirna slobodne plovidbe (trarnperima). Uz ~rlgln~le se . a prenosi se jednako kao i linijska teretnica.. Teretnica se redovito izdaje u nekoliko originalnih primjeraka.mjesto i dan ukrcaja tereta i datum izdavanja teretnice. Drugirn rijecima. Primjedbe kao sto su npr. S obzirom na karakter takvih prirnjedbi. razlikujemo cistu i necistu teretnicu. roba vlazna. Prihvacale su ih jedino ako je to bilo izrlcito dopusteno. 534. Tek nakon toga brodar izdaje tzv.) u potpunosti slijedi odredbe tih pravila i propisuje kako teretnica treba sadrzavati: _ tvrtku brodara koji izdaje teretnicu ime i druge podatke 0 identitetu broda tvrtku krcatelja tvrtku primatelja odnosno oznaku "po naredbi" iii Una donositelja" luku odredista . NeCista teretnica je svaka teretnica ko]a sadrzi neku primjedbu kojorn se izricito konstatiraju nedostaci na robi (npr. I. banke ih nece niti pregledavati niti ispitivati nego ce ih jednostavno prosljedivati bez preuzimanja bilo kakve odgovornosti u pogledu njegova sadrzaja. carter teretnica je priznata kao poseban transportni dokument koji se prihvaca u naplati akreditivom. Ako se akreditivom zahtijeva i prezentiranje charter party ugovora. .kolicinu tereta prema broju kornada. brodari cesto stavljaju na teretnice razlicite primjedbe kao !ito su: tezina nepoznata.. mokra. sadrza] i kolicina nepoznati i sl. 73). sanduci osteceni. str. ~ slu~aj~ da je teretnica izdana na osnovi brodarskog ugovora. Rekli smo da teretnica nije ugovor 0 prijevozu ali je dokaz 0 postojanju takvog ugovora i dokaz pod kakvim je uvjetima ugovor sklopljen. ostecena itd.~ozlvatl na njega pa ce. i ona se izdaje na irne.Kak. U protivnom. necista. prenoslve. Razlike su u tome sto na carter teretnici nije tiskana tvrtka brodara.o sv~ki original omogucuje potpuno raspolaganje robom.odredbe 0 vozarini . tezine i sadrza]a robe. Nas Pomorski zakonik (cl. Teretnica je prijevozna isprava ali je i robni vrijednosni papir. pri tome ce se datum ukrcaja robe na brod smatrati danom otpreme . Kljucna je dakle razlika u tome sto uvjeti prijevoza robe iz carter teretnice nisu poznati pa se moraju iscitavati iz\:harter party ugovora. 19_99. carter teretnicu kao potvrdu da je roba ukrcana. kartoni osteceni.. onda s krcateljem sklapa ugovor 0 prijevozu (Charter Party) kojirn se ureduju svi oni elementi koji su u linijskom prijevozu unaprijed poznati kao i oni koji su zapisani na teretnici. 114) '.o~1se u ugovor 0 prijevozu i upisuje na svaki originalni prirnjerak teretruce. "puni sklop" teretnice. Obiljeija slobodne plovidbe su upravo suprotna onima linijske plovidbe. na nalicju nema opcih uvjeta prijevoza kao sto je slucaj s linijskom teretnicom a na njoj stoji i izricita napomena da se rabi samo uz charter party (To be used with Charter Party only). Tek najnovijom revizijom. Na prvi se pogled carter teretnica ne razlikuje od linijske.vrstu tereta i oznake koje se na njemu nalaze . Teretnica je isprava koja je na medunarodnoj razini uredena tzv. tiskanice (formulari) su gotovo jednake. O~I~~nalne teretnice dobiva krcatelj koji tako rnoze raspolagati ukrcanom robom I tijekorn plovidbe. U svim ranijim revizijama Jedinstvenih pravila banke su odbijale honorirati carter teretnice. i uvjeti iz brodarskog ~govora vrijediti ~pre~a trecern imaocu teretnice.

Za to je dovoljno iznad potpisa upisati naziv svoje tvrtke. Pesonal Bill of Lading) primatelj (Consignee) je imenom tocno odredena pravna iii fizicka osoba.teretnica nije izdana u dogovorenom broju primjeraka .teretnica ne sadrzi tzv. Teretnica "na donositelja" (Bearer Bill of Lading) ne sadrzi ime i adresu primatelja robe tako da pravo raspolaganja robom ima svaki zakonski imatelj teretnice. Na teretnici treba takoder pisati je Ii vozarina placena unaprijed (Freight prepaid) iii je plativa na odredistu (Freight payable at destination). (~V_A_N_J_S_K_O_TR_G_O_V_IN_S_K_O_PO_SL_O_V_A_N_J_E __ ) Poslovanie poduzeca u vaniskoi trgovini tj obavttr vrlo [ednostavno. Brodar ce na odredistu predati robu prvoj osobi koja se pojavi s teretnicom. Ta je teretnica samo svojevrsno obecan]e da ce roba biti ukrcana i otpremljena pa je stoga puno nesigurniji oblik od teretnice "ukrcano na brod". Razumije se da se to ne isplati. Banka nece prihvatiti teretnicu s klauzulom "primljeno za ukrcaj" osim ako za to nije izricito ovlastena. "Notify Address". Podrazumijeva se i da roba treba biti ukrcana pod palubu (Under Deck) sto onda znaCi da banke nece prihvatiti ni teretnicu na kojo] stoji klauzula da je roba ukrcana na palubu (klauzula On Deck). Teretnica s klauzulom "primljeno na ukrcaj" (Received for Shipment) je isprava kojom brodar iii njegov agent potvrduju da je odredena roba isporucena na obali na dohvat brodskih dizalica iii da je srnjestena u luckorn skladistu te da ce biti ukrcana na jedan od njihovih brodova. Potpuni indosament je kad se na poledini teretnice unese oznaka "po naredbi". adresu osobe u luci prispijeca koju treba obavijestiti da brod stize u luku kako bi ona poduzela potrebne radnje za preuzimanje i srnjesta] robe . luka ukrca]a (Port of Loading) i luka iskrca]a (Port of Discharge). Prenosi se jednostavnom predajom iz ruke u ruku (tradicijom). Stoga rnozerno zakljuciti kako je te~etnica na ime najsigurniji oblik teretnice ali se u praksi vanjske trgovine ipak rijetko primjenjuje jer je u vanjskoj trgovini prijenos cesijom skup i nepraktican nacin prijenosa. To znaci da se u rubrici "primatelj" iznad naziva i adrese primatelja upisuje klauzula "po naredbi". U teretnici "na ime" (rekta teretnica. Prema tome za kupca je taj oblik teretnice najsigurniji. otpremljena u odredisnu luku i predana donositelju originalne teretnice. Razumije se da ce se teretnica na ime rabiti u sluca]u kad primatelj robe iz teretnice ne namjerava tu robu preprodavati tijekom plovidbe. Najcesei nedostaci koje su nase banke uocile na teretnicama koje im se prezentiraju zbog naplate akreditiva. Ako je teretnica jedan od uvjeta za isplatu akreditiva. kao i one na kojima stoji da je vozarina placena unaprijed (Freight Prepaid). Takva seteretnica rnoze jednostavno prenositi institutom tzv. banke ee prihvatiti prijevozne isprave koje sadrze klauzule da vozarinu treba platiti (Freight Payable at. a ispod toga zig i potpis primatelja po cijoj naredbi teretnica glasi te datum i mjesto indosiranja. Time takva teretnica postaje zapravo teretnica na donositelja i rnoze se prenositi jednostavnom predajom iz ruke u ruku sve dok jedan imatelj ne odluci da ce ipak preuzeti robu iz teretnice.. Institut cesi]e zahtijeva da se imalac teretnice (cedent) i kupac robe na kojeg treba prenijeti teretnicu (cesionar) nadu kod javnog biljeznika (iii na sudu) te da pred ovlastenom osobom potpisu izjavu 0 cesiji.teretnica ne sadrzi klauzulu "vozarina placena unaprijed" iako je ugovorena prodaja na paritetu ClF iii CFR . Nakon zavrsenog ukrcaja. jesu sljedeci: . U praksi se kaze "ovisno 0 tome na koga teretnica glasi". jednostavnog nacina prijenosa najvise rabi u vanjskotrgovinskoj praksi.datum na teretnici je kasniji datum od onoga koji je na akreditivu oznacen kao krajnji rok otpreme . Po Jedinstvenim pravilima na teretnici moraju biti naznacene i dogovorene luke. indosamenta koji rnoze biti potpuni i bjanko. Teretnica "po naredbi" ("to order" Bill of Lading. Rabi se u slucajevirna kada primatelj zeli iskljuciti svaku rnogucnost da robu iz teretnice preuzme netko drugi osim njega. Jedinstvena pravila (cl. na taj nacin potvrduje da je roba doista ukrcana na brod te obecava da ce je prevesti do odredisne luke i predati donositelju originalne teretnice. osobito ne u poslovima manjih vrijednosti. onda takav nacin prijenosa zahtijeva znatan gubitak vremena i skupa putovanja. To je najnesigurniji oblik teretnice. U svim drugim slucajevirna na teretnicu se mora unijeti biljeska u kojoj je naveden datum kad je roba ukrcana pa ce se datum zabiljezbe smatrati i datumom ukrca]a i daturnorn otpreme. Kako su oni cesto i fizlckl jako udaljeni. Neprenosiva (neodstupiva) teretnica (Straight Bill of Lading) je varijanta teretnice na ime koja je unaprijed definirana kao neprenosiva pa se stoga ne rnoze prenositi niti cesijom. prenosenjern teretnice s prodavatelja na kupca. izuzev ako je to izricito dopusteno. Prema nacinu odredivanja primatelja robe teretnice mogu glasiti "na irne".). U sluca]u bjanko indosamenta na nalicje teretnice treba staviti samo svoj potpis. "order of" B/L) glasi po naredbi primatelja. Recimo i to kako je u naso] unutarnjoj plovidbi (obalna plovidba iii kabotaza) to najcesci oblik teretnice. brodar unosi u teretnicu oznaku "ukrcano na brod". datum izdavanja teretnice smatrat ce se i datumom ukrcaja i datumom otpreme. Na koji ce se nacin taj prijenos obaviti ovisi 0 tome kako je u teretnid oznacen primatelj. Kao sto vrijedi i za druge vrijednosne papire na ime. tj. "po naredbi" i "na donositelja" . Teretnica s klauzulorn "ukrcano na brod" (Shipped on Board) je isprava koja se izdaje nakon sto je zavrsen ukrcaj cijele posiljke.r \-. 23a) odreduju da banka mora prihvatiti teretnicu iz koje se vidi da je roba ukrcana na odredeni brod (Shipped on Board) iii da je vee otpremljena tim brodom. ispod nje ime i adresa osobe na koju se prenose prava iz teretnice (kupac robe). Ako se iz teretnice vidi da je roba vee otpremljena.. pravo raspolaganja robom iz ovakve teretnice rnoze se prenijeti jedino ustupom iii cesijom. Ta teretnica je nesigurniji oblik od teretnice na ime ali se zbog . Prema Jedinstvenim pravilima.

~.

,.

( VANJSKOTRGOVINSKO

POSLOVANJE

)

Poslovanje poduzeca

u vanjskoj trgovini

na teretnici nema klauzule "ukrcano na brod" iako se to trazi u akreditivnim uvjetima - teretnica je necista, tj. na teretnici su unesene primjedbe brodara 0 tome kako stanje robe i/ili arnbalaze nije ispravno - roba navedena u teretnici razlikuje se po vrsti, kvaliteti i/ili kolicini od one navedene u akreditivu (Slakoper, 1993., str. 48).
Prijevozne isprave za kombinirani prijevoz (Multimodal Transport Documents) jesu isprave koje se rabe kad se roba otprema s najmanje dva razlicita nacina prijevoza (npr. morem i zeljeznicorn), pri cemu cjelokupni prijevoz pokriva jedan prijevozni dokument koji izdaje prvi prijevoznik. Opcenin, govoreci, za kombinirani (multimodalni) prijevoz vrijede ista opca pravila koja vrijede za pomorski prijevoz. Isprave koje se primjenjuju u multi modal nom prijevozu jesu: "Bill of Lading for Combined Transport Sl!tipment", "Port-to-Port Shipment", "Non-Negotiable Sea Waybill for Combined Transport" i "Short Form Bill of Lading". Prenosivost dokumenta mora biti izricito istaknuta u zaglavlju i u tekstu multimodalne prijevozne isprave. Ako takve klauzule nema, dokument ce se smatrati neprenosivim.

Medunarodnorn konvencijom 0 prijevozu robe zeljeznicom (ClM) propisan je i oblik i sadrzaj tiskanice medunarodnoga teretnog lista, a odredeno je i to kako se mora tiskati u zelenoj boji. U poslovnoj praksi medunarodni zeljeznicki tovarni list se, po kratici spomenute konvencije, cesto naziva ClM. Sastoji se od sest dijelova. To su: - original teretnog lista koji prati posiljku do odredisnoga kolodvora gdje se, poslije iskupa, predaje primatelju koji na osnovi njega stjece pravo na preuzimanje posiljke - teretna karta koja prati posiljku i pri tome sluzi kao obracunska isprava u koju se unose svi troskovi nastali u tijeku prijevoza posiljke: zadrzava je odredisni kolodvor - izvjesce 0 prispijecu koje prati posiljku do uputnog kolodvora a sluzi kao izvjesce primatelju 0 prispijecu posiljke: izvjesce, nakon iskupa originala teretnog lista, zadrzava odredisni kolodvor . - duplikat teretnog lista koji ostaje posiljatelju prilikom predaje posiljke na prijevoz i slufi mu kao dokaz 0 sklapanju prijevoznog ugovora i 0 predaji robe na prijevoz kopija teretnog lista ko]a prati posiljku do granicnoga kolodvora otpremne drzave - prijepis kopije teretnog lista koji ostaje otpremnom kolodvoru. Na tiskanici teretnog lista jasno su oznacene rubrike koje popunjava posiljatel] i one ko]e treba popuniti zeljeznica. Posiljatel] mora rubrike popunjavati tiskanim slovima iii pisacirn strojem, ali tako da se uneseni navodi i podaci ne mogu brisati. Ispravljati se smije samo precrtavanjem i upisivanjem novog teksta ali tako da ostane vidljivo sto je prije bilo upisano. Svaku takvu izmjenu treba potvrditi potpisorn osobe koja je nacinila ispravak. Ako se radi 0 ispravcima brojki, npr. broj komada iii tezine, ispravak se treba naciniti slovirna. Prema zeljeznickirn propisima poslljatelj odgovara za tocnost navoda i izjava unesenih u teretni list. Stoga on mora posebnu pozornost obratiti na tocno i potpuno imenovanje robe odnosno vrste stvari u teretnom listu. Posiljku treba deklarirati u skladu s nazivom robe u zeljeznickoj tarifi koji cesto nije istovjetan s trgovackirn nazivom robe. Posiljatel] snosi stete koje nastaju ne samo zbog upisivanja netocnih, nepravilnih i nepotpunih podataka nego i zbogtoga sto su podaci upisani na drugom, a ne na odredenom mjestu (Zelenika, 1996., str. 191). U akreditivnom poslovanju najvazni]i je duplikattovarnog lista ovjeren zigom otpremne zeljeznicke stanice koji se predaje posiljatelju (izvozniku) kao dokaz da je roba primljena i otpremljena. Sve dok je roba na putu i dok originalni tovarni list nije predan primatelju u odredisnoj stanici, posiljatelj. koji u rukama drzi duplikat tovarnog lista, ima pravo raspolaganja robom. On rnoze zatraziti da mu se roba vrati, da se roba usput zaustavi i slicno, Kako bi se sprijecile zloporabe tako sirokih prava raspolaganja robom za vrijeme njezina prijevoza,

3.2.2. Teretni listovi
Teretni listovi su prijevozne isprave koje se pojavljuju u zeljeznickorn, cestovnom, zracnorn, rijecnorn i, u najnovije vrijeme, u pomorskom prometu. Propisane su medunarodnim konvencijama 0 pojedinim vrstama prijevoza. Unificirane su i izdaju se dvojezicno, na jeziku zemlje prijevoznika i na jednom svjetskom jeziku. Te isprave nisu ugovori 0 prijevozu robe nego su samo potvrda 0 postojanju tih ugovora koji su sklopljeni, pravno gledano, onog trenutka kad prijevoznik primi neku robu na prijevoz zajedno s teretnim listom. Teretni listovi nisu niti vrijednosni papiri nego samo legitimacijske isprave koje glase na ime jednog primatelja koji time ima ovlastenje zahtijevati izrucenje i predaju robe od prijevoznika na odredisnorn mjestu (Arzek, 1999., str. 238). U nastavku cerno ukratko objasniti zeljeznickl, cestovni, zracni, rijecni i pomorski teretni list. Medunarodni zeljeznicki tovarni list (eng!. Consingnement Note iii Railroad Bill; njem. Frachtbrief) isprava je 0 prijevozu robe u medunarodnom zeljeznickom prometu kojom zeljeznica svojim zigom potvrduje kako je primila robu na prijevoz, da ce je prevesti do naznacene odredisne zeljeznicke postaje te da ce se tamo predati navedenom primatelju. Teretni list je isprava "na ime" i ne rnoze se izdati "po naredbi" niti "na donosioca". On nije vrijednosni papir niti ugovor 0 prijevozu. On je samo isprava kojom se dokazuje postojanje ugovora 0 prijevozu robe zeljeznicom.

( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE

)

Poslovanje

poduzeca

u vanjskoj trgovini

u akleditivnirn uvjetima treba traziti da posiljatelj, uz ostale dokumente, prilozi i duplikat zeljeznickoga tovarnog lista. U praksi akreditivnog poslovan]a najcesci nedostaci uoceni na zeljeznickorn tovarnom listu jesu: na duplikatu tovarnog lista nedostaje pecat otpremne stanice roba nije otpremljena iz one postaje koja je predvidena u akreditivu nije obavljeno dogovoreno, sluzbeno vaganje od strane zeljeznice iii ono nije potvrdeno pecatom - kolicina robe na tovarnom listu ne odgovara kolicini iz akreditiva, fakture iii iz specifikacije robe - duplikat tovarnog lista se ne rnoze usporediti s fakturom jer ne sadrf iste jedinice mjere adresa primatelja ne odgovara uvjetima iz akreditiva, itd. (Slakoper, 1993., str. 45). ,. Medunarodni teretni list u cestovnom prometu (eng!. Waybill, Consignment Note; njem. Frachtbriet) prijevozna je isprava koja se rabi pri prijevozu robe razlicitim vrstama kamiona. Slicno kao i u zeljeznickorn prometu, medunarodni teretni list u cestovnom prometu je potvrda prijevoznika da je navedenu robu primio na prijevoz i da ce je prevesti na odrediste, Teretni list u medunarodnom cestovnom prometu glasi na ime primatelja. Nije vrijednosni papir niti je ugovor o prijevozu. On je samo dokaz 0 postojanju ugovora 0 prijevozu koji je sklopljen u trenutku kad prijevoznik potpise teretni list. Medunarodni teretni list u cestovnom prometu cini dio Konvencije 0 ugovoru za medunarodni prijevoz robe cestom. Kratica francuskog naziva te konvencije je CMR pa se u poslovnoj praksi tako naziva i teretni list za cestovni prijevoz. Oblik i sadrzaj medunarodnoga teretnog lista propisuje spomenuta konvencija pa je on istovjetan u svirn zemljama potpisnicama konvencije. Tiska se dvojezicno, na jeziku prijevoznika i na jednom svjetskom jeziku. Sastoji se ad tri originala, po jedan za posiljatelja, primatelja i prijevoznika, koje potpisuju posiljatel] i prijevoznik. Uz to se izdaje i pet kopija - po jedna za dornaceg i stranog speditera, carinu, a dvije na kojima je primatelj potvrdio primitak robe, zadrzava prijevoznik. Uz racun za prijevoz prijevoznik prilaze jednu kopiju a ostale dvije sluze mu za interne potrebe. Na poledini svih teretnih listova hrvatskih medunarodnih cestovnih prijevoznika tiskani su i Opci uvjeti u hrvatskom cestovnom teretnom prometu (Opel uvjeti u HCTP) koji se upotrebljavaju pri svim ugovorima koje sklapaju nasi prijevoznici i koji tako dopunjuju medunarodni sporazum CMR, relevantne hrvatske propise 0 prijevozu cestama i tzv. Podsjetnik CMR koji je namijenjen vozacirna cestovnih teretnih vozila. Zracni tovarni list u rnedunarodnorn prijevozu (eng!. Air Waybill; njem. Luftfrahtbrief) isprava je kojom zracni prijevoznik potvrduje primitak robe zbog

prijevoza na oznaceno odrediste, To je tiskanica na engleskom jeziku propisana rnedunarodnom konvencijom 0 prijevozu robe zrakom", a sadrzl imena i adrese prijevoznika iii njegova agenta, primatelja, posiljatel]a, opis robe, broj koleta, tezinu, volumen, ukupan iznos vozarine, pecat i potpis prijevoznika i datum ispostavljanja, broj leta i datum otpreme itd. Svaki zracni prijevoznik ima i vlastitu tiskanicu zracnoga tovarnog lista. Zracni tovarni list popunjava posiljatelj, ito na nacin odreden medunarodnom konvencijom 0 zracnorn prijevozu i prema uvjetima ugovora 0 prijevozu koji su tiskani na poledini originalnih listova zrakoplovnoga tovarnog lista. Posiljatel] odgovara i za stetu koja je nanijeta prijevozniku iii bilo kojoj drugoj osobi zbog netocnosti iii nepotpunosti pisanih podataka i navoda u zrakoplovnom tovarnom listu. Ispunjen tovarni list prima i potvrduje zrakoplovni prijevoznik. Punovaznost ugovora 0 prijevozu robe u medunarodnom zracnorn prometu pocin]e kad je zracni tovarni list potpisan od posiljatelja (iii osobe u njegovo ime) i prijevoznika (iii ovlastenog zastupnika), a istjece kad se posiljka isporuci primatelju koji je naznacen u tovarnom listu (Zelenika, 1996., str. 202). Zracni tovarni list za medunarodni prijevoz nije vrijednosni papir nego je samo neprenosiva prijevozna isprava u medunarodnom robnom prometu. Sluzi kao pismeni dokaz da je sklopljen ugovor 0 prijevozu, kao potvrda primitka robe na prijevoz, kao potvrda 0 obavljenom osiguranju ako je posiljatelj zahtijevao da zracni prijevoznik nacini osiguranje, kao uputa za rukovanje, prijevoz i isporuku posiljke, racun za vozarinu i isprava u postupku carinjenja robe. Zracni tovarni list za medunarodni prijevoz se sastoji od tri originala i devet kopija: - original br. 1 (zelene boje) sluz! prijevozniku koji izdaje tovarni list kao dokaz da je ugovor sklopljen - original br. 2 (ruzicaste boje) prati posiljku i predaje se primatelju zajedno s posiljkorn - original br. 3 (plave boje) urucuje se posiljatelju kao dokaz da je posiljka primljena na prijevoz - kopija br. 4 (zute boje) prati posiljku do odredisne zrakoplovne luke; na njoj primatelj potpisuje primitak posiljke, a potom je zadrzava prijevoznik kao potvrdu 0 isporuci posiljke., - kopija br. 5 (bijele boje) prati posiljku do odredisne zrakoplove luke, a zadrzava je carina prilikom carinske kontrole

11

Rijec je 0 Varsavsko] konvenciji 0 izjednacivanju nekih pravila 0 medunarodnom zracnorn prijevozu iz 1929. godine, a ko]a [e izmijenjena i dopunjena u Haagu

1955.,

Guadalahari 1961. i Montrealu

1975.

~

n

i··

i" i

151

1~i

( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE

)

Poslovanje

poduzeca

u vanjskoj trgovini

kopija br. 6 (bijele boje) prati posiljku a zadrzava je, eventualni, treci prijevoznik kopija br. 7 (bijele boje) prati posiljku a zadrzava je drugi prijevoznik - kopija br. 8 (bijele boje) zadrzava je prijevoznik u otpremnoj zrakoplovnoj luci - kopija br. 9 (bijele boje) zadrzava je i cuva dvije godine zastupnik koji je izdao tovarni list - kopije br. 10, 11, i 12 (bijele boje) rabe se u slucaju da u prijevozu sudjeluje vise od tri prijevoznika. Za svaku se posiljku izdaje samo jedan zrakoplovni tovarni list. Svaki primjerak tovarnog lista mora u gornjem i u donjem desnom kutu imati svoj serijski broj koji je sastavni dio toga lista. Teretni list za medunarodni rijecni prijevoz je potvrda rijecnog brodara da je teret ukrcan na njegov broct, a posiljatelju daje ovlast disponiranja posiljkorn sve dok se ona ne preda primatelju. Sastoji se od sestdijelova: originala, duplikata i eetiri kopije. Original prati robu do odredisnog pristanista, a duplikat, siicno kao i pri zeljeznickorn teretnom listu, ostaje posiljatel]u kao dokaz 0 sklopljenom ugovoru o prijevozu i kao isprava s kojom se rnoze disponirati robom tijekom prijevoza. Kopije sluze za izvjestavan]e primatelja 0 prispijecu robe, kao prilog uz racun za troskove prijevoza i za racunovodstvene svrhe. Teretni list za medunarodni rijecni prijevoz nije vrijednosni papir a izdaje se samo na ime primatelja. Pomorski teretni list (eng!. Sea Waybill, Straight Bill) nov je oblik pomorske prijevozne isprave koji se prvi put pojavljuje u odredbama Iedinstvenih pravila iz 1993. U praksi je poznat i kao "Liner Waybill". Istovrstan je s duplikatom zeljezniekoga tovarnog lista; dakle, nije prenosiv, nije vrijednosni papir i uvijek glasi na ime odredenog primatelja. Tekstualno je isti kao pomorska teretnica pa se svi ti propisi i odredbe primjenjuju i na ovaj oblik transportnog pomorskoga dokumenta (Arzek, 1999., str.129).

3.2.3.

Medunarodne

spediterske

potvrde

Medunarodni otpremnici su nezaobilazna karika u obavljanju vanjskotrgovinskih poslova, a posebno su angazirani oko organizacije prijevoza robe. Na taj su nacin i uocili neke teskoce koje se pojavljuju u praksi medunarodnog prijevoza robe. Zeleei pornoci u prevladavanju tih teskoca, njihova medunarodna udruga je izradila i trgovackom svijetu ponudila i nove isprave koje mogu olaksati i ubrzati odvijanje vanjskotrgovinskih poslova u odredenirn segmentima. Tako je medunarodno udruzen]e speditera (FIATA) kreiralo speditersku pot'vrdu 0 primitku, speditersku prijevoznu potvrdu, speditersku teretnicu za rnjesovif prijevoz i speditersku skladisnu potvrdu. .

Spediterska potvrda 0 primitku (eng!. Forwading Agent Certficate of Receipt FCR) isprava je kojom sped iter potvrduje da je od odredene osobe u odredenomu

mjestu primio tocno navedenu i opisanu robu uz neopozivi nalog da organizira njezinu otpremu i stavi je na raspolaganje imenovanom primatelju. Primljeni nalog se rnoze opozvati jedino ako se vrati original potvrde i uz pretpostavku da je spediter jos u rnogucnosti ispuniti taj opoziv. Ta isprava se ne izdaje po naredbi pa se i ne rnoze prenositi indosamentom. FCR spediterska potvrda koristi se u slucajevirna isporuke na paritetu na kojemu prodavatelj robe nije duzan utovariti robu u prijevozno sredstvo pa stoga ne rnoze niti pribaviti transportni dokument, npr. pri prodaji na paritetu EXW. Ako je u takvoj isporuci dogovoreno i placanje dokumentarnim akreditivom, prodavatelj (korisnik akreditiva) ce naplatiti ugovorenu kupoprodajnu cijenu uz, rnedu ostalim, predocenje i spediterske potvrde 0 primitku. U vanjskotrgovinskoj praksi spediteri cesto primaju na otpremu i brojne malene pojedinacne posiljke veceg broja komitenata. Zeleei iskoristi povoljne tarife, od njih formiraju jednu kolsku posiljku za koju onda mogu dobiti samo jedan teretni list. Prema tome i veci broj manjih pojedinacnih posiljki, kao i teznja za koristenjern povoljnijih vozarinskih tarifa za kolske posiljke, dovode do toga da sped iter ne rnoze za svaku pojedinacnu posiljku pribaviti teretni list vee komitentima izdaje speditersku potvrdu. Spediterska prijevozna potvrda (eng!. Forwarding Agents Certicifate of Transport - FCT) isprava je kojom sped iter potvrduje da je od nalogodavca primio odredenu robu zbog otpreme odredenim prijevoznim sredstvom. Uz obvezu otpreme sped iter preuzima i obvezu predaje robe primatelju uz povrat indosiranog originala FCT potvrde. FCT potvrda se izdaje tek kad je sasvim sigurno da je roba prosla cjelokupnu propisanu izvoznu proceduru i nakon sto je s odredenirn vozarom sklopljen ugovor 0 prijevozu. Ta isprava je vrijednosni papir i rnoze se izdavati po naredbi. Prodavatelju sluzi kao dokaz da je ispunio preuzete obveze iz kupoprodajnog ugovora pa se rnoze ugovoriti i u dokumentarnom akreditivu. Spediterska teretnica za mjesoviti prijevoz (FIATA Multimodal Transport Bill of Lading - FBL) isprava je kojom se sped iter obvezuje obaviti iii u svoje ime pribaviti obavljanje cjelokupnoga transportnog pothvata od mjesta prihvata do mjesta isporuke navedenog na teretnici. Primjenjuje se u slucajevirna kad je za dopremu robe kupcu u inozemstvo potrebno koristiti se uslugama vise razlicltihprijevoznika, npr. vise brodara, zeljeznice i cestovnog prijevoznika. Izdavanjem te isprave spediter na sebe preuzima odgovornost za djela i propuste svih sudionika u rnjesovitorn prijevozu eijim se uslugama koristi za ispunjenje ugovora 0 prijevozu na osnovi kojeg je izdana FBL, i to jednako kao da se radi o njegovim vlastitim djelima i propustima. FBL je prenosiva prijevozna isprava izuzev u slucaju kad je na njoj izriclto navedeno da je neprenosiva. Ona je dakle vrijednosni papir sto znaci da legitimni imatelj takve isprave raspolaze i robom na koju isprava glasi odnosno da se prijenosorn teretnice na drugu osobu prenose i sva prava na tu robu.

Iz isprave mora biti vidljiv i datum primitka za isporuku iii mora sadrzavati izraze istog znacenja na osnovi cega ce se taj datum smatrati datumorn otpreme iii slanja posiljke (Rosenberg. "po naredbi" iii "na donositelja". pravo na isplatu novcanog iznosa u ceku. Versicherungspolizze) pisana je isprava koju osiguratelj izdaje na zahtjev svog osiguranika i kojom se potvrdu]e sklopljeni ugovor 0 osiguranju robe u prijevozu.. propisuju da ona treba sadrzavati sljedeee podatke: naziv isprave." Prijenos rizika na osiguratel]a dogovara se ugovorima 0 osiguranju koje osiguranici sklapaju s osigurateljima. Ovisno 0 vrsti ugovora. a ne u svojstvu prijevoznika iii operatora rnjesovitog prijevoza.emajedinstvenim pravilima za dokumentarne akreditive (cl. certifikat osiguranja i potvrda oosiguranju. npr.80). Svaka tvrtka u svojoj poslovnoj politici odnosno u svakom konkretnom vanjskotrgovinskom poslu treba donijeti i odluku 0 tome kako postupiti s tim rizicima. itd. u konkretnom ce se vanjskotrgovinskom poslu pojaviti i odgovarajuca isprava 0 osiguranju ko]a cebiti pisani dokaz o postojanju takvog ugovora i na osnovi koje ce se rnoci naplatiti eventualne stete koje nastanu poradi nastupa onih rizika koji su pokriveni spomenutim ugovorom oosiguranju. Polica osiguranja (engl. Prijenos prava iz police osiguranja rnoze se i unaprijed iskljuciti tako da se to izriCito navede na samoj polici. npr. uveden je novi transportni dokument koji izdaje kurir iii servis zurne dostave. osiguranikov interes nad predmetnom robom. svaki tjedan izvozi po jedan kamion rezane grade na paritetu OOU. opis osigurane robe i arnbalaze.kvalitetnih prijevoznih sredstava. Kako bi polica osiguranja bila pravovaljana. 30. Za realizaciju tih prava zakonski imatelji vrijednosnog papira trebaju . U takvim je primjerima prakticnije i jeftinije sklopiti generalni ugovor 0 osiguranju i ishoditi generalnu 12 Samoosiguranjemse naziva cijeli niz mjera koje neko poduzece poduzima kako bi sepotencijalni rizici smanjili na minimum. 13 se samo legitim irati i prezentirati taj papir.) banke ee nije Ii akreditivom drukci]e odredeno. polica osiguranja moze glasiti "na ime". rok trajanja osiguranja odnosno osigurani prijevozni put. polica po naredbi indosamentom dok se polica na donositelja prenosi jednostavnom predajom iz ruke u ruku. U transportnom se osiguranju rabi generalna i pojedinacna polica osiguranja. odabir najkvalitetnije ambalaze. To su polica osiguranja.pouzdanih i iskusnihusluznih organizacija. Prenosiv je samo original police dok na kopijama izricito stoji da su neprenosive (Copy not negotiable). Ovisno 0 tome kako je oznacen korisnik. Oa bi ih banke prihvatile. god. kao i prava vecine zernalja. str. hrvatsko pravo. Prebacivanje rizika na poslovnog partnera postlze se ugovaranjem isporuke na nacin da rizici sto prije prijedu na poslovnog partnera odnosno ugovaranjern odgovarajuce paritetne klauzule. Isprave 0 osiguranju robe Roba koja je predmet kupoprodaje u vanjskoj trgovini izlozena je visokim rizicima tijekom otpreme od prodavatelja do kupca. Izdaje se u jednom iii vise originala i odgovarajucern broju kopija. a koji mogu biti generalni i pojedinacni (ad hoc). i bez ikakvih promjena su preuzeti i u najnovijoj reviziji iz 1993. Ti transportni dokumenti u~edeni su Revizijom jedinstvenih pravila iz 1983. prihvatiti spediterske potvrde samo ako se iz njih vidi da spediter djeluje kao prijevoznik iii operator rnjesovitog prijevoza odnosno kao njihov agent. Revizijom jedinstvenih pravila iz 1993. banke ee. 3. U praksi vanjskotrgovinskog poslovanja rabi se vise vrsta dokumenata 0 osiguranju robe u prijevozu. premiju (cijenu) osiguranja. To su tzv. pravo na robu u teretnici. ko]a je potvrdena zigom i koja je potpisana od strane kuriralservisa. Nacelno. Generalna polica se rabi kad osiguranik sukcesivno i u kracim vremenskim razmacima izvozi iii uvozi istu iii slicnu robu na istom paritetu.ugradena) odredena prava. rizike koji su pokriveni osiguranjem. naziv (tvrtku) osiguranika. itd. banke ce bez pogovora prihvatiti samo speditersku teretnicu za mjesoviti (multimodalni) prijevoz (FBL) koju je Medunarodna trgovinska komora priznala ali ce odbiti FCR i FCT spediterske potvrde koje nisu prihvacene od MTK i ko]e spediteri izdaju samo u svojstvu speditera. vinkulirane police.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Pr. Uz ove podatke na polici moraju biti tiskani i opci uvjeti osiguranja iz kojih su jasno vidljive obveze osiguratelja koji izdaje policu. klauzule fco skladiste prodavatelja. Courier and Post Receipts) su transportni dokumenti koje izdaju postanski uredi iii kurirsko poduzece iz mjesta otpreme robe. svotu na koju je roba osigurana. Polica na ime se prenosi cesijom. a koji dokazuje primitak robe za isporuku. Kurirske i postanske potvrde (engl.2. Polica osiguranja nije pravi vrijednosni papir" jer za naknadu steta poradi nastupa osiguranih rizika nije dosta samo priloziti policu vee se treba dokazati i tzv. npr. onda se to u akreditivu mora jasno izreci. Ako se akreditivom zahtijeva takav dokument. rnoze rizike sto prije prebaciti na poslovnog partnera iii se rnoze odluciti rizike prenijeti na osiguravatelja. u skladu s tom odredbom. datum izdavanja police i potpis ugovornih strana. 79. Takav dokument predviden je u cl. Pravi vrijednosni papiri su isprave u kojima su inkorporirana (sadrzana. tvrtka se rnoze odluclti problem rijesiti samoosiguranjem. Tu spadanpr. U skladu s tim.4. 1999. te potvrde moraju imati zig iii potpis postanskog ureda iii kurirskog poduzeca i u svemu ostalom udovoljavati uvjetima akreditiva. prihvatiti ispravu koja sadrzi ime kuriralservisa. Ako nalogodavac i akreditivna banka dopustaju te dokumente. Insurance Policy: njem. 29 b) jedinstvenih pravila.

Ako dakle inozemni prodavatelj ne zeli iii ne rnoze pribaviti hrvatskog osiguratelja. drugim rijeCima jednak je odgovarajuCim formularima u drugim zemljama clanicama WTO-a. 15 Podsjecamoda smo carinske postupke obradili u poglavlju sustavu. engleska pomorska polica osiguranja. ako akreditivom nije drugacije utvrdeno. 14 Slicno rnoze postupiti i izvoznik koji izvozi robu na paritetima FOB hrvatskaluka. U sirern smislu tu spadaju sve one isprave koje se rabe u carinskim postupcima. Slicno tome ce postupiti hrvatski uvoznici koji kupuju robu na paritetima ClF i ClP. Ako se iz isprave vidi da jeizdana u vise originalnih primjeraka." Izgled i sadrzaj formulara odgovara pravilima Svjetske trgovinske organizacije. itd. Generalnim se policama koriste i spediteri koji u okviru svoje djelatnosti organizacije otpreme i dopreme robe obavljaju i poslove osiguranja robe svojih komitenata. a posebna za kopneni prijevoz. dakle robne. i to prije otpreme pojedinacnih posiljkl.-36.5. Pojedinacna polica izdaje se u slucaju povremenih (ad hoc) ugovora 0 osiguranju. i nasi ce uvoznici radije primiti englesku policu nego policu osiguravajuce tvrtke iz inozemstva ci]e uvjete osiguranja ne poznaju. • 0 hrvatskom carinskom . Kako smo ove posljednje dokumente vee obradili. da iznos naveden u dokumentu 0 osiguranju ne pokriva akreditivni iznos uvecan za dogovoreni postotak. Imaju Ii sklopljen generalni ugovor 0 osiguranju s nekom nasorn oslguravajucorn kucorn. Jedinstvena carinska deklaracija (skraceno )CD) je osnovna carinska isprava koja se od prvog sijecnja 2000. u slucajevirna uvoza robe. na paritetima ExW. oni ce konkretnu posiljku prijaviti osiguratelju tako da mu dostave popunjenu ispravu koja se zove prijava za osiguranje robe u izvozu i uvozu. 3. Valuta osiguranja mora biti val uta iz akreditiva.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini policu nego za svak: pojedini izvozni posao pribavljati pojedinacnu policu. a kad strani prodavatelj kani robu osigurati kod lokalne osiguravajuce kuce. 110% svote na mjenici za koju se trazi akceptiranje iii negociranje iii 110% bruto iznosa fakture. U takvim ce slucajevirna osiguratelj. u ovom poglavlju ostaje raspraviti carinske isprave u uzern smislu rijec]. izdati policu osiguranja koja sadrzi sve bitne elemente ugovora 0 osiguranju i koja ce mu ornoguciti naplatu eventualnih steta. da naziv robe nije potpun iii pak ne odgovara onom iz drugih isprava.2. U jedinstvenim pravilima stoji takoder da banke nece prihvatiti ispravu 0 osiguranju s datumom koji je noviji od datuma ukrcaja na brod iii datuma otpreme odnosno datuma preuzimanja za otpremu koji je naznacen u prijevoznoj ispravi. Potvrda 0 osiguranju (prijava za osiguranje u izvozu i uvozu) jest isprava koja se pojavljuje u poslovnoj praksi hrvatskih poduzeca koja imaju sklopljen generalni ugovor 0 osiguranju i kad je konstrukcija posla takva da im ne treba pojedinacna polica osiguranja. prijevozne. kad se 'IZ bilo kojeg razloga ne rnoze izdati polica osiguranja. CFR i CPT. FOB. Carinski dokumenti Carinski dokumenti u uzern smislu rijeci jesu isprave Ciju je uporabu u carinskim postupcima propisala Hrvatska uprava carina iii se one upotrebljavaju na osnovi medunarodnih konvencija koje je Hrvatska ratificirala. Tiskanicu nase jedinstvene carinske deklaracije propisala je Carinska uprava RH u Pravilniku 0 podnosenju isprava u carinskim postupclrna. U primjerima izvoza na paritetima CIF i CIP u kojima je placan]e dogovoreno akreditivom. Certificate of Insurance. U vanjskoj se trgovini vrlo cesto pojavljuje jedna posebna vrsta pojedinacne police tzv. 34. rabi kao jedinstveni formular carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka. Ako se pak ClF i CIF vrijednost ne rnoze ustanoviti. deklaraciju 0 carinskoj vrijednosti robe te karnet TIR i karnet AT A. Opca je odredba da ce banke prihvatiti samo isprave 0 osiguranju koje je izdalo i potpisalo neko osiguravajuce drustvo iii njegov agent. onda ce biti prihvatljivo i osiguranje koje pokriva 110% akreditivnog iznosa. Certifikat osiguranja (eng!. Osiguratelj ce spomenutu ispravu sa svim podacima 0 robi i prijevozu potvrditi i potpisati te na taj nacin "primiti u pokrice" (osigurati) posiljku. Versicherungszertifikat) ispostavlja se na temelju generalnog ugovora 0 osiguranju. posebno za pomorski. po zahtjevu osiguranika. Tako ce npr. a roba osigurana najmanje na ClF iii ClP vrijednost uvecanu za 10%. moraju se podnijeti svi originali. njem. Najcesci nedostaci koji se u praksi nasih banaka pojavljuju pri prezentiranju police iii certifikata 0 osiguranju jesu da polica iii certifikat 0 osiguranju nose neki kasniji datum od datuma na otpremnom dokumentu. kupac ce u nalogu za otvaranje akreditiva naloziti banci da isplatu akreditivnog iznosa uvjetuje i jednom od gore navedenih isprava 0 osiguranju Dokumenti 0 osiguranju su obradeni u <:1. razumije se ako akreditivom nije drugacije odredeno. jedinstvenih pravila i obicaja za dokumentame akreditive. da dokument 0 osiguranju ne glasi na istu valutu kao u akreditivu. ovisno 0 tome koja je vrijednost veca. U poslovnoj praksi hrvatskih poduzeca to se dogada redovito pri izvozu u kojemu su nasa poduzeca preuzela obvezu osiguranja robe u prijevozu (klauzule ClF i CIP). Tada ce strani kupac takve robe redovito zahtijevati tu policu jednostavno zato sto su mu uvjeti osiguranja po toj polici dobro poznati. hrvatski uvoznici redovito osiguravati robu jer se po tim klauzulama ona prevozi na njihov rizik'". FCA. isprave 0 osiguranju i druge. OAF hrvatskagranica iii FCAu nekomu mjestu u Hrvatskoj. Iz te cerno skupine obraditi jedinstvenu carinsku deklaraciju.

lznirnno carinarnica rnoze dopustiti da se carinska deklaracija podnese i prije podnosenja robe.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini . c) isprave potrebne za utvrdivanje povlastenog podrijetla robe iii uporabu drugih mjera kojima se odstupa od propisa koji vrijede za deklariranu robu. dakle cijene robe na koju se obracunavaju propisana carinska davanja. pristup sustavu TIR je precizno reguliran i kontroliran od strane carinskih vlasti i nacionalnog jamca i odredenog osiguratelja. nacelo koje zahtijeva da se roba prevozi u plombiranim vozilima ciju je uporabu odobrila carina koja to odobrenje obnavlja svake dvije godine medunarodni lanac jamstava. . carinarnica stavlja carinska oblljez]a (plombe) i potvrduje karnet TIR. drugi za obradu podataka.2. Carinarnica rnoze zahtijevati da se pri podnosenju deklaracije priloze prijevozne isprave iii isprave u svezi 5 prethodnim carinskim postupkom.. treci za izvoznika/poslljatelja. cetvrti za odredisnu carinarnicu. Carinarnice tranzitnih zemalja samo ce iznimno pregledavati robu. Svaki karnet TIR sadrzi takoder i pravila 0 koristenju karneta. 4/5 i 5/4) potrebnih za provedbu odabranoga carinskog postupka. u slucaju opravdane sumnje u krijumcarenje.3/8.. Za te svrhe prijevoznik joj takoder mora podnijeti i sve potrebne isprave kao sto su npr. . - - 3. u Zenevi. a Hrvatska ju je ratificirala 1992. ito nakon sto pregleda robu i vozilo te provjeri podatke koje je prijevoznik unio u karnet. carinske deklaracije za izvoz. ako je to potrebno. slufi pri izracunavanju carinske osnovice. Zasnovan je na pet osnovnih nacela odnosno pet stupova. odnosno prilikom tranzita. 2/7. u slucaju zloporaba. Karnet se rnoze uporabiti samo za jedan tranzit. On je i svojevrsno jamstvo nekog osiguratelja carinskim vlastima tranzitnih zernalja kako ce sva carinska davanja zajedno sa zateznim kamatama biti placena dode Ii do nekih nepravilnosti u postupanju 5 karnetom TIR. carinskog nadzora bitno usporavaju promet ali i znatno povecaju troskovs prijevoza. Carinarnica rnoze na zahtjev deklaranta odobriti da se deklaracija podnese izvan uredovnog vremena i na drugome mjestu uz odredene troskove koje onda snosi sam deklarant. racuni. Razumije se da te mjere Karnet TIR je carinski dokument koji se primjenjuje za ubrzavanje i pojednostavnljenje carinskih formalnosti prilikom prijelaza cestovnih motornih vozila iz jedne zemlje u drugu.. tovarni listovi. sesti primjerak je za zemlju odredista.6. Dvije su osnovne vrste karneta: onaj koji se rabi za prijevoz izmedu dviju zemalja a ima sest listica i talona te onaj koji se rabi za tranzit kroz vise zemalja i koji ima 14 listica i talona. Spomenuta konvencija je donijeta 1975. b) deklaracija 0 carinskoj vrijednosti robe. Prvi primjerak deklaracije je za zemlju otpreme/izvoza. i· Komplet jedinstvene carinske deklaracije se sastoji od osam primjeraka od kojih je svaki oznacen brojem od jedan do osam iii od dva kompleta po pet primjeraka (1/6. propisane carine i druge pristojbe osigurane su medunarodnim lancem jamstava karnet TIR. Deklaracija 0 carinsko] vrijednosti robe je isprava koja se pojavljuje pri uvozu robe. To su: sigurna vozila i kontejneri. rok do kada vrijedi te broj polaznih i odrediSnih carinarnica (Sostaric. Kad se jedna vrsta robe podnosi u dvije iii vise posiljaka. Carinska se deklaracija podnosi u uredovno vrijeme carinarnice kojo] je podnesena i roba. Pri carinjenju se rnoze dogoditi da nisu potrebni svi primjerci pa se neupotrijebljena brojcana oznaka odredenog primjerka precrta. te d) sve druge isprave potrebne za provedbu propisa koji ureduju pustan]e deklarirane robe u slobodni promet. pojeftlniti i ubrzati mjere carinskog nadzora robe u tranzitu. Nakon sto se uvjeri da svi podaci odgovaraju stvarnom stanju robe. kontrolna isprava koja je prihvacena od carinskih vlasti zemlje polaska. Kao sto i sam naziv isprave govori. rnoze se zahtijevati prilaganje liste pakiranja iii neke druge isprave u kojoj je naveden sadrza] pojedinacne posiljke. Tiska se paralelno na jeziku zemlje ko]a ga izdaje i na francuskom jeziku. cine carinsku robu pa stoga podlijezu i mjerama carinskog nadzora u skladu 5 propisima te zernl]e. str. 2001. 110). TIR sustav je medunarodni carinski sustav tranzita robe koja se prevozi cestama. peti primjerak je potvrda primitkaljedinstveni otpremni postupak. Deklaraciji za pustanje robe u slobodan promet prilazu se sljedece isprave: a) racun i ostale trgovacke isprave na osnovi kojih je prijavljena carinska vrijednost robe. nacelo po kojemu se carinski postupci i mjere poduzete u zemlji polaska priznaju i prihvacaju i u tranzitnim zemljama i u zemlji odredista kontrolirani pristup. Karnet TIR otvara carinarnica u zemlji polaska robe. tranzitnih zemalja i odredisne zemlje uzajarnno priznavanje carinskih kontrola. a osmi za primateljaluvoznika. U tom slucaju carinarnica odredu]e rok u kojemu roba mora biti ~odnesena. Carinskom konvencijom 0 medunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR upravo se to zeljelo sprijeciti odnosno zeljelo se maksimalno pojednostavniti. Karnet TIR Sva strana prijevozna sredstva i strana roba koji su u provozu (tranzitu) carinskim teritorijem neke zemlje. sedmi za obradu podataka. npr. Dodatni list jedinstvene carinske deklaracije je sastavni dio formulara arabi se u slucaju deklariranja robe koja je razvrstana u vise tarifnih oznaka.

vratiti u inozemstvo u neizmijenjenu stanju. uredska opremu. u njezino ime. Koristenjem tog dokumenta trgovci. pokrece postupak pri sluzbama za nadzor i suzbijanje kriminala i postupak za naplatu carine i ostalih davanja od nositelja. laboratorijska i znanstvena oprema. kirurska i stomatoloska oprema. Karnet ATA zamjenjuje vise razliCitih carinskih isprava i ubrzava carinske postupke 5 robom koja se privremeno izvozi odnosno uvozi.asp). podaci 0 jamcima te podaci 0 robi na koju se odnosi. Zagreb. odjeca i obuca. zaduzu]e izlaznu carinarnicu i provodi druge mjere nadzora slicne mjerama koje se prirnjenjuju s robom koja se upucuje carinskom prijavom. strojevi. letjelice. Maksimalan iznos koji osiguratelj Croatia d. (www. alatni strojevi. izlazna carinarnica u zemlji privremenog uvoza pregledava robu. laseri. igracke. Taloni su razlicitih boja. audiovizualna oprema. Ako po isteku roka privremenog uvoza ulazna carinarnica ne primi obavijest o vracanju robe u inozemstvo.icc. racunala. Postupak tranzita je zavrsen kad izlazna carinarnica u tranzitnoj zemlji obavijesti ulaznu kako je roba uredno iznesena iz zemlje. trgovci. Potom carinarnica upisuje karnet u kontrolnik ulaznih karneta ATA te provodi propisane mjere nadzora nad robom sve do njezina iznosenja iz zemlje. izlozbarna i slicnirn mjestima. usporedu]e podatke iz karneta sa stvarnim stanjern robe. Na koricama su podaci kao sto su serijski broj. potvrdu]e talon ponovnog izlaza robe i upisuje ga u kontrolnik.7. Tu spadaju: antikviteti. na osnovi jamstva iii gotovinskog depozita koji je polozen kod izdavatelja karneta. jamci isplatiti carinskim organima zbog nepridrzavan]e carinske konvencije 0 karnetu TIR je 50 000 USD. Prilikom vracanja robe u inozemstvo.org/ata/ en/whatis. 0 nerazduzenorn karnetu obavjestava jamca. eng!. Izdaje se na propisanom formularu koji se sastoji od korica i talona. 3. fotografi. trkaCi konji. Admission Temporaire. filmovi. zabavljaci. izlozbeni standovi. Posebno provjerava jesuli uneseni podaci 0 namjeni robe te precizan opis robe pornocu kojeg se rnoze ustanoviti istovjetnost robe prilikom vracanja. carinarnica ce obracunati carinu i ostala davanja kao da je roba pustena u slobodan promet prema propisima koji su vrijedili na dan kad je robu trebalo prijaviti mjerodavnoj carin~rnici. nakit i predmeti od plemenitih metala i dragoga kamenja. jahte. Rabe ga poslovni Ijudi. Roba kao sto su razlicita potrosna dobra te hrana i pice ne rnoze biti pokrivena karnetom AT A. upotrebljavati ga za vise putovanja i vratiti robu u svo]u zemlju bez ikakvih teskoca i nepotrebnih troskova. poljoprivredni strojevi. sportska oprema. umjetnici. najdulje u roku od jedne godine. Tako u zemlji izvoza zamjenjuje carinsku deklaraciju za izvoz robe. Ako carinarnica u roku 60 dana od primitka negativnog odgovora na pozurnicu ne uspije naplatiti pristojbe izravno od nositelja karneta. provjerava je li pravilno popunjen i odgovaraju Ii podaci stvarnom stanju robe. kazalisna scenografija. Ako ona u roku od 90 dana ne dostavi vjerodostojne podatke 0 carinjenju iii izlasku robe. salje potvrdu primitka robe polaznoj carinarnici a ostaJi dio arhivira. a njihov broj ovisi 0 broju zernal]a u kojirna ce se karnet koristiti. Karnet AT A se rnoze izdati fizickim i pravnim osobama sa sjedistern odnosno prebivalistem u zemlji izdavatelja karneta. izdaju ga nacionalne trgovinske komore. prezentaciji iii uporabi na sajrnovirna.2. inzenjeri. U Republici Hrvatskoj to je udruga hrvatskih autoprijevoznika. upucu]e • pozurnicu svim carinarnicama kako bi . itd. trkaci motori. Najcesce to cine trgovci i drugi subjekti koji pri obavljanju svoje osnovne djelatnosti moraju u inozemstvo nositi odredene predmete. Pri tome ulazna carinarnica evidentira unosenje robe. izlagaci na sajmovima te razliciti djelatnici kao sto su filmske ekipe. urnjetnicka djela. Sastoje se od dva dijela: gornjeg koji ostaje u karnetu i donjeg koji zadrzavaju carinarnice zemalja u kojima se koristi Izlazna carinarnica u zemlji privremenog izvoza otvara karnet. vrijeme do kad vrijedi. sluzi kao pokrice za placanje svih carinskih pristojbi u sluca]u zloporabe dokumenta. oprema za osvjetljivanje i grijanje. salje odredisnoj carinarnici pozurnicu koju rnoze ponoviti dva puta. Utvrdi Ii se da roba nije prijavljena. motorna vozila. arhitekti.d. u roku od sedam dana. oprema za catering. tvrtka Transportkomerc. u tranzitnim zemljama zamjenjuje carinske dokumente koji su propisani za provedbu mjera carinskog nadzora dok u zemlji privremenog uvoza zamjenjuje carinsku ispravu za privremeni uvoz robe i druga rjesenja kojima se odobrava privremeni uvoz. narnjesta]. Karnet ATA Karnet ATA (franc. Nakon toga dostavlja dio talona ulaznoj carinarnici potvrdujuci na taj nacin da je predmetna roba vracena u inozemstvo.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini !: Odredisna carinarnica evidentira karnet TIR u kontrolniku ulaznih karneta i. popis zemalja gdje ce se karnet koristiti. Potom ga upisuje u propisani kontrolnik izlaznih ATA karneta i zadrzava odgovarajuci dio izlaznog talona. U tranzitnoj zemlji karnet ATA zamjenjuje nacionalni carinski dokument za provoz robe. fotografska i filmska oprema. Temporary Admission) dokument je koji ornogucu]e privremeni uvoz neke robe bez placanja carine i poreza s tim da se predmetna roba mora. Ulazna carinarnica u zemlji uvoza provjerava je Ii karnet potvrden i je Ii izdavatelj popunio sve predvidene rubrike. Ako polazna carinarnica ne primi potvrdu 0 primitku robe u roku od 14 dana. posjetiti vise od jedne zemlje. Na taj nacin karnet ATA zamjenjuje redovite carinske postupke privremenog izvoza i uvoza odredene robe te. Karnet AT A pokriva privremeni uvoz uzoraka namijenjenih prodaji. Karnet je nastao u Medunarodnoj trgovacko] komori u Parizu a. sportske rnorncadi i mnogi drugi. izlagaci na sajmovima i drugi poslovni Ijudi mogu tijekom godine u kojoj karnet vrijedi. glazbeni instrumenti.

banka koja otvara medunarodni placanje iii placanje na kredit. npr. ito: u slucajevirna privremenog uvoza znanstvene i strucne opreme pri privremenom uvozu robe koja je namijenjena izlaganju na sajmovima.1. izlozbama iii drugim slicnim priredbama . na temelju financijskog pokrica sto ga ima u toj banci iii na temelju odobrenog kredita. jos 1933. medutim. Ne potvrdi Ii nijedna od njih izlazak robe. . objavila Medunarodna trgovacka komora u Parizu. ima i svoju cijenu. Regulirani su tzv.nalogodavac (Applicant for the Letter of Credit). otplati anuiteta. otvori akreditiv u korist inozemnoga poslovnog partnera (dobavljaca . posto]e Ii u nekoj zemlji odredena zakonska ogranicenja placan]e te druge posebnosti svake vanjskotrgovinske transakcije. iii da ce b) ovlastiti neku drugu banku da obavi takvo placan]e (odnosno akceptiranje. 500. Ne prihvacaju se niti karneti izdani na osnovi nacionalnih zakona. mjenica i trgovacko kreditno pismo.pri provozu robe kroz nasu zemlju. U nasoj se zemlji karnet ATA ne prihvaca niti u postanskorn prometu kao ni pri uvozu iii provozu uzoraka bez pratnje.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini utvrdila gdje [e roba presla granicu. bankovne doznake i inkaso dokumenata (dokumentarna naplata). Ugovorom je uredeno kako se karnet AT A rnoze koristiti kao jamstvo pri naplati carinskih i drugih uvoznih pristojbi. ne moraju uporabiti.u slucaju uvoza dijelova za popravak privremeno uvezenih cestovnih komercijalnih vozila sa stranom registracijom.1. U praksi se ipak najcesce primjenjuju medunarodni dokumentarni akreditivi. iii nekoj treco] osobi po njegovoj naredbi. Pravila su. svakih desetak godina. Posljednja je revizija nacinjena 1993.1. Kao i Incoterms i Jedinstvena pravila su takoder kodificirani trgovacki obicaji tako da ih banke. Stoga je za sigurnu naplatu uz najnize troskove potrebno dobro poznavati specificnosti svih instrumenata platnog prometa. Jedinstvenim pravilima i obicajirna za dokumentarne akreditive (Uniform Customs and Practice for Documentary Credits. prije svega treba uzeti u obzir 0 kakvom je vanjskotrgovinskom poslu rijec: radi Ii se 0 kupoprodaji robe. ulazna ce carinarnica uputiti izdavatelju karneta zahtjev da podnese dokaze 0 urednom razduzenju karneta ATA. Svaki od tih instrumenata sudionicima u placan]u daje i odredenu razinu sigurnosti te.) ko]e je prvi put. negociranje iii isplatu mjenice) pod uvjetom da korisnik iii ta treca osoba banci preda ugovorene dokumente i udovolji svim ostalim uvjetima akreditiva. Nasa je zemlja prihvatila Konvenciju 0 karnetu ATA jos u rujnu 1994. odredeni novcani iznos (odnosno akceptirati. Za sve ostale slucajeve mora se provesti odgovarajuCi propisani carinski postupak. Sudionici i pravni odnosi sudionika u ploconju dokumentarnim akreditivima Iz definicije akreditiva vidimo da su sudionici dokumentarnim akreditivom sljedece osobe: u placan]u medunarodnim . 4.emnog partnera. Instrumenti plocon]o u vanjskoj trgovini Po hrvatskim deviznim propisima u platnom prometu s inozemstvom je dopusteno uporabiti sve uobicajene instrumente medunarodnoga platnog prometa. te . kakav je bonitet inoz. Ta se pravila dopunjujui mijenjaju.L/C) Medunarodni dokumentarni akreditiv je instrument placanja u kojemu se neka banka na zahtjev i po nalogu svog komitenta (nalogodavca) obvezuje da ce: a) isplatiti korisniku akreditiva. negocirati iii isplatiti mjenicu vucenu od korisnika). Medunarodni dokumentarni akreditivi su plod i rezultat dugotrajne trgovacke i bankarske prakse. 4. carinski postupak privremenog uvoza. Ubrzo su Carinska uprava RH i Hrvatska gospodarska komora sklopile ugovor i usuglasile se 0 preuzimanju svih prava i obveza iz spomenute Konvencije. a rjede drugi instrumenti placanja kao sto su cek. u skladu s tim. toliko i poznata i rasirena da ih uzimaju u obzir i po njima rade prakticno sve vaznije banke u svijetu. u medunarodnoj robnoj razmjeni to je redovito kupac (uvoznik) koji daje nalog svojoj poslovnoj banci da. formalno gledano.akreditivna banka (The Issuing bank). obavljanju gospodarske usluge. kakva su dosadasnja iskustva u poslovanju s odredenim poslovnim partnerom. - kolika je vrijednost vanjskotrgovinskog posla. U suprotnom aktivirat ce jamstvo i naplatiti carinu i ostale uvozne pristojbe u visini koja se naplacuje pri redovitom uvozu predmetne robe.pri privrernenorn uvozu trgovackih uzoraka i reklamnog materijala .izvoznika) . u prosjeku. dokumentarni akreditiv na zahtjev nalogodavca i tocno prema uputama . Za izbor je instrumenta vazno je Ii dogovoreno gotovinsko 4. ICC Publication No. ista ona institucija koja je objavila i klauzule Incotermsa. Za odluku 0 odabiru instrumenta placanja treba imati na umu cijeli niz okolnosti vezanih za neku transakciju.u sluca]u privremenog uvoza arnbalaze . Medunarodni dokumentarni akreditiv (The Letter of Credit . placanju avansa iii cernu drugom.

negod~ajucu banku (The Negotiating Bank). 101b Jedinstvenih pravila u kojemu se kaze da se " .2. koja je ovlastena do odredenog roka isplatiti akreditivnu svotu uz uvjetda joj korisnik predocl rnjenicu i dokumente koji su odredeni u akreditivnim uvjetima. Najcesce je to banka iz zemlje korisnika akreditiva. Imenovana banka rnoze biti i potvrdujuca banka. 4. ovisno 0 potrebama. obicno prodavatelj (izvoznik). najcesce je to banka u zemlji nalogodavca . Akreditivni dokumenti koji se u vanjskotrgovinskom poslovanju redovito pojavljuju kao uvjet koristenja (isplate) akreditiva jesu: robni dokumenti dokumenti 0 otpremi robe (transportni dokumenti) dokumenti oosiguranju ostali akreditivni dokumenti.~ . 17 18 To je nacelo sadrzano u cl. Akreditivna klauzula iz temeljnog ugovora pravno obvezuje kupca i prodavatelja ali njihove odnose unutar akreditiva odreduje sarno on~ sto je sadrzano u akreditivu. Akreditivni dokumenti U poslovima izvoza i uvoza robe uz placan]e akreditivom pojavljuju se dokumenti kojima prodavatelj dokazuje da je ispunio sve ugovorom preuzete obveze." Jednako tako dogadaji koji mogu utjecati na (neimogucnost ispunjenja preuzetih obveza u jed nom pravnom odnosu ne mogu biti razlogom za (ne)ispunjavanje obveza iz drugog. preuzeti obvezu odgodenog placan]a. obvezuda ce korisniku isplatiti akreditivnu svotu odmah po prezentaciji dokurnenata i ne cekajuci prijam pokrica od akreditivne banke . • ~: • ~ 'J'I_:' J~~~. ovisno 0 vrsti akreditiva. 2001. . Tako se ni korisnici niti nalogodavci u svom odnosu prema bankama ne mogu pozivati ni na svoj pravni odnos iz kupoprodajnog ugovora. koja je ovlastena za isplatu akreditiva na teret i po nalogu akreditivne banke . str. mogu preuzeti razlicite obveze i odgovornosti. To znaci da svaka osoba iz akreditiva mora ispuniti preuzete obveze neovisno 0 drugim sudionicima odnosno da Osnovni robni dokument koji se redovito pojavljuje kao uvjet naplate akreditivnog iznosa je trgovacka faktura. ugovorne strane iz jednoga pravnog odnosa ne mogu uvjetovati ispunjavanja preuzetih obveza bilo kakvim pozivom na neki pravni odnos izrnedu drugih ugovornih strana. osim akreditivne. 35): .imenovana banka'" (The Nominated Bank)." Dokumenti se nabrajaju i precizno opisuju u clanku kupoprodajnog ugovora koji ureduje placanje isporucene robe. koj] predocenjern odredenih dokumenata i ispunjenjem ostalih uvjeta u akreditivu stjece pravo iskoristenja akreditiva . daje nalog za otvaranje akreditiva na osnovi kojeg banka otvara akreditiv i u obavijesti 0 otvorenom akreditivu trazi od korisnika prezentaciju upravo tih dokumenata. podnosi u 16 Imenovana banka (The Nominated Bank) jesvaka banka. To su (Vukmir..isplatnu banku (The Paying Bank). koja preuzima cvrsn. korisnik akreditiva ni u kom slucaju ne rnozepozivati na ugovorni odnos koji postoji izmedu banaka iii izmedu nalogodavca akreditiva i akreditivne banke". unutar samog mehanizma dokumentarnog akreditiva razlikujemo vise neovisnih pravnih odnosa izmedu osoba iz akreditivnog posla. U tom smislu razlikujemo: .odnos izrnedu akreditivne iii potvrdujuce bankeodnosno druge imenovane banke i osobe u ciju je korist akreditiv otvoren (korisnik akreditiva). neovisni i neuvjetovani.odnos nalogodavca i akreditivne banke odnos izrnedu akreditivne i potvrdujuce banke (banke koja potvrduje akreditiv) . ~:. Svaka se strana u nizu ugovornih odnosa nekoga dokumentarnog akreditiva rnoze pozivati sarno na odredbe svojega neposrednog ugovornog odnosa. Detaljan opis dokumenata koji sepojavljuju u vanjskotrgovinskim poslovima dan je u posebnom poglavlju. to je svaka druga banka koja po ovlastenju akreditivne banke preuzima odredene obveze prema korisniku akreditiva. Osnovno i najvazni]e svojstvo svih navedenih pravnih odnosa je da su rnedusobno odvojeni. koja je od akreditivne banke dobila nalog da provede neku radnju u vezi 5 akreditivom odnosno to je svaka banka ovlastenaisplatiti akreditiv.. Ona se. akceptirati iii otkupiti mjenicu.odnos izmedu akreditivne iii potvrdujuce banke i drugih banaka od kojih su one zatrazile da obave neke poslove u vezi s akreditivom (imenovane banke) . Poslije se. Razumljivo je da se ni banaka ne ticu odnosi izrnedu kupca i prodavatelja niti se one u svojim medusobnim odnosima mogu pozivati na temeljni odnos izmedu kupca i prodavatelja iii pak na odnos izrnedu kupca kao nalogodavca i akreditivne banke.1. U skladu s navedenim. Navedene cinjenice su posebno vazne jer upravo one korisnicima akreditiva daju iznimno veliku sigurnost da ce isporucena roba biti placena na dogovoreni nacin..: . na osnovi odredbi iz tog clanka. razumije se.korisnik (The Beneficiary). Imenovane banke (nazivaju se i posrednickirn bankarna). pod uvjetom da korisnik ispuni preuzete obveze.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini dobivenim u nalogu za otvaranje akreditiva. .potvrdujucu banl<u (The Confirming Bank).

ovisno 0 vrsti prijevoza. odnosno na akcept iii na otkup.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovinl vise primjeraka. kao i 0 nekim drugim okolnostima vezanim za mogucnost slobodnog uvoza i stavljanja u promet robe iz uvoza. tvornicki atesti za isporucenu robu. Pri tome banka sarno provjerava odgovara Ii polica vanjskim izgledom uobicajenirn te je Ii izdana i potpisana od osiguravajuceg drustva iii njegovih agenata. ali se odreduje kako ce se smatrati da dokumenti nisu u skladu s uvjetima akreditiva ako su po vanjskom izgledu medusobno proturjecni (kao sto bi npr. Tako npr.'? Neprihvatljive su one nesuglasnosti koje su izricito zabranjene pa u slucaju takvih nesuglasnosti banke moraju odbiti isplatu. odredbu 0 roku do kojeg je akreditiv valjan te odredbu 0 mjestu u kojemu se dokumenti moraju podnijeti na placan]e iii otkup. teretnica) mogu sadrzavati i opis robe koji nije identican ali nije ni protivan opisu robe sadrzanom u akreditivu. banke tad a nece primiti dokumente iz kojih se vidi da je isporuka obavljena nakon dana valjanosti akreditiva. Drugim rijecima. 37/c Jedinstvenih pravila) propisuje da se opis robe u fakturi mora slagati (mora biti sukladan) s opisom robe iz akreditiva. iii kad same banke nisu sigurne kako postupati. Dokument 0 osiguranju (polica. dokument rnjesovitog (multimodalnog) prijevoza. rokovi akreditiva se produljuju na sljedeci bankovni radni dan. 44. Odredivanje mjesta placan]a je u ovlasti akreditivne banke koja rnoze odrediti da mjesto za prezentaciju dokumenata i placanja bude kod bilo koje imenovane banke iz akreditiva. Ako on u akreditivu nije banka ce odredbu Jedinstvenih pravila koja odreduju da se dokumenti moraju podnijeti banci najkasnije 21 dan od datuma transportnog dokumenta. tolerancija je 10% iznad iii ispod navedene svote (c]. "cirka" iii slicnirn. Rok valjanosti akreditiva je rok do kojeg je banka duzna od korisnika primiti. kako bi se uvjerile da su oni po vanjskom izgledu u skladu s uvjetima akreditiva. posebne potvrde sto ih neke zemlje propisuju za uvoz robe. Medutim ako u akreditivu nije odreden posljednji datum isporuke. veterinarska i fitopatoloska potvrda. Opis robe u rrgovackoj fakturi mora bit] na jeziku ugovora i u potpunosti odgovarati opisu robe u akreditivu. zracni tovarni list i dr. bez odredivanja dana od kada taj rok pocinje teci. prilikom ispitivanja dokumenata banke moraju postovati nacela sukladnosti. Ako posljednji dan roka pada na neradni dan. Nacelo neproturjecnosti propisuje da je svaka banka duzna medusobno usporedivati prezentirane dokumente te eel ako to akreditiv izricito ne odredu]e drugacije. U tom slucaju banka mora napisati izjavu u ko]o] potvrdu]e da su dokumenti podneseni u roku produljenom u skladu s ('I. Nacelo sukladnosti (el. 39/a): Tolerancija za kolicinu robeje 5% naviseiii nanize pod uvjetom da sene prernasl svotaakreditiva. sanitarna. Trgovacka faktura mora glasiti na ime nalogodavca za otvaranje akreditiva i mora je izdati korisnik akreditiva. bio slucaj kad jedan dokument kaze da je roba hrvatskog podrijetla. certifikati organizacija ovlastenih za provjeru kvalitete i kolicine robe. Opcenito. . pomorska teretnica. U vanjsko] trgovini to su najcesce: p~tvrda 0 podrijetlu robe. rijecna teretnica. a iz drugog dokumenta se vidi da je ona iz neke druge zemlje). Takvi se slucajevi ne mogu unaprijed predvidjeti iii definirati. Rok za podnosenje dokumenata banci odreduje se nakon datuma prijevozne isprave. Jedinstvena pravila odreduju da svaki akreditiv mora sadrzavati odredbe 0 roku za podnosenje (predaju) dokumenata. Ostali akreditivni dokumenti zahtijevaju se ovisno 0 vrsti robe koja se uvozi i zemlji njezina podrijetla. konzularne fakture. Pri ugovaranju placanja dokumentarnim akreditivom vazno je ugovoriti odredene rokove i mjesto podnosen]a dokumenata. Prema Jedinstvenim pravilima sve banke koje sudjeluju u placanju akreditivom (a to znaci akreditivna. Nacelo nesuglasnosti razlikuje prihvatljive. a da svi drugi dokumenti (npr. medunarodni zeljeznicki tovarni list. neproturjecnosti i nesuglasnosti dokumenata. Mjesto placanja vazno je zbog toga sto je banka duzna isplatiti akreditiv sarno na onome mjestu koje je odredeno u akreditivu. 19 Ako je npr. Sve banke u akreditivnom poslovanju moraju dokumente pregledati s razumnom paznjorn. itd. Tolerancije nema ako je dogovorena kolicina u komadima robe. banka nije vise duzna obaviti isplatu cak i kad su dokumenti uredni i sukladni. Granicni slucajevi nesuglasnosti postoje onda kad banke zauzmu jedno stajaliste a sudovi drugo. "otprilike". u tom ih roku moraju prihvatiti iii odbiti te 0 svojoj odluci obavijestiti osobu od koje su dokumente primile. Ako je u nekom akreditivu rok valjanosti odreden izrazima kao "mjesec dana" iii "sest mjeseci". Dokument 0 otpremi robe. Jedinstvenihpravila. banka mora odbiti primiti fakturu koja po svorn vanjskom izgledu nije izdana od korisnika akreditiva iii nije naslovljena na nalogodavca. akreditivni iznos odreden izrazima "oko"." Ako se dokumenti podnesu na naplatu nakon isteka valjanosti akreditiva. obicno tri do pet. rnoze biti npr. neprihvatljive i gramcne slucajeve nesuglasnosti. ugovor) mora biti onakav kakav je propisan akreditivom i mora ga izdati osiguravajuee drustvo iii njegov agent. U Jedinstvenim pravilima se ne kaze precizno sto to znaci. 20 Oba ova roka mogu biti produljena ako posljednji dan pada na neradni dan. smatrat ce se da rok poCinje teci od dana kad je akreditivna banka otvorila akreditiv. ispitati i honorirati ugovorene dokurnente. Zbog toga svi akreditivi moraju odrediti mjesto na kojemu ce se prezentirati dokumenti za placanje. potvrdujuca i sve druge imenovane banke koje djeluju u njihovo ime) imaju na raspolaganju razurnan rok (koji ne smije biti dulji od po sedam "bankovnih" dana) da ih ispitaju i utvrde odgovaraju Ii ugovorenim dokumentima. Prihvatljive su one nesuglasnosti koje su dopustene Jedinstvenim pravilima i one koje su predvidene u akreditivu. prihvatiti dokumente koji jo] se predoce pod uvjetom da njihov sadrza] nije protivan (proturjecan) bilo kojemu drugom predocenorn dokumentu. Ispitivanje dokumenata jedna je od najvaznijih i najosjetljivijih radnji za dokumentarne akreditive.

Danas su ti akreditivi. Razlika eskontirati obveza sto mjenicu iz Potvrdeni (konfirmirani) obvezu Potvrdeni Korisniku iii akceptiranja onda jer posrednicka banka akreditiv odgovara akreditivi mjenice gdje je glavni moze novae. 6.: Pravo dokumentarnih akreditiva. rnoguce je da takvu obvezu raspolaganju po videnju (by sight payment). akreditive rnozerno podijeliti po razliCitim karakteru partnerima se dijele po nacinu i roku isplate te po pravnom U takvom akreditivu.) svi akreditivi banka rnoze u imati (obicno 30. takoder rabe mjenice" dok su mjenice zajedno neprenosiv koje se koriste uz akreditivne banke (koja je najeesee dobro poznaje bonitet Obveza i potvrdujucu banke 5 druge strane. potvrdujuce i odvojena obvezi akreditivne banke. za otvaranje kupca na kakvocu svako doba Opozivi akreditivi opozvati.CVANJSKOTRGOV~NSKO POSLOVANJE ) akreditiv kriterijiodnosa su na (by i drugim odmah prenosive. bonitet njezin zemlji. 120 to back" akreditivi su takva i kontraakreditivi. lakse mu je s njom [e.e dogad~ da !menovana iii potvrdujuca banka. akreditivi mjenice s placanjern iii dokumenata akreditivi akceptom uz odgodeno mjenice S obzirom na odnos akreditivne placan]e (by deferred sljedece vrste akreditiva: a) opozivi b) potvrdeni c) prenosivi d) "standby" e) obnovljivi i neopozivi. 2001. Pravo i porezi br. akreditivi. akreditiva akreditivni isprave odnosno koji se u Akreditivi plativi po videnju iznos isplacuje odmah neposredno S su oni kod kojih se korisniku nakon sto u banku donese propisane po prezentaciji pravilima dokumenata. roku i ispuni druge uvjete bez pristanka zbog toga. 90. po njezinu da ona bude prezentirana je da banka jamci preuzmu banke i one. Iz samog je po prezentaciji iii vise dajer f) izravni g) akreditivi h) "back i cirkularni. cak i uz eventualne u skladu s nalogom akreditivnim kod takvih mjenicu i odreden akreditivima dokumenata. i nepotvrdeni. s crvenom iii zelenom naziva [asno da se kod tii"\akreditiva vee u dogovorenom na) nakon prezentacije." naznaku U skladu s jedinstvenim akreditiva. koristenj_a mjenica je angloarnericklh korijena dok su europski akreditivi preteztto bez mjenice. banku." po tome sto korisnik. koje akreditivna (el.). acceptance) (by negotiation). Vrste medunorodnih dokumentarnih akreditiva Medunarodne mao Najcesce akreditivne dokumentarne banke i konsnika. iznosa. 4. i neobnovljivi.1'. dl~~ontlra I odmah isplati ovakav akreditiv sto rezultira razlicitirn vrstama sporova (vise 0 tome u Vukmir B. Takvi se akreditivi u akreditivnom trgovini. lpak. BuduCi da u poslu cesto sudjeluju akreditiva S obzirom poslovnirn banke. jesu i to bez prethodne iii neopozivi. najcesce isplate iz akreditiva. i rnoguce pokusa]e da sprijeci isplatu. dokumentima. banci prezentira umjesto (akceptirala) vucenu na banku. 5. korisnik banka a ciji je datum dospijeca dogovoren je da je taj ne dolazi do je u tome razdoblju u kojih ako prezentira stranaka trazene dokumente odnosu kojih u buducnosti. Praks~. jer ne mogu ni opozvati placanjem takoder placanja svih po prezentaciji dokumenata vee u odredenorn im je rezon nakon prezentacije i rabe u medunarodnoj isti. god. Otkupni (negocijacijski) akreditivi Bitno je da je sam akreditiv (konfirrnirajucu) komunicirati akreditivne je [ednaka lakse mu je provjeriti najcesee. on u njegovoj banke. je neopozivu banka. jednako drugih duznik (trasat) banka koja je mjenicu prije roka njezina prijenosom dospijeca tako akcept poznate banke omogucuje (indosiranjem) s dokumen- i posrednicka (prodavatelj) nekih postaje on potvrdujuca nije u konfirrnirajuca provjeravati ako mu je hitno potreban se danas vrlo cesto upotrebljava cesto u zemlji u medunarodnoj placan]e dospjelih na svog vjerovnika. i odreduje Najvafnije akreditivna banka ovlascujs zajedno korisnika isplatiti da na nju vuce mjenicu dokumentima. Dakle. 6. banka jamci placan]e i duzna ga je obaviti zajedno s uobicajenirn korisniku. Zagreb. i mjenicu isplate akreditivnog Ocito u opozivi moraju Ako neki akreditiv u kojemu dobiva Akceptni akreditivi akreditiva na neki su specificni smatra se neopozivim. (kupac) dolazi ne obavlja od klauzulorn. Takva banka. datum placanja isplacen korisnik sigurnost koju je potpisala s odgodenim Gospodarski akreditiva. gotovo nestali iz prakse i upotrebljavaju se sarno izrneu stranaka koje se dobro poznaju te za placanja izrneu ogranaka istog poduzeca . vrsta akreditiva pravilima Za korisnika (prodavatelja) prigovore su donekle riskantniji nalorobe u posjed robe prije nego ju je platio. akceptacijskog akceptirala. od obveze 23 22 Takvi su se akreditivi upotrebljavali u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata kad su se trgovci bolje medusobno poznavali. korisnik. s isplatom isplate akreditiva. na zahtjev korisnika. i korisnika s otpremnim i posrednicke razlikujemo kako ce tu mjenicu dospijecu. zbog svoje nesigurnosti. Uz to je ona samostalna 21 ~ prak~i s. na nacin i rok akreditivi i akreditivi payment). Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovini 4.3. osnovna sigurisporucene nost ostaje jer. 60. • . Akreditivi jedinstvenim dokumenata godavac odgodenim placanjem prvi roku su noviji oblik iz akreditiva odmah spominju put u reviziji placanje 1983. i neprenosivi. izvozniku mjenice tima. je svaki akreditiv cime suglasnosti i bez prethodne nema takvu obavijesti naznaku. trgovini. natrag dobiva akreditiv slican odmah Neopozivi akreditiv neopozivu akreditivni niti izmijeniti upravo obvezu iznos biti je akreditivna punu banka preuzela da ce mu u zadanom pa se danas. kod su akreditivi preuzela odnosno rnogucnosti nalogodavca).

dakle bez angaziranja vlastitih novcanih sredstava. Drugim rijecirna. Dokumenti potrebni za koristenje akreditiva nacelno su upravo oni dokumenti koje je prodavatelj (korisnik akreditiva) dobio od drugih sudionika u poslu nakon sto je obavio sve radnje na koje se obvezao ugovorom 0 kupoprodaji. Takav nacin placanja razvio se u trgovini sirovinama (rizorn. Uobicajeno je da se banke u takvim poslovima osiguravaju time da se one same mogu naplatiti iz originalnoga. mjeseca iii nekoga drugog vremenskog razdoblja. osim ako u samom akreditivu nije izricito predvideno drukci]e. Pri tome se ponovni prijenos na prvog korisnika ne smatra zabranjenim transferom. Podakreditivi (Back to Back) sutakvi kod kojih korisnik akreditiva upotrebljava taj akreditiv kao podlogu za otvaranje jednoga novog akreditiva (kod te iste banke) koji mu sada sluz! za financiranje kupnje robe od svojih dobavljaca. Svi se ti elementi prilagodavaju uvjetima isporuke iz ugovora koji je sklopljen s podugovaracirna. onda taj iznos za korisnika "propada". opisuje u posebnom clanku kupoprodajnog ugovora koji se u praksi naziva i akreditivnom klauzulom. ponovno obnavljaju na isti iznos sve dok se ne iscrpi maksimalna predvidena svota. Revolving akreditivi su takvi koji se. Prenosivi su akreditivi oni za koje prvi korisnik rnoze zatraziti od banke koja je ovlastena obaviti placanje (odnosno akceptirti iii otkupiti mjenicu) da sva prava iz akreditiva prenese na jednu iii vise drugih osoba. Kumulativni su takvi pri kojima se neupotrijebljeni iznos iz jednog razdoblja prenosi u drugo razdoblje i tako povecava ukupnu svotu koja je na raspolaganju. Obavjestavajuca banka (Advising Bank). Akreditivi obnovljivi po iznosu mogu biti kumulativni iii nekumulativni. Akreditivi s crvenom iii sa zelenom klauzulom (packing) su akreditivi kod kojih akreditivna iii imenovana banka u zemlji prodavatelja dobiva pravo (ali ne i duznost) da korisniku (prodavatelju robe) rnoze predujmiti odredeni iznos akreditiva bez ikakvih uvjeta. rokovima akreditiva i rokovima isporuke.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini 'Nepotvrdeni (nekonflrmirani) akreditivi su oni za koje je samo akreditivna banka preuzela neopozivu obvezu placanja iii akcepta mjenice. akreditiv ee od akreditivne banke biti izricito oznacen kao prenosivi (transferable). do detalja precizno. Ako se obnavljaju u vremenu. kreditiraju. Ako se u poslu pojavljuje i posrednicka banka. 38-42). kad se iskoriste. Isplatna banka (Paying Bank) je banka koja isplacuje akreditivni iznos ali nakon sto joj ga doznaci akreditivna banka. prodajnog. potrebno je uskladiti uvjete iz oba akreditiva. vunom i sl. Razumije se da se moraju pojaviti razlike u akreditivnom iznosu. treba jasno imenovati osobe i precizno odrediti njihovu ulogu u placanju.. Taj clanak kupoprodajnog ugovora treba sadrzavati sve podatke koji su potrebni za davanje potpunog i preciznog naloga za otvaranje akreditiva na osnovi kojega ce onda akreditivna banka otvoriti akreditiv i na osnovi kojega ee se obaviti placanje. Ako ona na to"pristane. Postupak otvaranja prenosivog akreditiva podrazumijeva da nalogodavac od akreditivne banke mora izrijekom zatraziti otvaranje takvog akreditiva. Ugovaranie i tehnika plcconjo akreditivom Vee je receno da se svako placan]e akreditivom u nekomu konkretnom vanjskotrgovinskom poslu. Na taj se nacin korisniku ornogucuje da od nalogodavca sakrije imena svojih isporucitelja i cijene po kojima on dobavlja robu (Vukmir. jest banka koja obavjestava korisnika 0 tome da je akreditiv otvoren i kakvi su uvjeti akreditiva. Takvi su akreditivi korisni kad se radi 0 stalnim i redovitim isporukama tokom nekoga duljeg razdoblja. pamukom. tada ce odredena svota stajati na raspolaganju svakog tjedna. zapravo. Revolving akreditivi se mogu obnavljati iii u vremenu iii u vrijednosti. bez obzira na to je Ii svota povucena u ranijem razdoblju. Prednost takvih akreditiva je u tome sto pri otvaranju nije potrebno na racunu u banci imati cijeli iznos odjednom vee se maksimalna svota dopunjuje postupno. Akreditivnom klauzulom treba jasno odrediti 0 kojoj je vrsti akreditiva rijec. 2001. Sluze dakle samo za jednokratno iskoristenje akreditivnog iznosa i rabe se u placanjirna jednokratnih isporuka robe. Trgovcu je to vazan instrument placanja buduci da mu omogucu]s financiranje svojih podugovaraca novcem iz akreditiva.4. Akreditiv se rnoze prenijeti samo jed nom. akreditiva. Da bi se to postiglo. oni su rizicni za akreditivne banke i nalogodavce (kupce) jer isplate predujma bez dokumenata onernogucuje provjeru postupaju Ii prodavatelji u skladu s ugovorom." Kao sto akreditivi s odgodenim placanjern pogoduju nalogodavcima (kupcirna). lstina. dakle banka "postar". Pri tome osnovni uvjeti akreditiva vrijede i za novoga korisnika. 4. ona rnoze biti iii obavjestavajuca iii isplatna banka. jedinicnirn cijenama. str.1. odrediti sve rokove vazne za placan]a i povezane s njim i na kraju precizno nabrojiti sve akreditivne dokumente bez kojih se akreditiv nece rnoci iskoristiti.) sa zemljama Dalekog istoka. prvi (prodajni) akreditiv sluz! band korisnika (prodavatelja) kao podloga za otvaranje novoga (kupovnog) akreditiva. U tu ce svrhu banke cesto traziti da i same dodu u posjed dokumenata robe koja je kupljena kupovnim akreditivom. 24 Naziv su dobili po tome sto se uobicajilo da se odredbe 0 mogucnosti isplate predujma upisuju u akreditiv crvenom iii zelenom tintom. Nekumulativni su oni kod kojih se neiskoristeni iznos u nekom razdoblju ne rnoze prenijeti u drugo razdoblje pa Obicni (jednokratni) akreditivi se ne obnavljaju nakon sto se iskoriste. . Pri naplati akreditiva prvi korisnik prenesenog akreditiva ima pravo zamijeniti mjenice i fakture drugoga korisnika za svoje vlastite na kojima su cijene i ukupni iznosi uvecani i odgovaraju uvjetima iz originalnog akreditiva. tako akreditivi s crvenom iii zelenom klauzulom pogoduju korisnicima (prodavateljima) koje.

a HNB je propisao i njezin izgled i sadrza]za uporabu u dornaclm bankama. 26 25 Nalog za otvaranje akreditiva je formular (tiskanica)ci]i je sadrza]precizno odreden u Jedinstvenim pravilima i obicajirna za dokumentarne akreditive a sto moraju 27 postovati sve banke koje rade po tim pravilima. dogovorila s njernackom tvrtkom Hamburg GmbH izvoz 1000 kom. Time je izvoznik otklonio svoj osnovni rizik (rizik naplate) pa odmah rnoze dati nalog za pocetak isporuke robe.o. Rok za otvaranje akreditiva je 1. isporuku FAS ukrcajna luka dokazivat ce teretnicom 5 klauzulorn "primljeno za ukrcaj" iii pnstanisnorn potvrdorn." Nakon potpisivanja ugovora.2004. Kupac. obavijest 0 otvorenom akreditivuvu kojoj navodi sve uvjete iz akreditiva 0 kojima ju je obavijestila akreditivna banka.. teretnicu. itd.2004. certifikat 0 kontroli kvalitete. a banka inozemnoga kupca je Deutsche Bank iz Hamburga. Sadrzaj i izgled nasih naloga za otvaranje akreditiva propisala je Hrvatska narodna banka Odlukom 0 obavljanju platnog prometa 5 inozemstvom. policu osiguranje.7 .o. Sada te dokumente prezentira (dostavlja) potvrdujucoj banci (Zagrebackoj banci u Zagrebu).2003. 5. 4.. to ce trebati dokazati uvjerenjem (certifikatom) 0 kontroli kvalitete robe.6. certifikat 0 kontroli kvalitete izdan od tvrtke Euroinspekta Rijeka. otvoriti akreditiv na 100 000. Shema otvaranja akreditiva [ NALOGODAVAC KORISNIK c) obavijest o otvorenom akreditivu a) nalog za otvaranje akreditiva + akreditivni iznos I AKREDITIVNA BANKA II-------~I b) akreditiv POTVRDUJUCA BANKA I Nakon sto je korisnik akreditiva (tvrtka Zagreb d. 3. iz Zagreba. isporuku na paritetu ClF odredisna luka dokazivat ce linijskom teretnicom s klauzulom "vozarina placena unaprijed". Pretpostavimo npr. Akreditiv ce potvrditi Zagrebacka banka iz Zagreba. a rok valjanosti akreditiva je 20. robe "X" po cijeni od 100.. 2. a naplativ je u Zagrebackoj banci u Zagrebu odmah po prezentaciji sljedeCi h doku menata: 1.00 eura po komadu CIF Hamburg Inc. slijedi i njegovo ispunjavanje. obvezuje se da ce.6.d. Ita je tiskanica propisanaJedinstvenimpravilima. Po odredbama iz naloga banka otvara akreditiv 26 i prosljeduje ga potvrdujuco] banci (Zagrebacka banka u Zagrebu) koja korisniku (tvrtki Zagreb d. prenosiva polica osiguranja po CIF uvjetima.2004. najkasnije do 1. itd. prodavatelj isporuku na paritetu FCA dokazivati zeljeznickirn iii kamionskim teretnim listom. kod banke prodavatelja. Uz nalog doznacu]e i dogovoreni iznos deviza. 2000.00 eura i da mu daje obecan]e kako ce mu taj iznos odmah isplatiti po prezentaciji dogovorenih isprava (onih pet dokumenata iz gornjeg primjera) pod uvjetom da to bude u okviru zadanih rokova.d. nakon sto je robu isporucio u skladu 5 odredbama UgOVOra. Rok valjanosti akreditiva je 20.6. a u korist tvrtke Zagreb d. Ako se obvezao isporuciti robu tocno odredene kvalitete.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini drugim rijecirna. Ako je dogovorena isporuka CIF odredisna luka.) salje tzv. da je tvrtka Zagreb d.) isporucio robu u skladu s ugovorom.2004. kopija brzojava s podacima 0 koliclni i vrijednosti otpremljene robe.00 eura (stotinu tisuca EUR) kod Deutsche Bank iz Hamburga. potpisana originalna trgovacka faktura naslovljena na Kupca u tri primjerka. Banka izvoznika je Zagrebacka banka iz Zagreba.. tvrtka Hamburg GmbH. Pri tome sam postupak placanja akreditivom rnozerno lako objasniti kroz dvije faze: fazu otvaranja akreditiva i fazu koristenja akreditiva. • .o.7. prodavatelj ce morati robu i osigurati pa ce se za isplatu akreditiva uvjetovati i polica osiguranja.o. datumu ukrcaja i imenu i zastavi breda. Tako ce npr. od svog otpremnika dobiva sve dokumente (isprave) koji dokazuju da je roba isporucena u skladu s ugovorom (fakturu. rok isporuke'[e 15. Placan]e je potvrdenim neopozivim medunarodnim akreditivom. brzojav 0 otpremi). U tom bi slucaju akreditivna klauzula glasila ovako: "Roba 'X' ce biti placena potvrdenim neopozivim medunarodnim dokumentarnim akreditivom. U nas je sadrza] i izgled tiskanice akreditiva takoder propisala Hrvatska narodna banka. puni set cistih teretnica (3/3) po naredbi Kupca is klauzulama 'ukrcano na bred' i 'vozarina placena unaprijed'. U fazi otvaranja akreditiva njernacki kupac (u ulozi nalogodavca) daje akreditivnoj banci u svojoj zemlji (Deutsche Bank) nalog za otvaranje akreditiva" u koji upisuje sve uvjete iz gornjeg clanka. Obavijest koju je korisnik primio znaci da mu Zagrebacka banka neopozivo stavlja na raspolaganje 100 000.

racunu potvrdujuce banke (Zagrebacke banke) koja je obavila isplatu po akreditivu. u banku donese sve uvjetovane isprave i ispuni druge dogovorene uvjete.) i sl. Drugim rijecima. Razlikujemo sljedece vrste bankovnih doznaka: nostro (nasa) . domiciliranje akreditiva u vlastitoj zemlji.doznaka koja se isplacuje tek po ispunjenju odredenih uvjeta. kupac je osiguran od rizika isplate jer je siguran da mu je roba stvarno poslana. Akreditivni dokumenti se tiskaju na obicnorn papiru. Naime. . Domaca banka prihvaca taj nalog i nakon toga nalaze inozemnoj. Ako prodavatelj nema povjerenja u banku svog partnera.doznaka kojom se placa isporuka robe nerobna . Akreditivna banka (Deutsche Bank) potom dokumente urucu]e nalogodavavcu (tvrtki Hamburg GmbH. inozemnom dobavljacu) koja je naznacena u nalogu. u dogovorenom roku. prodavatelju donosi znatne prednosti. to znaci da posrednicka banka koja je dala takvu obavijest 0 otvorenom akreditivu ne moze tu obavijest naknadno opozvati bez obzira na to sto se u meduvrernenu dogodilo s akreditivnom bankom. banci isplatu odredene novcane svote u obliku odobrenja na racunu iii isplate u gotovini korisniku te doznake. Dakle. stipendije u inozemstvu. I KORISNIK a) dostavlja akreditivne dokumente l d) salje dokumente na temelju kojih nalogodavatelj preuzima robu b) isplacuje akreditivni iznos I AKREDITIVNA BANKA~ J c) akreditivni dokumenti ·1 POTVRDUJUCA BANKA l sudova. Primljene dokumente Zagrebacka banka potom salje akreditivnoj banci (Deutsche Bank) koja po nov no provjerava dokumente i. banka prihvaca dokumente.00 eura koliki je akreditivni iznos.doznaka koju hrvatski rezident placa inozemnom partneru loro (njihova) . i sl. - Tako mu je u slucaju spora iz akreditivnog posla osigurana nadleznost dornacih . To se dokazuje podnosenjern dokumenata 0 kolicini i kvaliteti robe a koje su izdale renomirane i poznate kontrolne kuce. obicno korespodentnoj. nasljedstva. Prijevare su olaksane i zbog clnjenics da banke nisu obvezatne niti su osposobIjene za strucnu i detaljnu kontrolu prezentiranih dokumenata. Razumije se da su rnoguce i da se u praksi dogadaju i razlicite zloporabe. darovanja. Interes nalogodavca (kupca) je osiguran cinjenicom da se akreditiv moze iskoristiti samo i jedino ako prodavatelj (korisnik) ispuni sve uvjete propisane u akreditivu. po prezentaciji dokumenata.2. mjenice. ako je sve u redu. . Zastita interesa prodavatelja se ogleda u cinjenici da mu obavijest 0 otvorenom akreditivu jarnci iskoristenje akreditiva odnosno naplatu isporucene robe.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Shema koristenja akreditiva . primjena dornacih pravnih propisa i usteda znatnog dijela parnickih troskova koje bi morao platiti da se spor vodi u inozemstvu . Akreditiv je ocito instrument placanja koji na optimalan nacin miri interese i otklanja kljucne rizike i prodavatelja i kupca. nakon predaje teretnice. NALOGODAVAC . Ako nema nikakvih primjedbi. pomoci i sl. a sve to otvara rnogucnost krivotvorenja dokumenata i organiziranja dokumentarnih prijevara.doznaka koju nerezident placa hrvatskoj pravnoj iii fizickoj osobi .doznaka kojom se placaju pruzene usluge . npr. a korisnikovu racunu odmah odobrava 100 000. Pri tome dokumentarni akreditiv takoder omogucuje kupcu i osiguranje isporuke robe upravo ugovorene kolicine i kvalitete. tehnologije kopiranja su iznimno napredovale. ona mora ispuniti sve preuzete obveze ako korisnik. odobrava 100 000 eura uvecanih za uobicajene troskove. 4.doznaka koja se isplacuje bez ikakvih uvjeta. Bankovna doznaka u platnom prometu 5 inozemstvom Bankovna doznaka za placan]e u inozemstvo je nalog komitenta (duznika kupca) svojoj poslovnoj banci da na teret njegovih sredstava isplati odredenu svotu deviza inozemnoj osobi (vjerovniku. U vanjskotrgovinskoj praksi bankovna se doznaka najcesce rabi: za placanje robe manjih vrijednosti unaprijed za placan]e pruzenih gospodarskih usluga za placan]e predujmova (avansa) za otplatu kreditnih anuiteta te za druga nerobna placan]a (npr. tj. kupcu robe) koji bez njih ne rnoze preuzeti robu od brodara niti je rnoze cariniti. rnoze traziti da mu akreditiv otvori neka banka u njegovoj zemlji u koju ima povjerenja i cije poslovanje dobro pozna iii pak neka od velikih i jakih svjetskih banaka. prazne tiskanice se lako mogu pribaviti.bezuvjetna . ako u propisanom roku prezentira banci dogovorene dokumente.uvjetna . Potvrdujuca banka (Zagrebacka banka) prima dokumente te ih pregledava kako bi vidjela odgovaraju Ii u potpunosti uvjetima iz akreditiva i jesu Ii prezentirani u roku.robna . Naprotiv.

banka ce je izabrati sarna". zajedno s prilozenirn dokumentima i instrukcijama. Nerobni iii cistl inkaso je naplata vrijednosnih papira (cekova.prezentirajuca banka . naplatna banka (inkaso banka) . otpremnih dokumenata. ostvari naplatu na dogovoreni nacin. Inkaso naplata je robna i nerobna. Dokumentarna naplata . kojoj to odgovara. bezuvjetan instrument placanja: drugim rijecima. da bi primio isplatu.banka prodavatelja kojoj je povjerena naplata i koja ju provodi preko inkaso banke - Shema robnog inkasa NALOGODAVAC I KORISNIKI c) dokumenti a) inkaso nalog + dokumenti l b) inkaso nalog + dokumenti BANKA REMITENT d) inkaso iznos iii mjenica I I I I INKASO BANKA I U praksi se pojavljuje i problem djelornicnlh placanja.nakon 5tO uvoznik izda potvrdu 0 preuzimanju dokumenata uz prilaganje bankovnog jamstva.osoba kojoj se prezentiraju dokumenti zbog naplate.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) - Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovini l~ pla~anje . Nalog za naplatu koji izdaje prodavatelj robe (izvoznik) mora biti potpun i jasan.14. osim dostavne. koja je ukljucena u postupak naplate . mjenica. Iz sheme vidimo da je dostava naloga za inkaso i dogovorenih otpremnih i drugih dokumenata prvi korak u postupku placanja. Pri 28 Ukljucivan]e drugih banaka se obavlja na racun i na rizik nalogodavca. Sudionici u postupku dokumentarne naplate jesu: . Za razliku od akreditiva doznake su."documents against payment") . i sl. Robni inkaso posaose redovito ugovora kao naplata komercijalnih papira (faktura. pisama iii dokumenata niti odgovornost za posljedice koje mogu nastatiprestankomnjihove djelatnosti poradi vise sile. diktira takav nacin piacan]a. U nerobnom inkasu djelomicna su placanja moguca ako je to dopusteno deviznim propisima. Inkaso naplata je instrument placan]a u kojemu prodavatelj (izvoznik) odmah po otpremi ugovorene robe izda]e i inkaso nalog koji.naplatna banka koja prezentira dokumente trasatu .bankovnom d?znakom u HNats. Banka remitent ce primljeni nalog potom proslijediti inkaso banci koja ce 0 tome obavijestiti korisnika naplate (kupca robe). otplatama anuiteta zajmova.dostavna banka (banka remitent).trasat (kupac) . amortiziranih obveznica i dr. Upravo zato se doznake i primjenjuju u rnedusobnim placanjlm. Banke ne preuzimaju odgovornost za posljedice koje mogu nastati zbog zakasnjen]a i/ili gubitka u prijenosu poruka. Doznake se rabe i u placanjima kad je vrlo te5ko ugovoriti neki oblik dokumentarne naplate. HNB). ratova iii bilo kojih drugih uzroka neovisnih 0 njihovoj volji. dokumenata osiguranja i dr. To nije problem kad nam inozemni partner doznakom placa avanse ali je rizicno kad nas izvoznik ugovori ta] instrument za placanja nakon isporuke robe. upucu]e svojoj banci da ona.). najcesce. pobuna.nakon akceptiranja mjenice.banka remitent (banka prodavatelja) ce angazirati inkaso banku koju odredi nalogodavac iii. U skladu 5 instrukcijama iz obavijesti.banka kupca odnosno svaka banka."documents against acceptance") iii ..) iii nekih vrijednosnih papira. 4. To je sluca] u vanjskoj trgovini uslugama.. korisnik ce banci doznaciti inkaso iznos iii ce akceptirati mjenicu nakon cega mu inkaso banka predaje prijevozne i druge dokumente na osnovi kojih ce rnoci preuzeti i ocariniti robu. inozemni partner ne treba ciniti nista posebno. ako on to ne ucini. Dokumenti ce kupcu (uvozniku) biti predani: nakon isplate kupoprodajnog iznosa ako je dogovorena klauzula "dokumenti uz placanje" (DIP .nalogodavac (prodavatelj) .koj nalogodavac daje svojoj banci ovlasteno] za poslove s mozernstvorn propisno popunjenu tiskanicu naloga za doznaku u inozernstvo ciji je minimalni sadrzaj utvrden Uputom 0 provedbi Odluke 0 nacinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (nalog br. poslovnih partnera koji se dobro poznaju odnosno u poslovanju s renomiranim tvrtkama visokog boniteta. prema klauzuli "dokumenti uz akceptiranje" (D/A .osoba koja svojoj banci (dostavna banka) povjerava posao nap late i kojoj dostavlja dokumente . .3. Na osnovi naloga . I . sama iii putem svoje korespondentske veze.robni inkaso Inkaso naplata u platnom prometu s inozemstvom primjenjuje se kad izrnedu poslovnih partnera vi ada uzajamno povjerenje steceno na osnovi dugogodisnjsg poslovanja odnosno kad su uvjeti na trzistu takvi da jedna strana.

mora biti napisan na poleaini ceka iii na 4. Potpunim indosamentom dosadasnji vlasnik ceka (remitent) na poledini ceka potpisuje prijenosnu izjavu u kojoj navodi i ime novog vlasnika na kojega prenosi cek. oblici dokumentarne naplate. odgovaraju solidarno cekovni potpisnici koji su neposredno odgovorni cekovnom vjerovniku .4. ako ga on ne isplati. bilo bi dobro pribaviti i dodatna osiguranja u obliku bankovne garancije iii rnjenicnog jamstva pouzdane banke. U robnom inkasu ce djelornicna placanja biti prihvacena jedino ako su dopustena inkaso nalogom. posredovanjem nalogodavca (kupca) iii posredovanjem neke banke. uz propisane dokumente. trgovacko kreditno pismo se od njega razlikuje po sljedecern: u koristenju trgovackoga kreditnog pi sma uz dokumente se. Trqovocko kreditno pismo Trgovacko kreditno pismo (Commercial Letter of Credit .CLC) je instrument dokumentarnih placanja kojim banka izdavatelj ovlascu]e imenovanoga korisnika da na nju moze vuci mjenice do iznosa navedenog u pismu te se obvezuje da ce te mjenice. bila klauzula "bez regresa". Naplaceni iznos. a novi vlasnik indosatar. Cekovi Cek je vrijednosni papir kojirn izdatnik (trasant) nalaze trasatu (najcesce banci) da svotu navedenu na ceku isplati korisniku ceka (remitentu) iii osobi na koju on prenese cek. pojavljuju mjenice vucene na banku . rnoze se red'da je taj instrument placanja puno nesigurniji i rizicniji od akreditiva. - poledini . a ne nekoga gradanskopravnog odnosa temeljem kojega su dosli u posjed ceka cekovni duznici su soJidarno odgovorni za isplatu cekovne svote 5 time da se cek mora prvo podnijeti na isplatu trasatu.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini tome ce se korisniku dokumenti uruciti tek nakon uplate punog iznosa. gotovo redovito. Time dosadasn]i vlasnik ceka postaje indosant. po naredbi i na donositelja.cek je pisana isprava i ne rnoze se izdati u bilo kojem drugom obliku . najcesce iz zemlje korisnika. ako je na mjenici.na trgovacko kreditno pisma unosi se izjava kojom se banka izdavatelj obvezuje na iskup mjenice od "svakoga savjesnog imatelja" koji joj tu mjenicu podnese zajedno s propisanim dokumentima . U tom slucaju posrednicka banka moze i to kreditno pismo i potvrditi. to znaci da potpisnici ceka odgovaraju na temelju svog potpisa na ceku. To su potpuni i nepotpuni (bijeli iii bianco) indosament. cek je vrijednosni papir koji u vecini zemalja ima ova obiljezja: . s tim da se cekovi na ime rijetko rabe u vanjskoj trgovini. 4. Da bi bianco indosament bio punovaljan.cekovna obveza je fiksna sto znaci da se duguje odnosno potrazuje samo ona svota koja je navedena u ceku .kreditno pismo ovlascuje korisnika da mjenice moze podnijeti na negociranje bilo kojoj banci ali se bankama ne daje nikakav nalog za negociranje tih mjenica .kreditno pismo se naslovljava i salje korisniku bilo izravno postern. I to je jedan od razloga zasto se inkaso u nas rjede ugovara. Pri tome treba zapaziti da je akreditiv puno sigurniji instrument placanja jer u mehanizmu akreditiva korisnik (prodavatelj robe) zapocin]e s isporukom robe tek po otvaranju akreditiva odnosno nakon sto je osigurao naplatu.cek je prezentacijski vrijednosni papir sto znaci da se isplata ne moze obaviti bez prezentacije i da duznik mora isplatiti cek koji mu se predoci i onome tko mu ga predoci .5. Razumije se da se to ne mora uvijek i dogoditi pa na prodavatelju ostaju rizici neplacanja iii neakceptiranja.duznikova cekovna obveza je apstraktna. U inkaso naplati to nije tako jer prodavatelj otpremne i druge dokumente sal]e zajedno s robom. Inkaso naplate su. umanjen za dogovorenu naknadu potom ce bez odlaganja staviti na raspolaganje banci od koje je primljen nalo~ za naplatu. Ako se vee njime nasa poduzeca moraju koristiti. Mogu glasiti na ime. Unatoc slicnosti s akreditivom.cekovna obveza je samostalna sto znaci da svaki cekovni obveznik potpisom ceka preuzima obvezu neovisno 0 obvezama ostalih potpisnika. Nepotpuni iii bianco indosament ne sadrzi ni prijenosnu izjavu ni ime indosatara vee samo naziv (tvrtku) i potpis indosanta. To nece rnoci uciniti jedino ako se u mehanizmu kreditnog pisma ona pojavila kao potvrdujuca banka iii. U cekovnom prometu uobicajene su dvije vrste indosiranja kojima se ostvaruje prijenosceka na drugog vlasnika. otkupiti od svakoga savjesnog imatelja. Dakako da ce i inace biti puno manje banaka spremnih negocirati takvu mjenicu. Tada ce negocirajuca banka podnijeti regresni zahtjev korisniku kreditnog pisma. u skladu s uvjetima kreditnog pisma. ocekujuci da ce kupac robe postupiti u skladu 5 ugovorom ida ce otkupiti dokumente (akceptirati mjenicu) i preuzeti robu.cek je formalni papir i mora sadrzavati sve bitne sastojke propisane zakonom . Opcenito. Instrument se najcesce rabi u praksi angloarnerickih banaka. Opcenito. a inkaso banka ce korisniku uruciti dokumente tek po primitku punog iznosa naplate. Moze se dogoditi da posrednicka banka ne uspije unovciti mjenicu pri njezinu podnosenju na konacan iskup. kao i placanja akreditivom.

Akceptni akreditiv je. Svota maksimalnog limita vidljiva je na poledini cekovne karte. Zbog sprjecavanja zloupotreba. tj. Prema tornu. pred radnikom banke odnosno ovlastenim rnjenjacern gdje se cek naplacuje. Kad se cek realizira. osobni (nebankovni) cekovi. All Right iii Good. Dokumentarni cek pojavljuje se u izvozu robe i usluga. nase banke ih najcesce preuzimaju samo na naplatu (inkaso). Za akceptni akreditiv korisnik akreditiva (izvoznik) je siguran da ce u trenutku podnosenja akreditivnih dokumenata dobiti akcept na mjenici sto je vuce na neku banku iz svoje zemlje. kontinentalne (europske) putne cekove izdaje banka na banku zbog cega su trasant i trasat za ove cekove razlicite pravne osobe. Kako je sigurnost takvih cekova relativno malena. Banka trasat euroceka jarnci naplatu svakog isplacenog euroceka ako se isplatno mjesto pridrzavalo opcih i posebnih pravila 0 isplati koja su prihvacena u okviru eurocek sustava. Eurocek je unificirani bankovni cek kojim se u bankama iii rnjenjacnicarna moze podizati gotovina odnosno platiti roba i usluge u trgovinama i hotelima. Akceptiranu mjenicu izvoznik moiedriati sve do roka dospijeca i tada ju naplatiti iii ju rnoze eskontirati prije roka njezina dospijeca . Certificiranjem osobnog ceka banka trasat potvrdu]e da trasant raspolaze potrebnim pokricern te ujedno da je ona rezervirala odgovarajucu svotu sve do proteka roka propisanog za predocenje ceka na isplatu. Eurocek se moze trasirati i unovciti u okviru uvjeta navedenih na poledini cekovne karte te ga je potrebno prezentirati na naplatu u roku do kojeg vrijedi ta karta. Na taj nacin privatni inozemni cek postaje certificirani cek. eurocekovi i drugi. Usporedbom tih potpisa utvrduje se legitimnost donositelja ceka. dokumentarni cekovi. putni cekovi. Banka preuzima dokumente i isplacuje cek. U medunarodnom platnom prometu mjenica se pojavljuje u akceptnom i negocijacijskom akreditivu te kao instrument osiguranja placan]a u kreditnim poslovima. Imatelj ceka (remitent) podnosi banci cek uz predocivanp. Glase na okrugle svote otisnute na prednjoj strani u odgovarajuco] val uti: US dolarima. Za razliku od angloarnerickih. banka se certificiranjem obvezuje kao iskljucivi cekovni duznik isplatiti svotu ceka njegovu korisniku u okviru toga roka. U tom se smislu razlikuju trasirana i vlastita mjenica.6. tovarni list i drugi). Osobni cekovi su cekovi koje razne tvrtke. prema uvjetima oznacenirna na samoj mjenici. Trasirana (tuda) mjenica je pismeni nalog jedne osobe (trasanta) drugoj osobi (trasatu) da isplati trecoj osobi (remitentu) iii po njegovoj naredbi odredenu svotu novca. korisnik ponovno potpisuje cek. • . Potpis izdavaoca euroceka koji se upisuje na cek u nazocnosti blagajnika iii ovlastenog mjenjaca mora biti istovjetan s onim na cekovno] karti. ito u gornjem i donjern lijevom kutu. eurima itd. Izdani i isplaceni eurocek treba prezentirati banci trasatu u roku od 20 dana od dana njegova izdanja. Iz njegova se naziva vidi da se uz ovaj cek pojavljuju i odredeni dokumenti (faktura. 4. Putni (travellers) cekovi su instrument placanja koji se rabi u medunarodnom putnickorn prometu. U prometu placanja S inozemstvom pojavljuju se sljedece vrste cekova: bankovni cekovi. na cekovnoj tiskanici su oznacena mjesta za potpis korisnika. Prigodom kupnje korisnik potpisuje cek u gornjem lijevom kutu u nazocnosti djelatnika banke. Zakon 0 ceku odredoje da indosament mora biti bezuvjetan: ako je ogranicen nekom klauzulom. a osim toga eurocekovi nemaju unaprijed tiskan iznos za isplatu iii koristenje. a druga kao trasat. sada u donjem lijevom kutu. Bankovnim cekom u medunarodnom platnom prometu podrazumijeva secek koji jedna banka vuce (trasira) na drugu banku tako da se prva banka pojavljuje kao trasant (izdavatelj). Korisnici takve cekove mogu naplatiti po tecajno] vrijednosti i u valuti one zemlje u kojoj se nalaze. po prezentaciji dogovorenih dokumenata. Nakon toga izdatnik ceka (trasar~t)dobiva dokumente na temelju kojih preuzima robu od prijevoznika. Eurocekovi i eurocek garantne kartice vrlo su prihvatljivi za komitente jer se racuni komitenata ne terete unaprijed kao kod putnih cekova. i to na temelju realnog pokrica (depozita) iii fiktivnog pokrica. Bonitet tih cekova ovisi 0 bonitetu banke koja ga je vukla i koja je cek trasirala. Da bi se ti cekovi mogli bez teskoca isplatiti. predocivsi tom prigodom cek zajedno s cekovnom (garantnom) kartom banci odnosno ustanovi u kojoj ga realiziraju. Vlastita (sola) mjenica je ona za koju se sam izdavatelj mjenice (trasant) obvezuje isplatiti odredenu novcanu svotu navedenoj osobi (remitentu) iii nekomu drugom po njegovoj naredbi. Mjenica u medunarodnim ploccnjirno Mjenica je vrijednosni papir koji je izdan u zakonski propisanom obliku i kojim se izdavatelj obvezuje da ce osobi navedenoj na mjenici iii osobi na koju ona prenese mjenicu isplatiti na mjenici navedeni iznos na dan koji je takoder naveden na mjenici. navedenih dokumenata. Potrebno je oznaciti i mjesto i datum izdanja jer 0 tome ovise rokovi njegove realizacije. akceptira mjenicu koja glasi na akreditivni iznos i koju je korisnik akreditiva vukao na banku.CVANJSKOTRGOVINSKO aionza POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini e' " (produietka). teretnica. engleskim funtarna. depozita odnosno kredita kojim mogu raspolagati. banka trasat ce na zahtjev izdatnika (trasanta) ceka prihvatiti (akceptirati) odnosno potvrditi (certificirati) cek upisujuci na njemu jednu od ovih klauzula: Accepted. Certified. vrsta akreditiva u kojemu banka ne isplacu]e korisnika akreditiva nego. ustanove iii fizicke osobe u inozemstvu trasiraju na neku banku u svojoj zemlji. iz skladista i sl. smatra se da ona nije ni napisana. za razliku od negocijacijskog. Akcept iii certifikacija se potpisuje i potvrduje starnbiljem ovlastene banke trasata na prednjoj strani ceka uz upis datuma prihvata iii potvrde. Izdaju ih poznate svjetske banke i vel ike turisticke agencije.

nestanak. krada i sl. promissory note odnosno ~romessa.2. zabrane iii ogranicenja uvoza. Uzroci i posljedice rizika Glavni uzroci nastanka rizika su neizvjesnost i/ili djelovanje Ijudskoga faktora. str. rizik je hoce Ii mu uopce biti isporucena dogovorena roba odnosno hoce li isporucena roba biti upravo onakve kvalitete i u onoj kolicini kakvu je i dogovorio. trgovci se najcesce sluze praviJima Incotermsa koja potpuno i precizno ureduju sva pitanja prijelaza rizika i podjele troskova izmedu ugovornih strana. Ponekad ne pokusava]u pribaviti niti one najdostupnije informacije. Upravo zbog rnoguceg umanjenja vrijednosti odnosno zbog rnogucih Meta na robi. Rizici i politika rizika u vanjskoj trgovini Svaku gospodarsku aktivnost prati i odredena neizvjesnost. namjerne pogreske i propuste.e pos~~na vrst~ vla_s~ite mj~niee ~ojom se izdavatelj (trasant) bezuvjetno obvezuje platiti korisniku III po nJegovoJ naredbi iii donosioeu svotu na koju glasi taj vrijednosni papir. obecavajuci mu bezuvjetno isplatu odredene svote. Dio zemalja slijedi tradiciju rimskog prava u kojemu se prijelaz rizika vezuje za prijelaz vlasnistva. mi cerno rizik definirati kao rnogucnost nastupa razlicitih nepredvidenih dogadaja izazvanih subjektivnim iii objektivnim okolnostima. u skladu s ugovorom. intuiciju iii cak na srecu. Kako bi se izbjegli rnogucl nesporazumi i sporovi. preda odnosno u trenutku kad mu je roba stavljena na raspolaganje a da je pri tome nije cak ni preuzeo. devizna ogranicen]a i sl. Dosljedno tome. U trgovini 5 angloarnerlckim zemljama cesto se upotrebljava tzv. 5. 5. analizirati ih i potom donijeti optimalnu poslovnu odluku. Objektivne se pak okolnosti odnose na stanje u okruzenju na koje poduzece ne rnoze uqecati. 5. TOj. motiviranost i odgovornost donositelja poslovnih odluka na svim razinama odlucivanja. U literaturi ne postoji jedinstvena definicija rizika. a ne treba posebno isticati kako su posebno izrazeni upravo u poslovanju s inozemstvom. Zapazimo! Nema rizika bez postojanja neizvjesnosti.povecati strucnost. Pri tome za spomenutu konvenciju nije kljucno vlasnistvo nad robom pa odreduje da rizik s prodavatelja prelazi na kupca u trenutku kad mu se roba. 5 pravnoga gledista (Mlikotin. Drugi u prvi plan stavljaju neizvjesnost pa onda kazu kako je rizik zapravo odredena. iznimno je vazno odrediti pravila na osnovi kojih bi se jednoznacno i nedvosmisleno odredilo mjesto i trenutak prijelaza rizika s jednog na drugoga poslovnog partnera odnosno mjesto i vrijeme prijelaza posljedica propasti iii ostecenja robe koja je predmet ugovora 0 prodaji. korisnik kredita putem promissory note daje isto takvo obecanje banei od koje je dobio kredit. neizvjesnost.smanjiti neizvjesnost glede svih dogadanja koja bi mogla utjecati na rezultate nekoga poslovnog pothvata te . Pri tome se subjektivne okolnosti odnose na nestrucnost i nepripremljenostosoblja. Svejedno je Ii rijec 0 namjeri. od potpisivanja kupoprodajnog ugovora pa sve do isporuke robe. neznanju iii .) kojima je zajednicko da mogu umanjiti vrijednost robe. nedostatke u organizaeiji tvrtke. 163). Nacionalni propisi ureduju tu materiju na razlicite nacine. Za prodavatelja je pak najvazniji rizik naplate isporucene robe odnosno rizik naplate u dogovorenom iznosu i u skladu s ugovorenom klauzulomo placan]u. Tako ga neki autori definiraju kao opasnost od gubitka ulozenih sredstava i/ili poslovnog ugleda. djelovanje Ijudskog faktora postaje kljucno i za preveneiju i za nastup rizika buduci da covjek moze zakazati u procesu pripreme i/ili u procesu donosenja poslovnih odluka. opasnost od neuspjeha a time i rnogucnost nastupa odredene stete. U praksi se donositelji odluka precesto i previse oslanjaju jedino na svoje iskustvo. str. mjerljiva.Tornic. ekonomske i drustveno-politlcke nestabilnosti.). Prema tome. razlicite aktivnosti drzavnih vlasti (npr. To su. lose meduljudske odnose i sl. prati eijeli niz razlicitih rizika. Ti riziei postoje u svakom poslu kupoprodaje. 160) rizik se shvaca kao n iz mogucih fizickih promjena na predrnetu ugovora (kao sto su unisten]e. nedovoljnu stimulaciju i motivaeiju zaposlenika. onda se ne rnoze govoriti 0 riziku. lrnajuci na umu sve navedeno. IIi.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini . Pojam i vrste rizika Vanjskotrgovinski posao. za smanjenje rnogucnosti nastupa rizika od presudne je vaznosti: . takve se opasnosti nazivaju poslos/nirn rizieima. ostecen]e.1. drugim rijecirna. a zbog kojih onda mogu nastati odredene stete. itd. Za kupea kljucni i najvec. Za smanjenje neizvjesnosti potrebno je pak prikupiti sve relevantne informacije koje mogu utjecati na neki poslovni pothvat. prirodne katastrofe i 51. dok u kreditnim poslovima. Dogada se da se zanemaruju vee pribavljene informa- dje iii da se pogresno interpretiraju. Najopceniti]e receno. To se ureduje Beckom konveneijom 0 kupoprodaji ali i naeionalnim propisima. Pri prodaji na kredit kupac robe izdaje promissory note u korist dobavljaca. dakle neovisno 0 prijelazu vlasnistva (Mlikotln-Tornlc. primjerice. Treci ga definiraju kao opasnost od donosenja pogresne odluke odnosno kao opasnost donosenje odluke koja ne bi bila optimalna u odnosu na odabrane ciljeve. dok neke druge zemlje ureduju taj prijelaz na nacin Becke konvencije. ako je izvjesno da ce se stvari odvijati na odredeni nacin odnosno da ce se nesto dogoditi.

ostecenje iii smanjenje vrijednosti nekog predmeta. djelomicno. Pri tome steta moze imati realan odnosno materijalan karakter (npr.. osigurljive i neosigurljive. 5. ovisno 0 ciljevima i svrsi konkretnog rada. Tu ubrajamo sljedece rizike: osobni rizik (kojemu je izlozen pojedinac). dodatni troskovi za osvajanje novog trzista i 51. 5. ratni rizik. kao sto im i ime govori. primjerice. odbijanje preuzimanja. Poravnavajuca steta je steta cija se visina izvodi iz cinjenice da bi vrijednost koja se dobije iz ulozenih sredstava bila veca da nisu nastupili odredeni nepredvideni dogadaji koji su doveli i do dodatnih troskova . kao i za svrhu ovog rada. S gledista profita. meduljudski odnosi.rizik vrste. Oni su tesko predvidivi i tesko mjerljivi jer ovise 0 postupcima i volji pojedinca pa nisu ni osigurljivi. . Neprenosivi.osno posljedica nastupa nepredvidivog dogadaja najcesce je nastanak odredene Mete na predmetu Pod pojmom Mete smatra se unistenje. Robnih rizika ima bezbroj vrsta. Subjektivni bi rizici bili oni koji nastaju kao posljedica subjektivne volje covjeka. da nije doslo do tih nepredvidenih dogadaja. Eventualna steta iii izmakla dobit je steta koja nastaje poradi cinjenice sto se izabrana poslovna odluka pokazala pogresnom upravo zbog nastupa odredenih nepredvidenih dogadaja. U tu skupinu spadaju npr. koji je osnovni cilj poslovanja poduzeca. poravnavajuca steta i eventualna steta. Neosigurljivi rizici su uglavnom razliCiti nepredvidivi i katastrofalni rizici na koje pojedinac nije mogao utjecati pa se. rizik cijene. Tipican primjer subjektivnih rizika su spekulativni rizici. Vrlo cesto se susrece podjela na prenosive i neprenosive. nastupa. visinu prosjecnih steta. Medutim. U literaturi se susrece i velik broj razlicitih klasifikacija ali se najcesce svrstavaju u sljedece tri skupine: . Stoga su oni i osigurljivi. i.· . Rizik provedbe kupoproda. kvalitete i kolicine robe te transportni rizici. biti i pogresna poslovna Poslovanje podu:z:eca u vanjskoj trgovlni neiskustvu odluka. odbijanje isporuke robe. U vanjskotrgovinskoj praksi. Tako se otvara i mogucnost da se njihov negativni ucinak smanji iii izbjegne njihovim prenosenjem na poslovnog partnera iii na osiguravajuce organizacije koje se profesionalno bave upravo preuzimanjem rizika uz naplatu premije osiguranja. popravaka strojeva. Vrste rizika Postoje brojni rizici i cijeli niz razlicitih kriterija za njihovu podjelu.3. posiljke) iii to moze biti narusavan]e odnosno unistenje nekih idealnih vrijednosti kao sto su. negativnih ucinaka provedbom odgovarajuce politike rizika. najvazni]a je ipak podjela rizika na robne i financijske rizike. ne mogu ni osigurati. svi oni rizici od kojih se mozerno osigurati.~dn. . imovinski rizik (kojemu je izlozena imovina) i rizik od odgovornosti za stete na imovini. rjzi~:. subjektivne i objektivne te ciste i spekulativnerizike.npr.3. RazliCiti autori. energije. te je rizike lako izmjeriti. po pravilu. kasnjen]e isporuke robe.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) ce. stroja.1. kolicinu i kvalitetu te na vrijeme isporuke predmeta kupoprodaje. Prenosivi rizici su skupina rizika za koje je moguce utvrditi vjerojatnost nastupa i visinu moguCih steta. transportni rizici. Ta se razlika naziva izgubljena iii izmakla dobit. rizik izvoznoga kredita. troskova materijala. odnosno pretezito neprenosivi rizici jesu oni kojima nije moguce odrediti vjerojatnost nastupa pa time ni visinu moguce stete.1. I . odrediti ucestalost nastupa. Osigurljivi rizici su. Njima cerno se i detaljnije pozabaviti.3.nog ugovora Rizik provedbe kupoprodajnog ugovora pojavljuje se kao posljedica rnogucnosti da [edna ugovorna strana iz nekoga vanjskotrgovinskog posla uopce ne ispuni preuzetu ugovornu obvezu. zdravlju iii zivotu trece osobe. rabe i razlicite podjele. mjesta i vrijeme kad se najcesce dogadaju. U neprenosive rizike subjektivne rizike odnosno rizike Ijudskog faktora.rizik proved be kupoprodajnog ugovora . Neki od prenosivih rizika jesu: valutni rizik. izabrana poslovna strategija bi donijela bolje rezultate. i 51. Drugim rijecirna. Prema tome. svi transportni rizici. poradi cega ce drugoj strani biti nanesena neka steta. Robni rizici u vanjskotrgovinskim poslovima Robni rizici se odnose na robni dio vanjskotrgovinskog posla te obuhvacaju sve nepredvidive dogadaje koji mogu rezultirati stetarna na robi odnosno na predmetu kupoprodaje. zgrade. nesumnjivo. U tuskupinu rizika spadaju i rizici kao sto su ostecenje i/ili unistenje robe u prijevozu.1. Kao posljedica nastupa robnih rizika dolazi i do krsenja odredbi ugovora ko]e se odnose na vrstu. unistenje iii ostecenje nekog alata. razlikuje se stvarna steta. taj se rizik pojavljuje kao rizik ispunjenja obveza od strane prodavatelja i kao rizik ispunjenja obveza • od strane kupca. Stoga ih nije rnoguce ni prenijeti na osiguravatelja iii neku drugu organizaciju pa poduzecu preostaje da se samo pobrine za njihovu prevenciju odnosno za smanjivanje 5. itd.." donositelja odluka rezultat Poslje~ica nepovoljnog kupoprodaje. Stvarna steta se definira kao gubitak irnovine iii gubitak sredstava odnosno kao poslovni gubitak koji se ogleda putem cinjenice da ulozena sredstva (vrijednosti) nisu donijela nikalve nove vrijednosti. Objektivni su oni rizici na koje pojedinac ne moze utjecati niti ih svojorn voljom otkloniti. politicki rizik i.

Ute rizike ubrajamo: prometne nezgode (sudar. opseg i veliCina tog rizika odredena je subjektivnim i objektivnim okolnostima. mogu umanjiti. ispravno ugovaranje posla vezivanjem isporuke i placan]a robe odnosno pribavljanjem odgovarajucih jamstava. rnoze je vratiti prodavatelju 0 njegovu trosku. dakle da uopce ne isporuCi dogovorenu robu odnosno ne obavi dogovorenu uslugu. razbojstva. Rizik vrste. kolicina pa cak i vrsta isporucene robe nije onakva kakva je bila dogovorena. prodavatelj rnoze. Objektivni cirnbenici nastupa tog rizika mogu se naci u osobi poslovnog partnera ali i u dogadanjirna u njegovoj uzo] i siro] okolini. iz subjektivnih ilili objektivnih razloga. Stete koje mogu nastati nastupom tog rizika mogu biti vrlo velike.3.1. 5. Objektivni cimbenici unutar drustva kao sto su strajkovi i civilni nemiri takoder onernogucuju ispunjenje ugovora i takoder su izvan utjecaja kupca. sezonska roba). kvalitete i kolicine robe rnozerno definirati kao mogucnost da se kupcu isporuci roba koja ne odgovara u potpunosti dogovorenoj. Uz to kupac rnoze traziti i naknadu stete za izmaklu dobit. za smanjenje rizlka isporuke robe potrebno je detaljno ispitivanje boniteta poslovnog partnera. 5. pozare i eksplozije u prijevoznom sredstvu. iskliznuce iii prevrnuce prijevoznog sredstva i sl. Cesto se pogresno poistovjecuju s kreditnim i financijskim rizicima iako je cinjenica kako je rizik naplate potrazivan]a stvarno i najveci od tih rizika. Njemu je izlozena i roba koja je podlozna manjem iii vecern gubitku tezine tijekom transporta (npr. Rizik vrste. prijevozna sredstva kao i roba koja se tim sredstvima prevozi. elementarne nepogode. svejedno radi Ii se 0 drugoj vrsti. lako pokvarljivu). Opcenito govoreCi. ne ispuni svoje osnovne ugovorne obveze.2. putem suda iii arbitraze. kao i neisporuku robe. poslovni partner nece rnoci isporuciti robu zbog unistenja tvornice u pozaru ali ni ako njegova zemlja uvede zabranu izvoza konkretne robe. moze odbiti preuzeti robu. lako lomljivu) i kemijskih svojstava (npr. Rizik ispunjenja obveza kupca jest rizik da kupac. oni ornogucujunastanak djelornicne iii potpune stete na robi tijekom njezina transporta od mjesta polazista do mjesta odredista. Pri tome su subjektivni uzroci tog rizika u najveeoj rnjeri odredeni poslovnom solldnoscu partnera te njegovom zeljorn i motiviranoscu za ispunjenjem preuzetih ugovornih obveza. Subjektivni razlozi zbog kojih kupac ne ispunjava preuzete ugovorne obveze najcesce su u njegovoj gospodarskoj sposobnosti. Drugim rijecima. Pri tome je svejedno je Ii roba bila neodgovarajuce kvalitete vee pri predaji prijevozniku iii je do pogorsan]a njezine kvalitete doslo tijekom transporta. itd.3. Odbije Ii inozemni kupac preuzeti robu iii dokumente odnosno ako odustane od ugovora. traziti smanjenje cijene. u praksi se dogada cia kvaliteta. Usprkos tome. Najveca opasnost prodavatelju prijeti upravo kad kupac padne u stecaj buduci da u drugim slucajevima rnoze makar dobiti natrag isporucenu robu pa pokusati naci drugoga kupca. najopcenitije govoreel. ziva.). zbog znatnijih promjena cijena predmetne robe iii zbog vlastitog stecaja. Ta] rizik posebno pogada robu odredenih fizickih (npr. Transportni rizici Transportni odnosno prijevozni rizici su rizici vezani za opasnosti kojima su tijekom prijevoza izlozenl Ijudi. provalne krade. Ovisno 0 vrsti i vrijednosti predmetnog posla. Vee je receno kako se rizici u potpunosti ne mogu otkloniti ali se zato. Najtezi su slucajevi kad prodavatelj ne isporuci robu koja mu je placena unaprijed.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoi trgovini . To su najcesce odredene mjere s podrucja ekonomske politike zemlje kupca. Osnovni transportni rizici su usko vezani za vrstu prijevoza i opasnosti koje iz toga mogu nastati. smanjivanjem neizvjesnosti.1. Rizik ispunjenja obveze prodavatelja proizlazi iz rnogucnosti da prodavatelj uopce ne provede svoju osnovnu obvezu iz ugovora.3.stoka). jesu razlicite subjektivne i objektivne okolnosti u kojirna se oni mogu naci. . za gubitak ugleda i kupaca na svom trzistu. za vri[erne uskladistenja iii prigodom drugih manipulacija na relaciji od mjesta otpreme do mjesta isporuke odnosno do mjesta preuzimanja robe od strane kupca. Rizici u transportu najcesce se dijele na osnovne i dopunske te ratne i politicke rizike. Razlozi zbog kojih kupci ne ispunjavaju preuzete obveze. uskladistiti je na trosak prodavatelja. Objektivni vanjski faktori su opasnost od nastupa dogadaja koji mogu onemoguciti kupca u ispunjenju njegovih obveza iz razloga kojl su izvan njegove volje. Tako npr. Ako isporucena roba ne odgovara dogovorenoj kupac. a to su obveza preuzimanja robe i obveza placanja isporucene robe. Velike stete nastaju i kad prodavatelji ne obave dogovorenu isporuku robe koja ima sezonski karakter jednostavno zato sto za ugovaranje i obavljanje nove isporuke cesto uopce nema vremena. losi]o] kvaliteti iii pak 0 manjoj kolicini isporucene robe. kao i roba za kojom je potraznja ogranicena na neko vremensko razdoblje (npr. Pri tome Sarnozapaljenje iii eksplozija robe poradi njezinih prirodnih mana ne spadaju u osnovne transportne rizike. prodavatelj treba osigurati sve uvjete potrebne da roba stigne na odrediste na vrijeme i sa svim svojstvima koja su utvrdena u kupoprodajnom ugovoru. kvalitete i koliCine robe Sukladno sklopljenom ugovoru. posebno u onim slucajevirna kad je pronalazenje novog partnera i ugovaranje nove isporuke vezano za velike financijske izdatke. Tako kupac rnoze odbiti ispuniti ugovor zbog vlastite nelikvidnosti. Najcesce istodobno pogada]u i prijevozno sredstvo i robu iako to ne mora uvijek biti tako. trazitl ispunjenje obveza od strane kupca ilili naknadu stete za pretrpljene gubitke i propalu dobit.

Financijski rizic' . Takve rizike nazivamo i mani.3. snizenje trzisnih cijena nanijet ce stetu kupcu koji je predmetnu robu prethodno ugovorio po fiksnoj cijeni koja je na koncu bila niza od trzisne cijene u vrijeme isporuke i placanja.ene Rizik cijene je opasnost naknadne promjene trzisne cijene predmeta kupoprodaje koji je.rizik cijene . pop lave. I ti rizici mogu biti izazvani subjektivnim osobinama i okolnostima kupca ilili mogu biti posljedica odredenih objektivnih uzroka. potresi i sl. strajkova. razlozi koji dovode do promjene trzisnih cijena predmeta kupoprodaje su promjene u ponudi. npr. Naknadne izmjene dogovorenih cijena nastaju i zbog zahtjeva kupca il iii prodavatelja nakon sto je ugovor sklopljen.tecajni rizik i rizik devalvacije i revalvacije. Rjedi su slucajevi da stvari krenu obrnutim slijedom i da cijene robe na triistu pocnu padati. cinjenicom da investitori cesto nemaju dosta vlastitih sredstava za financiranje velikih vanjskotrgovinskih poslova. u promjeni drugih propisa cija primjena djeluje na cijene. Stoga ga osiguravaju samo specijalizirane osiguravajuce institucije koje su. i politick! rizici koji nastaju poradi razlicitih dogadan]a u drustvu. gradanskih nemira. opasnosti od ratnih operacija. kao i posljedice kretanja na dornacern i medunarodnirn deviznim i financijskim trzistima. strajkovi. U transportne rizike se ubrajaju i stete koje mogu nastati zbog nepravilnog ukrcaja.2.rizik izvoznoga kredita . Opcenito govoreci. u ugovorenoj vrijednosti i u ugovorenom roku. Financijski rizici nastaju kao posljedica nepredvidenih dogadaja koji mogu otezati ilili onernoguciti placan]e ilili naplatu u nekom vanjskotrgovinskom poslu na ugovoreni nacin. To rezultira povecanjern proizvodnih i drugih troskova. zakasnjenja u isporuci i sl. politicki rizici nastaju zbog neprijateljstava i ratnih djelovanja izrnedu pojedinih zemalja iii zbog izvanrednih dogadaja odnosno stanja unutar neke zemlje. Pri tome razlozi zahtjeva za promjenom cijene mogu biti vee opisane promjene na triistu ali i odstupanja od odredbi kupoprodajnog ugovora kao sto je npr. ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini L . npr. 10m.3. zapljene iii zadrzavan]a prijevoznog sredstva ilili robe. kao i teinjom da se oskudna raspoloiiva sred- . Ovakvim se naknadnim zahtjevima kupca nastoji udovoljiti ako su u okvirima uobicajenoga poslovnog rizika koji je vee uracunat u cijenu. a time onda i porastom triisne cijene predmetne robe odnosno do ostvarenja rizika cijene. S druge strane. pod drzavnorn kontrolom. Tako razlikujemo: . 5. curenje. npr.2. hrda. U pollticke rizike rnozerno ubrojiti opasnosti od nereda. najcesce. tj. U ratne rizike ubrajarno opasnosti od zarobljivanja.1.. Tu spadaju i rizici koji su posljedica iznenadnih mjera drzavnih organa kao sto su zabrana uvoza. Pretpostavimo npr. otezavanje transfera iii moratorij placanja prema inozemstvu i sl. koji su posljedica prirodnih pojava i koji izazivaju velika razaranja i Ijudske zrtve. prema konkretnom ugovoru. Tu spadaju krada.rizik konvertiranja . Prakticni]a je i svrsishodnija analiza financijskih rizika prema mjestu odnosno objektu na koji djeluju. U poslovnoj se praksi rizik promjene cijena najcesce odnosi na rizik povecanja cijene predmeta kupoprodaje. pokisnuce. 10m. nemiri. prihvacanje zahtjeva za naknadnom revizijom cijene rnoze dovesti do neplanlranogagubltka. nekomercijalni rizici se definiraju kao rizici ciji su uzroci u prirodi i/ili drustvu. Pri tome ce povecanje trzisne cijene nanijeti stetu prodavatelju koji je prethodno sklopio ugovor 0 prodaji po fiksnoj cijeni koja je u vrijeme placanja ispala nih od trzisne. primjerice do porasta cijene sirovina i energije. stete zbog dodira iii udara u drugi predmet i sl. potraznji i drugim trzisnim okolnostima te naknadne izmjene u klauzuli cijene u sklopljenim ugovorima. Jednako tako. kasnjenje pri preuzimanju robe. Pri tome se razlikuju katastroficni. 5. Od trenutka sklapanja ugovora rnoze doci do promjene tih uvjeta na trzistu. NajcesCi objektivni uzroci pojave financijskih rizika su mjere gospodarske politike koje poduzimaju drzavne vlasti.I ~. stete od slane i slatke morske vode i sl. pulativnim rizicima. i opasnost od djelovanja ratnog oruzja. prodan po fiksnoj cijeni. iskrcaja i prekrcaja tereta. U suprotnom.2. kako je prodavatelj ugovorio fiksnu cijenu ko]u je izracunao po osnovi trzisnih uvjeta u trenutku sklapanja ugovora.Dopunski transportni rizici su vezani za specificna svojstva robe koja se prevozi.2. Ratni . znojenje. nacionalizacija. vlaga. kvarenje. rasipan]e. Rizik izvoznoga kredita Prodaja robe i usluga na kredit uvjetovana je konkurentskim razlozima. curenje. U praksi vanjske trgovine financijski se rizici cesto opisuju kao komercijalni i nekomercijalni rizici. Kao komercijalni rizici imenuju se oni koji su subjektivno uvjetovani odnosno koji proizlaze iz volje duznika i/ili iz njegove nelikvidnosti. prevrata i sl.rizik transfera 5. nasilja. ratovi i sl. Uzroci nastanka rizika cijene mogu takoder biti u promjeni zakonskih propisa 0 porezima. ulupljivanje i ogrebotine.3. Politick! rizik nanosi velike stete i tesko je predvidiv. Uzroci pada cijena su suprotni onima koji dovode do porasta s tim da u tom slucaju stetne posljedice snosi druga ugovorna strana. Rizik ci. Promjena trzisnih okolnosti u zemlji prodavatelja je najcesci uzrok promjene cijene u vanjskoj trgovini.

Rizik fransfera Rizik transfera je nsmogucnost proved be naloga za placan]e u inozemstvo u skladu s preuzetim ugovornim obvezama. 5. 5.2. izrazavaju u valuti zemlje prodavatelja. neizbjezno nose i odredene stete.5. S druge strane. tj. rizik da se te otplate ne realiziraju po ugovorenoj dinamici i po ugovorenim uvjetima. Rizik transfera varira od zemlje do zemlje.3. .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini i: u " stva 'upotrijebe na najracionalniji nacin. Druga skupina razloga zbog kojih rnoze biti otezana iii nnemogucena naplata potrazivanja po nekom kreditu je objektivnog karaktera. kupac ima na svom racunu potreban iznos u nacionalnoj valuti i voljan je platiti ali to ne rnoze naciniti poradi zabrane vlasti svoje zemlje.2. uz to sto ureduje uvjete kreditiranja.3. porast izvoza robe i usluga je u interesu izvoznika ali i njegove zemlje. Dakle. Stoga su razvijene zemlje. politickih i socijalnih kretanja u njegovoj zemlji. revolucije i sl. Nastup ovog rizika moze biti posljedica okolnosti u osobi duznlka ali i posljedica gospodarskih. djelova- placan]a i obrnuto. Stoga drzave osnivaju i posebne institucije za osiguranje i refinanciranje izvoznih kredita. strajkovi. dakle ne rnoze se osigurati kod komercijalnih osiguravajucih drustava. razumije se kako ne bi bilo ni tecajnog rizika. Po obavljenoj isporuci u to] se val uti roba fakturira pa onda u toj val uti kupac treba i platiti fakturirani iznos. za kupnju strane valute plati vise dornace valute od onih iznosa koji su vrijedili u trenutku sklapanja ugovora. U Hrvatskoj za takve svrhe postoji institucija ko]a se zove Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). steca]a iii nesolidno ispunjavanje ugovornih obveza. tecajni rizik postoji onda kad postoji i opasnost za poduzece da za prodaju strane val ute primi manje dornace val ute i obrnuto. nia iii. Posljedice nastupa rizika izvoznoga kredita mogu biti vrlo neugodne i mogu dovesti do steca]a kred~tora.3. Osim gospodarskih teskoca pojedine zemlje. Rizik izvoznoga kredita predstavlja opasnost da inozemni kupac prestane otplacivati isporucenu robu odnosno isporucenu uslugu. a cija je vrijednost u meduvremenu porasla. najcesce dovodi samo do kasnjenja iii odgode placanja prema inozemstvu koje traje do trenutka kad devizne vlasti u toj zemlji ponovno ne dopuste konverziju (pretvaranje) nacionalne valute u druge valute. moze i izravno sudjelovati u osiguranju naplate izvoznih poslova. mogu ga uzrokovati i politicke i socijalne prilike u njoj. revolucije i sl. tecaja val ute zemlje kupca iii tecaja val ute zemlje prodavatelja.4. Izvoznik ce pretrpjeti stetu kad za izvezenu robu dobije isti nominalni iznos ugovorene valute koja je u meduvremenu izgubila na svojoj vrijednosti. Po karakteru je neprenosiv. razvile poseban sustav rangiranja u kojemu su zemlje u razvoju svrstane na Ijestvici od A (nema rizikatransfera). koje s njima suraduju. izbijanje nereda kao sto su ratni sukobi. Ako bi valute imale fiksan teca]. Takve promjene tecaja. Rizik transfera uvjetovan je objektivnim okolnostima pa je na njega vrlo tesko djelovati iii ga potpuno otkloniti. Poznato je kako tecajevi valuta vise nisu fiksni nego. I taj je rizik po svojim posljedicama koban i rnoze vrlo lako financijski unistiti izvoznika. slobodno fluktuiraju. ratovi. Uglavnom je uvjetovan drasticnirn opadanjem priljeva i/ili drasticnirn porastom odljeva u konvertibilnim devizama. Tu spadaju nepovoljna dogadanja u gospodarstvu i politici. Dakako da je on veci ako je dulji rok od isporuke do 5. Dakle. U pozadini takvih dogadanja su najcesce prirodne i drustvene katastrofe kao sto su potresi. zelia kupca nego je rezultat razliCitih mjera njegove drzave koje za posljedicu ImaJu upravo nernogucnost obavljanja prijenosa (transfera) ugovorenoga deviznog iznosa u zemlju prodavatelja sukladno kupoprodajnom ugovoru. vise-rnanje.2. izbijanje eksterne duznicke krize. Tecaini rizik ledna od najvaznijih odredbi kupoprodajnog ugovora je odredba 0 cijeni predmeta kupoproda]e. Visina tecajnog rizika ovisit ce 0 tome jesu Ii ugovorne strane izabrale valutu s potpuno slobodnim iii s kontroliranirn tecajern. Ponekad se kao kreditor pojavljuje i drzava koja.udionica. S druge strane uvoznika pogada ako mora platiti vise dornace valute za isti nominalni iznos strane val ute u kojoj je placan]e dogovoreno. U vanjskoj trgovini se cijene. Ocito je kako se taj rizik pojavljuje prvenstveno pri izvozu u zemlje nekonvertibilnih valuta. Najcesci subjektivni uzroci nastanka kreditnog rizika su pojava insolventnosti. ovisno 0 propisima ::malja s. Rizik nije posljedica stanja. poplave. koje uzrokuju ta] rizik. bilo tecaja valute placanja. To znaci da postoji i vjerojatnost znatnije promjene teca]a u razdoblju od sklapanja ugovora do trenutka isplate kupoprodajnog iznosa. preko B (posto]e povremene i rnjestirnicne teskoce pri transferu) i C (vece rnogucnosti kasnjenja iii blokade transferal do 0 (stalna opasnost od rizika transferal. Najveci tecajni rizik je za val ute s potpuno varijabilnim tecajevirna koji se odredu]e djelovanjem ponude i potrazn]e na trzistu. Kreditori su najcesce prodavatelji iii banke. Za valute s kontroliranim tecajern odredena je donja i gornja granica fluktuacije pa je i tecajni rizik ogranicen. Tecajni rizik ovisi i 0 vremenu od isporuke do placan]a. Rizik konvertiranja Rizik konvertiranja jest opasnost da kupac neke robe iii usluge nece rnoci ispuniti dogovorenu obvezu placan]a u konvertibilnim devizama ali ne zbog vlastite nelikvidnosti nego zato sto su vlasti njegove zemlje zabranile konverziju domace valute u devize u kojima je dogovoreno placanje. rizik konvertiranja nije subjektivnog nego iskljucivo objektivnoga karaktera.3. Zato se takvi rizici osiguravaju kod vee spomenutih specijaliziranih financijskih institucija u drzavnorn vlasnistvu. a najveCi je u zemljama u razvoju. valuti zemlje kupca ill u valuti neke trece zemlje. Jednostavnije receno.

mJene tecaJ' ne k e va Iute poradi odluke deviznih vlasti neke zemlje. SvakldasnJe_mJ. Prevencije rnogucih steta su rnoguce i unosenjern posebnih klauzula u kupoprodajni ugovor. 5. da bi neka osiguravajuca organizacija pristala osigurati odredene rizike.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini 5. a Rizik devalvacije je rizik smanjenja tecaja valute te zernlje a rizik I .~osebno izrazena. - Hardship odredbe u ugovorima odnose se na rnogucnost nastupa nepredvidivih okolnosti koje mogu bitno promijeniti ugovornu ravnotezu kakva je postojala u trenutku sklapanja ugovora.4. tako da na jednu od ugovornih strana rnoze pasti nepredvideni ekonomski teret. a tu se rnoze svrstati i ugovaranje pose~n'h klauzula kao sto su klauzula hardship i klauzula vise sile.snosti u pogledu nastupa buducih opasnih dogadaja .vsve r~:~? ozive rnogucnostl. Uprovljanje rizicima u vanjskoj trgovini Iz onoga sto je receno ~ prethodnom poglavlju sasvim J'ejasno kako se ' ik v '" I' ih ' nZI e moze samo urnanjm a I I se nikad ne moze posve ukloniti. To rnoze biti vee u tvornici odnosno skladistu prodavatelja (klauzula feo tvornica prodavatelja). Podsjetimo se. Mjere samoosiguranja primjenjuje se za prevenciju svih vrsta rizika: opcih. ~t~mulativno nagradivanje zaposlenika kao I sv: druge rnjere ~oJe s~varaJupozrtrvno ozracje te osobnu i timsku tezn]u za uspjehorn poduze:a. izik _. azumlJe se da te promjens teca]a izravno d' I ' . . v' R " s reva vaclJe Je rrzt povecanja tecaja.Je va~~ost . . ugovaranje hardship klauzule ima za rezultat sklapanje elasticnih i prilagodljivih ugovora ko]i se naknadno mogu uskladiti s izmijenjenim okolnostirna. pracenja boniteta poslovnih 5. Njihova .. sma~JlvanJa nelzvJesnosti oko nastupa buducih unutarnjih I vanJskl~ dogadanJa. .v ' vnje nosti dornace valute.moguee prenosenje rizika na poslovnog partnera. neprenosivih i h. Samoosiguranje Samo~sig~ranjem se nazi~~ju sve r~dn}e i postupci koji se u nekom poduzecu ~odu~ln~aJu u svrhu. a njihova provedba nelzbJezn~ ~ad. 5. Tako izvozna roba post ~a uke ~z . Osnovna razlika izmedu klauzule vise sile i klauzule hardship je u tome sto hardship predvida mogucnost izmjene iii prilagodbe ugovora novim okolnostima koje mijenjaju pocetnu ugovornu ravnotezu. MJ. . prenosivim rizicirna.4. oni moraju imati i tocno odredene karakteristike kao sto su: I .upotnJ_eb'tl hedging i forfetiranje kao suvremene oblike prijenosa rizika na trece osobe.4.sigura~ja. upravo onoliko koliko ima i klauzula lncoterrnsa. zbog prirode n~l~a ~IJe.kretnu organizaci]u. iied ve zem Je sruzavaju era. U te mjere spada i ~odatna 'zob~azba I.6. Klauzula vise sile takoder se odnosi se na nastup buducih nepredvidivih okolnosti poradi kojih rnoze nastati trajna iii privremena nernogucnost ispunjenja ugovora. be i Je UJU na I prornjene crjena ro e I usluga u vanjskoj trgovinl. na granici zemlje kupca (DAF granicni prijelaz) iii pak u skladistu kupca (DDU uz oznaku odredista). vaznl~ za kon. tj. ~Jer.4. nakon ukrcaja u brod (FOB ukrcajna luka). poduzimati sve mjere potrebne za smanJ~n}e nelzvJ. ..1. dok klauzula vise sile predvida odgodu ispunjenja iii cak raskid ugovora zbog nastupa nekih dogadaja izvan kontrole ugovornih strana koji se smatraju dogadajima vise sile. k d kk aje s uplJa za mozernne upce 0 onkurentske robe pojeftinjuju zato sto nJ"lho I' . inforrniranja. nI~ ~a n~ku osrguravajucu mstituci]u.erama samoosiguranja pripada i stvaranje posebnoga fonda ~a pokrivanjs ne~'h od nastalih steta. Prijenos rizika na osiqurovojuce organizacije Prijenos rizika na osiguravajuce organizacije rnoguc je ako se radi 0 tzv..izi~~ osigurati kod osiguravajucth organizacija te .3. Za prevenci] izik kao i '" h u nZI a ao I za smanJivanje rnoguci steta zbog nastupa odredenih rizika podu _ trebaj bi ti I zeca u up?r~ I I.2.. Za te je svrhe u ugovoru najbolje rabiti odgovarajucu klauzulu Incotermsa buduci da svaka od njih precizno i jednoznacno regulira i vrijeme i mjesto prijelaza rizika s prodavatelja na kupca. prodavatelj rnoze ugovoriti prijenos rizika na kupca u trinaest razlicitih mjesta isporuke. Prijenos rizika na poslovnog partnera Prijenos rizika na poslovnog partnera obavlja se prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora. Za izvoznika je najnepovoljniji sluca] revalvacije nacionalne It istodobnu devalvaciju valute zemljekupca. rnarketinskih i tehnoloskih inovacija.2. koje provodi neko poduzece sastoje se od stalnog pracenja ponude I potraznjs na trzistu.e samo~~iguran!a od poslovnih rizika treba provoditi sustavno i ko~tl~u~rano. Unosenjern te klauzule u kupoprodajni ugovor ugovorne se strane obvezuju izmijeniti ugovor i prilagoditi ga toj novonastaloj situaciji. Gospodarskim subjektima na raspolagan]u Je vise razlicitih rnogucnosti pa oni mogu: V' ' poduzimati ~jer: samoosiguranja.3. politickog i socijalnog stanja u jama partnera te pracenje i svih drugih trzisnih i netrzisnih okolnosti koje u utjecati na ostvarenje zacrtanih poslovnih ciljeva. mozebitna obustava iii se cak moze raskinuti. Rizik devalvaciie i revalvociie Rizik devalvacije i revalvacije je rizik iznenadne i znatnije pro ' ' . Drugirn rijecirna. Dvije najcesce su klauzula hardshipa i klauzula vise sile. posebnih. 5.eresamoo.neke rizike pokusati prebaciti na poslovnog partnera neke :. Dakle.

kontinuiranim pracenjern stanja zaliha te pravodobnom nabavom optimalne kolicine potrebne robe. str.. 5. najmanje u dva primjerka. 212l. da se prevozi po rnedunarodnoj prijevoznoj ispravi odnosno da faktura glasi na stranu valutu.ugovoriti odgovarajuce prijevozno sredstvo i ispravno skladistenje robe . izvozu iii 0 tranzitu robe. na temelju ugovora 0 osiguranju. Pri ocjeni velicine rizika uzima se u obzir vrsta robe. Svejedno je radi Ii se 0 uvozu. "kvaliteta se utvrdu]e po primitku" i 51. U transportnom osiguranju najcesce se rabe tri vrste polica: generalna. naknaditi stetu odnosno isplatiti osigurninu ako do stete dode zbog realizacije rizika koji su navedeni u ugovoru 0 osiguranju (Arzek. osiguranje u zeljeznickom transportu. osiguranje u cestovnom transportu i osiguranje u zracnorn transportu. ponajprije je potrebno primijeniti cijeli niz mjera samoosiguranja. ugovaranjem preuzimanja po klauzulama "nakon videnja". stite ugovaranjem osiguranja kod osiguravajucih drustava. odnosno mora biti nesto sto se moze ali i ne mora dogoditi gubitak ne smije biti katastrofalan odnosno ne smije biti izvjesno kako ee se gubitak dogoditi istodobno na velikom broju osiguranih predmeta. Prva se rabi u sluca]u kad su osiguranik i osiguratelj u stalnom poslovnom odnosu. ugovaranjem visokih avansa. osiguranje prijevoznog sredstva (kasko osiguranje) i osiguranje imovinske odgovornosti prijevoznika. kvalitete i kolicins robe. ugovaranjem penala za neisporuku. koliCine i kvalitete robe mora osigurati i vodenjern kvalitetne politike nabave odnosno osiguranjem pouzdanih izvora nabave. Osigurani rizici pokriveni u rnedunarodnorn kargu su osnovni i dopunski transportni rizici. osiguranje u unutarnjoj plovidbi. osiguranik je duzan odmah izvijestiti osiguratelja i poduzeti sve mjere da se sprijeci daljnje ostecenje robe. prije otpreme robe. Osiguranje robe osiguravatelji dijele na dornaci kargo i na rnedunarodni kargo. "po utvrdivanju kvalitete". prosireno pokrice protiv svih rizika i rizici rata i strajka. pribaviti sve potrebne certifikate . ugovaranjem placan]a po primitku robe. kakvocs i kolicine robe . kvalitete i kolicine robe vazno je i prodavatelju i kupcu. Razvijene su i posebne grane transportnog osiguranja. gdje je nastao i zasto je nastao gubitak mora biti nepredvidiv iii slucajan. da je prate carinski dokumenti. Pri osiguranju medunarodnoga karga osiguratelj redovito izdaje i policu osiguranja. Zbog razlike u prirodi tih rizika.mora postojati mogucnost da se rnaternaticki izracuna moguct gubitak poradi nastupa osiguranog rizika mora postojati mogucnost da se odredi kad je gubitak nastao. Upravljanje rizikom vrste. rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora. Osiguratelj od svoje strane daje odredene uvjete i odreduje premiju osiguranja odnosno novcani iznos koji je ugovaratelj osiguranja duzan platiti osiguratelju na ime njegove obveze da ce osiguraniku. po naredbi i na donositelja) i neprenosiva. Ona sadrzl sve bitne elemente ugovora 0 osiguranju. kolicine i vrste isporucene robe u odredistu . Prodavatelj se od rizika preuzimanja i naplate robe moze osigurati: prikupljanjem informacija 0 bonitetu i kreditnoj sposobnosti kupca. Transportni rizici su prenosivi rizici pa se poduzeca od njih. ovisno 0 vrsti transporta.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini .temeljito prouCiti ponudu i potrazn]u na relevantnim trzistima. Kako bi se taj rizik smanjio na najmanju rnogucu mjeru. Ako tijekom prijevoza na robi nastane neka steta. ugovaranjem placan]a unaprijed iii ugovaranjem placan]a neopozivim dokumentarnim akreditivom.5. ugovaranjem bankovne garancije za dobru provedbu posla. itd. vrsta prijevoznog sredstva i nacin prijevoza. .. po pravilu. a rnoze biti prenosiva (na ime. transportne rizike i politicke rizike. Tako postoji pomorsko osiguranje. 1999.pratiti politicka i socijalna gibanja koja bi mogla djelovati na nastup spomenutih rizika. Policom osiguranja potvrdu]e se sklopljeni ugovor 0 osiguranju.precizno utanaCiti rokove isporuke te nacin i postupak preuzimanja robe . Rizik isporuke rnoze se smanjiti temeljitim ispitivanjem boniteta poslovnog partnera. Upravljanje robnim rizicima Vee smo spomenuli kako u robne rizike ubrajamo rizik vrste. druga u pojedinacnirn slucajevirna osiguranja dok se engleska pomorska polica rabi se za osiguranje rnedunarodnoga pomorskoga karga. prijavu osiguranja u kojoj navodi sve podatke potrebne za sklapan]e ugovora. ugovaranjem preuzimanja robe u svojoj zemlji. nacin pakiranja i neke druge okolnosti ko]e mogu utjecati na veliCinu rizika.precizno ugovoriti sve pojedinosti bitne za odredenje vrste. Uz to se razlikuje osiguranje robe (kargo osiguranje). pojedinacna i engleska pomorska polica. posebno ponudu i potrazn]u konkretne robe .ugovoriti usluge poznate organizacije za kontrolu kolicine i kvalitete robe i. razliciti su i nacini na koji ih se nastoji smanjiti i ukloniti. Sklapanje ugovora 0 osiguranju obicno zapocin]e tako da osiguranik dostavi osiguratelju tzv.dogovoriti placan]e nakon preuzimanja robe odnosno vezati ga za ispitivanje kvalitete. pribavljanjem bankovne garancije. Tako treba: . Uz primjenu gore navedenih mjera samoosiguranja kupac se od rizika vrste. Nakontoga se podnosi odsteml zahqev koji sadrf podatke 0 pokrivenim rizicima . Medunarodni kargo podrazumijeva da posiljka prelazi drzavnu granicu. transportna relacija. Upravljanje rizikom ispunjenja kupoprodajnog ugovora u najveco] mjeri ovisi 0 osobinarna poslovnih partnera te 0 stanju i izgledima gospodarstva u zemlji partnera.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful