prof. dr. sc.

Bozo Mafic
VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ISBN 953-6895- 15-3

Bozo Matic
Redakcijsko osoblje
Dragana Carevic Katica Kovac Ankica Curcin

Nakladnik Sinerqiic-ncklcdnistvo d.o.o.,
, Zagreb , Za nakladnika Lela Tipuric

Recenzenti
'.prof. dr. sc. Josip Senecic prof. dr. sc. Tone; Lazibat .. prof. dr. sc. Goran Marijanov;c

Graficko oblikovanje i priprema za tisak Jasna Goreta

VANJSKOTRGOVINSKO

Tisak Lektura i korektura
Alka Zdjelor-Pcunovic, prof. GIPA d.o.o., Zagreb

POSLOVANJE

ClP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 339.5(075.8) MATIC, Bozo, ekonomist Vanjskotrgovinsko poslovanje I Bozo Matic. - Zagreb: Sinergija nakladnistvo, 2004. Bibliografija. ISBN 953-6895-15-3

I. Vanjska trgovina
440607096

t;

I'·

Ii!

1
I

. iCopyright © 2004. Sinergija-nakladnistvo

s;?

d.e.e., Zagreb

Sin'rgJjA·
Sinergija ncklodnistvo d.o.o. Zagreb, 2004.

...

1

pr~va ~~id~an~, Niti jedon dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku iii na bilo koji naCin n) '. p.o ~anflVati ~ az, podotaka bilo koje namjene bez prethodnog pismenog dapuStenja izdavata osim ~ slucalev,ma kralk,h ncvodo u slrutnim clancima , Izrada kopiio bilo kO'leg d'I' Ia kni , [e nllge za broni rcnteno Ie. '

Hvala na razumitevanju dragoj supruzi Durd!
i naso] djeci Ani, lvani, Kaiarini, Luciji i Hrvoju

.'-

..

:

Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom 2.2. Polozo] i funkcija banaka i Hrvatska riarodna banka 2.1. Devizni poslovi 2.5. zodcce i nccelo Svjetsketrgovinske orqonizoci]e 15 15 16 18 19 21 22 24 24 26 30 31 31 35 37 38 38 40 42 45 48 50 53 58 61 63 1.4. Plotni pro met s inozemstvom 2. Carinski dug.5. Devizno trfiste i teco] stronih valuta 2. Stjecanje i koristen]e deviza i devizni rocuni 2.3.1.4. Kljucni pojmovi i instituti carinskog sustava 2. Dokumenti koji se robe pri carinjenju 2.1.1.4.3.1.2.1.1. Hrvatska carinska tarifa 64 .1.2. Multilaterolni sporozumi WTO-a 1. obrccun i naplata carine 2.2.1 . Hrvatski devizni sustav 2.4. Hrvatski carinski sustav 2. Nadzor nod deviznim poslovanjem .4.2. Ciljevi. Carinski postupci 2. Osnivanje i uloga Svjetske banke 1.2. Stvaronje.6.6.4.1. Gospodarski i financijski sustavi i institucije 1. Prijam Republike Hrvatske u svietske gospodarske organizacije 2.SADRZAJ I.2. Svjetska trgovinska organizacija {WTO} 1.1.5.2.7. Organizacijska strukturo Svjetsketrgovinske orqcnizcci]e 1.3. Sporozumi 0 kljucnirn postupcima i proceduroma vanjskotrgovinskih poslova 1.2. 2.4.2. Opci sporozum 0 carinama i trgovini {GAD} 1. uloga i evoluci]o Meciunarodnoga monetarnog fonda 1.4.3. Bilanca plccon]o i devizne pricuve 2. Siobodne zone i slobodna sklodisto 2.2. Institucije medunarodnoga gospodarskog i financijskog sustava 1.1.

Metode izrade vanjskotrgovinskih kalkulacija 2.' voniskotrqovinskoq sustava 2. Popusti no cijenu 2. Sustav kreditnih odnosa s inozemstvom 2.1.1.2.1 .3.3.3. Meaunarodni sajmovi uzoraka 2. Teretni listovi 3.2. Cijene u vanjskoj trgovini : 2.1.1. Dokumentarna naplata . Medunorodni dokumentarni akreditiv (The Letter of Credit . Ugovaranje cijena u vanjskoj trgovini 2.5.4.2.7. Vanjskotrgovinske kalkulacije 2. Osnovni pojmovi i definicije iz noseqo I It 1\ 1 !~ I.1.1.2. Meaunorodni trqovocki izrozi (INCOTERMS) 1.1. Medunorodno trgovacka pravilo • • 185 . Cekovi 4.4. Medunorodne norme (standardi) 2. Fakture (rccuni) 3. Nacini prodaje i specijalizirana 1.4.2. Potvrde (certifikati) 0 robi 3. Akreditivni dokumenti 4.1.1.t ~ VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) 67 67 69 70 71 73 75 75 77 78 1. Sajmovi i sajamska prodaja 2.2.2. Certifikati 0 zdravstvenom stanju robe 3.2.2.3.1 .2. Meaunarodne konvencije 0 trgovini i carini 1.2.3. Carinski dokumenti 3. Drozbe (aukcije) i sustav prodaje na drcfbomo 3.1.2.1.1.2.L'C) 4.2. Vrste i pravni karakter suvremenih burzi 2.2. Elektronicka trgovina 3.1.5.2.1.1. Poslovne isprave u vanjskotrgovinskom poslovoniu 3.1.3.3. Vrste kreditnih poslova s inozemstvom 2.3.3. Bankovna doznaka u platnom prometu s inozemstvom 4.6.2.4.3.3.1. Vrste vanjskotrgovinskih kalkulacija ( Sadriaj) 2. Ostale odredbe Zakona 0 trgovini 2.5.1. Mjenica u rnedunorodnirn ploccnjimo II. Hrvatski vanjskotrgovinski sustav 2.Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini 115 115 115 122 1. Uvjeti za obavljanje vanjske trgovine 2. Vrste rneduncrodnih dokumentarnih akreditiva 4. Zostitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima .3.6. Prodaja Prodaja Prodojo Prodojo triista u vanjskoj trgovini 83 83 84 84 84 85 86 87 89 90 90 92 94 99 101 robe putem izravnih trgovackih pregovora po viden]u robe u cjelini po uzorku iii modelu robe po stondardnoj oznoci 2.2.4.1. Karnet TIR 3.2. 2.2. Vrste vanjskotrgovinskih poslova 2.2.2. Pomorske teretnice 3.2. Medunarodni trgovatki obita.2. 1. Sudionici i pravni odnosi sudionika u plocoo]u dokumentarnim akreditivima 4.4.1. Cijene i kalkulacije u vanjskoj trgovini 2. 1.3.3.1. pravila.2. Ogranicenja za sklapanje kreditnih poslova s inozemstvom \ 124 125 127 127 128 129 130 132 132 134 137 137 137 142 143 146 146 147 152 156 158 161 162 164 166 167 167 169 172 175 179 180 '" 182 183 3.4.1.1. Instrumenti ploccn]o u vanjskoj trgovini 4. konvenci]e i norme 1.3. Robne isprave u vanjskotrgovinskom poslovanju 3.2.1. Subjekti.i.4.2.1. Ugovaranje i tehnika ploconlo akreditivom 4. KarnetATA 4.1 . Sklodisnico 3.3. Specijalizirana trfista u medunarodnoj razmjeni 2. Pojam elektronkke trgovine i pravna regulativa 3.4.3. Cijene i kotacije 2.3.3. Elektronicka trgovina na malo 3. Elektronicka trgovina na veliko '" 103 106 107 109 UI.1. 1. Zostirne mjere pri uvozu i izvozu 2.4. Prijevozne isprave u vanjskoj trgovini 3. Trqovccko kreditno pismo 4.1. Medunorodne spediterske potvrde 3. Burzovni poslovi 2. Sajmovi u Hrvatskoj 2. Isprave 0 osiguranju robe 3.2.robni inkaso 4. Ugovaranje prodaje robe 1. Burze i burzovno prodaja 2. uvjeti i nacini sklapanja kreditnih poslova s inozemstvom 2.

1. Driavni inspektorati za nadzor kckvoce proizvoda 4. Provo kupopradajnog ugovora 6. Tehnika pravedbe redavitaga posla izvoza robe 5. Hrvatska gospodarska komora 3.1.2.3. Transportni rizici 5.2.1.1.3.3.1. Rizici i politika rizika u vonjsko] trgovini 5. Prijenos rizika no poslovnog partnera 5.1. Vanjskotrgovinski posrednici u uzem smislu (eng!.1.4.3.3. Tecajlfi rizik 5.4. Tijek i faze pravedbe pasla uvaza robe 5.1.1. Uzroci i posljedice rizika 5. Operotivno pravedba uvoznog pasla 5. Izravan izvoz preko organizacijskih obliko u zemlji proizvodoco 1.3.2.1. kvalitete i kolicine robe 5.2.2.2.3. Agents) 1.6.1.2.1.6.1. Prapisi a nadzoru kokvoce praizvoda 4.2.3.2. Rizik devalvacije i revalvacije 5. Forme (oblici) ugovora u vanjskotrgovinskoj paslovnoj proksi 6. Sklapanje ugovara 0 otprernnistvu 2.3.2. Neizravan (indirektni) izvoz 1.1.2. Pripremne radnje pasla uvoza robe 5.2.3.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJf ) 186 186 187 188 189 189 191 191 192 193 193 194 194 195 196 196 196 197 197 198 200 202 202 203 205 206 207 1.4.3.3.3. Uprovljanje rizicima u vanjskaj trgovini 5. Vrste rizika : 5. Sudionici i tijek klosicnih redovitih poslova izvoza i uvoza robe 2.1 . Kokvoco i abveza deklariranja praizvoda 5. Zovrsne radnje izvoznog pasla 5.4.4.2. Otpremnik i otprernnistvo (spediter i spedicijo) 2.1. Upravljanje financijskim rizicima 6.3.2.1.2. Trqovccko poduzeco so sjedlstern u zemlji proizvodoco 1. Izravan izvoz 1. Ispunjenje ugovora IV.1.1. Prednosti i nedastaci plasmana kraz vlastite organizacije ( Sadriaj) 5.2. Rizik konvertiranja 5. Izvoz preko vlastite trqovocke rnrefe u inozemstvu 1. Rizik izvoznoga kredita 5. Pojam i vrste rizika 5.5.2.2.2.5.2. Paslavi i zodoce rnedunorodnih otpremnika 3.3.2.1.1.1.3. Osnovne zodoce Hrvatske gospodarske komore 4.3.1. Rizik vrste.1 . Rizik provedbe kupopradajnog ugavora 5.3. Sklapanje ugavora 6.2. Faza proved be pasla izvoza robe 5.1 . Rizik transfera 5.1 . Faze i tijek redovitih poslova izvoza i uvoza robe 5.2.1.1. Financijski riziti 5.1. Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini 225 226 228 230 231 236 237 238 240 246 248 250 251 253 256 256 257 259 261 262 262 264 265 269 2. Samoosiguranje 5.2.5. Rizik cijene 5.4.1. Vrste atpremnika 2. Prijenos rizika no osiqurovojuce organizacije 5. Posrednicke organizacije u neizravnom izvozu 1. Zokljucne radnje posla uvoza rabe Literatura 6.3. Prednosti i nedostaci koristenja usluga 213 213 214 214 214 21 7 posrednkkih organizacija • 224 .3. i.2. Pripremna faza redovitaga posla izvoza robe 5.2.1 .3.1. Sudionici i tijek redovitih poslova izvo%a i uvo%arobe 1. Robni rizici u vanjskotrgovinskim poslovima 5. Izvoz kao pocetni oblik izlaska na strano ti-Zista 1. Uprovljanje rabnim rizicima 5. Sadriaj kupoprodajnih ugovora 0 izvozu i uvozu robe 6.

1. 5. 3.2. 4. Sustav medunarodnih ekonomskih i financijskih odnosa Hrvatski devizni sustav Hrvatski carinski sustav Hrvatski sustav vanjske trgovine Hrvatski sustav kreditnih odnosa 5 inozemstvom .

sustav je izgraden uz uzimanje u obzir spoznatih pogresaka iz proslosti i uz maksimalno postivanje interesa najrnocnijih. trebao se temeljiti i cvrsto oslanjati na tri.IMF). takoder globalne. . vanjskotrgovinski sustav u uzern smislu rijeci te sustav kreditnih odnosa s inozemstvom. organizacije. trajan i stabilan. konkretno: carinski. Prva organizacija iz tog sustava trebala je pribaviti sredstva i osmisliti nacine i mehanizme za obnovu i odrzanje sustava stabilnih deviznih tecajeva valuta zemalja clanica.I.MMF (International Monetary Found . donijeti opca pravila za njihovu korekciju te stvarati uvjete za obnovu konvertibilnosti nacionalnih val uta clanica. a dovrsen je do pocetka pedesetih godina proslog stoljeca. Institucije medunarodnoga financijskog sustava gospodarskog Osnove suvremenoga medunarodnoga gospodarskog i financijskog sustava poznate su pod nazivom Bretton-woodski' sustav. Za tu je svrhu osnovan Medunarodni monetarni fond . Sustav. Gospodarski i financiiski sustavi i instituciie U ovom poglavlju analizirat cerno osnovne institucije medunarodnoga gospodarskog i financijskog sustava s naglaskom na ulogu i zadace Svjetske trgovinske organizacije. Kao i uvijek u povijesti. Ime je dobio po arnerickorngradu Bretton-Woodsu u kojernu suzapoceti pregovori o stvaranjusustava. 1. Zapocet je jos za vrijeme trajanja Drugog svjetskog rata. zarnisljen kao globalan. Potom cerno analizirati hrvatski sustav gospodarskih odnosa s inozemstvom. devizni. Zato su glavnu rijec u njegovu stvaranju imale Sjedinjene Drzave koje su odredile osnovna pravila novoga svjetskoga gospodarskog i financijskog sustava.

Monetarne vlasti stranih zemalja sve ceseetraze konverziju dolarskih rezervi u zlato zbog cega se smanjuju i arnericke zlatne rezerve.. se u Kingstonu na jamajci usva]a novi statut Fonda u kojemu je i sluibeno utvrdeno: ukida se funkcija zlata kao monetarnog rnedija (zlato se dernonetizira) ukida se fiksna i uvodi trzisna cijena zlata ukida se konvertibilnost dolara za zlato u sluibenirn transakcijama ukidaju se fiksni tecajevi i zlatni paritet valuta uvode se fluktuirajuCi (plivajuci) tecajevi val uta odreduju se nacela za odredivanje plivajucih tecajeva odreduje se nova vrijednost i nova uloga specijalnih prava vucenja. ogranicenja koja su drasticno srnanjila medunarodnu trgovinu te efikasno sprecavati njihovu obnovu. V. fiksan paritet dolara za zlato (35 $ za uncu zlata) i konvertibilnost dolara za zlato u sluibenim transakcijarna. mora otkupiti .T""'" J'" . Stanje u arnerickom gospodarstvu nije se time bitno promijenilo pa je 1973.jl for Reconstruction and Development -IBRD). godine niti jedna val uta u svijetu nije vezana za zlato.. To se cini odobravanjem kredita u ieljenoj valuti. fakticki. obnove i ocuvanja stabilnih tecajeva. Ovirne je. kolovoza 1971. ~ •. Statut Fonda je odredio izvore potrebnih financijskih sredstava. Pocetna sredstva Fonda formirana su uplatom kvota clanica. Stvaranje. a zlato je postalo sarno skupi obojeni metal ciju cijenu odreduje trziste. zaposlenosti. oznacen i kraj izvornog Bretton-woodskog zlatnodolarskog sustava. nacionalnog dohotka i ukupnog razvoja clanica. fiksni pariteti nacionalnih valuta izraieni u zlatu iii dolarima te obveza clanica da drie teca] unutar +/. Uz to. 4. uloga i evolucija Medunarodnoga monetarnog fonda Medunarodni monetarni fond (International Monetary Found. 1.:' . Nije stvoreno one sto se htjelo vee ono najvise oko cega se medunarodna zajednica u tom trenutku uspjela usuglasiti. 2 Vee sredinom 1960-ih godina arnericka je inflacija veta od europske. tadasnji predsjednik SAD-a Nixon donosi 15.}.':. zabrana devalvacija i revalvacija vecih od 10% bez suglasnosti Fonda. rnogucnosti dobivanja relevantnih informacije 0 privredama cianica. : ". a nakon \1 toga financirati i promicati gospodarski razvitak svih clanlca. davanja zajmova clanicama u privremenim teskocarna s bilancama placan]a zbog sprecavanja devalvacija iii ogranicenja u placanjima i trgovini. Kako bi ih mogao ostvariti.Zbog toga opadaju i devizne rezerve SAD-a. trece iz zamisijene trijade organizacija. a na osnovi pologa dornace valute koja se. ~ i. ! Treca je organizacija trebala postupno otkloniti prohibitivna i opceprisutna H '. :'.\. Dakle. 0 visini kvote ovisio je i broj glasova pri upravljanju i odlucivanju i visina rnogucih zajmova. od 1976. Za te je zadace ti osnovana Medunarodna banka za obnovu i razvoj . 1976. 2. a zapocin]e i bijeg stranih deviznih rezervi iz americkih banaka. odluku 0 devalvaciji dolara i 0 ukidanju konvertibilnosti dolara za zlato. ovisno o njezinu udjelu u svjetskoj trgovini. postupnog ukidanja ogranicen]a na tekuce transakcije. obnove i razvoja multilateralnih placan]a i postizanja konvertibilnosti val uta clanica u tekucim transakcijama. obnova i jacan]e Europe i japana te brzi rast gospodarstva niza azijskih zemalja (tzv. pojavljuju se i ubrzano rastu trgovacki deficiti te dolazi do brzog odljeva zlatnih rezervf u inozernstvo. rjesavala bi nastale sporove. • ••••• . Tako su razvijene zemlje i stekle odlucujucu ulogu u upravljanju i politici Fonda. fiksni tecajevi su zamijenjeni plivajucirn koji se mijenjaju prerna ponudi i potrainji.1. brinula bi se i . IMF) osnovan je u prosincu 1945. Medutirn. U skladu s novim prilikama. pocin]e arnericko zaostajanje u produktivnosti i opadanje trgovacklh suficita. Kvota se odredivala za svaku zernlju pojedinacno.1% oko pariteta. za stvaranja uvjeta i nacina za ravnopravno i trajno ukljucivanje svih zernalja u medunarodnu trgovinu. definiranja pravila za znatnije prornjene tecajeva val uta onih zemalja koje su u trajnijim neravnoteiama. 3. U inozemstvu je svevise dolara zbog cegaonda i povjerenje u tu valutu svevise opada. • I"\""_" rlIU. uslijedila nova devalvacija i prijelaz na sustav tzv. Druga je organizacija tre a a naJpnJe osrms Iti nacme I pri aviti je tina ugorocna sredstva za brzu poslijeratnu obnovu ratom opustosenih zemalja. i iznaci mehanizme za trajni proces njezine liberalizacije. obveza Fonda da financira povremene neravnoteie u bilancama clanica. Bio je to je ~An. 2. • b . . Trebala je zatim i obnoviti sustav multilateralne trgovine !. Gospodarski i financijski sustavi i Institucije VANJSKOTRGOVINSKO POSLObVI~' ) I. EKONOMSKlFAKnprr .MBO (International Bank f'. Osnivanje Medunarodne trgovinske organizacije. itd.f d Osnovne znacajke izvornog Bretton-woodskog zlatnodolarskog sustava bile su: 1. azijski tigrovi) srnanjuje arnericku dorninaciju u svjetskom gospodarstvu. Kad se pojavila opasnost da zlatne rezerve padnu na neprihvatljivu razinu.ZArR. plivajuCih tecajeva. Statutom je definiran kao rnedunarodna monetarna organizacija za medusobnu suradnju clanica s ciljern: 1. velicini zernl]e i raspoloiivim resursima.Mo ••• _.It fj. kao i potrebne ovlasti za vlastito djelovanje. u zadanom roku. Zapazimo da ovako definiran rnonetarni sustav moie opstati sarno dotle dok americka privreda zadovoljava implicitan uvjet po kojernu je njezina val uta iz[ednacena sa zlatom. Pri tome je 25% kvote uplacivano u zlatu a ostatak u nacionalnoj valuti. i 3. u to se vrijeme pokazalo neostvarivim. Krajnji su ciljevi bili pornoc pri obnovi i rastu rnultilateralne medunarodne trgovine. Opel sporazum 0 carinama i trgovini.

38. Meaunarodni monetarni fond je jos uvijek zadrzao sve svo]e kljucne funkcije zbog kojih ga mnogi i nazivaju svjetskim financijskim policajcem. Zato je utanaceno da se postignuti dogovori objedine s poglavljem 0 trgovackoj politici iz Havanske povelje u jedan privremeni multilateralni sporazum koji je nazvan OpCi sporazum 0 carinama i trgovini . njegova strucnost i njegove preporuke po kojima se ravnaju i svi drugi bitni faktori svjetskih financija i svjetskoga kapitala.. nje~ma ~cJ.ta. Bezbrojne rasprave rezultirale su dogovorima 0 rnedusobnorn smanjivanju carina. vecina zemalja je u tekstu otkrila ponesto 5tOje ugrozavalo njihove nacionalne interese pa se u zadanom roku nije uspjelo prikupiti potreban broj ratifikacija. njezin pocetni cilj je bila pomoc clanicarna pri obnovi i prestrukturiranju na mirnodopsku proizvodnju te po moe u dugorocnirn razvojnirn projektima.Medunarodnog monetarnog fonda i Medunarodne banke za obnovu i razvitak . Svjetska banka djeluje kao zajrnodavac. Za stupanje povelje (statuta) na snagu. odobrava im i razlicite vrste zajmova.IBRD). Propao je kornunisticki sustav planske ekonomije. sluzbeno nazivane "ugovornim stranama". svaki pa i najmanji pojedinacni interes zemalja pregovaraca vee ugraden u povelju pa je ona tako izgubila svaki smisao" (lackson 1991. Konacan neuspjeh je oznacilo odbijanje ratifikacije u arnerickorn Kongresu koji je ustanovio da je " . Upravo zato je i njezina uloga vrlo vazna. a zbog toga je vazno i ~iti njegovim clanom. god. sudjelovale su 23 zemlje. Tim potpisom osam se najvecih zemalja obvezalo da ce ga poceti primjenjivati od 1.. Visina njegovih zajmova clanicarna obicno nije jako velika ali se cijeni njegovautoritet. Osnivanje i uloga Svjetske banke Druga institucija nastala kao rezultatBretton-woodske konferencije bila je Medunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development .General Agreement on Tariffs and Trade.-1947. sijecnja 1948. Rje5enje je pronadeno tako 5tOje GAD koji je. ° carinama i trgovini (GATI) 1. Naime. a vee pocetkorn pedesetih godina teziste djelovanja prenosi s obnove na financiranje razvitka. Opci sporazum Gospodarski i financijskl sustavi i institucije ad tada pa do kraja stoljeca bitno se promijenila i gospodarska i politicka karta svijeta. Clanstvo u Bane! je uvjetovano clanstvom u MMF-u. Posluje po komercijalnim nacelirna. bio samo privremeni multilateralni sporazum. str. ~anka vrlo kvalificirano i rigorozno kontrolira sve projekte koji se natjecu za nJ~zma s~e~stva: Kako bi mogli dobiti njezinu minimalnu pornoc i odobrenje. fakticno promoviran u trajni sporazurn te pretvoren u neku vrstu organizaci]e.a onda i ukupni ciljevi zamisljenoga svjetskoga gospodarskog sustava.( ~~ 1. bilo je potrebno sto prije iznaci mehanizam za njihovu primjenu i zastitu.WB). fakticno. Bez nje je dovedeno u pitanje i djelovanje vee osnovanih organizacija .r . Bez Medunarodne trgovinske organizacije izgledalo je nernoguce i ostvarivanje zacrtanih ciljeva novoga svjetskog trgovinskog sustava. forrnalno-pravno. Kako prethodno usuglasene koncesije ne bi u tom roku "procurile" u javnost. postupak ratifikacije povelje ITO-a nije bio tako uspje5an. u stanju je relativno jeftino pribavljati dodatna sredstva pa onda i odobravati vrlo povoljne kredite . U pregovorima oko osnivanja Meaunatodne trgovinske organizacije (International Trade Organisation .). itd.ITO). stvorena je Europska unija i niz novih zona slobodne trgovine. nizlh carina.' 3 lato 5Lizemlje koje su. u skladu s tim.-" V_011!GOVINSKO 'OSLOVAN)' ) 1. kasnije poznata kao Svjetska banka (World Bank . potpisivanjem Protokola 0 privremenoj primjeni (Protocol of Provisional Appliccation). u razdoblju 1946. Za to je odreden rok od 18 mjeseci. Pocela je djelovati 1947. skraceno GAD. nedostajala je jos samo njezina ratifikacija u 12 parlamenata zemalja sudionica pregovora. Japan je postao svjetska gospodarska sila.2..3. GAD je usvojen u listopadu 1947. jamac i organizator velikih razvojnih pr?jeka. bile (Ianice. dakle sve clan ice MMF-a su i clan ice 'Svjetske banke.~n~je d~~oljno jamstvo privatnom kapitalu da se i on usmjeri u takve m~estlclJe I pokrije nedostajuca sredstva. donosi ocjene i preporuke 0 tome kakve mjere gospodarske politike treba poduzimati i. Na kraju je. na Konferenciji UN-a za trgovinu i zaposljavan]e u Havani. . ujednaCivanju carinskih postupaka te 0 uklanjanju nekih drugih necarinskih prepreka trgovini.. Zajmove odobrava iz kapitala prikupljenog uplatama clanica ali i iz zajmova koje sama uzima na svjetskim trzistirna kapitala. Naialost. a preostalih 15 zemalja trebalo je to uciniti poslije ratifikacije Sporazuma u nacionalnim parlamentima. a time i za stvaranje ITO-a.. Kako joj i ime govori. om rnoraju rrnan vrlo dobre izglede. i tako zaustavile trgovinu u razdoblju do stupanja na snagu novih. usvojen i statut (Havana Charter) zarnisljene organizacije. "azijski tigrovi" su jos jacl. lako su dakle krediti koje Banka odobrava r~lativn? maleni i redovito nisu dostatni za cjelovito financiranje projekata. Kina je na velika vrata usia u svjetsko gospodarstvo. Kako ima visok kreditni ugled. Zbog toga je i iznimno vazna svaka njegova ocjena 0 stanju i perspektivama gospodarstva u pojedinim zemIjama. On i dalje kontrolira i prati sve kljucne pokazatelje ekonomskog stanja svojih clanica.

kljucni ciljevi koji se postavljaju pred neku orga- I. b) WTO regulira trgovinu reborn. 7 Njime . Inace. rezervirano sarno za suverene drzave. Na planu syjetske trgovine to su bili problemi njezine opce bilateralizacije.. Sporovi i prigovori su na kraJu doveli i do usvajanja cetvrtog dijela GA IT-a koji je nazvan "Trgovina i razv0Y' i kojim je u multilaterni trgovacki sustav uneseno nacelo nereciprociteta u trgovinskim pregovorima izmedu razvijenih i nerazvijenih zemalja. Iz svih tih razloga i broj clanica. r-: . Vecina njih su prosle postupak primitka koji je zapoceo i prije osnivanja WTO-a. \ • . i tako multilateralizirati i liberalizirati svjetsku trgovinu. 6 Clanstvo u GAIT-u nije bilo. reciprocnih trgovinskih sporazuma u razdoblju nakon Velike krize i izbijanja II.je. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organisation . a jos ih je tridesetak u razlicitirn fazama pregovora za pristup. 80. U Urugvajskom krugu pregovora koji zapocin]e 1986. politicki najosjetljiviji problem u svim zemljama. U tom je cilju organizirano osarn. Unatoc svim proturjecnostirna i kontroverzarna. na pocetku Urugvajske runde (1986. god. postignuti su kompromisi na svim bitnim podrucjirna. Problematika poljoprivrede. travnja 1994. odjecorn i obucorn. od izvornih 23. . Po tom istom sporazumu ona pocinje djelovati s pocetkorn 1995. da nece povecavati fiskalna ogranrcenp potrosnje primarnih proizvoda. sto je moida najvainije. tehnicke barijere trgovini. i I Danas se sluzbeno nazi va GAIT 1947 kako bi se razlikovao od multilateralnog sporazuma koji je dio WTO-a i kOjise nazi va GAIT 1994. Unaprijeden je i sustav rjesavanja sporova i. bo~acku. neosporno je u prvih sedam krugova proces liberalizacije trgovine u sektoru industrijskih proizvoda dao vel ike rezultate. razrijesena je politickirn kompromisom SAD-a i EU kojim je ipak pokrenut postupak reformi zastitnih politika i politika subvencije pol]oprivrede. rasirenost trgovackih blokova i klirinske razmjene.': t. Do kraja 1993.koji su. opcenito. stvorili i klimu i uvjerenja kako ce taj trend biti nastavljen i u buducnosti.su se ra~vij~ne ze~lje obvez__aleda nece povecavati postojece prepreke uvozu. ali je za to odreden rok od deset godina. antidarnpinski postupci i carine. stvoren je i WTO. Glavnu su rijec imale najrazvijenije zemlje pa je prevladalo miSljenje da su i najvece teskoce upravo u trgovini industrijskim proizvodima. Inace.WTO) osnovana je sporazumom koji su 15. itd. ostnnu pregovora. uslugama i trgovinu povezanu s pravima intelektualnog vlasnistva? dok je GAIT sadriavao sarno pravila za trgovinu robom. sarnoobrana. sam postupak primitka u WTO traje izmedu dvije i trinaest godina. na red dolaze i najaktualniji preostali problemi. poprilicno su smanjena kvantitativna ogranicenja.. god. strukturom i izvorima financiranja dok je GAIT bio sarno skup. proizvodima industrija iz prve faze industrijalizacije. pravila s provizornom organizacijskom strukturom. Stoga GAIT4 i dobiva zadacu postupno uklanjati ta nagomilana ogranicenja . prvenstveno trgovinu industrijskim proizvodirna. svaki put sve sirih i obuhvatnijih." Kljucne razlike izmedu WTO-a i GAIT-a jesu: a) WTO je organizacija s jasno odredenom ciljevima. bila izuzeta iz liberalizacije. 1994. razvijena su jasna pravila za primjenu pojedinih mjera vanjskotrgovinske politike (kao sto su subvencije. . IZ ~erazvljenlh zernalja (tzv. 8 Od osnivanja WTO-a 1. nacelirna. gotovo potpuno netransparentne vanjskotrgovinske politike. a razvijena su i pravila za rjesavanje sporova izmedu clanica (Matic. Argument im je bila i cinjenica da je trgovina njihovom najvainijom izvoznom reborn. nacelo "status quo"). svjetskog rata. ali je imalo za posljedicu i to da je u cijelom razdoblju djelovanja GAIT-a stopa rasta svjetske trgovine stalno bila veca od stope rasta svjetske industrijske proizvodnje.4.) narastao na 123. sijecnja 1995. to je bio i sluca] s trgovinom tekstilom. kvantitativna ogranicenja i zabrane te. Taj dio sadrii cijeli niz ustupaka nerazvijenima/ te stoga neki govore kako je tada u sustav GAIT-a uvedeno i "nacelo pozitivne diskriminacije". Dogovoreno je da se trgovina tekstilom i odjecom vrati u sustav i pravila multilateralne trgovine. ~rugovi nazivaju i "!undama" sto je izravna aluzija na svu tezmu I. Za vrijeme toga kruga pregovora usuglasena su i usvojena multilateralna pravila za trgovinu uslugama i za podruc]e zastite prava intelektualnog vlasnlstva. 1. toj organizaciji je pristupilo vise od 50 zernalja. pa je tako svijet konacno dobio i onu nedostajucu kariku iz trijade organizacija za upravljanje svjetskim gospodarskim i financijskim sustavorn. nizaciju proizlaze iz teznji da se razrijese uocene i spoznate teskoce iz prethodnog razdoblja.). obvezujucu i sve vecu multilateralnu liberalizaciju svjetske trgovine. u biti privremenih.-114. krugova multilateralnih trgovackih pregovora. Razumije se da je to bitno djelovalo na pl>vecanje investicija i proizvodnje. a nije niti danas u WTO-u. pravna i organizacijska osnovica multilateralnoga trgovinskog sustava za novo tisucljece.). sarna je tehnika pregovaranja preuzeta iz amencke prakse sklapanja tzv. U dobroj mjeri. sirovinama i poljoprivrednim proizvodima. da ce smanjivati postojece carinske i ne- 4 carinske prepreke te da ce se rnedusobno konzultirati i poduzimati zajednicke mjere u cilju promocije i ubrzanja trgovine i razvitka nerazvijenih. str.Carine su smanjene od gotovo 40% na manje od 4%. 5 !'regovar31cki 51_. u Marrakeshu u Maroku potpisali ovlasteni predstavnici 125 zemalja sudionica Urugvajskoga kruga multilateralnih pregovora.'( VANJ5KOTRGOVINSKO POSLOVANjE ) Gospodarski i financljski sustavl I Instituclje KakG to najcesce i biva. '""\ 9 0 njima vise u nastavku. Nerazvijene zemlje su od samog pocetka tvrdile da je trgovacki sustav GAIT-a nacinjen po mjeri bogatih te da im stoga usporava i otezava razvitak. l?0sta je da potencijalna clanica bude poseban carinski teritorij 5 punom autonomijorn u ekonomskim odnosima 5 inozemstvom. uz postojanu. prohibitivne carinske stope.

propisuje da sve zastitne mjere i relevantni propisi moraju biti registrirani u WTO-u i dostupni svakoj clanici i da se mogu mijenjati samo po propisanoj proceduri.ametnuli su i dva neizbjezna preduvjeta i ogranicenja za ostvarenje svih tih ciljeva. a to su: postivanjs zahtjeva za odrziv razvitak i zastitu okolisa te stalna i pojacana briga za nerazvijene clan ice.~o~agati i ~ruzati tehnicku pomoc zemljama u razvoju i slabije razvijerum zernljarna .razmatrati i nadzirati trgovinske politike zemalja clanica osi?urati rnedunarodno sudiste za rjesavanjs trgovinskih sporova i razlika izmedu zemalja clanica .) c). posebno trgovine poljoprivrednim proizvodima i tekstilom.suradivati s ostalim organizacijama vaznirn za globalnu ekonomsku poIitiku . nakon trgovine industrijskim proizvodima. Rjesavanje sporova izrnedu clanlca u WTO-u je precizno definirano. U nerazvijenim zernljarna ogranicene stope su vece od onih koje se stvarno primjenjuju i mogu se rabiti U slucaju potrebe. zcdoce i nocelo Svjetske trgovinske organizacije Klju~ni cilj Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu WTO) jest daljnji razvitak sustava slobodne multilateralne trgovine cime se podrzava i olaksava postizanje brzeg rasta proizvodnje robe i usluga. Na trgovackom planu. Sve to ji utjecalo i na definiranje novih ciljeva i zadaca Svjetske trgovinske organizacije. Ciljevi. Osniva se na dvjema klauzulama: klauzuli (nacelu) najpovlasteni]e nacije i klauzuli nacionalnog postupanja koje su uklopljene u sve multilateralne sporazume iz domene WTO-a. uslugama i pravima intelektualnog . Gospodarski i financijski sustavi i institucije 11 I' Osnovna nacela multilateralnog trgovackog sustava koje definira i koje promice Svjetska trgovinska organizacija u osnovi su izvedena iz nacela na kojima se temeljio i GAIT 1947. taksa iii administrativnih postupaka mora tretirati jednako kao i istovrsna iii slicna domaca. i nadalje vladaju na svim podrucjirna Ijudske djelatnosti. koji se najcesce opisuj~ pojmom gl~balizacije.4. clanica WTO-a je obvezatna sve ostale clanice tretirati kao onu najpovlasteniju te svim proizvodima iz zemalja clanica odobriti tretman jednak najpovoljnijem tretmanu. 1. zabranjuje necarinska ogranicenja. svjetska gospodarska i politicka scena pocetkom 1990-ih godina bila je bitno drugacija.osiguravati provedbu vee sklopljenih i svih buducih multilateralnih razuma . Opcenito. S~ogasu t:meljne zadace GA IT-a i precizirane i prosirene sklapanjem novih multilateralnih sporazuma (0 kojima vise u nastavku). na red je dosla liberalizacija trgovine uslugama i problematika zastite prava intelektualnog vlasnistva. To su: nacelo nediskriminacije u trgovini nacelo transparentnosti i predvidivosti trgovackih politika nacelo daljnje liberalizacije i sve lakseg pristupa trzistlma. a onda i brzi rast zivotnog standarda stanovnistva u zemljama clanicama. pune zaposlenosti. U zakljuccima iz Marrakesha navodi se da su zadace WTO-a: . U odnosu na pravo intelektualnog vlasnistva od svake se clanice trazl da subjekte iz ostalih zemalja clanica ne smije tretirati nepovoljnije od svojih vlastitih. nakon naplate propisane carine. zbog speclficnosti te trgovine. Nacelo nacionalnog postupanja zabranjuje diskriminaciju izmedu dornace i uvozne robe i usluga odnosno diskriminaciju izrnedu dornacih i inozemnih dohavljaca i nositelja prava intelektualnog vlasnistva. uvozna roba u pogledu troskova. posebno ako se radilo 0 mocnoj clanici. Po klauzuli najpovlastenije nacije.1. GAIT nije imao tako precizne i razradens mehanizme pa je uvijek prijetila mogucnost da gubitnicka strana. Za razliku od vremena kad se pokusavalo stvoriti ITO. a osiguran je i mehanizam za provedbu donesenih odluka. razvijenim zemljama carinske stope su ogranicene ("plafonirane") na onoj visini ko]a se stvarno i prlrnjenju]e. Nacelo daljnje liberalizacije je osigurano obvezom pokretanja novih krugova multilateralnih pregovora za daljnju liberalizaciju trgovine. trazi da se nacelo nacionalnog postupanja treba posebno ugovoriti.organizirati nove trgovinske pregovore nih trzista 0 spo- daljnjoj liberalizaciji nacional- Nacelo nediskriminacije u trgovini je osnovno nacelo multilateralnoga svjetskog trgovinskoga sustava. WTO jedino nije tako dosljedan u pravilima 0 trgovini uslugama gdje se. Nacelo transparentnosti odnosno predvidivosti odreduje carinu kao osnovni instrument zastite nacionalnoga gospodarstva. zivjelo se u bogatijem svijetu i u bitno liberalnijim uvjetima s tim da trendovi liberalizacije i unifikacije. Suvremeni uvjeti i iskustva iz pr~sl~sti . povecanje stopa rasta realnog dohotka i efektivne potraznje. institucionalizirano i brzo. U trgovini robom to znaci da se. sto onda daje sigurnost i predvidljivost i povecava investicije.n. Nacelo je bitno ojacano i intencijom da se sto vise carinskih stopa'? "plafonira".postivati i promicati norme za zastitu vlasnistva. trzisni je sustav nadvladao onaj planski. jednostavno ne prizna presudu i odbije njezinu provedbu tvrdeCi kako odluka nije utemeljena na tekstu Sporazuma. lOU covjekova okolisa. .

WTO ima gotovo 1SOzemalja clanica. god.). .1995. Dohi (2001. U njegovoj je ingerenciji i promocija ciljeva i zadaca WTO-a u javnosti i u medijima. Treci dio sadrzi odredbe 0 osnivanju carinskih unija i zona slobodne trgovrne te odgovornosti vlada za djelovanje regionalnih i lokalnih vlasti. Genevi (1998. U prvom je dijelu klauzula najpovlasteni]e nacije i popis svih usuglasenih koncesija clanica.).4. ko]i sedanasnaziva GATI 1947. Ugovor 0 tehnickirn zaprekama trgovini. Tajnistvo osigurava i odrec1ene oblike pravne pomoci u arbitrainim procesima te savjetuje vlade zemalja koje iele postati clan ice WTO-a. Taj dio pod nazivorn "Trgovina i razvo]" dodan je 1965.I '( ~. ..1.Opel sporazurn 0 trgovini uslugama) jest multilateralni sporazurn koji cini skup obvezujucih pravila za liberalizaciju trgovine uslugama. Tajnistvo treba osiguravati tehnicku potporu razlicitirn vijecirna. Ugovor 0 pravilima podrijetla robe. sljecnja 1995. do pocetka djelovanja WTO-a. Opcenito. 13 Ovdje je i odredba da se na tu.) i Seattleu(1999. ministara vanjskih poslova iii resornih minlstara. ajos tridesetak ih ima status prornatraca i izrazile su zelju za pristupom Organizaciji.4. Njime se C1anicama propisuje da u trgovini uslugama primijene sva nacela koja su propisana i koja se primjenjuju i pri trgovini roborn. uklonile sve ! \. sadrfi obveze clanica u pogledu olaksica (koncesija) prema drugim clanicama te popis robe Cije su carinske stope plafonirane. Ugovor 0 primjeni sanitarnih i fitopatoloskih mjera. GATS (General Agreement on Trade in Services . • . 0 platnoj bilanci. sl~boda tranzita. GATT 1994 se sastoji od: odredbi GAIT-a 1947.1994. Odluke se donose konsenzusom. Sastoji se od cetiri dijela.) i Cancunu (2003. robu. Odluka 0 slucajevirna u kojima carinske up rave imaju razloga sumnjati u istinitost iii tocnost deklarirane vrijednosti i Odluka 0 trgovini i okolisu. GATS od clanica zahtijeva i to da izrnijene svoje pro~lse IZ tog podruc]a kako bi se postupno." U drugom je dijelu pravilo 0 nacionalnom postupanju. Turnacenje 0 obvezatnosti carinskih koncesija. Sustav GAIT-a cine i brojne odluke i usuglasena turnacenja pojedinih pitanja trgovinske politike kao sto su: Turnacenje 0 drzavnirn trgovackirn tvrtkama. 15. pravda 0 objavIjivanju propisa iz oblasti trgovine. raspodjela kvota. Novi je GAIT pravno cvrSCi i utemeljeniji jer je inkorporiran u mec1unarodni sporazum 0 WTO-u koji je prihvacen od vi ada i ratificiran u parlamentima clanica. zastita bilance placanja. Odluka 0 mehanizmu za ispitivanje trgovinske politike clanica.2 . sustava prava i obveza clanica WTO-a te je stoga i osnovica svih sporazurna unutar njezina djelokruga.~bvezi konzultacija. pravila 0 rjesavanju sporova te pravda 0 opcrrn izuzecrrna 1 izuzecima zbog sigurnosnih razloga..4.. Dnevne tekuce poslove Svjetske trgovinske organizacije obavlja Opce vijece (General Council) koje djeluje i kao opunornocenik ministarskih konferencija u razdoblju izmec1udvaju zasjedanja. granicna proce~ura. a svi sporazumi doneseni u WTO-u ratificiraju se i u parlamentima zemalja clanlca. tumacenja i interpretacija brojnih GAIT-ovih clanaka usvojenih u Urugvajskom krugu te Marrakeshkog protokola. Zasjeda po potrebi. . Ministarske konferencije su ovlastene obavljati sve funkcije WTO-a i poduzimati sve mjere potrebne za ostvarenje tih funkcija. odredbi nekih pravnih instrumenata usvojenih tijekom djelovanja GA IT-a 1947. Za provedbu svakog od tih sporazuma mjerodavno je posebno 'Vijece.Organizacijska struktura Svietske trgovinske organizacije Najvazni]e tijelo WTO-a je Ministarska konferencija ko]a se sastoji od predstavnika svih clanica: najcesce predsjednika drzava. U cetvrtom su dijelu obveze razvijenih zemalja u pogledu ubrzanog rasta IZvoza.1. evoluirao je u koncept "diferenciranog i povoljnijeg tretrnana". a 1978. Cinioje okvir i skup osnovnih pravila multilateralnog trgovackog sustavaod 1.. Vecinsko odlucivan]e takoc1er je rnoguce. GATS i TRIPS. a gdje je to rnoguce i odrnah. sarnoobrana. 0 drzavnim tr~ovacki~ p~duzec~ma.': 1. Ugovor 0 carinskoj osnovici. Odrzava se najmanje jednom u dvije godine". . propisi 0 necarinskim mjerama (kao sto su damping. Multilateralni sporazumi WTO-a Kljucni multilateralni sporazumi na kojima se osniva WTO su GAIT 199412.1948. ne mogu 'primij~niti nik~kvi drugi name~i iii takse koje bi bile vece od onih koje su postojale pn sklapanju Sporazuma (tj. Ona su dodatno precizirana i nizom ugovora kao sto su npr. odborima i ministarskim konferencijama.. a najmanje dvornjesecno.).) Izvorni GATI. ovisno 0 predmetu rasprave. Clanak II. kolicinska ogranicenja. itd. nikad nije bilo koristeno. carinska osnovica. Ovim odredbama i pravilima u svjetsku su trgovinu robom ugrac1enanacela koja promicu liberalne i otvorene trgovinske sustave tako da clan ice mogu ostvariti sve probitke koje donosi trgovina u uvjetima neiskrivljene i postene konkurencije. Klauzula najpovlastenl]e nacije je osnovica cjelokupnog ( 11 12 Do danassu odrzane cetiri ministarske konferencije: u Singapuru (1996.n ('r VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANjE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije 1.3. izvozne subvencije. Turnacen]e odredaba GAIT-a 1994. a time i ubrzavanja ukupnog razvitka nerazvijenih zemalja. Ono pruia tehnicku i strucnu potporu zemljama u razvoju pri izradi strucnih analiza svjetske trgovine. dakle trazi se da se stranog pruzatelja usluge tretira u skladu s nacelorn najpovlastenije nacije i nacelorn nacionalnog tretmana. 1. ali od njezina postanka 1. pravila 0 podrijetlu proizvoda. .

ra~doblja u kojirna zemlja clanlca mora donijeti propise kojirna se jamci zastrta mtelektualnog vlasnistva.sporazum god rnoguce . Svi ti sporazumi obvezuju clan ice WTO-a nil takav nacin da njihove odredbe rnora]u ugraditi u svoje nacionalno zakonodavstvo i osigurati njihovu prirnjenu. Potom precizira da je normalna cijena(cijena proizvodnje predmetne robe u zemlji podrijetla robe iii .cijena po kojoj se ista ta roba izvozi na treca triista iii izvozna cijena izracunata kao. industrijski dizajn. potrebno je izracunati.sporazum 0 0 Gospodarski i financijski sustavi I institucije prepreke koje sprecavaju i ogranicava]u medusobnu razmjenu usluga izmedu zemalja clanica. prosjecnog profitai norrnalnih troskova izvoza.unificiraju isprave koje se rabe u vanjskoj trgovini stand~rdiziraju vanjskotrgovinske procedure. robni i trgovacki znakovi. Sporazum 0 tehnickirn preprekama trgovini je donesen zato sto je uoceno da su se tehnicki standardi i procedure pribavljanja certifikata zloupotrebljavali odnosno sto se mogu zloupotrijebiti i postati mjera za nelegalno ogranicavanje uvoza. koja se najcescs primje- :'rva sk. morat ce odgovarati WTO-u u skladu sa Sporazumom o pravilima i proceduri za rjesavan]e sporova. Procedura utvrdivanja radi Ii se 0 dampingu takoder je precizno definirana.and~. kolika je razlika izrnedu normalne i darnpinske cijene te koliki je ukupan udio uvoza takve robe u ukupnom uvozu te vrste proizvoda. Ako pak zemlja clanica tolerira takvu nelegalnu praksu svojih poduzeca.sporazum . opsega i od~iavanja. Sporazumom se pogodenoj zemlji dopusta uvodenje dodatne. Nakon sto se utvrdi ta veza.potice zemljeclanice da primjenjuju medunarodne standarde gdje je 1.davstva c~a~ic~ organiziraju i provode odgovarajuci nadzor nad primjenom rnjera za zastitu mtelektualnog vlasnistva.zbroj troskova proizvodnje u zemlji podrijetla.ated Aspects of Intellectual Property Rights . koji je postupak utvrdivanja da je rijec 0 darnpinsko] cijeni te koje su rnoguce antidampinske mjere. To su oni sporazumi kojima je cilj smanjiti rnogucnost o~ranlcavanJa uvoza koristenjern tzv. prava na zastitu intel.u~snovne zadace Svjetske trgovinske organizacije pripada I pojednostavnjen]e I ubrzavanje realizacije vanjskotrgovinskih poslova putem donosen]a sporazuma i propisa kojima se: . patenti. Ako se neka dornaca tvrtka ne pridriava tih pravila. antidarnpinske. TRIPS propisuje jedinstvene mini~alne st.spo~azuma_iesu GATT 94. Utvrdi Ii se da je razlika u cijeni veca od 2% te da je udio u uvozu veci od 3%.Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnistvo) ima za cilj osigurati medunarodnu zastitu tvorevina Ijudskog uma kao sto su pravo umnoiavanja. zemlje clanlca ne smiju raziicito tretirati strane i svoje driavljane u pogledu dobivanja. Osim toga. po jednoj od navedenih metoda. Odbor za antidampinsku praksu koji dobiva zadacu utvrditi postoji Ii veza izmedu steta koje trpe dornaca poduzeca s uvozom te odredene robe. Sporazum TRIPS (Trade Rel. Sporazumi 0 kljucnlhl postupcima i procedurama vanjskotrgovinskih poslova Vee j~ rec~!no kako n:'ed.4. doci ce u sukob s nacionalnim pravnim sustavom. Sporazum definira darnpinsku cijenu kao izvoznu 54enu koja je niza od normaine cijene. Ako je tzv. GATS i TRIPS kojima je cilj unifik~vclJa vanJskotrg?~msklh proplsa u zemljama clanicama kako bi sustavi bili jos vise trans~are~tnl I k~ko bi se smanjile pravne barijere koje mogu biti velika prepreka vanjsko] trgovmi. Drug~ sk~pina sporazuma regulira kljucne postupke i procedure u tijeku vanjskotrgovinskih poslova.upina tih. normalna cijena veea od darnpinske cijene.potice harmonizacija i uskladivanje nacionalnih propisa iz domene vanjske trgovine .LOvANJE ) .rde vi. (VANJ'KOTRGOVlNSKO PO. Njihova zemlja 0 tome obavjestava tzv. . Sporazum 0 antidampingu odreduje sto se smatra dampingom.ektualnog vlasnistva (nacelo nediskriminacije i nacelo nacionalnog tretmana). posebno carinski poStUpCI . presuduje se da je rijec 0 dampingu i da ga se treba sankcionirati. carine u visini te razlike. Sporazumom se ne trazi da zemlje clan ice smanje dostignutu razinu zastite kojom stite zdravlje Ijudi. Postupak zapocinje prijavom koju podnose dornaca poduzeca koja smatraju kako su ostecena uvozom robe po darnpinskoj cijeni.4.p?t~ce standardizacija trgovacke terminologije nJuJeu korespondenciji i dokumentaciji . necarinskih odnosno neoprotekcionlstlckih rnjera. Tim se sporazumom takoder traii da nacionalna zakono. subvencijama sanitarnim i fitosanitarnim mjerama.r. Tu pripadaju: sporazum sporazum sporazum sporazum 0 0 0 0 0 antidampingu tehnickirn preprekama trgovini carinskoj vrijednosti pravilima 0 podrijetlu robe postupku izdavanja uvoznih dozvola . Sankcionira se uvodenjem antidampinske odnosno kompenzatorne carine u visini utvrdene razlike na svaku buducu jedinicu uvezenog proizvoda do najvise pet godina. biljaka i iivotinja ali se: -.potice primjena elektronicke trgovine. tzv.

sto je i jos vazni]e. kao i izvoznim tvrtkama kojima carinska pristojba i carinski postupak mogu znatno otezavati i poskupljivati izvoz. jedinstvenoj carinskoj deklaraciji i drugim ispravama .orazum odreduje kako se 0 namjeri i 0 razlozima m?ra .nawnJe obavijestiti wro. transfernih ci· jena kojima se najcesce sluze multinacionalne kompanije.pub~i:irati detaljne i p:ecizn~ informacije 0 tome za koju je robu potrebno pribaviti uvoznu dozvolu. a za rjesavanje sporova pOStOJI oseban p Odbor.og izdavanja uvoznih dozvola.ranJ.neke ro~.C?dbor. droge.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski I financilski sustavi i instituciie . urnjetnicka djela.~rgan te . kao I precizne informacije 0 postupku njezina izdav~nja. Procedura jeotprilike ovakva. Vazno je i prodavatelju jer je zemlja podrijetla robe vazan dio ukupnog imidia proizvoda i jedan od bitnih cimbenlka njegove konkurentnosti.subvencije za bazicna znanstvena istrazivanja za razvoj nerazvijenih podrucja u ekoloski ciste tehnologije u poljoprivredi.ora kontr~"rat'. 0 proceduri i pravilima za rjesavanje sporova. a njihovu provedbu • pratt Odbor . To je iznimno vazno zernIjama uvoznicama koje ubiru prihode od carina. S. npr. Po njegovim odredbama sve zemlje clanice moraju . obvezuje zemlje clanice da sve te odredbe ugrade u svoje nacionalne propise kako bi se na taj naCin osiguralo njihovo postivanje i provedba u svim zemljama clanlcama. prouce spor I ~redloze rjesenja. kao i subvencije za koristen]e dornacih proizvodnih faktora. Ako se zemlja clanica ipak nade u velikim i nepredvldenlm teskocama zbog kojih se mora propisati i pribavljanje dozvole za u~oz. Za kupca robe je to vrlo vazno jer se jasnim i nedvosmislenim pravilima odnosno njihovom unifikacijom u svim zemljama clanlcama smanjuje rnogucnost · kupnje robe laznog podrijetla odnosno kupnje reeksportirane robe..mogu promijeniti a. Na taj se nacin pokusava prekinuti s praksom deklariranja nizih cijena radi · placan]a manjih iznosa carinskih pristojbi odnosno praksom tzv. Zabranjene subvencije su sve vrste izvoznih subvencija.aClJI~oJa.zem~Je~Ianlce WTO-a moraju prihvatiti. a na k(Wjuse pribrajaju svi troskovi dopreme robe do granice zemlje kupca. On odreduje I to da ga sv~.carinske uprave imaju pravo posumnjati i u deklarirane cijene odnosno mogu odbiti cijene koje su navedene u fakturi..n~JduIJena r~k ~d d~na.zvol: na~eln? zabranjene. Sporazum 0 subvencijama nacelno zabran!uJ: subvenclon. normalna cijena koja se na nekom trzistu formira izmedu neovisnih kupaca i prodavatelja.U~pl!e u predvidenom roku. Upravo zbog toga u okviru WTO-a postoji i poseban Odbor za pravila 0 podrijetlu robe koji sve ovo jasno propisuje ali. Clanica koja srnatra da j~ ost~~ena. sadrzaj i postupak izdavanja odgovarajuce isprave te propisuje kako tu ispravu treba potvrditi carinska sluzba zemlje izvoza. v Izuzev u prethodno navedenim slucajevima. Sustav rjesavanja sporova clanica WTO-a ureden je Sporazumo~. . Sporazum razlikuje postupak automatsk.potom formira poseban Odbor za rjesavanje sporova . i odrediti novu carinsku osnovicu. I postupak koji to nije. U pitanju su subvencije: ako se radi 0 izravnoj iii neizravnoj financijskoj pornoci koju drzava iii njezini organi na teritoriju zemlje clan ice daju svojim tvrtkama ako ih proglasava iii provodi vlada iii neki d_rzavi..ozvole rab! ~e u trgovini specificnorn robom koja. .p. propisuje jedinstvenu formu. Iz definicije slijedi kako: ..lascuJe ~h da u nekom roku.a uvoz~e d. uvozne su do. a izvoznicima je vrlo vazan buduci da su u proslosti tehnicki standardi cesto bili nepremostiva barijera za ulazak na pojedina trzista. Kao osnovica od koje se izracunava propisana carina za uvoz neke robe odredena je tzv. Sporazum 0 carinskoj vrijednosti definira osnovicu odnosno postupak izracunavanja osnovice na koju se placa uvozna carina. Dopustene subvencije jesu: _ subvencije subvencije _ subvencije . Sada te odluke postaju obvezujuce. kao i to da ce sv~rimjena subvencija koje rusu do- 6? pustene biti sankcionirana. Sporazum 0 postupku izdavanja uvoznih dozvola propisuje u kojim se slucajevirna mogu koristiti uvozne dozvole kao i postupak izdavanja tih dozvola. I . ako je rnoguce utvrditi lzravnu korist od te financijske pornocr.dje ovanjern neke druge zemlje obraca se Svjetskoj trgovinskoj org~nI~. wro imenuje posebnu sku~mu ~trucnJ~ka I ov. Takoder je propisano da se dozvole mogu uvesti . Moglo bl se zaprao reci da se uvoznim dozvolama uvodi red u trgovinu tom vrstom robe.mogu zatraziti i same pribaviti dodatne informacije i dokaze 0 trzisnim cijenama . oruz]e.obvezuje drzave da njihova nacionalna tijela za standardizaciju redovito obavjestavaju WTOo svim promjenama na tom podrucju te vrlo precizno propis~je postupak izdavanja razlicitih certifikata. Taj je sporazum jos jedan u nizu onih kojima se ostvaruje proklamirano nacelo transparentnosti. istina. ne moze Iz~zvatl vece pore~e:aJe u medunarodnoj trgovini ali je takve prirode da se trgovma m.e !zv~za osim u tocno odredenim slucajevirna. antikviteti i slicni proizvodi. Sporazum 0 pravilima 0 podrijetlu robe regulira uvjete i postupak za utvrdivanje podrijetla robe. Postupak automatskog Izdav~nJ. koji ne smije biti dulji od sest rnjesecr.e.najpnje savjetuje strana~a u sporu rnedusobne razgovore radi mirnog qesavan!a spora~ ~ko s: to n: . u odredenim slucajevima.

ob~vijesti.zavrseni su u rujnu. diskriminacijskih administrativnih postupaka. Sva temeljna pitanja vezana za tu deviznu odnosno valutnu stranu vanjske trgovine regulirana su Zakonom 0 deviznom poslovanju. 2. Ako se ni to ne dogodi.Odluka 0 uvjetima uz ko]e se rnoze dati odobrenje da se potrazivanje u inozemstvu naplati u efektivnom stranom novcu . Podzakonski akti ko]e je donijela Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija i niz provedbenih propisa preciziraju zakonske odredbe i zaokruzuju devizni sustav. kad smo dobili status prornatraca.Odluka 0 svoti deviza ko]e domace fizicke osobe mogu iznositi lz RH u putnickorn prometu s inozemstvom. do kraja lipnja 2000. odmah po osamostaljenju 15.izmjene u zakonodavstvu su ucinjens do lipnja 1999.. Kao zakonitoj sljednici bivse Jugoslavije pripadalo joj je i clanstvo u GATT-u. posebno onim tranzicijskim. izrnedu tih sjednica. za rjesavanje sporova. . U lipnju 1994. antidarnpinskih mjera..slu?a. Vrlo je vazan i jedinstven sustav rjesavanja sporova koji ne rnoze blokirati nijedna zemlja pojedinacno.e~e. Pregovori 0 toj problematici su potrajali sve Potom je uslijedilo Izvjesce Radne skupine koje je poslano Opcern vijecu. u lipnju 1996" I P':'I s. Ako strana koja je proglasena krivom ne provede odluke. zbog ratne situacije i politickog stanja u zemlji i u okruzen]u.) I. Clanstvo dalje znaci i djelotvorno uklanjanje svih diskriminacijskih ogranicenja usmjerenih prema odredenirn zemljama. Na taj su nacin sve prednosti liberalizacije dostupne svim poslovnim subjektirna zemlje clan ice. balticki model. Radne skupine za prijam u clanstvo WTO-a.odgovore. Kako je to Hrvatska propustila zatraziti. morala je proci postupak prijama koji se primjenjuje na nove clanice. propise 0 zastitl intelektualnog vlasnistva) te osnovne makroekonomske pokazatelje. Nakon toga su uslijedil I m~ltdateralni pregovori na kojima je odgovarano na postavljena pitanja dok su se.1. Hrvatski devizni sustav Vanjskotrgovinske transakcije se najcesce obracunavaju i naplacu]u u razlicitirn devizama. Zato se svaka rnedunarodna trgovinska transakcija i sastoji od dvije kupnje odnosno dvije prodaje. Clanstvo implicira i djelotvornu zastitu od necarinskih mjera zastite. Postupak je pokrenut 1993.lo Op~e vijece i sve punopravne clanice WTO-a.5. porezne propise. osim uskladivanja propisa iz podrucja audiovizualnl~ u.Odluka 0 nacinu obavljanja rnjenjackih poslova . tzv. sijecnja 1991.a:tana~ tzv. potom se ukidaju koncesije u bilo kojoj grani iz multilateralnog sporazurna iz kojeg je spor. Traz. svibnja 2003. a svi multilatera!nI I bilateralni pregovori. Protokol 0 pristupanju. a na kraju bi se mogle ukinuti koncesije iz bilo kojeg sporazuma WTO-a. prijavile Tajnistvu koje je ofor milo tzv. vodili bilateralni pregovori sa svim clanicama koje su pokazale interes bilo za nas gospodarski sustav bilo za neke koncesije u medusobno] trgovini. taj postupak bio i dulji i zahtjevniji nego sto lnace jest. Prijam Republike Hrvatske u svjetske gospodarske organizacije Republika Hrvatska je postala clanicom OUN-a i Medunarodnoga monetarnoga fonda i Svjetske banke autom\tski. Uslijedio je novi krug pitanja i odgovora a potom. ogranicavanja investicija i prava intelektualnog vlasnistva. kao i one koje su zeljele samo sudjelovati. a druga je kupnja odnosno prodaja deviza kojom ce se transakcija platiti.Odluka 0 nacinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom . Nejasnoce i/ili pitanja su preko Tajnistva slani naso] vladi koja je davala tra~ene. Tajnistvu je dostavljen Memorandum 0 vanjskotrgovinskom sustavu ko~i je sadrzavao i sve temeljne propise gospodarskog sustava zemlje (~akonske I podzakonske akte iz podruc]a carinskog. Postupak primitka je zavrsen kad je Opce vijece izglasalo tzv. Ocigledna prednost clanstva u WTO-u ogleda se u cinjenici sto clanstvo ornogucuje pristup trzistu robe i usluga svih clanica po nacelirna najpovlastenije nacije i uz poznata pravila. a to znaci da ce zemlji koja je izgubila spor poceti ukidati povlastice. deviznog i vanjskotrgovinskog sustava. carinskog. U sirern smislu rijeci sastoji se od deviznoga. kompenzacijskih carina. Nakon toga su se clan Ice zamterestrana za pregovore oko trgovackih koncesija. Postojeci zakon je donesen 29. Radnu skupinu. Neki od vaznijih jesu: . 0 cernu je ono. i objavljen u Narodnim novinama broj 96/03. 2. U nasern je slucaju. 1. Odbor za rjesavanju sporova ce poceti primjenjivati svoje ovlasti. Iste godine u mjesecu rujnu Tajnistvu je predana i prijava za punopravno clanstvo.' Gospodarskl I financijski suslavl I inslilucije '. ltd. [os uvijek joj se ostavlja rnogucnost da na bilateralnoj osnovi razrijesi spor tako da kompenzira ostecenu stranu. vanjskotrgovinskog sustava i sustava kreditnih odnosa s inozemstvom. prva je kupnja odnosno prodaja robe iii usluge. one koje su u postupku prijama vidjele neki svoj interes. Tu je tocno propisan redoslijed tako da se najprije ukidaju povlastice u trgovini u gospodarskoj grani predmeta spora. kad je Hrvatska pristala na kompromisni. Hrvatska je postala punopravnom clanicom u studenom 2000" trideset dana nakon sto je Sabor ratificirao uvjete pristupa u WTO. Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom Hrvatski vanjskotrgovinski sustav je vazan segment naseg ukupnoga gospodarskog sustava.

cekovi i drugi novcani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji se mogu naplatiti u efektivnoj stranoj val uti. iii "valuta 14. U nastavku cerno najprije ukratko opisati vaznije pojmove koji su potrebni za razumijevanje deviznog sustava. Razlikujemo vanjsku i unutarnju konvertibilnost. Potpuna liberalizacija cjelokupnoga deviznog sustava inace je i jedan od uvjeta za pristup Europskoj uniji i trebala bi se dogoditi neposredno prije samog primitka u Uniju. • . "valuta 30 dana". slobodna izravna ulaganja te slobodno trgovanje vrijednosnim papirima i s inozemstvom i u Hrvatskoj. Smatra se novcanirn potrazivanjern od sredisnje banke odnosno drzave koja ju je izdala.pravne osobe sa sjedistern u RH. To nazivamo kupnjom iii prodajom na termin. Konvertibilnost u tekucim transakcijama znaCi da je dornaca valuta slobodno zamjenjiva poradi placanja u vanjskoj trgovini robom i uslugama. Rezident i nerezident su nezaobilazni pojmovi iz deviznog sustava. . znaci da je stranac spreman primiti kune kao naknadu za isporucenu robe i usluge te da priznaje domaci sluzbeni teca] odnosno da mi prihvacamo naplatu izvezene robe u domaco] val uti po tecaju dornace val ute u toj zemlji.jednostrani prijenosi imovine iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku a koji nemaju obiljezja posla izmedu rezidenata i nerezidenata. Devize su sva novcana potrazivanja od inozemstva. jednako tako tvrtka u vlasnistvu stranaca moze biti i hrvatski rezident."Iff . Rezidentima u deviznom smislu smatraju se: . osim njihovih podruznica u inozemstvu _ podruznice stranih trgovackih drustava i trgovaca pojedinaca upisane u registre u RH _ poduzetnici pojedinci koji samostalnim radom obavljaju djelatnost za koju su registrirani . Potpuna konvertibilnost oznacava mogucnost zamjene neke val ute u bilo koju drugu valutu bez obzira na vrste transakcija i bez obzira na iznose. U istom se znacenju rabe i izrazi strana gotovina i efektivna strana valuta" odnosno efektivni strani novae. Zapravo. To. Rezidentski status je posebno vazan za odredivanje prava i obveza fizickih i pravnih osoba jednostavno zato sto su prava rezidenata razlicita od onih koja imaju nerezidenti. Sus'av je i bitno liberalniji u usporedbi s pravilima iz prethodnog zakona. Konvertibilnim devizama (valutama) nazivamo one valute (devize) koje se mogu slobodno i bez ogranicenja zamijeniti za valute (devize) drugih zemalja.06. kuna) prihvacen~ u inoze~stvu kao . Vazni su za definiciju i pracen]e deviznih transakcija. Tako hrvatski drzavljanin rnoze biti strani rezident i obrnuto. za sastavljanja platne bilance. kuna) u dornacirn bankama i po sluzbenom teca]u slobodno zamjenjuje za strane val ute koje se onda mogu iskoristiti za placanja u inozemstvo iii poloziti na devizni racun. Potom cerno raspraviti neke od gore navedenih osnovnih elemenata hrvatskoga deviznog sustava. r. strana gotovina (efektivni strani novae).sklapanje i provedbatekucih i kapitalnih poslova izmedu rezidenata i nerezidenata!" bilo u stranim sredstvima placan]a iii u kunama . Pri tome rezidentski status nije vezan za drzavljanstvo fizickih osoba niti za vlasnistvo nad pravnim osobama.' !~l ::. kao i za bilo kakvu analizu vanjskotrgovinskih i deviznih transakcija. Cesto se rabe i izrazi potpuna konvertibilnost i konvertibilnost u tekucirn transakcijama.' ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) su uredeni ovim propisima Gospodarski i financljski sustavt i Instltucije Klju. Tako shvacena konvertibilnost je vrlo rijetka pojava jer gotovo da nema zemlje koja dopusta potpunu konvertibilnost u kapitalnim transakcijama s inozemstvom. Efektivna strana val uta je svaka vrijedeca novcanica iii kovanica dakle . Izraz "valuta" rabi se i u unutarnjoj trgovini.poslovanje izmedu rezidenata u stranim sredstvima placanja . ne smiju se iznositi iz te zemlje i u inozemstvu rusu priznate. devize od tog izvoza stjecerno danom izvoza robe iii usluge iako se stvarna naplata realizira poslije. Prema tome." U tim slucajevima zapravo znaci rok odnosno datum placan]a. Novcanice tak~ih zemalja imaju prisilan teca]. to znaci da su nam stranc: sprernru prodavati svoJu robu I usluge za kune te da su spremni primiti ih po teca]u koji otprilike odgovara njezinu dornacern sluzbenorn teca]u. pojam "konvertibilnost valute" u praksi najcesce i oznacava njezinu konvertibilnost u tekucirn placanjima s inozemstvom. drugim rijecirna. Nas novi devizni zakon Cini bitan pornak u ispunjavanju uvjeta na koje se Hrvatska obvezala potpisivanjem sporazurna 0 stabilizaciji i pridruzivanju s EU jer omogucuje slobodno kretanje kapitala.cni elementi k6ji cine devizni sustav i koji jesu: . Takoder ornogucuje trgovackim drustvima uzimanje dugorocnih kredita u europskim bankama te kupnju nekretnina za podruznice dornacih poduzeca sa sjedistern u zemljama Europske unije.konv~rtibilna: Najjednostavnije. Kaze se npr. svaka novcanica iii kovanica koja je zakonsko sredstvo placanja u neko] zemlji. u roku koji je dogovoren. Nekonvertibilne devize (val ute) jesu valute (devize) one zemlje koje se ne mogu slobodno zamijeniti za val ute (devize) drugih zemalja. 0 unutarnjoj konvertibilnosti govorimo kad se dornaca valuta neke zemlje (npr. 0 vanjskoj konvertibilnosti govorimo kad je valuta (npr. a nasa tvrtka strani. Vazno je naglasiti da se devize mogu prodavati i kupovati i prije dospijeca naplate.fizicke osobe s prebivalistern u Republici Hrvatskoj 14 15 Pojmovi "rezident i "nerezident" objasnjenl su u sljedecernpotpoglavlju. Strana sredstva placanja su devize. Potrazivanja prema inozemstvu nastaju prodajom robe iii usluga nerezidentima za strane valute.

na tekucern racunu (tekuca bilanca). hr- rezidenata i nerezidenata a njezinim saldom. koji u tekucirn manj. strana banka u naso] poslove obavlja za svoje komitente. rnozerno koje se u na tekucern i prijenosi robnih repro- zapravo placanja. Poslovi. dobi- jest u tome sto se oni ne sklapaju radi prijenosa i uslugama. raspolaze koja je jednaka znaci da je imovinom. npr. sposobnost roba isporucena tim komitentima. potrosila poklona). tekucih pisuje HNB. hum~~ltarna po moe IZ mozernstva.e iii upravo stranih tekucih onoliko prijenosa Kad se njima i saldo jedno- vezani bilance za trgovinu jezikorn bilance se odnose transakcijama zakonu. bilancu placan]a se knjize sve transakcije vezane za a koje nemaju obiljez]a kapitalnih za kretanje pokazuje koliko (sto je robe. vrste bankovnih poslova s inozemstvom i devizne poslove smiju obavljati samo stranebankes odnosima. a i strukturi i tekuca placanja (transfera) placan]a. bibilance : lanca placanja se sastoji od bilance deviznih se po definiciji. Razlikujemo banke 5 velikim i banke 5 malim ovlastenjern. je sposobnost od sest mjeseci. pokloni kOJIse salju u rnozernstvo. Na lijevoj se strani bilance knjize transakcije koje znace stjecanje potrazivanja prema inozemstvu. To su Saldo u dvije skupine: te 2. ne- 5 rnozernstvom transakcija. bez obzira nase zemlje. teca] dolara prema kuni je iznos kuna koji je potrebno platiti za jedan dolar. saldo danih i primljenih reel da su to sva placan]a i prijenosi na transakcije odnosno sva va se saldo tekuce podbilance placanja racunu u okviru 16 Ima n. MMF i sl. Ovlastene banke su dornace banke koje je HNB ovlastio za odredene poslove s inozemstvom odnosno za odredene poslove 5 devizama. Medunarodni monetarni fond. kapitala vise. bilance osim u placan]a. u skladu po sa zakonom. u zemlji dok banke s rnas velikim ov- u Hrvatskoj. ManJe se rabi jednostavno zato sto su se prethodni termini vee udomacili. Tako inozemstvu hrvatski drzavljanl ali niu kojoj su zaposleni. placan]a koju je propisao rezervi. tekuce po- placanja Kako se to u praksi gotovo nikad izravnava stavkom "greske i propusti". razdoblju pribroji Osnovno obiljezje go su shemi poslova. Svaka bilanca. po cernu se razlikuju od kapitalnih. korespondentnim borave krace Likvidnost pravodobnog kolika podmirivanja veza. usluga i dohodaka je Ii zemlja je i stvorila.1. dakle na fizicke osobe koje legalno borave u Hrvatskoj dulje od 183 dana neovisno a neovisno osopravnih bilance i fizickih razlikovati. tekuca placania i prijenosi (transferi) ukljucuju: osnovi placan]a .1. pa tako i bilanca o tome ciji su drzavljani o tome tko im je vlasnik. ana desnoj one koje oznacava]u nastanak obveza. medusobni (kao sto su UN. predstavnistva i clanov.n~ pra~e nikakva placan]a. Tecaj kune prema dolaru je njezina cijena izrazena u dolarima. prodajni i srednji tecaj. Solventnost likvidnosti i oznacava pravo- svoj racun sa svrhom nekoj drugoj Zauzvrat.isljenja d~ je "bilanea rnedunarodnih transakeija" najbolji termin jednostavno zato sto se ~ bilancu u~r~t~vaju i one transake. hrvatski devizni propisi imaju odredbe koje se odnose na rezidente. To obvezu treba ispuniti. ne dogada. ) borave i druga na Gospodarski i financijski sustavi i institucije --. i nas zakonodavac poslovi svih tekucih robom biljeze Po je prvi put sve devizne poslove jasno placan]a kakpoposlovi. te u U bilanci izmedu kapitala se biljeze sva kratkorocna i dugorocna saldom kretanja bilance kapitala deviznih 183 dana diplomatska. bilanca" je sustavan shematski popis vrijednosti ucine 5 nerezidentima u nekom razdoblju. u tekucern ba nisu izjednacene po pravima vu je propisao dijelio obvezama zemalja pa ih je i zato bitno MMF. nego su rezidenti vojni osobe zemlje su nasi radnici radu u navedene odnosno to su sve fizicsa sjedistern u inozemstvu. likvidan je dakle onaj k'ijji u trenutku dospijeca je novcanih obobveze placanja raspolaze dospjelih dospjele banka otvara u inozemnoj voza robe njezinih placanja za svoje komitente na osnovi kojeg dornaca banci svoj racun na koji ce se uplacivati devize od izi 5 kojeg ce se inozemnim dobavljaCima banci placati otvara komitenata da iste te najmanje dobnog tolikim i potpunog novcanirn iznosom je siri pojam od pojma kad podmirenja vis ina obveze. solventan obveza. tekuci Te dvije kategorije EU. placan]a iii platna svih transakcija koje rezidenti Po shemi bilance kapitala bilanca slovan]e transakcije tih dviju i bilance 2. zima. ukupnih novcanorn i svim drugim oblicima. dugo pricuva (rezervi) i spomenutom stavkom "greske i propusti" izravnava se bilanca placanja. fizicke trajanju - osobe koje u RH najmanje konzularna osnovi vrijedece dozvole boravka RH u inozemstvu njihovih obitelji. boraveu Korespondentnebankesu 0 obavljanju kojima su dornacebanke To znaci da je sklopljen To nisu ni ostali strani drzavljani koji u naso] zemlji u tzv. Obrnuto. U t:ku~u mora biti izravnana. vatski drzavljani Nerezidenti ke osobe su hrvatski nizacija 5 zaposleni u njima gore su sve osobe koje nisu prebivalistern i sve pravne na "privremenom" predstavnici. Bilanca iii veca od njegovih Teca] je cijena jedne jedinice iii sto jedinica neke valute (devize) izrazena u valuti (devizi).r( VANJSKOTRGOVINSKO I'OStOvA>iJ. Devizni poslovi Opcenito. kapitalni postojecih vezane podbilanci od rada i kapitala.ije ~oje . Razlikujemo kupovni. i 51. onaj tko u trenutku obveza cjelokupnom imovinom. Banke s velikim ovlastenjern mogu obavljati sve lim ovlastenjern lastenjern sporazum rezidenti Strani diplo- matski i konzularni nisu rezidenti izaslanici te osoblje na to koliko medunarodnih orgaRH. i nerezidente. i propisima 1. tekucih nasern deviznom su slobodni mjera placanja navedenih placan]a postojeCih slucaju primjene zastitnih koje. u okviru placanja. Sukladno deviznim i na pravne osobe ci]e je sjediste u Hrvatskoj.).

Dornace flzicke osobe i tvrtke ne mogu svoje devize transferirati u i nozemstvo bez odobrenja. kupnjom na deviznom trzistu te poklonima i nasljedivanjem. Nerezidentima se dopusta slobodno trgovanje vrijednosnim papirima u Hr. Dopusta se i kupnja nekretnina za tvrtke u vlasnistvu rezidenata.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) 5 inozemstvom te uobi- Gospodarski i financijski sustavi i instltucije ~ placania po osnovi trgovine robom i uslugama . nerezidentima nije dopusteno kupovati dornace kratkorocne vrijednosne papire" jer se time rnoze osjetno utjecati na stabilnost monetarnog sustava. Koristenje deviza u tekucim poslovima je slobodno u okviru zakonskih propisa 0 trgovini robom i uslugama s inozemstvom. raspodjelu dobiti i smanjenja vrijednosti izravnih ulaganja . a rezidentima slobodnu trgovinu vrijednosnim papirima na svjetskim burzama. Recimo i to da je i sustav kreditnih odnosa s inozernstvom sada obuhvacen deviznim zakonom tako da se kreditne poslove s inozemstvom tretira kao jednu skupinu kapitalnih transakcija. Razurnije se da u nas. taj stupanj slobode u kapitalnim transakcijama ipak nije na toj razini kao sto je slucaj s tekucirn transakcijama. mirovine. 2.2. ti poslovi odgovaraju transakcijama koje se u bilanci placanja biljeze u bilanci kapitala. Najvaznl]e novosti vezane za vanjskotrgovinsko poslovanje su u ukidanju prekrsajnih odredbi vezanih za rokove za unosenje deviza od izvoza robe i usluga. slobodna su i ulaganja u kapitalne poslove all ipak uz propisanu proceduru odnosno uz pribavljeno odobrenje Hrvatske narodne banke. a cije je sjediste u zemljama EU. koncesije i doznake za uzdrzavanje clanova obitelji. poslove rezidenata u inozemstvu odobrava Hrvatska narodna banka. i to pod uvjetom da oni zadovoljavaju minimalne kriterije za sigurno ulaganje. to je jednostavno zato sto postupak pridruzivanja i buduce clanstvo u EU zahtijevaju takvu liberalizaciju. dobitke iz igara na srecu. ?~_o~renje '": vatske narodne banke i dalje je potrebno za transfer sredstava fizickih osoba 1 tvrtki s racuna u dornacim bankama na racune u inozemne banke. uzimanjem zajmova u inozemstvu. . poreze. Banke s velikim ovlastenjern rnoraju propisani iznos deviza drzati u inozemnim bankama kako bi odrzale svoju deviznu likvidnost. Stranu valutu i strane vrijednosne papire se rnoze unositi slobodno uz propisanu proceduru prijavljivanja.tl. Isto ogranicen]e rnoze se proplsa. U tu skupinu poslova spadaju: izravna ulaganja ulaganja u nekretnine poslovi s vrijednosnim papirima na trzistu kapitala poslovi s vrijednosnim papirima na trzistu novca poslovi s udjelima u investicijskim fondovima kreditni poslovi depozitni poslovi placanja po osnovi ugovora 0 osiguranju jednostrani (osobni iii fizicki) prijenosi imovine otudivanje prava stecenih ulaganjem otudivanje vrijednosnih papira vezanih za poslove s nekretninama te repatrijacija sredstava i prijenos likvidacijske i/ili stecajne mase. clanarine i kazne. asignacije i preuzimanje duga u poslovima s inozemstvom. ukidanje obveze trazenja produljenja roka za naplatu izvezene robe i usluga te ukidanje odobrenja koje HNB izdaje za prijeboje. • . Dornace i strane osobe mogu slobodno iznositi i unositi do 2000 efektivnih kuna dok je za vece svote potrebno odobrenje HNB-a. Stjecanje i koristenje deviza i devizni rccuni Po hrvatskim deviznim propisima devize se mogu stjecati prodajom robe i usluga u inozemstvo. i u najvecern broju zemalja. Ta ce ogranicenja ostati sve do pristupa Hrvatske Europskoj uniji.kad je to izricito ograniceno. dok nase tvrtke to mogu ciniti i preko stranih posrednika.i iskljuCiv~ preko d~m~~i~ brokera. cajena kratkorocna medubankarska placanja placanja kamata i neto dohodaka od ulaganja u inozemstvo placanja vezana za amortizaciju zajrnova. Vazno je spomenuti kljucno ogranicen]s iz zakona prema kojemu 17 Rijecje prvenstveno0 blagajnlckirn zapisima ':N~-~ i tre~orskimza~isima ~inistarstva financija. Dornaca poduzeca mogu u inozemstvu drzati devize samo uz odobrenje HNB-a. vatskoj. Kad Je njec o trgovanju vrijednosnim papirima. Ulaganje u vrijednosne papire je dopusteno i fizickirn osobama al. Devizne racune u hrvatskim bankama mogu slobodno imati domace pravne i fizicke osobe te stranci.prijenose vezane za radnicke doznake. U zemlju se rnoze slobodno unijeti najvise 15 000 kuna.I_ s!ra~~~ fondov~mak?J' pre~a svom statutu u portfelju trebaju imati 50% blagajnickih illl! trezorskih zapisa. U skladu s tim. Vee smo rekli da su najvece izmjene u deviznom sustavu ucinjene upravo u dijelu koji se odnosi na kapitalne poslove. cesije.1. novi devizni zakon dopusta slobodno kretanje kapitala i slobodu izravnih ulaganja. U tom smislu HNB propisuje i zemlje u kojima ti papiri trebaju biti izdani kao i burzu na ko]o] ce se njima trgovati. Devizni kapitalni poslovi ~su svi kapitalni poslovi sklopljeni izmedu rezidenata i nerezidenata kao i svi prijenosi imovine motivirani prijenosom kapitala. Kao i u gornjem slucaju.: . Plaeanja i prijenosi na osnovi kapitalnih poslova takoder su slobodni pod uvjetom da je posao sklopljen i prijavljen u skladu sa Zakonom 0 devizn~~ poslovanju te da su podmirene sve porezne obveze iz tog posla u RH. Osim u slucajevim~ .

f Hrvatske. stedionicama institucijama. To cini njezina sluzba dokumentarno-devizne kontrole.1. mo Drzavljani na radu u inozemstvu. 2. .izmedu Hrvatske narodne banke i ovlastenih banaka . je preimenovana u Hrvatsku narodnu banku.1te~a_Je ~naJ po. a 1997. . b) izdavanje novcanica i kovanog novca. .rduJe vrijednost kune prema drugim valutama. Pn tom~ se k~o terminski posao definira svaka kupoprodaja deviza u kojoj je rok za Ispu~Javanje obveze duzi od dva radna dana od sklapanja ~gov~ra.v?znl.g. . a za rad je odgovorna sarno Saboru. Osim navedenih.koJemu J banke kupuju strana sredstva placanja.liste su ukljucene i sve kupnje i prodaje efektivnoga stranog novca koje obavljaju ovla~tene banke. ne~o ih uvoznici trebaju za placanja prema inozemstvu. Razlikujemo kupovni. Devize se mogu kupovati i prodavati promptno I na terrnin. Kupo~n.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financljski sustavi i institucije Dqmace fizicke osobe mogu slobodno iznositi do 3000 eura. U obrnutom slu~aJu. zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavrustvima i stranci iznose devize i vrijednosnice bez ogranicsn]a.4.~govor~nl tec~Jevl. ~ato Je~ktlvan sudionik igre na deviznom trzistu i Hrvatska narodna banka k~JaJe z~duzena za cuvan]e tecaja nacionalne val ute i ocuvan]e devizne likvidnosti zeml]e prema inozemstvu. Banke 5 malim ovlastenjsm su ovla. jednako kao sto bi pala cijena bil~ ~oj~ druge robe: dru. devize postaju trazene I nJ'h~va clJena izrazena u kunama ce porasti.za.. Sve druge osobe to mogu ciniti samo u svoje ime i za svoj racun. teca] kune. Tecaj stranih sredstava placanja prema ku~i o~reduJ~ nJlhov: p~nuda I potraznja na trzlstu. Funkcije HNB-a jesu: a) ocuvanjs stabilnosti kune i odrzanje opce likvidnosti prema inozemstvu. odnosno za poslovanje u vezi 5 deviznim rezervama zemlje i za neka druga drzavna placanja. U praksi se te transakcije obavljaju: nama padati. pod nazivom Narodna bank. u~v.. I Hrvatska narodna banka svakoga radnog dana a na temelju ostvaren~g prometa i tecajeva stranih val uta na trzistu stranih sreds. d) obavljanje odredenih poslova za drzavu i obavljanje drzavnih placanja prema inozemstvu. g) devizna kontrola vanjskotrgovinskoga i drugim depozitnim 5:0 i deviznog poslovanja. Centralna banka se bavi samo onim deviznim poslovima koji su vezani za njezinu osnovnu zadacu. c) nadzor banaka i ostalih financijskih institucija. Jedn. rugi ra~n~ d dan od sklapanja ugovora. dok je prodajni tecaj onaJ po kojem one prodaju strana sredstva placan]a. Preciznije je regulirana zakonima iz 1992. Banke 5 velikim ovlastenjern imaju dopusten]s za obavljanje platnog prometa 5 inozemstvom te za uzimanje i odobravanje deviznih zajmova. stene samo za obavljanje rnjenjackih poslova u zemlji.~ rijeclrna. za potreb~ statls!l~e.. Tako utvrdeni teca] se m?ra I .izmedu ovlastenih ban aka te izmedu ovlastenih ban aka i svih drugih osoba. HNB I . skladu. prodajni i srednji tecaj.. .tav: ~Iacanja. .a ~abi se za. tada ce clJena deviza izrazena u ~u- 2. Drugim rijecirna. U svom je radu samostalna. ak~ u. hrvatski devizni zakon definira trziste stranih sredstava jednostavno kao "sve poslove kupnje i prodaje stranih sredstava placanja". Nasuprot tome. e) ocuvanje opce likvidnosti banaka. Po hrvatskim deviznim propisima teca] strane val ute prema kU~1f~rr~lIr~ ~e slobodno na tako definiranom trzistu. . Vece svote mogu se iznositi i u cekovima.. Obracun ~. u devizno tr. U ne~os~e~n~J kupoprodaji deviza izmedu ovlastenih ban aka primjenj~ju se.ce pa~atl. Banke mogu poslove kupoprodaje deviza obavljati u svoje ime i za svoj racun ali i u tude ime i za tudi racun.3.izmedu Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke .~oznlci potra~uJu vise deviza nego sto izvoznici nude.~edev.Jav~o objaviti. Ona se brine za ocuvanje stabilnosti domace val ute i domacega bankovnog sustava te za ocuvan]e likvidnosti zemlje u medunarodnim placanjirna. . Devizno triiste i tecaj stranih valuta Trziste stranih sredstava placanja nije jed no mjesto iii neka jedinstvena institucija unutar koje bi se dogadale sve kupoprodaje. 5 tim: promptni posao je svaka kupoprodaja koja se obavlja naJkasOiJe. Poloiaj i funkcija banaka i Hrvatska narodna banka Razlikujemo banke 5 velikim i banke 5 malim ovlastenjern. ~.1.i mjenja~nice .leljnog.aHNB-a ~OJIJe vn~ jedio pretposljednjega radnog dana u tjednu koji prethodi tjednu u kojemu se n obracuni obavljaju. Teca] nacionalne val ute je vazna gospodarska varijabla I nema nltl. Ona se ne mljesa u dogadanja na deviznom trzistu sve dok su ponuda i potrazn]a odnosno teca] u granicama po.lskaZlVan!e potrazivanja i obveza prema inozemstvu. Objavljuje se svakoga dana I pnmJenJuJ~ na sve transakcije 5 inozemstvom i kupoprodaje deviza u zemlji. Kad se gran ice probiju. a veci iznos sa5 potvrdom 0 kupnjiod banke iii podizanju 5 racuna. znaci da ce kuna rasti.e zemlje na svijetu koja dopusta da se on form ira potpuno slobodn~. Hrvatska sredisn]a banka je osnovana vladinom uredbom iz prosinca 1991.h i izvoznih davan]a izracunava se primjenom srednjeg te~aJ. Srednji teca] HNB-a za strana sredstva placanj. ~. . i svibnja 1995. :0. ali samo uz dokaz da se radi 0 placanjima robe iii usluga. Ona dakle ne sudjeluje u placanjirna koja obavljaju nasa vanjskotrgovinska poduzeca ali zato kontrolira njihovo devizno poslovanje. f) kontrola i nadzor nad bankama. Ako izvoznici nude na prodaju vl.

. opskrbi zrakoplova i brodova te p~odaji. Domaca strana osoba mora ta] novae predati ovlasteno] banci najkasnije u roku od pet dana. dokaze . Sto se... . .~~ko Je to jedini rnoguci nacin naplate potrazivanja te da je rnoze konsn~ utrosl~l. ako je poduzece palo u steca] iii iz drugih razloga nije rnoguce ostvariti deviznu naplatu kako je predvideno ugovorom. U posebnim slucajevirna. Reeimo ito da zakon omogucuje da se platni promet s nekom zemljom obavIja i na drugi nacin aka je s tom zemljom sklopljen platni sporazum iii neki drugi ugovor s kojim se medusobna placanja drugaCije ureduju.nog ~?ve~ te da se radi 0 prodaji s earinskih prodavaoniea (duty free). ako je izbio rat. Moguce ga Je ishoditi i u slucaju nernogucnosti normalne naplate usluga pruzenih u me:_dunarod.. . Naplata u efektivnom stranom noveu dopus~.da Je domaea osoba s ovlastenorn bankom sklopila ugovor 0 preuzlmanJu efektlvnog stra. Plotni promet 5 inozemstvom Pojmom "platni promet s inozemstvom" oznacavarno sveukupna medusobna placanja rezidenata dvaju razlicitih earinskih i valutno-monetarnih podrucja Uz Zakon a deviznom poslovanju. uz posebno odobrenje HNB-a..o domacim pr~vn~m osobama koje strancima pruzaju ugostiteljske I turisticke usluge (nocenje. te Uputa a provedbi Odluke a obavljanju platnog prometa s inozemstvom i nacinu dostavljanja podataka a platnom prometu s inozemstvom. Iznimno se rabi i prijeboj potrazivan]a. Uvjet je da dornaca osoba.mjes~cno.sla: Takvo odobrenje daje Hrvatska narodna banka. Razumljivo je kako ce se u poslovnom zivotu dornaca val uta stvarno rabiti samo u onoj mjeri u kojoj to bude prihvatljivo stranim partnerirna. inozemne banke i dornaci kontrolni organi (HNB. Naplata u netransferabilnoj valuti rnoze se provestt u odredenirn slueaJev~ma uz pribavljanje odobrenja Narodne banke. dopusten tzv. Takve naplate mogu biti samo u konvertibilnim valutama. drzavm udar iii velika nepogoda. Taj je problem ureden Odlukom a uvjetima uz koje dornace pravne osobe mogu izvrsiti prijeboj dugovanja i potrazivanja s inozernstvom. 0 uvjetima uz koje se daje odobrenje da se potrazivan]e u inozemstvu naplati u efektivnom stranom noveu (NN 107/93 i 116/93). Podsjecan:'~ kako su ne~ransfera~"ne val ute one koje je dornacirn propisima odnosno proprsrrna te zernlje zabranjeno iznositi (transferirati) iz zemlje.. NN 18 Precizirano je da nernogucnost naplate postoji ako je u zemlji kupca uveden embargo na devizna placanja. banke s velikim ovlastenjern) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak.at' o~ee odob_renJe za naplatu robei usluga u efektivnom stranom no~eu. kompenzacija. Uvjet za odobravanje takve naplate je da je nastupila . Ostali sudioniei u proeesu platnog prometa s inozemstvom jesu: FINA (bivsi ZAP).. Spomenimo da je u nekim slucajevirna rnoguca naplata.dornaca val uta. .. Uvjeti za pribavljanje odobrenja jesu: da to do maca osoba zatrazi da dokaze da je devizna naplata nemoguca zahtijeva taj oblik placanja . 115/93.'uge. Propisom je dopustena prodaja netransferabiln: valu~e drug~J ~omacoJ osobl. zakonorn I Odlukom 0 nacinu obavljanja platnog prometa . Po hrvatskim propisima sredstva placanja kojima se obavlja platni promet s inozemstvom jesu: konvertibilne devize i . . Ono Je pojedinacno I vrijedi najdulje godinu dana. ako je potrebno. vanjskotrgovinska poduzeca. Hrvatska narodna banka ce dopustiti da. t:. odnosno da to ~aht'J~v~ pr-~rod~ p~. Iznimka su i fizicke as abe kojima je dopusteno iznosenje efektivnih kuna ilili strane val ute u inozemstvo radi placan]a robe koju osobno unose u zemlju u ogranlcentm kolicinama i za vlastite potrebe. Ako su se stekli svi potrebni uvjeti. naplata u netransferabilnoj valuti i naplata u efektivnom noveu. . odnosno da priroda posla 2.h osoba. Takva seodobrenja ponajprijedaju dornacirn poduzecim~ . . prijeboj potrazivanja.nemog~enost "I Je naplata iz inozemstva bitno otezana. Devizni inspektorat i carinski organ i).skoJ prodaji. . . a precrzrrana Odlukom. HNB rnoze pravnoJ OSO~Id. Radi se ponaJpr~Je o potrafivanjima do svote od 20 000 U~D.tice nacina (instrumenata) obavljanja platnog prometa s mozemstvom nasa devizna regulativa dopusta sve instrumente medunarodnog platnog pro- • . prehrana.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) manjak Gospodarski i financijski sustavi i instltucije interve[1ira bilo da sredstvima iz deviznih pricuva (rezervi) nadoknadi ponude bilo da za pricuve otkupljuje visak ponudenih deviza.5.da je s tim suglasna i strana osoba.. To su banke koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke (tzv. lucke usluge. u efektl~n~~ stranom noveu i bez odobrenja Hrvatske narodne banke. konslgnaClJ. taka da je. Prijeboj (prebijanje) potraiivanja je nuzan u sluca]u kad inozemni partner iii njegova zemlja dodu u teskoce zbog kojih je nastupila nernogucnost na18 plate. relevantni propisi za tu materiju su Odluka a naCinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom.ena Je ~e~IZnI~. ~vJet Je .koja izvo~e !adov~ u zemljama koje propisuju da se dio placanja mora obaviti u doma~o! val~t~ odnosno u slucaju kad je to sadrzano u uvjetima natjecaja. Svi rezidenti moraju obavljati platni promet preko banaka.nom robnom i putnickom prometu. . prijevoz). usluge marina i aerodromske us. s nase strane sudjelu]e i vise domaci.usl~ga s~~anelma .1. turis~ickih . Za Republiku Hrvatsku platni promet s inozemstvom maze obavljati ) Hrvatska narodna banka.

skupinama zemalja iii sarno jednom jedinom zemljom. U tOJskupini zernalja su razvijene zernlje koje svojim suficitima trebaju pornoci brzi razvitak slabije razvijenih. bilance kapitala i od bilance rezervi. Ona je uravnotezena samo ako je vrijednost robnog izvoza jednaka vrijednosti uvoza robe. Ako je potrosila vise.. U obrnutom slucaju. . One dakle goyore 0 obvezama (dugovanjima) strancima. Bilanca placanja Gospodarski i financijski sustavi I instltucile meta koji se prirnjenjuju u svijetu dok. Kako se on rnoze izravnati? Ocito tako da se ostvari dovoljno visok suficit podbilance usluga.. Tako su bilance medusobno lakse usporedive pa Fond rnoze uspjesnije obavljati svoje zadace. Pojam "transakcija" oznacava sve vrste poslova s inozemstvom. Bitno je reel da saldo te bilance pokazuje razliku izmedu do mace potrosnje i dornace proizvodnje odnosno da pokazuje je li neka zemlja u tom razdoblju potrosila vise. Kako Je ~o ~og~ce? .stvu (~p:.2. dopusta i placanje efektivnim stranim novcem. . Pri tome nije vazno jesu Ii se placanja odnosno naplate stvarno i dogodile u razdoblju za koje se bilanca izraduje. au deficitu ako je vrijednost uvoza robe veca od izvoza. U platnoj ce bilanci biti vise vrsta transakcija ako je poslovanje s inozemstvom razvijenije i obrnuto. 8. usluga i dohodaka u tekucern razdoblju za koje se bilanca izraduje. oprema i sirovine iz uvoza. . proda strancima dio svoje imovme i/lli iskoristi svoje devizne rezerve za placanja strancima. uvoz.1. U suprotnorn.u stranih poduzeca) i/ili poveeanje svojih deviznih rezervi. zemlja koja vise proizvede nego sto potrosi. Zato su trn pot~ebnJ str?Jevl. pokloni (jednostrani transferi) Potrazu]e (+) 2. i 3. one najcesce nemaju dovoljno kvalitetne robe i usluga koje bi izvezle. zemlja u tom razdoblju potrosila vise nego sto je proizvela. U suprotnom imamo stanje neravnoteze. povecat ce izvoz i iz povecanog priljeva deviza moci vracati dugove i povecavati zivotni standard svojih gradana. upast ce u duznicku krizu i dospjeti u jos tezu situaciju. u posebnim slucajevirna i uz posebno odobrenje HNB-a. kratkorocnl kapital 4+5 6. = B) Bilanca kapitalnih transakcija Devizne rezerve Zlatne rezerve Posebna prava vucen]a Rezervna pozicija u MMF-u 6+7+8+9 C) Bilanca rezervi 10. Tako ce npr. Bilanca tekucih transakcija prikazuje sve transakcije vezane za kretanja robe. Ako zbroj vrijednosti lijeve i desne strane nije jednak.1. Ako zemlja dobro uloz: inozemne kredite. uzimanje zajmova u inozemstvu iii prodaja monetarnog zlata u inozemstvo imaju za ~osljedicu porast (stjecanja) kupovne rnoci. oznacavaju se znakom minus (-). Bilanca placanja se najcesce izraduje za razdoblje od jedne godine ali rnoze i za krace. Zbog toga bi umjesto termina "bilanca placanja" i "platna bilanca". Slicno je i s izvozom/uvozom na kredit. Nerazvijene zemlje zele ubrzati svoj razvitak. Duguje (-) 1. Kako zernlja s deficitom na tekucern racunu rzravnava svoJu bdancu? Na to pitanje je lako odgovoriti razumijemo Ii da deficit z~aci kako je. rijec je 0 suficitu. Zato nastaju deficiti koji sefinanciraju zaduzivanjern u razvijenirn zemljama i koji su normalna pojava za zemlje u razvoju. prodajom stranih vrijednosnih papira i po- . Istodobno. investicije u inozem. U shemi 1. prosinca tekuce godine uci u bilancu placanja za tu godinu iako ce naplata uslijediti u sljedecoj. . One su stjecanje potrazivanja prema strancima i zato se oznacava]u znakom plus (+). kroz investicije stranaca u naju zemlju. davanje zajmova strancima iii kupnja zlata u inozemstvu dovode do smanjivanja odnosno gubitka kupovne rnoci zemlje. manje iii upravo onoliko koliko je proizvela. 5 druge strane. Izraduju se bilance koje ukljucuju transakcije sa svim zemljama. kupnJ. Roba 2. Kazerno da je u suficitu ako je izvoz veci od uvoza. 9. Sastoji se od bilance tekucih transakcija. zemlja [e potrosila upravo onoliko koliko je i proizvela. Suprotno. lzraz "sustavan prikaz" znaci da platne bilance svih clanica Medunarodnoga monetarnog fonda (MMF) moraju biti nacinjene prema shemi (sustavu) koju je propisao Fond. ostvaruje visko~e koje rnoze plasirati kroz kredite strancirna. Dugorocni kapital 5. onda je zemlja u deficitu za iznos razlike lijeve 1+2+3 = A) Bilanca tekucih transakcija 4. prva podbilanca unutar bilance tekucih transakcija je podbilanca robne razmjene s inozemstvom. s~ zemlja zaduzl u inozemstvu.to su podbilance 1. bilo bolje rabiti termin "bilanca medunarodnih transakcija". Priljev kapitala se ostvaruje kroz zajmove koji se uzimaju u inozernstvu. Greske i propusti = A+B+C+10 =0 i desne strane bilance. bilanca se uravnotezu]e stavkom "greske i propusti". usluge 3. Ako je bilanca na tekucern racunu u ravnotezi..6.r r (VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Shema 1. Bilanca ploconio i devizne pricuve Vee je receno kako je bilanca placanja shema odnosno sustavan prikaz svih ekonomskih transakcija rezidenata s nerezidentima u nekom vremenskom razdoblju. Kako vidimo iz donje sheme. Transakcije kao sto su izvoz robe iii usluga. izvoz robe obavljen 20. Bilanca kapitala prikazuje financijske tijekove izmedu zemlje i inozemstva.~~k? da. . 7. itd.1.

U odnosu na vrljeme od pocetaka zlatno dolarskog sustava pa do 1976. dospjelih otplata kredita i sl.Devizn i inspektorat nadzire prim jenu i provedbu Deviznog zakona te poslovanje rezidenata i nerezidenata kad oni svoju gospodarsku djelatnost obavljaju na teritoriju RH . Ziatom se nije smatrao zlatni nakit. umjetnicki predmeti od zlata i lomljeno zlato .m~ rnoraju. specijalnih prava vucenja i rezervne pozicije u MMF-u. Ponuda ce biti veca od potrainje ako je devizna bilanca u suficitu i obrnuto. HNB rnoze propisati odrec1ene zastitne mjere. odlukom MMF-a iz 1976. Devizne rezerve Ipricuve) osiguravaju medunarodnu likvidnost zemlje. stvarne naplate i stvarna placanja u tekucern razdoblju.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije laganj~m depozita stranaca u nase banke. Devizna bilanca ima shemu koja je jednaka shemi bilance placan]a.M inista rstvo financi ja . Na ta] nacin devizna bilanca postaje pokazatelj likvidnosti zemlje prema inozemstvu i vazan cirnbenik za odredivanje teca]a dornace valute. Formalno pravno. upisuju iznosi kojirna se ta ravnoteia postiie. Ziato je.Devizni inspektorat nadzire poslovanje ovlastenih rnjenjaca Ministarstvo financija . itd.~~ neko] zemlji. Na devizno triiste dolaze i banke uvoznika koje za kune iele kupiti devize koje su njihovim komitentima potrebne za placanjs uvezene robe i usluga. opreme i sl. zlatni zubotehnicki lim.Devizni inspektorat i HNB nadziru devizno poslovanje banaka.7. Visina i ritam prihoda i izdataka nisu uskladeni. Vee smo rekli da se neravnoteia bilance tekucih transakcija kompenzira stavkama bilance kapitalnih transakcija suprotnog predznaka. Razlika izmedu njih je u tome sto se u deviznu bilancu knjize sarno one transakcije koje stvarno dovode do priljeva i odljeva deviza u tekucern razdoblju. Zakonom se izricito propisuje i obvezatna medusobna suradnja i razmjena informacija izmedu tih nadzornih tijela dok se svim gospodarskim subjektima propisuje obveza da inspekcijskim tijel. Takve mjere rnoze provesti HNB iii VI ada RH 19 Po prethodnom zakonu zlatom su se smatrale zlatne poluge i nepreradeno ~Ia~o u bilo kojem obliku te zlatnici.~ razlika u Ci~jenici d~ to zlato vise nema fiksnu sluibenu cijenu tako da je vrijednost zlatnih rezervi neke zemlje odredena triisnom cijenom zlata i da se ta vrijednost mijenja u skladu s promjenama cijena na svjetskim triistima. kolike su neravnoteie u njezinoj platnoj biland i koliko je stabilan teca] dornace valute. Priljev deviza iz inozemstva se vidi preko ponude deviza na deviznom triistu. da ornoguce prevladavanje tog jaza te financiranje nepredvidenih izdataka koje nije moguce pokriti redovitim tekucirn prihodima. dati na raspolaganje svu potrebnu dokurnentaciju I informacije potrebne za obavljanje nadzora i uvida u poslovanje. a cine ih: a) potraiivanja HNB-a i ovlastenih banaka na racunirna u inozemstvu. f) efektivna strana valuta. Ministarstvo financija i Carinska uprava. e) specijalna prava vucen]a (SPV) pri MMF-u. sarno oni zajmovi koji se stvarno "povuku". u tu stavku se. monetarnog zlata. obveznica stranih vlada.Carinska uprava nadziru vrstu i kolicinu gotovine u kunama i u stranim sredstvima placanja te kolicine i vrstu vrijednosnih papira koji se u RH unose iii iznose u svim oblicima promet~: Pri tome Carinska uprava za nadzor postanskih posiljaka moie ovlastiti i Hrvatsku postu d. jednako kao u poduzecu iii u obitelji.1. b) vrijednosnice u vlasnistvu HNB-a i ovlastenih banaka koje glase na stranu valutu.i. Kune su im potrebne zbog isplate placa radnicima. Prouzroce Ii medunarodna kretanja kapitala iii prijete da ce prouzrociti ozbiljne teskoce pri provedbi usvojene monetarne i devizne politike. c) monetarno zlato u vlasnistvu HNB-a. nabave sirovina. Nikad ne znamo kad ce nam rezerve zatrebati. one cuvaju likvidnost zemlje u medunarodnim placanjirna. Stvarna kompetentnost nadzornih tijela je ovakva: . Smisao rezervi je. Ukratko. vee smo rekli. lpak. uvoz robe i uslug~koji je stvarno placen u tom vremenu. d) rezervna transa pri MMF-u. podruinica i predstavnistva stranih banaka Ministarstvo financija . Opcenito se smatra da devizne rezerve ne bi smjele pasti ispod vrijednosti trornjesecnog uvoza te zemlje. To su devize koje izvoznici (putem svojih banaka) nude na prodaju za kune. 2. Velicina potrebnih rezervi neke zemlje ovisi 0 tome koliko ona trguje sa svijetom. zlato je time izjednaceno sa svom drugom robom kojom se slobodno trguje na svjetskim burzama na kojima se odreduje i njezina cijena. • . klju~na j. ako je potrainja veca od ponude.d. Zato se one moraju cuvaju u takvom obliku da su dostupne kad zaielimo. neovisno 0 tome jesu Ii. U skladu stirn u hrvatskom deviznom zakonu zlato se vise ne spominje'? ali je vanjska trgovina zlatom i dalje pod nadzorom Hrvatske narodne banke. devizna bilanca je u deficitu. zakonito ~r. Kako svaka bilanca mora na kraju biti izravnana. sluibeno demonetizirano. Obrnuto je kad je rijec 0 odljevu. Stavka greske i propusti nastaje zbog propusta u carinskoj statistici i statistici platne bilance.e~s~o pla~anJ. ~~zlog je da ga drzave nisu prestale rabiti kao rezervni rnedij. tradicija i cinjenica da zlato ima veliku spe~!ficnu vrijednost. tj. Nodzor nod deviznim poslovonjem Nadzor nad deviznim poslovanjem obavljaju Hrvatska narodna banka. Driavne rezerve se sastoje od deviza na racunirna stranih banaka. na stranu na koju je potrebno.Ministarstvo financija . na njihov zahtjev.

. cekove iii gotovinu u kunama unese iii pokusa u zemlju unijeti kuna vise od dopustenog iznosa odnosno bez odobrenja HNB-a iii . Najvise kaz~enlh o~r~dbl ~e odn~si na prekrsa]e. Zastitne mjere mogu sadrzavatl: ogranicen]a rezidentima oko raspolaganja sredstvima na racunima u inozemstvu iii deviznim racunima u zemlji uvodenje bankama obveze prodaje deviza prikupljenih poslovima mjenjackim nije cariniku prijavila stranu gotovinu.ogranicen]e obavljanja kreditnih poslova izmedu rezidenata i nerezidenata .Zastit~e mjere se mogu uvesti na rok od sest mjeseci.doznaci sredstva u inozemstvo u svrhu kupnje nekretnina a da za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti ako otvori racun u inozemstvu protivno propisima . U kaznenrm odredbama deviznog zakona precizno se navode djela koja se smat~aju ~rekr~ajima (clanci 60. prodaji odnosno pozajmljivanju strane gotovine suprotno deviznom zakonu.r· ( VANJSKOTRGOVINSKO . .) t: se propisuju i rasponi rnogucih kazni za pocinitelje.odbije deponirati visak prijavljenog iznosa. Prije nego sto se zastitns mjere pocnu primjenjivati..ogranicen]e davanja garancija. proda iii dade u zajam stranu gotovinu iii posreduje u kupnji. o njrma mora~u biti obavijestens Vlada RH i Komisija za vrijednosne papire RH. .kupi.) i ona koja se smatraju kaznenim djeli~~ (cianCi ~5. 0 zalbi odlucuje Visoki prekrsajni sud RH.. a unutar te skupine najvise se prostora daje prekrsajirna IZ skupins kapitalnih poslova. dornaca iii strana pravna osoba te njihov predstavnik... ~) Novcana kazna od 70000 do 1 000000 kuna predvidena je za pravnu iii flzlcku osobu te kazna od 35 000 do 100 000 za odgovornu osobu koja: sklopi s nerezidentom kupoprodajni stvarna trzisna cijena robe iii usluge ugovor u kojemu nije navedena - . 4) Novcana kazna od 15 000 do 200 000 kuna predvidena Je za pravnu III fizicku osobu koja: . .ogranicenjs obavljanja placanja i naplata s inozemstvom ogranicenjs prijenosa vrijednosnih papira. jamstava.azna od 2000 do 20 000 kuna i oduzimanje predmeta prekrsaja (moguce Je cak I u slucaju kad nisu vlasnistvo pocinitelja) predvideno je za fizicku osobu koja: u pu:nickom p.. a produziti se mogu samo Izn~~no I uz suglasnost Sabora. provede nalog komitenta i ornoguci mu raspolaganje stranim sredstvima placanja u zemlji i inozemstvu odnosno kunama u inozemstvu sklopi ugovor 0 obavljanju rnjenjackih poslova s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete odnosno ako sklopi ugovor koji nerna sve propisane sastojke obavlja platni promet iii vodi devizne racune suprotno propisima HNB-a ne utvrdi identitet nerezidenata kojima otvara devizni iii kunski racun odnosno identitet rezidenta kojem otvara devizni racun.OSLOVANJE ) naroda iii - Gospodarski i financijski sustavi i institucije i u sillcaju kad su one potrebne zbog provedbe sankcija Ujedinjenih drugih medunarodnih organizacija kojih je Hrvatska clanica.ne postuje uvjete i nacine obavljanja mjenjackih poslova kako propisuje HNB . .~ inozem~tvo plati neistinito potrazivanjs. cekove kOJIglase na stranu valutu iii gotovinu u kunama vecu od dopu5tenog iznosa odnosno bez odobrenja HNB-a - Prekrsajne postupke u prvom stupnju vodi Devizni inspektorat RH.~ometu iz zemlje iznese iii pokusa iznijeti stranu gotovinu. . do 74. I 76. Prekrsaji ~oji su u naso] dosadasnjoj poslovnoj praksi bili najcesci a koji se navode u deviznorn zakonu su sljedeCi: . strane gotovine i zlata u RH i iz RH ogranicenjs obavljanja transakcija vrijednosnim medu rezidenata i nerezidenara papirima i zlatom iz- 3) Novcana kazna od 5000 do 50 000 kuna i oduzimanje predmeta prekrsaja predvidena je za prekrsa] kada dom~ca iii strana f!zi~k~ ~soba. 5) Novcana kazna od 35 000 do 500 000 kuna predvidena je za banku a 2000 do 35000 za odgovornu osobu iz banke ako: suprotno deviznim propisima. opunornocenik II! odgovorna o~?ba po~ kusaju prenijeti iii iz zemlje bez prijave iznijeti gotovinu i cek~ve u vrijednosti koja je veca od iznosa utvrdenih propisima 0 sprecavanju pranJ~ novca. 2) ~o~ca~a k. . zaloga i drugih osiguran]a za racun nerezidenata. Postupci se vode po Zakonu 0 prekrsajirna i ne mogu se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana kad su ucinjeni. te sklopi ugovor 0 uzimanju kredita u inozemstvu za tudi racun a za te poslove nema odobrenja.placan]a i naplate u poslovanju s rezidentima obavlja na nacin supr?ta~ zakonu te ako u propisanom roku ne polozi u banku stranu gotovmu I cekove . kao i za osobu koja izda banci nalog za placanje na podlozi simuliranog ugovora iii lazne fakture.

Vise je razlog~ zbog. 76.posreduje.k?nito posr. znanstvenog i kulturnoga itd. kO_Jlh carrne uvode iako se najcesce primjenjuju zato sto drzava se can nama zel I: razmjene ~~stltltl. Nas je carinski sustav odreden cijelim nizom nacionalnih zakonskih i podzakonskih akata ali i odredbama relevantnih medunarodnih sporazuma i konvencija koje je ratificirala Republika Hrvatska.avati opseg i tijekove vanjskotrgovinske ureduje sva prava i obveze osoba koje su sudionici razmjene. te on a 5 uvjet i za primitak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. 0 0 . Postojeci je Carinski zakon u primjeni od pccetka sijecnja 2000.tuza. prodaji iii pozajmljivanju tovine.sklapa~jem ugovora.pornoci uravnotezenju bilance placanja te zbog potreba drzavnog proracuna. C. '" strane go5 . 5 . Kazneno djelo (CI. gotovine u zajam davanjem iii uzimanjem strane . bez ugovora bankom. sustav ad valorem. POSLOVANJE ) ses: godina od dana kad je radnJ'aprekrsa' Ja zakonu cim osoba koja se: Gospodarski i financijski sustavi i institucije Aps~lutna zastara nastupa po proteku Kazneno djelo (cl. Zakon i podzakonski akti se primjenjuju na cjelokupnom carinskom podrucju RH.) po novom deviznom - nedo~usteno ~avi kupnjom. Najvaznije nacela postojecega carinskog zakona su sljedeca: vanjskotrgovinske .sva su carinska pitanja regulirana carinskim zakonom i iz njega izvedenim propisima su rnogucnosti za ubrzavanje i pojednostavnjenje carinskih postupaka uz istodobno smanjenje rizika naplate carine i poreza na dodanu vrijednost .lno~:mstvom.CVANJSKOTRGOVINSKO dovrsena.Konvencija .Sporazum .Konvencija . p'renosenju odnosno_prelasku robe preko carinske erte.\duje u kupnji. Carinski zakon slobodnoj trgovini 5 drugim zemljama i/ili unijama TIR karnetu (NN medunarodni ugovori 1/92) 0 privremenom uvozu -Istambulska konvencija 0 primjeni cl. u kupnji prodaji iii pozajmljivanju 050 ba koja se nedopustenn bavi rnjenjackirn poslovima strane gotovine . Za potrebe ovog ra?a ~~nne je najbolje . U :~vre~enim ca. prodaju iii pozajmljivanje strane gotovmo .Incoterms Sporazum karaktera. dornacu proizvodnju odnosno poticati opel gospodarski razvitak '" razvitak pojedinih proizvodnji .rinski~ susta~ima carina se obracunava i naplacu]« po osn?vlcl koju odreduje carinska vrijednost robe. • Su~re~eni j: hr~atski c~rinski sustav koncipiran st? vecu Ilbera"zacljU trgo~me i razvitak svih ostalih .stvorene pregledom poslovne dokumentacije I . kao i uvjet za pocetak pregovora 0 ukljucenju Republike Hrvatske u Europsku uniju.carinski postupci su bitno liberalizirani a teiiste djelovanja carinske sluzbe se postupno prenosi na naknadnu provjeru robe nadzorom i . kao i problematiku zastite hrvatskoga gospodarstva.) cini i odgovorna osoba koja: . VII GATI-a 2000 0 uvozu predmeta prosvjetnoga.definirati kao posebnu vrstu poreza koji drzava naplacu]e pn prijelazu. ovlasti carinske uprave RH u vezi 5 robom u putnickorn i robnom prometu izmedu podruc]a Hrvatske i susjednih carinskih podrucia.Sporazumi 2.pro. organiziranjem posla iii na neki drugi naCin ostva~uje za pravnu osobu kupnju.anns~a stopa (oostotak carine) koja se obracunava na pojedine vrste robe prop~sanaje Zakonom 0 carinskoj tarif i rnoze se procitatl u carinskoj tarifi koja je dio spomenutog zakona.2. ima i niz podzakonskih akata od kojih spominjemo Uredbu za 0 formularima za provedbu carinskog zakona (NN 147/99). a njegovo tako da potice i promice oblika poslovne suradnje Svjetske trgovinske orgaje definiranje bilo vaian .pravnoj osobi organizira rnjenjacks poslove bez ugovora bankom. I za prv~ za d~ugu skupinu navedenih djela propisana je kazna do pet godina zatvora '" novcana kazna od sto pedeset dnevnih dohodaka. Uskla~en Je 5 propisima i pravilima nJzaclje te sa standardlma Europske unije. Hrvatski carinski sustav Carine s. Najvazniji nacionalni zakonski propisi koji reguliraju carinski sustav RH jesu: Carinski Zakon 0 Zakon 0 Zakon 0 Zakon 0 zakon (NN 78/99) carinskoj tarif (NN 49/96) carinskoj sluzbi (NN 53/91 i 106/93) slobodnim zonama (NN 44/96) opcern upravnom postupku (NN 53/91). ! Osim zakona.ed:fini~aju .5 razlicitih gledista i na razlicite nacine. Takvi su na primjer: provedbu carinskog zakona (NN 144/99) i Pravilnik . 75. To je tzv.us~!~r. Rekli smo da je hrvatski carinski sustav determiniran i medunarodnim sporazumima i konvencijama kojirna je Hrvatska pristupila iii ih je potpisala. prodajorn.

d) postupak unutarnje proizvodnje. Pri tome je domaca roba ona koja je u cijelosti dobivena iii proizvedena u carinskom podrucju RH te ne sadrzi robu uvezenu iz strane zemlje. Carinski dug je tocno utvrdena (izracunata) svota novca uvozne iii izvozne carine'" koju je odredena osoba duzna platiti za odredenu robu. Carinska uprava je organizacijska jedinica u sastavu Ministarstva financija. hrvatska Vlada uvela izvoznu carinu na izvoz psenice ClJI e. primjenjuje i u epl!<ontinentalnom pojasu RH iako je on definiran posebnim zakonom iz oblasti pomorstva. Carinski dopusteno postupanje iii uporaba robe oznacava jedinih pet mogucih nacina uporabe carinske robe.2.1. Carinsku provjeru cine radn]e poput pregleda i pretrage robe. teritorijalno more s podmorjem. u pr~ksis~ izvozne carine rijetkost jer zemlje nas~oJ: ovecan s~oJIZVOZ stogarabe razlicite mstrumentekojirna je krajn]! cilj da p I svoje izvozne proizvode ucine jeftinijim i tako poveCajuizvoz. osoba i njihove prtljage. 20 ~as. dakle. koja se rabi u svim carinskirn postupcima. koji trebaju pridonositi ukupnom gospodarskom razvitku zemlje.. U praksi se to dogada samo iznimno.. Carinska deklaracija je radnja iii isprava kojom se na propisan nacin u propisanom obliku zahtijeva stavljan]e robe u neki od carinskih postupaka. To su: a) stavljanje robe u neki od carinskih postupaka. kom. Postupci od c) do f) se nazivaju postupci s gospodarskim ucinkorn. sukladno medunarodnim konvencijama i pravilima. g) postupak vanjske proizvodnje i h) izvozni postupak. . Pustan]e robe je radnja kojom carinarnica odobrava raspolaganje robom u skladu s uvjetima odobrenog postupka. a koja se placa]u pri izvozu robe.( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije umjesto velikog broja carinskih formulara. Korisnik carinskog postupka je osoba za ciji je racun podnesena carinska deklaraci]a iii osoba na koju se prenose prava i obveze navedene osobe u vezi s odobrenim carinskim postupkom. c) postupak carinskog skladisten]a.u slu~~i~v'makad se zeli otezati iii sprijeciti izvoz pojedinih poljoprivrednih pra'z~oda ~IJIje urad drasticno smanjen zbog elementarnih iii slicnih nepogoda. U carinsko su podruc]e ukljucene i rijeke. b) unos robe u slobodnu zonu iii slobodno skladiste. Omedeno je carinskom crtom koja je identicna granicno] crti RH. Uvozna carina obuhvaca carinu i druga davanja ciji je ucinak jednak ucinku carine. . Strana roba je ona koja se ne rnoze odrediti kao dornaca.d. a koja se naplacuje pri uvozu robe. b) provozni postupak. roba koja je dobivena iii proizvedena u carinskom podrucju RH bez obzira na to je Ii dobivena iii proizvedena iz robe navedene u tockarna a) i b). Provjerava se i postojanje. T r~ c: t . Duinik je osoba koja. .izakon. razumije se u carinskom smislu. :~~? F. . je kraJe~ 2003. uvedena je jedinstvena carinska deklaracija. Deklarant je osoba koja podnosi carinsku deklaraciju u svo]e ime iii osoba u cije se ime podnosi deklaracija. Dornaca roba gubi status dornace onda kad stvarno napusti podrucje RH iii u posebnim slucajevirna koji su opisani u Carinskom zakonu. podzemlje i zracni prostor. f) postupak privremenog uvozalizvoza. 2.dese_t~ovala: J Naravno.uradsu.~~"'"~r~' l"'YZEB I D G l~ U r\. Izvoznu carinu cine carina i druga davanja koja imaju ucinak carine. vjerodostojnost i istinitost poslovnih knjiga i drugih isprava u poslovanju. Carinski postupci jesu: a) pustan]e robe u slobodan promet.l r t·. tzv. odrediti carinski status neke robe znaci odrediti je Ii rijec 0 dornaco] iii stranoj robi. skraceno JCD. Podnosenje robe oznacava prijavljivanje carinarnici na propisan nacin da se roba nalazi u jednoj od ustrojstvenih jedinica carinarnice iii na drugomu mjestu koje je carinarnica odredila i odobrila. mora platiti carinski dug. e) postupak preradbe pod carinskim nadzorom. dopusta I pnrnjenu vl~vozne carine. Njezine su ustrojstvene jedinice Sredisnji ured i carinarnice koje mogu obavljati radnje predvidene carinskim propisima. . Carinski nadzor cine sve mjere i postupci koje poduzima Carinska uprava kako bi osigurala provedbu carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora.C~rinsk. U tom se smislu mogu obavljati i odredeni istrazni postupci. Najcesce se uvo. jezera. d) unistenje robe i f) ustupanje robe u korist drzave. postupci s gospodarskim ucin. u skladu s propisima. to je roba uvezena iz drugih zemalja koja je bila pustena u slobodni promet. Carinski status. god. takva je tiskanica u uporabi i u zemljama EU uvedeni su novi carinski postupci. Jill . Kljucni pojmovi i instituti carinskog sustava Za razumijevanje materije carina i carinskog sustava potrebno je razumijevanje osnovnih pojmova koji su definirani u Carinskom zakonu. prijevoznih sredstava. Carinsko podrucje oznacava cjelokupni teritorij Republike Hrvatske na koji se primjenjuju carinski i drugi propisi.a. odnosno u skladu s carinskim propisima. Carinski se zakon. c) ponovni izvoz robe iz carinskog podruc]a RH.

Oopcem upravnom postupku.zarnteres.. Izravno se zastupanje definira kao slucaj kad opunomocenik djeluje u ime i za racun druge osobe. a neizravno kad opunornocenik djeluje u svoje ime a za racun druge osobe. unisti iii dok se ne ustupi drzavi~.troskovi osiguranja do hrvatske gran ice . Na uvoz te robe se primjenjuju vazeci propisi 0 uvozu. Robom s povlastenirn podrijetlom smatra se reba koja potjece iz zemalja s kojima je sklopljen ugovor 0 slobodnoj trgovini. . Opcenito. Nasa definicija carinske vrijednosti robe je uskladena s cl. dati obvezujuce rnisljenje 0 rasporedivanju robe u carinsku tarifu te UV~ZI Rasporedivanje robe i carinska tarifa.troskovi prijevoza do hrvatske luke odnosno do granice . Deklaracija se po~nosi u pisa~om obliku. Na robu koja se unosi ill. . ora ocitovati 0 tome nastupa li za zastupanu osobu izravno iii neizravno te. Vlada je takoder ovlastena propisati.troskovi prava industrijskog vlasnistva. .cannu na izvoz odredenih proizvoda.lrane osobe. dok se ponovno ne izveze. obvezna je na podnosenje te robe odredenoj carinarnici.pro~ISI. Podrijetlo robe je vrlo vazno za odredivanje carinske vrijednosti i obracun carinskih pristojbi.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski I financijskl sustavi i Institucije Korisnik odobrenja je ona] kame je U skladu 5 odgovarajuCim carinskim propisima dano odgovarajuce odobrenje. mora 0 tome priloziti vjerodostojnu ispravu.s tim ugovorom.uobicajeno provizije i naknade zastupnicima i posrednicima . taiba na rjesenje carinarnice ne odgada izvrsenje odluke iz rjesenja. ~a osoba. Osoba koja je neku robu unijela u carinsko podruqe RH mora Jedo od~~dlsta prevesti putem i nacinom koji je odredila ulazna carinarnica. Carinskom nadzoru podlijeze sva roba koja je unesena u carinsko pod!'uqe Republike Hrvatske. uVJ:te . Vlada propisuje maksimalnu vrijednost I vrstu robe na ko]u se ta odredba primjenjuje. na ." Iznimka je roba podrijetlom IZ zernal]a s kOJlma)e ~otpisan ugovor 0 slobodnoj trgovini. Pri tome se ona moze podnijeti u redovitom iii pojednostavnjenom postupku. ako nisu ukljuceni u cijenu trzisna cijena robe i usluga lsporucenlh besplatno iii uz snizenu cijenu. Pisana deklaracija se?odnos~. Na takvu se robu obracunava carina u visini koja je odredena tim ugovorom. . Carinsko zastupanje (posredovanje) dopusteno je Carinskim zakonom tako da . Carinska je uprava duzna. i to od trenutka njezina ulaska iii unosenja ~ cannsk~ podruc]e pa sve do utvrdivanja njezina carinskog stat~sa. 'V 2.u carinsko podruc]e Republike Hrvatske placa se carina ?rema S. odnosno dok se ne smjesti u slobodnu zonu iii cannsko skladiste. "_ . potrebno je podnijeti carinsku deklaraciju. elektronickom razmjenom iii usmeno. .tOPI~~Ja ~e dredena carinskom tarifom.:e jedin:tvena carinska st~pa u iznosu od 10%. On se carinarnici . Uz to.e prtrnaju u postanskirn poSiljkama primjenjuje .2. cannsku deklaraciju u svojstvu opunomocenika maze podnijeti samo osoba koja ispunjava zakonske uvjete za obavljanje poslova otpremnistva. ona ostaje pod carinskim nadzorom sve dok se nJ:zrn status ~~ prormjeru V' odredenom svrhom.troskovi ambalaze i pakiranja . Carinska vrijednost rabljene robe obracunava se tako da se od carinske vrijednosti nove robe oduzme postotak istrosenosti robe koja se uvozi. pnst~Jb.a carine i dr~gi uvoznrh.troskovi utovara i istovara . u koju ulazi: . .aplacuje c~rina u ~kladu.z~ djelomicno iii potpuno oslobadanje od placa~j.cijena koja je place~a iii koju treba platiti na uvezenu robu .2. Carinski postupci Da bi se roba stavila u bilo koji od naprijed navedenih carinskih postupaka. rnisljen]e 0 podrijetlu robe. carinska je vrijednost robe odredena kao osnovica za obracun carine. Carinska vrijednost je ona cijena na koju se naplacuje propisana carina. sto je bio i jedan od uvjeta za primitak u WTO. VII GATT-a. trosarlne) za tocno odredenu robu ill za robu koja se UVOZI s tocno obvezujuce Zakonodavac navodi i troskove koji se ne ukljucuju u carinsku vrijednost ali pod uvjetom da su iskazani odvojeno od stvarno placene cijene iii one cijene koju treba platiti.stranku u carinskom postupku rnoze zastupati i opunomocenik.. (PDV-a. ugradnje i odrzavanja opreme odmah nakon uvoza . opunornocenik mora imati sjediste odnosno prebivaliste u RH.. .n~ formularu jedinstvene carinske deklaracije (JCD). ~~stupanje rnoze biti izravno i neizravno. za koju s: n.troskovi prijevoza robe od hrvatske gran ice do mjerodavne carinarnice .vrijednost nosaca podataka iii kompjutorskih programa za uporabu uvezene opreme.troskovi montazs.troskovi kamata na kredite iii druge financijske obveze uvoznika . ~II ~~a osoba koja je preuzela odgovornost za prijevoz robe unutar cannskog tentonja. na osno~1 pls~nog zahtJeva. . .Ako se radi 0 str~no~ robi. Takvi su: .. . Zakon dopusta rnogucnost da Vlada RH Iznlmn~ uvede I~vo~nu . .. 21 0 carinskoj tarifi se vise govori u nastavku. Sukladno tome. Propisi koji se primjenjuju na postupke carinske uprave jesu . Carinski zakon razlikuje robu s povlasrenlm i robu s nepovlastenim podrijetlom. a carina se obracunava po stoparna iz carinske tarife. m zahtjev carinarnice. Roba s nepovlastenirn podrijetlom je ona podrijetlom iz svih drugih zemalja. Za robu koju putnici unose u zemlju te za robu kOJ~fizicke osob. . .

provoz unutar zemlje . U daljnjem tijeku postupka carinska sluzba prihvaca deklaraciju.Kak~ smo rekli. faktura).pregledava isprave i robu te. U taj postupak se rnoze staviti samo roba koja udovoljava odredbama Carinskog zakona i odredbama drugih zakona u pogledu zastita zdravlja Ijudi. odredisno] carinarnici koja vracanjern jednog primjerka jedinstvene carinske deklaracije obavjestava otpremnu carinarnicu 0 prispijecu robe. Postupak provoza zavrsava se podnosenjern robe i propisanih isprava (carinske deklaracije. zivotinja. Kako postoji vise 22 Iarnstvo dakako nije potrebno u slucaju kad se roba prevozi morem.postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom salje do maca izvozno ocarinjena roba od otpremne carinarnice (carinarnice u kojoj je roba izvozno ocarinjena) do carinarnice istupa iz zemlje (odredisne carinarnice) . osim ovjerenim JCD-om. prijevozne isprave. Pojednostavnjeni postupak je novost u nasern carinskom sustavu a odvija se u dva osnovna oblika. mjerama zastite iavnog morala i nacionalnih povijesnih.to. zrakom.). razlikujemo i vise vrsta provoza: . i neka druga osoba (npr.P~ovozni. Postoji i rnogucnost dobivanja prava pojednostavnjenog provoznog postupka koji korisnicima pruza odredene pogodnosti. na zahtjev deklaranta se dopusta carinjenje posiljke i pO_je?inst:'enoj carinskoj stopi. . itd. koja nije namijenjena stavljanju u promet iii uporabi u RH. intelektualnog vlasnistva. a donosi i pozitivne financijske i druge ucinke. cjevovodima iii zeljeznicom. itd. prijevoznik.sk/adu 5 ~bvezama preuzetim potpisom Sporazuma 0 trgovinskim ~spektlma pra. Postupkom pustan]a robe u slobodan promet strana (uvozna) roba stjece status dornace robe i nad njom se prekida carinski nadzor. od carinarnice na kojoj stupa u zemlju (otpremna carinarnica) do carinarnice na ko]oj. pecati i starnbilj]. umjetnickih iii arheoloskih vrijednosti. carinskim ispravama drugih driava.uprave (otpremne i odredisne carinarnice) unutar hrvatskoga cannskog podrucja. biljaka. U praksi nase vanjske trgovine takva jamstva najcesce daju otpremnici ito. opisi robe ovjereru od carinamice i 51. gotovo redovito.postupakse definira kao prijevoz robe od jedne do druge ustrojstvene Jed~n. u vise tarifnih na obracunatu naplata carine rasporeduje u situacija u kojima se roba tijekom prijevoza nalazi pod carinskim nadzorom. uz odobrenje carinarnice.provoz za uvoz . iii . Drugi oblik pojednostavnjenog postupka podrazumijeva da je carinarnica prethodno odobrila pregled robe u prostorijama uvoznika. Pri tome je najcesca mjera nadzor~ stav~janje c~rinskih obiljezja (kao sto su plombe. postupak provoza obuhvaca svako kretanje robe pod carrnskrm nadzorom izmedu dviju ustrojstvenih jedinica.knjigovodstveni zapis 0 predmetnoj robi.postupak pustan]a u slobodan promet iii neki od postupaka 5 gospodarskim ucinkorn . u obliku bankovne garancije.provoz za izvoz . fakture. konvencija i karnet ATA) odnosno medunarodna pravila 0 odvijanju postanskog prometa. U slucaju da se posiljka sastoji od vise vrsta robe svrstane brojeva. istupa iz zemlje (odredisna carinarnica) .me se moraju postovati i postupci odredeni medunarodnim konvencijama koje Je Hrvatska ratificirala (sporazum TIR.) na robu i/ili na prijevozno sredstvo .postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom sal]e ocarinjena iii neocarinjena roba od otpremne do odredisne carinarnice unutar RH 5 tim da niti jedna od njih nije na granici. certifikata.po~e?an carinski postupak za robu za koju postoji osnovana sumnja da se njezrrum uvozom u Hrvatsku povredu]u neci]a prava industrijskog vlasnistva.ce Carrnsk:. ako je sve u redu i ako je osigurana naplata propisanih pristojbi. rnoguce i komercijalnom ispravom koju je ovjerila odredisna carinarnica te. . .postupak u kojemu se neocarinjena strana roba salje pod carinskim nadzorom od carinarnice u kojoj je stupila u zemlju (otpremna carinarnica) do carinarnice u kojoj zapocin]e drugi dopusteni carinski postupak . Pn. primatelj itd. U tom se slucaju roba 5 granicnog prijelaza u~ucuje izravno u skladists korisnika cirne se stedi na vremenu i na troskovirna prijevoza. rijekom. U tom se sluca]u cijela posiljka tarifni broj one robe za koju je carinska stopa najvisa. .neka trgovacka isprava (npr. a cije bi carinjenje bilo nerazmjerno skupo u odnosu carinu. . Roba koja se nalazi u postupku provoza je iii strana iii d~maca. uz odredene uvjete." Takvo jamstvo rnoze dati. otpremnik.(tradicionalni) provoz . Dokazivanje pravilno zavrsenoga provoznog postupka je. hrvatska Vlada propisuje I .). iii . Carinski zakon odreduje da je glavni obveznik duzan poloziti jamstvo za carinski dug koji bi mogao nastati za robu koja se u postupku provoza prevozi cestovnim motornim vozilima. potvrduje deklaraciju i pusta robu deklarantu. Tijekom postupka provoza ona se nalazi pod carinskim nadzorom. U prvom se siucaju carinarnici podnosi: nepotpuna deklaracija (deklaracija koja ne sadrzi sve propisane podatke) odnosno deklaracija uz koju nisu prilozeno sve propisane isprave. Pogodnosti skracenoga provoznog postupka jesu: brzo rjesavanje formalnosti na granicnorn prijelazu u pogledu podnosenja provozne deklaracije U .postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom salje strana neocarinjena roba.va ~ntelektualnog vlasnistva (TRIPS). nakon tranzita.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije U redovitom postupku podnosi se ispravno popunjena JCD uz koju Se prilazu i sve druge propisane isprave.

oze drzati svaka osoba.obrade. sustavu se odgode radi u slucaju kad je postupku unutarnje proizvodnje podvrgnuta strana roba namijenjena ponovnom izvozu. U javnom skladistu robu m.u. Odo?re~je za pojedini od ovih carinskih postupaka rnoze se dobiti uz zadovolJe~Je dva osnovna uvjeta. PDV nl~ dr. Taj postupak ornogucuje dodatno zaposljavanje dornacih proizvodnih kapaciteta i devizne ustede . Carinarnica rnoze odobriti da se kao izvozni proizvod iskoristi dornaca roba iste vrste. U tom se slucaju bez placan]a carine rnoze uvesti strana roba iz istoga tarifnog stava. na tu se robu naplacu]e carina uvecana za zatezne kamate. tJ'. obnavljanja i osposobljavanja te . Stog~ s~o se odgada naplata carine iii se ona vraca. postavljanja i sastavljanja . To je tzv. koji je pod nadzorom :annarmc: I kOJIje cannarruca odobrila za skladistenje uvezene robe iii robe za IZV~Z.tr~sko~a .Na uvezenu rob~ s~jestenu u carinsko skladiste ne placa se carina. Postupak unutarnje proizvodnje je carinski postupak s gospodarskim ucinkom unutar kojeg se dopustaju radnje: .~ima s gospodarskim ucinkorn nazivaju se oni carinski postupci u ok~lru kOJI~ postoji rnogucnost odgode placan]a carine iii povrata prethod~o p. Prerada se obavlja pod carinskim nadzorom. T~ dakle spadaju carinski postupci cija bi primjena trebala rmati pose~no povoljan odnosno poticajan ucinak na nacionalno gospodarstvo.izravno umanjenje troskova vezanih za carinske formalnosti . . Carinarnica ce to odobriti dokaze Ii se da je to gospodarski opravdano i da je rnoguce osigurati potrebnu carinsku kontrolu i nadzor.uge uvozne ~nst?Jbe sve do njezine prodaje i pustan]a u promet. pusta u slobodan promet.privremeni uvoz.on~~ogprijevoza i troskova uskladistenja povecanje iskoristivosti prijevoznickih kapaciteta .oJ'o~govora propisanim uvjetima.za pra~ilnu .c_a prot~cnost robe drugih uvoznika kroz carinsku ispostavu sruzenjs ctjene otprernnicks usluge . u P~?stor k.ubrzanje prometa i t'govine robom. U carinskom se skladistu rnoze obavljati i preradba strane robe.izravno upucivanje robe 5 granicnog prijelaza u vlastite prostore rnogucnost samostalnog uklanjanja carinskih obiljez]a naknadno podnosenj~ deklaracije za zahtijevni postupak za sve posiljke u odredenorn razdobl. prerade.lacene canne. Efekti koji se time postizu jesu: .postupak unutarnje proizvodnje postupak preradbe pod carinskim nadzorom i . Tu spadaju: . sustav odgode i sustav povrata carine.' i. i to u trenutku kad je cijena najpovoljnija . a drugi Jeda carrnarruca rrna rnogucnosr provedbe svih potrebnih mjera nadzora nad tijekom odobrenog postupka.pro~edbu odobrenog postupka s gospodarskim ucmkom. . pa se u tom slucaju na tu robu ne placa carina niti podlijeze drugim mjerama gospodarske politike. vodeci pri tome racuna 0 realno potrebnom vremenu za proizvodnju i otpremu. . dok je privatno skladiste namijenjeno skladistenju vlasnte robe.postupak carinskog skladistenja . . Sustav povrata podrazumijeva da se za robu pustenu u slobodan promet (dakle za prethodno uvezenu robu za koju su placene uvozne pristojbe) i nakon toga ugradenu u izvezeni proizvod. provedba tih postupaka moguca je samo uz prethodno odobrenje carinarnice. Carinarnica odredu]e i roku kojem uvozni proizvodtrebabiti vracen u inozemstvo.popravaka.upotreba strane robe u proizvodnji na nacin da se ona trosi ali ne ugraduje niti postaje dio novog proizvoda. Ta je poslovna kombinacija poznata kao ramplasman.odgoda placanja uvoznih pristojbi sve do trenutka prodaje robe stvarnom kupcu i . Kako ni drzan]e robe. U slucaju da se ona ne izveze nego se. u cannsklm skladistirna nije vremenski ograniceno uvoznicima J'e tako omogucen: ' a -da je sjedrste trazitelja u RH . Odobrenje za postupak prerade pod carinskim nadzorom izdaje se uz uvjete: tel]a - manji broj carinskih dokumenta . C VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije .~kladiStenja podrazumijeva srnjestaj robe u carinsko skladiste.znatne ustede u cuvanju robe koristenjern vlastitog skladista.a. a gotov se proizvod carini prema stopi iz carinske tarife koja se odnosi na preradeni proizvod. . Prvi je uvjet da odredena osoba rnoze dati sva p~~rebna Jamstv. Postupak prerade pod carinskim nadzorom je postupak s gospodarskim ucinkorn pri kojem se naplata carine i drugih pristojbi odgada sve dok se postupak prerade ne zavrsi.br~a i efikasnija suradnja izrnedu carinskih organa i ovlastamh prima- uvoz vecih kollcina robe. P~~tup~k carinskog .da se uvozna roba rnoze prepoznati u preradenorn proizvodu . vraca prethodno placena carina. Postupak unutarnje proizvodnje takoder podlijeze odobrenju carinarnice. Cari~skim ~ostup.ve.kami. Taj je postupak gospodarski poticajan i time sto se carina ne naplacu]e odnosno sto se ona vraca ako je prethodno vee placena.~ " :-.snize~je. po odobrenju carinarnice. C~n~sko skladiste rnoze biti javno iii privatno.

roba mora ponovno izvesti je maksimalno 24 mjeseca.da se preradenoj robi ne rnoze vratiti izg/ed. U odobrenju se odreduje identifikacijski broj carinskog skladista koji se sastoji od sifre nadzorne carinske ispostave. pod uvjetom da su iskazani odvojeno . ne napl~cu~e . Iz tog razloga nema ni os nove za naplatu carine i poreza. ~ postupku vanjske proizvodnje mogu . Stoga se na nju. djelomice '" u potpunosn. u svom vlasnistvu iii u vlasnistvu druge osobe. namijenjenu. slova za oznaku tipa skladista i rednog broja predmeta od cetiri mjesta.a.u mozernstvo vraca u nepromijenjenom stanju.s. prijevozna sredstva i ljudi koji u njih ulaze iii iz njih izlaze. roba.. Izdaje se na neodredeno vrijeme ali se rnoze ukinuti ako skladiste ne zapocne s radom u roku sest mjeseci nakon izdavanja odobrenja. pasivne poslove obrade I dora de. specijalizirana skladista strane robe). za svaki konkretni slucaj rok odreduje carinarnica.trebne proizvodne postupke u zemlji ne~a ?dgo~araJuclh proizvodnih kapaciteta. Carinski zakon odreduje carinsko-pravni status robe i nacine postupanja s robo~ u slobodnim z~~am~ i s. uz odobrenje carinarnice. ~ . roba namijenjena reeksportu ne namjerava se pustiti u slobodan promet na dornacern trzistu nego se izvozi neposredno nakon skladistenja. Odobrenjem se takoder odreduje nadzorna carinska ispostava. Iste n:je:e pnmjenjUju se I na dornacu robu koja je namijenjena izvozu i koja se sn:jve~tau ~!obodnu zonu. brava samo ~ s!. Odobrenje se moze dati samo ako se radi 0 domacl b ko i rrn ?SO arna. Ta institucija omogucava dornacirn gospodarskim subjektima da bez carinskih i poreznih opterecenja skladiste robu. Proizvodi . Drzan]e carinskog skladista rnoze se odobriti samo pravnoj osobi sa sjedistem u Republici Hrvatskoj. Siobodne zone i siobodna sklodistc OSnivanj:. Strana roba srnjestena u slobodnoj zoni iii u slobodnom skladistu rnoze se: pravila podrijetlu uvozn e . u tom trenutku. Dotadasn]a konsignacijska skladista nastavila su poslovati kao carinska skladista ako je posjednik skladista u roku sest mjeseci od pocetka primjene zakona predao zahtjev te dobio odobrenje za osnivanje i poslovanje carinskog skladista. '" I pnje rrna a da se postupcima prerade ne izigravaju robe' vo je .3. tzv. zeljeznicko-carinsko skladiste.emeno uv~zenva. Carinski zakon odreduje da slobodne zone I slobodna skladista djeluju po istim nacelirna. Roba se mora izvesti u stanju u kojemu je ocarrnjena.nalazi njihovo podrucje. Tim zakonom prestala su postojati konsignacijska skladista kao i ostale vrste skladista pod carinskom nadzorom (carinska srnjestista. Drugi je cilj carinskog skladistenja srnjestaj robe radi reeksporta. kao i roba u postupku unutarnje proizvodnje. Krajnji rok unutar kojega se pnvr.kladistima. I to putem I u roku koji odredi carinarnica. dakle da nije uvezena. c~r!nsku ~ek.2.se. nepoznatom kupcu. Srnjestaj robe u slobodnim zonama i u slobodnim skladlstlma ruje vremenski ogranicen. Za s~~anurobu srnjestenu u slobodnoj zoni iii u slobodnom skladistu smatra se d~ ntje u hrvatskom carinskom podrucju.l~raciju. Taj je postupak zamijenio dosadasnji mstitut ~nvremenog izvoza na oplemenjivanje i popravak. upravl!anje i obavljanje gospodarskih djelatnosti u slobodnim zonama I slobodnirn skladistirna je uredeno Zakonom 0 slobodnim zonama (NN 44/~6). Pod carinskim ~ad~or~~ se. - - Postupak vanj~k~ p~oizvodnje je prilicno restriktivan postupak koji se odo. 0 I~voznom ~arJ~skom postupku u zakonu je malo odredbi. kao i ako prestane gospodarska opravdanost za njegovo vodenje. koje se primjenjuju kad se roba .ucaje~lma k~d za po. Pri pustanju robe u slobodan promet carinska se osnovica utvrduje na osnovi stvarno placene cijene iii cijene koju bi se za tu robu trebalo platiti. . oslobodtn placanja carine. koji se nalazi pod carinskim nadzororn i u koji se roba srnjesta pod tocno odredenirn uvjetima. Propisuje se da Iz~oznlk 'po~no.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) sastav i stanje kak 0 Gospodarski i financljski susfavi i insfifuclje . U osnovicu se ne uracunavaju troskovi skladistenja i odrzavanja robe u zoni.da se tim postupcima potice razvitak dornace preradivacks industn: ne steti dornacim proizvodacirna iste iii slicne robe. pustiti u slobodan promet uz iste uvjete i isti postupak kao da dolazi iz inozemstva cuvati i pripremati za prodaju odnosno mogu se poboljsavati njezina trgovacka i uporabna svojstva staviti u postupak unutarnje proizvodnje staviti u postupak preradbe pod carinskim nadzorom privremeno uvesti uz odobrenje carinarnice ustupiti u korist drzave unistiti.carin~ niti se na nju primjenjuju mjere trgovinske politike.dobiveni . ito carinarnici mjerodavnoj za podrucje gdje mu je sjedls~~ '" pr~blva"ste odnosno onoj mjerodavnoj za mjesto odakle :e rob~ ~tpre~a '" gd]e j~ zapakira~. U carinsko skladiste se srnjesta i roba ciji izvoz nije rnoguce obavlti u odobrenom roku. Carinska skladista su Carinskim zakonom definirana kao prostor sto ga je odobrila carinarnica. Naime. Je a P?stupak privremenog uvoza se primjenjuje samo za sluca] uvoza robe kola se. Vazno je napomenuti kako se postojece mjere trgovinske politike. 2. Odob. ulazi i izlazi. a 0 je rnogucs utvrditi da je dobiveni proizvod nastao od privremeno Izveze~e rob~ te ako vanjskorn proizvodnjom nisu ugrozeni osnovni interesi hrvatskih ~rolzv?da~~.renje za postupak va~jske pro~zvodnje daje carinarnica na zahtjev zamtereSJrane osobe.

uslugu i 51. patente. 111. formulare i dokumente koji prate robu. To znaci da carinsku deklaraciju za pocetak postupka carinskog skladistenja mora podnijeti korisnik odobrenja. lijekovi i 51. i to sve dok je tarno srnjestena.. na zahtjev izvoznika i prije isteka roka od tri godine. a ukupan broj povlastica je bitno smanjen u odnosu na one iz starog zakona. a odluka 0 njegovom otvaranju objavljuje se u Narodnim novinama.brava Sredisnji ured Carinske up rave. Uredbe za provedbu Carinskog zakona. a koje im sluze za obavljanje osnovne djelatnosti.se mogu u~ozi. B i F. Propisano je da je placanla uvozne carine oslobodena: _ roba koja se uvozi temeljem sklopljenih medunarodnih ugovora iii temeljem medunarodnih obveza ko]e je RH preuzela nekomercijalna roba koju gradani nose sa sobom iii prirnaju iz inozemstva besplatno u paketima (podzakonskim aktom vrijednost je ogranicena na 300 kuna po osobi) roba koju uvoze registrirane humanitarne organizacije pod uvjetom da ta rob a sluzi zadovoljenju osnovnih Ijudskih potreba (hrana. Iz tog se skladista uvoznu robu moze pustiti u slobodan promet prije podnosenja odgovarajuce dokumentacije (npr.adiste. povratnici koji su u inozemstvu iivjeli najmanje pet godina uvoze bez carine kucanske predmete i gospodarski inventar kojim su se u inozemstvu koristili najmanje godinu dana prije uvoza bez carine se uvoze predmeti koje su nasi iii strani drzavljani stalno nastanjeni u Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu za potrebe kulturnih institucija i objekata bez carine .kaclJ~o~o. knjiznicke. 2. poboljsa njezin izgled. Skladiste tipa C je privatno skladiste u kojemu je posjednik skladista istodobno njegov korisnik iako ne nuzno i vlasnik robe. priznanja i darova primljenih u okviru rnedunarodnih odnosa . ne primjenjuju na robu koja se srnjesta u carinsko skladiste. Taj tip skladista. Rabi se za skladisten]e robe posebnih svojstava. Iavno skladists rnoze biti tipa A. odjeca. Oblici carinskih skladista odredeni su odredbama CI.ti materijali za obnovu spomenika kulture. Carinsk~. po pravilu. 184. Za vrijeme skladistenja roba se moze biti podvrgnuta uobicajenirn oblicima rukovanja sa svrhom da se roba ocuva. trzisna kakvoca iii pripremi za trziste i daljnju prodaju.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski 1 financijski sustavi i institucije pusta . Otvaranje takvog skladista.4. U tim se skladistlma dopusta skladistenje robe u prostorima koji pripadaju korisniku odobrenja (ne. carinu ne placaju niti stanovnici pogranicnog pojasa kad uvoze ratarske iii stocarske proizvode 5 vlastitih imanja u susjednoj zemlji carine je osloboden uvoz vatrogasne opreme koja se ne proizvodi u zemlji . vraca u zemlju _ uvozna se carina ne placa niti na ribe . uz pisanu suglasnost Sredisnjeg ureda Carinske prave. glazbeno-scenske i filmske djelatnosti. vlastita djela koja autori donose iz inozemstva _ carina se ne placa ni na unosen]e odlikovanja. tiskanice. Skladiste tipa A je javno sktadiste u kojemu je za sve obveze odgovoran posjednik skladista. Javno carinsko skladiste rnoze rabiti svaka osoba. Njegovu 10. Carinskog zakona i cl. otvaraju otpremnici. modele i popratnu dokumentaciju koja se salje ovlastenirn agencijama radi priznavanja zastite iii registracije autorskih prava carina se ne placa na pi srna. a privatno skladiste rnoze biti tipa C. Skladiste tipa B je javno skladiste u kojemu svaki korisnik skladista ima iskljucivu odgovornost za robu srnjestenu u carinsko skladiste prema deklaraciji za postupak carinskog skladisten]a. drug. Carinski dug.) i pod uvjetom da carina rnoze kontrolirati uporabu tako uvezene robe carina se ne placa na robne marke. a uz uvjet da se ne proizvode u zemlji i da se 0 tome pribavi rnisljen]e Ministarstva kulture donacije ustanovama u kulturi i samostalnim umjetnicima. i to pouzdanim osobama koje su registriranes za pruzan]e usluga skladisten]a i za koje postoji vjerojatnost da ce prometom opravdati gospodarsku potrebu i troskove carinarnice u provedbi nadzora poslovanja takvog skladista. odobravaju mjerodavne carinarnice. Privatno skladiste tipa E podrazumijeva skladiste u kojemu je posjednik skladista istodobno korisnik ali ne nuzno i vlasnik robe. pri prodaji robe na malo osobama koje imaju pravo na oslobodenje od placanja carine) 5 tim da sevisinu carineodreduje prema obracunskim elementima ko]i vrijede u vrijeme kad je roba stavljena u postupak carinskog skladistenja. obrccun i naplata carine Svesu carinske povlastice regulirane jednim jedinim clankorn Carinskog zakona.2. U osnovi postoje samo dvije vrste carinskih skladista: javno i privatno. . _ carina se ne placa ni na dornacu robu koja je izvezena u inozemstvo I koja se. U slucaju izravnog zastupanja on to Cini u ispravi na temelju koje je roba unesena u Republiku Hrvatsku (npr. odnosno u drugoj ispravi koja prati robu ako roba jos nije kupljena). arhivske. Privatno skladiste tipa 0 je privatno skladiste u kojemu je posjednik skladista istodobno i korisnik ali ne nuzno i vlasnik robe. kao sto su npr. dok je privatno carinsko skladiste ograniceno za skladistenje robe posjednika skladista. mora unaprijed imati odredenu lokaciju) odnosno dopusta se postupak cannskog skl. u racunu ako je roba predmet kupoprodaje izmedu korisnika skladista i inozemnog dobavljaca. zive iivotinje. morski ulov ostvaren hrvatskim brodovima izvan hrvatskoga teritorijalnog • mora . predrneti za obavljanje muzejske. DiE. skladiste tipa F je javno skladlste u kompetenciji carinarnice.U slobodan promet.njabez srnjestaja u carinsko skladiste.

. duznika.0ba~IJes~1 duznika. a zatim troskovi postupka i troskovi cuvanja robe. . ito u uredovno vrijeme cari narn ice.u nasoj g~sp~darsk~j praksi avalirana mjenica i bankovna garancija najcesCi su mstrurnenti osiguranja za namirenje carinskog duga. h 24 Kaznenasu djela uredena Kaznenimzakonom. dok je povrat (djelomican iii u cijelosti) vracanje vee naplacenog duga. a nakon sto se osigura naplata carinskog duga.tlm.2.5. Ako je iznos duga iskazan na deklaraciji. U odredenirn se slucajevima carinski dug moze otpustiti. ~uzn~k treba podmiriti nastali carinski dug u roku od 15 dana od dana ~nop. droga iii oruzje) kojom pocinitel] prekrsaja ne smije raspolagati. na primjeren nac. On se otpisuje I u slucajevima: . Tako se oduzimanje robe i prijevoznih sredstava ne poduzima kao kaznena mjera nego kao preventivna iii zastitna mjera. utvrdene nesposobnosti dU~nJ~a?a platl dug te u drugim slucajevima koje utvrduju opel propisi. kako je vee receno. Kazna je predvidena za osobu koja je prekrsaj ucinila.. Zastara za pokretanje prekrsajnog postupka nastaje nakon dvije godine.e I p~st~njem robe priopcen i carin ski dug te nisu potrebne dodatne obavIJe~tJ. .placan]a duga . Dokumenti koji se robe pri corinjenju Jedinstvena carinska deklaracija je pisana isprava koja se rabi kao jedinstveni formular carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka. Oduzeta se roba izlaze prodaji iii se. p ~ekl~racije odnosno u trenutku kad roba stvarno napusti rvats I carinski teritori] cak I ako deklaracija nije podnesena. Otpustom se smatra odustajanje od naplate cjelokupnog duga iii njegova dijela. smatra se da Je.odustajanjem od nap late duga 2. Naplata c~rinskog duga zapocinjr. Carinska deklaracija sepodnosi cari narnici kojoj je podnesena i roba.polaganjem gotovine u kunama . ito: .nezakonitim unosorn robe koja podlijeze obvezi placanja carine nezakonitim izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora neispunjenjem neke od obveza koje su propisane za deklarirani carinski postupak te uporabom robe u slobodnoj zoni iii slobodnom skladistu na nacin i pod uvjetima koji nisu dopusteni. Pri tome ov~sn_o rjesenje cannarnice ima prednost pred svim drugim obvezama carinskog Prekrsa]i (clanci 239. cirn carinarnica dobije sve potrebne po~.ln.stavljanjem robe u po stupak privremenog uvoza 5 djelomjcnlm 0510badanjem od placanja carine . dok apsolutna zastara nastaje protekom cetiri godine od dana pocinjenog prekrsa]a.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski I financijskl sustavi i instituclje j'. ali i povrann. ob~~cu. _C~rinski se . Carinski dug je. unistava. izvozni carinski dug bi nastao trenku_tkunh~ac~nJ~. Osnovna je intencija zakonodavca da se odgovornost individualizira te da kazna bude primjerena pocinjenorn djelu i okolnostima. Oni se mogu odobriti u slucajevirna: kad je carinski dug placen bez pravne osnove iii kad je nepropisno knjizen kad je carinska deklaracija ponistena te kad je uvezena roba vracena u inozemstvo.jamstvom druge pravne iii fizicke osobe. Carinarnica rnoze na zahtjev deklaranta odobriti da se deklaracija 23 Ako bi se propisal~o~veza placan]a izvozne carine. ali i za osobu koja je primila robu nad kojom je ucinjen prekrsaj pri cernu je ta osoba to znala iii je mogla znati. Iznimno. U tom slucaju carinarnica odreduje rok u kojemu roba mora biti podnesena. Carinski zakon propisuje da se roba prepusta deklarantu tek kad se utvrde sv~ cinje~ice bit~e za ~~ri~!inj:.atke. carinarnica rnoze dopustiti da se carinska deklaracija podnese prije podnosenja robe.> Za njih su predvidene novcane kazne ciji su rasponi preuzeti iz Zakona 0 prekrsajima.naknadnim ponistenjern prihvacene deklaracije . Osiguranje se daje u vrsiru izracunate svote carinskog duga. carinarnica treba iskoristiti sve_zak?n_sk~ mo~uenosti za naplatu. Prihodom ostvarenim prodajom najprije se podmiruju carinske i druge pristojbe. ukljucujucl i prisilnu ovrhu.na i_proknjizi obracunati carinski dug te 0 tome.244. Eventualni ostatak takoder pripada drzavi.) su jedina djela carinsko-kaznene odgovornosti ko]a su opisana u Carinskom zakonu.cavanJa. ii . Odredu]e se iznimno.dug rnoze otpisati u slucaju zastare. ako nije za uporabu. Moze to uCiniti gotovinskom uplatom iii koristenjam nekog zakonltog Instrumenta placanja. Oduzimanje i prodaja robe je rijesena potpuno drugaCije nego u prethodnim propisima. i to u slucaju kad se radi 0 robi (npr. Carinski dug nastaje23: pustanjern robe u slobodni promet (uvozom robe) .zapljenom iii oduzimanjem robe pri nezakonitom uvozu. Ako duznik na vrijeme ne podmiri carinski dug. . obveza placan]a odredene svote carine i svih drugih davanja koja se naplacu]u pri uvozu robe.

Ispred njegova naziva "buldozeri i angldozeri" stoji jedna crtica (-) koja oznacava da se radi 0 podbroju i olaksava pracenje razine podjele odnosno pronalazenje drugih podbrojeva.. do XXI.da~u ne. podbrojevi i potpodbrojevi) koje se oznacava]u sesteroznamenkastim brojevima. rasporedene po poglavljima i odsjecima carinske tarife sustav brojcanog oznacivanja robe (tarifni brojevi i tarifne oznake) pravila 0 razvrstavanju pojedine robe u tarifne brojeve i podbrojeve te ta rifne stavke Cari nske tarife pravila i nacine na koji se obracunava carina te carinske stope i prelevmane koji se primjenjuju na uvezenu robu. te prvi podbroj tarifnog broja 84. a potom slijedi carinska tarifa kao sastavni dio zakona. tree: za izvoznikalposiljatelja. svaka zemlja rnoze naciniti i detaljniju podjelu. a osmi za primateljaluvoznika.ostali (dakle 5 kotacirna). 5.sve druge isprave potrebne za provedbu propisa koji ureduju pustanje deklarirane robe u slobodni promet.isprave potrebne za utvrdivanje povlastenog podrijetla robe iii uporabu drugih mjera kojirna se odstupa od postojeCih propisa za deklariranu robu te . Do te razine podjela je medunarodna. liste pakiranja) u kojoj je naveden sadrza] pojedinacne posiljke.29. 4/5 i 5/4) potrebnih za provedbu odabranoga carinskog postupka. Na samom je pocetku zakonski tekst. Dornaca podjela potpodbrojeva oznacava se jos jednim brojem u oznaci i jos jednom crticom ispred naziva robe koju doticni potpotpodbroj obuhvaca. peti primjerak je potvrda primitkaljedinstveni otpremni postupak. Polje je dio deklaracije omeden crtom i oznacen brojern iii velikim tiskanim slovom i nazivom polja. cetvrti za odrediSnu carinarnicu. U hrvatskoj carinskoj tarifi na nekim 25 Napominjemo da je poglavl]e 77 rezervno. Pri carinjenju se rnoze dogoditi da nisu potrebni svi primjerci pa se neupotrijebljena brojcana oznaka odredenog primjerka precrta. Jedinstvenu carinsku deklaraciju cini komplet od osam primjeraka (1. 8) iii dva kompleta od pet primjeraka (1/6. carinska tarifa jesustavan popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajuCim sifrarna odnosno tarifnim oznakama te pripadajucirn stopama carine.29. Tarifni se brojevi oznacavaju cetveroznarnenkastim arapskim brojkama s tockorn iza druge znarnenke.i nema nikakvog sadriala te .ka velika poglavlja podijeljena na potpoglavlja koja se opetoznacavaju rimskim brojevima. 2.sustav nazivlja i nazive robe koja se uvozi. harmoniziranom sustavu. opet radi olaksanja i pracen]a razine podjele. a dijele se na podbrojeve. Zakon 0 carinskoj tarifi ureduje: Opcenito. 217. Formular je propisala Carinska uprava. medunarodna je klasifikacija robe napravljena na pet razina podjele (odsjeci i poglavlja. 3.1 koji obuhvaca buldozere i angldozere znaci: poglavlje 84. 7.deklaracija 0 carinskoj vrijednosti robe. Nazivlje iz hrvatske carinske tarife je zasnovano na tzv. • . a za potpotpotpodbrojeve osam znamenaka. Prvi primjerak deklaracije je za zemlju otpremeiizvoza. Tako oznaka podbroja 8429. Ovisno 0 svojim potrebama. a u jos manjem broju slucajeva na dvije razine podjele. Sukladno Protokolu 0 pristupanju Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizacijit nasa je zemlja preuzela i obveze godisnjeg snizavanja carina na uvoz odredene robe. 2. prima na carinsko podrucje RH. Navedeni se podbroj dalje dijeli na dva potpodbroja: npr. a potpolje je upadljivo omeden dio polja. Carinarnica rnoze zahtijevati da se pri podnosenju deklaracije priloze prijevozne isprave iii isprave u svezi 5 prethodnim carinskim postupkom.19 . U harmoniziranom sustavu sva se roba svrstava u 21 odsjek koji seoznacavaju rimskim brojevima ad I. odnosno izvozi.racun i ostale trgovacke isprave na osnovi kojih je prijavljena carinska vrijednost robe . snizene. sedmi za obradu podataka. Stoga je svake godine potrebno donijeti i novi zakon 0 carinskoj tarifi u kojemu moraju biti i te nove. tarifni broj 84. Padbrojevi se oznacavaju peteroznamenkastim brojkama 5 tockorn nakon cetvrte znamenke (iza oznake tarifnog broja). - . drugi za obradu podataka.11 . Isprave koje se prilaiu jedinstvenoj carinskoj deklaraciji za pustanja robe u slobodni promet jesu: .( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucile pocoese izvan uredovnog vremena i na drugome mjestu uz odredene troskove koje onda snosi sam deklarant. Dodatni listJedinstvene carinske deklaracije je sasta}ni dio formulara koji se rabi u slucaju deklariranja robe koja je razvrstana u vise tarifnih oznaka. Dakle. Kad se jedna vrsta robe podnosi u dvije iii vise posiljaka.2. rnoze se zahtijevati prilaganje popisa posiljaka iii jednakovrijedne isprave (npr. unosi. ako je to potrebno . Poglavlja su potom podijeljena na tarifne brojeve. 3/8.gusjenicari i 8429. pa tarifne oznake za potpotpodbrojeve imaju sedam znamenaka. sesti primjerak je za zemlju odredista. Hrvatska carinska tarifa Carinska tarifa je pravni propis koji se donosi u obliku zakona. 4. 8429. tarifni brojevi. carinske stope. Tako je nasa zemlja neke potpodbrojeve podijelila na jos jednu. iznosi iii sal]e iz carinskog podrucja RH. Odsjeci se dalje dijele na 96 poglavlja" (od 1 do 97) koja se oznacava]u arapskim brojkama. 6. Ispred naziva potpodbroja su dvije crtice..6. podjele na istoj razini (ovaj tarifni broj ima pet podbrojeva).

U nastavku cerno najprije ukratko opisati najvaznije pojmove koji su potrebni za razumijevanje osnova vanjskotrgovinskog sustava. 2. To se najprije vidi po tome sto je trgovina i bavljenje trgovinom bitno liberalizirano. Pri tome je kljucno sto se ne rnoze birati u koji ce se tarifni stav roba svrstati nego je pravilno razvrstavanje sarno u jedan jedini tarifni stavak. Stoga je i bavljenje vanjskom trgovinom na bilo koji nacin nezamislivo bez izvrsnog poznavanja dornacega carinskog i deviznog sustava. nas Zakon 0 trgovini znaci bitan iskorak iz dotadasnjeg sustava vanjske trgovine i prihvacanje trgovinskog sustava kakav imaju zemlje liberalnih trzisnih gospodarstava. kombinirane). opca prema carinskim obveznicima i prema vrsti robe te specijalizirana prema broju carinskih stopa.ni broj i na taj nacin izbjegao rnoguci carinski prekrsa]. Uz taj zakon veliku vaznost imaju i Zakon 0 zastiti trzisnog natjecan]a. S druge strane. a tamo mogu irnati i nesto drugacije znacenje. specificne. prema nacinu donosenja (ugovorne ill konvencionalne. U slucaju da mJ: po?nlJet zahtJ:v. Osnovni pojmovi i definicije iz noseqo vanjskotrgovinskog sustava Prije objasnjenja pojmova koji su kljucni za razumijevanje vanjskotrgovinskog sustava u uzern smislu rijeci.podat~e.3. Hrvatski vanjskotrgovinski sustav Vanjskotrgovinske transakcije se najcesce obracunavaju i placa]u u razlicitirn devizama. pa ni u slucaju pogresnog deklariranja. ako je Trgovina je djelatnost kupn]e i proda]e robe te djelatnost trgovackog posredovanja na dornacern i na inozemnom trzistu.). Pos~mnjaju carinski organi u istinitost tarifnog stavka navedenog u carm. i 75/99. za razvrstavanje robe se rabe opca pravila za primjenu Harmoniziranog sustava koja se nalaze na pocetku carinske tarife. . Pravilnik 0 minimalnim tehnickirn uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija. mjere kojima se ogranicava obavljanje vanjske trgovine. . a potom cerno raspraviti osnovne odredbe Zakona 0 trgovini. Zakon 0 zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opce uporabe. prvi put. koliko ih ima hrvatska carinska tarifa. prema broju stupaca stopa cari~: (jednos~upcane. poglavlja I podb:o}eve koje ?laks~vaJu ra~vrstavanje robe pod odgovarajuci tarifni bro]. a za pocetak govorimo 0 osnovnim pravilima i institucijama hrvatskoga vanjskotrgovinskog sustava. ~zorke robe mogu uzeti i bez zahtjeva speditera.stava~)em u od~eaeni tarifni stavak odredu]e se stopa carine i drugih davan]a. provozne). Za slucajeve kad ru to nlJe dovoljno. I!. Da to nije nimalo jednostavno slijedi iz ci~jenice da se uvoze i izvoze stotine tisuca razlicitih vrsta robe koje treba svrstan u oko 7000 razlicitih stavki.~racIJI. Carinske s~ tarife dijele na vise vrsta prema razlicitim kriterijima: prema pravcu kretan]a robe (uvozne. sto se na vanjsku i unutarnju trgovinu primijenjena ista nacela te po tome sto su i vanjska i unutarn]a trgovina. itd. potrebno je napomenuti da se pojmovi objasnjava]u u smislu odredbi Zakona 0 trgovini. Prekrsaja nece biti. ~~n~msk'. u teoriji vanjske trgovine. sa sigurnoscu utvr~i~ tarif. autonomne).~vo~a ~ priliko~ izv~za robu je potrebno tarifirati.. Svr. U praksi tarifne brojeve najcesce daju uvoznik odnosno izvoznik u svojoj dispoziciji (nalogu) spediteru za carinjenje robe. novim. . sped iter i uvoznik ce odgovarati za carinski zahtjev podnesen. specijalizirane). itd. Hrvatska je carinska tarifa: uvozna. prekrsaj. 2. 0 tome ce biti rijeCi poslije. Uredba 0 obavljanju trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za odredenu robu. sva roba kojom se trguje u vanjskoj trgovini je predmet carinskog nadzora i prolazi propisani postupak carinjenja. 76/99. Ako oni to ne ucine sped iter ce to morati uciniti sam. I priliko~ . Osnovni propis kojim se ureduju uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine na dornacern i na inozemnom trzistu.za uzimanje uzoraka. sped iter ce zatraziti uzimanje uzoraka kako bi se obavila analiza.2311 i naziv " preko 1500 od 2000 cm'". izvozne. jednostupcana. Zakon 0 drzavnorn inspektoratu. To je vazno naglasiti i zato sto se mnogi od njih rabe i drugdje. Stoga je tarifiranje posebno vazno u postupku uvoza robe ~ad se cann~ redo~ito naplacu]e. Ponekad spedlter ne rnoze sa sigurnoscu odrediti tarifni broj za neku robu. posebne iii specificne). 62/01. autonomna. kOJIImaJu tarifnu oznaku 8702.109/01). kombinirana. i regulirane istim zakonom. prema vrsti robe na koju se odnosi (opca. obujma cilindraveceg od 1500 do 2000 em'. definira neposteno trzisno natjecanje te odreduju upravne mjere i mjere za nadzor trgovine jest Zakon 0 trgovini (NN 11/96.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije se mjestima pojavl[u]e jos daljnja razina podjele ko]a je oznacena jos jednom brojko~ u oznaci i !~s jednom. a analizom se utvrdi da nije deklariran ispravan tarifni stavak. tj. djelornicna) i prema broju stopa carine koji sadrzi (uniformne. Ako ni uvoznik nije siguran u koji se tarifni stavak razvrstava doticna rob a. Po obavljenoj analizi Carinska uprava daje svoje rjesen]e 0 razvrstavanju robe u odredeni tarifni stav koji sped iter unosi u carinsku deklaraciju. zastitne mjere pri uvozu i izvozu. Takav je slucaj s osobnirn automob'ilma~.cet~rtom crticom ispred teksta. Nacinit ce se sarno novi obracun carinskih davanja u skladu s rjesenjem 0 tocnorn tarifnom stavku koje je izdala Carinska uprava.3.m motorom. Uz n~vedene.. npr. Koncepcijski gledano.1.~koJdekl. rezirn ~voza ltd. prema nacinu odredivanja odnosno obracunavan]a carine (po vrijednosti. c~rinska tarifa sadrzi i napomene uz odsjeke. dvostupcane. prema carinskim obveznicima na koje se odn~si (opce. svrstati je u odgovarajucl tarifni stavak IZ carinske tarife.

Tranzitna (provozna) trgovina podrazumijeva kupnju iii prodaju robe na putu. usluga robnih burzi. U skladu s tim. Izravnu prodaju za njih obavljaju neovisni komercijalni agenti. Drugim rijecirna. Za bavljenje vanjskom trgovinom. Prodaja robe na malo obavlja se u prodavaonicama iii izvan njih. Posebni oblici trgovanja. velikim industrijskim i trgovackirn korisnicima te razlicitirn ustanovama. skladistirna iii trznicarna. Organizator izravne prodaje mora im izdati posebnu identifikacijsku iskaznicu s kojom se oni predstavljaju potencijalnim kupcima. uz spomenute minimalne uvjete koji vrijede za sve oblike trgovine. obavlja poslove izvoza robe iz nase zemlje. izgleda i lokacije poslovnih prostora i rnogucnosti servisiranja robe. 0 tome ce biti rijeci u odgovarajucirn poglavljima ove knjige. sukladno onom sto je receno za izvoznika. usluga skladistenja robe i drugih uobicajenih usluga u trgovini. selektivna distribucija.minimalna strucna sprema koju moraju imati osobe koje obavljaju odredene poslove u trgovini. biti upoznati s njegovom pravorn ulogom u poslu.3.minimalni tehnicki uvjeti kojima moraju udovoljavati poslovne prostorije. neovisni trgovci i distributeri. 16c) je poseban oblik trgovanja u kojemu tvrtka koja je razvila uspjesan oblik usluznog poslovanja (proizvodac iii specijalizirani trgovac na veliko) ustupa. U naso] gospodarskoj praksi je poznatiji termin aukcije. prodaja na daljinu te prodaja od vrata do vrata.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije Trgovac je pravna iIi fizicka osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti trgovine u skladu sa Zakonom 0 trgovini. prodaja u prostorijama kupaca. Minimalni uvjeti za obavljanje trgovine jesu: . ~ robe iii trgovca na veliko) i distributera (trgovca na malo) a po kojemu se proizvoaac obvezuje isporucivati distributeru odredenu robu radi njezine daljnje prodaje na odredenorn podrucju. a rnoze se obavljati i u tranzitu. Za takav nacin prodaje nisu potrebne nikakve prostorije. zakonodavac propisuje samo minimalne uvjete kao opce uvjete za bavljenje svim oblicima trgovine. Franchising (cl. primatelju franchise (trgovcu na malo iii tvrtki usluzne djelatnosti) pravo uporabe franchise radi prodaje odredene robe i/ili usluga. jesu iskljuCiva distribucija. trgovcima na malo. Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje stanovnistvu za osobnu potrosnju odnosno za uporabu u kucanstvu. franchiseri. Trgovina na veliko se rnoze obavljati i na robnim burzama. Draibe su oblik organizirane prodaje robe najboljem ponuditelju na temelju jayne objave i javnog nadmetanja na unaprijed odredenornu mjestu i u unaprijed odredeno vrijeme. Prodaja na daljinu je prodaja putem jednog iii preko vise komunikacijskih sredstava koju trgovac organizira na osnovi posebnog ugovora s potrosacirna. ali i ne moraju. dakle prodaju bez dopreme i zadrzavan]a u skladistu prodavatelja. prodaja na kioscima. Trgovina na veliko je kupnja robe radi njezine daljnje prodaje drugim trgovcima na veliko. i slicne osobe koje su u praksi poznate pod imenom trgovacki putnici. lskljuciva distribucija je sustav prodaje robe temeljen na ugovoru 0 iskljucivo] distribuciji koji se sklapa izrnedu dobavljaca (proizvodaca 2. Izvoznik je hrvatska tvrtka iii trgovac pojedinac koji. komisionih usluga. Drazbe mogu biti stalne i povremene. Uvief za obavljanje vanjske trgovine Vee je receno da je nas Zakon 0 trgovini u osnovi vrlo liberalan. televizije te prigodne prodaje na sajmovima i lzlozbama. Posredovanjem u trgovini nas Zakon naziva pruzan]e zastupnickih i agencijskih usluga.2. a koji mogu utjecati na zdravlje Ijudi . To je i posredovanje u kupnji i prodaji robe koja je namijenjena istoj svrsi. U praksi se ugovori u vanjskoj trgovini redovito sklapaju u pisanorn obliku . sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom.opel sanitarni i zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati poslovne prostorije. Oblici prodaje izvan prodavaonica su prodaja putem peste. predstavnici. na osnovi ugovora 0 franchisingu i uz financijsku naknadu. Pojam uvoznika je. takoder siri od pojma trgovca. Prodaja od vrata do vrata je poseban nacin prodaje koju smiju organizirati samo osobe koje su registrirane za takvu prodaju. propisuje se jos jedino da se vanjskotrgovinski poslovi moraju obavljati na osnovi ugovora koji se sklapa izmedurezidenta i nerezidenta. • . oprema i sredstva pornocu kojih se obavlja trgovina . Obavlja se u posebnim prostorijama. franchising. Selektivna distribucija se zasniva na ugovoru 0 selektivnoj distribuciji kojim proizvodac uvjetuje prodaju svoje robe samo onom distributeru koji zadovoljava posebne zahtjeve proizvodaca u pogledu strucnosti osoblja. neovisni poduzetnici. radi obavljanja djelatnosti za koju je registriran. pojam izvoznika je siri od pojma trgovca jer je izvoznik i tvrtka koja izvozi robu koju sama proizvodi iako nije registrirana za obavljanje poslova vanjske trgovine. oprema. u skladu sa Zakonorn 0 trgovini. Pri tome oni mogu. To je i posredovanje u kupnji i prodaji za trece osobe te kupnja i prodaja robe na inozemnom trzistu. Posredovanje u vanjskoj trgovini je oblik trgovinske djelatnosti u kojoj trgovac iz jedne zemlje posreduje u trgovini izrnedu poslovnih partnera iz drugih dviju zemalja. dok se distributer obvezuje tu robu prodavati u svoje ime i za svoj racun a u skladu s uvjetima koji su dogovoreni s proizvodacem. Uvoznik je trgovac te druga pravna iii fizicka osoba koja radi obavljanja poslova iz djelatnosti za koju je registrirana uvozi robu iz inozemstva. prodaja putem automata.

Konsignacijska prodaja strane robe je dopustena I oba~IJa. Zostitne mjere pri uvozu i izvozu 2. zdravstvene.3. se na ~:~OVI pisanog ugovora sa stranom osobom. malogranicni izvoz i uvoz i susjedni ~rekomorski promet te konsignacijska prodaja stran~ robe.ob~J~ strahagranice. a radi uporabe u proizvodnji iii radi pruzanja usluga. Leasing poslovi su dopusteni u cl. Koje isprave prate robe pri uvozu i izvozu odredeno je ugovorom s poslovnim partnerom iz inozernstva. U nekim specificnim okolnostima izvoznik maze izvoziti. Ugovor mora predvidjeti rok trajanja leasinga (zakupa).sa.~ na osnovi Zakona 0 trgovini. .). poslovima posredovanja u vanjskoj trgovini.a~nom 'poJ~sus.ro~isima ~onese~I.~~i sadrze posebne povlastice za stanovnistvo koje ~IVI u odr. Isto tako trgovac moze robu kupljenu u inozernstvu I neposredno prodavati u inozemstvu. sportske. . One su defmlr~ne u skladu s nace".. Danorn izvoza sklopljenog ugovora a leasingu privremeno uvezena oprerna. pnmjenjuju na svu robu koja se uvozi. Kompenzacijski poslovi su dopusteni (cl. a uvoznik uvoziti robu bez naplate odnosno placan]a protuvrijednosti. kulturne.' . Hrvatske norme za stavljanje robe u promet iii za uporabu na hrvatskom trzistu moraju biti zadovoljene kao uvjet kako bi se roba mogla uvoziti iii prlvrerneno uvoziti u Hrvatsku. poslovima malogranicnog izvoza i uvoza i susjednoga prekomorskog prometa te poslovima konsignacijske prodaje robe. U takvim se slucajevirna mjerodavnoj carinarnici. . sto se vidi iz datuma na jedinstvenojcarinskoj deklaraciji.:kJopiia. . Eksplicite govori samo 0 leasing poslovirna. trajanje im 27 26 Ispraveu vanjskotrgovinskomprometu su detaljno obradeneu posebnompogJavJju. Republika Hrvatska je takve ugovore .sjed~o prekomorsko podruc]e. 2.) da trgovac rnoze slobodno kupovati robu u inozemstvu i tu robu uvoziti iii privre~eno uvoziti r~di ponovnog izvoza. 33. . U privremeni izvoz odnosno uvoz spadaju i poslovi oplemenjivanja robe koja je u vlasnistvu osobe. propisima njegove zernl]e. kompenzacijskim poslovirna. uz carinsku deklaraciju..s~imsusje~nim zef'T!ljama. ~osvjetne.' Malogranicni izvoz i uvoz i susjedni prekornorski promet obavlja se suklad~o sklopljenim rnedudrzavnim ugovorima" i provedbenirn p. dornace iii strane. a njime se moze predvidjeti da se po isteku Zastitne mjere se mogu primijeniti ako se u kratkom razdoblju poveca uvoz neke robe i ako taj povecani uvoz nanosi stetu iii prijeti. sto znaci da semogu primijeniti tek kad je nedvoJbenodokazana uzrocna veza izmedu povecanja uvoza i steta ko]e nastaju u nacionalnom gospodarstvu te kad je dokazano da je rijec 0 "ozbiJjnoj steti" iii 0 "~rij~tnj. . I to posebno ako se na taj nacin: uvozi oprema i sirovine namijenjene izvoznoj proizvodnji .slov~ osredovanja u trgovini s inozemstvom.3. Robne i druge isprave su neizbjezni pratioci vanjskotrgovinskih pas lava.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarskl i flnancljskl sustavi i institucije odnosno uvoza smatra se dan kad je roba ocarinjena. mora podnijeti i dokaz a tome da se roba izvozi bez naplate odnosno uvozi bez placan]a ali i odgovarajuca izjava izvoznika odnosno uvoznika. Takve poslove mogu obavljati samo izvozruct I uvoznici cije je sjediste na teritoriju koji obuhvaca malogranicno i su.ma WTO-a. konacno uvezena odnosno privremeno izvezena roba konacno izveze. medunarodnim sporazumima i hrvatskim propisima. Poslovi posredovanja (reeksportni i switch poslovi) mogu se obavljati slobodno. na mogucnost lakSegprijelaza granice. neovisno 0 zemlji podrijetJa iii uvoza. . Izvoz odnosno uvoz robe i usluga obavljen je kad je roba ocarinjena odnosno kad je usluga pruzena." Privremeni uvoz odnosno izvoz robe je dopusten uz uvjet da se obavlja s tocno odredenom svrhom i s obvezorn vracanja robe u odredenom roku.i oz~iljno~ s~et~~" (cl. 35. Izvozbeznaplate i uvozbez placanja su iznimkaod nacela da se izvezena roba treba naplatiti a uvezena platiti. i to u istom iii promijenjenom stanju. ko]a obavlja reeksportne poslove u Republici Hrvatskoj. u kojemu se kaze da se oprema moze privremeno uvoziti odnosno uvoziti i na temelju ugovora a leasingu. u skladu s nacelom nediskrirninacije. veterinarskim i fitopatolosklm standardima propisanim u Hrvatskoj odnosno da Vlada maze zabraniti odnosno ogranicltt uvoz i provoz robe koja bi mogla dovesti u opasnost zdravlje Ijudi iii zlvotln]a odnosno koja bi mogla ugroziti okolis. Zakonodavac doslovno kaze (cl. n.4. uvozi roba koja se uopce ne proizvodi u RH iii se ne proizvodi u dovoljnim koliclnarna te ako se radi 0 izvozu ko]i se ne rnoze drugacije naplatiti. posebni oblici trgovine s inozemstvom su kompenzaclJskl pOSIOVl. To posebno vrijedi u sluca]u izvoza i uvoza robe odnosno pruzanja usluga u humanitarne.3.. vjerske i slicne svrhe. Takoder je propisano da roba ko]a se uvozi mora udovoljavati zdravstvenim.anosenjem ozbiljn: s~ete dornaco] proizvodnji iste iii slicne robe. 34. • . Koji je to teritorij odredeno je takoder medudrzavnIm ugovorom. Vrste vcniskotrqovinskih poslovo Zakon 0 trgovini se ne bavi posebno svim vrstama vanjskotrgovinskih poslova. Povlasticese svode na oslobadan]e od placan]a carinskih pristojbi za odredenu robu .po. Prodaja se obavlja u carinskirn skladistirna tipa D. Takve se rnjere. i to u skladu s uvjetima iz carinskog zakona. 38a).

~jelatnost osnivanje predstavnistva u Republici Hrvatskoj zbog rstrazivanja t~zls~a. po proceduri propisanoj u el. 30 Uvjet uzajamnosti se ne primjenjuje na stran~ osobe koj~ im. utvrdi da se neka roba uvozi u Hrvatsku po darnpinskoj" cijeni. Antidampinske miere seprirnjenjuju u slucaju kad se.3. 39. zivotinja i biljaka. nanosenjem stete dornacoj proizvodnji iii bi mogao usporitt njezin razvoj. • v..od sest mjeseci od povratka slobodno uvesti opremu n~mlJenJenu z~ o~avlJanJe neke djelatnosti. prikupljene carine ce biti vracena uvoznicima od kojih su naplacene. To pravo imaju i stranci koji su stekli hrvatsko drzavljanstvo. 40. Utvrdi li se da su neopravdano uvedene. znatnih porernecaja na trzis~u.) za odredenu robu ako se radi o zastiti neobnovljivih prirodnih bogatstava RH i ako se i u zemlji istodobno ogranicava trgovina tom robom. 2. U takvim slucajevirna Vlada rnoze. pravo nastanjenja iii boravak na osnovi statusa izbjeglice ". 48.ute ~oslove obavtja po nalogu svog osnivaca. Dodatne zastitne carine se mogu uvesti u iznimnim okolnostima kad bi (ei.ven~'je o dnosno ako uvoz subvencionirane robe nanost rnaterijalnu. . Ako takvih podataka nema. To: u~ uvjete uzajamnosti. osim u slucaju potrebe otklanjanja iii sprecavanja ozbiljne stete.5. vrijedi i za naslijedene ~red~~t:. Takvo predst~vnis~~ mora biti upisano u reglstar predstavnistava stranih osoba koji se vodi u Ministarstvu ~~s~od~rstv~.a potrebe svog kucanstva u kolicinarna koje nisu namijenjene prepro~ajl.bin vremenski ograniceno. Izvozne i uvozne dozvole (c]. zastite javnog morala.turne iii povijesne vrijednosti srnrju iznositi samo uz dozvolu mjerodavnog rninistarstva. uvesti posebnu antidarnpinsku pristojbu koja ostaje na snazi onoliko vremena koliko mora. za povijesna i urnjetnicka djela dozvole izdaje ministarstvo mjerodavno za kulturu. Na~on povr~t~~. gos~oda~sku . Dornace i strane flzicke osobe koje dolaze pnvrerneno u RH iii odlaze privremeno u inozemstvo mogu privremeno unijeti odnosno iznij~ti predmet~ koji su irn potrebni za vrijerne izbivanja.~jusjediste odnosno trajno boraviste u zemlji clanici Svjetsketrgovinske orgaruzactje. osiguranja drzavne sigurnosti. '.u Republici Hrvatskoj nije pravna osoba tako da sve spom~n. usporediva ce se cijena utvrditi usporedborn 5 cijenom istovrsne robe na treclrn trzistima iii ce se izracunati zbrajanjem troskova proizvodnje u zemlji podrijetla uvecanim za uobicajene troskove prodaje i za uobicajeni udio dobiti. . • . na njezin zahtjev." Predstavnistvo stranih osoba.pnjeti .opust~ne su. Ostale odredbe Zakona 0 trgovini Zakon 0 trgovini dopusta stranim osobama koje obavljaju. a pogodenoj je potrebno da se sprijeci damping i koja ne rnoze biti visa od iznosa marze dampinga.~bogsv~g~ pre~st~vIJanJa. Kontingenti su kolicinska ogranicenja uvoza koja se uvode zbog otklanjanja porernecaja u bilanci placanja iii otklanjanja iii sprecavanja steta nastalih iii koje mogu nastati povecanjern uvoza neke robe u kratkom razdoblju.d~o najmanje dvije godine iii najmanje 24 mjeseca u posljednje cetiri godin: Iii one osobe koje su u inozemstvu boravile sedam godina mogu u ro. Zastitne mjere koje vlada moze uvesti su kontingenti.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije ..) odgoda uvodenja kontingenata mogla prouzrociti tesko otklonjive stete domacoj proizvodnji. Domace i stane fizicke osobe mogu slobodno unositi I pnman odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete osobne prtljage. Unutar tog roka Ministarstvo gospodarstva je duzno preispitati sve razloge za uvodenje dodatnih carina i nakon toga ih zamijeniti drugim mjerama.ul.. Nas zakon (ei.d~nl medudriavnim ugovorima mogu se slobodno iznosrtt I unosin ~ sklad~ s t~~ ugovorima dok se predmeti umjetnicke.. zastite zivota i zdravlja Ijudi. k. Dornace fizicke osobe koje su na radu u inozemstvu bile neprek. Takv~ dodatne carine se ne smiju primjenjivati dulje od 200 dana.. zastite covjekove okoline. Kompenzacijske pristojbe se mogu propisati za odredenu robu ko]a se UV~ZI ako se u proizvodnji i/ili izvozu te robeodobra~aju ne~. posebne zastitne pristojbe.lucaju rat~o~ stanja viii neposredne ratne ugrozenosti te zbog potrebe osiguranja robe ko]a Je strateski v. 49.b. nadzora izvoza i uvoza urnjetnickih i povijesnih djela te zbog nadzora izvoza i uvoza plemenitih kovina. Pre~r:netl predv. Obavljanje trgovine se rnoze samo privremeno ograrucrn ~ sluca]u pnro?n~~ i drugih nepogoda. Za izvoz i uvoz predmeta naoruzanja I vojne opreme dozvole izdaje Ministarstvo obrane odnosno MUP. rnoraju odobriti odredene trgovacke kompenzacije zbog otklanjanja stetnih posljedica nastalih uvodenjern zastitnih mjera u RH. kao i. zemlji izvoznici se. stetu ill .. a za svu drugu robu dozvole izdaje Ministarstvo gospodarstva. spomenuti se predrneti moraju vratiti odnosno iznijeti iii pak konacno ocannltl. u s. zbog cega taj uvoz nanosi iii prijeti nanosenjern materijalnih steta dornaco] proizvodnji.) postu]e definicije dampinga i primjenu antidarnpinskih rnjera propisanih pravilima WTO-a. 46. Tako se darnpinska cijena definira kao cijena koja je niza od prodajne cijene istovrsne robe na trzlstu zemlje izvoza. u propisanom postupku.) smiju se primijeniti samo zbog osiguranja proved be medunarodnih ugovara. obavljanja promidibenih i informativnih poslova.ku . • • 28 29 Vlada moze uvesti i izvozne kontingente (ei. Uvjet za osnivanje takvog predstavnistva je da proPISI ze~:Je IZ kOJ~Je strana osoba to isto dopustaju hrvatskim rezidentirna. izvozne i uvozns dozvole te antidarnpinske i kompenzacijske pristojbe (carine). te predmete ~. namirnice i predmete za osobne potrebe i potrebe clanova svojih obitelji." ako vi ada propise koliCinsko ogranicenje uvoza. tada opseg toga kontingenta ne smije biti manji od prosjecnoga godisnjeg uvoza te robe u posljednje tri godine.

i po odredenorn redoslijedu te obvezati trgovce na cuvanje zaliha odreaene robe.00 do 210 000. Propisano je tko se i v~z k?j~ uvjete rnoze zaduzivati u inozemstvu. Novcanom kaznom od 30 000. mjere za ogranicavan]e sklapanja ugovora 0 kreditnirn poslovima s inozernstvorn te se propisuju kazne za prekrsitelje.00 kuna (cl. (VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije vazna. Nepostenirn trzisnirn natjecanjem se smatraju sve radnje Kojima se zbog trzisnog natjecanja krse dobri poslovni obica]i. Nadzor nad provedbom odredbi Zakona 0 trgovini obavljaju trzisne i druge inspekcije.ako obavlja trgovinu suprotno propisanim uvjetima ako prodaje robu u neodgovarajucirn prostorijama . 00 kuna. 67. 2.protupravno pribavljanje poslovne tajne iii bespravno iskoristavanjs poslovne tajne drugog trgovca.4.reklamiranje iii ponuda robe na nacin da se drugog trgovca vrijeda iii ornalovazava na nacionalnoj.koja ne postuje propisane uvozne zastitne mjere.) kazniti za prekrsa] pravna osoba: .neopravdan raskid ugovora s jednim trgovcem kako bi se sklopio isti iii povoljniji ugovor s drugim trgovcem .ako izvozi iii uvozi robu bez odredene propisane isprave .sve odgode placanja robe i usluga odnosno placan]e unaprijed bankovno financiranje odgoda placanja i placanja unaprijed te .I'. Povrede odredbi Zakona 0 trgovini tretiraju se kao prekrsa]] za koje su propisane novcane kazne. itd. Pravo na tuzbu zastarijeva protekom jedne godine od dana kad tuzitel] sazna za djelo i ucinitelja odnosno najkasnije tri godine od kad je djelo ucinjeno. 11.00 do 15 000. reklamiranje iii ponuda robe korlstenjom ugleda drugog trgovca iii njegove robe i/ili usluga . ..r ~.00 kuna (cl. itd.) kaznit ce se za prekrsa] pravna osoba: 31 32 - 2. financijske kredite32 te [arnstva i garancije. . Vee je receno da se dornacorn OSO?vom (rezid:ntom) smatra pravna osoba sa sjedisternu RH i fizlcka osob~~boravisternu. rasnoj. kre~'tl za kao uvoz robe i usluga koje odobrava banka inoze~nogvdobavlJaca ill nek~ ?rzavna agencija i koji se mogu upotrijebiti samo za kupn]u tocno odredene robe I li usluga ali sarnoiz te zemlje. cl. prikrivanje mana robe iii usluga radnje usmjerene na prekid poslovnih odnosa drugih trgovaca iii radnje koje sprecava]u iii otezavaju poslovne odnose drugih trgovaca . odre~e~ je susta~ kont~ole zaduzivan]a I obvezatno registriranje svih ugovora 0 kreditnirn poslovl~a s Inozemstvo~ k?d Hrvatske narodne banke. marke iii koje druge oznake drugog trgovca .00 do 150000. 67. carina i Hrvatska narodna banka. i CI. 66. uvozom iii na neki drugi nacin. 66. Za prekrsa]e iz cl. krediti s inozemstvom klasificiraju se na komercijalne kredite. zabraniti trgovinu pojedinom robom. Takvi su postupci zabranjeni dok se naknada steta nastalih radnjama nepostenoga trzisnog natjecanja ostvaruje u sudskom postupku. Dornaca iii strana fizicka osoba koja unese iii iznese robu suprotno odredbama Zakona iii ako s privremeno unesenim iii iznesenim predmetima postupa suprotno odredbama Zakona. Tako je propisano da ce se novcanorn kaznom od 50 000..ako izvozi i uvozi robu bez odobrenoga kontingenta iii dozvole .1. Vrste kreditnih poslova s inozemstvom U skladu s nasirn propisima (Zakon 0 deviznom poslovanju. Kao komercijalni krediti srnatra]u se: .koja obavlja trgovinu s inozemstvom suprotno propisanim uvjetima koja ne postu]e mjere donesene zbog otklanjanja porernecaja na trzistu .prekrsi Ii rok za vracanje privremeno uvezene robe. politickoj iii vjerskoj osnovi.za obranu RH: U slucaju da nastupe navedeni razlozi za ogranicenje trgovine..00 do 150000. Sustav kreditnih odnosa s inozemstvom Osnovna pitanja 0 nacinu i uvjetima sklapanja kreditnih poslova izrnedu rezidenata i nerezidenata" uredena su Zakonom 0 deviznom poslovanju (NN 93/03) i odgovarajuCim podzakonskirn aktima. Najcesci oblici neposten~a trzisnog natjecanja jesu: . trgovac-fizicka osoba kaznit ce se novcanorn kaznom od 50000.). firme. itd.otkupi potrafivan]a (factoring i forfeting) u sluca]u kad osnovni posao koji je podloga za nastalo potrazivan]e ima obiljez]a komercijalnog kredita. kaznit ce se novcanorn kaznom od 3000. obvezati trgovce da robu prodaju odredenim potrosacirm.00 kuna. Devizni zakon vise ne spornmje robne kredite kO]1su se de~m}ra.koja Cini radnju nepostenog trzisnog natjecanja .ako se ne drzi propisanoga radnog vremena . RH I _?brnuto.neopravdana uporaba imena. Mjere za ogranicenja obavljanja trgovine rabe se samo iznimno i to u slucaju ako se porerneca]i ne mogu otkloniti drugaci]e te ako se potrebe ne mogu namiriti iz robnih zaliha.ako ne uveze iii izveze robu u roku predvidenorn odobrenjem . .4. vlada rnoze ograniciti trgovinu pojedinom robom.

djeca.. Rezidenti su duzni voditi propisane evidencije 0 svakom sklopljenom kreditnom poslu s inozemstvom te 0 svim placanjirna i naplatama u tijeku provedbe tih poslova>. a Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati trornjesecna izvjesca 0 potrazivanjirna prema inozemstvu po osnovi izvoz~ robe i usluga na kredit i po osnovi izvodenja investicijskih radova na k:e~I~.orml~anJe ! i voden]e nadzorne knjige kreditnog posla s Inoz~mstv?m OVISI vrsn kreditnog 0 posla koji je sklopljen s inozemstvom kao I namJenlkredita. Svi ostah rezidenf mogu kredlt~e poslove s nerezidentima ugovarati jedino u svoje ime i za svoj racun. . 34 35 33 Rijecje 0 Odluci 0 registraciji kreditnih poslovas inozemstvom(NN 132/99 i 147/99) odnosno Uputi za popunjavanje Upitnika 0 kreditnom poslu zaduzenja i formular 36 KZ 2. Prema rocnostl krediti mogu biti kratkorocni (s rokom otplate do jedne godine).su duzni na propisanim forrnularirna" HNB-u redovito dos~avIJat' Izv!esca 0 svrrn kreditnim ugovorima te svim otplatama i naplatama po tim ugovonma. Iznimno. Ta se zabrana ne odnosi na banke. banke.34. medunarodne financijske institucije.Tva.'' .Pregledkoristenja kredita..4. izdane garancije iii danog jamstva. Opcenito. Upitnika 0 kreditnom posluodobrenja. konstenJuvl 0 otplati kredita. Driava Hrvatska se u inozemstvu rnoze zaduzivati iii davati kreditno jamstvo sarno na temelju posebnog zakona koji donosi Sabor Republike Hrvatske. • . ito za svaki sluca] posebno. Kako nije propisan formular knjige. za ispunjavanje preuzetih obveza odgovorni su reziden~i koY. " . ~ra~ne osobe i poduzetnici pojedinci to mogu cm. . dok su privatni duznici privatna poduzeca. Kao davatelji i kao primatelji kredita pojavljuju se jayne i privatne osobe.za svo] racun te u svoje ime. .formular K? 2 ~Upu_te ~apopunjavanj~ formulara K 3 . . obavljanjav~evlzne . roditelj. dobavljaci. u svoje ime a za tudi racunv~e. se financijski krediti definiraju Opcenito.KO 2 (Upitnik 0 kreditnom poslu odobrenja) i K 3 (Pregledkoristenja kredita.tu~e ime i ~a ~udi .. na rezidente kad odobravaju financijske kredite u sklopu izravnih vlasnickih ulaganja te na rezidente kad odobravaju financijske kredite nerezidentima s kojima su u srodstvu (bracni drug. Rezidentima je zabranjeno odobravati nerezidentima financijske kredite s rokom dospijeca kracirn od jedne godine. svi se kreditni poslovi s inozemstvom dijele na poslove u kojima se krediti odobravaju inozemstvu (aktivni poslovi) i one poslove u kojirna se krediti uzimaju u inozemstvu (pasivni poslovi). jedinice lokalne samouprave i uprave. POSLOVANJE ) dok Gospodarski i financijski sustavi I institucije Jamstva i garancije se ne opisuju posebno. da se kreditni posao mora sklopiti prsarurn ugovorom te se IWCltO utvrdu]e da je rezident koji sklopi ugovor 0 kreditnom poslu s inozemstvom sam odgovoran za izvrsavanje obveza iz tog ugovora.aduze~Ja). Oni . U slucaju kada do maca pravna osoba sklopi ugovor 0 kreditnom poslu s inozemstvom u svoje ime i za racun druge osobe.racun. javni duznic] mogu biti organi drzavne uprave.sama formirati nadzornu knjigu koristeciseodredbarT_1a odgovarajucih. domaca pr?v~a oso~a moze . Javni kreditori su npr. otplate glavnice i placanja kamate).2. vlade stranih zemalja iii razlicite agencije stranih vlada. otplate gl~vnlce I placanja__ kamat?. 2.koder. Kreditno poslovanje s inozemstvom uredeno je Zakonom 0 deviznom poslovanju i na njemu osnovanim provedbenim propisima. lznimka su jedino slucajevi odgode placanja I slucajevi placan]a unaprijed do 12 mjeseci na temelju komercijalnog posla. zadruge te druge pravne i fizicke osobe s poznatim privatnim vlasnicima. druge financijske institucije. rezidenti se mogu koristiti financijskim kreditima iz inozemstva preko ban aka u inozemstvu pod uvjetorn da je ugovorom 0 kreditu ugovoreno placanje robe i usluga izravno dobavljacu i izvrsitalju usluge iii se financijskim kreditom otplacuje (refinancira) prije uzeti kredit u inozemstvu. Spomenuti formulari su KZ 2 (Upitnik 0 kreditnorn po~~uz. Ovdje se radi 0 Odluci 0 uvjetima i nacinima. itd. Kao priva~ni kreditori pojavljuju se komercijalne banke. v'. kao ! dokumentaciju potrebnu za sklapanjeugo~_ora kred'~nomposlu. tad a je obvezna s tom d~ug?m osobom urediti medusobna prava i obveze posebnim ugovorom.dokum~~tar~e kontrole (NN 51/99) i Uputi 0 naclnu i postupku made izvjesca 0 stanju potrazivanja iz inozemstva(NN 53/99). v. .r_ropisa. javna poduzeca. braca. Krediti koje hrvatski rezidenti uzimaju u inozemstvu razlikuju se prema rocnosti te prema kategoriji vjerovnika (davatelja kredita) i duznika (primatelja kredita). a za tudi racun. U slucaju kad rezidenti odobravaju kredite iii izdaju garancije odnosno jamstva u korist nerezidenata. srednjorocni i dugorocni (s rokom otplate duzirn od 1 godine). . sestre).CVANJSKOTRGOVINSKO kao svi ostali krediti. S druge strane. drzavne financijske institucije i banke te druge pravne osobe u vecinskom vlasnistvu drzavs iii njezinih organa.samostaln~ odlucu]u 0 zaduzivanju i sklapanju kreditnog posla s inozemstvom I odgovorm su za ispunjavanje obveza iz tog ugovora. Banke mogu ugovarati kreditne poslove s nerezidentima u sVOJerrne I za svoj racun.. U skladu stirn propisima rezidenti su obvezni sredstva financijskih kredita iz inozemstva prenijeti na racun otvoren u banci sa sjedistern u Republici Hrvatskoj iii na racun u inozemnoj banci koji je otvoren po propisanoj proceduri i uz odobrenje Hrvatske narodne banke. .. Subjekti. obvezni su pribaviti one instrumente naplate kojima se postize sigurnost kreditnog posla.ltl Je?mo ~ svoje irne I. . uvjeti i naCini sklapanja inozemstvom kreditnih poslova s Zakon propisuje da kreditni po~~o ~ in?zemstvom ~~gu sk~o~~! svi rezi~enti. su ih preu:eli dok Republika Hrvatska i Hrvatska narodna banka mogu jamctn sarno u tocno odredenim slucajevirna.

To su privremeno ogranicen]e otplate kredita prije ugovorenoga roka i privremena obustava obavljanja poslova konverzije duga. Sabor Republike Hrvatske svakih sest mjeseci tijekom tekuce fiskalne godine. Kreditna jamstva Vlada daje putem Ministarstva financija. rezidenti mogu prijevremeno otplatiti dug iz sklopljenih ugovora. daje garanciju iii [amstvo u korist nerezidenta. sklapati kreditne poslove 5 inozemstvom ali najvise do 10% proracunskog rashoda iz prethodne godine.4. Zbog urednog ispunjavanja obveza po navedenim kreditima. Oqronicen]o za sklapanje kreditnih poslova 5 inozemstvom Jedna ad brojnih zadaca Hrvatske narodne banke je i ocuvanje devizne likvidnosti zemlje. lednako tako. HNB maze poduzeti i dopunske mjere. Hrvatska narodna banka maze sklapati kreditne poslove 5 inozemstvom na naCin i u okviru svojih prava i duznostl utvrdenih Zakonom 0 HNB-uili nekim drugim posebnim zakonom. a odluka a svakorn pojedinom poslu mora se objaviti u Narodnim novinama. rezident maze . Je predvidio sarno prekrsajnu odgovornost i novcane kazne.utvrditi obvezu polaganja depozita u kunama iii devizama razmjerno visini kredita. ne pribavi sredstva osiguranja koja su u skladu 5 visinom kredita i najvisorn svotom jamstva i garancije. 0 sklopljenim kreditnim poslovima i danim jamstvima Vlada mora izvjescivar.ograniCiti sklapanja ugovora a kreditnim poslovima 5 inozemstvom . Taka se propisuje: _ novcana kazna ad 35 000 do 150 000 kuna za ovlasteno drustvo koje na trzistu novca u RH provede nalog klijenta kojim se nerezidentu omogucu]e kupnja blagajnickih iii trezorskih zapisa u vlasnistvu nerezidenta _ novcana kazna ad 15 000 do 200 000 kuna za pravnu iii fizicku osobu koja u ime iii za racun druge osobe sklopi 5 nerezidentom kreditni posao suprotan zakonskim propisirna: koja sredstva financijskog kredita odobrenog inozemstvu ne prenese na racun banke sa sjedistern u RH iii na racun inozemne banke u skladu 5 odobrenjem HNB-aj koja se ne koristi financijskim kreditom iz inozemstva sukladno ugovoru a kreditu: koja HNB-u ne podnese u propisanom roku potrebna lzvjesca: koja ne vodi na propisani nacin poslovne knjige te koja Deviznom inspektoratu ne dade propisanu i zatrazenu dokumentaciju novcana kazna ad 50 000 do 1 000 000 kuna za banku i drugu pravnu osobu ko]a pri sklapanju ugovora kojim odobrava kredit.3. i to sarno na osnovi posebnog ovlastenja Sabora. prijevremeno u zemlji namiriti obveze uplatom protuvrijednosti u kunama pod uvjetom da 5 duznikom po kreditnom poslu 5 inozemstvom ugovorom regulira rnedusobna prava i obveze. Iedinice lokalne samouprave i uprave i izvanproracunski fondovi mogu takoder. uz prethodnu suglasnost vtinistarstva financija. HNB maze ograniciti opseg i namjenu zaduzivan]a i uvesti obvezu polaganja depozita u kunama razmjerno visini financijskoga kredita koji se uzima u inozemstvu. U suprotnoj situaciji i uz suglasnost Hrvatske narodne banke.ziti~ prodati i naplatiti prije ugovorenog roka u skladu 5 tim ugovorom a kreditu I propisima Republike Hrvatske. U tom kontekstu. tijela lokalne samouprave i up rave i fondovi obvezni su pribaviti i odgovarajuca osiguranja i jamstva. Rezident maze. Ukupne godisn]e obveze tijela lokalne samouprave i uprave i fondova po inozemnim predmetni~ kreditima ne smiju prelaziti 20% proracunskih rashoda naCinjenih u prethodnoj godini. HNB maze jos i: . U sluca]u vecih porernecaja u bilanci placan]a Republike Hrvatske. 2.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije poslove 5 inozemstvom i daje kreditna jamstva domacim pravnim osobama u okviru svote utvrdene Zakonom a izvrsavanju drzavnog proracuna.ograniciti iznos do kojeg osobe mogu sklapati ugovore a kreditnim poslovima 5 inozemstvom . a u slucaju porernecaja likvidnosti zemlje. U kaznenim odredbama zakonodavac . uz suglasnost HNB-a. Vlada RH sklapakreditne potrazivanje iz ugovora a kreditnom poslu sklopljeno~ 5 inozemstvom zalo. a nelikvidnost u placanju prema inozemstvu neprekidno traje duze ad 15 dana. Aka se tijekom godine ne uklone porernecaji u platnoj bilanci.

.

devizni i carinski rezimi zemalja sudionica . poslovnog partnera i predmet kupoprodaje . Ugovaranje prodaje robe Cijeli je niz cirnbenika koji ce odlucivati 0 nacinu na koji ce neko poduzece sklopiti vanjskotrgovinski posao isporuke robe.nekomercijalni (politicki) rizici vezani za zemlju partnera postojanje specijaliziranih trzista (npr.obicaji i uzance u trgovini tom robom i uslugama . burzi i aukcija) i posebnih oblika ponuda (npr. Potom prelazimo na analizu oblika trzista da bismo na kraju rekli nesto i 0 elektronickoj trgovini.II. itd.uobicajeni nacin placan]a i naplata u trgovini doticnom robom iii uslugama . . Najvazniji jesu: vanjskotrgovinski. Najrasirenl]l i najpoznatiji jesu: prodaja izravnim trgovackim pregovorima prodaja po videnju robe u cijelosti prodaja na osnovi uzoraka proda]a po standardnoj oznaci . medunarodne licitacije). 1. Nacini prede]e i speciializirana triista u vonlske] trgovini U ovom poglavlju najprije analiziramo nacine na koje se ugovara prodaja robe u vanjskoj trgovini. kolicina i kakvoca (kvaliteta) robe i usluga poslovni rizici (robni i financijski) vezani za trziste.licitacijska prodaja.vrsta. Sve su to i razlozi zbog kojih su razvijeni i zbog kojih se primjenjuju i razliciti naCini prodaje robe i ugovaranja kvalitete i usluga u vanjskoj trgovini.

Taj se uzorak naziva kontrolnim iii arbitraznim uzorkorn. standardizirane robe. To Je npr. konzervirano voce i povrce.4. Razumije se da je to rnoguce samo u sluca]u kad je roba dovoljno ujednacene kvalitete pa ju je rnoguce predociti uzorkom iii modelom. itd. oblik. itd.ili slik~! k?!~ moze posluziti kao predlozak i koju je moguce prenrjen na neki industrijski III obrtnicki proizvod kao sto je tekstil (Gorenc 1992. a drugi za usporedbu s isporucenorn robom.na tvor.~vi. Recimo [os da se na taj nacin prodaje roba kao sto su neke zivezne namirnice (sokovi. Nakon toga se. sklapa kupoprodajni ugovor. . ·Prodojo robe putem izravnih trgovackih pregovora To je najstariji i u ~asoj g~spodar~koj.2. Ponekad je to i neka dvodimenzional. primjenom odgovarajucih postupaka. pica). 0 tome medutim vise u poglavlja 0 medunarodnim sajmovima uzoraka. prodaje na nevideno. zbog kontrole. imamo rnakar dvije ponude. slanjern upita. Takav nacin sklapanja poslova nije suvise rasiren u medunarodnoj trgovini. redovito ce se istodobno obaviti kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe. on kupcu uzvraca cvrstom ponudom i tako preu~ima obvezu isporuke robe ko]a mora odgovarati kvaliteti uzorka. kemijski sastav. dostupna je i kupac je rnoze razgledati te se. Po primitku tih po nuda kupac obavlja usporednu analizu. Prodaja robe po standardnoj oznaci 1. uobicajen postupak je da prodavatelj uza svoju ponudu posal]e kupcu dva medusobno odvojena i propisno zapecacena uzorka. y. Nakon sto se kupac uvjerio u kvalitetu robe.). uvjetima placanja i drugim elementima ugovora. Treba reel i to da je hrvatskim vanjskotrgovinskim propisima odredeno u kojJhJ se slucajevirna za uvoz odredene robe mora prikupiti vise ponuda. Prodaja po videnju robe u cjelini robe po videnju govori se kad se cin kupoprodaje dogada uz nazocnosr i prodavatelja i kupca iii pak njihovih ovlastenih predstavnika. los se nazrva I neposredna trgovacka pogodba. Prodaja po uzorku i modelu rabi se u slucajevirna kad kupac i prodavatelj nemaju rnogucnosti neposrednog susreta i kad nije rnoguce precizno opisati kakvocu (kvalitetu) predmeta kupoprodaje. .) koje mora zadovoljavati neki proizvod kao i dopustena odstupanja (tolerancije) ad tih svojstava. on s prodavateljem zapocinjs pregovore 0 cijeni. Prodaja po uzorku iii modelu Uzorkom nazivamo manju kolicinu predmetne robe koja je iz cjeline uzeta na uobicajen nacin i koja stoga ima sva svojstva predmeta kupoprodaje. tijelo koje . npr.). pri cernu je jedan od vaznih razloga zelja za izravnim kontaktom prodavatelja i kupaca. • . kernijske.1. zivorn stokom. kako bi se mogao uvjeriti u stvarna svojstva robe. poziva potencijalne prodavatelje da mu posalju svoju ponudu za isporuku odredene robe. 1. a pozeljno je da iz iste zemlje. i uvjeriti u njezinu kakvocu. str. Ponekad se dogada da kupac posal]e potencijalnom prodavatelju svoj uzorak robe koju zeli kupiti.na (crte~ . Kad i ako stvarno i dode do sklapanja ugovora. Ako prodavatelj utvrdi da njegova roba odgovara primljenom uzorku. u trgovini nekim ratarskim proizvodima. dulji rok placan]a itd. kraci rok isporuke. Uzorkom odnosno modelom naziva se i trodimenzionalna tvorevina. jedan za neophodne analize i probe. dimenzije. Na medunarodnim sajmovima uzoraka tako se prodaje i cijeli niz razlicite industrijske robe za siroku potrosn]u (npr.).~~ ugovo~~~ ~ontrolu kvalitete i kollcine robe) da i ona uzrne jedan uzorak kOJIce posluziti prigcdorn kvalitativnog preuzimanja robe. Kolicina treba biti dostatna da kupac rnoze obaviti sve potrebne analize. Sitno je reci ida se roba nalazi na tom mjestu. praksi najrasireniji nacin prodaje i kupnje robe poznate kvalitete. odjeca. Takva prodaja se naziva prodajom na temelju kontrauzorka. sigurnosni zahtjevi. kucanski aparati..3. . 146.). narnjesta]. Pripomenimo da je za kvalitetan odabir najpovoljnijeg ponudaca dobro prikupiti tri do pet razlicitih ponuda. drvenom gradom. organizaciju . Praksa je pokazala kako je dobro da kupac ovlasti neku osobu ko]a uzrva povjerenje i prodavatelja i kupca (npr. U vanjskoj i unutarnjoj trgovini se intenzivno siri s automatizacijom proizvodnih procesa i sa sirenjern serijske proizvodnje. oblika i kvalitete a istodobno su i same davale vrlo velik broj jednakih proizvoda koji su imali sva svojstva tzv. Pri tome se potpisuje i zapisnik 0 preuzimanju robe i izraduju sve ostale potrebne isprave.~r~dstav~ja industrijski iii obrtnicki proizvod iii se na takav proizvod moze prenqeti. odabire najkvalitetniju(e) i ponudaca poziva na izravne pregovore zbog eventu~ln~ d?datne korekcije uvjeta (povoljnije cijene. ako se postignu zadovoljavajuci uvjeti.( VANJSKOTRGOV'NSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triiSta u vanjskoj trgovini 1. U vanjskotrgovinskom poslovanju najcesca je inicijativa kupca kojl. o prodaji sajmu. Sto je dakle standard? Najjednostavnije. jasno ako do isporuke dode. to je zakonski propis kojim se precizno utvrduju sva bitna svojstva (npr. 1. Najcesce se oznacava]u kraticama (npr. cuva ga arbitar i on ce biti dokazno sredstvo bude Ii kupac smatrao da prodavatelj nije isporucio robu odgovarajuce kakvoce. primjerak namjestaja koji je izlozen na specijaliziranom Prodaja robe po standardnoj oznaci je najvaznlji dio tzv. itd. Primjenjuje se kad roba nije standardizirana i kad joj na drugi nacin nije rnoguce precizno opisati kvalitetu (npr. Zasto? Zato sto su takve proizvodnje nuzno zahtijevale sirovine i poluproizvode tocno odredenoga kemijskog sastava. Sebi takoder ostavlja jedan primjerak.

DIN) i njegovu oznaku (naziv i broj) te navede potrebnu kolicinu r~be i . nema uzorka. kupuju i prodaju vece kolicine i siri asortiman proizvoda vise kvalitete. itd. imaju veci broj proizvodaca i potrosaca.o ~e. Razvitak gospodarstva i trgovine doveo Je I do toga da su se pojedina trzista specijalizirala u trgovini tocno odredenorn robom ali je oblikovao i posebne nacine trgovanja pojedinom _~~bom. kupovna moe njihovi. caj... opisa I crt~z~. To se cini precizno i detaljno u svakoj transakciji a pri isporuci se. rekli smo.proizvoaaCi ne smiju rabiti bez ugovora 0 kupoprodaji ~rava ln~ustrlJskog . celika. itd. kava. Prodaja prema standardnoj oznaci je nacin prodaje za masovnu I standardiziranu robu cija kvaliteta je standardom dovoljno odredena i dovoljno poznata da se roba rnoze prodavati po toj oznaci.1potraznja pri cemu se formiraju cijene ponudene robe. T~J :e na~in najcesce rabi u maloprodaji a znatno rjede u vanjskoj trgovlnl koja Je oblik veletrgovine..oznaka za hrvatske norme .~evi::a~a i vrijednosnim papirima na svjetskom trzistu. Prodaja robe prema opisanoj kval iteti je prodaja robe koja se ne rnoze vidjeti. niti je individual no odredena. ali i sajarnski nacin prodaje: aukcij~k~ nacin prodaje.individualno odreaen~ . Tako su nastala npr. itd.ndardni~ oznaka sve jejasno i on moze promptno dostaviti svoju ponudu kOJ~sadrzi sve komercijalno-financijske uvjete po kojima je voljan isporuciti svoju robu. speciializirana triista u vaniskoi trgovini HRN.Zat. npr.a~dar?ne kvalitete je dodatno ubrzana i pojednostavnjena uporabom tzv. Prodaja _ie i pr!'icno ~ojednostavnjena jer je prigodom prodaje robe po standardnoj oznaci dovoljno da se kupac u svom upitu pozove na odreaeni standard (npr. automobila. nafte itd. kukuruz. Potencijalni prodavatelj sada nerna nikakvih dilerna 0 tome sto kupac zeli i kakva je kvaliteta zeljene robe.svjetskoj. secer. Prodaja prema uzorku spada u suvremeniji oblik trgovine i za to su organizirani posebni sajmovi uzoraka. pamuka.~las~lstva. Londonska burza obojenih metala.standard. tj.trgovini odnosno zato toga sto se standardizirani proizvodi rabe u cijelom svrjetu i stoga sto n~hova potrosnja nije bitno uvjetovana osobitostima trzista. Njihov se razvitak rnedunarodne robne ove] pojam oznacava prostor (mjesto) na kojemu se roba prodaje i kupuje. Na taj se nacin roba prodaje na burzama. Specijalizirana triista u medunarodnoj razmjeni Opcenit?.st. prodaja prema uzorku. 2.uda. U uzem smislu.) koje su postale i svojevrsnim znakom kvalitete proizvod~ iz tih zemalja.zelj~no vrijeme i mjesto isporuke. urnjetnicka djela. prodaju prema standardno] oznaci I prodaja prema opisanoj kvaliteti. Danas se tako prodaje ziva stoka. nafta. daju i posebni atesti u kojima se opisuje kvaliteta.h ~otrosaca je veca. Razvijenija gospodarstva. Take se prodaje roba cija je kvaliteta neujednacena i. trzista psenice. vrlo su cesti slucajevi krivotvorenja I neov~~st~nog kO~lstenJatudih trgovackih znakova. tlp'zlr~nlh ugov~ra u kojima je unaprijed upisan i cijeli niz drugih uvjeta kupoprodaje.. . npr. Prodaja takve robe . _. Prodaja prema uzorku je prodaja kvalitativno ujednacene robe koja mora odgovarati uzorku. Takve organizacije. vee bilo koja partija robe koja odgovara uvjetima uzorka. To Je zato sto je najveci i udio takve robe u. . podrucje na kojemu se susrece ponuda i potrazn]a ina kojernu se formira jedinstvena cijena neke robe. 2. Velicina trzista ovisi 0 intenzitetu ponude i potrazn]e odnosno 0 stupnju razvijenosti nekoga gospodarstva. Iz sta. tipiziranih Prolz~oda k?ji se najcesce prodaju preko kataloga.mtrzi5'te najcesce oznacavamo mjesto na kojemu se susrecu pon. psenica. uslugama..ne moze precizno klasificirati pa je potencijalni kupac mora pogledati I uvjerrn se u njezinu kvalitetu. Organizacije ko]e posreduju u kupoprodaji robe na tocno odredenorn mjestu nazivamo. bez uzorka iii viden]a. trgovacka imena iii zastltne znakove koji su zasticeni (patentirani) i koji su vlasnistvo proizvodaca te robe.. :rodaju po standardnoj oznaci ne treba brkati s prodajom tzv.1. . Sajmovi i sajamska prodaja Medunarodni sajmovi pripadaju najstarijim institucijama razmjene.. novcem:. Najcesce se to dogada u nerazvqerum zernljarna. cvijece. stand. ~rodaja robe po. hrvatsko trziste psenice iii europsko trziste nafte... trzistlma u uzern smislu rijeci. pojr~lO. iako ni razvijene nisu imune od te pojave. kakao. pamuk.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nat'n' prodale . moze lako pratiti jos od antickih vremena kad . navikama potrosaca. To je specifican nacin ~roda!e u k~Jemu detalje 0 tipiziranom proizvodu kupac saznaje iz slika. _ _. Na tim sajmovima nudi se raznovrsna roba i predmet trgovine nije unaprijed odredena individualna partija robe. . . ali i organizaciju koja posreduje pri kupnji i prodaji. klimom. najcesce. SIre III uze. _I.ardnoj. rnedunarodne aukcije i burze. Po standardnoj oznaci na rnedunarodnorn se trzistu prodaju burzovni proizvodi kao sto su neke industrijske sirovine i poluproizvodi. nije standardizirana ali ju je ipak rnoguce opisati. itd. kovine. Preosta]e zapravo upisati samo cijenu i datum isporuke.tipizirani i standardizirani proizvodi nose njihove rnarke. DIN za njernacki. zagrebacko trziste cvijeca. specijalizirana trzista su rnedunarodni sajmovi uzoraka. npr. Pojam trziste rnoze takoder oznacavati I neko. GOST za rusk] UNI za talijanski itd. zlato._Usprkos tome. ali i antikviteti. po pravilu. Najstariji nacln prodaje robe je prodaja po videnju robe u cijelostl. o~naci)e nalvazru]: nacin prodaje i ugovaranja kvahtete robe u svjetsko] trgovini. tradicijom. ~bog t~?a ih drugi .

upoznati cjelokupnu ponudu. Moiemo reel kako su i onodobni medunarodni sajmovi bili oblik organiziranog triista. . a zatim u Veroni 1899. modelima eksponata i uzoraka na sajamskim priredbama. proizvodacirna iii trgovcima smjernice su za istraiivanja i razvoj. U istocnirn zemljama u kojima je op~! i gospoda.k~ i/ili proizvodne potrosnje. I godisnji. Sample Fairs). duhan.siro. medunarodni. procjenjivali njihovu kvalitetu. Roba koja se nudila na tim sajmovima potjecala je iz obrtnicks i manufakturne pro. I 19. donijela i masovnu proizvodnju robe ujednacene kvalitete. godine. i Lyonu 1916. nepraktican I vrlo nzrcan nacrn trgovanja. str.v~dnje pa je bila neujednacene kvalitete i. kao sto su tematska savjetovanja. strucni i znanstveni skupovi. sajmovi u Leipzigu i Anversu) usprjevaju prilagoditi i zadriati staro znacenje.' ~elik~ zemljopisna otkrica. 2. upoznavanju s najnovijim dostignucirna znanost~. Osim u prostornoj i vremenskoj koncentraciji ponude i potraznje. sajmovi sve vise gube svoje prvob.1. marketinski orijentiranim tvrtkama. " Naspecijaliziranim medunarodnim sajmovima izlazu se uzorct IZ [edne gospodarske grane. 59. upoznavanju kupac~ I prodavaca. .( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Nat'n' prodaje i specijalizirana tri'sta u vanjskoi trgovini su trgovci iskoristavali velike vjerske skupove kako bi pod zastitorn hramova prodavali svoju robu koju su donosili iz svih krajeva svijeta. sva bitna ?biIjeij~ svih drugih proizvoda iste vrste i naziva se uzorak. Pred potencijalne kupce je bilo dovoljno IZIOZItl samo jedan primjerak nekog proizvoda masovne proizvodnje koji ima.. bili vazna medunarodna triista za kozu. U medusobnim kontaktima i poslovnim razgovonma kupci postavljaju nove zahtjeve. Stoga su I suvrernem sajmovi nazvani medunarodni sajmovi uzoraka (Mustermesse. rnedu ostalirn. Crkvena I vladareva zastita (Pax Dei i Pax Regis) ipak su bile I potrebne I dobrodosle zbog nesigurnih putova i opasnosti od razbojnickif napada.. Medunarodni sajam tog tipa je npr. i razlicitom. uz relativno male troskove i za kratko vrijeme koliko traje sajamska priredba. i tehnologlJe: sirenju poslovnih poznanstava i veza. odablra!1 konkr~tni proizv.c. Medunarodni sajmovi uzoraka Industrijalizacija je. simpoziji. godine. omo?uCivali nabavu potrebne strane robe i upoznavanje s najnovijim stanjern I dostignucima u proizvodnji. okrugli stolovi i drugo. st. Prvi suvremeni sajam uzoraka otvoren je u Leipzigu 1894. Taj je nacin trgovanja bio vrlo vazan za opskrbu pucanstv.od tel ako bi se pogodili za cijenu.~~o ~nac:nje. jacanje centralne vlasti. prospekti i razlicita dokumentacija u kojoj su tehnicka i druga svojstva izloienih uzoraka detaljno opisana tako da potencijalni kupci imaju sasvim dovoljno podataka za donosenje poslovne odluke i za sklapanje kupoprodajnih aranimana.). Parizu 1904. Feudalni vladari su takoder imali koristi od carina i sajamskih taksa koje su placali izlagaci i prodavaci. ~:tlpl~l~ana i nestandardizirana. sajmovanje dostiie svoj vr~u~ac tek tijekom 18.ka prisutnost robe na sajmu. kupci i prodavatelji iz raznih zemalja. odnosno mjesta na kojima je dolazilo do prostorne i vremenske koncentracije ponude i potrainje robe ponudaca iz vise zemalja.. Kasnije se sajmovi otvaraju u drugim vecirn gradovima i zemljama svijeta (Segetlija-Lamza. Takvi . Sajmovi su i u srednjem vijeku takoder vezani za vjerske blagdane sto najbolje pokazuju i nazivi sajmova na stranim jezicima. postupno pretvaraju u s~vremene gradske trinice. zahtjevi i nsrijeseni problemi i potrebe kupaca.1. Postupno su se uz tjedne sajmove i sajmove vezane za vjerske blagdane p~celi od~iavati i tzv. On~ su dornacirn i inozemnim proizvodacima omogucivah izlaganje vlastitih proizvoda vecern broju zainteresiranih kupaca i njihovu osobnu prodaju dok su kup~ima.. Na opcirn se medunarodnim sajmovima izlaze i nudi raznovrsna roba.iz. Vidimo dakle da potencijalni kupci mogu na jednomu mjestu. pred kupcima koji bi ih razgledavali. sve brii gospodarski razvitak I raspad cehova mijenjaju i gospodarsku vaznost sajmova. engleski "Fair" i njernacki "Messe" znace misa. kojima je cilj informiranje. najveCi ih je broj ipak degenerirao u godisn]« sajmove lokalnoga karaktera.st~anom r?bom kao i za manufakturnu proizvodnju u gradovimajer su se okupljali trgovcr. skupine proizvoda iii uzorci proizvoda • iz odredene . Samo se rijetki (kao npr. krzna. traze podatke 0 performansama i iznose svoje probleme koje nastoje rijesiti opremom iii robom koju namjeravaju kupiti. lrbit I Novgorod).. Takvi podaci. Zagrebacki ~~~. zblizavan]e i povezivanje poslovnih partnera.~~iemo ~akljuciti kako je to bio koristan ali istodobno i skup.. parnuk. pr~vila trgova~Ja. pa obicno rezultiraju novim proizvodima.rski napredak znatno kasnio. upoznavanje. po pravilu. indijski (Harvar) i arapski sajmovi (Meka) koji su jos u 19. Pri tome se izloieni uzorci mogu i prodati. najvainije ponudioce i njihove proizvode. st. Stoga su ih trgovci morali dopremiti na sajam I Izlo. upoznavanju s tendencijarna ponude I potrazn]e itd. . Po zavrsetku sajrna trgovci su svu neprodanu robu pakirali i odvozili na sljedeci ~ajam. kupili i otpremili. organiziraju i druge pratece manifestacije poslovnog karaktera. Uz izloiene uzorke s vremenom se nude odgovarajuci katalozi. suvremenim rjecnikorn receno. sto je bitno i za buduce poslovne kontakte i suradnju. znace~je sajmov~ ogleda se i u povecan]u djelotvornosti poslovanja. Dobri su primjeri poznati ruski (Arhangelosk. Medunarodne sajmove rnozemo podijeliti na opce i specijalizirane.zltl. godisn]] sajmovi koji nisu bili vezani uz vjerske blagdane all su s~ ipak ~orali odr~avati uz dopustenje cehova i uz postivanjs strogih ~ehovsklh. Tako i francuski "foire". ca] i 51. Tako se tjedni sajmovi. Zbog toga vise nil: bi!a neoph~dn~ fi~i. Na sajamskim se priredbama. . koji su imali lokalno i nacionalno znacenje. .

ledino je Londonska burza dobila naziv "The Royal Exchange" ali se. Burze su se pocele razvijati iz sastanaka trgovaca i rnjenjaca koji su svoje poslovanje obavljali na velikim sajmovima. osnovana I Zagrebacka burza. godine. Prvo razdoblje traje od 12. Na burzama tog doba se stoga razvija intenzivna trgovina dionicama i obligacijama i sve s~ ~i.sto bi onda upucivalo i na njezin najstariji oblik i njezinu prvobitnu funkciju triista novca. Ponekad se tako naziva i sam burzovni sastanak pa i posjetitelji burze. a zamjenjuju ih gospodarske izlozbe. Tako se naziva i mjesto (zgrada) u kojoj se sastaju prodavatelji i kupci radi sklapanja trgovackih poslova po pravilima i uzancama doticne burze.2. Coffee Terminal Market. Burse. jest postupno stvaranje zarurnanja (profesije) burzovnih posrednika koji svojom stalnom nazocnoscu na burzi.1. Ziatnom bulom dodijelio status "slobodnog kraljevskoga grada". U njihovu se razvitku mogu izdvojiti tri karakteristicna razdoblja.vrecica za novae . 2. S vremenom je to postala praksa i u gotovo svim zemljama anglosaksonskoga jezicnog i kulturnog podruc]a. Prve dva su javnost poslovanja te mogucnost uvida i utjecaja drzavnih vlasti na poslovanje sto je sve rnoguce poradi koncentracija poslovanja na jednomu mjestu . sve do 19. Opci sajam uzoraka se odrzava svake jeseni i proljeca. st. burze definitivno dokazuju i kao najveca svjetska financijska triista. itd. knjiga.. Danas se u Hrvatskoj odszavaju sajmovi u Zagrebu. strucnirn znanjem i poznavanjem gospodarskih prilika daju kupcima i prodavateljima neophodnu sigurnost i izvjesno jamstvo da neee biti prevareni. zatim Markova sajma (prvi put organiziranog 1256. tekstilne sirovine. st. st. itd. osnovana istom 1919. Medutirn postoje i burze koje u svom nazivu uopce nemaju rijec "burza" niti rijec "Exchange". Po njima je izraz "sastanak kod Beursea" postupno postao sinonim i za instituciju i za odredene tehnike trgovanja. . .poljoprivrednih proizvoda i strojeva. i to zato sto se s velikim zemljopisnim otkricima i gospodarsko srediste Europe postupno pomaklo iz Sredozemlja na obale Atlantika. do 16.). Nastanak rijeci burza se objasnjava dvojako. 2. tekstila i tekstilnih proizvoda. s pravom odrzavanja sajmova. Drugo razdoblje razvoja burzi traje od 17. vrlo vazno obiljeije. itd. za efektivnu burzu poceo rabiti izraz "Stock Exchange". narnjestaja. stoljeca. Poznato je da gospodarski razvoj Hrvatske nije isao takvim tempom niti takvim slijedom. Drugi su rnisljen]a da rijec vuce podrijetlo od imena poznate patricijske i trgovacke obitelji Van de Beurse iz Bruggea u Nizozemskoj koja je u obiteljskom grbu imala vrecice za novae i u cijoj su se kuci sklapali veliki trgovacki poslovi. Rijeci. Takve su npr. sajmovi elektronike. i 13.se ujednacu)e tehniku poslovanja. Poznati su specijalizirani sajmovi npr. rabi u gotovo cijeloj Europi. poslije njezina razdvajanja. Najvece onodobne burze nalazimo u Nizozemskoj. Osijeku. kad ih nalazimo u velikim talijanskim i francuskim sredozemnim lukama i drugim sredistirna gospodarske aktivnosti tadasn]e Europe.2. U tom vremenu se razvijaju robne burze jer je. a pojedini specijalizirani sajmovi i izloibe odriavaju se tijekom cijele godine. Wall Street. Tako danas postoje New York Commodity Exchange. dobile i znacen]e svjetskih trgovackih sredista.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini su. stoljeca. u Ijeto 1991. narnjesta]a. koja je i najstarija hrvatska burza. Polovinom tog stoljeca oni pocin]u gubiti na znacenju. godine kad mu je ugarski kralj Bela IV. Margaretskog sajma (prvi put organiziranog 1372. Prvi hrvatski sajam uzoraka organiziran je vee 1910..gdje se odrzava)u b~rzovni s~~tanci. sporta i nautike itd. Pri kraju tog prvog razdoblja vee su jasno vidljiva neka vazna obiljez]a burzovnog poslovanja. Na taj su nacin burze. Exchange. i vezuje se za stvaranje velikih nacionalnih drzava. uz vee stecenu ulogu svjetskih financijskih centara. Burze i burzovna prodaja Burze (Exchange. Zagreb se tako spominje kao sajamski grad vee 1242. zahvaljujuci golemom napretku industri]e i prometa. koze i obuce.). London Metal . Trece razdoblje traje od polovine proslog stoljeca do danas. knjiga. a obiljeiavaju ga sastanci mjenjaca i trgovaca na kojima su obavljana trgovacka placanja i na kojima su se razvijale spekulaci]e novcem i mjenicama. Chicago Mercantile Exchange. kolonijalna roba. Poceci suvremenih burzi sezu dakle u 12. NajveCi i najstariji je Zagrebacki velesajam na kojemu se zbiva vise od 90% sajamskih aktivnosti u Hrvatskoj. Trec~. medicinske opreme. Osamos~aljivanje~ i stvaranjem Republike Hrvatske ponovno je. takoder u Zagrebu. Splitu i jos nekim gradovima. Termin "burza" se od 16. a za robnu burzu izraz "Commodity Exchange". Za sada se na njoj posluje samo vrijednosnim papirima. Po nekima. krajem tog razdoblja. Njezina prethodnica je bila sekci]a za promet efektima koju je osnovalo trgovacko udruienje Trgovacki dom. termin se izvodi iz talijanske rijeci "borsa" . burzovno poslovanje prosireno i na cijeli niz realne robe kao sto su iitarice. kolonijalnih carstava i rnocnih dionickih drustava za eksploataciju kolonijalnih prirodnih bogatstava. Kansas City Board of Trade. Tako se. pnmjerrce. informatike. vina i dr. Tako je Zagrebacka burza. kovine. Bourse) su stalna i organizirana trzista na kojima se trguje standardiziranom i tipiziranom pa stoga i zamjenjivom (fungibilnom) robom. Belgiji i Engleskoj. Tradicija odrzavanja sajrnova se u Zagrebu nastavlja stoljecirna odrzavanjern Kraljevskog sajma. Sojmovi u Hrvotskoj Sajmovanje ima u Hrvatskoj dugu tradiciju.

0 kup?~rod~~I" te robe glase na tocno odredenu kolicinu tako da nrje mogu.. Postupak njihova osnivanja i nacin poslovanja propisuje drzava.. Burze tog tipa karakteristicne su za anglosaksonski krug zemalja. Clanovi su duzni obavljati funkcije za koje su izabrani.2. Vidimo dakle da sustavtrgovanja na ~obnim yburzam~ ?mogucuJe trgovinu robom koja se nalazi diljem svijeta (kod pr?'ZVO?aC~. Iavne burze posluju po odobrenju i uz poseban nadzor drzavnih organa.onom re~lnom r~bom koju je uprava burze uvrstila u kotaciju.~a N. voce. Slicno je i s dionicama nekog poduzeca iz iste serije. Oni su neprekidno zauzeti odredenim segmentom operativnog poslovanja na burzi.p~rucena" U burzovnoj se terminologiji to naziva zamjenjivost odnosno funglb"~?st robe. odbor za promptne i terminske kotacije. Jednako tako kupci nernaju potrebe pregledavati je prije ~u~nje. izvrsni. sprecavanju kvarenja itd. U ~vicarskoj i Francuskoj susrecerno i treci. pamuk. " .. tip burzi. Vrste i pravni karakter suvremenih burzi Po pravnom karakteru sve se' burze mogu u osnovi svrstati u dvije skupine: jayne (kontinentalne) i privatne (anglosaksonske). pri cernu je jasno da je najvecl stupanj zamjenjivosti u trgovini novcem i vrijednosnim papirima.uJe I naJmanJu kolicinu robe kojom je dopusteno trgovati (npr. Takva se roba (drvena grada. nJezlnu manJem rasipanju. " " . u skladu s pravilima burze. psenica. za arbitrazno vijecs itd.sao kupnJ~ I prodaje robe se tako svodi na trgovinu ugovorima kOJI se nazivaju burzov~l~ zakljucnicama. Trgovinorn na burzi se formiraju i njihove cijene (tecajevi. cija je kvaliteta precrzno oprsana burzovnim uzancama i koja nosi odredenu standardnu oznaku.~ollclnu manju od one na koju glasi jedan ugovor.). pam uk iii bakar) mogla biti uvrstena u kotaciju neke burze i postati predmet burzovne trgovine. Da bi neka realna roba (npr. lotovi) na koje glasi jedan ugovor mora] u biti .. a u svijetu je najpoznatija burza te vrste Wall Street iz New Yorka. Istodobno Je o~oguc:e~~ I velika koncentracija ponude i potrainje pojedine robe u svega nekoliko vaznijih I . itd.. Uobicajena podjela burzi s obzirom na objekt burzovne trgovine je na novcano-devizne. vee smo rekli. a financiraju se iz up lata clanova i taksa koje naplacuju svojim komitentima. dakle.tetu I drug~ svojstva moguce standardizirati i ujednaciti tako da se kupac I prodavatelj mogu brzo i jednostavno sporazumjeti pozivom na standardn~ oznaku ~ be~ pregleda. kot~ClJe). Takav nacin trgovanjaomogucu]e . . financijski.?~lh tecajeva. U tim su zemljama burze javnopravne institucije ali je upravu nad njima drzava povjerila sindikalnoj komori samih burzovnih posrednika. Na taj nacin se ostvaruju goleme zarade kojima se onda objasnjava i cinieruca da se takva mjesta prodaju po vrlo visokim cijenama.. ygovori . itd.vaka~~~za propisuje s kojom robom se smije trgovati.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Natlni prodaJe i specijalizirana triiSta u vanjskoi trgovini 2. Ta] uvjet nije u istoj mjeri zadovoljen za sve objeke burzovne trgovine.. Neophodan uvjet nastanka i opstanka burzi i burzovne trgovine je standardizacija i zamjenjivost predmeta burzovne trgovine.. efektne. donosi uzance te postavlja i imenuje burzovne odbore kao sto su kontrolni. Tako je npr. Novcano-devizne su.) naziva "poluburzovna" roba. Svaka transakcija na tim burzama je pokn:ena neklm. koncentraciju ponude robe IZnajudaljenijih Na manjim burzama lokalnog znacenja toleriraju se i veci rasponi u kvaliteti robe. S. Imaju ogranicen broj clanova (dionicara) preko k~ih se obavlja cjelokupno poslovanje na burzi. a t~ko se ~OStl~U i goleme ustede na prijevozu i uskladistenju robe. detaljnog opisivanja iii uzimanja uzoraka. istina.:aJ nacin je rnoguca koncentracija trgovine u velikirn c~nt~'ma. itd. Na tu kolicinu glasi standardni ugovor (zakljucnica). krajeva i ostvarenje velikih poslova za krat. Uvjet za uvrstenje na burzu je takoder i masovna i ujednacena proizvodnja te robe sto jamci da su sve partije proizvedene robe jednake i stoga medusobno zamjenjive (fungibilne). mora biti standardizirana. ~yvellklm lukama: javnim skladistlma. p Na efektnim burzama se trguje razlicitirn vrstama prvoklasnl~ obvez~lca I dionica kojima je. Burzama rukovodi upravni odbor koji propisuje poslovni red. kupuje onoliko ugovora koliko mu je p~.. i najstarije vrste burzi: N~ nj!~a ~e trguje novcem i devizama i na taj nacin bit~o djel~je na for~lranJe njlh. Po. bakar. a odred.trebno . do~usteno.~rgovanJe. aluminij. Te odredene k?"clne (partl~e robe. Robne burze mogu biti opce I specljalizirane za odre?e~u r~bu. kupcu arnerickih drzavnih obveznica potpuno svejedno koje ce oni brojeve nositi jer mu sve one jarnce jednake kamate i druga prava.:~ kupiti .1. Moguca manja odstupanja od standardnih svojstava' propisana su burzovnim uzancarna svake pojedine burze. a uclanjenje je moguce za siri krug interesenata koji ispunjavaju propisane uvjete. Takve burze nisu profitne institucije. prijelazni. Na robnim (produktnim) burzama se trguje samo . imaju javnopravni karakter i prevladavaju u srednjoj i zapadnoj Europi. Na. zlato. kratkorocnirn vrijednosnim papirom tako da prijenosu n~vca u [ednorn srnjeru odgovara rijenos vrijednosnog papira u suprotnom smJeru. To su ~pr. ~~ektne burze se nazivaju i burze vrijednosnih papira. neke vrste mesa.pot~~no Jedna~e kva~tete pa ie kupcu potpuno svejedno koja ce mu parnja biti stvarno Is.~o vri)eme i ~"~v~lo mal?m p~ostoru" Poslovanje je.. a onaj tko zell ku"plt~ vise robe. . nafta. a ne nuzno u mjestu ~ ~oJemu J~ sjediste burze.ew York Mercantile Exchange) i koja je zamjenjiva bilo kojom drugom pa~IJomy'S~OVrs~~ robe. Privatne burze najcesce posluju kao dionicka drustva. 1000 barela strove nafte . robne i burze usluga. Iz svega navedenog slijedi zakljucak kako nije potrebno da se dotl~na ro~a i fizicki nalazi u mjestu gdje se burza odrzava. ograniceno na rnanji broj robe CIJUJe kval.

~e~~narodn.ao dokaz pri promptnoj prodaji sluzi pomorska teretnica. iii slicne isprave iz kojih se nedvojbeno moze zakljuciti 0 kakvoj se i i 0 kojoj kolicini radi. Tako razlikujemo: .regionalne burze. y. i sl.) odmah nakon zavrsetka burzovnog sastanka. a psenica na burzi Baltic Exchange 21 dan nakon sklapanja posla. ~~ovana Je 1842. vrijednosni papiri na vecini efektnih burzi isporucuju u roku 48 sati. u New Yorku. brodskog skladista.ruve IraJucl ta 0 :IJ~~e te robe u :. a drugi terminskim burzovnim poslovima. u trenutku kupoprodaje. u Liverpool u neposredno nakon otvaranja redovite parobrod k li .. na pet skupina: _ _ _ _ _ loko posao (posao na licu mjesta) promptna isporuka (Prompt Delivery) promptni utovar (Prompt Shipment) promptni posao za "robu na putu" (Afloat) i oroceni promptni posao.~ taJ sde~~Cln ba : na veli. a vel ike burze postoje jos u Hamburgu. na kojirna se koncentrira ponuda i potraznja IZ cijeiog svijeta pa stoga postignute cijene redovito imaju znacenje svjetskih cijena za odredenu robu . najcesee u rasponu izrnedu 10 i 14 dana od sklapanja posla. ona i isporucu]e kupcu (iz skladista. Prvi s~ nazlvaju promptnim. kaucuka. Kao dokaz.osl:Ole~COITl robom koja se. IJeme o b avrti go Iem promet arnlkli una b urzovne trgovine. New Yorku i Rotterdamu. ne mora stvarno i nalaziti mjestu sklapanja posla ali zato mora postojati cvrst dokaz da on~ postoji: K.a se.ile'~m svijetu.donu.2. Jedna od najpoznatijih je The Baltic Exchange u Londonu.kasa.2.: burze. Najvaznije svjetske burze za poljoprivredne proizvode su u Chicagu.. . kao i burze osiguranja robe u prijevozu. Tako se npr. tovarru (teretni) list. Y u robu.. . etr eseti i pedesetih godina devetnaestog stoljeca osniva se ruz robnih burzi u velikim svjetskim trgovackirn sredistirna: u Chicagu (1848. I. ne samo zbog razlika u cijenarna iz~edu stvarno raspolozive i neke buduce robe nego i zbog razlika u obvezama ko]e se i preuzimaju u tim poslovima. U pogledu nacina i roka isporuke sve promptne poslove se moze podijeliti y ••• • . po instrukcijama kupca: mora utovariti robu na odredeni brod.kim svjetskirn robnim burzama odreduju i svjets e clJene otrcne ro e I ostvaru]e ono sto se naziva "svjetskim trzlste " Pr~a prava robna burza je bila specijalizirana za trgovinu pamukom. dakle s namjerom da prodavatelj isporuci . Loko po sao se sklapa u slucaju kad se roba stvarno nalazi u mjestu u kojemu je sjediste burze i u kojemu se odrzava burzovni. . a druge specijalizirane. . Promptna isporuka podrazumijeva da kupac odmah dobije robne isprave koje [arnce stvarnu isporuku. Burz~m~ usluga se nazivaju specijalizirane institucije i trzista prijevoza. carinske zone. Oni obuhvacaju trgovinu . gdje se nalazi. je i s burzama za kooperacijske poslove koje se. Stog.). Rolterdamu i Liverpoolu. ~lic. kovine kupljene na London Metal Exchange u roku od 14 dana.vinu prijevoznim uslugama (nazivaju se i frahtovske burze) sr~dlsta ~u ponude I potrazn]e brodskog i zracnog prijevoza te su.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Natini prodale I specijallzlrana trilSta u vanjskoj trgovini svjetskih trgovackih centara pa relativno rnalen broj Ijudi rnoze u kratko vr'· . Neke su bile mjesovite.. koje bitno odreduju cijene i gospodarska kretanja u skupini zemalja . Cijene (tecajevi) koji se postiiu na tim burzama se brzo prenose na sve t . Iz isprave se treba vidjeti i kada ce ona biti spremna za . kakve je kvalitete odnosno koja joj standardna oznaka. Promptni utovar oblcno podrazumijeva uvjete ko]e smo vee naveli u promptnoj isporuci. tako nazrvaju iako zapravo posluju slicno kao posrednicke agencije. ovisno 0 vrsti robe.). 2. odreduju precizno u kojem se roku to mora obaviti. sasta~ak. kao burze pamuka u Liverpoolu i New Yorku. s rane sVIJ. 5 tim da u tom roku prodavatelj.e~a. uz odgovarajuce isprave. silosa. Sve ovo su i razlozi zbog kojih su na svim burzama pazljivo razdvojeni y •• • • . Opcenito se rnoze reci da gospodarsko znacen]e suvremenih burzi varira ovisno 0 njihovoj veliclni.. Promptni posao za robu na putu je varijanta burzovnih promptnih poslova koji se sklapaju kad se predmetna roba nalazi na prijevoznom sredstvu (brodu. . A ik Cd h ars e InIJ~ 5 men om. uobicajeno. Nacelno se rnoze reel da se isporuke u promptnim poslovima predvidaju u roku od dva dana do tri tjedna.s~lapaju poslovi koji predvidaju da se predmet kupoprodaje rsporuci o?mah d. Burzovni poslovi ~a bu~~ama se . : Nacin i uvjeti pod kojima se poslovi sklapaju precrzno su odredeni statutom i uzancama svake pojedine burze.no.. N~~ :~rku (1850. mora pribaviti i kupcu predati pomorsku teretnicu s datumom utovara koji nesmije prekoraciti dogovoreni odnosno onaj datum koji predvidaju uzance i statut burze. Anversu itd. . k . Londonu.. .1 p? proteku tocno odredenog vremena od trenutka sklapanja posla. Tako se uobicajeno nazivaju iako tehnike trgo~anJa I organizacija takvih trzista rijetko odgovaraju onima robnih i efektnih bur~l: Burze za trgo. isporuku.promptni od terminskih poslova.efektivni poslovi) jesu poslovi koji se sklapaju s namjerom da se stvarno I obave. Zbog toga su tecajevi na velikirn burzama vrlo vazm I za druga trzrsta I za druge nacine trgovanja tak b N· d kl YOm roo o~. locirane u svjetskim trgovackirn sredistirna robnog prometa.nacionalne burze. Pravila doticne burze. ovisno 0 predmetu kupoprodaje i obliku posla. Pr~mptm poslovi (spot. kovina u Lon. cija je utjecaj ogranicen na dornace trziste. . a kupac isplati dogovoreni iznos. oSlgura~J~ I usl~ga kooperacije.

kao sto su kolicina i kvaliteta robe. budue'i datum (rok. dok je moderni oblik terminskih trzista i terminskih ugovora nesumnjivo americkog podrijetla. stranke iz tih ugovora trebaju sporazumjeti jedino 0 cijeni i kolicini (a to znaci 0 broju ugovora) za odredeni termin provedbe ugovora. Takav je nacin trgovanja. Prodavatelj i kupac dogovaraju isporuku po odredenoj cijeni (tecaju) koja je formirana na ta] dan (npr. Terminskim ugovorima (Futures Contract) nazivamo posebnu vrstu burzovnih ugovora 0 kupoprodaji standardizirane robe po odredenoj cijeni. (31. i 30. U utvrdenorn terminu oni se mogu obaviti stvarnom isporukom i plae'anjem robe. Terminski burzovni poslovi se rijetko sklapaju s namjerom da se i zavrse stvarnom isporukom i placanjem robe. itd. as isporukom i plae'anjem na tocno utvrdeni buduci termin. indosirane teretnice) ima u tom slucaju i znacenje predaje robe. terminski se poslovi sklapaju s robom koja u trenutku sklapanja posla iii ne postoji iii makar nije u rukama prodavatelja. Vrlo je vazno naglasiti i specificnosti samog postupka trgovanja terminskim ugovorima na burzi. Za razliku od promptnih. Dovoljno je dakle da kupac nekoga terminskog ugovora proda isti takav ugovor za taj termin i njegova je obveza anulirana. Na primjer.. rjesavanje sporova i sl. Trgovanje se odvija u tocno odredenorn dijelu burze (koji se naziva "jarna".i ispunjenja obveze. u staroj Indiji. vremenom zetve). Takav je nacin trgovanja postao vrlo popularan i ubrzo se rasirio i po drugim americkim i europskim burzama. ito jednostavnim poduzimanjem obrnute operacije. 2. Predaja odgovarajucih robnih i prijevoznih isprava kupcu (npr. Rudimentarni oblici terminskih ugovora rabe se i na vee spomenutim europskim srednjovjekovnim sajmovima. tada nazivan "nadolazecirn" ("to arrive"). Razvili su se iz tradicionalnih terminskih kupoprodajnih ugovora koji su predvidali isporuku odredene robe (npr. Specificnosti su sljedece: 1. Strane uvijek mogu "lzaci" iz obveza preuzetih terminskim ugovorom. mjesto isporuke. Izvan tog mjesta i izvan toga odredenog vremena nije mogue'e sklapanje odredene transakcije. koji su odredeni vrstom robe odnosno sezonskim karakterom ponude i potraznje na trzistu (npr. Sto to tocno znaci. Grckoj i Rimu. "obicnirn" ugovorima to nije mogue'e bez suglasnosti obiju ugovornih strana. Burzovne zakljucnice su standardizirane. tzv. i 18. termin). Termini u kojima se poslovi obavljaju odreduju se burzovnim uzancama. "pit") po unaprijed poznatim pravilima i samo u tocno odredenom vremenu. svibnja) s tim da se roba dobavi i plati u nekom kasnijem terminu (npr. 3. Oni su dakle neka vrsta formulara (tiskanica) u kojima su svi ostali elementi ugovora. Zato se takvi poslovi i nazivaju spekulativnim poslovima. tek zasijane psenice) na neki budue'i termin (npr. Kao sto znamo. Kljucne razlike takvih terminskih burzovnih ugovora u odnosu na slicne vrste trgovackih ugovora 0 budue'im isporukama i placanjirna su sljedece: 1. engl. obratnom terminskom operacijom (sto se svodi na naplatu iii plae'anje razlike u cijeni). 15. U burzovnoj se praksi najcesce nazivaju "fjucersi". za razliku od drugih vrsta ugovora. Oroceni promptni posao je posao pri kojemu je na burzovnoj zakljucnici odreden rok unutar kojeg roba treba biti isporucena. 2 Vise 0 tome u poglavlju 0 prijevoznim ispravama! • . odgodom (prolongiranjem) provedbe posla za neki budue'i termin iii isplatom premije dogovorene za odustajanje od posla. vee' intenzivno koristen na Chicago Board of Trade osnovanoj 1848.(VANJSKOTRGOVIN~KO POSLOVANJE ) Nacini prodaje I specijalixirana trii§ta u vanjskoj trgovini vlaku) koje je na putu k odredenom mjestu. Razvijenije forme terminskih ugovora nalazimo u Europi i Iapanu u 17. srpanj. Na robnim burzama termini su'tJdaljeniji (npr. Na efektnim burzarna oni obicno padaju na 15. Ugovori su rnedusobno zamjenjivi (fungibilni) sto znaci da je svaki ugovor moguce ispuniti isporukom bilo koje partije robe na koju se ugovor odnosi. U takvim slucajevirre. st. rujan. standardizirani i tiskani na ugovoru tako da se nikako ne mogu izmijeniti. u tzv. Suvremeni burzovni terminski ugovori (Futures Contract) jesu kupoprodajni ugovori u kojima se dogovara isporuka i plae'anje odredene kolicine standardizirane robe na dogovoreni buduci termin. Kudikamo najveci broj poslova likvidira se samo isplatom tecajne razlike (razlike u cijeni) jer niti prodavatelj niti kupac nikad nisu ni zeljeli stvarnu isporuku robe. precizno je definirano uzancama doticne burze. "aktivne pozicije". To znaCi da se. Jednostavni oblici takvih ugovora su bili u uporabi vee u dalekoj proslosti. Terminski iii rocni poslovi jesu takva vrsta burzovnih poslova cija se provedba ugovara na neki odredeni. rok se odreduje izrazima "sredinom mjeseca". sredinom rujna).) u svakom mjesecu. To je mogue'e upravo zato sto je roba kojom se na burzi trguje standardizirana pa nema nikakvih razlika izrnedu pojedinih partija robe. u SAD-u stvarnorn isporukom robe zavrsi samo 10% ukupno sklopljenih terminskih ugovora. svibanj. Tako se zavrsava samo mali broj terminskih poslova.) i ovise 0 vrsti robe. "krajern rnjeseca" i sl. nakon zetve) i isplatu cijene dogovorene na dan sklapanja posla a po izvrsenoj isporuci (Forward Contracts). a po cijeni koja je fiksirana na dan sklapanja ugovora. Oni zapravo zele zaraditi spekulirajuci (igrajuci) na skok iii pad cijena. Poslovi se mogu sklapati za bilo koji termin koji je predviden pravilima burze ali se u praksi oni ipak koncentriraju na neke udarne termine.

svrstati u dvije velike skupine: one koji stvarno iele kupiti odredenu robu i one kojima je cilj samo zarada na razlici cijena. jednako od porasta kao i od pada. Kolika ce biti cijena neke robe u buducnosti ovisi 0 cijelom nizu cirnbenika. terminu i mjestu isporuke i ostalim elementima. kukuruza. i ne mora biti voljan "zatvoriti svoju poziciju" na predvideni nacin. Po dospijecu posla spekulant ce nastalu razliku u cijenama (tecajnu razliku) naplatiti na obracunskoj blagajni burze. cvrstih terminskih zakijucaka. Drugi dan je predviden za rnedusobno obracunavanje burzovnih posrednika .(VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini . 2. analizirati ih i ispravno procijeniti buduca kretanja cijena kako bi onda mogli donijeti i utemeljene odluke 0 kupnji iii 0 prodaji na burzi. osim toga. rreceg dana se preko obracunske blagajne stvarno isplacuju izracunata salda dok se provedba preostalih (nekompenziranih) poslova obavlja u skladu s dogovorom burzovnog posrednika i njegova nalogodavca. Njihov cilj nije dakle zarada nego im je cilj zastita od rnogucih gubitaka zbog promjena cijena. Trgovanje mora biti [avno. bitne informacije. Prodavatelji i kupci nastoje prikupiti sve. Zato na racunu svakog clana burze u svakom trenutku mora biti odredeni minimalni iznos iz kojeg se uzima odredeni depozit svaki put kad se ulazi u neku transakciju. tehnoloskirn napretkom i porastom potrainje zbog porasta stanovnistva. likvidacijom zakljucka iii prolongiranjem posla. 6. ratovi i sl. naranaca. Ako se odluce za drugo rjesen]e. Obracunska blagajna burze jarnci za ispunjenje svih ugovora sklopljenih po pravilima burze. 5. Tada brokeri pod nose obracunsko] blagajni burze svoje potpisane biljeske (tickets) 0 svim poslovima koji se imaju provesti. Svi terminski ugovori se mogu legalno likvidirati poduzimanjem suprotne operacije. obavlja se prebijanje i utvrdu]u salda. po njihovu rnisljenju. Kljucni su sljedeci cimbenlci: . Tako se kupci u premijskom poslu moraju izjasniti hoce li se: a) odreci premije u korist prodavatelja i tako se osloboditi obveze kupnje. Sto se time postize? Na taj se nacin obveza kupnje (po jednojcijeni) izravnava prodajom (po drugoj cijeni). likvidacijski dani kad se terminski poslovi moraju obaviti bilo isporukom dogovorene robe. kupac nekoga terminskog zakljucka za rujan rnoze osloboditi svoje obveze prodajom istoga takvog zakljucka za rujan. kolicini. broker ce sam prihvatiti premijsko rjesen]e. Osnovni cilj trgovaca koji stvarno iele pribaviti odredenu robu jest da osiguraju tu isporuku ida se zastite od rnogucih promjena cijena u razdoblju od sklapanja posla do isporuke robe.stanje nacionalnoga gospodarstva.3.) ali i u drustvu (strajkovi. Taj postupak prebijanja racuna naziva se "ticket balancing". U kojoj su mjeri procjene igraca na burzi bile ispravne i u kojoj su im mjeri dogadaji u prirodi i drustvu isli na ruku. Prvog dana se pristupa likvidaciji tzv. To rnoze uciniti u bilo kom trenutku prije njegova dospijeca u rujnu. Obicno traju tri dana. Ne ucine Ii to.). To znaci da su prodavatelj i kupac iz sklopljenog posla zapravo u obvezi prema obracunsko] blagajni.2. Tako se npr. iii b) zadrzati premiju i postati stvarni kupci terminskog zakljucka. Spekulante ne zanima stvarna isporuka robe nego im je [edini cilj ostvariti zaradu na promjeni cijena. Burzovnim pravilima odreduju se tzv. a cijeli posao svodi na placan]e (iIi naplatu) razlike u cijenama. vremenske nepogode koje mogu ostetiti iii unistiti plantaie kaye. lgraci (spekulanti) na porast cijena su optimisti. premijskih. zakljucaka. Na osnovi tih biljeski.opce gospodarsko i politicko stanje te izgledi i kretanja u svijetu i u regiji . poseb nih formulara ciji je sadriaj i izgled propisan. Oni. Vee smo rekli da se najveci dio terminskih poslova sklapa iz spekulativnih razloga. Svi se trgovci robom mogu. U stvarnosti ce. zapravo. To znaci da se svaka ponuda za kupnju i prodaju mora javno objaviti (izvikivanjem) te se nijedna transakcija ne rnoze ispuniti bez otvorenog izvikivanja. Pri tome je odredeni rast cijena. likvidacija spekulativnih poslova se obavlja sklapanjem suprotne operacije. To je i posljednji rok do kojeg se i prodavatelj i kupac mogu osloboditi svoje obveze isporuke (ili placanja). dakle neka minimalna inflacija. Pregovori u "jami" se svode samo na pregovore za utvrdivanje cijene ugovora koji su standardizirani po kvaliteti. na konacne cijene pojedine robe djelovati i nepredvidiva dogadanja u prirodi (npr. To znaci da se prodaja ugovora za neki termin rnoze legalno likvidirati kupnjom istoga takvog ugovora za isti termin. 4. i to sklapanjem suprotne burzovne operacije. vidjet ce se po stvarnim cijenama u tom terminu. Obracunska blagajna burze preuzima suprotnu stranu svih sklopljenih transakcija. 2. svom brokeru moraju isplatiti dodatno pokrice za tecajni rizik. I . Dan prije pocetka likvidacije se obicno rezervira za rjesavanje uvjetnih. zele sklopiti posao tako da osiguraju isporuku potrebne robe i da se pri tome zastite od promjena cijena. zapravo. medutim. krize. normalna pojava uvjetovana rastom standarda. a vrlo mali dio njih iz zel]e da se roba stvarno isporuci i plati. opca poslovna klima i povjerenje javnosti u nacionalno gospodarstvo. secerne trske i sl. 3. To je nuzno jer je pri likvidaciji poslova nernoguce naci prvobitnog partnera s kojirn je posao sklopljen a lOji. Cijene i kotacije Cijene robe i usluga odreduje stanje ponude i potrainje na odredenorn trzistu.

NajveCi broj zemalja rabi neizravan sustav kotiranja. redovitu i nadziranu aukcijsku prodaju. zamjenjuje ga drugi oblik dobro prilagoden novom okruz]u. Definira ih kao oblik organizirane prodaje robe najboljemu ponuditelju na temelju jayne objave i javnog nadmetanja na unaprijed odredenom mjestu i u unaprijed odredeno vrijeme.im burzama. na osnovi svojih informacija i procjena.oJ CIJ~~I. Burze se razlikuju i po nacinu kotiranja. Tamo gdje jedan oblik aukcije zakazuje. koji imaju odgovarajuce objekte i opremu potrebnu za urednu. uvjereru da ce ih.vnogsasta~k~. najnize cijene i cijene s prethodnoga burzovnog sastanka. Potencijalni kupci su sve osobe koje sudjeluju u aukcijskom nadmetanju. Aukcija je nezamjenjiv mehanizam trgovanja u slucajevima u kojima cijena predmeta nije fiksna niti lako odrediva tako da upravo tu i lezi tajna dugovjecnosti i vaznosti aukcijskog nadmetanja. Oni su dakle pesimisti koji pak. lato oni danas prodaju ugo~~r~ p.sjeci iz!:acunati p~ tocn~ utvrdenim pravilima koja donosi odbor za kotacije kOJI pOStOJIna svako] burzi. a za te usluge naplacu]u posrednicku proviziju. uvjeta standardnih ugovora i oznaka pod kojima kotira na dotic~.~ d~~~snJlmv~'Jenama. Drugi je da predmet prodaje dobiva najbolji ponudac. objavljuju i u slucajevirna kad odredenog dana i nije bilo terminskih poslova. Tako se nazivaju i organizacije odnosno mjesta na kojima se odvija]u aukcijska nadmetanja. dakle da vrijednost 1 iii 100 jedinica strane val ute izrazava u dornacoj.tl r~zliku . Po:lije sv. zbog kontinuiteta i usporedivosti. trgovacka drustva.Izmeau danasnjlh cijena za taj termin i stvarnih cijena ko]e budu vrijedile na rstornu tom dogovorenom terminu. uvjete rada i tehniku trgovanja. organizira i provodi aukcijsku prodaju putem javnog nadmetanja. Cijene (tecajevi) robe u promptnim poslovima i cijene iste takve robe u terminskim poslovima redovito se razlikuju. Napomenimo da se osnovni podaci 0 robi objavljuju u kotacIJ. na osnovi svojih saznanja i informacjja. Prvi je da se obavljaju javno i na unaprijed odredenirn mjestima. Normalno stanje trzista za vecinu robe je kad su promptne cijene nize od terminskih i kad SLiblizi termini jeftiniji od udaljenijih. ~ako ce. Aukcionar je pravna iii fizicka osoba koja priprerna. ~a razumijevanje kotacija na robnim burzama odlucujuce je poznavanje kvalitete robe. Bulls). potencijalni kupci. U kotacije se ne unose cijene po kojirna su sklopljeni pojedini poslovi nego pr~. Prodavatelji su vlasnici robe koja se prodaje na aukciji. 2.burz~. organiziraju i provode posebne veletrgovacke tvrtke. Aukcijski posrednici dobro poznaju robu koja je predmet aukcijske prodaje te aukcijske obica]e. Ta se izvjesca nazivaju burzovni~ kotacijama iii burzovnim tecajnicarna. Za svoje komitente obavljaju niz poslova vezanih za nabavu i prodaju robe.l. vjeruju da ce cijene padati te da ce na tom bu~u. objavljuju se sluzbena izvjesca 0 crjenama (tecajevirna) postignutim na tom sastanku. Poslovi koje treba obaviti poslije prodaje mogu ukljucivati naplatu izlicitiranog iznosa. J Na pad cijena spekulira]u "medvjedi" (eng!. bears). Izravno rabe engleske burze. uvjereni kako ce cijena robe iz tih ugovora n dogovoreni buduci termin biti veca pa ce oni svoje ugovore moci prodati po to! veco] cijeni i tako naplatiti ostvarenu razliku u cijenama. Na deviznim burzama razlikujemo tako izravno i neizravno kotiranje. Osim toga. prikupiti i razvrstati predmete prodaje. Taj takozvani "norninalni" tecaj se takoder izracunava po pravilima odbora za kotacije. Zato se posebno izracunavaju i odvojeno iskazuju kotacije promptnih i kotacije cijena terminskih poslova po pojedinim terminima. Takvi ce danas kupovati terminske ugovore za isporuku neke robe jer su. Aukcije objavljuju.tl svom kupcu. i to tako da vrijednost jedne funte (GBP) izrazavaju u odgovarajuco] stranoj valuti. obaviti promotivne i prornidzbene aktivnosti. Osnovni sudionici u aukcijskom nadmetanju su prodavatelji. moCi kupiti ~o n~z.3. ne ostavljajuci nikakve praznine na trzistima. Krajnji kupci su osobe koje su na aukcijskom nadmetanju dale najpovoljniju ponudu i tako ostvarile pravo kupnje. ostvariti zaradu cija ceovrsma cm. objaviti aukciju i uvjete nadmetanja te izloziti robu kako bi je potencijalni kupci mogli razgledati prije aukcije.( VANJSKOTRGOVINSKOP()SLOVANJE ) Naeini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini Oni -se u americko] terminologiji nazivaju "bikovima" (eng!. Napomenimo da se tecajevi robe iz promptnih poslova izracunavaju na osnovi cijena iz stvarno realiziranih poslova. Drozbe (oukcije) i sustov prodoje no drozbcmo Drazbe iii aukcije se definiraju kao poseban oblik prodaje javnim nadmetanjem (iicitacijom) veceg broja kupaca s ciljem postizanja sto povoljnije cijene. u izvjescima se redovito iskazuju i najvise cijene. uvjereni su.ak~g~. cuvanje i skladistenje predmeta do preuzimanja. Tri su kljucna elementa aukcijskog nacina trgovanja. dodatnu kontrolu i druge aktivnosti vezane za specificnosti pojedinog predmeta i vrste aukcije.~erminu biti niz~ neg? ~anas. stoljeca prakticne primjene dovela su do stvaranja velikog broja vrsta i podvrsta aukcija koje se medusobno nadopunjuju. • . Cesto su i arbitri pri rjesavanju sporova izmedu prodavatelja i kupca robe. a treci da se na drazbama prodaje roba koja je nestandardizirana i koja nije zamjenjiva. ~ skladu s burzovnim pravima. prije dospijeca. Kako su gospodarskoj javnosti vazna i kolebanja u cijenama. aukcijski posrednici te aukcionar iii licitator. Drazbe poznaje i nas Zakon 0 trgovini.~em . Prije same prodaje aukcionar treba plan irati tijek aukcije. utvrditi uvjete aukcije. svejedno da Ii neposredno iii preko posrednika.IIsp~rucl.~ma dok s~ detaljni podaci 0 uzancama i standardnim ugovorirna mogu pronaci u posebnim publikacijama koje izdaju burze. dok se terminske kotacije.

Na robnim aukcijama se mogu pojaviti i nestandardizirani lotovi robe koja se inace rnoze standardizirati (npr. Nabavni posrednici su osobe preko kojih kupci mogu kupovati robu na aukcijama. Stoga je svako pakiranje realne robe (tzv. nestandardnost. lot) drugaci]e kvalitete pa tako i nije zamjenjivo (fungibilno) za neko drugo pakiranje istovrsne robe. Istodobno se tako smanjuju iii sprecavaju daljnje Mete na robi koje mogu nastati zbog nepostojanja odgovarajucih skladisnih kapaciteta i velikih troskova prodaje takve robe redovitim putem. roba s greskorn i sl.). i dr. povrca. carine iii policije) i imovina oduzeta njezinu vlasniku temeljem sudske odluke. antikviteti. sirova kava. Problem je naime u tome sto je za neku "robu" vrlo tesko odrediti realnu trzisnu cijenu i ponuditi je na prodaju po nacelu "uzmi iii ostavi". oni odreduju uvjete preuzimanja robe na prodaju. itd. Iznos pologa razlikuje se prema vrsti robe i aukcije te se rnoze kretati od simbolicnih iznosa pa sve do 20-30% vrijednosti zakljucnice . sirove koze. aukcionar daje precizne podatke. umjesto izlaganja robe ponekad je dovoljno predoCiti sarno uzorke. pamuka. Za te posloveposrednici naplacuju naknadu (tzv. iz nekog razloga. lot money) koja se odredu]e pausalno iii kao postotak od prodajne cijene. U tu skupinu zatim rnozerno ubrojiti robu koja je lako pokvarljiva. Oni je klasificiraju i razvrstavaju u manje partije ujednacene kvalitete koje se nazivaju aukcijski lotovi. opis cjelokupne kolicine robe koja dolazi na aukcijsku prodaju. Opcenito. caja. Kljucna svojstva realne robe koja se prodaja na drazbama jesu neujednacena kvaliteta. Iznimno. na aukcijama se rnoze prodavati gotovo sve. Umjetnicki i slicni predmeti kao sto su urnjetnicke slike. Priprema aukcije zapocinje dopremom prodavateljeve robe na drazbu. Mozerno dakle reci kako se na aukcijama trguje predmetima koji nemaju fiksnu prodajnu cijenu i/ili ih je. ne preuzima odgovornost za kvalitetu kupljene robe niti dopusta naknadne reklamacije jer se smatra da je kupac robu vidio prije aukcije i da je bio upoznat s njezinom kvalitetom. potrebna je i odgovarajuca prornidzba. Robu preuzimaju aukcijski posrednici. aukcijsko nadmetanje te isporuku i placan]e predmeta auktijske prodaje. opis svakoga pojedinacnog Iota. Potom pocinje nadmetanje ciji tijek i oblik ovise 0 odabranom sustavu natjecanja. predmeti povijesne iii kolekcionarske vrijednosti. skulpture. (Reynolds. krzna. Da bi aukcija privukla dovoljan broj potencijalnih kupaca. jest postojanje cijelog niza predmeta (robe) koje je vrlo tesko prodavati mimo aukcija. 5to se medutirn tice tezlne robe.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaie i specllallzlrana trillita u vanjskoj trgovinl Proda]ni su posrednici zaposleni pri aukcijskim organizacijama. Havarirana roba. Svaki lot dobiva priznanicu 0 tezini (tzv.). i sl. razne prehrambene proizvode poput voca. drva i drvne grade. weight note) i redni broj s naznakom kvalitete i kolicine. Ono sto je jos vaznije konstatirati. Cjelokupni postupak prodaje robe na aukcijama rnozemo analizirati kroz tri faze: fazu pripreme aukcije. za neke vrste robe su karakteristicni odredeni gubici u tezinl pa se stoga za njih dopustaju i standardizirani popusti bilo preko cijene iii preko kolicine. i uvjete prodaje na aukciji. t]. a koje bitno utjecu na njezinu vrijednost (npr. Tako razvrstana i oznacena roba srnjesta se u aukcijsko skladiste u kojemu je potencijalni kupci mogu i trebaju razgledati prije odrzavan]a aukcije. naznaku mjesta gdje se roba nalazi i vrijeme u kojemu se roba rnoze razgledati prije pocetka aukcijske prodaje. Na taj se nacin prodaju razliciti financijski instrumenti cija se cijena vrlo brzo mijenja zbog velikih oscilacija u ponudi i potraznji. i to u tocno odredeno vrijeme i na odredenornu mjestu kako je to prethodno objavljeno u aukcijskoj listi. ). Najcesce skupine realne robe kojorn se trguje na aukcijskom trzistu jesu: Primarni proizvodi poput sirove vune. potrebno brzo rasprodati pa se onda sustavom jayne drazbe robe zeli postici brza prodaja. ribe). odnosno cvijece. vuna. gradevinski radovi) ali i realna roba (npr. Uza sve uobicajene promidzbene aktivnosti potrebno je objaviti i tzv. neka prava (npr. itd. Te p~sebna obiljezja mogu biti i nestandardna kvaliteta.o predmetu natjecanja i osnovnim uvjetima prodaje. ribe. ali i stvoriti sto veca konkurencija kako bi se postigla i sto realnija trzisna cijena. razvrstavaju je u lotove odreaene priblizne kvalitete. i realna roba i usluge i prava. riba. Da bi zastitio svoje i prodavateljeve interese. Aukcijsko nadmetanje zapocin]e voditelj aukcije objavom 0 pocetku otvaranja aukcije. Takve liste redovito sadrze: naziv i mjesto odrzavanja aukcije. 1996. po pravilu. roba ostecena u prijevozu. ime iii naziv aukcionara. individual no odredenje iii pak laka pokvarljivost (npr. odreduju minimalne cijene od kojih poCinje nadmetanje i vode prodaju aukcijske robe. ostecenje iii greska. Treba naglasiti da aukcionar. usluge (npr. cvijece itd.. Aukcijsko nadmetanje se i ovdje namece kao najbolji nacin brze prodaje i utvrdivanja realne cijene jer se radi 0 ostecen]u ciji utjecaj na cijenu nije rnoguce sasvim precizno odrediti. datum odrzavanja aukcije. Prije pocetka nadmetanja za svaki pojedini lot. Oni imaju svoje stalno mjesto na aukciji pa kupci za sudjelovanje u aukcijskom poslovanju ne rnoraju placati posebni depozit aukcijskoj blagajni. i ako to karakteristike robe omogucuju. aukcijske liste i poslati ih na adrese svih potencijalnih kupaca. duhana. a koju kupac odbija preuzeti i koju je zato potrebno brzo rasprodati. zaplijenjena roba kao sto su predmeti zaplijenjeni od strane drzavnih organa (npr.. Cijenu je tesko odrediti zbog vel ike i brze fluktuacije u ponudi i potrazn]i iii zato sto roba ima neke posebne karakteristike koje je tesko objektivno kvantificirati. urnjetnicki predmeti). uvozni kontingenti). itd. Roba se . aukcionar rnoze od potencijalnih kupaca zahtijevati uplatu pologa koji mu jarnci pokrice troskova aukcije i dijela steta koje mogu nastati u slucaju da kupac ne plati robu.

Razumije se da sve to nosi i dodatna ulaganja. kupac iii njegov agent od aukcionara dobiva poseban kupoprodajni ugovor. Aukcija zavrsava onda kad je sva roba prodana iii kad je povucena. . S druge strane.I '( ~j. • . prijenos znanja. na kraju. dio su uvjeta aukcije. pa je moraju usvojiti svi gospodarski subjekti koji su orijentirani na rast i razvitak. U treco] se fazi . . str. rnoze se dogoditi da prodavatelji ne znaju za sve njih. ali njec je 0 tehnologiji i organizaciji buducnosti. to i kupci imaju vecu rnogucnost izbora. itd. U cetvrto] fazi dolazi do potpunog prijelaza na elektronicko poslovanje s okolinorn (engl. teskoce prilagodbe kao i potrebu za dodatnom izobrazbom zaposlenika. str. krade i uniStavanja podataka i 51. e-commerce. Uz odredenu dozu Ijudima prirodenoga konzervatizma. upoznavanje s razliCitim kulturama itd. 2000. Vise kupaca znaCi vecu potrazn]u. Prema tome i Internet. poslovni koncept u kojemu tvrtka svojim krajnjim kupcirna pristupa izravno. saznati sto zele (nude). Sjedne je brz prijenos informacija. aukcionar rnoze ali ne mora objaviti i ime kupca. a time i koncept elektronickog poslovanja. pravi zamah elektronickog poslovanja zapocin]e u devedesetim godinama. Krajnji rokovi u kojima roba mora biti placena te rokovi do kojih placena roba mora biti preuzeta. kao nikad do sada. businessto-customer iii model B2C). Hektronicko poslovanje ubrzava poslovne procese. nisu nasli svoje mjesto. kao i svaka druga inovacija i tehnologija. narudzbe i ostalu poslovnu dokumentaciju u elektronickom obliku. prilagodljivost i otvorenost poslovanja tako da prodavatelji iz cijelog svijeta mogu iznijeti svoje ponude kao sto i kupci mogu plasirati svoje narudzbe te iznositi svoje zel]e i zahtjeve za kupnju odredene robe. Kako bi to saznali. Computer Reservation System . Do trenutka placanja roba je uskladistena na teret i rizik prodavatelja. Elektronicko trgovina Pocetke elektronickog poslovanja nalazimo u sezdesetirn godinama dvadesetog stoljeca kad su pojedine tvrtke pocele izmjenjivati ponude. 3. e-banking.. U prvoj se fazi tvrtka informatizira ali se jos uvijek ne dira unutarnja organizacija i temeljni poslovni procesi. Poslije toga slijedi reorganizacija tvrtke prema zahtjevima nove tehnologije i novih poslovnih procesa. e-bourses.CRS). On je unio potrebnu dinamiku. elektronickim burzama (eng!. elektronickom barikarstvu (eng!. to su veci i transakcijski troskovi i veci gubitak vremena. obmane. Iednako tako. kad postoji vrlo velik broj kupaca. Moze se ipak reci kako su najbolji ucinci postignuti u elektronickorn trgovanju (eng!. poboljsava se konkurentska pozicija tvrtke i. U uzern smislu rijeci. e-marketing). a kupac ju rnoze podici tek kad obavi placan]e.. dati opis trazenih (nudenih) proizvoda. a veze se uz masovnije koristen]e Interneta kao svjetske inforrnaticke rnreze. Danas gotovo da nema podrucja poslovanja u kojernu inforrnaticka i rnrezna racunalna tehnologija. U novije vrijeme pojavili su se i koncepti elektronickog poslovanja izrnedu kupaca (eng!. telebanking). to su i osnovni razlozi zbog kojih jos uvijek postoje i odredeni otpori prema tom naCinu trgovanja. Internet je temeljna infrastruktura elektronickog poslovanja i medij koji je omoguCio stvaranje bezbrojnih virtualnih poslovnih veza. Najcesce su to razne prijevare. ovisno 0 utvrdenim uvjetima aukcijske prodaje. Customer to customer iii model C2C) i elektronickog poslovanja kupaca prema kompanijama (engl. Proces usvajanja poslovanja putem Interneta najcesce se dogada u cetiri faze.. ima dvije strane medalje.. '~. direktnim marketingom (one-toone marketing). roba ce se povuci s aukcije i ponuditi na sljedeco] aukciji. smanjuje se rnogucnost pogresaka. telecommerce).. prevelik broj sudionika i usitnjenost trzista nosi i odredene teskoce i neke dodatne troskove. e-exchanges) te u racunalnim rezervacijskim sustavima (eng!. 5to je vise prodavatelja. Opcenito govoreCi. 4). stvaraju se nove poslovne rnogucnosti. Ako se placena roba ne preuzme u odredenom roku. moraju ih kontaktirati preko Web stranica. Time se trziste. Po zavrsetku aukcijskog sastanka. - '~:\~: . unosi stvaralacki nemir i na kraju donosi i prednost pred konkurentima. kanala prodaje i lanaca vrijednosti. Zakljucnica sadrfi sve bitne podatke 0 sklopljenom poslu i potvrdu]e da je ostvarena aukcijska kupoprodaja robe. sto sve rnoze zavrsiti velikim financijskim gubicima l/ili narusavanjern necije privatnosti. Customer to business iii model C2B) (Afuah & Tucci. definiramo ga kao suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike i internetske tehnologije. a postizu i nizu cijenu. :1 i u i: smatra prodanom u tn:inutku kad voditelj proglasi prihvat najbolje ponude.:. trzistu savrsene konkurencije.. ostvaruju se i bolji poslovni rezultati. sto je veci broj kupaca i prodavatelja. tzv. fakture. Ako je utvrdena minimalna cijena i ako takva cijena nije postignuta. povezanost s cijelim svijetom. tako se ubrzava i pojeftinjuje poslovanje. 84). prelazi na elektronicko poslovanje orijentirano prema kupcu (engl.~' ". k i. aukcijsku zakljucnicu. Naime. priblizava i svom teorijskom idealu. Kljucni razlozi za to su ekonomske naravi: jer to rade i konkurenti. S druge su strane rizici koje donosi upravo otvorenost Interneta. business-to-business iii model B2B). svi daljnji troskovi i rizici prelaze na kupca. elektronickorn marketingu (eng!. Pri tome. dinamizira organizaciju. 78-79). dakle sluzi se tzv. .. dakle do horizontalne i vertikalne integracija sa svim sudionicima poslovnog procesa i virtualne interorganizacijske suradnje brojnih organizacija (Srica i Sprernic. Razumije se. Meautim. 2001. str.~~"~~~ ' . elektronickim poslovanjem nazivamo onaj organizacijski oblik poslovanja koji se u znatnoj mjeri zasniva na uporabi suvremene informaticke tehnologije i odgovarajucih informacijskih sustava. 2000. pri prevelikom broju prodavatelja dogada se da kupci ne znaju za sve prodavatelje. f':' VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini [. (Panian.

jeftiniji marketing koji uz to dopire do brojnije rnoguce klasicnirn putovima - rnogucnost osobnog pracenja ponasan]a kupaca od njihova prvog klika rnisern pa sve do konacne kupnje pruzan]e boljih usluga kupcima i rnogucnost kreiranja vlastitih baza podataka i obrade njihovih informacijskih sadrza]a cirne se poticu kreativnost. Primjena suvremene informacijske tehnologije u trgovanju priblizava nas idealnom trzistu.kontrolu podmirivanja obveza iztrgovackog posla poslovnim partnerima . hgk.zastitu tajnosti odredenih informacijskih . Najvainije pozitivne znacajke elektronickog trgovanja jesu: brz pristup informacijama tijekom cijele gomne i cjelodnevna dostupnost prodajnih mjesta zastitu nacionalnih interesa pri obavljanju trgovackih poslova (strateski vazni proizvodi kao sto su znanje i tehnologija. Uporabu pametnih (smart) kartica. Takvu odluku donosi odgovorna osobatli tijelo u trgovacko] tvrtki. Elektronicko trgovina na malo Elektronicka trgovina na malo odvija se izrnedu pojedinca koji kupuje neku robu za vlastitu potrosn]u i koji raspolaze odgovarajucorn opremom i virtualnog prodavatelja odnosno elektronickoga prodajnog mjesta (eng!. (www. Svijest 0 tome da je elektronicko poslovanje stvarnost i realna cinjenica [os nije dovoljno sazrela. Odredena prepreka razvitku elektronicke trgovine u RH je i monopol davatelja telekomunikacijskih usluga kroz fiksnu mreiu.. godine (Decision No. radi se vanjskotrgovinskom poslu odnosno vanjskotrgovinskoj transakciji. U suprotnom. naoruzan]e.otvorenost novim trzistirna poslovnih prilika i trajno stvaranje i iskoristavan]e novih publike nego sto je . Ti se rizici odnose na: . Zakon 0 elektronickorn poslovanju. manji troskovi prodaje s tim da povecan]s broja kupaca ne zahtijeva nuino i povecanje broja zaposlenih . To ukljucu]e sve vrste kupnji i prodaja proizvoda i usluga putem Interneta. . Zakon 0 elektronickorn potpisu. daje nam odredene prednosti ali nosi i odredene mane i rizike od trgovackih malverzacija i zloporaba.zastitu privatnosti pojedinca rnoguce zloporabe osoba iii drzav. 27671999/EC) kojom se usva]a vlsegodisnji plan akcije EU u cilju promicanja sigurnije uporabe Interneta.hr. 0 ta dva oblika trgovine kao i 0 elektronickirn aukcijama. -. Na ovaj nacin trgovanja vezani su i Zakon 0 telekomunikacijama. .osiguranje podataka od unistenja . Sklapanje ugovora 0 kupoprodaji u RH uredeno je Zakonom 0 obvezatnim odnosima i Zakonom 0 trgovini koji su konzervativni i ne isticu posebnosti elektronickog trgovanja.eon. sadrza]a fizickih iii pravnih ovlasti od strane odredenih . Electronic Point-of-Sale.1'.i . neovisnost i poduzetnost sudionika u trgovackirn poslovima troskova korisnicke podrske (www. telekomunikacije i slicno). Iznimka je podruc]e Europske unije buduci da vecina robe kojom se trguje elektronicki. Hektronicko trgovanje prate i neke potencijalne negativnosti koje proizlaze iz povecanja rizika od zloporabe informacijske tehnologije. ne samo u Hrvatskoj vee i u svjetskim razmjerima. i to na osnovi analize ciljeva ko]e se zeli ostvariti uspostavljanjem elektronickoga prodajnog mjesta. htm). podlijeze vrlo strogim regulativama.globalna dostupnost.hr). Zakon 0 elektronickorn dokumentu. Jednako kao i u klasicno].smanjenje htm). Ako su oni rezidenti iste zemlje. transfer elektronickih novcanih sredstava.eon. e-POS)./ecommerce. Kad je pak odluka donesena. samo uspostavljanje elektronickog prodajnog mjesta ostvaruje se u cetiri koraka. Zakon 0 autorskom pravu itd. Prvi korak je donosenje odluke 0 uspostavljanju elektronickog prodajnog mjesta i prijelaz na elektronicki nacin trgovanja. digitalne gotovine i svih drugih nacina poslovanja putem digital nih rnreza (www.hr.manji troskovl ispunjavanja narudzbi buduci da narucivan]s rnoze biti automatizirano . Zakonske odredbe koje reguliraju elektronicko trgovanje u Republici Hrvatskoj su zastarjele i manjkave. i u elektronicko] trgovini razlikujemo trgovinu na malo i trgovinu na veliko.osobnih podataka. Vjerojatno najvazniji propis iz te domene je odluka Europskog parlamentai Vijeca iz 1999. Za donosen]e odluke 0 prijelazu na elektronicki nacin prodaje potrebno je naciniti ozbiljnu analizu troskova i koristi. govori se u nastavku. Pojam elektronicke trgovine i pravna regulativa Elektronicko trgovanje oznacu]e kupnju i proda]u dobara i usluga kao i transfer novcanih sredstava uz pomoc digitalnih komunikacija.2. rijec je 0 unutarnjoj trgovini. Zakoni su najcesce manjkavi i nedoreceni tako da elektronicko trgovanje nudi i vece moguenosti za izigravanje zakona nego klasicno trgovanje. a u svrhu sprecavan]a eventualnih ilegalnih i stetnih. 3./ecommerce.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaie i speciializirana triista u vaniskoi trgovini i~ 3. Zakon 0 zastiti .

rnjesovita realno/virtualna prodavaonica te potpuno virtualna prodavaonica. Elektronicko je trgovanje zahtjevan i opsezan posao i zato je odabir oblika (modela. Dakako.rijec je va~JskoJt~gOVlnl koja se mora odvijati u skladu s propisima relevantnirn za taj oblik trgoVlne. kontraproduktivne su. Kao primjer moiemo navesti aktivnosti skladistenja i upravljanja zalihama robe koje danas gube ~a ~aznosti. 3. Treci korak je kreiranje vlastitih Web stranica.~lh trgovackih tvrtki i virtualnih prodavaonica ko]e uopce nemaju fizickog skladista niti troskova koji iz njih proizlaze.rabl. Model dispecerske prodavaonice je slican modelu partnerskih prodavaonlca. Naime. osobi i organizaciji cija je to adresa. dakle ne smije se dogoditi da se odabere neka vee postojeca adresa. vrste) elektronickoga prodajnog mjesta vrlo vazan za uspjesno poslovanje. dok samo trgovanje.upo. elektronickirn je putem uputno nuditi prvenstveno one proizvode i usluge koje kupci mogu i zele kupovati on-line.om asortimanu postojece robe iii 0 proizvodima koje tek treba izraditi (Panian. Model intranetske prodavaonice podrazumijeva postojanje intraneta u CIjem se razmjerno uskom krugu ~s. pada u drugi plan. obavlja prema posebnim zahtjevima kupaca. Opcenito. oni se pornicu prema izrazito trzrsno orJJe~tlran. danas to vise nisu.mijenjena konacnoj potrosnji nego daljnjoj prodaji iii industrijskoj . . dobio informaciju 0 sadrzaju. S razvojem elektronickog trgovanja mijenjaju.rad u no~ vim uvjetima.s~ elektronicko trgovanje te da razumiju njegove prednosti. Razlikuju se ovisno 0 tome na koji su segment triista orijentirane: Model partnerskih prodavaonica se rabi u slucaju kad je odredena prodavaonica sastavni dio nekoga prodajnog lanca iii na neki drugi nacin suraduje s drugim prodavaonicama pa tako nadopunjuje vlastiti prodajni asortiman elementima ponude partnerskih prodavaonica. . grafika i animacija su nezaobilazne na prornidzbenim Web stranicama ali su nepotrebne na stranicama koje zamjenjuju poslovnu dokumentaciju (npr. Najbolji se ucinci postizu nudenjern mogucnosti pretrazivanja putem izbornika. odnosno menija.. Web stranice ciji se sadrza] rijetko iii cak nikad ne azurira. Cetvrti je korak odrzavan]e Web stranica azurnirn i aktualnim. Jednostavno mora biti i informiranje 0 svojstvima ponudenih proizvoda. odnosno dispecersko mjesto. ko]a pri~uplja upite i narudzbe kupaca i prosljeduje ih ostalim su~adnickim pro.lm aktivnostima. Osnovna je razlika da u modelu dispecerskih prodavaonica postoji jedna 'glavna' prodavaonica. vizualno efektno ali i bez suvisnog pretjerivanja s grafikom i animacijom koje znatno usporavaju prijenos stranica rnreznim kanalima.ruje prodaja. a neke poslovne aktivnosti ko]e su bile od posebne ~az~ostl ~ tradicionalnoj trgovini. Model klupske trgovine takoder ne nudi nikakve tehnoloske inovacije vee je rijec 0 specificno] marketinsko] strategiji trgovanja. . prividno. se ~vjeti v~~govan!~p~ ta~o i prodavateljevi prioriteti. Ona treba biti i originalna. Pri tome je u prvom planu razvijanje raspra~a o odreaenim temama koje ce kasnije rezultirati trgovinom.tva. preuzimaju racunala a da njrrna ostaje vise vremena za obavljanje zahtjevnijih trgovackih poslova. rnoraju biti upoznati s osnovama uporabe Interneta i alatima sto su im ~ri ~ome na rasp~laganju. Treba reel kako je korisnik relativno slobodan pri odabiru svoje Web adrese ali ipak treba paziti na nekoliko Cimbenika.) jer kupci. pon~de. mogu otic: na stranice konkurencije. . vee iz samog naziva.~avaonlca~a . ~~o ~u prodavatelj i kupci rezidenti razlicitih zernalja. Do sada je razvijeno rnnostvo takvih oblika od kojih su najvainiji: tradicionalna on line prodavaonica. 71-73). Model trgovine u korisnickirn skupinama je zapravo sofisticirana rnarketinska strategija trgovanja koja se temelji na primjeni internetskog servisa rada u koris- nickim diskusijskim skupinama. To mora biti trajna zadaca jer 0 njoj ovisi kvaliteta i uCinkovitost elektronickog trgovanja. Elektronicko trgovino no veliko Elektronicka trgovina na veliko je oblik prodaje robe koja nije na. One moraju biti nacinjene profesionalno. Uz to je u njih potrebno razviti i svijest da ~~o opera~lvn~~ poslova koje su dosad oni obavljali. 2000. • . kreativno.~osebn. Drugi je korak prikljucak na Internet i otvaranje internetskog racuna kod odredenog davatelja internetskih usluga (providera) zbog odgovarajuceg Web mjesta odnosno Web adrese. Ta] model pretpostavlja osnivanje i odrzavan]e takozvanih potrosackih elektronickih klubova. Adresa treba biti nedvosmislena i atraktivna. odnosno proda]a. Ona najprije treba biti informativna kako bi potencijalni korisnik. ? 3 Intranetje unutarnja mreia neke tvrtke koja funkcionira na nacin sliean i kompatibiIan Internetu. 3 v. u nekim primjerima cak i groteskne.u ~ustavu. je razlog~ taj model pogodan za primjenu samo u slucajevirna kad su poduzeca tako velika da sama za sebe cine dovoljno veliko triiste. Pri tome je vrlo vazno potencijalnoga kupca uvjeriti u punu sigurnost svih kupoprodajnih i financijskih transakcija. j:~ ~e trgovina ostvaruje unutar virtualnog pr.(VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Nacini prodaie i specijallzirana triista u vanjskoj trgovini !..3. bilo da se ra?i 0 . Elektronicki nacin trgovanja zahtijeva i promijenjenu kvalifikacijsku strukturu prodajnog osoblja ko]e mora steel i dodatna znanja potreb~: za . . str. Model prodavaonice "po mjeri" primjenjuje se u slucajevirna kad se prodaja . forrnulare za placan]e itd. zbog sporosti i kompliciranosti.ostor~ tako ~a postO}I ~I~ velektronlc. lz tih. Osnovno je da djelatnici steknu uvid u novosn sto ih ~ono.

om. U klasicnorn poslovanju brzina isporuke. spediteru. razumije se. npr. i n~. Da bi se neki vanjskotrgovinski posao mogao obaviti elektronickirn putem trebno J'e da svi kljucni sudionici u poslu budu medusobno urnrezeni.~ sf~r~ trgovine softverom i pruzanjern softverskih usluga.zdravstvenom osiguranju. poslovnirn partnerom itd. Brzina iii promptnost isporuke robe. Home Page). kalkulacija prijevoza. tzv. npr. tecajevi stranih jezika. placanje i carinjenje robe. ako su svi oni medusobno urnrezeni. ~~ . U slucaju usluga. Tako se snizavaju troskovi poslovan]a. najcesc. prodavatelj se mora izdvojiti od svih drugih trgovaca. Program ih pretvara u standardizirane simbole. an. vidi.. objedinio u sustavnazvan EDIFACT. can nom. jeda_nje ~d bitnih faktora kvalitete trgovacke usluge.. a neki od marketinskih nacina za privlacen]e kupaca jesu akcijske prodaje. robu koju prodaje. . snizen]e troskova i povecan]e ucinkovltosti postiiu se povezivanjem trgovackih sustava s racunalnim rezervacijskim sustavima. Na taj se nacin mogu razmjenjivati standardizirani doku~enti i poslov. otpremnik osigurati robu koristenjem dva standardi:ir~na EDI~~CT dokumenta: police osiguranja (lNSDPE) i dokumenta za placan]e premlJ~ ~PR~AID). Ipak: informacijska tehnologija na podruc]u usluga najbolja rjesenja nudi . Uz uvjet da je marketing prodavatelja urodio plodom. Kako bi privukao kupce. poruku ko]a Je dokaz 0 carinjenju (CUSREC). carmi itd. otpremnica. nakon cega slijedi isporuka. ISO) koja dopusta njegovo koristenje u ovim podrucjirna: carinskom poslovanju financijskom poslovanju graditeljstvu industriji mirovinskom osiguranju otpremnlstvu i prijevozu robe trgovini turizmu 4 Standardi za elektronicku razmjenu podataka razvijani su neovisno i u SAD-u i u Europi a OUN ih je 1987. U zavrsno] fazi posla naplata i placanje se takoder rnoze obaviti elektronickorn razmjenom standardiziranih poruka i dokumenata.- •. Standardan tijek funkcioniranja svih vanjskotrgovackih poslova odvija se na sljedeci nacin: kupac zahtijeva prodavatelja ponudu prodavatelj dostavlja kupcu ponudu kupac prihvaca ponudu i vraca je prodavatelju prodavatelj sal]e kupcu fakturu. Uz to je usko vezano I odrzavanje optimalnih zaliha. a natrag dobiti i elektronicku. besplatne aukcije. npr. Pri elektronickorn trgovanju radi se 0 virtualnirn prodajnirn mjestima iii organizacijama bez ikakvih fizickih skladista. itd. Svaki elektronicki dokument ima standardizirani oblik i naziv tako da su bitno smanjene rnogucnosti pogresaka zbog veceg broja ponavljanja i odasiljan]a op U sustini isti slijed dogadanja imamo i u elektronicko] trgovini s tom razlikom sto su poslovne elektronicke poruke posebno standardizirane i sto se izmjenjuju posebnim sustavom. rnoze se pristupiti i sklapanju kupoprodajnog posla.ne informacije sa svim ostalim sudionicima u poslu: bankom. povla~i za sob~~ i vecu razinu zaliha. Prodavatelj je samo posrednik izmedu proizvodaca i kupca kOii. i na ekranu se pojavljuje standardna tiskanica fakture. Tapo . U osnovi svega treba biti kvaliteta ponude._. odnosno pruzan]a usluge.SWIFT) i rnreze zrakoplovnih kompanija (SITA) itd.e. elektronicke razmjene podataka (Electronic Data Interchange . nudeci im dvije moguenosti za naruCivanje: katalog nudenih artikala i/ili usluga i formular s "kucicom za trazenje". npr. Dobri primjeri su razne skole I tecajevr. Elektronicka tehnologija se primjenjuje u fazi pripremnih radnji vanjskotrgovinskogposlazaslanje i ~rimanje~~ita(:ARTIN). Za komunikaciju s prijevoznicima koristit ce se cijeli niz standardiziranih poruka kao sto su plan isporuke. fakture (lNVOIC).SAD ga je prihvatio 1992. Izvorno je EDI razvijen za potrebe razmjene podataka unutar svjetske mreze bankarskih institucija (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications . a potom se isprava salje odreden~~ sudioniku u poslu. 1 . itd. Tehnicki. Vee smo rekli kako se prodavatelji potencijalnirn kupcima predstavljaju svojom pocetnorn Web stranicom (eng]. a povecava ucinkovitost. koji je upucuje nekom drugom. Tako ce npr. Commerce and Transport)" koji je prihvatila i Medunarodna organizacija za standarde (eng!. . to se obavlja tako da sudionik u vanjskotrgovinskom poslu unese u racunalo naziv dokumenta. Pri carinjenju elektronickim se putem rnoze p~sl~ti carinska deklaracija (CUSDEC). bk . pon~da(QUOTES). International Standards Organization. i . nagradni natjecaji i igre. .m~ke Iii online distribucije znanja i usluga. odnosno e!ek~o. can nom I oslovnim partnerom u inozemstvu te da oni imaju i prograrnski paket standar~iziranih vanjskotrgovinskih dokumenata i poruka.. koder je neophodno da takva veza postoji s otpremnikorn.zaposljavanju Naeini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini Razumije se da elektronickog trgovanja na veliko nema bez prodavatelja i kupaca koji posjeduju odgovarajucu opremu i programe i koji su medusobno umrezeni. naru~!~i (ORDERS)i ugovora u forrni standardiziranih EDI poruka I dokumenata. izvjesta] 0 prispijecu posiljke.EDI). c! ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) . besplatne dodatne usluge. U trgovini se danas rabi sustav EDIFACT (EDI for Administration. On je ispunjava unoseCi podatke iz konkretnog posla.

Cijene i kalkulacije u vanjskoj trgovini 3. Rizici i politika rizika u vanjskoj trgovini 6. Instrumeriti placanja u vanjskoj trgovini 5. I I I I \ t: I. Poslovne isprave u vanjskotrgovinskom poslovanju 4. . Meaunarodni trgovacki obicaji. pravila i konvencije 2.1. Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini .

III. Peslevcnle poduzece u vonjsko]
trgovini
U prethodnim poglavljima obradili smo osnove medunarodnoga gospodarskog sustava, hrvatski carinski, devizni i vanjskotrgovinski sustav te nacine ugovaranja poslova i specijalizirana trzista u vanjskoj trgovini. U ovom cerno poglavlju obraditi meaunarodne trgovacke obicaje, pravila i konvencije, cijene i kalkulacije, poslovne isprave, instrumente placan]a, poslovne rizike i osiguranje od rizika kao i kupoprodajne ugovore u vanjskoj trgovini.

1. Medunorodni trqovocki obicoji, provilo, konvencije i norme
Svjedoci smo kako suvremeni svijet sve vise postaje jedno veliko, global no, trziste robe i usluga. U razmjeni na takvu trzistu sudjeluju poslovni Ijudi iz svih krajeva svijeta koji se razlikuju po tome sto potjecu iz razlicitih kultura, razlicitih [ezicnih i pravnih sustava, ispovijedaju razlicite religije itd. lako razlike poticu trgovinu i pridonose njezinu rastu, one ipak mogu stvarati i razlicite teskoce i nesporazume koji onda opet dovode i do nepotrebnih i skupih sporova. Iz tih je razloga poslovna praksa stalno tezila stvaranju odredenih pravila i kodeksa ponasan]a kako bi se poslovanje i olaksalo i ubrzalo.

1.1. Medunarodni

trqovocki izrazi (INCOTERMS)

Uredno ispunjavanje svih obveza iz vanjskotrgovinskih kupoprodajnih ugovora lakse je ako su jednoj i drugoj ugovornoj strani potpuno jasne odredbe i kad ih oba partnera jednako turnace. Kako su poslovni partneri iz razlicitih zernal]a, trgovacki obica]i i propisi koji ureduju tu materiju u njihovirn zemljama mogu

se znatno razlikovati, a to onda povecava i rnogucnost nastanka nesporazurna
i izbijanja sporova. Kako bi se izbjegla razlicita shvacanja, nejasnoce i sporovi

( VANJSKOTRGOVINSKO

POSLOVANJE

)

Poslovanje poduzeca u vanjskol trgovini

pri turnacenju nekih najvaznijih obveza iz kupoprodajnih ugovora, trgovack a je praksa stalno trazila nacina za njihovu unifikaciju. U tu su svrhu stvoren ~ed~n~rodni trgovacki izrazi za i:poruk~ robe (lncoterrns), Jedinstvena pravil~ ~obl~aJI za doku~entarne akreditive, ledinstvena pravila za inkaso dokumente I jedinstvena pravda za bankarske garancije. . Kako bi se preciz.no razgranicile obveze prodavatelja i kupca u pogledu Isporu~e robe te d~ bi se smanjila rnogucnost izbijanja sporova, Medunarodna trgovacka komora IZ Pariza (MTK) je jos 1936. objavila i trgovcima ponudila na uporabu skup trgovackih izraza (paritetnih klauzula) koji do detalja precizno razgranicu]u troskove i rizike isporuke robe na onim mjestima (u lukama n ?ranici, ko~ prijevoz~ika, itd.) na kojima se takve isporuke u praksi najc~sc: I dogovaraju. Ta pravda su nazvana Medunarodni trgovacki izrazi (lncoterms . - International C~mmercial Terms). ad prvog objavljivanja do danas pravila su, sh~dno ~r~mjenama tehnologijama proizvodnje, prijevoza, pakiranja, ~om~.nl.Clranja I drug0n:" vise puta mijenjana i dopunjavana. Posljednja revizija !e ~cmjena ~OOO. godine. Izvorno se objavljuju na francuskom i engleskom jeziku, a nacionalns trgovinske komore ih objavljuju i u sluzbenom prijevodu na jezik svoje zemlje.
~v

. Incoterms je dakle skup trgovackih izraza koji precizno odreduju mjesto Isp~r~k~ robe, p~djelu troskova izmedu prodavatelja i kupca te precizno definiraju rnjesto I trenutak prijelaza rizika vezanih za robu koja je predmet kupo~rodaje .. ~ndirektno, ti izrazi odnose se i na prijevoznike', otpremnike, luke I ~nstanlsta, pomorske agente, carinske organe, osiguravajuca drustva, poduzeca za ugovornu kontrolu kakvoce i kolicine robe u medunarodnom prometu i na sve ostale sudionike u vanjskoj trgovini. Trgovci ih redovito :tavlja~u u svoje.kup_oprodajne ugovore, a nalazimo ih na gotovo svim ispravama IZ vanjskotrgovinskih poslova, npr. na fakturama, bankovnim dokumentima carinskaj deklaraciji itd. tako da svatko tko se, na izravan iii na neizravan nacin, bavi poslovima vanjske trgovine mora poznavati osnovno znacenje tih klauzula. S pravnoga gledista, pravila Incotermsa su trgovackl obicaji, dakle ne obvezuj~ u.~aprijed nego obvezujucirn postaju tek ako i kad oba ugovorna partnera izrijekorn ugovore njihovu primjenu i unesu ih u kupoprodajni ugovor. U pr~ksi se to ~ini upisivanjem engleske kratice dogovorenog izraza (npr. FOB, ClF, itd.) uz..koju se obvezno navodi i ime mjesta u kojemu se roba isporucuje (npr. CIF Rijeka, FOB Hamburg, itd.) te naziv zbirke po kojoj se izraz treba ~umaciti (lncoterms 2000 iii skraceno Inc. 2000). Dakle, umjesto da prodavatelj I k~.p~c ~adu?acko .i nasiroko opisuju kako npr. robu treba isporuciti na brodu u rijecko] luci te koje su obveze prodavatelja a koje kupca, riskirajucl pri tame

da se zbog razlicitih jezika, obicaja i pravnih propisa dogode nesporazumi i izbiju sporovi, oni u ugovor jednostavno unose izraz " .... isporuka FOB Rijeka Inc. 2000". U reviziji iz 2000. godine ima ukupno 13 izraza (paritetnih klauzula). Svrstani su u cetiri skupine koje se oznacavaju pocetnirn slovima kratica engleskih naziva odgovarajuCih paritetnih klauzula. To su skupine E, F, C i D. U skupini E ima samo jedna klauzula ko]a se rabi u razlicltirn varijantama i koja se oznacava kraticom EXW. U skupini F ima tri klauzule: FAS, FCA i FOB. Za sve njih je karakteristicno da glavni prijevoz i osiguranje robe nisu ukljuceni u dogovorenu cijenu. Skupinu C cine cetiri klauzule: CFR,ClF, ClP i CPT. Zajednicko im je da glavni prijevoz placa prodavatelj s tim da po klauzulama CIF i CIP prodavatelj mora platiti i trosak osiguranja robe. Skupinu 0 cini pet klauzula: OAF, DES, DEQ, DDP i DDU, a zajednicko im je da prodavatelj snosi sve troskove i rizike otpreme robe do odredista, U nastavku cerno kratko prokomentirati osnovne obveze prodavatelja i kupca prema svim spomenutim izrazima. 1. EXW (Ex Works) .., named place; Franko tvornica .., naznaceno mjesto Izraz "franko tvornica" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kad robu, u dogovoreno vrijerne, stavi na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama (npr. u radionici, skladistu, mlinu, plantazi iii rudniku) u dogovorenom mjestu (gradu). Prodavatelj je duzan robu ocariniti za izvoz ali je nije duzan utovariti niti platiti trosak utovara na prijevozno sredstvo. Dakle, obveze prodavatelja po toj klauzuli su minimalne, a obveze kupca maksimalne. Ako je npr. isporuka dogovorena u tvornici u Zagrebu, u ugovor trebanapisati tt •• isporuka feo tvornica Zagreb, Inc. 2000".

2. FCA (Free Carrier) .... named place; Franko prijevoznik ... naznaceno mjesto
Izraz "franko prijevoznik" znaCi da je prodavatelj duzan isporucit] robu kopnenom prijevozniku kojeg je odredio kupac, i to na dogovorenom mjestu. Roba treba biti izvozno ocarinjena. Nakon sto je raba utovarena u dogovoreno prijevozno sredstvo (odnosno nakon sto je predana zeljeznlci na utovar), svi sljedeCi troskovi i rizici vezani za otpremu robe prelaze na kupca. Taj se termin rabi u kopnenom i u kombiniranom prijevozu. Ako je npr. isporuka dogovorena na kamionu u Torinu, u ugovor treba napisati " ..isporuka fea Torino, Inc. 2000".

3. FAS (Free Alongside Ship) ... named port of shipment; Franko uz bok broda ... naznacena luka otpreme
Izraz "franko uz bok broda" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada do dogovorenog dana i na svoj trosak i rizik robu postavi uz bok broda u dogovorenoj luci otpreme robe. ad tog trenutka kupac snosi sve troskova i rizike od gubitka iii ostecenja robe. Termin FAS trazi da prodavatelj ocarinirobu za izvoz. Taj termin rnoze se rabiti samo za pomorski iii rijecni prijevoz.

U praksi ih zato nazivaju i transportnim odnosno paritetnim klauzulama.

( VANJSKOTRGOVINSKO

POSLOVANJE

)
ugovor
treba napisati "...

Poslovanje

pciduzeca u vanjskoj

trgovini

Ako je npr. isporuka dogovorena u rijeckoj luci, u isporuka FAS Rijeka, Inc. 2000".

~
"

"

4. FOB (Free On Bord) ... named port of shipment; Franko brod ... naznacena ukrcajna luka .
"Franko brod" znaCi da je prodavatelj duzan, do dogovorenog trenutka, na svoj trosak i rizik ukrcati robu na brod u dogovorenoj luci otpreme. Prodavatelj treba snositi i trosak izvoznog carinjenja. Nakon sto prodavatelj ukrca robu na brod, sve daljnje troskove otpreme robe preuzima kupac. Rizici od gubitka iii ostecenja robe prelaze na kupca u trenutku kad roba tijekom ukrcaja prijede ogradu broda na koji se ukrcava. Taj se termin rnoze upotrebljavati samo u pomorskom iii rijecnorn transportu. Ako se radi 0 uvozu iz Njernacke, u ugovor bismo npr. unijeli izraz " ... isporuka FOB Hamburg, Inc. 2000".

svoj trosak je izvozno ocariniti, snositi sve troskove i rizike do isporuke (predaje) robe prijevozniku te snositi trosak ukrcaja i troskove prijevoza do dogovorenog mjesta odredista. Kupac snosi i sve rizike ko]i nastaju nakon sto je roba predana (prvom) prijevozniku odnosno nakon sto je.~krcana ~a ~~ijev?zno sr~dstvo ..To vrijedi i ako prijevoz do ugovorenog odredlst~ 0vb~vl!~.vlse pr.IJ:vo~nlka. TaJ se termin rnoze rabiti za sve vrste transporta, ukljucujuci I kornblnirani. Moguca formulacija u primjeru izvoza u Njernacku bila bi " ... isporuka CPT

8. CIP, (Carriage and Insurance Paid to) .., named place of destination; vozarina i osiguranje placeni do ... naznaceno mjesto odredista
lzraz "vozarina i osiguranje placeni do ..." znaci da [e prodavatelj duzan robu izvozno ocariniti, pribaviti prijevozno sredstvo i na svoj trosak i rizik dopremiti robu do prijevoznika, predati robu prijevozniku te snositi i troskove prijevoza potrebne da se roba dopremi do imenovanog odredista. To znaci da kupac snosi sve rizike i dodatne troskove koji nastaju nakon isporuke robe. Prema CIP-u prodavatelj mora platiti osiguranje robe koje pokriva rizik za izgubljenu iii ostecenu robu prilikom prijevoza. Kupac mora imati na umu da je prema ClP terminu prodavatelj duzan osigurati robu samo s minimalnim pokrlcem, Taj se termin rabi za sve vrste prijevoza, ukljucujuci i kombinirani. Za izvoz u Madarsku formulacija bi mogla biti " ... isporuka ClP Budapest, Inc. 2000".

Frankfurt, Inc. 2000".

5. CFR (Cost and Freight) ... named port of destination; Cijena i vozarina '" naznacena luka odredista ~
lzraz "cijena i vozarina" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kad robu na svoj trosak i rizik ukrca na brod koji je sam rezervirao te kad plati vozarinu i druge troskove potrebne za dopremu robe u imenovanu luku odredista. Rizici gubitka iii ostecen]a robe prelaze s prodavatelja na kupca u trenutku kad roba, tijekom ukrcaja, prijede ogradu broda u ukrcajnoj luci (kao i pri izrazu FOB). Prema CFR terminu prodavatelj je duzan obaviti i izvozno carinjenje robe. Termin se rnoze rabiti samo za pomorski i rijecni prijevoz. U primjeru izvoza robe u SAD, puni naziv tog izraza bio bi npr. " ... isporuka CFR New York, Inc. 2000".

9. OAF (Delivered at Frontier) '" named place; lsporuceno na granici ...

6. CIF (Cost, Insurance and Freight) ... named port of destination; Cijena, osiguranje i vozarina ... naznacena luka odredista
"Cijena, osiguranje i vozarina" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada, do dogovorenog dana, ukrca robu na brod u dogovorenoj ukrcajnoj luci. Prodavatelj mora platiti sve troskove doprerne do luke, snositi lucke troskove, rezervirati potreban brodski prostor, ocariniti robu za izvoz i snositi troskove carinjenja, snositi troskove ukrcaja robe na brod te platiti vozarinu potrebnu da se roba dopremi u imenovanu odredisnu luku. Rizik od gubitka iii ostecenja robe prenosi se s prodavatelja na kupca u trenutku kad roba prijede ogradu broda u ukrcajnoj luci. Prema CIF-u, prodavatelj mora platiti osiguranje od gubitka iii ostecen]a robe za cijelo vrijeme prijevoza. Prodavatelj je duzan osigurati robu samo s minimalnim pokricern. CIF termin moze se rabiti samo za pomorski i rijecni prijevoz. U slucaju izvoza robe u Britaniju, puni naziv tog izraza bio bi npr. " ... isporuka CIF London, Inc. 2000".

naznaceno mjesto na driavnoj granici Termin "isporuceno na granici" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke robe kad, u dogovorenom roku, robu stavi na raspolaganje kupcu na prijevoznom sredstvu, neistovarenu i izvozno ocarinjenu na granicnorn prijelazu, na uobicajenomu mjestu sa svoje strane granice. To znaci da sve troskove i rizike snosi kupac sve do isporuke na dogovorenom mjestu na granici. Taj se termin rnoze rabiti za sve vrste transporta u sluca]u kad se roba isporucu]e na kopnenom granicnom prijelazu. U primjeru izvoza u Sioveniju formulacija Macelj, Inc. 2000". bi mogla biti " ... isporuka DAF

10. DES (Delivered Ex Ship) ... named port of destination; lsporuceno na brodu ... naznacena luka odredista ,
Izraz "isporuceno na brodu" iii "isporuceno franko brod" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuku robe kad robu stavi kupcu na raspolaganje na brodu u dogovorenoj i naznacenoj odredisnoj luci. Pri tome prodavatelj snosi sve troskove i rizike vezane za dopremu robe u naznacenu odredisnu luku do dogovorenog vremena. Svi troskovi i rizici nakon toga, npr. troskovi iskrcaja, troskovi uvoznog carinjenja i drugi, idu na teret kupca. Taj se termin rabi kad se roba isporucu]e pomorskim iii rijecnirn putem odnosno u slucaju kombiniranog

7. CPT (Carriage Paid to) ... named place of destination; Vozarina placena do ... naznaceno mjesto odredista "Vozarina placena do ..." znaci da je prodavatelj duian pribaviti robu, na

prijevoza.

ali znacenje nije jednako Drzavarna neocarinjena mjestu i rizike i ~eistovarena a da to cini Prodavatelj iii na obali primjerice. Poslije toga troskovi prelaze na kupca. lsporuceno i ocarinjeno . vozarina placena unaprijed) FOB (teo utovareno na prijevozno sredstvo.. snosi moze u luci izraz s americkirn partnerima mislilo jako u kupoprodajnom vazno U praksi unijeti dode do nesporazuma preciznu odredbu oko t~ga na kOJ~ se s partnenma na koje RAFTD. drustva prema kojoj se uz nasu robu prodaju hrvatskih poduzeca. i usluge prijevoza... naznaceno mjesto odredista "lsporuceno je uvozno neocarinjeno" u odredistu. FAS. transportne Na taj bi se nacin klauzule ugovoriti iz skupine klauzule dornaca privreda veci devizni Opcenito govoreci. koji nastaju robe na u svake klauz~le~ stanju I snosi troskove i rizici i rizike vodeci racuna 0 vrsti robe. kao i troskove istovara a tek potom odluCiti koja bi klauzula bila najbolja.. izricito posla potrebno procijeniti prednosti i nedostatke robe tek kad robu stavi na raspolaganje u naznacenom robe do naznacene kupcu.. Inc... osiguran]e i vozarina) sredstva) skladistu iii tvornici) odredistu..e koji ih nisu Incoterms. 2000". rnoguce isporucujs sredstva... Atka je rijec a izVazu robe u SAD. na brodu unijeli. Stoga je pri pripremi konkretnoga vanjskotrgovinskog trzisnom okruzenju. se u 0 tome koji nastaju dopremom robe do kupca. Poznate su tzv. bilo bi dobro nastoje ugovoriti C bi uvoznici nabavu pak trebali iz grupe robe iz inozemstva na paritetirna iz tih dviju ce rnoci angazirati domacs dornaca osiguravajuca EX Dock (isporuceno na doku) u zemlji uvoza) 2 Zato se u praksi i rabi kolokvijalan izraz "franko skladiste kupca". vozarina uracunata) FOB (teo utovareno na prijevozno sredstvo.1. DDP (Delivered Duty Paid) . je isporuka odredisno] luci. isporuka devizni odljev i zaposljavaju dornaca 11.. Ta] odnosno tsporuceno robu koja trgovackih izraza. na Sjedinjenim poslovima klauzule u SAD-u izraze naznacenu sve troskove najcesce skladistu-. Ako je rijec 0 izvozu u Njemaeku. ukljucujuci i trosak uvozne carinjenja robe. naznacen tuzemni prijevoznik) FAS (teo uz bok prijevoznog FOB (fco ukrcano na brod) C&F (cijena i vozarina) CIF (cijena.. kad je god rnoguce. Kako se u je ?a u se termin rabi samo za isporuku slucaju kombiniranog transporta. 2000". DDU (Delivered Duty Unpaid) . neocarinjeno .. Ugovarajuci uvoznici inozemnim i druge uvijek poslovnim usluge partnerom bismo npr.. naznaceno mjesto odredista "lsporuceno mjestu rizike (u dopreme i ocarinjeno" znaci da prodavatelj na isporucuje carine robu na naznacenu snosi sve i postupaka Tablica 111. u ugovor " . named place of destination... DDP (isporuceno ocarinjeno) FOB (franko na brodu • . sa svojim osiguranja da izvoznici Hrvatski F. u ugovor DDP Kairo. zaposlila i D. Razumije se da slicno zeli i druga strana pa ce se trgovcr. najcesce ravnati po nacelu isplativosti i nacelu pregovaracke snage..( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) i druga usluzna poduzeca. Taj se termin Stoga je u poslovanju rabiti bez obzira na vrstu prijevoza ali je za isporuku odredista bolje koristiti izraz DES iii DEQ.. named place of destination. Ei skupina. puni naziv tog izraza bio bi ". U vanjskoj "Izmijenjene pravno. Incotermsa. ) OAF (isporuceno na granici) DES (isporuceno na brodu) DEQ (isporuceno na obali) DDU (isporuceno neocarinjeno) Naceino govoreCi.. OF I neke druge. a pri uvozu nacelo da se pri izvozu iz SAD-a klauzule SAD primjenjuju klauzule bismo 13. bolje je rabiti termin DES iii DEQ. poduzeea. Time se smanjuje Poslovanje poduxeca u vanjskoj trgovini DES New York. Radi Ii se 0 izvozu u Egipat. ) CIP (prijevoz i osiguranje placeni do . iz zbirke kratice kao sto su FOB. nastojati prijevoznike. naznaceno rnjesto isporuke) FOB (feo utovareno na prijevozno sredstvo) FOB (fco utovareno na prijevozno sredstvo.. (Revised American Foreign primjenjuju od 1941. isporuka ugovora FAS (fco uz bok broda) FOB (feo brod) CFR (cijena i vozarina) CIF (cijena. znaci da prodavatelj s prijevoznog u njegovu ito je zbirka trgovackih obicaja te stoga ne obvezuje tih istih kratica rabe i klauzule ugovoru. priljev.. . Inc. Formalnotrgovc. isporuka DDU Frankfurt.. u praksi. Prodavatelj troskove uvoznog ali kad i robe. visini rizika odnosno 0 cjelokupnom trgovini arnericke se rabe i druge zbirke vanjskotrgovinske poslovnom luke. named port of destination. Isporuceno na obali . u ugovore misli. Taj termin rnoze se rabiti bez obzira na vrstu prijevoza. robe rnorskim iii rijecnirn putem definicije" Trade Definitions ugovorili. se inace najcesce primjenjuje Incoterms. hrvatski izvoznik bi pri sklapanju onu transportnu klauzulu i ostvario kupoprodajnih trebao ugovoriti. unijeli izraz FCA (fco prijevoznik) " ..Usporedba trgovacklh INCOTERMS EXW (fco tvornica) izraza po INCOTERMSU i RAFTAD-u RAFTAD EX ("IZ" . DEQ ( Delivered Ex Quay) . Inc. do dogovorenog dana. imenovana luka odrediSta "Isporuceno isporuke na obali dopremom obalu franko obala" odredistu znaci da prodavatelj Prodavatelj odredisne ispunjava uvozno svoju obvezu sto je u interesu i uvoznika i cjelokupnoga ~rvatsko~a g~:p~?arstva . .RAFT AD) koje se u SAD-u I tu se pojavljuju onomu istodobno 12. neocarinjenu.. osiguran]e i vozarina CPT (prijevoz placen do . 2000".

Jedinstvena pravila i obicaji za dokumentarne akreditive (Uniform Customs and Practice for Documentary Credits) najvazniji su izvor medunarodne bankarske i trgovacke prakse za dokumentarne akreditive. svakih su desetak godina cinjene izmjene (revizije) kako bi se pravila sto bolje uskladila s promjenama u bankarskoj i trgovackoj praksi. 1994. nije posebno vazno za vanjskotrgovinsku poslovnu praksu buduci da se te zakonske odredbe rijetko primjenjuju jer banke posluju u skladu s odredbama jedinstvenih pravila.. kad ih banke prihvate. I svrha tih pravila u osnovi je jednaka svrsi prethodno spomenutih. Drugim rijecirna. Slicno kao i za Incoterms. jedinstvena pravila za inkaso' definiraju vanjskotrgovinska placanja instrumentom placanja koji se naziva dokumentarni inkaso. govorimo u poglavljima o instrumentima placanja i dokumentima u vanjskotrgovinskom poslovanju. garancija na zahtjev (bankarska garancija) znaci svaku garanciju iii drugu obvezu placan]a. zadaca i odgovornosti svih osoba koje sudjeluju u placanju akreditivorn. izrijekom i u pisanom obliku. izravno i neizravno. godine. Pri tome je svejedno je Ii to ucinio u kupoprodajnom iii nekom drugom ugovoru. medutim. a kodificira ih i objavljuje Medunarodna trgovinska komora. u pisanom obliku. a prema kojo] se takav garant obvezuje da ce korisniku garancije platiti odredenu svotu uz uvjet prezentacije njegova pisanog zahtjeva za isplatu i drugih dokumenata ko]l su predvideni garancijom (Giunio. ali ako se suglase 0 placanju inkasom (dokumentarnom naplatom). neke su zemlje donijele i vlastite propise 0 dokumentarnim akreditivima. dozivljavala povremene revizije sukladno promjenama u poslovnom svijetu. Ide se dotle da se cak propisuju i tiskanice koje se primjenjuju unutar tog instrumenta placanja. To. Pri tom se posebno detaljno bave ulogom i odgovornoscu banaka koje sudjeluju u provedbi inkaso poslova. koja vrijedi i danas. placan]a. Zato su jedinstvena pravila i prihvacena u najvecern broju zemalja. Jedinstvena pravila za ugovorne (bankarske) garancije doniijela je.2. Medutim. njihove medusobne obveze i odgovornosti u postupku placan]a. . odrec1uje se mjesto. i to u sluca]u da se u konkretnom akreditivnom odnosu pojavi neka situacija koja nije urec1ena jedinstvenim pravilima. Meaunarodna trgovacka pravila Medunarodna trgovacka pravila su plod trgovacke prakse. Posljednja revizija. a objavljena je pod nazivom "Publikacija Medunarodne trgovacke komore (MTK) br.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovinl 1. Medu njima je i Hrvatska koja je dokumentarni akreditiv uredila u Zakonu 0 obveznim odnosima. godine te su. To znaci da prodavatelj i kupac ne moraju uporabiti taj instrument placanja. rnoguce vrlo brzo i lako mijenjati i prilagodivati stalnim promjenama na medunarodnim trzistima robe i usluga. a koji se objasnjava u poglavlju 0 instrumentima placan]a. detaljno se ureduju akreditivni dokumenti i drugi uvjeti koje trebaju ispuniti korisnici akreditiva. Unatoc tome. Ovdje ne treba detalj no op isivati sadrzaj jedi nstven i h pravi la za doku mentarne akreditive vee i zato sto 0 njima. jedinstvena pravila za inkaso i jedinstvena pravila za ugovorne (bankarske) garancije. Prema pravilima MTK. tada su Pravila obvezujuca za sve sudionike. jedinstvena pravila su k'tldificirani trgovacki obicaji koje je izradila i objavila profesionalna trgovacka asocijacija i koja ih je zatim bankama i trgovcima ponudila bez ikakve obveze da po njima ugovaraju placan]a. Najvaznija su jedinstvena pravila i obicaji za dokumentarne akreditive. uloga. sijecn]a 1979. 480-482). Hrvatska zakonska pravila mogla bi se primijeniti jedino kad bi na njih uputile kolizijske norme rnedunarodnog privatnog prava. osiguravajuce drustvo iii neka druga pravna iii fizicka osoba (garant). upravo iz navedenih razloga. Recimo samo da se u njima precizno definiraju sve vrste akreditiva. propisuje tijek i postupak za otvaranje i koristenje akreditiva. Pravila opisuju mjesto i ulogu svih sudionika u postupku placan]a. 500" (ICC Publication No. Na taj je naCin nastao maksimalno fleksibilan instrument reguliranja akreditivnih odnosa jer ga je. postupak predaja robnih i drugih isprava uz takav akcept iii pak postupak placanja isporucene robe nakon predaje robnih i drugih isprava i ispunjenja ostalih uvjeta nalogodavca. primjenjuje se od 1. placanju 3 Akreditivi i inkaso dokumenti su detaljno obradeni u poglavlju 0 instrumentima akreditivom. ona obvezuju ugovorne strane sarno ako je jamac (garant). Posljednja revizija je uCinjena 1993. koju. dao izjavu da ce isplatiti odredeni novcani iznos. kao i nazivi koji se rabe za sudionike u Jedinstvena pravila za inkaso su prvi put objavljena 1958. detaljno reguliraju rnedusobna prava i obveze tih osoba. Ni ta pravila nisu obvezujuca nego su dispozitivnog karaktera. Medunarodna trgovinska komora. daje banka. 1978. bez obzira na to kako je imenovana i opisana. Ovdje sarno recimo da spomenuta Pravila pod dokumentarnim inkasom podrazurnijevaju postupak pribavljanja akcepta na mjenicu. Prva pravila potjecu jos iz 1933. str. kao i jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive. To je medutim malo vjerojatno upravo zato sto jedinstvena pravila sadrze vrlo bogata i razradena ugovorna i obicajna pravila za dokumentarne akreditive. Poslovnom svijetu se zeljelo ponuditi konzistentan skup pravila utemeljenih na poslovnoj praksi i iskustvima iz podruc]a bankovnih garancija te na taj nacin prevladati sarenilo koje vlada u nacionalnim pravnim regulativama odnosno smanjiti iii sprijeciti rnoguce nesporazurne i ubrzati rjesen]a eventualnih sporova koji nastaju u tom segmentu financijskog poslovanja u van)skoj trgovini. 500). Ni ta pravila nemaju obvezujuci pravni karakter. sve odredbe postaju obvezujuce.

rabi se tzv. Medunarodne konvenciia trgovini i carini Od niza medunarodnih sporazuma i konvencija koje se odnose na materiju vanjske trgovine~ spome. zeljelo se smanjiti nesporazume i teskoce koje nastaju pri sklapanju i tijekom provedbe ugovora 0 prodaji sklopljenih izmedu rezidenata iz razlicitih drzava. itd. godine na konferenciji Ujedinjenih naroda u Becu. brodovi. 5 obzirom na sirinu podrucja za koje je neka norma obvezatna.amoneke najvazn ije. na poslu. tijekom voinje i prijevoza. pravila za placanja i pravila za garancije).nut cerno s. Meaunarodne norme (standardi) Carinska konvencija 0 medunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TlR (~ngl. odijevanje. Becka se konvencija primjenjuje na ugovore 0 prodaji robe sklopljene izmedu stranaka koje imaju sjediste na podruc]u razlicitih drzava.4. Jednostavnije. itd. I . str. Medunarodna konvencija 0 privremenom uvozu naziva se i Istanbulskom konvencijom 0 privremenom uvozu. Becka konvencija 0 medunarodnoj prodaji robe je usvojena 1980. usluga. normama odnosno standardima nazivamo razlicita pisana iii nepisana pravila kojima se ureduju pravila ponasanja i komuniciranja u svim zivotnim situacijama: u kucl. poslovnih procesa iii bilo kojih drugih objekata normizacije.. Pri tome su im jedina ogranicenja obvezujuci pravni propisi njihovih zemalja. na zabavl. Iz toga slijedi da je kupoprodajni ugovor i dalje osnovni pravni dokument za uredivanje medusobnih obveza prodavatelja i kupca iz kupoprodajnih ugovora u vanjskoj trgovini jer ugovorne str~ne !maju pravo i rnogucnost medusobne obveze urediti na nacin koji njima najbolje odgovora. kemijski sastav. Ona cak ne regulira ni trgovinu svom materijal~om rob om jer je iskljucena roba namijenjena za osobnu iii obiteljsku uporabu I potrebe kucanstva. HRN oznaka za hrvatski standard-norrne. sajmovima. engl. dimenzije. Ona sadrzi propise koji reguliraju na~zor I postu~ak nad cestovnim prijevoznim sredstvirna. Umjesto uobicajenih carinskih isprava. kongresima i slicnirn manifestacijama. zrakoplovi i elektricna energija. Carrnska konvencija 0 medunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR i Konvencija 0 karnetu ATA.uci nego samo dispozitivni karakter. GOST za ruski. Dakle.zuj. osnovni ciljevi zbog k~jih je ona nacinjena i usvojena znatno su siri od parcijalnih ciljeva kojima se vodrla Medunarodna trgovacka komora. 21). Ekonomska komisija UN-a za Europu. Najcesce se oznacavaju skracenicama (npr. U najsirern smislu rijeci. vrijednosnice i novel. U uzern smislu rijeci.norme koje vrijede za jednu zemlju (nacionalne norme). ATA karnet (fr. Temporary Admission) je dakle medunarodni carinski dokument koji serabi za pojednostavnjenje privremenog uvoza i koji vrijedi najdulje godinu dana. ornogucuje privremeni uvoz i tranzit odredene robe u carinsko podruc]e svake zemlje koja ju je prihvatila. placan]a carine iii polaganja depozita kao sto se mora uciniti u standardnom postupku privremenog uvoza. DIN za njernacki. 1. Ispravapokriva sljedece tri kategorije privremenog uvoza: privremeni uvoz uzoraka. roba pod zapljenom iii ovrhom koju provode sudski organi. karnet AT A. kvaliteta. itd. godine usvojrla. Opcenito govoreci. tu se zeljelo stvoriti opca pravila za medunarodnu prodaju robe.3. jer ugovorne strane mogu Iskljucl~1 njezrnu primjenu. normama nazivamo odredene pravne i tehnicke isprave koje precizno opisuju i odreduju najvainije osobine odredenih proizvoda. za pristojno ponasanje. KarnetTlR je isprava koja se izdaje na osnovi te konvencije i kojom seolaksava medunarodni prijevoz robe u cestovnom prometu tako da pojednostavnjuje i uskladuje administrativne formalnosti u podrucju medunarodnog prijevoza od polazne carinarnice do odredisne carinarnice. ito u slucaju kad su je obje drzave ratificirale odnosno kada kolizijske norme medunarodnog privatnog prava upucuju na primjenu prava jedne od zemalja koje su ratificirale konvenciju.) koje su postaIe i svojevrsnim znakom kvalitete proizvoda iz tih zemalja. a mogu i izmijeniti neke odredbe.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) 0 Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovlni 1. Admission temporaire. Vise 0 karnetu TIR u poglavlju 0 dokumentima u vanjskotrgovinskom poslovanju. U tom smislu rnozerno govoriti 0 normama za sporazumijevanje. smanjiti uporabu kolizijskih normi za pronalazenja nacionalnog prava po kojemu ce se sklopljeni ugovor turnaciti te izbjeci primjenu pravila medunarodnoga privatnog prava o sukobu zakona (Gorencs 1994. kontejnerima i robom ~o!a se pr~vozi na temelju karneta TIR u svim vrstama prijevoza pod uvjetom da je jedan dio puta obavljen cestom. oblik. Vise o tome u poglavlju 0 poslovnim ispravama u vanjskoj trgovini.) koja mora zadovoljavati neki proizvod kao i dopustena odstupanja (tolerancije) od tih svojstava. Mozemo reci kako je norma iii standard i odredeni zakonski propis kojim se precizno utvrduju sva bitna svojstva(npr. sigurnosni zahtjevi. privremeni uvoz strucne opreme te privremeni uvoz robe namijenjene izlozbarna. mogu iskljuciti primjenu samo nekih njezinih odredbi. UNI za talijanski itd. Becka konvencija nema univerzalni karakter jer se ne odnosni na trgovinu uslugama niti na trgovinu pravima. razlikuju se: norme koje vrijede za neki poslovni sustav iii neku tvrtku (interne norme) . U tom je smislu Becka konvencija sekundarni pravni izvor koji ~en:a v~?ve. Transport International per Road) jest konvencija koju je 1949.norme koje vrijede za neku proizvodnu grupaciju iii sustav (granske norme) . i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava. roba koja se prodaje na javnim drazbarna. To su Becka konvencija o rnedunarodnoj prodaji robe. umjesto pravila za pojedine dijelove prodajnog posla (npr.

preuzele sve zemlje clanice ISO. tehnickih. funkcionalnost.smjernice za odabir i uporabu. uredaje i ostale proizvode ci]a bi uporaba mogla izazvati odredenu opasnost. lstodobno. upitnu kvalitetu robe. rodnu konkurenciju. u nekoj zupaniji postoji . " Normizacija proizvoda pojednostavnjuje trgovinu jer je prigodom prodaje standardizirane robe dovoljno navesti njezinu standardnu oznaku tako da onda nema nikakvih dilema 0 tome sto kupac zeli i kakva je kvaliteta zeljene robe. pouzdanost. Dogovorom poslovnih partnera i/ili krivotvorenjem isprava tame se rnoze upisati i cijena koja je razlicita od one stvarno dogovorene odnosno one ko]a ce biti stvarno i placena. Norma sadrzi smjernice za pripremu organizacijskih. ina strani ponude ina strani potrazn]e razlikuju setri karakteristicne trzisne situacije: situacija monopola (monopsoma). dakle kad je na strani potrazn]e samo jedan subjekt (npr.Elementi upravljanja kvalitetom . Norma propisuje kakvocu 18 elemenata. 9001. Najpoznatija rnedunarodna organizacija za normizaciju je ISO (International Organisation for Standardisation).1. itd. ali na kraju se ipak do nose subjektivnom odlukom poslovodstva poduzeca i/ili dogovorom poslovnih partnera. Ako na strani ponude imamo samo jednog ponudaca (npr. cuvanja i uporabe proizvoda. . nacin pakiran]a.ISO 9003 . Kad bismo to prikazali graficki. cesto. . 9003. pri cemu sile ponude i potrazn]e na trzistu teze postici ravnotezu izrnedu cijene i kolicine koju nudi ponudac i one kolicine robe i usluga koju su kupci pri odredeno] cijeni spremni nabaviti. proizvodnji.Norme za upravljan]e i osiguranje kakvoce .. U obrnuto] situaciji.model osiguranja kvalitete u proizvodnji i instalacijama. Ona je rezultanta uzajamnog djelovanja ponude i potraznje. Norme serije ISO (9000. Serija normi ISO 9000 ff sadrfi sljedece norme: ISO 9000 . tradicijom. u nepromijenjenom obliku. Od normi ISO 9000 i ISO 9001 razlikuje se po tome sto ne postavlja zahtjeve u razvoju i servisiranju. ona zaostrava rneduna. rukovanja. ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) - Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovlni Normarna za gotove proizvode i za sirovine utvrduju se sva njihova bitna svojstva i znacajke kakvoce. Zato je prodaja robe po standardnoj oznaci najvazniji nacin prodaje i ugovaranja kvalitete robe u svjetskoj trgovini.ISO 9001 . oligopola (oligopsma) i savrssne konkurencije. klimom. aparate. To je zato sto je najveci i udio ovakve robe u svjetskoj trgovini odnosno zbog toga sto se standardizirani proizvodi upotrebljavaju u cijelom svijetu i stoga sto njihova potrosn]a nije bitno uvjetovana osobitostima trzista.proizvodac prilikom izbora odgovarajuce norme.model za osiguranje kakvoce u zavrsnorn nadzoru i provjeri. 9002. U ovoj se vrsti normi redovito propisuje i postupak ispitivan]a kakvoce. disciplinira tvrtke i prisiljava ih na prihvacan]e sve strozih pravila ponasanja. Mozerno reel kako normizacija olaksava rnedunarodnu robnu razmjenu i povecava konkurentnu sposobnost poduzeca na svjetskom trzistu. administrativnih i kadrovskih cirnbenika koji utjecu na kvalitetu proizvoda (Andrijanic.ISO 9004 .~ . konstrukciji. 9004) jesu rnedunarodne norme kojirna je propisan minimum zahtjeva sto ih mora zadovoljiti sustav kakvoce. normizacija proizvoda odnosno proizvodnja u skladu s rnedunarodnirn normama kvalitete posta]e nuzan uvjet za uspjesan izvoz na inozemna trzista. Norma sadrzi osnovne definicije i nacela te specificne polozaje u odnosima kupac . npr. proizvodnji. Razumije se kako su za vanjskotrgovinsko poslovanje i rnedunarodnu razmjenu robe i usluga posebno vazne rnedunarodne norme jer one jarnce visoke standarde kvalitete i sigurnosti proizvoda a pri tome jos ornogucu]u i ukidanje tehnickih prepreka u rnedunarodnoj trgovini i podjeli rada.Sustav kvalitete .model osiguranja kvalitete u razvoju. Upravo zato su i posebno vazne norme koje se odnose na strojeve. U takvim trzisnim prilikama potrosad su u najgoremu rnogucern polozaju jer nemaju izbora i po pravilu placaju previsoke cijene za. pa tako i Hrvatska. na racunu. . carinskoj deklaraciji itd. a broj potrosaca je velik govorimo 0 situaciji monopola. 2.). Ona je jos 1987. Cijene i kalkulacije u vanjskoj trgovini Cijene robe i usluga su iznimno vazan cirnbenik i za prodavatelje i za kupce jer o njima ovisi stupanj zadovoljenja njihovih trzisnih i drugih potreba odnosno i sam njihov opstanak na trzistu. stetu iii ozljedu. U suvremenim uvjetima slobodne rnedunarodne trgovine.Sustav kvalitete . navikama potrosaca. Norma propisuje 20 elemenata i postavlja zahtjeve razvoju. 2. Posebno se precizno definiraju odredbe vezane uz sigurnost. uporabi i servisiranju proizvoda. godineobjavila rnedunarodne norme serije ISO 9000 koje su. u gradu postoji samo jed no poduzece koje prodaje zemni plin). Moze se reci kako je u poslovnoj praksi cijena onaj novcani iznos koji je zapisan u kupoprodajnom ugovoru i/ili na ponudi. Cijene su u odredeno] mjeri odredene objektivno. instalaciji i servisiranju. Teorijski. Norma propisuje kvalitetu 12 elemenata. Cijene u vanjskoj trgovini Cijena se najcesce definira kao novcani iznos koji se za neku robu iii uslugu moze dobiti na odredenorn trzistu u nekom odredenorn trenutku.smjernice. onda bi cijenu i kolicinu odredila tocka u kojoj se sijeku krivulje ponude i potraznje za nekim proizvodom. - ISO 9002 . 2001. visinom ukupnih troskova.Sustav kvalitete .

a sto ukupno iznosi USD SO 000. a i zbog toga sto su reakcije trzista cesto nepredvidive. Intenzitet ponude i potrainje za nekom robom razlikuje se od trzista do trzista {tako se npr. Prvi je da se kupac ne smije osjetiti prevarenim odnosno da on treba biti uvjeren kako je za svoj novae dobio i odgovarajucu vrijednost. 2. govorimo 0 situaciji monopsoma u kojoj potraznja diktira i cijenu u kolicine. zadrzall postojece i lakse pridobili nove inozemne kupce. paritet isporuke na koji se cijena odnosi {npr.1. Kad na strani ponude imamo vise ponudaca od kojih niti jedan nije dovoljno velik da bi sam vladao trzistem. Klizna iii fluktuirajuca cijena se ugovara za dugorocne poslove u kojima postoji realna opasnost da izrnedu sklapanja i ispunjenja ugovora dode do znatnijeg pada iii rasta cijena materijala iii pak nadnica.} i. Clf.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini sarno jedan otkupljivac mlijeka od seljaka). Odredive (klizne) cijene se rabe pri ugovaranju dugotrajnih poslova velike vrijednosti i nestabilnih trzisnih prilika kad su i rizici promjene cijena i tecajeva znatno povecani. ovog ugovora utvrdena je fiksno i iznosi USD 50. Uocimo i to da se ponuda i potraznja za istom robom razlikuje u vremenu (tako je npr. 4 To su tajni sporazumi jer ih zakonodavstvasuvremenih driava zabranjuju. U takvim se prilikama poslovni partneri zele zastiti od rizika promjena cijena pa. Ugovoronje cijeno u vonjskoj trgovini rizika opceg rasta cijena (inflacije) odnosno promjene teca]a val ute ugovora iii val uta zemalja poslovnih partnera.}. DAF. Popusti no cijenu Cijene koje se ugovaraju u vanjskotrgovinskim poslovima u nacelu su iii odredene iii odredive. itd. sklope nekakve trzisne sporazume40 rnedusobnoj podjeli trzista. Tekst takvog clanka mogao bi npr. kolicinski rabat.00 po komadu. najcesce ugovaraju tzv. itd. statisticki zavodi. Na takvu se trzistu uz najniie cijene prodaju i najvece koliCine robe. a hrojni su ponudaci. U samom kupoprodajnom ugovoru cijena se upisuje u poseban clanak {klauzulu} koji sadrii ove elemente: visinu cijene za jedinicu mjere. formiranje se cijena robe i usluga u vanjskoj trgovini sustinski ne bi trebalo razlikovati od formiranjacijena istih proizvoda na dornacern trzistu. odgovarajucu formulu klizne' skale te naziv institucije ciji ce indeksi posluzitl za izracunavanje konacne cijene. eventualni. Najcesci oblici popusta u vanjskotrgovinskom poslovanju su rabat i kasa skonto. ovisno 0 poslovnoj strategiji poduzeca. Ako je na strani potraznje nekoliko trzisnih subjekata. istrazivacke institucije i 51. odredive odnosno klizne cijene. prvenstveno mislimo da se i na dornacern i na inozemnom trzistu trebaju zadovoljiti dva kljucna postulata.} i ukupnu kolicinu te robe {npr. ponuda i potraznja za toplom odjecom veca u hladnom nego u toplom dijelu godine} pa ce te promjene pratiti i promjene cijena. valutu u kojoj je cijena izrazena {npr. EUR i dr. na racun potrosaca. Odredene (fiksne iii nepromjenjive) cijene se ugovaraju u slucaju kracih rokova isporuke ilili poslovanja u stabilnim trzisnim prilikama kad nerna vecih Kako bi svoju robu ucinili konkurentnijom na inozemnom trzistu. 5 Vise 0 kliznoj skali u poglavlju Zastitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima.). • . ponuda i potraznja za toplom odjecorn u Kanadi razlikuje od ponude i potrazn]e za istom takvom robom u Meksiku} pa ce se tako razlikovati i cijene. USD SO 000 za cjelokupnu posiljku). rnoze obvezati da ce kupljenu robu platiti po onoj cijeni koja bude vrijedila na odredenorn trzistu odredenog dana. Cijena je odredena kad se navede u apsolutnom iznosu u val uti ugovora i veze za jedinicu mjere po kojoj se roba prodaje {npr. Takav je npr. toni. urnjesto fiksnih. 2. slucaj 5 trzistima mobilne telefonije u razliCitim zemljama.1. U stvarnom su zivotu stvari jos puno slozenije zbog vrlo velikog broja cirnbenika koji utjecu na cijene. U takvim je slucajevirna u ugovor potrebno unijeti baznu cijenu. USD 50. Usprkos razlikama izmedu dornaceg trzista i izvoznih trziSta. izvoznici (prodavatelji) odobravaju i razlicite popuste na cijene svojih izvoznih artikala. itd. po cijeni prema burzovnoj kotaciji robe na dan isporuke. mora ostvarivati profit. Pri tome se u ugovoru mora navesti ime burze cija ce se kotacija koristiti te hoce Ii se koristiti cijena na pocetku iii na zavrsetku burzovnog sastanka. Potrosaci najbolje prolaze na trzistu savrsene konkurencije koje se opisuje kao trziste na kojemu ima velik broj ponudaca kojima je nasuprot velik broj relativno malih potrosaca ta\o da nitko ne rnoze diktirati niti uvjete ponude niti uvjete potraznje. U toj trzisno] situaciji potrosaci su u nesto boljem pOlozaju jer se ponudaCi nadrnecu za udio na trzistu i moraju voditi brigu 0 potrosaCima iako uvijek postoji opasnost da oni.2. kasa skonto. npr. onda takvu trzisnu situaciju nazivamo oligopsonom. a na strani potrazn]e jako velik broj potrosaca. U clanku "placanja" iz takvih ugovora kupac se npr.00 po komadu robe isporucene na paritetu FOB Rijeka Incoterms 2000. ne upisuje se fiksna cijena nego se unosi odgovarajuci tekst na osnovi kojeg je moguce odrediti koja ce se cijena primijeniti iii na koji ce se nacln lzracunati cijena koju treba platiti na dogovcireni datum placan]a. 1. Drugi je postulat da poduzece. a na strani ponude velik broj ponudaca. glasiti ovako: Cijena robe iz cl. bilo u dugom iii u kratkom roku. govorimo 0 oligopolu. {npr. Pri takvu ugovaranju rnoze se pozvati i na cijenu koju odreduje neka ustanova. US dolari. FOB.1. kako bi opstalo.00 (pedesettisuca USD} za cjelokupnu posiljku. U skladu 5 tim u clanku "cijena i paritet" u kupoprodajnom ugovoru. Kadto kazerno.

a+b+c =100 indeks cijena materijala na dogovoreni dan prije same isporuke indeks cijena materijala na dan sklapanja kupoprodajnog ugovora indeks nadnica i drugih izdataka za radnike na dogovoreni dan prije same isporuke . Kad trenutak placanja dospije.indeks nadnica i drugih davanja za radnike na dan sklapan]a ugovora - placanja isplatiti povecan iii smanjen ugovoreni nominalni . jedna bi ugovorna strana uvijek hila nepravedno ostecena. robu iii zlato. nisu spremne na ugovaranje fiksne cijene. a ako one porastu. zastitnih klauzula ko]e. Ako pak ne bude promjene cijena rada i materijala. ako bi se cijene relevantne robe mijenjale a nominalni iznos kupoprodaje ostao isti. U suprotnom.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Rabat je popust sto ga prodavatelj odobrava kupcu u obliku odredenog postotka od cijene. robna i zlatna klauzula. U slucaju da do toga stvarno i do de. Valutna klauzula slufi kako bi se ugovorne strane zastitile od valutnog rizika (rizika devalvacije i revalvacije) odnosno od manjih promjena vrijednosti val ute placanja (tecajni rizik) u razdoblju izrnedu sklapanja ugovora i placanja isporucene robe. Drugim rijecima. porast ce (pasti) i taj indeks na 110 (pasti na 90). Zbog toga su povecani i rizici promjene cijena i tecajeva. da bi bile pravovaljane. Taj se problem u trgovacko] praksi pokusava rijesiti ugovaranjem tzv. prodavatelj ce. odnosno da kupac ne plati ni vise ni manje nego upravo onu vrijednost koju je pristao platiti u trenutku sklapanja ugovora. i to tako da se unese na trgovacku fakturu koja sluzi kao poziv na placan]e ispqrucene robe iii uCinjene usluge. zastitne se klauzule ugovaraju s ciljem da prodavatelj na dogovoreni dan placan]a stvarno primi ni vise ni manje nego upravo onu vrijednost koja je dogovorena u trenutku sklapanja ugovora. moraju biti konstruirane tako da podjednako stite interese i kupca i prodavatelja. Klizna skala se redovito primjenjuje pri ugovarari]u poslova izvoden]a investicijskih radova. Maternaticki je oblik cesci. Razlikujemo: kolicinski rabat koji se odobrava za pojsdinacne kupnje iznad odredene kolicine iii na kumulativne kupnje tijekom nekog razdoblja (kvartala. dugorocnih isporuka skupe industrijske opreme i postrojenja te. mimo ugovora. U tom slucaju kupac rnoze birati: platiti ugovoreni iznos na dogovoreni dan iii platiti odmah iznos umanjen za postotak kasa skonta. (a + b. Kasa skonto je popust koji se kupcu odobrava zato sto kupoprodajni iznos placa prije uobicajenog roka za koji su cijene kalkulirane i koji. Zostitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima ad trenutka sklapanja ugovora pa do njegove provedbe cesto prode puna vremena. isplatiti povecani (umanjeni) iznos i to povecan (umanjen) upravo za 10% za koliko su porasle (pale) i cijene dogovorene robe. a u praksi se najcesce primjenjuje ova formula: P = Po .3. rabat za stalne kupce u inozemstvu koji se odobrava kupcima koji odredenu robu kupuju samo od njega. a ko]a ce ovisiti 0 stvarnim promjenama cijena materijala i nadnica radnika. kupac ce platiti vise u istoj proporciji. M + c . ovisno 0 promjeni indeksa cijena dogovorene robe i usluga. Ta vrsta klauzula koristi se pri sklapanju dugorocnih poslova jer je u njima jako izrazen i rizik promjene cijene. _§_) 100 Mo So P Po a b c M Mo 5 50 konacna cijena koju kupac mora platiti bazna. indeksna klauzula i klauzula klizne skale. U skladu s tim razlikuje se devizna. U praksi se kasa skonto nudi i naknadno. U poslovnoj su praksi najraslrenije valutna klauzula. nominalna. Redovito se uzirna da u trenutku dogovaranja nominalne cijene indeks te robe i usluga bude 100. te promjene utvrdu]e odredena specijalizirana organizacija. Zato ugovaraju samo baznu cijenu (ko]a odrazava strukturu i visinu najvaznijih troskova u trenutku sklapanja ugovora) i metodu kojom ce se izracunati cijena koju ce kupac stvarno isplatiti na dogovoreni dan. Ako njihove cijene porastu (padnu) za 10%. cijena iz kupoprodajnog ugovora postotni udio opcih troskova proizvodnje u baznoj cijeni postotni udio troskova materijala u baznoj cijeni postotni udio nadnica radnika u baznoj cijeni. Indeksna klauzula je ugovorna klauzula kojom se ugovorne strane usuglasavaju da ce se u trenutku iznos novcane obveze. Klauzula klizne skale se pojavljuje u opisnom i u rnaternatickorn obliku. kupac ce platiti dogovorenu baznu (nominalnu) cijenu iz ugovora. Visina kasa skonta najcesce se navodi u klauzuli cijene iii u klauzuli placanja kupoprodajnog ugovora.1. polugodista): rabat za izvoznu robu koji se odobrava kupcu iz inozemstva a na osnovi subvencija i premija koje izvoznik dobiva u svojoj zemlji. Ako se npr. dogodi da cijene materijala izrade i radne snage padnu. Visina kasa skonta ovisi 0 roku placan]a i 0 visini prosjecnll. neku obracunsku jedinicu. jedna ce ugovorna strana sigurno biti ostecena. u dugorocnlrn poslovima velikih vrijednosti u kojima ugovorne strane. To se klauzulom valute ugovora odnosno valute placan]a vezuje za neku stabilniju vrijednost: neku cvrscu konvertibilnu valutu. i klauzula klizne skale jednako stiti i interese prodavatelja i interese kupca. tradicionalno. Za njezinu uspjesnu primjenu kljucno je dobro poznavanje strukture i visine najvaznijih troskova proizvodnje predmetnog proizvoda Kao sto je sluca] s indeksnom klauzulom. ZaStitnim klauzulama nazivamo razne vrste ugovornih klauzula kojima je zajednicka svrha zastiti ugovorenu vrijednost sklopljenog posla od promjena koje mogu nastati od trenutka sklapanja do trenutka provedbe ugovora. kamata na trzistu. zbog velikih rizika promjena cijena materijala i nadnica radnika. opcenito. u skladu s ugovorom.. kupac ce platiti proporcionalno manji iznos. 2. iznosi 90 dana. .

5 obzirom na to da se u ovoj metodi troskovi pribrajaju na neku pocetnu cijenu. vrlo je vazno precizno dogovoriti. kako ce se izracunavaf indeksi promjene cijena rada i materijala odnosno precizno dogovoriti cije indekse ce se za to uporabiti. U naso] se poslovnoj praksi ta metoda uglavnom rabi za izracunavanje cijena uvoznih proizvoda jer odrazava realne uvjete u kojima nasi uvoznici posluju na svjetskom trzistu.2. a neizbjetno nose i pecat posebnosti svake od tih djelatnosti. . isplate eventualnih izvoznih stimulacija. kalkulacija kalkulacija jesu: progresivna..2. Shema 111. 403). cijenu na skladistu dornaceg uvoznika. a cilj je izracunati konacnu uvoznu cijenu. po tarif prijevoznika Progresivna metoda se rabi kad je poznata (zadana) fakturna (pocetnal cijena robe i svi zavisni troskovi. Kalkulacija je instrument kontrole ekonornicnosti i rentabilnosti vanjskotrgovinskog poslovanja koji se primjenjuje: prije sklapanja ugovora kako bi se ocijenila rnogucnost ostvarivanja planiranih ciljeva poslovanja. npr. ona se ponekad naziva i metodom zidanja cijena. po luckoj tarif po tezini iii volumenu .1.jubic.. . vrijede i za kalkulacije u vanjskoj trgovini. kalkulacije su i neizbjezan pratitelj svake gospodarske aktivnosti.. prema sropi premlJe 2. str. I . .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgcivinl ·Kako bi primjena klizne skale bila uspjesna te da bi se izbjegli sporovi i rasprave oko toga jesu Ii sei u kojoj mjeri promijenili pojedini troskovi. poslije realizacije ugovora kako bi se utvrdilo stvarno stanje te postignuti rezultati usporedili s planiranim (l. nap late carina pri uvozu i povratu PDV-a pri izvozu. za vrijeme realizacije ugovora kako bi se obavila kontrola utroska i pozicija u odnosu prema predvic1anjima u kalkulaciji. Vanjskotrgovinske kalkulacije (2) postotakod postotak od (3) (1) Kalkulacija je rnaternatick: postupak izracunavanja cijene. U praksi se za te svrhe najcesce ugovaraju indeksi statistickih zavoda pojedinih zemalja. = po stvarno] cijeni po tarifi prijevoznika po tar!f! prije~~znika po tartf skladistara po carinsko].tipos!a po karnatnoj stop: po carinskoj tarifi .. prema tarifi luke po vrijednos. po odrec1enoj metodologiji i odrec1enom redoslijedu. dijelova cijene iii poslovnog rezultata nekoga poslovnog pothvata. . Kalkulacije su instrument kontrole poslovanja i instrument potreban za donosenje ispravnih poslovnih odluka.. Metode izrade vonjskotrqovinskih Osnovne metode za izradu vanjskotrgovinskih retrogradna i diferencijalna. + tros OVIcannjenja (lOb) + troskovi pribavljanja isprava(1Oc) + troskovi otpremnika (10d) + lucki troskovi (10e) = CIJENAFASukrcajna luka (11) + troskovi ukrca]a na brod (12) = CIJENAFOB ukrcajna luka (13) + troskovi pomorskevozarine (14) + ostali troskovi do odredisne luke (15) = ClJENA CFRodredisna luka (16) + troskovi osiguranja robe (17) osiguranja = CIJENAClF odredisna luka (18) + troskovi iskrcaja (19) + provizija inoposrednika (19a) + troskovi financiranja posla (19b) = CIjENA DEQ u odredisno] luci (20) + troskovi carine (21) = CIJENADEQ ocarinjeno (22) + troskovi prijevoza do odredista(23) + ostali troskovi (24) = CIJENADDP (fco kupac) (25) NALIN IZRALUNAVANJA 2.. 1994. postojanja tecajnih razlika i sl. Kako se u svim gospodarskim djelatnostima mora poslovati u skladu s opcim nacelorn rentabilnosti i ekonornicnosti. dodaju svi zavisni troskovi od mjestaisporuke u inozemstvu do skladista dornaceg uvoznika. Posebnosti po kojima se vanjskotrgovinske kalkulacije razlikuju od kalkulacija cijena u drugim djelatnostima proizlaze iz posebne strukture troskova. Ona se dobije tako da se na nabavnu cijenu odnosno na cijenu inozemnog dobavljaca. zbog postojanja speciflcruh vanjskotrgovinskih instrumenata i propisa. tarifi ovrsno 0 vrsti Isprav~ po cjeni~u o~~remmka po lucko] tarif ..1. Progresivna metoda kalkulacije ELEMENTI ALKULACIJE K FAKTURNACIJENA(pocetna cijena) (1) _ rabati i bonifikacije = NETO FAKTURNACIJENA(3) _ cassasconto (4) NETO NABAVNA CIJENA (5) + troskovi prijevozne arnbalaze (6) = CIJENAfeo TVORNICA (7) + troskovi otpreme do prijevoznika (8) = CIJENA fco PRljEVOZNIK(9) + prijevoz do luke (10) + troskovi skladisten]a (lOa) skovi .. Opca nacela koja vrijede za sve kalkulacije.

Na temelju obracunske kalkulacije rasporeduju se troskovi i prihodi na pojedine nositelje vanjskotrgovinskog posla. koji rnoze biti pozitivan.~otshnoloske cjeline. Postupak je sljedeCi. a zeli se izracunati pocetna cijena (fakturna. Shema te metode je kombinacija progresivne i retrogradne metode.novi pogresanjer pretpostavl]ada ce inozemno trziste prizn~t. Koliko ima vanjskotrgovinskih poslova. Pri tome rabimo iii retrogradnu iii diferencijalnu metodu kalkulacija jer su. dakle. TaJ Je pnstup u o_. Treba zapaziti da ti podaci imaju planski (ocekivani) karakter. te da se pretkalkulacijom obuhvate svi troskovi koji su neizbjezni za realizaciju planiranog posla. . a i svi zavisni troskovi. dakle progresivnom metodom. 5 obzirom na vrijeme i svrhu izrade kalkulacije se dijele na: pretkalkulaciju. troskovirna i tecajevirna. Cilj je i tu kontrola poslovnog rezultata kako bi se mogla donijeti odluka za poduzimanje odgovarajuCih mjera za uklanjanje uocenih odstupanja. preostaje im prikupiti sve informacije 0 prosjecnirn cijenama na trzistu na kojemu zele plasirati svoju robu i visini zavisnih troskova te onda izracunati pokriva Ii rnoguca izvozna cijena dornacu proizvodnu cijenu. Pretkalkulacija se izraduje prije ulaska u neki vanjskotrgovinski posao. npr. tj. oznacu]e isplativost odnosno rentabilnost izvoznog posla. Podaci iz konacne kalkulacije se usporeduju i svelicinarna iz pretkalkulacije kako bi se ustanovila rnoguca odstupanja od planiranih troskova i pronasli uzroci te takve pogreske izbjegle u buducnosti. 7 6 Podsjetimoseda 0 izravnom izvozu govorimo kadje izvoznik istodobno i proizvodac te robe. potpuno drugaclJa. To je. To je zato sto su za nase izvoznike gotovo sva trzista blizu modela tzv. U trecoj se fazi od neto deviznog priljeva (cijene) oduzima stvarni dornaci troskovi (cijena). Kontrolna kalkulacija se primjenjuje pri vecirn i slozenijirn vanjskotrgovinskim poslovima koji se mogu podijeliti na manje i neovisne troskovne i te~nic. Zato se pri izradi kalkulacije cijene izvoznog posla i polazi od odredenih (zadanih) prodajnih cijena/ na inozemnom trzistu. izvoz vlastite robe odnosno izvoz bez koristenja dornaceg posrednika. savrsene konkurencije. Izvoznom kalkulacijom se izracunava isplativost mogucih poslova izvoza (pretkalkulacija) iii vee obavljenih izvoznih poslova (konacna kalkulacija).2. Ako je rijec 0 pretkalkulaciji. neizravnog (indirektnog) izvoza dakle izvoza u kojemu izvoznik. najcesce u ulozi komisionara. nabavna). a radi provjere troskova i usporedbe planiranih i ugovorenih troskova realizacije. Na taj nacin dobivamo stvarnu dornacu cijenu na istom paritetu na kojemu je izrazena i neto devizna cijena. nasi izvoznici u takvu trzisnom polozaju da im je prodajna cijena vee zadana utjecajem ponude i potrazn]e te stupnjem konkurencije na ciljnim trzistlma. Ta se pocetna cijena izracunava tako da se od prodajne cijene oduzmu pripadajuCi zavisni troskovi. zadane) prodajna i nabavna cijena. Dobiveni iznos.n~cij~ne kalkuliraj~ na bazi stvarnih troskova. U prvoj se fazi od moguce prodajne cijene na inozemnom trzistu (do koje smo dosli istrazivanjern trzista) odbijaju svi devizni troskovi odnosno troskovi izvoza na inozemnoj relaciji i tako dobiva neto devizna cijena odnosno neto devizni priljev. to smo vee raspravili.( VANJSKOTRGOVINSKO i>OSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Retrogradna metoda se pnrnjenj uJe kad je zadana (odredena. a ne mogu utjecati niti na visinu zavisnih troskova izvoza. a temelji se na obracunu stvarnih troskova iii izdataka i ostvarenih rezultata u vanjskotrgovinskom poslu. posluzit ce za donosenje poslovne odluke 0 prihvacanju iii neprihvacanju posla. Konacna kalkulacija je racunovodstveni dokument koji se izraduje nakon obavljanja posla. a kalkulacijom se proracunava rnoze Ii ta ostvariva cijena pokriti sve troskove proizvodnje i sve troskove koji nastaju izvozom robe do dogovorenog mjesta isporuke. izvozi robu nekoga dornaceg proizvodaca. Pretkalkulacija se izraduje kako bi posluzila kao jedan od kriterija za donosenje poslovne odluke o prihvacanju nekoga vanjskotrgovinskog posla. sto onda znaci da su i izvozne cijene za njih odredene (zadane) dominantnom prosjecnom cijenom na konkretnom trzistu. poznata) prodajna (konacna) cijena i zavisni troskovi. Shema te metode je suprotna shemi progresivne kalkulacije.. troskovi izvoza do hrvatske granice (luke). dobiveni je iznos stvarni pokazatelj isplativosti obavljenog posla. najcesce. dodaju svi tuzemni troskovi. toliko ima i vrsta kalkulacija tih poslova. Nasi poduzetnici cesto cine pogreske utoliko sto svoje izvoz. U sustlni su najvaznije dvije vrste: kalkulacije izvoznih poslova. Vrste vanjskotrgovinskih kalkulacija Kalkulacije se dijele prema raznim kriterijima kao sto su vrijeme izrade. a na osnovi prikupljenih podataka 0 cijenama. Svrha joj je iskazivanje konacnoga poslovnog rezultata. U nasoj se gospodarskoj praksi tom metodom najcesce izracunava isplativost tzv. ciljevi izrade. U nasim je gospodarskim prilikama ta metoda realno primjenjiva pri kalkuliranju izvoznih cijena i to posebno u slucaju tzv. po zavrsetku gradevinskih radova u nekom poslu izgradnje i opremanja tvornice u inozemstvu. Kako oni ne mogu promijeniti tekucu trzisnu cijenu na inozemnom trzistu.i. i kalkulacije uvoznih poslova a sve druge su njihove razliCite kombinacije. Izraduje se nakon zavrsetka jedne faze takvoga slozenijeg vanjskotrgovinskog posla. dok je stvarnost.2. a radi Ii se 0 konacno] kalkulaciji. Zbog toga je vrlo vazno da su prikupljene informacije 0 troskovirna tocne. vrsta posla. negativan iii jednak nuli.naseproizvodne troskove i nasu cijenu. izravnog odnosno direktnog izvoza". kontrolnu kalkulaciju i konacnu (obracunsku) kalkulaciju. U drugoj se fazi na cijenu koju zahtijeva dornaci proizvodac robe koju izvozimo. 2. Diferencijalna metoda 'e primjenjuje kad su poznate (odredene. nositelji vanjskotrgovinskih poslova i sl.

specifikacija robe. Tako se dobije uvozna cijena robe u skladistu uvoznika. prijevozne isprave. a neke su autonomna kreacija poslovne prakse. U poslovnoj praksi uvoznici redovito trazeponude od nekoliko inozemnih dobavljaca. Invoice. provizija uvoznika itd. izvoznik). itd.) i potom prave usporedne (komparativne) pretkalkulacije kako bi mogli izabrati najpovoljniju poslovnu ponudu. Ta se cijena dobiva tako da se na zadanu nabavnu cijenu u inozemstvu dodaju svi troskovi do nase gran ice (to su troskovi prijevoza. str. kvalitetu proizvoda. usporeduju ponudene uvjete (cijenu. tj. trosak osiguranja. Ako je pak rijec 0 konacno] kalkulaciji. Handelsfaktura) osnovna je robna isprava koju pri isporuci robe iii nakon pruzene usluge izdaje ·prodavatelj (vjerovnik. rok isporuke. uvoznik ce dobivene iznose usporediti s cijenama iste iii slicne robe koja se prodaje na dornacern trzistu i na osnovi toga donijeti odluku 0 uvozu. Robne isprave u vanjskotrgovinskom poslovanju Osnovno obiljez]e svih robnih isprava je da sadrze odredene podatke 0 robi koja je predmet vanjskotrgovinske transakcije. Bez dobrog poznavanja tih dokumenata ne mogu se razumjeti niti dokumentarne prijevare koje su jedan od najcescih pojavnih oblika kriminaliteta u vanjskoj trgovini. carinsku fakturu. Kalkulacijom uvoznog posla izracunava se konacna cijena uvozne robe u skladistu uvoznika u naso] zemlji. odnosno dokaz 0 I . Zbog toga cerno u nastavku raspraviti kljucne isprave iz vanjske trgovine. Ako pak dornaci proizvodac neke robe izvozi preko komisionara. a onda. pojavljuju se pri carinjenju i prezentiraju se bankama pri nekim oblicima placan]a. nacinu pakiranja. neke su neophodne u postupku carinjenja. predfakturu. razliCiti oblici potvrda (certifikata) i skladisnica. Poslovneisprave u vcnjskotrqovinskom poslovanju U vanjskotrgovinskom poslovanju se pojavljuje cijeli niz razlicitih isprava odnosno dokumenata. I u eventualnim zloporabama takoder ce se neizbjezno pojaviti robne isprave. Na uvoznu cijenu robe na hrvatskoj granici iii luci potom se dodaju svi bruto troskovi od gran ice do skiadista uvoznika (trosak prijevoza i osiguranja. konzularnu fakturu. 3. Ako poduzetnik sam izvoz: robu (izravan izvoz) on sam izraduje i pretkalkulaciju izvoznog posla. Neke isprave prate robu u vanjskoj trgovini. redovito po retrogradnoj metodi. Ako je rijec 0 pretkalkulaciji uvoznog posla. nacin i instrument placanja i dr. komisionar ce naciniti i pretkalkulaciju tog posla. Uz to cerno reel ponesto i 0 specifikaciji robe i listi pakiranja koje se cesto rabe zajedno s fakturama. Kad komisionar prihvati dani komisioni nalog sklopljen je komisioni ugovor pa je komisionar duzan prikupiti podatke 0 rnogucirn izvoznim cijenama i 0 zavisnim troskovirna koji mogu nastati tijekom provedbe izvoznog posla. a kamoli otkriti eventualne zloporabe i slicne radnje. Commercial Invoice. 309).CVANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Dornad poduzetnik moze izvoziti svoju robu sam odnosno u svoje ime i za svoj racun iii rnoze povjeriti provedbu izvoznog posla komisionaru koji ce taj posao obaviti u svoje irne. U nastavku cerno objasniti trgovacku fakturu. Neki od njih su propisani medunarodnim konvencijama pa su i unificirani u svim zemljama potpisnicama. slijedeci pri tome standardnu podjelu na robne.1.). ona je racunovodstveni dokument koji se rabi u skladu s racunovodstvenirn propisima. Te isprave najcesce prate robu tijekom prijevoza. Kako bi utvrdio isplativost buduceg posla. Trgovacka faktura iii trgovacki racun (eng!. lista pakiranja. provizija inozemnog posrednika i svi drugi troskovi koji nastaju na inozemnoj relaciji bez obzira na to jesu Ii placeni kunama iii devizama i bez obzira na to je Ii te usluge ucinio rezident iii nerezident). osiguranja i skladistenja. njem. isprave 0 osiguranju i carinske isprave. trosak otpremnika i banke. izracunati koliki neto devizni priljev komitent rnoze ocekivati te utvrditi rnoze Ii taj neto devizni priljev pokriti sve troskove i rnoze Ii komitentu donijeti odredenu dobit (Andrijanic 2001. Ona je dokument. naslovljava je na kupca (duznika. 3. na tako uvecanu cijenu. Potom se na cijenu robe na granici (luci) dodaje carina po propisanoj stopi. a za racun komitenta. bez nekih je nernoguce robu izvesti i uvesti. odbiti i od moguce prodajhe cijene sve zavisne troskove. Neke su isprave obvezatne na osnovi nacionalnih propisa jednog od poslovnih partnera. U takvom slucaju poduzetnik daje komisionaru i komisioni nalog da njegovu robu proda na inozemnom trzistu po najpovoljnijim uvjetima koje moze postici (trzisni nalog) iii mu odredi minimalnu (Iirnitiranu) cijenu i druge uvjete ispod kojih komisionar ne smije prodati njegovu robu na inozemnom trzistu (uvjetovani nalog). Iz svih tih razloga potrebno je reci osnovno 0 svim vaznijirn robnim ispravama u koje spadaju razlicite vrste faktura (racuna). bez poznavanja osnovnih dokumenata ko]i se primjenjuju u vanjskoj trgovini nernoguce je pratiti i razumjeti tijek poslova. itd. Rechnung. podrijetlu. i porez na dodanu vrijednost. bilo da se djelomice prepravljaju iii u potpunosti krivotvore. Bilo kako bilo. kvaliteti i tezini. neke su pak vazne za placanje i preuzimanje robe.1. on ce od njega zatraziti i pretkalkulaciju izvoznog posla.. uvoznika) i poziva ga da plati isporucenu robu odnosno ucinjenu uslugu.1. potvrda. troskovi kontrole kvalitete. Govore 0 njezinoj cijeni. 3. Fakture [rocuni] U trgovini se fakture pojavljuju u vise razlicitih oblika i upotrebljavaju za vise razllcitih namjena. proforma fakturu.

kao i svaka druga ponuda. fakturu je izdao prolzvodac robe a ne izvoznik odnosno korisnik akreditiva) .cijene nisu izraiene u valuti na koju je akreditiv otvoren .bi trebala biti i uvjet za plaeanje. predracun (engl. opis robe.atelj~ i kupca. rok isporuke. To su proforma faktura. iz trgovacke fakture se mora vidjeti da ju je izdao korisnik akreditiva (osirn u slucaju tzv. Najcesci nedostaci na trgovackirn fakturama odnosno u poslovanju s fakturarna u akreditivnom poslovanju jesu: . Zato se na formularima faktura redovito nalaze sljedeci podaci: tvrtka izdavatelja (vjerovnika) i adresa duznika (k~pca). Ako se posao sklopi na temelju predracuna. njem. potpis izdavatelja. Bitni sastojci fakt~resu opis i cijena robe.paritet isporuke nije oznacen iii je napisan pogresno . na. akceptirala iii negocirala mjenicu koja glasi na iznos veci od onog koji je dopusten u akreditivu. Kupac (duznik) ima pravo reklamacije fakture u roku koji je u njoj obicno naznacen. jedinicna i ukupna cljena. Vazno je znati da ce. u grubo. opseg i vrsta osiguranja protiv odredenih rizika. U praksi se ugovora i izdavanje vise primjeraka trgovacke fakture pri cernu su i original i kopija najcesee potpisani. salvo errore et omissione . U tijeku pripremnih radnji vanjskotrgovinskog posla. 37).ziv ~broj isprave. a to onda znac: da nece rnoci ni isplatiti akreditiv.faktura ne glasi na nalogodavca vee na neku drugu osobu (to se dogada kad akreditiv otvori posrednicko poduzece u svoje ime a u fakturi se navede ime pravog kupca) .(b)). Medutirn. U praksi se'uz ispravak najcesce stavlja otisak faksimilom (zigom) kOji sadrzl rijec "ispravak". takva odluka banke ovlastene za placanje. Svaka korekcija iii promjena nacinjena na trgovacko] fakturi mora biti vidljiva i jasno oznacana. Faktura se definira i kao poziv na placanje isporucene robe. ispostavit ce se i komercijalna (trgovacka) faktura. odredeni broj kopija a prezentirane su fotokopije). Kako bi zadrzao pravo na ispravak eventualno pogresno zaracunatog fakturnog iznosa. Proforrnarechnung) zapravo je ponuda izdavatelja (ponuditelja . Ona dakle prethodi eventual nom poslu pa se izdaje prije isporuke robe odnosno prije obavljene usluge. Na temelju proforma fakture rnoze se obaviti privremeno carinjen]e robe dok se definitivno carinjenje obavlja iskljucivo na temelju konacne trgovacke fakture. akceptiranje iii negociranje rnjenice. Proforma faktura. biti obvezujuca za sve strane.fakturu nije izdao stvarni korisnik akreditiva (npr. proforma faktura.uz mogucs pogreske i propuste) koja mu daje pravo ispravke eventual nih racunskih pogresaka u fakturi. banke nece prihvatiti fakturu.. Faktura se izdaje na jeziku kupoprodajnog ugovora. drugoga korisnika pri pre. rnjesto i datum izdanja. izdavatelj fakture (vjerovnik) cesto na fakturu unosi klauzulu S. isplatit ce samo iznos na koji glasi akreditiv. dokument kOJI pratt robu na putu. isprava kojom se dokazuje vlasnistvo nad roborn.cijena ne odgovara uvjetima iz akreditiva . smatra se da je prihvatio uvjete fakture i da je obv:zan platiti fakturni iznos u ugovorenom roku. formalno_ pravno. ako je potrebna. . Strogo pravno gledajuci. itd. Ako u praksi banka i prihvati takvu fakturu. ~akture ko]e se rabe u poslovnom zivotu sadrze sve elemente koji su vazrn za jasan prikaz obavljene transakcije. sluf kupcu za izradu pretkalulacije. preuzela obvezu odgodenog placanja.faktura nije prezentirana u dogovorenom broju primjeraka iii nije dana u obliku kakav je bio traien u akreditivu (traien je npr. isprava koja se mora priloziti u postupku carinjenja: dokument koji je i temelj za obavljanje plaeanja u inozemstvo te osnovica za sva knjizen]a obavljene transakcije. vee sadrzani u proforma fakturi. klauzula 0 eventualnim popustima.. U pogledu svote u fakturi. Vaznost predracuna ne umanjuje cinjenica da se u praksi i nakon njegova prihvacanja naknadno sklapa i kupoprodajni ugovor u kojemu se do detalja utvrdu]u uvjeti koji su. trgovacka faktura i lista pakiranja ne moraju biti potpisane iako se u praksi to najcesce cini. 37.nosivom akreditivu). obveza placanja nastaje u trenutku kad prodavatelj isporuci robu sukladn? ugovoru. rok isporuke. (lat. nacin prijevoza te rok do kojeg proforma faktura obvezuje njezina izdavatelja. za eventualno pribavljan]e financijskoga kredita te za pribavljanje uvozne dozvole. a uz njih ima i dodatne klauzule kao sto su nacin placan]a.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovinl obavlj_enoj transakdji izmedu proda:. pod uvjetom da ta banka nije platila. onda trgova~ka fa~tur~ '" . Uz komercijalnu fakturu rabe se druge (posebne) vrste faktura. po isporuci robe odnosno nakon sto se pruf usluga. banke imaju diskrecijsko pravo pa mogu i odbiti i prihvatiti trgovacke fakture koje glase na svote vece od onih dopustenih u akreditivu. Ako posto]e makar i najmanje razlike.izvoznika) izdana u obliku fakture. mora glasiti na nalogodavatelja (osim u slucaju prenosrvoga akreditiva) ali ne mora biti potpisana.&O.E. pantet isporuks. slicno kao i za kupoprodajne ug?vore. a opis robe iz trgovacko fakt~re mora odgovarati opisu iz akreditiva. Izdavatelj fakture to nece rnoci uciniti ako je u rneduvrernenu kupac preprodao robu iii ako se dokaze da je kupac znao da je fakturni iznos manji od protuvrijednosti lsporuceno robe iii obavljene usluge. Ako to ne ucini. Kako.pogresan iii nedovoljno tocan opis robe . Proforma Invoice. pretfaktura. Rabi se kao samostalna isprava iii kao prilog standardnoj pisanoj ponudi. Prema Jedinstvenim pravilima (cl. konzularna faktura i carinska faktura. prema ledinstvenirn pravilima (cl. Prihvacanje predracuna u roku vaznosti ima znacen]e prihvata ponude dakle i znacenje sklopljenoga kupoprodajnog ugovora. U praksi se rnedutirn ona redovito pojavljuje IZ razloga koje smo naveli. Sadrzi sve elemente kao i standardna komercijalna (trgovacka) faktura. .

speciflkaciju robe i onda ju prlloztti drugim dokumentima kad je potrebno. [edinicne cijene I ukupnu cijenu. u carinsku se fakturu unosi i izjava prodavatelja da predmetna roba (npr. koliko je te robe ukrcano u mjestu ~tpreme. a koji je mjerodavan za zernlju prodavatelja. Specification of Goods. Konzularna faktura (eng!. paletama. Lista pakiranja (eng!.. kao sto su carinska deklaraclja. Pojedine zemlje su propisale koju robu nije rnoguce uvesti bez carinske fakture. Sluzi kao isprava za srnjestaj robe na carinsko skladiste i za carinsku kontrolu ali ne rnoze biti osnovica za placanje. njem. obe. a hrvatska ga vanjskotrgovinska poduzeca mogu nabaviti neposredno iii posredno putem Hrvatske gospodarske komore. odredisnoj zeljeznicko] postaji. upisati izraz "besplatan uzorak" (eng!. Na taj se nacin sprjecava rnogucnost da prodavatelj ispostavi fakturu na manju cijenu od stvarne triisne cijene robe. fakturu I druge pratece dokumente. Potpisuje ju prodavatelj (izvoznik) a sluzi kao isprava za utvrdivanje carinske iii vrijednosti uvozne robe i kao potvrda da je rob a podrijetlom iz zemlje izvoza. koja sluzi kao osnova za placan]e.prem~ carina:ni~i . Kako se pretfaktura ispostavlja za stvarno isporucenu kolicinu robe. Takve se izjave redovito daju i pri izvozu prehrambenih proizvoda u SAD. konzularna faktura je potvrda da je predmetna roba podrijetlom iz te zemlje. Kanadu i Australiju. Preliminary Invoice. skladistu kupca.Free Sample. prodavatelj ce ispostaviti na osnovi spomenutog certifikata koji ce mu biti dostavljen nakon sto se na odredistu ustanovi tocna kolicina preuzete robe. Neizravno. Konacnu fakturu. ali na temelju isprave kojom se utvrdu]e stvarno prispjela i preuzeta kolicina robe. kontejnerima) u koja je upakirana i koja . Carinsku fakturu izdaje izvoznik.a(pOPIS!. Britaniju. njihove kolicine te. Upravo zbog takve prirode robe i njezino se preuzimanje redovito ugovara na odredistu (u odredisnoj luci. po potrebi. Fakturom se potvrduje da je na njoj navedena cijena stvarna trzisna cijena predmetne robe.zvo~. U takvim je slucajevirna izrazit~ neprakticno sve te pojadinacne stavke upisivati u kupoprodajni ugovor. i. U praksi se umjesto carinske fakture rabi i certifikat 0 vrijednosti robe. Prema tome. Osim uobicajenih sastojaka svake fakture. Jednostavnije je izraditi tzv. Konzularna se faktura ispostavlja na posebnom formularu (tiskanici) koji ima svaki konzulat. K~d je zbog prirode robe potrebno. neposredno prije ukrcaja u brod. v •• • prijevozne isprave. njem. nisu uneseni na fakturu. Carinsku fakturu podnosi carinski obveznik. polica osiguranja. npr. kome je upucena.retfaktura prethodna faktura (engl. U akreditivnom poslovanju banke cesto odbijaju kontrolirati specifikaciju ako je ona vrlo detaljna i raznolika. umjesto cijene. njem. Custom Invoice.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini P.i dr. i sl. carinskoj se faktun pnlaze I speClflka~IJ. odnosno prisiljava se kupca (uvoznika) da plati carinu i porez na dodanu vrijednost na stvarnu trzisnu cijenu uvozne robe. Packing List. tarifnog broja. Packung Liste) popis je robe po koletima (sanducima. Konzularna se faktura primjenjuje u slucajevirna kad se roba uvozi iz zemlje s kojorn se inace rijetko poslu]e pa su stoga i cijene u toj zemlji nepoznanica. a time i odredivanju visine carinske stope. npr. Ovjera konzularne fakture placa se konzulatu u odredenom postotku iii promilu od iznosa fakture na ukupni iznos robe. Ware Spezifikation) je isprava koja sadrzi popis svih pojedinacnlh artikala koji Cine jednu posiljku. Iz istog se razloga pojavljuje i pri uvozu robe koja se inace rijetko uvozi. r Carinska se faktura rabi i pri uvozu robe za koju ne treba platitl protuvrijednost. a koji imaju i razlicite cijene. kao sto je npr. njem. posiljka se sastoji od pedesetak vrsta rezervnih dijelova za nekoliko razlicitih tipova automobila. Muster ohne Wert). Carinska faktura mora sadrzavati detaljan 0PISrobe. koja bitno kalira tijekom prijevoza.). U tom ce se slucaju na nju. ziva stoka. Specifikacija robe se rabi pri kvantitativnom preuzimanju i pri carinjenju robe kad pomaze tocnorn utvrdivanju vrste robe. Pretfaktura prati i robu koja se isporucuje i na konsignacijsku prodaju u inozemstvu. Zollfaktura) posebna je vrsta fakture koja se ispostavlja na tiskanici propisanoj u zemlji kupca (uvoznika) robe. U takvim se slucajevirna isporuka robe obavlja na temelju prethodne fakture u koju se upisuju podaci 0 robi kakvi su stvarno vrijedili u trenutku isporuke. odnosno primatelj robe koji mora robu prijaviti u dopusteni carinski postupak i ispuniti sve propis:ne o?veze. a posebno kad bi njezino kontroliranje zahtijevalo mnogo vremena iii specijalisticka znanja 0 konkretnoj robi. njem. ona ne rnoze biti temelj za placanje vee prati robu i sluzt kao dokument kojim se dokazuje 0 kakvo] je robi rijec. Consular Invoice. doz~ol~ z~ u~oz iii. Valueless Sample . Konsulatfaktura) isprava je koju potpisuje i potvrduje konzularni predstavnik zemlje uvoznice. Svi podaci iz carinske fakture moraju potpuno odgovarati podacima iz ostalih dokumenata koji se podnose carinarnici. Carinska faktura (engl. Specifikacijarobeu vanjskoj trgovini najcesce sepojavljujekad u jednoj posiljci ima velik broj razliCitih artikala koji cesto spadaju pod razlicite tarifne brojeve. To je najcesce potvrda (certifikat) 0 kolicini i kvaliteti prispjele robe koje izda]e ovlastena organizacija za kontrolu kolicine i kvalitete 0 cijem su se angazrnanu prethodno sporazumjeli. V. Formular carinske fakture se rnoze dobiti kod carinskog agenta iii kod speditera. lijekovi i farmaceutski proizvodi) ne sadrzi stetne sastojke odnosno sastojke ci]a je uporaba u toj zemlji zabranjena. specifikacija robe (eng!. Vorfaktural pojavljuje se u poslovima s robom koja je podlozna znatnijim gubicima u tezini u tijeku transporta. Daje se kao prilog (aneks) fakturi i kupoprodajnom ugovoru sto se onda u osnovnoj ispravi mora i naznaciti. zbo~ ogranicenog prostora. tko ce ju platiti i slicno. i druge podatke koji. njem. U takvim slucajevirna nas izvoznik mora pribaviti tiskanicu carinske fakture ko]a je propisana u toj zemlji i ispuniti je na propisan nacin. Za to sluze konacne fakture za stvarno prodanu robu koje se principalu ispostavljaju u dogovorenim rokovima.

Lista pakiranja i trgovacka faktura ne moraju biti potpisane. prekrcaju i iskrcaju velikih koliCina robe jer olaksava i ubrzava manipulaciju robom i njezino razvrstavanje prema primateljima. potvrde 0 kvaliteti i kolicini. kolicina i vrijednost uskladistene robe. lako FWR nlJe tzv. skladisnica (Warant). Na listu pakiranja se ne unose podaci 0 cijenama. uz ostale.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini ii ~: cine jednu posiljku.FIATA _ FWR) isprava je kojom spediter potvrduje da je navedenu robu primio od deponenta i smjestio je na svoje skladiste te se obvezuje da ce ju predati deponentu iii. a stavlja se i u koleta tako da bi pri primitku robe moglo brzo i jednostavno utvrditi sadrza] koleta (jedinice pakiranja. To su isprave koje se u vanjskotrgovinskoj praksi cesto primjenjuju. Tim susepreferencijalima nekebogatlJe v . Tako se dogada da se priznanica indosamentom prenese na jednu osobu. Takvim prijenosom skladisnice postize se da se uskladistena roba preprodaje jednostavno i bez troskova suvisnog transporta i manipulacije robom. Sklodisnico Skladisnica (eng!. Izdaju se na vise razlicitih tiskanica ovisno 0 svrsi i medunarodnom sporazumu na kojemu se osnivju. njezino] kolicini i kvaliteti. prema potrebi. a 8 9 Vise 0 tome na adresihttp://www. Spediterska skladisna potvrda (eng!. U praksi se original i kopija liste pakiranja kao i trgovacke fakture redovito potpisuju.?S sedamdesetihgodina dvadesetoga stoljeca. se prilaze trgovacko] fakturi. Skladisnica je vrijednosni papir koji se najcesce izdaje po naredbi deponenta i koja je onda prenosiva indosamentom. potvrdu 0 krajnjem korisniku i potvrdu 0 izravnoj posil]ci. itd. Eventualni ispravci trebaju biti vidljivi i potpisani na nacin kao sto se to cini u trgovacko] fakturi i ostalim dokumentima.hr . Jednodijelna (jedinstvena) skladisnica sluzi istodobno i za stjecanje vlasnistva i za koristenjs zaloga na uskladistenoj robi.General System of Prefereces). a zaloznica se.1. njem. Zbroj svih pozicija iz liste pakiranja treba se poklapati s podacima 0 kolicini i tezini koji se nalaze na drugim dokumentima. lpak. Warehouse ReceiptIWarrant. Certificate of Origi n. U listu pakiranja se upisuje tocan sadrzaj svake jedinice arnbalaze (koleta) te se precizno navode i oznake i brojevi koji se nalaze na tim koletima i po kojirna se oni rnedusobno razlikuju. zdravstvenoj ispravnosti i slicno. datum i potpisovlastene osobe javnog skladista. Sastoji se od priznanice (receipt) i zaloznice (warrant) koje su pri izdavanju skladisnice medusobno spojene. onda je korisna i prijevoznicima pri izracunavan]u vozarine. hranom i picirna. Prvi je oblik potvrda 0 hrvatskom podrijetlu robe FORM A koja se temelji na Opcoj shemi povlastica? (GSP . Lista pakiranja se pri carinjenju i svakoga pojedinog zemalja propisuju isprava.2. a zaloznica na neku drugu. naziv.hgk. Opca shema povlastica (preferencijala) stvorena je okviru GAD-a. 3. ako je rijec 0 prenosivoj ispravi. fakturi i specifikaciji robe. arnbalaze). . izdaju ih trgovinske komore. Skladisnica je formalna isprava i mora imati i odredene bitne sastojke. osim ako drukcije nije ugovoreno u akreditivu. kao sto i naziv kaze. Carinski propisi nekih da se u postupku carinjenja. Priznanica sluz! kao dokaz 0 postojanju robe i za prijenos vlasnistva na uskladisteno] robi. njem. carinska uprava i izvoznik robe. Poslije se. . Skladisnica rnoze biti jednodijelna iii dvodijelna.rjoj nalaze i podaci 0 tezini i zapremnini. Bitni sastojci skladisnice sadrzani su i u skladisno] knjizi javnog skladista. Neizbjezne su u trgovini nekom reborn. mora prilozitl i ta Lista pakiranja je korisna pri ukrcaju. Neke od tih isprava se pojavljuju i pri koristenju odredenih instrumenata placanja. najcesce rabi u slucajevirna kad uskladistena roba sluzi kao jamstvo za neku pozajmicu. Kako se na . Ito J.. U rspru ngszeugn IS) jesu dokumenti kojima izdavatelj potvrduje da je neki proizvod podrijetlom iz zemlje u kojoj je izdan i certifikat 0 podrijetlu. npr. Lagerchein) isprava je koju deponentu robe izdaje javno skladiste potvrdujuci da je navedenu robu primilo na cuvanje i obvezujuci se da ce ju predati deponentu odnosno osobi na koju on prenese svoje pravo raspolaganja robom. . U praksi se rijetko primjenjuje. ona rnoze biti upotrijebljena u mnogim skladisnirn poslovima buduci da je razlika izrnedu klasicne skladisnice i FWR-a vrlo malena.3. potvrde 0 zdravstvenom stanju robe. osnovni sadrzaj svih oblika potvrda 0 podrijetlu robe je gotovo jednak. ime i sjediste (prebivalists) deponenta. U nekim drugim poslovima se pojavljuju zato sto to traze poslovni partneri. a govore o podrijetlu robe. . Hrvatska gospodarska komora izda]e dva oblika potvrde 0 podrijetlu robe: jednu preferencijalnu na osnovi koje se ostvaruju odredene povlastice (preferencijali) i drugu. Potvrde 0 podrijetlu robe (engl. Potvrda nije prenosiva osim u slu~aju kad je n~ njoj otisnuta oznaka da jest prenosiva (Negotiable). To su: naziv javnog skladista. U nastavku cerno objasniti potvrde (certifikate) 0 podrijetlu robe. Potvrde (certifikati) 0 robi 3. koja ne sluzi za dobivanje povlastica". cijeni i pakiran]u te podaci 0 prijevoznom sredstvu kojim se roba otprema. Ovisno 0 vrsti isprava. Uz izjavu da je navedena roba podrijetlom iz zemlje izdavatelja. FIATA Warehouse Recei pt . Dvodijelna skladisnica je cesca u praksi. tekuci broj skladisne knjige. . npr. nepreferencijalnu. na ispravi se nalaze podaci 0 prodavatelju i primatelju. mogu rastaviti i svaki dio rnoze cirkulirati odvojeno. osobi na koju on prenese svoja prava raspolaganja robom. robi.1.

se takader dokazu]e patvrdam a podr. Factary Certificate.apref. odnosno da je roba u ispravnam stanju po kolicini i kvaliteti. pri carinjenju rabe maraJu. U sljedece zemlje koje Hrvatsko] odobravaju povl ti " ". Kanadu. sto ih I ' . potvrdujuci da je pregledala predmetnu robu i navodeci rezultate do. Potvrda 0 krajnjem korisniku (engl. To. Taj dakument patpisuje izvaznik robe. Takve patvrde izdaje izvaznik robe na svamu r_n~maran~um~. Drugim njecrrna. U nasoj zemlji te potvrde izdaje ulazna carinarnica.' .'? Na osnov] sporazuma a slabadnaj. Zato im je i potrebno-. r~~u kupuju u zemljama koje nemaju takve. uvjetima akreditiva predvideno.a aJI se ra I I U medusabnaj trgavini zernalja clanica Unije. ?Irekt~ Ware~sendung lertlflka~) Jest Isprav~ koju. Tvornicki atest (eng!. Bosnorn ~ Herceg?v.z njihove robe obracunavaf canne po nizirn stopama od onih koje ~~pn~J~~JuJuna uv~)z iste robe iz razvijenih zernal]a. a maze se traziti i ovjera trgavrnske kornore iii mjeradavnag rninistarstva. esku. i to kad dobije izvjesce carinarnice kako je predmetna roba atpremljena iz Hrvatske. Potvrda (certifikat) 0 kvaliteti robe (eng!. To. a ovjeravaju ga I carrnske vlasti zemlje izvoznice. abavijesti uvaznika aka je to. a moze se dobiti u carinskim uredima. ZIVa . . U :anjsk~:rgavinskaj praksi se umjesta patvrde a padrijetJu sve cesce rabi I tzv. ~ Formufar popunJavalzvoznlk. Potvrda 0 viso] sili (eng!.Qualitats lertifikat) isprava je koju izdaje arganizacija registrirana za kontrolu kvalitete (kakvoce) i kvantitete (kolicine) robe.rnedu ostalim.nikak~~ dadatna obrada. njem.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini izdaje se pri izvozt.' rugl _o I .JVJ-erenJ-e s a podnJetlu. . trgavini koje je nasa zemlja sklapila sa zemljama CEFTa. kajih je analizam dosla.roba takade~ im.Direct Cansingnment Certificate. uvozruci IZ Unije ce pn uvozu hrvatskih praizvada I' .. Certifikat se izdaje na pasebnaj tiskanici. njezin kemijski sastav. krajnji korisnik predmetne robe. Certificate of Quality. pribavlja izvoznik. je nepovoljno za kupca jer mu se time ne jarnci da ce dobiti bas anakvu robu kakvu je narucio. Factary Attestatian. dorada iii prerada. njern. Certificat of Weight.EU (za dio robe koji nije obuhvacan drugim vr C r f . To.Kamor~~e patvr~e a. Patvrdu a krajnjem karisniku u nas izdaje Hrvatska gospodarska kornora.ietlu robe ali jednim pasebnim oblikorn koji se na ' EURl koii bi . da je stalna bila pad carinskim nadzororn te da na njo] nrje . izdaje kupac kaa jamstva da an. Treba naglasiti da takva spamenuta specijalizirana poduzeca uglavnam sarno pravjeravaju kakvocu i kolicinu robe ali je vrlo rijetka preuzimaju u ime kupca (uvoznika). 'V. njern. njern. skonstltl tu p?vla~tl~u. bit ce patreb~a prikuplti patvrde a izravnaj pasiljci iz svih zemaJja kroz kaje se roba provozr. Taj pregled abavljaju neavisna poduzeca koja uzivaju medunaradni ugled i kaja su specijalizirana za takvu vrstu posla. . dokazati da Je predmetna roba hrvatskag podnjetla. a kaJ?m carinske vlastl neke zeml]o patvrduju da je predmetna roba prev~~en. . as Ice po to] osnovr: SAD. Makedanijam..rnam. izvoznicka patvrda a podrijetlu. odnosno njegav kamitent.nicama Sporazuma (Kanada. U praksi je vrlo vazna isprava pri preuzimanju robe. Maze se shvatiti i kao neka vrsta jamstva proizvodaca da proizvod odgovara odredenirn standardima kvalitete te da je kvalitetorn i funkcionalnoscu pogadan za namjene za koje je kanstruiran. Ovisno a tame kaka je ugovoreno u akreditivu. je isprava a sluzbeno izmijenjenaj tezini robe pri njezinaj atpremi u mjestu polazista. Act of Gad.' " .na~l~ zell smanjm rnogucnost kupnje robe ad reekspartera. a najcesce se pajavljuje na zahtjev paslavnih partnera. njern. _ Paznata je da u akreditivnam paslu banke pregledavaju dakumente s farmalne strane. Iz~aznlcku ~atvrdu a podrijetlu maze patvrditi sam izvoznik. Wegzertifikat) ispastavljaju rnedunarodni atpremnici (spediteri) sa svrham da izvoznik zajedna s astalim ispravama.. pasredavanjem banke. Endverbrauch Zertifikat) isprava je koju. H~vat~~a. trebaju dokazati da je roba koju uvoze I podnJ~~lomIZ zernljs kOJoJ u povlastice odobrene.' Meksiko). Staga kupac vrlo cesto uvjetuje placanje po akreditivu i prezentacijorn pasebne isprave a tame da je roba pregledana i da adgavara uvjetima iz kupapradajnag ugovora. na zahtjev kupca. .. " . Fr_ee . P acatl ruze canne nega sto I p ~caJu kad. End use Certificate. njern. Vicars u RUSIJU.e Sjevernoamerickog sporazuma 0 slobodnoj trgovini (NAFT _ North A C~. pavlastlce: Kak? bi stvarna I iskoristili te pavlastice. . I ) D i oblik ' stama pre ere~clJa a. a ~jihav sadrza] je atprilike jednak sadrzaju trgavacke fakture I liste pakiranja s tim da sadrzi jos i izjavu izvaznika da je predmetna roba ~ro'~vede~a ~ zemlji izvaznici te da je pradajna cijena napisana u ~rgava~~aJfaktun tacna i v~!jana. ~razvijem]e zemlje o?vezale da ce po~agati ~zvo~ slabije razvijenih zemalja tako st~ ce se n~ u~o. a najcesce se rabi pri prametu masavnih dobara u rnedunarodnoj trgavini. Takve se isprave najcesce rabe pri pradaji robe visoke tehnalagije pa se na ovakav nacin zeli sprijeciti da ana bude reekspartirana na treca trzista.aba~lja~a . na zahtjev prodavatelja. hochere Gewalt) isprava je koju izdaje prodavatelj iii neka organizacija (najcesce gaspadarske kornore) u kojoj se tvrdi da su u razdoblju paslije sklapanja ugovora nastupili neki dagadaji koji spadaju u slucajeve vise sile i koji su adgadili iii onemoguclli abavljanje • . Siavacku I. SAD. Siavenijam i drugim zemljama u medusabn. Werksatteste) patvrda je odnosno certifikat kajim proizvodac robe potvrduje kvalitetu robe. Potvrda 0 izravnoj posi~j~i (engl. a sluzbeno utvrdeno] mjeri (tezini) izvezene odnosno atpremljene robe. Australiju Novi leland Japan Norvesku S" k .ere~cijal~n pristup i na trziste Europske unije. _ 10 Zemlj.encan. njezinu sukladnast s odredenirn standardima i slicno. Da bi dornact uvoznici mogl. padrijetlu se izdaje na asnovi hrvatskih pravda podrijetla I ne siuzi za dobivanje povlastica. Kaka krajnji kupac na taJ. Certifikat 0 teiini robe (eng!.l~tu tu.l. a ne pravjeravaju materijalnu istinitast navedenih podataka.T~adeAssotiationl imaju vlastiti formular uvjerenja 0: podrijetlu OJIse pnmJenJ~Je zemljama cla.~ kao rzravna posiljka.aJ se ~rgavl~1t~ader karisti EUR1.

izvoz i carinjenje proizvoda biljnog podrijetla. pa i izgled teretnice poprilicno je unificiran..~~. Pomorske teretnice Pomorska teretnica iii konosman (eng!. veterinarske i druge slicne ustanove nakon st o obave analizu zdravstvene ispravnosti odredene robe. Rabi se pri trgovini prehrambenim proizvodima i picirna.3. U nasoj poslovnoj praksi te potvrde izdaje Hrvatska gospodarska komora.'o. 3. unaprijed objavljeni (poznati) uvjeti prijevoza i velik broj pojedinacnih poslljaka razlicitih posiljatelja koje se ukrcavaju i iskrcavaju u svim lukarna u kojima brod pristaje. Svaki prijevoznik mora sa sobom ~matl Isprav~. tramperska) plovidba. Konossement) prijevozna je isprava koju na zahtjev krcatelja izdaje brodar iii njegov ovlasteni agent kao dokaz da je navedenu robu preuzeo na prijevoz u prividno dobrom stanju i kojom se obvezuje da ce je prevesti do navedene odredisne luke i tamo je. prtjevozne ce se isprave redovito rabiti i pri dokumentarnoj naplati banke prihvacaju i isplaculu te teretnice bez dodatnih dokumenata 0 prijevozu. i ostale prijevozne isprave. . . Certifikati 0 zdravsivencm sianiu robe Te certifikate izdaju medicinske. Sanitar Zertifikat) isprava Je kOJo~ ovl~steni sani~arni inspektor Ministarstva zdravstva potvrdujs kako je odredeni proizvod proizveden po postojecim sanitarnim normama i kako ne sadrii t:ari koje mogu na~tetiti Ijudskome zdravlju. 0 robi koja se nalazi u transportnom sredstvu. a dokazuju kako je prijevoznik primio navede. . uz podatke ?r~dmetnom proizvodu te podatke 0 prodavatelju i kupcu. utvrduje obvezu brodara da navedeni teret preda legitimnom imatelju teretnice (Ariek. 2. Linijska pomorska teretnica (Liner Bill of Lading) je prijevozna isprava i robni vrijednosni papir kojl se izdaje pri ukrcaju robe na brodove linijske (redovite) plovidbe.2. 4. 1999. sluii kao dokaz da je brodar primio teret koji je u njoj naveden.1.trgovlnl . njem. Sadrii sve uobicajene podatke koje se nalaze na tiskanicama teretnice s tim da su na njezinu nalic]u tiskani i osnovni uvjeti prijevoza konkretnoga linijskog brodara. teretne listove. Veteri~arska potvrda se rabi pri izvozu i uvozu proizvoda iivotinjskog podrijetla.~ . Sanitarna potvrda je isprava bez koje odredena roba ne moie biti ocarinjena.. Stoga je potrebno ukratko raspraviti i najvainije vrste prijevoznih dokumenata. posudern.I:I. svejedno jesu Ii namijenjeni Ijudskoj iii iivotinjskoj prehrani. . Teretnica nije ugovor 0 prijevozu iako potvrdu]e postojanje ugovora 0 pomorskom prijevozu robe i njegove uvjete.nu r~bu.1.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj Irgovini odredenih radnji iz kupoprodajnog ugovora. da ju je utovario na prijevozno sredstvo odnosno da ju je vee ?tpr~~lo pnmatelju iz prijevozne isprave. Tom ispravom ovlasteni veterinarski inspektor potvrduje da su navedeni proizvodi zdravstveno ispravni. ta potvrda sadrzi I rzjavu kako predmeti biljnoga podrijetla nisu zaraieni nikakvim bolest~ma. " .:~. str. u stanju u kojemu ju je primio.. ~nitarna potvrda (eng!.iii biljnim stetoCinama te da ne potjecu s podrucja gdje je bilo takvih b?lest.~\~~\ ~". podijeliti cerno ih na: 1.para. duhanskim preradevinamj i djecjirn igrackarna. 3.!. poznata ukrcajna i odredisna luka kao i sve luke koje brod dotice tijekom plovidbe..podriJetl: I zrva stoka ne mogu se uvoziti niti izvoziti bez takve potvrde. Fltop~toloska potvrda (certifikat) je isprava ko]u izdaju granlcnl fitopatoloskl Insp~kton odnosno inspektori za zastitu bilja u zemlji izvoza. da ne potjecu s podrucja na kojima s vladale stocne bolesti niti sadrze bilo kakve tvari stetne za zdravlje Ijudi i stoke. Ovisno 0 pravnoj prirodi svih tih isprava. Tiskaju na obicnorn papiru i bez ikakve posebne zastite pa ih je vrlo jednostavno krivotvoriti.. Moie se reci da teretnica ima tri osnovne funkcije: njome se potvrc1uje postojanje ugovora 0 prijevozu i uvjeti tog ugovora. Po uvoznim propisima gotovo svih zernal]a om rnoraju pratiti robu na putu i uvjet su za carinjenje i nesmetano raspolaganje robom.-.bliJn~m I zivotinjskirn proizvodirna. .~. 114).i.::' '>. isporucene robe. pomorske teretnice. Sadrzaj. Slicno veterinarskoj. Prijevozne isprave u vanjskoj trgovini Prijevozne isprave izdaje prijevoznik. U pomorskom se prijevozu razlikuju dva osnovna tipa prijevoza: linijska i slobodna (carter. Opce karakteristike linijske plovidbe su postojanje plovidbenog reda. spediterske potvrde. Ovisno 0 paritetu isporuke. Zbog svega toga ? 3. . Izdaje se na propisano] tiskanici. obicno na jednom od svjetskih jezika. Fltopatoloska potvrda je uvjet za uvoz. U J~dinstvenim pravilima i obicajirna za dokumentarne .sk~ ~~tvr~avi. To su sanitarna potvrda fitopato. prijevozne isprave su obradene u clancima 23. arnbalazom za iiveine namirnice. Tiskaju se na posebnom formularu:. Bill of Lading. kozmetikom. predati prvom (zakonskom) imatelju originala teretnice.·~['i~: . Roba iivotinjskog.2. Sanitary Certificate.vet:r!n~rska p~tvrda: Ti se dokumenti redovito pOjavljuj~ u .<"~~~":':. linijska i carter teretnica. Prijevoz robe u medunarodnorn prometu obavlja se svim nacinirna prijevoza i raznovrsnim transportnim sredstvima. 3.1. U skladu s tim postoje i dvije vrste teretnica.-31. skraceno B/L. Upravo iz tih razloga u linijskoj se plovidbi ne sklapa poseban ugovor 0 prijevozu nego se predaja robe brodaru i primitak teretnice za ukrcanu robu smatra pristankom posiljatelja na brodareve uvjete prijevoza.no na hrvatskom i na jednom svjetskom jeziku. njem. akreditive.

teiini iii opsegu . I.. 534. Danas je postala jedan od najvainijih transportnih dokumenata (Rosenberg 1999. prenoslve.o sv~ki original omogucuje potpuno raspolaganje robom.. rubrike na licu teretnice takoder.vrstu tereta i oznake koje se na njemu nalaze . ostecena itd. a prenosi se jednako kao i linijska teretnica. za razliku od original a teretnice. Stoga se i kupoprodaja robe na koju glasi teretnica rnoze . Jedinstvena pravila iz 1993..~ozlvatl na njega pa ce. sanduci osteceni. [edna kopija ostaje kod brodara koji redovito traii da rnu krcatelj taj primjerak potpise.) u potpunosti slijedi odredbe tih pravila i propisuje kako teretnica treba sadrzavati: _ tvrtku brodara koji izdaje teretnicu ime i druge podatke 0 identitetu broda tvrtku krcatelja tvrtku primatelja odnosno oznaku "po naredbi" iii Una donositelja" luku odredista .stanje tereta iii omota prema vanjskom izgledu . Cista teretnica je teretnica koja ne sadrzi primjedbe kojima bi se izriCito konstatiralo kako je ostecena bilo roba bilo arnbalaza. na nalicju nema opcih uvjeta prijevoza kao sto je slucaj s linijskom teretnicom a na njoj stoji i izricita napomena da se rabi samo uz charter party (To be used with Charter Party only). za odnose izmedu brodara I treceg imatelja teretnice vrijedit ce samo uvjeti iz teretnice (Arfek. str. Teretnica se redovito izdaje u nekoliko originalnih primjeraka. svaki legitimni imalac originala teretnice ima sva prava na robu na koju glasi teretnica. Primjedbe kao sto su npr. Rekli smo da teretnica nije ugovor 0 prijevozu ali je dokaz 0 postojanju takvog ugovora i dokaz pod kakvim je uvjetima ugovor sklopljen. S obzirom na karakter takvih prirnjedbi. NeCista teretnica je svaka teretnica ko]a sadrzi neku primjedbu kojorn se izricito konstatiraju nedostaci na robi (npr. :tr. Razlike su u tome sto na carter teretnici nije tiskana tvrtka brodara. Nas Pomorski zakonik (cl. u tom sluca]u. Tek nakon toga brodar izdaje tzv.). nlsu. ~ slu~aj~ da je teretnica izdana na osnovi brodarskog ugovora. Taj bro] Iz~an'h orlgl~ala un. ~sobit? je ~a~no znati ~oliko je originalnih primjeraka stvarno izdano. pri tome ce se datum ukrcaja robe na brod smatrati danom otpreme . lnace.is~n njego. 73). (full _:. banke ih nece niti pregledavati niti ispitivati nego ce ih jednostavno prosljedivati bez preuzimanja bilo kakve odgovornosti u pogledu njegova sadrzaja. To onda carter teretnicu cini nesamostalnom pa stoga i nije pravi vrijednosni papir. Prihvacale su ih jedino ako je to bilo izrlcito dopusteno. O~I~~nalne teretnice dobiva krcatelj koji tako rnoze raspolagati ukrcanom robom I tijekorn plovidbe. Drugirn rijecima. necista. carter teretnica je priznata kao poseban transportni dokument koji se prihvaca u naplati akreditivom. Kako bi ogranlcili svoju odgovornost za eventualne stete koje bi mogle nastati zbog netocnih navoda krcatelja u pogledu koliclne.kolicinu tereta prema broju kornada. mokra.) iii na ambalaii (npr. Obiljeija slobodne plovidbe su upravo suprotna onima linijske plovidbe. 19_99. . Kad brodar dobije teret.et).odredbe 0 vozarini . Haskirn pravilima.da ju je potpisao zapovjednik broda (odnosno njegov agent) iii vlasnik broda (odnosno njegov agent) . 114) '.da navodi luku ukrcaja i iskrcaja koje su utvrdene u akreditivu. Uz ~rlgln~le se . tiskanice (formulari) su gotovo jednake. Zato se na njih stavlja oznaka "kopi]a neprenosiva" (copy not negotiable). i ona se izdaje na irne. Teretnica je prijevozna isprava ali je i robni vrijednosni papir.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovlni Carter teretnica (Charter Party Bill of Lading) je prijevozna isprava koja se rabi pri prijevozu robe brodovirna slobodne plovidbe (trarnperima). tezine i sadrza]a robe. razlikujemo cistu i necistu teretnicu. carter teretnicu kao potvrdu da je roba ukrcana. odreduju da ce banke. ako se akreditivom zahtijeva iii dopusta charter party teretnica. Kopije.o~1se u ugovor 0 prijevozu i upisuje na svaki originalni prirnjerak teretruce. po naredbi i na donositelja. tad ce se ~na.v re?n~ broj i naznaka u koliko je izvornih primjeraka izdan. i uvjeti iz brodarskog ~govora vrijediti ~pre~a trecern imaocu teretnice.znat"ne ci~e teretnicu necistorn upravo zato sto se njima izricito ne konstatiraju nedostaci.mjesto i dan ukrcaja tereta i datum izdavanja teretnice. "polovna arnbalaza" iii "sadrzaj ne_po. U naplati akreditivom banke ne smiju primiti neciste teretnice izuzev uz izricito odobrenje nalogodavca za otvaran]e akreditiva. . "puni sklop" teretnice. Te su primjedbe otisnute na drugoj strani teretnice iii su faksimilom unijete na prednju stranu. Brodovi iz slobodne plovidbe su iznajmljeni od brodovlasnika i plove svjetskim morima u potrazi za teretom. vrece poderane. brodari cesto stavljaju na teretnice razlicite primjedbe kao !ito su: tezina nepoznata. itd. U svim ranijim revizijama Jedinstvenih pravila banke su odbijale honorirati carter teretnice.da se iz nje vidi kako je roba ukrcana na imenovani brod iii je otpremljena takvirn brodom. prihvatiti takvu ispravu pod uvjetom: . roba vlazna. onda s krcateljem sklapa ugovor 0 prijevozu (Charter Party) kojirn se ureduju svi oni elementi koji su u linijskom prijevozu unaprijed poznati kao i oni koji su zapisani na teretnici. U protivnom.Kak. Na prvi se pogled carter teretnica ne razlikuje od linijske. Kljucna je dakle razlika u tome sto uvjeti prijevoza robe iz carter teretnice nisu poznati pa se moraju iscitavati iz\:harter party ugovora.. Teretnica je isprava koja je na medunarodnoj razini uredena tzv. najcesce trio Oni su istovjetni pa zato na svakom primjerku mora biti up. Tek najnovijom revizijom.. kartoni osteceni. Svi originalni primjerci cine tzv.zda!e I potreban broj kopija. Ako se akreditivom zahtijeva i prezentiranje charter party ugovora. sadrza] i kolicina nepoznati i sl.

Jedinstvena pravila (cl. luka ukrca]a (Port of Loading) i luka iskrca]a (Port of Discharge). brodar unosi u teretnicu oznaku "ukrcano na brod".. Na teretnici treba takoder pisati je Ii vozarina placena unaprijed (Freight prepaid) iii je plativa na odredistu (Freight payable at destination). Podrazumijeva se i da roba treba biti ukrcana pod palubu (Under Deck) sto onda znaCi da banke nece prihvatiti ni teretnicu na kojo] stoji klauzula da je roba ukrcana na palubu (klauzula On Deck). Razumije se da ce se teretnica na ime rabiti u sluca]u kad primatelj robe iz teretnice ne namjerava tu robu preprodavati tijekom plovidbe. Na koji ce se nacin taj prijenos obaviti ovisi 0 tome kako je u teretnid oznacen primatelj. pravo raspolaganja robom iz ovakve teretnice rnoze se prenijeti jedino ustupom iii cesijom. Najcesei nedostaci koje su nase banke uocile na teretnicama koje im se prezentiraju zbog naplate akreditiva. adresu osobe u luci prispijeca koju treba obavijestiti da brod stize u luku kako bi ona poduzela potrebne radnje za preuzimanje i srnjesta] robe . osobito ne u poslovima manjih vrijednosti. Recimo i to kako je u naso] unutarnjoj plovidbi (obalna plovidba iii kabotaza) to najcesci oblik teretnice. Institut cesi]e zahtijeva da se imalac teretnice (cedent) i kupac robe na kojeg treba prenijeti teretnicu (cesionar) nadu kod javnog biljeznika (iii na sudu) te da pred ovlastenom osobom potpisu izjavu 0 cesiji. Ako je teretnica jedan od uvjeta za isplatu akreditiva. jednostavnog nacina prijenosa najvise rabi u vanjskotrgovinskoj praksi. Neprenosiva (neodstupiva) teretnica (Straight Bill of Lading) je varijanta teretnice na ime koja je unaprijed definirana kao neprenosiva pa se stoga ne rnoze prenositi niti cesijom. To je najnesigurniji oblik teretnice. Teretnica "na donositelja" (Bearer Bill of Lading) ne sadrzi ime i adresu primatelja robe tako da pravo raspolaganja robom ima svaki zakonski imatelj teretnice. datum izdavanja teretnice smatrat ce se i datumom ukrcaja i datumom otpreme. Pesonal Bill of Lading) primatelj (Consignee) je imenom tocno odredena pravna iii fizicka osoba. U sluca]u bjanko indosamenta na nalicje teretnice treba staviti samo svoj potpis. 23a) odreduju da banka mora prihvatiti teretnicu iz koje se vidi da je roba ukrcana na odredeni brod (Shipped on Board) iii da je vee otpremljena tim brodom.teretnica ne sadrzi klauzulu "vozarina placena unaprijed" iako je ugovorena prodaja na paritetu ClF iii CFR . Ta teretnica je nesigurniji oblik od teretnice na ime ali se zbog . indosamenta koji rnoze biti potpuni i bjanko. Rabi se u slucajevirna kada primatelj zeli iskljuciti svaku rnogucnost da robu iz teretnice preuzme netko drugi osim njega.r \-. Prema Jedinstvenim pravilima. Kao sto vrijedi i za druge vrijednosne papire na ime. banke ee prihvatiti prijevozne isprave koje sadrze klauzule da vozarinu treba platiti (Freight Payable at. Prenosi se jednostavnom predajom iz ruke u ruku (tradicijom).teretnica ne sadrzi tzv. Za to je dovoljno iznad potpisa upisati naziv svoje tvrtke. U praksi se kaze "ovisno 0 tome na koga teretnica glasi". Prema nacinu odredivanja primatelja robe teretnice mogu glasiti "na irne". izuzev ako je to izricito dopusteno. Ta je teretnica samo svojevrsno obecan]e da ce roba biti ukrcana i otpremljena pa je stoga puno nesigurniji oblik od teretnice "ukrcano na brod". Time takva teretnica postaje zapravo teretnica na donositelja i rnoze se prenositi jednostavnom predajom iz ruke u ruku sve dok jedan imatelj ne odluci da ce ipak preuzeti robu iz teretnice. Stoga rnozerno zakljuciti kako je te~etnica na ime najsigurniji oblik teretnice ali se u praksi vanjske trgovine ipak rijetko primjenjuje jer je u vanjskoj trgovini prijenos cesijom skup i nepraktican nacin prijenosa. To znaci da se u rubrici "primatelj" iznad naziva i adrese primatelja upisuje klauzula "po naredbi". jesu sljedeci: . Ako se iz teretnice vidi da je roba vee otpremljena. Prema tome za kupca je taj oblik teretnice najsigurniji. onda takav nacin prijenosa zahtijeva znatan gubitak vremena i skupa putovanja. (~V_A_N_J_S_K_O_TR_G_O_V_IN_S_K_O_PO_SL_O_V_A_N_J_E __ ) Poslovanie poduzeca u vaniskoi trgovini tj obavttr vrlo [ednostavno. Razumije se da se to ne isplati. Potpuni indosament je kad se na poledini teretnice unese oznaka "po naredbi". ispod nje ime i adresa osobe na koju se prenose prava iz teretnice (kupac robe). U teretnici "na ime" (rekta teretnica. a ispod toga zig i potpis primatelja po cijoj naredbi teretnica glasi te datum i mjesto indosiranja. kao i one na kojima stoji da je vozarina placena unaprijed (Freight Prepaid). Teretnica "po naredbi" ("to order" Bill of Lading. "Notify Address". U svim drugim slucajevirna na teretnicu se mora unijeti biljeska u kojoj je naveden datum kad je roba ukrcana pa ce se datum zabiljezbe smatrati i datumom ukrca]a i daturnorn otpreme. Brodar ce na odredistu predati robu prvoj osobi koja se pojavi s teretnicom. Po Jedinstvenim pravilima na teretnici moraju biti naznacene i dogovorene luke. Kako su oni cesto i fizlckl jako udaljeni.. otpremljena u odredisnu luku i predana donositelju originalne teretnice. Teretnica s klauzulom "primljeno na ukrcaj" (Received for Shipment) je isprava kojom brodar iii njegov agent potvrduju da je odredena roba isporucena na obali na dohvat brodskih dizalica iii da je srnjestena u luckorn skladistu te da ce biti ukrcana na jedan od njihovih brodova. Nakon zavrsenog ukrcaja. Banka nece prihvatiti teretnicu s klauzulom "primljeno za ukrcaj" osim ako za to nije izricito ovlastena. Takva seteretnica rnoze jednostavno prenositi institutom tzv.teretnica nije izdana u dogovorenom broju primjeraka .). prenosenjern teretnice s prodavatelja na kupca.datum na teretnici je kasniji datum od onoga koji je na akreditivu oznacen kao krajnji rok otpreme . Teretnica s klauzulorn "ukrcano na brod" (Shipped on Board) je isprava koja se izdaje nakon sto je zavrsen ukrcaj cijele posiljke. "po naredbi" i "na donositelja" . na taj nacin potvrduje da je roba doista ukrcana na brod te obecava da ce je prevesti do odredisne luke i predati donositelju originalne teretnice. tj. "order of" B/L) glasi po naredbi primatelja.

~.

,.

( VANJSKOTRGOVINSKO

POSLOVANJE

)

Poslovanje poduzeca

u vanjskoj trgovini

na teretnici nema klauzule "ukrcano na brod" iako se to trazi u akreditivnim uvjetima - teretnica je necista, tj. na teretnici su unesene primjedbe brodara 0 tome kako stanje robe i/ili arnbalaze nije ispravno - roba navedena u teretnici razlikuje se po vrsti, kvaliteti i/ili kolicini od one navedene u akreditivu (Slakoper, 1993., str. 48).
Prijevozne isprave za kombinirani prijevoz (Multimodal Transport Documents) jesu isprave koje se rabe kad se roba otprema s najmanje dva razlicita nacina prijevoza (npr. morem i zeljeznicorn), pri cemu cjelokupni prijevoz pokriva jedan prijevozni dokument koji izdaje prvi prijevoznik. Opcenin, govoreci, za kombinirani (multimodalni) prijevoz vrijede ista opca pravila koja vrijede za pomorski prijevoz. Isprave koje se primjenjuju u multi modal nom prijevozu jesu: "Bill of Lading for Combined Transport Sl!tipment", "Port-to-Port Shipment", "Non-Negotiable Sea Waybill for Combined Transport" i "Short Form Bill of Lading". Prenosivost dokumenta mora biti izricito istaknuta u zaglavlju i u tekstu multimodalne prijevozne isprave. Ako takve klauzule nema, dokument ce se smatrati neprenosivim.

Medunarodnorn konvencijom 0 prijevozu robe zeljeznicom (ClM) propisan je i oblik i sadrzaj tiskanice medunarodnoga teretnog lista, a odredeno je i to kako se mora tiskati u zelenoj boji. U poslovnoj praksi medunarodni zeljeznicki tovarni list se, po kratici spomenute konvencije, cesto naziva ClM. Sastoji se od sest dijelova. To su: - original teretnog lista koji prati posiljku do odredisnoga kolodvora gdje se, poslije iskupa, predaje primatelju koji na osnovi njega stjece pravo na preuzimanje posiljke - teretna karta koja prati posiljku i pri tome sluzi kao obracunska isprava u koju se unose svi troskovi nastali u tijeku prijevoza posiljke: zadrzava je odredisni kolodvor - izvjesce 0 prispijecu koje prati posiljku do uputnog kolodvora a sluzi kao izvjesce primatelju 0 prispijecu posiljke: izvjesce, nakon iskupa originala teretnog lista, zadrzava odredisni kolodvor . - duplikat teretnog lista koji ostaje posiljatelju prilikom predaje posiljke na prijevoz i slufi mu kao dokaz 0 sklapanju prijevoznog ugovora i 0 predaji robe na prijevoz kopija teretnog lista ko]a prati posiljku do granicnoga kolodvora otpremne drzave - prijepis kopije teretnog lista koji ostaje otpremnom kolodvoru. Na tiskanici teretnog lista jasno su oznacene rubrike koje popunjava posiljatel] i one ko]e treba popuniti zeljeznica. Posiljatel] mora rubrike popunjavati tiskanim slovima iii pisacirn strojem, ali tako da se uneseni navodi i podaci ne mogu brisati. Ispravljati se smije samo precrtavanjem i upisivanjem novog teksta ali tako da ostane vidljivo sto je prije bilo upisano. Svaku takvu izmjenu treba potvrditi potpisorn osobe koja je nacinila ispravak. Ako se radi 0 ispravcima brojki, npr. broj komada iii tezine, ispravak se treba naciniti slovirna. Prema zeljeznickirn propisima poslljatelj odgovara za tocnost navoda i izjava unesenih u teretni list. Stoga on mora posebnu pozornost obratiti na tocno i potpuno imenovanje robe odnosno vrste stvari u teretnom listu. Posiljku treba deklarirati u skladu s nazivom robe u zeljeznickoj tarifi koji cesto nije istovjetan s trgovackirn nazivom robe. Posiljatel] snosi stete koje nastaju ne samo zbog upisivanja netocnih, nepravilnih i nepotpunih podataka nego i zbogtoga sto su podaci upisani na drugom, a ne na odredenom mjestu (Zelenika, 1996., str. 191). U akreditivnom poslovanju najvazni]i je duplikattovarnog lista ovjeren zigom otpremne zeljeznicke stanice koji se predaje posiljatelju (izvozniku) kao dokaz da je roba primljena i otpremljena. Sve dok je roba na putu i dok originalni tovarni list nije predan primatelju u odredisnoj stanici, posiljatelj. koji u rukama drzi duplikat tovarnog lista, ima pravo raspolaganja robom. On rnoze zatraziti da mu se roba vrati, da se roba usput zaustavi i slicno, Kako bi se sprijecile zloporabe tako sirokih prava raspolaganja robom za vrijeme njezina prijevoza,

3.2.2. Teretni listovi
Teretni listovi su prijevozne isprave koje se pojavljuju u zeljeznickorn, cestovnom, zracnorn, rijecnorn i, u najnovije vrijeme, u pomorskom prometu. Propisane su medunarodnim konvencijama 0 pojedinim vrstama prijevoza. Unificirane su i izdaju se dvojezicno, na jeziku zemlje prijevoznika i na jednom svjetskom jeziku. Te isprave nisu ugovori 0 prijevozu robe nego su samo potvrda 0 postojanju tih ugovora koji su sklopljeni, pravno gledano, onog trenutka kad prijevoznik primi neku robu na prijevoz zajedno s teretnim listom. Teretni listovi nisu niti vrijednosni papiri nego samo legitimacijske isprave koje glase na ime jednog primatelja koji time ima ovlastenje zahtijevati izrucenje i predaju robe od prijevoznika na odredisnorn mjestu (Arzek, 1999., str. 238). U nastavku cerno ukratko objasniti zeljeznickl, cestovni, zracni, rijecni i pomorski teretni list. Medunarodni zeljeznicki tovarni list (eng!. Consingnement Note iii Railroad Bill; njem. Frachtbrief) isprava je 0 prijevozu robe u medunarodnom zeljeznickom prometu kojom zeljeznica svojim zigom potvrduje kako je primila robu na prijevoz, da ce je prevesti do naznacene odredisne zeljeznicke postaje te da ce se tamo predati navedenom primatelju. Teretni list je isprava "na ime" i ne rnoze se izdati "po naredbi" niti "na donosioca". On nije vrijednosni papir niti ugovor 0 prijevozu. On je samo isprava kojom se dokazuje postojanje ugovora 0 prijevozu robe zeljeznicom.

( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE

)

Poslovanje

poduzeca

u vanjskoj trgovini

u akleditivnirn uvjetima treba traziti da posiljatelj, uz ostale dokumente, prilozi i duplikat zeljeznickoga tovarnog lista. U praksi akreditivnog poslovan]a najcesci nedostaci uoceni na zeljeznickorn tovarnom listu jesu: na duplikatu tovarnog lista nedostaje pecat otpremne stanice roba nije otpremljena iz one postaje koja je predvidena u akreditivu nije obavljeno dogovoreno, sluzbeno vaganje od strane zeljeznice iii ono nije potvrdeno pecatom - kolicina robe na tovarnom listu ne odgovara kolicini iz akreditiva, fakture iii iz specifikacije robe - duplikat tovarnog lista se ne rnoze usporediti s fakturom jer ne sadrf iste jedinice mjere adresa primatelja ne odgovara uvjetima iz akreditiva, itd. (Slakoper, 1993., str. 45). ,. Medunarodni teretni list u cestovnom prometu (eng!. Waybill, Consignment Note; njem. Frachtbriet) prijevozna je isprava koja se rabi pri prijevozu robe razlicitim vrstama kamiona. Slicno kao i u zeljeznickorn prometu, medunarodni teretni list u cestovnom prometu je potvrda prijevoznika da je navedenu robu primio na prijevoz i da ce je prevesti na odrediste, Teretni list u medunarodnom cestovnom prometu glasi na ime primatelja. Nije vrijednosni papir niti je ugovor o prijevozu. On je samo dokaz 0 postojanju ugovora 0 prijevozu koji je sklopljen u trenutku kad prijevoznik potpise teretni list. Medunarodni teretni list u cestovnom prometu cini dio Konvencije 0 ugovoru za medunarodni prijevoz robe cestom. Kratica francuskog naziva te konvencije je CMR pa se u poslovnoj praksi tako naziva i teretni list za cestovni prijevoz. Oblik i sadrzaj medunarodnoga teretnog lista propisuje spomenuta konvencija pa je on istovjetan u svirn zemljama potpisnicama konvencije. Tiska se dvojezicno, na jeziku prijevoznika i na jednom svjetskom jeziku. Sastoji se ad tri originala, po jedan za posiljatelja, primatelja i prijevoznika, koje potpisuju posiljatel] i prijevoznik. Uz to se izdaje i pet kopija - po jedna za dornaceg i stranog speditera, carinu, a dvije na kojima je primatelj potvrdio primitak robe, zadrzava prijevoznik. Uz racun za prijevoz prijevoznik prilaze jednu kopiju a ostale dvije sluze mu za interne potrebe. Na poledini svih teretnih listova hrvatskih medunarodnih cestovnih prijevoznika tiskani su i Opci uvjeti u hrvatskom cestovnom teretnom prometu (Opel uvjeti u HCTP) koji se upotrebljavaju pri svim ugovorima koje sklapaju nasi prijevoznici i koji tako dopunjuju medunarodni sporazum CMR, relevantne hrvatske propise 0 prijevozu cestama i tzv. Podsjetnik CMR koji je namijenjen vozacirna cestovnih teretnih vozila. Zracni tovarni list u rnedunarodnorn prijevozu (eng!. Air Waybill; njem. Luftfrahtbrief) isprava je kojom zracni prijevoznik potvrduje primitak robe zbog

prijevoza na oznaceno odrediste, To je tiskanica na engleskom jeziku propisana rnedunarodnom konvencijom 0 prijevozu robe zrakom", a sadrzl imena i adrese prijevoznika iii njegova agenta, primatelja, posiljatel]a, opis robe, broj koleta, tezinu, volumen, ukupan iznos vozarine, pecat i potpis prijevoznika i datum ispostavljanja, broj leta i datum otpreme itd. Svaki zracni prijevoznik ima i vlastitu tiskanicu zracnoga tovarnog lista. Zracni tovarni list popunjava posiljatelj, ito na nacin odreden medunarodnom konvencijom 0 zracnorn prijevozu i prema uvjetima ugovora 0 prijevozu koji su tiskani na poledini originalnih listova zrakoplovnoga tovarnog lista. Posiljatel] odgovara i za stetu koja je nanijeta prijevozniku iii bilo kojoj drugoj osobi zbog netocnosti iii nepotpunosti pisanih podataka i navoda u zrakoplovnom tovarnom listu. Ispunjen tovarni list prima i potvrduje zrakoplovni prijevoznik. Punovaznost ugovora 0 prijevozu robe u medunarodnom zracnorn prometu pocin]e kad je zracni tovarni list potpisan od posiljatelja (iii osobe u njegovo ime) i prijevoznika (iii ovlastenog zastupnika), a istjece kad se posiljka isporuci primatelju koji je naznacen u tovarnom listu (Zelenika, 1996., str. 202). Zracni tovarni list za medunarodni prijevoz nije vrijednosni papir nego je samo neprenosiva prijevozna isprava u medunarodnom robnom prometu. Sluzi kao pismeni dokaz da je sklopljen ugovor 0 prijevozu, kao potvrda primitka robe na prijevoz, kao potvrda 0 obavljenom osiguranju ako je posiljatelj zahtijevao da zracni prijevoznik nacini osiguranje, kao uputa za rukovanje, prijevoz i isporuku posiljke, racun za vozarinu i isprava u postupku carinjenja robe. Zracni tovarni list za medunarodni prijevoz se sastoji od tri originala i devet kopija: - original br. 1 (zelene boje) sluz! prijevozniku koji izdaje tovarni list kao dokaz da je ugovor sklopljen - original br. 2 (ruzicaste boje) prati posiljku i predaje se primatelju zajedno s posiljkorn - original br. 3 (plave boje) urucuje se posiljatelju kao dokaz da je posiljka primljena na prijevoz - kopija br. 4 (zute boje) prati posiljku do odredisne zrakoplovne luke; na njoj primatelj potpisuje primitak posiljke, a potom je zadrzava prijevoznik kao potvrdu 0 isporuci posiljke., - kopija br. 5 (bijele boje) prati posiljku do odredisne zrakoplove luke, a zadrzava je carina prilikom carinske kontrole

11

Rijec je 0 Varsavsko] konvenciji 0 izjednacivanju nekih pravila 0 medunarodnom zracnorn prijevozu iz 1929. godine, a ko]a [e izmijenjena i dopunjena u Haagu

1955.,

Guadalahari 1961. i Montrealu

1975.

~

n

i··

i" i

151

1~i

( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE

)

Poslovanje

poduzeca

u vanjskoj trgovini

kopija br. 6 (bijele boje) prati posiljku a zadrzava je, eventualni, treci prijevoznik kopija br. 7 (bijele boje) prati posiljku a zadrzava je drugi prijevoznik - kopija br. 8 (bijele boje) zadrzava je prijevoznik u otpremnoj zrakoplovnoj luci - kopija br. 9 (bijele boje) zadrzava je i cuva dvije godine zastupnik koji je izdao tovarni list - kopije br. 10, 11, i 12 (bijele boje) rabe se u slucaju da u prijevozu sudjeluje vise od tri prijevoznika. Za svaku se posiljku izdaje samo jedan zrakoplovni tovarni list. Svaki primjerak tovarnog lista mora u gornjem i u donjem desnom kutu imati svoj serijski broj koji je sastavni dio toga lista. Teretni list za medunarodni rijecni prijevoz je potvrda rijecnog brodara da je teret ukrcan na njegov broct, a posiljatelju daje ovlast disponiranja posiljkorn sve dok se ona ne preda primatelju. Sastoji se od sestdijelova: originala, duplikata i eetiri kopije. Original prati robu do odredisnog pristanista, a duplikat, siicno kao i pri zeljeznickorn teretnom listu, ostaje posiljatel]u kao dokaz 0 sklopljenom ugovoru o prijevozu i kao isprava s kojom se rnoze disponirati robom tijekom prijevoza. Kopije sluze za izvjestavan]e primatelja 0 prispijecu robe, kao prilog uz racun za troskove prijevoza i za racunovodstvene svrhe. Teretni list za medunarodni rijecni prijevoz nije vrijednosni papir a izdaje se samo na ime primatelja. Pomorski teretni list (eng!. Sea Waybill, Straight Bill) nov je oblik pomorske prijevozne isprave koji se prvi put pojavljuje u odredbama Iedinstvenih pravila iz 1993. U praksi je poznat i kao "Liner Waybill". Istovrstan je s duplikatom zeljezniekoga tovarnog lista; dakle, nije prenosiv, nije vrijednosni papir i uvijek glasi na ime odredenog primatelja. Tekstualno je isti kao pomorska teretnica pa se svi ti propisi i odredbe primjenjuju i na ovaj oblik transportnog pomorskoga dokumenta (Arzek, 1999., str.129).

3.2.3.

Medunarodne

spediterske

potvrde

Medunarodni otpremnici su nezaobilazna karika u obavljanju vanjskotrgovinskih poslova, a posebno su angazirani oko organizacije prijevoza robe. Na taj su nacin i uocili neke teskoce koje se pojavljuju u praksi medunarodnog prijevoza robe. Zeleei pornoci u prevladavanju tih teskoca, njihova medunarodna udruga je izradila i trgovackom svijetu ponudila i nove isprave koje mogu olaksati i ubrzati odvijanje vanjskotrgovinskih poslova u odredenirn segmentima. Tako je medunarodno udruzen]e speditera (FIATA) kreiralo speditersku pot'vrdu 0 primitku, speditersku prijevoznu potvrdu, speditersku teretnicu za rnjesovif prijevoz i speditersku skladisnu potvrdu. .

Spediterska potvrda 0 primitku (eng!. Forwading Agent Certficate of Receipt FCR) isprava je kojom sped iter potvrduje da je od odredene osobe u odredenomu

mjestu primio tocno navedenu i opisanu robu uz neopozivi nalog da organizira njezinu otpremu i stavi je na raspolaganje imenovanom primatelju. Primljeni nalog se rnoze opozvati jedino ako se vrati original potvrde i uz pretpostavku da je spediter jos u rnogucnosti ispuniti taj opoziv. Ta isprava se ne izdaje po naredbi pa se i ne rnoze prenositi indosamentom. FCR spediterska potvrda koristi se u slucajevirna isporuke na paritetu na kojemu prodavatelj robe nije duzan utovariti robu u prijevozno sredstvo pa stoga ne rnoze niti pribaviti transportni dokument, npr. pri prodaji na paritetu EXW. Ako je u takvoj isporuci dogovoreno i placanje dokumentarnim akreditivom, prodavatelj (korisnik akreditiva) ce naplatiti ugovorenu kupoprodajnu cijenu uz, rnedu ostalim, predocenje i spediterske potvrde 0 primitku. U vanjskotrgovinskoj praksi spediteri cesto primaju na otpremu i brojne malene pojedinacne posiljke veceg broja komitenata. Zeleei iskoristi povoljne tarife, od njih formiraju jednu kolsku posiljku za koju onda mogu dobiti samo jedan teretni list. Prema tome i veci broj manjih pojedinacnih posiljki, kao i teznja za koristenjern povoljnijih vozarinskih tarifa za kolske posiljke, dovode do toga da sped iter ne rnoze za svaku pojedinacnu posiljku pribaviti teretni list vee komitentima izdaje speditersku potvrdu. Spediterska prijevozna potvrda (eng!. Forwarding Agents Certicifate of Transport - FCT) isprava je kojom sped iter potvrduje da je od nalogodavca primio odredenu robu zbog otpreme odredenim prijevoznim sredstvom. Uz obvezu otpreme sped iter preuzima i obvezu predaje robe primatelju uz povrat indosiranog originala FCT potvrde. FCT potvrda se izdaje tek kad je sasvim sigurno da je roba prosla cjelokupnu propisanu izvoznu proceduru i nakon sto je s odredenirn vozarom sklopljen ugovor 0 prijevozu. Ta isprava je vrijednosni papir i rnoze se izdavati po naredbi. Prodavatelju sluzi kao dokaz da je ispunio preuzete obveze iz kupoprodajnog ugovora pa se rnoze ugovoriti i u dokumentarnom akreditivu. Spediterska teretnica za mjesoviti prijevoz (FIATA Multimodal Transport Bill of Lading - FBL) isprava je kojom se sped iter obvezuje obaviti iii u svoje ime pribaviti obavljanje cjelokupnoga transportnog pothvata od mjesta prihvata do mjesta isporuke navedenog na teretnici. Primjenjuje se u slucajevirna kad je za dopremu robe kupcu u inozemstvo potrebno koristiti se uslugama vise razlicltihprijevoznika, npr. vise brodara, zeljeznice i cestovnog prijevoznika. Izdavanjem te isprave spediter na sebe preuzima odgovornost za djela i propuste svih sudionika u rnjesovitorn prijevozu eijim se uslugama koristi za ispunjenje ugovora 0 prijevozu na osnovi kojeg je izdana FBL, i to jednako kao da se radi o njegovim vlastitim djelima i propustima. FBL je prenosiva prijevozna isprava izuzev u slucaju kad je na njoj izriclto navedeno da je neprenosiva. Ona je dakle vrijednosni papir sto znaci da legitimni imatelj takve isprave raspolaze i robom na koju isprava glasi odnosno da se prijenosorn teretnice na drugu osobu prenose i sva prava na tu robu.

Takav dokument predviden je u cl. rok trajanja osiguranja odnosno osigurani prijevozni put. Izdaje se u jednom iii vise originala i odgovarajucern broju kopija. Pravi vrijednosni papiri su isprave u kojima su inkorporirana (sadrzana. onda se to u akreditivu mora jasno izreci.emajedinstvenim pravilima za dokumentarne akreditive (cl. Generalna polica se rabi kad osiguranik sukcesivno i u kracim vremenskim razmacima izvozi iii uvozi istu iii slicnu robu na istom paritetu. 1999. Ovisno 0 tome kako je oznacen korisnik. Svaka tvrtka u svojoj poslovnoj politici odnosno u svakom konkretnom vanjskotrgovinskom poslu treba donijeti i odluku 0 tome kako postupiti s tim rizicima. Prenosiv je samo original police dok na kopijama izricito stoji da su neprenosive (Copy not negotiable).) banke ee nije Ii akreditivom drukci]e odredeno. i bez ikakvih promjena su preuzeti i u najnovijoj reviziji iz 1993. Uz ove podatke na polici moraju biti tiskani i opci uvjeti osiguranja iz kojih su jasno vidljive obveze osiguratelja koji izdaje policu. banke ce bez pogovora prihvatiti samo speditersku teretnicu za mjesoviti (multimodalni) prijevoz (FBL) koju je Medunarodna trgovinska komora priznala ali ce odbiti FCR i FCT spediterske potvrde koje nisu prihvacene od MTK i ko]e spediteri izdaju samo u svojstvu speditera. U praksi vanjskotrgovinskog poslovanja rabi se vise vrsta dokumenata 0 osiguranju robe u prijevozu. 3. Prebacivanje rizika na poslovnog partnera postlze se ugovaranjem isporuke na nacin da rizici sto prije prijedu na poslovnog partnera odnosno ugovaranjern odgovarajuce paritetne klauzule.2. Courier and Post Receipts) su transportni dokumenti koje izdaju postanski uredi iii kurirsko poduzece iz mjesta otpreme robe. polica po naredbi indosamentom dok se polica na donositelja prenosi jednostavnom predajom iz ruke u ruku. Nacelno. npr. a koji mogu biti generalni i pojedinacni (ad hoc). prihvatiti spediterske potvrde samo ako se iz njih vidi da spediter djeluje kao prijevoznik iii operator rnjesovitog prijevoza odnosno kao njihov agent. "po naredbi" iii "na donositelja". Revizijom jedinstvenih pravila iz 1993. vinkulirane police. U skladu s tim. Ako se akreditivom zahtijeva takav dokument. Polica na ime se prenosi cesijom. polica osiguranja moze glasiti "na ime". kao i prava vecine zernalja. Kurirske i postanske potvrde (engl. naziv (tvrtku) osiguranika. itd. odabir najkvalitetnije ambalaze. Prijenos prava iz police osiguranja rnoze se i unaprijed iskljuciti tako da se to izriCito navede na samoj polici. rnoze rizike sto prije prebaciti na poslovnog partnera iii se rnoze odluciti rizike prenijeti na osiguravatelja. Ti transportni dokumenti u~edeni su Revizijom jedinstvenih pravila iz 1983. Tu spadanpr. a ne u svojstvu prijevoznika iii operatora rnjesovitog prijevoza. ko]a je potvrdena zigom i koja je potpisana od strane kuriralservisa. svotu na koju je roba osigurana. npr. Iz isprave mora biti vidljiv i datum primitka za isporuku iii mora sadrzavati izraze istog znacenja na osnovi cega ce se taj datum smatrati datumorn otpreme iii slanja posiljke (Rosenberg. tvrtka se rnoze odluclti problem rijesiti samoosiguranjem. klauzule fco skladiste prodavatelja. Isprave 0 osiguranju robe Roba koja je predmet kupoprodaje u vanjskoj trgovini izlozena je visokim rizicima tijekom otpreme od prodavatelja do kupca. svaki tjedan izvozi po jedan kamion rezane grade na paritetu OOU.kvalitetnih prijevoznih sredstava. U transportnom se osiguranju rabi generalna i pojedinacna polica osiguranja.4. Ovisno 0 vrsti ugovora. hrvatsko pravo. pravo na robu u teretnici. a koji dokazuje primitak robe za isporuku. Versicherungspolizze) pisana je isprava koju osiguratelj izdaje na zahtjev svog osiguranika i kojom se potvrdu]e sklopljeni ugovor 0 osiguranju robe u prijevozu. To su polica osiguranja.pouzdanih i iskusnihusluznih organizacija. opis osigurane robe i arnbalaze.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Pr. Kako bi polica osiguranja bila pravovaljana. pravo na isplatu novcanog iznosa u ceku. 29 b) jedinstvenih pravila. 13 se samo legitim irati i prezentirati taj papir. rizike koji su pokriveni osiguranjem. u konkretnom ce se vanjskotrgovinskom poslu pojaviti i odgovarajuca isprava 0 osiguranju ko]a cebiti pisani dokaz o postojanju takvog ugovora i na osnovi koje ce se rnoci naplatiti eventualne stete koje nastanu poradi nastupa onih rizika koji su pokriveni spomenutim ugovorom oosiguranju. Insurance Policy: njem. To su tzv. str. 30.ugradena) odredena prava. Oa bi ih banke prihvatile. god.80). Polica osiguranja (engl. Za realizaciju tih prava zakonski imatelji vrijednosnog papira trebaju . premiju (cijenu) osiguranja. itd. U takvim je primjerima prakticnije i jeftinije sklopiti generalni ugovor 0 osiguranju i ishoditi generalnu 12 Samoosiguranjemse naziva cijeli niz mjera koje neko poduzece poduzima kako bi sepotencijalni rizici smanjili na minimum. osiguranikov interes nad predmetnom robom. npr." Prijenos rizika na osiguratel]a dogovara se ugovorima 0 osiguranju koje osiguranici sklapaju s osigurateljima. banke ee. te potvrde moraju imati zig iii potpis postanskog ureda iii kurirskog poduzeca i u svemu ostalom udovoljavati uvjetima akreditiva. 79. prihvatiti ispravu koja sadrzi ime kuriralservisa. Polica osiguranja nije pravi vrijednosni papir" jer za naknadu steta poradi nastupa osiguranih rizika nije dosta samo priloziti policu vee se treba dokazati i tzv. uveden je novi transportni dokument koji izdaje kurir iii servis zurne dostave. propisuju da ona treba sadrzavati sljedeee podatke: naziv isprave. u skladu s tom odredbom. datum izdavanja police i potpis ugovornih strana.. certifikat osiguranja i potvrda oosiguranju. Ako nalogodavac i akreditivna banka dopustaju te dokumente.

Potvrda 0 osiguranju (prijava za osiguranje u izvozu i uvozu) jest isprava koja se pojavljuje u poslovnoj praksi hrvatskih poduzeca koja imaju sklopljen generalni ugovor 0 osiguranju i kad je konstrukcija posla takva da im ne treba pojedinacna polica osiguranja. i nasi ce uvoznici radije primiti englesku policu nego policu osiguravajuce tvrtke iz inozemstva ci]e uvjete osiguranja ne poznaju. Opca je odredba da ce banke prihvatiti samo isprave 0 osiguranju koje je izdalo i potpisalo neko osiguravajuce drustvo iii njegov agent. U takvim ce slucajevirna osiguratelj. CFR i CPT. OAF hrvatskagranica iii FCAu nekomu mjestu u Hrvatskoj. njem. 3. drugim rijeCima jednak je odgovarajuCim formularima u drugim zemljama clanicama WTO-a. Certificate of Insurance.5. Tako ce npr. itd. da naziv robe nije potpun iii pak ne odgovara onom iz drugih isprava. ako akreditivom nije drugacije utvrdeno. Iz te cerno skupine obraditi jedinstvenu carinsku deklaraciju. prijevozne. Pojedinacna polica izdaje se u slucaju povremenih (ad hoc) ugovora 0 osiguranju. Kako smo ove posljednje dokumente vee obradili.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini policu nego za svak: pojedini izvozni posao pribavljati pojedinacnu policu. Versicherungszertifikat) ispostavlja se na temelju generalnog ugovora 0 osiguranju. da dokument 0 osiguranju ne glasi na istu valutu kao u akreditivu. razumije se ako akreditivom nije drugacije odredeno. Valuta osiguranja mora biti val uta iz akreditiva. U poslovnoj praksi hrvatskih poduzeca to se dogada redovito pri izvozu u kojemu su nasa poduzeca preuzela obvezu osiguranja robe u prijevozu (klauzule ClF i CIP)." Izgled i sadrzaj formulara odgovara pravilima Svjetske trgovinske organizacije. isprave 0 osiguranju i druge. Ako se pak ClF i CIF vrijednost ne rnoze ustanoviti. U jedinstvenim pravilima stoji takoder da banke nece prihvatiti ispravu 0 osiguranju s datumom koji je noviji od datuma ukrcaja na brod iii datuma otpreme odnosno datuma preuzimanja za otpremu koji je naznacen u prijevoznoj ispravi. onda ce biti prihvatljivo i osiguranje koje pokriva 110% akreditivnog iznosa. izdati policu osiguranja koja sadrzi sve bitne elemente ugovora 0 osiguranju i koja ce mu ornoguciti naplatu eventualnih steta. 14 Slicno rnoze postupiti i izvoznik koji izvozi robu na paritetima FOB hrvatskaluka.2. Imaju Ii sklopljen generalni ugovor 0 osiguranju s nekom nasorn oslguravajucorn kucorn. po zahtjevu osiguranika. na paritetima ExW. 15 Podsjecamoda smo carinske postupke obradili u poglavlju sustavu. a roba osigurana najmanje na ClF iii ClP vrijednost uvecanu za 10%. dakle robne. kad se 'IZ bilo kojeg razloga ne rnoze izdati polica osiguranja. U vanjskoj se trgovini vrlo cesto pojavljuje jedna posebna vrsta pojedinacne police tzv. Slicno tome ce postupiti hrvatski uvoznici koji kupuju robu na paritetima ClF i ClP. Ako dakle inozemni prodavatelj ne zeli iii ne rnoze pribaviti hrvatskog osiguratelja. U primjerima izvoza na paritetima CIF i CIP u kojima je placan]e dogovoreno akreditivom. Ako se iz isprave vidi da jeizdana u vise originalnih primjeraka. a kad strani prodavatelj kani robu osigurati kod lokalne osiguravajuce kuce.-36. ovisno 0 tome koja je vrijednost veca. 110% svote na mjenici za koju se trazi akceptiranje iii negociranje iii 110% bruto iznosa fakture. kupac ce u nalogu za otvaranje akreditiva naloziti banci da isplatu akreditivnog iznosa uvjetuje i jednom od gore navedenih isprava 0 osiguranju Dokumenti 0 osiguranju su obradeni u <:1. hrvatski uvoznici redovito osiguravati robu jer se po tim klauzulama ona prevozi na njihov rizik'". FCA. i to prije otpreme pojedinacnih posiljkl. Osiguratelj ce spomenutu ispravu sa svim podacima 0 robi i prijevozu potvrditi i potpisati te na taj nacin "primiti u pokrice" (osigurati) posiljku. 34. oni ce konkretnu posiljku prijaviti osiguratelju tako da mu dostave popunjenu ispravu koja se zove prijava za osiguranje robe u izvozu i uvozu. u slucajevirna uvoza robe. a posebna za kopneni prijevoz. Najcesci nedostaci koji se u praksi nasih banaka pojavljuju pri prezentiranju police iii certifikata 0 osiguranju jesu da polica iii certifikat 0 osiguranju nose neki kasniji datum od datuma na otpremnom dokumentu. FOB. posebno za pomorski. Tiskanicu nase jedinstvene carinske deklaracije propisala je Carinska uprava RH u Pravilniku 0 podnosenju isprava u carinskim postupclrna. moraju se podnijeti svi originali. jedinstvenih pravila i obicaja za dokumentame akreditive. rabi kao jedinstveni formular carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka. Generalnim se policama koriste i spediteri koji u okviru svoje djelatnosti organizacije otpreme i dopreme robe obavljaju i poslove osiguranja robe svojih komitenata. u ovom poglavlju ostaje raspraviti carinske isprave u uzern smislu rijec]. Jedinstvena carinska deklaracija (skraceno )CD) je osnovna carinska isprava koja se od prvog sijecnja 2000. deklaraciju 0 carinskoj vrijednosti robe te karnet TIR i karnet AT A. U sirern smislu tu spadaju sve one isprave koje se rabe u carinskim postupcima. Certifikat osiguranja (eng!. Tada ce strani kupac takve robe redovito zahtijevati tu policu jednostavno zato sto su mu uvjeti osiguranja po toj polici dobro poznati. • 0 hrvatskom carinskom . Carinski dokumenti Carinski dokumenti u uzern smislu rijeci jesu isprave Ciju je uporabu u carinskim postupcima propisala Hrvatska uprava carina iii se one upotrebljavaju na osnovi medunarodnih konvencija koje je Hrvatska ratificirala. engleska pomorska polica osiguranja. da iznos naveden u dokumentu 0 osiguranju ne pokriva akreditivni iznos uvecan za dogovoreni postotak.

sedmi za obradu podataka. peti primjerak je potvrda primitkaljedinstveni otpremni postupak. u Zenevi. Karnet se rnoze uporabiti samo za jedan tranzit. Spomenuta konvencija je donijeta 1975. To su: sigurna vozila i kontejneri. pojeftlniti i ubrzati mjere carinskog nadzora robe u tranzitu. dakle cijene robe na koju se obracunavaju propisana carinska davanja. Prvi primjerak deklaracije je za zemlju otpreme/izvoza. Nakon sto se uvjeri da svi podaci odgovaraju stvarnom stanju robe.. carinske deklaracije za izvoz. u slucaju opravdane sumnje u krijumcarenje. kontrolna isprava koja je prihvacena od carinskih vlasti zemlje polaska. Carinarnica rnoze zahtijevati da se pri podnosenju deklaracije priloze prijevozne isprave iii isprave u svezi 5 prethodnim carinskim postupkom. i· Komplet jedinstvene carinske deklaracije se sastoji od osam primjeraka od kojih je svaki oznacen brojem od jedan do osam iii od dva kompleta po pet primjeraka (1/6. Carinarnica rnoze na zahtjev deklaranta odobriti da se deklaracija podnese izvan uredovnog vremena i na drugome mjestu uz odredene troskove koje onda snosi sam deklarant. str. 4/5 i 5/4) potrebnih za provedbu odabranoga carinskog postupka. Karnet TIR Sva strana prijevozna sredstva i strana roba koji su u provozu (tranzitu) carinskim teritorijem neke zemlje. u slucaju zloporaba. Deklaracija 0 carinsko] vrijednosti robe je isprava koja se pojavljuje pri uvozu robe. cine carinsku robu pa stoga podlijezu i mjerama carinskog nadzora u skladu 5 propisima te zernl]e.. ako je to potrebno. cetvrti za odredisnu carinarnicu. Carinskom konvencijom 0 medunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR upravo se to zeljelo sprijeciti odnosno zeljelo se maksimalno pojednostavniti. Razumije se da te mjere Karnet TIR je carinski dokument koji se primjenjuje za ubrzavanje i pojednostavnljenje carinskih formalnosti prilikom prijelaza cestovnih motornih vozila iz jedne zemlje u drugu. carinarnica stavlja carinska oblljez]a (plombe) i potvrduje karnet TIR. racuni. ito nakon sto pregleda robu i vozilo te provjeri podatke koje je prijevoznik unio u karnet. treci za izvoznika/poslljatelja. tovarni listovi.6. propisane carine i druge pristojbe osigurane su medunarodnim lancem jamstava karnet TIR. b) deklaracija 0 carinskoj vrijednosti robe. lznirnno carinarnica rnoze dopustiti da se carinska deklaracija podnese i prije podnosenja robe. rnoze se zahtijevati prilaganje liste pakiranja iii neke druge isprave u kojoj je naveden sadrza] pojedinacne posiljke. Carinska se deklaracija podnosi u uredovno vrijeme carinarnice kojo] je podnesena i roba.3/8. npr. 110). pristup sustavu TIR je precizno reguliran i kontroliran od strane carinskih vlasti i nacionalnog jamca i odredenog osiguratelja. nacelo koje zahtijeva da se roba prevozi u plombiranim vozilima ciju je uporabu odobrila carina koja to odobrenje obnavlja svake dvije godine medunarodni lanac jamstava. slufi pri izracunavanju carinske osnovice. . Karnet TIR otvara carinarnica u zemlji polaska robe. a osmi za primateljaluvoznika. te d) sve druge isprave potrebne za provedbu propisa koji ureduju pustan]e deklarirane robe u slobodni promet. Svaki karnet TIR sadrzi takoder i pravila 0 koristenju karneta. Zasnovan je na pet osnovnih nacela odnosno pet stupova. nacelo po kojemu se carinski postupci i mjere poduzete u zemlji polaska priznaju i prihvacaju i u tranzitnim zemljama i u zemlji odredista kontrolirani pristup. Za te svrhe prijevoznik joj takoder mora podnijeti i sve potrebne isprave kao sto su npr. Kao sto i sam naziv isprave govori. Dvije su osnovne vrste karneta: onaj koji se rabi za prijevoz izmedu dviju zemalja a ima sest listica i talona te onaj koji se rabi za tranzit kroz vise zemalja i koji ima 14 listica i talona.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini .2.. tranzitnih zemalja i odredisne zemlje uzajarnno priznavanje carinskih kontrola. c) isprave potrebne za utvrdivanje povlastenog podrijetla robe iii uporabu drugih mjera kojima se odstupa od propisa koji vrijede za deklariranu robu. rok do kada vrijedi te broj polaznih i odrediSnih carinarnica (Sostaric. Kad se jedna vrsta robe podnosi u dvije iii vise posiljaka. odnosno prilikom tranzita. 2001. Dodatni list jedinstvene carinske deklaracije je sastavni dio formulara arabi se u slucaju deklariranja robe koja je razvrstana u vise tarifnih oznaka. Deklaraciji za pustanje robe u slobodan promet prilazu se sljedece isprave: a) racun i ostale trgovacke isprave na osnovi kojih je prijavljena carinska vrijednost robe. . sesti primjerak je za zemlju odredista. a Hrvatska ju je ratificirala 1992. carinskog nadzora bitno usporavaju promet ali i znatno povecaju troskovs prijevoza. Pri carinjenju se rnoze dogoditi da nisu potrebni svi primjerci pa se neupotrijebljena brojcana oznaka odredenog primjerka precrta. Carinarnice tranzitnih zemalja samo ce iznimno pregledavati robu. TIR sustav je medunarodni carinski sustav tranzita robe koja se prevozi cestama. drugi za obradu podataka. - - 3. On je i svojevrsno jamstvo nekog osiguratelja carinskim vlastima tranzitnih zernalja kako ce sva carinska davanja zajedno sa zateznim kamatama biti placena dode Ii do nekih nepravilnosti u postupanju 5 karnetom TIR. U tom slucaju carinarnica odredu]e rok u kojemu roba mora biti ~odnesena. Tiska se paralelno na jeziku zemlje ko]a ga izdaje i na francuskom jeziku. 2/7.

U Republici Hrvatskoj to je udruga hrvatskih autoprijevoznika. umjetnici. audiovizualna oprema. prezentaciji iii uporabi na sajrnovirna. eng!. Izdaje se na propisanom formularu koji se sastoji od korica i talona. Tu spadaju: antikviteti.2. trkaCi konji. U tranzitnoj zemlji karnet ATA zamjenjuje nacionalni carinski dokument za provoz robe. Sastoje se od dva dijela: gornjeg koji ostaje u karnetu i donjeg koji zadrzavaju carinarnice zemalja u kojima se koristi Izlazna carinarnica u zemlji privremenog izvoza otvara karnet. posjetiti vise od jedne zemlje. strojevi. Karnet je nastao u Medunarodnoj trgovacko] komori u Parizu a. Nakon toga dostavlja dio talona ulaznoj carinarnici potvrdujuci na taj nacin da je predmetna roba vracena u inozemstvo. sportska oprema. fotografi. oprema za osvjetljivanje i grijanje. odjeca i obuca.org/ata/ en/whatis. motorna vozila. Ulazna carinarnica u zemlji uvoza provjerava je Ii karnet potvrden i je Ii izdavatelj popunio sve predvidene rubrike. filmovi. carinarnica ce obracunati carinu i ostala davanja kao da je roba pustena u slobodan promet prema propisima koji su vrijedili na dan kad je robu trebalo prijaviti mjerodavnoj carin~rnici. Pri tome ulazna carinarnica evidentira unosenje robe. sluzi kao pokrice za placanje svih carinskih pristojbi u sluca]u zloporabe dokumenta. Taloni su razlicitih boja. izlagaci na sajmovima i drugi poslovni Ijudi mogu tijekom godine u kojoj karnet vrijedi. jahte. na osnovi jamstva iii gotovinskog depozita koji je polozen kod izdavatelja karneta. tvrtka Transportkomerc.7. Rabe ga poslovni Ijudi. urnjetnicka djela. izlazna carinarnica u zemlji privremenog uvoza pregledava robu. 0 nerazduzenorn karnetu obavjestava jamca. salje potvrdu primitka robe polaznoj carinarnici a ostaJi dio arhivira.icc. jamci isplatiti carinskim organima zbog nepridrzavan]e carinske konvencije 0 karnetu TIR je 50 000 USD. glazbeni instrumenti. podaci 0 jamcima te podaci 0 robi na koju se odnosi. trkaci motori. Prilikom vracanja robe u inozemstvo. vrijeme do kad vrijedi. pokrece postupak pri sluzbama za nadzor i suzbijanje kriminala i postupak za naplatu carine i ostalih davanja od nositelja. upotrebljavati ga za vise putovanja i vratiti robu u svo]u zemlju bez ikakvih teskoca i nepotrebnih troskova. kazalisna scenografija. Na taj nacin karnet ATA zamjenjuje redovite carinske postupke privremenog izvoza i uvoza odredene robe te. u tranzitnim zemljama zamjenjuje carinske dokumente koji su propisani za provedbu mjera carinskog nadzora dok u zemlji privremenog uvoza zamjenjuje carinsku ispravu za privremeni uvoz robe i druga rjesenja kojima se odobrava privremeni uvoz.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini !: Odredisna carinarnica evidentira karnet TIR u kontrolniku ulaznih karneta i. Ako polazna carinarnica ne primi potvrdu 0 primitku robe u roku od 14 dana. Ako ona u roku od 90 dana ne dostavi vjerodostojne podatke 0 carinjenju iii izlasku robe. Koristenjem tog dokumenta trgovci.d. salje odredisnoj carinarnici pozurnicu koju rnoze ponoviti dva puta. laseri. laboratorijska i znanstvena oprema. najdulje u roku od jedne godine. igracke. uredska opremu. Najcesce to cine trgovci i drugi subjekti koji pri obavljanju svoje osnovne djelatnosti moraju u inozemstvo nositi odredene predmete. Posebno provjerava jesuli uneseni podaci 0 namjeni robe te precizan opis robe pornocu kojeg se rnoze ustanoviti istovjetnost robe prilikom vracanja. Karnet ATA zamjenjuje vise razliCitih carinskih isprava i ubrzava carinske postupke 5 robom koja se privremeno izvozi odnosno uvozi. letjelice. arhitekti. popis zemalja gdje ce se karnet koristiti. Karnet AT A se rnoze izdati fizickim i pravnim osobama sa sjedistern odnosno prebivalistem u zemlji izdavatelja karneta. izlozbarna i slicnirn mjestima. Karnet AT A pokriva privremeni uvoz uzoraka namijenjenih prodaji. potvrdu]e talon ponovnog izlaza robe i upisuje ga u kontrolnik. (www. Roba kao sto su razlicita potrosna dobra te hrana i pice ne rnoze biti pokrivena karnetom AT A. Zagreb. 3. usporedu]e podatke iz karneta sa stvarnim stanjern robe.asp). zabavljaci. racunala. trgovci. Ako po isteku roka privremenog uvoza ulazna carinarnica ne primi obavijest o vracanju robe u inozemstvo. u njezino ime. Na koricama su podaci kao sto su serijski broj. vratiti u inozemstvo u neizmijenjenu stanju. Ako carinarnica u roku 60 dana od primitka negativnog odgovora na pozurnicu ne uspije naplatiti pristojbe izravno od nositelja karneta. fotografska i filmska oprema. itd. izlagaci na sajmovima te razliciti djelatnici kao sto su filmske ekipe. zaduzu]e izlaznu carinarnicu i provodi druge mjere nadzora slicne mjerama koje se prirnjenjuju s robom koja se upucuje carinskom prijavom. nakit i predmeti od plemenitih metala i dragoga kamenja. Potom carinarnica upisuje karnet u kontrolnik ulaznih karneta ATA te provodi propisane mjere nadzora nad robom sve do njezina iznosenja iz zemlje. inzenjeri. Tako u zemlji izvoza zamjenjuje carinsku deklaraciju za izvoz robe. Admission Temporaire. izdaju ga nacionalne trgovinske komore. provjerava je li pravilno popunjen i odgovaraju Ii podaci stvarnom stanju robe. upucu]e • pozurnicu svim carinarnicama kako bi . a njihov broj ovisi 0 broju zernal]a u kojirna ce se karnet koristiti. kirurska i stomatoloska oprema. Karnet ATA Karnet ATA (franc. oprema za catering. poljoprivredni strojevi. Maksimalan iznos koji osiguratelj Croatia d. Postupak tranzita je zavrsen kad izlazna carinarnica u tranzitnoj zemlji obavijesti ulaznu kako je roba uredno iznesena iz zemlje. izlozbeni standovi. u roku od sedam dana. Temporary Admission) dokument je koji ornogucu]e privremeni uvoz neke robe bez placanja carine i poreza s tim da se predmetna roba mora. narnjesta]. sportske rnorncadi i mnogi drugi. alatni strojevi. Utvrdi Ii se da roba nije prijavljena. Potom ga upisuje u propisani kontrolnik izlaznih ATA karneta i zadrzava odgovarajuci dio izlaznog talona.

carinski postupak privremenog uvoza.L/C) Medunarodni dokumentarni akreditiv je instrument placanja u kojemu se neka banka na zahtjev i po nalogu svog komitenta (nalogodavca) obvezuje da ce: a) isplatiti korisniku akreditiva. ICC Publication No. ne moraju uporabiti. U praksi se ipak najcesce primjenjuju medunarodni dokumentarni akreditivi. objavila Medunarodna trgovacka komora u Parizu. Sudionici i pravni odnosi sudionika u ploconju dokumentarnim akreditivima Iz definicije akreditiva vidimo da su sudionici dokumentarnim akreditivom sljedece osobe: u placan]u medunarodnim . ima i svoju cijenu. Nasa je zemlja prihvatila Konvenciju 0 karnetu ATA jos u rujnu 1994. Za sve ostale slucajeve mora se provesti odgovarajuCi propisani carinski postupak. izlozbama iii drugim slicnim priredbama . na temelju financijskog pokrica sto ga ima u toj banci iii na temelju odobrenog kredita. placanju avansa iii cernu drugom. npr. Posljednja je revizija nacinjena 1993. Pravila su. Kao i Incoterms i Jedinstvena pravila su takoder kodificirani trgovacki obicaji tako da ih banke. jos 1933.) ko]e je prvi put. banka koja otvara medunarodni placanje iii placanje na kredit. ista ona institucija koja je objavila i klauzule Incotermsa. 4. Za izbor je instrumenta vazno je Ii dogovoreno gotovinsko 4. prije svega treba uzeti u obzir 0 kakvom je vanjskotrgovinskom poslu rijec: radi Ii se 0 kupoprodaji robe.1. Medunarodni dokumentarni akreditiv (The Letter of Credit . medutim.1. ulazna ce carinarnica uputiti izdavatelju karneta zahtjev da podnese dokaze 0 urednom razduzenju karneta ATA. otplati anuiteta. Svaki od tih instrumenata sudionicima u placan]u daje i odredenu razinu sigurnosti te.1. otvori akreditiv u korist inozemnoga poslovnog partnera (dobavljaca . u medunarodnoj robnoj razmjeni to je redovito kupac (uvoznik) koji daje nalog svojoj poslovnoj banci da.akreditivna banka (The Issuing bank).nalogodavac (Applicant for the Letter of Credit).emnog partnera. Stoga je za sigurnu naplatu uz najnize troskove potrebno dobro poznavati specificnosti svih instrumenata platnog prometa. toliko i poznata i rasirena da ih uzimaju u obzir i po njima rade prakticno sve vaznije banke u svijetu. u skladu s tim. ito: u slucajevirna privremenog uvoza znanstvene i strucne opreme pri privremenom uvozu robe koja je namijenjena izlaganju na sajmovima. Ugovorom je uredeno kako se karnet AT A rnoze koristiti kao jamstvo pri naplati carinskih i drugih uvoznih pristojbi. Za odluku 0 odabiru instrumenta placanja treba imati na umu cijeli niz okolnosti vezanih za neku transakciju.pri privrernenorn uvozu trgovackih uzoraka i reklamnog materijala . negocirati iii isplatiti mjenicu vucenu od korisnika). Medunarodni dokumentarni akreditivi su plod i rezultat dugotrajne trgovacke i bankarske prakse. svakih desetak godina. U suprotnom aktivirat ce jamstvo i naplatiti carinu i ostale uvozne pristojbe u visini koja se naplacuje pri redovitom uvozu predmetne robe. formalno gledano.u sluca]u privremenog uvoza arnbalaze . 500.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini utvrdila gdje [e roba presla granicu. Ta se pravila dopunjujui mijenjaju.izvoznika) . bankovne doznake i inkaso dokumenata (dokumentarna naplata). obavljanju gospodarske usluge. te .u slucaju uvoza dijelova za popravak privremeno uvezenih cestovnih komercijalnih vozila sa stranom registracijom. - kolika je vrijednost vanjskotrgovinskog posla. 4. a rjede drugi instrumenti placanja kao sto su cek. mjenica i trgovacko kreditno pismo. kakav je bonitet inoz. Ubrzo su Carinska uprava RH i Hrvatska gospodarska komora sklopile ugovor i usuglasile se 0 preuzimanju svih prava i obveza iz spomenute Konvencije. Regulirani su tzv. Ne prihvacaju se niti karneti izdani na osnovi nacionalnih zakona. kakva su dosadasnja iskustva u poslovanju s odredenim poslovnim partnerom. negociranje iii isplatu mjenice) pod uvjetom da korisnik iii ta treca osoba banci preda ugovorene dokumente i udovolji svim ostalim uvjetima akreditiva. dokumentarni akreditiv na zahtjev nalogodavca i tocno prema uputama . Jedinstvenim pravilima i obicajirna za dokumentarne akreditive (Uniform Customs and Practice for Documentary Credits. iii da ce b) ovlastiti neku drugu banku da obavi takvo placan]e (odnosno akceptiranje. . Instrumenti plocon]o u vanjskoj trgovini Po hrvatskim deviznim propisima u platnom prometu s inozemstvom je dopusteno uporabiti sve uobicajene instrumente medunarodnoga platnog prometa. Ne potvrdi Ii nijedna od njih izlazak robe. U nasoj se zemlji karnet ATA ne prihvaca niti u postanskorn prometu kao ni pri uvozu iii provozu uzoraka bez pratnje.pri provozu robe kroz nasu zemlju. posto]e Ii u nekoj zemlji odredena zakonska ogranicenja placan]e te druge posebnosti svake vanjskotrgovinske transakcije. iii nekoj treco] osobi po njegovoj naredbi. odredeni novcani iznos (odnosno akceptirati. u prosjeku.

~:. koja je ovlastena za isplatu akreditiva na teret i po nalogu akreditivne banke . Akreditivni dokumenti koji se u vanjskotrgovinskom poslovanju redovito pojavljuju kao uvjet koristenja (isplate) akreditiva jesu: robni dokumenti dokumenti 0 otpremi robe (transportni dokumenti) dokumenti oosiguranju ostali akreditivni dokumenti. • ~: • ~ 'J'I_:' J~~~.2.potvrdujucu banl<u (The Confirming Bank). na osnovi odredbi iz tog clanka.. neovisni i neuvjetovani.imenovana banka'" (The Nominated Bank). daje nalog za otvaranje akreditiva na osnovi kojeg banka otvara akreditiv i u obavijesti 0 otvorenom akreditivu trazi od korisnika prezentaciju upravo tih dokumenata. U tom smislu razlikujemo: . unutar samog mehanizma dokumentarnog akreditiva razlikujemo vise neovisnih pravnih odnosa izmedu osoba iz akreditivnog posla. koja preuzima cvrsn." Dokumenti se nabrajaju i precizno opisuju u clanku kupoprodajnog ugovora koji ureduje placanje isporucene robe.odnos izrnedu akreditivne iii potvrdujuce bankeodnosno druge imenovane banke i osobe u ciju je korist akreditiv otvoren (korisnik akreditiva). 17 18 To je nacelo sadrzano u cl. Navedene cinjenice su posebno vazne jer upravo one korisnicima akreditiva daju iznimno veliku sigurnost da ce isporucena roba biti placena na dogovoreni nacin. najcesce je to banka u zemlji nalogodavca . Poslije se.. to je svaka druga banka koja po ovlastenju akreditivne banke preuzima odredene obveze prema korisniku akreditiva.. . koja je od akreditivne banke dobila nalog da provede neku radnju u vezi 5 akreditivom odnosno to je svaka banka ovlastenaisplatiti akreditiv. pod uvjetom da korisnik ispuni preuzete obveze. akceptirati iii otkupiti mjenicu. koj] predocenjern odredenih dokumenata i ispunjenjem ostalih uvjeta u akreditivu stjece pravo iskoristenja akreditiva .odnos izmedu akreditivne iii potvrdujuce banke i drugih banaka od kojih su one zatrazile da obave neke poslove u vezi s akreditivom (imenovane banke) . Ona se. razumije se.1. 4.isplatnu banku (The Paying Bank). preuzeti obvezu odgodenog placan]a. Najcesce je to banka iz zemlje korisnika akreditiva. Akreditivni dokumenti U poslovima izvoza i uvoza robe uz placan]e akreditivom pojavljuju se dokumenti kojima prodavatelj dokazuje da je ispunio sve ugovorom preuzete obveze. obvezuda ce korisniku isplatiti akreditivnu svotu odmah po prezentaciji dokurnenata i ne cekajuci prijam pokrica od akreditivne banke . Razumljivo je da se ni banaka ne ticu odnosi izrnedu kupca i prodavatelja niti se one u svojim medusobnim odnosima mogu pozivati na temeljni odnos izmedu kupca i prodavatelja iii pak na odnos izrnedu kupca kao nalogodavca i akreditivne banke. ovisno 0 vrsti akreditiva.~ . Osnovno i najvazni]e svojstvo svih navedenih pravnih odnosa je da su rnedusobno odvojeni. 101b Jedinstvenih pravila u kojemu se kaze da se " .odnos nalogodavca i akreditivne banke odnos izrnedu akreditivne i potvrdujuce banke (banke koja potvrduje akreditiv) . koja je ovlastena do odredenog roka isplatiti akreditivnu svotu uz uvjetda joj korisnik predocl rnjenicu i dokumente koji su odredeni u akreditivnim uvjetima. Tako se ni korisnici niti nalogodavci u svom odnosu prema bankama ne mogu pozivati ni na svoj pravni odnos iz kupoprodajnog ugovora. To znaci da svaka osoba iz akreditiva mora ispuniti preuzete obveze neovisno 0 drugim sudionicima odnosno da Osnovni robni dokument koji se redovito pojavljuje kao uvjet naplate akreditivnog iznosa je trgovacka faktura. 2001. ugovorne strane iz jednoga pravnog odnosa ne mogu uvjetovati ispunjavanja preuzetih obveza bilo kakvim pozivom na neki pravni odnos izrnedu drugih ugovornih strana. Imenovana banka rnoze biti i potvrdujuca banka.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini dobivenim u nalogu za otvaranje akreditiva. . Imenovane banke (nazivaju se i posrednickirn bankarna). podnosi u 16 Imenovana banka (The Nominated Bank) jesvaka banka. 35): .korisnik (The Beneficiary). ovisno 0 potrebama. Detaljan opis dokumenata koji sepojavljuju u vanjskotrgovinskim poslovima dan je u posebnom poglavlju. str. Svaka se strana u nizu ugovornih odnosa nekoga dokumentarnog akreditiva rnoze pozivati sarno na odredbe svojega neposrednog ugovornog odnosa. U skladu s navedenim. mogu preuzeti razlicite obveze i odgovornosti.negod~ajucu banku (The Negotiating Bank). Akreditivna klauzula iz temeljnog ugovora pravno obvezuje kupca i prodavatelja ali njihove odnose unutar akreditiva odreduje sarno on~ sto je sadrzano u akreditivu. korisnik akreditiva ni u kom slucaju ne rnozepozivati na ugovorni odnos koji postoji izmedu banaka iii izmedu nalogodavca akreditiva i akreditivne banke"." Jednako tako dogadaji koji mogu utjecati na (neimogucnost ispunjenja preuzetih obveza u jed nom pravnom odnosu ne mogu biti razlogom za (ne)ispunjavanje obveza iz drugog. osim akreditivne.: . To su (Vukmir. obicno prodavatelj (izvoznik).

posebne potvrde sto ih neke zemlje propisuju za uvoz robe. Rok za podnosenje dokumenata banci odreduje se nakon datuma prijevozne isprave. medunarodni zeljeznicki tovarni list. iii kad same banke nisu sigurne kako postupati. Pri ugovaranju placanja dokumentarnim akreditivom vazno je ugovoriti odredene rokove i mjesto podnosen]a dokumenata. kako bi se uvjerile da su oni po vanjskom izgledu u skladu s uvjetima akreditiva. zracni tovarni list i dr. banka mora odbiti primiti fakturu koja po svorn vanjskom izgledu nije izdana od korisnika akreditiva iii nije naslovljena na nalogodavca. certifikati organizacija ovlastenih za provjeru kvalitete i kolicine robe. dokument rnjesovitog (multimodalnog) prijevoza. Tako npr. prilikom ispitivanja dokumenata banke moraju postovati nacela sukladnosti. tolerancija je 10% iznad iii ispod navedene svote (c]. Ako je u nekom akreditivu rok valjanosti odreden izrazima kao "mjesec dana" iii "sest mjeseci". 19 Ako je npr. rijecna teretnica. odredbu 0 roku do kojeg je akreditiv valjan te odredbu 0 mjestu u kojemu se dokumenti moraju podnijeti na placan]e iii otkup. tvornicki atesti za isporucenu robu. 37/c Jedinstvenih pravila) propisuje da se opis robe u fakturi mora slagati (mora biti sukladan) s opisom robe iz akreditiva. ispitati i honorirati ugovorene dokurnente. . Sve banke u akreditivnom poslovanju moraju dokumente pregledati s razumnom paznjorn. Jedinstvenihpravila. Prihvatljive su one nesuglasnosti koje su dopustene Jedinstvenim pravilima i one koje su predvidene u akreditivu. obicno tri do pet. prihvatiti dokumente koji jo] se predoce pod uvjetom da njihov sadrza] nije protivan (proturjecan) bilo kojemu drugom predocenorn dokumentu. Odredivanje mjesta placan]a je u ovlasti akreditivne banke koja rnoze odrediti da mjesto za prezentaciju dokumenata i placanja bude kod bilo koje imenovane banke iz akreditiva. Rok valjanosti akreditiva je rok do kojeg je banka duzna od korisnika primiti. a iz drugog dokumenta se vidi da je ona iz neke druge zemlje). Ostali akreditivni dokumenti zahtijevaju se ovisno 0 vrsti robe koja se uvozi i zemlji njezina podrijetla. itd. Opcenito. a da svi drugi dokumenti (npr. U Jedinstvenim pravilima se ne kaze precizno sto to znaci. konzularne fakture. Tolerancije nema ako je dogovorena kolicina u komadima robe. Nacelo neproturjecnosti propisuje da je svaka banka duzna medusobno usporedivati prezentirane dokumente te eel ako to akreditiv izricito ne odredu]e drugacije. sanitarna. potvrdujuca i sve druge imenovane banke koje djeluju u njihovo ime) imaju na raspolaganju razurnan rok (koji ne smije biti dulji od po sedam "bankovnih" dana) da ih ispitaju i utvrde odgovaraju Ii ugovorenim dokumentima. kao i 0 nekim drugim okolnostima vezanim za mogucnost slobodnog uvoza i stavljanja u promet robe iz uvoza. akreditivni iznos odreden izrazima "oko". u tom ih roku moraju prihvatiti iii odbiti te 0 svojoj odluci obavijestiti osobu od koje su dokumente primile. U tom slucaju banka mora napisati izjavu u ko]o] potvrdu]e da su dokumenti podneseni u roku produljenom u skladu s ('I. neprihvatljive i gramcne slucajeve nesuglasnosti. Jedinstvena pravila odreduju da svaki akreditiv mora sadrzavati odredbe 0 roku za podnosenje (predaju) dokumenata. Ako posljednji dan roka pada na neradni dan. veterinarska i fitopatoloska potvrda. banka nije vise duzna obaviti isplatu cak i kad su dokumenti uredni i sukladni. rokovi akreditiva se produljuju na sljedeci bankovni radni dan. rnoze biti npr. 44. 20 Oba ova roka mogu biti produljena ako posljednji dan pada na neradni dan. "otprilike".'? Neprihvatljive su one nesuglasnosti koje su izricito zabranjene pa u slucaju takvih nesuglasnosti banke moraju odbiti isplatu. odnosno na akcept iii na otkup. Opis robe u rrgovackoj fakturi mora bit] na jeziku ugovora i u potpunosti odgovarati opisu robe u akreditivu. ugovor) mora biti onakav kakav je propisan akreditivom i mora ga izdati osiguravajuee drustvo iii njegov agent. ali se odreduje kako ce se smatrati da dokumenti nisu u skladu s uvjetima akreditiva ako su po vanjskom izgledu medusobno proturjecni (kao sto bi npr. Nacelo sukladnosti (el. Mjesto placanja vazno je zbog toga sto je banka duzna isplatiti akreditiv sarno na onome mjestu koje je odredeno u akreditivu. bez odredivanja dana od kada taj rok pocinje teci. "cirka" iii slicnirn. Trgovacka faktura mora glasiti na ime nalogodavca za otvaranje akreditiva i mora je izdati korisnik akreditiva. Dokument 0 otpremi robe. Drugim rijecima. Medutim ako u akreditivu nije odreden posljednji datum isporuke. banke tad a nece primiti dokumente iz kojih se vidi da je isporuka obavljena nakon dana valjanosti akreditiva. Ako on u akreditivu nije banka ce odredbu Jedinstvenih pravila koja odreduju da se dokumenti moraju podnijeti banci najkasnije 21 dan od datuma transportnog dokumenta. bio slucaj kad jedan dokument kaze da je roba hrvatskog podrijetla. U vanjsko] trgovini to su najcesce: p~tvrda 0 podrijetlu robe.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovinl vise primjeraka. smatrat ce se da rok poCinje teci od dana kad je akreditivna banka otvorila akreditiv. Takvi se slucajevi ne mogu unaprijed predvidjeti iii definirati." Ako se dokumenti podnesu na naplatu nakon isteka valjanosti akreditiva. Granicni slucajevi nesuglasnosti postoje onda kad banke zauzmu jedno stajaliste a sudovi drugo. teretnica) mogu sadrzavati i opis robe koji nije identican ali nije ni protivan opisu robe sadrzanom u akreditivu. 39/a): Tolerancija za kolicinu robeje 5% naviseiii nanize pod uvjetom da sene prernasl svotaakreditiva. Nacelo nesuglasnosti razlikuje prihvatljive. Dokument 0 osiguranju (polica. Zbog toga svi akreditivi moraju odrediti mjesto na kojemu ce se prezentirati dokumenti za placanje. ovisno 0 vrsti prijevoza. pomorska teretnica. Pri tome banka sarno provjerava odgovara Ii polica vanjskim izgledom uobicajenirn te je Ii izdana i potpisana od osiguravajuceg drustva iii njegovih agenata. neproturjecnosti i nesuglasnosti dokumenata. Ispitivanje dokumenata jedna je od najvaznijih i najosjetljivijih radnji za dokumentarne akreditive. Prema Jedinstvenim pravilima sve banke koje sudjeluju u placanju akreditivom (a to znaci akreditivna.

60.1'. korisnik banka a ciji je datum dospijeca dogovoren je da je taj ne dolazi do je u tome razdoblju u kojih ako prezentira stranaka trazene dokumente odnosu kojih u buducnosti. rnoguce je da takvu obvezu raspolaganju po videnju (by sight payment). gotovo nestali iz prakse i upotrebljavaju se sarno izrneu stranaka koje se dobro poznaju te za placanja izrneu ogranaka istog poduzeca . roku i ispuni druge uvjete bez pristanka zbog toga. iznosa. 2001. takoder rabe mjenice" dok su mjenice zajedno neprenosiv koje se koriste uz akreditivne banke (koja je najeesee dobro poznaje bonitet Obveza i potvrdujucu banke 5 druge strane. dokumentima. korisnik. potvrdujuce i odvojena obvezi akreditivne banke. Dakle. kod su akreditivi preuzela odnosno rnogucnosti nalogodavca). je neopozivu banka. Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovini 4.e dogad~ da !menovana iii potvrdujuca banka. i odreduje Najvafnije akreditivna banka ovlascujs zajedno korisnika isplatiti da na nju vuce mjenicu dokumentima. god.: Pravo dokumentarnih akreditiva. jednako drugih duznik (trasat) banka koja je mjenicu prije roka njezina prijenosom dospijeca tako akcept poznate banke omogucuje (indosiranjem) s dokumen- i posrednicka (prodavatelj) nekih postaje on potvrdujuca nije u konfirrnirajuca provjeravati ako mu je hitno potreban se danas vrlo cesto upotrebljava cesto u zemlji u medunarodnoj placan]e dospjelih na svog vjerovnika. izvozniku mjenice tima. 4. Iz samog je po prezentaciji iii vise dajer f) izravni g) akreditivi h) "back i cirkularni. i nepotvrdeni. bonitet njezin zemlji. s crvenom iii zelenom naziva [asno da se kod tii"\akreditiva vee u dogovorenom na) nakon prezentacije. banka jamci placan]e i duzna ga je obaviti zajedno s uobicajenirn korisniku. Takvi se akreditivi u akreditivnom trgovini. lpak. je svaki akreditiv cime suglasnosti i bez prethodne nema takvu obavijesti naznaku. trgovini. koje akreditivna (el." naznaku U skladu s jedinstvenim akreditiva. i mjenicu isplate akreditivnog Ocito u opozivi moraju Ako neki akreditiv u kojemu dobiva Akceptni akreditivi akreditiva na neki su specificni smatra se neopozivim. po njezinu da ona bude prezentirana je da banka jamci preuzmu banke i one. akreditive rnozerno podijeliti po razliCitim karakteru partnerima se dijele po nacinu i roku isplate te po pravnom U takvom akreditivu. zbog svoje nesigurnosti.) svi akreditivi banka rnoze u imati (obicno 30. za otvaranje kupca na kakvocu svako doba Opozivi akreditivi opozvati. koristenj_a mjenica je angloarnericklh korijena dok su europski akreditivi preteztto bez mjenice. Danas su ti akreditivi. Razlika eskontirati obveza sto mjenicu iz Potvrdeni (konfirmirani) obvezu Potvrdeni Korisniku iii akceptiranja onda jer posrednicka banka akreditiv odgovara akreditivi mjenice gdje je glavni moze novae. s isplatom isplate akreditiva. najcesce isplate iz akreditiva. (kupac) dolazi ne obavlja od klauzulorn. i neprenosivi. akreditivi mjenice s placanjern iii dokumenata akreditivi akceptom uz odgodeno mjenice S obzirom na odnos akreditivne placan]e (by deferred sljedece vrste akreditiva: a) opozivi b) potvrdeni c) prenosivi d) "standby" e) obnovljivi i neopozivi. 6. akceptacijskog akceptirala. akreditivi. akreditiva akreditivni isprave odnosno koji se u Akreditivi plativi po videnju iznos isplacuje odmah neposredno S su oni kod kojih se korisniku nakon sto u banku donese propisane po prezentaciji pravilima dokumenata. Uz to je ona samostalna 21 ~ prak~i s. Takva banka. 5. na zahtjev korisnika.3. cak i uz eventualne u skladu s nalogom akreditivnim kod takvih mjenicu i odreden akreditivima dokumenata. Pravo i porezi br. Otkupni (negocijacijski) akreditivi Bitno je da je sam akreditiv (konfirrnirajucu) komunicirati akreditivne je [ednaka lakse mu je provjeriti najcesee. BuduCi da u poslu cesto sudjeluju akreditiva S obzirom poslovnirn banke. acceptance) (by negotiation). Zagreb. Praks~. na nacin i rok akreditivi i akreditivi payment). i korisnika s otpremnim i posrednicke razlikujemo kako ce tu mjenicu dospijecu." po tome sto korisnik. on u njegovoj banke. banci prezentira umjesto (akceptirala) vucenu na banku. jesu i to bez prethodne iii neopozivi. jer ne mogu ni opozvati placanjem takoder placanja svih po prezentaciji dokumenata vee u odredenorn im je rezon nakon prezentacije i rabe u medunarodnoj isti. i rnoguce pokusa]e da sprijeci isplatu. Vrste medunorodnih dokumentarnih akreditiva Medunarodne mao Najcesce akreditivne dokumentarne banke i konsnika. datum placanja isplacen korisnik sigurnost koju je potpisala s odgodenim Gospodarski akreditiva. • . osnovna sigurisporucene nost ostaje jer. od obveze 23 22 Takvi su se akreditivi upotrebljavali u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata kad su se trgovci bolje medusobno poznavali.). vrsta akreditiva pravilima Za korisnika (prodavatelja) prigovore su donekle riskantniji nalorobe u posjed robe prije nego ju je platio. natrag dobiva akreditiv slican odmah Neopozivi akreditiv neopozivu akreditivni niti izmijeniti upravo obvezu iznos biti je akreditivna punu banka preuzela da ce mu u zadanom pa se danas. Akreditivi jedinstvenim dokumenata godavac odgodenim placanjem prvi roku su noviji oblik iz akreditiva odmah spominju put u reviziji placanje 1983.CVANJSKOTRGOV~NSKO POSLOVANJE ) akreditiv kriterijiodnosa su na (by i drugim odmah prenosive. 90. 120 to back" akreditivi su takva i kontraakreditivi. dl~~ontlra I odmah isplati ovakav akreditiv sto rezultira razlicitirn vrstama sporova (vise 0 tome u Vukmir B. i neobnovljivi. banku. lakse mu je s njom [e. 6.

U tu ce svrhu banke cesto traziti da i same dodu u posjed dokumenata robe koja je kupljena kupovnim akreditivom. odrediti sve rokove vazne za placan]a i povezane s njim i na kraju precizno nabrojiti sve akreditivne dokumente bez kojih se akreditiv nece rnoci iskoristiti. tako akreditivi s crvenom iii zelenom klauzulom pogoduju korisnicima (prodavateljima) koje. Pri naplati akreditiva prvi korisnik prenesenog akreditiva ima pravo zamijeniti mjenice i fakture drugoga korisnika za svoje vlastite na kojima su cijene i ukupni iznosi uvecani i odgovaraju uvjetima iz originalnog akreditiva. Akreditivnom klauzulom treba jasno odrediti 0 kojoj je vrsti akreditiva rijec. Trgovcu je to vazan instrument placanja buduci da mu omogucu]s financiranje svojih podugovaraca novcem iz akreditiva. Akreditiv se rnoze prenijeti samo jed nom. kreditiraju. Ako se u poslu pojavljuje i posrednicka banka. akreditiv ee od akreditivne banke biti izricito oznacen kao prenosivi (transferable). tada ce odredena svota stajati na raspolaganju svakog tjedna. do detalja precizno. dakle banka "postar". Podakreditivi (Back to Back) sutakvi kod kojih korisnik akreditiva upotrebljava taj akreditiv kao podlogu za otvaranje jednoga novog akreditiva (kod te iste banke) koji mu sada sluz! za financiranje kupnje robe od svojih dobavljaca. . treba jasno imenovati osobe i precizno odrediti njihovu ulogu u placanju. prodajnog. rokovima akreditiva i rokovima isporuke." Kao sto akreditivi s odgodenim placanjern pogoduju nalogodavcima (kupcirna). ona rnoze biti iii obavjestavajuca iii isplatna banka. mjeseca iii nekoga drugog vremenskog razdoblja. Dokumenti potrebni za koristenje akreditiva nacelno su upravo oni dokumenti koje je prodavatelj (korisnik akreditiva) dobio od drugih sudionika u poslu nakon sto je obavio sve radnje na koje se obvezao ugovorom 0 kupoprodaji. ponovno obnavljaju na isti iznos sve dok se ne iscrpi maksimalna predvidena svota. Ako se obnavljaju u vremenu. Akreditivi obnovljivi po iznosu mogu biti kumulativni iii nekumulativni. Razumije se da se moraju pojaviti razlike u akreditivnom iznosu. Da bi se to postiglo. lstina. 4. 24 Naziv su dobili po tome sto se uobicajilo da se odredbe 0 mogucnosti isplate predujma upisuju u akreditiv crvenom iii zelenom tintom. pamukom. oni su rizicni za akreditivne banke i nalogodavce (kupce) jer isplate predujma bez dokumenata onernogucuje provjeru postupaju Ii prodavatelji u skladu s ugovorom. Prenosivi su akreditivi oni za koje prvi korisnik rnoze zatraziti od banke koja je ovlastena obaviti placanje (odnosno akceptirti iii otkupiti mjenicu) da sva prava iz akreditiva prenese na jednu iii vise drugih osoba.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini 'Nepotvrdeni (nekonflrmirani) akreditivi su oni za koje je samo akreditivna banka preuzela neopozivu obvezu placanja iii akcepta mjenice. 38-42). dakle bez angaziranja vlastitih novcanih sredstava. Sluze dakle samo za jednokratno iskoristenje akreditivnog iznosa i rabe se u placanjirna jednokratnih isporuka robe. kad se iskoriste. Postupak otvaranja prenosivog akreditiva podrazumijeva da nalogodavac od akreditivne banke mora izrijekom zatraziti otvaranje takvog akreditiva. Taj clanak kupoprodajnog ugovora treba sadrzavati sve podatke koji su potrebni za davanje potpunog i preciznog naloga za otvaranje akreditiva na osnovi kojega ce onda akreditivna banka otvoriti akreditiv i na osnovi kojega ee se obaviti placanje. jest banka koja obavjestava korisnika 0 tome da je akreditiv otvoren i kakvi su uvjeti akreditiva. Akreditivi s crvenom iii sa zelenom klauzulom (packing) su akreditivi kod kojih akreditivna iii imenovana banka u zemlji prodavatelja dobiva pravo (ali ne i duznost) da korisniku (prodavatelju robe) rnoze predujmiti odredeni iznos akreditiva bez ikakvih uvjeta.. Ugovaranie i tehnika plcconjo akreditivom Vee je receno da se svako placan]e akreditivom u nekomu konkretnom vanjskotrgovinskom poslu. Prednost takvih akreditiva je u tome sto pri otvaranju nije potrebno na racunu u banci imati cijeli iznos odjednom vee se maksimalna svota dopunjuje postupno. Obavjestavajuca banka (Advising Bank). Svi se ti elementi prilagodavaju uvjetima isporuke iz ugovora koji je sklopljen s podugovaracirna. vunom i sl. Pri tome osnovni uvjeti akreditiva vrijede i za novoga korisnika. opisuje u posebnom clanku kupoprodajnog ugovora koji se u praksi naziva i akreditivnom klauzulom. Kumulativni su takvi pri kojima se neupotrijebljeni iznos iz jednog razdoblja prenosi u drugo razdoblje i tako povecava ukupnu svotu koja je na raspolaganju.4. Ako ona na to"pristane. Na taj se nacin korisniku ornogucuje da od nalogodavca sakrije imena svojih isporucitelja i cijene po kojima on dobavlja robu (Vukmir. Revolving akreditivi se mogu obnavljati iii u vremenu iii u vrijednosti. Nekumulativni su oni kod kojih se neiskoristeni iznos u nekom razdoblju ne rnoze prenijeti u drugo razdoblje pa Obicni (jednokratni) akreditivi se ne obnavljaju nakon sto se iskoriste. Takvi su akreditivi korisni kad se radi 0 stalnim i redovitim isporukama tokom nekoga duljeg razdoblja. potrebno je uskladiti uvjete iz oba akreditiva. zapravo. 2001. Revolving akreditivi su takvi koji se. prvi (prodajni) akreditiv sluz! band korisnika (prodavatelja) kao podloga za otvaranje novoga (kupovnog) akreditiva. Uobicajeno je da se banke u takvim poslovima osiguravaju time da se one same mogu naplatiti iz originalnoga.) sa zemljama Dalekog istoka. onda taj iznos za korisnika "propada". jedinicnirn cijenama. Pri tome se ponovni prijenos na prvog korisnika ne smatra zabranjenim transferom. Isplatna banka (Paying Bank) je banka koja isplacuje akreditivni iznos ali nakon sto joj ga doznaci akreditivna banka. str.1. bez obzira na to je Ii svota povucena u ranijem razdoblju. osim ako u samom akreditivu nije izricito predvideno drukci]e. Drugim rijecirna. akreditiva. Takav nacin placanja razvio se u trgovini sirovinama (rizorn.

6. 2000.. U nas je sadrza] i izgled tiskanice akreditiva takoder propisala Hrvatska narodna banka. Banka izvoznika je Zagrebacka banka iz Zagreba. to ce trebati dokazati uvjerenjem (certifikatom) 0 kontroli kvalitete robe. datumu ukrcaja i imenu i zastavi breda. 4. Ako se obvezao isporuciti robu tocno odredene kvalitete.o. rok isporuke'[e 15. Kupac. obvezuje se da ce. Tako ce npr." Nakon potpisivanja ugovora. a banka inozemnoga kupca je Deutsche Bank iz Hamburga.7 . brzojav 0 otpremi). a rok valjanosti akreditiva je 20. Time je izvoznik otklonio svoj osnovni rizik (rizik naplate) pa odmah rnoze dati nalog za pocetak isporuke robe. a naplativ je u Zagrebackoj banci u Zagrebu odmah po prezentaciji sljedeCi h doku menata: 1.o. da je tvrtka Zagreb d. Uz nalog doznacu]e i dogovoreni iznos deviza. najkasnije do 1. kod banke prodavatelja. puni set cistih teretnica (3/3) po naredbi Kupca is klauzulama 'ukrcano na bred' i 'vozarina placena unaprijed'. potpisana originalna trgovacka faktura naslovljena na Kupca u tri primjerka.2004.o. • . U tom bi slucaju akreditivna klauzula glasila ovako: "Roba 'X' ce biti placena potvrdenim neopozivim medunarodnim dokumentarnim akreditivom. Ako je dogovorena isporuka CIF odredisna luka. Po odredbama iz naloga banka otvara akreditiv 26 i prosljeduje ga potvrdujuco] banci (Zagrebacka banka u Zagrebu) koja korisniku (tvrtki Zagreb d. Pretpostavimo npr. Akreditiv ce potvrditi Zagrebacka banka iz Zagreba. teretnicu. itd. Obavijest koju je korisnik primio znaci da mu Zagrebacka banka neopozivo stavlja na raspolaganje 100 000.d.) salje tzv.00 eura po komadu CIF Hamburg Inc.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini drugim rijecirna. od svog otpremnika dobiva sve dokumente (isprave) koji dokazuju da je roba isporucena u skladu s ugovorom (fakturu. a HNB je propisao i njezin izgled i sadrza]za uporabu u dornaclm bankama. slijedi i njegovo ispunjavanje. Ita je tiskanica propisanaJedinstvenimpravilima.2004. kopija brzojava s podacima 0 koliclni i vrijednosti otpremljene robe. tvrtka Hamburg GmbH. isporuku na paritetu ClF odredisna luka dokazivat ce linijskom teretnicom s klauzulom "vozarina placena unaprijed".00 eura (stotinu tisuca EUR) kod Deutsche Bank iz Hamburga. isporuku FAS ukrcajna luka dokazivat ce teretnicom 5 klauzulorn "primljeno za ukrcaj" iii pnstanisnorn potvrdorn. certifikat 0 kontroli kvalitete izdan od tvrtke Euroinspekta Rijeka.) isporucio robu u skladu s ugovorom..00 eura i da mu daje obecan]e kako ce mu taj iznos odmah isplatiti po prezentaciji dogovorenih isprava (onih pet dokumenata iz gornjeg primjera) pod uvjetom da to bude u okviru zadanih rokova. 3.6. dogovorila s njernackom tvrtkom Hamburg GmbH izvoz 1000 kom. itd.d. obavijest 0 otvorenom akreditivuvu kojoj navodi sve uvjete iz akreditiva 0 kojima ju je obavijestila akreditivna banka. 26 25 Nalog za otvaranje akreditiva je formular (tiskanica)ci]i je sadrza]precizno odreden u Jedinstvenim pravilima i obicajirna za dokumentarne akreditive a sto moraju 27 postovati sve banke koje rade po tim pravilima. prodavatelj ce morati robu i osigurati pa ce se za isplatu akreditiva uvjetovati i polica osiguranja.o. Sada te dokumente prezentira (dostavlja) potvrdujucoj banci (Zagrebackoj banci u Zagrebu).2004.. U fazi otvaranja akreditiva njernacki kupac (u ulozi nalogodavca) daje akreditivnoj banci u svojoj zemlji (Deutsche Bank) nalog za otvaranje akreditiva" u koji upisuje sve uvjete iz gornjeg clanka.2004.7. Pri tome sam postupak placanja akreditivom rnozerno lako objasniti kroz dvije faze: fazu otvaranja akreditiva i fazu koristenja akreditiva. Rok valjanosti akreditiva je 20. iz Zagreba. Placan]e je potvrdenim neopozivim medunarodnim akreditivom. 5. Sadrzaj i izgled nasih naloga za otvaranje akreditiva propisala je Hrvatska narodna banka Odlukom 0 obavljanju platnog prometa 5 inozemstvom. nakon sto je robu isporucio u skladu 5 odredbama UgOVOra. policu osiguranje.2003. robe "X" po cijeni od 100. prenosiva polica osiguranja po CIF uvjetima. prodavatelj isporuku na paritetu FCA dokazivati zeljeznickirn iii kamionskim teretnim listom. Shema otvaranja akreditiva [ NALOGODAVAC KORISNIK c) obavijest o otvorenom akreditivu a) nalog za otvaranje akreditiva + akreditivni iznos I AKREDITIVNA BANKA II-------~I b) akreditiv POTVRDUJUCA BANKA I Nakon sto je korisnik akreditiva (tvrtka Zagreb d. certifikat 0 kontroli kvalitete. otvoriti akreditiv na 100 000. a u korist tvrtke Zagreb d. Rok za otvaranje akreditiva je 1..6. 2.

mjenice. tehnologije kopiranja su iznimno napredovale. a korisnikovu racunu odmah odobrava 100 000. - Tako mu je u slucaju spora iz akreditivnog posla osigurana nadleznost dornacih . kupac je osiguran od rizika isplate jer je siguran da mu je roba stvarno poslana.doznaka koja se isplacuje tek po ispunjenju odredenih uvjeta. kupcu robe) koji bez njih ne rnoze preuzeti robu od brodara niti je rnoze cariniti. rnoze traziti da mu akreditiv otvori neka banka u njegovoj zemlji u koju ima povjerenja i cije poslovanje dobro pozna iii pak neka od velikih i jakih svjetskih banaka.doznaka koju hrvatski rezident placa inozemnom partneru loro (njihova) . odobrava 100 000 eura uvecanih za uobicajene troskove. npr. Naprotiv. Akreditiv je ocito instrument placanja koji na optimalan nacin miri interese i otklanja kljucne rizike i prodavatelja i kupca. Akreditivna banka (Deutsche Bank) potom dokumente urucu]e nalogodavavcu (tvrtki Hamburg GmbH. Interes nalogodavca (kupca) je osiguran cinjenicom da se akreditiv moze iskoristiti samo i jedino ako prodavatelj (korisnik) ispuni sve uvjete propisane u akreditivu. Naime. prazne tiskanice se lako mogu pribaviti. pomoci i sl. to znaci da posrednicka banka koja je dala takvu obavijest 0 otvorenom akreditivu ne moze tu obavijest naknadno opozvati bez obzira na to sto se u meduvrernenu dogodilo s akreditivnom bankom. U vanjskotrgovinskoj praksi bankovna se doznaka najcesce rabi: za placanje robe manjih vrijednosti unaprijed za placan]e pruzenih gospodarskih usluga za placan]e predujmova (avansa) za otplatu kreditnih anuiteta te za druga nerobna placan]a (npr. Razumije se da su rnoguce i da se u praksi dogadaju i razlicite zloporabe. Primljene dokumente Zagrebacka banka potom salje akreditivnoj banci (Deutsche Bank) koja po nov no provjerava dokumente i. po prezentaciji dokumenata. Razlikujemo sljedece vrste bankovnih doznaka: nostro (nasa) . Drugim rijecima. Ako prodavatelj nema povjerenja u banku svog partnera. nakon predaje teretnice.2. Dakle. Zastita interesa prodavatelja se ogleda u cinjenici da mu obavijest 0 otvorenom akreditivu jarnci iskoristenje akreditiva odnosno naplatu isporucene robe. racunu potvrdujuce banke (Zagrebacke banke) koja je obavila isplatu po akreditivu. ako je sve u redu.doznaka koja se isplacuje bez ikakvih uvjeta.doznaka kojom se placa isporuka robe nerobna . u banku donese sve uvjetovane isprave i ispuni druge dogovorene uvjete.bezuvjetna . . primjena dornacih pravnih propisa i usteda znatnog dijela parnickih troskova koje bi morao platiti da se spor vodi u inozemstvu . prodavatelju donosi znatne prednosti. Bankovna doznaka u platnom prometu 5 inozemstvom Bankovna doznaka za placan]e u inozemstvo je nalog komitenta (duznika kupca) svojoj poslovnoj banci da na teret njegovih sredstava isplati odredenu svotu deviza inozemnoj osobi (vjerovniku. darovanja. NALOGODAVAC . 4. stipendije u inozemstvu. ako u propisanom roku prezentira banci dogovorene dokumente. To se dokazuje podnosenjern dokumenata 0 kolicini i kvaliteti robe a koje su izdale renomirane i poznate kontrolne kuce. banci isplatu odredene novcane svote u obliku odobrenja na racunu iii isplate u gotovini korisniku te doznake. obicno korespodentnoj. u dogovorenom roku.doznaka koju nerezident placa hrvatskoj pravnoj iii fizickoj osobi . Akreditivni dokumenti se tiskaju na obicnorn papiru.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Shema koristenja akreditiva .robna . domiciliranje akreditiva u vlastitoj zemlji.doznaka kojom se placaju pruzene usluge . a sve to otvara rnogucnost krivotvorenja dokumenata i organiziranja dokumentarnih prijevara. banka prihvaca dokumente.uvjetna . Domaca banka prihvaca taj nalog i nakon toga nalaze inozemnoj. Ako nema nikakvih primjedbi. Prijevare su olaksane i zbog clnjenics da banke nisu obvezatne niti su osposobIjene za strucnu i detaljnu kontrolu prezentiranih dokumenata.) i sl. i sl. Pri tome dokumentarni akreditiv takoder omogucuje kupcu i osiguranje isporuke robe upravo ugovorene kolicine i kvalitete. . I KORISNIK a) dostavlja akreditivne dokumente l d) salje dokumente na temelju kojih nalogodavatelj preuzima robu b) isplacuje akreditivni iznos I AKREDITIVNA BANKA~ J c) akreditivni dokumenti ·1 POTVRDUJUCA BANKA l sudova. inozemnom dobavljacu) koja je naznacena u nalogu.00 eura koliki je akreditivni iznos. ona mora ispuniti sve preuzete obveze ako korisnik. tj. Potvrdujuca banka (Zagrebacka banka) prima dokumente te ih pregledava kako bi vidjela odgovaraju Ii u potpunosti uvjetima iz akreditiva i jesu Ii prezentirani u roku. nasljedstva.

naplatna banka (inkaso banka) .bankovnom d?znakom u HNats. poslovnih partnera koji se dobro poznaju odnosno u poslovanju s renomiranim tvrtkama visokog boniteta..koj nalogodavac daje svojoj banci ovlasteno] za poslove s mozernstvorn propisno popunjenu tiskanicu naloga za doznaku u inozernstvo ciji je minimalni sadrzaj utvrden Uputom 0 provedbi Odluke 0 nacinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (nalog br. To nije problem kad nam inozemni partner doznakom placa avanse ali je rizicno kad nas izvoznik ugovori ta] instrument za placanja nakon isporuke robe.naplatna banka koja prezentira dokumente trasatu . Inkaso naplata je robna i nerobna. Nalog za naplatu koji izdaje prodavatelj robe (izvoznik) mora biti potpun i jasan. ratova iii bilo kojih drugih uzroka neovisnih 0 njihovoj volji.banka prodavatelja kojoj je povjerena naplata i koja ju provodi preko inkaso banke - Shema robnog inkasa NALOGODAVAC I KORISNIKI c) dokumenti a) inkaso nalog + dokumenti l b) inkaso nalog + dokumenti BANKA REMITENT d) inkaso iznos iii mjenica I I I I INKASO BANKA I U praksi se pojavljuje i problem djelornicnlh placanja. U nerobnom inkasu djelomicna su placanja moguca ako je to dopusteno deviznim propisima. otpremnih dokumenata. upucu]e svojoj banci da ona. bezuvjetan instrument placanja: drugim rijecima.osoba kojoj se prezentiraju dokumenti zbog naplate.nalogodavac (prodavatelj) .. prema klauzuli "dokumenti uz akceptiranje" (D/A . korisnik ce banci doznaciti inkaso iznos iii ce akceptirati mjenicu nakon cega mu inkaso banka predaje prijevozne i druge dokumente na osnovi kojih ce rnoci preuzeti i ocariniti robu. U skladu 5 instrukcijama iz obavijesti. ostvari naplatu na dogovoreni nacin."documents against acceptance") iii .dostavna banka (banka remitent).robni inkaso Inkaso naplata u platnom prometu s inozemstvom primjenjuje se kad izrnedu poslovnih partnera vi ada uzajamno povjerenje steceno na osnovi dugogodisnjsg poslovanja odnosno kad su uvjeti na trzistu takvi da jedna strana. HNB).). Pri 28 Ukljucivan]e drugih banaka se obavlja na racun i na rizik nalogodavca. Dokumenti ce kupcu (uvozniku) biti predani: nakon isplate kupoprodajnog iznosa ako je dogovorena klauzula "dokumenti uz placanje" (DIP . mjenica. i sl. Iz sheme vidimo da je dostava naloga za inkaso i dogovorenih otpremnih i drugih dokumenata prvi korak u postupku placanja. Inkaso naplata je instrument placan]a u kojemu prodavatelj (izvoznik) odmah po otpremi ugovorene robe izda]e i inkaso nalog koji.nakon 5tO uvoznik izda potvrdu 0 preuzimanju dokumenata uz prilaganje bankovnog jamstva. da bi primio isplatu. zajedno s prilozenirn dokumentima i instrukcijama. To je sluca] u vanjskoj trgovini uslugama. pobuna. Dokumentarna naplata . sama iii putem svoje korespondentske veze. Za razliku od akreditiva doznake su.nakon akceptiranja mjenice. 4. Nerobni iii cistl inkaso je naplata vrijednosnih papira (cekova.3. Banka remitent ce primljeni nalog potom proslijediti inkaso banci koja ce 0 tome obavijestiti korisnika naplate (kupca robe). Robni inkaso posaose redovito ugovora kao naplata komercijalnih papira (faktura.14. I . Doznake se rabe i u placanjima kad je vrlo te5ko ugovoriti neki oblik dokumentarne naplate. Upravo zato se doznake i primjenjuju u rnedusobnim placanjlm. dokumenata osiguranja i dr. diktira takav nacin piacan]a.) iii nekih vrijednosnih papira. banka ce je izabrati sarna". najcesce. koja je ukljucena u postupak naplate .osoba koja svojoj banci (dostavna banka) povjerava posao nap late i kojoj dostavlja dokumente . amortiziranih obveznica i dr. . Sudionici u postupku dokumentarne naplate jesu: . ako on to ne ucini. inozemni partner ne treba ciniti nista posebno.trasat (kupac) .banka remitent (banka prodavatelja) ce angazirati inkaso banku koju odredi nalogodavac iii.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) - Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovini l~ pla~anje . osim dostavne. Banke ne preuzimaju odgovornost za posljedice koje mogu nastati zbog zakasnjen]a i/ili gubitka u prijenosu poruka. kojoj to odgovara.banka kupca odnosno svaka banka."documents against payment") . otplatama anuiteta zajmova. pisama iii dokumenata niti odgovornost za posljedice koje mogu nastatiprestankomnjihove djelatnosti poradi vise sile.prezentirajuca banka . Na osnovi naloga .

otkupiti od svakoga savjesnog imatelja.CLC) je instrument dokumentarnih placanja kojim banka izdavatelj ovlascu]e imenovanoga korisnika da na nju moze vuci mjenice do iznosa navedenog u pismu te se obvezuje da ce te mjenice.cek je pisana isprava i ne rnoze se izdati u bilo kojem drugom obliku .4. U tom slucaju posrednicka banka moze i to kreditno pismo i potvrditi. u skladu s uvjetima kreditnog pisma. rnoze se red'da je taj instrument placanja puno nesigurniji i rizicniji od akreditiva.duznikova cekovna obveza je apstraktna. Opcenito. ocekujuci da ce kupac robe postupiti u skladu 5 ugovorom ida ce otkupiti dokumente (akceptirati mjenicu) i preuzeti robu. 4. kao i placanja akreditivom. Da bi bianco indosament bio punovaljan. U inkaso naplati to nije tako jer prodavatelj otpremne i druge dokumente sal]e zajedno s robom. to znaci da potpisnici ceka odgovaraju na temelju svog potpisa na ceku. Cekovi Cek je vrijednosni papir kojirn izdatnik (trasant) nalaze trasatu (najcesce banci) da svotu navedenu na ceku isplati korisniku ceka (remitentu) iii osobi na koju on prenese cek. - poledini . U cekovnom prometu uobicajene su dvije vrste indosiranja kojima se ostvaruje prijenosceka na drugog vlasnika. Dakako da ce i inace biti puno manje banaka spremnih negocirati takvu mjenicu. odgovaraju solidarno cekovni potpisnici koji su neposredno odgovorni cekovnom vjerovniku .kreditno pismo se naslovljava i salje korisniku bilo izravno postern. Naplaceni iznos. Opcenito. umanjen za dogovorenu naknadu potom ce bez odlaganja staviti na raspolaganje banci od koje je primljen nalo~ za naplatu. a ne nekoga gradanskopravnog odnosa temeljem kojega su dosli u posjed ceka cekovni duznici su soJidarno odgovorni za isplatu cekovne svote 5 time da se cek mora prvo podnijeti na isplatu trasatu. cek je vrijednosni papir koji u vecini zemalja ima ova obiljezja: . To su potpuni i nepotpuni (bijeli iii bianco) indosament. bilo bi dobro pribaviti i dodatna osiguranja u obliku bankovne garancije iii rnjenicnog jamstva pouzdane banke. Nepotpuni iii bianco indosament ne sadrzi ni prijenosnu izjavu ni ime indosatara vee samo naziv (tvrtku) i potpis indosanta.cekovna obveza je fiksna sto znaci da se duguje odnosno potrazuje samo ona svota koja je navedena u ceku . Unatoc slicnosti s akreditivom. Instrument se najcesce rabi u praksi angloarnerickih banaka. Moze se dogoditi da posrednicka banka ne uspije unovciti mjenicu pri njezinu podnosenju na konacan iskup. Razumije se da se to ne mora uvijek i dogoditi pa na prodavatelju ostaju rizici neplacanja iii neakceptiranja. trgovacko kreditno pismo se od njega razlikuje po sljedecern: u koristenju trgovackoga kreditnog pi sma uz dokumente se. po naredbi i na donositelja.cekovna obveza je samostalna sto znaci da svaki cekovni obveznik potpisom ceka preuzima obvezu neovisno 0 obvezama ostalih potpisnika.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini tome ce se korisniku dokumenti uruciti tek nakon uplate punog iznosa. Mogu glasiti na ime. Trqovocko kreditno pismo Trgovacko kreditno pismo (Commercial Letter of Credit . Time dosadasn]i vlasnik ceka postaje indosant. uz propisane dokumente. oblici dokumentarne naplate. a inkaso banka ce korisniku uruciti dokumente tek po primitku punog iznosa naplate. bila klauzula "bez regresa". ako je na mjenici.cek je prezentacijski vrijednosni papir sto znaci da se isplata ne moze obaviti bez prezentacije i da duznik mora isplatiti cek koji mu se predoci i onome tko mu ga predoci .5. Ako se vee njime nasa poduzeca moraju koristiti. I to je jedan od razloga zasto se inkaso u nas rjede ugovara. posredovanjem nalogodavca (kupca) iii posredovanjem neke banke. gotovo redovito. Tada ce negocirajuca banka podnijeti regresni zahtjev korisniku kreditnog pisma. najcesce iz zemlje korisnika.kreditno pismo ovlascuje korisnika da mjenice moze podnijeti na negociranje bilo kojoj banci ali se bankama ne daje nikakav nalog za negociranje tih mjenica . a novi vlasnik indosatar. Inkaso naplate su. Potpunim indosamentom dosadasnji vlasnik ceka (remitent) na poledini ceka potpisuje prijenosnu izjavu u kojoj navodi i ime novog vlasnika na kojega prenosi cek. s tim da se cekovi na ime rijetko rabe u vanjskoj trgovini. ako ga on ne isplati. pojavljuju mjenice vucene na banku . Pri tome treba zapaziti da je akreditiv puno sigurniji instrument placanja jer u mehanizmu akreditiva korisnik (prodavatelj robe) zapocin]e s isporukom robe tek po otvaranju akreditiva odnosno nakon sto je osigurao naplatu. mora biti napisan na poleaini ceka iii na 4.na trgovacko kreditno pisma unosi se izjava kojom se banka izdavatelj obvezuje na iskup mjenice od "svakoga savjesnog imatelja" koji joj tu mjenicu podnese zajedno s propisanim dokumentima .cek je formalni papir i mora sadrzavati sve bitne sastojke propisane zakonom . To nece rnoci uciniti jedino ako se u mehanizmu kreditnog pisma ona pojavila kao potvrdujuca banka iii. U robnom inkasu ce djelornicna placanja biti prihvacena jedino ako su dopustena inkaso nalogom.

osobni (nebankovni) cekovi. Iz njegova se naziva vidi da se uz ovaj cek pojavljuju i odredeni dokumenti (faktura. banka trasat ce na zahtjev izdatnika (trasanta) ceka prihvatiti (akceptirati) odnosno potvrditi (certificirati) cek upisujuci na njemu jednu od ovih klauzula: Accepted. Banka preuzima dokumente i isplacuje cek. Eurocekovi i eurocek garantne kartice vrlo su prihvatljivi za komitente jer se racuni komitenata ne terete unaprijed kao kod putnih cekova. Glase na okrugle svote otisnute na prednjoj strani u odgovarajuco] val uti: US dolarima. Za akceptni akreditiv korisnik akreditiva (izvoznik) je siguran da ce u trenutku podnosenja akreditivnih dokumenata dobiti akcept na mjenici sto je vuce na neku banku iz svoje zemlje. Akceptni akreditiv je. Korisnici takve cekove mogu naplatiti po tecajno] vrijednosti i u valuti one zemlje u kojoj se nalaze. 4. putni cekovi. Bankovnim cekom u medunarodnom platnom prometu podrazumijeva secek koji jedna banka vuce (trasira) na drugu banku tako da se prva banka pojavljuje kao trasant (izdavatelj). Na taj nacin privatni inozemni cek postaje certificirani cek. Svota maksimalnog limita vidljiva je na poledini cekovne karte. dokumentarni cekovi. Dokumentarni cek pojavljuje se u izvozu robe i usluga. Banka trasat euroceka jarnci naplatu svakog isplacenog euroceka ako se isplatno mjesto pridrzavalo opcih i posebnih pravila 0 isplati koja su prihvacena u okviru eurocek sustava. U tom se smislu razlikuju trasirana i vlastita mjenica. Trasirana (tuda) mjenica je pismeni nalog jedne osobe (trasanta) drugoj osobi (trasatu) da isplati trecoj osobi (remitentu) iii po njegovoj naredbi odredenu svotu novca. korisnik ponovno potpisuje cek. Akcept iii certifikacija se potpisuje i potvrduje starnbiljem ovlastene banke trasata na prednjoj strani ceka uz upis datuma prihvata iii potvrde. Nakon toga izdatnik ceka (trasar~t)dobiva dokumente na temelju kojih preuzima robu od prijevoznika. Osobni cekovi su cekovi koje razne tvrtke. a osim toga eurocekovi nemaju unaprijed tiskan iznos za isplatu iii koristenje. Potrebno je oznaciti i mjesto i datum izdanja jer 0 tome ovise rokovi njegove realizacije. Eurocek je unificirani bankovni cek kojim se u bankama iii rnjenjacnicarna moze podizati gotovina odnosno platiti roba i usluge u trgovinama i hotelima. eurocekovi i drugi. Akceptiranu mjenicu izvoznik moiedriati sve do roka dospijeca i tada ju naplatiti iii ju rnoze eskontirati prije roka njezina dospijeca . engleskim funtarna. pred radnikom banke odnosno ovlastenim rnjenjacern gdje se cek naplacuje. nase banke ih najcesce preuzimaju samo na naplatu (inkaso). na cekovnoj tiskanici su oznacena mjesta za potpis korisnika. tovarni list i drugi). iz skladista i sl. Putni (travellers) cekovi su instrument placanja koji se rabi u medunarodnom putnickorn prometu. akceptira mjenicu koja glasi na akreditivni iznos i koju je korisnik akreditiva vukao na banku. banka se certificiranjem obvezuje kao iskljucivi cekovni duznik isplatiti svotu ceka njegovu korisniku u okviru toga roka. i to na temelju realnog pokrica (depozita) iii fiktivnog pokrica. kontinentalne (europske) putne cekove izdaje banka na banku zbog cega su trasant i trasat za ove cekove razlicite pravne osobe. Mjenica u medunarodnim ploccnjirno Mjenica je vrijednosni papir koji je izdan u zakonski propisanom obliku i kojim se izdavatelj obvezuje da ce osobi navedenoj na mjenici iii osobi na koju ona prenese mjenicu isplatiti na mjenici navedeni iznos na dan koji je takoder naveden na mjenici. Vlastita (sola) mjenica je ona za koju se sam izdavatelj mjenice (trasant) obvezuje isplatiti odredenu novcanu svotu navedenoj osobi (remitentu) iii nekomu drugom po njegovoj naredbi. tj. navedenih dokumenata. Potpis izdavaoca euroceka koji se upisuje na cek u nazocnosti blagajnika iii ovlastenog mjenjaca mora biti istovjetan s onim na cekovno] karti. ustanove iii fizicke osobe u inozemstvu trasiraju na neku banku u svojoj zemlji. Izdani i isplaceni eurocek treba prezentirati banci trasatu u roku od 20 dana od dana njegova izdanja. Imatelj ceka (remitent) podnosi banci cek uz predocivanp. Da bi se ti cekovi mogli bez teskoca isplatiti. Prema tornu. • . Bonitet tih cekova ovisi 0 bonitetu banke koja ga je vukla i koja je cek trasirala. Prigodom kupnje korisnik potpisuje cek u gornjem lijevom kutu u nazocnosti djelatnika banke. eurima itd. Zbog sprjecavanja zloupotreba.CVANJSKOTRGOVINSKO aionza POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini e' " (produietka). Certificiranjem osobnog ceka banka trasat potvrdu]e da trasant raspolaze potrebnim pokricern te ujedno da je ona rezervirala odgovarajucu svotu sve do proteka roka propisanog za predocenje ceka na isplatu. vrsta akreditiva u kojemu banka ne isplacu]e korisnika akreditiva nego. sada u donjem lijevom kutu. predocivsi tom prigodom cek zajedno s cekovnom (garantnom) kartom banci odnosno ustanovi u kojoj ga realiziraju. teretnica. depozita odnosno kredita kojim mogu raspolagati. Eurocek se moze trasirati i unovciti u okviru uvjeta navedenih na poledini cekovne karte te ga je potrebno prezentirati na naplatu u roku do kojeg vrijedi ta karta. ito u gornjem i donjern lijevom kutu. za razliku od negocijacijskog. U prometu placanja S inozemstvom pojavljuju se sljedece vrste cekova: bankovni cekovi. Usporedbom tih potpisa utvrduje se legitimnost donositelja ceka. po prezentaciji dogovorenih dokumenata.6. Kad se cek realizira. All Right iii Good. prema uvjetima oznacenirna na samoj mjenici. Zakon 0 ceku odredoje da indosament mora biti bezuvjetan: ako je ogranicen nekom klauzulom. a druga kao trasat. Izdaju ih poznate svjetske banke i vel ike turisticke agencije. U medunarodnom platnom prometu mjenica se pojavljuje u akceptnom i negocijacijskom akreditivu te kao instrument osiguranja placan]a u kreditnim poslovima. Certified. Kako je sigurnost takvih cekova relativno malena. Za razliku od angloarnerickih. smatra se da ona nije ni napisana.

TOj. str. razlicite aktivnosti drzavnih vlasti (npr. neznanju iii . motiviranost i odgovornost donositelja poslovnih odluka na svim razinama odlucivanja. Rizici i politika rizika u vanjskoj trgovini Svaku gospodarsku aktivnost prati i odredena neizvjesnost. preda odnosno u trenutku kad mu je roba stavljena na raspolaganje a da je pri tome nije cak ni preuzeo. ekonomske i drustveno-politlcke nestabilnosti. IIi. Za kupea kljucni i najvec. itd. trgovci se najcesce sluze praviJima Incotermsa koja potpuno i precizno ureduju sva pitanja prijelaza rizika i podjele troskova izmedu ugovornih strana.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini . Ponekad ne pokusava]u pribaviti niti one najdostupnije informacije. dok u kreditnim poslovima. promissory note odnosno ~romessa. 5. dok neke druge zemlje ureduju taj prijelaz na nacin Becke konvencije. iznimno je vazno odrediti pravila na osnovi kojih bi se jednoznacno i nedvosmisleno odredilo mjesto i trenutak prijelaza rizika s jednog na drugoga poslovnog partnera odnosno mjesto i vrijeme prijelaza posljedica propasti iii ostecenja robe koja je predmet ugovora 0 prodaji. Ti riziei postoje u svakom poslu kupoprodaje. devizna ogranicen]a i sl. drugim rijecirna. Za prodavatelja je pak najvazniji rizik naplate isporucene robe odnosno rizik naplate u dogovorenom iznosu i u skladu s ugovorenom klauzulomo placan]u.e pos~~na vrst~ vla_s~ite mj~niee ~ojom se izdavatelj (trasant) bezuvjetno obvezuje platiti korisniku III po nJegovoJ naredbi iii donosioeu svotu na koju glasi taj vrijednosni papir. Dogada se da se zanemaruju vee pribavljene informa- dje iii da se pogresno interpretiraju. str. primjerice. Najopceniti]e receno. mjerljiva. Treci ga definiraju kao opasnost od donosenja pogresne odluke odnosno kao opasnost donosenje odluke koja ne bi bila optimalna u odnosu na odabrane ciljeve. korisnik kredita putem promissory note daje isto takvo obecanje banei od koje je dobio kredit. krada i sl. lrnajuci na umu sve navedeno. U literaturi ne postoji jedinstvena definicija rizika. Tako ga neki autori definiraju kao opasnost od gubitka ulozenih sredstava i/ili poslovnog ugleda. nedostatke u organizaeiji tvrtke. dakle neovisno 0 prijelazu vlasnistva (Mlikotln-Tornlc. U trgovini 5 angloarnerlckim zemljama cesto se upotrebljava tzv. 160) rizik se shvaca kao n iz mogucih fizickih promjena na predrnetu ugovora (kao sto su unisten]e. a ne treba posebno isticati kako su posebno izrazeni upravo u poslovanju s inozemstvom. ako je izvjesno da ce se stvari odvijati na odredeni nacin odnosno da ce se nesto dogoditi. To se ureduje Beckom konveneijom 0 kupoprodaji ali i naeionalnim propisima. Objektivne se pak okolnosti odnose na stanje u okruzenju na koje poduzece ne rnoze uqecati. zabrane iii ogranicenja uvoza.) kojima je zajednicko da mogu umanjiti vrijednost robe. Za smanjenje neizvjesnosti potrebno je pak prikupiti sve relevantne informacije koje mogu utjecati na neki poslovni pothvat. Upravo zbog rnoguceg umanjenja vrijednosti odnosno zbog rnogucih Meta na robi. u skladu s ugovorom. Prema tome. Svejedno je Ii rijec 0 namjeri. Dosljedno tome. intuiciju iii cak na srecu. obecavajuci mu bezuvjetno isplatu odredene svote. Drugi u prvi plan stavljaju neizvjesnost pa onda kazu kako je rizik zapravo odredena. Dio zemalja slijedi tradiciju rimskog prava u kojemu se prijelaz rizika vezuje za prijelaz vlasnistva. Zapazimo! Nema rizika bez postojanja neizvjesnosti. rizik je hoce Ii mu uopce biti isporucena dogovorena roba odnosno hoce li isporucena roba biti upravo onakve kvalitete i u onoj kolicini kakvu je i dogovorio. nedovoljnu stimulaciju i motivaeiju zaposlenika. prati eijeli niz razlicitih rizika. To su. Pri prodaji na kredit kupac robe izdaje promissory note u korist dobavljaca. 5.2.Tornic.1. 163). nestanak. 5 pravnoga gledista (Mlikotin. U praksi se donositelji odluka precesto i previse oslanjaju jedino na svoje iskustvo. takve se opasnosti nazivaju poslos/nirn rizieima. prirodne katastrofe i 51. Pri tome za spomenutu konvenciju nije kljucno vlasnistvo nad robom pa odreduje da rizik s prodavatelja prelazi na kupca u trenutku kad mu se roba. opasnost od neuspjeha a time i rnogucnost nastupa odredene stete. Pri tome se subjektivne okolnosti odnose na nestrucnost i nepripremljenostosoblja.povecati strucnost. namjerne pogreske i propuste. lose meduljudske odnose i sl. Kako bi se izbjegli rnogucl nesporazumi i sporovi. Nacionalni propisi ureduju tu materiju na razlicite nacine. a zbog kojih onda mogu nastati odredene stete. Uzroci i posljedice rizika Glavni uzroci nastanka rizika su neizvjesnost i/ili djelovanje Ijudskoga faktora.smanjiti neizvjesnost glede svih dogadanja koja bi mogla utjecati na rezultate nekoga poslovnog pothvata te . Pojam i vrste rizika Vanjskotrgovinski posao. mi cerno rizik definirati kao rnogucnost nastupa razlicitih nepredvidenih dogadaja izazvanih subjektivnim iii objektivnim okolnostima. djelovanje Ijudskog faktora postaje kljucno i za preveneiju i za nastup rizika buduci da covjek moze zakazati u procesu pripreme i/ili u procesu donosenja poslovnih odluka. neizvjesnost.). 5. onda se ne rnoze govoriti 0 riziku. od potpisivanja kupoprodajnog ugovora pa sve do isporuke robe. ostecen]e. za smanjenje rnogucnosti nastupa rizika od presudne je vaznosti: . analizirati ih i potom donijeti optimalnu poslovnu odluku.

Rizik provedbe kupoproda. Tu ubrajamo sljedece rizike: osobni rizik (kojemu je izlozen pojedinac). energije. Tipican primjer subjektivnih rizika su spekulativni rizici. najvazni]a je ipak podjela rizika na robne i financijske rizike. Pri tome steta moze imati realan odnosno materijalan karakter (npr. U literaturi se susrece i velik broj razlicitih klasifikacija ali se najcesce svrstavaju u sljedece tri skupine: . mjesta i vrijeme kad se najcesce dogadaju. odnosno pretezito neprenosivi rizici jesu oni kojima nije moguce odrediti vjerojatnost nastupa pa time ni visinu moguce stete. taj se rizik pojavljuje kao rizik ispunjenja obveza od strane prodavatelja i kao rizik ispunjenja obveza • od strane kupca.3. odbijanje preuzimanja. poradi cega ce drugoj strani biti nanesena neka steta. . imovinski rizik (kojemu je izlozena imovina) i rizik od odgovornosti za stete na imovini. i 51. Subjektivni bi rizici bili oni koji nastaju kao posljedica subjektivne volje covjeka. Prema tome. S gledista profita. Neprenosivi. U tu skupinu spadaju npr. ostecenje iii smanjenje vrijednosti nekog predmeta. Medutim. primjerice.nog ugovora Rizik provedbe kupoprodajnog ugovora pojavljuje se kao posljedica rnogucnosti da [edna ugovorna strana iz nekoga vanjskotrgovinskog posla uopce ne ispuni preuzetu ugovornu obvezu. odbijanje isporuke robe.osno posljedica nastupa nepredvidivog dogadaja najcesce je nastanak odredene Mete na predmetu Pod pojmom Mete smatra se unistenje.1. izabrana poslovna strategija bi donijela bolje rezultate. U tuskupinu rizika spadaju i rizici kao sto su ostecenje i/ili unistenje robe u prijevozu. osigurljive i neosigurljive.. . Osigurljivi rizici su. subjektivne i objektivne te ciste i spekulativnerizike. Eventualna steta iii izmakla dobit je steta koja nastaje poradi cinjenice sto se izabrana poslovna odluka pokazala pogresnom upravo zbog nastupa odredenih nepredvidenih dogadaja. Prenosivi rizici su skupina rizika za koje je moguce utvrditi vjerojatnost nastupa i visinu moguCih steta. U vanjskotrgovinskoj praksi. Vrste rizika Postoje brojni rizici i cijeli niz razlicitih kriterija za njihovu podjelu.3. kolicinu i kvalitetu te na vrijeme isporuke predmeta kupoprodaje. 5. po pravilu.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) ce. Stoga ih nije rnoguce ni prenijeti na osiguravatelja iii neku drugu organizaciju pa poduzecu preostaje da se samo pobrine za njihovu prevenciju odnosno za smanjivanje 5. rjzi~:.rizik vrste. Kao posljedica nastupa robnih rizika dolazi i do krsenja odredbi ugovora ko]e se odnose na vrstu." donositelja odluka rezultat Poslje~ica nepovoljnog kupoprodaje.npr. Objektivni su oni rizici na koje pojedinac ne moze utjecati niti ih svojorn voljom otkloniti. itd. svi oni rizici od kojih se mozerno osigurati. biti i pogresna poslovna Poslovanje podu:z:eca u vanjskoj trgovlni neiskustvu odluka. kao sto im i ime govori. Vrlo cesto se susrece podjela na prenosive i neprenosive. odrediti ucestalost nastupa. Stvarna steta se definira kao gubitak irnovine iii gubitak sredstava odnosno kao poslovni gubitak koji se ogleda putem cinjenice da ulozena sredstva (vrijednosti) nisu donijela nikalve nove vrijednosti. Oni su tesko predvidivi i tesko mjerljivi jer ovise 0 postupcima i volji pojedinca pa nisu ni osigurljivi. troskova materijala. politicki rizik i. ne mogu ni osigurati. RazliCiti autori. Tako se otvara i mogucnost da se njihov negativni ucinak smanji iii izbjegne njihovim prenosenjem na poslovnog partnera iii na osiguravajuce organizacije koje se profesionalno bave upravo preuzimanjem rizika uz naplatu premije osiguranja. i. nesumnjivo. popravaka strojeva. Ta se razlika naziva izgubljena iii izmakla dobit. Poravnavajuca steta je steta cija se visina izvodi iz cinjenice da bi vrijednost koja se dobije iz ulozenih sredstava bila veca da nisu nastupili odredeni nepredvideni dogadaji koji su doveli i do dodatnih troskova .1. djelomicno. koji je osnovni cilj poslovanja poduzeca. da nije doslo do tih nepredvidenih dogadaja.rizik proved be kupoprodajnog ugovora . Robnih rizika ima bezbroj vrsta. nastupa.. Drugim rijecirna. transportni rizici. I . posiljke) iii to moze biti narusavan]e odnosno unistenje nekih idealnih vrijednosti kao sto su. ratni rizik.~dn.· . rabe i razlicite podjele. Stoga su oni i osigurljivi. kvalitete i kolicine robe te transportni rizici. kasnjen]e isporuke robe. negativnih ucinaka provedbom odgovarajuce politike rizika. te je rizike lako izmjeriti. razlikuje se stvarna steta. visinu prosjecnih steta. stroja.1. zdravlju iii zivotu trece osobe. Neosigurljivi rizici su uglavnom razliCiti nepredvidivi i katastrofalni rizici na koje pojedinac nije mogao utjecati pa se. zgrade. Njima cerno se i detaljnije pozabaviti. unistenje iii ostecenje nekog alata. Robni rizici u vanjskotrgovinskim poslovima Robni rizici se odnose na robni dio vanjskotrgovinskog posla te obuhvacaju sve nepredvidive dogadaje koji mogu rezultirati stetarna na robi odnosno na predmetu kupoprodaje.3. dodatni troskovi za osvajanje novog trzista i 51. poravnavajuca steta i eventualna steta. meduljudski odnosi. svi transportni rizici. Neki od prenosivih rizika jesu: valutni rizik. ovisno 0 ciljevima i svrsi konkretnog rada. 5. rizik izvoznoga kredita. kao i za svrhu ovog rada. U neprenosive rizike subjektivne rizike odnosno rizike Ijudskog faktora. rizik cijene.

Transportni rizici Transportni odnosno prijevozni rizici su rizici vezani za opasnosti kojima su tijekom prijevoza izlozenl Ijudi. ne ispuni svoje osnovne ugovorne obveze. zbog znatnijih promjena cijena predmetne robe iii zbog vlastitog stecaja. putem suda iii arbitraze. provalne krade. traziti smanjenje cijene. razbojstva. Velike stete nastaju i kad prodavatelji ne obave dogovorenu isporuku robe koja ima sezonski karakter jednostavno zato sto za ugovaranje i obavljanje nove isporuke cesto uopce nema vremena. 5. To su najcesce odredene mjere s podrucja ekonomske politike zemlje kupca. za gubitak ugleda i kupaca na svom trzistu. kvalitete i koliCine robe Sukladno sklopljenom ugovoru.3. za vri[erne uskladistenja iii prigodom drugih manipulacija na relaciji od mjesta otpreme do mjesta isporuke odnosno do mjesta preuzimanja robe od strane kupca. Ta] rizik posebno pogada robu odredenih fizickih (npr. poslovni partner nece rnoci isporuciti robu zbog unistenja tvornice u pozaru ali ni ako njegova zemlja uvede zabranu izvoza konkretne robe. Najcesce istodobno pogada]u i prijevozno sredstvo i robu iako to ne mora uvijek biti tako. Ovisno 0 vrsti i vrijednosti predmetnog posla.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoi trgovini . smanjivanjem neizvjesnosti. 5. Pri tome Sarnozapaljenje iii eksplozija robe poradi njezinih prirodnih mana ne spadaju u osnovne transportne rizike.1. iz subjektivnih ilili objektivnih razloga. moze odbiti preuzeti robu. svejedno radi Ii se 0 drugoj vrsti. pozare i eksplozije u prijevoznom sredstvu. lako lomljivu) i kemijskih svojstava (npr. uskladistiti je na trosak prodavatelja. Objektivni vanjski faktori su opasnost od nastupa dogadaja koji mogu onemoguciti kupca u ispunjenju njegovih obveza iz razloga kojl su izvan njegove volje. a to su obveza preuzimanja robe i obveza placanja isporucene robe. Uz to kupac rnoze traziti i naknadu stete za izmaklu dobit. prodavatelj rnoze. elementarne nepogode. Drugim rijecima. . Najveca opasnost prodavatelju prijeti upravo kad kupac padne u stecaj buduci da u drugim slucajevima rnoze makar dobiti natrag isporucenu robu pa pokusati naci drugoga kupca. za smanjenje rizlka isporuke robe potrebno je detaljno ispitivanje boniteta poslovnog partnera. kolicina pa cak i vrsta isporucene robe nije onakva kakva je bila dogovorena.). Opcenito govoreCi. Rizici u transportu najcesce se dijele na osnovne i dopunske te ratne i politicke rizike.stoka).3. Rizik vrste. Objektivni cimbenici unutar drustva kao sto su strajkovi i civilni nemiri takoder onernogucuju ispunjenje ugovora i takoder su izvan utjecaja kupca. Odbije Ii inozemni kupac preuzeti robu iii dokumente odnosno ako odustane od ugovora. losi]o] kvaliteti iii pak 0 manjoj kolicini isporucene robe. u praksi se dogada cia kvaliteta. opseg i veliCina tog rizika odredena je subjektivnim i objektivnim okolnostima. Rizik ispunjenja obveza kupca jest rizik da kupac. Njemu je izlozena i roba koja je podlozna manjem iii vecern gubitku tezine tijekom transporta (npr.3. Pri tome je svejedno je Ii roba bila neodgovarajuce kvalitete vee pri predaji prijevozniku iii je do pogorsan]a njezine kvalitete doslo tijekom transporta. ziva. oni ornogucujunastanak djelornicne iii potpune stete na robi tijekom njezina transporta od mjesta polazista do mjesta odredista. Ute rizike ubrajamo: prometne nezgode (sudar. Najtezi su slucajevi kad prodavatelj ne isporuci robu koja mu je placena unaprijed. Ako isporucena roba ne odgovara dogovorenoj kupac. najopcenitije govoreel. ispravno ugovaranje posla vezivanjem isporuke i placan]a robe odnosno pribavljanjem odgovarajucih jamstava. Subjektivni razlozi zbog kojih kupac ne ispunjava preuzete ugovorne obveze najcesce su u njegovoj gospodarskoj sposobnosti. sezonska roba). prijevozna sredstva kao i roba koja se tim sredstvima prevozi.1. Rizik vrste. Tako npr. Tako kupac rnoze odbiti ispuniti ugovor zbog vlastite nelikvidnosti. Cesto se pogresno poistovjecuju s kreditnim i financijskim rizicima iako je cinjenica kako je rizik naplate potrazivan]a stvarno i najveci od tih rizika.2. mogu umanjiti. kao i roba za kojom je potraznja ogranicena na neko vremensko razdoblje (npr. Stete koje mogu nastati nastupom tog rizika mogu biti vrlo velike. kao i neisporuku robe. itd. posebno u onim slucajevirna kad je pronalazenje novog partnera i ugovaranje nove isporuke vezano za velike financijske izdatke. lako pokvarljivu). iskliznuce iii prevrnuce prijevoznog sredstva i sl. jesu razlicite subjektivne i objektivne okolnosti u kojirna se oni mogu naci. Pri tome su subjektivni uzroci tog rizika u najveeoj rnjeri odredeni poslovnom solldnoscu partnera te njegovom zeljorn i motiviranoscu za ispunjenjem preuzetih ugovornih obveza. Rizik ispunjenja obveze prodavatelja proizlazi iz rnogucnosti da prodavatelj uopce ne provede svoju osnovnu obvezu iz ugovora. Razlozi zbog kojih kupci ne ispunjavaju preuzete obveze. dakle da uopce ne isporuCi dogovorenu robu odnosno ne obavi dogovorenu uslugu. rnoze je vratiti prodavatelju 0 njegovu trosku. Usprkos tome. kvalitete i kolicine robe rnozerno definirati kao mogucnost da se kupcu isporuci roba koja ne odgovara u potpunosti dogovorenoj. trazitl ispunjenje obveza od strane kupca ilili naknadu stete za pretrpljene gubitke i propalu dobit. prodavatelj treba osigurati sve uvjete potrebne da roba stigne na odrediste na vrijeme i sa svim svojstvima koja su utvrdena u kupoprodajnom ugovoru. Osnovni transportni rizici su usko vezani za vrstu prijevoza i opasnosti koje iz toga mogu nastati. Vee je receno kako se rizici u potpunosti ne mogu otkloniti ali se zato. Objektivni cirnbenici nastupa tog rizika mogu se naci u osobi poslovnog partnera ali i u dogadanjirna u njegovoj uzo] i siro] okolini.

npr. nasilja.tecajni rizik i rizik devalvacije i revalvacije. i politick! rizici koji nastaju poradi razlicitih dogadan]a u drustvu. U praksi vanjske trgovine financijski se rizici cesto opisuju kao komercijalni i nekomercijalni rizici. Pri tome razlozi zahtjeva za promjenom cijene mogu biti vee opisane promjene na triistu ali i odstupanja od odredbi kupoprodajnog ugovora kao sto je npr.Dopunski transportni rizici su vezani za specificna svojstva robe koja se prevozi.rizik izvoznoga kredita . zakasnjenja u isporuci i sl.3. pulativnim rizicima. I ti rizici mogu biti izazvani subjektivnim osobinama i okolnostima kupca ilili mogu biti posljedica odredenih objektivnih uzroka. gradanskih nemira. u promjeni drugih propisa cija primjena djeluje na cijene.. Rjedi su slucajevi da stvari krenu obrnutim slijedom i da cijene robe na triistu pocnu padati.2. kao i posljedice kretanja na dornacern i medunarodnirn deviznim i financijskim trzistima. nacionalizacija. prema konkretnom ugovoru. stete od slane i slatke morske vode i sl. Naknadne izmjene dogovorenih cijena nastaju i zbog zahtjeva kupca il iii prodavatelja nakon sto je ugovor sklopljen. U suprotnom.2. potresi i sl. 5. primjerice do porasta cijene sirovina i energije. nekomercijalni rizici se definiraju kao rizici ciji su uzroci u prirodi i/ili drustvu. najcesce.rizik transfera 5. Takve rizike nazivamo i mani. vlaga. Prakticni]a je i svrsishodnija analiza financijskih rizika prema mjestu odnosno objektu na koji djeluju. strajkova. znojenje. Jednako tako. npr. 10m. strajkovi. ulupljivanje i ogrebotine. U pollticke rizike rnozerno ubrojiti opasnosti od nereda. Pretpostavimo npr. hrda.rizik konvertiranja . Tu spadaju i rizici koji su posljedica iznenadnih mjera drzavnih organa kao sto su zabrana uvoza.ene Rizik cijene je opasnost naknadne promjene trzisne cijene predmeta kupoprodaje koji je. Stoga ga osiguravaju samo specijalizirane osiguravajuce institucije koje su. ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini L . kako je prodavatelj ugovorio fiksnu cijenu ko]u je izracunao po osnovi trzisnih uvjeta u trenutku sklapanja ugovora. potraznji i drugim trzisnim okolnostima te naknadne izmjene u klauzuli cijene u sklopljenim ugovorima. pod drzavnorn kontrolom. pop lave.1. To rezultira povecanjern proizvodnih i drugih troskova. Pri tome se razlikuju katastroficni. Od trenutka sklapanja ugovora rnoze doci do promjene tih uvjeta na trzistu. zapljene iii zadrzavan]a prijevoznog sredstva ilili robe. Financijski rizic' .I ~. curenje. tj. 10m. 5.rizik cijene . prodan po fiksnoj cijeni. stete zbog dodira iii udara u drugi predmet i sl. Opcenito govoreci. Rizik izvoznoga kredita Prodaja robe i usluga na kredit uvjetovana je konkurentskim razlozima. koji su posljedica prirodnih pojava i koji izazivaju velika razaranja i Ijudske zrtve. u ugovorenoj vrijednosti i u ugovorenom roku. a time onda i porastom triisne cijene predmetne robe odnosno do ostvarenja rizika cijene. razlozi koji dovode do promjene trzisnih cijena predmeta kupoprodaje su promjene u ponudi. Uzroci nastanka rizika cijene mogu takoder biti u promjeni zakonskih propisa 0 porezima. i opasnost od djelovanja ratnog oruzja.3. U poslovnoj se praksi rizik promjene cijena najcesce odnosi na rizik povecanja cijene predmeta kupoprodaje. Promjena trzisnih okolnosti u zemlji prodavatelja je najcesci uzrok promjene cijene u vanjskoj trgovini. kasnjenje pri preuzimanju robe. opasnosti od ratnih operacija. kvarenje.3. iskrcaja i prekrcaja tereta. curenje. Tako razlikujemo: . U ratne rizike ubrajarno opasnosti od zarobljivanja. npr. prihvacanje zahtjeva za naknadnom revizijom cijene rnoze dovesti do neplanlranogagubltka. Pri tome ce povecanje trzisne cijene nanijeti stetu prodavatelju koji je prethodno sklopio ugovor 0 prodaji po fiksnoj cijeni koja je u vrijeme placanja ispala nih od trzisne. Uzroci pada cijena su suprotni onima koji dovode do porasta s tim da u tom slucaju stetne posljedice snosi druga ugovorna strana. politicki rizici nastaju zbog neprijateljstava i ratnih djelovanja izrnedu pojedinih zemalja iii zbog izvanrednih dogadaja odnosno stanja unutar neke zemlje. snizenje trzisnih cijena nanijet ce stetu kupcu koji je predmetnu robu prethodno ugovorio po fiksnoj cijeni koja je na koncu bila niza od trzisne cijene u vrijeme isporuke i placanja.2.2. Tu spadaju krada. kao i teinjom da se oskudna raspoloiiva sred- . cinjenicom da investitori cesto nemaju dosta vlastitih sredstava za financiranje velikih vanjskotrgovinskih poslova. Kao komercijalni rizici imenuju se oni koji su subjektivno uvjetovani odnosno koji proizlaze iz volje duznika i/ili iz njegove nelikvidnosti. nemiri. ratovi i sl. Politick! rizik nanosi velike stete i tesko je predvidiv. NajcesCi objektivni uzroci pojave financijskih rizika su mjere gospodarske politike koje poduzimaju drzavne vlasti. prevrata i sl. pokisnuce. rasipan]e. Rizik ci. Financijski rizici nastaju kao posljedica nepredvidenih dogadaja koji mogu otezati ilili onernoguciti placan]e ilili naplatu u nekom vanjskotrgovinskom poslu na ugovoreni nacin. otezavanje transfera iii moratorij placanja prema inozemstvu i sl. Ratni . Ovakvim se naknadnim zahtjevima kupca nastoji udovoljiti ako su u okvirima uobicajenoga poslovnog rizika koji je vee uracunat u cijenu. U transportne rizike se ubrajaju i stete koje mogu nastati zbog nepravilnog ukrcaja. S druge strane.

Tecaini rizik ledna od najvaznijih odredbi kupoprodajnog ugovora je odredba 0 cijeni predmeta kupoproda]e. a najveCi je u zemljama u razvoju. Ponekad se kao kreditor pojavljuje i drzava koja. Rizik transfera uvjetovan je objektivnim okolnostima pa je na njega vrlo tesko djelovati iii ga potpuno otkloniti. moze i izravno sudjelovati u osiguranju naplate izvoznih poslova. Najveci tecajni rizik je za val ute s potpuno varijabilnim tecajevirna koji se odredu]e djelovanjem ponude i potrazn]e na trzistu. S druge strane. mogu ga uzrokovati i politicke i socijalne prilike u njoj.5.3.2. Posljedice nastupa rizika izvoznoga kredita mogu biti vrlo neugodne i mogu dovesti do steca]a kred~tora. tecajni rizik postoji onda kad postoji i opasnost za poduzece da za prodaju strane val ute primi manje dornace val ute i obrnuto. preko B (posto]e povremene i rnjestirnicne teskoce pri transferu) i C (vece rnogucnosti kasnjenja iii blokade transferal do 0 (stalna opasnost od rizika transferal. tj. Poznato je kako tecajevi valuta vise nisu fiksni nego. razumije se kako ne bi bilo ni tecajnog rizika. uz to sto ureduje uvjete kreditiranja. poplave. za kupnju strane valute plati vise dornace valute od onih iznosa koji su vrijedili u trenutku sklapanja ugovora. U Hrvatskoj za takve svrhe postoji institucija ko]a se zove Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR).udionica. To znaci da postoji i vjerojatnost znatnije promjene teca]a u razdoblju od sklapanja ugovora do trenutka isplate kupoprodajnog iznosa. Druga skupina razloga zbog kojih rnoze biti otezana iii nnemogucena naplata potrazivanja po nekom kreditu je objektivnog karaktera. Dakle. porast izvoza robe i usluga je u interesu izvoznika ali i njegove zemlje. revolucije i sl. izrazavaju u valuti zemlje prodavatelja. revolucije i sl. Rizik fransfera Rizik transfera je nsmogucnost proved be naloga za placan]e u inozemstvo u skladu s preuzetim ugovornim obvezama. Dakle. valuti zemlje kupca ill u valuti neke trece zemlje. Ako bi valute imale fiksan teca]. U vanjskoj trgovini se cijene. Po obavljenoj isporuci u to] se val uti roba fakturira pa onda u toj val uti kupac treba i platiti fakturirani iznos. Stoga drzave osnivaju i posebne institucije za osiguranje i refinanciranje izvoznih kredita. rizik da se te otplate ne realiziraju po ugovorenoj dinamici i po ugovorenim uvjetima. koje uzrokuju ta] rizik. Kreditori su najcesce prodavatelji iii banke. Rizik konvertiranja Rizik konvertiranja jest opasnost da kupac neke robe iii usluge nece rnoci ispuniti dogovorenu obvezu placan]a u konvertibilnim devizama ali ne zbog vlastite nelikvidnosti nego zato sto su vlasti njegove zemlje zabranile konverziju domace valute u devize u kojima je dogovoreno placanje. Rizik izvoznoga kredita predstavlja opasnost da inozemni kupac prestane otplacivati isporucenu robu odnosno isporucenu uslugu. 5. 5. Za valute s kontroliranim tecajern odredena je donja i gornja granica fluktuacije pa je i tecajni rizik ogranicen.2. djelova- placan]a i obrnuto. . steca]a iii nesolidno ispunjavanje ugovornih obveza. Jednostavnije receno.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini i: u " stva 'upotrijebe na najracionalniji nacin. Nastup ovog rizika moze biti posljedica okolnosti u osobi duznlka ali i posljedica gospodarskih. izbijanje nereda kao sto su ratni sukobi. nia iii.3. ratovi. politickih i socijalnih kretanja u njegovoj zemlji. neizbjezno nose i odredene stete.3.4. rizik konvertiranja nije subjektivnog nego iskljucivo objektivnoga karaktera. ovisno 0 propisima ::malja s. Osim gospodarskih teskoca pojedine zemlje. I taj je rizik po svojim posljedicama koban i rnoze vrlo lako financijski unistiti izvoznika.2. strajkovi. najcesce dovodi samo do kasnjenja iii odgode placanja prema inozemstvu koje traje do trenutka kad devizne vlasti u toj zemlji ponovno ne dopuste konverziju (pretvaranje) nacionalne valute u druge valute. izbijanje eksterne duznicke krize. razvile poseban sustav rangiranja u kojemu su zemlje u razvoju svrstane na Ijestvici od A (nema rizikatransfera). koje s njima suraduju. Izvoznik ce pretrpjeti stetu kad za izvezenu robu dobije isti nominalni iznos ugovorene valute koja je u meduvremenu izgubila na svojoj vrijednosti. Uglavnom je uvjetovan drasticnirn opadanjem priljeva i/ili drasticnirn porastom odljeva u konvertibilnim devizama. Po karakteru je neprenosiv. Visina tecajnog rizika ovisit ce 0 tome jesu Ii ugovorne strane izabrale valutu s potpuno slobodnim iii s kontroliranirn tecajern. Rizik transfera varira od zemlje do zemlje. zelia kupca nego je rezultat razliCitih mjera njegove drzave koje za posljedicu ImaJu upravo nernogucnost obavljanja prijenosa (transfera) ugovorenoga deviznog iznosa u zemlju prodavatelja sukladno kupoprodajnom ugovoru. Tu spadaju nepovoljna dogadanja u gospodarstvu i politici.3. Tecajni rizik ovisi i 0 vremenu od isporuke do placan]a. tecaja val ute zemlje kupca iii tecaja val ute zemlje prodavatelja. Rizik nije posljedica stanja. vise-rnanje. slobodno fluktuiraju. a cija je vrijednost u meduvremenu porasla. kupac ima na svom racunu potreban iznos u nacionalnoj valuti i voljan je platiti ali to ne rnoze naciniti poradi zabrane vlasti svoje zemlje. U pozadini takvih dogadanja su najcesce prirodne i drustvene katastrofe kao sto su potresi. Stoga su razvijene zemlje. dakle ne rnoze se osigurati kod komercijalnih osiguravajucih drustava. bilo tecaja valute placanja. Zato se takvi rizici osiguravaju kod vee spomenutih specijaliziranih financijskih institucija u drzavnorn vlasnistvu. Ocito je kako se taj rizik pojavljuje prvenstveno pri izvozu u zemlje nekonvertibilnih valuta. Dakako da je on veci ako je dulji rok od isporuke do 5. Najcesci subjektivni uzroci nastanka kreditnog rizika su pojava insolventnosti. S druge strane uvoznika pogada ako mora platiti vise dornace valute za isti nominalni iznos strane val ute u kojoj je placan]e dogovoreno. Takve promjene tecaja.

na granici zemlje kupca (DAF granicni prijelaz) iii pak u skladistu kupca (DDU uz oznaku odredista). Prijenos rizika na poslovnog partnera Prijenos rizika na poslovnog partnera obavlja se prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora. - Hardship odredbe u ugovorima odnose se na rnogucnost nastupa nepredvidivih okolnosti koje mogu bitno promijeniti ugovornu ravnotezu kakva je postojala u trenutku sklapanja ugovora. a Rizik devalvacije je rizik smanjenja tecaja valute te zernlje a rizik I .2. .3. a njihova provedba nelzbJezn~ ~ad. be i Je UJU na I prornjene crjena ro e I usluga u vanjskoj trgovinl.4.4.. oni moraju imati i tocno odredene karakteristike kao sto su: I . Uprovljanje rizicima u vanjskoj trgovini Iz onoga sto je receno ~ prethodnom poglavlju sasvim J'ejasno kako se ' ik v '" I' ih ' nZI e moze samo urnanjm a I I se nikad ne moze posve ukloniti.4. zbog prirode n~l~a ~IJe.izi~~ osigurati kod osiguravajucth organizacija te . Podsjetimo se. dok klauzula vise sile predvida odgodu ispunjenja iii cak raskid ugovora zbog nastupa nekih dogadaja izvan kontrole ugovornih strana koji se smatraju dogadajima vise sile. Mjere samoosiguranja primjenjuje se za prevenciju svih vrsta rizika: opcih.neke rizike pokusati prebaciti na poslovnog partnera neke :..eresamoo. izik _. Samoosiguranje Samo~sig~ranjem se nazi~~ju sve r~dn}e i postupci koji se u nekom poduzecu ~odu~ln~aJu u svrhu.~osebno izrazena. pracenja boniteta poslovnih 5. Drugirn rijecirna. nI~ ~a n~ku osrguravajucu mstituci]u.erama samoosiguranja pripada i stvaranje posebnoga fonda ~a pokrivanjs ne~'h od nastalih steta. Njihova .sigura~ja. Klauzula vise sile takoder se odnosi se na nastup buducih nepredvidivih okolnosti poradi kojih rnoze nastati trajna iii privremena nernogucnost ispunjenja ugovora.1. tj. inforrniranja.4.2. iied ve zem Je sruzavaju era. Dvije najcesce su klauzula hardshipa i klauzula vise sile. sma~JlvanJa nelzvJesnosti oko nastupa buducih unutarnjih I vanJskl~ dogadanJa. poduzimati sve mjere potrebne za smanJ~n}e nelzvJ. upravo onoliko koliko ima i klauzula lncoterrnsa. Unosenjern te klauzule u kupoprodajni ugovor ugovorne se strane obvezuju izmijeniti ugovor i prilagoditi ga toj novonastaloj situaciji. To rnoze biti vee u tvornici odnosno skladistu prodavatelja (klauzula feo tvornica prodavatelja). 5. k d kk aje s uplJa za mozernne upce 0 onkurentske robe pojeftinjuju zato sto nJ"lho I' . 5.vsve r~:~? ozive rnogucnostl. . .. Gospodarskim subjektima na raspolagan]u Je vise razlicitih rnogucnosti pa oni mogu: V' ' poduzimati ~jer: samoosiguranja.v ' vnje nosti dornace valute. Prevencije rnogucih steta su rnoguce i unosenjern posebnih klauzula u kupoprodajni ugovor. mozebitna obustava iii se cak moze raskinuti. Osnovna razlika izmedu klauzule vise sile i klauzule hardship je u tome sto hardship predvida mogucnost izmjene iii prilagodbe ugovora novim okolnostima koje mijenjaju pocetnu ugovornu ravnotezu. rnarketinskih i tehnoloskih inovacija.e samo~~iguran!a od poslovnih rizika treba provoditi sustavno i ko~tl~u~rano. ~t~mulativno nagradivanje zaposlenika kao I sv: druge rnjere ~oJe s~varaJupozrtrvno ozracje te osobnu i timsku tezn]u za uspjehorn poduze:a. Za izvoznika je najnepovoljniji sluca] revalvacije nacionalne It istodobnu devalvaciju valute zemljekupca. Za prevenci] izik kao i '" h u nZI a ao I za smanJivanje rnoguci steta zbog nastupa odredenih rizika podu _ trebaj bi ti I zeca u up?r~ I I.kretnu organizaci]u. vaznl~ za kon. Rizik devalvaciie i revalvociie Rizik devalvacije i revalvacije je rizik iznenadne i znatnije pro ' ' .snosti u pogledu nastupa buducih opasnih dogadaja . 5. posebnih. prenosivim rizicirna. . mJene tecaJ' ne k e va Iute poradi odluke deviznih vlasti neke zemlje. Prijenos rizika na osiqurovojuce organizacije Prijenos rizika na osiguravajuce organizacije rnoguc je ako se radi 0 tzv.6.. ugovaranje hardship klauzule ima za rezultat sklapanje elasticnih i prilagodljivih ugovora ko]i se naknadno mogu uskladiti s izmijenjenim okolnostirna. prodavatelj rnoze ugovoriti prijenos rizika na kupca u trinaest razlicitih mjesta isporuke. v' R " s reva vaclJe Je rrzt povecanja tecaja.3. da bi neka osiguravajuca organizacija pristala osigurati odredene rizike. Dakle. koje provodi neko poduzece sastoje se od stalnog pracenja ponude I potraznjs na trzistu. politickog i socijalnog stanja u jama partnera te pracenje i svih drugih trzisnih i netrzisnih okolnosti koje u utjecati na ostvarenje zacrtanih poslovnih ciljeva. Tako izvozna roba post ~a uke ~z . tako da na jednu od ugovornih strana rnoze pasti nepredvideni ekonomski teret. azumlJe se da te promjens teca]a izravno d' I ' . U te mjere spada i ~odatna 'zob~azba I. neprenosivih i h.Je va~~ost .upotnJ_eb'tl hedging i forfetiranje kao suvremene oblike prijenosa rizika na trece osobe. ~Jer. MJ. Za te je svrhe u ugovoru najbolje rabiti odgovarajucu klauzulu Incotermsa buduci da svaka od njih precizno i jednoznacno regulira i vrijeme i mjesto prijelaza rizika s prodavatelja na kupca.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini 5. SvakldasnJe_mJ. .moguee prenosenje rizika na poslovnog partnera. nakon ukrcaja u brod (FOB ukrcajna luka). a tu se rnoze svrstati i ugovaranje pose~n'h klauzula kao sto su klauzula hardship i klauzula vise sile.

posebno ponudu i potrazn]u konkretne robe . prijavu osiguranja u kojoj navodi sve podatke potrebne za sklapan]e ugovora. Upravljanje robnim rizicima Vee smo spomenuli kako u robne rizike ubrajamo rizik vrste. rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora. "kvaliteta se utvrdu]e po primitku" i 51. itd. kontinuiranim pracenjern stanja zaliha te pravodobnom nabavom optimalne kolicine potrebne robe. Ona sadrzl sve bitne elemente ugovora 0 osiguranju. osiguranje u cestovnom transportu i osiguranje u zracnorn transportu. najmanje u dva primjerka. a rnoze biti prenosiva (na ime. prije otpreme robe. gdje je nastao i zasto je nastao gubitak mora biti nepredvidiv iii slucajan. U transportnom osiguranju najcesce se rabe tri vrste polica: generalna. kvalitete i kolicine robe vazno je i prodavatelju i kupcu. kakvocs i kolicine robe . na temelju ugovora 0 osiguranju. transportna relacija. po naredbi i na donositelja) i neprenosiva. izvozu iii 0 tranzitu robe. .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini . da je prate carinski dokumenti.5. str.dogovoriti placan]e nakon preuzimanja robe odnosno vezati ga za ispitivanje kvalitete. Kako bi se taj rizik smanjio na najmanju rnogucu mjeru. ugovaranjem penala za neisporuku. Svejedno je radi Ii se 0 uvozu. nacin pakiranja i neke druge okolnosti ko]e mogu utjecati na veliCinu rizika. kvalitete i kolicins robe.ugovoriti usluge poznate organizacije za kontrolu kolicine i kvalitete robe i. ugovaranjem placan]a unaprijed iii ugovaranjem placan]a neopozivim dokumentarnim akreditivom.precizno utanaCiti rokove isporuke te nacin i postupak preuzimanja robe .mora postojati mogucnost da se rnaternaticki izracuna moguct gubitak poradi nastupa osiguranog rizika mora postojati mogucnost da se odredi kad je gubitak nastao. ponajprije je potrebno primijeniti cijeli niz mjera samoosiguranja. razliciti su i nacini na koji ih se nastoji smanjiti i ukloniti. ugovaranjem preuzimanja robe u svojoj zemlji. Tako postoji pomorsko osiguranje. druga u pojedinacnirn slucajevirna osiguranja dok se engleska pomorska polica rabi se za osiguranje rnedunarodnoga pomorskoga karga. Razvijene su i posebne grane transportnog osiguranja. pribaviti sve potrebne certifikate . odnosno mora biti nesto sto se moze ali i ne mora dogoditi gubitak ne smije biti katastrofalan odnosno ne smije biti izvjesno kako ee se gubitak dogoditi istodobno na velikom broju osiguranih predmeta. po pravilu. osiguranik je duzan odmah izvijestiti osiguratelja i poduzeti sve mjere da se sprijeci daljnje ostecenje robe. Tako treba: . Prva se rabi u sluca]u kad su osiguranik i osiguratelj u stalnom poslovnom odnosu. koliCine i kvalitete robe mora osigurati i vodenjern kvalitetne politike nabave odnosno osiguranjem pouzdanih izvora nabave.. Policom osiguranja potvrdu]e se sklopljeni ugovor 0 osiguranju.ugovoriti odgovarajuce prijevozno sredstvo i ispravno skladistenje robe . osiguranje u unutarnjoj plovidbi. Uz to se razlikuje osiguranje robe (kargo osiguranje). Ako tijekom prijevoza na robi nastane neka steta. prosireno pokrice protiv svih rizika i rizici rata i strajka. Upravljanje rizikom ispunjenja kupoprodajnog ugovora u najveco] mjeri ovisi 0 osobinarna poslovnih partnera te 0 stanju i izgledima gospodarstva u zemlji partnera. Osiguratelj od svoje strane daje odredene uvjete i odreduje premiju osiguranja odnosno novcani iznos koji je ugovaratelj osiguranja duzan platiti osiguratelju na ime njegove obveze da ce osiguraniku. Zbog razlike u prirodi tih rizika. 5. Osigurani rizici pokriveni u rnedunarodnorn kargu su osnovni i dopunski transportni rizici.pratiti politicka i socijalna gibanja koja bi mogla djelovati na nastup spomenutih rizika. Uz primjenu gore navedenih mjera samoosiguranja kupac se od rizika vrste.. naknaditi stetu odnosno isplatiti osigurninu ako do stete dode zbog realizacije rizika koji su navedeni u ugovoru 0 osiguranju (Arzek. "po utvrdivanju kvalitete". transportne rizike i politicke rizike. pribavljanjem bankovne garancije.precizno ugovoriti sve pojedinosti bitne za odredenje vrste. vrsta prijevoznog sredstva i nacin prijevoza. da se prevozi po rnedunarodnoj prijevoznoj ispravi odnosno da faktura glasi na stranu valutu. stite ugovaranjem osiguranja kod osiguravajucih drustava. Rizik isporuke rnoze se smanjiti temeljitim ispitivanjem boniteta poslovnog partnera. osiguranje u zeljeznickom transportu. Upravljanje rizikom vrste. Prodavatelj se od rizika preuzimanja i naplate robe moze osigurati: prikupljanjem informacija 0 bonitetu i kreditnoj sposobnosti kupca. Medunarodni kargo podrazumijeva da posiljka prelazi drzavnu granicu. Osiguranje robe osiguravatelji dijele na dornaci kargo i na rnedunarodni kargo. ugovaranjem bankovne garancije za dobru provedbu posla. ugovaranjem visokih avansa. ugovaranjem placan]a po primitku robe. Pri osiguranju medunarodnoga karga osiguratelj redovito izdaje i policu osiguranja. osiguranje prijevoznog sredstva (kasko osiguranje) i osiguranje imovinske odgovornosti prijevoznika. Pri ocjeni velicine rizika uzima se u obzir vrsta robe. Sklapanje ugovora 0 osiguranju obicno zapocin]e tako da osiguranik dostavi osiguratelju tzv. pojedinacna i engleska pomorska polica. 212l. 1999. ovisno 0 vrsti transporta. Nakontoga se podnosi odsteml zahqev koji sadrf podatke 0 pokrivenim rizicima . ugovaranjem preuzimanja po klauzulama "nakon videnja". kolicine i vrste isporucene robe u odredistu .temeljito prouCiti ponudu i potrazn]u na relevantnim trzistima. Transportni rizici su prenosivi rizici pa se poduzeca od njih.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful