SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

SEMINAR

Proizvodnja fotonaponskih panela
Tomislav Šterc Voditelj: Nenad Debrecin

Zagreb, travanj 2010.

..3 1............................................................17 ..........................................12 6............6 3............................................10 5.............................4 2.......................... Fotonaponski sustav.......... Način rada fotonaponskih panela........................8 4............................................................................................................................................Sadržaj Uvod.......................15 7..................... Zaključak................................... Uvodno o tehnologiji............................................................................................................. Proizvodnja fotonaponskih panela u Hrvatskoj.........................16 8................................................... Proizvodnja fotonaponskih panela u svijetu................. Sažetak......................................................................... Literatura.........................................................................................................................

smanjenje emisija štetnih tvari u okoliš. Uporaba solarne energije ima brojne prednosti . čine fotonaponski sustav. Fotonaponski paneli. koji je neophodan u napajanju električnih uređaja putem solarne energije. te razvoju i proizvodnji fotonaponskih panela u svijetu i Hrvatskoj.sigurnost opskrbe energijom. najčešće zajedno s regulatorom punjenja i akumulatorom. jednostavna ugradnja. Uređaji u kojima se odvija fotonaponska pretvorba energije zovu se sunčane (solarne) ćelije ili fotonaponski paneli [1]. sastavnim dijelovima fotonaponskog sustava. fleksibilna konfiguracija te sposobnost za dugotrajni rad bez nadzora neke su od karakteristika koje sustave solarne energije čini pogodnima za osiguravanje napajanja potrošača. Ovaj seminarski rad govori o načelu rada fotonaponskih panela. smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima i dr. 3 . iako relativno nepoznat pojam široj javnosti. Niski troškovi održavanja. a istovremeno ekološki alternativni izvor energije. Ako električnu energiju dobivamo direktnom pretvorbom energije sunčeva zračenja tada govorimo o sunčevoj fotonaponskoj (FN) energiji. predstavlja isplativ. shematskom prikazu istih.Uvod Solarna energija. Energija sunca je čista. neiscrpna i besplatna. U fizici ovakva pretvorba energije poznata je pod nazivom fotoelektrični efekt.

Nažalost. dok se predviđa da će u budućnosti sve veći udio pripasti tankom filmu. CIS. zatim galij arsenid. solarne ćelije napravljene tehnologijom tankog filma imaju znatno kraće vrijeme povrata uložene energije dok im je korisnost nešto niža. Silicij kao osnovni materijal apsolutno dominira s udjelom 98. Tehnologija tankog filma omogućuje znatnu uštedu materijala. kadmij-telurid i mnogi drugi. Prve FN ćelije bile su razvijane za svemirske programe. Uvodno o tehnologiji Prva moderna fotonaponska solarna ćelija napravljana je 1956. niske učinkovitosti. indirektnim zabranjenim pojasom zbog čega su potrebne relativno velike debljine aktivnog sloja kako bi se u najvećoj mjeri iskoristila energija Sunčeva zračenja. CdTe i druge. što obećava nisku cijenu i mogućnost proizvodnje velikih količina ćelija. U tehnologiji tankog filma primjenjuju se poluvodiči s tzv. mnogo fleksibilniju ugradnju FN ćelija. Nadalje. Najveći tehnološki nedostatak kristaliničnog silicija je svojstvo da je poluvodič s tzv. pošto ih je moguće saviti. kadmij-sulfid.3%. potaknut jakim razvojem tržišta. zbog cijene. Tipovi FN ćelija od kristalnih poluvodiča su: • • • • Silicijeve Si monokristalne. intezivno mijenja. Tako su razvijene tehnologije izrade FN ćelija od kristalnih poluvodiča i u obliku tankog filma.1. i to pretežito tehnologija kristaliničnog silicija s 93. direktnim zabranjenim pojasom i njihove debljine mogu biti znatno manje. godine u Belovom laboratoriju. stabilnosti modula ili okolišne prihvatljivosti još uvijek nisu pokazale svoju tržišnu sposobnost i 4 . iako dugo najavljivane. polikristalne i amorfne Galij arsenidne GaAs Bakar-inidum-diselenidne CuInSe2 Kadmij-telurijeve CdTe Za sada na tržištu prevladavaju ćelije od kristalnog silicija. Također postoji više tehnologija izrade FN ćelija. Razvoj FN tehnologije zadnjih se godina. uz značajno manji utrošak materijala. tehnologije sunčanih ćelija u tankom filmu s amorfnim silicijem. Do danas je razvijeno mnogo materijala od kojih su najčešće u upotrebi silicij.7% udjela u ukupnoj proizvodnji [1].

Međutim. Udio tehnologija tankog filma (amorfni silicij. Slika 1. CdTe.1 Fotonaponska solarna ćelija .uređaj u kojem se odvija direktna pretvorba energije sunčevog zračenja u električnu energiju [1] Slika 1. oko 6.3% tržišta u 2003. snažan rast proizvodnje sunčanih ćelija s kristaliničnim silicijem može prouzročiti porast cijene i nestašicu sirovog silicija pa je moguć i veći proboj ovih tehnologija u budućnosti [1].2 Fotonaponske solarne ćelije napravljene tehnologijom tankog filma [1] 5 . CIS).trebat će značajna ulaganja da postanu konkurentne kristaliničnom siliciju. godini. unatoč značajnim naporima uloženim u istraživanja ostao je vrlo skroman.

Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz Sunčeva zračenja. na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka.2. fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i tako sunčana ćelija postaje izvor električne energije (sl. Način rada fotonaponskih panela Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčana energija izravno pretvoriti u električnu u sunčanim čelijama.1) [2].1 Fotoelektrična konverzija u PN – spoju [1] Sunčana ćelija je PN – spoj (dioda). te on gotovo i ne utjeće na apsorpciju sunčeva zračenja. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5% površine. npr. Slika 2. Kada sunčana ćelija apsorbira Sunčevo zračenje. fosfor. Prednja površina može biti 6 . tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N – tipa poluvodiča.2. U silicijskoj sunčanoj ćeliji na površini pločice P – tipa silicija difundirane su primjese. a zadnja strana je prekrivena metalnim kontaktom.

ćelije se mogu spajati serijski ili paralelno. (sl. šupljina P – strani. odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N – strani. a kolektori zajedno s ostalim potrebnim elementima (pretvaračima. apsorbirani fotoni proizvode parove elektron – šupljina. kontakt na P . h*ν N P R I Slika 2. Sunčana ćelija načinjena je tako da se.2 Shematski prikaz sunčane ćelije obasjane svjetlošću [2] 7 . nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN – spoja. 2.2) [2]. a na N – dijelu negativan. Međutim. akumulatorima i sl. regulatorima.) tvore fotonaponski sustav [2]. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom. proteći će električna struja. kada je osvjetlimo. koje postoji u osiromašenom području. Da bi se dobio odgovarajući napon odnosno snaga.prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju Sunčeve svjetlosti i tako povečava djelotvornost ćelije [2].1). Kada se ćelija osvijetli. nastali par ubrzo se rekombinira.dijelu postaje pozitivan.5 V uz gustoću struje oko 20mA/cm 2. Kada se sunčana ćelija (PN – spoj) osvjetli (sl. Ako apsorpcija nastane daleko od PN – spoja. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije. na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Sunčane ćelije proizvode napon oko 0. unutrašnje električno polje. Moduli se slažu jedan do drugoga u fotonaponske ravne kolektore. Tako se dobivaju moduli sunčanih ćelija u obliku ploče (panela) na kojoj su ćelije učvršćene i zaštićene od atmosferskih i drugih utjecaja. 2.

Fotonaponski sustav može raditi bez akumulatora samo ako postoji uzbuda (Sunčevo zračenje).1-a) i pražnjenje akumulatora (3. Iako akumulatori nisu jedini način uskladištivanja električne energije. dok je reverzibilni elektrokemijski proces povezan s nabijanjem i izbijanjem akumulatora. Najčešće se upotrebljava olovni akumulator. U tom slučaju se generirana energija neposredno upotrebljava. U trošilu se električna energija kao ulazna veličina može pretvarati u više različitih oblika (mehanički. ali je samo trošilo redovito definirano električnom veličinom: naponom. 8 . elektromagnetski. može se ponovno nabiti (napuniti) primjenom vanjskog izvora istosmjerne struje čiji je napon veći od elektromotorne eile akumulatora. Uključivanjem akumulatora rad trošila je moguć i kada nema primarne uzbude ili kada je energijska razina te uzbude nedostatna potrošnji [2].3.1-b). oni se ipak najviše upotrebljavaju pri primjeni sunčanih ćelija. dok se višak nepovratno rasipa (disipira). dosta velika osjetljivost pri radu (osobito ako stoji nenapunjen) i sl. premda ima mnoge negativne karakteristike kao što su masa. kada se akumulator izbije (isprazni). Očekuje se da će se usavršiti i ostali tipovi akumulatora. Fotonaponski sustav Za fotonaponski sustav koji se sastoji od panela. Na slikama shematski je prikazano punjenje (3. Akumulatori su galvanski članci u kojima su procesi pri punjenju i pražnjenju povratni (reverzibilni). strujom ili snagom. osobito nikal – kadmijski akumulatori. Ključni element u procesu fotoelektrične pretvorbe u električnu je PN – dioda (sunčana ćelija). toplinski). kemijski. akumulatora i trošila karakteristična su dva osnovna procesa: • • Pretvorba svjetlosne energije u električnu Pretvorba električne energije u kemijsku i obrnuto.

te dva voltmetra i jednog ampermetra. akumulatora. regulatora punjenja. tako da u svakom trenutku možemo očitati stvarno stanje fotonaponskog sustava.2 Shematski prikaz fotonaponskog sustava Shematski prikaz fotonaponskog sustava prikazan na slici 3. 9 .1-a Shematski prikaz punjenja akumulatora [2] Slika 3.1-b Shematski prikaz pražnjenja akumulatora [2] F otonaponsk panel i 60 W . A u g e R r o t a l e j n u p a V V Akumulator Slika 3. Fotonaponskim panelom se puni akumulator preko regulatora punjenja. a mjernim instrumentima mjeri se stvarni priliv električne energije.R I I U > Uak U < Uak Slika 3.2 sastoji se od fotonaponskog panela 60 W.

tržište FN tehnologije raste praktički eksponencijalno. dok je porast proizvodnje u odnosu na 2006. Unatoč tome. Unazad desetak godina. Proizvodnja fotonaponskih panela u svijetu Kada govorimo o tržištu FN energije mislimo na instalirane kapacitete solarnih ćelija u nekoj regiji ili svijetu. ne postoji usuglašen pristup obnovljivim izvorima energije. Zbog komplicirane političke situacije u Europi i različite politike svake od država članica. zatim SAD. Europska unija je postavila cilj da do 2010. godine 12% ukupne i 22% 10 .4. [1] U 2007. Ovakav drastičan porast može se objasniti državnim poticajima za obnovljive izvore energije. Njemačka. te rastom cijena nafte. godini svjetska proizvodnja FN solarnih ćelija iznosila je oko 3800 MW. Tržište fotonaponskih solarnih ćelija unazad nekoliko godina eksponencijalno raste. te Taiwan i Kina. godinu iznosio 50%. Države u kojima je proizvedeno najviše FN solarnih ćelija su Japan. sve većom brigom za okoliš unazad nekoliko godina (Kyoto protokol).

[1] 11 . godine. ovisno o lokaciji na kojoj je sustav ugrađen.električne energije bude proizvedeno iz obnovljivih izvora energije. Postavljen je cilj da se ukupno ugradi 3000 MW fotonaponskih sustava do 2010.4 i 3.5 TWh. godinu. Pripadajuća godišnja proizvodnja električne energije je između 2. što je povećanje od sto puta u odnosu na 1995.

One su Solaris – Novigrad i SOLVIS – Varaždin. Crne Gore. Albanije i Bugarske.1. Makedonije. Kaljeno staklo visoko je transparentno i optimalno hvata direktnu i difuziranu svjetlost.5. Prikaz fotonaponskog panela izrađen ovom tehnologijom prikazan je na slici 5. a time postiže potrebnu robusnost te mogućnost praktičnog i jednostavnog postavljanja na željenu površinu. Bosne i Hercegovine. Slika 5. Tako izrađeni modul uramljuje se u aluminijski okvir. Ćelije se laminiraju između slojeva (EVA) ethylene vinyl acetate. Glavni Solarisov proizvod su fotonaponski moduli namjenjeni za tržišta: Hrvatske. kaljenog stakla i bijelog tedlara koji pružaju idealnu vodootpornu zaštitu. [3]. Proizvodnja fotonaponskih panela u Hrvatskoj U Hrvatskoj dominiraju dvije tvrtke koje se bave proizvodnjom fotonaponskih panela.1 Prikaz fotonaponskog panela tvrtke Solaris – Model SLC60 12 . Slovenije. Srbije.

godine započela izgradnju tvorničke hale u Gospodarskoj zoni Brezje u Varaždinu u kojoj će se iz najkvalitetnijih sirovina proizvoditi vrhunski fotonaponski moduli. plastične kutije i kabeli. U proizvodnji bi se u najvećoj mogućoj mjeri koristile sirovine hrvatskog porijekla kao što su sunčano staklo. Sadrži 8 rupa koje omogućuju izlaz vode iz okvira. 13 .2.Moduli su uramljeni u aluminijski okvir sa 4 urezane rupe koje se koriste za montažu. Primjer aluminijskog okvira sa dimenzijama prikazan je na slici 5. te kartonska i plastična ambalaža [4]. [3] Slika 5.o. je mlada tvrtka koja je u lipnju 2008. Okvir je praktičan i kompaktan i omogućava jednostavnu i brzu montažu modula. aluminijski okviri.o.2 Prikaz aluminijskog okvira sa dimenzijama – Model SLC60 SOLVIS d.

4 prikazani su proizvodni pogoni tvrtki SOLVIS i Solaris.Na slikama 5.4 Proizvodni pogon za proizvodnju fotonaponskih panela tvrtke Solaris [3] 14 . Slika 5.3 Proizvodni pogon za proizvodnju fotonaponskih panela tvrtke SOLVIS [4] Slika 5.3 i 5.

Iako je zasada mali doprinos fotonaponskih panela energetskim potrebama.6. kao što su sateliti i svemirski brodovi. Daljnji razvoj tehnologije i proizvodnje fotonaponskih panela zahtjeva brojna ulaganja i investicije. Zaključak Solarni sustavi zauzimaju značajno mjesto kao obnovljivi izvori energije. te se pojednostavnjuje tehnologija proizvodnje istih. tj. o njihovoj nestabilnosti. Gospodarska situacija u svijetu tome ne ide u prilog. Intenzivnijim istraživanjem pronalaze se novi materijali za izradu fotonaponskih panela. te se zbog toga usporava daljnji tijek istraživanja. Proizvodnja fotonaponskih panela uvelike ovisi o tržištima energenata. U budućnosti se predviđaju povećanja udjela sunčane energije u budućoj energetskoj potrošnji. Njihove zemaljske primjene ograničene su na mjesta gdje nema drugih izvora električne energije. 15 . oni su važni u drugim područjima. Za sada proizvodnja električne energije iz fotonaponskih panela nije ekonomična u usporedbi s ostalim izvorima energije.

Zulim Ivan Naziv: Sunčane ćelije. Vuletin Jadranka. 1994.hr/solaris/o-tvrtki Pristup: 18.2010. Literatura [1] Naziv: Solarna fotonaponska energija Adresa: http://hr. [3] Naziv: Podatci o tvrtki Solaris Adresa: http://solaris-novigrad.4.org/wiki/Solarna_fotonaponska_energija Pristup: 12. [4] Naziv: Podatci o tvrtki SOLVIS Adresa: http://www. [2] Autor: Kulišić Petar.aspx Pristup: 18. 16 .hr/novosti/otvorena_tvornica _fotonaponskih_modula_solvis_/default.7.Zagreb.4.2010.2010. Školska knjiga .4.hsuse.wikipedia.

8. tako i u industriji i turizmu. Uz primjenu fotonaponskih sustava. te razvoj i proizvodnja fotonaponskih panela u Hrvatskoj. U ovom seminarskom radu proučeno je načelo rada fotonaponskih panela. Sažetak U budućnosti možemo očekivati daljnji razvoj fotonaponske tehnologije koja će rezultirati padom cijena fotonaponskih panela i povećanjem učinkovitosti pretvorbe. Pad cijena fotonaponskih panela pratit će njihova sve veća primjena. pogotovo u stambenim objektima kao dijelovima sustava za distribuiranu proizvodnju električne energije. shematski prikaz istih. očekuje se nastavak rasta korištenja. 17 . sastavni dijelovi fotonaponskog sustava. kako u stambenim objektima.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful