SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ

SEMINARSKI RAD
ALKOHOL I DROGA U SAOBRAĆAJU

PROFESOR

STUDENTI

dr Asib ALIHODŽIĆ, dipl.inž.

Radenka BJELOŠEVIĆ,81/05

Doboj, decembar, 2008.

Sadržaj:

I Uvod ................................................................. 1.1. Uvod .................................................. 1.2. Teorija 1.2.1. Mehanizam djelovanja alkohola na čovjeka 1.2.2. Uticaj alkohola na ponašanje vozača 1.2.3. Mehanizam izlučivanja alkohola iz organizma 1.2.4. Stanja opijenosti 1.2.5. Psihičke i fizičke osobine starenja 1.2.6. Mehanizam djelovanja droge na čovjeka II Metodologija 2.1. Predmet istraživanja 2.2. Ciljevi 2.3. Hipoteze 2.4. Varijable 2.5. Instrumenti 2.6. Procedura i uzorak III Rezultati 3.1. Rezultati dobijeni za alkohol 3.2. Rezultati dobijenu za drogu IV Zaključak V Literatura VI Prilozi 7. Popis slika i tabela

2

kako na poslu tako i u porodici. pod dejstvom alkohola slabi pažnja.6 promila nesposobnih je oko 60%. povećava se spremnost za rizik. Kod 0. slabi kritičnost i raste sklonost ka rizicima. Što se tiče konkretno saobraćaja. Kod 0. To doprinosi pojavi da je više nego ranije. itd. Dejstvom alkohola. ovisnika. pogoršavaju se fiziološke sposobnosti: slabi oštrina vida. Dva su najvažnija.8 promila preko 75% vozača je nesposobno.0 promil nijedan vozač nije u stanju da udovolji zahtjevima saobraćaja i da vlada svojim vozilom. produžava se vrijeme reakcije.2 promila smanjuje se sposobnost da se noću procijeni rastojanje. povećava se samouvjerenost. Sa druge strane. Veliki broj oboljenja javlja se kao posljedica načina i uslova u kojima ljudi žive i rade. 3 . različitih osujećenja (frustracija).4 promila oko 40% vozača nije sposobno da upravlja vozilom. Uzimanje takvih sredstava u početku stvara naviku. saobraćaju i sl. Alkohol dovodi do težih nezgoda najčešće kod mladih neiskusnih osoba. kod 0. Procenat učešća alkohola na saobraćajne nezgode u nekim zemljma. U želji da ublaži unutrašnju napetost i riješi životne teškoće pred kojima se svakodnevno nalazi. svaki čovjek pribjegava specifičnim mehanizmima adaptacije koji odgovaraju njegovoj ličnosti. negativna uticaja alkohola na čovjeka. Alkohol.3 promila slabi procjena rastojanja i danju. Već kod 0. S obzirom na visok procenat zastupljenosti uticaja alkohola na saobraćajne nezgode i pošto je u vezi sa drugim aspektima socijalnog ponašanja.1.5 promila znatnije slabe razumne kočnice. alkohola ili opojnih droga. Kod koncetracije od 0. slabi koordinacija i preciznost pokreta. Uvod Razvoj ljudskog društva. najviše dovodi do saobraćajnih nezgoda. sužava se vidno polje i otežava prilagođenje na svjetlo-tamu. ekonomski. Tako će u trenucima poteškoća. bez sumnje. postepeno rađa bolesnika. alkohol predstavlja problem od društvenog značaja. alkohol predstavlja najveću opasnost među gore navedenim ovisnostima. skoro uvijek je bio praćen pojavom određenih oboljenja. pojedine neusklađene ličnosti pribjeći upotrebi duhana. Uticaj alkohola zavisi od konectracije u krvi (mozgu). prisutan pojačan psihološki teret koji savremeni čovjek sa sobom nosi. dostiže skoro 50 %. kulturni i socijalni. kao što su SAD i Finska. Ova dva uticaja se pojačavaju.. Zato su neke države ovu granicu proglasile apsolutnom nebezbjednošću i predvidjele obavezno hapšenje vozača u tim slučajevima. Današnje vrijeme donosi ubrzani ritam obavljanja svakodnevnih zadataka i obaveza. a kod 1. kao sredstvu sa kojim se »rešavaju« problemi. Sa 0. opada koncentracija i slabi pažnja. usporovaja su reakcije. koja uz »povoljne« uslove sredine.

8 promila) rezultira nezgodom. on može obazrivim ponašanjem. zaštitne alkohol-brave se ugrađuku u vozila čiji vlasnici su uhvaćeni u vožnji pod uticajem alkohola. pa do tehničkih sredstava koja se ugrađuju u vozilo.1 do 0.5 promila.muškarac u Švedskoj bio je pod uticajme alkohola. Najveći broj ovih nezgoda se ne evidentira. 4 . rizici se mogu i višestruko povećati. tako da prvo raste (oko 60-70 minuta poslije pijenja). a nisu učestvovali u nezgodama. U Novom Zelandu je procjenjeno da svaka 90-ta vožnja u pijanom stnaju (preko 0. Najveće smetnje povratništva se postiže. alkohol povećava i rizik kod drugih učesnika u saobraćaju.5 promila alkohola u krvi imaju od 20 do 60 puta veći rizik da učestvuju u nezgodi nego vozači do 0. Brzina eliminacije alkohola iz organizma zavisi od vrste pića. sve češće primjenjuju razne mjere kako bi se smanjio broj pijanih vozača u saobraćaju. u uslovima smanjene vidljivosti. stara lica i pješaci u zonama stajališta javnog prevoza. Ako bi se iz saobraćaja isključili svi vozači pod uticajem alkohola u SAD. nego među ostalim nezgodama. slučajnih ili dobro uočljivih kontrola. sporomo i pažljivom vožnjom. Sa druge strane. broj poginulih u nezgodama bi se smanjio za 47%. brzine pijenja. Alkohol je. Ovaj uređaj sprečava vozača da uključi vozilo prije testiranja na alkohol. Vozači sa preko 1. ako je ova ugradnja alternativa klasičnim kaznama (zatvor. 20 ili 21. Poslije 1-2 sata završava se resorpcija. godine ne mogu kupovati alkohol) čestih. postoje primjeri vrlo iskusnih vozača koji su često vozili pijani. elektronska prismotra i slično). Ove mjere idu od edukacije. a poslije 30 minuta skoro 70% konzumiranog alkohola. oštrih kazni. Pijani pješaci. ako je vozilo neispravno i tako dalje. Posebno su ugroženi pijani vozači pedesetih godina. po pravilu. Ako pijan vozač vozi noću. Srednja koncetracija kod pijanih pješaka bila je 1. 19. zabrana upravljanja. starosti do 30 godina. Među poginulim pijanim pješacima posebno se ističu mlađi muškarci. dok droge (bez alkohola) nisu. Rizik od učešća u saobraćajnim nezgodama i rizik od smrtnog stradanja rastu sa porastom koncetracije alkohola u krvi. kao i slučaju ako je ovaj test pozitivan. Međutim. a samo jedna od 375 vožnji u pijanom stanju se otkrije i osudi. Zato se radi utvrđivanje ranije koncetracije alkohola (u vrijeme nezgode) dva puta vadi krv (u razmaku od 60 minuta) ili se vade krv i urin. zakonskih ogranjičenja. Količina alkohola u krvi mijenja se vremenom. ali dosljednom kaznenom politikom.) je utvrdio da se alkohol raspoređuje brzinom od 0. a oko 67% ovih nezgoda su slijetanja sa puta i druge nezgode sa jednim vozilom. ako je pijan vozač svjestan rizika. Danas se. Poteškoće vezane uz zloupotrebu droga predstavljaju transkulturalni fenomen i jedan od gotovo nerješivih problema savremenog svijeta. ponašanjem (pa i vožnja pod uticajem) se mijenja unapređivanjem znanja i stavova. Svaki četvrti poginuli pješak. ako se radi o mladom i neiskusnom vozaču. Među nezgodama sa pijanim vozačima ima 3. Najrizičnije grupe pješaka u Francuskoj su pješaci pod uticajem alkohola (posebno noću). Istraživanja u Norveškoj su pokazala da pijani vozači imaju 40 puta veći rizk nezgode sa povrijeđenim i oko 160 puta veći rizik nezgode sa poginulim.5 puta više nezgoda sa nastaradalima. vozači traktora i biciklisti su takođe veoma rizične grupe. itd. noću i tokom vikenda. a zatim opada (15-20 sati poslije pijenja). da kompenzira negativan uticaj alokohola. Alkohol je povezan sa drugim faktorima rizika i oni se obično multipliciraju. povezan sa težim posljedicama nezgoda (2 puta veću smrtnost). vrste i količine hrane. Najčešći pijani vozači su muškarci. dijeca.Za 10 do 15 minuta resorbuje se oko pola. djelimično. a posebno kod pješaka. za 20 minuta oko 60%. Dok se stavovi mjenjaju prvenstveno edukacijom. Švetski naučnik Widmark (1922.24 promila na sat. Po posljedicama koje uzrokuje pojedincu. Alkohol povećava rizik saobraćajne nezgode više nego bilo koji drugi poznati faktor rizika. zabrane kupovine alkohola za mlade (u mnogim državama SAD lica mlađa od 18. Ova pojva se zove kompenzacija rizika u saobraćaju. Naime. Na primjer.6 promila.

uključenje u Evropske Akcione Planove borbe protiv narkomanije i drugih ovisnosti. kao što je naše. napaćenih. a gotovo cjelokupno stanovništvo je na određen način psihofizički traumatizirano. rat je stvorio besperspektivno društveno stanje zbog kojeg se drugi dio mlade populacije iseljava u strane zemlje. Droge su prirodna ili vještačka sredstva koja značajno utiču na nervni sistem. obespravljenih i nadasve ojađenih ljudi. Pojedinačna istraživanja i indirektni pokazatelji govore da se poslednjih dvadeset godina. Njihovi životni putevi su ispresijecani. širom svijeta. promijenjeni. psihičke procese i ponašanje. postajući doživotnim invalidima nesposobnim za rad i usmjerenim na socijalna primanja. a posebno nakon proteklog rata bilježi značajno povećanje broja osoba koje eksperimentišu ili su ovisnici o drogama ili drugim psihoaktivnim supstacama. kao trajni zadatak. smatra se jednim od najtežih sociopatoloških pojava današnjice. većini njenih stanovnika. odnosno ovisnika o psihoaktivnim supstancama. isto toliko osiromašenih. broj ovisnika o drogama pokazuje porast i u onim zemljama. temeljem ratnih zasluga. ne može stvoriti materijalnu osnovu za pristojan život. a njihov životni standard često sveden na nivo pukog egzistiranja i permanentne borbe i rada da bi se preživjelo. prostituciju. Rat koji je protekao u RS i BiH izazvao je teška stradanja stanovništva i iza sebe ostavio razaranja i bijedu. obilježena su velikim društvenim promjenama. itd. Iako međunarodna javnost ulaže sve više napora i novca kako bi se suprostavila ilegalnoj trgovini drogama. Razoreno i jednim dijelom onesposobljeno gospodarstvo. sa registriranih 1 450 narkomana i realnom pretpostavkom da je neregistrovanih uživaoca opojnih droga bilo tri puta više. Ta psihička i fizička ovisnosto uzimanju droge ogleda se u takvoj potrebi za uzimanjem istih jedan duži vremenski period. Iako trenutno u redovitom zdravstveno-statističkom sistemu nedostaju podaci o stvarnom broju narkomana. Prekomjerno pijenje alkohoholnih pića i uzimanje opojnih droga. a da preko milion raseljenih. U Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini ne postoje validne sveobuhvatne znanstvene studije koje bi precizno pokazale epidemiološko stanje vezano za drogu i druge ovisnosti. još uvijek nisu postignuti rezultati koji bi svjedočili smanjenju te pojave. Društva u prijelazu. Izvještaj Zavoda za javno zdravstvo RS i BiH. te zapadaju u ovisnost o psihoaktivnim supstancama. te usavršio pristup prevenciji. Savremeno društvo i njegove ustanove odbacuju pojedinca ili skupine koje posustaju u svakodnevnoj borbi za materijalnim dobrima i društvenim položajem. kao izvorne ljudske zajednice.porodici i zajednici. vrlo brza urbanizacija i slom tradicionalnih društvenih vrijednosti. Ne smije se zaboraviti da 200 000 mrtvih znači više od 1 000 000 ožalošćenih. Obzirom na značajnost problema nameće se. Uloga porodice. Sve je više onih koji ispadaju iz mreže sustava socijalne sigurnosti i ulaze u područje socijalne nesigurnosti i neizvjesnosti. Sve se manje drži do moralnosti. skoro. S druge strane. kriminal. koje donedavno nisu imale sličnih briga. proizvodnju i stvaralaštvo. Tako da u ratnim sukobima najviše stradavaju mladići u najboljim godinama života i najproduktivnijoj dobi za rad. karakteristično je za naše društvo i današnju civilizaciju. Takva porodica stvara mlade sa problemima. liječenju i rehabilitaciji ovisnika. tj. Još u predratnom periodu postojao je naglašen problem upotrebe droge i psihoaktivnih supstanci u RS i BIH. Po podacima SZO na teritoriji RS i BiH više od milion ljudi pati zbog psihičkih poremećaja vezanih uz tešku ratnu traumu. mlade koji izlaz traže u neformalnim društvenim skupinama vršnjaka ili odraslih sa rizičnim ponašanjem. droga i narkotici nemaju 5 . kao što su povećana socijalna mobilnost. Narkomanija je poremećaj u organizmu izazvan psihičkom i fizičkom ovisnošću od narkotičnih sredstava ( droga ). Ratni zločini okrutno se očitavaju u brojkama od 200 000 mrtvih i nekoliko stotina hiljada prognanih. izbjeglih i prognanih znači. Uticaj droge na nervni sistem i psihičke procese ogleda se u sledećem: ponašanje je individualno. govori o 634 250 izbjeglih i 501 000 raseljenih osoba. čije će ljudske tragedije trajati narednih godina i desetljeća. te ona teže funkcioniše i češće zakazuje u svojim zadacima. danas je zbog navedenih primjera bitno drukčija. Naprotiv. kao izraz bijega iz te i takve stvarnosti i društvenih poteškoća.

Uzimanju droge su naročito sklone malđe osobe koje na taj način žele da održe svoju samostalnost i neslaganje sa vladajućim normama ponašanja. ako nema droge. Upravo zbog ovakvog mišljenja mnogi su prošli kroz najveće muke u želji da se oslobode ovisnosti. Izvještaj iz bolnica podržavaju da mnogi u tome nikada nisu uspjeli. Čak i tamo gdje se liječenje pokazalo uspješnim. osoba biva “zavedena”. a često i paniku. trenutnog raspoloženja i socijalne situacije. i pogaziće sve moralne i zakonske norme. već i oponašaju one svoje vršnjake koji uzimaju drogu. Narkotici stvaraju i psihičku i fizičku zavisnost. Početno zadovoljstvo koje se javlja kasnije postaje životna muka i tragedija. malaksalost. Baš zbog tog početnog zadovoljstva kod uzimanja narkotika i povremenog popuštanja i slabljenja anksioznosti i uznemirenosti. Mnogi mlađi ljudi koji su probali drogu su imali pogršno uvjerenje da će lako prestati uzimati narkotike. To znači da uticaj (neke) droge zavisi i od ličnosti koja je uzima. uznemirenost. ostalo je otvoreno pitanje hoće li se oni ponovo vratiti uzimanju narkotika. Osoba počne da doživljava nepodnošljive psihičke tegobe. ali i u neupješnosti da se riješe neki lični problemi i neadekvatno reagovanje na neuspjehe u školi i životu. U ovakvim slučajevima pogoršava se ne samo psihičko i fizičko stanje. 6 . samo da bi došla do narkotika. a kod nekih manje. a posebno od njene fizičke konstrukcije.isti uticaj na sve ljude. Osoba ovisna o drogi pristaće da uradi bilo šta. zdravstvenog stanja. Mlađe ljude uvijek privlači nešto o čemu nemaju puno znanja. Nakon takvog mirnog i “blaženog” perioda postepeno nastupaju promjene usled djelovanja sve veće količine droge i usled sve većih teškoća da se ta droga nabavi. kod nekih može da izazove veće posljedice. već su doživotno ostavi bolesni i invalidi. kao i to da se želi da se vidi da oni ne samo podržavaju. već se doživljava i moralni pad. Ona postaje neaktivna i manje zainteresovana za zbivanje u svojoj sredini. grčeve. Uzroke narkomanije treba tražiti u opštim uslovima sredine u kojoj pojedinac živi. a mnogi zbog toga rano završili svoj mladi život.

7 .2. U ovom shvatanju postoji miješanje bolesti kao posljedice prekomjernog pijenja sa samim prekomjernim pijenjem. 2. vrlo brzo apsorbuje i rastvara u tečnosti i tkivima. TEORIJA Postoje mnoge definicije alkoholizma koje mogu da se klasifikuju u odnosu na to da li su kulturalno. čiji uticaji zavise od njegove koncentracije u tijelu. pri čemu su kod alkoholne zavisnosti prisutni još i visoka tolerancija na alkohol.1.2. distribuira i eliminiše iz tijela. Alkoholizam je samo izbor. Ovo stanovište krije u sebi mišljenje da je alkoholičar sam odabrao da bude alkoholičar i sve što je potrebno u terapiji jeste da se on predomisli i prestane da pije. Zajednički su im patološki obrasci upotrebe alkohola i problemi u društvenom i profesionalnom funkcionisanju. Prije nego što se upozna uticaj etil-alkohola na ponašanje. 3. za razliku od hrane. Jedna od mnogobrojnih definicija je i definicija da je alkoholizam »hronični poremećaj ponašanja koji se manifestuje ponovljenim ekscesivnim pijenjem koje odstupa od uobičajenih obrazaca pijenja za datu sredinu i koje je praćeno teškoćama zdravstvenog i socijalnog funkcionisanja«. kao i moćne činioce kao što su zavisnost i navika. rani porodični uslovi i sl) kao i primjeni raznih »dubinskih« psihoterapija.* Paralelno sa definisanjem alkoholizma javljaju se i uvjerenja koja mogu da se grupišu u tri osnovna mita o alkoholizmu: 1. Alkoholizam je samo bolest. Ovo stanovište vodi traganju za korijenima psihološkog problema čiji je simptom pijenje (traume iz djetinjstva. bihevioralno ili fiziološki zasnovane. Mehanizam djelovanja alkohola na čovjeka Da bi se shvatilo kako alkohol utiče na pojavu nezgoda treba da se upozna mehanizam djelovanja alkohola na čovjeka. 1. tako da se u krvi javlja već poslije nekoliko minuta od trenutka unošenja. Alkoholizam je samo simptom. Alkohol se. Ovaj pristup previđa mnoge pritiske koje alkoholičar trpi. ukratko će se razmotriti kako se on apsorbuje. amnezije i izraženi apstinencijalni sindrom (fizičke i psihičke teškoće pri prestanku uzimanja alkohola). Ono može da se definiše kao bolest ali samo u širem značenju te riječi u okviru savremenog holističkog pristupa u medicini.

1972). a razni sedativi i stimulatori pospešuju dejstvo alkohola. Pušenje održava visoku koncetraciju alkohola u krvi. jednom natašte (gornja krivulja).9 0. vrsta i količina hrane.8 0.6 0.4 0..1 0 0 1/2 poslije jela ujutro i na gladan stomak 1 2 3 4 časovi Dijagram 1. Pored količine i načina uzimanja alkohola. na brzinu apsorpcije utiče vrsta pića. a drugi put poslije obroka (donja krivulja) – Hudolin..3 0. do dva časa od unošenja. Žestoka pića imaju jaku koncentraciju alkohola na jedinicu zapremine pa im je veći i intenzitet resorpcije. Pijenje alkohola poslije jela i natašte 8 . Na koncentraciju alkohola u krvi utiče i brzina uzimanja alkohola. slika 19 (Hudolin. koncentracija će biti veća nego kad se ista količina popije u manjim količinama kroz određeno duže vrijeme. V. te posebno težina. Odnos koncentracije alkohola u krvi prema načinu uzimanja Koncentracija alkohola brzo raste. Isto tako prelaz alkohola u krv (resorpcija) znatno je brži ako se pije natašte (ujutro ili kada je čovjek gladan). Ako se određena količina alkohola popije naglo. V.5 0.Slika 1. 1972. pušenje i razne individualne osobine.7 0.2 0. kada počinje postepeno da opada u toku 18 časova. koncentracija alkohola u krvi u promilima 0. Na dijagramu 1 je prikazana koncentracija alkohola u krvi kad se ista količina alkohola popije.

U mozak alkohol sporije dopire ali duže ostaje. pogođene su motorne funkcije i organizacija i koordinacija pokreta. pri osrednjim su zahvaćene više saznajne funkcije i odlučivanje. a sa 0. u principu sa povećanjem koncentracije iznad 0.Apsorbovana količina alkohola koja se nalazi u krvi biva brzo preneta u ostale delove tela. što je u suštini ista stvar. Koncentracija alkohola u mozgu je u linearnom odnosu sa njenom koncentracijom u krvi.15‰ bio skoro 10 puta veći nego u trezvenom stanju. Pri nižim nivoima intoksikacije zahvaćene su vidne i perceptivne funkcije.06‰ vjerovatnoća pojave nezgoda dvostruko veća nego kod trijeznih vozača. Nema određenih modela ponašanja pri različitim stadijumima intoksikacije.10‰ rizik je veći za nekoliko puta da bi iznad 0. 1. Mentalne funkcije. Međutim.2.3. Pod uticajem alkohola dolazi do promjene u emocionalnom ponašanju i osjećaju manje odgovornosti. sa povećanjem koncentracije na 0. Mehanizam izlučivanja alkohola iz organizma 9 . govoru i vožnji. Postoje brojni hemijski testovi za određivanje alkohola u krvi.15‰.05‰ učestalost pojave nezgoda je slična kao kod vozača koji nisu pili. Količina alkohola u krvi se najpreciznije izražava odnosom težine alkohola u datok količini krvi (mg/100ml). Osim toga moguće je proceniti količinu alkohola preko mokraće ili izdahnutog vazduha.05‰ rizik se dosta povećava. pa je zato pouzdana direktna procena iz krvi. Ove promjene su praćene povećanim samopouzdanjem pa dolazi do velikog nesklada sposobnosti i mogućnosti. Te promjene su veoma bitne za ponašanje vozača kod kojih je budnost osnovna. Pri višim nivoima alkohola te promjene se jasno uočavaju u motornom ponašanju. kao pamćenje za skorije događaje je poremećeno. a pokreti očiju postaju manje učestali pa i usmjeravanje pažnje nije pravovremeno. od 0.2.2. Međutim. Slabije opažanje često je praćeno kratkotrajnim nesvjesnim periodima kada se ne opaža i vozač nije svjestan da se ti periodi javljaju. ali se uočavaju karakteristične promjene u funkcijama koje su značajne za vožnju. Pod uticajem alkohola pojavljuje se jako sužavanje perceptivnog vidnog polja. prikazanim u je nešto niža. a pri najvećem stepenu. Pri koncentraciji 0. tako da iznad koncentracije od 0. Vlada uverenje da alkohol pojačava razne funkcije iako ima više depresivnu ulogu. 1.06‰ vjerovatnoća nezgoda se povećava. Povećana učestalost nezgoda u zavisnosti od koncentracije alkohola u krvi prema nekim drugim analizama. posebno u one koji su bogati krvnim sudovima. Tako je u jednom istraživanju nađeno da je sa povećanjem koncentracije na 0. Uticaj alkohola na ponašanje vozača Povezanost nezgoda sa alkoholom može se upoznati preko dejstva alkohola na ponašanje. Međutim pretežno se izražava kao procenat alkohola u odnosu na težinu.10‰ koncentracijom alkohola postoji 6 puta veća vjerovatnoća nego kod vozača bez alkohola u krvi. Kao što se može očekivati alkohol prvo utiče na saznajne funkcije.

4 0.99 ‰. u jetri i ovisi o sposobnosti enzimnog sistema jetre da metabolizira alkohol.3 ‰ za potpuno otrežnjenje trebalo oko tri sata.50 – 0. odgovara količini od 0. Karaketristika ovog stanja je opšta uzbuđenost (iritabilnost) organizma.2 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 vrijeme izlučivanja alkohola (h) Dijagram 2.4 1. Premda količina koja se u jetri razgrađuje može razgraditi u određenom vremenu zavisi od mnogih različitih individualnih faktora. Jetra razgrađuje oko 90 % ukupne količine alkohola. Razgradnja alkohola odvija se dakle.Alkohol se iz tijela odstranjuje razgradnjom. slabije pamti. Uglavnom se smatra da se alkoholna pića ne smiju uzimati bar osam sati prije početka rada. To znači da bi organizmu koji u sebi ima minimalnu u saobraćaju dopuštenu koncentraciju od 0. Učesnik u saobraćaju osjeća toplinu. Ne samo da je važno u određenom trenutku utvrditi alkoholisanost te zabraniti uzimanje alkoholnih pića u vrijeme radnog procesa. u snu se razgradnja alkohola usporava.6 0.8 0. 2 1. Nakon višednevnih novogodišnjih "terevenki" organizmu treba i desetak dana da bi se povratilo u prijašnje kondiciono stanje. Naprotiv. vjerovatno ni razmak od osam sati neće biti dovoljan (dijagram 2). U pojedinim slučajevima. jer je usporeno disanje pa prema tome i odstranjenje alkohola preko pluća.2.6 1. šoljicom kafe ili nekim drugim stimulativnim sredstvom. Time se opovrgava opšte prihvaćeno mišljenje da se možemo otrijezniti kraćim ili dužim snom. već je upotrebu alkoholnih pića potrebno ograničiti i u određeno vrijeme prije početka rada.8 1. raste krvni pritisak… Vozač gubi kontinuitet misli. naročito kad se radi o vozačima ili ljudima koji rade na izuzetno opasnim mjestima ili na poslovima čija je važnost vrlo velika. Prije dugih vožnji dobro je potpuno se suzdržati od alkohola i dan prije.1 ‰ alkohola u krvi.2 1 0. povećava se rumenilo na licu. Vrijeme izlučivanja alkohola iz organizma 1.4. Stanja opijenosti Stanje lakše pripitosti (opijenosti) je od 0. ipak se uopšte može reći da u jednom satu jetra može preraditi količinu alkohola koja po prilici. gubi 10 koncentracija alkohola u krvi (u promilima) . a ostalih 10 % izlazi izdisanjem i mokrenjem.

kritičnost.49 ‰. Vozači nejasno izgovaraju riječi.)). iscrpljenosti i pospanosti. unijeta u organizam. Stanje teže pripitosti (opijenosti) je od 1. Kod nekih vozača laka opijenost se manifestuje u opuštanju tijela. itd. bezkorisnosti. anksiolitici. često haluciniraju. Orjentacija je poremećena. Među fiziološkim poremećajima na prvo mjesto dolazi progresivno fizičko i mentalno slabljenje. Osoba se preznojava i gubi tjelesnu temperaturu. U razvijenim zemljama oko 20% vozačke populacije vozi pod uticajem ovih supstancija.5.2. a psihološke promjene koje to prate obuhvataju niz važnih elemenata kao: povećanu zavisnost od drugih. može da izmjeni jednu ili više njegovih funkcija izazivajući stanje fizičke i psihičke zavisnosti. Intelektualne funkcije i koordinacija vidno slabe. Smanjuje se oštrina vida i sluha (30 – 40 %). Starenje kao proces počinje sa početkom života i rezultat je progresivnih degerenativnih procesa pa nema niti jedne psihičke niti fizičke fungcije koja se u starosti ne mijenja. viču. socialne i psihičke procese koji u složenoj međusobnoj zavisnosti determiniraju realnu starost.50 – 3. Za vožnju su nesposobni i gotovo uvijek uzrokuju saobraćajne nezgode. posrću pa i padaju. vide dvostruko. Koliko je neko star ne može se odrediti jedinstvenim kriterijumima. amfetamini. Vidno je izražena pospanost što izrazito otežava vožnju. neoprezno se ponaša itd. Slabo reaguju na vanjske podražaje – na svjetlo i druge draži. ljepilo. radnje se odvijaju usporeno i nekontrolisano.50 – 4. vozači su znatno upadljiviji zbog vidno oslabljenih intelektualnih funkcija. Slabe osjeti ravnoteže koji uslovljavaju teturanje. Sposobnost upravljanja vozilom je smanjena. Jače su izražene greške pri pokretu i hodanju. malaksalosti. stimulatori CNS… opijati i opioidi. Ovo stanje znatno remeti vožnju. vulgarni su. Ovo stanje odnosno njegove posljedice zahtijevaju i liječenje jer se radi o bolesti. Teže pijanstvo je u potpunosti upadljivo i primjetljivo. U svim zemljama se povećava upotreba raznih droga.00 – 1. Dogodi se da vozači zaspu i uzrokuju saobraćajnu nezgodu. jer starenje uključuje u sebi biološke. a to su: fiziološke promjene.6. U pijanom stanju. Za vožnju nema baš nikakvih sposobnosti. bezvoljnosti. Povećava mu se hrabrost i želja za isticanjem.00 ‰. Komatozno stanje se manifestuje izrazitim slabljenjem i gubitkom svijesti. Slabija je adaptacija vida pri noćnoj vožnji i/ili tunelu. Ovo stanje dovodi do nepoštovanja etičkih normi (psuju. Komatozno stanje je od 3. otežano dišu i nerazumno se ponašaju. marihuana.2. Psihičke i fizičke osobine starenja Globalno uzevši proces starenja možemo prikazati progresivnim slabljenjem koji zahvaća 3 osnovna vida.49 ‰. izraženije teturaju. halucinogeni (LSD. Pijano stanje je od 1. Ta povećana potrošnja predstavlja sve 11 . psihološke promjene i socialnoekonomski problemi. ne tolerišu prepreke stvarajući nepovoljne (rizične) saobraćajne situacije. pokreta i upadljivih razdražljivih reakcija. Brojna su sredstva koja mogu izazvati ovisnost (razni medikamenti. bespomoćnosti i odbačenosti. Mehanizam djelovanja droge na čovjeka Pod drogom se podrazuljeva svaka supstanca koja. neumjesno se šale – primitivno se ponašaju) i saobraćajnih propisa. Simptomi teže opijenosti su uočljivi. 1. barbirurati.49 ‰. U tom stanju vozači često uzrokuju saobraćajne nezgode. strah od usamljenosti i bolesti i slično. 1. osjećaj nejednakosti. hašiš. sedativi. Fiziološko starenje se kao normalni proces stavlja kao suprotnost takozvanom patološkom starenju koje označava brzo ili ubrzano starenje uslovljeno nekim patološkim procesom. Teži oblik pijanstva je od 2. prividno osjeća višu sposobnost.50 – 2.

Brže je i jednostavnije uzorkovanje pljuvačke nego mokraće. fenciklidina. Primena „dreger testa” za otkrivanje vozača pod dejstvom opojnih droga još je u eksperimentalnoj fazi. Pouzdanost ovog test je čak 98 %. čiji uticaji na vožnju nisu dovoljno poznati. benzo-dijazepini. jer će „preplaviti“ sva vezivna 12 . isto kao i način uzimanja uzorka. Test se drži u ustima dok ne upije dovoljnu količinu pljuvačke koja može da pokaže da li u organizmu ima narkotika. uzorak urina se pomjera prema gore djelovanjem kapilara. test ima i nedostataka. Saobraćajna policija Srbije nabavila je narkotest od nemačkog proizvođača prije dvije godine. invididualna osjetljivost otežava dobijanje tačne slike o povezanosti upotrebe droge sa nezgodama. on se zatim vrati u ležište aparata koji u roku od pet minuta pokazuje da li u organizmu ima droga i kojih ili je vozač „čist”. količina i brzine kojom se te droge metabolizuju u tijelu. droga oko mjesta vezivanja na njihivom specifičnom antitijelu. Vrste droge koje „dreger test” prepoznaje su kanabis. jedna od pogodnosti „dreger testa” svakako je jednostavnost njegove primene. 10 ng/ml metamfetamina. 50 ng/ml 11-nor-9-THC-9 COOH (THC) bez potrebe za korišćenjem instrumenata. 300 ng/ml sekobarbitala (metabolite barbiturate). se koristi Dipro Druglab. Obično se njihovi uticaji javljaju tek pošto je prošlo njihovo osnovno dejstvo. buprenorfina. metadona. Aparat izbaci traku. Ipak. kao i činjenica da koncentracija pljuvačke odgovara koncentraciji krvi. tricikličnih antideresiv i marihuane u ljudskom urinu u ovim ograničenim koncentracijama: 1000 ng/ml amfetamina. Doboju. metafetamina. Primena „dreger testa” za otkrivanje vozača pod dejstvom opojnih droga još je u eksperimentalnoj fazi. 2000 ng/ml opijata. Prednost testa je i to što ne postoji opasnost od infekcije.veću opasnost po bezbjednost saobraćaja zbog propratnih pojava. Obojena linija se neće pokazati u područiju test linija ako je nivo droge na ili iznad svoje granične koncentracije. 25 ng/ml fenciklidina. benzodiazepine. 300 ng/ml morfina. na aparatu postoji senzor koji promenom boje pokaže da je sakupljeno dovoljno pljuvačke koja može da pokaže prisustvo droge. Postupak koji se obavlja na licu mesta traje od 10 do 15 minuta. ako je prisutna u uzorku urina ispod graničnog nivoa koncentracije neće preplaviti vezivna mjesta svog specifičnog antitijela koja se nalaze na djelovima antitijela. DD test obezbjeđuje brzo vizuelno otkrivanje prisustva sledećih supstanci u urinu: amfetamina. opijati i amfetamini u koje spada i ekstazi. U okviru ovih vrsta ima više podvrsta narkotika i ovaj test reaguje na sve njih. pored toga ostavlja i pisani trag na koju drogu je reagovao. a teško se procjenjuje koncentracija droga u urinu i krvi. pa se zato ne mogu primjetiti. kao fiskalni račun. Preciznije. morfina. Test reaguje i na više droga istovremeno i sve ih zabeleži. Ph vrednost pljuvačke može da utiče na rezultate testa. na kojoj piše koju je vrstu droge otkrio. „Dreger test” radi na osnovu uzorka pljuvačke i za najviše 15 minuta moguće je utvrditi da li je osoba vozila pod dejstvom narkotika ili ne. test na urin. 300 ng/ml metadona. Ti propratni negativni uticaji droga koji slabe vozačku sposobnost zavise od vrste. noktiju ili kose. DD test je imunoesej baziran na principu takmičarskog povezivanja. Tako natopljen. U Republici Srpskoj. U epidemiološkim studijama vozača sa nezgodama dešava se da veći procenat vozača izjavljuje da je koristio drogu. kokain. barbiturate. 300 ng/ml oksazepama (metabolit benzodiazepina). U toku testiranja. 1000 ng/ml tricikličnih antidepresiva. naši saobraćajci za sada imaju samo jedan primerak. Osim toga. dok hemijske analize ne potvrđuju takvo stanje. ukoliko se radi nestručno. Droga. kokaina. Takođe. Presvučeni djelići antitijela će potom biti „uhvaćeni“ od strane imobilizirane srodne supstance tako da će se pojaviti linija u boji koja se nalazi u djelu test linija određene droge. znoja. Supstance koje su možda prisutne u uzorku urina se takmiče protiv njima odgovarajućih srodnoh supstanci. Budući da je ovaj uređaj još u fazi ispitivanja. Testu se povrgavaju osobe za koje policajac na osnovu spoljnog izgleda i ponašanja posumnja da upravljaju vozilom pod dejstvom narkotika.

2. www. državnim i lokalnim pravilima. 8. U prvom redu oštećuje: 1. DD test ne treba koristiti nakon isteka datuma trajanja. 5. 12. 62. 64. slabi ruke (upala nerava). Stopa na 100. bolove u stomaku i smetnje.6 (Izvor podataka Federalni Zavod za javno zdravstvo. Korišteni test treba odbaciti u skladu sa federalnim.0 1999. povećanje slezene.0 2000. obojena linija će se uvijek pojavljivati u kontrolnom linijskom dijelu ukazujući na to da je dodata dovoljna količina uzorka. 3. U ulozi kontrole same procedure.ba) 13 . srce (80%) Slika 2. Test treba ostati u zapečaćenom pakovanju do upotrebe. te da je došlo do natapanja opne.narkomanija. Svi uzorci su potencijalno štetni i sa njima se postupa na isti način kao i sa infektivnim agensima. uzrokuje zamor i premor ruku 9.mjesta antitijela smještena na sitinim djelovima antitijela. 10. Mentalni i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih supstanci – F11-F19 63. PSIHOFIZIOLOŠKI EFEKTI DROGE NA SPOSOBNOSTI VOZAČA Droga djeluje na čovjekov organizam i na njegovu psihu. 7. jetra (85 % slučajeva). želudac (60%). oštećuje pluća. slabljenje nogu. 4. mozak (oko 99 %). Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom psihoaktivnih supstanci registrirani u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti 1998-2000. crijeva.000 stanovnika Oboljenja/stanja 1998. Vlaga i temperature mogu štetno uticati na rezultate. 14. oštećuje zubne desni. 11. oštećuje bubrege (70%) 13. Dijelovanje droge na tjelesne organe čovjeka (drhtanje). 6. polne žlijezde (oko 90 %).

nastaju ozbiljni intelektualni poremećaji. neobuzdane. pasivnost i dr. godine po metodologiji Evropskog centra za praćenje 14 . Formira se psihopatska i sociopatska slika. osjećanje na nešto prijatno potiskujući iz svijesti ono što je neprijatno. godine. S obziromm na poznato dejstvo. koja se češće koristi među mlađima.690 stanovnika starosti od 15 do 59 godina. Nastaje poremećaj cjelokupne ličnosti (karaktera.narkomanija.1. Broj prvih pregleda Muškarci Žene Broj kontrolnih pregleda Muškar Žene ci 1247 272 Ukupno: 1519 Ukupno Muškar Žene ci 1507 329 Ukupno: 1836 Uslug e 3912 260 57 Ukupno : 317 (Izvor podataka JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo www. Osobe postaju kolebljive. posebno među mlađim vozačima. Znatno uslovljavaju poremećaj funkcionisanja nervnog sistema.2001. očekivao se veći uticaj. pad psihomotornih aktivnosti. privukao je pažnju o njihovom uticaju na bezjednost saobraćaja. Gubi se kontrola nad sopstvenim postupcima. Prvenstveno uslovljava naročito duševno zadovoljstvo. Pažnju treba obratiti i na upotrebu raznih medikamenata kod vozača koji dugotrajnom ili povremenom upotrebom smanjuju sposobnost vozača za upravljanje vozilom (pospanost. Dr Mira Kovačević o zloupotrebi narkotika u našoj zemlji (časopis „Politika“): Svaki deseti građanin Srbije probao je drogu. a najveći broj njih marihuanu. slabe volje. blaženstvo. nekontrolisane sa brojnim oblicima kriminogenog ponašanja. nastaju poremećaji opažanja u vremenu. nastupaju halucinacije i slično. krvotoka i metabolizma uopšte.12. ali podaci o doživljenim nezgodama pod uticajem droga nisu to potvrdila. Labratorijska proučavanja dejstva marihuane. Posebno su opasne i razorne za okolinu ukoliko dođu u poziciju da upravljaju vozilom kada nisu ispunjeni ni minimalni zdravstveni i psihološki uslovi da to uspješno obavljaju. Najmanja doza droge kod vozača već izaziva poremećaje u cjelokupnom funkcionisanju. stavova. impulsivne. To je uslovljeno nedostatkom epidemioloških podataka o prisustvu droga kod vozača u saobraćajnim nezgodama. Čestom upotrebom nastaje ovisnost – psihofizička neophodnost stalnog uzimanja i izraženiji psihofizički poremećaji. ne razlikuju se stvarnost od mašte. na razne funkcije u vezi sa vožnjom. Marihuana i hašiš su najpoznatije psihoaktivne supstance koje dovode do pormjena u saznajnim funkcijama i emocionalne stabilnosti. rezultat je istraživanja „Zloupotreba narkotika u Srbiji”. Porast upotrebe droga u raznim zemljama.2001. volje. koje je urađeno na uzorku od 10. temperamenta. shvatanja i drugih crta ličnosti).Izvještaj o pruženim uslugama u ambulanti Odjeljenja za narkomaniju u periodu od 1. Ova studija je rađena u junu 2006. Pod uticajem marihuane javlja se odsustvo odgovora na signale i usporen proces obrade informacije i donošenja odluke. ošamućenost. ukazuju na vidne uticaje. prostoru.ba) Upotreba sredstava ovisnosti (droga) uzrokuje obične i teže reakcije kod vozača od alkohola.). euforiju. Organizam se iscrpljuje. Do 31.

Rezultati ove studije govore da je prosečan uzrast kad se prvi put eksperimentiše sa narkoticima – 16 godina.7% od ukupnog broja ispitanika.000 ovisnika.4% anketiranih osoba u našem istraživanju. Utvrditi koliko pol i starosna dob utiču na prihvatanje ovog testa? 15 . On je takođe napomenuo da ova studija ima poseban značaj.000 i 100. Utvrditi koliko njih smatra da ovaj test treba uvesti prilikom kontrole saobraćaja? 5. godine. a sve ovo u cilju što bezbjednijeg odvijanja saobraćaja. a rezultati govore da najveći broj osoba koje koriste narkotike živi u Beogradu i Vojvodini. duvan. 2. ali je istakla da iskustvo ljekara koji rade u bolnicama i zavodima za liječenje bolesti ovisnosti govori da su dvije trećine osoba koje zatraže pomoć psihijatra – heroinski zavisnici. starosti od 15. jer omogućuje poređenja sa drugim zemljama u Evropi. dok se za kokain i heroin odlučuju oko dvadesete godine života.Ispitati vozače starije od 50 godina da li su otpornije na alkohol sada ili u mlađoj životnoj dobi? 3. a heroin – 1. Psiholog i rukovodilac ovog istraživanja Aleksandar Zorić istakao je da je ova studija prvi put urađena u našoj zemlji i da veličina i reprezentativnost uzorka garantuju vrijednost dobijenih podataka. kokain je probalo 2.zloupotrebe narkotika. a marihuana i ekstazi su droge za koje vlada najveće interesovanje na srpskom tržištu narkotika. Utvrditi koliko su vozači upoznati sa droga testom? 4. široka definicija pojma ovisnosti odnosi se na drogu. itd. Predmet istraživanja je ispitati upoznatost vozača sa droga testom. Utvrditi da li osobe starije od 50 godina češće voze u alkoholisanom stanju. Ona je takođe istakla da procenat korišćenja narkotika raste u mlađoj populaciji. II Metodologija 2. i da tinejdžeri prvo eksperimentišu sa marihuanom i ekstazijem. kaže dr Mira Kovačević. alkohol. u odnosu na osobe mlađe životne dobi? 2. psihijatar iz Zavoda za bolesti zavisnosti i član Republičke komisije za borbu protiv narkomanije. Ilustracije radi. Ciljevi 1. do 24. Iako su marihuana i ekstazi droge koje se najčešće uzimaju. Nije zanemarljiv ni podatak da je svaka peta žena u Srbiji u poslednjih godinu dana uzimala sedative i da je konstatovan porast uzimanja steroida kod muškaraca mlađih od 20 godina. Ona je dodala da ova studija nije dala odgovor na pitanje koliko u Srbiji ima narkomana i nije demantovala mišljenja stručnjaka raznih profila koji procenjuju da u našoj zemlji živi između 30. koje je realizovala agencija „Strateški marketing”. u kojima se rade istraživanja po istom metodološkom obrascu. Po podacima iz ovog istraživanja. Odluka za ovu temu proizilazi zbog sve većeg broja ovisnika.2. kontakt sa narkoticima u poslednjih godinu dana imalo je 3. „U porodicama nižeg socio-ekonomskog statusa prisutniji je alkohol”. na tržištu narkotika sve veće interesovanje vlada za amfetamin i kokain.5% njih. kao i njihovo prihvatanje ovog testa. Predmet istraživanja Predmet istraživanja jeste uticaj alkohola na sposobnost učešća u saobraćaju kod osoba starijih od 50 godina.1.

Na osnovu upitnika dobijeni su podaci o starosnoj dobi ispitanika. na teritoriji opštine Doboj u vremenskom inervalu od 17. Anketa se sastoji od 12 pitanja (4 pitanja socio-demografskog karaktera. vožnja pod uticajem alkohola. te podatak o tome da li posjeduje vozačku dozvolu ili ne. Pored navedenog intervjua kao instrument za dobijanje podataka korišten je i upitnik koji je priložen na posljednjoj stranici.6. 2. Isto tako dobijeni su podaci o tome kako alkohol utiče na njih sada u odnosu na nekakvu raniju životnu dob. dobijeni su podaci o tome koliko ispitivane osobe često konzumiraju alkohol dok voze. starosna dob. 2. koliko često koriste automobil i da li piju dok ne voze. Očekuje se da od njih 50%. osobe starije od 50 godina. 2. koji su upoznati sa droga testom. upoznanost) Zavisne (prihvatanje droga testa pri kontroli saobraćaja). Očekuje se da će osobe ženskog pola u većem procentu prihvatiti droga test. koja obuhvata prikupljanje podataka usled posmatranja 60 slučajno odabranih vozača u toku jednog mjeseca (30 osoba ženskog pola i 30 osoba muškog pola). 16 . tj.Hipotetički se očekuje da su osobe starije od 50 godina neotpornije na akohol u odnosu na mlađu populaciju. Takođe. Za prikupljanje podataka korišten je. očekuje se da će starosna dob uticati na prihvatanje ovog testa. da li im je sada potebna manja količina alkohola da se napiju.4. da su zbog životnog iskustva savjesniji vozači u odnosu na mlađe vozače. a sve u cilju dokazivanja njihovog prihvatanja i mišljenja o droga testu. 3. 5. nego osobe muškog pola. do 06. 30% prihvati ovaj test prilikom kontrole saobraćaja. potrebna im je manja količina alkohola da se napiju. godine. a ostalih 8 pitanja se odnosi na upoznanost. Bitno je napomenuti da je navedeni uzorak od 20 ispitanika iz ciljane grupe. Varijable: Nezavisna varijabla bi bila starost osobe. tj.Hipotetički se očekuje da osobe starije od 50 godina rijađe učestvuju u saobraćaju u alkoholisanom stanju. 2. Procedura i uzorak: Ispitivanje je izvršeno na uzorku od 20 osoba.12. mišljenje i prihvatanje droga testa).11. tj.3. tj. razgovar. iskustvo. • • • • 2. Zavisne varijable bi bile: 1.2008. otpornost na alkohol Nezavisne (pol. Pored ovih osnovnih podataka za sprovedeno istraživanje. Očekuje se da će vozači u 50% slučajeva biti upoznati sa pojmom droga testa. 4. Hipoteze 1. prvenstveno.5. Instrumenti: Do podataka sam došao koristeći policijske izvještaje iz Saobraćajne policijske stanice u Doboju dobijene na osnovu sprovedenog intervjua sa pomoćnikom komandira navedene institucije gospodinom Milenkom Jošićem.2.2008.

I na kraju. odnosno preko dozvoljenih 0.03‰ alkohola u krvi. iskustva.1. na osnovu sprovedenog intervjua sa pomoćnikom komandira navedene institucuje gospodinom Milenkom Jošićem. da su žene zainteresovanije za uvođenje ovog testa prilikom kontrole saobraćaja. obrazovanja. Procedura je trajala dvadeset dana. različitog pola. tako što je saobraćajna policija vršila kontrolu saobraćaja i omogućila nam da vršimo ispitivanje.Uzorak čini 60 lica slučajno odabranih građana grada Doboja (vozači. Ipak. III Rezultati 3. ciljana grupa (osobe starije od 50 godina) se pokazala kao najsavjesniji vozači. ostale socio-demografske karakteristike (godina starosti. ekonomskog stanja…). starosti. činjenica je. Svi ovi podaci se jasno mogu vidjeti u tebeli 1 i na dijagramu 3. Rezultati dobijeni za alkohol Na osnovu prikupljenih i obrađenih podataka dobijenih iz Saobaraćajne policijske stanice u Doboju. što u procentima iznosi 8%. dok oko 40% alkoholisanih osoba predstavljaju osobe srednje životne dobi (od 30 do 50 godina). od kojih je kod 52 lica zabilježena nedozvoljena količina alkohola u krvi. itd. Starosna dob ispitivanih osoba 20-30 godina 30-40 godina 40-50 godina Preko 50 godina Broj osoba sa nedozviljenom količinom alkohola u krvi 27 osoba 10 osoba 11 osoba 4 osobe Ukupno: 52 osobe Procentualno izraženo 52% 10% 11% 4% Ukupno: 100% 17 . S obzirom da je ispitano 30 osoba ženskog pola i 30 osoba muškog pola. upoznatost. U aprilu mjesecu od pedeset i dvije alkoholisane osobe samo 4 osobe su starije od 50 godina. ukazuju na to da ispitani vozači nisu sigurni u pouzdanost ovog testa i da nebi prihvatili da se uvede u redovnu kontrolu saobraćaja. Iz samog razgovora se moglo primjetiti da vozači nemaju dovoljno znanja o droga testu. iskustvo. Zabrinjavajuća je činjenica da je preko 50% alkoholisanih osoba mlađe životne dobi (od 20 do 30 godina).). dobijeni su sledeći rezultati: U mjesecu aprilu tekuće godine na alkohol je testirano preko 200 lica.

Na pitanje '' Koliko često vozite automobil?''. dok je 13 ispitanika reklo da nikada ne konzumiraju alkohol dok voze (65%). dok su 3 ispitanika rekla da nikada ne konzumiraju alkohol dok voze (15%). 18 . 4 ispitanika su rekla da rijetko voze u navedenom stanju (20%). Dio podataka dobijenih iz upitnika Što se tiče rezultata dobijenih iz upitnika. dati su navedeni podaci na jedan jednostavniji i pregledniji način. bitno je napomenuti da je ispitivanje pomoću istog sprovedeno na 20 ciljanih ispitanika. Na osnovu prikupljenih i obrađenih podataka dobijenih na osnovu pomenutog upitnika dobijeni su sledeći rezultati: Na pitanje '' Koliko često konzumirate alkohol dok vozite?''. 3 ispitanika su rekla da pomenutu radnju čine često(15%). 20 ispitanika koji su stariji od 50 godina i posjeduju vozačku dozvolu. 6 ispitanika je reklo da svakodnevno to rade (30%). dobijeni stanice 10% Koliko često konzumirate alkohol dok ne vozite? 3 ispitanika 5 ispitanika 5 ispitanika 4% Koliko često vozite automobil? 6 ispitanika 7 ispitanika 4 ispitanika 3 ispitanika 20 ispitanika Podaci iz policijske 0 ispitanika 3 ispitanika 4 ispitanika 13 ispitanika 11% 20 ispitanika 7 ispitanika 20 ispitanika 52% 20-30 godina 30-40 godina 40-50 godina Preko 50 godina Dijagram 3. 3 ispitanika su rekla da svakodnevno rade (15%). dok je 7 ispitanika reklo da nikada ne konzumiraju alkohol dok voze (35%). 7 ispitanika je reklo da pomenutu radnju čine često(35%).Koliko često konzumirate alkohol dok vozite? Uvijek Često Rijetko Nikad Ukupan br. U tabli 2. niti jedan ispitanik nije rekao da svakodnevno to radi. i na dijagramu 4. takođe 5 ispitanika je reklo da rijetko voze u navedenom stanju (25%). 5 ispitanika je reklo da pomenutu radnju čine često(25%). 4 ispitanika su rekla da rijetko voze u navedenom stanju (20%). tj. Procentualno izražena prisutnost alkohola prema životnoj dobi Tabela 2. Na pitanje '' Koliko često konzumirate alkohol dok ne vozite?''. ispitanika Tabela 1.

i na dijagramu 5. 2 ispitanika su rekla da im je prije.14 12 10 8 6 4 2 0 13 7 3 0 Koliko često konzumirate alkohol dok vozite 4 5 5 3 6 7 4 3 Uvjek Često Rijetko Nikad Koliko često Koliko često konzumirate vozite automobil alkohol dok ne vozite Dijagram 4. dok su 4 ispitanika rekla da sada češće konzumiraju alkohol nego prije (20%). 6 ispitanika je reklo da pomenutu radnju čine istim intenzitetom.tj.tj. Da li češće konzumirate alkohol ranije ili sada? Prije 10 ispitanika Da li vam je potrbna manja količina alkohola da se napijete sada ili dok ste bili mlađi? 2 ispitanika 19 . Na pitanje '' Da li vam je potrebna manja količina alkohola da se napijete sada ili dok ste bili mlađi?''. bila potrebna manja količina alkohola da se napoju (10%). Brojčani prikaz Na pitanje '' Da li češće konzumirate alkohol ranije ili sada?''. 10 ispitanika je reklo da su prije češće konzumirali alkohol (50%). da nema razlike(30%). dati su navedeni podaci na jedan jednostavniji i pregledniji način. 4 ispitanika su rekla da im je potrebna ista količina alkohola da se napiju. dok su bili mlađi. dok je 14 ispitanika reklo da im je sada potrebna manja količina alkohola da se napiju nego prije (70%). da životna dob ne utiče na to(20%). U tabli 3.

Rezultati dobijenu za drogu OSOBE ŽENSKOG POLA Upoznatost DA NE 20 . ispitanika 6 ispitanika 4 ispitanika 20 ispitanika 4 ispitanika 14 ispitanika 20 ispitanika Tabela 3.2. Brojčani prikaz 4 Prije Nema razlike Sada 3.Nema razlike sada Ukupan br. Dio podataka dobijenih iz upitnika 14 12 10 8 6 4 2 0 14 10 6 4 2 Da li češće konzumirate Da li vam je potrbna alkohol ranije ili sada? manja količina alkohola da se napijete sada ili dok ste bili mlađi? Dijagram 5.

dok je negativno odgovorilo 20% na ovo pitanje.Do 20 godina Preko 20 godina Ukupno 14 DA 7 21 Tabela 4.3% njih. kod osoba preko 20 godina prihvatanje je 20%. OSOBE ŽENSKOG POLA Prihvatanje Do 20 godina Preko 20 godina Ukupno DA 12 DA 6 18 Tabela 5.3%. a protiv ovog testa je 13.6% protiv uvođenja ovog testa. dok je neupoznato 10%. Dio podataka dobijenih iz upitnika 6 NE 3 9 Dobijeni rezultati (tabele br. 2) ukazuje na to da je prihvatanje droga testa prilikom kontrole saobraćaja od strane osoba ženskog pola do 20 godina 40%.6%. Dio podataka dobijenih iz upitnika Dobijeni rezultati (tabela br. NE 8 NE 4 12 OSOBE MUŠKOG POLA Upoznatost Do 20 godina Preko 20 godina Ukupno DA 3 DA 12 15 Tabela 6. dok je 26. a protiv njegovog uvođenja je 40% ženske populacije. a 30% je neupoznato sa pojmom ovog testa. a upoznatost ženske populacije preko 20 godina je 23. 1) nam govore da je upoznatost osoba ženskog pola sa pojmom droga testa do 20 godina 46. Dio podataka dobijenih iz upitnika NE 9 NE 6 15 21 . Ukupno prihvatanje ovog testa je 60%. što znači da je njihova ukupna upoznatost 70%.

odnosno neupoznatost 50%. alkohol se već nakon nekoliko minuta nalazi u krvi. kako pripadnika policije tako i običnih građana. 3) možemo vidjeti da su osobe muškog pola do 20 godina upoznati sa droga testom 10%.Iz dobijenih rezultata (tabela br. nego ugrožavaju i živote ostalih učesnika u saobraćaju. Na ovaj način ne samo da ugrožavaju svoj život i živote svijih saputnika. 4 Dobijeni rezultati (tabela br.3%. a samim tim se širi po čitavom tijelu i dospjeva u sve organe.3%. OSOBE MUŠKOG POLA Prihvatanje Do 20 godina Preko 20 godina Ukupno DA 1 DA 8 9 Tabela br. a protiv uvođenja ovog testa je 36. Zbog svoje brze apsorpcije u organizmu. Na osnovu podataka dobijenih iz Stanice saobraćajne policije u Doboju jasno se vidi da mladi vozači predstavljaju najopasniju kategoriju građana u pogledu vožnje u alkoholisanom 22 . koje se više nikada ne mogu obnoviti. osobe muškog pola preko 20 godina su upoznati 40%.6%.6%. Još veći problem se javlja kada osobe u navedenom stanju sjedaju za volan i učestvuju u saobraćaju. a protiv je 70% muške populacije. da je njihova upoznatost. bivaju trajno uništene. dok negativno odgovorilo 30%. najčešće svojih najbližih članova porodice. tj. Međutim. ukupno prihvatanje droga testa prilikom kontrole saobraćaja je 30%. protiv je 33. 3 je to. a neupoznatost je 20%. dok je prihvaćenost kod osoba preko 20 godina 26. ovo predstavlja možda i najmanju štetnost alkohola jer osoba konzumacijim istog isključivo sebi nanosi štetu. Svaka konzumacija veće količine alkohola dovodi do uništavanja određenog broja nervnih ćelija. Veći problemi se javljaju kada osobe u pijanom stanju nisu sposobne da se kontrolišu pa čine radnje koje ugrožavaju živote ili egzistenciju drugih ljudi. 4) pokazuju da je prihvatanje droga testa od strane osoba muškog pola do 20 godina 3. NE 11 NE 10 21 IV Zaključak Na osnovu svega navedenog jasno je da alkohol u velikoj mjeri šteti organizmu. Ovo predstavlja vrlo ozbiljan problem našeg društva i zahtjeva veće angažovanje u njegovom rješavanju. Ono što se može zaključiti iz tabele br.

te da je neophodno ulagati više truda u njihovu edukaciju. u budućnosti je neophodna multidisciplinarna i multisektorijalna saradnja. nego da su to upravo mlađa lica. Isto tako na osnovu sprovedenog istraživanja potvrđeni su podci dobijeni iz policije. a zbog velike vjerovatnoće povećanja ovih ovisnosti. da su stariji vozači mnogo savjesniji i da rjeđe voze u pijanom stanju. čime bi se. tj. Efikasno suprotstavljanje ovom problemu podrazumijeva uključenje svih članova društva. 23 . Na osnovu svega pomenutog evidentno je da su hipotetičke pretpostavke potvrđene i da starije osobe ne predstavljuju primaran problem u pogledu vožnje u pijanom stanju. te efikasno i kratkotrajno liječenje. Ovo vjerovatno ima veze sa njihovim bogatim životnim iskustvom. privukla pažnja o njihovom uticaju na bezbjednost saobraćaja. Obzirom da su bolesti ovisnosti sve složeniji i opasniji oblik socijalne pedagogije i u našoj sredini. postavljanje dijagnoze i rad na motivaciji za liječenje. Ne treba ni naglašavati da su rezultati liječenja bolji ako se ono ranije započne. Takođe smatram da starije osobe svojim iskustvom mogu uticati na svjest mlađih vozača. vozači preko 50 godina. posebno među mlađim vozačima. Činjenica je da bi uvođenje droga testa omogućilo manji broj saobraćajnih nesreća. Rano okrivanje i prihvatanje liječenja je od posebnog značaja za uspješno suzbijanje bolesti ovisnosti. U cilju procjene veličine problema konzumiranja supstanci koje izazivaju ovisnost psihoaktivne droge i druge štetne supstance neophodno je provoditi redovne istraživačke studije. od svih oblika prevencije. kao i da građane treba upoznati sa pojmom ovog testa. da im je sada potrebna manja količina alkohola da se napiju nego kada su bili mlađi. Dok stariji vozači. Objedinjavanje baza podataka na ovaj način omogućilo bi formiranje indikatora zdravstvenih ishoda u cilju monitoringa i evaluacije uspješnosti programa. Tercijarnu prevenciju čine liječenje i psihosocijalna rehabilitacija otkrivenih slučajeva ovisnika koji se sprovode u zdravstvenim centrima za liječenje. Istovremeno potrebno je podržavati umrežavanje i koordinaciju sakupljanja podataka iz istraživačkih studija i iz zdravstvenih ustanova (Registri uživaoca opojnih droga). a najbolje je započeti liječenje kada je osoba u eksperimentalnoj fazi. što podrazumijeva jedinstven stav u poruka da je korištenje droga loše i opasno. Pored ovog. Sekundarna prevencija uključuje rano otkrivanje ovisnika. istraživanje je pokazalo da stariji vozači smatraju. pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. prije nego što se razviju psihička i fizička ovisnost. Mjere prevencije: Primarna prevencija ovisnosti ima najvažniju ulogu. što vjerovatno ima veze sa njihovim neiskustvom i nekakvom željom za dokazivanjem.stanju(52%). u velikoj mjeri. posebno u ciljanim populacionim skupinama. vrlo rijetko sjedaju za volan u alkoholisanom stanju(4%).

J.. Biometrics.narkomanija. A. coates. J. G. Grafičar. E. Doboj 24 . Accident statistics and the concept of accent proneness.A. Krsto Lipovac. Alluisi. Aleksandar Milić...M.D. “Saobraćajna psihologija”. www.. (2007). Kerrich.ba 3.E. Arbous.Hogen. 1951 5. PPGP “Komesgrafika” Banja Luka 2.V Literatura: 1. Alluisi. 2008. Banja Luka: “Visoka škola unutrašnjih poslova”.S. 1978 4.. J. (2007).

Koliko često konzumirate alkohol dok vozite? uvjek često rijetko Koliko često konzumirate alkohol dok ne vozite? uvjek često rijetko nikad nikad Koliko često vozite automobil? svaki dan često rijetko nikad Da li češće konzumirate alkohol ranije ili sada? prije nema razlike sada 25 .VI Prilozi Upitnik: Koliko imate godina? ___________________________________ . Da li posjedujete vozačku dozvolu? ___________________________________ .

Na koji način ste dobili informacije o droga testu? -u zakonu 26 NE . Da li vam je poznato da saobraćajna policija može uputiti vozača na droga test? DA 6. Koliko dugo ste vozač? -do 5 godina -do 10 godina -preko 10 godina 5. upisati x! ANKETA 1. koji najviše odgovara vašoj ličnosti. Godina starosti? -do 20 godina -preko 20 godina 3. Pol? M Ž 2.Da li vam je potrebna manja količina alkohola da se napijete sada ili dok ste bili mlađi? prije nema razlike sada Napomena: U polje ispred odgovora. Stepen stručne spreme? -osnovna škola -srednja škola -viša škola -visoka škola 4. Šta znate o ovom testu? -ništa -neznatno -prosječno -upoznat/a sam u potpunosti 7.

kao obavezan.-putem medija -neko od mojih prijatelja je bio upućen na taj test 8. prilikom kontrole saobraćaja? DA -ništa -neznatno -prosječno -dovoljno -upoznato u potpunosti NE 12. Smatrate li da bi bilo dobro da se ovaj test uvede. Gdje se vrši testiranje ovog testa? -na licu mjesta -u policijskoj stanici -u zdravstvenoj ustanovi 10. Ima li građanstvo ima dovoljno informacija o ovom testu? 27 . Smatrate li da primjena ovog testa ima pozitivan efekat? DA NE 11.Znate li koje posledice može imati vožnja pod dejstvom opojnih sredstava? -usporeni refleksi -izmjenjena percepcija -drskost za volanom -nepoštovanje propisa 9.

..... 7...... 1.. 28 .. 1. Popis slika Slika br.7.......... 12 7. POPIS TABELA.........3......... Popis tabela Tabela br...... SLIKA I DIJAGRAMA 7.... 1. Analiza ....1......... Popis dijagrama Dijagram br.....2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful