MARKETING U TURIZMU -skripta

-

1.

MARKETING – SUVREMENA KONCEPCIJA POSLOVANJA – poimanje marketinga,

suština koncepcije marketinga, mogućnosti nastupa poduzeća/organizacija/institucija na tržištu, upravljanje marketingom 2. OKRUŽENJE MARKETINGA – pojam, eksterno (vanjsko) okruženje, interno (unutrašnje)

okruženje, praćenje i analiza okruženja, odgovor na promjenu u okruženju 3. OBILJEŽJA TURIZMA – definicija turizma; učinci turizma; posebnosti turističke potražnje,

ponude, kupnje i potrošnje; sustavni pristup razumijevanju turizma 4. PRIMJENA KONCEPCIJE MARKETINGA U TURIZMU – definicija marketinga u

turizmu, specifičnosti primjene marketinga u turizmu, nositelji marketinga u turizmu, ciljevi i načela marketinga u turizmu, novo doba marketinga u turizmu 5. MARKETINŠKE INFORMACIJE I ISTRAŽIVANJE TURISTIČKOG TRŽIŠTA –

potreba za marketinškim informacijama, vrste podataka, proces istraživanja tržišta, vrste istraživanja tržišta, primjena istraživanja tržišta u turizmu – područja primjene, TOMAS istraživanje, istraživanja WTO-a 6. MARKETINŠKI INFORMACIJSKI SUSTAV (MIS) U TURIZMU – definicija, zadaća,

struktura, primjeri MIS-a u turizmu 7. POLITIKA PROIZVODA U TURIZMU – definicija turističkog proizvoda, struktura

turističkog proizvoda, formiranje turističkog proizvoda, životni ciklus turističkog proizvoda 8. POLITIKA CIJENA U TURIZMU – utjecajni čimbenici na formiranje cijena u turizmu,

diferenciranje cijena u turizmu, metode formiranja cijena u turizmu, postupak formiranja cijena u turizmu 9. POLITIKA PROMOCIJE U TURIZMU – marketinška komunikacija; promocija u turizmu –

definicija, utjecaj na turističku potražnju, zadaće, specifičnosti, odluke, utjecajni čimbenici; instrumenti promocije u turizmu - turistička propaganda (oglašavanje), osobna prodaja, unapređenje prodaje, publicitet, odnosi s javnošću 10. POLITIKA PRODAJE I DISTRIBUCIJE U TURIZMU – specifičnosti prodaje u turizmu, politika prodaje u turizmu, načini prodaje turističkog proizvoda, uloga kanala distribucije u turizmu,

KONTROLA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU – općenito o kontroli kao upravljačkoj funkciji. odabir kanala distribucije u turizmu. kontrola profitabilnosti. zdravstveni turizam. tipologije turističkih destinacija. turizam na seljačkim gospodarstvima. ugovor o alotmanu 11. primjena koncepcije održivog razvitka u turizmu. životni ciklus turističke destinacije 15. MARKETING U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVITKA TURIZMA – pojam i načela održivog razvitka. PLANIRANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU – osnovne karakteristike. pomorski promet i turizam. primjeri marketinških planova u turizmu (makro. marketinške aktivnosti namijenjene poticanju usvajanja i primjene koncepcije održivog razvitka turizma 16. trškovi i vozarine u prometu. MARKETING SELEKTIVNIH OBLIKA TURIZMA – nautički turizam. marketinški plan kao dokument. cestovni promet i turizam. mjesto marketinga u organizacijskoj strukturi i njegov odnos s drugim poslovnim funkcijama.vrste kanala distribucije u turizmu. proces. turoperatori. industrijski turizam . kontrola godišnjeg plana. PROMET I TURIZAM – međuovisnost prometa i turizma. TURISTIČKA DESTINACIJA – objašnjenje. strategijska kontrola 14. utvrđivanje prihvatnog potencijala turističke destinacije. izvorište i smisao pojma turistička destinacija. ORGANIZACIJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU – zadaća organizacije kao upravljačke funkcije. kongresni turizam. turistička destinacija kao sustav. putničke agencije. vjerski turizam. bitni elementi marketinške politike u zračnom prometu 17. marketinške aktivnosti zrakoplovnih poduzeća na turističkom tržištu – osnovne karakteristike tržišta zračnog prometa. zračni promet i turizam. strategijsko planiranje razvitka turističke destinacije. željeznički promet i turizam. organizacija marketinga kao poslovne funkcije 13. kontrola uspješnosti. mezo i mikro razina) 12. kulturni turizam. suvremeni odnos turista i destinacije. sigurnost u prometu s turističkog aspekta.

ljudska aktivnost. TRANSAKCIJE I ODNOSI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI I ZADOVOLJSTVO 1 . Marketing je društveni i upravljački proces u kojem pojedinci i grupe dobivaju ono što trebaju i žele.1. skup aktivnosti. ŽELJE I POTRAŽNJA TRŽIŠTE PROIZVODI. način izvođenja poslovne aktivnosti. indikator stupnja zadovoljenja kupca Suština koncepcije marketinga POTREBE. USLUGE I VRIJEDNOSTI RAZMJENA.). Analitički rasčlanjen. Počiva na sljedeća četiri oslonca (Kotler 1994): o fokusiranju tržišta – prema tržištu koji može najbolje zadovoljiti vlastitim resursima o orijentaciji na kupca – prema njihovim potrebama i željama. Podrazumijeva ostvarivanje dugoročnog uspjeha poduzeća i organzacijskih ciljeva koordiniranom usmjerenošću cijelog poduzeća na stvaranje zadovoljnih kupaca. ciljne skupine o koordiniranom marketingu – uskladišteni napor svih funkcija marketinga o profitabilnosti – rezultat cjelokupnog marketinškog napora. MARKETING – SUVREMENA KONCEPCIJA POSLOVANJA Poimanje marketinga Postoje različiti načini poimanja marketinga (proces. stimuliranjem i olakšavanjem. skup funkcija i dr. Definicija marketinga predstavlja svojevrsan problem koji prvenstveno proizlazi iz tko ga definira i s koje razine se promatra. putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima. marketing je: ♦ način strateškog promišljanja ♦ način ponašanja na tržištu ♦ sustav u razmijeni vrijednosti Koncepcija marketinga Koncepcija marketinga je za razliku od marketing filozofija upravljanje koje usmjerava sve aktivnosti određenog poduzeća. Marketing je znanost koja se bavi proučavanjem razmjenskih odnosa i to njihovim nastajanjem. umijeće.

organizacije i institucije traže na tržištu kako bi podmirili svoje potrebe Roba: ♦ svaka vrijednost koja se na tržištu realizira: ♦ uporabna vrijednost – korisnost. funkcionalnost – kvaliteta ♦ razmjenska vrijednost – način na koji se roba prepoznaje na tržištu u odnosu na ostalu ponudu (ime. Sastavnice tržišta: ♦ ljudi – u svojim društvenim ulogama (potrošača. marka. ljudi. koji vladaju i koji će vladati na tržištu Potrebe su: ♦ osjećaj nedostatka. NELAGODA POTICAJ ZA AKCIJU AKCIJA ZA OTKLANJANJE PRITISKA 2 . TENZIJA. istraživača tržišta.Tržište je posrednik između proizvodnje dobara i potreba ljudi za određenim dobrima. ideja. bankara. robne rezerve ♦ potražnja vrijednosti – količina i vrsta vrijednosti koju ljudi. dizajn. usluga. uvoz. pritisak a potonje pokreće čovjeka u akciju s ciljem uklanjanja nelagode iazvane pritiskom nedostataka (Maslow. opreme. što u njemu izaziva tenziju. neimanja nečega ili nekog bitnog u životu čovjeka. 1976). institucija. resursa. cijena. kreditni aranžman i sl. prijevoznika) ♦ prostor – mjesto na kojem se razmijenjuju vrijednosti ♦ vrijeme ♦ institucije Kategorije tržišta: ♦ ponuda vrijednosti – količina vrijednosti (u obliku proizvoda. znanja. proizvođača. posrednika.) na određenom prostoru i u određenom vremenu. Njenu strukturu čine: ukupna proizvodnja unutar nacionalnog prostora.) ponuđena pod određenim uvjetima (cijena. poduzeća. zalihe. imaginarna svojstva) Konkurencija: ♦ svi konkurentski odnosi koji su vladali. kupaca. ambalaža i pakiranje. osiguravatelja proizvoda. prostora i sl. ♦ potrebe su rezultat homeostaze – zatovorenog samoregulirajućeg sustava čija je zadaća uspostaviti ravnotežu ♦ automatizam u zadovoljavanju potreba naziva se motivacijski ciklus NERAVNOTEŽA ŽIVOG BIĆA PRITISAK.

) ♦ koncepcija proizvoda – usmjerenost na proizvodnju (4P) ♦ prodajna koncepcija – usmjerenost na prodaju – profit kroz obujam prodaje ♦ marketinška koncepcija – usmjerenost na profit kroz zadovoljavanje potrošača (javlja se 70 – ih godina) ♦ društveni marketing – usmjerenost na profit. društvenu dobrobit i zadovoljstvo potrošača POLAZNA OSNOVICA USREDOTOČENOST MARKETINŠKA SREDSTVA CILJEVI POSLOVANJA 3 .Maslowljeva piramida potreba Čovjek kao društveno biće Čovjek kao prirodno biće prirodne potrebe Fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću predstavljuju čovjeka kao prirodno biće a ostale čovjeka kao društveno biće. Glavni ciljevi marketinga (P. Kotler. 1999) su maksimizirati: ♦ ukupnu potrošnju ♦ zadovoljstvo potrošača ♦ odabir potrošača/kupaca (opcije) ♦ kvalitetu življenja Mogućnost nastupa na tržištu ♦ proizvodna koncepcija – usmjerena na proizvodnju (industrijska revolucija – do 1930.

4P/4C: 1. ispunjenja. Promotion . Place . planiranja. Product – costumer solution 3. kontrole i programa marketing djelatnosti koje su nastale s ciljem stvaranja i održavanja korisne razmjene s kupcima" ♦ doprinosi školskog upravljanja teoriji i praksi marketinga mogu se promatrati kroz o upravljanje potražnjom o shvaćanje marketinga kao složenog društvenog i poslovnog sustava o segmentaciju i odabir ciljnih tržišta o marketing miks ♦ Marketinški miks .convenience 4 .communication 4.Upravljanje marketingom ♦ početak školskog upravljanja marketingom javlja se krajem 1950-ih i početkom 1960-ih ♦ upravljanje marketingom je "zbroj vještina analize. Price – costomer cost 2.

financijski resursi. tržište na kojem poduzeće posluje dobavljači posrednici – trgovci (veletrgovci. eksterno (šire) okruženje 1) Interno okruženje Na interno okruženje su varijable na koje poduzeće može djelovati i kontrolirati. interno okruženje 2. provodi i njime se upravlja u uvjetima postojećih okruženja: 1) eksternog (vanjskog) 2) internog (unutarnjeg) Zadatak marketing stručnjaka je odrediti snage i varijable u okruženju poduzeća te organizirati i provoditi njihovo sustavno i neprekidno praćenje i analiziranje. lokacija te image poduzeća. trgovine na malo) te tržišne institucije i subjekti 5 . proizvodnja i marketing). institucije) 1. Obuhvaća tržište krajnje potrošnje (domaći istrani kupci) i tržište proizvodnje potrošnje (proizvođači. dionici poduzeća Makrookruženje: 4. istraživanje i razvoj.2. To su ljudski potencijali. 2. 3. ciljno tržište 3. proizvodni kapaciteti. Važno je kontrolirati marketing i sve ostale aktivnosti poduzeća. s novcem kojim raspolažu i s voljom ga troše. Mikrookruženje: 1. 2) Ciljno tržište čine: Pojedinci i organizacije koje treba zadovoljiti. Marketinški se program poduzeća planira. Upravo praćenje i analiziranje okruženja omogućuje predviđanje budućih kretanja. posrednici. Mogući su konflikti interesa (npr. OKRUŽENJE MARKETINGA Okruženje kao skup snaga i varijabli utječe na sposobnost organizacije da učinkovito oprskrbljuju kupce proizvodima i uslugama.

religijska opredjeljenost. obrazovanje. mortalitet. NAFTA i sl. To je čimbenik u okruženju čije je djelovanje najintenzivnije. Eurocard/Mastercard. svakodnevno se sve više zaoštrava. zemljopisna distribucija stanovništva. starenje populacije. lokalna zajednica) svi oni koji mogu imat konfliktne interese. a to potiču procesi internacionalizacije i globalizacije poslovanja te međunarodnog ekonomskog povezivanja (EU. dobavljači. zaposlenici. natalitet. 6 . prijevoz – cestovni. konkurenti. Postoje slijedeći tipovi konkurencije: o konkurencija maraka – npr. Demografija Marketinški stručnjaci pomažu u analizi tržišta i upoznavanju obilježja potrošača. Amex – mjesto turističke destinacije o konkurencija supstituta – npr. obuća. bračni status. vodeni – zimski/ljetni turizam o opća konkurencija – svi se natječu za naklonost potrošača i udio u njegovoj ograničenoj kupovnoj moći (odjeća. povećanje broja zaposlenih žena ili kasnije stupanje u brak. zračni.). migracija.3) Konkurencija Interesne skupine koje utječu na kontekst odlučivanja u poduzeću (dioničari. Najznačajnija demografska obilježja smatraju se: strarosna struktura. Istražuje se pad stope nataliteta. monopolističku konkurenciju i oligopol. etničko podrijetlo. sindikati. Demografske promjene su značajne za oblikovanje marketinške strategije svakog poduzeća. Tržišni udio= promet nekog poduzeća/ ukupan promet na nekom tržištu 4) Eksterno okruženje Ovisno o tome utječu li snage eksternog okruženja na sva poduzeća na tržištu ili je njihovo djelovanje vezano uz specijalna područja dijele se u dvije vrste: a) makrookruženje – snage koje poduzeće ne može kontrolirati niti može na njih kratkoročno djelovati b) mikrookruženje – snage na koje poduzeće može djelomice utjecati a) Makrookruženje Šest snaga čini makrookruženje (koje djeluje na sva poduzeća): 1. viši stupanj obrazovanja te povećanje stupnja urbanizacije. kozmetika) – odlazak na odmor/kupnja novog auta Ekonomski promatrana konkurencija (s aspekta broja ponuđača) se dijeli na savršenu konkurenciju. povećanje broja dvočlanih i samačkih kućanstava. Marketinški program i aktivnosti trebaju se oblikovati i provoditi u skladu sa svojim konkurentskim prednostima.

Političke i zakonske snage Monetarna i fiskalna politika.u ali ne u Europi ili Aziji). "ne ide"). novi oblici distribucije. Nova – španj. Deregulacija – iz zakona prepuštamo se slobodnoj tržišnoj djelatanosti. Ekološki pokreti tradicionalne uloge. nove mogućnosti u području sporta i dokolice i sl. Fizički čimbenici Ekološka svijest nastavlja rast. Kulturne i društvene snage Sve brži procesi promjene u životnim stilovima. Zakonodavstvo koje se odnosi na marketing. bolje tehnološke mogućnosti u prometu. Zdrav život. novi mediji. Komparativno oglašavanje (u SAD. Tehnologija Omogućuje poboljšanje kvalitete proizvoda. strateški plan. Utjecaj tehnoloških promjena i razvoja na marketing omogućuje poboljšanje kvalitete proizvoda. Veća dostupnost informacija. Politika vlade prema poslovnim subjektima. Jezične razlike (Alcatel. posebna organizacijska jedinica te zajednički tim. radikalno mijenja ili čak uništava postojeće industrije te potiče tržište i industrije koje nisu u neposrednoj vezi s novom tehnologijom. Nike – omolažavati. 7 .arap. Ekonomske snage Marketinški stručnjaci žele i trebaju znati jesu li te hoće li u budućnosti potrošači na izabranim ciljnim tržištima biti voljni i u mogućnosti trošiti svoj novac. kupovna moć potrošača pada o politika kamatnih stopa 3. Ekonomski čimbenici čiji je utjecaj posebno izražen su: o funkcija poslovnog ciklusa u kojoj se nalazi gospodarstvo (konjukture tržišta) – prosperitet. Pružanje informacija i kupnja proizvoda i usluga. Razlike u ponašanju. 6. društvenim vrijednostima te stavovima potrošača. oporavak o inflacija – pojava porasta razine cijena. naglašena je potreba za čistoćom i lijepim krajobrazom Praćenje i analiza okruženja Ovisno o obilježjima poduzeća te o uvjetima prilika u kojima poduzeće posluje moguć je formalni pristup praćenju i analizi okruženja linijsko upravljanje. malteretirati. recesija. 5. kada cijene rastu brže od prihoda. ubojica.2. 4. Propisi i zakonodavstva koji se tiču zaštite okoliša.

Odgovori na promjene u okruženju: o ignoriranje o odgađanje akcija o štednja o stupnjevito strateško repozicioniranje o radikalno strateško repoziciranje 8 .

uobičajno boravište Karakteristika koju turistička statistika vezuje uz pojedinca (npr. diplomati.5 stoljeća problematika njegova definiranja aktualna je i danas. Razlozi su slijedeći: ♦ turizam predstavlja relativno mladu znanstvenu disciplinu ♦ turizam se velikom brzinom razvio u masovnu društvenu pojavu i neprestano doživljava promjene ♦ turizam je kompleksna pojava ♦ turizam je multidimenzionalna pojava Definiranje turizma se dijeli na: teorijske (nominalističke. bez stalnog mjesta boravka. gospodarske. posla i drugih razloga koji nisu povezani s obavljanjem djelatnosti koju plaća posjećeno mjesto. student). Elementi koji proizlaze iz ove definicije jesu: 1. 2. AIEST definicija: Turizam predstavlja skup aktivnosti osoba tijekom njihova putovanja i boravka u mjestu izvan svog uobičajnog boravišta. u trajanju od najviše godine dana bez prekida. univerzalne) te statističke. UN i WTO su međunarodne organizacije koje od svog osnutka nastoje ustanoviti niz turističkih definicija i klasifikacija radi postizanja sljedeća dva cilja osiguranje međunarodne usporedbe podataka koji se odnose na turizam te usmjeravanje zemalja u uspostavljanju statističkih turističkih podataka. zatvorenici). radi odmora. osobe koje putuju u mjesto u kojem ostvaruju neku zaradu te ostali putnici koji su isključeni dogovorno (članovi oružanih snaga. OBILJEŽJA TURIZMA Definicija Premda turizam kao pojava egzistira već 1. 9 .3. predstavnici konzulata. Posjetitelji nisu ostali osobe koje putuju unutar svog uobičajnog okruženja. Usprkos brojnim turističkim definicijama praksa je stalno nailazila na probleme praćenja i mjerenja turizma – kao odgovor na to nastale su statističke definicije turizma. Prostor unutar kojeg se osoba kreće tijekom uobičajne životne rutine. osobe / posjetitelji To su one osobe koje putuju u mjesto izvan svog uobičajnog boravišta i u njemu konsekutivno borave najviše 12 mjeseci zbog razloga koji nisu povezani s obavljanjem djelatnosti koje plaća posjećeno mjesto. osobe koje mijenjaju mjesto stanovanja.

4. dohodak. pokretanje regionalnog razvoja. liječenje. aktiviranje turističkog potencijala. dohotka. promjene razine turističke potrošnje. Da bi se podatak o turističkoj potrošnji preveo u informaciju portebno je izračunati vrijednost multiplikatora (transakcijski. posjeti prijateljima i rođacima. povećanje zaposlenosti. generiranje proračuna prihoda. prihod javnog sektora i bilancu plaćanja. Vrste posjetitelja (s obzirom na dužinu boravka) jesu posjetitelji s noćenjem (turisti) te jednodnevni posjetitelji (izletnici). Pozitivni učinci jesu: poboljšanje devizne bilance. proračunskih prihoda). Na veličinu ekonomskog učinka koji će turizam generirati na određenom području utječu slijedeći čimbenici: o vrsta td o veličina turističke potrošnje u td i opseg njezine cirkulacije u sklopu lokalnog gospodarstva o veličina i vrsta lokalnog gospodarstva o stupanj do kojeg je lokalno gospodarstvo uspjelo rješiti problem sezonalnosti i osigurati cjelogodišnje poslovanje Direktni učinak turističke potrošnje jednak je ukupnoj vrijednosti turističke potrošnje ostvarene u određenom vremenu i prostoru umanjenoj za vrijednost uvoza proizvoda i usluga prve linije. vjerska hodočašća te ostalo. Izračun turističkog multiplikatora pruža uvid u sadašnju gospodarsku performansu turističke industrije i kratkoročne ekonomske učinke. Indirektni učinak turističke potrošnje ostvaruje se kad subjekti koji direktno ostvaruju sredstva iz turističke potrošnje troše ta sredstva za nabavku proizvoda i usluga drugih sektora lokalnog gospodarstva. zaposlenosti. poslovne i profesionalne obveze. Vrste učinaka turizma: a) ekonomski učinci Utjecaj turizma na razvoj gospodarstva TD ovisi o gospodarskoj snazi odnosno neovisnosti konkretnog turističkog područja. zaposlenost. Učinci turizma: Za mjerenje pojedine vrste učinka turizma postoje odgovarajuće metode. Osobito su pogodni za proučavanje utjecaja turističke potrošnje na poslovni promet. rekreacija i blagdani. stimuliranje gospodarskih tijekova među područjima i sudionicima turističkih procesa te zapošljavanje prometnih kapaciteta.3. dužina boravka Kada posjetitelj boravi u mjestu duže od jedne godine ono postaje dijelom njegovog/njezinog novog uobičajnog boravišta te on/ona se prestaje smatrati njegovim posjetiteljem. output. svrha posjeta Svrhe posjete jesu dokolica. razvoj malog poduzetništva. 10 . neophodnih za zadovoljenje turističke potražnje. strani i domaći.

Negativni učinci jesu: sezonalnost. čak i kad je to moguće. koje je inidrektne i inducirane razine učinaka moguće povećano s turističkom aktivnošću.). razmjena kulturnih informacija. ovisnost o nekoliko glavnih emitivnih tržišta. Pozitivni učinci kod rezidenta/društva pretežito receptivnih zemalja jesu: razvoj turističke kulture. valoriziranje drugih aktivnosti destinacije. kreativno izražavanje. promjena potrošačkih navika. za utvrditi učinke treba utvrditi fizički utjecaj što ga je prouzročio turizam u odnosu na ostale aktivnosti. opasnost od ovisnosti od jednog sektora. Negativni učinci kod tursta/društva pretežito emitivnih zemalja jesu: primjena negativnih iskustava stečenih turističkim kretanjem u mjestu stalnog boravka. životnog stila. ideja i vjerovanja o drugim populacijama. 11 . razinu sigurnosti. Ovi učinci mogu biti direktni. restauracije i sl. povećanje socijabilnosti ljudi i smanjenje društvene napetosti te samorealizacija. individualnog ponašanja. lažno imitiranje „autentičnih“ ugođaja i sredina. očuvanje i stimuliranje starih zanata te promjena potrošačkih navika. nespotan te nejednačen i glede iskustva neuravnotežen karakter. b) društveno. oživljavanje starih običaja i kulturnih priredaba. Negativni učinci kod rezidenta/društva pretežito receptivnih zemalja jesu: demonstracijski (pokazni) efekt. vremenski i prostorno ograničen. proizvoda. bolje razumijevanje među ljudima iz različitih zemalja s različitim kulturno-povijesnim nasljeđem. porast kriminala.kulturni učinci Proizlaze iz odnosa gost-domaćin. gubitak kulturnog identiteta. hoteli. migriranje radnika iz ruralnog u urbani prostor. c) enviromentalistički učinci Do ovog oblika učinaka dolazi radi izgradnje odgovrajuće infra i suprastrukture (prometnice. Demonstracijski efekt nastupa kad turisti svojim ponašanjem utječu na stanovnike. porast troškova života rezidentima te porast oportunitetnih troškova. indirektni i induktivni. Pozitivni učinci kod tursta/društva pretežito emitivnih zemalja jesu: razvoj kulture putovanja. Ovi učinci mogu biti direktni. bazeni. obiteljskih odnosa. stanje flore i faune. odlivi. Ovi učinci mogu utjecati na promjenu vrijednosnog sustava. koji karakterizira prolazan. erozija morala te porast napetosti zbog osjećaja servilnosti. kakve bi bile okolnosti prije nego što se turizam počeo razvijat. upoznavanje povijesti i kulture drugih zemalja. usluga i zemljišta. moralno ponašanje. oslobođenje napetosti i zadovoljstvo. tradicionalne ceremonije i društvenu organizaciju turista i stanovnika. Jeftinije je s manje posljedica zaštiti okoliš nego ukloniti štete učinjene u prostoru. inflacija cijena. indirektni i induktivni.

za to su odgovorni određeni čimbenici kako na strani turističke potražnje tako i na strani turističke . bihevioristička (znanje. vode i zraka zbog porasta razine njihove zagađenosti. promjene prirodnog okoliša i utjecaj na prirodnu ravnotežu živih bića. demografska (dob. osobne preferencije).Pozitivni učinci jesu: očuvanje /restauracija povijesnih građevina i spomenika. korištenje turističkih usluga ne može se odvijat ukoliko njihov korisnik ne dođe u receptivno područje o neelastičnost – sporo reagira na promjene kod drugih pojava. vjera. zanimanje. porast troškova spriječavanja zakrčenosti i zagađenosti te porast troškova zaštite prostora. valorizacija prirodnih i izgrađenih atraktivnosti. Negativni učinci jesu: smanjenje kvalitete zemlje. klima). veličina i životni ciklus obitelji. itd. Posebnosti turističke potražnje jesu: o mobilnost – zbog nemogućnosti skladištenja i nedjeljivosti turističkih usluga. stav. dohodak. zaštita prirodnih resursa putem izgradnje nacionalnih parkova i ostalih oblika zaštite. neelastičnost i sezonalnost o statičnost – rezultat vezanosti turističkih resursa za prostor na kojem se nalaze. psihografska (pripadnost društvenom sloju. osobito na cijene o sezonalnost 12 sekundarna – promjenjivost turističke potražnje u odnosu na promjene u turističkoj ponudi senzacionalnost – očituje se u koncentraciji turističkog prometa u prostoru i vremenu. uporaba i reakcija prema turističkom proizvodu) o elastičnost – tržište potražnje osjetno reagira na promjene nastale kod određenih pojava o kojima ovisi: ♦primarne – promjenjivost turističkepotražnje spram promjena nastalih kod ekonomskih kategorija o kojima ovisi ♦ o ponude Posebnosti turističke ponude: o heterogenost – na turističkom tržištu se prema jednom potražitelju javlja istovremeno više ponuđača raznovrsnih dobara čija ukupnost mora sačinjavati upravo onaj aspekt dobara koji određeni kupac želi statičnost. narodnost). način života. 4 skupine: zemljopisna obilježja (regija. kretanje turističke potražnje prema turističkoj ponudi o heterogenost – proizlazi iz mnogobrojnih individualnih obilježja pojedinih turističkih korisnika ili skupina istih zbog kojih se oni različito ponašaju na turističkom tržištu. gustoća naseljenosti. usluge se proizvode i troše na mjestu gdje se nalaze turistički resursi. spol. kretanje prema ponudi.

13 .

posticipativno) o kupnja turističkog proizvoda je uglavnom racionalna kada se radi o integralnom turističkom proizvodu a parcijalna kupnja turističkog proizvoda je kada je kupnja više racionalna ako mjesto turističkog proizvoda nije isto.Posebnosti kupnje u turizmu: o češći slučaj nego na ostalim tržištima da kupac i potrošač nisu ista osoba (obično kupac jedna. motivirana turističkim potrebama i željama. potrošač više osoba) o mjesto kupnje i potrošnje se ne mora podudarati – ono najviše ovisi o vremenu kada je kupnja poduzeta (anticipativno. kupnja je više impulsivna kada se mjesto kupnje i potrošnje turističkog proizvoda poklapa o odluka o kupnji turističkog proizvoda je slojevitog karaktera jer se sastoji od kompleksa međusobno povezanih odluka. koincidencionalno. tako i turistička. konzumiranjem ili uništenjem uporabne vrijednosti dobra o turistička potrošnja jedan je od oblika osobne potrošnje. u mjestu stalnog boravka  za putovanja  za boravka u turističkom odredištu  nakon povratka u njegovo stalno mjesto boravka o svaka potrošnja. važnu ulogu pri donošenju odluke imaju iskustvo i informiranost kupca Posebnosti turističke potrošnje: o realizacija turističke potrošnje uvjetovana je sljedećim:  da osoba ima potrebu za uključivanje u turističke tokove  da osoba raspolaže slobodnim vremenom  da osoba raspolaže slobodnim novčanim sredstvima  da u mjestu gdje osba putuje postoji organizirana turistička ponuda o bitne karakteristike turističke potrošnje su:  neproizvodni karakter  pripadnost sferi osobnih potreba  specifična struktura o proces turističke potrošnje možemo podijeliti u sljedeće faze:  prije putovanja. tj. čin je zadovoljenja potreba. a financira se iz sredstava osobnog dohotka pučanstva 14 .

a neki od njih nisu angažirani samo u turizmu. Stav suvremenih teoretičara – ispravnije je sustav analizirati kao sustav (skup međusobno povezanih dijelova koji čine kohezivnu cjelinu) nego kao industriju ili tržište – ovakav pristup omogućuje primjenu marketinške koncepcije. kao i formuliranje politike i marketinškog planiranja usmjereno k zadovoljenju tih želja o identifikacija procedura koje bi TD trebala slijediti pri istraživanju. smjerova putovanja i modela korištenog prijevoza 3. marketing o marketing TD usmjeren je k postojećim i potencijalnim posjetiteljima. sadašnje trendove i prognoze za budućnost o opis i analiza glavnih segmenata putovanja. regulaciji.Sustavni pristup razumijevanja turizma Vladine organizacije. Mill i Morisson gledaju na turizam kao na sustav sastavljen od četiri integralna dijela: 1. posrednici. zatim primjena marektinškog plana i adekvatna uporaba instrumentarija marketinškog upravljanja o istraživanje procesa putem kojeg TD i individualni ponuđači razmjenjuju svoje proizvode i usluge s potencijalnim potrošačima. s naglaskom na učinkovitu uporabu distribucijskih kanala tržište putovanje TD marketing tržište 15 . već zadovoljavaju potrebe i osoba koje nisu turisti. atrakcije i ugostiteljstvo su elementi koji predstavljaju dio turističkog sustava koji čini vezu između potrošača i destinacije. njegove karakteristike. razvoju i usluživanju TD 4. transport. iz toga se može zaključivati o kupnji putovanja koja slijedi i to u različitim oblicima o pristup tržištu potražnje s aspekta ponašanja potrošača stavlja naglasak na vanjske i unutarnje čimbenike koji utječu na putovanja. tržište o potreba za razumjevanjem ponašanja potrošača. kretanje posjetitelja. uključujući alternative putovanjima. turistička destinacija o splet objekata i atrakcija koje žele različite skupine posjetitelja. koji se ostvaruje putem nekoliko različitih posrednika. tržišne inpute turističkih ponuđača te proces kojim se odluka donosi 2. putovanja o odnosi se na segment putovanja.

a to je da su svi njegovi elementi povezani i da se nalaze u međusobnoj interakciji 16 . dinamičnog elementa – odnosi se na potražnju i oblike turizma 2. fizičke i društvene učinke te kontrolu utjecaja Leiper promatra turizam kao sustav sastavljen od: 1. reciptivna i tranzitna regija 3. turističke industrije – skup poduzeća. turista – subjekt. posljedičnog elementa – podrazumjeva gospodarske. osnovni akter u sustavu 2.Mathieson i Wall smatraju da se turistički sustav sastoji od: 1. statičnog elementa – kako se povezuje s karakteristikama turista i TD 3. organizacija i institucija uključenih u isporuku turističkog proizvoda Prednosti Leiperovog modela turističkog sustava su: o pruža mogućnost interdisciplinarnog pristupa sagledavanja turizma o moguće ga je upotrijebiti na bilo kojoj razini generalizacije – od lokalnih hotelijerskih poduzeća do međunarodne industrije o apsolutno je fleksibilan i omogućuje inkorporiranje različitih oblika turizma o prikazuje važan princip prisutan kod izučavanja turizma. zemljopisnih elemenata – emitivna.

Kada se govori o marketingu u turizmu onda se zapravo misli na marketing prema ciljnom tržištu – turističko tržište. prema vrsti proizvoda – marketing dobra. izvršavanje zahtjeva i ciljeva turističke politike kojom se na naljbolji mogući način zadovoljavaju turističke potrebe određenih skupina korisnika (i pojedinaca) uz istodobno postizanje pozitivnih ekonomskih rezultata. nacionalnom i međunarodnom planu. kulturnih i znanstvenih organizacija 17 . PRIMJENA KONCEPCIJE MARKETINGA U TURIZMU Marketinšku aktivnost je moguće klasificirati u tri aspekta: prema ciljnom tržištu. usluga. ovisi o predmetu razmjene 3. (Krippendorf) Marketing u turizmu predstavlja sustavno koordinirano djelovanje. znanje Tri tipa/aspekta klasifikacije marketinga: 1. kako bi se optimalno zadovoljile potrebe određenih skupina potrošača i na osnovi toga postigao određeni profit. odnosno turistima kao potrošačima. prema vrsti nositelja marketinških aktivnosti – marketing gospodarskih. religijskih. vrsti proizvoda te vrsti nositelja. kada i gdje pruža kupnjom usluga kupuje se vještina. ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ intenzivno kretanje ponude i potražnje kod konzumiranja usluga neophodna je prisutnost korisnika i ponude usluge se najprije prodaju a onda "proizvode" i troše usluge su nepostojane – ovise o tome tko ih.4. organizacija. nameće se potreba specifičnog pristupa u primjeni koncepcije marketinga u turizmu – razlika u odnosu na tržište dobara. ideja. Razlog proučavanja marketinga u turizmu nalazi se u specifičnostima odnosa koji vladaju na turističkom tržištu. prema ciljanim tržištima – razlikovanje nekolio vrsta javnosti prema kojima pojedina organizacija usmjerava svoje marketinške aktivnosti 2. mjesta. Definicija Marketing u turizmu predstavlja sustavno i koordinirano prilagođavanje poslovne politike turističkog poduzeća kao i turističke politike države na lokalnom. osoba. Budući da je turističko tržište pretežno turistička usluga. Marketing bez obzira gdje se primjenjuje. funkcionira prema istim principima – razlikuju se samo postupci i tehnika. društvenih. regionalnom.

održavanjem ili poboljšanjem stečene pozicije 18 . usmjeren eksternoj javnosti)  marketing pojedinih prostornih cjelina.Specifičnosti primjene marketinga u turizmu proizlaze iz sljedećeg: o aktivnostima o o o o o složene kompozicije turističkog proizvoda stalna prisutnost nekontrolirajućih varijabli. među kojima su neke internog varijabilnost mjera koje mogu primjeniti određena tržišta radi utjecanja na izbor neophodne fleksibilnosti i modularnosti marketinških programa u fazi aplikacije karakteristika turističke potražnje. kupnje i potrošnje pluralizam centara odlučivanja (s različitim funkcijama) u marketinškim karaktera (proizvodnja i promocija) a mnogo češće eksternog karaktera destinacije. Skupine nositelja marketinga u turizmu jesu slijedeće:     individualna gospodarska poduzeća izvangospodarske institucije turističke destinacije država (državni organi i institucije) Svaka od navedenih skupina nostitelja može marketinški djelovati individualno. a koja ne proizlazi iz spomenutih čimbenika Nositelji marketinga u turizmu Ako će turistička potreba biti zadovoljena potrebno je da u turističkoj ponudi sudjeluje niz gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. ponude. U turizmu je moguće razlikovati:  marketinška poduzeća koja prihod ostvaruju na turističkom tržištu a služi im kao osnovica pri postavljanju i provođenju poslovne politike (mikromarketing. Nositelji marketinga u turizmu su svi oni koji svojim proizvodima i uslugama sudjeluju na turističkom tržištu te putem turističke potrošnje zadovoljavaju potrebe turista. u zajednici s nekom drugom skupinom ili je pak moguće da sve skupine nositelja djeluju zajednički. kojeg one koriste kao koncepciju pri organizaciji plasmana kroz turizam (makromarketing) Ciljevi marketinga u turizmu ovise o: ♦ razvijenosti poslovanja nositelja ♦ stupnju njegove prisutnosti na tržištu ♦ njegovoj pripadnosti određenoj "turističkoj" djelatnosti ♦ nastojanju nositelja za stvaranjem pozicije.

19 . vrijeme trajanja boravka ili pak vrsti aranžmana. putovanje zbog zadovoljstva postaje sustavnim dijelom života. segmentiraniji. promjena imagea i dr. brza pojava malih tržišta potražnje u manje razvijenim zemljama. Novi turizam uzrokom je promjena u marketinškom okruženju – turističkoj potražnji. kulturno-obrazovnog i političkog karaktera. nezadovoljstvo zagađenim destinacijama. porast broja obrazovanih posjetitelja. osvajanje novog turističkog segmenta. putovanje zbog poslovnih razloga postaje manje atraktivnom opcijom zbog pojave novih tehnoloških mogućnosti (npr. krut. promjena strukture potražnje s obzirom na nacionalnu provenijenciju ili neku drugu karakteristiku turista. standardiziran i upakiran. Promjene turističke potražnje jesu: fragmentiranost. Novi turizam je fleksibilniji. vladi. oblikovan prema zahtjevima kupaca. video-konferencije).Ciljeve marketinga bi trebalo podijeliti sa aspekta nositelja marketinga u turizmu – poduzeća koja sudjeluju u ponudi na turističkom tržištu i turističke destinacije. povećanje broja manifestacija van sezone Načela Nositelji marketinga u turizmu trebaju se pridržavati sljedećih načela pri postavljanju ciljeva ako žele da njihovo poslovanje bude uspješno: ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ načelo jasnoće ciljeva načelo dostižnosti ciljeva načelo realnosti ciljeva načelo podudarnosti ciljeva (koordiniranost i sinhroniziranosti s drugim nositeljima marketinga u turizmu) načelo provjerljivosti ciljeva (radi mogućnosti kontrole realizacije ciljeva) Novo doba marketinga u turizmu Ključne snage koje su utjecale na pojavu "novog" turizma su novi potrošači. ponudi. povećanje prosječnog trajanja boravka turista. povećanje turističke potrošnje po turistu. Sekundarne je ciljeve marketinga u turizmu moguće podijeliti na: ♦ strategijske – povećane broja noćenja turista. ograničen rast te nova globalna praksa. više kraćih odmora u godini. ♦ operativne – aktiviranje vlastitih mogućnosti za razvoj kongresnog turizma. kod prvih dominiraju ciljevi ekonomske naravi. dok kod drugih pored ekonomskih važno mjesto zauzimaju marketinški ciljevi društvenog. povećanje iskorištenosti kapaciteta. dijagonalno integriran u odnosu na onog iz 1970-ih koji je bio masovan. nova tehnologija.

Promjene turističke ponude jesu: povećanje konkurentnosti. pojava dobitnika i gubitnika zbog uporabe novih sustava distribucije. porast regulative usmjerene ka zadovoljavanju zahtjeva lokalnih zajednica i grupa pritisaka glede konzervacije te obnavljanje interesa za regionalnim dogovorima. bez velikih troškova c) bit usluživanja – ljudski čimbenik (uslužne djelatnosti) d) intenzitet konkurencije – stupanj konkurentske aktivnosti znatno će se povećat na svim zrelim tržištima e) razvoj turizma – pojavit će se novi oblik turističkog razvoja. Smjernice za prilagođavanje novonastalim promjenama u okruženju marketinga u turizmu jesu: a) bolje razumijevanje tržišnih segmenata – pažljivije segmentiranje tržišta da bi se turistička ponuda preciznije pozicionirala b) pristup tržištu – primjena direktnog marketinga. Promjene kod vlada jesu: razvoj uloge fascilitatora kontinuirane privatizacije. utemeljen na dugoročno održivom rastu f) marketing destinacije – preoblikovanje turističke strategije g) reformulirani marketinški miks – interdisciplinirani pristup regrutiranja ljudskih resursa. treningu i internom marketingu 20 . pomlađivanje starih destinacija. stavljanje tržišta na kvalitetu i okoliš. povećanje broja novih destinacija.

programa i taktike. pravodobnost te pouzdanost. Prednost je turističkih organizacija ta što su u vremenu potrošnje u mnogo bližoj vezi sa svojim gostima nego što je to slučaj sa proizvodnim ili trgovačkim poduzećima (imaju njihov popis s osobnim podacima). problemski orijentirana istraživanja – najčešće su jednokratna i provode se zbog rješavanja neke konkretne situacije – cilj je rješavanje postojećeg problema i razumijevanje tržišnih zbivanja. MARKETINŠKE INFORMACIJE I ISTRAŽIVANJE TURISTIČKOG TRŽIŠTA Potreba za marketinškim informacijama U poslovnom upravljanju uvijek postoji potreba za stalnim priljevom informacija – razlog donošenja poslovnih odluka. Na taj način poduzeće saznaje osnovne informacije o poslovnom okruženju i konkretne rezultate svojih tržišnih strategija. Turističke organizacije su fizički vrlo udaljene od svojih potrošača što ih onemogućuje u otkrivanju reakcije mnogih segmenata potrošača bilo direktnim promatranjem ili osobnim poznavanjem. Takvo istražvanje polazi od definiranja problema. postavljanja hipoteza i ciljeva. interno istraživanje i istraživanje za stolom. ako su dostupni sekundarni podaci se mogu brže prikupiti. podaci koje je već netko prikupio (iz sekundarnih izvora) te podaci prikupljeni vlastitim snagama (iz primarnih izvora). Istraživanje tržišta je bila prva organizirana aktivnost pomoću koje se dolazi do informacija. kontinuirana istraživanja – služe sagledavanju vlastitog položaja i općih kretanja na tržištu kao podlozi za tekuće poslovanje u dugoročnom razdoblju – obavljaju se putem informacijskog sustava (MIS) 2. To su povijesni podaci i za sadašnjeg istraživača ne zahtjevaju kontakt s ispitanicima ili subjektima istraživanja. a) sekundarni podaci Sekundarni su podaci prikupljeni i zabilježeni prije.Očekivana obilježja informacija bez obzira na vrstu jesu točnost. 21 . razrade i primjene istraživačkih metoda i tehnika Vrste podataka U kontinuiranom i problemski orijeniranom istraživanju na raspolaganju su dvije osnovne vrste podataka. Razlikujemo dvije vrste istraživanja poradi dobivanja marketinških informacija: 1. dostupni su za neke pojave za koje inače pojedino poduzeće ne bi moglo prikupiti primarne podatke te objektivnost. u nekom drugom istraživanju i za neku drugu svrhu. Metoda prikupljanja sekundarnih podataka naziva se historijska metoda. Prednost sekundarnih podataka u odnosu na primarne je u tome što prikupljanje sekundarnih podataka je mnogo jeftinije.5.

U eksterne (vanjske) izvori sekundarnih podataka postoje na lokalnoj (nacionalnoj) razini i međunarodnoj razini – podaci objavljeni u publikacijama međunarodnih organizacija. Reiseanalyse – istraživanje njemačkih turističkih tržišta F. turist) ili poslovnih subjekta (hotel. Veliki dio problema u istraživanju tržišta usluga odnosi se na stavove. – 2005. ETM (European travel monitor). Prikupljaju se direktno od jedinica istraživanja: jedne osobe (gost. OECD-a (Tourism policy and international tourism in OECD member countrys). HNB. osobno i pomoću uređaja 22 . zastarjelosti) ♦čija je točnost poznata i zajamčena (prvi izvor. nacionalnih državnih zavoda za statistiku. dobiveni ekonomskom analizom poslovanja poduzeća.Dva su osnovna problema u iskorištavanju sekundarnih podataka (pronalaženje podataka): ♦koji će odgovarati potrebama konkretnog istraživanja (jedinici mjere. izravno i neizravno. metodologija) Za potrebe istraživanja i donošenja mnogih poslovnih odluka turistička se poduzeća koriste najrazličitijim sekundarnim izvorima podataka jer im oni osiguravaju brz i ekonomičan pristup tržištu. agencija i sl. Svjetske i međunarodne organizacije koja provode isptraživanja jesu: WTO.) te dobiveni analizom izvješća revizorskih tvrtki o poslovanju poduzeća. Prema mjestu gdje se nalaze dijele se na interne i eksterne. turističkih organizacija i udruženja. primjetno i neprimjetno. Postoje 2 metode prikupljanja primarnih podataka: 1. pa je potreba za prikupljanjem primarnih podataka u turizmu vrlo izražena. drugih državnih organizacija i ureda. nisu odgovarajući ili su pak zastarjeli. bez postavljanja pitanja osoba čije se ponašanje prati : tehnike promatranja jesu: prirodna i umjetno stvorena situacija. U interne (unutrašnje) izvore sekundarnih podataka spadaju podaci dobiveni praćenjem računovodstveno-financijskog poslovanja poduzeća. strukturirano i nestrukturirano. iz Hamburga. b) primarni podaci U primarne podatke spadaju izvorna opažanja koja se prikupljaju za potrebe rješavanja konkretnog tržišnog problema različitim kvalitativnim ili kvantitativnim tehnikama istraživanja tržišta. Hrvatska turistička zajednica te Institut za turizam. dobiveni putem istraživačkih aktivnosti postojećih instituta te podaci raspoloživi u posebnim bankama podataka.U. grupama proizvoda i sl. definiciji razreda. Tourisam forecast for Europe 2001. Podaci se najčešće prikupljaju onda kada raspoloživi sekundarni izvori podataka su ograničenog karaktera. bilance poslovanja (prema proizvodima. promatranje : promatranje je proces uočavanja i bilježenja činjenica ili događaja.). PATA i Guide to global travel – IPK.R. objavljeni u svjetski priznatim znanstvenim časopisima. zadovoljstva i percepcije. U RH istraživanja provodi Državni zavod za statistiku.

ispitivanje : ispitivanje se sastoji od postavljanja pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i njihove odgovore u usmenom ili pismenom obliku : postoji više vrsta odnosono kriterija ispitivanja: oblik komuniciranja s ispitanikom (osobno. središnja točka istraživačkoga procesa. moguće razloge koji su izazvali problem. Definiranje problema je srž. poštom. telefonom. da se potvrde ili odbace dosadašnja uvjerenja.2. tj. Odluka o provedbi istraživanja tržišta ovisi o nekoliko činitelja: o vremenu koje je na raspolaganju za odlučivanje o dostupnost podataka o naravi odluke o kojoj je riječ o vrijednost informacije koju istraživanje daje u usporedbi s troškovima koje iziskuje Proces istraživanja tržišta se sastoji od: 1. 2. mogu pomoći u organiziranju standardiziranog postupka ali ne predstavljaju cjelovit postupak. to je pretpostavka koja se empirijski može provjeriti. stupanj strukturiranosti pitanja (višestruki izbor. Problem se može smatrati pojava koja zahtjeva dodatna istraživanja ili objašnjenja. Svrha istraživanja tržišta jest dobivanje informacija na temelju kojih se odlučuje u poslovanju. Definiranje problema i postavljanje ciljeva istraživanja Definiranje problema i postavljanje ciljeva istraživanja jedna je od osnovnih zadaća istraživačkog procesa. Razlikujemo dvije skupine s obzirom na primjenu rezultata a to su izviđajna ili eksplorativna istraživanja te zaključna ili 23 . Određivanja izvora podataka i vrste istraživanja U određivanju izvora podataka na raspolaganju su dvije mogućnosti podaci iz sekundarnih izvora ili sekundarni podaci te podaci iz primarnih izvora ili primarni podaci. a zatim činitelje – varijable koji na njega djeluju. prikrivenost cilja istraživanja (prikrivena i neprikrivena pitanja) Proces istraživanja tržišta Istraživanje tržišta je standardizirani postupak. Istraživanje može dati dobru informaciju samo ako je problem jasan i ako se znaju razlozi i ciljevi istraživanja. Hipoteza istraživanja je nedokazana tvrdnja koja objašnjava neke činjenice ili pojave. Zadaća je istraživača tržišta da postavi hipoteze istraživanja. otvorena pitanja). Znanstvena metoda znači primjenu sustavnih postupaka kojima se analiziraju empirijska saznanja. Informacije se dobivaju iz prikupljenih i analiziranih podataka. Proces istraživanja tržišta zasnovan je na načelima znanstvene metode. U marketingu su problemi prisutni svakoga dana pa odlučivanje koje se odnosi na njihovo rješavanje jest kontinuirani proces. internetom). Neformalne informacije mogu biti dio procesa istraživanja.

tabeliraju i analiziraju uz pomoć statističkih metoda. a okvir izbora je postojeći popis jedinica iz kojih se bira uzorak. 4. Unutar zaključnog istraživanja također se razlikuju dvije podskupine opisna ili deskriptivna istraživanja i uzročna ili kauzalna istraživanja. Način biranja uzorka može se temeljiti na teoriji vjerojatnosti. način biranja uzorka i veličina uzorka. a kad se izbor ne temelji na vjerojatnosti dobivamo namjerni uzorak. Za marketing u cjelini to je međutim tek početak procesa koji će se lančano nastavljati. Osnovni skup je cjelina iz koje se bira uzorak. Osnovna je svrha izvještaja da jasni i koncizno prikaže glavne rezultate do kojih se istraživanjem došli i da obrazloži preporuke koje predlaže. Uzorak mora svojom veličinom biti takav da odgovori na postavljena pitanja s određenom točnosti i određenim stupnjem pouzdanosti. Analiza podataka i interpretacija rezultata Podaci prispjeli s terena kontroliraju se. Dvije su metode prikupljanja primarnih podataka ispitivanje i promatranje. kodiraju. 3. upozoriti na slabosti ili potvrditi ispravnost dosadašnje orijentacije. tada dobivamo slučajni uzorak. 5. Izrada izvještaja formalno gledano je kraj istraživačkoga procesa. bilo u samoj organizaciji ili izvan nje. opisna (deskriptivna) i uzročna (kauzalna).konkluzivna istraživanje. Sastavljanje izvještaja Sastavljanje izvještaja je pisana prezentacija rezultata u obliku koji će najbolje odgovarati korisnicima. Ne smije se organizirati prikupljanja primarnih podataka ako prije toga nisu iscrpljeni raspoloživi podaci. 24 . To je postupak pretvaranja podataka u informacije. ovisno o cilju i problemu istraživanja. Na taj se način dolazi do tri vrste istraživanja prema ciljevima na koje je istraživanje usmjereno izviđajna (eksplorativna). koje mogu sadržavati i određene preporuke za vođenje poslovne politike. 6. Određivanje uzorka i prikupljanje podataka Uzorak je dio odnosno podskup populacije koji će biti podvrgnut istraživanju: osnovni skup i okvir izbora. Metode i formulari za prikupljanje podataka Često se informacija koja je potrebna za rješavanje problema može naći u već objavljenim ili drugim postojećim podacima.

situacije ili događaja. oglašavačkoj poruci ili nekoj nezadovoljenoj potrebi Od brojnih tehnika koje se koriste u istraživanju nedefiniranog problema pokazalo se da su u eksplorativnom istraživanju osobito korisna četiri pristupa: 1. raščlanjujemo odabrane slučajeve koji se odnose na sličnu 25 . lagano se provodi i troškovi su relativno niski. opisne podatke. istraživanje dosadašnjih iskustava – istraživač prikuplja postojeća znanja. više ideja o proizvodu ili usluzi koristimo izviđajno istraživanje kako bi došli do optimalnog rješenja ♦ otkrivanje novih ideja – izviđajno istraživanje često služi za stvaranje novih ideja o proizvodu i usluzi. Hipoteze nam služe kao odgovor na postavljena pitanja i predstavljaju okosnicu procesa istraživanja. prikupljanje sekundarnih podataka – ne odnosi se samo na brojčane pokazatelje. a ne precizna mjerenja izražena brojevima. 3. Skupina ima moderatora koji usmjerava tijek rasprave. Glavne kategorije pilot – studija: a) skupni intervju – nestrukturirani intervju slobodnog tijeka. analiza odabranih slučajeva problematiku. kvalitativnog) istraživanja je dobivanje uvida u problem i postizanja boljeg razumijevanja pojave. samim istraživanjem hipotezu možemo potvrditi ili oboriti. Općenito izviđajnim istraživanjem se koristimo u sljedećim slučajevima: ♦ dijagnoza situacije – provodi se radi definiranja i upoznavanja naravi otkrivenog problema ♦ odabir različitih mogućnosti djelovanja – kada imamo mogućnost odabira između većeg broja rješenja. pilot. 4. Eksplorativno istraživanje uglavnom daje kvalitativne. Izviđajna istraživanja Osnovna svrha izviđajnog (neformalnog. općim poznavanjem problema ili na temelju prijašnjih istraživanja. iskustva i ideje kako bi dobio bolji uvid u problem koji istražuje. npr. Osnovne prednosti ovog intervjua su da se provodi u relativno kratkom vremenu. manje skupine ne predstavljaju reprezentativni uzorak i nedostatak dobrog moderatora. Instrument istraživanja je podsjetnik za intervju. Nedostaci skupnog intervjua su uzorak. proveden sa manjom skupinom ljudi.Vrste istraživanja tržišta 1. Istraživanje obično započinje definiranjem hipoteze istraživanja do koje se dolazi iskustvom.studije – predstavlja skupni pojam u kojem su okupljene različite istraživačke tehnike. već se često u časopisima i na Internetu nađu dobra objašnjenja za mnoge pojave 2. Skupinu obično čini 6 do 10 osoba. Izviđajno istraživanje možemo provesti radi razjašnjavanja nejasnih koncepcija ili radi boljeg upoznavanja sa problemom.

U središtu pozornosti su usluge i ljudi. međusobni utjecaji različitih pojava. Istraživanje na uzorku . Najčešće se primjenjuju ove projektivne tehnike: ♦test asocijacije na riječ – ispitaniku se predočuje jedna po jedna riječ od njega se traži da odgovori prvom riječi koje se može sjetiti. U jednokratna istraživanja ubrajamo analizu odabranih slučajeva i istraživanje na uzorku.zasnivaju se na pretpostavci da se ljudi lakše i slobodnije izražavaju neizravno. Analiza odabranih slučajeva . 26 . a pogodna je u situacijama međuljudskih komunikacija. odnosi na tržištu. Opisno istraživanje daje odgovor na pitanja tko. ♦test tematske apercepcije – sastoji se iz fotografija ili crteža iz kojih ispitanik treba konstruirati sadržaj. Ovdje poslovni slučaj ne služi za otkrivanje ideje koju ćemo u daljnjem radu proučavati već neposrednom zaključivanju.b) dubinski intervju – relativno nestrukturirani. bili oni toga svjesni ili ne. gdje i kako. kada. 2. Problematično je i pitanje prosječnog ponašanja. Bilježe se verbalni i neverbalni odgovori ♦test nedovršenih rečenica – ispitanika se traži da niz započetih rečenice dovrši prvom riječi ili frazom koja mu padne na pamet. U usporedbi sa skupnim intervjuom troškovi su vrlo visoki. Kroz opisno istraživanje može se primijetiti da neka dva čimbenika variraju u istom smjeru ali za postavljanje čvrste tvrdnje potreban je eksperimentalni postupak. Razlika između istraživanja na uzorku i analize odabranih slučajeva je u broju istraženih jedinica i u opširnosti studiranja svake jedinice. Opisna istraživanja Osnovna zadaća ovog tipa istraživanja je opisivanje osobina populacije ili pojave.koristi se u onom dijelu procesa u kojem se istražuju ideje. Opisno istraživanje pretežno se provodi jednokratnim istraživanjem koje služi kao pomoć upravi marketinga ili upravi poduzeća u poslovnim slučajevima. ♦tehnika treće osobe – ispitanike pitamo razloge zbog kojih treća osoba nešto radi ili što treća osoba misli o proizvodu ili usluzi. ♦tehnika igre uloga – od ispitanika traži da se ponaša kao neka druga osoba u određenim okolnostima. Nedostatak koji se često spominje kod ove metode je obuhvaćanje prevelike širine istraživane pojave ali nedovoljne dubine.podaci se mogu prikupljati promatranjem ili opservacijom. Rezultati opisnih istraživanja često se rabe kao osnova za utvrđivanje povezanosti pojava. Započinje definiranjem problema i postavljanjem hipoteza. što. ekstenzivni intervju u kojem intervjuer postavlja mnoga pitanja i nastoji dobiti što opširnije i dulje odgovore. c) projektivne tehnike .

U ovoj vrsti istraživanja najčešće se služimo eksperimentom. Glavni problemi primjene eksperimenta su nedostatak teorijske. Dobro formulirana hipoteza se sastoji od zavisne i nezavisne varijable. Kako bi se poništili nedostaci čistog laboratorijskog i čistog terenskog eksperimenta potrebno je kombinirati najbolja obilježja tih dviju mogućnosti. tj. Nezavisna varijabla je jasno definirana i istraživač je može mijenjati nezavisno od drugih činitelja. Uzročna istraživanja Uzročnim istraživanjem želimo istražiti uzročnu povezanost između aktivnosti koje provodimo i reakcija koje one izazivaju. to je pretpostavka koja se empirijski može dokazati. Hipoteza istraživanja je nedokazana pretpostavka ili prijedlog koji privremeno objašnjava neke činjenice ili pojave . 27 . mjeri i po kojoj se ocjenjuju rezultati eksperimenta. a isključuju djelovanja vanjskih varijabli koje se mogu pojaviti tijekom eksperimenta Odabrane vrste eksperimenta: Eksperimenti na području marketinga se mogu provesti u laboratoriju i na terenu. faktor vremena te troškovi eksperimenta. Elementi definicije koji čine suštinu eksperimentalne metode:    pojava se namjerno izaziva pojava se zbiva u kontroliranim uvjetima rezultati pojave se opažaju i mjere Postupak eksperimenta: Svako istraživanje započinje pitanjem na koje ne možemo dati pouzdani odgovor. testom ili pokusom. To je pojava koja se promatra.3. Eksperiment definiramo kao postupak kojim namjerno izazivamo pojavu u kontroliranim uvjetima da bismo je opažali i/ili mjerili. Zavisna varijabla je ona za koju se pretpostavlja da će se mijenjati pod utjecajem nezavisne varijable. Kontrola eksperimenta: Kontrolom eksperimenta se osigurava djelovanje nezavisne na zavisnu varijablu.

uporaba proizvoda i dr. grad. dob. veličinu segmenta mora biti moguće procijeniti 4. isplativost segmenta 6. Percepcije turista – znatno utječe na ono što oni rade u slobodno vrijeme. interesi pojedinca. Zemljopisna obilježja turista – riječ je o širem ili užem područjem u kojem živi turist (država. U samom procesu segmentiranja poduzeće prolazi kroz tri faze: 1. pripadnost pojedinoj «klasi» i dr. karakteristike segmenta se mogu identificirati 2. Segmentacija tržišta Skupine potrošača koji su slični po reakcijama na akcije poduzeća u području marketinga. ostvarivost segmenta Varijable za segmentiranje turističkog tržišta Očekivana korisnost od putovanja – turisti se međusobno razlikuju po tome što očekuju od odlaska na odmor. Možemo govoriti o prirodnom. pomodnom i intelektualnom načinu života. aktivnosti. izobrazba. segment mora biti homogen 3.ekonomska obilježja turista – ovdje ubrajamo prihode osoba i sve one činitelje koje definiraju njezin društveni status ( zanimanje.) Psihografske osobine turista – segment se definira na osnovi psiholoških obilježja kao što su stil života. veličina mjesta. veličina kućanstva.Primjena istraživanja tržišta u turizmu Istraživanje za potrebe segmentacije turističkog tržišta Segmentacija tržišta služi za određivanje ciljne skupine i pozicioniranje proizvoda ili usluga. 28 . broj djece u kućanstvu. tradicionalnom. Smatraju da je turistička ponuda nešto što se treba uklopiti u njihov osobni image. stadij u životnom ciklusu osobe. Demografske osobine turista – u turističkoj segmentaciji najčešće se rabe spol. Karakteristike segmentacije turističkog tržišta: 1. Potrebe turista – do utvrđivanja potreba turista može se doći jedino primarnim istraživanjem. Motivi mogu biti različiti. dostupnost segmenta 5. selo. te skupine nazivamo tržišnim segmentima. imovina kojom osoba raspolaže. rasa i religija. etnička pripadnost. klimatski uvjeti i slično). potrebe. Socio . Motivi odlaska na odmor – govore o predodžbi koju su turisti stvorili o destinaciji koju posjećuju.

S obzirom na organizaciju turisti putuju individualno ili organizirano. Pristup je karakterističan za hotelijerstvo i promet gdje poduzeća često segmentiraju svoje korisnike na temelju učestalosti korištenja svojih usluga. u mjesnom turističkom uredu ili dolaze bez prethodne rezervacije. a zatim i kao nepotrošače. spol. zrakoplovnim kompanijama. zemljopisna lokacija i stadij u životnom ciklusu). dob. a s obzirom na rezervaciju smještaja razlikujemo turiste koji rezervaciju vrše u agenciji.Aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji – budući da su turisti vrlo heterogeni tržišni segment kriterij aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji jedan je od mogućih načina njihova grupiranja. 29 . Ponašanje turista – segmenti se pokušavaju identificirati na osnovi načina na koji potrošač donosi odluku o kupnji turističkog proizvoda. socio-ekonomske osobine. obrazovanje. Zapravo se radi o skupu psiholoških osobina koje karakteriziraju tip ponašanja nekog individualca. Sklonost inovacijama – potencijalni turisti razlikuju se s obzirom na brzinu i spremnost kojom prihvaćaju kupovinu novih proizvoda. a sve tri uloge može preuzeti jedna osoba. izravno u smještajnom objektu. srednje i slabije. Vjernost marki – sadašnji potrošači marke proizvoda mogu se smatrati posebnim segmentom. To mogu biti tri osobe. Učestalost uporabe proizvoda – u ovom slučaju potrošače definiramo kao jake. Kada najprije primjenjujemo zemljopisne i demografske varijable a nakon toga produbljujemo segmentaciju korištenjem drugih varijabli govorimo o višefaznoj tržišnoj segmentaciji. Distribucijski kanali – segmentacija koja se provodi prema načinu organizacije i rezervacije putovanja. Prema teoriji marketinga postoji pet različitih skupina od oni koji kupuju svaki novi proizvod do onih koji kupuju posljednji. onih koji zapravo kupuju i onih koji troše proizvod. Turisti mogu biti lojalni hotelima. Utjecaj na kupnju – dolaze iz tri smjera: od osoba koja preporučuju kupnju. Osobnost turista – može biti izražena različitim osobnim obilježjima pojedinca. restoranima ili destinaciji u cijelosti. Taj postupak nazivamo višekriterijska segmentacija. a tek onda utvrđujemo njihove međusobne razlike glede zemljopisnih i ostalih osobina. Način odlaska na odmor – ovdje razlikujemo oblike prijevoznih sredstava Segmentacija turističkog tržišta provodi se kombinacijom nekoliko različitih varijabli (npr.

3. poduzeće razvija turistički proizvod koji mu se čini prihvatljivim za cijelo tržište vodeći se pritom karakteristikama koje su zajedničke većini potrošača. pronaći učinkovit način komuniciranje s tržištem kako bi potencijalnim korisnicima mogli priopćiti informaciju gdje su se točno pozicionirali Proces pozicioniranje proizvoda ili usluga poduzeća iznimno je dug i mukotrpan posao a vrlo je lako izgubiti stečene pozicije. Odabrano je nekoliko tržišnih segmenata i ponuda je prilagođena svakom segmentu. 3. strategije koncentrirane segmentacije (strategija niša) – poduzeće žele ostvariti dominaciju na malom dijelu tržišta za koji druga poduzeća ne smatraju da je važan. Određivanje ciljne skupine Nakon segmentacije tržišta poduzeće se odlučuje za one segmente koje može profitabilno i učinkovito opsluživati. Za pristup tim tržišnim segmentima poduzeću su na raspolaganju tri generičke marketinške strategije : 1. strategija nediferencirane segmentacije – nema osnove za segmentaciju tržišta. 30 . odabrati između tih prednosti najbolje i najizraženije 3. identificirati konkurentske prednosti na kojima će graditi svoju poziciju u svijesti turista 2. Pozicioniranje proizvoda i usluga Pozicioniranje proizvoda možemo definirati kao način na koji potrošači doživljavaju proizvod na osnovi njegovih obilježja odnosno to je mjesto koje proizvod zauzima u svijesti potrošača u odnosu na glavne konkurente. Pri pozicioniranju proizvoda možemo se služiti različitim strategijama : o strategija pozicioniranja prema obilježjima proizvoda o strategije pozicioniranja prema potrebama koje proizvod zadovoljava ili prednostima koje pruža korisnik o strategija pozicioniranja prema prigodama u kojima se usluge koriste o strategija pozicioniranja prema kategorijama potrošača o strategija pozicioniranja prema proizvodima konkurencije o strategija pozicioniranja prema različitim skupinama proizvoda Prije odabira odgovarajuće strategije poduzeće mora: 1. diferencirane segmentacije – poduzeće ipak prihvaća neke od oblika diferencirane strategije.2. 2.

cilju istraživanja i raspoloživim vremenskim. segmentacije tržišta i izbora ciljnih skupina do istraživanja za potrebe internog marketinga.) ugostiteljska djelatnost je definirana kao djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane. Metode istraživanja za potrebe ugostiteljstva: • • • prikupljanje internih i eksternih sekundarnih podataka prikupljanje primarnih podataka različite kvantitativne tehnike Izbor metoda i tehnika istraživanja ovisiti će o vrsti i specifičnosti pojedinog ugostiteljskog poduzeća. pripremanja i usluživanja pića i napitaka i pružanja smještajnih usluga.Primjena istraživanja tržišta u turizmu – područja primjene 1. Istraživanje za ugostiteljska poduzeća kreće se od istraživanja za izbor lokacije ugostiteljskog objekta. 2. ljudskim i financijskim resursima. Organizacija prodaje turističkih usluga Posrednici osiguravaju da korisnici turističkih usluga dobiju kvalitetne informacije i odgovarajući promotivni materijal o konkretnoj turističkoj ponudi neke destinacije. Prodaja turističkih usluga na malo dijeli se na dva osnovna oblika: • • • • • • • • • prodaja na malo koja je vezana za neku konkretnu zemlju prodaja na malo koja nije vezana za neku konkretnu zemlju incoming – agencije – pojavljuju se na turističkom tržištu u funkciji trgovca turoperatori – klasični oblik veleprodaje specijalizirana poduzeća – usmjerena su na različite segmente turističkih usluga poduzeća specijalizirana za pripremu i organizaciju konferencija i konvencija na međunarodnoj razini poduzeća specijalizirana za organizaciju poticajnih (incentive) putovanja prezentirati najširu moguću ponudu putovanja pružati ključne informacije 31 Uloga posrednika u prodaji i organizaciji putovanja mogla bi se svesti na sljedeće zadaće: U veleprodaji turističkih usluga razlikujemo sljedeće oblike: . Istraživanje za potrebe ugostiteljskih poduzeća Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine. određenog konkretnog problema koji se istražuje. 48/95. Istraživanje za potrebe posrednika u organizaciji i prodaji turističkih usluga 1. br.

Područja istraživanja za potrebe posrednika Najvažnija područja na kojima je istraživanje tržišta jesu : o politika proizvoda i usluga ( koje usluge razviti i proizvoditi) o politika cijena (istraživanja za potrebe formiranja cijene) o politika komunikacija (oglašavanje. U prometnu infrastrukturu ubrajamo cestovnu. Među najvažnija područja na kojima istraživanje tržišta našlo svoje mjesto u praksi možemo navesti istraživanja za potrebe analize i prognoze čimbenika okružja. zagađenje okoliša. Istraživanje za potrebe prijevozničkih poduzeća Promet je integracijski čimbenik koji na području proizvodnje dobara i usluga. za potrebe politike cijena. Razvoj turističke destinacije ovisi upravo o dosegnutom stupnju razvijenosti prometne infrastrukture. raspodjele i potrošnje. željezničku. omogućuje razvoj novih gospodarskih programa te aktiviranje novih gospodarskih djelatnosti koje na tim područjima do tada nisu postojale. zakrčenost). reklamacija i pohvala o analiza ponašanja potrošača (ciljno tržište. zdravlja i imovine te ugrožavanje kvalitete življenja lokalnog stanovništva. sponzori) o politika distribucije (način distribucije) o istraživanje pritužbi. ponekad vrlo specifičnih. za potrebe promocije. za potrebe tržišne segmentacije. zračnoga prometa. tržišnih potencija pojedine destinacije ili linije. razmjene. pomorskog prometa. Prednosti ovog oblika istraživanja jesu: prometna pogodnost. ugroženost života. javnost. za potrebe prodaje i distribucije. Nedostaci ovog oblika istraživanja su ekološki problemi ( buka. pozitivni efekti na standard stanovništva. za potrebe politike proizvoda ili usluga. konkurencije. predmet kupnje. ciljevi kupovine) o istraživanja za potrebe izgradnje vlastitih markentiških sustava informiranja o istraživanja konkurencije o druga ciljana ispitivanja korisnika usluga 3. usluga osigurati brz i jednostavan pristup do usluga omogućivati brze reakcije na tržišne uvjete omogućiti koristi od efekata ekonomije razmjera pružati povratne informacije 2.• • • • • nuditi široki spektar dodatnih. riječnog prometa te poštansko telekomunikacijskog sustava. dakle i turizma. vizualna degradacija okoliša. za 32 .

U literaturi pojam se javlja pod raznim nazivima. za procjenu utjecaja prometa na okoliš. 33 . mišljenja eksperata) te različite kvantitativne tehnike (prosječni godišnji rast. grupe korisnika. tržišni pokus. posebno za mlade ljude i žene ♦ pozitivan utjecaj na poduzetnički duh i osnivanje lokalnih turističkih poduzeća ♦ povećanje standarda lokalnog stanovništva ♦ prihodi kroz različite vrste poreza i prireza mogu se usmjeriti na unapređenje lokalne infrastrukture ♦ razvoj ljudskih resursa na lokalnoj razini ♦ razvojem indirektne infrastrukture direktne i indirektne koristi se prenose na lokalno stanovništvo ♦ otvaranje novih tržišta za lokalne proizvode (poljoprivreda. Istraživanje za potrebe razvoja održivog turizma Najvažnije koristi koje se postižu turizmom su: ♦ otvaranje novih radnih mjesta. green ili responsabile ali u svim slučajevima riječ je o turističkom razvoju zasnovanom na dominaciji malih poduzeća koja posluju u skladu s okružjem. analiza regresije. 4.). primjerice alternative.potrebe analize poslovanja. eksponencijalni i linearni trendovi. povijesnih. metoda Delfi. gravitacijski modeli. rukotvorine) ♦ podizanje razine očuvanosti okoliša ♦ zaštita arheoloških. new wave. za potrebe internog marketinga. umjetnost. i dr. sigurnosnih aspekata prometa. istraživanje na terenu (anketiranje putnika. Metode istraživanja za potrebe prijevozničkih organizacija jesu istraživanje za stolom. prirodnih i tradicijskih vrijednosti destinacije ♦ poticanje svijesti razvoja lokalnog stanovništva o njegovu kulturnom identitetu Potencijalne negativnosti su: ♦ prenapučenost prostora prometnim sredstvima i podizanje razine buke ♦ povećanje razine zagađenosti zraka ♦ povećanje razine zagađenosti površinskih i podzemnih voda ♦ vizualna degradacija okoliša ♦ prevelik broj turista onemogućuje pristup i korištenje tih lokacija lokalnom stanovništvu ♦ nekontrolirano korištenje nacionalnih parkova može dovesti do njihova uništenja ♦ degradacija lokalnog kulturnog naslijeđa ♦ dominacija nedomicilnih poduzeća u turističkoj destinaciji Stoga održivi razvoj predstavlja sposobnost turističke destinacije da ostane u ravnoteži s okružjem.

Slovenija. Italija. Organizacija prati priljev i odljev turista. analizu konkurencije) o utvrđivanju obilježja potrošnje gostiju o kontinuiranom praćenju trendova domaće i međunarodne potražnje u duljem vremenskom razdoblju Osnovni instrument prikupljanja podataka u istraživanju TOMAS-LJETO 2001 bio je upitnik. Češka. godine. Također iznosi svoja predviđanja o razvoju turizma kroz dugoročna razdoblja. Bosna i Hercegovina i Velika Britanija). Anketiranje se odvijalo u razdoblju od 5. Primorskogoranskoj. “benefit”) o utvrđivanju glavnih prednosti i slabosti turističke ponude (“input” za SWOT analizu. osnovnih i kvantitativnih informacija o turističkoj potražnji koje mogu ocrtati profil gostiju u Hrvatskoj i pomoći u: o segmentaciji koristeći nekoliko metoda (demografska. geografska. osim sezonskih mjeseci (srpanj i kolovoz) još i predsezonsko i posezonsko razdoblje (lipanj i rujan). Na taj je način obuhvaćeno. a manjim dijelom metoda samopopunjavanja ankete. Zadarskoj. Aziju i Pacifik. Afriku. Ličko-senjskoj. tzv. Austrija. U prikupljanju podataka korištena je pretežito metoda osobnog intervjua. lipnja do 30. Bliski Istok i Sjevernu i Južnu Ameriku. Šibensko-kninskoj. kampovi i privatni smještaj). njihovu potrošnju i ostale faktore bitne za turizam. a anketirani su domaći turisti iz jedanaest za Hrvatsku najvažnijih emitivnih zemalja (Njemačka. Istraživanje se provodilo u sedam primorskih županija: Istarskoj. turistička naselja. Slovačka.TOMAS istraživanje Glavni cilj istraživanja TOMAS LJETO 2001 je dobivanje pouzdanih i aktualnih. Mađarska. Istraživanja WTO-a WTO provodi istraživanja dijeleći svijet na pet glavnih regija: Europu. (vidi seminar Istraživanje turističkog tržišta) 34 . Zbog neravnomjernog udjela 7 primorskih županija u ukupno ostvarenom turističkom prometu veličina uzorka za svaku županiju određena je tako da osigurava reprezentativnost rezultata na razini županije. Poljska. rujna 2001. Obuhvaćene su četiri vrste smještajnih kapaciteta (hoteli. Nizozemska. IPA analizu. Splitsko-dalmatinskoj te Dubrovačkoneretvanskoj.

direktna prodaja. objektivnih saznanja koja će njemu zaista služiti u dnevnom odlučivanju (racionalizacija energije i sredstava). putem pitanja. određivanje cijena i razvoj novog proizvoda. čuvaju i distribuiraju informacije koje služe poslovnom odlučivanju. svježim i točnim informacijama. form acijs S usta za prikupljan podataka v je U nuta izvori poda rnji taka S usta za po v 35 B aza . segmentaciju tržišta i izbor ciljne skupine. kao što su: upravljanje prodajom (rezervacija i prodaja karata. b) Operativne funkcije uključuju svakidašnje teme.). drugi Msustav za pomoć uški in arketin odlučivanju. MARKETINŠKI INFORMACIJSKI SUSTAV (MIS) U TURIZMU Definicija Marketinški informacijski sustav (MIS) je organizirani niz postupaka i metoda kojima se kontinuirano i planirano prikupljaju. tu se obranuju. U odlučivanju o vrsti informacije koja će biti potrebna može se provesti podrobna analiza (npr. propagandne aktivnosti. Struktura MIS-a Prikaz sustavima. Vrstu informacija odrenuju poslovni ljudi odgovorni za tržišno poslovanje. MIS je mjesto u poduzeću u koje kontinuirano pristižu podaci. Zadaća MIS-a Zadaća MIS-a jest da kontinuirano stvara informacije koristeći se pri tome vanjskim i unutarnjim izvorima podataka. provedba i kontrola tržišnog poslovanja). Informacije se mogu odnositi na: strateške funkcije marketinga i operativne funkcije marketinga.6. analiziraju i pretvaraju u informacije potrebne za odlučivanje na području marketinga (planiranje. 7. analiziraju i interpretiraju podaci. koje su pomoć u odlučivanju. Naglasak je na kontinuiranom raspolaganju bitnim. analizu tržišta / industrijske grane. smještaja i sl.) za svakoga korisnika informacija MIS-a. strateško planiranje i analizu tržišnih mogućnosti i opasnosti. da bi se osiguralo pribavljanje potrebnih. knjiga str. a) Strateške funkcije usmjerene su na budućnost i uključuju: konkurenciju i analizu konkurencije. prikupljanje pokazuje prvi je marketinški sustav a za informacijski sutav s pomoćnim podataka. te ocjenjuju. upravljanje odnosima s kupcima. točnih.

konkurentima. primitaka robe. itd. marketinšku situaciju s kojom se susreće poduzeće Analitički marketinški (pod)sustav sadrži statističke metode i modele za znanstveno odlučivanje. stanju na tržištu ovisno o prošlim i/ili sadašnjim kretanjima.Podsustavi MIS-a i njihove osnovne funkcije (Pod)sustav internih izvještaja čini: praćenje narudžbi. rasprostranjenost. kategorija. visine zaliha. ljudski potencijali i sl. Izvori podataka a) unutarnji Izvori iz područja marketinga – podaci koji se odnose na: a) klijente. prodaje.) 36 . metode Ostali unutarnji izvori – svi ostali izvori podataka u poduzeću koji ne ulaze direktno u područje marketinga (računovodstvo. goste. (Pod)sustav marketinškog obavještavanja čini: praćenje tekućih doganaja o poduzeću. svrha. ciljevi. partnerima. dubina. (Pod)sustav istraživanja marketinga čini: sustavno prikupljanje. financije. raznolikost c) cijene – popusti. kvaliteta. analiziranje i izvještavanje o podacima i nalazima relevantnim za specifičnu (unaprijed definiranu). proizvodu. posjetitelje – njihovo ponašanje i/ili osobine b) ponudu usluge – vrsta. plaćanja. ulaska-izlaska robe. politika cijena d) distribucijske kanale – broj. širina e) promocija – troškovi. itd.

b) vanjski Činitelji šireg okružja jesu: obrazovni, pravno-politički, ekonomski, tehnološki i sociološko-etički. Činitelji operativnog okružja jesu: konkurenti, dobavljači, komplementarni proizvođači i posrednici. Korisnici usluga – ponašanje, dosadašnje navike, mišljenja, stavovi, motivi i ostala obilježja Sustav za pomoć u odlučivanju (DSS) Sustav za pomoć u odlučivanju je interaktivni kompjutorizirani sustav koji pomaže poslovnim ljudima u rješavanju problema koristeći se bazama podataka i analitičkim modelima. Njegova je svrha čuvanje podataka i njihova transformacija u uporabive informacije. Sustav za pomoć u odlučivanju povećava osobnu i organizacijsku efikasnost. Baza podataka je skup podataka ili informacija koje su svrstane na logičan način i organizirane u takvu obliku da se mogu čuvati i računalno obrađivati. U bazi podataka se nalaze npr.: podaci o gostima i njihovu mjestu stanovanja, veličini grada iz kojeg dolaze, zanimanju i ostalim osobinama, podaci o vlastitoj prodaji po područjima, segmentima, kupcima, vrsti usluge ili nekim drugim obilježjima Analitički modeli sadrže računalne programe koji omogućuju rukovanje podacima, njihovu obradu i analizu. To mogu biti: programi za sastavljanje tabličnih prikaza, za statističku obradu, modeli simulacija za odlučivanje. Sustav interakcije korisnika i računala dodatno olakšava uporabu računala; to su gotovi programi prilagoneni potrebama tržišnog poslovanja. Primjeri MIS-a u turizmu Amadeus ♦ globalni distribucijski sustav kojeg su 1987. godine ♦ osnovali Air France, Iberia, Lufthansa i SAS ♦ organiziran je u tri centra: Madrid (komunikacija s partnerima, financije i strateški razvoj), Sophia Antipolis (pokraj Nice; centar za definiranje i razvoj proizvoda, marketing i školski centar) i Erding (kraj Minhena; centar za bazu podataka 2.150 transakcija u sekundi) ♦ kroz njega svoje usluge nudi: 470 zrakoplovnih kompanija, 59.600 hotela, 48 organizacija za iznajmljivanje automobila (rent a car) na 24.050 lokacija.

37

(Micros)Fideli ♦ osnovan je 1987. godine i nudi programske ♦ sustave za primjenu u hotelijerstvu; tvrtka kći Micros Fidelio ♦ nastaje 1995. godine i danas je lider u kreiranju naprednih ♦ aplikacija za upravljanje i sustava za rezervacije ♦ opskrbljuje sve sektore hotelske industrije ♦ prisutan je u 147 zemalja, u više od 13.000 hotela i 80.000 restorana, primjenjuje ga više od 60 hotelskih lanaca (Hilton International, Steinberger, Kempinsky, Radisson, Mandarin Oriental i dr.) ♦ cjelokupno poslovanje hotela pokriveno je modulima: Recepcija,Hrana i piće, Prodaja i catering, Administracija

38

7. POLITIKA PROIZVODA U TURIZMU Definicija turističkog proizvoda Turistički proizvod je objekt razmjene na turističkom tržištu. Jedan je od osnovnih elemenata marketinškog miksa. Turistički proizvod je zbir različitih pogodnosti, usluga i dobara što zajednički služe zadovoljavanju turističkih potreba pojedinaca i skupina turističkih korisnika (potrošača). Turistički proizvod je skup raspoloživih dobara, usluga i pogodnosti što ih turisti na određenom području i u određenom vremenu mogu koristiti za zadovoljavanje svojih potreba. U literaturi se nailazi na sljedeće aspekte definiranja pojma “turistički proizvod”: ♦ Ponudbeni aspekt definiranja TP-a nije primjeren jer nositelji ponude na turističkom tržištu (hotelijer, restorater, putnička agencija i dr.) nude parcijalne turističke proizvode. ♦ Turist je taj koji spaja parcijalne turističke proizvode u konzistentnu (integralnu) cjelinu, pa se definiranjem TP-a s aspekta korisnika donekle uklanjaju nedostaci njegova definiranja s aspekta ponude. ♦ Marketinška definicija: “TP je skup, u odrenenom vremenu, funkcionalno, u interaktivnu cjelinu, povezanih stvarnih ili doživljenih fizičkih, uslužnih, ekonomskih i psiho-socijalnih elemenata koji korisniku osiguravaju zadovoljstvo vezano za ispunjenje turističkih potreba”. Formiranje turističkog proizvoda Turisti su motivirani za dolazak u neku turističku destinaciju ponajprije atraktivnošću primarne ponude takve destinacije. Dakle, u osnovi turistova zanimanja su ambijentalne vrijednosti, ljepota krajolika, ugodna klima, kulturna i povijesna baština i slični elementi, a konkretno proizvodi i usluge kojima se turisti mogu koristiti u takvoj destinaciji imaju samo drugorazredno značenje za dolazak turista. Potpuno zadovoljstvo turista stvara se širokom paletom primarne i sekundarne turističke ponude, jer je to, jedina garancija zadovoljenja turističkih korisnika i njihovih specifičnih zahtjeva, potreba i sklonosti. Struktura turističkog proizvoda TP nije jednostavna kombinacija odrenenih elemenata, već rezultat sinergične interakcije svih njegovih komponenata, a to su: ♦ atrakcije (At) ♦ receptivni sadržaji (RS) ♦ pristup (Pr) ♦ pomoćne usluge (Pu) ♦ mogućnost slobodnog izbora (MSI) ♦ proces “proizvodnje”

39

između ostalog. sport. turistički aranžman kojeg turistima nude organizatori putovanja/prijevoznici (agencije.turistička destinacija → podsustav turističkog sustava kojeg je moguće opisati kao amalgam četiriju komponenti (atrakcije. TP vs. zrelost. razdoblje u kojem se prodaja. potrošnji ♦ elementarni (osnovni) TP – npr.turistička ponuda obuhvaća “uvjete” koji omogućuju boravak turista u nekom prostoru (na slici označeno s RS – receptivni sadržaji) TP vs. još povećava. Formiranje turističkog proizvoda: a) parcijalno – kada ga formiraju nositelji tur. hotelijerska usluga (smještaj. počinje od trnutka kad je proizvod već na tržištu. broj kupaca u tom razdoblju postaje sve manji 4.) ♦ poluintegrirani TP – npr. zabava. turistička ponuda . pomoćne usluge) usmjerenih ka zadovoljenju potreba turista _ miksanjem komponenata turističke destinacije formira se jedan ili više (parcijalnih) turističkih proizvoda Iz prethodnih konstatacija proizlazi da TP zapravo ne postoji sve dok potrošač ne doputuje u mjesto “proizvodnje” TP-a i aktivno bude uključen u njegovo konačno kreiranje. trgovina i dr.Konačno “dotjerivanje” TP-a rezultat je potrošačevog angažmana kojim on stječe osobno iskustvo / doživljaj. razdoblje u kojem se prodaja naglo povećava. to je razdoblje relativno slabe prodaje jer proizvod još nije poznat na tržištu 2. uvođenje. po pravilu. receptivni sadržaji. različitih promotivnih aktivnosti što ih poduzima proizvođač ( i prodavač) i pozitivnih karakteristika samog proizvoda koje su postale poznate na tržištu. posljednja faza životnog ciklusa proizvoda u kojoj se prodaja naglo smanjuje. pristup. zapravo ta faza počinje u trenutku kada intenzitet prodaje dosegne razinu na kojoj novi proizvod počinje davati profit 3. doduše. ponude ♦ jednostavan TP – usluga/roba koja se pojavljuje u tur. turistička destinacija . prehrana. između ostalog. što je posljedica. rast. pad. i zbog jakog prodiranja supstituta drugog ili čak istog proizvođača 40 . Faze životnog ciklusa turističkog proizvoda: 1.turoperatori) b) integralno – kada ga formira korisnik / potrošač ♦ integrirani TP Životni ciklus turističkog proizvoda I na turistički proizvod je moguće primijeniti zakonitosti teorije životnog ciklusa kao kod “klasičnih” proizvoda (krivulja tipa “S”). ali se istodobno sve jače osjeća konkurencija.

41 . što iziskuje primjenu primjerene/drugačije strategije u svakoj od njih.Za svaku od faza životnog ciklusa TP-a karakteristična je drugačija tržišna situacija.

kvaliteta 4. individualno) 5. kategorizacija. odnosno uslugu. ciljevi koji se žele ostvariti – npr. cjenovna elastičnost – izražena na turističkom tržištu zbog čega se snižavanjem cijena nastoji osigurati veći broj gostiju i time veći stupanj ispunjenosti kapaciteta – u turizmu su cijene osjetljive i spram promjena ponašanja turista – uzrok – moda ili neke navike "potrošača" koje postaju "trendom" ponašanja 42 . vrijednost je subjektivna kategorija. Snižavanjem cijena u turizmu najčešće dolazi do prestrukturiranja klijentele pa je stoga poboljšanje poslovanja bolje tražiti u modernizaciji turističkog proizvoda. Cijena je: ♦ novčani izraz vrijednosti robe (s marketinškog aspekta gledano. životni ciklus turističkog proizvoda – objašnjeno u prijašnjem predavanju. sve se više skraćuje zbog brzih promjena želja i potreba turista te zbog tehničko-tehnološkog napretka. unutarnji čimbenici (uvjeti rada te odnosi u poduzeću = troškovi) vanjski čimbenici (tržišni i ostali) Tržišni čimbenici jesu slijedeći: 1. opstanak na tržištu. vodstvo u kvaliteti proizvoda i dr. najčešći su aspekti: turistička sezona. rasta prodaje. POLITIKA CIJENA U TURIZMU Cijena je iznos novca koji kupac daje u razmjeni za određeni proizvod. određuje gornju granicu cijene ( a troškovi donju) 2. čimbenici koji utječu na razmjenu roba na tržištu: tekućeg ukupnog prihoda. stil kupnje – odražava se na visinu cijene u turizmu putem kupljene količine (duljina boravka) i organizacije putovanja (posrednik. maksimizacija tekućeg profita. specifične osobine. 2. grupa. sklonost potražnje – u normalnim slučajevima sklonost potražnji temelji se na dohotku i raspoloženju kupaca.8. 3. ista će roba za dva kupca imati različitu vrijednost) ♦ iznos novca kojega kupac treba platiti za proizvod ♦ premda su i drugi čimbenici postali bitne determinante ponašanja kupaca. mikrolokacija. diferencijacija turističkog proizvoda – može se vršiti na više načina. cijena je još uvijek jedan od najvažnijih elemenata koji određuje tržišni udio i profitabilnost ♦ regulatori interesa koji egzistiraju na tržištu između ponude i potražnje ♦ kritičan instrument marketinškog miksa – sintetizira rezultate svih aktivnosti nekog gospodarskog subjekta Utjecajni čimbenici: 1.

kasa–skonto se daje za direktna plaćanja 6. povoljnije kamatne stope i sl. npr. zemljopisni kriteriji – cijene su različite za domaće i strane goste za različita tržišta 43 . ostali čimbenici – odnose se na prilike i uvjete koji vladaju u društvenom. renome) mogu s istom kategorijom i kvalitetom usluga postići znatno višu cijenu od prosječne (pojmovi kao npr. političkom i pravnom okružju. kriteriji položaja u prodajnom kanalu – ako prodaju vrše posrednici. sezona 2. ručak. Kriteriji diferenciranja cijena turističkog proizvoda (Krippendorf) jesu: 1. 9. večera) 7. kriteriji različitih kategorija kupaca – pojedinci.) locirani u područjima s natprosječnim prirodnim. konkurencija – utječe na izjednačavanje cijena turističkog proizvoda čiji su izvorni resursi slični po karakteristikama i kvaliteti (izuzet turističkog proizvoda koji zbog ekskluziviteta ima monopolni položaj). za turizam su osobito karakteristične sljedeće dvije vrste konkurencije koje dodatno opterećuju cjenovnu politiku konkurencija marke. kriterij broja poslova – popusti za grupe. supstitut. Diferenciranje cijena u turizmu Diferenciranje cijena se vrši zato da bi se cijena prilagodila specifičnostima potražnje. itd. kriterij vremena – kada se proizvod kupuje i koristi.. obitelji. sniženje za dulji boravak 4. ljetovanje ili novi auto. kvalitetama (npr. ambijentalnim i dr. "pogled na more" ili "pogled na planinski vrh" u turizmu ima svoju cijenu) 8. daje im se provizija 5. davanje državnih garancija kreditorima. kontrola cijena. oslobađanje ili smanjenje poreza. kriterij vremena plaćanja – rabat se daje za avans. hoteli. Suština definiranja cijena sastoji se u sagledavanju različitih okolnosti što utječu na kupnju i privlačenje kupaca te formiranje takvih diferenciranih cijena koje će stimulirati kupnju pod različitim okolnostima . kriterij načina korištenja – cijena pansiona je niža od zbira cijena njegovih pojedinačnih elemanata (noćenje. restorani i dr. lokacija – ima osobit značaj na turističkom tržištu jer objekti turističke ponude (npr. spomeničkim. hotel ili kamp) 7. različite socio-profesionalne skupine 3. državne intervencije – subvencije. ekonomskom. propisivanje standarda.6. te konkurencija želje (opća razina. doručak.

metoda određivanja marže. utvrđivanje cijene turističkim proizvodima za različita vremenska razdoblja 4. izbor metoda formiranja cijene 6. metoda percipirane vrijednosti – percepcija vrijednosti turističkog proizvoda od strane kupaca. metoda formiranja cijena na osnovi tekućih cijena – cijene se utvrđuju prema cijenama konkurenata Postupak formiranja cijena – faze 1. procjena troškova Politika cijena turističkog proizvoda uključuje: 1. utvrđivanje cijene pojedinim elementarnim turističkim proizvodima 2. utvrđivanje cijene poluintegriranim turističkim proizvodima 3.satoji se u dodavanju standardne marže na troškove po jedinici proizvoda 2. izbor cilja formiranja određene cijene 2. utvrđivanje potražnje 3. analiza cijena i ponuda konkurenata 5. utvrđivanje cijene turističkim proizvodima koji se prodaju preko posrednika 5. utvrđivanje cijena za različite segmente turista – potrošača 4. proizvođač mora izraditi dijagram rentabilnosti kako bi se utvrdilo što će se dogoditi na drugim razinama prodaje ukoliko se ne ostvari ona koju je procijenio (GRO = FT / p – vt) 3. podudara se s pozicioniranošću turističkog proizvoda 4.Metode formiranja cijena u turizmu 1. izbor konačne cijene 44 . metoda ciljnog prinosa – sastoji se u dodavanju ciljnog prinosa (željeni prinosi x uloženi kapital / broj prodanih jedinica) na troškove po jedinici proizvoda.

stvoriti svjesnog i informiranog kupca i prodavača. kreatorima mišljenja (novinari. kojim kanalom. poslovnim partnerima (dobavljači. Marketinško komuniciranje pomaže nositeljima marketinga u turizmu i turistima uspostaviti međusobne veze. zaposlenici. posrednici). ambalažom. s kakvim učinkom) te grafičkim modelom (u nastavku).9. unaprijediti proces donošenja odluka o kupnji te ostvariti veću djelotvornost cjelokupnog procesa razmjene na turističkom tržištu. kome. Najpopularniji i najprimjereniji način komuniciranja je marketing miks (osim promocije komuniciramo istraživanjem. Promocija u turizmu Pod pojmom promocija u turizmu razumijeva se provođenje aktivnosti informiranja. što poručuje. domaćim i stranim političarima. Komunikacijom se pribavljaju informacije iz okruženja ali isto tako i odašilju u okruženje s ciljem djelatnosti. održavati takve tijekove informacija koji omogućuju razmjenu. pošiljatelj kodiranje poruka medij dekodiranje primatelj smetnja povratna veza odgovor Poznate specifičnosti turizma kao pojave i odnosa koji se uspostavljaju na turističkom tržištu razlog su izuzetnom značenju komunikacije za upravljanje turističkim kretanjem. POLITIKA PROMOCIJE U TURIZMU Svaki poslovni subjekt mora iz više razloga komunicirati sa: ciljnim tržištem. kvalitetom proizvoda). stanovništvo) te ostalim djelovima javnosti. reporteri). 45 . cijenom. uvjeravanja i podsjećanja kojim nositeljima marketinga u turizmu se stimulira tržišna razmjena. Komunikaciju je moguće prikazati verbalnim modelom (tko. značajnim interesnim skupinama (vlasnici.

Utjecaj promocije na turističku potražnju cijena cijena smanjuje se elastičnost količina količina 46 .

najprije o uključivanju u turistička kretanja. buduća potrošnja) te obilježja ostalih instrumenata marketing miksa. obilježja turističkog proizvoda (vrsta. Instrumenti promocije u turizmu: U Č Osobn 47 prodaj Ogla šavanje .Promocija marketinga u turizmu ima mnoge zadaće među kojima su: o upozoriti turističkog korisnika na prisutnost određenog turističkog proizvoda na tržištu o upoznati turista sa mogućim obuhvatom potrošnje o upoznati turista sa detaljima i prednostima turističkog proizvoda o mnogim konkretnim informacijama omogućiti turistu da lakše odluči. ciljeve promocije. Specifičnosti promocije u turizmu sastoje se u: ♦ načinu organitiranja promotivnih aktivnosti – promotivni nastupi u turizmu najčešće se organiziraju zajednički ♦ nositeljima promotivnih aktivnosti – vrlo često su to NTO – i. zatim o izboru turističkog proizvoda. definiranje ciljeva promocije te izbor promotivnog miksa i njihova razrada. faza životnog ciklusa). obilježja tržišta (stanje konkurencije. vremenu njegova korištenja o stvoriti. (Nacionalne turističke organizacije – Hrvatska turistička zajednica) a ako su to direktni ponuđači onda se oni promoviraju individualno ili na razini udruga i to samo u nekim oblicima promocije (specijalizirani sajmovi i izložbe) ♦ ciljevima promotivnih aktivnosti – kod opće promocije to su pored gospodarskih i drugi ciljevi. dok kod pojedinačne promocije prevladavaju gospodarski ciljevi Odluke koje je potrebno donijeti u sklopu ovog instrumenta maketing miksa odnose se na odabir ciljne javnosti. osigurati ili održati pozitivan image Koje će zadaće imati promocija ovisit će o ciljevima koje je odredio nositelj marketinga u turizmu. Prije izbora odgovarajućeg promotivnog miksa potrebno je uzeti u obzir čitav niz čimbenika koji su slijedeći: obilježja ciljne javnosti.

oglas u tisku. plakat. a najčešći su: propagandna kvaliteta pojedinog sredstva. troškovi izrade sredstava. olovka) i vanjska (propagandni stup. pjesme projekcijska sredstva – film. pozivnice) b) c) d) e) f) oglasna sredstva koja se dijele na pisani oglas (reportaža. mogućnost prijenosa sredstava na turističko tržište. plan grada.1. značka. 4K: o kontrast – oglašavanje mora "izuzeti" TP od konkurentskih TP-a o koncentracija . zemlje) te prigodna (kalendar. brošura. promocija Vrste medija/prijenosnika turističke propagande jesu: masovni komunikatori: tisak. program.oglašavanje se mora koncentrirati u prostoru i vremenu da bi se povećao učinak djelovanja o kontinuitet – mora se poštovati kontinuitet po korištenju pojedinih sredstava i medija ali i u propagandnoj argumentaciji (logotip. Propagandna sredstva – različiti oblici koji sadrže kodiranu promotivnu poruku. kino sajmovi: opći. razglednica.Oglašavanje (turistička propaganda) Kriteriji kojih se potrebno pridržavati pri provođenju aktivnosti oglašavanja (turističke propagande) su tzv. Izbor sredstava turističke propagande ovisi o mnogo čimbenika. umjetničkog. poslovna (papir. čestitke. radio. Vrste sredstava turističke propagande jesu: a) grafička sredstva koja se dijele na opća (prospekt. sportskog i drugog karaktera poslovni prostori. katalog. video-spot. kulturnog. vodič. specijalizirani izložbe i druge različite priredbe: gospodarskog. Mediji – prijenosnici kojima se sredstva turističke propagande prenose do daljnjih korisnika. zabavnog. zastavica) anaitivna sredstva – propagandni govor. Prilikom izbora medija valja uzeti u obzir ove elemente: 48 . slogan) o kumulacija – zajedničkim djelovanjem različitih sredstava Da bi poruka turističke propagande doprla do njezinih korisnika potrebna su određena sredstva i mediji. omotnica. jelovnik. račun. dijapozitiv osobna sredstva – predavanje. naljepnica. obrazovne institucije novi mediji. na oglasnim pločama) i zvučni oglas (televizijski i radijski oglas) prostorno – plastična sredstva koja se dijele na prigodna (suvenir. izlozi. TV. letak).

pronalaženje (animiranje) novih turističkih korisnika. te učinkovitost odašiljanja poruke njime ugled medija na tržištu. razvijanje prodaje. tj. 49 . komuniciranje s potencijalnim turistima korisnicima. Način utvrđivanja uspješnosti propagandne aktivnosti: mjerenje stupnja ostvarenja ciljeva i zadataka postavljenih planom turističke propagande mjerenje djelotvornosti promotivne aktivnosti. Obično se rabi u turizmu u kombinaciji s ostalim instrumentima promocije kao sredstvo podupiranja ukupnog promotivnog napora.Unapređenje prodaje Unapređenje prodaje je pogodno kada je nužno utjecati na turističku potražnju u kratkom roku i to kao odgovor na nepredviđene događaje ili pak na uobičajnu dnevnu. Budući da se poruka prenosi javnosti u obliku redakcijskog članka. osobe ili ideje. savjetovanje potencijalnih turista. smatra ga se neplaćenim oblikom promoviranja (to je u turizmu upitno.- cijena prenošenja propagandne poruke pogodnost medija za odašiljanje određene poruke domet određenog medija sposobnost penetracije medija na tržište.). Cilj je stvoriti pozitivno javno mijenje Prednost je u tome što javnost više vjeruje porukama odaslanim ovim putem nego preko propagande.) radi propagiranja ili isticanja nekog proizvoda. položaj i snaga njihovog utjecaja Nakon provedbe određene propagandne aktivnosti promotor treba utvrditi njezinu uspješnost. mjesečnu ili sezonsku fluktuaciju potražnje. radio. prikupljanje odgovarajućih tržišnih informacija. održavanje postignutog intenziteta i obujma prodaje i stvaranje novog prodajnog asortimana (inovacija). budući da autori priloga putuju i borave besplatno u nekoj destinaciji na račun objekta. mjesta. TV i sl. destinacije i sl. Temeljne aktivnosti osobne prodaje na turističkom tržištu su analiza turističkog tržišta. 3. reportaže ili nekog drugog oblika priloga. Publicitet Promotivna aktivnost kojoj je zadatak osigurati urednički prostor u medijima (tisak. Osobna prodaja Osobnu prodaju predstavlja svaka usmena prezentacija turističkog proizvoda jednom ili više potencijalnih kupaca (turista) putem razgovora s ciljem prodaje turističkog proizvoda. 4. odnosno ostvarenog utjecaja promotivne aktivnosti na ciljne grupe javnost – podrazumijeva mjerenje ostvarenih rezultata mjerenje neposrednih učinaka 2.

izvještaj za javnost koji se odašilje putem mas-medija . unaprijeđenja ili zaštite vlastitog imagea ili imagea vlastitog proizvoda u javnosti. Radi se o aktivnostima kojima se nastoji ostvariti povoljno javno mišljenje o određenoj turističkoj destinaciji o turističkom proizvodu.godišnja izvješća koja se distribuiraju zaposlenicima. zgrade.) Obično se poslovima odnosa s javnošću bavi posebno organizirana služba (odjel. čovjek – ključ uspjeha u turizmu. gospodarskog. kulturnog. Odnosi s javnošću u turizmu imaju značajniju ulogu nego drugdje jer su ovdje teme odnosa sa javnošću ljudima općenito veoma zanimljive. o ukupnoj turističkoj politici i o nositelju turističke ponude. organizaciji i destinaciji . oznake – putokazi. više cvijeća – manje smeća te neka moja Istra blista.) za obavljanje samo tih aktivnosti.istupi vlastitih zaposlenika na javnom mjestu .posjete javnih ličnosti iz područja turizma. odore.filmovi. održavanja. Odnosi s javnošću Predstavlja niz svjesno smišljenih i planiranih aktivnosti koje poduzimaju nositelji marketinga u turizmu radi stvaranja.) . uredski pribor. organizacije ili destinacije (logotip. pored djeltanika nositelja marketinga u turizmu i cijelog stanovništva određene destinacije. vlasnicima (dioničarima) i poslovnim suradnicima (dobavljači. posrednici u prodaji.5. 50 . financijske ustanove. Sredstva koja se najčešće koriste u odnosima s javnošću jesu: . sektor i sl. o poslovnoj aktivnosti.brošure i monografije o poduzeću. osiguravajuće kuće i sl. zabavnog života . vozni park i dr. bedževi. političkog. sportskog. poslovne posjetnice. Primjeri iz prakse u RH voliš Hrvatsku. videospotovi i dijapozitivi koji se prezentiraju u sklopu različitih aktivnosti odnosa s javnošću . Potrebno je da stvaranje pozitivnog javnog mijenja bude obveza.sredstva identiteta poduzeća.

10. prodaja preko prijevozničke organizacije Turistička ponuda turoperator agencija turist 51 . Direktni kanal distribucije jesu: 1. pregovaranje. Prodajna politika Sastoji se od formuliranje ciljeva prodaje. utvrđivanja načela kojima se mora rukovoditi proces prodaje te utvrđivanje sredstava koja osiguravaju ostvarenje postavljenih ciljeva prodaje. Također predstavlja jednu od važnijih marketinških funkcija. Vrste distribucijskih kanala jesu direktni i indirektni. koji se u turizmu manifestira na različitim tržištima i u raznovrsnim oblicima. uspoređivanje. prodaja preko turističke agencije 3. prodaja preko vlastite mreže poslovnica 4. Postoje dvije skupine prodaje u mjestu stalnog boravka turista te u mjestu turističkog boravka turista. Uloga distribucijskih kanala je informiranje. fizička distribucija. promocija. prodaja u vlastitom prodajnom odjelu 2. prodaja preko turoperatora 2. prodaja preko “trgovačkih putnika” 5. prodaja putem narudžbi 3. POLITIKA PRODAJE I DISTRIBUCIJE U TURIZMU Osobitosti prodaje u turizmu Prodaja u turizmu je višestruko složeni pojam. prodaja pomoću video tehnike i posredstva kompjutoriziranih rezervacijskih sustava Indirektni kanal distribucije jesu: 1. kontakt. financiranje te preuzimanje rizika.

Funkcije turoperatora na turističkom tržištu jesu: 1. Proizvod prodaje na tržištu koristeći svoju ili tuđu prodajnu mrežu . vrijeme boravka. uloga koordinatora i realizatora interesa ponuđača te korisnika turističkog proizvoda Putničke/turističke agencije Putničke/turističke agencije jesu trgovci na ‘’malo”. cijena. Turisti kupuju turistički proizvod na bazi informacija kao što su udaljenost destinacije. U izravnome su kontaktu s kupcima. Objedinjuju usluge različitih ponuđača. Ako nije drugačije ugovoreno. TV-om i sl. Za njih je vrlo važna lokacija i dostupnost potencijalnim potrošačima. pogledom na more.Specifičnosti prodaje u turizmu Turistički se proizvod ne “dostavlja” potrošaču. promocija paket-aranžmana na tržištu 3. kreiraju i organiziraju putovanja na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepozante kupce. već se potrošač kreće prema turističkim proizvodima.). Ugovor o alotmanu je jedna ugovorna cjelina u kojoj nastaju obveze i prava kako između ugovornih stanaka ( agencija-ugostitelj). zaštita turističkih potrošača 5. vrsti samog turističkog proizvoda te tržištu na koje se plasira proizvod. Načini prodaje turističkih proizvoda Razlikujemo tri razine distribucijskih kanala ekstenzivna. Odabir vrste kanala prodaje ovisi o: obilježjima samog turističkog proizvoda. vrsta putovanja. formiranje turističkih paket-aranžmana 2. smatra se da su ugostiteljski kapaciteti stavljeni na raspolaganje za jednu godinu. Turoperatori Turoperatori jesu trgovci na ‘’veliko”. Obveze putničke agencije jesu: ♦ obavjestiti ugostitelja o tijeku popune smještajnih kapaciteta hotela) te vrsta soba (s 52 . prodaja paket-aranžmana 4. selektivna te ekskluzivna. kvaliteta smještaja (broj zvjezdica balkonom. tako i između ugovornih stranaka i trećih osoba-gostiju.

♦ popuniti angažirane ugostiteljske kapacitete ako ugovorom o alotmanu preuzme takvu posebnu obvezu (garancija punjenja) ♦ pridržavati se ugovorenih cijena ♦ platiti cijenu danih ugostiteljskih usluga ♦ izdati pisanu ispravu (voucher) osobama što ih šalje ugostitelju Obveze ugostitelja jesu: ♦ tijekom određenog vremena staviti na korištenje broj ležajeva ♦ dati osobama koje upućuje putnička agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ospravi (vaučeru) ♦ pridržavati se ugovorenih cijena ♦ platiti agenciji proviziju ♦ odbiti svaku drugu putničku agenciju glede angažiranja kapaciteta koji su već rezervirani 53 .

). odnosi s javnošću i publicitet.: plan istraživanja i razvoja. npr. srednjoročno i kratkoročno planiranje. analiza osnovnih činitelja (makro)okruženja (ekonomske. integracija s drugim poduzećima i dr. ulaženje na novo tržište. ekonomska propaganda. Odgovori na pitanja: gdje se poduzeće nalazi. Svrha svakog planiranja je smanjenje rizika djelovanja. Proces marketinškog planiranja u turizmu 1. Planiranjem se određuje buduće poslovanje poduzeća. odnosno na sve slabosti i uspjehe koji su karakteristični za to razdoblje. dugoročni plan je osnova drugih vrsta marketinškog plana (srednjoročnog i kratkoročnog). plan promocije te plan istraživanja tržišta. vizija). Funkcionalna organizacija marketinga – poseban plan za svaku marketinšku funkciju. Koristi marketinškog planiranja su:      potiče sustavna razmišljanja o budućnosti vodi boljoj koordinaciji napora poduzeća daje osnovu za definiranje kriterija kontrole poslovanja utječe na pronalaženje najdjelotvornijih smjerova razvoja stvara uvjete za adekvanije suprotstavljanje iznenadnom razvoju događaja Kategorizacija planiranja marketinga Sa stajališta vremenskog horizonta na koji se plan odnosi postoji dugoročno. Dugoročno planiranje obuhvaća definiranje osnovnih ciljeva i strategija koje se odnose na duže vremensko razdoblje (redovito više od 5 god. U analizi dosadašnje situacije posebno značenje imaju: ocjena rezultata u proteklom razdoblju.. Vrste marketing planova ovisno o obliku marketing organizacije. osnovne karakteristike tržišta. kanali distribucije. U proizvodno orijeniranoj organizaciji definira se poseban plan za svaki proizvod. ciljevi. u zemljopisno orijeniranoj organizaciji plan za svako glavno područje a u organizaciji orijeniranoj ka potrošaču plan za svaku skupinu potrošača. plan prodajne operative i distribucije. tehnološke promjene) 54 . društvene. PLANIRANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU Osnovne karakteristike marketinškog planiranja Za realizaciju marketinške politike nužno je planiranje (strategija. misija. unapređenje prodaje. plan proizvoda. Marketinški plan vezan za neki izuzetan događaj nije lansiranje novog proizvoda. kako je nastala sadašnja situacija.11. studij konkurencije. analiza marketing situacije U toj se fazi dobivaju elementi koji nas upozoravaju na tržišnu poziciju poduzeća u proteklom razdoblju.

regresijska analiza. Ova faza omogućava sljedeće aktivnosti:: ♦ utvrđivanje i upoznavanje čimbenika koji determiniraju budući razvoj potražnje ♦ prikladan izbor metoda prognoziranja a) identifikacija i upoznavanje čimbenika potražnje (dominantni faktori pri prognoziranju turističke potražnje su): o stanovništvo – veličina i strukturne karakteristike o domaćinstva – broj i sociodemografske karakteristike o stopa nataliteta – dinamika porasta stanovništva o stil života – osnovni stavovi prema obitelji. ocjena budućeg razvoja tržišta Treba dati podatke za usmjerenje buduće aktivnosti poduzeća te predstavlja osnovu izbora ciljeva razvoja. definiranje ciljeva Svaki je sustav determiniran ciljevima svog razvoja pa je tako cilj postao jedan od temeljnih obilježja svakog sustava. koeficijent elastičnosti o nenumeričke metode – tržište se predviđa neovisno o statističkim podacima a iz određenog skupa pojedinačnih mišljenja – metoda anketiranja eksperata. varijabilnost faktora. odjela. skupine proizvoda i sl. metoda stohastičkih matrica. kvantitativni modeli. Cilj je stanje ili rezultati koji se žele postići organiziranim akcijama poduzeća ili pojedinaca. potrošnji o slobodno vrijeme – višak stvara neke nove potrebe i povećava obim nekih prijašnjih potreba o prihod – osnovni čimbenik kupovne moći o moda – odlučni činitelj potražnje niza proizvoda o povjerenje u budućnost – utječe na sklonost ka kupovini o produktivnost – da bi porasla ukupna potrošnja društvo treba proizvesti više proizvoda i usluga Svi čimbenici potražnje nemaju isto značenje pa treba utvrditi značenje pojedinog faktora. pojedinog sektora. Poduzeće kao sustav formira određenu hijerarhiju ciljeva: ♦ prvi hijerahijski stupanj – s obzirom na razinu na kojoj se donose ciljevi – ciljevi na razini poduzeća. predviđanje na osnovi stavova i ocjena potrošača 3. b) izbor metode prognoze – osnovne: o numeričke metode – tržište se predviđa pretežno matematičkim i grafičkim operacijama te na temelju raspoloživih statističkih ili povijesnih podataka – analiza trenda. mjerljivost faktora. međuzavisnost pojedinih faktora.2. 55 .

srednjoročni i operativni ciljevi Ciljevi u "turističkom gospodarstvu" mogu se odnositi na: o broj dolazaka (inozemnih – domaćih) turista o broj noćenja (inozemnih – domaćih) turista o razina turističke potrošnje o prosječno vrijeme boravka turista o struktura potražnje (nacionalna provenijencija. Ciljevi pokazuju stanje u koje poduzeće namjerava doći dok strategije pokazuju osnovni smjer aktivnosti koje dovode do željenog stanja (ostvarenog cilja). kapacitet. veličina.♦ ♦ drugi hijerarhijski stupanj – s obzirom na prirodu cijena – kvantitativni i kvalitativni ciljevi treći hijerarhijski stupanj – s obzirom na vremensku dimenziju – dugoročni. mora voditi računa o resursima poduzeća i resursima konkurencije (ljudski potencijal. klasifikacija i specifikacija svih aktivnosti potrebnih za ostvarenje ciljeva 2. financijska sredstva. struktura ♦ položaj i ponašanje konkurenata – broj. 4. Operacionalizacija marketing strategije najčešće se odvija u sljedeće dvije faze: o o izbor ciljne tržišne skupine – selekcija tržišne skupine koju poduzeće želi pridobiti za svoje proizvode definiranje marketinškog miksa – izbor i kombinacija marketinških elemenata koje poduzeće primjenjuje da bi zadovoljilo izabranu tržišnu skupinu Na izbor maketinškog miksa djeluju ovi faktori: ♦ ponašanje potrošača – motivacija. Svaka marketing strategija mora obuhvatiti ove elemente: mora uzeti u obzir faktore okruženja. snaga ♦ država i njezina regulativa – regulativa u pogledu 4P 5. pripadnost društveno – profesionalnoj skupini) o ukupni prihod o image i dr. dob. U izradi programa može se definirati šest faza: 1. image) te mora definirati i odrediti stupanj rizika. uočavanje odnosa između pojedinih faza 56 . kupovna moć. način kupovanja. izrada marketing programa Marketing program ističe što poduzeće želi i specificira napore odnosno ulaganja poduzeća u kvalitativnom i kvantitativnom obliku. broj potrošača ♦ ponašanje posrednika u prodaji – motivacija. stil života. mora biti interno konzistentna. određivanje marketing strategije Marketing strategija je sposobnost i umijeće uporabe svih resursa radi ostvarenja planiranih ciljeva. platežna sposobnost.

odnosno uočenih devijacija. potrebno je provesti analizu koja će otkriti i identificirati faktore što su uvjetovali određeno kretanje. Osnovna svrha kontrole – utvrditi u kojoj se mjeri ostvaruju očekivanja izražena u toku marketinškog planiranja odnosno upozoriti na odstupanja predviđenih razvoja akcija i dati osnovu za korektivne mjere. Na temelju općepoznatih kriterija u realizaciji marketinškog plana.) Marketinški plan kao dokument Ključni elementi (dijelovi) marketinškog plana: 1. vremenski raspored 8. financijske projekcije 7. identifikacija nositelja odgovornosti za svaku fazu 4. veći napori prodajne operative. određivanje sredstava za svaku fazu (budžetiranje) 5. sažetak za upravu 2. određivanje početka i kraja odvijanja svake faze 6. ciljevi 4. sniženje cijene. kontrola realizacije marketing plana Jedan je od osnovnih preduvjeta djelotvornosti cjelokupnog procesa planiranja je adekvatna kontrola njegove realizacije. Osnovu kontrolnog sustava čini MIS koji daje redovite i specijalizirane izvještaje o izvršenju određenih zadaća iz marketinškog plana (programa). kontrola 57 . ocjenjivanje vremena potrebnog za odvijanje svake faze 6. taktike ili programi akcije 6. marketinška strategija 5. Najkritičniji moment u cjelokupnom procesu kontrole realizacije marketinškog plana je definiranje korektivnih akcija vezanih za odstupanje u realizaciji plana – programa (npr. analiza situacije 3. Proces kontrole marketinškog plana odnosi se na dva područja i to analiza prodaje i udjela na tržištu i analiza troškova i financijskog rezultata. itd.3.

čije su osnovne značajke započinjanje s kupcem (a ne s odjelom I/R). Pozicioniranje vrijednosti Osigurati vrijednost 4. Suvremeni slijed stvaranja i isporuke vrijednosti (turističkog proizvoda) Odabrati vrijednost 1. Malo je suglasnosti oko toga koliko bi marketing morao imati utjecaja u odnosu na druge poslovne funkcije u poduzećima. a) Mjesto marketinga u organizacijskoj strukturi i njegov odnos s drugim poslovnim funkcijama Mjesto marketinga u organizacijskoj strukturi: ravnopravan položaj s drugim poslovnim funkcijama.) često opiru tome da svoje napore podrede interesima kupaca. što onda dovodi do organizacijskih sukoba izmjenu marketinga i drugih odjeljenja. Segmentacija potreba i vrijednosti za kupca 2. Izbor/fokusiranje tržišta 3. proizvodnja itd. nadređeni položaj u odnosu na druge poslovne funkcije i podređeni položaj u odnosu na druge poslovne funkcije. reduciranje grešaka u poslovnom procesu i zadovoljenje potreba i motiva dijelova organizacije poduzeća. 8. opsluživanje Priopćiti vrijednost 9. Razvoj proizvoda 5. 58 dijelova. osiguranje kontrole poslovanja. Oglašavanje . Svaki poslovni subjekt na turističkom tržištu mora pronaći prikladan oblik organizacije.12. Razvoj usluge 6. financije. a da bi se ostvario koordinirani marketing. i timskom radu tijekom cijelog postupka. Unaprenenje prodaje 11. koordinaciju različitih aktivnosti u poduzeću. prilagodbu unutrašnjim uvjetima poduzeća (kreativnost i inovacije). ORGANIZACIJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU Uvod Plan ne predstavlja ništa ako se ne “pretvori” u djelo. Odrenivanje cijene 7.Nabava proizvodnja Organizacija poduzeća treba omogućiti: izvršavanje osnovne djelatnosti poduzeća. Organizaciju marketinga subjekta turističke ponude moguće je promotriti sa sljedeća dva aspekta: mjesta marketinga u organizacijskoj strukturi i odnosa kojeg ima s drugim poslovnim funkcijama i organizacije marketinga kao organizacijske jednice. Prodajna sila 10. Organizaciju treba podrediti suvremenom slijedu stvaranja i isporuke odrenene vrijednosti (turističkog proizvoda). Upravo zbog toga subjekt turističke ponude treba uspostaviti takvu organizaciju marketinga koja će omogućiti primjenu i kontrolu marketinških napora. Distribucija. koji može vrijediti samo za odrenenu fazu u njegovom razvoju i za odrenenu tržišnu situaciju. Druge se poslovne funkcije (npr.

na organizaciju marketinga npr. dugoročne odluke o oblikovanju proizvoda. izbor će ovisiti o sljedećim čimbenicima: ♦ djelatnosti i pripadnosti odrenenoj gospodarskoj grani ♦ veličini ♦ postojećem obimu poslovanja i primijenjenoj tehnologiji ♦ planiranom programu i ciljevima budućeg poslovanja ♦ kvaliteti zaposlenika i mogućem popunjavanju zaposlenih ♦ iskustvima organiziranja marketinga sličnih poslovnih subjekata Pored navedenih čimbenika. subjekt turističke ponude može birati izmenu nekoliko oblika organizacijske strukture.Poradi prevladavanja organizacijskih sukoba menu odjeljenjima te uspješnog razvoja marketinške orijentacije na razini poduzeća. a mora ga i razumijeti ♦ imenovanje radne grupe za marketing ♦ dobivanje vanjske pomoći i smjernica ♦ promjena sustava nagranivanja u poduzeću ♦ zapošljavanje poduzetnih i sposobnih stručnjaka za mkting ♦ razvoj internih obrazovnih programa iz područja marketinga ♦ uvonenje suvremenog sustava planiranja marketinga b) Organizacija marketinga kao organizacijske jedinice Prilikom organizacije marketinga kao posebne OJ. tržišnim segmentima i dr. 59 . putničke agencije utjecat će i drugi činitelji poput: veličine i snage prodajne mreže. Oblici organizacijske strukture marketinga koji su se izdiferencirali u praksi subjekata turističke ponude. Razine organizacije marketinga jesu: centralizirana organizacija. predlaže se sljedeće: ♦ top management mora težiti boljem marketingu. sustava prodaje. osobito hotelijerskih poduzeća. decentralizirana organizacija i kombinirana organizacija. putničkih agencija i prometnih poduzeća jesu: a) funkcionalni oblik (prema marketinškim funkcijama) b) zemljopisni oblik (prema regijama – tržištima) c) proizvodima orijentiran oblik (prema vrsti ili skupini tp-a) d) kupcima orijentiran oblik (prema ciljnim tržišnim segmentima). politike komuniciranja s tržištem.

budući da on više od mnogih drugih rješenja odgovara karakteristikama turističkog proizvoda kao dobra koje se razmjenjuje na turističkom tržištu.a) Funkcionalni oblik organizacijske strukture marketinga Marketing → MIS. promocija. planiranje proizvoda. promocija. prodaja i izbor kanala. “A” → MIS. planiranje proizvoda. servisne aktivnosti → Bliski istok i Afrika → Prekomorske zemlje c) Proizvodno orijentirana organizacijska struktura marketinga Marketing → Turistički proizv. Za subjekte turističke ponude posebno se prihvatljivim pokazao oblik organizacijske strukture marketinga orijentiran prema proizvodima (“product management”). servis b) Zemljopisni oblik organizacijske strukture marketinga Marketing → Europske zemlje → MIS. nastojeći tako iskoristiti prednosti svakoga od njih. servisne aktivnosti → Turistički proizv. prodaja. promocija. 60 . prodaja i izbor kanala. prodaja i izbor kanala. promocija. “C” d) Kupcima orijentirana organizacijska struktura marketinga Marketing → Tržišni segment “A” → MIS. “B” → Turistički proizv. servisne aktivnosti → Tržišni segment “B” → Tržišni segment “C” U praksi subjekti turističke ponude organiziraju marketing i kombiniranjem različitih oblika organizacijske strukture. planiranje proizvoda. planiranje proizvoda.

smanjenje troškova. budući da tijekom vremena obično dolazi do promjene uvjeta poslovanja. Subjekti turističke ponude trebaju povratnu vezu kako bi mogli ocijeniti stupanj realizacije postavljenih marketinških ciljeva te donijeti odluku o izvršenju korektivnih akcija ako je došlo do značajnih odstupanja tijekom primjene marketinškog plana. 2. Ova kontrola pomaže u donošenju odluke da li određenu turističku ili neku marketinšku aktivnost proširiti. Kontrola godišnjeg plana Praćenje tekućih marketinških napora i rezultata radi utvrđivanja ostvaruje li se prodaja. analiza troškova marketinga naspram prodaje. Koriste se slijedeći instrumenti: analiza prodaje.osiguranje kontrole poslovanja .izvršavanje osnovne djeltnosti poduzeća . profit i drugi ciljevi postavljeni godišnjim planom. KONTROLA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI U TURIZMU Kontrola marketinških aktivnosti je prirodan slijed prethodnih faza marketinškog upravljanja. tržišnih segmenata i tržišnih kanala prodaje i distribucije. Organizacija poduzeća treba omogućiti: .zadovoljenje potreba i motiva dijelova organizacije poduzeća Povratnu vezu je moguće ostvariti primjenom sljedećih četiri vrste kontrole marketinga: 1. analiza tržišnog udjela. veći pritisak na prodajno osoblje.reduciranje grešaka u poslovnom procesu . a što uvjetuje nemogućnost realizacije zacrtanih ciljeva. Kontrola profitabilnosti Ima za svrhu utvrditi u kojim poslovima subjekt turističke ponude zarađuje odnosno gubi. Provodi se mjerenjem profitabilnosti pojedinih turističkih proizvoda. smanjiti ili ukloniti.prilagodbu unutrašnjim uvjetima poduzeća (kreativnost i inovacije) .koordinaciju različitih aktivnosti u poduzeću . promjena cijena. Moguće korektivne mjere: smanjenje proizvodnje. 61 . financijska analiza te praćenje zadovoljstva kupaca.13.

Strategijska kontrola Svrha joj je periodično provjeravati jesu li postojećoj i predviđenoj okolini marketinga optimalno prilagođeni ciljevi. S tog aspekta potrebno je utvrditi uspješnost prodajne sile. operativna djelotvornost. Djelotvornost marketinga utvrđuje se ocjenom sljedećih pet glavnih karakteristika marketinške orijentacije: filozofija kupaca. strateška orijentacija.3. 62 . uspješnost unapređenja prodaje te uspješnost distribucije. Koriste se slijedeći instrumenti: ocjena djelotvornosti marketinga te provjera marketinga. Kontrola uspješnosti (djelotvornosti) Služi davanju ocjene jesu li pojedine marketinške aktivnosti s obzirom na njihove izdatke dovoljno djelotvorne u ostvarivanju marketinških ciljeva. strategija i aktivnosti u nekom poduzeću ili poslovnoj jedinici. 4. integriranost organizacije marketinga. sustavno. s ciljem utvrđivanja problema i mogućnosti te davanja preporuka za plan akcija kojim bi se poboljšala provedba marketinga u tom poduzeću / poslovnoj jedinici. Provjera marketinga predstavlja sveobuhvatno. strategije i sustavi marketinga određenog poduzeća. odgovarajuće marketinške informacije. ciljeva. neovisno i periodično ispitivanje okoline marketinga. uspješnost oglašavanja.

lokalni poduzetnici i dr. mjesto u koje se putuje. Pojam TD je u turističku terminologiju uveden 1970-ih godina. Izvorište pojma turistička destinacija: Turističko mjesto → Turistički kompleks → Rivijera → Turističko središte → Turistička zona / regija → Turistička destinacija Turistički kompleks su prostori neophodni za izgradnju dodatnih turističkih objekta koji egzistiraju izvan postojećih naselja. Turistička destinacija je uža ili šira (ovisno o akterima i njihovoj percepciji) turistički organizirana i tržišno prepoznatljiva prostorna jedinica. šire područje od uobičajnih uskih prostornih jedinica kakva su bila turistička mjesta. Osim sa stajališta zahtjeva turista.14. koje sadrže više pojedinačnih lokaliteta i turističkih mjesta. odnosno općenito turista iz gravitacijskog područja. Turistička zona/ regija je odgovor na postojeće tržišne zahtjeve. turističko 63 . čiji turistički proizvod(i).). Stalni broj porasta turista. izvorište i smisao TD-a Usprkos raširenoj uporabi. bez pretenzije da dobije neku drugu konotaciju ili teorijsko obrazloženje. Turistička destinacija je kompleksnije prostorne jedinice. ekonomski. zonu. TURISTIČKA DESTINACIJA (TD) Destinacija dolazi od latinske riječi destinatio – odredište. javni sektor određenog područja. Različito značenje ovisno o aspektu s kojeg se promatra (zemljopisni. marketinški. Danas pojam TD ima kompleksnije značenje. narasle i promijenjene potrebe turista te pojava raznovrsnijih interesa turista. 2003). Turistička središta zadovoljavaju potrebe ne samo turista iz okolnih turističkih mjesta. podsredstvom prometa i to osobito zračnog prometa. kao rezultat izvorne i izvedene turističke ponude. skupinu zemalja i kontinent. sadržaj pojma TD-a još uvijek se može smatrati nedovoljno razjašnjenim. managerski i dr. Objašnjenje. utjecali su na to da turističko mjesto svojim opsegom više ne može zadovoljiti želje i potrebe onih koji u njega dolaze na višednevni turistički boravak. ima(ju) potencijalnu ili stvarnu utrživost na turističkom tržištu (Križman Pavlović. domicilno stanovništvo. poradi promjena koje su se dogodile na turističkom tržištu. sociološki.) i percipiranju pojedinih aktera (postojeća i potencijalna turistička potražnja. regiju. kada je postao oznakom za turistički lokalitet. Tada se pojam TD-a koristio samo u smislu označavanja konačnog cilja/krajnje točke putovanja. Turistička rivijera su spojeni turistički kompleksi s urbanističom strukturom. zemlju.

trgovine. kvalitetniji pristup postupku promocije. i naročito. zona) . Smisao za to je pronađen u sljedećem: .mjesto kao odredište putovanja postaje tržišno neadekvatno i sa stajališta potreba reciptivnog turističkog prostora te marketinga. TD je. Turistička destinacija kao sustav Komponente (sastavni elementi) turističke destinacije: ♦ atrakcije – prirodne i društvene atraktivnosti značajne za osiguravanje inicijalne motiviranosti turista za dolazak u TD ♦ receptivni sadržaji – smještajni i restoraterski objekti.uporabom ovog termina stvara se jasniji okvir za način i sadržaj promoviranja boravka u takvim turističkim prostorima Smisao uvođenja koncepcije TD-a u praksu nalazi se i u činjenici da od toga imaju koristi sve interesne skupine na tržištu: o turistički korisnici – TD je veća garancija da će turist naći sve uvjete za aktivnosti koje su motivirale njegov dolazak u određeni turistički prostor o organizatori turističkog putovanja – preciznije se definiraju očekivanja turista i stvaraju bolji uvjeti za sve aktivnosti u postupku plasmana o sudionici turističke ponude u destinaciji – osigurava se kvalitetnije upravljanje zaokruženom prostornom jedinicom koju turist doživljava kao kompleksan turistički prostor te se osiguravaju uvjeti za kvalitetniju prezentaciju i postupak (promotivne) animacije na turističkom tržištu o lokalno stanovništvo – osigurava potpunije i lakše zapošljavanje u domicilnom prostoru.) je više autora objavilo radove o toj temi. financiranju ovog postupka S istraživanjem pojma i koncepcije TD-a u nas se započelo u prvoj polovici 1990-ih godina – najprije u sklopu projekta "Fenomenologija turističke destinacije". zabavni sadržaji i ostale usluge ♦ pristupačnost – odnosi se na razvoj i održavanje efikasnih prometnih veza s emitivnim tržištima (međunarodni prometni terminali i lokalni transport) 64 . regionalni i državni turistički organi – koncepcija destinacije znači drugačiji. što implicira kvalitetno rješavanje mnogih pojedinačnih problema turističke ponude o lokalni.ovim se terminom bolje u odnosu na druge određuje (precizira) mogućnost (pretpostavljeni) sadržaj turističkog boravka potencijalnog turista . regija. g. a potom (od 1995. istovremeno s uvođenjem u teoriju. mjesta.ovaj termin omogućuje međusobno bolje razlikovanje pojedinih određišta turističkih putovanja (lokaliteta. kao pojam prihvaćen i u praksi.

glavni gradovi 2. Vještine zaposlenika Kapital . Laws (1995) navodi sljedeće tipove TD-a: 1. planinske. posjete Smještaj Atraktivnosti 65 Poduzetnička kreativnost L.♦ pomoćne usluge – marketinške. razvojne i koordinacijske aktivnosti koje provodi određena destinacijska organizacija za potrebe potrošača i industrije Destinacijski sustav se sastoji od primarnih (npr. "touring" centri 3. hoteli) ♦ dostupni paket aranžmani – koje su posrednici u prodaji i njihovi zastupnici unaprijed pripremili ♦ aktivnosti – dostupne u destinaciji i ono čime će se potrošač baviti tijekom boravka u TD Procesima unutar određenih destinacijskih elemenata i podsustava (npr. transport i dr. svrhovito izgrađeni turistički centri DES Pristup Promocija Se Obl. Turistička d INPUTI Očekivanja turista Tipologije turističkih destinacija Klasični koncept (načelo homogenosti bitnih komponenata): primorske. odnosno rezultate različitih aktera i raznovrsne učinke. zabava. jezerske i otočne i dr. Lumsdon (1997) navodi sljedeće tipove TD-a: 1. klima) i sekundarnih elemenata (npr. razvijeni tradicionalni centri 2. klasični turistički centri WTO (turisti tijekom putovanja posjećuju više TD-a!): udaljena. glavna i motivirajuća. E.) inputi (npr. smještaj. očekivanja turista.2.1. upravljačke i tehničke sposobnosti zaposlenih. investicijski resursi) se transformiraju u outpute.

66 . dnevno posjećene destinacije Buhalis dijeli destiancije na ruralne. svijet. odraslom djecom  starenje populacije  manja kućanstva  više samaca i parova              Životni stil Demografij a Bolja educiranost i veće iskustvo putovanja glavni su čimbenici drugačijeg odnosa suvremenog turista spram turističke destinacije. urbane. novog tipa turista. alpske. morske. Kategorija Vrijednost Opis od "imati" prema "biti" činjenje stvari iz čistog zadovoljstva osjetljivost spram okoliša cijeni se različitost "high touch" potraga za izvornim i prirodnim fleksibilno radno vrijeme veći dohodak više slobodnog vremena zdraviji život učestaliji ali kraći odmor putovanje je način života "prazno gnijezdo" bračni par s osamostaljenom.2. jedinstven-egzotična-ekskluzivna. stoljeća obiljženo je promjenama vrijednosti. "stopover" ili međudestinacije 5. autentični 3. Suvremeni odnos turista i destinacije Posljednje desetljeće 20. kratkozadržavajuće destinacije 6. planinske. poslovne turističke destinacije 4. turistički centri smješteni u prirodnom okružju (divljini) 3. životnog stila i demografije stanovništva. što je generalno profiliranje drugačijeg.

zainteresiranost za stjecanje izvornog iskustva. te se širi od centra prema perifernim područjima.modeli razvoja turističke destinacije utemeljeni na difuzionističkoj paradigmi . stjecanje saznanja iz povijesti. ali učestalija putovanja ♦ stavljanje naglaska na emocionalne kriterije prilikom odabira destinacije. dobrodošlo. Ovisno o paradigmi na kojoj se temelje mogu se podijeliti u dvije skupine: . želi se biti različitim od mase ♦ u trendu su kraća. odvija se u razvojnim fazama. 67 . kultura i priroda. Od 1960-ih godina nanovo razvijeni su brojni modeli koji opisuju razvoj turističke destinacije. međusobno povezana sektora (formalni i neformalni) koji zadovoljavaju potrebe različitih tipova turista. posjećivanje spomenika. a ne grupno putovanje. kombiniranjem upoznavanja lokalne kulture. značajno ♦ veći zahtjevi spram destinacije i kritičniji stav prema kvaliteti.Glavne karakteristike odnosa turista i destinacije: ♦ traženje jedinstvenog i/ili luksuznog iskustva koje vodi ka osobnom ostvarenju ♦ veća zainteresiranost za turizam "specijalnog interesa" (SIT) u odnosu na onaj "općeg interesa" (GIT) ♦ veće zanimanje za individualno. uslužnosti i "vrijednosti za novac" (value for money) ♦ očekuje se komfor i pogodnost ♦ traži se avantura. želi se osjećati lagodno. ekološka svjesnost te znanje o tome kako se treba ponašati ♦ afirmira se aktivan odmor Životni ciklus turističke destinacije Stečena s izazovima razvoja i mijenjanjima tursitičkog tržišta TD se također mijenja i razvija. isprobavanje kuhinje ♦ veća informiranost. ali i zdravlje i sigurnost ♦ želi se iskusiti nešto drugačije. susreta s ljudima. a s čijim razvojem evoluira TD. Model razvoja turističke destinacije utemeljen na sektorskoj paradigmi – pretpostavka: u turističkom gospodarstvu koegzistiraju dva različita.modeli razvoja turističke destinacije utemeljeni na sektorskoj paradigmi Modeli razvoja turističke destinacije utemeljeni na difuzionističkoj paradigmi – pretpostavke: razvoj je neizbježan.

Razlog – različiti utjecaj sljedećih (egzogenih i endogenih) čimbenika: stupanj razvoja. 68 . Broj posjetitelja Razvoj Uklju čivanje Istra ž. konkurentnost ostalih TD-a. ponašanje turista.Životni ciklus turisti Otkri će Lokalna kontrola Instituc Faze: ♦ istraživanje ♦ razvoj ♦ konsolidacija ♦ uključivanje ♦ stagnacija ♦ opadanje/pomlađivanje Konsolida Duljina trajanja pojedine faze i ukupnog životnog ciklusa varira i individualne je naravi kod svake destinacije. investicije. tržišni trendovi. gospodarska politika. dostupnost. ograničenost kapaciteta. itd.

senzibiliziranja javnosti glede očuvanja okoliša i kulturnih elemenata. za razliku od industrije. 1990-ih dolazi do značajnog nezadovoljstva turista s kvalitetom (masovnog) turističkog proizvoda. Načela na kojima počiva održiv razvitak jesu:  ekološka održivost – jamči kompatibilnost razvitka s očuvanjem i održavanjem osnovnih ekoloških procesa. World Council i Earth Council objavili su Agendu 21 za putničku i turističku industriju pod nazivom "Prema enviromentalistički održivom turizmu" u kojoj se ističe potreba spoznaje uloge turizma u procesu primjerenog razvoja te nudi turističkim organizacijama prioritetni plan akcija za primjenu počela održivog turizma u praksi. S objavom prvih radova (1970-ih) u kojima se masovni turizam kritički analizira. Održivi razvitak – razvitak koji zadovoljava sadašnje potrebe. kao aktivnost bez negativnog utjecaja na okoliš. Viđenje turizam kao zagađivača okoliša. te trajno održavanje i isticanje identiteta lokalne zajednice  ekonomska održivost – jamči da je razvitak ekonomski efikasan i da je upravljanje resursima takvo da će se njima moći koristiti i buduće generacije Cilj je primjene koncepcije održivosti u turizmu zadovoljiti potrebe i unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva. 1992.15. biološke raznolikosti i bioloških resursa  sociokulturološka održivost – jamči kompatibilnost razvitka s očuvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje taj razvitak utječe. MARKETING U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVITKA TURIZMA Turizam se u počecima svog razvoja promovirao. Rezultat – dokument "Agenda 21" kojeg su potpisale vlade 182 države. WTTC. jačanja svijesti TD-a o jedinstvenosti i osjetljivosti prirodnih i ljudskih resursa koje posjeduju. usmjeravanje investicija. Ne treba ga shvatiti kao fiksno stanje harmonije. a sastoji se od plana akcija kojima je za cilj postizanje održivog razvitka. poradi jačanja enviromentalističkih pokreta i svijesti o "zelenom". taj se pozitivistički stav počinje dovoditi u pitanje. već kao proces promjena u kojem su eksploatacija resursa. rudarstva. godine u Riju je održana UN-ova Konferencija o okolišu i razvoju ("Earth Summit") s intencijom da se vlade potaknu na razvoj kojim će minimizirati štete u okolišu. WTO. razviti visoko kvalitetan turistički proizvod i zadovoljiti potrebe i zahtjeve 69 . orijentacija tehnološkog razvoja i institucionalne promjene učinjene u skladu s budućim kao i sadašnjim potrebama. iskrčavanja šuma i intenzivnog poljodjelstva. eksploatatora domicilnog stanovništva i sektora usmjerenog prema profitu u kratkom roku osobito jača 1980-ih godina. te promjene stava subjekata turističke ponude glede razvoja. a da se pri tome ne umanjuju mogućnosti budućih generacija za zadovoljavanje svojih potreba.

). očuvanje resursne osnove. Lindsay (1986.) razlikuju sljedeće tipove prihvatnog potencijala: o fizički – odnosi se na količinu zemljišta raspoloživog za izgradnju potrebnih objekata i njihov kapacitet (kao npr. broj sjedala u restoranima. Fletcher.utvrđivanjem prihvatnog potencijala (carrying capacity) . Neke od potencijalnih (direktnih i indirektnih) koristi koje sa sobom donosi koncepcija održivog turizma jesu: ponuda kvalitetnijeg turističkog proizvoda. izgrađenom i sociokulturološkom) okruženju.) o psihološki – smatra se premašenim kada je doživljaj turista značajno smanjen.). jačanje kulturnog identiteta domicilnog stanovništva. parkirališni prostor. Operacionalizacija koncepcije održivosti na razini turističke destinacije postiže se: . veće razumijevanje za turističku industriju u javnosti i dr. Gilbert et al.turista. to je individualni koncept i stoga je teško odrediv o biološki – premašen je kada su štete u okolišu ili smetnje neprihvatljive. itd. Inskeep (1994. (1998.). Počela održivog turizma: • održivo korištenje resursa • reduciranje prekomjerne potrošnje i otpada • održavanje raznolikosti • integriranje turizma u planiranje • podupiranje lokalnog gospodarstva • uključivanje lokalnih zajednica • konzultiranje javnosti • treniranje osoblja • odgovorni marketing u turizmu • provođenje istraživanja Održivost se kao teorijska i aplikativna koncepcija može u turizmu promatrati na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini turističke destinacije. a da se pritom ne nanese šteta (prirodnom. Štoviše. održiv razvitak je za turizam pitanje opstanka njega samoga.primjenom dugoročnog (strategijskog) planiranja u razvoju turističke destinacije Utvrđivanje prihvatnog potencijala TD-a Smisao utvrđivanja prihvatnog potencijala TD-a sastoji se u definiranju maksimalnog obima do kojeg je moguće razvijati turističku aktivnost na prostoru određene turističke destinacije. te sačuvati resurse kako bi ih i buduće generacije mogle koristiti. Cooper. Stavovi autora razilaze se glede toga što je i kako potrebno mjeriti da bi se utvrdila razina prihvatnog potencijala TD-a – Defert (1969. a mogu se odnositi na floru i faunu o društveni – odnosi se na razinu razvitka koja će biti prihvatljiva lokalnom stanovništvu i gospodarstvu tog područja 70 aktera ("Stakeholdersa") i .

njegova primjena u praksi ostaje i dalje glavni problem. koristi strategijskog planiranja razvitka turističke destinacije su sljedeće: ♦ postupak definiranja ciljeva i zadataka daje osjećaj zajedničkog vlasništva i usmjerava brojne aktere (stakeholderse).Usprkos tome što je prihvatni potencijal kao koncept razumljiv i jasan. Strategijsko planiranje razvitka TD-a Primjena dugoročne perspektive u razvoju TD-a omogućuje veću kontrolu i odgovornost glede sprječavanja premašivanja optimalnog prihvatnog koncepta i posljedično neizbježnog smanjivanja priljeva turista u destinaciju. Karakteristike strategijskog planiranja razvitka TD-a su: ♦ dugoročna perspektiva ♦ razvijanje holističkog i integriranog plana koji kontrolira proces promjena definiranim ciljevima ♦ formalizirani proces odlučivanja usmjeren na takvu alokaciju resursa koja omogućuje destinaciji bavljenje turističkom aktivnošću u budućnosti Proces strategijskog planiranja razvitka TD-a sastoji se od sljedećih faza: o analiza situacije / snimanje stanja u okruženju o definiranje ciljeva i zadataka o oblikovanje strategije o tržišno pozicioniranje i definiranje marketinškog miksa o implementacija i monitoring Promatrano s aspekta održivosti. definiranje razine prihvatnog potencijala određene turističke destinacije odluka je managementa. Manageri turističke destinacije i turisti odlučuju što je neprihvatljivo i kada se kvaliteta doživljaja smanjila. uz istovremeno podržavanje realizacije glavnih zadataka destinacije ♦ stvara se okvir zajedničke inicijative privatnog i javnog sektora te se jasno definiraju uloge i odgovornosti ♦ pruža se niz indikatora kojima je moguće pratiti i ocjenjivati razvoj destinacije ♦ omogućuju se destinacijama izbjegavanje razvojne zamke prikazane na sljedećoj slici 71 . Naime.

danas i ubuduće će biti uspješne one turističke destinacije koje planiranje. Indikatori koji se koriste pri mjerenju performansa turističke aktivnosti u destinaciji mogu biti kontraverzni. u ranijim fazama životnog ciklusa uspjeh često stavlja u drugi plan potrebu za dugoročnim planiranjem. broj turista je kod većine TD-a tradicionalna i politički prihvaćena mjera njezine uspješnosti. implementiranje i kontrolu vlastitih marketinških aktivnosti temelje na koncepciji održivosti i usmjeravaju ih prema svim ili barem primarnim skupinama aktera (stakeholdersa). kada je destinacija u opadanju. no s aspekta održivosti ta je mjera manje značajna u odnosu na one kojima se utvrđuje utjecaj turizma na okoliš i društvo. suprotstavljanje primjeni dugoročnog planiranja može biti objašnjeno troškovnom osnovom. Marketinške aktivnosti namijenjene poticanju usvajanja i primjene koncepcije održivog razvitka turizma S obzirom na koristi koje održivi razvitak ima za sveukupno okruženje. a napose onog održivog  lokalno stanovništvo – smatra se najznačajnijim akterom jer ono živi i radi u TD-u te nudi lokalne resurse turistima  turisti – tragaju za zadovoljavajućim iskustvom kojeg je moguće isporučiti putem visoko kvalitetne usluge te dobro upravljane i organizirane turističke destinacije 72 Lokalni dododak/zaposlenost Turisti č . organiziranje. dok u kasnijim fazama. Faza životnog ciklusa u kojoj se nalazi TD također utječe na svijest o potrebi usvajanja dugoročne perspektive u planiranju razvoja. U svakom TD-u postoji niz skupina aktera čiji su interesi komplementarni ili pak suprotstavljeni glede razvoja turizma uopće.Razvoj TD -a utemeljen Cilj je postići razvoj pomjeranjem s točke A na točku C jer se on smatra održivim.

Kako bi izrazio progresivnu percepciju stava i odgovora stanovništva tijekom turističkog razvoja destinacije. iritacija Potencijalni antagonizam lokalnog stanovništva spram razvoja turizma moguće je spriječiti provođenjem marketinških aktivnosti na razini TD-a utemeljenih na načelima održivog razvitka – neke od mogućih su: o uključivanje stanovništva u proces odlučivanja i planiranja turističkog razvoja o osiguranje poticaja za lokalne vlasnike turističkih objekata o zadržavanje ekonomske koristi od turizma na razini TD-a o trening rezidenata za rad u turizmu na svim razinama o edukacija rezidenata o turističkim koncepcijama. te njihovo poticanje na istraživanje stanja u okolišu. isprobavanje. Kao moguće marketinške aktivnosti TD-a usmjerene ka poticanju usvajanja održivog razvitka kod turističke industrije mogu se izdvojiti sljedeće:  edukacija subjekata turističke industrije o postojanju dvostranog odnosa između turizma i okoliša. stimuliranja regionalnog razvoja i zapošljavanja. antagonizam 5. posljednja faza . aktivnostima o održavanje autentičnosti folklora i starih zanata i dr. odmor. apatija 3. neobuzdano ponašanje. gospodarsku komoru i ostale značajne subjekte u lokalnoj. Doxey (1975. nužno je provoditi određene marketinške aktivnosti – neke od njih jesu informiranje turista o lokalnim običajima. Turisti poimaju i doživljavaju TD drugačije od lokalnog stanovništva (egzotičnost. euforija 2. znatiželja i dr.) je konstruirao tzv. informiranje turista o lokalnom okolišu i ekologiji te poticanje dolaska onih tipova turista koji će poštovati lokalnu tradiciju. često je nositelj funkcije vođenja i koordiniranja ostali – mogu uključivati razne grupe pritisaka. usvajanje mehanizma kojima će se postići ti ciljevi i kontrola provođenja poslovne aktivnosti u skladu s deklariranim ciljevima 73 4. "indeks turističke iritacije": 1. definiranje razvojnih ciljeva u skladu s koncepcijom održivosti. turistička industrija – u najvećoj je mjeri zaslužna za postojeći razvoj turizma te zahtjeva adekvatni povrat na uložena sredstva (investiciju) javni sektor – vidi turizam kao sredstvo povećanja dohotka. Kako bi TD potaknuo turiste na "održivo" ponašanje tijekom njihova boravka.). regionalnoj i nacionalnoj zajednici Učinci turizma su različito distribuirani među stanovništvom TD-a te je u tom smislu i odnos   njegovih pripadnika spram turističkog razvoja različit.

 zahtjevanje da se ograniči broj letova i točno utvrdi program "charter" dolazaka  uvođenje obveze rezervacije hotelskog smještaja prije dolaska turista u destinaciju  poticanje boravka turista (npr. animacijom) u za to njima namijenjenim prostorima Turistička destinacija može potaknuti javne službe na stvaranje uvjeta za održivi razvitak sljedećim marketinškim aktivnostima: o poticanje na uvođenje viza za strane turiste. ukoliko je to potrebno o razvoj svijesti o potrebi kontrole devijantnih ponašanja turista o plediranje za oporezivanje usluga koje se pružaju turistima o poticanje na uspostavljanje interpretacijskih ploča pored atrakcija Zaključak jedino sinergičnim djelovanjem svih aktera turističke destinacije postići će se održivi razvitak turizma 74 .

porast i modernizacija kapaciteta prometnih sustava. glavni pokretač mobilnosti i nezamjenjiv u turističkim tokovima. automobil je najbrojnije cestovno vozilo. uvjođenje novih oblika oraganizacije prometa. Masovnost cestovnog prometa je posljedica upotrebe vlastitih automobila. Tijekom povijesnog razvitka željeznički promet je utjecao na masovnost putovanja pa tako i putovanja s turističkim motivima. Automobilski promet Nezaobilazan u organizaciji svakodnevnog života. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti. 39 % cestovni promet. 6 % pomorski promet te 3 % željeznički promet. opremljena za višednevni boravak. dakle omogućavanje putovanja u turističke svrhe. Od trenutka pojave turizma kao organizirane aktivnosti znatan dio prometnog razvitka usmjeren je na zadovoljavanje turističkih potreba. a turistički razvitak je dinamičniji na područjima na kojima je prometna ponuda veća i kvalitetnija. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost. Mnogo manje slična automobilima i vozilima za kampiranje jesu 75 . a relacije s organiziranim prometnim vezama brojnije to su mogućnosti razvitka turizma veće. cestovni promet je utjecao na elastičnost u dostupnosti brojnih destinacija i na individualnost u oblikovanju prijevozne komponente putovanja. U turizmu nositelj je individualnog prometa između emitivnog i receptivnog tržišta. a zračni promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turističkih putovanja. a funkcionalno vezana za automobil. Turizam utječe na promet na više načina od kojih su najzančajniji: intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture. Kamp prikolice i kamperi su vozila bez vlastitog pogona. a prvenstveno ovise o vrsti cestovnoga vozila i specifičnim značajkama turističke potražnje. Udio prometnih grana u opsluživanju ukupnih svjetskih turističkih tokova vrlo je različit 52 % zračni promet. PROMET I TURIZAM Međuovisnost prometa i turizma Promet i turizam su gospodarske djelatnosti između kojih postoje vrlo složeni odnosi međusobne ovisnosti. porast prometa putnika i tereta. Što su prometni kapaciteti veći i suvremeniji.16. Cestovni promet i turizam Slična automobilu ali isključivo vezana za turizam jesu vozila za kampiranje Uz zračni promet cestovni promet se najviše koristi u prijevozima turista.

Panoramski prijevozi željeznicom 76 . koje se prema unaprijed utvrđenom planu putovanja neprekidno isprepliću. putnici mogu uživati u luksuzu. komforu. a razlikuje se u turističkim sadržajima. koja je uvjetovana kratkim trajanjem pa su stoga dostupni i korisnicima nižih platežnih mogućnosti. s kojima i inače surađuju u turističkom poslovanju. Želježnički promet i turizam Željeznica se odlikuje mnogostruko većim kapacitetom jednokratnog prihvata putnika u usporedbi s cestovnim i zračnim prometom. Turistički prijevozi željeznicom na većim udaljenostima Na udaljenostima koje prelaze tisuće kilometara. razlgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti. konstantnim turističkim tokovima. Njeni su najveći nedostaci: neelastičnost budući da svi prijevozi imaju linijski karakter. Autobusni izleti Turistički proizvod. iako s aspekta organizacije prometa određenom željezničkom prugom vlak ima karakter linijskoga prijevoza. Nisu tipično vozilo koje se koristi u turističke svrhe već su izraz određenog svjetonazora i načina života. a početno-završne točke su isključivo željezničke postaje. Ulogu organizatora mogu preuzeti i tour operatori. nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» i mala komercijalna brzina. opremi i uslugama. Okosnicu turističke ponude čini samo putovanje željeznicom pa za korisnika. usluge stručnog vodiča i ostalo. Odlikuju se visokom elastičnošću u odabiru motiva poput: posjeta tematskim sajmovima. jesu autobusni izleti. koncertima moderne glazbe. Tu imamo prisutne turističke vlakove koji povezuju mjesta velikih udaljenosti s jakim i u vrijeme sezone.vozila na dva kotača: motocikli. kazališnim predstavama. koji će prodaju prepustiti mreži agencija. Mogu biti namijenjeni turističkom tržištu te zatvorenim grupama korisnika. pa se u tom kontekstu koristi i u turističkim putovanjima. uživanja u gastronomskim sadržajima. Autobusni promet Na tržištu prevladavaju dvoje osnovne kategorije koje se razlikuju prema kapacitetu. sportskim manifestacijama. shopping itd. ugostiteljskoj i ostaloj ponudi. niskim troškovima eksploatacije te vrlo povoljnim pokazateljima sigurnosti i utjecaja na okolinu. te nabavnoj cijeni i to visokopodni autobusi (48-55 sjedećih mjesta) te autobusi na kat (80 sjedećih mjesta). čija ponuda je raširena u cijelom svijetu. Njihova popularnost proizlazi iz niske cijene. Turistički sadržaj obuhvaća: organiziranje ugostiteljskih usluga i usluga noćenja. usluga ima karakter posebnog putovanja. brzini. Višednevna putovanja autobusima Višednevna putovanja autobusima organiziraju turističke agencije kombinirajući turističku i prijevozničku funkciju.

Potrebno je jedino izgraditi početno-završne točke. Zahvaljujući zrakoplovima lako dostupnima postali su i najudaljeniji dijelovi kopna na Zemlji. sa znatnom financijskom snagom budući da je nabavka zrakoplova vezana uz velike investicije. dok su najveće udaljenosti (11000-12000km) prekomorski i međukontinentalni prijevozi.Na području nacionalnih parkova. Skijaške i planinarske žičare Žičare su prijevozna sredstva za kraće udaljenosti. a radi putovanja u poslovne ili privatne svrhe). 77 . Postoje slijedeće vrste zračnog prometa: 1) Linijski promet Zračni prijevoznici obvezuju se održavati određeni broj linija utvrđenom dinamikom i frekvencijom. Najveća prednost zračnog prometa je brzina prijevoza (u pravilu do 900 km/h).zračne luke (aerodrome).u usporedbi s linijskim prometom. Vrste žičara jesu vučnice. srednje i najveće udaljenosti. strme reljefne konfiguracije (na kojima se ne mogu koristiti druga prijevozna sredstva) te za velike prometne troškove. žičare sa sjedištima. One su međusobno povezane zamišljenim rutama-koridorima. Srednje udaljenosti (3000-5000 km) su uglavnom one unutar kontinenta. žičare s kabinama. nepovoljnijim vremenima polaska. Skijaški centri u svojoj tržišnoj promociji često ističu njihov broj. duljinu i kapacitet. Linijski prijevoznici su u pravilu velike organizacije. 3) Promet osobnim zrakoplovima To su prijevozi u pravilu manjim zrakoplovima u vlasništvu poduzeća ili pojedinaca. Kako bi zračni prijevoznici bili u mogućnosti ekonomično eksploatirati zrakoplove. nepovoljnijim aerodromima). zabavnih parkova. koja nadmašuje sve druge prometne grane. a garantiraju sigurnost leta rastućem broju komercijalnih i ostalih tipova zrakoplova. niža cijena prometne usluge. Najčešće se koriste u skijaškom centrima pa su tamo i najbrojnije. te na nižoj razini kvalitete prometne usluge – manja udobnost. Zračni promet i turizam Zračni promet ne iziskuje gradnju infrastrukture na prijevoznim pravcima. safari parkova i drugih zaštićenih dijelova prirode. te «zračni tramvaj». jer gustoća mreže žičara i razina modernizacije bitno pridonosi kvaliteti turističkog proizvoda zimske turističke destinacije. skromnija ponuda jela i pića. špilja i destinacija u kojima se nastoje sačuvati visoki ekološki standardi koristi se željeznički promet. koje se razlikuju po visini i smjeru. 2) «Charter» promet Bazira se na višem stupnju popunjenja zrakoplova – 80-90 % . u osnovi se nude zrakoplovi na kratke.

javlja se turjistička agencija koja preuzima marketinški i komercijalni dio. kapacitet im ne prelazi 100 putnika i brzinu od 15 čv. Kružna putovanja i izleti mogu imati međunarodni karakter ili se mogu odvijati unutar tertitorijalnih voda. Ostala prometna sredstva u pomorskom prometu su lebdjelice. zrakoplovi mogu biti kapaciteta od nekoliko putnika do nekoliko desetaka putnika. Sjeverna Europa. Daleki Istok. 5) Panoramski letovi Organizacijski je taj segment zračnog prometa mnogo jednostavniji jer su dostatne male zračne luke s poletno-sletnom stazomkoja duljinom odgovara dimenzijama i prometnim značajkama zrakoplova. To može biti samo smještajni i ugostiteljski sadržaj. između nositelja prometne funkcije i potencijalnih korisnika. Turistička kružna putovanja Kružna putovanja mogu obuhvaćati receptivno tržište više država ili samo jedne. Nositelj prijevozne funkcije osim specijaliziranih brodara mogu biti brodarska poduzeća koja se bave drugim oblicima pomorskog prijevoza ili multinavionalne kompanije čiji je predmet poslovanja industrija zabave i slobodnog vremena. Izletnički brodovi predstavljaju ponudu u primorskim destinacijama. Ovisno o veličini potražnje i nositelju prometne funkcije. zračni promet igra najznačajniju ulogu u povezivanju tržišta. Linijski pomorski putnički promet organizira se na tržištima gdje postoji kontinuirana potreba za prijevozom putnika i vozila (tu spadaju trajekti i brodovi za prijevoz vlakova). hidrogliseri i katamarani. kojeg na tržištu nude turističke agencije. Prijevoz avionom usmjeren je isključivo na savladavanje velike udaljenosti u kratkom vremenu da bi se na odredištu koristio određeni oblik turističke ponude. Pomorski promet i turizam Osnovno prometno sredstvo u pomorskom prometu – brod raspolaže velikom kapacitetom. Uz vlak. pa je u tom smislu zračni prijevoz sastavnica turističkoga aranžmana. a to može biti lokalni avioprijevoznik ili sportski avio-klub. brod je najsigurnije prometno sredstvo. Mediteran. Francuska i Italija. Velika Britanija. malom brzinom.4) Zračni promet u povezivanju izvora i odredišta turističke potražnje Bez obzira da li se radi o linijskom ili charter prometu. niskim prijevoznim troškovima i elastičnošću u odabiru rute iznmeđu početne i završne luke.Brodovi namjenjeni međunarodnim kružnim putovanjima jesu velikog kapaciteta(do 3000 putnika) i velike brzine(do 30 čvorova). Njemačka. Izleti brodovima 78 . U ulozi posrednika. Sukladno veličini i karakteru receptivnog tržišta mogu biti međunarodna i unutar teritorijalnih voda. Najznačajnija receptivna područja jesu: Karibi. a najznačajnija emitivna tržišta SAD.Pomorski promet organiziran je kao linijski putnički promet i kao kružna putovanja i izleti.

izvorima nastanka. jesu izleti. Nositelji ovog oblika turističke ponude jesu mala brodarska poduzeća ili samostalni privrednici. Nautički turizam Zasniva se na plovidbi i boravku u specijalnim plovilima – brodicama ili jahtama. izgraditi. Vozarine u cestovnom prometu se nalaze izvan izravnog upliva države. Proces utvrđivanja vozarina je složen i podložan utjecaju brojnih čimbenika. Samostalno utvrđivanje vozarina. od strane prijevoznika. Njihovoj raširenosti pridonosi niska cijena koja je uvjetovana jednostavnošću ponude i kratkoćom trajanja. U osnovi. Ostali cestovni prijevnoznici utvrđuju cijenu usluge posredstvom tarifa ili slobodnom pogodbom. Pretpostavka za razvitak ove djelatnosti jesu marine. od strane pojedinih udruženja i samostalno. Određivanje vozarina od strane pojedinih udruženja primjenjuje se kada prijevoznici žele spriječiti nelojalnu konkurenciju na dijelu prometnih tržišta. Taj zadatak država će realizirati posredstvom državnog poduzeća ili će. Troškovi u prometu Troškovi prometne usluge koje snosi korisnik u pravilu su viši od troškova prometnog poduzeća. Djelatnošću najma plovila bave se specijalizirane turističke agencije ili dijelovi agencija općeg tipa. administrativno. putem natječaja za dodjelu koncesije. Izuzetno su popularni i bitno pridonose atraktivnosti primorske destinacije. Vozarine u prometu Vozarina je cijena prometne usluge koju snosi korisnik prometa. koji najčešće raspolažu samo jednim brodom te u pravilu pružaju jednostavne ugostiteljske usluge. stupnju iskorištenosti kapaciteta te odnosu između planiranih i stvarnih troškova. vozarine se određuju na četiri različita načina slobodno. odnosno iznos kojeg je korisnik pojedine usluge spreman platiti. Gornju granicu troškova korisnika odredit će tržišna kretanja. rukovodeći se tržišnim kretanjima. Prema teoriji troškova troškovi se dijele prema prometnim granama.Kraća putovanja. onome koga opterećuju. primjenjuju privatna poduzeća. održavati i upravljati prometnicom uz plaćanje određene naknade. koja traju od nekoliko sati do najviše jednog dana. sudjelovanju u prometnom procesu. koje mogu biti unajmljene ili u vlasništvu korisnika. jer će prijevoznik nadograditi barem iznos prosječne profitne stope. 79 . U međunarodnom linijskom zračnom prometu razinu cijena utvrđuje IATA (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika). Troškovi i vozarine u cestovnom prometu O modernizaciji i izgradnji cestovne infrastrukture brine država posredstvom nadležnog ministarstva koje dio svojih ovlasti može prepustiti tijelima lokalne samouprave.

Održavanje luka i pružanje lučkih usluga država može povjeriti vlastitom poduzeću ili može posredstvom natječaja dodijeliti u koncesiju. svejedno se odlučuju za cestovna vozila. Osnovne karakteristike tržišta zračnog prometa Da bi bile spremne usmjeriti svoju energiju na tržišta u kojima mogu u najboljoj mogućoj mjeri zadovoljiti želje i potrebe potencijalnih putnika zrakoplovne kompanije moraju pažljivo istražiti sva potencijalna tržišta. je izloženost riziku od prometnih nezgoda turista. te povećana aktivnost prometne policije. Iako su pokazatelji sigurnosti u cestovnom prometu mnogo nepovoljniji za cestovni promet. Sigurnost u prometu s turističkog aspekta Jedna od posljedica visokog udjela cestovnog prometa u turističkim tokovima. Vozarine se u osnovi određuju na način da pokriju troškove i osiguraju primjerenu dobit. da je njihov broj najveći tijekom ljetnih mjeseci. U osnovi se vozarine u zračnom prometu obračunavnju na jedan od ovih načina od strane države. provjera svjetlosnih i ostalih sigurnosnih uređaja. a lošijih materijalnih mogućnosti. koja kod najrazvijenijih europskih zemalja varira između 50% i 90%. Nositelji zračnoga prometa jesu prijevoznička poduzeća u privatnom vlasništvu ili vlasništvu države i lokalnih tijela vlasti. obnova kolnika. poginulih i ranjenih. Troškovi i vozarine u zračnom prometu Infrastruktura zračnog prometa i signalno-sigurnosni uređaji u domeni su države. u turističkim državama pokazuju. nego za ostale prometne grane. Karakteristike troškova na željeznici određuje velika investicija u infrastrukturu i vozni park pa su fiksni troškovi dominantni. Troškovi i vozarine u pomorskom prometu Luke su složeni i skupi objekti infrastrukture koje u pravilu gradi država i time osigurava uvjete za uspostavljanje linijskog servisa sukladno svojim razvojnim ciljevima. koja se brine za izgradnju i održavanje. nije dovoljna. koji obuhvaćaju godišnju dinamiku prometnih nezgoda. prema podacima o broju prometnih nezgoda i njihovim posljedicama. kolničke signalizacije. a korigiraju se pod utjecajem brojnih čimbenika. od strane IATA te slobodnom pogodbom između prjevoznika i naručitelja.Troškovi i vozarine u željezničkom prometu Uvećini europskih država željeznički promet organizacijski je u cijelosti ili najvećim dijelom obuhvaćen jednim poduzećem državnoga vlasništva. Upravo zbog toga. Statistički podaci. koji su se opredijelili cestovnim vozilima putovati do destinacije. turisti svjesni ovakvoga stanja. U samom procesu istraživanja tržišta zračnog prometa kompanije moraju proći kroz tri glavne faze: 80 .

Osnovne karakteristike tržišnog segmenta poslovnih putovanja možemo definirati na sljedeći način: • tržišni segment vrlo je zgusnut. na tržištu zračnog prometa možemo razlikovati sljedeće tržišne segmente poslovnih putovanja. kako poslovno. turističkih putovanja te privatnih putovanja i ostalih vrsta putovanja koja se iz bilo kojeg razloga ne mogu svrstati u jedan od naprijed navedenih tržišnih segmenata. mogućnost promjene zrakoplovne kompanije s kojom će letjeti i dr. posebne šaltere za prihvat i otpremu putnika i prtljage. tako i privatno • poslovna putovanja uglavnom se ne mogu planirati puno vremena unaprijed.. a sve to bez ikakve nadoplate) • poslovni putnici žele putovati odvojeno od ostalih putnika jer ne žele dijeliti mjesto s putnicima koji su platili znatno nižu cijenu za uslugu na istom letu • kao protuuslugu za izuzetno visoku cijenu.1. koju su platili za putovanje u poslovnoj klasi. jer se sastoji od relativno malog broja ljudi koji učestalo putuju • socijalno-ekonomska struktura putnika je visoka. a ne putnik osobno. brže dobivanje prtljage i dr.) 81 . to su putnici koji imaju visoka primanja. Zrakoplovne kompanije svoja tržišta najčešće segmentiraju po odredištima i to prema svrsi putovanja. visok životni standard i putuju vrlo često. Tržišni segment poslovnih putovanja Poslovno putovanje možemo definirati kao putovanje čija je osnovna svrha povezana s potrebama poduzeća u kojem je putnik zaposlen. odnosno radi se o putnicima koji zahtijevaju da im sjedala u zrakoplovu budu dostupna pred samo polijetanje zrakoplova • poslovni putnici žele u krajnje odredište stići na najbrži mogući način i u za njih najpovoljnije vrijeme • putovanje mora biti udobno kako bi poslovni putnici mogli započeti s obavljanjem svojih aktivnosti neposredno nakon dolaska u odredište • zbog nepredvidivosti odvijanja poslovnih aktivnosti poslovni putnici zahtijevaju da tarife koje koriste nemaju gotovo nikakva ograničenja (npr. mogućnost mijenjanja plana putovanja. poslovni putnici zahtijevaju poseban tretman (npr. a troškove koji nastaju u svezi s putovanjem podmiruje poduzeće. Segmentacija tržišta Određeno tržište se podijeli na različite tržišne segmente potencijalnih putnika koji bi mogli imati potrebu za korištenjem usluga zračnog prometa. dana i sata polijetanja. prednost pri ulasku i izlasku iz zrakoplova. Prema tome.

moraju značajno promijeniti kvalitetu usluge po klasama. cjenovno su vrlo osjetljivi i svoje potrebe zadovoljavaju isključivo uslugama zrakoplovnih kompanija koje se bave izvanrednim zračnim prometom. jer je prinos po poslovnom putniku i do četiri puta veći od prinosa koji se ostvaruje prijevozom putnika u turističkoj klasi. Tržišni segment turističkih putovanja Najveći dio tržišnog segmenta čine putnici koji imaju niske prihode. Nuđenjem kvalitetnije usluge na tržišnom segmentu poslovnih putovanja zrakoplovne kompanije dobivaju zadovoljnije putnike. poslovni putnici više neće moći negodovati da su cijene u prvoj i poslovnoj klasi nerealno precijenjene. Na tržištima gdje je prisutna stvarna konkurencija među zrakoplovnim kompanijama. Za dugačka poslovna putovanja značajno će manji broj poslovnih putnika želi rezervirati mjesto u zrakoplovu u zadnji čas te izuzetno velika osjetljivost putnika na ponuđene usluge i udobnost u zrakoplovu. mogućnost izbora najpogodnijeg vremena polaska. Ovisno o karakteru poslovnih aktivnosti poslovna putovanja možemo podijeliti na planirana i neplanirana ili hitna poslovna putovanja.• uglavnom su to osobe muškog spola između 30-50 godina starosti iako je broj poslovnih putnika žena u stalnom porastu Ovisno o dužini trajanja leta poslovna putovanja možemo podijeliti na kratka odnosno dugačka poslovna putovanja. bez razmišljanja. Danas su najuspješnije i najprofitabilnije upravo one zrakoplovne kompanije koje su se uspjele izboriti za svoj udio na tržištu poslovnih putovanja. Dobivajući tako kvalitetnu uslugu. dolaska i povratka. mogućnost završetka poslovnih aktivnosti te povratak kući u istom danu. Zrakoplovne kompanije moraju znati uvjeriti poslovne putnike da cijena prve i poslovne klase odražava stvarnu vrijednost usluge koja im se u tim klasama nudi. Oni su spremni. dio putnika s tržišnog segmenta poslovnih putovanja nije više spreman plaćati visoku cijenu za putovanje u poslovnoj klasi. Osnovne karakteristike kratkih poslovnih putovanja jesu u tome što se zahtijeva velik broj frekvencija između mjesta polaska i mjesta krajnjeg odredišta. a da bi to mogle. prijeći drugoj zrakoplovnoj kompaniji ili koristiti drugu klasu prijevoza ako ima ta niža cijena i dalje osigurava osnovni komfor i fleksibilnost. mogućnost dobivanja sjedala u zrakoplovu neposredno pred samo polijetanje zrakoplova te usluga u zrakoplovu nije primarna. na turističko putovanje se ne mora otići ako je ono preskupo 82 . Tržišni segment turističkih putovanja razlikuje se od tržišnog segmenta poslovnih putovanja u sljedećem : ♦putnik sam plaća putovanje i spreman je potrošiti što je moguće manje novaca – cijena je izuzetno važna budući da se uglavnom radi o godišnjim porodičnim putovanjima gdje putuju obično dva ili više članova obitelji ♦za razliku od poslovnog putovanja gdje može doći do velikih gubitaka za poduzeće ukoliko se na putovanje ne ode. a time i povećavaju svoje izglede da će oni izabrati njihove usluge i onda kada putuju na odmor ili privatno.

2. koja se iz bilo kojeg razloga ne mogu svrstati u jedan od navedenih tržišnih segmenata. koji su 83 . U ovu grupu putovanja možemo ubrojiti dnevni odlazak na posao i povratak s posla. a putovanja imaju točno određenu namjenu. on je sve zastupljeniji na cijelom tržišnom segmentu turističkih putovanja. vrijeme polaska i plan putovanja. Definiranje potražnje za uslugama zračnog prometa i određivanje ciljnih skupina Izabiru se ciljne skupine kojima će se zračne kompanije direktno obratiti.). no i kod samih potencijalnih putnika koji se okreću novim destinacijama i novim načinima putovanja – žele sami kreirati svoje turističko putovanje izbjegavajući klasične paket-aranžmane. Tržišni segment privatnih putovanja i ostalih vrsta putovanja Privatna putovanja su ona koja organiziraju sami putnici u svoje slobodno vrijeme. Potražnju za uslugama na tržištu zračnog prometa možemo definirati kao onaj segment putnika. stvarnih i potencijalnih. sami ih plaćaju. smrt. odlazak u mjesto gdje je osoba dobila novi posao i druga slična putovanja. a to se očituje u sve većoj konkurenciji između zrakoplovnih tvrtki koje pokušavaju ponuditi što povoljnije aranžmane. možemo svrstati odlazak studenata na studij.♦kod turističkih putovanja cijena je važnija od usluge u zrakoplovu i potencijalni putnici vrlo brzo reagiraju na promjene cijena odlučujući se na korištenje usluga jeftinijih zrakoplovnih kompanija ♦turistička putovanja u pravilu traju duže od poslovnih putovanja ♦učestalost letenja između mjesta polaska i krajnjeg odredišta. posjet prijateljima i rodbini te putovanja iz porodičnih razloga (bolest. različita porodična okupljanja i sl. ali su putnici još osjetljiviji na promjene cijena usluga. vremena polaska i povratka te datumi letenja manje su važni jer se radi o putovanjima koja se planiraju dosta vremena unaprijed ♦postoji čvrsta veza između potražnje za korištenjem usluge zračnog prometa i cijene ostatka aranžmana ♦turistička putovanja uglavnom se odvijaju u određenim sezonskim razdobljima i to gotovo redovito potkraj tjedna ♦putnici su vrlo osjetljivi na mogući gubitak prtljage ♦dobna struktura potencijalnih putnika je prilično šarolika ♦odluke o odlasku na turistička putovanja i odabiru zrakoplovne kompanije. U ostala putovanja. Po svojim osobinama ova putovanja vrlo su slična turističkim putovanjima. uglavnom. donose u ime čitave porodice žene ♦konkurencija među zrakoplovnim kompanijama na tržišnom segmentu turističkih putovanja uglavnom se svodi na nametanje cijenama Suvremeno doba donijelo je sa sobom nove karakteristike i trendove na tržišnom segmentu turističkih putovanja. Iako je ovakav koncept turističkih putovanja karakterističan za mlađe putnike.

a najupotrebljavanije klasifikacije su: redovni promet. koje su se gotovo specijalizirale za prijevoz putnika. Pri analizi tržišnih potencijala ne treba zanemariti niti tržište robe jer mnoge zrakoplovne kompanije. a analize po danima ili satima koriste zračne luke ♦ praćenje odvijanja zračnog prometa na principu”početak putovanja – krajnje odredište” (origin – destination) – najčešće se koristi u određivanju reda letenja zrakoplovnih kompanija i planiranju aktivnosti zračnih luka ♦ dužina putovanja – o njoj ovise osnovne karakteristike putovanja ♦ vrste zračnog prometa – njime se uglavnom koriste zračne luke u procesu planiranja. izvanredni promet. generalna avijacija (za vojne potrebe) i zračni promet u vojne svrhe ♦ drugi pokazatelji praćenja odvijanja zračnog prometa 84 . To su: ♦volumen putničkog prometa – predstavlja ukupan broj putnika u promatranom razdoblju i na promatranom segmentu sustava zračnog prometa ♦broj polijetanja zrakoplova – označava ukupan broj polijetanja zrakoplova u komercijalne svrhe u promatranom razdoblju i na promatranom segmentu sustava zračnog prometa ♦učinak u putničkim kilometrima (miljama) – predstavlja broj polijetanja zrakoplova u putničkom prometu pomnožen s duljinom putovanja i brojem prevezenih putnika u promatranom razdoblju i na promatranom segmentu sustava zračnog prometa Karakteristike koje najčešće koristimo u analizi potražnje za uslugama zračnog prometa jesu: ♦ svrha putovanja – jedna od značajnijih karakteristika volumena putničkog prometa. Pri tome razlikujemo dva segmenta potražnje putnike koji već koriste usluge određene zrakoplovne kompanije te putnike koji ne koriste usluge određene zrakoplovne kompanije. ali mogu biti potencijalni korisnici ako dobiju pravu informaciju o njenoj usluzi ili ako se na njih uspješno djeluje odgovarajućim metodama promotivnih aktivnosti. te sezonske i mjesečne analize kretanja zračnog prometa. ekspresnih i diplomatskih pošiljki). regionalni promet.spremni platiti cijenu po kojoj će zrakoplovnim kompanijama biti isplativo da njih ili njihovu robu prevezu do određenog mjesta. pošte. U praksi postoje tri kategorije pokazatelja koje možemo koristiti da bismo analizirali karakter i razinu ekonomskih kretanja u zračnom prometu. no vrlo često se ne koristi jer s u najvećem broju slučajeva ne raspolaže s potrebnom bazom podataka radi velikih troškova dobivanja istih ♦ praćenje odvijanja zračnog prometa u različitim vremenskim intervalima – najčešće se koriste godišnje. ostvaruju više od 15% prihoda od prijevoza robe (robe.

Pozicioniranje usluge na tržištu zračnog prometa Pozicionira se usluga u formi koja će na najbolji način omogućiti zadovoljavanje želja i potreba odabrane ciljne skupine.) o strategija pozicioniranja prema proizvodima konkurencije (kompanije se mogu boriti protiv konkurencije na način da se uspoređuju s njom ili pozivaju na nju – npr. Pri donošenju bilo kakve odluke putnici moraju sami definirati neke osnovne elemente na osnovi kojih će moći pristupiti izboru konkretnog plana putovanja kao što su npr. vrlo često može se dogoditi da niti jedna od raspoloživih alternativa ne može zadovoljiti putnikovu želju za putovanjem. suvremena flota i sl. koji plan putovanja će izabrati. To su: o strategija pozicioniranja prema obilježjima proizvoda (niske cijene. s kojom zrakoplovnom kompanijom će putovati te da li će se obratiti zrakoplovnoj kompaniji direktno ili će potražiti usluge nekih od brojnih posrednika prodaje. Što bolje zrakoplovne kompanije ovladaju svakom od navedenih determinanti. ali se trudimo. individualnom pristupu prema putnicima i sl. ili se mogu distancirati od konkurencije – npr. kvaliteta usluge u zrakoplovu.: mi nismo kao oni. kada.Posebnu pažnju treba posvetiti analizi motiva. ali smo dobra alternativa) o strategija pozicioniranja prema različitim skupinama proizvoda (kompanija se može specijalizirati za uslugu koju će moći koristiti turisti. bit će uspješnije u kreiranju svoje ponude i pridobivanju novih putnika. djeci i sl. mladima. dok u ljeti ukazujemo na gužve na trajektima i velike vrućine) o strategija pozicioniranja prema kategorijama potrošača (proizvod namijenjen poslovnim putnicima. Pri pozicioniranju vlastitih proizvoda odnosno usluga zrakoplovne kompanije imaju na raspolaganju nekoliko različitih strategija. i u koje vrijeme će putovati. razmišljanja i informiranosti potencijalnih putnika. kuda će putovati. shvaćanja. 3.) o strategija pozicioniranja prema potrebama koje proizvod zadovoljava ili prednostima koje pruža korisniku (kompanija je poznata po točnosti.: nismo najveći. Pri tome uvijek treba nastojati da se raspolaže s dovoljno kvalitetnih informacija o sljedećem koje alternativne mogućnosti imaju putnici. koje od karakteristika tih alternativa putnici smatraju posebno važnim te na koji način putnici vrše izbor između ponuđenih alternativa. stavova. Kako su želje putnika izuzetno složene. da li će putovati. ali i poslovni putnici) 85 . te mu je u tom slučaju potrebno ponuditi sljedeću najpovoljniju varijantu. emocija.) o strategija pozicioniranja prema prigodama u kojima se usluge koriste (zimi se kao argumenti za korištenje zrakoplova mogu navoditi neprohodne ceste i loši vremenski uvjeti.

86 . odabrati između njih one prednosti koje su najbolje i najtraženije te pronaći način učinkovitog komuniciranja s tržištem kako bi potencijalnim putnicima mogle pravovremeno i na kvalitetan način priopćiti informaciju o tome gdje su se točno pozicionirale. po kojima će se razlikovati od konkurencije. treba paziti da te prednosti imaju sljedeća obilježja: o važnost: usluge koje kompanije nude moraju putnicima pružati konkretnu korist i imati za njih izuzetno veliku prednost o osobitost: konkurencija uopće ne može ponuditi takve usluge ili ih ne nudi na tako osobit način o nadmoćnost: usluge koje kompanije nude superiorne su u odnosu na druge usluge s kojima putnici mogu zadovoljiti iste potrebe o pravo na kupnju iz prve ruke: konkurencija ne može lako i u kratkom vremenu steći iste prednosti koju nude druge kompanije o dostupnost: putnici moraju moći platiti takve vrste usluga o profitabilnost: nuđenjem usluga s takvim konkurentskim prednostima kompanije moraju moći ostvariti i odgovarajući profit Nakon što su istražile i segmentirale tržište. moraju prije svega identificirati nekoliko svojih konkurentskih prednosti na kojima mogu eventualno graditi svoju poziciju u svijesti putnika. odabrale ciljne skupine i pozicionirale svoje usluge.Da bi zrakoplovne kompanije mogle odabrati odgovarajuću strategiju za pozicioniranje na tržištu. kompanije su spremne za izuzetno težak i složen zadatak: planiranje i definiranje tržišnog spleta. Pri odabiru konkurentnih prednosti koje će kompanije promovirati.

zrakoplovne kompanije moraju vrlo pažljivo definirati bitne elemente svoje marketinške politike i ugraditi ih u odgovarajući model upravljanja marketingom. po njegovu mišljenju. Kvalitetu usluge možemo gledati kroz tri elementa očekivanja putnika.: dobar red letenja. velika mreža letova i dr. spoznati vlastite prednosti pred konkurencijom. tako i njihovom troškovnom učinkovitošću. od niza karika. zračna luka polaska. nego samo kvaliteta usluge u cijelosti. Putnik na putovanje koje će realizirati gleda kao na jedan neprekinut lanac usluga. 87 . ali isto tako ih na odgovarajući način stimulirati i nagrađivati za dobro izvršene zadatke. školovati i osposobljavati svoje zaposlene za ispunjavanje pred njih postavljenih zadataka. a za nju je.Bitni elementi marketinške politike u zračnom prometu Da bi odgovorile na takve zahtjeve. 1.) ♦ poželjni – predstavljaju spremnost kompanije da se u potpunosti posveti zadovoljavanju želja i potreba svojih potencijalnih putnika Pri kreiranju svakog pojedinog dijela usluge zračnog prometa na tržištu ponuđene potencijalnim putnicima zrakoplovne kompanije moraju biti sposobne saslušati i razumjeti želje potencijalnih putnika te naći odgovarajući način kako da te želje ispune. dodatne usluge prije leta. Njega ne zanimaju elementi usluge pojedinačno niti njihovi pojedinačni izvršioci. ali i instrumente za kontrolu njihovih provođenja. Svaka usluga zračnog prometa sastoji se još i od ovih elemenata: ♦ obavezni – predstavljaju kompetentnost kompanije u letačkom i tehničkom pogledu da izvrši siguran i pouzdan prijevoz putnika zrakom ♦ potrebni – predstavljaju spremnost zrakoplovne kompanije da ponudi uslugu koja ima određenu razinu kvalitete (npr. let. Lanac usluga pojednostavljeno izgleda ovako (redom) proces rezerviranja leta. definirati standarde usluge. ali izuzetno osjetljivo područje poslovne politike svake zrakoplovne kompanije. Politika definiranja usluge zračnog prometa Definiranje usluge zračnog prometa vrlo je značajno. zračna luka krajnjeg odredišta te dodatne usluge nakon leta. a da istovremeno ostvare i planirani profit. isključivo odgovorna zrakoplovna kompanija koju je odabrao. kako kvalitetom usluga. definirati strategiju usluga ponuđenih na tržištu na kojem su identificirani putnički potencijali. usluge konkurencije te poslovne interese same zrakoplovne kompanije. Ono obuhvaća jasno definiranje svih elemenata konkretnih usluga zračnog prometa kojima se neka zrakoplovna kompanija može suprotstaviti svojoj konkurenciji na tržištu.

te omogući postizanje planiranog profita. težina prtljage ili robne pošiljke. broj osoba koje putuju) ♦ kvalitativni elementi usluge (vrijeme trajanja putovanja. raspoloživost sjedala. Putnici vrlo osjetljivi na cijenu zasnivat će svoju odluku o putovanju zrakoplovom isključivo uvažavajući kriterij najniže cijene i bit će spremni suočit se sa različitim ograničenjima.2. To su: • strategija formiranja cijena zasnovana na troškovima  strategija formiranja cijena na osnovi stvarnih graničnih troškova usluge gdje se utvrđena cijena uspoređuje s graničnim troškovima svih dobavljača  strategija formiranja cijena na potpuno raspoređenim troškovima usluga • strategija formiranja cijena zasnovana na potražnji za uslugama zračnog prometa – zasniva se na tržišnim informacijama o cjenovnoj elastičnosti različitih kategorija putnika prema uslugama zračnog prometa u različitim klasama prijevoza • strategija formiranja cijena zasnovana na kvaliteti usluga – tu se smatra da sama razina kvalitete usluge može diktirati formiranje cijena. točnost. refundacija karte. nižom kvalitetom usluge i manje pogodnim vremenima letenja ako je to ustupak koji moraju učiniti da bi 88 . hrana u zrakoplovu) ♦ elementi potražnje usluge (potencijal određenog tržišta. primjenjuje se princip da viša cijena podrazumijeva ponudu Elementi na kojima se zasniva struktura cijena usluge zračnog prometa Struktura cijene usluge zračnog prometa zasniva se na kombinaciji sljedećih elemenata: ♦ kvantitativni elementi usluge (dužina segmenta putovanja. sigurnost. leži u činjenici da postoje različite razine elastičnosti potražnje za tim uslugama. veličina i propusnost vanjskih stanica. mogućnost kombiniranja putovanja s različitim kompanijama. Politika definiranja cijena usluga zračnog prometa Njezin osnovni cilj jest prodaja usluga zračnog prometa u okviru raspoloživih kapaciteta i to po cijeni koja će biti dovoljno atraktivna da osigura potrebnu količinu potražnje. raspoloživi prostor u zrakoplovu. oscilacije u potražnji za uslugama zračnog prometa) Određivanje cijene koštanja usluga zračnog prometa na principu različitosti cijena Glavni razlog što zrakoplovne kompanije mogu na jednom tržištu ponuditi svoje usluge prijevoza po različitim cijenama. Strategije formiranja cijena usluga zrakoplovnih kompanija Postoje tri osnovne strategije formiranja cijena usluga zrakoplovnih kompanija. rezervacija karte.

a primjereno specifično postavljenim ciljevima. Politika definiranja komunikacijskog spleta na tržištu zračnog prometa Možemo je definirati kao priopćavanje informacija i važnih sadržaja sa svrhom upravljanja mišljenjima. koji na njih djeluju različitim intenzitetom. odnosno smanjivanje troškova poslovanja) te psihološko – komunikacijski (uspješan kontakt s potencijalnim putnicima. Tarife po kojima danas zrakoplovne kompanije prodaju svoje usluge možemo svrstati u pet osnovnih kategorija: tarife za korištenje usluga prve klase. te vjernost određenoj kompaniji). U zračnom prometu kao specifičnoj vrsti uslužnih djelatnosti dominiraju sljedeći instrumenti za komuniciranje s tržištem: osobna prodaja usluga. tarife za korištenje usluga turističke ili ekonomske klase. odnosno nevidljivu uslugu čini njihovu politiku definiranja distribucijskog spleta još složenijom i osjetljivijom. Činjenica da zrakoplovne kompanije nude na tržištu potencijalnim putnicima nematerijalnu. Dva su glavna cilja politike komuniciranja s tržištem: ekonomski (povećanje volumena prometa i profita. točne i jasne informacije. Između ove dvije skupine potencijalnih putnika postoje i različite podgrupe – oni pri odluci uvažavaju oba elementa. Zrakoplovne kompanije moraju na samom početku. 4. pogodnost reda letenja. nasuprot njima imamo putnike ograničene vremenom koje im stoji na raspolaganju i vrlo osjetljive na razini kvalitete ponuđene usluge. stvaranje preferencija. Pritom je oduvijek najveći problem kako odrediti pravilan odnos između prodaje koju kompanije mogu i trebaju realizirati direktno preko vlastitih prodajnih mjesta ili nekih sličnih vidova direktne komunikacije s potencijalnim putnicima i prodaje koju treba prepustiti za to specijaliziranim posrednicima prodaje na tržištu. tarife za korištenje usluga poslovne klase. Oni će pri donošenju odluke vrednovati točno određene elemente kvalitete usluge. ovisno o tome koliki dio ukupne prodaje svojih 89 . očekivanjima i načinima ponašanja potencijalnih kupaca. povlaštene tarife te promotivne tarife.dobili nižu cijenu. kao npr. oglašavanje. 3. sponzorske aktivnosti te programi za putnike koji često lete (frequent flyer program). Politika definiranja distribucijskog spleta na tržištu zračnog prometa Utvrđivanje načina prodaje i izbor odgovarajućih kanala distribucije osnovni su elementi kompanijske politike u definiranju distribucijskog spleta. usluga u zrakoplovu i dr. pokloni i drugi instrumenti za komuniciranje s putnicima. sažete. tip 2 (osjetljiv na vrijeme i osjetljiv na cijenu). stavovima. tip 3 (osjetljiv na cijenu i neosjetljiv na vrijeme) te tip 4 (neosjetljiv na vrijeme i cijenu). i u njihovu slučaju cijena neće igrati važnu ulogu u odabiru putovanja ali do jedne određene granice. Iz toga proizlazi model segmentacije tržišta potražnje za uslugama zračnog prometa koji potencijalne putnike dijele na četiri tipa: tip 1 (osjetljiv na vrijeme i neosjetljiv na cijenu).

poslovnicama ili agencijama u njihovom vlasništvu ♦ rezerviranje i prodaja karata preko organizirane središnje službe telefonske prodaje ♦ rezerviranje i prodaja karata preko uspostavljanja različitih vidova ”on-line” kontakata od strane putnika sa zrakoplovnom kompanijom koji su rezultat zadnjih dostignuća tehnologije ♦ prodaja karata posredstvom za to namijenjenih automata koji se postavljaju u zračnim lukama. ali i na drugim lokacijama pogodnim za putnike 90 . njihov karakter i lokacije. Pri tome joj na raspolaganju stoje sljedeće mogućnosti: ♦ prodaja u vlastitim predstavništvima.usluga žele obavljati same odrediti broj vlastitih prodajnih mjesta.

Mali Lošinj. formirano je Udruženje nautičkog turizma pri PRIVREDNOJ KOMORI HRVATSKE. dosegnuo naziv fenomena. Francuska i Španjolska dugo su izgrađivali kvantitativni aspekt nautičkog turizma (dakle broj vezova ). Nautički turizam nameće svekoliku potrebu korektnog i ekološki svijesnog ponašanja čovjeka prema prirodi i kulturnom bogatstvu što je osnovni uvjet da se nautički turizam kao oblik razonode ili aktivnog odmaranja održi kao vid turizma. Kanada.17. Velika Britanija.Tendencija rasta tog tipa turizma. Udruženje skrbi o boljitku nautičkog turizma Hrvatske zalažući se da nautički turizam pridobije prioritetnu orijentaciju na državnoj ravni u planovima razvoja turizma. Švedska. pa tako i formiranja cijene kvalitete. Nautički turizam kao član velike obitelji turizma. a to je. Osnovne odrednice nautičkog turizma morale bi imati jednosmjerni put. nautički turizam znači odnos učesnika koji stvaraju i zadovoljavaju vlastite potrebe. jer je osnovni kriterij vrednovanja usluge. Nautički turizam u svijetski poznatim zemljama kao što su SAD. Zakonski propisi su se djelomično nametnuli kao glavni i odgovorni urednici u cilju kočenja tako propulzivne turističke djelatnosti. koja se u današnjim vremenima najčešće izražava pojmom navigacija. SELEKTIVNI OBLICI TURIZMA NAUTIČKI TURIZAM Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj More i brodovi su čimbenici koji sačinjavaju nautiku. promidžbi nautičkog turizma te ostvarivanja predviđenih zadataka formirana je 1991. Zadar te Dubrovnik. pokazuje sve karakteristike omasovljenja. koje u potpunosti udovoljavaju potrebama današnjih nautičara. Današnja je tendencija svekoliki kvalitativni aspekt (pružanje najrazličitijih vrsta usluga ). slijedi također i globalni svjetski proces litoralizacije. UDRUGA HRVATSKIH MARINA u novoj Hrvatskoj državi koja je za strateški pravac razvoja prihvatila turizam. U cilju univerzalizacije takvog vida turizma. sve do perioda GRUPACIJA MARINA HRVATSKE godine 1975. 1994.sa marinama: Punat.g. Izvorna riječ «nautika» je grčkog porijekla i ona označava vještinu plovidbe. a koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektom po moru. 91 . Nautički turizam je dugo godina bio cenzurirana pojava . ali se još uvijek ne može tvrditi da je nautički turizam masovni turizam (barem ne u Hrvatskoj). modernizacijom jedrilica. Osnovne karakteristike nautičkog turizma Nautički turizam je kao društvena i sociološka pojava u svojoj relativno kratkoj razvojnoj krivulji. S druge strane. g. pribjeglo se težnji zadovoljavanja onih kupaca sa srednjom platežnom moći.: odnos čovjeka i prirode i odnos čovjeka i čovjeka. U cilju osiguranja ravnomjernijeg rasporeda marina na našoj obali.

rijekama ili jezerima, u turističke svrhe. Turističke svrhe su izuzetno širok pojam, tako da obuhvaćaju ribolov, športske aktivnosti, razonodu, rekreaciju, te zdravstvene i kulturne potrebe. Uloga nautičkog turizma Nautičkom turizmu se može ispoljavati u vidu produženog ljetovanja na krstarenju ili učestalijeg korištenja slobodnog vremena, najčešće vikendom, na temelju poznate formule vikend kućaautomobil- plovilo. U pogledu razvoja i uloge yachtinga, stručnjaci se ne ograničavaju samo na eksploataciju u turističkom pogledu mora, nego lepezu turističke ponude prenose također na rijeke, jezera i lagune, te kapilarno isprepletenim kontinentalnim kanalima. Nautička ponuda i njezina organiziranost Sustavni dijelovi nautičke ponude: a) privezište ili vez – je osnovni preduvjet za bavljenje nautikom, a ujedno predstavlja i najveću investiciju u nautičkom turizmu. Obzirom na izuzetni morfološki sastav naše obale i otoka, možemo ustvrditi da smo u tom pogledu u privilegiranom položaju, jer se jedan relativno veliki broj naših marina nalazi u zaštićenim zonama od udara jakih vjetrova, te valova, tako da nije potrebna izgradnja moćnih lukobrana, koji u tehničkom smislu, zahtjevaju opsežne radove pri izgradnji, a to se izravno preslikava na ukupnu financijsku konstrukciju. Primjeri takvih marina su: Novigrad, Červar Porat, Veruda, Pomer, Punat, M. Lošinj, Rab, Zadar, Kremik, Betina i Skradin. Uz lukobran, svakako su potrebite konstrukcije za privez, koje mogu biti izrađene od betona, drveta i plastike. Prema dužini boravka razlikujemo dnevni, mjesečni i godišnji. Cijena korištenja godišnjeg veza ovisi svakako o položaju marine, dakle, u prvom redu pitanje sigurnosti i atraktivnosti lokaliteta, zatim dužine broda, da li je nautičar dugogodišnji klijent ili ne (odrednica od 1000 do 1500 eura bila bi uputna kao barometar cijena). Postoji također i suhi vez, tj. smještaj plovila na obali, ili kod modernijih marina na zapadu, garažiranje u hangarima. b) tehničke i servisne usluge - pored sigurnosti središta, najvažniji su motiv biranja marina od strane vlasnika plovila. Moderna tehnologija, stručni radni potencijal, te efikasna organizacija i racionalnost poslovanja, predstavljaju osnove tog važnog segmenta nautičke ponude. Hrvatske marine su posljednih godina najviše ulagale upravo na tom polju, kako bi se približili europskim standardima. Dobro opremljen servis obuhvaća: usluge dizalica, mehaničara, elektičara, stolara, ličitelja, tapetara, šivača jedra, te stručnjaka za brodsku opremu. c) trgovačka ponuda - važni prateći segment nautičke djelatnosti. Sastoji se od opskrbe nautičkom opremom, opskrba hranom i pićem za potrebe boravka na moru tijekom krstarenja. d) yacht charter – najam brodova, kao jedna od visoko profitabilnih djelatnosti u nautičkoj ponudi, zavrijeđuje posebnu pažnju jer ona predstavlja ujedno i garanciju da će inozemni nautičari 92

ostati najvećim djelom na našem moru, te tako pridonijeti većoj efikasnosti poslovanja. Dok troškovi posjedovanja plovila idu isključivo na teret vlasnika, najam ima prednost diobe troškova na više vlasnika. To istovremeno omogućuje i vlasnicima plovila da iznajmljivanjem smanje visoku cijenu održavanja. e) intervencije na moru - u kvalitetnoj nautičkoj ponudi formacijski bi, prema navedenim regijama ( Istra, sjeverna, srednja i južna Dalmacija ), trebala djelovati sa barem po dva broda specijalno opremljenja za potrebe spašavanja. Podjela i vrste nautičkog turizma Razlikujemo ove tipove nautičkog turizma: 1. mobilni nautički turizam može se manifestirati u pogledu panoramskog razgledavanja gradova, kulturnih blagodati, nacionalnih parkova te prirodnih fenomena (ogled Limskog kanala, Dubrovačkih zidina ili Kvarnerskog otočja). 1A. Mobilni nautički turizam koji ima karakter posjeta – izleta, (POREČ – VENECIJA ili DUBROVNIK – SPLIT) 1B. Mobilni nautički turizam koji ima karakter krstarenja 1C. Oceansko krstarenje 1D. Mobilni nautički turizam sportskog karaktera 2. boravišni ili stacionarni nautički turizam, kao oblik životnog prostora za stanovanje. 2A. Boravišni ili stacionarni nautički turizam, čiji je osnovni motiv kupanje, ribolov, razonoda. S aspekta organizacije razlikujemo: individualni nautički turizam, grupni nautički turizam i masovni nautički turizam.Obzirom na mjesto izvođenja razlikujemo: nautički turizam na morima, jezerima i rijekama. Obzirom na sredstvo korištenja razlikujemo: kajak, surf, čamac na vesla, gumenjaci, gliseri... Tipologija nautičkih luka MARINA - dominantni tip turističke luke u svijetu iz jednostavnog razloga jer se samo u marini zadovoljavaju najrazličitije potrebe i želje nautičara. PRIVEZIŠTA – pružaju mogućnost privremenog veza radi noćenja ili se koristi što je i najčešći slučaj kao zaklonište u slučaju nevere, a mogu se nalaziti u sastavu autokampa, turističkih naselja ili ovećih plaža. Namjenjena su manjim motornim jahtama, športskim čamcima, te onim na vesla. Prema kategorizaciji, zaslužuju jednu zvjezdicu. LUKE TIPA «MANDRAČ» ( OD TAL. MANDRACCHIO) – to su obično gradske luke i lučice koje duboko zadiru u gradsku jezgru, najčešće vrlo dobro zaštićene od vremenskih neprilika. Od nautičkih usluga pružaju samo privezište, eventualno vodu i struju, te usluge mehaničara. Prema kategorizaciji zaslužulu dvije zvjezdice. MARINA SA 3 ZVIJEZDICE – tip turističke luke koja nema naglašeno – atraktivnu lokaciju. Pruža mogućnost nautičkih usluga, i najčešće posluje samo sezonski. Pod najelementarnijim 93

uslugama podrazumjevamo: privezišta u moru; sposobnost pružanja logističkih usluga na pontonu; sposobnost pružanja tehničkih i servisnih usluga; trgovačka ponuda; ugostiteljski sadršaj; parkiralište. MARINA SA 4ZVIJEZDICE – zapošljavanja te ostvarivanje dobiti. Zaključak Nautički turizam kao fenomen, spada među najpropulzivnije discipline turizma, koja ima karakter rekreacije. On predstavlja novu socio- ekonomsku pojavu u našem društvu. Svojim multiplikativnim efektima pridonosi novom, maštovitijem kvalitetu življenja, urbanizaciji i uređenju površina oko marina. U našim uvjetima orijentacija razvoja nautičkog turizma može biti što je već i praksa pokazala, tranzitnog ili stacionarnog karaktera. Odrednice budućeg razvoja nautičkog turizma treba usmjeravati prema djelotvornijim promidžbenim aktivnostima te ekonomičnosti poslovanja u cilju ostvarivanja što veće dobiti. ima lokaciju uz poznata turistička mjesta kulturalne lepeze

94

Pokuplje. španjolski agroturismo. Podjela selektivnog turizma Selektivni se turizam može podijeliti na: ekoturizam. zdravstveni. Posavina. gradski. a u čiji su rad uključeni svi članovi obitelji. Lika i Kordun. francuski tourisme a la ferme.  ponuda vlastitih proizvoda.  ponuda pića iz vlastitog podruma. gospodarstvu. Engleski naziv za turizam na seljačkim gospodarstvima je farm tourism. slovenski kmečki turizem. koje je organizirano kao turističko seljačko gospodarstvo radi odmora i rekreacije. Ona također podrazumjeva aktivno uključivanje cijele obitelji i razlog je više da se vlastito gospodarstvo ne napušta. talijanski agriturismo. pružanjem usluga smještaja i prehrane te oplemenjivanjem gospodarstva novim sadržajima. Hrvatsko zagorje. kulturni. Gorski Kotar i Žumberak. Prema oblikovnim značajkama sela te pripadajućoj ruralnoj arhitekturi u Hrvatskoj su utvrđene sljedeće prostorne cjeline: Slavonija.  kampiranje na posjedu i sl. 95 .Međimurje i Podravina. Istra i Hrvatsko primorje. ruralni te događajni. Turističko seosko obiteljsko gospodarstvo Turističko je seosko obiteljsko gospodarstvo manja gospodarska cjelina smještena u turistički atraktivnome kraju koja daje izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva. Baranja.  ponuda jela iz vlastite kuhinje. Prigorje. Pojam turističkog seljačkog gospodarstva Seljački turizam je boravak turista u domaćinstvu.  organizacija izleta u okolicu.Moslavina. Srijem. Turizam na seljačkim gospodarstvima spada u ruralni turizam.TURIZAM NA SELJAČKIM GOSPODARSTVIMA Hrvatska kao turistička zemlja prestaje nuditi samo more i sunce te se na turističkom tržištu pojavljuje kao jedinstvena turistička destinacija s novim turističkim proizvodom-turizmu na seoskom obiteljskom gospodarstvu. Seosko domaćinstvo može razvijati posebne oblike turističke ponude. Dopunsku zaradu od turizma na vlastitom obiteljskom gospodarstvu koju je moguće ostvariti prodajom vlastitih proizvoda. Turizam na obiteljskom gospodarstvu dopunska je djelatnost vlasnika gospodarstva i njegove obitelji. Dalmacija.  pružanje usluga prema najavi za najviše 50 osoba ili grupu. njemački Urlaub Ferien auf dem Bauernhof. među kojima su najčešće:  smještaj gostiju na vlastitome  degustiranje i kušanje vina i rakije.

u zatvorenom. slikovit krajolik. te usluživanja pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje. 96 . 2. koje je organizirano kao turističko seljačko gospodarstvo radi odmora i rekreacije. ubiranje ljetina i dr. natkrivenom ili na otvorenom prostoru za najviše 50 osoba. Br. berbe voća i povrća. a njih pruža ili sam član seljačkog domaćinstva Dva uvjeta za ispunjenje da bi netko proglasio seljačko obiteljsko gospodarstvo turističkim seljačkim gospodarstvom: 1. Zakonski propisi i potrebni uvjeti za pružanje turističkih usluga na seljačkom gospodarstvu U Narodnim novinama br. U NN.). očuvana priroda. Ovaj viši i humaniji odnos koji se očituje u novom obliku turističke ponude znači novi korak u ostvarivanju načela održivoga razvoja. seljački turizam u smislu ovog Zakona je boravak turista u domaćinstvu. poplava. vlasnik ili nositelj prava korištenja. 48/95 objavljen je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji sadrži odredbe vezane za turizam na seljačkim gospodarstvima. odnosno 20 postelja. očuvano graditeljsko naselje. očuvane socio-kulturne značajke. a također može organizirati kamp na svojem zemljištu za najviše 10 smještajnih jedinica od 30 gostiju istodobno. u seljačkim domaćinstvu mogu se pružiti i usluge kušanja vlastitog vina ili rakije u određenom dijelu stambenog ili gospodarskog objekta. odsutnost potencijalnih opasnosti (eksplozija. polupansiona ili pansiona. 2. foto safari. turističke usluge u seljačkom turizmu su iznajmljivanje konja za jahanje. usluge u seljačkom turizmu. Da se takvo gospodarstvo nalazi u turističko atraktivnom kraju a elementi na temelju kojih se obavlja gruba procjena atraktivnosti kraja:         zdrava klima. može pružati usluge iznajmljivanja soba i apartmana za ukupno najviše 10 soba. One se odnose na: 1. radijacije i sl.8/96 objavljen je Zakon o turističkoj djelatnosti koji sadrži odredbe vezane za turizam na seljačkom gospodarstvu. obiteljske sredine. odsutnost buke i vibracija. gostima kojima se izdaju sobe ili apartmani mogu se pružiti i usluge doručka. branje plodova.Turist plaća uslugu boravka i svih ponuđenih sadržaja u klimi prijateljske. a odnose se na: 1. nezagađen zrak i voda. 3.

izrade kalkulacija. touroperatori. onečišćenje zraka i vode te mijenjanje slike naselja i krajobraza.poboljšanje higijenskih uvjeta . ponija i magaraca) . nabava robe. Drugi uvjet je taj da mora biti adekvatno za turističko uređenje. vođenje knjigovodstvenih podataka. Sudionici turizma na seljačkim gospodarstvima Uz ovu vrstu turizma vezan je čitav niz aktivnosti od propagande. osobito s regionalnim jelima i pićima. Prednosti turizma na seljačkim gospodarstvima .sprečavanje iseljavanja lokalnog stanovništva . kreditiranje do izobrazbe. spravljanje kruha i ostalih jela u krušnoj peći) . dobra cestovna povezanost sela. udaljenost gospodarstva do prve ambulante i pošte manja od 15 km udaljenost gospodarstva do prve trgovine i gostionice (caffe bara i sl. Obiteljsko turističko seljačko gospodarstvo kao ponudbena jedinica Aktivnosti koje se mogu pružati turistima na seljačkim gosp. razonodu i posjete znamenitostima. udruge i turističke agencije.izgradnja komunalne infrastrukture .značajan priliv financijskih sredstava .produženje turističke sezone Nedostaci turizma na seljačkim gospodarstvima: zagađivanje okoliša bacanjem otpada. turističke zajednice.jahanje (konja.unaprijeđenje standarda stanovanja . sokova. maslina te ostalog voća i povrća) . gosp. su: sama obiteljska gospodarstva. uvjeti za rekreaciju.prerada i obrada prikupljenih plodova na domaćinstvima i njegovoj okolici (postupci pravljenja vina.postupci pripremanja mesnih prerađevina (istarski pršut.ubiranje plodova na domaćinstvu (branje grožđa.) manja od 5 km. kontaktiranje s gostima u mjestu prebivališta. ugostiteljski objekti. su: . Sudionici turizma na selj. telefonska povezanost sela.        mogućnost slobodnog kretanja turista po okolici. zainteresiranost većeg broja seoskih gospodarstava da se bave seoskim turizmom. kobasica i ostalih proizvoda) 97 .

Nakon toga treba ispitati potražnju koju čine gosti na imanju. Stoga višu tržišnu poziciju možemo postići samo novom kvalitetom proizvoda i usluga. vožnja biciklom. Seoski turizam podrazumjeva «turizam kao način života» i neposredno utječe na sveukupnost hrvatske turističke ponude i potražnje. košara.stari obrti (kovačnica. Riječ je o onom obliku turizma čije vrijeme tek dolazi. stolni tenis. pletenog namještaja. briga i druženje sa životinjama . izletnici i putnici. Uz to treba osigurati odgovarajući prostor s odgovarajućom opremom. a očito je da je proces razvoja tog turizma itekako započeo. te ispitati njihovu zainteresiranost i želju za kupnjom takvih proizvoda.hranjenje. 98 .mogućnost bavljenja standardnim sportovima na domaćinstvu (tenis.organiziranje krštenja mladog vina . izrada poljoprivrednih alata. Zaključak Međunarodno turističko tržište ponude i potražnje Hrvatsku shvaća kao destinaciju s ograničenom turističkom ponudom. užadi itd. boćanje) Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih prerađevina Kod pokretanja ove vrste usluge treba analizirati vlastite tržišne viškove te vrijeme prodaje (sezona)..) .

koja znači sastanak. conferences. Time je kongresni turizam i službeno verificiran kao selektivni oblik turizma. U europskim zemljama riječ kongres je zadržala značenje po svom latinskom porijeklu. Definicija kongresnog turizma "Kongresni turizam predstavlja skup pojava i odnosa koji proizlaze iz putovanja i boravka osoba koje se sastaju radi izmjene znanstvenih. skupština.veća potrošnja u kongresnom turizmu . te da im je svrha razmjena znanja. Stvaraoci kongresno turističke potražnje su udruženja ili asocijacije i poduzeća ili korporacije.KONGRESNI TURIZAM Pojam i povijest kongresnog turizma Riječ kongres dolazi od latinske riječi congressus. kolokvij ili jednostavno sastanak. prema mjestima u kojima međunarodne organizacije imaju svoja sjedišta . Sastanak ima obilježje kongresnog turizma ako njegovo trajanje nije manje od dva dana i ako je mjesto održavanja za veći broj sudionika izvan mjesta njihovog stalnog boravka. godine. ali u različitim zemljama.stručnih i poslovnih informacija. sjednica.izvansezonski značaj .sigurnost sudionika . a za ostale oblike okupljanja upotrebljava se širok izbor riječi: konferencija. a kojima mjesto sastanka nije stalno mjesto boravka ili rada".3. seminar. simpozij. Svaki kongres jest sastanak. cijena i kongresno turistička usluga. sabor. obavijesti ili zajedničko odlučivanje sudionika sastanka. samo neke sastanke nazivaju kongresima. Značajke kongresnog turizma . Sastanci se u Americi označavaju riječima conventions meetings. savjetovanje.usmjerenost kongresnog turizma prema kongresnim gradovima. U Americi se upotrebljavala za označavanje Donjeg doma parlamenta. turističkim mjestima s kongresnim hotelima kao i Tržište kongresnog turizma Elementi tržišta kongresnog turizma su osim kongresno turističke potražnje i ponude. Povijest održavanja kongresa seže u daleku prošlost.politički značaj i propaganda 99 . kao prvi međunarodni kongres spominje liječnički skup održan u Rimu 10.1861.osnovni motiv .organizacijski aspekt (stajalište) .razne priredbe vezane uz kongresni turizam .

koji kao hrvatska metropola nudi odlične uvjete za održavanje kongresnih aktivnosti. “Dalmacijaturist” Split te “Generalturist” Zagreb. putničke agencije te prevodilački servis . Pula.centralni geografski položaj u Europi .članova međunarodnih orgnizacija . sajmove.kulturno – povijesne i turističke atraktivnosti Kao glavne kongresne destinacije u Hrvatskoj mogu se navesti: Brijuni. cestovnog i pomorskog prometa  kongresne urede s kvalificiranim osobljem za rad na polju kongresnog turizma Međunarodne organizacije kao subjekti kongresnog turizma Prema istraživanju kongresno tržište obuhvaća više od 300. Zadar. kongresne hotele. Rovinj.Europski poznata sveučilišta u Zagrebu. 100 . izložbene prostore. a oni se ogledaju kroz sljedeće čimbenike: . Pod kongresom se podrazumijeva sociološki fenomen i javni događaj preko kojeg se ocjenjuje neka međunarodna organizacija. a ujedno i sredstvo kojim jedna takva organizacija može ostvariti svoje ciljeve. “Kvarner-Express” Opatija.postojanje kvalitetne kongresne infrastrukture. Kongresni turizam u Hrvatskoj Hrvatska ima dobre preduvjete za razvoj kongresnog turizma. Kao najvažniji organizatori tih kongresa pojavljuju se međunarodne organizacije. Zagreb . Sheraton Zagreb Hotel pruža uvjete da Zagreb postane kongresnim središtem u ovom djelu Europe. Rijeci i Dubrovniku . Splitu. Pod međunarodnim organizacijama podrazumijevamo organizaciju koja učlanjuje osobe iz najmanje 3 zemlje. Opatija. Splitu. Dubrovnik.relativno dobra prometna povezanost u prvom redu putem međunarodnih zračnih luka u Zagrebu.000 međunarodnih skupova na koje putuje oko 40 milijuna sudionika i članova njihovih obitelji. Zadru. Putničke agencije u Hrvatskoj s posebnim odjelom za kongresne aranžmane jesu: “Atlas” Dubrovnik. željezničkog. Rijeci i Osijeku s koncentracijom poznatih stručnjaka . Poreč. Šibenik.Kongresna ponuda obuhvaća:  kongresne uređaje  kongresne centre  kongresne palače  kongresne dvorane u sklopu hotela i sajmskog prostora  tehničke uređaje i opremu  smještajne kapacitete  prometne uvjete: postojanje međunarodnog zračnog. Puli. Pod tim se podrazumijeva: centre. a promet koji ostvaruju iznosi 8 mlrd US $. Split.

bilo uživa u nacionalnim specijalitetima ili pak upoznaje jezik domaćina. No. U tom slučaju turist boravi u određenom mjestu radi odmora.KULTURNI TURIZAM Definicija kulturnog turizma ‘Kulturni turizam označava kretanje ljudi koje je uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihovog uobičajenog mjesta stanovanja. tipologija kulturnog turizma mogla bi se razviti prema stupnju motivacije: ♦ primarna . kazališnim predstavama i sl. glazbenim festivalima.ukoliko turist posjećuje određenu destinaciju isključivo s prvotnom i jedinom namjerom za sudjelovanjem u njezinom kulturnom životu. Pripadnici takvog društva osjećaju svoju baštinu podjednakom vrijednošću kao što stanovnik Pariza osjeća Louvre ili Eiffel-ov toranj. koncertima. s namjerom sakupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe’. posla. U skladu s motiviranošću turista na kulturno putovanje. To je osobito vidljivo kod lovačkih i sakupljačkih naroda gdje usmena tradicija ima najveću snagu. a pritom posjeti bilo neku izložbu. Tako baštinu jednoga takvog tradicionalnog društva označuju priče. a usputno i sudjelovati u kulturnom životu lokaliteta i na taj način opet ispuniti funkciju kulturnog turista. ♦ usputna . ‘izgrađenu’ baštinu – od velikih religijskih spomenika do svjetovne arhitekture.. U svakom slučaju. za mnogo tradicionalnih društava diljem svijeta. koncerti. Turist može posjetiti određenu destinaciju iz nekih sasvim drugih razloga. tj. posjete nekoj sportskoj manifestaciji i sl. iako mu je kulturna namjera bila sekundarna. ili je pak takva vrsta turizma vezana uz materijalnu. a kulturni život ima tek sekundarno značenje. a ne crkve sagrađene od cigle ili kamena. izložbe. odnosno kulturu. ♦ slučajna . ili je pak niti ne osjećaju kao baštinu. upoznaje njihov način života. Takav turist ima namjeru posjećivanja kulturnih priredaba. pjesme ili plesovi koji prelaze iz generacije u generaciju. ali za vrijeme svog boravka dolazi u kontakt s lokalnim stanovništvom i možda i ne htijući to. Što je kulturni turizam? Često se pod tim pojmom podrazumijeva takva vrsta turizma u kojem su meta turističkih posjeta muzeji.nazivamo situaciju u kojoj turist načelno nema namjeru za upoznavanjem kulture destinacije.govorimo u slučaju kada se turist na određenu destinaciju upućuje iz nekoga drugog primarnog motiva. spomenički je lokalitet od manje važnosti. no to mu nije primarni motiv. Takvi slučajevi obično uključuju posjete (svjetskim) izložbama. 101 . kulturni turizam trebao bi uključivati i dimenziju fizičkog posjećivanja kulturnim institucijama i dimenziju kulturnog kontakta s lokalnim stanovništvom.

koncentrira se na jedan ili mali broj lokaliteta ili kulturnih entiteta.točno zna u kojoj vrsti kulture/kulturnog događaja želi sudjelovati (npr. regije. a onda se i proširuje uspoređujući s lokalitetima koje je turist prethodno posjetio. produljiti sezonu te stimulirati izvansezonsku potražnju. turista nespecifičnog kulturnog interesa. stimulirati potrošnju. regiju ili zemlju u potrazi za širokim kulturnim razumijevanjem tog određenog mjesta. u ovoj prvoj fazi. već ga zanima šire područje. sudjelujući u nekim od kulturnih oblika prije spomenutih. ovisno o vlastitim interesima. te potaknuti domaću potražnju.posjećuje različite zemlje.Tipologija s obzirom na prirodu kulturnog interesa razlikuje: 1.nije zainteresiran za određeni oblik kulture. regije ili zemlje u potrazi za primjerima neke određene vrste umjetnosti. privući nove tržišne segmente. općeg kulturnog turista . narodnom životu. podići razinu kvalitete prezentacije i interpretacije kulturnih resursa. povijesti. ili posjećuje različite gradove. potrebno je. Tipologija s obzirom na prirodu kulturnog interesa razlikuje: 1. 102 . kulturne turističke proizvode teško je početi sustavno razvijati bez dobre organizacije. sastavljena od ideja koje turist ima o lokalnoj umjetnosti. 2. cilj ove inicijative je stvoriti imidž destinacija bogatih osmišljenom i sadržajnom kulturnom turističkom ponudom. I kulturna i praktična zaliha znanja turista je eklektička. U tom kontekstu. Također je potrebno omogućiti posjetiteljima kao i cjelokupnom turističkom distributivnom sustavu da s lakoćom dolaze do informacija o kulturnoj ponudi destinacija. izložbe vezane uz naivnu umjetnost) 2. specijaliziranog kulturnog turista . turista specifičnog kulturnog interesa . životnim stilovima. Njegova se ‘karijera’ razvija u skladu s akumuliranim znanjem i iskustvom. povijesti. obogatiti zadovoljstvo posjetom postojećih posjetitelja. Takav turist kontinuirano posjećuje određeni grad. festivala ili muzeja Strateški cilj Da bi se počelo sa sustavnim razvojem Hrvatske kao destinacije kulturnog turizma. gradove. Strateški prioriteti Uslijed nedostatka kulture partnerstva u našoj zemlji te nepovezanosti i fragmentiranosti koja prevladava u jednomi drugom sektoru. koje se opet inkorporira u sklop osobnih generalizacija o stranim kulturama.

Arena u Puli. ♦ Stari grad Dubrovnik. te je izuzetno važan marketing u destinaciji. unaprijediti sustav protoka informacija. Internet stranice ima tek nekoliko a CD – ROM kao promotivni materijal oko 16% institucija  marketinške su aktivnosti podjednako usmjerene na sve segmente potražnje. Salona kod Splita). osobito oni pod zaštitom UNESCO-a (Eufrazijeva bazilika u Poreču. pojedinačne marketinške aktivnosti ostaju slabo podržane od strane lokalnih turističkih poduzeća  većina kulturnih atrakcija lokalnog je ili regionalnog značaja. promocije i distribucije kulturnih turističkih proizvoda podići standard interpretacije. razvoja kulturnih turističkih 4. proizvoda 5. uspostaviti sustav organizacije i mehanizme intersektorske suradnje 3. koji je danas naš najprepoznatljiviji turistički proizvod temeljen na povijesnoj i kulturnoj baštini. podići stupanj znanja i vještina potrebnih za razvoj kvalitetnih kulturnih turističkih proizvoda Marketing i promocija Određeni problemi:    posjetitelji s poteškoćama nalaze informacije o kulturnim turističkim atrakcijama i ponudi nedostaju kvalitetni promotivno-informativni materijali zgog nedostataka generalne orijentacije na razvoj kulturnog turizma. stvoriti pozitivno okružje koje će poticati inicijative proizvoda 2. a osobu zaduženu za marketing i promociju 22% kulturnih ustanova  tiskane promotivne materijale posjeduje većina (82%) institucija. ♦ lokalitete koji potencijalno mogu postati internacionalne turističke atrakcije (npr. pod zaštitom UNESCO-a. opremljenosti i kvalitete kulturnih turističkih 103 . Dioklecijanova palača u Splitu). istraživanje tržišta provodi tek 20% kulturnih institucija i 38% kulturnih događaja i manifestacija Ponuda Može se zaključiti da Hrvatska ima: ♦ bogatstvo kompaktnih urbanih i ruralnih povijesnih sredina. grad Trogir. Katedrala u Šibeniku. koji je u našoj zemlji trenutno zanemaren  formalni plan marketinga danas ima tek 12%.Stoga su prioriteti sljedeći: 1.

Naime. godini samo su u Zagrebu 32 muzeja.3 posto inozemnih posjetitelja dolazi u Hrvatsku motivirano upoznavanjem kulturnih znamenitosti naše zemlje. a 32% raznolikošću kulturnih manifestacija. kulturne manifestacije. Potrebno je naglasiti da je u okviru razvoja kulturnog turizma većina kulturnih resursa. ♦ razvijen inozemni turizam u Hrvatskoj te njegov očekivani rast. koncerte. Međutim. znatno je veći broj onih koji. ♦ porast interesa postojećih posjetitelja za našu kulturnu baštinu. kada već dođu u neku od naših destinacija. Rijeci. Njemačke i Austrije. Među nezadovoljnije od prosjeka ubrajali su se gosti iz Italije. Domaća potražnja Tradicionalno. domaće je tržište zanemareno pri promišljanju razvojnih smjernica hrvatskog turizma. ♦ osobitu popularnost povijesnih lokaliteta. iako tek 7. koji su temelj razvoju ‘priče’ neophodne u interpretaciji kulturnih turističkih resursa. bilo zadovoljno kvalitetom označavanja znamenitosti. u Puli). ključ je poslovne održivosti kulturnih turističkih proizvoda. Inozemna potražnja Može se zaključiti da već danas možemo iskoristiti sljedeća obilježja inozemne turističke potražnje: ♦ porast interesa za autentičnim proizvodima. Rezultati ovih istraživanja pokazuju sljedeće prednosti: ♦ relativno dobru turističku aktivnost domaćeg stanovništva. Samo 36% inozemnih gostiju je u 2001. donekle. postojanje kulturnih resursa ne znači da su oni i kulturni turistički proizvodi. što je u skladu s trenutnim pozicioniranjem Hrvatske kao ‘Mediterannean as it once was’. kazališta i izložbi među domaćim turistima. muzeje i galerije. dok je njihova koncentracija znatna i u Dubrovniku. domaće tržište. ne samo u nas nego i u ostalim dijelovima svijeta. pop-koncerata. U takvim uvjetima. muzeja. kazališta i predstave. ♦ bogatstvo legendi i mitova koji se s lakoćom mogu utkati u gotovo svaki lokalitet te postojanje stručnjaka koji mogu dati stručnu pomoć u njihovom osmišljavanju za posjetitelje. od lokalnog ili regionalnog značaja te sami po sebi nisu dovoljan magnet posjetiteljima s udaljenijih tržišta te su za njih interesantni samo ako su u okviru tematizirane ture. nematerijalnog kulturnog dobra prikazanog kroz festivale i narodne svetkovine. Varaždinu te. posjećuju kulturne znamenitosti. kulturnih manifestacija. lokalno i regionalno. ♦ naviku posjeta kulturnim atrakcijama tijekom putovanja. Splitu.♦ koncentraciju kvalitetnih kulturnih institucija u većim urbanim sjedištima (prema izvještaju Muzejskodokumentacijskog centra u 2002. 104 . ♦ bogatstvo autentičnog.

nedovoljnu suradnju kulturnog i turističkog sektora. Upravo se i želi ponuditi drugačija kultura. Ovo je potkrepljeno tezom da te zemlje imaju puno dulju kulturnu tradiciju. ne možemo reći kako resursi ne postoje odnosno kako samo Dubrovačke ljetne igre ili Splitsko ljeto postoje već pola stoljeća. što znači izbjegavanje negativnih efekata sezonalnosti koji najčešće pogađaju područja s prevelikom orijentiranošću na pojedine vrste turizma baziranim na prirodnim pogodnostima (maritimni ljetni turizam. Niz je problema na koji kreatori takvih programa nailaze. otkrit ćemo da je upravo kulturna raznolikost na cijeni. zimski turizam itd. Tim je teže za hrvatski slučaj zbog njezine zemljopisne. nedovoljno agresivan marketing. Naime. pokazuje se kako ti festivali postoje sami radi sebe. npr. Svake godine jedan ili nekoliko gradova bogate kulturne baštine postaje kulturnom prijestolnicom Starog kontinenta. Turizam je ipak u prvom redu privredna grana. primjedba autorice) turističke Hrvatske tako će slijediti europske trendove u naglašavanju kulturne raznolikosti pojedinih regija. Tako će Istra. a ne kako bi ispunili svoje prvotne funkcije: obogaćivanja kulturne ponude prvenstveno za lokalne stanovnike. što se njihovo trajanje bliži drugoj polovici tog pedesetljeća. a uz to možemo mjeriti i njezine društvene. itd. kulturne raznolikosti koja ne dopušta stvaranje odnosno prepoznavanje jednog turističkog proizvoda koji bi mogao reprezentirati cijelu Hrvatsku. a posljedično i za turiste. loše je što se oni zasnivaju na entuzijazmu pojedinaca koji i dalje vjeruju da su takvi programi mogući. nerazumijevanje lokalnih vlasti. kulturne i ine utjecaje. dakle. tj. neriješena vlasnička pitanja. djelo španjolske konzultantske kuće THR.Kulturni turizam u Hrvatskoj Općenito je mišljenje hrvatskih turističkih djelatnika da se Hrvatska u sferi kulturnog turizma nikako ne može mjeriti s Italijom ili Španjolskom.). a kao najvažnije detektiraju financijske poteškoće. Kulturna je raznolikost bogatstvo koje se mora iskoristiti. Kulturne prijestolnice Europe-primjer uspješnog razvoja kulturnog turizma Bitna prednost kulturnog turizma jest neovisnost s obzirom na prirodne uvjete. i najvažnije. po jednoj neformalnoj definiciji turizam i nije drugo do bijeg od stvarnosti. Ovakova klasterizacija (prema eng. drugačiji doživljaj od onog koji turist proživljava u svojoj vlastitoj ili nekoj drugoj zemlji.. Pratimo li. pretvaranja kulture u turistički proizvod. Dobri primjeri svakako postoje. . Osmisliti dobar turistički program uopće nije jednostavna stvar. međutim. svjetske kulturne trendove. prema tome. neznanje lokalne populacije o vlastitoj baštini.Projekt Europske unije «Kulturne prijestolnice Europe» dobar je primjer integracije kulture i turizma. Prebacimo li se u sferi kulturnog turizma na hrvatski teren. što uostalom predlaže i novi strateško-marketinški plan hrvatskog turizma. Ipak. nuditi drugačiji turistički proizvod od Dalmacije ili kontinentalne Hrvatske. tržište mora nuditi upravo ono što je autohtono za tu samu destinaciju i što će ga razlikovati od neke druge destinacije. cluster=skupina. da ne kažemo 'bolju' kulturu koju mogu prodavati u turizmu. da bi nešto zaradili. klimatske. S jedne 105 .

rasprostranjena je svuda u svijetu gdje žive Židovi. Judaizam. VJERSKI TURIZAM Duhovni život i slobodno vrijeme Duhovni život je oduvijek postojao. pa čak i onda kada ga čovjek nije bio svjestan ili barem nije bio svjestan njegova značenja. navedeni je projekt uz veliku promidžbu u domeni kulture (brojna kulturna događanja svjetskog značenja) donio i dvije ubuduće nezaobilazne turističke atrakcije. Danas u svijetu postoji velik broj različitih religija. ali dotadašnji grad domaćin i dalje ostaje upisan među središtima kulturnog turizma što i ubuduće donosi promotivnu i financijsku dobit. ljudi su spremni poduzeti putovanja na kraće ili duže pa čak i vrlo velike udaljenosti da bi zadovoljili svoje religiozne potrebe i osjećaje. To su u prvom redu objavljene religije koje ispovijedaju različite kršćanske crkve i sekte kao katolička. No. cilj hodočašća. gotovo uvijek u više ili manje pravilnim koncentričnim krugovima. koja najčešće nazivamo hodočašćem. Islam je proširen među narodima Afrike i Azije. religija koja se iz Indije proširila na Aziju gdje danas predstavlja vodeću religiju. Ma kakva bila pojedina religija s obzirom na njezin geografski nastanak autohtona ili alohtona. a sljedbenika islama ima Europi i u gotovo svim ostalim dijelovima svijeta. sekti. a naročito vremenom dokolice. posebno među narodima na nižoj civilizacijskoj razini kojih još uvijek ima vrlo mnogo. pravoslavna. jest da vjernici time slijede svoju vjersku potrebu ili u 106 .strane imamo golema financijska ulaganja grada domaćina u gradnju kulturnih ustanova vrhunske suvremene arhitekture i adaptaciju postojećih kulturnih ustanova. kultova. Snažan je i budizam. osim ovih glavnih religija danas u svijetu postoji ogroman broj vjerovanja. Suodnos religije i turizma Ovisno o stupnju svog religijskog vjerovanja. jedina monoteistička među narodnim vjerama. luteranska itd. vjera je u jednog boga i izabrani narod. Centri religije najčešće su i “sveta mjesta”. Grazu.. Turizam je pojava koja se u svom nastanku i u svom trajanju usko povezuje sa slobodnim vremenom. izvorna ili unesena. Svrha takvih putovanja. Posljednjem domaćinu. a s druge veliku promociju grada domaćina kao središta kulture. Sami centri religije razvijali su se u dva temeljna pravca: kao zatvoreni centri i kao masovna mjesta hodočašća. mitova. odnosno kulturnog turizma materijaliziranu kroz značajna financijska sredstva dobrim dobrim dijelom pristigla i od samih turista. Nakon godinu dana naslov «kulturne prijestolnice Europe» odlazi u neki drugi grad. Logično je očekivati da će duhovno ispunjenje čovjek pretežno nalaziti u svoje slobodno vrijeme. ona se uvijek razvijala iz jednog religijskog centra prema perifernim područjima. Stanovništvo Indije ispovijeda velik broj različitih vjerovanja koja su zajednički obuhvaćena u pojmu brahmanizma.

Najbolji primjer te tvrdnje je fenomen turizma. Ova druga funkcija sakralnih objekata u turizmu gotovo da nadmašuje onu religijsku. kao objekti u kojima će vjernici zadovoljavati svoje religijske potrebe. odnosno pravci kretanja i izbor turističkih destinacija onih turista koji su u takvom svom kretanju motivirani religijskim razlozima. Drugu skupinu religijskih sadržaja čine mnogobrojni objekti koji nemaju vjerski karakter u klasičnom smislu riječi. Jednom u svojoj izvornoj funkciji. – oni doduše predstavljaju najčešće susretane. hramovima i sl.religiji označen čin. ideološku. pri čemu je važno zajedničko druženje vjernika. kao i različitih drugih “svetih mjesta” i objekata. povijesne ili umjetničke vrijednosti i u kojima će turisti vjernici. Ta religijska jezgra u svjetskim okvirima dovoljno je otporna da preživi klasnu. Ovi se objekti pojavljuju u turizmu u dva oblika. za koji inače mnogi tvrde da još uvijek pripada u najveća migracijska kretanja u suvremenom čovječanstvu. a sam cilj putovanja nema obvezno religijski karakter. ali i turisti koji nisu vjernici potražiti spomenute vrijednosti kao što to čine u muzejskom prostoru ili galeriji. a u drugom slučaju kao objekti veće ili manje kulturne. ali ne i jedine religijske sadržaje ove skupine u turizmu. nacionalnu. Kad govorimo o prvoj skupini ovih objekata. U sklopu ove kategorije turističko – religioznih putovanja posebnu skupinu čine putovanja s ciljem da se posjeti neka religijska manifestacija ili čin. odnosno u dvostrukoj funkciji. Religijski sadržaji u turizmu Funkcija religijskih sadržaja u turizmu određena je njihovom funkcijom u religiji. nijedna zemlja u svijetu u svojoj redovnoj statističkoj službi ne prati vjerski motivirani turistički promet. Ono što takva putovanja čini religijskim. U tome treba opet razlikovati dvije velike skupine takvih sadržaja odnosno objekata. Takve distinkcije među religijskim sadržajima mogli bismo proširiti na samu skupinu sakralnih objekata. pa zbog toga ne raspolažemo sistematiziranim globalnim pokazateljima ovog oblika turističkog kretanja. to je obveza ispunjavanja određenih religijskih običaja i obreda u toku dana. odnosno da bi u njima zadovoljili svoje vjerske potrebe. a cilj takvih putovanja ili hodočašća su različita “sveta mjesta”. profesionalnu i svaku drugu pripadnost. džamijama. Zbog toga ove lokalitete i ne možemo izravno uvrstiti u religijske objekte koji su predmet obilaska turista – vjernika. čak i pod patronatom i uz sudjelovanje same Crkve. Takva su putovanja pretežno turističke prirode. dobnu. što inače nesumnjivo utječe na porast ili opadanje sociološki tretirane religije. ali služe vjernicima i najčešće su organizacijski u sastavu vjerskih organizacija. Uz njih tu su na prvom mjestu pojedina tzv. odnosno o sakralnim objektima – crkvama. “sveta mjesta”. Prvu čine vjerski objekti koje posjećuju vjernici da bi u njima obavili vjerske obrede. jer je ona 107 . mjesta i područja u koja vjernici odlaze zbog njihovog religijskog sadržaja ili obilježja. što je kod katolika naročito čest motiv turističko – religijskih kretanja. No. odnosno oni uži i širi lokaliteti. mada se u ponudi takvih putovanja često nalazi obilazak sakralnih objekata vlastite ali i drugih vjeroispovjesti. već ih smatramo prostornim okvirom o kojem su spomenuti sadržaji locirani. Danas su sve češća zajednička putovanja vjernika.

mada mogu utjecati na njegov konačani izbor. Najčešće informacije o vjerskom turistu doznajemo putem ispitivanja koja se provode o hodočasniku. ali koji najčešće ne služe u vjerske svrhe. 1978. ali ti sadržaji i objekti ipak nisu presudni za njegovu odluku o dolasku u određenu turističku destinaciju. U posebnu skupinu objekata religijskog interesa mogu se ubrojiti građevine i spomenici koji su nastali iz vjerskih pobuda. 108 . god u torinskoj katedrali izloženo je sveto platno sindon. Zanimljiv je slučaj Lourdesa gdje je Crkva uspjela iz čitave uže zone glavnih objekata ukloniti sve komercijalne sadržaje i namjeniti je isključivo vjerskim sadržajima. Vjerski turisti su takvi turisti kojima ekonomski razlozi nisu odlučujući pri izboru mjesta njihova turističkog opredjeljenja. koje imaju gotovo u pravilu i veliku umjetničku u kulturnu vrijednost. i 12. stoljeću kod kršćana imala pojedina prošteništa i zavjetna mjesta. a izbor destinacije nije ograničen ni cijenom ni udaljenošću. U religijama koje su “oštrije” u svojim zahtjevima za striktno provođenje vjerskih obveza svojih vjernika. a i po nekim osobitostima u vjerskom ponašanju. zahvaljujući davanju oprosta za učinjene grijehe. i ne samo oni mogu vidjeti vjerske relikvije. u sferi osobnih preferencija. Danas vjernici. Taj događaj bio je povod masovne industrijske proizvodnje suvenira i drugih predmeta. Njihova odluka najčešće je u sferi osjećajnog. To su građevine i spomenici nastali kao vjerske zadužbine odnosno zahvale za čuda koja su se dogodila. takve se koristi manje spominju ali se više ne negiraju. već svoje vjerske potrebe i obrede koristi na način kako to inače radi u svom stalnom prebivalištu. prije u stotinama svjetovnih muzeja nego u sakralnim objektima. Takav turist uvjetuje određene religijske sadržaje u obvezni fond turističke ponude. statua Krista u Rio de Janeiru koja je postala simbolom jedne metropole koja nema klasično vjersko obilježje. To je najvjerojatnije zbog toga što se hodočasnik lako prepoznaje po mjestu koncentriranih dolazaka. Gospodarski učinci vjerskog turizma Gospodarski učinci javljaju se već od koristi koje su u 11. Više ili manje se javno priznaje činjenica da dolazak vjernika u određen kraj i mjesto predstavlja izravnu korist za lokalno stanovništvo. Vjerski turist Vjerski turist svojim vjerskim stavom manifestira svoje osobno uvjerenje. Npr. a u turističko se kretanje ne uključuje potaknut religijskim motivima.koncentrirana ipak samo na jedan segment turističke potražnje. već proizlazi iz snage privlačnosti takve destinacije. S takvog aspekta posebno zanimljivi sakralni objekti često su posve ili djelomično izgubili svoju religijsku funkciju. Takva je npr. Danas se u svim prošteništima svijeta na određen način svjetovni učinak izjednačuje s vjerskim. što je izazvalo pravu bujicu vjernika iz svih krajeva svijeta.

Muhamedovo rodno mjesto. Vjera se sve više i više komercijalizira. a oko svih vjerskih odredišta nalaze se objekti vrhunske turističke ponude. Zaključak Privlačan motiv turističkih putovanja su “sveta mjesta” u koja hrle milijuni vjernika. Lourdes na podnožju Pirineja u Francuskoj. Vjerski turizam ima jako dobre gospodarske učinke i samim time vjerojatno će opstati u turističkim ponudama. Kršćanski svijet rado posjećuje Rim i Loretto južno od Ancone u Italiji. 109 . najveće je islamsko svetište. Otok Krk prednjači po broju takvih mjesta. a u Hercegovini Međugorje. Hindusi masovno posjećuju Varanasi u Indiji kao religiozno žarište s mnoštvom hramova i tradicionalnim kupanjem u “svetoj vodi”rijeke Gangesa. Proizvode se suveniri s motivima vjerskih relikvija ili objekata. U Hrvatskoj poznata katolička mjesta su Marija Bistrica. Vjera je jedna od vrlo važnih komponenti naše povijesti. a vežu se uz bogato kulturno nasljeđe. prema njima u prvom planu treba biti potreba čovjeka za Bogom. kada su hodočasnicima najviše napučena brojna domaća hodočasnička mjesta. a najvažnija na otoku Krku je svetište Majke Božje Goričke.a i još manje poticalo. Jeruzalem u Izraelu je hodočasničko središte triju religija – kršćanske. Takvih mjesta na kvarnerskim otocima ima poprilično. u vrijeme godišnjih odmora. pomišljajući pod tim pojmom u prvom redu na tržište vjerom i zaradom koje ta grana donosi. No. što na takva mjesta vjernike i privlači. Trsat i Sinj. a samim tim i posjetitelja koji ta mjesta tijekom cijele godine u velikom broju posjećuju. Crkveni ljudi nerado upotrebljavaju termin «vjerski turizam». Tu je “sveti kamen” – Ćaba koji svaki musliman želi posjetiti makar jednom u životu. koje krasi svaki od njih. na Arapskom poluotoku.Vjerski turizam u Hrvatskoj O vjerskom ili religijskom turizmu u nas se dosad malo ili gotovo ništa govorilo. te Santiago de Compostelu u Španjolskoj i Fatimu u Portugalu. U prvom redu tu su važna marijanska svetišta. Vjerska i kulturna dimenzija nerazdvojive su. pa ta povezanost mjesta susreta brojnih hodočasnika čini prepoznatljivim i daje im puni značaj i smisao. židovske i muslimanske. a koja je neosporna. Posebna su hodočašća aktualna ljeti. a turizam je tek oblik ljudskih migracija u kojima religijski motiv predstavlja značajan poticaj za ova kretanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful