You are on page 1of 42

ARHITEKTURA DANAS

Parc de la Villette-PLAN

ARHITEKTURA DANAS

ADNAN JASIKA

JANUAR 2009.

NA NASLOVNICI:
ATRIJUM MILWAUKEE ART MUSEUMA (MAM), SANTIAGO CALATRAVA

U SAD nastanak pojma odnosio se na pojave '50 tih godina a u Evropi na pojave '70 tih godina. tačnije na veliku blagajničku dvoranu Poštanske štedionice arhitekte Ota Vagnera iz 1906. van mode. godine. i zatim dostiže kulminaciju u sociologiji i filozofiji. ARHITEKTURA DANAS POJAM POSTMODERNE U KNJIŽEVNOSTI. pa se najavljuje postpostmodernizam ili postmoderna postmoderne! Na jednom skupu o arhitektonskom opusu ustanovljeno je da se mnoge postmoderne građevine pozivaju na jednu modernu građevinu iz perioda moderne. U to vrijeme u listu New Yorker već se moglo čitati da je postmodernizam out. tj. Blagajnička dvorana Poštanske štedionice arhitekte Ota Vagnera 3 . ARHITEKTURI I FILOZOFIJI Smisao pojma postmoderne vezuje se za književnost i poslije počinje postepeno da se prenosi i na arhitekturu i likovne umjetnosti. posebno slikarstvo. Nastanak ovog pojma ne može se precizno utvrditi.

Karakteristična odlika postmoderne je ekstremni stilski pluralizam koji . to je očigledno moderna te pošte . nauci. Blagajnička dvorana Poštanske štedionice arhitekte Ota Vagnera . Postmoderna se u estetčkom smislu najbolje artikulisala na planu arhitekture. Postmoderna označava višestruki preokret. U stvarnosti i izvan arhitekture postoji jaka veza moderne i postmoderne..post i tradicija koja je iz nje izvedena.. sociologiji. 4 .najčešće završava u kombinovanju detalja iz različitih stilskih perioda.kao u arhitekturi . To je odvelo umjetnike u igru sa različitim materijalima. i to ne samo u oblasti estetičkog poimanja. Jedno od polazišta je da se u umjetnosti ništa novo ne može stvoriti (ovaj stav je svojevremeno imao i Thomas Mann). urbanizmu. već i u arhitekturi pa zatim u tehnologiji. filozofiji.unutrašnjost Tako je konačno pronađeno objašnjenje same riječi postmoderna.

uveo je pojam postmoderne u arhitekturu. Jeff Koons -Skulptura Puppy- Sinonimi za postmodernu su transavangarda i kasna moderna. S druge strane. dok modernist “želi promotriti život u cjelini. Daleko prije 5 . pa ga u modernim prilikama i osuđuje u cjelini” POSTMODERNA ARHITEKTURA Amerikanac Charles Jencks. Odlikuje se distanciranjem generacije umjetnika od estetske osnove moderne. Calinescu kaže da savremenik prihvata (ne bez kritičnosti) “snage što prožimaju moderni svijet. Pritom se svjesno brišu granice između kiča i umjetnosti. zasnovan krajem pedesetih godina XX vijeka. Postmoderna odbija inovacijske težnje moderne. sredinom sedamdesetih. ona se ugleda na modernističko zahtijevanje otvorenosti umjetničkog djela. Građevinsko djelo postaje igra citatnosti i kosi se na taj način sa vlastitom funkcionalnošću. Jencksove izvedbe završavaju u zahtjevu za radikalnim eklekticizmom u umjetnosti građenja. bez straha da zapadnu u historizam. odlike nauke i napretka”. pri čemu posljednji termin pomiruje antitezu između moderne i postmoderne. POSTMODERNA Postmoderna je pojam teorije kulture i umjetnosti. da bi opisao stil aktuelnih građevina. masovne i visoke kulture ( najbolji primjer predstavlja umjetnik Jeff Koons). smatrajući ih automatiziranim i etabliranim. Postmodernizam se u arhitekturi odlikuje kao i u slikarstvu: eklektičnom mješavinom bez smisla. Jeff Koons -Djevojka sa delfinom i majmunom. Osvrt na istoriju i tradiciju ispostavio se kao pokušaj da se stvaralački postupci kolažiraju u jedno. ovisi samo od mašte arhitekte i želja naručitelja. Pritom su elementi svih dosadašnjih stilova ironijski kombinirani.

septembra 200. mada ne samo on. POČETAK I KRAJ Francuski teoretičar Gerard Genette . nego što je Jencks uspostavio termin postmoderne arhitekture. smatra da se XX vijek završio 11. predstavlja logičan nastavak (ako se u ovom slučaju uopšte može govoriti o Charles Jencks bilo kakavoj logici) težnje nekih teoretičara arhitekture da i početak posmoderne bude isto tako precizno vremenski određen. udarom na New York World Trade Centre. Napad na New York World Trade Centre 11. istina bez jasne vizije šta mu slijedi. Proširujući tu metaforu mogli bismo reći da se tada završilo. Ovako precizno određen datum i tačno vrijeme napada. septembra 2001. i postmoderno doba. taj projekat bio je već u upotrebi. 6 .

pa čak i brutalni. za odsutne vlasnike i za odsutne korisnike. državi Missouri. Jedan od razloga je i veličina projekata: hoteli. 15. Louisu.6. Louisu. 15. Zanimljiva činjenica je da je ovaj kompleks u Sent Louisu kao i New York WTC projektovao isti arhitekt .Minoru Yamasaki. "Moderna arhitektura je umrla u St. Postmoderna arhitektura je tako . u državi Missouri. Objekti su preveliki. možemo reći. u 15:32 (otprilike) kada je zloglasni kompleks Pruitt-Igoe primio posljednji coup de grace dinamita.6. garaže. Srušen je jer je kriminal i vandalizam počeo poprimati ugrožavajuće forme po život tamošnjih stanovnika.1972. jer ih odsutni investitori proizvode za profit. tržni centri i stambena naselja. Minoru Yamasaki sa modelom WTC 7 . za čiji se ukus pretpostavlja da je isklišejiziran. proizašla iz "krize u arhitekturi". Tako postmoderna u arhitekturi počinje takođe rušenjem zgrada (dizanjem u vazduh zbog nepodobnosti za stanovanje) stambenog naselja Pruitt-Igoe u Sent Louisu." (Jencks) Rušenje naselja Pruitt Igoe u St.1972.

Nekoliko građevina zasnovanih na teorijama Le Corbuisier-a i ClAM-a porušeno je dinamitom. Iako je datum kraja postmoderne još uvijek diskutabilan. not the invisible"/"Samo plitki ljudi ne sude prema izgledu. The mystery of the world is the visible. da bi se. ali su rezultati potkopali ideologiju modernizma. podvlači Venturi. a nikako. izgleda. Sen Simona. Umjesto traganja za "kosmičkom istinom" i (neo)platonovskog poimanja svijeta svedenog na pravilna geometrijska tijela. Moderni pokreti u Arhitekturi. koje je 1972. "dosadnom". razloge za ovakvo datovanje početka postmoderne tj... strana 448-449. postala dandy-jevsko . 8 .»1 Kao što je Jencks predložio precizno vremensko određenje za početak postmoderne. postmoderni arhitekti oživljavaju i razigravaju zapostavljene prostorne koncepcije. kraja moderne.. na police biblioteka vratili social-utopiste (Furijea.. Posmoderna arhitektura teži vidljivom. jednostavno. Građevinska knjiga.) odgovorio heroju funkcionalističkog modernizma Mies-u van der Rohes-u na njegovu maksimu . napisao . Novi vokabular arhitekture je prepun citata.Less is bore/Manje je dosadno. "Kasnomodernizam i Postmoderaizam". Arhitektura je od gotovo uniformne umjetnosti. To je trenutak kada je. 1966. godine doživjelo svoj dramatičan kraj. parodičnom. mogao odrediti i njen nominalni početak.) i počeli da čitaju Oscara Wild-a: "It is only shallow people who do not judge by appearences. gdje društveni idealizam tako brzo vodi društvenoj katastrofi. Rijetko se može naići na arhitektu ili kritičara koji bi sebe javno nazvao modernim. Charles Jencks navodi veoma precizno: «Veliki broj arhitektonskih katastrofa imali smo prilike da vidimo 1970-ih godina. Još nisu prikupljene nikakve statistike o ovom zapanjujućem aspektu modernog života. Venturi je.karnevalska. pretpostavlja se. intertekstualnosti i Robert Venturi nezaobilazne ironičnosti. 1 Čarls Dženks. Beograd. (bez godine izdanja). američki arhitekt Robert Venturi u svojoj manifestnoj knjizi Complexity and Contradiction in Architecture (New York. zabavnom. kroz prizmu arhitekture.Less is more/Manje je više. Najveća od njih bilo je dizanje u vazduh modernog stambenog naselja Pruit-Ajgo u Sent Luisu. Tajna svijeta je vidljiva. tada mladi. ne nevidljiva". Arhitekti su.

novo vrijeme. Michael Foucaulta. filozofije i politike. tog genija stvaraoca. a ne autor - tvorac.). reduciramo. ne Djelo. "Diary: How to improve the World (You will Only Make Matters Worse) 1965-67". i kombinirajući te teorijske paradigme sa graditeljskim iskustvom Roberta Venturia. koja sa sobom nosi "herojske" promjene. Rolanda Barthesa. a ne istinitošću. novi svijet. prije svih. recimo. za koncept slobode i pluraliteta. Frank Gherya i drugih. kaže Roland Barthes. u okviru veoma različitih društvenih konteksta kojima je vjerovatno najznačajniji zajednički imenitelj riječ "novo" (novo doba. Teorija umjetnosti druge polovine XX vijeka. već kroz socijalne kriterije». from Eliot Weinberger (ed). Jaques Derridae. premješta težište sa estetskog suda na semiotičku radnju.sakupljač i urednik tekstova. a sa tim i u kontekstu kulture. posmoderni identitet arhitekture kao materijalizacije društveno prihvaćenih nazora i vrijednosti. često manifestovane kroz mijenjanje likovne paradigme.Tekst.. dakle. već više za kritičkim preispitivanjem prošlosti i reinterpretacijom tradicije. ARHITEKTURA POSLIJE MODERNE Arhitektura moderne se često vezuje za pojam Revolucije. Michaela Gravesa. možda bi se ipak i pojam postmodene mogao vezati za neke revolucije. Zbog toga bismo mogli reći. U prilog ovakvom polazištu treba spomenuti i stav konceptualnog kompozitora Johna Cagea koji u svom dnevniku iz šezdesetih godina XX vijeka piše da se «umjetnost više ne može posmatrati kroz estetske. Autora..."sredstvo za proizvodnju" tog istog društva i njegovog vizuelnog i simboličnog identiteta. 9 . ne nužno za kontinuitetom. ali i svojevrsno . skriptor . određen tekstovima. Umjetnost je sistem znakova . Fransoa Lyotarda. pojava postmoderne je neka vrsta težnje za "evolucijom". kompleksan postmoderni diskurs. seksualna i informatička. dakle. umjetnik je. radikalnog prekida kontinuiteta (evolucije). Naravno. Bernarda Tchumija. treba tražiti ne samo u polju umjetničke prakse. Jeana Baudrillarda. polazeći od Sosirovog lingvističkog učenja. Sveti Avgustin. uz prizvuk postmodernističke ironije i poigravanja značenjima. neprikosnovenog junaka umjetničke prakse od Renesanse do Moderne. dakle. Posmoderni pojam lijepog ne pretenduje na ljepotu koja je "sjaj istine". naravno. Umjetnik je neko ko povezuje dijelove teksta u cjelinu. kako su o noj govorili Mies van der Rohes i prije njega. Ljepota posmoderne zavodi: ona uzbuđuje oblikom.kako bi to rekli (neo) marxisti . we no longer use aesthetic criteria (if it's destroyed by shadows. spoiled by ambient sounds). možemo izvesti nekoliko ključnih pojmova potrebnih za shvatanje 2 To know whether or not art is contemporary. Rem Koolhaasa. Ako uopštimo. već i u širem kontekstu društva. novi poredak. Julije Kristeve.2 Postmoderna arhitektura svakako predstavlja i "ogledalo društva" poslednjih decenija dvadesetog vijeka. kao što su. Uslovno rečeno. John Cage. American Poetry since 1950. U takvom sistemu vrijednosti. (assuming these) we use social criteria: can include action on the part of others. da je ustvari postmoderna nastala evolucijom revolucija. Tako se počeci "Moderne" traže i u francuskoj (građanskoj) i u industrijskoj (kapitalističkoj) ili u sovjetskoj (komunističkoj) revoluciji. Barthes proglašava mrtvim. "Nova paradigma" vrši reviziju značenja nekih od ključnih pojmova umjetnosti.

Ovo spajanje može biti na semantičkoj.. "Against Interpretation". p. Jezik arhitekture Jezik arhitekture je sistem znakova kojima se arhitekt služi pri konstruisanju prostornog i vizuelnog identiteta građevine. dominacija funkcionalističkih kriterija zamenjena je user-friendly stavom (prilagoden korisniku ). Arhitektura.piše: «Umjesto hermeneutike treba nam erotika umjetnosti»3 Tako određuje jedan tok ideja karakterističan za šezdesete godine XX vijeka. Postmoderna arhitektura svojim vizuelnim iskazom i formalnom kompleksnošću zadovoljava ovaj zahtjev..zavođenju. plastika i skulptura u arhitekturi. izlazi iz prostora estetskog suda i postaje značajan učesnik u. Zavođenje Susan Sontag 1964 . a sve to biva manifestovano kroz objekte čije se namjene kreću od rezidencijalne do državne i sakralne. Znakovi mogu biti formalno-geometrijski (bazični i izvedeni geometrijski oblici). hromatsko-svjetlosni valeri.. Inc. nagovještaja i rješenja. hibridnost. morfološkoji ili deskriptivnoj ravni. strukturalno-konstruktivni sistemi (način prenošenja opterećenja kao nosilac likovnosti) ornamentalno-dekorativni elementi (stilski redovi. dobija se sistem značenja koji se prepoznaje kao jezik. Povezivanjem ovih raznovrsnih znakova. a na osnovu koga se arhitektura može čitati kao specifičan tekst kulture. Spoj apstrakcije i konkretnosti. The Philosophy of Art. kombinuje niz antiteza koje stvaraju osećaj moći. u arhitekturi. da materijalizuje beskonačnost kretanja ili da kretanje usmjeri ka mogućnostima. na velika vrata. Hibridnost Hibridnost je postupak ukrštanja hetrotopnih elemenata tako da nastaje jedna nova kompaktna struktura. ističe Jencks. (Susan Sontag. odnosno.465. Arhitektura postaje dopadljiva svojom pojavnošcu. Kako arhitektura zavodi? Postmodena arhitektura.. koju je u teoriju. ali i intrigantnosti. uveo Jean Baudrillard. postupkom koji se naziva postmodernom ars kombinatorikom (umjetnošću kombinovanja). dekonstrukcija I simulacija. 10 . kao i druge umjetnosti.). postmodeme arhitekture. tok ili fluksus. već pomenutoj. zavođenje. Tok. a ne obavezno ka jednoznačno određenom cilju. omogućava stvaranje građevine ("građevine" u direktnom i u metaforičnom smislu) koja gotovo isključuje 3 In place of hermeneutics we need an erotics of art.filozofske metafore ustupaju mjesto hibridnom rječniku popularne kulture i istorijskih stilova. Tok ili fluxus Tok ili fluxus je stvaranje dinamičnog prostora kojeg karakteriše stalna promjenljivost izazvana karakterističnom materijalizacijom i različitim tumačenjima ponuđenih informacija ili jezika arhitekture. The McGraw-Hill Companies.kuća više nije mašina za stanovanje kako je govorio Le Corbuiser. već prostor uživanja . teži da isprati interpretatibilnost teksta u teoriji. omiljenoj postmodernoj igri . 1995. To su: jezik arhitekture.

I na kraju.čvrstoću (npr. postmodena arhitektura obećava cilj svakog zavođenja . Frenk O. ili sa druge strane . Tu arhitekti grade protivno pravila pa građevina ponekad izgleda kao da ne prati ono osnovno pravilo .uživanje.vernakularnim - principima gradnje.). Dekonstrukcija Dekonstruktivizam u arhitekturi je usmjeren protiv pravila utvrđenih u modernizmu. postmoderna arhitektura.simulacija. Želja za fenomenima koji se nalaze između Istorije i Mode (udovoljavajući tako potrebi za "klasičnom savremenošću") našla je svoj seksualni objekat u arhitekturi. Od konkretiziranih slika pokret dobija vrline istorije. zbog prirodne unutrašnje harmonije linije. koje su i ekonomske i vizuelne prirode. koja u posmatraču/korisniku stvara utisak pripadanja. ostvaruje "arhetipsku" prepoznatljivost. geometrije i duha. željenog prostora. Arhitektura postaje vizuelizacija. a značenje formi. Takođe. koji nikad niko nije sagledao niti će ga ikad sagledati u njegovoj potpunosti. Muzej Guggenheim u Bilbaou Rudolf Arnhajm govori o arhitektonskom djelu kao o "predmetu. Kokretizirana figura daje neočekivani obrt ujednačenoj pozadini. Time se dopušta i veća sloboda u kombinovanju materijala.isključuje ravnodušnost posmatrača. Gehryjev Muzej Guggenheim u Bilbaou. 11 . ono je mentalna slika sintetizirana sa više ili manje uspjeha od djelimičnih izgleda". a čini i zanimljiviju pozadinu nego jako izdiferencirana fasada."-kaže Jencks. koketirajući sa tradicionalnim . Motiv ponavljan više puta nije samo jeftiniji već i manje dosadan. Španija i Fred i Ginger u Pragu i dr. Jencks kaže: "Od apstrakcije dobija vrline ponavljanja. mjesta i značenja.

omogućavalo je. Anaheim. Bogatstvo arhitektonskog jezika. njenog logocentrizma i potrebe za apsolutnim određenjem totaliteta.grada kao tematskog parka (City as theme park). bilo je dobro polazište za vizuelizaciju teorije (a zatim i mode) dekonstrukcije. za postmodernu prepoznatljivo. Neodređenost koju zapaža Arnhajm. Simulacija Razvojem popularne kulture došlo je do pojave jednog karakterističnog oblika grada . koja se upravo bazira na kritici zapadne metafizike. Derridinim rječnikom) koje opet stvara novi tekst. Dvorac začarane ljepotice . Arhitekti su vrlo brzo prihvatili ovo stanovište. dvostruko kodiranje (biti istovremeno i istoričan i savremen). Disneyland. naravno. metod dekonstrukcije predstavlja svođenje kompleksne znakovne strukture (teksta.Disneyland. klasičnog i modernog. California 12 . u opštem smislu) na bazične nosioce značenja.differance. Uprošteno. čijom bi rekombinacijom nastajalo drugačije tumačenje (razluka . a raznovrsnost značenja ostvarivalo je široko polje za igru dekonstrukcije. odnosno. nemogućnost sagledavanja arhitekture kao totaliteta. čiji je najpoznatiji primjer.

kao i mnogi drugi objekti. U tom duhu su nastali biroi.) Na arhitektonskim objektima se pojavljuju umjesto klasičnih karijatida. Tematski park se može opisati kao mjesto beskrajne simulacije. To je ta formula o dvostrukom kodiranju kao bazični kriterijum postmoderne arhitekture. Arhitektura moderne bila je izrazito elitna i intelektualna. POSTMODERNO STANJE ARHITEKTURE Pojam postmoderna Jencks je preuzeo od Fidlera. nosioci poetike ovog iskaza. Takva praksa. simulura se postojanje uvriježenih predstava o nekom vremenu ili kulturi. čiji su uticaji prisutni i van njihovog okvira. muzeji. hermetičkih staklenih tvorevina. komedije i spektakla. dok karakterističan jezik. koje govore apstraktnim univerzalnim jezikom. zamjenjuje fizičku realnost. Dakle. moglo bi se reći. zavođenje. Oni se. produkt simulacije. elitni i popularni. odnosno. 13 . veliki Hotel u Singapuru u neutralnom Internacionalnom stilu. Zato se i njegova knjiga zove Jezik postmoderne arhitekture. jer se cjelokupan sadržaj njihovih pojmova podudara. već na neku prihvaćenu ili proizvedenu kulturnu paradigmu. internacionalni i regionalni kod. porodične kuće u Berlinu. naravno. bez obzira na njihovu realnu utemeljenost. kojeg karakteriše "neprostornost" i tehnološko i fizičko nadgledanje i kontrola. Mickey Mouse je živ iako nikad nije postojao. međusobno. To je jezik građevina od stakla i čelika. kao fizički okvir života. Tako arhitektura postmoderne korespondira sa bar 2 sloja stanovništva. patuljci iz priče o Snježani (u jednom projektu kultnog posmodernog arhitekte Michaela Gravesa) ili se grade "srednjevijekovni zamkovi" koji u srednjem vijeku nikad nisu postojali. Hiperrealnost. ne dopirući do srca i želja ljudi. Tako se javlja dvostruki kod (arhitektura se obraća eliti i čovjeku sa ulice). pozicionirana između kiča i kempa. moderna arhitektura je bila elitnog karaktera a postmoderna to prevladava širenjem jezika arhitekture u pravcu komercijale. kopija koja nema svoj original (na primjer. projektanti i angažovana manjina koja brine i o specifičnim problemima manjine i o problematici javnosti. žargona. koja podrazumijeva da umjetničko djelo ne referira na stvarnost. tradicionalni i moderni. Arhitektonska postmoderna izranja iz socijalne i semantičke motivacije. prepliću stvarajući tako jedan heterotopan i višeznačan prostor arhitekture. jeste jedno od mjesta najčešće stručne polemike o karakteru savremene arhitekture. Arhitektura komunicira sa različitim slojevima korisnika i posmatrača forme kombinujući tako različite arhitektonske jezike. Arhitektura ovih "parkova". šire posmatrano. zasniva se na simulativnoj praksi. dekonstrukcija i simulacija su. Tako nastaje simulakrum. princip hibridnosti i fluxusa predstavljaju gotovo tehnička sredstva za formiranje postmodernog arhitektonskog iskaza. Kako je objasnio u knjizi Jezik postmoderne arhitekture. Jencks smatra da se postmoderna arhitektura odlikuje svjesnošću obraćanja korisnicima i izgrađenošću i jezičke i arhitektonske forme. ili o stanovnicima mjesta koji se bave pitanjem komfora ili tradicionalnog načina gradnje.

to je neprekidan put koji prevaljuju nove i uspješne forme i tehnike. kada su takvi skeleti postali standardne norme u nekim tipovima objekata. www. Šizofrenija uzrokuje nestajanje i deperesonalizaciju. 4 pa se u tom kontekstu i arhitekturu može zvati šizofreničnom. a mnogobrojne studije o njoj pokazale su da se šizofreničar skriva u drugom obliku postojanja kako bi i dalje egzistirao. kroz stalno korišćenje. viđeni su kao 'rende za sir'.architekk. «Kada su pedesetih godina montažni betonski skeleti prvi put korišteni na zgradama. Prema Jencksu postoje dvije velike društvene grupacije: jedna s modernim kodom zasnovanim na obuci i ideologiji modernih arhitekata. Neki kritičari istakli su da naslagane školjke Opere podsjećaju na rast cvijeta kroz vrijeme – otvaranje latica." Od metafore do klišeja.» Zgrada Opere u Sydneyu 4 Srećko Horvat. Problem je u sukobu do kojeg dolazi zbog višestrukih kodova pa arhitektura postaje šizofrenična kako u svom stvaranju tako i u svojoj interpretaciji. analogno tome. dok su australski studenti arhitekture to isto karikirano vidjeli kao "kornjače koje se pare".net 14 . i druga. zbog čega gubi i vlasititi identitet (koji kasnije nanovo dobija. pa je sad "šizofreničar") i dijelove osobne prošlosti. deset godina kasnije. Savremeni grad. do arhitektonskog znaka. 'zgrade od lončanih karika'. viđeni su u svojoj funkciji: 'ovo izgleda kao parking garaža'. Različiti kodovi uzrok su različitih metafora – primjer je zgrada Opere u Sydneyu – što su primjenjene forme neuobičajenije istovremeno podsjećaju na poznate vizualne objekte. 'pčelinjaci'. Promišljanje postmoderne kroz arhitekturu ili na koji je način moguće ponovo uspostavljanje političkog. s tradicionalnim kodom zasnovanim na svačijem doživljavanju uobičajenih arhitektonskih elemenata. od neologizma. uzrokuje isto.

pogotovo japanske."Ne. za američke arhitekte je bio simbol. znak u kompleksnom jezičkom sistemu arhitekture dok je za evropske graditelje taj isti stub predstavljao istorijski citat. koja se svodila na pojednostavljeni formalizam (npr. 15 . posvećenom temi "Prisustva prošlosti". Kao jedan globalni fenomen. ("Apokrifni" podatak kaže da je italijanski arhitekt Paolo Portoghesi vidjevši postavku američkih postmodernista na Venecijanskom bijenalu 1980. vremensku. To svakako nije pregled postmoderne arhitekture koji bi imao univerzalne konotacije za cijelo razdoblje. To su fragmenti koji svjedoče o raznorodnosti umjetnosti građenja s kraja XX i početka XXI vijeka. Ovdje ćemo prikazati nekoliko objekata postmoderne struje iz različitih vremenskih perioda. prije kao o nekoliko tokova u okviru istog vremenskog razdoblja. rekao . na savremenu arhitekturu nisu zanemarljivi. postmoderna arhitektura nije imala jedinstveni vizuelni iskaz kakav bi se mogao pripisati Internacionalnom stilu začetom u prvoj polovini XX vijeka. namjena. antički stub koji je prepoznatljiv element klasične umjetnosti. Kraljevski paviljon u Brajtonu Tako se o postmodernoj arhitekturi ne može govoriti kao o jednoznačnoj umjetničkoj praksi. No. vertikalu.) Recimo. za razliku od devetnaestovjekovne. umjetničke recepcije drugih kultura. vizuelnih iskaza i graditeljskih poetika. a ponekad su i naglašeno dominantni. ovi uticaji se sada javljaju na dubljem - strukturalnom nivou. Osim toga. a ponekad i duhovnu. kolonijalne.). Konceptualne razlike i kulturni background iz kojeg su djelovali postmoderni arhitekti stvarali su jedan pluralitet ideja koji nije uvijek bio komplementaran. i uticaji orijentalnih tradicija. koji možda još uvijek čekaju da budu naučno klasificirani. John Nach-ov Kraljevski paviljon u Brajtonu iz 1818. to jednostavno nije to".

16 . Ono što posmatrač sa ulice vidi jeste znak da se radi o privatnoj rezidenciji. u Pensilvaniji. američki arhitekta iz Philadelphije. odnosno. Ta čeona fasada je zapravo i zid koji razdvaja spoljni - javni prostor. koja se smatra jednom od vodećih teorija što su arhitekturu uvele u postmodernu. Radio je sa Erom Saarinenom i Louisom Khanom. Kritika Venturijevog rada je bila kontroverzna i njegov rad je često ocjenjivan kao kontrarevolucionaran. Robert Venturi Robert Venturi. privatne sfere. juna 1925. godine. Najpoznatiji je po knjizi Kompleksnost i kontradikcija u arhitekturi. Slika koja je njemu data uproštena je na jasan. rođen je 25. To je rezidencijalni objekat izdvojen od užeg gradskog jezgra. Noseći likovni element je čeona fasada koja predstavlja arhetipsku formu kuće. Chestnut Hill House. iza ovog zida. Venturi je razvio razigranu kompoziciju pojedinačnih funkcionalnih prostora koji se prepliću ostvarujući kvalitetan međusobni odnos. pravougaonik kombinovan sa trougaonim zabatom ovdje podjeljen na dvije simetrične cjeline između kojih se nalazi luk. Chestnut Hill House je projektovana 1965. a ne lakog jedinstva isključivanja". prije nego što je osnovao vlastiti projektantski atelje. SAD. Chestnut Hill House Međutim. od prostora stanovanja. On smatra da arhitektura mora biti "otjelotvorenje onog teškog jedinstva uključivanja. Robert Venturi je dobitnik Pritzkerove nagrade 1991. simbolično naglašavajući ulaznu partiju. šematsko-geometrijski nivo i uklapa se u "pojam kuće" američkog predgrađa.

Zatim je tu luk koji je samo karikaturalno pričvršćen za fasadu. kompleksnost. kada Venturi stavi svoju staru majku da sjedi ispred "stare" arhitekture i onda fotografira "ono što je nekada bilo moderno". 1966. na jednoj strani prozor iz davnih prošlih vremena a na drugoj prozor iz malo novijih prošlih vremena . www.model Venturijeva kuća iz 1965.”. «Venturi je u svojoj knjizi Complexity and Contradiction in Architecture (“Volim kompleksnost i kontradikciju u arhitekturi. p.. Krov kao da je odvojen. savremena arhitektura je ona koja znači boravište (ethos) odnosa prošlosti prema budućnosti. istorija kao prošlo vrijeme.Complexity and Contradiction in Architecture-. U njoj se prepoznaju karakteristike koje će postati pečat Venturijevog kasnijeg rada: stilska hibridnost. 22-23 6 Sandra Uskoković.. istorijsko.iznutra Chestnut Hill House . "zbrkana vitalnost"5. Chestnut Hill House . umjesto jasnoće i jednostavnosti. koja potječe iz biheviorističke psihologije čija istraživanja su pokazala da većina ljudi u odnosu na mjesta i građevine preferira složenost..ovisi kako se shvati) na prošla stilska razdoblja. New York. Suprotno očekivanom.hr 17 . Dakle. sokl (takođe samo karikaturalno prikazan). tim riječima Venturi započinje svoju knjigu) upozorio na tenziju koja postoji u gradnji. istinski savremeno mišljenje i stvaranje. nagovještaj. predstavlja jedno od prvih postmodernih djela čija se poetika zasniva na pomjeranju sa modernističkog stava "kuće kao mašine za stanovanje"..zarez. ironičnost. arhitektura mora biti ono bitno. Kuća je poznata i sa crno-bijele fotografije. zapravo i nisu u kontradikciji - istinska savremenost se zbiva samo kao bitno. Arhitektura svakodnevnice kao kulturna baština?. kao povijesno ponašanje. savremenost i tradicija tj.»6 5 Robert Venturi. Prema tome. prema stavu "kuća kao prostor igre". tj. ogromni dimnjak. To je zapravo parodija (ili sjećanje .moderne (koja je tada za Venturija bila prošlost). odnosno istinska savremenost je ona koja stavlja prošlost u odnos prema budućnosti i kao takva je sama istorijska kategorija.

kroz graditeljska iskustva prošlosti (konstruktivisti. Michael Graves Projektovana je 1982.) i savremenu materijalizaciju. To je snažna. "ispušteno" u liniju uličnog fronta. Kentaki. simbolički materijalizuju samo ime zgrade. vješto utkane u pravilni raster otvora na fasadi zgrade..bazis i stablo/tijelo a kapitel/glava. koja prevazilaze streotipne poslovne objekte zbog kojih savremeni gradovi uglavnom liče na razbacane lego-kockice. u Lulisvilu. Asocijacije na antropomorfnu strukturu antičkog stuba . gotovo klasičnim svodom. Zgrada "Humana". Zgrada Humana Geometrizirani jezik i čiste forme sugerišu ozbiljnost firme za koju je zgrada projektovana. Arhitekt je ovom građevinom lucidno ukazao kako se u gustom gradskom jezgru. akademska arhitektura XIX vijeka. mogu ostvariti djela vrhunske arhitekture. kao središte medincinske korporacije.. kubična. 18 . ispod koga se nalazi terasa naslonjena na čeličnu konstrukciju koja asocira na rad ruskih konstruktivista iz dvadesetih godina XX vijeka. Zgrada završava kosim elementom sa polukružnim. čije je prizemlje. forma od nekih tridesetak spratova. tako da se visinska regulacija prizemlja i susjednih objekata nalaze u srazmjeri.

he observed. suprotnost svemu onome što arhitektura zastupa. komercijalnim. anti- hierarchy.»7 7 Derrida. since." 19 .. obrazovnim. u istočnom Parizu. sportskim. kada. anti-structure-the opposite of all that architecture stands for" "Precisely for this reason.' " 'Upravo zato' glasio je moj odgovor. Parc de la Villette 1 Tchumi se poigrava značenjima. anti-hijerarhiju. anti-strukturu.. pomijerajući granice koje joj je postavila istorija" .. a taj stav kombinuje sa ličnim shvatanjem deridijanske filozofije: «Derrida me je pitao zašto bi arhitekti bili zainteresovani za njegovo djelo. koristeći se formulom korištenom još u doba avangarde.” was my response. Parc de la Villette. To je mreža instalacija u prostoru koje su ispunjene različitim sadržajima. tamo gdje negira sebe. rekreativnim. dekonstrukcija predstavlja anti-formu..asked me why architects should be interested in his work. dakle. Bernard Tchumi Park se sastoji od 35 crvenih follies (parkovske strukture konstruisane striktno kao dekoracija ali u ovom slučaju ipak funkcionalne) koje su izgrađivane od 1983. dvadesetih godina XX vijeka: "Arhitektura opstaje samo ako negira forme očekivane od društva. deconstruction is anti-form. primjetio je.

duh vremena. da on predstavlja pravi Zeitgeist. Moglo bi se reći. d j e l o v a n j a . Parc de la Villette 2 Parc de la Villette 3 Park je izgrađen na mjestu nekadašnje tržnice i klaonice i na dvadesetpet hektara predstavlja najveći park u Parizu. filozofije (jer je Tchumi svoj dizajn razmatrao skupa sa Derridaom) i umjetnosti. To j e v j e r o v a t n o najeksplicitniji primjer ujedinjenog. sinergijskog. koristeći se romantičarskim rječnikom. 20 . t e o r i j e. jednog evropskog kulturnog kruga (svakako ne i kompletnog posmodernog diskursa) osamdesetih godina XX vijeka.

The Dancing house (Tančící dům). Korištenje običnog CAD programa nije samo promijenilo organizaciju arhitektonskih studija. Radi višedimenzionalne prostore. Frank Owen Gehry Frank Gehry rođen je u jevrejskoj porodici u Torontu. Gehry je jedan od protagonista tzv. The Dancing house 21 . pa ni onima koji obožavaju njegove forme i lak osjećaj prostora. Ono što mnogima nije jasno. Dobitnik je Zlatnog lava Venecijanskog bijenala arhitekture za životno djelo . papirnate arhitekture. što je pojam koji se povezuje uz arhitekte koji niz godina rade eksperimentalno. Zaštitni Gehryjev znak su materijal titan te organski oblici formi. Jedan je od prvih arhitekata koji je primijenio kompjuterski dizajn u arhitekturi. već je dovelo do tada nepoznate preciznosti crteža. podigao je jednu od najkontraverznijih zgrada devedesetih godina. 1994. studirao je arhitekturu i urbanizam. a tek u kasnijim godinama dobiju priliku za realizaciju svog projekta. u Pragu u saradnji sa češkim arhitektom Vladom Miluničem. Njegovo je pravo prezime Goldberg. nego o Frank Owen Gehry godinama eksperimenata koje su prethodile gradnji. jest da kod Gehryja nije riječ o intuiciji.

Smještena u gradskom jezgru Praga. Gerijev projektantski princip koji nije moguće "ucrtati" u papir. No. s obzirom na brojke: Bilbao se iz napuštenog industrijskog grada postupno razvio u gotovo svetište savremene arhitekture i pritom izvukao znatnu finansijsku dobit. i suviše bukvalno. neponovljiv. Ta snaga komunicira na nivou mnogo dubljem nego bilo kakav tekst. Gehryev muzej zauzima površinu od 24 000 m2 što ga čini jednim od najvećih na svijetu. teško je uočiti neko drugo prostorno pravilo koje Geri poštuje. već samo vizualizirati pomoću digitalnih medija. Predivan. Muzej Guggenheim u Bilbaou. sa druge strane. formiran od dva prostorno zakrivljena valjkasta tijela. je uzburkala kako ulični niz tako i stanovnike Praga. Muzej Guggenheim u Bilbaou 22 . grada poznatog po istoričnom i akademskom arhitektonskom iskazu. nejerovatan. Muzej Guggenheim u Bilbau iz 1991. neizrecivo megalomanski ego trip od 300 miliona eura i spomenik koji je sam sebi za života podigao Frank Geri. Matrijalizacija i naglašeni porozorski otvori potenciraju ritam koji je potpuno opozitan euklidovsko-dekartovskom pimanju prostora. Čini se kao da je "postmodernu razigranost" Frenk Geri. dvojna forma. Glavni eksponat u ovom muzeju je sama zgrada. osobito u Dubaiju. godine jedna je od prvih građevina-ikona. koja podvlače ugao bloka. ostvario je u prostoru razigrani oblik. koja je uskoro nazvana po čuvenom plesčkom paru Fred i Džindžer. dok se bočne zatalasane fasadne ravni utapaju u postojeći fasadni niz. To i ne čudi. možda. Frank Owen Gehry Ako je suditi prema brojnim arhitektonskim forumima. vjerovatno najčešći zahtjev postavljen arhitektima širom svijeta jest da se sagradi javna zgrada koja će stvoriti efekt koji je Muzej Guggenheim postigao za Bilbao u sjevernoj Španiji. blistav. nakon čega je slijedio boom koji svoju lošiju i pretjeraniju stranu doživljava danas. ipak shvatio.

Oko atrija su postavljena tri nivoa izložbenih prostora međusobno povezanih sistemom zakrivljenih mostova. dodatno u odnosu na klasično dimenzionirane prostore. a i čitava 'utroba' građevine nije pokazana. Prva i najveća dvorana je i najbolji trik ovog muzeja. Sistem je kompliciran zbog činjenice što su neki dijelovi 'tkiva-građevine' samonosivi. nijedan tehnički element ne prekida protočnost vanjskih površina. Najveći prostor je ogromna galerija u obliku lađe 130x130 m. sadrži i seriju pojedinačnih galerija koje se koriste za izložbe umjetničkih djela velikog mjerila i za specifične postave. Muzej je okružen vodenim vrtom. suptilnim napadom na čula i psihu. Atrij. ona je post-modernistički luna park čiji je jedini cilj da vas otrgne od stvarnosti. Ona nije galerija. i završava kao struktura tornja. Muzej Guggenheim u Bilbaou. iščaši i ošamuti koordiniranim. jako osvijetljen kroz otvore na metalnom cvijetu kao glavni ulaz i tačka orijentacije za muzej i za monumentalne instalacije dizajnirane za posebno mjesto muzeja. Može se opisati kao 'tkivo- građevina' poduprta unutarnjom strukturom. atrijum Zgrada može biti interpretirana kao forma slična tendi. Slavna karakteristika Gehryjevog dizajna je predvorje visine 50 m. povezujući lokaciju s rijekom i promenadom. što je jedan i po puta više nego rotonda Wrightove zgrade muzeja u New Yorku. Središnji atrij ima staklene zidove što omogućava prostran pogled na rijeku i okolne planine. Muzej . Naprotiv. koja se širi prema istoku ispod mosta Puente de la Salve. staklenim Iiftom i stepenicama. 23 .

Prenos ideja u elemente za realizaciju bio je jako težak jer nijedan od elemenata nije sličan drugom: npr. ekonomskim i estetskim impulsima najvišega ranga. Muzej Guggenheim u Bilbaou. zadatak koji je zahtijevao 60 000 sati na 'CAD work stations'. drugo: oplemenjuju urbanizam grada obogativši ga važnim funkcionalnim. skica Jedinstvena struktura izrađena je od stakla i titana te kad je došlo vrijeme nabavke ploča. bilo je potrebno više od 50 000 crteža za definiranje svih elemenata pročelja. trebalo je prebaciti slobodne krivulje originalnog modela u slične krivulje koje se mogu izvesti u prirodi. koje proizvodi efekte drhtavog svjetla i boju. Guggenheimov muzej u Bilbau i Tate Modern u Londonu kao najistaknutiji muzeji ovog desetljeća savremenu umjetnost prezentiraju na najbolji mogući način. pokrećući CATIA grafičke fajlove. Za izvođenje titanijum pročelja. i treće: sudjeluju u oživljavanju povijesne urbanističke supstance. Svi dijelovi su bili oblikovani u radionici i montažu je kontrolirala radna stanica visoke topografske preciznosti. Ploče kao krljušt vijugaju preko zakrivljenih zidova. zaključeno je da bi to bilo preskupo i najednom su cijene titana na svim svjetskim tržištima drastično pale što će reći da iza takvih objekata stoje jake korporacije i investitori (igrači) koji su sposobni za obaranje cijena titana na svjetskim tržištima. što je u Bilbau ostvareno novim futurističkim zdanjem u starom i 24 .

kompjuterske simulacije i konačno u upečatljivo ekspresivne građevine. kao npr. Dobio je osim toga ove godine i laskavu nagradu kao Europski muzej godine. koji pokazuje slijed njegovih konfuznih skica. i to čak i njegovih najmarginalnijih područja. Da se ta praksa seli i na područja jugoistoka Evrope. a i u Londonu novom funkcijom staroga zdanja elektrane. koje prerastaju Muzej Guggenheim u Bilbaou. Snimljen je čak i film o njemu. dokazuje najavljeni projekt arhitekte Renza Piana za novi muzej savremene umjetnosti u Sarajevu u Bosni i Hercegovini. te se premoćno nalazi na prvom mjestu. Sve to svjedoči o velikoj važnosti za Bosnu i Hercegovinu da upravo Renzo Piano radi projekt novoga muzeja u Sarajevu. i iz mnoštva materijala sastavio ugodan i zabavan portrtet. intervuirao stroge kritičare kao i oduševljene teoretičare arhitekture. pročelje u krhke makete od ljepenke. No. neuglednom tkivu grada. nisu sve njegove građevine nužno dočekane s oduševljenjem: za EMP muzej u Seattleu. upravo Guggenheimov muzej u Bilbau dobio najbolje ocjene. Frank Gehry je jedan od nekolicine arhitekata uz koje se počela povezivati kovanica starchitect (arhitekt-zvijezda). Sketches of Frank Gehry je film o Franku Gehryu. novim vitalnim sadržajima koji će magnetski privući turiste i investitore. Zanimljivo je spomenuti da je u anketi među poznatim muzealcima i arhitektima o vodećoj muzejskoj građevini devedesetih godina provedenoj ljetos u Njemačkoj. Oba muzeja postala su ikone novog odnosa prema umjetnosti i međašima nove kulturne strategije u globalnom oplemenjivanju gradova. Guggenheim muzej u Bilbau. Gehrya je popularnost dovela i do pojavljivanja u animiranom filmu The Simpsons. Reditelj Sydney Pollack više od pet godina posjećivao je Gehrya u njegovom ateljeu u Los Angelesu. pratio ga po gradilištima. koji je sagradio za suosnivača Microsofta Paula Allena i njegovu zbirku 25 . što se može čitati kao nepobitna potvrda njegove slave.

Pisalo se da su njegove građevine forme bez funkcije. Dakle. MIT se žalio da je projektna dokumentacija bila nedostatna te da je malo nakon dovršenja 2004. a gradnja je koštala 300 miliona pa je razumljivo da nisu htjeli zažmiriti na nedostatke. više etike. pisalo se da ima bizaran izbor boja i nikako se ne uklapa u okoliš. da se nisu organski sklopile s okolišem i da spektakl uvijek nadilazi samu građevinu. koji ga je tužio za ozbiljne propuste u projektu akademskog kompleksa Centra Stata. Skulptura pauka (Maman) ispred GMB . godine . imalo bi se šta reći o Gehryju i na temu Venecijanskog bijenala iz 2000. ploče od titana Koncertne dvorane u Los Angelesu toliko su se znale užariti da su stvarale opekline. muzičkih instrumenata iz povijesti. da ih gradi ne obazirući se na lokalni kontekst. MIT je Gehryjevom arhitektonskom uredu platio za projekt 15 miliona dolara. Najpoznatija afera oko Gehryjevih građevina je ona s uglednim MITom (Tehnološki institut Massachusettsa). Louise Bourgeois 26 . godine zgrada dobila plijesan na fasadi zbog problema s odvodnim cijevima (i Muzej u Bilbaou je ubrzo dobio mrlje na fasadi). Zatim.manje estetike.

Milwaukee Art Museum 27 . godine i to je Calatravin prvi dovršen projekat u USA. Koristi se za zaštitu staklenih građevina od Santiago Calatrava pregrijavanja. Milwaukee Art Museum (MAM) je izgrađen 2001. Izvana građevina liči na pticu ili na jedrenjak. Nalazi se na jezeru Mičigen. Wisconsin. Iznutra se odvija spektakularna igra svijetla koje se prelama kroz staklene panele stropa te se u unutrašnjosti otkriva arhitektova usmjerenost ka detaljima. Struktura je pokretna i ističu se krila koja se zatvaraju po potrebi . Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja od kojih su značajnije zlatna medalja Američkog instituta arhitekata (AIA) i jedna od najznačajnij nagrada u oblasti umjetnosti u Americi.tzv. brise soleil je arhitektonska forma koju je Calatrava preuzeo od Le Corbusiera i usavršio je. Milwaukee Art Museum. Milwaukee. Santiago Calatrava Santiago Calatrava je španski arhitekta čiji su radovi veoma popularni širom svijeta. nagrada Eugene McDermott Award od Savjeta umjetnika MIT.

Njegovi radovi su kritikovani zbog nepraktičnosti. Njegov rad je podigao standarde mnogim inžinjerima i projektantima mostova. Naglašava da arhitekturalna praksa ujedinjava sve umjetnosti u jedno. otvorenim i funkcionalnim prostorima. Milwaukee Art Museum Od raznih arhitekata i stilova na Calatravu je naviše uticao rad Le Corbusier-a. organični su i izražajni te se neprestano mijenjaju ovisno od perspektive. Calatrava je također skulptor i slikar. Calatrava je dizajnirao veliki broj stanica za vozove koji su odisali bistrim. 28 . Calatravin jedinstven i kreativan stil povezuje jasan arhitektonsko vizuelni izraz koji harmonično djeluje sa čvrstim principima inžinjeringa. Aerodromu nedostaju sadržaji a mostovna stakla su sklona lomljenju te postaju klizava na lokalnim atmosferalijama dok je željeznička stanica Gare do Oriente u Lisabonu veoma neprijatna za vrijeme vjetrova i kiša. Unutrašnji oblici su čisti i jednostavni u nedogledu ponavljanja. Calatrava sam upisao i završio studij niskogradnje u Švicarskoj da bi mogao da učestvuje u ostvarivanju svojih arhitektonskih zamisli sa aspekta građevinarstva. Stojeći na kraju atrijuma ima se osjećaj da se pluta iznad jezera. Zanimljiva je činjenica da je posle nailaska na niz osporavanja od stranje građevinara. Njegov rad često rezultira u formama i strukturama koje se mogu naći u prirodi te se mogu definisati kao antropomorfne.

koja na nekoliko ravni. Što se tiče posmoderne arhitekture svakako treba sačekati da se na mjestu Ground Zero pojavi već projektovani memorijalni centar američkog arhitekte poljsko-jevrejskog porijekla Daniela Libeskinda. poetski sličnoj ranijim Libeskindovim dekonstruktivističkim radovima. upućuje na memorijalni karakter prostora koji će sigurno postati kamen međaš u svjetskoj istoriji.New York Daniel Libeskind Po onome što nam je dostupno od projektantskog materijala. Septembra 2001. (npr. broj koji odgovara znamenitoj godini iz amerilčke nacionalne istorije). vidimo da se radi o veoma kompleksnoj strukturi. a prije svih na simboličko-semantičkoj. Ground Zero . jedan od tih "semantičkih kodova" jeste planirana visina jedne od kula od 1776. udarom na New York World Trade Centre je svakako diskutabilna i ostaje da se vidi kakve će se tendencije u umjetnosti pojaviti u narednom periodu . NOVI POČETAK Hipotetička pretpostavka da se postmoderno doba završilo 11. 29 . stopa.

30 . stvorio sam dva ogromna javna mjesta. da arhitektonski iskaz novoplaniranog memorijalnog centra pomjera težište sa vizuelnog na virtuelni identitet prostora. identitet formiran ne toliko likovnim koliko semantičkim sredstvima. Umjetnička reakcija na tragediju iz 2001. između 8:46 kad je prvi avion udario i 10:28 kad je druga kula pala. septembar. Svake godine na 11. Ili se možda ipak radi o još jednoj postmodemoj simulaciji. jednostavno. Libeskindova namjera je da izgradi meditativni i tihi prostor uokviren sa pet kula. Ipak. ostaje bez smisla. Znači najavljen je jedan kvalitativan pomak. Budući WTC Izgleda. Park heroja i Klin svijetlosti. tako da floskula po kojoj je "arhitektura ogledalo društva". Ostaci prijašnjih zgrada će takođe biti inkorporirani u planiranu strukturu. možda je ovaj memorijalni centar i mjesto rascjepa u poimanju postmodernističkog odnosa arhitekture i društva u kome arhitektura nastaje. sunce će padati bez sjene za vječno sjećanje na altruizam i hrabrost. "Da bih odao počast ovim izgubljenim životima. kao i ne baš jasni elementi igre sa sunčevom svetlošću bliski arhetipskoj poetici Stonehenge-a." Krajnja istanca projekta je poruka o pobjedi života . predstavlja svakako korak naprijed u poimanju same vještine oblikovanja prostora ali sa druge strane. kako kaže Libeskind.Life victorious. kanalisana kroz Libeskindov projekat. naravno zasada samo na osnovu nacrta. moglo bi se reći da predstavljaju jedan društveno regresivni proces. za političko-vojne reakcije na September 11.

pa ona i njezina percepcija postaje kao i svaki drugi objekt dio simulirane realnosti. Funkcija više ne slijedi formu. napokon. gubitka tradicionalne uzročno-posljedične veze." Nietzscheov aforizam iz Sumraka idola da će realan svijet. Stari Rimljani amfiteatar su doživljavali i upotrebljavali na. forma ne slijedi funkciju. tj pismenosti i nepismenosti ! «Jezik arhitekture promjenjiviji je nego govorni jezik. Trebalo bi nastojati da se ne ulazi u ove ćorsokake postmoderniteta. tako je i cijela kultura . odražava se i u arhitekturi. Napraviti razliku između kvalitetnih i jeftinih formi i jezika artikulisanja.sada estetizirana.a tu naravno spada arhitektura . prisutne još u modernizmu. Budući WTC Model kule budućeg WTC SAVREMENA ARHITEKTURA I SAVREMENO DRUŠTVO Postmoderna arhitektura je u osnovi dvopolna pa zato pluralizam otežava sklad arhitekture. a crkve u disko-klubove. konačno. U današnje vrijeme kad se željezničke stanice pretvaraju u muzeje (D'Orsay u Parizu). postati fikcija. potpurija i diznilenda sa promašajima u kombinatorici. već ići samo istinskoj postmodernosti. a olakšava i njenu proizvoljnost. Osim tog pomaka. jer podliježe promjeni kratkotrajnih kodova. u postmoderni dolazi i do generalizirane forme estetizacije. koja je potpomognuta medijima." (Tschumi) "Nije samo Zaljevski rat isprepleten košarkaškim utakmicama i reklamama već i časopisi o arhitekturi. dok danas papa u njemu vodi uskršnju misu. pomalo "brutalan" način. iz naše perspektive. Tako se stvara pojam površnog eklekticizma. dolazi do poptune zamjenjivosti forme i funkcije. i naši gradovi. "… kao što je seks estetiziran reklamiranjem. To dovodi do 31 .

pomanjkanja estetičkih kriterija."igru nasumičnih aluzija" (Jameson) i primata onog "neo". Ako parafraziramo galskog Rimljanina Namatijana Cezaru. Postoji niz primjera. kao što Lyotard tvrdi. 8 Srećko Horvat. Promišljanje postmoderne kroz arhitekturu ili na koji je način moguće ponovo uspostavljanje političkog. postaju svijet. odnosno građevine. Taj realizam proizvoljnosti jest realizam novca.»8 Centre Beaubourg Nestanak ličnog stila rađa pastiš. od Eiffelovog tornrnja do postmodernog Beaubourga (kojem se moguće nedoumice u estetskoj valorizaciji nadomještaju brojkom od 6 milijuna posjetitelja već u godini njegovog otvorenja 1977. pa je sada. i to da je sa Eiffelovim tornjem i Notre-Damom jedna od najposjećenijih znamenitosti grada). moguće i korisno vrijednost djela mjeriti profitom koji ono donosi. www. Pastiš kao "prazna parodija" javlja se u arhitekturi kroz historicizam .net 32 . da je od svijeta stvorio grad.architekk. mogli bismo reći da u postmodernoj arhitekturi grad. To se ne odnosi na pojam svijeta kao nepoznanice već na percepciju po kojoj granice građevina postaju granice našeg svijeta.

valja nam propitati skriveno lice novih tehnologija. u Americi nikad nisu ni imali. međutim. "Eks-centrično. De-. disko-klubove. Prema liberalnoj tradiciji. a samim tim i mogućnost shvatanja pozicije. to su prefiksi današnjice.logika simulacruma jača i intenzivira logiku kasnog kapitalizma..iste svijetleće simbole naše današnjice. fotografije.. tornjevi WTC-a. Izvanjskost je mjesto primjereno politici gdje je djelovanje individua izloženo u prisutnosti drugih te tu traži priznanje. smatra Tschumi. u procesu postmodernizacije takav javni prostor u sve većoj mjeri postaje privatiziran. "savršeni paralelopipedi visoki 400 metara na kvadratnoj osnovi. «World Trade Center je realiziran je u dva identična tornja. neo. Danas smo. dis-. Današnji gradovi nemaju vidljive granice. Postojala je direktna uzročno-posljedična veza između zakona i svakodnevnog života.. ako odlučimo da izađemo vani.) vidljivi 33 . grafiti. moderna individua. Regulacija nije više u središtu već na periferiji. spojene posude potpuno uravnotežene i slijepe(. Predodžba samostalnog tornja kao metafore individualizma. Kao što Jameson zaključuje . pripadala bi arhitektonskoj mitologiji moderne. Grad i njegova arhitektura izgubili su vlastite simbole . Virilievo je mišljenje da je sve veći broj nesreća ne samo posredno već i neposredno posljedica ljudskig izuma i "ne želimo li previdjeti da se u liku broda krije izum potopa i u pojavi vlaka željeznička nesreća. televizija ili kompjuterski- generirane slike) onemogućava svaki pokušaj uspostavljanja ideala Renesanse o jedinstvu realnosti i njene reprezentacije. najčešće zbog nedovoljno dubokih džepova. gleda na javno kao na svoju izvanjskost. kod kuće u svom privatnom prostoru.kontrola je na granicama. de-regulirano." Ta decentralizacija uzrokuje gubitak unutarnjeg i izvanjskog što konzekventno dovodi do gubitka privatnog . de-integrirano. osim kroz koliziju" (Tschumi). filmovi. Vladar grada bio je ujedno i zakonodavac. de-locirano. autocestama i zatvorenim zajednicama.Zašto bismo uopšte izlazili iz šoping centra kad u njemu imamo sve: restorane. i javnog . U industrijskoj eri društvo postaje artificijelno regulirano . de-montirano. Grad današnjice predstavlja se kao omnipolitski. njegovo središte nije nigdje. auto-regulirano (Virilio).onog što je okarakterizirano nužnošću. Ne post-. wc-e.nema više spomenika. na rubovima društva. a u Evropi je koncept "grada" nekad implicirao zatvoren i konačan entitet. Urbani krajolik pomiče se od moderne usredotočenosti na javni trg prema zatvorenim prostorima robnih kuća. ex-. de- kontinuirano. trgovine. atomizacija kao i slučajna superimpozacija. stupili u doba deregulacije u kojem se kontrola odvija izvan društva.? Ipak. Međutim. a rasprostire se posvuda. U srednjem vijeku društvo je bilo samo-regulirano. bez koje nema kapitalističkog poduzetništva. Svaki dio grada pretvara se u identičnu kopiju kopije. de-konstruktivno. nema više antropomorfnih simetrija "već se javlja fragmentacija. parcelizacija." Mora se ponovo razmisliti o svim konceptima figuracije i reprezentacije: stalno bombardovanje slikama ( crteži. crkve. Empire State Building još uvijek je odražavao tu tendenciju.onog što konstituira političku sferu. hotele. dis-junktivno. pojave koje nemaju nikakav odnos jedna spram druge. Nema više pravila i regulacija.. Savremeni grad nema više granica koje omeđuju koherentnu i homogenu cjelinu. prije nego što nam se ono nametne kao bjelodanost. između težine zidnih konstrukcija i načina na koje se građevine grade.ili pre-. Regulacija se odvijala u samom centru. pa se zbog toga gubi bilo kakva mogućnost orijentacije. na svakom uglu ćemo vidjeti iste reklame .

»9 Bivši WTC 9 Srećko Horvat. jer se on. www. sigurno uspostavlja samo na dvostrukoj formi.architekk. kraj svake izvorne referencijalnosti. svaki.net 34 ." (Baudrillard) Činjenica da postoje dva jednaka zdanja znači kraj svake konkurencije. mora se udvostručiti u sebi. Promišljanje postmoderne kroz arhitekturu ili na koji je način moguće ponovo uspostavljanje političkog. dok su drugi neboderi. su znak zatvorenosti sustava u vrtoglavici udvostručenja. kako tvrdi Baudrillard. Kad bi postojao samo jedan toranj. Da bi znak bio čist. jedan originalni trenutak sustava koji se neprestance nadilazi u krizi i izazovu. monopol ne bi bio utjelovljen.

septembar je samoosuda mondijalizacije. simulacije ili kontrole nakon kratke nestabilnosti dostiže još veću stabilnost. Slično Viriliou. 11. informacije će kroz neuronske tokove biti neposredno utakane u naše mozgove pa. pa on postaje bezazlen. To su samo neki od primjera. mnogobrojni filmovi katastrofa iz Hollywooda. neuspješnog. narušen je proizvodom samog tog sistema . a njegovu povijest napisala je država. Na sudskom procesu teroristima prvog. nećemo imati više problema sa čitanjem cjelokupne svjetske literature. Prema njegovim se predviđanjima tako nešto treba dogoditi oko 2020. Ray Kurzweil i knjiga -Doba duhovnih mašina- 35 . koji kaže da je tehnološki razvitak uzrok sve većih nesreća. Sistem je sam stvorio objektivne preduslove za taj čin. tako i Baudrillard tvrdi da je napad na WTC sve samo ne "ubilačka fantasmagorija nekih fanatika. npr. taj virus inkorporiraju u sam svoj sistem. «Poznata knjiga Raya Kurzweila The Age of Spiritual Machines opisuje svijet u kojem se razlika između čovjeka i mašine gubi te gdje se linija između čovječanstva i tehnologije briše." Teror ne dolazi "izvana" već je konzekventna sjena svakog vladajućeg sistema. Slično je i sa kompjuterskim sistemima koji. Sistem zgrada koje se lijepe jedna uz drugu ne razdvajujući se. stvorio preduslove za taj čin. detaljno su opisani dijelovi tornjeva koji bi u slučaju da se u njih zaleti Boeing 747 (što je bilo naglašeno!) mogli domino efektom srušiti cijeli WTC. jednom narušeni virusom. između ostalog. (sve više liče na kompjuterski sistem u kojem je konkurencija nestala na račun korelacije). također. Terorizam je "čin koji proizvodi pukotinu u umjetnome i umjetno zaštićenom svijetu" (Baudrillard).kao. godine. Društvo spektakla. Američki je aeronavigacijski sistem. Nešto kasnije. Radi se o ostvarenju sna kojeg je u zapadnom svijetu svako sanjao .terorizmom (kao što virusi mogu srušiti cijeli jedan sistem). napada na WTC. Ne radi se o pukom nabrajanju predviđanja već o proročanskom nacrtu budućnosti što nas vodi kroz neumoljive prednosti koje će proslijediti iz činjenice da će kompjuterski razvitak doseći nivo kada će nadmašiti kapacitet ljudskog mozga.

Zbog množine poteškoća. te povezana logičkim linkovima umjesto vratima. opipljivo i monumentalno (što se podupire tradicijom i edukacijom). Jer tradicionalne urbane matrice ne mogu koegzistirati sa cyberspaceom. zgrade koje ih udomljuju se također mijenjaju. elektronička. bolnice sve više gube smisao pred telemedicinom. prvenstveno kontinuiteta vjere u fizičko. Ona nije postavljena na nekoj definiranoj tački na zemljinoj površini već je njezina urbana lokacija na Mreži. među slojevima artificijelnih svjetova što ih je stvorio. kompjuterske forme najčešće imaju glatke i zaobljene površine čiji se predlošci mogu naći u prirodi. ne osvrćući se na temeljnu činjenicu zastarjelosti čovjeka u okolišu koji je sam stvorio. Još je uvijek dosljedan svom odnosu prema prirodi. virtualna strana uznapredovano nameće fizičkoj. Globalna digitalna mreža nije samo sustav podrške za e-mail. a otapalo digitalnih informacija dekomponira tradicionalne građevne tipove. gdje su mjesta konstruirana softwareovski virtualno. koja bi trebala biti samo psihološki rezervat. već se radi o čitavoj novoj urbanoj infrastrukturi koja će promijeniti oblike naših gradova tako dramatično poput željezničkih i cestovnih trasa. gospodarske i kulturne problematike danas se već pomalo seli u cyberspace. 36 . umjetničke galerije virtualnim muzejima. napajanja električnom energijom ili telefonskih sistema koji su to učinili u prošlosti. urbanistička znanost mora pretrpjeti radikalnu reformaciju ukazujući na puno korjenitiju krizu arhitektonske teorije koja se još uvijek lomi u žučnim diskusijama o stilu. vijeka. dok se sada trebaju privikavati na rekonfigurirajuću virtuelnu korporalnost koja osjeća i djeluje na daljinu ostajući djelimično usidrena u svom neposrednom okolišu. postmoderni se pojedinac na stvarniju stvarnost nerado referira. Kako se naša tijela pretvaraju u kiborge. Vijekovima su arhitekti bili usredotočeni na tjelesne omotače koji su osiguravali zaklon. U svoje dvije uticajne knjige City of Bits i E-topia William J. Digitalno generirana arhitektura nesumnjivo izgleda drugačije. toplinu i sigurnost. Web stranice i digitalnu televiziju. Institucije već danas nisu poduprte samo zgradama. na isti način kao što kompjuterski generirani grafički displeji odmjenjuju građevinske fasade kao javna lica institucija. baš kao i zatvori pred elektroničkim supervizijskim programima. te i dalje stvara. političke. Zbog insistiranja na tom romantičarskom odnosu čovjek predstavlja zastarjelo biće u realnom svijetu današnjice. Kao rezultat. Telekomunikacijski sistemi ubrzano zamjenjuju cirkulacijske sisteme. Razdoblje prelaza milenija u arhitektonskom ćemo svijetu pamtiti po iznimnom utjecaju kompjutera na oblikovanje prostora i okoliša za ljudski život. Tako se klasična pročelja sve više odmjenjuju sučeljima. već također telekomunikacijskim sistemima i računarskim softwareom. za zadovoljenje atavističkih potreba. Memorije i ekranski prostori dobivaju sve više na vrijednosti i tretiraju se poput građevinskog zemljišta. dekorumu odnosno njihovom odsustvu. teatri infrastrukturom zabave. za razliku od klasičnog ortogonalnog oblikovanja. Mitchell inaugurira Bit City prijestolnicom XXI. a množina socijalne. umjesto fizičkim konglomeratom kamenja i drvene građe. zaklonu. Baš se ta digitalna. prolazima i ulicama. trajno. U bliskoj će budućnosti gradovi postati mekanima budući da će kompjuterske mreže postati isto tako temeljne komponente njegovoga geniusa loci kao i ulični sistem. njihovim namještajem i servisnim instrumentraijem.

www.info 37 . Brisel. integralnosti. simultanosti. svijetu elektronskih zakonitosti trenutačnosti. Arhitektura u digitalno doba (I). decentralizma. Arhitektura je još uvijek na samome repu događaja zbog uporne privrženosti strukturalnim rješenjima s pogledom prema vječnosti. sveobuhvatnosti. Kina Zgrada Diora.»10 Najveći color LED display.svijetu treće prirode. implozivnosti. Bjelorusija Dexia Tower. Tokio. Belgija 10 Krešimir Rogina .a4a. Japan Led fasada biblioteke.

www. Robert. New York.www. Beograd.www.com .architekk. Beograd. Beograd. www. R. Narodna knjiga . Građevinska knjiga. F.www. Dinamika arhitektonske forme.net .Uskoković. Miško. Gabriele.Jencks. C. Postmoderna: (73 pojma).a4a. . . .info . Naprijed. Peter and Leuthaüser.wikipedia. Sandra. 1995.com . . .Arnhajm. Complexity and Contradiction in Architecture.Horvat. 1990.hr . 1966. . Taschen. Kasnomodernizam i Postmoderaizam.Gössel. Arhitektura u digitalno doba (I). Jezik postmoderne arhitekture.Jencks. Univerzitet umetnosti. Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma u: Postmoderna – Nova epoha ili zabluda. Vuk Karadžić. Architecture in the 20th century.Šuvaković.daniel-libeskind. www.Rogina. 2005. Krešimir. (bez godine izdanja) .Jameson. 1988. Arhitektura svakodnevnice kao kulturna baština?.tschumi. Promišljanje postmoderne kroz arhitekturu ili na koji je način moguće ponovo uspostavljanje političkog. Zagreb.Venturi.org 38 . Beograd. C.zarez. Moderni pokreti u Arhitekturi.Alfa. S. 1985. LITERATURA I BIBLIOGRAFIJA .

.............................................................. ARHITEKTURI I FILOZOFIJI...................................................................................................................................................27 NOVI POČETAK........................ Frank Owen Gehry .................... SADRŽAJ POJAM POSTMODERNE U KNJIŽEVNOSTI..............................................................................................................................................9 POSTMODERNO STANJE ARHITEKTURE...................................................3 POSTMODERNA...........................40 40 ..................................................... Santiago Calatrava..............................18 Parc de la Villette.................................................................. Frank Owen Gehr.........................................................................29 SAVREMENA ARHITEKTURA I SAVREMENO DRUŠTVO........................................................................................5 POSTMODERNA ARHITEKTURA.......................................22 Milwaukee Art Museum..............6 ARHITEKTURA POSLIJE MODERNE.................................................... Robert Venturi................................................16 Zgrada Humana"...................5 POČETAK I KRAJ..................................................................................................................38 SADRŽAJ........31 LITERATURA I BIBLIOGRAFIJA.................................. Bernard Tchumi................................................................................19 The Dancing house (Tančící dům).......21 Muzej Guggenheim u Bilbaou.13 Chestnut Hill House...................................................... Michael Graves.................................................................................................................

SANTIAGO CALATRAVA .ATRIJUM MILWAUKEE ART MUSEUMA (MAM).