You are on page 1of 20

Sveučilište u Rijeci Tehnički Fakultet Sveučilišni diplomski studij elektrotehnike Smjer Elektroenergetika Kolegij Elektrane

REVERZIBILNA HIDROELEKTRANA VELEBIT

Saša Kosović, univ. bacc. ing. el.

Sadržaj

1. Uvod.....................................................................................................................................1 2. Hidroelektrane......................................................................................................................2 2.1.Reverzibilne hidroelektrane...........................................................................................3 3. Povijest i izgradnja hidroelektrana u Hrvatskoj...................................................................5 4. Energetsko korištenje voda Gračačke visoravni..................................................................9 5. Reverzibilna hidroelektrana Velebit.................................................................................12 Literatura

odnosno njen volumni protok. TakoĎer.1. kratki opis postrojenja te osnovne tehničke karakteristike. 1 . je puno stabilniji i stalniji tokom godine. Uvod Električna energija predstavlja jedan od najčišćih oblika energije. Mogućnosti dobivanja električne energije su raznovrsni. čiji intenzitet je nepredvidljiv te ovisi o meteorološkim prilikama. Najprihvatljiviji su načini dobivanja iz obnovljivih izvora energije. koje omogućavaju dva režima rada. Od obnovljivih izvora energije hidroelektrane su najraširenije. vrlo zanimljiva skupina hidroelektrana su reverzibilne hidroelektrane. Osim toga u prvim poglavljima biti će rečeno nešto i o hidroelektranama općenito i o reverzibilnom hidroelektranama. Za razliku od vjetra ili sunca. Kroz treće poglavlje dati će se uvid u povijest i izgradnju hidroelektrana u Hrvatskoj. Kroz više poglavlja dati će se uvid u povijest i smještaj reverzibilne hidroelektrane Velebit. To znači da je i opskrba električnom energijom pouzdanija. vjetroelektrane te solarne elektrane. kao što su hidroelektrane. godinu). U četvrtom poglavlju dat je osvrt na energetsko korištenje voda Gračačke visoravni kao poveznica sa temom ovog seminarskog rada. voda. Njihov udio meĎu obnovljivim izvorima energije je oko 88% (podatak za 2005. To je posljedica više čimbenika. [1] U ovom seminarskom radu kao tema obraditi će se reverzibilna hidroelektrana Velebit. te kao takve su vrlo isplative i poželjne za izgradnju.

3 – dovod vode. Prema tome. 4 – vodna komora. 6 – strojarnica. 5 – tlačni cjevovod. te za pretvorbu i razvod proizvedene električne energije. vodnu komoru (4). Dijelovi hidroelektrane: 1 – brana. a kod nekih jedan dio može imati više funkcija. 2 – zahvat. a one se preko turbine pretvaraju u mehaničku energiju. Hidroelektrane Hidroelektrane su postrojenja koja energiju vodotoka pretvaraju u električnu energiju. što ovisi o načinu korištenja vode. dovoĎenje i odvoĎenje vode.1. U sastav HE ubrajaju se svi objekti i dijelovi koji služe za skupljanje. HE imaju ove glavne dijelove: pregradu ili branu (1). 7 – odvod vode Sve hidroelektrane ne moraju imati sve navedene dijelove. a akumulacijske imaju akumulacijsko jezero u kojem se voda čuva i koristi prema potrebi 2 . Slika 2. tlačni cjevovod (5). energija položaja i kinetička energija. zahvat (2). Prema načinu korištenja vode razlikujemo protočne i akumulacijske hidroelektrane. strojarnicu (6) i odvod vode (7). dovod vode (3). Energija vode u vodotoku je energija tlaka. [2] Dobivena mehanička energija se dalje koristi za pokretanje električnog generatora i dobivanje električne energije. Protočne HE iskorištavaju vodu onako kako dotječe.2.

a u drugu derivacijske HE. 7 – zapornica. U gornji akumulacijski bazen ponekad ne dotječe voda. 2. Prema visini pada vode koja se koristi u HE razlikujemo niskotlačne do 50 m pada i visokotlačne HE s više od 50 m pada. Slika 2. U prvu grupu spadaju pribranske HE. Ponekad nemaju donji bazen već se voda iz riječnog korita prebacuje u gornji bazen. Posebna su vrsta hidroelektrana crpno – akumulacijska postrojenja o kojima ćemo reći nešto u nastavku a kasnije će se detaljno opisati reverzibilna hidroelektrana Velebit kao primjer jednog takvog postrojenja. 2 – gornji bazen. Reverzibilne hidroelektrane Reverzibilne ili crpno – akumulacijske hidroelektrane postrojenja su koja rade kao i sve hidroelektrane. Česti su primjeri da se akumulacijsko jezero puni prirodnim dotokom koji najčešće nije dovoljan.2. Shema reverzibilne HE: 1 – donji bazen.1. Tada tok rijeke mora zadovoljiti potrebe za vodom. već se puni iz donjeg bazena. Takve hidroelektrane imaju gornji akumulacijski bazen i donji bazen za skupljanje vode. 3 – generator. U crpnom pogonu elektrana radi kao potrošač električne energije. pri čemu generator radi kao elektromotor. Reverzibilne HE imaju dvije vrste pogona: turbinski i crpni.energetskog sustava. 4 – turbina. Strojarnica HE može biti smještena uz samu branu ili udaljena od nje. ali imaju mogućnost vraćanja iskorištene vode u akumulacijsko jezero. 8 – električna mreža 3 . 6 – cjevovod. U turbinskom pogonu hidroelektrana radi kao i svaka druga. 5 – crpka.

Osim toga. Gradnja može biti pogodna ako je visina crpljenja manja od pada na kojem se koristi akumulacijska voda. ta su postrojenja potrošači električne energije.Neka postrojenja imaju zasebnu crpku i to su tzv. poglavito onih za pokrivanje vršnih opterećenja. trojna postojenja. njihova je eksploatacija ovisna o prilikama u u sustavu. pogotovo ako je dotok vode relativno velik. Postrojenja sa sezonskom akumulacijom (RHE Velebit) u kišnom razdoblju rade u turbinskom pogonu. U svakom slučaju.elektromotor). Prema tome. Takav je primjer RHE Velebit. dobivena električna energija u turbinskom pogonu uvijek je manja od utrošene energije u crpnom pogonu. koja se sastoje od hidrauličkog stroja (turbina crpka) i električnog stroja (generator . Kada postrojenje radi. Gradnja reverzibilnih elektrana ne može se opravdati povećanjem proizvodnje električne energije (u načelu). Zato opravdanost njihova rada i njihova proizvodnja ovise o potražnji. imaju ulogu da oplemenjuju jeftinu energiju (noćnu ili sezonsku) u skupu energiju. mogućnosti proizvodnje hidroelektrana i karakteristikama termoelektrana. Zbog toga se bitno razlikuju postrojenja s dnevnomi i sezonskom akumulacijom. već u smanjenju potrebe za gradnjom drugih tipova elektrana. Takav tip HE je povoljan kad se kombiniraju klasične HE i crpno – akumulacijske. Takve RHE se grade s velikim instaliranim protokom u usporedbi sa srednjim protokom. kako bi što duže radile maksimalnom snagom 4 . u crpnom pogonu troši električnu energiju. Radi smanjenja troškova odnedavno se primjenjuju dvojna postrojenja. Budući da su te HE najčešće dodatna postrojenja u elektroenergetskom sustavu.

S ukupnom instaliranom snagom od 67. a proizvedena energija prenosila se na udaljenost 10 km do Šibenika za pogon mlinova. instalirane snage 20. od kojih su većinu predstavljale hidroelektrane.5 MW. Te godine je poduzeće Šupuk iz Šibenika izgradilo HE Jarugu. izgraĎena je 1912. Ova hidroelektrana koristila je pad od 10 m na jednoj turbini s jednofaznim generatorom snage 300 kVA. Povijest i izgradnja hidroelektrana u Hrvatskoj Godina 1985.5 m i instaliranom protoku od 24 m3/s. Razvoj se nastavlja izgradnjom hidroelektrane Miljacka (Manojlovac) koja je 1906. Godine 1908.8 MW svaki.8 MW svaki. godine na rijeci Cetini. Najveća hidroelektrana iz tog doba. a služila je u prvo vrijeme za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu. Do kraja drugog svjetskog rata sve ostale hidroelektrane.7 MW bile su snage do 1 MW. Godine 1904. izgraĎena je druga faza HE Kraljevac. prvu hidroelektranu na Skradinskom buku na rijeci Krki.3. Bila je to prva veća hidroelektrana u kontinentalnom dijelu Hrvatske za potrebe rasvjete grada Karlovca pod imenom „Munjara grada Karlovca“. Godine izgraĎena na rijeci Krki i takoĎer služila za snabdijevanje energijom industrije Šibenika. može se smatrati početnom u razvoju energetskog korištenja vodnih snaga u Hrvatskoj. Godine 1932. Godine bila proširena i takoĎer služila šibenskoj industriji. IzgraĎena je nova HE Jaruga instalirane snage 5.6 MW. osim HE Duga Resa na Mrežnici snage 1. 5 . s dva agregata instalirane snage 12.4 MW koja je 1936.7 MW pri bruto padu od 10. snage 2. uz instalirani protok od 50 m3/s. IzgraĎena je na rijeci Kupi blizu Karlovca HE Ozalj. HE Kraljevac. Ukupno je uoči drugog svjetskog rata u Hrvatskoj u pogonu bilo 165 elektrana ukupne instalirane snage 176 MW. tvornicu tjestenine i rasvjetu grada Šibenika. UgraĎena su dva agregata. uljaru.2 MW i instalirani protok od 80 m3/s HE Kraljevac je u to vrijeme bila najveća hidroelektrana na Balkanu. Ova hidroelektrana s izgraĎenom branom na Cetini i derivacijom koristi bruto pad od 100 m uz instalirani protok pd 30 m3/s. Instalirana snaga bila joj je 17. tako da je ukupna instalirana snaga elektrane u to vrijeme bila 25.

godine. godine.1 MW i HE Ozalj II. 1952. 1965. 1912/1932. 1968. 1989. Hidroelektrane više nisu razmatrane koa objekti koji koriste samo lokalne povoljne uvjete na rijeci već se pažnja posvećuje cijelom slivu i osmišljenom korištenju njegovih voda. 1952. 1989. Od te godine do današnjih dana nastavlja se kontinuirana izgradnja novih hidroelektrana i rast instalirane snage. U tom razdoblju pristupilo se smišljenoj izgradnji hidroenergetskog sustava. 1956. 1981. 1987. Bile su to HE Vinodol instalirane snage 84 MW. 1906. čija je izgradnja uz prekide trajala od 1939. HE Zavrelje kod Dubrovnika instalirane snage 2. Izgradnjom navedenih hidroelektrana povećavala se instalirana snaga i proizvodnja energije u Hrvatskoj. 1984. 1959. Prvi objekti koji su pridonijeli povećanju snage u energetskom sustavu pušteni su u pogon 1952. 1975. 1952. 1982. 1974. Pregled razvoja instalirane snage i bruto proizvodnje električne energije u Hrvatskoj 6 . 1970. 1961/1980. 1960. Od vremena puštanja u pogon prve hidroelektreane Jaruga do danas izgraĎene su sljedeće hidroelektrane: Hidroelektrana Godina puštanja u pogon Hidroelektrana Godina puštanja u pogon HE Jaruga HE Miljacka HE Ozalj HE Kraljevac HE Vinodol HE Zavrelje HE Ozalj II HE Miljacka CHE Fužine HE Gojak HE Peruća HE Zakučac 1895/1903. U ovom popisu nisu spomenute male hidroelektrane instalirane snage manje od 1MW. HE Senj HE Dubrovnik HE Rijeka HE Sklope HE Orlovac HE Varaždin HE Golubić HE Čakovac RHE Velebit HE Lepenica HE Dubrava HE Đale 1965. 1908.Nakon drugog svjetskog rata započela je obnova elektrana koje su bile oštećene u ratu te pripreme za izgradnju novih. 1957.

1960.dobiven korištenjem hidropotencijala prikazan je u odnosu na ukupnu instaliranu snagu i proizvodnju svih elektroenergetskih objekata u Hrvatskoj u sljedećoj tablici. provoĎeni su jedino radovi na održavanju i revitalizaciji pojedinih hidroenergetskih postrojenja i projektni radovi na planiranju novih. protočne HE 429 MW i reverzibilna HE 881 MW. godine. akumulacijskog i protočnog tipa. Danas je u Hrvatskoj u pogonu 25 hidroelektrana. 1990. 1950. Ukupno 178 188 470 1334 2922 3644 3746 Hidroelektrane 97 89 289 798 1577 2075 2075 Proizvodnja (GWh) Ukupno 224 577 1671 4622 9208 11924 11217 Hidroelektrane 94 326 1197 3656 6253 4158 5426 Tablica 3. 1997. Iz ovih podataka lako je zaključiti da u strukturi elektroenergetskog sustava Hrvatske više od polovice izvora čine hidroelektrane. 7 . Prema dostupnim podacima iz 2008. 1970. Instalirana snaga (MW) Godina 1945.1. Hrvatska zbog toga spada meĎu vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Instalirana snaga i proizvodnja po godinama Od izbijanja domovinskog rata 1991. zbog stanja u zemlji. 1980. a rasporeĎene su u tri proizvodna područja (HE Dubrovnik je samostalni pogon). godine ukupni kapacitet proizvodnje hidroelektrana iznosio je 2239 MW. i to akumulacijske HE su proizvele 1553 MW.

[3] Slika 3. a hidroelektrane proizvodnih područja Sjever i Zapad i certifikat za sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001) i zaštitom okoliša (ISO 14001).1. Hidroelektrane u Hrvatskoj 8 .Sve hidroelektrane HEP-a dobile su certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

vrtače. godine započelo s prikupljanjem podataka i razmatranjem korištenja voda potoka koji su ponirali na rubu Gračačke visoravni. koji su se u prirodnom stanju prije izgradnje RHE Velebit gubili u ponorima duž južnog ruba Štikadskog i Gračačkog polja i izvirali uz obale rijeke Zrmanje u njezinom donjem toku. [4] Gračačka visoravan obuhvaća područje krških polja Lovinca. od kojih je do sada izgraĎena RHE Velebit. Gračačka visoravan proteže se izmeĎu550 i 700 m n. 9 . To su Opsenica s Radučicom. Krivak i Otuča s Bašinicom. Rok postoje još tri neovisna vodotoka.. a srednji godišnji protok oko 10. Gračaca i Bruvna.15 m3/s. U prirodnom stanju prije izgradnje RHE Velebit ovi vodotoci su se gubili u ponorima i izvirali na Jadranskoj obali na području izmeĎu Maslenice i Starigrada. Ukupna površina sliva tih vodotoka iznosi oko 53 km2.m. dok je sa zapada i juga odijeljena od mora planinskim lancem Velebita visine 900 – 1600 m n. ponori itd. estavele. Ukupna površina sliva tih vodotoka iznosi oko 1700 km2 . Kod toga postoje izrazite razlike izmeĎu vrlo vlažnih razdoblja godine i razdoblja suše. Energetsko korištenje voda Gračačke visoravni Na jugoistočnom dijelu Like već se 1955. a srednji godišnji protok oko 2. Na Gračačku visoravan dolaze vodotoci Ričica. godine završena je izrada osnovnog projekta Hidroenergetski sustav Ričica – Zrmanja što je bila osnova za daljnje planiranje izgradnje energetskih objekata na tom području.m. s uzdignućima do 1000 m n. Krušnica i Holjevac.m. Na sjeverozapadnom dijelu gornjeg platoa u području Raduč – Sv. a 1961. Ovo područje je izrazito krško sa svim karakteristikama krša kao što su krška polja. krška vrela. koji dobivaju vodu sa sjevernih padina Velebita.58 m3/s.4.

godine kada je izmijenjena namjena 10 . akumulacijom Štikada 3.1. koja je kasnije dobila ime RHE Velebit. a u crpnom 236 MW.Slika 4. Pregled postrojenja RHE Velebit 1984. Otuče i Krivka s Gračačke visoravni.2 hm3. Prosječna godišnja proizvodnja elektrane iznosi 430 GWh. Opsenice. Takva koncepcija bila je aktualna do 1976. godine puštena je u pogon reverzibilna hidroelektrana Obrovac.5 hm3 i akumulacijom Gračac 3. RHE Velebit koristi vode vodotoka Ričice. hidroelektrana Velebit trebala je biti klasično visokotlačno postrojenje s akumulacijom Ričice 114.0 hm3. Snaga ove elektrane u turbinskom radu iznosi 276 MW. Prema prvoj koncepciji.

te energetski koriste na RHE Velebit. crpljenje vode u akumulacijsko jezero Štikada i njena ponovna upotreba za proizvodnju vršne energije. a u planu je izmeĎu ostalih bila izgradnja nuklearne elektrane na otoku Viru u blizine strojarnice današnje RHE Velebit.65 hm3) i Opsenica (2. Treba napomenuti da se dosta vode mora proliti u ponorske zone. Tako je prema novoj koncepciji osnovna namjena reverzibilne hidroelektrane Velebit bilo preuzimanje i prerada viška temeljne energije iz nuklearne elektrane Vir. Na donjem horizontu na rijeci Zrmanji izgraĎena je akumulacija Razovac (1. kanalom se prevodi u rijeku Ričicu i akumulacijsko jezero Štikada te energetski koristi u RHE Velebit. Za takvu namjenu elektrane nije više bila potrebna velika akumulacija Ričice (114 hm3) . Zbog toga se ponovno aktualizira ideja o izgradnji veće akumulacije na Gračačkoj visoravni kako bi RHE Velebit mogla raditi i kao klasično visokotlačno postrojenje.84 hm3) koja služi za prihvat vode koja se crpi na gornji horizont. Kada ima vode radi kontinuirano. RHE Velebit danas ne ispunjava onu funkciju koja joj je bila namijenjena projektom. Kod toga se računalo i djelomično s vodama s Gračačke visoravni. U to vrijeme gradila se nuklearna elektrana Krško.hidroelektrane koja je od klasičnog visokotlačnog derivacijskog postrojenja s velikom akumulacijom pretvorena u reverzibilnu elektranu. Buduća da nuklearna energija Vir nije izgraĎena. nego su izgraĎene dvije male akumulacije na Gračačkoj visoravni: Štikada (13. Vodotok Opsenica zahvaćen je u akumulaciju Opsenica.7 hm3). dok se vode Otuče u bazen Štikada uvode kroz podzemni kolektor. Elektrana rijetko radi crpno nego uglavnom radi kao klasična visokotlačna hidroelektrana. 11 . jer nema mogućnosti da je spremi a u sušnom razdoblju je izvan snage. MeĎutim zbog malog akumulacojskog prostora elektrane ne radi uobičajenim režimom za takvu vrstu elektrane tj. Krušnica i Holjevac ne koriste se energetski i gube se u ponorima u blizini Svetog Roka. proizvodi vršnu energiju. Osnovno razlog za promjenu namjene hidroelektrane ležao je u tome što je u to vrijeme Hrvatska elektroprivreda počela realizaciju programa izgradnje četiri nuklearne elektrane pa se računalo da će biti viška temeljne energije. Nakon izgradnje RHE Velebitvode Ričice i Krivaka direktno ulaze u akumulacijsko jezero Štikada.

Reverzibilna hidroelektrana Velebit RHE Velebit reverzibilno je postrojenje koje koristi vode vodotoka Ričice.1. na jugoistočnom dijelu Like. uz rijeku Zrmanju.m. Slika 5. smještene na nadmorskoj visini od 550 m n. Otuča i Krivak s Gračačke visoravni.m. godine. godine. na njenom donjem toku oko 10 km uzvodno od grada Obrovca. i masivom Velebita odvojene od mora. Opsenica. Strojarnica RHE Velebit smještena je na koti 11.m. do 1985. RHE Velebit graĎena je od 1978.5. Reverzibilna hidroelektrana Velebit 12 . do 700 m n.00 m n. a u redovitoj je proizvodnji od 1984.

meĎutim u praksi se od toga odustalo. Zapremnina akumulacijakog jezera Štikada iznosi 13.94 m3/s. koji utječe u jezero Štikada. tlačni dovodni sustav. povezano kanalom.65 x 106 m3 od čega korisna zapremnina iznosi 9. 13 .0 m dužine 2825 m.S hidrograĎevinskog stajališta elektrana se može podijeliti u 3 cjeline: gornja akumulacijska jezera.2. Jezero prihvaća vode s Gračačke visoravni te služi kao gornje akumulacijsko jezero kada elektrana radi crpno. Slika 5. Gornje jezero bilo je zamišljeno kao rekreacijska zona u kojemu se za ljetnih mjeseci trebao održavati konstantan nivo vode. Danas se oba dijela jezera koriste jednako. strojarnica s pratećim objektima i donje akumulacijsko jezero. Akumulacijsko jezero Štikada smješteno je na Gračačkoj visoravni. Jezero Štikada prihvaća i vode iz akumulacijskog jezera Opsenica koje je s vodotokom Ričice. Uzdužni presjek postrojenja RHE Velebit Akumulacijsko jezero Štikada podijeljeno je razdjelnom branom na dva dijela: gornje i donje jezero. Ukupni srednji godišnji dotok iznosi oko 11.6 x 106 m3. kroz podzemni betonski tunel promjera 3. U akumulacijsko jezero Štikada prebacuju se i vode vodotoka Otuča.

Iz akumulacijskog jezera Štikada voda se do strojarnice dovodi kroz betonski tlačni tunel i čelični tlačni cjevovod. jer se na taj način na najmanju moguću mjeru svode kavitacijske pojave na lopaticama turbine – crpke u turbinskom i crpnom radu. zgrada s diesel – električnim agregatom. svaki prema jednoj turbini – crpki.3. Strojarnica je smještena u 60 m dubokom armirano betonskon bunaru unutarnjeg promjera 27 m. rasklopnog postrojenja 35 kV i 400/110 kV. graĎena od čelika. oslonjen je preko kliznih ležaja na 103 betonska oslonca i sedam nepomičnih usidrenih betonskih točaka. tako da u statičkom pogledu djeluje kao kontinuirani nosač. Dovodni tunel je promjera 4. Na kraju dovodnog tunela nalaze se vodna komora koja se sastoji od donje komore. Na početku dovodnog tunela na jezeru Štikada nalazi se ulazna graĎevina s tablastom zapornicom dimenzija 5 x 6.9 m do 3.15 m.00 m i dužine 2108 m proteže se os zasunske komore do strojarnice savladavajući visinsku razliku od 549. Čelični tlačni cjevovod promjera od 3.5 m ispod površine terena. 14 . Iznad betonskog šahta nalazi se zgrada strojarnice. Cjevovod je graĎen bez dilatacijskih reški. Dubina strojarnice uvjetovana je zahtjevom da se turbine – crpke postave na dubinu 47. vertikalnog šahta i dvije bočne komore.6 m i dužine 8191 m.4 m. Pred strojarnicom se cjevovod račva u dva dijela. Oko zgrade strojarnice smještene su: zgrada komande. Dovodni tlačni cjevovod zatvaračem promjera 3. u kojoj su smješteni montažni prostor i mosna dizalica. Na prijelazu iz dovodnog tunela u tlačni cjevovod nalazi se zasunska komora s leptirastim Slika 5.9 m. te zgrade pomoćnih pogona.

Snaga turbine je 140 MW uz instalirani protok 2 x 30 m3/s (turbina). 15.4. Akumulacija Razovac služi kao akumulacijski prostor za crpni rad elektrane. 400 kV. UgraĎena su takoĎer i dva sinkrona generatora – motora snaga 2 x 138 MW. 110 kV. Osim toga u sklopu postrojenja su i 4 transformatora: dva trofazna blok transformatora po 155 MVA. Strojarnica je spojena s akumulacijom Razovac s dva ulazno – izlazna tunela.Slika 5. prvenstveno za ispuštanje biološkog minimuma. Vertikalni presjek strojarnice Uz plato strojarnice smješteno je akumulacijsko jezero Razovac. Pokretanje agregata u crpnom pogonu obavlja se statičkim pretvaračem frekvencije s odvodnjenim radnim kolom hidrauličnog stroja. 15 . Ukoliko je statički frekvencijski pretvarač u kvaru.75/35 kV. 400/115/36. U RHE Velebit ugraĎena su dvije jednostepene turbine – crpke. to jest 2 x 20 m3/s (crpka).89. 35 kV i 15. Za reguliranje toka rijeke Zrmanje. služi betonska preljevna graĎevina s tri preljevna polja opremljena segmentnim zapornicama.00 m dok konstruktivni napor crpke iznosi 559.00 m. jedan mrežni transformator 300/300/100 MVA.75 kV i jedan regulacioni transformator 36. pokretanje jednog agregata moguće je pomoću drugog (back to back). Konstruktivni pad turbine iznosi 517. odnosno 2 x 120 MW koji rade uz cosφ=0. 15000 kVA.75 kV. koje je stvoreno pregraĎivanjem doline rijeke Zrmanje nasutom branom. 75/400 kV.

16 . Opremu su dostavili „Končar“ (Zagreb). godine. „Hidroelektra“ (Zagreb).Švicarska). „Pomgrad“ (Split) i „Geotehnika“ (Split). „Konstruktor“ (Split). a sinkronizam stroja i frekvencijskog pretvarača je trajno osiguran. „Metalna“ (Maribor. Ukupno vrijeme pokretanja uključivo s sinkronizacijom iznosi oko pet minuta. „Projektni Biro“ iz Splita koji je bio zadužen za elektrostrojarski dio te „Geoexpert“ iz Zagreba koji je bio zadužen za nasute graĎevine. Slovenija). GraĎenje postrojenja izvele su „Industrogradnja“ (Zagreb).Motor – generator se pokreće sinkrono od stanja mirovanja do nazivnog broja okretaja. Procesno računalo s daljinskim stanicama je okosnica upravljačkog i informacijskog sustava. U projektu RHE Velebit sudjelovale su tvrtke „Elektroprojekt“ iz Zagreba kao nositelj projekta. „Litostroj“ (Ljubljana. Slovenija) i „BrodograĎevna Industrija“ (Split). „Voith“ (Austrija). RHE Velebit je puštena u pogon 1984. Tehnološki je proces potpuno automatiziran te su mogući brzi i sigurni prijelazi u sva pogonska stanja predviĎena za agregate. „Escher Wyss“ (Zurich .

Slika 5.5 Jednopolna shema RHE Velebit 17 .

Školska knjiga Zagreb 1993 [3] http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/default.Literatura [1] http://hr. Hidroelektrane u Hrvatskoj.org/wiki/Hidroelektrane [2] Luka Ujević – Zijada Buntić.wikipedia.aspx [4] Hrvatska elektroprivreda. Zagreb 2000 18 . Elektrane.