You are on page 1of 7

IPTV, televizija iz kompjuterskih mreža

Zapakovana televizija
Televizija je star medij – stariji od nje su samo radio i novine. Prve komercijaln
e primjene datiraju iz kasnih 1930-tih godina, pa možemo reci da je sa nama nekih
70 godina. To iz perspektive 21. vijeka izgleda kao kameno doba, ali je i dalje
jedan od najpopularnijih medija koji uveliko upravlja našim životima. Tek se u par p
osljednjih godina pojavio konkurent koji bi mogao pomrsiti racune staroj dobroj
televiziji. Sigurno vec znate da mislimo na svemocni i sveprisutni Internet, ali
možda ce vas iznenaditi cinjenica da pravog rata izmedu ova dva medija nece biti –
umjesto njega, vjerovatno nas ocekuje integracija. Da stvari budu zanimljivije,
jedan od nacina fuzije ce biti raspoloživ i u našoj zemlji – IPTV je stigao i do ovog
dijela Balkana.
Za pojam IPTV ste sigurno culi, ali niste baš sasvim sigurni šta on zapravo znaci. V
jerovatno vam je na pamet odmah pao YouTube, megapopularni Internet servis za gl
edanje videa na Internetu. E, pa, YouTube nije IPTV. Prije svega, ne radi se o L
ive TV streamu, dakle ne možete gledati “pravi” TV program onako kako ga TV kuce emitu
ju. Pored toga, YouTube spada u kategoriju Internet televizije, koja se razlikuj
e od IPTV-a u tome da Internet televizija podrazumijeva prenos videa preko javne
mreže, kakav je Internet, pa takvom materijalu može pristupiti svako ko ima pristup
Internetu. S druge strane, IPTV podrazumijeva prenos videa preko zatvorene mreže
, kakva je ona izmedu vas i vašeg ISP-a (Internet Service Provider). Dakle, IPTV n
e koristi Internet za prenos videa, vec samo IP tehnologiju na kojoj je sagraden
i sâm Internet.
Skracenica IPTV dolazi od Internet Protocol TV, a ovo “Internet Protocol” je isto on
o iz TCP/IP-a, kombinacije protokola koja pokrece Internet, što smo vec naglasili.
U najkracim crtama, recimo to ovako: IPTV znaci da se video signal prenosi u m
režnim paketima koji kompjuterskim mrežama putuju po pravilima IP protokola. Zvanicn
a definicija IPTV-a, odobrena od strane ITU grupe (International Telecommunicati
on Union) bi glasila ovako: IPTV je multimedijalni servis koji se sastoji od tel
evizije, videa, zvuka, teksta, grafike i podataka, koji se prenose preko IP-bazi
ranih mreža i kojim se upravlja kako bi se pružio zahtjevani nivo kvaliteta usluge,
sigurnosti, interaktivnosti i pouzdanosti. Iz ove prilicno široke definicije mogu
se izvuci razliciti zakljucci, pa cemo probati da stvari još malo pojasnimo.
Bacimo prvo pogled na istoriju. Prvi televizijski “prenos” preko Interneta desio se
1994. godine. Radilo se o emisiji World News Now, americke televizijske kuce ABC
. Termin IPTV se prvi put spomenuo godinu dana kasnije, kada je kompanija Precep
t Software na tržište izbacila Windows i UNIX (?!) aplikaciju koja je bila u stanju
prenositi audio i video sadržaje putem IP protokola.
Aplikacija se zapravo zvala IP/TV, a sa kompanijom se desilo nešto vrlo poznato – ku
pila ih je veca kompanija, u ovom slucaju Cisco, koji i dalje vlasnik IP/TV trad
emarka. Prvi pravi IPTV desio se u Engleskoj, kada je regionalni telekom Kingsto
n Communications svojim ADSL korisnicima ponudio uslugu Kingston Interactive Tel
evision za gledanje televizijskog programa, te VoD (Video on Demand) – gledanje vi
dea na zahtjev gledalaca.
Americki AT&T trenutno pruža jednu od najvecih IPTV usluga, koja se može koristiti u
11 americkih gradova i svojim gledaocima nudi oko 300 TV kanala. AT&T je izgrad
io privatnu mrežu kako bi podržao svoj U-Verse IPTV servis, koji služi iskljucivo za p
renos slike.
Pretpostavlja se da bi se do 2010. godine IPTV usluga trebala nalaziti u preko 4
00 miliona kucanstava širom svijeta. Trenutno je jedno od najvecih IPTV tržišta Francu
ska, sa 4 miliona pretplatnika. Iza Francuske slijedi Južna Koreja (1,8 miliona pr
etplatnika), zatim Hong Kong, Japan, Italija, Španija, Belgija, Kina i tako dalje.
IPTV bilježi snažan rast i u susjednoj Hrvatskoj, ali i u Sloveniji, Srbiji, Crnoj
Gori i Rumuniji.
Kada se sve receno uzme u obzir, dakle razvoj IPTV-a na svjetskom nivou, te post
avi u odgovarajucu perspektivu s obzirom na razvoj IP mreža u našoj zemlji, može se za
kljuciti da ne kasnimo mnogo, te da je pojava IPTV servisa u našoj zemlji prilicno
dobro tajmirana. Usudili bismo se reci da je možda cak i nešto ispred svog vremena,
ali to je dobro u svakom pogledu.
Zašto IPTV?
Pravo je vrijeme za odgovor na najvažnije pitanje – zašto je IPTV bolji od “standardne“ te
levizije? Odgovor nije jednostavan, pošto se sastoji od nekoliko stvari. Prvo i na
jvažnije je da uz pomoc IPTV-a televizija dobija interaktivnost, ono što joj je do s
ada bolno nedostajalo i ono zbog cega je Internet tako popularan. Interaktivnost
znaci da gledalac više nije samo gledalac, vec može da utice na ono što gleda. Pored
promjene kanala, što “može“ i “obicna“ televizija, gledalac je sada u stanju da zaustavi pr
gram i nastavi gledanje kasnije (Time Shift), da snimi program, mijenja jezicke
postavke i titl, te izabere i placa samo ono što želi da gleda. Pored ovoga, otvaraj
u se mogucnosti dodatnih usluga koje prate gledanje TV-a. Ovdje prvenstveno misl
imo na cesto spominjani triple play, omiljeni buzzword telekoma i ISP-ova, koji
oznacava pružanje tri glavne usluge odjednom: prenos podataka (Internet), prenos t
elefonskog saobracaja (IP telefonija) i prenos videa (IPTV).
Interaktivnost ne prestaje na do sada nabrojanom. Ponudaci IPTV usluge mogu svoj
im korisnicima ponuditi i igranje, savršen primjer su socijalne igre poput Travian
a. IPTV korisnici mogu ostavljati svoje slike na serverima IPTV provajdera, pa i
h onda lagano dijeliti sa komšijama i prijateljima, ko u tome nalazi zabavu. Radio
takoder može biti sastavni dio IPTV usluge, a nije teško zamisliti ni scenario kada
vam se u toku gledanja nekog filma na ekranu ispiše ime i prezime osobe koja vas
upravo zove telefonom.
Video on Demand (VoD) odnosno Pay per View smo vec spominjali, a ako nekome nije
jasno, radi se zapravo o videoteci u koju ne morate ici fizicki vec jednostavno
, iz omiljene fotelje (ili kreveta) daljinskim upravljacem iznajmite film. I sni
manje programa smo vec spomenuli, ali PVR (Personal Video Recorder) usluga posta
je mnogo dinamicnija korištenjem EPG (Electronic Program Guide) sistema koji donos
i tacan i detaljan pregled programa TV kanala (sa svim potrebnim detaljima – traja
nje / žanr / opis i sl.).
Još jedna stvar, koju nikako ne treba zaboraviti, jeste personaliziranost IPTV usl
uge. S obzirom na korištenje IP protokola, IPTV provajder može “puštati“ svakom svom koris
niku “jedinstven program“. To se može odnositi na tacno odredene pakete TV kanala, ali
i na reklame (dodatna zarada za provajdere), usluge poput horoskopa, e-maila, c
hata i još dosta toga. Radi se o tome da IPTV omogucava slanje tacno odredenog sao
bracaja tacno odredenom korisniku uz pomoc multicasting i unicasting saobracaja,
koji je zapravo srž IPTV-a i omogucava sve ovo o cemu pricamo. Unicast mrežni saobr
acaj ima jedan izvor i jedno odredište, dok multicast ima više odredišta, ali su sva o
d njih poznata i kontrolisana. Klasicna televizija koristi broadcast – emitovanje
/ slanje signala svuda, pa ga može hvatati svako. Naravno, klasicna televizija ne
koristi kompjuterske mreže, ali je princip slican.
IPTV slobodno možemo nazvati televizijom na steroidima, jer zapravo postavlja gled
anje TV-a na jedan sasvim novi nivo. Moglo bi se reci da je to zapravo najviša raz
vojna evolucijska tacka TV-a, i da je teško zamisliti sljedeci korak TV-a.
Na samom kraju, kvalitet slike je takoder maksimalan, a IPTV je jedna od tehnolo
gija koja može obezbijediti gledanje HD (High Definition) televizije – video na mnog
o vecim rezolucijama od standardne. SD (Standard Definition) televizija koju dan
as gledamo ima rezoluciju od 768 x 576 piksela (PAL TV standard u Evropi), dok H
D standardi donose 1280 x 720 u slucaju 720p, te 1920 x 1080 piksela u slucaju 1
080p HD standarda. Mogucnost gledanja HD televizije zavisi samo od infrastruktur
e, o cemu cemo govoriti u nastavku ovog teksta.
Šta je potrebno za IPTV?
Kada znamo šta sve IPTV podrazumijeva i može, i kada su apetiti za novom tehnologijo
m poceli da rastu, pogledajmo šta nam je sve potrebno za uživanje u Televiziji 2.0.
Prije svega, podijelimo pogled na korisnicku i provajderovu stranu, te pogledajm
o svaku od njih posebno.
Na strani korisnika su potrebne dvije stvari: Set Top Box i Internet konekcija.
Zapravo, treba vam i treca stvar – što veci i što ravniji TV aparat, ali on se valjda
podrazumijeva u prici o televiziji. Šta je to Set Top Box ili STB, kako cemo ga i
mi zvati? Radi se o kutijici dimenzija kablovskog ili ADSL modema, koja komunici
ra sa IPTV provajderom i zapravo omogucava sve divne stvari koji IPTV nudi. STB
na sebi ima Ethernet port kojim se veže na xDSL modem, a koji se, opet, povezuje
sa IPTV/ISP provajderom. STB obicno ima nekoliko video i audio izlaza za lakše spa
janje na TV, obicno se radi o chinch i SCART konektorima, a noviji STB-ovi imaju
i HDMI video izlaz za sliku HD rezolucije. STB-ovi obavezno imaju i daljinski u
pravljac, pa se upotreba IPTV usluge vrlo malo razlikuje od upotrebe klasicnog T
V aparata.
STB cete obicno dobiti od svog IPTV provajdera, uz naknadu ili bez nje, pa u nek
im slucajevima postoji finansijska opravdanost nabavke licnog STB-a. To zapravo
nije lak zadatak, jer kupljeni STB mora biti kompatibilan sa IPTV sistemom vašeg p
rovajdera, što u vecini slucajeva nije lako postici, jer IPTV provajderi obicno ko
riste sopstvena rješenja, pa tako i sopstveni softver u STB-ovima.
STB-ove obicno pokrece neka verzija Linux operativnog sistema, pa ako vam bude z
atrebao primjer pobjede OpenSource softvera, IPTV i STB-ovi su savršeno dovoljan p
rimjer. Ovaj uredaj može imati i USB port, cija upotreba zavisi od volje provajder
a. I na kraju, IPTV provajderi mogu (i hoce) vršiti upgrade softvera na STB-u, što c
e teci bez vaše intervencije, putem daljinske kontrole, najcešce zbog dodavanja novi
h mogucnosti ili otklanjanja uocenih bugova. Dakle, ako vidite poruku tipa Softv
are Upgrade In Progress..., sacekajte par minuta i sve ce biti u redu.
Ako ste pomislili da bi STB mogao biti kucni kompjuter – u pravu ste. STB je, zapr
avo, samo kompjuter ogranicenih sposobnosti, pa bi bilo logicno zapitati se “mogu
li ja svoj kucni kompjuter iskoristiti za IPTV?“. Iako je teoretski ovo sasvim mog
uce, u praksi je teško izvodivo – kako zbog vec spomenutog softvera IPTV provajdera,
tako i zbog udobnosti rada. Znate i sami da kompjutere stalno treba podešavati, i
nstalirati antiviruse i resetovati, što u slucaju da želite pogledati finale Lige pr
vaka sigurno nije poželjna opcija. Isto tako, korištenje kompjutera otvara vece mogu
cnosti zloupotrebe. Kako sigurno znate, TV program je podložan strogim kontrolama
autorskih prava, pa je samo to dovoljno da se onemoguci korištenje kompjutera kao
STB-a. Dakle, na kompjutere u ulozi STB-a za sada zaboravite.
Internet konekcija, odnosno konekcija sa IPTV/ISP provajderom je kljucni predusl
ov. Najcešce se radi o ADSL, ADSL 2+ ili VDSL konekciji, jer kablovske konekcije n
emaju dovoljnu propusnost. Naime, za video SD rezolucije, dakle za onu televizij
u kakvu danas gledamo, potrebna je mrežna propusnost (bandwidth) od 5 do 7 Mbit/s
. Ovako visoku propusnost do krajnjeg korisnika može ponuditi samo ADSL, i to u ve
rziji 2 ili 2+.
Ovako visoka propusnost je potrebna zbog korištenja MPEG2 video kodeka poznatog iz
DVD standarda. On se koristi i u DVB standardu digitalnog prenosa video signala
, što je bitno jer se isti koristi za satelitsku distribuciju TV slike. IPTV prova
jderi mogu koristiti i MPEG4 ili H.264 kodek, pa ce zahtjevi za propusnošcu biti m
anji – od 2 do 3 Mbit/s. Naravno, MPEG4 i H.264 su lossy kodeci, što znaci da dolazi
do narušavanja kvalitete slike.
Ako želite HD IPTV, morat cete obezbijediti skoro 25 Mbit/s, što je na granici ADSL
2+ propusnosti, pa se preporucuje VDSL, koji, sigurno pogadate, nije nimalo jeft
in. Korištenjem MPEG4 ili H.264 umjesto MPEG2 kodeka, zahtjevi za HD propusnošcu se
mogu smanjiti na nekih 8-9 Mbit/s, ali opet uz narušavanje kvalitete slike.
Dakle, IPTV itekako zavisi od infrastrukture. Recimo, poznato je da brzina ADSL
konekcije opada sa porastom udaljenosti ADSL modema od opreme IPTV provajdera. I
sto tako, vrlo je važan kvalitet tzv. last mile konekcije, ili prostije receno, kv
alitet bakarnih žica koje dolaze do krajnjeg korisnika.
Naravno, i infrastruktura ISP-a, odnosno IPTV provajdera je vrlo bitan preduslov
, jer sve do last mile konekcije jednostavno mora biti povezano optickim vodovim
a, pošto stari dobri bakar jednostavno ne može podnijeti tolike kolicine podataka. I
nfrastruktura je najveca prepreka masovnijem korištenju IPTV-a, pošto žice i oprema mo
raju biti u izvrsnom stanju kako bi ponudili specificirani bandwidth, a time i T
V sliku bez zapinjanja – kljucnu karakteristiku svakog uživanja u TV-u. Upravo zbog
ovoga je u susjednim zemljama bilo dosta problema u pocetku uvodanja IPTV usluga
.
Pored sposobnosti IPTV/ISP provajdera da vam na kucna vrata isporuci dovoljnu mr
ežnu propusnost, svakom provajderu potrebne su još dvije komponente: streameri i mid
dleware. Streameri su serveri koji TV signal pretvaraju u IP pakete. Najcešce se s
atelitski DVB-S signal u MPEG2 formatu pretvara u IP saobracaj, ali se mogu kori
stiti i drugi izvori, recimo lokalni broadcast kakav je moguce uhvatiti sobnim T
V antenama.
Naravno, poželjno je da izvor bude što kvalitetniji, pa se iz tog razloga i koristi
digitalni DVB-S signal, koji pruža najveci kvalitet TV slike. Streameri su, dakle,
specijalizovani uredaji ciji je zadatak pretvaranje DVB video siganala u IP pak
ete koji mogu putovati klasicnom Ethernet mrežom. Kada uzmete u obzir da prosjecan
IPTV provajder nudi od 30 do 50 TV kanala, od kojih svaki u sekundi stvara 6 Mb
ita (0,7 MBajta) podataka, te da svaki kanal radi 24 sata na dan, možete zamisliti
koliku kolicinu podataka streamer serveri u svom životnom vijeku obrade!
Middleware je softver koji komunicira sa IPTV korisnikom, omogucavajuci sve one
divne stvari koje cine IPTV: od promjene kanala, preko snimanje programa, do EPG
-a. S obzirom da upravo od ove komponente zavisi zadovoljstvo korisnika, IPTV pr
ovajderi nikako ne smiju štedjeti na njoj.
Sa teoretske strane, opisali smo sve što je potrebno za IPTV, te zašto je IPTV bolji
od standardne televizije, koja se nije znacajnije promijenila dugi niz godina.
Pravo je vrijeme da vam predstavimo IPTV na konkretnom primjeru – Logosoft SuperTV
usluzi koja ce od 1. marta ove godine biti dostupna i domacim korisnicima.
Logosoft SuperTV - SuperTV je super!
S obzirom na generalno stanje informaticke industrije u našoj zemlji, poziv na tes
tiranje funkcionalnog IPTV sistema u našem glavnom gradu bio je iznenadenje. Ipak,
nakon nekoliko dana testiranja i obaranja redakcijskog rekorda u neprekidnom gl
edanju TV programa u 24 sata, možemo reci samo jedno – IPTV je stigao u BiH.
SuperTV je usluga sarajevskog Logosofta, koja ce zvanicno poceti da se nudi 1. m
arta, dakle u trenutku kada ovo budete citali televizijski program ce vec poceti
da tece kompjuterskim mrežama Bosne i Hercegovine. Tehnicke i sve ostale detalje
vezane za IPTV uslugu SuperTV možete saznati iz intervjua kojeg donosimo na strani
cama koje slijede, a u ovom tekstu cemo se pozabaviti konkretnim iskustvima uživan
ja u IPTV-u.
Ako ste korisnik Logosoft xDSL usluge, za SuperTV vam nece trebati puno toga – por
ed što veceg TV-a, trebat ce vam samo STB, kojeg cete dobiti od Logosofta u okviru
korisnickog ugovora. Nakon spajanja svih potrebnih kablova, što nece biti problem
ako ste bar jednom zavirili sa zadnje strane racunara, potrebno je samo da TV p
rebacite na odgovarajuci kanal, obicno oznake Video Input, TV/AV ili nešto slicno.
Na ekranu ce se pojaviti lijepi logo SuperTV-a (slika 1), a nakon par trenutaka
cete ugledati i TV program. Kako je ovo IPTV, nema potrebe za pretragom kanala,
sve je vec podešeno, pa se odmah možete baciti na gledanje TV programa (slika 2). Na
ravno, kanale možete poredati kako vama odgovara, ali o tome nešto kasnije.
Postoji mogucnost da cete po prvom ukljucivanju ili tokom rada vidjeti nešto slicn
o slici 3. Ne bojte se, radi se o sasvim normalnoj pojavi – Logosoft je napravio p
oboljšanja u svojoj usluzi, pa se softver na STB-u obogacuje novim funkcijama (nek
i ovu operaciju poznaju i pod imenom update). Operacija traje svega par minuta i
sasvim je uobicajena u svijetu IPTV-a. Update firmwarea necete vidati tako cest
o, pa vas nece ometati u redovnom gledanju TV-a. Ono što je na ovaj nacin omogucen
o je da se svim korisnicima vrlo brzo distribuiraju nove mogucnosti sistema.
Ono što nas je najviše interesovalo je odziv SuperTV-a, pri tome mislimo na brzinu i
zmjene kanala, brzinu prikazivanja menija i sl. Srecom, mogli smo odahnuti, brzi
na rada je taman kakva treba da bude. Možda nije na nivou brzine promjene kanala n
a klasicnom TV-u (to je nemoguce ocekivati kod rješenja kakvo je IPTV, jer se u pr
ocesu promjene kanala razmjenjuje dosta informacija, što i cini suštinu IPTV-a), ali
je, recimo, sve daleko brže od Windows Media Center aplikacije i TV tuner kartice
u kombinaciji. Ocigledno je dosta pažnje posveceno optimizaciji, pa nema osjecaja
tromosti koji zna biti prilican problem IPTV-u.
Prva i prilicno velika razlika izmedu SuperTV-a i klasicnog TV programa je potpu
no funkcionalan EPG – Electronic Program Guide. EPG pruža kompletan uvid u raspored
emitovanja odredenog kanala, a osim pocetka i kraja emisija, filmova i serija, u
vecini slucajeva možete procitati i sažetak onoga što vas interesuje – tako recimo za f
ilmove imate ispisane uloge, režiju, trajanje, žanr i sl. Ono što nas je iznenadilo je
da vecina domacih kanala ima EPG, što na analognoj televiziji do sada nismo vidje
li. EPG možete vidjeti na donjoj trecini TV slike (slika 2), ili ulaskom u poseban
meni sa puno detaljnijim pregledom trenutno emitovanog programa (slika 4). Zele
na linija oznacava trenutno vrijeme, pa videofili mogu detaljno isplanirati svoj
e TV sesije.
Uz EPG je usko vezano snimanje programa, jedna od najboljih karakteristika Super
TV-a. Naime, kada vidite nešto zanimljivo na EPG-u, a niste u mogucnosti da u vrij
eme emitovanja budete ispred TV-a (posao, ucenje, spavanje i sl.), jednostavno p
ritisnite crvenu tipku na daljinskom upravljacu dok je željeni sadržaj oznacen i Sup
erTV ce se pobrinuti da sadržaj bude snimljen i vama raspoloživ za gledanje kada god
poželite. Sadržaji se snimaju na Logosoft serverima, te ostaju dostupni odredeno vr
ijeme.
Sadržaj odabran za snimanje ce biti oznacen na EPG-u (slika 5), a možete u menijima
izabrati i Video Rekorder, u kojem su posloženi svi sadržaji koje ste podesili za sn
imanje (slika 6). Ako ste pažljivije pogledali sliku 6, vidjeli ste da su u Video
Rekorderu prikazani i snimljeni sadržaji koje možete odmah gledati, niste ograniceni
brojem sadržaja koje možete snimati, a problem ne predstavlja ni istovremeno sniman
je više sadržaja. Dakle, Video Rekorder je video recorder za 21. vijek. Ovu šalu su sh
vatili stariji citaoci koji se sjecaju video recordera (VCR) iz 80-tih godina pr
ošlog vijeka i revolucije koju su donijeli omogucavajuci snimanje TV programa na V
HS kasete. IPTV tu sjajnu mogucnost podiže na mnogo viši nivo, a SuperTV je savršeno i
mplementirao.
Ništa bez menija
U dosadašnjem opisu SuperTV usluge, više puta smo spominjali meni, što vam je moglo zv
ucati cudno s obzirom da govorimo o televiziji (kakav sada meni, pustite me da g
ledam utakmicu!!!). E, pa, s obzirom na brojne mogucnosti koje SuperTV ima, mora
cete povremeno zaviriti u SuperTV meni, kojeg jednostavno pozivate pritiskom na
tipku menu daljinskog upravljaca. Nemojte se bojati, u meniju nema ništa komplikov
ano, a sve je korisno.
Osnovne opcije možete vidjeti na slici 7 (pored fenomenalnog Rodnija iz Mucki). Pr
va stavka je Pomoc, iza koje se krije sistem pomoci za korištenje SuperTV-a. Iako
je korištenje usluge krajnje jednostavno, ako kojim slucajem negdje zapnete, ovde
možete pogledati uputstva. Opcija Poruke krije sistemske poruke za gledaoca, pa ce
te tu pronaci obavijesti o novim kanalima, novim filmovima, novim uslugama i sl.
Svakako povremeno navratite ovde, možda se ugodno iznenadite sadržajem neke poruke
i nekom novom uslugom za koju preko nje saznate.
Opcija glavnog menija pod imenom Radio trebala bi biti jasna svima – možete slušati ra
dio stanice, ovaj put bez statickih šumova i buke koju uzrokuju komšije razgovarajuc
i mobitelima u stanu do vašeg. Sljedeca stavka na meniju SuperTV-a je jedna od oni
h osobina IPTV-a zbog kojih ce klasicna televizija propasti – iz udobnosti vlastit
og doma (preciznije: iz udobnosti vlastite fotelje ili kreveta) možete naruciti fi
lm ako vam se trenutni TV program ne dopada (nakon što ste ga detaljno proucili na
EPG-u, naravno).
Ovo “naruciti“ shvatite samo okvirno, jer željeni film odmah postaje raspoloživ (slika 8
). Svaki film u ovoj virtualnoj videoteci ima detaljan opis (slika 9), a možete v
idjeti i do kada traje iznajmljivanje. Filmovi su sortirani po kategorijama, pa
je velika vjerovatnoca da vas lokalna videoteka nece vidjeti prilicno dugo vreme
na, jer za izbor vecernje zabave uz TV više nije potrebno napuštati omiljenu fotelju
.
O opciji Video Rekorder glavnog menija smo vec govorili, pa nam preostaje da pre
demo na Uredenje kanala. Njega smo spomenuli na pocetku teksta, a služi za raspore
divanje kanala po sopstvenom ukusu. Možete ih poredati po jezicima, sadržaju, ukucan
ima ili bilo kojem drugom sistemu koji vam padne na pamet. Pri tome je stvar kra
jnje jednostavna: izaberete kanal, pritisnete zelenu tipku na daljinskom upravlj
acu, pomjerite kursor tamo gdje želite da se kanal pomjeri i opet pritisnete zelen
u tipku na upravljacu. Ovo detaljno opisujemo pošto znamo više TV uredaja kod kojih
je ova procedura (bespotrebno) komplikovana, pa nam kanali stoje nesortirani.
Kod SuperTV-a stvari su maksimalno pojednostavljene, a pored rasporedivanja kana
la postoji i mogucnost korištenja posebne grupe kanala pod nazivom Omiljeni (koleg
e sa BBC-ja bi rekle Favorites) u koje smještate kanale koje najcešce gledate. U red
ovnom gledanju TV-a možete izabrati da vam se prikazuju samo kanali iz grupe Omilj
eni, pa uobicajeno popodnevno “šaltanje kanala“ može biti poštedeno onoga što ne želite da
ite ni u trajanju od 0,5 sekundi, što je prosjecni interval potreban prosjecnom TV
gledaocu da prede sa jednog na drugi kanal u vec spomenutom “popodnevnom šaltanju k
anala“.
Uredenje kanala krije još dvije korisne opcije. Svakom TV kanalu možete namjestiti m
aksimalnu glasnocu, što je poželjna mogucnost kod jako glasnih kanala i iritantnih r
eklama tipa “moj stajling to može izdržati“. Druga mogucnost je zakljucavanje kanala koj
i se mogu gledati samo uz prethodno ukucavanje pina. Pored ocigledne namjene ove
opcije (baš vam necemo reci koje, pogledajte sliku 12), možete je koristiti za kažnja
vanje neposlušne djece zabranom gledanja MTV-a (mada bi neki to ubrojili i u prije
ko potrebne vaspitne mjere), zbijanje neslanih šala sa ukucanima (zakljucavanje sp
ortskog kanala tokom trajanja Svjetskog prvenstva). Mašta je limit!
Glavne postavke su sljedeca stavka menija (slika 13), i one služe za podešavanje nek
ih parametara rada sistema. Možete podesiti daljinski upravljac, a svakako je najz
animljivije podešavanje daljinskog upravljaca SuperTV-a da upravlja i TV-om, kako
biste eliminisali naporno korištenje dva ili više daljinskih upravljaca. Sitnica, al
i znacajno podiže udobnost korištenja usluge.
U glavnom meniju je ostao još Restart, što i nije tako cudna opcija kada se sjetite
da je STB zapravo samo jedan kompjuter, a kojem to kompjuteru povremeno ne treba
restart? Tokom našeg testiranja nismo imali potrebe za korištenjem ove opcije, ali
dobro je znati da je na raspolaganju.
Ostalo je još da spomenemo opciju Mozaic, koja ce vam na ekranu prikazati ukupno o
sam kanala, pa je lako odabrati ono što nam se gleda. Kretanjem kursora po kanalim
a aktiviramo zvuk odabranog kanala, pa je izbor još lakši. Na raspolaganju je nekoli
ko predefinisanih mozaika koji se mijenjaju plavom i crvenom tipkom na daljinsko
m upravljacu.
I slika je super
SuperTV, osim u slucaju par lokalnih TV stanica, kao izvor TV programa koristi s
atelitske DVB streamove, a do krajnjih korisnika dolazi neizmijenjeni MPEG2 sign
al kojeg koriste i satelitske TV stanice. To znaci da nema nikakve degradacije v
ideo i audio signala, i da on do krajnjeg korisnika dolazi u onom obliku u kojem
ga TV stanice emituju. Pored odlicne kvalitete slike, to takoder znaci da su ko
risnicima na raspolaganju dodatne pogodnosti koje dolaze direktno od kreatora TV
programa. To ukljucuje teletekst, izbor audio streama, ako postoji višejezicni au
dio stream, te izbor titlova (slika 15), što je na nekim kanalima sasvim uobicajen
a mogucnost.
Ponovimo ono najvažnije još jednom – do korisnika dolazi slika u onom obliku u kojem j
e TV stanice emituju, pa je kvalitet najbolji moguci. Ova osobina SuperTV-a ce p
osebno doci do izražaja u jednoj od narednih faza razvoja ove usluge, kada se plan
ira ukljucivanje i HD (High Definition) kanala u ponudu.
Obzirom na sve do sada receno, mislimo da neki poseban zakljucak nije potreban.
Logosoft SuperTV je školski primjer korektno izvedene IPTV usluge.
Cijena?
Pošto je ovaj tekst, kao i citav test, raden prije zvanicnog lansiranja SuperTV us
luge, tacan podatak o cijeni cete morati potražiti na web sajtu Logosofta nakon pr
edstavljanja usluge. Okvirna cijena, kako nam je receno, bi se trebala kretati o
ko 39,00 KM, ali u vrijeme pisanja teksta nije bio poznat tacan spisak kanala, k
ao ni ukljucenih usluga, pa stoga nismo mogli dati neki konkretniji sud osim pre
nošenja iskustva korištenja usluge.