priručnik za

seksualno i
reproduktivno
zdravlje
Aida Perović – Ivanović
Ljupka Kovačević
Dr Nebojša Jokmanović
Ljiljana Raičević
Maja Raičević
Mr Mirjana Popović
Sigurna ženska kuća
Izdavač: NVO Sigurna ženska kuća, Podgorica
Urednica izdanja: Aida Perović - Ivanović
Za izdavača: Ljiljana Raičević
Lektura: Sanja Mijušković
Korektura: Sanja Marjanović
Dizajn i priprema za štampu: EXPEDITIO | Kotor
Štampa: Biro Konto | Herceg Novi
Tiraž: 3000
Podgorica, 2008.
Pripremai objavljivanje ove publikacije fnansijski su podržani odstrane Fondacije Institut zaotvoreno društvo
– Predstavništvo Crna Gora. Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu predstavljaju stavove autora/ki i ne moraju
se obavezno poklapati sa stavovima i mišljenjima Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo
Crna Gora.
priručnik za
seksualno i
reproduktivno
zdravlje
Aida Perović – Ivanović
Ljupka Kovačević
Dr Nebojša Jokmanović
Ljiljana Raičević
Maja Raičević
Mr Mirjana Popović
Publikacija je dostupna i u elektronskoj verziji na:
www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu
www.osim.cg.yu
Sigurna ženska kuća
Ilustracije: Fotografje i crteži najvećim dijelom su kupljeni na www.fotolia.
com; jedan broj ilustracija preuzet je sa www.ofce.microsoft.com; fotografja
na strani 25 preuzeta je sa www.anarheologija.org; ilustracije na strani 99
preuzete su sa www.rebracafond.okonas.com; fotografje na stranama 41, 45
i 145 - autorka Aida Perović-Ivanović; fotografja na strani 144 - autorka Maja
Đurić-Đorđević.
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Uvod • 7
Psihološko-sociološki aspekti
seksualnosti i reprodukcije
Seksualnost • 11
Seksualnost je ... • 12
Šta utiče na seksualnost? • 12
Elementi za razumijevanje
seksualnosti • 13
Tri diskursa o seksualnosti • 15
Od srednjeg vijeka do danas
– kratak osvrt na razvoj ideje
seksualnosti u zemljama
hrišćanske tradicije • 16
Pol - rod – rodna
ravnopravnost • 20
Virdžine • 24
Politika rodne ravnopravnosti • 27
Seks i zdravlje • 27
Seksualna inteligencija • 30
Psihoseksualni razvoj • 37
Temelji dvojnog morala u
seksualnosti • 43
Sociološke implikacije –
paradoksi • 43
Prvi koraci ka seksualnosti
Masturbacija • 45
Seksualne fantazije • 47
Seksualna – erotska mašta • 49
Afrodizijaci • 49
Seks i opijati • 50
Seks i ishrana • 50
Djevičanstvo – nevinost • 51
Peting / dry sex • 52
Poljubac • 53
Higijena usne šupljine •55
Polucija • 56
Erogene zone • 56
G tačka • 57
Predigra • 58
Seksualni čin, seksualni odnos,
koitus • 59
Seks i emocije • 60
Prvi seksualni odnos • 62
Orgazam • 68
Klitoralni vs vaginalni orgazam • 73
Odloženi orgazam • 74
Multipli i serijski orgazmi • 74
Istovremeni orgazmi • 75
Poremećaji orgazma • 75
Vrste seksualnih odnosa • 76
Sajber seks / cyber sex • 79
Mali rječnik seksualnih
sklonosti • 81
Seksualna orijentacija • 83
Heteroseksualnost • 84
Homoseksualnost • 85
Biseksualnost • 86
Aseksualnost • 87
Kvir / queer • 87
Seksepil • 88
Apstinencija • 88
Promiskuitet • 88
Seksualni nagon i
reprodukcija • 93
Biološko-medicinski aspekti
seksualnosti i reprodukcije
Biologija seksualnosti • 93
Osnovi funkcionalne anatomije
polnih organa • 93
Muški polni organi • 94
Ženski polni organi • 95
Dojka • 97
Polni hormoni • 99
Pubertet • 99
Razvojne faze puberteta kod
djevojčica • 100
Razvojne faze puberteta kod
dječaka • 101
Menstrualni ciklus i
menstruacija • 102
Higijena genitalnih organa • 103
Trudnoća • 104
Porođaj • 105
Ginekološki pregled • 105
Kontracepcija –
kontrakoncepcija • 107
Vještački prekid trudnoće –
abortus • 110
Seksualno prenosive bolesti • 110
Poremećaji seksualnog
nagona • 114
Paraflije – kvalitativni poremećaji
seksualnog nagona • 116
Seksualna i reproduktivna prava
Važno je da znaš koja su tvoja
seksualna i reproduktivna prava • 119
Abortus kao seksualno i
reproduktivno pravo • 121
Seksizam • 123
Pornografja • 126
Seksualno nasilje
Oblici seksualnog nasilja • 129
Zablude i činjenice o seksualnom nasilju • 130
Najčešće brige žrtava koje su doživjele
seksualno nasilje • 133
Moguća osjećanja žrtve koja je preživjela
seksualno nasilje • 134
Podrška • 135
Medicinska pomoć • 135
Prikupljanje dokaza • 136
Prijavljivanje policiji • 137
Trgovina ljudima / sex trafcking • 138
Žrtve trgovine ljudima • 140
Trgovci ljudima • 140
Načini vrbovanja • 141
Seks trafking vs prostitucija • 143
Seksualno obrazovanje djece • 144
Literatura i izvori • 146
Korisne informacije • 148
Kratke biografje autorki i autora • 148
NVO Sigurna ženska kuća • 149
Donator • 149
Sadržaj
6
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
7
Ništa u vezi sa seksualnošću nije
jednostavno, pisalo je na kraju jedne
naučne studije koju sam pročitala da
bi mi seksualnost bila jasnija. Pomis-
lih: šta sad da radim? Po glavi mi se
već par godina vrzmala ideja da treba
napisati nešto što bi se zvalo baš kao
ovo što sad čitaš, nešto što bi doprin-
ijelo da ti i tvoji prijatelji i prijateljice
lakše pogledate svojoj seksualnosti u
oči, bez stida i bez straha da ćete se
o nju spotaći. Jer, obično se spotiču
oni koji ne paze kuda idu, u konkret-
nom slučaju – oni koji bez važnih
informacija uđu u svijet seksualnih
odnosa, sopstvene seksualnosti. Pa se
onda spotaknu o neki kamen zvani
neželjena trudnoća, polna infekcija
ili razočaranje jer je famozni užitak,
koji su nam naši „iskusni“ prijatelji
obećavali, izostao.
I, šta sam uradila – okupila sam neko-
liko svojih saradnica i saradnika, sa
kojima sam i privatno bliska, pa smo
podijelili teret. Slučajno ili ne, i oni su
imali istu ideju. Smatrali smo da ljudi-
ma, a pogotovu mladima, moraju biti
dostupne informacije o ovim temama.
I, evo, nakon godinu dana rada, i ti
držiš u ruci svoj primjerak Priručnika o
seksualnom i reproduktivnom zdravlju.
Osmislili smo ga baš za tebe, tvoje
drugarice, drugove, sestre, braću. . .
Među nama rečeno, znam da ni mnogi
roditelji neće odoljeti iskušenju da
ga pročitaju. I, znaš, dobro je da i oni
pročitaju, možda ćete sljedeći put lakše
razgovarati o ovoj vječnoj temi!
Najprije smo uradili istraživanje koje
nam je pomoglo da saznamo koliko
srednjoškolska i studentska populacija
Podgorice zna o ovim temama, koje
ih stvari zanimaju ili su im nejasne.
(Rezultate istraživanja možeš naći na
veb-strani „Sigurne ženske kuće“). Tako
smo odlučili da ti damo informacije iz
četiri oblasti: seksualna i reproduktivna
prava, psihološko-sociološki i biološko-
medicinski aspekti seksualnosti i
reprodukcije, i, na kraju, seksualno
nasilje.
Pisali smo o stvarima za koje sma-
tramo da je važno da ih znaš. Nadamo
Ovaj priručnik
je napravljen
za tebe !
Uvod
8
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
9
se da će te ovi redovi potaknuti na
razmišljanje i na ponašanje sa naj-
manjim procentom rizika. Takođe vje-
rujemo da će ti nešto od pročitanog
pomoći da osvijestiš prvenstveno
svoju seksualnost i uživaš u njoj bez
opterećenja koja nanose predrasude
i stid.
Pisali smo o onome što smatramo
važnim za zdrav i nesmetan razvoj
ljudske jedinke i onako kako mi
vidimo ovu problematiku. Ali, na
tebi je da odlučiš što ćeš iz ovog
priručnika prihvatiti, a što ne. U
vezi sa seksualnošću, pa i u vezi
sa reprodukcijom, oduvijek je bilo
mnogo misterija i tabua. Boreći se za
oslobođenu seksualnost, borimo se i
protiv tabua i misterija, jer smatramo
da je znanje blago koje ne smije biti
sakriveno od čovjeka. S druge strane,
važno je znati da oslobađati seksual-
nost nikako ne znači gurati osobu u
eksperimentisanje kojem nije dorasla,
niti u promiskuitet. Ovaj priručnik je
napravljen sa dobrom namjerom da
prave informacije posluže kako bi se
ljudi počeli dobro osjećati u svojoj
koži, sa svojom seksualnošću, te da
njihova reprodukcija bude izraz sop-
stvenih želja, a ne nametnutih normi.
Ciljevi su nam:
omogućiti mladima pravo na ob-
jektivnu, otvorenu i stručnu informis-
anost o seksualnom i reproduktivnom
zdravlju i obrazovanju;
učiniti im te informacije
dostupnim;
objediniti informacije u formi
koja će im biti uvijek dostupna i
poslužiti kao priručnik i podsjetnik;
neutralisati faktore koji su omet-
ali i koji ometaju pristup ovim infor-
macijama, kao što su: nepostojanje
adekvatne literature, predavačkog
kadra, nepostojanje seksualnog obra-
zovanja kao obaveznog i/ili izbornog
predmeta u školama, patrijarhalna
svijest, koja diktira stav da seksualno
obrazovanje nije potrebno jer se „o
tim stvarima priroda sama pobrinula
i dovela ih u red“, neinformisanost
roditelja ili stid da svojoj djeci daju
odgovore na ovu temu, stid djece
da pitaju, netačne ili polutačne
informacije do kojih se može doći
među vršnjacima, uticaj loših modela
ponašanja plasiranih kroz medije
i/ili kroz neposredno iskustvo, uticaj
rigidnih stavova vjerskih zajednica,
površne, šture, nedovoljne informaci-
je u medijima, činjenica da gotovo
ne postoje savjetovališta za mlade o
reproduktivnom zdravlju te da nema
nijednog savjetovališta koje bi pokri-
valo temu seksualnog obrazovanja;
pružiti informacije i posrednoj
ciljnoj grupi – roditeljima i nas-
tavnicima, koji su direktno upućeni
na mlade, kroz život, vaspitanje i
obrazovanje;
doprinijeti kroz obrazovanje
prevenciji neželjenih trudnoća i polno
prenosivih bolesti;
pomoći građenju osjećanja
sigurnosti i udobnosti u svom tijelu i
sa svojom seksualnošću;
suprotstaviti se znanjem sve
glasnijim crkvenim apelima da je
apstinencija jedini valjan način zaštite
od polno prenosivih bolesti, kao i da
abortus treba zabraniti;
Ovaj priručnik je napravljen sa
dobromnamjeromda prave
informacije posluže kako bi se
ljudi počeli dobro osjećati u svo-
joj koži, sa svojomseksualnošću,
te da njihova reprodukcija bude
izraz sopstvenih želja, a ne
nametnutih normi.
preduprijediti izlive bijesa i nasilja
nad ljudima koji nisu heteroseksualno
orijentisani;
upoznati mlade sa njihovim
reproduktivnim i seksualnim pravima i
konvencijama koje ta prava zastupaju;
upoznati mlade sa njihovim seksu-
alnim mogućnostima;
upoznati mlade, u cilju prevencije,
sa tamnom stranom ove teme – seksu-
alnim nasiljem;
borba protiv tabua, stereotipa i
predrasuda vezanih za ove teme.
Da li će ovi ciljevi biti ispunjeni,
zavisi od tebe i od nas, ali i od čitavog
društva. Mi smo dali sve od sebe. Neke
detalje smo preskočili iz prostog ra-
zloga što smatramo da bi bili suvišni za
tvoje godine, ili da zahtijevaju preduga
dodatna objašnjenja, koja prevazilaze
formu priručnika.
A sad te ostavljamo sa tvojim/našim
priručnikom ... i nemoj zaboraviti da
nam javiš kako ti se dopao!
Oni koji ne
znaju neka uče,
oni koji znaju
neka uživaju u
podsjećanju.
[Latinska izreka]
Uvod
10
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
11
Psihološko-sociološki
aspekti seksualnosti i
reprodukcije
Seksualnost
Mnoge zablude o čovjeku i o njego-
voj seksualnosti potiču od toga što
je on građen slično životnji. Ima iste
organe, s istim osnovnim funkcijama,
njegovo svakodnevno ponašanje
slično je ponašanju mnogih viših
sisara. Za razliku od životinja, čovjek
se prema okolini postavlja aktivno
(svjesno je mijenja), izgrađuje je i
formira svoj odnos prema njoj. U tom
procesu mijenja i vlastite osobine.
Može se reći da ni čovjekove tjelesne
funkcije nisu u potpunosti onakve
kakve je naslijedio, već su u velikoj
mjeri onakve kakvim ih je stvorio u
svom odnosu sa okolinom. „Okolinu”
u prvom redu čine oni koji su mu
emotivno najbliži – oni koji brinu o
njemu/djetetu. Produžena zavisnost
i bespomoćnost ljudske jedinke
stvara specifčne ljudske odnose,
nagonski život čini kontrolisanim, a
seksualnost specifčnom. Ljudi među
sobom uspostavljaju različite odnose
i razvijaju specifčne aktivnosti, koje
nisu u neposrednoj službi zado-
voljenja nagona (komunikacija, rad,
igra). Čovjek ima svijest o sebi, o svom
kontinuitetu, o svom bližnjem, o
svojoj prošlosti i budućnosti.
Kada osjećamo prisustvo drugog
čulnog bića, čak i u mašti, kroz naše
misli i osjećanja prolete utisci o stanju
svijesti tog bića. Mi opažamo da to
stanje svijesti uključuje – stvarno
ili potencijalno – neko znanje o
našem sopstvenom čulnom biću.
Osjećanje seksualne privlačnosti u
našem slučaju na taj način pre-
vazilazi trenutno i usamljeničko čulno
zadovoljstvo ili rasterećenje. Ono se
doživljava kao produžetak unazad
i unaprijed u vremenu i prožima se
sa – tačno ili pogrešno shvaćenom
– subjektivnošću bića koje nas
privlači. (D. Dinerstin)
Jasno je da je seksualnost kom-
pleksan fenomen, ne možemo ga
svesti samo na nagon koji usmjerava
subjekat ka objektu, ne možemo ga
svesti samo na praksu koja dovodi do
zadovoljstva, ne možemo ga smatrati
Čarolija
seksualnosti je
čarolija našeg
sopstvenog
razvoja u ljudsku
jedinku ...
[Doroti Dinerstin, autorica
knjige „Sirena i Minotaur”]
Za razliku od životinja, čovjek se
prema okolini postavlja aktivno
(svjesno je mijenja), izgrađuje je i
formira svoj odnos prema njoj.
12
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
13
samo dijelom vlastite ličnosti, ne
možemo ga prihvatiti samo kao sred-
stvo za reprodukciju vrste.
Seksualnost se doživljava i iskazuje
kroz misli, maštanja, želje, vjerovanja,
stavove, vrijednosti, aktivnosti,
praksu, uloge i odnose sa drugima.
Osim nas samih, našu seksualnost
oblikuju odnosi u društvu, zdravst-
veni i ekonomski sistem, sudstvo,
obrazovni sistem i, konačno, odnosi
među rodovima.
Seksualnost zauzima posebnu pozic-
iju u društvu. Upravo zbog njenog
izuzetnog značaja na društvenoj i
individualnoj ravni, od najranijih pa
sve do današnjih dana različite struk-
ture moći nastoje kontrolisati ljudsku
seksualnost i njome manipulisati.
Seksualnost je. . .
Stvar privatnosti, zato što pred-
stavlja lični i specifčan doživljaj, a
u svakodnevnom životu se krije od
javnosti. Krije se i od članova po-
rodice. Seksualnost je „ekskluzivni”
dio partnerskog odnosa i smatra se
intimom.
Društveno pitanje, zato što se
proučava kroz naučne discipline:
biologiju, medicinu, psihologiju,
seksologiju, sociologiju, flozofju,
politiku, komunikologiju. Nažalost,
mali je broj zemalja koje u svom
obrazovnom sistemu imaju seksualno
obrazovanje.
Pitanje kojim se bavi i država,
zato što je seksualnost regulisana
zakonima (brak, nasilje) ili normama
(preporuke o načinu, broju, proce-
duri u seksualnim odnosima). Istorija
je puna primjera ozbiljnih kršenja
seksualnih prava, koja do 20. vijeka
nisu ni smatrana pravima. Uloga
države je veoma značajna u projek-
tovanju populacione politike, braka,
majčinstva, roditeljstva, naravno i
obrazovanja – iz kojeg je, bar dosad,
seksualnost bila isključena.
Defnicija: Seksualnost se odnosi
na samo jezgro ljudskog bića koje
uključuje pol, rod, seksualni i rodni
identitet, seksualnu orijentaciju,
erotizam, emocionalnu privrženost
i ljubav, te reprodukciju. (Svjetska
zdravstvena organizacija, 2001)
Šta utiče na seksualnost?
Na ljudsku seksualnost mogu uticati
hormonalne promjene, i to one
nastale u najranijem periodu, čak
i prilikom razvoja fetusa tokom
trudnoće, kao i one do kojih dođe
mnogo kasnije, u raznim fazama razvoja
i života. Neki naučnici tvrde da način
ispoljavanja seksualnosti u velikoj mjeri
zavisi od genetskih predispozicija.
Drugi tvrde da se on formira tokom
ličnih eksperimenata u ranom peri-
odu života, pa se na taj način mijenja i
učvršćuje. Treći je stav da u oblikovanju
seksualnosti oba faktora igraju ulogu.
Tvrdi se da seksualnost utiče na
društvene norme, a da s druge
strane društvo utiče na seksualnost
normirajući načine na koje se ona može
izraziti, kontrolisati i mijenjati.
Masovni mediji sve više utiču na
seksualnost. Prije svega, putem njih
se ustanovljavaju obrasci izgleda i
ponašanja osoba koje su seksualno
atraktivne.
Savremeno doba pridaje nova značenja
ovoj temi, objašnjavajući prirodu
čovjekove seksualnosti, ali i određujući
sadržaj ab/normalnog seksualnog
ponašanja. Danas se smatra da je
seksualno ponašanje (zadovoljstvo)
lično pravo svakog pojedinca. Ljubav je
najvažniji sadržaj seksualnog ponašanja
ljudi. Vještina, umijeće ljubavi poželjna
je osobina i žena i muškaraca, a
predbračni seksualni život smatra se
uobičajenom pojavom. Ispoljavanje
seksualnosti je prirodna pojava i nije
potreba samo mladih i odraslih, već
i starijih ljudi, žena tokom trudnoće,
oboljelih, hendikepiranih i mentalno
retardiranih osoba. Svi ljudi, bez obzira
na različitosti i specifčna ograničenja,
imaju pravo na bezbjedno zadovo-
ljavanje seksualnih potreba i
interesovanja.
Danas se u velikom broju država u
svijetu smatra da homoseksualno
ponašanje treba osloboditi svake
krivične odgovornosti (ipak, u nekim
zemljama se i dalje smatra krivičnim
djelom).
Elementi za
razumijevanje
seksualnosti
• Sve su osobe seksualne, bez obzira na
to da li upražnjavaju ili ne upražnjavaju
seksualne aktivnosti.
• Seksualnost nije defnisana kontek-
stom ili činom, već je šira i složenija od
toga.
• Biti seksualna osoba ne znači samo
biti seksualno aktivan/na (ponašanje)
nego uključuje i misli, stavove i
osjećanja.
• Svako društvo reguliše seksualno
ponašanje svojih članova, a u tu svrhu
služe osnovne institucije društva, kao
što su porodica, crkva, škola, zdravst-
veni i pravni sistem i sl.
„Starost vas ne štiti od ljubavi.
Ali ljubav vas, do određene
mjere, štiti od starosti. “ [Žana
Moro, francuska glumica i
zagovornica prava na legalan
abortus]
Masovni mediji sve više utiču na
seksualnost. Prije svega, putem
njih se ustanovljavaju obrasci
izgleda i ponašanja osoba koje
su seksualno atraktivne.
Televizijska serija „Seks i grad”
doprinijela je rušenju tabua o
ženskoj seksualnosti.
Seksualnost
se doživljava
i iskazuje kroz
misli, maštanja,
želje, vjerovanja,
stavove,
vrijednosti,
aktivnosti,
praksu, uloge i
odnose sa
drugima.
Od najranijih pa sve do
današnjih dana različite
strukture moći nastoje
kontrolisati ljudsku seksualnost
i njome manipulisati.
Ispoljavanje seksualnosti je
prirodna pojava i nije potreba
samo mladih i odraslih, već
i starijih ljudi, žena tokom
trudnoće, oboljelih, hendikepi-
ranih i mentalno retardiranih
osoba.
14
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
13
• Adekvatnost ili neadekvatnost
nekog oblika seksualnog ponašanja
ustanovljava društvo i kultura u
kojima se on javlja. (Npr., u kulturi
Eskima uobičajen je gest gos-
toprimstva da domaćin gostu
ponudi svoju suprugu ili majku za
seks; odbiti tu ponudu znači jako
uvrijediti domaćina. U našoj kulturi
ovakvo ponašanje domaćina bilo bi
označeno kao podvođenje za prosti-
tuciju, a domaćinova žena kao žrtva
seksualnog nasilja. )
• Seksualnost se izražava stavovima i
ponašanjem. Oni mogu biti pozitivni
i negativni, a to zavisi od vaspitanja,
razmišljanja i iskustava:
Pozitivan odnos prema seksualnosti
izražava se kroz dogovorni, zajednički
i obostrano zaštitnički odnos, koji
uključuje poštovanje i podstiče uku-
pni kvalitet života.
Negativan odnos prema seksu-
alnosti izražava se kroz seksualno
nasilje, eksploataciju, osjećanje manje
vrijednosti i nisko samopoštovanje, a
može uzrokovati dugoročnu štetu za
pojedinku/ca i njene/njegove seksu-
alne partnere/ke.
• Razumijevanje seksualnosti dugo
je bilo određeno i normirano prema
muškarcima. U obzir su se uzimala
isključivo muška iskustva i muške
potrebe, a ignorisala, negirala i
obezvređivala iskustva i potrebe
žena. U odnosu na žensku seksu-
alnost često se zauzimao izrazito
moralistički stav.
• Seksualnost svih ljudi, a pogotovo
žena i osoba različite polne/rodne
orijentacije, pod jakim je uticajem
kontrole društva kroz nametnute
socijalne norme, vrijednosti i zakone.
(Npr., Istraživanje o seksualnosti i re-
produkciji – SŽK, A. Perović - Ivanović,
2007. – pokazuje da roditelji sinovima
uglavnom daju savjete o korišćenju
kondoma, a ćerkama o vremenu prije
kog ne bi trebalo da počnu sa seksu-
alnim odnosima, o izboru partnera za
prvi seksualni odnos, o trudnoći ...)
Može se prihvatiti sociološko
stanovište da se ljudsko seksualno
ponašanje zasniva na tri primarne
potrebe:
1. potrebi za afektivnom vezanošću;
2. potrebi za čulnim zadovoljstvom;
3. potrebi za produženjem vrste.
Temeljna ljudska potreba jeste
potreba za pripadanjem, to je težnja
čovjeka da bude društveno biće
i da u zajednici prevaziđe svoju
odvojenost i izolovanost. Čovjek u
ljubavi nastoji da se integriše, ali i da
sačuva svoj lični identitet formirajući
ljubavnu, bračnu ili partnersku
zajednicu, koja je osnov savremene
civilizacije.
Ljubav je sjedinjenje pod uslovom
očuvanja sopstvenog integriteta,
sopstvene individualnosti. Ljubav je
aktivna čovjekova moć ... moć koja ga
sjedinjuje sa drugima, ljubav pomaže
čovjeku da prevaziđe osjećaj izolacije
i izdvojenosti, a ipak mu dopušta da
bude svoj ... u ljubavi se događa para-
doks da dva bića postaju jedno, a ipak
ostaju dva. (Erih From)
Tri diskursa o
seksualnosti
Religijski – Vjerski autoriteti (i danas
veoma prisutni) dugo su polagali pravo
na regulisanje seksualnosti, defnišući
je prvenstveno kao etičko pitanje (prvi
grijeh, „nečistost”, „iskušavanje đavola”).
Crkva je uvodila pravila koja su mahom
bila veoma stroga za žene. Žena se
defnisala kao „podložna iskušenju” i
„opasna za muškarce”.
Naučni/medicinski – Seksualnost se
povezuje više sa zdravljem nego sa
zadovoljstvom.
Tržišni/medijski (industrija seksa)
– Seksualnost je roba koja se prodaje i
koja prodaje robu, pri čemu se u obje
svrhe najčešće koristi žensko tijelo i
ženska seksualnost. Npr.: da bi prodale
više albuma, estradne zvijezde sve više
erotizuju svoje nastupe, oblačenje,
ponašanje ... Ili, na sajmovima
automobila pored izloženih modela
rijetko možemo vidjeti stručnjake za
motor, mehanizam i dizajn, ali su zato
sveprisutne hostese – mlade i oskudno
odjevene djevojke, koje privlače po-
glede kupaca. Muški pogled dominira,
određujući standarde ljepote i granice
normalnosti. Nameću se standardi
fzičke privlačnosti, defnišu uslovi i
zadaci u dostizanju zadovoljstva.
Žensko tijelo je često eksp-
loatisano da bi se reklamirao
neki proizvod, pri čemu način
reklamiranja i ono što se
reklamira nemaju zajedničkih
tačaka.
Da bi prodale više albuma,
estradne zvijezde sve više eroti-
zuju svoje nastupe, oblačenje,
ponašanje ...
Kada bi muškarce i žene
vaspitavali tako da dolaze do
svojih seksualnih
zadovoljstava primarno
putem ljubavi, tj. kada bi se
učili i naučili da pored erotske
privlačnosti jedni prema
drugima osjećaju i
pokazuju nježnost,
razumijevanje, poštovanje
i prijateljstvo, nastale bi
tako čvrste veze, koje bi lako
prevazilazile klasne, rasne,
vjerske, nacionalne i razne
druge socijalne barijere. Sa
srećnim ljudima mnogo
teža bi bila svaka društveno-
politička manipulacija.
[Maja Kandido – Jakšić]
Ukulturi Eskima uobičajen je
gest gostoprimstva da domaćin
gostu ponudi svoju suprugu ili
majku za seks; odbiti tu ponudu
znači jako uvrijediti domaćina.
16 17
Od srednjeg vijeka do
danas – kratak osvrt na
razvoj ideje seksualnosti
u zemljama hrišćanske
tradicije
Pod uticajem crkvenih tumačenja,
sve do 16. i 17. vijeka o seksualnosti
se govorilo isključivo u kategorijama
dobra i zla, dužnosti i grijeha. Seks
je odobravan samo u reproduktivne
svrhe. Seksualnost je defnisana kao
moralna slabost, tamna strana ljudske
prirode koju treba kontrolisati. Ženska
seksualnost se smatrala opasnom,
mračnom, nekontrolisanom i trpjela
je veću represiju. Vladali su dvostruki
moralni aršini. Tako se, na primjer,
žensko nevjerstvo kažnjavalo ubist-
vom, dok je muškarac za nevjerstvo
bivao novčano kažnjen ili protjeran
iz grada.
Mnogi stavovi su bili zasnovani na ne-
dovoljnom znanju. Tako se, na prim-
jer, seksualno zadovoljstvo smatralo
neophodnim za začeće. Iz tog razloga
su se muškarci veoma trudili da žena
dođe do zadovoljstva, a žene su imale
mogućnost da odbiju partnera koji
im se nije sviđao. Međutim, u slučaju
silovanja, ukoliko bi žena ostala
trudna, silovatelj je oslobađan jer se
smatralo da je postojalo zadovoljstvo.
Predbračni odnosi su bili zabranjeni,
majke sa vanbračnom djecom su
isključivane iz zajednice, prostitucija
se smatrala zlom, a prostitutke su
kažnjavane.
Zanimljiva je situacija u srednjem
vijeku. To je doba kada je vladao zakon
viteštva, koji je ženi nametao čednost.
S druge strane, imovina i nasljeđivanje
postaju izuzetno važni, pa je trebalo
obezbijediti legitimitet potomstva.
A to je značilo obezbijediti muškarcu
sigurnost da njegova supruga ne
može imati kontakt genitalijama van
braka, pa tako ni roditi dijete nekog
drugog muškarca. U tu je svrhu razvi-
jen čitav sistem „pojaseva nevinosti”
koji su to garantovali, a žena se morala
povinovati bez pogovora. Muškarcima
su, kao potvrda vlastitog viteštva, bili
neophodni „ljubavni poduhvati”, pa
se tako na jednoj strani razvijao kult
romantičnog zanosa prema ženama
sa kojima nije bilo tjelesnog kontakta,
a na drugoj obezbjeđivalo tjelesno
zadovoljstvo sa prostitutkama. Od
tada pa nadalje, žene se dijele na
„svetice i kurve”. Abortus je bio zabran-
jen, kao i svaki oblik kontracepcije.
Ovo je podrazumijevalo i zabranu
prekida snošaja.
Razvoj građanskog društva donosi
sve izraženiju želju da se vlastiti
Dvostruki aršini: Usrednjem
vijeku žensko nevjerstvo
kažnjavalo se ubistvom, dok je
muškarac za nevjerstvo bivao
novčano kažnjen.
život uzme u svoje ruke i oslobodi
uticaja crkvenih dogmi. Promoviše
se individualizam. Što se ženske
seksualnosti tiče, ona je povezivana
i izjednačavana sa reprodukcijom,
što je predstavljalo još jedan način
kontrole žena. Ženski seksualni na-
gon smatrao se slabijim nego muški,
a ako se ispoljavao kao jak, žena je
etiketirana kao pohotna i nezasita
(problematična).
O seksualnosti je pisano, ali na
latinskom jeziku, pa tako ova znanja
nisu bila dostupna djevojčicama
i ženama, koje su mahom bile
nepismene. Neka znanja su se ipak
prenosila usmenim putem, kroz ona
svakodnevna, konkretna iskustva u
kojima su žene učestvovale –
pomažući pri porođaju, ali i abortusu
u slučaju potrebe.
Prvi značajan seksualni priručnik po-
javio se u Francuskoj 1683. godine, a
napisao ga je Nikolas Veneti, hirurg.
U priručniku se žene tretiraju kao
mentalno inferiorna bića. Veliča se
penis: „... ne postoji ništa izazovnije
ili više ushićujuće sa čime se može
uporediti.” Muška sperma se opisuje
kao jača i ukusnija od ženske, a
materica kao organ koji je nemoguće
zadovoljiti i sa kojim se povezuje
histerija. U priručniku se dalje tvrdi
da „nemiješanjem ženske i muške
sperme, ženska istrune i žena poludi”,
a nemogućnost ženskog zadovoljstva
tumači se viškom sperme i krvi kod
žena. Na klitoris se upućuje kao na
„vatru strasti i mjesto ženske pohote”
i predlažu seksualne poze u kojima
muška čast nije povrijeđena. Raspra-
vlja se i o hermafroditima, a homosek-
sualci se smatraju vrijednim žaljenja.
Krajem 19. vijeka seksualnosti se
pridaje važnost, jer se javlja ideja o
određivanju individue na osnovu
seksualnog ponašanja. Sigmund
Frojd, utemeljitelj psihoanalize, iznosi
seksualnost na vidjelo i ističe njen
značaj za razvoj i funkcionisanje
ličnosti. Traga se za tajnom seksual-
nosti i identiteta. Analizira se tehnika-
ma psihologije i psihijatrije. Međutim,
ovo interesovanje za seksualnost nije
dovelo do uvođenja seksualnosti u
obrazovanje već do njene „industri-
jalizacije”. Interes političkih i kulturnih
elita bio je da se seks unovči, a ne
da se poveća kvalitet obrazovanja i
ljudskih odnosa.
Prvi Institut za seksološka istraživanja
osnovan je 1918. godine, u Berlinu.
Osnovao ga je dr Magnus Hiršfld
(1868-1935), koji je 1932. godine
ustanovio i Svjetsku ligu za seksualnu
reformu.
Sigmund Frojd (1856-1939) -
tvorac psihoanalitičke teorije
i teorije o psihoseksualnom
razvoju.
Pojas nevinosti je sprava kojom
su srednjovjekovni vitezovi
osiguravali nevinost svojih
vjerenica.
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Prvi značajan seksualni
priručnik pojavio se u
Francuskoj 1683. godine, a
napisao ga je Nikolas Veneti,
hirurg. Upriručniku se žene
tretiraju kao mentalno
inferiorna bića. Veliča se penis.
18 19
Hiršfld je smatrao:
• sve seksualne poremećaje više ili
manje patološkim pojavama, a ne
zločinom, porokom ili grijehom;
• zločinom jedino onaj seksualni čin
koji ugrožava tuđa prava;
• privatnom stvari svaki seksualni čin
koji odgovorne odrasle osobe vrše
između sebe uz obostrani pristanak.
Dr Gregorio Maranan (1887-1960),
u medicini poznat po epohalnim
otkrićima u oblasti seksualnih hor-
mona, smatrao je:
• da svako ljudsko biće po rođenju
nosi mogućnost ispoljavanja oba
pola. Kasnije će se, pod uticajem hor-
mona, jedan pol razvijati i prevagnuti,
ali nikada neće potpuno ugušiti ispo-
ljavanje osobitosti suprotnog pola.
Nakon Drugog svjetskog rata po-
javili su se psiholozi i sociolozi koji
su fašizam povezivali sa vjekovima
sputavanom seksualnošću. U knjizi
„Masovna psihologija fašizma“ soci-
jalni psiholog Vilhelm Rajh iznosi
stanovište da je seksualni nagon,
vjekovima potiskivan, stvorio duboke
frustracije i pretvorio se u agresivnost,
koju je fašizam zatim lako usmjerio
na osvajačke ratne ciljeve. Štaviše,
simbol fašizma – kukasti krst/svas-
tiku – Rajh tumači kao dvije osobe u
seksualnom činu.
U 20. vijeku seks postaje „sveprisutna
briga”. Šezdesetih godina javlja se
pokret čiji je cilj bio ukinuti seksualne
tabue i imperative društva u pogledu
toga što je prihvatljivo ponašanje
za muškarce i žene. Ovaj značajan
pokret poznat je pod nazivom sek-
sualna revolucija. Promocija antibebi
pilule trebalo je da oslobodi žene od
manipulacije ženskim tjelom. „Sek-
sualna revolucija konstruisala je seks
kao nešto poželjno, u šta se moramo
upustiti ako želimo uspostaviti svoju
individualnost. Reproduktivna funk-
cija odvajala se od seksualnosti i nije
više bila u prvom planu, dok se na
drugoj strani isticao značaj dobijanja
specifčnog zadovoljstva za razvoj
ljudskih potencijala.” (Mišel Fuko).
Međutim, seksualna revolucija
nije donijela dovoljno slobode za
žene. Žene se i danas prvenstveno
defnišu svojom reproduktivnom
sposobnošću i mjestom u porodici.
Žensko tijelo se sve više koristi kao
reklama za proizvod. Gotovo da
nema proizvoda široke potrošnje:
frižidera, deterdženata, automo-
bila, kozmetike, hrane ..., a da nije
reklamiran prikazivanjem naglašenih
i erotizovanih „ženskih” atributa, pri
čemu sam proizvod i način na koji se
on reklamira najčešće nemaju mnogo
veze. Seksualne usluge, seksualna
pomagala i pornografja prodaju se
kao roba dirigovana da poveća seksu-
alnu privlačnost žena i zadovoljstvo
muškaraca. Sve su češće intervencije
na tijelu kako bi se zadovoljile „ide-
alne” proporcije. A idealne su one koje
povećavaju muškarčevo uzbuđenje.
Seksualnost na različit način postaje
značajna za žene i za muškarce. Žene
tragaju za zadovoljstvom (orgaz-
mom) zbog njega samog, ali i zbog
uvjerenja da će im ovaj vid zado-
voljstva omogućiti duboko osjećanje
bliskosti, povjerenja kao i razvoj
njihovih potencijala i duhovnosti.
Muškarci, čiji orgazam nikada nije
bio misterija i čije zadovoljstvo nije
osporavano, u novonastalim uslovima
imaju sve više teškoća. Seksualnost
doživljavaju kao prisilu, jer se od
njih sve više očekuje da budu uvijek
spremni i dobri ljubavnici. Budući
da to nije jednostavno postići, da
bi zadržali moć, muškarci tragaju za
novim i novim vidovima uzbuđenja.
Otuda sve prisutnija erotizacija nasilja
u književnosti, flmu i, naročito, u
proizvodima mas-medija. Seksualnost
se sve više dehumanizuje. Kao poka-
zatelj i potvrdu ovog procesa danas
imamo trgovinu ženama i djecom u
cilju seksualne zloupotrebe i prinude,
kao jedan od najunosnijih oblika
kriminala.
S druge strane, nauka doživljava
nagli napredak u oblasti reproduk-
cije, pa danas roditelji mogu postati
i ljudi sa značajnim zdravstvenim
poteškoćama da to ostvare na
uobičajen način. I, još nešto, što u
ovoj eri ozbiljnih polno prenosivih
bolesti uliva nadu – ljubav ponovo
dobija na značaju, a kroz nju i sek-
sualnost i reprodukcija ostvaruju
svoj puni smisao.
„Vodimo ljubav, ne rat “ - slogan
seksualne revolucije koja se
šezdesetih godina 20. vijeka
javlja kao pokret čiji je cilj bio
ukinuti seksualne tabue. Seksu-
alna revolucija je konstruisala
seks kao nešto poželjno, u šta
se moramo upustiti ako želimo
uspostaviti svoju individualnost.
[Poster iz flma „Kosa” Miloša
Formana]
Tokom svih proteklih vjekova,
žena je služila kao ogledalo,
koje ima čarobnu i divnu moć
da dvostruko uveliča mušku
fguru koja se u njemu ogleda.
[Virdžinija Vulf, citat iz knjige
„Sopstvena soba”]
Prvi Institut za seksološka
istraživanja osnovan je 1918.
godine, u Berlinu. Osnovao ga
je dr Magnus Hiršfld (1868-
1935), koji je 1932. godine
ustanovio i Svjetsku ligu za
seksualnu reformu.
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije
20
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
21
POL - ROD – RODNA
RAVNOPRAVNOST
Defnicija Savjeta Evrope: Rod je
društveno konstruisana defnicija
muškarca i žene. To je društveno ob-
likovanje biološkog pola, određeno
shvatanjem zadataka, djelovanja
uloga pripisanih muškarcima i
ženama u javnom i privatnom
životu. Rod je kulturološki uslovljena
defnicija ženskosti i muškosti i,
prema tome, promjenljiva u vre-
menu i prostoru. Ali, rod nije samo
društveno konstruirana defnicija
žena i muškaraca, to je i društveno
konstruisana defnicija odnosa
između polova. Ovaj konstrukt
počiva na nejednakim moćima, što
se u većini životnih područja ispo-
ljava kao muška dominacija i ženska
subordinacija. Muškarci i njihovi
zadaci, uloge, ponašanje i vrijed-
nosti koje im se pripisuju u mnogim
aspektima vrednovani su više nego
žene i ono što se uz njih veže. Sve je
prepoznatljivija specifčna pristra-
snost kao karakteristika društva:
muška uloga je preuzeta kao norma
za društvo kao cjelinu, što se refek-
tuje u politici i strukturama vlasti.
Sa svoje strane, političke strukture,
često nenamjerno, reprodukuju rod-
nu nejednakost. (iz priručnika CESI-ja
Spol i rod pod povećalom – priručnik
o identitetima, seksualnosti i procesu
socijalizacije, A. Lidender, 2000)
Analiza razlika pola od roda najveći je
doprinos feminističke teorije savre-
menoj društvenoj misli. Temeljnu
postavku dala je još Margaret Mid (Pol
i temperament u tri primitivna društva,
1935), koja je smatrala da je pol
biološka kategorija, a rod društvena
konstrukcija.
POL JE BIOLOŠKA KATEGORIJA, A
ROD DRUŠTVENA KONSTRUKCIJA.
Zvanična medicina je veoma dugo
tvrdila da postoji jedan pol – muški.
Iako se anatomija ljudskog tijela
do danas nije promijenila, tadašnji
anatomski atlasi su prikazivali žene
kao da imaju penis, samo okrenut
unutra. Tek 1591. godine „otkrivena”
je specifčnost ženskih polnih organa
i klitoris (Renaldo Kolumbo), kao i
važnost ovog organa za seksualno
zadovoljstvo žene. Zahvaljujući ovom
otkriću, nauka je defnisala posto-
janje dva različita pola. Savremena
nauka dovodi u pitanje tu strogu
podjelu: razna fziološka i hormonska
istraživanja pokazala su da pojedine
polne hormone posjeduju i muškarci i
žene, samo u različitom procentu.
Postoje podaci da su još prije nove
ere transrodne i interseksualne
osobe bile gotovo svuda prihvaćene
u svojim zajednicama i čak izuzetno
cijenjene i poštovane. Već tada
su, međutim, postojala pravila
koja su jasno defnisala žensko i
muško ponašanje: „Žena da ne nosi
muškoga odijela niti čovjek da se
oblači u ženske haljine, jer je gad
pred Gospodom Bogom tvojim ko
god tako čini. ” (Stari zavjet, Knjiga
Mojsijeva, glava 22:5).
U poznatim Dionizijskim
svečanostima bilo je dozvoljeno da
se osobe ženskog pola oblače kao
osobe muškog pola i obrnuto, ali
se 186. godine n. e. ove svečanosti
ukidaju, a ovakav vid zabave
zabranjuje. Hrišćanstvo strogo
defniše rodno ponašanje. Zakon
koji propisuje smrtnu kaznu za sve
muške osobe koje se odriču „svog
tijela” i transformišu ga u „žensko”
stupa na snagu 380. g. n. e. Srednji
vijek je poznat po inkviziciji, čije su
žrtve u ogromnom broju bile žene
koje su optuživane da su vještice jer
su navodno imale moć da mijenjaju
pol. Jovanka Orleanka je spaljena u
svojoj 19. godini zato što je odbila
da prestane da nosi „mušku” odjeću
i kratku kosu. Ovakvo ponašanje
kažnjavano je smrću i u Americi, i u
Francuskoj, i u Engleskoj.
Važno je da znaš . . .
• Kada govorimo o polu, mislimo na
biološke i fzičke karakteristike: hromo-
zome, spoljašnje i unutrašnje polne
organe, hormonalni status, sekundar-
ne polne karakteristike. Kada gov-
orimo o rodu, uzimamo u obzir kako
društvo sagledava muške i ženske
karakteristike i uloge.
• Rod se mijenja od kulture do kulture,
određen je ekonomskim, društvenim
i političkim uslovima. Mijenja se i kroz
vrijeme. Za svaku rodnu ulogu vežu
se određena očekivanja, poželjne
osobine i ponašanja.
• Rod se uči kroz proces socijalizacije.
(Npr., kada roditelj kaže sinu: „Nemoj
da plačeš, suze su za djevojčice. ” Kroz
ovu poruku dječak uči da ne smije da
plače niti da pokazuje emocije zato
što je muško. ) To znači da se rod može
mijenjati. Zahvaljujući savremenoj
medicini, i pol se može mijenjati i tako
uskladiti sa rodnim identitetom. Ako
je na primjer osoba rođena kao muško
a osjeća se kao žensko, medicina joj
danas omogućava da promijeni pol,
pa se tada njen pol i rod poduda-
raju. Takve osobe, međutim, za sada
nemaju mogućnost reprodukcije
nakon promjene pola – osoba koja je
medicinskom intervencijom promije-
nila pol u ženski ne može da zatrudni
niti da rodi dijete.
Ženom se ne rađa – ženom se
postaje. [Simon de Bovoar,
francuska književnica, poznata
po eseju „Drugi pol”, koji
predstavlja detaljnu analizu
ugroženog položaja žene i
utemeljuje osnove feminizma]
Tokomsrednjeg i početkom
novog vijeka na našim
prostorima je ubijeno, prema
nekimizvorima, 7000 osoba,
većinomžena, zbog optužbe
da su vještice. Neke žene su bile
„krive” jer su previše lijepe, druge
jer su ružne itd.
Zvanična medicina je veoma
dugo tvrdila da postoji jedan
pol – muški. [Čas anatomije
doktora Nikolasa Tulpa,
Rembrant van Rajn, 1632]
„Ono što su kod njega
hvalili kao pamet i razbor,
u meni su okrutno gušili.”
[Meri Volstounkroft, britanska
spisateljica, flozofkinja i
femnistinja, 18. vijek]
Tek 1591. godine „otkrivena”
je specifčnost ženskih polnih
organa i klitoris (Renaldo
Kolumbo), kao i važnost ovog
organa za seksualno
zadovoljstvo žene.
22
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
23
A svakodnevni život nas uči. . .
• Ako se neka osoba ne ponaša u
skladu sa svojim rodom, na primjer
kada je muškarac isuviše nježan ili
obavlja kućne poslove, iako se od nje-
ga kao muškarca očekuje suprotno,
društvena sredina ne odobrava takvo
ponašanje. Slično je i sa ženama koje
su dominantne, pa se proglašavaju
neprivlačnim i muškobanjastim.
• Muškosti se pridaje veća vrijednost i
prestiž nego ženskosti.
• U procesu socijalizacije orodnjava se
i seksualnost, što utemeljava dvojni
moral. Na primjer, propagira se da
muškarac treba da bude seksualno
što aktivniji, a žena da ima što je
moguće manje seksualnog iskustva.
Neki teoretičari smatraju da se rod
sastoji od nekoliko aspekata:
Rodna odredba – pol
Pol je ono što doktor/ica utvrdi na
rođenju djeteta, a odnosi se na posje-
dovanje određenog polnog organa,
kod žena na vaginu, kod muškaraca
na penis.
Rodne uloge
To je zbir karakteristika, načina
ponašanja, obaveza i očekivanja koji
se pripisuju i propisuju svakoj osobi
u zavisnosti od toga da li je rođena
sa penisom ili vaginom. Rodne uloge
su usko povezane sa stereotipima,
pa tako na primjer djevojčicama
kupujemo lutke pripremajući ih za
ulogu majke; dječacima ne kupujemo
lutke. Uloge nam pomažu da bi nas
društvena sredina prepoznala kao
pripadnika/cu određenog roda. Na
osnovu toga nam se određuju: eko-
nomske uloge, zapošljenje, profesija,
kućni poslovi, vrste zabave, dozvoljivo
kretanje i sloboda. U kući, na primjer,
osoba ženskog roda kuva, a osoba
muškog roda popravlja aparate. I
zanimanja se dijele na tipično muška i
tipično ženska: ako čujemo da je neka
osoba pilot, odmah ćemo pomisliti
da je muškog roda. Ako se, pak, u
novinama nađe oglas za poslovnog
sekretara, na njega će se javljati samo
žene, a i poslodavac očekuje da se
jave isključivo žene.
Rodni identitet
To je odgovor na pitanje – da li sam
ja žena, ili muškarac, ili nešto sasvim
treće ...
Koliko je naš rodni identitet u
skladu sa našim polom?
Ovo pitanje se može i ovako
postaviti: koliko mi karakteristike
(ponašanje, osobine, emocije, uloge)
određenog roda prihvatamo kao
vlastite karakteristike? Ukoliko smo u
skladu sa „standardima” i zahtjevima
koji se u određenoj sredini prip-
isuju muškarcima odnosno ženama,
onda će nas okolina lako prihvatiti.
Ukoliko izbjegavamo stereotipe i
pasivno prihvatanje rodnog iden-
titeta, obično nailazimo na osudu i
neprihvatanje okoline. Dodatna je
teškoća što stereotipi koji se od-
nose na odgovarajuće ponašanje i
osobine muškaraca i žena podržavaju
neravnopravnu raspodjelu društvene
moći, pa se tako „odgovarajuće”
ponašanje/osobine muškaraca i
žena u određenom društvenom
kontekstu interpretira kao „prirodno”.
Tako dolazimo do spiska muških
osobina: agresivnost, ambicija, fzička
snaga, takmičarski duh, raciona-
lnost, uspješnost, dominantnost,
samopoštovanje, sposobnost preuzi-
manja rizika, hrabrost ...
S druge strane, ženske osobine su:
nježnost, nesigurnost, sposobnost
ljubavi i saosjećanja, sklonost da
zadovoljavaju potrebe drugih, odan-
ost, poslušnost, korisnost, pokornost...

U stvarnosti ima mnogo nježnih
muškaraca, ali se može dogo-
diti da ih sredina ne smatra „pravim
muškarcima”. Postoje agresivne žene,
ali okolina to neće tako nazvati, već
će reći: „ponaša se kao muškarac”.
Veoma je malo osobina ličnosti koje
nisu rodno podijeljene.
Ovakva raspodjela osobina defniše
društvene uloge, iz čega proističu i
različite društvene pozicije muškaraca
i žena. Takvom stanju pomaže i rodno
pripisivanje.
Rodno pripisivanje – ono što činimo
kada jednu osobu prvi put vidimo:
„automatski”, na osnovu usvojenih
„sistema znakova”, presuđujemo
da li je ta osoba žena, muškarac, ili
nešto neodredivo. U tu svrhu koris-
timo sljedeće karakteristike: fzički
izgled (tijelo, odjeća, glas, kretanje),
ponašanje (držanje, pristojnost, zauzi-
manje prostora, pogled), ali i kontekst
i upotrebu moći (načini i tehnike
komuniciranja, stepen agresivnosti,
asertivnosti, ambicioznosti, upornos-
ti, popustljivosti). Rod se pripisuje i na
osnovu tekstualnih znakova (imena,
dokumenta) i jezičkih stereotipa
(slabiji pol, bolja polovina ...).
Važno je napomenuti da i rodni
identitet koji nas seksualno privlači
mora biti određen tim dvjema kat-
egorijama – žena i muškarac. Privlače
nas ili muškarci, ili žene, ili oboje.
Seksualna privlačnost je vezana i za
pol i za rod, te se dvije odrednice
Rodni identitet
je lični izbor
– to je ono što
osjećamo da
jeste naš rod u
određenom
trenutku.
Mama kuva ručak, tata čita
novine ... Tata kuva ručak,
mama čita novine?!
Stereotipi su predstave koje
jedna grupa ljudi (narod,
zajednica, pol) ima o drugoj
grupi. Te se slike često jako
razlikuju od stvarnosti i
temelje na nelogičnom
rasuđivanju.
Kako nastaju
stereotipi ...
Ustvarnosti ima mnogo
nježnih muškaraca, ali se može
dogoditi da ih sredina ne
smatra „pravimmuškarcima”
Uobičajan stereotip: roze za
djevojčice, plavo za dječake
24
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
23
nadopunjuju. Na primjer, neku osobu
seksualno privlače muškarci (kao pol),
ali je neće privući svaki muškarac već
samo onaj koji ima određene rodne
karakteristike muškarca – na prim-
jer, dubok, muževan glas. Ovdje je,
dakle, vidan uticaj roda na seksualnu
privlačnost. Ali, kada ista ta osoba
začuje glas neke žene koji je takođe
dubok, najvjerovatnije neće osjetiti
seksualnu privlačnost prema njoj
(iako voli dubok glas) i to upravo zato
što je žene kao pol ne privlače.
Pri susretu, mi prvo pripišemo
nekome rod, a onda odlučimo da li
nas osoba privlači ili ne. Pitamo se:
je li ova osoba pravog roda za mene
(seksualno) – mogu li se u nju zaljubiti
– ili je ova osoba van „dozvoljene”
kategorije? Nelagoda nastaje u
situaciji kada nekome ne možemo
pripisati određeni rod, kada nam
kategorija pol/rod postane nerazum-
ljiva. Na primjer, u situacijama kada
se muškarac (žena) ponaša, osjeća
ili oblači na „ženski način” („muški
način”) – nastaje nelagoda zato što
nismo pripremljeni na mogućnost
slobode izbora rodnog identiteta.
Transrodnost/transseksualnost je
teško prihvatljiva jer se ne uklapa u
stereotip rodnih identiteta. Ipak, up-
ravo su ovakve pojave dokaz da rod
(rodne uloge, rodne identitete) treba
shvatiti kao neprestano mijenjanje,
kao proces, kao mnogostrukost naših
želja i ponašanja.
Virdžine
Polna diferencijacija je prirodno-
biološki, ali istovremeno i kulturno-
simbolički proces. Zdravorazumski
se tvrdi da je svijet ljudskih bića po-
dijeljen na dva, i samo dva, pola te da
sve njihove suštinske razlike moraju
biti polarizovane na isti način. Tako se
očekuje da će osoba sa genetičkim
kodom XX obavezno imati jajnike
i vaginu, a osoba sa genetičkim
kodom XY – testise i penis. Pri tom se
ide i mnogo dalje: dok se od osobe
XX očekuje da se u svakodnevnom
životu osjeća, ponaša i izgleda kao
žena, kao i da u društvu zauzme
„žensku” poziciju, dotle se od osobe
XY očekuje da bude „pravi muškarac”
- u svakom smislu.
Međutim, u ovim krajevima postoji
nešto što su istraživači krajem 19. i
početkom 20. vijeka nazvali „treći pol”
- „ni muško ni žensko, a istovremeno
oboje”.
Tadašnji istraživači bili su u nedoumici
jer im je nedostajalo znanje koje mi
danas posjedujemo – a to je znanje
o značaju razlikovanja pola (sex), kao
biološke odrednice, i roda (gender),
kao kulturološke i vaspitne odred-
nice. Pol i rod se često podudaraju.
Ipak, ova dva aspekta bića mogu se i
razići i biti na dijametralno suprotnim
stranama.
U nekim dijelovima Balkana postoji
posebna vrsta ženskog celibata,
udruženog sa djelimičnom ili pot-
punom zamjenom roda. Milorad
Medaković je 1855. godine u ple-
menu Rovci zabilježio slučaj djevojke
koja se zaklela, zato što nije imala
braće, da se nikada neće udati i da
će svome ocu biti zamjena za sina.
Johan Georg fon Han je 1867. godine,
u Beču, objavio putopis u kome je
opisao četiri albanske djevojke iz
plemena Mirdita, koje su se javno,
šta više, pod okriljem Katoličke crkve,
odrekle udaje i odlučile da postanu
muškarci – u socijalnom smislu.
Ova je promjena roda tradicionalno
bivala ozvaničena uzimanjem novog,
muškog imena, odsijecanjem kose,
nošenjem muške odjeće i oružja,
pušenjem, kao i sticanjem većine ili
svih muških povlastica u privatnom i
javnom životu.
Geografski, pojava virdžina locirana
je prvenstveno na prostoru Crne
Gore, Kosova, Metohije, Hercegovine
i sjeverne Albanije, to jest u oblastima
gdje su se najduže zadržali patrijarha-
lan način života i rodovsko-plemen-
ska organizacija društva. Konfesion-
alno, ova je pojava zastupljena kod
pravoslavaca, katolika i muslimana.
Pored naziva virdžina, koriste se i ter-
mini tobelija, ostajnica, zavjetovana
djevojka.
Do sada najobuhvatniju tipologiju
poznatih slučajeva virdžina dala
je dr Ljiljana Gavrilović. Kao ono
što je zajedničko svim virdžinama,
Gavrilovićeva navodi čin zavjetovanja
za život u celibatu, na osnovu kojeg
dolazi do promjene njihovog socijal-
nog, a ponekad i rodnog statusa. Zav-
jet može biti privremen ili doživotan.
U zavisnosti od vrste zavjeta, razlikuje
se pet tipova virdžina, odnosno to-
belija.
Prvi tip čine djevojke koje se odriču
prava na udaju i, zbog nedostatka
odraslih muškaraca, postaju tobelije
dok ne stasa neko od mlađih muških
članova porodice. Ovakav zavjet se
Privlače nas ili muškarci, ili žene,
ili oboje...
Mikaš Karadžić, poznata
crnogorska virdžina iz plemena
Drobnjaka
Reditelj Pedro Almodovar u
svojimflmovima poigrava se
identitetima.
Treći pol - ni
muško ni žensko,
a istovremeno
oboje...
26
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
27
obično ne daje javno već djevojka
svojevoljno šiša kosu i oblači neki dio
muške odjeće, obavještavajući tako
zajednicu da je postala tobelija. Za
vrijeme trajanja zavjeta ove osobe
stiču i neka prava. Tako na primjer
imaju pravo da prisustvuju plemen-
skim skupštinama, ali nemaju pravo
glasa. Kasnije se mogu i udati, mada
to u praksi nije zabilježeno.
Drugi tip čine djevojke koje se
privremeno zavjetuju na život u celi-
batu zato što se muški članovi njihove
porodice nalaze pod prijetnjom krvne
osvete, zbog čega su prinuđeni da
ostaju u kući pa ne mogu da obav-
ljaju uobičajene poslove. Prelaskom
u status viržine, takve se djevojke
mogu baviti i poslovima koje inače
rade samo muškarci. I one, po isteku
zavjeta, mogu da stupe u brak.
Treći tip djevojaka trajno se odriče
prava na udaju. Tu spadaju djevojke
koje se zavjetuju na celibat kako bi
raskinule vjeridbu. Zavjet se daje
javno, nakon čega virdžina preuzima
mušku rodnu ulogu u porodici i
društvu, kao i socijalni identitet
muškarca.
Četvrtom tipu ne pripadaju djevice,
već razvedene žene, koje se zavjetuju
da se više neće udavati. Zavjet se daje
u krugu dvije porodice i nije javni.
Međutim, ukoliko bi se takva osoba
ponovo udala, porodica bivšeg muža
imala bi pravo na krvnu osvetu. Ove
virdžine šišaju kosu, ali ne mijenjaju
ime i obično ne nose mušku odjeću;
kreću se u ženskom društvu i obav-
ljaju ženske poslove, a dozvoljeno im
je i da se druže sa muškarcima.
Peti tip čine djevojke koje se zav-
jetuju na celibat i preuzimaju ulogu i
identitet muškarca zato što u porodici
nema muške djece. Mnoge virdžine
koje pripadaju ovom tipu odmah po
rođenju proglašene su za „sinove” i od
malih nogu vaspitavane kao dječaci.
Ni u ovom slučaju zavjet se ne daje
javno, šta više, pravi pol ovih osoba
može ostati potpuna tajna za njihovu
okolinu. U javnom i privatnom
običajnom pravu one posjeduju sve
muške povlastice.
Austrijski istoričar Karl Kajzer smatra
da je za nastanak ove pojave od
suštinskog značaja izuzetna ra-
njivost balkanskog patrilinearnog
sistema srodstva, u kojem je konsti-
tutivna samo muška linija. U takvim
sistemima postoji stalna opasnost od
ugrožavanja mogućnosti reproduk-
cije, a uloga virdžine je prvenstveno
u tome da, kad zatreba, neutrališe
ovu grešku. Pošto logika patrilinear-
nog sistema ne dopušta da tu ulogu
obavi žena, fkcija produženja muške
linije ostvaruje se njenim simboličnim
pretvaranjem u muškarca. To je trebalo
i zaštititi zavjetom virdžine na vječno
djevičanstvo, kako princip ne bi bio
razoren eventualnim rođenjem djeteta
„tuđe” krvi.
Politika rodne
ravnopravnosti
Rodna ravnopravnost treba da bude jed-
na od osnovnih vrijednosti demokratsk-
og društva. To se prije svega odnosi na
razbijanje naučnih i društvenih stereo-
tipa vezanih i za muškarce i za žene.
Rodna ravnopravnost znači jednaka
prava, odgovornosti i mogućnosti
za žene i muškarce. Zastupati rodnu
ravnopravnost podrazumijeva uzeti
u obzir iskustva, interese, potrebe i
prioritete i žena i muškaraca, priznajući
pri tom različitost raznih grupa žena i
muškaraca.
Rodna ravnopravnost znači jednaku
prisutnost, jačanje i učešće oba pola
u svim sferama javnog i porodičnog
života.
Rodna ravnopravnost je u suprotnosti sa
rodnom nejednakošću, a ne sa rodnim
razlikama.
Rodna
ravnopravnost
nije „žensko”, već
društveno
pitanje. Ona
podrazumijeva
jednaka prava,
odgovornosti i
mogućnosti za
žene i muškarce.
Muškarci i žene nisu jednaki jer se
anatomski jasno razlikuju. Ali, treba
da budu ravnopravni, bez obzira na
polne razlike. Svi treba da imaju iste
početne mogućnosti, bez obzira na
pol, odnosno rod.
Seks i zdravlje
Pod seksualnim zdravljem ne podra-
zumijeva se samo odsustvo bolesti
ili poremećaja, nego i mogućnost
doživljavanja seksualnog zado-
voljstva, upuštanja u ravnopravne
i međusobno zadovoljavajuće
seksualne odnose, koji su rezultat
obostranog pristanka partnera/ki,
poštovanja i bliskosti. Seksualno
zdravlje doprinosi radosti življenja,
pomaže učvršćivanju partnerskih
odnosa, sazrijevanju ličnosti. Ono
uljepšava život.
Seksualno zdravlje uključuje:
• prihvatanje vlastitog tijela i seksu-
alnosti;
• mogućnost izbora – kada, kako i s
kim stupiti u seksualne odnose;
• pravo na lične vrijednosti i
poštovanje tuđih vrijednosti;
• otvorenu komunikaciju s part-
nerom/kom o seksualnim potre-
bama i željama, ne osuđujući i ne
presuđujući jedno drugom;
• uživanje u seksualnosti bez krivice,
CEDAW- The Convention on
the Elimination of all Forms of
Discrimination against Women
(Konvencija o ukidanju svih
oblika diskriminacije žena)
- najznačajniji međunarodni
ugovor koji predstavlja
pravni okvir u području rodne
ravnopravnosti. Generalna
skupština Ujedinjenih nacija
usvojila je CEDAWkonvenciju19.
decembra 1979.
Rosie the Riveter (Zakivačica
Rouzi) - američki propagandni
poster iz II svjetskog rata kojim
se vrbuju žene da se prihvate
poslova vitalnih za odbranu.
Iako je 80% od 6 miliona žena
obučenih da rade u industriji
željelo da zadrži radna mjesta,
podsticane su da ih prepuste
vojnicima koji su se vraćali iz
rata ili su otpuštane i primora-
vane da se vrate prostijim
poslovima.
28
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
29
straha i stida;
• zaštitu sebe i partnera/ke od infek-
cija i bolesti;
• slobodu u odlučivanju želi li se ili ne
želi dijete, i ako se želi, koliko djece;
• pristup informacijama i servisima
(npr. savjetovalištima za reproduk-
tivno zdravlje);
• slobodu od prisile i nasilja.
Seksualno zdrava osoba voli sebe
i svoje tijelo, odgovorna je za sebe
i svoje ponašanje, poštuje osobe
različitih polnih/rodnih orijentacija i
izražava ljubav i intimnost u skladu sa
svojim vrijednostima.
Ukoliko prevaziđeš strahove i nedou-
mice u vezi sa seksom, obezbijediš i
pravilno koristiš zaštitu od neželjene
trudnoće i polnih infekcija, tebi i
tvojoj voljenoj osobi seks može doni-
jeti mnogo užitka i radosti, potvrdu
ljubavi, a imaće i povoljan uticaj na
zdravlje. Seks, naime, zadovoljava
tvoje polne, ali i emocionalne potrebe
i stoga te relaksira, ublažavajući ten-
ziju koju stvara seksualna želja i ne-
zadovoljeni polni nagon. Jača imuni
sistem, zateže mišiće, vitalne organe
čini prokrvljenijim, prevenira arteri-
osklerozu, reguliše lučenje hormona,
štiti srčano-nervni sistem, čini nas
vitalnijim, krepkijim, raspoloženijim
i samopouzdanijim. Kod žena koje
imaju redovan seks menstrualni
ciklusi su redovniji. Kod djevojaka
koje imaju redovne seksualne odnose
zabilježen je veći nivo estrogena,
koji poboljšava rad srčano-nervnog
sistema, snižava holesterol, utiče na
veću gustinu kostiju i time smanjuje
rizik od osteoporoze, kožu čini glatki-
jom, kosu sjajnijom. Olakšava i men-
strualne tegobe i bolove, naročito ako
se koitus odigrao tokom ciklusa, jer
orgazmičko grčenje mišića materice
i vagine poboljšava izbacivanje men-
strualne krvi. Mnoge žene masturbi-
raju tokom menstruacije upravo da
bi olakšale bolne menstruacije, ali i
zbog toga što tokom ciklusa osjećaju
veću potrebu za seksom; to nastaje
usljed specifčne stimulacije zidova
vagine koju vrši oticanje menstrualne
krvi. Druge, pak, tada masturbiraju jer
smatraju da tokom menstruacije nisu
privlačne partneru. Seks i orgazam
olakšavaju i glavobolje, kao i mnoge
druge vrste bolova, zahvaljujući
lučenju endorfna – hormona zado-
voljstva. Ovaj se hormon luči tokom
orgazma, a ima opuštajuće dejstvo
na psihu i, uopšte, čitav organizam.
U toku seksa kroz znoj izbacujemo
brojne toksine, trošeći tako i kalorije.
Seks veoma pomaže smanjenju
stresa i njegovih posljedica. Sma-
njuje depresivna raspoloženja,
anksioznost, nasilničke i, uopšte,
agresivne porive. S druge strane,
čini nas raspoloženijim, okrenutim
ljudima, spremnijim za veće izazove
na poslovnom i privatnom polju,
privlačnijim ... No, ako voljena osoba
insistira na seksu baš onda kada si
umoran/na ili pod stresom, seks će
biti doživljen kao pritisak i dodatni
stres.
Statistički podaci kazuju da osoba,
što je zadovoljnija svojim seksualnim
životom, postiže bolje rezultate na
psihološkim testovima mentalnog
zdravlja. Treba, dakle, da znaš da:
• Redovan seks suštinski popravlja
fzičko i mentalno zdravlje ljudi (ako
se preduzme potrebna zaštita).
• Upražnjavanje seksa je korisna
kardiovaskularna vježba (seksualni
odnosi tri puta nedjeljno sagore 7500
kalorija godišnje).
• Seks snižava holesterol i reguliše
razmjeru dobrog i lošeg holesterola u
korist dobrog.
• Seks povećava nivo kiseonika u
mišićima i organima.
• Podiže nivo testosterona, što
učvršćuje kosti i mišiće i povećava
seksualni nagon.
• Ženama seks podiže opšti nivo
estrogena, štiti srce, a vaginalno tkivo
čini gipkijim.
• Neredovne menstruacije svodi
na najmanju mjeru, smanjuje bol i
psihološki stres zbog PMS-a.
• Redovan seks popravlja imunološke
funkcije, čini da budemo otporniji na
prehladu i grip.
• Korist po zdravlje vezana je i za hor-
mon zvani dehidroepiandrosteron,
ili DHEA, koji se oslobađa prilikom
orgazma. DHEA izoštrava mišljenje,
poboljšava funkcionisanje imunog
sistema, inhibira razvoj tumora,
pospješuje rast kostiju i djeluje kao
antidepresiv.
• Dokazano je da redovan seks
produžava životni vijek. Odnosno,
aktivan seksualni život utiče na duži
vijek ljudi.
• Seks pomaže da se lakše podnese
neminovan proces starenja.
Redovan seks suštinski
popravlja fzičko i mentalno
zdravlje ljudi (ako se preduzme
potrebna zaštita).
Seksualno
zdravlje
doprinosi radosti
življenja, pomaže
učvršćivanju
partnerskih
odnosa,
sazrijevanju
ličnosti.
Seksualno zdravlje uključuje
prihvatanje vlastitog tijela i
seksualnosti.
30
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
31
Što se krvotoka tiče, seks povećava
nivo endorfna, prirodnog sredstva
protiv bolova koje pomaže da se
stres smanji, a osjećaj opuštenosti,
zadovoljstva i opšteg raspoloženja
poveća. Oksitocin, hormon koji na-
glo raste prilikom orgazma, pove-
zan je sa afektivnim osjećanjima
i željom za bliskošću sa drugom
osobom.
Ljudi koji smatraju da je seks zdrav
i dobar, i koji njeguju svoju seksu-
alnost, zrače toplinom, vitalnošću
i seksepilom. Vibracije njihove
seksualnosti mogu uticati i na
druge oblasti života – druženje sa
prijateljima, ljubav prema porodici,
entuzijazam i predanost poslu,
smisao za humor, veća humanost ...
Seksualna inteligencija
Za zadovoljavajući seksualni život
nije dovoljno poznavanje činjenica
o reprodukciji, kontracepciji, o
egzotičnim tehnikama ili „manevr-
ima u krevetu”. Treba znati da
zadovoljavajući seksualni život nije ni
urođena sposobnost ili talenat, već
mogućnost da, osim reprodukcije
vrste, ostvarimo bliskost, samoispu-
njenje i sreću u odnosu sa drugom
osobom.
Seksualna inteligencija je posebna
vrsta inteligencije koja se može
razvijati i dorađivati u praksi. Najčešće
nas niko i nije ohrabrivao da budemo
„seksualno inteligentni”: da upoz-
namo svoje tijelo, da razumijemo
svoje želje, da istražujemo seksualna
iskustva, da se osjećamo sigurnim
i opuštenim ... ni kada i kako da se
ponašamo prilikom seksualnih sus-
reta, ni nakon neprijatnih situacija, ni
kome da se obratimo ako nije onako
kako smo očekivali/e. Kada se govori
o seksu, u bilo kojem okruženju – od
porodice do obrazovnih institucija
– uobičajeno je duboko osjećanje
nelagode i uznemirenja. Zapravo
nam cjelokupno društvo šalje poruku
koja je kontradiktorna: na jednoj
strani, opsjednutost seksom (svijest
o značaju seksa, erotizacija putem
štampe, idustrija seksa, tehnologija
seksa), a na drugoj tabui i zabrane koji
ohrabruju stid, strah i potiskivanje.
Iako često slušamo kako smo kao
društvo oslobođeni predrasuda o
seksualnosti, još uvijek postoji veoma
snažna tendencija da se učvrste
i očuvaju tradicionalna pravila
ponašanja u toj oblasti života. Tradi-
cionalni seksualni stereotipi uključuju
mišljenje da su muškarci zain-
teresovaniji za seks pošto imaju veći
nivo seksualne želje, pa ih, za razliku od
žena, seks radi seksualnog zadovoljenja
više interesuje. Žene navodno nisu
mnogo zainteresovane za seks, ljepše
izražavaju svoja osjećanja i trude se da
održe emocionalnu bliskost. Seksualni
stereotipi i dalje imaju moć da natjeraju
žene da osjećaju kako ne bi trebalo da
imaju jake seksualne želje, ili bar da to
ne bi trebalo da priznaju. I obrnuto, ti
isti stereotipi vrše pritisak na muškarce,
koji bi morali uvijek biti raspoloženi i
spremni za seks.
Po rezultatima nekih značajnih
istraživanja, 60 % muškaraca tvrdi da
muškarci češće vode ljubav. Ispi-
tivane žene, međutim, navode da
upražnjavaju seks jednako često kao i
muškarci! (Dr Šeri Konradn & dr Majkl
Milbern: Seksualna inteligencija, 132-
133, istraživanje u Americi, 1998)
Podaci iz domaćih i stranih
istraživanja ukazuju na nesnalaženje,
izostanak zadovoljstva, teškoće u
komunikaciji. Žene navode stid, strah,
kontrolu, kao faktore koji im ometaju
zadovoljstvo i opuštenost u aktivnosti
koju nesporno smatraju jednom
od najvažnijih u svakodnevnom
funkcionisanju. Veliki broj žena (čak
oko 40% odraslih žena) ukazuje na
izostanak zadovoljstva i samopouz-
danja. (Časopis ŽINEC, Žene o seksual-
nosti, istraživanje polaznica Ženskih
studija, Kotor, 2003)
Seksualna inteligencija podrazu-
mijeva usavršavanje triju oblasti,
koje su neophodne da bi se imao
zadovoljavajući seksualni život,
a to su: seksualno saznanje,
samoosvješćivanje i sposobnost
povezivanja sa drugima. Samo
jedna od ovih oblasti nije dovoljna!
Muškarci
su izloženi
društvenom
pritisku da
preuveličavaju
svoju vještinu,
a žene da
preuveličavaju
svoju vrlinu.
Seksualni život nije ni urođena
sposobnost ili talenat, već
mogućnost da, osim
reprodukcije vrste, ostvarimo
bliskost, samoispunjenje i sreću
u odnosu sa drugomosobom.
32
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
33
1. Seksualno saznanje
Prvi korak da neko postane pamet-
niji kada je riječ o seksulnom životu,
jeste sticanje znanja. Važno je da se
ova znanja zasnivaju na činjenicama,
a ne na predrasudama. Bilo bi dobro
informacije i znanja sticati tokom
obrazovanja u školi jer su znanja koja
se dobijaju van obrazovnog sistema
često problematična i pod uticajem
predrasuda. Nažalost, kao ni u mnogim
zemljama u svijetu, ni u našim školama
ne postoji predmet seksualno ob-
razovanje. Činjenica je da ovo obra-
zovanje izostaje u nedemokratskim
zemljama i u zemljama koje su pod
jakim uticajem religije – zadovoljnim
i slobodomislećim ljudima mnogo je
teže manipulisati. Znanja koja se nude
u okviru nekih školskih disciplina, npr.
biologije, zdravstvene higijene, često su
površna ili previše apstraktna, dosadna
i predavačima i učenicima.
Sticanje seksualnog znanja pomaže
da preispitamo mitove i predrasude o
seksualnosti koji postoje u kulturi kojoj
pripadamo, da mijenjamo stavove i
uvažavamo, ali i uvježbavamo nove
prakse.
Dva činioca naročito otežavaju sticanje
ovih znanja i neopterećen pristup sek-
sualnosti: stid i privlačnost.
Stid je osjećanje koje čovjeka zbu-
njuje i tjera ga da nešto krije. Stid se
temelji na uvjerenjima sredine, poro-
dice, ali i ličnim stavovima. Dijete već
u prvim godinama nauči da se stidi,
i to od onoga što uobičajeno izaziva
stid u društvu u kome živi. Na razvoj
stida najviše utiču norme i ponašanje
okoline, prvenstveno roditelja, i to je
veoma teško promijeniti. Na primjer,
golo tijelo u našoj kulturi uglavnom
izaziva stid. Ipak, u mnogim zem-
ljama ljudi se u moru kupaju goli, u
staroj Grčkoj mladići su vježbali goli,
velikodostojnike je pratila povorka
golih žena (Kreacija spola i roda,
Ženska soba, Zagreb, 2006.)
Iako nije zasnovano na logici, stid
je često i intenzivno osjećanje, koje
nas tjera na povlačenje ili na napad.
Nerijetko ga prati moraliziranje, koje
je najčešće odbrana od vlastitih
sklonosti i želja. U našoj kulturi
osjećanje stida je posebno izraženo
u oblasti seksualnog života. Ono
snažno utiče na naše seksualno
ponašanje i mišljenje. Kada gov-
orimo o seksualnim problemima,
najčešće i osoba kojoj se obraćamo
osjeća stid.
Prema podacima istraživanja prove-
denih u Crnoj Gori, preko 40 % žena
u zreloj dobi osjeća stid pri seksu-
alnom odnosu, a to zaista mnogo
govori o patrijarhalnom stanju
svijesti i neslobodi u seksualnosti.
(Časopis ŽINEC, Žene o seksualnosti,
istraživanje polaznica Ženskih studija,
Kotor, 2003)
Uslov sticanja znanja je
oslobađanje od stida. Ovo
najčešće znači: pričati i pitati!
Privlačnost je snaga takođe složena,
snažna i promjenljiva kao i stid, s tim
što je stid karakterističan isključivo
za ljudsku vrstu, a privlačnost nije.
Privlačnost postoji i u životinjskom
svijetu, gdje je vezana samo za
seksualni odnos i reprodukciju. Kod
ljudi, pak, odnos sa nekim ko nam
je prijatan i privlačan ne mora imati
erotski karakter.
Čovjek ulaže sopstvena osjećanja u
osobu koju voli i ona za njega postaje
različita od ostalih ljudi. Postaje
privlačnija nego drugi, jedinstvena i
nezamjenljiva. Osobine voljene osobe
u očima njenog partnera/ke ponekad
su izmijenjene do mjere da postaje
nemoguće sagledati je onakvom
kakva ona zaista jeste. To je stanje u
kome mi idealizujemo osobu u koju
smo uložili svoja osjećanja, i obično
se naziva zaljubljenost. Potom, kroz
svakodnevno iskustvo sa tom oso-
bom, uviđamo da ona nije baš ide-
alna, uspijevamo da je sagledamo u
realnijem svjetlu, pa nakon zalju-
bljenosti obično slijedi razočaranje,
koje se nekada prevazilazi, a nekada
ne. Drugim riječima, nekada se od-
nos raskida, a nekada razvija ljubav.
Ljubav je prisutna kada neku osobu
volimo ne zbog njenih vrlina već
uprkos njenim manama.
Dakle, čovjek se odnosi prema svojoj
okolini i ulaže vlastita osjećanja
na način kako je to naučio dok je
još bio beba. Uspostavljeni model
psihološke vezanosti ostaje u igri
i sa drugim ljudima, a često i do
kraja života. Veoma je važno da
razumijemo model ove vezanosti
kako bismo mogli da ga mijenjamo
ukoliko ne dovodi do povjerenja i
zadovoljstva. (Npr., kada beba plače
jer je gladna, u nadi da će tako doz-
vati roditelja da je nahrani, a roditelj
se dugo ne odaziva, ona nauči da ne
može imati povjerenja u roditelja.
To u odraslom dobu prenosi i na
druge ljude – ne razvija lako prisan
odnos sa njima i ne poklanja im
svoje povjerenje. Dakle, ako je neka
odrasla osoba nepovjerljiva prema
svom partneru/ki, najvjerovatnije
razlog leži u modelima ponašanja
koje je stekla u djetinjstvu.)
Ustaroj Grčkoj mladići su
vježbali goli.
Najbolji mogući
partner za
čovjeka je ona
osoba u koju
može da uloži
svoja erotska
osjećanja i da se
veže za nju.
Stid je osjećanje koje čovjeka
zbunjuje i tjera ga da nešto krije.
Zadovoljnim i
slobodomislećim
ljudima mnogo je
teže manipulisati.
34
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
33
2. Samoosvješćivanje - svijest o
tajnom (nesvjesnom) seksualnom
biću
Svako od nas posjeduje vlastito tajno
seksualno biće, koje je jedinstveno
kao otisak prsta. Ono se sastoji od
naših impulsa i ličnih afniteta, kao i
od svega onoga što smo o seksual-
nosti naučili u porodici, u kulturnom
okruženju i iz svih prošlih iskustava
sa seksom. Upoznavanje tajnog
seksualnog bića najvažnija je kompo-
nenta seksualne inteligencije; ako ne
upoznamo sebe same, nećemo moći
ni praktično da primijenimo iskustva
drugih, niti da koristimo znanja koja
smo stekli, niti ćemo biti u stanju
da dijelimo naša iskustva i znanja sa
drugima.
Prošla iskustva utiču na naše seksu-
alno ponašanje. Neprijatna iskustva
mogu ostaviti traumatične asocijacije,
koje nas sprečavaju da uspostavimo
zadovoljavajuće partnerske odnose.
Nezadovoljene emocionalne
potrebe mogu biti prepreka
zadovoljavajućem seksualnom životu.
Neprovjerena mišljenja, predubje-
đenja o tome šta se od nas očekuje
da osjećamo, šta treba da želimo ili
da nam se sviđa, mogu da pomute
naše istinske seksualne želje.Važno
je da tokom života pravimo vlastite
norme i da ne dozvolimo da nas
zbunjuju tuđa mišljenja o tome što
je „normalno”, a što ne. Najčešće
nas zbunjuju statistički podaci.
Treba, međutim, imati u vidu da oni
zanemaruju činjenicu jedinstvenosti
svakog čovjeka. Na primjer, možemo
se uklapati u statistički prosjek,
„normalnost”, a da to pri tom nema
nikakvog značaja! Podaci istraživanja
koje je 2006. godine sproveo
proizvođač kondoma „Durex”, govore
da parovi sa naših prostora u pros-
jeku vode ljubav tri puta sedmično.
No, ukoliko se neka osoba ne uklapa
u ovaj prosjek, to ne znači da sa njom
i njenim seksualnim životom nešto
nije u redu.
Važno je naučiti slijediti vlastito sek-
sualno biće, jer je ono vodič koji nam
može pokazati put do zadovoljstva
u seksualnom životu. Pri tom, treba
znati da je ono uslovljeno našim
iskustvima, emocijama i uvjerenjima.
Poznavanje i prihvatanje sopstvene
seksualnosti (tajnog seksualnog bića)
jeste važno, jer gubitak dodira sa njim
može dovesti do bola, usamljenosti,
zbrke, pa čak i do samodestruktivnog
ponašanja. O tom značaju upečatljivo
svjedoče iskustva osoba seksualno
zlostavljanih u djetinjstvu. Seksu-
alno zlostavljanje, pogotovo ono
koje se dogodilo u djetinjstvu, bitno
pogoršava svijest o sopstvenom
seksualnom biću.
Seksualno zlostavljanje ne mora
biti samo seksualni odnos; to može
biti i maženje, dodirivanje koje nije
željeno, ili čak samo pokazivanje
polnih organa djetetu. Veoma je
važno imati svijest o tome šta je sve
seksualna zloupotreba i znati da žrtva
ni u jednom slučaju nije odgovorna
za ono što joj se dešava.
Za ljude koji su u djetinjstvu bili
zlostavljani istraživanje vlastite seksu-
alnosti isuviše je bolno i oni to često
izbjegavaju. Međutim, upravo bi im
rad na tim neprijatnim iskustvima iz
ranog djetinjstva mogao pomoći da
shvate svoju sadašnju seksualnost.
Oni koji su bili seksualno zlostavljani
patiće od seksualnih poremećaja
i postoji rizik da stalno obnavljaju
traumu. A to znači da se može desiti
da: upražnjavaju seks sa mnoštvom
partnera; budu zavisni od seksa;
postanu seksualno nasilni; u potpu-
nosti izgube želju za seksom. Ipak,
posljedice seksualnog zlostavljanja
moguće je izbjeći – ukoliko ponovo
ispitamo svoju prošlost, otkrijemo
istinu o seksualnim iskustvima i
povežemo se sa drugom osobom
kroz vezu koja je zdrava i seksu-
alno uspješna. Jedini način da se
žrtva „oslobodi” tog traumatskog
iskustva jeste da ga ispriča osobi od
povjerenja kako bi to iskustvo inte-
grisala u vlastiti život i otkrila nove
mogućnosti zadovoljstva.
3. Sposobnost povezivanja sa
drugima
Kao što sa voljenom osobom pričamo
o svojim emotivnim potrebama i kon-
fiktima, trebalo bi da razgovaramo
i o svojim seksualnim osjećanjima
i iskustvima. Međutim, ljudima je
teško da otvoreno razgovaraju sa
svojim/om partnerom/kom o seksu.
Ni većina roditelja ne razgovara sa
djecom o seksu. Jedan od glavnih
razloga što je našim roditeljima teško
da otvoreno i iskreno razgovaraju
Treba da
prihvatimo
činjenicu da
smo svi mi
seksualna bića
i da počnemo
da njegujemo i
kultivišemo svoju
seksualnost, jer
je to suštastveni
dio nas samih,
fundamentalan
poput naših
emocija,
intelekta ili
ličnosti.
Važno je da tokomživota
pravimo vlastite norme i da
ne dozvolimo da nas zbunjuju
tuđa mišljenja o tome što je
„normalno”, a što ne.
UNacionalnoj biblioteci
Francuske nedavno je za javnost
otvoren odjeljak pod nazivom
„Pakao”, u kome su se u tajnosti,
više od 150 godina, čuvale
knjige i gravire protivne javnom
moralu. Naslovljena „Tajni
Eros” izložba donosi pregled pet
stoljeca erotizma, a među njima
su ilustracije rukopisa Markiza
de Sada, pjesnika Gijoma
Apolinera itd.
36
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
37
sa nama o seksu leži u tome što su
i njihovi roditelji tu temu takođe
izbjegavali. Dakle, ljudi u porodici
nauče da se o seksu ne razgovara.
Kada jednom zasnuju sopstvenu
porodicu, primjenjuju usvojeni model
i, ako do razgovora i dođe, njihov je
odnos opterećen osjećanjem stida,
a stav najčešće moralizatorski, što
automatski izaziva otpor kod njihove
djece. Tako dolazi do toga da se
razgovor na neki način zatvara.
Za funkcionisanje u seksu, a i za
komunikaciju u vezi sa seksom, od
velikog je značaja stav koji su naši
roditelji prema ovoj oblasti života
imali.
Ono što je važno za povezivanje
sa drugima jeste oslobađanje od
stida i straha da razgovaramo sa
svojim partnerima/kama, da učimo
da defnišemo ono što želimo i ono
što ne želimo, kao i da učimo da to
saopštavamo. Ovo znači da stalno
tragamo i upoznajemo svoje tajno
seksualno biće i da kroz komunikaciju
ostvarujemo bliskost sa svojim part-
nerima/kama u seksu.
Ovaj priručnik je i napravljen sa
željem da tebi, i svima koji ga čitaju,
pomogne u razvijanju sopstvene
seksualne inteligencije.
Psihoseksualni razvoj
Koliko god da je nauka napredovala,
i koliko god da se divimo savre-
menim tehničkim i tehnološkim
dostignućima, i koliko god da su
uslovi življenja danas olakšani raznim
pomagalima, psihički razvoj čovjeka
(od rođenja do zrelosti) i dalje je
za ljudsku svijest područje mnogih
tajni i nepoznanica. Neki smatraju
da je razvoj čovjeka i ljudskosti puki
mehanički rast. „Mali čovjek” treba
da poraste i nauči ono što se od
njega očekuje, pa da bude ljudsko
biće. Kao da je sve što se u djetetu
dešava nevažno, kao „da će sve proći”
kad ono poraste i postane pripad-
nik određene zajednice. (Đorđe
Bogićević: Društvo i seksualnost.
Ljubav, seks, porodica,1981) Takav
pristup čini okosnicu nehumanog
razvoja. Ljudska vrsta se svojski trudi
da razvijajući tehnologiju dođe do
saznanja o sebi i svijetu. Istina se traži
u galaksijama oko zemlje, daleko od
unutrašnjeg svijeta pojedinca/ke,
iako je jasno da svaki pojedinac/ka
daje smisao, značaj i značenje svemu
postojećem. Unutrašnji svijet čovjeka
ostaje neistraženo područje.
Čitav vijek nakon Frojdovih nalaza,
tehnike, teorije i prakse saznanja o
razvoju seksualnosti i ličnosti još nisu
Temelji psihodinamike
seksualnosti uspostavljaju se
do pete godine života.
uključene u opšte obrazovanje ljudi.
To u znatnoj mjeri onemogućava
osviješćenost o psihološkom i seksu-
alnom funkcionisanju, a i o značaju
seksualnosti za društveni, kulturni i
politički život. Frojdova, kao i mnoge
druge psihološke teorije, ističe
značaj prvih pet godina života za
razvoj cjelokupne ličnosti. Tvrdi se da
prvenstveno priroda najranijih veza,
a najčešće veza sa majkom, utiče na
kvalitet seksualnog zadovoljstva.
Rani psihoseksualni razvoj i razvoj
odnosa sa drugom osobom
Ljudi se rađaju nezreli za samostalan
život, a njihovo osamostaljivanje
dugo traje. U tom procesu, radi
održavanja života, neophodna je
interakcija sa drugima, odraslima i
okolinom. Prepoznaju se dvije „linije”
razvoja: razvoj odnosa sa drugom
osobom (u psihologiji se ona
označava kao „objekat”) i razvoj
seksualnih potreba - psihoseksu-
alni razvoj. Temelji psihodinamike
seksualnosti uspostavljaju se do pete
godine života. Naravno, do realizacije
seksualnog odnosa dolazi mnogo,
mnogo kasnije, tek u periodu adoles-
cencije, kada su zadovoljeni i drugi
uslovi razvoja – prije svega tjelesni i
intelektualni. Dakle, period pripreme
ljudske jedinke za seksualna iskustva
veoma je dug. Pri tom, tek kada su
zadovoljeni svi preduslovi možemo
prakticirati seks radi zadovoljstva,
razvoja i reprodukcije.
U psihoseksualnom razvoju razlikuju
se četiri perioda: oralni – do početka
druge godine; analni – od početka
druge do kraja treće godine; falusni
– od kraja treće do pete godine; geni-
talni period, koji traje čitav život.
Oralna faza - od rođenja do
druge godine
Nakon rođenja, izlaskom iz mirne
zaštite majčinog tijela, dijete stupa u
ljudsku zajednicu i biva prepušteno
bezbrojnim, često bolnim senzaci-
jama izvana i iznutra (iznutra – npr.
glad; izvana – npr. hladnoća). Pri-
morano je da plače i čeka promjenu
napetosti i bola (dok ne dođe roditelj
i promijeni to stanje), potpuno
bespomoćno, zavisno od volje i
procjene odraslog kakve su njegove
potrebe i kako ih treba, ili može,
zadovoljiti. Susret sa empatičnim i
brižnim odraslim omogućava djetetu
da ostvari vezu sa svijetom i drugom
osobom, da uzima ono što mu treba
bez konfikta. Ukoliko, pak, ovakav
susret izostane, čitav proces komu-
nikacije sa spoljnjim svijetom može
biti od samog početka konfiktan.
Oralna faza: Iskustva oralne
faze odgovorna su za to što
će čitavog života erotsko
(ne)zadovoljstvo biti vezano za
usne i usnu duplju.
Za funkcionisanje u seksu, a i za
komunikaciju u vezi sa seksom,
od velikog je značaja stav koji su
naši roditelji imali prema ovoj
oblasti života.
38
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
39
Ovaj značajan susret uzajamnog
povjerenja i prepoznavanja čini
osnovu osjećanja povjerenja u životu,
koje se refektuje na sve buduće
odnose sa drugim ljudima. Od prvog
dana dijete se vaspitava kroz čulne
kontakte – preko usana, usta i kože,
ljuljanjem, gledanjem. Ono živi i voli
kroz usta, upoznaje grudi, lice, majku,
ima prijatna i neprijatna iskustva.
Ako ovu fazu razvoja dijete prođe
uz umjerene nagrade i umjerene
zabrane, bez konfikata, njegov odnos
prema zadovoljstvima koja dolaze
putem usta neće biti ometen i biće
uspostavljeno bazično povjerenje.
Iskustva oralne faze odgovorna su
za to što će čitavog života erotsko
(ne)zadovoljstvo biti vezano za usne i
usnu duplju.
U ovom periodu počinju da se
formiraju psihičke strukture, dolazi do
razdvajanja libida i agresije i struk-
turiranja svjesnog dijela (ega). U ras-
koraku (konfiktu) između neodoljive
potrebe da bude u stalnom sigurnom
kontaktu sa osobom koja o njemu
brine (majkom) i nemogućnosti da
to ostvari (jer majka mora odsust-
vovati zbog odlaska u toalet, drugih
obaveza ili posla), dijete traži zamjenu
za majku i nalazi je u parcijalnom
objektu. Parcijalni objekat je predmet
ili dio tijela koji može da ublaži na-
petost zato što ga dijete prepoznaje
kao surogat objekta – kao zamjenu za
majku. Dijete uči da bude odvojeno
od osobe koja brine o njemu. To nije
jednostavno i za dijete predstavlja
veoma bolno iskustvo. (Zato plače
kad majka izađe iz prostorije – misli
da se ona više nikada neće vratiti.)
Tokom druge godine dijete postaje
svjesno svoje izdvojenosti od objekta
ljubavi; to je razvojno neophodno
da bi se uspostavile granice vlastitog
postojanja. Naime, do ovog perioda
dijete ne pravi razliku između sebe
i majke, već ima doživljaj jednog
jedinstvenog bića. Gubitak jedin-
stva s majkom koji se doživi u ovom
uzrastu ostaje kao stalna sjena tuge
i usamljenosti tokom života. Mi se,
na psihološkom nivou, i vezujemo
za druge ljude i volimo ih da bismo
na taj način i u tim vezama savladali
strah od samoće i prevladali tugu
koju smo osjetili shvativši da nismo
jedno sa svojom majkom.
Strahovi koji dominiraju u ovom
periodu su: strah od uništenja i strah
od gubitka voljene osobe – objekta.
Ovi strahovi se nastavljaju tokom
čitavog života, a manifestuju se
karakterističnom posesivnošću u
ljubavnim vezama.
Tokom druge godine života, naročito
u drugoj polovini, dijete zna svoje
tijelo i osjeća da je jedinka nezavisna
od drugih, sličnih i jednakih. Počinje
svjesno da koristi čula i mišiće kao
izvor zadovoljstva. Ovo je jako važan
momenat za psihoseksualni razvoj.
Analna faza - od početka druge do
kraja treće godine
„Žena je prva ljubav – prvo ljud-
sko sjedište tjelesne udobnosti i
zadovoljstva, obezbjeđuje vitalno
uživanje u društvenim odnosima;
prvi svjedok – ona je publika koja
slavi njegove najranije uspjehe kao i
prati ranjivosti, razočarenje i bol; i prvi
gospodar – spoljašnja volja u kojoj
dijete prvi put saznaje za neophod-
nost potčinjavanja; biće čijim željama
dijete može biti kaznom primorano
da potčini svoje želje, prvo moćno i
voljeno biće koje dijete svjesno želi
da zadovolji.” (Doroti Dinerstin)
Navikavanje na čistoću igra važnu
ulogu u procesu socijalizacije. Utiče
na doživljavanje sebe kao izdvojenog
i cjelovitog objekta u odnosu na isto
takav objekt ljubavi i na stvarnost i
vladanje njome. Proces uspostavljanja
higijenskih navika tiče se prije svega
učenje djeteta „na tutu”, od strane os-
obe koja brine. Centar interesovanja
i zadovoljstva pomjera se na analnu
zonu. Dijete postaje svjesno da ima
nešto što je značajno onome ko brine
o njemu te da je ono samo sposobno
to da kontroliše. Konkretnije, dijete
shvata da je sadržaj iz njegovih crijeva
jako važan za odrasle. Tako ono za-
pravo uspijeva da kontroliše odrasle
time što hoće, ili neće, da obavi veliku
nuždu. (Zamisli dijete koje sjedi na
tuti, oko njega hrpa rođaka koji ga
nagovaraju da kaki, a ono baš neće!)
Upravo u ovoj fazi ono se osposo-
bljava da kasnije kontroliše i osporava
kontakt sa drugim osobama. Od
razumijevanja i tolerancije od strane
osobe koja brine zavisi da li će se kod
djeteta stvoriti trajna sklonost sumnji
Analna faza: Po djetetovoj
logici: mama će prestati da ga
voli ako ne nauči da ide na tutu.
Tokomdruge godine života,
naročito u drugoj polovini,
dijete zna svoje tijelo i osjeća da
je jedinka nezavisna od drugih,
sličnih i jednakih.
40
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
41
i stidu. Ako odrasli kažnjava dijete
kada se ne pokaki u tutu već u pe-
lene, ono će razumjeti da je to nešto
jako loše, nešto čega treba da se stidi.
Roditelj obično i govori: „Stidi se, tako
veliki/a, a još kakiš u gaće!” Pomenute
sklonosti bitno utiču na seksualnost,
može se prerano razviti osjećanje
griže savjesti, što otežava otvorenost i
opuštenost.
Za period analnih zadovoljstava i
konfikata vezanih za uspostavljanje
higijenskih navika karakterističan je
„sukob volja” i svojevoljnost, razvoj
voljne kontrole i opuštanja, kao
i djelotvornost nagrade i kazne
(poslušnost i prkos). Strah od gubitka
objektove (majčine ili osobe koja
brine) ljubavi potiče iz ovog peri-
oda. (Po djetetovoj logici: mama će
prestati da ga voli ako ne nauči da ide
na tutu.)
Zahvaljujući funkciji čula i mišića,
veoma rano se počinju razvijati
tzv. fantazmi. To su želje za čulnim
dodirom i određenim odnosom sa
objektom ljubavi. Najčešće su ve-
zani za erogene zone djeteta: usta,
čmar, polni organ. Fantazmi stvaraju
neku vrstu vančulnog (mentalnog)
iskustva, iskustva koje dijete nije
realno doživjelo nego samo poželjelo.
Fantazmi su u ranom uzrastu veoma
intenzivni pa ih dijete ponekad ne
razlikuje od stvarnosti. Veoma su važni
za našu seksualnost: često nas erotska
iskustva koja se dešavaju u sadejstvu sa
fantazmima prenose, odnosno vraćaju
u stanje nirvane.
Napomenućemo da se u daljem
psihoseksualnom razvoju upravo na
podlozi fantazama stvaraju tzv. dječje
seksualne hipoteze. One dominiraju
do pete godine života i predstavljaju
osnovu iz koje će se razviti erotska
privlačnost i seksualne specifčnosti po-
jedinaca. Seksualne hipoteze su obično
vezane za: polne razlike (npr. predstava
da su žene kastrirane – zato nemaju
„pišu”), začeće (vjerovanje da žena os-
taje u drugom stanju gutanjem – jer se
beba nalazi „u stomaku”), porođaj (npr.
djeca se rađaju na čmar, mama pokaki
bebu) itd ... Seksualne hipoteze, kao i
fantazmi, utiču na kvalitet i zadovoljst-
vo u seksualnim vezama.
Falusna faza - od kraja treće do
pete godine
Oko četvrte, pete godine dijete je
dovoljno razvijeno, traži zadovoljstva
u svom tijelu, u tjelesnim funkci-
jama, u govoru, mašta, radoznalo je,
ambiciozno, već rodno defnisano
i genitalno uzbudljivo. Razvija se
živo interesovanje za polne organe
i za svjesno izazivanje zadovoljstva
(masturbacija), kao i za seksualne
odnose odraslih. Javlja se osjećanje
krivice, ljubomore i rivalstva. Izražava
se jasna privlačnost prema roditelju
suprotnog pola. Istovremeno, u ovom
uzrastu se pojačava strah od gubitka
i strah za život i udove, „kompleks
kastracije”, ili, frojdovski interpreti-
rano: kod dječaka se javlja strah da
se ne izgubi „cijenjeni” organ, kako se
to desilo djevojčicama, a djevojčice
uviđaju svoj „nedostatak” - da nemaju
penis.
Edipov kompleks
„Polnost odraslih nastaje psihičkim, a
ne biološkim razvojem.” ( Frojd, 1897)
Preedipalna djeca nisu svjesna kog
su pola, ispoljavaju erotske želje (npr.
dijete traži od majke da se ljube u
usta), a predmet želje je majka. Oko
četvrte, pete godine djeca otkrivaju
razlike među polovima i postaju
svjesna da svako dijete mora biti
pripadnik jednog ili drugog pola.
Shvataju da to zavisi od posjedovanja
određenog organa (falusa - penisa),
da je otac taj koji ga ima, a majka
nema. Značaj i značenje falusa u za-
padnom simboličkom sistemu i dalje
je dominantno; ono u sebi nosi razlike
između dva polna statusa (muškaraca
i žena) – falus je otjelovljenje muškog
statusa, muške moći. Dječak želi da
osjeti da ga majka voli više nego oca,
djevojčica želi da osjeti da je otac
voli više nego majku. Neophodno
je da dijete tada bude osujećeno
u pogledu tih svojih želja. U pro-
tivnom, u daljem životu neće umjeti
da ostvari zadovoljavajuće veze sa
osobama suprotnog pola, a tako ni
steći zadovoljavajuću sliku o sebi, o
svijetu i životu.
Dijete otkriva tabu rodoskrvnuća,
(„krivac” za socijalizovanje ljudske
vrste i razvoj simboličkih funkcija),
shvata da su neki vidovi polnosti
zabranjeni, to jest da ne smije imati
seksualne želje prema roditeljima i
rođacima. Takođe otkriva specifčnu i
ekskluzivnu vezu među roditeljima.
U ovoj fazi razvoja dijete je sposobno
da na pravi način osjeti odgovor-
nost, umije da dijeli nešto svoje
sa drugima, da brine o njima i ima
Edip - heroj iz grčke mitologije,
sin Laja, kralja Tebe i Jokaste.
Prorokovano je da će ubiti svog
oca i oženiti se sa majkom.
[Slika „Edip i sfnga” francuskog
slikara Gustava Moroa]
Seksualne hipoteze su obično
vezane za: polne razlike (npr.
predstava da su žene kastrirane
– zato nemaju „pišu”), začeće
(vjerovanje da žena ostaje u
drugomstanju gutanjem– jer
se beba nalazi „u stomaku”),
porođaj (npr. djeca se rađaju na
čmar, mama pokaki bebu) itd ...
Falusna faza: Uovoj fazi
razvija se živo interesovanje za
sopstvenu seksualnost i
seksualnost odraslih pa djeca
često vire kroz ključaonicu
ili upadaju u spavaću sobu
roditelja.
42
Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
43
značajan stepen samodiscipline,
da razumije razloge mnogih
zabrana. Boji se kazne sopstvene
savjesti i gubitka roditeljske
ljubavi. Formirana je još jedna
struktura u ličnosti, super-ego
(sjedište socijalnih normi), koja
se formira kroz identifikaciju sa
idealizovanim roditeljem istog
pola i interiorizacijom zabrana.
Super-ego je djelimično svjesno,
a sadrži: osjećanje krivice,
samopromatranje, samokri-
tiku, zabrane, samopoštovanje,
formiranje ideala. Karakterističan
je strah od super-ega, plašimo se da
ćemo iznevjeriti svoj vlastiti sistem
vrijednosti.
Po razvojnim teorijama, nakon Edi-
palnog perioda nastupa tzv. period
latencije ili mirovanja, u kojem je
dijete smirenije jer dolazi do neu-
tralizacije nagonskih težnji. Temelji
ličnosti i seksualnosti su formirani.
U pubertetu se proces obnavlja s
tim što osoba postaje anatomski i
fiziološki zrela pa dolazi do seksual-
nih veza.
Temelji dvojnog morala u
seksualnosti
Proces seksualnog sazrijevanja različit
je za žene i muškarce. Ova različitost
je uslovljena time što u ranom razvoju
i dječaka i djevojčica dominira žena
(majka). U toj dominaciji i razvoju
koji iz takve situacije ishodi Doroti
Dinerstin vidi temelje dvojnog morala
u seksualnosti.
Mnoge predrasude vezane za muško-
ženske odnose proističu iz dvojnog
morala, koji počiva na:
• dvostrukim standardima u seksual-
nosti;
• prigušivanju ženske erotske impul-
sivnosti – primarnosti muške želje;
• ubjeđenju da je seksualno
uzbuđenje žena čvršće povezano sa
osjećanjima nego muškarčevo.
Sociološke implikacije
– paradoksi
Ako su žene zainteresovane za os-
tvarivanje većeg seksualnog zado-
voljstva, sumnjiče ih da žele da se
otrgnu kontroli i da sruše sveukupnu
dominaciju muškaraca u ljudskom
društvu.
Ako žene dovode u pitanje mušku
globalnu dominaciju, sumnjiče ih da
su frustrirane – da im je potrebno više
seksualnog zadovoljstva, da im to fali.
Ako žene dobiju mogućnost da
ostvare veće seksualno zadovoljstvo,
biće ih teže potčiniti kao ljudska bića,
i obrnuto, ako uspiju da osvoje realan
dio ljudske moći nad kojim danas
monopol imaju muškarci, postaće
seksualno zahtjevnije.
Upubertetu osoba postaje
anatomski i fziološki zrela pa
dolazi do seksualnih veza.
Jedna od prisutnih
redrasuda je da žene žele
ljubav dok muškarci žele
seks. Stereotipi imaju moć da
natjeraju žene da osjećaju kako
ne bi trebalo da imaju jake
seksualne želje, ili bar da to ne
bi trebalo da priznaju. I obrnuto,
ti isti stereotipi vrše pritisak na
muškarce, koji bi morali uvijek
biti raspoloženi i spremni za
seks. Treba prepoznavati i
prevazilaziti slijepo prihvatanje
stereotipa.
ljubav ili seks?!
seks ili ljubav?!
44
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
43
Kada počinje naš seksualni život?
Kada postajemo seksualna bića?
Zabluda je mnogih da se naša sek-
sualnost rađa početkom puberteta,
sa prvim osjećajima zadovoljstva u
genitalijama. Istina je da ona tada
ulazi u završnu fazu sazrijevanja,
a prethodio joj je psihoseksualni
razvoj koji teče od samog rođenja.
Štaviše, neka istraživanja pokazuju
da muške bebe još u majčinom
stomaku imaju erekcije, a ženske
pulsiranja vaginalnih mišića, koja se,
inače, dešavaju pri orgazmu. Frojd
je bio prvi koji je kao nepobitnu
istinu navodio činjenicu da je čovjek
od samog svog početka seksualan.
Ako ti je teško da povjeruješ u to,
pokušaj da se prisjetiš koliko si puta
vidio/la nekog dječaka kako se na
plaži „igra” svojom pišom?! Slično
rade i djevojčice. Problem nastaje
već tu – naša seksualnost biva spu-
tana strogim zabranama roditelja
da to više ne činimo, ponekad nas
i tresnu po ruci ... Elem, eto razloga
što su mnogi svoj seksualni identitet
izgradili uz jako osjećanje stida i
krivice.
Prvi koraci
ka seksualnosti
Ljudi su socijalna bića, što znači da
smo izgradili mnoge navike i životne
stilove koji nam omogućavaju da
živimo sa drugima. Ali, stid i krivica
nisu osjećanja koja tome doprinose.
Tvoja seksualnost biće dobro uk-
lopljena u tvoj život i živote ljudi koji
te okružuju samo ako bude dobro
spoznata, neopterećena predrasu-
dama, ako je doživiš i koristiš kao
sastojak života.
Masturbacija
Na jednom seminaru o seksual-
nosti i materinstvu predavačica
Ljupka Kovačević je dobro rekla:
„Nije roditeljima toliki problem kad
’uhvate’ svoje dijete kako vodi ljubav
sa drugom osobom; mnogo im je
veća frka kada vide svoje dijete da
masturbira.” I zaista, ta seksualnost
usmjerena na sebe nosi teret mnogih
teških predrasuda. Sjetimo se samo
prijetnji da će nam se osušiti ruka
ako nastavimo s tim ... Donedavno su
se i u popularnim izdanjima Kućnih
ljekara mogle naći tvrdnje da je mas-
turbacija opasna kako po psihičko
Koliko si puta vidio/la nekog
dječaka kako se „igra” svojom
pišom?!
Prvi koraci ka seksualnosti
46
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
47
zdravlje, jer smanjuje inteligenciju,
tako i po fzičko, jer će nam se zbog
nje osušiti ruke i kičma, možemo
dobiti bradavice po rukama, sterilitet
... te da treba da nastojimo da je se
odreknemo. Istina je, međutim, na
drugoj strani. Na sreću!
Prva polna zadovoljstva otkrili smo
u najranijem djetinjstvu, upravo
dodirujući sopstvene genitalije. Jako
je važno da znaš da je masturbacija
normalan i redovan oblik seksualnosti
tokom čitavog života. Mnogi to ne
priznaju, ali su zapravo svi to nekad
probali!
Masturbacija ili onanisanje je prvi,
najjednostavniji, najpristupačniji i
najčešći način da doživimo seksualnu
prijatnost i orgazam. Samozado-
voljavanje se vrši tako što se fzički
stimulišu genitalije ili neke druge
erogene zone sopstvenog tijela,
dodirivanjem, trljanjem, stiskanjem
ili na bilo koji drugi način koji osoba
sama otkrije kao odgovarajući, a cilj je
da se doživi seksualno zadovoljstvo.
Ovaj čin prate i različite fantazije, koje
pomažu da se orgazam doživi brže,
kao i da bude intenzivniji. Neke osobe
govore da su orgazmi koje dožive
tokom masturbiranja ljepši i jači
nego oni koje dožive sa partnerom/
kom. Razlog je vjerovatno u tome
što smo tada „sami sa sobom”, pa
tako i oslobođeni mnogih strahova,
prepreka, stida u vezi sa sopstvenim
izgledom, ponašanjem tokom seksa i
slično. (Masters i Džonsonova, 1966)
Istraživanja pokazuju da roditeljske
zabrane samozadovoljavanja kod
djece proizvode samo duboki osjećaj
krivice, ali ne utiču na učestalost nji-
hovih masturbacija. (Landis, 1940).
Samozadovoljavanje jeste odličan
način da upoznaš sopstveno tijelo,
otkriješ svoje erogene zone i saznaš
što ti prija. Kasnije, kada stupiš u sek-
sualne odnose sa drugom osobom,
lakše će ti biti da znaš što da tražiš
od svog partnera/partnerke. Treba
da znaš da se samozadovoljavaju i
osobe koje imaju redovan seks, a u
vezi su (ili u braku). Masturbacija se
može praktikovati i tokom seksual-
nog odnosa sa nekom osobom. Na
primjer, ženske osobe nekad mastur-
biraju i dok partner penetrira u njih,
jer tako osjećaju veće zadovoljstvo,
ili je to način, možda čak i jedini, da
dožive orgazam. Katkad partneri
upražnjavaju masturbaciju ako su iz
nekog razloga spriječeni da imaju
klasičan seksualni odnos (odnos
penetracijom, to jest ulaskom polnog
organa muškarca u polni organ
partnerke ili partnera). Razlog može
biti neka infekcija, menstruacija, ili
kada djevojka ima plodne dane. No, i
tada ti preporučujemo da ipak koristiš
i kondom. Što je sigurno, sigurno je!
Kao razlog za samozadovoljavanje u
prisustvu partnera/ke mlade osobe
nerijetko ističu i želju da odlože
stupanje u prave seksualne odnose,
to jest zadržavanje djevičanstva iliti
nevinosti.
Masturbacija je, dakle, način da se
zadovolji normalna potreba našeg
tijela i duha, jedna od mnogobrojnih
manifestacija naše seksualnosti. Ako
si u vezi, imaš seksualne odnose i
masturbiraš, to nikako ne znači da
sa tobom, tvojom partnerkom/tvo-
jim partnerom ili vašim seksualnim
životom nešto nije u redu. To napro-
sto znači da te masturbacija opušta,
prija ti i da nema razloga da se ne
samozadovoljavaš.
Ne postoje takođe nikakve mjere u
pogledu učestalosti masturbacije
– koliko često je normalno, a koliko
je previše. Normalno je onoliko često
samozadovoljavanje koje ti ne remeti
svakodnevni život. (Nije fora da zbog
toga pet dana zaredom zakasniš na
časove, na posao ili na ispit, zar ne?!)
A što sa osobama koje tvrde da ne
masturbiraju? Nikad? Pa, istraživanja
pokazuju da je takvih zaista malo.
Neki to ne čine jer su se opredijelili
za celibat. Ali, ako osoba ne pripada
toj grupi, onda su razlozi vjerovatno
duboko psihološke prirode i ute-
meljeni u krutom vaspitanju vezanom
za seksualni razvoj. Iako to može biti
svjesna odluka osobe, ne masturbirati
najčešće znači imati neki problem sa
sopstvenom seksualnošću. A svaki
problem treba i može da se riješi!
Seksualne fantazije
Seksualno uzbuđenje ne zavisi
samo od fizičke stimulacije genitali-
ja. Genitalna stimulacija je obično
neophodna za dostizanje orgazma,
ali sva stimulacija svijeta može
biti neuspješna da te dovede do
orgazma ako ti nemaš želju za tim,
ili ako je tvoja pažnja usmjerena na
nešto drugo.
Seksualne fantazije ćemo najjed-
nostavnije opisati kao mentalne
ili psihološke afrodizijake. Misleći
na sve one stvari koje te seksu-
alno uzbuđuju, lakše i brže možeš
doći do uzbuđenja, kao i izazvati
fiziološke reakcije organizma koje
su ti potrebne da bi uživanje bilo
potpunije (npr. erekcija kod mo-
maka, lučenje vaginalne sluzi kod
djevojaka ...).
Normalno je onoliko često
samozadovoljavanje koje ti ne
remeti svakodnevni život.
Seksualne fantazije su jedan
od načina da proširimo svoje
seksualno iskustvo, a da pri tom
stvarno ne pokušamo te stvari.
Gustav Klimt (1862-1918),
austrijski slikar , bio je okupiran
ženskomseksualnošću
Egon Šile (1890-1918),
autoportret na kome slikar
masturbira
Samozadovo-
ljavanje jeste
odličan način da
upoznaš
sopstveno tijelo,
otkriješ svoje
erogene zone i
saznaš što ti prija.
Prvi koraci ka seksualnosti
48
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
49
Takođe, seksualne fantazije ti pomažu
da više uživaš tokom samog seksual-
nog odnosa ili masturbacije.
Ovdje nećemo nabrajati što sve razne
osobe „zamišljaju”, o čemu fantaziraju
prije i tokom seksa, iz prostog razloga
što to nije ni moguće učiniti. Jer,
ljudi se veoma, veoma razlikuju po
tome što ih erotski uzbuđuje; gotovo
svako ima drugačije maštarije koje
ga uzbuđuju ili dovode do orgazma.
Neka te ova činjenica oslobodi pre-
drasude da tvog partnera, partnerku,
drugarice, drugove, roditelje i sve
ostale moraju uzbuđivati baš one
stvari o kojima ti fantaziraš. Ne. Neko
će smatrati da su tvoje fantazije
sasvim obične i neuzbuđujuće, neko
će ih doživljavati kao čudne, ili čak
grozne, a nekome će se dopasti.
Mada, ruku na srce, najvjerovatnije
sva ta gomila ljudi nikada neće ni
saznati o čemu fantaziraš. Ovo neka
posluži kao primjer da se svi mi
“palimo” na različite stvari, i kao savjet
da ne stvaraš očekivanja koja bi te
mogla omesti u uživanju. Brojnost i
različitost fantazija naučile su nas da
uvijek očekujemo neočekivano te
da ne postoji nikakva veza između
tipa fantazije i tipa ličnosti. Neka te
ne začudi ako nekad saznaš da tvoja
partnerka ili tvoj partner fantaziraju
da vode ljubav sasvim različito od
načina na koji to vas dvoje radite, ili
ako fantazira da vodi ljubav sa nekom
drugom osobom. Jer, naše erotske
fantazije služe tome da nas uzbude
i da naše uzbuđenje održavaju dok
god treba i – ništa više. Seksualne
fantazije su jedan od načina da
proširimo svoje seksualno iskustvo, a
da pri tom stvarno ne pokušamo te
stvari. Takođe, one ti mogu pomoći
da se usredsrediš tokom seksualnog
čina. Naime, priča o ovome može biti
privlačna, ali je istina da nije svima
lako da fantaziraju i to upravo zato
što su mnogi sputani raznim predra-
sudama, strahovima i osjećanjem
krivice, kao i osjećajem da je seks
nešto ružno, nemoralno, prljavo.
Zapravo, čini se potpuno prirod-
nim da tokom seksualne fantazije
zamišljamo zabranjene stvari – zar
nije sam seks (i sve u vezi sa njim)
uvijek, nekako, bio zabranjen?!
Seksualna – erotska
mašta
Mnogi ne prave razliku između mašte
i fantazije, ali u psihologiji su ta dva
pojma jasno razgraničena. Prethodno
smo istakli da je cilj seksualnih fan-
tazija da nas uzbude, ali ne i da to u
realnom životu pokušamo ostvariti.
Maštati, međutim, o nekim erots-
kim sadržajima znači misaono se
pripremati i mentalno „uvježbavati”
nešto što želimo da uradimo, što
želimo da nam se desi na seksualnom
planu, nešto čemu težimo.
Afrodizijaci
Za razliku od seksualnih fantazija, koje
su proizvod našeg uma, afrodizijaci su
razne supstance, namirnice i sred-
stva za koje se smatra da pospješuju
seksualno uzbuđenje: kod onih koji
imaju problema sa uzbuđenjem – da
ga postignu; kod onih koji takvih
problema nemaju – da budu još po-
tentniji, što će reći izdržljiviji u seksu.
Takođe se vjeruje da afrodizijaci
pomažu osobi da bude erotski
maštovitija, pri čemu se obično misli
na razne položaje u toku seksualnog
čina. Uvriježeno je mišljenje da oni
koji koriste afrodizijake postaju „ak-
robate” u krevetu. Naziv su dobili po
boginji ljubavi Afroditi.
Smatralo se, a i danas se smatra,
da kao afrodizijaci mogu poslužiti:
orasi, pauci, mravi, mješavina
krvi slijepog miša i majmunskog
mlijeka, menstrualna krv, sam-
ljevena krila pčela, jaja od kornjače,
artičoka, med sa kamiljim mlijekom,
izdrobljeni rogovi bika, jasmin,
meso od kamilje grbe, genitalije
ježa, lišće vinove loze, polen palme,
banane, ostrige, med i orasi,
španska mušica, cimet, vino, svježi
škampi…
U srednjem vijeku najpopularniji
afrodizijaci bile su biljke koje su
izgledom podsjećale na ljudsko
tijelo: mandragora (čiji korijen ima
oblik ljudskog tijela sa izraženim
polnim karakteristikama) i salep
tubor (zbog sličnosti sa testisima).
Kleopatra je na primjer topila bisere
u sirćetu, dok su Persijanci pravili
tablete od smješe isitnjenih bisera,
rubina, zlatne prašine i ambre.
Međutim, nijedna dosadašnja
naučna provjera dejstva ovih
supstanci nije potvrdila da one
zaista imaju efekta. Neke od njih
su provjereno zdrave i dobre za
organizam (med i orasi, na primjer),
ali to ne znači da u datom trenutku
mogu izazvati i erotsko uzbuđenje.
Afrodita (rođena iz morske
pjene) boginja je ljubavi, ljepote
i požude. Afroditin pandan u
rimskoj mitologiji je Venera.
[Skulptura iz Nacionalnog
arheološkog muzeja u Atini]
Kleopatra, egipatska kraljica,
topila je bisere u sirćetu u
pokušaju da napravi afrodizijak.
Seksualne fantazije se
najjednostavnije opisuju
kao mentalni ili psihološki
afrodizijaci.
Prvi koraci ka seksualnosti
30
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
31
Seks i opijati
Jedna od najvećih zabluda, koja ima
i dalekosežne i opasne posljedice po
zdravlje i život, naročito mladih oso-
ba, jeste vjerovanje da alkohol i droge
imaju afrodizijačko dejstvo. Istina je,
zapravo, da alkohol i droge smanjuju
tzv. inhibiciju, odnosno suzdržanost u
seksu i seksualnoj inicijativi. Jed-
nostavnije rečeno – oslobađaju te
straha i treme da nekoj osobi priđeš
sa predlogom za seks.
Međutim, ako ti nastup i uspije, teško
da će ti uspjeti da ostvariš seksualni
čin. A to je baš blamaža, zar ne?! Jer,
alkohol i droge većinom imaju tzv.
depresantno dejstvo na mozak, pa
dolazi do smanjenja seksualne moći i,
veoma brzo, do potpune impotencije
na fzičkom planu i prestanka seksu-
alne želje na psihološkom. Kokain, na
primjer, čini osobu potpuno nezain-
teresovanom za seks, neke druge
droge izazivaju suvoću i zapaljenja
vagine, zbog čega je penetracija
onemogućena, a i kod djevojaka i kod
momaka izazivaju nemir, anksioznost,
fzičku iscrpljenost. Sve to skupa
potpuno je suprotno onome što je
osoba na početku htjela da postigne
posegnuvši za drogom.
Oni koji piju izgube seksualnu moć,
zbog čega piju još više – da „utope
tugu”. Začarani krug. Zato u njega
nemoj nikada ući!
Seks i ishrana
Jedan od najuspješnijih hirurga
reproduktivnih organa i član
predsjedništva Seksološke sekcije
Srbije, urolog i seksolog Aleksandar
Milošević, koji najviše zahvata izvodi
upravo na pacijentima koji žele da
povrate izgubljenu seksualnu moć,
tvrdi da postoje namirnice koje štete
potenciji i slabe želju, potrebu za sek-
som. Tu prvenstveno spadaju slatkiši
i masna hrana. Mnoga psihološka
istraživanja pokazala su da se žene
često između čokolade i orgazma
radije opredjeljuju za čokoladu. Iako
toga možda nisu svjesne, razlog vjero-
vatno leži u činjenici da konzumiranje
čokolade dovodi do lučenja endorfna,
hormona zadovoljstva, koji se takođe
luči i pri lijepom seksualnom činu i
orgazmu. Razlika je u tome što dejstvo
čokolade osjetiš brže i jednostavnije,
možeš je jesti bez skidanja, u bilo kom
položaju, ne razmišljajući o „zaštiti” ...
Ali ... ali – opredjeljujući se za ovaj vid
zadovoljstva, osoba zapostavi uživanje
koje bi mogla imati na seksualnom
planu. Zbog toga trpe odnosi sa
voljenom osobom, a vremenom i
izgled i kondicija.
Kokain čini osobu potpuno
nezainteresovanomza seks.
S druge strane, hrana puna masnoća,
naročito onih životinjskog porijekla,
jako oterećuje sistem za varenje, pa
umjesto da krv pojuri tamo gdje treba
da pojuri, ona se zadrži u stomaku
kako bi obezbijedila dovoljno snage
organizmu da svari sve što smo pojeli.
Dakle, neke vrste hrane gase našu
seksualnu želju tako što nam
otežavaju varenje, čine nas tromim, ili
tako što toliko uživamo u njoj da nam
užitak bilo koje druge vrste više nije
ni potreban. A teško da je to opcija
koju mlada osoba želi za sebe, zar
ne?!
Nemoj, međutim, smetnuti s uma da
trend izgladnjivanja i održavanja vitke
linije po svaku cijenu takođe ima
negativan uticaj na seksualnu želju
i moć. Onaj ko insistira na mršavosti
nema fzičke snage za seks, a ni želje
za njim – budući da takva osoba sve
svoje misli koncentriše na prebroja-
vanje kalorija.
Djevičanstvo – nevinost
Kada se za nekog kaže da je nevin ili
djevica, želi se reći da ta osoba dotad
nije imala seksualnog iskustva bilo
koje vrste, a prvenstveno da nije ima-
la iskustvo punog seksualnog čina –
penetracije. Mada je termin nevinost
kod nas mnogo ustaljeniji, on možda
Na ulicama Milana, u vrijeme
održavanja nedjelje mode,
pojavile su se slike mlade
Francuskinje Izabele Karo, koja
boluje od anoreksije i ima samo
31 kilogram. Ove fotografje
izazvale su brojne reakcije.
Ne dozvoli da ti
trendovi govore
kako treba da
izgledaš!
i nije najbolji zato što isuviše asocira
na to da su oni koji nisu nevini, koji
su seksualno iskusni – krivi, za osudu.
A to nikako ne stoji. Istovremeno,
postoji sklonost da se osobe koje su
zaista seksualno neiskusne, naročito
muškarci, ismijavaju.
Nije sramota biti seksualno iskusan,
ali ni seksualno neiskusan. To je,
naprosto, samo stvar trenutnog sta-
nja. I zaista nije lijepo, a ni potrebno,
osuđivati nekoga bilo zbog toga što
jeste, ili zbog toga što nije nevin/a.
Ono što je zauvijek obilježilo
odnos ljudi prema seksualnosti
jeste činjenica da kod djevojaka
možemo znati da li su ranije stupale
u seksualne odnose, a kod momaka
ne. Pogađaš, govorimo o himenu,
djevičnjaku, to jest o krvarenju koje
se najčešće (ali ne kod svih djevojaka)
javlja pri prvom seksualnom odnosu.
Pa smo tako živote podijelili na „prije
Prvi koraci ka seksualnosti
Oni koji piju izgube seksualnu
moć, zbog čega piju još više
– da „utope tugu” ...
Izgladnjivanje radi održavanja
vitke linije, kao i prejedanje,
imaju negativan uticaj na
seksualnu želju i moć.
Bijela vjenčanica je tradicionalni
simbol djevičanstva, znak da
djevojka ulazi u brak bez
prethodnog seksualnog
iskustva.
32
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
33
toga” i „poslije toga”. Seks je važan,
i prvi seksualni odnos je važan, ali
djevičanstvo ne bi trebalo da služi
ni kao potvrda nečije podobnosti i
moralnosti, niti kao razlog za pod-
smijeh. Naime, u našoj patrijarhalnoj
sredini važe dvostruki aršini: dok je
neiskusna djevojka veoma „na cijeni”,
neiskusan momak je apsolutno
neprihvatljiv.
Pri pomenu riječi nevinost većina
ljudi i ne pomisli da se možda
radi o mladiću koji do tada nije
imao seksualne odnose. Neiskusni
mladići takođe imaju strah od osude
okoline, ali se plaše i da neće ispu-
niti očekivanja – a od muškaraca se
očekuje da budu potentni, spremni,
umješni i izdržljivi, maštoviti i iskusni.
Kada govorimo o dvojnom moralu,
evo nekih karakterističnih poruka
patrijarhata:
Muškarcu laskaju dvije stvari:
vrlina vlastite žene i slabost tuđih
supruga.
Muškarci uvijek žele da budu
prva ljubav svoje žene. To je njihova
urođena taština. Žene su prefnjenije:
one žele da budu njihova posljednja
ljubav.
Ideal muškarca je iskusna nevina
djevojka.
Pogrešno je mišljenje da „krunski”
dokaz djevičanstva znači i neiskustvo.
Neki parovi ne prođu kroz čitav
seksualni čin, u smislu da nema pen-
etracije, ali urade dosta, ili bar nešto
što ih čini iskusnim. S druge strane,
ako je osoba dovoljno opuštena i zna
što hoće, uz to još i u partnerskom
odnosu koji karakteriše osjećanje
zajedništva, povjerenja, zadovoljstva
vezom i ljubavlju, može se desiti da
se „sve kockice slože“ i da, uprkos
dotadašnjem djevičanstvu, u seksu-
alnom odnosu bude veoma aktivna i
maštovita.
Svi ovi razlozi, zabune, nepovjerenja,
ogromna očekivanja i pritisak sredine
da se bude takav i takav, dovode do
bizarnih postupaka. Tako se u nekim
sredinama bebama ženskog pola još
u porodilištu medicinskim putem
otklanja himen. S druge strane, u
patrijarhalnim sredinama djevojke iz
istih razloga pribjegavaju hirurškim
intervencijama „ušivanja“ himena,
pa se poslije operacione narkoze
probude kao vaskrsle djevice.
Peting – dry sex
Neki parovi koji, iz bilo kog razloga,
još nisu spremni da započnu prave
seksualne odnose, opijeni ljubavlju
i uzbuđenjem koje donosi bliskost,
Nije sramota biti
seksualno
iskusan, ali ni
seksualno
neiskusan. To je,
naprosto, samo
stvar trenutnog
stanja.
pribjegavaju petingu. Peting je simu-
lacija – imitacija seksualnog odnosa,
kad se partneri trljaju jedno o drugo,
najčešće obučeni ili bar djelimično
obučeni, izazivajući tako zadovoljstvo
kod oboje. Nekada dođe i do orgazma.
Dešava se i da su partneri nagi, ali ni u
tom slučaju ne dolazi do penetracije,
dakle, do ulaska penisa u vaginu. Zato
se peting naziva još i suvi seks – ne
dolazi do direktnog spajanja geni-
talija, pa tako ni do spajanja tjelesnih
tečnosti iz vagine, penisa i/ili anusa.
Neki parovi upražnjavaju peting zato
što smatraju da je to siguran način
da ne dođe do trudnoće ili do neke
polne infekcije. To je, međutim, samo
djelimično tačno. Ukoliko su partneri
nagi, vjerovatno će doći do miješanja
tjelesnih tečnosti, a ako muškarac
ejakulira u blizini vaginalnog otvora,
može doći i do trudnoće. Čak i ako
partnerka ima očuvan himen! Takođe,
hormoni bujaju i u toj ekspanziji strasti
lako se može zaboraviti na neopho-
dan oprez. Zato je jako važno da
se prije početka nježnosti i petinga
partneri dogovore što žele, a što
ne, i da bude jasno da se te granice
moraju poštovati. Ukoliko partneri
žele različite stvari, a prethodno to ne
saopšte jedno drugom, lako može doći
do nemilih situacija pa i do seksualnog
nasilja.
“Poljubac je
susret najveći
na svetu.”
[Pesma ženi, Jovan Dučić]
Peting je divan način da sa
voljenomosobomistražimo
sopstvenu, ali i njenu
seksualnost, svoje i njeno tijelo,
naše želje, fantazije, kao i da
produbimo osjećanje bliskosti.
Prvi koraci ka seksualnosti
U svakom slučaju, peting jeste
divan način da sa voljenom osobom
istražimo sopstvenu, ali i njenu
seksualnost, svoje i njeno tijelo, naše
želje, fantazije, kao i da produbimo
osjećanje bliskosti.
Poljubac
Neko je divno rekao da je poljubac
prva visibaba ljubavi… Prvi vjesnik
da nam nakon samoće u susret dolazi
neko kome se bezrezervno može
vjerovati i prepustiti. I to baš kroz
poljubac.
Iako i sam predstavlja oblik erotskog
ponašanja, poljubac je uglavnom
blagonaklono dočekan od strane
društva. Pa ipak, u svijetu postoje
različita shvatanja o tome da li je
poljubac društveno prihvatljivo
ponašanje ili ne, na kom mjestu,
kakav, sa kim itd ... U nekim kul-
turama poljubac je tretiran kao čudno
ponašanje. U nekim drugim poljubac
‘usta na usta’ upražnjavaju i najbliži
srodnici. Kod nas je, pak, takav
poljubac među srodnicima čudan, pa
i nedozvoljen.
Kada govorimo o seksu i poljupcu,
recimo da se u okviru seksualnog
ponašanja i opštenja obično pre-
poznaju obični (suvi) i duboki (vlažni)
34
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
33
poljupci (poljupci u kojima se jezici
partnera spajaju i prepliću). Usne su
pune nervnih završetaka, pa tako
izrazito osjetljive na dodir. Nekada
ljubljenje izaziva veće uzbuđenje
nego dodirivanje genitalija. Naravno,
iza takvog osjećaja stoje i psihološki
faktori: prije svega, činjenica da su
usne, usta i obrazi prvi izvor zado-
voljstva bebe, do kojeg dolazi kroz
dojenje i naslanjanje na tople majčine
grudi. Iz tih „fksacija” (pogledaj dio o
psihoseksualnom razvoju po Frojdu)
mi crpimo prva velika zadovoljstva, a
svakim strasnim poljupcem sa voljen-
om osobom iznova ih oživljavamo
i proživljavamo. Za mnoge, možda
tako i za tebe, poljubac je jako in-
timna stvar - ljubi se samo osoba koju
iskreno volimo. Baš kao što i izostanak
poljubaca obično znači da u vezi
nešto više ne ide kako treba.
Za neke osobe poljubac je do te
mjere intiman da ga na sve načine iz-
bjegavaju, smatrajući da je miješanje
tečnosti usnih duplji prevelika
bliskost. U svakom slučaju, poljubac
nikoga ne ostavlja ravnodušnim,
čest je znak tananih osjećanja,
sastavni dio petinga, predigre i
seksualnog odnosa. Najuzbudljiviji su
oni poljupci kod kojih se spajaju dva
osjetljiva mjesta na tijelu, na primjer:
usne i vrat, usne i stomak, usne i uši,
usne i ramena ... Sigrno ćeš i ti otkriti
još neka mjesta. Imaj na umu da jezik
nije jedino što treba da koristiš tokom
ljubljenja; veoma su uzbudljivi i nježni
„ugrizi” usnama, pa i sam tvoj dah u
nečijem uhu ili niz vrat može učiniti
da tebi dragoj osobi izmakne tlo pod
nogama.
Čak i poljubac poput majčinskog,
utisnut u čelo osobe sa kojom si, nosi
mnogo dubokih značenja: od površne
nježnosti do dubokog osjećanja
privrženosti i divljenja. Takav poljubac
ponajviše nagovještava zaštitnički od-
nos. Njime možeš da pošalješ poruku
da se on, ili ona, mogu osloniti na
tebe i u tvom zagrljaju, u razgovoru, u
vremenu provedenom s tobom naći
svoju mirnu luku.
Higijena usne šupljine
Mnoge mlade osobe plaše se
prvog poljupca jednako kao i
prvog seksualnog odnosa – nisu
Najuzbudljiviji su
oni poljupci kod
kojih se spajaju
dva osjetljiva
mjesta na tijelu,
na primjer: usne i
vrat, usne i stomak,
usne i uši, usne i
ramena ...
sigurne da znaju što zaista
treba uraditi. Kako je „duboki“,
„vlažni“, „francuski” poljubac
rezervisan za osobe kojima
smo snažno erotski naklonjeni
ili s kojima smo u romantičnoj
ljubavi, prije takvih iskustava
nemamo prilike da nešto više
saznamo o tome. Dobra je vijest
da se, kao i mnoge stvari u
životu, i ljubljenje uči. Praksa je
ključ uspjeha, ali evo i nekoliko
korisnih savjeta: nemoj zaborav-
iti da prije susreta sa voljenom
osobom temeljno opereš zube.
Ipak, ne čini to neposredno prije
poljupca jer ukus tvojih usta
nakon upotrebe paste za zube
osobi s kojom se ljubiš sigurno
neće biti prijatan. Dalje, čak i ako
opereš zube, tvoj dah može biti
“zadah” – neka uspjeh tvoje veze
bude razlog više da se posvetiš
brizi o svom zdravlju. Nemoj se
ljubiti ako imaš neku infekciju
jer je možeš prenijeti partnerki/
partneru, a i za tebe poljubac
može biti bolan zbog eventual-
nih ranica ili gnojnih čepova u
ustima. Izbjegavaj da pušiš neko
vrijeme prije ljubljenja – ukus
tvojih usta je tada veoma opor ...
Vidiš, i zbog toga bi svakako bilo
najbolje da nikada ne počneš sa
pušenjem.
Razmisli koji je pravi trenutak za polju-
bac – neka mjesta, okolina i situacije
zaista mogu biti posebno romantični i
podsticajni. Nemoj ljubiti nekoga tako
agresivno da počne da se guši od tvog
jezika – to možda nekome ne prija. A
nije ni dobar način da pokažeš svoju
ljubav ili strast – partner/ka će prije
steći utisak da ti je stalo jedino do toga
da što prije završite u krevetu.
Budite oboje opušteni, neka usne ne
budu zgrčene, neka te vodi sopstveni
dobar osjećaj, ali pažljivo prati pokrete
osobe sa kojom si. Provuci joj ruke kroz
kosu, zatvori ili otvori oči – već kako
ti najviše prija. Za mnoge je poljubac
„pravi“ jedino ako se ljube zatvorenih
očiju. Nema tu posebnih pravila,
ali računaj na to da osobi sa kojom
se ljubiš može biti neprijatno ako
otvori oči i shvati da je/ga sve vrijeme
posmatraš. Može se, na primjer, početi
laganim dodirom površina usana, a
potom ćeš već i sam/a osjetiti što dalje.
Mladi koji nose zubne proteze često
imaju osjećaj nelagode jer smatraju da
je proteza prepreka za svaki, a naročito
za romantičan poljubac. Ako je ovo i
kod tebe slučaj, najbolje je porazgov-
arati o tome. Pa, premda je spontanost
dobar saveznik u ljubljenju, mali
prethodni dogovor i oko ovoga neće
biti na odmet.
Robert Dojsnej, Poljubac kod
Hotela de Vil, 1950.
Budite oboje opušteni, neka
usne ne budu zgrčene, neka te
vodi sopstveni dobar osjećaj, ali
pažljivo prati pokrete osobe sa
kojomsi.
Poljubac, čuvena skulptura
francuskog umjetnika Ogista
Rodena (1840-1917)
36
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
37
Polucija
Polucije su ono što često nazivamo
„vlažnim snovima”. To su orgazmi
tokom spavanja i snijevanja, praćeni
izbacivanjem sperme. Dešavaju se
nevoljno, što znači bez svjesne nam-
jere. Mogu biti podstaknuti nekim
snom erotskog sadržaja. Uglavnom
se javljaju u adolescenciji i prestaju
sa stupanjem u redovne seksualne
odnose. Međutim, ponekad se,
mada rijetko, javljaju i kod odraslih
muškaraca.
Polucija je znak nabujalih hormona,
nabujale želje i potrebe za sek-
som, ali se može javiti i kod dugog
nepražnjenja testisa, kao i kada
smo u stanju prinudne apstinencije
(npr., kada nemamo osobu sa kojom
vodimo ljubav).
Erogene zone
Erogene zone su mjesta ili oblasti
na tijelu koje su posebno osjetljive
na seksualne nadražaje – dodir.
Dodirujući te djelove tijela, posebnim
pokretima, maženjem, golicanjem,
milovanjem, lizanjem, ljubljenjem i
slično, osoba sebe ili svog partnera/
partnerku dovodi u stanje seksualne
uzbuđenosti, održava to stanje, što
može kulminirati i orgazmom. Kod
polucija i orgazama koji nam se dese
tokom spavanja, san je taj koji nas
dovede do ekstaze, ali na javi – sami,
ili uz pomoć neke osobe, moramo
poraditi na dostizanju orgazma. E,
tada stupa na snagu naše znanje o
erogenim zonama svog tijela i/ili tijela
partnerke/partnera.
Uglavnom se smatra da su ero-
gene zone zapravo naši genitalni i
reproduktivni organi, no to je samo
djelimično tačno. Naime, čak ni
svi dijelovi genitalija nisu jednako
osjetljivi na dodir i nadražaje. Na
primjer, za dovođenje žene u stanje
ekstaze najčešće nije dovoljno stim-
ulisati samo vaginu, već i klitoris. Bra-
davice na grudima takođe su veoma
osjetljive na ovu vrstu nadražaja.
Grudi predstavljaju važan elemenat
oblika i ljepote ženskog tijela. Imaju
izuzetnu ulogu u buđenju polne želje
i polnom razdraženju već pri pogledu,
a naročito pri dodiru, i to kako kod
muškaraca tako i kod žena. Kod
muškaraca je osjetljiv penis, a pogo-
tovo glans i dio penisa ispod glansa
(strana penisa okrenuta nadolje).
Takođe su osjetljivi i testisi.
Postoje, međutim, mnogi drugi dijelo-
vi tijela koji su veoma osjetljivi na do-
dir, a najčešće se zanemaruju. Prosto,
što je neki dio tijela bogatiji nervnim
završecima, to će biti osjetljiviji na
dodir. Tako erogene zone mogu
biti: klitoris, male i velike usne, ulaz
u vaginu, dio prednjeg zida vagine,
glans penisa, posebno corona i zadnji
dio glansa, dio između anusa i polnih
organa, anus, unutrašnje strane
butina, usta, usne, uši, a naročito ušne
školjke, grudi, posebno bradavice.
Imaj na umu da su i kod muškaraca
bradavice osjetljive na dodir, s tim što
neki muškarci vole/prija im, a neki ne
vole kada im neko dodiruje bradavice.
Vjerovatno to smatraju nemuževnim.
Seksualne senzacije nastale dodirom
tijela refeksne su prirode, što znači
da se direktno sprovode do centara u
kičmenoj moždini. Zato je i paral-
izovanim osobama moguće dodirom
izazvati erekciju ili vlaženje vagine.
Neki drugi seksualni nadražaji, kao
što su izgled, miris, glas ... najprije se
šalju u veliki mozak na analizu, zatim
se kombinuju sa prethodnim iskust-
vom, pa sve to skupa određuje da li
će nam neka osoba biti seksualno
atraktivna ili ne. Dodir je, međutim,
gotovo uvijek atraktivan, što ne znači
da će osoba pristati na seksualni
odnos. To je ipak u sferi voljne odluke,
koju svaka strana u odnosu mora
poštovati.
Ovdje se priča ne završava jer ovi
dijelovi ne čine čitavu „erogenu
mapu tijela”. Za nekoga su u erots-
kom smislu jako uzbudljivi: vrat,
šake, stopala, nožni prsti, podlaktice,
milovanje glave tako što se nježno
raščešljava kosa ... Zapravo, svaki dio
tijela potencijalna je erogena zona,
specifčna za određenu osobu. Zato je
najvažnija lekcija koju treba da naučiš
iz seksualnog obrazovanja – dobra
komunikacija između tebe i tvoje
voljene osobe.
Ponešto o onome što nije ni
afrodizijak ni erogena zona u
klasičnom smislu, pa ipak ...
Nekada je dah uzbudljiviji
od najtananijeg dodira.
Nekada je romantična priča
uzbudljivija od pogleda na golo tijelo.
Nekada je boja glasa muževnija
od snažnih mišića.
Nekada je pogled upečatljiviji od
zagrljaja.
G tačka
Pravi naziv G tačke jeste Grafenber-
gova tačka, po imenu doktora koji ju
je prvi opisao. Mišljenja o tome da li
ona zaista postoji sasvim su oprečna.
Kako god, zamišljena je kao predio
(više nego kao tačka) u vagini, čija
stimulacija veoma brzo dovodi do
Polucije su ono što često
nazivamo „vlažnimsnovima”.
Svaki dio tijela potencijalna je
erogena zona, specifčna za
određenu osobu.
Osobe sa invaliditetomimaju
uspješan seks. [Autor slike: Rob-
ert Broderson]
Mišljenja o tome da li G tačka
zaista postoji su oprečna.
Prvi koraci ka seksualnosti
38
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
39
vrhunskog orgazma. Zagovornici
mišljenja da G tačka postoji, te da je
ima svaka ženska osoba, kažu da je ta
tačka u stvari brežuljak u unutrašnjem
gornjem dijelu vagine, površine od
0,5 do 3 cm
2
.
Danas su, međutim, sve brojnija
naučna mišljenja da G tačka ne post-
oji. Ako djevojka ne doživi orgazam,
to ne znači da partner nije našao G
tačku, već da se neke druge kockice
nisu složile. I zato, ne treba patiti
tražeći nešto što ne postoji. Ali, treba
se truditi, dati sve od sebe, i, zašto da
ne, potražiti Grafenbergov brežuljak,
možda može biti uzbudljivo!
Istraživanja ljekara i seksologa
pokazuju da se tačke našeg tijela čije
nas stimulisanje veoma uzbuđuje
tokom života mijenjaju, odnosno
premještaju i smjenjuju (dr Nebojša
Jokmanović). To nas samo može
dodatno ohrabriti da istražujemo i
uživamo!
Predigra
Kada su osobe voljne za seksualni
čin (penetraciju), to najčešće nije
dovoljno da bi odmah do njega i
došlo. Želja u mozgu treba da bude
potpomognuta spremnošću tijela,
što znači erekcijom penisa i vaginom
koja luči dovoljne količine sluzi.
Da bi se ovo postiglo, potrebna je i
fzička stimulacija tijela. Predigra služi
upravo tome: da opustimo naš um,
zaboravimo na sve stvari koje bi nas
mogle omesti u uživanju, a da istovre-
meno naše tijelo postane maksimalno
spremno za seksualni čin.
Prema novijim shvatanjima, nema
predigre i seksa, već je i sama pre-
digra seks. Sve je igra, to jest seks.
Važno je shvatiti da sve što radiš, a
tiče se seksualnog odnosa, jeste seks.
Seks se ne svodi samo na seksualni
čin, odnosno penetraciju.
Da je partner dovoljno uzbuđen,
znaćeš po erekciji, a da je part-
nerka dovoljno uzbuđena, znaćeš po
vlažnom međunožju (ovo omogućava
da se izbjegne bolno trenje tokom
penetracije), uzdignutim i naježenim
bradavicama, dubokom disanju i
nabreklom klitorisu. Mada, nije na
odmet pitati voljenu osobu da li je to
– to.
Predigra gubi svoj smisao i ne dovodi
do cilja ako je uvijek ista, predvidljiva,
po šablonu. Tačno je, postoji „tajni re-
cept” po kome se neka osoba „otvara”.
Ali, ako ostaneš pri „provjerenom”,
nakon nekog vremena to neće biti
dovoljno jer će on/a steći utisak da ne
želiš dalje da se trudiš. Jednoličnost
je pogubna za strast. Strast je uvijek
željna istraživanja. A predigra je i
način da fzički, tjelesno pokažeš
voljenoj osobi da ti je i dalje jako stalo
do nje.
Neka te ne ograničavaju natpisi u
novinama po kojima je djevojkama
potrebno 15 minuta predigre. Svaki
par treba da ostane u predigri onoliko
koliko to oboma odgovara. Ono što
važi jednom, možda će već sljedećeg
puta biti nedovoljno, ili previše. Svaki
seksualni odnos je priča za sebe. Igraj
na sigurnu kartu, ali neka to ne bude
razlog da ne pokušaš i nešto novo.
Seksualni čin, seksualni
odnos, koitus

Seksualni čin je spajanje genitalnih
organa bar dva seksualna partnera
koje se dešava kroz penetraciju
– prodiranje penisa u vaginu ili anus
partnerke/partnera, ili, ukoliko se radi
o lezbijskom paru – prodiranje jezika,
prstiju i/ili ruke u vaginalni i/ili analni
otvor partnerke.
Seksualni odnos ne mora podra-
zumijevati/uključivati seksualni čin,
dakle, penetraciju; to može biti i
samo peting. Da bismo nešto nazvali
seksualnim odnosom, potrebno je
da imamo bar dvije osobe koje imaju
seksualne želje i koje se ponašaju
na seksualan način: ljube se, miluju,
dodiruju, istražuju tijela, uzbuđuju
jedno drugo na razne načine,
međusobno masturbiraju ... Mastur-
bacija neke osobe kada je sama nije
seksualni odnos: za odnos je potreb-
no dvoje, dvije ili dvojica. Ponekad se
kaže da je došlo do punog seksual-
nog odnosa, što znači da je došlo i do
seksualnog čina, to jest penetracije.
Koitus ili snošaj je polno spajanje;
može se poistovjetiti sa seksualnim
činom. On je i najčešći oblik seksu-
alne aktivnosti. Načini vođenja ljubavi
različiti su od para do para. Dok se
kod životinja koitus odigrava uvijek
u istom položaju, i to u onom u kom
su polni organi ženke i mužjaka
najdostupniji, osiguravaju penetrac-
iju a time i začeće, ljudi praktikuju
mnogo položaja. Ti položaji, tokom
predigre kao i tokom samog seksual-
nog čina, zavise od iskustva partnera,
želja, umješnosti da se dati položaj za-
uzme i zadrži, kao i od prijatnosti koja
se doživljava u određenom položaju.
Ovaj posljednji faktor je i odlučujući
za manje-više redovno praktikovanje
ograničenog broja položaja – vodimo
ljubav u onom položaju koji nam
najviše odgovara, koji nas najviše
uzbuđuje i u kom najlakše postižemo
Predigra gubi
svoj smisao i ne
dovodi do cilja
ako je uvijek ista,
predvidljiva, po
šablonu.
Seksualni odnos ne mora
podrazumijevati/uključivati
seksualni čin, dakle, penetraciju;
to može biti i samo peting.
Istraživanja ljekara i seksologa
pokazuju da se tačke našeg
tijela čije nas stimulisanje
veoma uzbuđuje tokomživota
mijenjaju, odnosno premještaju
i smjenjuju. (dr Nebojša
Jokmanović)
Da bismo nešto nazvali
seksualnimodnosom, potrebno
je da imamo bar dvije osobe
koje imaju seksualne želje i
koje se ponašaju na seksualan
način: ljube se, miluju, dodiruju,
istražuju tijela, uzbuđuju
jedno drugo na razne načine,
međusobno masturbiraju ...
Prvi koraci ka seksualnosti
60
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
61
najjači orgazam. Razne „akrobacije”
u krevetu mogu zvučati primamljivo,
ali kod konkretnog ljubavnog para ne
moraju izazvati nikakvo uživanje, čak
ga mogu narušiti.
Učestalost snošaja neke osobe ili
nekog para jedinstvena je za taj par
i polne potrebe tog para. Učestalost
snošaja mijenja se tokom života, a
sa promjenom partnera može doći
do drastičnih razlika u pogledu broja
snošaja tokom sedmice ili mjeseca.
U svakom slučaju, kao i kod mas-
turbacije, ne postoji mjera koja će
odrediti koliko seksualnih odnosa
je malo, ili mnogo. Važno je imati
onoliko odnosa koliko ti je potrebno
da u ostalim sferama života normalno
funkcionišeš, a da pri tom ne budu
zapostavljene ni potrebe osobe
pored tebe.
Trajanje koitusa je takođe individual-
no. U principu, završava se onda kada
muškarac doživi orgazam i ejakulira,
ali se može nastaviti i na neki drugi
način koji ne zahtijeva erekciju. Ovo
stoga što je za ponovno postizanje
erekcije i sljedeći odnos potrebno
malo vremena. S godinama je to vri-
jeme sve duže. Doduše, (privremeni)
nedostatak erekcije ili, pak, ejakulacija
kod muškarca ne moraju značiti i kraj
seksualnog odnosa. Kako god, jedna
od ne baš dobrih stvari koju osoba
može da uradi nakon seksa jeste da se
okrene na drugu stranu i zaspi, ili da
odmah ustane do toaleta. Zato bi bilo
lijepo da ti ne zaboraviš da nakon or-
gazma i kraja seksualnog odnosa još
malo posvetiš pažnje dragoj osobi. To
možeš učiniti kroz poljubac, nježan
pogled ili zagrljaj u kojem se oboje
možete lijepo odmoriti.
Seks i emocije
Seks sa sobom uvijek nosi i dozu
emocija. Idealno bi bilo kada bi to
bila obostrana ljubav, ali to nije
uvijek slučaj. Seks može biti jako
uzbudljiv i dobar čak i kada među
osobama koje stupaju u seksualni
odnos nema zaljubljenosti ili ljubavi.
Loša strana takvog seksa jeste u tome
što ipak može, odmah ili vremenom,
doći do nekih osjećanja sa jedne
strane. Tada se ta osoba može jako
razočarati jer je očekivala da će joj
ljubav biti uzvraćena. Takođe, osobe
koje imaju redovne, ili bar djelimično
redovne seksualne odnose, bolje
poznaju tijelo, erogene zone, fan-
tazije i želje partnera/partnerke, lakše
i otvorenije razgovaraju o svojim
željama i potrebama u seksu, lakše i
brže se opuštaju i „zagrijavaju” za sek-
sualni odnos, u seksualnom činu ima
više nježnosti i romantike, manje je
prostora za neprijatna iznenađenja,
partneri su uigraniji i, naravno, time
je uživanje veće. Za neke osobe i seks
sa nepoznatim partnerom ima svojih
čari i može biti veoma uzbudljiv. Ne
treba ipak zaboraviti da takav seks
nosi rizik od polno prenosivih bolesti,
neželjene trudnoće – usljed prevelike
uzbuđenosti, a time i nemogućnosti
da se kontroliše ejakulacija – kao i
rizik od razočaranja što se nije dobilo
ono što se očekivalo.
No, ljubav ne mora biti jedino
osjećanje koje prethodi seksu, ili koje
se može javiti prema osobi sa kojom
imamo seks. To može biti i strah,
trema, depresivnost, razdraganost,
euforija, stid, ponos, sreća, panika ...
Nekada nas razočara to što smo od
seksa očekivali mnogo više, naročito
ako izostane željeni orgazam. A
nekada nas razočara baš to što se
desilo mnogo više nego što smo
željeli i na šta smo u tom trenutku bili
spremni.
Zbog svega toga, veoma je važno da
u pravo vrijeme i sa pravom oso-
bom stupiš u seksualne odnose. U
suprotnom, seksualni čin može biti
toliko traumatičan da u tebi proiz-
vede snažnu averziju prema daljem
seksualnom opštenju. Time bi na
gubitku bilo tvoje i emocionalno i
fzičko zdravlje, ali i sve one osobe
sa kojima si mogla/mogao ostvariti
predivne veze.
Treba da znaš da je seks i fzičko i
emocionalno iskustvo koje, ako je
doživljeno na pravi način, može besk-
rajno uljepšati i obogatiti tvoj život
i tebe kao ličnost. Seks je, međutim,
i rizičan – upravo zato što te može i
fzički i emocionalno povrijediti. Da
se to ne bi dogodilo, važno je da znaš
na koji način možeš izbjeći sve, ili bar
većinu rizika vezanih za seks.
Prvo, nemoj stupiti u seksualni
odnos koji ne želiš i na koji nisi spre-
man/spremna. Takođe, nemoj vršiti
pritisak na svog partnera/partnerku
da stupi sa tobom u seksualni odnos
ukoliko to i sam/a ne želi, ili iz bilo
kog razloga nije spreman/na. Nikada
ne očekuj da će seks sam po sebi
dovesti do ljubavi, ali isto tako ne
očekuj ni da će osoba sa kojom
stupaš u seksualne odnose samo
zbog seksa obavezno ostati „emo-
cionalno hladna” prema tebi. Ne
shvataj seks olako; ne shvataj svoje
seksualne partnere/ke olako. Daj svoj
maksimum. Sa osobom sa kojom
namjeravaš da imaš seks prethodno
porazgovaraj – o tome ko što voli,
ko što očekuje, što kome prija, dokle
namjeravate da idete u seksu, kakva
Trajanje koitusa je takođe
individualno. Uprincipu,
završava se onda kada
muškarac doživi orgazami
ejakulira, ali se može nastaviti
i na neki drugi način koji ne
zahtijeva erekciju.
Seks je i fzičko
i emocionalno
iskustvo koje,
ako je doživljeno
na pravi način,
može beskrajno
uljepšati i obo-
gatiti tvoj život i
tebe kao ličnost.
Prvi koraci ka seksualnosti
62
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
63
su tvoja i njena/njegova prethodna
iskustva, koju ćete vrstu kontracep-
cije i zaštite od polno prenosivih
bolesti koristiti ... Razgovarajte i o
svojim osjećanjima u vezi sa seksom,
kao i o osjećanjima jednog prema
drugom. Ovi razgovori sigurno neće
pokvariti spontanost.
Ne stupaj u seksualne odnose kako bi
sebi ili bilo kome drugome dokazao/
la da si zrela, odrasla osoba, naročito
ako to još nisi. Seks nije način da
procijeniš koliko si zreo ili nezavisan,
to nije način da neku osobu vežeš
za sebe, da je natjeraš da te voli, a
nije ni način da sebe natjeraš da
nekog zavoliš. Ne treba da stupaš u
seksualne odnose samo zato što su
ti „iskusnija“ drugarica ili drug rekli
da je seks super. (Možda i nisu ništa
probali, možda se samo hvale.) Ne
treba seks da nazivaš “najomiljenijim
sportom” – time pokazuješ da ne
poštuješ osobu sa kojom si, a uz to
banalizuješ i sopstvene kriterijume
za druženje i seks sa nekim. Neki ljudi
ponekad započnu seksualni odnos iz
dosade ili radoznalosti, da bi otkrili
da li će i njima biti uzbudljivo ono
što su čuli ili vidjeli da prija drugima
– prije toga dobro razmisli koliko
sebe nalaziš u takvom eksperimentu,
što možeš dobiti, a što izgubiti. I
koristi kondom!
Prvi seksualni odnos
Jedno od najčešćih pitanja mladih
jeste: kada je pravo vrijeme za prvi
seksualni odnos? Odgovor je da
neko jedinstveno pravo vrijeme
ne postoji, već je to individualna
stvar. Zato je mnogo bolje pitanje:
koji sve faktori traba da budu
prisutni i koji kriterijumi zado-
voljeni da bi mlada osoba mogla
da započne aktivan seksualni
život?
1. Informisanost
Kao što ne postoji gornja starosna
granica za prvi seksualni odnos (a
bogami ni za posljednji, jer osoba
nikada nije previše stara da bi mo-
gla da uživa u seksu), tako ne post-
oji ni donja, ali neke stvari svakako
treba da imaš u vidu: same godine
ne predstavljaju ništa, važno je
ono što se tokom njih naučilo i/ili
propustilo da nauči. Neophodno
je da budeš dovoljno zreo/zrela, u
smislu informisan/a. To znači da su
ti poznate bar osnovne činjenice
o trudnoći, polno prenosivim
bolestima, o načinima zaštite, kao i
da znaš gdje i kome ti i tvoj/a part-
ner/ka treba da se obratite ako do
neželjene trudnoće ili neke polne
infekcije dođe, kod jednog od vas
ili kod oboje.
2. Fizička zrelost
Među medicinskim podacima u
ovom priručniku možeš pročitati da je
za stupanje u seksualne odnose neo-
phodno da tvoje, kao i tijelo osobe
sa kojom želiš seks, bude potpuno
razvijeno, a posebno je važno da
bude dovršen rast i razvoj svih polnih
i reproduktivnih organa. Ukoliko se
ovaj kriterijum ne poštuje, seksualni
odnos može biti neizvodljiv, veoma
bolan, traumatičan i rizičan – jer može
dovesti do privremenih, ali i trajnih
oštećenja ovih organa. Može se desiti
i da ova oštećenja budu takva da dalji
rast i razvoj organa budu ometeni, da
zakržljaju i, čak, dovedu do potpunog
gubitka plodnosti. A traumatsko
iskustvo zbog bola i povreda, ili pak
zbog nemogućnosti da se seksualni
čin desi (usljed premalih organa, vagi-
nalnog grča, nepostojanja i/ili slabe
erekcije ...), može učiniti da ta osoba
ili par nikada više ne požele da imaju
aktivan seksualni život.
Prva menstruacija kod djevojčica, kao
ni prve spontane erekcije i ejakulacije
kod dječaka ne moraju značiti da je
kod te mlade osobe završen rast i
razvoj reproduktivnog sistema. To,
međutim, ne isključuje mogućnost
da djevojčica zatrudni. Trudnoća
u još nedovoljno razvijenom tijelu
djevojčice ostavlja ozbiljne posljedice,
koje su više nego opasne po njenu
ličnost i zdravlje, pa čak i po njen
život.
3. Emocionalna zrelost
Čini se da je emocionalna zrelost
ključ spremnosti za prvi seksualni
čin. Samo osoba koja je emocionalno
zrela, bez obzira na godine koje ima,
znaće pravilno da procijeni sopst-
venu, kao i spremnost svog part-
nera za početak seksualnog života.
Emocionalno je zrela ona osoba koja,
kada osjeća da nije spremna da vodi
ljubav, svom partneru, bez obzira na
pritiske, kaže „ne”. Svako ima pravo da
ne pristane na seksualni odnos i niko
ne treba da se osjeća krivim zbog
te odluke. Tako i ti treba dobro da
razmisliš „na čemu si”, što želiš, a što
ne. Uvijek odvoj dovoljno vremena da
razmisliš i ne popuštaj pod tuđim pri-
tiscima. Uzmi u obzir potrebe i želje
osobe sa kojom želiš da vodiš ljubav
– to je znak poštovanja i ljubavi. Ali,
ako ispunjenje tuđih želja osujećuje
tvoje, ne budi neodlučna/an da kažeš
„ne”. Ako osjećaš da bi te prvi (ali i
bilo koji sljedeći seksualni odnos) na
neki način povrijedio, ne započinji ga.
Mnogo je jednostavnije ne upuštati
se u nešto nego to prekinuti kad
je već započelo. Komplikovanije je
objasniti partneru da želiš da presta-
nete sa seksom nakon što je odnos
Neka seks bude
tvoja potreba, a
ne tvoj cilj.
Svako ima pravo
da ne pristane na
seksualni odnos i
niko ne treba da
se osjeća krivim
zbog te odluke.
Razgovarajte i o svojim
osjećanjima u vezi sa seksom,
kao i o osjećanjima jednog
prema drugom.
Prvi koraci ka seksualnosti
64
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
63
već počeo, nego odmah reći da nisi
spremna/spreman za taj čin. Svi koji
žele aktivan seksualni život treba da
znaju da ni muškarcu seksualni čin ne
mora uvijek da prija – a ne samo ženi,
kako se to pogrešno smatra.
4. Izbor partnera
Kada sa nekim namjeravaš da stupiš
u seksualni odnos, to treba da bude
osoba kojoj vjeruješ da te neće
iznevjeriti – ni po pitanju zadovoljstva,
ni po pitanju svih onih stvari o kojima
se treba pobrinuti da seks ne bi bio
rizičan. Idealna osoba bi bila ona koja
zadovoljava sve „tehničke” kriterijume,
a uz to te voli, a ti voliš nju/njega. Da
li je to osoba sa kojom si? Saznaj tako
što ćeš postaviti sebi sljedeća pitanja:
* Da li ti i tvoj/a partner/ka možete
slobodno da razgovarate o seksu,
trudnoći i polno prenosivim boles-
tima?
* Da li joj vjeruješ, poštuješ je i voliš?
* Da li on/ona tebe poštuje, voli te i
vjeruje ti?
* Da li, i koliko, znaš što tvoj/a partner/
ka voli, što mu/joj prija, a što ne?
* Da li on/a zna što ti voliš i što ti prija,
a što ne?
* Da li imaš želju da vodiš ljubav baš sa
njim/njom?
* Da li smatraš da će ti taj/ta part-
ner/ka pružiti dovoljno seksualnog
zadovoljstva?
* Da li misliš da možeš da računaš na
to da će on/ona biti uz tebe u slučaju
da dođe do neželjene trudnoće ili
polne infekcije?
Sve ovo zahtijeva vrijeme. Ipak, važno
je da ne žuriš! Možda nećeš stići da
odgovoriš baš na sva pitanja, ali su
to svakako teme o kojima treba da
razmisliš.
5. Alternativa
Ako ti i tvoja voljena osoba zajedno,
ili svako za sebe, shvatite da još
niste spremni za seksualni čin, to ne
znači da nema izbora. Postoji mnogo
načina da se zadovolji seksualna želja
i potreba, a da to ne bude učinjeno
kroz snošaj. Neke od alternativa su:
maženje, ljubljenje, grljenje, mastur-
bacija, masaža, milovanje, dodiriva-
nje, peting ... Zapamti, jako je važno
da se prije svega dogovorite dokle
želite da idete – u strasti jedan od
partnera može pomisliti da se ona
druga strana predomislila, opustila
i da je sada spremna za pravi seks.
Jer, predigra je jedno, ali milovanje u
zamjenu za seks usljed nespremnosti
partnera nije predigra, niti uvod u
seks na mala vrata! I šta je, u stvari,
predigra? Sve je zapravo igra – sve što
radimo sa drugom osobom čini seks;
predstava da je seks samo strogo
usmjerena prokreacija (penetracija)
jeste stereotip koji usmjerava i
muškarce i žene „ka cilju”. Ali, cilj je
ipak zadovoljstvo, a ne penetracija ...
6. Obostrano uvažavanje
Treba da poštuješ sebe i drugog i
da znaš što želiš. Vođenje ljubavi je
predivno iskustvo, ali samo ako ste
oboje spremni!
7. Zaštita
Obavezno koristi zaštitu pri prvom, ali
i pri svakom narednom seksualnom
odnosu! Zaštita je obavezna i za tebe
i za osobu sa kojom želiš da vodiš
ljubav. Kontracepcijom i sredstvima
za zaštitu od polnih infekcija štitiš
sebe, svoju voljenu osobu, vašu
ljubav i povjerenje!
8. Strahovi
Strahovi su, nažalost, prisutni od
samog početka našeg razvoja, jer
su nas učili da „vođenje ljubavi” prije
braka nikako nije bezbjedno i, uopšte,
da je to aktivnost o kojoj se ne priča,
tema koja se šapuće i drži veoma
misterioznom ... Usljed neizvjes-
nosti, tajna zadovoljstva istovremeno
privlači i plaši. Uz to, u popularnim
časopisima i flmovima sve izgleda
veoma jednostavno, a „neuspjesi”
se prikazuju tako rijetko da se može
steći utisak da se zadovoljstvo podra-
zumijeva. Međutim, do zadovoljstva
ipak treba doći. Kao što je već rečeno,
to zavisi od mnogih faktora, a ako
znamo da često postoji i dodatni
strah vezan za rana iskustva u poro-
dici i zajednici, stvari ne izgledaju baš
tako jednostavne ...
Bilo je već riječi o tome da su neo-
phodni i neki „tehnički” uslovi da bi
seksualni čin bio moguć i prijatan, da
bi trajao dovoljno dugo i pružio zado-
voljstvo. To su, prije svega, vaginalno
vlaženje kod djevojke i erekcija kod
momka. Ukoliko toga nema, koitus
(penetracija) biće ili nemoguć, ili
nepotpun, ili bolan za jednog, odnos-
no za oba partnera. Veliki razlog da
do vaginalnog vlaženja i erekcije ne
dođe može upravo biti strah da će se
desiti ono čega se pribojavaš! To jest,
strah da nećeš biti „dovoljno dobra,
odnosno dobar u krevetu”. Djevojke
najviše brinu zbog očekivanog bola
tokom prve penetracije, pucanja
himena i krvarenja. Usljed tog straha,
one najčešće i ne razmišljaju kako
da tokom prvog seksualnog odnosa
dožive zadovoljstvo. Istina je da prvi
seks za djevojku može biti bolan. Ali
– ne mora. To zavisi od konstitucije
himena, od toga da li je djevojka u
grču, kao i od umješnosti partnera da
bude nježan i strpljiv. Bol koji djevo-
jka osjeća pri prvom koitusu ne javlja
se samo zbog pucanja himena (čest je
Da li ti i tvoj/a partner/ka
možete slobodno da
razgovarate o seksu, trudnoći i
polno prenosivimbolestima?
Kontracepcijomi sredstvima za
zaštitu od polnih infekcija štitiš
sebe, svoju voljenu osobu, vašu
ljubav i povjerenje!
Treba da poštuješ sebe i drugog
i da znaš što želiš. Vođenje
ljubavi je predivno iskustvo, ali
samo ako ste oboje spremni!
Kod nekih djevojaka himen je
tako građen i elastičan da pri
prvomseksualnomčinu ona i
ne osjeti da je probijen, a nema
ni krvarenja.
Prvi koraci ka seksualnosti
66
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
67
osjećaj peckanja), već mnogo češće
– kao posljedica zgrčenih vaginalnih
mišića, nedostatka vaginalne sluzi,
kao i zbog ranije neaktivnosti tih
mišića. Treba znati da je kod nekih
djevojaka himen tako građen i
elastičan da pri prvom seksualnom
činu ona i ne osjeti da je probijen,
a nema ni krvarenja. Djevojka koja,
pak, osjeća bol, opiraće se partneru,
ali će istovremeno i željeti da se stvar
dovede do kraja. Ovdje je strpljenje
partnera ključno; on mora biti nježan
tokom prodiranja i vaditi penis iz
vagine svaki put kada djevojka ne
može dalje da izdrži bol. Nasilno
prodiranje, u jednom naletu, probiće
himen i izazvati bol velikog intenz-
iteta. Nedovoljno vlažna vagina za
mladića može biti jednako bolna,
usljed trenja, kao i za djevojku. Ova
situacija, koja je najčešće stresna,
pred mladića postavlja dodatan
zahtjev – da održi erekciju. Dešava
se da nedostatak partnerove erekcije
djevojka doživi kao poraz, misleći da
nije dovoljno privlačna za njega. Isti-
na je da gubljenje erekcije u ovakvim
situacijama može biti upravo rezultat
ljubavi – jer se momak plaši da je ne
povrijedi ili iznevjeri, odnosno ne želi
da dalje čini ono što djevojci izaziva
bol. Postoji bezbroj razloga zbog
kojih muškarac može da „zakaže” u
presudnom trenutku. To ni u kom
slučaju nije poraz, ali jeste uvijek
razlog da se razgovara.
Može se desiti da kod prvog sek-
sualnog odnosa himen bude samo
djelimično probijen. Krvarenje je u
tom slučaju slabo, pa se i sljedećeg
puta ponovo javlja.
Usljed straha od bola, djevojke u
početku malo razmišljaju o zado-
voljstvu, kao i o tome koliko će biti
umješne kao ljubavnice. Mladići,
međutim, i te kako razmišljaju o
ljubavnoj vještini jer je to nešto što
sebi postavljaju kao imperativ. Zato
su njihove najčešće dileme: što ako
ne budem mogao da imam erekciju;
treba li da joj kažem da mi je ovo prvi
put; da li će joj se svidjeti moje tijelo;
što ako je ne zadovoljim; što sve treba
da uradim, i kojim redosljedom; što
ako prebrzo doživim orgazam; da li će
pomisliti da je moj penis mali...
DA BI PENIS I KLITORIS BILI TVRDI,
UM TREBA DA BUDE OPUŠTEN !!!
Kod prvih odnosa česta je
nemogućnost da se postigne erekcija.
Uzroci su trema i strah. Ako mladić
prestane misliti na to, opusti se i
prepusti, problem će biti samo privre-
men, a može se desiti da nestane
već tokom tog odnosa. Dakle, ovo
Anatomska i neurološka
istraživanja (J. Toševski) govore
da se najosjetljiviji dio vagine
nalazi upravo na ulazu u nju
(predvorje), pa stoga muškarci,
bez obzira na dužinu svog
penisa, nemaju razloga da
osjećaju stid ili nesposobnost da
zadovolje partnerku. Psihološki
posmatrano, duži penis više
služi kao „mentalni” afrodizijak
nego kao neophodan uslov za
uspješan seksualni čin.
nikako ne znači da je mladić impo-
tentan. Strpljiva i nježna partnerka
može mnogo da doprinese da se
ova neugodnost riješi. Važno je da
podrži partnera, ulije mu samopouz-
danje i kaže mu da ne moraju ići „do
kraja”. Ako djevojka pokaže da njena
očekivanja nisu nerealna, njen part-
ner će se lakše opustiti. Od pomoći
može biti i saznanje da se to svakome
kad-tad desi i da se može prevazići.
Svaki naredni seksualni odnos koji
bude od početka do kraja uspješan
i relaksirajući, učvrstiće partnerovo
samopouzdanje, a time i sposobnost
postizanja erekcije. Takođe i part-
nerkino, jer će otkloniti sumnje u
svoje umijeće i seksepilnost.
Problem sa postizanjem erekcije
dešava se i iskusnima, muškarcima
sa dugim seksualnim stažom. Na
erekciju, naime, mogu uticati brojni
faktori: umor, ishrana, stres, dešavanja
na privatnom i poslovnom planu,
nedostatak adekvatnog prostora i
uslova za seksualni odnos, strah od
nove partnerke, strah od starosti,
neka bolest, korišćenje određenih
lijekova. Ovaj problem se redovno
javlja kod onih koji koriste droge i
alkohol.
Nepostojanje prethodnog iskustva
takođe je faktor koji mladića može
učiniti nesigurnim pri prvom odnosu.
Naročito ako mu je partnerka
iskusna. Neki se u takvim situacijama
stide. Čini mi se da je bolje porazgo-
varati sa partnerkom o tome – ona
tada može biti pažljivija i možda,
zašto da ne, preuzeti inicijativu.
Praksa pokazuje da takav pristup
obično veoma relaksira mladića. S
druge strane, ako je i djevojka virgo
intacta, to takođe može „razoružati”
mladića: mnogi muškarci se plaše
krvi, plus dodatni strah da li će nje-
gova erekcija biti dovoljna da probije
štit himena.
Svi, i gotovo u svakom periodu
života, ponekad imamo sumnje u
pogledu našeg tijela. Tako djevojke
brinu o kilaži, celulitu i bujnosti svo-
jih grudi, dok momci uglavnom brinu
o famoznoj veličini (dužini) svog pol-
nog uda. Staro geslo: nikad previše
mršava – nikad previše dugačak,
trebalo bi zamijeniti usvajanjem
jedne drugačije istine: atraktivni smo
za druge samo ako i sami vjerujemo
u sopstvenu atraktivnost i potkri-
jepimo je aktivnim učešćem u sek-
sualnom odnosu. Naročito je važno
da to čuju djevojke, koje, budući
vaspitavane u patrijarhalnoj sredini,
prisvajaju pogrešno mišljenje da ih
pasivna uloga u krevetu čini „dobrim
djevojkama, kojima se momci žene”.
Problem sa
postizanjem
erekcije dešava
se i iskusnima,
muškarcima sa
dugim
seksualnim
stažom.
Svi, i gotovo u svakomperiodu
života, ponekad imamo sumnje
u pogledu našeg tijela
Prvi koraci ka seksualnosti
68
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
69
Jedan od strahova kod mladića
vezan je i za sumnju u sopstvene
ljubavničke vještine. Sigurno je da
svaka osoba pored sebe želi dobrog
seksualnog partnera, ali to zaista nije
realno očekivati prvog puta. Najmu-
drije je zato na početku reći da ti je
prvi put. I ne hvaliti se, kao što mnogi
muškarci čine, nepostojećim iskust-
vima i osvajačkim moćima. To je kao
kada prvi put sjedneš za volan – niko
od tebe neće očekivati da budeš
Šumaher!
Ukoliko, pak, osoba sa kojom si počne
prigovarati zbog tvoje „nestručnosti”,
razmisli da li je vrijedna tvoje pažnje.
Svakako, imaj na umu i to da te
samo iskustvo neće učiniti dobrim
ljubavnikom, odnosno dobrom
ljubavnicom – to je nešto što se
uči, na čemu se radi, što se vježba i
postiže ne pukim „lupanjem recki”,
već pažljivim osluškivanjem damara
tijela osobe sa kojom vodiš ljubav!
Orgazam
Doslovan prevod ove riječi bio bi
bujanje, uspaljivanje, zanos, klimaks
... Orgazam je kulminacija, vrhunac
u seksualnom činu, kada se pre-
thodno opšte uzbuđenje pretvori u
naglo oslobađanje psihičke i fzičke
energije. To je trenutak kada osoba
doživljava vrhunac svog seksualnog
zadovoljstva u fzičkom smislu, a
najčešće ga prati i emocionalno zado-
voljstvo i ispunjenost.
Kod djevojaka se orgazam može pre-
poznati kroz takozvanu orgazmičku
platformu ili pulsaciju, koja se sastoji
od ritmičnih kontrakcija (grčenja) pri-
je svega vagine, ali i materice i anusa.
Kod mladića je orgazam najčešće
(ali ne uvijek!) praćen ejakulacijom,
odnosno izbacivanjem sperme
u spoljašnju sredinu. U trenutku
orgazma svijest o spoljašnjem svijetu
donekle je smanjena. Jaka samokon-
trola dok vodiš ljubav neprijatelj je
opuštenosti i inhibira doživljavanje
orgazma.
Orgazam kod muškarca ima dvije
podfaze: emisiju i ejakulaciju. Emisija
se sastoji iz kontrakcija glatkih mišića.
Ejakulacija predstavlja izbacivanje
sperme iz penisa. Orgazam kod žene
odgovara drugoj fazi orgazma kod
muškarca – ejakulaciji. Muškarac os-
jeti orgazmičko zadovoljstvo trenutak
ili par trenutaka prije nego što dođe
do ejakulacije.
Orgazam je jedna od faza seksu-
alne aktivnosti, bilo da se radi o
seksualnom odnosu ili da osoba
sama masturbira. Seksualni ciklus
se sastoji od četiri faze: seksualna
želja, uzbuđenje (fzičko-fziološke
promjene i subjektivni osjećaj
uzbuđenosti), orgazam i smirivanje.
Da li je doživjela orgazam?
Jedna od najvećih misterija za
svakog muškarca jeste dilema da li
je djevojka sa kojom je vodio ljubav
doživjela orgazam. Muški orgazam
je, s obzirom na ejakulaciju, vidljiv,
prepoznatljiv, pa u vezi sa njim
nema nedoumica. Muški orgazam je
neupitan bar još iz jednog razloga, a
to je društveno očekivanje: naime, ni
od jednog muškarca se ne očekuje
da odglumi orgazam i kaže da ga je
imao, ako nije!
Kod djevojaka i žena stvar je kom-
plikovanija upravo zato što je
ženska seksualnost veoma, veoma
društveno uslovljena i omeđena.
Patrijarhalno društvo, kakvo je naše,
doskoro je od djevojaka očekivalo
da budu smjerne te da ne pokazuju
ni interesovanje za seks, a još manje
uživanje u njemu. Uživati u seksu i
doživjeti orgazam, značilo je biti loša
djevojka. Društvo takvu seksualnost
nije moglo da kontroliše, pa ju je
zarobilo raznim zabranama i krutim
normama. S druge strane, to isto
društvo pred muškarca je postav-
ljalo zahtjev velikog ljubavnika, i
koja god da je žena „imala posla sa
njim” – nije se ni sumnjalo da je bila
maksimalno zadovoljena. Iz ovoga je
proizišlo tipizirano ponašanje dvoje
ljudi u krevetu: ona nepomična, on
pomičan ali bez mnogo inovacija i
truda. Jer, bože moj, ona je sigurno
doživjela seriju orgazama čim ju je
on pogledao ... Ili se, pak, smatralo
da ženi orgazam nije ni potreban,
jer muškarac kraj sebe želi poštenu
ženu!
Nekada je situacija bila malo povo-
ljnija po žene. Naime, u 16. vijeku
naučnici su mislili da je neophodno
da žena doživi orgazam da bi došlo
do začeća. Kako je u to doba rađanje
djece za ženu i, uopšte, porodičnu
zajednicu, bilo imperativ, muškarci
su se pri svakom vođenju ljubavi iz
sve snage trudili da zadovolje svoju
ženu i time obezbijede nastavak loze.
Uistinu, ženski orgazam pomaže da
se sperma „pogura” u matericu, ali je
ipak otkriveno da orgazam i začeće
nemaju mnogo veze. U suprotnom,
nijedna silovana djevojka nikada ne
bi ostala trudna, zar ne?! Nažalost,
zahvaljujući tom „otkriću”, muškarci
su ponovo počeli manje da se trude,
defnitivno ustoličivši svoj orgazam
kao cilj seksualnog odnosa, i kao
njegov kraj.
Kod djevojaka se orgazam
može prepoznati kroz
takozvanu orgazmičku
platformu ili pulsaciju, koja se
sastoji od ritmičnih kontrakcija
(grčenja) prije svega vagine, ali
i materice i anusa. Kod mladića
je orgazamnajčešće (ali ne
uvijek!) praćen ejakulacijom,
odnosno izbacivanjemsperme
u spoljašnju sredinu.
U16. vijeku naučnici su mislili
da je neophodno da žena doživi
orgazamda bi došlo do začeća.
Prvi koraci ka seksualnosti
70
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
71
Sredinom 20. vijeka, nakon sek-
sualne revolucije i „djece cvijeća”,
promijenjen je odnos prema seksu i,
uopšte, prema seksualnosti, pa tako
i prema ženskoj. Otišlo se u drugu
krajnost: u medijima se redovno
dijele uputstva tipa „lako do orgazma
u deset tačaka”, promoviše se imidž
žene prepune seksepila, nabujalih
grudi koje bi i dobrom koscu bile
teret, a kamoli djevojci od pedesetak
kilograma! Uz to, ljubavni romani i
ljubavni flmovi stalno prikazuju žene
koje doživljavaju orgazam s nevje-
rovatnom lakoćom – pri bilo kom
dodiru muškarca ili druge žene. Tako
se danas od žena i djevojaka očekuje
da obavezno dožive orgazam, pa
čak i seriju njih, bez obzira na vrstu
stimulacije i partnerovu vještinu.
Ono što nedostaje jeste naučiti
djevojke da treba sebi da dopuste
da uživaju u seksu i dožive orgazam.
Sve veća dostupnost seksa (mediji,
internet, svingovanje) sama po sebi
neće učiniti da ljudi, a naročito mladi,
i uživaju u njemu. Ukoliko djevojka
ne doživi orgazam, muškarac se
osjeća loše, čak nevoljeno i izdano,
sumnja više u njena osjećanja nego
u svoje seksualne vještine (otkud mu
ta ideja?!). Djevojka pomišlja da je
nenormalna i neseksepilna, da njeni
organi ne rade kako valja ... a možda
je zapravo i ne privlače muškarci.
Među ženama je razgovor o seksu još
uvijek tabu tema. Ako se poneka riječ
i omakne, neiskusna djevojka obično
sluša priču žena koje odreda lako
doživljavaju orgazme. A kad tako gov-
ore i njene drugarice, djevojka ostaje
u čudu i očaju – zašto baš njoj i samo
njoj ti orgazmi ne polaze za rukom?!
Sve počinje ličiti na nekakvu stihiju
koja nosi sve pred sobom, pri čemu
većina glumi da se sjajno zabavlja!
Glumiti – ključna riječ. Veliki broj
djevojaka i žena glumi da su doživjele
orgazam. Razlozi su: očekivanja
društva da je to lako, stav partnera da
je fenomenalan ljubavnik. („Ti si prva
koja sa mnom nije svršila”, govoriće
sa istim žarom sa kojim je tvrdio da
mu se nikada nije desilo da ne može
postići erekciju.). Zatim, bombardo-
vanje iz medija da ostale žene nemaju
problema da dožive orgazam, ljutnja
partnera, sumnja partnera u ljubav
i odanost djevojke ... Odglumljeni
orgazam ponekad je način da žena
navede muškarca da što prije završe
seksualni odnos, koji je za nju težak,
nezadovoljavajući, dosadan, namet-
nut, isuviše predvidiv, bolan i slično.
Muškarci su svjesni mogućnosti
odglumljenih orgazama i zbog njih
se osjećaju loše. Sasvim razumljivo.
Oni koji žele da se razviju u zrelu
ličnost potrudiće se oko toga, to jest
potrudiće se da njihova partnerka
tokom cijelog seksualnog odnosa
uživa. Ali, kako ženski orgazam ostaje
nevidljiv, ostaje dilema: da li je moja
partnerka doživjela orgazam ili ne?
Djevojka tokom seksa može biti
glasna, uzbuđena, zadihana, crvena
itd., baš kao i dok doživljava orgazam.
Kontrakcije vagine tokom orgazma,
koje ona jako dobro osjeća, za part-
nera mogu biti toliko blage da ih i ne
primijeti, naročito ako je i sam pred
orgazmom ili neiskusan.
Jedan od najjednostavnijih i najsig-
urnijih načina da se „tajna” otkrije
jeste da partneri porazgovaraju o
tome, da djevojka to saopšti ili da
neki, unaprijed dogovoreni, znak.
Saznanje da je ona doživjela orgazam
i za nju i za njega biće veoma radosna
vijest i veliki podsticaj da se oboje
i sljedećeg puta dovoljno potrude
da do toga ponovo dođe. Naravno,
nesmotreno je tokom seksa svaki čas
zapitkivati partnerku da li je doživljela
orgazam ili ne. To joj remeti zado-
voljstvo, a može predstavljati i smet-
nju za postizanje vrhunca. Mladić ne
treba da se iznenadi ili naljuti ako mu
voljena osoba kaže da ne zna da li je
doživjela orgazam. Možda ne umije
da ga prepozna, ili je osjećaj blag pa
ga i ne uzima u obzir. Takođe, ako
dođe do više uzastopnih odnosa,
svaki sljedeći orgazam biće teže i
sporije postići, a biće i sve slabijeg
intenziteta. Kod orgazama koji se
dožive par ili više puta u toku jednog
odnosa, može se desiti da djevojka
osjeti i bol. To je sasvim normalno i
nije za uzbunu – prije je znak da nešto
treba ostaviti i za sljedeći put.
Najbolji način da oba partnera dožive
maksimum zadovoljstva i dostignu
orgazam jeste da se oboje trude da
zadovolje sopstvene potrebe, is-
tovremeno ispunjavajući i želje onog
drugog.
Da bi djevojka doživjela orgazam,
važna je stimulacija klitorisa. Takođe
je važno da stimulacija bude ritmična
i neprekidna. Međutim, specifčan
raspored ženskih polnih organa
dodatno komplikuje stvar. Pa, iako su
penis i vagina donekle kompatibilni,
klitoris, kao glavni organ ženinog
zadovoljstva, najčešće ostaje van
domašaja stimulacije njenih erogenih
zona, naročito tokom penetracije. Što
se ovdje može uraditi? Najvažnija je
dobra komunikacija: razgovor part-
nera o tome što im prija, a što ne, i što
muškarac ili oboje treba da urade da
bi i klitoris bio stimulisan, a djevojka
doživjela orgazam. Parovi ne treba da
zaborave ni „praksu”! Samo aktivnim
Važno je da djevojke nauče da
treba sebi da dopuste da uživaju
u seksu i dožive orgazam.
Jedan od najjednostavnijih
i najsigurnijih načina da se
„tajna” otkrije jeste da
partneri porazgovaraju o tome,
da djevojka to saopšti ili da neki,
unaprijed dogovoreni, znak.
Prvi koraci ka seksualnosti
Da bi djevojka
doživjela orgazam,
važna je stimulacija
klitorisa.
72
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
73
isprobavanjem različitih položaja u
seksu otkriće onaj koji prija oboma i
u kojem žena na najlakši način može
doživjeti vrhunsko zadovoljstvo.
Istraživanja govore da se klitoris
najbolje stimuliše ako je žena gore.
Treba, dakle, postavljati pitanja i
testirati svoje ideje!
Mogu se koristiti i neka od pomagala
koja se nude u erotskim šopovima,
mada mladi ljudi najčešće ili nemaju
hrabrosti da uđu u takve radnje, ili
nemaju novca da tamo nešto kupe.
No, ono zbog čega biste morali pobi-
jediti stid jeste da uđete u apoteku i
kupite prezervative za svaki seksualni
odnos!
Ne preskačite predigru. Budite
usmjereni na partnera/ku i sebe i
potpuno svjesni da ste vas dvoje
jedinstvene i savršene osobe te da
se ovaj trenutak nikada više ne mora
ponoviti. Zato ga treba u potpunosti
iskoristiti, isključujući sve što nije
vezano za ono što se tu, među vama,
dešava. Ne postoji ništa izvan vas,
samo vas dvoje i vaše zadovoljstvo ...
Tokom odnosa, prepustite se
uživanju, a ne razmišljanju o or-
gazmu. Budite u sadašnjosti.
Orgazam nikako ne treba da bude
jedini cilj seksa i intimnog druženja.
Ljubavni par sebi treba da dozvoli
i da ne dožive orgazam svaki put,
a da to pri tom ne bude shvaćeno
kao katastrofa. Naročito ako oboje
pokazuju želju i aktivno rade na tome
da im vođenje ljubavi bude lijepo
i relaksirajuće iskustvo. Jer, kada
orgazam postane jedini cilj intimnog
odnosa, seks postaje dosadan, kratak
i nezadovoljavajući. Kada se orgazam
očekuje, on postaje frustracija, a ne
relaksacija.
Nisu samo žene te kojima može biti
problem da dožive orgazam. I kod
nekih muškaraca, mada daleko rjeđe,
može se desiti slično.
Da li ti se nekad desilo da kupiš neki
novi aparat, detaljno pročitaš uput-
stvo, spojiš sve dijelove tačno kako je
propisano ... a kad ga uključiš u struju,
on ipak ne radi?! E, takav je slučaj i
sa orgazmom i, uopšte, uspješnim
seksom – sva uputstva do kojih dođeš
neće biti dovoljna ako svemu što
radiš ne priđeš sa zadovoljstvom i
razumijevanjem.
Djevojke, ipak, u prosjeku imaju
više problema da dožive orgazam,
a to se odnosi i na žene u zrelom
dobu (Masters i Džonsonova, 1966).
Svjesno ili podsvjesno, one se plaše
da će, ukoliko počnu da doživljavaju
orgazme: postati „nevaljale”, izgubiti
kontrolu, isuviše glasno vrištati ili
ispuštati neartikulisane zvuke, pasti u
nesvijest, da će im izraz lica biti čudan
ili smiješan ... Neke djevojke strahuju
da će se, ukoliko sa nekim partnerom
dožive orgazam, u tolikoj mjeri vezati
za njega da kasnije to neće moći ni
sa kim drugim, niti u braku. Istina
je, međutim – a važi i za djevojke
i za mladiće – da će doživljavanje
orgazama dovesti do većeg uživanja
u seksu, bliskijeg odnosa sa voljenom
osobom, smanjenja seksualnih
inhibicija i veće izražajnosti na polju
seksualnosti.
Još jedna činjenica, do koje se
došlo anatomsko-neurološkim i
psihološkim istraživanjima, ostavlja
dosta prostora za optimizam: što veći
broj orgazama osoba doživi, više ih
može doživjeti i u budućnosti! (Meri
Džejn Šerf, 1972).
Klitoralni vs vaginalni
orgazam
Ako izuzmemo ejakulaciju, muški
i ženski orgazam se ne razlikuju
mnogo. Međutim, jedna naučna
teorija, koja je zbog autoriteta njenog
tvorca i popularnosti teme uticala
na cjelokupnu zapadnu civilizaciju
(kojoj i ti pripadaš), nametnula je
neutemeljenu priču o razlici između
dvaju orgazama kod žena. U svojoj
teoriji o psihoseksualnom razvoju
Frojd je iznio stav da tokom ovog
procesa žena ima zadatak više nego
muškarac: da prenese seksualno
zadovoljstvo izvana u unutra – da ga
izmjesti sa klitorisa u vaginu. Samo se
tako, tvrdio je Frojd, žena može razviti
u zdravu, kompletnu i zrelu ličnost.
Ukoliko do toga ne dođe, libido će
zauvijek ostati fksiran u klitorisu.
Od svog nastanka do danas ova je
teorija učinila da se ogroman broj
ljudi zabrine nad svojim vezama,
da posumnjaju u obostranu ljubav,
da obezvređuju žensku seksualnost
izraženu kroz postizanje klitoralnih
orgazama. Pa su potom – poput
hiljada djevojaka koje se čude svom
neuspjehu da dožive orgazam, o
čemu je već bilo riječi –postfroj-
dovske generacije muku mučile sa
nedoživljavanjem vaginalnog orgaz-
ma. Zanimljiv je slučaj izvjesne Meri
Bonapart, koja se operisala da bi mo-
gla da doživljava vaginalni orgazam,
no operacija nije proizvela željeni
efekat. Zahvalni na svemu dobrom
što je Frojd otkrio u psihi čovjeka,
ne možemo a da ne primijetimo
da je, tražeći od žena da orgazme
doživljavaju isključivo putem pen-
etracije u vaginu, bio na pogrešnom
putu. Jednako pogrešnom kao da je
Mogu se koristiti i neka od
pomagala koja se nude u
erotskimšopovima.
Tražiti od žena
da orgazme
doživljavaju
isključivo putem
penetracije u
vaginu,
jednako je
pogrešno kao da
se od muškaraca
traži da
ejakuliraju
stimulacijom
testisa.
Prvi koraci ka seksualnosti
74
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
73
od muškaraca tražio da ejakuliraju
stimulacijom testisa!
Ovo je dobra prilika da razbijemo tu
predrasudu. Zapamti, svaki orgazam
je dobar, važan i jednako vrijedan,
bez obzira na svoje porijeklo. Bilo da
je stimulisan klitoris, vagina, grudi ili
ma koji drugi dio erogene mape žene,
uvijek će se, ako si uradila/o sve što
treba, dostići orgazam. I uvijek će, na
organskom i fziološkom polju, reago-
vati isti mišići i lučiti se isti hormoni.
Odloženi orgazam
Odloženi orgazam zapravo predstav-
lja način/tehniku vođenja ljubavi,
kojom se postiže veće zadovoljstvo.
Koriste ga i djevojke i mladići. Princip
je jednostavan, mada zahtijeva
određeno iskustvo i uvježbanost,
odnosno dobru kontrolu nad svim što
se dešava tokom seksualnog čina. To,
ujedno, znači da sposobnost odlag-
anja orgazma imaju one osobe koje
mogu da prepoznaju baš onaj tre-
nutak nakon kojeg „neće moći nazad”.
Naime, kada osoba koja učestvuje u
seksualnom odnosu, ili masturbira,
predosjeti skori dolazak orgazma, ona
prestane sa stimulacijom, ili je uspori,
kako bi se pribrala a strast nakratko
smirila. To ponavlja nekoliko puta, da
bi na kraju stimulaciju vršila dovoljno
dugo da ona kulminira orgazmom.
Ovakvo „uzdržavanje” i odlaganje
orgazma na kraju dovede do vrhunca
izrazitog intenziteta.
Multipli i serijski orgazmi
Orgazam u prosjeku traje 5-7 sekundi.
Dugim orgazmom smatra se onaj to-
kom kojeg djevojka ima 7 kontrakcija
vaginalnih mišića. Ovakav orgazam
je i veoma intenzivan (Jovan Marić,
2006). Iako neke žene saopštavaju
da doživljavaju multiple ili višestruke
orgazme (što znači da osjete nekoliko
uzastopnih orgazama), za sada nije
utvrđeno da li se zaista radi o više
orgazama. Jer, postoji mogućnost da
je to zapravo jedan orgazam, a da one
svaku kontrakciju vagine doživljavaju
kao poseban vrhunac. Za razliku od
muškarca, kome je potrebno kraće
vrijeme do vrhunca, ali zato i pauza
do eventualnog sljedećeg, ženi treba
duža stimulacija. Ali, kada žena doživi
orgazam, on se ubrzo može ponovo
javiti, ukoliko se stimulacija nastavi.
Tako, na primjer, tokom jednog sata
vođenja ljubavi, neke žene dožive po
nekoliko orgazama u kratkim razma-
cima. Naravno, što je serija orgazama
duža, sve su slabijeg intenziteta.
Istraživanja govore da su serijski, a
naročito multipli orgazmi, prilično
rijetki. Stoga ti predlažemo da ih
ne doživljavaš kao imperativ. Jureći
orgazam po svaku cijenu, pa još i
višestruki, lako se može desiti su-
protno – da vrhunac izostane.
Istovremeni orgazmi
Ovo je ideal mnogih ljubavnih
parova. Kao što kroz vođenje ljubavi
težimo potpunom spajanju sa dra-
gom osobom, koje predstavlja i
fzičko i emotivno jedinstvo i prepli-
tanje dva bića, tako je istovremeno
dostizanje orgazma postalo vrhunski
ideal zaljubljenog para. Ono zahtijeva
uigranost partnera, dobro poznava-
nje jedno drugog kao i visok stepen
kontrole tokom seksualne aktivnosti.
Obično je muškarcu potrebno manje,
a ženi više vremena da doživi vrhunac
(mada to nije pravilo). Zato se istovre-
meni orgazam postiže samo pažljivim
praćenjem uzbuđenja partnerke i
odlaganjem muškog orgazma sve
do trenutka kada djevojka počne da
doživljava svoj.
Neki od parova sa iskustvom istovre-
menog orgazma izjavili su da je to
savršeno vođenje ljubavi. Drugi, pak,
kažu da je u seksualnom odnosu
svako usredsređen na svoj orgazam
dok ga doživljava, te da su pri istovre-
menom orgazmu partneri isuviše
mentalno udaljeni. Zato više vole da
tokom vođenja ljubavi orgazam jedne
osobe slijedi orgazam druge. Što
će se od ovoga dopasti tebi i tvojoj
voljenoj osobi, ostaje da procijenite
vas dvoje!
Poremećji orgazma – ne
misli na ovo, ali ako se
desi – da znaš!
Poremećaji orgazma se javljaju kod
oba pola.
Anorgazmija je nesposobnost
doživljavanja orgazma iako postoji
seksualna želja i uzbuđenje. Kod
djevojaka se to odnosi na teškoću
da se orgazam postigne, ili da se ne
može postići čak ni stimulacijom
klitorisa. Kod mladića se najčešće radi
o impotenciji, preranoj ejakulaciji i
inhibiranom orgazmu.
Nepostizanje orgazma kod djevojaka
prethodno je opisano. Dodatni razlog
može biti i to što u kopulacijskom
položaju licem u lice položaji vagine
i penisa nisu sasvim kompatibilni,
kao kada je, na primjer, muškarac sa
zadnje strane žene. Položaj licem u
lice naziva se i „misionarskim” jer je
u novootkrivene teritorije stigao sa
dolaskom sveštenika – misionara. Nije
teško zaključiti, religijske zajednice
sprovodile su uticaje u oblasti seksa
Odloženi orgazamzapravo
predstavlja način/tehniku
vođenja ljubavi, kojomse
postiže veće zadovoljstvo.
Kao što kroz vođenje ljubavi
težimo potpunomspajanju
sa dragomosobom, koje
predstavlja i fzičko i emotivno
jedinstvo i preplitanje dva bića,
tako je istovremeno dostizanje
orgazma postalo vrhunski ideal
zaljubljenog para.
Prvi koraci ka seksualnosti
76
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
77
ne samo zabranjujući ovo ili ono, već
i preporučujući određeni položaj kao
jedini moralan! Domoroci su do tada
praktikovali položaj odstraga. Autori
ovog priručnika ti predlažu da sam/
sama pronađeš položaje koji tebi i
osobi sa kojom vodiš ljubav najviše
prijaju. Ne postoji baš ni trunka
istine u tome da je ovaj ili onaj
položaj u seksualnom činu moralan,
odnosano nemoralan.
Impotencija je nemogućnost
doživljavanja orgazma usljed
nemanja erekcije. Međutim, to
nije pravilo: mnogi muškarci koji
imaju problema sa erekcijom nes-
metano postižu orgazme, ali je zato
nemoguće da penetriraju u vaginu
i/ili anus.
Prijevremena ejakulacija je
izlivanje sperme na samom početku
seksualnog odnosa, ili čak odmah
po postizanju erekcije, usljed čega je
dalji seksualni odnos onemogućen.
Inhibirani orgazam je
nemogućnost muškarca da postigne
orgazam, iako ima dobru erekciju i
svi ostali zahtjevi su zadovoljeni.
Svi oblici poremećaja orgazma
najčešće su uzrokovani psihološkim
faktorima. Nekada razlog može biti i
u nekim organskim oboljenjima (Par-
kinsonova bolest, dijabetes itd.).
Što pomaže? Opustiti se; prije
odnosa koristiti neku od tehnika za
relaksaciju; ne očekivati nemoguće,
ni previše; vjerovati u sebe. Ukoliko
problem i dalje traje, treba potražiti
pomoć ginekologa i urologa, kako
bi se otklonile eventualne organske
smetnje, ili otići kod seksologa–psi-
hologa, jer u većini slučajeva razlozi
za anorgazmiju leže u psihi osobe.
Vrste seksualnih
odnosa
Oblici seksualnih odnosa o kojima
ćeš sada čitati opisani su isključivo
pregleda radi; ovaj tekst ni u kom
slučaju ne predstavlja preporuku
za upražnjavanje, odnosno
neupražnjavanje bilo kog od njih.
Kada tokom seksualnog odnosa dođe
do penetracije polnog uda, jezika,
prstiju, nekog seksualnog pomagala
ili slično – moguće je to učiniti u tri
tjelesne šupljine: usnu, analnu i
vaginalnu.
Vaginalni seks ti je već sigurno
poznat kao pojam. Do njega dolazi
onda kada je stimulisana vagina, a
osobe koje vode ljubav mogu biti
različitih polova ili samo ženskog.
U nabrajanju vrsta seksualnog
odnosa često se propusti peting. Pet-
ing ne uključuje seksualni čin/pen-
etraciju, ali svakako jeste seksualno
ponašanje u kojem se sjedinjujemo sa
drugom osobom i nalazimo zado-
voljstvo. Dobro je da to imaš u vidu i
ne prihvatiš predrasudu da je za seks
obavezna penetracija, kao ni onu
da bez penetracije ne može doći do
zadovoljstva.
Analni seks je seksualni čin tokom
kojeg se stimulišu analna zona i
analni otvor. Mada se više vezuje za
homoseksualne parove, koriste ga i
heteroseksualci, bilo kao analnu mas-
turbaciju ili kao analni odnos. Anus
je pun nervnih završetaka i veoma
osjetljiv, pa zato ne treba da čudi što
neke osobe nalaze da je nadraživanje
ovog dijela tijela veoma uzbuđujuće.
S obzirom na to da se pražnjenje
crijeva vrši iznutra ka spolja, a princip
analnog seksa je penetracija izvana
u unutra, dakle suprotno, mora se
biti pažljiv da se ne bi povrijedila
osoba sa kojom vodimo ljubav. Nagla
penetracija, bez prethodno dobro
opuštenog analnog otvora i bez
upotrebe nekog lubrikanta, izazvaće
jak bol, a može doći i do krvarenja. Ne
treba vjerovati časopisima sa erots-
kim i pornografskim pričama, gdje se
tvrdi da ljudi vole i zahtijevaju naglu
analnu penetraciju, bez prethodne
pripreme. (Osim ako se ne radi o
mazohistima – osobama koje erotsko
uzbuđenje i uživanje nalaze u bolu.)
Nakon pražnjenja sadržaja iz crijeva
putem klizme i pažljive higijene,
penetracija se može olakšati upotre-
bom kreme i opuštanjem mišića tog
dijela davanjem napona (kao pri
pražnjenju crijeva).
Korišćenje lubrikanata ili „podma-
zivača” neophodno je zato što anus
ne luči sluz, poput vagine. Kao lu-
brikanti mogu se koristiti: vaginalna
sluz, ulje, masna krema ... S obzirom
na specifčnu primarnu funkciju
analnog otvora, kod analnog seksa
je jako važno koristiti prezervative
da ne bi došlo do infekcije. Da-
nas postoje prezervativi specijalno
napravljeni i testirani za ovaj vid
seksa, što, između ostalog, znači da
su deblji od ostalih.
Praktikovanje analnog seksa kod
heteroseksualnih muškaraca ne
mora značiti da je ta osoba poten-
cijalni ili skriveni homoseksualac.
Uz to, heteroseksualni partneri
treba da dozvole sebi da ne bude
samo djevojka/žena ta u koju će
biti penetrirano analnim putem,
već se i muškarac može stimulisati
dodirivanjem ove zone.
Ukoliko problemtraje, treba
potražiti pomoć ginekologa
i urologa, kako bi se otklonile
eventualne organske smetnje, ili
otići kod seksologa–psihologa,
jer u većini slučajeva razlozi za
anorgazmiju leže u psihi osobe.
Prvi koraci ka seksualnosti
Prvi američki muzej seksa,
otvoren 2002. godine, nalazi se
u Njujorku.
78
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
79
Oralni seks se više praktikuje i ljudi
su nešto slobodniji da to priznaju.
Na osnovu neformalnih istraživanja
u bračnom i predbračnom
savjetovalištu SŽK, nalazimo da je
ovo gotovo nezaobilazni dio seksa
kod parova, bez obzira na seksualnu
orijentaciju. Vrši se bilo lizanjem i
sisanjem muških i ženskih polnih
organa (penisa, anusa, testisa,
klitorisa, malih i velikih usana),
bilo penetracijom penisa u usta
partnera/ke. Naučni naziv u slučaju
da je oralno stimulisan muški
polni organ jeste felacio; u slučaju
da je oralno stimulisan ženski
polni organ, naziv je kunilingus.
Oralni seks upražnjavaju i životinje,
naročito kada žele da odobrovolje
dominantnog i agresivnog partnera
(dr Jovo Toševski, 1995). Naravno,
ovu informaciju treba shvatiti kao
zanimljivost, a nikako kao pre-
poruku da ti i tvoj/a partner/ka
treba da upražnjavate oralni seks da
biste na taj način neutralisali nečije
agresivne porive.
Što se gej (kvir - queer) parova
tiče, seksualni odnosi koji se
upražnjavaju među ovom popu-
lacijom, po sadržaju, praktikovanim
sredstvima i pozama, danas se
sve manje razlikuju od seksualnih
odnosa kod heteroseksualaca.
Grupni seks je seksualni odnos bar
troje ljudi, bez obzira na pol. Najčešće
kombinacije su: dva mladića i jedna
djevojka ili dvije djevojke i jedan
mladić. Kada se grupni seks odvija
između dva para (ljubavna ili bračna,
lezbijska ili gej – svejedno), tada ga
nazivamo sving seks (swing sex).
Ova sintagma se upotrebljava i da
se njome označi seks mnogo više
osoba (od četiri gorepomenute), kao
pristojnija verzija nekada korišćenog
izraza orgije. No, sving ipak možemo
razlikovati od orgija po tome što je,
po pravilu, intimniji i što je za orgije
karakteristična obilna upotreba alko-
hola, pa i droge. Nekada su orgije bile
neizostavna višesatna završnica slav-
lja zbog dobijene bitke i osvojenih
teritorija. Pri tome, glavni smisao nije
bio samo u multipliciranju uživanja
već i u zamjeni partnera. Naime, neke
ljude jako uzbuđuje da gledaju svoju
voljenu osobu u seksualnom odnosu
sa drugom osobom, ili drugim oso-
bama. Poseban oblik sving seksa jeste
tzv. doging (dogging): na nekom
mjestu u gradu, ili u njegovoj blizini,
okupi se više parova u automobilima,
vrši se razmjena partnera i seksualni
odnosi odigravaju se na parkingu.
Ponekada je to seks dostupan za
gledanje ostalim posjetiocima doging
lokacija, ukoliko se parovi koji su
akteri seksualnog čina slože sa tim.
Naziv sving seks potiče od is-
toimenog afroameričkog plesa u
kojem parovi svinguju uz muziku,
to jest izvode niz plesnih pokreta
koji podsjećaju na trljanje karličnih
pojaseva.
Sajber seks (Cyber sex)
Već je istaknuto da za seksualni od-
nos nije potrebno, tj. nije neophodno
da dođe do penetracije. Međutim,
nove tehnologije u komunikaciji
(telefon, internet, veb-kamera ...)
omogućile su jednu vrstu seksualnog
opštenja u kojoj nema nikakvog tjele-
snog kontakta. Nekada se kontakt
svodi samo na glas, a nekada ni toliko.
Riječ je o sve prisutnijem sajber seksu,
pretežno anonimnom seksualnom
kontaktu ili druženju koje se odvija
preko interneta, tačnije posredst-
vom chat-a (programi za ćaskanje),
ponekad i veb-kamere. Anonimnost,
jeftina i laka dostupnost fertovanja,
seksualnosti i romantičnog on-line
kontakta, brzo su stekli veliki broj
poklonika. Nezanemarljiv broj osoba,
svih uzrasta (mada je ova pojava
svojstvenija mladima) i oba pola, nalazi
zadovoljstvo u fertu ili seksualnom
odnosu putem interneta. Dešava se
da se neki kasnije upoznaju, pa čak
i da on-line započetu vezu ozvaniče
brakom.
Razlika između udvaranja uživo i ferta
preko interneta prvenstveno je u tome
što u ovom drugom slučaju postoji
anonimnost (koja često traje koliko
i kontakt, bez namjere da se otkrije
pravi identitet), a kontakt je intenzivniji
i brže se razvija. Razlog je upravo u
anonimnosti, koja osobi garantuje
da neće osjećati nelagodu ako bude
odbijena, niti ako se opet sretnu. Nema
stida, nema rizika. Tako fert veoma
brzo može preći u otvoreni seksualni
on-line odnos, uz vrlo malo informacija
o osobi „s druge strane kompjutera”.
Prepiske između osoba koje chat-uju
prepune su seksualnih aluzija. Nekada
se koriste i unaprijed pripremljeni
tekstovi – skice za razgovor. Dešava
se da osoba sebe predstavi kao lijepu,
atraktivnu, liberalnu po pitanju sek-
sualnosti, maštovitu, aktivnu, povjer-
ljivu, osjećajnu ili romantičnu – a da
to nema mnogo veze sa realnošću.
Nije rijetkost ni da osoba izjavi da je
određenog pola i seksualnih sklonosti,
pri čemu ni to ne odgovara stvarnom
Cyber sex na flmu - Closer
(Bliskost), 2004.
Scena iz flma „Ljepota poroka”
reditelja Živka Nikolića (1986).
Private member chat rooms
postale su elektronske spavaće
sobe, gdje se ljudi upuštaju u
najsmjelije fantazije, a da pri
tomne izlaze iz kuće, niti skidaju
odjeću.
Naziv sving seks potiče od
istoimenog afroameričkog
plesa u kojemparovi svinguju
uz muziku, to jest izvode niz
plesnih pokreta koji podsjećaju
na trljanje karličnih pojaseva.
Prvi koraci ka seksualnosti
80
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
81
stanju. Chat-eri gotovo redovno kao
sagovornike biraju osobe samo jednog
pola, i to one sa kojima procijene da
može doći do chat-a seksualne sadržine.
Anonimnost ovdje podstiče hrabrost i
ponašanje na koje se mnogi nikada ne bi
usudili u stvarnom kontaktu. Uobičajena
mjesta za izlazak, kao što su kafći i dis-
koteke, prepuna su mladih koji nemaju
odlučnosti da drugoj osobi upute čežnjiv
i značajan pogled, ili ma kakve „male sig-
nale”, dok su u sajber kafeima inicijatori
najslobodnijih erotskih predloga.
Private member chat rooms postale
su elektronske spavaće sobe, gdje se
ljudi upuštaju u najsmjelije fantazije, a
da pri tom ne izlaze iz kuće, niti skidaju
odjeću. U sajber seksu nema rizika od
polno prenosivih bolesti, niti od seksu-
alnog neuspjeha. Ohrabreni time, ljudi
slobodno eksperimentišu sa svojom
seksualnošću.
Ono što sajber seks čini suštinski
neadekvatnim jeste to što on:
1. favorizuje komunikaciju zasnovanu na
neistini; 2. otupljuje vještinu udvaranja
i zavođenja u realnom „oči u oči” svijetu;
3. lako stvara svojevrsnu zavisnost od
ovakvog vida komunikacije, ispolja-
vanja seksualnosti i zadovoljenja polnog
nagona; 4. predstavlja specifčnu vrstu
promiskuiteta; 5. predstavlja specifčan
vid preljube.
Postoje znaci koji ti mogu ukazati na
zavisnost od sajber seksa:
• ako provodiš veoma mnogo
vremena na chat-u, naročito u onim
sekcijama (chat-rooms) povezanim sa
seksom;
• ako razmišljaš o korišćenju interneta
radi uspostavljanja seksualnih veza;
• ako je u početku sve bilo nekako
slučajno, a sada aktivno tražiš ovakvu
situaciju svaki put kad si na internetu;
• ako te uzbuđuje anonimnost, možda
i više od ličnog kontakta;
• ako maštaš o masturbaciji ili
masturbiraš dok si on-line;
• ako osjećaš nestrpljenje dok nisi
on-line i kad ne vodiš „seksualne
razgovore”;
• ako nastavljaš kontakt sa jednom
ili više osoba na chat-u i sa njima
redovno ugovaraš razgovore;
• ako postaješ otvoreno seksualno
uzbuđen/a tokom ovih razgovora;
• ako nastojiš da ostvariš dalji kontakt
sa tom osobom putem sms-a ili e-
mail-a
• ako predlažeš, ili prihvataš, ponudu
za korišćenje veb-kamere tokom
chat-a, radi zajedničkog uzbuđivanja
i/ili masturbiranja;
• ako kriješ sve ili neke detalje o
ovim kontaktima od svog društva, a
naročito od partnera/ke;
• ako osjećaš krivicu ili stid zbog
ovakvih kontakata.
Lista medicinskih termina
nekih seksualnih sklonosti i
poremećaja
Ovdje možeš naći opsežan, ali ne i konačan,
spisak stvari koje u ljudima pobuđuju seksualnu
želju ili dovode do zadovoljstva, a takođe i spisak
nekih seksualnih poremećaja:
• agoraflija – uživanje u seksu na javnom
mjestu
• agreksoflija – uživanje u saznanju da drugi
znaju kako data osoba upravo vodi ljubav
• aikmoflija – strast prema golicanju
• akomoklitika – strast prema obrijanim, izde-
piliranim genitalijama
• akukulofalija – strast prema obrezanim
osobama
• albutoflija – uzbuđivanje vodom
• algolagnija – uzbuđenje zbog zadavanja ili
primanja bola
• alopelija – uživanje u gledanju drugih kako
vode ljubav (Različito je od voajerizma, jer se radi
o neskrivenom posmatranju. Na primjer, osoba
je u istoj prostoriji kao i partneri koji vode ljubav.
Isto značenje ima i pojam skoptoflija.)
• alotriorastija – uživanje isključivo u partneri-
ma druge vjere, nacije ili rase
• altokalciflija – fetiš visokih potpetica
• agonoflija – uživanje u partnerovom bolu
(Kod sadizma je bitan i momenat ponižavanja
partnera.)
• amauroflija – uživanje u seksu povezanih
očiju
• amomaksija – mogućnost da se seksualno
uzbuđenje doživi samo vođenjem ljubavi u parki-
ranom autu
• analinktus – lizanje anusa
• anastemaflija – sklonost prema osobi zbog
razlike u težini
• androsodomija – analni seks sa muškim part-
nerom
• anilalagnija – polna sklonost prema starijim
ženama
• anokratizam – analni seks
• asfksioflija – žudnja za gušenjem, osoba se
uzbuđuje davljenjem same sebe
• astenolagnija – uzbuđenje zbog ponižavanja
• bondaž – uživanje u vezivanju partnera
• bromidroflija – seksualno uzbuđenje zbog
tjelesnih mirisa
• ekuterstvo – seksualno zadovoljstvo u slušanju
drugog para pri koitusu
• efeboflija – seksualna sklonost prema ma-
loljetnicima (ne i prema djeci, što je razlikuje od
pedoflije)
• egzibicionizam – sklonost prema pokazivanju
vlastitog seksualnog organa nepoznatim oso-
bama
• fetišizam – seksualno uzbuđivanje nesek-
sualnim predmetima (ili dijelovima tijela) koji
određenoj osobi pripadaju, bilo stvarno ili
zamišljeno
• fsting – guranje cijele šake u vaginu
• froterizam – seksualno uzbuđivanje trljanjem o
tijelo nepoznatih osoba, npr. u autobusu ili vozu
• gerontoflija – seksualna sklonost isključivo
prema mnogo starijim osobama
• ginotikolobomasoflija – uživanje u grickanju
ženskog uha
Nezanemarljiv broj osoba, svih
uzrasta (mada je ova pojava
svojstvenija mladima) i oba
pola, nalazi zadovoljstvo u
fertu ili seksualnomodnosu
puteminterneta.
Sajber seks
otupljuje vještinu
udvaranja i
zavođenja u
realnom „oči u
oči” svijetu.
Prvi koraci ka seksualnosti
82
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
83
• grafolagnija – slično piktofliji, zanimanje za
opscene slike (ne moraju biti strogo pornograf-
skog karaktera)
• hamartoflija – uživanje u zabranjenom
• kanoflija – uzbuđenje psima
• kinezioflija – uzbuđenje tjelesnim vježbanjem
• kleptoflija – nesposobnost da se bez nekog
ukradenog predmeta doživi seksualno uživanje
• klistroflija – polna naslada u klistiranju
• koprolalija – polno uzbuđenje pri govorenju
prostota, lascivnih riječi i psovki
• kruroflija – obožavanje nogu
• lalioflija – polno uzbuđivanje držanjem javnih
govora
• ligiroflija – uživanje u glasnim zvucima
• maklenomanija – mazohizam kod žena
• mastigoflija – polno uzbuđenje u dobijanju
batina
• mazohizam – seksualno uzbuđenje pri trpljenju
poniženja, bola, patnje, nevolje
• mazoflija – strast prema stiskanju dojki
• miksoskopija – uživanje u gledanju partnera
kako vodi ljubav sa nekim drugim
• nanoflija – sklonost prema niskim, sitnim
partnerima
• naratoflija – nesposobnost da se doživi sek-
sualni užitak ako partner ili partnerka ne govori o
nekom svom seksualnom činu
• ofdioflija – uzbuđenje zmijama
• partenoflija – sklonost prema djevicama
• pedoflija – seksualna sklonost prema djeci
• pelotija – seksualna naslada u dodirivanju žena
• pigoflija – uzbuđenje zadnjicama
• piktoflija – osoba se može uzbuditi samo ako
gleda pornografske slike
• pirolagnija – seksualno uzbuđenje izazvano
plamenom
• pornolagnija – obožavanje prostitutki
• pteronoflija – uzbuđenje usljed dodira perja
• retifzam – uzbuđenje, zapravo, fetiš obuće
(Riječ je o svakoj vrsti obuće, ne samo kožnim
čizmama ili cipelama sa visokim petama.)
• sadizam – seksualna naslada u zadavanju
poniženja partneru, nanošenju boli, patnje
• somnoflija – seksualna potreba da se dodiruje
osoba suprotnog pola dok spava
• spanking – uživanje u davanju batina po
zadnjici
• stasivalence – mogućnost postizanja vrhunca
samo stojeći
• tetratoflija – uzbuđenje samo sa ružnim
ljudima
• trepteroflija – seksualna naklonost prema
medicinskim sestrama
• trihopatoflija – fetišizam kose
• tripsolagnija – uzbuđenje u šamponiranju kose
• troilizam – sposobnost da se doživi seksualno
uzbuđenje samo ako se aktivno učestvuje u pol-
nom odnosu triju osoba
• uroflija – seksualno uzbuđivanje mirisom
mokraće ili posmatranjem druge osobe dok mokri
• urolagnija – zadovoljstvo u uriniranju
• vincilagnija – uživanje u vezivanju
• voajerizam – uzbuđivanje tajnim posmatranjem
tuđeg polnog čina, pri čemu kod osobe najveće
uzbuđenje izaziva saznanje da može biti uhvaćena
• zonizam – obožavanje ženskih genitalija
• zeloflija – uzbuđenje u ljubomori
• zooflija (zoorastija) – sklonost ka seksualnom
opštenju sa životinjama
Seksualna orijentacija
Seksualna orijentacija je emotivna
i erotska usmjerenost na osobe
određenog pola, koja podrazumijeva tri
dimenzije:
1. konkretno seksualno ponašanje,
pol seksualnog partnera;
2. privlačnosti, erotski interes i
seksualne fantazije;
3. seksualni identitet – način na
koji defnišemo svoju seksualnu
opredijeljenost.

Autentičnost individualne
seksualne konstitucije
Svaki pojedinac ima individualni stil
seksualnog života. Taj stil formiraju
urođene i stečene osobine u okviru
psihofzičkih funkcija ljudskih bića. U
tom smislu, svaki pojedinac/pojedinka
autentičan je u svojoj seksualnosti, pa
je i iz tih razloga svaka kategorizacija
i uopštavanje sklona „grešci” i treba je
prihvatiti s rezervom. Kada se govori
o seksualnosti, većina ljudi pomisli na
heteroseksualnu vezu i heteroseksualne
odnose, te na prava i slobode unutar
njih. Međutim, znamo da odnosi među
partnerima mogu biti i homoseksualni
(partneri/ke su istog pola), a postoji i
čitav niz rodnih i seksualnih identiteta
kao što su biseksualni, aseksualni, tran-
srodni, kvir identiteti.
Među brojnim istraživanjima na
ovu temu ovdje ćemo pomenuti
dva, jer ukazuju na kompleksnost
defnisanja seksualnog identiteta i
orijentacije i pokazuju da je seksu-
alnost individualna karekteristika,
koja po sebi nije ni dobra, ni loša, ni
pravilna, ni nepravilna. Seksualnost
predstavlja ogromnu moć u nama,
a od našeg znanja i svijesti o tome
zavisi koje ćemo joj značenje i značaj
dati u individualnom i društvenom
funkcionisanju.
„Izvještaj o seksualnom ponašanju
Amerikanaca” je istraživanje koje
je sproveo i objavio Alfred C. Kinsi,
1948. godine. Ovaj autor je ukazao
na kontinuum seksualnog ponašanja
kod svake osobe i pružio nove
instrumente i metode za njegovo
mjerenje i analiziranje. Kinsijeva
skala predstavlja model kontin-
uuma seksualnog ponašanja od 0
(apsolutno heteroseksualno) do
6 (isključivo homoseksualno), uz
dodatnu kategoriju X, koja se odnosi
na osobe bez erotskih reakcija,
odnosno seksualnih kontakata. Ovim
istraživanjem Kinsi je želio da pokaže
da individualna seksualna orijent-
acija nije statična, nepromjenljiva
tokom života, kao i da gotovo niko
od nas nema osjećanje privlačnosti
isključivo prema jednom polu.
Individualna
seksualna
orijentacija nije
statična,
nepromjenljiva
tokom života,
gotovo niko
od nas nema
osjećanje
privlačnosti
isključivo prema
jednom polu.
Godine 1930. flm„Maroko”,
šokirao je publiku. Tada je
Marlen Ditrih, kao pjevačica
u noćnomklubu, obučena u
muški smoking sa cilindrom,
poljubila na kraju pjesme
djevojku iz publike u usta. To
je bio prvi put da žena poljubi
ženu u usta na flmu.
Prvi koraci ka seksualnosti
84
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
83
Drugo zanimljivo istraživanje objavio
je Fric Klein, 1990. godine. On polazi
od multidimenzionalnog modela sek-
sualnosti. Seksualnost se predstavlja
kao mreža sedam varijabli (seksualna
privlačnost, seksualno ponašanje,
seksualne fantazije, emocionalne
sklonosti, društvene sklonosti,
samoidentifkacija, hetero/homo
životni stil), a postavljena je na vre-
mensku skalu (prošlost, sadašnjost,
budućnost).
Polovinom 20. vijeka javljaju se teorije
koje objašnjavaju da se seksualna
orijentacija formira na osnovu zado-
voljstva koje je osoba imala (ili nije
imala) u prvim seksualnim iskustvima
s osobom/osobama određenog
roda. To su tzv. teorije zavođenja. Po
nekim drugim teorijama, seksualna
orijentacija formira se u odnosu
prema roditeljima, pa se nazivaju
teorije porodičnog razvoja. One se
oslanjaju na Frojdovu („Edipovu”)
teoriju, koja mušku heteroseksualnost
dovodi u vezu sa jakom identifkaci-
jom sa ocem i napuštanjem majke,
koja se zamjenjuje drugim ženama.
Identifkujući se sa ocem, dječak želi
isto što i on – žene; otuda korijen het-
eroseksualnosti. U sklopu iste teorije
muška homoseksualnost se povezuje
sa dominantnom majčinom fgurom
i pasivnim ocem. Sin se identifkuje
sa majkom jer je dominantna, želi da
bude kao ona, pa i želi isto što i ona
– muškarca; otuda korijen homosek-
sualnosti. Osnov lezbijstva nalazi se u
nemogućnosti približavanja majci, pa
dakle žena opšti sa drugim ženama
ne bi li na taj način bar donekle
nadoknadila ljubav koju nije imala od
majke.
Neke teorije povezuju seksualnu ori-
jentaciju sa (a)tipičnim ponašanjem
djeteta, navodeći da rano iskustvo
rodno netipičnog ponašanja ob-
likuje kasnije istopolne seksualne
želje. S druge strane, teoretičari/ke
društvene konstrukcije smatraju
da su kategorije seksualne orijent-
acije istorijski uslovljene i stvorene
od strane društva sa određenim
razlozima. Nema istraživanja koje je u
potpunosti dokazalo biološku osnovu
(homo)seksualne orijentacije.
Heteroseksualnost je seksu-
alna orijentacija u kojoj datu osobu
seksualno privlači osoba suprotnog
pola. Seksualni odnos muškarca i
žene je heteroseksualni odnos i, kako
se smatra, predstavlja najraspros-
tranjeniji oblik upražnjavanja
polnog nagona. Heteroseksualnost
je favorizovana od svih institucija
moći: crkve, politike, medija. Važna
je za reprodukciju – opstanak ljudske
vrste (mada se ovo danas može uzeti
sa rezervom jer živimo u eri u kojoj
je sve veći broj djece začet vantjeles-
nom oplodnjom). Za heteroseksual-
nost ponajviše se vezuje i institucija
braka, koji je u patrijarhatu čvrsto
vezan sa reprodukcijom. Zbog svoje
rasprostranjenosti i funkcionalnosti
(obezbjeđuje reprodukciju) het-
eroseksualnost se često defniše i kao
(jedina) „normalna” seksualnost. U
skladu sa tim, često se ljudima koji
imaju drugačiju seksualnu orijen-
taciju osporava pravo na brak i na
odgajanje djece.
Heteroseksualnost ne bi smjela držati
monopol nad pravom na brak i pra-
vom da se odgajaju djeca, kao što ni
brak ne bi trebalo da bude nametnut
kao jedini moralno prihvatljiv okvir
za zajednički život dvoje ljudi koji se
vole. (Aida Perović - Ivanović)
Homoseksualnost je seksu-
alna privlačnost prema osobi/ama is-
tog pola; seksualni odnos sa osobom
istog pola. Gej je muškarac koga sek-
sualno i emotivno privlače muškarci i
ima seksualne odnose sa muškarcem,
a lezbijka je žena koju seksualno i
emotivno privlače žene i koja ima sek-
sualne odnose sa ženama. Evidentira-
na je u svim zemljama svijeta i u svim
istorijskim periodima. Prisutna je u
svim rasnim i etničkim grupama, svim
socijalno-ekonomskim staležima i
svim generacijama. Može biti izražena
kao homoseksualni identitet, ali i kao
povremene seksualne prakse ili način
seksualnog života. Istraživanja po-
kazuju da se homoseksualni odnosi
češće dešavaju u određenom periodu
života, ili u nekoj specifčnoj situaciji,
a rjeđe kao konzistentna homoseksu-
alna orijentacija. Takođe je potvrđeno
da to nije svjestan izbor i da ljudi
homoseksualne orijentacije ne mogu
pobjeći, niti poreći svoje istopolne
želje. Nemoguće je promijeniti nečiju
seksualnu orijentaciju; napori psiho-
terapeuta u tom pravcu smatraju se
više štetnim nego korisnim.
Homoseksualnost je dugo bila sma-
trana kao neprirodna. U prilog tome
navođeno je da postoji isključivo
u ljudskom svijetu, te da je među
drugim živim bićima nema. Danas,
međutim, znamo da to nije istina jer
za sada postoje dokazi o homoseksu-
alnom ponašanju kod oko 450 vrsta
ptica i sisara. (Kako se orijentišemo?,
Standard 2, Beograd, 2004)
Komparativna istraživanja sprove-
dena na grupama homoseksualno i
heteroseksualno orijentisanih osoba
(muškaraca i žena) pokazala su da
i jedni i drugi smatraju da je uzrok
Prikaz homoseksualnog para na
grčkoj vazi, oko 500. g. p.n.e.
Oskar Vajld (1854-1900), čuveni
književnik homoseksualne
orijentacije, bio je osuđivan svog
„nakaznog ponašanja”.
Danas mnoge javne ličnosti
otvoreno pokazuju svoju
homoseksualnu ili biseksualnu
orijentaciju poput Džudi Foster i
Džordž Majkla.
Postoje dokazi o homoseksu-
alnomponašanju kod oko 450
vrsta ptica i sisara.
Prvi koraci ka seksualnosti
86
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
87
homoseksualnosti kombinacija gen-
etskih i socijalnih faktora. Statistički
proračuni potvrđuju da između ove
dvije grupe nema značajne razlike u
poimanju uzroka homoseksualnosti
(B. Popović, 2000).

Veliki broj ljudi suštinski ne prih-
vata postojanje homoseksualnosti, a
prema homoseksualcima se odnose
neprijateljski. Uz to, homoseksu-
alnu orijentaciju smatraju „bolešću”
opasnom po društvo. Ovakvi stavovi
najčešće su zasnovani na strahu i
neprijateljstvu (homofobija). Zato je
psihičko zdravlje homoseksualaca
često ugroženo, oni su primorani da
kriju svoje potrebe, želje, fantazije i
djelovanje, što dovodi do rizika i za
njihovo seksualno zdravlje.
Kod homoseksualaca postoji strah da
će ih osobe koje su im važne odbaciti
ukoliko saznaju za njihovu seksualnu
orijentaciju. Ne želeći da povrijede
one do kojih im je stalo, niti da sami
budu povrijeđeni, oni teško dolaze do
partnera/ke i teško pronalaze modele
ponašanja sa kojima bi se identi-
fkovali i osjećali sigurniji. Čak 90%
homoseksualaca trpi uvrede, 50% njih
je i fzički napadano zbog istopolne
orijentacije (istraživanje u SAD, 1996).
Ipak, u svijetu je sve snažnije prisutna
svijest o diskriminaciji ovih osoba,
a nastoji se da se u zakonodavstvu
za njih obezbijedi zaštita i ravno-
pravnost.
Biseksualnost je seksualna
privlačnost prema osobama oba pola;
seksualni odnos sa osobama oba
pola. Najmanje je izražena i najkon-
troverznija seksualna orijentacija.
U Kinsijevom istraživanju došlo se
do podatka da kod skoro polovine
muškaraca i četvrtine žena seksualna
osjećanja i ponašanja nisu isključivo
heteroseksualna ili homoseksualna.
Zaključak: oko 50% muškaraca i oko
25% žena pripadaju kategoriji bisek-
sualaca/ki. Prema istraživanjima u
Biseksualnom centru u San Francisku,
formiranje biseksualnog identiteta
prolazi kroz 4 faze:
- početna zbunjenost;
- pronalaženje i primjenjivanje imena;
- učvršćivanje identiteta;
- nastavak nesigurnosti.
Treba naglasiti da je prolazak kroz
faze individualan. Obično inicijalnu
fazu karakteriše zbunjenost, jaka
seksualna osjećanja prema oba
pola, što nekada mlade ljude plaši i
dezorijentiše. Ovaj period može da
traje veoma dugo, a često se u drugu
fazu prelazi nakon nekog specifčnog
događaja ili iskustva koji predstavljaju
okidač: npr. prvo hetero ili homosek-
sualno iskustvo, ali i saznanje da seks
sa oba pola zadovoljava. U sljedećoj
fazi dolazi do većeg samoprihvatanja
i manje zbunjenosti zbog negativnih
stavova okoline te učvršćivanja iden-
titeta. Neki ljudi tada u potpunosti
prihvataju svoj identitet. Međutim,
za biseksualce je karakterističan nas-
tavak nesigurnosti: i dalje će posto-
jati periodi sumnje i nesigurnosti u
sopstveni identitet. Biseksualci mogu
biti stigmatizovani iz dva pravca – od
heteroseksualnih, kao i od homosek-
sualnih osoba.
Aseksualnost najčešće
označava odsustvo svih parametara
seksualnosti.
Dva su saznajna okvira za defnisanje
aseksualnosti. Prvi aseksualnost
shvata kao hiposeksualnost (slab sek-
sualni nagon, intenzitet i učestalost
seksualne aktivnosti ispod prosjeka,
slaba potencija, izostanak orgazma,
nedovoljna seksualna nadražljivost,
slaba reakcija na seksualne stimu-
luse), koja je normalna ukoliko nije
posljedica nekih organskih oštećenja.
Međutim, u „proseksualnom” društvu
te osobe trpe pritisak jer su okarak-
terisane kao „nenormalne” zato što
se ne uklapaju u standarde okoline.
Društvo prihvata aseksualnost jedino
kada ona služi da bi se sva energija
osobe usmjerila na postizanje visokih
dostignuća, na primjer u sportu ili
u nauci; ili kao prevenciju od polno
prenosivih bolesti. Drugi pristup
proistekao je iz religioznog i flozof-
skog ubjeđenja da je askeza „pobjeda
duhovnog nad materijalnim”, pa je i
aseksualnost shvaćena kao karakteris-
tika koja poboljšava duhovni razvoj.
Drevna slika aseksualne reprodukcije
stvorena je brojnim mitovima i dog-
mama, a vezana je za partenogenezu
– „bezgrešno začeće”. Savremeni oblik
aseksualne reprodukcije – vantjelesna
oplodnja – sve je češći i moguć.
Kvir (queer) – ovim pojmom
se označavaju gej muškarci, lezbijke,
biseksualci, transvestiti i transsek-
sualci. Drugim riječima, osobe koje
svojom seksualnošću i rodnim iden-
titetima „remete” društvene norme.
Ljudski polni život uvijek će biti
podložan konvencijama i društvenoj
kontroli. Ipak, razvoj kulture pruža
nam mogućnosti da mi preuzmemo
kontrolu nad sopstvenim seksualnim
životom i reprodukcijom. Na nama
je da ljudski polni život oslobodimo
zastarjelih odnosa koji ga izvitoperuju
i založimo se za ostvarenje svih vi-
dova samoreprezentacije i seksualne
orijentacije koji ne ugrožavaju druge.
Oko 50%muškaraca i oko
25%žena pripadaju kategoriji
biseksualaca/ki.
Seksualna
orijentacija nije
stabilna već
može da bude
fuidna i
promjenljiva.
Zastava duginih boja ili na
engleskomRainbow Flage,
takođe i Pride Flag (Zastava
ponosa) najrasprostranjeniji je
simbol Queer zajednice.
Scena iz flma „Brokeback
Mountain” (2005) o homosek-
sulanoj vezi dvojice kauboja.
Prvi koraci ka seksualnosti
UBerlinu je 27. maja 2008
otkriven spomenik
homoseksualcima stradalim
tokomDrugog svjetskog rata,
zbog progona od strane
nacista. Utomperiodu osudjeno
ih je oko 50.000, a ubijeno više
od 7000.
88
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
89
Iz Kinsijevog izvještaja citiramo:
„Seksualna osjećanja i seksualno
ponašanje kod skoro polovine
muškaraca i četvrtine žena nisu
ekskluzivno ni heteroseksualna,
ni homoseksualna. Seksualno
ponašanje i seksualna privlačnost
nisu stabilni jer ih značajan broj
ljudi mijenja u toku života i zavis-
no od situacije tj. od društvenog i
kulturnog konteksta.”
Seksepil
Seksepil je specifčna energija koju u
sebi nosi osoba koja zrači erotskom
privlačnošću. Ona, pri tom, uopšte
ne mora biti „po standardima” što se
tiče izgleda. Seksepilnost je, naprosto,
više stvar duha i načina na koji neku
osobu doživljavaju drugi iz okruženja.
Apstinencija
Apstinencija, u kontekstu naše
teme, znači uzdržavanje od seksu-
alnih odnosa. Može biti trajna ili
privremena – u slučaju neke polne
infekcije, rizične trudnoće, kao način
da do trudnoće ne dođe, kao rezultat
neželjenja da se stupi u seksualni
odnos sa određenom osobom, usljed
nekih vjerskih zavjeta, tokom posta
itd ... Apstinencija je česta odluka kod
onih osoba koje su doživjele neko
traumatsko seksualno iskustvo, na
primjer silovanje. U načelu, apsti-
nencija ima osnovu u voljnoj odluci
osobe da se uzdržava od seksualnih
odnosa. To, obično, ne znači da se
prestaje sa masturbacijom. Nemanje
seksualnih odnosa kod osobe koja je
u tome spriječena zbog, na primjer,
boravka u zatvoru, bolnici i slično,
predstavlja prinudnu apstinenciju.
Zakonom o izvršavanju krivičnih
sankcija Krivičnog zakonika Crne
Gore od 1994. godine i osobama koje
se nalaze na odsluženju zatvorske
kazne omogućeno je da imaju
seksualne odnose sa svojim part-
nerkama/partnerima (tzv. pravo na
bračnu postelju), u prostoriji u okviru
ZIKS-a koja je posebno određena za
tu namjenu.
Promiskuitet
Šta je, u stvari, promiskuitet? Mije-
njanje partnera bez unošenja emocija
u odnos, ili nužna potreba da se ima
seks kako bi se oslobodili unutrašnje
napetosti? Ova napetost je obično
izraz nekog konfikta, a često i
preživljenog seksualnog nasilja.
Tradicionalno, pod promiskuitetom
se podrazumijeva često mijenjanje
ljubavnih i seksualnih partnera, koje
sa sobom nosi rizik od čestih infek-
cija polnih organa i izaziva moralno
odbacivanje okoline. Promiskuitet
je, zapravo, svojevrsni signal da
je osoba „gladna” prave ljubavi.
Korišćenje zaštitnih sredstava
donekle može spriječiti nega-
tivne posljedice promiskuitetnog
ponašanja. Međutim, ta sredstva
ne treba da služe kao ohrabrenje i
podsticaj da promiskuitet postane
široko prihvaćen način zadovolja-
vanja seksualnih potreba. Osoba
koja često i bez emocionalnog
vezivanja mijenja partnere treba da
se zapita čemu joj to služi, što time
dobija, a što gubi.
Promiskuitet je jednako diskutabilan
fenomen kao i frigidnost, odnosno
odsustvo seksualne želje i nagona.
Naime, ko može precizno odrediti
koliko je seksualnih partnera i/ili
odnosa u toku nekog vremenskog
perioda dovoljno, koliko je mnogo
i gdje je ta granica na kojoj se
može reći – to je previše? Ono što
društvena sredina određuje kao
mjeru nije eksplicitno „odmjereno”
i podložno je promjenama tokom
vremena, a razlikuje se i od jedne do
druge kulture. Pri tom se redovno
zaboravlja važnost pojedinca i po-
jedinke, te važnost njihovih potreba,
koje jedino mogu biti mjera stvari.
Promiskuitet je najčešće izraz
ili bunta ili nekog traumatskog
iskustva, i veoma je važno da osoba
utvrdi prave razloge ovakvog svog
ponašanja. Seks jednostavno nije
fskultura ni ftnes, već susret dvije
osobe u bliskosti i zadovoljstvu.
Neuvažavanje cjelovite osobe sa
kojom se stvara seksualni odnos
svakako dehumanizuje osobu koja
inicira takvu vezu.
U ratnim i kriznim vremenima
promiskuitet, naročito mladih ljudi,
u stvari je bijeg od budućnosti i
destruiranje ljudskosti u sebi.
Seksepilnost je više stvar duha
i načina na koji neku osobu
doživljavaju drugi iz okruženja.
[Merlin Monro]
Promiskuitet je najčešće izraz
ili bunta ili nekog traumatskog
iskustva.
Đakomo Kazanova,
venecijanski avanturista, jedan
od najpoznatijih predstavnika
muškog promiskuiteta u istoriji.
Alfred Čarls Kinsi (1894 -1956),
legendarni američki naučnik,
biolog, entomolog i zoolog koji
se smatra osnivačemseksologije
Prvi koraci ka seksualnosti
90
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
91
Seksualni nagon i
reprodukcija
Po psihoanalitičkoj teoriji (Frojd),
seksualni nagon je dio instikta života,
erosa, koji se realizuje kroz životnu
energiju, zvanu libido. On je urođen,
biološki dat i spada u osnovne ho-
meostazne motive. To znači da djeluje
po principu homeostaze – ravnoteže;
ona biva narušena kad određeno
vrijeme nismo seksualno aktivni. Sek-
sualna tenzija raste sve do trenutka
kada dođe do orgazma, a tada pono-
vo ulazimo u stanje ravnoteže, to
jest homeostaze. Seksualni nagon je
značajno socijalizovan tokom razvoja
ljudske vrste, pa se danas zadovoljava
na načine veoma različite od onih
koje su upražnjavali prvi ljudi. Proces
socijalizacije seksualnog nagona traje
i dalje, a vrše ga: ljudi oko nas, crkva
kao institucija, religija kao flozofja,
zakoni, javno mnjenje, javni moral,
roditelji i vaspitanje, mas-mediji ...
Među naučnicima postoje različita
mišljenja o tome da li čovjek uopšte
ima instikte, pa tako i da li postoji
materinski instikt. Autorki ovog
teksta bliska su shvatanja po kojima
je takozvani materinski instikt nešto
što ne postoji kod ljudi. Žene najčešće
ne rađaju djecu vođene instiktom, već
raznim ličnim i društvenim motivima
(Psihologija roditeljstva, Nila Kapor-
Stanulović). Uz to, ako bismo tvrdili
da postoji materinski instinkt, onda
bi moralo postojati i nešto što bismo
nazvali instinkt očinstva. Međutim,
patrijarhalno društvo forsira konstruk-
ciju da žene prirodno i iznad svega
žele da imaju djecu, dok muškarci
taj instikt nemaju; oni navodno žele
samo seks, ili pak žele djecu, ali samo
radi socijalnog statusa. Tako se pod
plaštom „prirodnog” (a protiv prirode
se ne može) lako plasira neistina. Na
osnovu ovakvih postavki konstruiše
se niz pravila i ubjeđenja koja diriguju
ljudskim odnosima, što ne bi trebalo da
se događa!
Kod velikog boja ljudi oba pola postoji
potreba za roditeljstvom, potreba da se
bude roditelj, koja prije podrazumijeva
brigu o potomstvu nego opštu težnju
ka rađanju. Ova je težnja, međutim, kod
nekih veoma jaka i te je osobe osjećaju
kao najvažniji zadatak, pa i smisao svog
života.
Potreba za roditeljstvom je društveno,
a ne biološki motivisana. Dokazi za
to su brojni. Recimo: da je roditeljski
nagon urođen, ljudi bi upražnjavali
seks isključivo sa ciljem da dođe
do trudnoće i rađanja potomstva;
svi bi imali seksualne odnose i ne
bi bilo razlika u intenzitetu seksual-
nog nagona; ne bi postojale pauze
između dvije trudnoće; ne bi se koris-
tila kontracepcija; ne bi bilo plani-
ranja porodice, niti ograničavanja
na određeni broj djece; ograničenja
ne bi bilo ni u pogledu godina kada
počinje i kada se završava period
reprodukcije; ne bi se vršili abortusi;
ne bi bilo favorizovanja određenog
pola djeteta; niko ne bi napuštao
svoju djecu, niti ih zlostavljao, zapos-
tavljao, tukao, silovao, ubijao; ne bi ih
čak ni slali u vrtiće ... Dakle, može se
jedino reći da kod velikog broja ljudi
postoji društveno uslovljena želja da
se, kako se to obično kaže, ostvare
kao roditelji. Ljudi postaju roditelji
ponajviše zato što se to od njih
očekuje i zato što trpe permanen-
tan pritisak a da toga nisu ni svjesni
(otkad se djevojčica rodi kupuju joj se
lutke-bebe, da ih „nina” i hrani; kasnije
djecu oba pola neprestano zasipamo
pitanjima kada će se već jednom
oženiti („pa da i ja šetam unučiće”);
zatim, veliko sažaljenje koje izazivaju
bračni parovi koji nemaju djecu, kao
i pritisak na njih da se razvedu ne
bi li sa drugim partnerima ostvarili
roditeljski motiv ...
Veoma je važno boriti se pro-
tiv stigmatizacije ljudi koji ne
mogu da imaju djecu, a žele
ih, a naročito protiv toga da se
nenormalnima proglašavaju
ljudi koji ne žele da imaju djecu.
Roditeljstvo je veoma ozbiljna,
odgovorna i zahtjevna uloga,
ono treba da bude izbor a
ne prinuda. Ljudi nisu
fabrički „naštelovani“
da budu roditelji.
Parovi koji nemaju
djece, a ostaju
zajedno uprkos
brojnim pritisc-
ima sa strane,
ljudi su koje
vjerovatno ve-
zuje duboka
i iskrena
ljubav. Poruka
mladima:
ljubav bi trebalo da
bude glavni motiv
za ulazak u brak. Ako
u brak ulazite da
biste imali djecu, a
ne zato što se volite,
razmislite još jednom
šta želite.
Mužjaci morskih konjica nose
trudnoću.
Žene najčešće ne rađaju djecu
vođene instiktom, već raznim
ličnimi društvenimmotivima.
Potreba za roditeljstvomje
društveno, a ne biološki
motivisana.
Seksualni nagon i reprodukcija
92
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
93
Biološko-medicinski
aspekti seksualnosti
i reprodukcije
BIOLOGIJA SEKSUALNOSTI
Osnovi funkcionalne
anatomije polnih organa
Interes za polne organe počinje u djetinjstvu
kroz upoznavanje svoga tijela, a posebno
dijelova koje se razlikuju kod djevojčica i
dječaka. U vrijeme polnog sazrijevanja interes
izazivaju promjene koje nastaju na polnim
organima. Njihov fzički porast i buđenje nji-
hovih funkcija manifestuje se prvom menstru-
acijom kod djevojčica i prvim erekcijama i po-
lucijama (izbacivanje sperme u toku sna) kod
dječaka. U doba zrelosti, javlja se interes za
spajanje polnih organa i zadovoljavanje sek-
sualnog nagona sa osobom/ama suprotnog
i/ili istog pola, čemu su često podređeni
mnogi lični, profesionalni i društveni interesi.
U odmaklom životnom dobu interes ljudi za
polne organe vezan je i za strah od različitih
bolesti koje ih mogu ozbiljno ugroziti. Polni
organi su mnogim ljudima ipak nedovoljno
poznati.
Polni život čovjeka (lat. vita sexualis) –
sudsko-medicinske defnicije
Polna sposobnost uslovljena je kod muškarca
pravilnim polnim nagonom, obljubnom i
oplodnom moći, a kod žena pravilnim polnim
nagonom, obljubnom i začetnom moći, moći
nošenja i rađanja.
Polni nagon (seksualna požuda – lat. libido sexu-
alis), nesvjesna ili svjesna želja muškarca ili žene
za polnim sjedinjavanjem sa osobom suprotnog
ili istog pola. Kod muškaraca je polni nagon
preduslov za seksualni odnos i oplodnju, dok kod
žena nije neophodan uslov za seksualni odnos i
začeće (npr. silovanje).
Obljuba (lat. cohabitatio) - prirodno polno
opštenje – spajanje – pri čemu u žensko tijelo biva
unesena muška sperma radi oplodnje.
Polno opštenje (lat. copulatio) - tjelesno sjedinja-
vanje (blisko i vremenski ograničeno) dvije osobe
u cilju zadovoljenja njihovog polnog nagona.
94
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
93
Karlični organi su pod kontrolom autonomnog
(vegetativnog) nervnog sistema. Oni su van
uticaja volje i svijesti čovjeka. Centri ovog dijela
nervnog sistema nalaze se u slabinskom dijelu
kičmene moždine, a povezani su sa većim dije-
lom mozga, pa i sa moždanom korom.
Erekcija muških i ženskih erektilnih tijela,
njeno nastajanje i održavanje pod kontrolom
su parasimpatičkog dijela nervnog sistema.
Kretanje sperme u polnim kanalima i ejaku-
lacija (izbacivanja sperme) obavljaju se nakon
kontrakcija glatkih mišića, koji su pod kontrolom
simpatičkog dijela. Kod žene na isti način dolazi
do kontrakcije mišića vagine.
Polni organi se kod muškaraca i žena razlikuju;
svi ostali ljudski organi su na prvi pogled slični. S
obzirom na izloženost pogledu i mjesto na kome
se nalaze, muški i ženski polni organi se dijele na
spoljašnje i unutrašnje.
Muški polni organi
Organa genitalia masculina
Unutrašnji polni organi:
1. sjemnik (testis) najvažniji je žljezdani organ,
stvara muške polne ćelije, spermatozoide, a istovre-
meno je žlijezda sa unutrašnjom sekrecijom;
2. sjemeni putevi (pasjemnik – epididymis;
sjemenovod – ductus deferens i briznici-ductus
ejaculatorii);
3. žlijezde pridodate sjemenim putevima, sjemene
kesice – vesiculae seminalis, prostata i Cowper-ove
žlijezde.
Spoljašnji polni organi muškarca:
1. polni ud (lat. penis; grč. falus);
2. mošnice (scrotum). Njima funkcionalno pripada
i mokraćna cijev (urethra masculina). U polnom
aktu (lat. actus = čin) polni ud je organ spajanja,
a sjemena tečnost (sperma) tada se izbacuje kroz
mokraćnu cijev (ejakulacija). Na kraju polnog uda
nalazi se udni glavić (glans penis), koji pokriva
kožna duplikatura koja se kružno pripaja na vratu
glavića i naziva se udna prevlaka (preputium).
Veličina polnog uda, njegova dužina i debljina ne za-
vise od tjelesne visine i razvijenosti kostura i mišića.
Najčešća dužina slobodnog dijela polnog uda kod
naših muškaraca je 10-12 cm u opuštenom stanju, a
14-16 cm u erekciji. Odstupanja od 3-4 cm u grani-
cama su uobičajenosti. Veličina polnog uda ne utiče
ni na polnu sposobnost, ni na njegov funkcionalni
zadatak u polnom aktu.
Obrezivanje (circumcisio ili „sunet”) djelimično je ili
potpuno operativno ili primitivno odsijecanje udne
prevlake. Obrezivanje se vrši iz higijenskih, a
naročito često iz obrednih razloga.
Erekcija je stanje napetosti i ukrućenosti polnog
uda, a nastaje nakon kontrakcije mišićnih snopo-
va i zastoja venskog oticanja. Mošnice (scro-
tum) su kožna kesa ispod polnog uda u kojoj se
nalaze sjemnici (testisi), pasjemnici i početni dio
sjemene vrpce.
Sjemnik (testis – od lat. riječi testis, što znači
svjedok) je jajastog oblika, pa otuda uobičajeni
naziv „jaje”. U sjemnicima nastaju muške polne
ćelije – sjemeglavci (spermatozoidi). Sper-
matogeneza je proces stvaranja spermatozoida
i traje oko 10 dana. Ovaj proces je uglavnom
stalan od doba polnog sazrijevanja do duboke
starosti. Pri spajanju muške polne ćelije (sperma-
tozoid) i jajne ćelije žene (ovum), koja takođe ima
redukovan broj hromozoma, a uvijek prisutan
samo X hromozom, dolazi do jedne od dvije
moguće hromozomske kombinacije:
1. X+X = plod ženskog pola
2. X+Y = plod muškog pola.
Spermatozoidi sa hromozomom X nazivaju se
ginoidni (oni koji stvaraju žensko), a sa hromozo-
mom Y androidni (oni koji stvaraju muško). Uloga
ili odgovornost za nastajanje određenog pola
pripada i ženi i muškarcu. Muškarac je nosilac Y
hromozoma, ispravnog ili ne, a žena omogućava,
ili ne omogućava, da se on ispolji – dobrom ili
lošom prohodnošću puteva do jajne ćelije. Koji
će spermatozoid iz sperme, X ili Y, prvi stići do
jajne ćelije i izvršiti oplodnju ne zavisi od volje ni
muškarca ni žene.
Interseksualizam je pojava nesklada između građe
polnih žlijezda, spoljašnjih i unutrašnjih polnih
organa, sekundarnih polnih osobina, psihičkog i so-
cijalnog pola. Interseksualne osobe imaju elemente
oba pola.
Pravi hermafroditizam (lat. hermaphroditismus
verus) je pojava kada postoji tkivo i ovarijuma i
testisa.
Sjemenu tečnost (spermu) čine spermatozoidi,
voda i drugi sastojci. Prosječna količina sperme
pri jednom izbacivanju (ejakulaciji) iznosi 3-5 ml, a
broj spermatozoida u 1 ml kreće se od 100 do 120
miliona.
Prostata (kestenjača) je žljezdano-mišićni or-
gan, ima oblik kestena i njen sekret ulazi u sastav
sjemene tečnosti.
Ženski polni organi
Organa genitalia feminina
Unutrašnji polni organi:
1. jajnik – ovaruim;
2. jajovod ili materična tuba – tuba uterina;
3. materica – uterus;
4. usmina – vagina.
Spoljašnji polni organi čine vulvu-pudendum
femininum, koju izgrađuju:
1. velike usne – labia majora;
2. male usne – labia minora;
3. trijem – vestibulum vagine;
4. erektilni organi: dražica – clitoris i trijemna
96
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
97
glavica – bulbus vestibuli;
5. trijemne žlijezde: velike – Bartholini-eve, i
male – minores
Spoljašnji polni organi žene - vulva (puden-
dum femininum) u cjelini su manji i nježniji
nego u muškaraca, po položaju skriveniji i stoga
manje uočljivi, pa i manje poznati. Veliki broj
žena u istraživanjima kazuje da ne poznaju svoje
polne organe, čemu, osim specifčnog položaja,
ponajviše doprinosi stid i/ili predrasuda da su
genitalije nečiste i zabranjene.
Djevičnjak (hymen) je tanka duplikatura
nježne kože. Njegov je otvor obično prolazan
za vrh malog prsta, što je dovoljno da propusti
menstrualnu krv. Pri prvom polnom odnosu
obično dolazi do prskanja ove tanke opnice,
što se naziva razdjevičenje (deforatio), koje
je obično praćeno kratkotrajnim bolom i lakim
krvarenjem. Jačina bola i krvarenja je individu-
alna, a zavisi od psiholoških i organskih faktora
(oblika himena). Ukoliko je djevičnjak elastičan,
ne mora doći do njegovog cijepanja, a time ni
do krvarenja.
Djevičnjak najvjerovatnije nema bitnu fziološku
ulogu, ali ima važnu sudsko-medicinsku (kod
utvrđivanja silovanja ili napastvovanja, u
slučajevima trudnoće, pobačaja, itd.) i vjerovatno
psihološku (prvi odnos).
Neki od oblika djevičnjaka (hymena):
1. polumjesečast djevičnjak
2. dvodjelni djevičnjak
3. rešetast djevičnjak
4. kvržice djevičnjaka, otvoreno ušće vagine
U unutrašnjim polnim organima žene stvaraju se i
sazrijevaju jajne ćelije. Unijete muške polne ćelije
ovdje će izvršiti oplođenje, a iz oplođene jajne
ćelije razviće se plod, koji do svoje pune zrelosti
ostaje u materici (uterusu). To je materični ili in-
trauterini život ploda.
U jajniku (ovariumu) stvaraju se i sazrijevaju
ženske polne ili jajne ćelije (ovula); jajnik
istovremeno djeluje i kao žlijezda sa unutrašnjom
sekrecijom. Ono što je kod muških polnih organa
testis, to je kod ženskih ovarium. Žena praktično
na rođenju ima konačan broj osnovnih jajnih ćelija,
oko 200 000 ukupno. Od njih će samo jedan dio
(oko 350-450) dostići punu zrelost. Kada jajna ćelija
sazri, bude izbačena na površinu jajnika i taj se
trenutak naziva ovulacija. Ona se najčešće događa
na sredini perioda između dvije menstruacije,
obično 14. dana u ciklusu od 28 dana (vidjeti dio
Prirodne metode kontracepcije).
Materica (uterus) je centralni unutrašnji polni or-
gan žene. Njena najvažnija biološka uloga je prih-
vatanje oplođene jajne ćelije, stvaranje svih uslova
potrebnih za razvoj ploda (njegov intruterini život)
i istiskivanje razvijenog i zrelog ploda (porođaj).
Za prihvatanje jajne ćelije materična sluzokoža se
stalno priprema. Ona se mijenja iz dana u dan, od
početka jedne do prvog dana sljedeće menstruaci-
je. Ove promjene su vezane za fziološku aktivnost
jajnika.
Usmina (vagina) je cjevast mišićno-opnast organ.
Vaginalni kanal je stalno prolazan, kroz njega
otiču sluz i menstruaciona krv. U polnom aktu, iz
trijema vagine u nju prodire muški polni ud i tu se
izliva sjemena tečnost. Ona je porođajni put kojim
prolaze plod, njegova posteljica i ovojnice. Prečnik
vagine je oko 2,5 cm a njena dužina 7-10 cm. Zbog
rastegljivosti i elastičnosti zida vagine njene di-
menzije se lako povećavaju do potrebne veličine u
toku polnog akta ili porođaja. Uostalom, u polnom
aktu polni ud u erekciji nikada cijelom dužinom ne
prodire u vaginu. U tome ga sprečava ispupčenje
polnog brežuljka.
Dražica (klitoris) je erektilni organ žene, a nalazi
se ispod velikih usana. Prednji kraj tijela je slobo-
dan i naziva se glavić dražice. On je djelimično
pokriven kožom malih usana koje grade prevlaku
– preputium clitoridis (kod nekih naroda se vrši nje-
govo obrezivanje kako bi se spriječio užitak žene).
Klitoris ima ulogu u nastajanju i razvoju polnog
razdraženja. Zbog erektilne sposobnosti, pogrešno
ga je smatrati ekvivalentnim penisu kod muškarca.
Njegova jedina svrha jeste zadovoljstvo žene.
Rektum ili pravo crijevo (rectus lat. znači prav) je
završni dio crijevnog kanala, ukupne dužine 12-15
cm. On ne pripada polnim organima, ali je često
objekt polnog akta. Čmar ili anus je završni otvor
rektuma.
Dojka
Dojka (mamma – otuda naziv za čitav rod sisara)
nije polni organ, ali je veoma bitna u polnom
98
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
99
životu žene i za sudbinu potomstva. Ishrana djeteta
na grudima majke ima brojne prednosti nad
drugim vidovima ishrane (poboljšava imunološki
sistem djeteta, omogućava pravilan razvoj, štiti od
zaraznih bolesti, omogućava blizak kontakt i djeluje
pozitivno na emocionalni i psihički razvoj...). Dojen-
je povoljno utiče i na zdravlje majke (dovodi do
bržeg oporavka poslije porođaja, bržeg vraćanja
materice u prvobitno stanje, smanjuje rizik od
pojave raka dojke, smanjuje ali ne isključuje rizik
od neželjene trudnoće ...).
Dojka je pod dejstvom polnih hormona hipofze i
jajnika. Dojku grade masno tkivo i mliječna žlijezda.
U djetinjstvu se dojka djevojčice gotovo ničim
ne ističe. U ranom periodu polnog sazrijevanja
mliječna žlijezda počinje da se razvija, a količina
masnog tkiva se uvećava. Uobičajena je pojava
da je kod žena jedna dojka različite veličine od
druge, što predstavlja prirodnu pojavu asimetrije
parnih organa.
Na kraju puberteta dojka dostiže svoju punu
razvijenost. U drugoj polovini menstrualnog
ciklusa ona je nabrekla, a neposredno pred men-
struaciju lako bolna, zbog povećanog priliva krvi.
U trudnoći se mliječna žlijezda naglo povećava.
U vrijeme dojenja, zbog povećanja žlijezde ili
priliva krvi, dojka se poveća 2-3 puta.
Preporučuje se:
• redovni mjesečni samopregled dojki koji se
obavlja 10. dana od početka menstruacije jer je
tada dojka najmanje otečena i bolna
• jednom godišnje redovan medicinski pregled
Samopregled dojke
Obratiti pažnju na promjene oblika i veličine,
kvržice ili zadebljanja i nabranost kože, na iscje-
dak iz bradavice i uvučenost bradavice. Pregled
se obavlja prstima, bez prevelikog pritiskanja,
idući kružno od unutrašnjeg dijela dojke ka
spoljašnjem. Dojke u početku treba pregledati u
raznim fazama menstruacionog ciklusa, kako bi
djevojka upoznala sve normalne promjene koje
se u dojci dešavaju tokom tog perioda.
Polni hormoni
Kod muškarca su hromozomi XY neophodni za
razvoj testisa, a kod žene XX za razvoj ovarijuma
(jajnika). Ovarijumi i testisi su mjesta nastanka i
razvoja polnih ćelija – ovuluma i spermatozoida,
ali su ujedno i endokrine žlijezde – žlijezde sa
unutrašnjim lučenjem.
U ovarijumima se sintetišu i luče steroidni
hormoni, koji se dijele u tri grupe: estrogene,
gestagene i androgene. Estrogeni regulišu
razvoj primarnih i sekundarnih polnih kara-
kteristika žene. Gestageni omogućavaju i
održavaju trudnoću (najpoznatiji među njima je
progesteron). Androgeni hormoni kod žene se
luče u dvadeset puta manjim količinama nego
kod muškarca i u fziološkim uslovima nemaju
većeg značaja. Osnovna funkcija ovarijuma je
dvostruka: sinteza polnih steroidnih hormona i
formiranje jajašca (ovuluma). Ove funkcije stim-
ulisane su hormonskom sekrecijom hipofze
(gonadotropina) i hipotalamusa.
Osnovna funkcija testisa je dvostruka: sintetišu
i luče androgene hormone (oni se u manjoj
mjeri stvaraju i u kori nadbubrežnih žlijezda) i
stvaraju spermatozoide. Ove funkcije kontrolišu
hipofza i hipotalamus. Androgeni regulišu
formiranje muških polnih karakteristika.
Najznačajniji androgeni hormon kod muškarca
jeste testosteron. U testisima se stvaraju i male
količine ženskih polnih hormona i, suprotno,
u ovarijumima male količine testosterona.
Pubertet
Pubertet kod djevojčica najčešće počinje u 11,
a završava se u 15. godini života. Promjene u
pubertetu nastaju vrlo postepeno. Najuočljivije
su spoljne promjene, ali i promjene u
duševnom životu djevojčica. Ukoliko se puber-
tet kod djevojčica javi prije 9. godine života,
riječ je o prijevremenom pubertetu, a ako se ne
pojavi ni nakon 17. godine, riječ je odloženom
pubertetu.
100
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
101
Razvojne faze puberteta kod djevojčica
Razvoj dojki Razvoj pubične dlakavosti
I stepen
Dječji stadijum, grudi u ravni grudnog koša,
iznad je samo bradavica – mamila
Nema pubičnih dlačica
II stepen
Dojka i bradavica su iznad ravni grudnog koša,
u obliku malog pupoljka, a povećan je dio oko
bradavice – areole
Dlačice se pojavljuju oko velikih
stidnih usana
III stepen Dalje povećanje dojke i areole
Dlačice su grublje, tamnije, a
pojavljuju se i iznad pubisa
IV stepen
Mamila i areola čine sekundarno izbočenje na
konturi dojke
Dlačice su dobro razvijene, ali je
površina koju pokrivaju manja nego
kod odraslih žena
V stepen Stadijum zrelih dojki
Pubična dlakavost je razvijena kao
kod odraslih žena
Stepeni razvoja dojki i pubične
dlakavosti kod djevojčica
Redosljed kojim se javljaju pojedini znaci puber-
teta dosta je pravilan, ali ima odstupanja. Pazušne
dlake se najčešće razvijaju poslije razvoja grudi
i pubične dlakavosti. Prva menstruacija – men-
arha – obično se javlja oko dvije godine nakon
početka razvoja dojki. Vremenski razmak između
prvih znakova puberteta i stepena zrelosti traje od
1,5 do 6 godina.
Razvojne faze puberteta kod dječaka
Razvoj genitalija Razvoj pubične dlakavosti
I faza Dječja faza kao kod male djece Nema pubičnih dlačica
II faza
Testisi i skrotum počinju da rastu, a koža ovih
dijelova postaje ružičasta
Dlačice se pojavljuju oko penisa
III faza
Dalji rast testisa i skrotuma, a uočava se i rast
penisa
Dlačice su grublje, tamnije, a ne
prelaze granicu pubisa
IV faza Penis i dalje raste, a koža genitalija postaje tamnija
Dlačice su dobro razvijene, ali ne idu
nagore
V faza Genitalije su kao kod odraslih muškaraca
Pubična dlakavost je razvijena kao
kod odraslih muškaraca
Doba kada djevojčice dostižu polnu zrelost naziva
se nubilitet.

Pubertet kod dječaka najčešće počinje u 11,
a završava se u 16. godini života. Prijevremeni
pubertet nastaje ako se pubertet kod dječaka javi
prije 10. godine života, a ako se ne pojavi ni do 18.
godine, riječ je odloženom pubertetu.
102
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
103
Menstrualni ciklus i menstruacija
Menstruacija nije bolest nego normalna pojava.
To je fziološka funkcija žene koja počinje u doba
puberteta pojavom menarhe (prva menstruacija
– menarcha – najčešće se javlja između 11. i 13.
godine). Na pojavu menarhe mogu uticati različiti
faktori kao što su opšte zdravstveno stanje i uhra-
njenost, mjesto rođenja, vrsta ishrane i uslovi života
(izuzetno mršave i izuzetno gojazne djevojčice
imaju kasniju menarhu).
Česta je pojava preosjetljivosti i promjena
raspoloženja (plačljivost) u vrijeme prije menstru-
acije. To se stanje naziva predmenstrualni sin-
drom – PMS. Ispoljava se 7 do 10 dana prije men-
struacije, a javlja se u vidu napetosti, razdražljivosti,
agresivnosti, povećanja tjelesne težine, glavobolje,
otoka, osjećaja nadutosti ... Pojava je jače izražena
kod žena koje imaju dugotrajnija i obilnija
menstrualna krvarenja. Dijagnoza se zasniva
na anamnestičkim podacima (koje žena sama
opisuje). Uzok PMS-a nije u potpunosti poznat,
mada je najviše teorija vezano za hormone. Postoje
tri vrste liječenja: 1. psihoterapija – bez lijekova; 2.
nehormonski lijekovi; 3. hormonski lijekovi. Nakon
nekoliko mjeseci – ukoliko nije postignut uspjeh
– terapija se mijenja.
Normalni menstrualni ciklus traje 28 dana, a odstu-
panja od nekoliko dana (24 do 32 dana) smatraju
se fziološkim. Na menstrualni ciklus utiču hormoni
koje luče endokrine žlijezde (hipotamus, hipofza
i jajnici). Jajnici luče hormone estrogene i proges-
teron. Na početku, kao i na kraju reproduktivnog
života, menstrualni ciklusi su obično neredovni
zbog čestog izostajanja ovulacije. Ukoliko ne dođe
do oplodnje jajne ćelije, nastupaju promjene u
sluzokoži materice, a počinju 4. i 5. dana prije
početka menstruacije. Tada nastaje odbacivanje
jajne ćelije u vidu krvarenja – menstruacije. Men-
struacija traje prva četiri dana ciklusa (krvarenja
traju i do 7 dana). Gubitak krvi u toku menstru-
acije iznosi od 30 do 180 ml. Veoma je važno da
se djevojčica pripremi – prethodno upozna sa
pojavom prve menstruacije, da bude spremna na
prvo krvarenje, koje se može desiti u toku spav-
anja, pri tuširanju itd.
Kod nekih djevojčica su prvih godina nakon
menarhe menstruacije nepravilne, ali i tada
postoji mogućnost oplodnje (isto kao i prije
potpunog nestajanja menstruacije, u periodu
pre-menopauze).
Seksualni odnos tokom menstrualnog krvarenja
nije zabranjen, ali treba voditi računa o mogućim
reakcijama na krv i miris. Neke osobe različito/
loše reaguju kada vide krv, a menstrualna krv
može imati i neprijatan miris. Zbog mogućeg
prenošenja infekcija putem krvi (nekih seksualno
prenosivih bolesti), kao i mogućnosti trudnoće
(ukoliko je ovulacija nastupila u tom periodu
– vidi dio Prirodne metode kontracepcije),
obavezna je upotreba kondoma.
Menstruacija se javlja do životnog doba oko 45-
55. godine, kada dolazi do njenog nestajanja (do
nastupa menopauze). Za početak menopauze
uzima se posljednja menstruacija nakon koje nije
bilo krvarenja godinu dana. Najčešći simptomi
koji se kod žena javljaju u ovo doba jesu ta-
lasi vrućine (valunzi) i noćno znojenje, praćeni
nesanicom, smanjenom seksualnom željom i
glavoboljom.
Higijena genitalnih organa
I tokom menstruacije higijenu treba spovoditi
svakodnevno, u vidu pranja sapunom (može i tečni
za osjetljivu kožu) i mlakom vodom prilikom mije-
njanja uložaka. Tokom menstruacije je preporu-
čljivo tuširanje, ali ne kupanje, tj. ležanje u kadi.
Kod menstrualnog krvarenja koriste se ulošci
– iz higijenskih razloga jer imaju svrhu upijanja
tečnosti. Prednost treba dati ulošcima naprav-
ljenim od prirodnih materijala, jer svako prisustvo
plastike i sintetike dovodi do kondenzacije tečnosti
i povećanja temperature u tom području, što je
idealna sredina za razvoj štetnih mikroorganizama.
Tamponi nisu preporučljivi jer mogu izazvati
ozbiljne zdravstvene probleme (infekcije, endome-
triozu ...).
104
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
103
Higijenu genitalnih organa inače treba sprovoditi
svakodnevno, nekoliko puta na dan, i to pranjem
od prednjeg ka zadnjem dijelu (zbog bakterija iz
crijeva, pranje i brisanje u obrnutom smjeru moglo
bi da izazove infekciju vagine). Takođe je važno
dobro oprati spoljašnje genitalne organe, posebno
između nabora velikih i malih stidnih usana, jer se
tu zadržavaju naslage sekreta. Izuzetno je važna
higijena poslije (i prije) seksualnog odnosa (ovo
je važno i za žene i muškarce), u vidu tuširanja ili
kupanja uz upotrebu sapuna ili kupke. Dezinfekcija
polnih organa nije preporučljiva. Treba izbjegavati
unutrašnje ispiranje vagine zato što se time izaziva
remećenje normalne vaginalne fore. Mlazom vode
usmjerenim u vaginu može se probiti i sluzni čep,
koji se nalazi u grliću materice a služi kao prirodna
barijera bakterijama. Ispiranjem vagine i probija-
njem tog čepa može se „otvoriti put“ bakterijama
u matericu. Pretjerana (kao i nedovoljna) higijena
je loša jer iritira sluzokožu i sprečava prirodnu
odbranu organizma. Isto se odnosi i na korišćenje
jakih hemijskih sredstava. Nije preporučljivo
koristiti talk u higijeni genitalnih organa zato što
može da prodre u unutrašnje organe i promijeni
bakterijsku foru. Dezodoransi se mogu koristiti, ali
u umjerenoj količini. Dnevni ulošci mimo men-
strualnog krvarenja nemaju medicinsko oprav-
danje, a mogu i štetno djelovati jer sprečavaju
normalno oticanje sekreta i pogoduju razvoju
infekcije. Preporučljivo je da donji veš bude od
prirodnog materijala i da se mijenja svakodnevno
kako bi se spriječila infekcija.
Ne preporučuje se nošenje uskih pantalona,
kao ni onih od čvrstih materijala – ni ženama ni
muškarcima; kod žena izazivaju pojačanu sekreciju,
a kod muškaraca mehanički vrše pritisak i stvaraju
povećanu toplotu, što nepovoljno djeluje na
testise.
Prilikom svakodnevnog pranja, muškarci treba
da obrate pažnju na higijenu dijela uda ispod
prepuciuma jer se tu zadržavaju naslage sekreta
– smegme (osim nakon obrezivanja).
Najčešći ginekološki problemi u adolescenciji su:
• problemi vezani za trudnoću: kontracepcija,
rana dijagnostika trudnoće i prekid trudnoće (ili
abortus, koji može imati neželjene medicinske i
psihološke posljedice);
• upale ginekoloških organa (nedovoljna higi-
jena, loši uslovi života, neredovna ishrana, loše
oblačenje, tj. neutopljavanje bubrega i jajnika,
nedovoljno sna), koje mogu imati negativne
posljedice u vidu seksualno prenosivih bolesti,
steriliteta (kod žena i muškaraca) i karcinoma grlića
materice (kod žena);
• bolne menstruacije (za ispitavanje uzroka potreb-
no je javiti se na ginekološki pregled ili potražiti
savjet ginekologa).
Trudnoća
Čovjek svjesno odlučuje i planira svoje potomstvo.
Par suočen sa trudnoćom, porođajem i roditeljst-
vom mora biti psihološki pripremljen. Trudnoća
i porođaj kod žena mlađih od 20 godina spada u
rizične, kao i trudnoća i porođaj žena koje imaju
više od 35 godina. Seksualne aktivnosti tokom
trudnoće nisu zabranjene, ali uz određene mjere
opreza i izbor pogodnog položaja (da ne pritiska
trbuh trudnice). Spajanje spermatozoida i zrele jajne
ćelije naziva se oplodnja (fekondacija, fertilizacija i
impregnacija). Nakon oplodnje, jajna ćelija putuje
kroz jajovod do šupljine materice, gdje se ugnijezdi
(nidira). Trudnoća počinje nidacijom oplođene jajne
ćelije.
Znaci trudnoće
Znaci trudnoće su izostanak menstruacije i
promjene na grudima, a simptomi su mučnina,
sa povraćanjem ili bez njega, često mokrenje i
zamor. Ovi simptomi obično počinju 6 nedjelja
nakon posljednje menstruacije i spontano nestaju
6-12 nedjelja kasnije. U slučaju trudnoće, ne mora
uvijek izostati prva menstruacija. U ranoj trudnoći
može se javiti manje krvarenje iz materice, obično u
vrijeme kada bi žena inače imala menstruaciju (da
nije trudna). Ukoliko krvarenje nije uobičajeno, a
postoji sumnja ili mogućnost trudnoće, treba uraditi
test za utvrđivanje trudnoće ili obaviti ginekološki
pregled. Može se desiti da menstruacija izostane je-
dan mjesec iz nekog drugog razloga, a ne trudnoće.
Međutim, ako menstruacija izostane i narednog
mjeseca, mora se otići na ginekološki pregled kako
bi se utvrdio razlog (jer se, u slučaju neželjene
trudnoće, može zakasniti, a prekid je dozvoljen do
10. nedjelje trudnoće).
Trajanje trudnoće
Prosječna trudnoća traje 280 dana ili 40 nedjelja ili
10 lunarnih mjeseci (1 lunarni mjesec traje 28 dana) i
to računajući od prvog dana posljednje menstruacije
(ili oko 9 kalendarskih mjeseci + 7 dana).
Dijete je živo od početka trudnoće, a prve pokrete
ploda žena može osjetiti od 18. do 20. nedjelje.
Ultrazvučnim pregledom otkucaj srca ploda može
se vidjeti od 7. do 8. nedjelje trudnoće.
Porođaj
Normalan porođaj (partus) je fziološko zbivanje
koje se završava rađanjem ploda i izbacivanjem
posteljice i plodovih ovojaka. Posljedica je nastalih
porođajnih materičnih kontrakcija (trudova) i
napona, koji se najčešće javljaju na kraju trudnoće.
Prema načinu na koji se završava, porođaj može
biti vaginalni (spontan, indukovan, stimulisan) i
abdominalni (carski rez).
Za ublažavanje porođajnog bola danas se i kod
nas primjenjuje metoda epiduralne analgezije.
Epiduralna analgezija treba da bude dostupna i
objašnjena svakoj trudnici kod koje nema medi-
cinskih prepreka za njenu primjenu. Žena se može
osloboditi straha i bola, ili ih ublažiti: u trudnoći
to postiže psihofzičkim vježbama kao pripremom
za porođaj, a u toku porođaja primjenom medika-
menata.
Porođaj počinje kontrakcijama: prskanjem
plodovih ovojaka nakon čega uslijede materične
kontrakcije, ili vaginalnim krvarenjem (kao
posljedica širenja grlića materice) nakon čega
takođe uslijede materične kontrakcije. Porođajnih
doba ima četiri: 1. doba dilatacije (otvaranje grlića
materice), koje traje od 8 do 12, ili čak 14 časova;
2. doba istiskivanja (ekspulzije) ploda u spoljašnju
106
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
107
isključivo radi pregleda, već žena može doći i
zbog savjeta, razgovora i informacija vezanih za
reproduktivno zdravlje i seksualni život (savjeti
za izbor kontracepcije, planiranje i praćenje
trudnoće, prekid trudnoće, informacije o
razlozima neplodnosti, o seksualno prenosivim
bolestima itd.).
Prije i tokom ginekološkog pregleda može se
javiti stid, ali treba uvijek imati u vidu da ovaj
pregled obavlja profesionalac/ka koji djevojku-
ženu gleda kao pacijentkinju, a ne kao seksualno
biće. Od razvoja povjerenja (ili, pak, nepovjeren-
ja) između ginekologa i pacijentkinje umnogome
zavisi uspješnost bilo koje vrste ginekološke
terapije, intervencije i slično.
sredinu, koje traje od pola do jednog ili dva časa;
3. doba odlubljivanja i istiskivanja posteljice i
plodovih ovojaka (placentno doba), koje takođe
traje od pola do jednog ili dva časa; 4. postplacent-
no doba (hemostaze), koje traje oko 2 časa. Babinje
(puerperium) počinju nakon četvrtog porođajnog
doba i traju oko 6 do 8 nedjelja.
Prisustvo bliske osobe (partnera, oca djeteta, os-
obe koja će se starati o djetetu ...) tokom porođaja
može pomoći, kao i prisustvo ginekologa koji
je pratio razvoj trudnoće i u kojeg trudnica ima
povjerenja. Porođaj i sve što se zbiva oko njega
predstavlja značajan događaj u životu žene, ali i
muškarca. Radi veće bliskosti među partnerima, a
naročito radi što bržeg stvaranja kvalitetne emo-
cionalne veze sa bebom nakon rođenja, važno
je da i partner – otac, odnosno onaj ko će se sa
majkom brinuti o bebi – bude uz trudnicu tokom
redovnih kontrola njene trudnoće i ploda.
Dijagnoza trudnoće
Dijagnoza (rane) trudnoće postavlja se testom iz
mokraće (Ima ih više vrsta, mogu se lako nabaviti
u apotekama i jednostavni su za upotrebu. Npr.
gravignost, babyrapid, gramem plus, baby test, BB
test, pregnancy test romed ...), određivanjem βHCG
iz krvi (u laboratoriji) i ultrazvučnim i ginekološkim
pregledom (u ambulanti).
Ginekološki pregled
Priprema za ginekološki pregled podrazumijeva
da se prethodno obavi higijena tijela, a posebno
genitalnih organa, kao i da se prije pregleda mokri
(neophodna je prazna bešika). Pregled ima dva
dijela: prvi dio, inspekcija, koji se obavlja instru-
mentom – ginekološkim spekulumom; drugi dio je
palpacija, a obavlja se prstima. Ultrazvučni pregled
može biti abdominalni i za njega je neophodna
puna bešika, ili vaginalni, za koji je neophodna
prazna bešika. Palpatorni ginekološki pregled
nije bolan ukoliko se žena opusti i ima povjerenja
u ginekologa. Posjeta ginekologu ne mora biti
Kontracepcija -
Kontrakoncepcija
Negativna posljedica seksualnog odnosa može
biti neželjena trudnoća. Da bi se ona spriječila,
pomažu mjere kontracepcije ili, kako bi bio
pravilniji naziv, kontrakoncepcije (mjere za
sprečavanje začeća). Kontracepciju treba početi
koristiti sa samim započinjanjem seksualnog
života.
U cilju sprečavanja neželjenog rađanja koriste
se dvije metode:
1. kontracepcija – sprečavanje začeća;
2. pobačaj – prekid trudnoće (dozvoljeni i ile-
galni, koji je ranije često bio uzrok narušavanja
zdravlja i/ili smrti žena).
Pri izboru kontraceptivnog sredstva treba
voditi računa o zdravstvenom stanju žene,
starosti partnera, opštoj i zdravstvenoj kul-
turi, učestalosti seksualnih odnosa i uslovima
u kojima se obavljaju (za pomoć se obratiti
ginekologu).
Kontracepcijska sredstva i metode možemo
podijeliti:
• po načinu djelovanja – na biološka, mehanička
i hemijska;
• po načinu upotrebe – na lokalna i opšta;
• po trajanju upotrebe – na privremena i trajna
(sterilizacija);
• u odnosu na korisnike – na muška (kondom,
sterilizacija) i ženska.
108
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
109
Vrste sredstava i metoda kontracepcije
• Prirodne metode: ritmička (Ogino-Knaus), tem-
peraturna, ovulacijska (Billings), dojenje. U apoteci
se mogu naći i testovi za određivanje vremena
ovulacije, npr. ovugnost ... U procesu oplodnje,
sposobnost spermatozoida da oplodi jajnu ćeliju
traje oko 48 sati, a sposobnost jajne ćelije da bude
oplođena oko 24 sata. Ovo čini osnovu prirodne
metode koja se bazira na vremenu ovulacije i
izbjegavanju plodnih dana ± 5 dana oko ovulacije.
Metoda nije sigurna, posebno kod žena koje
imaju neredovan menstrualni ciklus. Kod dojenja
je smanjena mogućnost začeća, no žene koje se
ne zaštite najčešće ostaju trudne i u tom periodu.
Ovulacija se može desiti u bilo kom periodu men-
strualnog ciklusa, pa je time oplodnja moguća i
van sredine ciklusa (kada je najčešće ovulacija), čak
i tokom menstrualnog krvarenja.
• Tradicionalne metode: prekinuti odnos (coitus
interruptus) – odnos se prekida prije ejakulacije,
koja uslijedi izvan vagine; i produženi odnos
(coitus reservatus), kada muškarac ne ejakulira.
Metoda nije sigurna jer i prije ejakulacije može doći
do izlivanja sperme, a time i trudnoće. Produženi
odnos može izazvati veliku psihičku napetost kod
muškarca, pa i privremenu nemogućnost dostiza-
nja orgazma.
• Mehaničke metode: kondom (prezervativ),
štiti od neželjene trudnoće i od polnih bolesti.
Smatra se najboljim metodom kod partnera koji
imaju povremene seksualne odnose i u svijetu se
najčešće upotrebljava. Postoji muški i ženski kon-
dom (femidon), dijafragma, cervikalne kape,
vaginalni tamponi, postkoitalno ispiranje.
Pri pravilnoj upotrebi, kondom obezbjeđuje
visok procenat zaštite od trudnoće i od infek-
cije. Iako nijedno sredstvo za kontracepciju ne
pruža stoprocentnu zaštitu i od trudnoće i od
infekcije, pa ni kondom, za sada je to jedino
sredstvo koje ima obje namjene. Kondom služi
za jednokratnu upotrebu. Ukoliko partneri
upražnjavaju više vrsta polnog odnosa u krat-
kom roku (vaginalni, oralni, analni), obavezno
treba promijeniti kondom zbog mogućnosti
prenošenja infekcija.
• Lokalna hemijska sredstva: paste, pjene,
želei, kreme i tablete. Ova sredstva nisu mnogo
pouzdana.
• Oralna hemijska sredstva (pilule):
-> kombinovana estrogensko-progestagenska
sredstva u tabletama;
-> kombinovane mjesečne injekcije;
-> vaginalni prsteni sa estro-progestagenom;
- progestagen (injekcije, potkožni implantati,
tablete sa samim progestagenom, vaginalni
prsteni, transdermalni sistem, aplikacija proges-
tagena u intrauterinim ulošcima);
-> polni antihormoni: antiprogestageni i anties-
trogeni;
-> nesteroidna hormonska kontracepcija.
Oralna hemijska sredstva, kao
metoda, preporučuju se
mladim, zdravim ženama
koje žele zaštitu od
trudnoće u kraćem
periodu. Najopasnija
od komplikacija koje
mogu nastati pri upotre-
bi oralnih sredstava jeste
tromboembolija. Zato korišćenje
ovih sredstava treba prekinuti pri prvoj po-
javi otoka i bolova nogu, bola u grudnom košu,
jake glavobolje ili smetnje vida.
• Intrauterini ulošci – spirale: postoji više
od 70 tipova, napravljene su od raznih materi-
jala i mogu biti raznovrsnih oblika. Zavisno od
materijala, dijele se na nemedicirane (inertne) i
medicirane (bioaktivne). Vrijeme za postavljanje
spirale jeste kraj menstrualnog krvarenja, a inter-
vencija se može uraditi i poslije prekida trudnoće
ili porođaja. Nakon postavljanja spirale obavezna
je redovna kontrola vaginalnog sekreta. Spirala
se može koristiti 3 do 5 godina, a onda se mora
odstraniti. Poslije određene pauze (1-2 mjeseca)
može se zamijeniti novom.
• Postkoitalna kontracepcija ili kontracepcija
za dan poslije (hitna, kratkotrajna), predstavlja
vid kontracepcije koji se primjenjuje u okviru peri-
oda od 72 sata poslije odnosa. Može se sprovesti:
- korišćenjem hormonskih pilula (prva doza se
uzme u periodu od 72 sata nakon odnosa, a druga
doza 12 sati nakon prve; u apoteci se mogu naći i
tablete „postinor“ – koristi se jedna tableta poslije
odnosa i ne više od četiri tablete mjesečno);
- ugradnjom intrauterinog uloška – spirale u
okviru perioda od 5 dana nakon odnosa.
• Sterilizacija: metoda kontracepcije koja pret-
postavlja operativni zahvat, a može se izvršiti kod
žene ili kod muškarca.
Adolescentima se preporučuje korišćenje:
• kondoma (od mehaničkih sredstava kontracep-
cije), kao jedinog sredstva zaštite od seksualno
prenosivih bolesti (ili u kombinaciji sa pilulama
ili spiralom);
• pilula sa malim dozama hormona (od hemi-
jskih sredstava);
• intrauterinih uložaka – spirala odgovarajuće
veličine.
Prije izbora kontraceptivnog sredstva treba da se
obratiš za savjet ginekologu.
Treba napomenuti da je nakon korišćenja spirale
i pilula (privremenih kontraceptivnih sredstava)
potrebna pauza od tri do šest mjeseci, poslije čega
se može planirati trudnoća.
Vaginalno ispiranje nakon ejakulacije unutar
tijela djevojke ili žene nema efekta te ne treba
da se koristi u svrhu kontracepcije.
110
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
111
Vještački prekid neželjene
trudnoće – abortus
Ukoliko dođe do seksualnog odnosa bez zaštite,
negativne posljedice mogu biti neželjena
trudnoća (koja može imati dva ishoda: vještački
prekid trudnoće i rađanje neželjenog djeteta) i
seksualno prenosive bolesti (za pomoć se obratiti
ginekologu – u oba slučaja).
Ako dođe do prekida trudnoće, komplikacije
mogu biti rane (infekcija, krvarenje ...) i kasne (ste-
rilitet ...). Abortus je zakonom dozvoljen do 10.
nedjelje, a za djevojčice mlađe od 18. godina neo-
phodna je pismena saglasnost roditelja ili staraoca.
Veoma je važno spriječiti neželjenu trudnoću. Uko-
liko to pak nije moguće, neophodno je rano otkriti
trudnoću – zbog mogućnosti njenog prekida. Uz
saglasnost komisije, trudnoća se može prekinuti
do 20. nedjelje i to ako postoje medicinski (npr.
silovanje, anomalije ploda, opasne infekcije, rizik
za život žene ...), socijalni ili psihološki razlozi.
Abortus se može uraditi uz primjenu lokalne ili
opšte anestezije.
Seksualno prenosive bolesti
Seksualni odnos je prirodan dio života, a cilj mu
je doživljavanje zadovoljstva, kao i reprodukcija.
Međutim, treba imati u vidu i njegove moguće
negativne posljedice, npr. stvaranje i prenošenje
raznih infekcija. Najopasnije su seksualno preno-
sive bolesti koje, ukoliko se rano ne prepoznaju i
ne liječe, mogu uzrokovati neplodnost muškarca
i žene (uzrok neplodnosti mogu biti muškarac,
žena ili oboje). One takođe mogu uticati na
zdravlje potomstva i čak ugroziti život. Ove bolesti
predstavljaju i faktor rizika za nastajanje raka grlića
materice.
Faktori koji povećavaju rizik za nastanak raka grlića
materice (uzrok bolesti je nepoznat) su:
• rani početak seksualnog života;
• promiskuitet – infekcija pojedinim humanim pap-
iloma virusima (HPV) – onkogeni tipovi – seksualno
prenosive bolesti (STD);
• pušenje cigareta.

Preporučuje se:
• redukcija faktora rizika;
• redovan ginekološki pregled – preporuka ACS-a
(American Cancer Society): jednom godišnje
pregled i PAP test za sve žene koje su seksualno
aktivne, odnosno starije od 18 godina;
• HPV test i tipizacija.
Seksualno prenosive bolesti najčešće se prenose
seksualnim odnosom koji se upražnjava bez
zaštite. Opasnost postoji kada se radi o odnosu os-
oba različitog, kao i istog pola, i bilo da je u pitanju
vaginalni, analni ili oralni polni odnos. Ove bolesti
ponekad nastaju i drugim putem, a u trudnoći se
mogu dodatno iskomplikovati.
Rizik je najveći među onim mladim ljudima koji
rano stupaju u seksualne odnose, ili su nedovoljno
informisani a skloni mijenjanju partnera (prom-
iskuitet), kao i među onima koji ne koriste kondom
kao zaštitno sredstvo. Rizik se povećava uzimanjem
alkohola ili droge, neplaniranim seksualnim
odnosima sa gotovo nepoznatim partnerima i,
naravno, u slučaju seksualnog nasilja.
Znaci, odnosno simptomi seksualno prenosivih
bolesti nisu karakteristični, a nekad mogu i
izostati, a treba imati u vidu i period inkubacije
(vrijeme do pojave bolesti, kada još nema njenih
znakova), čija dužina zavisi od tipa bolesti. Kod
muškaraca su simptomi manje uočljivi nego
kod žena. Lokalni simptomi (kod muškaraca i
žena) mogu biti: bolnost, svrab, promjene kože u
području genitalnih organa, iscjedak iz vagine ili
penisa, teškoće pri mokrenju, bolovi ili krvarenje
prilikom odnosa (obavezno se javiti na pregled
– muškarci kod urologa, a žene kod ginekologa
– radi otkrivanja zarazne bolesti i liječenja).
Posljedice ovih bolesti mogu uticati na zdravlje i
muškarca i žene, kao i potomstva.
Liječenje bakterijskih seksualno prenosivih infek-
cija sprovodi se antibioticima. Protiv hepatitisa
B i Humanog Papilloma Virusa (HPV) postoji
vakcina, jer kod virusnih bolesti nema djelotvor-
nog lijeka (riječ virus na latinskom znači otrov).
Infekcija HIV virusom izaziva AIDS, koji je i dalje
smrtonosan.
Postoji više vrsta seksualno prenosivih bolesti.
Bolesti poznate odranije, kao siflis i gonoreja, da-
nas su manje zastupljene, a sve su češće bolesti
čiji je uzročnik tek odskoro otkriven: hlamidija,
ureaplazma, HPV, HIV, virus herpesa (genitalnog),
hepatitis B i C...
Infekcija hlamidijom je u svijetu najraširenija
bakterijska seksualno prenosiva bolest. Uzročnik
je bakterija Chlamydia trachomatis, a najčešće
se javlja kod mladih osoba, naročito muškaraca.
Simptomi ove infekcije uglavnom izostaju; kod
muškaraca se može javiti lokalno crvenilo, pecka-
nje i pojačan iscjedak iz mokraćnog kanala. Kod
žena se ispoljava u vidu pojačanog vaginalnog
sekreta i osjećaja vaginalne iritacije. Dijagnoza se
postavlja mikrobiološkim pregledom brisa kod
žena i muškaraca. Nakon postavljanja dijagnoze,
liječenje se sprovodi antibioticima (liječe se oba ili
više partnera). Ukoliko se bolest ne liječi, dolazi do
problema vezanih za plodnost.
112
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
113
HPV infekcija je veoma rasprostranjena i izuzetno
se lako prenosi. Izaziva je humani Papilloma virus.
Ima preko 70 tipova ovih virusa, od čega oko 30
koji uzrokuju genitalne infekcije. Inkubacija, odnos-
no period do pojave bolesti, traje od nekoliko
nedjelja do osam mjeseci. Neki tipovi HPV-a mogu
izazvati nastajanje polnih bradavica-kondiloma
(condylomata) kod žena i muškaraca. Dijagnoza se
postavlja histološkim pregledom promjena. Ova
bolest je učestalija kod žena nego kod muškaraca,
a predstavlja faktor rizika za nastanak raka grlića
materice. Osim pojave kondiloma, drugih znakova
bolesti nema. Dijagnoza se postavlja pregledom
brisa, određuje se tipizacija virusa pa se zavisno od
toga sprovodi dalje liječenje („interferon“, lokalno:
krioterapija, ekscizija, kauterizacija, itd.).
Genitalni herpes je bolest koju izaziva virus Her-
pes simpleksa. U početku, bolest može biti bez
vidljivih znakova, a ako ih ima, javljaju se u obliku
mjehurića-vezikula na spoljašnjim polnim org-
anima i okolnom području. Promjene na koži prati
bol i osjetljivost, pečenje pri mokrenju, pojačani
iscjedak iz vagine žene i uretre muškarca, kao i
opšti simptomi infekcije: temperatura, glavobolja,
bolovi u mišićima i zglobovima. Nakon prolaska
ovih simptoma, bolest se kasnije ponovo javlja, sa
istim promjenama. Dijagnoza se postavlja uzima-
njem brisa. Za herpes ne postoji odgovarajući lijek,
ali neki lijekovi smanjuju broj ponovnih napada i
njihovo trajanje.
Gonoreja (triper, kapavac) je nekada bila
najrasprostranjenija polna bolest. Uzročnik je
bakterija Gonokok. Nekoliko dana nakon infekcije,
javljaju se simptomi: učestalo mokrenje uz bol i
peckanje, a potom gust gnojni iscjedak. Dijagnoza
se postavlja uzimanjem brisa. Liječenje se sprovodi
antibioticima, a liječe se oba partnera. Ukoliko se
bolest ne liječi, može izazvati neplodnost.
Siflis (Lues) je danas rijedak, predstavlja tešku
bolest koja je nekada bila neizlječiva. Uzročnik
bolesti je Spiroheta-treponema pallidum, koji pri-
likom polnog odnosa ulazi u krv kroz jedva vidljiva
oštećenja kože ili sluznice polnih organa. Bolest
se javlja u tri stadijuma. Prvi stadijum: nekoliko
nedjelja nakon ulaska uzročnika u tijelo, na tom
se mjestu javlja ranica ili čir (ulcus) i bezbolni otok
limfnih žlijezda u okolini. Drugi stadijum: javlja se
osip po koži i sluznicama, opadanje kose, uvećanje
limfnih žlijezda. Treći stadijum: uzročnici oštećuju i
razaraju srce, krvne sudove, mozak ... Dijagnoza se
postavlja ispitivanjem krvi. Liječi se antibioticima.
HIV bolest ili AIDS/sida zarazna je bolest koju
uzrokuje virus (Human immunodefciency virus), a
predstavlja sindrom stečenog nedostatka imunite-
ta – to je završni stadijum infekcije izazvane ovim
virusom. Uzročnik je iz grupe retrovirusa. Jedan od
puteva prenošenja jeste seksualni kontakt. Osoba
u početku ne mora imati znakove bolesti. Simpto-
mi zavise od stadijuma bolesti. U početku se javlja
uvećanje limfnih žlijezda, povišena temperatura,
malaksalost, koji mogu trajati do nekoliko mjeseci.
Dijagnoza se postavlja ispitivanjem krvi. Specifčno
liječenje za sada ne postoji. Vakcina i lijek protiv
HIV infekcije još uvijek nisu pronađeni. Virus
HIV-a može zaraziti bilo koju osobu – pogrešno je
uvjerenje da je sida bolest isključivo homoseksu-
alaca i intravenoznih narkomana.
Hepatitis B i C (žutica) zarazna je bolest, a
uzrokuje je virus. Jedan od puteva prenošenja
jeste seksualni kontakt. Simptomi bolesti vezani
su za upalne procese na jetri i njeno oštećenje.
Karakterističan znak je žutica kože i vidljivih
sluznica, povraćanje, tamna boja mokraće i
svijetla boja stolice. Može se javiti i povišena
temperatura. Dijagnoza se postavlja ispitivanjem
krvi. Liječenje je simptomatsko (ev. „interferon“).
Za hepatitis B postoji vakcina,
Ukoliko sumnjaš na moguću infekciju kod
sebe ili partnera, bez obzira na nepostojanje
simptoma, oboje se javite na ispitivanje
– radi ranog otkrivanja i liječenja bolesti, ili
makar radi svog mira.
Jedno od obilježja seksualno inteligentne osobe
– o čemu si mogao/la ponešto pročitati na
početku ovog priručnika – jeste i odgovorno
seksualno ponašanje. U kontekstu priče o polno
prenosivim bolestima, odgovorno seksualno
ponašanje jeste ponašanje osobe koja će, ukoliko
114
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
113
posumnja da ima neku polnu infekciju, o tome
obavijestiti svog seksualnog partnera/e, kao i one
sa kojima je imala odnos u periodu od mogućeg
nastanka infekcije pa do sadašnjeg trenutka.
Takvim postupkom osoba štiti sebe i druge od
bolesti i njenih posljedica.
Poremećaji seksualnog nagona
Cilj ovog priručnika nikako nije da te isprepada, ali,
da bi stekao/la što potpuniju sliku, dobro je da se
ukratko informišeš i o temi koja slijedi.
Poremećaji seksualnog nagona dijele se na kvan-
titativne, koji se odnose se količinu/ intenzitet
polnog nagona i/ili učestalost seksualnih odnosa
(npr. impotencija), i na kvalitativne, koji se odnose
na način na koji se seksualni nagon zadovoljava
(npr. egzibicionizam).
Poremećaji seksualnog nagona spadaju u
poremećaje ponašanja koji su udruženi sa
fziološkim poremećajima i somatskim – tjele-
snim faktorima. U ICD-10 klasifkaciji mentalnih
poremećaja i poremećaja ponašanja nabrojani su
sljedeći poremećaji ove vrste:
F52 – Seksualni poremećaji koji nisu uzrokovani
organskim poremećajem ili bolešću.
F52.0 – Nedostatak ili gubitak seksualne želje
(uključuje frigidnost). Javlja se kod oba pola, ali
češće kod žena. Vidovi ovog poremećaja su razni
i treba ih razlikovati: osobe koje nikada i ni na koji
način nisu doživjele orgazam, osobe koje orgazam
doživljavaju isključivo dok masturbiraju, a ne i kada
su sa partnerom i/ili kod vaginalne penetracije,
osobe kod kojih ne postoji nikakva želja – potreba
za seksom. Liječenje se sprovodi kroz psihoterapiju
i kod kuće. Naime, radi se na podizanju tenzije koja
je aktuelno odsutna.
Koja je to količina seksualne želje za koju
možemo sa sigurnošću reći da je dobra, ni preve-
lika, ni isuviše mala? Ako neko nema želju da vodi
ljubav određeni broj puta sedmično, ko zaista ima
pravo da kaže da to nije u redu?! Problem, realno,
postoji tek kada nedostatak seksualne želje,
odnosno frigidnost, zasmeta upravo toj osobi.
(Ljupka Kovačević)
F52.1 – Seksualna averzija ili odsustvo seksual-
nog uživanja.
F52.2 – Neuspješnost genitalnog odgovora.
Uključuje poremećaje seksualnog uzbuđenja kod
žena, poremećaj erekcije kod muškaraca i psiho-
genu impotenciju.
F52.3 – Orgazmički poremećaji: inhibirani
orgazam kod muškaraca i žena i psihogena anor-
gazmija.
F52.4 – Prijevremena ejakulacija. Predstavlja ne-
sposobnost kontrole ejakulacije u mjeri potrebnoj
da bi oba partnera uživala u seksualnom odnosu.
U teškim slučajevima dolazi do ejakulacije prije
penetracije u vaginu, ili čak i u odsustvu erekcije.
Prijevremena ejakulacija rijetko je organskog pori-
jekla, ali može da se javi kao psihološka reakcija na
neko organsko oštećenje (kao što je bolna erekcija
i sl.). Postoje tehnike za prevazilaženje ovog prob-
lema. Neke od najuspješnijih su: Masters & Johnson
metoda, tehnika stiskanja i tehnika mirovanja.
Masters & Johnson metoda zasniva se na strpljenju
i učenju – osoba treba da nauči da prepozna one
znakove koji govore da je orgazam blizu. Najprije
se to vježba tokom masturbacije, a zatim sa
partnerom. Princip je isti: kada osoba prepozna da
će uskoro doći do orgazma, treba da odustane od
dalje aktivnosti i da nastavi sa seksom tek pošto
se potpuno smiri. Tehnika stiskanja se primjenjuje
tako što partner neposredno prije orgazma čvrsto
stegne glavić pola minuta. Tehnika mirovanja
se sastoji u tome da mladić, kada penetrira, ne
smije da se pomjera (ni on ni njegova partnerka ili
partner), već se samo koncentriše; kada osjeti da
je blizu orgazma, treba da izađe iz vagine/anusa.
Ove tehnike se uvježbavaju sve dok osoba ne nauči
da uspostavi potpunu kontrolu nad ejakulacijom.
Još neke stvari mogu biti od pomoći: korišćenje
kondoma (jer smanjuje stimulaciju), masturbiranje
prije penetracije, kao i zauzimanje manje podsti-
cajnih položaja u toku seksualnog čina.
F52.5 – Vaginizam bez organskog uzroka. Vagini-
zam je spazam – grč mišića koji okružuju vaginu,
pa je penetracija penisa nemoguća ili jako bolna.
F52.6 – Dispareunija bez organskog uzroka. To
je bol prilikom seksualnog odnosa, a javlja se kod
oba pola. Važnu ulogu imaju emocionalni faktori.
Ova dijagnoza postavlja se samo ukoliko razlog ne
leži u vaginalnom grču ili vaginalnoj suvoći.
F 52.7 – Pretjerani seksualni nagon. Uključuje
nimfomaniju i satirijazu. Javlja se kod oba pola,
najčešće kod adolescenata i u ranom odras-
lom dobu. Dijagnostifkuje se kada je želja i
upražnjavanje seksa toliko da značajno, ili u
potpunosti, ometa normalno svakodnevno funk-
cionisanje osobe. Uzrok može biti odrastanje u
disfunkcionalnoj porodici, gdje je osoba kao dijete
bila psihički ili seksualno zlostavljana, pa je kroz to
razvila negativan stav prema seksu. Ta traumatična
iskustva pospješuju i razvijaju doživljavanje sebe
kao bezvrijedne osobe, nisko samopouzdanje, stid.
Za takvu osobu, seksualno kompulsivno ponašanje
predstavlja način da ispuni prazninu nastalu usljed
osjećaja odbačenosti i bezvrijednosti.
F52.8 – Drugi seksualni poremećaji koji nisu
uzrokovani organskim poremećajem ili bolešću.
F52.9 – Nespecifkovani seksualni poremećaji,
koji nisu uzrokovani organskim poremećajem ili
bolešću.
Seksualni poremećaji obuhvataju razne oblike
neuspješnog seksualnog funcionisanja, kada osoba
nije u stanju da učestvuje u seksualnom odnosu na
način na koji bi to htjela.
Jedan od poremećaja seksualnog funkcionisanja
jeste i prijapizam. Prijapizam je dugotrajna bolna
erekcija, pri kojoj krv koja je ušla u penis ne može
da izađe. Najčešći uzročnik je terapija injekcijama u
116
Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
117
penis, sprovedena radi liječenja impotencije, kao i
korišćenje antidepresiva.
Paraflije – kvalitativni
poremećaji seksualnog nagona
Paraflije nisu klasični poremećaji seksualnog nag-
ona i ponašanja, već prije predstavljaju iskrivljenja
ovog nagona, odnosno načina njegovog zadovo-
ljavanja. Naime, seksualni nagon se u paraflijama
zadovoljava na načine koji drugim ljudima mogu
biti strani, čudni i odbojni. Neke paraflije, kao
pedoflija ili nekroflija, predstavljaju zločin i treba
da ostanu sankcionisane – i zakonom i moralno.
Pedoflija – seksualna sklonost ka djeci. Zabra-
njena je zakonom. Češća je kod muškaraca, bez
obzira na seksualnu orijentaciju. Pedoflija je
izuzetno opasna seksualna abnormalnost jer
pedofl može povrijediti dijete ili više njih. Ovakve
osobe obično ucjenjuju djecu, vršeći na njih priti-
sak da nikome ne govore o tome šta im se dešava
– bilo raznim nagradama, poklonima i slatkišima,
bilo zastrašivanjem i kaznama. Uvijek se radi o
silovanju ili vršenju bludnih radnji. Dakle, pedofl
je uvijek prekršilac zakona jer dijete je isuviše
malo da bi dalo jasan otpor i, uopšte, da bi
odlučivalo o seksualnoj aktivnosti sa nekim.
Voajerizam – posmatranje pojedinaca ili parova
dok se svlače, tuširaju ili imaju seksualni odnos.
Voajer posmatra tako što je skriven, masturbira i
postiže orgazam. Često doživljava orgazam i bez
erekcije. Voajeri nisu opasni po druge ljude – nisu
agresivni.
Egzibicionizam – karakterističan je za het-
eroseksualne muškarce; zadovoljstvo se postiže
pokazivanjem svojih genitalija na javnom mjestu,
najčešće slučajnim prolaznicama. Posebno ih
uzbuđuje stid osoba koje su ih vidjele, okretanje
glave na drugu stranu, vrisak itd. Ovo je prilično
lako razumjeti budući da je razlog egzibicionizma
osjećanje manjka muškosti. Egzibicionisti su bezo-
pasni po druge, a nakon ejakulacije obično bježe.
Pitanje je da li se može govoriti o egzibicionizmu i
kod žena, izraženom kroz sve obnaženije poka-
zivanje u javnosti, kratke suknje, duboke dekoltee,
providnu garderobu koja otkriva grudi, zadnjicu
itd ...
Sadomazohizam – zadovoljstvo se nalazi bilo
u nanošenju bola, ponižavanju i potčinjavanju
seksualnog partnera (sadizam), bilo u pasivnom
prihvatanju bola, poniženja i potčinjavanja
(mazohizam). Ovakvo seksualno opštenje veoma je
opasno zbog povreda, koje mogu dovesti čak i do
smrti. Takođe je problematično i koliko je mazo-
hista u tom odnosu dobrovoljno pristao na ovakav
tretman.
Fetišizam – upotreba raznih predmeta koji
služe za postizanje uzbuđenja i orgazma. Datim
predmetima pridaje se snažno erotsko značenje.
To ne moraju biti samo razna seksualna pomagala
(npr. vibrator), već ulogu fetiša može imati bilo koji
predmet za svakodnevnu upotrebu kojem osoba
pridaje erotsko značenje.
Transvestizam – podvrsta fetišizma. Javlja se
isključivo kod muškaraca. Zadovoljstvo se nalazi
u oblačenju ženske garderobe (omiljeni modno-
odjevni detalji transvestita su štikle, čarape sa
halterima, brushalteri, šminka ...).
Transseksualizam – oblačenje muškarca u žensku
garderobu, motivisano doživljajem sebe kao žene.
Transseksualci su bezopasni po druge. Mnogi
među njima rade kao prostitutke, a iznajmljuju ih
muškarci koji imaju biseksualne sklonosti.
Frotirizam (od riječi „frotir” – trljati) – frotiristi
nalaze zadovoljstvo i postižu orgazam trljajući
svoju karlicu i genitalije o drugu osobu. To rade
na nekom javnom mjestu, gdje je to zbog gužve
moguće izvesti – u autobusu, na koncertu ... Bezo-
pasni su ali, kao i egzibicionisti, veoma neprijatni.
Zooflija – seksualna abnormalnost izražena kroz
seksualnu sklonost i opštenje sa životinjama. Ug-
lavnom se radi o jako anksioznim i povučenim oso-
bama. Treba je razgraničiti od situacione zooflije,
kada osoba upražnjava seks sa nekom životinjom
zato što nema nikog za partnera, kao i od zooflije
prisutne u kulturama koje ovaj oblik seksulanosti
ne osuđuju.
Telefonoskatilija – označava poremećaj kada
osoba koristi specijalizovane telefonske linije i
brojeve, tzv. hot-line, kao jedini način za zadovol-
javanje seksualnog nagona. Mnogi iz znatiželje
pozivaju hot-line i potom odustaju zbog veoma
visokih cijena takvih poziva – u takvim slučajevima
ne govorimo o telefonoskatiliji kao poremećaju.
Uglavnom se sreće kod muškaraca, bez obzira na
godine, socijalni i bračni status.
Nekroflija – poremećaj koji se ogleda u zado-
voljavanju seksualnog nagona kroz čin sa mrtvim
ljudima. Zabranjena je zakonom.
Nekada su se u psihijatriji kvalitativni poremećaji
seksualnog ponašanja dijelili na inverzije i
perverzije. (Potom se ovaj drugi naziv kod laika
neopravdano odomaćio.) Inverzije su predstav-
ljale „izvrnutost” subjekta sa kojim se stupa u
seksualne odnose (lezbijstvo, homoseksualnost,
pedoflija, zooflija – jedino je heteroseksualnost
smatrana normalnom), a perverzije „izvrnute”
načine na koji se seksualni motiv zadovoljava
(fetišizam, frotirizam, transseksualizam, voajer-
izam ...). Danas je napravljena važna ispravka
nepravde, pa se homoseksualnost (i muška i
ženska) i biseksualnost smatraju normalnim
oblicima seksualne orijentacije – izbačeni su
iz zvanične medicinske klasifkacije mentalnih
poremećaja i poremećaja ponašanja. Oni nisu
više predmet proučavanja psihijatrije i psihopa-
tologije, niti liječenja, a u nekim državama nisu
više ni zakonski sankcionisani.
Nakon seksualne revolucije, seks počinje da se
prihvata kao krajnje individualna stvar i danas
uglavnom preovlađuje pravilo: u seksualnom
činu ništa nije zabranjeno, loše, nemoralno ili
nenormalno – pod uslovom da prija SVIM oso-
bama koje u njemu učestvuju. Naravno, ovakav
pristup dozvoljava veliku slobodu, a sloboda
može biti zloupotrijebljena. Zato je prije bilo koje
seksualne aktivnosti, naročito sa osobama koje
ne poznajemo dovoljno, izuzetno važno unapri-
jed dogovoriti što se može, a što se neće raditi.
118
Seksualna i reproduktivna prava
119
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Seksualna i
reproduktivna
prava
Važno je da znaš koja su
tvoja seksualna i
reproduktivna prava
Prema defniciji Svjetske zdravstvene
organizacije, reproduktivno zdravlje
je stanje tjelesnog, psihološkog i
socijalnog blagostanja u svim oblas-
tima koje su vezane za reproduk-
tivni sistem. Namjera nam je da ovaj
priručnik bude upravo doprinos
stvaranju takvog blagostanja.
Reproduktivna prava obuhvataju
dvije široke oblasti ljudskih prava:
pravo na reproduktivnu zdravstvenu
njegu i pravo na reproduktivno samo-
opredjeljenje. Međunarodna feder-
acija za planirano roditeljstvo (IPPF)
donijela je, 1995. godine, Povelju
o seksualnim i reproduktivnim
pravima. Ova povelja utemeljena je
na principima Konvencije o ljudskim
pravima, a proklamuje da ljudi imaju
slobodu da uživaju u međusobno
zadovoljavajućoj i sigurnoj vezi,
slobodnoj od prisile i/ili nasilja i bez
straha od infekcije ili trudnoće, kao
i da imaju mogućnost da regulišu
svoju plodnost bez negativnih ili
opasnih posljedica:
Pravo na život
Nijedan život ne smije biti ugrožen
trudnoćom, rađanjem ili rodnom
pripadnošću.
Pravo na slobodu i sigurnost
osobe
Svi ljudi imaju slobodu kontrole
vlastitog seksualnog i reproduktivnog
života.
Pravo na jednakost i
oslobođenje od svakog oblika
diskriminacije
Svi ljudi su rođeni jednaki i niko ne
smije biti diskriminisan na osnovu
Reproduktivno zdravlje je
stanje tjelesnog, psihološkog i
socijalnog blagostanja u svim
oblastima koje su vezane za
reproduktivni sistem.
120
Seksualna i reproduktivna prava
121
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
rase, etničkog porijekla, boje kože,
siromaštva, pola ili seksualne orijen-
tacije, bračnog statusa, porodične
situacije, fzičke ili mentalne
hendikepiranosti, starosti, jezika, re-
ligije, političkog i drugog mišljenja,
nacionalnog ili socijalnog porijekla,
imovine, rođenja ili drugog statusa.
Pravo na privatnost
Svi ljudi imaju pravo da donose
autonomne odluke u vezi sa vlas-
titim seksualnim i reproduktivnim
životom, da imaju privatnost i da
budu poštovani.
Pravo na slobodu mišljenja
Svi ljudi imaju pravo da donose
odluke o seksualnom i reproduk-
tivnom zdravlju i pravima, i pravo
da traže, primaju i daju informacije
i razmjenjuju ideje kroz bilo koji
medij.
Pravo na informacije i edu-
kaciju
Svi ljudi imaju pravo na pristup
informacijama i edukaciji o seksu-
alnom i reproduktivnom zdravlju i
pravima.
Pravo na izbor
Ljudi imaju pravo slobodnog izbora
da li da uđu u brak ili ne, kao i pravo
da osnuju i planiraju porodicu.
Pravo na odluku da li imati
djecu ili ne
Sve osobe imaju pravo da odluče,
slobodno i odgovorno, o broju djece i
periodu između rađanja, što uključuje
i odluku da li uopšte imati djecu, kao
i pristup sredstvima za praktikovanje
ovog prava.
Pravo na zdravstvenu zaštitu i
njegu
Svi ljudi imaju pravo na najviše
moguće standarde fzičkog i mental-
nog zdravlja.
Pravo da se uživaju blagodeti
naučnog napretka
Pravo na slobodu udruživanja i
političkog učešća
Svi ljudi imaju pravo da formiraju ili
da se uključe u nevladinu organizac-
iju kako bi se unaprijedila seksualna i
reproduktivna prava.
Pravo da se ne bude žrtva
torture i drugih nehumanih
tretmana
Svi ljudi imaju pravo da ne budu sub-
jekti torture ili okrutnih, nehumanih
ili degradirajućih tretmana, kao i da
ne budu podvrgnuti medicinskom
tretmanu ili naučnom istraživanju
bez slobodnog i na informacijama
zasnovanog pristanka.
Abortus kao seksualno i
reproduktivno pravo
Pravo na abortus pripada korpusu
reproduktivnih prava. Ipak, pitanje
abortusa je veoma kompleksno i
sagledati ga znači sagledati sliku
odnosa društva prema ženi kroz
vrijeme.
Oduvijek su postojale žene is-
cjeliteljke, koje su znale tajne rođenja
i tajne abortusa, i oduvijek su
„odlučivale” o abortusu, često i po ci-
jenu vlastitog života. Jer, svaka vlast, i
državna i crkvena, htjela je da o ovom
pitanju odlučuje umjesto njih.
Stavovi prema abortusu su se
mijenjali, ali su dugo bili (i još uvijek
su!) pod jakim uticajem hrišćanske
religije, koja abortus smatra grijehom.
U Crnoj Gori abortus je do 1951.
godine bio zabranjen i smatran
je krivičnim djelom, i za ženu i za
izvođača, a 1960. godine je legalizo-
van.
Istraživanja u Crnoj Gori ukazuju da
preko 85% žena smatra da im pripada
neotuđivo pravo da odluče da li će,
kada i koliko djece roditi. Smatraju
da je odluka o abortusu izuzetno
teška, na šta upućuje i podatak da su
odgovori na pitanje „da li je abortus
grijeh” podijeljeni (Da 51%, Ne 49%).
Rezultati govore i o jakim patrijar-
halnim uticajima. Žene često imaju
moralnu dilemu po pitanju ove odluke.
(Časopis ŽINEC, Žene o seksualnosti,
istraživanje polaznica Ženskih studija,
Kotor, 2003)
Pravo na abortus je veoma važno
reproduktivno pravo, a povezano je
sa potrebom žene da kontroliše svoje
tijelo. Žena mora imati slobodu da iza-
bere da li hoće ili neće da bude majka,
kao i koliko će djece imati, bez obzira
na stav muškarca. U slučaju neželjene
trudnoće, ona mora imati pravo na
sopstveni izbor, pa i na abortus.
Ono što treba da znaš kad formiraš
svoj stav prema abortusu:
• broj abortusa je jako mali u odnosu
na broj rođene djece;
• svako dijete treba da bude željeno;
• niko nema pravo da nameće svoj
moral drugoj osobi;
• nijedno kontraceptivno sredstvo nije
potpuno sigurno;
• kontraceptivna sredstva nisu svima
jednako dostupna;
• i žena i dijete, ako je neželjeno, imaju
mnogo veće psihološke probleme
nego što ih izaziva abortus;
• legalizacijom abortusa smanjuje se
smrtnost žena, a ne povećava broj
abortusa;
Žena mora imati slobodu da
izabere da li hoće ili neće da
bude majka, kao i koliko će
djece imati, bez obzira na stav
muškarca.
Usvijetu je sve snažnije
prisutna svijest o diskriminaciji
homoseksualnih osoba, a
nastoji se da se u
zakonodavstvu za njih
obezbijedi zaštita i
ravnopravnost.
122
Seksualna i reproduktivna prava
123
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
• fetus tek nakon tridesete nedjelje
može da osjeti bol;
• odluka o abortusu nikada nije ženski
hir.
Materinstvo nije samo zadovoljenje
biološke mogućnosti, već je to
zadovoljenje mnogo više u sferi
psihološkog i socijalnog. Ima žena
koje ostvaruju svoje materinstvo, a da
nisu biološke majke, i ima bioloških
majki koje ne njeguju svoju djecu.
Teza da su žene koje zagovaraju pra-
vo na abortus protivnice materinstva
– jednostavno nije tačna. Protiv prava
na abortus obično su oni koji žele da
gospodare tijelom žene, koji sebi daju
pravo da presuđuju o „svetosti života”,
ali najčešće ne dignu glas protiv rata i
ubijanja ljudi.
U diskusijama o pravu na abortus
prisutna su dva stanovišta: „Pro-life” i
„Pro-choise”:
SEKSIZAM
„Seksizam je sveprisutno višeglavo
čudovište koje se na različite načine
pojavljivalo u različitim istorijskim
periodima i u različitim kulturama.
To je sistem uvjerenja zasnovan
na pretpostavci da su fzičke raz-
like između muškaraca i žena toliko
značajne da bi trebalo da budu
odlučujuće za praktično sve društvene
i ekonomske uloge muškaraca i žena.
U skladu sa takvim uvjerenjima, nisu
samo njihove reproduktivne funkcije
određene polom, već je pol faktor koji
vlada njihovim cjelokupnim životom,
svim njihovim funkcijama u društvu i
ekonomiji, njihovim odnosom prema
državi i svim javnim institucijama,
a posebno njihovim međusobnim
odnosom. Seksizam se ispoljava u svim
oblicima ponašanja, od suptilnih ges-
tova i jezika do eksploatacije i ugnjeta-
vanja, kao i u svim ljudskim instituci-
jama, od porodice do multinacionalnih
korporacija. Glavni temelj na kome
počivaju seksistički stavovi ogleda se
u uvjerenju da su muškarci biološki
i intelektualno superiorniji od žena.
Ovo uvjerenje dovodi do ponašanja
poznatog kao muški šovinizam – do
diskriminacije prema ženama, koja
obuhvata očigledne i opšte prihvaćene
društvene, ekonomske i političke
običaje i prakse, kao i pravne institucije
koje ozakonjuju i održavaju podređeni
položaj žena. Muški šovinizam
funkcioniše u svim sferama privatnog i
javnog života. Pođimo od činjenice da
su žene potčinjene očevima, muževima,
pa čak i sinovima, preko diskriminacije
koja se prema njima sprovodi na poslu,
pa do njihovog isključivanja iz sfera
moći, naročito iz tehnologije i politike.”
Beti Rijardon
Ovaj pojam se pojavio 1965. godine,
a formiran je po analogiji sa riječju
rasizam. Seksistički su oni društveni
odnosi u kojima muško osporava
vrijednost ženskog. Patrijarhat je
poredak koji se zasniva na seksizmu
i dominaciji muškaraca nad ženama
i otvoreno, ili neupadljivo, koristi sve
institucionalne i ideološke me-
hanizme kojima raspolaže (pravo,
ekonomiju, moral, nauku, medicinu,
modu, kulturu, obrazovanje, mas-
medije itd.) kako bi održao i reprodu-
kovao patrijarhalne odnose u društvu.
Stanovište savremenog feminizma
jeste da seksistička društvena
vjerovanja i prakse ne samo da
ograničavaju aktivnosti žena, već
uporno nastoje da naglašavaju
razlike između muškaraca i žena.
Seksizam se može uočiti i u medijima,
na primjer kroz forsiranje stereo-
tipne polne uloge žene kao majke
Protiv prava na abortus
obično su oni koji žele da
gospodare tijelom žene, koji
sebi daju pravo da presuđuju
o „svetosti života” , ali najčešće
ne dignu glas protiv rata i
ubijanja ljudi.
Pro-life – stanovište da ljudski
život počinje začećem, a abortus je
ubistvo. Razlozi:
• individualno pravo na život treba
poštovati, čak i ako postoji nedou-
mica da li je u pitanju „život”;
• obaveza je društva da kroz posre-
dovanje ili rad državnih organa
obezbijedi podršku onima u nevolji
(neželjena trudnoća), a ne da ih
okreće destruktivnim izborima;
• moralne vrijednosti i ideje kada
se radi o životu fetusa moraju biti
podržane, čak i po cijenu individu-
alnih teškoća i porođajnih muka;
• zaštita porodice kao jezgra
društva;
• odgovornost za podizanje djeteta
je osnovna dužnost žene;
• religioznost, a ne racionalno
viđenje života.
Pro - choice – stanovište koje
ne daje prednost abortusu nad
rođenjem, ali promoviše reproduk-
tivnu slobodu. Razlozi:
• negiranje slobode izbora jeste
negiranje individualne svijesti,
posebno u značenju moralne
svijesti;
• ilegalni abortusi su nepravedni;
• insistiranjem na brizi o izboru i
kontroli rađanja pažnja se usmjera-
va na odgovornost za roditeljstvo,
a podizanje djece odvaja od čisto
biološke i seksualne obaveze;
• treba se zalagati za emancipaciju
žene u pogledu njenog tijela;
• uloga žene u porodici ne može
se svoditi na rađanje i njegovanje
djece;
• racionalno viđenje života, umjesto
religioznog.
Seksizamje direktno povezan
sa ratnimsistemima, pa se
pretpostavlja da bi veća
integracija žena u sve sfere
ljudskih djelatnosti bila
prevencija ratnih sukoba.
Uautomobilskoj industriji čest je
slučaj da se radi privlačenja
pažnje uz proizvod koristi
žensko tijelo.
124
Seksualna i reproduktivna prava
123
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
i domaćice. Ovo možeš veoma lako
provjeriti prateći koji se proizvodi
reklamiraju preko televizije. To su, po
pravilu, proizvodi „za žene” - proizvodi
za kuću, higijenu i kozmetika. Smatra
se, naime, da žene više vremena
provode u kući nego muškarci, da više
gledaju televizijski program, pa su i TV
reklame napravljene u skladu sa tim.
Na seksizam ukazuje i činjenica da u
štampanim medijima i na internetu
ima više reklama „za muškarce” - žena
se apriori kvalifkuje kao manje inteli-
gentna, „ona koja ne čita i ne umije da
koristi internet”.
U našoj sredini i prostorima bivših
jugoslovenskih republika seksizam
je naročito uočljiv u tekstovima pop
i narodnjačkih „hitova”. U njima se
zapravo veoma eksplicitno govori o
seksu na veoma ružan način, veličaju
se prevara i promiskuitet, žene se
redovno opisuju bilo kao nezasite,
bilo kao frigidne u seksu, dok su
muškarci prikazani kao „mačo” ili kako,
eventualno, žale što su zbog strast-
venog seksa propustili pravu ljubav,
na drugoj strani. Ovakvi tekstovi,
naročito zbog ritmičnih melodija koje
uz njih idu, lako „ulaze u uho” i kreiraju
svijest naših mladih ljudi, na način da
im promiskuitet, prevara i vulgarnost
postaju prihvatljivi i uobičajeni oblici
ponašanja. (Aida Perović - Ivanović)
Kontinuirana istraživanja su poka-
zala da se u temeljima seksističkih
stavova i praksi nalazi mizoginija
(mržnja prema ženama) i ginofo-
ima blagonaklona osjećanja prema
muškarcima uopšte.
Kada se oba roditelja podjednako
bave odgajanjem i vaspitavanjem
djeteta, stiču se dobri uslovi da ono
„iskusi sva lica” i majke i oca, te da to-
kom života realnije doživljava ostale
žene i muškarce oko sebe. Realnije, u
ovom kontekstu, znači: ne pripisujući
apriori pozitivne ili negativne osobine
nekoj osobi na osnovu njenog pola.
Seksizam je štetan za oba pola i
predstavlja ozbiljnu prepreku za
razvoj odraslih i zrelih ljudi i, uopšte,
humanog društva.
Pristalice feminizma – i žene i
muškarci – insistiraju na jednakosti
žena u najosnovnijem i najpotpuni-
jem smislu te riječi. Drugim riječima,
zastupaju stav da žene imaju jednaku
društvenu i ljudsku vrijednost kao
muškarci, te da razlike između po-
lova, bez obzira na to da li su biološki
ili društveno uslovljene, ne smiju
predstavljati osnov za diskriminaciju
žena.
Seksizam je direktno povezan sa
ratnim sistemima, pa se pretpostavlja
da bi veća integracija žena u sve sfere
ljudskih djelatnosti bila prevencija
ratnih sukoba.
Jedna od mjera
za prevazilaženje
mizoginije
(mržnje prema
ženama) jeste
učešće oba
roditelja u brizi
i vaspitavanju
djece ...

Pijemvino i rakiju vruću i ne mislimna traktor
i kuću. Šta će meni vjenčanje i žena kad sa
tuđomživimbez problema.
Varao me dragi, nek je zdrav i živ, kad ga žene
vole nije, nije kriv!
Hop mala bosonoga, kako živiš bez onoga.
Sladak šećer, hladna voda, hajde mala dok
je zgoda.
Da te nisamprevarila, vjeruj mi,
ne bih znala da si bio najbolji,
voljela bih kad bi bili jednaki,
kad već nećeš da me ostaviš ...
Najbolji si najbolji, od svih faca slavnih, ti voziš
ferari, u gradu si glavni!
Kaži mala svoje muke, čiča ima zlatne ruke!
Neće čiča tu da srlja, hoće samo da podrlja!
Moja mala nosi suknju mini, ispod mini
napisala skini, moja mala nosi suknju maksi,
ispod maksi napisala taksi!
Nas dva brata, naučio tata, sa ženama kako
se barata!
Nisamlopov al’ bi znao tomčovjeku šta bi
krao!
...nećeš čak ni pasulj da mi skuvaš, a kamoli
djecu da mi čuvaš!
Moja mala lutkica, tvrdi da je devica, kaže pre
venčanja nema milovanja. Devo, devo device,
prelepa lepotice, nemoj sa mnomda se svađaš,
bolje decu da mi rađaš.
Obrati pažnju kada u medijima (npr.
kroz muziku koju slušaš) prepoznaš
seksizam kako ne bi podlegao/la
stereotipima:
Seksizamse može uočiti kroz
stereotipne prikaze: muškarca
kao uspješne poslovne osobe, a
žene kao majke i domaćice.
Kada se oba roditelja
podjednako bave odgajanjemi
vaspitavanjemdjeteta, stiču se
dobri uslovi da ono „iskusi sva
lica” i majke i oca, te da tokom
života realnije doživljava ostale
žene i muškarce oko sebe.
bija (strah od žena). Ove se pojave
smatraju univerzalnim, a posljedica
su dominacije žene u ranom djetin-
jstvu. Mizoginija ima svoje korijene
u poziciji djeteta u odnosu na majku
(majka je oličenje moći i djetetove
apsolutne zavisnosti) i zasniva se na
dubokoj ambivalenciji koja potiče
još iz preverbalnog perioda (strast).
Ambivalencija ovdje označava
istovremeno postojanje suprotnih
osjećanja prema majci: i volimo je
(jer je nježna prema nama, miluje
nas i hrani), i mrzimo je (jer je moćna,
kažnjava nas i potpuno smo zavisni
od njene volje). Svi smo iskusili taj
osjećaj bespomoćnosti i zavisnosti,
beskrajnog osjećanja povjerenja i
blaženstva, kao i doživljaj tuđe volje
kojoj se povinujemo „iz ljubavi”.
Dominaciju žena i isključivanje
muškaraca iz vaspitanja djece u
djetinjstvu podržavaju tradicio-
nalni mitovi i kulturne norme, što
neminovno dovodi do razvoja
necjelovitih ličnosti – i muškaraca
i žena – i do nelagodnosti među
polovima. Otac koji je mnogo manje
prisutan u vaspitavanju djeteta
realno nema priliku da svoje dijete
i nagrađuje i kažnjava; najčešće ga
samo nagrađuje (pažnjom, kroz igru,
poklone, šetnju ...), pa tako dijete
nema razlog da ga mrzi. Kroz taj pri-
marni odnos sa ocem, dijete kasnije
126
Seksualna i reproduktivna prava
127
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Pornografja
Prvi poznati grafčki prikaz porno
materijala nalazi se na piramidama.
Danas postoje specijalizovani porno-
grafski časopisi, flmovi i veb-sajtovi.
Pornografja je postala industrija,
donosi ogromnu zaradu i stoga je
često pod okriljem kriminalnih
klanova.
Pornografski flmovi su flmovi koji
prikazuju eksplicitne scene seksa,
bilo između muškarca i žene ili više
osoba, između osoba istog pola, ali
i sa životinjama. Ovakvi flmovi nose
univerzalnu međunarodnu oznaku
XXX, koja potencijalne gledaoce
upozorava na njihov sadržaj.
Dokumentarni flmovi koji obrađuju
temu snimanja porno flmova ot-
krivaju neke istine: mada gledaocima
drugačije izgleda, pornografske scene
se ne snimaju odjednom, „iz jednog
kadra”, već iz više pokušaja; glumci
i glumice vrše razne pripreme da bi
olakšali snimanje pojedinih scena
(naročito scena analnog seksa) a
redovno se, nakon snimljenog video
materijala, dodatno nasnimavaju
glasovi – neki drugi glumci i glumice
snimaju zvučne efekte da bi flm bio
što uvjerljiviji. U dokumentarcima se
ističe i zanimljiv podatak da se čitava
flmska ekipa, kao po pravilu, zaljubi,
„otkači” za šminkerkom zakopčanom
do grla, a ne za obnaženim porno
glumicama i glumcima. (TV Via Sat
Explorer).
Prema djelu Patrika Robertsona
„Filmska fakta“, najraniji pornografski
flm za koji se sa sigurnošću može
reći kada je snimljen jeste francuski
“A l’Ecu d’Or ou la bonne auberge”, iz
1908. godine.
U ovim flmovima dijalozi su svedeni
na minimum i u funkciji su seksu-
alnog odnosa. Seksualni odnos se uvi-
jek završava muškom ejakulacijom po
tijelu žene, ili nekog drugog pasivnog
partnera.
Porno flmovi su koncipirani tako
da oslobode maštu. Međutim, oni
danas dobijaju potpuno novi značaj
– postaju zamjena za tjelesni kontakt
i polni odnos sa drugom osobom.
Stoga porno flmovi, umjesto da
doprinesu seksualnom obrazovanju
i oslobađanju pojedinca, sve češće
imaju sasvim suprotno dejstvo.
Sve je više porno flmova koji
propagiraju izopačene, pa i zakonom
zabranjene seksualne sklonosti, kao
što su pedoflija, nekroflija, sodomija,
koproflija. Osim toga, akcenat je na
muškom zadovoljstvu, što se ogleda
u neprikazivanju ženskog orgazma,
dok je muškom sve podređeno. Česta
je i fzička i verbalna brutalnost prema
akterkama flma. Ovakav pristup,
naročito među mlađom publikom,
može dovesti do razvijanja sklonosti
za pretjerano mačističku, kao i
nasilničku viziju seksualnosti.
Nema ničega lošeg u tome ako neko
masturbira gledajući neki pornograf-
ski materijal, ali je jako loše ako taj
materijal istovremeno šalje i dodatne
poruke, koje idu u prilog seksualnom
nasilju i seksizmu.
U svijetu su zabranjeni
i veoma strogo zako-
nom sankcionisani pravljenje,
prodaja, kupovina i konzumiranje
sadržaja dječje pornografje. Ovi
se sadržaji zato pokušavaju plasi-
rati putem veb-sajtova, čije se gle-
danje anonimo i skupo naplaćuje.
No, ipak postoje efkasni načini
za otkrivanje posjetilaca ovih saj-
tova i suzbijanje dalje distribucije
njihovih sadržaja.
Među parovima se sve češće dešava
da koriste porno flmove za izazivanje
uzbuđenja, što će reći, umjesto pre-
digre. Rezultat može biti pozitivan u
fziološkom smislu (može doći do er-
ekcije i vaginalnog vlaženja), ali ovim
se, zapravo, posmatrano na duže
staze, stimuliše pasivnost i otuđenje
među partnerima.
Najnoviji trend u mas-medijima,
pa tako i u pornografskoj indus-
triji, jeste prikazivanje takozvanih
„snimaka iz kućne radinosti”, gdje su
akteri bilo javne i poznate ličnosti,
bilo obični ljudi, no niko od njih
nije porno glumac. Ovakvi video
klipovi lako se „skidaju” sa interneta i
distribuiraju putem mms-a. Postav-
ljaju ih ili sami akteri snimka – zbog
egzibicionističkih sklonosti i/ili radi
zarade – ili neke druge osobe koje
se tih snimaka nekako domognu, a
zatim ih plasiraju – kako bi naudili i
osramotili prikazane ljude, odnosno,
takođe radi fnansijske dobiti. U ovom
drugom slučaju, riječ je o svojevrs-
nom seksualnom nasilju – zato je,
pri interpretaciji ovakvih „slučajeva”,
upravo to činjenica koja treba da
dobije primat, a ne senzacionalističko
akcentovanje sadržaja snimka.
Sve je više porno
flmova koji
propagiraju
izopačene, pa i
zakonom
zabranjene
seksualne
sklonosti, kao
što su pedoflija,
nekroflija,
sodomija i
koproflija.
Nema ničega lošeg u tome
ako neko masturbira gledajući
neki pornografski materijal, ali
je jako loše ako taj materijal
istovremeno šalje i dodatne
poruke, koje idu u prilog
seksualnom nasilju i seksizmu.
Seksizami mizoginija se
provlače kroz stripove i viceve.
Lolicon (naziv dolazi od
junakinje knjige „Lolita” Vladi-
mira Nabokova) - u japanskim
manga crtanimflmovma
Lolicon predstavlja
seksualizovani maloljetni ženski
karakter. Postoje kritike da je ovo
vrsta dječje pornografje. Opozit
u muškomrodu je Shotacon.
128
Seksualno nasilje
129
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Tema nasilja, naročito nasilja
počinjenog nad ženama, u posljed-
njih desetak godina veoma je aktuel-
na. Pa ipak, iako se ženske nevladine
organizacije dosta bave ovim prob-
lemom, on je i dalje snažno prisutan
– prvenstveno zahvaljujući patrijar-
halnoj zatvorenosti, stavu da se radi o
privatnim stvarima i nepriznavanju da
nasilje stvarno postoji. Žrtve nasilja,
a to su najčešće žene i djeca, trpe
fzičko, psihičko, seksualno i eko-
nomsko nasilje. Smatrali smo da je
potrebno da tema seksualnog nasilja
nađe mjesto u ovom priručniku kako
bi se radilo na njegovoj prevenciji, a
time se stekle veće šanse za dobro
seksualno i reproduktivno zdravlje
svih ljudi.
Seksualno nasilje je opšti naziv za
brojne oblike seksualnog ponašanja
za koje je karakteristično da se od-
vijaju bez pristanka, odnosno da su
iznuđeni primjenom sile i/ili prijetnje.
Postojanje seksualnog nasilja ne
zavisi od njegovih žrtava već od
nasilnika i, u krajnjem, od društva
– koje ga ili sankcioniše, ili toleriše i
ne sankcioniše.
Dobacivanje, vulgarni komentari,
neželjena dodirivanja, seksistički
vicevi... dio su naše svakodnevice i
ogroman broj ljudi im se ne su-
protstavlja. Iako su sve osobe koje
su nekad iskusile ovakvo ponašanje
sigurno doživjele neprijatnost, stid
i strah, često čak ni one u tome ne
prepoznaju pravo seksualno nasilje.
Oblici seksualnog nasilja
Seksualno uznemiravanje --->
neželjeno seksualno ponašanje koje
žrtvu stavlja u neugodnu situaciju
poniženja ili stida (a koje ne mora
uključivati i fzički dodir). Najčešće
su to neželjene seksualne aluzije,
opsceni telefonski pozivi i ponude,
Seksualno nasilje
Treba stalno
imati na umu da
seksualno nasilje
nije samo
privatna (lična)
stvar žrtve.
Dobacivanje, vulgarni komen-
tari, neželjena dodirivanja,
seksistički vicevi ... dio su naše
svakodnevice i ogroman broj
ljudi imse ne suprotstavlja.
130
Seksualno nasilje
131
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
šale, neželjena izloženost pornograf-
skim sadržajima i ponašanjima (izraz
lica, pokreti, znakovi rukama) koja se
manifestuju na različitim mjestima
– na ulici, radnom mjestu, u školi,
na fakultetu, u gradskom prevozu,
restoranu, kafću ...
Seksualno ucjenjivanje ---> pred-
log ili zahtjev za usluge seksualne
prirode, dat od strane poslodavca,
direktora, profesora ili drugog hijer-
arhijski nadređenog lica, kojim se us-
lovljava napredovanje na poslu, veća
plata ili benefcije, obećava polaganje
ispita, dobijanje visoke ocjene i sl.
Prisilne seksualne radnje --->
seksualno ponašanje izvršeno pod
prisilom i/ili prijetnjom, kao što su
neželjeni/prisilni dodiri tijela, prisilno
dodirivanje intimnih dijelova tijela,
prisiljavanje na masturbaciju i sl.
Pokušaj silovanja ---> svaki pokušaj
bilo kog oblika seksualnog čina protiv
volje žrtve.
Silovanje ---> neželjeni/nasilni oblici
vaginalne, analne i oralne penetracije
penisom ili predmetima.
Incest ---> seksualno zlostavljanje
od strane osobe sa kojim je žrtva u
krvnom srodstvu ili koja je osoba od
povjerenja (kumstvo ...). Incestom se
smatraju svi oblici seksualnog nasilja,
od uznemiravanja do silovanja, pod
uslovom da se odvijaju među srod-
nicima.
Ostali oblici seksualnog nasilja nad
žrtvama su: seksualno ropstvo,
prisilna prostitucija, trgovina
žrtvama, seksualna zloupotreba
djece ... o čemu će biti riječi u daljem
tekstu.
Zablude i činjenice o
seksualnom nasilju
Seksualno nasilje prate mnoga
pogrešna vjerovanja i predrasude.
Nažalost, takva vrsta stavova je
široko rasprostranjena. Uz to, mediji
i reakcije institucija, porodice i pri-
jatelja, često doprinose učvršćivanju
predrasuda kod samih žrtava koje su
preživjele seksualno nasilje. Razumi-
jevanje i odbacivanje mitova od pre-
sudne je važnosti za podršku žrtvama
koje su prošle kroz ovo iskustvo.
Predrasude (zablude) o seksualnom
nasilju mogu lošu situaciju učiniti još
gorom (Ljiljana Raičević). Njima se
krivica često „prebacuje” sa silovatelja
na žrtvu.
Evo nekih od najčešćih i najdublje
ukorijenjenih zabluda o seksualnom
nasilju, a zatim i činjenica koje treba
da znaš kako bi formirao/la ispravan
stav.
ZABLUDA: Silovanje je prouzrokova-
no silovateljevim nekontrolisanim
seksualnim nagonom. Ili: Ljudi siluju
zato što ne mogu da kontrolišu svoj
seksualni nagon.
ČINJENICA: Silovanje je čin nasilja,
dokazivanja moći i kontrole, a ne
seksa. Silovateljev cilj jeste da ponizi
žrtvu i da joj potpuno oduzme ličnu
moć.
ZABLUDA: Žrtva je „sama tražila to
što je dobila”, jer je bila zavodljiva,
nepažljiva, pijana, drogirana, provo-
kativno obučena ili se provokativno
ponašala ...
ČINJENICA: Niko ne traži i ne želi da
bude zlostavljan/a, povrijeđen/a ili
ponižen/a. Osobe svih starosnih doba
i svih društvenih pozicija bile su mete
seksualnog zlostavljanja. Devedeset
procenata svih silovanja unaprijed
je isplanirano. Napadač često nosi
oružije ili prijeti žrtvi smrću, ako se
opire. Česta silovanja izvršena nad
mentalno retardiranim osobama
dodatno pobijaju gorenavedeni stav.
(Liskić, 1998)
ZABLUDA: Većina silovatelja su
nepoznati žrtvama.
ČINJENICA: Većina silovanja
počinjena je od strane nekog koga
žrtva poznaje: komšije, prijatelja,
poznanika, kolege, školskog druga,
muža, partnera ili bivšeg partnera,
porodičnog prijatelja koji dolazi u
kuću ... Silovanja su uglavnom plani-
rana i izvršena od strane intimnih pri-
jatelja, poznanika, članova porodice
ili nepoznatih kada se za to ukaže
prilika. Samo jedno od pet počinjenih
silovanja izvršeno je od strane žrtvi
nepoznate osobe (Ministarstvo
pravde SAD-a, 1996). Približno 28%
silovanja počinili su muževi i momci
žrtava, 35% poznanici, a 5% neke od
drugih, žrtvi bliskih osoba (Ministarst-
vo pravde SAD-a, 1994).
ZABLUDA: Većina silovanja dešava
se u parkovima, mračnim i pustim
ulicama i usred noći.
ČINJENICA: Većina silovanja (preko
60% slučajeva) dogodi se u poznatom
prostoru – u stanu žrtve ili počinioca,
koji je najčešće poznata osoba.
Silovanja se jednako često dešavaju
danju kao i noću.
ZABLUDA: Silovatelji su mentalno
bolesni ili psihotični i ne mogu se
obuzdati.
ČINJENICA: Ne postoji „tipičan”
silovatelj. Muškarci koji su silovali pri-
padaju svim socio-ekonomskim kla-
Predrasude (zablude) o seksual-
nomnasilju mogu lošu situaciju
učiniti još gorom. Na primjer:
Žrtva je „sama tražila to što je
dobila”, jer je bila zavodljiva,
nepažljiva, pijana, drogi-
rana, provokativno obučena
ili se provokativno ponašala ...
Činjenica je da niko ne traži i
ne želi da bude zlostavljan/a,
povrijeđen/a ili ponižen/a.
Samo jedno od
pet počinjenih
silovanja
izvršeno je od
strane žrtvi
nepoznate
osobe.
Love should never hurt
[Ljubav ne bi nikada smijela
da povrijeđuje]
132
Seksualno nasilje
133
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
sama, nacijama i rasama. Oni su često
ugledni, bogati i moćni ljudi, a ne
„ljudi sa margine”, pijanci, beskućnici,
bolesnici, i ne mogu se prepoznati po
specifčnom ponašanju. Jako je malo
silovatelja koji su mentalno nespo-
sobni i/ili bez dodira sa stvarnošću.
Većina silovanja je planirana.
Napomena: Prema policijskoj statistici
za Englesku i Vels (1980), samo 2%
muškaraca optuženih za seksualno
nasilje prethodno su psihijatrijski
liječeni.
ZABLUDA: Žrtve lažu o seksualnom
zlostavljanju da bi spasile svoju repu-
taciju, ili da bi se osvetile partneru
koji ih je napustio.
ČINJENICA: Seksualno nasilje je
zločin koji se u ogromnom broju
slučajeva ne prijavljuje. Žrtve će prije
lagati i reći da nisu bile seksualno
zlostavljane nego prijaviti silovanje,
i to zbog osjećaja krivice i straha od
daljeg zlostavljanja, ili uznemiravanja
i ucjenjivanja. Iskustvo SŽK pokazuje
da mnoge žrtve koje prijave silovanje,
usljed raznih pritisaka, odustanu
od daljeg procesa, tako da mnogi
slučajevi završe bez dokaza, kao da se
nisu ni dogodili. Jedno od najdetaljni-
jih istraživanja ove vrste, sprovedeno
na reprezentativnom uzorku od 12
300 žrtava u Kanadi, pokazalo je da
se samo jedan od 20 slučajeva svih
oblika seksualnog nasilja prijavi
(kanadska statistika, 1990). Broj lažnih
prijava za silovanje nije veći od broja
drugih lažno prijavljenih krivičnih
djela, a iznosi 2% (Istraživanje policije
u Njujorku, 1970, prema „Sexual
Violence”, London Rape Crisis Centre,
1984).
ZABLUDA: Da žrtve nisu pile, ne bi
bile seksualno zlostavljane.
ČINJENICA: Alkohol je oružje koje
neki silovatelji ciljano upotreblja-
vaju da bi kontrolisali svoje žrtve i
da bi ih učinili nemoćnima. Kao dio
svog plana, silovatelj će ohrabrivati
žrtvu da pije, ili će za žrtvu odabrati
osobu koja je već pijana. Alkohol nije
uzrok silovanja, to je samo jedno od
mnogih oruđa koje silovatelji koriste.
Od muškaraca koji su priznali silova-
nje, 75% je reklo da su ponekad napi-
jali žrtve da bi povećali vjerovatnoću
seksualnog odnosa (Kanin, 1985).
ZABLUDA: Ako se žrtva nije fzički
suprotstavila ili borila sa napadačem,
to nije bilo silovanje.
ČINJENICA: Napadači ne traže borbu.
Oni upotrebljavaju mnoge oblike
prinude, prijetnji i manipulacija da bi
izvršili silovanje. Često koriste alkohol
i droge da bi onesposobili žrtve.
U 87% slučajeva silovanja posto-
jala je prijetnja životu žrtve, a u 50%
slučajeva prijetnja oružjem. Treba
istaći da krivični zakoni nekih zemalja
defnišu seksualno nasilje onim što
čini nasilnik, a ne ponašanjem žrtve.
Dešava se da žrtve, da bi spasile goli
život ili prošle sa što manje povreda,
prestanu da se opiru. Većinu žrtava
parališe ogroman strah. Odustajanje
od borbe i opiranja nikako ne znači
da žrtva dobrovoljno pristaje na
seksualni čin.
ZABLUDA: Muškarci ne mogu biti
silovani.
ČINJENICA: Muškarci mogu biti, i
jesu bivali seksualno zlostavljani, kao
dječaci i kao odrasli. Statistički podaci
govore da među dječacima uzrasta
od 0 do 16 godina svaki šesti postane
žrtva seksualnog nasilja, najčešće
silovanja. (Hoper, 1997).
ZABLUDA: Ne postoji silovanje u
braku. Seksualni odnos sa mužem je
bračna dužnost.
ČINJENICA: Žena u braku/
vanbračnoj zajednici nije vlasništvo
muškarca. Svaka seksualna
aktivnost protiv volje supruge,
takođe je silovanje. Zajednički
život i/ili brak ne smiju nametati
seksualni odnos kao moranje, niti
je obaveza bilo koji oblik seksual-
nog odnosa koji jedan od partnera
ne želi.
Najčešće brige žrtava
koje su doživjele
seksualno nasilje
Ovo su neke od mnogih briga
koje mogu imati žrtve, bilo žene ili
muškarci, koje su preživjele seksualno
nasilje:
• briga da će njihova porodica i pri-
jatelji/ce saznati da su bile seksualno
zlostavljane;
• briga da će ljudi misliti da je krivica
njihova i da su one odgovorne;
• briga da će za silovanje saznati ljudi
koji ne pripadaju porodici;
• briga da će se njihova imena pojaviti
u medijima;
• briga da su zatrudnjele;
• briga da su dobile neku od polno
prenosivih bolesti.
Privatnost je briga mnogih žrtava koje
su preživjele seksualno nasilje. Ukoliko
se desi da tvoja poznanica ili poznanik,
ili pak član/ica tvoje porodice, bude
žrtva seksualnog nasilja, važno je da
ispoštuješ njen/njegov izbor i odluku
kome će otkriti što se dogodilo. Ako
žrtva ni tebi nije povjerila svoje iskust-
vo, važno je da ne vršiš pritisak da to
učini. Ono za što ti smatraš da bi žrtvi
sigurno pomoglo da prebrodi iskustvo
nasilja, ne mora i njoj da odgovara, ili
bar ne u tom trenutku.
Od muškaraca koji su priznali
silovanje, 75%je reklo da su
ponekad napijali žrtve da bi
povećali vjerovatnoću seksual-
nog odnosa (Kanin, 1985).
Odustajanje od borbe i
opiranja nikako ne znači da
žrtva dobrovoljno pristaje na
seksualni čin.
Napadači upotrebljavaju
mnoge oblike prinude,
prijetnji i manipulacija da
bi izvršili silovanje.
Zajednički život i/ili brak ne
smiju nametati seksualni odnos
kao moranje,
134
Seksualno nasilje
133
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Moguća osjećanja žrtve
koja je preživjela
seksualno nasilje
Osobe koje su preživjele seksualno
nasilje često reaguju na način koji je
potpuno neočekivan. Spektar reakcija
može biti veoma širok. Žrtve svjedoče
da, poslije pretrpljenog nasilja, njihove
emocije idu iz jedne krajnosti u drugu.
Važno je da porodica i prijatelji ne
osuđuju reakcije žrtve.
Treba znati da ne postoji standardni
ili tipičan „odgovor”, odnosno reak-
cija žtrve na seksualno nasilje. U
tekstu koji slijedi navedene su neke od
takvih reakcija, no pravila ipak nema:
žrtva može proći kroz sve, samo kroz
neke, ali se dešava i da one potpuno
izostanu.
ŠOK I OBAMRLOST – Osjećanje
dezorijentisanosti, zbunjenosti, pre-
plavljenost osjećanjima; žrtva ne zna
što zapravo osjeća ili što treba da radi,
a može imati i reakcije karakteristične
za bilo koju životnu krizu: npr., plače,
lako se uzbudi, nervozno se smije,
povlači se ...
Što ti možeš da uradiš?
Možeš da uvjeriš žrtvu da su te reakcije
normalne, razumljive za svakog ko je
doživio traumu. Svako preživljava
krizu drugačije. Dozvoli joj da prođe
kroz krizu na svoj način.

GUBITAK KONTROLE – Osjećanje
da je čitav život okrenut naglavačke i
da više nikada neće povratiti kontrolu
nad svojim životom.
Šta ti možeš da uradiš?
Pomozi žrtvi da dobije informacije i
prepozna mogućnosti koje su joj na
raspolaganju. Ne preuzimaj stvar „u
svoje ruke” i nemoj donositi odluke
umjesto nje. Možeš je pitati: „Što
mogu da uradim za tebe?” Prilika da
žrtva napravi izbor, čak i veoma mali,
od presudne je važnosti za vraćanje
osjećanja kontrole nad vlastitim
životom. Poštuj njenu privatnost i
dozvoli joj da izabere kome će kazati
za ono što joj se dogodilo.
STRAHOVI – Strah da ih silovatelj
može ponovo napasti, strah za opštu
fzičku sigurnost, strah da ostane
sama, strah od drugih ljudi ili situacija
koje je mogu podsjetiti na ono što joj
se dogodilo.
KRIVICA I SAMOOKRIVLJAVANJE
– Osjećanje da je mogla, ili da je
trebalo da uradi nešto da izbjegne ili
spriječi napad, sumnja u sopstvenu
sposobnost procjenjivanja.
IZOLACIJA – Osjećanje da ju je ovo
iskustvo odvojilo od ostalih ljudi,
osjećanje da pri samom pogledu na
nju ljudi mogu da pogode da je bila
seksualno zlostavljana.
RANJIVOST, NEPOVJERENJE
Osjećanja sumnje i opreza, žrtva ne zna
kome da vjeruje.
SEKSUALNI STRAHOVI – Žrtva koja
je preživjela seksualno nasilje može
osjećati da ne želi seksualne veze;
pita se da li će ikada željeti seksualni
kontakt ili uživati u njemu; strahuje
da će je seksualni odnos podsjetiti na
traumatski događaj.
BIJES – Osjećanje bijesa prema
napadaču; može fantazirati o osveti;
može osjećati bijes prema cijelom svi-
jetu jer se više nigdje ne osjeća sigurno;
ako je religiozna, moguće je da osjeti
bijes što njena vjera nije spriječila ono
što joj se dogodilo.
PREKIDANJE DNEVNIH AKTIVNOSTI
– Tokom prvih dana ili nedjelja
nakon događaja, žrtva je često
okupirana razmišljanjem o napadu;
ima teškoća da se koncentriše,
poremećaj sna i apetita; dešava
se da se trza na svaki šum, osjeća
raznorazne strahove, uznemirena je
ili depresivna.
Podrška
Podršku mogu pružiti stručna lica, kao
i osobe od povjerenja: savjetodavka,
zastupnica, prijatelj ili prijateljica,
rođaci ...
U Sigurnoj ženskoj kući (SŽK) u
Podgorici žrtva može dobiti podršku i
pomoć i u slučaju da je od seksualnog
nasilja prošlo nekoliko godina.
Medicinska pomoć
Obezbjeđivanje medicinske njege
nakon napada, ali i kasnije, jedna je od
najvažnijih stvari koje žrtva treba da
učini za sebe.
Precizne informacije o kojima ćeš ovd-
je čitati mogu ti pomoći da razumiješ
sve mogućnosti koje su dostupne žrtvi
seksualnog nasilja. Ako se tvojoj pri-
jateljici ili prijatelju desi da bude žrtva
seksualnog nasilja, treba da je/ga pitaš
da li želi tvoju podršku i pratnju.
Poslije napada, žrtva može imati
povrede koje je potrebno liječiti, a
treba i da obavi ginekološki pregled
radi moguće trudnoće i polno preno-
sivih bolesti. Prijatelj/ica, rođak/a,
odnosno zastupnica iz SŽK-a ili SOS-a,
treba da ponudi podršku i pratnju kroz
bolničke procedure.
Glumica Nikol Kidman je
„ambasadorka dobre volje”
Razvojnog fonda Ujedinjenih
nacija za žene - UNIFEM (The
United Nations Development
Fund for Women)
Važno je da
porodica i
prijatelji ne
osuđuju
reakcije žrtve.
Žrtva osjeća da ju je ovo iskustvo
odvojilo od ostalih ljudi, osjeća
da pri samompogledu na nju
ljudi mogu da pogode da je bila
seksualno zlostavljana.
136
Seksualno nasilje
137
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Ljekarski pregled je način da
se otklone posljedice tjelesnih
povreda, koje nekada mogu veoma
ozbiljno da ugroze zdravlje žrtve.
Neki napadači koriste droge kako bi
obezbijedili fzičku kontrolu žrtve.
Ako žrtva vjeruje da je bila drogi-
rana, treba o tome da informiše
ljekara/ku.
Prikupljanje dokaza
Još jedan važan razlog za neposred-
nu medicinsku intervenciju jeste
obezbjeđivanje dokaza za sudsku is-
tragu. Ukoliko žrtva, poslije napada,
prvo ode u zdravstvenu ustanovu i
kaže da je silovana, odnosno ukoliko
ljekar/ka osnovano posumnja da su
njene povrede posljedice nasil-
nog polnog akta, njegova/njena
je dužnost da obavijesti policiju o
sumnji za izvršeno krivično djelo.
(Ljekar koji to ne učini može zako-
nski odgovarati.)
Što žrtva nikako ne treba da radi
prije pregleda?
Da bi ljekar/ka stekao/la realnu
sliku i da bi se uvažili dokazi, žrtva
ne treba da se kupa, tušira, mijenja
odjeću ili na bilo koji način uređuje
prije ljekarskog pregleda. Ne treba
da obavlja vaginalno ispiranje ili
da se briše vlažnim maramicama, jer
su tragovi ejakulacije i stidnih dlaka
važni dokazi. Ukoliko je snošaj bio
analni, treba da odloži pražnjenje cri-
jeva. Ne treba da baca odjeću i druge
predmete koji bi mogli biti od koristi
za istragu.
Ohrabrite žrtvu, koliko god da joj je to
teško, da što prije ode u bolnicu, kao
i da sačuva sve eventualne dokaze.
Ipak, ni kasniji – odloženi pregledi
nisu bez značaja: nikada se pouzdano
ne zna šta je sve moguće naći i kako
će činjenice koje se ustanovljavaju
pregledom uticati na povezivanje
djela sa počiniocem.
Žrtva nije obavezna da obavi
medicinski pregled radi
obezbjeđivanja dokaza, ali joj on
omogućava mnogo veće šanse u
sudskom postupku – ukoliko se,
i kad god se za njega odluči. Po
obavljenom pregledu, bolnica je
zakonski obavezna da silovanje
prijavi policiji. Međutim, to
žrtvu ne obavezuje da razgo-
vara sa policijom. Možda će se
za nekoliko mjeseci osjećati
drugačije i imati drugačiji odnos
prema tome. Prijatelji i porodica
treba da ponude neosuđujuću
podršku, bez obzira na to što
žrtva odluči.
Prijavljivanje policiji
Prijavljivanje je način da žrtva
koja je preživjela seksualno nasilje
povrati osjećanje lične moći i kon-
trole. Žrtva time dobija mogućnost
da uradi nešto u vezi sa nasiljem
koje je nad njom počinjeno. Prijav-
ljivanje policiji takođe će pomoći da
od silovanja zaštitite druge moguće
žrtve – većina silovatelja ponavlja
napade.
Ipak, žrtva koja je preživjela si-
lovanje treba sama da odluči da li
će zločin prijaviti i da li će pokrenuti
sudski postupak.
Najčešći razlozi zbog kojih žrtva
ne prijavljuje seksualno nasilje

• Osjeća strah od okrivljavanja,
nevjerice, ismijavanja.
• Ne želi da se sazna što je preživjela
– boji se reakcije porodice, prijatel-
ja, kolega.
• Trpi pritisak od strane porodice i/ili
prijatelja da ne prijavi zločin - misle
da se neće moći dokazati; plaše se
osvete silovatelja; smatraju da je to
sramota za žrtvu i/ili porodicu; misle
da će biti izloženi poniženju; vjeruju
da je bolje da se sve „zaboravi”.
• Ne osjeća se dovoljno snažnom da
prođe kroz policijske i sudske pro-
cedure - strah od ponovnog susreta
sa silovateljem; ne želi da ponovo
proživljava traumatska iskustva; ne
želi dodatna poniženja i neugodnosti,
optužujuće komentare i pitanja; osjeća
nelagodu pri ispitivanju o njenom
prethodnom intimnom životu.
• Osjeća snažan strah od napadačevih
prijetnji.
Ako se žrtva odluči da postupak
prijavi policiji
Mnoge osobe koje su preživjele sek-
sualno nasilje odluče da prijave zločin
i da učestvuju u sudskom postupku
protiv nasilnika. To nije lak proces za
žrtvu, ali pomaže na putu ka ozdrav-
ljenju.
Žrtva treba da pozove telefon 92 ili
najbližu policijsku stanicu i prijavi
silovanje. Potom će iz dežurne službe
dobiti poziv da dođe kako bi sa njom
obavili razgovor i napravili prijavu o
zločinu (po službenoj dužnosti), ili
napravili zapisnik.
Prilikom prijave silovanja, žrtva nije
dužna da daje bilo kakvu izjavu u
stanici policije, niti da opisuje događaj.
Ona ima pravo da ne priča o događaju
dok ne stigne u dežurnu službu
Odjeljenja za suzbijanje seksualnih
delikata.
Žrtva koja je preživjela
silovanje treba sama da odluči
da li će zločin prijaviti i da li će
pokrenuti sudski postupak.
Žrtva nije obavezna da
obavi medicinski pregled radi
obezbjeđivanja dokaza, ali joj
on omogućava mnogo veće
šanse u sudskom postupku
– ukoliko se, i kad god se za
njega odluči.
138
Seksualno nasilje
139
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Ako žrtva nije u stanju da dođe sama,
ima pravo da traži da po nju pošalju
policijska kola. Ako se nalazi u lošem
fzičkom i psihičkom stanju, odnosno
ako se radi o maloljetnoj osobi, inspe-
ktor/ka iz dežurnog odjeljenja može
obaviti razgovor u njenoj kući.
Ako se žrtva nakon silovanja prvo
obrati policiji, dežurna služba će orga-
nizovati njen odlazak na zdravstevni
pregled, a kompletni medicinski nalazi
postaju dio dokaznog materijala u
sudskom postupku.
Osoba koja je pretrpjela seksualno
nasilje ima pravo da traži da daje izjavu
u prisustvu neke osobe od povjerenja
– rođaka/e, prijatelja/ice, zastupnice
SŽK-a – ako se tako osjeća sigurnije.
Ako žrtva nije napravila prijavu policiji
neposredno poslije zločina ili ljekar-
skog pregleda (jer nije bila sigurna
da li želi da prijavljuje slučaj), može
to učiniti naknadno, kad osjeti da je
spremna (čak i nekoliko mjeseci ili
godinu dana nakon zločina).
Prije nego što potpiše svoju izjavu,
žrtva treba pažljivo da je pročita i
zatraži kopiju za sebe. Ukoliko se žrtva
naknadno sjeti detalja o zločinu, iskaz
u prijavi može se dopuniti. (Ljiljana
Raičević)
Prilikom davanja izjave i u kontaktima
sa inspektorom/kom, žrtva treba da
bude spremna na pitanja koja će
zalaziti u njenu intimu. Ne treba da
se plaši i/ili stidi. Treba da ispriča sve
što se dogodilo i da nastoji da se sjeti
što više detalja vezanih za događaj.
Ako bi, iz bilo kog razloga, prikrivala
podatke, na suđenju bi to moglo da
bude iskorišćeno protiv nje.
Razgovor koji žrtva seksualnog
nasilja obavi sa inspektorom/kom
ne obavezuje je da pokrene sudski
postupak.
Trgovina ljudima –
trafking
“Niko ne smije biti tretiran kao rob ili
sluga; ropstvo i trgovina robovima
zabranjuju se u svim njihovim oblici-
ma.” (Član IV Univerzalne deklaracije o
ljudskim pravima)
Trgovina ljudima – ili savremeno
ropstvo, kako se često naziva – jedan
je od najužasnijih oblika eksploatacije
jednog ljudskog bića od strane
drugog i jedan od najdrastičnijih
oblika kršenja ljudskih prava.
Ljudska prava su prava koja pripadaju
svim ljudima podjednako. Ona su
zaštićena univerzalnim ili regionalnim
konvencijama o ljudskim pravima,
kakva je npr. Univerzalna deklaracija
o ljudskim pravima, usvojena od
strane 58 država, 1948. godine.
I pored brojnih akcija na suzbijanju
trgovine ljudima, ovaj je problem
i dalje u porastu. Prema posljed-
njem izvještaju o trgovini ljudima
(Ministarstvo unutrašnjih poslova
SAD-a, Kancelarija za monitoring
i izvještavanje o trgovini ljudima,
2006), svake godine između 600
000 i 800 000 ljudi bude trafkovano
preko međunarodnih granica. Od
toga oko 80% čine žene i djevojčice,
a oko 50 % su maloljetne osobe. Ovi
podaci jasno pokazuju da je većina
žrtava trafkovana u svrhu seksualne
eksploatacije. Pri tome, navedeni
podaci ne uključuju milione žrtava
trafkovanih unutar granica svoje
zemlje, najčešće u svrhu ropskog
rada. Prema podacima Međunarodne
organizacije za rad (ILO), trenutno
u svijetu ima 12,3 miliona ljudi koji
su žrtve ropskog rada i seksualne
eksploatacije.
DOBRO JE ZNATI ...
Protokol Ujedinjenih nacija o sprečavanju, suz-
bijanju i kažnjavanju trgovine ljudima, posebno
ženama i djecom, donesen 2000. godine, kao
dopuna Konvencije Ujedinjenih nacija protiv
transnacionalnog organizovanog kriminala, prvi
je dokument koji nudi međunarodno priznatu
defniciju trgovine ljudima. Ona glasi:
„Trgovina ljudskim bićima“ znači vrbovanje,
prevoženje, prebacivanje, skrivanje i primanje
osoba, putem prijetnje silom ili upotrebom sile,
i drugih oblika prisile, otmice, prevare i obmane,
zloupotrebe ovlašćenja ili teškog položaja, ili
davanja ili primanja novca, ili koristi kako bi
se dobio pristanak lica koje ima kontrolu nad
drugom osobom u cilju eksploatacije.
Eksploatacija obuhvata, kao minimum, eksp-
loataciju drugih ljudi u svrhu prostitucije ili
drugih oblika seksualne eksploatacije, prinudnog
rada ili usluga, ropstva ili odnosa sličnog ropstvu,
ili uklanjanje organa. (Zvanična defnicija, objav-
ljena u Službenom listu SRJ 2001. god.)
Žrtva može
direktno otići
u Odjeljenje za
suzbijanje
seksualnih
delikata, ili
nazvati 112
sa mobilnog
telefona.
Većina žrtava trafkovana je
radi seksualne eksploatacije
140
Seksualno nasilje
141
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Žrtve trgovine ljudima
Žrtve trafkinga pripadaju svim
socijalnim grupama i gotovo uvijek
su žrtve prevare, prinude, torture
... Upoznali smo obrazovane, ali
nezaposlene žene, koje su krenule
da traže posao kako bi pomogle
svojim porodicama i tako upale
u zamku trafkinga, žene iz gra-
dova i žene iz sela, mlade žene sa
roditeljima ili bez njih, 14-godišnje
djevojčice, prevarene ili jednostavno
kidnapovane od strane trafkanata,
djecu koju su prodali sopstveni
roditelji, trafkovane muškarce ko-
jima je obećan dobro plaćen posao
u inostranstvu. Ipak, ako bismo
pokušali da napravimo „profl“ žrtve
trafkinga, istakli bismo sljedeće
činjenice.
Većina žrtava iskusila je siromaštvo i
ekonomsku i političku nestabilnost
zemalja u tranziciji, oružane sukobe,
lične i porodične drame, porodično
nasilje. Sve su one željele da
poboljšaju svoje živote i vjerovale
da u tome mogu uspjeti same. Zato
je i najmanja mogućnost da ostvare
san o boljem životu u njima budila
nadu koja ih je često činila slijepima
za prevare – i to takve da drugim
ljudima mogu djelovati krajnje
očigledne. Najveći broj žrtava dolazi
iz disfunkcionalnih porodica, koje
karakteriše porodično nasilje, alko-
holizam, incest. Ako tome dodamo
uslove ekstremnog siromaštva, bezi-
zlaznost i apatiju koje ono sa sobom
nosi, onda ne treba da nas čudi da i
najmanja naznaka da je negdje drugo
moguć ljepši život, život kakav viđaju
na reklamama i u flmovima, pred-
stavlja snažan motiv da se krene na
rizično putovanje. (Maja Raičević)
Treba uvijek imati na umu da su žrtve
trgovine ljudima izložene užasnom
nasilju. Često ih prisilno drogiraju i
izuzetno surovo tretiraju. Podložne
su fzičkim i psihičkim poremećajima
zbog preranog ulaska u svijet sek-
sualnih odnosa, zlostavljanja, polnih
infekcija. Kod velikog broja žrtava
dolazi do trajnog oštećenja reproduk-
tivnih organa. Posljedice trgovine
ljudima pogubne su – ne samo za
žrtvu već i za članove njene porodice i
čitavo društvo.
Trgovci ljudima
Ljudi obično misle da su trgovci
ljudima okorjeli kriminalci, ljudi sa
margina društva, oni od kojih se svi
sklanjaju. Otuda nevjerica i zbunjen-
ost kada se objelodani da je, zbog
trgovine ljudima i brutalne torture
nad žrtvama, osuđen neki naš pozna-
nanik, tzv. običan čovjek, „ugledan“
član društva, otac porodice, biznis-
men, ili čak visoki državni funkcioner.
Ogromna zarada koju ova vrsta krimi-
nala donosi čini da mnogi zaborave
na humanost i moralne skrupule.
Trgovac ljudima može biti svako
– mlađa ili starija osoba, muškog ili
ženskog pola, nepoznata ili poznata.
Često je to žrtvi vrlo bliska osoba, iz
njene neposredne okoline. U svakom
slučaju, ta će osoba potencijalnoj
žrtvi prići na najljubazniji način i tru-
diti se da zadobije njeno povjerenje.
Načini vrbovanja
Postoji mnogo načina vrbovanja, a
neki od njih su:
1. poslovne ponude
Ženama i muškarcima se preko
raznih oglasa sumnjivih agencija
(npr. agencije za posredovanje pri
zapošljavanju) nude razne, na prvi
pogled primamljive, poslovne
ponude. Obično se u oglasima, uz
odličnu zaradu, nudi i plaćen smještaj,
putni troškovi, viza, ishrana itd. Slične
poslovne ponude mogu poteći i od
strane poznanika, prijatelja, rođaka ...
2. otmice
To je takođe jedan od načina na koji
djeca, žene i muškarci bivaju uvučeni
u trgovinu ljudima. Poznat je slučaj
djevojčica sa Kosova koje su traf-
kanti oteli iz dvorišta njihove osnovne
škole.
3. lažni brakovi
Djevojke bivaju namamljene u neku
od zemalja destinacije tako što im
se obeća brak. Čim stignu u zemlju
destinacije, oduzimaju im se lična
dokumenta i postaju žrtve trgovine
ljudima.
4. prodaja
Ovaj vid trafkinga je na Balkanu
prilično poznat, pogotovo među
romskom populacijom. Zna se
za slučajeve da roditelji prodaju
svoju maloljetnu kćerku za određenu
Poster švedskog flma
“Ljilja zauvijek” koji govori o
šesnaestogodišnjoj djevojčici iz
bivšeg Sovjetskog Saveza koja
postaje žrtva trafkinga.
Posljedice trgovine ljudima
pogubne su – ne samo za žrtvu
već i za članove njene porodice i
čitavo društvo.
Poster kojimkanadsko Ministar-
sto pravde nastoji da podstakne
povećanje svijesti o trgovini
ljudima.
Svake godine
između 600.000 i
800.000 ljudi
bude trafkova-
no preko
međunarodnih
granica. Od toga
oko 80% čine
žene i djevojčice,
a oko 50 % su
maloljetne osobe.
142
Seksualno nasilje
143
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
sumu novca. Ovakvi primjeri nalaze
uporište u romskoj tradiciji, gdje
roditelji mlade za nju dobijaju novac.
Upravo zato ova vrsta trafkinga pro-
lazi nezapaženo i ne sankcioniše se.
Zabilježeni su i slučajevi prodaje beba
i djece radi usvojenja, prinudnog
rada, prošnje ...
5. internet
U posljednje vrijeme sve je više
vrbovanja djevojaka putem interneta.
Dešava se da djevojka chat-uje sa
osobom koja trguje ljudima – čega
ona, naravno, nije svjesna – potom
izvjesno vrijeme izlazi sa njim, da bi
na kraju ušla u tipičan lanac trgovine
ljudima.
Ovaj vid kriminala je u velikom poras-
tu i njegove žrtve su uglavnom mladi
ljudi. Upravo oni najčešće posjećuju
sajtove za društveno umrežavanje.
Jedan od relativno novih načina
za upoznavanje i druženje je
„fejsbuk”(facebook), koji je sve
popularniji i u Crnoj Gori, gdje
trenutno ima oko 5000 korisnika.
(Maja Raičević)
Na „fejsbuku“ i drugim sličnim saj-
tovima, mladi često ostavljaju svoje
podatke i fotografje te „čatuju” sa
virtuelnim poznanicima, ne sluteći da
tako mogu postati potencijalne žrtve
trafkinga.
Mladi ljudi koji „surfuju” internetom
mogu biti vrbovani za sumnjive
poslove, a čest je slučaj i nuđenje
posla u hotelima i na prekookeanskim
brodovima, posao dadilje (bebisiter-
ke) i ponude za odlazak u inostrans-
tvo radi učenja jezika.
Zato je važno dobro se informisati,
odnosno provjeriti vjerodostojnost
ovih oglasa, bilo da se nalaze na inter-
netu ili u drugim sredstvima informis-
anja. Ukoliko neko odluči da prihvati
ponudu, obavezno treba da ostavi
kod kuće kopiju pasoša i zabilježi po-
datke o organizacijama koje u zemlji
destinacije nude pomoć, kao i kon-
takte diplomatskih predstavništava
naše zemlje u inostranstvu.
Seks trafking vs
prostitucija
Doskoro se trgovina ljudima
poistovjećivala sa prostitucijom, a
djevojke koje su radile u „seks-in-
dustriji” smatrane su prostitutkama.
Takav je bio i odnos medija i institucija
prema ovom problemu. Situacija se
u Crnoj Gori počela mijenjati 2001.
godine, kada je ustanovljen Program
za zaštitu žrtava trgovine ljudima,
a ženske nevladine organizacije
otpočele edukativne aktivnosti na
razbijanju stereotipa vezanih za ovaj
problem. Razlika između prostitucije
i trafkinga je ogromna, a mi ćemo ti
ovdje ukazati na nekoliko najbitnijih
elemenata.
Sloboda izbora ne postoji kada je u pi-
tanju trafking. Dok prostitutka svjesno
prihvata da se bavi prostitucijom, žrtva
trafkinga je na to prisiljena. Ovom
prilikom se nećemo baviti pitanjem da
li je prostitucija izbor ili nastaje usljed
nepovoljnih životnih okolnosti kao što
su siromaštvo, nasilje u porodici itd ...
Prostitutka ima mogućnost zarade,
odnosno dobija izvjesnu novčanu
nadoknadu, koju najčešće dijeli sa
vlasnikom noćnog kluba ili makroom,
dok žrtva trafkinga ne dobija ništa ili
je taj iznos simboličan.
Prostitutke imaju slobodu kretanja,
dok je žrtvi trafkinga to uskraćeno.
Lična dokumenta joj se najčešće
oduzimaju, a kontakti sa porodicom
su onemogućeni ili strogo kontro-
lisani. Dakle, jedna od bitnih karakter-
istika trgovine ljudima jeste izolacija
i odsustvo komunikacije sa spoljnim
svijetom.
Pored toga, žrtva trgovine je uvijek
izložena nasilju, mora da radi sve što
se od nje traži i nema nikakvu kon-
trolu nad svojim životom.
Kada je u pitanju
trafking, sloboda
izbora ne postoji.
Razlika između prostitucije i
trafkinga je ogromna.
MTV Networks Europe je
2003. pokrenula MTV Europe
Foundation. Misija fondacije,
sa sjedištemu Londonu – Free
Your Mind – jeste da informiše
evropsku omladinu i odrasle o
gorućimdruštvenimpitanjima,
uključujući i trgovinu ljudima
www.mtvexit.org
Borba protiv svih oblika
seksualnog nasilja važan je
doprinos poboljšanju
reproduktivnog i seksualnog
zdravlja svake osobe, bila ona
direktno ugrožena timnasiljem
ili ne. [Aida Perović - Ivanović]
144
Seksualno obrazovanje djece
143
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
Seksualno obrazovanje
djece
Većina autora ovog priručnika imala
je prilike da razgovara sa mnogim
roditeljima, osobama koje su prošle
kroz naše, ginekološke i psihološke,
ordinacije. Često se dešavalo da žene,
one koje su u odraslom dobu stekle
bolji uvid u značaj seksualnosti i
reproduktivnog zdravlja, pitaju što se
može učiniti da njihova djeca, naročito
ćerke, ne odrastu sa istim inhibicijama i
pogrešnim stavovima iz ovih oblasti, za
čije je prevazilaženje kasnije potrebno
zaista mnogo energije.
Djeca su po svojoj prirodi radoznala
– to im pomaže da lakše uče. Ona
istražuju tijelo, što je prirodni dio razvo-
jnog procesa koji uključuje istraživanje
tijela majke, oca, druge djece, sop-
stvenog. Mi djecu često tretiramo
kao aseksualna bića, a ona to nisu.
Od rođenja imaju sve polne organe i
sposobnost da putem njih osjete zado-
voljstvo. Dječja seksualnost je drugačija
nego ona kod odraslih, ali je ipak
seksualnost. Neka njihova ponašanja
vezana za polne organe i polnost pred-
stavljaju imitaciju ponašanja roditelja
ili onih koji se o njima brinu; neka su,
pak, rezultat prirodne radoznalosti. No,
to su seksualna ponašanja, iako odrasli
toga često nisu svjesni, ili ne žele da
budu svjesni.
Osnovni problem u vaspitanju veza-
nom za ovu oblast jeste stid i nelagoda
odraslih, prvenstveno roditelja. Oni ta
osjećanja prevazilaze tako što ignorišu
dječja pitanja o seksu; zauzimaju
stav da na takva pitanja ne treba da
odgovaraju jer „dijete i ne zna što
pita“; na pitanja o reprodukciji daju
pojednostavljene odgovore koji često
liče na bajke („Donijela te roda.“) ... Na
taj način se poriče dječja seksualnost,
ističe se samo važnost reprodukcije,
a i to u zavijenoj formi. Dijete prima
poruku odraslih i shvata da je postavilo
neprikladna pitanja te da to više ne
treba da čini. Ono počinje da osjeća
stid i neprijatnost, pri čemu ostaje bez
ikakvih znanja o ovim temama. Takav
pristup čini da se formira kao osoba
koja će u odraslo doba vjerovatno
ući sa velikim inhibicijama, predrasu-
dama, neznanjem vezanim za polno
prenosive bolesti, neželjenu trudnoću,
problemima u vezi sa doživljavanjem
orgazma, kao i sa sopstvenom
Na pitanja o reprodukciji
roditelji daju pojednostavljene
odgovore koji često liče na
bajke: „Donijela te roda” ...
sputanošću da traži pomoć kada mu
zatreba. Tako stasava još jedna gener-
acija ljudi koji će na isti, neadekvatan
način vaspitavati svoju djecu po
pitanjima reprodukcije i seksualnosti.
Autorke i autori ovog priručnika
zalažu se za seksualno obrazovanje
djece, u okviru kojeg će dobijati
direktne odgovore, prilagođene
njihovom uzrastu. Važno je da u tom
procesu ne šaljemo „duple“ poruke,
verbalne i neverbalne. To, konkretno,
znači da, ako djetetu kažemo nešto
a pri tom je jasno da smi i sami
zbunjeni i zacrvenimo se, dijete će
prije zapamtiti ono što je „reklo“ naše
tijelo nego naše riječi. Naravno, to ne
znači da roditelji treba u potpunosti
da ignorišu sopstvena osjećanja, ali
bi bilo dobro da ih objasne djetetu.
Ako roditelj nije siguran što dijete
zapravo pita, najbolje je da ga prvo
upita što ono misli o tome. No, nakon
toga, svakako nije dobro ostaviti ga
bez odgovora.
Ne postoji razlog zbog kojeg roditelji
treba da kriju od djece da je seks
prijatna aktivnost, kao ni to da služi
za pravljenje beba. Dijete treba da
vidi svoje roditelje kako se grle, ljube,
maze i nježno ophode jedno prema
drugom. Ono će to usvojiti, a tako i
samo postati pozitivno nastrojeno
prema osobama koje voli. Međutim, to
ne znači da treba da posmatra roditelje
dok vode ljubav: prvo, to dijete može
jako zbuniti, i drugo – to je ipak intima
isključivo roditelja.
Djeca ne znaju za stid i krivicu dok im
odrasli ne usade ove osjećaje. Ukoliko
od svojih roditelja ne dobiju pozitivne
poruke o seksu i reprodukciji, društvo,
rođaci, religija ... veoma brzo će im
prenijeti negativne poruke o tome.
Način da se i roditelj bolje osjeća u pro-
cesu seksualnog i reproduktivnog ob-
razovanja svoje djece jeste da najprije
spozna sopstvenu seksualnost. U toku
rada na sebi, kao i rada na obrazovanju
svoje djece, važno je oslobađati se pre-
drasuda, straha, stida i osjećaja krivice.
Autorke i autori ovog teksta nadaju se
da će im u tom procesu ovaj priručnik
biti korisno štivo.
Danas se prave lutke sa
muškimi ženskimpolnimorg-
anima, te se djeca spontanije
upoznaju sa seksualnočću i,
uopšte, karakteristikama
ljudskog tijela.
Seksualno obrazovanje
trebalo bi da postane predmet u
redovnomškolskomsistemu.
Autorke i autori ovog priručnika
zalažu se za seksualno
obrazovanje djece, u okviru
kojeg će dobijati direktne
odgovore, prilagođene
njihovomuzrastu.
146 147
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje
LITERATURA I IZVORI
• Bauk, dr Sanja: Hrišćanstvo i transrod, Anima,
Kotor, 2007.
• Božović, Borislav, Devečerski, Miloje: Klinička
endokrinologija, Endokrinološki institut zaštite
na radu, Beograd, 1986.
• Bovoar, Simon: Drugi pol I i II, BIGZ, Beograd,
1982.
• Članak iz dnevnih novina Vijesti: Otvorena
vrata Pakla, Vijesti, Podgorica, 2007.
• Dinerstin, Doroti: Sirena i Minotaur;
Feministička 94, Beograd, 2000.
• Dinulović, Dušan: Opstetricija, NIU, Beograd,
1996.
• Dokumentarni flmovi o snimanju porno
flmova, tv Via Sat Explorer, 2006, 2007.
• Domnić - Stošić, Tatjana: Anatomija male
karlice, Savremena administracija, Beograd,
1990.
• Frojd, Sigmund: O ženskoj seksualnosti, časopis
„Kruh i ruže“, br.14, Ženska infoteka, Zagreb,
2001.
• From, Erih: Umijeće ljubavi, Naprijed, Zagreb,
1985.
• Fuko, Mišel: Istorija seksualnosti 1. i 2. dio,
Prosveta, Beograd, 1978.
• Garfld - Loni, Barbara: Žena i orgazam:
ostvarenje vaše seksualnosti, Skripta
internacional, 1999.
• Gidens, Entoni: Transformacija intime
(poglavlje Sexuality, Repression and Civilisation);
Rekonstrukcija - ženski fond, Beograd, 2007.
• Gojković, V.: Ličnosni i okolinski činioci sticanja
seksualnog iskustva djevojaka, Sociološki
pregled, br. 28, Beograd, 1994.
• Haralambos, M., Heald, R..: Uvod u sociologiju,
Globus, Zagreb, 1989.
• Intervju sa dr Miloševićem, časopis „Gloria“,
Beograd, 2006.
• Iskustvo u radu sa žrtvama trgovine ljudima,
izvještaj, NVO Sigurna ženska kuća, Podgorica
ICD-10 Klasifkacija mentalnih poremećaja i
poremećaja ponašanja, Svjetska zdravstvena
organizacija Ženeva, Zavod za užbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1992.
• Izbrisano iz teksta kako se seksualnost koristi
da bi se napalo organizovanje žena, brošura,
Rekonstrukcija - ženski fond, Beograd, 2007.
• Izvještaj o trgovini ljudima, Stejt dipartment,
Kancelarija za nadzor i borbu protiv trgovine
ljudima, 2007, http:/www.state.gov/g/tip/rls/
tiprpt/2007/
• Kako se orijentišemo?, grupa autora, Studija
o seksualnoj orijentaciji, Standard 2, Beograd,
2004.
Kreacija spola i roda, brošura, Ženska soba,
Zagreb, 2006.
• Kornet, Drusila: U srcu slobode, Centar za
ženske studije, Beograd, 2002.
• Kandido - Jakšić, Maja: Polnost i politika,
Beogradski krug, Beograd, 2001.
• Konstantinović - Vilić, Slobodanka;
Milosavljević, Mileva; Petrušić, Nevena: Abortus,
Ženski istraživački centar za edukaciju i
komunikaciju, Niš, 1999.
Klimenkova, Tatjana: Žena kao kulturni fenomen,
Centar za ženske studije, Beograd, 2003.
• Kapor - Stanulović, dr Nila: Psihologija
roditeljstva, Nolit, Beograd, 1985.
Sigurna ženska kuća | Donator
• Kaplan, Helen: Poremećaji seksualnih želja,
Medicinska knjiga, Beograd, Zagreb, 1986. •
• Kecmanović, Dušan: Psihijatrija, Medicinska
knjiga, Beograd, Zagreb, 1980.
• Konrad, dr Šeri, Milbern, dr Majkl: Seksualna
inteligencija, Timgraf, Beograd, 2001.
• Kovačević, Ljupka: Materinstvo i seksualnost,
Ženske studije, Kotor, 2005.
• Kosović, dr Dušan: Stres, Unireks, Podgorica,
1997.
• Krstić, Dragan: Psihološki rečnik, Savremena
administracija, Beograd, 1991.
• Lacković – Grgin, K., Verner, S., Vilis, S.: Psihologija
odraslosti i starenja, Naklada, Slap, 2001.
• Lamb, M. E.: The role of the father in child
development, Wiley&Sons, Inc., 2004.
• Liskić, Čedomir: Seksualna nasilja – iz sudske
beležnice psihologa, Grafopromet, Kragujevac,
1998.
• Litender, A.: Priručnik CESI / Spol i rod pod
povećalom, priručnik o identitetima, seksualnosti i
procesu socijalizacije, 2000
• Ljubav, seks i porodica, grupa autora, Sloboda,
Beograd, 1981.
• Magezis, Džoj: Ženske studije, Civitas, Sarajevo,
2001.
• Marić, dr Jovan: Klinička psihijatrija, Nauka i
društvo, Beograd, 2005.
• Milovanović, Milovan: Sudska medicina,
Medicinska knjiga, Beograd, Zagreb, 1979.
• Mladenović, Dragomir: Ginekologija i akušerstvo,
Zavod za užbenike i nastavna sredstva, Beograd,
1998.
• Pejtmen, Kerol: Polni ugovor, Feministička 94,
2001.
Polni stereotipi, časopis za društvena istraživanja,
grupa autora, FOSI/USAID, Beograd, 2002.
• Perović - Ivanović, Aida: Istraživanje stavova i
informisanosti o seksualnosti
i reprodukciji, 2006, http:/www.sigurna-zenska-
kuca.cg.yu/
• Plećaš, Darko: Ginekologija i akušerstvo, CIBID,
Beograd, 2006.
• Popović, Budimir: Morfo-funkcionalne osnove
homoseksualnosti (seminarski rad), Medicinski
fakultet, Novi Sad, 2000.
• Prelević, Gordana: Klinička reproduktivna
endokrinologija, Beograd, 1992.
• Rajh, Vilhelm: Masovna psihologija fašizma,
Jesenski Turk, Beograd, 1998.
• Savijak, Nadežda: Ravnopravnost polova
– zaljubljenici stereotipa, Banja Luka, 1998.
• Seksualnost, brošura, Anima, Kotor, 2006.
• Stipanić, Ana Lena: Društvena konstrukcija
seksualnosti, Sveučilište, Zagreb, 2002.
• Zloupotreba interneta u svrhu regrutovanja
žrtava trgovine ljudima, Studija Savjeta Evrope:
http:/www.coe.int/t/dg2/trafcking/campaign/
Source/eg-thb-int-2007_Proceedings.pdf
• Šasget - Smiržet, Žanin: Ženska seksualnost,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2003.
• Toševski, dr Jovo: Skrivena seksualnost, Papiruss
Prozaik, Beograd, 1997.
• Tripković, Gordana: Materinstvo, Matica Srpska,
Novi Sad, 1997.
• Veinrajt, R., Gordon: Govor tijela, Alnari i Puna
kuća, Beograd, 2001.
• Vukićević, S.: Sociologija: flozofske pretpostavke i
temeljni pojmovi, Plato, Beograd, 2005.
148 149
priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNOzdravlje Literatura i izvori
NVO SIGURNA ŽENSKA KUĆA
Projekat „Priručnik za
seksualno i reproduktivno
zdravlje“ realizovala je
NVO Sigurna ženska
kuća, uz pomoć sarad-
nica i saradnika. Ovu nevladinu organizaciju
osnovala je Ljiljana Raičević, sadašnja izvršna
direktorica, 1999. godine. SŽK je pionir u borbi
za ženska ljudska prava, ali se njene članice
zalažu i za prava drugih marginalizovanih gru-
pa: siromašnih, samohranih majki, Romkinja ...
U okviru organizacije postoji i sklonište za žene
i djecu žrtve nasilja, prvo, a za sada i jedino te
vrste u Crnoj Gori. Od 1999. godine, u skloništu
SŽK-a zbrinule smo preko 2 000 osoba; ovu
cifru nekoliko puta uvećava broj onih koji su
nam se obratili putem telefona, ili koji su u
našoj kanacelariji zatražili i dobili pomoć – kroz
konkretan savjet, besplatne pravne usluge i
psihoterapiju.
Vizija
Život bez nasilja.
Misija
Poštujući, uvažavajući i promovišući
međunarodna načela o ženskim i dječjim pravi-
ma i ravnopravnosti polova, Sigurna ženska
kuća radi na unapređenju pozicije žena i djece
u svim društvenim procesima u Crnoj Gori,
kroz realizaciju programa javnog zastupanja i
edukacije, pružajući žrtvama domaćeg nasilja
i trgovine ljudima sklonište, besplatnu pravnu
i psihološku pomoć, podršku pri kontaktu
s institucijama, obučavanje u vještinama
koje će im omogućiti ekonomsko osamo-
staljivanje i privremeno zaposlenje.
DONATOR
Projekat je fnansijski i savjetima podržala
Fondacija Institut za otvoreno društvo
– Predstavništvo Crna Gora (FOSI ROM).
FOSI ROM je nevladina i neproftna fondaci-
ja, osnovana marta 2002. godine, nakon
reorganizacije Instituta za otvoreno društvo
– Crna Gora. Cilj ove organizacije jeste da
podržava razvoj otvorenog građanskog
društva i reformi u Crnoj Gori. Misija
Fondacije jeste da crnogorskom društvu
pomogne da se, poštujući vrijednosti i prin-
cipe otvorenog društva, razvija u skladu
sa standardima i pozitivnim iskustvima
Evropske unije.
Ovom prilikom se zahvaljujemo FOSI
ROM-u i direktorici gđi Sanji Elezović, što su
prepoznali značaj ovog projekta za zdrav
razvoj naših mladih ljudi, kao i za veću
otvorenost crnogorskog društva uopšte.
Zahvaljujemo se i koordinatorki ženskog
programa i programa reforme obrazovanja,
gđi Maji Kovačević, na superviziji ovog
projekta. Posebno joj se zahvaljujemo na
brojnim konstruktivnim sugestijama koje
nam je tokom rada na ovom projektu,
zajedno sa kolegom g. Begom Beguom,
zdušno davala.
BIOGRAFIJE AUTORKI I AUTORA
Aida Perović - Ivanović, psihološkinja, feministkinja i
pacifstkinja. Rođena u Podgorici, 1975. Radi u NVO Sig-
urna ženska kuća u Podgorici, kao psihološkinja. Bavi se
pitanjima ženskih i dječjih ljudskih prava, obrazovanjem
i zdravljem žena i djece, kroz feministički diskurs. Idejni je
tvorac ovog projekta.
Ljubomirka Ljupka Kovačević, psihološkinja i
seksološkinja. Rođena u Podgorici, 1951. Osnivačica
Ženskih studija u Crnoj Gori. Radi kao psihološkinja
i koordinatorka ženskog programa u NVO „Anima“ u
Kotoru. Zalaže se za ženska ljudska prava i kulturu mira i
nenasilja.
Dr Nebojša Jokmanović, specijalista ginekolog i akušer,
subspecijalista onkologije reproduktivnih organa. Rođen
u Podgorici, 1958. Radi na Ginekološko-akušerskoj klinici
Kliničkog centra Crne Gore. Životno opredjeljenje – da
pomaže ljudima.
Ljiljana Raičević, izvršna direktorica NVO Sigurna ženska
kuća i stručnjakinja za porodično i seksualno nasilje.
Rođena u Podgorici, 1947. Dobitnica Amnesty Interna-
tional nagrade za borbu za ženska ljudska prava i borbu
protiv trgovine ljudima.
Maja Raičević, rođena u Podgorici, 1974. Stručnjakinja
za trgovinu ljudima, posebno za seks-trafking. Zaposlena
u NVO Sigurna ženska kuća kao program-menadžerka.
Mr Mirjana Popović, sociološkinja. Rođena u Nikšiću,
1971. Radi kao asistentkinja na katedri za sociologiju
Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
I JOŠ NEŠTO ZA KRAJ...
Ukoliko tokom i nakon čitanja ovog
priručnika budeš imao/la nekih pitanja
iz bilo koje od obrađenih tema, možeš
se putem e-maila obratiti koordinatorki
projekta Aidi Perović - Ivanović:
aidaperovic@yahoo.com
Ako želiš da saznaš nešto više o ženskim
ljudskim pravima, porodičnom nasilju, ili
da se priključiš našoj organizaciji i radu,
možeš se javiti na sljedeću adresu:
NVO Sigurna ženska kuća
Ul. Slobode 78
Podgorica
081/213-153 i 081/232-352
shelter@cg.yu
O nama, našem radu, rezultatima i misiji
možeš saznati više na našem sajtu, gdje
ćeš pronaći i rezultate istraživanja koje
smo sprovele u okviru rada na ovom
priručniku:
www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu
priručnik za
seksualno i
reproduktivno
zdravlje
Aida Perović – Ivanović Ljupka Kovačević Dr Nebojša Jokmanović Ljiljana Raičević Maja Raičević Mr Mirjana Popović
NVO Sigurna ženska kuća
Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje je
realizovao tim od desetak ljudi, koji se okupio da za tebe i
sve mlade napiše i dizajnira ovu knjigu, sa ciljem da ti pruži
objektivne, važne pa i dosad skrivane činjenice o seksualnosti
i reprodukciji. Namjera nam je da te informišemo ali i da ti
pomognemo da prevaziđeš predrasude, dvojni moral, zablude,
stid i strah. Želimo da se svi ljudi dobro osjećaju u svojoj koži
sa svojom seksualnošću a da njihova reprodukcija bude izraz
sopstvenih želja, a ne nametnutih normi društva. Na tom
putu razvoja u zrelu ličnost, koja je na pravi način osvijestila
svoje seksualno i reproduktivno zdravlje, vjerujemo da će ovaj
priručnik biti korisno štivo.
Aida Perović - Ivanović, urednica
Priprema i objavljivanje ove publikacije fnansijski su
podržani od strane Fondacije Institut za otvoreno
društvo – Predstavništvo Crna Gora. Stavovi i mišljenja
izneseni u tekstu predstavljaju stavove autora/ki i
ne moraju se obavezno poklapati sa stavovima i
mišljenjima Fondacije Institut za otvoreno društvo
– Predstavništvo Crna Gora.
p
r
i
r
u
č
n
i
k

z
a

s
e
k
s
u
a
l
n
o

i

r
e
p
r
o
d
u
k
t
i
v
n
o

z
d
r
a
v
l
j
e
Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje je
realizovala NVO Sigurna ženska kuća iz Podgorice, uz pomoć
saradnica i saradnika. Vizija Sigurna ženske kuće je život bez
nasilja. [ www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu ]

Izdavač: NVO Sigurna ženska kuća, Podgorica Urednica izdanja: Aida Perović - Ivanović Za izdavača: Ljiljana Raičević Lektura: Sanja Mijušković Korektura: Sanja Marjanović Dizajn i priprema za štampu: EXPEDITIO | Kotor Štampa: Biro Konto | Herceg Novi Tiraž: 3000 Podgorica, 2008.

Sigurna ženska kuća

Aida Perović – Ivanović Ljupka Kovačević Dr Nebojša Jokmanović Ljiljana Raičević Maja Raičević Mr Mirjana Popović

Ilustracije: Fotografije i crteži najvećim dijelom su kupljeni na www.fotolia. com; jedan broj ilustracija preuzet je sa www.office.microsoft.com; fotografija na strani 25 preuzeta je sa www.anarheologija.org; ilustracije na strani 99 preuzete su sa www.rebracafond.okonas.com; fotografije na stranama 41, 45 i 145 - autorka Aida Perović-Ivanović; fotografija na strani 144 - autorka Maja Đurić-Đorđević.

priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje

Publikacija je dostupna i u elektronskoj verziji na: www.sigurna-zenska-kuca.cg.yu www.osim.cg.yu

Priprema i objavljivanje ove publikacije finansijski su podržani od strane Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora. Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu predstavljaju stavove autora/ki i ne moraju se obavezno poklapati sa stavovima i mišljenjima Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora.

Sadržaj

priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje

Uvod • 7 Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije Seksualnost • 11 Seksualnost je ... • 12 Šta utiče na seksualnost? • 12 Elementi za razumijevanje seksualnosti • 13 Tri diskursa o seksualnosti • 15 Od srednjeg vijeka do danas – kratak osvrt na razvoj ideje seksualnosti u zemljama hrišćanske tradicije • 16 Pol - rod – rodna ravnopravnost • 20 Virdžine • 24 Politika rodne ravnopravnosti • 27 Seks i zdravlje • 27 Seksualna inteligencija • 30 Psihoseksualni razvoj • 37 Temelji dvojnog morala u seksualnosti • 43 Sociološke implikacije – paradoksi • 43 Prvi koraci ka seksualnosti Masturbacija • 45 Seksualne fantazije • 47 Seksualna – erotska mašta • 49 Afrodizijaci • 49 Seks i opijati • 50

Seks i ishrana • 50 Djevičanstvo – nevinost • 51 Peting / dry sex • 52 Poljubac • 53 Higijena usne šupljine •55 Polucija • 56 Erogene zone • 56 G tačka • 57 Predigra • 58 Seksualni čin, seksualni odnos, koitus • 59 Seks i emocije • 60 Prvi seksualni odnos • 62 Orgazam • 68 Klitoralni vs vaginalni orgazam • 73 Odloženi orgazam • 74 Multipli i serijski orgazmi • 74 Istovremeni orgazmi • 75 Poremećaji orgazma • 75 Vrste seksualnih odnosa • 76 Sajber seks / cyber sex • 79 Mali rječnik seksualnih sklonosti • 81 Seksualna orijentacija • 83 Heteroseksualnost • 84 Homoseksualnost • 85 Biseksualnost • 86 Aseksualnost • 87 Kvir / queer • 87 Seksepil • 88 Apstinencija • 88 Promiskuitet • 88

Seksualni nagon i reprodukcija • 93 Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije Biologija seksualnosti • 93 Osnovi funkcionalne anatomije polnih organa • 93 Muški polni organi • 94 Ženski polni organi • 95 Dojka • 97 Polni hormoni • 99 Pubertet • 99 Razvojne faze puberteta kod djevojčica • 100 Razvojne faze puberteta kod dječaka • 101 Menstrualni ciklus i menstruacija • 102 Higijena genitalnih organa • 103 Trudnoća • 104 Porođaj • 105 Ginekološki pregled • 105 Kontracepcija – kontrakoncepcija • 107 Vještački prekid trudnoće – abortus • 110 Seksualno prenosive bolesti • 110 Poremećaji seksualnog nagona • 114 Parafilije – kvalitativni poremećaji seksualnog nagona • 116

Seksualna i reproduktivna prava Važno je da znaš koja su tvoja seksualna i reproduktivna prava • 119 Abortus kao seksualno i reproduktivno pravo • 121 Seksizam • 123 Pornografija • 126 Seksualno nasilje Oblici seksualnog nasilja • 129 Zablude i činjenice o seksualnom nasilju • 130 Najčešće brige žrtava koje su doživjele seksualno nasilje • 133 Moguća osjećanja žrtve koja je preživjela seksualno nasilje • 134 Podrška • 135 Medicinska pomoć • 135 Prikupljanje dokaza • 136 Prijavljivanje policiji • 137 Trgovina ljudima / sex trafficking • 138 Žrtve trgovine ljudima • 140 Trgovci ljudima • 140 Načini vrbovanja • 141 Seks trafiking vs prostitucija • 143 Seksualno obrazovanje djece • 144 Literatura i izvori • 146 Korisne informacije • 148 Kratke biografije autorki i autora • 148 NVO Sigurna ženska kuća • 149 Donator • 149

sestre. pisalo je na kraju jedne naučne studije koju sam pročitala da bi mi seksualnost bila jasnija. možda ćete sljedeći put lakše razgovarati o ovoj vječnoj temi! Najprije smo uradili istraživanje koje nam je pomoglo da saznamo koliko srednjoškolska i studentska populacija Podgorice zna o ovim temama. I. znaš. u konkretnom slučaju – oni koji bez važnih informacija uđu u svijet seksualnih odnosa. bez stida i bez straha da ćete se o nju spotaći. nakon godinu dana rada. (Rezultate istraživanja možeš naći na veb-strani „Sigurne ženske kuće“). drugove. braću. obično se spotiču oni koji ne paze kuda idu. Među nama rečeno. pa smo podijelili teret. Pomislih: šta sad da radim? Po glavi mi se već par godina vrzmala ideja da treba napisati nešto što bi se zvalo baš kao ovo što sad čitaš. šta sam uradila – okupila sam nekoliko svojih saradnica i saradnika. koje ih stvari zanimaju ili su im nejasne. Smatrali smo da ljudima. tvoje drugarice. Jer. polna infekcija ili razočaranje jer je famozni užitak. I. Osmislili smo ga baš za tebe. I. i ti držiš u ruci svoj primjerak Priručnika o seksualnom i reproduktivnom zdravlju. moraju biti  dostupne informacije o ovim temama. koji su nam naši „iskusni“ prijatelji obećavali. a pogotovu mladima. i. seksualno nasilje. Pa se onda spotaknu o neki kamen zvani neželjena trudnoća. sopstvene seksualnosti. psihološko-sociološki i biološkomedicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije. i oni su imali istu ideju. . sa kojima sam i privatno bliska. znam da ni mnogi roditelji neće odoljeti iskušenju da ga pročitaju. na kraju. . izostao. nešto što bi doprinijelo da ti i tvoji prijatelji i prijateljice lakše pogledate svojoj seksualnosti u oči. dobro je da i oni pročitaju. evo. Pisali smo o stvarima za koje smatramo da je važno da ih znaš. Slučajno ili ne. Tako smo odlučili da ti damo informacije iz četiri oblasti: seksualna i reproduktivna prava. Nadamo Ovaj priručnik je napravljen za tebe !  .priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Uvod Ništa u vezi sa seksualnošću nije jednostavno.

te da njihova reprodukcija bude izraz sopstvenih želja. upoznati mlade sa njihovim reproduktivnim i seksualnim pravima i konvencijama koje ta prava zastupaju. a ne nametnutih normi. površne. se da će te ovi redovi potaknuti na razmišljanje i na ponašanje sa najmanjim procentom rizika. doprinijeti kroz obrazovanje prevenciji neželjenih trudnoća i polno prenosivih bolesti. zavisi od tebe i od nas.. otvorenu i stručnu informisanost o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i obrazovanju. predavačkog kadra. koji su direktno upućeni na mlade. upoznati mlade sa njihovim seksualnim mogućnostima. a što ne. preduprijediti izlive bijesa i nasilja nad ljudima koji nisu heteroseksualno orijentisani. patrijarhalna svijest. koja prevazilaze formu priručnika. ili da zahtijevaju preduga dodatna objašnjenja. Ovaj priručnik je napravljen sa dobrom namjerom da prave informacije posluže kako bi se ljudi počeli dobro osjećati u svojoj koži. suprotstaviti se znanjem sve glasnijim crkvenim apelima da je apstinencija jedini valjan način zaštite od polno prenosivih bolesti.Uvod priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Ovaj priručnik je napravljen sa dobrom namjerom da prave informacije posluže kako bi se ljudi počeli dobro osjećati u svojoj koži. koja diktira stav da seksualno obrazovanje nije potrebno jer se „o tim stvarima priroda sama pobrinula i dovela ih u red“. ali i od čitavog društva. kroz život. U vezi sa seksualnošću. Ali. Ciljevi su nam: omogućiti mladima pravo na objektivnu. u cilju prevencije. A sad te ostavljamo sa tvojim/našim priručnikom . učiniti im te informacije dostupnim. vaspitanje i obrazovanje. netačne ili polutačne informacije do kojih se može doći među vršnjacima. Takođe vjerujemo da će ti nešto od pročitanog pomoći da osvijestiš prvenstveno svoju seksualnost i uživaš u njoj bez opterećenja koja nanose predrasude i stid. neutralisati faktore koji su ometali i koji ometaju pristup ovim informacijama. pa i u vezi sa reprodukcijom. neinformisanost roditelja ili stid da svojoj djeci daju odgovore na ovu temu. na tebi je da odlučiš što ćeš iz ovog priručnika prihvatiti. uticaj loših modela ponašanja plasiranih kroz medije i/ili kroz neposredno iskustvo. a ne nametnutih normi. jer smatramo da je znanje blago koje ne smije biti sakriveno od čovjeka. Boreći se za oslobođenu seksualnost. nedovoljne informacije u medijima.. kao i da abortus treba zabraniti. oni koji znaju neka uživaju u podsjećanju. [Latinska izreka]   . oduvijek je bilo mnogo misterija i tabua. upoznati mlade. kao što su: nepostojanje adekvatne literature. nepostojanje seksualnog obrazovanja kao obaveznog i/ili izbornog predmeta u školama. Pisali smo o onome što smatramo važnim za zdrav i nesmetan razvoj ljudske jedinke i onako kako mi vidimo ovu problematiku. borba protiv tabua. stid djece da pitaju. uticaj rigidnih stavova vjerskih zajednica. te da njihova reprodukcija bude izraz sopstvenih želja. sa tamnom stranom ove teme – seksualnim nasiljem. i nemoj zaboraviti da nam javiš kako ti se dopao! Oni koji ne znaju neka uče. pomoći građenju osjećanja sigurnosti i udobnosti u svom tijelu i sa svojom seksualnošću. niti u promiskuitet. borimo se i protiv tabua i misterija. pružiti informacije i posrednoj ciljnoj grupi – roditeljima i nastavnicima. sa svojom seksualnošću. stereotipa i predrasuda vezanih za ove teme. šture. sa svojom seksualnošću. činjenica da gotovo ne postoje savjetovališta za mlade o reproduktivnom zdravlju te da nema nijednog savjetovališta koje bi pokrivalo temu seksualnog obrazovanja. S druge strane. objediniti informacije u formi koja će im biti uvijek dostupna i poslužiti kao priručnik i podsjetnik. Da li će ovi ciljevi biti ispunjeni. važno je znati da oslobađati seksualnost nikako ne znači gurati osobu u eksperimentisanje kojem nije dorasla. Neke detalje smo preskočili iz prostog razloga što smatramo da bi bili suvišni za tvoje godine. Mi smo dali sve od sebe.

kroz naše misli i osjećanja prolete utisci o stanju svijesti tog bića. čovjek se prema okolini postavlja aktivno (svjesno je mijenja). o svojoj prošlosti i budućnosti. a seksualnost specifičnom. ne možemo ga svesti samo na praksu koja dovodi do zadovoljstva. Ono se doživljava kao produžetak unazad i unaprijed u vremenu i prožima se sa – tačno ili pogrešno shvaćenom – subjektivnošću bića koje nas privlači. Čovjek ima svijest o sebi. ne možemo ga smatrati Čarolija seksualnosti je čarolija našeg sopstvenog razvoja u ljudsku jedinku . čovjek se prema okolini postavlja aktivno (svjesno je mijenja). Mi opažamo da to stanje svijesti uključuje – stvarno ili potencijalno – neko znanje o našem sopstvenom čulnom biću. Za razliku od životinja. Ljudi među sobom uspostavljaju različite odnose i razvijaju specifične aktivnosti. čak i u mašti. izgrađuje je i formira svoj odnos prema njoj. o svom bližnjem. Osjećanje seksualne privlačnosti u našem slučaju na taj način prevazilazi trenutno i usamljeničko čulno zadovoljstvo ili rasterećenje. s istim osnovnim funkcijama. koje nisu u neposrednoj službi zado10 voljenja nagona (komunikacija.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije Seksualnost Mnoge zablude o čovjeku i o njegovoj seksualnosti potiču od toga što je on građen slično životnji. nagonski život čini kontrolisanim. Kada osjećamo prisustvo drugog čulnog bića.. Ima iste organe. „Okolinu” u prvom redu čine oni koji su mu emotivno najbliži – oni koji brinu o njemu/djetetu. izgrađuje je i formira svoj odnos prema njoj. Dinerstin) Jasno je da je seksualnost kompleksan fenomen. igra). Produžena zavisnost i bespomoćnost ljudske jedinke stvara specifične ljudske odnose. o svom kontinuitetu. Može se reći da ni čovjekove tjelesne funkcije nisu u potpunosti onakve kakve je naslijedio. autorica knjige „Sirena i Minotaur”] Za razliku od životinja. [Doroti Dinerstin.. (D. ne možemo ga svesti samo na nagon koji usmjerava subjekat ka objektu. rad. U tom procesu mijenja i vlastite osobine. 11 . njegovo svakodnevno ponašanje slično je ponašanju mnogih viših sisara. već su u velikoj mjeri onakve kakvim ih je stvorio u svom odnosu sa okolinom.

Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje „Starost vas ne štiti od ljubavi. medicinu. želje. braka. Pitanje kojim se bavi i država. stavove i osjećanja. majčinstva. odnosi među rodovima. aktivnosti. zato što je seksualnost regulisana zakonima (brak. Ispoljavanje seksualnosti je prirodna pojava i nije potreba samo mladih i odraslih. Osim nas samih. našu seksualnost oblikuju odnosi u društvu. (Svjetska zdravstvena organizacija. roditeljstva. seksualni i rodni identitet. i to one nastale u najranijem periodu. stavove. vrijednosti. hendikepiranih i mentalno retardiranih osoba. oboljelih. • Svako društvo reguliše seksualno ponašanje svojih članova. vijeka nisu ni smatrana pravima. rod. vjerovanja. nasilje) ili normama (preporuke o načinu. Prije svega. Danas se u velikom broju država u svijetu smatra da homoseksualno ponašanje treba osloboditi svake krivične odgovornosti (ipak. žena tokom trudnoće. . štiti od starosti. Ali ljubav vas. • Biti seksualna osoba ne znači samo biti seksualno aktivan/na (ponašanje) nego uključuje i misli. seksualnost bila isključena. Elementi za razumijevanje seksualnosti • Sve su osobe seksualne. kontrolisati i mijenjati. uloge i odnose sa drugima. Definicija: Seksualnost se odnosi na samo jezgro ljudskog bića koje uključuje pol. Seksualnost se doživljava i iskazuje kroz misli. Seksualnost zauzima posebnu poziciju u društvu. francuska glumica i zagovornica prava na legalan abortus] samo dijelom vlastite ličnosti. Šta utiče na seksualnost? Na ljudsku seksualnost mogu uticati hormonalne promjene. čak i prilikom razvoja fetusa tokom trudnoće. emocionalnu privrženost i ljubav. ali i određujući sadržaj ab/normalnog seksualnog ponašanja. kao što su porodica. a u svakodnevnom životu se krije od javnosti. a predbračni seksualni život smatra se uobičajenom pojavom. Krije se i od članova porodice. škola. crkva. Prije svega. Seksualnost je „ekskluzivni” dio partnerskog odnosa i smatra se intimom. Seksualnost je. Neki naučnici tvrde da način ispoljavanja seksualnosti u velikoj mjeri zavisi od genetskih predispozicija. bar dosad. mali je broj zemalja koje u svom obrazovnom sistemu imaju seksualno obrazovanje. Ispoljavanje seksualnosti je prirodna pojava i nije potreba samo mladih i odraslih. zato što predstavlja lični i specifičan doživljaj. hendikepiranih i mentalno retardiranih osoba. “ [Žana Moro. od najranijih pa sve do današnjih dana različite strukture moći nastoje kontrolisati ljudsku seksualnost i njome manipulisati. uloge i odnose sa drugima. komunikologiju. a da s druge strane društvo utiče na seksualnost normirajući načine na koje se ona može izraziti. oboljelih. putem njih se ustanovljavaju obrasci izgleda i ponašanja osoba koje su seksualno atraktivne. Treći je stav da u oblikovanju seksualnosti oba faktora igraju ulogu. • Seksualnost nije definisana kontekstom ili činom. naravno i obrazovanja – iz kojeg je. Drugi tvrde da se on formira tokom ličnih eksperimenata u ranom periodu života. u nekim zemljama se i dalje smatra krivičnim djelom). seksualnu orijentaciju. erotizam. Vještina. Svi ljudi. u raznim fazama razvoja i života. već i starijih ljudi. politiku. Nažalost. seksologiju. Ljubav je najvažniji sadržaj seksualnog ponašanja ljudi. zdravstveni i pravni sistem i sl. Uloga države je veoma značajna u projektovanju populacione politike. praksu. a u tu svrhu služe osnovne institucije društva. Televizijska serija „Seks i grad” doprinijela je rušenju tabua o ženskoj seksualnosti. . Društveno pitanje. 12 Stvar privatnosti. sociologiju. Seksualnost se doživljava i iskazuje kroz misli. Danas se smatra da je seksualno ponašanje (zadovoljstvo) lično pravo svakog pojedinca. već i starijih ljudi. vjerovanja. objašnjavajući prirodu čovjekove seksualnosti. bez obzira na to da li upražnjavaju ili ne upražnjavaju seksualne aktivnosti. Masovni mediji sve više utiču na seksualnost. filozofiju. bez obzira na različitosti i specifična ograničenja. koja do 20. sudstvo. proceduri u seksualnim odnosima). 2001) mnogo kasnije. žena tokom trudnoće. pa se na taj način mijenja i učvršćuje. Tvrdi se da seksualnost utiče na društvene norme. praksu. konačno. maštanja. zato što se proučava kroz naučne discipline: biologiju. maštanja. broju. kao i one do kojih dođe Masovni mediji sve više utiču na seksualnost. stavove. aktivnosti. vrijednosti. ne možemo ga prihvatiti samo kao sredstvo za reprodukciju vrste. Od najranijih pa sve do današnjih dana različite strukture moći nastoje kontrolisati ljudsku seksualnost i njome manipulisati. do određene mjere. obrazovni sistem i. imaju pravo na bezbjedno zadovoljavanje seksualnih potreba i interesovanja. zdravstveni i ekonomski sistem. umijeće ljubavi poželjna je osobina i žena i muškaraca. psihologiju. već je šira i složenija od toga. želje. 13 . Upravo zbog njenog izuzetnog značaja na društvenoj i individualnoj ravni. putem njih se ustanovljavaju obrasci izgleda i ponašanja osoba koje su seksualno atraktivne. te reprodukciju. Istorija je puna primjera ozbiljnih kršenja seksualnih prava. Savremeno doba pridaje nova značenja ovoj temi.

o trudnoći . A. vrijednosti i zakone. tj. vjerske. koja je osnov savremene civilizacije. Naučni/medicinski – Seksualnost se povezuje više sa zdravljem nego sa zadovoljstvom. u ljubavi se događa paradoks da dva bića postaju jedno. a to zavisi od vaspitanja. 14 15 . koji uključuje poštovanje i podstiče ukupni kvalitet života. bračnu ili partnersku zajednicu. odbiti tu ponudu znači jako uvrijediti domaćina. Da bi prodale više albuma. mehanizam i dizajn.. potrebi za produženjem vrste. ljubav pomaže čovjeku da prevaziđe osjećaj izolacije i izdvojenosti. oblačenje. a ipak mu dopušta da bude svoj . Oni mogu biti pozitivni i negativni.: da bi prodale više albuma. Tržišni/medijski (industrija seksa) – Seksualnost je roba koja se prodaje i koja prodaje robu.. Sa srećnim ljudima mnogo teža bi bila svaka društvenopolitička manipulacija. to je težnja čovjeka da bude društveno biće i da u zajednici prevaziđe svoju odvojenost i izolovanost... Negativan odnos prema seksualnosti izražava se kroz seksualno nasilje. U našoj kulturi ovakvo ponašanje domaćina bilo bi označeno kao podvođenje za prostituciju. ali i da sačuva svoj lični identitet formirajući ljubavnu. rasne. – pokazuje da roditelji sinovima uglavnom daju savjete o korišćenju kondoma. Kada bi muškarce i žene vaspitavali tako da dolaze do svojih seksualnih zadovoljstava primarno putem ljubavi... sopstvene individualnosti. koje privlače poglede kupaca.. osjećanje manje vrijednosti i nisko samopoštovanje. U obzir su se uzimala isključivo muška iskustva i muške potrebe. Ljubav je aktivna čovjekova moć . razmišljanja i iskustava: Pozitivan odnos prema seksualnosti izražava se kroz dogovorni. • Razumijevanje seksualnosti dugo je bilo određeno i normirano prema muškarcima. Ljubav je sjedinjenje pod uslovom očuvanja sopstvenog integriteta. određujući standarde ljepote i granice normalnosti. potrebi za afektivnom vezanošću. U odnosu na žensku seksualnost često se zauzimao izrazito moralistički stav. definišu uslovi i zadaci u dostizanju zadovoljstva. a ipak ostaju dva. Istraživanje o seksualnosti i reprodukciji – SŽK. [Maja Kandido – Jakšić] • Adekvatnost ili neadekvatnost nekog oblika seksualnog ponašanja ustanovljava društvo i kultura u kojima se on javlja. ponašanje . Muški pogled dominira. pri čemu se u obje svrhe najčešće koristi žensko tijelo i ženska seksualnost. potrebi za čulnim zadovoljstvom. a može uzrokovati dugoročnu štetu za pojedinku/ca i njene/njegove seksualne partnere/ke. (Erih From) Žensko tijelo je često eksploatisano da bi se reklamirao neki proizvod. poštovanje i prijateljstvo. ponašanje . Nameću se standardi fizičke privlačnosti. pri čemu način reklamiranja i ono što se reklamira nemaju zajedničkih tačaka. o izboru partnera za prvi seksualni odnos. pod jakim je uticajem kontrole društva kroz nametnute socijalne norme. 3. a ignorisala. Čovjek u ljubavi nastoji da se integriše. a ćerkama o vremenu prije kog ne bi trebalo da počnu sa seksualnim odnosima. a domaćinova žena kao žrtva seksualnog nasilja. estradne zvijezde sve više erotizuju svoje nastupe. „iskušavanje đavola”). na sajmovima automobila pored izloženih modela rijetko možemo vidjeti stručnjake za motor. estradne zvijezde sve više erotizuju svoje nastupe.. Crkva je uvodila pravila koja su mahom bila veoma stroga za žene. odbiti tu ponudu znači jako uvrijediti domaćina. u kulturi Eskima uobičajen je gest gostoprimstva da domaćin gostu ponudi svoju suprugu ili majku za seks. nastale bi tako čvrste veze. a pogotovo žena i osoba različite polne/rodne orijentacije. zajednički i obostrano zaštitnički odnos. Tri diskursa o seksualnosti Religijski – Vjerski autoriteti (i danas veoma prisutni) dugo su polagali pravo na regulisanje seksualnosti. eksploataciju. Perović . ) • Seksualnost se izražava stavovima i ponašanjem. 2. „nečistost”..) Može se prihvatiti sociološko stanovište da se ljudsko seksualno ponašanje zasniva na tri primarne potrebe: 1. Npr. • Seksualnost svih ljudi. ali su zato sveprisutne hostese – mlade i oskudno odjevene djevojke... razumijevanje. negirala i obezvređivala iskustva i potrebe žena. koje bi lako prevazilazile klasne. kada bi se učili i naučili da pored erotske privlačnosti jedni prema drugima osjećaju i pokazuju nježnost.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje U kulturi Eskima uobičajen je gest gostoprimstva da domaćin gostu ponudi svoju suprugu ili majku za seks..Ivanović. (Npr. definišući je prvenstveno kao etičko pitanje (prvi grijeh. 2007. nacionalne i razne druge socijalne barijere. (Npr. Ili. moć koja ga sjedinjuje sa drugima. Temeljna ljudska potreba jeste potreba za pripadanjem. oblačenje. Žena se definisala kao „podložna iskušenju” i „opasna za muškarce”.

Međutim. Međutim. Zanimljiva je situacija u srednjem vijeku.. Od tada pa nadalje. a napisao ga je Nikolas Veneti. Prvi Institut za seksološka istraživanja osnovan je 1918. dok je muškarac za nevjerstvo bivao novčano kažnjen. Seks je odobravan samo u reproduktivne svrhe. Ovo je podrazumijevalo i zabranu prekida snošaja. pa tako ni roditi dijete nekog drugog muškarca. Osnovao ga je dr Magnus Hiršfild (1868-1935). dok je muškarac za nevjerstvo bivao novčano kažnjen ili protjeran iz grada. Ženski seksualni nagon smatrao se slabijim nego muški. i 17. konkretna iskustva u kojima su žene učestvovale – pomažući pri porođaju. imovina i nasljeđivanje postaju izuzetno važni. Krajem 19. seksualno zadovoljstvo smatralo neophodnim za začeće. godine. Interes političkih i kulturnih elita bio je da se seks unovči. a ako se ispoljavao kao jak. žene se dijele na „svetice i kurve”. majke sa vanbračnom djecom su isključivane iz zajednice. ona je povezivana i izjednačavana sa reprodukcijom. Tako se. Ženska seksualnost se smatrala opasnom. pa je trebalo obezbijediti legitimitet potomstva. u Berlinu. Traga se za tajnom seksualnosti i identiteta. na primjer.. žena je etiketirana kao pohotna i nezasita (problematična). a ne da se poveća kvalitet obrazovanja i ljudskih odnosa. a žena se morala povinovati bez pogovora. vijeka seksualnosti se pridaje važnost. Mnogi stavovi su bili zasnovani na nedovoljnom znanju. a homoseksualci se smatraju vrijednim žaljenja. sve do 16. Promoviše se individualizam. Raspravlja se i o hermafroditima. a prostitutke su kažnjavane. ovo interesovanje za seksualnost nije dovelo do uvođenja seksualnosti u obrazovanje već do njene „industrijalizacije”. žensko nevjerstvo kažnjavalo ubistvom. Sigmund Frojd (1856-1939) tvorac psihoanalitičke teorije i teorije o psihoseksualnom razvoju. vijeka o seksualnosti se govorilo isključivo u kategorijama dobra i zla. Na klitoris se upućuje kao na „vatru strasti i mjesto ženske pohote” i predlažu seksualne poze u kojima muška čast nije povrijeđena. što je predstavljalo još jedan način kontrole žena.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Od srednjeg vijeka do danas – kratak osvrt na razvoj ideje seksualnosti u zemljama hrišćanske tradicije Pod uticajem crkvenih tumačenja. Predbračni odnosi su bili zabranjeni. A to je značilo obezbijediti muškarcu sigurnost da njegova supruga ne može imati kontakt genitalijama van braka. U priručniku se žene tretiraju kao mentalno inferiorna bića. Vladali su dvostruki moralni aršini. utemeljitelj psihoanalize. U priručniku se dalje tvrdi da „nemiješanjem ženske i muške sperme. pa se tako na jednoj strani razvijao kult romantičnog zanosa prema ženama sa kojima nije bilo tjelesnog kontakta. život uzme u svoje ruke i oslobodi uticaja crkvenih dogmi. nekontrolisanom i trpjela je veću represiju. mračnom. u slučaju silovanja. Iz tog razloga su se muškarci veoma trudili da žena dođe do zadovoljstva. godine. prostitucija se smatrala zlom. Seksualnost je definisana kao moralna slabost. Abortus je bio zabranjen. a žene su imale mogućnost da odbiju partnera koji im se nije sviđao. koje su mahom bile nepismene. dužnosti i grijeha. a materica kao organ koji je nemoguće zadovoljiti i sa kojim se povezuje histerija. ali na latinskom jeziku. Prvi značajan seksualni priručnik pojavio se u Francuskoj 1683. iznosi seksualnost na vidjelo i ističe njen značaj za razvoj i funkcionisanje ličnosti. koji je 1932. 1 1 . U priručniku se žene tretiraju kao mentalno inferiorna bića. Veliča se penis. ukoliko bi žena ostala trudna. S druge strane. U tu je svrhu razvijen čitav sistem „pojaseva nevinosti” koji su to garantovali. Prvi značajan seksualni priručnik pojavio se u Francuskoj 1683. Veliča se penis: „. godine ustanovio i Svjetsku ligu za seksualnu reformu.” Muška sperma se opisuje kao jača i ukusnija od ženske. a na drugoj obezbjeđivalo tjelesno zadovoljstvo sa prostitutkama. Muškarcima su. Analizira se tehnikama psihologije i psihijatrije. hirurg. tamna strana ljudske prirode koju treba kontrolisati. Razvoj građanskog društva donosi sve izraženiju želju da se vlastiti Dvostruki aršini: U srednjem vijeku žensko nevjerstvo kažnjavalo se ubistvom. Tako se. ženska istrune i žena poludi”. O seksualnosti je pisano. jer se javlja ideja o određivanju individue na osnovu seksualnog ponašanja. Neka znanja su se ipak prenosila usmenim putem. a nemogućnost ženskog zadovoljstva tumači se viškom sperme i krvi kod žena. pa tako ova znanja nisu bila dostupna djevojčicama i ženama. kao i svaki oblik kontracepcije. godine. hirurg. na primjer. kroz ona svakodnevna. To je doba kada je vladao zakon viteštva. silovatelj je oslobađan jer se smatralo da je postojalo zadovoljstvo. bili neophodni „ljubavni poduhvati”. a napisao ga je Nikolas Veneti. kao potvrda vlastitog viteštva. Što se ženske seksualnosti tiče. Sigmund Frojd. ali i abortusu u slučaju potrebe. koji je ženi nametao čednost. ne postoji ništa izazovnije ili više ushićujuće sa čime se može uporediti. Pojas nevinosti je sprava kojom su srednjovjekovni vitezovi osiguravali nevinost svojih vjerenica.

Ovaj značajan pokret poznat je pod nazivom seksualna revolucija. Seksualnost se sve više dehumanizuje. koji je 1932. Kao pokazatelj i potvrdu ovog procesa danas imamo trgovinu ženama i djecom u cilju seksualne zloupotrebe i prinude.. • zločinom jedino onaj seksualni čin koji ugrožava tuđa prava. a kroz nju i seksualnost i reprodukcija ostvaruju svoj puni smisao. porokom ili grijehom. Sve su češće intervencije na tijelu kako bi se zadovoljile „idealne” proporcije. ali nikada neće potpuno ugušiti ispoljavanje osobitosti suprotnog pola. Muškarci. godine ustanovio i Svjetsku ligu za seksualnu reformu. ne rat “ . povjerenja kao i razvoj njihovih potencijala i duhovnosti. vjekovima potiskivan. Šezdesetih godina javlja se pokret čiji je cilj bio ukinuti seksualne tabue i imperative društva u pogledu toga što je prihvatljivo ponašanje za muškarce i žene. u Berlinu. godine. Seksualnost doživljavaju kao prisilu. U knjizi „Masovna psihologija fašizma“ socijalni psiholog Vilhelm Rajh iznosi U 20. citat iz knjige „Sopstvena soba”] „Vodimo ljubav. kao jedan od najunosnijih oblika kriminala. vijeka javlja kao pokret čiji je cilj bio ukinuti seksualne tabue. Žene tragaju za zadovoljstvom (orgazmom) zbog njega samog. Seksualna revolucija je konstruisala seks kao nešto poželjno. Štaviše. u proizvodima mas-medija. naročito. deterdženata. jer se od njih sve više očekuje da budu uvijek spremni i dobri ljubavnici. Dr Gregorio Maranan (1887-1960). kozmetike. • privatnom stvari svaki seksualni čin koji odgovorne odrasle osobe vrše između sebe uz obostrani pristanak. I. Hiršfild je smatrao: • sve seksualne poremećaje više ili manje patološkim pojavama. pri čemu sam proizvod i način na koji se on reklamira najčešće nemaju mnogo veze. seksualna revolucija nije donijela dovoljno slobode za žene.” (Mišel Fuko). čiji orgazam nikada nije bio misterija i čije zadovoljstvo nije osporavano. u šta se moramo upustiti ako želimo uspostaviti svoju individualnost. nauka doživljava nagli napredak u oblasti reprodukcije. u medicini poznat po epohalnim otkrićima u oblasti seksualnih hormona. Seksualnost na različit način postaje značajna za žene i za muškarce. ali i zbog uvjerenja da će im ovaj vid zadovoljstva omogućiti duboko osjećanje bliskosti.slogan seksualne revolucije koja se šezdesetih godina 20. Žene se i danas prvenstveno definišu svojom reproduktivnom sposobnošću i mjestom u porodici. S druge strane. a da nije reklamiran prikazivanjem naglašenih i erotizovanih „ženskih” atributa. dok se na drugoj strani isticao značaj dobijanja specifičnog zadovoljstva za razvoj ljudskih potencijala. Tokom svih proteklih vjekova. pod uticajem hormona. Otuda sve prisutnija erotizacija nasilja u književnosti. Gotovo da nema proizvoda široke potrošnje: frižidera.. koje ima čarobnu i divnu moć da dvostruko uveliča mušku figuru koja se u njemu ogleda. što u ovoj eri ozbiljnih polno prenosivih bolesti uliva nadu – ljubav ponovo dobija na značaju. koju je fašizam zatim lako usmjerio na osvajačke ratne ciljeve. Kasnije će se. filmu i. još nešto. [Virdžinija Vulf. muškarci tragaju za novim i novim vidovima uzbuđenja. 1 1 . da bi zadržali moć. simbol fašizma – kukasti krst/svastiku – Rajh tumači kao dvije osobe u seksualnom činu. automobila. pa danas roditelji mogu postati i ljudi sa značajnim zdravstvenim poteškoćama da to ostvare na uobičajen način. Seksualne usluge.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Prvi Institut za seksološka istraživanja osnovan je 1918. Promocija antibebi pilule trebalo je da oslobodi žene od manipulacije ženskim tjelom. Međutim. u šta se moramo upustiti ako želimo uspostaviti svoju individualnost. stvorio duboke frustracije i pretvorio se u agresivnost. Osnovao ga je dr Magnus Hiršfild (18681935). Budući da to nije jednostavno postići. u novonastalim uslovima imaju sve više teškoća. jedan pol razvijati i prevagnuti. seksualna pomagala i pornografija prodaju se kao roba dirigovana da poveća seksualnu privlačnost žena i zadovoljstvo muškaraca. a ne zločinom. Reproduktivna funkcija odvajala se od seksualnosti i nije više bila u prvom planu.. smatrao je: • da svako ljudsko biće po rođenju nosi mogućnost ispoljavanja oba pola. „Seksualna revolucija konstruisala je seks kao nešto poželjno. Nakon Drugog svjetskog rata pojavili su se psiholozi i sociolozi koji su fašizam povezivali sa vjekovima sputavanom seksualnošću. hrane . vijeku seks postaje „sveprisutna briga”. [Poster iz filma „Kosa” Miloša Formana] stanovište da je seksualni nagon. žena je služila kao ogledalo. A idealne su one koje povećavaju muškarčevo uzbuđenje. Žensko tijelo se sve više koristi kao reklama za proizvod.

” Kroz ovu poruku dječak uči da ne smije da plače niti da pokazuje emocije zato što je muško. Tokom srednjeg i početkom novog vijeka na našim prostorima je ubijeno. Važno je da znaš . ) To znači da se rod može mijenjati. Hrišćanstvo strogo definiše rodno ponašanje. sekundarne polne karakteristike. Temeljnu postavku dala je još Margaret Mid (Pol i temperament u tri primitivna društva. Zakon koji propisuje smrtnu kaznu za sve muške osobe koje se odriču „svog tijela” i transformišu ga u „žensko” stupa na snagu 380. 7000 osoba. godine n. glava 22:5). Zahvaljujući ovom otkriću. Srednji vijek je poznat po inkviziciji. Zahvaljujući savremenoj medicini. (Npr. Rod je kulturološki uslovljena definicija ženskosti i muškosti i. Ovakvo ponašanje kažnjavano je smrću i u Americi. koja je smatrala da je pol biološka kategorija. Tek 1591. u meni su okrutno gušili. 2000) Analiza razlika pola od roda najveći je doprinos feminističke teorije savremenoj društvenoj misli. ali se 186. Muškarci i njihovi zadaci. međutim. Za svaku rodnu ulogu vežu se određena očekivanja. tadašnji anatomski atlasi su prikazivali žene kao da imaju penis. društvenim i političkim uslovima. određen je ekonomskim. U poznatim Dionizijskim svečanostima bilo je dozvoljeno da se osobe ženskog pola oblače kao osobe muškog pola i obrnuto. 1935). mislimo na biološke i fizičke karakteristike: hromozome. promjenljiva u vremenu i prostoru. ponašanje i vrijednosti koje im se pripisuju u mnogim aspektima vrednovani su više nego žene i ono što se uz njih veže. filozofkinja i femnistinja. francuska književnica. g. rod nije samo društveno konstruirana definicija žena i muškaraca. Rembrant van Rajn. Već tada su. Ovaj konstrukt počiva na nejednakim moćima. kao i važnost ovog organa za seksualno zadovoljstvo žene. (iz priručnika CESI-ja Spol i rod pod povećalom – priručnik o identitetima. n. ” (Stari zavjet. Savremena nauka dovodi u pitanje tu strogu podjelu: razna fiziološka i hormonska istraživanja pokazala su da pojedine polne hormone posjeduju i muškarci i žene. Zvanična medicina je veoma dugo tvrdila da postoji jedan pol – muški. [Simon de Bovoar. 1632] Tek 1591. Neke žene su bile „krive” jer su previše lijepe. Knjiga Mojsijeva. koji predstavlja detaljnu analizu ugroženog položaja žene i utemeljuje osnove feminizma] ere transrodne i interseksualne osobe bile gotovo svuda prihvaćene u svojim zajednicama i čak izuzetno cijenjene i poštovane. godine „otkrivena” je specifičnost ženskih polnih organa i klitoris (Renaldo Kolumbo). medicina joj danas omogućava da promijeni pol. ove svečanosti ukidaju. poželjne osobine i ponašanja. pa se tada njen pol i rod podudaraju. Zvanična medicina je veoma dugo tvrdila da postoji jedan pol – muški. Postoje podaci da su još prije nove Ženom se ne rađa – ženom se postaje. godine „otkrivena” je specifičnost ženskih polnih organa i klitoris (Renaldo Kolumbo). britanska spisateljica. određeno shvatanjem zadataka. za sada nemaju mogućnost reprodukcije nakon promjene pola – osoba koja je medicinskom intervencijom promijenila pol u ženski ne može da zatrudni niti da rodi dijete. Iako se anatomija ljudskog tijela do danas nije promijenila. Kada govorimo o rodu. Jovanka Orleanka je spaljena u svojoj 19. međutim. POL JE BIOLOŠKA KATEGORIJA. kao i važnost ovog organa za seksualno zadovoljstvo žene. • Rod se uči kroz proces socijalizacije. „Ono što su kod njega hvalili kao pamet i razbor. reprodukuju rodnu nejednakost. djelovanja uloga pripisanih muškarcima i ženama u javnom i privatnom životu. • Kada govorimo o polu. i u Engleskoj. to je i društveno konstruisana definicija odnosa između polova. . nauka je definisala postojanje dva različita pola.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje POL . spoljašnje i unutrašnje polne organe. Ali. kada roditelj kaže sinu: „Nemoj da plačeš. A ROD DRUŠTVENA KONSTRUKCIJA. često nenamjerno. 18. prema tome. što se reflektuje u politici i strukturama vlasti. e. • Rod se mijenja od kulture do kulture. i u Francuskoj. [Čas anatomije doktora Nikolasa Tulpa. zbog optužbe da su vještice. hormonalni status.” [Meri Volstounkroft.. . a ovakav vid zabave zabranjuje. i pol se može mijenjati i tako uskladiti sa rodnim identitetom. druge jer su ružne itd. A. Sa svoje strane. a rod društvena konstrukcija. Sve je prepoznatljivija specifična pristrasnost kao karakteristika društva: muška uloga je preuzeta kao norma za društvo kao cjelinu. jer je gad pred Gospodom Bogom tvojim ko god tako čini. suze su za djevojčice. vijek] 20 21 . Lidender. seksualnosti i procesu socijalizacije. čije su žrtve u ogromnom broju bile žene koje su optuživane da su vještice jer su navodno imale moć da mijenjaju pol. godini zato što je odbila da prestane da nosi „mušku” odjeću i kratku kosu. prema nekim izvorima. e.ROD – RODNA RAVNOPRAVNOST Definicija Savjeta Evrope: Rod je društveno konstruisana definicija muškarca i žene. Ako je na primjer osoba rođena kao muško a osjeća se kao žensko. poznata po eseju „Drugi pol”. Takve osobe. To je društveno oblikovanje biološkog pola. samo okrenut unutra. uzimamo u obzir kako društvo sagledava muške i ženske karakteristike i uloge. uloge. većinom žena. postojala pravila koja su jasno definisala žensko i muško ponašanje: „Žena da ne nosi muškoga odijela niti čovjek da se oblači u ženske haljine. političke strukture. što se u većini životnih područja ispoljava kao muška dominacija i ženska subordinacija. Mijenja se i kroz vrijeme. samo u različitom procentu.

odjeća. nesigurnost. obaveza i očekivanja koji se pripisuju i propisuju svakoj osobi u zavisnosti od toga da li je rođena sa penisom ili vaginom. zapošljenje. popustljivosti). glas. Ukoliko izbjegavamo stereotipe i pasivno prihvatanje rodnog identiteta. dječacima ne kupujemo lutke. Slično je i sa ženama koje su dominantne... takmičarski duh. odmah ćemo pomisliti da je muškog roda. Uloge nam pomažu da bi nas društvena sredina prepoznala kao pripadnika/cu određenog roda. ženske osobine su: nježnost. u novinama nađe oglas za poslovnog sekretara. a i poslodavac očekuje da se jave isključivo žene. Te se slike često jako razlikuju od stvarnosti i temelje na nelogičnom rasuđivanju. emocije. pol) ima o drugoj grupi. osoba ženskog roda kuva. Privlače nas ili muškarci. sposobnost preuzimanja rizika. poslušnost. dokumenta) i jezičkih stereotipa (slabiji pol. Rod se pripisuje i na osnovu tekstualnih znakova (imena.. Rodne uloge su usko povezane sa stereotipima. ponašanje (držanje. Neki teoretičari smatraju da se rod sastoji od nekoliko aspekata: Rodna odredba – pol Pol je ono što doktor/ica utvrdi na rođenju djeteta. Takvom stanju pomaže i rodno pripisivanje. ali i kontekst i upotrebu moći (načini i tehnike komuniciranja. obično nailazimo na osudu i neprihvatanje okoline. ambicija. sklonost da zadovoljavaju potrebe drugih. načina ponašanja. iako se od njega kao muškarca očekuje suprotno.. kućni poslovi.. . onda će nas okolina lako prihvatiti. U tu svrhu koristimo sljedeće karakteristike: fizički izgled (tijelo. Na osnovu toga nam se određuju: ekonomske uloge.. a žena da ima što je moguće manje seksualnog iskustva. pokornost. I zanimanja se dijele na tipično muška i tipično ženska: ako čujemo da je neka osoba pilot. tata čita novine . plavo za dječake 22 23 . • Muškosti se pridaje veća vrijednost i prestiž nego ženskosti. pa tako na primjer djevojčicama kupujemo lutke pripremajući ih za ulogu majke. ambicioznosti. Postoje agresivne žene. Ovakva raspodjela osobina definiše društvene uloge. propagira se da muškarac treba da bude seksualno što aktivniji. kretanje). odanost. A svakodnevni život nas uči. te se dvije odrednice U stvarnosti ima mnogo nježnih muškaraca. na primjer kada je muškarac isuviše nježan ili obavlja kućne poslove.. pa se tako „odgovarajuće” ponašanje/osobine muškaraca i žena u određenom društvenom kontekstu interpretira kao „prirodno”. ili oboje. a odnosi se na posjedovanje određenog polnog organa. kod žena na vaginu. S druge strane. profesija. što utemeljava dvojni moral. iz čega proističu i različite društvene pozicije muškaraca i žena. Važno je napomenuti da i rodni identitet koji nas seksualno privlači mora biti određen tim dvjema kategorijama – žena i muškarac. Ako se. Tata kuva ručak.. ali se može dogoditi da ih sredina ne smatra „pravim muškarcima” Kako nastaju stereotipi . bolja polovina . upornosti. na njega će se javljati samo žene.. zajednica.. hrabrost . stepen agresivnosti. Na primjer. a osoba muškog roda popravlja aparate. Rodni identitet To je odgovor na pitanje – da li sam ja žena. Rodne uloge To je zbir karakteristika. Dodatna je teškoća što stereotipi koji se odnose na odgovarajuće ponašanje i osobine muškaraca i žena podržavaju neravnopravnu raspodjelu društvene moći. već će reći: „ponaša se kao muškarac”. muškarac. U stvarnosti ima mnogo nježnih muškaraca. društvena sredina ne odobrava takvo ponašanje.. Rodno pripisivanje – ono što činimo kada jednu osobu prvi put vidimo: „automatski”. dominantnost. na primjer. ili žene. na osnovu usvojenih „sistema znakova”. ili nešto sasvim treće . pristojnost. Koliko je naš rodni identitet u skladu sa našim polom? Ovo pitanje se može i ovako postaviti: koliko mi karakteristike (ponašanje. vrste zabave. Mama kuva ručak. mama čita novine?! Stereotipi su predstave koje jedna grupa ljudi (narod. . Uobičajan stereotip: roze za djevojčice. zauzimanje prostora. ali okolina to neće tako nazvati.).Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Rodni identitet je lični izbor – to je ono što osjećamo da jeste naš rod u određenom trenutku. • Ako se neka osoba ne ponaša u skladu sa svojim rodom. sposobnost ljubavi i saosjećanja. racionalnost.. U kući. pak. asertivnosti. kod muškaraca na penis. ili muškarac. presuđujemo da li je ta osoba žena. ali se može dogoditi da ih sredina ne smatra „pravim muškarcima”. pogled). Tako dolazimo do spiska muških osobina: agresivnost. pa se proglašavaju neprivlačnim i muškobanjastim. fizička snaga. korisnost. uloge) određenog roda prihvatamo kao vlastite karakteristike? Ukoliko smo u skladu sa „standardima” i zahtjevima koji se u određenoj sredini pripisuju muškarcima odnosno ženama. Veoma je malo osobina ličnosti koje nisu rodno podijeljene. samopoštovanje. Seksualna privlačnost je vezana i za pol i za rod. uspješnost. ili nešto neodredivo. dozvoljivo kretanje i sloboda. osobine. • U procesu socijalizacije orodnjava se i seksualnost.

Prvi tip čine djevojke koje se odriču prava na udaju i. ponaša i izgleda kao žena. zato što nije imala braće. poznata crnogorska virdžina iz plemena Drobnjaka Virdžine Polna diferencijacija je prirodnobiološki. odrekle udaje i odlučile da postanu muškarci – u socijalnom smislu. pod okriljem Katoličke crkve. nadopunjuju. a osoba sa genetičkim kodom XY – testise i penis. Geografski. Pri susretu.. Ali. Reditelj Pedro Almodovar u svojim filmovima poigrava se identitetima. Konfesionalno.ni muško ni žensko. katolika i muslimana. ostajnica. ili oboje. Johan Georg fon Han je 1867. dakle. odnosno tobelija. Tadašnji istraživači bili su u nedoumici jer im je nedostajalo znanje koje mi danas posjedujemo – a to je znanje o značaju razlikovanja pola (sex). Ipak. Pol i rod se često podudaraju. Međutim. godine.„ni muško ni žensko. kao i da u društvu zauzme „žensku” poziciju. odsijecanjem kose. kada ista ta osoba začuje glas neke žene koji je takođe dubok. u situacijama kada se muškarac (žena) ponaša. to jest u oblastima gdje su se najduže zadržali patrijarhalan način života i rodovsko-plemenska organizacija društva. Ovdje je. vidan uticaj roda na seksualnu privlačnost. Ipak. Zavjet može biti privremen ili doživotan. dotle se od osobe XY očekuje da bude „pravi muškarac” . i samo dva. Metohije. Ovakav zavjet se 25 Mikaš Karadžić. u Beču. postaju tobelije dok ne stasa neko od mlađih muških članova porodice. neku osobu seksualno privlače muškarci (kao pol). da se nikada neće udati i da će svome ocu biti zamjena za sina. koriste se i termini tobelija. kao mnogostrukost naših želja i ponašanja. pojava virdžina locirana je prvenstveno na prostoru Crne Gore. osjeća ili oblači na „ženski način” („muški način”) – nastaje nelagoda zato što nismo pripremljeni na mogućnost slobode izbora rodnog identiteta. Milorad Medaković je 1855. koje su se javno. Kosova. ili žene. mi prvo pripišemo nekome rod. muževan glas.. Pri tom se ide i mnogo dalje: dok se od osobe XX očekuje da se u svakodnevnom životu osjeća. početkom 20.. godine u plemenu Rovci zabilježio slučaj djevojke koja se zaklela. a istovremeno oboje”. Na primjer. i roda (gender). Ova je promjena roda tradicionalno bivala ozvaničena uzimanjem novog. šta više. a onda odlučimo da li nas osoba privlači ili ne. udruženog sa djelimičnom ili potpunom zamjenom roda. pušenjem. nošenjem muške odjeće i oružja. vijeka nazvali „treći pol” . najvjerovatnije neće osjetiti seksualnu privlačnost prema njoj (iako voli dubok glas) i to upravo zato što je žene kao pol ne privlače. 24 . U nekim dijelovima Balkana postoji posebna vrsta ženskog celibata. zavjetovana djevojka. Zdravorazumski se tvrdi da je svijet ljudskih bića podijeljen na dva. kao kulturološke i vaspitne odrednice. kao biološke odrednice.u svakom smislu. razlikuje se pet tipova virdžina. Gavrilovićeva navodi čin zavjetovanja za život u celibatu. kada nam kategorija pol/rod postane nerazumljiva. Tako se očekuje da će osoba sa genetičkim kodom XX obavezno imati jajnike i vaginu. Transrodnost/transseksualnost je teško prihvatljiva jer se ne uklapa u stereotip rodnih identiteta. U zavisnosti od vrste zavjeta. muškog imena. i Treći pol . ova dva aspekta bića mogu se i razići i biti na dijametralno suprotnim stranama. objavio putopis u kome je opisao četiri albanske djevojke iz plemena Mirdita. zbog nedostatka odraslih muškaraca. ova je pojava zastupljena kod pravoslavaca. u ovim krajevima postoji nešto što su istraživači krajem 19. kao proces.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Privlače nas ili muškarci. Hercegovine i sjeverne Albanije.. dubok. pola te da sve njihove suštinske razlike moraju biti polarizovane na isti način. rodne identitete) treba shvatiti kao neprestano mijenjanje. a istovremeno oboje. Do sada najobuhvatniju tipologiju poznatih slučajeva virdžina dala je dr Ljiljana Gavrilović. Pitamo se: je li ova osoba pravog roda za mene (seksualno) – mogu li se u nju zaljubiti – ili je ova osoba van „dozvoljene” kategorije? Nelagoda nastaje u situaciji kada nekome ne možemo pripisati određeni rod. Na primjer. ali je neće privući svaki muškarac već samo onaj koji ima određene rodne karakteristike muškarca – na primjer. ali istovremeno i kulturnosimbolički proces. upravo su ovakve pojave dokaz da rod (rodne uloge. na osnovu kojeg dolazi do promjene njihovog socijalnog. a ponekad i rodnog statusa. Kao ono što je zajedničko svim virdžinama. Pored naziva virdžina. kao i sticanjem većine ili svih muških povlastica u privatnom i javnom životu.

sazrijevanju ličnosti. To se prije svega odnosi na razbijanje naučnih i društvenih stereotipa vezanih i za muškarce i za žene. pravi pol ovih osoba može ostati potpuna tajna za njihovu okolinu. priznajući pri tom različitost raznih grupa žena i muškaraca. Austrijski istoričar Karl Kajzer smatra da je za nastanak ove pojave od suštinskog značaja izuzetna ranjivost balkanskog patrilinearnog sistema srodstva. Ona podrazumijeva jednaka prava. zbog čega su prinuđeni da ostaju u kući pa ne mogu da obavljaju uobičajene poslove. U javnom i privatnom običajnom pravu one posjeduju sve muške povlastice. a ne sa rodnim razlikama.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje obično ne daje javno već djevojka svojevoljno šiša kosu i oblači neki dio muške odjeće. decembra 1979. kao i socijalni identitet muškarca. Rodna ravnopravnost nije „žensko”. Peti tip čine djevojke koje se zavjetuju na celibat i preuzimaju ulogu i identitet muškarca zato što u porodici nema muške djece. • mogućnost izbora – kada. Seks i zdravlje Pod seksualnim zdravljem ne podrazumijeva se samo odsustvo bolesti ili poremećaja. I one. Za vrijeme trajanja zavjeta ove osobe stiču i neka prava. Muškarci i žene nisu jednaki jer se anatomski jasno razlikuju. poštovanja i bliskosti. nego i mogućnost doživljavanja seksualnog zadovoljstva. ali nemaju pravo glasa. • uživanje u seksualnosti bez krivice. mada to u praksi nije zabilježeno. ukoliko bi se takva osoba ponovo udala. Politika rodne ravnopravnosti Rodna ravnopravnost treba da bude jedna od osnovnih vrijednosti demokratskog društva. Ni u ovom slučaju zavjet se ne daje javno. CEDAW . bez obzira na pol. ne osuđujući i ne presuđujući jedno drugom. kreću se u ženskom društvu i obavljaju ženske poslove. Tako na primjer imaju pravo da prisustvuju plemenskim skupštinama. To je trebalo i zaštititi zavjetom virdžine na vječno djevičanstvo. 2 . Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je CEDAW konvenciju19. ali ne mijenjaju ime i obično ne nose mušku odjeću. • otvorenu komunikaciju s partnerom/kom o seksualnim potrebama i željama. Svi treba da imaju iste početne mogućnosti. kako i s kim stupiti u seksualne odnose. obavještavajući tako zajednicu da je postala tobelija. Pošto logika patrilinear- nog sistema ne dopušta da tu ulogu obavi žena. koji su rezultat obostranog pristanka partnera/ki. Zavjet se daje javno. kako princip ne bi bio razoren eventualnim rođenjem djeteta „tuđe” krvi. a dozvoljeno im je i da se druže sa muškarcima. odgovornosti i mogućnosti za žene i muškarce. podsticane su da ih prepuste vojnicima koji su se vraćali iz rata ili su otpuštane i primoravane da se vrate prostijim poslovima. Ono uljepšava život. odgovornosti i mogućnosti za žene i muškarce. Seksualno zdravlje uključuje: • prihvatanje vlastitog tijela i seksualnosti. Tu spadaju djevojke koje se zavjetuju na celibat kako bi raskinule vjeridbu. šta više. Ove virdžine šišaju kosu. Seksualno zdravlje doprinosi radosti življenja. Zavjet se daje 2 u krugu dvije porodice i nije javni. interese. porodica bivšeg muža imala bi pravo na krvnu osvetu. koje se zavjetuju da se više neće udavati. po isteku zavjeta. Iako je 80% od 6 miliona žena obučenih da rade u industriji željelo da zadrži radna mjesta. neutrališe ovu grešku. Rosie the Riveter (Zakivačica Rouzi) . pomaže učvršćivanju partnerskih odnosa. jačanje i učešće oba pola u svim sferama javnog i porodičnog života. treba da budu ravnopravni. Četvrtom tipu ne pripadaju djevice.američki propagandni poster iz II svjetskog rata kojim se vrbuju žene da se prihvate poslova vitalnih za odbranu. nakon čega virdžina preuzima mušku rodnu ulogu u porodici i društvu. mogu da stupe u brak. U takvim sistemima postoji stalna opasnost od ugrožavanja mogućnosti reprodukcije. Prelaskom u status viržine. već razvedene žene. fikcija produženja muške linije ostvaruje se njenim simboličnim pretvaranjem u muškarca. u kojem je konstitutivna samo muška linija. Međutim. Rodna ravnopravnost znači jednaku prisutnost. bez obzira na polne razlike. Rodna ravnopravnost je u suprotnosti sa rodnom nejednakošću. potrebe i prioritete i žena i muškaraca. takve se djevojke mogu baviti i poslovima koje inače rade samo muškarci. a uloga virdžine je prvenstveno u tome da. • pravo na lične vrijednosti i poštovanje tuđih vrijednosti. Kasnije se mogu i udati. upuštanja u ravnopravne i međusobno zadovoljavajuće seksualne odnose. odnosno rod. Ali.najznačajniji međunarodni ugovor koji predstavlja pravni okvir u području rodne ravnopravnosti. već društveno pitanje. Zastupati rodnu ravnopravnost podrazumijeva uzeti u obzir iskustva. Rodna ravnopravnost znači jednaka prava. Drugi tip čine djevojke koje se privremeno zavjetuju na život u celibatu zato što se muški članovi njihove porodice nalaze pod prijetnjom krvne osvete.The Convention on the Elimination of all Forms of Discrimination against Women (Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena) . Treći tip djevojaka trajno se odriče prava na udaju. kad zatreba. Mnoge virdžine koje pripadaju ovom tipu odmah po rođenju proglašene su za „sinove” i od malih nogu vaspitavane kao dječaci.

DHEA izoštrava mišljenje. tada masturbiraju jer smatraju da tokom menstruacije nisu privlačne partneru. koliko djece. ili DHEA. Mnoge žene masturbiraju tokom menstruacije upravo da bi olakšale bolne menstruacije. Jača imuni sistem. pospješuje rast kostiju i djeluje kao antidepresiv. čitav organizam. vitalne organe čini prokrvljenijim. snižava holesterol.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje straha i stida. jer orgazmičko grčenje mišića materice i vagine poboljšava izbacivanje menstrualne krvi. • Upražnjavanje seksa je korisna kardiovaskularna vježba (seksualni odnosi tri puta nedjeljno sagore 7500 kalorija godišnje). 2 . • Seks pomaže da se lakše podnese neminovan proces starenja. raspoloženijim i samopouzdanijim. kožu čini glatkijom. • Neredovne menstruacije svodi na najmanju mjeru.. uopšte. prevenira arteriosklerozu. Ukoliko prevaziđeš strahove i nedoumice u vezi sa seksom. seks će biti doživljen kao pritisak i dodatni stres. inhibira razvoj tumora. tebi i tvojoj voljenoj osobi seks može donijeti mnogo užitka i radosti. potvrdu ljubavi. pomaže učvršćivanju partnerskih odnosa. Redovan seks suštinski popravlja fizičko i mentalno zdravlje ljudi (ako se preduzme potrebna zaštita). što učvršćuje kosti i mišiće i povećava seksualni nagon. Druge. kosu sjajnijom. poštuje osobe različitih polnih/rodnih orijentacija i izražava ljubav i intimnost u skladu sa svojim vrijednostima. Statistički podaci kazuju da osoba. • Seks snižava holesterol i reguliše razmjeru dobrog i lošeg holesterola u korist dobrog. imaju redovan seks menstrualni ciklusi su redovniji. kao i mnoge druge vrste bolova. Odnosno. No. • slobodu u odlučivanju želi li se ili ne želi dijete. zateže mišiće. postiže bolje rezultate na psihološkim testovima mentalnog zdravlja. • pristup informacijama i servisima (npr. Kod djevojaka koje imaju redovne seksualne odnose zabilježen je veći nivo estrogena. poboljšava funkcionisanje imunog sistema. Seksualno zdravlje doprinosi radosti življenja. Ovaj se hormon luči tokom orgazma. da znaš da: • Redovan seks suštinski popravlja fizičko i mentalno zdravlje ljudi (ako se preduzme potrebna zaštita). Seksualno zdrava osoba voli sebe i svoje tijelo. smanjuje bol i psihološki stres zbog PMS-a. spremnijim za veće izazove na poslovnom i privatnom polju. ali i emocionalne potrebe i stoga te relaksira. obezbijediš i pravilno koristiš zaštitu od neželjene trudnoće i polnih infekcija.. • slobodu od prisile i nasilja. uopšte. odgovorna je za sebe i svoje ponašanje. to nastaje usljed specifične stimulacije zidova vagine koju vrši oticanje menstrualne krvi. • Ženama seks podiže opšti nivo estrogena. zadovoljava tvoje polne. • Korist po zdravlje vezana je i za hormon zvani dehidroepiandrosteron. koji poboljšava rad srčano-nervnog sistema. naročito ako se koitus odigrao tokom ciklusa. agresivne porive. a imaće i povoljan uticaj na zdravlje. a ima opuštajuće dejstvo na psihu i. krepkijim. privlačnijim . Olakšava i menstrualne tegobe i bolove. Treba. Smanjuje depresivna raspoloženja. a vaginalno tkivo čini gipkijim. • Podiže nivo testosterona. čini nas raspoloženijim. utiče na veću gustinu kostiju i time smanjuje rizik od osteoporoze. koji se oslobađa prilikom orgazma. Seks i orgazam olakšavaju i glavobolje. • Redovan seks popravlja imunološke funkcije. ako voljena osoba insistira na seksu baš onda kada si umoran/na ili pod stresom. štiti srce. zahvaljujući lučenju endorfina – hormona zadovoljstva. i ako se želi. pak. U toku seksa kroz znoj izbacujemo brojne toksine. okrenutim ljudima. ublažavajući tenziju koju stvara seksualna želja i nezadovoljeni polni nagon. Kod žena koje 2 Seksualno zdravlje uključuje prihvatanje vlastitog tijela i seksualnosti. anksioznost. Seks veoma pomaže smanjenju stresa i njegovih posljedica. štiti srčano-nervni sistem. što je zadovoljnija svojim seksualnim životom. savjetovalištima za reproduktivno zdravlje). reguliše lučenje hormona. čini da budemo otporniji na prehladu i grip. dakle. čini nas vitalnijim. Seks. sazrijevanju ličnosti. ali i zbog toga što tokom ciklusa osjećaju veću potrebu za seksom. naime. S druge strane. • zaštitu sebe i partnera/ke od infekcija i bolesti. trošeći tako i kalorije. • Seks povećava nivo kiseonika u mišićima i organima. aktivan seksualni život utiče na duži vijek ljudi. • Dokazano je da redovan seks produžava životni vijek. nasilničke i.

Najčešće nas niko i nije ohrabrivao da budemo „seksualno inteligentni”: da upoznamo svoje tijelo. Samo jedna od ovih oblasti nije dovoljna! Muškarci su izloženi društvenom pritisku da preuveličavaju svoju vještinu. još uvijek postoji veoma snažna tendencija da se učvrste i očuvaju tradicionalna pravila ponašanja u toj oblasti života. Veliki broj žena (čak oko 40% odraslih žena) ukazuje na izostanak zadovoljstva i samopouzdanja. osim reprodukcije vrste. 60 % muškaraca tvrdi da muškarci češće vode ljubav. seks povećava nivo endorfina. da razumijemo svoje želje. Seksualna inteligencija Za zadovoljavajući seksualni život nije dovoljno poznavanje činjenica o reprodukciji. strah. povezan je sa afektivnim osjećanjima i željom za bliskošću sa drugom osobom. Žene navodno nisu mnogo zainteresovane za seks. o egzotičnim tehnikama ili „manevrima u krevetu”. Žene o seksualnosti. Treba znati da zadovoljavajući seksualni život nije ni urođena sposobnost ili talenat. da istražujemo seksualna iskustva. istraživanje u Americi. 30 31 .. osim reprodukcije vrste. veća humanost . kontracepciji. 132133. kontrolu.. samoosvješćivanje i sposobnost povezivanja sa drugima. seks radi seksualnog zadovoljenja više interesuje. Oksitocin. kao faktore koji im ometaju zadovoljstvo i opuštenost u aktivnosti koju nesporno smatraju jednom od najvažnijih u svakodnevnom funkcionisanju. Tradicionalni seksualni stereotipi uključuju mišljenje da su muškarci zainteresovaniji za seks pošto imaju veći nivo seksualne želje. Vibracije njihove seksualnosti mogu uticati i na druge oblasti života – druženje sa prijateljima. entuzijazam i predanost poslu. ni nakon neprijatnih situacija. a žene da preuveličavaju svoju vrlinu. zrače toplinom. a na drugoj tabui i zabrane koji ohrabruju stid. međutim. strah i potiskivanje. Zapravo nam cjelokupno društvo šalje poruku koja je kontradiktorna: na jednoj strani. prirodnog sredstva protiv bolova koje pomaže da se stres smanji. Seksualni stereotipi i dalje imaju moć da natjeraju žene da osjećaju kako ne bi trebalo da imaju jake seksualne želje. i koji njeguju svoju seksualnost. Podaci iz domaćih i stranih istraživanja ukazuju na nesnalaženje. Kotor. idustrija seksa. I obrnuto. 2003) Seksualna inteligencija podrazumijeva usavršavanje triju oblasti. istraživanje polaznica Ženskih studija. koje su neophodne da bi se imao zadovoljavajući seksualni život. Seksualna inteligencija je posebna vrsta inteligencije koja se može razvijati i dorađivati u praksi. ni kome da se obratimo ako nije onako kako smo očekivali/e. Ljudi koji smatraju da je seks zdrav i dobar. ti isti stereotipi vrše pritisak na muškarce. Kada se govori o seksu. da se osjećamo sigurnim i opuštenim . samoispunjenje i sreću u odnosu sa drugom osobom. smisao za humor. izostanak zadovoljstva. hormon koji naglo raste prilikom orgazma. teškoće u komunikaciji. Žene navode stid. pa ih. ni kada i kako da se ponašamo prilikom seksualnih susreta. navode da upražnjavaju seks jednako često kao i muškarci! (Dr Šeri Konradn & dr Majkl Milbern: Seksualna inteligencija. ljepše izražavaju svoja osjećanja i trude se da održe emocionalnu bliskost. opsjednutost seksom (svijest o značaju seksa.. već mogućnost da. ljubav prema porodici.. koji bi morali uvijek biti raspoloženi i spremni za seks. tehnologija seksa). samoispunjenje i sreću u odnosu sa drugom osobom. Po rezultatima nekih značajnih istraživanja. Iako često slušamo kako smo kao društvo oslobođeni predrasuda o seksualnosti. 1998) Seksualni život nije ni urođena sposobnost ili talenat.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Što se krvotoka tiče. u bilo kojem okruženju – od porodice do obrazovnih institucija – uobičajeno je duboko osjećanje nelagode i uznemirenja. Ispitivane žene. zadovoljstva i opšteg raspoloženja poveća. a osjećaj opuštenosti. ili bar da to ne bi trebalo da priznaju. erotizacija putem štampe. već mogućnost da. a to su: seksualno saznanje. ostvarimo bliskost. vitalnošću i seksepilom. ostvarimo bliskost. za razliku od žena. (Časopis ŽINEC.

32 Zadovoljnim i slobodomislećim ljudima mnogo je teže manipulisati. Postaje privlačnija nego drugi. a nekada ne. Znanja koja se nude u okviru nekih školskih disciplina. zdravstvene higijene. U našoj kulturi osjećanje stida je posebno izraženo u oblasti seksualnog života. Seksualno saznanje Prvi korak da neko postane pametniji kada je riječ o seksulnom životu. u nadi da će tako dozvati roditelja da je nahrani. Na primjer. Drugim riječima. npr. Na razvoj stida najviše utiču norme i ponašanje okoline. Stid je osjećanje koje čovjeka zbunjuje i tjera ga da nešto krije. ako je neka odrasla osoba nepovjerljiva prema svom partneru/ki. ali i ličnim stavovima. koje je najčešće odbrana od vlastitih sklonosti i želja. Prema podacima istraživanja provedenih u Crnoj Gori. kada beba plače jer je gladna. ni u našim školama ne postoji predmet seksualno obrazovanje. čovjek se odnosi prema svojoj okolini i ulaže vlastita osjećanja na način kako je to naučio dok je još bio beba. To je stanje u kome mi idealizujemo osobu u koju smo uložili svoja osjećanja. Veoma je važno da razumijemo model ove vezanosti kako bismo mogli da ga mijenjamo ukoliko ne dovodi do povjerenja i zadovoljstva. preko 40 % žena u zreloj dobi osjeća stid pri seksu- alnom odnosu. Ipak. ona nauči da ne može imati povjerenja u roditelja. pak. i obično se naziva zaljubljenost. najčešće i osoba kojoj se obraćamo osjeća stid. Ljubav je prisutna kada neku osobu volimo ne zbog njenih vrlina već uprkos njenim manama. prvenstveno roditelja. često su površna ili previše apstraktna. a nekada razvija ljubav. jedinstvena i nezamjenljiva. Čovjek ulaže sopstvena osjećanja u osobu koju voli i ona za njega postaje različita od ostalih ljudi. dosadna i predavačima i učenicima. koje se nekada prevazilazi. Žene o seksualnosti.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje 1. a to zaista mnogo govori o patrijarhalnom stanju svijesti i neslobodi u seksualnosti. nekada se odnos raskida. (Npr. a privlačnost nije. Ovo najčešće znači: pričati i pitati! Privlačnost je snaga takođe složena. Kada govorimo o seksualnim problemima. Potom. Sticanje seksualnog znanja pomaže da preispitamo mitove i predrasude o seksualnosti koji postoje u kulturi kojoj pripadamo. istraživanje polaznica Ženskih studija. u mnogim zemljama ljudi se u moru kupaju goli. kao ni u mnogim zemljama u svijetu. 2006. Kod ljudi. stid je često i intenzivno osjećanje. golo tijelo u našoj kulturi uglavnom izaziva stid. 33 . Osobine voljene osobe u očima njenog partnera/ke ponekad su izmijenjene do mjere da postaje nemoguće sagledati je onakvom kakva ona zaista jeste. velikodostojnike je pratila povorka golih žena (Kreacija spola i roda. i to je veoma teško promijeniti. da mijenjamo stavove i uvažavamo. Dijete već u prvim godinama nauči da se stidi. Ono snažno utiče na naše seksualno ponašanje i mišljenje. Ženska soba. Dva činioca naročito otežavaju sticanje ovih znanja i neopterećen pristup seksualnosti: stid i privlačnost. Stid je osjećanje koje čovjeka zbunjuje i tjera ga da nešto krije. jeste sticanje znanja. (Časopis ŽINEC. u staroj Grčkoj mladići su vježbali goli. snažna i promjenljiva kao i stid.) Iako nije zasnovano na logici. gdje je vezana samo za seksualni odnos i reprodukciju. Važno je da se ova znanja zasnivaju na činjenicama. Dakle. Kotor. biologije. Stid se temelji na uvjerenjima sredine. porodice. pa nakon zaljubljenosti obično slijedi razočaranje. Dakle. a često i do kraja života. s tim što je stid karakterističan isključivo za ljudsku vrstu. Zagreb.. koje nas tjera na povlačenje ili na napad. i to od onoga što uobičajeno izaziva stid u društvu u kome živi. Nerijetko ga prati moraliziranje. Uspostavljeni model psihološke vezanosti ostaje u igri i sa drugim ljudima. To u odraslom dobu prenosi i na druge ljude – ne razvija lako prisan odnos sa njima i ne poklanja im svoje povjerenje. Nažalost. uspijevamo da je sagledamo u realnijem svjetlu. kroz svakodnevno iskustvo sa tom oso- bom. a roditelj se dugo ne odaziva. najvjerovatnije razlog leži u modelima ponašanja koje je stekla u djetinjstvu. 2003) Uslov sticanja znanja je oslobađanje od stida. U staroj Grčkoj mladići su vježbali goli. uviđamo da ona nije baš idealna. Privlačnost postoji i u životinjskom svijetu. Bilo bi dobro informacije i znanja sticati tokom obrazovanja u školi jer su znanja koja se dobijaju van obrazovnog sistema često problematična i pod uticajem predrasuda. ali i uvježbavamo nove prakse.) Najbolji mogući partner za čovjeka je ona osoba u koju može da uloži svoja erotska osjećanja i da se veže za nju. odnos sa nekim ko nam je prijatan i privlačan ne mora imati erotski karakter. a ne na predrasudama. Činjenica je da ovo obrazovanje izostaje u nedemokratskim zemljama i u zemljama koje su pod jakim uticajem religije – zadovoljnim i slobodomislećim ljudima mnogo je teže manipulisati.

Ni većina roditelja ne razgovara sa djecom o seksu. upravo bi im rad na tim neprijatnim iskustvima iz ranog djetinjstva mogao pomoći da shvate svoju sadašnju seksualnost. u potpunosti izgube želju za seksom. posljedice seksualnog zlostavljanja moguće je izbjeći – ukoliko ponovo ispitamo svoju prošlost. treba znati da je ono uslovljeno našim iskustvima. Najčešće nas zbunjuju statistički podaci. Seksualno zlostavljanje ne mora biti samo seksualni odnos. Međutim. koje je jedinstveno kao otisak prsta. Prošla iskustva utiču na naše seksualno ponašanje. Ipak. emocijama i uvjerenjima. Za ljude koji su u djetinjstvu bili zlostavljani istraživanje vlastite seksualnosti isuviše je bolno i oni to često izbjegavaju. međutim. Sposobnost povezivanja sa drugima Kao što sa voljenom osobom pričamo o svojim emotivnim potrebama i konfliktima. 35 . Na primjer. Seksu- alno zlostavljanje. Pri tom. Naslovljena „Tajni Eros” izložba donosi pregled pet stoljeca erotizma. U Nacionalnoj biblioteci Francuske nedavno je za javnost otvoren odjeljak pod nazivom „Pakao”. usamljenosti. „normalnost”. niti ćemo biti u stanju da dijelimo naša iskustva i znanja sa drugima. jer gubitak dodira sa njim može dovesti do bola. u kome su se u tajnosti. ljudima je teško da otvoreno razgovaraju sa svojim/om partnerom/kom o seksu. čuvale knjige i gravire protivne javnom moralu. O tom značaju upečatljivo svjedoče iskustva osoba seksualno zlostavljanih u djetinjstvu. Poznavanje i prihvatanje sopstvene seksualnosti (tajnog seksualnog bića) jeste važno.Važno je da tokom života pravimo vlastite norme i da ne dozvolimo da nas zbunjuju tuđa mišljenja o tome što je „normalno”. to ne znači da sa njom i njenim seksualnim životom nešto nije u redu. Neprijatna iskustva mogu ostaviti traumatične asocijacije. ili čak samo pokazivanje polnih organa djetetu. Upoznavanje tajnog seksualnog bića najvažnija je komponenta seksualne inteligencije. Važno je naučiti slijediti vlastito seksualno biće. Treba. nećemo moći ni praktično da primijenimo iskustva drugih. a što ne. Nezadovoljene emocionalne potrebe mogu biti prepreka zadovoljavajućem seksualnom životu. pjesnika Gijoma Apolinera itd. a među njima su ilustracije rukopisa Markiza de Sada. više od 150 godina. godine sproveo proizvođač kondoma „Durex”.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje 2. bitno pogoršava svijest o sopstvenom seksualnom biću. Neprovjerena mišljenja. pa čak i do samodestruktivnog ponašanja. pogotovo ono koje se dogodilo u djetinjstvu. fundamentalan poput naših emocija. Međutim. postanu seksualno nasilni. kao i od svega onoga što smo o seksualnosti naučili u porodici. Jedini način da se žrtva „oslobodi” tog traumatskog iskustva jeste da ga ispriča osobi od povjerenja kako bi to iskustvo integrisala u vlastiti život i otkrila nove mogućnosti zadovoljstva. možemo se uklapati u statistički prosjek. Samoosvješćivanje . 3. budu zavisni od seksa. govore da parovi sa naših prostora u prosjeku vode ljubav tri puta sedmično. Oni koji su bili seksualno zlostavljani patiće od seksualnih poremećaja i postoji rizik da stalno obnavljaju traumu. šta treba da želimo ili da nam se sviđa. imati u vidu da oni zanemaruju činjenicu jedinstvenosti svakog čovjeka. ako ne upoznamo sebe same. A to znači da se može desiti da: upražnjavaju seks sa mnoštvom partnera. koje nas sprečavaju da uspostavimo zadovoljavajuće partnerske odnose. niti da koristimo znanja koja smo stekli. Veoma je važno imati svijest o tome šta je sve seksualna zloupotreba i znati da žrtva ni u jednom slučaju nije odgovorna za ono što joj se dešava. naše istinske seksualne želje. Ono se sastoji od naših impulsa i ličnih afiniteta. a da to pri tom nema nikakvog značaja! Podaci istraživanja koje je 2006. otkrijemo istinu o seksualnim iskustvima i povežemo se sa drugom osobom kroz vezu koja je zdrava i seksualno uspješna. ukoliko se neka osoba ne uklapa u ovaj prosjek. trebalo bi da razgovaramo i o svojim seksualnim osjećanjima i iskustvima.svijest o tajnom (nesvjesnom) seksualnom biću Svako od nas posjeduje vlastito tajno seksualno biće. mogu da pomute 34 Važno je da tokom života pravimo vlastite norme i da ne dozvolimo da nas zbunjuju tuđa mišljenja o tome što je „normalno”. zbrke. jer je to suštastveni dio nas samih. intelekta ili ličnosti. Jedan od glavnih razloga što je našim roditeljima teško da otvoreno i iskreno razgovaraju Treba da prihvatimo činjenicu da smo svi mi seksualna bića i da počnemo da njegujemo i kultivišemo svoju seksualnost. to može biti i maženje. No. jer je ono vodič koji nam može pokazati put do zadovoljstva u seksualnom životu. dodirivanje koje nije željeno. a što ne. u kulturnom okruženju i iz svih prošlih iskustava sa seksom. predubjeđenja o tome šta se od nas očekuje da osjećamo.

neophodna je interakcija sa drugima.1981) Takav pristup čini okosnicu nehumanog razvoja. Za funkcionisanje u seksu. Istina se traži u galaksijama oko zemlje. Primorano je da plače i čeka promjenu napetosti i bola (dok ne dođe roditelj i promijeni to stanje). porodica. da uzima ono što mu treba bez konflikta. pa da bude ljudsko biće. tek kada su zadovoljeni svi preduslovi možemo prakticirati seks radi zadovoljstva. hladnoća). i koliko god da su uslovi življenja danas olakšani raznim pomagalima. Ljudska vrsta se svojski trudi da razvijajući tehnologiju dođe do saznanja o sebi i svijetu. 3 Oralna faza: Iskustva oralne faze odgovorna su za to što će čitavog života erotsko (ne)zadovoljstvo biti vezano za usne i usnu duplju. a i o značaju seksualnosti za društveni. daleko od unutrašnjeg svijeta pojedinca/ke. utiče na kvalitet seksualnog zadovoljstva. njihov je odnos opterećen osjećanjem stida. analni – od početka druge do kraja treće godine. Psihoseksualni razvoj Koliko god da je nauka napredovala. izlaskom iz mirne zaštite majčinog tijela. dijete stupa u ljudsku zajednicu i biva prepušteno bezbrojnim. primjenjuju usvojeni model i. glad. psihički razvoj čovjeka (od rođenja do zrelosti) i dalje je za ljudsku svijest područje mnogih tajni i nepoznanica. a i za komunikaciju u vezi sa seksom.od rođenja do druge godine Nakon rođenja. falusni – od kraja treće do pete godine. (Đorđe Bogićević: Društvo i seksualnost. teorije i prakse saznanja o razvoju seksualnosti i ličnosti još nisu uključene u opšte obrazovanje ljudi. 3 .Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Za funkcionisanje u seksu. U tom procesu. zavisno od volje i procjene odraslog kakve su njegove potrebe i kako ih treba. ovakav susret izostane. a i za komunikaciju u vezi sa seksom. kulturni i politički život. genitalni period. „Mali čovjek” treba da poraste i nauči ono što se od njega očekuje. a najčešće veza sa majkom. koji traje čitav život. period pripreme ljudske jedinke za seksualna iskustva veoma je dug. Unutrašnji svijet čovjeka ostaje neistraženo područje. Neki smatraju da je razvoj čovjeka i ljudskosti puki mehanički rast. od velikog je značaja stav koji su naši roditelji prema ovoj oblasti života imali. pak. Oralna faza . tehnike. kao i da učimo da to saopštavamo. izvana – npr. ako do razgovora i dođe. Prepoznaju se dvije „linije” razvoja: razvoj odnosa sa drugom osobom (u psihologiji se ona označava kao „objekat”) i razvoj seksualnih potreba . Ukoliko. Dakle. Ovo znači da stalno tragamo i upoznajemo svoje tajno seksualno biće i da kroz komunikaciju ostvarujemo bliskost sa svojim partnerima/kama u seksu. ljudi u porodici nauče da se o seksu ne razgovara. čitav proces komunikacije sa spoljnjim svijetom može biti od samog početka konfliktan. kao „da će sve proći” kad ono poraste i postane pripadnik određene zajednice. kao i mnoge druge psihološke teorije. sa nama o seksu leži u tome što su i njihovi roditelji tu temu takođe izbjegavali. što automatski izaziva otpor kod njihove djece. zadovoljiti. tek u periodu adolescencije. odraslima i okolinom. radi održavanja života. Tako dolazi do toga da se razgovor na neki način zatvara. Susret sa empatičnim i brižnim odraslim omogućava djetetu da ostvari vezu sa svijetom i drugom osobom. značaj i značenje svemu postojećem. Temelji psihodinamike seksualnosti uspostavljaju se do pete godine života. Ono što je važno za povezivanje sa drugima jeste oslobađanje od stida i straha da razgovaramo sa svojim partnerima/kama. Kada jednom zasnuju sopstvenu porodicu. razvoja i reprodukcije. Naravno. Rani psihoseksualni razvoj i razvoj odnosa sa drugom osobom Ljudi se rađaju nezreli za samostalan život. ili može.psihoseksualni razvoj. Ljubav. Tvrdi se da prvenstveno priroda najranijih veza. To u znatnoj mjeri onemogućava osviješćenost o psihološkom i seksualnom funkcionisanju. do realizacije seksualnog odnosa dolazi mnogo. Temelji psihodinamike seksualnosti uspostavljaju se do pete godine života. od velikog je značaja stav koji su naši roditelji imali prema ovoj oblasti života. Pri tom. i koliko god da se divimo savremenim tehničkim i tehnološkim dostignućima. da učimo da definišemo ono što želimo i ono što ne želimo. ističe značaj prvih pet godina života za razvoj cjelokupne ličnosti. kada su zadovoljeni i drugi uslovi razvoja – prije svega tjelesni i intelektualni. a njihovo osamostaljivanje dugo traje. iako je jasno da svaki pojedinac/ka daje smisao. U psihoseksualnom razvoju razlikuju se četiri perioda: oralni – do početka druge godine. Dakle. a stav najčešće moralizatorski. pomogne u razvijanju sopstvene seksualne inteligencije. potpuno bespomoćno. Frojdova. Kao da je sve što se u djetetu dešava nevažno. Čitav vijek nakon Frojdovih nalaza. seks. mnogo kasnije. Ovaj priručnik je i napravljen sa željem da tebi. često bolnim senzacijama izvana i iznutra (iznutra – npr. i svima koji ga čitaju.

Tako ono zapravo uspijeva da kontroliše odrasle time što hoće. od strane osobe koja brine. a manifestuju se karakterističnom posesivnošću u ljubavnim vezama. 3 3 . ili neće. i vezujemo za druge ljude i volimo ih da bismo na taj način i u tim vezama savladali strah od samoće i prevladali tugu koju smo osjetili shvativši da nismo jedno sa svojom majkom. usta i kože. i prvi gospodar – spoljašnja volja u kojoj dijete prvi put saznaje za neophodnost potčinjavanja. (Zato plače kad majka izađe iz prostorije – misli da se ona više nikada neće vratiti. njegov odnos prema zadovoljstvima koja dolaze putem usta neće biti ometen i biće uspostavljeno bazično povjerenje. sličnih i jednakih. do ovog perioda dijete ne pravi razliku između sebe i majke. dijete traži zamjenu za majku i nalazi je u parcijalnom objektu. razočarenje i bol. naročito u drugoj polovini. biće čijim željama dijete može biti kaznom primorano da potčini svoje želje. ljuljanjem. bez konflikata. Strahovi koji dominiraju u ovom periodu su: strah od uništenja i strah od gubitka voljene osobe – objekta.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje za to što će čitavog života erotsko (ne)zadovoljstvo biti vezano za usne i usnu duplju. Ono živi i voli kroz usta. naročito u drugoj polovini.od početka druge do kraja treće godine „Žena je prva ljubav – prvo ljudsko sjedište tjelesne udobnosti i zadovoljstva. Proces uspostavljanja higijenskih navika tiče se prije svega učenje djeteta „na tutu”. To nije jednostavno i za dijete predstavlja veoma bolno iskustvo. ima prijatna i neprijatna iskustva. dijete zna svoje tijelo i osjeća da je jedinka nezavisna od drugih. Centar interesovanja i zadovoljstva pomjera se na analnu zonu. Ovaj značajan susret uzajamnog povjerenja i prepoznavanja čini osnovu osjećanja povjerenja u životu. da obavi veliku nuždu.) Tokom druge godine dijete postaje svjesno svoje izdvojenosti od objekta ljubavi. upoznaje grudi. koje se reflektuje na sve buduće odnose sa drugim ljudima. Naime. majku. Dijete postaje svjesno da ima nešto što je značajno onome ko brine o njemu te da je ono samo sposobno to da kontroliše. Analna faza . Mi se. drugih obaveza ili posla). Gubitak jedin- stva s majkom koji se doživi u ovom uzrastu ostaje kao stalna sjena tuge i usamljenosti tokom života. Ovi strahovi se nastavljaju tokom čitavog života. U ovom periodu počinju da se formiraju psihičke strukture. Ovo je jako važan momenat za psihoseksualni razvoj. Konkretnije. dijete shvata da je sadržaj iz njegovih crijeva jako važan za odrasle. Tokom druge godine života. a ono baš neće!) Upravo u ovoj fazi ono se osposobljava da kasnije kontroliše i osporava kontakt sa drugim osobama. Počinje svjesno da koristi čula i mišiće kao izvor zadovoljstva. dolazi do razdvajanja libida i agresije i strukturiranja svjesnog dijela (ega). U raskoraku (konfliktu) između neodoljive potrebe da bude u stalnom sigurnom kontaktu sa osobom koja o njemu brine (majkom) i nemogućnosti da to ostvari (jer majka mora odsustvovati zbog odlaska u toalet. na psihološkom nivou. već ima doživljaj jednog jedinstvenog bića. sličnih i jednakih. Ako ovu fazu razvoja dijete prođe uz umjerene nagrade i umjerene zabrane. obezbjeđuje vitalno uživanje u društvenim odnosima. Iskustva oralne faze odgovorna su Analna faza: Po djetetovoj logici: mama će prestati da ga voli ako ne nauči da ide na tutu. oko njega hrpa rođaka koji ga nagovaraju da kaki. Parcijalni objekat je predmet ili dio tijela koji može da ublaži napetost zato što ga dijete prepoznaje kao surogat objekta – kao zamjenu za majku. Dijete uči da bude odvojeno od osobe koja brine o njemu. prvi svjedok – ona je publika koja slavi njegove najranije uspjehe kao i prati ranjivosti. gledanjem. prvo moćno i voljeno biće koje dijete svjesno želi da zadovolji. to je razvojno neophodno da bi se uspostavile granice vlastitog postojanja. Od razumijevanja i tolerancije od strane osobe koja brine zavisi da li će se kod djeteta stvoriti trajna sklonost sumnji Tokom druge godine života. dijete zna svoje tijelo i osjeća da je jedinka nezavisna od drugih.” (Doroti Dinerstin) Navikavanje na čistoću igra važnu ulogu u procesu socijalizacije. (Zamisli dijete koje sjedi na tuti. lice. Utiče na doživljavanje sebe kao izdvojenog i cjelovitog objekta u odnosu na isto takav objekt ljubavi i na stvarnost i vladanje njome. Od prvog dana dijete se vaspitava kroz čulne kontakte – preko usana.

odnosno vraćaju u stanje nirvane. Razvija se živo interesovanje za polne organe i za svjesno izazivanje zadovoljstva (masturbacija). razvoj voljne kontrole i opuštanja.. muške moći. One dominiraju do pete godine života i predstavljaju osnovu iz koje će se razviti erotska privlačnost i seksualne specifičnosti pojedinaca. Fantazmi su u ranom uzrastu veoma intenzivni pa ih dijete ponekad ne razlikuje od stvarnosti. pete godine djeca otkrivaju razlike među polovima i postaju svjesna da svako dijete mora biti pripadnik jednog ili drugog pola. Za period analnih zadovoljstava i konflikata vezanih za uspostavljanje higijenskih navika karakterističan je „sukob volja” i svojevoljnost. ispoljavaju erotske želje (npr. djeca se rađaju na čmar. mama pokaki bebu) itd . Edip . djeca se rađaju na čmar. Dijete otkriva tabu rodoskrvnuća. Najčešće su vezani za erogene zone djeteta: usta. začeće (vjerovanje da žena ostaje u drugom stanju gutanjem – jer se beba nalazi „u stomaku”). u daljem životu neće umjeti da ostvari zadovoljavajuće veze sa osobama suprotnog pola. kao i za seksualne odnose odraslih. dijete traži od majke da se ljube u usta). porođaj (npr. mašta. fantazmi. mama pokaki bebu) itd . 1897) Preedipalna djeca nisu svjesna kog su pola. pete godine dijete je dovoljno razvijeno. Neophodno je da dijete tada bude osujećeno u pogledu tih svojih želja. traži zadovoljstva u svom tijelu. a tako ni steći zadovoljavajuću sliku o sebi. a ne biološkim razvojem. („krivac” za socijalizovanje ljudske vrste i razvoj simboličkih funkcija). Takođe otkriva specifičnu i ekskluzivnu vezu među roditeljima.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje i stidu. može se prerano razviti osjećanje griže savjesti.) Seksualne hipoteze su obično vezane za: polne razlike (npr. radoznalo je.” ( Frojd. kako se to desilo djevojčicama. začeće (vjerovanje da žena ostaje u drugom stanju gutanjem – jer se beba nalazi „u stomaku”). kralja Tebe i Jokaste.. iskustva koje dijete nije realno doživjelo nego samo poželjelo. u tjelesnim funkcijama. predstava da su žene kastrirane – zato nemaju „pišu”). Zahvaljujući funkciji čula i mišića. „kompleks kastracije”. što otežava otvorenost i opuštenost. čmar. Izražava se jasna privlačnost prema roditelju suprotnog pola. Seksualne hipoteze. polni organ. shvata da su neki vidovi polnosti zabranjeni. a još kakiš u gaće!” Pomenute sklonosti bitno utiču na seksualnost. dječje seksualne hipoteze. Dječak želi da osjeti da ga majka voli više nego oca. U protivnom. Fantazmi stvaraju neku vrstu vančulnog (mentalnog) iskustva. ambiciozno. Istovremeno.od kraja treće do pete godine Oko četvrte. kao i djelotvornost nagrade i kazne (poslušnost i prkos). Napomenućemo da se u daljem psihoseksualnom razvoju upravo na podlozi fantazama stvaraju tzv.heroj iz grčke mitologije. predstava da su žene kastrirane – zato nemaju „pišu”). (Po djetetovoj logici: mama će prestati da ga voli ako ne nauči da ide na tutu. Javlja se osjećanje krivice. a djevojčice uviđaju svoj „nedostatak” . Roditelj obično i govori: „Stidi se. Veoma su važni za našu seksualnost: često nas erotska iskustva koja se dešavaju u sadejstvu sa fantazmima prenose. frojdovski interpretirano: kod dječaka se javlja strah da se ne izgubi „cijenjeni” organ. Prorokovano je da će ubiti svog oca i oženiti se sa majkom.. a predmet želje je majka. [Slika „Edip i sfinga” francuskog slikara Gustava Moroa] 40 41 .da nemaju penis.. Seksualne hipoteze su obično vezane za: polne razlike (npr. u govoru. Ako odrasli kažnjava dijete kada se ne pokaki u tutu već u pelene. ono u sebi nosi razlike između dva polna statusa (muškaraca i žena) – falus je otjelovljenje muškog statusa.penisa). o svijetu i životu. u ovom uzrastu se pojačava strah od gubitka i strah za život i udove. Oko četvrte. Falusna faza . već rodno definisano i genitalno uzbudljivo. ili. kao i fantazmi. umije da dijeli nešto svoje sa drugima. ljubomore i rivalstva. Strah od gubitka objektove (majčine ili osobe koja brine) ljubavi potiče iz ovog perioda. da je otac taj koji ga ima. veoma rano se počinju razvijati tzv. tako veliki/a. Edipov kompleks „Polnost odraslih nastaje psihičkim. djevojčica želi da osjeti da je otac voli više nego majku. sin Laja. da brine o njima i ima Falusna faza: U ovoj fazi razvija se živo interesovanje za sopstvenu seksualnost i seksualnost odraslih pa djeca često vire kroz ključaonicu ili upadaju u spavaću sobu roditelja. ono će razumjeti da je to nešto jako loše. To su želje za čulnim dodirom i određenim odnosom sa objektom ljubavi. Značaj i značenje falusa u zapadnom simboličkom sistemu i dalje je dominantno. a majka nema. porođaj (npr. to jest da ne smije imati seksualne želje prema roditeljima i rođacima. nešto čega treba da se stidi. utiču na kvalitet i zadovoljstvo u seksualnim vezama. U ovoj fazi razvoja dijete je sposobno da na pravi način osjeti odgovornost. Shvataju da to zavisi od posjedovanja određenog organa (falusa .

Jedna od prisutnih redrasuda je da žene žele ljubav dok muškarci žele seks. U toj dominaciji i razvoju koji iz takve situacije ishodi Doroti Dinerstin vidi temelje dvojnog morala u seksualnosti. period latencije ili mirovanja. da razumije razloge mnogih zabrana. • prigušivanju ženske erotske impulsivnosti – primarnosti muške želje. zabrane. koji bi morali uvijek biti raspoloženi i spremni za seks. Po razvojnim teorijama. u kojem je dijete smirenije jer dolazi do neutralizacije nagonskih težnji. ili bar da to ne bi trebalo da priznaju. ti isti stereotipi vrše pritisak na muškarce. Ova različitost je uslovljena time što u ranom razvoju i dječaka i djevojčica dominira žena (majka). sumnjiče ih da žele da se otrgnu kontroli i da sruše sveukupnu dominaciju muškaraca u ljudskom društvu. plašimo se da ćemo iznevjeriti svoj vlastiti sistem vrijednosti. samopromatranje. nakon Edipalnog perioda nastupa tzv. Formirana je još jedna struktura u ličnosti. koja se formira kroz identifikaciju sa idealizovanim roditeljem istog pola i interiorizacijom zabrana. a sadrži: osjećanje krivice. postaće seksualno zahtjevnije. I obrnuto. Boji se kazne sopstvene savjesti i gubitka roditeljske ljubavi. biće ih teže potčiniti kao ljudska bića. Temelji ličnosti i seksualnosti su formirani. da im to fali. značajan stepen samodiscipline. samokritiku. su frustrirane – da im je potrebno više seksualnog zadovoljstva. sumnjiče ih da 43 42 . Ako žene dovode u pitanje mušku globalnu dominaciju. ako uspiju da osvoje realan dio ljudske moći nad kojim danas monopol imaju muškarci. ljubav ili seks?! seks ili ljubav?! U pubertetu osoba postaje anatomski i fiziološki zrela pa dolazi do seksualnih veza. U pubertetu se proces obnavlja s tim što osoba postaje anatomski i fiziološki zrela pa dolazi do seksualnih veza. samopoštovanje.Psihološko-sociološki aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Temelji dvojnog morala u seksualnosti Proces seksualnog sazrijevanja različit je za žene i muškarce. super-ego (sjedište socijalnih normi). Ako žene dobiju mogućnost da ostvare veće seksualno zadovoljstvo. Karakterističan je strah od super-ega. Treba prepoznavati i prevazilaziti slijepo prihvatanje stereotipa. • ubjeđenju da je seksualno uzbuđenje žena čvršće povezano sa osjećanjima nego muškarčevo. i obrnuto. Super-ego je djelimično svjesno. formiranje ideala. koji počiva na: • dvostrukim standardima u seksualnosti. Sociološke implikacije – paradoksi Ako su žene zainteresovane za ostvarivanje većeg seksualnog zadovoljstva. Stereotipi imaju moć da natjeraju žene da osjećaju kako ne bi trebalo da imaju jake seksualne želje. Mnoge predrasude vezane za muškoženske odnose proističu iz dvojnog morala.

Donedavno su se i u popularnim izdanjima Kućnih ljekara mogle naći tvrdnje da je masturbacija opasna kako po psihičko 45 . neka istraživanja pokazuju da muške bebe još u majčinom stomaku imaju erekcije. mnogo im je veća frka kada vide svoje dijete da masturbira.. ako je doživiš i koristiš kao sastojak života. Problem nastaje već tu – naša seksualnost biva sputana strogim zabranama roditelja da to više ne činimo. stid i krivica nisu osjećanja koja tome doprinose.” I zaista. Koliko si puta vidio/la nekog dječaka kako se „igra” svojom pišom?! Masturbacija Na jednom seminaru o seksualnosti i materinstvu predavačica Ljupka Kovačević je dobro rekla: „Nije roditeljima toliki problem kad ’uhvate’ svoje dijete kako vodi ljubav sa drugom osobom. ta seksualnost usmjerena na sebe nosi teret mnogih teških predrasuda.. a prethodio joj je psihoseksualni razvoj koji teče od samog rođenja. neopterećena predrasudama. eto razloga što su mnogi svoj seksualni identitet izgradili uz jako osjećanje stida i krivice. Štaviše. Tvoja seksualnost biće dobro uklopljena u tvoj život i živote ljudi koji te okružuju samo ako bude dobro spoznata. dešavaju pri orgazmu. Sjetimo se samo prijetnji da će nam se osušiti ruka ako nastavimo s tim . Ali. ponekad nas i tresnu po ruci . pokušaj da se prisjetiš koliko si puta vidio/la nekog dječaka kako se na plaži „igra” svojom pišom?! Slično rade i djevojčice. Elem. sa prvim osjećajima zadovoljstva u genitalijama. Ako ti je teško da povjeruješ u to..Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Prvi koraci ka seksualnosti Kada počinje naš seksualni život? Kada postajemo seksualna bića? Zabluda je mnogih da se naša seksualnost rađa početkom puberteta. Istina je da ona tada ulazi u završnu fazu sazrijevanja.. inače. Frojd je bio prvi koji je kao nepobitnu istinu navodio činjenicu da je čovjek od samog svog početka seksualan. koja se. 44 Ljudi su socijalna bića. a ženske pulsiranja vaginalnih mišića. što znači da smo izgradili mnoge navike i životne stilove koji nam omogućavaju da živimo sa drugima.

zar ne?!) A što sa osobama koje tvrde da ne masturbiraju? Nikad? Pa. Samozadovoljavanje jeste odličan način da upoznaš sopstveno tijelo. Neke osobe govore da su orgazmi koje dožive tokom masturbiranja ljepši i jači nego oni koje dožive sa partnerom/ kom. otkriješ svoje erogene zone i saznaš što ti prija. ženske osobe nekad masturbiraju i dok partner penetrira u njih. stiskanjem ili na bilo koji drugi način koji osoba sama otkrije kao odgovarajući. istraživanja pokazuju da je takvih zaista malo. Jako je važno da znaš da je masturbacija normalan i redovan oblik seksualnosti tokom čitavog života. ali su zapravo svi to nekad probali! Masturbacija ili onanisanje je prvi. na drugoj strani. bio je okupiran ženskom seksualnošću biti neka infekcija.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje zdravlje. ili kada djevojka ima plodne dane. Katkad partneri upražnjavaju masturbaciju ako su iz nekog razloga spriječeni da imaju klasičan seksualni odnos (odnos penetracijom. Iako to može biti svjesna odluka osobe. Normalno je onoliko često samozadovoljavanje koje ti ne remeti svakodnevni život. Egon Šile (1890-1918). To naprosto znači da te masturbacija opušta. a koliko je previše.). Istina je. ili je to način. Ovaj čin prate i različite fantazije. Ne postoje takođe nikakve mjere u pogledu učestalosti masturbacije – koliko često je normalno. ali ne utiču na učestalost njihovih masturbacija. erekcija kod momaka. kada stupiš u seksualne odnose sa drugom osobom. jedna od mnogobrojnih manifestacija naše seksualnosti. ali sva stimulacija svijeta može biti neuspješna da te dovede do orgazma ako ti nemaš želju za tim. (Nije fora da zbog toga pet dana zaredom zakasniš na časove. imaš seksualne odnose i masturbiraš. ako osoba ne pripada toj grupi. ponašanjem tokom seksa i slično. pa tako i oslobođeni mnogih strahova.. ili ako je tvoja pažnja usmjerena na nešto drugo. (Masters i Džonsonova. otkriješ svoje erogene zone i saznaš što ti prija. sterilitet . Samozadovoljavanje jeste odličan način da upoznaš sopstveno tijelo. Samozadovoljavanje se vrši tako što se fizički stimulišu genitalije ili neke druge erogene zone sopstvenog tijela. autoportret na kome slikar masturbira Seksualne fantazije su jedan od načina da proširimo svoje seksualno iskustvo. tvojom partnerkom/tvojim partnerom ili vašim seksualnim životom nešto nije u redu. Genitalna stimulacija je obično neophodna za dostizanje orgazma. najjednostavniji.. to nikako ne znači da sa tobom. 1966) Istraživanja pokazuju da roditeljske zabrane samozadovoljavanja kod djece proizvode samo duboki osjećaj krivice. upravo dodirujući sopstvene genitalije. menstruacija. Masturbacija je. jer će nam se zbog nje osušiti ruke i kičma. Neki to ne čine jer su se opredijelili za celibat. Seksualne fantazije ćemo najjednostavnije opisati kao mentalne ili psihološke afrodizijake. trljanjem. kao i izazvati fiziološke reakcije organizma koje su ti potrebne da bi uživanje bilo potpunije (npr. sigurno je! Kao razlog za samozadovoljavanje u prisustvu partnera/ke mlade osobe nerijetko ističu i želju da odlože stupanje u prave seksualne odnose. Misleći na sve one stvari koje te seksualno uzbuđuju. lakše će ti biti da znaš što da tražiš od svog partnera/partnerke. No. tako i po fizičko. međutim. Na sreću! Prva polna zadovoljstva otkrili smo u najranijem djetinjstvu. prepreka. Što je sigurno. a u vezi su (ili u braku). i tada ti preporučujemo da ipak koristiš i kondom. prija ti i da nema razloga da se ne samozadovoljavaš. Mnogi to ne priznaju. to jest zadržavanje djevičanstva iliti nevinosti.. to jest ulaskom polnog organa muškarca u polni organ partnerke ili partnera). dodirivanjem. A svaki problem treba i može da se riješi! Normalno je onoliko često samozadovoljavanje koje ti ne remeti svakodnevni život. jer smanjuje inteligenciju. (Landis. kao i da bude intenzivniji. na posao ili na ispit. najpristupačniji i najčešći način da doživimo seksualnu prijatnost i orgazam. ne masturbirati najčešće znači imati neki problem sa sopstvenom seksualnošću. lučenje vaginalne sluzi kod djevojaka . Seksualne fantazije Seksualno uzbuđenje ne zavisi samo od fizičke stimulacije genitalija. austrijski slikar . jer tako osjećaju veće zadovoljstvo. Ako si u vezi. Treba da znaš da se samozadovoljavaju i osobe koje imaju redovan seks. lakše i brže možeš doći do uzbuđenja. Ali. dakle. a cilj je da se doživi seksualno zadovoljstvo. a da pri tom stvarno ne pokušamo te stvari. te da treba da nastojimo da je se odreknemo. Kasnije. način da se zadovolji normalna potreba našeg tijela i duha. možemo dobiti bradavice po rukama. 1940). možda čak i jedini. Razlog može Gustav Klimt (1862-1918). onda su razlozi vjerovatno duboko psihološke prirode i utemeljeni u krutom vaspitanju vezanom za seksualni razvoj. Masturbacija se može praktikovati i tokom seksualnog odnosa sa nekom osobom. Razlog je vjerovatno u tome što smo tada „sami sa sobom”. koje pomažu da se orgazam doživi brže. stida u vezi sa sopstvenim izgledom.. Na primjer. 4 4 . da dožive orgazam.

o nekim erotskim sadržajima znači misaono se pripremati i mentalno „uvježbavati” nešto što želimo da uradimo. a i danas se smatra. priča o ovome može biti privlačna. naše erotske fantazije služe tome da nas uzbude i da naše uzbuđenje održavaju dok god treba i – ništa više. kao i osjećajem da je seks nešto ružno. med sa kamiljim mlijekom. ili ako fantazira da vodi ljubav sa nekom drugom osobom. Maštati. Neka te ne začudi ako nekad saznaš da tvoja partnerka ili tvoj partner fantaziraju da vode ljubav sasvim različito od načina na koji to vas dvoje radite. roditelje i sve ostale moraju uzbuđivati baš one stvari o kojima ti fantaziraš. cimet. međutim. Ovdje nećemo nabrajati što sve razne osobe „zamišljaju”. one ti mogu pomoći da se usredsrediš tokom seksualnog čina. Seksualne fantazije su jedan od načina da proširimo svoje seksualno iskustvo. rubina. što će reći izdržljiviji u seksu. Međutim. Ne. ali u psihologiji su ta dva pojma jasno razgraničena. iz prostog razloga što to nije ni moguće učiniti. čini se potpuno prirodnim da tokom seksualne fantazije zamišljamo zabranjene stvari – zar nije sam seks (i sve u vezi sa njim) uvijek. Afrodizijaci Za razliku od seksualnih fantazija. svježi škampi… U srednjem vijeku najpopularniji afrodizijaci bile su biljke koje su izgledom podsjećale na ljudsko tijelo: mandragora (čiji korijen ima oblik ljudskog tijela sa izraženim polnim karakteristikama) i salep tubor (zbog sličnosti sa testisima). jaja od kornjače. Smatralo se.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualne fantazije se najjednostavnije opisuju kao mentalni ili psihološki afrodizijaci. Zapravo. meso od kamilje grbe. a nekome će se dopasti. namirnice i sredstva za koje se smatra da pospješuju seksualno uzbuđenje: kod onih koji imaju problema sa uzbuđenjem – da ga postignu. zlatne prašine i ambre. ostrige. koje su proizvod našeg uma. drugarice. nemoralno. banane. seksualne fantazije ti pomažu da više uživaš tokom samog seksualnog odnosa ili masturbacije. najvjerovatnije sva ta gomila ljudi nikada neće ni saznati o čemu fantaziraš. Jer. dok su Persijanci pravili tablete od smješe isitnjenih bisera. Takođe se vjeruje da afrodizijaci pomažu osobi da bude erotski maštovitija. menstrualna krv. Naime. i kao savjet da ne stvaraš očekivanja koja bi te mogla omesti u uživanju. genitalije ježa. Neko će smatrati da su tvoje fantazije sasvim obične i neuzbuđujuće. vino. ljudi se veoma. samljevena krila pčela. što želimo da nam se desi na seksualnom planu. nijedna dosadašnja naučna provjera dejstva ovih supstanci nije potvrdila da one zaista imaju efekta. pri čemu se obično misli na razne položaje u toku seksualnog čina. mravi. izdrobljeni rogovi bika. Neka te ova činjenica oslobodi predrasude da tvog partnera. da kao afrodizijaci mogu poslužiti: orasi. bio zabranjen?! Seksualna – erotska mašta Mnogi ne prave razliku između mašte i fantazije. Prethodno smo istakli da je cilj seksualnih fantazija da nas uzbude. španska mušica. pauci. jasmin. kod onih koji takvih problema nemaju – da budu još potentniji. Ovo neka posluži kao primjer da se svi mi “palimo” na različite stvari. [Skulptura iz Nacionalnog arheološkog muzeja u Atini] Kleopatra. Kleopatra je na primjer topila bisere u sirćetu. ali je istina da nije svima lako da fantaziraju i to upravo zato što su mnogi sputani raznim predrasudama. artičoka. Uvriježeno je mišljenje da oni koji koriste afrodizijake postaju „akrobate” u krevetu. ali to ne znači da u datom trenutku mogu izazvati i erotsko uzbuđenje. prljavo. Afrodita (rođena iz morske pjene) boginja je ljubavi. 4 4 . Brojnost i različitost fantazija naučile su nas da uvijek očekujemo neočekivano te da ne postoji nikakva veza između tipa fantazije i tipa ličnosti. strahovima i osjećanjem krivice. lišće vinove loze. polen palme. Takođe. o čemu fantaziraju prije i tokom seksa. na primjer). Neke od njih su provjereno zdrave i dobre za organizam (med i orasi. ili čak grozne. Takođe. afrodizijaci su razne supstance. Naziv su dobili po boginji ljubavi Afroditi. Afroditin pandan u rimskoj mitologiji je Venera. ali ne i da to u realnom životu pokušamo ostvariti. mješavina krvi slijepog miša i majmunskog mlijeka. ljepote i požude. topila je bisere u sirćetu u pokušaju da napravi afrodizijak. veoma razlikuju po tome što ih erotski uzbuđuje. nekako. neko će ih doživljavati kao čudne. gotovo svako ima drugačije maštarije koje ga uzbuđuju ili dovode do orgazma. med i orasi. Mada. egipatska kraljica. Jer. nešto čemu težimo. drugove. partnerku. a da pri tom stvarno ne pokušamo te stvari. ruku na srce.

hormona zadovoljstva. tvrdi da postoje namirnice koje štete potenciji i slabe želju. imaju negativan uticaj na seksualnu želju i moć. u bilo kom položaju. naprosto. Mnoga psihološka istraživanja pokazala su da se žene često između čokolade i orgazma radije opredjeljuju za čokoladu.. zar ne?! Jer. Jednostavnije rečeno – oslobađaju te straha i treme da nekoj osobi priđeš sa predlogom za seks. kao i prejedanje. hrana puna masnoća.. želi se reći da ta osoba dotad nije imala seksualnog iskustva bilo koje vrste. A to nikako ne stoji. To je. za osudu. anksioznost. pojavile su se slike mlade Francuskinje Izabele Karo. Tu prvenstveno spadaju slatkiši i masna hrana. Izgladnjivanje radi održavanja vitke linije. a vremenom i izgled i kondicija. govorimo o himenu. neke vrste hrane gase našu seksualnu želju tako što nam otežavaju varenje. ako ti nastup i uspije. naročito muškarci. Onaj ko insistira na mršavosti nema fizičke snage za seks. Ne dozvoli da ti trendovi govore kako treba da izgledaš! Djevičanstvo – nevinost Kada se za nekog kaže da je nevin ili djevica. zar ne?! Nemoj. I zaista nije lijepo. Oni koji piju izgube seksualnu moć. do potpune impotencije na fizičkom planu i prestanka seksualne želje na psihološkom.. u vrijeme održavanja nedjelje mode. to jest o krvarenju koje se najčešće (ali ne kod svih djevojaka) javlja pri prvom seksualnom odnosu. koji najviše zahvata izvodi upravo na pacijentima koji žele da povrate izgubljenu seksualnu moć. znak da djevojka ulazi u brak bez prethodnog seksualnog iskustva. Pa smo tako živote podijelili na „prije Na ulicama Milana. Međutim. djevičnjaku. A teško da je to opcija koju mlada osoba želi za sebe. 50 zbog čega piju još više – da „utope tugu”. jako oterećuje sistem za varenje. postoji sklonost da se osobe koje su zaista seksualno neiskusne. Kokain čini osobu potpuno nezainteresovanom za seks. 51 . depresantno dejstvo na mozak. Mada je termin nevinost kod nas mnogo ustaljeniji. ismijavaju. koja boluje od anoreksije i ima samo 31 kilogram. osuđivati nekoga bilo zbog toga što jeste. Zato u njega nemoj nikada ući! Seks i ishrana Jedan od najuspješnijih hirurga reproduktivnih organa i član predsjedništva Seksološke sekcije Srbije.. Iako toga možda nisu svjesne. urolog i seksolog Aleksandar Milošević. a ni želje za njim – budući da takva osoba sve svoje misli koncentriše na prebrojavanje kalorija. čini osobu potpuno nezainteresovanom za seks. ili tako što toliko uživamo u njoj da nam užitak bilo koje druge vrste više nije ni potreban. jeste vjerovanje da alkohol i droge imaju afrodizijačko dejstvo. osoba zapostavi uživanje koje bi mogla imati na seksualnom planu. ali – opredjeljujući se za ovaj vid zadovoljstva. koji se takođe luči i pri lijepom seksualnom činu i orgazmu. Ali . da alkohol i droge smanjuju tzv. koja ima i dalekosežne i opasne posljedice po zdravlje i život. naročito onih životinjskog porijekla. a i kod djevojaka i kod momaka izazivaju nemir. a ni potrebno. Nije sramota biti seksualno iskusan.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seks i opijati Jedna od najvećih zabluda. razlog vjerovatno leži u činjenici da konzumiranje čokolade dovodi do lučenja endorfina. ali ni seksualno neiskusan. inhibiciju. Začarani krug. smetnuti s uma da trend izgladnjivanja i održavanja vitke linije po svaku cijenu takođe ima negativan uticaj na seksualnu želju i moć. fizičku iscrpljenost. zapravo. čine nas tromim. potrebu za seksom. Kokain. odnosno suzdržanost u seksu i seksualnoj inicijativi. možeš je jesti bez skidanja. ona se zadrži u stomaku kako bi obezbijedila dovoljno snage organizmu da svari sve što smo pojeli. samo stvar trenutnog stanja. Istovremeno. naročito mladih osoba. Dakle.. Zbog toga trpe odnosi sa voljenom osobom. veoma brzo. na primjer. pa umjesto da krv pojuri tamo gdje treba da pojuri. A to je baš blamaža. zbog čega je penetracija onemogućena. teško da će ti uspjeti da ostvariš seksualni čin. pa dolazi do smanjenja seksualne moći i. Ono što je zauvijek obilježilo odnos ljudi prema seksualnosti jeste činjenica da kod djevojaka možemo znati da li su ranije stupale u seksualne odnose. Ove fotografije izazvale su brojne reakcije. Sve to skupa potpuno je suprotno onome što je osoba na početku htjela da postigne posegnuvši za drogom. alkohol i droge većinom imaju tzv. Oni koji piju izgube seksualnu moć. S druge strane. a kod momaka ne. Razlika je u tome što dejstvo čokolade osjetiš brže i jednostavnije. ili zbog toga što nije nevin/a. i nije najbolji zato što isuviše asocira na to da su oni koji nisu nevini. koji su seksualno iskusni – krivi. ne razmišljajući o „zaštiti” . on možda Bijela vjenčanica je tradicionalni simbol djevičanstva. neke druge droge izazivaju suvoću i zapaljenja vagine. a prvenstveno da nije imala iskustvo punog seksualnog čina – penetracije. zbog čega piju još više – da „utope tugu” . međutim.. Pogađaš. Istina je.

sa kim itd . evo nekih karakterističnih poruka patrijarhata: Muškarcu laskaju dvije stvari: vrlina vlastite žene i slabost tuđih supruga. nepovjerenja. S druge strane. To je. Seks je važan. pa i nedozvoljen. ali djevičanstvo ne bi trebalo da služi ni kao potvrda nečije podobnosti i moralnosti. Neki parovi upražnjavaju peting zato što smatraju da je to siguran način da ne dođe do trudnoće ili do neke polne infekcije. toga” i „poslije toga”. ali ni seksualno neiskusan.. u svijetu postoje različita shvatanja o tome da li je poljubac društveno prihvatljivo ponašanje ili ne. Neki parovi ne prođu kroz čitav seksualni čin. “Poljubac je susret najveći na svetu. fantazije. naprosto. još nisu spremni da započnu prave seksualne odnose. Ukoliko su partneri nagi. Jovan Dučić] Poljubac Neko je divno rekao da je poljubac prva visibaba ljubavi… Prvi vjesnik da nam nakon samoće u susret dolazi neko kome se bezrezervno može vjerovati i prepustiti. pak. u našoj patrijarhalnoj sredini važe dvostruki aršini: dok je neiskusna djevojka veoma „na cijeni”. S druge strane. iz bilo kog razloga. Pri pomenu riječi nevinost većina ljudi i ne pomisli da se možda radi o mladiću koji do tada nije imao seksualne odnose. Kada govorimo o seksu i poljupcu. u patrijarhalnim sredinama djevojke iz istih razloga pribjegavaju hirurškim intervencijama „ušivanja“ himena. U nekim kulturama poljubac je tretiran kao čudno ponašanje. Kada govorimo o dvojnom moralu. ako je osoba dovoljno opuštena i zna što hoće. Muškarci uvijek žele da budu prva ljubav svoje žene. ali urade dosta. takav poljubac među srodnicima čudan. fantazije. Neiskusni mladići takođe imaju strah od osude okoline. opijeni ljubavlju i uzbuđenjem koje donosi bliskost. pa se poslije operacione narkoze probude kao vaskrsle djevice. povjerenja. uz to još i u partnerskom odnosu koji karakteriše osjećanje zajedništva. Zato se peting naziva još i suvi seks – ne dolazi do direktnog spajanja genitalija. naše želje. ali i njenu seksualnost. Svi ovi razlozi. 52 . poljubac je uglavnom blagonaklono dočekan od strane društva. zadovoljstva vezom i ljubavlju. u seksualnom odnosu bude veoma aktivna i maštovita. Pogrešno je mišljenje da „krunski” dokaz djevičanstva znači i neiskustvo. kao i da produbimo osjećanje bliskosti. Dešava se i da su partneri nagi. Ideal muškarca je iskusna nevina djevojka. na kom mjestu. izazivajući tako zadovoljstvo kod oboje. naše želje. svoje i njeno tijelo. recimo da se u okviru seksualnog ponašanja i opštenja obično prepoznaju obični (suvi) i duboki (vlažni) 53 Peting je divan način da sa voljenom osobom istražimo sopstvenu. kao i da produbimo osjećanje bliskosti. Nekada dođe i do orgazma. svoje i njeno tijelo. Čak i ako partnerka ima očuvan himen! Takođe. do ulaska penisa u vaginu. može se desiti da se „sve kockice slože“ i da. može doći i do trudnoće. i da bude jasno da se te granice moraju poštovati. hormoni bujaju i u toj ekspanziji strasti lako se može zaboraviti na neophodan oprez. I to baš kroz poljubac.. u smislu da nema penetracije. pribjegavaju petingu. ali ni u tom slučaju ne dolazi do penetracije. umješni i izdržljivi. ali se plaše i da neće ispuniti očekivanja – a od muškaraca se očekuje da budu potentni. zabune. Pa ipak. peting jeste divan način da sa voljenom osobom istražimo sopstvenu.” [Pesma ženi.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Nije sramota biti seksualno iskusan. To je. Peting je simulacija – imitacija seksualnog odnosa. a ako muškarac ejakulira u blizini vaginalnog otvora. Tako se u nekim sredinama bebama ženskog pola još u porodilištu medicinskim putem otklanja himen. U svakom slučaju. međutim. neiskusan momak je apsolutno neprihvatljiv. niti kao razlog za podsmijeh. dovode do bizarnih postupaka. kakav. a prethodno to ne saopšte jedno drugom. ogromna očekivanja i pritisak sredine da se bude takav i takav. Naime. Zato je jako važno da se prije početka nježnosti i petinga partneri dogovore što žele. Iako i sam predstavlja oblik erotskog ponašanja. samo djelimično tačno. uprkos dotadašnjem djevičanstvu. lako može doći do nemilih situacija pa i do seksualnog nasilja. Žene su prefinjenije: one žele da budu njihova posljednja ljubav. dakle. i prvi seksualni odnos je važan. maštoviti i iskusni. spremni. pa tako ni do spajanja tjelesnih tečnosti iz vagine. a što ne. samo stvar trenutnog stanja. kad se partneri trljaju jedno o drugo. U nekim drugim poljubac ‘usta na usta’ upražnjavaju i najbliži srodnici. Ukoliko partneri žele različite stvari. ili bar nešto što ih čini iskusnim. penisa i/ili anusa. Kod nas je. To je njihova urođena taština. ali i njenu seksualnost. najčešće obučeni ili bar djelimično obučeni. Peting – dry sex Neki parovi koji. vjerovatno će doći do miješanja tjelesnih tečnosti.

najbolje je porazgovarati o tome. Mladi koji nose zubne proteze često imaju osjećaj nelagode jer smatraju da je proteza prepreka za svaki. neka te vodi sopstveni dobar osjećaj. iza takvog osjećaja stoje i psihološki faktori: prije svega. Higijena usne šupljine Mnoge mlade osobe plaše se prvog poljupca jednako kao i prvog seksualnog odnosa – nisu sigurne da znaju što zaista treba uraditi. „francuski” poljubac rezervisan za osobe kojima smo snažno erotski naklonjeni ili s kojima smo u romantičnoj ljubavi. Dalje.. Poljubac kod Hotela de Vil. Razmisli koji je pravi trenutak za poljubac – neka mjesta. na primjer: usne i vrat. mali prethodni dogovor i oko ovoga neće biti na odmet. ali pažljivo prati pokrete osobe sa kojom si. usne i ramena . Praksa je ključ uspjeha. Imaj na umu da jezik nije jedino što treba da koristiš tokom ljubljenja.. Kako je „duboki“. Poljubac. Može se. tvoj dah može biti “zadah” – neka uspjeh tvoje veze bude razlog više da se posvetiš brizi o svom zdravlju. Dobra je vijest da se. poljupci (poljupci u kojima se jezici partnera spajaju i prepliću). čuvena skulptura francuskog umjetnika Ogista Rodena (1840-1917) Najuzbudljiviji su oni poljupci kod kojih se spajaju dva osjetljiva mjesta na tijelu. Ipak. 54 55 .. čest je znak tananih osjećanja. Za mnoge. Pa.. ili ona. 1950. Nema tu posebnih pravila. Budite oboje opušteni. Naravno. Najuzbudljiviji su oni poljupci kod kojih se spajaju dva osjetljiva mjesta na tijelu. usne i ramena . U svakom slučaju. početi laganim dodirom površina usana. Nekada ljubljenje izaziva veće uzbuđenje nego dodirivanje genitalija. neka te vodi sopstveni dobar osjećaj. a potom ćeš već i sam/a osjetiti što dalje. zatvori ili otvori oči – već kako ti najviše prija. Nemoj ljubiti nekoga tako agresivno da počne da se guši od tvog jezika – to možda nekome ne prija. na primjer. u vremenu provedenom s tobom naći svoju mirnu luku.. Baš kao što i izostanak poljubaca obično znači da u vezi nešto više ne ide kako treba. ali pažljivo prati pokrete osobe sa kojom si. a i za tebe poljubac može biti bolan zbog eventualnih ranica ili gnojnih čepova u ustima. okolina i situacije zaista mogu biti posebno romantični i podsticajni. veoma su uzbudljivi i nježni „ugrizi” usnama. A nije ni dobar način da pokažeš svoju ljubav ili strast – partner/ka će prije steći utisak da ti je stalo jedino do toga da što prije završite u krevetu. ali računaj na to da osobi sa kojom se ljubiš može biti neprijatno ako otvori oči i shvati da je/ga sve vrijeme posmatraš. usne i stomak. utisnut u čelo osobe sa kojom si. na primjer: usne i vrat. kao i mnoge stvari u životu. čak i ako opereš zube. „vlažni“. mogu osloniti na tebe i u tvom zagrljaju. usta i obrazi prvi izvor zadovoljstva bebe. Izbjegavaj da pušiš neko vrijeme prije ljubljenja – ukus tvojih usta je tada veoma opor . Provuci joj ruke kroz kosu. ne čini to neposredno prije poljupca jer ukus tvojih usta nakon upotrebe paste za zube osobi s kojom se ljubiš sigurno neće biti prijatan. sastavni dio petinga. činjenica da su usne. a naročito za romantičan poljubac. prije takvih iskustava nemamo prilike da nešto više saznamo o tome. u razgovoru. Sigrno ćeš i ti otkriti još neka mjesta.priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Robert Dojsnej. Vidiš. premda je spontanost dobar saveznik u ljubljenju. Usne su pune nervnih završetaka. usne i uši. smatrajući da je miješanje tečnosti usnih duplji prevelika bliskost. a svakim strasnim poljupcem sa voljenom osobom iznova ih oživljavamo i proživljavamo. nosi mnogo dubokih značenja: od površne nježnosti do dubokog osjećanja privrženosti i divljenja.ljubi se samo osoba koju iskreno volimo. i ljubljenje uči. Njime možeš da pošalješ poruku da se on. Iz tih „fiksacija” (pogledaj dio o psihoseksualnom razvoju po Frojdu) mi crpimo prva velika zadovoljstva. Nemoj se ljubiti ako imaš neku infekciju jer je možeš prenijeti partnerki/ partneru. neka usne ne budu zgrčene. možda tako i za tebe. usne i uši. ali evo i nekoliko korisnih savjeta: nemoj zaboraviti da prije susreta sa voljenom osobom temeljno opereš zube. usne i stomak. do kojeg dolazi kroz dojenje i naslanjanje na tople majčine grudi. i zbog toga bi svakako bilo najbolje da nikada ne počneš sa pušenjem. Budite oboje opušteni. poljubac je jako intimna stvar . predigre i seksualnog odnosa. neka usne ne budu zgrčene. poljubac nikoga ne ostavlja ravnodušnim.. Za mnoge je poljubac „pravi“ jedino ako se ljube zatvorenih očiju. pa tako izrazito osjetljive na dodir. pa i sam tvoj dah u nečijem uhu ili niz vrat može učiniti da tebi dragoj osobi izmakne tlo pod nogama. Čak i poljubac poput majčinskog. Za neke osobe poljubac je do te mjere intiman da ga na sve načine izbjegavaju. Ako je ovo i kod tebe slučaj. Takav poljubac ponajviše nagovještava zaštitnički odnos.

što može kulminirati i orgazmom. Polucije su ono što često nazivamo „vlažnim snovima”. Kod muškaraca je osjetljiv penis. Kako god. a najčešće se zanemaruju. milovanjem. Zapravo. javljaju i kod odraslih muškaraca. Polucija je znak nabujalih hormona. Kod G tačka Pravi naziv G tačke jeste Grafenbergova tačka. kao i kada smo u stanju prinudne apstinencije (npr.. san je taj koji nas dovede do ekstaze. Zato je i paralizovanim osobama moguće dodirom izazvati erekciju ili vlaženje vagine. Nekada je romantična priča uzbudljivija od pogleda na golo tijelo.. Grudi predstavljaju važan elemenat oblika i ljepote ženskog tijela. anus. održava to stanje. svaki dio tijela potencijalna je erogena zona. zatim se kombinuju sa prethodnim iskustvom. što znači bez svjesne namjere. Tako erogene zone mogu biti: klitoris. a naročito pri dodiru. gotovo uvijek atraktivan. Ponešto o onome što nije ni afrodizijak ni erogena zona u klasičnom smislu. lizanjem. pa ipak . Takođe su osjetljivi i testisi. male i velike usne. Vjerovatno to smatraju nemuževnim. glans penisa. a pogotovo glans i dio penisa ispod glansa (strana penisa okrenuta nadolje). golicanjem. a naročito ušne školjke. dio prednjeg zida vagine. posebno corona i zadnji dio glansa. specifična za određenu osobu. E... Postoje. za dovođenje žene u stanje ekstaze najčešće nije dovoljno stimulisati samo vaginu. čija stimulacija veoma brzo dovodi do Mišljenja o tome da li G tačka zaista postoji su oprečna. usta. Mogu biti podstaknuti nekim snom erotskog sadržaja. Nekada je boja glasa muževnija od snažnih mišića. stopala. mada rijetko. Mišljenja o tome da li ona zaista postoji sasvim su oprečna. Nekada je pogled upečatljiviji od zagrljaja. uši. dio između anusa i polnih organa. moramo poraditi na dostizanju orgazma. usne. no to je samo djelimično tačno. zamišljena je kao predio (više nego kao tačka) u vagini. međutim. milovanje glave tako što se nježno raščešljava kosa . koju svaka strana u odnosu mora poštovati. unutrašnje strane butina. podlaktice. Svaki dio tijela potencijalna je erogena zona. Dodirujući te djelove tijela. s tim što neki muškarci vole/prija im. nabujale želje i potrebe za seksom... glas . i to kako kod muškaraca tako i kod žena.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Polucija Polucije su ono što često nazivamo „vlažnim snovima”. po imenu doktora koji ju je prvi opisao. nožni prsti. što ne znači da će osoba pristati na seksualni odnos. Seksualne senzacije nastale dodirom tijela refleksne su prirode. što je neki dio tijela bogatiji nervnim završecima. posebnim pokretima. ali na javi – sami. Uglavnom se javljaju u adolescenciji i prestaju sa stupanjem u redovne seksualne odnose. ulaz u vaginu. a neki ne vole kada im neko dodiruje bradavice. Zato je najvažnija lekcija koju treba da naučiš iz seksualnog obrazovanja – dobra komunikacija između tebe i tvoje voljene osobe.. specifična za određenu osobu. Imaj na umu da su i kod muškaraca bradavice osjetljive na dodir. grudi. već i klitoris. maženjem. Međutim. ali se može javiti i kod dugog nepražnjenja testisa. međutim. Ovdje se priča ne završava jer ovi dijelovi ne čine čitavu „erogenu mapu tijela”. najprije se šalju u veliki mozak na analizu. praćeni izbacivanjem sperme. pa sve to skupa određuje da li će nam neka osoba biti seksualno atraktivna ili ne. To je ipak u sferi voljne odluke. što znači da se direktno sprovode do centara u kičmenoj moždini. osoba sebe ili svog partnera/ partnerku dovodi u stanje seksualne uzbuđenosti. [Autor slike: Robert Broderson] Erogene zone Erogene zone su mjesta ili oblasti na tijelu koje su posebno osjetljive na seksualne nadražaje – dodir. Dodir je. ljubljenjem i slično. posebno bradavice. 5 5 . čak ni svi dijelovi genitalija nisu jednako osjetljivi na dodir i nadražaje. Neki drugi seksualni nadražaji. Dešavaju se nevoljno. Naime. mnogi drugi dijelovi tijela koji su veoma osjetljivi na dodir. šake. to će biti osjetljiviji na dodir. Uglavnom se smatra da su erogene zone zapravo naši genitalni i reproduktivni organi. ponekad se. Imaju izuzetnu ulogu u buđenju polne želje i polnom razdraženju već pri pogledu. Nekada je dah uzbudljiviji od najtananijeg dodira. kao što su izgled. To su orgazmi tokom spavanja i snijevanja. kada nemamo osobu sa kojom vodimo ljubav). Bradavice na grudima takođe su veoma osjetljive na ovu vrstu nadražaja. Na primjer. miris. ili uz pomoć neke osobe. Prosto. Osobe sa invaliditetom imaju uspješan seks. polucija i orgazama koji nam se dese tokom spavanja. Za nekoga su u erotskom smislu jako uzbudljivi: vrat. tada stupa na snagu naše znanje o erogenim zonama svog tijela i/ili tijela partnerke/partnera.

prstiju i/ili ruke u vaginalni i/ili analni otvor partnerke. miluju. znaćeš po erekciji. treba se truditi.. odnosno premještaju i smjenjuju (dr Nebojša Jokmanović). to može biti i samo peting. Ovaj posljednji faktor je i odlučujući za manje-više redovno praktikovanje ograničenog broja položaja – vodimo ljubav u onom položaju koji nam najviše odgovara. Seksualni čin. to najčešće nije dovoljno da bi odmah do njega i došlo. Želja u mozgu treba da bude potpomognuta spremnošću tijela. koji nas najviše uzbuđuje i u kom najlakše postižemo Seksualni odnos ne mora podrazumijevati/uključivati seksualni čin. penetraciju. ne treba patiti tražeći nešto što ne postoji. Svaki par treba da ostane u predigri onoliko koliko to oboma odgovara. postoji „tajni recept” po kome se neka osoba „otvara”. Načini vođenja ljubavi različiti su od para do para. te da je ima svaka ženska osoba. Ali. Da bismo nešto nazvali seksualnim odnosom. I zato. odnosno premještaju i smjenjuju. seksualni odnos. već je i sama predigra seks. dubokom disanju i nabreklom klitorisu. što znači da je došlo i do seksualnog čina. uzdignutim i naježenim bradavicama.. zavise od iskustva partnera. Dok se kod životinja koitus odigrava uvijek u istom položaju. to jest penetracije.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Istraživanja ljekara i seksologa pokazuju da se tačke našeg tijela čije nas stimulisanje veoma uzbuđuje tokom života mijenjaju. Sve je igra. Ponekad se kaže da je došlo do punog seksualnog odnosa. Seksualni odnos ne mora podrazumijevati/uključivati seksualni čin. znaćeš po vlažnom međunožju (ovo omogućava da se izbjegne bolno trenje tokom penetracije). želja. Zagovornici mišljenja da G tačka postoji.. miluju. Prema novijim shvatanjima. A predigra je i način da fizički. Strast je uvijek željna istraživanja. nema predigre i seksa. dakle. a da istovremeno naše tijelo postane maksimalno spremno za seksualni čin. to jest seks. može se poistovjetiti sa seksualnim činom. Neka te ne ograničavaju natpisi u novinama po kojima je djevojkama potrebno 15 minuta predigre. međutim. predvidljiva. potrebno je Predigra gubi svoj smisao i ne dovodi do cilja ako je uvijek ista. zašto da ne. Da bi se ovo postiglo. Igraj na sigurnu kartu. možda može biti uzbudljivo! Istraživanja ljekara i seksologa pokazuju da se tačke našeg tijela čije nas stimulisanje veoma uzbuđuje tokom života mijenjaju. Masturbacija neke osobe kada je sama nije seksualni odnos: za odnos je potrebno dvoje. Jednoličnost je pogubna za strast. možda će već sljedećeg puta biti nedovoljno. nakon nekog vremena to neće biti dovoljno jer će on/a steći utisak da ne želiš dalje da se trudiš. Tačno je. da imamo bar dvije osobe koje imaju seksualne želje i koje se ponašaju na seksualan način: ljube se. Predigra gubi svoj smisao i ne dovodi do cilja ako je uvijek ista. potrebno je da imamo bar dvije osobe koje imaju seksualne želje i koje se ponašaju na seksualan način: ljube se. Predigra služi upravo tome: da opustimo naš um. penetraciju. Predigra Kada su osobe voljne za seksualni čin (penetraciju). jeste seks. zaboravimo na sve stvari koje bi nas mogle omesti u uživanju. Koitus ili snošaj je polno spajanje. On je i najčešći oblik seksualne aktivnosti.. međusobno masturbiraju . ili. sve brojnija naučna mišljenja da G tačka ne postoji. umješnosti da se dati položaj zauzme i zadrži. kažu da je ta tačka u stvari brežuljak u unutrašnjem gornjem dijelu vagine. Ali. potražiti Grafenbergov brežuljak. dvije ili dvojica. uzbuđuju jedno drugo na razne načine. to može biti i samo peting. To nas samo može dodatno ohrabriti da istražujemo i uživamo! koja luči dovoljne količine sluzi. kao i od prijatnosti koja se doživljava u određenom položaju. uzbuđuju jedno drugo na razne načine. Danas su. ako ostaneš pri „provjerenom”. istražuju tijela. po šablonu. tjelesno pokažeš voljenoj osobi da ti je i dalje jako stalo do nje. Da bismo nešto nazvali seksualnim odnosom. Važno je shvatiti da sve što radiš. dakle. ljudi praktikuju mnogo položaja. koitus Seksualni čin je spajanje genitalnih organa bar dva seksualna partnera koje se dešava kroz penetraciju – prodiranje penisa u vaginu ili anus partnerke/partnera. potrebna je i fizička stimulacija tijela. Ono što važi jednom. odnosno penetraciju. Seks se ne svodi samo na seksualni čin. i. ali neka to ne bude razlog da ne pokušaš i nešto novo. što znači erekcijom penisa i vaginom 5 5 . a tiče se seksualnog odnosa.5 do 3 cm2. Ti položaji. a da je partnerka dovoljno uzbuđena. ili previše. već da se neke druge kockice nisu složile. Ako djevojka ne doživi orgazam. nije na odmet pitati voljenu osobu da li je to – to. dodiruju. osiguravaju penetraciju a time i začeće. predvidljiva. (dr Nebojša Jokmanović) vrhunskog orgazma. to ne znači da partner nije našao G tačku. i to u onom u kom su polni organi ženke i mužjaka najdostupniji. Da je partner dovoljno uzbuđen. dodiruju. Svaki seksualni odnos je priča za sebe. površine od 0. po šablonu. tokom predigre kao i tokom samog seksualnog čina. dati sve od sebe. istražuju tijela. Mada. ukoliko se radi o lezbijskom paru – prodiranje jezika. međusobno masturbiraju .

Takođe. naravno. euforija. ali i sve one osobe sa kojima si mogla/mogao ostvariti predivne veze. Time bi na gubitku bilo tvoje i emocionalno i fizičko zdravlje. Nikada ne očekuj da će seks sam po sebi dovesti do ljubavi. ali se može nastaviti i na neki drugi način koji ne zahtijeva erekciju. veoma je važno da u pravo vrijeme i sa pravom osobom stupiš u seksualne odnose. u seksualnom činu ima više nježnosti i romantike. završava se onda kada muškarac doživi orgazam i ejakulira. U principu. Za neke osobe i seks sa nepoznatim partnerom ima svojih čari i može biti veoma uzbudljiv. ili koje se može javiti prema osobi sa kojom imamo seks. ljubav ne mora biti jedino osjećanje koje prethodi seksu. ne postoji mjera koja će odrediti koliko seksualnih odnosa je malo. ili bar djelimično redovne seksualne odnose. partneri su uigraniji i. (privremeni) nedostatak erekcije ili. Ne treba ipak zaboraviti da takav seks nosi rizik od polno prenosivih bolesti. kakva Trajanje koitusa je takođe individualno. erogene zone. završava se onda kada muškarac doživi orgazam i ejakulira. ali kod konkretnog ljubavnog para ne moraju izazvati nikakvo uživanje. stid. odmah ili vremenom. Seks je i fizičko i emocionalno iskustvo koje. ne shvataj svoje seksualne partnere/ke olako. Sa osobom sa kojom namjeravaš da imaš seks prethodno porazgovaraj – o tome ko što voli. neželjene trudnoće – usljed prevelike uzbuđenosti. a time i nemogućnosti da se kontroliše ejakulacija – kao i rizik od razočaranja što se nije dobilo ono što se očekivalo. panika . Seks i emocije Seks sa sobom uvijek nosi i dozu emocija. time je uživanje veće. Seks je. doći do nekih osjećanja sa jedne strane. ponos. To možeš učiniti kroz poljubac. 1 . ili iz bilo kog razloga nije spreman/na. ali se može nastaviti i na neki drugi način koji ne zahtijeva erekciju. U svakom slučaju. nježan pogled ili zagrljaj u kojem se oboje možete lijepo odmoriti. Doduše. fantazije i želje partnera/partnerke. S godinama je to vrijeme sve duže. Zato bi bilo lijepo da ti ne zaboraviš da nakon orgazma i kraja seksualnog odnosa još malo posvetiš pažnje dragoj osobi.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje najjači orgazam. što kome prija. Ovo stoga što je za ponovno postizanje erekcije i sljedeći odnos potrebno malo vremena. lakše i brže se opuštaju i „zagrijavaju” za seksualni odnos. Da se to ne bi dogodilo. manje je prostora za neprijatna iznenađenja. a sa promjenom partnera može doći do drastičnih razlika u pogledu broja snošaja tokom sedmice ili mjeseca. ako je doživljeno na pravi način. a da pri tom ne budu zapostavljene ni potrebe osobe pored tebe. osobe koje imaju redovne. No. ako je doživljeno na pravi način. Važno je imati onoliko odnosa koliko ti je potrebno da u ostalim sferama života normalno funkcionišeš. Razne „akrobacije” u krevetu mogu zvučati primamljivo. Učestalost snošaja mijenja se tokom života. ili mnogo. bolje poznaju tijelo. depresivnost. međutim. kao i kod masturbacije. naročito ako izostane željeni orgazam. Kako god. Seks može biti jako uzbudljiv i dobar čak i kada među osobama koje stupaju u seksualni odnos nema zaljubljenosti ili ljubavi. U suprotnom. Takođe. ali isto tako ne očekuj ni da će osoba sa kojom stupaš u seksualne odnose samo zbog seksa obavezno ostati „emocionalno hladna” prema tebi. ili da odmah ustane do toaleta. važno je da znaš na koji način možeš izbjeći sve. A nekada nas razočara baš to što se desilo mnogo više nego što smo željeli i na šta smo u tom trenutku bili spremni. ili bar većinu rizika vezanih za seks. dokle namjeravate da idete u seksu. Daj svoj maksimum. Treba da znaš da je seks i fizičko i emocionalno iskustvo koje. seksualni čin može biti toliko traumatičan da u tebi proizvede snažnu averziju prema daljem seksualnom opštenju.. čak ga mogu narušiti. lakše i otvorenije razgovaraju o svojim željama i potrebama u seksu. Nekada nas razočara to što smo od seksa očekivali mnogo više. ko što očekuje. i rizičan – upravo zato što te može i fizički i emocionalno povrijediti. Prvo. nemoj vršiti pritisak na svog partnera/partnerku da stupi sa tobom u seksualni odnos ukoliko to i sam/a ne želi. nemoj stupiti u seksualni odnos koji ne želiš i na koji nisi spreman/spremna.. Zbog svega toga. Učestalost snošaja neke osobe ili nekog para jedinstvena je za taj par i polne potrebe tog para. sreća. U principu. Idealno bi bilo kada bi to bila obostrana ljubav. Trajanje koitusa je takođe individualno. Loša strana takvog seksa jeste u tome što ipak može. može beskrajno uljepšati i obogatiti tvoj život i tebe kao ličnost. razdraganost. To može biti i strah. jedna 0 od ne baš dobrih stvari koju osoba može da uradi nakon seksa jeste da se okrene na drugu stranu i zaspi. može beskrajno uljepšati i obogatiti tvoj život i tebe kao ličnost. ejakulacija kod muškarca ne moraju značiti i kraj seksualnog odnosa. Tada se ta osoba može jako razočarati jer je očekivala da će joj ljubav biti uzvraćena. trema. Ne shvataj seks olako. pak. ali to nije uvijek slučaj.

važno je ono što se tokom njih naučilo i/ili propustilo da nauči. a ne tvoj cilj. Ali. Emocionalno je zrela ona osoba koja. traumatičan i rizičan – jer može dovesti do privremenih. vaginalnog grča. Tako i ti treba dobro da razmisliš „na čemu si”. odrasla osoba. a što izgubiti.) Ne treba seks da nazivaš “najomiljenijim sportom” – time pokazuješ da ne poštuješ osobu sa kojom si. Prva menstruacija kod djevojčica. svom partneru. Seks nije način da procijeniš koliko si zreo ili nezavisan. Informisanost Kao što ne postoji gornja starosna granica za prvi seksualni odnos (a bogami ni za posljednji. Ovi razgovori sigurno neće pokvariti spontanost. kaže „ne”. su tvoja i njena/njegova prethodna iskustva.. međutim. 3. veoma bolan. Ako osjećaš da bi te prvi (ali i bilo koji sljedeći seksualni odnos) na neki način povrijedio.). kao i tijelo osobe sa kojom želiš seks. ako ispunjenje tuđih želja osujećuje tvoje. Ne treba da stupaš u seksualne odnose samo zato što su ti „iskusnija“ drugarica ili drug rekli da je seks super. Ukoliko se ovaj kriterijum ne poštuje. bude potpuno razvijeno. Uzmi u obzir potrebe i želje osobe sa kojom želiš da vodiš ljubav – to je znak poštovanja i ljubavi. znaće pravilno da procijeni sopstvenu. ali neke stvari svakako treba da imaš u vidu: same godine ne predstavljaju ništa. naročito ako to još nisi. To znači da su ti poznate bar osnovne činjenice o trudnoći. Razgovarajte i o svojim osjećanjima u vezi sa seksom. što možeš dobiti. a uz to banalizuješ i sopstvene kriterijume za druženje i seks sa nekim. Neophodno je da budeš dovoljno zreo/zrela. kao i da znaš gdje i kome ti i tvoj/a partner/ka treba da se obratite ako do neželjene trudnoće ili neke polne infekcije dođe. što želiš. kada osjeća da nije spremna da vodi ljubav.. već je to individualna stvar. Trudnoća u još nedovoljno razvijenom tijelu djevojčice ostavlja ozbiljne posljedice. tako ne postoji ni donja. Mnogo je jednostavnije ne upuštati se u nešto nego to prekinuti kad je već započelo. 2 3 . Zato je mnogo bolje pitanje: koji sve faktori traba da budu prisutni i koji kriterijumi zadovoljeni da bi mlada osoba mogla da započne aktivan seksualni život? 1. a nije ni način da sebe natjeraš da nekog zavoliš.. Samo osoba koja je emocionalno zrela. ne isključuje mogućnost da djevojčica zatrudni. o načinima zaštite. Svako ima pravo da ne pristane na seksualni odnos i niko ne treba da se osjeća krivim zbog te odluke. 2. da je natjeraš da te voli. ali i trajnih oštećenja ovih organa.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Neka seks bude tvoja potreba. Neki ljudi ponekad započnu seksualni odnos iz dosade ili radoznalosti. u smislu informisan/a.. to nije način da neku osobu vežeš za sebe. kao i spremnost svog partnera za početak seksualnog života. pa čak i po njen život. (Možda i nisu ništa probali. da zakržljaju i. Može se desiti i da ova oštećenja budu takva da dalji rast i razvoj organa budu ometeni. jer osoba nikada nije previše stara da bi mogla da uživa u seksu). Komplikovanije je objasniti partneru da želiš da prestanete sa seksom nakon što je odnos Svako ima pravo da ne pristane na seksualni odnos i niko ne treba da se osjeća krivim zbog te odluke. To. nepostojanja i/ili slabe erekcije . Uvijek odvoj dovoljno vremena da razmisliš i ne popuštaj pod tuđim pritiscima. a što ne. Razgovarajte i o svojim osjećanjima u vezi sa seksom. čak. koje su više nego opasne po njenu ličnost i zdravlje. seksualni odnos može biti neizvodljiv. A traumatsko iskustvo zbog bola i povreda. a posebno je važno da bude dovršen rast i razvoj svih polnih i reproduktivnih organa. ili pak zbog nemogućnosti da se seksualni čin desi (usljed premalih organa. možda se samo hvale. Ne stupaj u seksualne odnose kako bi sebi ili bilo kome drugome dokazao/ la da si zrela. kao i o osjećanjima jednog prema drugom. ne budi neodlučna/an da kažeš „ne”. kao ni prve spontane erekcije i ejakulacije kod dječaka ne moraju značiti da je kod te mlade osobe završen rast i razvoj reproduktivnog sistema. bez obzira na godine koje ima. Emocionalna zrelost Čini se da je emocionalna zrelost ključ spremnosti za prvi seksualni čin. ne započinji ga. kao i o osjećanjima jednog prema drugom. dovedu do potpunog gubitka plodnosti. koju ćete vrstu kontracepcije i zaštite od polno prenosivih bolesti koristiti . kod jednog od vas ili kod oboje. da bi otkrili da li će i njima biti uzbudljivo ono što su čuli ili vidjeli da prija drugima – prije toga dobro razmisli koliko sebe nalaziš u takvom eksperimentu. Fizička zrelost Među medicinskim podacima u ovom priručniku možeš pročitati da je za stupanje u seksualne odnose neophodno da tvoje. polno prenosivim bolestima. I koristi kondom! Prvi seksualni odnos Jedno od najčešćih pitanja mladih jeste: kada je pravo vrijeme za prvi seksualni odnos? Odgovor je da neko jedinstveno pravo vrijeme ne postoji. može učiniti da ta osoba ili par nikada više ne požele da imaju aktivan seksualni život. bez obzira na pritiske.

. pucanja himena i krvarenja. trudnoći i polno prenosivim bolestima? * Da li joj vjeruješ. a „neuspjesi” se prikazuju tako rijetko da se može steći utisak da se zadovoljstvo podrazumijeva. Kao što je već rečeno. Izbor partnera Kada sa nekim namjeravaš da stupiš u seksualni odnos. ljubljenje. dodirivanje. da bi trajao dovoljno dugo i pružio zadovoljstvo. Istina je da prvi seks za djevojku može biti bolan. niti uvod u seks na mala vrata! I šta je. Svi koji žele aktivan seksualni život treba da znaju da ni muškarcu seksualni čin ne mora uvijek da prija – a ne samo ženi. što mu/joj prija. a da to ne bude učinjeno kroz snošaj. grljenje.. nažalost. ali samo ako ste oboje spremni! 7. ni po pitanju svih onih stvari o kojima se treba pobrinuti da seks ne bi bio rizičan. Ipak. znaš što tvoj/a partner/ ka voli. da je to aktivnost o kojoj se ne priča. ili nepotpun. Alternativa Ako ti i tvoja voljena osoba zajedno. shvatite da još niste spremni za seksualni čin. Usljed tog straha. odnosno za oba partnera. ali samo ako ste oboje spremni! Kontracepcijom i sredstvima za zaštitu od polnih infekcija štitiš sebe.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje već počeo. a nema ni krvarenja. vašu ljubav i povjerenje! 8. To zavisi od konstitucije himena. ali milovanje u zamjenu za seks usljed nespremnosti partnera nije predigra. a što ne? * Da li on/a zna što ti voliš i što ti prija. Uz to. Kontracepcijom i sredstvima za zaštitu od polnih infekcija štitiš sebe. kao i od umješnosti partnera da bude nježan i strpljiv. to ne znači da nema izbora.. ali su to svakako teme o kojima treba da razmisliš. Bilo je već riječi o tome da su neophodni i neki „tehnički” uslovi da bi seksualni čin bio moguć i prijatan. 4. koitus (penetracija) biće ili nemoguć. stvari ne izgledaju baš tako jednostavne . predigra? Sve je zapravo igra – sve što radimo sa drugom osobom čini seks. Obostrano uvažavanje Treba da poštuješ sebe i drugog i da znaš što želiš. nego odmah reći da nisi spremna/spreman za taj čin. Bol koji djevojka osjeća pri prvom koitusu ne javlja se samo zbog pucanja himena (čest je Da li ti i tvoj/a partner/ka možete slobodno da razgovarate o seksu. svoju voljenu osobu. Ukoliko toga nema.. ali i pri svakom narednom seksualnom odnosu! Zaštita je obavezna i za tebe i za osobu sa kojom želiš da vodiš ljubav. peting . Zaštita Obavezno koristi zaštitu pri prvom. kako se to pogrešno smatra. tema koja se šapuće i drži veoma misterioznom . voli te i vjeruje ti? * Da li. ili bolan za jednog. poštuješ je i voliš? * Da li on/ona tebe poštuje. prije svega. važno je da ne žuriš! Možda nećeš stići da odgovoriš baš na sva pitanja.. cilj je ipak zadovoljstvo. Postoji mnogo načina da se zadovolji seksualna želja i potreba. u stvari. To su. prisutni od samog početka našeg razvoja. do zadovoljstva ipak treba doći. one najčešće i ne razmišljaju kako da tokom prvog seksualnog odnosa dožive zadovoljstvo. vašu ljubav i povjerenje! 4 5 . to treba da bude osoba kojoj vjeruješ da te neće iznevjeriti – ni po pitanju zadovoljstva.. a ako znamo da često postoji i dodatni strah vezan za rana iskustva u porodici i zajednici.. predigra je jedno. masaža. svoju voljenu osobu. trudnoći i polno prenosivim bolestima? Kod nekih djevojaka himen je tako građen i elastičan da pri prvom seksualnom činu ona i ne osjeti da je probijen. Neke od alternativa su: maženje. Vođenje ljubavi je predivno iskustvo. Ali – ne mora. 6. vaginalno vlaženje kod djevojke i erekcija kod momka. Zapamti. tajna zadovoljstva istovremeno privlači i plaši. od toga da li je djevojka u grču. milovanje. Međutim. strah da nećeš biti „dovoljno dobra. predstava da je seks samo strogo usmjerena prokreacija (penetracija) jeste stereotip koji usmjerava i muškarce i žene „ka cilju”. opustila i da je sada spremna za pravi seks. to zavisi od mnogih faktora. a ti voliš nju/njega. u popularnim časopisima i filmovima sve izgleda veoma jednostavno. Ali. uopšte. Vođenje ljubavi je predivno iskustvo. a što ne? * Da li imaš želju da vodiš ljubav baš sa njim/njom? * Da li smatraš da će ti taj/ta partner/ka pružiti dovoljno seksualnog zadovoljstva? * Da li misliš da možeš da računaš na to da će on/ona biti uz tebe u slučaju da dođe do neželjene trudnoće ili polne infekcije? Sve ovo zahtijeva vrijeme.. Jer. Da li je to osoba sa kojom si? Saznaj tako što ćeš postaviti sebi sljedeća pitanja: * Da li ti i tvoj/a partner/ka možete slobodno da razgovarate o seksu. masturbacija. i koliko. jako je važno da se prije svega dogovorite dokle želite da idete – u strasti jedan od partnera može pomisliti da se ona druga strana predomislila. Strahovi Strahovi su. jer su nas učili da „vođenje ljubavi” prije braka nikako nije bezbjedno i. Usljed neizvjesnosti. odnosno dobar u krevetu”. a ne penetracija . ili svako za sebe. Idealna osoba bi bila ona koja zadovoljava sve „tehničke” kriterijume. a uz to te voli. Djevojke najviše brinu zbog očekivanog bola tokom prve penetracije. Veliki razlog da do vaginalnog vlaženja i erekcije ne dođe može upravo biti strah da će se desiti ono čega se pribojavaš! To jest. Treba da poštuješ sebe i drugog i da znaš što želiš. 5.

DA BI PENIS I KLITORIS BILI TVRDI. strah od nove partnerke. budući vaspitavane u patrijarhalnoj sredini. što ako prebrzo doživim orgazam.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Anatomska i neurološka istraživanja (J. Svi. zašto da ne. ako je i djevojka virgo intacta. Psihološki posmatrano. odnosno ne želi da dalje čini ono što djevojci izaziva bol. problem će biti samo privremen. ponekad imamo sumnje u pogledu našeg tijela. pred mladića postavlja dodatan zahtjev – da održi erekciju. djevojke u početku malo razmišljaju o zadovoljstvu. kojima se momci žene”. muškarcima sa dugim seksualnim stažom. Svaki naredni seksualni odnos koji bude od početka do kraja uspješan i relaksirajući. što ako je ne zadovoljim. preuzeti inicijativu. Krvarenje je u tom slučaju slabo. Uzroci su trema i strah. Usljed straha od bola. u jednom naletu. koje. Naročito je važno da to čuju djevojke. treba li da joj kažem da mi je ovo prvi put. i kojim redosljedom. Ako mladić prestane misliti na to. Ako djevojka pokaže da njena očekivanja nisu nerealna. Postoji bezbroj razloga zbog kojih muškarac može da „zakaže” u presudnom trenutku. ponekad imamo sumnje u pogledu našeg tijela   . strah od starosti. UM TREBA DA BUDE OPUŠTEN !!! Kod prvih odnosa česta je nemogućnost da se postigne erekcija. Ovaj problem se redovno javlja kod onih koji koriste droge i alkohol. Može se desiti da kod prvog seksualnog odnosa himen bude samo djelimično probijen. Svi. Tako djevojke brinu o kilaži. učvrstiće partnerovo samopouzdanje. celulitu i bujnosti svojih grudi. misleći da nije dovoljno privlačna za njega. a može se desiti da nestane već tokom tog odnosa. duži penis više služi kao „mentalni” afrodizijak nego kao neophodan uslov za uspješan seksualni čin. Zato su njihove najčešće dileme: što ako ne budem mogao da imam erekciju. pa stoga muškarci. što sve treba da uradim. nemaju razloga da osjećaju stid ili nesposobnost da zadovolje partnerku. mogu uticati brojni faktori: umor. Dakle. ali će istovremeno i željeti da se stvar dovede do kraja. i gotovo u svakom periodu života. opusti se i prepusti. Od pomoći može biti i saznanje da se to svakome kad-tad desi i da se može prevazići. kao i o tome koliko će biti umješne kao ljubavnice. bez obzira na dužinu svog penisa. ovo nikako ne znači da je mladić impotentan. dok momci uglavnom brinu o famoznoj veličini (dužini) svog polnog uda. opiraće se partneru. Mladići. To ni u kom slučaju nije poraz. koja je najčešće stresna.. Naročito ako mu je partnerka iskusna. pa se i sljedećeg puta ponovo javlja. već mnogo češće – kao posljedica zgrčenih vaginalnih mišića. Ovdje je strpljenje partnera ključno. usljed trenja. ali jeste uvijek razlog da se razgovara. i gotovo u svakom periodu života. dešavanja na privatnom i poslovnom planu. Takođe i partnerkino. probiće himen i izazvati bol velikog intenziteta. prisvajaju pogrešno mišljenje da ih pasivna uloga u krevetu čini „dobrim djevojkama. Nedovoljno vlažna vagina za mladića može biti jednako bolna. Problem sa postizanjem erekcije dešava se i iskusnima. naime. neka bolest. on mora biti nježan tokom prodiranja i vaditi penis iz vagine svaki put kada djevojka ne može dalje da izdrži bol. pak.. ulije mu samopouzdanje i kaže mu da ne moraju ići „do kraja”. Važno je da podrži partnera. kao i za djevojku. nedostatka vaginalne sluzi. njen partner će se lakše opustiti. Dešava se da nedostatak partnerove erekcije djevojka doživi kao poraz. Neki se u takvim situacijama stide. Praksa pokazuje da takav pristup obično veoma relaksira mladića. Toševski) govore da se najosjetljiviji dio vagine nalazi upravo na ulazu u nju (predvorje). Istina je da gubljenje erekcije u ovakvim situacijama može biti upravo rezultat ljubavi – jer se momak plaši da je ne povrijedi ili iznevjeri. Nepostojanje prethodnog iskustva takođe je faktor koji mladića može učiniti nesigurnim pri prvom odnosu. da li će joj se svidjeti moje tijelo. Na erekciju. Ova situacija. jer će otkloniti sumnje u svoje umijeće i seksepilnost. nedostatak adekvatnog prostora i uslova za seksualni odnos. Čini mi se da je bolje porazgovarati sa partnerkom o tome – ona tada može biti pažljivija i možda. a nema ni krvarenja. osjeća bol. Staro geslo: nikad previše mršava – nikad previše dugačak. Djevojka koja. Nasilno prodiranje. da li će pomisliti da je moj penis mali. muškarcima sa dugim seksualnim stažom. Treba znati da je kod nekih djevojaka himen tako građen i elastičan da pri prvom seksualnom činu ona i ne osjeti da je probijen. plus dodatni strah da li će njegova erekcija biti dovoljna da probije štit himena. kao i zbog ranije neaktivnosti tih mišića. Problem sa postizanjem erekcije dešava se i iskusnima. osjećaj peckanja). trebalo bi zamijeniti usvajanjem jedne drugačije istine: atraktivni smo za druge samo ako i sami vjerujemo u sopstvenu atraktivnost i potkrijepimo je aktivnim učešćem u seksualnom odnosu. ishrana. korišćenje određenih lijekova. međutim. i te kako razmišljaju o ljubavnoj vještini jer je to nešto što sebi postavljaju kao imperativ. to takođe može „razoružati” mladića: mnogi muškarci se plaše krvi. a time i sposobnost postizanja erekcije. Strpljiva i nježna partnerka može mnogo da doprinese da se ova neugodnost riješi. stres. S druge strane.

kakvo je naše. ali to zaista nije realno očekivati prvog puta. a to je društveno očekivanje: naime. Kako je u to doba rađanje djece za ženu i. U 16. odnosno izbacivanjem sperme u spoljašnju sredinu. ali i materice i anusa. smatralo da ženi orgazam nije ni potreban. osoba sa kojom si počne prigovarati zbog tvoje „nestručnosti”. definitivno ustoličivši svoj orgazam kao cilj seksualnog odnosa. vidljiv.. kao što mnogi muškarci čine. prepoznatljiv. on pomičan ali bez mnogo inovacija i truda. odnosno izbacivanjem sperme u spoljašnju sredinu. Kod djevojaka se orgazam može prepoznati kroz takozvanu orgazmičku platformu ili pulsaciju. koja se sastoji od ritmičnih kontrakcija (grčenja) prije svega vagine.. muškarci su se pri svakom vođenju ljubavi iz sve snage trudili da zadovolje svoju ženu i time obezbijede nastavak loze. porodičnu zajednicu. i kao njegov kraj. Svakako. razmisli da li je vrijedna tvoje pažnje. Patrijarhalno društvo. Uživati u seksu i doživjeti orgazam. zanos. ona je sigurno doživjela seriju orgazama čim ju je on pogledao . Najmudrije je zato na početku reći da ti je prvi put. ali je ipak otkriveno da orgazam i začeće nemaju mnogo veze. Jer. Orgazam kod muškarca ima dvije podfaze: emisiju i ejakulaciju. vrhunac u seksualnom činu. pak. a još manje uživanje u njemu. To je trenutak kada osoba   . Orgazam je kulminacija. Seksualni ciklus se sastoji od četiri faze: seksualna želja. doživljava vrhunac svog seksualnog zadovoljstva u fizičkom smislu. I ne hvaliti se. jer muškarac kraj sebe želi poštenu ženu! Nekada je situacija bila malo povoljnija po žene. koja se sastoji od ritmičnih kontrakcija (grčenja) prije svega vagine. pa u vezi sa njim nema nedoumica. imaj na umu i to da te samo iskustvo neće učiniti dobrim ljubavnikom. ni od jednog muškarca se ne očekuje da odglumi orgazam i kaže da ga je imao. zahvaljujući tom „otkriću”. i koja god da je žena „imala posla sa njim” – nije se ni sumnjalo da je bila maksimalno zadovoljena. muškarci su ponovo počeli manje da se trude. u 16. Muškarac osjeti orgazmičko zadovoljstvo trenutak ili par trenutaka prije nego što dođe do ejakulacije. To je kao kada prvi put sjedneš za volan – niko od tebe neće očekivati da budeš Šumaher! Ukoliko. Društvo takvu seksualnost nije moglo da kontroliše. to isto društvo pred muškarca je postav- ljalo zahtjev velikog ljubavnika. doskoro je od djevojaka očekivalo da budu smjerne te da ne pokazuju ni interesovanje za seks. U suprotnom. Muški orgazam je. Ejakulacija predstavlja izbacivanje sperme iz penisa. Kod mladića je orgazam najčešće (ali ne uvijek!) praćen ejakulacijom. ako nije! Kod djevojaka i žena stvar je komplikovanija upravo zato što je ženska seksualnost veoma. značilo je biti loša djevojka. na čemu se radi. već pažljivim osluškivanjem damara tijela osobe sa kojom vodiš ljubav! Kod djevojaka se orgazam može prepoznati kroz takozvanu orgazmičku platformu ili pulsaciju. nijedna silovana djevojka nikada ne bi ostala trudna. uzbuđenje (fizičko-fiziološke promjene i subjektivni osjećaj uzbuđenosti). orgazam i smirivanje. vijeku naučnici su mislili da je neophodno da žena doživi orgazam da bi došlo do začeća. klimaks . Muški orgazam je neupitan bar još iz jednog razloga. Ili se. Orgazam Doslovan prevod ove riječi bio bi bujanje. Iz ovoga je proizišlo tipizirano ponašanje dvoje ljudi u krevetu: ona nepomična. Orgazam je jedna od faza seksualne aktivnosti.. zar ne?! Nažalost. s obzirom na ejakulaciju. veoma društveno uslovljena i omeđena. vijeku naučnici su mislili da je neophodno da žena doživi orgazam da bi došlo do začeća. Da li je doživjela orgazam? Jedna od najvećih misterija za svakog muškarca jeste dilema da li je djevojka sa kojom je vodio ljubav doživjela orgazam. bilo imperativ. nepostojećim iskustvima i osvajačkim moćima. pak. odnosno dobrom ljubavnicom – to je nešto što se uči. ženski orgazam pomaže da se sperma „pogura” u matericu. Sigurno je da svaka osoba pored sebe želi dobrog seksualnog partnera. Emisija se sastoji iz kontrakcija glatkih mišića. a najčešće ga prati i emocionalno zadovoljstvo i ispunjenost.. pa ju je zarobilo raznim zabranama i krutim normama. Orgazam kod žene odgovara drugoj fazi orgazma kod muškarca – ejakulaciji. bilo da se radi o seksualnom odnosu ili da osoba sama masturbira. Uistinu. što se vježba i postiže ne pukim „lupanjem recki”. S druge strane. bože moj. U trenutku orgazma svijest o spoljašnjem svijetu donekle je smanjena. Naime. kada se prethodno opšte uzbuđenje pretvori u naglo oslobađanje psihičke i fizičke energije. Jaka samokontrola dok vodiš ljubav neprijatelj je opuštenosti i inhibira doživljavanje orgazma. uspaljivanje. Kod mladića je orgazam najčešće (ali ne uvijek!) praćen ejakulacijom.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Jedan od strahova kod mladića vezan je i za sumnju u sopstvene ljubavničke vještine. ali i materice i anusa. uopšte.

Međutim. Veliki broj djevojaka i žena glumi da su doživjele orgazam. da njeni organi ne rade kako valja . Kontrakcije vagine tokom orgazma. Sve veća dostupnost seksa (mediji. govoriće sa istim žarom sa kojim je tvrdio da mu se nikada nije desilo da ne može postići erekciju.. svaki sljedeći orgazam biće teže i sporije postići. to jest potrudiće se da njihova partnerka tokom cijelog seksualnog odnosa uživa. Tako se danas od žena i djevojaka očekuje da obavezno dožive orgazam. To je sasvim normalno i nije za uzbunu – prije je znak da nešto treba ostaviti i za sljedeći put. Među ženama je razgovor o seksu još uvijek tabu tema. kao glavni organ ženinog zadovoljstva. unaprijed dogovoreni. Ukoliko djevojka ne doživi orgazam. pa tako i prema ženskoj. Kod orgazama koji se dožive par ili više puta u toku jednog odnosa. važna je stimulacija klitorisa. svingovanje) sama po sebi neće učiniti da ljudi. važna je stimulacija klitorisa. a naročito mladi. ili je osjećaj blag pa ga i ne uzima u obzir. kako ženski orgazam ostaje nevidljiv. a što ne. Možda ne umije da ga prepozna. Što se ovdje može uraditi? Najvažnija je dobra komunikacija: razgovor partnera o tome što im prija. a možda je zapravo i ne privlače muškarci. („Ti si prva koja sa mnom nije svršila”. čak nevoljeno i izdano. Ali. Ako se poneka riječ i omakne. 0 1 . za partnera mogu biti toliko blage da ih i ne primijeti. nametnut. Naravno. Razlozi su: očekivanja društva da je to lako. Djevojka pomišlja da je nenormalna i neseksepilna. Zatim. To joj remeti zadovoljstvo. pri čemu većina glumi da se sjajno zabavlja! Glumiti – ključna riječ. Pa. Jedan od najjednostavnijih i najsigurnijih načina da se „tajna” otkrije jeste da partneri porazgovaraju o tome. sumnja partnera u ljubav i odanost djevojke . neiskusna djevojka obično sluša priču žena koje odreda lako doživljavaju orgazme. Da bi djevojka doživjela orgazam. znak. nakon seksualne revolucije i „djece cvijeća”.. Oni koji žele da se razviju u zrelu ličnost potrudiće se oko toga. Odglumljeni orgazam ponekad je način da žena navede muškarca da što prije završe seksualni odnos.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Važno je da djevojke nauče da treba sebi da dopuste da uživaju u seksu i dožive orgazam. znak. istovremeno ispunjavajući i želje onog drugog.). isuviše predvidiv. internet. nabujalih grudi koje bi i dobrom koscu bile teret. Muškarci su svjesni mogućnosti odglumljenih orgazama i zbog njih se osjećaju loše. nesmotreno je tokom seksa svaki čas zapitkivati partnerku da li je doživljela orgazam ili ne. zadihana. stav partnera da je fenomenalan ljubavnik. Takođe. Da bi djevojka doživjela orgazam. promoviše se imidž žene prepune seksepila. klitoris. naročito tokom penetracije. bolan i slično. ljubavni romani i ljubavni filmovi stalno prikazuju žene koje doživljavaju orgazam s nevjerovatnom lakoćom – pri bilo kom dodiru muškarca ili druge žene. Mladić ne treba da se iznenadi ili naljuti ako mu voljena osoba kaže da ne zna da li je doživjela orgazam. A kad tako govore i njene drugarice. Najbolji način da oba partnera dožive maksimum zadovoljstva i dostignu orgazam jeste da se oboje trude da zadovolje sopstvene potrebe. a djevojka doživjela orgazam. ostaje dilema: da li je moja partnerka doživjela orgazam ili ne? Djevojka tokom seksa može biti glasna.. a kamoli djevojci od pedesetak kilograma! Uz to. bombardovanje iz medija da ostale žene nemaju problema da dožive orgazam. uopšte. nezadovoljavajući. uzbuđena. Sasvim razumljivo. Sredinom 20. unaprijed dogovoreni. sumnja više u njena osjećanja nego u svoje seksualne vještine (otkud mu ta ideja?!).. koje ona jako dobro osjeća. specifičan raspored ženskih polnih organa dodatno komplikuje stvar. može se desiti da djevojka osjeti i bol. vijeka. iako su penis i vagina donekle kompatibilni. a biće i sve slabijeg intenziteta. i što muškarac ili oboje treba da urade da bi i klitoris bio stimulisan. naročito ako je i sam pred orgazmom ili neiskusan. crvena itd. baš kao i dok doživljava orgazam. promijenjen je odnos prema seksu i. da djevojka to saopšti ili da neki. prema seksualnosti. djevojka ostaje u čudu i očaju – zašto baš njoj i samo njoj ti orgazmi ne polaze za rukom?! Sve počinje ličiti na nekakvu stihiju koja nosi sve pred sobom. i uživaju u njemu. najčešće ostaje van domašaja stimulacije njenih erogenih zona. pa čak i seriju njih. bez obzira na vrstu stimulacije i partnerovu vještinu.. Ono što nedostaje jeste naučiti djevojke da treba sebi da dopuste da uživaju u seksu i dožive orgazam. ako dođe do više uzastopnih odnosa. dosadan. koji je za nju težak. muškarac se osjeća loše. a može predstavljati i smetnju za postizanje vrhunca. da djevojka to saopšti ili da neki. Takođe je važno da stimulacija bude ritmična i neprekidna. Saznanje da je ona doživjela orgazam i za nju i za njega biće veoma radosna vijest i veliki podsticaj da se oboje i sljedećeg puta dovoljno potrude da do toga ponovo dođe. Parovi ne treba da zaborave ni „praksu”! Samo aktivnim Jedan od najjednostavnijih i najsigurnijih načina da se „tajna” otkrije jeste da partneri porazgovaraju o tome. Otišlo se u drugu krajnost: u medijima se redovno dijele uputstva tipa „lako do orgazma u deset tačaka”. ljutnja partnera.

a to se odnosi i na žene u zrelom dobu (Masters i Džonsonova. Istraživanja govore da se klitoris najbolje stimuliše ako je žena gore. detaljno pročitaš uputstvo. isključujući sve što nije vezano za ono što se tu. Jednako pogrešnom kao da je Ne preskačite predigru. pasti u nesvijest. koja je zbog autoriteta njenog tvorca i popularnosti teme uticala na cjelokupnu zapadnu civilizaciju (kojoj i ti pripadaš). u prosjeku imaju više problema da dožive orgazam. Još jedna činjenica.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje isprobavanjem različitih položaja u seksu otkriće onaj koji prija oboma i u kojem žena na najlakši način može doživjeti vrhunsko zadovoljstvo. 1972). ukoliko počnu da doživljavaju orgazme: postati „nevaljale”. dakle. Istina je.. Nisu samo žene te kojima može biti problem da dožive orgazam. Kada se orgazam očekuje. Zato ga treba u potpunosti iskoristiti. a kad ga uključiš u struju. Tokom odnosa. Naročito ako oboje pokazuju želju i aktivno rade na tome da im vođenje ljubavi bude lijepo i relaksirajuće iskustvo. Neke djevojke strahuju da će se. tražeći od žena da orgazme doživljavaju isključivo putem penetracije u vaginu. kada orgazam postane jedini cilj intimnog odnosa. ili nemaju novca da tamo nešto kupe. bio na pogrešnom putu. može se desiti slično. međutim – a važi i za djevojke i za mladiće – da će doživljavanje orgazama dovesti do većeg uživanja u seksu. bliskijeg odnosa sa voljenom osobom. Pa su potom – poput hiljada djevojaka koje se čude svom neuspjehu da dožive orgazam. kompletnu i zrelu ličnost. Svjesno ili podsvjesno. prepustite se uživanju. seks postaje dosadan. muški i ženski orgazam se ne razlikuju mnogo. isuviše glasno vrištati ili ispuštati neartikulisane zvuke. Djevojke. dvaju orgazama kod žena. Budite u sadašnjosti. a da to pri tom ne bude shvaćeno kao katastrofa. samo vas dvoje i vaše zadovoljstvo . do koje se došlo anatomsko-neurološkim i psihološkim istraživanjima. ukoliko sa nekim partnerom dožive orgazam. Zahvalni na svemu dobrom što je Frojd otkrio u psihi čovjeka. Ukoliko do toga ne dođe. Orgazam nikako ne treba da bude jedini cilj seksa i intimnog druženja.. postavljati pitanja i testirati svoje ideje! Mogu se koristiti i neka od pomagala koja se nude u erotskim šopovima. Međutim. on postaje frustracija. koja se operisala da bi mogla da doživljava vaginalni orgazam. Da li ti se nekad desilo da kupiš neki novi aparat. smanjenja seksualnih inhibicija i veće izražajnosti na polju seksualnosti. nametnula je neutemeljenu priču o razlici između 2 3 . Ljubavni par sebi treba da dozvoli Tražiti od žena da orgazme doživljavaju isključivo putem penetracije u vaginu. ono zbog čega biste morali pobijediti stid jeste da uđete u apoteku i kupite prezervative za svaki seksualni odnos! Mogu se koristiti i neka od pomagala koja se nude u erotskim šopovima. Samo se tako. jednako je pogrešno kao da se od muškaraca traži da ejakuliraju stimulacijom testisa. da će im izraz lica biti čudan ili smiješan . Zanimljiv je slučaj izvjesne Meri Bonapart. uopšte. i da ne dožive orgazam svaki put. uspješnim seksom – sva uputstva do kojih dođeš neće biti dovoljna ako svemu što radiš ne priđeš sa zadovoljstvom i razumijevanjem. Jer. ipak. ostavlja dosta prostora za optimizam: što veći broj orgazama osoba doživi. a ne razmišljanju o orgazmu. ne možemo a da ne primijetimo da je.. mada daleko rjeđe. Budite usmjereni na partnera/ku i sebe i potpuno svjesni da ste vas dvoje jedinstvene i savršene osobe te da se ovaj trenutak nikada više ne mora ponoviti. tvrdio je Frojd. jedna naučna teorija. no operacija nije proizvela željeni efekat. da obezvređuju žensku seksualnost izraženu kroz postizanje klitoralnih orgazama. U svojoj teoriji o psihoseksualnom razvoju Frojd je iznio stav da tokom ovog procesa žena ima zadatak više nego muškarac: da prenese seksualno zadovoljstvo izvana u unutra – da ga izmjesti sa klitorisa u vaginu. 1966). mada mladi ljudi najčešće ili nemaju hrabrosti da uđu u takve radnje. libido će zauvijek ostati fiksiran u klitorisu. Ne postoji ništa izvan vas. u tolikoj mjeri vezati za njega da kasnije to neće moći ni sa kim drugim. Treba. Klitoralni vs vaginalni orgazam Ako izuzmemo ejakulaciju. one se plaše da će. on ipak ne radi?! E. kratak i nezadovoljavajući.. a ne relaksacija. No. I kod nekih muškaraca. više ih može doživjeti i u budućnosti! (Meri Džejn Šerfi. dešava. među vama.. izgubiti kontrolu. da posumnjaju u obostranu ljubav. niti u braku. o čemu je već bilo riječi –postfrojdovske generacije muku mučile sa nedoživljavanjem vaginalnog orgazma. takav je slučaj i sa orgazmom i.. žena može razviti u zdravu. spojiš sve dijelove tačno kako je propisano . Od svog nastanka do danas ova je teorija učinila da se ogroman broj ljudi zabrine nad svojim vezama.

ili je uspori. Kao što kroz vođenje ljubavi težimo potpunom spajanju sa dragom osobom. Zato više vole da tokom vođenja ljubavi orgazam jedne osobe slijedi orgazam druge. dostići orgazam. Obično je muškarcu potrebno manje. prilično rijetki. ukoliko se stimulacija nastavi. ženi treba duža stimulacija. Naravno. što je serija orgazama duža. Nije teško zaključiti. ali ako se desi – da znaš! Poremećaji orgazma se javljaju kod oba pola. Ovakvo „uzdržavanje” i odlaganje orgazma na kraju dovede do vrhunca izrazitog intenziteta. lako se može desiti suprotno – da vrhunac izostane. uvijek će se. pak. svaki orgazam je dobar. kome je potrebno kraće vrijeme do vrhunca. ako si uradila/o sve što treba. važan i jednako vrijedan. neke žene dožive po nekoliko orgazama u kratkim razmacima. Dodatni razlog može biti i to što u kopulacijskom položaju licem u lice položaji vagine i penisa nisu sasvim kompatibilni. reagovati isti mišići i lučiti se isti hormoni. sve su slabijeg intenziteta. na primjer. Stoga ti predlažemo da ih Istovremeni orgazmi Ovo je ideal mnogih ljubavnih parova. Kod djevojaka se to odnosi na teškoću da se orgazam postigne. postoji mogućnost da je to zapravo jedan orgazam. predosjeti skori dolazak orgazma. da bi na kraju stimulaciju vršila dovoljno Kao što kroz vođenje ljubavi težimo potpunom spajanju sa dragom osobom. religijske zajednice sprovodile su uticaje u oblasti seksa Odloženi orgazam Odloženi orgazam zapravo predstavlja način/tehniku vođenja ljubavi. te da su pri istovremenom orgazmu partneri isuviše mentalno udaljeni. Ovakav orgazam je i veoma intenzivan (Jovan Marić. tokom jednog sata vođenja ljubavi. dugo da ona kulminira orgazmom. 2006).Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje od muškaraca tražio da ejakuliraju stimulacijom testisa! Ovo je dobra prilika da razbijemo tu predrasudu. kojom se postiže veće zadovoljstvo. Odloženi orgazam zapravo predstavlja način/tehniku vođenja ljubavi. pa još i višestruki. Za razliku od muškarca. Princip je jednostavan. Što će se od ovoga dopasti tebi i tvojoj voljenoj osobi. Ono zahtijeva uigranost partnera. Zapamti. mada zahtijeva određeno iskustvo i uvježbanost. Neki od parova sa iskustvom istovremenog orgazma izjavili su da je to savršeno vođenje ljubavi. ili da se ne može postići čak ni stimulacijom klitorisa. vagina. Koriste ga i djevojke i mladići. Položaj licem u lice naziva se i „misionarskim” jer je u novootkrivene teritorije stigao sa dolaskom sveštenika – misionara. Bilo da je stimulisan klitoris. ali zato i pauza do eventualnog sljedećeg. I uvijek će. kako bi se pribrala a strast nakratko smirila. ona prestane sa stimulacijom. kojom se postiže veće zadovoljstvo. Dugim orgazmom smatra se onaj tokom kojeg djevojka ima 7 kontrakcija vaginalnih mišića. koje predstavlja i fizičko i emotivno jedinstvo i preplitanje dva bića. Multipli i serijski orgazmi Orgazam u prosjeku traje 5-7 sekundi. kažu da je u seksualnom odnosu svako usredsređen na svoj orgazam dok ga doživljava. on se ubrzo može ponovo javiti. ne doživljavaš kao imperativ. za sada nije utvrđeno da li se zaista radi o više orgazama. Kod mladića se najčešće radi o impotenciji. Nepostizanje orgazma kod djevojaka prethodno je opisano. kao kada je. odnosno dobru kontrolu nad svim što se dešava tokom seksualnog čina. a naročito multipli orgazmi. a da one svaku kontrakciju vagine doživljavaju kao poseban vrhunac. tako je istovremeno dostizanje orgazma postalo vrhunski ideal zaljubljenog para. dobro poznavanje jedno drugog kao i visok stepen kontrole tokom seksualne aktivnosti. Istraživanja govore da su serijski. Tako. Iako neke žene saopštavaju da doživljavaju multiple ili višestruke orgazme (što znači da osjete nekoliko uzastopnih orgazama). a ženi više vremena da doživi vrhunac (mada to nije pravilo). Jureći orgazam po svaku cijenu. bez obzira na svoje porijeklo. kada žena doživi orgazam. ostaje da procijenite vas dvoje! Poremećji orgazma – ne misli na ovo. znači da sposobnost odlaganja orgazma imaju one osobe koje mogu da prepoznaju baš onaj trenutak nakon kojeg „neće moći nazad”. na organskom i fiziološkom polju. kada osoba koja učestvuje u seksualnom odnosu. muškarac sa zadnje strane žene. Anorgazmija je nesposobnost doživljavanja orgazma iako postoji seksualna želja i uzbuđenje. ujedno. grudi ili ma koji drugi dio erogene mape žene. Naime. na primjer. Drugi. Zato se istovremeni orgazam postiže samo pažljivim praćenjem uzbuđenja partnerke i odlaganjem muškog orgazma sve do trenutka kada djevojka počne da doživljava svoj. ili masturbira. preranoj ejakulaciji i inhibiranom orgazmu. Jer. 4 5 . To ponavlja nekoliko puta. To. tako je istovremeno dostizanje orgazma postalo vrhunski ideal zaljubljenog para. Ali. koje predstavlja i fizičko i emotivno jedinstvo i preplitanje dva bića.

Analni seks je seksualni čin tokom kojeg se stimulišu analna zona i analni otvor. Međutim. a princip analnog seksa je penetracija izvana u unutra. prstiju. Do njega dolazi onda kada je stimulisana vagina. to nije pravilo: mnogi muškarci koji imaju problema sa erekcijom nesmetano postižu orgazme. Nekada razlog može biti i u nekim organskim oboljenjima (Parkinsonova bolest. Peting ne uključuje seksualni čin/penetraciju. ni previše. a može doći i do krvarenja. Svi oblici poremećaja orgazma najčešće su uzrokovani psihološkim faktorima. penetracija se može olakšati upotrebom kreme i opuštanjem mišića tog dijela davanjem napona (kao pri pražnjenju crijeva). Danas postoje prezervativi specijalno napravljeni i testirani za ovaj vid seksa.) Nakon pražnjenja sadržaja iz crijeva putem klizme i pažljive higijene. Kao lubrikanti mogu se koristiti: vaginalna sluz. jer u većini slučajeva razlozi za anorgazmiju leže u psihi osobe. kao ni onu da bez penetracije ne može doći do zadovoljstva. (Osim ako se ne radi o mazohistima – osobama koje erotsko uzbuđenje i uživanje nalaze u bolu. usljed čega je dalji seksualni odnos onemogućen. godine. Nagla penetracija. nekog seksualnog pomagala ili slično – moguće je to učiniti u tri tjelesne šupljine: usnu. Što pomaže? Opustiti se. ne samo zabranjujući ovo ili ono. Inhibirani orgazam je nemogućnost muškarca da postigne orgazam. između ostalog. otvoren 2002.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Ukoliko problem traje. kod analnog seksa je jako važno koristiti prezervative da ne bi došlo do infekcije. prije odnosa koristiti neku od tehnika za relaksaciju. Vaginalni seks ti je već sigurno poznat kao pojam. mora se biti pažljiv da se ne bi povrijedila osoba sa kojom vodimo ljubav. ne očekivati nemoguće.  . odnosno neupražnjavanje bilo kog od njih. jezika. već i preporučujući određeni položaj kao jedini moralan! Domoroci su do tada praktikovali položaj odstraga. Impotencija je nemogućnost doživljavanja orgazma usljed nemanja erekcije. Ne treba vjerovati časopisima sa erotskim i pornografskim pričama. Ne postoji baš ni trunka istine u tome da je ovaj ili onaj položaj u seksualnom činu moralan. Korišćenje lubrikanata ili „podmazivača” neophodno je zato što anus ne luči sluz. već se i muškarac može stimulisati dodirivanjem ove zone.  Vrste seksualnih odnosa Oblici seksualnih odnosa o kojima ćeš sada čitati opisani su isključivo pregleda radi. ili otići kod seksologa–psihologa. Prvi američki muzej seksa. Prijevremena ejakulacija je izlivanje sperme na samom početku seksualnog odnosa. analnu i vaginalnu. U nabrajanju vrsta seksualnog odnosa često se propusti peting. vjerovati u sebe.. jer u većini slučajeva razlozi za anorgazmiju leže u psihi osobe. ali svakako jeste seksualno ponašanje u kojem se sjedinjujemo sa drugom osobom i nalazimo zadovoljstvo. koriste ga i heteroseksualci. gdje se tvrdi da ljudi vole i zahtijevaju naglu analnu penetraciju. bilo kao analnu masturbaciju ili kao analni odnos. treba potražiti pomoć ginekologa i urologa. bez prethodne pripreme. ali je zato nemoguće da penetriraju u vaginu i/ili anus. Dobro je da to imaš u vidu i ne prihvatiš predrasudu da je za seks obavezna penetracija. Ukoliko problem i dalje traje. ovaj tekst ni u kom slučaju ne predstavlja preporuku za upražnjavanje. Anus je pun nervnih završetaka i veoma osjetljiv. Autori ovog priručnika ti predlažu da sam/ sama pronađeš položaje koji tebi i osobi sa kojom vodiš ljubav najviše prijaju.). heteroseksualni partneri treba da dozvole sebi da ne bude samo djevojka/žena ta u koju će biti penetrirano analnim putem. a osobe koje vode ljubav mogu biti različitih polova ili samo ženskog. ili otići kod seksologa–psihologa. odnosano nemoralan. kako bi se otklonile eventualne organske smetnje. iako ima dobru erekciju i svi ostali zahtjevi su zadovoljeni. nalazi se u Njujorku. Uz to. dijabetes itd. Kada tokom seksualnog odnosa dođe do penetracije polnog uda. bez prethodno dobro opuštenog analnog otvora i bez upotrebe nekog lubrikanta. S obzirom na to da se pražnjenje crijeva vrši iznutra ka spolja. poput vagine. ulje. pa zato ne treba da čudi što neke osobe nalaze da je nadraživanje ovog dijela tijela veoma uzbuđujuće. znači da su deblji od ostalih. Mada se više vezuje za homoseksualne parove. ili čak odmah po postizanju erekcije. što. masna krema . dakle suprotno. treba potražiti pomoć ginekologa i urologa.. S obzirom na specifičnu primarnu funkciju analnog otvora. kako bi se otklonile eventualne organske smetnje. Praktikovanje analnog seksa kod heteroseksualnih muškaraca ne mora značiti da je ta osoba potencijalni ili skriveni homoseksualac. izazvaće jak bol.

tačnije posredstvom chat-a (programi za ćaskanje). pa čak i da on-line započetu vezu ozvaniče brakom. aktivnu. Ova sintagma se upotrebljava i da se njome označi seks mnogo više osoba (od četiri gorepomenute). Nekada su orgije bile neizostavna višesatna završnica slavlja zbog dobijene bitke i osvojenih teritorija. Vrši se bilo lizanjem i sisanjem muških i ženskih polnih organa (penisa. pretežno anonimnom seksualnom kontaktu ili druženju koje se odvija preko interneta. po pravilu. jeftina i laka dostupnost flertovanja. Nezanemarljiv broj osoba. okupi se više parova u automobilima. maštovitu. liberalnu po pitanju seksualnosti. Anonimnost. neke ljude jako uzbuđuje da gledaju svoju voljenu osobu u seksualnom odnosu sa drugom osobom. Oralni seks se više praktikuje i ljudi su nešto slobodniji da to priznaju. a nikako kao preporuku da ti i tvoj/a partner/ka treba da upražnjavate oralni seks da biste na taj način neutralisali nečije agresivne porive. a da pri tom ne izlaze iz kuće. Pri tome.Closer (Bliskost). Naučni naziv u slučaju da je oralno stimulisan muški polni organ jeste felacio. 2004. to jest izvode niz plesnih pokreta koji podsjećaju na trljanje karličnih pojaseva. praktikovanim sredstvima i pozama.) omogućile su jednu vrstu seksualnog opštenja u kojoj nema nikakvog tjelesnog kontakta. vrši se razmjena partnera i seksualni odnosi odigravaju se na parkingu. bez namjere da se otkrije pravi identitet). Sajber seks (Cyber sex) svih uzrasta (mada je ova pojava svojstvenija mladima) i oba pola. Cyber sex na filmu . Nekada se koriste i unaprijed pripremljeni tekstovi – skice za razgovor. doging (dogging): na nekom mjestu u gradu. povjerljivu. ukoliko se parovi koji su akteri seksualnog čina slože sa tim. testisa. Scena iz filma „Ljepota poroka” reditelja Živka Nikolića (1986). Razlog je upravo u anonimnosti. a nekada ni toliko. Već je istaknuto da za seksualni odnos nije potrebno.. niti ako se opet sretnu. osjećajnu ili romantičnu – a da to nema mnogo veze sa realnošću. kao pristojnija verzija nekada korišćenog izraza orgije. Prepiske između osoba koje chat-uju prepune su seksualnih aluzija. Međutim. Grupni seks je seksualni odnos bar troje ljudi. Tako flert veoma brzo može preći u otvoreni seksualni on-line odnos. danas se sve manje razlikuju od seksualnih odnosa kod heteroseksualaca. lezbijska ili gej – svejedno). intimniji i što je za orgije karakteristična obilna upotreba alkohola. nema rizika. Nije rijetkost ni da osoba izjavi da je određenog pola i seksualnih sklonosti. Riječ je o sve prisutnijem sajber seksu.   . po sadržaju. seksualni odnosi koji se upražnjavaju među ovom populacijom. ponekad i veb-kamere.queer) parova tiče. a kontakt je intenzivniji i brže se razvija. klitorisa. naziv je kunilingus. atraktivnu. tada ga nazivamo sving seks (swing sex). Kada se grupni seks odvija između dva para (ljubavna ili bračna. Nema stida. to jest izvode niz plesnih pokreta koji podsjećaju na trljanje karličnih pojaseva. glavni smisao nije bio samo u multipliciranju uživanja već i u zamjeni partnera. pa i droge. Ponekada je to seks dostupan za gledanje ostalim posjetiocima doging lokacija. Naime. Najčešće kombinacije su: dva mladića i jedna djevojka ili dvije djevojke i jedan mladić. gdje se ljudi upuštaju u najsmjelije fantazije. bez obzira na seksualnu orijentaciju. anusa. Dešava se da se neki kasnije upoznaju. Nekada se kontakt svodi samo na glas. nalazi zadovoljstvo u flertu ili seksualnom odnosu putem interneta. niti skidaju odjeću. Što se gej (kvir . nove tehnologije u komunikaciji (telefon. u slučaju da je oralno stimulisan ženski polni organ. Dešava se da osoba sebe predstavi kao lijepu. No. ovu informaciju treba shvatiti kao zanimljivost. seksualnosti i romantičnog on-line kontakta. Na osnovu neformalnih istraživanja u bračnom i predbračnom savjetovalištu SŽK.. internet. 1995). bez obzira na pol. ili u njegovoj blizini. bilo penetracijom penisa u usta partnera/ke. nije neophodno da dođe do penetracije. veb-kamera . koja osobi garantuje da neće osjećati nelagodu ako bude odbijena. Razlika između udvaranja uživo i flerta preko interneta prvenstveno je u tome što u ovom drugom slučaju postoji anonimnost (koja često traje koliko i kontakt. brzo su stekli veliki broj poklonika. ili drugim osobama. malih i velikih usana). pri čemu ni to ne odgovara stvarnom Private member chat rooms postale su elektronske spavaće sobe.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Naziv sving seks potiče od istoimenog afroameričkog plesa u kojem parovi svinguju uz muziku. tj. nalazimo da je ovo gotovo nezaobilazni dio seksa kod parova. Naravno. Poseban oblik sving seksa jeste tzv. uz vrlo malo informacija o osobi „s druge strane kompjutera”. naročito kada žele da odobrovolje dominantnog i agresivnog partnera (dr Jovo Toševski. Oralni seks upražnjavaju i životinje. Naziv sving seks potiče od istoimenog afroameričkog plesa u kojem parovi svinguju uz muziku. sving ipak možemo razlikovati od orgija po tome što je.

Prvi koraci ka seksualnosti

priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje

stanju. Chat-eri gotovo redovno kao sagovornike biraju osobe samo jednog pola, i to one sa kojima procijene da može doći do chat-a seksualne sadržine. Anonimnost ovdje podstiče hrabrost i ponašanje na koje se mnogi nikada ne bi usudili u stvarnom kontaktu. Uobičajena mjesta za izlazak, kao što su kafići i diskoteke, prepuna su mladih koji nemaju odlučnosti da drugoj osobi upute čežnjiv i značajan pogled, ili ma kakve „male signale”, dok su u sajber kafeima inicijatori najslobodnijih erotskih predloga.
Nezanemarljiv broj osoba, svih uzrasta (mada je ova pojava svojstvenija mladima) i oba pola, nalazi zadovoljstvo u flertu ili seksualnom odnosu putem interneta.

Sajber seks otupljuje vještinu udvaranja i zavođenja u realnom „oči u oči” svijetu.

Private member chat rooms postale su elektronske spavaće sobe, gdje se ljudi upuštaju u najsmjelije fantazije, a da pri tom ne izlaze iz kuće, niti skidaju odjeću. U sajber seksu nema rizika od polno prenosivih bolesti, niti od seksualnog neuspjeha. Ohrabreni time, ljudi slobodno eksperimentišu sa svojom seksualnošću. Ono što sajber seks čini suštinski neadekvatnim jeste to što on: 1. favorizuje komunikaciju zasnovanu na neistini; 2. otupljuje vještinu udvaranja i zavođenja u realnom „oči u oči” svijetu; 3. lako stvara svojevrsnu zavisnost od ovakvog vida komunikacije, ispoljavanja seksualnosti i zadovoljenja polnog nagona; 4. predstavlja specifičnu vrstu promiskuiteta; 5. predstavlja specifičan vid preljube.

Postoje znaci koji ti mogu ukazati na zavisnost od sajber seksa: • ako provodiš veoma mnogo vremena na chat-u, naročito u onim sekcijama (chat-rooms) povezanim sa seksom; • ako razmišljaš o korišćenju interneta radi uspostavljanja seksualnih veza; • ako je u početku sve bilo nekako slučajno, a sada aktivno tražiš ovakvu situaciju svaki put kad si na internetu; • ako te uzbuđuje anonimnost, možda i više od ličnog kontakta; • ako maštaš o masturbaciji ili masturbiraš dok si on-line; • ako osjećaš nestrpljenje dok nisi on-line i kad ne vodiš „seksualne razgovore”; • ako nastavljaš kontakt sa jednom ili više osoba na chat-u i sa njima redovno ugovaraš razgovore; • ako postaješ otvoreno seksualno uzbuđen/a tokom ovih razgovora; • ako nastojiš da ostvariš dalji kontakt sa tom osobom putem sms-a ili email-a • ako predlažeš, ili prihvataš, ponudu za korišćenje veb-kamere tokom chat-a, radi zajedničkog uzbuđivanja i/ili masturbiranja; • ako kriješ sve ili neke detalje o ovim kontaktima od svog društva, a naročito od partnera/ke; • ako osjećaš krivicu ili stid zbog ovakvih kontakata.

Lista medicinskih termina nekih seksualnih sklonosti i poremećaja
Ovdje možeš naći opsežan, ali ne i konačan, spisak stvari koje u ljudima pobuđuju seksualnu želju ili dovode do zadovoljstva, a takođe i spisak nekih seksualnih poremećaja: • agorafilija – uživanje u seksu na javnom mjestu • agreksofilija – uživanje u saznanju da drugi znaju kako data osoba upravo vodi ljubav • aikmofilija – strast prema golicanju • akomoklitika – strast prema obrijanim, izdepiliranim genitalijama • akukulofalija – strast prema obrezanim osobama • albutofilija – uzbuđivanje vodom • algolagnija – uzbuđenje zbog zadavanja ili primanja bola • alopelija – uživanje u gledanju drugih kako vode ljubav (Različito je od voajerizma, jer se radi o neskrivenom posmatranju. Na primjer, osoba je u istoj prostoriji kao i partneri koji vode ljubav. Isto značenje ima i pojam skoptofilija.) • alotriorastija – uživanje isključivo u partnerima druge vjere, nacije ili rase • altokalcifilija – fetiš visokih potpetica • agonofilija – uživanje u partnerovom bolu (Kod sadizma je bitan i momenat ponižavanja partnera.) • amaurofilija – uživanje u seksu povezanih očiju • amomaksija – mogućnost da se seksualno

uzbuđenje doživi samo vođenjem ljubavi u parkiranom autu • analinktus – lizanje anusa • anastemafilija – sklonost prema osobi zbog razlike u težini • androsodomija – analni seks sa muškim partnerom • anilalagnija – polna sklonost prema starijim ženama • anokratizam – analni seks • asfiksiofilija – žudnja za gušenjem, osoba se uzbuđuje davljenjem same sebe • astenolagnija – uzbuđenje zbog ponižavanja • bondaž – uživanje u vezivanju partnera • bromidrofilija – seksualno uzbuđenje zbog tjelesnih mirisa • ekuterstvo – seksualno zadovoljstvo u slušanju drugog para pri koitusu • efebofilija – seksualna sklonost prema maloljetnicima (ne i prema djeci, što je razlikuje od pedofilije) • egzibicionizam – sklonost prema pokazivanju vlastitog seksualnog organa nepoznatim osobama • fetišizam – seksualno uzbuđivanje neseksualnim predmetima (ili dijelovima tijela) koji određenoj osobi pripadaju, bilo stvarno ili zamišljeno • fisting – guranje cijele šake u vaginu • froterizam – seksualno uzbuđivanje trljanjem o tijelo nepoznatih osoba, npr. u autobusu ili vozu • gerontofilija – seksualna sklonost isključivo prema mnogo starijim osobama • ginotikolobomasofilija – uživanje u grickanju ženskog uha 
1 

0

Prvi koraci ka seksualnosti

priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje

• grafolagnija – slično piktofiliji, zanimanje za opscene slike (ne moraju biti strogo pornografskog karaktera) • hamartofilija – uživanje u zabranjenom • kanofilija – uzbuđenje psima • kineziofilija – uzbuđenje tjelesnim vježbanjem • kleptofilija – nesposobnost da se bez nekog ukradenog predmeta doživi seksualno uživanje • klistrofilija – polna naslada u klistiranju • koprolalija – polno uzbuđenje pri govorenju prostota, lascivnih riječi i psovki • krurofilija – obožavanje nogu • laliofilija – polno uzbuđivanje držanjem javnih govora • ligirofilija – uživanje u glasnim zvucima • maklenomanija – mazohizam kod žena • mastigofilija – polno uzbuđenje u dobijanju batina • mazohizam – seksualno uzbuđenje pri trpljenju poniženja, bola, patnje, nevolje • mazofilija – strast prema stiskanju dojki • miksoskopija – uživanje u gledanju partnera kako vodi ljubav sa nekim drugim • nanofilija – sklonost prema niskim, sitnim partnerima • naratofilija – nesposobnost da se doživi seksualni užitak ako partner ili partnerka ne govori o nekom svom seksualnom činu • ofidiofilija – uzbuđenje zmijama • partenofilija – sklonost prema djevicama • pedofilija – seksualna sklonost prema djeci • pelotija – seksualna naslada u dodirivanju žena • pigofilija – uzbuđenje zadnjicama • piktofilija – osoba se može uzbuditi samo ako gleda pornografske slike 
2

• pirolagnija – seksualno uzbuđenje izazvano plamenom • pornolagnija – obožavanje prostitutki • pteronofilija – uzbuđenje usljed dodira perja • retifizam – uzbuđenje, zapravo, fetiš obuće (Riječ je o svakoj vrsti obuće, ne samo kožnim čizmama ili cipelama sa visokim petama.) • sadizam – seksualna naslada u zadavanju poniženja partneru, nanošenju boli, patnje • somnofilija – seksualna potreba da se dodiruje osoba suprotnog pola dok spava • spanking – uživanje u davanju batina po zadnjici • stasivalence – mogućnost postizanja vrhunca samo stojeći • tetratofilija – uzbuđenje samo sa ružnim ljudima • trepterofilija – seksualna naklonost prema medicinskim sestrama • trihopatofilija – fetišizam kose • tripsolagnija – uzbuđenje u šamponiranju kose • troilizam – sposobnost da se doživi seksualno uzbuđenje samo ako se aktivno učestvuje u polnom odnosu triju osoba • urofilija – seksualno uzbuđivanje mirisom mokraće ili posmatranjem druge osobe dok mokri • urolagnija – zadovoljstvo u uriniranju • vincilagnija – uživanje u vezivanju • voajerizam – uzbuđivanje tajnim posmatranjem tuđeg polnog čina, pri čemu kod osobe najveće uzbuđenje izaziva saznanje da može biti uhvaćena • zonizam – obožavanje ženskih genitalija • zelofilija – uzbuđenje u ljubomori • zoofilija (zoorastija) – sklonost ka seksualnom opštenju sa životinjama

Seksualna orijentacija
Seksualna orijentacija je emotivna i erotska usmjerenost na osobe određenog pola, koja podrazumijeva tri dimenzije: 1. konkretno seksualno ponašanje, pol seksualnog partnera; 2. privlačnosti, erotski interes i seksualne fantazije; 3. seksualni identitet – način na koji definišemo svoju seksualnu opredijeljenost. Autentičnost individualne seksualne konstitucije Svaki pojedinac ima individualni stil seksualnog života. Taj stil formiraju urođene i stečene osobine u okviru psihofizičkih funkcija ljudskih bića. U tom smislu, svaki pojedinac/pojedinka autentičan je u svojoj seksualnosti, pa je i iz tih razloga svaka kategorizacija i uopštavanje sklona „grešci” i treba je prihvatiti s rezervom. Kada se govori o seksualnosti, većina ljudi pomisli na heteroseksualnu vezu i heteroseksualne odnose, te na prava i slobode unutar njih. Međutim, znamo da odnosi među partnerima mogu biti i homoseksualni (partneri/ke su istog pola), a postoji i čitav niz rodnih i seksualnih identiteta kao što su biseksualni, aseksualni, transrodni, kvir identiteti.

Među brojnim istraživanjima na ovu temu ovdje ćemo pomenuti dva, jer ukazuju na kompleksnost definisanja seksualnog identiteta i orijentacije i pokazuju da je seksualnost individualna karekteristika, koja po sebi nije ni dobra, ni loša, ni pravilna, ni nepravilna. Seksualnost predstavlja ogromnu moć u nama, a od našeg znanja i svijesti o tome zavisi koje ćemo joj značenje i značaj dati u individualnom i društvenom funkcionisanju. „Izvještaj o seksualnom ponašanju Amerikanaca” je istraživanje koje je sproveo i objavio Alfred C. Kinsi, 1948. godine. Ovaj autor je ukazao na kontinuum seksualnog ponašanja kod svake osobe i pružio nove instrumente i metode za njegovo mjerenje i analiziranje. Kinsijeva skala predstavlja model kontinuuma seksualnog ponašanja od 0 (apsolutno heteroseksualno) do 6 (isključivo homoseksualno), uz dodatnu kategoriju X, koja se odnosi na osobe bez erotskih reakcija, odnosno seksualnih kontakata. Ovim istraživanjem Kinsi je želio da pokaže da individualna seksualna orijentacija nije statična, nepromjenljiva tokom života, kao i da gotovo niko od nas nema osjećanje privlačnosti isključivo prema jednom polu.

Individualna seksualna orijentacija nije statična, nepromjenljiva tokom života, gotovo niko od nas nema osjećanje privlačnosti isključivo prema jednom polu.

Godine 1930. film „Maroko”, šokirao je publiku. Tada je Marlen Ditrih, kao pjevačica u noćnom klubu, obučena u muški smoking sa cilindrom, poljubila na kraju pjesme djevojku iz publike u usta. To je bio prvi put da žena poljubi ženu u usta na filmu. 

3

Prvi koraci ka seksualnosti

priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje

Drugo zanimljivo istraživanje objavio je Fric Klein, 1990. godine. On polazi od multidimenzionalnog modela seksualnosti. Seksualnost se predstavlja kao mreža sedam varijabli (seksualna privlačnost, seksualno ponašanje, seksualne fantazije, emocionalne sklonosti, društvene sklonosti, samoidentifikacija, hetero/homo životni stil), a postavljena je na vremensku skalu (prošlost, sadašnjost, budućnost). Polovinom 20. vijeka javljaju se teorije koje objašnjavaju da se seksualna orijentacija formira na osnovu zadovoljstva koje je osoba imala (ili nije imala) u prvim seksualnim iskustvima s osobom/osobama određenog roda. To su tzv. teorije zavođenja. Po nekim drugim teorijama, seksualna orijentacija formira se u odnosu prema roditeljima, pa se nazivaju teorije porodičnog razvoja. One se oslanjaju na Frojdovu („Edipovu”) teoriju, koja mušku heteroseksualnost dovodi u vezu sa jakom identifikacijom sa ocem i napuštanjem majke, koja se zamjenjuje drugim ženama. Identifikujući se sa ocem, dječak želi isto što i on – žene; otuda korijen heteroseksualnosti. U sklopu iste teorije muška homoseksualnost se povezuje sa dominantnom majčinom figurom i pasivnim ocem. Sin se identifikuje

sa majkom jer je dominantna, želi da bude kao ona, pa i želi isto što i ona – muškarca; otuda korijen homoseksualnosti. Osnov lezbijstva nalazi se u nemogućnosti približavanja majci, pa dakle žena opšti sa drugim ženama ne bi li na taj način bar donekle nadoknadila ljubav koju nije imala od majke. Neke teorije povezuju seksualnu orijentaciju sa (a)tipičnim ponašanjem djeteta, navodeći da rano iskustvo rodno netipičnog ponašanja oblikuje kasnije istopolne seksualne želje. S druge strane, teoretičari/ke društvene konstrukcije smatraju da su kategorije seksualne orijentacije istorijski uslovljene i stvorene od strane društva sa određenim razlozima. Nema istraživanja koje je u potpunosti dokazalo biološku osnovu (homo)seksualne orijentacije.

vrste (mada se ovo danas može uzeti sa rezervom jer živimo u eri u kojoj je sve veći broj djece začet vantjelesnom oplodnjom). Za heteroseksualnost ponajviše se vezuje i institucija braka, koji je u patrijarhatu čvrsto vezan sa reprodukcijom. Zbog svoje rasprostranjenosti i funkcionalnosti (obezbjeđuje reprodukciju) heteroseksualnost se često definiše i kao (jedina) „normalna” seksualnost. U skladu sa tim, često se ljudima koji imaju drugačiju seksualnu orijentaciju osporava pravo na brak i na odgajanje djece. Heteroseksualnost ne bi smjela držati monopol nad pravom na brak i pravom da se odgajaju djeca, kao što ni brak ne bi trebalo da bude nametnut kao jedini moralno prihvatljiv okvir za zajednički život dvoje ljudi koji se vole. (Aida Perović - Ivanović)

Danas mnoge javne ličnosti otvoreno pokazuju svoju homoseksualnu ili biseksualnu orijentaciju poput Džudi Foster i Džordž Majkla.

svim rasnim i etničkim grupama, svim socijalno-ekonomskim staležima i svim generacijama. Može biti izražena kao homoseksualni identitet, ali i kao povremene seksualne prakse ili način seksualnog života. Istraživanja pokazuju da se homoseksualni odnosi češće dešavaju u određenom periodu života, ili u nekoj specifičnoj situaciji, a rjeđe kao konzistentna homoseksualna orijentacija. Takođe je potvrđeno da to nije svjestan izbor i da ljudi homoseksualne orijentacije ne mogu pobjeći, niti poreći svoje istopolne želje. Nemoguće je promijeniti nečiju seksualnu orijentaciju; napori psihoterapeuta u tom pravcu smatraju se više štetnim nego korisnim. Homoseksualnost je dugo bila smatrana kao neprirodna. U prilog tome navođeno je da postoji isključivo u ljudskom svijetu, te da je među drugim živim bićima nema. Danas, međutim, znamo da to nije istina jer za sada postoje dokazi o homoseksualnom ponašanju kod oko 450 vrsta ptica i sisara. (Kako se orijentišemo?, Standard 2, Beograd, 2004) Komparativna istraživanja sprovedena na grupama homoseksualno i heteroseksualno orijentisanih osoba (muškaraca i žena) pokazala su da i jedni i drugi smatraju da je uzrok

Prikaz homoseksualnog para na grčkoj vazi, oko 500. g. p.n.e.

Oskar Vajld (1854-1900), čuveni književnik homoseksualne orijentacije, bio je osuđivan svog „nakaznog ponašanja”.

Heteroseksualnost je seksualna orijentacija u kojoj datu osobu seksualno privlači osoba suprotnog pola. Seksualni odnos muškarca i žene je heteroseksualni odnos i, kako se smatra, predstavlja najrasprostranjeniji oblik upražnjavanja polnog nagona. Heteroseksualnost je favorizovana od svih institucija moći: crkve, politike, medija. Važna je za reprodukciju – opstanak ljudske

Homoseksualnost je seksualna privlačnost prema osobi/ama istog pola; seksualni odnos sa osobom istog pola. Gej je muškarac koga seksualno i emotivno privlače muškarci i ima seksualne odnose sa muškarcem, a lezbijka je žena koju seksualno i emotivno privlače žene i koja ima seksualne odnose sa ženama. Evidentirana je u svim zemljama svijeta i u svim istorijskim periodima. Prisutna je u

Postoje dokazi o homoseksualnom ponašanju kod oko 450 vrsta ptica i sisara. 

4 

5

osobe koje svojom seksualnošću i rodnim identitetima „remete” društvene norme. za biseksualce je karakterističan nastavak nesigurnosti: i dalje će postojati periodi sumnje i nesigurnosti u sopstveni identitet.   . pa je i aseksualnost shvaćena kao karakteristika koja poboljšava duhovni razvoj. slaba potencija. Ipak. homoseksualnu orijentaciju smatraju „bolešću” opasnom po društvo. Najmanje je izražena i najkontroverznija seksualna orijentacija. 50% njih je i fizički napadano zbog istopolne orijentacije (istraživanje u SAD. Zastava duginih boja ili na engleskom Rainbow Flage. što dovodi do rizika i za njihovo seksualno zdravlje. Ovakvi stavovi najčešće su zasnovani na strahu i neprijateljstvu (homofobija). Veliki broj ljudi suštinski ne prihvata postojanje homoseksualnosti. . Prema istraživanjima u Biseksualnom centru u San Francisku. slaba reakcija na seksualne stimuluse). U tom periodu osudjeno ih je oko 50. 1996).000. Drevna slika aseksualne reprodukcije stvorena je brojnim mitovima i dogmama. kao i od homoseksualnih osoba. . jaka seksualna osjećanja prema oba pola. Oko 50% muškaraca i oko 25% žena pripadaju kategoriji biseksualaca/ki. fantazije i djelovanje. Ovaj period može da traje veoma dugo.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje homoseksualnosti kombinacija genetskih i socijalnih faktora. Kod homoseksualaca postoji strah da će ih osobe koje su im važne odbaciti ukoliko saznaju za njihovu seksualnu orijentaciju. Međutim. osobe usmjerila na postizanje visokih dostignuća. ali i saznanje da seks sa oba pola zadovoljava. Zato je psihičko zdravlje homoseksualaca često ugroženo. na primjer u sportu ili u nauci. Drugim riječima. Treba naglasiti da je prolazak kroz faze individualan. što nekada mlade ljude plaši i dezorijentiše. ili kao prevenciju od polno prenosivih bolesti. Savremeni oblik aseksualne reprodukcije – vantjelesna oplodnja – sve je češći i moguć. u svijetu je sve snažnije prisutna svijest o diskriminaciji ovih osoba. Popović. želje. Zaključak: oko 50% muškaraca i oko 25% žena pripadaju kategoriji biseksualaca/ki. Scena iz filma „Brokeback Mountain” (2005) o homoseksulanoj vezi dvojice kauboja.početna zbunjenost. Statistički proračuni potvrđuju da između ove dvije grupe nema značajne razlike u poimanju uzroka homoseksualnosti (B. oni teško dolaze do partnera/ke i teško pronalaze modele ponašanja sa kojima bi se identifikovali i osjećali sigurniji. Obično inicijalnu fazu karakteriše zbunjenost. seksualni odnos sa osobama oba pola. Čak 90% homoseksualaca trpi uvrede. prvo hetero ili homosek- U Berlinu je 27. Uz to. formiranje biseksualnog identiteta prolazi kroz 4 faze: . nedovoljna seksualna nadražljivost. razvoj kulture pruža nam mogućnosti da mi preuzmemo kontrolu nad sopstvenim seksualnim životom i reprodukcijom. U sljedećoj fazi dolazi do većeg samoprihvatanja i manje zbunjenosti zbog negativnih stavova okoline te učvršćivanja identiteta. Neki ljudi tada u potpunosti prihvataju svoj identitet. Biseksualnost je seksualna privlačnost prema osobama oba pola. lezbijke. koja je normalna ukoliko nije posljedica nekih organskih oštećenja. Prvi aseksualnost shvata kao hiposeksualnost (slab seksualni nagon. Seksualna orijentacija nije stabilna već može da bude fluidna i promjenljiva. Ne želeći da povrijede one do kojih im je stalo. Aseksualnost najčešće označava odsustvo svih parametara seksualnosti. izostanak orgazma. intenzitet i učestalost seksualne aktivnosti ispod prosjeka. biseksualci. sualno iskustvo. . Dva su saznajna okvira za definisanje aseksualnosti. 2000). Drugi pristup proistekao je iz religioznog i filozofskog ubjeđenja da je askeza „pobjeda duhovnog nad materijalnim”. a ubijeno više od 7000. oni su primorani da kriju svoje potrebe. Međutim. Ljudski polni život uvijek će biti podložan konvencijama i društvenoj kontroli. maja 2008 otkriven spomenik homoseksualcima stradalim tokom Drugog svjetskog rata. Društvo prihvata aseksualnost jedino kada ona služi da bi se sva energija Kvir (queer) – ovim pojmom se označavaju gej muškarci. U Kinsijevom istraživanju došlo se do podatka da kod skoro polovine muškaraca i četvrtine žena seksualna osjećanja i ponašanja nisu isključivo heteroseksualna ili homoseksualna. zbog progona od strane nacista. a nastoji se da se u zakonodavstvu za njih obezbijedi zaštita i ravnopravnost. a prema homoseksualcima se odnose neprijateljski. a vezana je za partenogenezu – „bezgrešno začeće”.nastavak nesigurnosti.učvršćivanje identiteta. takođe i Pride Flag (Zastava ponosa) najrasprostranjeniji je simbol Queer zajednice. u „proseksualnom” društvu te osobe trpe pritisak jer su okarakterisane kao „nenormalne” zato što se ne uklapaju u standarde okoline. transvestiti i transseksualci.pronalaženje i primjenjivanje imena. niti da sami budu povrijeđeni. Biseksualci mogu biti stigmatizovani iz dva pravca – od heteroseksualnih. Na nama je da ljudski polni život oslobodimo zastarjelih odnosa koji ga izvitoperuju i založimo se za ostvarenje svih vidova samoreprezentacije i seksualne orijentacije koji ne ugrožavaju druge. a često se u drugu fazu prelazi nakon nekog specifičnog događaja ili iskustva koji predstavljaju okidač: npr. Ipak.

Seks jednostavno nije fiskultura ni fitnes. Apstinencija je česta odluka kod onih osoba koje su doživjele neko Promiskuitet Šta je.. a često i preživljenog seksualnog nasilja. koliko je mnogo i gdje je ta granica na kojoj se može reći – to je previše? Ono što društvena sredina određuje kao mjeru nije eksplicitno „odmjereno” i podložno je promjenama tokom vremena. predstavlja prinudnu apstinenciju. više stvar duha i načina na koji neku osobu doživljavaju drugi iz okruženja. Naime. što time dobija. Đakomo Kazanova. u kontekstu naše teme. i veoma je važno da osoba utvrdi prave razloge ovakvog svog ponašanja. zapravo. kao rezultat neželjenja da se stupi u seksualni odnos sa određenom osobom. Nemanje seksualnih odnosa kod osobe koja je u tome spriječena zbog. pod promiskuitetom se podrazumijeva često mijenjanje ljubavnih i seksualnih partnera. od društvenog i kulturnog konteksta. To. kao način da do trudnoće ne dođe. [Merlin Monro] Apstinencija Apstinencija. Tradicionalno. Može biti trajna ili privremena – u slučaju neke polne infekcije. Pri tom se redovno zaboravlja važnost pojedinca i pojedinke. ne znači da se prestaje sa masturbacijom. Seksepil Seksepil je specifična energija koju u sebi nosi osoba koja zrači erotskom privlačnošću. Seksepilnost je. Korišćenje zaštitnih sredstava donekle može spriječiti negativne posljedice promiskuitetnog ponašanja. naročito mladih ljudi. U ratnim i kriznim vremenima promiskuitet. na primjer silovanje. ko može precizno odrediti koliko je seksualnih partnera i/ili odnosa u toku nekog vremenskog perioda dovoljno. entomolog i zoolog koji se smatra osnivačem seksologije Iz Kinsijevog izvještaja citiramo: „Seksualna osjećanja i seksualno ponašanje kod skoro polovine muškaraca i četvrtine žena nisu ekskluzivno ni heteroseksualna. na primjer. u stvari je bijeg od budućnosti i destruiranje ljudskosti u sebi. rizične trudnoće. boravka u zatvoru. Promiskuitet je jednako diskutabilan fenomen kao i frigidnost. usljed nekih vjerskih zavjeta. Međutim. znači uzdržavanje od seksualnih odnosa. jedan od najpoznatijih predstavnika muškog promiskuiteta u istoriji.Prvi koraci ka seksualnosti priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Alfred Čarls Kinsi (1894 -1956). biolog. ni homoseksualna. godine i osobama koje se nalaze na odsluženju zatvorske kazne omogućeno je da imaju seksualne odnose sa svojim partnerkama/partnerima (tzv. odnosno odsustvo seksualne želje i nagona. Seksualno ponašanje i seksualna privlačnost nisu stabilni jer ih značajan broj ljudi mijenja u toku života i zavisno od situacije tj. pri tom. Promiskuitet je najčešće izraz ili bunta ili nekog traumatskog iskustva. Osoba koja često i bez emocionalnog vezivanja mijenja partnere treba da se zapita čemu joj to služi. Promiskuitet je najčešće izraz ili bunta ili nekog traumatskog iskustva. te važnost njihovih potreba. u stvari. U načelu. naprosto. legendarni američki naučnik. koje jedino mogu biti mjera stvari. tokom posta itd . a razlikuje se i od jedne do druge kulture. bolnici i slično. pravo na bračnu postelju). Ona. a što gubi. apstinencija ima osnovu u voljnoj odluci osobe da se uzdržava od seksualnih odnosa. Promiskuitet je. sa sobom nosi rizik od čestih infekcija polnih organa i izaziva moralno odbacivanje okoline.” traumatsko seksualno iskustvo.. venecijanski avanturista. Seksepilnost je više stvar duha i načina na koji neku osobu doživljavaju drugi iz okruženja. Zakonom o izvršavanju krivičnih sankcija Krivičnog zakonika Crne Gore od 1994. već susret dvije osobe u bliskosti i zadovoljstvu. ili nužna potreba da se ima seks kako bi se oslobodili unutrašnje napetosti? Ova napetost je obično izraz nekog konflikta. u prostoriji u okviru ZIKS-a koja je posebno određena za tu namjenu. svojevrsni signal da je osoba „gladna” prave ljubavi. uopšte ne mora biti „po standardima” što se tiče izgleda. ta sredstva ne treba da služe kao ohrabrenje i podsticaj da promiskuitet postane široko prihvaćen način zadovoljavanja seksualnih potreba. obično. promiskuitet? Mijenjanje partnera bez unošenja emocija u odnos. koje   . Neuvažavanje cjelovite osobe sa kojom se stvara seksualni odnos svakako dehumanizuje osobu koja inicira takvu vezu.

Tako se pod plaštom „prirodnog” (a protiv prirode se ne može) lako plasira neistina. ne bi bilo favorizovanja određenog pola djeteta. ne bi bilo planiranja porodice. Roditeljstvo je veoma ozbiljna. kako se to obično kaže. crkva kao institucija. kod nekih veoma jaka i te je osobe osjećaju kao najvažniji zadatak.. On je urođen. a ne biološki motivisana. Proces socijalizacije seksualnog nagona traje i dalje. što ne bi trebalo da se događa! Kod velikog boja ljudi oba pola postoji potreba za roditeljstvom. ona biva narušena kad određeno vrijeme nismo seksualno aktivni. ne bi se vršili abortusi. ostvare kao roditelji. Dokazi za to su brojni. javno mnjenje. kasnije djecu oba pola neprestano zasipamo pitanjima kada će se već jednom oženiti („pa da i ja šetam unučiće”). ako bismo tvrdili da postoji materinski instinkt. koja prije podrazumijeva brigu o potomstvu nego opštu težnju ka rađanju. zapostavljao. Veoma je važno boriti se protiv stigmatizacije ljudi koji ne mogu da imaju djecu. mas-mediji . dok muškarci taj instikt nemaju. Autorki ovog teksta bliska su shvatanja po kojima je takozvani materinski instikt nešto što ne postoji kod ljudi. ne bi se koristila kontracepcija. ali samo radi socijalnog statusa. ne bi postojale pauze između dvije trudnoće. oni navodno žele samo seks. a ostaju zajedno uprkos brojnim pritiscima sa strane. ograničenja ne bi bilo ni u pogledu godina kada počinje i kada se završava period reprodukcije. erosa. ne bi ih čak ni slali u vrtiće . Poruka mladima: ljubav bi trebalo da bude glavni motiv za ulazak u brak. Ako u brak ulazite da biste imali djecu. a žele ih. Potreba za roditeljstvom je društveno. Nila KaporStanulović). To znači da djeluje po principu homeostaze – ravnoteže. javni moral. Žene najčešće ne rađaju djecu vođene instiktom. biološki dat i spada u osnovne homeostazne motive. Potreba za roditeljstvom je društveno. razmislite još jednom šta želite. Ljudi postaju roditelji ponajviše zato što se to od njih očekuje i zato što trpe permanentan pritisak a da toga nisu ni svjesni (otkad se djevojčica rodi kupuju joj se lutke-bebe. ljudi su koje vjerovatno vezuje duboka i iskrena ljubav. tukao. niko ne bi napuštao svoju djecu. pa tako i da li postoji materinski instikt. onda bi moralo postojati i nešto što bismo nazvali instinkt očinstva. a ne biološki motivisana. religija kao filozofija. ono treba da bude izbor a ne prinuda. već raznim ličnim i društvenim motivima. veliko sažaljenje koje izazivaju bračni parovi koji nemaju djecu. to jest homeostaze. zakoni. može se jedino reći da kod velikog broja ljudi postoji društveno uslovljena želja da se. Na osnovu ovakvih postavki konstruiše se niz pravila i ubjeđenja koja diriguju ljudskim odnosima. zatim. ili pak žele djecu. Međutim. silovao. međutim. kao i pritisak na njih da se razvedu ne bi li sa drugim partnerima ostvarili roditeljski motiv . ljudi bi upražnjavali seks isključivo sa ciljem da dođe do trudnoće i rađanja potomstva. patrijarhalno društvo forsira konstrukciju da žene prirodno i iznad svega žele da imaju djecu.. Uz to. 0 1 . niti ograničavanja na određeni broj djece. Ljudi nisu fabrički „naštelovani“ da budu roditelji. Mužjaci morskih konjica nose trudnoću. a tada ponovo ulazimo u stanje ravnoteže.. Seksualna tenzija raste sve do trenutka kada dođe do orgazma. a vrše ga: ljudi oko nas. zvanu libido.. Seksualni nagon je značajno socijalizovan tokom razvoja ljudske vrste. a ne zato što se volite. koji se realizuje kroz životnu energiju. da ih „nina” i hrani. pa se danas zadovoljava na načine veoma različite od onih koje su upražnjavali prvi ljudi. Recimo: da je roditeljski nagon urođen. a naročito protiv toga da se nenormalnima proglašavaju ljudi koji ne žele da imaju djecu. ubijao. niti ih zlostavljao. pa i smisao svog života.. svi bi imali seksualne odnose i ne bi bilo razlika u intenzitetu seksualnog nagona. potreba da se bude roditelj. već raznim ličnim i društvenim motivima (Psihologija roditeljstva. Dakle. Parovi koji nemaju djece. Ova je težnja. Među naučnicima postoje različita mišljenja o tome da li čovjek uopšte ima instikte.. seksualni nagon je dio instikta života. odgovorna i zahtjevna uloga. Žene najčešće ne rađaju djecu vođene instiktom.Seksualni nagon i reprodukcija priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualni nagon i reprodukcija Po psihoanalitičkoj teoriji (Frojd). roditelji i vaspitanje.

nesvjesna ili svjesna želja muškarca ili žene za polnim sjedinjavanjem sa osobom suprotnog ili istog pola.tjelesno sjedinjavanje (blisko i vremenski ograničeno) dvije osobe u cilju zadovoljenja njihovog polnog nagona. U doba zrelosti. obljubnom i oplodnom moći. a posebno dijelova koje se razlikuju kod djevojčica i dječaka. javlja se interes za spajanje polnih organa i zadovoljavanje seksualnog nagona sa osobom/ama suprotnog i/ili istog pola. libido sexualis). Polno opštenje (lat.prirodno polno opštenje – spajanje – pri čemu u žensko tijelo biva unesena muška sperma radi oplodnje. obljubnom i začetnom moći. dok kod žena nije neophodan uslov za seksualni odnos i začeće (npr. copulatio) . cohabitatio) . Njihov fizički porast i buđenje njihovih funkcija manifestuje se prvom menstruacijom kod djevojčica i prvim erekcijama i polucijama (izbacivanje sperme u toku sna) kod dječaka. profesionalni i društveni interesi. moći nošenja i rađanja. Polni nagon (seksualna požuda – lat. U vrijeme polnog sazrijevanja interes izazivaju promjene koje nastaju na polnim organima. silovanje). Polni organi su mnogim ljudima ipak nedovoljno poznati. 2 Polni život čovjeka (lat. vita sexualis) – sudsko-medicinske definicije Polna sposobnost uslovljena je kod muškarca pravilnim polnim nagonom. U odmaklom životnom dobu interes ljudi za polne organe vezan je i za strah od različitih bolesti koje ih mogu ozbiljno ugroziti. Kod muškaraca je polni nagon preduslov za seksualni odnos i oplodnju. 3 .Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije BIOLOGIJA SEKSUALNOSTI Osnovi funkcionalne anatomije polnih organa Interes za polne organe počinje u djetinjstvu kroz upoznavanje svoga tijela. čemu su često podređeni mnogi lični. Obljuba (lat. a kod žena pravilnim polnim nagonom.

Veličina polnog uda ne utiče ni na polnu sposobnost. a broj spermatozoida u 1 ml kreće se od 100 do 120 miliona. Spoljašnji polni organi čine vulvu-pudendum femininum. a sa hromozomom Y androidni (oni koji stvaraju muško). 4. a povezani su sa većim dijelom mozga. stvara muške polne ćelije. ni na njegov funkcionalni zadatak u polnom aktu. Mošnice (scrotum) su kožna kesa ispod polnog uda u kojoj se nalaze sjemnici (testisi). X+X = plod ženskog pola 2. 2. pa i sa moždanom korom. a nastaje nakon kontrakcije mišićnih snopova i zastoja venskog oticanja. 2. trijem – vestibulum vagine. ima oblik kestena i njen sekret ulazi u sastav sjemene tečnosti. svi ostali ljudski organi su na prvi pogled slični. Erekcija je stanje napetosti i ukrućenosti polnog uda. Oni su van uticaja volje i svijesti čovjeka. a uvijek prisutan samo X hromozom. voda i drugi sastojci. polni ud (lat. a žena omogućava. velike usne – labia majora. 2. erektilni organi: dražica – clitoris i trijemna 5 4 . spoljašnjih i unutrašnjih polnih organa. Polni organi se kod muškaraca i žena razlikuju. spermatozoide. Veličina polnog uda. Interseksualne osobe imaju elemente oba pola. a istovremeno je žlijezda sa unutrašnjom sekrecijom. sjemeni putevi (pasjemnik – epididymis. prvi stići do jajne ćelije i izvršiti oplodnju ne zavisi od volje ni muškarca ni žene. Na kraju polnog uda nalazi se udni glavić (glans penis). Sjemnik (testis – od lat.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Karlični organi su pod kontrolom autonomnog (vegetativnog) nervnog sistema. da se on ispolji – dobrom ili lošom prohodnošću puteva do jajne ćelije. a 14-16 cm u erekciji. koja takođe ima redukovan broj hromozoma. Koji će spermatozoid iz sperme. Ovaj proces je uglavnom stalan od doba polnog sazrijevanja do duboke starosti. U sjemnicima nastaju muške polne ćelije – sjemeglavci (spermatozoidi). mošnice (scrotum). ili ne omogućava. Pri spajanju muške polne ćelije (spermatozoid) i jajne ćelije žene (ovum). ispravnog ili ne. sjemene kesice – vesiculae seminalis. penis. a naročito često iz obrednih razloga. X+Y = plod muškog pola. koji su pod kontrolom simpatičkog dijela. jajovod ili materična tuba – tuba uterina. a sjemena tečnost (sperma) tada se izbacuje kroz mokraćnu cijev (ejakulacija). jajnik – ovaruim. 3. male usne – labia minora. Kretanje sperme u polnim kanalima i ejakulacija (izbacivanja sperme) obavljaju se nakon kontrakcija glatkih mišića. actus = čin) polni ud je organ spajanja. U polnom aktu (lat. Odstupanja od 3-4 cm u granicama su uobičajenosti. riječi testis. koju izgrađuju: 1. Uloga ili odgovornost za nastajanje određenog pola pripada i ženi i muškarcu. Njima funkcionalno pripada i mokraćna cijev (urethra masculina). pa otuda uobičajeni naziv „jaje”. Centri ovog dijela nervnog sistema nalaze se u slabinskom dijelu kičmene moždine. Ženski polni organi Organa genitalia feminina Unutrašnji polni organi: 1. Pravi hermafroditizam (lat. muški i ženski polni organi se dijele na spoljašnje i unutrašnje. falus). pasjemnici i početni dio sjemene vrpce. Prosječna količina sperme pri jednom izbacivanju (ejakulaciji) iznosi 3-5 ml. sjemnik (testis) najvažniji je žljezdani organ. prostata i Cowper-ove žlijezde. hermaphroditismus verus) je pojava kada postoji tkivo i ovarijuma i testisa. što znači svjedok) je jajastog oblika. koji pokriva kožna duplikatura koja se kružno pripaja na vratu glavića i naziva se udna prevlaka (preputium). Muškarac je nosilac Y hromozoma. S obzirom na izloženost pogledu i mjesto na kome se nalaze. njeno nastajanje i održavanje pod kontrolom su parasimpatičkog dijela nervnog sistema. grč. 3. Obrezivanje se vrši iz higijenskih. sekundarnih polnih osobina. dolazi do jedne od dvije moguće hromozomske kombinacije: 1. Spermatozoidi sa hromozomom X nazivaju se ginoidni (oni koji stvaraju žensko). materica – uterus. 2. Prostata (kestenjača) je žljezdano-mišićni organ. Obrezivanje (circumcisio ili „sunet”) djelimično je ili potpuno operativno ili primitivno odsijecanje udne prevlake. Sjemenu tečnost (spermu) čine spermatozoidi. sjemenovod – ductus deferens i briznici-ductus ejaculatorii). Interseksualizam je pojava nesklada između građe polnih žlijezda. Spermatogeneza je proces stvaranja spermatozoida i traje oko 10 dana. Kod žene na isti način dolazi do kontrakcije mišića vagine. 4. žlijezde pridodate sjemenim putevima. psihičkog i socijalnog pola. Najčešća dužina slobodnog dijela polnog uda kod naših muškaraca je 10-12 cm u opuštenom stanju. Erekcija muških i ženskih erektilnih tijela. usmina – vagina. X ili Y. 3. Muški polni organi Organa genitalia masculina Unutrašnji polni organi: 1. Spoljašnji polni organi muškarca: 1. njegova dužina i debljina ne zavise od tjelesne visine i razvijenosti kostura i mišića.

 U unutrašnjim polnim organima žene stvaraju se i sazrijevaju jajne ćelije. koji do svoje pune zrelosti ostaje u materici (uterusu). 5. što je dovoljno da propusti menstrualnu krv. stvaranje svih uslova potrebnih za razvoj ploda (njegov intruterini život) i istiskivanje razvijenog i zrelog ploda (porođaj). otvoreno ušće vagine sekrecijom. Materica (uterus) je centralni unutrašnji polni organ žene. Rektum ili pravo crijevo (rectus lat.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje glavica – bulbus vestibuli. Ove promjene su vezane za fiziološku aktivnost jajnika. dvodjelni djevičnjak 3. Prečnik vagine je oko 2. Zbog rastegljivosti i elastičnosti zida vagine njene dimenzije se lako povećavaju do potrebne veličine u toku polnog akta ili porođaja. ponajviše doprinosi stid i/ili predrasuda da su genitalije nečiste i zabranjene.) i vjerovatno psihološku (prvi odnos). oko 200 000 ukupno. U jajniku (ovariumu) stvaraju se i sazrijevaju ženske polne ili jajne ćelije (ovula).vulva (pudendum femininum) u cjelini su manji i nježniji nego u muškaraca. Od njih će samo jedan dio (oko 350-450) dostići punu zrelost. Klitoris ima ulogu u nastajanju i razvoju polnog razdraženja. Vaginalni kanal je stalno prolazan. a time ni do krvarenja. pobačaja. obično 14. On je djelimično pokriven kožom malih usana koje grade prevlaku – preputium clitoridis (kod nekih naroda se vrši njegovo obrezivanje kako bi se spriječio užitak žene). kvržice djevičnjaka. Kada jajna ćelija sazri. Njegov je otvor obično prolazan za vrh malog prsta. Djevičnjak najvjerovatnije nema bitnu fiziološku ulogu. koje je obično praćeno kratkotrajnim bolom i lakim krvarenjem. polumjesečast djevičnjak 2. od početka jedne do prvog dana sljedeće menstruacije. Veliki broj žena u istraživanjima kazuje da ne poznaju svoje polne organe. njegova posteljica i ovojnice. pogrešno ga je smatrati ekvivalentnim penisu kod muškarca. Njena najvažnija biološka uloga je prihvatanje oplođene jajne ćelije. iz trijema vagine u nju prodire muški polni ud i tu se izliva sjemena tečnost. Ona se mijenja iz dana u dan. osim specifičnog položaja. Neki od oblika djevičnjaka (hymena): 1. ali ima važnu sudsko-medicinsku (kod utvrđivanja silovanja ili napastvovanja. Pri prvom polnom odnosu obično dolazi do prskanja ove tanke opnice. trijemne žlijezde: velike – Bartholini-eve.5 cm a njena dužina 7-10 cm. kroz njega otiču sluz i menstruaciona krv. u slučajevima trudnoće. Uostalom. ali je često objekt polnog akta. to je kod ženskih ovarium. Ukoliko je djevičnjak elastičan. Zbog erektilne sposobnosti. On ne pripada polnim organima. Djevičnjak (hymen) je tanka duplikatura nježne kože. Čmar ili anus je završni otvor rektuma. ukupne dužine 12-15 cm. po položaju skriveniji i stoga manje uočljivi. Ono što je kod muških polnih organa testis. a zavisi od psiholoških i organskih faktora (oblika himena). ne mora doći do njegovog cijepanja. Jačina bola i krvarenja je individualna. ali je veoma bitna u polnom  . Prednji kraj tijela je slobodan i naziva se glavić dražice. Za prihvatanje jajne ćelije materična sluzokoža se stalno priprema. pa i manje poznati. a nalazi se ispod velikih usana. To je materični ili intrauterini život ploda. znači prav) je završni dio crijevnog kanala. Žena praktično na rođenju ima konačan broj osnovnih jajnih ćelija. Njegova jedina svrha jeste zadovoljstvo žene. Usmina (vagina) je cjevast mišićno-opnast organ. dana u ciklusu od 28 dana (vidjeti dio Prirodne metode kontracepcije). rešetast djevičnjak 4. a iz oplođene jajne ćelije razviće se plod. bude izbačena na površinu jajnika i taj se trenutak naziva ovulacija. čemu. U polnom aktu. i male – minores Spoljašnji polni organi žene . itd. jajnik istovremeno djeluje i kao žlijezda sa unutrašnjom Dojka Dojka (mamma – otuda naziv za čitav rod sisara) nije polni organ. U tome ga sprečava ispupčenje polnog brežuljka. što se naziva razdjevičenje (defloratio). Ona se najčešće događa na sredini perioda između dvije menstruacije. Dražica (klitoris) je erektilni organ žene. Ona je porođajni put kojim prolaze plod. Unijete muške polne ćelije ovdje će izvršiti oplođenje. u polnom aktu polni ud u erekciji nikada cijelom dužinom ne prodire u vaginu.

U testisima se stvaraju i male količine ženskih polnih hormona i. a završava se u 15. Pregled se obavlja prstima. Najznačajniji androgeni hormon kod muškarca jeste testosteron. Na kraju puberteta dojka dostiže svoju punu razvijenost. zbog povećanja žlijezde ili priliva krvi. bez prevelikog pritiskanja. zbog povećanog priliva krvi. a neposredno pred menstruaciju lako bolna. kvržice ili zadebljanja i nabranost kože. U vrijeme dojenja. na iscjedak iz bradavice i uvučenost bradavice. U ranom periodu polnog sazrijevanja mliječna žlijezda počinje da se razvija. Ovarijumi i testisi su mjesta nastanka i razvoja polnih ćelija – ovuluma i spermatozoida. smanjuje rizik od pojave raka dojke. Ove funkcije stimulisane su hormonskom sekrecijom hipofize (gonadotropina) i hipotalamusa. ali i promjene u duševnom životu djevojčica. Najuočljivije su spoljne promjene. suprotno. Dojenje povoljno utiče i na zdravlje majke (dovodi do bržeg oporavka poslije porođaja.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje životu žene i za sudbinu potomstva. Ishrana djeteta na grudima majke ima brojne prednosti nad drugim vidovima ishrane (poboljšava imunološki sistem djeteta.). omogućava blizak kontakt i djeluje pozitivno na emocionalni i psihički razvoj. Uobičajena je pojava da je kod žena jedna dojka različite veličine od druge. omogućava pravilan razvoj. godini života. dana od početka menstruacije jer je tada dojka najmanje otečena i bolna • jednom godišnje redovan medicinski pregled Samopregled dojke Polni hormoni Kod muškarca su hromozomi XY neophodni za razvoj testisa.. Osnovna funkcija testisa je dvostruka: sintetišu i luče androgene hormone (oni se u manjoj mjeri stvaraju i u kori nadbubrežnih žlijezda) i stvaraju spermatozoide. Gestageni omogućavaju i održavaju trudnoću (najpoznatiji među njima je progesteron). U drugoj polovini menstrualnog ciklusa ona je nabrekla. štiti od zaraznih bolesti. kako bi djevojka upoznala sve normalne promjene koje se u dojci dešavaju tokom tog perioda. a količina masnog tkiva se uvećava. Preporučuje se: • redovni mjesečni samopregled dojki koji se obavlja 10. dojka se poveća 2-3 puta. Promjene u pubertetu nastaju vrlo postepeno. gestagene i androgene. Estrogeni regulišu razvoj primarnih i sekundarnih polnih karakteristika žene. idući kružno od unutrašnjeg dijela dojke ka spoljašnjem.).  Obratiti pažnju na promjene oblika i veličine. a kod žene XX za razvoj ovarijuma (jajnika). koji se dijele u tri grupe: estrogene. godine života. U trudnoći se mliječna žlijezda naglo povećava. bržeg vraćanja materice u prvobitno stanje. u ovarijumima male količine testosterona. Ove funkcije kontrolišu hipofiza i hipotalamus. smanjuje ali ne isključuje rizik od neželjene trudnoće . U djetinjstvu se dojka djevojčice gotovo ničim raznim fazama menstruacionog ciklusa. Pubertet Pubertet kod djevojčica najčešće počinje u 11.  ne ističe. riječ je odloženom pubertetu.. Dojka je pod dejstvom polnih hormona hipofize i jajnika. Osnovna funkcija ovarijuma je dvostruka: sinteza polnih steroidnih hormona i formiranje jajašca (ovuluma). Ukoliko se pubertet kod djevojčica javi prije 9.. riječ je o prijevremenom pubertetu. godine. a ako se ne pojavi ni nakon 17. Androgeni hormoni kod žene se luče u dvadeset puta manjim količinama nego kod muškarca i u fiziološkim uslovima nemaju većeg značaja.. Androgeni regulišu formiranje muških polnih karakteristika. što predstavlja prirodnu pojavu asimetrije parnih organa. U ovarijumima se sintetišu i luče steroidni hormoni. ali su ujedno i endokrine žlijezde – žlijezde sa unutrašnjim lučenjem. Dojku grade masno tkivo i mliječna žlijezda. Dojke u početku treba pregledati u .

tamnije. u obliku malog pupoljka. Pubertet kod dječaka najčešće počinje u 11. a ako se ne pojavi ni do 18. a koža genitalija postaje tamnija Nema pubičnih dlačica II faza Dlačice se pojavljuju oko penisa Dlačice su grublje. a završava se u 16. a ne prelaze granicu pubisa Dlačice su dobro razvijene. ali ima odstupanja. I stepen Nema pubičnih dlačica Dlačice se pojavljuju oko velikih stidnih usana Dlačice su grublje. a uočava se i rast penisa Penis i dalje raste. riječ je odloženom pubertetu. Vremenski razmak između prvih znakova puberteta i stepena zrelosti traje od 1. grudi u ravni grudnog koša.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Razvojne faze puberteta kod djevojčica Razvoj dojki Dječji stadijum. Pazušne dlake se najčešće razvijaju poslije razvoja grudi i pubične dlakavosti. ali ne idu nagore Pubična dlakavost je razvijena kao kod odraslih muškaraca III faza IV faza V faza Genitalije su kao kod odraslih muškaraca 100 101 . Prva menstruacija – menarha – obično se javlja oko dvije godine nakon početka razvoja dojki. iznad je samo bradavica – mamila Dojka i bradavica su iznad ravni grudnog koša. a povećan je dio oko bradavice – areole Dalje povećanje dojke i areole Mamila i areola čine sekundarno izbočenje na konturi dojke Stadijum zrelih dojki Razvoj pubične dlakavosti Stepeni razvoja dojki i pubične dlakavosti kod djevojčica Redosljed kojim se javljaju pojedini znaci puberteta dosta je pravilan. godine. Prijevremeni pubertet nastaje ako se pubertet kod dječaka javi prije 10. godine života. tamnije.5 do 6 godina. a koža ovih dijelova postaje ružičasta Dalji rast testisa i skrotuma. Doba kada djevojčice dostižu polnu zrelost naziva se nubilitet. ali je površina koju pokrivaju manja nego kod odraslih žena Pubična dlakavost je razvijena kao kod odraslih žena II stepen III stepen IV stepen Razvojne faze puberteta kod dječaka Razvoj genitalija Razvoj pubične dlakavosti V stepen I faza Dječja faza kao kod male djece Testisi i skrotum počinju da rastu. godini života. a pojavljuju se i iznad pubisa Dlačice su dobro razvijene.

a menstrualna krv može imati i neprijatan miris. Kod nekih djevojčica su prvih godina nakon menarhe menstruacije nepravilne. glavobolje. Neke osobe različito/ loše reaguju kada vide krv. To je fiziološka funkcija žene koja počinje u doba puberteta pojavom menarhe (prva menstruacija – menarcha – najčešće se javlja između 11. da bude spremna na prvo krvarenje.). Jajnici luče hormone estrogene i progesteron. praćeni nesanicom. ali treba voditi računa o mogućim reakcijama na krv i miris. pri tuširanju itd. kao i na kraju reproduktivnog života. Zbog mogućeg prenošenja infekcija putem krvi (nekih seksualno prenosivih bolesti). agresivnosti.. mada je najviše teorija vezano za hormone. što je idealna sredina za razvoj štetnih mikroorganizama. a odstupanja od nekoliko dana (24 do 32 dana) smatraju se fiziološkim. i 13. kada dolazi do njenog nestajanja (do nastupa menopauze). godine. Česta je pojava preosjetljivosti i promjena raspoloženja (plačljivost) u vrijeme prije menstruacije. Seksualni odnos tokom menstrualnog krvarenja nije zabranjen. Na menstrualni ciklus utiču hormoni koje luče endokrine žlijezde (hipotamus. Postoje tri vrste liječenja: 1. Ukoliko ne dođe do oplodnje jajne ćelije. Menstruacija traje prva četiri dana ciklusa (krvarenja traju i do 7 dana). Tamponi nisu preporučljivi jer mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme (infekcije. godine). To se stanje naziva predmenstrualni sindrom – PMS. Na početku.. Prednost treba dati ulošcima napravljenim od prirodnih materijala. psihoterapija – bez lijekova. nehormonski lijekovi. Za početak menopauze uzima se posljednja menstruacija nakon koje nije bilo krvarenja godinu dana.. ležanje u kadi. razdražljivosti. Tada nastaje odbacivanje jajne ćelije u vidu krvarenja – menstruacije. hipofiza i jajnici). jer svako prisustvo plastike i sintetike dovodi do kondenzacije tečnosti i povećanja temperature u tom području. tj. Uzok PMS-a nije u potpunosti poznat. ali i tada postoji mogućnost oplodnje (isto kao i prije potpunog nestajanja menstruacije. otoka. Normalni menstrualni ciklus traje 28 dana. 2. Nakon nekoliko mjeseci – ukoliko nije postignut uspjeh – terapija se mijenja. 103 .. kao i mogućnosti trudnoće (ukoliko je ovulacija nastupila u tom periodu – vidi dio Prirodne metode kontracepcije). a počinju 4. povećanja tjelesne težine. endometriozu . dana prije početka menstruacije. Ispoljava se 7 do 10 dana prije menstruacije. vrsta ishrane i uslovi života (izuzetno mršave i izuzetno gojazne djevojčice imaju kasniju menarhu). Veoma je važno da se djevojčica pripremi – prethodno upozna sa pojavom prve menstruacije. obavezna je upotreba kondoma. hormonski lijekovi. nastupaju promjene u sluzokoži materice. koje se može desiti u toku spavanja. menstrualni ciklusi su obično neredovni zbog čestog izostajanja ovulacije. Gubitak krvi u toku menstruacije iznosi od 30 do 180 ml. i 5. smanjenom seksualnom željom i glavoboljom. 3. Najčešći simptomi koji se kod žena javljaju u ovo doba jesu talasi vrućine (valunzi) i noćno znojenje.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje menstrualna krvarenja. u periodu pre-menopauze). ali ne kupanje. Menstrualni ciklus i menstruacija Menstruacija nije bolest nego normalna pojava. mjesto rođenja. Kod menstrualnog krvarenja koriste se ulošci – iz higijenskih razloga jer imaju svrhu upijanja tečnosti. a javlja se u vidu napetosti. Na pojavu menarhe mogu uticati različiti faktori kao što su opšte zdravstveno stanje i uhranjenost. osjećaja nadutosti . Dijagnoza se zasniva na anamnestičkim podacima (koje žena sama opisuje). Menstruacija se javlja do životnog doba oko 4555. Tokom menstruacije je preporučljivo tuširanje. Pojava je jače izražena kod žena koje imaju dugotrajnija i obilnija 102 Higijena genitalnih organa I tokom menstruacije higijenu treba spovoditi svakodnevno. u vidu pranja sapunom (može i tečni za osjetljivu kožu) i mlakom vodom prilikom mijenjanja uložaka.

Dijete je živo od početka trudnoće. sa povraćanjem ili bez njega. loše oblačenje. Par suočen sa trudnoćom. tj. treba uraditi test za utvrđivanje trudnoće ili obaviti ginekološki pregled. Nakon oplodnje. nedjelje trudnoće). • upale ginekoloških organa (nedovoljna higijena. posebno između nabora velikih i malih stidnih usana. Pretjerana (kao i nedovoljna) higijena je loša jer iritira sluzokožu i sprečava prirodnu odbranu organizma. do 20. mora se otići na ginekološki pregled kako bi se utvrdio razlog (jer se. U ranoj trudnoći može se javiti manje krvarenje iz materice. jajna ćelija putuje kroz jajovod do šupljine materice. Prema načinu na koji se završava. ako menstruacija izostane i narednog mjeseca. Porođaj Normalan porođaj (partus) je fiziološko zbivanje koje se završava rađanjem ploda i izbacivanjem posteljice i plodovih ovojaka. Može se desiti da menstruacija izostane jedan mjesec iz nekog drugog razloga. Dezinfekcija polnih organa nije preporučljiva. a prekid je dozvoljen do 10. u vidu tuširanja ili kupanja uz upotrebu sapuna ili kupke. Ispiranjem vagine i probijanjem tog čepa može se „otvoriti put“ bakterijama u matericu. a kod muškaraca mehanički vrše pritisak i stvaraju povećanu toplotu. pranje i brisanje u obrnutom smjeru moglo bi da izazove infekciju vagine). koji se najčešće javljaju na kraju trudnoće. obično u vrijeme kada bi žena inače imala menstruaciju (da nije trudna). Dezodoransi se mogu koristiti. jer se tu zadržavaju naslage sekreta. • bolne menstruacije (za ispitavanje uzroka potrebno je javiti se na ginekološki pregled ili potražiti savjet ginekologa). stimulisan) i abdominalni (carski rez). fertilizacija i impregnacija). koji može imati neželjene medicinske i psihološke posljedice). Porođaj počinje kontrakcijama: prskanjem plodovih ovojaka nakon čega uslijede materične kontrakcije. ali uz određene mjere . Seksualne aktivnosti tokom trudnoće nisu zabranjene. Trudnoća i porođaj kod žena mlađih od 20 godina spada u rizične. Međutim. nekoliko puta na dan. Znaci trudnoće Znaci trudnoće su izostanak menstruacije i promjene na grudima. Ovi simptomi obično počinju 6 nedjelja nakon posljednje menstruacije i spontano nestaju 6-12 nedjelja kasnije. ne mora uvijek izostati prva menstruacija. Spajanje spermatozoida i zrele jajne ćelije naziva se oplodnja (fekondacija. kao i trudnoća i porođaj žena koje imaju više od 35 godina. Prilikom svakodnevnog pranja. Najčešći ginekološki problemi u adolescenciji su: • problemi vezani za trudnoću: kontracepcija. Trajanje trudnoće Prosječna trudnoća traje 280 dana ili 40 nedjelja ili 10 lunarnih mjeseci (1 lunarni mjesec traje 28 dana) i to računajući od prvog dana posljednje menstruacije (ili oko 9 kalendarskih mjeseci + 7 dana). indukovan. rana dijagnostika trudnoće i prekid trudnoće (ili abortus.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Higijenu genitalnih organa inače treba sprovoditi svakodnevno. Ne preporučuje se nošenje uskih pantalona. kod žena izazivaju pojačanu sekreciju. steriliteta (kod žena i muškaraca) i karcinoma grlića materice (kod žena). ali u umjerenoj količini. Za ublažavanje porođajnog bola danas se i kod nas primjenjuje metoda epiduralne analgezije. doba dilatacije (otvaranje grlića materice). a u toku porođaja primjenom medikamenata. Posljedica je nastalih porođajnih materičnih kontrakcija (trudova) i napona. Isto se odnosi i na korišćenje jakih hemijskih sredstava. U slučaju trudnoće. a mogu i štetno djelovati jer sprečavaju normalno oticanje sekreta i pogoduju razvoju infekcije. nedjelje trudnoće. Ukoliko krvarenje nije uobičajeno. a simptomi su mučnina. neutopljavanje bubrega i jajnika. što nepovoljno djeluje na testise. a postoji sumnja ili mogućnost trudnoće. a prve pokrete ploda žena može osjetiti od 18. Mlazom vode usmjerenim u vaginu može se probiti i sluzni čep. Epiduralna analgezija treba da bude dostupna i objašnjena svakoj trudnici kod koje nema medicinskih prepreka za njenu primjenu. i to pranjem od prednjeg ka zadnjem dijelu (zbog bakterija iz crijeva. koji se nalazi u grliću materice a služi kao prirodna barijera bakterijama. doba istiskivanja (ekspulzije) ploda u spoljašnju 105 Trudnoća Čovjek svjesno odlučuje i planira svoje potomstvo. kao ni onih od čvrstih materijala – ni ženama ni 104 muškarcima. koje mogu imati negativne posljedice u vidu seksualno prenosivih bolesti. ili vaginalnim krvarenjem (kao posljedica širenja grlića materice) nakon čega takođe uslijede materične kontrakcije. često mokrenje i zamor. Treba izbjegavati unutrašnje ispiranje vagine zato što se time izaziva remećenje normalne vaginalne flore. Nije preporučljivo koristiti talk u higijeni genitalnih organa zato što može da prodre u unutrašnje organe i promijeni bakterijsku floru. može zakasniti. porođajem i roditeljstvom mora biti psihološki pripremljen. ili ih ublažiti: u trudnoći to postiže psihofizičkim vježbama kao pripremom za porođaj. opreza i izbor pogodnog položaja (da ne pritiska trbuh trudnice). koje traje od 8 do 12. ili čak 14 časova. Porođajnih doba ima četiri: 1. Trudnoća počinje nidacijom oplođene jajne ćelije. Izuzetno je važna higijena poslije (i prije) seksualnog odnosa (ovo je važno i za žene i muškarce). Žena se može osloboditi straha i bola. 2. do 8. neredovna ishrana. muškarci treba da obrate pažnju na higijenu dijela uda ispod prepuciuma jer se tu zadržavaju naslage sekreta – smegme (osim nakon obrezivanja). Preporučljivo je da donji veš bude od prirodnog materijala i da se mijenja svakodnevno kako bi se spriječila infekcija. Dnevni ulošci mimo menstrualnog krvarenja nemaju medicinsko opravdanje. porođaj može biti vaginalni (spontan. gdje se ugnijezdi (nidira). a ne trudnoće. Takođe je važno dobro oprati spoljašnje genitalne organe. Ultrazvučnim pregledom otkucaj srca ploda može se vidjeti od 7. loši uslovi života. u slučaju neželjene trudnoće. nedjelje. nedovoljno sna).

4. inspekcija. starosti partnera. Porođaj i sve što se zbiva oko njega predstavlja značajan događaj u životu žene. ali i muškarca. a naročito radi što bržeg stvaranja kvalitetne emocionalne veze sa bebom nakon rođenja. kontracepcija – sprečavanje začeća. Prije i tokom ginekološkog pregleda može se javiti stid. Posjeta ginekologu ne mora biti 10 . drugi dio je palpacija. o seksualno prenosivim bolestima itd. BB test. • po načinu upotrebe – na lokalna i opšta. pak. planiranje i praćenje trudnoće. koje traje od pola do jednog ili dva časa. ali treba uvijek imati u vidu da ovaj pregled obavlja profesionalac/ka koji djevojkuženu gleda kao pacijentkinju. koji se obavlja instrumentom – ginekološkim spekulumom. razgovora i informacija vezanih za reproduktivno zdravlje i seksualni život (savjeti za izbor kontracepcije. isključivo radi pregleda. kako bi bio pravilniji naziv. koje takođe traje od pola do jednog ili dva časa. važno je da i partner – otac. informacije o razlozima neplodnosti. Pregled ima dva dijela: prvi dio. već žena može doći i zbog savjeta. kontrakoncepcije (mjere za sprečavanje začeća). pomažu mjere kontracepcije ili. a ne kao seksualno biće.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje sredinu. a posebno genitalnih organa. sterilizacija) i ženska. mogu se lako nabaviti u apotekama i jednostavni su za upotrebu. nepovjerenja) između ginekologa i pacijentkinje umnogome zavisi uspješnost bilo koje vrste ginekološke terapije. U cilju sprečavanja neželjenog rađanja koriste se dvije metode: 1.). određivanjem βHCG iz krvi (u laboratoriji) i ultrazvučnim i ginekološkim pregledom (u ambulanti). gramem plus. kao i da se prije pregleda mokri (neophodna je prazna bešika). Kontracepcija Kontrakoncepcija Negativna posljedica seksualnog odnosa može biti neželjena trudnoća. 3. Prisustvo bliske osobe (partnera.. koje traje oko 2 časa. mehanička i hemijska.. postplacentno doba (hemostaze). Palpatorni ginekološki pregled nije bolan ukoliko se žena opusti i ima povjerenja u ginekologa. pobačaj – prekid trudnoće (dozvoljeni i ilegalni.. baby test. kao i prisustvo ginekologa koji je pratio razvoj trudnoće i u kojeg trudnica ima povjerenja. ili vaginalni. Ultrazvučni pregled može biti abdominalni i za njega je neophodna puna bešika. Kontracepciju treba početi koristiti sa samim započinjanjem seksualnog života. Pri izboru kontraceptivnog sredstva treba voditi računa o zdravstvenom stanju žene. a obavlja se prstima. Kontracepcijska sredstva i metode možemo podijeliti: • po načinu djelovanja – na biološka. prekid trudnoće. Babinje (puerperium) počinju nakon četvrtog porođajnog doba i traju oko 6 do 8 nedjelja.) tokom porođaja može pomoći. 10 Dijagnoza trudnoće Dijagnoza (rane) trudnoće postavlja se testom iz mokraće (Ima ih više vrsta. Ginekološki pregled Priprema za ginekološki pregled podrazumijeva da se prethodno obavi higijena tijela. • po trajanju upotrebe – na privremena i trajna (sterilizacija). opštoj i zdravstvenoj kulturi. osobe koja će se starati o djetetu . pregnancy test romed . intervencije i slično. odnosno onaj ko će se sa majkom brinuti o bebi – bude uz trudnicu tokom redovnih kontrola njene trudnoće i ploda. za koji je neophodna prazna bešika. oca djeteta. koji je ranije često bio uzrok narušavanja zdravlja i/ili smrti žena). 2. doba odlubljivanja i istiskivanja posteljice i plodovih ovojaka (placentno doba).. Da bi se ona spriječila. učestalosti seksualnih odnosa i uslovima u kojima se obavljaju (za pomoć se obratiti ginekologu). Radi veće bliskosti među partnerima. • u odnosu na korisnike – na muška (kondom. Npr.). babyrapid. Od razvoja povjerenja (ili. gravignost.

oralni. Ovulacija se može desiti u bilo kom periodu menstrualnog ciklusa. • Intrauterini ulošci – spirale: postoji više od 70 tipova. ovulacijska (Billings). u apoteci se mogu naći i tablete „postinor“ – koristi se jedna tableta poslije odnosa i ne više od četiri tablete mjesečno). Vrijeme za postavljanje spirale jeste kraj menstrualnog krvarenja. ovugnost . Iako nijedno sredstvo za kontracepciju ne pruža stoprocentnu zaštitu i od trudnoće i od infekcije. dojenje. Ovo čini osnovu prirodne metode koja se bazira na vremenu ovulacije i izbjegavanju plodnih dana ± 5 dana oko ovulacije. U procesu oplodnje. kreme i tablete. Najopasnija od komplikacija koje mogu nastati pri upotrebi oralnih sredstava jeste tromboembolija. Pri pravilnoj upotrebi. a druga doza 12 sati nakon prve. čak i tokom menstrualnog krvarenja.korišćenjem hormonskih pilula (prva doza se uzme u periodu od 72 sata nakon odnosa. preporučuju se mladim. npr. obavezno treba promijeniti kondom zbog mogućnosti prenošenja infekcija. postkoitalno ispiranje. -> kombinovane mjesečne injekcije. Treba napomenuti da je nakon korišćenja spirale i pilula (privremenih kontraceptivnih sredstava) potrebna pauza od tri do šest mjeseci. Kondom služi za jednokratnu upotrebu. i produženi odnos (coitus reservatus). Nakon postavljanja spirale obavezna je redovna kontrola vaginalnog sekreta. Vaginalno ispiranje nakon ejakulacije unutar tijela djevojke ili žene nema efekta te ne treba da se koristi u svrhu kontracepcije. štiti od neželjene trudnoće i od polnih bolesti. Ova sredstva nisu mnogo pouzdana. vaginalni . poslije čega se može planirati trudnoća.ugradnjom intrauterinog uloška – spirale u okviru perioda od 5 dana nakon odnosa. posebno kod žena koje imaju neredovan menstrualni ciklus. a onda se mora odstraniti. Poslije određene pauze (1-2 mjeseca) može se zamijeniti novom. Smatra se najboljim metodom kod partnera koji imaju povremene seksualne odnose i u svijetu se najčešće upotrebljava.. želei. temperaturna. Produženi odnos može izazvati veliku psihičku napetost kod muškarca. cervikalne kape. sposobnost spermatozoida da oplodi jajnu ćeliju traje oko 48 sati. predstavlja vid kontracepcije koji se primjenjuje u okviru perioda od 72 sata poslije odnosa. . Zavisno od materijala. dijafragma. a intervencija se može uraditi i poslije prekida trudnoće ili porođaja. kada muškarac ne ejakulira. -> polni antihormoni: antiprogestageni i antiestrogeni. a time i trudnoće. -> vaginalni prsteni sa estro-progestagenom. aplikacija progestagena u intrauterinim ulošcima).progestagen (injekcije. tablete sa samim progestagenom. Metoda nije sigurna jer i prije ejakulacije može doći do izlivanja sperme. Metoda nije sigurna.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Vrste sredstava i metoda kontracepcije • Prirodne metode: ritmička (Ogino-Knaus). vaginalni tamponi. kondom obezbjeđuje visok procenat zaštite od trudnoće i od infekcije. analni). zdravim ženama koje žele zaštitu od trudnoće u kraćem periodu. Adolescentima se preporučuje korišćenje: • kondoma (od mehaničkih sredstava kontracepcije). • Tradicionalne metode: prekinuti odnos (coitus interruptus) – odnos se prekida prije ejakulacije. no žene koje se ne zaštite najčešće ostaju trudne i u tom periodu. transdermalni sistem. za sada je to jedino sredstvo koje ima obje namjene. Može se sprovesti: . napravljene su od raznih materijala i mogu biti raznovrsnih oblika. Oralna hemijska sredstva. U apoteci se mogu naći i testovi za određivanje vremena ovulacije. a može se izvršiti kod žene ili kod muškarca. jake glavobolje ili smetnje vida. a sposobnost jajne ćelije da bude oplođena oko 24 sata. kao metoda. bola u grudnom košu. kao jedinog sredstva zaštite od seksualno prenosivih bolesti (ili u kombinaciji sa pilulama ili spiralom). koja uslijedi izvan vagine. • Mehaničke metode: kondom (prezervativ). • intrauterinih uložaka – spirala odgovarajuće veličine. potkožni implantati. dijele se na nemedicirane (inertne) i medicirane (bioaktivne). Kod dojenja je smanjena mogućnost začeća. pa ni kondom. -> nesteroidna hormonska kontracepcija.. prsteni. pa i privremenu nemogućnost dostizanja orgazma. Spirala se može koristiti 3 do 5 godina. Zato korišćenje ovih sredstava treba prekinuti pri prvoj pojavi otoka i bolova nogu. • Postkoitalna kontracepcija ili kontracepcija za dan poslije (hitna. pa je time oplodnja moguća i van sredine ciklusa (kada je najčešće ovulacija). kratkotrajna). Prije izbora kontraceptivnog sredstva treba da se obratiš za savjet ginekologu. Postoji muški i ženski kon10 dom (femidon). 10 • Lokalna hemijska sredstva: paste. • Oralna hemijska sredstva (pilule): -> kombinovana estrogensko-progestagenska sredstva u tabletama. Ukoliko partneri upražnjavaju više vrsta polnog odnosa u kratkom roku (vaginalni. pjene. . • pilula sa malim dozama hormona (od hemijskih sredstava). • Sterilizacija: metoda kontracepcije koja pretpostavlja operativni zahvat.

a za djevojčice mlađe od 18. a nekad mogu i izostati.. Seksualno prenosive bolesti Seksualni odnos je prirodan dio života. Lokalni simptomi (kod muškaraca i žena) mogu biti: bolnost. Simptomi ove infekcije uglavnom izostaju. Ove bolesti ponekad nastaju i drugim putem. Posljedice ovih bolesti mogu uticati na zdravlje i muškarca i žene. virus herpesa (genitalnog). HPV. Postoji više vrsta seksualno prenosivih bolesti. ukoliko se rano ne prepoznaju i ne liječe.. • HPV test i tipizacija. Najopasnije su seksualno prenosive bolesti koje.) i kasne (sterilitet . npr. mogu uzrokovati neplodnost muškarca 110 ... Ukoliko se bolest ne liječi. Veoma je važno spriječiti neželjenu trudnoću. Abortus se može uraditi uz primjenu lokalne ili opšte anestezije. danas su manje zastupljene. Uzročnik je bakterija Chlamydia trachomatis. Rizik je najveći među onim mladim ljudima koji rano stupaju u seksualne odnose. naravno. Međutim. godina neophodna je pismena saglasnost roditelja ili staraoca. opasne infekcije.). naročito muškaraca. nedjelje i to ako postoje medicinski (npr. Liječenje bakterijskih seksualno prenosivih infekcija sprovodi se antibioticima. trudnoća se može prekinuti do 20. One takođe mogu uticati na zdravlje potomstva i čak ugroziti život. koji je i dalje smrtonosan. rizik za život žene . iscjedak iz vagine ili penisa. a u trudnoći se mogu dodatno iskomplikovati. anomalije ploda. Preporučuje se: • redukcija faktora rizika. negativne posljedice mogu biti neželjena trudnoća (koja može imati dva ishoda: vještački prekid trudnoće i rađanje neželjenog djeteta) i seksualno prenosive bolesti (za pomoć se obratiti ginekologu – u oba slučaja).). a treba imati u vidu i period inkubacije (vrijeme do pojave bolesti. liječenje se sprovodi antibioticima (liječe se oba ili više partnera). komplikacije mogu biti rane (infekcija. jer kod virusnih bolesti nema djelotvornog lijeka (riječ virus na latinskom znači otrov). Infekcija HIV virusom izaziva AIDS.. • redovan ginekološki pregled – preporuka ACS-a (American Cancer Society): jednom godišnje pregled i PAP test za sve žene koje su seksualno aktivne. Ako dođe do prekida trudnoće. kod muškaraca se može javiti lokalno crvenilo. neplaniranim seksualnim odnosima sa gotovo nepoznatim partnerima i. svrab. ureaplazma. hepatitis B i C. Bolesti poznate odranije. a žene kod ginekologa – radi otkrivanja zarazne bolesti i liječenja). Abortus je zakonom dozvoljen do 10. Nakon postavljanja dijagnoze. socijalni ili psihološki razlozi. Uz saglasnost komisije. Rizik se povećava uzimanjem alkohola ili droge. Dijagnoza se postavlja mikrobiološkim pregledom brisa kod žena i muškaraca. peckanje i pojačan iscjedak iz mokraćnog kanala. stvaranje i prenošenje raznih infekcija. krvarenje . bolovi ili krvarenje prilikom odnosa (obavezno se javiti na pregled – muškarci kod urologa. treba imati u vidu i njegove moguće negativne posljedice. kao i potomstva. a cilj mu je doživljavanje zadovoljstva. Ove bolesti predstavljaju i faktor rizika za nastajanje raka grlića materice. analni ili oralni polni odnos. odnosno simptomi seksualno prenosivih bolesti nisu karakteristični. kao i istog pola. kao i reprodukcija. u slučaju seksualnog nasilja.. Ukoliko to pak nije moguće. žena ili oboje). Seksualno prenosive bolesti najčešće se prenose seksualnim odnosom koji se upražnjava bez zaštite. Kod žena se ispoljava u vidu pojačanog vaginalnog sekreta i osjećaja vaginalne iritacije. 111 Infekcija hlamidijom je u svijetu najraširenija bakterijska seksualno prenosiva bolest.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Vještački prekid neželjene trudnoće – abortus Ukoliko dođe do seksualnog odnosa bez zaštite. • pušenje cigareta. ili su nedovoljno informisani a skloni mijenjanju partnera (promiskuitet). kada još nema njenih znakova). Kod muškaraca su simptomi manje uočljivi nego kod žena. Opasnost postoji kada se radi o odnosu osoba različitog. Faktori koji povećavaju rizik za nastanak raka grlića materice (uzrok bolesti je nepoznat) su: • rani početak seksualnog života. Znaci. kao i među onima koji ne koriste kondom kao zaštitno sredstvo. i žene (uzrok neplodnosti mogu biti muškarac.. • promiskuitet – infekcija pojedinim humanim papiloma virusima (HPV) – onkogeni tipovi – seksualno prenosive bolesti (STD). a najčešće se javlja kod mladih osoba.. a sve su češće bolesti čiji je uzročnik tek odskoro otkriven: hlamidija. odnosno starije od 18 godina. neophodno je rano otkriti trudnoću – zbog mogućnosti njenog prekida. silovanje. teškoće pri mokrenju. HIV. kao sifilis i gonoreja. Protiv hepatitisa B i Humanog Papilloma Virusa (HPV) postoji vakcina. promjene kože u području genitalnih organa. čija dužina zavisi od tipa bolesti. i bilo da je u pitanju vaginalni. nedjelje. dolazi do problema vezanih za plodnost.

malaksalost. 112 HIV bolest ili AIDS/sida zarazna je bolest koju uzrokuje virus (Human immunodeficiency virus).). itd. Specifično liječenje za sada ne postoji. Dijagnoza se postavlja ispitivanjem krvi. pečenje pri mokrenju. Prvi stadijum: nekoliko nedjelja nakon ulaska uzročnika u tijelo. „interferon“). Bolest se javlja u tri stadijuma. povraćanje. odnosno period do pojave bolesti. Treći stadijum: uzročnici oštećuju i razaraju srce. Hepatitis B i C (žutica) zarazna je bolest. ali neki lijekovi smanjuju broj ponovnih napada i njihovo trajanje. a potom gust gnojni iscjedak. Liječenje je simptomatsko (ev. Karakterističan znak je žutica kože i vidljivih sluznica. Dijagnoza se postavlja histološkim pregledom promjena. Može se javiti i povišena temperatura. mozak . Za herpes ne postoji odgovarajući lijek. U kontekstu priče o polno prenosivim bolestima. glavobolja. Simptomi zavise od stadijuma bolesti. Virus HIV-a može zaraziti bilo koju osobu – pogrešno je uvjerenje da je sida bolest isključivo homoseksualaca i intravenoznih narkomana. bolest se kasnije ponovo javlja. oboje se javite na ispitivanje – radi ranog otkrivanja i liječenja bolesti. ili makar radi svog mira.. pojačani iscjedak iz vagine žene i uretre muškarca. određuje se tipizacija virusa pa se zavisno od toga sprovodi dalje liječenje („interferon“. kapavac) je nekada bila najrasprostranjenija polna bolest.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje HPV infekcija je veoma rasprostranjena i izuzetno se lako prenosi. Izaziva je humani Papilloma virus. Dijagnoza se postavlja pregledom brisa. Dijagnoza se postavlja ispitivanjem krvi. Za hepatitis B postoji vakcina. bolest može biti bez vidljivih znakova. Ima preko 70 tipova ovih virusa. sa istim promjenama. Jedan od puteva prenošenja jeste seksualni kontakt. bez obzira na nepostojanje simptoma. drugih znakova bolesti nema. a uzrokuje je virus. HIV infekcije još uvijek nisu pronađeni. Ukoliko se bolest ne liječi. opadanje kose. može izazvati neplodnost. povišena temperatura. javljaju se u obliku mjehurića-vezikula na spoljašnjim polnim organima i okolnom području. kao i opšti simptomi infekcije: temperatura. Nekoliko dana nakon infekcije. Dijagnoza se postavlja ispitivanjem krvi. U početku. Uzročnik bolesti je Spiroheta-treponema pallidum. Vakcina i lijek protiv . a predstavlja faktor rizika za nastanak raka grlića materice. koji mogu trajati do nekoliko mjeseci. lokalno: krioterapija. javljaju se simptomi: učestalo mokrenje uz bol i peckanje. kauterizacija. ekscizija. U početku se javlja uvećanje limfnih žlijezda. Promjene na koži prati bol i osjetljivost. uvećanje limfnih žlijezda. Jedno od obilježja seksualno inteligentne osobe – o čemu si mogao/la ponešto pročitati na početku ovog priručnika – jeste i odgovorno seksualno ponašanje. a predstavlja sindrom stečenog nedostatka imuniteta – to je završni stadijum infekcije izazvane ovim virusom. Inkubacija.. odgovorno seksualno ponašanje jeste ponašanje osobe koja će. Dijagnoza se postavlja uzimanjem brisa. bolovi u mišićima i zglobovima. Ova bolest je učestalija kod žena nego kod muškaraca. Liječenje se sprovodi antibioticima. koji prilikom polnog odnosa ulazi u krv kroz jedva vidljiva oštećenja kože ili sluznice polnih organa. Uzročnik je bakterija Gonokok. Osim pojave kondiloma. Sifilis (Lues) je danas rijedak. predstavlja tešku bolest koja je nekada bila neizlječiva. a ako ih ima. Jedan od puteva prenošenja jeste seksualni kontakt. Dijagnoza se postavlja uzimanjem brisa. Nakon prolaska ovih simptoma. Neki tipovi HPV-a mogu izazvati nastajanje polnih bradavica-kondiloma (condylomata) kod žena i muškaraca. Osoba u početku ne mora imati znakove bolesti. Uzročnik je iz grupe retrovirusa. Gonoreja (triper. tamna boja mokraće i svijetla boja stolice. Liječi se antibioticima. Ukoliko sumnjaš na moguću infekciju kod sebe ili partnera. traje od nekoliko nedjelja do osam mjeseci. od čega oko 30 koji uzrokuju genitalne infekcije. krvne sudove. Drugi stadijum: javlja se osip po koži i sluznicama. na tom se mjestu javlja ranica ili čir (ulcus) i bezbolni otok limfnih žlijezda u okolini. a liječe se oba partnera. ukoliko 113 Genitalni herpes je bolest koju izaziva virus Herpes simpleksa. Simptomi bolesti vezani su za upalne procese na jetri i njeno oštećenje.

9 – Nespecifikovani seksualni poremećaji. Javlja se kod oba pola. Takvim postupkom osoba štiti sebe i druge od bolesti i njenih posljedica. kada osoba nije u stanju da učestvuje u seksualnom odnosu na način na koji bi to htjela. dobro je da se ukratko informišeš i o temi koja slijedi. stid.1 – Seksualna averzija ili odsustvo seksualnog uživanja.). Uzrok može biti odrastanje u disfunkcionalnoj porodici. a zatim sa partnerom. impotencija). Masters & Johnson metoda zasniva se na strpljenju i učenju – osoba treba da nauči da prepozna one znakove koji govore da je orgazam blizu. radi se na podizanju tenzije koja je aktuelno odsutna. kada osjeti da je blizu orgazma. pa je penetracija penisa nemoguća ili jako bolna. F52.7 – Pretjerani seksualni nagon.5 – Vaginizam bez organskog uzroka. U teškim slučajevima dolazi do ejakulacije prije F52. Prijapizam je dugotrajna bolna erekcija. . ni isuviše mala? Ako neko nema želju da vodi ljubav određeni broj puta sedmično.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje posumnja da ima neku polnu infekciju. F52. postoji tek kada nedostatak seksualne želje. Najčešći uzročnik je terapija injekcijama u 115 F52. ko zaista ima pravo da kaže da to nije u redu?! Problem. To je bol prilikom seksualnog odnosa. zasmeta upravo toj osobi. Poremećaji seksualnog nagona spadaju u poremećaje ponašanja koji su udruženi sa fiziološkim poremećajima i somatskim – tjelesnim faktorima.3 – Orgazmički poremećaji: inhibirani orgazam kod muškaraca i žena i psihogena anorgazmija. doživljavaju isključivo dok masturbiraju. Postoje tehnike za prevazilaženje ovog problema.4 – Prijevremena ejakulacija. Prijevremena ejakulacija rijetko je organskog porijekla. Najprije se to vježba tokom masturbacije. već se samo koncentriše. ili čak i u odsustvu erekcije. ali češće kod žena. Važnu ulogu imaju emocionalni faktori. ni prevelika. penetracije u vaginu. ali. kada penetrira. koji se odnose na način na koji se seksualni nagon zadovoljava (npr. treba da odustane od dalje aktivnosti i da nastavi sa seksom tek pošto se potpuno smiri. masturbiranje prije penetracije. kao i zauzimanje manje podsticajnih položaja u toku seksualnog čina. najčešće kod adolescenata i u ranom odraslom dobu. da bi stekao/la što potpuniju sliku. gdje je osoba kao dijete bila psihički ili seksualno zlostavljana.0 – Nedostatak ili gubitak seksualne želje (uključuje frigidnost). nisko samopouzdanje. osobe koje orgazam 114 F52. pa je kroz to razvila negativan stav prema seksu. i na kvalitativne. Ova dijagnoza postavlja se samo ukoliko razlog ne leži u vaginalnom grču ili vaginalnoj suvoći. seksualno kompulsivno ponašanje predstavlja način da ispuni prazninu nastalu usljed osjećaja odbačenosti i bezvrijednosti. a javlja se kod oba pola. (Ljupka Kovačević) Poremećaji seksualnog nagona Cilj ovog priručnika nikako nije da te isprepada. odnosno frigidnost. egzibicionizam). Javlja se kod oba pola. ili u potpunosti. F 52. o tome obavijestiti svog seksualnog partnera/e. U ICD-10 klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nabrojani su sljedeći poremećaji ove vrste: F52. realno. F52. Koja je to količina seksualne želje za koju možemo sa sigurnošću reći da je dobra. koji nisu uzrokovani organskim poremećajem ili bolešću. ometa normalno svakodnevno funkcionisanje osobe. F52. pri kojoj krv koja je ušla u penis ne može da izađe. Dijagnostifikuje se kada je želja i upražnjavanje seksa toliko da značajno. Liječenje se sprovodi kroz psihoterapiju i kod kuće. Vaginizam je spazam – grč mišića koji okružuju vaginu. Poremećaji seksualnog nagona dijele se na kvantitativne. a ne i kada su sa partnerom i/ili kod vaginalne penetracije. koji se odnose se količinu/ intenzitet polnog nagona i/ili učestalost seksualnih odnosa (npr. ali može da se javi kao psihološka reakcija na neko organsko oštećenje (kao što je bolna erekcija i sl. Seksualni poremećaji obuhvataju razne oblike neuspješnog seksualnog funcionisanja. Još neke stvari mogu biti od pomoći: korišćenje kondoma (jer smanjuje stimulaciju). tehnika stiskanja i tehnika mirovanja. F52 – Seksualni poremećaji koji nisu uzrokovani organskim poremećajem ili bolešću. Princip je isti: kada osoba prepozna da će uskoro doći do orgazma. Naime. Ove tehnike se uvježbavaju sve dok osoba ne nauči da uspostavi potpunu kontrolu nad ejakulacijom. poremećaj erekcije kod muškaraca i psihogenu impotenciju. Uključuje poremećaje seksualnog uzbuđenja kod žena.6 – Dispareunija bez organskog uzroka. Za takvu osobu. Tehnika mirovanja se sastoji u tome da mladić. Predstavlja nesposobnost kontrole ejakulacije u mjeri potrebnoj da bi oba partnera uživala u seksualnom odnosu. osobe kod kojih ne postoji nikakva želja – potreba za seksom. Tehnika stiskanja se primjenjuje tako što partner neposredno prije orgazma čvrsto stegne glavić pola minuta. ne smije da se pomjera (ni on ni njegova partnerka ili partner).2 – Neuspješnost genitalnog odgovora. treba da izađe iz vagine/anusa. Ta traumatična iskustva pospješuju i razvijaju doživljavanje sebe kao bezvrijedne osobe. Jedan od poremećaja seksualnog funkcionisanja jeste i prijapizam. F52.8 – Drugi seksualni poremećaji koji nisu uzrokovani organskim poremećajem ili bolešću. Uključuje nimfomaniju i satirijazu. Vidovi ovog poremećaja su razni i treba ih razlikovati: osobe koje nikada i ni na koji način nisu doživjele orgazam. kao i one sa kojima je imala odnos u periodu od mogućeg nastanka infekcije pa do sadašnjeg trenutka. Neke od najuspješnijih su: Masters & Johnson metoda.

a sloboda može biti zloupotrijebljena. motivisano doživljajem sebe kao žene. kao i od zoofilije prisutne u kulturama koje ovaj oblik seksulanosti ne osuđuju. pedofilija. predstavljaju zločin i treba da ostanu sankcionisane – i zakonom i moralno. Naime. poniženja i potčinjavanja (mazohizam).. kada osoba upražnjava seks sa nekom životinjom zato što nema nikog za partnera. Zabranjena je zakonom. pa se homoseksualnost (i muška i ženska) i biseksualnost smatraju normalnim oblicima seksualne orijentacije – izbačeni su iz zvanične medicinske klasifikacije mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja. a perverzije „izvrnute” načine na koji se seksualni motiv zadovoljava (fetišizam. Bezopasni su ali. kao pedofilija ili nekrofilija. Fetišizam – upotreba raznih predmeta koji služe za postizanje uzbuđenja i orgazma. duboke dekoltee. providnu garderobu koja otkriva grudi. seksualni nagon se u parafilijama zadovoljava na načine koji drugim ljudima mogu biti strani. a iznajmljuju ih muškarci koji imaju biseksualne sklonosti. Zabranjena je zakonom.... uopšte. Voajerizam – posmatranje pojedinaca ili parova dok se svlače. pedofil je uvijek prekršilac zakona jer dijete je isuviše malo da bi dalo jasan otpor i.Biološko-medicinski aspekti seksualnosti i reprodukcije priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje penis. Datim predmetima pridaje se snažno erotsko značenje. Frotirizam (od riječi „frotir” – trljati) – frotiristi nalaze zadovoljstvo i postižu orgazam trljajući svoju karlicu i genitalije o drugu osobu. niti liječenja. okretanje glave na drugu stranu. ovakav pristup dozvoljava veliku slobodu. Voajeri nisu opasni po druge ljude – nisu agresivni. Uglavnom se radi o jako anksioznim i povučenim osobama. a što se neće raditi. šminka . vrisak itd.. tzv. Transseksualizam – oblačenje muškarca u žensku garderobu. Zato je prije bilo koje seksualne aktivnosti. tuširaju ili imaju seksualni odnos. To rade na nekom javnom mjestu. Uvijek se radi o silovanju ili vršenju bludnih radnji. Uglavnom se sreće kod muškaraca.. Naravno. (Potom se ovaj drugi naziv kod laika neopravdano odomaćio.). bez obzira na seksualnu orijentaciju. Zadovoljstvo se nalazi u oblačenju ženske garderobe (omiljeni modnoodjevni detalji transvestita su štikle. Voajer posmatra tako što je skriven. brushalteri. Transseksualci su bezopasni po druge. Ovakvo seksualno opštenje veoma je opasno zbog povreda. Telefonoskatilija – označava poremećaj kada osoba koristi specijalizovane telefonske linije i brojeve. transseksualizam. Nekrofilija – poremećaj koji se ogleda u zadovoljavanju seksualnog nagona kroz čin sa mrtvim ljudima. a nakon ejakulacije obično bježe. Pedofilija je izuzetno opasna seksualna abnormalnost jer pedofil može povrijediti dijete ili više njih. Pedofilija – seksualna sklonost ka djeci. Egzibicionisti su bezopasni po druge. izraženom kroz sve obnaženije pokazivanje u javnosti. voajerizam . već ulogu fetiša može imati bilo koji predmet za svakodnevnu upotrebu kojem osoba pridaje erotsko značenje. masturbira i postiže orgazam. Javlja se isključivo kod muškaraca. Treba je razgraničiti od situacione zoofilije. sprovedena radi liječenja impotencije. seks počinje da se prihvata kao krajnje individualna stvar i danas uglavnom preovlađuje pravilo: u seksualnom činu ništa nije zabranjeno. kao i korišćenje antidepresiva. Ovakve osobe obično ucjenjuju djecu. 11 . zadnjicu itd . koje mogu dovesti čak i do smrti. bez obzira na godine. kratke suknje. čarape sa halterima. da bi odlučivalo o seksualnoj aktivnosti sa nekim.. Zoofilija – seksualna abnormalnost izražena kroz seksualnu sklonost i opštenje sa životinjama. kao i egzibicionisti. Nakon seksualne revolucije. kao jedini način za zadovoljavanje seksualnog nagona. Mnogi među njima rade kao prostitutke. socijalni i bračni status. Parafilije – kvalitativni poremećaji seksualnog nagona Parafilije nisu klasični poremećaji seksualnog nagona i ponašanja. Sadomazohizam – zadovoljstvo se nalazi bilo u nanošenju bola.. čudni i odbojni. nemoralno ili nenormalno – pod uslovom da prija SVIM osobama koje u njemu učestvuju. već prije predstavljaju iskrivljenja ovog nagona. bilo zastrašivanjem i kaznama. poklonima i slatkišima. vršeći na njih pritisak da nikome ne govore o tome šta im se dešava – bilo raznim nagradama. Pitanje je da li se može govoriti o egzibicionizmu i kod žena. izuzetno važno unaprijed dogovoriti što se može. Ovo je prilično lako razumjeti budući da je razlog egzibicionizma osjećanje manjka muškosti. gdje je to zbog gužve moguće izvesti – u autobusu. Transvestizam – podvrsta fetišizma. Češća je kod muškaraca. 11 Egzibicionizam – karakterističan je za heteroseksualne muškarce. Dakle. zoofilija – jedino je heteroseksualnost smatrana normalnom). na koncertu . hot-line. homoseksualnost. Nekada su se u psihijatriji kvalitativni poremećaji seksualnog ponašanja dijelili na inverzije i perverzije. odnosno načina njegovog zadovoljavanja.) Inverzije su predstavljale „izvrnutost” subjekta sa kojim se stupa u seksualne odnose (lezbijstvo. zadovoljstvo se postiže pokazivanjem svojih genitalija na javnom mjestu. Mnogi iz znatiželje pozivaju hot-line i potom odustaju zbog veoma visokih cijena takvih poziva – u takvim slučajevima ne govorimo o telefonoskatiliji kao poremećaju. veoma neprijatni. najčešće slučajnim prolaznicama. bilo u pasivnom prihvatanju bola. Često doživljava orgazam i bez erekcije. vibrator). frotirizam. Oni nisu više predmet proučavanja psihijatrije i psihopatologije. Takođe je problematično i koliko je mazohista u tom odnosu dobrovoljno pristao na ovakav tretman. naročito sa osobama koje ne poznajemo dovoljno. ponižavanju i potčinjavanju seksualnog partnera (sadizam). loše. To ne moraju biti samo razna seksualna pomagala (npr. a u nekim državama nisu više ni zakonski sankcionisani. Danas je napravljena važna ispravka nepravde. Posebno ih uzbuđuje stid osoba koje su ih vidjele. Neke parafilije.).

slobodnoj od prisile i/ili nasilja i bez straha od infekcije ili trudnoće. Reproduktivna prava obuhvataju dvije široke oblasti ljudskih prava: pravo na reproduktivnu zdravstvenu njegu i pravo na reproduktivno samoopredjeljenje.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualna i reproduktivna prava Važno je da znaš koja su tvoja seksualna i reproduktivna prava Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije. Pravo na jednakost i oslobođenje od svakog oblika diskriminacije Svi ljudi su rođeni jednaki i niko ne smije biti diskriminisan na osnovu 11 Reproduktivno zdravlje je stanje tjelesnog. a proklamuje da ljudi imaju 11 slobodu da uživaju u međusobno zadovoljavajućoj i sigurnoj vezi. psihološkog i socijalnog blagostanja u svim oblastima koje su vezane za reproduktivni sistem. rađanjem ili rodnom pripadnošću. . kao i da imaju mogućnost da regulišu svoju plodnost bez negativnih ili opasnih posljedica: Pravo na život Nijedan život ne smije biti ugrožen trudnoćom. Međunarodna federacija za planirano roditeljstvo (IPPF) donijela je. Povelju o seksualnim i reproduktivnim pravima. godine. Pravo na slobodu i sigurnost osobe Svi ljudi imaju slobodu kontrole vlastitog seksualnog i reproduktivnog života. reproduktivno zdravlje je stanje tjelesnog. psihološkog i socijalnog blagostanja u svim oblastima koje su vezane za reproduktivni sistem. Ova povelja utemeljena je na principima Konvencije o ljudskim pravima. Namjera nam je da ovaj priručnik bude upravo doprinos stvaranju takvog blagostanja. 1995.

(Časopis ŽINEC. Pravo na odluku da li imati djecu ili ne Sve osobe imaju pravo da odluče. koja abortus smatra grijehom. starosti. političkog i drugog mišljenja. slobodno i odgovorno. Pravo na zdravstvenu zaštitu i njegu Svi ljudi imaju pravo na najviše moguće standarde fizičkog i mentalnog zdravlja. kao i da ne budu podvrgnuti medicinskom tretmanu ili naučnom istraživanju bez slobodnog i na informacijama zasnovanog pristanka. Žena mora imati slobodu da izabere da li hoće ili neće da bude majka. a povezano je sa potrebom žene da kontroliše svoje tijelo. 2003) Pravo na abortus je veoma važno reproduktivno pravo. U Crnoj Gori abortus je do 1951. porodične situacije. 121 Pravo na privatnost Svi ljudi imaju pravo da donose autonomne odluke u vezi sa vlastitim seksualnim i reproduktivnim životom. ona mora imati pravo na sopstveni izbor. Stavovi prema abortusu su se mijenjali. o broju djece i periodu između rađanja. i za ženu i za izvođača. često i po cijenu vlastitog života. a ne povećava broj abortusa. • i žena i dijete. pitanje abortusa je veoma kompleksno i sagledati ga znači sagledati sliku odnosa društva prema ženi kroz vrijeme. • kontraceptivna sredstva nisu svima jednako dostupna. Ipak. religije. nacionalnog ili socijalnog porijekla. Žene o seksualnosti. fizičke ili mentalne hendikepiranosti. Žene često imaju moralnu dilemu po pitanju ove odluke. Rezultati govore i o jakim patrijarhalnim uticajima. • nijedno kontraceptivno sredstvo nije potpuno sigurno. bračnog statusa. • legalizacijom abortusa smanjuje se smrtnost žena. Pravo da se uživaju blagodeti naučnog napretka Pravo na slobodu udruživanja i političkog učešća Svi ljudi imaju pravo da formiraju ili da se uključe u nevladinu organizaciju kako bi se unaprijedila seksualna i reproduktivna prava. kao i koliko će djece imati. Pravo da se ne bude žrtva torture i drugih nehumanih tretmana Svi ljudi imaju pravo da ne budu subjekti torture ili okrutnih. ali su dugo bili (i još uvijek su!) pod jakim uticajem hrišćanske religije. rođenja ili drugog statusa. Pravo na izbor Ljudi imaju pravo slobodnog izbora da li da uđu u brak ili ne. boje kože. koje su znale tajne rođenja i tajne abortusa. kao i koliko će djece imati. a nastoji se da se u zakonodavstvu za njih obezbijedi zaštita i ravnopravnost. imovine. godine bio zabranjen i smatran je krivičnim djelom. imaju mnogo veće psihološke probleme nego što ih izaziva abortus. i državna i crkvena. kao i pristup sredstvima za praktikovanje ovog prava. siromaštva. bez obzira na stav muškarca. Ne 49%). ako je neželjeno. 120 . godine je legalizovan. U svijetu je sve snažnije prisutna svijest o diskriminaciji homoseksualnih osoba. Pravo na slobodu mišljenja Svi ljudi imaju pravo da donose odluke o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima. Ono što treba da znaš kad formiraš svoj stav prema abortusu: • broj abortusa je jako mali u odnosu na broj rođene djece. na šta upućuje i podatak da su odgovori na pitanje „da li je abortus grijeh” podijeljeni (Da 51%. kao i pravo da osnuju i planiraju porodicu. • niko nema pravo da nameće svoj moral drugoj osobi. i pravo da traže. Oduvijek su postojale žene iscjeliteljke. a 1960. nehumanih ili degradirajućih tretmana. etničkog porijekla. svaka vlast. istraživanje polaznica Ženskih studija. primaju i daju informacije i razmjenjuju ideje kroz bilo koji medij. što uključuje i odluku da li uopšte imati djecu. U slučaju neželjene trudnoće. bez obzira na stav muškarca. Jer. Kotor. da imaju privatnost i da budu poštovani. kada i koliko djece roditi. Žena mora imati slobodu da izabere da li hoće ili neće da bude majka. Pravo na informacije i edukaciju Svi ljudi imaju pravo na pristup informacijama i edukaciji o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima. pola ili seksualne orijentacije. pa i na abortus.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje rase. • svako dijete treba da bude željeno. Smatraju da je odluka o abortusu izuzetno teška. htjela je da o ovom pitanju odlučuje umjesto njih. jezika. i oduvijek su „odlučivale” o abortusu. Abortus kao seksualno i reproduktivno pravo Pravo na abortus pripada korpusu reproduktivnih prava. Istraživanja u Crnoj Gori ukazuju da preko 85% žena smatra da im pripada neotuđivo pravo da odluče da li će.

već je pol faktor koji vlada njihovim cjelokupnim životom. a podizanje djece odvaja od čisto biološke i seksualne obaveze. • obaveza je društva da kroz posredovanje ili rad državnih organa obezbijedi podršku onima u nevolji (neželjena trudnoća). Protiv prava na abortus obično su oni koji žele da gospodare tijelom žene. Glavni temelj na kome počivaju seksistički stavovi ogleda se u uvjerenju da su muškarci biološki i intelektualno superiorniji od žena. koja obuhvata očigledne i opšte prihvaćene društvene. masmedije itd. kao i pravne institucije koje ozakonjuju i održavaju podređeni položaj žena. • moralne vrijednosti i ideje kada se radi o životu fetusa moraju biti podržane. a abortus je ubistvo. godine. • ilegalni abortusi su nepravedni.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Protiv prava na abortus obično su oni koji žele da gospodare tijelom žene. nauku. • odluka o abortusu nikada nije ženski hir.) kako bi održao i reprodukovao patrijarhalne odnose u društvu. koji sebi daju pravo da presuđuju o „svetosti života”. naročito iz tehnologije i politike. U diskusijama o pravu na abortus prisutna su dva stanovišta: „Pro-life” i „Pro-choise”: SEKSIZAM „Seksizam je sveprisutno višeglavo čudovište koje se na različite načine pojavljivalo u različitim istorijskim periodima i u različitim kulturama.choice – stanovište koje ne daje prednost abortusu nad rođenjem. Seksistički su oni društveni odnosi u kojima muško osporava vrijednost ženskog. ekonomske i političke običaje i prakse. pa do njihovog isključivanja iz sfera moći. Seksizam se može uočiti i u medijima. Seksizam se ispoljava u svim oblicima ponašanja. čak i ako postoji nedoumica da li je u pitanju „život”. • racionalno viđenje života. već uporno nastoje da naglašavaju razlike između muškaraca i žena. a da nisu biološke majke. od suptilnih gestova i jezika do eksploatacije i ugnjetavanja. • fetus tek nakon tridesete nedjelje može da osjeti bol. 123 . koji sebi daju pravo da presuđuju o „svetosti života” . Razlozi: • negiranje slobode izbora jeste negiranje individualne svijesti. • treba se zalagati za emancipaciju žene u pogledu njenog tijela. ili neupadljivo. Pođimo od činjenice da su žene potčinjene očevima. a ne da ih okreće destruktivnim izborima. moral. Ima žena koje ostvaruju svoje materinstvo. Seksizam je direktno povezan sa ratnim sistemima.” Beti Rijardon Ovaj pojam se pojavio 1965. preko diskriminacije koja se prema njima sprovodi na poslu. medicinu. modu. od porodice do multinacionalnih korporacija. Materinstvo nije samo zadovoljenje biološke mogućnosti. • odgovornost za podizanje djeteta je osnovna dužnost žene. njihovim odnosom prema državi i svim javnim institucijama. • zaštita porodice kao jezgra društva. nisu samo njihove reproduktivne funkcije određene polom. već je to zadovoljenje mnogo više u sferi psihološkog i socijalnog. • religioznost. muževima. a ne racionalno viđenje života. svim njihovim funkcijama u društvu i ekonomiji. a formiran je po analogiji sa riječju rasizam. Ovo uvjerenje dovodi do ponašanja poznatog kao muški šovinizam – do diskriminacije prema ženama. Razlozi: • individualno pravo na život treba poštovati. pa čak i sinovima. ali promoviše reproduktivnu slobodu. Patrijarhat je poredak koji se zasniva na seksizmu i dominaciji muškaraca nad ženama i otvoreno. Teza da su žene koje zagovaraju pravo na abortus protivnice materinstva – jednostavno nije tačna. • insistiranjem na brizi o izboru i kontroli rađanja pažnja se usmjerava na odgovornost za roditeljstvo. To je sistem uvjerenja zasnovan na pretpostavci da su fizičke razlike između muškaraca i žena toliko značajne da bi trebalo da budu odlučujuće za praktično sve društvene i ekonomske uloge muškaraca i žena. Pro-life – stanovište da ljudski život počinje začećem. 122 Pro . čak i po cijenu individualnih teškoća i porođajnih muka. ali najčešće ne dignu glas protiv rata i ubijanja ljudi. kao i u svim ljudskim institucijama. Stanovište savremenog feminizma jeste da seksistička društvena vjerovanja i prakse ne samo da ograničavaju aktivnosti žena. a posebno njihovim međusobnim odnosom. Muški šovinizam funkcioniše u svim sferama privatnog i javnog života. pa se pretpostavlja da bi veća integracija žena u sve sfere ljudskih djelatnosti bila prevencija ratnih sukoba. na primjer kroz forsiranje stereotipne polne uloge žene kao majke U automobilskoj industriji čest je slučaj da se radi privlačenja pažnje uz proizvod koristi žensko tijelo. koristi sve institucionalne i ideološke mehanizme kojima raspolaže (pravo. obrazovanje. kulturu. ekonomiju. U skladu sa takvim uvjerenjima. ali najčešće ne dignu glas protiv rata i ubijanja ljudi. posebno u značenju moralne svijesti. • uloga žene u porodici ne može se svoditi na rađanje i njegovanje djece. umjesto religioznog. i ima bioloških majki koje ne njeguju svoju djecu.

uopšte.. stiču se dobri uslovi da ono „iskusi sva lica” i majke i oca. kažnjava nas i potpuno smo zavisni od njene volje)..nećeš čak ni pasulj da mi skuvaš. naime.Ivanović) Obrati pažnju kada u medijima (npr. znači: ne pripisujući apriori pozitivne ili negativne osobine nekoj osobi na osnovu njenog pola. da više gledaju televizijski program. nemoj sa mnom da se svađaš. u ovom kontekstu. naučio tata. pa se pretpostavlja da bi veća integracija žena u sve sfere ljudskih djelatnosti bila prevencija ratnih sukoba. Ovo možeš veoma lako provjeriti prateći koji se proizvodi reklamiraju preko televizije. Kroz taj primarni odnos sa ocem. proizvodi „za žene” .. Na seksizam ukazuje i činjenica da u štampanim medijima i na internetu ima više reklama „za muškarce” . Kada se oba roditelja podjednako bave odgajanjem i vaspitavanjem djeteta. Šta će meni vjenčanje i žena kad sa tuđom živim bez problema. kao i doživljaj tuđe volje kojoj se povinujemo „iz ljubavi”. ti voziš ferari. tvrdi da je devica. zastupaju stav da žene imaju jednaku društvenu i ljudsku vrijednost kao muškarci.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksizam se može uočiti kroz stereotipne prikaze: muškarca kao uspješne poslovne osobe. bilo kao frigidne u seksu. lako „ulaze u uho” i kreiraju svijest naših mladih ljudi. u gradu si glavni! Kaži mala svoje muke. U njima se zapravo veoma eksplicitno govori o seksu na veoma ružan način. Sladak šećer. miluje nas i hrani).. Drugim riječima. poklone. pa su i TV reklame napravljene u skladu sa tim. humanog društva. beskrajnog osjećanja povjerenja i blaženstva.. a posljedica su dominacije žene u ranom djetinjstvu. ne bih znala da si bio najbolji. žale što su zbog strastvenog seksa propustili pravu ljubav. a kamoli djecu da mi čuvaš! Moja mala lutkica. Dominaciju žena i isključivanje muškaraca iz vaspitanja djece u djetinjstvu podržavaju tradicionalni mitovi i kulturne norme. stiču se dobri uslovi da ono „iskusi sva lica” i majke i oca. i mrzimo je (jer je moćna. moja mala nosi suknju maksi. U našoj sredini i prostorima bivših jugoslovenskih republika seksizam je naročito uočljiv u tekstovima pop i narodnjačkih „hitova”. dijete kasnije ima blagonaklona osjećanja prema muškarcima uopšte. bolje decu da mi rađaš. šetnju . i domaćice. Pristalice feminizma – i žene i muškarci – insistiraju na jednakosti žena u najosnovnijem i najpotpunijem smislu te riječi. (Aida Perović . najčešće ga samo nagrađuje (pažnjom. sa ženama kako se barata! Nisam lopov al’ bi znao tom čovjeku šta bi krao! . Ovakvi tekstovi. prevara i vulgarnost postaju prihvatljivi i uobičajeni oblici ponašanja. Ove se pojave smatraju univerzalnim. kaže pre venčanja nema milovanja. čiča ima zlatne ruke! Neće čiča tu da srlja. Varao me dragi. nije kriv! Hop mala bosonoga. Ambivalencija ovdje označava istovremeno postojanje suprotnih osjećanja prema majci: i volimo je (jer je nježna prema nama. da žene više vremena provode u kući nego muškarci. Realnije. po pravilu. što neminovno dovodi do razvoja necjelovitih ličnosti – i muškaraca i žena – i do nelagodnosti među polovima. ispod maksi napisala taksi! Nas dva brata. vjeruj mi.. ne smiju predstavljati osnov za diskriminaciju žena. voljela bih kad bi bili jednaki. 124 125 . Seksizam je štetan za oba pola i predstavlja ozbiljnu prepreku za razvoj odraslih i zrelih ljudi i. a žene kao majke i domaćice. te da tokom života realnije doživljava ostale žene i muškarce oko sebe. Devo. Jedna od mjera za prevazilaženje mizoginije (mržnje prema ženama) jeste učešće oba roditelja u brizi i vaspitavanju djece . hoće samo da podrlja! Moja mala nosi suknju mini. Da te nisam prevarila. Svi smo iskusili taj osjećaj bespomoćnosti i zavisnosti. pa tako dijete nema razlog da ga mrzi. higijenu i kozmetika. na drugoj strani.žena se apriori kvalifikuje kao manje inteligentna. kroz igru. prelepa lepotice.. Kontinuirana istraživanja su pokazala da se u temeljima seksističkih stavova i praksi nalazi mizoginija (mržnja prema ženama) i ginofo- bija (strah od žena). na način da im promiskuitet. kad ga žene vole nije. veličaju se prevara i promiskuitet. „ona koja ne čita i ne umije da koristi internet”. eventualno. Seksizam je direktno povezan sa ratnim sistemima. Otac koji je mnogo manje prisutan u vaspitavanju djeteta realno nema priliku da svoje dijete i nagrađuje i kažnjava.). hajde mala dok je zgoda. Mizoginija ima svoje korijene u poziciji djeteta u odnosu na majku (majka je oličenje moći i djetetove apsolutne zavisnosti) i zasniva se na dubokoj ambivalenciji koja potiče još iz preverbalnog perioda (strast). nek je zdrav i živ. te da razlike između polova. naročito zbog ritmičnih melodija koje uz njih idu. Smatra se. To su. dok su muškarci prikazani kao „mačo” ili kako. te da tokom života realnije doživljava ostale žene i muškarce oko sebe. kroz muziku koju slušaš) prepoznaš seksizam kako ne bi podlegao/la stereotipima: Pijem vino i rakiju vruću i ne mislim na traktor i kuću. kad već nećeš da me ostaviš . od svih faca slavnih. žene se redovno opisuju bilo kao nezasite. kako živiš bez onoga. devo device. Kada se oba roditelja podjednako bave odgajanjem i vaspitavanjem djeteta. hladna voda. Najbolji si najbolji.. ispod mini napisala skini.proizvodi za kuću. bez obzira na to da li su biološki ili društveno uslovljene.

odnosno. prodaja. Prema djelu Patrika Robertsona „Filmska fakta“. pa tako i u pornografskoj industriji. Međutim. čije se gledanje anonimo i skupo naplaćuje. ali ovim se. Opozit u muškom rodu je Shotacon. najraniji pornografski film za koji se sa sigurnošću može reći kada je snimljen jeste francuski “A l’Ecu d’Or ou la bonne auberge”. No. već iz više pokušaja. sodomija i koprofilija. kao što su pedofilija.u japanskim manga crtanim filmovma Lolicon predstavlja seksualizovani maloljetni ženski karakter. „otkači” za šminkerkom zakopčanom do grla. zaljubi. riječ je o svojevrsnom seksualnom nasilju – zato je. bilo obični ljudi. kao po pravilu. Ovakvi video klipovi lako se „skidaju” sa interneta i distribuiraju putem mms-a. U dokumentarcima se ističe i zanimljiv podatak da se čitava filmska ekipa. što se ogleda u neprikazivanju ženskog orgazma. Među parovima se sve češće dešava da koriste porno filmove za izazivanje uzbuđenja. zapravo. no niko od njih nije porno glumac. nekrofilija. (TV Via Sat Explorer). može dovesti do razvijanja sklonosti za pretjerano mačističku. koje idu u prilog seksualnom nasilju i seksizmu. takođe radi finansijske dobiti. koje idu u prilog seksualnom nasilju i seksizmu. između osoba istog pola. U ovom drugom slučaju. kupovina i konzumiranje sadržaja dječje pornografije. dok je muškom sve podređeno. Postoje kritike da je ovo vrsta dječje pornografije. U svijetu su zabranjeni i veoma strogo zakonom sankcionisani pravljenje. pa i zakonom zabranjene seksualne sklonosti. Pornografski filmovi su filmovi koji prikazuju eksplicitne scene seksa. kao što su pedofilija. umjesto predigre. što će reći. a zatim ih plasiraju – kako bi naudili i osramotili prikazane ljude. oni danas dobijaju potpuno novi značaj – postaju zamjena za tjelesni kontakt i polni odnos sa drugom osobom. nekrofilija. filmovi i veb-sajtovi. Sve je više porno filmova koji propagiraju izopačene. akcenat je na muškom zadovoljstvu. Seksualni odnos se uvijek završava muškom ejakulacijom po tijelu žene. a ne senzacionalističko akcentovanje sadržaja snimka. „iz jednog kadra”. koja potencijalne gledaoce upozorava na njihov sadržaj. umjesto da doprinesu seksualnom obrazovanju i oslobađanju pojedinca. Ovakav pristup. ipak postoje efikasni načini za otkrivanje posjetilaca ovih saj- tova i suzbijanje dalje distribucije njihovih sadržaja. Lolicon (naziv dolazi od junakinje knjige „Lolita” Vladimira Nabokova) . upravo to činjenica koja treba da dobije primat. U ovim filmovima dijalozi su svedeni na minimum i u funkciji su seksualnog odnosa. Postavljaju ih ili sami akteri snimka – zbog egzibicionističkih sklonosti i/ili radi zarade – ili neke druge osobe koje se tih snimaka nekako domognu. stimuliše pasivnost i otuđenje među partnerima. jeste prikazivanje takozvanih „snimaka iz kućne radinosti”. dodatno nasnimavaju glasovi – neki drugi glumci i glumice snimaju zvučne efekte da bi film bio što uvjerljiviji. Sve je više porno filmova koji propagiraju izopačene. iz 1908. Pornografija je postala industrija. glumci i glumice vrše razne pripreme da bi olakšali snimanje pojedinih scena (naročito scena analnog seksa) a redovno se. pornografske scene se ne snimaju odjednom. donosi ogromnu zaradu i stoga je često pod okriljem kriminalnih klanova. sve češće imaju sasvim suprotno dejstvo. a ne za obnaženim porno glumicama i glumcima. sodomija. Nema ničega lošeg u tome ako neko masturbira gledajući neki pornografski materijal. pri interpretaciji ovakvih „slučajeva”. pa i zakonom zabranjene seksualne sklonosti. ili nekog drugog pasivnog partnera. ali je jako loše ako taj materijal istovremeno šalje i dodatne poruke. posmatrano na duže staze. Osim toga. koprofilija. gdje su akteri bilo javne i poznate ličnosti. naročito među mlađom publikom. ali je jako loše ako taj materijal istovremeno šalje i dodatne poruke. Ovi se sadržaji zato pokušavaju plasirati putem veb-sajtova. Rezultat može biti pozitivan u fiziološkom smislu (može doći do erekcije i vaginalnog vlaženja). Porno filmovi su koncipirani tako da oslobode maštu. kao i nasilničku viziju seksualnosti. nakon snimljenog video materijala. Danas postoje specijalizovani pornografski časopisi. Najnoviji trend u mas-medijima. Ovakvi filmovi nose univerzalnu međunarodnu oznaku XXX. Nema ničega lošeg u tome ako neko masturbira gledajući neki pornografski materijal. Pornografija Prvi poznati grafički prikaz porno materijala nalazi se na piramidama. godine. ali i sa životinjama. Česta je i fizička i verbalna brutalnost prema akterkama filma.Seksualna i reproduktivna prava priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksizam i mizoginija se provlače kroz stripove i viceve. Stoga porno filmovi. bilo između muškarca i žene ili više osoba. 12 12 . Dokumentarni filmovi koji obrađuju temu snimanja porno filmova otkrivaju neke istine: mada gledaocima drugačije izgleda.

opsceni telefonski pozivi i ponude.. Smatrali smo da je potrebno da tema seksualnog nasilja nađe mjesto u ovom priručniku kako bi se radilo na njegovoj prevenciji.. Najčešće su to neželjene seksualne aluzije. odnosno da su iznuđeni primjenom sile i/ili prijetnje. ili toleriše i ne sankcioniše. neželjena dodirivanja. Oblici seksualnog nasilja Seksualno uznemiravanje ---> neželjeno seksualno ponašanje koje žrtvu stavlja u neugodnu situaciju poniženja ili stida (a koje ne mora uključivati i fizički dodir). Iako su sve osobe koje su nekad iskusile ovakvo ponašanje sigurno doživjele neprijatnost. vulgarni komentari. u posljednjih desetak godina veoma je aktuelna. seksistički vicevi . a time se stekle veće šanse za dobro seksualno i reproduktivno zdravlje svih ljudi. psihičko... stavu da se radi o privatnim stvarima i nepriznavanju da nasilje stvarno postoji. često čak ni one u tome ne prepoznaju pravo seksualno nasilje. Seksualno nasilje je opšti naziv za brojne oblike seksualnog ponašanja za koje je karakteristično da se odvijaju bez pristanka. neželjena dodirivanja. Žrtve nasilja. naročito nasilja počinjenog nad ženama. seksistički vicevi. u krajnjem. stid i strah. Dobacivanje. 12 Postojanje seksualnog nasilja ne zavisi od njegovih žrtava već od nasilnika i. Dobacivanje. Treba stalno imati na umu da seksualno nasilje nije samo privatna (lična) stvar žrtve. 12 . a to su najčešće žene i djeca. vulgarni komentari. Pa ipak. trpe fizičko. dio su naše svakodnevice i ogroman broj ljudi im se ne suprotstavlja.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualno nasilje Tema nasilja. seksualno i ekonomsko nasilje. od društva – koje ga ili sankcioniše. iako se ženske nevladine organizacije dosta bave ovim problemom. on je i dalje snažno prisutan – prvenstveno zahvaljujući patrijarhalnoj zatvorenosti. dio su naše svakodnevice i ogroman broj ljudi im se ne suprotstavlja.

pijana. drogirana. dat od strane poslodavca. veća plata ili beneficije. često doprinose učvršćivanju predrasuda kod samih žrtava koje su preživjele seksualno nasilje.. Napadač često nosi oružije ili prijeti žrtvi smrću.. koji je najčešće poznata osoba. žrtvi bliskih osoba (Ministarstvo pravde SAD-a. Devedeset procenata svih silovanja unaprijed je isplanirano. nepažljiva. članova porodice ili nepoznatih kada se za to ukaže prilika. Osobe svih starosnih doba i svih društvenih pozicija bile su mete seksualnog zlostavljanja. ZABLUDA: Silovanje je prouzrokovano silovateljevim nekontrolisanim seksualnim nagonom. pokreti. profesora ili drugog hijerarhijski nadređenog lica. radnom mjestu. trgovina žrtvama. Uz to.. 1998) ZABLUDA: Većina silovatelja su nepoznati žrtvama. seksualna zloupotreba djece . 35% poznanici.. Samo jedno od pet počinjenih silovanja izvršeno je od strane žrtvi nepoznate osobe. ČINJENICA: Niko ne traži i ne želi da bude zlostavljan/a.). školskog druga. kao što su neželjeni/prisilni dodiri tijela. a ne seksa. Prisilne seksualne radnje ---> seksualno ponašanje izvršeno pod prisilom i/ili prijetnjom. Silovanja su uglavnom planirana i izvršena od strane intimnih prijatelja.. povrijeđen/a ili ponižen/a. povrijeđen/a ili ponižen/a.. ČINJENICA: Većina silovanja (preko 60% slučajeva) dogodi se u poznatom prostoru – u stanu žrtve ili počinioca. dobijanje visoke ocjene i sl. mediji i reakcije institucija. a zatim i činjenica koje treba da znaš kako bi formirao/la ispravan stav. pod uslovom da se odvijaju među srodnicima. nepažljiva. prisilna prostitucija. o čemu će biti riječi u daljem tekstu. Silovateljev cilj jeste da ponizi žrtvu i da joj potpuno oduzme ličnu moć.. jer je bila zavodljiva. u školi. ČINJENICA: Ne postoji „tipičan” silovatelj..Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje šale. Seksualno ucjenjivanje ---> predlog ili zahtjev za usluge seksualne prirode. na fakultetu. Zablude i činjenice o seksualnom nasilju Seksualno nasilje prate mnoga pogrešna vjerovanja i predrasude. u gradskom prevozu. ZABLUDA: Većina silovanja dešava se u parkovima. obećava polaganje ispita.. provokativno obučena ili se provokativno ponašala . Muškarci koji su silovali pripadaju svim socio-ekonomskim kla- Predrasude (zablude) o seksualnom nasilju mogu lošu situaciju učiniti još gorom. ZABLUDA: Žrtva je „sama tražila to što je dobila”. dokazivanja moći i kontrole. ČINJENICA: Silovanje je čin nasilja. partnera ili bivšeg partnera. Pokušaj silovanja ---> svaki pokušaj bilo kog oblika seksualnog čina protiv volje žrtve. od uznemiravanja do silovanja. 1996). takva vrsta stavova je široko rasprostranjena. provokativno obučena ili se provokativno ponašala . Česta silovanja izvršena nad mentalno retardiranim osobama dodatno pobijaju gorenavedeni stav. Incest ---> seksualno zlostavljanje od strane osobe sa kojim je žrtva u krvnom srodstvu ili koja je osoba od 130 povjerenja (kumstvo . Nažalost. 1994). Incestom se smatraju svi oblici seksualnog nasilja. poznanika. porodice i prijatelja. kojim se uslovljava napredovanje na poslu. jer je bila zavodljiva. direktora. Ostali oblici seksualnog nasilja nad žrtvama su: seksualno ropstvo. prijatelja. nasilju. drogirana. poznanika. Evo nekih od najčešćih i najdublje ukorijenjenih zabluda o seksualnom ČINJENICA: Većina silovanja počinjena je od strane nekog koga žrtva poznaje: komšije. Razumijevanje i odbacivanje mitova od presudne je važnosti za podršku žrtvama koje su prošle kroz ovo iskustvo.. Silovanje ---> neželjeni/nasilni oblici vaginalne. a 5% neke od drugih. Približno 28% silovanja počinili su muževi i momci žrtava. ako se opire. Predrasude (zablude) o seksualnom nasilju mogu lošu situaciju učiniti još gorom (Ljiljana Raičević). restoranu. Činjenica je da niko ne traži i ne želi da bude zlostavljan/a. neželjena izloženost pornografskim sadržajima i ponašanjima (izraz lica. Njima se krivica često „prebacuje” sa silovatelja na žrtvu. Na primjer: Žrtva je „sama tražila to što je dobila”. (Liskić. pijana. mračnim i pustim ulicama i usred noći. Love should never hurt [Ljubav ne bi nikada smijela da povrijeđuje] 131 . ZABLUDA: Silovatelji su mentalno bolesni ili psihotični i ne mogu se obuzdati. znakovi rukama) koja se manifestuju na različitim mjestima – na ulici. Silovanja se jednako često dešavaju danju kao i noću.. porodičnog prijatelja koji dolazi u kuću . kafiću . prisilno dodirivanje intimnih dijelova tijela. analne i oralne penetracije penisom ili predmetima. kolege.. Samo jedno od pet počinjenih silovanja izvršeno je od strane žrtvi nepoznate osobe (Ministarstvo pravde SAD-a. muža. Ili: Ljudi siluju zato što ne mogu da kontrolišu svoj seksualni nagon. prisiljavanje na masturbaciju i sl.

ili uznemiravanja i ucjenjivanja. bolesnici. Žrtve će prije lagati i reći da nisu bile seksualno zlostavljane nego prijaviti silovanje. Jedno od najdetaljnijih istraživanja ove vrste. ZABLUDA: Da žrtve nisu pile. Svaka seksualna aktivnost protiv volje supruge. a ne ponašanjem žrtve. Napomena: Prema policijskoj statistici za Englesku i Vels (1980). Treba istaći da krivični zakoni nekih zemalja definišu seksualno nasilje onim što čini nasilnik. a u 50% slučajeva prijetnja oružjem. koje su preživjele seksualno nasilje: • briga da će njihova porodica i prijatelji/ce saznati da su bile seksualno zlostavljane. Iskustvo SŽK pokazuje da mnoge žrtve koje prijave silovanje. Često koriste alkohol i droge da bi onesposobili žrtve. 1970. Ako žrtva ni tebi nije povjerila svoje iskustvo. ČINJENICA: Žena u braku/ vanbračnoj zajednici nije vlasništvo muškarca. prijetnji i manipulacija da bi izvršili silovanje. silovatelj će ohrabrivati žrtvu da pije. ČINJENICA: Alkohol je oružje koje neki silovatelji ciljano upotrebljavaju da bi kontrolisali svoje žrtve i da bi ih učinili nemoćnima. Kao dio svog plana. i to zbog osjećaja krivice i straha od daljeg zlostavljanja. ili bar ne u tom trenutku. ČINJENICA: Muškarci mogu biti. • briga da su dobile neku od polno prenosivih bolesti. 75% je reklo da su ponekad napijali žrtve da bi povećali vjerovatnoću seksualnog odnosa (Kanin. U 87% slučajeva silovanja postojala je prijetnja životu žrtve. i ne mogu se prepoznati po specifičnom ponašanju. • briga da su zatrudnjele. Seksualni odnos sa mužem je bračna dužnost. beskućnici. prestanu da se opiru. a iznosi 2% (Istraživanje policije u Njujorku. bude žrtva seksualnog nasilja. ČINJENICA: Napadači ne traže borbu. 1985). niti je obaveza bilo koji oblik seksualnog odnosa koji jedan od partnera ne želi. 1990). Jako je malo silovatelja koji su mentalno nesposobni i/ili bez dodira sa stvarnošću. ili da bi se osvetile partneru koji ih je napustio. najčešće silovanja. ZABLUDA: Muškarci ne mogu biti silovani. ZABLUDA: Ne postoji silovanje u braku. važno je da ispoštuješ njen/njegov izbor i odluku kome će otkriti što se dogodilo. 1997). nacijama i rasama. pijanci. 75% je reklo da su ponekad napijali žrtve da bi povećali vjerovatnoću seksualnog odnosa (Kanin. samo 2% muškaraca optuženih za seksualno nasilje prethodno su psihijatrijski liječeni. Oni upotrebljavaju mnoge oblike prinude. bogati i moćni ljudi. Ukoliko se desi da tvoja poznanica ili poznanik. • briga da će se njihova imena pojaviti u medijima. Većina silovanja je planirana. Privatnost je briga mnogih žrtava koje su preživjele seksualno nasilje. pokazalo je da se samo jedan od 20 slučajeva svih oblika seksualnog nasilja prijavi (kanadska statistika. • briga da će ljudi misliti da je krivica njihova i da su one odgovorne. Većinu žrtava parališe ogroman strah. važno je da ne vršiš pritisak da to učini. tako da mnogi slučajevi završe bez dokaza. ili pak član/ica tvoje porodice. prijetnji i manipulacija da bi izvršili silovanje. 132 133 . ne bi bile seksualno zlostavljane. ili će za žrtvu odabrati osobu koja je već pijana. prema „Sexual Violence”. ZABLUDA: Ako se žrtva nije fizički suprotstavila ili borila sa napadačem. to nije bilo silovanje.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Od muškaraca koji su priznali silovanje. Ono za što ti smatraš da bi žrtvi sigurno pomoglo da prebrodi iskustvo nasilja. Statistički podaci govore da među dječacima uzrasta od 0 do 16 godina svaki šesti postane žrtva seksualnog nasilja. • briga da će za silovanje saznati ljudi koji ne pripadaju porodici. Najčešće brige žrtava koje su doživjele seksualno nasilje Ovo su neke od mnogih briga koje mogu imati žrtve. takođe je silovanje. Dešava se da žrtve. (Hoper. London Rape Crisis Centre. Broj lažnih prijava za silovanje nije veći od broja drugih lažno prijavljenih krivičnih djela. 1984). odustanu od daljeg procesa. kao da se nisu ni dogodili. usljed raznih pritisaka. Zajednički život i/ili brak ne smiju nametati seksualni odnos kao moranje. ZABLUDA: Žrtve lažu o seksualnom zlostavljanju da bi spasile svoju reputaciju. a ne „ljudi sa margine”. sama. ČINJENICA: Seksualno nasilje je zločin koji se u ogromnom broju slučajeva ne prijavljuje. Odustajanje od borbe i opiranja nikako ne znači da žrtva dobrovoljno pristaje na seksualni čin. sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 12 300 žrtava u Kanadi. kao dječaci i kao odrasli. 1985). Od muškaraca koji su priznali silovanje. Zajednički život i/ili brak ne smiju nametati seksualni odnos kao moranje. i jesu bivali seksualno zlostavljani. Odustajanje od borbe i opiranja nikako ne znači da žrtva dobrovoljno pristaje na seksualni čin. Oni su često ugledni. to je samo jedno od mnogih oruđa koje silovatelji koriste. Napadači upotrebljavaju mnoge oblike prinude. bilo žene ili muškarci. ne mora i njoj da odgovara. da bi spasile goli život ili prošle sa što manje povreda. Alkohol nije uzrok silovanja.

strah za opštu fizičku sigurnost. Žrtve svjedoče da. ali se dešava i da one potpuno izostanu. Prijatelj/ica. strah da ostane sama. Poštuj njenu privatnost i dozvoli joj da izabere kome će kazati za ono što joj se dogodilo. Važno je da porodica i prijatelji ne osuđuju reakcije žrtve.UNIFEM (The United Nations Development Fund for Women) Žrtva osjeća da ju je ovo iskustvo odvojilo od ostalih ljudi. treba da je/ga pitaš da li želi tvoju podršku i pratnju. zastupnica. STRAHOVI – Strah da ih silovatelj može ponovo napasti. osjećanje da pri samom pogledu na nju ljudi mogu da pogode da je bila seksualno zlostavljana. U tekstu koji slijedi navedene su neke od takvih reakcija. Ne preuzimaj stvar „u svoje ruke” i nemoj donositi odluke umjesto nje. KRIVICA I SAMOOKRIVLJAVANJE – Osjećanje da je mogla. odnosno reakcija žtrve na seksualno nasilje. 134 135 . odnosno zastupnica iz SŽK-a ili SOS-a. ili da je trebalo da uradi nešto da izbjegne ili spriječi napad. povlači se . Šta ti možeš da uradiš? Pomozi žrtvi da dobije informacije i prepozna mogućnosti koje su joj na raspolaganju. od presudne je važnosti za vraćanje osjećanja kontrole nad vlastitim životom. Glumica Nikol Kidman je „ambasadorka dobre volje” Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene . uznemirena je ili depresivna. Svako preživljava krizu drugačije. ŠOK I OBAMRLOST – Osjećanje dezorijentisanosti.. ima teškoća da se koncentriše.. treba da ponudi podršku i pratnju kroz bolničke procedure. čak i veoma mali. ako je religiozna. a treba i da obavi ginekološki pregled radi moguće trudnoće i polno prenosivih bolesti. samo kroz neke. RANJIVOST. doživio traumu. njihove emocije idu iz jedne krajnosti u drugu. žrtva ne zna kome da vjeruje. Precizne informacije o kojima ćeš ovdje čitati mogu ti pomoći da razumiješ sve mogućnosti koje su dostupne žrtvi seksualnog nasilja. Treba znati da ne postoji standardni ili tipičan „odgovor”. U Sigurnoj ženskoj kući (SŽK) u Podgorici žrtva može dobiti podršku i pomoć i u slučaju da je od seksualnog nasilja prošlo nekoliko godina. lako se uzbudi.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Moguća osjećanja žrtve koja je preživjela seksualno nasilje Osobe koje su preživjele seksualno nasilje često reaguju na način koji je potpuno neočekivan. nervozno se smije. no pravila ipak nema: žrtva može proći kroz sve. kao i osobe od povjerenja: savjetodavka. žrtva može imati povrede koje je potrebno liječiti. strah od drugih ljudi ili situacija koje je mogu podsjetiti na ono što joj se dogodilo. rođak/a. Poslije napada. a može imati i reakcije karakteristične za bilo koju životnu krizu: npr. jedna je od najvažnijih stvari koje žrtva treba da učini za sebe. sumnja u sopstvenu sposobnost procjenjivanja. pita se da li će ikada željeti seksualni kontakt ili uživati u njemu. PREKIDANJE DNEVNIH AKTIVNOSTI – Tokom prvih dana ili nedjelja nakon događaja. žrtva je često okupirana razmišljanjem o napadu. zbunjenosti. Podrška Podršku mogu pružiti stručna lica. NEPOVJERENJE Osjećanja sumnje i opreza. ali i kasnije. SEKSUALNI STRAHOVI – Žrtva koja je preživjela seksualno nasilje može osjećati da ne želi seksualne veze. Što ti možeš da uradiš? Možeš da uvjeriš žrtvu da su te reakcije normalne. dešava se da se trza na svaki šum. GUBITAK KONTROLE – Osjećanje da je čitav život okrenut naglavačke i da više nikada neće povratiti kontrolu nad svojim životom. Možeš je pitati: „Što mogu da uradim za tebe?” Prilika da žrtva napravi izbor.. plače. poslije pretrpljenog nasilja. razumljive za svakog ko je Medicinska pomoć Obezbjeđivanje medicinske njege nakon napada. IZOLACIJA – Osjećanje da ju je ovo iskustvo odvojilo od ostalih ljudi. može osjećati bijes prema cijelom svijetu jer se više nigdje ne osjeća sigurno... prijatelj ili prijateljica. osjeća da pri samom pogledu na nju ljudi mogu da pogode da je bila seksualno zlostavljana. osjeća raznorazne strahove. rođaci . Dozvoli joj da prođe kroz krizu na svoj način. poremećaj sna i apetita. Spektar reakcija može biti veoma širok. BIJES – Osjećanje bijesa prema napadaču. Ako se tvojoj prijateljici ili prijatelju desi da bude žrtva seksualnog nasilja. može fantazirati o osveti. moguće je da osjeti bijes što njena vjera nije spriječila ono što joj se dogodilo. žrtva ne zna što zapravo osjeća ili što treba da radi. Važno je da porodica i prijatelji ne osuđuju reakcije žrtve. preplavljenost osjećanjima. strahuje da će je seksualni odnos podsjetiti na traumatski događaj.

žrtva koja je preživjela silovanje treba sama da odluči da li će zločin prijaviti i da li će pokrenuti sudski postupak. Žrtva koja je preživjela silovanje treba sama da odluči da li će zločin prijaviti i da li će pokrenuti sudski postupak. poslije napada. ali pomaže na putu ka ozdravljenju. jer su tragovi ejakulacije i stidnih dlaka važni dokazi. ne želi dodatna poniženja i neugodnosti. 13 Prikupljanje dokaza Još jedan važan razlog za neposrednu medicinsku intervenciju jeste obezbjeđivanje dokaza za sudsku istragu. Ako se žrtva odluči da postupak prijavi policiji Mnoge osobe koje su preživjele seksualno nasilje odluče da prijave zločin i da učestvuju u sudskom postupku protiv nasilnika. kolega. da se briše vlažnim maramicama. Najčešći razlozi zbog kojih žrtva ne prijavljuje seksualno nasilje • Osjeća strah od okrivljavanja. i kad god se za njega odluči. ali joj on omogućava mnogo veće šanse u sudskom postupku – ukoliko se. ismijavanja. Ona ima pravo da ne priča o događaju dok ne stigne u dežurnu službu Odjeljenja za suzbijanje seksualnih delikata. smatraju da je to sramota za žrtvu i/ili porodicu. Žrtva nije obavezna da obavi medicinski pregled radi obezbjeđivanja dokaza. • Ne osjeća se dovoljno snažnom da prođe kroz policijske i sudske pro- cedure . Žrtva treba da pozove telefon 92 ili najbližu policijsku stanicu i prijavi silovanje. Ukoliko žrtva. ali joj on omogućava mnogo veće šanse u sudskom postupku – ukoliko se. optužujuće komentare i pitanja. treba o tome da informiše ljekara/ku. mijenja odjeću ili na bilo koji način uređuje prije ljekarskog pregleda. vjeruju da je bolje da se sve „zaboravi”. da što prije ode u bolnicu. njegova/njena je dužnost da obavijesti policiju o sumnji za izvršeno krivično djelo. Ukoliko je snošaj bio analni. • Osjeća snažan strah od napadačevih prijetnji. treba da odloži pražnjenje crijeva. Potom će iz dežurne službe dobiti poziv da dođe kako bi sa njom obavili razgovor i napravili prijavu o zločinu (po službenoj dužnosti).) Što žrtva nikako ne treba da radi prije pregleda? Da bi ljekar/ka stekao/la realnu sliku i da bi se uvažili dokazi. nevjerice. žrtva ne treba da se kupa. Ipak. Prijavljivanje policiji Prijavljivanje je način da žrtva koja je preživjela seksualno nasilje povrati osjećanje lične moći i kontrole. bez obzira na to što žrtva odluči. Prijavljivanje policiji takođe će pomoći da od silovanja zaštitite druge moguće žrtve – većina silovatelja ponavlja napade. Ohrabrite žrtvu. Ne treba da baca odjeću i druge predmete koji bi mogli biti od koristi za istragu. misle da će biti izloženi poniženju. tušira. ne želi da ponovo proživljava traumatska iskustva.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Ljekarski pregled je način da se otklone posljedice tjelesnih povreda. • Ne želi da se sazna što je preživjela – boji se reakcije porodice. koliko god da joj je to teško. prijatelja. Ne treba da obavlja vaginalno ispiranje ili 13 Žrtva nije obavezna da obavi medicinski pregled radi obezbjeđivanja dokaza. žrtva nije dužna da daje bilo kakvu izjavu u stanici policije.misle da se neće moći dokazati. plaše se osvete silovatelja. Ako žrtva vjeruje da je bila drogirana. osjeća nelagodu pri ispitivanju o njenom prethodnom intimnom životu. Međutim. Žrtva time dobija mogućnost da uradi nešto u vezi sa nasiljem koje je nad njom počinjeno. ili napravili zapisnik. niti da opisuje događaj. Ipak. prvo ode u zdravstvenu ustanovu i kaže da je silovana. i kad god se za njega odluči. bolnica je zakonski obavezna da silovanje prijavi policiji. .strah od ponovnog susreta sa silovateljem. To nije lak proces za žrtvu. odnosno ukoliko ljekar/ka osnovano posumnja da su njene povrede posljedice nasilnog polnog akta. • Trpi pritisak od strane porodice i/ili prijatelja da ne prijavi zločin . Neki napadači koriste droge kako bi obezbijedili fizičku kontrolu žrtve. kao i da sačuva sve eventualne dokaze. koje nekada mogu veoma ozbiljno da ugroze zdravlje žrtve. Po obavljenom pregledu. ni kasniji – odloženi pregledi nisu bez značaja: nikada se pouzdano ne zna šta je sve moguće naći i kako će činjenice koje se ustanovljavaju pregledom uticati na povezivanje djela sa počiniocem. to žrtvu ne obavezuje da razgovara sa policijom. Možda će se za nekoliko mjeseci osjećati drugačije i imati drugačiji odnos prema tome. Prilikom prijave silovanja. (Ljekar koji to ne učini može zakonski odgovarati. Prijatelji i porodica treba da ponude neosuđujuću podršku.

svake godine između 600 000 i 800 000 ljudi bude trafikovano preko međunarodnih granica. 2006). prvi je dokument koji nudi međunarodno priznatu definiciju trgovine ljudima.3 miliona ljudi koji su žrtve ropskog rada i seksualne eksploatacije. zastupnice SŽK-a – ako se tako osjeća sigurnije. prinudnog rada ili usluga. prevoženje. najčešće u svrhu ropskog rada. može to učiniti naknadno. ili uklanjanje organa. ropstva ili odnosa sličnog ropstvu. (Zvanična definicija. Pri tome. Od toga oko 80% čine žene i djevojčice. Kancelarija za monitoring i izvještavanje o trgovini ljudima. Ako žrtva nije u stanju da dođe sama. eksploataciju drugih ljudi u svrhu prostitucije ili drugih oblika seksualne eksploatacije. Ne treba da se plaši i/ili stidi. putem prijetnje silom ili upotrebom sile. kao dopuna Konvencije Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. ili davanja ili primanja novca. objavljena u Službenom listu SRJ 2001. prebacivanje. žrtva treba da bude spremna na pitanja koja će zalaziti u njenu intimu. Prema podacima Međunarodne organizacije za rad (ILO). skrivanje i primanje osoba. Ako se nalazi u lošem fizičkom i psihičkom stanju. Ljudska prava su prava koja pripadaju svim ljudima podjednako. na suđenju bi to moglo da bude iskorišćeno protiv nje. inspektor/ka iz dežurnog odjeljenja može obaviti razgovor u njenoj kući. dežurna služba će organizovati njen odlazak na zdravstevni pregled. Eksploatacija obuhvata. donesen 2000. Prije nego što potpiše svoju izjavu. kako se često naziva – jedan je od najužasnijih oblika eksploatacije jednog ljudskog bića od strane drugog i jedan od najdrastičnijih oblika kršenja ljudskih prava.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Žrtva može direktno otići u Odjeljenje za suzbijanje seksualnih delikata. navedeni podaci ne uključuju milione žrtava trafikovanih unutar granica svoje zemlje. Ako žrtva nije napravila prijavu policiji neposredno poslije zločina ili ljekarskog pregleda (jer nije bila sigurna da li želi da prijavljuje slučaj). Ukoliko se žrtva naknadno sjeti detalja o zločinu. Ona su zaštićena univerzalnim ili regionalnim Većina žrtava trafikovana je radi seksualne eksploatacije konvencijama o ljudskim pravima. Protokol Ujedinjenih nacija o sprečavanju. suzbijanju i kažnjavanju trgovine ljudima. ropstvo i trgovina robovima zabranjuju se u svim njihovim oblicima. godine.. iz bilo kog razloga. posebno ženama i djecom. Treba da ispriča sve što se dogodilo i da nastoji da se sjeti što više detalja vezanih za događaj. a oko 50 % su maloljetne osobe.. žrtva treba pažljivo da je pročita i zatraži kopiju za sebe. Razgovor koji žrtva seksualnog nasilja obavi sa inspektorom/kom ne obavezuje je da pokrene sudski postupak. (Ljiljana Raičević) Prilikom davanja izjave i u kontaktima sa inspektorom/kom. trenutno u svijetu ima 12. prikrivala podatke.” (Član IV Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima) Trgovina ljudima – ili savremeno ropstvo. zloupotrebe ovlašćenja ili teškog položaja. ovaj je problem i dalje u porastu. ili nazvati 112 sa mobilnog telefona. Prema posljednjem izvještaju o trgovini ljudima (Ministarstvo unutrašnjih poslova SAD-a. Osoba koja je pretrpjela seksualno nasilje ima pravo da traži da daje izjavu u prisustvu neke osobe od povjerenja – rođaka/e. i drugih oblika prisile. prevare i obmane. ima pravo da traži da po nju pošalju policijska kola. usvojena od strane 58 država. kao minimum. Ovi podaci jasno pokazuju da je većina žrtava trafikovana u svrhu seksualne eksploatacije. Ona glasi: „Trgovina ljudskim bićima“ znači vrbovanje. odnosno ako se radi o maloljetnoj osobi. Ako bi. kad osjeti da je spremna (čak i nekoliko mjeseci ili godinu dana nakon zločina). god. 1948. godine. kakva je npr. otmice. ili koristi kako bi se dobio pristanak lica koje ima kontrolu nad drugom osobom u cilju eksploatacije. Trgovina ljudima – trafiking “Niko ne smije biti tretiran kao rob ili sluga. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima. a kompletni medicinski nalazi postaju dio dokaznog materijala u sudskom postupku.) 13 13 . Ako se žrtva nakon silovanja prvo obrati policiji. iskaz u prijavi može se dopuniti. prijatelja/ice. I pored brojnih akcija na suzbijanju trgovine ljudima. DOBRO JE ZNATI .

trafikovane muškarce kojima je obećan dobro plaćen posao u inostranstvu.. porodično nasilje. pogotovo među romskom populacijom. zlostavljanja. ishrana itd. uz odličnu zaradu. mlade žene sa roditeljima ili bez njih. Zna se za slučajeve da roditelji prodaju svoju maloljetnu kćerku za određenu Svake godine između 600. žene iz gradova i žene iz sela.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Žrtve trgovine ljudima Žrtve trafikinga pripadaju svim socijalnim grupama i gotovo uvijek su žrtve prevare. na prvi pogled primamljive. zbog trgovine ljudima i brutalne torture nad žrtvama. život kakav viđaju na reklamama i u filmovima. bezizlaznost i apatiju koje ono sa sobom nosi. djeca. žene i muškarci bivaju uvučeni u trgovinu ljudima. osuđen neki naš pozna- Poster kojim kanadsko Ministarsto pravde nastoji da podstakne povećanje svijesti o trgovini ljudima. poslovne ponude. Upoznali smo obrazovane. ali nezaposlene žene. 4. oni od kojih se svi sklanjaju. otmice To je takođe jedan od načina na koji Posljedice trgovine ljudima pogubne su – ne samo za žrtvu već i za članove njene porodice i čitavo društvo. Ipak. viza. incest. ljudi sa margina društva. prijatelja. prodaja Ovaj vid trafikinga je na Balkanu prilično poznat. običan čovjek. agencije za posredovanje pri zapošljavanju) nude razne. Slične poslovne ponude mogu poteći i od strane poznanika. iz disfunkcionalnih porodica. poslovne ponude Ženama i muškarcima se preko raznih oglasa sumnjivih agencija (npr. predstavlja snažan motiv da se krene na rizično putovanje. otac porodice. Od toga oko 80% čine žene i djevojčice. Trgovci ljudima Ljudi obično misle da su trgovci ljudima okorjeli kriminalci. Podložne su fizičkim i psihičkim poremećajima zbog preranog ulaska u svijet seksualnih odnosa. Najveći broj žrtava dolazi Poster švedskog filma “Ljilja zauvijek” koji govori o šesnaestogodišnjoj djevojčici iz bivšeg Sovjetskog Saveza koja postaje žrtva trafikinga. Često je to žrtvi vrlo bliska osoba. iz njene neposredne okoline. 3. lažni brakovi Djevojke bivaju namamljene u neku od zemalja destinacije tako što im se obeća brak. lične i porodične drame. Trgovac ljudima može biti svako – mlađa ili starija osoba. Obično se u oglasima. istakli bismo sljedeće činjenice. alkoholizam. oružane sukobe. nepoznata ili poznata. rođaka . Većina žrtava iskusila je siromaštvo i ekonomsku i političku nestabilnost zemalja u tranziciji. tzv. „ugledan“ član društva. Kod velikog broja žrtava dolazi do trajnog oštećenja reproduktivnih organa. koje karakteriše porodično nasilje. oduzimaju im se lična dokumenta i postaju žrtve trgovine ljudima. Zato je i najmanja mogućnost da ostvare san o boljem životu u njima budila nadu koja ih je često činila slijepima za prevare – i to takve da drugim ljudima mogu djelovati krajnje očigledne. Posljedice trgovine ljudima pogubne su – ne samo za žrtvu već i za članove njene porodice i čitavo društvo. ako bismo pokušali da napravimo „profil“ žrtve trafikinga. Poznat je slučaj djevojčica sa Kosova koje su trafikanti oteli iz dvorišta njihove osnovne škole. prinude. U svakom slučaju. a neki od njih su: 1. Otuda nevjerica i zbunjenost kada se objelodani da je. ta će osoba potencijalnoj žrtvi prići na najljubazniji način i truditi se da zadobije njeno povjerenje. putni troškovi. 14-godišnje djevojčice. ili čak visoki državni funkcioner. nudi i plaćen smještaj. Sve su one željele da poboljšaju svoje živote i vjerovale da u tome mogu uspjeti same. torture . Ogromna zarada koju ova vrsta kriminala donosi čini da mnogi zaborave na humanost i moralne skrupule. onda ne treba da nas čudi da i najmanja naznaka da je negdje drugo moguć ljepši život. Čim stignu u zemlju destinacije. biznismen. (Maja Raičević) Treba uvijek imati na umu da su žrtve trgovine ljudima izložene užasnom nasilju. koje su krenule da traže posao kako bi pomogle svojim porodicama i tako upale u zamku trafikinga. 2.000 ljudi bude trafikovano preko međunarodnih granica. nanik.. a oko 50 % su maloljetne osobe. polnih infekcija. prevarene ili jednostavno kidnapovane od strane trafikanata. 140 141 . muškog ili ženskog pola. djecu koju su prodali sopstveni roditelji. Često ih prisilno drogiraju i izuzetno surovo tretiraju.. Načini vrbovanja Postoji mnogo načina vrbovanja. Ako tome dodamo uslove ekstremnog siromaštva.000 i 800..

. Mladi ljudi koji „surfuju” internetom mogu biti vrbovani za sumnjive poslove. godine. nasilje u porodici itd . Ovaj vid kriminala je u velikom porastu i njegove žrtve su uglavnom mladi ljudi. Takav je bio i odnos medija i institucija prema ovom problemu. internet U posljednje vrijeme sve je više vrbovanja djevojaka putem interneta. dok žrtva trafikinga ne dobija ništa ili je taj iznos simboličan. a ženske nevladine organizacije otpočele edukativne aktivnosti na razbijanju stereotipa vezanih za ovaj problem. Upravo oni najčešće posjećuju sajtove za društveno umrežavanje. dok je žrtvi trafikinga to uskraćeno. [Aida Perović . Prostitutka ima mogućnost zarade. Misija fondacije.. Zato je važno dobro se informisati. Dakle.. Seks trafiking vs prostitucija Doskoro se trgovina ljudima poistovjećivala sa prostitucijom. Prostitutke imaju slobodu kretanja. gdje trenutno ima oko 5000 korisnika.. 5. Pored toga. obavezno treba da ostavi kod kuće kopiju pasoša i zabilježi podatke o organizacijama koje u zemlji destinacije nude pomoć. prinudnog rada. Razlika između prostitucije i trafikinga je ogromna. Upravo zato ova vrsta trafikinga prolazi nezapaženo i ne sankcioniše se. mladi često ostavljaju svoje podatke i fotografije te „čatuju” sa virtuelnim poznanicima. Ukoliko neko odluči da prihvati ponudu. (Maja Raičević) Na „fejsbuku“ i drugim sličnim sajtovima. posao dadilje (bebisiterke) i ponude za odlazak u inostranstvo radi učenja jezika. koji je sve popularniji i u Crnoj Gori. Ovom prilikom se nećemo baviti pitanjem da li je prostitucija izbor ili nastaje usljed nepovoljnih životnih okolnosti kao što su siromaštvo. MTV Networks Europe je 2003.Seksualno nasilje priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Kada je u pitanju trafiking. žrtva trgovine je uvijek izložena nasilju. bila ona direktno ugrožena tim nasiljem ili ne. pokrenula MTV Europe Foundation. uključujući i trgovinu ljudima www. da bi na kraju ušla u tipičan lanac trgovine ljudima. odnosno provjeriti vjerodostojnost ovih oglasa. odnosno dobija izvjesnu novčanu nadoknadu. Dok prostitutka svjesno prihvata da se bavi prostitucijom. a mi ćemo ti ovdje ukazati na nekoliko najbitnijih elemenata. mora da radi sve što se od nje traži i nema nikakvu kontrolu nad svojim životom. žrtva trafikinga je na to prisiljena. gdje roditelji mlade za nju dobijaju novac. Ovakvi primjeri nalaze uporište u romskoj tradiciji.org 142 143 . a kontakti sa porodicom su onemogućeni ili strogo kontrolisani. Zabilježeni su i slučajevi prodaje beba i djece radi usvojenja. naravno. sumu novca. Lična dokumenta joj se najčešće oduzimaju. jedna od bitnih karakteristika trgovine ljudima jeste izolacija i odsustvo komunikacije sa spoljnim svijetom. Situacija se u Crnoj Gori počela mijenjati 2001. koju najčešće dijeli sa vlasnikom noćnog kluba ili makroom. kada je ustanovljen Program za zaštitu žrtava trgovine ljudima. ne sluteći da tako mogu postati potencijalne žrtve trafikinga. prošnje . Dešava se da djevojka chat-uje sa osobom koja trguje ljudima – čega ona. kao i kontakte diplomatskih predstavništava naše zemlje u inostranstvu. Jedan od relativno novih načina za upoznavanje i druženje je „fejsbuk” (facebook). Sloboda izbora ne postoji kada je u pitanju trafiking. a čest je slučaj i nuđenje posla u hotelima i na prekookeanskim brodovima. nije svjesna – potom izvjesno vrijeme izlazi sa njim. Borba protiv svih oblika seksualnog nasilja važan je doprinos poboljšanju reproduktivnog i seksualnog zdravlja svake osobe.Ivanović] Razlika između prostitucije i trafikinga je ogromna. bilo da se nalaze na internetu ili u drugim sredstvima informisanja. sa sjedištem u Londonu – Free Your Mind – jeste da informiše evropsku omladinu i odrasle o gorućim društvenim pitanjima. sloboda izbora ne postoji. a djevojke koje su radile u „seks-industriji” smatrane su prostitutkama.mtvexit.

najbolje je da ga prvo upita što ono misli o tome. Autorke i autori ovog teksta nadaju se da će im u tom procesu ovaj priručnik biti korisno štivo. prilagođene njihovom uzrastu. sopstvenog.. Neka njihova ponašanja vezana za polne organe i polnost predstavljaju imitaciju ponašanja roditelja ili onih koji se o njima brinu. neželjenu trudnoću. ili ne žele da budu svjesni. neadekvatan način vaspitavati svoju djecu po pitanjima reprodukcije i seksualnosti. a ona to nisu.. Djeca su po svojoj prirodi radoznala – to im pomaže da lakše uče. a tako i samo postati pozitivno nastrojeno prema osobama koje voli.. neka su. veoma brzo će im prenijeti negativne poruke o tome. kao i rada na obrazovanju svoje djece. religija . Često se dešavalo da žene.“) . Mi djecu često tretiramo kao aseksualna bića. ljube. što je prirodni dio razvojnog procesa koji uključuje istraživanje tijela majke. ordinacije. Tako stasava još jedna generacija ljudi koji će na isti. Od rođenja imaju sve polne organe i sposobnost da putem njih osjete zadovoljstvo. to ne znači da roditelji treba u potpunosti da ignorišu sopstvena osjećanja. U toku rada na sebi. kao ni to da služi za pravljenje beba. oca. ali bi bilo dobro da ih objasne djetetu. Oni ta osjećanja prevazilaze tako što ignorišu dječja pitanja o seksu. Autorke i autori ovog priručnika zalažu se za seksualno obrazovanje djece. za čije je prevazilaženje kasnije potrebno zaista mnogo energije. ne odrastu sa istim inhibicijama i pogrešnim stavovima iz ovih oblasti. ako djetetu kažemo nešto a pri tom je jasno da smi i sami zbunjeni i zacrvenimo se. prvenstveno roditelja. Na pitanja o reprodukciji roditelji daju pojednostavljene odgovore koji često liče na bajke: „Donijela te roda” . one koje su u odraslom dobu stekle bolji uvid u značaj seksualnosti i reproduktivnog zdravlja. karakteristikama ljudskog tijela. i drugo – to je ipak intima isključivo roditelja. to dijete može jako zbuniti. Međutim. Ono će to usvojiti. Seksualno obrazovanje trebalo bi da postane predmet u redovnom školskom sistemu. u okviru kojeg će dobijati direktne odgovore. konkretno. Djeca ne znaju za stid i krivicu dok im odrasli ne usade ove osjećaje. Dijete prima poruku odraslih i shvata da je postavilo neprikladna pitanja te da to više ne treba da čini. No. u okviru kojeg će dobijati direktne odgovore. Većina autora ovog priručnika imala je prilike da razgovara sa mnogim roditeljima. To. kao i sa sopstvenom sputanošću da traži pomoć kada mu zatreba. ginekološke i psihološke. te se djeca spontanije upoznaju sa seksualnočću i. to su seksualna ponašanja. Dječja seksualnost je drugačija Danas se prave lutke sa muškim i ženskim polnim organima. pak. No. dijete će prije zapamtiti ono što je „reklo“ naše tijelo nego naše riječi. važno je oslobađati se predrasuda. zauzimaju stav da na takva pitanja ne treba da odgovaraju jer „dijete i ne zna što pita“. pri čemu ostaje bez ikakvih znanja o ovim temama.. iako odrasli toga često nisu svjesni. Ono počinje da osjeća stid i neprijatnost. Ona istražuju tijelo. Dijete treba da vidi svoje roditelje kako se grle. 144 145 . Ako roditelj nije siguran što dijete zapravo pita. osobama koje su prošle kroz naše. rođaci. Autorke i autori ovog priručnika zalažu se za seksualno obrazovanje djece. društvo. neznanjem vezanim za polno prenosive bolesti. problemima u vezi sa doživljavanjem orgazma. Ne postoji razlog zbog kojeg roditelji treba da kriju od djece da je seks prijatna aktivnost. ističe se samo važnost reprodukcije. nakon toga. straha. ali je ipak seksualnost. Način da se i roditelj bolje osjeća u procesu seksualnog i reproduktivnog obrazovanja svoje djece jeste da najprije spozna sopstvenu seksualnost. Ukoliko od svojih roditelja ne dobiju pozitivne poruke o seksu i reprodukciji. pitaju što se može učiniti da njihova djeca. Takav pristup čini da se formira kao osoba koja će u odraslo doba vjerovatno ući sa velikim inhibicijama. naročito ćerke.. prilagođene njihovom uzrastu.Seksualno obrazovanje djece priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje Seksualno obrazovanje djece nego ona kod odraslih. druge djece. stida i osjećaja krivice. Osnovni problem u vaspitanju vezanom za ovu oblast jeste stid i nelagoda odraslih. Važno je da u tom procesu ne šaljemo „duple“ poruke. uopšte. znači da. verbalne i neverbalne. predrasudama. na pitanja o reprodukciji daju pojednostavljene odgovore koji često liče na bajke („Donijela te roda. to ne znači da treba da posmatra roditelje dok vode ljubav: prvo. Naravno. a i to u zavijenoj formi. Na taj način se poriče dječja seksualnost. maze i nježno ophode jedno prema drugom.. rezultat prirodne radoznalosti. svakako nije dobro ostaviti ga bez odgovora.

Vilis. Beograd. Svjetska zdravstvena organizacija Ženeva. Slap. • Domnić . Ženski istraživački centar za edukaciju i komunikaciju. 2000. Naprijed. Zagreb. Feministička 94. Sarajevo.pdf • Šasget . Beograd. Beograd. 2004. NVO Sigurna ženska kuća. grupa autora. Rekonstrukcija .yu/ • Plećaš. 2006. • Stipanić. 2001. • Magezis. Tatjana: Anatomija male karlice. 2006. 2000. Klimenkova. Zagreb. S. Beograd. časopis „Gloria“. Prosveta.14.. Beograd. • Veinrajt. • Fuko. brošura. • Haralambos. Civitas. 1986. Slobodanka. • Frojd. Beograd. • Marić. • Mladenović.: Ličnosni i okolinski činioci sticanja seksualnog iskustva djevojaka. • Izvještaj o trgovini ljudima. Wiley&Sons. seks i porodica. 1996. • Litender. Kreacija spola i roda. Džoj: Ženske studije. Sveučilište. Žanin: Ženska seksualnost. • Dinerstin. Aida: Istraživanje stavova i informisanosti o seksualnosti i reprodukciji. 2007. 1997. 1982. Beograd. Verner. 2006. • Konrad. M.Jakšić. Barbara: Žena i orgazam: ostvarenje vaše seksualnosti. 2007. A. • Rajh. NIU. Gordon: Govor tijela. grupa autora. • Bovoar.int/t/dg2/trafficking/campaign/ Source/eg-thb-int-2007_Proceedings. Medicinski fakultet. 1998. • Seksualnost. Sloboda. 2002. Gordana: Klinička reproduktivna endokrinologija. Helen: Poremećaji seksualnih želja.ženski fond. • Izbrisano iz teksta kako se seksualnost koristi da bi se napalo organizovanje žena.: Sociologija: filozofske pretpostavke i temeljni pojmovi. 28. http:/www. 2006. Beograd. Beograd. S. • Savijak. • Tripković. Sociološki 14 pregled.Stanulović. 2005. Drusila: U srcu slobode. Beograd. Beograd. Beograd. Beograd. 1998. Timgraf. • Kandido . Kotor. 1989. 1998. Beograd. V. Beogradski krug.. Zagreb.cg. • Kovačević.: The role of the father in child development. Beograd.Smiržet. Beograd. Naklada. Kotor. • Iskustvo u radu sa žrtvama trgovine ljudima. Podgorica. Feministička 94. Vijesti. 2007. Skripta internacional.Ivanović. R. 1992. Zagreb. Podgorica ICD-10 Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja. 2002. Medicinska knjiga. • Dokumentarni filmovi o snimanju porno filmova. 2006. E. • Kosović. • Popović. Doroti: Sirena i Minotaur.coe. 2001. • Toševski. Kancelarija za nadzor i borbu protiv trgovine ljudima. BIGZ. 1994. dr Nila: Psihologija roditeljstva. 2003. 2007. časopis za društvena istraživanja. Alnari i Puna kuća.. 1990. Beograd. 1979. 2004. • Kornet. brošura. Beograd. • Krstić. • Članak iz dnevnih novina Vijesti: Otvorena vrata Pakla. Nevena: Abortus. • Perović . Zagreb. Zagreb. Mišel: Istorija seksualnosti 1. Beograd. 2001. 2005. Milosavljević. Stejt dipartment. dr Šeri. Grafopromet. Centar za ženske studije. Milbern. Endokrinološki institut zaštite na radu. Ana Lena: Društvena konstrukcija seksualnosti. Zavod za užbenike i nastavna sredstva. 2005. • Konstantinović . Beograd. dr Jovo: Skrivena seksualnost. Miloje: Klinička endokrinologija. Čedomir: Seksualna nasilja – iz sudske beležnice psihologa.: Uvod u sociologiju. • From. Savremena administracija.Stošić. • Kaplan. 2006. priručnik o identitetima. Standard 2.: Priručnik CESI / Spol i rod pod povećalom. Kerol: Polni ugovor. 2001. 1997. brošura. 2007. • Zloupotreba interneta u svrhu regrutovanja žrtava trgovine ljudima. Podgorica. Beograd. Studija o seksualnoj orijentaciji. Beograd. Novi Sad. Anima. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ženska soba. Simon: Drugi pol I i II. FOSI/USAID. Beograd. M. 14 . 2001.Vilić. • Intervju sa dr Miloševićem. tv Via Sat Explorer. Dušan: Opstetricija. • Vukićević. 2001. Dušan: Psihijatrija. dr Majkl: Seksualna inteligencija.gov/g/tip/rls/ tiprpt/2007/ • Kako se orijentišemo?. 1997. Kotor. seksualnosti i procesu socijalizacije. dr Dušan: Stres. 2002. Beograd. 2000 • Ljubav.: Psihologija odraslosti i starenja. 1986. Dragomir: Ginekologija i akušerstvo. 2007.. Darko: Ginekologija i akušerstvo.. Ženska infoteka. K. Maja: Polnost i politika. • Pejtmen. • Gidens. Petrušić. 1980. Kragujevac. br. http:/www. Novi Sad. 1981. Beograd.ženski fond.state. Beograd. • Milovanović. 1985. • • Kecmanović. Beograd. • Prelević. i 2. 1985. Studija Savjeta Evrope: http:/www. časopis „Kruh i ruže“. • Kapor . Papiruss Prozaik. 1999. Budimir: Morfo-funkcionalne osnove homoseksualnosti (seminarski rad). Zagreb. Beograd. Nadežda: Ravnopravnost polova – zaljubljenici stereotipa. Nolit. Centar za ženske studije.. izvještaj. Ženske studije. Polni stereotipi. Borislav. Entoni: Transformacija intime (poglavlje Sexuality. Beograd. Medicinska knjiga. • Gojković. dr Sanja: Hrišćanstvo i transrod. 1999. Jesenski Turk. Sigmund: O ženskoj seksualnosti. Mileva. dio.Loni. • Lamb. Dragan: Psihološki rečnik. Banja Luka. br.sigurna-zenskakuca. Heald. Vilhelm: Masovna psihologija fašizma. R. Rekonstrukcija . Zagreb. Zavod za užbenike i nastavna sredstva. Plato. 1991. 1998. Savremena administracija. • Garfild . Anima. Tatjana: Žena kao kulturni fenomen. • Božović. 2003. grupa autora. Inc. Niš. dr Jovan: Klinička psihijatrija. Medicinska knjiga. Nauka i društvo. Repression and Civilisation). CIBID. Beograd. Gordana: Materinstvo. Beograd.Sigurna ženska kuća | Donator priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje LITERATURA I IZVORI • Bauk. Ljupka: Materinstvo i seksualnost. • Dinulović. S. Milovan: Sudska medicina. Globus. 2001. Devečerski. Erih: Umijeće ljubavi. • Liskić. Unireks. Matica Srpska. Beograd. • Lacković – Grgin. 1978. 1992.

Posebno joj se zahvaljujemo na brojnim konstruktivnim sugestijama koje nam je tokom rada na ovom projektu. kroz realizaciju programa javnog zastupanja i edukacije. uz pomoć saradnica i saradnika. ili da se priključiš našoj organizaciji i radu. pružajući žrtvama domaćeg nasilja i trgovine ljudima sklonište. specijalista ginekolog i akušer. psihološkinja i seksološkinja. Dobitnica Amnesty International nagrade za borbu za ženska ljudska prava i borbu protiv trgovine ljudima. Radi kao asistentkinja na katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta u Nikšiću. 1971. godine. Zalaže se za ženska ljudska prava i kulturu mira i nenasilja.com Ako želiš da saznaš nešto više o ženskim ljudskim pravima. subspecijalista onkologije reproduktivnih organa. Rođen u Podgorici. poštujući vrijednosti i principe otvorenog društva. Rođena u Podgorici. Životno opredjeljenje – da pomaže ljudima. Sigurna ženska kuća radi na unapređenju pozicije žena i djece u svim društvenim procesima u Crnoj Gori.Ivanović. Ljiljana Raičević. Radi kao psihološkinja i koordinatorka ženskog programa u NVO „Anima“ u Kotoru. rođena u Podgorici. sadašnja izvršna direktorica. Ljubomirka Ljupka Kovačević. Rođena u Podgorici. ili koji su u našoj kanacelariji zatražili i dobili pomoć – kroz konkretan savjet.. Mr Mirjana Popović. Od 1999. možeš se javiti na sljedeću adresu: NVO Sigurna ženska kuća Ul. uvažavajući i promovišući međunarodna načela o ženskim i dječjim pravima i ravnopravnosti polova. na superviziji ovog projekta. Misija Poštujući. sociološkinja. ovu cifru nekoliko puta uvećava broj onih koji su nam se obratili putem telefona. Ovom prilikom se zahvaljujemo FOSI ROM-u i direktorici gđi Sanji Elezović. SŽK je pionir u borbi za ženska ljudska prava. 1958.. 1974. Rođena u Nikšiću. gdje ćeš pronaći i rezultate istraživanja koje smo sprovele u okviru rada na ovom priručniku: www. godine. našem radu. Ukoliko tokom i nakon čitanja ovog priručnika budeš imao/la nekih pitanja iz bilo koje od obrađenih tema. Ovu nevladinu organizaciju osnovala je Ljiljana Raičević. Radi u NVO Sigurna ženska kuća u Podgorici. kroz feministički diskurs.yu O nama. zajedno sa kolegom g. Osnivačica Ženskih studija u Crnoj Gori. Bavi se pitanjima ženskih i dječjih ljudskih prava. obrazovanjem i zdravljem žena i djece. nakon reorganizacije Instituta za otvoreno društvo – Crna Gora. Zahvaljujemo se i koordinatorki ženskog programa i programa reforme obrazovanja. Rođena u Podgorici. kao i za veću otvorenost crnogorskog društva uopšte. Cilj ove organizacije jeste da podržava razvoj otvorenog građanskog društva i reformi u Crnoj Gori. Vizija Život bez nasilja. besplatnu pravnu i psihološku pomoć. Slobode 78 Podgorica 081/213-153 i 081/232-352 shelter@cg. U okviru organizacije postoji i sklonište za žene i djecu žrtve nasilja. podršku pri kontaktu s institucijama. izvršna direktorica NVO Sigurna ženska kuća i stručnjakinja za porodično i seksualno nasilje. u skloništu SŽK-a zbrinule smo preko 2 000 osoba. DONATOR Projekat je finansijski i savjetima podržala Fondacija Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora (FOSI ROM). rezultatima i misiji možeš saznati više na našem sajtu. Idejni je tvorac ovog projekta. Romkinja .. porodičnom nasilju. 14 14 . kao psihološkinja. Radi na Ginekološko-akušerskoj klinici Kliničkog centra Crne Gore. 1975. samohranih majki. razvija u skladu sa standardima i pozitivnim iskustvima Evropske unije. zdušno davala. Stručnjakinja za trgovinu ljudima. ali se njene članice zalažu i za prava drugih marginalizovanih grupa: siromašnih.. gđi Maji Kovačević. 1947. psihološkinja.Literatura i izvori priručnik za SEKSUALNO & REPRODUKTIVNO zdravlje I JOŠ NEŠTO ZA KRAJ. obučavanje u vještinama koje će im omogućiti ekonomsko osamostaljivanje i privremeno zaposlenje. FOSI ROM je nevladina i neprofitna fondacija. posebno za seks-trafiking. osnovana marta 2002. prvo. 1951.cg. a za sada i jedino te vrste u Crnoj Gori.Ivanović: aidaperovic@yahoo. godine. feministkinja i pacifistkinja. Zaposlena u NVO Sigurna ženska kuća kao program-menadžerka. besplatne pravne usluge i psihoterapiju. 1999. možeš se putem e-maila obratiti koordinatorki projekta Aidi Perović . Maja Raičević. Misija Fondacije jeste da crnogorskom društvu pomogne da se. NVO SIGURNA ŽENSKA KUĆA Projekat „Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje“ realizovala je NVO Sigurna ženska kuća.yu BIOGRAFIJE AUTORKI I AUTORA Aida Perović .sigurna-zenska-kuca. Dr Nebojša Jokmanović. Begom Beguom. što su prepoznali značaj ovog projekta za zdrav razvoj naših mladih ljudi.

.

[ www. uz pomoć saradnica i saradnika. Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu predstavljaju stavove autora/ki i ne moraju se obavezno poklapati sa stavovima i mišljenjima Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora. priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje NVO Sigurna ženska kuća priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje . Aida Perović . koja je na pravi način osvijestila svoje seksualno i reproduktivno zdravlje.Ivanović. Želimo da se svi ljudi dobro osjećaju u svojoj koži sa svojom seksualnošću a da njihova reprodukcija bude izraz sopstvenih želja. zablude. a ne nametnutih normi društva.yu ] Priprema i objavljivanje ove publikacije finansijski su podržani od strane Fondacije Institut za otvoreno društvo – Predstavništvo Crna Gora.Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje je realizovao tim od desetak ljudi. stid i strah. važne pa i dosad skrivane činjenice o seksualnosti i reprodukciji.sigurna-zenska-kuca. sa ciljem da ti pruži objektivne. dvojni moral. vjerujemo da će ovaj priručnik biti korisno štivo. Vizija Sigurna ženske kuće je život bez nasilja. koji se okupio da za tebe i sve mlade napiše i dizajnira ovu knjigu. Namjera nam je da te informišemo ali i da ti pomognemo da prevaziđeš predrasude. urednica Aida Perović – Ivanović Ljupka Kovačević Dr Nebojša Jokmanović Ljiljana Raičević Maja Raičević Mr Mirjana Popović Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje je realizovala NVO Sigurna ženska kuća iz Podgorice.cg. Na tom putu razvoja u zrelu ličnost.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful