You are on page 1of 30

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
OPATIJA

MARKETINŠKE AKTIVNOSTI U FUNKCIJI UNAPREĐENJA PLASMANA
TURISTIČKOG PROIZVODA GRADA OSIJEKA
Seminarski rad

Opatija, siječanj 2011

1

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................2

MARKETING MIKS U TURIZMU.................................................................................3

OPĆE ZNAČAJKE GRADA OSIJEKA............................................................................5

ZNAČAJKE TURISTIČKOG PROMETA GRADA OSIJEKA...............................................6

Dinamika turističkog prometa ............................................................................7

Strani turistički promet po zemljama pripadnosti ...............................................8

Karakteristike tržišta turističkog proizvoda destinacije.....................................10

Istraživanje turističkog tržišta ..........................................................................11

Segmentacija turističkog tržišta .......................................................................11

Struktura turističkog proizvoda destinacije.......................................................15

Prirodne privlačnosti Grada Osijeka...............................................................15

Antropogene posebnosti Grada Osijeka.........................................................16

Zanimljiva tekuća događanja.........................................................................17

Turistička receptiva Osijeka...........................................................................17

Marketinške aktivnosti grada Osijeka................................................................19

ZAKLJUČAK...........................................................................................................20

LITERATURA..........................................................................................................21

POPIS ILUSTRACIJA............................................................................................... 22

POPIS PRILOGA.....................................................................................................23

UVOD

1

Predmet istraživanja sminarskog rada su marketinške aktivnosti u funkciji unapređenja
plasmana turističkog proizvoda grada Osijek. Skriveni potencijali koje nudi su glavni razlozi
odabira ovoga grada kao predmenta istraživanja.

Svrha i cilj rada je, temeljem primarnog istraživanja, utvrditi značajke marketinške
aktivnosti grada Osijeka te navesti prijedloge njihovog unpređenja sa ciljem efikasnijeg
plasmana turističkog proizvoda.

Pri izradi seminarskog rada korištene su slijedeće metode znanstvenog istraživanja:
metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna analiza, metoda deskripcije, metoda
klasifikacije i komparacije, te metoda anketiranja.

Seminarski rad je podijeljen u pet poglavlja. U prvom poglavlju su iznesene opće
značajke marketing miksa i definirana je njegova važnost u unapređenju plasmana turističkog
proizvoda destinacije. Drugo poglavlje navodi opće značajke grada Osijeka. U trećem
poglavlju se analiziraju tabelirani podaci o turističkom prometu grada Osijeka na temelju
inormacija dobivenih iz anketnog upitnika, te se interpretiraju prikupljeni podaci Turističke
zajednice grada Osijeka. U četvrtom poglavlju seminarskog rada definiraju se karakteristike
tržišta turističkog proizvoda destinacije, analiziraju se podaci dobiveni istraživanjem, te se
vrši sementacija turističkog tržišta grada Osijeka. U zadnjem poglavlju su prikazane prirodne
privlačnosti grada Osijeka, antropogene posebnosti, zanimljive tekuća događanja i tuistička
receptiva, te su definirane marketinške aktivnosti grada.

Zaključak donosi pregled iznesenih teoretskih spoznaja i navodi prijedloge poboljšanja
pojedinih marketinških aktivnosti.

MARKETING MIKS U TURIZMU

1

Marketinški proces obuhvaća sustavan slijed koraka koji uključuju praćenje okruženja i identifikaciju prilika na tržištu. Marketing u turizmu je aktivnost menadžmenta kojom nacionalne turističke organizacije ili turistička poduzeća identificiraju svoje turiste. 2008. ograničen rast. komuniciraju s njima radi identificiranja i utjecanja na njihove želje. te da su predmet razmjene na turističkom tržištu pretežito usluge. koji je bio masovan. stoljeća na međunarodnom turističkom tržištu počele pojavljivati tendencije koje nagovještaju novo doba turizma. promocija i distribucija. kanala distribucije i promocije. 1 . cijena. Važno je imati na umu da je današnje poslovno okruženje izuzetno dinamično. stvarne i potencijalne. segmentiraniji. Marketinški pristup stavlja potrebe i želje kupaca u središte pažnje i pretpostavlja da će uspjeh u zadovoljavanju potreba kupaca bolje od konkurencije rezultirati i uspjehom u poslovanju. te nova globalna praksa. tehnologija ili globalizacija neprekidno. str. primjerice.K. Marketing miks uključuje aspekte i strategije marketinga koje management koristi za stijecanje konkurentske prednosti. Ključne snage koje su utjecale na njegovu pojavu su novi potrošači.: Marketing turističke destinacije. Razloge za to treba tražiti u činjenici da se turizam intenzivno počeo razvijati tek od pedesetih godina.45. standardiziran i upakiran. a ponekad i suštinski mijenjaju tržište i ponašanje potrošača. potrebe i motive na lokalnoj. postižući na taj način vlastite ciljeve. te konačno. Najčešće se izražava u obliku konceptualnog obrasca koji obuhvaća određeni broj elemenata marketinga kao što su proizvod. U tom smislu. te zadovoljiti njihove potrebe. Zagreb. nova tehnologija. Sile kao što su. nacionalnoj i internacionalnoj razini te uslijed toga formuliraju i prilagođavaju određene turističke proizvode sa željom optimalnoga zadovoljenja turista. formuliranje strateških odrednica. D. ključni izazovi marketinga su kontinuirano praćenje okruženja i stalno prilagođavanje nastalim promjenama.. cijena. Mikorad. Zadatak marketinga je osmisliti proizvode koji će za odabranu ciljnu grupu potrošača predstavljati vrijednost.1 U posljednjem su se desetljeću 20. praćenje i kontrolu marketinških akcija. 1 Pavlović. kod kojih se o primjeni koncepcije marketinga počelo kasnije pisati nego kod fizičkih proizvoda. O primjeni koncepcije marketinga u turizmu počelo se pisati relativno kasno u odnosu na marketing u drugim područjima ljudskoga djelovanja. krut. odnosno proizvoda. Današnji turizam je fleksibilniji. planiranje marketinškog miksa. oblikovaniji prema zahtjevima kupaca i dijagonalno integriran u odnosu na onaj iz sedamdesetih. Ovi elementi predstavljaju varijabile marketinga koje poduzeće može kontrolirati.

org/wiki/Marketing_miks preuzeto 18.Efektivan marketing miks mora ispunjavati slijedeće uvjete: 2 • prilagođenost potrebama mušterija • kreiranje određenih konkurentskih prednosti • dobro kombinirani elementi • usklađenost sa raspoloživim resursima firme.01. Tu spadaju ljudi (people). Smješten je u ravnici na desnoj obali rijeke Drave između 16-og i 24-og kilometra od ušća u Dunav. četvrti po 2 http://www. 1 .wikipedia.bs. neki teoretičari navode da bi on trebalo biti proširen sa dodatnim elementima bez kojih suvremeni marketing ne može ispunjavati svoju osnovnu funkciju. Pored osnovna četiri elementa marketing miksa (4P). Najveći je grad u Slavoniji. proces (process) i fizičko okruženje (physical environment).2011. OPĆE ZNAČAJKE GRADA OSIJEKA Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Josipovac.0%). velika prijeratna općina Osijek imala je 165. a potom i književnog.156 (1. upravno. Takav Osijek morao je doživjeti burna zbivanja u obrazovnom i kulturnom životu u kojem od 18. proizvodnje hrane. koristeći usluge hrvatskih željeznica. Prema popisu stanovništva iz 2001.51% ostali. Tenja. trgovačkog i obrtničkog staleža. žigica.16%). Nijemci . Gornjem i Novom gradu – svjedoči o ispreplitanju života vezanog za obradu zemlje i za nastup novih gospodarskih djelatnosti poput brodogradnje. Godine 1991. Slavonikom.146 (20. te prehrambena industrija (sladorane. tzv. keksa. svilarstva. Klisa i Nemetin. ZNAČAJKE TURISTIČKOG PROMETA GRADA OSIJEKA U ovoj cjelini seminarskog rada analiziraju se tabelirani podaci o turističkom prometu grada Osijeka na temelju informacija dobivenih metodom ispitivanja odnosno anketnog 1 . stoljeća počinje hod školstva. u dijelovima grada istočno.741 (10. Grad je industrijsko. proizvode se u Osijeku.7%). Višnjevac. proizvodnja vafela. 1. Mađari . skladišnog poslovanja i za razvoj svega toga bitnog financijskog i prometnog djelovanja. Organizirani putnički riječni promet Dravom do Osijeka ne postoji. proizvodnja sapuna. Srbi . Briješće. 7.276 (0. prerade drveta.01% Mađari. Do njega se dolazi autocestom A5. zajedno s prigradskim naseljima Tvrđavica.253 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: Hrvati . Osijek je spojen na mrežu autocesta Hrvatske. kemijska industrija (deterdženti). Brojne poznate hrvatske robne marke. godine. te zračnim putem preko Zračne luke Osijek.65% Srbi. Kao mjesto života Osijek je svjedok raznovrsnih razdoblja: u Tvrđi svjedoči o ukrštanju života velikih vojnih garnizona. 0. Jugoslaveni i ostali . U Osijek se može doći željeznicom.33.110.25% Nijemci. sudsko i kulturno središte. Svojevremeno se moglo reći i da je bio više industrijaliziran od Zagreba. Godine 86. 4. državnog činovništva. Osijek je veliko hrvatsko industrijsko središte. Prema podatcima o nacionalnosti iz 2001. tiskarskog i kazališnog života. počevši od sitnih potrebština u domaćinstvu. Podravlje.3. Sarvaš. proizvodnja piva). prerade kože. Usprkos tome što koridor nema autocestu cijelom svojom dužinom.veličini grad u Hrvatskoj te sjedište Osječko-baranjske županije.616 stanovnika. u gradu Osijeku živi 114. a nazivalo ga se i hrvatskim Manchesterom.9%). U Osijeku je razvijena strojogradnja (poljodjelski strojevi).17. Brijest.58% stanovnika Osijeka su Hrvati. Osijek se nalazi na međunarodnom prometnom koridoru Budimpešta- Sarajevo-Ploče.934 (67. zapadno i južno od Tvrđe – u Donjem.1%).

što je 14% manje u odnosu na prethodnu godinu. 1 . Prema tome.01. 4 http://www.upitnika.hr preuzeto 07. Dok strani gosti u ukupnoj strukutri čine 30% prometa tj. u gradu Osijeku ostvareno je 43./2010. 12. što je 8% manje u odnosu na 2009.2011. godinu ostvareno je ukupno 82.3 Grafikon 1. godini 40000 35000 30000 25000 Domaći gosti 20000 Strani gosti 15000 10000 5000 0 DOLASCI U 2009.01.787 dolazaka što ćini neznatnu promjenu od 1 % u odnosu na prethodnu 2009. godinu. godini. U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka za 2010. od ukupne turističke ponude grada najviše su krizi bili izloženi hoteli.4 3 http://www.hr preuzeto 07.. Izvor: Izrada autora Nadalje. te interpretacijom prikupljenih podataka turističke zajednice grada Osijeka (TZGO) tj.tzosijek.tzosijek.950 nočenja. Broj dolazaka domaćih i stranih turista u 2009. S obzirom da su noćenja ostvarena u uvjetima globalne neizvjesnoti bilo je sasvim izvjesno da će se kriza turističkog sektora odraziti najviše na hotelijerstvo. ako usporedimo navedene podatke s turističkim prometom na razini županije. Dinamika turističkog prometa Prema službenim podacima turističke zajednice za 2010.613 dolazaka. odnosno 6% manje u odnosu na ostvareni broj dolazaka u 2009.826 dolazaka. godinu. domaći turisti sudjeluju sa 70% odnosno 30. sekundarnog izvora. grad Osijek kao njegovo poslovno i kutlurno središte ostvaruje 59% ukupnog turističkog prometa. Prema godišnjem izvješću turističke zajednice grada Osijeka za 2010.2011. ćemu svjedoče i slijedeći podaci. DOLASCI U 2010. godinu.

Makedonije te Crne Gore./2010. godine.852 noćenja odnosno 40%. dominantnu stavku u ukpnom broju ostvarenih noćenja za 2010.098 noćenja. 13% manje u odnosu na isto razdoblje 2009. NOĆENJA U 2010. Grafikon 2. Broj noćenja domaćih i stranih turista u 2009. odnosno 17% manje u odnosu na prethodnu godinu. Mađarske. te statističkim podacima turističke zajednice grada Osijeka moguće je analizirati turisitčki promet prema zemljama pripadnosti. osim već navedene globalne gospodarske krize. Izvor: Izrada autora Na znatan pad prometa u 2010. zatim Slovenije. godini. Strani gosti ostvarili su u 2010. U ukupnoj strukturi stranog turističkog prometa najviše dolazaka su ostvarili državljani iz Njemačke. koji su prema statičkim podacima turističke zajednice grada 1 . godini ukupno 23. Velike Britanije. Austrije. utjecala je činjenica da grad Osijek u navedenoj godini nije imao ni jedno veliko sportsko događanje. godini 80000 70000 60000 50000 Domaći gosti 40000 Strani gosti 30000 20000 10000 0 NOĆENJA U 2009. te izostanka Europskog prvenstva u streljaštvu. godini bilo Svjetsko prvenstvo u rukometu. godinu čine domaći gosti koji sudjeluju sa 60% odnosno 59.Analogno broju turističkih dolazaka. Strani turistički promet po zemljama pripadnosti Na temelju podataka prikupljenih anektnim upitnikom. kao što je u prethodnoj 2009. BIH.

Na temelju podataka iz anketnog upitnika pokušat će se rekonstruirati pojedine značajke turističkog tržišta.01.hr preuzeto 08.2011. Naime. godine zračna luka Osijek sklopila ugovor s niskotarifnom zrakoplovnom aviokompanijom Ryan air6. Njemačkom. te na istraživanje i segmentaciju turističkog tržišta grada Osijeka.tzosijek.hr preuzeto 08. 5 http://www.2011. godine Austrija 9% 2% 11% BIH 13% Crna Gora 18% Mađarska Makedonija 4% Njemačka Slovenija 20% 16% 7% Velika Britanija Ostalo Izvor: Anketni upitnik U posljednje dvije godine kao mogućnost povećanja stranog turističkog prometa grada Osijeka izdvajaja se međunarodni zračni promet. Dolasci stranih turista prema zemlji prebivališta 2010.01. radi se o emitvnom turističkom tržištu koje je Hrvatska turistička zajednica odavno prepoznala kao najznačajnije za turistički razvoj. 1 . 1. 6 http://www. Grafikon 3.Osijeka boravili u prosijeku približno 1. riječ je samo o transferima turista iz Zračne luke Osijek za druge destinacije.5 Naime. Strukutura gostija izražena u postocima vidljiva je iz sljedećeg grafičkog prikaza. TRŽIŠTE TURISTIČKOG PROIZVODA DESTINACIJE U ovom dijelu seminarskog rada naglasak se stavlja na karakteristike tržišta turističkog proizvoda destinacije. Nakon što je 2009.osijek-airport. stvorena je zračna veza s najznačajnijim emitivnim tržištem.8 dana po gostu.

Turistički proizvod je tržišna kategorija.: Marketing turističkog proizvoda destinacije. riječ je o proizvodu koji je s jedne strane konačan rezultat rada i napora turističke ponude. J. Zagreb. 1997. str. str. Mikrorad. posebno u odnosu s ostalim robnim tržištima. Kao i na ostalim tržištima.109. 8 Berc Radišić. Opatija. Za svjetsku turističku organizaciju destinacija je mjesto s određenim atrakcijama i time povezanom turističkom opremljenošću i uslugama koje odabire turist ili grupa. a s druge strane rezultat trenutnog raspoloženja.7 Tržište je.. kako je pri definiranju turističkog tržišta riječ o specifičnom tržištu.: Marketing u turizmu. Destinacija postaje temeljni institucionalni okvir okvir u osmišljavanju koncepta turističkog razvoja.Karakteristike tržišta turističkog proizvoda destinacije Pojava turizma. postavlja se pitanje što ga čini specifičnim? Ono što turističko tržište čini specifičnim jest način njegova funkcioniranja koji pokazuje znantne razlike. Naime. odgovor na suvremena turistička kretanja u načinu korištenja slobodnog vremena. B. stoga se formira i koristi u turističkom odredištu. Međutim. kao ekonomske kategorije. B. Prema ovome. kroz odnos ponude i potražnje. Vukonić. i u turizmu se tržišni odnosi pojavljuju kad interesenti za turistički proizvod postaju potencijalni tražitelji i kada se prema njima postavi drugi činitelj tržišta – nuditelj. želja i potreba turističkih korisnika. „ekonomski prostor“ čija je najopćenitija odredba da predstavlja mjesto gdje se razmjenjuju proizvodi i usluge putem novca. koji uz ekonomsku naknadu nudi tražitelju odgovarajuće usluge i dobra potrebne za zadovoljenje njegove turističke potrebe. Turistička destinacija odražva bitne 7 Senečić..25.8 Dakle. turistička destinacija se shvaća kao cilj putovanja i kao turistički proizvod. FMTU. 1 .. specifičnosti tog tržišta proizlaze iz djelomičnih karakteristika turističke ponude i potražnje. Ona je zapravo. 2009. vezana je za stvaranje turističkog tržišta. dakle. sa kojom na tržište istupaju proizvođači usluga. ali i posebnih obilježja dobara koji se razmjenju na turističkom tržištu.

kao što smo u prethodnoj cjelini naveli kao dominatnu stavku u ukupnom broju ostvarenih dolazaka i noćenja. Naime.o. od koji su neke vidljive.. 11 Marušić. čiji je cilj pomoći upravljačkom kadru u donošenju odluka povezanih s prepoznavanjem problema i rješenjima ( te prilikama) u marketingu10. 2004.140. Adeco. D. Segmentacija turističkog tržišta Segmentacija turističkog tržišta je jedno od najzanimljvijih područja marketinga tako da teoretsku osnovu za segmentaciju. str.. analiza i diseminacija ( širenje ) informacija.217. a neke nevidljive. Projekt je vrijedan 150.166. odnosno brendiranja. 10 op.000 kuna. Zagreb.o.. Iako. s njenom sveukupnom gospodarskom strukturom. S.: Marketing turističkog odredišta.. M. 9 Pike. Cilj navedenog projekta je promijeniti percepciju hrvatske javnosti o Osijeku. Otkrivanje i formiranje segmenata moguće je uz pomoć različitih varijabli. Prebežac.9 Istraživanje turističkog tržišta Istraživanje tržišta se definira kao sustavno i objektivno prikupljanje. početkom 2009.. Plus d. 11 Pojedine varijable navodimo u nastavku rada. 1 . možemo naći u radovima mnogih autora. a financiraju ga grad i Turistička zajednica grada Osijeka. godine je izvršeno istražavinje stavova o životu u gradu i njegovim razvojnim aspektima u sklopu projekta gradnje prepoznatljivosti. uoćio se nedostatak kvantitativnog i kvalitativnog istraživačkog materijala koji bi mogao poslužiti za izradu istog. Zagreb.: Istraživanje turističkih tržišta. str. str. 2010.promjene u filozofiji turističke politike koja težište razvoja prebacuje od smještajnog objekta na čitav prostor turističke destinacije. cit. turistička zajednica grada Osijeka zbog nestatka sredstava nije u mogućnosti provesti istraživanja koja bi imala veći učinak pri definiranju razvojne strategije. određivanje ciljne skupine i pozicioniranje proizvoda ili usluge. Pri izradi seminarskog rada.

+) Izvor: Anketni upitnik Iz priloženog prikaza.Grafikon 4. što je kako smo već kroz prethodni grafikon mogli vidjeti glavni interes starosne skupine srednja dob koja se upravo kroz navedene motive realizira. Grafikon 5. edukacija i prirodne privlačnosti. mlađe dobi od 15 – 29 godina i djeca od 0 – 14 godine života. Motivi dolaska turista u grad Osijek 1 . Prikupljenim podacima iz anketnog upitnika dolazimo također do zaključka . da su među ispitanicima kao glavni motivi dolaska ocijenjeni s ocjenom četiri posao. koji je nastao na temelju prikupljenih informacija iz anketnog upitnika. vidljivo je da u starosnoj strukuturi posjetitelja grada Osijeka najviše dolazaka ostvaruju osobe srednje životne dobi od 30 – 59 godina.) mlađa dob (15-29god. zatim osobe starije životne dobi od 60 godina nadalje. potrebno je određeno znanje i pravovaljane marketinške aktivnosti kako bi se određene turiste privuklo ka događaju koji je orijentiram njihovoj dobnoj skupini. Osijek ima potencijal da svojim sadržajem udovolji turistima skoro pa svim dobnim skupinama.) srednja dob (30-59god. Starosna struktura gostiju u gradu Osijeku 10% 30% 20% djeca (0-14god. Razlog za manju zastupljenost mlađe dobi u ukupnoj starosnoj strukturi može se izmjeriti u nedovljnom broju tekućih događanja kao što su festivali i druga zabavna događanja.) 40% starija dob (60god.

Kultura kao motiv posjeta destinaciji ocijenjena je s ocjenom tri . u kojem se ispituje posjećenost turista grada Osijeka kroz cijelu godinu. prikupljeni putem anketnog upitnika. razlog tome je nedovoljno prilagođena ponuda dobnim strukturama.Izvor : Anketni upitnik Motivi poput tekućih događanja. Grafikon 6. dolazimo do zaključka da riječ o nedovoljnoj valorizaciji antropogenih odnosno kulturnih elemenata. kao i sadržaj koji unutar navedenih kategorija nudi. zdravlja i rekreacije. Posjećenost turista u 2010. godini 1 . zabave i odmora ocijenjeni su s relativno lošom ocjenom dva. U slijedećem grafikonu su prikazani podaci. Ispitanici su odgovore rangirali brojevima od 0 – 5. s obzirom da se grad Osijek ubraja među gradove vrlo zanimljive povijesti i arhitekture.

socijalne i psihološke koristi i zadovoljstva. 7 mj. uključujući funkcionalne.. posjećenost turista 4. 4 mj.5 1 0. Razlog povečanoj posjećenosti turista u navedenim periodima je postojanje kuturno .5 3 posjećenost 2.6 mj. 2. dok se u ljetnim mjesecima bilježi znatan pad promet.5 4 3. SAFT itd. usluga. te 10 – 12 mjeseca ocijenjena s ocjenom vrlo dobar. 12mj.mj. 10 mj. što netko primi prilikom razmjene.. dok je u ostalim mjesecima ocijenjena s ocjenom dovoljan. TURISTIČKI PROIZVOD DESTINACIJE Proizvod je sve ono korisno. Proizvod može biti ideja.5 0 1 mj. Proizvod je sveukupnost opipljivih i neopipljivih svojstava. . Izvor: Anketni upitnik Na temelju podataka se može zaključiti da je posjećenost turista u razdoblju od 4 – 6 mjeseca. 1 .zabavnog sadržaja kao npr. koji prati većina kontinentalnih destinacija.9 mj. odnosno ponekada i nekorisno.3.5 turista 2 1. upravo zbog odlaska stanovništva u primorske destinacije. . Osječko ljeto kulture .

Tvrđavica. str. Josipovac.roba ili bilo koja kombinacija tih triju pojmova.. FMTU. Obilježava ga skup svih aktivnosti. to su: Brijest.54. Tvrđe. Opatija. elemenata ponude. stoga moramo poštovati strukturu kako bi se kvalitetno i temeljito oblikovao proizvod.: Marketing turističkog proizvoda destinacije. Nemetin. kapaciteti te usluge koje se nalaze na pojedinačnoj destinaciji. 2009. B.12 Možemo sa sigurnošću reći da destinacija označava i oblikuje njen turistički proizvod. Višnjevac. Tenja. Osijek se sastoji od starog grada. Sam turistički proizvod destinacije je kompliciran i velik pojam koji je nemoguće univerzalno odrediti. Briješće. ta lokacija i danas ima značajnu ulogu. Turistički proizvod destinacije struktuiran je iz slijedećih sastavnica: • Prirodne privlačnosti • Antropogene posebnosti • Zanimljiva tekuća događanja • Turistička receptiva Prirodne privlačnosti Grada Osijeka Prirodna lokacija grada je imala ključnu ulogu kroz povijest zbog blizine sa susjednim zemljama. 1 . Osijek. U sastavu grada Osijeka nalazi se 11 naselja (stanje 2006). Sarvaš. sadržaji. Klisa. Struktura turističkog proizvoda destinacije Struktura turističkog proizvoda destinacije označava njegov sadržaj. Podravlje. njegova specifičnost je upravo u njegovoj jedinstvenosti koja proizlazi iz njegove destinacije i mogućnosti. izgrađenog 12 Berc Radišić. on proizlazi iz destinacije.

Donjeg grada i Novog grada (s naseljima Jug I i Jug II) . Sudeći prema prikupljenim rezultatima provedene ankete možemo zaključiti kako se većina turista slaže da je Tvrđa (stara jezgra grada) prirodni simbol Grada Osijeka. stoljeća. Osijek obiluje prirodnim privlačnostima koje su posljedica utjecaja nekih starih kultura.Cvjetno naselje te Retfale i Industrijske četvrti.000 m². Prvi je novi grad-tvrđava nastao u velikom strateškom sustavu baroknih utvrđenih gradova na granici prema Osmanskom carstvu kojega je od 1712. zatim Gornjeg grada. Petra i Pavla • Europska Avenija • Dvorac Mačkamama • Muzej Slavonije 1 .većinom u 18. Osječka Tvrđa barokni je grad-tvrđava 18. stoljeću. Antropogene posebnosti Grada Osijeka Položaj Osijeka omogućava ponajviše susret kultura kroz povijest. Prirodne atrakcije grada su mnogobrojne. na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394. Osijek je grad s puno zelenila. godine koncipirao i izgradio princ Eugen Savojski. nastao transformacijom zatečenog starijeg povijesnog grada koji je stajao na ključnom strateškom prijelazu preko rijeke Drave. odnosno razlikuju se jer ih obilježava osnovni motiv dolaska. Među antropogenim atrakcijama Osijeka ubrajamo: • Tvrđa – stara jezgra grada • Gornji grad • Donji grad • Novi grad • 17 parkova (394 000 m) • Katakombe na desnoj obali Drave • Pješački/Viseći most • Crkva S. njegova lokacija na istočnom dijelu Hrvatske mu je kroz povijest omogućila susrete sa raznim narodima i kulturama koje su se na kraju zadržale u nekim oblicima. treba samo znati što individualna osoba traži jer se atrakcije razlikuju kod individualne osobe.

dok postoji kategorija događaja omanjeg sadržaja i kapaciteta koja su orjentirana na domaće stanovništvo. no ipak znaju biti motiv dolaska pojedinih turista.međunarodni festival sporta. Događaji imaju snažan utjecaj kao motiv dolaska turista u Osijek. srpnju i kolovozu. Turistička receptiva Osijeka U Osijeku i dalje prevladava veći intenzitet posjećenosti turista iz Hrvatske u odnosu na druge zemlje. treba napomenuti kako određeni događaji obuhvaćaju međunarodne razmjere.zadnji petak i subota u lipnju. velika pučka veselica u središtu grada različitih zabavnih sadržaja • Osijek Summer Time – međunarodni festival jazz glazbe • Pannonian Challenge – natjecanje u extremnim sportovima • Summer Adventure Festival SAFT. glazbe i umjetnosti Sveukupan popis događanja u Osijeku je puno veći dok smo ovdje naveli samo one koji imaju državni ili međunarodni karakter. Sam taj podatak nam govori kako se njegova prirodna lokacija ne iskorištava u 1 . višednevni festival alternativne glazbe • Simfonija pod zvijezdama – koncert klasične glazbe na otvorenome prostoru • Osječko Ljeto Kulture • Osječke Ljetne Noći . Sama događanja variraju po svojoj strukturi te obuhvaćaju veliku skupinu turista različitih ukusa.Zanimljiva tekuća događanja Iz provedene ankete dolazimo do rezultata kako su aktualna događanja visoko rangirana kao motivi dolaska u Osijek. Neka događanja koja se održavaju u Osijeku kroz period od 365 dana: • Osječko Ljeto Mladih • “UFO” – Urban Fest Osijek.

Ukupan popis smještajnih kapaciteta u Osijeku 1 . Tablica 1. Tablica 2.promocijske svrhe kako bi se dobio međunarodni karakter grada. dok je ocjena za pojedine kategorije niža treba napomenuti kako ponuda postoji no putevi informacija od ponude do krajnjih potrošača nije razrađena do kraja. 5-zadovoljstvo) ELEMENTI PONUDE RANGIRANJE smještajni objekti 1 2 3 (4) 5 kulturno – povijesne 1 2 3 (4) 5 znamenitosti kvaliteta odnosa „vrijednost za 1 2 (3) 4 5 novac“ etno – gastronomska ponuda 1 2 (3) 4 5 autohtono – tradicionalni 1 (2) 3 4 5 proizvodi gostoljubivost lokalnog 1 2 3 (4) 5 stanovništva lokalna infrastruktura i 1 2 3 (4) 5 transport dostupnost korisnih turističkih 1 2 3 (4) 5 informacija prirodne atrakcije/okruženje 1 2 3 (4) 5 tekuća događanja 1 2 (3) 4 5 sigurnost u svim područjima 1 2 3 (4) 5 čistoća grada 1 2 3 (4) 5 Izvor: Anketni upitnik Sudeći po anketiranim rezultatima dobijamo prosječnu sliku vrlo dobre zadovoljenosti potreba turista. no o tome ćemo više reći kasnije u seminaru. Ocjena elemanata ponude u Osijeku (1-nezadovoljstvo.

no ti putevi moraju biti sinkronizirani između ponude- posrednika-medija-potrošača. Brošure. Marketinške aktivnosti grada Osijeka Marketinška strategija TZ Osijeka se odnosi na neke standarde metode koje su orijentirane na: • Mediji (TV. te različitih platežnih sposobnosti. HOTELI SOBE KREVETI Zoo hotel 19 31 Osijek 140 253 Waldinger 15 29 Drava 11 21 Silver 21 39 Villa ariston 10 20 Millennium 14 31 Central 32 48 Mursa 120 230 UKUPNO 373 702 PRIVATNI SMJEŠTAJ SOBE KREVETI Bilandžić 3 7 Domin 3 9 Villa Sv. Postoje određene strategije i djela marketinga koja bi omogućavala lakše spajanje određenog smještaja sa određenim turistom. Internet) • Novine (Regionalne novine. Možemo iz priložene tablice također uvidjeti kako je ponuda smještaja raznolika te se sastoji od: hotela. Rok 6 13 Waldinger 7 13 Villa Ivanić 9 18 Ritam 9 20 Regina 3 6 Makalu 4 9 Fitea 7 14 Strossmayer 5 9 Lipe 6 12 Maksimilian 4 9 Natalija 8 16 Smještaj Osijek 4 8 Tufna 3 19 Helena 24 46 Pansion confor fitea 12 24 Perla 7 11 Poštić 3 7 Apartman M 3 5 Vonita 3 5 Anton 5 9 Klanac 3 9 UKUPNO 141 298 Izvor: TZG Grada Osijeka Prema popisu smještajnih objekata u gradu Osijeku možemo slobodno zaključiti kako postoji kapacitet za turiste različitih motiva. pansiona i privatnog smještaja. Prospekti) 1 . hostela. Radio.

određenu prostornu cjelinu ili destinaciju. Razvoj turizma neizbježno je vezan za određeni prostor. Možemo zaključiti kako Osijek ima mnogo mogućnosti i prednosti da stvori jedan jedinstveni brend. 1 . Možemo slobodno reći kako promocija te marketinška strategija turističke zajednice Grada Osijeka nije adekvatna. nego se glavnina odnosi na nagovor drugih osoba ili osobni interes te detaljno raspitivanje o nekome događaju u samome gradu.F. Prema dobivenim podacima iz anketnog upitnika doznali smo kako ljudi nisu previše obaviješteni o Osijeku kroz neke službene puteve. ZAKLJUČAK Kad govorimo o primjeni marketinga u turizmu. – Urban Fest Osijek. Osijek obiluje mnogim događajima čija ciljana dobna skupina varira od najmlađih do najstarijih turista. Marketing se na turističkom tržištu mora prilagoditi posebnostima turističkog proizvoda koristeći poznate strategije i metode marketinškog djelovanja. tada se samom pojmu i karakteru može prići i mnogo šire. no problem leži upravo u neadekvatnoj marketinškoj strategiji koja ne poštuje ciljanu dobnu skupinu nekog događaja. koja i doživljava razvoj turističkog prometa zbog činjenice da raspolaže određenim atraktivnostima i čiji razvitak ovisi upravo o marketingu. osnovne informacije možemo pronaći na službenoj stranici festivala dok za sve druge detalje su zaslužni neki drugi portali gdje ljudi razmjenjuju svoja iskustva prethodnih godina ili aktivnije raspravljaju o samome festivalu ili dolasku. Sama lokacija grada Osijeka daje međunarodni karakter. razumijevajući pritom marketinške aktivnosti što ih poduzimaju nosioci turističke ponude. no potrebno je primijeniti adekvatnu marketinšku strategiju kako bi se taj cilj i ostvario. kombinirajući ih s inovativnim idejama. te bi trebalo primijeniti marketinške aktivnosti koje pridodaju tome elementu kako bi se stvorio neki određeni brend koji će dalje u budućnosti biti prepoznat. u ovom slučaju destinacije.O. Također treba još dodatnoga rada kako bi se stvori tok informacija između davatelja usluga smještaja i kranjnjeg korisnika te usluge. Kao primjer možemo navesti festival alternativne glazbe U. te da postoje mnogo načina promidžbe koji nisu iskorišteni ili primjenjeni.

Turistička receptiva grada je iznenađujuće visoka.: Marketing turističkog proizvoda destinacije. 2009. Dok su najposjećeniji mjeseci u godini travanj.. 3. nije jedna od vodećih destinacija u Hrvatskoj? Odgovor na to pitanje se pokušao pronaći pomoću anketnog upitnika. 4. Pike. Kako bi grad Osijek ostvario što bolji položaj na tržištu potrebno je valorizirati postojeće resurse s ciljem povećanja zabavno – kulturnih aktivnosti tijekom cijele godine.K.: Marketing turističkog odredišta. od čega najviše dolazaka ostvaruje struktura osoba srednje životne dobi.o. Opatija. Mikorad. Prebežac. Među antropogenim atrakcijama Osijeka ubrajamo Tvrđu – staru jezgru grada.o. Zagreb. osmisliti što veći broj aktivnosti za zabavu i odmor za mlađu populaciju. 2004. Vukonić. Senečić. edukacija i prirodne privlačnosti. dok ostatak čine hoteli. Marušić. Pješački/Viseći most... 2. te osmisliti programe zdravstvenih i wellness ponuda. M.: Marketing turističke destinacije.. odosno kulturne aktivnosti. Grad Osijek raspolaže s 32 smještajna objekta od kojih su 23 u privatnom smještaju. Urban Fest Osijek . Mikrorad. 2010. Zagreb. Pavlović. 1997. Petra i Pavla. Neka od najposjećenijih događanja su Osječko Ljeto Mladih. Glavni motivi dolazaka su posao. S. Zagreb. J. koji raspolaže raznovrsnom ponudom i koji ima atraktivne resurse. I za kraj možemo zaključiti da slaba konkurentnost grada Osijeka leži u kombinaciji nedovoljne iskorištenosti postojećih resursa i slabih marketinških aktivnosti.: Istraživanje turističkih tržišta. 2008. Adeco. D. Crkvu S.25. B. Berc Radišić. Katakombe na desnoj obali Drave.višednevni festival alternativne glazbe. Plus d. te Dvorac Mačkamama. str. D. Grad Osijek obiluje prirodnim privlačnostima koje su posljedica utjecaja nekih starih kultura. 5. Zagreb. Domaći gosti sudjeluju sa 70% od ukupnih dolazaka turista. te Osječko Ljeto Kulture. svibanj i lipanj zbog održavanja kulturno – zabavnih manifestacija.: Marketing u turizmu. Popis internetskih stranica: 1 . FMTU. Simfonija pod zvijezdama – koncert klasične glazbe na otvorenome prostoru. B. Treba se zapitati! Zašto grad Osijek. LITERATURA Popis knjiga: 1.

Dolasci stranih turista prema zemlji prebivališta 2010. Motivi dolaska turista u grad Osijek Grafikon 6./2010./2010.osijek-airport. Broj dolazaka domaćih i stranih turista u 2009. Posjećenost turista u 2010. godini Grafikon 3.org/wiki/Marketing_miks http://www. godini Popis tabelarnih prikaza: 1 .wikipedia. Broj noćenja domaćih i stranih turista u 2009. godini Grafikon 2.hr http://www.http://www.tzosijek.bs. godine Grafikon 4. Starosna struktura gostiju u gradu Osijeku Grafikon 5.hr POPIS ILUSTRACIJA Popis grafičkih prikaza: Grafikon 1.

Tablica 1. Ukupan popis smještajnih kapaciteta u Osijeku POPIS PRILOGA Prilog 1. Anketni upitnik 1 . Ocjena elemanata ponude u Osijeku Tablica 2.

Opatija Duan Božić. Opatija. Ivan Gernet.Sveučilište u Rijeci Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Sanja Stanojević Seminarski rad: Marketinške aktivnosti u funkciji unapređenja plasmana turističkog proizvoda grada Osijeka Status: Part-time studij Opatija ANKETNI UPITNIK Ovo istraživanje se provodi sa svrhom prikupljanja informacija potrebnih za kompletiranje seminarskog rada u okviru kolegija “Marketing prirodnih i kulturnih resursa” na sveučilišnom diplomskom studiju na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Gordan Đunđek. 1 .

⃝ Starija dob 60 i više god. Najčešći posjetitelji grada Osijeka su: ⃝ Strani turisti ⃝ Domaći turisti 2. Unaprijed Vam se zahvaljujemo na uloženom vremenu i trudu u ispunjavanje ovog anketnog uputnika! 1. Turisti u grad Osijek najčešće dolaze: ⃝ Prvi put 1 . 3. ⃝ Mlađa dob 15 – 29 god. Rangirajte dobnu strukturu posjetitelja u gradu Osijeku ocjenom od 1 do 4 ⃝ Djeca od 0 – 14 god. Anketni upitnik ima ukupno 16 pitanja. Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje primjene marketinških aktivnosti u turističkoj destinaciji i mogućnosti njihovog unapređenja u funkciji efikasnijeg plasmana turističko proizvoda destinacije na turističko tržište. ⃝ Srednja dob 30 – 59 god. te Vas molimo da odgovorite na sva pitanja rad dobivanja što potpunijih informacija o predmetu istraživanja.

a 4 najrjeđu) ⃝ 1 – 3 dana ⃝ 4 – 7 dana ⃝ 8 – 10 dana ⃝ 10 dana i više 6. Rangirajte strukturu stranih gostiju u gradu Osijeku (1 predstavlja najčešću. Prema načinu dolaska turisti u grad Osijek pretežito dolaze : ⃝ individualno ⃝ grupno 5. Rangirajte dužinu trajanja boravka turista u gradu Osijeku ocjenama od 1 do 4.5 put ⃝ 5-10 ⃝ deseti put i više 4. 9 najrjeđu) ⃝ Austrija ⃝ BIH ⃝ Crna Gora ⃝ Mađarska ⃝ Makedonija ⃝ Njemačka ⃝ Slovenija ⃝ Velika Britanija ⃝ Ostalo 1 . ⃝ 1. (1 predstavlja najčešću dužinu trajanja boravka.

7. 10 mj. Ocjenite motive dolaska posjetitelja u grad Osijek. 4 mj. Kakva je posjećnost grada Osijeka po sljedećim tromjesečjima? (Označiti sa x ispred odabranog odgovora) Vrlo slabo slabo dobro vrlo dobro izvrsno 1 mj.12 mj.3 mj. 4 najrjeđi) Prethodna posjet 1 2 3 4 5 1 . . 8. .6 mj 7 mj. Rangirajte izvore informacija o gradu Osijeku (1 najčešći izvor. .9 mj. (ocjena 5 označava glavni motiv dolaska. a 1 najmanje važan) odmor 1 2 3 4 5 posao 1 2 3 4 5 edukacija 1 2 3 4 5 zabava 1 2 3 4 5 prirodne privlačnosti 1 2 3 4 5 tekuća događanja 1 2 3 4 5 kultura 1 2 3 4 5 zdravlje i rekreacija 1 2 3 4 5 ostalo 1 2 3 4 5 9. .

Ocjenite atrakcije grada Osijeka po posjećenosti od 1 do 5 1 .novine. reportaže.internet 1 2 3 4 5 Turističke agencije 1 2 3 4 5 Turistički sajam 1 2 3 4 5 Preporuka 1 2 3 4 5 10. a 1 potpuno nezadovoljstvo) smještajni objekti 1 2 3 4 5 kutlurno povijesne znamenitosti 1 2 3 4 5 kvaliteta odnosa „vrijednost za novac“ 1 2 3 4 5 eno-gastronomska ponuda 1 2 3 4 5 autohtono-tradicionalni proizvodi 1 2 3 4 5 gostoljubljivost lokalnog stanovništva 1 2 3 4 5 lokalna infrastuktura i transport 1 2 3 4 5 dostupnost korisnih turističkih informacija 1 2 3 4 5 prirodne atrakcije/okruženje 1 2 3 4 5 tekuća događanja 1 2 3 4 5 sigurnost u svim područjima 1 2 3 4 5 čistoća grada 1 2 3 4 5 11. Ocjenite elemente ponude u gradu Osijeku (ocjena 5 označava potpuno zadovoljstvo.

Petra i Pavla 1 2 3 4 5 Urban Fest Osijek 1 2 3 4 5 Osječko ljeto kulture 1 2 3 4 5 Summer Adventure Festival 1 2 3 4 5 Panonian challenge 1 2 3 4 5 Međunarodni Jazz festival 1 2 3 4 5 12. Koji simbol najbolje izražava grad Osijek kao turističku destinaciju ? __________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ _________________________________________________________ 15.Osječk Tvrđa 1 2 3 4 5 Crkva sv. Koji je prema Vašem mišljenju osnovna prednost pri formiranju turističkog proizvoda grada Osijeka u odnosu na konkurentske destinacije? __________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ _________________________________________________________ 1 . Ocjenite korištenje marketinških aktivnosti TZ grada Osijeka internet 1 2 3 4 5 TV i radio 1 2 3 4 5 dnevni i mjesečni tisak 1 2 3 4 5 Prospekti i katalozi 1 2 3 4 5 ostalo 1 2 3 4 5 14.

Što je prema Vašem mišljenju glavni nedostatak pri formiranju turističkog proizvoda grada Osijeka u odnosu na konkurentske destinacije? ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ________________________________________________ 1 .16.