Povrtne kulture

ISSN 0350-9664

G L AS NI K Z AŠ T I T E B I L J A
Glavni urednik: Katarina Lučić, dipl.oecc. Izvršni urednik: Dorotea Kekuš, dipl. ing. agr.

UDK 632 Glasnik svibanj/lipanj 2008. godine, str. 1-80zaštite bilja 3/2008

Martina Bronzović, dipl. ing. agr. mr. sc. Drago Dretar mr. sc. David Gluhić, znanstveni novak Berislav Lasović, dipl.ing. agr. Mirjana Perica, dipl. ing. agr. prof. dr. sc. Milan Pospišil prof. dr. sc. Dragan Škorić, akademik dr. Tanas Trajčevski doc. dr. Vojislav Trkulja

Stručno uredništvo:
-

Lektor za hrvatski jezik: Zrinka Sabadoš, prof. Lektor za engleski jezik: Sanja Šimunović, prof.

Gospić, R. Hrvatska Zagreb, R. Hrvatska Poreč, R. Hrvatska Osijek, R. Hrvatska Split, R. Hrvatska Zagreb, R. Hrvatska Novi Sad, R. Srbija Skoplje, R. Makedonija Banja Luka, BiH

Izdavač: “Zadružna štampa”, d.d. Direktor: Katarina Lučić, dipl.oecc. Grafička priprema: Pixel Art, d.o.o. Zagreb Tisak: COPYGRAF, d.o.o. Zagreb
Radovi objavljeni u časopisu „GLASNIK ZAŠTITE BILJA“ referirani su u svjetskim referalnim časopisima: CAB Abstracts (CAB INTERNATIONAL), FSTA (Food Science and Technology Abstracts).

GLASNIK ZAŠTITE BILJA, punih 52 godine prati razvoj poljoprivrede kod nas i u svijetu, te pod istim naslovom izlazi 31 godinu. Putem razmjene i citiranja GLASNIK ZAŠTITE BILJA dostupan je čitateljima diljem svijeta. GZB izlazi dvomjesečno - 6 brojeva godišnje. Pretplata za 2008. godinu iznosi 440,00 kn, a za inozemstvo 80 eura Zagreb, Jakićeva 1, tel./fax: 2301-347, 2316-050, 2316-060 E-mail: zadruzna-stampa@inet.hr ili info@zastitabilja.com.hr www.zastitabilja.com.hr

3

Glasnik zaštite bilja 3/2008

Sadržaj
1. 2. PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci POVRTNJAK U PROLJEĆE......................................................................................................4 PREGLEDNI RAD Autor: Ivan Buturac NEISKORIŠTENA RAZNOLIKOST KRUMPIRA, KRUMPIR OBOJENOG MESA I VAŽNOST ANTIOKSIDANSA U KRUMPIRU..................................7 1. 2.

Content
SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci VEGETABLE PATCH..................................................................................................................4

3.

4. 5.

STRUČNI RAD Autor: Zdravko Matotan UTJECAJ OKOLIŠNIH UVJETA NA RAZVOJ RAJČICE I POJAVU FIZIOLOŠKIH POREMETNJI................................................................................................17 PREGLEDNI RAD Autor: Valerija Pokos Nemec NAVODNJAVANJE U POVRĆARSTVU NA OTVORENOM..........................................24

3.

SURVEYING STUDY Author: Ivan Buturac THE UNUSED VARIETY OF POTATO, POTATO OF COLORED FLESH AND THE IMPORTANCE OF ANTIOXIDANTS IN POTATO.............................................7

4. 5. 6. 7.

PROFESSIONAL PAPER Author: Zdravko Matotan THE INFLUENCE OF ENVIRONMENTAL CONDITIONS FOR THE GROWTH OF TOMATO AND MANIFESTATION OF PHYSIOLOGICAL DISORDERS.................17 SURVEYING STUDY Author: Valerija Pokos Nemec IRRIGATION IN VEGETABLE FARMING IN THE OPEN................................................24 PROFESSIONAL PAPER Author: Sanja Fabek CULTIVATION OF BROCCOLI..............................................................................................32 SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci CROP ROTATION......................................................................................................................38

STRUČNI RAD Autor: Sanja Fabek UZGOJ BROKULE....................................................................................................................32 PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci PLODORED................................................................................................................................38

6. 7.

8. 9. 10. 11.

ZNANSTVENI RAD Autor: Vojislav Trkulja POJAVA COLLETOTRICHUM COCCODES U BIH I MOGUĆNOSTI NJEGOVA SUZBIJANJA.............................................................................41 PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci ZABORAVLJENE VRSTE POVRĆA......................................................................................52

8. 9.

SCIENTIFIC STUDY Author: Vojislav Trkulja THE OCCURRENCE OF COLLETOTRICHUM COCCODES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE POSSIBILITIES OF ITS SUPRESSION................................41 SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci THE FORGOTTEN VEGETABLE SPECIES.........................................................................52

ZNANSTVENI RAD Autor: Tanas Trajčevski PSEUDOPERONOSPORA CUBENSIS NA DINJI I USPJEH KEMIJSKE ZAŠTITE......55 STRUČNI RAD Autor: Darko Topolovec HERBICIDI I MEHANIZMI DJELOVANJA I.......................................................................61

10. 11.

SCIENTIFIC STUDY Author: Tanas Trajčevski PSEUDOPERONOSPORA CUBENSIS (BERK. AND CURT.) ROSTOV. ON MELON AND EFFICIENCY OF CHEMICAL PROTECTIONS........................................................55 PROFESSIONAL PAPER Author: Darko Topolovec HERBICIDES AND MODES OF ACTION.............................................................................61 SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci CULTIVATION OF VEGETABLES IN PROTECTED SPACE.......................................67

PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci UZGOJ POVRĆA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU................................................................67

Časopis GLASNIK ZAŠTITE BILJA prijavljen je u uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske pod brojem 897. Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa je potpuno autoriziran, te ni jedan njegov dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju. 4

The Herald of plant protection journal is recorded at the public relation office of the Government of the Republic of Croatia under the number 897. The manuscripts are subject to review. The contents of the journal are completely authorized, and none of its part can be reproduced without the publisher’s approval. Manuscripts are not returned to the authors. 5

Glasnik zaštite bilja 3/2008

Kantoci, D.1 Pregledni rad

POVRTNJAK U PROLJEĆE
Proljeće je vrijeme kada u povrtnjaku ima mnogo različitih poslova. Obavlja se osnovna obrada tla, ako to nije učinjeno u jesen, priprema se tlo za sjetvu i sadnju, gnojenje, sjetva i sadnja. Ranije sijani nasad se njeguje. Ključne riječi: obrada tla, gnojenje, sjetva, sadnja, zalijevanje, malčiranje, njega nasada. Travanj i svibanj su proljetni mjeseci u kojima se u povrtnjaku intenzivno obavljaju različiti poslovi. Vremenske prilike pogodne su za rast većine povrtnih vrsta tako da je vegetacija u povrtnjaku bujna. Kako bi nasad održali bujnim, zdravim, a time osigurali dobar urod i kvalitetu plodova, od početaka rasta pojedinih povrtnih kultura potrebno je redovito njegovati nasad. U zaštićenom prostoru (staklenik, plastenik ili klijalište) već su posijane razne vrste povrća koje se uzgajaju iz prijesadnica. Za sunčanih i toplih dana potrebno je redovito prozračivanje zaštićenog prostora, osobito sredinom dana kada su temperature najviše. Na taj se način mlade biljke prilagođavaju vanjskim uvjetima. Biljke u zaštićenom prostoru također treba i redovito zalijevati. Na gredice koje su gnojene stajskim gnojem sadi se rani kupus, rani kelj, rani kelj pupčar i rana cvjetača. Sije se mrkva, peršin, cikla, korabica, bob, grašak, kasni kupus, kasni kelj, kasna cvjetača, poriluk, šparoge, salata i blitva. Ako duboka obrada nije obavljena u jesen, sada je vrijeme kada se može obaviti. Nakon toga slijedi gnojidba i priprema tla za sjetvu ili sadnju. Na gredicu se sije mrkva, peršin, cikla, rotkva, koraba, salata, špinat, blitva, krastavci, dinje, lubenice i tikvice, grah i grašak. U zaštićeni prostor sije se kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača i poriluk za uzgoj prijesadnica. Na gredicu gnojenu stajnjakom sadi se rajčica, paprika i patlidžan. Bere se salata, jesenski luk, špinat, peršin, rotkvica, šparoga i rabarbara.
1

Sažetak

Ako iz bilo kojeg razloga niste obavili obradu tla u jesen, sada je krajnje vrijeme da to obavite. Zemlja u povrtnjaku prekopa se (“preštiha”) na dubinu lopate, 20 do 30 cm. Prije obrade tla po površini se razbaca gnojivo koje se prekopavanjem unosi u zemlju. Ovisno čime raspolažemo, gnojiti se može stajskim gnojem, kompostom ili mineralnim gnojivom. Treba voditi računa da neke povrtne biljke ne podnose direktnu gnojidbu stajnjakom pa se uzgajaju kao druga kultura u plodoredu, odnosno nakon onih vrsta koje traže gnojenje stajnjakom. Nakon prekopavanja tla površinu zemlje treba što bolje usitniti i poravnati kako bi sjeme imalo što bolje uvjete za klijanje i daljnji rast. Na pripremljenoj površini povrtnjaka prije same sjetve ili sadnje formiraju se gredice. Gredica je obično širine 1,2 do 1,5 m dok je dužina proizvoljna. Povrtne vrste koje uzgajamo direktnom sjetvom najčešće se siju u redove, rjeđe omaške, iz ruke. Između redova ostavlja se potreban razmak kako bi se biljke tijekom rasta što bolje razvijale i kako bismo mogli obavljati obradu tla. Na gredici se napravi plitki jarčić u koji se sije sjeme nakon čega se jarčić zatrpa zemljom, zemlja se lagano pritisne kako bi što bolje prilegla uz sjeme i sve se dobro zalije. Neke vrste povrća uzgajamo iz prijesadnica, a za sadnju koristimo samo dobro razvijene i zdrave prijesadnice. Pomoću sadilice ili lopatice napravimo jamicu, prijesadnicu zajedno s grumenom zemlje položimo u jamicu, biljku zagrnemo zemljom, dobro pritisnemo zemlju oko korijena biljke i nakon sadnje sve dobro zalijemo. Biljke se sade na potreban razmak među redovima i u redu. Povrtne biljke koje smo sijali ili sadili u vegetaciji treba njegovati kako bi što bolje rasle i razvijale se. Biljke koje sijemo obično izrastu pregusto. Kako bi se te biljke što bolje razvijale, potrebno ih je prorijediti. Ovisno o biljci, obično se ostavlja razmak u redu među biljkama od 5 do 10 cm. Ostavimo li pak biljke da rastu suviše gusto, same će sebe zagušiti, odnosno neće se dobro razviti i prinos će biti manji ili nikakav. Jedna od važnih mjera njege je zalijevanje. Tu vrlo značajnu mjeru svakako treba provoditi, osobito za sušnog vremena. Najbolje je zalijevati u rano jutro ili predvečer, kada je temperatura zraka niža. Nikako ne zalijevajte tijekom dana, za sunčana i topla vremena jer ćete takvim zalijevanjem napraviti više štete nego koristi. Biljke su osobito osjetljive na nedostatak vlage na početku rasta i u vrijeme plodonošenja pa u tim razdobljima zalijevanje treba biti obilnije.
7

Priprema tla za sjetvu i sadnju

Sjetva i sadnja

Uvod

Kalendar radova u travnju

Njega nasada

Kalendar radova u svibnju

Darko Kantoci, dipl.ing. agr.

6

1). Još je jedna mjera njege vrlo važna. H. no ako želimo čisto tlo. a krumpir bijeloga mesa neznatno. tel: 051/257-112. Nakon što biljke na gredici izrastu. Tlo možemo malčirati kompostom. Key words: soil cultivation. Najbolje ga je obaviti kada je zemlja mokra pa korovne biljke možemo iščupati zajedno s korijenom. Kako u nas prevladavaju sorte žutog mesa. bolje se čuva vlaga u tlu i povećava se prozračnost površinskog sloja tla. krumpiru za pire i krumpirna tijesta ili pak krumpiru specijalne namjene. Surveying study Buturac. sijenom. Pokorica na površini tla uvjetuje brži gubitak vlage iz tla zbog njena pojačanog isparavanja. a vrlo su rijetke sorte obojenog mesa čije prehrambene vrijednosti moderni svijet postaje tek danas svjestan. korovi slabije rastu. Malčiranje ili nastiranje tla višestruko je korisna mjera koju primjenjujemo u povrtnjaku. watering. nakon kiše ili zalijevanja površina tla je zaštićena malčem pa se ne stvara pokorica i nije potrebno okopavanje. a ako i izrastu. a to je borba protiv korova. Kao prvo. ali ne alfa i beta karoten koji su provitamini A (oni se nalaze u mrkvi i u tikvama kojima također daju žutu boju). rasipanjem granula po površini tla i laganim okopavanjem. Postupak je vrlo jednostavan.hr VEGETABLE PATCH Spring is the time when there are many different things to do in vegetable patch. sowing. unless it was already done in autumn. ljubičasto. ali sve je više i onih koji su počeli uočavati razlike u namjeni i kvaliteti (Sl. Mnoge bi posebno obradovalo da se nudi i specijalni krumpir kao npr. a osim toga nepovoljno djeluje na zračni režim. Krumpirom obojenog mesa možemo obogatiti našu gastronomsku ponudu. jedenjem krumpira unosimo i zdravstveno poželjan karoten. koje može biti naporno i dosadno. neće biti označeno radi li se o univerzalnom krumpiru za kuhanje i pečenje.1 Pregledni rad NEISKORIŠTENA RAZNOLIKOST KRUMPIRA. Povrtne kulture u vegetaciji najčešće prihranjujemo nekim mineralnim gnojivom. soil is prepared for sowing and planting. The earlier sowed crop is maintained.P. “Lički krumpir”.o.o. The basic soil cultivation has to be done. sowing and planting. Otuda je krumpir plavo. fertilization. Krumpir krem boje mesa ima ga manje. Sve dok kupci ne postanu zahtjevniji. mob: 098/425-210. KRUMPIR OBOJENOG MESA I VAŽNOST ANTOKSIDANSA U KRUMPIRU Na iznenađenje mnogih. mr. Saršoni 4.C. smanjen je dotok zraka u površinski sloj tla. d. malčirano tlo bolje zadržava vlagu. shading. što u konačnici rezultira boljom strukturom tla.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Nakon kiše ili zalijevanja na površini tla stvara se pokorica. Unatoč tome mnogi još uvijek raspoznaju samo “crveni” i “bijeli”. Malč će u vegetaciji čuvati tlo od isušivanja i pretjeranog zakorovljenja. 8 Summary 1 9 .htnet. Tim okopavanjem tlo na gredici ostaje razrahljeno. slamom ili piljevinom. ekološki krumpir i krumpir posebne namjene te krumpir s “brand” zaštićenim imenom i zaštićenog geografskog porijekla kao npr. then follow fertilization. Materijali za malčiranje su različiti. o salatnom. nutricionizam Sažetak Malčiranje Kakve krumpire poznajemo i jedemo i što se trži na našim tržnicama i u supermarketima? Trženje krumpira u nas poprima moderne oblike i velik dio stolnog krumpira trži se u supermarketima. U mjere njege još se ubraja prihrana koja se obavlja prema potrebi za pojedinu kulturu koju uzgajamo te zaštita biljaka. a onima koji polažu više pažnje na “zdravu prehranu” dati priliku da i jedenjem jela od krumpira obogate unos antioksidansa. Općenito uzevši. upotrebom nekog tekućeg gnojiva koje se razrjeđuje vodom i tom se otopinom zalijeva tlo oko biljaka.Z. nekoliko dana nakon svakog zalijevanja ili kiše površinu gredice među biljkama treba lagano okopati. krumpir će se tržiti kao “krumpir” bez oznake kulinarskog tipa odnosno namjene. Ivan Buturac. fax: 504-103. ljubičasto ili crveno obojenog mesa nutricionistički daleko vredniji i kulinarski interesantniji. postupno će se raspadati i obogatiti tlo organskom tvari. I. Za žutu boju mesa (mekote) gomolja krumpira odgovorni su karoteni. 51216 Viškovo. crop maintenance. a odnedavno i krumpir obojenog mesa. Osim toga. Možemo upotrijebiti i folijarno gnojivo koje se također u određenom omjeru razrjeđuje s vodom. planting. antioksidansi su obilno sadržani i u krumpiru obojenog mesa (mekote). plijevljenje je obavezno. odnosno. krumpir obojenog mesa. Korovi su biljke koje samoniklo rastu i ometaju rast i razvoj povrtnih kultura te ih redovito treba uklanjati.. Ključne riječi: antioksidansi. U kućnim povrtnjacima ta se borba svodi na plijevljenje. e-mail: hzpc@ri. tlo se nastire nekim od navedenih materijala. plavo. Gomolji obojenog mesa izvorne su divlje forme u pradomovini krumpira i domaće stanovništvo troši ih od pamtivijeka do danas. sc. tj. u krumpiru kao antioksidansi djeluju različiti bioflavonoidi koji meso (mekotu) krumpira boje crveno. Da bi se to izbjeglo. a dobivenom otopinom prskamo biljke. lakše ih je iščupati. pokošenom travom. Nažalost uglavnom se uzgajaju sorte žutog i rjeđe krem-bijelog i bijelog mesa.

ubrzati starenje ili oštetiti nasljednu tvar DNK. Krumpir je u nas treća poljoprivredna kultura. makrobiotičari. a prema novim spoznajama. 11 . i to kako u ishrani stanovništva. Nadalje. o čemu se često piše i govori kada je riječ o zdravoj prehrani. Mjerena je ukupna antioksidativna vrijednost porcije različitog voća i povrća i krumpir se neočekivano visoko pozicionirao. pečenjem) uništavaju se samo inhibitori proteolitičkih encima. Na osnovu ukupnog antioksidativnog kapaciteta načinjena je top lista od 20 vrsta povrća i voća i krumpir je svrstan na 18 mjesto (mjerena je porcija kuhanog krumpira od 10 299 g). od vitamina važni su vitamin C i vitamin B.krumpir na kakav smo navikli. što trebaju fizički aktivni ljudi i sportaši. Krumpire vrlo različite boje pokožice i mesa nalazimo u njegovoj pradomovini i stanovnici Perua i Bolivije ga od davnina koriste.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Napokon. Prije svega. a njihovo povećano prisustvo lako se prepoznaje po gorkom okusu i “žarenju” u ustima tako da tu opasnosti nema. Upoznajmo detaljnije zanimljivosti o krumpiru obojenog mesa Je li krumpir obojenog mesa. Alkaloidi su stabilni do 280ºC i termičkom obradom krumpira (kuhanjem. plitkih okaca. tako i u individualnoj prehrani zdravstveno osvještenih pojedinaca koji vode brigu o “zdravoj prehrani”. Veće količine ovih alkaloida javljaju se samo u starom naklijalom. krumpir i dalje ostaje neizostavna i nezaobilazna zdrava namirnica. Unatoč spomenutim zamjerkama do kojih drže npr. sa stajališta prehrane stanovništva. Sl. “stari” ili novi GMO krumpir i zašto ga do sada nismo uzgajali? Krumpir obojenog mesa nije ništa novo za stanovnike pradomovine krumpira već samo za mnoge od nas. pojavom krumpira plave pokožice i plavog mesa u našim supermarketima. slobodno ga kupite i kušajte. guljenjem se odstrani najveći dio prisutnih alkaloida. ali ne i osobe s povišenim sadržajem šećera u krvi. U prosjeku gomolji sadrže 2-10 mg/ 100 g svježeg gomolja alkaloida (solanina i kakonina). bijelog. Upozoravam da ne treba miješati smetnje koje nastaju jedenjem sirovog krumpira s alkaloidima (solaninom i kakoinom) jer su one druge prirode i nastaju. a od minerala kalij. Neki zamjeraju krumpiru visok “šećerni indeks”. “crveni” i “bijeli” (moderne sorte glatke pokožice. oštećenom ili u pozelenjelom gomolju. starim i pozelenjelim gomoljima) nalazi ispod kožice. slično kao i kod prijesne soje. brzo oslobađa glukozu. štite od žderanja nametnika. mnogi neće prepoznati da se radi o krumpiru ili ako ga i prepoznaju. u naklijalim. antioksidativna su svojstva krumpira. zatim slijede borovnica (porcija od 144 g). kako se većina alkaloida (ako su prisutni. krem-bijelog i žutog mesa). 1. Nadam se da će vam biti zanimljiva spoznaja da i krumpir možemo svrstati u “zdravo obojeno povrće” bogato bioflavonidima. U kiselo-baznoj ravnoteži krumpir pridonosi baznoj reakciji našeg organizma. Uputno je znati da je priznatim sortama prije priznavanja utvrđeno da imaju manje od maksimalno dopuštene količine alkaloida (to je maksimalno dopuštena količina za koju se smatra da nije štetna). oni uzrokuju nakupljanje neurotransmitera acetilkolina. zbog prisustva inhibitora proteolitičkih encima kojima se krumpir. što krumpir ponovo čini zanimljivim povrćem “zdrave prehrane”. bit će to i sutra. artičoka (porcija od 84 g). Dopuštenim se drži oko 15 mg. povećala se i raznolikost ponude. Zanimljivo je da je crveni grah prvi na toj listi (porcija od 92 g). važan je u prehrani stanovništva. Prema nutricionističkoj preporuci 80% naše hrane treba biti metabolički alkalno a samo 20% metabolički kiselo. a već 14 mg daju gomolju gorak okus i takve gorke krumpire ne jedemo te ni opasnosti od trovanja nema. sadrži oko 1-2. te su i mnoge njihove domaće sorte također obojenog mesa i pokožice. ali ne i alkaloidi. Dakle nema bojazni da je krumpir obojene pokožice i mesa neka današnja najnovija GMO kreacija jer je takav od iskona i nema razloga da od njega zaziremo.Već i s toga aspekta krumpir je važna zdrava namirnica u našoj prehrani. Kako u nas nema iskustva u korištenju krumpira obojenog mesa.5% sirovih vlakana i oko 2% bjelančevina. kao npr. “Kruh naš svagdanji” . Mislili smo da o krumpiru znamo sve ili bar ono najvažnije: bogat je ugljikohidratima. Ono novo. tj. pitat će se kakvog je okusa i je li zdrav za jelo? Takav krumpir je dapače vrlo zdrav i okusa je kao i krumpiri koje već poznajemo. brusnica (porcija od 95 g). kao i soja i druge biljke. Druga zamjerka je da može sadržavati toksične količine alkaloida solanina i kakonina. Ako su alakloidi (solanin i kakonin) prisutni. važna je spoznaja da krumpir ima visoku antioksidativnu vrijednost i da nas čuva od slobodnih radikala (reaktivnih spojeva) koji nastaju u procesu oksidacije u našem organizmu i mogu oštetiti važne strukture naše stanice.

alfa i beta karoten. selen i bioflavonoidi . Govorimo o antioksidansima.).npr. a i zbog toga što pozelenjeli i stari krumpir može sadržavati i otrovni solanin (solanin i kakonin). koji je odgovoran za žutu boju mesa (mekote). oštećenja DNK .sadrži glikozide malvidina i petunidina • Vitamin C 13 Koje antioksidanse nalazimo u krumpiru? . U širem smislu riječ je o bioflavonidima koji su prisutni u povrću. osim žute.nasljedne osnove). roza. a da nas ne upozori da u naš jelovnik moramo uvrstiti povrće. Slobodni radikali su nestabilne molekule (imaju nespareni elektron). a koji imaju antioksidativna svojstva. štite vitamin C od razgradnje. a naročito obojeno povrće. lutein. delfinidiidin i malvidin. U Europi su se već odavno udomaćile sorte žutoga i bijeloga mesa i zato nam je krumpir drugih boja mesa. Dakle “Kralj je umro. bolesti krvno-žilnog sustava. a postaje štetan kada se stvara više radikala nego ih tijelo uspijeva uništiti. a najjednostavnije ih možemo opisati kao tvari koje nas čuvaju od reaktivnih slobodnih radikala koji oštećuju naš organizam. kao što je i spomenuto. kofeinska i kumarinska kiselina • Antocijanini biljni pigmenti koji ovisno o pH mijenjaju boju. C i E. krem-bijele i bijele. šećernu bolest. Najvažniji antioksidansi su vitamini A. Kako se naše tijelo štiti od viška oksidansa . visokog “šećernog indeksa”. smeđa (glatka ili hrapava) Spoznaja da je krumpir obojenog mesa bogat antioksidansima ponukala je i mnoge oplemenjivače u Europi da stvore nove moderne sorte obojenog mesa i može se očekivati. Sl. nije naodmet da ih radi daljnjeg razumijevanja malo podrobnije objasnimo. U malim količinama organizam koristi radikale za ubijanje bakterija. • Fenolni spojevi klorogenska. 2. u južnoameričkim Andama gdje su.3. vitamin C i karotenoidi. Oni očvršćuju stijenke kapilara i time sprječavaju proširenje vena i pojavu moždane kapi. unatoč tomu što je četvrta poljoprivredna kultura u svijetu. Nove spoznaje o antioksidansima ponovno su ga izdignule iznad mnogog drugog cijenjenog povrća. neobičan ili bolje reći stran. usporava starenje i oštećenja organizma). Krumpir plave. vrlo je štetna oksidacija LDL. nakon što se ispitaju njihova hortikulturna svojstva. Boja kožice gomolja osim nama uobičajeno znane i nazivane “bijele” (stvarno nijanse žute) i “crvene” može kao i meso gomolja biti i ljubičasta. petunidin. Slobodni radikali (oksidansi) oštećuju stanične strukture (npr.sadrži glikozide pelargonidina i peonidina . djeluje preventivno (čuva 12 Važni antioksidansi u krumpiru su sljedeći spojevi: fenolni spojevi.biljni pigmenti . plava.slobodnih radikala? Pomoću antioksidansa! Što su antioksidansi i koji od njih nas štite od slobodnih radikala? Antioksidansi su tvari koje sprječavaju porast broja slobodnih radikala i zaustavljaju lančanu reakciju formiranja novih radikala (antioksidansi se oksidiraju i time sprječavaju oksidaciju ostalih molekula). naš krvožilni sistem. i mnoge lokalne sorte također obojenog mesa (Sl. peonidin. rezveratol i drugi.Meso ljubičaste boje . da će se pojaviti na tržištu. 2. antocijanini. i to s još boljim preporukama! Prihvatili smo da je obojeno povrće zdravo pa stoga slobodno svrstajmo i krumpir obojenog mesa u “zdravo” povrće jer i on čuva zdravlje. tj. Da bi pojam antioksidansa i slobodnih radikala bio jasniji. likopen. Živimo u vremenu brzog protoka informacija i nužno je da se brže prilagođavamo novome i brže koristimo nove spoznaje. Raznolikost oblika i boje kožice: “bijela” (žuta). sl. roza . Taj proces “krađe” elektrona zove se oksidacija i normalno se odvija u našem organizmu. plava. a od kojih se možemo zaštiti jedenjem raznolikog obojenog povrće koje obiluje antioksidansima.Višak slobodnih radikala može izazvati različite bolesti (rak. stoga “kradu” elektron od susjednih molekula kako bi se stabilizirale i time tvore nove slobodne radikale i nastaje lančana reakcija (domino efekt). tj. Nema napisa s temom o “zdravoj” prehrani.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Kožica gomolja može biti različite boje te glatka i hrapava. živio krumpir”. ljubičasta. u krumpiru obojenog mesa nalazimo pelargonidin. krumpir ne umire nego ide dalje. živio kralj” ili “Krumpir je umro. Osim karotena. ljubičaste i crvene boje mesa nalazimo i danas u divljim izvornim formama u njegovoj pradomovini. sivu očnu mrenu).4) odgovorni su sljedeći antocijanini: Meso crvene boje .masti u krvi. crvena i smeđa. Mnogi su nas htjeli uvjeriti da krumpir. u slučaju vlastitog izbora ishrane i nije baš najbolji izbor (zbog visokog sadržaja ugljikohidrata škroba. za crvenu i ljubičastu obojenost mesa krumpira (sl. crvena.

zaštitnik naših očiju koga prosječno ima 0.glikemijski index Sl. zakiseljena krumpir.miješajte npr. Trenutno je u SAD-u 14 15 . npr. roza. u krumpir-salati. Krumpir plave kožice i ljubičastog mesa Prije svega. Dakle. crvena. Tako npr.Glasnik zaštite bilja 3/2008 • Karotenoidi . neprobavljiv je i na taj način ne pridonosi kalorijskom unosu pri obroku ugljikohidratima bogate namirnice kao što je krumpir. npr. snizuje GI za 25%! • Kiseline . Evo usporedbe s namirnicama koje su sličan prilog jelima.plava.6 mg na 100 g kuhanog krumpira. karoteni iz krumpira žutog mesa ne ponašaju se kao provitamini vitamina A.žuti pigmenti koji boje krumpirovo meso u nijanse žute boje (različiti karotenoidi. Ponaša se slično inulinu (sadržanom u artičokama i topinamburu). promovirana sorta krumpira Adora s malo kcal (“low-carb” svega 60 kcal/100g kuhanog gomolja) i pravi je hit nakon popularnosti Atkinsove dijete bez ugljikohidrata.5) ima za 25% niži glikemijski indeks od samog krumpira. povećaju kalorijsku vrijednost. kao i da je prema njemu općenito dobra tolerantnost. mi iz njih ne stvaramo vitamin A kao što je to slučaj iz karotena mrkve te su u našoj prehrani važni kao antioksidansi. NJENE SPECIFIČNOSTI I KAKO IH BOLJE KORISTITI 70 84 55 31 63 86 54 65 31 103 Krumpir Riža Tijesto Kruh Mrkva Grašak kcal/100g 78-100 147 94 240 30 80 Neke od preporuka za snižavanje glikemijskog indeksa hrane: • Ocat. mliječna) usporavaju pražnjenje želuca bolje od npr. pa tako i jelu od krumpira. Glikemijski ineks krumpira možemo smanjiti miješanjem s drugom hranom niskog glikemijskog indeksa kao i zakiseljavanjem hrane. kuhanog krumpira kao što je slučaj kod krumpir-salate. Usporedba glikemijskih indeksa (GI) nekih namirnica i krumpira: Što je GI veći. ali ne toliko kao OCAT! Najčešći razlog za takav stav je gotovljenje krumpira s puno masnoća koje svakom jelu. ljubičasta Sl. ali ne alfa i beta karoten). brži je porast šećera glukoze u krvi! Bijeli kruh Kukuruzne pahuljice Zobene pahuljice Mahune Krumpir kuhan Instant pire krumir Čips od krumpira Saharoza (bijeli šećer) Marelice Datulje NAMIRNICA GI . Kako krumpir ne sadrži alfa i beta karoten.salata (sl. Namirnica NAMIRNICA KRUMPIR. gomolj žutog mesa ima više karotena nego onaj krembijelog ili bijelog mesa! Od prisutnih karotena važan je lutein. 3. 4. Boja mesa (mekote) gomolja . mit o krumpiru kao namirnici koja deblja nije točan. grah s rižom ili krumpirom u obroku jer će rezultirati srednjim vrijednostima GI • Jedite salatu začinjenu octom uz obroke koji sadrže namirnice s visokim GI • Pijenje soka od grejpa i naranče također će pomoći. tj. Važno je i istaknuti da krumpir ne izaziva alergijske reakcije. Važan je jer se ne probavlja u tankom crijevu i potpomaže razvoj korisne crijevne flore u debelom crijevu. jabučne i limunske koje nalazimo u citrusima • Miješanje hrane u obroku . Novina je i “kristalni škrob” koji nastaje pri postupnom hlađenju. narančasta.naročito one s malom molekularnom težinom (octena.

proizvodnju krumpira obojenog mesa i preradu u obojeni čips (sl. na sedmo artičoka (84g/ TAC 7. sličnog je antioksidativnog kapaciteta sa: šparogom. sl. Oni koji moraju voditi računa o glikemijskom indeksu.427). 7. Unfortunately. antioxidants are abundantly contained in potato of colored flesh (pulp). There is less of it in potato of cream-colored flesh and insignificant quantity in the white one. POTATO OF COLORED FLESH AND THE IMPORTANCE OF ANTIOXIDANTS IN POTATO To surprise of many. Kako su uobičajene sorte 16 Sl. je li nakon kuhanja čvrste voštane konzistencije ili je prhak i raskuhava se. Ponuda “mladog” i “luksuznog” krumpira na zelenoj tržnici (Nica . we can give an opportunity to enrich taking in antioxidants by eating potato dishes. different bioflavonoids as antioxidants function in potato to color the flesh (pulp) of potato red. Surveying study THE UNUSED VARIETY OF POTATO.7. možemo očekivati da će sorte obojenog mesa biti još bolje rangirane na listi povrća i voća. 8. the modern world has mostly grown the species of yellow. ili pak o krumpiru čije je zaštićeno “brand” ime oznaka kvalitete krumpira određenog geografskog porijekla kao npr.904). mjesto (173 g/TAC 2. za krumpir-salate. krumpir crvene pokožice na 38.) krumpira “bijelog i žutog mesa “ dobro vrednovane prema antioksidativnom kapacitetu. potato of colored flesh. 2005. Isto tako treba znati radi li se o krumpiru opće ili specijalne namjene kao npr. Since the species of yellow flesh prevail here. 17 Summary Prerađevine od krumpira obojenog mesa danas također već nalaze svoje mjesto na tržištu “zdrave” hrane (sl. 5. The species of colored flesh are very rare. Prerađevina . na osamnaesto krumpir Russet (299 g/TAC 4. neka ne zaborave da ocat i miješanje hrane mogu pomoći! Trebat će vremena da se nove sorte krumpira obojenog mesa pojave na tržištu i da budu prihvaćene. because the modern world has just begun to be aware of its nutritional value. Gomolji ovako žive boje pokožice bili bi interesantni i u uskrsnim košaricama! Sl. travanj. 2004” povrće i voće svrstano je prema ukupnom antioksidativnom kapacitetu (TAC). paprikom. 6. and to those who pay more attention to healthy diet. Francuska.727). Tada nam se neće dogoditi da se potrošnja krumpira svede na pire i pomfrit. nutrition science. Speaking generally. which are the provitamine A (they are contained in carrot and pumpkin.od krumpira ljubičastog mesa . and rarely. Prema podacima u “The Journal of Agricultural and Food Chemistry. na drugo borovnica (144 g/TAC 13. purple. slatkog krumpira.od krumpira plave boje mesa Sl. Trgovci moraju također bolje poznavati namirnicu krumpir kako bi u ponudi mogli navesti kulinarska svojstva određene vrste krumpira. Uspoređen samo s povrćem. Tubers of colored flesh are original wild species in potato habitat and local inhabitants have been using them from times immemorial to this day. Potrošači će tada znati koja mu je osnovna namjena tj. Nove sorte krumpira obojenog mesa su obećavajući dodatni bogati izvor antioksidansa u našoj prehrani. That makes potato of blue. Key words: antioxidants. Krumpir-salata . Stoga potrošači moraju poticati i zahtijevati da se postojeća ponuda krumpira poboljša kulinarskom raznolikošću. crvenog luka. To bi mogao biti prikladan posao za obiteljsko gospodarstvo. We can enrich our gastronomic offer with colored flesh potatoes. Carotene is responsible for yellow color of flesh (pulp) of potato tubers. crvenim kupusom.649).Glasnik zaštite bilja 3/2008 Sl.8). zavisno od porcija (serving size). od mrkve. a jači je npr.6). Na prvo mjesto svrstan je mali crveni grah (92g/TAC 13. blue. to which they also give yellow color).obojeni čips Zaključak . by eating potato we take in carotene which is recommendable regards health. etc. “Lički krumpir”. but not alpha and beta carotene. 9 June. purple or red colored flesh more valuable in nutritionist terms and more interesting in culinary art. cream-colored white and white flesh. rajčice i mahuna.294) od ukupno 50 razvrstavanja.

Czech University of Agriculture in Prague. a biljke na njih reagiraju određenim simptomima. Najznačajniji okolišni uvjeti su toplina. Z.o. Pripravak Laudis upisan je kao pripravak tvrtke Syngenta. god.C. 51. okolišni uvjeti. F..18 oC.o.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Buturac. Podravka d.“ na 88.healthyeatingclub.kulinarske i gospodarske osobine. Optimalne temperature za rast i razvoj rajčice tijekom dana su 20 . Bayer d. Beccles Lachman. Ključne riječi: rajčica.1 Stručni rad UTJECAJ OKOLIŠNIH UVJETA NA RAZVOJ RAJčICE I POJAVU FIZIOLOŠKIH POREMETNJI Za uspješan rast i razvoj rajčice neophodno je osigurati što povoljnije okolišne uvjete kako bi se fiziološki procesi u biljci što nesmetanije odvijali i kako bi u konačnici ona dala što veći i kvalitetniji prinos.. Viškovo. (2007): An Update of the Colorado Potato Breeding and Selection Program. Logotip Zagreb. D. svjetlost i vlaga čiji nedostatak. Carolyn (1998): Antioksidansi. (2005): Antioxidant Capacity. U radu se opisuje utjecaj osnovnih okolišnih uvjeta na rast i razvoj rajčice te fiziološke poremetnje na biljkama i plodovima uvjetovane abiotskim čimbenicima. kao i prevelika količina. d. Ovaj rad je napisan u svrhu boljeg upoznavanja pojedinih fizioloških poremetnji tijekom rasta i razvoja rajčice i njihovih simptoma na biljkama i plodovima rajčice.sciencedaily. negativno utječu na rast i razvoj biljaka. 1998 Reyes. Ponekad manje iskusni proizvođači te simptome poistovjećuju sa simptomima pojedinih bolesti ili napada štetnika i neopravdano primjenjuju određene mjere zaštite.o.P.o. L.F.com/drmike/metabolism/resistant-starch/ Literatura: Matotan... Posljedice nesklada vanjskih uvjeta očituju se na različite načine. American Journal of Potato Research. 2005 (11): 477-482 Goktepeand. Agricultural Experiment Station. Colorado State University. Na temperaturi nižoj od 0 oC rajčica trajno stradava. Zdravko Matotan. (2004): New Optimum Nutrition Bible. cjelovit vodič. Anthocyanins and Total Phenolics in Purple. i čitatelje da uvaže pogrešku autora.o.. Hamouz.colostate. (2003): Krumpir . Cisneros-Zevallos. Direktor razvoja sirovinske osnove. fiziološke poremetnje. H. a treba pisati Bayer CropScience.edu/Depts/SLVRC/research/2007SR MAC/2007SRMACHolm.a review.) Genotypes. http://www. Jr. Miller.proteinpower. Holmsan. Clowes Ltd. Slika 1: Presadnice rajčice stradale od niskih temperatura 19 18 . Plant soil environ. a tijekom noći 15 ...org/info/articles/nutrients/resisstarch.com/releases/2004/06/040608065835.C. Luis Valley Research Center. Molimo tvrtku Bayer d.sunfreshofflorida. P. (2005): Red and purple coloured potatoes as a significant antioxidant source in human nutrition .com/ http://www. L.d. I. Jul/Aug 2005 Internet: http://www. „Sredstva za zaštitu bilja 2008. stranici došlo je do pogreške.and Red-Fleshed Potato (Solanum tuberosum L. K.htm http://www.25 oC. J. sc. Niske temperature u početnim stadijima razvoja negativno utječu na kasniji razvoj biljaka uvjetujući njenu preranu cvatnju što uzrokuje niži prinos i lošiju kvalitetu plodova.pdf Reuben. Okolišni uvjeti Rajčica je povrtna kultura dosta visokih zahtjeva prema toplini i njezina proizvodnja na otvorenom limitirana je trajanjem bezmraznog perioda.Z. 2003 Holford. Department of Horticulture & Landscape Architecture.htm http://www. Sažetak ISPRAVAK NETOČNOG NAVODA U broju 1-2/´08.o. J.G. 1 dr.

posebice ranog. zbog intenzivnog svjetla i visokih temperatura mogu biti oštećeni. No posljedice će biti očite: smanjenje priroda.17 20 .24 14 . U takvim slučajevima najviše formirani zaperak se ne zakida jer će se iz njega. rebravosti plodova i različitih njihovih deformacija. U periodu cvatnje niske temperature mogu uzrokovati lošije i nepotpune oplodnje što opet za posljedicu može imati otpadanje cvjetova ili pojavu šupljikavosti plodova s komorama nepopunjenim želatinoznom pulpom i s vrlo malo sjemena. nastaviti normalan razvoj biljke. Uz nedovoljno osvjetljenje biljke se sporije razvijaju. Naime već kod razvijena tri prava lista započinje zametanje cvatova pa ako su u to vrijeme presadnice izložene temperaturama 13 15oC.6 listova. Rajčica je naročito osjetljiva na temperaturne uvjete tijekom uzgoja presadnica.24 Optimum oC Minimum oC 11 18 18 10 16 Slika 4: Srašćivanje plodova kao posljedica suboptimalnih temperatura 20 Osim topline. Temperaturni režimi u proizvodnji rajčice Faza razvoja biljke Klijanje i nicanje Vegetativni porast Plodonošenje (danju) Plodonošenje (tijekom noći) Zrioba 16 . ako se temperaturni režim poboljša. kakve se gotovo isključivo uzgajaju u zaštićenim prostorima. Slika 5: Šupljikavost ploda kao posljedica suboptimalnih temperatura tijekom oplodnje Na visoke je temperature rajčica znatno tolerantnija no i one mogu štetno djelovati na rast i razvoj biljaka. Ako su biljke rajčice u ranim stadijima razvoja kada imaju razvijen svega jedan pravi list. Za uspješnu bi proizvodnju rajčici trebalo osigurati temperaturne uvjete što je moguće sličnije optimalnima. Duži period izloženosti temperaturama nižim od 15. Niske temperature tijekom diferencijacije staničnog tkiva generativnih organa mogu uzrokovati razvoj većeg broja karpalnih listova plodnice zbog čega dolazi do pojave srašćivanja dvaju ili više plodova. Plodovi koji su se razvijali u suboptimalnim temperaturnim uvjetima lošije su obojenosti jer se crveni pigment ne stvara na temperaturama nižim od 16 oC. što naročito nepovoljno utječe na kvalitetu rajčice namijenjene za preradu. ali će se ako niske temperature duže potraju. uzrokovati pojavu Slika 2: Presadnice rajčice terminalnog cvata čime biljka poprima obilježje stradale od niskih temperatura tipa sorti ograničenog rasta. Rast biljaka potpuno prestaje na temperaturi od 35 oC.5 oC može kod indeterminantnih sorti neograničenog tipa rasta stabljike. nekoliko noći izložene temperaturama nižim od 10oC kod krupnoplodnih se sorti može Slika 3: Stvaranje kalusa na površini na vrhovima plodova javiti kalus pa ploda inducirano niskim temperaturama površina plodova ima izgled naknadnog srašćivanja čime im je tržna vrijednost značajno smanjena. izuzetno je važno kakvim je uvjetima biljka tada bila izložena.29 21 . Tablica 1. za normalan rast i razvoj rajčice izuzetno je značajan intenzitet svjetla koji može biti ograničavajući čimbenik proizvodnje.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Budući da se komponente prinosa diferenciraju u ranijim stadijima razvoja biljke. 21 .24 19 . listovi su bljeđi i često puta dolazi do otpadanja cvjetova. U kasnijim stadijima razvoja suboptimalne temperature također mogu značajnije utjecati na prinos i kvalitetu plodova. posebice ako su povezane s nedostatkom vlage u tlu. prvi cvatovi će se zametnuti nisko na biljci već nakon 5 . a ako plodovi nisu dobro zaštićeni lišćem. a zbog niskih se temperatura na vršnom dijelu ploda javljaju i sivosmeđe pjege koje ulaze i u unutrašnjost ploda te uzrokuju neujednačene zriobe. Temperature više od 30 oC usporavaju proces fotosinteze. naročito u zaštićenim prostorima tijekom zimskog perioda. cvatnja prolongirati. Visoke temperature praćene niskom relativnom vlagom zraka uzrokuju otpadanje cvjetova. U godinama s manje sunčanih dana tijekom vegetacije manji je sadržaj suhe tvari. a spriječiti pad ispod minimalnih.

izloženi izravnom sunčevom svjetlu zbog visokih temperatura ne dolazi do stvaranja pigmenata. tako da do plodova zbog intenzivne transpiracije ne dolazi dovoljna količina kalcija što sprečava razvoj staničnih stijenki i uvjetuje odumiranje tkiva. a očituju se u vidu sunčanih opekotina. Preobilna gnojidba dušikom koja značajnije utječe na vegetativni rast i stvaranje bujne lisne mase velike transpiracijske površine također zbog pojačane akumulacije kalcija u listovima na račun njegova sadržaja u plodovima može imati za posljedicu pojavu simptoma njegova nedostatka u plodovima. Primjena folijarnih gnojiva koja sadrže kalcij učinkovita je samo ako se primijeni preventivno na početku intenzivnog razvoja plodova. Najveće potrebe za vodom rajčica ima tijekom perioda intenzivnog rasta i formiranja plodova. Do pucanja plodova rajčice dolazi najčešće kada nakon dužeg sušnog perioda padnu izdašnije oborine. nepovoljna je zbog mogućnosti intenzivnijeg razvoja bolesti. te može koristiti vlagu iz tla bolje nego većina drugih povrtnih kultura. posebice kod proizvodnje izravnom sjetvom. Do pojave vršne truleži dolazi najčešće u uvjetima visokih temperatura tijekom dužeg sušnog razdoblja kada se većina vodenog tijeka s kalcijem kroz biljku usmjerava prema listovima. Na plodovima koji su nakon razvoja u zasjeni lišćem. kada nakon dužeg sušnog razdoblja padnu obilnije oborine ili se prekasno započne s navodnjavanjem. Optimalna vlažnost tla za uspješan uzgoj rajčice je 60 70% maksimalnog kapaciteta tla za vodu. Ti se uvjeti javljaju kada je tlo presuho. 23 Fiziološki poremećaji u razvoju rajčice Fiziološki poremećaji na plodovima rajčice nastaju negativnim djelovanjem okoline uzgoja. za sigurnu proizvodnju i u klimatski prosječnim godinama treba računati s navodnjavanjem. najčešće zbog gubitka lisne mase. Pojava sunčanih opekotina može se spriječiti uzgojem sorata dobre lisnatosti i kvalitetnom zaštitom kojom se sačuva lisna masa. Vršna trulež na plodovima rajčice javlja se neposredno uz vrhove plodova u fazi intenzivnog razvoja u vidu malih vodenastih zona koje se brzo povećavaju i tamne. Spriječiti pojavu vršne truleži plodova moguće je jedino izbjegavanjem uvjeta koji pogoduju njezinom stvaranju. U takvim uvjetima plodovi naglo upiju puno vode čime se volumen stanica toliko poveća da zbog jakog unutarnjeg pritiska dolazi do pucanja plodova.Glasnik zaštite bilja 3/2008 na tom dijelu ostaju blijedi. a na listovima njihovim uvijanjem. pa 22 Slika 8: Sunčana palež plodova rajčice . Na mjestu zahvaćenom vršnom truleži nastaju uleknuća smeđe do crne boje. kako u tlu tako i u zraku. Preobilna pak vlaga. Na odumrlo tkivo naseljavaju se saprofitske gljivice pa se zahvaćena zona ploda osuši. Mjesto puknuća koloniziraju gljivice i bakterije uzrokujući truljenje plodova. Sunčane se opekotine javljaju na plodovima kao posljedica intenzivnog sunčevog zračenja i visokih temperatura. kada je korijen biljke oštećen i nije u mogućnosti u dovoljnoj mjeri opskrbiti biljku kalcijem te kao posljedica neizbalansirane ishrane. Slika 6: Dodatno osvjetljenje pri zimskom uzgoju u zaštićenim prostorima Slika 7: Vršna trulež plodova kao posljedica diskontinuiteta u opskrbi vodom Slika 9: Vršna trulež plodova rajčice uvjetovana visokim temperaturama i nedostatkom vlage Iako rajčica ima dobro razvijen korijen. Vršna trulež plodova nastaje kao posljedica fiziološke poremetnje u usvajanju kalcija. Diskontinuitet u opskrbi vodom uzrokuje pojavu vršne truleži i pucanja plodova. vršne truleži i pucanja plodova. Pojavljuje se na kiselim tlima deficitarnim kalcijem kao i u uvjetima kada je njegovo usvajanje iz tla otežano.

J. Kurtović. Consequences of imbalance of external conditions are manifested in different ways on plants. M. Grupa autora. Hochmuth G. Sarajevo. environmental conditions. (2007): Handbook for vegetable growers. Summary Slika 10: Uzdužna puknuća ploda Slika 11: Radijalna puknuća ploda Jedini način da se izbjegne pucanje plodova je kontinuirano održavanje optimalne vlažnosti tla neophodne za normalan rast i razvoj plodova. Kogalj-Osvald. which then react in certain symptoms. a zametanje i razvoj plodova na biljkama je slab. D. Literatura 24 25 . Elezović. and Motton. Matotan.. N. The review describes the effect of basic environmental conditions on the growth and development of tomato and physiological disorders on plants and fruits conditioned by abiotic factors. Maynard. L.. It happens sometimes that less experienced cultivators identify those symptoms with the symptoms of certain rots or pest invasion... which can equally have the negative effect on the growth and development of plant. (2002): Povrćarstvo. Kmečki glas. Osvald.. J. Van Nostrand Reinhold. (1999): Tomato plant culture. Key words: tomato. (1997): Gajenje povrća. O. M. and then they use some protection measurements without good reason. Sa smanjenjem intenziteta osvjetljenja i temperature i intenzivnijim razvojem reproduktivnih organa simptomi uvijanja listova nestaju. R. Često puta se u proizvodnji uvijanje listova poistovjećuje s bolestima pa se primjenjuju nepotrebne mjere kemijske zaštite.. Zagreb. The most influential environmental conditions are warmth.. J. This review has been written for the purpose of getting a better insight into particular physiological disorders during the growth and development of tomato and their symptoms on plants and fruits of tomato. (1995): La coltivazione del pomodoro da mensa. (1989): Vegetable production. Verona. John Wiley and sons. (2003): Proizvodnja paradajza i plavog patlidžana. Agronomski fakultet Čačak. Do uvijanja listova prema Slika 12: Uvijanje listova uvjetovano središnjoj žili dolazi na najdoljnjim intenzivnim svjetlom i visokim temperaturama etažama kada su uvjeti za fotosintezu izuzetno povoljni. physiological disorders. Ljubljana. Centar za povrtarstvo.. U takvim se uvjetima asimilati stvoreni u listovima nedovoljno brzo translociraju u reproduktivne organe biljke pa povišeni sadržaj škroba i šećera u listovima uvjetuje njihovo uvijanje. i sur.. Siviero.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Professional paper THE INFLUENCE OF ENVIRONMENTAL CONDITIONS FOR THE GROwTH OF TOMATO AND MANIFESTATION OF PHYSIOLOGICAL DISORDERS For the successful growth and development of tomato. Lešić.. E. Nakladni zavod Globus. light and moist. so that physiological processes inside the plant could proceed freely. P. I. Čakovec. S.. Nonnecke. New York. Inc. (1996): Gojenje vrtnin v zavarovanem prostoru. CRC Pres. (2001): Proizvodnja povrća u plastenicima. Washington. Benton. L’Informatore Agrario. (2004): Suvremena proizvodnja povrća. Maksimović. M. Smederevska Palanka. J. Poljoprivredni institut Sarajevo. New Jersey. i Hadžiomerović. P.. Zrinski. it is necessary to provide for as permitting environmental conditions as possible. if they are insufficient or exceeding certain limits. Z. and that in the end it can give optimum crop in number and quality. Jedna od fizioloških poremetnji koja se očituje na listovima je njihovo uvijanje.

vegetacijsko navodnjavanje .dopunsko navodnjavanje Navodnjavanje sadnog materijala (presadnica) vrši se u natkrivenim ili toplim rasadnicima. Kulture kao cikla i repa vrlo dobro koriste vodu iz tla i intenzivno je troše.navodnjavanje pri sadnji i nakon sadnje sadnica ili sjetve .zavisno od osobina tla i vrste presadnice. agr. Međutim. svjetlost i zrak. navodnjavanje Sažetak Vrste vode u tlu - U tlu se nalazi: kemijska. Ona je ne samo sastavni dio građe biljke. Ovim navodnjavanjem treba dodavati manje količine vode kako bi se spriječio bujni rast i bolesti te održala potrebna toplina u rasadniku. Gravitacijska voda je svakako pristupačna biljkama.1 Pregledni rad vode. higroskopna. Razlog tome je slab i relativno plitak korijenov sustav kao i neekonomično trošenje vode preko lišća koje ima razmjerno veliku površinu. Rokovi navodnjavanja povrćarskih kultura zavise od uvjeta života biljke. ali i nisku vlažnost tla mogu dobro podnijeti. jesu: krastavci. Ključne riječi: voda. potrebno je navlažiti tlo do veće dubine: 30. Razlikujemo razne metode i rokove navodnjavanja. Najčešće se primjenjuje ručno navodnjavanje. otapa hranjive tvari tla i preko korjenovih dlačica unosi ih u biljku. Ako u tlu nedostaje lako pristupačne vode. odnosno veliki gubici a manji prihodi 1 Valerija Pokos-Nemec. posađene mlade biljke će se teže primiti. njenih faza razvoja i od postavljenih ciljeva proizvodnje. Higroskopnu vodu također biljke ne mogu koristiti jer se drži jakim silama u tlu.hr 26 .navodnjavanje prije sadnje ili predsjetveno navodnjavanje . dobro koriste vodu i ekonomično je troše. a u ovom radu pobliže ćemo opisati mogućnosti navodnjavanja u povrćarstvu na otvorenom. fiziološki procesi.Nemec@hzpss. ali budući da je pod utjecajem sile teže. ing. Međutim. špinat. ona se ocjeđuje pa je biljke praktički ne koriste. salata. Navodnjavanje prije sadnje ili predsjetveno navodnjavanje .Glasnik zaštite bilja 3/2008 Pokos-Nemec. U uvjetima navodnjavanja njihov uspjeh ne izostaje. Dakle. kemijske i biološke procese u tlu. Najčešće je ovim navodnjavanjem potrebno navlažiti sloj tla do 20 cm dubine. odnosno češće navodnjavanje. Kemijska voda je kemijski vezana za čestice tla pa je nekorisna za kulturne biljke. Kulture koje za normalan rast i razvoj zahtijevaju stalno visoku vlažnost tla. U odnosu na tu zavisnost. dipl. Prilikom vađenja iz rasadnika. Zašto je voda tako značajna za biljku nije teško objasniti. već i nosilac mnogih fizioloških procesa tijekom vegetacije: regulira režim ishrane biljke. postoji pet karakterističnih rokova navodnjavanja: . - stručni savjetnik za navodnjavanje E-mail: Valerija. Kapilarna voda se nalazi u porama tla i najvećim dijelom je pristupačna biljkama. presadnicama se obično uništi jedan dio korijenovih dlačica pa im zbog „prebolijevanja“ treba lako 27 NAVODNJAVANJE U POVRĆARSTVU NA OTVORENOM Za uspješnu proizvodnju povrćarskih kultura moraju se osigurati vegetacijski faktori: voda. 40 ili čak do 50 cm . Bez ovih faktora ne samo da se ne može ostvariti planirana proizvodnja. hranjive tvari. U svakom slučaju. toplina.izvodi se samo onda kada je zbog nedostatka vlage u tlu otežana priprema tla za sadnju ili sjetvu. V. Navodnjavanje pri sadnji i poslije sadnje presadnica ili sjetve zavisi od stanja vlažnosti tla. posreduje u procesu fotosinteze. i voda je jedan od faktora koji uvjetuju život biljke pa je bez vode nemoguć njen uzgoj. Postoje velike razlike među pojedinim povrćarskim kulturama u načinu i količini trošenja vode. već bez bilo kojeg od njih biljka ne može živjeti. kupus. regulira toplinski režim biljke i tla. prethodno treba ispitati fizikalne osobine tla i trenutačno stanje vlage u tlu.navodnjavanje sadnog materijala (presadnica) . ako je tlo i ispod 20 cm suho. kapilarna i gravitacijska voda. Opnena voda obavija u obliku tanje ili deblje opne čestice tla pa može biti samo djelomično pristupačna biljkama. odnosno otežana sadnja presadnica. Kulture koje imaju razvijeniji korijenov sustav. kao što su rajčica i mrkva. opnena. luk i češnjak također zahtijevaju visoku vlažnost tla. regulira fizikalne. Povrćarske kulture imaju brzi razvoj i proizvode veliku biljnu masu te zbog toga zahtijevaju znatne količine vode. ove kulture troše znatno manje vode jer imaju manju površinu lišća. a posijano sjeme će teže niknuti. Pri uzgoju na otvorenom veći broj kultura ima vegetacijski period tijekom ljetnih mjeseci kada su veće temperature i manje oborine.Pokos. Zbog vrlo slabo razvijenog korijenovog sustava.

uzgajane kulture i trenutačne vlažnosti tla. Glavni cjevovod je najčešće postavljen u tlu pa na površinu tla izlaze samo hidranti na koje se spajaju kišna krila. odnosno razvodne brazde. Najpovoljniji je pad 2-4%. Vegetacijsko navodnjavanje . Cijevna mreža služi provođenju vode od izvora do rasprskivača. produžava se vegetacija. Cijevi koje zamjenjuju razvodne kanale. tlo je manje izloženo pogoršanju fizikalnih svojstava. a troši i manje vode . razdjelnih brazda. Dopunsko navodnjavanje moguće je primijeniti za rajčicu. Pumpni agregat se sastoji od pogonskog motora i pumpe.sve su to razlozi zašto se ta metoda. U prenosivom sustavu svi dijelovi su prenosivi. kupus. Sustav navodnjavanja može biti prenosiv. dok su kišna krila i rasprskivači prenosivi. Rasprskivači imaju završnu ulogu u sustavu kišenja. mogućnost navodnjavanja tek zasijanih polja i mladih nasada. Za uzgoj povrćarskih kultura razmak brazdi je 50-100 cm. • Navodnjavanje kišenjem Metodom navodnjavanja kišenjem voda se raspodjeljuje po površini tla u obliku prirodne kiše. tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. raspodjeljuje po površini koju navodnjava. brazdama. mreže cijevi. a cijevi se spajaju brzopriključnim spojkama. polustabilan i stabilan. u obliku prirodne kiše. a to su značajni faktori za startno vegetiranje mladih biljaka. Ako se uz toplinu osigura dovoljno vode i hranjiva u tlu. održala i do danas. U vodozahvatu pumpnim agregatom voda se usisava iz izvora i tlači potrebnim tlakom kroz mrežu cijevi do rasprskivača. Svaki se sustav navodnjavanja kišenjem sastoji od vodozahvata. Ta se mreža sastoji od usisne cijevi. mogućnost primjene fertirigacije. Metoda kišenja ima mnoge prednosti: mogućnost upotrebe u različitim topografskim uvjetima. Promjer im je obično 15 cm. Unaprjeđenje sustava može se vršiti upotrebom prenosivog cjevovoda. brazda i prenosivih ustava. Obrok navodnjavanja zavisi od osobina tla. Poželjno je da teren bude relativno ravan. Pri navodnjavanju kišenjem uređaj sustava zahvaća vodu iz izvora. imaju na sebi otvore čiji se razmak može regulirati radi mogućnosti ulijevanja vode u brazde s različitim razmakom. Dubina brazda je 15-25 cm. glavnog cjevovoda i kišnih krila. Rasprskivači se priključuju na cijevnu mrežu koja je najčešće postavljena u tlu. a time se postižu i veći prinosi. ne smanjuje korištenje mehanizacije. mikrorasprskivačima. Sustav navodnjavanja brazdama sastoji se od dovodnog kanala.Glasnik zaštite bilja 3/2008 pristupačna voda i hranjivo te je zato fertirigacija vrlo korisna mjera. Dvije su vrste vodozahvata: jedan je gravitacijski a drugi primjenjuje pumpni agregata. ne zauzima obradivu površinu. kapanjem. Navodnjavanje se može vršiti na nekoliko načina: kišenjem. gumenim ili metalnim cijevima koje prebacuju vodu iz razdjelnog kanala u brazde. rotkvicu i druge kulture. Na kišnim krilima se na određenim razmacima nalaze odvojci za spajanje rasprskivača. Polustabilni sustav ima stabilni uređaj za zahvaćanje vode i glavni cjevovod. Razdjelne brazde mogu se zamijeniti plastičnim. Dopunsko navodnjavanje se izvodi pred kraj vegetacije sa svrhom njezina produženja. kao i razdjelne brazde. produžava se berba plodova. navodnjavanje može i štetiti jer razrjeđuje koncentraciju hranjiva i smanjuje toplinu tla. rasprskivača i armature.počinje kad su se biljčice primile ili niknule i dobro zakorjenile. mogućnost ekonomičnog korištenja raspoložive vode zbog točnog doziranja. Oni prskaju (razdjeljuju) vodu 29 Metode navodnjavanja povrćarskih kultura na otvorenom • Navodnjavanje brazdama Navedeno navodnjavanje pripada starijim metodama uzgoja povrćarskih kultura. tla i smanjuje uvjete za stvaranje pokorice. Cijevi su napravljene od lakog materijala zbog lakšeg prenošenja. Tim načinom mogu se dovodni i razdjelni kanali. zamijeniti cijevima. Navedeni način navodnjavanja ne narušava strukturu 28 . Neophodno je uskladiti snagu pogonskog motora sa zahtjevom pumpe. pripremni radovi na zemljištu su nepotrebni ili minimalni. a najviše se koriste centrifugalne pumpe. Tim navodnjavanjem je potrebno. koja je jedna od najstarijih. s ravnomjernim padom. Stabilni sustav ima sve dijelove stabilne. Glavni uvjet za ovo navodnjavanje je toplo vrijeme na kraju ljeta i početkom jeseni. održavati optimalnu vlažnost tla u sloju rizosfere. razdjelnih kanala. Međutim ako u tlu ima dovoljno vode. tlači je kroz cijevi i na kraju je preko rasprskivača.

može biti različit. glavnog cjevovoda. Da bi se ostvarilo što ravnomjernije kišenja po cijeloj površini. tla. mogu biti različitog dometa i intenziteta navodnjavanja. Jedna od najvažnijih osobina rasprskivača jest ravnomjernost kišenja. pri kišenju najviše vode padne oko samog rasprskivača. kemijskim i mikrobiološkim čimbenicima. a pri potpovršinskom navodnjavanju one su ukopane u tlo. količini izbacivanja vode. 31 • Navodnjavanje minirasprskivačima Ovim načinom navodnjavanja. Pri izboru je potrebno voditi računa o izvoru vode. Današnje tržište nudi više tipova minirasprskivača različitih konstrukcija: kontinuirane i pulsirajuće minirasprskivače. Idealno kišenje narušava puhanje vjetra pri navodnjavanju. Za navodnjavanje povrćarskih kultura najpovoljnije je lagano kišenje pa će najbolji biti rasprskivači malog intenziteta i malog dometa. moraju pravilno i kvalitetno raditi. Filterima se može spriječiti mehaničko začepljenje kapaljki. zaslanjivanje. Za primjenu kišenja potrebno je u svakom slučaju izvršiti pravilan izbor rasprskivača. Položaj zahvata vode. U pravilu. tlo se neće do potrebne dubine saturirati vodom u vrijednosti poljskog vodnog kapaciteta. 30 . kulture i trenutačnog stanja vlažnosti Mlaznice rasprskivača zbog veličine imaju manju potrebu filtriranja vode u odnosu na navodnjavanje kapanjem. voda na tlo pada u obliku malog mlaza ili kapljice. tehničke. koji značajno ne varira na površini pod sustavom. filterskog uređaja. pri kišenju je vrlo važno najpovoljnije rasporediti cijeli uređaj. Prema tome. rasprskivači se prikladno razmještaju po površini koja se navodnjava. intenzitetu kišenja. vrsti i broju mlaznica. glavnog cjevovoda i kišnih krila. topografskim uvjetima te veličini i obliku parcela. Kemijsko začepljenje se javlja kao posljedica stvaranja netopivih soli na samom otvoru ili unutar kapaljke.Glasnik zaštite bilja 3/2008 po površini tla u obliku kapljica. Od navodnjavanja kišenjem razlikuje se po tome što sustav radi pod manjim tlakom (od 1. načinu pogona i načinu kišenja. Dobrim kapaljkama smatraju se one koje osiguravaju mali ujednačeni tok vode ili kapanje s konstantnim istekom. Uređaj kapanja karakterizira kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na tlo ili u tlo. Uređaj za kapanje sastoji se od pogonskog dijela s glavom sustava. Pri navodnjavanju kišenjem vrlo je važno poznavati trajanje kišenja s jednog položaja rasprskivača. tehnološke i ekonomske prilike i nakon toga odrediti položaj pojedinih dijelova uređaja. lateralnih ili razvodnih cijevi i kapaljki. dometu bacanja vode. eroziju.0-2. Budući da je njihova uloga vrlo važna. koja može uzrokovati niz posljedica: pogoršanje fizikalnih svojstava tla. Pri površinskom navodnjavanju cijevi i kapaljke postavljene su iznad tla ili na površini tla. površini kišenja.5 bara) i što se navodnjava samo dio površine gdje se razvija glavna masa korijena. bilo mehaničko ili kemijsko. ispiranje hranjiva. Jedan od najznačajnijih problema navodnjavanja kapanjem je začepljenje kapaljki. za svaku parcelu je potrebno prethodno razmotriti prirodne. Ako kišenje traje duže nego što je to potrebno. • Navodnjavanje kapanjem Temeljni princip metode kapanjem je da voda iz sustava gusto postavljenih plastičnih cijevi izlazi kroz posebne kapaljke (postavljene uzduž cijevi) i „kap po kap“ vlaži tlo uz svaku uzgojenu biljku. Rasprskivači se mogu razlikovati prema vodnom tlaku. Obrok navodnjavanja će zavisiti od osobina tla. dodat će se tlu (kulturi) veća ili prevelika količina vode. Začepljenje kapaljki je izravno povezano s kakvoćom vode za navodnjavanje te s njezinim fizikalnim. Jedna od značajnijih prednosti navodnjavanja kap po kap jest mogućnost primjene tekućih gnojiva (fertirigacija) istovremeno s navodnjavanjem. Navedeni način navodnjavanja ima dva sustava: površinsko i podpovršinsko navodnjavanje. a prema kraju dometa sve manje. Oni mogu navodnjavati cijeli krug ili samo dio kruga. Tom metodom može se najpreciznije dodavati voda potrebna u tlu. Osim rasporeda rasprskivača. U slučaju kišenja koje traje kraće nego što je potrebno. koje predstavlja tip lokaliziranog navodnjavanja.

To su biljke kojima je potrebna veća količina vode u tlu. and it regulates physical.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Navodnjavanje po vrstama kultura Ukupne količine vode u različitim vrstama povrća kreću se u intervalu od 85 do 95%. paprike i patlidžana najbolje je navodnjavati (npr. not only that the planned production cannot be realized. kapanje) bez kvašenja nadzemnih dijelova povrća. Therefore. a manje vlage u zraku. water is also one of the factors which the life of the plant depends on. 32 33 . Najlošije rezultate postižemo ako navodnjavamo kada su visoke dnevne temperature. Sve vrste kupusnjača. warmth. Kišenje tih kultura nije preporučljivo zbog razvoja bolesti na istima. it regulates the thermal regime of the plant and soil. Key words: water. zbog najmanjih razlika između temperature vode i temperature zraka. a navodnjavamo hladnom vodom. it regulates the plant’s nutritional regime. light and air. Najbolji rezultati navodnjavanja postižu se rano ujutro. Glavati kupus najviše vode treba u trenutku formiranja glavice. zelena salata i krastavci za optimalni uzgoj zahtijevaju istodobno dobru vlagu u tlu i zraku te se preporuča njihovo zalijevanje kišenjem. chemical and biological processes in the soil. posebno ljeti. It isn’t difficult to explain why water is so important for the plant. Od svih povrtlarskih kultura paprike i krastavci iskazuju najveće potrebe za vodom te ih zbog toga treba i najviše navodnjavati. so its cultivation is impossible without it. a početkom dozrijevanja treba započeti s obilnijim zalijevanjem. but it is also a holder of many physiological processes during vegetation. Tijekom ljeta povrće je preporučljivo navodnjavati više puta s manjom količinom vode. Without these factors. it mediates in the process of photosyntesis. Surveying study IRRIGATION IN VEGETABLE FARMING IN THE OPEN For successful production of vegetable crops. it dissolves nutrients of the soil and carries them in the plant through root’s little hairs. Iz svega navedenog može se zaključiti da je navodnjavanje neophodna uzgojna mjera u poljoprivrednoj proizvodnji jer utječe na kvalitetu i stabiliziranje prinosa svih kultura. iz čega se može zaključiti da bez intenzivnog navodnjavanja. Povrtlarske kulture poput rajčice. nema ni rentabilne proizvodnje povrća. što izaziva šok kod biljke i biljke su sklonije obolijevanju. and this review more closely describes possibilities of irrigation in vegetable farming in the open. nutrients. Korjenasto povrće je potrebno navodnjavati kontinuirano tijekom cijele vegetacije. irrigation. Different methods and time of irrigation can be differentiated. Rajčicu i krastavce u trenutku cvjetanja minimalno treba zalijevati. but also in the absence of any of them. It is not only a constituent part of the plant. physiological processes. a plant cannot live. vegetational factors have to be provided for: water.

Za potrošnju u svježem stanju prikladne su sorte koje nakon berbe vršnog cvata razvijaju više postranih cvatova jer se zbog višekratnih berbi ostvaruju veći prinosi i duže je razdoblje korištenja usjeva. Osobito su cijenjeni zbijeni cvatovi sa sitnim pupovima.. ing.biološka svojstva brokule Uzgoj brokule iz presadnica Sanja Fabek. stoljeća. veličinom. Na vrhu stabljike se formira zbijeni cvat zelene. ljubičaste ili bijele boje te se bere zajedno s dijelom stabljike do prvih većih listova. brokula se izdvaja kao značajan izvor glukozinolata koji imaju dominantnu ulogu u antikancerogenoj aktivnosti jer njihovom enzimatskom hidrolizom nastaje sulforafan. 1 Sažetak Slika 1: Vršni cvat brokule Slika 1: Postrani cvat brokule Uvod Na tržištu je prisutan velik broj hibridnih sorata brokule koje se razlikuju duljinom vegetacije. hranidbena vrijednost. (2004. a kasne i ozime do 200 i više dana. ali i oblikom. Lešić i sur. Temperature iznad 22 °C mogu produžiti vegetaciju i povećati broj listova do zametanja cvata (Lešić i sur.) visoke temperature zaustavljaju razvoj cvatova i uzrokuju neujednačenu veličinu cvjetnih pupova u cvatu.) navode kao optimalne srednje dnevne temperature zraka za klijanje i nicanje 20 °C. Ovisno o sorti. 10000 Zagreb 34 . no prema Björkmanu i Paersonu (1998. a tijekom rasta 15-18 °C. no kod brokule su internodiji izduženi pa cvjetna stabljika brokule naraste 50 do 90 cm. današnje Turske odakle je još u rimsko vrijeme stigla u Italiju. Zdravstvena osvještenost stanovništva Hrvatske. Kao namirnica koristi se cvat i vršni dio cvjetne stabljike. Kasne i ozime sorte moraju proći stadij vernalizacije pri temperaturi nižoj od 10 °C kroz 2 do 4 tjedna. agr. grane unutar cvata se izdužuju. Zavod za povrćarstvo. Sorte kratke vegetacije ne zahtijevaju niske temperature za formiranje cvata. dok u kontinentalnom podneblju uzgoj brokule započinje tijekom ranih devedesetih godina 20. Za mehaniziranu berbu i industrijsku preradu. Naime. Svetošimunska 25. 2001). rokova uzgoja i proizvodnog područja može osigurati kontinuiranost opskrbe tržišta i prerađivačke industrije tijekom cijele godine.. srednjerane do 100 dana. gdje je berba jednokratna. U Hrvatskoj raznolikost klimatskih prilika pruža veliki potencijal za uzgoj brokule.). Rane sorte formiraju vršni cvat 50 do 70 dana nakon sadnje. dipl. Kod nižih temperatura nakon berbe vršnog cvata razvija se više postranih cvatova. Brokula potječe iz Male Azije. odnosno zametanje cvata. Ključne riječi: brokula. cvat postaje rahliji i otvaraju se cvjetovi na rubnim granama. 2004. te se odgovarajućim izborom kultivara. italica) je u stalnom porastu zbog povećanog zanimanja za ovu namirnicu visoke hranidbene vrijednosti ali i dokazanog kemoprotektivnog djelovanja. esencijalne minerale i brojne bioaktivne tvari značajne za pravilnu i zdravu prehranu. zbijenošću cvata te veličinom pupova. Tako u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske 35 Morfološko . brokula mora proći stadij vernalizacije (određeno razdoblje treba biti izložena djelovanju nižih temperatura). U Hrvatskoj je od davnina bila poznata u dubrovačkom području pod sinonimom kaulin. Za prijelaz u generativnu fazu.. prednost imaju sorte s dužom glavnom stabljikom i s manje lišća u blizini cvata te s istovremenim formiranjem vršnog cvata sa što manjim grananjem. rokova uzgoja i proizvodnog područja mogla biti na tržištu cijele godine.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Sanja Fabek1 Stručni rad UZGOJ BROKULE Svjetska proizvodnja brokule (Brassica oleracea L. Biološki zahtjevi brokule za toplinom nakon sjetve i sadnje su nešto viši (20 do 24 °C). U Hrvatskoj raznolikost klimatskih prilika pruža veliki potencijal za uzgoj brokule. I kod ovih sorata uslijed viših temperatura tijekom vegetacije povećat će se produkcija listova do forrmiranja cvata te će cvat biti sitniji. povećani uvoz i značajne potrebe prerađivačke industrije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj potaknuli su zanimanje za komercijalni uzgoj brokule. srednjekasne do 130 dana. var. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. vrlo snažan inicijator enzima koji efikasno zaustavljaju razvoj različitih tumora (Stuart i sur. U slučaju zakašnjele berbe. te bi brokula odgovarajućim izborom kultivara. a sadrži vitamine. brokula ima izraženu vršnu dominantnost što znači da nakon berbe vršnog cvata iz pazuha donjih listova potjeraju sekundarne grane s manjim cvjetovima. uzgoj. Brokula je po svojim morfološkim (ali i biološkim) svojstvima slična cvjetači. kemoprotektivno djelovanje.

bogato humusom.VII/2 Mediteransko područje VI/2 .IX/2 Tablica 1. 36 37 . Slika 1: Uzgoj presadnica brokule u polistirenskim kontejnerima Sorte Sjetva (mjesec/tjedan) Sadnja (mjesec/tjedan) Berba (mjesec/tjedan) Jesenske Jesenske Ozime Rane V/2 . Kod proizvodnje brokule za preradu traže se sitniji cvatovi što se postiže gušćom sadnjom te se sadi 8 do 20 biljaka/m2.VI/2 II/3 . U mediteranskom području prikladan je uzgoj jesenskih i ozimih sorata brokule. koje se ovisno o terminu uzgoja presadnice proizvode u zaštićenom prostoru ili na otvorenom. brže ukorjenjivanje u tlu. brokula se ne može saditi na istu površinu najmanje 3 do 4 godine.IV/1 IX/1 . Brokula se većinom uzgaja iz presadnica. Razmak redova je 60 do 80 cm. golog korijena ili s grudom supstrata.VIII/2 VI/3 . ujednačen rast presadnica i usjeva.Glasnik zaštite bilja 3/2008 prednost ima jesenski uzgoj brokule. a razmak u redu 30 do 40 cm.III/1 Kontinentalno područje VII/3 . Iza proljetnog roka uzgoja (zbog kratke vegetacije) moguć je uzgoj naknadnog usjeva kao što je grah mahunar ili cikla. dok je ljetni uzgoj moguć samo u planinskim područjima gdje srednja dnevna temperatura zraka ne prelazi 20 °C.XII/4 I/1 .8. Brojne su prednosti uzgoja presadnica s grudom supstrata: bolje iskorištenje sjemena. uz pH 6 do 6. sadnje i berbe sorata brokule Za uzgoj brokule potrebno je dobro drenirano tlo.VIII/2 VIII/3 .VII/2 III/4 . Za potrošnju u svježem stanju (kad je cilj proizvodnje vršni cvat) sadi se 4 do 5 biljaka/m2. nema zastoja u rastu i gruda sprečava isušivanje korijena tijekom transporta do sadnje.IV/4 V/3 . ranija berba te smanjenje utroška rada. Kao i ostale kupusnjače. Mogući rokovi sjetve.VI/2 VII/3 . U povoljnim uvjetima presadnice razviju 4 do 5 listova za 25 do 35 dana i takve su najpovoljnije za sadnju.XI/2 IX/4 .

Toth. Paerson (1998): High temperature arrest of inflorescence development in broccoli (Brassica oleracea var.. Ostali proizvodi: • Kompletna linija za uzgoj i sušenje duhana • Samohodna prskalica visoke prohodnosti za kulture duhana i suncokreta (klirens 1. J.) potreba hraniva za prinos od 12 t/ha brokule u proljetnom i rano jesenskom roku uzgoja kultivara kraće vegetacije je 200 kg N. a optimalna količina vode tijekom vegetacije je 400 l/m2. Toth. Da bi se održala površinska struktura tla te spriječio rast korova. Key words: broccoli. Toth.. dok biljke ne zatvore redove. 67-77 Stuart.5 m. 2006. Zbog racionalnog iskorištenja. Novak. CULTIVATION OF BROCCOLI The world production of broccoli (Brassica oleracea L.. cilju proizvodnje i broju berbi prinosi variraju od 5 do 30 t/ha. Opatija. (1990): Brokula (Brassica oleracea conv. Novak. Novak (1998): Komponente prinosa i kvalitete kultivara brokule (Brassica oleracea L. In Croatia. Brokula dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima (pogotovo zrelim stajskim gnojem u količini od 40 t/ha). S. J.t-com. Professional paper Literatura Björkman T. italica Plenck. nutritional value. A. B. 2004..A. Zbornik radova XXXIX znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem. Lešić. by reversed-phase solid phase exstraction (SPE). I. Tijekom vegetacije potrebno je i prihranjivanje dušičnim gnojivima. N. followed by reversed-phase HPLC and HPLC/MS analysis. međunarodnog znanstvenog simpozija agronoma. Poljoprivredna znanstvena smotra 63 (dodatak 4). Provatas. italica). .6 m) Navedeni proizvodi dokazali su se u radu kako na domaćem. italica) is constantly increasing as a result of increased interest for this highly nutritious food and evidencebased chemoprotective effect as well. 337-338.. var. A. Benko (2006): Agronomska svojstva brokule uzgajana u kopnenom podneblju.o.agroservis-proizvodnja. Budući da brokula formira veliku vegetativnu masu u odnosu na dio zbog koje je uzgajamo (cvat) više od polovice tih hraniva ostaje u biljnim ostacima nakon berbe. chemoprotective effect. Lešić. dušik je bolje primijeniti u više navrata. te dužine po volji u koraku 1. Summary 38 39 . i oni se beru s 15 do 20 cm postrane grane.. I.hr www. B. Buturac. Herak-Ćustić.T. Journal of Experimental Botany 49(318). J. K. optimal growing periods and production area.) Alef. Palaniswamy (2001): Isolation of sulforaphane in broccoli sprouts. Neddermann. R. 215 kg K2O i 25 kg MgO. treba provesti međurednu obradu. I. Berba postranih cvatova počinje nakon 2 do 3 tjedna. D. J.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Prema Fritzu i Stolzu (1989. B. uz dodatak 500 kg/ha mineralnog NPK gnojiva formulacije 5:20:30. B. M. 512. botrytis (L.9 m pogodne kako za svako domaćinstvo. AGROSERVIS . Vršni cvat se reže s dijelom stabljike (15 do 20 cm) i odstranjuju se postrani listovi. Berba i prinosi HR-33000 Virovitica Tel: 033 /73 02 44. Čakovec. Ovisno o sorti. a continuous supply of fresh broccoli to the processing industry and the market can be realized by selecting a suitable hybrid broccoli cultivars. a prije otvaranja cvjetova. convar. dobar prinos i kvalitetu cvatova vrlo je važna ravnomjerna opskrba vodom. Fax: 033 /73 02 44 E-mail: agroservis. Zrinski. Smith.poluautomatska • Gredičari za povrće • Polagači folije Također proizvodimo veoma praktične vrtne plastenike iz pocinčanih cijevi širine 4. cultivation. italica). botrytis var.hr Iz raznolikog proizvodnog programa izdvajamo: • Sadilice rasada diskosne • Sadilice rasada s čašama • Sadilica krumpira . 80 kg P2O5.PROIZVODNJA d. Opatija. R. Žutić. Poljak.). I.65 m. tako i na inozemnom tržištu. Brokula se može održati u hladnjači pri temperaturi 0 °C i relativnoj vlazi zraka 95 % tijekom 8 do 10 dana. 101-106. Borošić. var. 425-426. 339345. N. Agronomski glasnik 1-2. visine sljemena 2.J. N. U. Borošić. Brokula se bere kad se razvije željena veličina cvata. Benko (2004): Introdukcija sorata brokule u sjeverozapadnu Hrvatsku. Žutić. Romić (2004): Povrćarstvo. a zadnja prihrana 3 tjedna prije očekivane berbe još može imati učinka na prinos. hrvatskog i 1. Za rast i razvoj brokule. 36(3). tako i za profesionalne proizvođače.proizvodnja@vt. Borošić. M. Zbornik radova 41. 2004. B.o. HortScience Vol. Žutić.D.

a nekad i istovremeno. ali je moguće i njihovo smjenjivanje u tijeku godine. špinat. U tropoljnom plodoredu prvo polje uvijek zauzimaju vrste iz prve grupe. Tako. red paprike uz red rajčice uvijek je slabijeg rasta od ostalog usjeva paprike. grašak. vodom. Za biopovrtnjak je karakteristično uzgajanje dviju ili više vrsta zajedno: red do reda. biljke plitkog i dubokog korijena. rotkva i rotkvica. Tako se na vrtnoj gredici može istovremeno uzgajati više vrsta povrća. a za neke je sužen izbor predusjeva. Kod njega se u tijeku jedne vegetacijske sezone ili godine na istom zemljištu uzastopno. Pravilnim plodoredom racionalno se koristi tlo u povrtnjaku. a tu ubrajamo kupusnjače. U intenzivnom plodoredu razlikujemo pretkulturu (najčešće rana proljetna ili ozima vrsta kao što su salate. štetnika i toksina koje luči korijen. Broj miješanih vrsta i broj smjena povrća u tijeku godine veći je na uzdignutoj gredici. značajno je ne samo u vrtu već i na oranici. luk) i naknadnu kulturu koja se uzgaja poslije glavne kulture (salata. Kao mješavina mogu se uzgajati visoke i niske biljke. Plodored se ostvaruje na osnovu zahtjeva vrsta prema obradi tla. papriku. čuva plodnost zemljišta. uzgaja više vrsta povrća. rajčicu. 40 41 . vlasac i druge. 1 Sažetak Specifičnost povrtnjaka su intenzivni plodored i miješane vrste. Drugu grupu čine vrste s manjim zahtijevom za stajnjakom i često se uzgajaju nakon unošenja stajnjaka. na primjer. štetnika i korova. svjetlom i hranjivima. Poznate miješane vrste su mrkva i luk. smanjuje zakorovljenost. hranjiva u tlu. Intenzivni je plodored moguć zbog različite dužine vegetacije povrća.1 Pregledni rad PLODORED Plodored je vrlo značajan kod planiranja sjetve i sadnje povrtnih kultura. Treću grupu čine vrste koje tlo obogaćuju dušikom. Intenzivni plodored oslanja se na princip tropoljnog povrtlarskog plodoreda. salata.ing. Negativan se učinak u vrtu umanjuje razmakom među gredicama. poriluk i češnjak. povećava se opasnost od korova. drugo polje iz druge. U povrtnjaku plodored omogućuje pravilno i racionalno gnojenje stajnjakom. Za miješane kulture koriste se vrste različite visine. Njihovom smjenom dobiva se trogodišnji ciklus uzgoja povrća. mladi luk). Broj kombinacija ovisi o biološkim svojstvima povrća i uvjetima uzgoja. rani krumpir i mladi luk). špinat. ako se jedna te ista vrsta uzgaja duže godina na istom zemljištu (monokultura). gnojenju stajnjakom i predusjevu. grah i bob.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Kantoci. glavnu kulturu koja ima najdužu vegetaciju (paprika. a najvažnije je da su to vrste koje uspijevaju jedna pored druge. patlidžan. dolazi do narušavanja strukture i plodnosti tla. gnojenju stajnjakom i predusjevu. Ključna riječ: plodored. bujne i manje bujne vrste. sprečava pojavu istih bolesti i nagomilavanje štetnika. ali i sličnih zahtjeva za toplinom. bolesti. dobro ili loše. rotkvica. Plodored je smjena vrsta u prostoru i vremenu. Tako je poriluk osjetljiv na monokulturu. kupus. vodi i svjetlu. Intenzivni plodored Uvod Darko Kantoci. Na vrtnoj i visokoj gredici vrlo su uspješne kombinacije miješanih vrsta različite dužine vegetacije. Biološke specifičnosti povrća su osnova za izbor predusjeva (pretkulture). Prvu grupu čine vrste koje se obično gnoje stajnjakom. a to su grašak. smanjuju se opasnosti od pojava bolesti. salata i luk. a treće polje vrste iz treće grupe. Neko povrće se uspješno uzgaja poslije velikog broja vrsta (osobito grašak). luk. Na odvojenom dijelu vrta uzgajaju se višegodišnje vrste: šparoga. ali ima jak utjecaj na naknadnu kulturu dok vrlo slab utjecaj imaju kupusnjače. cik-cak u dva reda. razlika u zahtjevima za toplinom i otpornosti na niske temperature. U takvoj kombinaciji na gredici se stalno smjenjuju povrtlarske i začinsko-ljekovite biljke i biljke za zeleno gnojivo. biljke duge i kratke vegetacije. Broj redova miješanih vrsta ovisi o tipu gredice. Povrće različito reagira na uzgoj u monokulturi. Plodored se ostvaruje na osnovu zahtjeva vrsta prema obradi tla. U odnosu prema gnojenju stajnjakom povrće dijelimo u tri grupe. agr. rabarbara. D. naizmjenično u istom redu. To znači da se odmah po skidanju jedne vrste sije ili sadi druga. Nasuprot plodoredu. celer. Za biopovrtnjak karakterističan je uzgoj dviju ili više vrsta zajedno. Osnova za uspješno uzgajanje miješanih vrsta je njihova međusobna trpeljivost (alelopatija). Znanje o tome kako biljke uspijevaju jedna pored druge. dipl. različite bujnosti. špinat. a ovu grupu čine korijenaste vrste povrća. biljke sličnih potreba prema toplini.

što često ograničava upotrebu plodoreda zbog čega se te biljne vrste često uzgajaju na istim površinama i više godina uzastopno. uz ostale razloge. Vojislav Trkulja.. U radu je opisana važnost navedene vrste te simptomi koje ona uzrokuje i domaćini koje napada. Nada Zavišić1 Znanstveni rad CROP ROTATION Crop rotation is very important in planning the sowing and planting of vegetable crops. ako se ne suzbijaju. utvrđeno je da je uzročnik uočenih simptoma bolesti fitopatogena gljiva Colletotrichum coccodes. Summary POJAVA COLLETOTRICHUM COCCODES U BIH I MOGUĆNOSTI NJEGOVA SUZBIJANJA Tijekom posljednje tri godine (2005. uz druge agrotehničke mjere. te površine pod krumpirom na području Romanijske regije. Nada Zavišić. posebno na kojima se uzgaja krumpir. Na osnovu proučavanja patogenih. suzbijanje. Gordana Brkljač. 1 Sažetak Uvod doc. značajne su zahvaljujući povoljnim klimatskim i zemljišnim uvjetima. zbog čega su nastale i velike ekonomske štete. U takvim uvjetima nerijetko dolazi do pojave raznih bolesti među kojima se posebno ističu plamenjača. kao i dugoj tradiciji uzgoja tih povrćarskih biljnih vrsta u navedenim proizvodnim područjima. Površine pod krumpirom.. Banja Luka. mogu značajno umanjiti prinos i uzrokovati velike ekonomske štete. Poljoprivredni institut RS. s posebnim naglaskom na mjere za njeno suzbijanje. na pojedinim proizvodnim parcelama. kao i na području Posavine i Semberije. Jovo Stojčić. dr. crna pjegavost i nekoliko ekonomski štetnih bakterioza i viroza. Gordana Brkljač. and decrease dangers of breaking out of diseases. dipl. ing. ali i na onima s paprikom i rajčicom. dr. rajčica. a nisu bile rijetke ni proizvodne parcele na kojima je došlo do većeg postotka zaraze. ali se na pojedinim parcelama kretao od 5-15%. Colletotrichum coccodes. BiH 42 43 .) na području Lijevče polja. prof.. rajčica i paprike koji. Ključne riječi: paprika. nutrients in the soil. Posavine. morfoloških i uzgajivačkih odlika izoliranog patogena. polj. uvjetovane i načinom uzgoja krumpira. često su. With orderly crop rotation. Stojčić J.. zahtijevaju i intenzivno nadvodnjavanje.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Surveying study Trkulja V. paprikom i rajčicom u okolini Banja Luke. dipl. krumpir. Key word: crop rotation. na području Lijevča polja. polj.-2007. pests and weeds. ing. kao i ciklus razvoja. Međutim. relativno niski prosječni prinosi navedenih uzgajanih povrćarskih biljaka kod nas u odnosu na razvijene zemlje svijeta. kao i njihovo veliko variranje na pojedinim proizvodnim parcelama. Solanaceae. Semberije i šireg područja Romanijske regije. u pojedinim godinama. utvrđena je pojava oboljelih biljaka s izraženim simptomima antraknoze. Postotak napadnutih biljaka bio je različit. you can rationally use the soil in the vegetable patch. koje.

2). Izgled kolonija izolata Pap-1 na pet različitih podloga 7 dana nakon sijanja. Jače zahvaćene biljke prestaju rasti. poslije berbe. kada je povećana vlažnost zraka. a nisu bile rijetke ni proizvodne podlozi.-2007. ranije 45 Simptomi bolesti . a samo truljenje je prema Cvjetkoviću (1987. 4. unutar inficiranog tkiva domaćina iz acervula se razvijaju brojne sitne setozne crne sklerocije. koje smo potom analizirali u Fitopatološkom laboratoriju Poljoprivrednog instituta RS u Banjoj Luci radi utvrđivanja točne etiologije bolesti. s posebnim naglaskom na mjere za njeno suzbijanje. plodovi inokulirani vodom.acervule. Colletotrichum coccodes. posebno krumpira. odnosno determinacije uzročnika navedenih siptoma.) Hughes. u povoljnim uvjetima za razvoj parazita. Na osnovu proučavanja patogenih (sl. Simptomi antraknoze javljaju se na nadzemnim i podzemnim dijelovima oboljele biljke krumpira. razarajući mesnato tkiva ploda zbog čega pjege postaju udubljene. Suprotno vlažnom vremenu. domaćine koje napada te njen ciklus razvoja. 5). Imajući to u vidu. a zatim se.) pojačano naseljavanjem saprofitnih mikroorganizama (sl. 1). Colletotrichum coccodes. uvijanja. žućenja i na kraju sušenja. u uvjetima povećane vlažnosti. koje u početku zahvaćaju površinski dio ploda. Ogled provjere patogenosti proučavanih izolata gljive na plodovima paprike. često se formiraju sitna crna tjelešca . 3) i uzgajivačkih odlika (sl. Sl. Sl. sastavljene od zbijenih kratkih konidiofora na kojima se stvaraju brojne jednostanične konidije koje su okružene crvenkastonarančastom želatinoznom masom (matriksom). plodovi postaju vodenasti i brzo trunu. 44 Sl. suho vrijeme može zaustaviti daljnji razvoj bolesti. Za vrijeme kišnog vremena. Colletotrichum coccodes. plod desno). Colletotrichum coccodes. Simptomi se na nadzemnom dijelu prvo uočavaju na vršnom lišću u obliku uvenuća. zbog čega je i došlo do velikih ekonomskih šteta. Izgled različit. često na pjegama u blizini sjemene lože s perikarpa micelija parazita prodire u unutrašnjost šupljine ploda gdje inficira novoformirane sjemenke. Na pojedinim parcelama iznosio je kolonija gljive na krumpir-dekstroznoj od 5-15%. pjege se brzo šire i spajaju. crvenkastomrkih pjega eliptičnog oblika. poslije čega se ti simptomi javljaju i na lišću srednjeg i donjeg dijela biljke. To nam je i poslužilo kao povod za detaljniji opis determinirane fitopatogene gljive za koju smo utvrdili da je uzročnik navedenih simptoma. Iz prikupljenih uzoraka standardnom laboratorijskom procedurom izoliran je veći broj čistih kultura gljive (sl. tijekom posljednje tri godine (2005. šire i spajaju. morfoloških (sl. ali i činjenicu da antraknozu navedenih biljnih vrsta iz familije Solanaceae može uzrokovati nekoliko različitih vrsta iz roda Colletotrichum. Kako se pjege šire i udubljuju. 1.) na navedenim područjima. U okviru pjega. ali i paprike i rajčice. 5d. Postotak napadnutih biljaka bio je Sl. Početni simptomi bolesti na plodovima paprike i rajčice uočavaju se uglavnom na zrelim. utvrđena je pojava oboljelih biljaka s izraženim karakterističnim simptomima antraknoze. parcele na kojima je došlo do većeg postotka zaraze.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Međutim. Dolje: kontrola. 2. 4) izoliranog patogena utvrđeno je da je uzročnik uočenih simtoma bolesti fitopatogena gljiva Colletotrichum coccodes (Wallr. na većem broju proizvodnih parcela. formirajući karakteristične simptome poznate pod nazivom “antraknoza” (sl. Izgled konidija patogena (10x10). Osim toga. zbog čega plodovi mogu brzo u potpunosti istruliti. simptome koje uzrokuje. ali i na mlađim zelenim plodovima u obliku sitnih. prikupili smo veći broj uzoraka oboljelih biljaka. ako su plodovi smješteni na toplom i vlažnom mjestu. vodenastih. Međutim. 3. kao i da ukažemo na njenu važnost.

Trkulja). Rajčević). c) Izgled oboljelih biljaka paprike u polju (foto: B. Trkulja). Colletotrichum coccodes. 6a) i u povoljnim uvjetima za razvoj patogena na kraju u potpunosti propadaju (sl. završavaju vegetaciju (sl.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Sl. detalj (foto: B. f) plod rajčice sa simptomima antraknoze (foto: V. f) formiranje ogromnog broja crnih sitnih sklerocija patogena u unutrašnjosti oboljelih stabljika krumpira (foto: V. Rajčević). Sl. a. e) potpuno propadanje oboljelih biljaka u polju. 5. a) Izgled oboljelog usjeva krumpira u polju. Colletotrichum coccodes. 6e). b) simptomi antraknoze na stabljikama krumpira (ranija faza) s pojavom crnih sitnih sklerocija patogena. prirodna zaraza (foto: V. d) detalj simptoma antraknoze na stabljici krumpira. 46 47 . d) simptomi izraženi na oboljelim plodovima paprike u tipu kapije. Trkulja). b. 6. c) simptomi antraknoze na stabljikama krumpira u kasnijoj fazi s obiljem sklerocija patogena. e) tipičan simptom antraknoze na plodu paprike.

vapamom ili formalinom prije sadnje krumpira. ječma. 49 Rasprostranjenost i ekonomska važnost Domaćini Epidemiologija patogena . potočarke. 1988. cit. Čileu. 1953.. godine u okolini Sarajeva (Klindić. 2006. Tako se prema istraživanjima Dillarda i Cobba (1988. još uvijek nije poznat potpuni spektar domaćina. Tako npr. dok je kao parazit paprike utvrđen na području Lijevča polja tijekom 2006. o čemu postoje brojni literaturni podaci. Upotrebom inficiranog sjemena i zaraženog zemljišta dobija se znatan broj oboljelih biljaka. simptomi uočeni na gomoljima krumpira koji su skladišteni pri nepravilnom temperaturnom režimu (Gaucher. Oboljeli dio stabla i stoloni kod nekih sorti u početku postaju crvenkastopurpurni. coccodes navode se razne biljne vrste. 2007. antraknoza krumpira se smatrala ekonomski manje važnom bolesti u područjima u kojima se uzgaja krumpir širom svijeta. tako da kiša ili navodnjavanje mogu raspršiti spore na veću udaljenost ili se one prenose na odjeći ili alatu. kao i nekih korovskih biljaka poput Abutilon theophrasti. loc. 6 b. zob. Smanjenje prinosa kod sorte Russet Burbank na polju je iznosilo 8-12%.) C. kukuruza i korovske vrste Dactylis glomerata.). coccodes zabilježen na krumpiru i rajčici (Mendes et al. loc. dok je kod usjeva koji se mogu naći u plodoredu najveća zaraza ostvarena kod žute slačice (59%). coccodes trebalo voditi računa. Australiji.). Prema Tsroru i Johnsonu (2000.. coccodes je na području BiH kao parazit krumpira opisan još 1953. prema Tsroru i Johnsonu (2000. coccodes uzrokovao ekonomske štete na nekoliko komercijalnih polja. Prema Tsroru i Johnsonu (2000. kao što su to npr. što je karakterističan dijagnostički znak za prepoznavanje ove bolesti. U okviru oboljelog prizemnog dijela stabljike javljaju se sitna crna tjelešca.) do 1990-tih. dok je smanjenje prinosa kod sorti Agria iznosilo 19-27%. 2005. paprika (Capsicum annum L. Također. coccodes je kao parazit krumpira utvrđen u SAD-u. Desiree 3-27%. rajčice (Lycopersicon esculentum L. a prošle godine zabilježen je i na paprici (Tozze et al. Prema rezultatima navedenih autora C. 1956. važno je istaknuti da pri tim istraživanjima C.). Klindić i Buturović. kupusa i salate (Dillard i Cobb.) za C. Međutim. Iako je C. gdje je C. ali ne i kod rane sorte Norgold Russet. coccodes je izoliran iz devet od 14 ispitivanih domaćina. Sklerocije se posebno obilno formiraju u unutrašnjosti izumrlih stabljika (sl. godine (Trkulja et al. coccodes nije izoliran iz pšenice. i to iz žute slačice. uljane repice.).). Tozze et al. u stakleniku 29-43%. posebno na poljima na kojima je izvršena fumigacija metil-bromidom. 2006.). u okviru kojih se ispod pokožice uočavaju sitne crne mikrosklerocije. coccodes.) i plavi patlidžan (Solanum melonenga L. poslije čega se oboljela biljka suši i propada.).. Najveći postotak zaraze zabilježen je kod korovskih vrsta Solanum nigrum (87%) i Abutilon theophrasti (80%). 48 Colletotrichum coccodes je rasprostranjen širom svijeta kao parazit različitih domaćina iz familija Solanaceae i Cucurbitaceae. Solanum nigrum. Solanum nigrum. coccodes u obliku mikrosklerocija može održati nekoliko godina. 1998. njena važnost se u posljednje vrijeme povećala jer je uzrokovala ekonomske štete dovoljno velike da zahtijeva mjere suzbijanja u SAD-u i u Izraelu.. U zemljištu se C.). odnosno krumpir (Solanum tuberosum L. 1998. Prema Cannonu et al. Lopes i Avila. d). kukuruz. C. Tipičan simptom je i propadanje stolona i korijena na kojima se također javljaju crne sklerocije. I u Brazilu je C. žuta slačica. Setaria glauca i Phleum pretense.). lucerka i uljana repica.) na gomoljima inficiranim sa C. (2000. C. zobi i korovskih biljaka Abutilon theophrasti. U tijeku vegetacije parazit se širi kapljicama vode koje rastvaraju želatinoznu masu (eksudat) s oboljelih plodova paprika i rajčice. skladištenim na temperaturi od 1°C dolazi do pojave ulegnutih pjega. Cara 11-25% i Nicola 4-22%. coccodes prije svega patogen biljaka iz familije Solanaceae i Cucurbitaceae. coccodes ili unošenjem sklerocija tog patogena u zemljište u polju smanjile su prinos kod kasne sorte Russet Burbank. zbog čega se vidljivi simptomi bolesti pokazuju već nakon 3-5 dana. u povoljnim uvjetima konidije tog parazita vrlo brzo klijaju. cit. Europi. poslije čega stabljika tamni i suši se. kao i ostacima oboljelih biljaka domaćina u polju. coccodes većeg broja usjeva koji se mogu koristiti ili se preporučuju u plodoredu s biljkama iz familije Solanaceae.) taj patogen u zemljištu može održati i do 8 godina.). 6f). Prema Chupp et Sharfu (1960.. bijele slačice. zatim kod uljane repice (33%) i soje (30%).. Među domaćinima fitopatogene gljive C.). acervule i sklerocije (sl. Međutim.).Glasnik zaštite bilja 3/2008 Karakteristični simptomi uočavaju se u osnovi inficirane stabljike. o čemu bi se pri izboru plodoreda za uzgajane biljke iz familije Solanaceae domaćine vrste C. soje. smanjujući prinose i inficirajući zemljište i gomolje. Južnoj Africi i Izraelu. dok prema Mooi-u (1959. malo iznad nivoa zemljišta. 2007. soja.. Dactylis glomerata i Setaria glauca (Nitzan et al. ječam. Ta ulegnuća treba razlikovati od drugih sličnih simptoma ili oštećenja. coccodes. Jake infekcije mogu dovesti do smežuravanja gomolja. kao i za većinu vrsta iz roda Colletotrichum.) inokulacije prskanjem lišća krumpira konidijama C. U Sjevernoj Americi proučavana je osjetljivost prema C. Alpha 5-30%. Phleum pratense. Fagbola i Abang (2004. SAD-u i Francuskoj. lucerke. Izoliran je iz korijena krizanteme. kao što su pšenica. pri čemu su najvažnije biljke iz familije Solanaceae... koje su bitan izvor zaraze za ostale zdrave biljke. ima širok krug domaćina koje čini nekoliko biljnih familija. coccodes se iz jedne vegetacije u drugu prenosi zaraženim sjemenom paprike i rajčice te zaraženim gomoljima sjemenskog krumpira. raži. raž. Karakteristični simptomi antraknoze javljaju se i na površini oboljelih gomolja u vidu sivkstih do smeđih pjega. a kao patogen rajčice u Kanadi. c.

5 μm.). Acervule u okviru kojih se stvaraju konidije i sete formiraju se u okviru nekrotičnih pjega na plodovima. Prema Haddenu i Blacku (1989. paprike i krumpira omogućava održavanje visoke populacije patogena u zemljištu (Dillard i Cobb. što objašnjava pojavu bolesti za vrijeme toplih i suhih razdoblja. Dillard. 1997. coccodes parazit slabosti te da napada biljke oslabljene drugim uzročnicima ili abiotskim činiocima vanjske sredine. tretiranje se može nastaviti i u polju.).) da su 50 dimenzije konidija 15-22 x 3-5 μm.5-4. tipično ravne. kao i one koji su povrijeđeni ili oslabljeni na neki način. I Hadden et Black navode da upotreba fungicida i fungicida na bazi maneba može u znatnoj mjeri umanjiti pojavu antraknoze u polju. dok Sutton (1980. koju uzrokuje C. Sete su uspravne. 1997. Mordue (1971. coccodes u zemljištu. s 1-4 septe. 1996. loc... 1960. Illman. obrnuto jajastog do eliptičnog oblika. coccodes. Imajući u vidu da se C. osnovna mjera je korištenje sjemena dobijenog od zdravih biljaka i s parcela gdje bolest nije utvrđena. dimenzije konidija naših izolata su 17-22 x 3-4. krumpir treba skladištiti na hladnom i suhom mjestu (Meijers i Wustman. kao što su pšenica. Micelija proučavanih izolata je hijalina i septirana. i to: 1) vanjski. coccodes iz jedne u drugu vegetaciju prenosi gomoljima sjemenskog krumpira. treba korisiti i plodored. 1996.). koji u odsustvu uzgajanih biljaka pridonose održavanju inokuluma C. 6) i u kulturi (sl. odnosno na biljkama na kojima je došlo do jake pojave stresa. Upotreba fungicida na bazi klortalonila može u znatnoj mjeri umanjiti pojavu 51 Suzbijanje Osobine patogena . povremeno s prisutnim nepravilnim režnjevima. U okviru navedenih proučavanja nije otkriven teleomorfni stadij ove gljive. Smatra se da je C. coccodes (Nitzan et al. kada biljke dostignu pun razvoj.. 1986. a formiraju se na hijalinim hifama tankog zida. poluuronjenim. Okruglastog su ili nepravilnog oblika. plektenhimski sloj. Prema Tu (1980. Apresoriji su cimet-tamnožute do smeđe boje. Preporučuje se i tretiranje rasada istim fungicidima u intervalima 5-7 dana. cilindričnim. 2) srednji. relativno duge i uske.). a Baxter et al. inficiranih biljnih dijelova prije sadnje. Tome u prilog idu i naša zapažanja da je do jače pojave bolesti došlo kada je poslije obilnih kiša i niskih temperatura nastupila suša praćena visokim temperaturama te na parcelama sa skeletnim zemljištima na kojima usjevi nisu navodnjavani. mada povrede nisu neophodan preduvjet za infekciju.).5 μm. kukuruz ili raž. preporučuje se upotreba fungicida na ditiokarbamata.).).Glasnik zaštite bilja 3/2008 Pri toplijim i vlažnijim uvjetima. oboljele biljke treba ukloniti. Ako je potrebno. 1988. cit. (1983. onda sjeme treba tretirati fungicidima na bazi TMTD i kaptana. 3). cilindrične ili se neznatno sužavaju ka zaobljenim vrhovima (sl. kao alternativne domaćine. tamnosmeđe do crne. Byrne. Također treba uništavati srodne korove koji mogu biti prenositelji parazita (Chupp et Sharf. Prema Schwartzu i Gentu (2007. cit. ostvarujući izravnu infekciju domaćina ili se iz inficiranih biljnih ostataka u zemljištu u okviru acervula formiraju konidije koje predstavljaju primarni izvor inokuluma (Pantidou i Schroeder. Krumpir treba uzgajati u dobro dreniranim zemljištima s izbalansiranim i optimaliziranim hranjivim elementima. Osim toga. Podaci o dimenzijama konidija su varijabilni.. dimenzija 70-250 x 5-17 μm i obično su neprevilno razbacane u okviru acervula. također pridonosi smanjenju inokuluma patogena. sklerotizirani sloj. dimenzija 9-17 x 6-10. Formiraju se na hialinim do svijetlosmeđim. Širenju bolesti na gomoljima krumpira u skladištu pridonose uvjeti povećane vlažnosti i temperature (Meijers i Wustman. dimenzija 170240 μm. naročito preko rana. Optimalna temperatura za razvoj patogena je oko 31°C. stabljikama i korijenu oboljelih biljaka domaćina. Plodovi paprike i rajčice koji se pak nalaze u blizini ili na površini zemljišta vrlo lako bivaju inficirani: zbog pojave jačih kiša ili izravnim kontaktom ploda sa zemljištem (Byrne. maneba i stobilurina može umanjiti pojavu antraknoze kod paprike i rajčice. Tako npr. kao i kod plavog patlidžana. mikrosklerocije klijaju.. prozenhimski sloj (loc. Formiranje sklerocija na podzemnim dijelovima rajčice. a ako je to nemoguće. Pri rotaciji usjeva (najmanje 3-4 godine) prednost treba dati biljnim vrstama na kojima nije zabilježena pojava patogena. Njihov oblik i veličina su varijabilni (150-450 μm promjera). često ka vrhu malo suženim konidiogenim stanicama. Budući da razvoju oboljenja pridonose vlažniji i topliji skladišni uvjeti. što se slaže s rezultatima citiranih autora.). ječam. Međutim. U tijeku vegetacije potebno je izbjegavati prekomjerno navodnjavanje i gnojenje. 1) prepoznaje po brojnim sitnim.) sklerocije se sastoje iz tri sloja. crnim mikrosklerocija koje se vide golim okom.5 μm. 1955. Također. potrebno je koristiti zdrav sjemenski materijal podrijetlom s parcela na kojima nije utvrđeno prisustvo patogena. Da bi se spriječila pojava antraknoze ploda paprike i rajčice.) navodi da su konidije istog parazita veličine 16-22 x 3-4 μm. et al. Parazit inficira mlade zelene ili zrele plodove paprike i rajčice na zdravim biljkama.) primjena preparata na bazi kaptana. i 3) unutrašnji. C. U uvjetima povećane vlažnosti dolazi do klijanja spora na zaraženim plodovima i ostvarivanja sekundarnih infekcija. Svakako treba skrenuti pažnju i na korovske vrste. kako ne bi došlo do pojave stresnih uvjeta. Tako će se smanjiti povećanje inokuluma C. Duboko oranje ostataka razloženih.) navodi da su dimenzije konidija vrste Colletrichum coccodes 16-24 x 2. Konidije su jednostanične. odnosno rotaciju paprike s biljkama koje nisu iz familije Solanaceae. 1992. crne. coccodes se na inficiranom tkivu domaćina (sl. Sklerocije se razvijaju iz acervula i formiraju se u obilju u kulturi i na tkivima domaćina.). 2006. hialine. Na intenzitet razvoja bolesti presudan utjecaj imaju vlažnost i visoke temperature.

. van der. Freeman and M. 4. R..B.F. J.).F. J. J. Bailey and M. 81:715-718.. Mooi. as well as the cycles of development. J. Pepper. Hausbeck. Mathew.htm. Plant Disease 82: 1079-1083. South African J. Paul.J. B.A. (Eds D. Based on studying of pathogen. van der Zaag et al.J. which was the reason of great economic damage.M. 190-199. The Roland Press Company. S. C.R. Posavina.K.F.. H. L. Colletotrichum coccodes. 33. B.H. Surrey. K. American Journal of Potato Research. (1996). G. (1983): Morphology and taxonomy of South African isolates of Colletotrichum. Stojčić. Plant Dis.N.A. USA. Meijers.S..J. Lucas. 362-373. Plant Pathology 52: 3-12. (2006): Colonization of rotation crops and weeds by the potato black dot pathogen Colletotrichum coccodes. Dickman). 52. In: The Coelomycetes.K. but on those with pepper and tomato as well. (2007): Potato (Solanum tuberosum) .. McIntyre.. Chupp. France: ITCF-ITPT. Trkulja. Braga R. D. (1980): Colletotrichum coccodes. Wallingford.. Pathology. European Potato Journal 2: 58-68. In: “Vegetable diseases and their control”.. Gent. V. (2007): Anthracnose . with special emphasis on measurements for its suppression. Christ. 83. Johnson. B. (1998): Survival of Colletotrichum coccodes in infected tomato tissue and in soil.. J.E. (1959): A skin necrosis occurring on potato tubers affected by black dot (Colletotrichum coccodes) after exposure to low temperatures. CMI Descriptions of Pathogenic Fungi and Bacteria. Sutton. Klindić.E. Byrne. Dillard. American Potato Journal 56: 289-306. L.A. C.P. A.. APS Press. (1995): Seasonal occurrence of chilli (Capsicum annuum L.R.) in Brazil. A. (1987): Smeđa pjegavost plodova paprike. R. no. Commonwealth Mycological Institute 530-531. Summa phytopathol. pp. and Host-Pathogen Interaction” (Eds D. Cvjetković. 454-455.173. III Simpozijum o zaštiti bilja u BiH. 2: 259-289. Buturović. M. No. Schwartz. G. Klindić. Hong. Commonwealth Mycological Institute. Hwang. Oxon..C. and losses associated with silver scurf and black dot on Colorado potatoes.A. Pathology and Control” (Eds J. Journal of Spices and Aromatic Crops 4: 86-87. Black dot.C. R. B. plant age. The review describes the importance of specified species and symptoms which it causes and hosts which it attacks. (1989): Anthracnose of pepper caused by Colletotrichum spp. (1997): Conidial germination and appressorium formation of Colletotrichum coccodes on tomato foliage. (2000): Colletotrichum coccodes on potato.Eggplant. Prusky. 52 53 . J. In: Maladies de la Pomme de Terre. It was from 5-15 % on some parcels and production plots with higher percentage of infection weren’t rare as well. D. B. India.Glasnik zaštite bilja 3/2008 anatraknoze kod rajčice.P. development. England. on certain production plots.. N. Ocamb. pp.L. pri čemu i Hadden i Black (1989. 503-507.S.J. Bot. Hunger. Olga. The American Phytopathological Society. especially on those where potato is grown. Gioria. R. (2003): Black dot (Colletotrichum coccodes): an increasingly important disease of potato. Eicker. pests and defects”. and Hammerschmidt.R. Jeger). Gaucher.. Lees A. The percentage of infected plants was various. and Tomato.. C. H. 131. M. (1979): Occurrence. Tozze. inoculation method and cultivar resistance on infection of pepper plants by Colletotrichum coccodes. Zaštita bilja 33: 67-73. Semberija and wider area of Romanijska region. Solanaceae.. Paris. wetness duration. (2007): Natural occurrence of Colletotrichum coccodes (Wallr. 82:235-238.M. Brunelli. A. morphological and cultivation distinctions of isolated pathogen.) navode da fungicidi na bazi klortalonila mogu u znatnoj mjeri umanjiti pojavu antraknoze u polju. S. Devleta (1956): Uvelost “venuće” krompira u Butmiru. (1967): Colletotrichum coccodes. tomato. St.C. 225-236. S. In: “Colletotrichum: Biology. Minnesota. Zagreb. Westhuizen..S. A. In: “Potato diseases: diseases. Tsror (Lahkim). H.M. 6. Mordue. Neum. Nivaa Holland. In: “Colletotrichum: Host Specificity.C. (1998): La dartrose. str. it has been identified that the causative agent of noticed symptoms of plant diseases is phytopathogen fungus Colletotrichum coccodes.M. Kod krumpira.A. OSU Extension Service. Summary Literatura Dillard. Cobb. Nitzan. bolesti i korova” autora Maceljski et al.. org/HpIPMSearch/Docs/Anthracnose-EggplantPepperTomato. Devi. Wustman. Hadden.) diseases in Kerala.. U knjizi: “Zaštita povrća od štetnika. Hilton A. (2006): Pojava Colletotrichum coccodes prouzrokovača antraknoze plodova paprike na području Lijevča polja. prema navodima Meijersa i Wustmana (1996.) Hughes causing anthracnose on pepper (Capsicum annuum L.Colletotrichum atramentarium na kulturi krompira. O. Zbornik rezimea: 13-14. Rajčević.. http://highplainsipm. pp.C..Black Dot. Black. Scientific study THE OCCURRENCE OF COLLETOTRICHUM COCCODES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE POSSIBILITIES OF ITS SUPRESSION During the last three years (2005-2007) throughout the areas of Lijevce polje.). izgleda da nije moguće kemijsko suzbijanje navedenog patogena. Nenj York. J. UK.K.J. (1998): Influence of inoculum density. Nakladni zavod Znanje.K.. CAB Internacional. (1992): Colletotrichum coccodes: The pathogen and its hosts. Massola N.J. Wahab. Olga (1953): Pojava i ekonomski značaj bolesti “venuća” . 33. Gordana. Key words: pepper. potato. suppression.. H. Kew. Suzuki. Baxter. was identified the occurrence of diseased plants with noticeable symptoms of anthracnosis. Vol. (1986): Pepper anthracnose. Sharf. Plant Dis. Poljoprivredni pregled 2(6): 208-210. Brkljač. D.

s izuzetkom biljaka iz iste porodice i pripadnika porodice jurčica. U povrtnjacima raste različito povrće. lividus var. U Europi se vrtni lisičji rep uzgaja od 16. no nekoliko ih ipak treba ostaviti. jednostavne su za uzgoj i obogaćuju nam izbor. Uzgaja se na sunčanom i toplom mjestu. luka. Na otvoreno se sije od polovice veljače do polovice lipnja i od polovice srpnja do polovice rujna. i 17. Razmak između biljaka u redu je 10 cm. koja potječe iz srednje i južne Europe. sve do početka cvatnje u travnju i svibnju. stoljeću poznavali su njegovo djelovanje protiv skorbuta. Sadnice se presađuju od polovice travnja do polovice lipnja. hypochondriacus su amaranta vrste koje se koriste kao povrće. Neke su vrste gotovo zaboravljene i nepoznate. prije svega. postoje i sorte s pjegavim (Splendeus ili Salicifolius) ili šarenim lišćem (A. Listovi se priređuju poput špinata. Kada biljke narastu 3 do 4 cm. Šteta. A. Sjeme se lagano pokrije i lončići se stavljaju na svijetlo mjesto. paprika. Danas gotovo uz svaku kuću možemo naći povrtnjak. Biljku napada muha kupusarica. stoljeću kao špinat. Tlo treba razrahljivati sve dok ga biljke dobro ne pokriju. narančastim. odnosno promijeniti mjesto uzgoja. Najbolje uspijeva na pjeskovitim. Nema posebnih zahtjeva prema tlu. D. istina. žutim. A. Tu biljku nije moguće uskladištiti. žličnjak. U drugoj godini može se brati više puta. prugasti. a kultura traje 12 do 14 tjedana. godina). Razmak između biljaka je 30 do 70 cm. a rasađuje se od sredine svibnja na razmak 70 x 30 cm. Koristi se kao dodatak salatama i juhama od povrća. Biljke oblikuju grmiće koji mogu biti visoki oko 1. A. godine.5 m. dipl. Unutar ove vrste postoje sorte s bijelim. U Kini i istočnoj Indiji to se povrće često sije. Listovi su dugi oko 9 cm. Stvara jake. Tla bogata stajskim gnojem ili kompostom nije potrebno prihranjivati. a odgovaraju mu sva duboko obrađena i humusom bogata vrtna tla. Osim sorti uzgojenih za ukras. U povrtnjaku je lisičji rep posijan u odgovarajućem razmaku redova idealan susjed krastavcima. Okus je sličan rotkvicama. Neke se vrste lisičjeg repa kod nas uzgajaju kao ukrasne vrste. Od polovice travnja do polovice svibnja može se presađivati na otvoreno. humusno ilovastim tlima. Prema građi i izgledu. Za vrijeme rasta sadnica tlo se prekriva slojem komposta debljine oko 1 cm. ali također i po slanim staništima srednje Europe. Znatno prije otkrića vitamina C (1928. purpurnocrvenim ili ljubičastim cvjetnim stapkama. Tlo se nikada ne smije potpuno zasušiti. a između redova 40 do 50 cm. Postoji velik broj hibrida i podvrsta koje se. kao prilog mesu. Ponekad se u njima nađe i pokoja začinska biljka. no uglavnom su to dobro poznate vrste poput rajčica.1 Pregledni rad ZABORAVLJENE VRSTE POVRĆA U kućnim povrtnjacima uglavnom susrećemo uobičajene povrtne vrste. caudatus (vrtni lisičji rep). Sije se pod staklo od polovice ožujka do polovice svibnja. Uvod Žličnjak Štir 1 54 55 . Svijetlozelene su boje s razgranatim žilicama bjeličaste boje. Sije se u redove razmaknute 30 cm. Tlo bi trebalo biti rahlo. stoljeća. uspravne. a u jesen sjemenje koje sadrži mnogo bjelančevina. tricolor) koje se uzgajaju kao lončanice. čak i slano. Sijati rijetko. aureantus. mrkve i salate. Štir ili lisičji rep (Amaranthus lividus var. na gredicu miješanu od vrtne zemlje i treseta u omjeru 1:1.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Kantoci. Sve vrste najčešće imaju crvene peteljke. ali im je ponuda prilično slaba. Ključne riječi: štir. U prvoj godini nakon sadnje trgaju se osnovni listovi. U nasadu treba stalno uništavati korov i redovito zalijevati u sušnom periodu. jajoliki i izmjenično razmješteni. Kao pretkultura pogodne su sve vrste kojima odgovara svježe pognojeno tlo. Biljka je dvogodišnja i otporna na hladnoću. agr.ing. npr. Uzgoj žličnjaka moguće je pratiti od 1557. Cijelo se ljeto beru listovi. Ima gradskih povrtnjaka u rubnim dijelovima pa i onih u centru grada. no postoje vrste koje su zaboravljene. Biljka je zelena cijele godine. uzgajaju u toplijim krajevima. Zaštita je redovito okopavanje i razrahljivanje tla. postupno očvrsnu. Žličnjak (Cochlearia officinalis) je raširen po obalama zapadne i sjeverne Europe. Podvrsta Oleraceus bila je uzgajana u 16. Teška tla miješaju se s većom količinom pijeska. Nakon klijanja se po potrebi prorjeđuje. kod nas poznate. One su. Svake dvije godine zemlju treba zamijeniti. ascendeus. a razmak između redova 30 cm. a osobito su pogodna močvarna mjesta. biljka je vrlo promjenjiva. Šteta je što se neke vrste slabo ili nikako ne uzgajaju jer predstavljaju zdrave namirnice i dobrodošlu promjenu u prehrani. Biljka je dvogodišnja. obješenima ili uspravnima. A. Na stalno mjesto se presađuju tek krajem Darko Kantoci. bijelo izbrazdane stapke. Sažetak svibnja ili početkom lipnja. Podjednako podnosi svijetla i sjenovita mjesta. osim što ono mora stalno biti vlažno. vlažno. Pogodan je preduzgoj u toplom klijalištu ili u lončićima promjera 6 do 8 cm. kao kod nas špinat. Biljke niču za 3 do 4 tjedna nakon sjetve. Ukratko: visina biljke je 30 do 150 cm. liječnici u 16. edulis se sije od početka do sredine travnja ispod folije ili u stakleniku. a danas se vrlo rijetko susreće. Ukratko: visine je 20 do 40 cm. napunjenim nekim sjetvenim supstratom. loboda. Podnosi i malo sjene. oleraceus) je vjerojatno kultivirani srodnik A.

Razmak između biljaka je 30 cm. a između redova također 30 cm.2002).64% u 2004. godine vršili smo ispitivanje djelotvornosti fungicida za zaštitu dinje od napada patogena Pseudoperonospora cubensis (Berkeley et Curtis) Rostovzew - uzročnika plamenjače dinje u OPO Ovče Pole u okolici Svetog Nikole. Surveying study Loboda Trajčevski. Sije se na otvoreno u ožujku. It’s a pity that some species are cultivated rarely or not at all. Bere se sve do početka cvatnje. napad bolesti i štetočina kojima pripada i patogen Pseudoperonospora cubensis (Berk. osobito u plastenicima u strumičkom-đevđelijskom području. no dobro podnosi i svjetliju sjenu. jagoda u selu Saraj u okolici Skoplja. Proizvodnju dinja ugrožava. Parazit se širi zračnim strujanjima iz susjedne Bugarske.67% u 2004. Kemijska se zaštita provodi u kombinaciji sa zaštitom od uzročnika pepelnice. Za uzgoj su prikladna toplija mjesta. UVOD Summary CERERA RASADNIK SADNICA MASLINA I UKRASNOG BILJA SPLIT MOB: 098 1674169 56 dr. godini i 84.e Cucurbita spp. Razmnožava se i samoosjemenjivanjem. godini. pored nekih drugih činitelja. P.godini. sorrel. god. kao što su bundeve. ET CURT. Sije se na otvoreno. Kultura traje oko 12 tjedana.) Rostov. cubensis napada i druge predstavnike fam Cucurbitaceae t. but there are some species which have been forgotten. fungicidi. Key words: amaranth. počinje se rasađivati na stalno mjesto. Fungicidi Ridomil gold MZ 68 WP 84.36% u 2005. nije potrebno dodatno prihranjivanje. Ispitivanjima smo utvrdili da je fungicid Aliette flash pokazao indeks djelotvornosti 87. Skopje 57 . kao špinat ili za juhu od povrća. neće narasti previsoka i neće smetati ostalom povrću. tikvice. Loboda je prikladna kao pretkultura ili potkultura među rajčicama. Ukratko: biljka je visoka 25 do 50 cm. Dinja je u Republici Makedoniji manje zastupljena od lubenice. godini. a fungicid Antracol combi 81.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Loboda (Chenopodium foliosum) raširena je u Europi sve do zapadne Azije. i 86. antarknoze i bakterijskih bolesti dinje. Parazit je zastupljen i u Albaniji (Merkuri i sur. trogodišnji plodored i prostorna izolacija od zaraženih površina). Ako je tlo dobro pognojeno stajnjakom ili kompostom. Ključne riječi: Pseudoperonospora cubensis.19% u 2004. gdje je dosta zastupljen (Baharijev i sur. Mladi izboji i listovi spravljaju se svježi. Plodovi su i ukras na gredici. Ako se redovito ubire. T. Zemjodelski institute. Ne smije ostati suviše suha jer listovi postaju previsoki. negdje do početka srpnja.1 znanstveni rad PSEUDOPEROnOSPORa CUbEnSIS (BERK. Tanas Trajčevski.78% u 2005. gdje ponekad raste po humcima ruševina i uz putove. Osim preventivnih mjera zaštite (dobar zračno-vodeni režim s dovoljnim razmakom među biljkama pri sadnji. dinja. zaštita.14% u 2005. vulgaris. čak joj ubrzava rast. Dinja (Cucumis melo) je kao povrtna biljka više zastupljena u toplijim područjima Republike Makedonije: u vrtovima na manjim parcelama ili na njivama i na većim parcelama. Dinja se uzgaja i u plastenicima: za ranu proizvodnju ili kao drugi usjev poslije proizvodnje nekih drugih kultura npr. godini i 90. 2002). Najviše joj odgovara pjeskovito tlo i humusna ilovača. na crnoj foliji ili bez nje. Osobito joj pogoduje okopavanje nakon kiše. Plodovi su nalik na male jagode i služe samo kao ukras. a rijetko napada lubenicu Citrulus lanatus var. gdje unose živost i boju. 1 Sažetak THE FORGOTTEN VEGETABLE SPECIES We mostly see regular vegetable species in vegetable patches. because they are healthy food and a welcome change in a diet.) ROSTOV. NA DINJI I DJELOTVORNOST KEMIJSKE ZAŠTITE U tijeku 2004. scurvy grass. Njegovom širenju pridonose jaki vjetrovi kojima se parazit prenosi na veće daljine (prenosi se iz Grčke vjetrovima koji pušu dolinom Vardara (Trajčevski. buče. celerom i kupusnjačama. et Curt.-uzročnik plamenjače dinje.Na dinji se parazit javlja u godinama s prohladnim ljetnim mjesecima s obiljem oborina. i 2005. 1992). potrebno je provoditi i kemijske mjere zaštite. Kada izboji narastu oko 5 cm visine. Taj je parazit u Makedoniji vrlo čest na krastavcu.

Dobiveni rezultati o zarazi lišća obračunati su po formuli Townend-Heubergera.25% Na dinji uzgajanoj u okolici Svetog Nikole u OPO Ovče Pole. Ispitivali smo djelotvornost različitih fungicida za zaštitu dinje od napada P. srpnja. lipnja i treće 3. 2004g. Simptomi napada manifestiraju se pojavom žutih sitnih pjega na licu lišća koje kasnije prelaze u tamniju boju i uvećaju se kako se parazit širi.37% 0. koja se kasnije jasno vidi i makroskopski. 1. doses % kg . utvrdili smo napad gljivice P. Napadi navedene gljivice bili su češći i jači u u 2004. drugo 18. parazit uzrokuje velike štete: u sjeveroistočnom Brazilu 80% površina s dinjom parazitirane su tim patogenom (Cordoso i sur. Dried melon leaves after a pathogen attack. Skačkovci. Hibridi 1 i 15 (Stančeva. godine na oglednom dobru Poljoprivrednog instituta. U 2005. 2002. fosetil 80% CropScience Antracol WP 70 Antracol combi Bravo 500 SC Dithane M-45 Propineb Propineb + cimoksanil Klortalonill Mankozeb 70% 70+6% 500 gr/l 80 % Ridomil gold MZ 68 WP Shavit F Metalaksil + mankozeb folpet + triadimenol 4+64 % 72+1. Ako nakon prve zaraze nastupi sušno razdoblje.41 8. S donje strane pjega stvara se u početku jedva vidljiva sivkasta navlaka konidija gljive. lipnja. Za pokuse je korištena sorta dinje Medena rosa.Glasnik zaštite bilja 3/2008 U toplijim godinama s manje oborina kemijska se zaštita ne provodi. god. Ispitivanja su vršena u pet ponavljanja po 50 biljaka.t. i 27. Tab.20 % Materijal i metode istraživanja Konc.1. u s. 2005 g.37 0. Primijenjeni fungicidi Tab.6% Syngenta Makthesim -Agan 0.25% 0. Tab. OPO Ovče Pole u okolici Svetog Nikole. srpnja 2005.1975. drugo 18. godini izvedeno je 1. na površini lišća stvara se Sl.19 2005 g.14 5. Osjetljive sorte su Deserna. 2000). Praćena je simptomatologija i razvoj patogena P. Starenjem pjega. srpnja 2004.).19 2. lipnja i treće 30. Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti dinje od napada parazita P. Oboljeli dio lista se suši i pri jakom vjetru oboljeli i osušeni dijelovi se lome.). zbog kišnog ljeta. cubensis. Skačkovci. cubensis.1. Fungicides Active ingredient Producer %. po lišću. god. 2. Pri povoljnijim uvjetima parazit za 10 -12 dana može uzrokovati sušenje lišća i izumiranje cijele biljke. njihov se broj i veličina uvećava kako se lišće suši (sl. cubensis na dinji i u okolici Skoplja.25% 0. 90. vršili smo ispitivanje djelotvornosti nekih fungicida u zaštiti dinje od patogena P.78 59 58 . cubensis predstavljeno je u tablici br.31 3.64 70. kod dinje pjege nisu ograničene.i. i doza Conc. Pobeditel F1. lipnja. lipnja. te gljivice.25% 0. godini prvo je tretiranje izvedeno 4. Obavili smo pokuse u 2004. Tretiranja su vršena lijehnom prskalicom od 10 litara. U tijeku 2004. cubensis (Palti. Review of examined fungicides in the investigation. 2. cubensis. Prvo tretiranje u 2004. kao i u okolici Skopja u s. Ocjena djelotvornosti ispitivanih fungicida u zaštiti lišća vršena je 25. kg Bayer Aliette flash Al. Rad na selekciji otpornih hibrida i sorti provodi se u mnogim zemljama svijeta (Epinat i Pitrat).21 84. cubensis. i 2005. a. 87. Fungicid Fungicides Aliette flash Antracol WP 70 Antracol combi Koncentracija Concentration % 0. Tab 2.20 Indeks zaraze lišća Index of diseases % 3. Medena rosa. Seminol.11 5.26 Djelotvornost Eficacy % Rezultati i rasprava Syngenta Crop Protection Dow AgroSciences Bayer CropScience Bayer CropScience 2004 g. U nekim dijelovima svijeta. gdje je vlažnost zraka visoka. Sasušeno lišće dinje nakon napada patogena manje sporonosnih nakupina konidija Fig. pogotovo ako se uzgajaju otporne sorte dinje.1.50 81.25 0.20% 0. l/ha 0. godini u OPO Ovče Pole . 1. Ispitivani fungicidi predstavljeni su u tablici br. Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti dinje od napada patogena P.Sveti Nikola. i 2005.14 75. 1) Dok su kod krastavca pjege zbog napada patogena ograničene s lisnim živcima. god. Efficacy results of evaluated fungicides for protection against pathogen P. Pripravak Djelatna tvar Proizvođač a. a djelotvornost fungicida po Abbottu. Za zaštitu od ovog parazita svakako je potrebno uzgajati i otporne sorte dinje kao što su Džordžija 47.

cubensis koristiti različite fungicide različitih aktivnih tvari. The examinations have shown that fungicide Aliette flash showed the index of efficiency of 87. B. Sofia. Zemizdat . cubensis osobito su djelotvorni fungicidi na bazi al fosetila+ propamokarba. Stefanov.) ROSTOV.20 - 8.42 70. J.14% u 2005. AND CURT. Kontaktni fungicidi zbog kišovitog razdoblja u 2004. Preporučljivo je pri zaštiti dinje od napada patogena P. godini. godini i 86.93 4. god.36% u 2005. bakar-hidroksida.36 70. 36% in 2005..25 0. U fenofazi 4 lista mogu se primijeniti fungicidi na bazi bakra ili u kombinaciji s bakrom. Urban.55 - 70. Izvedenim pokusima zaštite dinje fungicidima u 2004.25 0. 67% in 2004 and 86. Key words: Pseudoperonospora cubensis. bakar oksiklorida + metalaksila. Palti. A.97 67. utvrdili smo napad patogena Pseudoperonospora cubensis . 731: III International symposium on Cucurbits. Najmanji indeks djelotvornosti je pokazao kontaktni fungicid Dithane M-45 (mankozeb) s indeksom 67. godini i 60 90. u početku cvatnje. E.Phytopathology Mediterr. god. 2 vidi. godini u OPO Ovče Pole u okolici Svetog Nikole. javlja se rezistentnost spomenute gljivice prema metalaksilu. 14:249-257 Lebeda. 41:157-159.91 - Shavit F 71.21 86.64 84. kao i metalaksila+ bakar oksiklorida. azoksistrobina.01 8.78% u 2005. propineba + iprovalikarba i dr. ON MELON AND EFFICIENCY OF CHEMICAL PROTECTION During the years of 2004 and 2005. Prvo tretiranje mladih dinja do fenofaze 4 razvijena lista mogu se izvesti s fungicidom Previcur (propamokarb).19% i 84.23 21. cineba + metalaksila.uzročnika plamenjače dinje.67% u 2004. which is the causative agent of Plasmopara viticola of melon. 64% in 2004 and 90. we have been evaluating the efficiency of fungicide for the protection of melon from the invasion of pathogen Pseudoperonospora cubensis (Berkeley and Curtis) Rostovzew . Prema ispitivanjima Lebede i Urbana (2004).67 73. Fungicide Antracol combi showed the index of efficiency of 81. F (2002): Fungal diseases of vegetable crops in Albania. godini. indeks djelotvornosti pri primjeni fungicida Aliette flash iznosio je 87.30 27. Nešto manji indeks tog fungicida i drugih kontaktnih fungicida bio je zbog toga što su vegetacijske sezone u tijeku ispitivanja bile s dosta oborina. Merkuri.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Bravo 500 SC Ridomil gold MZ 68 WP Kontrola Control Dithane M-45 0. cimoksanila + famoksadona. 457. Osim navedenih fungicida. Kombinacije različitih aktivnih tvari su djelotvornije.25 0. Za zaštitu krastavca od patogena P. Agronomie. i 2005. Fungicide Ridomil gold MZ 68 WP showed the index of 84. J. Loginova Ekaterina (1992): Bolesti pleveli i nepriateli po zelenčukovite kulturi. Fungicid Antracol combi (propineb+cimoksanil) je pokazao indeks djelotvornosti od 81. nakon tri tretiranja utvrdili smo da su najveći indeks djelotvornosti pokazali fungicidi Aliette flash (al-fosetil) 87.27 (4): 378-383. dimetamorfa + metalaksila. (1994): Intherance of resistance to downy mildew (Pseudoperonospora cubensis) in muskmelon (Cucumis melo). Cordoso. Vidal. godini i 70. Epinat. D. mogu se primijeniti i drugi fungicidi na bazi: propamokarba. Varaku.64% u 2004.23 7. Summary Literatura Zaključak 61 .36% u 2005. fungicides. kiše su ispirale fungicide. S. i 84. mankozeba + benalaksila.19% u 2004. Fungicid Ridomil gold MZ 68 WP (metalaksil + mankozeb) je pokazao indeks djelotvornosti od 84. u kojoj je bilo dosta oborina. 1992.78%. u cvatnji ili nakon cvatnje. godini.60 6. Casulli. Skačkovci. Scientific study PSEUDOPEROnOSPORa CUbEnSIS ( BERK. i 2005. 78% in 2005. godini. 46.21% u 2005. (1975): Descriptions of Fungi and Bacteria. i 90. dinokapa. Velev. in OPO Ovce Pole near Sveti Nikola ( Republic of Macedonia). A. kao i na dinji u OPO Ovče Pole u okolici Svetog Nikole. Fungicid Ridomil gold MZ 68 WP pokazao je indeks djelotvornosti 84.31 6. (2004): Temporal changes in pathogenicity and fungicide resistance in Pseudoperonospora cubensis populations. Acta Horticulturae. A. protection Bahariev. godini.64% u 2004. Fungicid Antracol combi pokazao je indeks djelotvornosti 81. na dinji u okolici Skoplja u s. godine. cineba. godini i 86. C.14% u 2005.5 WP Kako se iz tablice br.38 2. a novoporasli dijelovi nisu imali zaštitu pri primjeni kontaktnih fungicida.64% u 2004. U tijeku 2004. S. C (2002): Effect of downy mildew caused by Pseudoperonospora cubensis on the total soluble solids content of melon.67% u 2004. 19% in 2004 and 84. Kasnije. J. Fitopathology bros july /aug . melon. II Generation means analysis of 5 genitors .54 70. Santos. Dugogodišnjom primjenom određenih fungicida može nastati rezistentnost nekih populacija navedene gljivice.92 6. godini pokazali su nešto manje indekse djelotvornosti. bilo je dosta porasta. J. 14% in 2005. mogu se primijeniti neki od gore navedenih fungicida te fungicidi na bazi gore navedenih aktivnih tvari. B. godini. J. Pitrat.

rezano cvijeće. metabolizam. Rad se nastavlja u idućem broju 62 63 . u konačnici. Marojice 4. . odumiranjem biljke. Nakon apsorpcije od strane biljke.Dubrovnik Radno vrijeme od 07 – 19 sati M. D. translokacija floemom ili ksilemom odnosno kretanje simplastom ili apoplastom. Sofia-Moskva. rezultira herbicidnim učinkom tj. ACCasa. 20000 DUBROVNIK Centrala (020) 332-423 • Vrtni centar prodaja (020)332-403 PRODAJA: sve vrste sadnica voćaka • lončanice. Proces koji je najviše pod utjecajem herbicida predstavlja njegovo primarno djelovanje. Darko Topolovec. Sam proces. način na koji ga inhibiraju kao i posljedice koje se javljaju kao produkt inhibicije predstavlja njihov mehanizam djelovanja. toksični učinak). Rečeno ostvaruju inhibirajući pojedine segmente odnosno spojeve uključene u te procese. mehanizam djelovanja. maslinova ulja i tla Uvod Višegodišnje iskustvo u projektiranju i proizvodnji: .svih vrsta plastenika. Trajčevski. T (2002): Pseudoperonospora cubensis vrlo štetan parazit na krastavcima u plastenicima i djelotvornost mjera zaštite. . fizikalnih i bioloških metoda. učinak na taj proces predstavlja sekundarno djelovanje. Herbicidi u biljci mogu utjecati na više procesa. mehanizam djelovanja.) što. Pensoft. Kako i na koji način to ostvaruju nazivamo mehanizmom djelovanja. Ta sredstva eliminiraju neželjene biljne vrste tako što u određenim stadijima inhibiraju (ometaju) biokemijske procese neophodne za njihov rast i razvoj bez negativnog utjecaja na vrstu koja je cilj uzgoja. Glasnik zaštite bilja. herbicidne molekule translocirajući se do mjesta djelovanja blokiraju normalno odvijanje raznih fiziološko-biokemijskih procesa (npr.opreme za hidroponski uzgoj povrća. Pri tomu je pojam “mehanizam djelovanja herbicida” potrebno razlučiti od pojma “način djelovanja herbicida”. sintezu aminokiselina i dr. 1 2 Sažetak Stanica za južne kulture .sustava za grijanje i prozračivanje. sc.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Stančeva Jordanka (2000): Atlas na bolestite po zemedelskite kulturi .1 Stručni rad HERBICIDI I MEHANIZMI DJELOVANJA I2 Biljne vrste koje se javljaju na površinama a nisu cilj uzgoja smatramo neželjenim vrstama - korovima.o. razvoj i plodonošenje biljnih vrsta koje su cilj uzgoja te ih je stoga poželjno eliminirati odnosno spriječiti im daljnji razvoj. Topolovec. Te vrste ometaju rast. ukrasno bilje • presadnice sezonskog cvijeća Laboratorijske analize vina. 2000. 5: 30-35.sustava za navodnjavanje Mehanizam djelovanja Iz ponude izdvajamo široku paletu supstrata za uzgoj povrća proizvodnje Klasmann-Deilmann mr. AHAS. Ako molekule herbicida remete i neki drugi proces. sintezu masnih kiselina. njihovu prisutnost možemo spriječiti i primjenom kemijskih metoda tj. bolesti po zelenčukovite kulturi. Agromais d. Način djelovanja herbicida obuhvaća sve procese koji se odvijaju od trenutka prvog kontakta herbicida s biljkom do konačnog efekta (apsorpcija listom ili korijenom.o. Ključne riječi: herbicidi. primjenom herbicida odnosno herbistatika. Osim mehaničkih. . ali ne u tolikoj mjeri. fotosintezu.

vežu se na isto područje. Posljedica inhibicije enzima acetil CoA karboksilaze je prestanak formiranja membrana i umnožavanja kloroplasta. Na mladim se listovima uočavaju klorotična mjesta (destrukcija plastida). produktu sinteze masnih kiselina u kojem sudjeluje ACCasa. ariloksifenoksi propionati se deesterificiraju u fitotoksičnu kiselinu).i O-dealkilacije. Acetil koenzim A karboksilaza (ACCasa) je enzim koji sudjeluje u procesu sinteze masnih kiselina. prema mehanizmu djelovanja. herbicidi ne iskazuju isti (fitotoksičan) učinak prema svim biljnim vrstama. a herbicidne molekule inhibiraju samo pojedine dijelove odnosno pojedine reakcije (npr.masne kiseline koja (uz katalizacije nekoliko enzima) služi kao osnova za sintezu epikutikularnog voska i suberina ili nezasićene alfa-linoleinske masne kiseline. Tako je HRAC (Herbicide Resistance Action Committee) organizacija podržana od GCPF-a (Global Crop Protetcion Federacion). Acetil CoA karboksilaza je enzimatsko proteinski kompleks sastavljen od 3 dijela. Selektivnost herbicida je pod utjecajem čitavog niza činitelja. Enzim je nađen u svim biljnim dijelovima. herbicidi dovode do njezina odumiranja. Pojedine vrste su u stanju otrpjeti njihov učinak te u tom slučaju govorimo o selektivnom učinku herbicida odnosno o vrstama koje su tolerantne na pojedine herbicide. epikutikularnog i kutikularnog 64 voska. diobe stanice i niz drugih procesa u kojima sudjeluju spojevi sintetizirani ovim putem. Kako se svaka od rečenih skupina odnosi na čitav niz procesa i reakcija. čime se sprečava karboksilacija acetil CoA u spoj malonil CoA. Do sada su poznate dvije kemijske skupine herbicida koji inhibiraju acetil CoA karboksilazu. Inhibitori acetilkoenzim A karboksilaze (ACCasa) 65 . Osnovni spoj iz kojeg započinje sinteza masnih kiselina (vidi prikaz 1) je acetil koenzim A (acetil CoA). Od enzima koji sudjeluju u takvim reakcijama kao značajniji navode se citokrom p450 monooksigenaze koje sudjeluju u procesima oksidacije. nakon što bivaju transformirani u aktivnu formu (npr. Utvrđene su dvije izoforme ACCase. otpada 70% ukupnih masnih kiselina lista odnosno 40-80% lipidnog sadržaja kloroplasta. Oba su u biljkama prisutna u većem broju izoformi. kloroplasta. ali na različita mjesta na tom području. jedna locirana u plastidima i druga locirana u citoplazmi. izdala novu klasifikaciju herbicida na osnovi mehanizma djelovanja. dolazi do inhibicije enzima. Inhibirajući fiziološke procese u biljci. jedan od glavnih činitelja selektivnog učinka herbicida. Obje skupine inhibiraju isti enzim.područje vezivanja molekule herbicida. Isto tako bit će prikazan kratak osvrt na sudbinu odnosno metabolizam herbicidne molekule u biljci koji je. translociraju u meristem biljaka gdje ostvaruju svoj herbicidni učinak inhibirajući sintezu masnih kiselina preko inhibicije acetil koenzima A karboksilaze. Po toj osnovi herbicidi su razvrstani u 25 skupina označenih slovima od A do Z. Nakon što se molekula herbicida veže na rečeno područje. nastaje i zasićena masna kiselina palmitat. Iz te kiseline moguća je sinteza trans-heksadekanoinske kiseline (sudjeluje u izgradnji tilakoida) i stearata . dok stariji gube pigmentaciju. No. selektivnost ovisi i o procesima inaktivacije (detoksifikacije) molekule herbicida. ariloksifenoksi propionati i cikloheksanoni. alkil i aril hidroksilacije. biotin karboksilaze. karboksilaciju ili oksidaciju nekog spoja) unutar tih procesa. U radu će biti iznesena podjela herbicida na osnovi mehanizma djelovanja odnosno dosadašnje spoznaje o samom tijeku herbicidnog djelovanja. svaka se skupina može dalje rasčlaniti. herbicide možemo svrstati u četiri osnovne skupine : inhibitore fotosinteze inhibitore biljnog rasta inhibitore biosintetičkih procesa herbicidi nepoznatog mehanizma djelovanja. spoja iz kojeg. a cijeli proces se odvija uz katalizaciju nekoliko enzima od kojih najvažniju ulogu ima enzim acetil CoA karboksilaza (ACCasa). Masne kiseline imaju važnu strukturalnu i biokemijsku ulogu u biljci (sudjeluju u izgradnji staničnih membrana.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Općenito. flavoina. a biljka ugiba obično nakon dva do tri tjedna. Poznato je da na nezasićenu alfa-linoleinsku kiselinu. a samim time i sinteza nezasićenih i zasićenih masnih kiselina. Okom vidljivi simptomi na osjetljivim biljkama javljaju se već drugi dan nakon aplikacije u vidu redukcije rasta koji potpuno prestaje nakon tri do četiri dana. između ostalog. kvinona i drugih spojeva. Ova potonja je manje osjetljiva na herbicide. N. biotin karboksil proteinskog nosača i acetil CoA transkarboksilaze . kao i količine (doze) i vremena primjene herbicida odnosno osobina tla i klimatskih prilika. omogućuju propusnost membrana). u većini slučajeva. Procesi detoksifikacije odvijaju se uz prisustvo čitavog niza enzima koji kataliziraju inaktivaciju molekula herbicida transformirajući ih u netoksične spojeve koje zatim biljna stanica ili eliminira iz citoplazme ili uskladišti u vakuolama ili ih ukomponira u stanične membrane. izomeracije i redukcije te glutation-S-transferaze koje sudjeluju u procesima konjugacije. u suradnji s WSSA (Weed Science Society of America). Herbicidi koji inhibiraju acetil-CoA karboksilazu se. ali je posebno aktivan u mladom razvojnom tkivu (korjenova kapa i lisni meristem). Pet do sedam dana nakon aplikacije uočavaju se prve nekroze meristemskog tkiva. a sintetiziraju se u kloroplastu i citoplazmi. Osim anatomsko-morfoloških i fizioloških razlika između kulture i korova. ACCasa katalizira sintezu malonil CoA.

s različitom osjetljivošću na herbicide. omogućilo je. stvaranje kultura rezistentnih na herbicide inhibitore acetolaktaze. odnosno unutar 10 do 60 dana ako je rast biljaka spor. Prisustvo tog enzima je naročito uočeno u mladom meristemskom tkivu. Herbicidi koji inhibiraju ALS svoje djelovanje ostvaruju već u prvoj stepenici sinteze aminokiselina valina. genetičkim inženjeringom. odnosno treonina preko niza reakcija koje katalizira 4 do 5 enzima. enzim acetolaktaza pronađen je i u bakterijama (Salmonella typhimurium. a takav izgled poprima i čitava biljka. Herbicidi iz skupine inhibitora acetolaktaze selektivnost prema kulturama u kojima se primjenjuju ostvaruju apsorpcijom manjih količina herbicida u određenim fazama razvoja te zatim njihovom brzom metabolitičkom inaktivacijom ili je ta selektivnost posljedica prostorne izolacije osjetljivih biljnih dijelova kultura i molekula herbicida. pretpostavlja se da se molekule rečenih skupina herbicida vežu na isto aktivno kvinon mjesto enzimatsko proteinskog kompleksa (piruvat+ALS. Sulfonilureja spojevi se u tolerantnim kuturama detoksificiraju procesima hidroksilacije. Mlado lišće izgleda uvelo. Rast širokolisnih korova zaustavljen je u fazi kotiledona. Pojednostavljen shematski prikaz sinteze masnih kiselina u biljci (modificirano prema Cobbu. Aminokiseline valin.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Herbicidi inhibitori acetil koenzim A karboksilaze su vrlo djelotvorni u suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih korovnih trava. leucin i izoleucin sintetiziraju se iz spojeva piruvata. Prikaz 1. 66 Inhibitori acetolaktat sintaze (ALS. dok su prema dikotiledonskim biljkama selektivni. Escherichia coli. biljke postupno odumiru. Iako navedeni procesi prestaju nekoliko sati nakon aplikacije herbicida. Saccharomyces cerevisiae) u kojima je utvrđeno nekoliko izoformi tog enzima. Osim u višim biljkama. Meristemsko tkivo postaje isprva klorotično a zatim nekrotizira. Vladaju li optimalni uvjeti za rast osjetljivih biljaka. odnosno 2-ketobutirat+ALS) čime onemogućavaju spajanje sljedeće molekule piruvata i stvaranje 2-acetolaktata. kao i većina enzima. dok se u osjetljivih trava stvara glukozid ester iz kojeg se toksična forma tih herbicida brzo i lako stvara. Time je čitav proces sinteze navedenih aminokiselina zaustavljen. hidrolize i konjugacije već unutar 2 sata. Kako glavni fiziološki procesi kao što su fotosinteza i disanje nisu direktno pod utjecajem herbicida. Acetil CoA karboksilaza Postojanje različitih izoformi acetolaktaze. vidljivi simptomi se pokazuju tek za nekoliko dana. osjetljivi korovi niknu i rastu dok ne utroše rezerve hrane u sjemenu. odnosno 2-acetohidroksibutirata. Karakterističan simptom herbicida koji inhibiraju ALS je crvenilo lisnih žila monokotiledonskih biljaka (povećan nivo antocijana). Pretpostavlja se da je selektivnost prema dikotiledonama posljedica metabolitičke inaktivacije molekule herbicida te niske osjetljivosti enzima ACCase u tim biljkama. 1992) ariloksifenoksi propionati cikloheksanoni Acetil CoA Malonil CoA Palmitat Stearat epikutikularni vosak i suberin alfa linoleinska kiselina trans-heksadekanoinska kis. odnosno u drugoj stepenici sinteze aminokiseline izoleucina. u citoplazmi odakle biva transportiran u kloroplast. U skupinu inhibitora acetolaktaze svrstane su tri kemijske grupe herbicida: sulfonilureja. AHAS) je genom kodiran enzimatski kompleks smješten u kloroplastu viših biljaka gdje katalizira sintezu razgranatog lanca esencijalnih aminokiselina valina. imidazolinoni i triazolopirimidini. I cikloheksanoni se u tolerantnim biljkama vrlo brzo inaktiviraju procesima sulfoksidacije. za razliku od osjetljivih korova kojima je za to potrebno i do 2 dana. Sintetizira se. leucina i izoleucina. one ugibaju unutar 10 dana od aplikacije. diobe stanice i izduživanje mladog korijena i lišća. Iako precizni mehanizam inhibicije acetolaktaze nije poznat. Ako se ALS inhibitori apliciraju prije sjetve ili prije nicanja kulture i korova. Posljedica inhibicije acetolaktaze je vrlo brzi prestanak sinteze proteina potrebnih za razvoj biljke. aril hidroksilacije i konjugacije. u dikotiledonama se aktivna forma vrlo brzo inaktivira arilhidroksilacijom i konjugacijom. Iako se molekule ariloksifenoksi propionata jednakom brzinom deesterificiraju u toksičnu kiselinu u obje skupine biljaka. I različita količina apsorpcije 67 Acetolaktat sintaza ili acetohidroksi acid sintaza (ALS. oksidacije. a trava prije faze 2 lista. među kojima je i ALS (vidi prikaz 2). AHAS) . nukleinskih kiselina (DNA).

osobito ako se zaštićeni prostor zimi može grijati.Glasnik zaštite bilja 3/2008 odnosno različit metabolizam molekula imidazolinona. Prikaz 2. AHAS. imidazolinoni. Svi tipovi ili načini zaštite bilja od nepovoljnih klimatskih utjecaja mogu se definirati kao zaštićen prostor. Zaštićeni prostor se. agr. Znamo li koji sve čimbenici utječu na dobivanje visokih prinosa i koji su optimalni uvjeti za uzgoj pojedinih povrtnih vrsta te navedene spoznaje kombiniramo s tehničkom opremom koju posjedujemo. Except for mechanical. a i slabije zadržavaju noćnu toplinu. triazolopirimidini piruvat acetolaktaza Kantoci. Ključne riječi: plastenik. Osnovna namjena zaštićenog prostora je privremena zaštita nasada od hladnoće i mraza. Summary Pokrovni materijal Darko Kantoci. Such means eliminate unwanted plant species in certain phases by inhibiting (interfering with) the biochemical processes necessary for their growth and development. Staklo se dugo koristi. 1992) sulfonilureja. therefore it is recommendable to eliminate them. their presence can also be prevented by chemical methods. prevent their further development. development and fruit-bearing of plant species which are the goal of cultivation. 68 69 . uzgoj prijesadnica ili uzgoj kulture tijekom cijelog vegetacijskog perioda. i. uz činjenicu da se pojedine djelatne tvari primjenjuju nakon sjetve a prije nicanja (prostorna izolacija) objašnjava njihovu selektivnost. pokriva prozirnim materijalom. dipl. natkriven prozirnim materijalom. svjetlo.e. ovisno o tipu zaštićenog prostora. U novije se vrijeme sve više koristi plastični materijal u obliku folija ili ploča.1 Pregledni rad UZGOJ POVRĆA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Povrće se osim na otvorenom može uzgajati i u zaštićenom prostoru. Nešto su skuplje UV stabilizirane folije koje se 1 Sažetak treonin 2-ketobutirat Uvod valin izoleucin Professional paper HERBICIDES AND MODES OF ACTION I Plant species which appear on areas without being the goal of cultivation. točnije nevidljivih UV zraka. a njegov uzgoj tako započinje znatno ranije i traje duže. Dugotrajno je. dok se u osjetljivim rapidno deesterificiraju u toksičnu kiselinu. Key words: herbicides. kao što je već rečeno. čvrste i elastične. moguće je mnoge povrtne kulture uzgajati i u klimatski nepovoljnom dijelu godine. D. uglavnom je debljine 2 do 4 mm. Stoga se povrće uzgaja u zaštićenom prostoru. sastav zraka i tla). zaštićeni prostor. Those species interfere with growth. Pojednostavljen prikaz sinteze aminokiselina valina i izoleucina sa mjestom djelovanja herbicida (modificirano prema Cobbu. mechanism of acting. Koriste se polietenske folije jer su lagane. Zaštićeni prostori nam omogućuju raniju sjetvu. ACCasa. staklenik. plastenicima ili staklenicima. od sjetve do berbe. that is. by using herbicides. Dobro propušta svjetlo i noću zadržava toplinu koju isijava zemlja. Slabije propuštaju svjetlo od stakla.ing. U takvim objektima moguće je manje ili više mijenjati vegetacijske čimbenike (temperaturu. that is. sadnju i berbu. vlagu zraka i tla. without having any negative impact on the species which is the goal of cultivation. Tolerantne ih biljke sporije deesterificiraju i brzo inaktiviraju metil hidroksilacijom i konjugacijom. staklom ili plastikom. Uzgoj povrća u zaštićenom prostoru može trajati gotovo cijele godine. weed. folija postaje mutna i lomljiva pa se zato koristi samo jednu sezonu. physical and biological methods. a također produžuju vegetacijsku sezonu. međutim lomljivo te teže od plastike. are considered to be unwanted species. The way they do that is called modes of action. Zbog djelovanja sunca.

Poznavajući zahtjeve pojedinih kultura za toplinom. U tablici su prikazane minimalne i optimalne temperature za klijanje sjemena te optimalne temperature za rast i razvoj biljaka.16 7-9 2-3 18 . Obje varijante tunela uvijek se izvode u smjeru sjever-jug zbog što boljeg iskorištavanja sunčevog svjetla. patlidžana. blizina prometnica za dovoz repromaterijala i odvoz proizvoda te ostala komunalna struktura. Visoki tuneli razlikuju se od niskih samo po tome što se u njima možemo slobodno kretati i obavljati razne poslove. postaviti niski tunel. govorit ćemo o tehnici proizvodnje nekih povrtnih vrsta u negrijanom prostoru. a sade se na otvorenom prostoru.16 13 25 . no prolaskom kroz plastiku svjetlo se raspršuje što odgovara biljkama. Najčešće se koriste folije debljine 0. Prilikom izvedbe zaštićenog prostora treba voditi računa o izboru lokacije. matovilca. špinata. izvedena od različitih materijala. S jedne strane tunela folija se ukopa u zemlju dok se druga učvršćuje opekama ili sličnim materijalom. poliesterske i polikarbonatne. Površina krova je ravna. Ploče su najčešće debljine od 1 do 3 mm i znatno su lakše od stakla. Moguće je unutar visokog tunela.30 18 .20 7-9 2-3 18 10 . Najjednostavniji zaštićeni prostor je niski tunel koji pokriva površinu zemlje u obliku gredice. Temperaturne vrijednosti nekih faza rasta i razvoja za neke vrste povrća u °C temperatura za klijanje sjemena optimalna za rast i razvoj minimalna optimalna danju noću 10 . Raspršivanje vode po biljkama ili prskanje tunela s vanjske strane također smanjuje pad temperature u tunelu.20 12 .13 25 . a bolje čuvaju akumuliranu toplinu od stakla.20 8 . Za održavanja što više temperature i noću. obično s čeonih strana. Lukovi su obično širi od 3 m i visoki oko 2 m. Mjesto mora biti zaštićeno od hladnog vjetra. Pokriveni su folijom ili plastičnim pločama. Teren mora biti ravan ili blago nagnut ka jugu.30 26 . Temperatura pod dvostrukom folijom je za oko 5 °C veća nego u tunelu s jednom folijom.20 2-3 18 . rotkvice. Zbog znatno nižih investicija. Staklenici i plastenici napredni su zaštićeni prostori. mladog luka i ozimi kelja). Još postoje ploče od pleksistakla i polistirolne folije. Osobito su velika kolebanja tijekom dana i noći jer folija slabije zadržava akumuliranu toplinu od stakla ili plastičnih ploča.25 15 .29 18 . paprike. Otporne su na djelovanje mikroorganizama. tunel se pokriva još jednim slojem folije.18 12 71 Izbor i lokacija Različiti oblici Proizvodnja povrća vrsta povrća rajčica paprika krastavac salata špinat mrkva rotkvica korabica . peršina. Važno je dobro izabrati kulture koje se uzgajaju u pojedinom dijelu godine kako bi se smanjili troškovi grijanja.12 25 . najlakše je prilagoditi uvjete proizvodnje i kontrolirati ih u grijanim staklenicima i plastenicima.30 18 . Tehnički gledano. korabica i salata). Prilikom podizanja zaštićenog prostora važna je i blizina vode za navodnjavanje. u obliku tunela. no najviše o financijskim sredstvima za investiranje u takvu proizvodnju i isplativost investicije s obzirom na visoke troškove energije za zagrijavanje. Svjetlo propuštaju gotovo poput stakla. Ploče se mogu savijati pa konstrukcija može biti lučna. I ovdje je nosiva konstrukcija lučnog oblika. zime i ranog proljeća u negrijanim tunelima (ozima salate.Glasnik zaštite bilja 3/2008 koriste nekoliko godina i pritom ostaju prozirne. Dužina može biti do 25 m.2 m od razine tla tijekom kišnog dijela godine. U plastičnim tunelima povrće se uzgaja uglavnom bez grijanja tako da izbor kultura i vrijeme uzgoja određuje klima. Temperaturna kolebanja u negrijanim tunelima vrlo su velika i ovise o vanjskoj temperaturi. poput rajčice. a imaju i izveden sustav grijanja. ovisno o namjeni. Razina podzemnih voda ne smije biti viša od 1. One koje traže više temperature. mrkve.03 do 0. kelj. Izbor tipa zaštićenog prostora ovisi o izboru kulture i tehnici uzgoja.10 4-5 20 16 . I u stakleniku i u plasteniku moguće je uzgajati različite kulture. Oštećena ploča lako se može popraviti ili zamijeniti. neke možemo uzgajati tijekom jeseni.3 mm. cvjetača. Nosiva armatura je u obliku lukova. samo dio vegetacijskog perioda mogu biti u 70 negrijanom tunelu. Za sunčanog vremena temperatura u tunelu može biti viša od vanjske za 15 °C dok je za oblačnog dana temperatura u odnosu na vanjsku viša za oko 5 °C.20 12 . Druge kulture.18 7 . na koju se postavlja plastična folija.14 2-3 20 15 . Prosječno traju desetak godina. dok se bočne ukopaju. ali znatno jača nego kod niskog tunela. zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva. no ti se materijali rjeđe koriste. trošit će i više energije. Tlo i zrak u tunelima se mogu grijati bioenergetskim materijalom. Povrće je moguće uzgajati u svim tipovima zaštićenih prostora. Također se dosta koriste i plastične ploče. Za provjetravanje tunela otvaraju se strane na kojima folija nije ukopana u zemlju. Tuneli mogu poslužiti i za uzgoj prijesadnica povrtnih vrsta koje zahtijevaju manje topline (kupus. iznad biljaka. Njihova veličina omogućuje nesmetano kretanje i obavljanje poslova.20 12 . krastavaca i tikvica. Pomična strana tunela omogućuje prozračivanje tunela i otvaranja radi njege nasada.30 26 .

Sije se u drugoj polovici siječnja u grijanom prostoru.hr • VRTNI CENTAR „ANTONIO-BRNIK“: veleprodaja i maloprodaja voćnih sadnica. u priobalju su moguća tri turnusa. Za berbu u jesen (rujan . za proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim repromaterijalom. a ispod 10 °C dolazi do znatnih poremećaja u rastu. presadnice povrća • KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA I SISTEMI NAVODNJAVANJA: projektiranje. a 12 do 14 °C noću. transport i građevinska mehanizacija d. deponiranje. a sadi u prvoj polovici srpnja. U isto vrijeme. U kontinentalnim krajevima to je prva polovica travnja. The protected spaces enable us earlier sowing. Nakon nicanja pa do pikiranja održava se temperatura od oko 20 °C.Glasnik zaštite bilja 3/2008 Za uzgoj prijesadnica najpovoljnije temperature kreću se između 22 i 25 °C danju i 15 °C noću. Na istoj površini idući turnus dolazi za berbu početkom travnja. a u priobalju u ožujku. zemljani radovi. ovisno o podneblju. potrebne su niže temperature. Do početka plodonošenja održavaju se niže. Rokovi za sadnju rajčice u negrijane zaštićene prostore ovise o podneblju u kojem se sadi. protected space Summary Krastavac ANTONIO . Neposredno nakon sadnje održavaju se niže temperature.početak studenog) sadi se u prvoj polovici srpnja. a kasnije se povećava. Folija se postavlja u rujnu.Split . Sjetva se obavlja 8 do 10 tjedana ranije. ne ispod 14 °C. a u priobalju početkom listopada. a zatim iduća tri tjedna više. Optimalna vlažnost zraka kreće se od 80 do 90%. Optimalna temperatura za oprašivanje je 18 do 21 °C. Temperatura tla ne smije biti niža od 17 °C. Srednji turnus traje najduže. 18 do 20 °C. Za jesenski uzgoj direktno se sije (bez uzgoja prijesadnica) u lipnju. loznih cjepova i ukrasnog bilja • BILJNA PROIZVODNJA: sadnice maslina iz vlastitog matičnog nasada. Surveying paper Salata Paprika CULTIVATION OF VEGETABLES IN PROTECTED SPACE Besides in an open space. Folija se može skinuti kada su jutarnje temperature iznad 14 °C. od sadnje do berbe. a u fazi savijanja glavica još više. a krupnoplodnih 60 do 70 dana poslije sadnje. dendrološki materijal. Biološki je minimum za neke sorte 15 °C. Sadi se u negrijane zaštićene prostore krajem travnja.Hrvatska 72 73 . a tijekom plodonošenja više temperature. planting and harvesting. Prijesadnice se uzgoje tako da se sjeme odmah sije ili se biljke pikiraju u tresetno-zemljane blokove ili lončiće. Za oblačnog vremena optimalne se temperature održavaju za 6 do 8 °C niže. Ako se u kontinentalnom području sadi u rujnu.studeni) sije se krajem svibnja. a ispod 10 °C prestaje rasti. uz 65 do 70% vlage zraka. odnosno u drugoj polovici travnja (u priobalju u ožujku). Prijesadnice se uzgajaju u grijanom prostoru. U negrijanom zaštićenom prostoru salata se može uzgajati u 2 turnusa u kontinentalnom području ili u 3 turnusa u priobalju. Temperatura tla za pikiranje treba biti 18 do 20 °C uz relativnu vlagu zraka od 85%. and also they prolong the vegetational season. export-import . iskopi. 10 do 12 °C danju i 4 do 5 °C noću. ili duže. in polythene greenhouses or hothouses. especially if the protected space can be warmed up during wintertime.780 E-mail: tajnica@antonio-trade. Brnik 5 • tel. hothouse. a sije početkom lipnja. a u priobalju 20 do 25 dana ranije. Skidanje folije ovisi o vanjskim temperaturama (u kontinentalnim krajevima početkom lipnja). Kada se kotiledoni (prvi listići) razdvoje pa do pikiranja.o. Pri formiranju rozete temperatura se opet snižava. vegetables can be cultivated in protected space as well. Key words: polythene greenhouse. za sunčanog 28 do 29 °C. Optimalna temperatura za cvatnju i oplodnju je 25 do 28 °C. Sadi se kada je temperatura tla najmanje 18 °C. centrala: (021) 453-340 • fax: (021) 374. Za berbu u jesen (rujan . Rajčica Za rast salate optimalna je relativna vlaga zraka 75 do 85%. Folija se postavlja u prvoj polovici rujna. Temperatura tla u vrijeme sadnje treba biti oko 16 °C. Berba sitnoplodnih sorata počinje za 40 do 60 dana. uz relativnu vlagu zraka od 70%. Cultivation of vegetables in protected space can last almost through entire year. 18 do 20 °C danju.TRADE 21000 SPLIT. Optimalna temperatura za cvatnju i oplodnju kreće se oko 25 °C pri 60% relativne vlage zraka. Kod temperatura ispod 15 °C rajčica odbacuje cvjetove. U kasnijem rastu optimalna temperatura za oblačnog vremena je 21 do 23 °C. a poslije pikiranja 22 do 25 °C danju i oko 20 °C noću. oko tri mjeseca. a zatim 22 do 25 °C danju i 18 do 20 °C noću. Folija se skida kada su vanjske temperature iznad 22 °C. dolazi za berbu u prosincu. Berba počinje krajem svibnja. izvođenje i održavanje. Berba traje do polovice studenog. • GRAĐEVINSKA OPERATIVA: niskogradnja.o. sezonsko cvijeće. Nakon nicanja pa do pojave prvog pravog lista održava se niža temperatura. Berba počinje već krajem svibnja ili početkom lipnja i traje cijelo ljeto.

CROPAID PRUŽA biljci nekoliko prednosti: 1.7°C KAKO DJELUJE CROPAID NPA CROPAID je proizveden od Thiobacillus subspecies bakterija i minerala koji u specijalnoj formuli čine proizvod koji je PRIRODAN i SIGURAN za okoliš. ulja. koristeći minerale koje joj pruža CROPAID. U nizu pokusa kad je završena faza intenzivnog rasta biljke. dokazano je izuzetno dugo rezidualno djelovanje Revusa i Pergada. U kratkom periodu enzimi će potaknuti biljku da proizvodi vlastiti antifriz proteine = AFP i antifriz aminokiseline = AAA. proteina. 013887 670 3. Uskoro se očekuje proširenje dozvole na kupusnjače. Čvrsto vezanje za kutikulu lista osigurava odličnu otpornost na ispiranje kišom. rajčici i krastavcu dozvolu ima mandipropamid kao samostalna aktivna tvar (Revus 250 SC). Fungicidi Revus i Pergado imaju odlična svojstva prianjanja na zelene dijelove biljke odakle se aktivna tvar apsorbira u površinski sloj i veže za voštane materije lista gdje čini nepremostivu barijeru za gljivice iz skupine plamenjača. Snižava točku smrzavanja pa omogućuje biljci povećanje otpornosti na ozljede od hladnoće. duhan te vinova loza. Potrebno je dva tjedna kako bi se navedeni procesi dovršili. Tijekom rasta biljke. vitamina i minerala. Pergado (mandipropamid + folpet) u zaštiti vinove loze pokazuje najbolje djelovanje iza faze zametanja grozdića i usporenog rasta mladica. Razmaci između prskanja u fazi intenzivnog pritiska bolesti s dosta oborina trebaju biti 7-10 dana. bez obzira što aktivna tvar ima kurativna svojstva.Glasnik zaštite bilja 3/2008 REVUS i PERGADO novi fungicidi Syngente za suzbijanje plamenjača Fungicidi Revus i Pergado sadrže u sebi novu aktivnu tvar mandipropamid. Aktivna tvar ima odlična translaminarna svojstva (prelazak s jedne na drugu stranu lista). Najbolji rezultati se postižu ukoliko se primjeni preventivno. Svi enzimi i minerali u biljku će ući putem stoma. Aktivna tvar pokazuje izuzetnu efikasnost na klijanje spora. Primjena u vinovoj lozi preporučuje se 2-4 puta u toku vegetacije zavisno od potrebe. a kvaliteta i urod se povećavaju. dok u drugim kulturama preporučujemo mandipropamid u kombinaciji s mankozebom (Revus MZ) ili folpetom (Pergado) kao pravi vinogradarski fungicid. Dovoljno je da se kapljica sredstva osuši na listu (1 sat). tijekom pupanja. rast micelije i sporulaciju. U krumpiru. U kratkom vremenskom periodu biljka reagira povećanjem metaboličkog rasta i povećanjem sadržaja antifriz amino kiselina. cvatnje i razvoja plodova. kulture. 2. teži. CROPAID se primjenjuje pomiješan sa vodom (omjer približno 1/200) atomizirano poprskan po lisnoj površini. 75 74 . sjajniji i ukusniji. šećera. Toksikološka svojstva su vrlo povoljna i fungicidi su dozvoljeni u integriranoj zaštiti bilja kao i u plastenicima gdje se koristi biološka zaštita. intenziteta porasta i količine oborina. salatu. biljka će u kratkom vremenskom periodu reagirati stvaranjem AFP (ANTIFRIZ PROTEINA) i AAA (ANTIFRIZ AMINIKISELINA) čime će se povećati njena otpornost na hladnoću i smrzavanje. špinat. Formula CROPAIDA je pažljivo stvorena za absorbciju od strane listova i korijena biljke. Za daljnje obavijesti i stručne savjete obratite se na: Syngenta Agro d. povećava se otpornost biljke na ozljede zbog kasnih proljetnih zahlađenja. lenticela i korijena. Kao posljedica. nakon toga se teško ispire kišom. aplikacijom pravilne doze u pravo vrijeme. CROPAID NPA / Natural Plant Antifreeze / CROPAID Prirodni biljni antifriz otpornost na smrzavanje i hladnoću do . Plodovi postaju veći.o. kako sami tako i u kombinaciji sa standardnim pesticidima koji se koriste u spomenutim kulturama. dolazi do izrazitog povećanja uroda i kvalitete. rajčica.Revus SC 250. Razmaci između prskanja zavise od pritiska bolesti. Maksimalan broj tretiranja u toku vegetacije je 4 puta. U zaštiti krumpira preporučujemo Revus 250 SC i Revus MZ koji su pozicionirani u fazi najvećeg pritiska bolesti (nakon formiranja cime). Ove proteine biljka će upotrijebiti i konzumirati te pretvoriti u potrebne joj spojeve kao što su šećeri. a kreću se od 7-12 dana. vitamini. Primjena CROPAIDA na plodonosne biljke u jesenskom razdoblju smanjiti će opadanje lišća. To će pomoći biljci da se zaštiti od hladnoće i ozeblina. a primjena na kraju faze razvoja listova povećava otpornost od oštećenja uzrokovanih ranim jesenskim zahlađenjima. a pupoljcima će se povećati otpornost na previsoke i preniske temperature. izuzetno učinkovitu na gljivice iz skupine plamenjača (peronospora). Revus i Pergado ne pokazuju nikakva fitotoksična svojstva. Bakterije će nastaviti djelovanje na površini biljke i u tlu te crpiti minerale iz tla i zraka kako bi pružile više hrane za biljku. Primjenom u početku vegetacije. Unutar biljke povećati će se fotosinteza i osmotski tlak. a u vrijeme berbe zbog kratke karence (3 dana) mandipropamid kao samostalnu aktivnu tvar . prije simptoma bolesti. Fungicidi su registrirani u Hrvatskoj za suzbijanje bolesti na važnijim kulturama kao : krumpir. ulja i proteini.o. krastavac. Za zaštitu rajčice preporučujemo prije berbe kombinaciju s mankozebom (Revus MZ). Samoborska cesta 147 10090 Zagreb tel. luk i sl.

vinovoj lozi. jagodama. a kao što je opisano privremeno će pomoći biljci do 15 dana od primjene. Primjenjuje se na travnjacima. ječmu. Za najbolju zaštitu primijeniti CROPAID 2 dana prije hladnog vremena.00 h pri temperaturi iznad 12°C za bilje u zatvorenim prostorima i iznad 9°C za biljke otvorenih prostora. lješnjaku. Stupanj zagrijavanja tada može biti smanjen. orahu. Svaka biljka ne može proizvesti antifriz proteine i aminokiseline.plodovizemlje. CROPAID ĆE DATI BOLJE REZULTATE NA ZDRAVIM BILJKAMA. genetici. salati.hr ZAGREB: e-mail: plodovi-zemlje@zg. 76 CROPAID može reducirati točku smrzavanja biljke za 7°C 77 . kućnim i vrtnim lončanicama. rezanom cvijeću. PLODOVI ZEMLJE: www. Za sve aplikacije razrijediti CROPAID sa vodom. trešnji. Kad se CROPAID primjeni u tlo. CROPAID daje biljci veću fotosintetsku sposobnost. A NEĆE IZLIJEČITI EVENTUALNE OZLJEDE NA BILJCI. kiwiju. ISKORISTIVOST PAKIRANJA 1 l CROPAIDA će ovisiti o: a) atomizirajućoj sposobnosti prskalice b) veličini biljke c) površini biljke d) razmaku među biljkama U staklenicima će CROPAID povećati otpornost biljaka na hladnoću i ozljede. primijeniti pri cvatnji i nastaviti prskati svakih 15 dana. Preporuča se primjena u vremenu 10 -16. šljivi.t-com. Izaberite mirno vrijeme za primjenu CROPAIDA. CROPAID ne uzrokuje promjene u habitusu biljke. Lišće postaje deblje i zdravije.t-com. snižava pH tla. rajčici. no ukoliko ima tu sposobnost CROPAID će ju potencirati. uvjetima i temperaturi tla te primijenjenim gnojivima.hr fax: 022.. slanutku. CROPAID će imati različiti efekt na različitim biljkama. nektarini.zemlje@si. To je ovisno o starosti biljke. Stoga biljka može odolijevati vrućini i hladnim uvjetima bolje. marelici. citrusima i voću kojemu ne pada lišće.331 972 tel: 098 347482 VODIČ ZA KORISNIKE: OPĆE INFORMACIJE Primjenjuje se prskanjem atomizirane maglicu preko cijele biljke dok se pripremljena količina škropiva ne potroši. zobi. Ako to nije moguće primijenite sredstvo u vrijeme kada je najtopliji dio dana. pšenici. To povećava osmotski tlak te ulaz vode i hranjiva u korijen biljke.1 i ne smije se miješati sa kemikalijama i pesticidima sa pH većim od 7 ili sa močivima jer bi moglo doći do blokade opreme za pulverizaciju pa bi CROPAID izgubio efekt. Da bi se poboljšala kvaliteta i prinos. grahu. kruški. pastrnjaku.Glasnik zaštite bilja 3/2008 4. grašku. a za najbolje rezultate uvijek koristiti nekloriranu vodu. jabuci. okolini.. Sve to čini biljku otpornijom i jačom za vanjske neželjene ozljede.9-2. paprici. CROPAID neće djelovati ako je biljka već pod stresom od hladnoće.hr fax : 01. a u nekim slučajevima grijanje možda neće ni trebati. plavom patlidžanu. CROPAID će biljci pružiti zaštitu nakon 6 sati od primjene. krumpiru. kupusnjačama. jedna aplikacija bar 6 sati prije smrzavanja dati će dobru zaštitu. raži. Koncentrirani CROPAID ima kiselu pH vrijednost 1. osim u slučaju ako nakon primjene padne jaka kiša. mrkvi. Thiobacillus ssp.34 75 700 DALMACIJA: e-mail: plodovi. bakterije uzimaju slobodan dušik iz zraka u tlo i na godinu u tlo vežu oko 60-80 kg/ha čistog dušika.

d. Pored aktivnog stanja u uzgoju poduzeće „Kaštelanski staklenici“ d. • uzgoj voća. • skladištenje roba. • kupnja.hr Poduzeće „Kaštelanski staklenici“ d.hr Uprava (Knežine): Ivana Pavla II 404 21216 Kaštel Štafilić Pogon (Resnik): Ulica dr. • uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji.d. oraha i sl. registrirano je i za obavljanje slijedećih djelatnosti: • uzgoj povrća. cvijeća.staklenici. Franje Tuđmana bb 21216 Kaštel Štafilić 78 79 .Glasnik zaštite bilja 3/2008 http://www. za začine i napitke. • prijevoz robe i putnika u cestovnom prometu. ukrasnog bilja i rasada. bavi se uzgojem ranog povrća: krastavaca. paprike. • trgovina na veliko i malo. • vanjskotrgovinski promet uvoza sredstava za zaštitu bilja isključivo za vlastite potrebe i ostale djelatnosti Telefoni: Centrala (Knežine): +385 (21) 896 316 Pogon (Resnik): +385 (21) 895 121 Fax: +385 (21) 896 383 E-mail: staklenici@staklenici. prodaja i iznajmljivanje vlastitih nekretnina. salata i rajčice kao i uzgojem sadnica maslina.

Ako je citirani rad napisalo više od tri autora. Predaja rukopisa na disketama/CD-ima: rukopis s prilozima može se Uredništvu dostaviti i na disketi/CD-u. surname and first letter of the authors name (whole name for women). number of the page and publishing place. Original rada (do 15 stranica sa svim prilozima) treba imati sve slike.d. d. The names of those authors that are quoted in the text and the year of publishing must be stated (in brackets: Kantoci. d. Neposredno ispod sažetka treba navesti tri do pet ključnih riječi. navodi se prezime prvog autora uz oznaku i sur. the surname of only the first one is mentioned. kao i drugi tematski prihvatljivi članci.. Svaka rasprava mora imati kratak sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Obavezan je font Arial. Jakićeva 1. HR-10 000 Zagreb Articles delivered on floppies/CD-ROM: Articles with supplements can be handed to the Editorship on floppies as well. Rad se predaje uredništvu u dva primjerka. Supplements must have reference in the text. ” is added. drawings. autorski pregledi. at the end of the work. Autorima citiranim u tekstu navodi se prezime i godina objavljivanja (Kantoci. a šalje na adresu: Uredništvo časopisa GLASNIK ZAŠTITE BILJA “Zadružna štampa”.t-com. info@zastitabilja. Every discussion must have a short summary in Croatian and English.Glasnik zaštite bilja 3/2008 UPUTE AUTORIMA U časopisu GLASNIK ZAŠTITE BILJA se objavljuju sve kategorije znanstvenih radova.com.hr INSTRUCTIONS TO THE AUTHORS In the GLASNIK ZAŠTITE BILJA /The herald of plant protection/ journal all categories of scientific papers. journal or edition. a u tekstu se treba pozivati na svaki prilog. Under the headline the name and surname of the author should be pointed out. as well as other thematically acceptable articles. A printed copy of work should also be enclosed together with the floppy/CD-ROM. authors’ reviews and expert papers are published. godina i naslov rada. The article should be delivered to the editorship in two copies and sent to the address: The editorship of the Glasnik Zaštite Bilja journal. and diagrams. Radovi se mogu poslati i elektroničkom poštom na e-mail: zadruzna. 10000 ZAGREB. za tablice koristiti Word (Microsoft) ili Excel (Microsoft). A list of References should be arranged alphabetically. “Zadružna štampa”. na kraju rada. If the quoted article was written by more than three authors.. Naslov rada treba biti što kraći. Supplements (charts. diagrams and pictures) are enclosed separately. te godina objavljivanja (u zagradama). The original (up to 15 typed pages) should have all the pictures. stručni radovi. časopis ili izdanje.hr SADRŽAJ I OPSEG RUKOPISA CONTENT AND VOLUME OF ARTICLES SEPARATI 80 Svakom autoru dostavit će se 1 primjerak časopisa Glasnika zaštite bilja. Titles and addresses should be indicated on a separate sheet of paper. It is recommended to write in Word (Microsoft) programme. The herald of plant protection The headline of the article should be as short as possible.com. year and headline.t-com. Ispred referenci ne stavljati redne brojeve. a navodi se prezime i prvo slovo imena autora (kod žena puno ime). Radovi podliježu recenziji. Preporuča se pisanje rada u Word (Microsoft) programu. 2005). dijagrami i slike) se prilažu zasebno.hr. Jakićeva 1. Prilozi (tablice. The papers are subject to review. U popisu literature autori se navode abecednim redom. 81 .stampa@zg. 2005). Right under the summary three to five key words must be stated. Article can also be sent by electronic mail on e-mail: zadruzna. info@zastitabilja. to use Word (Microsoft) or Excel (Microsoft) for charts.d. References should be written without ordinal number. followed by the year of publishing (in brackets). crteže i dijagrame. and “et all. veličina 11pt. te izlaganja sa stručnih i znanstvenih skupova. Titule i adrese navode se na posebnom listu papira. OFFPRINTS To each author of the article one copy of the GZB journal will be delivered. broj strane i mjesto izdanja. Ispod naslova navode se imena i prezimena autora. Disketi treba priložiti i jedan otisnuti primjerak rada.stampa@zg. Mjesto gdje prilozi dolaze u tekst treba označiti na vidljiv način.hr.

Mažuranica 27a. 035/330-065 Dežanovac. Gradiška. 033/728-234 Pitomača. 031/693-303 Gornja Bebrina. 043/427-194 Hercegovac. 035/483-194 Dežanovac.S. 043/531-757 Badljevina. Starčevića 75. Vinogradska 4.L.MALOPRODAJNE PRODAVAONICE: Nova Gradiška. 048/891-474 Veliki Zdenci. 048/897-581 Virje.Radića 99. Dežanovac 264. Ljudevita Gaja 75. 031/391-011 Čepin. 035/226-295 Sikirevci. 031/699-039 Đakovački Selci. Kralja Tomislava 33. N.Radića 145. Glavna 33.Tesle 17 . Bana I. Dežanovac 277. 043/381-057 Pakrac. 035/345-018 N. 043/716-011 Bjelovar. B.044/545-104 PRVČA PZ Baruna Trenka 28. Marka 50. Velička 1. Bodovaljci 87.Požeška 7. 031/832-024 Caglin. Strossmayerova 157. 034/231-696 Požega. 035/466-198 Našički Markovac. Požega Tel: 034/211-580 Fax: 034/211-050 82 . 048/897-581 Gudovac 132a. 034/211-009 Ferovac. A. A.Preradovićeva 69. 043/238-065 Sisak. N. 035/482-606 Stari Perkovci.Radića 148. S. Alojza Stepinca 32.Hrvatskih Branitelja 4. Narta 260. 035/387-207 Lužani . Gornja Bebrina 69. Kralja Tomislava 67. Augusta Cesarca 1. 035/363-832 Dervišaga. Požeška 80. 035/351-524 Prvča. 034/263-081 Sibinj.Radićeva 3. Kralja Tomislava 133. 048/811-335 Virje. 033/683-062 Staro Petrovo Selo. 034/266-190 Trenkovo. Matije Gupca 20. Franje Strapaca 97. Kolodvorska 37. Gupca 26. 035/436-736 Trnjani. 043/231-329 Budrovci. 043/524-490 Garešnica. 033/782-960 Đurđevac.Vinogradska 25. A. 034/267-342 Kaptol. 031/381-744 Crnac. 034/236-009 Budimci. Braće Radića 2. Mitrovica 3. Mitrovica 11. 034/436-346 Ivanska. 035/422-667 Okučani.J. M. I. Jelačića 178. Trg kralja Tomislava. Ribara 15.Nazora 12. 035/425-056 Vetovo. 034/248-933 Antunovac. Moslavačka 55 a. 034/411-471 Slavonski Brod. B. Kralja Zvonimira 15. 034/221-233 Vladislavci.Starčevića 1. 043/887-209 Narta. 034/431-100 Gradac. 043/381-079 Končanica. V. Đurđevačka cesta 16. Sv. 035/384-305 Đakovo. 031/833-031 Bodovaljci. Matije Lovraka 43.Baruna Trenka 28. Končanica bb.Vladimira Nazora 48. 043/325-289 Nova Kapela. 035/371-231 Šemovci.S.Stepinca 129.Pavla Radića 44.Gradiška PODRUŽNICA POŽEGA Pavla Radića 44. 031 /810-543 Virovitica.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful