ETIKA

• • • • • ETIKA – filozofska disciplina koja proučava ljudsko ponašanje i norme po kojima se to ponašanje usklađuje ili bi se trebalo usklađivati DEONTOLOŠKA ETIČKA TEORIJA – posvećenost moralnim principima i kategorijama, bez obzira na dobre ili loše posljedice tog postupanja (Kant) TEOLOŠKA TEORIJA – moralne odluke su one koje proizvode najbolje posljedice (Aristotel, Nikomahova etika) ETIKA VRLINE – usmjerena na same vrline, ali ona ne pomaže previše u moralnome prosuđivanju (ukoliko nije povezana s određenim "tekstom", ciljevi) NORMATIVNA ETIKA – učenje o ispravnom moralnom djelovanju; normama se oblikuju i usklađuju pravila tog djelovanje na kojima je ujedno i opravdanje toga djelovanja, te je usmjereno na to djelovanje; moralno djelovanje se opravdava moralnim ciljem (koji je u funkciji moralnog načela), moralnim kriterijem ili idealnom (Što je to dobro?) METAETIKA – sastoji se od filozofske analize, zanima je definicija etičkih izraza (ispravno, pogrešno, dobro), funkcija sudova u kojima se ti izrazi pojavljuju, značenje moralnog, itd.; to je u širem smislu teorija etike; ne odnosi se na premet etike, nego na način na koji se etika bavi svojim predmetom (Što kažem kada kažem da je nešto dobro?) SOKRATOV INTELEKTUALNI EUDAIMONIZAM - 3 principa vrline: 1. Znanje, 2. sve vrline ukoliko su znanje čine jedinstvo; 3. vrlina je dostižna, može se naučiti; vrlina se ne dobiva na dar nego se izgrađuje samopouzdanjem i i spoznajom etičkih normi (znanja); ljudi su nemoralni iz neznanja PLATONOVA TEORIJA MORALA – dualizam, idealizam, svijet ideja, ideja najvećeg dobra; ova teorija se naziva i eudamemistička jer je usmjerena na postizanje najvišega dobra, duša je najdragocjenija jer jedino ona može steći um; 4 temeljne vrline: hrabrost, umjerenost, moralnost, pravednost ARISTOTELOVA TELEOLOŠKA MORALNA TEORIJA – Nikomahova etika, učenje o vrlinama; vrlina je odabiralačka naklonost volje koja se drži sredine prikladne za vlastitu prirodu, a određena je razmišljanjem; zlatna sredina, pravednost u sebi sadrži sve ostale vrline Alisdair MacIntyre – smatrao da je kriza suvremenog morala nastala kao posljedica prosvjetiteljstva, osvrće se na teoriju emotivizma (koja tvrdi da može dati prikaz svih vrijednosnih teorija koje postoje), on smatra da je moral ukorijenjen u kulturu te da se moralni izričaj i praksa mogu razumjeti samo kao niz fragmentarnih ostataka iz daljnje prošlosti; vraća se Aristotelovom učenju o vrlinama i smatra da razmatranje vrlina treba započeti od prakse; Nikolai Hartmann – zadaća etike je analiza biti osobe, vrijednosti i etičkih čina; etika daje kriterije, veliku važnost stavlja na vrijednosti koje imaju karakter pravih bitnosti i o kojima imamo apriornu spoznaju; on razlikuje materiju vrijednosti i vrijednosni karakter (vrijednosti imaju bitak po sebi); materija vrijednosti jest u relaciji prema sebi; on razlikuje realni (sve zbiljsko) i irealni ( oblici čiste matematike i logike) bitak po 1

ljudsko djelovanje je urođeno telosom. ali i različitim od ostalih. ono osigurava vezu između pojedinca i društva. škola uči pojedinca specifičnim zanimanjima koja će mu trebati kasnije. samoodređenje čovjeka (čovjek posjeduje neposrednu svijest o slobodi volje i sebi postavlja ciljeve prema kojima djeluje. masti između obitelji i društva. ljudski duh ne čini čovjeka jedinstvenim. Plauzibilnosti razloga za odluku da se uopće prihvati neki moral.sebi. prevrjednovanje svih vrijednosti. temeljno pitanje etika: Koja je najveća svrha ljudskog života? Ernst Tugendatht – tvrdi da utemeljenje morala može biti samo dokazivanje njegove plauzibilnosti i to u 2 koraka: 1. Ropski i moral gospodara. sloboda i odgovornost ( do pojma dobra dolazimo na temelju iskustva. Zarathustra Kvirin Vasilj – filozofska antropologija (svako se živo biće oblikuje i stvara prema unaprijed određenim oblicima). čovjek kao duh nastoji spoznati. Hargreaves se na ovo nadovezuje i zalaže za to da učenici imaju slobodu izbora područja koja ih zanimaju dok obvezni dijelovi (umjetnost i sport) moraju imati važnu ulogu Kritika: oni se ne slažu s individualnim nadmetanjem i sustavom ispita. Vrijednost postignuća. poslije obitelji žarišno sredstvo socijalizacije. on želi spoznati svoj najviše cilj koji je ujedno i najviša svrha. filozofski čekić. škole usađuju 2 vrijednosti: 1. gotovo potpuno zanemaruje da bi vrijednosti vladajuće manjine bile te koje se prenose u obrazovnom sustavu 2 . dok drugi smatraju da je ono prvo ključni aspekt današnjeg obrazovanja • • Talcott Parsons – škola je društvo u malome. Vrijednost jednakosti šansi. on je za kažnjavanje jer se dijete mora kontrolirati i suzdržati. Vasilj razlikuje ćudorednu i prirodnu dobrotu ljudskih čina). opće plauzibilnosti nekog određenog pojma morala u odnosu na konkurentske. škola ima funkciju koju ne može obavljati obitelj. 2. čovjek se može definirati s obzirom na njegovu svrhu. za njega postoje samo razlozi u smislu motiva) • OBRAZOVANJE • OBRAZOVANJE – proces usvajanja znanja. sažaljenje. umijeća i navika. različite perspektive na obrazovanje: • FUNKCIONALISTIČKA PERSPEKTIVA – 2 pitanja: kakve su funkcije obrazovanja za društvenu cjelinu i koje su funkcionalne veze između obrazovanja i drugih dijelova društvenog sustava Emile Durkheim – osnovna funkcija obrazovanja je prijenos društvenih pravila i vrijednosti. Kritika: on. kao i Durkheim. razlikuje jedno individualno sazrijevanje vrijednosnog organa u čovjeku pojedincu i povijesno sazrijevanje vrijednosnog organa čovječanstva • • Friedrich Nietzche – nadvladavanje čovjeka. razlikuje gornji (donose se moralni sudovi koji tvrde da je nešto dobro/loše) i donji moral (ne donosi moralne sudove. 2.

našla se na meti marksističkih i desničarskih perspektiva • Ivan Illich – djelo Dolje škole. ipak su neka istraživanja pokazala da obrazovanje ne može nadoknaditi nejednakosti koje postoje u društvu. škole guše kreativnost i maštu. Učenici mogu malo/nimalo utjecati na ono što uče ili kako uče. ova perspektiva se nadala da će smanjiti nejednakosti. treba se učiti na iskustvu – čineći. glavna svrha je promicanje blagostanja pojedinca. stvaraju konformizam i zaglupljuju. povezuju ga s društvenom stratifikacijom (mehanizam koji omogućava da se najtalentiraniji i najsposobniji ljudi rasporede na ona mjesta koja su za društvo funkcionalno najvažnija). umjesto škola on uvodi razmjenu vještina i mrežu učenja. diplomu s vještinama i znanjem. ukidanje škole vodi do radne • SOCIJALDEMOKRATSKA PERSPEKTIVA – državna intervencija je nužna kako bi se smanjile nejednakosti što ih proizvodi tržišno gospodarstvo. marksistička kritika – ciljevi su proturječni – jednakost šansi ipak ne stvara jednakost. tvrdi kako se u školi uči slušanje autoriteta i zaboravlja se misliti svojom glavom. Učenici brkaju nastavu s učenjem. ako školski uspjeh više ne ovisi o klasnom podrijetlu. postfordizam – uspjeh jedne zemlje zavisi od obrazovanja! • Školovanje u kapitalističkoj Americi – zahtijeva masovnu reprodukciju jeftine radne snage koja je podređena vladavini nekolicine. proizvodnja poslušne i nekritičke radne snage. obrazovanje je rascjepkanost predmeta. IQ nije presudan za uspjeh u obrazovanju. gospodarskom sustavu. kapitalizam zahtijeva višak radne snage. a ne slušajući. 3 . ističe razvoj intelektualnog potencijala.• Daris & Moore – obrazovanje je sredstvo raspodjele uloga. 1. a ne odnos prema društvu. kritiziraju 3 vrste škole (klasična gimnazije. kritizira mehaničko učenje. a podijeljena radna snaga se lakše kontrolira. tehničke i opće srednje škole). školski sustav prosijava i razvrstava takve ljude. 3. stratifikacija i njen utjecaj sprječava škole da uspješno ocijene pojedinca prema njihovim sposobnostima • LIBERALNA PERSPEKTIVA – obrazovanje kao odnos prema pojedincu. napredovanje s ocjenama. Kritike: problem u potištenosti. škole nisu osobito vične poučavanju vještinama – to bi trebali voditi oni koji se njima bave u svakodnevnom životu. pa poslodavac može prijetiti otkazima. 2. Škola ima moć da nameće svoja pravila i pokorava ih. Kritika: inteligencija vrlo malo ulaže u uspjeh u obrazovanju. privid jednakosti šansi. obrazovanje bi trebalo biti oslobađajuće iskustvo gdje pojedinci razvijaju svoje sposobnosti i talente. svako dijete se držalo jedinstvenim. a tek neizravno napretka društva • John Devey – svrha obrazovanja je poticati pojedince da razviju svoj puni potencijal kao ljudska bića. klasne podjele će se postupno izgubiti. ne slažu se s funkcionalistima da obrazovanje pruža jednakost šansi.

školovanje i razvoju njihove kontraškolske kulture (koja je slična i tvorničkoj) koja nije u službi kapitalizma. izbor škole ograničava veličina i zemljopisni smještaj • NOVA DESNICA U OBRAZOVNOJ POLITICI VELIKE BRITANIJE – dokazivala je da se radom na poboljšanju vještina radne snage obrazovanje mora usmjeriti na primicanje gospodarskog rasta.- Kritike: preuveličavanje podudarnosti rada i obrazovanja. sposobnosti. globalna konkurentnost povećanja produktivnosti. ova novodesnica je neprijateljski raspoložena prema državnoj birokraciji. • NACIONALNI NASTAVNI PROGRAM – prema njemu. ciljevi su bili povećati uspjeh na svim razinama sposobnosti i povećati partnerstvo između roditelja i škole i visoko obrazovanje mora biti prilagođeno potrebama gospodarstva. prigovori javnom objavljivanju testova. a ne materijalnog razvitka • Paul Willis – učiti za rad. testovi bi se objavljivali kako bi roditelji mogli usporediti uspjeh pojedinih škola. učenici od 11 do 16 godina bi morali imati mnogo glavnih predmeta i jedan stani jezik. htjeli su povećati konkurentnosti češćim ispitivanjima i testiranjima. naglasak na znanju je zbog intelektualnog. Postfordizam – kolektivno pregovaranje/povjerenje. oko 70% predmeta bi bili prema nacionalnom programu. oni su tvrdili da se gospodarski uspjeh može postići samo proizvodnjom visokokvalitetnih dobara koji se drugdje ne mogu dobiti. usavršavanje kao nacionalno ulaganje 4 . a ne samo da se nižim cijenama konkurira drugim zemljama. a za nadzor takvog sustava bi bilo odgovorno široko demokratsko vodstvo • NEOFORDIZAM – novodesničarska persp. malo usavršavanja za većinu radnika. tj. • POSTFORDISTIČKA PERSPEKTIVA – modernizatori ljevice su tvrdili da u postfordističkom gospodarstvu postoji potreba za ulaganjem u ljudski kapital. Neofordizam – zaštićena nacionalna tržišta. ministar ima prevelike ovlasti.. oni predlažu sustav vaučera kojim bi roditelji kupili djeci obrazovanje koje sami odrede. tržišna orijentacija i masovna proizvodnja putem 2. za gospodarsko slabljenje krivi su preveliki izdaci za socijalnu državu i socijaldemokratska obrazovna politika. preveliko naglašavanje jednakosti šansi proizvelo je pad obrazovnog sustava. dok su javne škole podređene interesnim skupinama birača i državnih dužnosnika koji nameću vlastita pravila. obilježja neofordističkog i postfordističkog pristupa su: 1. cilj neofordističkog pristupa je stvoriti poduzetničku kulturu u kojoj se ljudi od malih nogu uče natjecanju. globalna konkurentnost putem inovacija dobara. zanemaren je niz supkultura unutar škole • NOVA DESNICA U OBRAZOVANJU – Chubb & Moe – privatne škole imaju šire područje djelovanja od javnih i odgovaraju roditeljima koji ih plaćaju. Kritika: ne mogu se vaditi zaključci iz istraživanja o samo 12 učenika. kvalitete i usluga. pokazao da škole ne proizvode uvijek poslušne radnike. pratio 12 dječaka u 18 mjeseci. uključujuća je i norma postignuća u 4 razdoblja učenika. Kritika: i u sustavu vaučera roditelji ne bi bili jednaki. Kritike: program je previše birokratski.

jačanje pokreta za ženska prva i primjena stajališta žena. iako se uspjeh smjenjuje što se više generacija imigranata prilagođava. postoje 4 mogućnosti obrazovnog sustava: 1. postmodernizam poriče da postoji samo jedan najbolji put za obrazovanje.• LABURISTIČKA PERSPEKTIVA – Usher & Edwards – obrazovanje je moderni ključ za razvoj pojedinca koji djeluje tako da omogućava društveni napredak. neki razlozi za obrazovni neuspjeh djevojčica su rana socijalizacija. Postmodernizam obilježava decentriranje znanja (vrijedno se znanje ne smatra ključnim). važna je i okolina. problem je i rasizam 5 . etničke manjine mogu imati manji uspjeh i zbog jezične barijere. ali spolni stereotipi su još uvijek na snazi. itd. postmodernizam nas uči da budemo skeptični prema fundamentalizmu u svim njegovim oblicima. itd. prema konzervativnoj fukcionalističkoj tvrdnji da obrazovanje može proizvesti zajedničke vrijednosti i ljudsku solidarnost. Kritika: postmodernizam se previše bavi lokalnim borbama i gubi iz vida širu sliku. Stabilizacija. 3. pobuna. čovjekov doživljaj samog sebe proizvod je interakcije s drugima. dok obrazovni sustav oblikuju političke i ekonomske sile. oportunizam. postoje 3 načina na koji nastavnici tumače i reagiraju na ponašanje učenika: 1. ipak. poslušnost. u obzir se mora uzimati subjektivno stanje pojedinca i značenje što ih pojedinac pridaje vanjskim podražajima. a djevojčice podcjenjuju. Kapitalistički (obrazovanje namijenjeno stvaranju profita) i 4. • ETNIČKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – tek nedavno postali predmet istraživanja. on je sumnjičav prema liberalnoj tvrdnji da se ljudski potencijal može ostvariti putem obrazovanja. društvene uloge nastavnika i učenika nisu fiksne i nepromjenjive. temelji se na iscrpnijim empirijskim podacima i pokazuje da na obrazovnu karijeru djece ne mora nužno utjecati IQ i podrijetlo • SPOL I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – u društvu su prisutne razlike između muškaraca i žena. dječaci se i dalje opredjeljuju za tradicionalno muška zanimanja (prirodne i tehničke znanosti). Spekuliranje. macho ponašanje. te prema radikalnim tvrdnjama socijaldemokrata da obrazovanje može dovesti nejednakost i pravedno društvo. Konzervativni (nametanje tradicionalnih vrijednosti). Postmodernizam (usvajanje kulturnog pluralizma). te da ono mora prihvaćati različite ideje. Postoje i razlozi za smanjenu obrazovnu uspješnost muškaraca: smanjenje minimalnog rada. razlike su danas manje. te je li škola miješana ili istospolna. Kritika: interakcionistički pristup ima prednost pred nekim drugim principima. učenici mogu stvoriti svoju supkulturu koja odbacuje neke vrijednosti škole jer nisu svi učenici voljni prihvatiti nastavnikovu predodžbu idealnog učenika. 3. postmodernizam zanemaruje moćne političke i gospodarske sile koje mogu spriječiti promjene u obrazovanju • INTERAKCIONAISTIČKA PERSPEKTIVA – oni ulaze u pojedinosti zajedničkoga života u školama više od bilo kojih drugih predstavnika sociološkoga pristupa. 2. Liberalni (pomoći pojedincu da ostvari svoj potencijal). 2. postoji nekoliko načina adaptacije u školi: ulizivanje. te činjenica da dječaci svoje uspjehe precjenjuju. Elaboracija (provjeravanje). a djevojčice za ženska.

sve su kulture vrijedne poštovanja • STRUKTURALIZAM – jezik je ključ za razumijevanje društvenog svijeta. visoka kultura nije superiorna • MASOVNA KULTURA – MacDonald – masovna kultura ima za cilj svidjeti se najnižem zajedničkom nazivniku.). nego u smislu normi. neomarksističke teorije su nešto umjerenije • KULTURA I CIVILIZACIJA – na kulturu utječu i ideje jedne misaone tradicije na koju utječu discipline poput književne kritike. Gans smatra da svi ljudi imaju pravo na kulturu koja im se sviđa. Kritike: neosnovane kritike filmova koji mogu pridonositi kulturi. glazba – ljudi su potrošači. dok strukturalizam smatra da je istina iza ili unutra teksta. poststrukturalisti naglašavaju interakciju teksta i čitatelja. komercijalizirana. obitelji i kad zauzima svoje mjesto u društvu (povezuje se sa nacionalnom i etničkom pripadnošću i seksualnom orijentacijom. važnost identiteta: uključuju mnoge aspekte i mijenjaju se • FUNKCIONALISTIČKA PERSPEKTIVA KULTURE – na zanima ih kultura u smislu umjetnosti. kulturni pluralizam (kao da imaju izbora). u kapitalističkim društvima sva kultura je proizvod ideologije vladajuće klase – dakle. nema načina da se provjeri koje je gledište istinski ili lažno 6 . LEVI-STRAUSS – u društvu se mogu uočiti neke čvrste strukture koje odražavaju strukturom ljudskom uma • POSTSTRUKTURALIZAM – odbacuju Levijevo stajalište. a ne stvaratelji). naglasak ja ne promjenjivoj prirodi kulture tijekom razvijanja društva. Durkheim se kritizira jer preuveličava stupanj u kojem društvena struktura određuje čovjekovu kulturu koja se prenosi odgojem i podložna je promjenama • KARL MARX – smatrao da je kultura društvenog podrijetla i da proistječe iz čovjekove proizvodne djelatnosti. SAUSSUERE – ljudi doživljavaju svijet kroz znakove koji imaju određena značenja. znanje je ključ za razumijevanje nastanka društva. HEBIDGE – učenje o supkulturama i kako one pokušavaju da se zamijete. kultura služi interesima vladajuće klase. a postoji i supkultura (skupina ljudi koje povezuje nešto zajedničko) • IDENTITET – osjećaj vlastitosti što ga razvija dijete kada se počne diferencirati od roditelja. ona također istiskuje visoku kulturu. popularna (kulturni proizvod koji cijeni veliki broj ljudi koji ne gaje pretenzije da nešto znaju o kulturi: TV emisije. tipovi kulture su visoka (opere. Leavis je pisao o propadanju kulturne elitne manjine zbog modernizacije. priče što se prenose s koljena na koljeno). Durkheim i Mauss ističu da kultura može nastati tek kada ljudi počnu klasificirati stvari i razlikovati ih. pop glazba. književni spisi(. klasom. to je oruđe vladajućih klasa. pučka (folk. serije. nameće se masama zbog profita. oni se služe idejom subjekta i zagovaraju relativizam. pučki napjevi. masovna (proizvod industrijskih društava. ona se obično naziva tradicijom kulture i civilizacije (podržava elitistički pristup kulturi).KULTURA I IDENTITET • KULTURA – sveukupnost načina života nekog društva. a ne na izravno materijalni način. filmovi. vrijednosti i načina življenja. stvara otuđenje i zatupljuje. i sl. ljudi ovise jedni o drugima i razvija se zajednička kultura i kolektivna svijest koja ograničava pojedinca (društvena solidarnost). filmovi za široku potrošnju).

društveni se odnosi mijenjaju. 2. razlike između umjetnosti i popularne kulture. 7 . MP3 player) i hiperdiferencijacija (razvoj mnoštva različitih kulturnih oblika u kojima ne dominira jedan određeni tip). pa vladari. oko identiteta vlada borba • BRADLEY – razlomljeni identiteti – društva su kaotična. Diferencijacija (razdvajanje različitih dijelova društva). simbolično.• MOERNA I POSTMODERNA KULTURA – 3 su glavna obilježja moderne kulture: 1. u postmodernim društvima identiteti su se temeljili na hijerarhiji (na vrhu Bog. kao i rasa i dob • KOMUNIKACIJA I MEDIJI – masovni mediji – metode i organizacije pomoću kojih specijalističke društvene skupine prenose poruku širokoj.-18. moderno društvo zbog bržih promjena stvara nesigurnost. • SIGMUND BAUMANN (povijest identiteta) – uspoređuje ga sa hodočasništvom – znanstveni cilj do kojega treba stići. sposobnost prisvajanja identiteta je stvar moći. politika identiteta (homoseksualizam. komodifikacija (pretvaranje kulturnih dobara u roku) • POSTMODERNIZACIJA – obrće trend razdvajanja kulture od drugih područja društvenog života. klasa i identitet – klasa prema Bradleyu nije najjači izbor identiteta. feminizam (klasa je identitet). glavne odlike su:razlike između kulture i društva. oni kontroliraju sadržaj medija. pa ostali ljudi). dok je rod nužan. kako je društvo raznoliko. a najvažniji razlog nastanka je porast konzumerizma • DRUŠTVENI IDENTITET – razumijevanje tko smo i tko su drugi ljudi i recipročno tome razumijevanje drugih ljudi. postmoderni subjekt (više fragmentarnih identiteta). sociološki subjekt (ne toliko nedjeljiv). ali su i stabilni. ali i uređena. ponašanje je i predvidljivo i nije. na njega utječe spol. moć i identitet – stvaranje identiteta nije vezano za individualne reakcije. sociološki i postmoderni subjekti). dolaskom moderne (16. hiperracionalizacija (upotreba tehnologije za širenje kulturne potražnje. prosvjetiteljstvo – razum. Kritika: ova teorija pretpostavlja. struktura – izbor).st. pa se javlja hiperkomodifikacija (sva su područja društvenog života postala roba). STUART HALL – tri koncepcije identiteta (prosvjetiteljski. Racionalizacija i 3. tako su i mediji raznoliki. naglasak na stilu na štetu sadržaja.) identitet ima dvije odlike (ljudski subjekt je nedjeljiv i jedinstven). klasa. a kolektivni elementi sličnosti. pojavljuje se zajednička kultura političara i medija • MARKSISTIČKE TEORIJE – mediji su samo sredstvo pomoću kojeg vladajuće klase održavaju svoju dominaciju. razlike između klasa i spolova. ne postoji trajni čvrsti identitet • RICHARD JENKINS – identitet kao društveni proizvod – identiteti sadrže elemente individualnog jedinstva i kolektivnog zajedničkoga – individualni elementi identiteta naglašavaju razliku. društvo se sastoji od mnogo fragmentarnih konkurentskih segmenata. modernistički i postmodernistički pristup nisu zadovoljavajući (materijalno.ali ne dokazuje hipotezu o raznolikosti medijskog sadržaja. identitet je unutarnji (što mi mislimo da naš identitet jest) i vanjski (kako nas vide drugi). rase). socijalnoj i raspršenoj publici ili – komunikacija iz jedne točke u više točaka • PLURALISTIČKE TEORIJE – mediji su zrcala društva.

dakle. onda se treba pozvati na immanuela kanta: "kant je najpoznatiji što se tiče etičkih istraživanja po svom tzv. koje dijeli na moralne i intelektualne. to nije hrabrost. glavni čovjekov cilj prema aristotelu je biti sretan . također govori i o konceptu ZLATNE SREDINE.aristotel u ovom djelu govori o vrlinama. moralno djelovanje je usmjereno prema ostvarivanju nekog cilja. kategoričkom imperativu. bez obzira kakve posljedice bile • ako pak bude pitanje VRLINA U ODGOJU.nesmotrenosti (npr. to je ludost) 8 . no možda je najprikladnija slijedeća: "postupaj tako da ljude doživljavaš kao cilj. gdje vrlina predstavlja sredinu (naravno ne aritmetičku) između dvije krajnosti. onda se treba pozvati na aristotela i na njegovo djelo o etici pod imenom Nikomahova etika: aristotelova etička teorija spada u TELEOLOŠKU ETICKU TEORIJU (grc. njegovih formulacija ima nekoliko. interpretativni model (publika diktira sadržaj) • ako bude pitanje DUŽNOST U ODGOJU ili tako nešto. telos . hrabrost je sredina između kukavičluka (jedna krajnost) i ludosti. kada bi jedan vojnik jurišao sam na 50 neprijatelja.cilj). model zadovoljavanja potreba (zabava). bez obzira na dobre ili loše posljedice nekog postupanja).- Kritika: sadržaje medija u najvećoj mjeri diktira tržišna potražnja. a publika ono što se ubrizgava). moralno djelovanje je ispravno ukoliko proizvodi najbolje posljedice (za razliku od kantovog kategoričnog imperativa). može se svemu ovome dodati i još jedna kantova misao:"postupaj iz dužnosti zbog dužnosti". i kako vrline treba razvijati od najranijeg doba čovjeka. npr. ili ODGOJ PREMA VRLINAMA. dakle. postupanje prema kategoričkom imperativu je naša dužnost. dakle. tj. neomarksističke teorije manje naglašavaju kapitalističku logiku • PUBLIKA I NJEZINE REAKCIJE – hipodemnički model (medij je igla. a ne vladajuće ideje. a nikad kao sredstvo". kantova etička teorija je DEONTOLOŠKA ETICKA TEORIJA (koja je posvećena moralnim principima i kategorijama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful