UVODNIK

OPÆINE KAKANJ
interno informativno glasilo OPÆINA KAKANJ Alije Izetbegoviæa 123 72240 Kakanj Tel. 032/771-800, 771-801 Fax 032 771-803 www.kakanj.com.ba e-mail: opcinaka@bih.net.ba

Neka prvomartovska promišljanja budu zamajac našim ekološkim aktivnostima
U prvomartovskom ozraèju, dok smo oèima milovali plavo-žuta državna obilježja BiH, ispunjeni ponosom i nadom, snagom i htijenjem, optimizmom i željom da naša domovina, i naš Kakanj u njoj, budu razvijeniji i jaèi, sve svoje misli usmjerili smo onima koji su pokazali kako se brani kuæni prag i kako se ne žali ni život za rodnu grudu. Naše misli, zahvalnost i poštovanje usmjerili smo znanim i neznanim junacima. Onima koji su podno velièanstvenog Bobovca na poziv ratnih truba zapoèinjali, pod barjakom zemlje Bosne, svoju borbu za slobodu; junacima kroz èije su živote prošli ljutiti konjanici srednjovjekovlja i austrougarske regimente; herojima koji kroz brojne ratove za slobodu domovine živote dadoše; patriotima kojima smo vjeèno zahvalni za izborenu i saèuvanu nezavisnost Bosne i Hercegovine. Na temeljima ovih razmišljanja Kakanj je i ove godine dostojanstveno obilježio 1.mart-Dan nezavisnosti BiH. “Ova promišljanja neka budu zamajac našim aktivnostima koje trenutno provodimo. Ukljuèimo se svi jaèe i odluènije u akciju unapreðenja i zaštite naše prirode kako bi i naša djeca mogla osjetiti miris proljetnog cvijeæa. Kroz našu iskazanu ekološku svijest jaèajmo naš patriotizam. Jaèanjem ekološke svijesti i patriotizma iskazat æemo naše poštovanje prema onima koji su nesebièno èuvali i branili ovu zemlju”, poruèio je na sveèanoj akademiji uprilièenoj povodom 1.marta-Dana nezavisnosti BiH opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri akcentirajuæi aktivnosti na izradi i provedbi Lokalnog ekološko-akcionog plana (LEAP). LEAP je sa prvim sunèanim danima koji nagovještavaju proljeæe dobio svoje plakate,slogane i logo. Podsjetimo, javni poziv za takmièenje za najbolji plakat, slogan i logo u kampanji za izradu i provedbu Lokalnog ekološko-akcionog plana objavljen je krajem 2008.godine. Pozvani su bili uèenici osnovnih i srednjih škola, omladina, umjetnici i svi drugi graðani da dostave svoje radove o temi : ‘’ Eko slika moga kraja – danas i sutra ‘’. Prijave su trebale da sadrže prijedloge vizuelnog rješenja plakata i logotipa u bilo kom obliku, u bilo kojoj tehnici koja se može lako reproducirati. Prijedlozi vizuelnog rješenja morali su sadržavati i kratki slogan koji bi predstavljao sastavni dio plakata. Nakon što je komisija razmotrila pristigle ponude napravljene su odreðene modifikacije tako da su se na kraju dobili plakati, logotip i slogani LEAP-a. U 8. broju Biltena Opæine Kakanj osvræemo se na naša prvomartovska promišljanja, te na aktuelnu borbu za ekološki èist Kakanj u kojem æe vladati harmonièan odnos razvoja industrije i zaštite èovjekove okoline. “U ovoj borbi, zbog zamršenog politièkog sistema koji je opæinama ostavio malo nadležnosti, prinuðeni smo na stalna upuæivanja zahtjeva, apela i molbi višim nivoima vlasti da preuzmu svoj dio odgovornosti za okoliš”, istièe opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri. Dopise, zahtjeve, apele i molbe koje Opæina Kakanj upuæuje višim nivoima vlasti , uz druge informacije iz oblasti zaštite prirode, predstavljamo u novoj rubrici “Eko slika moga kraja” koja æe od sada biti redovna u našem glasilu. Baš kao što je kontinuirana borba Opæine Kakanj za održivi razvoj.

IZDAVAÈ: Opæina Kakanj REDAKCIJA BILTENA OPÆINE KAKANJ: Evelin Memiæ Azra Fejziæ Mersud Kovaè

Tel: 032/555-301 Fax 032/771-803 e-mail:opcinaka@bih.net.ba; evelin.memic@gmail.com

DTP i štampa: Labirint Zenica Tiraž: 1000 primjeraka

2

OPÆINSKO VIJEÆE

5. redovna sjednica Opæinskog vijeæa
5. sjednicu Opæinsko vijeæe održalo je u srijedu, 10. marta 2009. godine, a dnevni red sastojao se od 26 taèaka: Prijedlog odluke o usvajanju Plana kapitalnih investicija za period 2009 – 2013. godine usvojen je u formi nacrta odluke; Prijedlog odluke o usvajanju Strategije komuniciranja Opæine Kakanj sa javnošæu usvojen je uz zakljuèke; Prijedlog programa rada JU Gradska biblioteka Kakanj sa Finansijskim planom za 2009. godinu usvojen je uz zakljuèke; Prijedlog plana i programa JU Centar za socijalni rad Kakanj sa Finansijskim planom za Zabilježeno na 5.redovnoj sjednici Opæinskog vijeæa Kakanj 2009. godinu, Prijedlog programa rada JU za kulturu i obrazovanje Kakanj sa sekretara Opæinskog vijeæa, Prijedlogu odluke o Finansijskim planom za 2009. godinu i Prijedlog utvrðivanju koeficijenta za obraèun plaæe plana rada i razvoja JU Dom zdravlja sa predsjedavajuæeg Opæinskog vijeæa, Prijedlogu poliklinikom Kakanj sa Finansijskim planom za odluke o utvrðivanju koeficijenta za obraèun plaæe 2009. godinu su povuèeni sa dnevnog reda i vraæeni opæinskog naèelnika Opæine Kakanj se raspravljalo na doradu; Prijedlog odluke o finansiranju objedinjeno, a svi prijedlozi su usvojeni prijevoza ðaka i studenata je usvojen uz sugestije; jednoglasno. Prijedlog odluke o formiranju ureda Prijedlog odluke o uslovima i postupku predsjedavajuæeg Opæinskog vijeæa je usvojen. stimulativnog zapošljavanja pripravnika je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o povuèen s dnevnog reda; Prijedlog odluke o ustupanju poslovnih prostora politièkim strankama jednokratnoj novèanoj pomoæi za poroðaj i opremu je usvojen; Donošenje odluke o davanju novoroðenog djeteta je usvojen. Po Prijedlogu saglasnosti na Poslovnik o radu Komisije za mlade i odluke o naknadama opæinskih vijeænika i radnih eko-zaštitu je dobio potrebnu veæinu; Prijedlog tijela Vijeæa, Prijedlogu odluke o rasporedu rješenja o preuzimanju zemljišta zahvaæenog sredstava politièkim subjektima za 2009. godine, klizištem u selu Hausoviæi mještanima kojima je Prijedlogu odluke o utvrðivanju platnih razreda i dodijeljeno neizgraðeno graðevinsko zemljište, koeficijenata za plaæe rukovodeæih i ostalih Prijedlog rješenja o dodjeli zemljišta Fatimi državnih službenika i namještenika u opæinskim Berbiæ iz Hausoviæa u svrhu izgradnje stambenog Izvještaj o radu Opæinskog službama za upravu i posebnim službama Opæine objekta, Kakanj, Prijedlogu odluke o utvrðivanju platnih pravobranilaštva za period 01.1-31.12.2008. razreda i koeficijenata za plaæe rukovodeæih i godine i Plan proljetne sjetve na podruèju opæine ostalih državnih službenika i namještenika Zavoda Kakanj za 2009. godinu usvojeni su jednoglasno; za planiranje i izgradnju opæine Kakanj i direktora Prijedlog rješenja o imenovanju èlanova Etièke Zavoda, Prijedlogu odluke o utvrðivanju komisije je dobio potrebnu veæinu; Prijedlog koeficijenta za obraèun plaæe opæinskog odluke o davanju saglasnosti Skupštini JP pravobranioca Opæine Kakanj, Prijedlogu odluke o „Vodokoma“ za imenovanje Almedina Aliefendiæa utvrðivanju koeficijenta za obraèun plaæe za èlana Nadzornog odbora na period od dva mjeseca je dobio veæinu. 3

EKO-SLIKA MOGA KRAJA
moguænosti za to da i buduæi naraštaji budu u moguænosti zadovoljiti svoje potrebe). Subjekti u LEAP-u su svi: država, lokalna samouprava, NVO, privreda, privatna i javna preduzeæa, struènjaci, vrtiæi, škole, fakulteti, U okviru sveukupnih aktivnosti usmjerenih na izradu i poljoprivrednici, vjerske i etnièke zajednice, mediji... provedbu Lokalnog ekološko-akcionog plana (LEAP) opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri je krajem LEAP-om vratimo svježinu zraka, 2008.godine objavio javni poziv za takmièenje za najbolji plakat, slogan i logo u kampanji za izradu i bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih šuma provedbu Lokalnog ekološko-akcionog plana. “Radostan jer mi je pripala èast da ove veèeri sa Pozvani su uèenici osnovnih i srednjih škola, omladina, vama podijelim radost Dana nezavisnosti BiH, umjetnici i svi drugi graðani da dostave svoje radove o dopustite mi da, zajedno sa vama, svoje misli temi : ‘’ Eko slika moga kraja – danas i sutra ‘’. usmjerim prema nekadašnjim žiteljima našeg Prijave su trebale da sadrže prijedloge vizuelnog kraja koji se smatra kolijevkom Bosne i rješenja plakata i logotipa u bilo kom obliku, u bilo kojoj Hercegovine. tehnici koja se može lako reproducirati. Koliko li je radosti bilo u njihovim dušama, kada Prijedlozi vizuelnog rješenja morali su sadržavati i bi prvo proljetno sunce obasjalo prirodne ljepote kratki slogan koji bi predstavljao sastavni dio plakata. koje su pokrivale bogata kakanjska rudna polja? Nakon što je komisija razmotrila pristigle ponude Koliko li je samo djeèijeg smijeha bilo kad s napravljene su odreðene modifikacije tako da su se na proljeæa sunèev sjaj izmami prve šumske cvjetove kraju dobili plakati, logotip i slogani LEAP-a. u stoljetnim šumama koje su presijecale O imenima dobitnika i terminu uruèivanja nagrada Trstionica, Ribnica, Zgošæa i Bosna? autorima javnost æemo blagovremeno informisati. Neke Zamislimo koliko su ponosni bili srednjovjekovni od nagraðenih radova predstavljamo na naslovnoj i stanovnici ovog kraja kada bi usmjerili pogled na posljednjoj strani Biltena Opæine Kakanj. grandiozni Bobovac na èijim kulama se talasao Podsjetimo, osnovni cilj LEAP-a je da se u lokalnoj barjak zemlje Bosne! Razmišljajmo s kolikim sredini kratkoroèno sprijeèi dalje zagaðivanje i poštovanjem su èuvali Zgošæanski steæak, Sutješku džamiju, Franjevaèki samostan i druge PODRŽITE LEAP, PODRŽITE BORBU ZA kulturno-historijske vrijednosti kao i spomenike BAJKOVITI KAKANJ SA PITOMIM svojih predaka koji su živote dali za domovinu! (...) Ova promišljanja neka budu zamajac našim PEJZAŽIMA I HARMONIÈNIM ODNOSOM aktivnostima koje trenutno provodimo. Ukljuèimo INDUSTRIJE I OKOLIŠA! se svi jaèe i odluènije u akciju unapreðenja i zaštite naše prirode kako bi i naša djeca mogla unaprijedi postojeæe stanje, srednjoroèno stvore osjetiti miris proljetnog cvijeæa. Kroz našu mehanizmi da se sprijeèi moguænost narušavanja okoline iskazanu ekološku svijest jaèajmo naš i da se realno procijene i racionalno iskoriste svi prirodni i društveni razvojni resursi, te dugoroèno ostvare patriotizam. Jaèanjem ekološke svijesti i preduslovi za osiguranje lokalnog razvoja na principima patriotizma iskazat æemo naše poštovanje prema održivog razvoja. Kroz fazu izrade i provoðenja LEAP-a onima koji su nesebièno èuvali i branili ovu jaèat æe se medijska kampanja koja promoviše LEAP; zemlju. jaèat æe se modusi ukljuèivanja i animiranja javnosti da Kako bismo sebi i našim potomcima vratili preuzme dio poslova u procesu izrade LEAP-a; izradit æe svježinu zraka, bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih se plakati, logo i maskote pomoæu kojih æe se promovisati šuma mi radimo na LEAP-u, borimo se da okolišne aktivnosti; ukljuèivat æe se djeca, uèenici i provedemo zakljuèke Opæinskog vijeæa koji se mladi u ekološke aktivnosti kako bi oni postali aktivni odnose na unapreðenje okoliša, trudimo se da prenosioci poruka starijima i buduæi okolišno svjesni proširujemo mrežu daljinskog grijanja, graðani. LEAP nije samo „više cvijeæa,manje smeæa“, nabavljena je mobilna monitoring stanica, radimo LEAP treba da omoguæi održivi razvoj. Izradu LEAP-a na zaštiti prašumskog podruèja Gornja Bukovica treba iskoristiti kao moguænost da se na lokalnom nivou itd“,kazao je, izmeðu ostalog,opæinski naèelnik promoviše i predloži uspostava takvih organizacionih i Mensur Jašarspahiæ-Suri tokom obraæanja na ekonomskih temelja koji bi omoguæili provoðenje naèela sveèanoj akademiji uprilièenoj povodom 1.marta „održivog razvoja“ (održivi razvoj-razvoj koji – Dana nezavisnosti BiH. zadovoljava današnje potrebe, a da pritom ne ugrožava

LEAP dobio plakate, slogane i logo

4

EKO-SLIKA MOGA KRAJA
Stigao odgovor na zahtjev Opæinskog naèelnika da nadležni organi zaštite graðane
date okolinskom dozvolom za inspektora predstavljaju osnov za kontrolu rada operatora. TE Kakanj kao operator znatno utjeèe na kvalitet zraka u Kaknju što je vidljivo iz izvještaja o emisijama koje operator kontinuirano prati. Po svim parametrima vrijednosti emisija u zrak su daleko iznad dozvoljenih graniènih vrijednosti emisija za nova postrojenja. Za postojeæa postrojenja, odnosno ovog operatora, nadležno ministarstvo æe odobravanjem Plana aktivnosti i mjerama iz okolinske dozvole propisati i graniène vrijednosti za emisije u zrak. Buduæi je Plan aktivnosti dostavljen nadležnom ministarstvu i isti je na razmatranju, inspekcija zaštite okoliša do odobravanja Plana aktivnosti nije u moguænosti poduzeti mjere u cilju smanjenja emisija u zrak kod ovog operatora. Treba napomenuti da je TE Kakanj poduzela neke mjere u cilju smanjenja emisija u zrak (revitalizacija bloka 5 i bloka 7).

Federalna uprava za inspekcijske poslove o kontroli rada operatora iz Kaknja
"TE Kakanj kao operator znatno utjeèe na kvalitet zraka u Kaknju što je vidljivo iz izvještaja o emisijama koje operator kontinuirano prati. Po svim parametrima vrijednosti emisija u zrak su daleko iznad dozvoljenih graniènih vrijednosti emisija za nova postrojenja", navodi se u dopisu Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Na adresu Opæinskog naèelnika stigao je dopis iz Federalne uprave za inspekcijske poslove u kojem se kaže: „Povodom Vašeg obraæanja ovoj Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, vezano za problem zagaðenosti zraka u opæini Kakanj, obavještavamo slijedeæe: Inspekcija zaštite okoliša obavlja inspekcijski nadzor operatora koji su u njenoj nadležnosti u skladu sa propisima iz seta zakona o okolišu, te vrši kontrolu mjera propisanih okolinskim dozvolama i odobrenim planovima aktivnosti. Što se tièe operatora na podruèju opæine Kakanj, a koji su u nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove, situacija je slijedeæa: TC Kakanj je kao operator blagovremeno, u skladu sa važeæim zakonskim propisima, pristupila izradi Plana aktivnosti i pribavljanju okolinske dozvole od nadležnog Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Inspekcija zaštite okoliša je na zahtjev mještana poduzela mjere iz svoje nadležnosti u cilju smanjenja negativnog uticaja rada TC Kakanj (buka, prašina). Operator je poduzeo niz manjih aktivnosti, te planirao ugradnju bešumnih motora u mlinici cementa, te izgradnju novog silosa klinkera. Imamo saznanja da je podnesena tužba na Rješenje o odobravanju Plana aktivnosti TC Kakanj koji je odobren od strane nadležnog Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Time je postupak izdavanja okolinske dozvole za navedenog operatora obustavljen, što je otežalo rad inspekcije zaštite okoliša, jer uvjeti propisani Planom aktivnosti i mjere

Kakanj upuæuje molbe,zahtjeve, dopise...
Uticaj rada operatora RMU Kakanj na zagaðenost zraka je znatno manji u odnosu na ostale operatore na podruèju opæine Kakanj. Odobravanjem aktivnosti i dobijanjem okolinske dozvole i ovog operatora æe biti moguæe nadzirati i poduzimati mjere u cilju smanjenja uticaja na okoliš. Što se tièe monitoringa emisija, koje ste nam dostavili, potrebno je da iste dostavite-ustupite Federalnom meteorološkom zavodu koji je ovlaštena institucija za monitoring kvaliteta zraka na podruèju FBiH i Ministarstvu za prostorno ureðenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša ZDK kao organu nadležnom za postupanje u sluèajevima prekoraèenja pragova graniènih vrijednosti kvalitete zraka. Odnosno da postupite prema obavještenju koje Vam je dostavljeno od strane kantonalnog inspektora za zaštitu okoliša“. 5

EKO-SLIKA MOGA KRAJA

Odgovor Termoelektrane Kakanj na predstavku MZ Slapnica
Opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri je uputio Termoelektrani Kakanj dopis u kojem se kaže:“Dobili smo telefonsku predstavku od sekretara Mjesne zajednice Slapnica Sejada Softiæa da se na podruèju odlagališta šljake i pepela uvode izvoðaèi radova u vezi pomenute deponije èiji je cilj proširenje iste. Od strane sekretara Sejada Softiæa upoznati smo sa dopisom broj 01-03-1D-7428/08 od 7.augusta 2008.godine u kojem vi tvrdite da do napredovanja deponije prema selu Slapnica u narednih deset godina neæe doæi jer æe se nastali pepeo i šljaka odlagati na lijevu stranu Slapnièkog potoka. Obraæamo vam se zahtjevom da nam pojasnite o kakvim se radovima radi i da li je došlo da promjene stanja i planova u odnosu na izjavu koju ste potpisali i dostavili imenovanom“. Iz Termoelektrane Kakanj stigao je odgovor u kojem se, izmeðu ostalog, kaže: „Na podruèju odlagališta šljake i pepela Turbiæi do sada nisu uvedeni nikakvi izvoðaèi radova što se može utvrditi u svakom trenutku na licu mjesta i neæe biti uvedeni do dobivanja potrebnih dozvola. Trenutno stanje je slijedeæe: na osnovu Odluke Nadzornog odbora EP BiH odobrena su sredstva u iznosu od 560 000 KM za realizaciju projekta Produženje kolektora Slapnièkog potoka. Aktivnosti se vode veæ dvije godine. Uraðen je projekat za navedeni kolektor, izvršena revizija projekta, dobiveno je pozitivno mišljenje Opæine Kakanj u postupku izdavanja urbanistièke saglasnosti, izdata je urbanistièka saglasnost, zatraženo odobrenje za graðenje i uz zahtjev su priložene sve potrebne saglasnosti (vodoprivredna, cestovna i dr) i uplaæene sve takse. Predmet je trenutno u ZDK (Ministarstvo prometa i komunikacija, prostornog ureðenja i zaštite okoline) na izdavanju odobrenja za graðenje koje oèekujemo u narednih nekoliko dana. Navedeni projekt je èisto ekološki projekt, a mora se realizirati u što kraæem roku i radi zaštite potoka Slapnica od zatrpavanja od postojeæeg materijala jer u tom sluèaju bi došlo do stvaranja veæe akumulacije vode ispod postojeæe deponije šljake i pepela, te ugrožavanja stabilnosti postojeæe deponije, a time i ugrožavanja rijeke Bosne, željeznièke pruge i postrojenja TE Kakanj, odnosno katastrofe veæih razmjera. Potpisan je Ugovor sa firmom Hidrogradnja Sarajevo na iznos od 269.958,79KM i po dobijanju odobrenja za graðenje izvoðaè æe se uvesti u posao“. U odgovoru Termoelektrane Kakanj se navodi da se, prema Projektnom rješenju ureðenja i proširenja deponije šljake i pepela u TE Kakanj kojeg je radio

Rudarski institut iz Tuzle - „odlaganje šljake i pepela vrši na lijevoj strani slapnièkog potoka do sadašnje kote deponije. Ovaj pravac odlaganja je nužno uraditi i radi zaštite postojeæeg kolektora slapnièkog potoka jer prijeti opasnost istiskivanja kolektora na lijevu stranu potoka. Poslije toga odlaganje se vrši na zapadnu strminu

Termoelektrana Kakanj odgovara na predstavku MZ Slapnica
deponije (pogled od TE Kakanj) radi zaštite i rekultivacije, a potom dizanje sadašnje kote deponije za 30 metara. Planiramo da æe ovo trajati 10 godina pri sadašnjem obimu proizvodnje elektriène energije. Po dizanju sadašnje kote za 30 metara, odnosno na kotu +530 metara, i njene rekultivacije (jer po dostizanju kote 530 metara vršit æe se odmah i rekultivacija ) odlaganje deponije æe se nastaviti uz slapnièki potok po uraðenom projektu. Projekat je trenutno na reviziji, a po završenoj reviziji i izvršenim korekcijama, æe se uputiti u proceduru dobivanja dozvola i odobrenja. Date su sve potrebne podloge da se ovi projekti unesu u Plan prostornog ureðenja. Dio sredstava za realizaciju ovog projekta je odobren od Svjetske banke kroz Projekat ECSEE APL (Power IV) koji se finansira iz WB-IDA kredita. Napomenuo bih da se za dobivanje ovih sredstava morala obaviti konsultacija (prezentacija kandidiranog projekta) sa NVO i grupama pod uticajem rada TE Kakanj što je i uraðeno 14.decembra 2005.godine kojoj je prisustvovao i ondašnji povjerenik MZ Slapnica. Realizacija projekta je i u Akcionom planu TE Kakanj koji je upuæen Federalnom ministrastvu za turizam i okoliš radi dobijanja okolinske dozvole. Mi smo spremni odmah za prelazak na odlaganje na lijevu stranu slapnièkog potoka.Uslov je eksproprijacija zemljišta za koju su sredstva veæ rezervisana, a ovih dana æe biti upuæen zahtjev za eksproprijaciju, odnosno za utvrðivanje opæeg dobra Opæinskom vijeæu Kakanj putem opæinskih službi“ - kaže se u dopisu Termoelektrane Kakanj kojeg potpisuje direktor Salih Puriševiæ.

6

EKO-SLIKA MOGA KRAJA

Opæina Kakanj utvrdila nedostatke, upuæen dopis Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, Asfaltgradnja uputila pojašnjenja
Na adresu opæinskog naèelnika Visokog u kojem se kaže:

regionalnoj cesti R-445 Kakanj – Èatiæi – Visoko na dionici ceste od mosta preko rijeke Bosne u naseljenom mjestu Doboj do mosta preko rijeke Bosne u naselju Èatiæi. Naime, uoèeni nedostaci ogledaju se u neodržavanju regionalne ceste, kolovoznog zastora i odvodnih kanala. Na predmetnoj dionici regionalne ceste potrebno je izvršiti èišæenje kolovoznog zastora od nanosa blata s obje strane prometnih smjerova. Na dionici od separacije do raskrsnice regionalnih puteva kod objekata „Delta petrol“, s lijeve strane gledajuæi u pravcu Visokog, potrebno je izvršiti èišæenje

Mensura odvodnog kanala jer je isti prepun blata i konstantna ceste od prijelaza ceste preko željeznièke pruge u

Jašarspahiæa-Surija stigao je dopis Asfaltgradnje iz je opasnost za uèesnike u saobraæaju. Takoðer, dionica „Vezano za zahtjev Kantonalnog inspektora za ceste Èatiæima pored ugostiteljskog objekta „Taverna-ES“ za dostavu podataka od 24.februara 2009.godine do mosta preko rijeke Bosne loše se ili nikako ne obavještavamo Vas da Asfaltgradnja Visoko, kao održava o èemo smo vas više puta upozoravali. O izvoðaè radova na održavanju regionalnih cesta, svemu preuzete ugovorima o redovnom i prethodnom za obavijestili smo nadležno promet i redovno i blagovremeno izvršava svoje obaveze Ministarstvo prostorno ureðenje,

zimskom komunikacije, i zaštitu okoline u Zenici. Tražimo i od

održavanju. Blato koje je uoèeno na regionalnoj cesti vas da izvršite inspekcijski nadzor nad održavanjem R-445, kod separacije, konstantno na cestu u velikim regionalne ceste i naredite otklanjanje navedenih kolièinama nanose kamioni RMU Kakanj, tako da, iako nedostataka. sve neophodne radnje, nanosi blata koje na cestu iznose kamioni RMU d.o.o. Kakanj su ogromni i naše društvo uprkos tome što poduzima sve moguæe mjere, ne može ovaj problem trajno riješiti. Obzirom na sve gore navedeno, molimo Vas da sa svoje strane poduzmete mjere protiv RMU Kakanj koji su krivci za svakodnevno nanošenje ogromnih kolièina blata na regionalnu cestu èime se konstantno ugrožava nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraæaja na tom lokalitetu. Isti problem se se pojavljuje u mjestu Malješ na regionalnoj cesti R-445, opæina Kakanj, na kojem smo po nalogu inspektora za ceste privremeno riješili problem, koji æe se ponovo pojaviti, obzirom da blato na cestu nanose kamioni Trgošpeda Kakanj,Tvornice cementa Kakanj i RMU Kakanj. Takoðer Vas molimo da predložite mjere koje smatrate potrebnim kako bi se ovaj problem kvalitetno i trajno riješio na obostrano zadovoljstvo.“ Podsjetimo, opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri uputio je dopis Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Zenica u kojem se kaže: „Opæina Kakanj u svojim redovnim kontrolama stanja puteva na podruèju opæine Kakanj uoèila je nedostatke na Ovo smatrajte hitnim! O svemu naše Društvo redovno vrši èišæenje ceste i poduzima uèinjenom izvijestite nas u što kraæem roku“.

Odgovor na zastupnièko pitanje Emine Šahinoviæ
Na 26. sjednici Skupštine Zenièko-dobojskog kantona zastupnica Emina Šahinoviæ je postavila zastupnièko pitanje koje glasi: „Ko je nadležan da kontroliše, naredi èišæenje puteva od blata i pranje puteva koje zaprljaju firme koje iste puteve koriste za prevoz sirovina, a u Kaknju su to: Rudnik mrkog uglja,Tvornica cementa, Hidrogradnja i Kamenolom.“ Iz Ministarstva za prostorno ureðenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK su uputili odgovor: „Prema èlanu 71. Zakona o cestama FBiH („Službene novine FBiH,broj 06/02) nadležna inspekcija cesta je dužna preduzeti sve potrebne mjere za otklanjanje opasnosti za ošteæenje ceste i sigurnosti prometa na cesti, a naroèito je zabranjeno: iznositi blato na cestu ili bilo èime prljati cestu, na cestu dovoditi atmosfersku vodu i druge tekuæine i ometati njihovo otjecanje sa ceste". 7

EKO-SLIKA MOGA KRAJA

Pred 7.april – Svjetski dan zdravlja, 15. april Dan Opæine Kakanj i 22.april - Svjetski dan planete: Prièa koja budi ekološku svijest
Indijanski poglavica Seattle ušao je u historiju i u srca zaštitara prirode i ekologa svojim pismom upuæenim 1854. godine amerièkom predsjedniku u Washington, kada je ovaj izrazio želju da kupi velika podruèja indijanske zemlje na sjeverozapadnom dijelu Amerike (danas država Washington) i tada obeæao rezervat indijanskom narodu. To pismo “bijelom èovjeku” i nakon više od 150 godina oèarava dirljivom ljepotom izraza, dubokim osjeæajem za prirodu i èovjekov okoliš, neumanjenom snagom i danas opominje savremenog èovjeka svojom svevremenom porukom:

Pismo poglavice Seattlea
Kako možete kupiti ili naših predaka. Ako vam prodati nebo, toplinu zemlje? prodamo zemlju, morate se Ta ideja nam je strana. Ako mi sjetiti kako je to sveto i ne posjedujemo svježinu morate uèiti svoju djecu kako zraka i bistrinu vode, kako vi je to sveto, i da je svaki odraz to možete kupiti? Svaki dio te u bistrini vode jezera prièa zemlje svet je mome narodu. dogaðaja i sjeæanja mog Svaka sjajna borova iglica, naroda. Žubor vode je glas oca svaka pješèana obala, svaka moga oca. Rijeke su naša magla u tamnoj šumi, svaki braæa; one nam utažuju žeð. kukac, sveti su u pamæenju i Rijeke nose naše kanue i hrane iskustvu mog naroda. Sokovi našu djecu. Ako vam prodamo koji teku kroz drveæe nose svoju zemlju morate se sjetiti sjeæanje na crvenog èovjeka. i uèiti svoju djecu da su rijeke Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju naša braæa, i vaša, i morate od zemlju svog roðenja kada odu sada dati rijekama dobrotu u šetnju meðu zvijezde. Naši kakvu biste pružili svakom mrtvi nikada ne zaboravljaju bratu. Mi znamo kako bijeli ovu lijepu zemlju jer je ona èovjek ne razumije naš život. majka crvenog èovjeka. Mi Jedan dio zemlje njemu je smo dio zemlje i ona je dio jednak kao i drugi jer je on Rijetki crtež indijanskog poglavice nas. Mirisno cvijeæe naše su stranac koji doðe noæu i uzme Seattle sestre; jelen, konj, veliki od zemlje sve što želi. Zemlja orao, svi oni su naša braæa. nije njegov brat nego njegov Stjenoviti vrhunci, soèni pašnjaci, toplina tijela prijatelj i kada je pokori on kreæe dalje. On za ponija i èovjek - svi pripadaju istoj porodici. Tako, sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki njegovih otaca i zemlja što mu raða djecu, poglavica šalje glas da æe nam saèuvati mjesto i zaboravljeni su. Odnose se prema majci-zemlji i tako æemo sami moæi živjeti udobno. On æe nam biti prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu otac i mi njegova djeca. Mi æemo razmotriti vašu kupiti, opljaèkati, prodati kao stado ili sjajni nakit. ponudu za kupnju naše zemlje, ali to neæe biti tako Njegova pohlepa prožderat æe zemlju i ostaviti lako jer ta zemlja je nama sveta. Ta sjajna voda što samo pustoš. Ne znam; naš naèin je drugaèiji nego teèe brzacima i rijekama nije samo voda, veæ krv vaš. Izgled vaših gradova boli oèi crvenog èovjeka.
8

EKO SLIKE MOGA KRAJA
Ali, možda je to zbog toga što je crveni èovjek divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog èovjeka. Nema mjesta da se èuje otvaranje listova u proljeæe ili drhtaj krilaca kukca. Ali, možda je to zbog toga jer sam ja divlji i ne razumijem. Buka djeluje samo kao uvreda za uši. I šta je to život ako èovjek ne može èuti osamljeni krik kozoroga ili noænu prepirku žaba u bari. Ja sam crveni èovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem moèvare kao i sam miris vjetra oèišæen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog èovjeka jer sve živo dijeli jednak dah - životinja, biljka, èovjek. Bijeli èovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao èovjek koji umire mnogo dana, on je otupio na smrad. Ako vam prodamo našu zemlju, morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah takoðer æe prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo svoju zemlju, morate je èuvati kao svetinju, kao mjesto kamo æe bijeli èovjek moæi doæi da okusi vjetar što je zaslaðen mirisom poljskog cvijeæa. Tako æemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odluèimo prihvatiti, postavit æemo jedan uvjet: bijeli èovjek mora se odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braæi. Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi naèin. Vidio sam hiljade raspadajuæih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli èovjek ustrijelivši ih iz prolazeæeg voza. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeæi željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo zbog ostanka na životu. Što je èovjek bez životinje? Ako sve životinje odu, èovjek æe umrijeti od velike osamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama, ubrzo æe biti i èovjeku. Sve stvari su povezane. Morate nauèiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da æe oni poštovati zemlju, recite djeci da je zemlja s nama u rodu. Uèite svoju djecu kao što mi èinimo sa svojom da je zemlja naša majka. Što god snaðe zemlju snaæi æe i sinove zemlje. Ako èovjek pljuje na tlo, pljuje na samoga sebe. To mi znamo: zemlja ne pripada èovjeku; èovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari su povezane kao krv koja ujedinjuje porodicu. Sve stvari su povezane. Što god snaðe zemlju, snaæi æe i sinove zemlje. Èovjek ne tka tkivo života; on je

Spomenik poglavici Seattle u Seattleu, država Washington, USA
samo struk u tome. Što god èini tkanju, èini i samome sebi. Èak i bijeli èovjek, èiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajednièke sudbine. Mi možemo biti braæa, poslije svega. Vidjet æemo; jednu stvar znamo koju æe bijeli èovjek otkriti - naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog èovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenog èovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je Njemu draga i štetiti njoj jeste prezirati njenog stvoritelja. Bijeli takoðer trebaju prolaz: možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte svoj krevet i jedne noæi ugušit æete se u vlastitom smeæu. Ali u vašoj propasti svijetlit æete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na ovu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao nad crvenim èovjekom. Sudbina je misterij za nas jer mi ne znamo kada æe svi bizoni biti poklani i divlji konj pripitomljen, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke umrljan brbljajuæom žicom. Gdje je gušter? Otišao je! Gdje je orao? Otišao je! To je konac življenja i poèetak borbe za preživljavanje.
9

TEMA BROJA

Kakanj dostojanstveno obilježio 1. mart – Dan nezavisnosti BiH

Naša prvomartovska promišljanja
"Ukljuèimo se svi jaèe i odluènije u akciju unapreðenja i zaštite naše prirode kako bi i naša djeca mogla osjetiti miris proljetnog cvijeæa", pozvao je opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ – Suri.
U prvomartovskom ozraèju, dok smo oèima milovali spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima plavo-žuta državna obilježja BiH, ispunjeni ponosom i Odbrambeno-oslobodilaèkog rata 1992-1995. i spomen-obilježje poginulim borcima Narodnooslobodilaèkog antifašistièkog rata 1941-1945. U 17.30 u foajeu Doma kulture otvorena je izložbena postavka udruženja graðana „Duga“ i „Kakanjke- UŽOK“. Sveèana akademija, uprilièena povodom 1.marta – Dana nezavisnosti BiH, zapoèela je zvucima himne Bosne i Hercegovine taèno u 18.00 sati u velikoj sali Doma kulture.

Zabilježeno u gradskom spomen-parku
nadom, snagom i htijenjem, optimizmom i željom da naša domovina, i naš Kakanj u njoj, budu razvijeniji i jaèi, sve svoje misli usmjerili smo onima koji su pokazali kako se brani kuæni prag i kako se ne žali ni život za rodnu grudu. Naše misli, zahvalnost i poštovanje usmjerili smo znanim i neznanim junacima. Onima koji su podno velièanstvenog Bobovca na poziv ratnih truba zapoèinjali, pod barjakom zemlje Bosne, svoju borbu za slobodu; junacima kroz èije su živote prošli ljutiti konjanici srednjovjekovlja i austrougarske regimente; herojima koji kroz brojne ratove za slobodu domovine živote dadoše; onima kojima smo vjeèno zahvalni za izborenu i saèuvanu nezavisnost Bosne i Hercegovine. Na temeljima ovih razmišljanja Kakanj je i ove godine dostojanstveno obilježio 1.mart-Dan nezavisnosti BiH. U petak, 27.februara 2009.godine, u 14.00 sati, u gradskom spomen-parku uprilièeno je polaganje cvijeæa na

Èuvajmo naše kulturno-historijsko naslijeðe
Na sveèanoj akademiji prisutnima se obratio opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri koji je kazao: „O historiji Bosne i Hercegovine obièno se govori u kontekstu znaèajnih dogaðaja, datuma, državnika, namjesnika, ratova, povelja i drugih znakova vremena. Zahvaljujuæi historièarima, osnovne konture života u našem kraju kroz historiju su poznate, mada mozaik naše spoznaje o nama treba biti u znatnoj mjeri obogaæen. Radostan jer mi je pripala èast da ove veèeri sa vama podijelim radost Dana nezavisnosti BiH, dopustite mi da, zajedno sa vama, svoje misli usmjerim prema nekadašnjim žiteljima našeg kraja koji se smatra kolijevkom Bosne i Hercegovine. Koliko li je radosti bilo u njihovim dušama kada bi prvo proljetno sunce obasjalo prirodne ljepote koje su pokrivale bogata kakanjska rudna polja? Koliko li je samo djeèijeg smijeha bilo kad s proljeæa sunèev sjaj izmami prve šumske cvjetove u stoljetnim šumama koje su presijecale Trstionica, Ribnica, Zgošæa i Bosna? Zamislimo koliko su ponosni bili srednjovjekovni stanovnici ovog kraja kada bi usmjerili pogled na grandiozni Bobovac na èijim kulama se talasao barjak zemlje Bosne! Razmišljajmo s kolikim poštovanjem su èuvali Zgošæanski steæak, Sutješku džamiju, Franjevaèki samostan i druge

UŽOK je predstavio bogatu paletu ruènih radova
10

TEMA BROJA
prirode i industrijskog razvoja. U ovim nastojanjima pokažimo da smo sposobni za zajedništvo, predani rad i toleranciju. Na krilima ljubavi prema Kaknju mi radimo na aktiviranju privrednog parka na Vrtlištu, a trebamo završiti i projekat, te papirologiju za još jednu privrednu zonu u Barama. Nadam se da æemo naæi za to zajednièku rijeè, jer poenta u buduæem periodu , uz podršku Vlade ZDK i Vlade FBiH, trebala bi biti na otvaranju novih privrednih kapaciteta i zapošljavanju, posebno mladih i žena. Nadam se da æemo i ja i vijeænici Opæinskog vijeæa Kakanj uložiti daleko više napora, razumijevanja i sredstava, uz podršku viših nivoa vlasti, za otvaranje privrednog parka te osiguranje Sveèana akademija je zapoèela zvucima himne naše preduslova za izgradnju druge privredne zone. U našim domovine planovima je i zatvoreni bazen, za koji imamo projekt, pa bi bio red da ga pokušamo i izgraditi u sklopu sportske dvorane, kao i kulturno-historijske vrijednosti kao i spomenike svojih kompleks otvorenih bazena, za koje smo u Povezicama prodali predaka koji su živote dali za domovinu? zemljište. Omladinski centar, Gradska galerija i Gradski muzej, Priroda, patriotizam i poštivanje onih koji su branili ovu bit æe naši prioriteti u narednim godinama. zemlju su tri pojma koja su se iskristalisala iz ovih naših promišljanja. Ova promišljanja neka budu zamajac našim aktivnostima koje trenutno provodimo. Ukljuèimo se svi jaèe i odluènije u akciju unapreðenja i zaštite naše prirode kako bi i naša djeca mogla osjetiti miris proljetnog cvijeæa. Kroz našu iskazanu ekološku svijest jaèajmo naš patriotizam. Jaèanjem ekološke svijesti i patriotizma iskazat æemo naše poštovanje prema onima koji su nesebièno èuvali i branili ovu zemlju. Kako bismo sebi i našim potomcima vratili svježinu zraka, bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih šuma mi radimo na LEAP-u, borimo se da provedemo zakljuèke Opæinskog vijeæa koji se odnose na unapreðenje okoliša, trudimo se da proširujemo mrežu daljinskog grijanja, nabavljena je Da te volim duša zna draga moja... mobilna monitoring stanica, radimo na zaštiti prašumskog podruèja Gornja Bukovica itd. Nadam se da æemo u 2009. godini imati bolji društveni U ovoj borbi, zbog zamršenog politièkog sistema koji je ambijent, naravno koliko to budu dozvoljavala budžetska sredstva Federacije BiH, Zenièko-dobojskog kantona i Opæine Kakanj. Pomagat æemo i dalje ljudima koji su u situaciji odreðene socijalne potrebe, boraèkim kategorijama, hendikepiranim, penzionerima, kao i studente i srednjoškolce. Osigurat æemo, uz pomoæ kantonalnih organa vlasti, u još jednom broju mjesnih zajednica medicinske podruène ambulante. Pokušat æemo završiti i izgradnju sportskih terena na lokaciji FK Rudar, FK Mladost u Doboju i drugim mjesnim zajednicama. U ovim aktivnostima potreban je najviši nivo zajednièkog nastupa svih onih koji vole Kakanj kako bismo nastavili razvijati našu lokalnu zajednicu èime osiguravamo našim potomcima bolji životni ambijent. Ponosan na veliki doprinos Kaknja u odbrani i èuvanju bosanske posebnosti i nezavisnosti svim graðanima Kaknja i BiH upuæujem srdaènu èestitku povodom 1.marta – Dana nezavisnosti BiH“. Prvomartovsko ozraèje predstavljamo i kroz nekoliko fotografija koje nam je ustupio naš sugraðanin Jasenko Korjeniæ.

Zemljo tisuæljetna na vjernost ti se kunem...
opæinama ostavio malo nadležnosti, prinuðeni smo na stalna upuæivanja zahtjeva, apela i molbi višim nivoima vlasti da preuzmu svoj dio odgovornosti kako bismo se izborili za Kakanj u kojem æe vladati harmonièan odnos

11

AKTUELNOSTI

U Opæinu stigao veliki broj zahtjeva mjesnih zajednica
Iz kakanjskih mjesnih zajednica u Opæinu su pristigla 83 zahtjeva koja se odnose na izgradnju puteva i mostova, a radi uvrštavanja u planove za 2009.godinu. Od toga 30 projekata ima vrijednost veæu od 100 000 KM, pa æe se ovim projektima aplicirati prema budžetskim sredstvima ZDK, a ostalim na budžetska sredstva Opæine Kakanj. Zaprimljeno je i 17 zahtjeva za izgradnju vodovoda, aplikacije 8 projekata æe biti upuæene na sredstva ZDK, a aplikacije ostalih zahtjeva, èija je 30 projekata ima vrijednost veæu od 100 000 KM vrijednost manja od 50 000 KM, æe biti upuæene na Upuæeno je i 20 zahtjeva za izgradnju javne budžetska sredstva Opæine. U oblasti izgradnje kanalizacione mreže Opæini je rasvjete, 11 zahtjeva se odnosi na izradu projektne dostavljeno 20 zahtjeva, 11 zahtjeva je upuæeno dokumentacije, 9 zahtjeva se odnosi na izgradnju domova, škola, igrališta, èesmi... institucijama ZDK, a ostali Opæini.

Ugostitelji nezadovoljni propisanim radnim vremenom
Nakon analize statistièkih pokazatelja kojom je utvrðeno da na užem gradskom podruèju jedan broj ugostiteljskih i trgovaèkih objekata uèestalo èine prekršaj nepoštivanja propisanog radnog vremena, te da vlasnici odreðenih objekata ne poduzimaju mjere zaštite od buke, organizovan je sastanak ugostitelja i predstavnika Opæine. Na sastanku ugostitelji su iznosili razlièita mišljenja. „Radno vrijeme objekata treba produžiti do 24 sata s tim da se muzika gasi u 23.00 sati“, „odreðeni ugostitelji bespravno zauzimaju javnu površinu“, „potrebno je smanjiti komunalnu taksu na istaknutu firmu“ – bila su neka od razmišljanja. Tokom sastanka Nizama Buza, tržišno-turistièkougostiteljski inspektor, je upoznala prisutne sa dopisom Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u kojem se inicira poveæanje kazni i propisivanje mjera zabrane rada ugostiteljskih objekata koji uèestalo prave prekršaje. Pomoænik opæinskog naèelnika Ferid Trako upoznao je ugostitelje da Opæina planira u narednom periodu nabaviti bukomjer i da æe inspektori zajedno sa policijom mjeriti nivo buke u objektima.
12

Ugostitelji su zakljuèili da æe Opæinskom vijeæu Kakanj podnijeti zahtjev za izmjenama i dopunama Odluke o radnom vremenu u odreðenim djelatnostima. Opæinski naèelnik je imenovao radnu grupu za izradu izmjena i dopuna Odluke o radnom vremenu u odreðenim djelatnostima. Zadatak radne grupe je da shodno zahtjevima ugostitelja sa podruèja opæine Kakanj, kao i datih rješenja u opæinama iz okruženja, a vodeæi raèuna o urbanoj sredini i Zakonu o buci, kao i drugim propisima koji ovu oblast regulišu, izvrše izmjene i dopune navedene Odluke i da u obrazloženju iste pojasne razloge svojih prijedloga. Èlanovi radne grupe su Husika Meliha, Razija Šljuka i Nizama Buza.

Opæina Kakanj æe uskoro dobiti bukomjer

AKTUELNOSTI

Opæina Kakanj je, u svojim redovnim kontrolama stanja saobraæaja putem svojih ovlaštenih osoba u oblasti saobraæaja, utvrdila nedostatke vezane za prijelaze ceste preko industrijske (rudnièke) željeznièke pruge
„RMU Kakanj je preko Sektora za razvoj u prošloj godini pokrenuo izradu projektne dokumentacije u vezi sa osiguranjem cestovnog prijelaza „Kuloviæa ulica“ u naselju Doboj", navodi se u odgovoru na zahtjev Opæinskog naèelnika.
Kuloviæa ulica na industrijskoj pruzi Kakanj-separacija. Nakon toga reviziona komisija iz RMU Kakanj je dala odreðene primjedbe na ovaj projekat, tako da se trenutno èeka odgovor na te primjedbe. Jedna od sugestija je bila da se nakon izrade projekta prioritetno uradi upravo ovaj prijelaz. Odgovor na primjedbe, odnosno konaèna izrada pomenutog projekta se praktièno oèekuje svaki dan. Nakon toga æe se na osnovu projektne dokumentacije pristupiti odabiru izvoðaèa radova koji æe izvršiti ugradnju signalnih ureðaja koji su u skladu sa Zakonom o željeznièkom saobraæaju.

Potrebna je zamjena drvenog roštilja u Doboju
Nakon što je opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri uputio Rudniku mrkog uglja Kakanj Zahtjev za postavljanje saobraæajne signalizacije na prijelazima ceste preko željeznièke pruge i otklanjanje nedostataka u kojem se konstatuje da je Opæina Kakanj u svojim redovnim kontrolama stanja saobraæaja putem svojih ovlaštenih osoba u oblasti saobraæaja utvrdila nedostatke vezane za prelaze ceste preko industrijske (rudnièke) željeznièke pruge u naseljenim mjestima Doboj i Èatiæi koji se ogledaju: u nepostojanju saobraæajne signalizacije koja reguliše prelaz ceste preko željeznièke pruge u nivou; u nepostojanju ureðaja za zatvaranje saobraæaja na mjestu na kojem cesta prelazi preko željeznièke pruge u nivou i nepostojanju ureðaja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vozila koje se kreæe šinama; te u lošem stanju drvenog roštilja na prelazu u Doboj, iz Rudnika je stigao dopis u kojem se kaže: „RMU Kakanj je preko Sektora za razvoj u prošloj godini pokrenuo izradu projektne dokumentacije u vezi sa osiguranjem cestovnog prijelaza „Kuloviæa ulica“ u naselju Doboj. Preduzeæe „Ipsa“ iz Sarajeva je uradilo glavni projekat osiguranja cestovnog prijelaza

Ugrožena je sigurnost pješaka
Što se tièe industrijske pruge koja prelazi kroz naselje Èatiæi (iza rampe), ona nije osnovno sredstvo RMU Kakanj niti Rudnik ima interes da istu koristi. Kada je u pitanju primjedba u vezi sa stanjem drvenog roštilja, RMU Kakanj-pogon Separacija se obavezuje da æe u što kraæem roku izvršiti sanaciju istog. Dok se ne izvrši sanacija putnog prijelaza i postavljanje propisne saobraæajne signalizacije neposredni rukovodilac radne jedinice Željeznièki saobraæaj pogona Separacija æe pored redovnog izraditi i dodatno uputstvo o režimu saobraæaja na pomenutom prijelazu“. 13

AKTUELNOSTI

Održan okrugli sto o temi: „Moguæi naèini rješavanja socijalne problematike Roma na podruèju kakanjske opæine“
U organizaciji Centra za socijalni rad Kakanj krajem februara održao se okrugli sto o temi: „Moguæi naèini rješavanja socijalne problematike Roma na podruèju kakanjske opæine“. Sastanku su prisustvovali Centru za socijalni rad u kojem bi obavezno bila predsjednici romskih udruženja iz Kaknja, Fehim uposlena osoba romske nacionalnosti. Osmanoviæ-predstavnik Vijeæa Roma, Dervo Okrugli sto završen je uz slijedeæe zakljuèke: Sejdiæ-predsjednik Babiæ-pomoænik socijalnu politiku, Udruženja Ljiljana Roma ministra Šantiæ BiH, za i Munir rad i Saliha 1. Uèesnici okruglog stola daju punu podršku inicijativi Centra za socijalni rad o moguæem naèinu rješavanja socijalne problematike Roma na podruèju kakanjske opæine; 2. Centar za socijalni rad se obavezuje da æe u prvoj polovini marta radni materijal uraditi u formi projekta; 3. Uraðeni projekt bit æe usaglašen sa predstavnicima romskih udruženja na podruèju opæine i za isti æe se tražiti saglasnost-podrška Opæinskog naèelnika; 4. Nakon usaglašavanja i dobivene saglasnosti Opæinskog naèelnika, projekat æe biti upuæen prema donatorima, prvenstveno prema državnom Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. ostvarivanja prava propisanih kantonalnog predstavnici Opæine Kakanj,

Podrška inicijativi da se uspostavi baza podataka romske populacije

Džuderija-predstavnice Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH... Emina Šariæ u svojstvu moderatora je prezentovala moguæe naèine Zakonom o socijalnoj zaštiti (pravo na stalnu socijalnu pomoæ, pravo na djeèiji dodatak, pravo na novèanu naknadu za vrijeme trudnoæe i poroðaja nezaposlenih žena, pravo na osiguranje jednog obroka školskoj djeci, pravo na zdravstvenu zaštitu). Svi prisutni su podržali inicijativu da se uspostavi baza podataka romske populacije koja bi se mogla formirati otvaranjem ureda za romska pitanja pri

Potpisan Ugovor o izradi revizije projektne dokumentacije za sanaciju i rekonstrukciju puta Tršæe – Brkiæi
Opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri i Sead 14

za sanaciju i rekonstrukciju puta Tršæe – Brkiæi. Za realizaciju ovog projekta odobrena su sredstva na osnovu odluke Komisije za izbjeglice i raseljena lica od 26.septembra 2008.godine. Odobrena sredstva se mogu utrošiti za projekte, nadzor i izvoðenje radova. To znaèi da Fond za povratak BiH ne priznaje troškove revizije projektne dokumentacije koji u ovom sluèaju padaju na teret Opæine. Izvještaj o reviziji je potreban i u fazi izdavanja odobrenja za graðenje.

Cijena usluge revizije izvedbeno-projektne Mešiæ, u ime firme „SM-Commerce“ Kakanj, potpisali dokumentacije je fiksna i iznosi 500 KM. su Ugovor o izradi revizije projektne dokumentacije

AKTUELNOSTI

Opæina Kakanj je jedna od rijetkih lokalnih zajednica koja stimuliše natalitet
Opæinsko vijeæe Kakanj, na 5. redovnoj sjednici koja se održala 10.marta 2009.godine, usvojilo je Odluku o jednokratnoj novèanoj pomoæi za poroðaj i opremanje novoroðenog djeteta. Ovo pravo mogu ostvariti porodilje koje imaju prebivalište na podruèju opæine Kakanj za dijete roðeno u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi na podruèju F BiH ili kuænom porodu. Jednokratna novèana pomoæ utvrðena je u iznosu od 150 KM, a u okviru sredstava planiranih Budžetom. Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se Službi za poduzetništvo, društvene djelatnosti, eko-zaštitu i inspekcijske poslove (Centar za pružanje usluga graðanima, Opæina Kakanj, Alije Izetbegoviæa 123, kontakt telefon 032/771-800, lokal 858) u roku od 30 dana od dana poroðaja. Za djecu roðenu od 1. januara 2009. godine do donošenja ove odluke zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu iste. Pravo na jednokratnu novèanu pomoæ mogu ostvariti i porodilje za djecu roðenu u oktobru, novembru i decembru 2008.godine. Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat æe se dok postoje uslovi za njenu primjenu u skladu sa planiranim sredstvima u Budžetu Opæine, odnosno do njenog stavljanja van snage. „Opæina Kakanj je jedna od rijetkih lokalnih zajednica koje pomažu porodiljama i koja stimuliše natalitet. Ove godine Opæinskom vijeæu æemo u prijedlogu Budžeta predložiti da se u ovu svrhu izdvoji više sredstava u odnosu na prošlu godinu kada je bilo odobreno 50 000 KM“, kazao je opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri. Služba za poduzetništvo, društvene djelatnosti, eko-zaštitu i inspekcijske poslove Opæine Kakanj veæ je primila odreðeni broj zahtjeva, porodilje su obaviještene da æe im novèana pomoæ biti isplaæena nakon usvajanja Budžeta Opæine Kakanj, a ovom prilikom pozivamo sve porodilje koje nisu podnijele zahtjeve da to uèine na vrijeme i da iskoriste svoje pravo. predmetni zahtjev, da je preduzeæe „Agrotrend“ Kakanj u cijelosti privatizirano i to po osnovu javnog upisa dionica 49 % osnovnog (ukupnog) kapitala preduzeæa i po osnovu neposredne pogodbe 51 % ukupnog kapitala preduzeæa „Agrotrend“ Kakanj. Obzirom da je navedeno preduzeæe u cijelosti privatizirano, to eventualnog To što iz navedenog statusa proizilaze kupoprodajnog ugovora sa obaveze vlasnika na èuvanju i zaštiti imovine, sve do raskida Agencijom za privatizaciju ZDK. u Vašoj preporuci sugerišete odobravanje sredstava za funkcionisanje èuvarske službe, na naèin kako se to radi u preduzeæu „Pilana“ d.o.o. Kakanj, ne može se dovoditi u istu ravan sa preduzeæem „Agrotrend“ Kakanj, jer je koliko nam je poznato raskinut kupoprodajni ugovor izmeðu Agencije za privatizaciju ZDK i kupca „Pilane“ d.o.o. Kakanj“. 15

Opæina Kakanj pomaže tek roðenim bebama

Tragom zahtjeva èetiri zaposlenika D.D. „Agrotrend“ Kakanj
Na adresu Opæinskog naèelnika stigao je dopis Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK u kojem se kaže: „Postupajuæi po Vašoj preporuci, u prilogu kojeg ste nam dostavili zahtjev èetiri zaposlenika D.D. „Agrotrend“ Kakanj, a vezano za odobravanje finansijskih sredstava za organizovanje èuvarske službe na farmi „Vlahoviæi“, obavještavamo Vas slijedeæe: iz dokumentacije sa kojom raspolaže ovo Ministarstvo, a što je sigurno i Vama poznato, kao i uposlenicima“Agrotrend“ Kakanj koji su uputili

IZ PROTOKOLA

Nekoliko korisnih informacija za buduæe braène partnere
Buduæim braènim partnerima prezentujemo nekoliko korisnih informacija koje se odnose na zakljuèenje braka. Nakon stupanja na snagu Porodiènog zakona FBiH došlo je do izmjena u proceduri zakljuèenja braka. Buduæi braèni partneri podnose prijavu za zakljuèenje braka, prijava i ostala dokumentacija (rodni listovi, kopije liènih karti i druga dokumentacija ako službena osoba ocijeni da je potrebna) se predaje službenoj osobi ovlaštenoj za obavljanje èina zakljuèenja braka. Matièar (službena

Od odluke do sudbonosnog DA treba proæi najmanje 30 dana
osoba) u dogovoru sa buduæim braènim partnerima odreðuje rok za sklapanje braka koji ne može biti kraæi od 30 dana raèunajuæi od dana prijavljivanja. Izuzetno, kada za to postoje opravdani razlozi, matièar može odobriti sklapanje braka prije isteka roka. Buduæe braène partnere matièar je dužan upoznati da je potrebno da se

do dana sklapanja braka uzajamno obavijeste o zdravstvenom stanju, da posjete porodièno savjetovalište, te da se upoznaju sa struènim mišljenjem i uslovima za razvoj skladnih braènih zajednica. Matièar æe mladence upoznati i sa moguænostima definisanja imovinskih odnosa tj. sa modalitetom koji odreðuje da se imovinsko-pravni odnosi braènih partnera mogu utvrditi braènim ugovorom koji se sastavlja kod notara. Po isteku roka za sklapanje braka kod matièara se dogovore datum, vrijeme i mjesto sklapanja braka. Zakljuèenje braka odvija se uz prisustvo dva svjedoka, tom prilikom državni službenik proèita odredbe Porodiènog zakona FBiH kojim su regulisana prava i dužnosti braènih partnera, a mladenci javno iskazuju volju za zakljuèenjem braka.

Èestitka kakanjskim odbojkašima
Odbojkaški klub „Kakanj“ istinski je promotor opæine Kakanj, kao i upornosti, talenta i predanog rada naših sportista kako bi postigli željene ciljeve. Veliki uspjeh naših odbojkaša pridonosi afirmaciji sporta, omasovljenju svih sportskih disciplina i pomaže ukupnim nastojanjima lokalne zajednice da mlade usmjeri sportskim aktivnostima kako bi se sprijeèila pojava poroka. Neizmjerno se radujemo uspjehu Odbojkaškog kluba „Kakanj“, te igraèima i upravi kluba upuæujemo srdaènu èestitku povodom odbrane tutule osvajaèa Kupa BiH u odbojci.
PREDSJEDAVAJUÆI OPÆINSKOG VIJEÆA

U dušama Kakanjaca i Zenièana duboko se urezalo tužno zavijanje rudnièkih sirena koje izazivaju strah, zebnju i crne slutnje
Nakon nesreæe u jami Stranjani RMU Zenica opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri je, u znak solidarnosti i saosjeæanja, uputio izraze podrške i sauèešæa generalnom direktoru RMU Zenica Senadu Sarajliæu, opæinskom naèelniku Zenice Husejinu Smajloviæu i svim graðanima Zenice: „Poštovani! U dušama Kakanjaca i Zenièana duboko se urezalo tužno zavijanje rudnièkih sirena koje izazivaju strah, zebnju i crne slutnje. Sudbina je pred narod ovog kraja donijela brojna iskušenja. Metak ili metan, kroz vijekove,odnose ljudske živote u našim gradovima, ali ljudska solidarnost našeg naroda i želja za opstankom na kuænom pragu nikada nije pobijeðena. Dragi prijatelji, sa dubokim bolom upuæujem vam izraze sauèešæa zbog tragiène smrti rudara Almira Babiæa koji je duboko pod zemljom zaraðivao hljeb sa sedam kora. Iz Kaknja koji razumije vašu bol primite izraze podrške i naše ohrabrenje u ovom teškom trenutku. Naše misli,molitve i nadanja usmjerene su i prema povrijeðenim rudarima, mi se nadamo njihovom ozdravljenju. Molim primite izraze moga dubokog poštovanja!“ opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri

OPÆINSKI NAÈELNIK

Ivica Petroviæ

Mensur Jašarspahiæ-Suri

16

IZ PROTOKOLA

Maturanti posjetili Opæinu Kakanj
Maturanti Gimnazije „Muhsin Rizviæ“ Kakanj posjetili su u utorak 10. februara 2009.godine Opæinu Kakanj. Tokom dvosatnog boravka gosti su se upoznali sa radom opæinskih službi kroz izlaganja

Maturanti Srednje struène škole u Centru za pružanje usluga

se upuæuju na razmatranje Opæinskom vijeæu. Ja se nadam da æe se neki od maturanata opredijeliti za akademsko obrazovanje koje je potrebno Opæini“, istakao je opæinski naèelnik. U srijedu, 18. februara 2009.godine, Opæinu Kakanj su posjetiti maturanti Srednje

Kurtoviæa. Nakon obilaska opæinskih službi maturanti su posjetili i opæinskog naèelnika Mensura Jašarspahiæa-Surija. „Obišli smo službe Opæine, informacije koje smo dobili pomoæi æe nam u izboru fakulteta i koristit æe nam u buduænosti“,kazala je Gimnazijalci u uredu opæinskog Uèenici Srednje tehnièke škole u maturantica Aida Èehajiæ. naèelnika sali za vjenèanja „Maturanti su se danas upoznali sa organizacijom opæinskih pomoænika opæinskog naèelnika tehnièke škole “Kemal struktura, saznali su na koji naèin Ferida Trake, Suada Husetoviæa, Kapetanoviæ” Kakanj i maturanti komuniciramo sa graðanima i kako Rešada Zaimoviæa i Nurèe Srednje struène škole Kakanj. pripremamo prijedloge odluka koje

Prijemi povodom 8.marta – Meðunarodnog dana žena

prijema opæinski naèelnik je ugostio i vijeænice u Opæinskom vijeæu Kakanj, te zastupnice iz Kaknja u Skupštini ZDK. „Cilj ovog prijema je razmijeniti mišljenja o položaju žene u društvu i porazgovarati o naèinima pomaganja ženama. U proteklom periodu vidljivi su pomaci u domeni politike ravnopravnosti žena, nadam se da æe u buduæem periodu još više biti uèinjeno kako bismo pomogli ženama“, kazao je opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri.

Predstavnice Udruženja žena demobilisanih pripadnica oružanih snaga
U ponedjeljak, 9.marta 2009.godine, opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ - Suri je u svom uredu, povodom 8.marta – Meðunarodnog dana žena, uprilièio prijem za predstavnice Udruženja žena demobilisanih pripadnica oružanih snaga. Nakon ovog

Zabilježeno na prijemu za vijeænice i zastupnice
17

OBAVJEŠTENJA

POZIV POLJOPRIVREDNICIMA ZA UPIS U REGISTAR POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA/ GAZDINSTAVA I REGISTAR KLIJENATA
Obavještavaju se poljoprivrednici (fizièka i pravna lica) na podruèju opæine Kakanj da je 1. januara 2009. godine poèeo upis u Registar poljoprivrednih gospodarstava/gazdinstava i Registar klijenata. Ciljevi upisa u Registre su: – racionalnije, brže i kvalitetnije planiranje mjera nadležnih organa za pružanje potpore razvoju poljoprivrede i ruralnog razvoja; – osiguranje transparentnog utroška sredstava namijenjenih potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju; – postupno usklaðivanje sa zahtjevima Europske unije radi korištenje sredstava iz predpristupnih fondova namijenjenih Bosni i Hercegovini. Registriraju se svi oni koji žele: – ostvariti prava na novèane podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju; – biti registrirani u postojeæim evidencijama Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FbiH ili u ustanovama ovlaštenim od strane Federalnog ministarstva. U registre se unose podaci o sredstvima kojima raspolaže poljoprivredno gospodarstvo / gazdinstvo: – Ljudi – Zemljište – Životinje (stoka) Registriranje se vrši u uredima opæinskih službi (zgrada opæine Kakanj, 3 sprat, soba broj 20), gdje možete dobiti uputstva za upis u registar poljoprivrednih gospodarstava /gazdinstava i registar klijenata, te obrasce za upis.

VAŽNO ! REGISTRACIJA JE PREDUSLOV ZA OSTVARIVANJE NOVÈANIH PODSTICAJA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU, TE SVI ONI KOJI NE BUDU REGISTROVANI NEÆE MOÆI DOBITI BILO KAKAV VID PODSTICAJA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU.

Obavijest za graðane
U skladu sa Strategijom razvoja opæine Kakanj èiji drugi strateški cilj definiše Opæinu Kakanj kao efikasnu, odgovornu i transparentnu upravu koja odgovara na potrebe svih graðana, u svojstvu Opæinskog naèelnika obavještavam graðane da putem Centra za pružanje usluga mogu dobiti sve informacije na koji naèin se svojim zahtjevima mogu obratiti Opæinskom naèelniku i opæinskim službama, kako popuniti obrasce, koju dokumentaciju priložiti i slièno. Opæinski naèelnik, pomoænici opæinskog naèelnika i svi službenici æe i u buduæem periodu njegovati praksu neposrednog dijaloga, saradnje, uvažavanja i koordinacije sa graðanima. U proteklom periodu Opæina Kakanj je poduzela niz aktivnosti kako bi se ojaèao transparentan rad. Usvojene su Strategija razvoja opæine Kakanj, Strategija partnerstva Opæine Kakanj i graðana, sadržajno je obogaæena službena web-stranica, implementiran je Zakon o slobodi pristupa informacijama, izraðena je Strategija komuniciranja Opæine Kakanj i graðana, sjednice Opæinskog vijeæa se prenose putem lokalne TV, poèeo je izlaziti Bilten Opæine Kakanj, ustanovljena je i besplatna pravna pomoæ koja je na usluzi graðanima èetvtkom od 16.30 do 18.30 sati, ostvarena je dobra saradnja sa medijima... I u buduæem periodu Opæina Kakanj æe razvijati i jaèati modalitete komunikacije i saradnje sa graðanima. opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri 18

OBAVJEŠTENJA - ZNAÈAJNI DATUMI

Poziv svim društvenim faktorima: Predstavite svoje aktivnosti putem gradskog displeja
U cilju što bolje promocije aktivnosti svih društvenih faktora kakanjske lokalne zajednice, u gradskoj jezgri Kaknja je instaliran displej. U toku testne faze putem displeja svoje redovne aktivnosti predstavilo je nekoliko subjekata. U narednom periodu planirano je obogaæivanje sadržaja pa i Vas pozivamo da predstavite vaše aktivnosti kakanjskoj javnosti putem gradskog displeja. Sadržaji koji se dostavljaju u Opæinu Kakanj podrazumijevaju fotografije (obavezno u digitalnoj formi), video zapise, reklamne spotove i sl. Nadamo se da æete dostavljanjem sadržaja koji govore o Vašim i aktivnostima Vaših saradnika pomoæi u sveukupnim nastojanjima da putem displeja graðanima prezentujemo šaroliku lepezu privrednog, kulturnog, društvenog i vjerskog života u Kaknju. Sve dodatne informacije možete dobiti od višeg struènog saradnika za informisanje i odnose sa javnošæu u Opæini Kakanj na telefon sa brojem 032/555-301. opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri

Dogodilo se aprila davne hiljadu...
– 4.aprila 1979. godine iz štampe je izašao prvi broj
Kakanjskih novina, glasila kakanjske opæine;

– 7.aprila 1987. godine promovirana je Monografija
Kaknja;

– 7.april se obilježava kao Svjetski dan zdravlja; – 8. april je odlukom UN-a proglašen Svjetskim danom
Roma;

zapisao da kralj poklanja Hrvoju Vukèiæu dva sela u okolini Kaknja, a možda bi prava istina bila da se u post skriptumu zapisalo da je kralj darovao dio sebe i svoje duše jer je historija zabilježila da je bosanskim banovima i kraljevima Bosna, posebno ona uža, bila srcu prirasla. Iako je života u kakanjskom kraju bilo i prije 1392. godine, dobro je što je pergamena ispisana jer povijest hoæe “crno po bijelom” da bi se sprijeèili pokušaji falsifikovanja historijskih èinjenica;

– 15. aprila 1941.godine u Kakanj su ušle trupe 114.
njemaèke oklopne divizije;

– 8. aprila 1945. godine osloboðen je Kakanj u Drugom
svjetskom ratu. Ovaj datum duboko se urezao u narodno pamæenje jer je taj dan donio slobodu. Slobodi se tih dana hrlilo, slobodi se pjevalo, slobodi se divilo...;

– 15.april se obilježava kao Dan srednje struène škole
Kakanj i Dan OŠ „15.april“;

– 18.aprila 1949. godine kakanjski rudar Risto Mijatoviæ
je sa svojom brigadom iskopao 354 tone uglja èime su rudari Kaknja prvi put u kopanju uglja oborili svjetski rekord ruskog rudara Stahanova;

– 8.aprila 1987.godine u Kaknju je sveèano otvorena
Autobuska stanica;

– 21. aprila 1934. godine u eksploziji u Staroj jami
kakanjskog rudnika poginulo je 127 rudara;

– 8.aprila 1988.godine u Kaknju je otvoren Distributivni
centar;

– 11.aprila 1945. u Kaknju je formiran
Narodnooslobodilaèki odbor;

– 22.april se obilježava kao Svjetski dan planete; – 23.april se obilježava kao Svjetski dan knjige i
autorskih prava;

– Aprila 1975. u Kaknju je završena gradnja i pušten je
u rad Dom zdravlja sa specijalistièkim službama;

– 27. aprila 1992.godine prvi put je pušten signal
Radija Kakanj;

– 11.aprila 1994. godine sa radom je zapoèela NTV IC
Kakanj;

– 30.aprila 1967. godine otvoren je kakanjski Dom
kulture. O Domu kulture Raif Èehajiæ je zapisao: „ Lociran na Plandištu, gdje su do tada bile tri kuæe Zudera i još nekih porodica, trebalo je da opravda naziv kako po aktivnostima u njemu, tako i po ponašanju Kakanjaca. Sve kulturne institucije smjestiše se u ovu zgradu: biblioteka i èitaonica, kino, Kulturno-umjetnièko društvo “Dikan”, Radnièki univerzitet i još neke, a osta prostora i za stan domara Ivice Kneževiæa. Velika sala sa prostranom pozornicom, opremljenom velikim pokretnim kulisama i reflektorima, ispred koje je podij za orkestar, mogla je garantovati uspješan nastup i najveæim ansamblima“.

– 15. april se obilježava kao Dan Opæine Kakanj. U
historijskim dokumentima stoji da je 15. aprila 1392. godine kralj Stjepan Dabiša darovao vojvodi Hrvoju Vukèiæu dva sela u okolini Kaknja. S obzirom da se radi o prvom pominjanju imena Kakanj u pisanim izvorima, Opæinsko vijeæe Kakanj je 14.marta 1996.godine odluèilo da se 15.april proglasi Danom Opæine Kakanj. Zasigurno je tog davnog aprilskog, 15. po redu, dana 1392. ljeta gospodnjeg bosanski kralj Stjepan Dabiša zastao u svom diktatu kojeg je crnim mastilom dijak prostirao po žutoj pergameni. Zamislio se kralj Dabiša nad svojim rijeèima! Dijak je

19