Filozofski fakultet Split

Odsjek za povijest umjetnosti
Uvod u arhitekturu i urbanizam

Eruščanski i rimski hramovi

Nina Jurić
Split, 15.11.2010.

3.Uvod…………………………………………………………………………...………. Hramovi i njihovo ukrašavanje………………………………………..3 2..Sadržaj: 1..5 3.……….1..…4 Rim…………………………………………………………………………………..4.5 3.……….4. Uvod………………………………………………………………….8 Literatura………………………………………………………………………….2.1..2.4.3 2.3 2. Božansko područje…………………………………………………………...1. HRAM FORTUNE VIRILIS………………………………………..4 2..1. PANTEON………………………………………………………….……7 3.2.….3. VEII……………………………………………………………………….…….5 3..7 3..4.….6 3. Vjersko graditeljstvo…………………………………………………………6 3..4. Hram……………………………………………………………………………………. Etrurija…………………………………………………………………………. 2 . SIBILIN HRAM……………………………………………………………. Rimska arhitektura……………………………………………………….. SVETIŠTE FORTUNE PRIMIGENIJE………………………………..10 3.…. 4.4.6 3.2.

teritorij Feničana protezao se od Napulja na jugu do donjeg toka rijeke Poa na sjeveru.Kr.kr. sam hram smatra božjim staništem. Njih su u osmom stoljeću pr. džamija). naslijedili Etruščani. završilo je na talijanskom poluotoku oko 1100. osobito značajne građevine. Međutim. u raznim religijama. iako nam rimski pisci govore o postojanju bogate etrurske književnosti.Uvod Apeninski se poluotok u povijesti javio prilično kasno.1 2. kao ni za židovske sinagoge. Riječ "hram" obično se ne koristi za kršćanske i muslimanske bogomolje (crkva.1. ali postoje razlike u upotrebi. Često se. Uglavnom.pr. Obično označava samo velike. Jedini etrurski zapisi koje imamo kratke su nadgrobne inskripcije i nekoliko malo dužih tekstova vezanih za vjerske obrede.Kr. Etruščani su krajem osmoga stoljeća preuzeli alfabet od Grka.1. Brončano doba koje je u Mezopotamiji počelo oko 4000. u koje samo izuzetno ulaze visoki svećenici. upravo u doba kad su se najstariji Grci počeli naseljavati duž južnih obala Italije i na Siciliji. Nagli procvat etrurske civilizacije bio je velikim dijelom rezultat prodiranja grčke kulture. (slika1. a štitila je golemu trgovačku državu u neprestanom natjecanju s grčkom i feničkom. kad su doseljenici iz Srednje Europe donijeli sa sobom kulturu ranog željeznog doba.Kr. (slika 3) 1 http://hr. slika 2) U sedmom i osmom stoljeću pr. namijenjena obavljanju religijskih obreda. Te grobnice nisu bile oskvrnute kad su Rimljani uništili ili nanovo izgradili etrurske gradove te su tako nedirnute preživjele do naših dana. hram je građevina posvećena nekom božanstvu. Primjerice. Njihovi su se gradovi mogli natjecati s grčkima. njihov jezik koji još uvijek vrlo ograničeno razumijemo. Riječ bogomolja načelno je sinonim. Etrurija 2. Hram U svojem osnovnom značenju.wikipedia.pr. da nema njihovih pomno građenih grobnica. osim kada se zbirno govori o "hramovima" raznih religija. Općenito. riječ "hram" može označavati bilo kakvo mjesto bogoslužja. nije u srodstvu ni s jednim poznatim jezikom. a obredi se vrše ispred zgrade. U starijoj hrvatskoj literaturi ponekad se koristi i riječ templ (od latinskog templum).org/wiki/Hram 3 . Etruščani su na vrhuncu svoje moći. gotovo ništa o Etruščanima ne bismo znali iz prve ruke. njihova je flota imala prevlast na Sredozemnom moru.

međutim.3 2. Čini se da su Etruščani usprkos svojoj vještini gradnje u kamenu iz vjerskih pobuda zaobišli kamenu građu pri gradnji hramova. 2005. Njegovo je krupno tijelo potupuno vidljivo ispod ukrasne odjeće. jedan raniji začudno hrabar pokušaj pronalaženja mjesta za monumentalnu skulpturu na vanjskom dijelu etrurskoga hrama. Jupitera i Minerve. preteče rimskih Junone. slika 6.pr.. Etrurski je hram vjerojatno bio nizak i četvrtasta oblika. do uspostavljanja Republike 510. Dvoje djece dodaci su iz renesansnog razdoblja. Takozvani Aplonov hram u mjestu zvanom Veii. No gotovo je sigurno da je riječ o etrurskom arhajkom izvorniku. naravne veličine.Gradom Rimom vladali su etruščanski kraljevi. a samo s južne strane ima stube koje vode do duboka trijema s dva reda po četiri stupa te do cele. katkada ćemo naći skupine velikih dimenzija u terakoti. Kipovi u terakoti tvore dramatičnu skupinu kakvu bismo očekivali u grčkoj zabatnoj skulpturi: Herkul i Apolon natječu se za svetu košutu u nazočnosti drugih božanstava. preobrazivši tako lanac sela u pravi grad.2. bila je standardna građevina po svemu. Žilave. osim po četiri kipa u terakoti. Njihova su svetišta slična jednostavnijim grčkim hramovima. isušili močvarnu nizinu Foruma i podigli prvi hram na Kapitolu. Najbolje je sačuvan kip Apolona (slika 9). Ukrasi su se obično sastojali od terakotnih ploča koje su pokrivale arhitrav i rubove krova. Tek nakon 400. Kr.1.2. no jos uvijek postoji brončani kip vučice koja je othranila Romula i Rema (slika 10). Ne treba naglašavati da na hramu nije bilo mjesta za postavljanje kamenih kipova. drukčiji od skladnih grčkih svetišta te bliži stambenom graditeljstvu. Hramovi i njihovo ukrašavanje Od etrurskih su hramova sačuvani samo kameni temelji jer su građevine bile od drveta.Kr. mišićave noge i porodužen korak odaju izražajnu snagu bez premca u grčkom kiparstvu istoga razdoblja. što potvrđuje i rimski zapis da je posljednji etrurski vladar grada pozvao majstora iz toga mjesta da za hram na Kapitolu izradi Jupiterov lik od terakote. izrađene za popunu zabata iznad trijema.. i to oko stotinu godina. Kraljevi su sagradili prve obrambene zidine oko sedam brežuljaka Rima. Cela je najčešće podijeljena na tri odjeljka jer su vjerom Etruščana vladala tri božanstva. str. 173 4 . nedaleko od Rima. 2005. slika 7.. pr. a povijest kipa vrlo je nejasna. slika 8). 166-167 Janson. str. Kip je nestao.2 2. Kr. Neki su stručnjaci čak držali da je djelo iz srednjega vijeka. VEII Poznat nam je. Veii je bio kiparsko središte s kraja šestoga stoljeća pr. remek-djelo etrurske arhajske skulpture. o 2 3 Janson. (slika 4) Cijela građevina počiva na povišenoj bazi ili podiju koji nije širi od cele. no imaju svoje posebne odlike. postavljena na vrhu krova (slika 5. koje su je kasnije preuzeli Rimljani.

Rimska civilizacija je dominirala zapadnom Europom i područjima oko Sredozemnog mora putem osvajanja i asimilacije stanovništva. tehnologije i jezika u zapadnom svijetu. u kojoj su vuci.org/wiki/Anti%C4%8Dki_Rim 5 . koji na njegovu mjestu drže potporni kameni klinastog oblika. ali i zadovoljavaju želju njihovih vladara za isticanjem. 173 http://hr.Kr. Ostatci mnogih javnih građevina još i danas stoje kao nijemi svjedoci negdašnje veličine Rima. od najranijeg doba imali vrlo važnu ulogu. prikrivena snaga tijela i nogu. Uvod Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753. Rim 3. (slika 13-17) Izum ove građevinske konstrukcije izvorno potječe iz Grčke.. Najbolji beton izrađivao se od vapna i vode pomiješanih s posebnom vrstom zemlje poznatom kao pozzolona. str. umjetnosti.2. tako nazvana jer su njezina glavna nalazišta bila kod mjesta Pozzuoli. čini čvrst lučni okvir za konstrukciju.4 3. zadivljujuće slična Apolonu iz Veiija. apside.Kr. niše i 4 5 Janson. 2005. nastala od grada-države Rima osnovanog na Apeninskom poluotoku i dovela do uspostave velikog Rimskog carstva koje se protezalo duž Sredozemnog mora.5 3. koji se pojavio u drugom stoljeću pr. a u Rim je stigao preko Eturščana koji su prvi shvatili kako središnji kamen luka. Beton omogućuje velike slobode u tehnici građenja kad se kombinira s drugim tipičnim obilježjem rimske arhitekture – polukružnim lukom.wikipedia. beton je do kraja idućeg stoljeća postao material za gradnju šitoke lepeze građevina. Iako se mramor naveliko upotrebljavao u gradnji javnih građevina. Najveći rimski tehnički doprinos leži u razvijanju građevinskog materijala betona. čini se. (slika 11) Antički Rim je potaknuo razvoj prava.1. književnosti. Vučica je maskota Rima i blisko je povezana s etrurskom mitologijom. Kad se izlijeva u oplatu uguranu i uvršćenu između okvira lukova. Masivne kostrukcije u kamenu i cigli pokazuju dar Rimljana za organizaciju i njihove inženjerske kapacitete.čemu svjedoči opasan izraz lica životinje. arhitekture. Povijest antičkog Rima se dijelom nalazi i u temeljima današnje civilizacije. pr. u blizini Napulja (slika 12). Pozzolona je bila smjesa gline i vulkanskog pepela koja je postizala iznimno veliku čvrstoću kad bi se pomijšala s nekim zdrobljenim materijalom – često sitnim otpadcima materijala prigodom zidarskih radova. ratnog umijeća. beton se može oblikovati u kupole. Rimska arhitektura Od svih vizualnih umjetnosti arhitektura je najbolje odgovarala rimskom karakteru.

kao i u večini ostalih područja.. Cela. međutim. ime je izmišljeno jer je. ovo nije obična kopija grčkoga hrama. kako se čini. 109 6 .Kr. pr. Izgrađeno u Rimu u posljednjim godinama drugoga stoljeća pr. U njemu prepoznajemo i neke etrurske elemente: visoko postolje. Ipak.4.Kr.4. Božansko područje ‘Mi Rimljani svoju prevlast nad svim ostalim narodima dugujemo svojoj pobožnosti i pridržavanju religioznih dužnosti. Vjersko graditeljstvo 3. 2008. Rimljanima je trebala prostrana unutrašnost hramova jer su oni služili ne samo za smještaj božanstava nego i za izlaganje trofeja (kipova. Veze s prošlošću najvidljivije su u tipovima hramova koji su se razvili tijekom herojskoga razdoblja rimske ekspanzije. vidljivu korist kao nagradu za svoje napore.). svetište sa svojim elegantnim jonskim stupovima i vijencem upućuje na val grčkog utjecaja koji je uslijedio nakon rimskog osvajanja Grčke 146. u doba Republike (510.. državni kult težio je pridobivanju naklonosti bogova za Rim u cijelini prakticiranjem drevnih obreda čije se podrijetlo velikim dijelom gubi u magli vremena. kao i u našoj mudrosti u vjerovanju da duh bogova vlada i upravlja svime. str. oružja itd. ona sada zatvara jedinstven prostor (slika 19)..svodove otvarajući tako velike slobodne podne površine jer smanjuje potrebu za stupovima i ostalim potporinm građevinskim elementima. str.) koje su donijeli sa svojih osvajačkih pohoda.1. zaštitniku luka. HRAM FORTUNE VIRILIS Svi elementi posuđeni od Etruščana i Grka uskoro su poprimili jasna rimska obilježja.Kr. Dražesni mali ‘Hram Fortune Virilis’ najstariji je dobro sačuvan primjerak ove vrste (slika 18).’ Ovo ili nešto slično izjavljivao je govornik Ciceron. 2008. rimska religija ima malo strasti svojstvene ostalim zemljama i vjerama. koja zahvaća stupove peristila. najčešće velikih hramova s 6 7 Allan. ‘Hram Fortune Virilis’ tako predstavlja novi.7 3.6 3. U svojim vjerovanjima. složeniji tip hrama projektiranog za rimske potrebe. hram bio posvećen rimskom bogu Portunu.20-22 Allan. a nije slučajno mješavina etruščanskih i grčkih elemenata. Slično tomu. Pridržavanje religijskih obveza počinjalo je u kući gdje je otac obitelji obavljao dnevne obrede čiji je cilj bio osigurati dobru sreću kućanstvu.pr.-60. duboki trijem i široka cela. Rimljani su prije svega bili praktični tražeći izravnu. Ovakav tip hrama dugo će opstati: brojni primjeri. više nije podijeljena u tri odjeljka kao u doba Etruščana. Međutim.3.

8 9 Janson. sve do 1944. od davnih je vremena postojao neobičan kult posvećen Fortuni (Sudbini). jer je otpalo mramorno opločenje koje ga je izravno pokrivalo. također s kolonadama (slika 23). Otvori su bili natkriveni bačvastim svodovima. te se tako otkrilo golemo područje drevnih hramova (slika 22).3. 179. majčinskom i proročkom božanstvu. a čitava je građevina završavala velikim dvorištem. Građevina je isprva imala oblik tradicionalnih okruglih seoskih koliba iz rimskih ruralnih predjela. kad je od bombardiranja stradala većina novijih kuća. Na lokaciji se prvotno nalazio niz kosih prilaza koji su vodili do široke terase sa stupovima. Najstariji spomenik kod kojega su ove karakteristike jasno prepoznatljive jest svetište Fortune Primigenije u Palestrini. poput cele okruglog hrama u Tivoliju. nekad važnom etrurskom uporištu.Kr. baš kao i polukružne udubine na prvoj. SIBILIN HRAM Drugi tip hrama iz razdoblja Republike jest tzv. Na ovom mjestu. Izvorni uzorak mu je bila građevina u središtu Rima u kojoj se čuvala sveta vatra grada. još jednim karakterističnim elementom rimskoga graditeljstva. SVETIŠTE FORTUNE PRIMIGENIJE Rimske građevine iskazuju svoj značaj masivnošću i smjelošću graditeljskih zamisli. te je tako postala modelom za okrugle hramove iz doba kasne Republike.korintskim stupovima. Polukružna je građevina izgrađena mnogo kasnije. Rimsko pak svetište potječe iz ranog prvog stoljeća pr. I ovaj je nastao kao rezultat spajanja dviju zasebnih tradicija. Njegovu je veličinu i oblik gotovo potpuno skrivao kasnije izgrađeni srednjovjekovni grad. a datiraju čak i iz drugoga stoljeća poslije Krista. str. 177. sve su danas vidljive površine od betona. podignut nekoliko desetljeća nakon ‘Hrama Fortune Virilis’. i to pod utjecajem grčkih građevina tipa tholosa..2. istočno od Rima (slika 21). Janson. Zaista. Sada je zid jasno vidljiv.4.-178. 7 . str. godine. 2005. Kasnije je izgrađena u kamenu. ‘Sibilin hram’ u Tivoliju (slika 20) . 8 3. primjetit ćemo da su okviri oko vrata i prozora od klesana kamena. u podnožju Apenina.4. dok je zid od betona. mogu se naći u Italiji i u provincijskim prijestolnicama carstva. Izuzev niše sa stupovima i vijencem na donjoj terasi. Pogledamo li pomnije celu.9 3. Ovdje je ponovno visoko postolje sa stubištem samo na suprotnoj starani od ulaza kao i ljupka vanjština nadahnuta grčkim uzorima. Povezani stupovi i arhitravi tvorili su okvir oko otvora s lukovima koji su imali važnu ulogu na drugoj terasi. teško je uopće zamisliti neki drugi način gradnje ovako velikoga kompleksa.. 2005.

. Ulaz je naglađen dubokim trijemom poznatim iz uobičajenh rimskih hramova. Naprotiv. arhitekt je po svoj prilici umanjio značenje vanjštine. (slika 26) Arhitektima nije bilo lako graditeljski riješiti problem potpornja za divovsku kupolu. Jedini. Cijelo brdo. a potpuni dojam nemoguće je prenijeti fotografijama. čija je apsolutna diktatura (82. kao žrtvu Fortuni i spomenik svojoj slavi.Kr. no sjetimo se da zgradu ne vidimo onako kako bismo je trebali vidjeti – na podignutom postolju na kojem je nekad stajala. Spoj između ovih dvaju elemenata čini se prilično oštrim.) označila prijelaz iz vladavne Republike na vladavinu jednoga čovjeka. U današnje vrijeme razina okolnih ulica znatno je viša nego u antičko doba. naprosto kao da su graditelji dovršili zamisao prirode. poredanih u pet pojaseva. Ni umjetnička slika (slika 27) ne može učinkovito prenijeti prostorni dojam unutrašnjosti. Ništa s vanjske strane ne odaje kakva je unutrašnjost. poput Julija Cezara. i njegovih carskih nasljednika. koji ga je vjerojatno odvajao od rotonde. cela Panteona izgleda poput neukrašena valjkastog bubnja s blago zakrivljenom kupolom na vrhu. pretvoreno je i uobličeno u graditeljske oblike koji kao da izrastaju iz samoga kamena. S vanjske strane. Nadalje. (slika 24) Ovakvo oblikovanje velikih otvorenih prostora nije bilo ni poželjno niti izvedivo u klasičnom grčkom svijetu. po veličini usporedivi projekti ovoga tipa nalaze se u Egiptu.-79. Građevina nije u duhu rimske Republike. PANTEON Panteon je okrugli hram vrlo velikih dimenzija iz ranoga drugog stoljeća.No ono što svetište u Palestrini čini tako veličanstvenim nisu samo njegove dimenzije nego i sklad kojim se uklapa u krajolik.4. kako bi sav naglasak prebacio na velik centralni prostor natkriven kupolom koji se iznenada dramatično otvara pred gledateljem čim uđe na ulazna vrata. poput Akropole u Ateni. 8 .4. str. Okrugli otvor u tjemenu (nazvan oculus ili oko) omogućuje ulazak svjetlosti jednolične 10 Janson. 2005. prozračnost i elegancija interijera u potpunoj su suprotnosti s prilično odbojnom vanjštinom.-180. trijem je bio zamišljen kao dio četverouglastog pretprostora s kolonadom (atrija).pr. 179. tako da su stube koje vode na trijem zatrpane. Svetište u Palestrini potječe iz doba Sule.10 3. Što se tiče cele. najbolje očuvane i najdojmljivije unutrašnjosti od bilo koje sačuvane rimske građevine (slika 25). Budući da je Sula izborio veliku pobjedu u građanskom ratu protiv svojih neprijatelja u Palestrini. Međusobno spojena rebra nalik su čvrstoj mreži koja omogućuje uporabu relativno lakih kaseta. poput onoga ‘Fortune Virilis’. To zaključujemo po jednostavnosti vanjskih zidova. Kupola je prava polukugla vrlo originalna nacrta. Prostor zadivljuje skladom. skloni smo povjerovati da je on osobno zapovjedio gradnju svetišta.

S vanjske se strane ta ravnoteža nije mogla postići jer se sila težine kupole morala svladati znatnim proširenjem baze građevine.znanje.htm) . duboko usječene u masivni beton. bio je to hram za sedam planetarnih božanstava.wikipedia.znanje. Janson. opločenje od obojenog mramora na zidovima i pod ostali su isti kao što su bili u rimsko doba. Između njih su niše. http://www. Literatura 1. theoi – bogovi) odnosno.o. mit i umjetnost. točnije. koliko iznosi i promjer baze kupole i unutrašnjosti (slika 28). Tony Allan.11 U Panteonu na izričitu želju sahranjeno je nekoliko poznatih povijesnih ličnosti.61m). Varaždin 2005. koja se postupno stanjuje prema vrhu.wikipedija (http://hr. tako da su sve proporcije u potpunoj ravnoteži. kraljica Margareta i poznati slikar Rafael. pa iako su sa stražnje strane zatvorene. 182. da je predstavljala nebeski svod. 2008 3. stupovi im daju izgled otvora koji kao da vode u susjedne prostorije (slika 30). kao što su kralj Viktor Emanuel II. Razumno je pretpostaviti da je zlatna kupola imala simbolično značenje. Panteon je bio posvečen svim bogovima..org/i/i21/01iv01/01iv0128/znamenitosti%20rima. (grč. od 6 do 20 stopa. str. 24sata d.wikipedia. Pan – svi. 10000 Zagreb. Kao što mu ime kaže. Stanek d. 2005.org/wiki/Anti%C4%8Dki_Rim) (http://hr.znanje. Internetske stranice: .o. 2. (kao što se i debljina kupole povecava prema dolje. tj. Hrvatska. Stari Rim. Velike civilizacije – život. Povijest umjetnosti – dopunjeno izdanje. kako bi kupola bila nalik ‘zlatnom nebeskom svodu’.org (http://www. a kupola mnogo lakšom nego što zapravo jest. nego je usmjerena na 8 širokih potpornih ‘stubova’ (slika 29). Valjak zida i hemisfera kupole također su iste visine. Stupovi.jačine. Taj osjećaj otvorenog prostora iza potpornih nosača čini da se ne osjećamo zarobljenima u Panteonu te da se zidovi dojimlju tanjima.) Težina kupole ne opterečuje jednoliko valjak građevine.-185.org/i/i21/01iv01/01iv0128/znamenitosti%20rima. Anthoney F.W.org/wiki/Hram) 11 12 Janson. Janson. H.12 4. Kasete kupole izvorno su bile pozlačene.htm 9 .o. koliko ima i niša. Visina od poda do otvora iznosi 143 stope (43.o Oreškovićeva 3d.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful