1.

KVALITETA PIVA Glavni elementi kvaliteta arome hmelja za proizvodnju piva su: ά- kiseline ili humulon- najaktivniji sastojak dok ß-kiseline imaju manje tehnološko značenje. Tvrde smole su oksidacijski produkti ά i ß-kiselina, gorkog su okusa i imaju antiseptičko djelovanje. ß-kiseline su stabilnije i teže podliježu oksidacijskom procesu. Aromatične tvari nalaze se lupulinu (pektini, tanin). Tanin se nalazi u listićima, peteljkama i vretenu šišarice. On daje pivu boju i bistrinu a pektini okus i bistrinu. 2. TOČNI ROKOVI SJETVE ULJARICA Suncokret – druga polovica travnja. Kada se temp. tla na 5 cm ustali na 8-10 ˚C. Ricinus – druga polovica travnja. Temp. tla 10-12 ˚C. Sezam – III. dekada svibnja. Temp. tla 20˚C. Uljana repica – ozima od 25.8.-15.9. Mak – u 3. mj., a ozimi do polovice listopada. 3. SORTE ULJANE REPICE Selekcijom su se stvorile sorte bez eruka kiselina u ulju i glukozinolata u sačmi, a sa visokom rodnosti i sadržajem ulja u sjemenu. Stare sorte imale su preko 50% eruka kis. u ulju. Nove sorte sadrže manje od 2% eruka kis. (˝0˝ sorte) i ˝00˝ sorte koje sadrže manje od 15 μmol/g glukozinolata. Stvorena je i ˝000˝ sorta bez eruka kis. i glukozinolata. Najvažniji cilj selekcije je prinos koji uključuje sljedeće komponente (broj komuški/biljci, dužinu komuški, broj sjemenki/komuški, težinu 1000 sjemenki). Uz smanjenje eruka kiseline i glukozinolata, ciljevi selekcije su i povećanje sadržaja ulja i povećanje linolne u odnosu na linolensku kiselinu, otpornost na izmrzavanje, polijeganje, osipanje u žetvi, bolesti itd. Sorte u RH: Silvija – multilinijska njem. S orta, Eurola – linijska franc. sorta, Erika, Sabrina, Samurai, Honk. 4. ŠTO SE KORISTI KOD RAŽI, REPICE, GRAŠKA, PŠENICE I GRAHORICE Raž – zrno; za brašno i za ishranu stoke kao koncentrat, zelena masa u vlatanju; za napasivanje, cijela biljka; zelena krma. Repica – sjeme; ulje, zelena krma za ishranu stoke, biodizel Grašak – zrno; za ishranu ljudi i za spremanje silaže, kompletni dio nadzemne mase za ishranu dom. živ. Pšenica – za kruh, u farmaceutskoj ind., pivarskoj, za mekinje. Kao zelena masa sama ili u smjesi za ishranu dom. živ. Slama; za stelju i ind. papira Grahorica – zeljasta biljka za stočnu ishranu.

djetelinske krmne kulture (stočni grašak. tj. X. 2/3 K. nego za krmni ječam % proteina → stočni – poboljšava hranidbenu vrijednost → pivski – pogoršava tehnološku vrijednost pristupačnosti N od busanja do vlatanja ovisi količina bjelančevina kod poleglog ječma se povećava % proteina.ozime smjese za zelenu krmu . Hrvatska 7. USVAJANJE HRANJIVA KOD P i K Bitna je startna gnojidba. Dodaje se zajedno sa K u jesen prije oranja 70 % a prije sjetve 30 %. VI. SOJA. III. Kod nas se koriste do II veg. a opada % škroba fosfor → nakupljanje škroba. inkarnatka. VIII. povećava ekstraktnost ječma za pivski ječam se preporuča veća količina P . RAZLIKE GNOJIDBE PIVSKOG I KRMNOG JEČMA • • • • • • • • Za pivski ječam je potrebno da ima manje proteina od nicanja do kraja busanja potroši 1/2 P. a N najviše u vlatanju dušik → izaziva polijeganje. koriste se manje količine za pivski.115 – 125 dana I . 6. od nicanja. KRMNO BILJE – podjela . VEGETATIVNE GRUPE Postoji 13 veg. širine. grupa. Najviše se nakuplja i zrnu. grahorica) 8. Koristi se u obliku uree (65-110 kg) ili KAN-a (110-160 kg) dušik → mineralni → organski → ne u početku vegetacije. Najintenzivnija apsorpcija N je u formiranju zrna. II. Najosjetljiviji je na nedostatak od nicanja do prvih dana vegetacije. P djeluje u mineralnom i organskom obliku. 000 . IX.100 – 110 dana – Zagreb 0 . Ist. grupe a najčešće 0 i I. smanjuje % bjelančevina u zrnu.DTS . KUKURUZ. a X najdužu. 0. lucerna. K se najviše troši 6.140 – 145 dana – Slavonija. VII.-7. u fazi intenzivnog vegetativnog porasta i od metličanja do oplodnje. manje osjetljive na fotoperiodizam 00 . 000. V. 000 ima najkraću vegetaciju.krmne kulture za visoku proizvodnju mlijeka . 00. jer temperatura nije dovoljna za rad bakterija najintenzivnija apsorpcija → 10 – 15 dana nakon oplodnje (početak formiranja zrna). N može uzrokovati slabije klijanje jer uništava klicu a i ispire se.5. I.130 – 135 dana II .iznad 49° zemljop. perzijska crvena djetelina. GNOJIDBA. IV.

ubrzava sazrijevanje. . odnos dušičnih i nedušičnih tvari. poboljšava kvalitetu pivarskog ječma. smanjuje % proteina. sinteza ugljikohidrata.• kalij → metabolizam proteina. povećanje škroba.

Početak formiranja cvata ovisi o hibridu suncokreta i dužini vegetacije. 10. Sije se u golo tlo u 3.nalaze se unutar glavice u koncentričnim krugovima. Jezičasti cvjetovi smješteni su na rubovima glavice u tri reda. Dubina sjetve 1. Polen jednog cvijeta na istoj biljci ne može oploditi drugi cvijet na istoj biljci. srednje masno. u srednje ranih hibrida u fazi 5 do 6 pari listova. KOMPONENTE PRINOSA KOD PŠENICE • • • • • Broj biljaka/površini Broj klasova (izboja) Broj klasića Broj cvjetova i klasića Masa zrna i kvaliteta zrna 12. b) sjaj . a time i uspješnije oplodnje. . Oblik glavice u suncokreta može biti konveksan ili konkavan. fertilni su. Koristi se za zelenu krmu i silažu. Konveksan je oblik povoljniji zbog boljeg rasporeda cvjetova. lišče je krupno. mj. muške biljke su kvalitetnije 11. U kasnih i vrlo kasnih hibrida cvat se formira u fazi 7 do 9 pari listova. f) elastičnost – u %. . Ima ih nekoliko stotina do 2000. a u ranih i vrlo ranih hibrida u fazi 3 do 4 para listova. Korijen je jako razvijen.cjevasti . Na svakom cvatu nalaze se dvije vrste cvjetova. kao i zbog bržeg otjecanja vode. lako ili posno.) Suncokret je stranooplodna kultura.5 – 3 cm. stabljika zeljasta i u gornjem djelu odebljala. Zaštita od korova. CVIJET I CVAT KOD SUNCOKRETA Cvat suncokreta je glavica i nalazi se na vrhu svakog izboja na stabljici (konveksna ili konkavna) koja ima dvije vrste cvjetova.9. achepala Dvogodišnja biljka. okopavanje i herbicidima. žute ili narančaste boje i sterilni su. Cjevasti cvjetovi nalaze se u unutrašnjosti glavice i fertilni su. Prve god. i početkom 4. Suncokret cvate u koncentričnim krugovima (po 3 kruga dnevno 8 – 9 dana.jezičasti – smješteni su na rubu reda. TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE KONOPLJE a) boja – može biti različita ali su svjetlije i jednolične boje poželjnije. . formira samo vegetativnu masu a druge god. Cvijet je žute boje. c) masnoća – teško ili masno.između 15. srednje sjajno i bez sjaja. STOČNI KELJ – Brassica oleracea var. cvate u proljeće. jarko su žute ili narančaste boje (privlače insekte) i sterilni su. kreće se od 2-6 % g) finoća – dužina pređe koju sadrži 1 g h) randman. Plod je višesjemenska komuška. cvate i donosi sjeme.može biti sjajno.30 %. Što je masnije to je kudelja kvalitetnija d) miris – specifičan e) čvrstoća – određuje se dinamometrom i izražava u kg.

20 cm dubine.).navodnjavanje 16. RAZLOZI PROPADANJA PŠENICE ZIMI Pšenicu je bitno sijati u optimalnom roku (5-10. gnojiva u vodu. Treba biti 22-24 ˚C a noćna ne ispod 15 ˚C. Vlaga mora biti optimalna i treba sr prozračivati kako bi se listovi osušili. Poliesterske posude su veličine 303 x 515 mm za 209 kučica u koje se puni supstrat 60 % bijelog i 40 % crnog treseta te se stavlja pilirano sjeme. (-30˚C) također uništavaju usjev. biljke visoke 10 – 12 cm II. Prvo šišanje započinje kada su biljke visoke 4 cm. Izostanak snijega i niske temp. Potrebna je struja zraka od 2 km/h da se ujednači temp. 10. HIDROPONSKI UZGOJ DUHANSKIH PRESADNICA – prednosti Alternativni uzgoj duhana u poliesterskom kontejnerima na površini hranjive otopine. Nakon dolijevanja vode dodaju se ista sredstva u količini od 5 ppm. biljke visoke 16 – 20 cm – malo se nagnu III. 75 ppm P2O5 i 150 K2O (750 g NPK/1 m³ H2O). Prozračuje se otvaranjem čeonih strana ili ventilatorima u cilju miješanja hladnog i toplog zraka. Tetraploidne sorte imaju veći % sterilnosti pa se koriste za zelenu krmu. Pored gnojiva preventivno se dodaje fungicid protiv peronospore i botritisa. i odstrani CO2. 15. Na taj se način ujednačava rast i razvoj biljaka. Bazen je 3. Sjetva se obavlja 50 – 60 dana prije presađivanja u polje.drljanje – nakon sadnje.49 m širok i određene dužine te min. jer se postiže bolja čvrstoća stabljike. NJEGA KRUMPIRA U VEGETACIJI .. 14. Sustav je smješten u plastenicima građenim na mjestu sa mogućnošću što boljeg iskorištenja osvjetljenja i topline. Puni se bunarskom vodom te iz vodovoda. Otapa se 20:10:20 NPKu količini da se dobije koncentracija od 150 ppm N. Dnevna temp.Ukoliko zimski pokrivač ostane predugo na usjevu uslijed disanja povećava se vlage i postoji opasnost os snježne plijesni.U fazi prihrane primjenjuje se 50 ppm N (33% KAN).u sušem području i na lakšim tlima se nagrće dublje . pred sklapanje redova – konačno nagrtanje .13. Pšenica tako ulazi u zimu s povećanom količinom vode što joj smanjuje otpornost na niske temp. Kasnija sjetva nosi nepovoljnije uvjete za klijanje i nicanje zbog niskih temp. Hranjiva otopina se dobiva dodavanjem min. RAZLOZI STERILNOSTI KOD RAŽI Nedostatak vlage i visoke temperature u fazi jesenskog busanja i od početka vlatanja do klasanja uzrokuju sterilnost. Biljke se šišaju kako bi bile jednake (4 cm).kultivacija → I. prije nicanja (uništavanje korova) . nicanje i biljni razvoj.nagrtanje → veći dio stabljike će razviti stolone (dodavanje N 1/4-prihrana KANom) .. Ranija sjetva omogućuje brže klijanje. . Šišanjem se dobije više kvalitetnijih presadnica po m2. veća elastičnost i veća debljina biljke. Obavezna mjera njege je šišanje rasada.

i sjemena. tehnička dužina vlakana ne kraće od 60 cm. 16 – 18 % vlakna PREDIVI Lan usvaja najviše hranjiva u vrijeme cvatnje.17. do 60 cm. 6 – 10 tobolaca na postranim granama. sjeme ima 32 – 45 % ulja. O ČEMU OVISI DUBINA TLA • • • • sastav (tip) tla temperatura tla vlažnost tla kulturi koju sijemo . svjetlije boje. 19. lan iz tla iznese 50-75 kg N. grana se od baze. do 25 tobolaca. 26-31 % vlakana ULJNI LAN → do 50 cm. a trava pliće – bolje korištenje vode i hranjiva e) Lakša košnja f) Lakše sušenje → zrak struji kroz masu g) Lakše siliranje → same djeteline se teško siliraju jer imaju veliki % bjelančevina i malo šećera potrebnog za tvorbu mliječne kiseline → što je veći udio trava. to je kvalitetnija silaža h) Ranija košnja i) Manja opasnost od nadimanja → trave sadrže sirova vlakna – smanjena opasnost od nadimanja j) Sjetva i na neplodnim tlima k) Duže trajanje → traju 1 – 2 godine više od samih djetelina l) Manji plodored → djeteline same izazivaju "umornost tla" – na istu površinu dolaze tek za 5 – 6 godina → u smjesi sa travama dolaze za 3 – 4 godine m) Napasivanje → može se kombinirati košnja i napasivanje 18. PRIJELAZNI LAN → za vlakno i dobivanje ulja. Za izgradnju 5 t/ha s. bez ožiljaka. PREDNOSTI SJETVE DTS U ODNOSU NA ČISTE KULTURE a) Veći prinos → općenito za 5 – 10 % → crvena djetelina + visoke trave = 20 % veći prinos → smjese trava + bijele djeteline = 40 % veći prinos b) Sigurniji prirod → dobra otpornost na nepovoljne uvjete (međusobna zaštita) c) Manje zakorjenjivanje d) Veća plodnost tla → ostavljaju više korijenja u tlu u odnosu na ostale kulture → korijenje djeteline je duboko u tlu. Gnoji se isključivo mineralnim gnojivima sa 20-45 kg/ha N i to 2/3 osnovnom obradom a 1/3 u prihrani. ima do 50 tobolaca. GNOJIDBA LANA S DUŠIKOM I RAZLIKE PREDIVOG I ULJNOG LANA → do 170 cm. stabljika sa što manje grana.t. površina glatka.

nije završeno nalijevanje zrna. Favorit. slabiju moć upijanja sosova listovi se suše u posebno konstruiranim sušarama pomoću toplog zraka(flue-curing) Burley → svijetlozelena boja listova. vlažnost biljne mase je 65 – 75 % . pojavom phomopsisa i plasmopare počinje domaća selekcija. veći sadržaj ulja) povećao se broj hibrida.20. gornja polovica zrna je tvrda. Util. Fakir.Proizvodnja silažne mase cijele biljke → vlažnost zrna 45 % .potrebno je da je udio zrna i listova veći nego stabljike. tvrdo sa 25 – 28 % vode. ά-amino N.g.treba postići 35 % vode 15 dana prije prvih mrazeva (kraj 9 mjeseca) . Introdukcijom rumunjskih i francuskih hibrida (smanjena visina stabljike i lisna površina. 24. sporija sagorljivost. Orion.Proizvodnja suhog zrna → berba – zrno zrelo. više šećera i malo hlapljivih kiselina. Fantasol. imale su veliku lisnu površinu. SORTIMENT SUNCOKRETA. Akumulira se u zrnu. Stočna repa – glava i lišče se koriste za direktnu prehranu ili za siliranje. . Akumulira se u zrnu. sadrži više dušika i dušičnih spojeva – imaju ulogu upijanja sosova. POKAZATELJI TEHNOLOŠKE KVALITETE ŠEĆERNA REPE a) b) c) d) e) f) g) digestija – sadržaj šećera u momentu analize sadržaj nešećara – mineralna tvar. mali broj biljaka po jedinici površine i bile su otporna na suncokretnog moljca. U KOJIM S STADIJIMA RAZVOJA I NA KOJI NAČIN KORISTE KUKURUZ I STOČNA REPA ZA ISHRANU STOKE • 3 načina korištenja kukuruza: . Lucil. P je najpotrebniji od nicanja do 40 dana vegetacije. čokoladna boja osušenih listova. za silažu . K je potreban u fazi vegetativnog rasta i u periodu od metličanja do oplodnje. zlatnožuta boja osušenih listova. Sortiment. Korijen se skladišti i koristi zimi. 1980.Proizvodnja vlažnog zrna (klipa) → u fiziološkoj zrelosti 35 % vlage u zrnu. 23. šteni N sadržaj primjesa – nečistoća sadržaj iskoristivog šećera iskorištenje na digestiju(80-85%) biološki prinos šećera(na polju) tehnološki prinos šećera(u šećerani) 22. RAZLIKE IZMEĐU DUHANA TIPA BURLY I VIRGINIA Virginia → zelenkasta boja lišća. a donja je meka. Olio. suši se do 14 % vlage . KADA SE NAJINTENZIVNIJE USVAJA NPK U KUKURUZA Najintenzivnija apsorpcija N je u početku formiranja zrna. ZAŠTO SE U HRVATSKOJ UZGAJAJU HIBRIDI Stare ruske sorte postale su osjetljive na skletotiniju i botritis. • . listovi se suše pomoću vanjskog zraka i ne smiju biti izloženi sunčevim zrakama(air-curing) 21. Hibridi se uzgajaju zato jer imaju povećan prinos sjemena te prinos sirovog ulja po ha i otporniji su na bolesti.

širokoredno 25-40cm ili u trake(2 – 4 reda uskoredno. dobar aminokis. pa do 15. Da bi počelo klijanje sjeme treba upiti 25% vode.8% svjetske proizvodnje . otpornost na bolesti. ima visok prinos zrna.flue-cured . Najbolji predusjevi za suncokret su ozime žitarice (ranija žetva i mogućnost dobre pripreme tla).služe za cigarete i lule) .3% svjetske proizvodnje . ŠTO JE TRITICALE. manja hektolitarska masa i manja masa 1000 zrna. Sjetva prosa obavlja se uskoredno 10-15 cm. KARAKTERISTIKE.Levantian.perique-air-cured .light and dark-sun-cured . Green River . visoki sadržaj proteina.dark-air-cured . Postoji problem neispunjenosti zrna. Bachi-Bagli. dobru adaptabilnost.služe za cigare . kao ni soju i uljanu repicu (zbog istih bolesti).cigar-air-cured . skromne agrotehnička zahtjeve. Macedonian. Sije se u uske redove 10-15 cm i široke 4045 cm na dubinu 2-4 cm. Sjetva se obavlja kada se tlo ugrije na 1012 ºC na 2-4 cm dubine a to je u prvoj polovici svibnja.19.dijele se na filler (punjač).7% svjetske proizvodnje . za zrno i za ishranu ljudi. Virginian-sun-cured) služe za cigarete. mješavine za lule . Na istu površinu trebao bi doći svakih 5-6 godina.duhani sušeni u posebnim sušnicama sa strujanjem toplog zraka (virginia i amarelo . 26.6. Koristi se kao stočna hrana.Basma. Herzgovinian. sastav.8. NAČIN I ROKOVI SJETVE HELJDE I PROSA Sjetva heljde može početi 20..lokalni duhani sušeni na zraku .duhani sušeni na suncu (orijentalni .duhani sušeni na zraku u hladu (služe za mješavine za lule) .služe za cigarete) .35.Sclerotinia sclerotiorum.8% svjetske proizvodnje . ZA ŠTO SE KORISTI To je križanac pšenice i raži.tamni duhani sušeni na zraku u hladu (one-sucker. zelena krma.25. vit. pa razmak 45 – 60 cm) da se dobije 3000-6000 klijavih zrna/m². KOJE SU NEPOŽELJNE KULTURE U PLODOREDU SUNCOKRETA Suncokret ne podnosi monokulturu(bolesti .34.svijetli duhani sušeni na zraku u hladu (burley. 28.5. U uskom plodoredu (2-3 godine) prinosi sjemena smanjuju se za 30-40%. Dalmatian.light-air-cured . 27. Maryland .služe za sve namjene . Diaporthe/Phomopsis helianthi. Potrebno je 15-25 kg sjemena po ha. Sjeme treba tretirati protiv botritisa. Peronospora). B6 i E.. poluorijentalni . binder (povoj) i wrapper (omot) . Otporna je na visoke temp.služe za žvakanje i nešto za šmrkanje i mješavine za lule). Sclerotium bataticola.local-air-cured . kukuruz (kasno se bere pa ostavlja ostatke što otežava obradu a i herbicidi koji se primjenjuju u kukuruzu oštećuju suncokret). Šećerna repa i lucerna također nisu dobri predusjevi zato jer troše zalihe vode.duhani sušeni na zraku u hladu . TIPOVI DUHANA PREMA NAČINU SUŠENJA . pantotensku kis. Norma sjetve je 100-150 zrna/m².

a) na površini tla sloj malih gruda tla do 3 cm b) fini sloj tla s velikim udjelom mrvičastih agregacija u koji se polaže sjeme c) razmrvljena i rastresita zona dorađena rovilom d) raspucani sloj tla sa većim grudama zemlje. zrno kao koncentrat u punoj zriobi. ČETIRI SLOJA TLA KOD PRIPREME ULJANE REPICE Zbog vrlo sitnog sjemena uljana repica zahtjeva finu pripremu sjetvenog sloja i tla općenito.. za zelenu krmu košnjom od kraja vlatanja do početka klasanja.1. 70 % prije oranja i 30 % prije sjetve. . Služi za uvođenje zelene krme u ishrani u proljeće. Šeć. Tijelo korijena cikorije nema brazdicu za razliku od šeć. silaža Pšenica + grahorica – zelena krma i silaža.zapad – 1/3 u osnovnoj obradi. RAŽI. žvakanje i mješavine za lule) . Raž + grahorica – koristi se u početku klasanja raži za zelenu krmu. Koristi se u vegetativnom porastu do cvatnje a neke i u cvatnji. Početkom cvatnje i do pune cvatnje grahorice za silažu. Minimalna vlaga tla mora biti 35% pa se i obrada vrši u cilju konzervacije vlage. Raž + grašak – zelena krma.4% svjetske proizvodnje 29. Najintenzivnija apsorpcije u formiranju zrna. RAZLIKA KORIJENA CIKORIJE I ŠEĆERNE REPE Glava korijena cikorije sadrži mnogo topivih tvari interesantnih za preradu dok kod šećerne repe glava sadrži malo šećera i poželjno je da je što manja. 1/3 u prihrani u obliku KAN-a ili uree. 1/3 u sjetvi. K 120-200 kg/ha. . Najbolje prinose daje kada se tlo pripremi na slijedeći način. repe koja ima. za stelju.služe za šmrkanje. 70 % prije oranja i 30 % prije sjetve. Korijen šećerne repe teži 500-800 g a cikorije 150-250 g. N može uzrokovati slabije klijanje i ispire se. 30. P 100-150 kg/ha. 32.istok . PŠENICE I GRAHORICE Repica – najranije dospijeva za korištenje u proljeće.1/3 – ½ u predsjetvenoj pripremi a ostatak u sjetvi . Najosjetljiviji na nedostatak u prvih 40 dana.dark-fire-cured .duhani sušeni na otvorenoj vatri (virginia . za silažu u početku klasanja. GNOJIDBA KUKURUZA N 150-200 kg NO2/ha. KORIŠTENJE REPICE. SMJESE RAŽI I GRAHORICE ILI GRAŠKA. 31. nakon nicanja i u fazi intenzivnog vegetativnog porasta i od metličanja do oplodnje. Raž – kao zelena masa za napasivanje u vlatanju. Najviše ga se troši 6-7 tj. repa ima koncentrične krugove a cikorija nema.

srednje lišće (45%). divlja repica. a nešto kasnije i repičin crvenoglavi buhač) koji buše rupe u listu.. Pojedine insercije se sastoje od 2-4 lista (podbir. Za tretiranje usjeva treba se strogo pridržavati propisane karence i upotrebljavati samo zakonom dozvoljene fungicide.repičin sjajnik koji uništava pupove. Za sjetvu je potrebno. Konoplja je jara kultura. NAČINI SJETVE KONOPLJE ZA RAZLIČITE NAMJENE Za sjetvu konoplje potrebno je da sjeme bude najmanje 90% klijavo i 99% čistoće. a ličinka crvenoglavog buhača buši i hodnike u stabljici i peteljkama listova. Od bolesti se suzbijaju.goruščica. Suzbijaju se i slijedeći štetnici. Nepoželjne predkulture: kukuruz – zbog ostataka herbicida i neravnomjerne obrade. pipe. Sije se na dubinu 2-4 cm i najbolje je sijati sjeme iz prethodne sezone. buhači. a kombinirana na 20-40 cm dok je razmak između biljaka u redu 20-35 cm. 35. Poželjne predkulture: zrnate mahunarke. 36..8-1 jajnik. kamilica. 34. a pojedine insercije od 6-10 listova (srednje lišće). konoplja za sjeme na 50-70 cm. Nakon nicanja pojavljuju se buhači (kupusni i repičin buhač. crna pjegavost. rak repice. Sjeme repice se tretira insekticidima. DUHAN – KLASIRANJE. ). Ovaj štetnik se mora početi suzbijati u D1 stadiju kada se na jednom vršnom pupu koji je još prekriven listom pronađe 0. pašnjaci i strne žitarice. Veće štete joj nanose dvogodišnji korovi . suha trulež. nadpodbir. ose listarice. priljepača. . podovršak i ovršak). Sije se u drugoj polovici travnja. listovi su podijeljeni u skupine (branja ili insercije): podbir (10%). podovršak (20%) i ovršak (10%). ovisno o načinu uzgoja 60-100 kg/ha sjemena – za vlakno i 1012 kg/ha za sjeme i 20-30 kg/ha kombinirano. Pojavom cvjetova pojavljuje se i najvažniji štetnik uljane repice . KRUMPIR – PLODORED Krumpir podnosi monokulturu ali dolazi do smanjenja prinosa zbog nakupljanja nematoda. NISKE TRAVE • Engleski ljulj – Lolium perene • Crvenkasta vlasulja – Festuca rubra • Livadna vlasnjača – Poa pratensis 37. Konoplja za vlakno sije se na razmak između redova 10-15 cm. djetelina. pa nije potrebno ove štetnike suzbijati. NJEGA ULJANE REPICE – BORBA PROTIV KOROVA I BOLESTI Najviše joj štete korovi u najranijim fazama razvoja te se najviše herbicida primjenjuje nakon sjetve a prije nicanja. U ožujku se pojavljuju ličinke pipe koje buše stabljiku. repičin sjajnik. nadpodbir (15%). travnjaci. Krumpir je odličan predusjev za sve ratarske kulture. Najveće štete u jesen nanose pagusjenice repičine ose listarice (mogu pojesti sve listove u nekoliko dana). ORGANOLEPTIČKA SVOJSTVA Zbog različite kvalitete.33.

Od gljivičnih bolesti tu je krumpirova plijesan koja uništava cimu i oštećuje gomolje. U klasanju traži umjerene temperature i vlagu a ako izostane vlaga dolazi do sterilnosti. proizvodnja whisky-a. farmaceutska industrija. stočna hrana. Virusne bolesti prenose lisne uši. uvijenost lista krumpira.. virus A. Degeneracija se javlja u toplijim krajevima pa da se to spriječi treba se nabavljati sjeme iz hladnih krajeva nezaraženo virusima. grinjama. Lisne uši se prenose za vrijeme vegetacije. LISNE UŠI I VIRUSI Kod sjemenog krumpira prvenstveno zbog virusa treba napraviti desikaciju nadzemnog dijela. prehrambena industrija. Kod nas se uzgajaju diploidne i tetraploidne sorte. Uzrok tome su mnoge virusne bolesti koje se iz godine u godinu prenose na gomoljima. Na taj način se sprečava da spore lista dospiju do gomolja. virus X. Glavni uzrok slabijeg uroda krumpira je izrođivanje ili degeneracija. komina. 38. tekstura. nižim gljivama. Zrno se koristi za koncentrat pri ishrani stoke. raznim vektorima.organoleptička procjena (insercija. insektima. 39. pivarska industrija. Virusne bolesti. finoća tkiva. Raž zahtjeva puno više vode od ostalih žitarica. nematodama. elastičnost. Od svih kultura ima najmanje zahtjeva za hranjivima. PROBLEM STERILNOSTI I GENETSKE INKOMPATIBILNOSTI Korištenje → silaža. RAŽ. Ražena slama se koristi za izradu raznih predmeta a najviše kao stelja te za pokrivanje krovova. virus Y krumpira – najrašireniji virus krumpira u nas. Prosječan prinos je 3 t/ha. boja. oštećenja. Mogu se prenositi. To je biljka dugog dana i stranooplodna je. sladne klice. ljudskim utjecajem. sjemenom. viroid vretenastosti krumpirovog gomolja. . Korove treba suzbijati jer stvaraju vlagu u usjevu što stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti. veličina. sijeno Raž se koristi za krušno brašno a zelena masa u vlatanju za napasivanje i klasanju za zelenu krmu i silažu. mehaničkim dodirom. KRUMPIR – PROBLEMI S BOLESTIMA KOD SJEMENOG KRUMPIRA. Također se koristi i kao nosač u smjesama s mahunarkama. bolesti). Način prenošenja virusa je specifičan za svaki virus.

sitno sjeme Threewaycross – trolinijski hibridi. Svako pojedinačno vlakno je ustvari izdužena stanica epidermalnog sloja ljuske sjemena. LANA.H. . Tehničke dužine vlakna mjere se od kotiledinskog do gornjeg tobolca. 41. Dublecross – četverolinijski hibridi. Spada u krmna žita i najzastupljeniji je nakon kukuruza. tekstila. Visina predivog lana je 170 cm. kutikula. H. PAMUKA. VLAKNA KOD KONOPLJE. Ona nosi dva sloja vlakna. pekarska ind. dugo (lint) i kratko (linter). Laneno vlakno se dobiva iz stabljike između kotiledonskog nodija i prve glave. Kod pamuka vlakno se nalazi unutar tobolca na ljusci sjemena. ranijih vegetativnih grupa. Konoplja za vlakno se sije u gustom sklopu jer se biljke tada granaju samo pri vrhu. silaža. Prinos hibrida raste sa dužinom vegetacije te su oni podijeljeni u FAO grupe (100600). vulgare (6-redni). Elastičnost vlakna daju središnje lamele. GDIJE NASTAJU TA VLAKNA Muške biljke konoplje daju meko i jako vlakno a ženske čvrsto i grubo. distichum (2-redni). proizvodnja slada. Za pivo se koristi dvoredni ječam jer mu je zrno ujednačeno (žetva u punoj zriobi). farmaceutska industrija. Bere se kada je otvoreno 60-70 % tobolaca. JEČAM – Hordeum vulgare Biljka dugog dana.sativum ssp. Najvažnija primjena ječma je u ishrani stoke i pivskoj industriji a svoju primjenu nalazi i u industriji špirita. škroba. Šestoredni se koristi kao stočna hrana (zrno. Modificirani singlecross – kada u sastav ulaze linije koje su nastale od 2 sestrinskih ili jako srodnih linija. zelena krma) . Vlakno je finije što je tanje. a jare forme 5-10 dana s vegetacijom 80120 dana. središnji zid i središnji uski kanalić. majka je određeni hibrid a otac linija. Smješteni su između primarne i sekundarne kore. primarna i sekundarna stjenka i lumen. Prilagodljiv je na nepovoljne uvjete. Ozime forme jaroviziraju za 30 – 40 dana i vegetacija traje 240-260 dana. dobra sjemenska proizvodnja. ulja. 42. intermedium (prijelazni). sativum ssp. Sazrijevanje završava otvaranjem tobolaca. nastali križanjem 2 inbreed linije. krupno sjeme. Tehnička duljina vlakna određuje se prema visini stabljike a mjeri se u cvatnji muških biljaka. H. HIBRIDI KUKURUZA – NASTAJANJE Singlecross – dvolinijski hibridi. Tri podvrste. Čine ga tri dijela. sativum ssp. Vlakno iz stabljike odvaja se i čisti te se dobiva kudelja koja se dijeli na kratku i dugu te podzer.40. Za stvaranje takvih linija potrebno je 10-ak godina linija za komercijalne svrhe 6-7 god. Prvi hibridi nastali su križanjem sorata dok su danas na bazi samooplodnih linija. najrodniji. Osnova predivog vlakna kod konoplje su prozenhimske stanice stabljike. čine ga 4 linije gdje je svaki roditelj singlecross. Primarnu koru čine 2-7 slojeva parenhima između kojih su snopići vlakna smješteni odvojeno a razlikuju se i po kemijskoj građi lamele. Vlakno je načinjeno od celuloze (98%). Snopići vlakna lana su ustvari mehaničko staničje koje daje biljci čvrstoću. Raste u dužinu otvaranjem cvjetova a punu dužinu dostiže nakon 20-25 dana a zatim dozrijeva i raste samo u širinu. Kultivari za vlakno ne smiju imati cvat veći od 1/3 ukupne biljke.

toplijim i suhim a plića na teškim.43. saccharatum – šećerni sirak. repičina osa listarica. Na suhom treba obaviti valjanje da se potakne kapilarni uspon vode i golji kontakt s tlom. Indija. vulgare ssp. veliko busanje. niska stabljika. repičina pipa komušarica. veća otpornost na sušu. sirupa. glukoze. crvenoglavi buhač. pipa terminalnog pupa. 46. ensorgum – za zrno. vulgare ssp. U proljeće. za dobivanje škroba. jari krmni usjev .najviše sadrži proteina. vlažnijim i hladnijim. Daje 2-3 t zrna i 5 vagona zelene mase. Sjetva na veću dubinu je potrebna na lakšim tlima. visok prinos zrna i u nepovoljnim uvjetima. kupusni buhač. . uspijeva i na zaslanjenim tlima Prema načinu korištenja razlikujemo pet podvrsta. silaža). DUBINA SJETVE SOJE – O ČEMU OVISI Soja se sije na 4-6 cm(ne pliće radi fitotoksičnosti herbicida). stabljika za papir . za silažu . technicum – tehnički. zrno za stoku. Kina).BDD. alkohola. velika lisna masa. sudanese – za sjeno i pašu.S. plastika. čvrste bočne grane. ljepilo a od ulja boje i sapuni. zelena masa (sijeno. LUPINA – NAMJENA I KORIŠTENJE . Posebno je vrijedna za ishranu domaćih životinja za što se koristi zelena masa. vulgare ssp. viša stabljika. bicolor – za zelenu krmu.S. Sadrži alkaloide lupinin i lupinidin koji su selekcijom odstranjeni. Najidealnija je biljka za zelenu gnojidbu zbog najrazvijenijeg korjenovog sustava. metlice za metle. Od bjelančevina se proizvode umjetna vlakna. ulja. sposobnost regeneriranja 44.S. više od svih zrnatih mahunarki. SIRAK – NAMJENA I KORIŠTENJE Prosolika žitarica. BKD Stočna i ljudska hrana (Afrika. brzo se regenerira .S. . za izradu metli i četki. silažu. mala i velika repičina pipa. može vezati N iz zraka Lupina je vrlo bogata bjelančevinama. 45. repičin sjajnik. vulgare ssp. za stoku .Sorgum vulgare ssp. stabljika 2-3 m u soku stabljike 8-15% glukoze. postrni usjev. ŠTETNICI ULJANE REPICE U jesen. dobro razvijena metlica.

Hladnim prešanjem dobiveno ulje koristi se u medicini. parfema). Samooplodne su kulture sa 30% stranooplodnje. Kod uljane repice hipokotil se nalazi ispod i iznad površine tla i u jesen nije duži od 10 cm. KARAKTERISTIKE ULJA SEZAMA I RICINUSA Sezamovo ulje se pored maslinovog smatra jednim od najkvalitetnijim za ishranu. sapun. Od bjelančevina na globuline otpada 90% a na albumine 10%. U prehrambenoj industriji koristi se u izradi margarina i konzervi. Sjeme uljane repice je plave do crne boje. Sjeme sadrži 45% ulja. Važno svojstvo je stasitost stabljike a izražava se kao odnos dužine i širine stabljike. a u ogrštice crvenkaste boje. industrija papira. dok je kod ogrštice samo ispod. oleifera pripadaju porodici Brassicaceae. OGRŠTICA I ULJANA REPICA Brassica campestris ssp.765.42% ulja. 49. Toplo prešano ulje služi u kožarskoj i tekstilnoj industriji. Korelacija između kvocijenata stabljike i sadržaja vlakana treba biti između 0. Plod je komuška 5-10 cm u repice sa plavosmeđim sjemenom i 2-3 cm u ogrštice sa tamnijim sjemenom. listovi nemaju peteljku već samo plojku. Sjemenka sadrži i ricin koji je u dozi od 0. sapuna i kozmetike. Stabilno na užeglost zbog sezamina koji hidrolizira u sezamol (jaki antioksidans). sintetičkog kaučuka. Postrane grane repice izbijaju na 60-80 cm (5-7 grana) a kod ogrštice niže i manje ih je.47. umjetne kože.16 g (6 sjemenki) smrtonosan. mase 1000 sjemenki 2 do 4 grama. Listovi ogrštice obuhvaćaju cijelu stabljiku a repice do pola. KVALITETA LANA Tehnička duljina predivog lana mjeri se od kotiledona do gornjeg tobolca. Na mjestu prelaska korijena u stabljiku razvijaju se hipokotil i epikotil. Sjeme sezama sadrži 52-63 % ulja. Ulje sadrži 80-90% ricinusove kiseline a ostale su linolna. Jodni broj mu je između 80 i 90. plavozelena i visine 150 cm. 15-20% bjelančevina. Kod ogrštice se formiraju i ispod površine pa je otpornija na smrzavanje. . Potrebno je da prije ulaska u zimu imaju razvijenih 6-8 listova da nastave rast u proljeće. oleifera i B. sirovina za izradu plastičnih masa. ne smrzava se i ne suši. a ogrštica je svijetlozelena sa dlačicama visine 100 cm. Ulje je viskozno. Što je taj odnos veći stabljika je vitkija. da je površina stabljike glatka bez ožiljaka od listova i svjetlije boje. Stabljika repice je bez dlačica . Poželjno je da se biljka što manje grana. Ne smije biti kraća od 60 cm. Korijen sadrži folnu kiselinu koja negativno utječe na razvoj Brasiccaeae vrsta. Ulje dobiveno toplim tlačenjem. Sjeme ricinusa sadrži 55. slabije je kvalitete i koristi se u tehničke svrhe (podmazivanje. 48. Epikotil je kratak i na njemu se formiraju listovi. mase 1000 sjemenki 4 do 6 grama. Imaju tipični kotiledonski korijen – glavni korijen je dobro razvijen i vretenastog je oblika sa zadebljanjima na vrhu ispod kojeg se formira splet bočnih korjenčića i žilica a ispod njih 5-7 jačih bočnih korjenovih žila. oleinska i stearinska. napus ssp.588 i 0.

ZEMNOG ORAŠCA I MAKA Ricinus – 12-15 ºC. Zemni orašac – 12-14 ºC. Stočna hrana – sije se šestoredni ječam. ZA KLIJANJE I NICANJE RICINUSA. nicanje 20-21 ºC za 4-5 dana. inkarnatka. MIN. 52. Lucerna – Perzijska djetelina. ozima žitarica. kasni 3-5. Stabljika pamuka je zelene boje a pred kraj vegetacije crvenkasta. SEZAMA. grana se razvija sama i b) nedeterminirani tip(nezavršeni tip) – grana razvije više nodija i internodija. Postoje dvije vrste grana. grahorica. cvjetove i plodove te stoje pod kutem od 90º. Rani kultivari imaju 1-2 neplodne grane. 53. bob (jare) . 51. TEMP. već iz pazušca listova izbijaju plodovi na nešto dužim drškama. 1) Neplodne – vegetativne ili monopodijalne – izbijaju na donjem dijelu stabljike pod oštrim kutem te ne nose plodne pupove ni tobolce. srednji 2-3. 2) Plodne – simpodijalne – nose plodne pupove. Za zelenu krmu se koristi nakon završetka vlatanja i klasanja. Mak – 2-3 ºC. za silažu u mliječnoj i voštanoj zriobi a za zrno u punoj zriobi.50. Nedeterminirani rast dijeli se po dužini internodija na: a) biljke s kratkim internodijima (4-7 cm) i zbijenim habitusom. stočna repa. b) biljke sa srednjim internodijima (8-10 cm) i srednje zbijenim habitusom i c) biljke sa dugim internodijima (> 10 cm) i rastresitim habitusom. One imaju dva tipa rasta. PAMUK – PODJELA STABLJIKE Stabljika pamuka naraste između 50-80 cm i grana se u pazušcima listova od 3-5-og lista. NABROJI JARE I OZIME KRMNE KULTURE KOJE DOLAZE SA TALIJANSKIM LJULJEM A KOJE SA LUCERNOM Talijanski ljulj – Perzijska i Aleksandrijska djetelina (jare). žetva u punoj zriobi. JEČAM ZA PIVO I ZA STOČNU HRANU Pivo – sije se dvoredni ječam jer mu je zrno ujednačeno. niknu za 12-15 dana. Postoje i "nulti tipovi" koji ne razvijaju plodne grane. a) determinirani tip(završeni tip) – završni. Sezam – klijanje 16-18 ºC za 1 dan.

kada hmelj naraste 1.kada je visina biljke 75 cm. tijekom ljeta vrši se i kultiviranje. LUPINA – PODJELA Bijela lupina – Lupinus albus – najduža vegetacija. Troši puno vode u fazi formiranja šišarica. To se sprečava kemijskim sredstvima. Obavlja se žitnim kombajnom kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost. . Nakon žetve zrno treba držati u tankom sloju na prozračnom mjestu uz povremeno miješanje. usjev toplog i umjereno toplog podneblja. Koristi se u pivarskoj industriji. najveća potreba za vodom. To je višegodišnja kultura. njega u ostalim godinama (podoravanjem se skida sloj zemlje i otkriva glava hmelja i odmah se vrši rezidba . Plava lupina – Lupinus angustifolius – najkraća vegetacija. potrebe za bodom između bijele i plave. a neznatan dio i u farmaceutskoj industriji i za dobivanje kvasca. Zaperci su nositelji rodnosti hmelja. prihranjivanje (prije ogrtanja i pred cvatnju) i navodnjavanje). Najbolje uspijeva na srednjoj dnevnoj temperaturi od 8 ºC. 57.5 m zagrne se. Iz njih se formiraju cvjetne grančice. usjev umjereno toplogprohladnog podneblja. Za konje se koristi u mliječnoj zriobi do prijelaza u punu zriobu. ZALAMANJE CVATI I ZAPERAKA KOD DUHANA Zalamanjem cvati postiže se 20% veći prinos i bolja kvaliteta lista. Ne smije se saditi nakon okopavina ili lucerne. ravna ili blago nagnuta ka jugu. Najbolje predkulture su višegodišnje leguminoze. Provodi se pomoću stroja visokog prohoda – trapera ili ručno. Plod je orašac.Iz pupoljaka u pazušcima listova izbijaju zaperci. Razmak između redova je 2-4 m a u redu 11. a vrši se prije početka cvatnje na visini 1618 lista. plodna. prihranjuju se tri puta dušičnim gnojivima . aluvijalna). Podzemni dio je višegodišnji a stabljika je jednogodišnja. Njega: Primjenjuje se čitav niz mjera njege: njega u prvoj godini (kada biljke narastu 30 cm treba ih usmjeriti na oslonac.8 m.odstranjivanje jednogodišnje stabljike od podzemnog višegodišnjeg dijela na dubini od 15-20 cm. gnojidba i predzimsko oranje). 56. voli duboka. Žuta lupina – Lupinus luteus – vegetacija između bijele i plave.54. najmanje potrebe za vodom. primjena zaštitnih sredstava. postavljanje oslonaca i usmjeravanje hmelja na oslonac. Hmelj . 3 m i u fazi cvatnje). predzimske mjere (otklanjanje sasušenih nadzemnih ostataka. Nakon zalamanja cvati iz pazušca listova izbijaju zaperci što je štetna pojava. 55. ŽETVA ZOBI Žetva je dvofazna jer nejednako dozrijeva (odozgo prema dolje na metlici). usjev toplog i umjereno toplog podneblja. neutralna tla (černozem. Zob se koristi za zelenu krmu – tijekom vlatanja pa do završetka mliječne zriobe. NJEGA HMELJA Hmelj se uzgaja zbog ženskog cvata – šišarica.

i početkom 3. u prehrandbenoj industriji. VRSTE MAKA. količina sjemena) Šećerna repa je jara kultura. ULJANA REPICA Ulje se koristi u prehrani ljudi u rafiniranom obliku. BDD. ŠEĆERNA REPA – SJETVA (dubina. Sije se krajem 3. imaju 6-7% ulja. koristi se u industrijskoj preradi. KAKO SE SIJU I ZAŠTO Euroazijske podvrste – za ulje (boje. sapuni) Turske podvrste – za opijum – za dobivanje morfija i drugih alkaloida. mj. Dubina sjetve – 2-3 cm na lakšim tlima a u kasnijim rokovima i sušem području sije se dublje.5-2 cm. samooplodna vrsta. BOB – UPOTREBA Za ljudsku ishranu kao zeleno ili zrelo zrno. razmak između redova 60 cm. 60. 4) Visoko lizinski kukuruz – povećan sadržaj lizina u zrnu 5) Kokičar – pri zagrijavanju zrno puca. 1) Voštani kukuruz – zrno boje voska. Poslije lupine najbolje za zelenu gnojidbu. Sklop – gušća sjetva je sigurnije. 59. tiskarskoj ind. Količina sjemena – potrebno je 1.8-2 sjetvene jedinice/ha. tekstila. Ozima se sije do polovice 10. 3) Uljni kukuruz – zuban ili tvrdunac. razmak između redova 45-50 cm. jari krmni usjev. lakovi. sjeme kao koncentrat. kuhani ili se konzervira. Koristi se i za zelenu gnojidbu i za biodizel. boja. Uzgaja se kao ozima ili jara kultura. . važno je posijati optimalni broj biljaka po jedinici površine a sklop bi trebao iznositi 80000 biljaka/ha pri vađenju. koristi se u početku mliječne zriobe u svježem stanju. Za ishranu životinja kao zelena masa za siliranje. tvrdunac ili prijelazni tip. Sjeme sadrži 26 – 35 % proteina i 39 – 44 % škroba 61. SPECIJALNE FORME KUKURUZA Za uzgoj specijalnih hibrida potrebna je izolacija. Razmak u redu je 10-15 cm. kože. 62. mj u istočnim predjelima a 10-15 dana kasnije u zapadnim. a u tehničke svrhe u industriji sapuna. sklop. unutrašnjost izlazi van u obliku bijele šupljikave mase. Zelena krma – u svježem stanju ili silirana u ishrani stoke. a u redu 10 cm. 2) Kukuruz šećerac – ima puno šećera u zrnu. Treba sijati hibridno sjeme proizvedeno prethodne godine od ovlaštenog proizvođača. 6) Kukuruz bijele boje – može biti zuban.58. mj a jara krajem 2. Sjetva na dubini 1.

krmni 90-160 kg/ha. 5) Kemijsko suzbijanje korova – herbicidima. sijeno (do pune cvatnje Istarska smjesa → inkarnatka (30 kg/ha) + engleski ljulj (10 kg/ha) + roškasta smiljkita (3 kg/ha). u vrijeme prvog okopavanja sa 1/3 N i ¼ P i neposredno pred ogrtanje sa 1/3 N i ¼ K. iskorištenje duže i na više načina. KRUMPIR – ZAHTJEVI NJEGE 1) Prvo drljanje – drljanjem se poravnava tlo. nakon košnje se slabo regenerira. Prvo okopavanje – kada biljčice označe redove. korištenje 15. izbalansiran omjer hranjiva Landsberška smjesa → obična grahorica (50 kg/ha) + talijanski ljulj (10 kg/ha) + inkarnatka (20 kg/ha). 7) Suzbijanje bolesti i štetnika – krumpirova plijesan suzbija se sredstvima na bazi bakra. krumpirova zlatica – insekticidima. sije se tijekom 9 mjeseca (8 – 9 mjesec). N – pivarski 80-100 kg/ha. P – pozitivno djeluje na nakupljanje škroba i smanjuje % bjelančevina u zrnu. pivski. LANDSBERŠKA I ISTARSKA SMJESA Prednosti = viši i sigurniji prinosi. manje polijeganje. JEČAM – RAZLIKA U GNOJIDBI PIVSKOG I OBIČNOG Gnojidba N je dosta rizična radi polijeganja. preporuča se više. Upotrebljava se u jesen i zimu i to samo za ishranu stoke (glava i lišče za direktnu ishranu ili siliranje. poboljšava kvalitetu pivskog ječma. 4) Ogrtanje – čim biljke počnu cvasti.5. razbija pokorica. STOČNA REPA Sije se u 3. 3) Međuredno kultiviranje i okopavanje – izvodi se istovremeno motikom. 66. 64. Provodi se u dva navrata. Provodi se ručno motikom ili plugom ogrtačem. 6) Prihrana – provodi se u dva navrata. manji plodored. prvi put pred cvatnju a drugi put u vrijeme pune cvatnje. prozračuje tlo i suzbijaju korovi. Drugo okopavanje – 1215 dana nakon prvog na 10-12 cm dubine. 2) Drugo drljanje – 5-6 dana nakon prvog. 6-8 cm dubine. Nedostatak je što herbicidno djelovanje prestaje nakon ogrtanja. pa se koristi za napasanje 67. lakša košnja. 8) Natapanje – važna mjera u sušim područjima.63. OZIMI KRMNI USJEVI • KRMNE REPICE • OZIMA RAŽ • SMJESE LEPIRNJAČA SA ŽITARICAMA • INKARNATKA • LANDSBERŠKA I ISTARSKA SMJESA . – zelena krma. mj. korijen se skladišti u upotrebljava zimi). K – utječe na metabolizam bjelančevina. 65. krmni 80-90 kg/ha. Gnoji se sa 70-90 kg/ha. povećava % škroba u zrnu. Provodi se 5-6 dana nakon sadnje i ima zadatak da razgrne humke ako su nastali pri sadnji.

Najintenzivnije razdoblje usvajanja hraniva je cvatnja i formiranje plodova. manje je šećera.68. Ali u početnoj fazi razvoja. Suvremena proizvodnja zemnog orašca zasniva se prvenstveno na gnojidbi mineralnim gnojivima. formira se samo jedna središnja stabljika koja daje sjeme. a sa sjetvom 25 kg/ha N. Stabljika repe obično je visoka 1. U jesen se unosi u tlo 50-70 kg/ha P2O5 i 60 kg/ha K2O. Ne preporučuje se davati veće količine stajskog gnoja (veća bujnost vegetativne mase. TRI TIPA STABLJIKE ŠEĆERNE REPE Postoje tri tipa stabljike: 1. JARI KRMNI USJEVI • • • • • ALEKSANDRIJSKA DJETELINA PERZIJSKA DJETELINA STOČNA REPA BOB LUPINA 69. ali manji broj mahuna). Može ih biti oko 1% svake godine. formira se nekoliko približno jednakih stabljika. Prkosnice su biljke koje niti u drugoj godini ne formiraju stabljiku (1-5%). Ako u prvoj godini biljka formira stabljiku. traži i dosta dušika. . korijen je lakši. dušično gnojivo se unosi odmah iza nicanja uz istodobno navodnjavanje i u tijeku cvatnje.5-2 m i užljebljena je. kada još nisu formirane kvržice na korijenu. Ako se vrši prihranjivanje. GNOJIDBA ZEMNOG ORAŠCA S obzirom da zemni orašac veže preko kvržičnih bakterija dušik iz zraka. 71. a više celuloze. 2. Pojava fascijacije je srašćivanje sjemenskih grana u široke trake. Takva biljka naziva se proraslica (genetska osnova ili hladnoća). POSTRNI KRMNI USJEVI • • • • • SIRAK & ŠEĆERNI SIRAK SUDANSKA TRAVA STOČNA KORABA ULJANA ROTKVA STOČNI KELJ 70. Iz pazušca listova izbijaju postrane grane. veće potrebe ima za fosfornim i kalijevim hranivima. formira se jedna središnja stabljika i nekoliko manjih i 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful