VIJČANI SPOJEVI

Pomoćni nastavni materijali uz kolegij "Konstrukcijski elementi I" Ak. godina 2006./07. Nositelji kolegija: Prof. dr. sc. Božidar Križan Doc. dr. sc. Saša Zelenika

-1-

VIJČANI SPOJEVI
NAVOJ Navojna linija (zavojna linija, zavojnica) nastaje namatanjem hipotenuze pravokutnog trokuta na cilindar.

γ
h

γ

1 - navojna linija, 2 - odmotana navojna linija, tj. hipotenuza pravokutnog trokuta, h - uspon Kut uspona navoja: tan γ =

h d2π

Kad bi po navojnoj liniji oko cilindra namatali žice trokutastog, pravokutnog ili drugih presjeka, dobili bi navoje trokutastog, pravokutnog ili drugih profila zuba:

Vijak ima vanjski navoj, izrađen na vanjskoj površini cilindra. Matica ima unutarnji navoj izrađen u cilindričnom provrtu. Unutarnji navoj može biti izrađen i u provrtu u nekom strojnom dijelu. Matica koja se na vijku okrene za 360°, napravit će u aksijalnom smjeru put koji je jednak usponu h.

-2-

Najčešće vrste navoja:

g)

a) Metrički navoj; najčešći standardni navoj b) Fini metrički navoj; ima manju dubinu navoja i korak od normalnog metričkog navoja c) Whitworth-ov cijevni navoj; tradicionalni cijevni navoj porijekolom iz Velike Britanije d) Trapezni navoj; za vretena, ima manje trenje od metričkog navoja e) Pilasti navoj; za vretena, ima manje trenje od trapeznog, ali podnosi opterećenja samo u jednom smjeru f) Obli navoj; za spojnice željezničkih vagona, neosjetljiv na oštećenje i prljavštinu g) Obli elektro-navoj (Edisonov navoj); za grla žarulja i električne osigurače Navoji mogu biti: - desnovojni koji su standardni - lijevovojni za posebne namjene: ventili plinskih boca, natezači čelične užadi

Desnovojni navoj

Lijevovojni navoj

-3-

Oznake:

γ

h

a) Vijak i matica: - d = vanjski nazivni promjer vijka - d2 = srednji promjer navoja (bokova) - d3 = promjer korijena navoja vijka (promjer jezgre); za metričke navoje je d3 = d – 1,22687·P - P = korak navoja (udaljenost između dva susjedna zupca) - β = kut nagiba boka zuba (kut profila) - D1 = unutarnji promjer navoja matice - m = visina matice - h = uspon navoja - γ = kut uspona b) Profil metričkog ISO navoja: - H1 = nosiva dubina navoja - h3 = dubina navoja - R = polumjer zaobljenja u korijenu navoja

-4-

Tr 36 x 6.A . npr. d = 52 mm. M 3 x 0. npr. h=2P h=P P h=3P P Jednovojni navoj Dvovojni navoj Trovojni navoj Označavanje navoja na crtežima: a) Metrički navoj. .B .npr. h = 24 mm.C . Tr 52 x 24 P8.35. odnosno Rp 3/4. npr.unutarnji cijevni navoj se označava Gp 3/4. hrapavosti i točnosti izmjera i oblika.npr. tj. prema DIN 2999 i DIN 3858.srednja . a vanjski koničan 1:16. vijci i matice se dijele u sljedeće klase (DIN 267): .35 mm. . d = 3 mm. npr. . P = 8 mm (trovojni navoj) -5- . b) Fini metrički navoj ima manju dubinu navoja i korak od normalnog metričkog navoja. d) Trapezni navoj: .vanjski navoj. c) Whitworth-ov cijevni navoj: . unutarnji promjer cijevi je ≈ 3/4 ". Viševojni navoji imaju veći uspon h. prema DIN ISO 228. M 12.za opću upotrebu . broj označava vanjski promjer d = 12 mm.srednje gruba .gruba Navoj može imati jedan ili više početaka pa se govori o jednovojnom ili viševojnom navoju.vanjski navoj.F . G 3/4. P = 0. R 3/4 za spojeve gdje je unutarnji navoj cilindričan. d = 36 mm. unutarnji promjer cijevi je ≈ 3/4 ". P = 6 mm.c) Prema kvaliteti izrade.fina .

Vijak na kojem je izrađen vanjski navoj 2.za međusobno spajanje dijelova (gornja slika) .VRSTE VIJČANIH SPOJEVA Vijčani spojevi su najčešće korištena vrsta rastavljivih spojeva. odnosno udaljavaju Desni navoj Dvostruka matica -6- Lijevi navoj .za napinjanje čelične užadi: okretanjem dvostruke matice se uške međusobno približavaju. Vrste vijčanih spojeva s obzirom na namjenu: 1. Glavni elementi vijčanog spoja su: 1. Vijak s maticom (pričvrsni vijak) Vijak u provrtu s unutarnjim navojem (pričvrsni vijak) Postoje vijci koji pomoću svrdla na vrhu sami u metalu buše rupu i urezuju navoj: Neke vrste vijaka za metal. Podložna pločica ili osigurač . Pričvrsni vijčani spojevi: .po potrebi. Matica ili cilindrični provrt u strojnom dijelu u kojima je izrađen unutarnji navoj 3. ciglu i beton same u provrtu urezuju unutarnji navoj.

2. Pokretni vijčani spojevi ili "vijčani pogoni": rotacijsko gibanje vijka (vretena) se pretvara u uzdužno pomicanje matice ili vijka (vretena) pri čemu je ponekad bitno proizvesti veliku aksijalnu silu. Primjeri: .vretena na tokarskim i drugim obradnim strojevima .vretena na prešama: proizvodi se velika aksijalna sila .vretena u ventilima -7- .

na karteru automobilskog motora. Čep -8- .kao noge služe za niveliranje kućanskih aparata (npr. 4. hladnjaka). npr. sigurnosnih ventila i sl. Brtveni vijci: služe kao čepovi. kioska i sl.3. Vijčani spojevi za podešavanje: . strojeva.za podešavanje ventila motora. Vijak za podešavanje .

n) Zatik s navojem. k) Vijak s uškom. g) Vijak s nareckanom glavom za ručno pritezanje. okretanjem vijka u fiksnoj matici pomiče se mjerni tanjurić Mjerni tanjurić na vrhu vijka VIJCI Najčešće vrste pričvrsnih vijaka: ak a) Vijak sa šestostranom glavom. b) Vijak za točno nalijeganje (kalibrirani vijak). h) Vijak sa samorežućim navojem. f) Vijak s upuštenom lećastom glavom. Mjerni vijci: kod mjernih uređaja. m) Svorni vijak. npr. e) Vijak s upuštenom glavom.5. c) Vijak s cilindričnom glavom. i) Vijak za lim (sličnog koničnog oblika su vijci za drvo). d) Vijak s cilindričnom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus-ključ). mikrometarske mjerke. l) Vijak s prstenastom glavom. o) Čep s navojem -9- .

. odnosno potrebnoj vrsti ključa.Vijci pod k) i l) se pritežu podesnim alatom. Osim plosnatog izvijača se koriste i drugi oblici.Vijak pod g) i svorni vijak pod m) se uvrću ručno.10 - . e).Vijci pod a). Prostor potreban za pritezanje i otpuštanje vijka ovisi o vrsti vijka. i) i n) se pritežu izvijačem s plosnatim vrhom. f). h). . b) i o) se pritežu ključevima za šesterokutne glave i matice. Torx-sistem je dobar jer se sila na maticu ili glavu vijka ne prenosi po nekoliko linija nego po nekoliko površina. Najmanje je mjesta potrebno za inbus-vijke pa se oni mogu smjestiti neposredno jedan uz drugi.Vijak pod d) se priteže inbus-ključem.Vijci pod c). . g). Razne vrste izvijača Torx-izvijač Šesterostrani alat linijski dodir dodir na površini . ..

2 (N/mm2) A5 (%) Odgovarajući materijal Pripadajući razred čvrstoće matice 4.8 500 400 10 Č1330 5 6.8: . Koriste se i laki metali.prvi broj x drugi broj x 10 = 6 x 8 x 10 = 480 N/mm2 = Re Vijci razreda čvrstoće 6. a u zadnje vrijeme i polimeri (umjetne plastične mase). osim kod svornih vijaka gdje je jednaka.9 1000 900 9 Č4130 10 12. Navedene čvrstoće vrijede za temperature do 350 °C.8 400 320 14 Č0370 4 5. Čelični vijci se dijele u razrede čvrstoće: Razred čvrstoće vijka Rm (N/mm2) Re (N/mm2) Rp0.8 i čvršći moraju oznaku razreda čvrstoće imati vidljivo otisnutu na glavi vijka. U elektrotehnici se zbog dobre vodljivosti koristi mjed. Duljina navojnog dijela vijka odabire se po konkretnoj potrebi.11 - .8 600 480 8 Č1430 6 8.6 400 240 22 Č0370 4 4.9 1400 1260 7 Č5431 14 A5 = relativno izduženje (dilatacija) ε pri lomu (za probnu epruvetu s l0=5·d0). Iznad toga treba koristiti specijalne materijale.6 500 300 20 Č0545 5 5. 6. duljina navojnog dijela vijka mora biti veća od dubine uvrtanja lu.8 800 640 12 Č1730 8 10. Ako se vijak uvrće u podlogu.prvi broj x 100 = 6 x 100 = 600 N/mm2 = Rm .9 1200 1080 8 Č4732 12 14. Oznaka razreda čvrstoće znači: Npr. .Najčešći materijal za izradu vijaka je čelik visoke istezljivosti kod kojega nema opasnosti od krhkog loma.

6.5·d 1.0·d 1.6·d 2.2·d 1. .2·d 1.6·d 2. Os vijka treba biti na primjerenoj udaljenosti R od ruba: Materijal podloge Čelik Sivi lijev.2·d 0.3·d 1.8 8.Materijal podloge Rm≤400 N/mm2 400≤ Rm≤600 N/mm2 600≤ Rm≤800 N/mm2 Rm>800 N/mm2 Čelik Sivi lijev Cu-slitine Lake kovine2) Čisti aluminij Nekaljene Al-slitine Kaljene Al-slitine Bijela kovina.2·d 1.5·d 1.12 - .3·d 1..5·d - 1) Za fine navoje dubina uvrtanja treba biti za 25 % veća. umjetne plastične mase Najmanja dubina uvrtanja lu (mm)1) Razred čvrstoće vijka 4.2·d 1.2·d 1. umjetne plastične mase Rmin ≈ 0.2·d 0. Cu-slitine Lake kovine Bijela kovina.6·d 0.2·d 0.8·d 1.25·d Dubina rupe s navojem treba za oko tri koraka (3·P) biti veća od dubine uvrtanja lu.8·d 1.2·d 1. 2) Za dinamička opterećenja treba dubinu uvrtanja povećati za oko 20 %.9 0. kako se ne bi dogodilo da vijak dođe do kraja navoja prije nego što su dijelovi koje treba spojiti dobro pritegnuti.8·d 1.0·d ≈ 1.8·d 1.8..8·d 1.0·d 1.8 10.3·d 1.75·d ≈ 0.8·d ≈ 1.6 4.2·d 1.

b) Šesterostrana zatvorena matica. g) Krilasta matica (za ručno pritezanje). 6: .13 - . d) Matica s čeonim urezom. .broj x 100 = 6 x 100 = 600 N/mm2 = Rm Matice većih čvrstoća moraju na sebi imati otisnutu oznaku razreda čvrstoće.MATICE Najčešće vrste matica: a) Šesterostrana matica. f) Nareckana matica. h) Krunasta matica Čelične matice se dijele u razrede čvrstoće: Razred čvrstoće Rm (N/mm2) 4 400 5 500 6 600 8 800 10 1000 12 1200 14 1400 Oznaka razreda čvrstoće znači: Npr. e) Matica s rupama po obodu. c) Četverostrana matica.

kad je rupa za vijak u podlozi znatno veća od promjera vijka. Ne osiguravaju vijak od odvrtanja i koriste se u sljedećim slučajevima: . što je slučaj kod spajanja U ili I-profila Obična podložna Podložna pločica pločica za profilirane nosače OSIGURANJE VIJČANOG SPOJA OD ODVRTANJA Osiguranje vijčanog spoja od odvrtanja kod statičkih opterećenja nije potrebno. tj.kad se spoj često rastavlja. kad je neravna. s rupom kroz koju prolazi vijak.PODLOŽNE PLOČICE Podložne pločice (podloške) su najčešće okruglog oblika. kako bi se povećala površina na koju se ostvaruje pritisak . To prije svega vrijedi za visokoopterećene spojeve s elastičnim vijcima razreda čvrstoće 8. ali se primjenjuje kod dinamičkih opterećenja. može doći do puzanja materijala vijka. nakon pritezanja vijka dolazi do djelomičnog slijeganja hrapavosti dodirnih površina.14 - .kad je površina podloge na koju dolaze matica ili glava vijka loše obrađena. a može doći i do lokalnih plastičnih deformacija. uz male hrapavosti dodirnih površina. Naime. . . kako se ne bi oštetila podloga.8 i više. može rezultirati otpuštanjem vijčanog spoja. . potpomognuto promjenama opterećenja i eventualnim vibracijama.kad je podloga mekana.kad je podloga kosa. Sve to. U pravilu su dobro proračunati. . oblikovani i pritegnuti vijčani spojevi već osigurani protiv neželjenog odvrtanja.

Nazivaju se i "elastične podloške".15 - . Ovi elementi su u obliku rasječenih. a drugi savije oko ruba. jedan izdanak se priljubi uz maticu. a) Osiguranje od odvrtanja pomoću rascjepke. rascjepka prolazi kroz poprečni provrt u vijku i .sigurnosnim limom s izdancima.rascjepkom s običnom ili krunastom maticom.kontramatice manje visine koja se priteže na podlogu i normalne matice koja se priteže na kontramaticu ( u praksi . b) Osiguranje od odvrtanja pomoću sigurnosnog lima b) Osiguranje silom Umetanjem posebnih opružnih elemenata se osigurava aksijalna sila prednapona i pri djelovanju najveće radne sile. Česta je upotreba dvije matice . Veće trenje i sprečavanje odvrtanja matice se postiže i sigurnosnom limenom maticom od opružnog čelika koja s unutarnje strane ima više jezičaca koji se zabijaju u navoj. Ovakvo osiguranje nije primjenjivo na tvrdim kaljenim površinama.a) Osiguranje oblikom Osiguranje oblikom se postiže: . Razne zupčaste i lepezaste prstenaste pločice se svojim zupcima utiskuju u podlogu. a izrađeni su od opružnog čelika. povećavaju trenje i tako sprečavaju odvrtanje. makar je došlo do slijeganja hrapavosti ili plastičnih deformacija. zakrivljenih ili tanjurastih prstena (pločica).

kod spajanja cijevi. Vanjska matica sprečava otpuštanje unutarnje. a) Rasječeni elastični prsteni. . b) Zakrivljeni elastični prsteni. a) b) Matica s protumaticom Integrirana izvedba osigurača: a) Osiguranje tanjurastom elastičnom pločicom kod vijka. d) i e) Zupčaste pločice. b) Osiguranje ozubljenjem kod vijka i matice c) Osiguranje materijalom Vrši se lijepljenjem navoja umjetnim smolama. c) Tanjurasta elastična pločica. Za jednokratnu upotrebu se koriste matice s uloškom od umjetne plastične mase u koji vijak urezuje navoj. npr.slika). a na površini njihovog dodira se javlja i dodatno trenje.se često matice montiraju obratno . f) i g) Lepezaste pločice. Matice mogu biti i jednake. Moguće je i zavarivanje glave vijka ili matice za podlogu za što postoje i posebni vijci i matice. h) Sigurnosna limena matica. odnosno maticom.16 - . Često se koristi ljepilo "Loctite" kojim se mogu postići vodonepropusni spojevi. i) Sigurnosna matica s poliamidnim uloškom – za jednokratnu upotrebu Tanjuraste i zupčaste elastične pločice se mogu integrirati s glavom vijka.

matica s poliamidnim uloškom. SILE I MOMENTI U VIJČANOM SPOJU Radi pojednostavljenja se razmatra navoj pravokutnog profila.neosigurani vijčani spoj.vijak s lepezastom pločicom. ali će se radi jednostavnosti odmah računati s ukupnim silama. FV Broj promjena opterećenja N A .tanjurasta elastična pločica integrirana s glavom vijka. Prilikom pritezanja matice se taj element uklinjuje između podloge i navoja vijka. Linija za rasječene elastične prstene se nalazi između linija F i G. a matica se svodi na jedan element na promjeru d2.17 - . F .zupčasta pločica integrirana s glavom vijka. . E . B . Na element djeluju neke elementarne sile.vijak sa zupčastom pločicom.Efikasnost osiguranja od ovrtanja je prikazana u dijagramu ovisnosti pada sile prednapona FV o broju promjena opterećenja N. C . D . G .Loctite.

a podloga istom silom tlačno. ρ' = kut trenja Da bi se proizvela sila Ft. Na mjestu dodira elementa matice i navoja vijka djeluju normalna sila FN i sila trenja Ftr.. površinskoj obradi i podmazanosti. Okvirno je µG' = 0. što znači da će vijak biti opterećen aksijalnom vlačnom silom F. Kad se vijčani spoj priteže. matice uz kosinu pod kutem uspona γ.Promatrani element (odnosno matica) može se dalje okretati samo ako se vijak produlji i podloga sabije (skrati). Tangencijalna sila Ft = F ⋅ tan( γ + ρ' ) Sila trenja ' Ftr = FN ⋅ µG = FN ⋅ tan ρ' µG' = korigirani faktor trenja na navoju čija veličina ovisi o materijalu vijka i matice. odnosno aksijalna sila u vijku F.12.09.18 - . a s podloge se još prenosi i sila F.0. potrebna je tangencijalna (obodna) sila Ft. To će se pri daljnjem pritezanju i dogoditi.20. Za guranje elementa tj. može se zamisliti da se matica "penje" po navoju. treba djelovati momentom pritezanja na navoju M G = Ft ⋅ d2 d = F ⋅ 2 ⋅ tan( γ + ρ' ) 2 2 . Najčešće je µG' ≈ 0..

ρ' < γ.04. tj. da bi se matica spuštala. . matica bi se sama "spustila" (otpustila) i u tom slučaju vijčani spoj ne bi bio samokočan.5° je samokočnost osigurana ako je µ' ≥ 0. element matice pri spuštanju treba pridržavati silom Ft da bi bio u ravnoteži: Ft = F ⋅ tan(γ − ρ' ) Kad sila Ft ne bi djelovala. Za metričke navoje s γ ≈ 2.Ako je kut trenja manji od kuta uspona. a to se može postići samo viševojnim navojima. ρ' > γ. .Kad se vijčani spoj otpušta. Ovakvi vijci moraju imati veliki kut uspona γ. onda (γ – ρ') odnosno tan (γ – ρ') postaju negativni. tj. matica se "spušta" po navoju i tu se razlikuju dva slučaja: . Slijedi da je tangencijalna (obodna) sila Ft negativna. treba ju dodatno gurati silom Ft i u tom slučaju je vijčani spoj samokočan. a to je praktički uvijek.19 - . Dakle.Ako je kut trenja veći od kuta uspona. odnosno ona će imati suprotni smjer djelovanja.

20 - . stvarna normalna sila FN' bit će nešto veća. a time će veća biti i sila trenja. ' FN = FN β cos 2 U praksi se računa tako da se normalna sila smatra istom.035·µG. matica treba svladati uspon navoja na vijku za što se troši oko 27 % momenta MG. dw ≈ 0. Korigirani računski faktor trenja je jednak ' µG = µG β cos 2 Za metrički navoj s β = 60° je µG' = 1. Za trapezni navoj s β = 30° je µG' = 1. te trenje na navoju za što se troši oko 73 % momenta MG.Budući da se bokovi zuba navoja. a u istom omjeru se povećava stvarni faktor trenja µG. nalaze pod određenim kutem β. Prilikom pritezanja. osim kod pravokutnog profila.155· µG = tan ρ'. čime se množenjem sile i faktora trenja dobiva ista sila trenja.9·s za šesterostrane vijke i matice (s = otvor ključa) dw = promjer glave inbus-vijka . pa je trenje manje nego na metričkom navoju. Dodir se ostvaruje po prstenastoj površini između promjera rupe za vijak dh i vanjskog promjera oslonca glave vijka ili matice dw. matica klizi po podlozi gdje se također javlja trenje. Prilikom pritezanja vijčanog spoja.

Ova se metoda primjenjuje za vijke korištene za sporedne svrhe. Moment za svladavanje trenja na podlozi M K = F ⋅ µK ⋅ dh + dw 4 Prilikom pritezanja vijčanog spoja treba svladati moment na navoju i moment na podlozi MA = MG + MK Moment pritezanja vijčanog spoja kod koga će se u vijku javiti sila F je dakle d + dw ⎤ ⎡d M A = F ⋅ ⎢ 2 ⋅ tan( γ + ρ' ) + µ K ⋅ h ⎥ 4 ⎣2 ⎦ NAČINI PRITEZANJA VIJČANOG SPOJA Sila u vijku mora prilikom pritezanja biti u dopuštenim granicama da ne bi došlo do plastičnih deformacija ili pucanja vijka. Raspon vrijednosti je sličan kao i na navoju. Sila trenja na podlozi: Ftr K = F · µK µK = faktor trenja na podlozi. a) Ručno pritezanje ključem Dužina ključa L je prilagođena veličini vijka i prosječnoj ručnoj sili.21 - .Srednji polumjer na kojemu se ostvaruje trenje iznosi (dh + dw)/4. . kako moment pritezanja MA ne bi bio prevelik i doveo do oštećenja vijka.

.Ručna sila 150. Kod momentog ključa se jedan njegov dio deformira sukladno veličini momenta pritezanja MA.22 - .300 N L ≈ 21·d b) Pritezanje pneumatskim ili električnim alatom Moment pritezanja se može grubo podesiti. c) Pritezanje momentnim ključem Preciznije od prethodnih načina je pritezanje momentnim ključem. Pri pritezanju se šipka uvija i kazaljka rotira. Kazaljka pokazuje moment pritezanja na skali koja je vezana za drugi neopterećeni dio u obliku cijevi.. dok na drugi neopterećeni dio moment ne djeluje i on se ne deformira.. Kod jedne vrste momentog ključa je deformabilni dio torzijska opruga u obliku šipke na kojoj je i kazaljka. Služi za serijsko pritezanje vijaka.

2 .dovod ulja pod tlakom. Takav je slučaj kod vijaka za pričvršćenje poklopaca cilindra velikih motora ili kod preša. dolazi do međusobnog pomaka nekih dijelova momentnog ključa i čuje se zvučni signal.23 - .klip.natezna matica spojena s vijkom koju potiskuje klip . 4 . Kako sili F u vijku odgovara određeno izduženje vijka fS. vijak nije opterećen torzijski. hidrauličkim uređajem se vijak izduži za fS. d) Hidrauličko pritezanje Kod veoma velikih vijaka je pritezanje ključem neprikladno ili nemoguće jer je moment pritezanja prevelik. Za razliku od prethodnih načina pritezanja. 3 . Vijak ostaje izdužen za iznos fS i opterećen silom F. matica se rukom ili podesnim alatom malo pritegne i hidraulički uređaj ukloni. 1 . Kad se taj moment postigne. a točnost postizanja aksijalne sile F u vijku bi bila mala.Kod jedne druge vrste momentnog ključa se prethodno na skali postavi željeni moment pritezanja.tlačni cilindar.

matica. Nakon pritezanja je i podloga opterećena tlačnom silom iste veličine FV.teretna kuka s navojem. Radna sila FA je vlačna sila koja djeluje na vijak nakon pritezanja. 2 . 1 .SLUČAJEVI OPTEREĆENJA VIJČANOG SPOJA Definicije: Sila prednapona FV je statička vlačna sila koja se u vijku javlja nakon pritezanja vijčanog spoja.aksijalni kuglični ležaj Teret FA (statička radna sila) izaziva u vijku vlačno naprezanje σV = FA ≤ σ dop AS . 3 . a težina kuke se zanemaruje. a može biti statička ili dinamička. 4 . tj navoj na završetku kuke je spojen s maticom.osigurač protiv odvrtanja matice. Spoj nije pritegnut. 1. Vijčani spoj bez prednapona FV = 0 Vijak.24 - .

kod dizala.25 - .vlačno naprezanje σ v = FV AS . npr..25. 2.Površina presjeka preko koje se prenosi sila je 2 ⎛ d 2 + d 3 ⎞ π dS π AS = ⎜ ⎟ ⋅ = 4 ⎝ 2 ⎠ 4 2 σ dop = R p 0. maksimalno do 6.5. vijčani spoj će biti statički opterećen: .1. FA = 0 Ako dodatne aksijalne radne sile FA nema ili je zanemariva.. 2 Re odnosno σ dop = ν ν Faktor sigurnosti ν = 1. Vijčani spoj s prednaponom (prednapregnuti vijčani spoj) Prilikom pritezanja vijčanog spoja u vijku se javlja aksijalna sila prednapona FV koja direktno zavisi od momenta pritezanja MA = MG + MK: FV = d + dw d2 ⋅ tan (γ + ρ' ) + µ K ⋅ h 2 4 MA a) FV > 0.

b) Vijci koji nose viseći ležaj ... cijevi. npr. Za ovakve vijke se najčešće koristi ručno pritezanje ključem gdje sama duljina ključa onemogućava prevelika naprezanja. b) FV > 0. 2 Re odnosno σ dop = ν ν Faktor sigurnosti ν = 1..26 - .1. opasnosti i sl. Radna sila može biti statička ili dinamička.. FA = 0 Dodatna radna sila FA djeluje na vijak pritegnut silom prednapona FV.. ovisno o primjeni.torzijsko naprezanje τ t = MG = Wp FV ⋅ d2 ⋅ tan( γ + ρ' ) 2 3 dS ⋅ π 16 dS = d2 + d3 2 Ekvivalentno naprezanje 2 σ e = σ v + 3 ⋅ τ t2 ≤ σ dop σ dop = R p 0. FA > 0 FV > 0.5.25. Na ključ se ne smiju stavljati nastavci.. jer je onda moment pritezanja prevelik. p a) Vijci poklopca posude pod tlakom.

Slučaj opterećenja prednapregnutog vijčanog spoja s dinamičkom radnom silom FA je najznačajniji i najteži i bit će obrađen detaljno.Ovako opterećeni vijci imaju statički dio naprezanja usljed sile prednapona te dodatni statički ili dinamički dio naprezanja uslijed radne sile. PODATLJIVOST I KRUTOST VIJKA I PODLOGE Gradivo je detaljno izloženo na predavanjima. Radna sila dodatno izdužuje već izduženi vijak i smanjuje silu u podlozi (spojenim dijelovima) pa se i podloga izdužuje.27 - . Slika V1: Elastični vijci Slika V2: Primjer za proračun koeficijenta podatljivosti vijka .

Slika V3: Primjer za proračun koeficijenta podatljivosti podloge DEFORMACIJSKI DIJAGRAM VIJČANOG SPOJA Gradivo je detaljno izloženo na predavanjima.28 - . Slika V4: Deformacije vijka i podloge FA p a) b) c) .

5 n ≈ 0.UTJECAJ HVATIŠTA RADNE SILE Gradivo je detaljno izloženo na predavanjima. Slika V5: Faktor rasterećenja podloge n n ≈ 0.85 .25 n ≈ 0.29 - .

30 - . b) Statičko opterećenje silom prednapona FV i statičkom radnom silom FA. vijčani spoj je opterećen dinamički radnom silom koja varira između nule i vrijednosti FA. Radna sila FA = 0.DEFORMACIJSKI DIJAGRAM ZA RAZNE SLUČAJEVE OPTEREĆENJA Radi jednostavnosti. a u podlozi između FV i FK. Primjer: vijčani spoj na poklopcu cilindra klipnog kompresora. a) Statičko opterećenje silom prednapona FV. . Sila u vijku će varirati između FV i FS. c) Nakon pritezanja silom FV. Sile u vijku i podlozi su jednake. Dinamička sila u vijku iznosi ±FSA/2. Sile u vijku i podlozi su različite i nepromjenljive. Primjer: vijčani spoj na prirubnici posude pod konstantnim tlakom. bit će prikazan samo donji dio dijagrama.

stanjenjem struka na promjer dT = ((0.95)·d3 ("elastični vijak"): .. vijčani spoj je opterećen dinamički radnom silom koja varira između FA' i FA''...povećanjem duljine vijka. kako bi što teže došlo do zamora materijala i zamornog loma. PREDNOST KORIŠTENJA ELASTIČNIH VIJAKA U dinamički opterećenim konstrukcijama bezuvjetno treba težiti što nižoj vrijednosti dinamičke sile ±FSA/2 ili ±(FS''– FS')/2. Dinamička će sila biti to manja što je veća podatljivost vijka.bušenjem rupe uzduž vijka: .0.7.31 - .85. Sila u vijku će varirati između FS' i FS''.)0. Dinamička sila u vijku iznosi ±(FS''– FS')/2. a u podlozi između FK' i FK''.d) Nakon pritezanja silom FV. Podatljiviji se vijak može dobiti: .. što znači da se moraju koristiti dodatne čahure: .

7·d3 dT = 0. Vijak sa stanjenim strukom može se opteretiti manjom silom prednapona. Sila FV FSA Obični vijak 100 % 100 % Podatljivi vijak dT = 0. ali će se još znatnije smanjiti dinamička komponenta pa time i opasnost od zamornog loma.9·d3 80 % 50 % 60 % 38 % Iz usporedbe deformacijskih dijagrama za "kruti" i "elastični" vijak za jednake sile FV i FA može se dobro uočiti smanjenje dinamičke sile FSA.32 - .Na gornjim izvedbama je postignut i mali faktor rasterećenja podloge n što također rezultira podatljivijim vijkom. "Kruti" vijak "Elastični" podatljivi vijak .

33 - .2) Rd0 RdG +Rd-1 κ=0 Ra RdD κ =−1 Ra σm −Rd-1 Slika V7: Opterećenje navoja matica Normalna tlačna matica Matica s rasteretnim utorom Vlačna matica . Slika V6: Smithov dijagram σ Rm Re (Rp0.NAPREZANJA U VIJKU Gradivo je detaljno izloženo na predavanjima.

Dosjed je H7/k6. npr. Načini prenošenja poprečne sile FQ su sljedeći: a) Izvedba pomoću dosjednog (kalibriranog) vijka je dobra za promjenjive sile. Vijak je u poprečnom presjeku opterećen posmično (tangencijalno) i kod preopterećenja je moguća njegova trajna deformacija. c) Poprečnu silu preuzima čahura s dosjedom u provrtu koja je posmično opterećena. Posmično je opterećena čahura koja zbog svoje elastičnosti može ublažiti udare. Takvi su slučajevi kod sklopova gdje se prenosi okretni moment. vijčani spoj je poprečno opterećen. izrada je skupa.34 - . kod vijaka kojima se spajaju polovice krutih kolutnih spojki ili kod spojeva glavina s vijencem pužnog kola. .POPREČNO OPTEREĆENI VIJČANI SPOJEVI Ako sila djeluje okomito na os vijka. Provrt ne zahtijeva toleranciju (obično bušenje). b) Običan vijak prolazi kroz uzdužno razrezanu elastičnu čahuru izrađenu od čelika za opruge.

2·Re za statičko opterećenje i žilavi materijal pdop ≈ 0.9·Re za dinamičko opterećenje i žilavi materijal pdop ≈ 0.35 - .6·Re za statičko opterećenje τs dop ≈ 0.5·Re za ishodišno dinamičko opterećenje τs dop ≈ 0.6·Rm za dinamičko opterećenje i krhki materijal d) Vijak je pritegnut takvom silom prednapona FV koja na naliježnoj površini proizvodi silu trenja FT = FV·µ0 koja je veća od poprečne sile FQ.Posmično naprezanje za navedene slučajeve je τs = FQ A ≤ τ sdop A = površina poprečnog presjeka vijka ili čahure opterećena smicanjem Dopušteno posmično naprezanje: τs dop ≈ 0. Proračun će biti prikazan za slučaj da se sila trenja postiže pomoću dva vijka i da se trenje javlja na dvije površine: .75·Rm za statičko opterećenje i krhki materijal pdop ≈ 0.4·Re za izmjenično dinamičko opterećenje Površinski pritisak između vijka ili čahure i površine provrta je p= FQ d ⋅s ≤ pdop Dopušteni površinski pritisak: pdop ≈ 1.

. sila u podlozi je jednaka minimalnoj sili prednapona FV min pa će biti FM min = FK + FZ Naprezanje u vijku treba kontrolirati na najveću montažnu silu prednapona FM max = αA · FM min .2.suho Konstrukcije od Č0361.. čelik/bronca .0.36 - .0. sivi lijev/ bronca .suho Sivi lijev/ sivi lijev..suho Čelik/sivi lijev.5 i = broj površina na kojima se ostvaruje trenje (na slici i=2) z = broj vijaka ( na slici z=2) ν = 1.15 0..18. Ukupna sila trenja mora za faktor sigurnosti ν biti veća od poprečne sile: FK·µ0·i·z = ν·FQ Materijal Glatke neodmašćene površine Čelik/čelik .2 0.Č0561 u visokogradnji i mostogradnji Faktor trenja mirovanja µ0 0.25 0. ν = 1.Svaki vijčani spoj proizvodi silu na podlozi FK..6 za mostogradnju i dizalice Sila na podlozi FK = ν ⋅ FQ µ0 ⋅ i ⋅ z Budući da nema radne sile.26 ≈ 0.1..3 za opće strojarstvo i visokogradnju..0.22..15...0.1...

Vretena na tokarskim i drugim obradnim strojevima Vretena u ventilima . tj. Pokretni vijčani spojevi. ventila. Vijak se naziva vreteno i može biti velike duljine. primjenjuju se kod obradnih strojeva.POKRETNI VIJČANI SPOJEVI (VIJČANI POGONI) Služe za pretvorbu rotacijskog gibanja vijka u uzdužno gibanje matice ili vijka pa se nazivaju i vijčanim pogonima. zasuna. klavirskih stolica itd.37 - . vretena.

kako ne bi došlo do habanja. Srednji dodirni pritisak mora biti manji od dopuštenog: F p= ≤ pdop π 2 2 d − D1 ⋅ z ⋅ 0.38 - . D1= unutarnji promjer matice ( ) . Kao navoji se najčešće koriste trapezni jer imaju manje trenje od metričkih. Za brzo uzdužno gibanje se koriste višenavojna vretena. Zbog stalnog klizanja navoja matice po navoju vretena.75 4 _________ ↓ ↓ Samo oko 75% navoja u matici nosi opterećenje ↓ ↓ Broj navoja u matici ↓ Površina jednog navoja (na 360o). dodirni pritisak na navojima ne smije biti velik. mogu se koristiti i pilasti navoji gdje je nagib na opterećenoj strani navoja samo 3° pa je trenje još manje: µ 'G = µG ≈ µG cos 3° Za torzijski moment na vretenu T će aksijalna sila biti F= 2 ⋅T d 2 ⋅ tan( γ + ρ' ) Ona će izazvati pritisak na navojima vretena i matice. Ako je opterećenje samo u jednom smjeru.Kod preša se okretni moment pretvara u veliku aksijalnu silu.

. F (N). Kod pomicanja matice uzduž vretena...2 ⋅ 4 2 F ⋅ ν ⋅ lk E d3 (mm). Promjer vretena se računa po formuli d 3 ≥ 1. . kuglice recirkuliraju unutar nje.10 Računska duljina izvijanja lk ≈ 0. E (N/mm2) Faktor sigurnosti ν ≈ 8. gdje je trenje klizanja zamijenjeno manjim trenjem kotrljanja.7⋅ l l = tlačno opterećena duljina vretena U novije se vrijeme kod alatnih strojeva radi veće točnosti koriste kuglična navojna vretena i matice.39 - . d 32 π F A3 = ≥ 4 σ dop Za statička opterećenja: σdop = Re/1.5 Za dinamička opterećenja: σdop = Rd/2 b) Kod tlačno opterećenih dugačkih vretena (kao na primjeru vretena za prešu) postoji opasnost od izvijanja. lk (mm)..Materijal vretena/matice Čelik/čelik Čelik/sivi lijev Čelik/bronca Kaljeni čelik/bronca Čelik/plastika pdop (N/mm2) Trajni pogon Povremeni (sprekidani) pogon Rijetki pogon s malim brzinama i dobrim podmazivanjem 8 5 10 15 2. Kuglice se kotrljaju unutar navoja koji je u obliku polukružnog utora.5 +50% +100% Visina matice m=zP Usvajanje dimenzija vretena: a) Kod vlačno opterećenih vretena i kratkih tlačno opterećenih vretena kod kojih ne postoji opasnost od izvijanja potrebna se površina presjeka računa prema dopuštenom normalnom naprezanju.

.40 - .

.41 - .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful