VISOKA ŠKOLA ZA TURIZAM ŠIBENIK COLLEGE OF TOURISM

Ratko Dobre

MENADŽMENT UGOSTITELJSTVA
( Da li ? Zašto ? Kako ? Tko ? )
Skripta

Šibenik, 2003.

1

Skriptu odobrilo Povjerenstvo za izdavačku djelatnost Visoke škole za turizam

Nakladnik Visoka škola za turizam Šibenik

Stručna recenzija Prof. dr. sc. Boris Jurić Mr. sc. Frane Z. Negro

Jezična lektura i korektura Branka Belak, prof.

Grafički urednik Hana Dobre

Ni jedan dio ove skripte ne smije se reproducirati na bilo koji način.

2

SADRŽAJ:
1.0. ŠTO JE MENADŽMENT………………………………………………………… 3
1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. MENADŽMENT U PRAPOVIJESTI……………………………………………………… MENADŽMENT U ROBOVLASNIŠTVU………………………………………………… MENADŽMENT U FEUDALIZMU………………………………………………………... MENADŽMENT U KAPITALIZMU……………………………………………………….. A ŠTO JE, ZAPRAVO, MENADŽMENT ?................................................................. ODNOS MENADŽMENTA I PODUZETNIŠTVA KAO FENOMENA XX i XXI STOLJEĆA……………………………………………………………………….. 4 4 5 5 6 9

2.0. ELEMENTI MENADŽMENTA………………………………………………….. 10
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. PRINCIPI MENADŽMENTA…………………………………………………………….… ORGANIZACIJSKO POSTAVLJANJE MENADŽMENTA………………………….… RASPON MENADŽMENTA………………………………………………………………. RAST FUNKCIJE MENADŽMENTA…………………………………………………….. MENADŽERI I MENADŽMENT………………………………………………………...... 15 18 19 20 21

3.0. STRATEGIJSKI MENADŽMENT……………………………………………… 23
3.1. JOŠ O STRATEGIJI………………………………………………………………………. 24 3.2. JOŠ O NEKIM OSOBITOSTIMA STRATEGIJSKOG MENADŽMENTA…………… 25

4.0. OPERATIVNI MENADŽMENT…………………………………………………. 31
4.1. SUŠTINA I ZNAČAJ OPERATIVNOG MENADŽMENTA…………………………….. 32

5.0. FINANCIJSKI MENADŽMENT………………………………………………… 35 6.0. INOVATIVNI MENADŽMENT………………………………………………….. 40
6.1. A ŠTO SU, ZAPRAVO, INOVACIJE ?...................................................................... 44 6.2. INOVACIJSKA ORGANIZACIJA………………………………………………………... 46 6.3. MOTIVIRANOST INOVATORA………………………………………………………….. 47

7.0. MENADŽMENT KVALITETE…………………………………………………... 49 8.0. MENADŽMENT LJUDSKIH POTENCIJALA………………………………… 52
8.1. PRINCIPI STVARANJA DOBRIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA…………………….. 53 8.2. DIJAGNOSTICIRANJE ( UTVRĐIVANJE ) MEĐULJUDSKIH ODNOSA………….. 55 8.3. ULOGA MENADŽERA U STVARANJU DOBRIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA…... 56

9.0. MENADŽMENT TIMSKOG RADA…………………………………………….. 60
9.1. POJAM TIMSKOG RADA………………………………………………………………... 61

10.0. SPECIFIČNOST FUNKCIJE MENADŽMENTA I MENADŽERA U UGOSTITELJSTVU…………………………………………………………. 66
10.1. MENADŽMENT I KULTURA POSLOVNOG KOMUNICIRANJA…………………... 69 10.2. USMENO POSLOVNO KOMUNICIRANJE…………………………………………… 71 10.3. PISMENO POSLOVNO KOMUNICIRANJE…………………………………………... 73

11.0. AKTUALNI POGLEDI NA MENADŽMENT I OKRUŽENJE……………….. 73 12.0. UNAPREĐENJE KVALITETE RADA MENADŽERA………………………. 75
12.1. 12.2. 12.3. 12.4. 12.5. 12.6. 12.7. 12.8. 12.9. NEKOLIKO IDEJA KAKO UŠTEDJETI NA VREMENU……………………………... 77 SPOSOBNOSTI KOJE SU POTREBNE ZA MENADŽERSKU KARIJERU………. 80 PLANIRANJE KARIJERE MENADŽERA……………………………………………… 84 KAKO MENADŽER SEBE MOŽE UČINITI MOĆNIM ?............................................ 90 MENADŽMENT POSLOVNE KULTURE……………………………………………….. 91 KULTURA POSLOVNOG PONAŠANJA……………………………………………….. 92 KULTURA POSLOVNOG ODIJEVANJA………………………………………………. 94 KULTURA ODIJEVANJA POSLOVNIH ŽENA………………………………………… 97 KULTURA PONAŠANJA MENADŽERA U POSEBNIM SITUACIJAMA…………… 98

3

KADA TREBA IZUČAVATI MENADŽMENT? Odmah jer je u nas menadžment zapušten fenomen i svako prolongiranje njegovog izučavanja i primjene opasno je za pojedino poduzeće i ukupno gospodarstvo.najčešće se zna samo za pojam ali ne i za elemente i osnovne karakteristike.gospodarstva. i .i da zato treba izučiti strategiju i taktiku vođenja tržišnih borbi. U DRAMATIČNOM JE STANJU: . KAKO TO USPIJEVA MENADŽMENT? Tako što eliminira pogreške u vođenju poduzeća. TKO TREBA IZUČAVATI MENADŽMENT? Svi. a greške su u našim poduzećima više nego vidljive.socijalne su tenzije sve izraženije. . opao do egzistencijalnog minimuma.1.da suvremeni menadžeri sliče vojskovođama. .to je posljedica naslijeđa. u nekim zemljama tranzicije. UOPĆE. . . ŠTO JE MENADŽMENT? TREBA LI IZUČAVATI MENADŽMENT? TREBA! ZAŠTO? Zato jer napredno gospodarstvo može još više unaprijediti sposoban menadžment.izražena je i subjektivna krivnja političkih i gospodarskih elita.da suvremene tržišne borbe sliče borbenim djelovanjima. GOSPODARSTVO VEĆINE ZEMALJA U TRANZICIJI.životni je standard. i obratno. i . ŠTO JE MENADŽMENT? . ZNAMO LI. Oni znaju upravljati samo na birokratski način. .0. i društvo općenito. A TREBALI BI ZNATI: . A TAKVO JE I NAŠE. admiralima i sl. .parametri koji bi trebali rasti opadaju. generalima. iscrpljeni su. a birokrati znaju samo ono što ne bi trebali znati. . a gospodarskog bolesnika mogu "izliječiti" samo stručni kadrovi i vični upravljanju i menadžmentu. a napose studenti i svi koji se susreću s menadžmentom.proizvodnost stagnira ili je u opadanju. I DA SE PRI TOM KORISTE: 4 . OVO NIJE IZNENAĐENJE: .uspješnost poslovanja je u opadanju. .neizbježna je i odgovornost znanosti i struke za ovakvo stanje. i tako što se koriste iskustva uspješnih.i to zbog toga što se poduzećima još uvijek upravlja na birokratski način. odnosno upravljanjem i rukovođenjem u gospodarstvu.

- Ratovodstvom (sposobnošću vođenja tržišnih borbi), - menadžerskom diplomacijom, - menadžerskim lukavstvom. I DA MORAJU POZNAVATI : - menadžersku tehniku, - vještinu "džudo" marketinga, - pa čak i vještinu "menadžerske gerile". ALI IZNAD SVEGA MORAJU SE UPOZNATI: - s genezom nastanka menadžmenta kao tekovine civilizacije, - i s fazama nastanka i razvoja menadžmenta od prapovijesti do danas. I PRI TOM IZUČITI: - primitivnu organizaciju društva i pojavu "primitivnog " menadžmenta, - i svaku daljnju etapu ljudske civilizacije i menadžment u tim etapama, - i posebno etape pretpovijesti, robovlasništva, feudalizma, kapitalizma i socijalizma.

1.1. MENADŽMENT U PRAPOVIJESTI
- nomadski život - stalno kretanje, - nema privatne svojine, - bogatstvo je zajedničko, - poslovi su zajednički, - lovina se ravnopravno raspodjeljuje, - nema dominacije niti diskriminacije, - ipak, veće žrtvovanje za skupinu donosi veće poštivanje pojedinca, - regulirana su pravila društvenog ponašanja, - TO PREDSTAVLJA POČETAK "MENADŽMENTA". JER : - postoji organizacija društva, - rodovi, plemena - predstavljaju homogenu cjelinu, - rodovi i plemena imaju poglavice, - oni se biraju demokratski tako što svi sudjeluju u izboru, - predlažu se po dva kandidata za poglavicu. TO ZNAČI DA JE VEĆ PRISUTNA FUNKCIJA RUKOVOĐENJA: - na 50 članova bira se jedan poglavica, - on usmjerava život i rad članova roda ili plemena.

1.2. MENADŽMENT U ROBOVLASNIŠTVU
- prestaje nomadski život, - osnivaju se sela, gradovi i državice, - stvara se klasno društvo, - mijenja se organizacija društva. A POSEBNO SE MIJENJA ORGANIZACIJA:

5

EGIPĆANI: Imaju već planiranje, naročito u poljoprivredi vezanu za natapanje polja iz rijeke Nil. Prate vodostaj rijeke i evidentiraju stanje. Grade piramide koje se nisu mogle izgraditi bez savršene organizacije. BABILON: Kralj Babilona Hamurabi donosi tzv. Hamurabijev zakon (1730 god pr.n.e.). U tom Zakonu uvodi obavezu proračuna, vođenja poslovnih knjiga, opis radnih mjesta, utvrđuje pravna pitanja upravljanja i rukovođenja. GRČKA: Uvodi načelo demokracije. Tako Platon zahtijeva obrazovanje rukovoditelja, a Sokrat kaže da samo onaj tko dobro vodi svoje domaćinstvo može dobro obavljati javne poslove. U Grčkoj se u to vrijeme prikupljaju, čuvaju i obrađuju podaci o olimpijskim igrama ( to je začetak statistike). RIM: Odvaja se upravljanje civilnim od vojnih poslova (decentralizacija). Robovlasnik povjerava robu zvanom "Vilicus" da u njegovo ime nadgleda rad ostalih robova (menadžer toga doba).

1.3. MENADŽMENT U FEUDALIZMU
- nastaju male državice, gradovi kao kneževine i tako slabi cjelina karakteristična za organizaciju stare Grčke i Rima, - javlja se nova hijerarhija upravljača. U Europi su: - Kralj kao prvi nivo, - Vojvoda kao drugi nivo, - Barun kao treći nivo, - Vitez kao četvrti nivo, - ovo bi se moglo smatrati "nivoom menadžmenta". U feudalizmu najveći utjecaj na menadžment imaju religiozne organizacije crkva: Katolička crkva: upravlja Papa kao božji namjesnik na zemlji. Centralizirana organizacija i čvrsta hijerarhija. Islamska organizacija: Alah iznad svih. Nema crkvenog autoriteta poput Pape. Zadatak je svećenika širenje Alahovog učenja. Pravoslavna crkva: Osnovna je organizacija patrijaršija. Nema zajedničkog poglavara. Patrijarh, mitropolit i episkop potpuno su samostalni. Ovaj pristup nema religiozni aspekt već ističe utjecaj crkvene organizacije na menadžment kroz ove elemente: - formira se odgovarajuća organizacija, - ističe se pitanje centralizacije i decentralizacije aktivnosti, - svećenici se predstavljaju kao najobrazovaniji dio društva i tako preuzimaju značajne poslove kako u gospodarstvu tako i brojne druge društvene poslove, a napose u obrazovanju i odgoju.

1.4. MENADŽMENT U KAPITALIZMU
Prva faza u razvoju kapitalizma jeste razvijena manufakturna proizvodnja. Ona razdvojene zanatske majstore i sredstva koncentrira na jednom mjestu. Njih je trebalo u proizvodnoj funkciji planski

6

povezati. Vlasnik u tom razdoblju obavlja slijedeće funkcije: - upravlja, - rukovodi, i - kontrolira izvršenje radnih procesa. Sve to dovodi do povećanja proizvodnosti rada. Nastaje: - specijalizacija ljudi i sredstava za proizvodnju, - stvara se značajan višak proizvoda, i - povećava se standard stanovništva. TAKO MANUFAKTURA PRERASTA U INDUSTRIJU i nastaju : - tvornice, - strojni rad, i - sve se izraženije razvija tržište. U TAKVIM UVJETIMA JAVLJA SE PROBLEM UPRAVLJANJA TAKO SLOŽENIM GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA (tvornicama). Problem se pokušava riješiti tako da se problemi upravljanja počinju izučavati: - otvaraju se škole o: - upravljanju, - organizaciji rada, i - međuljudskim odnosima. SLIJEDEĆA ETAPA JE ODVAJANJE VLASNIŠTVA OD UPRAVLJANJA (primjer Siemensa, vlasnika banke i Wernerovih, vlasnika tvornice električnih aparata (detaljnije u knjizi "Menadžment ugostiteljstva")). - pravo upravljanja prepušta se ekspertima, - ovo omogućava racionalnu organizaciju, - upravljanje preuzimaju eksperti koje nazivamo MENADŽERIMA, - oni bolje upravljaju od vlasnika, - efikasnost menadžera mjeri se ostvarenim profitom. MENADŽERI POSTAJU ELITA - imaju sve što se može imati osim vlasništva, - imaju apsolutnu vlast nad procesima, stvarima i ljudima, - utječu, čak, i na politiku vođenja država, - najčešće ih ne interesira ideologija, - u upravljanju umjesto prisile koriste se znanošću za povećanje profita, - menadžeri imaju značajnu ulogu u razrješavanju suprotnosti između društvenog karaktera rada i privatnog vlasništva. TO JE POČETAK MODERNOG MENADŽMENTA!

1.5. A ŠTO JE, ZAPRAVO, MENADŽMENT?
To je različito korišten termin. Često i kao pomodarski pristup. Često se ne razumije suština i sadržaj. Tako su u nas, najčešće, direktori postali menadžeri ili "menadžeri ". U literaturi nalazimo različito određenje menadžmenta. Tako se menadžment shvaća kao

7

.organiziranja.rukovođenje rukovoditeljima. Ili.rukovođenje cjelokupnom organizacijom. i .bave se futurologijom .usmjeravaju rad drugih.određuju raspon rukovođenja.rukovođenje poduzećem. .čovjek i AGE . niti jedan sustav ne može efikasno funkcionirati na amaterskim osnovama.znanje. Termin se sastoji od dvije riječi: MEN .vještina. . ŠTO JE JOŠ MENADŽMENT? To je: . MENADŽMENT JE I SUPERPROFESIONALIZAM! Jer.kontrole (prirodnih.administriranje. i . .razvojem poduzeća.vođenja. ljudskih. . i 8 . ZADACI MENADŽERA: . CILJ JE: POSTIZANJE USPJEHA U POSLOVANJU MENADŽERI: . . čovjek od iskustva. MENADŽERI SU U PREDNJIM ZADACIMA EKSPERTI.rukovođenje radnicima. . .stimuliraju i sankcioniraju rad.profesija. SUŠTINA POJMA MENADŽMENT SADRŽI: . Često se umjesto rukovođenja koristi termin upravljanje i obrnuto. .starost. . . . informatičkih i drugih resursa).ekonomski učinak.ispunjavaju svoj zadatak potičući druge da i oni ispune svoj zadatak.planiranja.raspoređuju poslove. . . PROFESIONALIZAM JE: . a sve zajedno kao organiziranje.realiziraju ciljeve.znanost (znanje).znanstveni i profesionalni proces .organiziraju poslovanje. P. ONI IZVRŠAVAJU SLIJEDEĆE FUNKCIJE: . Drucker kaže da je menadžment "Sposobnost upravljanja ljudima.odlučivanja.izabiru i imenuju odgovorne kadrove. i . financijskih. . samostalna oblast aktivnosti i znanja".određuju ciljeve. i .delegiraju ovlaštenja.

A KAO ZNANOST I KAO VJEŠTINA MENADŽMENT RAZVIJA I POSJEDUJE: .vrhunskim upravljanjem.praktičnom realizacijom strategije i operatike. U STRATEGIJI. i .školovanje u elitnim školama i fakultetima. DA LI JE MENADŽMENT VJEŠTINA? JESTE ! Jer.operatiku. OPERATICI i TAKTICI ZNANOST je različito raspoređena: . ZATO SE ISTIČE DA SE MENADŽER NE RAĐA . magistarski i doktorandski studij. i .taktiku. .a.ciljeve istraživanja i izučavanja.ON SE STVARA: . MENADŽMENT JE MULTIDISCIPLINARNA ZNANOST JER: .organizacijski. OSNOVU PROFESIONALIZMA ČINI: . i .u strategiji je najviše zastupljena.metode. .specijalistički.. . učenje plus talent . i . ZAŠTO JE MENADŽMENT I ZNANOST? ZATO jer ima: . i .uspješan menadžer. TAKTIKA SE BAVI: .kompetentnost.razvojni.smisao za biznis. treba imati .strogi kriteriji upisa.u operatici podjednako znanost i vještina.prvenstveno učenjem. 9 . . .strategiju.teorijskom ali i praktičnom djelatnošću.mora rješavati sve probleme. A DOMINANTNI SU PROBLEMI: .teorijskim menadžmentom.predmete. STRATEGIJA SE BAVI: . OPERATIKA SE BAVI: .tehnološki. .

PODUZETNIŠTVO JE VEZANO ZA RIZIK! 10 .organizira rad. Može i jedno i drugo pod određenim uvjetima. poduzetnik je izvorna funkcija .upravlja poduzećem. PODUZETNIŠTVO PRETHODI MENADŽMENTU KAKO ? . IZMEĐU MENADŽMENTA I PODUZETNIŠTVA POSTOJE RAZLIKE DVOJBA: .upravlja poduzećem u njegovo ime i za njegov račun. i .6. ne mora znati ništa o poslu osim spoznaje da NE ZNA MENADŽMENT. MENADŽMENT JE VEZAN: . i .stoljeće poduzetničke revolucije. ODNOS MENADŽMENTA I PODUZETNIŠTVA KAO FENOMENA XX i XXI STOLJEĆA 19 stoljeće . PODUZETNIK. 1.znanje.za upravljanje faktorima (resursima) poduzeća.vještinu. DAKLE. . PODUZETNIŠTVO JE : . PODUZETNIK POZIVA MENADŽERA DA: . 20 stoljeće .poduzetnik osniva poduzeće . MENADŽMENT JE VEZAN I ZA: .stoljeće industrijske revolucije.osniva poduzeće (kupuje ili nasljeđuje) PODUZETNIK DELEGIRA MENADŽERU DA: .profesiju.stoljeće menadžerske revolucije.nema mjesta amaterizmu i voluntarizmu i da menadžment ne može računati samo na dar prirode već na moć znanja.može li poduzetnik biti menadžer. . i 21 stoljeće . OVO GOVORI DA U MENADŽMENTU: .osigurava efikasnost poslovanja. kapital i znanje.u taktici više vještina. čak.vezano za vlasništvo.može li menadžer biti poduzetnik..

. . može biti poduzetnik.vođenja.planiranja.menadžer. . pod određenim uvjetima.upravlja organizacijom (poduzećem). i .FUTUROLOGIJA. . MENADŽMENT SE VEZUJE ZA: . . Menadžment je istodobno: .razvija organizaciju (poduzeće).nakon što ostvari poduzetničku ideju.OSJEĆAJ ZA PREDSTOJEĆE DOGAĐAJE.koordinacije. MENADŽMENT je visokoprofesionalizirano zanimanje.JEDINSTVO RAZLIČITOSTI KAPITALISTIČKOG SUSTAVA.poduzetnik može biti menadžer.stvara organizaciju (poduzeće).on nastupa poslije poduzetnika.kontrole.sigurnost. DOMINANTNO mjesto u suvremenom menadžmentu ima: .planiranje. danas i poduzetnici završavaju visoke škole i fakultete pa tako PODUZETNIŠTVO I MENADŽMENT POSTAJU . ali u velikoj kompaniji ne. Poduzetnik može biti menadžer . Menadžment radi u ime vlasnika i: .MENADŽMENT TAJ RIZIK SVODI NA NAJMANJU MJERU! PODUZETNIŠTVO SE VEZUJE ZA INICIJATIVU.0. ELEMENTI MENADŽMENTA PONOVIMO: Menadžer je specijalist za upravljanje . i . JEDNO BEZ DRUGOGA NE MOŽE! REZIME : Menadžment je specifičan model upravljanja svim resursima u poduzeću. Ipak treba istaknuti da: 11 . . . 2.znanje.ako je sposoban obavljati poslove. i .vještina.organiziranja. . . IPAK. .

kratkoročno planiranje. ZATO SU TEMELJNI ELEMENTI DJELATNOSTI MENADŽMENTA: . . .menadžment podrazumijeva profesionalno upravljanje ljudima.masovnom proizvodnjom.plan je bitan ali su bitnije svakodnevne tržišne borbe. Insistiranje na klasičnom planskom nastupu treba zamijeniti vođenjem dnevnih bitaka: . i .univerzalnošću.prioritetan je planski nastup na tržištu. . . stvarima (ostalim resursima) i procesima.gigantizmom. . i .srednjoročno.operativnom.. 2.tradicionalni planovi se stvaraju u birokratskim strukturama sa zastarjelim informacijama. Klasično planiranje povezano je s: .poduzetnik raspolaže menadžerskim sposobnostima i obratno.centralizmom.u svakom poduzetništvu ima menadžmenta.kontrola. Intenzitet proizvodnje ne smije diktirati planski sektor već služba prodaje odnosno marketinga: 12 . Klasično .tradicionalno planiranje odnosi se na: . PLANIRANJE U klasičnoj organizaciji smatralo se da se uspješno može rukovoditi samo dobro razrađenim planom. Suvremeni se menadžment u planiranju mora pridržavati ovih pravila: 1. . Ponovimo i ovo: . Planiranju se tada pripisivala magična moć. Najbolja je kombinacija kad: . .primat imaju dnevne potrebe potrošača i rješavanje njihovih problema.planiranje. .vođenje.strategijskom.organiziranje. Suvremene korporacije napuštaju tradicionalno planiranje i pristupaju: . . Planiranje je bilo rezervirano za ekonomsku elitu. . i . i .koordinacija. i .u svakom menadžmentu ima poduzetništva.dugoročno.taktičkom planiranju.

glazbenim ansamblima. . . Probleme i pogreške u organizaciji treba rješavati znanstvenim.menadžer putem organiziranja održava sustav u stanju efikasnog funkcioniranja.sada dobiva primat. 3. . i . .: .poduzeće ih može prihvatiti ili odbiti.klasična teorija i praksa rukovođenja oslanjala se na čvrste i sveobuhvatne planove proizvodnje.izbjegava se stroga forma organizacije. Suvremena organizacija sve više počiva na analognoj organizaciji u crkvama. a ne prakticističkim. Planiranjem se ne eliminira već preuzima rizik: . a kamoli u budućnosti. 4. kazalištu. .bez strategije nije moguće raditi ni u sadašnjosti. .strategijski menadžment kroz planiranje osigurava budućnost poduzeća.zašto? .aktivira se polje volje (htijenja) i zadovoljstva u procesu rada. Organizacija se treba prilagođavati čovjeku. ORGANIZIRANJE Organiziranje je trajna aktivnost menadžmenta: .tržište je nekad bilo na začelju. . . I kod organiziranja je bitno da se menadžment pridržava određenih pravila: 1.profesionalno organiziranje izradilo je metode i postupke u rješavanju organizacijskih problema. . 2. Kriza se prije rješava decentralizacijom nego centralizacijom: 13 .puna skladišta zaustavljaju proizvodnju.to je i logično jer je organiziranje podsustav sustava rukovođenja. 4.menadžment mora stalno tražiti nove i prikladne forme organiziranja.takvo planiranje doživljava krah jer: ..planiranjem se eliminira neizvjesnost.snaga organizacije ne nastaje disciplinom već duhovnom i svjesnom voljom ljudi u poduzeću. .takva organizacija je jeftinija. pomodarskim ili stihijskim metodama: .suvremeni menadžment organizaciju podešava prema funkcijama poduzeća i postojećim ljudima. 3. .to podrazumijeva da se planiranje usmjerava na istraživanje budućih događaja i trendova. a ne čovjek organizaciji: . Vrhunski menadžment vrši inverziju redoslijeda prioriteta: .znanstveni pristup počiva na istraživačkom i kritičkom pristupu. nogometnim timovima i sl. .cijene se formiraju na tržištu. dogmatskim. Formiranje planskih prodajnih cijena je važno ali primat ima tržište .prazna skladišta intenziviraju proizvodnju.

raznolika. a to je pak nemoguće bez slobode.eliminirano je pravo jednih da naređuju. VOĐENJE 14 . Suvremeni menadžment postavlja pitanje: . 6. .može li se kriza rješavati decentralizacijom? Decentralizacija je potrebna svakom poduzeću koje pokazuje znakove starenja jer: . Suvremena organizacija mora biti elastična. . Globalna organizacija nema nacionalnih.kada se poduzeće decentralizira očekuje se od podsustava (tržišta. Nastaje nova informatička organizacija koja je nespojiva s: . proizvoda.zahtijeva se koncenzus pa su u suvremenoj organizaciji razvijeni različiti oblici koncenzusa. . Nestanak gigantizma i centralizma uvjetovao je i: .smatralo se da je centralizam sam po sebi efikasniji i da smanjuje troškove. .) da iskažu vodstvo.krize i na makro.suvremeni menadžment daje prednost svjetskoj dimenziji organiziranja.menadžment zna da se teže upravlja raznolikom organizacijom a ipak je zagovara jer: .samo u inovativnoj organizaciji moguća je razmjena ideja. . .s vlašću i moći u odlučivanju jer se mit gigantizma pomjera k malim i srednjim poduzećima.u uniformiranoj ili jednoobraznoj organizaciji nema ideja.centralizacijom.i samo osporavanje ideja je štetno jer dvije ideje uvijek daju novi kvalitet.s malim i srednjim poduzećima lakše se i efikasnije upravlja. a raznolika za demokratsku organizaciju.jednoobrazna organizacija vezana je za totalitarnu.koncentracijom vlasti u poduzeću. a zapostavlja usko regionalnu pa čak i nacionalnu dimenziju. inicijativu.nestanak ili smanjenje hijerarhije vlasti i moći u piramidalnoj organizacijskoj strukturi. i aktiviranje podređenih da slijede inicijative menadžmenta. i . 5.liječenje zrele organizacije sastoji se u reorganizaciji za buduću decentralizaciju..jednoobraznost je katastrofa za organizaciju. profitnih centara i sl. a da drugi samo izvršavaju naređenja. . . motiviranost. inovativna i globalna: . regionalnih ili lokalnih predrasuda: . . mezo i mikro planu pokušavale su se rješavati .dugo je u organizacijskoj teoriji i praksi vladao sindrom centralizacije. .zato samo demokratska organizacija poduzeća može biti inovativna.centralizmom. . .gigantizmom. . .hijerarhijom vlasti.

demokracija u odlučivanju.mudar menadžer ne očekuje informacije.ne valja princip . i što više različitih pa i suprotnih mišljenja. . . rokove i sl. .menadžment koji prednje ima u vidu . .zaobilaženje stvara veću vjerojatnost u uspjeh.mudri menadžer nastoji čuti što više mišljenja.menadžer zaobilaženjem svoje jake strane (cijene. Ako menadžer primijeti okupljanje radnika u grupice: . 6. disciplina u izvršavanju odluka: . . 4. . Vođenje ima svoju tehnologiju i svoj proces pa se po tome i razlikuju pojedina poduzeća.pobjeđuje.) lakše usmjerava na nebranjene i slabe točke konkurencije. Svako poduzeće zahtijeva odgovarajuće rukovodstvo: 15 .za osluškivanje stanja u poduzeću važnije su loše od dobrih vijesti i informacija. kvalitet.ako je odluka shvaćena treba insistirati na izjašnjenju o izvršenju odluke. Vođenje je od životne važnosti za poduzeće: . Suvremeni menadžment u vođenju primjenjuje ova pravila: 1.slušanje pojedinca i osluškivanje organizacije prvi je korak u saznavanju problema u poduzeću.sposobnost slušanja uči se u menadžerskim školama. kancelariji itd.znak je da postoji nezadovoljstvo koje treba dijagnosticirati . .odlučivanje. . . a nije izvršena krivi su neposredni rukovoditelji (operativni i taktički menadžment). . . . Mudar menadžer će prije doći do rezultata zaobilazno nego prečice (prečicom se lakše otkriva): .to stvara anarhiju i dezorganizaciju. . 5.zato treba provjeriti da li su odluke shvaćene.do loših vijesti se teže dolazi.Svako poduzeće mora imati rukovodstvo jer je više ljudi nemoguće organizirati bez vođenja poslova. Suvremeni menadžment drži se pravila . Ako odluka nije jasna kriv je strategijski menadžment: . on ih nalazi u pogonu.izvršavanje poslova pomoću drugih.ono otvara put ka opstanku ili propasti.neuspješnim vođenjem gubi se bitka s konkurencijom.motiviranje. Suvremeni menadžer više sluša a manje priča: . i .zato dobar menadžer osigurava protok loših vijesti.vještina vođenja je u izboru između više mišljenja i sposobnost izbora najboljeg. .ali ako je odluka jasna. Elementi vođenja su: . 2.demokracija u odlučivanju i demokracija u izvršavanju.

. 2.to znači da su kontrola i planiranje usko povezani. Zašto? 16 .motivirati zaposlene za sam menadžment ne znači mnogo ali za zaposlene znači sve. Elementi kontrole su: . Ako je organizacija poduzeća uspješna tada je koordinacija za menadžment manje značajna aktivnost i obratno: .kontrola se odnosi na sve funkcije i čimbenike u poduzeću. . .kontrolu nije moguće provoditi bez usporedbe s planom.najuspješniji je onaj rukovoditelj koji barem polovinu suradnika promakne stepenicu više u hijerarhijskoj ljestvici.menadžment mora biti uravnotežen s organizacijom. .jak menadžment u slaboj i slab u jakoj organizaciji ne znači mnogo. 7.kontrola u užem smislu.motivatori i stimulatori zastarijevaju pa uvijek treba tražiti nove oblike motiviranja i stimuliranja. KOORDINACIJA Koordinacija je usklađivanje međusobno uvjetovanih procesa radi postizanja željenog efekta: . i . .1.nadzor. Kontrolom u užem smislu želi se preventivno korigirati odstupanja od onog što se očekuje.najvažnija je vertikalna linija koordinacije.zato hijerarhijski sustav s više nivoa nije moguće zamisliti bez koordinacije. Da bi nemoguće postalo moguće suvremeni menadžment motivira: . Zato i menadžment.kontrola tako označava ispravljanje aktivnosti u pravcu utvrđenim planom. .koordinacijom ispravljamo greške i dopunjavamo nedostatke. .svaki menadžment ne odgovara svakom poduzeću. kao znanstvena oblast.zemlje u tranziciji uvoze menadžere . mora imati svoje principe. .ovo je jedan od najznačajnijih zadataka menadžmenta.strategijski menadžment ustrojava koordinacijske odnose sa rukovodstvom poduzeća po hijerarhijskoj ljestvici. Proces nadziranja omogućava menadžeru da se uvjeri jesu li njegove odluke i akcije dobro usmjerene. PRINCIPI MENADŽMENTA ŠTO SU PRINCIPI? Principi su osnovni oblik znanja koji pomaže boljem razumijevanju znanstvene oblasti koju proučavamo. postupaka.loše rješenje. KONTROLA Kontrola znači praćenje. . . Kontrola je trajan proces u poduzeću. mjera i rezultata: . .motivacija je jedan od najvažnijih zadataka menadžmenta. . . provjeravanje i prosuđivanje odluka. .svako poduzeće uređuje svoju koncepciju koordinacije.

3. menadžment mora objedinjavati i analizirati opća znanstvena načela koja se odnose na poslovanje. jedinstvo vođenja . menadžment se mora organizirati tako da može uspješno upravljati i izvršavati svoje zadatke. kad ih se dosljedno pridržava menadžment. Evo ih: 1.efikasnost administracije kao temeljni princip.proizvodnu efikasnost. Principi postoje u svim znanstvenim oblastima pa tako i u menadžmentu. 3. radnik mora biti inspiriran i osposobljen da koristi znanstvene metode rada. 3.Zato jer principi. informacije ne smiju kompromitirati glavne rukovoditelje niti umanjivati njihov ugled pred podređenima.princip međuljudskih odnosa. Različiti teoretičari različito su definirali principe menadžmenta. Dok Tavlor u definiranju principa menadžmenta favorizira tehnološke principe. 2. Menadžer mora poznavati sve znanstvene principe. jačaju organizaciju i povećavaju njenu efikasnost. On je tražio efikasan sustav organiziranja radi povećanja efikasnosti poslovanja pa je definirao 6 temeljnih principa menadžmenta. Tavlor je. 4. Ovaj 17 . također. Henri Fayol je istaknuo administrativne principe kao temeljne. proučeni i selekcionirani tako da daju maksimum u procesu rada. davanje ovlaštenja koja omogućavahu izvršenje obveza i radnih zadataka. korištenje efikasnog sustava kontrole radi otkrivanja pogrešaka i imenovanja odgovornih za učinjene greške.na temelju ovog principa objedinjuju se sve aktivnosti koje imaju isti cilj i ovim aktivnostima rukovodi jedan rukovoditelj. pravila podjele rada i odgovornosti. jedinstvo naređivanja . 2. Njegovi su principi: 1. odnosi se na potrebu specijalizacije rada menadžerskim i radničkim aktivnostima. 4. 5. A treći pak ističu: . 5. On je definirao 4 ključna principa: 1. disciplina predstavlja zahtjev prema radniku i menadžeru da dosljedno izvrše zadatak i da međusobno surađuju po zahtjevu organizacije rada. autoritet kao pravo i odgovornost da se izdaju i sprovode naređenja za obavljanje zadataka ili oblik usmjeravanja radnika od strane menadžera.po ovom principu zaposleni trebaju imati samo jednog pretpostavljenog s kojim neposredno komuniciraju pri čemu viši rukovoditelji ne daju naloge radnicima već to čini niži i neposredni rukovoditelj radnika. a da bi povećali efikasnost rada i menadžmenta te da radnici trebaju rješavati iste ili slične probleme. podjela rada. 6. a posebno one za koje ocjeni da su najkorisniji. radnici moraju biti pažljivo odabrani. Neki ističu temeljni princip: . Prvi cjelovit skup praktičnih principa menadžmenta definirao je Mc Callum. a usmjereni su na povećanje efikasnosti proizvodnje. brzo izvještavanje o povredama dužnosti što omogućava ispravljanje pogrešaka. iznio svoje principe menadžmenta. 4. 2. definiranje sustava kojim se dolazi do informacija da li su obveze i zadaci ž izvršeni. Drugi ističu: .

da su navedeni principi. 12. navedenih. 2. Uočavajući prednosti i nedostatke pojedinih. . principa i na temelju njihovog i šireg izučavanja. Podjela rada usko je povezana s formalnom strukturom organizacije poduzeća.ovaj princip čini sustav naređivanja. stabilnost osoblja . centralizam . 8. 4.utvrđivanje složenosti poslova. svaka akcija. podređenost individualnih interesa općim podrazumijeva da je interes poduzeća iznad interesa pojedinaca ili grupe i da se pojedinačni interes mora žrtvovati u korist općeg interesa. 14. u poduzeću mora postojati skup pravila ponašanja.na temelju podjele rada obavlja se efikasno veliki broj različitih poslova.raspoređivanje radnika. u poduzeću treba izvršiti jasnu podjelu poslova. 2. uopćeni.princip omogućava efikasnu koordinaciju. 18 . Inicijativa . raspodjelu i kontrolu rada radi povećanja proizvodnosti. To se osigurava unapređenjem postojećih proizvoda ili usluga i lansiranjem novih. 10. Održavanje tržišne pozicije je temelj opstanka i razvoja poduzeća.efikasna podjela rada predstavlja temelj za: .ovaj princip zahtijeva ravnotežu između centralizacije i decentralizacije. . da su neki u međusobnom konfliktu (centralizacija i decentralizacija). Pravičnost je princip koji zahtijeva human i pravedan odnos prema djelatnicima jer se tako povećava motiviranost i radna efikasnost. 6.osnova ovog principa jeste pravedno i stimulativno nagrađivanje čime se postiže zadovoljstvo radnika i menadžmenta. nagrađivanje .ovaj princip razvija osjećaj sigurnosti na poslu. 11. a uključuje nadređene i podređene (najviši rukovoditelj ne naređuje izvršitelju radnog procesa). Odgovornost za tržišnu poziciju moraju preuzeti menadžeri i radnici.analizu.utvrđivanje nivoa odgovornosti. . mi ćemo definirati sedam naših principa menadžmenta: 1. Weber je u okviru svoje birokratske teorije organizacije definirao 5 temeljnih principa menadžmenta: 1. M. Otpuštanje radnika mora se provoditi izuzetno obazrivo. inovacija i samoinicijativa. pravilo i odluka mora biti napisana da bi se osigurala njihova kontrola. Red kao princip zahtijeva: . . duh zajedništva . odnosno poduzeće treba usvojiti marketinšku filozofiju poslovanja.ovaj princip osigurava harmoniju i timski rad čime se povećava efikasnost organizacije i rada.korištenjem ovog principa stimulira se kod radnika kreativnost. odgovornosti i autoriteta. a pojedine druge funkcije se decentraliziraju. 3. Što nam govori analiza navedenih principa menadžmenta ? Govori slijedeće: 1.zato treba poznavati radne sposobnosti i znanja radnika. u pravilu. 9. 5. 13.pravi ljudi na prava mjesta. linija autoriteta . Podjela rada obuhvaća: . napredovanje samo na temelju stvarnih sposobnosti.podjelom rada projektiraju se i uspostavljaju odnosi između radnika i proizvodnih resursa. . 7. 2. . s tim da se centraliziraju planiranje i kontrola. hijerarhija mora osigurati nadzor podčinjenih.

kadrovi su temeljni nositelj svih organizacijskih funkcija. .osiguranje odgovarajućeg broja i strukture radnika.djeluje na suradnju članova radne grupe.. . .potrebnu školsku spremu i radno iskustvo. 5. radnim sposobnostima i motivaciji rukovoditelja ali i od ostvarenog razvoja poduzeća.inovacije donose promjene i unapređuju postojeću djelatnost. Svi navedeni principi menadžmenta su fleksibilni i promjenjivi kao i ljudi. Autoritetom se: . Razvoj kadrova predstavlja prioritetan princip i zadatak suvremenog menadžmenta: .decentralizacijom odlučivanja mogu se otkriti skriveni potencijali svih zaposlenih.centralizacijom kontrole bolje se povezuju rezultati planiranja s ostvarenim rezultatima.ovaj princip predstavlja snažno oruđe i temelj razvoja suvremenog menadžmenta: . Razvoj kadrova ima 4 temeljna cilja: .informiranje svih zaposlenih o ciljevima i zadacima i njihovo aktivno uključivanje u realizaciju ciljeva i zadataka poduzeća. . ili 19 . 6. 7.2. sposobnosti i motivacije kadrova. Centralizacija kontrole i decentralizacija odlučivanja značajna su pretpostavka uspješnog menadžmenta: . .autoritet je usko povezan s delegiranjem ovlaštenja (delegiranje = prijenos ovlaštenja). 4.povećanje znanja.efikasnost rukovodeće funkcije ovisi o znanju.). Razvoj inovacijske djelatnosti . Autoritet je značajan oblik djelovanja i usmjeravanja radnika od strane menadžera.treba uvijek koristiti principe i mogućnosti inovacijske djelatnosti i to ne samo na području tehnologije. Razvoj rukovodeće funkcije (menadžmenta) neposredno se odražava na efikasnost funkcije menadžmenta: . Rijetko se u istoj situaciji jedan princip primjenjuje dva puta. 3.uvođenje nove menadžerske funkcije. . .ovom funkcijom usmjeravaju se i koordiniraju i radnici i rukovoditelji. Zahtjevi za efikasnom organizacijom menadžmenta mogu se odnositi na: . grupnih i zajedničkih ciljeva.unapređenje organizacijske strukture. . Za korištenje navedenih principa potrebno je znanje i radno iskustvo menadžera. kadrovskih potencijala i okruženja (škole i fakulteti i sl.stvaraju preduvjeti za realizaciju individualnih. . Oni se primjenjuju prema potrebi. ORGANIZACIJSKO POSTAVLJANJE MENADŽMENTA Efikasnost menadžerske funkcije neposredno se odražava na radnu i poslovnu efikasnost poduzeća.pokreću organizacijske aktivnosti. 2.

Raspon menadžmenta može se prikazati i u formi piramide.obliku organizacije poduzeća. Ovaj broj podređenih.). .ili potpuno nova i radikalna promjena organizacije.unapređenje postojeće menadžerske funkcije. RASPON MENADŽMENTA Svaki menadžer u lancu menadžerske koordinacije ima određeni broj podređenih. Unapređenje efikasnost postojeće funkcije menadžmenta: . 2. . na jednom menadžerskom nivou.definirati potrebne radne karakteristike menadžera.samo zaokret u dosadašnjoj strategiji. službi.vrši se zbog neefikasnosti postojeće menadžerske funkcije i to se vrši za cijelo poduzeće ili samo u nekim dijelovima poduzeća.stupnju stručnosti podređenih.globalnu strategiju i ciljeve (za cijelo poduzeće).broj podređenih manji tada je raspon menadžmenta uži.organizacijsku strukturu poduzeća (ali i sektora.specifičnosti poslova. Ove analize su temelj za buduću organizaciju menadžmenta. Za uvođenje nove menadžerske funkcije treba: .. .izvršiti analizu efikasnosti postojeće menadžment funkcije. Raspon menadžmenta može biti različit ako je: . i . . . .ciljeve za pojedine funkcije ili grupu funkcija. Prije uvođenja nove ili unapređenja postojeće menadžment funkcije treba: .definirati sustav praćenja rada menadžera.3. . zove se raspon menadžmenta. .definirati raspon menadžmenta.).broj podređenih veći tada je raspon menadžmenta širi. Nova menadžerska funkcija uvodi se u slučaju kada se formira nova organizacija (ili novi sektor. Raspon menadžmenta zavisi i o: .izvršiti analizu ostvarenog i planiranog razvoja poduzeća. . Raspon menadžmenta treba utvrditi za cijelo poduzeće i za dijelove poduzeća.broju podređenih radnika ili menadžera nižeg nivoa. Da bi se prednje ostvarilo treba utvrditi: . odjeljenja i sl. Raspon menadžmenta najuži je na vrhu 20 . .utvrditi nivo autoriteta i odgovornost menadžera. služba. . odjeljenje i sl. .odabrati efikasan sustav menadžmenta. Razlog za unapređenje menadžerske funkcije može biti: .nova strategija poduzeća.

poduzeća koja su odmah započela poslovanje kao velika poduzeća.tada je potrebno uvesti funkciju menadžera koji ima drugu strukturu znanja i različitu od one koju ima vlasnik poduzeća. 21 . .rasta i razvoja funkcije menadžmenta.vertikalni. RAST FUNKCIJE MENADŽMENTA Svako poduzeće ima tendenciju rasta.menadžer je tada profesionalni izvršitelj funkcije rukovođenja.vlasnik na menadžere prenosi prava. S aspekta razvoja menadžmenta postoje dvije vrste poduzeća: . 2.4. Horizontalni rast javlja se kad poraste broj operativnih radnika zbog razvoja novih ili širenja postojećih poslova. i . Veći broj radnika zahtijeva veći broj nadzornika. Vertikalni rast nastaje kad poduzetnik (vlasnik poduzeća) više ne može obavljati i funkciju rukovođenja (zbog rasta poduzeća): . a najširi na dnu piramide.vlasnik više nije u stanju koordinirati sve poslove aktivnosti i uvodi u poslove profesionalne menadžere. ovlaštenja i odgovornost za poslovne rezultate.poduzeća koja su postala velika postepenim razvojem.horizontalni. . Rast i razvoj menadžmenta mogu biti: . A sve to zahtijeva nove menadžere što predstavlja horizontalni rast funkcije menadžmenta. i .piramide. . Usporedo s rastom i razvojem poduzeća dolazi do: .

Ovdje se promatra menadžment koji se odnosi na gospodarsku organizaciju . . Kod postepenog razvoja poduzeća karakteristično je da oni nastaju kao mala . Međutim. . . i u pravilu ne startaju s profesionalnim menadžmentom: .da utvrdi strategiju poduzeća. Poduzeće ima cilj kao i ljudi koji rade u njemu. Isto tako ne može poduzeće ni "preko noći" postati veliko ali ako se razvija i raste ne može izbjeći krize. Kod starta kao veliko poduzeće uočljivo je da ta poduzeća već kod osnivanja raspolažu s velikim kapitalom i da već: . .faze se ne mogu preskakati jer i krize nastaju po prikazanim fazama. 2.poduzeće. Malo je vjerojatno da će ljudi u bilo kojoj organizaciji bez menadžmenta dobro obaviti zadatke. Kada se osniva poduzeće zadatak je menadžmenta: . rast i razvoj poduzeća i funkcije menadžmenta prate i krize.5. Promjene izazivaju krize. To je zadatak menadžmenta.da kontrolira izvršenje ciljeva i zadataka.da organizira rad i radne grupe.da utvrdi način donošenja odluka. Zato je često prisutan otpor promjenama i to ne samo od strane radnika već i od menadžmenta. Kada ljudi rade zajedno i imaju zajednički cilj.porodična poduzeća. Evo prikaza redoslijeda kriza: Temeljni zaključak: U razvoju svakog poduzeća javljaju se krize koje organizaciju poduzeća tjera na usavršavanje organizacije. Krize se moraju razrješavati. MENADŽERI I MENADŽMENT Menadžeri postoje u različitim organizacijama. i .Kod ovih. Menadžment zna i kako nastaju krize. ali menadžment postoji u bilo kojoj drugoj organizaciji i uvjet je njenog razvoja i opstanka. taj cilj nije moguće ostvariti bez menadžmenta. Da bi ublažilo utjecaj kriza korisnije je za poduzeće da se razvija i raste usporenim tempom jer se u tom slučaju krize lakše kontroliraju. odmah se uvodi funkcija menadžmenta. .kod osnivanja moraju uvesti profesionalni menadžment.da utvrdi koordinaciju rada i rukovođenja.da planira akcije i zadatke. Ona se provodi po fazama: .u početku ta poduzeća vode vlasnici kao poduzetnici. 22 . zadnjih.tek s rastom i razvojem uvodi se profesionalni menadžment.

izazovan. zahvalan i iznad svega koristan za poduzeće. Što rade menadžeri? Ako upitate menadžera.bio sam na jednom sastanku. Ali. ako dopuni odgovor ovako: . itd. odgovoran.razgovarao sam s gosp.organizira poslove usmjerene na ostvarenje ciljeva poduzeća.Dobar menadžer u poduzeću: . Tek tada vidimo da je posao menadžera uzbudljiv. Menadžere i različiti hijerarhijski položaji menadžera u različitim organizacijama prikazat će se na slijedeći način: To isto može se prikazati piramidom rukovođenja . Jurom.da se izvještaj odnosio na novi proizvod ili uslugu i na njihovu promociju na novom tržištu. i to uspješno.podnio sam izvještaj. . ili .menadžmenta: 23 .da je gosp. .. npr.onaj sastanak bio je posvećen presudnoj odluci o strategiji poduzeća. odgovorit će vam: . što je danas radio. Što se razabire iz ovih odgovora? Malo ili ništa. . Jure izuzetno važan klijent za poduzeće.

Što je misija poduzeća? Misija je skup preuzetih zadataka ili funkcija koje poduzeće treba obaviti u okruženju u okviru svoje djelatnosti.analizu internih potencijala poduzeća.kontrola realizacije ciljeva.0. njegovim strategijskim ciljevima i potrebnim strategijama za njihovo ostvarenje.definira misiju poduzeća. pak. i .razvoj kadrova. .kontrola realizacije strategija. STRATEGIJSKI MENADŽMENT Strategijski menadžment je osnova suvremenog pristupa upravljanju poduzećem.kontrola efikasnosti menadžmenta. Peta faza: kontrola efikasnosti strategijskog menadžmenta: . Treća faza: definiranje i izbor strategija: . i .definira strategijske ciljeve. osnovno oruđe za ostvarenje rečenih zadataka i dugoročnih ciljeva.razvoj rukovodeće funkcije. i .analizu okruženja. A strategija je. . Strategijski menadžment se zasniva na misiji poduzeća.izbor najpovoljnije strategije. i . Druga faza: definira razvojne pravce poduzeća: . Četvrta faza: realizacija usvojenih strategija: . Strategijama se pronalazi odgovor kako te zadatke i ciljeve ostvariti. Zato i kažemo da se proces strategijskog menadžmenta realizira u okviru pet međusobno povezanih faza: Prva faza: Analiza ili istraživanje razvojne politike sadrži: . 24 .razvoj potencijalnih strategija.3. i .operativna razrada.

Razvoj potencijalnih strategija razvoja obuhvaća istraživanje postojeće pozicije poduzeća i očekivanih promjena u okruženju. još.definirati kriterije za ocjenu uspješnosti poduzeća.stratega. a označava sposobnost vojskovođe .sprovođenje akcija. možemo definirati i kao skup pravila o vođenju poduzeća u budućnost: .a za vođenje poduzeća u budućnost mora postojati "ideja vodilja" pa kažemo da su strategija i ideja vodilja neophodna pomagala menadžmentu. Da bi se odabrala efikasna strategija treba: . i .definiramo kako se treba ponašati poduzeće u nekom budućem vremenu da bi se realizirali strategijski ciljevi. JOŠ O STRATEGIJI Što je strategija? Riječ strategija potječe od grčke riječi "STRATEGEA". Svaka strategija uključuje dva temeljna elementa: . Strategiju u općem smislu možemo definirati kao sposobnost usmjeravanja raspoloživih potencijala radi ostvarenja dugoročnih ciljeva. i .definirati pravila organizacije svih procesa unutar poduzeća. . Organizacijske strategije definiraju se kao skup menadžerskih aktivnosti potrebnih za ostvarenje dugoročnih ciljeva.planiranje i pripremu za akcije.1.definirati pravila za razvoj odnosa poduzeća prema okruženju. U traganju za različitim prednostima i pronalaženju najboljeg puta za ostvarenje prednosti i opstanka na tržištu.njihovog vremenskog dosega. Što definiramo strategijom? . Strategiju.definirati pravila za upravljanje operativnim zadacima. i . . i . Izbor najpovoljnije strategije vrši se na temelju skupa komparativnih prednosti: . Da bi menadžment uspješno vodio poduzeće u budućnost mora formirati: .realnosti sprovođenja strategija.analizu proizvodnje.stope rentabiliteta. Za povećanje razvoja strategijskog menadžmenta koriste se različite metode i tehnike.potencijalne strategije razvoja poduzeća. strategijski menadžment koristi brojne strategije. One pomažu da se poveća efikasnost funkcije strategijskog odlučivanja.3.analizu razvoja organizacije. Za ostvarenje strategijskih ciljeva poduzeće mora odabrati efikasne strategije.analizu financijskog sustava (internog i eksternog). Za efikasnost menadžmenta značajne su organizacijske strategije. 25 . . . U okviru procesa razvoja potencijalnih strategija treba izvršiti analizu internih potencijala poduzeća: .

Jedna američka kompanija promijenila je proizvodnu strategiju . 26 . u poslovanju. i presudnih odluka. a najsigurniji put je smanjenje troškova i visok kvalitet proizvoda i usluga.kolekcija boja. a . Kao znanost istražuje pojave i procese neophodne za vođenje: .Evo primjera iz prakse: 1.putovi su različiti. a da označava sposobnost vojskovođe . Firma General Motors Co. . . prodaju.stratega ili bi još mogli reći da u izvornom značenju strategija označava pravila vođenja vojske .obiteljski automobil.suvremeni dizajn i sl. Sve to spada u strategiju poduzeća u borbi za opstanak na tržištu. . jeste strategijski menadžment. . 3. 2. 3.kao: .odnosno rata.posljednja riječ tehnike. a temeljni nositelj strategijskih.vrhunska kvaliteta.na samu uslugu. . Krajnji je cilj da se bude iznad prosjeka. i . .na samu proizvodnju.malog vozila. JOŠ O NEKIM OSOBITOSTIMA STRATEGIJSKOG MENADŽMENTA Već je istaknuto da riječ strategija potječe od grčke riječi "strategea".dijelom vještina.tržišne borbe.i proizvela . Danas.satove kao dio nakita. To usmjeravanje odnosi se: .2.dijelom znanost. definiramo pojam strategija kao usmjeravanje poduzeća u odnosu na konkurentske uvjete s ciljem stjecanja određene tržišne prednosti. Istaknut će se još jednom da je menadžment pa tako i strategijski menadžment: . a ako je ikako moguće na prvom mjestu ili barem blizu prvog mjesta u tržišnoj konkurenciji.na kupce. U borbi za diferencijalnim prednostima poduzeća koriste različite poruke .apele . Jednom riječju odnosi se na sve elemente koji mogu osigurati prednost na tržištu.na nabavu.prirodne sirovine.na proizvode. prva je razvila strategiju . Firma Benetton uspješno koristi strategiju . A kako doći do prvog mjesta? . .

vođenje borbe prvenstveno je prenijeto na područje gospodarstva. taktika je sredstvo za realizaciju strategije. kvalitetom.sredstva taktike su ljudi."vodi tržišni rat". kontrolom i drugim poslovnim instrumentarijem pa se tako brani vlastiti gospodarski teritorij ali i osvaja tuđi (u ekonomskom smislu) ali nije isključeno da se tim metodama može zaista pokoriti druge regije i države..vrhunskom proizvodnjom.pobjeda nad konkurencijom. A kako se vodi ovaj "rat"? . 27 . a . Ponekad se.tako.nije li suvremeno tržišno poslovanje slično ratnom privređivanju. npr. Tako će se i nastaviti pa će se nešto reći i o tome kako menadžment . npr. ova dva pojma izjednačavaju. Postoji razlika u primjeni strategije i taktike: . Cilj taktike je .tako što će. može to uraditi brzo i efikasno.. a naoružali se kompjuterskim torbama? Potvrdit će se da sve to jeste tako i umjesto klasičnih ratova (a na primjeru Iraka ni ovi nisu isključeni) u kojem se osvajaju teritoriji i narodi. Treba se priupitati: . A sve to radi ostvarenja povoljnijeg poslovnog rezultata i većeg profita (ili dobiti). taktičkim postupcima u pojedinim dijelovima poduzeća ili radnim procesima. i da upravljanje takvim poslovanjem ima karakteristike vođenja rata? Treba se priupitati: . taktički menadžment. Međutim.nije li tržište slično ratnom poprištu? Nije se zgorega priupitati i ovo: . odnosno tržišta. Što se uočilo u dosadašnjoj raspravi o strategiji i taktici. U poslovnom svijetu često se uz pojam strategija spominje i pojam taktika.ne sliče li suvremeni menadžeri velikih (i ne samo velikih) kompanija generalima i admiralima koji su umjesto ratne uniforme odjenuli frakove.ali zato.Kao vještina ne može počivati samo na primjeni teorije već: . To da su se ova dva termina ili pojma često spominjala u kontekstu i vojne terminologije. na nivou poduzeća strategijski menadžment teško da može što bitno promijeniti (posebno ne radikalno) u odnosu na konkurenciju.zahtijeva stvaralačku (u idealnim uvjetima genijalnu) sposobnost. . . čak. pojačati poziciju po pojedinim linijama proizvodnje ili usluga i to vještim manevrima realizirati inovacije i povećati proizvodnost.

mora se menadžment pripremiti na sučeljavanje s konkurencijom i to slijedećim aktivnostima: .iznenađenjem. Ta priprema pretpostavlja ove aktivnosti: .što bolja priprema veći uspjeh. .izvršiti napad. Da bi u tome uspjeli. i . Treba se pripremiti za vođenje tržišne borbe. Zato poduzetnici često kažu: .maskiranje.Može li ovaj "rat" biti i okrutniji od klasičnog rata? .biti stalno pripravan na uspješno suprotstavljanje ofenzivnom djelovanju konkurencije. 28 . .prema konkurenciji! Osim toga treba izvesti borbena djelovanja.i obratno. I tako menadžment kreće u "rat".izviđanje.manevar.iznenađenje.što onda treba učiniti da bi se pripremili za takav "rat" ? Evo što. U vođenju tržišnih borbi priprema je više od polovice obavljenog posla: . . . . . . U pripremi za tržišnu borbu stalno treba imati na umu da je važnije osigurati se od poraza. a često i jeste.forsiranje I sve to prema kome? . .izviđanjem."poslovanje je rat u kojem se osvajaju visine. .stalnu vezu s konkurencijom. . Uspješna priprema za uspješno vođenje tržišnih borbi podrazumijeva: . odnosno stalno komuniciranje s "protivnikom" (pravilo je da se nikad ne prekida kontakt ni s "ljutim protivnikom").imati stalno na umu da i konkurencija priprema ofenzivna djelovanja.a tek potom stvarati uvjete za pobjedu. područja i uništava neprijatelj".čak što više danas je pravilo da se s konkurencijom treba surađivati i "surađivati". a to znači: .može.obranu. A kako je poslovanje specifičan vid modernog i neklasičnog rata. .

jer . a u svrhu potpunog razaranja njene filozofije poslovanja.njihove promocije itd. . proizvoda i usluga. njegove potrošače itd. troškovima i sl.treba poduzeti mjere da se to onemogući. ako sve to konkurencija otkrije jer će se svim silama truditi da naše planove osujeti i zato: .manevrom. servis. .primjer Japanaca . u organizaciji. tehničku ispravnost proizvoda i sl. Sredstva koja se koriste u izviđanju su elektronska sredstva a temeljni im je cilj dobivanje potrebnih informacija. Ovdje je bitno osvrnut se i na problem iznenađenja. iznenađenja su češća na nižem nivou i zato taktički menadžment mora biti pripravan i osposobljen da odgovori na njih (misli se na područje proizvodnje. jer što koristi poduzeću ako su izrađeni savršeni planovi: . IZVIĐANJE je početna aktivnost menadžmenta koja podrazumijeva obavještajnu djelatnost usmjerenu na konkurenciju (na konkurentsko poduzeće. Izviđanje je potrebno ne samo da se sazna sve o konkurenciji već se tako upoznaje pozicija i vlastitog poduzeća. Te se mjere osiguravaju maskiranjem. informatičkom dobu. . Dakako da se menadžment može koristiti i drugim elementima uspješnog vođenja borbi ali su navedeni osnovni. .).iznenađenja su moguća u svim funkcijama poduzeća. a poznavanje konkurencije prvi je uvjet koji osigurava pobjedu. . reklamacije. sadržava. pakiranje.. Kad se u tome uspije. iznenađenja nisu moguća.taktičkom području (npr. Strategijski menadžment zna da i pored uspješnog izviđanja nedostaje dio potpunih informacija pa se koristi i predviđanjem.). ili nepoznavanje .). Maskiranjem treba onemogućiti čak (nekad treba i to uraditi) i najbliže suradnike da saznaju prave namjere strategijskog menadžmenta. uslugu. u prvom redu. a ne samo u tehničko .forsiranjem.nisu u pravu.maskiranjem. U provođenju iznenađenja često se koriste planovi obmane i to s ciljem zavaravanja konkurencije. dizajn. preostaje još samo: MASKIRANJE. Iznenađenja se ostvaruju i na strategijskom i na taktičkom nivou.novih proizvoda.neki menadžeri misle da u ovom. i na kraju . proizvod.poraz. . Ipak. Iznenađenja su uvijek moguća i dešavaju se u različitim oblicima i s različitim učincima. tajnost.koji su cijeli svijet iznenadili niskim cijenama..tako se najbolje upoznaje konkurencija. 29 .

ZAPRAVO. podrazumijeva sukob i "sukob" dviju protivničkih strana: 30 .zaobilaženje u savladavanju prepreka je duži ali sigurniji put. Znači: vještina zaobilaženja je osnova manevra. FORSIRANJE je česta aktivnost koju poduzima strategijski menadžment. Samo znanje može utvrditi i razabrati bitne probleme koji će se riješiti forsiranjem.utvrđivanje prepreka. Bitno je za forsiranje: . Najjači resurs za taktičko forsiranje jeste znanje menadžmenta. Da bi se zaštitili od obavještajnih aktivnosti konkurencije. . Suština je u tome da menadžment maskira svoje. i nižem menadžmentu u poduzeću o internim planovima daje podatke tek u zadnji čas .zato se kaže da će u tržišnoj borbi pobijediti onaj koji nauči vještinu zaobilaženja.tako će da bi se uspješnije maskirao izvesti i zavaravajući oblik demaskiranja s ciljem zavaravanja konkurencije.u trenutku realizacije planova.forsiranje će se izvršiti kad je konkurencija troma i kad se ulijeni. . Strategijski menadžer da ne bi bio otkriven i da se lakše maskira često mijenja metode i priprema neočekivane smicalice: . MANEVAR predstavlja vještinu savladavanja prepreka: .rješavanje problema. .Kako će se to uraditi? Na primjer: . Zašto? Zato jer ako se započelo s realizacijom cilja kasnije. A KAKO SE. a demaskira planove konkurencije. a u realizaciji cilja pretekli konkurenciju i to zaobilaženjem prepreka na putu ostvarenja u kojem smo upotrijebili sve spoznate elemente tržišne borbe o kojima je do sada bilo riječi. a završilo ranije od konkurencije. A osnovni kriterij za ocjenu efikasne vještine zaobilaženja. nema smisla forsirati vlastite tržišne aktivnosti u času kad su konkurenciji "kola krenula nizbrdo". . Takvo forsiranje sastoji se od tri dijela: .utvrđivanje problema. .također.da se ne provodi forsiranje u vrijeme najvećeg forsiranja koje izvodi konkurencija. menadžment često. pa tako i tržišna.lažnim oglasom zavaravamo konkurenciju.to bi bilo rasipanje snaga. . VODE TRŽIŠNE BORBE? Svaka borba.jeste vrijeme početka u ostvarenju cilja.da se ne ponavlja taktika iz ranije dobivene bitke. i . . znači da je bila u pitanju vještina kojom smo prethodno otkrili namjere konkurencije.

mora znati i prepoznati sve oblike napada! NAPAD je dakle način vođenja tržišne borbe. a to su njegova: . Češće se kombiniraju oba načina. Što ostaje na poprištu ovakve borbe? .tržišna pozicija i sl.kombiniran.napad. Cilj napada je konkurencija.prednost daje "gerilskom" ratovanju. .dizajn itd. Bočni napad primjenjuje se kad je uspjeh neizvjestan napadom na glavnu metu. .uspjeli su jer su ispravno usmjerili cilj i pravac napada.frontalan. . Napad može biti: . .kvalitet.cijene. Kao i u klasičnom ratu tako i u tržišnoj borbi postoje dva načina vođenja borbe.deseci tisuća poduzeća koja ne mogu preživjeti tržišnu borbu.rokovi . . ..o ovoj vrsti ratovanja kazuje se u knjizi "Gerilski marketing" izdanoj u SAD-u Ipak. Frontalni napad više se skoro i ne koristi jer se: . i .s boka.iz pozadine. pa se protivnik ugrožava po bočnoj komponenti. . Sredstva kojim se postiže cilj napada su: . u tržišnoj borbi. .iz neposrednog dodira.iz okruženja. . a to su: . 31 . A što je potrebno uraditi da bi se poduzeće suprotstavilo takvoj sudbini? . Postoje i drugi ciljevi u napadu na konkurenciju. Rijetko se.pri čemu se konkurenciju eliminira iz postojeće tržišne pozicije. .a svaka strana želi da se rat završi što prije i svaka se strana nada svojoj pobjedi. uspješan frontalni napad na tržištu izveli su Japanci s minijaturnim kompjuterima. . i .organizacija. NAPAD je način tržišne borbe u kojem je sve pripremljeno i osmišljeno unaprijed i izvodi se istovremeno na svim mjestima i svim sredstvima. koristi samo jedan od ova dva načina.obrana.

0. . kvalitet. pa makar i kao borba. . .pa sve to uvodimo novo kao novu strategiju. OPERATIVNI MENADŽMENT Operativni menadžment osigurava transformaciju strategijskih dugoročnih planova u operativne planove . zdrava tržišna borba uvijek bi trebala biti takva. dakle. . OBRANA je također važna kao oblik tržišne borbe i to ništa manje od napada. Temeljni nositelji operativnih aktivnosti su menadžeri koji se nalaze na nižem ili srednjem nivou. Obranom zaustavljamo napad konkurencije i time odmah stvaramo uvjete za protuudar ili povlačenje iz tržišne borbe.ne u obrani.dizajn.a da bi uspio operativni menadžment mora osigurati strukturu i potreban kvalitet resursa. itd. . Kao što se u napadu mogu koristiti: cijene. ako se stimulira motiviranost za rad kroz razne oblike i tako povećava proizvodnost i time se ugrožava konkurencija. Moral i etika osnova su koju strategijski menadžment mora upotrijebiti i u tržišnim borbama. Treba se shvatiti da tržišna borba i konkurentski odnosi na tržištu ne smiju biti sredstvo za "istrebljenje" već stimulacija za nove poslovne pothvate. .ne napada se cijeli proizvodni program. Time stvaramo osnovu za novi napad .postojeće proizvodnje. a to su snage koje ne moraju biti neposredno u proizvodnji: .ti resursi su proizvodi i usluge pa je zadatak operativnog menadžmenta da upravo njih usmjeri prema željenom cilju. oprema i sl.ili cijena. i te resurse treba usmjeriti prema željenom cilju. često u tržišnoj borbi i predstavlja organizirano odstupanje. To činimo tako da odstupamo od: . Jer. Operativni menadžment je prilično složen proces koordinacije i usmjeravanja operativnih aktivnosti.na primjer.Obilazni napad zaobilazi glavne prednosti konkurencije: .).akcije. ovisno o obliku organizacije poduzeća i njegove veličine.u napadu. . Napad iz pozadine izvodi se pozadinskim sredstvima. 32 .novom strategijom. Povlačenje je. NAPOMENA : I u napadu i u obrani postoji nelojalna konkurencija i nefer borba i sve to ima odraza na zdravu tržišnu konkurenciju i tržišnu borbu. 4. to isto koristi se i u obrani. a mi .ili asortimana itd.. Ako konkurencija uspijeva. .nego dio proizvoda (najčešći je slučaj u automobilskoj industriji .tada se povlačimo iz tržišne borbe.

a ove ciljeve i strategije treba definirati za pojedine poslovne funkcije (proizvodnju. . nabavu. Zbog toga je operativni menadžment usmjeren na poslove opće koordinacije i na upravljanje operativnim funkcijama u poduzeću.odnos ulaganja i rezultata u okviru funkcionalnih i organizacijskih cjelina.tako što. 4. .tako što će u realizaciji operativnog menadžmenta definirati operativne ciljeve i strategije.1. a . oblik organizacije rada i principe rada s ljudima.definirati strukturu i sadržaj radnih zadataka.definirati ograničavajuće čimbenike u realizaciji ciljeva. sredstava rada i predmeta rada te njihovoj transformaciji u procesu rada u gotove proizvode i usluge. i 33 .planira. .definirati operativne ciljeve.) te za radne operacije i radne zadatke. .definirati sustav pohvala i nagrada. . Operativni menadžeri.kontrolira. . i . najprije. organizira i kontrolira? .obuhvaća brojne i različite zadatke što ih strategijski menadžment dodjeljuje nižim nivoima menadžmenta. Kako to mogu uspješno obaviti? . dakle.upravo mjerljivost operativnih rezultata temeljno je obilježje operativnog menadžmenta.organizira. . odgovorni su za realizaciju proizvodnje i pružanje usluga.definirati odnose rukovoditelja i podređenih.da bi ti rezultati bili povoljni operativni menadžment mora donositi odluke o optimalnoj strukturi korištenja rada. moraju poznavati strukturu. Što planira. Čim se ciljevi raspoređuju po poslovnim funkcijama i u proces neposredne proizvodnje (bilo proizvoda ili usluga) to znači da su ciljevi i rezultati mjerljivi. . sadržaj poslova. SUŠTINA I ZNAČAJ OPERATIVNOG MENADŽMENTA Što obuhvaća operativni menadžment? .definirati oblik akcije (treba li pomoć drugih). tako i za efikasno funkcioniranje operativnog menadžmenta treba: .A kako će to uspjeti? . Kao i u svakom složenom i odgovornom poslu. prodaju itd. A da bi to uspio operativni menadžment: . a s ciljem da se osigura realizacija strategijskih ciljeva.utvrditi standarde za mjerenje operativnih rezultata. .

34 . materijal. srednji nivo menadžmenta su menadžeri sektora. . odjeljenja itd. pronaći najefikasniji sustav rukovođenja ali i motivaciju za radno angažiranje radnika.zadovoljavanje potreba potrošača. Temeljni operativni ciljevi su: .operativnu politiku. istraživanjem.tako se operativnom politikom može. Operativni ciljevi su kvantitativni i kvalitativni rezultati koji se očekuju od operativnog menadžmenta. operativni menadžment uključuje u akciju: . Operativne strategije predstavljaju oblike ostvarenja operativnih ciljeva..definirati sustav kontrole operativnih rezultata. Upravljanje navedenim funkcijama vrlo je složen posao.na nižem ili linijskom nivou hijerarhijske ljestvice. ili .tako se operativna politika opredjeljuje za kadrove. Operativni menadžment ostvaruje se na: .srednjem ili operativnom nivou. razvojem. insistirati na povećanju kvalifikacije radnika. . Zato operativni menadžment mora ostvariti optimalne radne uvjete. Operativna politika je skup mjera za osiguranje potrebnih resursa (rad. A to znači da se operativni menadžment zalaže za realno definiranje kratkoročnih ciljeva kao temelja efikasnosti operativnog menadžmenta.organizacijske i kreativne sposobnosti menadžera. kadrovima.operativne ciljeve.povećanje proizvodnosti rada. pojačanoj kontroli kvalitete i sl.naglašeno je da dugoročne ciljeve definira strategijski menadžment. i . Srednji nivo menadžmenta upravlja ovim funkcijama : . Zašto? Zato jer svaku funkciju treba: . . .optimalno korištenje kapaciteta. Ovaj. . Funkcionalni ili srednji nivo menadžmenta transformira dugoročne strategijske planove u skup kratkoročnih operativnih planova.planirati. .nabavom. informiranjem itd. marketingom. npr. predmeti rada) i njihovo optimalno korištenje. kvalitetu i sl. Kada sve prednje definira.maksimalna dobit (profit).to je sposobnost operativnog menadžera da usmjeri raspoložive resurse prema operativnim ciljevima.operativne strategije. financijama. i . sredstva rada. proizvodnjom. službi. On zahtijeva: . ..

): . Postoje tri oblika organizacije radnog mjesta: . .efikasna organizacija radnih mjesta temeljni zadatak operativnog menadžmenta na ovom nivou. i . A radno mjesto čine: .zatvoreni. . dokumentacije i sl. Niži ili linijski nivo operativnog menadžmenta ostvaruje se na radnim mjestima i radnim operacijama. .radnik ne prekida rad da bi obavio pripremu izvan svoga radnoga mjesta. . a što.ovdje je priprema dobro obavljena. . Kako se u okviru radnog mjesta obavljaju i radne operacije to je organizacija radnog mjesta i mjerilo organizacije cijelog poduzeća. . Zatvoreni oblik organizacije radnog mjesta je takav oblik u kojem su nepotrebni prekidi u radu svedeni na minimum.a radno mjesto je najznačajniji element radnog procesa. Organizacija radnog mjesta treba osigurati optimalno korištenje rada. Stabilizirani oblik organizacije radnog mjesta predstavlja takvo radno mjesto koje je organizirano na 35 . Zato je..radnici. materijal. Zato se navedeni oblik i naziva zatvoreni oblik organizacije radnog mjesta jer je radno mjesto "zatvoreno" efikasnom pripremom i suvremenim sustavom rukovođenja. i . Ovo je loš oblik organizacije radnog mjesta. opreme. sredstava i predmeta rada. i .na ovom nivou vodi se računa o ekonomiji trošenja (sirovina.ovo radno mjesto je potpuno opremljeno svime što je potrebno za proces rada.stabilizirani oblik. stručnosti radnika (izvršitelja).organizirati.sirovine. . dijelove ili ostali materijal. . Organizacija radnih mjesta zavisi o tehnologiji posla. nepotrebno. .oprema.zbir radnih zadataka. opterećuje obojicu. .radnici nemaju potrebu da se kreću van radnog mjesta.).kontrolirati. i .otvoreni. a koji nastaju zbog loše pripreme (materijala.u ovakvom obliku radnik sam obavlja dio poslova pripreme. energije. Otvoreni oblik je takav oblik organizacije radnog mjesta u kojem se javljaju nepotrebni gubici radnog vremena. Zbog svega toga radnik često komunicira s pretpostavljenim.sam ide po dokumentaciju. oblika organizacije rada i radnih uvjeta. radnika i sl.

u organizaciji ovog radnog mjesta koriste se suvremene metode i principi proučavanja i mjerenja rada.0. . i .koordinacije. Tako financijski menadžment utječe na: .mezo.i to ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. studija slušaju poseban kolegij Financijski menadžment.razvoj poduzeća.razvoj. Financijski se menadžment odražava na posve direktan način na: . Ponovimo.najracionalniji način: .mikro nivou. i . .financijske resurse. .rad. Drucker kaže: "Menadžment je efektivno i efikasno korištenje resursa za postizanje željenih rezultata. .prirodne.ljudske.makro. studenti 4 god." A što je.poslovanje. U filozofiji menadžmenta polazi se od stava da menadžment treba optimalno upotrijebiti i iskoristiti: . Inače. Ovaj tip radnog mjesta rasterećen je svih neracionalnih pokreta i gubitaka vremena. . dakle.planiranja. 5. i . i .kontrole. 36 . i . . financijski menadžment? To je upravljanje financijama na: .rast. .rukovođenja.informacijske. FINANCIJSKI MENADŽMENT Napomena: Financijski menadžment obrađuje se (u najkraćem) u ovom dijelu nastavnog procesa zbog studenata koji nakon treće godine studija upisuju apsolventski staž i završavaju studij Modula 1. . P. . Primjenjuje se u linijskoj proizvodnji i s velikom zaštitom radnika pa su zbog toga i najveći učinci u povećanju proizvodnosti i smanjenju troškova radnog procesa. .odlučivanja.zbog toga ovaj oblik organizacije radnog mjesta osigurava masovnu i visokoserijsku proizvodnju bilo proizvoda bilo usluga. Menadžment je proces: .organiziranja.

prometni (prodajni .ekonomski i tehnički osmišljen. i .nabavni. i . Koja su to pet temeljna menadžmenta? To su: .planiran. Suvremeni menadžment mora se promatrati u kontekstu povezanosti svih pet nabrojanih menadžmenta. jer i financije kao i druge funkcije u poduzeću: .razvoj koji je .dobro organiziran.proizvodnje proizvoda i usluga. Takav pristup mora biti i u samom financijskom menadžmentu.dohotka. ili .imaju svoja pravila. . . Zato i na ovu funkciju treba primijeniti: 37 . Iz financijskog menadžmenta nastao je financijski menadžer.specijaliziranim umjesto univerzalnim tržištima. ili profita.Što podrazumijeva rast poduzeća? Rast podrazumijeva porast: .koji daje ekonomske efekte. To je osoba koja je nositelj financijske funkcije i iskustva u financijskom poslu.proizvodni. .personalni (kadrovski).ili rast neke druge ekonomske kategorije. Kad govorimo u menadžmentu o razvoju onda se ne misli na bilo koji razvoj već na: . Ipak.cjelokupnost odnosa u poduzeću.raznolikosti umjesto uniformiranosti.marketinški). ili dobiti. . . . kao . .nova ulaganja u osnovna i obrtna sredstva. A što se podrazumijeva pod razvojem poduzeća? Podrazumijeva se: .financijski. ni rast ni razvoj nisu mogući bez efikasnog osiguranja financijskih sredstava pa je to osiguranje temeljni zadatak financijskog menadžmenta.pojedinačnoj umjesto grupnoj ocjeni profitabilnosti projekata. i . Financijski menadžment je jedan od pet temeljna menadžmenta u poduzeću.pojedinačnosti umjesto masovnosti. . i .svoje zakonitosti. .minijaturi umjesto gigantizma.istraživanje i sl. . Danas se rast i razvoj zasniva na: .

.kratkoročni.a ne redoslijedno.plan raspodjele dobiti i profita. od elemenata istaknutih u samom početku ovog poglavlja. . . .plan općih troškova. . Strategijski financijski menadžment mora stalno imati na umu da temeljni elementi financijskog menadžmenta uvijek moraju biti povezani. .plan obračuna amortizacije. . općenito.financijskog planiranja.odozdo prema gore. . i . i . A sama uloga financijskog menadžera je: .financijskog organiziranja.plan ulaganja u proizvodnju proizvoda i usluga.odlučivanje. tako se i financijski menadžment sastoji od: . .paralelno prema navedenim funkcijama.investicijsku funkciju. . Objasnit će se malo detaljnije temeljni elementi financijskog menadžmenta.a ne centralizirano.dugoročni ili planovi investicija. a time i na mogućnost ostvarenja pozitivnog financijskog rezultata. .plan dobiti. . ali i izvora sredstava. . i .. Financijski plan je instrument iskazivanja potrebnih sredstava. .decentralizirano.plan direktnih troškova (sati rada).osobnu vještinu menadžera. Temeljni instrument financijskog planiranja jeste financijski plan.prodajnu funkciju.promatranje. i .plan realizacije proizvoda i usluga (financijski aspekt).nabavnu funkciju. . . Financijski plan može biti: .sama akcija.financijskog rukovođenja. .menadžerske metode.financijske koordinacije. .proizvodnu funkciju. Kao što se menadžerska tehnologija sastoji.za sve druge funkcije u poduzeću.financijske kontrole. i . 38 . Financijski plan svakog poduzeća treba imati slijedeće dijelove: . Nedostatak bilo kojeg temeljnog elementa utječe negativno na efikasno reguliranje svih financijskih tokova. Financijsko planiranje sastoji se od izrade financijskih planova za: . Financijsko planiranje mora biti: .srednjoročni. i na temelju toga planiranje.menadžerske tehnike. i .

Tako, putem ovih planova, poduzeće saznaje kolika su potrebna financijska sredstva sada i u narednom razdoblju, a radi realizacije svih ostalih planova u poduzeću. Financijsko organiziranje ima sva obilježja kao i kod svakog drugog organiziranja po elementima menadžmenta u poduzeću. Klasična organizacija danas se bitno izmijenila. Danas se prvenstvo daje decentralizaciji umjesto centraliziranom organiziranju. Daje se prednost matričnoj umjesto hijerarhijskoj organizacijskoj strukturi i fleksibilnosti umjesto čvrstoj (krutoj) organizaciji. Navedene tendencije prisutne su i u organizaciji financijske funkcije. Financijska funkcija može biti različito organizirana: - organizaciju određuje strategijski menadžer, - zato da bi imao potrebne informacije radi donošenja odluka. Strategijski financijski menadžment u značajnom dijelu svojih aktivnosti bavi se financijskim problemima izvora poduzeća (banke i sl.), a zamjenik strategijskog (top) menadžera vodi unutarnju financijsku politiku. Za organizaciju financijske funkcije, - izuzetno je važno da je vrhunski tehnički opremljena i modernizirana, - i da funkcionira sustav informiranja, prikupljanja informacija, obrada i pohrana podataka. Pravilo efikasnosti financijske funkcije je: - financijska koncentracija, - a poslovna decentralizacija. Financijsko rukovođenje dobiva sve više na značaju posebno i stoga što su dugo vremena problemi financiranja, pa tako i financijska funkcija bili ignorirani. Zašto? Zato jer je proizvodni koncept zasjenio sve ostale funkcije u poduzeću. Danas je posve jasno da je financijski kapital skupo ekonomsko dobro i zato vođenje financija dobiva na značaju. Suštinu rukovođenja financijama čini stalno odlučivanje o bitnim pitanjima financijske funkcije. Za uspješno vođenje financijske funkcije od značaja je spoznaja o ovome: - uzroci propadanja velikih svjetskih korporacija najčešće je u vladavini jednog čovjeka - posebno u sferi financija (a potrebno je mobilizirati timove), - najveći izvori profita danas nisu u proizvodnji već u financijskim transakcijama, - financijski menadžer treba nastojati što prije postati financijski poduzetnik, - jer i financijski menadžer riskira, - naročito je važno u području financija služiti se devizom "sve je dozvoljeno što nije zabranjeno)", - financijski menadžer i kad nije poduzetnik važniji je od poduzetnika. Financijska koordinacija je izuzetno važna funkcija financijskog menadžmenta.

39

Što je koordinacija? To je uzajaman (usklađen) odnos između rukovoditelja i osoba kojima je povjereno izvršenje pojedinih poslova i radnih zadataka. Cilj koordinacije je usklađivanje svih spornih pitanja u vezi s ostvarenjem postavljenih ciljeva. Koordinacijom se ispravljaju propusti, odnosno pogreške. Koordinacija financijskih menadžera odvija se na razne načine: - to znači da svaki financijski menadžer ima svoja pravila koordinacije. Koordinacija može biti: - vertikalna koja predstavlja usklađivanje odnosa i poslova na različitim vertikalnim nivoima, - u vertikalnoj koordinaciji važno je da podčinjeni surađuju uvijek s prvim pretpostavljenim, - horizontalna koordinacija predstavlja koordinaciju između dva rukovoditelja ili izvršitelja na istom nivou. Financijska kontrola je vrlo složen proces u financijskoj funkciji. Menadžer kontrolu ostvaruje uspoređivanjem planiranih i ostvarenih zadataka i rezultata u poslovanju. Zadaci financijske kontrole svode se na slijedeće poslove: - kontrola financijskog poslovanja, - kontrola materijalnog poslovanja, - kontrola nabavki i ugovaranja, - kontrola prodaje i marketinga, - kontrola poslovnih sredstava (osnovnih i obrtnih), - kontrola priliva i odliva novčanih sredstava. A osnova financijske kontrole je izvršenje kontrole slijedećih financijskih dokumenata i instrumenata: - zaključnog računa, - periodičnih obračuna, - financijskih odnosa (kupac- dobavljač), - blagajničkog poslovanja, i - plaćanje ugovornih i zakonskih obaveza. Financijska kontrola može biti: - unutarnja, i - vanjska. Vanjsku čine: - državni organi, - inspekcije, - carine i sl. Unutarnju čine: - ovlaštene osobe u poduzeću. Financijska kontrola može biti:

40

- stalna, - povremena, - potpuna, - djelomična, - prethodna, i - naknadna. Ulogu revizije uči se u kolegiju Računovodstvo i financije pa se upućuje na udžbenik iz tog kolegija.

6.0. INOVATIVNI MENADŽMENT
Suvremeni svijet i gospodarstva razvijaju inovativni menadžment jer on predstavlja: - kreativan, - školovan, i - visokostručan upravljački kadar. Suvremeni menadžment živi: - s promjenama, i - za promjene. Jer su promjene bitan uvjet za razvijanje kreativne (inovacijske) organizacije, a - kreativna (inovacijska) organizacija poduzeća najkvalitetnija je organizacijska struktura. Praksa pokazuje da se efikasno i efektivno korištenje resursa najuspješnije ostvaruje upravo inovacijama, i - zato se u menadžerskoj praksi i teoriji putem inovacija određuje i kvalitet svake organizacije. Treba zapamtiti: - da je najkvalitetniji onaj menadžment i ona organizacija u kojoj su stalne promjene jedina konstanta. U objašnjenju ovako shvaćenog inovativnog menadžmenta koriste se određena pravila: - temeljna pokretačka snaga za svaku inovacijsku praksu je nezadovoljstvo. Čini li se ovo pravilo nelogičnim? Da, ali analiza ove tvrdnje ipak pokazuje da je ona točna. Ako i zadovoljstvo može biti stimulator inovacijama ipak se prednost daje nezadovoljstvu. Zašto? Zato, jer kada bi svi bili zadovoljni nitko ne bi težio zadovoljstvu (jer je ono već ispunjeno), a što bi negativno utjecalo na promjenu (zadovoljenog) stanja, odnosno na inovacijske procese. Vladala bi letargija. Pravilo je: - ukoliko čovjek više zna veća je mogućnost da bude nezadovoljan,

41

42 .jer je: .inovacijske promjene su složene i naporne aktivnosti i dugotrajne su. promjena i stalne borbe za unapređenje postojećeg. . ipak. točno je da se inovatori rađaju. nažalost. od najnižeg do najvišeg menadžerskog ranga. U tom smislu Japan je na vrhu jer: . Suvremeni menadžer kao i početak karijere. Tada je kasno. Ima nekih teoretičara koji tvrde da se inovatori rađaju. .ništa nije opasnije od srljanja u promjene jer je to srljanje u propast. . . misleći pri tom na to da je za inovaciju ponajprije zaslužna "majka priroda". najčešće. Evo tih uvjeta koje menadžment treba razumjeti i prihvatiti u stvaranju inovativne klime i inovatora: .njeguje kult inovacija. posve zadovoljan pa se od njega niti ne može očekivati inovacija.treba otići na vrhuncu uspjeha.visoka plaća. Dodat ćemo. ali . jer duga vladavina i najtalentiranije "dođe glave".da. . . dobiveni stan ili kuća.duga vladavina (menadžera na istoj poziciji) smrtonosna je za inovacije. Slično je i u poduzeću: .menadžeri moraju znati da radikalne promjene nisu moguće i da za svaku inovaciju treba vremena.otupe i zanesu se. . da menadžeri čekaju na odlazak u trenutku kada uspjesi počnu opadati. što upravo menadžment u tom stvaranju ima odlučujuću ulogu.samo utoliko koliko je rađanje.menadžer mora zapamtiti da ne treba trčati već krenuti na vrijeme. bez zluradosti.postaju pasivni u najboljim godinama. Japanci su ovaj problem kod menadžera riješili tako da su sve stručnjake stavili na "pokretnu traku" na kojoj se moraju dokazivati i svakodnevno boriti za opstanak. Zato prihvaćamo stav da se inovatori. Najčešća je praksa. A kako? Tako. stvaraju. . tako i kraj treba planirati. pa ako menadžeri to ne shvate mogu uništiti i najtalentiranije. na ovu tvrdnju.zato Japanci prakticiraju da mladi stručnjaci započinju posao od najjednostavnijih radnih mjesta. od male plaće do najveće. pa . uvjet da bi netko postao inovator. prvenstveno. školovanjem itd. Inovatori se stvaraju. od malih poduzeća do najviših kompanija. i sve drugo osigurano može destimulativno djelovati na mlađe stručnjake .neuk i neinformiran čovjek. . To najbolje ilustrira primjer bogatih roditelja čija djeca ne pokazuju interes za znanjem.i tako napreduju postepeno do viših i najviših radnih mjesta.ne bi bilo zgorega na ovo pravilo podsjetiti aktualne političare.

Suvremeni menadžer zna kakve muke treba proći dok se dođe do nove i korisne ideje.svojstven je starim i iskusnim.a kad se u tome uspije.inventivne i kreativne kadrove treba čuvati. Suvremeni menadžer (na primjeru Japanaca) zna da se ne smiju zapostavljati ni mala (sitna) poboljšanja u funkcioniranju organizacije. jer ako se tako ne postupa.tako npr. jer . pod svaku cijenu. a najčešći su ovakvi scenariji: .time se želi kompromitirati njen autor.grupa najsposobnijih kreatora bila je oslobođena nekih pravila kompanije. Ima menadžera koji (suprotno od prednjeg primjera) prema kreativnim kadrovima nameću vojničku strogoću i prate dolazak i odlazak s posla. Taj se otpor manifestira na različite načine. . Menadžer. . .mnogo malih stvari (prijedloga) može dati velike koristi. . Za ilustraciju: Kompanija IBM u vrijeme stvaranja osobnog računala uvela je (malu) novinu u odnosu na najkreativniji kadar: . 43 . . . .ali se između dolaska i odlaska malo toga dobro uradi. stvoreni su svi uvjeti za otpor promjenama. . a koji su tada najveća smetnja inovacijskim procesima.danas novina . Što se tada dešava? Tada svi redovno dolaze na posao i redovno odlaze s posla.ali zna i to da ideje istom brzinom i zastarijevaju. sami su odlučivali o vremenu dolaska i odlaska s posla.rutinski rad je "smrtonosan" za inovacije. . već se to uspijeva "polaganim učenjem" na promjene.inovacija se ismijava. Za menadžment je važno naglasiti da je svaka promjena i inovacija u poduzeću praćena i otporom. mora to spriječiti na vrijeme.jer i nagle metode kao i promjene nose opasnost. .sutra starina.. Menadžer pri tom ne smije upotrijebiti nagle i nepromišljene metode. . Suvremeni menadžer zna i da svako oklijevanje u realizaciji ideja donosi nenadoknadive štete. Zato će strategijski menadžer uvijek davati apsolutnu podršku mladim i inovativnim kadrovima. nisu imali zadane rokove i dinamika izvršenja poslova ostavljena im je na volju. .konkurencija uvijek vreba na njih.inače će se javiti organizirani otpor promjenama.a ako se tako ne radi elan mladih bit će ugašen od strane okoštale birokratske strukture. .ovo je još više poboljšalo inovacijsku klimu.

jer su inovacije (novine pa i novotarije) temelj suvremene poslovne filozofije. otkrivaju i otvaraju tek nakon razgovora i odgovora o najbeznačajnijim pitanjima. Uvjet za ovo je: . Zato menadžer mora pronaći vremena za razgovor sa svakim za koga zaključi da će to biti korisno za neku inovaciju. klime promjena.poduzeće uz sposoban menadžment može uvijek biti "u zenitu" i ne mora ni "ostarjeti ni umrijeti". inovacijama i kreacijama. Za stvaranje takve klime. .kritična masa (mladi kadrovi i sl. Razgovarati sa svakim .jer je to sredstvo suvremenog i inovativnog menadžmenta u ostvarenju cilja..mora se živjeti s promjenama. Da li je moguće. .ali isto tako zna da najviše griješe time što ništa ne rade. Zato menadžer ne smije izbjegavati razgovore sa zaposlenicima i zapostavljati tu obavezu pravdanjem da nema vremena. Oni su još uvijek konzervativni i vjeruju da inovacije pripadaju eliti.određeni stupanj fleksibilnosti organizacije.biti i ostati lider.da pogreške poboljšavaju inovacijsku atmosferu? Moguće je! Međutim treba znati da su se nekad pogreške obavezno kažnjavale. 44 . ne misle tako. Razgovori smanjuju napetost i poboljšavaju inovacijsku atmosferu. često. inovatoru se daje do znanja da će se pogreške tolerirati i da je normalno da inovator griješi."zašto ne" kažu Japanci. . Suvremeni menadžer zna da ne griješe samo oni koji ništa ne rade.jer se pravi vidici. pak. . a . A zašto sve to? Evo zašto. inovacija i kreacija potrebna je. Amerikanci. Razlika je u tome: . . Organizacija je poduzeća poput svakog živog bića i ima svoj životni ciklus. Pravilo je: . A sve to podrazumijeva. Danas. Da su Japanci u pravu pokazuju inovacijski rezultati. .pojaviti se prvi.što živa bića imaju siguran kraj. Inovacijska praksa pokazuje da je i sam razgovor vrijedan jer se i iz najbanalnijeg razgovora može roditi nova ideja.). i .

Ali i inovacije su već tada postojale. Korisnije se pozabaviti tvrdnjom da je inovacija: . Tako Drucker smatra da su inovacije specifična funkcija poduzetništva. Još je važnije naglasiti kako društvo koje ne pridaje značaj inovacijama ne misli na svoju budućnost. Zašto? To bi značilo da inovacije nisu ni postojale prije pojave poduzetništva ili bi se moglo postaviti pitanje mogu li postojati inovacije i bez poduzetništva. a da za onog tko ih otkrije malo ili ništa ne znače u komercijalnom smislu najbolje govori primjer Nikole Tesle. Ti stavovi nisu točni i Drucker je u zabludi. odnosno za komercijalni uspjeh. Napredak čovječanstva i pojava civilizacije duguje se inovacijama. u ovom smislu. Sa stajališta inovacija. Ipak. Tako imamo i rasprave mora li se inovacija vezati i za komercijalizaciju. .inovacije nisu determinirane (zadate) pojave. ako se moderno poduzetništvo javlja tek polovinom prošlog stoljeća to ne znači da ono u iskonskom obliku nije postojalo još od pretpovijesti ljudskog društva.razvoj. Da inovacije mogu sadržavati sve navedene elemente iz definicije. za menadžersku praksu. Ali opet.. 6.1. konvencije i šablone. obavezno.primjena i komercijalizacija procesa i novih organizacijskih struktura. ne komplicirati jer ona ne može dati odgovor na ključno pitanje što je inovacija. moglo bi se reći kako se ekonomske epohe ne razlikuju po tome što se proizvodi nego po tome kako se proizvodi.).usavršavanje. Još je. I ovdje mora odgovor biti niječan. Inovacije mogu bez poduzetništva ali poduzetništvo bez inovacija ne. jer . pa ma kakve one u svojoj suštini bile. Važno je znati da nema univerzalne definicije. nego se baviti vezom inovacija s ovom ili onom pojavom. 45 . Zaključak: Inovacije i poduzetništvo mogu ali ne moraju biti povezani. ZAPRAVO. većina teoretičara inovacije vezuje za pojavu poduzetništva. u inovacijskoj organizaciji poduzeća dominiraju snažni timovi interdisciplinarnog karaktera koji razmišljaju i razmjenjuju ideje. komercijalizirati. I inovacije se ne moraju. Najbolje bi bilo ovu raspravu. razvoj i razmjenu ideja. pa menadžment koji ne živi s promjenama i novim idejama neka zaboravi na menadžersku karijeru. Dakako da može. Danas.one ne trpe stereotipe.otkriće. . Ni inovacija ne mora imati komercijalnu funkciju jer su inovacije moguće i van ekonomske sfere pa i mnogo značajnije i vrjednije nego one koje su vezane za ekonomske čimbenike (umjetnost itd. Postoje brojne definicije o tome što je inovacija. INOVACIJE? Inovacije su oduvijek bile u interesu čovjeka i predmet njegove radoznalosti. . A ŠTO SU. . važnije naglasiti kako se inovacije ne uvode nikakvom prisilom ili dekretom i da se propisima mogu samo usporavati.da treba poticati nastanak.

A u nas je obratno: . 46 . inovator izlaže sprdnji. U svijetu se stimuliraju: .organiziranih sustava. .raste broj znanstvenika pa raste i broj izuma . naša inovacijska praksa? Može se slobodno govoriti o našoj inovacijskoj sterilnosti.u nas se čak smanjuje. U razvijenim zemljama znanstveno . U svijetu: . .broj patenata stalno raste. i . znanstveno . a još se češće smatraju čudacima kojih se valja kloniti.i u nas raste broj tehničke inteligencije (pa i znanstvenika) ako se računa.istraživačkih ustanova.sve je rascjepkano.inovativni kadrovi. .organizacijskog stajališta pod inovacijom treba podrazumijevati svako otkriće u smanjenju troškova i (ili) poboljšanju kvalitete. Inovacijski procesi "ne stanuju" u našoj društvenoj ni gospodarskoj praksi. U svijetu najveći broj inovacija potiče od: . itd.regionalizirano. . s ovog stajališta. a . . Kakva je. a najmanje od pojedinaca.istraživački rad je: . a o usporedbi sa suvremenim svijetom i inovacijskim kretanjima nema niti govora.centraliziran (radi efikasnog sustava financiranja).okrenut budućnosti.u nas. Pod jednim krovom okupljaju se: .u nas ne samo da se ne stimuliraju već se. čak. U razvijenim zemljama: . broj svršenih studenata ali opada broj novih patenata iz godine u godinu. u nas.stalan.ne samo inovacije već i same "gole" ideje i prijedlozi pa i najmanje poboljšanje efekata poslovanja.atomizirano.inovacija. i sprječavaju i blokiraju. "svojeglavima" i što su nepodobni za mir u poduzeću i za našu inovacijsku sterilnost. razvojnih i inovacijskih centara. A zašto ? Zato što se inovatori smatraju "čudacima". . .S menadžersko . . . odnosno povećanja efekata poslovanja. najmanje inovacija izlazi iz instituta. Nije rijetkost da se.sistematiziran. suprotno.formiraju se snažni istraživački timovi itd.najbolji kadrovi.

institucije rada zamjenjuju institucije reda. .ono mora biti diskretno (a ne nametljivo). dok je jednoobraznost katastrofa za kreativnost i stvaralaštvo.suštinu zamjenjuje forma.pa zbog toga neki teoretičari stoje na stajalištu da inovativnim organizacijama i nije potreban rukovoditelj.u kojoj će postojati maksimalni uvjeti za inovacijsku djelatnost. INOVACIJSKA ORGANIZACIJA Intenzitet i kvalitet inovacija u znatnoj mjeri ovisi od organizacije društva i poduzeća.hijerarhija je nepoželjna.s inovacijskim i kreativnim ljudima (od znanja) teško upravljati. .inovacijske organizacije zahtijevaju samostalnost pojedinca.niti bolje niti gore od propisanog. Ipak. polazna osnova svake inovacijske organizacije jeste stvaranje kreativne i stvaralačke atmosfere (pa i službe i sl.u birokratskoj strukturi. . jer .2. a ne prinuda. u pogledu. . Suvremeni menadžment zna da je upravljanje inovacijskom organizacijom težak i složen posao jer.) u kojoj će temelj biti pojedinac (organiziran u timove). Ali i uz ovakav pristup i koncept ne postoji univerzalni recept za projekt inovacijske organizacije. Ali treba istaknuti i ovo: 47 . .rad mora biti zadovoljstvo. U neorganiziranim društvima prisutna je birokratska organizacija.discipliniraju se već ionako disciplinirani ljudi.nastoji stvoriti inovacijsku i kreativnu organizaciju. i .a to je smrtna okolnost za inovacije. .ovo proizlazi iz posebnosti i prirode same organizacije i članova inovativne organizacije.to znači da uloga menadžera ne smije biti prenaglašena. .bitne se stvari zamjenjuju nebitnim i trivijalnog značaja. ali je menadžer ipak potreban. 6. treba naglasiti da je. . U takvim uvjetima umjesto da se stimuliraju inovacijski procesi: . Jer. S druge strane suvremeni menadžment u suvremenim i organiziranim društvima. možemo smatrati dramatičnim i pogubnim. Ovaj zadnji stav nije prihvatljiv jer je rukovoditelj potreban svakoj organizaciji pa i inovativnoj. . . . .ispiranjem glava uništava se svaka pomisao na inovacije i kreativnost. U takvim uvjetima inovacijska organizacija je raznovrsna i osigurava slobodu stvaralaštva. Važno je istaknuti da: .Zato ovo stanje u nas. . . A sve to jer birokracija traži da se radi po diktatu pretpostavljenih a to znači. inovacija.

Zato se većina naših rukovoditelja "profesionalno" suprotstavlja promjenama. . razlozi za našu inovacijsku sterilnost? Najveći krivci za to su. motivirati isto što i kvalificiranog radnika. inovatori uglavnom entuzijasti koji se tim poslom bave vođeni unutarnjim nagonom i zbog osobne satisfakcije. MOTIVIRANOST INOVATORA Odmah treba naglasiti da je. Razlozi za to su: .oni su nezainteresirani za promjene. pored opće društvene klime. Motivacija mora biti tako organizirana da. .talentirane. i rukovoditelji poduzeća. . i pri tom. U motivaciji je potrebno primijeniti različite mjere. npr.zadrži. koji su "preko noći" postali "menadžeri" ili vlasnici poduzeća: .motivacija za inovacijski rad bitno različita od svih drugih vrsta motivacije. Koji su.svaka promjena prijeti da ugrozi njihovu poziciju.osim novčane nagrade. .3.eliminira.).za menadžere inovativne organizacije mora se školovati poseban menadžerski kadar koji će davati prednost savršenim međuljudskim odnosima i sposobnim za stvaranje inovacijske i kreativne klime. . i . . u pravilu.oni se boje inovacija. a naročito: . 6.kreativne.koncentrirati znanstveno . visokostručni i njih ne može.negativna kadrovska selekcija (podobnost)! Zato su naši. rijetki. . ili "pametne gradove".one koji nemaju takve kvalitete. i s ovog aspekta. To je i logično jer su inovatori. zaposleni se unapređuju i primaju druga nematerijalna priznanja.istraživačke institucije (kroz "znanstvene parkove". I za inovatore najvažniji. "naselje mozgova" itd. 48 . .. Ipak.a što od toga ima u nas? Što to govori? Da su uvjeti za bavljenje inovacijskim (znanstveno-istraživačkim) poslom najveći motivirajući čimbenik. a . većina svjetskih (a napose Japanskih) kompanija motivira i sve zaposlene na nove ideje. A poznato je da su promjene najveći neprijatelji šabloni i tromom "redu".

a ne znaju da znaju. prodaju drugima. jer su .A "Azijski tigrovi"? Suvremeni pristup inovacijama je specifičnost Japanaca. dok je najveća korist od samo jednog prijedloga za kompaniju iznosila 7.probuditi one koji znaju. u smislu preuzimanja tuđih noviteta.slijediti one koji znaju da znaju. Važno je i ovo: . odnosno popularno nazvanih "Azijskih tigrova".treba izbjegavati one koji ne znaju. a to su mudri. već .nikad neće odbaciti bilo koju i bilo kakvu ideju."Azijski tigrovi" osim što su dobri inovatori jednako su dobri i imitatori . a to se prvenstveno odnosi na mlade i neiskusne ali koji žele učiti. To rade. i . Korejanaca.8 milijuna američkih dolara. jer su shvatili da je imitacija na kraći rok vrlo isplativa i nakon što kupe licencu odmah kreću u njenu modifikaciju ili usavršavanje pa je zatim. i . .statičnost kod njih "tiho umire".žive za i s promjenama. učeni i inventivni ljudi. "Azijski tigrovi" čak izazivaju i konflikte.oni posebno njeguju praksu i prema neprihvaćenim idejama (stimulira se provokacija u idejama).stimuliraju zaposlene na aktivan odnos prema promjenama.za njih ne postoji riječ "ne može". .oni opasni za svaku organizaciju. U Japanu najmanje 80% zaposlenih istakne bar jedan prijedlog za unapređenje tehnologije i organizacije rada. "Azijski tigrovi" smatraju da je najvažnije sakupiti ideje od ljudi iz kompanije i tako uključiti u taj proces najveći mogući broj ljudi. i .spavači. Zato "Azijski tigrovi". Prosječna nagrada za jedan prijedlog iznosi 71 američki dolar.treba naučiti one koji ne znaju da ne znaju. dotle "Azijski tigrovi" polaze od kooperativnosti u radu kao temeljnom načinu prikupljanja ideja. Pa čak i ovo: . a ne znaju da ne znaju. a to su oni koji su utonuli u dubok i miran san . 49 . . . A što je imitacija? To je postizanje cilja primjenom tuđih noviteta. Njihovo je geslo da treba. Dok gospodarstvo zapadnih zemalja akcent stavlja na tradicionalni ili Taylorov način rada."zašto ne" . skupo. Zatim smatraju da treba. Za "Azijske tigrove" bitna su slijedeća polazišta: . .da bi izazvali promjene. Tajlanđana.

čak. Neki menadžeri smatraju da je korisno isporučiti kvalitetniji proizvod ili uslugu. za uspostavljanje kvalitetnije proizvodnje proizvoda i usluga. Kod nas se na prste mogu izbrojiti poduzeća s oznakom "priznati proizvođač" (Pliva. a mnoga poduzeća nemaju službu za unapređenje kvalitete. Važnost kvalitete proizlazi iz ovog jednostavnog razloga: . 7. pa čak i štetan. Evo zašto: Isporučitelj (prodavač) za istu cijenu prodaje kvalitetniji proizvod od dogovorene kvalitete. U nas se ovoj problematici još ne posvećuje dužna pažnja jer. uz organizaciju i ljudske potencijala najznačajniji resurs u poduzeću. a to znači. mnogi u svijetu. ali ne tako uspješno kao što oni uspijevaju u inovacijama ili u imitacijama. i .jer tada pada profitabilnost.. zvuči nevjerojatno ali je tako. danas. npr. ali nikako manje kvalitetno od dogovorenog. . Suvremeni menadžment sve više u prvi plan stavlja kvalitet kao zadatak broj jedan. A što je onda potrebno? Potrebno je da se menadžeri uhvate u koštac sa svim velikim i složenim problemima na području unapređenja kvalitete. često nisu potrebna nikakva ulaganja. kvalitetniji proizvod od dogovorenog može biti neprihvatljiv. Eto.ne postoji školovan kadar za ovu aktivnost. Podravka i još samo poneki).ovim se poslom bave amateri.Tako su "Azijski tigrovi" postali uzor kojeg oponašaju. Što je to odgovarajući kvalitet? Pod odgovarajućim kvalitetom podrazumijeva se dogovoreni kvalitet. 50 . Ali. danas. MENADŽMENT KVALITETE Kvaliteta je. . Osim toga. Na primjer: Ako kupac nabavi željezo veće kvalitete od dogovorene može to izazvati potpun poremećaj u proizvodnji zbog nemogućnosti obrade takvog željeza kupčevim strojevima. To snižava mogućnost zarade. Ponekad isporuka kvalitetnijeg proizvoda može biti štetnija. kvalitet proizvoda i usluga povećalo za 10% u prosjeku bi se povećao nacionalni dohodak za 20%.0. To može biti pogreška.a to znači ni bolji ni lošiji. a da bi se proizveo takav proizvod mora se nabaviti i kvalitetnije (a to znači skuplje) ulazne komponente (sirovine). i od manje kvalitetnog nego što je dogovoreno.proizvodnju takvog kvaliteta bilo kojeg proizvoda ili usluge kakvu su ugovorne stranke dogovorile . zato se danas sve više govori o odgovarajućoj kvaliteti.kada bi se. isto tako i za primatelja (kupca). S druge strane za menadžera mora biti "sveto pravilo" da ne smije dati više za istu cijenu .

cijelo poduzeće. Najvažnije je u tom sustavu osigurati.informacijski sustav kontrole. Upravljanje. . a on sadrži: . . Izostanak bilo kojeg od navedenih čimbenika ne osigurava postizanje odgovarajućeg kvaliteta.organizacijsku strukturu. a taj se pravilnik izrađuje za.menadžment mora stvoriti sustav kvalitete kojim će garantirati postizanje odgovarajućeg kvaliteta.za pojedine faze proizvodnje itd. . i .za upravljanje kvalitetom odgovoran je strategijski menadžment.područje koje treba kontrolirati. a kupac treba imati povjerenje u proizvođača da će mu isporučiti odgovarajući kvalitet. . .odgovarajuću dokumentaciju.organizacija. Kod upravljanja kvalitetom treba se voditi briga o interesima svoga poduzeća ali i o interesima kupca.obuhvaća nekoliko područja. .kontrolu kvalitete kojom se treba spriječiti isporuka nekvalitetnog proizvoda ili usluge. . Zašto? Zato jer je poduzeću od interesa da održi željeni i prepoznatljiv kvalitet.podsustavi ovog sustava su: . . Upravljanje kvalitetom S kvalitetom se upravlja kao i sa svakim drugim resursom ili aktivnošću u poduzeću.kadrove koji će vršiti kontrolu. .kadrovske resurse. kao .operativne postupke. . Da bi tako ustrojen sustav funkcionirao menadžment mora poznavati sve dijelove poduzeća i znati što se u njima događa jer je u pitanju ponašanje ljudskog čimbenika kao najodgovornijeg za realizaciju 51 . . i . I kod upravljanja kvalitetom menadžment se mora pridržavati određenih pravila: .Zato menadžment mora osposobljavati zaposlene da proizvode usluge i proizvode upravo odgovarajuće kvalitete.oprema. Zato će menadžment izraditi plan kontrole kvalitete. . . Sustav kontrole mora biti izrađen na objektivnim osnovama jer je. Menadžer će izraditi odgovarajuću dokumentaciju za kontrolu kvalitete jer se.sve mora raditi na temelju odgovarajućeg pravilnika o kvaliteti. i . kao i kontrola kvalitete vrlo je složen problem.odgovornost.tehničke i tehnološke postupke.za dio poduzeća.ocjena sustava kontrole visoko vrednovan posao. i .ovu odgovornost ne može delegirati (prenijeti) na niži menadžment. . .kadrovi.

navedene zahtjeve prenijeti u poduzeću radi realizacije. A što znači kvalitet kvalitete. . Zato marketing treba: . menadžment zna da je obujam (kvantitet) proizvoda i usluga bitan. Suvremeni menadžment vrši tranziciju. ali je bitniji kvalitet.utvrditi potrebe potrošača za određenim proizvodima i uslugama. 52 . Suvremeni menadžer skroman je u isticanju kvalitete njegovih proizvoda i usluga jer je. Za suvremeni menadžment izuzetno je važno da ostvari i kvalitet kvalitete. Sposoban menadžer će navesti kupca da on sam pohvali kvalitetu ponuđenih proizvoda i usluga. a što znači .sustava kontrole i napose kontrole kvalitete.utvrditi ostale zahtjeve kupaca. Pri tom. Znači . Čudno zvuči ali tako je. . Kvalitet kvalitete strategijski menadžment sprovodi metodom: .do perfekcije.radne karakteristike i pouzdanost proizvoda i usluga. i .kvantitete u kvalitet. Osim što kvaliteta smanjuje troškove. I obratno. dizajn.svako oklijevanje ulaganja u kvalitet ima nesagledive posljedice za poduzeće. Zato .da se kvalitet kvalitete treba uspostaviti na svim nivoima menadžmenta.kult znanja i želje da se ostvari takav kvalitet. Tako npr. naročito važne za ugostiteljstvo (boja.odozgo prema dolje. miris itd.). i to sve . Menadžment se mora izboriti za kvalitet kvalitete.utvrditi količinu i prihvatljivu cijenu. U području kvalitete marketing utvrđuje zahtjeve potrošača za određenom kvalitetom. Kvaliteta u marketingu Marketing je početna ali i završna aktivnost s kojom menadžment započinje svoj upravljački rad.čulne karakteristike. . ukus. . Marketing će posebno prikazati zahtjeve kupaca i to: . i jer time umanjuje objektivnu sliku o stvarnoj kvaliteti. Zašto? Zato jer je poznato da poduzeća koja imaju dobre međuljudske odnose imaju i zadovoljavajući kvalitet. Pokazalo se da je proizvodna norma veliko zlo za kvalitet. .ne bilo kakav kvalitet već najveći kvalitet. ona povećava proizvodnost i profit i do 30%.pogrešno suviše hvaliti vlastite proizvode i usluge. ulaganja od samo 1 kune u kvalitet ima efekt kao ulaganja od 40 kuna u opremu i strojeve. Suvremeni menadžment zna da kvaliteta smanjuje troškove i zato se trudi da kvalitetu i ostvari kao najodgovorniji za nju. . A osnova kvalitete kvalitete je.

. MENADŽMENT LJUDSKIH POTENCIJALA Kadrovi su temelj svake organizacije. .verifikaciju (potvrdu) kvalitete. i .taktike.pristup teorije međuljudskih odnosa. .standarde i propise.u cilju povećanja proizvodnosti.klasičan pristup. Sada se ljudi sve više promatraju kao bića s pozitivnim i negativnim karakteristikama. . Zato će menadžment posebnu pažnju posvetiti školovanju kadrova i održavanju standarda kvalitete i za ljude koji se posvećuju kontroli i upravljanju kvalitetom. i . Proučavanje kadrova u području menadžmenta bitno je promijenilo klasična shvaćanja o ulozi kadrova.pakiranje. . 53 . Dva su dominantna: . i . Menadžment to vrlo dobro zna.uvođenja i održavanje kvalitete.što ljudi jesu. Suvremeni menadžment je zainteresiran za izučavanje međuljudskih odnosa. Kvalitet u kadrovima Bez kadrova se u poduzeću ne može ništa uspješno ostvariti. i .strategije. Zato mora postojati stalna obuka i trening kadrova radi provođenja strategije i politike kvalitete. Menadžerska znanost i teorija polazi od stava da se s ljudima upravlja kao i sa svakim drugim resursom. najčešće je i poslovna efikasnost visoka. Zašto je to važno? Zato jer je praksa pokazala da u poduzećima gdje su dobri međuljudski odnosi. a znanstveni pristup polazi od toga. .čak što više upravljanje ljudima ima veći efekt jer su ljudski resursi neograničeni u svojim mogućnostima. a on podrazumijeva izradu: . Svaki promašaj u ekonomiji kvalitete u marketingu lančano se odražava na sve ostale funkcije u poduzeću. Menadžment nastoji na egzaktan način predvidjeti ponašanje ljudi u određenim situacijama. Dobri međuljudski odnosi smanjuju i napetosti u poduzeću.politike.i povećanja opće efikasnosti poslovanja. pa su sve to razlozi zašto menadžment prilazi izučavanju znanosti o upravljanju s ljudima i međuljudskim odnosima. U rješavanju međuljudskih odnosa postoji više pristupa. 8. . . Suvremeni menadžment uvodi sustav "totalne kvalitete".0. pa ni kvalitet.a ne što bi oni trebali biti.

potrebama. menadžment se treba pridržavati određenih principa: .jer to znači da svakom čovjeku treba posebno prići. . pak. PRINCIPI STVARANJA DOBRIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA Najprije treba istaknuti: . . Međutim.marljivim. želje. . . ili klasična teorija polazi od postavke da je čovjek "misleći stroj".menadžment mora voditi brigu o ljudima.1.željama itd. Kod primjene specifičnih načina i strategije. Tako klasična teorija ne uvažava postojanje individualnih razlika među ljudima. Mnogi menadžeri o svojim radnicima ne znaju niti najosnovnije stvari a kamoli da bi još i vodili brigu o njihovim osobnim problemima.Klasičan pristup. tako što. Teorija međuljudskih odnosa polazi od toga da je svaki čovjek individua za sebe jer.sposobnim. .motivima. nego da s njima treba upravljati i koristiti znanstvene programe za njihovo stvaranje i održavanje. . . 8. imaju svoje specifičnosti kojima treba prilagoditi način i strategiju stvaranja dobrih međuljudskih odnosa.pa čak i za radnikove osobne probleme.tako da se sve više pažnje poklanja izučavanju međuljudskih odnosa. .čiji se rad može normirati i programirati kao kod svakog stroja. Ovakav odnos prema ljudima zahtijeva demokratski tip upravljanja poduzećem. .svaki pojedinac ima poseban pristup. i 54 . Zašto ? Zato jer svaki sustav. . pokazuju da vođenje brige o ljudima znači uspjeh u poslovanju. tridesetih godina prošlog stoljeća razvija se poseban pristup organizaciji poduzeća. . Analize. . svako poduzeće. a da bi se uspjelo stvoriti dobre međuljudske odnose.životu.nema univerzalnog pravila niti recepta za stvaranje dobrih međuljudskih odnosa.ali je još važnije da se svakog tretira na poseban način. Menadžer će posebnu brigu posvetiti: . Taj tip upravljanja govori da dobri međuljudski odnosi ne nastaju sami od sebe.radu. .ne uvažava različite motive. Ovaj stav je za menadžment od posebnog značaja. mogućnosti i potrebe svakog pojedinca.

U birokratskoj organizaciji. .bez jedinstvene upravljačke akcije nije moguće ostvariti dobre međuljudske odnose. U osiguranju zakonitosti najvažnije je.poduzeća.iskrenost jača disciplinu. A što je iskrenost? To je povjerenje. Međutim.ona mora biti propisana. . Princip jedinstvenosti menadžersko . suradnja i pomoć prema bližnjima. . kao i iskrenost. Važna je i iskrenost u odnosima među ljudima.osigurati i ostvariti zaštitu prava radnika. rad i nagradu iz rada. strpljenje.talentiranim. danas. . Zato jer je osobni primjer najvažniji element na kojem se gradi autoritet. . predstavljaju jedan od uvjeta opstanka organizacije . Pa se slobodno može kazati da disciplina.i normativno regulirana. Što je zakonitost u radu? To je točna primjena i pridržavanje usvojene koncepcije i filozofije poslovanja. slobodu. jer . Slijedeće važno pravilo je: .upravljačke akcije za menadžment ima posebno značenje.sve je dozvoljeno što nije zabranjeno. iskrenosti prilaze s podozrenjem. Mnogi. To je poštivanje usvojenih pravila rada i ponašanja u procesu rada. Menadžeri moraju prvi poštivati zakonitost i to za primjer drugima. 55 . nije tako jer: . Što je disciplina? To je odricanje pojedinaca u nekim svojim individualnim namjerama radi slobode drugih.jača osjećaj moralne obaveze prema drugima.disciplina je uvjet opstanka svake organizacije .sve je zabranjeno što nije propisano. . Mnogi misle da se disciplina i iskrenost međusobno isključuju. Za menadžment je važno pravilo pridržavanja zakonitosti u stvaranju dobrih međuljudskih odnosa.pravo na život.. . A najvažnije pravo je: . razumijevanje. U menadžerskoj (demokratskoj) organizaciji.ali neće zapuštati ni ostale.poduzeća.

8.niži treće. ako se međusobno omalovažavaju. nakon što ih otkrije. Zato se valja kloniti onih koji bez potrebe tumače tuđe postupke. menadžer mora izvršiti analizu uzroka tomu. Zašto to rade? Sigurno je u tom pravilu neka nepravda . . Princip eliminacije nejednakosti važan je jer utječe na međuljudske odnose. čak.menadžeri ne podržavaju jedan drugoga.strategijski menadžer govori i radi jedno. Najopasniji je. To nije točno.odnosno nejednakost.različite ljude tretirati na isti način. pa i opasno. Tako neki menadžeri plaće nastoje držati pod velom tajne. . a takvi se. . Važno je znati da o lošoj situaciji govore određeni simptomi: Prvi simptom: raspravljanje o tuđim greškama. zaposliti takve. Ako se ovaj princip ne poštuje moguće je zaključiti kako loši međuljudski odnosi nastaju zbog izopačenosti ljudi. za ovaj odgovor treba imati i -"šesto čulo". Zato se u eliminaciji nejednakosti treba držati sintagme da nije ispravno. Ovo ne stvara samo konfuziju već i loše međuljudske odnose.Pogrešno je ako. . a svoje zanemaruju. najčešće i ne vide ali se itekako osjećaju. a još je gore. nesklad u kojem. . Kako je moguće utvrditi da se u nekom poduzeću međuljudski odnosi dobri a u drugom loši? Pored poznavanja organizacijskih i andragoških (andragogija . Lošim odnosima u poduzeću uzroke treba tražiti u uvjetima rada i života uopće. i . Ako se pojavi ovaj simptom.2. Skrivanje bilo čega stvara loše međuljudske odnose. Nejednakost se najčešće iskazuje u oblasti plaća.srednji drugo. naročito onima koji u rad ulažu sve napore i znanje. kao najbolji lijek. 56 .loše je kad se povećana pažnja poklanja greškama suradnika.a još je gore. .znanost o ponašanju ljudi) zakonitosti. Važno je znati i da nedostatak posla stvara uvjete za ovakvo ponašanje zato će menadžment.iste ljude tretirati na različite načine. pak. a posebno skrivanje plaća jer se time čini nepravda. . DIJAGNOSTICIRANJE (UTVRĐIVANJE) MEĐULJUDSKIH ODNOSA Ovo je vrlo težak i odgovoran posao menadžera.

radnika međusobno. npr. 8. jer i svaki trač je rezultat nedovoljne informiranosti. ne postiže poslovni efekt. važno da razumije. Vjerojatno s posla izostaju i menadžeri . a sve s ciljem da se otklone uzroci ovog stanja. izučit ćemo. od znanja. nastavnik se mora zapitati što je tomu uzrok.društvenih i političkih pojava i sl. Informiranošću se oni otklanjaju. Birokratske organizacije povjerenju daju veliki značaj. Ako menadžer učini samo jedan pogrešan potez.i da je stalno na provjeri. obeća a ne izvrši.pa zašto ne bi i ostali. Drugi.Ako baš i nema nekog smislenog posla. menadžer ga mora izmisliti. Veliki izostanci s posla pokazatelj su loših međuljudskih odnosa. A birokratska struktura i jeste takva po svojoj biti jer traži (nameće) od podčinjenih slijepo vjerovanje pretpostavljenima. ULOGA MENADŽERA U STVARANJU DOBRIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA Menadžer je centralna osoba svake organizacije. Ovim se. Treći simptom mogli bismo nazvati . Slično je i u poduzeću. sposobnosti i vještine menadžera u najvećoj mjeri zavise rezultati rada a time i dobri međuljudski odnosi.pa makar jedni kopali rupe. Menadžer se može.iako je ta organizacija u biti nepovjerljiva prema zaposlenima. Menadžer će i kod ovog simptoma ispitati uzrok. . A možda je i on sam uzrok. Kod ovog važno je uspostaviti neformalne kanale komuniciranja. pa i neposredno komuniciranje s radnicima.vidjet ćemo.davati opće i nedefinirane odgovore .pojava tračeva. čest. . ako studenti ne dolaze na nastavu. . da bi izbjegao ovakve situacije koristiti "menadžerskom diplomacijom" pa u komunikaciji.menadžera. Za menadžment je. zašto ne ako itd. ali se eliminira bavljenje samim sobom. . Čest je i simptom nepovjerenja po svim linijama u poduzeću.3. kao . nastaje gubitak povjerenja. viceva i ismijavanja. jasno je. Tako npr.da se povjerenje teško stvara.u njega su uprte oči cijelog poduzeća. . međutim. . . Tračevi i intrige opasni su pa se toj pojavi mora posvetiti dužna pažnja. 57 . Zato. Ljudi su nezadovoljni kad su. . Informacije ovdje imaju najvažniju ulogu. simptom jeste izbivanje s posla. . a drugi ih zatrpavali.

Menadžment zna da radnik mora biti motiviran za rad. Ovdje je važno utvrditi što je uzrok. to kako je menadžer izabran na svoju funkciju bitno je za odnos zaposlenih prema menadžeru. bez sumnje. a to pogoršava međuljudske odnose. Međutim. Kako? Tako što se od njega traži. Idealno bi bilo kad bi se mogli unaprijed utvrditi kriteriji za ostvarenje norme pa da radnik sam utvrđuje vlastitu zaradu. Tako će. A u nas je to poprilično čest slučaj (podobnost).lošim rezultatima rada. Menadžer po svojoj funkciji stoji na usluzi podčinjenima. kriteriji ne postoje radnik ne samo da neće biti stimuliran već će biti vrlo nezadovoljan. za menadžment poprilično kasno. na razne načine. Ako. čim "zaškripi" u lošim rezultatima i lošim plaćama. . Ako takvi. . Najprije će..dozvola. menadžment. Nije svejedno kako je menadžer došao u poduzeće. prikrivaju loši međuljudski odnosi. ako radnik ima problema: .loši rezultati rada (i plaće). Osobni primjer i u ovom slučaju temeljni je pokazatelj zaposlenima kako se trebaju ponašati. moraju se izbjegavati neki elementi normiranja rada koji destimulativno djeluju na radnika (previsoka i nedostižna norma itd. Najveći problem može nastati kada menadžeri na najnižim nivoima nisu prihvaćeni od neposrednih izvršitelja poslova i zadataka.mišljenje. . A da bi preduhitrio takvu situaciju suvremeni menadžment će se trebati pridržavati određenih pravila koja potpomažu stvaranju dobrih međuljudskih odnosa. nastaju u određenim društvenim (i proizvodnim) uvjetima i prilikama onda to isto vrijedi i za neradnike. Menadžer čak treba i smišljati davanje nekih usluga.). osobnim primjerom pokazati što treba činiti da bi se stvarali dobri međuljudski odnosi. a upravo je to zadatak menadžmenta. Čest je slučaj da se u poduzeću.rješavanje ovog ili onog problema (a često i osobnih problema radnika). Tada je. Zapravo menadžer najviše dobiva kad najviše daje. stvara prema njemu antipatije. Pri tom menadžer mora uvijek više davati nego što prima.odobriti slobodan dan.odobrenje. odmah na vidjelo izlaze ti odnosi. a što posljedica. Naime. . Menadžer ne smije primjećivati samo neuspjehe već i uspjehe jer tako najefikasnije otklanja nesigurnost kod zaposlenih. Menadžer mora znati za pravilo da uvijek postoji mogućnost i situacija kad on može učiniti nešto dobro. Ali. / 58 . ili . ali i loši međuljudski odnosi mogu biti uzrok. . A zaposleni će biti toliko radišni koliko im se bude kvalitetno organizirao posao i uvjeti rada. Zato menadžer mora biti principijelan i pravedan prema svima i uvijek prema svima mora imati ista mjerila. naime. ili bar približni. međutim.pružiti materijalnu pomoć u nevolji. veliki radnici pa i geniji. Ako je menadžer izabran "po direktivi" ili kao "spasitelj" to. Menadžer mora shvatiti da radnici nisu rođeni neradnici.

Bi li svijet danas izgledao ovako: 59 . On nije. To je moguće u zdravoj sredini i to radi kako bi sučelio ideje. i . Važno je da se u rješavanju problema kompromisom isključe "usijane glave".i konfliktima. i ne može biti. Međutim.). uopće. samo tako moguće je unaprijediti organizaciju. Iako. Oni stvaraju izvrsne međuljudske odnose. najčešće. Ovi su uzroci konflikata. Ima i drugih mišljenja. Zašto je to tako? Zato što kod poduzeća s lošom starosnom strukturom postoji veći otpor prema promjenama. U nezdravim organizacijama konfrontiranje se prikriva. robova i sl. "Truli kompromis" vrlo je štetan za međuljudske odnose u poduzeću.). postoji zamjena. Poznato je da su ličnosti mijenjale svijet.suprotnost između pretpostavljenih i podređenih. biti menadžer. a to je samo odlaganje propasti poduzeća. To je odlaganje rješenja problema.osobno se angažirati u pružanju pomoći (preporuka kod liječnika. Evo nekoliko primjera. . Mlađi nisu skloni takvom otporu. kreativan niti orijentiran na ljude. Goniči nikad neće pružiti uslugu. Tako je Engels smatrao da pojedinac nije važan i da uvijek postoji zamjena.s tim u vezi suprotnosti između sigurnosti i razvoja. To su najisplativiji postupci menadžera. Vrijedno je s ovog stajališta proučiti djelo: "Uloga ličnosti u povijesti" u kojoj Plehanov dijalektički objašnjava značaj ličnosti. menadžer mora voditi brigu o generacijskom konfliktu. Spremnost za kompromis pretpostavlja i socijalizaciju osobe ili osoba koje rješavaju neki problem. prijedloge i mišljenja.suprotnosti između starijih i mlađih. sigurno je. Kompromis je nekad idealno. i . kako se stvara i kako djeluje na povijesna kretanja. a nekad loše rješenje za konflikte. U odnosu na konflikte. Kod kompromisa svaka se strana odriče dijela svojih interesa. imali presudnu ulogu u povijesti čovječanstva. također . Međutim. menadžer mora poticati kreativno konfrontiranje. Najgora je situacija kad se menadžer ponaša poput goniča (stada. a da vođe mijenjaju svijet. To znači da svi nisu spremni na kompromis. Goniču je važno da izvrši zadatak. Zato menadžer u građenju dobrih međuljudskih odnosa treba znati kad će pribjeći kompromisu. . I da su slučajevi. Što nam to govori? Govori o tome da menadžer mora znati upravljati. Ako se svega prednjeg pridržava menadžer u građenju međuljudskih odnosa i u tome uspijeva onda se skoro može govoriti o IDEALNOM MENADŽERU. kreativni i okrenuti budućnosti.razlikovati koji konflikti unapređuju. Poznato je da svijet pokreće rukovođenje. postoji i "truli kompromis". a koji ruše organizaciju. pojedinac presudno važan za sva zbivanja bilo u poduzeću bilo u društvu uopće. Postoje tri dominantna uzroka ovih vrsta konflikata: . povezani. djetetu u školi i sl. U ovom slučaju svi su kompromisom zadovoljni i svi su nezadovoljni.. razvoju i inovacijama. Pitanje je može li takva osoba. Naime. i ovakav kompromis svojstven je neodlučnim menadžerima. Veću spremnost u poduzeću za kompromis iskazuju mlađi ljudi. ipak je. Ta je situacija i takvo ponašanje menadžera (ili "menadžera") najopasnije za međuljudske odnose. On čovjeka smatra oruđem u njegovim rukama. Generacijski konflikt je naročito izražen i on često remeti dobre međuljudske odnose.

. ma kako bili dobri međuljudski odnosi. zatim . a raditi zajedno je uspjeh". menadžer mora uspostavljati brzu dijagnozu stanja u međuljudskim odnosima i na temelju dijagnoze. metak ubio Roosevelta.DA. ako je potrebno. god. Postoji li. A kako to uspijeva sposoban menadžer? Tako da ljude najprije. god.da upražnjava demokratski stil upravljanja. 60 . Tako i menadžeri mijenjaju svijet i sad se postavlja pitanje ima li idealnog menadžera koji može bitno mijenjati ili poboljšavati stanje oko sebe. A još k tome i sa stajališta građenja dobrih međuljudskih odnosa menadžer bi trebao imati i ove osobine: . ostati zajedno je napredak.. dobrom dijagnozom i povjerenjem probleme uspješno rješava već u samom začetku.da je 1916. .orijentiran na velike rezultate.da se brine i za ljude i za poduzeće itd.da je 1931.racionalan.NE.okupi. . 1933. . . Najprije će se prikazati kakav bi trebao biti idealni menadžer. a onda je lako izvući odgovor. neki kažu .kreativan. poduzima određene mjere da bi otklonio slabosti. Može li sve ove osobine imati jedan čovjek? Teško!.da je. Da bi sve to mogao.u ostvarenju zajedničkog cilja. idealni menadžer? Neki kažu . Vrstan menadžer. .da ih zadrži zajedno. Hitler ubijen na fronti u Prvom svjetskom ratu. . sigurno bi svijet izgledao bitno drugačije. .da uspostavlja humane odnose u poduzeću. Sposobnost menadžera da neutralizira otpore visoko je rangirana kvaliteta menadžera koja ga samo približava idealnom menadžeru.pun razumijevanja za ljude. . i .logičan. zna da svako poduzimanje mjera u rješavanju bilo kojih problema stvara i otpor. . jer pitanje je postoji li idealni menadžer. Evo kakav bi trebao biti idealni menadžer: . Čuvena je Fordova misao: "Sakupiti se zajedno je početak. automobil pregazio Churchilla u tadašnjoj saobraćajnoj nesreći.da je 1895. godine Lenjin umro od tifusa u Sibiru. ili . Zahvaljujući takvim osobinama mnogi su menadžeri i mnoga poduzeća spasili od propasti. god. dakle.intuitivan. . Menadžerima s navedenim karakteristikama radnici vjeruju i izvršavaju njegove zahtjeve pa tako menadžer. Da se prednje desilo.obrazovan. .da uvažava demokratski stil upravljanja.

da shvati da on nije ono što o sebi misli da jeste. Čak je i sama praksa prevladala teorijske i znanstvene rasprave iz ovog područja. loše čini i onaj koji klevetu sluša. da dobre međuljudske odnose treba stvarati. a ne reagira. poslije ovog pregleda. . . menadžer ne smije biti ni pohlepan.pokazati samožrtvovanje u korist poduzeća (kolektiva).menadžer ne smije biti bolesno ambiciozan.kod klevete se nepravda čini dvojici. bar.neki egoizam smatraju pozitivnom osobinom kad je usmjeren na svoje poduzeće. Koje? To je timski rad i njegova uloga u suvremenom menadžmentu.bolesno ambiciozan menadžer u komunikaciji "odapinje otrovne strelice". 61 . Poznato je da su neznalice najviše oholi i da se najviše prave važni. . njegovati i unapređivati i da je to najbolji put do uspješnog poduzeća i zadovoljstva zaposlenih. a trpi treći kojeg se kleveće jer trpi nepravdu od obojice.i na kraju. nije moguće govoriti ni o idealnom menadžeru. . .ako je moguće. .ne smije biti zloban. i . . U tom odgovornom zadatku menadžera teško je zamisliti da se neće napraviti.onaj koji kleveće čini nepravdu što loše govori o onom koga nema. MENADŽMENT TIMSKOG RADA Suvremena teorija ima jedno područje prilično nerasvijetljeno.ne smije biti zavidan. Zaključimo i slijedeće.kleveta je često prisutna.0. .prema drugima koji su uspješni. . . . . dobro bi bilo.ne smije biti egoist.mora biti pravičan. ni vlastoljubiv ni sebičan. .mudrost kaže da navedene tri negativne osobine čine najprokletije stvari na svijetu. A tada. . . 9.zavist je prisutna poglavito medu neškolovanim menadžerima. .mora biti iskren. jer zapravo ničeg idealnog nema. .ne smije klevetati. ma i najmanja greška. a jedan trpi. . ali mora znati koju istinu reći odmah a koju prešutjeti. niti ono što želi biti. . već jedino ono što kroz rezultate i kroz odnos prema zaposlenima postiže i pokazuje. Bitno je za menadžera. .ali kao karakterna osobina bez sumnje je negativna.njegovati sve moralne osobine.mora biti altruist. bolesnu ambiciju usmjeriti u konstruktivnu. . .Evo još nekih principa kojih se bezuvjetno treba pridržavati menadžment u poduzeću ukoliko se želi. približiti idealnom menadžeru: . .što znači ne biti sebičan.to znači promovirati istinu. .mora biti moralna osoba. da je teško ostvariti karijeru idealnog menadžera jer su odnosi u poduzeću složeni.mora eliminirati dvojno ponašanje i biti principijelan. .zloba je samo korak prema gorem od zavisti.pomagati drugima. Zaključimo da idealnog menadžera nema ali je poželjno da ima što više pozitivnih osobina od onih koje su nabrojane.

s ciljem da se ostvari postavljeni cilj. zaista složen.a u timu sudjeluje veći broj stručnjaka iste ili različite specijalnosti.1. postupaka i težnji. Bitno je razumjeti da je.on predstavlja potpunu izmjenu dosadašnjih postupaka i metoda rada. I tako shvaćen tim ne uništava individualnost. formirat će tim. Zašto je to tako? Zato što se ne razlikuje timski rad od grupnog rada.zajedničko rješavanje nekog složenog problema. brkaju. Dakle.timski rad teži od klasičnog rada. A tko čini tim? Tim čine pojedinci (individue) koji se odriču svojih želja. u našim poduzećima. . načela i pravila timskog rada. Samo ako je problem. rješavaju rutinske probleme. često se formiraju timovi i za rješavanje pitanja koja nisu problem. i inače. POJAM TIMSKOG RADA Timski rad je: . VRSTE TIMOVA Postoje različite vrste timova. dapače. 62 . perspektive timskog rada su velike jer je doba informatike i obrada velikog broja informacija moguća samo uz dobro postavljen i osmišljen timski rad. 9. Koja je razlika između timskog i grupnog rada? Grupni rad je rad stručnjaka koji obavljaju zadate poslove i zadatke. Međutim. najčešće. Ali sve. timski rad rješava probleme. on afirmira individualne vrijednosti. ali je malo onih koji poznaju funkciju.Naime. jer . Rutinska pitanja nisu problem. što treba rješavati nije problem. . dominantan grupni rad. formiranje tima bilo bi štetno za poduzeće i za sam menadžment. a kad tim riješi takav problem on se raspušta. U tome još uvijek griješe neki menadžeri. a njihov broj i vrsta zavise od kriterija po kojima se formiraju. timski rad svi. a efekti timskog rađa veći su od zbroja pojedinačnih radova. Danas je. Istina. Pravila ponašanja članova grupe propisana su i oni ih moraju poštivati. A kad se i formira tim to se radi više iz pomodarstva ili kad je već donesena odluka (najčešće od strane nekompetentnog rukovodstva) a tim ima zadatak da takvu odluku samo potvrdi. U protivnom. Zašto se formira tim? Zato što je timski rad efikasniji od pojedinačnih radova. Pitanja koja nisu problem treba prepustiti službama u poduzeću koje. deklarativno. Ti se pojmovi. Timski rad započinje kad se treba riješiti neki složen problem i koji ima multidisciplinarni karakter. prihvaćaju. . Suvremeni menadžer neće iz prednjeg razloga formirati tim.

63 . Poznato je. Međutim. U nas formiranje mješovitih timova rijetko uspijeva jer članovi tima iz poduzeća smatraju da su poniženi kad se pozovu u pomoć članovi tima izvan poduzeća. i .jednorodan. Raznorodni će uspješnije riješiti problem ukoliko se. Oni rješavaju različite probleme u okviru složenog problema. Suvremeni menadžment.ima veću stvaralačku moć od svih drugih timova. Raznorodni tim obuhvaća stručnjake različite specijalnosti. Ova vrsta timova češće se formira. međutim.eksterni.interes dijelova podredi interesu cjeline. Nedostatak ovog tima je u nedovoljnom poznavanju specifičnosti poduzeća pa tako i problema.tvrdeći da su njihovi stavovi egzaktni i jedino ispravni. da u principu. EKSTERNI I MJEŠOVITI TIMOVI S obzirom na porijeklo članova tima. Mješoviti timovi sastavljeni su od članova iz poduzeća i članova izvana. Nedostatak ovog tima je u tome što se članovi tima "dobro poznaju" pa može biti upitna objektivnost u rješavanju i u međusobnim odnosima.jer svaki problem ima više različitih problema.interni. i . Po tom kriteriju tim može biti: .mješoviti. . Ako se u tome uspije tada raznorodni tim. Jednorodni problem je onaj problem u čijem rješavanju sudjeluju stručnjaci iste specijalnosti. . Eksterni timovi sastavljeni su od članova tima izvan poduzeća. U svijetu su razrađene tehnike i metode timskog rada pa se može govoriti o znanosti o timskom radu. Stvaralački potencijal ovih timova može nadmašiti sve ostale timove. Veći su rezultati kad je veći broj članova izvan poduzeća. u raznorodnom timu često se javljaju otpori prema potrebi kompromisa po nekom pitanju. Prednost ovog tima je u tome što će objektivnije prići problemu kojeg treba riješiti. Prednost ovog tima je u odličnom poznavanju problema. . INTERNI. . timovi mogu biti: . Ovo je nedostatak raznorodnog tima. cijeni sposobnosti drugih i koristi te sposobnosti upravo preko mješovitog tima. Jednorodan tim formira se za rješavanje jednorodnog problema. Jednorodni tim je kompetentniji od druge vrste timova jer ima veću stručnu moć za određenu oblast problema. znanstvenici odbacuju kompromis.Najčešći način formiranja timova je po kriteriju zadatka. . Interni timovi sastavljeni su od stručnjaka iz poduzeća.raznorodan.

.kombinirana metoda rada.a ako se takav tim poveća samo za 2 člana. u toku rješavanja problema. a ona govori da će svaki novi član tima remetiti optimalni broj tako da će kod drugih članova tima opadati stvaralačka sposobnost.ako tim broji 8 članova.ni manje ni više od potrebnog broja. dijagnosticirati problem. I taj se problem može ilustrirati primjerom: . . . a posebno. Privremeni tim se angažira s vremena na vrijeme (povremeno) i to najčešće kad u rješavanju nekog zadatka iznenada iskrsne neki (specifičan) problem. Rad po metodi zatvorene grupe Kod ove metode članovi grupe. on može biti: . A kako se problemi stalno javljaju uvijek ima razloga za postojanje tima.STALAN I PRIVREMENI TIM Sa stajališta vremena za koje se formira tim. Ova metoda je efikasna jer se informacije u timu lako prenose. .ako tim ima 10 članova tada na svakog (u idealnim uvjetima) otpada 10% stvaralačkog potencijala. Važno je da menadžer zna da tim uvijek mora imati optimalan broj članova. najprije. Ova metoda je praktičan kad je potrebno.a ako tim povećamo na 20 članova tada će na svakog člana tima otpadati samo 5% stvaralačkog potencijala. Ako je veći broj članova tima od optimalnog broja tada se povećava i broj međusobnih veza između članova tima i broj veza s menadžerom. Veličina tima. VELIČINA TIMA Kad se donosi odluka o formiranju tima značajno je pitanje veličine tima. Za menadžment je važan optimalan broj članova tima i iz još jednog vrlo važnog razloga.tada je među njima 1080 mogućih veza u koordinaciji. i . . Tako.tada je njihov međusobni broj veza čak 4130. veći tim može imati neke prednosti ali i znatne nedostatke. To možemo ilustrirati slijedećim primjerom: .rad po metodi štafete.stalan. 64 . METODE TIMSKOG RADA Postoje tri metode timskog rada i to: . To u koordinaciji može stvoriti nepremostive teškoće. A veličina tima određuje se metodom "točke zasićenosti". značajno opterećuje menadžera i članove tima. zavisi od složenosti problema i vremena u kojem se treba taj problem riješiti. imaju stalan međusobni kontakt. a poglavito na području uspješnih komunikacija i usklađivanja stavova. najčešće. i . . Stalan tim formira se dok traje neki problem odnosno dok se zadatak ne riješi. Veličina tima zavisi i od kvalitete članova tima. Rad po ovoj metodi ima veliku stvaralačku sposobnost.rad po metodi zatvorene grupe. svaki član tima ima uvid u rezultate rada drugog člana tima pa se lako i mijenja smjer istraživanja cijelog tima ako bilo koji član utvrdi objektivnu potrebu za tom promjenom.privremen.

Ipak. Smatra se da prisustvo rukovoditelja smanjuje kreativnu slobodu i stvaralaštvo. ne moraju se sastajati pa čak ni poznavati. u medicini.čim samo dva čovjeka sudjeluju u zajedničkom radu mora se znati tko će koga slušati. Kada svaki pojedini član tima završi svoj dio zadatka tada rješenje predaje rukovoditelju tima. .barem dok su ljudi ovakvi kakvi već jesu. To je jeftinija metoda od prethodne. Ova je metoda praktična. Čak se postavlja pitanje treba li rukovoditelj u bilo kojem sustavu.ali nema rasprave o njegovom isključenju iz procesa rukovođenja. u suvremenoj organizaciji (poduzeću) sve se više razmišlja o mjestu i ulozi menadžera. Ali ne samo u vezi timskog rada. DA LI JE TIMU POTREBAN MENADŽER (rukovoditelj)? U timskom radu često se postavlja pitanje: . Japanci često koriste ovu metodu i to zato što su Japanci po prirodi individualci pa to uspješno koriste i u znanosti. već općenito.da se bolovanja smanjuju kad se rukovoditelj posvećuje poslovima van poduzeća. . .da li je timu potreban menadžer. Zato postoji mišljenje da će i tim bolje funkcionirati bez rukovoditelja.istraživanja su pokazala da je u proizvodnim poduzećima škart bio manji kad je rukovoditelj bio odsutan. Evo i nekih primjera iz prakse: . . Međutim. i . a ni dileme nisu bez osnove.ako jeste kakve bi osobine trebao imati taj menadžer. 65 . .Negativna strana ove metode jeste u tome što je to skupa metoda. sustavni pristup problematici rukovođenja koji polazi od toga da je rukovoditelj neophodan u zajedničkom radu jer. vrijedno je razmotriti pitanje kakva bi osoba trebala biti taj menadžer.da je i broj izostanaka bio manji kad je rukovoditelj bio odsutan. Zašto se organizira ova metoda? Zato što se njome neutraliziraju nedostaci prve i druge metode. rukovoditelj. Tako članovi tima ne moraju biti na jednom mjestu. postoji i tzv. Logično je da će tim biti uspješniji ako se pruži prilika za zajedničku razmjenu mišljenja i ako se članovi tima povremeno sastaju. i . OSOBINE MENADŽERA TIMA Ako se prihvati stav da je timu potreban menadžer i. npr. Nema spora da se može raspravljati o većoj ili manjoj ulozi ili značaju rukovoditelja.jer zahtijeva stalnu prisutnost cijelog tima i na jednom mjestu. Suvremena informatička tehnologija daje sjajne perspektive ovoj metodi timskog rada. uopće. a manje u ekonomiji. Rad po metodi štafete Po ovoj metodi svaki član tima izvršava samo dio cjelokupnog zadatka. a afirmiraju pozitivne strane obiju. Kombinirana metoda timskog rada Sam naziv ove metode govori da se radi o kombinaciji ranije opisanih metoda. Ovo nije čudno pitanje. Ova metoda ima i prednosti. a on na temelju tako prikupljenih rješenja sam donosi odluku.

Pokoravanje. i kad tim ima prevelik broj članova.timski rad slabi i kad rukovoditelj tima u rješavanju problema polazi od osobnih interesa. Međutim.tim slabi i ako svi članovi tima nemaju jednak status u timu. 66 . . . s vremena na vrijeme treba podsjetiti menadžere (a još bi bilo korisnije političare). .najprije treba biti osoba visoke kulture. korumpira rukovoditelje i uništava sljedbenike.da timski rad slabi kada rukovoditelj ima preveliki utjecaj na tim. a mora ih menadžer dobro poznavati. Uvažavajući sve elemente koji slabe timski rad. Svakako da na ovu činjenicu.timski rad slabi. . . Postoji razmišljanje kako čak i dobre vođe treba prihvatiti s nepovjerenjem jer. .ne smije se nametati timu.ako je još k tome afirmiran stručnjak iz područja kojim se bavi tim. . .Evo kakav se profil tog menadžera zamišlja: . POJAVE KOJE SLABE TIMSKI RAD Zadatak tima je da u određenom vremenu i na određeni način riješi odgovarajući problem i da predloži optimalno rješenje. općenito.mora cijeniti svakog člana tima. . najvažniji je zadatak menadžera da za tim stvori povoljne uvjete za kreativan rad i da im se omogući sloboda djelovanja.smiren i strpljiv. . moguće su mnoge pojave koje slabe timski rad i umanjuju njegovu efikasnost.a naročito timski rad slabi pojava karijerizma.nepovjerenje članova tima prema rukovoditelju tima ili rukovoditelja tima prema članovima tima. Ako je menadžer još i. . A kad se radi o timu koji će zaista prihvatiti menadžera na zdravim osnovama onda takav vođa treba imati "sedmo čulo" i osjetiti da li ga tim prihvaća ali i da se postavi tako da tim ni ne osjeti da ima rukovoditelja.izbjegava žučne rasprave (a koje su česte u timskom radu). Istina je i to da se ljudi najčešće pokoravaju vođi. ako se to pojavi u timu to mu šteti više od bilo čega. . Ovakav menadžer mobilizira tim više od bilo kojih drugih motivirajućih čimbenika.u uspjesima bi trebao koristiti zamjenicu "MI". Slijedeće pravilo koje slabi timski rad govori. već je rečeno. a u neuspjesima češće zamjenicu "JA". .tada je on više nego neophodan i prihvatljiv za tim. Elaborirat će se ova pojava. Tada tim osjeća da je on zaslužan za uspjeh. .a kad je tim u pitanju onda. Evo tih pojava: . i .ni jedan vođa nije nepogrešiv.ne smije biti karijerist i pripisivati rezultate tima sebi.

najvažniji zadatak menadžmenta je: .sposobnost (vještina). To je poslovni proces. Općenito. . i . . i . Ovu filozofiju menadžmenta u praksi može provesti samo uspješan menadžer.ugostiteljstvo sa svojim dijelovima (hotelijerstvo i restoraterstvo) ušlo je u proces ubrzanih promjena. tada su menadžeri. Ako je menadžment. 10.i tko se ne pridržava ovih pravila i ne primjenjuje ih zaostaje u razvoju. tehnologiju.bez timskog rada rukovođenje nije znanstveno. 67 . profesija i posebna znanstvena disciplina.timski rad se u nas još ne izučava na zadovoljavajući način. Filozofija suvremenog menadžmenta mijenja odnos prema radu: .umijeće menadžmenta je u tome da stvori od rada "življenje".učiniti rad produktivnim.ograničene mogućnosti pojedinca mogu se riješiti samo timskim radom. menadžment ima vlastitu stručnost. Moglo bi se zaključiti slijedeće: . U tim institucijama vrši se simulacija rješavanja strategijskih problema kroz timski rad. Sve to ima i jeste menadžment. Međutim.profesionalci koji znanstvenu disciplinu nose kao poslovnu funkciju i izvršavaju zadatke te profesije.rad mora biti dio života ali i zadovoljstvo pa tako rad donosi više nego samo sredstva za život.za našu aktualnu situaciju u gospodarstvu timski rad mogao bi biti kotač zamašnjak u razvoju. Zato se politika i strategija razvoja ugostiteljstva sve više temelji na uvođenju menadžmenta kao filozofije prakticizma. svoja sredstva za rad. . . .Danas se u razvijenom svijetu timski rad izučava na visokim školama i fakultetima. .timski rad je imperativ suvremene organizacije poduzeća.kultura timskog rada bitna je za uspjeh tima.radnika uspješnim. . koja i sama ima vlastitu tehniku. SPECIFIČNOST FUNKCIJE MENADŽMENTA I MENADŽERA U UGOSTITELJSTVU Razlozi za uvođenje menadžmenta u ugostiteljstvu različiti su. . Kao takav. A na visokim poslovnim školama uči se tehnika upravljanja timskim radom. Proigravaju se menadžerske igre čije uspješno rješavanje zahtijeva kompetentan tim stručnjaka. Najvažniji je razlog: . svoju tehniku i tehnologiju. ugostiteljstvo ima i svoj. jednako kao što to ima i jeste sama djelatnost ugostiteljstva.neophodno je da menadžment uvidi korist od timskog rada i da ga organizira. specifičan menadžment. . posebno na planu novih tehnologija i tehnika poslovanja te suvremene organizacije rada. sredstva rada i organizaciju rada.0.

Suvremeno društvo postaje društvo organizacija i zato ima potrebu za menadžmentom.ukoliko ne poštuje ljude neće ni oni njega poštivati. . Rukovođenje ugostiteljskim poduzećem je odgovornost menadžera. A da bi bio uspješan menadžer mora biti: . Zato su menadžment i pojedini menadžeri zaduženi da: . . Menadžment u suvremenim odnosima nema vlast .održavati dobre međuljudske odnose. dakle.osposobljen za brojne i raznovrsne komunikacije.a dobar je vođa koji malo govori i kad je njegov posao završen i njegov cilj ispunjen.efikasnim.ako ljudi kažu "ovo smo mi sami uradili".utvrđuju njihovu realnost. a rukovodna funkcija u ugostiteljstvu sastoji se u tome da se uspješno organizira stručno izvršavanje određenih poslova.pažljivo planirati. a to je . On jeste superioran ali je kolega zaposlenih. . .imati izvrsno znanje o svim funkcijama ugostiteljskog poduzeća. a s ciljem da se postigne željeni rezultat. pa tako i u ugostiteljskim. Tu funkciju najuspješnije obavlja tim koji zajednički djeluje. .sagledavaju mjesto poduzeća u okruženju u svjetlu stalnih i mogućih 68 . .ne tako dobar kad mu se pokoravaju.stvaraju razvojne planove. .gostoljubivim. Zato se stalno traže rješenja i pravci djelovanja u uvjetima nepostojanja sigurnog pravca i kontroliranog toka i procesa u suvremenim tržišnim uvjetima. događaju se burne promjene (pa i dramatične) koje mogu ugroziti njegovu egzistenciju.uspostaviti neophodnu kontrolu. .najgori je kad ga se prezire. .Menadžer u poduzeću mora biti vođa.uspješnim ugostiteljskim poduzećem. glavni rukovoditelj ugostiteljskog poduzeća. i tako rukovoditi: . i . .kada ljudi jedva znaju da on postoji.dobro vođeno poduzeće. i . .sebe organizirati. Funkcijom rukovođenja bavi se samo određeni broj ljudi u poduzeću.koordinira rad brojnih odjeljenja ugostiteljskog poduzeća.već znanje i odgovornost. U suvremenim poduzećima. Zato će menadžer: . pa zato u čuvenim menadžerskim školama u svijetu uči se da je menadžer kao vođa najbolji: . Dakle. i .sposoban u odnosu prema ljudima. menadžer nije gospodar. Menadžer je. . On je taj koji: .

. Međutim.poslovnih uspjeha. Danas vladaju agresivni uvjeti poslovanja. . Cijena uspjeha za menadžere je vrlo velika jer je: .uvijek osobu u potpunosti.svakodnevne i stalne obveze. U pogrešnom pristupu u radu s ljudima čest je slučaj da se nositelji efektivnih rješenja ušutkaju. a promjene kao osnovica razvoja odbacuju. Vrijeme za promjene. . a rukovođenje ljudima nije ni najmanje "beživotna" stvar. Ali nudi i brojna zadovoljstva za uspješno obavljen zadatak pa i brojne privilegije. kod menadžera su tenzije stalne pa i kad se "zauzmu mirne vode" to ne traje dugo. danas je.a tek zatim brojne i izuzetne materijalne privilegije. Njegov je najvažniji zadatak da odgovori na izazove i to na način da "razvija ljude". a pravi efekti mogu proizaći samo iz kvalitete proizvoda. na prvom mjestu. da se uzmu (sakupe) raspoloživi resursi. za menadžera u tome čar ovog poziva. strahovito kratko. a onda upotrijebi na najbolji način i svoje poduzeće odredi boljim od konkurencije. . razumijevanja i shvaćanja promjena i inovacija postaje ključni čimbenik. Zahtjevi koji se postavljaju pred menadžerom su veliki. Međutim. nivoa usluga. U ovakvim uvjetima poduzetnički menadžment postaje temeljni nositelj uspjeha i to kroz stalne promjene. a za njeno rješavanje treba znatno više vremena i napora nego što je potrebno vremena za nastanak krize.promjena u okruženju.to je izazovan posao menadžera. i 69 . Rukovođenje je profesija koja vrlo mnogo zahtijeva. U tome je i razlika poslova i zadataka menadžera u odnosu na poslove i zadatke svake druge profesije.menadžer "kormilar na brodu" koji se stalno nalazi u opasnosti da ga nepredvidiva struja (tržišta i konkurencije) otrgne kontroli. Dakle. stalnog prilagođavanja novoj situaciji i korištenjem vlastitih prednosti prema konkurenciji. a njegov posao je posao izazova. vrijeme je za promjene.briga o ljudima. razočaranja česta. izgleda da je upravo.kreativan dio posla u odnosu na ljude. Način razmišljanja. To znači da uspjeh ovisi o ljudima.zadovoljstvo zbog uspjeha. najvažnija privilegija je: . . Upravo taj izazov koji se ogleda u osobnoj sposobnosti rukovođenja. a posebice za inovacije. brojna su ograničenja kojim je menadžer okovan u vršenju zadataka itd. Ipak. Ta njegova aktivnost treba biti rangirana ovako: . vrijeme i postojeća situacija i da se sve to stavi na gomilu (problema). A nositelj tih promjena ponajprije je menadžment ugostiteljskog poduzeća. . A zašto sve ovo? Zato jer kriza lako nastupi.

nego i pred sve zaposlene u ugostiteljstvu postavljaju visoki zahtjevi.1.. a dužnosti standardizirane. komuniciranja. mnoga odjeljenja pa prema tome i veći broj menadžera. jeste govorništvo. A da bi ostvario funkciju kontrole kroz proces koordinacije. specifičnih zahtijeva potrošača i sve veće konkurencije. Ova se sposobnost izučava na visokim poslovnim školama u razvijenim zemljama s ciljem osposobljavanja menadžera u govorništvu. pisma. Mnogi rutinski i teški poslovi u ugostiteljstvu danas su eliminirani kroz tehnologiju. i . televizije: . dodjeljujući im zadatke i odgovornost. radija. . Najvažniji element u komunikaciji.prenosi znanje. Kada je riječ o ugostiteljstvu onda treba istaknuti kako. . a napose o unapređenju koordinacije u upravljanju poduzećem. Isto tako i svaki menadžer ima svoj stil i način poslovnog komuniciranja. A da bi menadžer u svemu tome bio uspješan treba i sebe izgrađivati tako što će: . npr. itd. . ali je zato kritična potreba za stručnim radnicima koji su voljni učiti i sposobni da rada kao članovi tima. Njihova ovlaštenja su jasno određena.upoznavati (upoznati) samog sebe.izgradnja ukupne "klime" u poduzeću.zaposlenima više nije dovoljna samo stručnost (radno . Pod komunikacijom se podrazumijeva proces poslovnog prijenosa informacija između pojedinih sudionika. menadžer.adekvatno nagrađivati zaslužne. Što je govorništvo? 70 .angažirati suradnike. ovisno o veličini poduzeća ove djelatnosti imaju.izgrađivati pristup sugovorniku.tehnološka). . i . nije izražen u industriji). . kojeg mora savladati svaki uspješni menadžer. ne samo pred menadžere.ostvaruje masovno informiranje. . Zato se. MENADŽMENT I KULTURA POSLOVNOG KOMUNICIRANJA Komunikacije su imale izuzetan utjecaj na razvoj društva.otklanjati vlastite predrasude (utvrđujući njihovo porijeklo). . Posebno srednjeg operativnog. . Komunikacije omogućavaju čovječanstvu da putem tiska. Zbog složenosti suvremene organizacije ugostiteljstva. Svako društvo (država) pa i svako poduzeće stvara vlastitu kulturu. .otkrivati nadarenost suradnika. najmanje jednom tjedno raspravlja sa šefovima odjeljenja o metodama za poboljšanje poslova. odnosno pravila. najčešće. a to znači da svoj posao obavljaju ozbiljno i preuzmu odgovornost za uspjeh cijelog poduzeća. 10. tada on njemu predaje sva ovlaštenja za to odjeljenje ili službu.već i iznad svega oni moraju biti visokostručni u specifičnom poslu u odnosu s drugim ljudima (ovaj zahtjev..priznavati uspjehe drugih.osposobiti se da vlada međuljudskim odnosima.masovno komuniciranje. Kad jednom strategijski menadžer ugostiteljskog poduzeća (direktor) postavi šefa (srednjeg menadžera) nekog odjeljenja ili službe.

pa i time do uspješnog poslovanja. . Drugo pravilo kazuje da uvijek prednost treba dati živoj riječi: . a živa riječ je nepresušan izvor snage i motivacije. . .ali efekti pisane riječi daleko su manji od žive riječi. Danas govorništvo više nije stvar prestiža. .koliko govoriti? .mora u govoru eliminirati sporedne i trivijalne stvari. a ako ne vidi razlog. . on sam u njih vjerovati. Često nastupaju.time uvažava auditorij kojem se obraća. . bez istine i prave informacije ne može se doći do kvalitetne odluke. osim što cijeni svoju osobnost. .tada mora odustati.menadžer mora znati razlog svojega govora. . U govorništvu i komunikaciji menadžeri moraju poznavati određena pravila ponašanja i strogo ih se pridržavati. Sve govori da. Menadžeri se rijetko pridržavaju ovog pravila. .kome govoriti? . već jedan od temeljnih uvjeta za uspješno upravljanje poslovnim sustavima. drukčiji je pristup govoru ako je u pitanju ravnopravni razgovor sudionika.menadžer mora pripremiti govor.tko sam ja ? . i pri tom sebi postaviti nekoliko značajnih pitanja.jer menadžer je vođa koji vodi i predvodi.ovo je pravilo izuzetno važno.nedoumicu (zbrku).među slušateljima ili sudionicima u razgovoru. . Osnovu govorništva čini logika.menadžer treba znati da dugi govori zamaraju. . . najprije.nervozu. a logika je znanost o zakonima saznavanja istine. 71 . . . odnosno sudionicima razgovora.menadžer može govor i napisati. S druge strane.a najvažnije stvari ostaviti za kraj govora. kakvo je nekad bilo.jer.i tada prilagođava nivo govora slušateljima.To je sposobnost ali i znanost koja nas uči da se lijepo i smisleno usmeno izražavamo. .od ovog odgovora ovisi cijeli govor.što govoriti? . . mora cijeniti i osobnost kolektiva s kojim komunicira.menadžer mora poznavati strukturu sudionika razgovora. Ovakvim pristupom menadžer unosi: . . .da bi netko vjerovao riječima menadžera mora. . a ta se znanost naziva retorika. Znanost koja nas uči da se lijepo pismeno izražavamo naziva se stilistika.a opet.menadžer.zašto govoriti? .zato treba napraviti dinamiku izlaganja. a da ne znaju cilj govora niti problem koji govorom treba riješiti. nije isti pristup govoru ako menadžer nastupa kao najodgovorniji čovjek poduzeća ili ako to nije. a odabrati najvažnije i ključne elemente za komunikaciju. kao: . Prvo pravilo govori da za uspješan govor treba izvršiti njegovu pripremu.

Drugo pravilo govori da za svaki poslovni kontakt treba razraditi strategiju kako ga voditi: .korisno je imati i detaljne podatke o poduzeću koje interesira menadžera. sa svojim suradnicima. Prvo pravilo upućuje menadžera da za uspješno komuniciranje treba prikupiti što više podataka o sugovorniku ili sugovornicima: .može. . .putem osporavanja načina izvođenja zaključaka. .mora dozvoliti i ostalima da iznesu svoje mišljenje.dikcija kao i sklad riječi i pokreta moraju biti različiti u toku govora. .kao i o osobinama menadžera koji upravlja tim poduzećem.u artikulaciji treba otkloniti suvišne riječi i poštapalice. . .a kad sjedi tada ruke trebaju biti na stolu. Treće pravilo upućuje na to da menadžer treba unaprijed izabrati način izlaganja i stil izlaganja: . .on može izabrati jedan od dva načina.informacije o bitnim sklonostima sugovornika od najveće su važnosti. 10.ista dikcija negativno djeluje.odnosno sastanak se treba odvijati po zacrtanoj zamisli.a moguće je koristiti kombinaciju sva tri načina.ove podatke treba prikupiti prije početka razgovora (sastanka). Četvrto pravilo upućuje menadžera da pri govoru uskladi artikulaciju. .kad je menadžer siguran u argumente svojega govora tada može biti siguran da će mu i drugi povjerovati. komuniciranje je njegova osnovna djelatnost.putem osporavanja činjenica.. . doduše. Zapravo. . . .obično je desna ruka aktivnija. . 72 . ili . on može i opovrgavati ili osporavati tuđe stavove ali ovako: . USMENO POSLOVNO KOMUNICIRANJE Menadžer najčešće.obrnuto od općeg ka pojedinačnom.a dedukcija . i .u strategiji vođenja razgovora moraju se predvidjeti i teškoće.dedukcije.osnovno je da menadžer ne drži jednosmjeran tok razgovora. Peto pravilo upozorava menadžera da treba biti spreman na osporavanje određenih činjenica ili zaključaka od strane slušatelja ili sudionika u razgovoru: . .indukcije. komunicira usmeno.tako zacrtana strategija mora se ostvariti. stav ili zaključak u vezi s temom razgovora. dikciju i modulaciju: . .2. i u toku ili nakon sastanka jer će ti podaci koristiti kod slijedećeg susreta. kad se govor drži stojeći.dok menadžer drži govor potrebno je služiti se i gestikulacijama. Zato menadžer mora poznavati odgovarajuća pravila usmenog komuniciranja.putem osporavanja samog zaključka.a time govor ispunjava svoj cilj. .bez ovakvih informacija gotovo je nemoguće biti uspješan u komuniciranju. .indukcija je zaključivanje koje polazi od pojedinačnog ka općem. . .

a menadžer u svim situacijama mora sačuvati prisebnost i kontrolu nad vlastitim postupcima. Treće pravilo nalaže da se sastanak započinje s predstavljanjem: . . .razgovori trebaju biti kratki i o suštini stvari. a napose menadžer trebaju: .a ono je uvjet komunikacije.zato "ako ne ide" nije rješenje napuštanje sastanka. . .ton i dikcija moraju biti prilagođeni kako sudionicima tako i prostoriji u kojoj se vodi razgovor.strategijski menadžer govori uopćeno i o najvažnijim stvarima.predstavljanje mora biti jasno i glasno.to je isključivo u nadležnosti strategijskog menadžera.i u toku razgovora korisno je voditi bilješke. .Englezi su to jednostavno riješili i uveli zamjenicu "You". Sve navedeno ukazuje da svaki sudionik u razgovoru.pomoćnici govore o detaljima ali ne smiju izvoditi zaključke ili konačan stav jer.ime i prezime. .ovo je najvažnije pravilo u usmenoj komunikaciji. nasmijan. telefon.predstavljanje mnogi zanemaruju. Osmo pravilo odnosi se na potrebu poznavanja pravila telefoniranja: . jer se bar nešto naučilo i iz takvog sastanka. telefaks itd.u nas nikad se neće pogriješiti ako se upotrebljava zamjenica "Vi".. . . . . optimistički raspoložen. adresa poduzeća. U razgovorima: .ali i način kako ih prevladati. . 73 . . . položaj u hijerarhiji.imati pripremljen podsjetnik. .menadžer mora imati kvalitetnu poslovnu kartu i to s ovim podacima: .predstavljanje može započeti i uručivanjem poslovne karte. . Sedmo pravilo nalaže da se treba komunicirati sve dok se ne ostvari cilj: .i to tako da se krizni momenti moraju prevladati jer.važne se stvari posebno ističu. Šesto pravilo zahtijeva da se u poslovnim kontaktima bude vedar. Četvrto pravilo traži od menadžera da u poslovnom komuniciranju koristi odgovarajući ton u razgovoru: .i neuspješan sastanak može imati neke koristi.uvijek se predstavlja prvi onaj tko poziva. . .cilju treba ići "korak po korak".otići sa sastanka je lako ali se time ne postiže cilj.. ..povišen i svađalački ton mora se izbjegavati. titula. .i za telefonsko komuniciranje treba se pripremiti. Peto pravilo predstavlja osnovu kulture komuniciranja i nalaže stalnu upotrebu zamjenice "Vi" umjesto "Ti": .i u najtežim situacijama menadžer mora vladati ovim pravilom.

Ako se zanemare dugoročni utjecaji povremenih političkih kriza. u prvoj dekadi ovog stoljeća kao "industrija": 74 . .inovator. .talent da vodi organizaciju (gospodarsku i negospodarsku). i to u svim ovim elementima: . 11. Menadžer treba znati da se anonimna pisma ne čitaju. Neplanirani politički potresi (rat u Iraku).poslovno pismo se šalje u plavoj koverti. . . i . .kulturološkim.sociološkim.pisma završavaju sa: s poštovanjem.3. U pismenoj komunikaciji treba obratiti pažnju na slijedeće: . AKTUALNI POGLEDI NA MENADŽMENT I OKRUŽENJE Danas se o menadžerima sve više govori kao o liderima. i .prepisku se obavlja strojem na bijelom papiru.ekonomskim. On je sve više: . odnosno tako ostaju pisani tragovi o poslovnim odnosima. očekuje se da će turizam.pečat treba zahvatiti pola potpisa ali tako da se potpis jasno može pročitati.pismo počinje sa: poštovani ili poštovana. I čestitke su oblik poslovnog komuniciranja.hrabrost da je ostvari.ekološkim itd.viziju. . .0. .pri potpisivanju stavlja se titula pa ime.političkim. Isto su i pismene izjave sućuti. Bilo je planirano da se u svakoj godini početkom ovog stoljeća u ukupna turistička kretanja uključuje preko 3 milijarde ljudi i da bi se u turizmu mogao ostvariti godišnji promet od oko 700 milijardi američkih dolara.pismo se piše u proredu. Zašto su suvremenom menadžmentu u turizmu potrebne sve te osobine? Zato jer je već danas turizam postao "industrija bez granica". .10. Treba znati da je turizam na kraju XX stoljeća bio treća "industrija" svijeta. . Zašto ? Zato jer suvremeni menadžer nije onaj koji reagira i koji se prilagođava.kreator promjena. . i neke bolesti (SARS) koje globalno prijete čovječanstvu. PISMENO POSLOVNO KOMUNICIRANJE Službena prepiska česti je način komuniciranja. Pismena komunikacija je važna zbog postojanja dokumentacije. a zapravo ih samo privremeno usporavaju. odmah poslije naftne i automobilske industrije. remete ova planiranja. Suvremeni menadžer ima: .

već oko 2005 godine samo u Velikoj Britaniji preko 50% menadžera bit će stariji od 40 godina. oko 2050 godine imati 1 milijun stanovnika manje nego danas.zabave i razonode. To obrazovanje mora biti..do najvišeg mogućeg stupnja obrazovanja. rješavati probleme u budućnosti? U nas. .kulturnih i drugih aktivnosti. .natalitet drastično opada u visokorazvijenim zemljama. treba požuriti s obrazovanjem menadžera općenito.u narednim godinama nastat će zabrinjavajuća oskudica u osobama između 16 i 25 godina starosti . Sličan je trend i u drugim visokorazvijenim zemljama. Važno je istaknuti da se bilo koji od nivoa menadžmenta ne postiže samim činom diplomiranja na odgovarajućem učilištu. napose.broj nezaposlenih ispod 25 godina u zadnjih 10 godina udvostručio se (razlog tomu je sustav školovanja koje traje sve duže i sve se više mladih ljudi uključuje u visoko obrazovanje.stanovništvo je sve starije.slobodnog vremena. u odnosu na zadnje desetljeće prošlog stoljeća bit će za 40% manje osoba između 16 i 25 godina u Sjedinjenim Američkim Državama. u takvim uvjetima. Tko će. . Navedeni nivoi prikazat će se grafički: 75 . .već u samom početku XXI stoljeća. . U svijetu se menadžeri osposobljavaju za četiri temeljna nivoa menadžmenta. . . i .žene se sve više zapošljavaju ali ostaje problem slobodnog vremena za odgoj djece. pa tako i u turizmu. Očekuje se da će Republika Hrvatska. .biti gospodarska grana ispred svih ostalih.rekreacije. . a to ima odraza na natalitetnu politiku i stvarnost.multidisciplinarno. . s obzirom na aktualne uvjete i nevjerojatno brze promjene u svim segmentima društva i ekonomije. Evo nekoliko razloga za ozbiljniji fokus društva u obrazovanju menadžera u turizmu: . ali i povremene krize u zapošljavanju). .starog je stanovništva sve više i odlazak u mirovinu pomjera se prema starijim osobama. a raste u nerazvijenim.sporta. . Što je potrebno u odnosu na takva kretanja? Potrebno je osposobiti menadžere koji će znati odgovoriti na ove grandiozne izazove.

U posljednje vrijeme otvaraju se i doktorandski studiji. Evo dva slučaja iz prakse: . naravno. a dan mi je za to uvijek kratak.u prvom slučaju menadžer izjavljuje: radim kao rob. negativno se odražava na obrazovanje menadžera. 76 . Međutim. .nedostatak novca.u drugom slučaju menadžer radi brojne poslove. Na ove probleme nadovezuju se i nedostaci edukacije nakon diplomiranja. rijetka su gostovanja stručnjaka iz prakse na obrazovnim institucijama. trudim se da poslove obavim što brže. nedostaje suradnja obrazovnih organizacija s poduzećima itd.osjećaj besperspektivnosti i nakon završenog i najvišeg obrazovanja itd. 12. . ne postoje stručne i znanstvene ekskurzije. nema mogućnost da se boravi u inozemstvu na specijalizaciji. Tako npr. Problem je u tome što je vrijeme čimbenik na kojeg menadžer ni na koji način ne može utjecati da bi ga povećao. pa ipak sve obavi na vrijeme. .klasična organizacija obrazovanja. Sve to.0. Menadžer nikad nema dovoljno vremena.I u nas postoji mogućnost obrazovanja sve do najvišeg stupnja. Iz ovih primjera vidi se koliko je vrijeme značajan čimbenik za menadžera.nestimuliran nastavni kadar. a napose onih iz inozemstva. UNAPREĐENJE KVALITETE RADA MENADŽERA Jedan od najvećih problema s kojim se susreće suvremeni menadžer jeste nedostatak vremena. u nas se u pogledu efikasnog obrazovanja javljaju brojni problemi kao: . ima brojne aktivnosti i nikad se ne odmara jer su mu poslovi preobimni. .

odnosno svoje radne zadatke obavljaju efikasnije.radnika treba zadužiti da obavi neki posao. naprosto. što i kada uraditi. ukazati na neke propuste menadžera koji se najčešće javljaju u praksi i zbog kojih efikasnost menadžmenta nije zadovoljavajuća: .menadžer pričalica. a da nije svjestan da ga. da bi bio uspješan menadžer: . . . Jer.ovlastiti radnika da obavi sve što je potrebno da bi se i posao obavio.a kad.Menadžer može unaprijediti svoje sposobnosti. npr. "usisava" poslove.malo će menadžera priznati da obavljaju poslove koji nisu u njihovoj nadležnosti.on stalno traži još podataka o nekom problemu i stalno postavlja ista pitanja. . . a sve je moglo biti riješeno da je samo. . . menadžer mora unapređivati svoje sposobnosti da bi u što kraćem vremenu obavio što više poslova. pa tako imaju i više vremena na raspolaganju. Vrijeme je svima ograničeno. postoje ljudi kojima je potrebno manje sna pa imaju nešto više i vremena.najbolji način da se izgubi dragocjeno vrijeme jeste i kada menadžer nastoji sve uraditi sam.menadžer može biti i nametljivac. On mora rasporediti dužnosti i to nije znak slabosti već znak njegove sposobnost da delegira poslove.ovakav menadžer gubi dane u rješavanju nekog problema. obavio telefonsku konzultaciju sa stručnjakom.posao menadžera sastoji se od mnogo administrativnih poslova. .tu je red od presudnog značaja. na primjer. znanje.kod neurednih menadžera dokumenti "lete " na sve strane. umjesto da dio poslova prepusti stručnjaku.ima menadžera koji sve rade sami. treba donijeti odluku cijelu situaciju čini frustrirajućom. uvijek je moguće da podčinjeni nađe načina da svoje poslove "uvali" menadžeru. . Pri tom će.čest je slučaj da je menadžer neodlučan. .proglasiti radnika zaslužnim za dobro obavljeni posao. to je onaj menadžer koji svojim radnicima ne dopušta da u miru obavljaju poslove nego stalno dolazi s nekakvim primjedbama. zapravo. napokon. koristi se prekomjernim razgovorom i pri tom gubi dragocjeno vrijeme. .korisno je ovakve odlučno zamoliti da ostave na miru. Korisno je. najgori su sumnjičavi nametljivci koji misle da je zadatak kontrole da motre svaki pokret radnika. Ipak.adekvatno nagraditi svakog za dobro obavljen posao. . ipak. S druge strane neki menadžeri mogu obavljati veći broj poslova nego drugi. stoga. .menadžer često.menadžer obavlja poslove drugih. . . . i . a to znači da mora racionalizirati vrijeme koje mu stoji na raspolaganju. njegovati i razvijati odnose s drugim ljudima ali nikako ne može povećati broj sati koji mu stoje na raspolaganju. . Zato. . To je velika pogreška menadžera.jedan od onih koji najviše vremena gubi i koji teško preuzima obaveze jeste menadžer koji teško donosi odluke gdje. svojom nametljivošću samo usporava.doduše postoji i "dobronamjeran" nametljivac koji želi pomoći da se posao ubrza. ako ne uradi ovako. . . 77 .od ovih.

ovo ako prethodno ne postoji odluka).što će praviti koncizan raspored menadžerovih obaveza (sastanaka.obavijestiti i ostale sudionike koliko je vremena predviđeno za razgovor (ili sastanak).pa će ih sposoban menadžer i predvidjeti. Krize se.obavijestiti na vrijeme sudionike o predmetu rasprave jer je to temeljni uvjet da se ne "mlati prazna slama" i gubi vrijeme. ponekad. .). i . NEKOLIKO IDEJA KAKO UŠTEDJETI NA VREMENU Menadžeru se može pomoći kako bi mu "povećali" vrijeme i to tako da ga se upita: . ili ih oni 78 . Pri tom će predvidjeti: .tako što će zaustaviti nepoželjne privatne telefonske pozive (naročito ako je menadžer na sastanku).što konkretno želi da se uradi (dakako. treba reći i "NE" .koliko mu treba vremena za razgovor. i . Krizne situacije javljaju se i u najbolje organiziranom poduzeću.1.da predvidi vrijeme za neočekivane događaja. . .a oni su i osposobljeni da savladavaju krize i krizne situacije. . često remete normalan tok poslova.a za otklanjanje krize utroši se izuzetno mnogo vremena.i na koji način želi da se posao uradi.tako da uredno sortira dokumentaciju. . što staviti u arhivu.korisno ga je upitati kada želi da se završi posao.. prevladavaju zahvaljujući ogromnom radu i energiji koju ulažu menadžeri. kao neplanirani događaj. . uglavnom. .svakako. Dobra tajnica uštedjet će menadžeru mnogo dragocjenog vremena i to: . ali za to treba imati "debelo" i neupitno opravdanje. .da vodi odgovarajuću evidenciju u što konkretno troši vrijeme.neka poduzeća imaju u svojim statutima odredbe kojim se regulira održavanje redovitih sastanaka kojima prisustvuju menadžeri. . putovanja itd.ako prethodno prikupi relevantne informacije i prenese ih menadžeru. .i to tako da prioritet daje najvažnijim stvarima. Menadžer treba kontrolirati vrijeme predviđeno za razgovor i intervju jer se time može značajno uštedjeti vrijeme. planiranje radnih zadataka najefikasniji je način kojim će menadžer pravilno rasporediti svoje vrijeme. .zato menadžer mora znati što baciti. Krize.a da li se menadžeru. Ipak. Krize nisu izuzetak. SASTANCI Da li su sastanci gubljenje vremena ili najefikasniji način upravljanja poduzećem? . a što trajno koristiti. . 12.

. . o nečem odlučuju (dioničari).sudionike obavijestiti o sastanku što ranije (da bi se mogli pripremiti za sastanak). i . . . .ili pak da čuje mišljenja i da se njega informira u vezi s nekim problemom itd. i . .odrediti tema sastanka. . . .ali nije dobro ako menadžer saziva ovakav sastanak da bi izbjegao odgovornost za donesenu odluku.ovi se sastanci ne održavaju slučajno. Jedino iskušenje može biti u tome.ovi se sastanci održavaju zbog toga što jedan čovjek (pa i menadžer) nema dovoljno znanja i informacija da bi sam mogao rješavati sve probleme.to znači da sastanci nisu gubljenje vremena.oni se planiraju.osigurati potrebne materijale.pa će na takvom sastanku informirati ili pak uvjeriti u neku svoju namjeru.o nečem što je povjerljive prirode. . A najvažniji je sastanak .ovakvim sastankom menadžer može i iskazati povjerenje prema nižem menadžmentu. Za menadžment su značajni sastanci na kojima se donose kolektivne odluke: . niže po rangu. . . . ..ili nešto želi pokazati (novi proizvod.izložiti što se očekuje od sastanka.ovi se sastanci organiziraju kada svi sudionici. a rađen u tajnosti i sl.pripremiti materijale.koliko se predviđa da će trajati sastanak. . ponekad treba i dva sata ).i koliki broj ljudi (jer ono što dvojica mogu riješiti za 20 minuta šestorici.program izvedbe sastanka.tada će menadžer uvijek koristiti ovaj oblik sastanaka.naglasiti da će na kraju sastanka menadžer donijeti odluku ili zaključke. Menadžer će sazivati sastanke na kojim se i rješavaju problemi: .i sazivaju. Ovakvi se sastanci zasnivaju na ideji međusobnog pomaganja jer: 79 . A da bi ovakvi sastanci bili uspješni i "potrošili" najmanje vremena mora se unaprijed.kreativan sastanak. radi efikasnosti treba: .zato vrhunski menadžeri uvijek sazivaju ovakve sastanke i to tako što pozivaju vrhunske stručnjake po pojedinim pitanjima ili problemima.ili ako je u pitanju odluka "od životne važnosti" pa menadžer dio odgovornosti prenosi na ostale menadžere.koga pozvati na sastanak (a zašto ne nekog drugoga). Ako je cilj sastanka da se informira: . .precizirati problem. zajedno. . .). . I kod ovih sastanaka.

.osigurati da se zabilježi zaključak.svakom pružiti priliku da govori. . . Osim menadžera i ostali sudionici sastanka: . . .pripremiti se za izlaganje.tko. .isplanirati vrijeme za svaku točku dnevnog reda. On je nezamjenjiv pravni savjetnik. menadžer mora iskoristiti svaki sastanak.odlučiti gdje i kada održati sastanak. a rezultati ovise od stručnosti menadžera ili vođe sastanka. i .na ovakvim sastancima koriste se posebne tehnike.odlučiti koga pozvati na sastanak. . Da bi u ovome uspio treba sastanak planirati i pri tome obratiti pažnju na slijedeće: . Zato je za menadžera izuzetno važno da tajnik poduzeća (i svake druge organizacije) bude izabrana vrlo sposobna osoba.što.pažljivo slušati izlaganja i raspravu. . . Menadžer će u toku sastanka: . ULOGA TAJNIKA Svi administrativni poslovi vezani su s pravnom regulativom.ne dozvoliti da se sastanak odugovlači.i definirati: .početi na vrijeme.kako.sastanak završiti u predviđenom vremenu. 80 .pa se i sudionici međusobno stimuliraju u razmišljanju.precizirati u zapisnik donesenu odluku.argumentima izboriti svoj stav. .ušutkati onog tko se ponavlja ili previše govori.precizirati dnevni red.jer su ovo sastanci kreativnog razmišljanja. . i . . .držati se predviđenog dnevnog reda. Ipak. .izbjegavati opširna izlaganja.ali ima i drugih negativnih strana sastanaka. . .pripremiti se za sastanak. NEGATIVNE STRANE SASTANAKA Najočiglednije je: .ako se glasa osigurati evidenciju kako je tko glasao. .na sastancima se troši vrijeme (i novac).osigurati potrebne materijale za sve sudionike. . . i .biti fer u vođenju sastanka.utvrditi zašto treba održati sastanak.reći sudionicima što očekuje od njih.osigurati dovoljno vremena za pripremu sastanka. . . ."lakše je u društvu".kada treba učiniti.. . Osim navedenog menadžer će još: . . .trebaju doći na sastanak na vrijeme.

a da se ne donese odluka: .npr.ako se svađaju kome će pripasti bijeli zeko.2. Ona povezuje ostvarene rezultate s planiranim pa i na području unapređenja menadžmenta.najbolje je formirati komisiju.poznato je da ako se ne želi donijeti odluka.ako se dva dječačića svađaju oko jabuke. Treći nivo menadžmenta zove se menadžment izvršnog nivoa ili najviši nivo menadžmenta: . Prvi nivo menadžmenta zove se menadžment prve linije: . 12. mjere i odluke u skladu s ciljevima unapređenja menadžerske funkcije. . . .problem se rješava tako da se jabuka podjeli na dva dijela. Drugi nivo menadžmenta zove se menadžment srednje linije: .na ovom nivou menadžer koordinira cjelokupni poslovni proces u poduzeću. a temeljni zadatak funkcije kontrole na području unapređenja kvalitete menadžmenta jeste da vremenski sinkronizira kvantitativne i kvalitativne aktivnosti. . Još češće sastanci završe. KONTROLA FUNKCIJE MENADŽMENTA Na kraju ovog poglavlja istaknut će se da je kontrola (kao i kod ostalih poslovnih funkcija ) najefikasniji način unapređenja kvalitete rada menadžera. ali .na ovom nivou menadžer rukovodi dijelom poduzeća. .Često sastanci dovode do nezadovoljavajućeg kompromisa.problem se ne može riješiti kao s jabukom.na ovom nivou menadžer nadzire radnike. SPOSOBNOSTI KOJE SU POTREBNE ZA MENADŽERSKU KARIJERU Postoje različiti nivoi menadžmenta. pogonom ili u hotelu recepcijom i sl.i poslije takvog sastanka ostaje nezadovoljstvo obiju strana. Kontrola je temeljna integrirajuća funkcija menadžmenta. . Zbog toga mora postojati i razvijen sustav menadžerske kontrole. . . Često sastanci završe.provodi utvrđenu poslovnu politiku i ciljeve poduzeća. Ta se negativna strana može ilustrativno prikazati ovom usporedbom: . Prikažimo to ovom slikom: 81 .kompromisom ("trulim") da se ne uznemiri nitko od sudionika.a komisija formira potkomisiju itd.

Zato svaki menadžer mora posjedovati znanje o svim menadžerskim funkcijama. i .tehničke.kreativne. Menadžerska sposobnost govori o potrebnom znanju za obavljanje funkcije menadžera. Pa će se menadžer naći u ulozi direktora ili šefa službi ovih funkcija. Sposobnosti menadžera dijelimo na: . promjene u 82 . Tehničke sposobnosti govore o tome da svaki menadžer mora posjedovati znanje o tome što radi (proizvodi) poduzeće. Obujam odgovornosti određuje nivo na kojem djeluje menadžer.Svaki od nivoa menadžmenta ima drukčiju ulogu u upravljanju poduzećem. To znači da će sposobnosti koje menadžer mora imati. Kreativnost govori o sposobnosti menadžera da razluči dijelove neke situacije (npr.menadžerske. Što je viši nivo veće su odgovornosti. zavisiti od nivoa na kojem će biti angažiran. . Od predsjednika (kao najvišeg nivoa) ka nižim nivoima menadžmenta obujam odgovornosti se smanjuje.

Umjetnički dio teško je naučiti: . . a njegovo je okruženje unutar poduzeća . više spada u područje umjetničkog.prirodni dar se može samo usavršavati iskustvom. Što je menadžment? Umjetnost ili (i) znanost! Koliko umjetnost. . a dijelom iskustvo. fizika itd. To je sustavan skup znanja sa znatnim intelektualnim sadržajem.) U drugim oblastima znanosti manje smo sigurni da su naša promatranja točna: . poduzeće). glazba.znanstveni dio može se naučiti: . S druge strane.interno. .to možemo dokazati eksperimentom. a što menadžer treba itekako poznavati. Tako menadžer na najvišem nivou mora uspostaviti odnos između onog što se dešava u i izvan poduzeća.i to najveći dio potrebnog znanja. a što je profesija? Profesija je zanimanje koje postavlja vrlo stroge kriterije.eksperiment je teško ili nemoguće izvoditi.ali onaj dio koji se odnosi na ljudsko ponašanje. Kreativna sposobnost potrebnija je što je menadžerski nivo viši. da bi menadžer bio profesionalac i bio uspješan. Tehnička i menadžerska sposobnost se uče. odnosno školovanjem. a koliko znanost? Najprije nekoliko riječi o znanosti. mora posjedovati potrebna (visoka) znanja i sposobnosti: .to su egzaktne znanosti (biologija. menadžer srednjeg i. odnosno za to treba imati prirodnog dara. nižeg nivoa prati događaje u svom okruženju. Tko ne može biti menadžer? 83 .to je dostojanstven poziv za sve one koji se posvete poslu organiziranja i uspješnog funkcioniranja organiziranih poduhvata (kao što je npr.znanstveni dio predstavlja znanje. U menadžmentu postoje dijelovi umjetnosti i znanosti: . Dakle. U nekim oblastima znanosti možemo biti sigurni u ono što znamo: .umjetnički dio sastoji se od prosudbi kreativnosti i iskustva. .to su književnost. filozofija itd. .okruženju poduzeća) koja utječe na poduzeće i da izgradi odgovarajuću obrambenu strategiju te da je sprovede u djelo. koje se stječe učenjem. Kreativna sposobnost je dijelom nadarenost. a to je i standard ponašanja i etički kodeks. Istaknuto je da je menadžment i profesija. napose.

sve što donosi uspjeh (materijalno i nematerijalno). .zadovoljstvo s radom u timu. Uspješnog menadžera rukovode ovi motivi: Želja za takmičenjem. .rad za zajednicu.nagraditi ako je dobro urađeno. Stav prema autoritetu. .zadovoljstvo u osjećaju da se utječe na događaje i ponašanje ljudi. .izazov.donosi odluke.česta putovanja. Uz sve ovo. .uzbuđenja i zadovoljstvo koje donosi uspješno obavljen posao. . .puno vremena (i rad van radnog vremena).. Odgovornost. .biti ispred drugih. .pozitivan stav. i . .moć. . . . nije za svakoga.nagrade. . .slobodan vikend. . ipak.izvršiti posao i preuzeti odgovornost za sve što se dešava u poduzeću. . Menadžerski posao.mirenje suprotstavljenih gledišta i stavova. .kazniti ako nije urađeno.biti vođa.donošenje teških i riskantnih odluka itd. Želja da se ima moć.pomoć drugima.biti u stanju narediti drugima što imaju raditi.pridržavanja rokova. 84 .onaj tko želi bezbrižan život.mora se takmičiti s drugima da bi zavrijedio nagradu. . karijera menadžera može biti primamljiva iz ovih razloga: Menadžerska karijera predstavlja: . .aktivan član društva .mnogo energije. naglašava se. . I to zato što menadžerski posao zahtijeva: . . .svakodnevnu dokolicu. . .isticanje. Želja za dokazivanjem.uzima "stvar u svoje ruke". .žrtvovanja.timski rad.provodi razne mjere (pa i disciplinske). . .

PLANIRANJE KARIJERE MENADŽERA Nema organizacije (u gospodarstvu i van njega) u kojoj nema mjesta za uspješnog menadžera.koje vam je obrazovanje potrebno.koje su vaše jake strane. treba sebi postaviti ciljeve.koja su ograničenja.da se počne razmišljati o svojoj karijeri.kakvo mišljenje imate o sebi.Prije odluke o tome želi li se graditi menadžerska karijera vrijedno je proučiti sve aspekte mukotrpnog puta do uspješnog menadžera.da li je dovoljno samo završiti sadašnju školu ili fakultet. Ciljeve treba detaljno ali točno opisati. i . Bitno pravilo za uspjeh jeste: . Bitno je i važno: . i . . koje dodatno obrazovanje ili specijalizacija (poželjno je inozemstvo). . diskretno ali hrabro. Npr.čemu će te se posebno posvetiti tokom dodatnog osposobljavanja.ne obeshrabriti se ukoliko se bude trebao revidirati plan realizacije karijere.to se dogodilo i najuspješnijim menadžerima. Kako će se pronaći organizacija u kojoj se želi izgraditi karijera uspješnog menadžera? Lako i teško! Ali. provjeriti kod roditelja. 12. . Ove odgovore treba. želim postati direktor (glavni menadžer) hotela u mojem mjestu. itd. Postaviti ciljeve Kada se prođe faza samoispitivanja i informiranja o karijeri. . A to znači da treba dati odgovor na pitanja: . Nakon toga treba analizirati rezultate.ako je potrebno. Izraditi plan za ostvarenje karijere Kod ovog treba dati odgovor na slijedeća pitanja: . 85 . Sakupljanje informacija Već i prije završetka školovanja treba saznati sve što je moguće o zapošljavanju ali i za planiranje karijere iz oblasti koja vas interesira. prijatelja ili još bolje u instituciji koja se bavi profesionalnom orijentacijom. najprije treba dati odgovore na slijedeće: Samoispitivanje Ključ za uspješno planiranje karijere nalazi se u staroj poslovici: "Upoznaj samog sebe".3. ali ne i toliko visoko da ne odgovaraju vašim stvarnim mogućnostima. Ciljeve treba postaviti dovoljno visoko da predstavljaju izazov.

Ali treba imati na umu da je zebnja i odraz određenog stupnja nesigurnosti. Menadžer koji želi biti što moćniji mora steći: . druga strana treba prema vama steći.ali ne da upravlja na autoritaran način. Ova je faza od vitalnog značaja za proces utjecanja na nekoga. i .pa čak ako to uključuje i preuzimanje rizika. Ako se želi uspjeti u nastupu treba. a to upravo rade menadžeri! SPOSOBNOST UTJECAJNOG PONAŠANJA MENADŽERA Menadžer koji želi uspješno voditi poduzeće mora razvijati svoje sposobnosti utjecajnog ponašanja.autoritet. Vrijedno je shvatiti da utjecajno ponašanje nije nešto što se da "uključiti" kad je potrebno.da vam pruži priliku da utječete na njega. Upravo je nevjerojatno kako se mnogi menadžeri prema ovim pravilima stjecanja povjerenja ponašaju krajnje indolentno. i. Nastup Sve započinje nastupom. . . A povjerenje se stiče tako da pokažete interes. njih tražite. i u tome što se prednje nije naučilo.a to znači da vam drugi vjeruju i prije nego što učine nešto što od.gledanje u oči i otvorenost u trenutku kada druga strana procjenjuje da li da vam vjeruje. Tada je povjerenje glavna tema i vaša temeljna preokupacija. Zato stoji tvrdnja da je utjecajnost proces kojeg se može pratiti kroz tri faze: . Da bi menadžer stekao moć ljudi trebaju shvatiti da on ima: . . i .jer se već time počelo "upravljati" sobom. I što je taj čimbenik povjerenja veći i vaš će utjecaj biti veći.povjerenje. a što je posebno važno. uživite se u problem. ili čak. Važno je i ovo. .fazu izlaženja (iz situacije kada se ne uspijeva u utjecajnom ponašanju). ako pokažete integritet i otvorenost. ako svojim akcijama pokažete da ste dostojni povjerenja.poštovanje. . Zebnja je prisutna i kod sugovornika kad nije siguran u vaše namjere pa to situaciju i odnos čini još 86 .fazu provođenja akcije. .autoritet. direktivan način. i . Zebnju je teško izbjeći u prvoj fazi (značajnog) nastupa. U ovoj fazi nastupa vaša se aktivnost zasniva jedino na vašem ponašanju i zato najveću pažnju treba pokloniti stvarima kao što su ..fazu nastupa. Kod nastupa nastoji se nekog navesti. vjerojatno. Problem je. izbjeći zebnju (tremu). Prednje je posebno značajno u početnim akcijama nastupa kada još nemate uvjeta da se dokažete.da obrati pažnju na vas. Da bi se uspjelo u ovom naumu.

Za uspjeh u nastupu važna je bliskost. Na primjer: Želite uvjeriti menadžera proizvodnje da usvoji novu strategiju u rukovođenju proizvodnjom.slušanjem. i . menadžera.odgovaranjem na upite. sjedite i govorite sa samopuzdanjem i autoritetom ljudi će vjerovati da ste osoba od povjerenja i steći ćete kredibilitet. Tako. sačiniti tabelu čimbenika podrške i čimbenika otpora. Menadžer. Bliskost se uspostavlja tako da se obrati pažnja na osobu (ili auditorij) i to: .kontakti očima pomažu. . a naročito u prvoj fazi nastupa.planira unaprijed i to tako da u planu predvidi . Ovako: 87 .čimbenike otpora. mora znati kako se otklanja zebnja.i auditorij izraziti i svoj oprez.a da namrgođeno izdeklamiranje vaših argumenata samo odmaže.složenijim. Kod Ako druga strana vidi da je i sam menadžer zabrinut. Menadžer mora znati i ovo. da opširno prezentira svoje kvalifikacije i stručnost tada će: . . jer teško je utjecati na drugu stranu ako se ona ne osjeća ugodno s vama i vašim nastupom.a suprotno tome. pa i nepovjerenje. Pri tom je važno znati da. da što prije razjasnite svoje namjere i otklonite nedoumice kod druge strane.čimbenike podrške. . . U planiranju nastupa menadžer će pažljivo zabilježiti i analizirati i čimbenike podrške i otpora. ako u izlaganju i hodate. međutim. također. Šanse za uspjeh u nastupu menadžer će povećati tako da svoj nastup: . mora znati da je za uspješan nastup važan i kredibilitet stvaranja kredibiliteta najvažnije je ponašanje. najprije. Evo kako bi (otprilike) trebao izgledati vaš plan nastupa. Zato je izgradnja bliskosti itekako važna. i . Treba.gledanjem u tu osobu (ili njih). Menadžer.

"strategiju vuče". zatražiti mišljenje drugih i reagirati na druge prijedloge i to uvjeravanjem i autoritetom. Tada će: . samo malo više vremena utrošenog na planu nastupa i tako će menadžer biti pošteđen prepirke i moguće frustracije."postaviti scenu" tako da definira problem. Zato. i realizaciji nove strategije koju predlaže menadžer ostvarit će se ako: . ali uvijek prijeti opasnost da se druga strana osjeti poniženom ili poraženom. . Oni često nastupaju samo na temelju osobnih i subjektivnih argumenata i misle da će samo snagom vlastite logike pobijediti. i . Rješenje je u ovom: . . To nisu argumenti utjecajnog ponašanja. U prednjem primjeru ne bi bilo dobro da u smanjenju snaga otpora menadžer posebno ističe kako je strategijski menadžer uz njega i da se menadžeru proizvodnje još prijeti i otkazom.biti jasan i odlučan u pogledu svojih prijedloga. i . A trebalo bi. zapravo.što.ovisno o tome želi li nečije opredjeljenje ili samo poslušnost.tko. uspjeh u nastupu.U praksi će ova lista na obje strane biti znatno veća.identificira snage nad kojima ima određenu kontrolu. .moguće je primijeniti "strategiju guranja".ali omogućiti i drugoj strani da iznese svoje stavove pa i moguću 88 . Provođenje akcije u procesu utjecajnog ponašanja podrazumijeva prihvaćanje dva moguća pristupa u ovoj akciji i to: . . a što može izazvati i revolt.ako smanji snage otpora jer je to važnije nego jačati snage podrške.zatim će se složiti oko ishoda. menadžeri griješe kad ne izrađuju plan nastupa.kada treba uraditi. Ovo je vrlo snažan pristup. . i . Pa ipak. Strategija guranja primjenjuje se kada menadžer zna kuda želi ići i kad mu je jasno rješenje problema. Posljedica takvog nastupa jeste nespremnost kad se naiđe na otpor drukčije logike i nepredviđene situacije. sačini svoj prijedlog rješenja.

što. Prednosti ove strategije su: . Moćni i efikasni menadžeri češće koriste strategiju vuče.ovdje menadžer daje drugima do znanja da zajedno "vuku". . . . Međutim menadžeri trebaju znati da je.podčinjeni neće truditi da oni "misle svojom glavom" jer to umjesto njih radi menadžer. I kod ove strategije menadžer će nastupiti ovako: .suglasiti se da postoji problem. a kad koriste strategiju guranja to znači da koriste izgrađeni stil utjecajnosti. Ovaj se stil treba koristiti krajnje "štedljivo" i u krajnjoj potrebi. Stil primoravanja koriste menadžeri koji.iznijeti će svoje viđenje problema.tražiti rješenje koristeći ideje i drugih. .nije adekvatna za donošenje brzih i rutinskih odluka.postići zajednički dogovor o tome. . počinjenih. .tko. Ovaj je stil vrlo koristan jer ljudi često pružaju otpor kad o nečem ne znaju. i . pa čak i prijete.pridobiva se opredjeljenje drugih za istu stvar.ako se često primjenjuje menadžera se može početi tretirati kao slabog i neodlučnog.kod razlike u mišljenjima traži se zajedničko rješenje. Stil uvjeravanja će se koristiti kad se menadžer usredotočuje na koristi za koje je druga strana zainteresirana. .a menadžera se može prikazati kao arogantnog i neumoljivog. . nekorisno stalno provoditi strategiju guranja jer se: . dakle. jednako tako. a ne znaju jer nisu informirani. Menadžer će najlakše donijeti odluku o tome koju će strategiju primijeniti tako što će se staviti u situaciju drugih. . i . I odmah se treba upitati koje će stilove utjecajnosti koristiti moderni menadžment? Postoji više stilova utjecajnosti koji se mogu koristiti. primoravaju. 89 . Strategiju vuče (vučenja) primijenit će menadžer kada postoji zajednički dogovor o tome što treba uraditi.stimulira se i druge da "misle svojom glavom". i . A nedostaci ove strategije su tome što: . Kao što se vidi ova strategija traži drukčije sposobnosti menadžera nego strategija guranja: .koriste se ideje drugih.drugima se daje podrška.obogaćuje se krajnja odluka. i .kada treba uraditi. Stil obrazovanja koristi se kao stil davanja informacija pri čemu podčinjeni usvajajući veći broj informacija i sebe smatraju relevantnijim.zabrinutost u pogledu stavova i rješenja koje predlaže menadžer. .razjasniti kako taj problem vide drugi.

zajedničko rješavanje problema Predstavlja zajednički izbor najbolje odluke. analizira situaciju i daje relevantne podatke.ekspert ulazi u raspravu tek kad se postigne maksimum frustracije. 90 . jer je logično da menadžer i neće ostvariti utjecaj ako je nelogičan. Stil . Za ovaj stil treba imati šarma i osobne moći. Ali ne valja: . Stil .a kad nastupa.pregovori Ovaj je stil vrlo koristan jer se najčešće pregovorima dođe do rješenja s kojim su zadovoljne obje strane. Emotivni stil koristi menadžer kad se drugoj strani obraća osjećajima i vrijednostima.model Predstavlja stil u kojem menadžer demonstrira željeni način ponašanja. .tako sigurno krči put naprijed. .Stil racionalno . menadžer treba znati da će odabrana strategija ili stil najviše kazati o njemu samom. Međutim ne valja pretjerati u korištenju ovog stila. sabrano. Ovaj stil zahtijeva u određenom smislu i kompromis.prije toga miruje i motri kako se drugi bave problemom. . A kompromis podrazumijeva da menadžer. prema mladim menadžerima. Koristit će se samo u slučajevima apsolutnog povjerenja.snaga njegovog ega. Uspješnost pregovaranja ovisi od tolerancije i poštivanja i prema onima koji menadžeru ni po čemu nisu bliski. Opasnost je u tome što ovaj stil može biti kontraproduktivan ako druga strana posumnja u namjere. ipak neće postići sve što želi. na sastanku ponašati ovako: . često.pretjerivati jer ljudi mogu pomisliti da se s njima manipulira. Ovaj se stil preporuča menadžerima. ali traži puno vremena i nije prikladan za brze odluke. Na primjer: Ako preferira strategiju vuče moguće je: . . Istaknut će se još neki stilovi značajni za menadžment kad se želi ostvariti utjecajno ponašanje: Stil . i . . Ali. Zato će se menadžer.nema potrebe isticati da je ekspert. Stil . Ovaj stil je posebno uspješan kad menadžer pruži informacije koje drugi nemaju.logično koristi se kad se želi prezentirati argumente zasnovane na logici i razmišljanju. Ali pri tom menadžer treba paziti da.da se menadžer ocjeni kao demokrata. to je i najrealniji način rješavanja nekog problema.a ne "činite kako ja činim". Stil . Ali.ne smije biti previše impresivan."činite kao što ja činim".ekspert U ovom stilu menadžer koristi svoje visoko znanje ili stručnost.karizma Predstavlja stil u kojem se koristi snaga menadžera kao osobe . . najčešće. Menadžer treba poznavati sve nabrojane stilove i strategije i odlučiti se za one za koje ocjeni da ima najviše afiniteta i pretpostavki za uspjeh. sigurno.i da ovaj model primjenjuje. na primjer. Ovaj stil zahtijeva visok stupanj povjerenja. ali ovako . nastupa mirno.

izraditi plan nastupa pred drugima. . . i osposobljen u svojoj struci i ako je naučio pravila i "konce" koje treba vući: .4. To jeste preduvjet.. ali još i više s porivom.da zaboravi obavezu. Prvo što treba shvatiti menadžer u naporu da postane moćnim. 91 . . Da bi menadžer postao moćnim mora najprije. Jer. Ali i u takvim prilikama uvijek je upitno da li će takva osoba (ili grupa) zaista uraditi ono s čim se prethodno složila.što je to što ga čini da ima tako visok status.ljude treba opominjati. KAKO MENADŽER SEBE MOŽE UČINITI MOĆNIM? Želi li menadžer sebe učiniti moćnim.može ga se smatrati neodlučnim.utjecati na druge ljude. Odgovor je vrlo jednostavan.može sebe učiniti mnogo utjecajnijim nego je to sada. dijelom je povezano i sa sposobnošću. U tome su mladi menadžeri suzdržani i nesigurni. Treba pogledati menadžera visokog ranga i upitati se: . . može to uraditi ako nauči kako se to izvodi.pronaći pristup koji o svemu navedenom vodi računa. jeste da se to ne postaje samim time što je netko dobar na svom poslu. . u ovoj fazi treba upornosti: . To je. Sve dotle dok je menadžer kompetentan. prije nego se napusti sugovornika. Jer: . sigurnost koju iskazuje u uzimanju i korištenju moći. Ali.ponovno na njih utjecati.priznati legitimnost poslovne politike poduzeća i biti efikasan u njenom provođenju. Izlaženje kao faza utjecajnog ponašanja menadžera pretpostavlja ostavljanje osobe (ili grupe) na koju se uspjelo utjecati. ne mora se biti savršen da bi bio moćan. 12. . U tome je temeljna razlika. Ne smije se niti zaboraviti da za dobro obavljen zadatak ili posao slijedi nagrada. i .davati im rokove.ali ako previše koristi ovu strategiju.da nema vremena i sl. . najprije. .razumjeti druge i saznati što oni žele ili što ih brine.ona (ili oni) može potpasti pod utjecaj drugih. A da bi osigurao da će se poslovi obaviti menadžer treba. Zato menadžer mora biti svjestan svojih preferencijala i odabrati strategiju i stil koji će garantirati realizaciju njegove strategije utjecajnog ponašanja.koristiti strategije utjecajnog ponašanja. A postati moćnim. ali nedovoljan. . i .

utvrditi putove i veze kako doći do njih. Treba biti realan u prosudbi vlastitih sposobnosti. neophodni su za svakoga. korisno je uraditi slijedeće: .pri tom je važna i sreća. Zato valja. . .biti načisto s tim da to zaista želi. to je već naglašeno. Valja zapamtiti: nitko ne uspijeva bez moćnog sponzora. . . To su visokorangirani menadžeri.a sve će to sponzor uraditi nakon što takvog kandidata upozna. poduzeća). a zatim sistematsko planiranje da se taj cilj postigne. Stvaranje saveza sa sponzorom nije defanzivna strategija jer će: . .pronaći način za kontakt.sponzor će pomoći zato što vjeruje u vas pa i onda kad se to ne traži od njega. a što znači naći se u pravo vrijeme na pravom mjestu. ako cilj ne planira. Pri tom najvažnije je da je što bliže samoj bazi moći. Jer oni koji ne postavljaju ciljeve. Mentori su mudri i visokoobrazovani ljudi. neće menadžer stići do tog cilja. znači moć? Moć znači usmjeravati energiju u pravcu postizanja cilja tako da kad se zna što se želi biva se mnogo efikasnijim.tada se zna tko i kako mu u tome treba pomoći. Sponzor mladom menadžeru pruža priliku za dokazivanje tako što ga ističe za sve bolje poslove i da se javlja kao zaštitnik u slučaju potrebe. odmah u upravi (npr. još bolje ako je ikako moguće. Zašto? 92 .sponzor na pozitivan način pomoći da se stvara karijera. . treba najprije upoznati samog sebe. Za karijeru kandidata najvažniji su njihovi savjeti. zapravo. ma kako to želio..5. Što. .i tada mora sve učiniti da taj cilj i ostvari.ili rade poslove koje ne vole. A da bi se uspjelo. Međutim. .nacrtati kartu (spisak) utjecajnih ljudi. Čega se treba pridržavati menadžer da bi postao moćan? Treba se pridržavati načela koja su većinu ljudi doveli do vrha moći. Najbolji je sponzor "zvijezda u usponu". što prije pronaći i sponzora i mentora. . A ako je jasan cilj. Definiranje onoga što se želi u životu. Pored sponzora za stvaranje karijere i moći važan je i mentor. A prije nego se pronađe sponzor. Vidjet će se kasnije da mu je ta pomoć od presudnog značaja. MENADŽMENT POSLOVNE KULTURE Suvremeni menadžment poslovnoj kulturi prilazi na najozbiljniji način. To znači da treba biti u blizini ili. za uspješnu karijeru i za izgradnju moći. Treba znati da je za menadžera zainteresiran pametan sponzor ako je i kandidat za karijeru pametan. 12.lutaju bez moći.

KULTURA POSLOVNOG PONAŠANJA Poslovna kultura. Zato i govorimo o poslovnom ponašanju: .filozofiju. odnosno nadgradnja samog poslovanja i da se: . 12.neposredno odražava na ostvarenje boljih poslovnih rezultata. Menadžer. ali i svaki zaposleni. . itd. Svakom nivou i vrsti menadžmenta odgovara i određeni način ophođenja s poslovnim partnerima.taktičkog menadžmenta. Oni izučavaju: .a to znači da se poslovna kultura uči kao i svaka druga znanost.književnost. Kultura nije luksuz pa ni poslovna kultura u poduzećima nije nešto imaginarno niti teorijsko razglabanje nebitnih činjenica.kulturu poslovnog odijevanja.6. Suvremeni svijet je shvatio da je poslovna kultura viši nivo. razvijenih zemalja. komuniciranju i etici. . .strategijskog. Zadovoljavajući nivo poslovne kulture ima direktnog utjecaja na uspješnost poslovanja. zahtijeva širok spektar znanja. U visokim poslovnim školama. Zato se na visokim poslovnim školama i fakultetima (na zapadu) izučava znanost o poslovnosti.kulturu poslovnog ponašanja. kao multivarijabilna kategorija.operativnog. i .povijest umjetnosti. Kako? Tako što poslovna kultura i estetika omogućavaju menadžeru uspješno izvršavanje zadataka. Menadžment poslovnoj kulturi prilazi i na analitički način tako da je analizira kroz: . A da bi poslovna kultura postala sastavnim dijelom menadžerskih aktivnosti mora se raditi i na estetskom oblikovanju menadžmenta. Twain rekao: "Svaki čovjek je mjesec u kojem postoji i tamna strana. Praksa. Strategijski menadžment više je orijentiran na okruženje i zato. pokazuje da poduzeća (a posebno ugostiteljska poduzeća) s izgrađenim vlastitim stilom i imidžom poslovne kulture imaju znatno veću profitabilnost od onih koji ovom fenomenu ne poklanjaju dužnu pažnju. koju nikad ne pokazuje". 93 . . Korisno je zapamtiti da je poslovna kultura u uskoj vezi s estetikom pa se tom fenomenu treba posvetiti dužna pažnja.Zato jer i poslovna kultura povećava profitabilnost poduzeća.kulturu poslovnog komuniciranja. menadžeri izučavaju predmete koji na prvi pogled nemaju puno veze s poslovnošću i biznisom. i . . potrebno je biti vrlo pažljiv i obazriv jer i kultura ima drugu stranu. mogu doprinijeti unapređenju poslovne kulture. Tako je već M. Pri tom.

jer se takvim ponašanjem najviše dobiva.nervozno ponašanje menadžerske garniture najveće je zlo za poduzeće.pristojno ponašanje podrazumijeva da se zna kakav je odnos prema poznatom. . a to znači dobar san. a pogotovo i samu pomisao da nekoga uvrijedi.zato menadžer ne smije kasniti na posao jer točnost traži i od svih podređenih.a važno je i na vrijeme krenuti na posao. Nepristojno ponašanje brže se i dalje čuje nego bilo koja druga negativnost u poduzeću: .zato menadžer mora poslušati "vlastiti sat" i ne treba odlagati odlazak na počinak. . . poslovnim skupovima. jer je za uspješan poslovni dan potrebna i svježina. Operativni i taktički menadžment više je orijentiran na unutrašnjost poduzeća i zato ovaj nivo menadžmenta više pažnje posvećuje ponašanju prema zaposlenicima.djeluje stimulativno.jutarnja toaleta daje početnu svježinu. .kod poslovnog partnera treba uvijek stvarati utisak prijatnog sugovornika. . . U poslovnom ponašanju stalno treba imati u vidu da se i najsigurnije stvari začas mogu pretvoriti u nesigurne.kod nepoznatog poslovnog partnera primjenjuje se profesionalna norma ponašanja jer prvi utisak ostaje trajno kod druge strane. i . a . . To je važno jer. . .poznato je da u poslovnom svijetu ništa nije sigurno.kod poznatog poslovnog partnera i ponašanje može biti slobodnije ali uvijek u granicama pristojnosti. prije je u pitanju oprez. 94 .to je provjereno kroz praksu i kroz nebrojene slučajeve. . Ali. Menadžer mora iz svoga ponašanja potpuno odstraniti nervozu..zbog teške ekonomske (a i političke) situacije u nas se stvaraju brojna psihološka opterećenja koja degradiraju poslovno ponašanje. a kakav prema nepoznatom poslovnom partneru. jer ako se kasni to donosi nervozu i nesređenost u ponašanju. bez obzira na nivo menadžmenta i različite metode rada. a što može imati značajnog utjecaja na kulturu ponašanja. . nego kod drugih nivoa menadžmenta. svaki menadžer mora strogo voditi računa o slijedećem. kontaktima s predstavnicima banaka. . a osobni primjer ima višestruko značenje. . a takvo ponašanje samo pogoršava tešku situaciju. vlasti itd. Priprema za odgovarajući nivo poslovnog ponašanja počinje jutarnjim ustajanjem.kod strategijskog menadžmenta više se pažnje posvećuje ponašanju na svečanostima. .zato se i u najsigurnijoj situaciji treba ponašati s određenom dozom nesigurnosti.ako menadžer ustane "na lijevu nogu" bit će mu taj cijeli dan i poslovno komuniciranje "nalijevo". .a pozitivno ponašanje se niti ne ističe jer je ono samo po sebi razumljivo.a to nije defekt u ponašanju. Menadžer mora obaviti uredno jutarnju toaletu i na vrijeme krenuti na posao jer. .kod strategijskog menadžmenta dolaze više do izražaja opća znanja.

Poduzetnička kultura u razvijenim tržišnim gospodarstvima zauzima vidno mjesto u poslovnoj filozofiji svakog poduzeća.upravljanje inovacijama.tako postaje pozitivno prepoznatljiv.ovaj stil odijevanja zastupljen je kod menadžera marketinga. predstavljaju kompaniju. prodaje i public relations-a. mora se mnogo toga iz temelja mijenjati. a nosi naziv: "Tipologija odijevanja njemačkih menadžera". a sve više poslovnu kulturu shvaća kao internacionalnu. . . znak Izbjegavanjem konfliktnih situacija "spuštanjem lopte na zemlju" menadžer postiže najveći uspjeh ali i sebe štiti od nepotrebnih i opasnih stresova. i . . Zato menadžeri visokorazvijenih zemalja izuzetnu pažnju posvećuju osobnom izgledu.totalna orijentacija na kupca .a složenost upravljanja (i opasnosti) poduzećem dovodi menadžera u situacije teških i stalnih psihičkih opterećenja.sve više zanemaruje nacionalne granice. smanjuje se entropija ljudskog bića. KULTURA POSLOVNOG ODIJEVANJA Suvremeni menadžer ne može se ni zamisliti bez odgovarajuće kulture odijevanja. 95 . Tako u Njemačkoj postoji i studija o ovoj problematici. ali još češće početi iz početka. .posao menadžera visokointelektualan i vrlo složen.i zato. Zato je za suvremenog menadžera važno da razvija i suvremenu poduzetničku kulturu koja.ovaj stil primjenjuju menadžeri koji kontaktiraju s vanjskim svijetom i. U nas. po pitanju poslovne kulture uopće i kulture poslovnog ponašanja. Po metodologiji ove studije evidentni su slijedeći tipovi odijevanja: Modni i individualni stil odijevanja .totalna orijentacija prema suradnicima.potrošača.a prava je vrijednost u tome da menadžer izgradi vlastiti stil poslovnog ponašanja. . . odnosno ne smije oponašati drugoga jer je oponašanje nepoznavanja vlastite osobnosti. a u okviru toga i svom odijevanju. . ma koliko da je menadžer ambiciozan.jer oponašanjem drugoga menadžer gubi identitet. . Osnovu poduzetničke kulture čine ova četiri pozitivna elementa: . Brojne kompanije postavljaju visoke standarde oko izgleda svojih menadžera. .Menadžer mora biti originalan. . najčešće. ipak mora ciljeve svoje karijere uskladiti s kulturnim ponašanjem.prevladavanjem toga stanja.7.zanemarivanje formalizma i orijentiranost na rezultate. i . 12. i to kulturnim ponašanjem. Kulturno ponašanje najbolje štiti menadžera od nepotrebnih (i opasnih) stresova jer je. željan brze afirmacije itd. . takmičarski orijentiran.postaje imitator.

Menadžer mora voditi računa o boji. u toplijim vremenima. .obično se koriste tamna. . hlače. cipele i kravatu. uglavnom. Naši menadžeri (direktori) zapostavljaju svoj izgled pa time i pravila poslovnog odijevanja. financijski menadžeri. . . . . menadžeri izbjegavaju obavezne dijelove odjeće. . Klasični stil odijevanja . odnosno odjeća bez forme.ovaj stil odgovara menadžerima proizvodnje. a ne mokasinke. Evo tih pravila i standarda: Menadžer uvijek mora voditi brigu o odgovarajućem stilu odijevanja: . obliku i boji obuće: . Menadžer mora posebnu brigu posvetiti kvaliteti.izostavljanje bilo kojeg dijela shvaća se kao neozbiljnost i poslovna neizgrađenost.menadžer treba nositi cipele (koje se vezuju). tradicionalno.a u nas.naši se menadžeri posebno odijevaju samo kad imaju važne poslovne kontakte.u ovom stilu nosi se opuštena odjeća. vezani za unutarnju strukturu poduzeća. .primjenjuju menadžeri koji su. strategijski i.boja i kroj moraju biti prilagođeni antropološkim karakteristikama menadžera.ovaj se problem može izbjeći tako da se odjeća čuva u uredu i koristi po dolasku na posao. kroju i kvaliteti odjeće: . . a najkvalitetnije je ono koje se ne gužva. Ali ne samo to. npr. . Da bi se taj odnos promijenio predlaže se da se menadžeri dobro upoznaju s pravilima poslovnog odijevanja i da se tih pravila dosljedno pridržavaju.primjenjuju.upadljive i nametljive boje treba izbjegavati. oni to isto trebaju tražiti i od svih podređenih.Slobodni stil odijevanja . 96 . Zanemarujući ovaj fenomen nanose veliku štetu poduzećima. tko ga može iznenaditi posjetom ili od koga može dobiti poziv. . uglavnom. siva i plava odijela. .u upotrebi su klasični krojevi. a osobnim primjerom najbolje će utjecati na promjenu ponašanja u kulturi poslovnog odijevanja. . . plana.to je pogrešno jer menadžer mora uvijek biti primjereno odjeven. odijela zatvorenih boja od kojih dominira plava i siva boja.loša obuća može "uništiti" najbolje odabrano odijelo.i obuća ima velik značaj u kulturi poslovnog odijevanja menadžera. Menadžer mora koristiti obavezne dijelove poslovne odjeće: . kadrovske službe i sl. to čine i zaposlenici kad mijenjaju svoju odjeću radnom.uostalom.u visokorazvijenim zemljama iskristaliziran je stav da obavezna poslovna odjeća mora sadržavati sako. košulju.odijelo mora biti kvalitetno.jer nikad ne zna koga može susresti.

frizuru koja može biti duža ili kraća ali čista. Menadžer će obratiti pažnju i na: . .kroj i boje moraju umanjiti mogući antropološki nedostatak.košulja se zakopčava s elegantnim dugmadima. . .kravata treba biti svilena.smatra se da je važnija kvaliteta od boje. Ali. ali ovdje ta pravila nisu tako čvrsta. baš nikad. toliko kratke da se preko njih. . kalendar itd.kravata bi trebala odgovarati boji odjeće.a u torbi treba biti pribor za pisanje.a za naše menadžere ona bi morala imati i posebno značenje jer je to odjevni predmet kojeg su najprije (iako ne u današnjem obliku) nosili upravo Hrvati.čarape ne smiju biti nikad.izgled i kroj važni su za eleganciju menadžera. . . blok za bilješke.to je stalni rekvizit menadžera. kad menadžer sjedi.praksa je pokazala da i kvalitetna odjeća i obuća mogu biti neodgovarajući za određeni tip menadžera.ali se i antropološki nedostatak može efikasno ublažiti krojem i bojom odjeće.najčešće su u upotrebi strukirane bijele boje ili nekih drugih ali blagih boja. toliko je to važno za suvremenu organizaciju i suvremeni menadžment. . a financijski menadžeri još i lakirane i po tome se izdvajaju. računalo.važno je zapamtiti i ovo: .menadžer ne smije nositi bijele čarape. .mirisna voda.engleski menadžeri uvijek nose ručno izrađene cipele.ali se i ovom dijelu odjeće posvećuje dužna pažnja. . a dužina je stvar ukusa. za menadžera je bitno i kako nosi odjeću: . . vidi goli dio noge. dezodorans i parfem su uvijek u upotrebi ali diskretno.. I čarape su važan odijevni predmet menadžera: .čarape trebaju biti tanke i po mogućnosti svilene. Kravata je nezaobilazni odjevni predmet svakog menadžera: . 97 . Velike kompanije zapošljavaju i modnog kreatora čije usluge koristi menadžment ali i ostali zaposlenici. Menadžer mora imati i odgovarajuću torbu (tašku): . .uobičajena je četvrtastog oblika i od kože. Kvalitet i boja košulje odražava temperament menadžera: . . Menadžer će obratiti pažnju i na detalje u odijevanju: . . po kojima je i dobila ime.košulja mora imati duge rukave. . .važna je i (zlatna) igla za kravatu i sl.prvi utisak o menadžeru ne stvara se na temelju onog što on zna nego na temelju onog kako nosi ono što je odjenuo.

.a koristiti ih mogu mlađe osobe. KULTURA ODIJEVANJA POSLOVNIH ŽENA Sve je više žena vrhunskih menadžera. a novi detalj.kozmetička sredstva su posebna briga žene ali ona ne smije biti "pokretna parfumerija". jer hlače su. .8.torba. .haljina. ponekad. broševi i sl. .cipele. To je važnije kod žene nego kod muškarca.sadržaj torbe mora biti kompletan (to sve žene znaju). Tako: . muški odjevni predmet. I kod žena. a često se koriste u različitim kombinacijama.veličina torbe mora biti u skladu s visinom. pedikera i savjetodavca za odijevanje. To je njima znatno lakše jer po prirodi svoga bića više pažnje posvećuju tom značajnom elementu osobne kulture.dužina mora biti prikladna kao i boja i modni kroj.elegantno je korištenje sakoa i haljine. U tome imaju znatno više uspjeha nego muškarci.kostim. znatno osvježava ženu i čini je posve novom osobom. ipak. i . šminkera. treba sakriti neki antropološki nedostatak. U poslovnom svijetu obavezni predmeti ženske garderobe su: . . Poslovna žena mora uza se obavezno imati sve rekvizite koji su joj potrebni tokom dana: .interesantni mogu biti i razni detalji kao dugmad i sl.sako. Korištenje hlača treba izbjegavati: . Naročito je važno da poslovna žena ima smisla za kombinacije odjevnih predmeta. . pa ako se npr. Naglašava se da svaka poslovna žena treba imati osobnog liječnika. Ovi predmeti trebaju biti prikladni i jednostavni. . visoke i vitke.12.suknja. Danas postoje brojni modni i drugi saloni gdje sve to žena može uspješno organizirati. Pri tom se koriste razni šeširići.i nakit je obavezan rekvizit. I žene se trebaju u poslovnom odijevanju pridržavati određenih pravila. to može sakriti hlačama onda ih treba nositi. Samo mali. I kod žena menadžera obuća je važan predmet u odijevanju i ista su pravila kao i kod muškarca s napomenom da nisu prikladne visoke pete jer se žena menadžer može naći u situaciji da mora mnogo i dugo stajati. I žena menadžer treba koristiti obavezne predmete u poslovnoj garderobi i držati se pravila poslovnog odijevanja. 98 . frizera. . Za ženu menadžera važna je raznovrsnost odjeće i obuće. I u nas žene menadžeri sve više prate aktualne modne trendove u poslovnom odijevanju. . .to se prije svega odnosi na torbu prilagođenu odjeći koju nosi.

. . i putuje u spavaćim kolima tada: . Ponašanje na svečanostima i prijemima Poslovna druženja su sastavni dio menadžerova posla.9. najčešće je na putovanju. a nikako kasnije. NAPOMENA: Literatura je ista kao i u udžbeniku "Menadžment ugostiteljstva". .upoznavanje nije obavezno ali je moguće.vrijeme dolaska treba strogo poštivati. Ali i menadžer ponekad saziva poslovna druženja pa je korisno znati slijedeće: .menadžeru je mjesto u automobilu na zadnjem desnom sjedalu (to je najsigurnije mjesto u automobilu).ako se ne može doći na prijem treba se odmah zahvaliti na pozivu i ispričati se.obavezan je pozdrav pri ulasku u kabinu. . U svima mora biti na nivou i ispred drugih. . .na svečanost ili prijem poziva se što homogenija struktura gostiju. upravo onako kako i priliči suvremenom menadžmentu koji u svakoj situaciji nalazi najbolje rješenje. . Ipak. Evo pravila za putovanje automobilom: . 99 . .vozaču se nikad ne smiju davati bilo kakve primjedbe. a ponekad i na neuobičajenim mjestima. Ako menadžer putuje vlakom. Menadžer zna da su prijemi i svečanosti mjesta gdje se može obaviti i koristan razgovor i da je to mjesto za vrlo korisne susrete i za poduzeće. U tim uvjetima menadžer se može naći u bezbroj predvidivih i nepredvidivih situacija. .12.potrebno je izbjegavati svaki suvišan razgovor.češće se pozivi vrše telefonom.ne treba doći puno ranije.razgovor s vozačem treba svesti na najmanju mjeru. KULTURA PONAŠANJA MENADŽERA U POSEBNIM SITUACIJAMA Menadžer se često nalazi na različitim. . Pri putovanju Često se kaže kako je menadžeru automobil drugi dom.u automobilu se ne puši. .potreban je dogovor o gašenju svjetla i vremenu ustajanja.za svečanost i prijeme treba imati odgovarajuću odjeću. što je znatno rjeđi slučaj nego automobilom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful