VISOKA ŠKOLA ZA TURIZAM ŠIBENIK COLLEGE OF TOURISM

Ratko Dobre

MENADŽMENT UGOSTITELJSTVA
( Da li ? Zašto ? Kako ? Tko ? )
Skripta

Šibenik, 2003.

1

Skriptu odobrilo Povjerenstvo za izdavačku djelatnost Visoke škole za turizam

Nakladnik Visoka škola za turizam Šibenik

Stručna recenzija Prof. dr. sc. Boris Jurić Mr. sc. Frane Z. Negro

Jezična lektura i korektura Branka Belak, prof.

Grafički urednik Hana Dobre

Ni jedan dio ove skripte ne smije se reproducirati na bilo koji način.

2

SADRŽAJ:
1.0. ŠTO JE MENADŽMENT………………………………………………………… 3
1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. MENADŽMENT U PRAPOVIJESTI……………………………………………………… MENADŽMENT U ROBOVLASNIŠTVU………………………………………………… MENADŽMENT U FEUDALIZMU………………………………………………………... MENADŽMENT U KAPITALIZMU……………………………………………………….. A ŠTO JE, ZAPRAVO, MENADŽMENT ?................................................................. ODNOS MENADŽMENTA I PODUZETNIŠTVA KAO FENOMENA XX i XXI STOLJEĆA……………………………………………………………………….. 4 4 5 5 6 9

2.0. ELEMENTI MENADŽMENTA………………………………………………….. 10
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. PRINCIPI MENADŽMENTA…………………………………………………………….… ORGANIZACIJSKO POSTAVLJANJE MENADŽMENTA………………………….… RASPON MENADŽMENTA………………………………………………………………. RAST FUNKCIJE MENADŽMENTA…………………………………………………….. MENADŽERI I MENADŽMENT………………………………………………………...... 15 18 19 20 21

3.0. STRATEGIJSKI MENADŽMENT……………………………………………… 23
3.1. JOŠ O STRATEGIJI………………………………………………………………………. 24 3.2. JOŠ O NEKIM OSOBITOSTIMA STRATEGIJSKOG MENADŽMENTA…………… 25

4.0. OPERATIVNI MENADŽMENT…………………………………………………. 31
4.1. SUŠTINA I ZNAČAJ OPERATIVNOG MENADŽMENTA…………………………….. 32

5.0. FINANCIJSKI MENADŽMENT………………………………………………… 35 6.0. INOVATIVNI MENADŽMENT………………………………………………….. 40
6.1. A ŠTO SU, ZAPRAVO, INOVACIJE ?...................................................................... 44 6.2. INOVACIJSKA ORGANIZACIJA………………………………………………………... 46 6.3. MOTIVIRANOST INOVATORA………………………………………………………….. 47

7.0. MENADŽMENT KVALITETE…………………………………………………... 49 8.0. MENADŽMENT LJUDSKIH POTENCIJALA………………………………… 52
8.1. PRINCIPI STVARANJA DOBRIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA…………………….. 53 8.2. DIJAGNOSTICIRANJE ( UTVRĐIVANJE ) MEĐULJUDSKIH ODNOSA………….. 55 8.3. ULOGA MENADŽERA U STVARANJU DOBRIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA…... 56

9.0. MENADŽMENT TIMSKOG RADA…………………………………………….. 60
9.1. POJAM TIMSKOG RADA………………………………………………………………... 61

10.0. SPECIFIČNOST FUNKCIJE MENADŽMENTA I MENADŽERA U UGOSTITELJSTVU…………………………………………………………. 66
10.1. MENADŽMENT I KULTURA POSLOVNOG KOMUNICIRANJA…………………... 69 10.2. USMENO POSLOVNO KOMUNICIRANJE…………………………………………… 71 10.3. PISMENO POSLOVNO KOMUNICIRANJE…………………………………………... 73

11.0. AKTUALNI POGLEDI NA MENADŽMENT I OKRUŽENJE……………….. 73 12.0. UNAPREĐENJE KVALITETE RADA MENADŽERA………………………. 75
12.1. 12.2. 12.3. 12.4. 12.5. 12.6. 12.7. 12.8. 12.9. NEKOLIKO IDEJA KAKO UŠTEDJETI NA VREMENU……………………………... 77 SPOSOBNOSTI KOJE SU POTREBNE ZA MENADŽERSKU KARIJERU………. 80 PLANIRANJE KARIJERE MENADŽERA……………………………………………… 84 KAKO MENADŽER SEBE MOŽE UČINITI MOĆNIM ?............................................ 90 MENADŽMENT POSLOVNE KULTURE……………………………………………….. 91 KULTURA POSLOVNOG PONAŠANJA……………………………………………….. 92 KULTURA POSLOVNOG ODIJEVANJA………………………………………………. 94 KULTURA ODIJEVANJA POSLOVNIH ŽENA………………………………………… 97 KULTURA PONAŠANJA MENADŽERA U POSEBNIM SITUACIJAMA…………… 98

3

U DRAMATIČNOM JE STANJU: . A TREBALI BI ZNATI: . GOSPODARSTVO VEĆINE ZEMALJA U TRANZICIJI. a greške su u našim poduzećima više nego vidljive. a birokrati znaju samo ono što ne bi trebali znati.najčešće se zna samo za pojam ali ne i za elemente i osnovne karakteristike. . opao do egzistencijalnog minimuma.proizvodnost stagnira ili je u opadanju.parametri koji bi trebali rasti opadaju. . i . ŠTO JE MENADŽMENT? TREBA LI IZUČAVATI MENADŽMENT? TREBA! ZAŠTO? Zato jer napredno gospodarstvo može još više unaprijediti sposoban menadžment. i . odnosno upravljanjem i rukovođenjem u gospodarstvu.gospodarstva. ZNAMO LI. .0.socijalne su tenzije sve izraženije.1. a napose studenti i svi koji se susreću s menadžmentom.izražena je i subjektivna krivnja političkih i gospodarskih elita. TKO TREBA IZUČAVATI MENADŽMENT? Svi.uspješnost poslovanja je u opadanju. iscrpljeni su. ŠTO JE MENADŽMENT? . a gospodarskog bolesnika mogu "izliječiti" samo stručni kadrovi i vični upravljanju i menadžmentu. i društvo općenito. i obratno. .i da zato treba izučiti strategiju i taktiku vođenja tržišnih borbi. UOPĆE. . I DA SE PRI TOM KORISTE: 4 .da suvremeni menadžeri sliče vojskovođama. u nekim zemljama tranzicije. . KADA TREBA IZUČAVATI MENADŽMENT? Odmah jer je u nas menadžment zapušten fenomen i svako prolongiranje njegovog izučavanja i primjene opasno je za pojedino poduzeće i ukupno gospodarstvo. Oni znaju upravljati samo na birokratski način.i to zbog toga što se poduzećima još uvijek upravlja na birokratski način.da suvremene tržišne borbe sliče borbenim djelovanjima. . admiralima i sl. generalima. . i tako što se koriste iskustva uspješnih.neizbježna je i odgovornost znanosti i struke za ovakvo stanje. KAKO TO USPIJEVA MENADŽMENT? Tako što eliminira pogreške u vođenju poduzeća.to je posljedica naslijeđa. OVO NIJE IZNENAĐENJE: . A TAKVO JE I NAŠE.životni je standard.

- Ratovodstvom (sposobnošću vođenja tržišnih borbi), - menadžerskom diplomacijom, - menadžerskim lukavstvom. I DA MORAJU POZNAVATI : - menadžersku tehniku, - vještinu "džudo" marketinga, - pa čak i vještinu "menadžerske gerile". ALI IZNAD SVEGA MORAJU SE UPOZNATI: - s genezom nastanka menadžmenta kao tekovine civilizacije, - i s fazama nastanka i razvoja menadžmenta od prapovijesti do danas. I PRI TOM IZUČITI: - primitivnu organizaciju društva i pojavu "primitivnog " menadžmenta, - i svaku daljnju etapu ljudske civilizacije i menadžment u tim etapama, - i posebno etape pretpovijesti, robovlasništva, feudalizma, kapitalizma i socijalizma.

1.1. MENADŽMENT U PRAPOVIJESTI
- nomadski život - stalno kretanje, - nema privatne svojine, - bogatstvo je zajedničko, - poslovi su zajednički, - lovina se ravnopravno raspodjeljuje, - nema dominacije niti diskriminacije, - ipak, veće žrtvovanje za skupinu donosi veće poštivanje pojedinca, - regulirana su pravila društvenog ponašanja, - TO PREDSTAVLJA POČETAK "MENADŽMENTA". JER : - postoji organizacija društva, - rodovi, plemena - predstavljaju homogenu cjelinu, - rodovi i plemena imaju poglavice, - oni se biraju demokratski tako što svi sudjeluju u izboru, - predlažu se po dva kandidata za poglavicu. TO ZNAČI DA JE VEĆ PRISUTNA FUNKCIJA RUKOVOĐENJA: - na 50 članova bira se jedan poglavica, - on usmjerava život i rad članova roda ili plemena.

1.2. MENADŽMENT U ROBOVLASNIŠTVU
- prestaje nomadski život, - osnivaju se sela, gradovi i državice, - stvara se klasno društvo, - mijenja se organizacija društva. A POSEBNO SE MIJENJA ORGANIZACIJA:

5

EGIPĆANI: Imaju već planiranje, naročito u poljoprivredi vezanu za natapanje polja iz rijeke Nil. Prate vodostaj rijeke i evidentiraju stanje. Grade piramide koje se nisu mogle izgraditi bez savršene organizacije. BABILON: Kralj Babilona Hamurabi donosi tzv. Hamurabijev zakon (1730 god pr.n.e.). U tom Zakonu uvodi obavezu proračuna, vođenja poslovnih knjiga, opis radnih mjesta, utvrđuje pravna pitanja upravljanja i rukovođenja. GRČKA: Uvodi načelo demokracije. Tako Platon zahtijeva obrazovanje rukovoditelja, a Sokrat kaže da samo onaj tko dobro vodi svoje domaćinstvo može dobro obavljati javne poslove. U Grčkoj se u to vrijeme prikupljaju, čuvaju i obrađuju podaci o olimpijskim igrama ( to je začetak statistike). RIM: Odvaja se upravljanje civilnim od vojnih poslova (decentralizacija). Robovlasnik povjerava robu zvanom "Vilicus" da u njegovo ime nadgleda rad ostalih robova (menadžer toga doba).

1.3. MENADŽMENT U FEUDALIZMU
- nastaju male državice, gradovi kao kneževine i tako slabi cjelina karakteristična za organizaciju stare Grčke i Rima, - javlja se nova hijerarhija upravljača. U Europi su: - Kralj kao prvi nivo, - Vojvoda kao drugi nivo, - Barun kao treći nivo, - Vitez kao četvrti nivo, - ovo bi se moglo smatrati "nivoom menadžmenta". U feudalizmu najveći utjecaj na menadžment imaju religiozne organizacije crkva: Katolička crkva: upravlja Papa kao božji namjesnik na zemlji. Centralizirana organizacija i čvrsta hijerarhija. Islamska organizacija: Alah iznad svih. Nema crkvenog autoriteta poput Pape. Zadatak je svećenika širenje Alahovog učenja. Pravoslavna crkva: Osnovna je organizacija patrijaršija. Nema zajedničkog poglavara. Patrijarh, mitropolit i episkop potpuno su samostalni. Ovaj pristup nema religiozni aspekt već ističe utjecaj crkvene organizacije na menadžment kroz ove elemente: - formira se odgovarajuća organizacija, - ističe se pitanje centralizacije i decentralizacije aktivnosti, - svećenici se predstavljaju kao najobrazovaniji dio društva i tako preuzimaju značajne poslove kako u gospodarstvu tako i brojne druge društvene poslove, a napose u obrazovanju i odgoju.

1.4. MENADŽMENT U KAPITALIZMU
Prva faza u razvoju kapitalizma jeste razvijena manufakturna proizvodnja. Ona razdvojene zanatske majstore i sredstva koncentrira na jednom mjestu. Njih je trebalo u proizvodnoj funkciji planski

6

povezati. Vlasnik u tom razdoblju obavlja slijedeće funkcije: - upravlja, - rukovodi, i - kontrolira izvršenje radnih procesa. Sve to dovodi do povećanja proizvodnosti rada. Nastaje: - specijalizacija ljudi i sredstava za proizvodnju, - stvara se značajan višak proizvoda, i - povećava se standard stanovništva. TAKO MANUFAKTURA PRERASTA U INDUSTRIJU i nastaju : - tvornice, - strojni rad, i - sve se izraženije razvija tržište. U TAKVIM UVJETIMA JAVLJA SE PROBLEM UPRAVLJANJA TAKO SLOŽENIM GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA (tvornicama). Problem se pokušava riješiti tako da se problemi upravljanja počinju izučavati: - otvaraju se škole o: - upravljanju, - organizaciji rada, i - međuljudskim odnosima. SLIJEDEĆA ETAPA JE ODVAJANJE VLASNIŠTVA OD UPRAVLJANJA (primjer Siemensa, vlasnika banke i Wernerovih, vlasnika tvornice električnih aparata (detaljnije u knjizi "Menadžment ugostiteljstva")). - pravo upravljanja prepušta se ekspertima, - ovo omogućava racionalnu organizaciju, - upravljanje preuzimaju eksperti koje nazivamo MENADŽERIMA, - oni bolje upravljaju od vlasnika, - efikasnost menadžera mjeri se ostvarenim profitom. MENADŽERI POSTAJU ELITA - imaju sve što se može imati osim vlasništva, - imaju apsolutnu vlast nad procesima, stvarima i ljudima, - utječu, čak, i na politiku vođenja država, - najčešće ih ne interesira ideologija, - u upravljanju umjesto prisile koriste se znanošću za povećanje profita, - menadžeri imaju značajnu ulogu u razrješavanju suprotnosti između društvenog karaktera rada i privatnog vlasništva. TO JE POČETAK MODERNOG MENADŽMENTA!

1.5. A ŠTO JE, ZAPRAVO, MENADŽMENT?
To je različito korišten termin. Često i kao pomodarski pristup. Često se ne razumije suština i sadržaj. Tako su u nas, najčešće, direktori postali menadžeri ili "menadžeri ". U literaturi nalazimo različito određenje menadžmenta. Tako se menadžment shvaća kao

7

i . . .organiziranja.kontrole (prirodnih.vođenja.starost.planiranja.rukovođenje radnicima. i . samostalna oblast aktivnosti i znanja".administriranje. . .ekonomski učinak. i . čovjek od iskustva.profesija. informatičkih i drugih resursa). financijskih. .delegiraju ovlaštenja.određuju ciljeve.bave se futurologijom . MENADŽMENT JE I SUPERPROFESIONALIZAM! Jer. .realiziraju ciljeve.organiziraju poslovanje.određuju raspon rukovođenja. PROFESIONALIZAM JE: . . . i . .ispunjavaju svoj zadatak potičući druge da i oni ispune svoj zadatak. P. .odlučivanja. ljudskih. Termin se sastoji od dvije riječi: MEN . ŠTO JE JOŠ MENADŽMENT? To je: .znanje. .rukovođenje cjelokupnom organizacijom.usmjeravaju rad drugih. ZADACI MENADŽERA: . niti jedan sustav ne može efikasno funkcionirati na amaterskim osnovama. a sve zajedno kao organiziranje. . SUŠTINA POJMA MENADŽMENT SADRŽI: .raspoređuju poslove. . CILJ JE: POSTIZANJE USPJEHA U POSLOVANJU MENADŽERI: .čovjek i AGE . Drucker kaže da je menadžment "Sposobnost upravljanja ljudima.vještina.znanost (znanje).razvojem poduzeća. ONI IZVRŠAVAJU SLIJEDEĆE FUNKCIJE: .izabiru i imenuju odgovorne kadrove.rukovođenje poduzećem. i 8 . Često se umjesto rukovođenja koristi termin upravljanje i obrnuto.znanstveni i profesionalni proces . .rukovođenje rukovoditeljima. MENADŽERI SU U PREDNJIM ZADACIMA EKSPERTI. Ili.stimuliraju i sankcioniraju rad. .

magistarski i doktorandski studij. .mora rješavati sve probleme.. i .strogi kriteriji upisa.a.u operatici podjednako znanost i vještina. i . učenje plus talent .uspješan menadžer. STRATEGIJA SE BAVI: .u strategiji je najviše zastupljena.praktičnom realizacijom strategije i operatike. MENADŽMENT JE MULTIDISCIPLINARNA ZNANOST JER: .taktiku.ciljeve istraživanja i izučavanja. A KAO ZNANOST I KAO VJEŠTINA MENADŽMENT RAZVIJA I POSJEDUJE: . ZATO SE ISTIČE DA SE MENADŽER NE RAĐA . OPERATIKA SE BAVI: . i . DA LI JE MENADŽMENT VJEŠTINA? JESTE ! Jer. .tehnološki.organizacijski.specijalistički. treba imati . OSNOVU PROFESIONALIZMA ČINI: .ON SE STVARA: .kompetentnost.metode. ZAŠTO JE MENADŽMENT I ZNANOST? ZATO jer ima: .prvenstveno učenjem. . . i . .operatiku.strategiju.teorijskom ali i praktičnom djelatnošću. . OPERATICI i TAKTICI ZNANOST je različito raspoređena: .predmete. A DOMINANTNI SU PROBLEMI: . TAKTIKA SE BAVI: .vrhunskim upravljanjem.smisao za biznis.teorijskim menadžmentom.školovanje u elitnim školama i fakultetima. U STRATEGIJI. i .razvojni. 9 .

ODNOS MENADŽMENTA I PODUZETNIŠTVA KAO FENOMENA XX i XXI STOLJEĆA 19 stoljeće .. i .profesiju.organizira rad.upravlja poduzećem.6. PODUZETNIK POZIVA MENADŽERA DA: .osniva poduzeće (kupuje ili nasljeđuje) PODUZETNIK DELEGIRA MENADŽERU DA: .može li menadžer biti poduzetnik.stoljeće menadžerske revolucije.stoljeće industrijske revolucije. čak. OVO GOVORI DA U MENADŽMENTU: .za upravljanje faktorima (resursima) poduzeća.poduzetnik osniva poduzeće .vezano za vlasništvo. PODUZETNIK.u taktici više vještina. kapital i znanje. 1.može li poduzetnik biti menadžer. . PODUZETNIŠTVO JE : . DAKLE.osigurava efikasnost poslovanja.upravlja poduzećem u njegovo ime i za njegov račun. IZMEĐU MENADŽMENTA I PODUZETNIŠTVA POSTOJE RAZLIKE DVOJBA: . MENADŽMENT JE VEZAN I ZA: . MENADŽMENT JE VEZAN: . i 21 stoljeće .stoljeće poduzetničke revolucije.znanje. poduzetnik je izvorna funkcija . Može i jedno i drugo pod određenim uvjetima. 20 stoljeće .vještinu. i . PODUZETNIŠTVO JE VEZANO ZA RIZIK! 10 .nema mjesta amaterizmu i voluntarizmu i da menadžment ne može računati samo na dar prirode već na moć znanja. ne mora znati ništa o poslu osim spoznaje da NE ZNA MENADŽMENT. . PODUZETNIŠTVO PRETHODI MENADŽMENTU KAKO ? .

vođenja.OSJEĆAJ ZA PREDSTOJEĆE DOGAĐAJE. MENADŽMENT je visokoprofesionalizirano zanimanje. .poduzetnik može biti menadžer. . može biti poduzetnik. IPAK. . . 2. .planiranja. Menadžment radi u ime vlasnika i: .stvara organizaciju (poduzeće). pod određenim uvjetima.planiranje.on nastupa poslije poduzetnika. ELEMENTI MENADŽMENTA PONOVIMO: Menadžer je specijalist za upravljanje . MENADŽMENT SE VEZUJE ZA: .menadžer.kontrole.upravlja organizacijom (poduzećem).ako je sposoban obavljati poslove. Menadžment je istodobno: .koordinacije.FUTUROLOGIJA.razvija organizaciju (poduzeće).MENADŽMENT TAJ RIZIK SVODI NA NAJMANJU MJERU! PODUZETNIŠTVO SE VEZUJE ZA INICIJATIVU. JEDNO BEZ DRUGOGA NE MOŽE! REZIME : Menadžment je specifičan model upravljanja svim resursima u poduzeću. i . .sigurnost. Poduzetnik može biti menadžer . danas i poduzetnici završavaju visoke škole i fakultete pa tako PODUZETNIŠTVO I MENADŽMENT POSTAJU . .JEDINSTVO RAZLIČITOSTI KAPITALISTIČKOG SUSTAVA.organiziranja.0.nakon što ostvari poduzetničku ideju. DOMINANTNO mjesto u suvremenom menadžmentu ima: . i . . . . ali u velikoj kompaniji ne. i .vještina. Ipak treba istaknuti da: 11 .znanje.

masovnom proizvodnjom. ZATO SU TEMELJNI ELEMENTI DJELATNOSTI MENADŽMENTA: .tradicionalni planovi se stvaraju u birokratskim strukturama sa zastarjelim informacijama. .taktičkom planiranju. Suvremeni se menadžment u planiranju mora pridržavati ovih pravila: 1.poduzetnik raspolaže menadžerskim sposobnostima i obratno. . . PLANIRANJE U klasičnoj organizaciji smatralo se da se uspješno može rukovoditi samo dobro razrađenim planom. i .plan je bitan ali su bitnije svakodnevne tržišne borbe. . i . i .dugoročno.planiranje. Planiranju se tada pripisivala magična moć. Klasično . i . .gigantizmom.vođenje. Suvremene korporacije napuštaju tradicionalno planiranje i pristupaju: . Intenzitet proizvodnje ne smije diktirati planski sektor već služba prodaje odnosno marketinga: 12 . 2. i . . Najbolja je kombinacija kad: .primat imaju dnevne potrebe potrošača i rješavanje njihovih problema. . Planiranje je bilo rezervirano za ekonomsku elitu.centralizmom. Klasično planiranje povezano je s: .prioritetan je planski nastup na tržištu. .univerzalnošću.kratkoročno planiranje.kontrola.u svakom menadžmentu ima poduzetništva. Insistiranje na klasičnom planskom nastupu treba zamijeniti vođenjem dnevnih bitaka: .menadžment podrazumijeva profesionalno upravljanje ljudima.operativnom.strategijskom. .organiziranje. .tradicionalno planiranje odnosi se na: . Ponovimo i ovo: ..u svakom poduzetništvu ima menadžmenta. stvarima (ostalim resursima) i procesima.srednjoročno.koordinacija.

takva organizacija je jeftinija.klasična teorija i praksa rukovođenja oslanjala se na čvrste i sveobuhvatne planove proizvodnje. Organizacija se treba prilagođavati čovjeku. Kriza se prije rješava decentralizacijom nego centralizacijom: 13 . .. glazbenim ansamblima. 2. nogometnim timovima i sl.snaga organizacije ne nastaje disciplinom već duhovnom i svjesnom voljom ljudi u poduzeću. 4.: . a kamoli u budućnosti. a ne prakticističkim. .suvremeni menadžment organizaciju podešava prema funkcijama poduzeća i postojećim ljudima. .menadžer putem organiziranja održava sustav u stanju efikasnog funkcioniranja.prazna skladišta intenziviraju proizvodnju. .strategijski menadžment kroz planiranje osigurava budućnost poduzeća. 4.puna skladišta zaustavljaju proizvodnju.zašto? . Formiranje planskih prodajnih cijena je važno ali primat ima tržište . .izbjegava se stroga forma organizacije. 3. i . 3.to je i logično jer je organiziranje podsustav sustava rukovođenja. Planiranjem se ne eliminira već preuzima rizik: .znanstveni pristup počiva na istraživačkom i kritičkom pristupu. dogmatskim. I kod organiziranja je bitno da se menadžment pridržava određenih pravila: 1.to podrazumijeva da se planiranje usmjerava na istraživanje budućih događaja i trendova. ORGANIZIRANJE Organiziranje je trajna aktivnost menadžmenta: . .menadžment mora stalno tražiti nove i prikladne forme organiziranja.profesionalno organiziranje izradilo je metode i postupke u rješavanju organizacijskih problema. . a ne čovjek organizaciji: .tržište je nekad bilo na začelju.poduzeće ih može prihvatiti ili odbiti. Probleme i pogreške u organizaciji treba rješavati znanstvenim.sada dobiva primat.aktivira se polje volje (htijenja) i zadovoljstva u procesu rada. .bez strategije nije moguće raditi ni u sadašnjosti.takvo planiranje doživljava krah jer: . pomodarskim ili stihijskim metodama: . Suvremena organizacija sve više počiva na analognoj organizaciji u crkvama. Vrhunski menadžment vrši inverziju redoslijeda prioriteta: . .planiranjem se eliminira neizvjesnost. kazalištu. .cijene se formiraju na tržištu. . .

jednoobraznost je katastrofa za organizaciju. i aktiviranje podređenih da slijede inicijative menadžmenta.smatralo se da je centralizam sam po sebi efikasniji i da smanjuje troškove. regionalnih ili lokalnih predrasuda: . . proizvoda. .suvremeni menadžment daje prednost svjetskoj dimenziji organiziranja.samo u inovativnoj organizaciji moguća je razmjena ideja. Globalna organizacija nema nacionalnih. .nestanak ili smanjenje hijerarhije vlasti i moći u piramidalnoj organizacijskoj strukturi. profitnih centara i sl.kada se poduzeće decentralizira očekuje se od podsustava (tržišta.zahtijeva se koncenzus pa su u suvremenoj organizaciji razvijeni različiti oblici koncenzusa. inicijativu.dugo je u organizacijskoj teoriji i praksi vladao sindrom centralizacije. motiviranost.koncentracijom vlasti u poduzeću.može li se kriza rješavati decentralizacijom? Decentralizacija je potrebna svakom poduzeću koje pokazuje znakove starenja jer: . .zato samo demokratska organizacija poduzeća može biti inovativna. a to je pak nemoguće bez slobode. mezo i mikro planu pokušavale su se rješavati . a da drugi samo izvršavaju naređenja.i samo osporavanje ideja je štetno jer dvije ideje uvijek daju novi kvalitet.krize i na makro. inovativna i globalna: . VOĐENJE 14 .s vlašću i moći u odlučivanju jer se mit gigantizma pomjera k malim i srednjim poduzećima.centralizacijom. . . . . i . . .eliminirano je pravo jednih da naređuju. raznolika. a raznolika za demokratsku organizaciju.hijerarhijom vlasti.centralizmom.) da iskažu vodstvo.jednoobrazna organizacija vezana je za totalitarnu. .u uniformiranoj ili jednoobraznoj organizaciji nema ideja. Nestanak gigantizma i centralizma uvjetovao je i: . 5.. 6.liječenje zrele organizacije sastoji se u reorganizaciji za buduću decentralizaciju. Suvremena organizacija mora biti elastična. Nastaje nova informatička organizacija koja je nespojiva s: . . . a zapostavlja usko regionalnu pa čak i nacionalnu dimenziju. .s malim i srednjim poduzećima lakše se i efikasnije upravlja. Suvremeni menadžment postavlja pitanje: .gigantizmom.menadžment zna da se teže upravlja raznolikom organizacijom a ipak je zagovara jer: .

kvalitet.vještina vođenja je u izboru između više mišljenja i sposobnost izbora najboljeg.znak je da postoji nezadovoljstvo koje treba dijagnosticirati . . 5. Ako menadžer primijeti okupljanje radnika u grupice: . disciplina u izvršavanju odluka: . .menadžment koji prednje ima u vidu . .) lakše usmjerava na nebranjene i slabe točke konkurencije.do loših vijesti se teže dolazi. on ih nalazi u pogonu.neuspješnim vođenjem gubi se bitka s konkurencijom. Svako poduzeće zahtijeva odgovarajuće rukovodstvo: 15 .mudar menadžer ne očekuje informacije. 6.menadžer zaobilaženjem svoje jake strane (cijene. Vođenje ima svoju tehnologiju i svoj proces pa se po tome i razlikuju pojedina poduzeća.ali ako je odluka jasna. Suvremeni menadžment u vođenju primjenjuje ova pravila: 1.ako je odluka shvaćena treba insistirati na izjašnjenju o izvršenju odluke.demokracija u odlučivanju i demokracija u izvršavanju. 4. . Suvremeni menadžer više sluša a manje priča: . .Svako poduzeće mora imati rukovodstvo jer je više ljudi nemoguće organizirati bez vođenja poslova.zato treba provjeriti da li su odluke shvaćene. . Vođenje je od životne važnosti za poduzeće: .ono otvara put ka opstanku ili propasti. .demokracija u odlučivanju.zaobilaženje stvara veću vjerojatnost u uspjeh. .zato dobar menadžer osigurava protok loših vijesti. a nije izvršena krivi su neposredni rukovoditelji (operativni i taktički menadžment).sposobnost slušanja uči se u menadžerskim školama.motiviranje. 2. . Ako odluka nije jasna kriv je strategijski menadžment: . i . .odlučivanje. .ne valja princip . kancelariji itd. rokove i sl.mudri menadžer nastoji čuti što više mišljenja. . Elementi vođenja su: .to stvara anarhiju i dezorganizaciju.pobjeđuje. . Mudar menadžer će prije doći do rezultata zaobilazno nego prečice (prečicom se lakše otkriva): .za osluškivanje stanja u poduzeću važnije su loše od dobrih vijesti i informacija.slušanje pojedinca i osluškivanje organizacije prvi je korak u saznavanju problema u poduzeću. Suvremeni menadžment drži se pravila . i što više različitih pa i suprotnih mišljenja.izvršavanje poslova pomoću drugih. .

zato hijerarhijski sustav s više nivoa nije moguće zamisliti bez koordinacije. . mjera i rezultata: .svako poduzeće uređuje svoju koncepciju koordinacije. .kontrola se odnosi na sve funkcije i čimbenike u poduzeću.motivacija je jedan od najvažnijih zadataka menadžmenta. .kontrola u užem smislu. . mora imati svoje principe. Proces nadziranja omogućava menadžeru da se uvjeri jesu li njegove odluke i akcije dobro usmjerene. Zato i menadžment. KOORDINACIJA Koordinacija je usklađivanje međusobno uvjetovanih procesa radi postizanja željenog efekta: . .1.loše rješenje. Zašto? 16 .strategijski menadžment ustrojava koordinacijske odnose sa rukovodstvom poduzeća po hijerarhijskoj ljestvici.to znači da su kontrola i planiranje usko povezani. . postupaka.najvažnija je vertikalna linija koordinacije. provjeravanje i prosuđivanje odluka.kontrola tako označava ispravljanje aktivnosti u pravcu utvrđenim planom. PRINCIPI MENADŽMENTA ŠTO SU PRINCIPI? Principi su osnovni oblik znanja koji pomaže boljem razumijevanju znanstvene oblasti koju proučavamo. .ovo je jedan od najznačajnijih zadataka menadžmenta.kontrolu nije moguće provoditi bez usporedbe s planom. . KONTROLA Kontrola znači praćenje. Elementi kontrole su: . kao znanstvena oblast.svaki menadžment ne odgovara svakom poduzeću.zemlje u tranziciji uvoze menadžere . Ako je organizacija poduzeća uspješna tada je koordinacija za menadžment manje značajna aktivnost i obratno: .nadzor. . Da bi nemoguće postalo moguće suvremeni menadžment motivira: . 7. .najuspješniji je onaj rukovoditelj koji barem polovinu suradnika promakne stepenicu više u hijerarhijskoj ljestvici.koordinacijom ispravljamo greške i dopunjavamo nedostatke. Kontrola je trajan proces u poduzeću. . i ..menadžment mora biti uravnotežen s organizacijom. 2.motivirati zaposlene za sam menadžment ne znači mnogo ali za zaposlene znači sve. Kontrolom u užem smislu želi se preventivno korigirati odstupanja od onog što se očekuje. .jak menadžment u slaboj i slab u jakoj organizaciji ne znači mnogo.motivatori i stimulatori zastarijevaju pa uvijek treba tražiti nove oblike motiviranja i stimuliranja. .

3. 6. jačaju organizaciju i povećavaju njenu efikasnost. menadžment se mora organizirati tako da može uspješno upravljati i izvršavati svoje zadatke. definiranje sustava kojim se dolazi do informacija da li su obveze i zadaci ž izvršeni. brzo izvještavanje o povredama dužnosti što omogućava ispravljanje pogrešaka. Njegovi su principi: 1. 2. a usmjereni su na povećanje efikasnosti proizvodnje. 3. Henri Fayol je istaknuo administrativne principe kao temeljne. On je tražio efikasan sustav organiziranja radi povećanja efikasnosti poslovanja pa je definirao 6 temeljnih principa menadžmenta. Evo ih: 1. 2. Dok Tavlor u definiranju principa menadžmenta favorizira tehnološke principe. kad ih se dosljedno pridržava menadžment.na temelju ovog principa objedinjuju se sve aktivnosti koje imaju isti cilj i ovim aktivnostima rukovodi jedan rukovoditelj. 4.po ovom principu zaposleni trebaju imati samo jednog pretpostavljenog s kojim neposredno komuniciraju pri čemu viši rukovoditelji ne daju naloge radnicima već to čini niži i neposredni rukovoditelj radnika. Prvi cjelovit skup praktičnih principa menadžmenta definirao je Mc Callum. također. a da bi povećali efikasnost rada i menadžmenta te da radnici trebaju rješavati iste ili slične probleme. radnik mora biti inspiriran i osposobljen da koristi znanstvene metode rada. odnosi se na potrebu specijalizacije rada menadžerskim i radničkim aktivnostima. podjela rada. 2. menadžment mora objedinjavati i analizirati opća znanstvena načela koja se odnose na poslovanje. informacije ne smiju kompromitirati glavne rukovoditelje niti umanjivati njihov ugled pred podređenima. On je definirao 4 ključna principa: 1. Drugi ističu: . 5. proučeni i selekcionirani tako da daju maksimum u procesu rada. autoritet kao pravo i odgovornost da se izdaju i sprovode naređenja za obavljanje zadataka ili oblik usmjeravanja radnika od strane menadžera.proizvodnu efikasnost. radnici moraju biti pažljivo odabrani. Tavlor je.princip međuljudskih odnosa. Neki ističu temeljni princip: . pravila podjele rada i odgovornosti. 3. Ovaj 17 . iznio svoje principe menadžmenta. Različiti teoretičari različito su definirali principe menadžmenta. 4. davanje ovlaštenja koja omogućavahu izvršenje obveza i radnih zadataka. 5. 4. a posebno one za koje ocjeni da su najkorisniji. Principi postoje u svim znanstvenim oblastima pa tako i u menadžmentu.efikasnost administracije kao temeljni princip. jedinstvo naređivanja . disciplina predstavlja zahtjev prema radniku i menadžeru da dosljedno izvrše zadatak i da međusobno surađuju po zahtjevu organizacije rada. Menadžer mora poznavati sve znanstvene principe. korištenje efikasnog sustava kontrole radi otkrivanja pogrešaka i imenovanja odgovornih za učinjene greške.Zato jer principi. jedinstvo vođenja . A treći pak ističu: .

podjelom rada projektiraju se i uspostavljaju odnosi između radnika i proizvodnih resursa. nagrađivanje .ovaj princip čini sustav naređivanja. napredovanje samo na temelju stvarnih sposobnosti. Otpuštanje radnika mora se provoditi izuzetno obazrivo. da su neki u međusobnom konfliktu (centralizacija i decentralizacija). s tim da se centraliziraju planiranje i kontrola.na temelju podjele rada obavlja se efikasno veliki broj različitih poslova. svaka akcija. u poduzeću mora postojati skup pravila ponašanja. inovacija i samoinicijativa. pravilo i odluka mora biti napisana da bi se osigurala njihova kontrola.ovaj princip razvija osjećaj sigurnosti na poslu. raspodjelu i kontrolu rada radi povećanja proizvodnosti. linija autoriteta .utvrđivanje složenosti poslova. 8. Uočavajući prednosti i nedostatke pojedinih.analizu. a uključuje nadređene i podređene (najviši rukovoditelj ne naređuje izvršitelju radnog procesa).princip omogućava efikasnu koordinaciju. u pravilu. Inicijativa .zato treba poznavati radne sposobnosti i znanja radnika. To se osigurava unapređenjem postojećih proizvoda ili usluga i lansiranjem novih.korištenjem ovog principa stimulira se kod radnika kreativnost.ovaj princip zahtijeva ravnotežu između centralizacije i decentralizacije. Pravičnost je princip koji zahtijeva human i pravedan odnos prema djelatnicima jer se tako povećava motiviranost i radna efikasnost. 18 . M. 9. . 10. odgovornosti i autoriteta. Weber je u okviru svoje birokratske teorije organizacije definirao 5 temeljnih principa menadžmenta: 1. . Podjela rada obuhvaća: . 11. 2. odnosno poduzeće treba usvojiti marketinšku filozofiju poslovanja. 4. navedenih. u poduzeću treba izvršiti jasnu podjelu poslova. podređenost individualnih interesa općim podrazumijeva da je interes poduzeća iznad interesa pojedinaca ili grupe i da se pojedinačni interes mora žrtvovati u korist općeg interesa. Održavanje tržišne pozicije je temelj opstanka i razvoja poduzeća. Odgovornost za tržišnu poziciju moraju preuzeti menadžeri i radnici. 2. . a pojedine druge funkcije se decentraliziraju. da su navedeni principi. Što nam govori analiza navedenih principa menadžmenta ? Govori slijedeće: 1. 2.efikasna podjela rada predstavlja temelj za: . .osnova ovog principa jeste pravedno i stimulativno nagrađivanje čime se postiže zadovoljstvo radnika i menadžmenta.pravi ljudi na prava mjesta. Podjela rada usko je povezana s formalnom strukturom organizacije poduzeća. 14. 7. . mi ćemo definirati sedam naših principa menadžmenta: 1. 6. Red kao princip zahtijeva: . stabilnost osoblja . 13. 3. uopćeni. duh zajedništva . . principa i na temelju njihovog i šireg izučavanja. 12.utvrđivanje nivoa odgovornosti.ovaj princip osigurava harmoniju i timski rad čime se povećava efikasnost organizacije i rada. hijerarhija mora osigurati nadzor podčinjenih.raspoređivanje radnika. centralizam . 5.

djeluje na suradnju članova radne grupe.osiguranje odgovarajućeg broja i strukture radnika..ovaj princip predstavlja snažno oruđe i temelj razvoja suvremenog menadžmenta: . .pokreću organizacijske aktivnosti. grupnih i zajedničkih ciljeva.efikasnost rukovodeće funkcije ovisi o znanju. Zahtjevi za efikasnom organizacijom menadžmenta mogu se odnositi na: . . 4. Razvoj kadrova ima 4 temeljna cilja: . kadrovskih potencijala i okruženja (škole i fakulteti i sl. Svi navedeni principi menadžmenta su fleksibilni i promjenjivi kao i ljudi.autoritet je usko povezan s delegiranjem ovlaštenja (delegiranje = prijenos ovlaštenja). Autoritetom se: . .decentralizacijom odlučivanja mogu se otkriti skriveni potencijali svih zaposlenih.informiranje svih zaposlenih o ciljevima i zadacima i njihovo aktivno uključivanje u realizaciju ciljeva i zadataka poduzeća. . Za korištenje navedenih principa potrebno je znanje i radno iskustvo menadžera.treba uvijek koristiti principe i mogućnosti inovacijske djelatnosti i to ne samo na području tehnologije.potrebnu školsku spremu i radno iskustvo. Oni se primjenjuju prema potrebi. Centralizacija kontrole i decentralizacija odlučivanja značajna su pretpostavka uspješnog menadžmenta: . Razvoj kadrova predstavlja prioritetan princip i zadatak suvremenog menadžmenta: . Rijetko se u istoj situaciji jedan princip primjenjuje dva puta. radnim sposobnostima i motivaciji rukovoditelja ali i od ostvarenog razvoja poduzeća.kadrovi su temeljni nositelj svih organizacijskih funkcija. 2. .centralizacijom kontrole bolje se povezuju rezultati planiranja s ostvarenim rezultatima. Razvoj rukovodeće funkcije (menadžmenta) neposredno se odražava na efikasnost funkcije menadžmenta: .). 5.2.povećanje znanja. Autoritet je značajan oblik djelovanja i usmjeravanja radnika od strane menadžera. sposobnosti i motivacije kadrova. Razvoj inovacijske djelatnosti .uvođenje nove menadžerske funkcije.ovom funkcijom usmjeravaju se i koordiniraju i radnici i rukovoditelji.unapređenje organizacijske strukture. 7. . 6. 3. ORGANIZACIJSKO POSTAVLJANJE MENADŽMENTA Efikasnost menadžerske funkcije neposredno se odražava na radnu i poslovnu efikasnost poduzeća.stvaraju preduvjeti za realizaciju individualnih. . ili 19 . .inovacije donose promjene i unapređuju postojeću djelatnost. .

.izvršiti analizu ostvarenog i planiranog razvoja poduzeća. Raspon menadžmenta treba utvrditi za cijelo poduzeće i za dijelove poduzeća. Raspon menadžmenta najuži je na vrhu 20 .specifičnosti poslova. Raspon menadžmenta zavisi i o: . odjeljenje i sl.nova strategija poduzeća.3.utvrditi nivo autoriteta i odgovornost menadžera.ciljeve za pojedine funkcije ili grupu funkcija. Prije uvođenja nove ili unapređenja postojeće menadžment funkcije treba: . . .broju podređenih radnika ili menadžera nižeg nivoa. Da bi se prednje ostvarilo treba utvrditi: .odabrati efikasan sustav menadžmenta. Unapređenje efikasnost postojeće funkcije menadžmenta: . i . . RASPON MENADŽMENTA Svaki menadžer u lancu menadžerske koordinacije ima određeni broj podređenih.definirati potrebne radne karakteristike menadžera. .broj podređenih manji tada je raspon menadžmenta uži. . Ove analize su temelj za buduću organizaciju menadžmenta.samo zaokret u dosadašnjoj strategiji. Raspon menadžmenta može biti različit ako je: . . . Razlog za unapređenje menadžerske funkcije može biti: . služba.vrši se zbog neefikasnosti postojeće menadžerske funkcije i to se vrši za cijelo poduzeće ili samo u nekim dijelovima poduzeća. na jednom menadžerskom nivou.organizacijsku strukturu poduzeća (ali i sektora. 2.ili potpuno nova i radikalna promjena organizacije.definirati raspon menadžmenta.izvršiti analizu efikasnosti postojeće menadžment funkcije. zove se raspon menadžmenta.obliku organizacije poduzeća. . . . Za uvođenje nove menadžerske funkcije treba: . odjeljenja i sl.stupnju stručnosti podređenih.definirati sustav praćenja rada menadžera. . .globalnu strategiju i ciljeve (za cijelo poduzeće). službi. Nova menadžerska funkcija uvodi se u slučaju kada se formira nova organizacija (ili novi sektor. Ovaj broj podređenih.). Raspon menadžmenta može se prikazati i u formi piramide.).broj podređenih veći tada je raspon menadžmenta širi.unapređenje postojeće menadžerske funkcije.

Veći broj radnika zahtijeva veći broj nadzornika. i .poduzeća koja su odmah započela poslovanje kao velika poduzeća.vlasnik na menadžere prenosi prava.poduzeća koja su postala velika postepenim razvojem.tada je potrebno uvesti funkciju menadžera koji ima drugu strukturu znanja i različitu od one koju ima vlasnik poduzeća.4. a najširi na dnu piramide. RAST FUNKCIJE MENADŽMENTA Svako poduzeće ima tendenciju rasta. .vertikalni.menadžer je tada profesionalni izvršitelj funkcije rukovođenja. . S aspekta razvoja menadžmenta postoje dvije vrste poduzeća: . 21 . i . Usporedo s rastom i razvojem poduzeća dolazi do: . 2.horizontalni.vlasnik više nije u stanju koordinirati sve poslove aktivnosti i uvodi u poslove profesionalne menadžere. ovlaštenja i odgovornost za poslovne rezultate. A sve to zahtijeva nove menadžere što predstavlja horizontalni rast funkcije menadžmenta.piramide. .rasta i razvoja funkcije menadžmenta. Rast i razvoj menadžmenta mogu biti: . Horizontalni rast javlja se kad poraste broj operativnih radnika zbog razvoja novih ili širenja postojećih poslova. Vertikalni rast nastaje kad poduzetnik (vlasnik poduzeća) više ne može obavljati i funkciju rukovođenja (zbog rasta poduzeća): .

da utvrdi koordinaciju rada i rukovođenja.kod osnivanja moraju uvesti profesionalni menadžment.faze se ne mogu preskakati jer i krize nastaju po prikazanim fazama.da utvrdi način donošenja odluka. Međutim.da kontrolira izvršenje ciljeva i zadataka. Zato je često prisutan otpor promjenama i to ne samo od strane radnika već i od menadžmenta. . Kada ljudi rade zajedno i imaju zajednički cilj. Kod starta kao veliko poduzeće uočljivo je da ta poduzeća već kod osnivanja raspolažu s velikim kapitalom i da već: . rast i razvoj poduzeća i funkcije menadžmenta prate i krize. . Menadžment zna i kako nastaju krize. Malo je vjerojatno da će ljudi u bilo kojoj organizaciji bez menadžmenta dobro obaviti zadatke. Ona se provodi po fazama: . MENADŽERI I MENADŽMENT Menadžeri postoje u različitim organizacijama. To je zadatak menadžmenta. odmah se uvodi funkcija menadžmenta. Da bi ublažilo utjecaj kriza korisnije je za poduzeće da se razvija i raste usporenim tempom jer se u tom slučaju krize lakše kontroliraju.porodična poduzeća.da organizira rad i radne grupe. . Kada se osniva poduzeće zadatak je menadžmenta: .Kod ovih. zadnjih. ali menadžment postoji u bilo kojoj drugoj organizaciji i uvjet je njenog razvoja i opstanka. Ovdje se promatra menadžment koji se odnosi na gospodarsku organizaciju . .da planira akcije i zadatke. Krize se moraju razrješavati. Evo prikaza redoslijeda kriza: Temeljni zaključak: U razvoju svakog poduzeća javljaju se krize koje organizaciju poduzeća tjera na usavršavanje organizacije. 2.poduzeće.5. . taj cilj nije moguće ostvariti bez menadžmenta. i . Poduzeće ima cilj kao i ljudi koji rade u njemu.u početku ta poduzeća vode vlasnici kao poduzetnici. Promjene izazivaju krize.tek s rastom i razvojem uvodi se profesionalni menadžment. Kod postepenog razvoja poduzeća karakteristično je da oni nastaju kao mala . Isto tako ne može poduzeće ni "preko noći" postati veliko ali ako se razvija i raste ne može izbjeći krize.da utvrdi strategiju poduzeća. 22 . i u pravilu ne startaju s profesionalnim menadžmentom: .

razgovarao sam s gosp. Što se razabire iz ovih odgovora? Malo ili ništa. odgovorit će vam: . ako dopuni odgovor ovako: . Jurom.da je gosp. Što rade menadžeri? Ako upitate menadžera. Ali. što je danas radio. zahvalan i iznad svega koristan za poduzeće.onaj sastanak bio je posvećen presudnoj odluci o strategiji poduzeća. Tek tada vidimo da je posao menadžera uzbudljiv. Menadžere i različiti hijerarhijski položaji menadžera u različitim organizacijama prikazat će se na slijedeći način: To isto može se prikazati piramidom rukovođenja .podnio sam izvještaj.organizira poslove usmjerene na ostvarenje ciljeva poduzeća.menadžmenta: 23 . Jure izuzetno važan klijent za poduzeće. .da se izvještaj odnosio na novi proizvod ili uslugu i na njihovu promociju na novom tržištu. itd. odgovoran.. npr. .bio sam na jednom sastanku. . i to uspješno. ili . izazovan.Dobar menadžer u poduzeću: .

24 . i .definira strategijske ciljeve.0. i . osnovno oruđe za ostvarenje rečenih zadataka i dugoročnih ciljeva. Što je misija poduzeća? Misija je skup preuzetih zadataka ili funkcija koje poduzeće treba obaviti u okruženju u okviru svoje djelatnosti. .izbor najpovoljnije strategije.definira misiju poduzeća. i . njegovim strategijskim ciljevima i potrebnim strategijama za njihovo ostvarenje.analizu okruženja.analizu internih potencijala poduzeća. A strategija je. Strategijski menadžment se zasniva na misiji poduzeća. Strategijama se pronalazi odgovor kako te zadatke i ciljeve ostvariti. .3.kontrola efikasnosti menadžmenta.kontrola realizacije strategija. Peta faza: kontrola efikasnosti strategijskog menadžmenta: . Četvrta faza: realizacija usvojenih strategija: . Treća faza: definiranje i izbor strategija: .razvoj potencijalnih strategija. pak.kontrola realizacije ciljeva. Zato i kažemo da se proces strategijskog menadžmenta realizira u okviru pet međusobno povezanih faza: Prva faza: Analiza ili istraživanje razvojne politike sadrži: . i . Druga faza: definira razvojne pravce poduzeća: .razvoj kadrova.operativna razrada.razvoj rukovodeće funkcije. i . STRATEGIJSKI MENADŽMENT Strategijski menadžment je osnova suvremenog pristupa upravljanju poduzećem.

Strategiju u općem smislu možemo definirati kao sposobnost usmjeravanja raspoloživih potencijala radi ostvarenja dugoročnih ciljeva. i . možemo definirati i kao skup pravila o vođenju poduzeća u budućnost: .njihovog vremenskog dosega.analizu financijskog sustava (internog i eksternog).planiranje i pripremu za akcije. JOŠ O STRATEGIJI Što je strategija? Riječ strategija potječe od grčke riječi "STRATEGEA". Što definiramo strategijom? .definirati kriterije za ocjenu uspješnosti poduzeća. Izbor najpovoljnije strategije vrši se na temelju skupa komparativnih prednosti: . .stope rentabiliteta. U traganju za različitim prednostima i pronalaženju najboljeg puta za ostvarenje prednosti i opstanka na tržištu.sprovođenje akcija.1. Strategiju. U okviru procesa razvoja potencijalnih strategija treba izvršiti analizu internih potencijala poduzeća: . One pomažu da se poveća efikasnost funkcije strategijskog odlučivanja. strategijski menadžment koristi brojne strategije. i .potencijalne strategije razvoja poduzeća.definiramo kako se treba ponašati poduzeće u nekom budućem vremenu da bi se realizirali strategijski ciljevi. Za ostvarenje strategijskih ciljeva poduzeće mora odabrati efikasne strategije. 25 .realnosti sprovođenja strategija.stratega.a za vođenje poduzeća u budućnost mora postojati "ideja vodilja" pa kažemo da su strategija i ideja vodilja neophodna pomagala menadžmentu. . i .definirati pravila za upravljanje operativnim zadacima. . još. Za efikasnost menadžmenta značajne su organizacijske strategije. a označava sposobnost vojskovođe . Svaka strategija uključuje dva temeljna elementa: . Organizacijske strategije definiraju se kao skup menadžerskih aktivnosti potrebnih za ostvarenje dugoročnih ciljeva. . Razvoj potencijalnih strategija razvoja obuhvaća istraživanje postojeće pozicije poduzeća i očekivanih promjena u okruženju.3. Da bi menadžment uspješno vodio poduzeće u budućnost mora formirati: . i . Da bi se odabrala efikasna strategija treba: .definirati pravila organizacije svih procesa unutar poduzeća.definirati pravila za razvoj odnosa poduzeća prema okruženju.analizu razvoja organizacije.analizu proizvodnje. Za povećanje razvoja strategijskog menadžmenta koriste se različite metode i tehnike.

prodaju. . Jednom riječju odnosi se na sve elemente koji mogu osigurati prednost na tržištu. Kao znanost istražuje pojave i procese neophodne za vođenje: . Jedna američka kompanija promijenila je proizvodnu strategiju .tržišne borbe. Danas. JOŠ O NEKIM OSOBITOSTIMA STRATEGIJSKOG MENADŽMENTA Već je istaknuto da riječ strategija potječe od grčke riječi "strategea". jeste strategijski menadžment.satove kao dio nakita. u poslovanju.malog vozila.putovi su različiti.na kupce. .obiteljski automobil. Krajnji je cilj da se bude iznad prosjeka. Istaknut će se još jednom da je menadžment pa tako i strategijski menadžment: . definiramo pojam strategija kao usmjeravanje poduzeća u odnosu na konkurentske uvjete s ciljem stjecanja određene tržišne prednosti. . To usmjeravanje odnosi se: . i .na samu proizvodnju.kao: .i proizvela .vrhunska kvaliteta.kolekcija boja. prva je razvila strategiju .na nabavu. Firma General Motors Co. a ako je ikako moguće na prvom mjestu ili barem blizu prvog mjesta u tržišnoj konkurenciji. U borbi za diferencijalnim prednostima poduzeća koriste različite poruke . a temeljni nositelj strategijskih.apele . a .na proizvode. Sve to spada u strategiju poduzeća u borbi za opstanak na tržištu. 2.odnosno rata.posljednja riječ tehnike. 26 . 3. i presudnih odluka. .suvremeni dizajn i sl. Firma Benetton uspješno koristi strategiju .prirodne sirovine. 3.stratega ili bi još mogli reći da u izvornom značenju strategija označava pravila vođenja vojske . a da označava sposobnost vojskovođe . A kako doći do prvog mjesta? .na samu uslugu.dijelom znanost.2. .Evo primjera iz prakse: 1. .dijelom vještina. . a najsigurniji put je smanjenje troškova i visok kvalitet proizvoda i usluga.

Tako će se i nastaviti pa će se nešto reći i o tome kako menadžment . Što se uočilo u dosadašnjoj raspravi o strategiji i taktici.tako što će.tako. npr. . na nivou poduzeća strategijski menadžment teško da može što bitno promijeniti (posebno ne radikalno) u odnosu na konkurenciju. pojačati poziciju po pojedinim linijama proizvodnje ili usluga i to vještim manevrima realizirati inovacije i povećati proizvodnost. a .ali zato.nije li tržište slično ratnom poprištu? Nije se zgorega priupitati i ovo: . Međutim. 27 ..ne sliče li suvremeni menadžeri velikih (i ne samo velikih) kompanija generalima i admiralima koji su umjesto ratne uniforme odjenuli frakove.zahtijeva stvaralačku (u idealnim uvjetima genijalnu) sposobnost."vodi tržišni rat". . taktika je sredstvo za realizaciju strategije. može to uraditi brzo i efikasno. npr. a naoružali se kompjuterskim torbama? Potvrdit će se da sve to jeste tako i umjesto klasičnih ratova (a na primjeru Iraka ni ovi nisu isključeni) u kojem se osvajaju teritoriji i narodi. kontrolom i drugim poslovnim instrumentarijem pa se tako brani vlastiti gospodarski teritorij ali i osvaja tuđi (u ekonomskom smislu) ali nije isključeno da se tim metodama može zaista pokoriti druge regije i države. vođenje borbe prvenstveno je prenijeto na područje gospodarstva. A sve to radi ostvarenja povoljnijeg poslovnog rezultata i većeg profita (ili dobiti).Kao vještina ne može počivati samo na primjeni teorije već: .vrhunskom proizvodnjom. To da su se ova dva termina ili pojma često spominjala u kontekstu i vojne terminologije. Postoji razlika u primjeni strategije i taktike: . A kako se vodi ovaj "rat"? . taktičkim postupcima u pojedinim dijelovima poduzeća ili radnim procesima.sredstva taktike su ljudi.. Ponekad se.pobjeda nad konkurencijom. kvalitetom. U poslovnom svijetu često se uz pojam strategija spominje i pojam taktika.nije li suvremeno tržišno poslovanje slično ratnom privređivanju. Treba se priupitati: . ova dva pojma izjednačavaju. odnosno tržišta. i da upravljanje takvim poslovanjem ima karakteristike vođenja rata? Treba se priupitati: . Cilj taktike je . čak. taktički menadžment.

što bolja priprema veći uspjeh. . Uspješna priprema za uspješno vođenje tržišnih borbi podrazumijeva: .Može li ovaj "rat" biti i okrutniji od klasičnog rata? . . 28 . . Ta priprema pretpostavlja ove aktivnosti: .a tek potom stvarati uvjete za pobjedu. U pripremi za tržišnu borbu stalno treba imati na umu da je važnije osigurati se od poraza. odnosno stalno komuniciranje s "protivnikom" (pravilo je da se nikad ne prekida kontakt ni s "ljutim protivnikom"). A kako je poslovanje specifičan vid modernog i neklasičnog rata. . I tako menadžment kreće u "rat". .imati stalno na umu da i konkurencija priprema ofenzivna djelovanja.stalnu vezu s konkurencijom. a to znači: . .što onda treba učiniti da bi se pripremili za takav "rat" ? Evo što.izviđanje.prema konkurenciji! Osim toga treba izvesti borbena djelovanja. i .izvršiti napad. a često i jeste.može. . .maskiranje. .iznenađenjem.izviđanjem. mora se menadžment pripremiti na sučeljavanje s konkurencijom i to slijedećim aktivnostima: .forsiranje I sve to prema kome? . . U vođenju tržišnih borbi priprema je više od polovice obavljenog posla: .obranu. područja i uništava neprijatelj". Treba se pripremiti za vođenje tržišne borbe. .manevar.biti stalno pripravan na uspješno suprotstavljanje ofenzivnom djelovanju konkurencije.iznenađenje.čak što više danas je pravilo da se s konkurencijom treba surađivati i "surađivati".i obratno. Da bi u tome uspjeli."poslovanje je rat u kojem se osvajaju visine. Zato poduzetnici često kažu: .

. uslugu. reklamacije.). pakiranje. . troškovima i sl.iznenađenja su moguća u svim funkcijama poduzeća.njihove promocije itd. U provođenju iznenađenja često se koriste planovi obmane i to s ciljem zavaravanja konkurencije. Sredstva koja se koriste u izviđanju su elektronska sredstva a temeljni im je cilj dobivanje potrebnih informacija.poraz. Ovdje je bitno osvrnut se i na problem iznenađenja.primjer Japanaca . tehničku ispravnost proizvoda i sl. njegove potrošače itd. u organizaciji. Izviđanje je potrebno ne samo da se sazna sve o konkurenciji već se tako upoznaje pozicija i vlastitog poduzeća. a ne samo u tehničko . preostaje još samo: MASKIRANJE. proizvoda i usluga. i na kraju .taktičkom području (npr. .. iznenađenja su češća na nižem nivou i zato taktički menadžment mora biti pripravan i osposobljen da odgovori na njih (misli se na područje proizvodnje.). proizvod. a u svrhu potpunog razaranja njene filozofije poslovanja.manevrom. Dakako da se menadžment može koristiti i drugim elementima uspješnog vođenja borbi ali su navedeni osnovni. Maskiranjem treba onemogućiti čak (nekad treba i to uraditi) i najbliže suradnike da saznaju prave namjere strategijskog menadžmenta. servis.forsiranjem. jer što koristi poduzeću ako su izrađeni savršeni planovi: . jer . Iznenađenja se ostvaruju i na strategijskom i na taktičkom nivou. iznenađenja nisu moguća. u prvom redu. Kad se u tome uspije.neki menadžeri misle da u ovom.koji su cijeli svijet iznenadili niskim cijenama. Ipak. . ako sve to konkurencija otkrije jer će se svim silama truditi da naše planove osujeti i zato: . Iznenađenja su uvijek moguća i dešavaju se u različitim oblicima i s različitim učincima.tako se najbolje upoznaje konkurencija. IZVIĐANJE je početna aktivnost menadžmenta koja podrazumijeva obavještajnu djelatnost usmjerenu na konkurenciju (na konkurentsko poduzeće.maskiranjem. Te se mjere osiguravaju maskiranjem. dizajn.novih proizvoda. a poznavanje konkurencije prvi je uvjet koji osigurava pobjedu. Strategijski menadžment zna da i pored uspješnog izviđanja nedostaje dio potpunih informacija pa se koristi i predviđanjem. . ili nepoznavanje .. tajnost.treba poduzeti mjere da se to onemogući. sadržava.nisu u pravu. .). informatičkom dobu. 29 .

utvrđivanje prepreka.rješavanje problema.također. nema smisla forsirati vlastite tržišne aktivnosti u času kad su konkurenciji "kola krenula nizbrdo". Znači: vještina zaobilaženja je osnova manevra.zato se kaže da će u tržišnoj borbi pobijediti onaj koji nauči vještinu zaobilaženja. . .jeste vrijeme početka u ostvarenju cilja. ZAPRAVO. FORSIRANJE je česta aktivnost koju poduzima strategijski menadžment. A KAKO SE. A osnovni kriterij za ocjenu efikasne vještine zaobilaženja. menadžment često. Strategijski menadžer da ne bi bio otkriven i da se lakše maskira često mijenja metode i priprema neočekivane smicalice: . podrazumijeva sukob i "sukob" dviju protivničkih strana: 30 . Samo znanje može utvrditi i razabrati bitne probleme koji će se riješiti forsiranjem. . Bitno je za forsiranje: . a završilo ranije od konkurencije.da se ne provodi forsiranje u vrijeme najvećeg forsiranja koje izvodi konkurencija. a u realizaciji cilja pretekli konkurenciju i to zaobilaženjem prepreka na putu ostvarenja u kojem smo upotrijebili sve spoznate elemente tržišne borbe o kojima je do sada bilo riječi.u trenutku realizacije planova. MANEVAR predstavlja vještinu savladavanja prepreka: .Kako će se to uraditi? Na primjer: . . Takvo forsiranje sastoji se od tri dijela: . Suština je u tome da menadžment maskira svoje. Najjači resurs za taktičko forsiranje jeste znanje menadžmenta.forsiranje će se izvršiti kad je konkurencija troma i kad se ulijeni.da se ne ponavlja taktika iz ranije dobivene bitke.lažnim oglasom zavaravamo konkurenciju. i nižem menadžmentu u poduzeću o internim planovima daje podatke tek u zadnji čas .to bi bilo rasipanje snaga. znači da je bila u pitanju vještina kojom smo prethodno otkrili namjere konkurencije. pa tako i tržišna.utvrđivanje problema. a demaskira planove konkurencije. Da bi se zaštitili od obavještajnih aktivnosti konkurencije. .tako će da bi se uspješnije maskirao izvesti i zavaravajući oblik demaskiranja s ciljem zavaravanja konkurencije. . VODE TRŽIŠNE BORBE? Svaka borba. i . Zašto? Zato jer ako se započelo s realizacijom cilja kasnije. .zaobilaženje u savladavanju prepreka je duži ali sigurniji put.

. .s boka. 31 .frontalan. Frontalni napad više se skoro i ne koristi jer se: . u tržišnoj borbi.iz okruženja.a svaka strana želi da se rat završi što prije i svaka se strana nada svojoj pobjedi.prednost daje "gerilskom" ratovanju. . .o ovoj vrsti ratovanja kazuje se u knjizi "Gerilski marketing" izdanoj u SAD-u Ipak.iz pozadine. Rijetko se. a to su njegova: . . Cilj napada je konkurencija. koristi samo jedan od ova dva načina. . Postoje i drugi ciljevi u napadu na konkurenciju. Češće se kombiniraju oba načina.deseci tisuća poduzeća koja ne mogu preživjeti tržišnu borbu.. Sredstva kojim se postiže cilj napada su: .uspjeli su jer su ispravno usmjerili cilj i pravac napada. pa se protivnik ugrožava po bočnoj komponenti.kombiniran.iz neposrednog dodira. Što ostaje na poprištu ovakve borbe? .obrana.pri čemu se konkurenciju eliminira iz postojeće tržišne pozicije. .dizajn itd.organizacija.tržišna pozicija i sl. A što je potrebno uraditi da bi se poduzeće suprotstavilo takvoj sudbini? . . Bočni napad primjenjuje se kad je uspjeh neizvjestan napadom na glavnu metu.kvalitet. . . i . .rokovi . uspješan frontalni napad na tržištu izveli su Japanci s minijaturnim kompjuterima. Napad može biti: . NAPAD je način tržišne borbe u kojem je sve pripremljeno i osmišljeno unaprijed i izvodi se istovremeno na svim mjestima i svim sredstvima.napad. Kao i u klasičnom ratu tako i u tržišnoj borbi postoje dva načina vođenja borbe.mora znati i prepoznati sve oblike napada! NAPAD je dakle način vođenja tržišne borbe.cijene. a to su: . i .

ili cijena.tada se povlačimo iz tržišne borbe. zdrava tržišna borba uvijek bi trebala biti takva. ovisno o obliku organizacije poduzeća i njegove veličine.a da bi uspio operativni menadžment mora osigurati strukturu i potreban kvalitet resursa.).u napadu. 4.novom strategijom.ne u obrani.Obilazni napad zaobilazi glavne prednosti konkurencije: . Moral i etika osnova su koju strategijski menadžment mora upotrijebiti i u tržišnim borbama. . . .ne napada se cijeli proizvodni program. Time stvaramo osnovu za novi napad . Ako konkurencija uspijeva. često u tržišnoj borbi i predstavlja organizirano odstupanje.0. ako se stimulira motiviranost za rad kroz razne oblike i tako povećava proizvodnost i time se ugrožava konkurencija. Napad iz pozadine izvodi se pozadinskim sredstvima. Temeljni nositelji operativnih aktivnosti su menadžeri koji se nalaze na nižem ili srednjem nivou. .akcije. Povlačenje je. 32 . Operativni menadžment je prilično složen proces koordinacije i usmjeravanja operativnih aktivnosti.ili asortimana itd. pa makar i kao borba. a to su snage koje ne moraju biti neposredno u proizvodnji: .postojeće proizvodnje..dizajn. itd.ti resursi su proizvodi i usluge pa je zadatak operativnog menadžmenta da upravo njih usmjeri prema željenom cilju. Jer. Treba se shvatiti da tržišna borba i konkurentski odnosi na tržištu ne smiju biti sredstvo za "istrebljenje" već stimulacija za nove poslovne pothvate. kvalitet.na primjer. . to isto koristi se i u obrani. i te resurse treba usmjeriti prema željenom cilju. . . To činimo tako da odstupamo od: . dakle.nego dio proizvoda (najčešći je slučaj u automobilskoj industriji . oprema i sl. OPERATIVNI MENADŽMENT Operativni menadžment osigurava transformaciju strategijskih dugoročnih planova u operativne planove . . NAPOMENA : I u napadu i u obrani postoji nelojalna konkurencija i nefer borba i sve to ima odraza na zdravu tržišnu konkurenciju i tržišnu borbu. Kao što se u napadu mogu koristiti: cijene. a mi . OBRANA je također važna kao oblik tržišne borbe i to ništa manje od napada.pa sve to uvodimo novo kao novu strategiju. Obranom zaustavljamo napad konkurencije i time odmah stvaramo uvjete za protuudar ili povlačenje iz tržišne borbe.

definirati odnose rukovoditelja i podređenih. Operativni menadžeri.planira. A da bi to uspio operativni menadžment: . . nabavu.upravo mjerljivost operativnih rezultata temeljno je obilježje operativnog menadžmenta.) te za radne operacije i radne zadatke. a s ciljem da se osigura realizacija strategijskih ciljeva. Kako to mogu uspješno obaviti? .tako što će u realizaciji operativnog menadžmenta definirati operativne ciljeve i strategije. tako i za efikasno funkcioniranje operativnog menadžmenta treba: . . a . dakle.definirati operativne ciljeve. .definirati oblik akcije (treba li pomoć drugih).a ove ciljeve i strategije treba definirati za pojedine poslovne funkcije (proizvodnju.utvrditi standarde za mjerenje operativnih rezultata. organizira i kontrolira? .odnos ulaganja i rezultata u okviru funkcionalnih i organizacijskih cjelina. i .kontrolira. .definirati ograničavajuće čimbenike u realizaciji ciljeva.definirati sustav pohvala i nagrada.da bi ti rezultati bili povoljni operativni menadžment mora donositi odluke o optimalnoj strukturi korištenja rada.1. Kao i u svakom složenom i odgovornom poslu. prodaju itd. SUŠTINA I ZNAČAJ OPERATIVNOG MENADŽMENTA Što obuhvaća operativni menadžment? . Što planira. Čim se ciljevi raspoređuju po poslovnim funkcijama i u proces neposredne proizvodnje (bilo proizvoda ili usluga) to znači da su ciljevi i rezultati mjerljivi. Zbog toga je operativni menadžment usmjeren na poslove opće koordinacije i na upravljanje operativnim funkcijama u poduzeću.A kako će to uspjeti? . . oblik organizacije rada i principe rada s ljudima. odgovorni su za realizaciju proizvodnje i pružanje usluga. najprije. sadržaj poslova.tako što. moraju poznavati strukturu.obuhvaća brojne i različite zadatke što ih strategijski menadžment dodjeljuje nižim nivoima menadžmenta.definirati strukturu i sadržaj radnih zadataka. . . sredstava rada i predmeta rada te njihovoj transformaciji u procesu rada u gotove proizvode i usluge. 4. .organizira. . i 33 .

definirati sustav kontrole operativnih rezultata. razvojem. Zašto? Zato jer svaku funkciju treba: . Zato operativni menadžment mora ostvariti optimalne radne uvjete.organizacijske i kreativne sposobnosti menadžera. . marketingom.tako se operativna politika opredjeljuje za kadrove.. A to znači da se operativni menadžment zalaže za realno definiranje kratkoročnih ciljeva kao temelja efikasnosti operativnog menadžmenta.na nižem ili linijskom nivou hijerarhijske ljestvice. Upravljanje navedenim funkcijama vrlo je složen posao. proizvodnjom. Operativna politika je skup mjera za osiguranje potrebnih resursa (rad. On zahtijeva: . kvalitetu i sl. Operativni menadžment ostvaruje se na: . Ovaj.naglašeno je da dugoročne ciljeve definira strategijski menadžment.to je sposobnost operativnog menadžera da usmjeri raspoložive resurse prema operativnim ciljevima.srednjem ili operativnom nivou. odjeljenja itd. službi. . .optimalno korištenje kapaciteta.povećanje proizvodnosti rada. istraživanjem. kadrovima.tako se operativnom politikom može.maksimalna dobit (profit). i . ili . pronaći najefikasniji sustav rukovođenja ali i motivaciju za radno angažiranje radnika. 34 . predmeti rada) i njihovo optimalno korištenje. . Srednji nivo menadžmenta upravlja ovim funkcijama : . Funkcionalni ili srednji nivo menadžmenta transformira dugoročne strategijske planove u skup kratkoročnih operativnih planova. npr. sredstva rada. financijama. .operativnu politiku.. materijal.operativne ciljeve. operativni menadžment uključuje u akciju: . . Operativni ciljevi su kvantitativni i kvalitativni rezultati koji se očekuju od operativnog menadžmenta. informiranjem itd. Temeljni operativni ciljevi su: .zadovoljavanje potreba potrošača.operativne strategije. . pojačanoj kontroli kvalitete i sl. Kada sve prednje definira. insistirati na povećanju kvalifikacije radnika.nabavom.planirati. i . srednji nivo menadžmenta su menadžeri sektora. Operativne strategije predstavljaju oblike ostvarenja operativnih ciljeva.

Organizacija radnog mjesta treba osigurati optimalno korištenje rada. .radnici nemaju potrebu da se kreću van radnog mjesta. a koji nastaju zbog loše pripreme (materijala.). dokumentacije i sl. . .): .sam ide po dokumentaciju. . sredstava i predmeta rada.organizirati. stručnosti radnika (izvršitelja). Zato je.oprema. . radnika i sl. i . Zatvoreni oblik organizacije radnog mjesta je takav oblik u kojem su nepotrebni prekidi u radu svedeni na minimum. .radnici. oblika organizacije rada i radnih uvjeta. a što.ovo radno mjesto je potpuno opremljeno svime što je potrebno za proces rada. Ovo je loš oblik organizacije radnog mjesta. .efikasna organizacija radnih mjesta temeljni zadatak operativnog menadžmenta na ovom nivou. materijal. Postoje tri oblika organizacije radnog mjesta: .zatvoreni. Zato se navedeni oblik i naziva zatvoreni oblik organizacije radnog mjesta jer je radno mjesto "zatvoreno" efikasnom pripremom i suvremenim sustavom rukovođenja. A radno mjesto čine: .u ovakvom obliku radnik sam obavlja dio poslova pripreme. opterećuje obojicu.zbir radnih zadataka.a radno mjesto je najznačajniji element radnog procesa.radnik ne prekida rad da bi obavio pripremu izvan svoga radnoga mjesta. i . . Stabilizirani oblik organizacije radnog mjesta predstavlja takvo radno mjesto koje je organizirano na 35 . i . Otvoreni oblik je takav oblik organizacije radnog mjesta u kojem se javljaju nepotrebni gubici radnog vremena. . i .otvoreni. Kako se u okviru radnog mjesta obavljaju i radne operacije to je organizacija radnog mjesta i mjerilo organizacije cijelog poduzeća.sirovine. dijelove ili ostali materijal. Niži ili linijski nivo operativnog menadžmenta ostvaruje se na radnim mjestima i radnim operacijama. nepotrebno. Organizacija radnih mjesta zavisi o tehnologiji posla. ..stabilizirani oblik.ovdje je priprema dobro obavljena.na ovom nivou vodi se računa o ekonomiji trošenja (sirovina. Zbog svega toga radnik često komunicira s pretpostavljenim. energije.kontrolirati. opreme.

FINANCIJSKI MENADŽMENT Napomena: Financijski menadžment obrađuje se (u najkraćem) u ovom dijelu nastavnog procesa zbog studenata koji nakon treće godine studija upisuju apsolventski staž i završavaju studij Modula 1. . Menadžment je proces: .planiranja. . Drucker kaže: "Menadžment je efektivno i efikasno korištenje resursa za postizanje željenih rezultata.rast.informacijske.najracionalniji način: .razvoj.poslovanje. financijski menadžment? To je upravljanje financijama na: .u organizaciji ovog radnog mjesta koriste se suvremene metode i principi proučavanja i mjerenja rada.mikro nivou. .razvoj poduzeća. U filozofiji menadžmenta polazi se od stava da menadžment treba optimalno upotrijebiti i iskoristiti: .mezo.organiziranja.prirodne. .kontrole.financijske resurse. .zbog toga ovaj oblik organizacije radnog mjesta osigurava masovnu i visokoserijsku proizvodnju bilo proizvoda bilo usluga.0. 36 .rad. . i .rukovođenja. i . . i .i to ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima.ljudske. i . 5. i . Financijski se menadžment odražava na posve direktan način na: .koordinacije. Ovaj tip radnog mjesta rasterećen je svih neracionalnih pokreta i gubitaka vremena. P. studenti 4 god. .makro. Ponovimo. dakle.odlučivanja. Primjenjuje se u linijskoj proizvodnji i s velikom zaštitom radnika pa su zbog toga i najveći učinci u povećanju proizvodnosti i smanjenju troškova radnog procesa. Tako financijski menadžment utječe na: . studija slušaju poseban kolegij Financijski menadžment. . ." A što je. Inače.

.nabavni. ni rast ni razvoj nisu mogući bez efikasnog osiguranja financijskih sredstava pa je to osiguranje temeljni zadatak financijskog menadžmenta. .financijski.svoje zakonitosti. . .Što podrazumijeva rast poduzeća? Rast podrazumijeva porast: .razvoj koji je . Zato i na ovu funkciju treba primijeniti: 37 . .pojedinačnosti umjesto masovnosti.specijaliziranim umjesto univerzalnim tržištima.prometni (prodajni . Suvremeni menadžment mora se promatrati u kontekstu povezanosti svih pet nabrojanih menadžmenta.minijaturi umjesto gigantizma.proizvodni.ekonomski i tehnički osmišljen.dohotka.imaju svoja pravila. kao .personalni (kadrovski).raznolikosti umjesto uniformiranosti.istraživanje i sl. Takav pristup mora biti i u samom financijskom menadžmentu.dobro organiziran. jer i financije kao i druge funkcije u poduzeću: .proizvodnje proizvoda i usluga. Financijski menadžment je jedan od pet temeljna menadžmenta u poduzeću. i . ili dobiti. . . ili profita. . Kad govorimo u menadžmentu o razvoju onda se ne misli na bilo koji razvoj već na: .planiran. Iz financijskog menadžmenta nastao je financijski menadžer. A što se podrazumijeva pod razvojem poduzeća? Podrazumijeva se: . To je osoba koja je nositelj financijske funkcije i iskustva u financijskom poslu. i .cjelokupnost odnosa u poduzeću.ili rast neke druge ekonomske kategorije.nova ulaganja u osnovna i obrtna sredstva. Koja su to pet temeljna menadžmenta? To su: . . i . . ili . Danas se rast i razvoj zasniva na: . i .koji daje ekonomske efekte.pojedinačnoj umjesto grupnoj ocjeni profitabilnosti projekata.marketinški). Ipak.

. . od elemenata istaknutih u samom početku ovog poglavlja.a ne centralizirano.menadžerske metode. Financijsko planiranje mora biti: .proizvodnu funkciju.decentralizirano. tako se i financijski menadžment sastoji od: . Nedostatak bilo kojeg temeljnog elementa utječe negativno na efikasno reguliranje svih financijskih tokova. .paralelno prema navedenim funkcijama. i .srednjoročni. .menadžerske tehnike.financijske koordinacije. . Financijski plan može biti: . Financijski plan svakog poduzeća treba imati slijedeće dijelove: . i . i na temelju toga planiranje.financijske kontrole. Kao što se menadžerska tehnologija sastoji.odlučivanje. Financijsko planiranje sastoji se od izrade financijskih planova za: . općenito. A sama uloga financijskog menadžera je: . Objasnit će se malo detaljnije temeljni elementi financijskog menadžmenta.sama akcija. .plan obračuna amortizacije.promatranje. i . ..odozdo prema gore. a time i na mogućnost ostvarenja pozitivnog financijskog rezultata. .financijskog planiranja. 38 . .dugoročni ili planovi investicija.plan dobiti.osobnu vještinu menadžera. ali i izvora sredstava.prodajnu funkciju. i . . .plan ulaganja u proizvodnju proizvoda i usluga.investicijsku funkciju. . .plan općih troškova.plan realizacije proizvoda i usluga (financijski aspekt). . Temeljni instrument financijskog planiranja jeste financijski plan.financijskog rukovođenja.nabavnu funkciju.plan direktnih troškova (sati rada).financijskog organiziranja. .plan raspodjele dobiti i profita.a ne redoslijedno. . i .za sve druge funkcije u poduzeću. i .kratkoročni. . Financijski plan je instrument iskazivanja potrebnih sredstava. Strategijski financijski menadžment mora stalno imati na umu da temeljni elementi financijskog menadžmenta uvijek moraju biti povezani. .

Tako, putem ovih planova, poduzeće saznaje kolika su potrebna financijska sredstva sada i u narednom razdoblju, a radi realizacije svih ostalih planova u poduzeću. Financijsko organiziranje ima sva obilježja kao i kod svakog drugog organiziranja po elementima menadžmenta u poduzeću. Klasična organizacija danas se bitno izmijenila. Danas se prvenstvo daje decentralizaciji umjesto centraliziranom organiziranju. Daje se prednost matričnoj umjesto hijerarhijskoj organizacijskoj strukturi i fleksibilnosti umjesto čvrstoj (krutoj) organizaciji. Navedene tendencije prisutne su i u organizaciji financijske funkcije. Financijska funkcija može biti različito organizirana: - organizaciju određuje strategijski menadžer, - zato da bi imao potrebne informacije radi donošenja odluka. Strategijski financijski menadžment u značajnom dijelu svojih aktivnosti bavi se financijskim problemima izvora poduzeća (banke i sl.), a zamjenik strategijskog (top) menadžera vodi unutarnju financijsku politiku. Za organizaciju financijske funkcije, - izuzetno je važno da je vrhunski tehnički opremljena i modernizirana, - i da funkcionira sustav informiranja, prikupljanja informacija, obrada i pohrana podataka. Pravilo efikasnosti financijske funkcije je: - financijska koncentracija, - a poslovna decentralizacija. Financijsko rukovođenje dobiva sve više na značaju posebno i stoga što su dugo vremena problemi financiranja, pa tako i financijska funkcija bili ignorirani. Zašto? Zato jer je proizvodni koncept zasjenio sve ostale funkcije u poduzeću. Danas je posve jasno da je financijski kapital skupo ekonomsko dobro i zato vođenje financija dobiva na značaju. Suštinu rukovođenja financijama čini stalno odlučivanje o bitnim pitanjima financijske funkcije. Za uspješno vođenje financijske funkcije od značaja je spoznaja o ovome: - uzroci propadanja velikih svjetskih korporacija najčešće je u vladavini jednog čovjeka - posebno u sferi financija (a potrebno je mobilizirati timove), - najveći izvori profita danas nisu u proizvodnji već u financijskim transakcijama, - financijski menadžer treba nastojati što prije postati financijski poduzetnik, - jer i financijski menadžer riskira, - naročito je važno u području financija služiti se devizom "sve je dozvoljeno što nije zabranjeno)", - financijski menadžer i kad nije poduzetnik važniji je od poduzetnika. Financijska koordinacija je izuzetno važna funkcija financijskog menadžmenta.

39

Što je koordinacija? To je uzajaman (usklađen) odnos između rukovoditelja i osoba kojima je povjereno izvršenje pojedinih poslova i radnih zadataka. Cilj koordinacije je usklađivanje svih spornih pitanja u vezi s ostvarenjem postavljenih ciljeva. Koordinacijom se ispravljaju propusti, odnosno pogreške. Koordinacija financijskih menadžera odvija se na razne načine: - to znači da svaki financijski menadžer ima svoja pravila koordinacije. Koordinacija može biti: - vertikalna koja predstavlja usklađivanje odnosa i poslova na različitim vertikalnim nivoima, - u vertikalnoj koordinaciji važno je da podčinjeni surađuju uvijek s prvim pretpostavljenim, - horizontalna koordinacija predstavlja koordinaciju između dva rukovoditelja ili izvršitelja na istom nivou. Financijska kontrola je vrlo složen proces u financijskoj funkciji. Menadžer kontrolu ostvaruje uspoređivanjem planiranih i ostvarenih zadataka i rezultata u poslovanju. Zadaci financijske kontrole svode se na slijedeće poslove: - kontrola financijskog poslovanja, - kontrola materijalnog poslovanja, - kontrola nabavki i ugovaranja, - kontrola prodaje i marketinga, - kontrola poslovnih sredstava (osnovnih i obrtnih), - kontrola priliva i odliva novčanih sredstava. A osnova financijske kontrole je izvršenje kontrole slijedećih financijskih dokumenata i instrumenata: - zaključnog računa, - periodičnih obračuna, - financijskih odnosa (kupac- dobavljač), - blagajničkog poslovanja, i - plaćanje ugovornih i zakonskih obaveza. Financijska kontrola može biti: - unutarnja, i - vanjska. Vanjsku čine: - državni organi, - inspekcije, - carine i sl. Unutarnju čine: - ovlaštene osobe u poduzeću. Financijska kontrola može biti:

40

- stalna, - povremena, - potpuna, - djelomična, - prethodna, i - naknadna. Ulogu revizije uči se u kolegiju Računovodstvo i financije pa se upućuje na udžbenik iz tog kolegija.

6.0. INOVATIVNI MENADŽMENT
Suvremeni svijet i gospodarstva razvijaju inovativni menadžment jer on predstavlja: - kreativan, - školovan, i - visokostručan upravljački kadar. Suvremeni menadžment živi: - s promjenama, i - za promjene. Jer su promjene bitan uvjet za razvijanje kreativne (inovacijske) organizacije, a - kreativna (inovacijska) organizacija poduzeća najkvalitetnija je organizacijska struktura. Praksa pokazuje da se efikasno i efektivno korištenje resursa najuspješnije ostvaruje upravo inovacijama, i - zato se u menadžerskoj praksi i teoriji putem inovacija određuje i kvalitet svake organizacije. Treba zapamtiti: - da je najkvalitetniji onaj menadžment i ona organizacija u kojoj su stalne promjene jedina konstanta. U objašnjenju ovako shvaćenog inovativnog menadžmenta koriste se određena pravila: - temeljna pokretačka snaga za svaku inovacijsku praksu je nezadovoljstvo. Čini li se ovo pravilo nelogičnim? Da, ali analiza ove tvrdnje ipak pokazuje da je ona točna. Ako i zadovoljstvo može biti stimulator inovacijama ipak se prednost daje nezadovoljstvu. Zašto? Zato, jer kada bi svi bili zadovoljni nitko ne bi težio zadovoljstvu (jer je ono već ispunjeno), a što bi negativno utjecalo na promjenu (zadovoljenog) stanja, odnosno na inovacijske procese. Vladala bi letargija. Pravilo je: - ukoliko čovjek više zna veća je mogućnost da bude nezadovoljan,

41

i tako napreduju postepeno do viših i najviših radnih mjesta. tako i kraj treba planirati. najčešće. . ali .samo utoliko koliko je rađanje. A kako? Tako. bez zluradosti. od najnižeg do najvišeg menadžerskog ranga.otupe i zanesu se.visoka plaća.da.inovacijske promjene su složene i naporne aktivnosti i dugotrajne su.neuk i neinformiran čovjek. Suvremeni menadžer kao i početak karijere. . Evo tih uvjeta koje menadžment treba razumjeti i prihvatiti u stvaranju inovativne klime i inovatora: . od male plaće do najveće. pa ako menadžeri to ne shvate mogu uništiti i najtalentiranije. stvaraju. Dodat ćemo. . Inovatori se stvaraju. . Slično je i u poduzeću: . školovanjem itd. Ima nekih teoretičara koji tvrde da se inovatori rađaju. jer duga vladavina i najtalentiranije "dođe glave". prvenstveno.ništa nije opasnije od srljanja u promjene jer je to srljanje u propast. . pa . misleći pri tom na to da je za inovaciju ponajprije zaslužna "majka priroda". da menadžeri čekaju na odlazak u trenutku kada uspjesi počnu opadati. od malih poduzeća do najviših kompanija.zato Japanci prakticiraju da mladi stručnjaci započinju posao od najjednostavnijih radnih mjesta.jer je: . .menadžeri moraju znati da radikalne promjene nisu moguće i da za svaku inovaciju treba vremena. Japanci su ovaj problem kod menadžera riješili tako da su sve stručnjake stavili na "pokretnu traku" na kojoj se moraju dokazivati i svakodnevno boriti za opstanak. dobiveni stan ili kuća. Tada je kasno. U tom smislu Japan je na vrhu jer: .menadžer mora zapamtiti da ne treba trčati već krenuti na vrijeme. nažalost. . posve zadovoljan pa se od njega niti ne može očekivati inovacija. na ovu tvrdnju.ne bi bilo zgorega na ovo pravilo podsjetiti aktualne političare. Najčešća je praksa. ipak. i sve drugo osigurano može destimulativno djelovati na mlađe stručnjake .treba otići na vrhuncu uspjeha.duga vladavina (menadžera na istoj poziciji) smrtonosna je za inovacije. točno je da se inovatori rađaju. 42 . uvjet da bi netko postao inovator. što upravo menadžment u tom stvaranju ima odlučujuću ulogu. To najbolje ilustrira primjer bogatih roditelja čija djeca ne pokazuju interes za znanjem. Zato prihvaćamo stav da se inovatori. promjena i stalne borbe za unapređenje postojećeg. . .postaju pasivni u najboljim godinama.njeguje kult inovacija.

konkurencija uvijek vreba na njih.tako npr.inventivne i kreativne kadrove treba čuvati.danas novina .ali zna i to da ideje istom brzinom i zastarijevaju. Zato će strategijski menadžer uvijek davati apsolutnu podršku mladim i inovativnim kadrovima.ali se između dolaska i odlaska malo toga dobro uradi. . pod svaku cijenu. Za menadžment je važno naglasiti da je svaka promjena i inovacija u poduzeću praćena i otporom.sutra starina. . . jer ako se tako ne postupa. Što se tada dešava? Tada svi redovno dolaze na posao i redovno odlaze s posla. . . . Menadžer.grupa najsposobnijih kreatora bila je oslobođena nekih pravila kompanije. već se to uspijeva "polaganim učenjem" na promjene.jer i nagle metode kao i promjene nose opasnost. .svojstven je starim i iskusnim.inovacija se ismijava. nisu imali zadane rokove i dinamika izvršenja poslova ostavljena im je na volju.mnogo malih stvari (prijedloga) može dati velike koristi. sami su odlučivali o vremenu dolaska i odlaska s posla. Taj se otpor manifestira na različite načine. jer .time se želi kompromitirati njen autor. Za ilustraciju: Kompanija IBM u vrijeme stvaranja osobnog računala uvela je (malu) novinu u odnosu na najkreativniji kadar: . . mora to spriječiti na vrijeme.rutinski rad je "smrtonosan" za inovacije.a ako se tako ne radi elan mladih bit će ugašen od strane okoštale birokratske strukture. stvoreni su svi uvjeti za otpor promjenama.inače će se javiti organizirani otpor promjenama. a koji su tada najveća smetnja inovacijskim procesima. .ovo je još više poboljšalo inovacijsku klimu.. Suvremeni menadžer zna i da svako oklijevanje u realizaciji ideja donosi nenadoknadive štete. . .a kad se u tome uspije. . Menadžer pri tom ne smije upotrijebiti nagle i nepromišljene metode. 43 . Ima menadžera koji (suprotno od prednjeg primjera) prema kreativnim kadrovima nameću vojničku strogoću i prate dolazak i odlazak s posla. a najčešći su ovakvi scenariji: . Suvremeni menadžer zna kakve muke treba proći dok se dođe do nove i korisne ideje. . Suvremeni menadžer (na primjeru Japanaca) zna da se ne smiju zapostavljati ni mala (sitna) poboljšanja u funkcioniranju organizacije.

otkrivaju i otvaraju tek nakon razgovora i odgovora o najbeznačajnijim pitanjima. često.jer je to sredstvo suvremenog i inovativnog menadžmenta u ostvarenju cilja. ne misle tako. inovatoru se daje do znanja da će se pogreške tolerirati i da je normalno da inovator griješi. i . . . Danas.kritična masa (mladi kadrovi i sl. klime promjena. Zato menadžer ne smije izbjegavati razgovore sa zaposlenicima i zapostavljati tu obavezu pravdanjem da nema vremena.ali isto tako zna da najviše griješe time što ništa ne rade. . . Inovacijska praksa pokazuje da je i sam razgovor vrijedan jer se i iz najbanalnijeg razgovora može roditi nova ideja.određeni stupanj fleksibilnosti organizacije. Razlika je u tome: .jer su inovacije (novine pa i novotarije) temelj suvremene poslovne filozofije. Razgovori smanjuju napetost i poboljšavaju inovacijsku atmosferu. . 44 .). Pravilo je: . inovacija i kreacija potrebna je. Amerikanci.što živa bića imaju siguran kraj.biti i ostati lider. Da su Japanci u pravu pokazuju inovacijski rezultati.da pogreške poboljšavaju inovacijsku atmosferu? Moguće je! Međutim treba znati da su se nekad pogreške obavezno kažnjavale. a .mora se živjeti s promjenama. Da li je moguće.pojaviti se prvi. pak. Suvremeni menadžer zna da ne griješe samo oni koji ništa ne rade. Za stvaranje takve klime. A zašto sve to? Evo zašto. Organizacija je poduzeća poput svakog živog bića i ima svoj životni ciklus. Oni su još uvijek konzervativni i vjeruju da inovacije pripadaju eliti.poduzeće uz sposoban menadžment može uvijek biti "u zenitu" i ne mora ni "ostarjeti ni umrijeti"."zašto ne" kažu Japanci. Uvjet za ovo je: . . Zato menadžer mora pronaći vremena za razgovor sa svakim za koga zaključi da će to biti korisno za neku inovaciju. Razgovarati sa svakim . inovacijama i kreacijama.jer se pravi vidici. A sve to podrazumijeva..

I ovdje mora odgovor biti niječan.primjena i komercijalizacija procesa i novih organizacijskih struktura. obavezno. jer . Inovacije mogu bez poduzetništva ali poduzetništvo bez inovacija ne. INOVACIJE? Inovacije su oduvijek bile u interesu čovjeka i predmet njegove radoznalosti. 45 . Ali opet. Još je važnije naglasiti kako društvo koje ne pridaje značaj inovacijama ne misli na svoju budućnost. odnosno za komercijalni uspjeh.. Dakako da može. Još je. .one ne trpe stereotipe. nego se baviti vezom inovacija s ovom ili onom pojavom. Važno je znati da nema univerzalne definicije. razvoj i razmjenu ideja. Postoje brojne definicije o tome što je inovacija. . većina teoretičara inovacije vezuje za pojavu poduzetništva.razvoj. za menadžersku praksu. moglo bi se reći kako se ekonomske epohe ne razlikuju po tome što se proizvodi nego po tome kako se proizvodi. ZAPRAVO.). Korisnije se pozabaviti tvrdnjom da je inovacija: . 6. Najbolje bi bilo ovu raspravu.da treba poticati nastanak. Ali i inovacije su već tada postojale. ako se moderno poduzetništvo javlja tek polovinom prošlog stoljeća to ne znači da ono u iskonskom obliku nije postojalo još od pretpovijesti ljudskog društva. A ŠTO SU. važnije naglasiti kako se inovacije ne uvode nikakvom prisilom ili dekretom i da se propisima mogu samo usporavati. komercijalizirati. Zaključak: Inovacije i poduzetništvo mogu ali ne moraju biti povezani. Da inovacije mogu sadržavati sve navedene elemente iz definicije. pa menadžment koji ne živi s promjenama i novim idejama neka zaboravi na menadžersku karijeru. I inovacije se ne moraju. Sa stajališta inovacija.inovacije nisu determinirane (zadate) pojave. .usavršavanje. Ipak. Tako imamo i rasprave mora li se inovacija vezati i za komercijalizaciju. a da za onog tko ih otkrije malo ili ništa ne znače u komercijalnom smislu najbolje govori primjer Nikole Tesle.1. Tako Drucker smatra da su inovacije specifična funkcija poduzetništva. u ovom smislu. Ni inovacija ne mora imati komercijalnu funkciju jer su inovacije moguće i van ekonomske sfere pa i mnogo značajnije i vrjednije nego one koje su vezane za ekonomske čimbenike (umjetnost itd. Zašto? To bi značilo da inovacije nisu ni postojale prije pojave poduzetništva ili bi se moglo postaviti pitanje mogu li postojati inovacije i bez poduzetništva. u inovacijskoj organizaciji poduzeća dominiraju snažni timovi interdisciplinarnog karaktera koji razmišljaju i razmjenjuju ideje. Danas. ne komplicirati jer ona ne može dati odgovor na ključno pitanje što je inovacija. konvencije i šablone. . Napredak čovječanstva i pojava civilizacije duguje se inovacijama. Ti stavovi nisu točni i Drucker je u zabludi. pa ma kakve one u svojoj suštini bile.otkriće.

Nije rijetkost da se.sistematiziran. .formiraju se snažni istraživački timovi itd. čak. i .regionalizirano. a još se češće smatraju čudacima kojih se valja kloniti. "svojeglavima" i što su nepodobni za mir u poduzeću i za našu inovacijsku sterilnost.ne samo inovacije već i same "gole" ideje i prijedlozi pa i najmanje poboljšanje efekata poslovanja. .u nas se čak smanjuje.organiziranih sustava. a najmanje od pojedinaca. . 46 . a .S menadžersko .najbolji kadrovi.stalan. . U razvijenim zemljama znanstveno . .istraživačkih ustanova.okrenut budućnosti. odnosno povećanja efekata poslovanja.sve je rascjepkano.istraživački rad je: . Pod jednim krovom okupljaju se: . U razvijenim zemljama: . naša inovacijska praksa? Može se slobodno govoriti o našoj inovacijskoj sterilnosti.inovacija. .centraliziran (radi efikasnog sustava financiranja). .i u nas raste broj tehničke inteligencije (pa i znanstvenika) ako se računa.u nas. najmanje inovacija izlazi iz instituta. razvojnih i inovacijskih centara. a o usporedbi sa suvremenim svijetom i inovacijskim kretanjima nema niti govora.raste broj znanstvenika pa raste i broj izuma .organizacijskog stajališta pod inovacijom treba podrazumijevati svako otkriće u smanjenju troškova i (ili) poboljšanju kvalitete. i sprječavaju i blokiraju.inovativni kadrovi. inovator izlaže sprdnji. Inovacijski procesi "ne stanuju" u našoj društvenoj ni gospodarskoj praksi.broj patenata stalno raste. Kakva je. s ovog stajališta. broj svršenih studenata ali opada broj novih patenata iz godine u godinu. znanstveno . itd. A u nas je obratno: . u nas. suprotno. A zašto ? Zato što se inovatori smatraju "čudacima". .atomizirano. . U svijetu najveći broj inovacija potiče od: . U svijetu: .u nas ne samo da se ne stimuliraju već se. U svijetu se stimuliraju: .

. polazna osnova svake inovacijske organizacije jeste stvaranje kreativne i stvaralačke atmosfere (pa i službe i sl. 6. A sve to jer birokracija traži da se radi po diktatu pretpostavljenih a to znači.inovacijske organizacije zahtijevaju samostalnost pojedinca.suštinu zamjenjuje forma.bitne se stvari zamjenjuju nebitnim i trivijalnog značaja. a ne prinuda.pa zbog toga neki teoretičari stoje na stajalištu da inovativnim organizacijama i nije potreban rukovoditelj.rad mora biti zadovoljstvo. U takvim uvjetima umjesto da se stimuliraju inovacijski procesi: . . Važno je istaknuti da: . .ono mora biti diskretno (a ne nametljivo). U takvim uvjetima inovacijska organizacija je raznovrsna i osigurava slobodu stvaralaštva. .) u kojoj će temelj biti pojedinac (organiziran u timove). i . u pogledu. S druge strane suvremeni menadžment u suvremenim i organiziranim društvima.hijerarhija je nepoželjna. Ali i uz ovakav pristup i koncept ne postoji univerzalni recept za projekt inovacijske organizacije. . dok je jednoobraznost katastrofa za kreativnost i stvaralaštvo. treba naglasiti da je. Ali treba istaknuti i ovo: 47 .institucije rada zamjenjuju institucije reda.Zato ovo stanje u nas.discipliniraju se već ionako disciplinirani ljudi.s inovacijskim i kreativnim ljudima (od znanja) teško upravljati.niti bolje niti gore od propisanog. Ipak. Suvremeni menadžment zna da je upravljanje inovacijskom organizacijom težak i složen posao jer.nastoji stvoriti inovacijsku i kreativnu organizaciju. .u birokratskoj strukturi. U neorganiziranim društvima prisutna je birokratska organizacija.ovo proizlazi iz posebnosti i prirode same organizacije i članova inovativne organizacije. .a to je smrtna okolnost za inovacije. .2. jer . . . možemo smatrati dramatičnim i pogubnim. Ovaj zadnji stav nije prihvatljiv jer je rukovoditelj potreban svakoj organizaciji pa i inovativnoj. . ali je menadžer ipak potreban.u kojoj će postojati maksimalni uvjeti za inovacijsku djelatnost. Jer. INOVACIJSKA ORGANIZACIJA Intenzitet i kvalitet inovacija u znatnoj mjeri ovisi od organizacije društva i poduzeća. inovacija.ispiranjem glava uništava se svaka pomisao na inovacije i kreativnost. .to znači da uloga menadžera ne smije biti prenaglašena. . .

za menadžere inovativne organizacije mora se školovati poseban menadžerski kadar koji će davati prednost savršenim međuljudskim odnosima i sposobnim za stvaranje inovacijske i kreativne klime. koji su "preko noći" postali "menadžeri" ili vlasnici poduzeća: . zaposleni se unapređuju i primaju druga nematerijalna priznanja. Motivacija mora biti tako organizirana da. većina svjetskih (a napose Japanskih) kompanija motivira i sve zaposlene na nove ideje.3..oni su nezainteresirani za promjene.talentirane.negativna kadrovska selekcija (podobnost)! Zato su naši. To je i logično jer su inovatori. i rukovoditelji poduzeća. a . . Koji su.motivacija za inovacijski rad bitno različita od svih drugih vrsta motivacije. motivirati isto što i kvalificiranog radnika. . u pravilu. pored opće društvene klime. . . MOTIVIRANOST INOVATORA Odmah treba naglasiti da je. . "naselje mozgova" itd. . rijetki. i pri tom. ili "pametne gradove".koncentrirati znanstveno . inovatori uglavnom entuzijasti koji se tim poslom bave vođeni unutarnjim nagonom i zbog osobne satisfakcije. a naročito: . Razlozi za to su: .).eliminira.oni se boje inovacija. razlozi za našu inovacijsku sterilnost? Najveći krivci za to su.kreativne.a što od toga ima u nas? Što to govori? Da su uvjeti za bavljenje inovacijskim (znanstveno-istraživačkim) poslom najveći motivirajući čimbenik. .osim novčane nagrade.svaka promjena prijeti da ugrozi njihovu poziciju. Zato se većina naših rukovoditelja "profesionalno" suprotstavlja promjenama.one koji nemaju takve kvalitete. i . visokostručni i njih ne može. 6. . A poznato je da su promjene najveći neprijatelji šabloni i tromom "redu". npr. Ipak. U motivaciji je potrebno primijeniti različite mjere. i s ovog aspekta. I za inovatore najvažniji.istraživačke institucije (kroz "znanstvene parkove". 48 .zadrži.

i .da bi izazvali promjene. Važno je i ovo: . a to su mudri. jer su . U Japanu najmanje 80% zaposlenih istakne bar jedan prijedlog za unapređenje tehnologije i organizacije rada. dok je najveća korist od samo jednog prijedloga za kompaniju iznosila 7. .8 milijuna američkih dolara. . Njihovo je geslo da treba. i .stimuliraju zaposlene na aktivan odnos prema promjenama. a ne znaju da ne znaju."zašto ne" . 49 . . dotle "Azijski tigrovi" polaze od kooperativnosti u radu kao temeljnom načinu prikupljanja ideja.treba naučiti one koji ne znaju da ne znaju. već .probuditi one koji znaju.slijediti one koji znaju da znaju. i .statičnost kod njih "tiho umire". učeni i inventivni ljudi. a to se prvenstveno odnosi na mlade i neiskusne ali koji žele učiti. skupo. odnosno popularno nazvanih "Azijskih tigrova". prodaju drugima.oni posebno njeguju praksu i prema neprihvaćenim idejama (stimulira se provokacija u idejama). a ne znaju da znaju. A što je imitacija? To je postizanje cilja primjenom tuđih noviteta. "Azijski tigrovi" smatraju da je najvažnije sakupiti ideje od ljudi iz kompanije i tako uključiti u taj proces najveći mogući broj ljudi. Zato "Azijski tigrovi". Pa čak i ovo: . . . Prosječna nagrada za jedan prijedlog iznosi 71 američki dolar."Azijski tigrovi" osim što su dobri inovatori jednako su dobri i imitatori .žive za i s promjenama.treba izbjegavati one koji ne znaju.A "Azijski tigrovi"? Suvremeni pristup inovacijama je specifičnost Japanaca.spavači. jer su shvatili da je imitacija na kraći rok vrlo isplativa i nakon što kupe licencu odmah kreću u njenu modifikaciju ili usavršavanje pa je zatim. u smislu preuzimanja tuđih noviteta.oni opasni za svaku organizaciju. Korejanaca. Za "Azijske tigrove" bitna su slijedeća polazišta: . Zatim smatraju da treba. "Azijski tigrovi" čak izazivaju i konflikte.nikad neće odbaciti bilo koju i bilo kakvu ideju.za njih ne postoji riječ "ne može". To rade. a to su oni koji su utonuli u dubok i miran san . Dok gospodarstvo zapadnih zemalja akcent stavlja na tradicionalni ili Taylorov način rada. Tajlanđana.

jer tada pada profitabilnost. . U nas se ovoj problematici još ne posvećuje dužna pažnja jer.a to znači ni bolji ni lošiji. pa čak i štetan. Evo zašto: Isporučitelj (prodavač) za istu cijenu prodaje kvalitetniji proizvod od dogovorene kvalitete. uz organizaciju i ljudske potencijala najznačajniji resurs u poduzeću. Ponekad isporuka kvalitetnijeg proizvoda može biti štetnija. A što je onda potrebno? Potrebno je da se menadžeri uhvate u koštac sa svim velikim i složenim problemima na području unapređenja kvalitete. ali ne tako uspješno kao što oni uspijevaju u inovacijama ili u imitacijama.Tako su "Azijski tigrovi" postali uzor kojeg oponašaju. zato se danas sve više govori o odgovarajućoj kvaliteti. Ali. 50 . mnogi u svijetu. MENADŽMENT KVALITETE Kvaliteta je. i od manje kvalitetnog nego što je dogovoreno. za uspostavljanje kvalitetnije proizvodnje proizvoda i usluga.. Neki menadžeri smatraju da je korisno isporučiti kvalitetniji proizvod ili uslugu. S druge strane za menadžera mora biti "sveto pravilo" da ne smije dati više za istu cijenu . Eto. ali nikako manje kvalitetno od dogovorenog. i .ne postoji školovan kadar za ovu aktivnost. Kod nas se na prste mogu izbrojiti poduzeća s oznakom "priznati proizvođač" (Pliva. kvalitetniji proizvod od dogovorenog može biti neprihvatljiv. zvuči nevjerojatno ali je tako. Osim toga. isto tako i za primatelja (kupca). često nisu potrebna nikakva ulaganja. Na primjer: Ako kupac nabavi željezo veće kvalitete od dogovorene može to izazvati potpun poremećaj u proizvodnji zbog nemogućnosti obrade takvog željeza kupčevim strojevima. 7.proizvodnju takvog kvaliteta bilo kojeg proizvoda ili usluge kakvu su ugovorne stranke dogovorile . Važnost kvalitete proizlazi iz ovog jednostavnog razloga: . kvalitet proizvoda i usluga povećalo za 10% u prosjeku bi se povećao nacionalni dohodak za 20%. a mnoga poduzeća nemaju službu za unapređenje kvalitete. npr. Podravka i još samo poneki). a to znači. Što je to odgovarajući kvalitet? Pod odgovarajućim kvalitetom podrazumijeva se dogovoreni kvalitet. čak. danas.ovim se poslom bave amateri. To snižava mogućnost zarade.0. Suvremeni menadžment sve više u prvi plan stavlja kvalitet kao zadatak broj jedan. .kada bi se. To može biti pogreška. a da bi se proizveo takav proizvod mora se nabaviti i kvalitetnije (a to znači skuplje) ulazne komponente (sirovine). danas.

operativne postupke.područje koje treba kontrolirati. Upravljanje. i . . Kod upravljanja kvalitetom treba se voditi briga o interesima svoga poduzeća ali i o interesima kupca. kao i kontrola kvalitete vrlo je složen problem.menadžment mora stvoriti sustav kvalitete kojim će garantirati postizanje odgovarajućeg kvaliteta.ovu odgovornost ne može delegirati (prenijeti) na niži menadžment.za pojedine faze proizvodnje itd. .za dio poduzeća.cijelo poduzeće. kao . . Zato će menadžment izraditi plan kontrole kvalitete. i .kontrolu kvalitete kojom se treba spriječiti isporuka nekvalitetnog proizvoda ili usluge. Najvažnije je u tom sustavu osigurati.tehničke i tehnološke postupke. a on sadrži: .kadrovi.za upravljanje kvalitetom odgovoran je strategijski menadžment. Zašto? Zato jer je poduzeću od interesa da održi željeni i prepoznatljiv kvalitet.podsustavi ovog sustava su: . a taj se pravilnik izrađuje za.organizacijsku strukturu.odgovarajuću dokumentaciju.oprema.kadrovske resurse.ocjena sustava kontrole visoko vrednovan posao.informacijski sustav kontrole. Izostanak bilo kojeg od navedenih čimbenika ne osigurava postizanje odgovarajućeg kvaliteta.organizacija.kadrove koji će vršiti kontrolu. .sve mora raditi na temelju odgovarajućeg pravilnika o kvaliteti.odgovornost. . Upravljanje kvalitetom S kvalitetom se upravlja kao i sa svakim drugim resursom ili aktivnošću u poduzeću. . . . i . i . . Menadžer će izraditi odgovarajuću dokumentaciju za kontrolu kvalitete jer se. I kod upravljanja kvalitetom menadžment se mora pridržavati određenih pravila: . Da bi tako ustrojen sustav funkcionirao menadžment mora poznavati sve dijelove poduzeća i znati što se u njima događa jer je u pitanju ponašanje ljudskog čimbenika kao najodgovornijeg za realizaciju 51 . a kupac treba imati povjerenje u proizvođača da će mu isporučiti odgovarajući kvalitet. . .Zato menadžment mora osposobljavati zaposlene da proizvode usluge i proizvode upravo odgovarajuće kvalitete.obuhvaća nekoliko područja. . Sustav kontrole mora biti izrađen na objektivnim osnovama jer je. . . .

Kvaliteta u marketingu Marketing je početna ali i završna aktivnost s kojom menadžment započinje svoj upravljački rad. Suvremeni menadžment vrši tranziciju. i jer time umanjuje objektivnu sliku o stvarnoj kvaliteti.navedene zahtjeve prenijeti u poduzeću radi realizacije.radne karakteristike i pouzdanost proizvoda i usluga. U području kvalitete marketing utvrđuje zahtjeve potrošača za određenom kvalitetom. a što znači .pogrešno suviše hvaliti vlastite proizvode i usluge. Tako npr. i to sve . Zato marketing treba: .do perfekcije.kult znanja i želje da se ostvari takav kvalitet.ne bilo kakav kvalitet već najveći kvalitet. . Za suvremeni menadžment izuzetno je važno da ostvari i kvalitet kvalitete. Pokazalo se da je proizvodna norma veliko zlo za kvalitet. Čudno zvuči ali tako je. A osnova kvalitete kvalitete je. . 52 . Suvremeni menadžment zna da kvaliteta smanjuje troškove i zato se trudi da kvalitetu i ostvari kao najodgovorniji za nju.svako oklijevanje ulaganja u kvalitet ima nesagledive posljedice za poduzeće. dizajn. A što znači kvalitet kvalitete.). .utvrditi količinu i prihvatljivu cijenu. ali je bitniji kvalitet. Zašto? Zato jer je poznato da poduzeća koja imaju dobre međuljudske odnose imaju i zadovoljavajući kvalitet. . i . Kvalitet kvalitete strategijski menadžment sprovodi metodom: .utvrditi potrebe potrošača za određenim proizvodima i uslugama. naročito važne za ugostiteljstvo (boja.kvantitete u kvalitet.sustava kontrole i napose kontrole kvalitete. I obratno.čulne karakteristike. Menadžment se mora izboriti za kvalitet kvalitete. Pri tom. ulaganja od samo 1 kune u kvalitet ima efekt kao ulaganja od 40 kuna u opremu i strojeve. Zato .utvrditi ostale zahtjeve kupaca. ona povećava proizvodnost i profit i do 30%. miris itd. Suvremeni menadžer skroman je u isticanju kvalitete njegovih proizvoda i usluga jer je. Znači . .odozgo prema dolje. ukus. Osim što kvaliteta smanjuje troškove. .da se kvalitet kvalitete treba uspostaviti na svim nivoima menadžmenta. menadžment zna da je obujam (kvantitet) proizvoda i usluga bitan. Sposoban menadžer će navesti kupca da on sam pohvali kvalitetu ponuđenih proizvoda i usluga. Marketing će posebno prikazati zahtjeve kupaca i to: .

i . . Svaki promašaj u ekonomiji kvalitete u marketingu lančano se odražava na sve ostale funkcije u poduzeću. . . Proučavanje kadrova u području menadžmenta bitno je promijenilo klasična shvaćanja o ulozi kadrova. najčešće je i poslovna efikasnost visoka.verifikaciju (potvrdu) kvalitete.pristup teorije međuljudskih odnosa. Kvalitet u kadrovima Bez kadrova se u poduzeću ne može ništa uspješno ostvariti.uvođenja i održavanje kvalitete. .u cilju povećanja proizvodnosti. pa ni kvalitet. . a on podrazumijeva izradu: . Menadžment nastoji na egzaktan način predvidjeti ponašanje ljudi u određenim situacijama. Dva su dominantna: .0.a ne što bi oni trebali biti. . i . Sada se ljudi sve više promatraju kao bića s pozitivnim i negativnim karakteristikama.čak što više upravljanje ljudima ima veći efekt jer su ljudski resursi neograničeni u svojim mogućnostima.taktike. MENADŽMENT LJUDSKIH POTENCIJALA Kadrovi su temelj svake organizacije.strategije. . a znanstveni pristup polazi od toga. Menadžerska znanost i teorija polazi od stava da se s ljudima upravlja kao i sa svakim drugim resursom.. pa su sve to razlozi zašto menadžment prilazi izučavanju znanosti o upravljanju s ljudima i međuljudskim odnosima. Dobri međuljudski odnosi smanjuju i napetosti u poduzeću. Suvremeni menadžment je zainteresiran za izučavanje međuljudskih odnosa.što ljudi jesu. i . Zato će menadžment posebnu pažnju posvetiti školovanju kadrova i održavanju standarda kvalitete i za ljude koji se posvećuju kontroli i upravljanju kvalitetom. Zato mora postojati stalna obuka i trening kadrova radi provođenja strategije i politike kvalitete.klasičan pristup. Menadžment to vrlo dobro zna. Zašto je to važno? Zato jer je praksa pokazala da u poduzećima gdje su dobri međuljudski odnosi. U rješavanju međuljudskih odnosa postoji više pristupa.i povećanja opće efikasnosti poslovanja. 8.pakiranje. 53 . i .standarde i propise. Suvremeni menadžment uvodi sustav "totalne kvalitete".politike.

.nema univerzalnog pravila niti recepta za stvaranje dobrih međuljudskih odnosa. pak. Zašto ? Zato jer svaki sustav. mogućnosti i potrebe svakog pojedinca.čiji se rad može normirati i programirati kao kod svakog stroja. Ovakav odnos prema ljudima zahtijeva demokratski tip upravljanja poduzećem. .motivima. imaju svoje specifičnosti kojima treba prilagoditi način i strategiju stvaranja dobrih međuljudskih odnosa. nego da s njima treba upravljati i koristiti znanstvene programe za njihovo stvaranje i održavanje.pa čak i za radnikove osobne probleme. Analize. . . Kod primjene specifičnih načina i strategije. . Međutim. Taj tip upravljanja govori da dobri međuljudski odnosi ne nastaju sami od sebe. PRINCIPI STVARANJA DOBRIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA Najprije treba istaknuti: .životu. 8. . svako poduzeće. menadžment se treba pridržavati određenih principa: . . . . Tako klasična teorija ne uvažava postojanje individualnih razlika među ljudima.Klasičan pristup. tako što.sposobnim.1.radu. pokazuju da vođenje brige o ljudima znači uspjeh u poslovanju. Ovaj stav je za menadžment od posebnog značaja. .potrebama.jer to znači da svakom čovjeku treba posebno prići.željama itd. Teorija međuljudskih odnosa polazi od toga da je svaki čovjek individua za sebe jer. ili klasična teorija polazi od postavke da je čovjek "misleći stroj". Menadžer će posebnu brigu posvetiti: .svaki pojedinac ima poseban pristup.ne uvažava različite motive.ali je još važnije da se svakog tretira na poseban način. . želje.tako da se sve više pažnje poklanja izučavanju međuljudskih odnosa. . i 54 . Mnogi menadžeri o svojim radnicima ne znaju niti najosnovnije stvari a kamoli da bi još i vodili brigu o njihovim osobnim problemima.menadžment mora voditi brigu o ljudima. a da bi se uspjelo stvoriti dobre međuljudske odnose.marljivim. . tridesetih godina prošlog stoljeća razvija se poseban pristup organizaciji poduzeća.

U menadžerskoj (demokratskoj) organizaciji. . rad i nagradu iz rada. U birokratskoj organizaciji. . razumijevanje. suradnja i pomoć prema bližnjima. Međutim. U osiguranju zakonitosti najvažnije je. 55 . .poduzeća. . To je poštivanje usvojenih pravila rada i ponašanja u procesu rada. slobodu. kao i iskrenost.jača osjećaj moralne obaveze prema drugima. . predstavljaju jedan od uvjeta opstanka organizacije . jer . Što je zakonitost u radu? To je točna primjena i pridržavanje usvojene koncepcije i filozofije poslovanja.ali neće zapuštati ni ostale. .pravo na život.i normativno regulirana.talentiranim. Mnogi.sve je zabranjeno što nije propisano. danas.ona mora biti propisana.upravljačke akcije za menadžment ima posebno značenje. Slijedeće važno pravilo je: . Važna je i iskrenost u odnosima među ljudima. Princip jedinstvenosti menadžersko . Mnogi misle da se disciplina i iskrenost međusobno isključuju. Zato jer je osobni primjer najvažniji element na kojem se gradi autoritet. A najvažnije pravo je: .iskrenost jača disciplinu.bez jedinstvene upravljačke akcije nije moguće ostvariti dobre međuljudske odnose. A što je iskrenost? To je povjerenje. Menadžeri moraju prvi poštivati zakonitost i to za primjer drugima. .osigurati i ostvariti zaštitu prava radnika. strpljenje. iskrenosti prilaze s podozrenjem. Što je disciplina? To je odricanje pojedinaca u nekim svojim individualnim namjerama radi slobode drugih.. Za menadžment je važno pravilo pridržavanja zakonitosti u stvaranju dobrih međuljudskih odnosa.poduzeća.disciplina je uvjet opstanka svake organizacije .sve je dozvoljeno što nije zabranjeno. nije tako jer: . Pa se slobodno može kazati da disciplina.

loše je kad se povećana pažnja poklanja greškama suradnika. . Princip eliminacije nejednakosti važan je jer utječe na međuljudske odnose.2. nesklad u kojem. Zašto to rade? Sigurno je u tom pravilu neka nepravda . čak. Lošim odnosima u poduzeću uzroke treba tražiti u uvjetima rada i života uopće. Važno je znati i da nedostatak posla stvara uvjete za ovakvo ponašanje zato će menadžment. Najopasniji je.strategijski menadžer govori i radi jedno. naročito onima koji u rad ulažu sve napore i znanje. . Tako neki menadžeri plaće nastoje držati pod velom tajne.iste ljude tretirati na različite načine. zaposliti takve.znanost o ponašanju ljudi) zakonitosti.Pogrešno je ako.srednji drugo. . a takvi se. ako se međusobno omalovažavaju.menadžeri ne podržavaju jedan drugoga. nakon što ih otkrije. Nejednakost se najčešće iskazuje u oblasti plaća. i . 8. Zato se u eliminaciji nejednakosti treba držati sintagme da nije ispravno. . . pak. Ako se ovaj princip ne poštuje moguće je zaključiti kako loši međuljudski odnosi nastaju zbog izopačenosti ljudi. Ako se pojavi ovaj simptom. DIJAGNOSTICIRANJE (UTVRĐIVANJE) MEĐULJUDSKIH ODNOSA Ovo je vrlo težak i odgovoran posao menadžera. a svoje zanemaruju. Zato se valja kloniti onih koji bez potrebe tumače tuđe postupke. a još je gore.različite ljude tretirati na isti način. Važno je znati da o lošoj situaciji govore određeni simptomi: Prvi simptom: raspravljanje o tuđim greškama. Kako je moguće utvrditi da se u nekom poduzeću međuljudski odnosi dobri a u drugom loši? Pored poznavanja organizacijskih i andragoških (andragogija . Ovo ne stvara samo konfuziju već i loše međuljudske odnose. 56 .odnosno nejednakost. a posebno skrivanje plaća jer se time čini nepravda. Skrivanje bilo čega stvara loše međuljudske odnose. kao najbolji lijek. za ovaj odgovor treba imati i -"šesto čulo". pa i opasno. To nije točno.a još je gore.niži treće. . najčešće i ne vide ali se itekako osjećaju. menadžer mora izvršiti analizu uzroka tomu. .

ali se eliminira bavljenje samim sobom.Ako baš i nema nekog smislenog posla. da bi izbjegao ovakve situacije koristiti "menadžerskom diplomacijom" pa u komunikaciji. Ljudi su nezadovoljni kad su.menadžera. .u njega su uprte oči cijelog poduzeća. ako studenti ne dolaze na nastavu. A možda je i on sam uzrok.pa zašto ne bi i ostali. ULOGA MENADŽERA U STVARANJU DOBRIH MEĐULJUDSKIH ODNOSA Menadžer je centralna osoba svake organizacije. . jer i svaki trač je rezultat nedovoljne informiranosti. viceva i ismijavanja. Za menadžment je. Informiranošću se oni otklanjaju. a drugi ih zatrpavali.vidjet ćemo. . Informacije ovdje imaju najvažniju ulogu. Drugi. a sve s ciljem da se otklone uzroci ovog stanja. Menadžer se može.pa makar jedni kopali rupe. od znanja. ne postiže poslovni efekt. Zato.radnika međusobno. A birokratska struktura i jeste takva po svojoj biti jer traži (nameće) od podčinjenih slijepo vjerovanje pretpostavljenima. međutim. važno da razumije. Birokratske organizacije povjerenju daju veliki značaj.društvenih i političkih pojava i sl. kao . . npr. zašto ne ako itd. simptom jeste izbivanje s posla. Kod ovog važno je uspostaviti neformalne kanale komuniciranja.da se povjerenje teško stvara. izučit ćemo. nastaje gubitak povjerenja. 57 . 8. Slično je i u poduzeću. pa i neposredno komuniciranje s radnicima. . obeća a ne izvrši. sposobnosti i vještine menadžera u najvećoj mjeri zavise rezultati rada a time i dobri međuljudski odnosi.pojava tračeva. Veliki izostanci s posla pokazatelj su loših međuljudskih odnosa. . menadžer ga mora izmisliti. Menadžer će i kod ovog simptoma ispitati uzrok.3. Vjerojatno s posla izostaju i menadžeri . .iako je ta organizacija u biti nepovjerljiva prema zaposlenima. . čest.davati opće i nedefinirane odgovore . Tračevi i intrige opasni su pa se toj pojavi mora posvetiti dužna pažnja. Tako npr. Čest je i simptom nepovjerenja po svim linijama u poduzeću. Ako menadžer učini samo jedan pogrešan potez. . jasno je. Treći simptom mogli bismo nazvati .i da je stalno na provjeri. Ovim se. nastavnik se mora zapitati što je tomu uzrok.

ili bar približni. Ako je menadžer izabran "po direktivi" ili kao "spasitelj" to.odobriti slobodan dan. Ako.pružiti materijalnu pomoć u nevolji.. Tako će. Zapravo menadžer najviše dobiva kad najviše daje. za menadžment poprilično kasno. Čest je slučaj da se u poduzeću. to kako je menadžer izabran na svoju funkciju bitno je za odnos zaposlenih prema menadžeru. moraju se izbjegavati neki elementi normiranja rada koji destimulativno djeluju na radnika (previsoka i nedostižna norma itd. Kako? Tako što se od njega traži. kriteriji ne postoje radnik ne samo da neće biti stimuliran već će biti vrlo nezadovoljan. Menadžer mora znati za pravilo da uvijek postoji mogućnost i situacija kad on može učiniti nešto dobro. a to pogoršava međuljudske odnose. A da bi preduhitrio takvu situaciju suvremeni menadžment će se trebati pridržavati određenih pravila koja potpomažu stvaranju dobrih međuljudskih odnosa. Tada je. ako radnik ima problema: . Ako takvi.). Ovdje je važno utvrditi što je uzrok. Najveći problem može nastati kada menadžeri na najnižim nivoima nisu prihvaćeni od neposrednih izvršitelja poslova i zadataka.dozvola. ali i loši međuljudski odnosi mogu biti uzrok. stvara prema njemu antipatije.rješavanje ovog ili onog problema (a često i osobnih problema radnika). Menadžer čak treba i smišljati davanje nekih usluga. bez sumnje. prikrivaju loši međuljudski odnosi. a što posljedica. Međutim. Ali. odmah na vidjelo izlaze ti odnosi.odobrenje. Menadžer po svojoj funkciji stoji na usluzi podčinjenima. Pri tom menadžer mora uvijek više davati nego što prima.mišljenje. Osobni primjer i u ovom slučaju temeljni je pokazatelj zaposlenima kako se trebaju ponašati. . ili . na razne načine. A u nas je to poprilično čest slučaj (podobnost). naime. međutim. / 58 . . Nije svejedno kako je menadžer došao u poduzeće. osobnim primjerom pokazati što treba činiti da bi se stvarali dobri međuljudski odnosi. Menadžer ne smije primjećivati samo neuspjehe već i uspjehe jer tako najefikasnije otklanja nesigurnost kod zaposlenih. a upravo je to zadatak menadžmenta. Zato menadžer mora biti principijelan i pravedan prema svima i uvijek prema svima mora imati ista mjerila. . .lošim rezultatima rada. Idealno bi bilo kad bi se mogli unaprijed utvrditi kriteriji za ostvarenje norme pa da radnik sam utvrđuje vlastitu zaradu. čim "zaškripi" u lošim rezultatima i lošim plaćama. veliki radnici pa i geniji. menadžment. . Menadžment zna da radnik mora biti motiviran za rad.loši rezultati rada (i plaće). Najprije će. Naime. A zaposleni će biti toliko radišni koliko im se bude kvalitetno organizirao posao i uvjeti rada. Menadžer mora shvatiti da radnici nisu rođeni neradnici. nastaju u određenim društvenim (i proizvodnim) uvjetima i prilikama onda to isto vrijedi i za neradnike.

Što nam to govori? Govori o tome da menadžer mora znati upravljati. Ta je situacija i takvo ponašanje menadžera (ili "menadžera") najopasnije za međuljudske odnose. robova i sl. To znači da svi nisu spremni na kompromis. Zašto je to tako? Zato što kod poduzeća s lošom starosnom strukturom postoji veći otpor prema promjenama. Pitanje je može li takva osoba.suprotnost između pretpostavljenih i podređenih. Najgora je situacija kad se menadžer ponaša poput goniča (stada. I da su slučajevi. Tako je Engels smatrao da pojedinac nije važan i da uvijek postoji zamjena. Spremnost za kompromis pretpostavlja i socijalizaciju osobe ili osoba koje rješavaju neki problem. menadžer mora poticati kreativno konfrontiranje. Ako se svega prednjeg pridržava menadžer u građenju međuljudskih odnosa i u tome uspijeva onda se skoro može govoriti o IDEALNOM MENADŽERU. a to je samo odlaganje propasti poduzeća. Poznato je da su ličnosti mijenjale svijet. Iako. Ima i drugih mišljenja. Oni stvaraju izvrsne međuljudske odnose. Bi li svijet danas izgledao ovako: 59 . također . To je odlaganje rješenja problema. Postoje tri dominantna uzroka ovih vrsta konflikata: . Goniči nikad neće pružiti uslugu. . povezani. postoji i "truli kompromis". a koji ruše organizaciju. Generacijski konflikt je naročito izražen i on često remeti dobre međuljudske odnose. i . U odnosu na konflikte. To su najisplativiji postupci menadžera. najčešće. Mlađi nisu skloni takvom otporu. i ne može biti. .). Zato menadžer u građenju dobrih međuljudskih odnosa treba znati kad će pribjeći kompromisu.i konfliktima. U nezdravim organizacijama konfrontiranje se prikriva. kreativni i okrenuti budućnosti. Naime. On nije. a da vođe mijenjaju svijet. prijedloge i mišljenja. ipak je. menadžer mora voditi brigu o generacijskom konfliktu. pojedinac presudno važan za sva zbivanja bilo u poduzeću bilo u društvu uopće. U ovom slučaju svi su kompromisom zadovoljni i svi su nezadovoljni. Vrijedno je s ovog stajališta proučiti djelo: "Uloga ličnosti u povijesti" u kojoj Plehanov dijalektički objašnjava značaj ličnosti. uopće. sigurno je.. "Truli kompromis" vrlo je štetan za međuljudske odnose u poduzeću. Poznato je da svijet pokreće rukovođenje. On čovjeka smatra oruđem u njegovim rukama. Kod kompromisa svaka se strana odriče dijela svojih interesa. Međutim. kako se stvara i kako djeluje na povijesna kretanja. biti menadžer. Ovi su uzroci konflikata. a nekad loše rješenje za konflikte. Goniču je važno da izvrši zadatak. To je moguće u zdravoj sredini i to radi kako bi sučelio ideje. djetetu u školi i sl.suprotnosti između starijih i mlađih. kreativan niti orijentiran na ljude. Kompromis je nekad idealno. Evo nekoliko primjera.osobno se angažirati u pružanju pomoći (preporuka kod liječnika. Međutim.). Veću spremnost u poduzeću za kompromis iskazuju mlađi ljudi. i . samo tako moguće je unaprijediti organizaciju.razlikovati koji konflikti unapređuju. razvoju i inovacijama. Važno je da se u rješavanju problema kompromisom isključe "usijane glave". i ovakav kompromis svojstven je neodlučnim menadžerima. imali presudnu ulogu u povijesti čovječanstva.s tim u vezi suprotnosti između sigurnosti i razvoja. postoji zamjena.

Da bi sve to mogao. .. Da se prednje desilo. godine Lenjin umro od tifusa u Sibiru. .da je 1916.da uvažava demokratski stil upravljanja. menadžer mora uspostavljati brzu dijagnozu stanja u međuljudskim odnosima i na temelju dijagnoze. Vrstan menadžer. 60 . ma kako bili dobri međuljudski odnosi.da upražnjava demokratski stil upravljanja.NE. . Tako i menadžeri mijenjaju svijet i sad se postavlja pitanje ima li idealnog menadžera koji može bitno mijenjati ili poboljšavati stanje oko sebe. Evo kakav bi trebao biti idealni menadžer: .pun razumijevanja za ljude.da je.da je 1931.da uspostavlja humane odnose u poduzeću.u ostvarenju zajedničkog cilja. dobrom dijagnozom i povjerenjem probleme uspješno rješava već u samom začetku. .da se brine i za ljude i za poduzeće itd. Menadžerima s navedenim karakteristikama radnici vjeruju i izvršavaju njegove zahtjeve pa tako menadžer. 1933. . idealni menadžer? Neki kažu . automobil pregazio Churchilla u tadašnjoj saobraćajnoj nesreći. . ostati zajedno je napredak. A kako to uspijeva sposoban menadžer? Tako da ljude najprije. . Čuvena je Fordova misao: "Sakupiti se zajedno je početak. A još k tome i sa stajališta građenja dobrih međuljudskih odnosa menadžer bi trebao imati i ove osobine: . metak ubio Roosevelta.DA. zna da svako poduzimanje mjera u rješavanju bilo kojih problema stvara i otpor.logičan.kreativan.da ih zadrži zajedno. a raditi zajedno je uspjeh". neki kažu .okupi. sigurno bi svijet izgledao bitno drugačije. dakle.da je 1895. Sposobnost menadžera da neutralizira otpore visoko je rangirana kvaliteta menadžera koja ga samo približava idealnom menadžeru. i .racionalan. god. zatim . . a onda je lako izvući odgovor. .intuitivan. Hitler ubijen na fronti u Prvom svjetskom ratu. poduzima određene mjere da bi otklonio slabosti.orijentiran na velike rezultate. Postoji li. . Zahvaljujući takvim osobinama mnogi su menadžeri i mnoga poduzeća spasili od propasti. .obrazovan. god. ili . god. Najprije će se prikazati kakav bi trebao biti idealni menadžer. . ako je potrebno. Može li sve ove osobine imati jedan čovjek? Teško!. jer pitanje je postoji li idealni menadžer.

već jedino ono što kroz rezultate i kroz odnos prema zaposlenima postiže i pokazuje.bolesno ambiciozan menadžer u komunikaciji "odapinje otrovne strelice". bar. .zavist je prisutna poglavito medu neškolovanim menadžerima. . . . .zloba je samo korak prema gorem od zavisti.menadžer ne smije biti bolesno ambiciozan.ne smije biti zloban. . a jedan trpi.ne smije biti zavidan. . . loše čini i onaj koji klevetu sluša. približiti idealnom menadžeru: .i na kraju. nije moguće govoriti ni o idealnom menadžeru. njegovati i unapređivati i da je to najbolji put do uspješnog poduzeća i zadovoljstva zaposlenih. . bolesnu ambiciju usmjeriti u konstruktivnu.kod klevete se nepravda čini dvojici.to znači promovirati istinu. .onaj koji kleveće čini nepravdu što loše govori o onom koga nema.mora biti moralna osoba. ni vlastoljubiv ni sebičan. 9. a ne reagira. Čak je i sama praksa prevladala teorijske i znanstvene rasprave iz ovog područja. U tom odgovornom zadatku menadžera teško je zamisliti da se neće napraviti.ne smije biti egoist. . Poznato je da su neznalice najviše oholi i da se najviše prave važni.njegovati sve moralne osobine.pomagati drugima.što znači ne biti sebičan.pokazati samožrtvovanje u korist poduzeća (kolektiva). MENADŽMENT TIMSKOG RADA Suvremena teorija ima jedno područje prilično nerasvijetljeno. . Zaključimo i slijedeće. .neki egoizam smatraju pozitivnom osobinom kad je usmjeren na svoje poduzeće.ne smije klevetati. Koje? To je timski rad i njegova uloga u suvremenom menadžmentu. . menadžer ne smije biti ni pohlepan.mudrost kaže da navedene tri negativne osobine čine najprokletije stvari na svijetu. niti ono što želi biti. da shvati da on nije ono što o sebi misli da jeste. . da je teško ostvariti karijeru idealnog menadžera jer su odnosi u poduzeću složeni. .0. ali mora znati koju istinu reći odmah a koju prešutjeti.Evo još nekih principa kojih se bezuvjetno treba pridržavati menadžment u poduzeću ukoliko se želi. Zaključimo da idealnog menadžera nema ali je poželjno da ima što više pozitivnih osobina od onih koje su nabrojane. .ali kao karakterna osobina bez sumnje je negativna.mora biti altruist.mora eliminirati dvojno ponašanje i biti principijelan. . a trpi treći kojeg se kleveće jer trpi nepravdu od obojice.ako je moguće.prema drugima koji su uspješni. Bitno je za menadžera. 61 . jer zapravo ničeg idealnog nema. da dobre međuljudske odnose treba stvarati. i . A tada.mora biti pravičan. ma i najmanja greška. . . poslije ovog pregleda.kleveta je često prisutna. .mora biti iskren. . . dobro bi bilo. . .

Ali sve. . formirat će tim. ali je malo onih koji poznaju funkciju. . Zašto se formira tim? Zato što je timski rad efikasniji od pojedinačnih radova. Pravila ponašanja članova grupe propisana su i oni ih moraju poštivati.1.Naime. POJAM TIMSKOG RADA Timski rad je: . Pitanja koja nisu problem treba prepustiti službama u poduzeću koje. najčešće.a u timu sudjeluje veći broj stručnjaka iste ili različite specijalnosti. I tako shvaćen tim ne uništava individualnost. postupaka i težnji. načela i pravila timskog rada. on afirmira individualne vrijednosti. perspektive timskog rada su velike jer je doba informatike i obrada velikog broja informacija moguća samo uz dobro postavljen i osmišljen timski rad.zajedničko rješavanje nekog složenog problema.timski rad teži od klasičnog rada. Ti se pojmovi.on predstavlja potpunu izmjenu dosadašnjih postupaka i metoda rada. često se formiraju timovi i za rješavanje pitanja koja nisu problem. Danas je. Samo ako je problem. Dakle. deklarativno. U tome još uvijek griješe neki menadžeri. 9. a njihov broj i vrsta zavise od kriterija po kojima se formiraju. Timski rad započinje kad se treba riješiti neki složen problem i koji ima multidisciplinarni karakter. U protivnom. što treba rješavati nije problem. Zašto je to tako? Zato što se ne razlikuje timski rad od grupnog rada. formiranje tima bilo bi štetno za poduzeće i za sam menadžment. brkaju. A tko čini tim? Tim čine pojedinci (individue) koji se odriču svojih želja. i inače. zaista složen. Bitno je razumjeti da je. . 62 . a efekti timskog rađa veći su od zbroja pojedinačnih radova. VRSTE TIMOVA Postoje različite vrste timova. timski rad rješava probleme. Istina. prihvaćaju. jer . A kad se i formira tim to se radi više iz pomodarstva ili kad je već donesena odluka (najčešće od strane nekompetentnog rukovodstva) a tim ima zadatak da takvu odluku samo potvrdi. rješavaju rutinske probleme. dapače. a kad tim riješi takav problem on se raspušta. Koja je razlika između timskog i grupnog rada? Grupni rad je rad stručnjaka koji obavljaju zadate poslove i zadatke. Suvremeni menadžer neće iz prednjeg razloga formirati tim. u našim poduzećima.s ciljem da se ostvari postavljeni cilj. dominantan grupni rad. Međutim. timski rad svi. Rutinska pitanja nisu problem.

znanstvenici odbacuju kompromis. Stvaralački potencijal ovih timova može nadmašiti sve ostale timove.mješoviti. Poznato je. Oni rješavaju različite probleme u okviru složenog problema. Nedostatak ovog tima je u nedovoljnom poznavanju specifičnosti poduzeća pa tako i problema.jednorodan. 63 . da u principu. i . u raznorodnom timu često se javljaju otpori prema potrebi kompromisa po nekom pitanju. Prednost ovog tima je u odličnom poznavanju problema. U nas formiranje mješovitih timova rijetko uspijeva jer članovi tima iz poduzeća smatraju da su poniženi kad se pozovu u pomoć članovi tima izvan poduzeća.jer svaki problem ima više različitih problema.interni. timovi mogu biti: . U svijetu su razrađene tehnike i metode timskog rada pa se može govoriti o znanosti o timskom radu. Ova vrsta timova češće se formira.interes dijelova podredi interesu cjeline.eksterni. međutim. EKSTERNI I MJEŠOVITI TIMOVI S obzirom na porijeklo članova tima. Prednost ovog tima je u tome što će objektivnije prići problemu kojeg treba riješiti. . Veći su rezultati kad je veći broj članova izvan poduzeća. Interni timovi sastavljeni su od stručnjaka iz poduzeća. INTERNI. cijeni sposobnosti drugih i koristi te sposobnosti upravo preko mješovitog tima. . . Ovo je nedostatak raznorodnog tima. Mješoviti timovi sastavljeni su od članova iz poduzeća i članova izvana. Raznorodni će uspješnije riješiti problem ukoliko se. Po tom kriteriju tim može biti: .Najčešći način formiranja timova je po kriteriju zadatka.ima veću stvaralačku moć od svih drugih timova. Eksterni timovi sastavljeni su od članova tima izvan poduzeća. Suvremeni menadžment. Jednorodan tim formira se za rješavanje jednorodnog problema. Jednorodni tim je kompetentniji od druge vrste timova jer ima veću stručnu moć za određenu oblast problema. Raznorodni tim obuhvaća stručnjake različite specijalnosti.raznorodan.tvrdeći da su njihovi stavovi egzaktni i jedino ispravni. Nedostatak ovog tima je u tome što se članovi tima "dobro poznaju" pa može biti upitna objektivnost u rješavanju i u međusobnim odnosima. . Međutim. . Jednorodni problem je onaj problem u čijem rješavanju sudjeluju stručnjaci iste specijalnosti. i . Ako se u tome uspije tada raznorodni tim.

. Važno je da menadžer zna da tim uvijek mora imati optimalan broj članova.privremen. To možemo ilustrirati slijedećim primjerom: .tada je njihov međusobni broj veza čak 4130. Ako je veći broj članova tima od optimalnog broja tada se povećava i broj međusobnih veza između članova tima i broj veza s menadžerom. Veličina tima zavisi i od kvalitete članova tima. a posebno. Veličina tima. Rad po metodi zatvorene grupe Kod ove metode članovi grupe. najčešće. METODE TIMSKOG RADA Postoje tri metode timskog rada i to: . A veličina tima određuje se metodom "točke zasićenosti". . dijagnosticirati problem.rad po metodi štafete.a ako se takav tim poveća samo za 2 člana. A kako se problemi stalno javljaju uvijek ima razloga za postojanje tima.STALAN I PRIVREMENI TIM Sa stajališta vremena za koje se formira tim.ako tim broji 8 članova. on može biti: .ni manje ni više od potrebnog broja. najprije. . . imaju stalan međusobni kontakt.ako tim ima 10 članova tada na svakog (u idealnim uvjetima) otpada 10% stvaralačkog potencijala. a ona govori da će svaki novi član tima remetiti optimalni broj tako da će kod drugih članova tima opadati stvaralačka sposobnost. Ova metoda je praktičan kad je potrebno. Tako.kombinirana metoda rada. Za menadžment je važan optimalan broj članova tima i iz još jednog vrlo važnog razloga. I taj se problem može ilustrirati primjerom: . u toku rješavanja problema. i . Rad po ovoj metodi ima veliku stvaralačku sposobnost. a poglavito na području uspješnih komunikacija i usklađivanja stavova.tada je među njima 1080 mogućih veza u koordinaciji. To u koordinaciji može stvoriti nepremostive teškoće. i .a ako tim povećamo na 20 članova tada će na svakog člana tima otpadati samo 5% stvaralačkog potencijala. Stalan tim formira se dok traje neki problem odnosno dok se zadatak ne riješi. značajno opterećuje menadžera i članove tima. VELIČINA TIMA Kad se donosi odluka o formiranju tima značajno je pitanje veličine tima. Ova metoda je efikasna jer se informacije u timu lako prenose.rad po metodi zatvorene grupe. . veći tim može imati neke prednosti ali i znatne nedostatke. 64 . zavisi od složenosti problema i vremena u kojem se treba taj problem riješiti.stalan. . svaki član tima ima uvid u rezultate rada drugog člana tima pa se lako i mijenja smjer istraživanja cijelog tima ako bilo koji član utvrdi objektivnu potrebu za tom promjenom. Privremeni tim se angažira s vremena na vrijeme (povremeno) i to najčešće kad u rješavanju nekog zadatka iznenada iskrsne neki (specifičan) problem.

Ali ne samo u vezi timskog rada. a on na temelju tako prikupljenih rješenja sam donosi odluku. i . Zašto se organizira ova metoda? Zato što se njome neutraliziraju nedostaci prve i druge metode.barem dok su ljudi ovakvi kakvi već jesu. postoji i tzv.da se bolovanja smanjuju kad se rukovoditelj posvećuje poslovima van poduzeća. Tako članovi tima ne moraju biti na jednom mjestu. uopće. . Suvremena informatička tehnologija daje sjajne perspektive ovoj metodi timskog rada. OSOBINE MENADŽERA TIMA Ako se prihvati stav da je timu potreban menadžer i. npr. Rad po metodi štafete Po ovoj metodi svaki član tima izvršava samo dio cjelokupnog zadatka. Smatra se da prisustvo rukovoditelja smanjuje kreativnu slobodu i stvaralaštvo. Kada svaki pojedini član tima završi svoj dio zadatka tada rješenje predaje rukovoditelju tima. DA LI JE TIMU POTREBAN MENADŽER (rukovoditelj)? U timskom radu često se postavlja pitanje: .da je i broj izostanaka bio manji kad je rukovoditelj bio odsutan. već općenito. Evo i nekih primjera iz prakse: . Ipak. a afirmiraju pozitivne strane obiju.Negativna strana ove metode jeste u tome što je to skupa metoda. a ni dileme nisu bez osnove. a manje u ekonomiji. Logično je da će tim biti uspješniji ako se pruži prilika za zajedničku razmjenu mišljenja i ako se članovi tima povremeno sastaju. ne moraju se sastajati pa čak ni poznavati. Nema spora da se može raspravljati o većoj ili manjoj ulozi ili značaju rukovoditelja. . i . Japanci često koriste ovu metodu i to zato što su Japanci po prirodi individualci pa to uspješno koriste i u znanosti. .čim samo dva čovjeka sudjeluju u zajedničkom radu mora se znati tko će koga slušati.ali nema rasprave o njegovom isključenju iz procesa rukovođenja. . u medicini.da li je timu potreban menadžer. Zato postoji mišljenje da će i tim bolje funkcionirati bez rukovoditelja.jer zahtijeva stalnu prisutnost cijelog tima i na jednom mjestu. . sustavni pristup problematici rukovođenja koji polazi od toga da je rukovoditelj neophodan u zajedničkom radu jer. 65 . To je jeftinija metoda od prethodne. Međutim. Ovo nije čudno pitanje.istraživanja su pokazala da je u proizvodnim poduzećima škart bio manji kad je rukovoditelj bio odsutan. Ova metoda ima i prednosti. rukovoditelj. Kombinirana metoda timskog rada Sam naziv ove metode govori da se radi o kombinaciji ranije opisanih metoda. vrijedno je razmotriti pitanje kakva bi osoba trebala biti taj menadžer. Čak se postavlja pitanje treba li rukovoditelj u bilo kojem sustavu. u suvremenoj organizaciji (poduzeću) sve se više razmišlja o mjestu i ulozi menadžera. Ova je metoda praktična.ako jeste kakve bi osobine trebao imati taj menadžer.

. Tada tim osjeća da je on zaslužan za uspjeh. Slijedeće pravilo koje slabi timski rad govori. .ako je još k tome afirmiran stručnjak iz područja kojim se bavi tim. . . . .najprije treba biti osoba visoke kulture. a mora ih menadžer dobro poznavati.mora cijeniti svakog člana tima.tada je on više nego neophodan i prihvatljiv za tim. Elaborirat će se ova pojava. Uvažavajući sve elemente koji slabe timski rad. . Pokoravanje.nepovjerenje članova tima prema rukovoditelju tima ili rukovoditelja tima prema članovima tima.Evo kakav se profil tog menadžera zamišlja: . ako se to pojavi u timu to mu šteti više od bilo čega. .smiren i strpljiv.a kad je tim u pitanju onda. Postoji razmišljanje kako čak i dobre vođe treba prihvatiti s nepovjerenjem jer. A kad se radi o timu koji će zaista prihvatiti menadžera na zdravim osnovama onda takav vođa treba imati "sedmo čulo" i osjetiti da li ga tim prihvaća ali i da se postavi tako da tim ni ne osjeti da ima rukovoditelja. Evo tih pojava: . i . . POJAVE KOJE SLABE TIMSKI RAD Zadatak tima je da u određenom vremenu i na određeni način riješi odgovarajući problem i da predloži optimalno rješenje. Međutim. općenito. a u neuspjesima češće zamjenicu "JA". Ako je menadžer još i. .ne smije se nametati timu. moguće su mnoge pojave koje slabe timski rad i umanjuju njegovu efikasnost.tim slabi i ako svi članovi tima nemaju jednak status u timu. s vremena na vrijeme treba podsjetiti menadžere (a još bi bilo korisnije političare). .da timski rad slabi kada rukovoditelj ima preveliki utjecaj na tim. 66 . najvažniji je zadatak menadžera da za tim stvori povoljne uvjete za kreativan rad i da im se omogući sloboda djelovanja.izbjegava žučne rasprave (a koje su česte u timskom radu).a naročito timski rad slabi pojava karijerizma.ni jedan vođa nije nepogrešiv. . . i kad tim ima prevelik broj članova. već je rečeno.ne smije biti karijerist i pripisivati rezultate tima sebi. Svakako da na ovu činjenicu. Istina je i to da se ljudi najčešće pokoravaju vođi. korumpira rukovoditelje i uništava sljedbenike.timski rad slabi i kad rukovoditelj tima u rješavanju problema polazi od osobnih interesa.timski rad slabi. Ovakav menadžer mobilizira tim više od bilo kojih drugih motivirajućih čimbenika.u uspjesima bi trebao koristiti zamjenicu "MI". .

kultura timskog rada bitna je za uspjeh tima. To je poslovni proces. tada su menadžeri. . . svoja sredstva za rad. .radnika uspješnim.Danas se u razvijenom svijetu timski rad izučava na visokim školama i fakultetima. .profesionalci koji znanstvenu disciplinu nose kao poslovnu funkciju i izvršavaju zadatke te profesije. SPECIFIČNOST FUNKCIJE MENADŽMENTA I MENADŽERA U UGOSTITELJSTVU Razlozi za uvođenje menadžmenta u ugostiteljstvu različiti su. svoju tehniku i tehnologiju. Najvažniji je razlog: . Moglo bi se zaključiti slijedeće: . Kao takav. . Proigravaju se menadžerske igre čije uspješno rješavanje zahtijeva kompetentan tim stručnjaka. Filozofija suvremenog menadžmenta mijenja odnos prema radu: . Ako je menadžment. sredstva rada i organizaciju rada.sposobnost (vještina). ugostiteljstvo ima i svoj. A na visokim poslovnim školama uči se tehnika upravljanja timskim radom.ugostiteljstvo sa svojim dijelovima (hotelijerstvo i restoraterstvo) ušlo je u proces ubrzanih promjena. Međutim.timski rad je imperativ suvremene organizacije poduzeća. i . najvažniji zadatak menadžmenta je: .umijeće menadžmenta je u tome da stvori od rada "življenje". 10.neophodno je da menadžment uvidi korist od timskog rada i da ga organizira. . 67 .ograničene mogućnosti pojedinca mogu se riješiti samo timskim radom.i tko se ne pridržava ovih pravila i ne primjenjuje ih zaostaje u razvoju. menadžment ima vlastitu stručnost. profesija i posebna znanstvena disciplina.učiniti rad produktivnim.0. Zato se politika i strategija razvoja ugostiteljstva sve više temelji na uvođenju menadžmenta kao filozofije prakticizma. i . specifičan menadžment. .timski rad se u nas još ne izučava na zadovoljavajući način. posebno na planu novih tehnologija i tehnika poslovanja te suvremene organizacije rada. . tehnologiju. Sve to ima i jeste menadžment. . Ovu filozofiju menadžmenta u praksi može provesti samo uspješan menadžer. Općenito. U tim institucijama vrši se simulacija rješavanja strategijskih problema kroz timski rad.za našu aktualnu situaciju u gospodarstvu timski rad mogao bi biti kotač zamašnjak u razvoju.rad mora biti dio života ali i zadovoljstvo pa tako rad donosi više nego samo sredstva za život. jednako kao što to ima i jeste sama djelatnost ugostiteljstva.bez timskog rada rukovođenje nije znanstveno. koja i sama ima vlastitu tehniku.

. . Zato su menadžment i pojedini menadžeri zaduženi da: . Menadžer je.uspješnim ugostiteljskim poduzećem. Dakle. a to je .imati izvrsno znanje o svim funkcijama ugostiteljskog poduzeća.uspostaviti neophodnu kontrolu. On jeste superioran ali je kolega zaposlenih. . događaju se burne promjene (pa i dramatične) koje mogu ugroziti njegovu egzistenciju. a rukovodna funkcija u ugostiteljstvu sastoji se u tome da se uspješno organizira stručno izvršavanje određenih poslova. Zato se stalno traže rješenja i pravci djelovanja u uvjetima nepostojanja sigurnog pravca i kontroliranog toka i procesa u suvremenim tržišnim uvjetima.već znanje i odgovornost.održavati dobre međuljudske odnose. .pažljivo planirati.Menadžer u poduzeću mora biti vođa. i . i tako rukovoditi: . glavni rukovoditelj ugostiteljskog poduzeća. pa tako i u ugostiteljskim.ne tako dobar kad mu se pokoravaju. Funkcijom rukovođenja bavi se samo određeni broj ljudi u poduzeću. dakle. menadžer nije gospodar. U suvremenim poduzećima. Zato će menadžer: . A da bi bio uspješan menadžer mora biti: .sagledavaju mjesto poduzeća u okruženju u svjetlu stalnih i mogućih 68 .utvrđuju njihovu realnost.dobro vođeno poduzeće. .a dobar je vođa koji malo govori i kad je njegov posao završen i njegov cilj ispunjen. . . i . pa zato u čuvenim menadžerskim školama u svijetu uči se da je menadžer kao vođa najbolji: . Tu funkciju najuspješnije obavlja tim koji zajednički djeluje.efikasnim. i . .gostoljubivim.sposoban u odnosu prema ljudima.sebe organizirati.najgori je kad ga se prezire.osposobljen za brojne i raznovrsne komunikacije. . Rukovođenje ugostiteljskim poduzećem je odgovornost menadžera. a s ciljem da se postigne željeni rezultat. On je taj koji: . Suvremeno društvo postaje društvo organizacija i zato ima potrebu za menadžmentom.koordinira rad brojnih odjeljenja ugostiteljskog poduzeća.kada ljudi jedva znaju da on postoji.ako ljudi kažu "ovo smo mi sami uradili".stvaraju razvojne planove. . Menadžment u suvremenim odnosima nema vlast .ukoliko ne poštuje ljude neće ni oni njega poštivati. . .

poslovnih uspjeha. Danas vladaju agresivni uvjeti poslovanja. a pravi efekti mogu proizaći samo iz kvalitete proizvoda. U pogrešnom pristupu u radu s ljudima čest je slučaj da se nositelji efektivnih rješenja ušutkaju. izgleda da je upravo. na prvom mjestu.kreativan dio posla u odnosu na ljude. . U ovakvim uvjetima poduzetnički menadžment postaje temeljni nositelj uspjeha i to kroz stalne promjene. brojna su ograničenja kojim je menadžer okovan u vršenju zadataka itd.promjena u okruženju. Način razmišljanja. a za njeno rješavanje treba znatno više vremena i napora nego što je potrebno vremena za nastanak krize. danas je.menadžer "kormilar na brodu" koji se stalno nalazi u opasnosti da ga nepredvidiva struja (tržišta i konkurencije) otrgne kontroli. Ipak. Dakle. . Njegov je najvažniji zadatak da odgovori na izazove i to na način da "razvija ljude".a tek zatim brojne i izuzetne materijalne privilegije. razumijevanja i shvaćanja promjena i inovacija postaje ključni čimbenik.to je izazovan posao menadžera. strahovito kratko. Ali nudi i brojna zadovoljstva za uspješno obavljen zadatak pa i brojne privilegije. a promjene kao osnovica razvoja odbacuju.briga o ljudima. a rukovođenje ljudima nije ni najmanje "beživotna" stvar. da se uzmu (sakupe) raspoloživi resursi. a posebice za inovacije. Ta njegova aktivnost treba biti rangirana ovako: . za menadžera u tome čar ovog poziva. kod menadžera su tenzije stalne pa i kad se "zauzmu mirne vode" to ne traje dugo. . A zašto sve ovo? Zato jer kriza lako nastupi. a onda upotrijebi na najbolji način i svoje poduzeće odredi boljim od konkurencije. U tome je i razlika poslova i zadataka menadžera u odnosu na poslove i zadatke svake druge profesije. Upravo taj izazov koji se ogleda u osobnoj sposobnosti rukovođenja. . . To znači da uspjeh ovisi o ljudima. vrijeme je za promjene. a njegov posao je posao izazova. stalnog prilagođavanja novoj situaciji i korištenjem vlastitih prednosti prema konkurenciji.uvijek osobu u potpunosti. A nositelj tih promjena ponajprije je menadžment ugostiteljskog poduzeća. Vrijeme za promjene. Međutim. Zahtjevi koji se postavljaju pred menadžerom su veliki.zadovoljstvo zbog uspjeha. . nivoa usluga. najvažnija privilegija je: . Cijena uspjeha za menadžere je vrlo velika jer je: . vrijeme i postojeća situacija i da se sve to stavi na gomilu (problema). i 69 . Rukovođenje je profesija koja vrlo mnogo zahtijeva. razočaranja česta.svakodnevne i stalne obveze. Međutim.

Svako društvo (država) pa i svako poduzeće stvara vlastitu kulturu. Posebno srednjeg operativnog.angažirati suradnike. ali je zato kritična potreba za stručnim radnicima koji su voljni učiti i sposobni da rada kao članovi tima. kojeg mora savladati svaki uspješni menadžer. Ova se sposobnost izučava na visokim poslovnim školama u razvijenim zemljama s ciljem osposobljavanja menadžera u govorništvu. 10.. . Kada je riječ o ugostiteljstvu onda treba istaknuti kako.prenosi znanje. ovisno o veličini poduzeća ove djelatnosti imaju. odnosno pravila.osposobiti se da vlada međuljudskim odnosima. nije izražen u industriji). .upoznavati (upoznati) samog sebe.ostvaruje masovno informiranje.adekvatno nagrađivati zaslužne. .otklanjati vlastite predrasude (utvrđujući njihovo porijeklo). Što je govorništvo? 70 . najmanje jednom tjedno raspravlja sa šefovima odjeljenja o metodama za poboljšanje poslova. pisma. Komunikacije omogućavaju čovječanstvu da putem tiska. Kad jednom strategijski menadžer ugostiteljskog poduzeća (direktor) postavi šefa (srednjeg menadžera) nekog odjeljenja ili službe.već i iznad svega oni moraju biti visokostručni u specifičnom poslu u odnosu s drugim ljudima (ovaj zahtjev. i .masovno komuniciranje. Najvažniji element u komunikaciji. komuniciranja. A da bi ostvario funkciju kontrole kroz proces koordinacije.tehnološka)..zaposlenima više nije dovoljna samo stručnost (radno . npr. nego i pred sve zaposlene u ugostiteljstvu postavljaju visoki zahtjevi. itd. . A da bi menadžer u svemu tome bio uspješan treba i sebe izgrađivati tako što će: .izgradnja ukupne "klime" u poduzeću. specifičnih zahtijeva potrošača i sve veće konkurencije.priznavati uspjehe drugih. tada on njemu predaje sva ovlaštenja za to odjeljenje ili službu. MENADŽMENT I KULTURA POSLOVNOG KOMUNICIRANJA Komunikacije su imale izuzetan utjecaj na razvoj društva. Njihova ovlaštenja su jasno određena. radija. menadžer. mnoga odjeljenja pa prema tome i veći broj menadžera. Pod komunikacijom se podrazumijeva proces poslovnog prijenosa informacija između pojedinih sudionika. i . a napose o unapređenju koordinacije u upravljanju poduzećem. jeste govorništvo. Isto tako i svaki menadžer ima svoj stil i način poslovnog komuniciranja. Mnogi rutinski i teški poslovi u ugostiteljstvu danas su eliminirani kroz tehnologiju. televizije: . . . najčešće.izgrađivati pristup sugovorniku. . a dužnosti standardizirane. . ne samo pred menadžere. a to znači da svoj posao obavljaju ozbiljno i preuzmu odgovornost za uspjeh cijelog poduzeća.otkrivati nadarenost suradnika. . Zato se.1. dodjeljujući im zadatke i odgovornost. Zbog složenosti suvremene organizacije ugostiteljstva.

tko sam ja ? .od ovog odgovora ovisi cijeli govor. odnosno sudionicima razgovora. a da ne znaju cilj govora niti problem koji govorom treba riješiti.zašto govoriti? .menadžer. .mora u govoru eliminirati sporedne i trivijalne stvari. Osnovu govorništva čini logika. a ta se znanost naziva retorika. Danas govorništvo više nije stvar prestiža. a odabrati najvažnije i ključne elemente za komunikaciju.menadžer mora poznavati strukturu sudionika razgovora. Često nastupaju.a opet.menadžer mora znati razlog svojega govora. a živa riječ je nepresušan izvor snage i motivacije. .nervozu.što govoriti? .jer menadžer je vođa koji vodi i predvodi. . Drugo pravilo kazuje da uvijek prednost treba dati živoj riječi: .jer. pa i time do uspješnog poslovanja.ali efekti pisane riječi daleko su manji od žive riječi. . S druge strane. .tada mora odustati. .među slušateljima ili sudionicima u razgovoru.time uvažava auditorij kojem se obraća. . .menadžer treba znati da dugi govori zamaraju. osim što cijeni svoju osobnost. kao: . Znanost koja nas uči da se lijepo pismeno izražavamo naziva se stilistika.da bi netko vjerovao riječima menadžera mora.nedoumicu (zbrku).ovo je pravilo izuzetno važno.menadžer mora pripremiti govor. Ovakvim pristupom menadžer unosi: . drukčiji je pristup govoru ako je u pitanju ravnopravni razgovor sudionika. bez istine i prave informacije ne može se doći do kvalitetne odluke.To je sposobnost ali i znanost koja nas uči da se lijepo i smisleno usmeno izražavamo. 71 . .koliko govoriti? . . već jedan od temeljnih uvjeta za uspješno upravljanje poslovnim sustavima. . a logika je znanost o zakonima saznavanja istine. nije isti pristup govoru ako menadžer nastupa kao najodgovorniji čovjek poduzeća ili ako to nije. . Prvo pravilo govori da za uspješan govor treba izvršiti njegovu pripremu. a ako ne vidi razlog. . . Menadžeri se rijetko pridržavaju ovog pravila. U govorništvu i komunikaciji menadžeri moraju poznavati određena pravila ponašanja i strogo ih se pridržavati. .i tada prilagođava nivo govora slušateljima. i pri tom sebi postaviti nekoliko značajnih pitanja. najprije. .menadžer može govor i napisati. . .a najvažnije stvari ostaviti za kraj govora. .kome govoriti? . mora cijeniti i osobnost kolektiva s kojim komunicira. on sam u njih vjerovati.zato treba napraviti dinamiku izlaganja. kakvo je nekad bilo. Sve govori da.

mora dozvoliti i ostalima da iznesu svoje mišljenje.dok menadžer drži govor potrebno je služiti se i gestikulacijama. stav ili zaključak u vezi s temom razgovora. on može i opovrgavati ili osporavati tuđe stavove ali ovako: .putem osporavanja samog zaključka. 72 .a moguće je koristiti kombinaciju sva tri načina. 10.putem osporavanja načina izvođenja zaključaka. ..putem osporavanja činjenica.odnosno sastanak se treba odvijati po zacrtanoj zamisli.dedukcije.korisno je imati i detaljne podatke o poduzeću koje interesira menadžera. Zapravo.indukcija je zaključivanje koje polazi od pojedinačnog ka općem. ili . . i . . Prvo pravilo upućuje menadžera da za uspješno komuniciranje treba prikupiti što više podataka o sugovorniku ili sugovornicima: .obrnuto od općeg ka pojedinačnom.indukcije. . Drugo pravilo govori da za svaki poslovni kontakt treba razraditi strategiju kako ga voditi: .bez ovakvih informacija gotovo je nemoguće biti uspješan u komuniciranju. . . sa svojim suradnicima. . Treće pravilo upućuje na to da menadžer treba unaprijed izabrati način izlaganja i stil izlaganja: . komunicira usmeno. .obično je desna ruka aktivnija. komuniciranje je njegova osnovna djelatnost.on može izabrati jedan od dva načina.može. . Peto pravilo upozorava menadžera da treba biti spreman na osporavanje određenih činjenica ili zaključaka od strane slušatelja ili sudionika u razgovoru: .2.a dedukcija . .a time govor ispunjava svoj cilj.osnovno je da menadžer ne drži jednosmjeran tok razgovora.a kad sjedi tada ruke trebaju biti na stolu. .u strategiji vođenja razgovora moraju se predvidjeti i teškoće.ove podatke treba prikupiti prije početka razgovora (sastanka).ista dikcija negativno djeluje. . . doduše. USMENO POSLOVNO KOMUNICIRANJE Menadžer najčešće. Zato menadžer mora poznavati odgovarajuća pravila usmenog komuniciranja. kad se govor drži stojeći. Četvrto pravilo upućuje menadžera da pri govoru uskladi artikulaciju.u artikulaciji treba otkloniti suvišne riječi i poštapalice.kao i o osobinama menadžera koji upravlja tim poduzećem.informacije o bitnim sklonostima sugovornika od najveće su važnosti. . . . i u toku ili nakon sastanka jer će ti podaci koristiti kod slijedećeg susreta. . .dikcija kao i sklad riječi i pokreta moraju biti različiti u toku govora.kad je menadžer siguran u argumente svojega govora tada može biti siguran da će mu i drugi povjerovati.tako zacrtana strategija mora se ostvariti. dikciju i modulaciju: . .

i za telefonsko komuniciranje treba se pripremiti. . nasmijan. .i u toku razgovora korisno je voditi bilješke.strategijski menadžer govori uopćeno i o najvažnijim stvarima.menadžer mora imati kvalitetnu poslovnu kartu i to s ovim podacima: . položaj u hijerarhiji.i neuspješan sastanak može imati neke koristi. .ovo je najvažnije pravilo u usmenoj komunikaciji. Sedmo pravilo nalaže da se treba komunicirati sve dok se ne ostvari cilj: .pomoćnici govore o detaljima ali ne smiju izvoditi zaključke ili konačan stav jer.i to tako da se krizni momenti moraju prevladati jer. adresa poduzeća. Šesto pravilo zahtijeva da se u poslovnim kontaktima bude vedar..uvijek se predstavlja prvi onaj tko poziva. a napose menadžer trebaju: .važne se stvari posebno ističu. Treće pravilo nalaže da se sastanak započinje s predstavljanjem: .Englezi su to jednostavno riješili i uveli zamjenicu "You". . . Osmo pravilo odnosi se na potrebu poznavanja pravila telefoniranja: . . U razgovorima: .razgovori trebaju biti kratki i o suštini stvari. 73 . . .u nas nikad se neće pogriješiti ako se upotrebljava zamjenica "Vi". telefaks itd. .ime i prezime. . jer se bar nešto naučilo i iz takvog sastanka. telefon. .ali i način kako ih prevladati. Četvrto pravilo traži od menadžera da u poslovnom komuniciranju koristi odgovarajući ton u razgovoru: . .predstavljanje mnogi zanemaruju. . . .a menadžer u svim situacijama mora sačuvati prisebnost i kontrolu nad vlastitim postupcima.i u najtežim situacijama menadžer mora vladati ovim pravilom.povišen i svađalački ton mora se izbjegavati. .otići sa sastanka je lako ali se time ne postiže cilj.imati pripremljen podsjetnik.to je isključivo u nadležnosti strategijskog menadžera.. . .cilju treba ići "korak po korak". titula.predstavljanje mora biti jasno i glasno. optimistički raspoložen. .a ono je uvjet komunikacije.zato "ako ne ide" nije rješenje napuštanje sastanka. Peto pravilo predstavlja osnovu kulture komuniciranja i nalaže stalnu upotrebu zamjenice "Vi" umjesto "Ti": .ton i dikcija moraju biti prilagođeni kako sudionicima tako i prostoriji u kojoj se vodi razgovor. Sve navedeno ukazuje da svaki sudionik u razgovoru.predstavljanje može započeti i uručivanjem poslovne karte..

Zašto ? Zato jer suvremeni menadžer nije onaj koji reagira i koji se prilagođava. AKTUALNI POGLEDI NA MENADŽMENT I OKRUŽENJE Danas se o menadžerima sve više govori kao o liderima.10. . Treba znati da je turizam na kraju XX stoljeća bio treća "industrija" svijeta. a zapravo ih samo privremeno usporavaju.kreator promjena. . Suvremeni menadžer ima: . Isto su i pismene izjave sućuti.političkim.hrabrost da je ostvari. u prvoj dekadi ovog stoljeća kao "industrija": 74 . . . .pismo počinje sa: poštovani ili poštovana. U pismenoj komunikaciji treba obratiti pažnju na slijedeće: . . 11. Ako se zanemare dugoročni utjecaji povremenih političkih kriza.poslovno pismo se šalje u plavoj koverti. PISMENO POSLOVNO KOMUNICIRANJE Službena prepiska česti je način komuniciranja. Neplanirani politički potresi (rat u Iraku). On je sve više: . .sociološkim. Pismena komunikacija je važna zbog postojanja dokumentacije.pri potpisivanju stavlja se titula pa ime. Zašto su suvremenom menadžmentu u turizmu potrebne sve te osobine? Zato jer je već danas turizam postao "industrija bez granica".ekološkim itd. . očekuje se da će turizam. . Menadžer treba znati da se anonimna pisma ne čitaju.pečat treba zahvatiti pola potpisa ali tako da se potpis jasno može pročitati.inovator.viziju. i . odmah poslije naftne i automobilske industrije. . i .ekonomskim.0.pismo se piše u proredu.pisma završavaju sa: s poštovanjem. I čestitke su oblik poslovnog komuniciranja. . odnosno tako ostaju pisani tragovi o poslovnim odnosima.talent da vodi organizaciju (gospodarsku i negospodarsku). i to u svim ovim elementima: . Bilo je planirano da se u svakoj godini početkom ovog stoljeća u ukupna turistička kretanja uključuje preko 3 milijarde ljudi i da bi se u turizmu mogao ostvariti godišnji promet od oko 700 milijardi američkih dolara. remete ova planiranja.prepisku se obavlja strojem na bijelom papiru. i neke bolesti (SARS) koje globalno prijete čovječanstvu.kulturološkim.3.

Navedeni nivoi prikazat će se grafički: 75 . u odnosu na zadnje desetljeće prošlog stoljeća bit će za 40% manje osoba između 16 i 25 godina u Sjedinjenim Američkim Državama. Sličan je trend i u drugim visokorazvijenim zemljama. Što je potrebno u odnosu na takva kretanja? Potrebno je osposobiti menadžere koji će znati odgovoriti na ove grandiozne izazove. . Očekuje se da će Republika Hrvatska.starog je stanovništva sve više i odlazak u mirovinu pomjera se prema starijim osobama. treba požuriti s obrazovanjem menadžera općenito.već u samom početku XXI stoljeća.zabave i razonode.broj nezaposlenih ispod 25 godina u zadnjih 10 godina udvostručio se (razlog tomu je sustav školovanja koje traje sve duže i sve se više mladih ljudi uključuje u visoko obrazovanje. .već oko 2005 godine samo u Velikoj Britaniji preko 50% menadžera bit će stariji od 40 godina. napose. i . oko 2050 godine imati 1 milijun stanovnika manje nego danas.u narednim godinama nastat će zabrinjavajuća oskudica u osobama između 16 i 25 godina starosti .žene se sve više zapošljavaju ali ostaje problem slobodnog vremena za odgoj djece.stanovništvo je sve starije.do najvišeg mogućeg stupnja obrazovanja. . . . u takvim uvjetima. pa tako i u turizmu. a to ima odraza na natalitetnu politiku i stvarnost.kulturnih i drugih aktivnosti. Evo nekoliko razloga za ozbiljniji fokus društva u obrazovanju menadžera u turizmu: . . To obrazovanje mora biti. . a raste u nerazvijenim. Važno je istaknuti da se bilo koji od nivoa menadžmenta ne postiže samim činom diplomiranja na odgovarajućem učilištu.biti gospodarska grana ispred svih ostalih. .slobodnog vremena. . rješavati probleme u budućnosti? U nas.rekreacije. U svijetu se menadžeri osposobljavaju za četiri temeljna nivoa menadžmenta.multidisciplinarno. . . ali i povremene krize u zapošljavanju).natalitet drastično opada u visokorazvijenim zemljama. s obzirom na aktualne uvjete i nevjerojatno brze promjene u svim segmentima društva i ekonomije.. Tko će. .sporta.

u drugom slučaju menadžer radi brojne poslove. Iz ovih primjera vidi se koliko je vrijeme značajan čimbenik za menadžera. pa ipak sve obavi na vrijeme. Menadžer nikad nema dovoljno vremena. Problem je u tome što je vrijeme čimbenik na kojeg menadžer ni na koji način ne može utjecati da bi ga povećao. . nedostaje suradnja obrazovnih organizacija s poduzećima itd. nema mogućnost da se boravi u inozemstvu na specijalizaciji. Na ove probleme nadovezuju se i nedostaci edukacije nakon diplomiranja. Evo dva slučaja iz prakse: .nedostatak novca. Tako npr.klasična organizacija obrazovanja. 12.0. ima brojne aktivnosti i nikad se ne odmara jer su mu poslovi preobimni.osjećaj besperspektivnosti i nakon završenog i najvišeg obrazovanja itd. Sve to. u nas se u pogledu efikasnog obrazovanja javljaju brojni problemi kao: . naravno. rijetka su gostovanja stručnjaka iz prakse na obrazovnim institucijama. U posljednje vrijeme otvaraju se i doktorandski studiji.nestimuliran nastavni kadar. trudim se da poslove obavim što brže. a dan mi je za to uvijek kratak.u prvom slučaju menadžer izjavljuje: radim kao rob.I u nas postoji mogućnost obrazovanja sve do najvišeg stupnja. UNAPREĐENJE KVALITETE RADA MENADŽERA Jedan od najvećih problema s kojim se susreće suvremeni menadžer jeste nedostatak vremena. . a napose onih iz inozemstva. . Međutim. negativno se odražava na obrazovanje menadžera. ne postoje stručne i znanstvene ekskurzije. . 76 .

ipak. To je velika pogreška menadžera. njegovati i razvijati odnose s drugim ljudima ali nikako ne može povećati broj sati koji mu stoje na raspolaganju.posao menadžera sastoji se od mnogo administrativnih poslova.on stalno traži još podataka o nekom problemu i stalno postavlja ista pitanja. "usisava" poslove. da bi bio uspješan menadžer: . menadžer mora unapređivati svoje sposobnosti da bi u što kraćem vremenu obavio što više poslova. Korisno je. a to znači da mora racionalizirati vrijeme koje mu stoji na raspolaganju. to je onaj menadžer koji svojim radnicima ne dopušta da u miru obavljaju poslove nego stalno dolazi s nekakvim primjedbama.ovakav menadžer gubi dane u rješavanju nekog problema. zapravo. znanje.menadžer može biti i nametljivac. .menadžer često. npr. .jedan od onih koji najviše vremena gubi i koji teško preuzima obaveze jeste menadžer koji teško donosi odluke gdje. uvijek je moguće da podčinjeni nađe načina da svoje poslove "uvali" menadžeru. . i . ukazati na neke propuste menadžera koji se najčešće javljaju u praksi i zbog kojih efikasnost menadžmenta nije zadovoljavajuća: . naprosto.od ovih. Pri tom će. . koristi se prekomjernim razgovorom i pri tom gubi dragocjeno vrijeme. najgori su sumnjičavi nametljivci koji misle da je zadatak kontrole da motre svaki pokret radnika. Jer.čest je slučaj da je menadžer neodlučan. . . . Zato. pa tako imaju i više vremena na raspolaganju. . . . a sve je moglo biti riješeno da je samo. .adekvatno nagraditi svakog za dobro obavljen posao. .kod neurednih menadžera dokumenti "lete " na sve strane. na primjer. . ako ne uradi ovako. odnosno svoje radne zadatke obavljaju efikasnije.menadžer pričalica.najbolji način da se izgubi dragocjeno vrijeme jeste i kada menadžer nastoji sve uraditi sam.doduše postoji i "dobronamjeran" nametljivac koji želi pomoći da se posao ubrza.tu je red od presudnog značaja.proglasiti radnika zaslužnim za dobro obavljeni posao.ovlastiti radnika da obavi sve što je potrebno da bi se i posao obavio. stoga.malo će menadžera priznati da obavljaju poslove koji nisu u njihovoj nadležnosti. a da nije svjestan da ga. .a kad. umjesto da dio poslova prepusti stručnjaku. S druge strane neki menadžeri mogu obavljati veći broj poslova nego drugi.radnika treba zadužiti da obavi neki posao. treba donijeti odluku cijelu situaciju čini frustrirajućom. . . . .menadžer obavlja poslove drugih.Menadžer može unaprijediti svoje sposobnosti. što i kada uraditi. On mora rasporediti dužnosti i to nije znak slabosti već znak njegove sposobnost da delegira poslove. napokon.ima menadžera koji sve rade sami. 77 . svojom nametljivošću samo usporava.korisno je ovakve odlučno zamoliti da ostave na miru. . postoje ljudi kojima je potrebno manje sna pa imaju nešto više i vremena. obavio telefonsku konzultaciju sa stručnjakom. Vrijeme je svima ograničeno. Ipak.

Krizne situacije javljaju se i u najbolje organiziranom poduzeću.a oni su i osposobljeni da savladavaju krize i krizne situacije.pa će ih sposoban menadžer i predvidjeti.što konkretno želi da se uradi (dakako.. Pri tom će predvidjeti: . Krize se.koliko mu treba vremena za razgovor. ovo ako prethodno ne postoji odluka). . kao neplanirani događaj. Menadžer treba kontrolirati vrijeme predviđeno za razgovor i intervju jer se time može značajno uštedjeti vrijeme.obavijestiti i ostale sudionike koliko je vremena predviđeno za razgovor (ili sastanak). ali za to treba imati "debelo" i neupitno opravdanje. .da predvidi vrijeme za neočekivane događaja. ili ih oni 78 .ako prethodno prikupi relevantne informacije i prenese ih menadžeru. i .neka poduzeća imaju u svojim statutima odredbe kojim se regulira održavanje redovitih sastanaka kojima prisustvuju menadžeri.svakako. 12. . često remete normalan tok poslova. .da vodi odgovarajuću evidenciju u što konkretno troši vrijeme.). a što trajno koristiti. Krize nisu izuzetak.a da li se menadžeru.i na koji način želi da se posao uradi.1.tako da uredno sortira dokumentaciju. Dobra tajnica uštedjet će menadžeru mnogo dragocjenog vremena i to: . Ipak. ponekad. što staviti u arhivu. . treba reći i "NE" .korisno ga je upitati kada želi da se završi posao. planiranje radnih zadataka najefikasniji je način kojim će menadžer pravilno rasporediti svoje vrijeme. putovanja itd. NEKOLIKO IDEJA KAKO UŠTEDJETI NA VREMENU Menadžeru se može pomoći kako bi mu "povećali" vrijeme i to tako da ga se upita: . i .zato menadžer mora znati što baciti. .što će praviti koncizan raspored menadžerovih obaveza (sastanaka.i to tako da prioritet daje najvažnijim stvarima. .tako što će zaustaviti nepoželjne privatne telefonske pozive (naročito ako je menadžer na sastanku). Krize. . uglavnom. . . prevladavaju zahvaljujući ogromnom radu i energiji koju ulažu menadžeri. . SASTANCI Da li su sastanci gubljenje vremena ili najefikasniji način upravljanja poduzećem? .a za otklanjanje krize utroši se izuzetno mnogo vremena. .obavijestiti na vrijeme sudionike o predmetu rasprave jer je to temeljni uvjet da se ne "mlati prazna slama" i gubi vrijeme.

I kod ovih sastanaka. A da bi ovakvi sastanci bili uspješni i "potrošili" najmanje vremena mora se unaprijed. .sudionike obavijestiti o sastanku što ranije (da bi se mogli pripremiti za sastanak). .ovi se sastanci održavaju zbog toga što jedan čovjek (pa i menadžer) nema dovoljno znanja i informacija da bi sam mogao rješavati sve probleme.o nečem što je povjerljive prirode.precizirati problem. . . o nečem odlučuju (dioničari).program izvedbe sastanka. .i koliki broj ljudi (jer ono što dvojica mogu riješiti za 20 minuta šestorici.ili nešto želi pokazati (novi proizvod.). .to znači da sastanci nisu gubljenje vremena.kreativan sastanak. zajedno.ovi se sastanci ne održavaju slučajno.tada će menadžer uvijek koristiti ovaj oblik sastanaka. ponekad treba i dva sata ). .ili ako je u pitanju odluka "od životne važnosti" pa menadžer dio odgovornosti prenosi na ostale menadžere. .ali nije dobro ako menadžer saziva ovakav sastanak da bi izbjegao odgovornost za donesenu odluku. Ovakvi se sastanci zasnivaju na ideji međusobnog pomaganja jer: 79 . Ako je cilj sastanka da se informira: . . . radi efikasnosti treba: .koga pozvati na sastanak (a zašto ne nekog drugoga). . Za menadžment su značajni sastanci na kojima se donose kolektivne odluke: .zato vrhunski menadžeri uvijek sazivaju ovakve sastanke i to tako što pozivaju vrhunske stručnjake po pojedinim pitanjima ili problemima.ovakvim sastankom menadžer može i iskazati povjerenje prema nižem menadžmentu.osigurati potrebne materijale. Menadžer će sazivati sastanke na kojim se i rješavaju problemi: .izložiti što se očekuje od sastanka.i sazivaju. i .oni se planiraju.ovi se sastanci organiziraju kada svi sudionici.ili pak da čuje mišljenja i da se njega informira u vezi s nekim problemom itd. . .. . A najvažniji je sastanak . . . .pa će na takvom sastanku informirati ili pak uvjeriti u neku svoju namjeru. Jedino iskušenje može biti u tome.koliko se predviđa da će trajati sastanak.naglasiti da će na kraju sastanka menadžer donijeti odluku ili zaključke.odrediti tema sastanka. a rađen u tajnosti i sl. . niže po rangu. . i .pripremiti materijale.

Zato je za menadžera izuzetno važno da tajnik poduzeća (i svake druge organizacije) bude izabrana vrlo sposobna osoba. .na sastancima se troši vrijeme (i novac).argumentima izboriti svoj stav. . . .osigurati dovoljno vremena za pripremu sastanka.utvrditi zašto treba održati sastanak.odlučiti koga pozvati na sastanak. 80 .ne dozvoliti da se sastanak odugovlači.kako. . . Osim navedenog menadžer će još: . .precizirati u zapisnik donesenu odluku.izbjegavati opširna izlaganja.trebaju doći na sastanak na vrijeme. i . .osigurati da se zabilježi zaključak.pa se i sudionici međusobno stimuliraju u razmišljanju. .odlučiti gdje i kada održati sastanak. . ULOGA TAJNIKA Svi administrativni poslovi vezani su s pravnom regulativom.. .svakom pružiti priliku da govori. .jer su ovo sastanci kreativnog razmišljanja. .na ovakvim sastancima koriste se posebne tehnike. . .isplanirati vrijeme za svaku točku dnevnog reda.kada treba učiniti.pažljivo slušati izlaganja i raspravu. Ipak.pripremiti se za sastanak. .precizirati dnevni red. Da bi u ovome uspio treba sastanak planirati i pri tome obratiti pažnju na slijedeće: .osigurati potrebne materijale za sve sudionike. .držati se predviđenog dnevnog reda. a rezultati ovise od stručnosti menadžera ili vođe sastanka.početi na vrijeme.tko. .ako se glasa osigurati evidenciju kako je tko glasao. On je nezamjenjiv pravni savjetnik.biti fer u vođenju sastanka. . Osim menadžera i ostali sudionici sastanka: . . i . . .i definirati: . .što.reći sudionicima što očekuje od njih."lakše je u društvu". . menadžer mora iskoristiti svaki sastanak.pripremiti se za izlaganje.ali ima i drugih negativnih strana sastanaka. Menadžer će u toku sastanka: .sastanak završiti u predviđenom vremenu.ušutkati onog tko se ponavlja ili previše govori. . NEGATIVNE STRANE SASTANAKA Najočiglednije je: . i .

.na ovom nivou menadžer nadzire radnike. Drugi nivo menadžmenta zove se menadžment srednje linije: . .kompromisom ("trulim") da se ne uznemiri nitko od sudionika.i poslije takvog sastanka ostaje nezadovoljstvo obiju strana. KONTROLA FUNKCIJE MENADŽMENTA Na kraju ovog poglavlja istaknut će se da je kontrola (kao i kod ostalih poslovnih funkcija ) najefikasniji način unapređenja kvalitete rada menadžera. a da se ne donese odluka: .2.poznato je da ako se ne želi donijeti odluka. Treći nivo menadžmenta zove se menadžment izvršnog nivoa ili najviši nivo menadžmenta: . Kontrola je temeljna integrirajuća funkcija menadžmenta. .najbolje je formirati komisiju. Prvi nivo menadžmenta zove se menadžment prve linije: .na ovom nivou menadžer koordinira cjelokupni poslovni proces u poduzeću. Često sastanci završe. a temeljni zadatak funkcije kontrole na području unapređenja kvalitete menadžmenta jeste da vremenski sinkronizira kvantitativne i kvalitativne aktivnosti.a komisija formira potkomisiju itd. ali .Često sastanci dovode do nezadovoljavajućeg kompromisa.problem se rješava tako da se jabuka podjeli na dva dijela. . mjere i odluke u skladu s ciljevima unapređenja menadžerske funkcije.ako se dva dječačića svađaju oko jabuke.na ovom nivou menadžer rukovodi dijelom poduzeća. Zbog toga mora postojati i razvijen sustav menadžerske kontrole. Prikažimo to ovom slikom: 81 . .problem se ne može riješiti kao s jabukom. SPOSOBNOSTI KOJE SU POTREBNE ZA MENADŽERSKU KARIJERU Postoje različiti nivoi menadžmenta. Ona povezuje ostvarene rezultate s planiranim pa i na području unapređenja menadžmenta. .provodi utvrđenu poslovnu politiku i ciljeve poduzeća.npr. Još češće sastanci završe. . Ta se negativna strana može ilustrativno prikazati ovom usporedbom: . pogonom ili u hotelu recepcijom i sl.ako se svađaju kome će pripasti bijeli zeko. . 12.

Zato svaki menadžer mora posjedovati znanje o svim menadžerskim funkcijama. Kreativnost govori o sposobnosti menadžera da razluči dijelove neke situacije (npr.kreativne. promjene u 82 . Od predsjednika (kao najvišeg nivoa) ka nižim nivoima menadžmenta obujam odgovornosti se smanjuje.menadžerske. zavisiti od nivoa na kojem će biti angažiran. i . Tehničke sposobnosti govore o tome da svaki menadžer mora posjedovati znanje o tome što radi (proizvodi) poduzeće. To znači da će sposobnosti koje menadžer mora imati. Pa će se menadžer naći u ulozi direktora ili šefa službi ovih funkcija.Svaki od nivoa menadžmenta ima drukčiju ulogu u upravljanju poduzećem. Sposobnosti menadžera dijelimo na: . Što je viši nivo veće su odgovornosti. Menadžerska sposobnost govori o potrebnom znanju za obavljanje funkcije menadžera.tehničke. Obujam odgovornosti određuje nivo na kojem djeluje menadžer. .

a što menadžer treba itekako poznavati.umjetnički dio sastoji se od prosudbi kreativnosti i iskustva. mora posjedovati potrebna (visoka) znanja i sposobnosti: . napose. koje se stječe učenjem. a dijelom iskustvo. više spada u područje umjetničkog.i to najveći dio potrebnog znanja. Tehnička i menadžerska sposobnost se uče. Što je menadžment? Umjetnost ili (i) znanost! Koliko umjetnost. a njegovo je okruženje unutar poduzeća . glazba. a koliko znanost? Najprije nekoliko riječi o znanosti. nižeg nivoa prati događaje u svom okruženju. .) U drugim oblastima znanosti manje smo sigurni da su naša promatranja točna: .to je dostojanstven poziv za sve one koji se posvete poslu organiziranja i uspješnog funkcioniranja organiziranih poduhvata (kao što je npr. a to je i standard ponašanja i etički kodeks. Umjetnički dio teško je naučiti: . Dakle. Kreativna sposobnost potrebnija je što je menadžerski nivo viši. U nekim oblastima znanosti možemo biti sigurni u ono što znamo: . Kreativna sposobnost je dijelom nadarenost. .eksperiment je teško ili nemoguće izvoditi.to su književnost. U menadžmentu postoje dijelovi umjetnosti i znanosti: . menadžer srednjeg i. .ali onaj dio koji se odnosi na ljudsko ponašanje. filozofija itd. da bi menadžer bio profesionalac i bio uspješan. fizika itd. . poduzeće). Tko ne može biti menadžer? 83 . S druge strane.okruženju poduzeća) koja utječe na poduzeće i da izgradi odgovarajuću obrambenu strategiju te da je sprovede u djelo. odnosno za to treba imati prirodnog dara. . Istaknuto je da je menadžment i profesija. a što je profesija? Profesija je zanimanje koje postavlja vrlo stroge kriterije.to možemo dokazati eksperimentom. To je sustavan skup znanja sa znatnim intelektualnim sadržajem. odnosno školovanjem. Tako menadžer na najvišem nivou mora uspostaviti odnos između onog što se dešava u i izvan poduzeća.znanstveni dio predstavlja znanje.prirodni dar se može samo usavršavati iskustvom.interno.to su egzaktne znanosti (biologija.znanstveni dio može se naučiti: .

.pridržavanja rokova. .izvršiti posao i preuzeti odgovornost za sve što se dešava u poduzeću. .donosi odluke. I to zato što menadžerski posao zahtijeva: .pozitivan stav.aktivan član društva . . . Stav prema autoritetu.moć. Uspješnog menadžera rukovode ovi motivi: Želja za takmičenjem.slobodan vikend. i . Želja da se ima moć. .biti vođa.izazov. . 84 .kazniti ako nije urađeno.rad za zajednicu.sve što donosi uspjeh (materijalno i nematerijalno).donošenje teških i riskantnih odluka itd. karijera menadžera može biti primamljiva iz ovih razloga: Menadžerska karijera predstavlja: . .. . . Menadžerski posao. nije za svakoga. .mnogo energije. ipak.žrtvovanja. . . . Uz sve ovo.mirenje suprotstavljenih gledišta i stavova.uzbuđenja i zadovoljstvo koje donosi uspješno obavljen posao. . .mora se takmičiti s drugima da bi zavrijedio nagradu.nagraditi ako je dobro urađeno.uzima "stvar u svoje ruke".timski rad. . Odgovornost. . . .nagrade. . . . .puno vremena (i rad van radnog vremena).svakodnevnu dokolicu.isticanje. .onaj tko želi bezbrižan život. naglašava se.biti u stanju narediti drugima što imaju raditi. .zadovoljstvo s radom u timu.pomoć drugima. .biti ispred drugih.česta putovanja. .zadovoljstvo u osjećaju da se utječe na događaje i ponašanje ljudi.provodi razne mjere (pa i disciplinske). Želja za dokazivanjem.

Ciljeve treba postaviti dovoljno visoko da predstavljaju izazov. 12.čemu će te se posebno posvetiti tokom dodatnog osposobljavanja.3.ne obeshrabriti se ukoliko se bude trebao revidirati plan realizacije karijere. najprije treba dati odgovore na slijedeće: Samoispitivanje Ključ za uspješno planiranje karijere nalazi se u staroj poslovici: "Upoznaj samog sebe". treba sebi postaviti ciljeve. i .koje vam je obrazovanje potrebno.koja su ograničenja. diskretno ali hrabro. Kako će se pronaći organizacija u kojoj se želi izgraditi karijera uspješnog menadžera? Lako i teško! Ali. 85 . . A to znači da treba dati odgovor na pitanja: .da li je dovoljno samo završiti sadašnju školu ili fakultet. ali ne i toliko visoko da ne odgovaraju vašim stvarnim mogućnostima. želim postati direktor (glavni menadžer) hotela u mojem mjestu. i . PLANIRANJE KARIJERE MENADŽERA Nema organizacije (u gospodarstvu i van njega) u kojoj nema mjesta za uspješnog menadžera. Bitno je i važno: .da se počne razmišljati o svojoj karijeri. prijatelja ili još bolje u instituciji koja se bavi profesionalnom orijentacijom. .koje su vaše jake strane.to se dogodilo i najuspješnijim menadžerima. Sakupljanje informacija Već i prije završetka školovanja treba saznati sve što je moguće o zapošljavanju ali i za planiranje karijere iz oblasti koja vas interesira. itd. Ove odgovore treba. Nakon toga treba analizirati rezultate. . Izraditi plan za ostvarenje karijere Kod ovog treba dati odgovor na slijedeća pitanja: . Npr. Bitno pravilo za uspjeh jeste: . Postaviti ciljeve Kada se prođe faza samoispitivanja i informiranja o karijeri.ako je potrebno. .Prije odluke o tome želi li se graditi menadžerska karijera vrijedno je proučiti sve aspekte mukotrpnog puta do uspješnog menadžera. koje dodatno obrazovanje ili specijalizacija (poželjno je inozemstvo). Ciljeve treba detaljno ali točno opisati.kakvo mišljenje imate o sebi. provjeriti kod roditelja.

Važno je i ovo.povjerenje.autoritet. uživite se u problem. i..da vam pruži priliku da utječete na njega. Prednje je posebno značajno u početnim akcijama nastupa kada još nemate uvjeta da se dokažete.fazu provođenja akcije. Da bi menadžer stekao moć ljudi trebaju shvatiti da on ima: .pa čak ako to uključuje i preuzimanje rizika.autoritet. . . ili čak.jer se već time počelo "upravljati" sobom.poštovanje.da obrati pažnju na vas.a to znači da vam drugi vjeruju i prije nego što učine nešto što od. izbjeći zebnju (tremu). Problem je.fazu nastupa. Kod nastupa nastoji se nekog navesti. Tada je povjerenje glavna tema i vaša temeljna preokupacija. ako pokažete integritet i otvorenost. a što je posebno važno. . ako svojim akcijama pokažete da ste dostojni povjerenja. i . njih tražite. I što je taj čimbenik povjerenja veći i vaš će utjecaj biti veći. direktivan način. Zebnja je prisutna i kod sugovornika kad nije siguran u vaše namjere pa to situaciju i odnos čini još 86 .ali ne da upravlja na autoritaran način. A povjerenje se stiče tako da pokažete interes.fazu izlaženja (iz situacije kada se ne uspijeva u utjecajnom ponašanju). Ali treba imati na umu da je zebnja i odraz određenog stupnja nesigurnosti. Da bi se uspjelo u ovom naumu. Zebnju je teško izbjeći u prvoj fazi (značajnog) nastupa. . Zato stoji tvrdnja da je utjecajnost proces kojeg se može pratiti kroz tri faze: . Upravo je nevjerojatno kako se mnogi menadžeri prema ovim pravilima stjecanja povjerenja ponašaju krajnje indolentno. i . Ova je faza od vitalnog značaja za proces utjecanja na nekoga.gledanje u oči i otvorenost u trenutku kada druga strana procjenjuje da li da vam vjeruje. . i . . a to upravo rade menadžeri! SPOSOBNOST UTJECAJNOG PONAŠANJA MENADŽERA Menadžer koji želi uspješno voditi poduzeće mora razvijati svoje sposobnosti utjecajnog ponašanja. vjerojatno. i u tome što se prednje nije naučilo. U ovoj fazi nastupa vaša se aktivnost zasniva jedino na vašem ponašanju i zato najveću pažnju treba pokloniti stvarima kao što su . Nastup Sve započinje nastupom. Ako se želi uspjeti u nastupu treba. Vrijedno je shvatiti da utjecajno ponašanje nije nešto što se da "uključiti" kad je potrebno. druga strana treba prema vama steći. Menadžer koji želi biti što moćniji mora steći: .

Šanse za uspjeh u nastupu menadžer će povećati tako da svoj nastup: . Tako.čimbenike podrške. Menadžer. i . Treba. Bliskost se uspostavlja tako da se obrati pažnja na osobu (ili auditorij) i to: . U planiranju nastupa menadžer će pažljivo zabilježiti i analizirati i čimbenike podrške i otpora. također. da opširno prezentira svoje kvalifikacije i stručnost tada će: . . sjedite i govorite sa samopuzdanjem i autoritetom ljudi će vjerovati da ste osoba od povjerenja i steći ćete kredibilitet.slušanjem.kontakti očima pomažu. Ovako: 87 .čimbenike otpora. Zato je izgradnja bliskosti itekako važna.odgovaranjem na upite.složenijim. Pri tom je važno znati da. Evo kako bi (otprilike) trebao izgledati vaš plan nastupa.a suprotno tome. ako u izlaganju i hodate. . sačiniti tabelu čimbenika podrške i čimbenika otpora. Menadžer mora znati i ovo. Za uspjeh u nastupu važna je bliskost. međutim. mora znati da je za uspješan nastup važan i kredibilitet stvaranja kredibiliteta najvažnije je ponašanje. Na primjer: Želite uvjeriti menadžera proizvodnje da usvoji novu strategiju u rukovođenju proizvodnjom. i . da što prije razjasnite svoje namjere i otklonite nedoumice kod druge strane.i auditorij izraziti i svoj oprez.planira unaprijed i to tako da u planu predvidi . mora znati kako se otklanja zebnja. menadžera. . Menadžer. a naročito u prvoj fazi nastupa.gledanjem u tu osobu (ili njih). . pa i nepovjerenje. Kod Ako druga strana vidi da je i sam menadžer zabrinut.a da namrgođeno izdeklamiranje vaših argumenata samo odmaže. jer teško je utjecati na drugu stranu ako se ona ne osjeća ugodno s vama i vašim nastupom. najprije.

. A trebalo bi.ako smanji snage otpora jer je to važnije nego jačati snage podrške. . Provođenje akcije u procesu utjecajnog ponašanja podrazumijeva prihvaćanje dva moguća pristupa u ovoj akciji i to: .identificira snage nad kojima ima određenu kontrolu. Strategija guranja primjenjuje se kada menadžer zna kuda želi ići i kad mu je jasno rješenje problema. U prednjem primjeru ne bi bilo dobro da u smanjenju snaga otpora menadžer posebno ističe kako je strategijski menadžer uz njega i da se menadžeru proizvodnje još prijeti i otkazom.U praksi će ova lista na obje strane biti znatno veća. menadžeri griješe kad ne izrađuju plan nastupa. a što može izazvati i revolt. i . ali uvijek prijeti opasnost da se druga strana osjeti poniženom ili poraženom.kada treba uraditi. . sačini svoj prijedlog rješenja. . To nisu argumenti utjecajnog ponašanja. i . i realizaciji nove strategije koju predlaže menadžer ostvarit će se ako: . Pa ipak."postaviti scenu" tako da definira problem. Ovo je vrlo snažan pristup. samo malo više vremena utrošenog na planu nastupa i tako će menadžer biti pošteđen prepirke i moguće frustracije.moguće je primijeniti "strategiju guranja". Oni često nastupaju samo na temelju osobnih i subjektivnih argumenata i misle da će samo snagom vlastite logike pobijediti. i .tko. Zato."strategiju vuče". uspjeh u nastupu. zatražiti mišljenje drugih i reagirati na druge prijedloge i to uvjeravanjem i autoritetom.ovisno o tome želi li nečije opredjeljenje ili samo poslušnost. . Posljedica takvog nastupa jeste nespremnost kad se naiđe na otpor drukčije logike i nepredviđene situacije. Rješenje je u ovom: .što. zapravo.ali omogućiti i drugoj strani da iznese svoje stavove pa i moguću 88 . Tada će: .zatim će se složiti oko ishoda.biti jasan i odlučan u pogledu svojih prijedloga.

podčinjeni neće truditi da oni "misle svojom glavom" jer to umjesto njih radi menadžer.nije adekvatna za donošenje brzih i rutinskih odluka. .što. Prednosti ove strategije su: .koriste se ideje drugih. Menadžer će najlakše donijeti odluku o tome koju će strategiju primijeniti tako što će se staviti u situaciju drugih. Strategiju vuče (vučenja) primijenit će menadžer kada postoji zajednički dogovor o tome što treba uraditi. Međutim menadžeri trebaju znati da je.razjasniti kako taj problem vide drugi. A nedostaci ove strategije su tome što: . .iznijeti će svoje viđenje problema. I kod ove strategije menadžer će nastupiti ovako: . I odmah se treba upitati koje će stilove utjecajnosti koristiti moderni menadžment? Postoji više stilova utjecajnosti koji se mogu koristiti. a kad koriste strategiju guranja to znači da koriste izgrađeni stil utjecajnosti. Kao što se vidi ova strategija traži drukčije sposobnosti menadžera nego strategija guranja: . primoravaju. Stil uvjeravanja će se koristiti kad se menadžer usredotočuje na koristi za koje je druga strana zainteresirana. jednako tako.postići zajednički dogovor o tome.stimulira se i druge da "misle svojom glavom". dakle.a menadžera se može prikazati kao arogantnog i neumoljivog.tražiti rješenje koristeći ideje i drugih. .ako se često primjenjuje menadžera se može početi tretirati kao slabog i neodlučnog. i . počinjenih.drugima se daje podrška. Stil primoravanja koriste menadžeri koji. . Ovaj se stil treba koristiti krajnje "štedljivo" i u krajnjoj potrebi.pridobiva se opredjeljenje drugih za istu stvar.zabrinutost u pogledu stavova i rješenja koje predlaže menadžer. a ne znaju jer nisu informirani. nekorisno stalno provoditi strategiju guranja jer se: .ovdje menadžer daje drugima do znanja da zajedno "vuku".suglasiti se da postoji problem. i . 89 . .kod razlike u mišljenjima traži se zajedničko rješenje. .tko.obogaćuje se krajnja odluka.kada treba uraditi. i . . . . Moćni i efikasni menadžeri češće koriste strategiju vuče. Ovaj je stil vrlo koristan jer ljudi često pružaju otpor kad o nečem ne znaju. . Stil obrazovanja koristi se kao stil davanja informacija pri čemu podčinjeni usvajajući veći broj informacija i sebe smatraju relevantnijim. pa čak i prijete. i .

a ne "činite kako ja činim".prije toga miruje i motri kako se drugi bave problemom.a kad nastupa. Menadžer treba poznavati sve nabrojane stilove i strategije i odlučiti se za one za koje ocjeni da ima najviše afiniteta i pretpostavki za uspjeh. na primjer.ekspert U ovom stilu menadžer koristi svoje visoko znanje ili stručnost. sabrano. Stil . . Stil . Opasnost je u tome što ovaj stil može biti kontraproduktivan ako druga strana posumnja u namjere. Ali pri tom menadžer treba paziti da. Emotivni stil koristi menadžer kad se drugoj strani obraća osjećajima i vrijednostima. Na primjer: Ako preferira strategiju vuče moguće je: .pregovori Ovaj je stil vrlo koristan jer se najčešće pregovorima dođe do rješenja s kojim su zadovoljne obje strane. Uspješnost pregovaranja ovisi od tolerancije i poštivanja i prema onima koji menadžeru ni po čemu nisu bliski.snaga njegovog ega. Koristit će se samo u slučajevima apsolutnog povjerenja. . Ovaj stil je posebno uspješan kad menadžer pruži informacije koje drugi nemaju.zajedničko rješavanje problema Predstavlja zajednički izbor najbolje odluke.model Predstavlja stil u kojem menadžer demonstrira željeni način ponašanja. 90 .pretjerivati jer ljudi mogu pomisliti da se s njima manipulira. ali traži puno vremena i nije prikladan za brze odluke. jer je logično da menadžer i neće ostvariti utjecaj ako je nelogičan. ipak neće postići sve što želi. Ali. ali ovako .ekspert ulazi u raspravu tek kad se postigne maksimum frustracije.Stil racionalno . Ali. menadžer treba znati da će odabrana strategija ili stil najviše kazati o njemu samom. Međutim ne valja pretjerati u korištenju ovog stila. A kompromis podrazumijeva da menadžer. .logično koristi se kad se želi prezentirati argumente zasnovane na logici i razmišljanju. . sigurno. na sastanku ponašati ovako: . analizira situaciju i daje relevantne podatke. prema mladim menadžerima. Ovaj stil zahtijeva u određenom smislu i kompromis. Stil . i .tako sigurno krči put naprijed.da se menadžer ocjeni kao demokrata.nema potrebe isticati da je ekspert. . Stil .ne smije biti previše impresivan. to je i najrealniji način rješavanja nekog problema. često. Istaknut će se još neki stilovi značajni za menadžment kad se želi ostvariti utjecajno ponašanje: Stil . Za ovaj stil treba imati šarma i osobne moći.karizma Predstavlja stil u kojem se koristi snaga menadžera kao osobe . nastupa mirno. Zato će se menadžer. Ali ne valja: ."činite kao što ja činim". Ovaj stil zahtijeva visok stupanj povjerenja. . Ovaj se stil preporuča menadžerima.i da ovaj model primjenjuje. najčešće.

. Odgovor je vrlo jednostavan. Jer.4.što je to što ga čini da ima tako visok status. Ne smije se niti zaboraviti da za dobro obavljen zadatak ili posao slijedi nagrada. može to uraditi ako nauči kako se to izvodi.ona (ili oni) može potpasti pod utjecaj drugih. Izlaženje kao faza utjecajnog ponašanja menadžera pretpostavlja ostavljanje osobe (ili grupe) na koju se uspjelo utjecati.da zaboravi obavezu. . .da nema vremena i sl. U tome je temeljna razlika. ali nedovoljan. . najprije.razumjeti druge i saznati što oni žele ili što ih brine. u ovoj fazi treba upornosti: .davati im rokove. 91 . jeste da se to ne postaje samim time što je netko dobar na svom poslu. U tome su mladi menadžeri suzdržani i nesigurni. i .. Ali. To jeste preduvjet. sigurnost koju iskazuje u uzimanju i korištenju moći.može ga se smatrati neodlučnim. Ali i u takvim prilikama uvijek je upitno da li će takva osoba (ili grupa) zaista uraditi ono s čim se prethodno složila.ponovno na njih utjecati. Prvo što treba shvatiti menadžer u naporu da postane moćnim. . ne mora se biti savršen da bi bio moćan. ali još i više s porivom. Sve dotle dok je menadžer kompetentan.izraditi plan nastupa pred drugima.ali ako previše koristi ovu strategiju.utjecati na druge ljude.ljude treba opominjati. Zato menadžer mora biti svjestan svojih preferencijala i odabrati strategiju i stil koji će garantirati realizaciju njegove strategije utjecajnog ponašanja. A da bi osigurao da će se poslovi obaviti menadžer treba. To je. dijelom je povezano i sa sposobnošću. prije nego se napusti sugovornika. i . . Treba pogledati menadžera visokog ranga i upitati se: . .pronaći pristup koji o svemu navedenom vodi računa. i osposobljen u svojoj struci i ako je naučio pravila i "konce" koje treba vući: .priznati legitimnost poslovne politike poduzeća i biti efikasan u njenom provođenju. A postati moćnim. . Da bi menadžer postao moćnim mora najprije. . KAKO MENADŽER SEBE MOŽE UČINITI MOĆNIM? Želi li menadžer sebe učiniti moćnim. 12.koristiti strategije utjecajnog ponašanja.može sebe učiniti mnogo utjecajnijim nego je to sada. Jer: .

.biti načisto s tim da to zaista želi. . Pored sponzora za stvaranje karijere i moći važan je i mentor. Treba biti realan u prosudbi vlastitih sposobnosti. . to je već naglašeno. Što. Stvaranje saveza sa sponzorom nije defanzivna strategija jer će: . a što znači naći se u pravo vrijeme na pravom mjestu. poduzeća). što prije pronaći i sponzora i mentora. A da bi se uspjelo.sponzor će pomoći zato što vjeruje u vas pa i onda kad se to ne traži od njega. ma kako to želio. Valja zapamtiti: nitko ne uspijeva bez moćnog sponzora. To znači da treba biti u blizini ili.lutaju bez moći. Zašto? 92 . A ako je jasan cilj. . Zato valja. još bolje ako je ikako moguće. a zatim sistematsko planiranje da se taj cilj postigne. . . treba najprije upoznati samog sebe. . neće menadžer stići do tog cilja.tada se zna tko i kako mu u tome treba pomoći. MENADŽMENT POSLOVNE KULTURE Suvremeni menadžment poslovnoj kulturi prilazi na najozbiljniji način. Pri tom najvažnije je da je što bliže samoj bazi moći. Čega se treba pridržavati menadžer da bi postao moćan? Treba se pridržavati načela koja su većinu ljudi doveli do vrha moći. Najbolji je sponzor "zvijezda u usponu".a sve će to sponzor uraditi nakon što takvog kandidata upozna. Jer oni koji ne postavljaju ciljeve. za uspješnu karijeru i za izgradnju moći.5. Definiranje onoga što se želi u životu. 12.nacrtati kartu (spisak) utjecajnih ljudi. neophodni su za svakoga. korisno je uraditi slijedeće: . Treba znati da je za menadžera zainteresiran pametan sponzor ako je i kandidat za karijeru pametan. Međutim.ili rade poslove koje ne vole. . To su visokorangirani menadžeri. zapravo. odmah u upravi (npr.utvrditi putove i veze kako doći do njih.sponzor na pozitivan način pomoći da se stvara karijera.pri tom je važna i sreća. Sponzor mladom menadžeru pruža priliku za dokazivanje tako što ga ističe za sve bolje poslove i da se javlja kao zaštitnik u slučaju potrebe. Vidjet će se kasnije da mu je ta pomoć od presudnog značaja. .i tada mora sve učiniti da taj cilj i ostvari. Za karijeru kandidata najvažniji su njihovi savjeti.pronaći način za kontakt. Mentori su mudri i visokoobrazovani ljudi. ako cilj ne planira. znači moć? Moć znači usmjeravati energiju u pravcu postizanja cilja tako da kad se zna što se želi biva se mnogo efikasnijim.. A prije nego se pronađe sponzor.

filozofiju. itd. komuniciranju i etici. Kako? Tako što poslovna kultura i estetika omogućavaju menadžeru uspješno izvršavanje zadataka. ali i svaki zaposleni. 93 . pokazuje da poduzeća (a posebno ugostiteljska poduzeća) s izgrađenim vlastitim stilom i imidžom poslovne kulture imaju znatno veću profitabilnost od onih koji ovom fenomenu ne poklanjaju dužnu pažnju. Menadžment poslovnoj kulturi prilazi i na analitički način tako da je analizira kroz: .Zato jer i poslovna kultura povećava profitabilnost poduzeća.kulturu poslovnog komuniciranja. . Praksa.operativnog. Svakom nivou i vrsti menadžmenta odgovara i određeni način ophođenja s poslovnim partnerima.neposredno odražava na ostvarenje boljih poslovnih rezultata.6. Korisno je zapamtiti da je poslovna kultura u uskoj vezi s estetikom pa se tom fenomenu treba posvetiti dužna pažnja.kulturu poslovnog odijevanja. Zato se na visokim poslovnim školama i fakultetima (na zapadu) izučava znanost o poslovnosti. Menadžer.kulturu poslovnog ponašanja. Pri tom. Kultura nije luksuz pa ni poslovna kultura u poduzećima nije nešto imaginarno niti teorijsko razglabanje nebitnih činjenica. Suvremeni svijet je shvatio da je poslovna kultura viši nivo. Twain rekao: "Svaki čovjek je mjesec u kojem postoji i tamna strana. 12.književnost. U visokim poslovnim školama.taktičkog menadžmenta. Oni izučavaju: . koju nikad ne pokazuje". kao multivarijabilna kategorija. . . Zadovoljavajući nivo poslovne kulture ima direktnog utjecaja na uspješnost poslovanja. Zato i govorimo o poslovnom ponašanju: .strategijskog. menadžeri izučavaju predmete koji na prvi pogled nemaju puno veze s poslovnošću i biznisom. Tako je već M. Strategijski menadžment više je orijentiran na okruženje i zato.a to znači da se poslovna kultura uči kao i svaka druga znanost.povijest umjetnosti. mogu doprinijeti unapređenju poslovne kulture. i . . i . A da bi poslovna kultura postala sastavnim dijelom menadžerskih aktivnosti mora se raditi i na estetskom oblikovanju menadžmenta. KULTURA POSLOVNOG PONAŠANJA Poslovna kultura. zahtijeva širok spektar znanja. odnosno nadgradnja samog poslovanja i da se: . . razvijenih zemalja. potrebno je biti vrlo pažljiv i obazriv jer i kultura ima drugu stranu.

kontaktima s predstavnicima banaka. nego kod drugih nivoa menadžmenta. . . . . a takvo ponašanje samo pogoršava tešku situaciju. . Menadžer mora iz svoga ponašanja potpuno odstraniti nervozu. ..a važno je i na vrijeme krenuti na posao. .to je provjereno kroz praksu i kroz nebrojene slučajeve.pristojno ponašanje podrazumijeva da se zna kakav je odnos prema poznatom.ako menadžer ustane "na lijevu nogu" bit će mu taj cijeli dan i poslovno komuniciranje "nalijevo".kod poslovnog partnera treba uvijek stvarati utisak prijatnog sugovornika. Priprema za odgovarajući nivo poslovnog ponašanja počinje jutarnjim ustajanjem. Menadžer mora obaviti uredno jutarnju toaletu i na vrijeme krenuti na posao jer. To je važno jer.nervozno ponašanje menadžerske garniture najveće je zlo za poduzeće. prije je u pitanju oprez. vlasti itd. a . jer je za uspješan poslovni dan potrebna i svježina. . i . Operativni i taktički menadžment više je orijentiran na unutrašnjost poduzeća i zato ovaj nivo menadžmenta više pažnje posvećuje ponašanju prema zaposlenicima.a pozitivno ponašanje se niti ne ističe jer je ono samo po sebi razumljivo. Nepristojno ponašanje brže se i dalje čuje nego bilo koja druga negativnost u poduzeću: .kod nepoznatog poslovnog partnera primjenjuje se profesionalna norma ponašanja jer prvi utisak ostaje trajno kod druge strane. poslovnim skupovima. svaki menadžer mora strogo voditi računa o slijedećem. . .kod strategijskog menadžmenta dolaze više do izražaja opća znanja. a pogotovo i samu pomisao da nekoga uvrijedi.jutarnja toaleta daje početnu svježinu.djeluje stimulativno.poznato je da u poslovnom svijetu ništa nije sigurno. Ali.kod strategijskog menadžmenta više se pažnje posvećuje ponašanju na svečanostima.jer se takvim ponašanjem najviše dobiva. jer ako se kasni to donosi nervozu i nesređenost u ponašanju. a kakav prema nepoznatom poslovnom partneru. .a to nije defekt u ponašanju. . .zato se i u najsigurnijoj situaciji treba ponašati s određenom dozom nesigurnosti.zato menadžer ne smije kasniti na posao jer točnost traži i od svih podređenih. . a to znači dobar san.zbog teške ekonomske (a i političke) situacije u nas se stvaraju brojna psihološka opterećenja koja degradiraju poslovno ponašanje.kod poznatog poslovnog partnera i ponašanje može biti slobodnije ali uvijek u granicama pristojnosti. bez obzira na nivo menadžmenta i različite metode rada.zato menadžer mora poslušati "vlastiti sat" i ne treba odlagati odlazak na počinak. . 94 . U poslovnom ponašanju stalno treba imati u vidu da se i najsigurnije stvari začas mogu pretvoriti u nesigurne. a osobni primjer ima višestruko značenje. a što može imati značajnog utjecaja na kulturu ponašanja. .

. . . Zato menadžeri visokorazvijenih zemalja izuzetnu pažnju posvećuju osobnom izgledu. .totalna orijentacija na kupca .i zato. Kulturno ponašanje najbolje štiti menadžera od nepotrebnih (i opasnih) stresova jer je.totalna orijentacija prema suradnicima.upravljanje inovacijama. takmičarski orijentiran. a nosi naziv: "Tipologija odijevanja njemačkih menadžera". Poduzetnička kultura u razvijenim tržišnim gospodarstvima zauzima vidno mjesto u poslovnoj filozofiji svakog poduzeća.potrošača.jer oponašanjem drugoga menadžer gubi identitet.prevladavanjem toga stanja. najčešće. Po metodologiji ove studije evidentni su slijedeći tipovi odijevanja: Modni i individualni stil odijevanja .ovaj stil odijevanja zastupljen je kod menadžera marketinga. ma koliko da je menadžer ambiciozan. Brojne kompanije postavljaju visoke standarde oko izgleda svojih menadžera.a složenost upravljanja (i opasnosti) poduzećem dovodi menadžera u situacije teških i stalnih psihičkih opterećenja. Zato je za suvremenog menadžera važno da razvija i suvremenu poduzetničku kulturu koja.sve više zanemaruje nacionalne granice. Tako u Njemačkoj postoji i studija o ovoj problematici.zanemarivanje formalizma i orijentiranost na rezultate.ovaj stil primjenjuju menadžeri koji kontaktiraju s vanjskim svijetom i. a u okviru toga i svom odijevanju. odnosno ne smije oponašati drugoga jer je oponašanje nepoznavanja vlastite osobnosti. .a prava je vrijednost u tome da menadžer izgradi vlastiti stil poslovnog ponašanja.tako postaje pozitivno prepoznatljiv. . ali još češće početi iz početka.posao menadžera visokointelektualan i vrlo složen. ipak mora ciljeve svoje karijere uskladiti s kulturnim ponašanjem. prodaje i public relations-a. 12. Osnovu poduzetničke kulture čine ova četiri pozitivna elementa: .7. U nas. po pitanju poslovne kulture uopće i kulture poslovnog ponašanja. mora se mnogo toga iz temelja mijenjati.postaje imitator. a sve više poslovnu kulturu shvaća kao internacionalnu. . predstavljaju kompaniju. smanjuje se entropija ljudskog bića. . željan brze afirmacije itd. i . i to kulturnim ponašanjem. 95 . . KULTURA POSLOVNOG ODIJEVANJA Suvremeni menadžer ne može se ni zamisliti bez odgovarajuće kulture odijevanja. . .Menadžer mora biti originalan. znak Izbjegavanjem konfliktnih situacija "spuštanjem lopte na zemlju" menadžer postiže najveći uspjeh ali i sebe štiti od nepotrebnih i opasnih stresova. i .

a ne mokasinke. hlače. Menadžer mora posebnu brigu posvetiti kvaliteti. . . obliku i boji obuće: . cipele i kravatu. . . . kroju i kvaliteti odjeće: . tradicionalno.loša obuća može "uništiti" najbolje odabrano odijelo. oni to isto trebaju tražiti i od svih podređenih. plana.u visokorazvijenim zemljama iskristaliziran je stav da obavezna poslovna odjeća mora sadržavati sako. .u upotrebi su klasični krojevi. kadrovske službe i sl. odnosno odjeća bez forme. Da bi se taj odnos promijenio predlaže se da se menadžeri dobro upoznaju s pravilima poslovnog odijevanja i da se tih pravila dosljedno pridržavaju.to je pogrešno jer menadžer mora uvijek biti primjereno odjeven. . Ali ne samo to.a u nas. .upadljive i nametljive boje treba izbjegavati.jer nikad ne zna koga može susresti. uglavnom. . košulju. menadžeri izbjegavaju obavezne dijelove odjeće. strategijski i.ovaj stil odgovara menadžerima proizvodnje.izostavljanje bilo kojeg dijela shvaća se kao neozbiljnost i poslovna neizgrađenost. odijela zatvorenih boja od kojih dominira plava i siva boja.menadžer treba nositi cipele (koje se vezuju).odijelo mora biti kvalitetno.boja i kroj moraju biti prilagođeni antropološkim karakteristikama menadžera. . a najkvalitetnije je ono koje se ne gužva.u ovom stilu nosi se opuštena odjeća. Menadžer mora koristiti obavezne dijelove poslovne odjeće: . . 96 .i obuća ima velik značaj u kulturi poslovnog odijevanja menadžera. . siva i plava odijela.uostalom. .ovaj se problem može izbjeći tako da se odjeća čuva u uredu i koristi po dolasku na posao.obično se koriste tamna. uglavnom. vezani za unutarnju strukturu poduzeća. a osobnim primjerom najbolje će utjecati na promjenu ponašanja u kulturi poslovnog odijevanja. tko ga može iznenaditi posjetom ili od koga može dobiti poziv.primjenjuju menadžeri koji su. u toplijim vremenima. Evo tih pravila i standarda: Menadžer uvijek mora voditi brigu o odgovarajućem stilu odijevanja: . Naši menadžeri (direktori) zapostavljaju svoj izgled pa time i pravila poslovnog odijevanja.naši se menadžeri posebno odijevaju samo kad imaju važne poslovne kontakte. Menadžer mora voditi računa o boji. Zanemarujući ovaj fenomen nanose veliku štetu poduzećima. . to čine i zaposlenici kad mijenjaju svoju odjeću radnom.Slobodni stil odijevanja .primjenjuju. npr. financijski menadžeri. Klasični stil odijevanja .

važna je i (zlatna) igla za kravatu i sl.kroj i boje moraju umanjiti mogući antropološki nedostatak.najčešće su u upotrebi strukirane bijele boje ili nekih drugih ali blagih boja. . . baš nikad. kalendar itd. . ..a za naše menadžere ona bi morala imati i posebno značenje jer je to odjevni predmet kojeg su najprije (iako ne u današnjem obliku) nosili upravo Hrvati. . .prvi utisak o menadžeru ne stvara se na temelju onog što on zna nego na temelju onog kako nosi ono što je odjenuo. 97 . Menadžer će obratiti pažnju i na: .a u torbi treba biti pribor za pisanje.to je stalni rekvizit menadžera.kravata bi trebala odgovarati boji odjeće. . kad menadžer sjedi. blok za bilješke. Kvalitet i boja košulje odražava temperament menadžera: . računalo. vidi goli dio noge.važno je zapamtiti i ovo: .košulja mora imati duge rukave. . toliko kratke da se preko njih. a dužina je stvar ukusa.kravata treba biti svilena. Velike kompanije zapošljavaju i modnog kreatora čije usluge koristi menadžment ali i ostali zaposlenici. .praksa je pokazala da i kvalitetna odjeća i obuća mogu biti neodgovarajući za određeni tip menadžera. .uobičajena je četvrtastog oblika i od kože.mirisna voda.ali se i antropološki nedostatak može efikasno ublažiti krojem i bojom odjeće.ali se i ovom dijelu odjeće posvećuje dužna pažnja. dezodorans i parfem su uvijek u upotrebi ali diskretno. .smatra se da je važnija kvaliteta od boje. Menadžer mora imati i odgovarajuću torbu (tašku): .izgled i kroj važni su za eleganciju menadžera.engleski menadžeri uvijek nose ručno izrađene cipele. . a financijski menadžeri još i lakirane i po tome se izdvajaju. . po kojima je i dobila ime. . Menadžer će obratiti pažnju i na detalje u odijevanju: . I čarape su važan odijevni predmet menadžera: . Kravata je nezaobilazni odjevni predmet svakog menadžera: . Ali. toliko je to važno za suvremenu organizaciju i suvremeni menadžment. za menadžera je bitno i kako nosi odjeću: .menadžer ne smije nositi bijele čarape.frizuru koja može biti duža ili kraća ali čista. .čarape trebaju biti tanke i po mogućnosti svilene. ali ovdje ta pravila nisu tako čvrsta.čarape ne smiju biti nikad.košulja se zakopčava s elegantnim dugmadima.

sadržaj torbe mora biti kompletan (to sve žene znaju). šminkera. . I kod žena menadžera obuća je važan predmet u odijevanju i ista su pravila kao i kod muškarca s napomenom da nisu prikladne visoke pete jer se žena menadžer može naći u situaciji da mora mnogo i dugo stajati. .kostim.cipele. Poslovna žena mora uza se obavezno imati sve rekvizite koji su joj potrebni tokom dana: . KULTURA ODIJEVANJA POSLOVNIH ŽENA Sve je više žena vrhunskih menadžera. pa ako se npr. Korištenje hlača treba izbjegavati: . a često se koriste u različitim kombinacijama.i nakit je obavezan rekvizit. Samo mali.suknja.to se prije svega odnosi na torbu prilagođenu odjeći koju nosi.elegantno je korištenje sakoa i haljine. U tome imaju znatno više uspjeha nego muškarci. znatno osvježava ženu i čini je posve novom osobom. Tako: .interesantni mogu biti i razni detalji kao dugmad i sl.a koristiti ih mogu mlađe osobe.kozmetička sredstva su posebna briga žene ali ona ne smije biti "pokretna parfumerija".sako. a novi detalj. to može sakriti hlačama onda ih treba nositi. ipak. . Naročito je važno da poslovna žena ima smisla za kombinacije odjevnih predmeta. visoke i vitke. To je važnije kod žene nego kod muškarca. . treba sakriti neki antropološki nedostatak. I žene se trebaju u poslovnom odijevanju pridržavati određenih pravila.haljina. . frizera. I žena menadžer treba koristiti obavezne predmete u poslovnoj garderobi i držati se pravila poslovnog odijevanja.12.veličina torbe mora biti u skladu s visinom. I kod žena. .8. . . Naglašava se da svaka poslovna žena treba imati osobnog liječnika. i . Pri tom se koriste razni šeširići. broševi i sl. I u nas žene menadžeri sve više prate aktualne modne trendove u poslovnom odijevanju. Danas postoje brojni modni i drugi saloni gdje sve to žena može uspješno organizirati. muški odjevni predmet. Za ženu menadžera važna je raznovrsnost odjeće i obuće. Ovi predmeti trebaju biti prikladni i jednostavni. 98 .torba. U poslovnom svijetu obavezni predmeti ženske garderobe su: . To je njima znatno lakše jer po prirodi svoga bića više pažnje posvećuju tom značajnom elementu osobne kulture. . ponekad. jer hlače su. . pedikera i savjetodavca za odijevanje.dužina mora biti prikladna kao i boja i modni kroj.

u automobilu se ne puši. .vozaču se nikad ne smiju davati bilo kakve primjedbe. . . . .ne treba doći puno ranije. .razgovor s vozačem treba svesti na najmanju mjeru.potreban je dogovor o gašenju svjetla i vremenu ustajanja. . što je znatno rjeđi slučaj nego automobilom. upravo onako kako i priliči suvremenom menadžmentu koji u svakoj situaciji nalazi najbolje rješenje.za svečanost i prijeme treba imati odgovarajuću odjeću.upoznavanje nije obavezno ali je moguće. a nikako kasnije. .9. KULTURA PONAŠANJA MENADŽERA U POSEBNIM SITUACIJAMA Menadžer se često nalazi na različitim. NAPOMENA: Literatura je ista kao i u udžbeniku "Menadžment ugostiteljstva". U tim uvjetima menadžer se može naći u bezbroj predvidivih i nepredvidivih situacija. Menadžer zna da su prijemi i svečanosti mjesta gdje se može obaviti i koristan razgovor i da je to mjesto za vrlo korisne susrete i za poduzeće.12.menadžeru je mjesto u automobilu na zadnjem desnom sjedalu (to je najsigurnije mjesto u automobilu). Ako menadžer putuje vlakom. .obavezan je pozdrav pri ulasku u kabinu. . i putuje u spavaćim kolima tada: .vrijeme dolaska treba strogo poštivati.potrebno je izbjegavati svaki suvišan razgovor. Ipak. Pri putovanju Često se kaže kako je menadžeru automobil drugi dom.na svečanost ili prijem poziva se što homogenija struktura gostiju. Ponašanje na svečanostima i prijemima Poslovna druženja su sastavni dio menadžerova posla.češće se pozivi vrše telefonom. .ako se ne može doći na prijem treba se odmah zahvaliti na pozivu i ispričati se. U svima mora biti na nivou i ispred drugih. Ali i menadžer ponekad saziva poslovna druženja pa je korisno znati slijedeće: . a ponekad i na neuobičajenim mjestima. najčešće je na putovanju. Evo pravila za putovanje automobilom: . 99 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful