EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITET U SARAJEVU

Determinante fiskalnog sistema u EU
PRISTUPNI RAD

Predmet: Porezni sistem u EU Mentor: Prof. Dr. Azra Hadžiahmetović Student: Selma Huseinbegović

Sarajevo, maj 2010. godine

Pripadnost pojedinim ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj...... Drugi razlozi koji mogu uticati na sistem oporezivanja…………………………...............8 5..... Ustavno uređenje................................... Nezaposlenost................................... Historijski razlozi…………………………………………………………………....................3 2.......14 Zaključak……………………………………………………………………………………......................... veličina teritorija i broj stanovnika……………………………....Sadržaj: Uvod......................... Zaduženje i budžetski deficit……………………………………………………….....6 4..............3 1...............................9 6............................................................................... Centralizacija odnosno decentralizacija..............16 Izvori…………………………………………………………………………………………17 2 .12 7..... Veličina javnog sektora i obim nadležnosti države…………………………………4 3...13 8...............

3 . promjene u socioekonomskom i političkom sistemu mogu imati veći ili manji uticaj na sistem oporezivanja svake zemlje. sistem oporezivanja uveliko zavisi od promjena u pomenutim sistemima. Kod federativno uređenih država. imaju vlastitu službu za njihovo ubiranje. drugi faktori. Stoga je i finansijska autonomija u federalnim jedinicama šira. stepen centralizacije odnosno decentralizacije 4. nadležnost države je decentralizirana u većem stepenu nego u unitarnim državama. Na sistem oporezivanja i razlike u tim sistemima među državama utiču mnogi faktori od koji su najvažniji slijedeći : 1. činjenica je da ne postoje dvije države s istim sistemom oporezivanja. zaduženje države i budžetski deficit 8.Uvod Kao dio socio-ekonomskog i političkog sistema svake zemlje. što nije slučaj kod administrativno-teritorijalnim jedinicama u unitarnim državama. Zbog raznovrsnih razlika među državama koje ih karakteriziraju i determiniraju njihov sistem oporezivanja. Struktura poreznih prihoda u federativnim državama u većoj ili manjoj mjeri se razlikuje od one u unitarnim državama čiji je uzrok fiskalni suverenitet kao i raspodjela nadležnosti. ustavno uređenje. veličina teritorija i broj stanovnika Sistem oporezivanja federativno uređene države se po pravilu razlikuje od onog u unitarnoj državi.kultura. Ovisno o njihovu intenzitetu.kantoni. veličina javnog sektora i obim nadležnosti 3.sport. postoje i različitosti koje su rezultat postojanja razlika u socio-ekonomskom i političkom životu savremenih država. nezaposlenost 7. veličina teritorija i broj stanovnika 2. pokrajine) najčešće raspolažu i dijelom finansijskog suvereniteta (isključivo pravo reguliranja pojedinih poreza). školstvo. ekonomska razvijenost i dohodak po stanovniku 6. pripadnost političkim i ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj 5. Ustavno uređenje. Federalne jedinice (savezne države. povijesni razvitak 9. 1.policija. Iako među pojedinim poreznim sistemima postoje sličnosti. npr.

Stoga. Ekonomski fakultet Zagreb 4 . u mnogim zemljama sistem oporezivanja uveliko zavisi od starosne strukture stanovništva. Sistem oporezivanja. Tabela 1. Na sistem oporezivanja mogu uticati i broj stanovnika i gustina naseljenosti. iziskuje veće izdatke po stanovniku.kulturne usluge.1 1 Tablica 1.dr. brojem djece poreskih obveznika i sl.prijevoz nastavnika) u zemljama s malom gustoćom naseljenosti su neusporedivo veći nego u zemljama s velikom gustinom naseljenosti gdje su stanovnici na okupu i gdje se školska oprema može racionalnije koristiti. naplata i kontrola ubiranja poreza uveliko se razlikuje kod federativno uređene Australija i unitarno uređenog Portugala. Povećanje broja starijih osoba u ukupnom stanovništvu ne znači samo veliko opterećenje penzionih fondova. Identična situacija je kod zdravstvenih rashoda. 2. Naime. dok je kod razvijenih država suprotno (pronatalitetna politka). mala gustoća naseljenosti povećava troškove uprave tako i rad porezne službe. Mjere porezne politike u zemljama u razvoju koriste se s ciljem usklađenja stope nataliteta s ekonomskim mogućnostima zemlje. nego i potrebu rješavanja posebnih zdravstvenih ustanova čije rješavanja iziskuje ne samo dopunska sredstva. Veličina javnog sektora i obim nadležnosti države Udio izdataka opće države u BDP-u u različitim zemljama u 2008.Države se međusobno razlikuju i po veličini teritorije.mali broj učenika u razredu. preuzeta sa slajdova prof. zatim usluge zaštite prava nego u državama s manjom gustinom naseljenosti.obrazovne. nego utiče i na sistem oporezivanja. Obrazovni rashodi(prijevoz učenika.U gusto naseljenim državama potrebno je izdvojiti manje sredstava po stanovniku za izdvajanje za zdravstvene. Nika Sokol. Još jedna determinanta poreznog sistema jeste i starosna struktura stanovništva.

radni dan i sedmica su kraći. Zatim. d) U industrijski razvijenim državama. a godišnji odmor za neke osobe iznosi i više od trideset dana. stoga. Tako npr. SAD. možemo uočiti da su javni izdaci znatno niži u Irskoj. b) Porast obrazovnih rashoda nakon II svjetskog rata koje se ogledalo u povećanju broja godina obaveznog školovanja. socijalna zaštita. kultura isl. sportskih i drugih potreba tako postoje razlike i u izdvajanju sredstava za podmirenje vojnih i drugih rashoda. e) Povećanje broja državnih službenika. obimu pri zadovoljavanju obrazovnih. Japanu nego u ostalim zemljama . kvaliteti. zdravstvenih. zapošljavanje velikog broja adekvatnog obrazovanog medicinskog osoblja. studentskih domova. uzrokovano proširenjem nadležnosti države i povećanju kvalitete obavljanja državnih funkcija (državna uprava.).Iz podataka navedenih u tabeli 1. rastući broj osoba od 65 godina u ukupnom broju stanovnika. kako postoje razlike u nadležnostima. radno vrijeme je gotovo tri puta kraće u odnosu kako je bilo prije. c) Veći udio starog stanovništva. Povećanje broja državnih službenika izaziva izdvajanja za dodatna sredstva kojima će se podmiriti 5 . a time i porasta prihoda iz kojih će se finansirati su slijedeći : a) Povećanje broja stanovnika. kulturnih. Slobodni dani za vrijeme vjerskih i državnih praznika je različito uređeno u pojedinim zemljama. ograničenom aktivnošću države u privredi . Jedan od razloga povećanja javnih rashoda. rastući broj zdravstvenih ustanova. osoba na postdiplomskim studijima što ima za posljedicu osnivanje obrazovnih ustanova. kulturni. povećanje broja nastavnika i sl. Ti se relativno niski javni izdaci mogu objasniti malom zastupljenošću socijalnih rashoda u ukupnim izdacima države. a time i na javne prihode.pravosuđe..zaposleni u SAD rade godišnje 2000 radnih sati dok japanski radnici odrade oko stotinu sati manje. vrsti. sportski i izletnički odmori su potrebni ne samo zaposlenima nego i studentima te penzionerima o kojima država mora voditi računa u osiguranju akitvnog i kvalitetnog korištenja slobodnog vremena što utiče na visinu javnih rashoda. Prikupljanjem poreznih prihoda finansiraju se zadaci i mjere iz nadležnosti države.

finansijske) za odbranu zemlje. adekvatna oprema. odnosno centralizacije zavisi od toga da li je država uređena na federativnim osnovama ili se radi o unitarnoj državi . političkoj stranci. povijesnom razvitku. osiguranje uvjeta za rad.u ratnim uvjetima. neovisno o njenom ustavnom uređenju. elementarne nepogode jer se tako brže i učinkovitije koriste određene komparativne prednosti 6 . Centralizacija odnosno decentralizacija U svakoj savremenoj državi. privredna kriza. dohotku po stanovniku. prisutna je decentralizacija njenih funkcija. ekonomskoj razvijenosti države i sl. a time povezana podjela javnih prihoda kojima će se finansirati javni rashodi koji su posljedica ostvarenja tih nadležnosti. tradiciji. Kako je raspodjela nadležnosti između teritorijalnih jedinica. Stepen te decentralizacije. vjerskim i nacionalnim konsideracijama. Centralizacija funkcija i sredstava je jako važna u uslovima većih poremećaja kao što su rat. ima veliko značenje za svaku državu. Kako su raspoređena ovlaštenja nižih i viših teritorijalnih jedinica zavisi i : a) raspodjela izvora javnih prihoda (a time i poreznih prihoda) kojima se finansiraju rashodi koji ovise ostvarenjem tih funkcija b) modaliteti njihova prikupljanja c) visina prihoda kojima će pojedine teritorijalne jedinice finansirati rashode iz svoje nadležnosti. veličini teritorija. Problem raspodjele javnih funkcija i sredstava za njihovo finansiranje je složen i politički osjetljiv u višenacionalnim državama u kojima postoje veće razlike u privrednom razvitku između pojedinih teritorijalnih jedinica tj. uloge države u ekonomskom životu. kada je potrebno obezbijediti sve resurse (ljudske.problem ‘’prelijevanja sredstava’’ između privredno razvijenih i nedovoljno razvijenih teritorijalnih jedinica. Centralizacija u odlučivanju i finansiranju je neophodna u npr. stepenu urbanizacije. Neadekvatno uređenje raspodjele nadležnosti između teritorijalnih jedinica te njihovih odnosa može dovesti do neželjenih napetosti pogotovo ako je riječ o federativno uređenim državama . 3.rashodi dobro plaćene i prekobrojne državne uprave.

Zagreb 1998. o.samoupravnom) tijelu koje je u neposrednom kontaktu s korisnicima tih potreba. odnosno nadležnosti države.str. Švedska nego u federativnim državama kao što su Australija. jačanje konkurentske prednosti domaćih proizvođača. ako je finansiranje tih potreba u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.3 Nadležno tijelo jedinica lokalne samouprave. Zagreb 1998. usklađivanje potrošnje i odnosa cijena. kao i na organizaciju porezne službe pa je tako porezna 2 3 Jelčić. njegovog razvitka. str. zagovornici decentralizacije vlasti. Španjolska. te da je lakše (uz manji otpor) prikupiti sredstva za njihovo finansiranje. bolje poznaje problematiku pa će lakše utvrditi njihov obim i intenzitet kao i iznos sredstava potrebnih za njihovo zadovoljavanje. a time i decentralizacija sredstava za njihovo finansiranje ističu da je javne potrebe lakše utvrditi. međutim ima i unitarnih država gdje je stepen decentralizacije veći npr.god. Decentralizacija nadležnosti države omogućuje i osigurava : a) uticaj građana na utvrđivanje vrste i obima javnih potreba kao i prioritet njihovog zadovoljavanja b) veća odgovornost nadležnih za obavljanje povjerenih im poslova c) veća učinkovitost trošenja javnih prihoda d) bolja kontrola zakonitosti i svrsishodnosti obavljanja određenih javnih poslova i sl. odnosno užih teritorijalnih jednica. Norveška. odnosno ako je povjereno (državnom. Belgija. Barbara i Jelčić. mjere za smanjenje stope nezaposlenosti.Finska. Božidar : Finansijsko pravo i finansijska znanost. kreditno-monetarnih tokova se brže mogu rješavati u uslovima centralizacije prema zagovornicima centralizacije. Međutim.2 Stoga. pokazuju veći interes za probleme građana i potrebe pravnih osoba koji djeluju na tom području nego što je to slučaj s tijelima centralne vlasti.. 75 7 . a lakše se dolazi do usvajanja i primjene mjera kojima se ne samo uklanjaju i smanjuju nepovoljni procesi i pojave. Informator. Može se reći daje decentralizacija izrazitija u federativno uređenim državama.. Božidar: Porezni sustav i porezna politika. borba protiv inflacije. odnosno omogućuje veće sudjelovanje i uticaj građana pri obavljanju državnih poslova.jedne zemlje. problemi ekonomskog sistema.c. nego se djeluje i na uzroke koji su ih izazvali. Centralizacija odnosno decentralizacija mogu uticati i na raspodjelu poreznih prihoda između širih i užih teritorijalnih jedinica. 410 Jelčić.

SAD i Meksiko. Pripadnost pojedinim ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj Razlozi koji su doveli do formiranja ekonomskih asocijacija proizilaze iz povećanja međunarodne trgovinske razmjene. 8 .služba u unitarnim državama centralistički organizirana. Mađarska.roba. Slovačka i Slovenija i formirale zonu slobodne trgovine. Litvanije i Letonije sklopljen je 1994. NAFTA (North American Free Trade Agreement koji su zaključile Kanada. Poljska.ulaganja. boljeg korištenja komparativnih prednosti države.između 15 članica EU i nekih članica EFTA(Norveška i Island) ASEAN (Association of Southeast Asian Nations). EEA (European Economic Area) . • • • • • • • • • EFTA (European Free Trade Association). Brojne su ekonomske asocijeacije : Evropska unija. • CEFTA (Central European Free Trade Agreement) koje su potpisale Češka. to ne mora biti slučaj i u federativno uređenim državama. zaštita domaćeg tržišta od jeftinije robe iz inostranstva s ciljem da koordinacijom i kooperacijom pridonesu bolje uvjete i privredni razvoj za zemlje članice. AFTA (Assean Free Trade Area ).godine. WTO (World Trade Organization) i koji je omogučiio stvaranje osnova za proširenje trgovine i ekonomske kooperacije između država koje su na različitom stepenu ekonomskog razvoja. Ugovor o slobodnoj trgovini između zemalja članica EU i Estonije. Članice su pozvane da reguliraju pitanja unaprijeđenja trgovinske razmjene. OPEC (Organization of Petroleum Exporting Countries). SADC (Southern Africa Development Community) gdje se raspravlja o potrebi što slobodnijeg kretanja kapitala. UMA (Arab Magreb Union). telekomunikacijske opreme i računara. 4.usluga među članicama. a Argentina i Brazil su sklopile sporazum o istovrsnom carinskom tretmanu pri uvozu kapitalnih dobara.strategije konkurencije. APEC (Asia-Pacific Economic Co-operation Forum).

mogućnost zapošljavanja u drugim državama. prehrambeni proizvodi. Organizacije kao što su : UNICEF. ljudi. Nezaposlenost Neovisno o načelu neutralnosti države u odnosu na ekonomski život.tiha harmonizacija Na harmonizaciju carinskog sistema pa time i mjere carinske politike imao je GATT(General Agreement on Tariffs and Trade).godine utvrđuje obaveza harmonizacije indirektnih poreza. dugogodišnji pregovori unutar GATT-a .slobodno kretanje ljudi (ukidanje viza. zdravstvene djelatnosti. Iako se Rimskim ugovorom iz 1957.slobodno kretanje kapitala (ukidanje ograničenja transfera kapitala) . Pa čak i kada bi se vlada odupirala da se neposredno miješa u rješavanje tog problema.slobodno kretanje roba ( ukidanje odnosno smanjenje carina) .slobodno vršenje usluga (usluge u novčanom. harmonizacija direktnih poreza je potrebna iz razloga slobodnog kretanja kapitala. ona će na to biti 9 . Mnogi pregovori unutar GATT-a doveli su do sniženja kao i uklanjanja carina u vanjskotrgovinskoj razmjeni i to utvrđivanjem kontingenata (kvantitativnih ograničenja uvoza određenih proizvoda) ili pojednostavljenjem carinskog postupka s ciljem ubraznog uvoza ili izvoza roba. UNESCO. a koje žele postati članicama itekako vode računa o sistemu oporezivanja koje primjenjuju zemlje članice tih asocijacija tzv. zaštita okoliša. UN mogu usvojiti zaključke čija provedba u zemljama članicama može imati velikog uticaja na porezni tretman kao što je npr. država se mora suočiti s postojanjem velike stope nezaposlenosti.značajniji partneri u trgovinskoj razmjeni s njima.dječija zaštita.postignut je sporazum o daljnjem sniženju carinskih stopa. Sistem oporezivanja u zemljama članicama asocijacije ima određenog uticaja na sistem oporezivanja drugih zemalja koje su npr.Urugvajskom rundom. kako bi se integracijski procesi ubrzali su slijedeći procesi: . usluga i robe kako im sistem oporezivanja ne bi predstavljao prepreku te time ostvare ciljevi EU. robnom i osobnom prometu). kako bi je svela na prihvatljivu razinu. priznavanje diplome stečene u jednoj zemlji u drugoj. 5. obrazovanje.Ono što iziskuje promjene u sistemu oporezivanja. Države koje nisu članice pojedinih ekonomskih asocijacija. priznavanje prava na zdravstvenu zaštitu i penziono osiguranje .

Austrija. Austrija (AT) . Cipar (CY). Portugal.g. 4 EA16 .eurostat. Litva (LT). Tablica 2. Latvija (LV). Nizozemska. Irska (IE). Švedska (SE) i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK). Njemačka.2010.Belgija. Francuska.05. javnim mišljenjem. Estonija (EE). Slovačka i Finska EU27 . Cipar.europa. Italija. Portugal (PT). Grčka. pristupljeno 03. Češka (CZ). s ciljem povećanja stope zaposlenosti idu u prilog razna poreska oslobađanja i olakšice za sve one koji će otvoriti nova radna mjesta i zaposliti nove radnike. Bugarska (BG). Rumunjska (RO). Slovenija. Francuska (FR). Finska (FI). Kako će vlada posegnuti za određenim mjerama za poticanje većeg zapošljavanja. Tako. Mađarska (HU). Irska.PDF .eu/cache/ITY_PUBLIC/3-30042010-BP/EN/3-30042010-BP-EN. Luksemburg. Malta (MT). Slovačka (SK). Danska (DK). 10 . posegnut će i za mjerama poreske politike. Slovenija (SI). Španjolska. Španjolska (ES). Grčka (EL). Poljska (PL). Italija (IT). Njemačka (DE). Jedna od mjera za povećanje stope zaposlenosti jeste i uvođenje novog poreza odnosno poreza za povećanje zapošljavanja i to povećanjem poreskog opterećenja kod nekih već uvedenih poreza s ciljem prikupljanja namjenskih sredstava za zapošljavanje nezaposlene radne snage.ec. Luksemburg (LU).Belgija (BE). Nizozemska (NL).prisiljena djelovanjem sindikata. 4 http://epp. Malta.

U odnosu na mart 2009. a najmanji porast u Luksemburgu (5.. U narednoj tabeli možemo vidjeti kretanje stope nezaposlenosti u EA16 i EU27 u periodu od 2000.god.PDF . neke države članice zabilježile su pad stope nezaposlenosti. osiguranje statistički podataka EU te promicanje harmonizacije statističkih metoda u zemljama EU.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-30042010-BP/EN/3-30042010-BP-EN. najniže stope nezaposlenosti zabilježene su u Nizozemskoj (4.5% između četvrtog kvartala 2008 i 2009) i Litva (8. Tablica 3.1% na 15.g.3%).g. Pad je zabilježena u Njemačkoj (7.3%) i Španjolska (19. nezaposleni u martu 2010.4% na 7. Među državama članicama.1%) i Austriji (4. 5 5 http://epp. Najveći porast registrirani je u Latviji (14.808. nezaposlenost je porasla za 2.Prikazana tabela predstavlja podatke o stopama nezaposlenosti u martu 2010.000 u eurozoni. Eurostat procjenjuje da je 23.05.546 milijuna u EU27 i 1.g. pristupljeno 03.8% između četvrtog kvartala 2008 i 2009). U usporedbi od prije godinu dana. Estonija (7. broj nezaposlenih osoba povećan je za 123 000 u EU27 i 101 000 u eurozoni.9%).7% do 6. prema podacima Eurostat-a (Opća uprava Europske komisije u Luksemburgu čiji su glavni zadaci. 11 .000 su bili u euro zoni.4% do 5.europa.6% na 15.389. U odnosu na februar 2010.ec.130 milijuna muškaraca i žena u EU27.1%).2010.g.eurostat.6%) i Malti (6.3% na 22. a najviša stopa u Latviji (22. državama kandidatkinjama i zemljama EFTA-e).3%). Možemo uočiti da je u Eurozoni (EA16) stopa nezaposlenosti iznosi 10%. – 2010. od kojih 15.9%).

Grčkoj i Italiji iznos javnog duga premašuje Bruto društveni proizvod. Zaduženost mnogih država uzrokovana je činjenicom da nisu mogle na vrijeme ispuniti obaveze sadržane u ugovoru o zajmu. članstvo u budućoj Monetarnoj uniji uvjetovano je zahtjevom da je ukupno zaduženje članica niže od 60% BDP-a.str 88 12 . Zagreb 1998. nego o ukupnom iznosu zajma izraženom kao postotak iznosa ostvarenog uvozom robe i usluga. Mnoge zemlje-dužnice morale su učiniti i određene promjene u sistemu oporezivanja. Visoko zaduženje države. Maastrichtškim je ugovom predviđeno da budžetski deficit ne smije biti veći od 3% BDP-a. kao i postojanje velikog budžetskog deficita nameće pred vladu brojne zadatke. Kod procjene tereta javnog duga treba voditi računa ne o apsolutnom iznosu sredstava dobivenih na osnovu ugovora o zajmu. Javni zajam ima sve karakteristike budućeg poreza.za iznos izdvojenih sredstava radi otplate duga se smanjuju ''manevarske mogućnosti'' države u podmirenju mnogih zadataka i mjera iz njene nadležnosti. a rjeđe na porezni sistem jedne države mogu uticati i sudjelovanje javnog duga u BDP-u i s time povezano servisiranje duga . kao i u fiskalnoj sferi (smanjenje javnih rashoda i/ili povećanje javnih prihoda ) kako bi zaustavile povećanje zaduženja.god.6 Ograničavanje visine zaduženja države kao i to da države članice EU samo u skromnim iznosima pribjegavaju deficitarnom finansiranju poslužilo je kao primjer i drugim zemljama . Svođenje javnog duga države i budžetskog deficita u okvire koje zahtijeva Maastrichtški ugovor je neophodan iz razloga ''ozdravljenja'' državnih finansija te uticaja na učinkovito trošenje javnih prihoda. može npr. jer će se otplatiti poreznim (i drugim javnim) prihodima koji će biti ubrani u narednim godinama. U Belgiji. ili smanjile visinu javnog duga. Barbara i Jelčić. Zaduženje i budžetski deficit Na poreznu politiku. Na kraju da bi te zadatke i mjere iz svoje nadležnosti država mogla finansirati.6. i pored velikih napora koje članice čine da bi smanjile svoj ukupni dug prema ugovoru u Maastrichtu.odlučiti da poveća porezno opterećenje nekih postojećih poreza (povećanjem visine porezne stope i/ili smanjenjem odnosno ukidanjem nekih poreznih 6 Jelčić. Informator. Kako se servisiranje javnog duga obavlja sredstvima budžeta.. odnosno budžetski deficit svele na prihvatljivu razinu. samo su njih četiri ispunile jedan od četiri uvjeta koje su članice EU preuzele ugovorom u Maastrichtu. da bi se odustalo od nekih rashoda koji mogu čekati ''bolja vremena''. Što se tiče EU. Od 15 članica EU. što znači o udjelu javnog zajma u deviznom prilivu sredstava u jednoj godini (koeficijent zaduženosti). Božidar: Porezni sustav i porezna politika.

7%). Historijski razlozi Razlike u političkom sistemu . Luksemburg (14. najniži omjeri državnog duga u BDP-u zabilježeni su u Estoniji (7.1%).9%). 13 . koje su izgradile porezni sistem po uzoru na Sovjetski Savez. pristupljeno 03. njihovi porezni sistemi su imali velike sličnosti sa poreznim sistemom zemlje-matice.0%) i Nizozemska (60. da smanji javne rashode i njihovu visinu uskladi s visinom javnih prihoda.4%).europa.5%) i Poljskoj (-7.7%) i Estoniji (-1. Portugalu (76.7%).8%).PDF). a dvije (Estonija i Malta) poboljšanje. Rumunjskoj (23. Zemlje koje su bile kolonije nekih evropskih država ( Francuska i Engleska) . Dvanaest država članica imala državni dug omjere veće od 60% BDP-a u 2009: Italija (115.3%). Francuska (77. Na kraju 2009. Belgija (96. Mađarska (78. Velika Britanija (68. Najniži deficit zabilježila je: Švedska (-0. Litvi (29. Latvija (-9. 25 država članica zabilježeno pogoršanje u ravnoteži vlade u odnosu na BDP u 2009 u usporedbi sa 2008. 7 Preuzeto sa oficijelne stranice Eurostat-a (http://epp.8% ).1%).eu/cache/ITY_PUBLIC/2-22042010BP/EN/2-22042010-BP-EN. Grčka (-13.05. Grčka (115. a imaju utiecaja i danas na postojanje razlika u poreznim sistemima savremenih država . Portugalu (-9.3%).2010.6%). Irskoj(64.7%).9%). 7 7. Rumunjskoj (-8. Litvi (-8.6%) Ujedinjeno Kraljevstvo (-11.1%).eurostat. Sve u svemu. može se reći da u 2009 najveći državni deficit u BDP zabilježila je: Irska (-14.2%). Španjolska (-11.2%). Malti (69. što je bio slučaj sa zemljama bivšeg socijalističkog bloka . imale su. Francuskoj (-7.5%).5%).3%) i Češka Republika (35.1%).5%).4%). Nijedna država članica nije registrirala suficit u 2009. Luksemburgu (-0. Bugarska (14.5%).0%).oslobođenja i olakšica) ili da uvede neki novi porez s ograničenim vremenom primjene.3%). Austrije (66. Njemačka (73.ec.2%).8%). Što se tiče podataka o javnom dugu nekih zemalja u EU.

nego što je uvesti novi porez ili neko novo porezno oslobađanje ili olakšice. mogu se podmiriti i odgovarajućim promjenama u sistemu oporezivanja i to. ekonomska i druga povezanost na bivše gospodare . Takav slučaj ima porezni sistem Izraela .utjecale su da se zadrži isti sistem oporezivanja .koji su se i prije primjenjivali na njihovu teritoriju. Naglo povećanje troškova izazvanih ratnim sukobima. nabavka dodatnog oružja . kako bi time uklonili opasnost da se rat proširi i na njihovo područje.Sirije . Veliki je broj država koje su zadržale rješenja u svom poreskom sistemu koja su se primjenjivala još na početku stoljeća. poznavanje njihovih jezika. Zemlje susjedi onim zemljama koje su u ratu ili kojima prijeti da se rat prenese i na njihov teritorij moraju obaviti određene pripreme kao što su: učvršćivanje granica. da se poveća porezno opterećenje.uvođenjem novog poreza.To su porezni sistemi koji se ne mogu definirati kao skup poreznih oblika koji su povezani zajedničkom idejom koja se želi ostvariti oporezivanjem . nego kao određen broj poreza neke države koji su u porezni sistem bili uvedeni u različito vrijeme i iz različitih razloga. b) porezni sistem zemalja u tranziciji imaju i porezni sistem koji je u tranziciji. Drugi razlozi koji mogu uticati na sistem oporezivanja Na poresko sistem jedne zemlje mogu uticati i drugi faktori: a) blizina ratnog žarišta i neposredno sudjelovanje u sukobima lokalnog karaktera. korištenje njihove literature. Porezna praksa mnogih zemalja govori da je iznimno teško ukinuti porez ili oslobađanja ili olakšice iz poreznog sistema . povećanje broja vojnika.Školovanje kadrova bivših kolonija . i to upravo zato da bi olakšala i ubrzala razdoblje 14 . Zemlje u tranziciji svoj porezni sistem ne izgrađuju „na slike i prilike“ poreznog sistema neke njoj susjedne razvijene zemlje . što na kraju doprinosi tome da se porezni sistem te zemlje razlikuje od poreznih sistema drugih država. 8. Jordana u odnosu naporezni sistem u Egiptu i Turskoj. Primjenjivala su se i rješenja čije se uvođenje opravdalo pripremama za sudjelovanje u ratu ili prikupljanje sredstava za uklanjanje ratnih razaranja. izostavljanjem poreznih oslobađanja i olakšica ili povećanjem poreznih stopa kod nekih već postojećih poreza . Za savremene porezne sisteme najvećeg broja država može se reći da su to historijski porezni sistemi.

Razlike se očituju u sudjelovanju prihoda ubranih primjenom pojedinih poreza u ukupnim poreznim prihodima(struktura poreznih prihoda ) do kojih dolazi zbog činjenice da su npr. ali koji svoj sistem vlasti nisu gradile na temelju Kur'ana. d ) Islamske države imaju porezni sistem koji se razlikuje ne samo od sistema ulaganja domaćih privrednih oporezivanja kakav vrijedi u demokratskim državama Zapada . kada će biti uspostavljeni realni uvjeti za što veći stupanj harmonizacije s tom ( i drugom) zemljom s tržišnim gospodarstvom . dok to nije slučaj u industrijski razvijenim zemljama.Kur'an ne utvrđuje samo vjerski život sljedbenika poslanika Muhameda . odnosno poticati subjekata. nego i mnogo više od toga . koji se u mnogo čemu razlikuje od onog u industrijski razvijenim državama . nego i od onog koji se upotrebljava u državama u kojima Muslimani čine pretežni dio stanovnika. jer on sadrži odredbe koje zadiru u sve pore života i rada ljudi. koje iziskuje angažiranje manjeg broja ljudi . carina s druge strane . Naime .Vijetnama. kojih u drugim državama nema .općeg poreza na promet .daleko složenija nego što je slučaj sa ubiranjem pojedinačnih poreza na promet.Zemlje u razvoju pokušat će i raznim poreznim oslobađanjima i olakšicama privući strani kapital .u tim zemljama prihodi od carina su značajan izvor prihoda države . Kine ).poreza na dohodak s jedne . Može se postaviti i pitanje mogu li se uopće sredstva koja za finansiranje javnih rashoda izdvajaju državna preduzeća podvesti pod pojam poreza . te se od njih onda razlikuju. neadekvatnom materijalnom opremljenošću porezne službe i drugo. Ovo se ogleda u činjenici da je primjena npr. potrebnih podataka . c) zemlje u razvoju kojima je poljoprivreda glavna privredna grana imaju sistem oporezivanja . U uvjetima državnog planiranja i državnog vlasništva sredstava za proizvodnju i modaliteti prikupljanja prihoda za finansiranje javnih rashoda su prilagođeni samom sistemu . pa zato i ne čudi da je finansijska uloga posrednih poreza u zemljama u razvoju naglašenija negoli u razvijenim zemljama .tranzicije na tržišni način privređivanja . e ) sistem oporezivanja socijalističkih država (Kube. razlikuju se od onih u kapitalističkim državama. Sistem oporezivanja zemalja u razvoju može biti opredijeljen i pomanjkanjem kadrova. zato što se za te prihode 15 .

zemlje sa dominantnim učešćem poljoprivrede. Zaključak Već i površna analiza sistema oporezivanja pojedinih država bez obzira da li ona pripada ekonomski integriranim asocijacijama ili ne. što dovodi do promjena u poreznim sustavima. Alžir. veći udio starog stanovništva. ali i o ulozi države u privredi. mogli smo primijetiti da s ciljem povećanja stope zaposlenosti idu u prilog razna poreska oslobađanja i olakšice za sve one koji će otvoriti nova radna mjesta i zaposliti nove radnike.kulturne usluge. Tunis). bez obzira na njezino ustavno uređenje. U svakoj savremenoj državi. Kod federativno uređenih zemalja sistem oporezivanja se po pravilu razlikuje od onog u unitarnoj državi što je posljedica razlika u raspodjeli funkcija između pojedinih razina vlasti.obrazovne. a povećani javni rashodi dovode do potrebe za povećanjem poreznih prihoda. per capita dohotku. u nekim zemljama su naglašenije mjere (Švicarska. 16 . Gustina naseljenosti.države ne može reći da su oni derivativni – pa im tako manjka (jedna od bitnih ) karakteristika koja opredjeljuju poreze kao javnopravne prihode države. f) ekološka svijest građana neke države. Rumunija. povećanje broja državnih službenika itd. Švedska) nego u ostalim zemljama (Albanija. broj stanovnika kao determinante sistema oporezivanja u smislu da je državama potrebno izdvojiti manje sredstava po stanovniku za izdvajanje za zdravstvene. stranci ili strankama na vlasti itd što ima uticaj na strukturu i organizaciju poreznog sustava. historijskom razvitku. ekološka svijest građana. ukazuje na činjenicu da ne postoje ni dvije države s istim sistemom oporezivanja. Njemačka. a njen razmjer ovisi prije svega o ustavnom uređenju. Sudjelovanje javnog sektora u BDP-u suvremenih zemalja se povećava. proširenje nadležnosti države. prisutna je decentralizacija njenih funkcija. zemlje u tranziciji i sl.što je i razumljivo kada se zna da među državama postoje mnogobrojne razlike koje ih karakteriziraju i koje više ili manje determiniraju i njihove sisteme oporezivanja. Što se tiče stope nezaposlenosti. a time i poduzimanje mjera na području oporezivanja . Razlozi koji dovode do toga su povećanje broja stanovnika. odnosno senzibilnost stanovništva za očuvanje okoliša. I na kraju bitno je i pomenuti ostale faktore poreskog sistema jedne države koji determiniraju provođenje poreskih mjera a to su: blizina ratnog žarišta. stepenu urbanizacije. veličini teritorija.

2010.05. (http://epp.g.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-30042010-BP/EN/330042010-BP-EN. Jelčić. Informator. 4. pristupljeno 03. 17 . 2.2010. Božidar: Porezni sustav i porezna politika. Zagreb 1998. 3. Zagreb 1998. Božidar : Finansijsko pravo i finansijska znanost.PDF .eu/cache/ITY_PUBLIC/2-22042010-BP/EN/222042010-BP-EN.eurostat.eurostat. Jelčić. pristupljeno 03.Izvori : 1.ec. http://epp.europa.05.europa.PDF).ec. Barbara i Jelčić.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful