SEMINARSKI RAD

iz predmeta: MIKROEKONOMIJA

tema:

MONETARNI SISTEM

Predmetni profesor: mr. Svjetlana Gačić Banja Luka, januar 2010

Student: Haris Koričić

.. odnosno novčanih sistema.1750. Sam novac nastaje kao potreba vremena. = x robe X = a robe A. a sada ćemo da govorimo o nastanku i razvoju monetarnih. A Kinezi su počeli prvi da prave kovanice u okruglom obliku oko 600. ali i robe C. D. koji možemo ovako da predstavimo: b robe B = c robe C =. Pronalaske u Aziji oko 640 – 630 p. Tako pojedine robe se smatraju atraktivnijim od drugih roba.n. Pa se čak i za novac zna često čuti izrazi kao što su moneta. Svojevremeno su to bili zlato i srebro. Grafički prikaz bi bio: b robe B = c robe C = . (a robe A = b robe B = c robe C =. samo jedna roba ima svojstvo koje joj omogućava da funkcionira kao općti novčani ekvivalent pomoću kojeg se izražava vrijednost svih drugih roba. Događa se da pojedina roba iz ostalog asortimana izdvaja. Pri tome. 2 .e. Zapise o novcu nalazimo već u vremenu Hamurabija (1792. odnosno potreba čovjeka za razmjenom dobara.. p.n. A to znači da se vrijednost robe A izražava ekvivalentom vrijednošću robe B.. E itd.e. Prošireni oblik razmjene nastaje većom potrebom za razmjenu. . Takav oblik razmjene nazivamo opštim oblikom razmjene. p. Upravo bi to bio razvojni put novca. ). jer je drugi u razmjeni radije primaju od svih ostalih roba. valuta i drugi sinonimi.. karakteriše novac sačinjen od legure zlata i srebra. Kod ove razmjene se svaka roba javlja u vrijednosnom odnosu sa drugim robama. = x robe X = a novčane robe A.n. U početku je to jako prosta razmjena koja se odigrava sasvim slučajno: neka konkretna roba jedne vrste se nalazi prema jednoj jedinoj konkretnoj robi druge vrste (a robe A = b robe B). da bi se zaštitili od falsifikata. te se izdvajaju kao ekvivalent. kao i neki drugi oblici novca. oblika razmjene..UVOD Prije nego što počnem da govorim o temi monetarnih sistema potrebno je razjasniti da se ustvari radi o novčanim sistemima ili valutnim sistemima. A to je bio i ishod novčanog. = x robe X).e.

monetarni sistemi slobodnog standarda. Ona je u zavisnosti od postojećeg bankarskog sistema. od instrumenata plaćanja itd. Evolucioni put monetarnih sistema ima dva osnovna oblika: monetarni sistem metalnog standarda. 1. od organizacije i funkcioniranja platnog prometa. naziv te novčane jedinice. pitanje pariteta. Monetarni sistem paralelne valute Monetarni sistem paralelne valute je najstariji oblik monetarnih sistema metalnog standarda u okviru bimetalističkih monetarnih sistema. novčana jedinica ne živi izolirano. o važenje zlatnih poluga. standard dvojne valute. Novčani sistem stavljen u ove šire okvire promatranja predstavlja novčani sistem u širem smislu riječi. Bimetalizam Bimetalistički monetarni sistem se temelji na postavci da cirkuliraju dvije vrste metalnog novca." Monetarne sisteme možemo nazvati još novčanim sistemima ili valutnim sistemima. a zasniva se na 3 .1. standard zlatne valute. i to zlato i srebro. o klasično zlatno važenje. Međutim.I Sistemi metalističkog važenja „Novčani sistem – važenje u užem smislu riječi predstavlja skup pozitivnih pravnih propisa i pravila kojima se reguliraju novčana pitanja jedne zemlje tj. o važenje zlatnih deviza.1. U sistemima metalnog standarda (važenja) imamo takav novac u opticaju koji je konvertibilan za izvjesnu količinu jednog ili više metala. konvertibilnosti kao i osnovne postavke u pogledu emisije novca. b) Monometalizam: standard srebrne valute.. standard hrome valute. Ovaj standard se može pratiti od prvih početaka kovanog novca pa sve do početka XIX st.1. Razvojni put monetarnih sistema metalnog važenja ide sljedećim redosljedom: a) Bimetalizam: standard paralelne valute. ili je čak sam metal u ulozi novca u platnom prometu. 1. pitanje novčane jedinice kao zakonskog sredstva plaćanja.

Monetarni sistem dvojne valute Monetrni sistem dvojne valute nastaje kao potreba vremena. a u Švicarskoj se zadržao sve do 1931. Dopunska moneta jeste pomoćni novac . a čini je metal iz kojeg je država kovala novac u neograničen im količinama. Monetarni sistem hrome valute Monetarni sistem hrome valute predstavlja kombinaciju bimetalističkog i monometalističkog monetarnog sistema. 1. javlja se u prelazu bimetalizma u monometalizam. Ubrzo se moralo odstupiti od odnosa koji je bio utvrđen od strane države. odnosno pokušavaju da se otklone nedostaci koje je imao monetarni sistem paralelne valute. Na tržištu se roba plaćala ili srebrom ili zlatom.1. a u Francuskoj i Engleskoj 1:15.5.3. U robno – novčani promet je dolazilo iz rudnika srebra i zlata na tržište. O tome govori Grasham – ov zakon. Možemo ga pratiti u XVIII st.novac koji je kovan iz metala ograničene količine. odnosno povlače ga iz prometa. u prethodnim sistemima se novac mogao da kuje neograničeno iz oba metala. I dalje postoji novac koji se kuje iz dvije vrste metala. Latinska novčana unija (Francuska. a stim i cijene tih metala. Država nije regulisala odnos srebra i zlata. Još više je poduprijelo nestabilnost činjenica da je tokom XVI st. prema kojem loš novac istiskuje iz opticaja dobar novac.istovremenom cirkuliranju dvije vrste metalnog novca. Tj. To znači da se za jednu jedinicu zlata moglo dobiti 16 odnosno. Metali odnosno novac je bio u obliku prašine ili u komadićima metala u vrećicama. To predstavlja i razliku sa prethodnim sistemima. "Hromo" pri tom znači 4 . Uvedene su dvije vrste moneta .2. pa ljudi tezauriraju zlato. Švicarska i kasnije Grčka) uvodi ovaj monetarni sistem 1879. tezauriše se zlato (Grasham – ov zakon). U početku je ovaj sistem još bio stabilan. Sistem hrome valute trebao je da onemogući djelovanje Grasham-ovog zakona. U Americi je to bio odnos 1:16.osnovna i dopunska moneta. Francuskoj i Engleskoj. 1. te kasnije i u drugim zemljama.1. a njihova cijena se određivala vaganjem. Sve to dovodi do nepovjerenja u srebro. Kod ovog sistema država se uključuje u robno – novčani promet. odnosno na tržištu na osnovu ponude i potražnje. u "novootkrivenoj" Americi otvoreni rudnici srebra koji su ubacivali srebrni novac u robno – novčani promet. 15. što je promijenilo odnos ponude i potražnje. Belgija. tako da je svaka roba imala dvije cijene. Država preuzima pravo da kuje novac i određuje odnos između zlata i srebra. jer je došlo do novih cijena zbog povećanja količine proizvodnje zlata i srebra. te stalne poremećaje u robnonovčanim tokovima privrede. ali samo kratkog roka. i to prvo u USA.5 jedinica srebra. Taj različiti odnos je imao za posljedicu nestabilnost u cijenama zlata i srebra. Osnovna moneta jeste glavni novac.. Ponovno manje vrijedan novac istiskuje vredniji novac iz opticaja. pa je tako na različitim tržištima bila i cijena različita a sa tim i različit odnos između srebra i zlata.

Početkom perioda monometalizma ulogu novca preuzima srebro.. prvi metal koji je samostalno služio kao novcano sredstvo jeste bilo srebro. Monetarni sistem srebrne valute Kao što je već spomenuto. koje su zadržale ovaj novčani sistem sve do 1914. Iako je srebro se duže zadržalo kao novčano sredstvo u odnosu na zlato. povlačeći sve zlato iz prometa. Razilaženje nominalne i stvarne vrijednosti. banknote koje su bile u opticaju. a kasnije tu ulogu preuzima zlato. Tako se napušta ovaj monetarni sistem i prelazi u monetarni sistem zlatnog standarda. zlato se uspostavilo kao kvalitetnije.1. odnosno novac je vezan za zlato.. Klasično zlatno važenje Klasično zlatno važenje (Gold Specie Standard) podrazumjevalo je da u novčanom opticaju cirkuliraju zlatnici.1.2. što znači da je prodavac mogao odbiti banknote i tražiti da se roba plati u zlatnicima. a to su: klasično zlazno važenje. jer je vrijednost zlata se pokazalo kao mnogo stabilnija. važenje zlatnih poluga. Posebno je bio interesantan za zemlje koje su imale bogata nalazišta srebra i oskudnost zlata. odnosno Engleska uvodi 1816. "Od evropskih država ovaj novčani sistem uvodi prva Nizozemska 1857.2. Skandinavskih zemalja. 1. šta je stvaralo veliko povjerenje kod ljudi.Meksiko i Kinu.). važenje zlatnih deviza. Postoje tri evoluciona oblika ovog monetarnog sistema. Taj novac. Nizozemske. Također su mogle biti i banknote u opticaju ali su one bile 100% zamjenjive kod banke za zlato. odnosno novac koji je iskovan od zlata je u ulozi zakonskog novca. god.2. Znatne količine demonetiziranog srebra odlazi u druge zemlje . je bio fakultativni novac.2. do koje je dolazilo zbog trošenja zlatne 5 .ograničena količina kovanja srebrnog novca. odnosno 1934. Austrije. 1. godine valutni monometalizam zlata. Do napuštanja ovog novčanog sistema dolazi od strane Njemačke. Govorimo o takvom novčanom sistemu gdje se kao novčano sredstvo vidi zlato. „Nominala svakog komada zlatnog novca formalno je morala odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj vrijednosti. Monometalizam Monometalizam karakteriše period u kojem se pojavljuje samo jedan metal kao novčano sredstvo.2. Rusije (sve u drugoj polovini XIX st. 1. Monetarni sistem zlatnog standarda Monetarni sistem zlaznog standarda nastaje u XVIII i XIX stoljeću. 1.2.

Njihova vrijednost je i dalje vezana za zlatni standard. Važenje zlatnih poluga Važenje zlatnih poluga (Gold Bullion Standard) pratimo u razdoblju između dva svjetska rata.2. Nedostaci ovog monetarnog sistema tražiti će novi monetarni sistem koji će odgovarati potrebama tadašnjeg vremena. Novčanice koje su u robno-novčanom prometu su zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. ali u većem iznosu odnosno. Ovaj monetarni sistem je uveden poslije I svjetskog rata u Njemačkoj. da se ne tezauriše zlato kod pojedinaca i spriječi izvoz zlata iz zemlje. a priroda je ograničila mogućnost proizvodnje zlata. za 400 funti sterlinga. zemljama centralne Evrope i dr. nije bilo bitno. koje predstavlja svjetski novac. tako i u vanjskom prometu odnosno u prometu sa inostranstvom.“ Zlato je bilo u funkciji novca kako u unutrašnjem prometu.2. Važenje zlatnih deviza Važenje zlatnih deviza (Gold Exchange Standard) uvođenjem se pokušava izvršiti stabilizacija novca i cijena. Dok u međunarodnoj razmjeni se koristi zlato. pokrivenost banknota iznositi svega 30 .3. Tako je stvorena mogućnost da količina novca u opticaju prati potrebe robnog prometa. Prva sistem zlatnih poluga uvodi Engleska na osnovu Zakona o zlatnom standardu iz 1925. Tako da u emisionoj banci prilikom zamjene domaće valute odn.2. te tako će krajem XIX st. da se nacionalna privreda zaštiti od špekulacija pojedinaca. novčanice se nije moglo dobiti zlato nego neka deviza koja glasi na zlatnu valutu. Te je tako osigravana jedinstvena cijena zlata u svijetskim razmjerama. Pored svojih dobrih strana i ovaj sIstem ima negativne. Tu upravo prepoznajemo i osnove savremenog bankarstva. Tečaj stranih valuta je oscilirao u visini troškova za transport zlata iz jedne u drugu zemlju. Italiji. sa ograničenom konvertibilnošću. Kod važenja zlatnih deviza radi se o takvom obliku monetarnog sistema zlatnog standarda gdje se u opticaju nalaze novčanice čije se pokriće zasniva na deponovanim devizama koje glase na neku zlatnu valutu kod emisione banke. U nacionalnoj privredi cirkuliraju novčanice odnosno banknote koje sad predstavljaju zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja. Privreda je rasla i tražila veću količinu novca.monete. te ono dobija ulogu svijetskog novca. U ovom monetarnom sistemu je omogućena veća manipulacija novcem nego 6 . a to je prvenstveno nesklad između potreba za zlatom i snadbjevanja privrede zlatom. Postepeno se napušta ovaj monetarni sistem i traži bolja solucija. jer svatko ima pravo donijeti zlato i tražiti od emisione ustanove da mu ga iskuje u novac.40 % od njihove nominalne vrijednosti. 1. god.2. Emisione banke uviđaju da nije potrebno da su sve banknote pokrivene zlatnim polugama. Ovaj monetarni sistem zamjenjuje neograničenu konvertibilonost.2. 1. Sada se banknote mogu zamjeniti za zlatne poluge. koju smo imali kod klasičnog zlatnog važenja. ali nisu i dalje neograničeno konvertibilne.

bankarska škola ili bankarsko načelo. Druga teorija jeste teorija bankarske škole koja se temelji na pretpostavci da nije potrebno nikakvo pokriće emitovanog novca u zlatu. Naknadno je ova teorija zagovarala da treba 40 % pokrića biti u zlatu. Predstavnici ove teorije smatraju da novac ne stvara ni država ni emisiona banka već sama privreda.po ovom sistemu. Najpoznatiji zagovornik ove teorije jeste David Ricardo. • Sistem indirektnog kontigentiranja . Monetarna vlast u ovom sistemu utvrđuje samo gornju granicu ( visinu) za emitiranje novčanica. 2. Teorija novčane škole govori o tome da savemitovani novac treba biti 100 % pokriven zlatom kod emisione banke. novčana škola ili načelo cirkulacije. Na osnovu ove dvije teorije u praksi su se razvile četiri osnovna tipa emisije pokrića novčanica: • Engleski sistem kontigentiranja . Ovaj sistem jeste kombinacija engleskog sistema kontigentiranja i francuskog sistema maksimiranja novčanog opticaja. 7 . stabilnost cijena. određeni kontigent novčanica nije morao da ima realno pokriće u monetarnom zlatu kod banke emitenata. • Sistem procentualnog ili kvotnog pokrića novčanica . Tu su se razvile dvije teorije: 1. Taj dio zlatnog pokrića novčanog opticaja izražen je u % ili kvoti. konvertibilnost novčanica i regulisanje novčanog opticaja. samo manji dio od ukupne količine novca u opticaju treba biti pokriven u monetarnom zlatu kod emisione banke. To bi osiguralo stabilnost valute. tj. • Francuski sistem maksimiranja novčanog opticaja . a 60 % u vrijednosnim papirima. samo jedan manji dio emitiranih novčanica. Izuzetno. Do velikih nestabilnosti monetarnih sistema zlatnog standarda dolazi tokom i nakon I svjetskog rata.u prethodnim sistemima. Pri tome ove novčanice sve više postaju oblik papirnog novca. A na drugu stranu su zaštićene zlatne rezerve od tezauriranja i izvoza u inostranstvo. koji je predstavnik klasične političke ekonomije.emisiona banka je bila u mogućnosti da emitira novčanice i bez zlatnog pokrića ali za taj iznos koji prelazi pokriće ona ima obavezu da državi plati porez. a nakon Velike ekonomske krize se ruši i potpuno nestaje nakon II svjetskog rata.se zasnivao na principu da se ukupan iznos emisije novčanica mora pokrivati sa vrijednošću zaliha monetarnog zlata u emisionoj (centralnoj) banci.bio je takav sistem emisije i pokrića novca u kojem se emisija novca nije direktno vezivala za zlatno pokriće kod emisione banke. Važno bi bilo na kraju ove rasprave o monetarnim sistemima vezanih valuta spomenuti i kako se gledalo na emisiju i pokriće novca u ovim sistemima.

Prednosti slobodnog važenja se ogledaju kroz: papirna valuta nije podložna povlačenju iz opticaja radi špekuliranja. Ali kao i svaki drugi sistem i ovaj ima određenih nedostataka: stvara se iluzija da se putem povećanja novčanica u opticaju mogu riješiti važni ekonomski problemi. on nema svoju unutrašnju vrijednost. monetarni sistem slobodne valute. monetarni sistem upravljive valute. pa čak i država putem novčane i privredne politike utiče na valutu. Monetarni sistem slobodnog važenja ima nekoliko naziva u literaturi: monetarni sistem manipulirane valute. i ako se konvertibilne novčanice učine nekonvertibilnim ali se zadrže u prometu uz "prisilan tečaj" od strane državnih organa. Novac koji se nalazi u prometu. 8 . onda govorimo o indeksnom važenju. pogodnija je za rukovanje i praktičnu upotrebu u prometu. te monetarani sistem papirne valute. Hitler je uveo slobodno važenje u Njemačkoj između dva svjetska rata. Novčani sistem slobodne valute nastaje ako se preko emisione banke emituje papirne novčanice. Prvi pokušaj uvođenja ovog monetarnog sistema je bilo još 1690. da se ima povjerenje u taj novac. A ako pri tome država poduzima razne mjere za održavanje stabilnosti valute. ovdje je vezana za svu robu u prometu. čak i po cijenu vanjske nestabilnosti intervalutarnog tečaja valute. te kao mjerilo koristi opšti nivo cijena na malo. Ovaj monetarni sistem nosi i ime monetarni sistem manipulativnog važenja jer emisiona banka. Što znači da. u Americi. već ima samo onu vrijednost koju mu daje emisiona banka.II Sistem slobodnog važenja Sistem slobodnog važenja jeste takav monetarni sistem u kojem cirkulira novac koji se ne veže za zlato ili neki drugi unaprijed definiran standard vrijednosti za koji bi ta jedinica bila zamjenjiva. u ovom novčanom sistemu. je ustvari bezvrijedan odn. ako se različitim papirima prizna svojstvo zakonskog sredstva plaćanja od strane države. ili bolje rečeno manipuliše valutom. dok se je u zlatnom standardu novčana jedinica vezala za vrijednost zlata. papirna valuta nema ograničenja koji bi je držali u određenim granicama i tim automatski regulisali novčani opticaj. troškovi izrade su niski. U monetarnom sistemu slobodne valute u prvom planu se nalazi nacionalna stabilnost valute. Tako da emisiona banka dobiva veoma važnu ulogu jer ona svojom politikom mora da osigura da je novac vrijedan i stabilan odn. Ta politika treba da osigura realan i optimalan tečaj nacionalne valute koji se svakako mora tretirati u skladu sa vanjsko-trgovinskom i platnobilansnom politikom zemlje. i ne može služiti za međunarodna robna plaćanja. koje nemaju unutrašnj vrijednost. siguran. nema ograničenja u proizvodnji papirne valute za potrebe ekonomskog razvoja kao što je bio slučaj sa zlatom.

Osam direktora je iz Kine. Nastanak MMF .a John Maynard Keynes iz Velike Britanije i Harry Dexter White su skoro istovremeno početkom 1940-tih godina predložili njihove ideje o reguliranju novih međunarodnih monetarnih sistema. a ostalih 16 zastupaju interes ostalih zemalja. To su najčešće ministari financija ili guverneri Centrainih banaka. Saudijske Arabije. koje čine ekonomisti.1. Članice ovog Fonda bi morale utvrditi vrijednost valute u odnosu na zlato i zlatnu valutu. Njemačke. koji se sastaju tri puta sedmično.III Suvremeni monetarni sistemi 3. Cilj multilaternig bankarskog kliringa jeste da se izravnaju salda u platnim bilansama zemalja članica Međunardone klirinške unije. Francuske.1. više je savjetodavna institucija. Ženevi i Tokiju. Kod ovog predloga vodeće mjesto bi pripalo Velikoj Britaniji i Francuskoj.1. UN odlučuje da se uvede zajednički fond koji će te probleme da riješi. Na čelu Fonda je Vijeće guvernera koji čine guverneri iz svake pojedine zemlje po jedan i njihovi zamjenici. lingvisti. to u stvari nije tako. John Maynard Keynes predlaže da se osnuje institucija. znanstvenici i dr. koji je tradicionalno Evropljanin ili bar nije Amerikanac. MMF može samo da savjetuje. Salda bi bila izražena u "bancor" – inia koji bi bili međunarodna obračunska jedinica i njihova vrijednost bi se određivala u zlatu. Upravni odbor čine 24 izvršna direktora. Učešće ili kvote bi 9 . Organi MMF-a su Međunarodna monetarna i financijska komisija i Upravni odbor Fonda. MMF ima 2 700 saradnika iz 123 zemlje. Iako postoji mišljenje u javnosti da Fond ima pravnu regulativu i da može putem određenih pravnih instrumenata da utiče na članice prilikom njihovih odluka i sprovedbe politika. Fond nema nikakvih pravnih instrumenata. što je tada bio samo američki dolar. koja će se bazirati na multilaternom bankarskom kliringu. Međunarodni monetarni fond Prije 50 godina u vrijeme opće nekonvertibilnosti i s tim povezanih problema u vezi deviznih kurseva. Njihov zadatak u Fondu jeste da prate izvršenje monetarnih i ekonomskih politika od strane članica. Rusije. 3. Velike Britanije i SAD. Međunarodni monetarni fond možemo predstaviti kao kariku između većinske želje članica Fonda i želje pojedine članice Fonda. koju je on nazvao Međunarodna klirinška unija. Upravni odbor imenuje direktora Fonda. Pa tako. jer je direktor Svjetske banke tradicionalno Amerikanac. Japana. Pri tome se prvi put govori o stalnoj instituciji a ne samo o zasjedanju. tako da su one i bile najveće zagovornice ovog koncepta. a postoje i biroi u Parizu. statističari. Glavna centrala se nalazi u Washingtonu. Harry Dexter White-ova koncepcija se temelji na osnivanju institucije imenom Međunarodni stabilizacioni fond. kako se je to prije razmatralo. Prilikom platnobilansnih problema članice bi bile u mogućnosti uzeti kredit od strane Unije.

Međunarodni monetarni fond (ili eng. te sa samom organizacijom. te da se druge članice obavjeste o načinu kako se određuje vrijednost valute. Može se reći da MMF ne voli iznenađenja te da se saradnja prvenstveno zasniva na konsultacijama članica međusobno. Zadatke Fonda možemo da podijelimo i na: a) propisi o deviznim kursevima b) nadzor c) konsultacije. ili kao krajnja instanca da se zatraži istup iz MMF. jedino ograničenje dato od strane MMF – a je bilo da se ne smije kurs vezati za zlato. kod kojih se cijena valute formira na slobodnom tržištu kapitala. pomaganje održavanja stabilnosti tečajeva sprečavanje njihovog umjetnog obaranja doprinos zavođenju multilateralnog sistema plaćanja po tekućim transakcijama između članica i otklanjanje deviznih ograničenja koja koče razvoj međunarodne razmjene proizvoda i usluga odobravanje kredita iz sredstava Fonda državama članicama u slučajevima platno-bilančnog deficita itd. Nakon raspada bretonvudskog sistema svaka članica je mogla da sama provede devizni kurs. 3. godine. Tako se u privredi mogu naći kod velikih industrijskih zemalja fluktuirajući (ili slobodni) devizni kursevi. da će pri razmjeni valute u devize odreći se ograničenja koji bi mogli da otežavaju tu razmjenu. godine u Bretton Woods-u je prihvaćena White-ova koncepcija od strane Ujedinjenih Nacija.03. pa tako danas on obuhvata 182 zemlje članice.1947. te da će pratiti takvu ekonomsku politiku koja će postepeno povećavati vlastito blagostanje.se određivale na osnovu raspoložive količine zlata i slobodnih deviza odnosne zemlje. da se neodobri traženi kredit članici. onda mislimo na to da je u početku bio paritetni sistem unutar zlatno-dolarskog važenja. Dok su druge zemlje svoju valutu vezivale za određenu valutu ili grupu valuta.1. kako bi se na taj način doprinijelo razvoju i održavanju visokog stupnja zaposlenosti djelatnika i ostalih proizvodnih čimbenika. 1 Statuta. potpomaganje širenja i ravnomjernog razvijanja međunarodne trgovine. kupovine i prodaje valuta i deviza. Zadaci MMF – a „Saglasno čl. Statut Fonda je stupio na snagu 27. s tim da bi USA dobila ulogu lidera. Pored ove podjele zadaci Fonda se mogu podijeliti i na: nadzor (o kojem je već bilo riječ).2.to su razni 10 .“ Prilikom pristupu MMF članica se obavezuje da će obavjestiti druge kako izračunava vrijednost svoje valute u odnosu na druge valute.1945. dok je Fond otpočeo sa radom 01.12. te njihovog neograničenog prometa. kao i blagostanje drugih zemalja. Jula 1944. Kada govorimo o propisima o deviznim kursevima unutar Fonda. ali je moguće da se putem savjeta skrene pažnja članici o određenim nepravilnostima. International Monetary Fund .IMF ) je više saradnja između 182 zemlje članice koje su dobrovoljno pristupile jer su uvidjele prednosti koje donosi takva jedna institucija u pogledu stabilnog valutnog sistema. Fond ne posjeduje pravnu regulativu kojom bi mogao da sankcioniše nepravilnosti. financijske pomoći . Fond ima sljedeće zadaće: Unapređenje međunarodne monetarne saradnje. Vremenom su pristupale i druge zemlje u MMF. jer su raspolagale sa 80 % svjetskih deviznih rezervi.

5 saradnika prvo skuplja u zemlji statističke podatke o izvozu. te rastućoj i napredujećom svjetskoj ekonomiji. je važan zadatak Fonda. cijenama. Konsultacije se održavju redovno i mogu da budu održane vanredno u određenim situacijama. Velika značajnost toga jeste da solidna i stabilna ekonomska politika vodi ka stabilnim deviznim kursevima. ali je došlo upravo do suprotnog. a 75 % u domaćoj valuti. prema Smithonian Agreement bilo dopušteno osciliranje čak i od 2. Visina kvote služi kao: 1) novčana rezerva MMF-a da bi mogao se odobriti kredit članicama koje se nalaze u financij skim poteškoćama. se oni i publikuju. Sadašnji sistem traži veću transparentnost politike zemalja članica. Da bi se jedna zemlja mogla učlaniti u Fond potrebno je da uplati određenu kvotu sredstava koja se određuje prema svjetskoj ekonomskoj poziciji zemlje. investicijama i drugim važnim ekonomskim pokazateljima. Fond uvidio njihovu važnost. Grupa od 4 . njihovih situacija. da bi od 18. koji se formirao na osnovi pariteta svoje valute u zlatu koji je bilo zajednički imenitelj svih valuta ili u dolaru na bazi njegovog zlatnog pokrića prema stanju 01. Zemlja članica može da izvrši promjenu pariteta nacionalne valute do 10 % od 11 . 3) glasačka moć članice. Posebne konsultacije se vode sa zemljama čija politika ima velikog uticaja na svjetsku ekonomiju.25 %. U idućoj fazi se grupa eksperata vraća u Washington i rade na detaljnom izvještaju.1971. jednom· u godini za svaku članicu. izobrazba službenika i slično. količini novca u opticaju. Svaka članica je morala imati fiksni devizni kurs. Fond je sada u stanju kada mora još više brinuti za cijelu ekonomsku politiku svih članica. a od 1997. Umjesto da uplati 25% u zlatu. Zemlja uplaćuje kvote 25 % u zlatu. Neki su smatrali da će uticaj MMF – a opasti kada je došlo do raspada bretonvudskog sistema. Sažeti izvještaj skupa sa predlozima za jačanje ekonomije se dostavljaju članici. te da se utvrdi ukupna slika ekonomske situacije zemlje. itd. U specijalnim uslovima može da se odredi i češće. kamatnim stopama. U drugoj fazi se vodi razgovor sa vladom o ekonomskoj politici prethodne godine i promjenama u novoj godini. uvozu. U prvom periodu one su bile samo pro – forme. (35 $ = 1 unca čistog zlata ili 1$ = 0. centralne banke i drugih financijskih institucija. te tehničke pomoći koje čine razna pomaganja i prenos stručnog znanja u vezi monetarne i fiskalne politike. zemlja može i uplatiti 10 % državnih službenih neto zaliha zlata i dolara. Nadziranje članica. 2) baza ili temelj za iznos koji članica može da dobije u obliku kredita ili iznos na osnovu kojeg se računa specijalna prava vučenja ( SPV). Fiksni devizni kurs je u početku mogao da oscilira za 1 %. platama. da bi od 1978. I od tada se provode konzekventno.888671 grama zlata).12. Konsultacije trebaju da odrede da li članice imaju realne uvjete za kupovinu i prodaju valuta i deviza. jula 1944. koji se predaje izvršnom odboru.krediti i zajmovi koji se izdaju članicama sa platno – bilansnim poteškoćama. Rezultati ovih konsultacija se objavljuju dva puta u godini u Analizi perspektive svjetske ekonomije (World Economic Outlook).

SAD. Drugi razlog raspada sistema jeste kriza novčanih funkcija zlata. • odluku o prestanku zlatnih transakcija između MMF i zemalja članica odluku o 12 . ako promjena pariteta ne utiče na međunarodne transakcije ili ako je ona potrebna zbog ispravljanja neuravnotežnosti. Može se reći da je zlato sredstvo državne tezauracije. koji je prije bio suficitan. što dosteže vrh 15. osnivanje pool-a.prvobitno utvrđenog pariteta i bez saglasnosti Fonda.g. oskudica zlata. Fond sa 35 članica imao na raspolaganju 7. centralna banka. 3. već 1998.3. Ovakav oblik MMF je poznat i kao bretonvudski sistem. u Washingtonu gdje je i formalno-pravno donesena odluka o ukidanju službene cijene zlata. jer se ne može zamjeniti po službenoj cijeni a samim tim postaje nekonvertibilna valuta. nego njima raspolažu monetarni organi vlasti odn. odnosno kamatu. međutim početkom 70 – tih je došlo do promjena a s tim i do raspada ovog sistema. • odluku o ukidanju zlatnih pari teta SPV. tako. godine je donijeta odluka o ukidanju dvojnog tržišta zlata. a to joj daje 265 000 glasova ili 18 % glasačke moći. Dok na drugu stranu raste snaga Evropskog gospodarskog sistema. objavljuje formalnopravnu suspenziju eksteme konvertibilnosti američke valute. godine je Roosewelt ukinuo embargo slobodnog tržišta zlata i FE počinje prodaju dijelova zlata da bi stabilizirao slobodnu cijenu zlata kao robe. 25 godina. • odluku o ukidanju zlatnih klauzula u Statutu MMF. Nestaje stabilnost i povjerenje u američki dolar. pri čemu se mogu smanjiti ili povećati za određenu članicu. koje prestaje vršiti ulogu instumenata međunarodnog plaćanja. 4 statuta. Razlog tome jeste neprekidno rastući deficit američke platne bilanse.Jamaica. Raspad bretonvudskog sistema Bretonvudski rezervni sistem je bio uspješan cca. Vrši se devalvacija dolara. Dolar postaje čak atraktivniji i od zlata jer deponiran on odnosi prihode. Kvote se provjeravaju svakih pet godina.10.1. sve ostale promjene se mogu izvršiti samo nakon savjetovanja sa Fondom.1971. Što je jedna zemlja bogatija to je iznos kvote veći. pa centralne banke mogu da slobodno trguju zlatnim rezervama. Prepoznajemo da se radi o klasičnom obliku međunarodnog zlatno – deviznog standarda ili čak se govori o zlatno – dolarskom standradu. prema čl. "Konačna demonetarizacija zlata se obavlja na redovnoj godišnjoj skupštini MMF u rujnu 1975. i kriza američkog dolara. gdje centar je zlato a dolar svjetska valuta oko koje kruže sve ostale valute. zavisno od potrebe Fonda i razvoja zemlje u zadnjih pet godina. postaje vodeća zemlja. Dok je 1946. formiranje dvojnog tržišta zlata i slično 1973. Međutim. što je i potvrđeno i na zasjedanju Internog komiteta MMF u Kingstonu . koji je predstavljao sistem paralelnih koncentričnih krugova. U najvažnije odluke Kingstonskog zasjedanja treba istaći: • odluka o ukidanju službene cijene zlata. te Bliskog i Dalekog Istoka. Tako dolar počinje da "vrijedi manje nego zlato". Zlato se pojavljuje u obliku zlatnih poluga koje se čuvaju u trezorima i nisu dostupne javnosti. što je i najveća kvota. tadašnji američki presjednik. Pri čemu Amerika pridaje iznos od 35 mrld $. 1975. tj. zemlja ima mogućnost da vrši promjenu i u tom slučaju bez savjetovanja sa MMF-om. sa 182 članice raspolaže sa 193 mrld $. a dolar dominantan u međunarodnim plaćanjima.6 mrld $. godine kada Nixon.

20635 $. februar 1973. norveška kruna.01. njemačka marka. Postepeno se prelazi na fluktuirajući devizni tečaj. 1998. Pa je tako tek u januaru 1976.kupuju. 11 % francuskog franka. pa otud ime sistem papirnog zlata. a ukida se fiksni zbog nekonvertibilnosti i devalvacije dolara. već samo države i to članice Međunarodnog monetarnog fonda. francuski franak. Međutim. MMF je ovo smatrao samo privremenom situacijom. da' bi se osigurala dodatna sredstva međunarodne likvidnosti i vratilo povjerenje u američki dolar i osigurao pouzdan valutni denominator. kao prava koja omogućuju zemljama članicama da temeljem svojih SPV vuku . ostavlja se na raspolaganju monetarnim vladama da interventiraju u slučaju špekulativne manipulacije valutama i devizama. Već u januaru 1981. njemačka marka 21 %. 01. 21 % njemačke marke. godine specijalna prava vučenja (SPV) kao novi oblik međunarodnog sredstva plaćanja. nadali su se da će se vratiti ponovno na fiksne tečajeve. 1/6 plasirao na slobodno tržište. talijanska lira.1986. kanadski dolar.ukidanju zlatne tranše. Međunarodni monetarni fond prihvata na sastanku u Rio de Janeiru 1967. počelo se određivati vrijednost SPV prema korpi valuta. SPV čine 2 % ukupnih monetarnih rezevi 13 . austrijski šiling. se udio SPV sačinjava od 39 % američkog dolara. a isključuju danska kruna i južnoafrički rand. 1/6 uplatio u Starateljski fond a ostalo za razne Fondovske olakšice rezervne tranše. španjolska pezeta. : američki dolar 40 %. 18 % japanskog jena i 11 % engleske funte. Specijalna prava vučenja Specijalna prava vučenja nastaju da bi se riješili problemi odnosno. britanska funta.08571 $. godine smanjuje se udio francuskog franka i engleske funte na 12 %. dolazi do ponovne promjene. francuski franak 13 % i britanska funta 13 %. čiji je udio u svjetskom proizvodu bio iznad 1 %. • odluku o restituciji i rasprodaje zlatnih rezervi MMF-a.888671 g čistog zlata. Decembara 1971. necirkulirajući i vještački novac koji se ne može izravno upotrebljavati kao sredstvo prometa i plaćanja.1. Da bi od 1974. japanski jen 17 %.1991. već služi kao osnova. danska kruna. Treći važan razlog raspada sistema jeste kriza fiksnih deviznih tečajeva. 25 milijuna unci vratio članicama. Prvi put se specijalna prava vučenja utvrđuje u vrijednosti zlata. japanski jen. Iz same definicije se vidi da SPV ne raspolažu privatna lica. a povećava se jen na 15 % udjela. a to je da se specijalna prava vučenja utvrđuju na temelju "koktela valuta".01. i to 1 SPV = 0. 3. Tada su to bile valute 16 zemalja (australijski dolar. prihvaćen i formalno – pravno legalizirani plivajući (fluktuirajući) devizni tečaj. Ponovna promjena se izvršila 01. Pa je tako MMF 1/6 zlata odnosno. 1. godine dolazi do izmjene u korpi valuta: uključuje se saudiarabijski rial i iranski rial. belgijski franak. 1978. švedska kruna.4. A to su činile pet valuta zemalja koje su imale najveći izvoz: američki dolar 42 %. nizozemski gulden. "Specijalna prava vučenja su obračunski. japanski jen 13 %. francuski frank 11 % i engleska funta 11 %. američki dolar). odnosno dobijaju na kredit potrebite konvertibilne valute. jedinica SPV povećava se na 1. njemačka marka 19 %. južnoafrički rand.

. izmirenje financijskih obaveza i slično. te inicijativa za siromašne zemlje sa visokim državnim dugom..5 godina nakon izdavanja kredita.3 mlrd. kreditnih tranši. a druga je bila 1979.13 Izvješće Fonda iz 1993. koje odgovaraju kamatama na svjetskom tržištu novca. islpate su četvrtogodišnje i vezane za izvršavanje redovnih ispita.ključne valute). SPV je obračunska jedinica. Kreditiranje se vrši putem tzv. Članice sa suficitom prodaju svoju valutu zemljama sa deficitom u bilansi plaćanja za SPV. Na specijalna prava vučenja stečena prodajom valute zemlja u suficitu prima kamate. Inicijativa se 14 .10 godina. Imaju četiri kreditne tranše po 25 %. Prva emisija alokacija SPV je bila od 1970. za kupovinu traženih valuta. vraćaju se 4 1 '2.06.-72. Pa možemo da zaključimo. godini prvi put u cilju da se suzbije siromaštvo u cijelom svijetu. u iznosu od 9. ali i od toga da li one sprovode stabilizacijske programe koji su ugovoreni sa MMF-om. Prvih 25 % i li prvu tranšu je lako dobiti jer se radi o privremenim i kratkoročnim poteškoćama. koja služi za financiranje platnobilansnih ravnoteža. godine u iznosu od 19 mlrd SPV. Danas podržava ovaj program 80 zemalja širom svijeta. kredit se vraća 3 1/4 . Prilikom korištenja specijalnih prava vučenja. a one su rezervne valute novog bretonvudskog sistema. izdato je 49. što ukupno čini 100 % kvote date zemlje. "Stand-by" aražman je kredit okvirnog i produženog karaktera kojeg date zemlje koriste u određenom vremenskom periodu u zavisnosti od vlastitih potreba. koji se izdaju za pomoć pri platnobilansnim problemima koje karateriše kratkotrajnost i cikličnost.na svijetu danas. i proširene kreditne linije. čija visina direktno zavisi od veličine kvote te zemlje. pri čemu one nisu dužne da prihvate više od tro struke veličine njihova iznosa SPV dobivenog raspodjelom. Radi se na dogovoru sa Fondom o programu prilagođavanja da bi se popravila platnobilansna pozicija. Dok ostale tri tranše tzv. Pismo o namjerama dostavljaju članice Fondu da predstave svoje obaveze iz programa. 30. Ovo pismo je pravni akt.2000. 66. jer se moraju da ispune određeni uvjeti.5 mrld SPV.18 mjeseci. kaže da u svijetu postoje 82 kovertibilne valute. Međutim da bi postale ključne valute potrebno je da imaju interventnu valutnu tržišnu sposobnost i status "vehicle currency" (svojstvo opće rezervno . Prva kreditna linija se pojavljuje u 1987. Raspodjela je učinjena prema kvotama u kapitalu Fonda koje su članice imale. a izdaju se za probleme koji su makroekonomski i strukturni. Fond zadužuje račun zemlje članice čija se valuta koristi. 2 ) koncesiona pomoć Čine je dvije kreditne linije a to su kreditna linija za borbu protiv siromašva i razvojna kreditna linija. a rok im je 12 . Kada članica MMF-a ima problema sa deficitom platne bilanse onda može da zatraži kredit od Fonda. Za članice Fonda je također atraktivan i "stand-by" aranžman. koje su srednoročne.2 mrld $ u 90 zemalja širom svijeta. više kreditne tranše je teže dobiti. imaju rok od 3 godine. koristi se pri odobravanju i korištenju kreditnih obaveza. što je imalo vrijednost od ca. Današnje kreditne linije Fonda se mogu podijeliti na tri podgrupe: 1 ) regularne kreditne linije Čine opći kreditni ugovori.

tadašnjim francuskim francima i britanskim funtama. tadašnjim njemačkim markama. japanskim jenima. te 1997. šta je još uvijek u toku. te kovertibilnosti valute. prilikom Meksičke krize. godini u cilju da se snizi vanjski dug siromašnih zemlja na neki podnošljiv nivo.pojavljuje u 1996. Iako i nije toliko velik iznos kvote jer članice 75 % uplaćuju u domaćoj valuti a većina tih nacionalnih valuta nema potraživanja izvan granica te zemlje. 40 . Moguće je da se kvalificiraju do 36 zemalja članica. politika kreditnih tranši i politika financiranja u slučaju nevolja. 15 . Ta kreditna linija jeste Opći kreditni sporazum koji svakih pet godina obnavlja. politika financiranja u slučaju nevolje se odnosi na probleme koji su izazvani kroz prirodne katastrofe. Ovaj sporazum je utemeljen odlukom o novim kreditnim sporazumom koji će iznositi ca.45 mrld $. 3 ) posebne kreditne linije To su kreditne linije kod izvoznih problema. Pa se tako i krediti najčešće izdaju u američkim dolarima. Fond za njih plaća kamate i obavezuje se da će ga vratiti za pet godina. Ustupaj u se krediti uz veoma nisku kamatnu stopu. Zemlja koja uzima kredit od strane Fonda mora da plati određene takse. centralne banke i drugih financijskih institucija.25 % od kreditnog iznosa su takse usluga i raspoloživosti. politika zemlje ponovno ne struktuira. za jačanje valutne rezerve i kreditne linije za sprječavanje kriza unaprijed. A može se dodati još 25 % kvote. Nije potrebno posebno naznačiti i ulogu Fond prilikom prelaska zemalja istočne Evrope i ex Sovjetskog Saveza iz planske ekonomije u kapitalističku ekonomiju. rat i slično. poreznog sistema. 4. Prethodne dvije politike su kroz tekst već obrazložene. dok se zemlje odn. U slučaju da nastanu jaki ekonomski problemi Fond raspolaže od 1962. Financijski izvor Fonda jeste kvota najvećim dijelom. Posebnu pažnju se daje siromašnim zemljama od strane Fonda kroz razne instrumente.5 % kamata na kreditni iznos i 0. godine sa 24 mrld $ kredita koji ustupaju vlade i njihove Centralne banke. Posebna je bilo potrebno da se izda pomoć kako da se izvrši struktura carinske politike. Takse čine: cca. pa bi trbalo dodati samo da zadnja tačka odnosno. Financijska politika MMF-a se može pratiti kroz tri tačke: politika kvoti. Važnu ulogu je odigrao Fond 1995. U tom slučaju se članici odmah isplaćuje 25 % kvote ako ona surađuje sa Fondom. teški konflikti. Organizacija MMF-a. Svjetska banka se bavi samo sa ekonomskim razvojem u siromašnim zemljama svijeta. i Azijske krize.

jer je novčana masa jednaka monetarnoj bazi što znači da je multiplikato 1 (m=MIB=I) Može se prepoznati jedna sličnost sa zlatnim standardom.juna 1997. upravljanje službenim deviznim rezervama. A to podrazumijeva: održavanje monetarne stabilnosti u skladu sa currency board aranžmanom. godine Zakonom o Centainoj banci.51129 EUR. Prvenstveno se monetarni sistem zemlje ogleda kroz Centrainu banku. koje su supervizuju komercijalne banke i izdaju dozvole za rad. ona ne reguliše njihov rad i politiku eskontne stope. koje imenuje guverner uz saglasnost Upravnog vijeća. Kasnije se sastoji od pet osoba koje imenuje Predsjedništvo. Međutim postavlja se pitanje da li je to dobro i da li bi se uz umjerenu inflaciju mogli postignuti bolji ekonomski rezultati i ekonomski rast. nema domaćih vrijednosnih papaira kod Centralne banke. U prvih šest godina su ga činili guverner i tri člana (dva iz FBIH i jedan iz RS). Ovakav monetarni sistem jeste transparentan i zaštićen od političkog uticaja. a kasnije za euro u odnosu 1 KM : 0. jer naša Centralna banka ne izdaje kredite bankama u slučaju nelikvidnosti. Centralna banka BIH radi po aranžmanu currency board-a. Na čelu Centralne banke jeste Upravno vijeće. 20. Te.1997. Ali također. a to tačno znači da je domaća valuta fiksno vezana za njemaču marku ( DEM) u odnosu 1: 1.08. a to je potpuna konvetibilnost u ovom slučaju za euro (a znamo da je to nedopstatak zlatnog standarda koji nije mogao da prati ekonomski razvoj zemlje). Upravu Centralne banke čine guverner i tri viceguvernera. te koordiniranje djelatnosti agencija za bankarstvo. Slijedeća karakteristika aranžmana currency boarda jeste da nema kreditnog niti depozitnog multiplikatora. Prednost ovog sistema jeste jako mala čak neprimjetna inflacija. a imoguće su brze monetarne reforme.IV Monetarni sistem BiH Može se reći da monetarni sistem Bosne i Hercegovine jeste veoma karakterisičan. Centralna banka BIH osnovana je u poslije ratnom periodu odn. Bosna i Hercegovina prihvatanjemovog angažmana prihvatila je ustvari monetarnu politiku zemlje čiju je valutu izabrala a tim izgubila monetarnu suverenost. te nema finaciranja finacijskog deficita države. Glavni ured CB BIH jeste u 16 . kredita komercijalnim bankama. Vezanjem domaće valute za drugu stranu valutu. definiranje i kontroliranje provođenja monetarne politike BIH. Centralna banka gubi mogućnost emisije novca. a počinje sa radom 11. u prvom periodu. Zadatak Uprave jeste operativo rukovođenje poslovanjem Centralne banke. depozita komercijalnih banaka. Osnovni ciljevi i zadaci Centaine banke jesu određeni Zakonom saglasno Općem okvirnom sporazumu za mir u BIH. godine. Karakteristično za našu Centainu banku jeste i to da nije u mogućnosti da pomogne komercijalnim bankama u slučaju nevolja kao što to rade centralne banke drugih zemalja. jer je dopušteno da se pusti samo onoliko novca u opticaj koliko ima pokrića u određenoj stranoj valuti ( za nas to znači 100% pokriće u DEM ). pomaganje i održavanje platnih i obračunskih sistema.

Fond ima u posjedu BAM u iznosu od 257.41 miliona SPV ili 152.2002. Mostaru.org).Sarajevu.60 miliona SPV.05. Važnost Međunarodnog monetarnog fonda za BiH je od velikog značaja.22 % kvote. te od 02.10 miliona SPV. Bosansko – hercegovački opći imovinski račun Fonda ima slijedeće stanje: kvota iznosi 169. decembra 1992. Ali je važno naglasiti da se ne treba prihavati svaka stavka. glavne jedinice su u Sarajevu. u iznosu od 67. bio vraćen u iznosu od 55.imf. do 29. u iznosu od 94.2001. A rezervna pozicija je O.1998. 17 . Tako da će i budućnosti ona rado surađivati sa Fondom i prihvatati sugestije predložene od strane MMF – a.01. Banja Luci. 100 % kvote.42 miliona SPV.60 miliona SPV.2004. koji je do 31.08. odn.02. Bosna i Hercegovina je postala članica 14. V ZAKLJUČAK Prema podacima na informacionoj web stranici Međunarodnog monetarnog fonda (www.22 % kvote.05. te filijale u Brčkom i Pale. što je i opće poznato. već se trebaju dobro razmatrati koji su to ciljevi za postići i kako ih postići najbolje. Izdati otkupi i zajmovi putem "stand-by" aranžmana iznose 88. do 29. Zadnji financijski aranžmani su bila dva "stand-by" aranžmana: od 29. godine. koji je cjelomično vraćen.2004.31 milion SPV ili 52.

„MEĐUNARODNA PRIVREDA“ Logos. „BANKARSTVO“ Bihać 2002. Babić Mate.imf.gov.u31. Konjhodžić Halid.bh http://d27632. 3. INTERNET: www. o o o Alijagić Mehmed. „MEĐUNARODNA EKONOMIJA“ Zagreb 1996.LITERATURA: 1. Alijagić Mehmed. Sefić Hamdija. 5.com.org www. 6.cbbh. 2. „FINANSIJE“ Bihać 2003. „MONETARNE FINANSIJE“ Bihać 2003. Split 2001. 4.ba 18 .

.....................................8 III Suvremeni monetarni sistemi ..............1.........1.......1..9 3...............................................................................5 1.2 I Sistem metalističkog važenja ....................3.......................9 3.....2.......................................................................................6 1..................................2.......................5 1.....................4 1................1.... Monetarni sistem dvojne valute ..............................................1..............................1.................................................................... Monetarni sistem hrome valute .........17 LITERATURA .............................. Monometalizam ..............................................2................1... Nastanak MMF – a ........................... Raspad bretonvudskog sistema .............1...... Monetarni sistem zlatnog standarda ..................................................................................2..............................1......5 1........2.............. Specijalna prava vučenja ....................................................................................................................1..2.........................3 1........................13 IV Monetarni sistem BiH .................................2........6 II Sistem slobodnog važenja ..2................................................2.................2........................................12 3........................10 3... Monetarni sistem paralelne valute .................................. Zadaci MMF – a ......4 1............4............... Klasično zlatno važenje ...........9 3........................................... Važenje zlatnih deviza ................................ Važenje zlatnih poluga .1.................................. Monetarni sistem srebrne valute .....3.................2......18 19 ...3 1..1.....................2...............................................................................SADRŽAJ: UVOD .....3...........................................................1.... Bimetalizam ..................... Međunarodni monetarni fond ............16 V Zaključak .............................3 1.........5 1...................2............................................................

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful